4.

Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

ZAGREB, 2010

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.
Organizatori – Organized by
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering University of Zagreb INA – Industrija nafte, d.d. – INA Oil Industry Plc. Pod pokroviteljstvom prof. dr. Ive JOSIPOVI]A, predsjednika Republike Hrvatske Under the auspices of President of the Republic of Croatia, prof. dr. Ivo JOSIPOVI]

Potpora – Supported by
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske – Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Hrvatske vode

Sponzori – Sponsored by
Kamen Benkovac d.o.o. [tedbanka d.d. Promeks Kompjuter d.o.o. Hrvatsko geotehni~ko dru{tvo HGD LASERplus

Organizacijski odbor Organizing committee
Dr. sc. Josip HALAMI] predsjednik / president Prof. dr. sc. Dra`en BALEN potpredsjednik / vice-president Prof. dr. sc. Goran DURN potpredsjednik / vice-president Dr. sc. Uro{ BARUD@IJA tajnik / secretary Dr. sc. Renato BULJAN Prof. dr. sc. Vlasta ]OSOVI] Mr. sc. Niko DALI] Dr. sc. Marija HORVAT Mr. sc. @eljko IVKOVI] Dr. sc. Tvrtko KORBAR Dr. sc. Jadranka MAUCH LENARDI] Prof. dr. sc. Davor PAVELI] Jadranka PEJNOVI], prof. Goran RADONI], dipl. ing. Doc. dr. sc. Ma{a SURI] Doc. dr. sc. Nenad TOMA[I] Prof. dr. sc. Igor VLAHOVI]

Znanstveni odbor Scientific committee
Prof. dr. sc. Bruno TOMLJENOVI] predsjednik / president

Doc. dr. sc. Dunja ALJINOVI] Prof. dr. sc. Andrea BA^ANI Dr. sc. Mirko BELAK Prof. dr. sc. Damir BUCKOVI] Dr. sc. Ton}i GRGASOVI] Akad. Ivan GU[I] Doc. dr. sc. Tomislav MALVI] Dr. sc. Slobodan MIKO Akad. Branko SOKA^ Prof. dr. sc. Jasenka SREMAC Mr. sc. Vlasta TARI-KOVA^I] Dr. sc. Josip TERZI] Prof. dr. sc. Darko TIBLJA[ Akad. Josip TI[LJAR †

Dr. sc. László CSONTOS (MOL, Hungary) Dr. sc. Stjepan ]ORI] (Geologische Bundesanstalt, Austria) Prof. dr. sc. Eugen GRADINARU (Univ. Bucharest, Romania) Prof. dr. sc. Hazim HRVATOVI] (Federalni Zavod za geologiju Sarajevo, BIH) Dr. sc. Tea KOLAR-JURKOV[EK (Geolo{ki zavod Slovenije) Prof. dr. sc. Franz OTTNER (Univ. für Bodenkultur, Austria) Prof. dr. sc. Vincenzo PICOTTI (Univ. Bologna, Italia)

ISBN 978-953-6907-23-6 Izdava~ – Published by: Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey – Zagreb Urednica – Edited by: Marija Horvat Oblikovanje – Layout and design: Mirela Miki} Muha, LASERplus, Zagreb, Brijunska 1a, Zagreb Izdano – Issued: listopad 2010, 300 primjeraka – October 2010, 300 copies Ovitak – Cover: Katedrala sv. Jakova / Cathedral of St. James – [ibenik (photo: T. KORBAR) Slijed karbonatnih naslaga gornje krede – Nacionalni park "Kornati" / Sequence of Upper Cretaceous carbonate deposits – National Park "Kornati" (photo: T. KORBAR) Slapovi Krke – Krka Falls (photo: U. BARUD@IJA)

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

Autori su odgovorni za sadr`aj svojih sa`etaka The authors are responsible for contents of their abstracts

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

1
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Linking the geosphere & biosphere to understand dolomite formation
Utjecaj geosfere i biosfere na postanak dolomita

Judith A. McKenzie
ETH-Zürich, Geological Institute, 8092 Zurich, Switzerland (sediment@erdw.ethz.ch) Key words: Dolomieu, dolomite, formation models, microbial mediation, diagenesis Klju~ne rije~i: Dolomieu, dolomit, modeli postanka, mikrobijsko posredovanje, dijageneza

IAS Lecturer

Reflecting on almost two centuries of carbonate research reveals that varying scientific trends regulate the approach sedimentologists use to interpret the sedimentary rock record. New concepts develop with the introduction of the latest methods and technologies to a scientific field and propel evolving scientific trends, which often tend to cycle back on themselves with new advances. The study of dolomite formation since the recognition of its unique mineralogy more than 200 years ago has been no exception to this rule. The Tyrolian Alps of the Mediterranean Realm are widely acknowledged to be the geographic area where dolomite [CaMg(CO3)2], a common carbonate mineral in sedimentary rocks, was discovered. The name of the mineral, rock and mountains is unquestionably associated with one individual, the French geologist and mineralogist Déodat de Dolomieu (1750–1801). During field excursions in the region, Dolomieu recognized the occurrence of an unusual carbonate rock that resembled limestone but only weakly effervesced with acid. He published his observations in 1791 in the Journal de Physique. One year later in the same journal, Nicolas-Théodore de Saussure (1767–1845) provided a chemical analysis of the rock, which he named “dolomie” after his colleague Dolomieu. Within 10 years of its discovery, the English version of the name, dolomite, was in use, and it had become a commonly identified rock type. Only later, most probably in 1864, the scenic rugged mountains found in northeastern Italy were designated the Dolomite Mountains. Subsequently, the origin of the Dolomite Mountains and the origin of the dolomite mineral of which they are composed became a major topic of research (MCKENZIE & VASCONCELOS, 2009). Although dolomite is found throughout the geological record, especially in Precambrian carbonate rocks where it is abundant and often found associated with microbial structures, it is rarely found forming in modern carbonate sediments. Because of its rare occurrence in modern environments, as well as the apparent inability to synthesize it under low-temperature conditions in the laboratory, the origin of

dolomite has remained a longstanding enigma in carbonate sedimentology, often called the “Dolomite Problem”. Dolomite bodies are often significant hydrocarbon reservoirs, and, as a consequence, much emphasis has been placed on the development of dolomite models to define the physicochemical and hydrologic parameters involved in dolomitization. Nevertheless, these models, such as the mixing-zone model or reflux model, have not been adequately calibrated for real-world circumstances because it was not possible to synthesis dolomite in the laboratory at Earth’s surface temperatures. Since 1995, a microbial factor has been incorporated into geochemical models to better represent the process of dolomite formation under Earth’s surface conditions (VASCONCELOS et al., 1995; VASCONCELOS & MCKENZIE, 1997). It is now generally appreciated that microbial activity under specific environmental conditions can mediate the precipitation of dolomite at low temperatures. With the recognition that specific microbes can mediate dolomite precipitation, it is possible to conduct culture experiments under controlled conditions to better define boundary parameters. The results of these experiments provide new information to interpret the conditions required for dolomite formation during carbonate diagenesis and necessitate a reinterpretation of currently applied models. For example, dolomite apparently does not nucleate in the fluids contained in open pore spaces, but precipitation occurs readily within an organic matrix (biofilm or EPS) produced by identifiable microbes (BONTOGNALI et al., 2008). Factors, such as the optimum growth temperature for particular microbes under defined chemical conditions, are essential considerations for dolomite nucleation. In addition, geochemical proxies that have been used to interpret the paleoenvironment of dolomite formation, such as stable isotopic fractionation, are being redefined with these experimental studies. Furthermore, revisiting classic areas of modern dolomite formation, such as the coastal sabkhas of Abu Dhabi (U.A.E.), demonstrates that the microbial factor plays an important role in dolomite pre-

2
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

cipitation in these extreme environments (BONTOGNALI et al., 2010). Using a geomicrobiologic approach to investigate natural dolomite-forming environments indicates that a diverse microbial community with various metabolic processes promotes dolomitization. This approach has been succinctly applied in the study of microbial dolomite formation in the Plio-Quaternary organic carbon-rich hemipelagic sediments deposited on the Peru Margin, where, during an ocean drilling campaign (ODP Leg 201), microbiologic, geochemical and sedimentologic studies were conducted to evaluate the microbial community, its metabolic activity and products (MEISTER et al., 2007). Recognition of in situ microbial processes occurring in deep-sea sediments opens a new prospective for the study of early diagenesis within the domain of the deep sub-seafloor biosphere. Ultimately, microbes appear to be a powerful driving force behind carbonate diagenesis and must be included in any new model paradigm for dolomitization. Applying molecular biology methods and technical advances in microscopy, it is now possible to view the carbonate world through the microbial window. Indeed, a new scientific trend in carbonate sedimentology linking the geosphere with the biosphere has already begun. How this microbial mediation of a biomineral can be translated into the production of gigantic structures, such as the Dolomite Mountains, remains unclear, but the influence of these microorganisms can no longer be ignored.

REFERENCES
BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., DUPRAZ, C., BERNASCONI, S.M. & MCKENZIE, J.A. (2008): Microbes produce nanobacteria-like structures, avoiding cell entombment.− Geology, 36, 663–666. BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., BERNASCONI, S.M., DUPRAZ, C., STROHMENGER, C.J. & MCKENZIE, J.A. (2010): Dolomite formation within microbial mats in the coastal sabkha of Abu Dhabi (United Arab Emirates).− Sedimentology, 57, 824–844. MEISTER, P., MCKENZIE, J.A., VASCONCELOS, C., FRANK, M. & GUTJAHR, M. (2007): Dolomite formation in the dynamic deep biosphere: Results from the Peru Margin.− Sedimentology, 54, 1007–1031. MCKENZIE, J.A. & VASCONCELOS, C. (2009): Dolomite Mountains and the origin of the dolomite rock of which they mainly consist: historical developments and future perspectives.− Sedimentology, 56, 205–219. VASCONCELOS, C., MCKENZIE, J.A., BERNASCONI, S., GRUJIC, D. & TIEN, A.J. (1995): Microbial mediation as a possible mechanism for natural dolomite formation at low temperatures.− Nature, 377, 220–222. VASCONCLEOS, C. & MCKENZIE, J.A. (1997): Microbial mediation of modern dolomite precipitation and diagenesis under anoxic conditions (Lagoa Vermelha, Rio de Janeiro, Brazil).− Journal of Sedimentary Research, 67, 378–390.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

3
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Loess – High Resolution Sediment Archives
Prapor – Sedimentni zapis velike rezolucije

Manfred Frechen
Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG-Institute), S3 Geochronology and Isotope Hydrology, Stilleweg 2, D-30655 Hanover, Germany (Manfred.Frechen@liag-hannover.de) Key words: loess, paleoclimate, Europe, Pleistocene Klju~ne rije~i: prapor, paleoklima, Europa, pleistocen

Upper Pleistocene loess/palaeosol sequences provide excellent high-resolution terrestrial archives of climate forcing in Europe (FRECHEN et al., 1997, 2003; NOVOTHNY et al., 2009; WACHA et al., in press) and elsewhere. The last glacial loess record has become of interest because chronological methods, such as luminescence dating, make the direct dating of deposition ages of aeolian sediments possible. Thus, a more reliable time-based reconstruction of the past climate and environmental change has become available for the loess record in Europe. Multidisciplinary approaches combining a reliable chronological framework with high resolution climate proxies enable the correlation and modeling of climate zones in the Northern Hemisphere at least for the Upper Pleistocene. Multi-disciplinary approaches combining stratigraphy, pedology, sedimentology, palynology, malacology, geochemistry and geochronology can provide a detailed reconstruction of wind dynamics, palaeoclimate (including palaeotemperature and -precipitation) and dust flux through the interglacial/glacial cycles of the Middle and Upper Pleistocene. During the Pleistocene glaciations, Europe was an extensive area of increased dust accumulation and loess formation. These sediments are widespread and show a close relationship with cooling and warming trends for the Quaternary period. The well-developed loess/palaeosol sequences reflect changes in mass accumulation rates of silt-rich sediments and are thus a measure to determine the palaeo-dust content of the atmosphere for the geological past – an important parameter for climate modelling. The mass accumulation rates of loess during oxygen isotope stage 2 (considering approximately 28–14 ka BP) have been estimated for about 40 sites along a northwest southeast transect in Europe. These sites fall along a coarse climatic gradient from the relatively coastal climate of Belgium and France to the more continental and arid climate of Central Europe. In Croatia, the Danube loess from the classical sites at e.g. Vukovar and Zmajevac, as well as the Adri-

atic loess from the island of Susak gives major contribution to these studies. Interpreting mass accumulation rates of loess in terms of this climatic gradient is not straightforward, as these loess deposits are dominated by sources in floodplains and large river systems. Thus accumulation rates are influenced strongly by regional wind and precipitation patterns, but mostly by the availability of glacially derived material from the Alps and periglacial regions that are present in European fluvial systems at this time. Furthermore, detailed high-resolution studies of the grain-size distribution of loess by laser-diffractometry are an increasingly applied approach to reconstruct wind speeds and to get more information about source-to-sink distances (NOVOTHNY et al., submitted; WACHA et al., submitted). Geochemical proxies including stable isotopes (KÖNIGER et al., in preparation) and n-alkanes (THIEL et al., in preparation) are used as indicators for weathering processes and intensities, for provenance studies and for reconstructing the vegetation history in loess, respectively.

REFERENCES
FRECHEN, M., HORVÁTH, E. & GÁBRIS, G. (1997): Geochronology of Middle and Upper Pleistocene Loess Sections in Hungary.– Quaternary Research, 48/3, 291–312. FRECHEN, M., OCHES, E.A. & KOHFELD, K.E. (2003): Loess in Europe – mass accumulation rates during the Last Glacial Period.– Quaternary Science Reviews, 22, 1835–1875. NOVOTHNY, A., FRECHEN, M., HORVÁTH, E., KRBETSCHEK, M. & TSUKAMOTO, S. (2010): Infrared optically stimulated luminescence and radiofluorescence dating of Quaternary eolian sediments.– Quaternary Geochronology, doi: 10–1016/j.quageo. 2009.05.002. WACHA, L., MIKUL^I] PAVLAKOVI], S., NOVOTHNY, A., CRNJAKOVI], M. & FRECHEN, M. (2010): Luminescence dating of Upper Pleistocene loess from the island of Susak in Croatia.– Quaternary International, doi: 10.1016/j.quaint.2009.12.017.

4
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

pozvano predavanje – key lecture

Za{tita strate{kih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske
Protection of the strategic groundwater resources of the Republic of Croatia

Zoran Naki}
Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000, Zagreb, Hrvatska (zoran.nakic@rgn.hr) Klju~ne rije~i: za{tita podzemnih voda, strate{ke zalihe podzemnih voda Republike Hrvatske, funkcije podzemnih voda, vrijednost podzemne vode Keywords: groundwater protection, strategic groundwater resources of the Republic of Croatia, groundwater functions, value of groundwater

U stajali{tima hrvatske vodne politike, izra`enima u Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine br. 91/2008), podzemne vode su odre|ene kao glavni izvor vode za potrebe javne vodoopskrbe, a sve vi{e dobiva na zna~aju i njena ekolo{ka vrijednost, budu}i da se podzemne vode ~esto nalaze u interakciji s kopnenim i vodenim ekosustavima te na taj na~in izravno utje~u na kvantitativno, kemijsko i ekolo{ko stanje ekosustava. U strate{kim ciljevima ove politike nagla{ena je va`nost odre|ivanja stanja, funkcija i odgovaraju}e za{tite podzemnih voda. Usvajanjem Strategije i drugih zakonskih i podzakonskih akata, kroz proces uskla|ivanja vodnoga prava s pravnom ste~evinom Europske unije na podru~ju upravljanja vodama, po prvi puta su jasno definirane strate{ke zalihe podzemnih voda od nacionalnoga interesa za Republiku Hrvatsku, kao i potreba da se na odgovaraju}i na~in odredi njihovo racionalno kori{tenje i za{tita te ih se uklju~i u prostorne planove i dokumente prostornoga ure|enja. Ove strate{ke zalihe podijeljene su u ~etiri kategorije s obzirom na zalihe i kakvo}u podzemnih voda, stupanj njihovog trenutnoga kori{tenja i zna~aja za sada{nju i budu}u vodoopskrbu te s obzirom na mogu}nosti njihove za{tite na teritoriju Republike Hrvatske. Neke od ovih kategorija strate{kih zaliha, poput zagreba~koga i vara`dinskog vodonosnog sustava u sjevernoj Hrvatskoj ozbiljno su ugro`ene i djelomi~no one~i{}ene, a neke poput velikih strate{kih zaliha u podru~ju ju`ne Hrvatske, koje su jo{ uvijek relativno dobre kakvo}e, ozbiljno su ugro`ene i od prekograni~nih utjecaja, jer se podru~je obnavljanja podzemnih voda u tim sustavima nalazi izvan podru~ja Hrvatske, {to ote`ava njihovu za{titu. Dodatni problem je {to jo{ uvijek nije odre|en odgovaraju}i na~in provedbe za{titnih mjera u podru~jima sa strate{kim zalihama podzemnih voda, niti na~in njihova odgovaraju}ega uklju~ivanja u prostorno-plansku dokumentaciju. Sve nagla{eniji antropogeni utjecaji, koji se u perspektivi, logikom urbanizacije i gospodarskoga razvoja mogu samo intenzivirati, nepovoljno utje~u na promjene u kakvo}i i koli~inama podzemne vode u RH. To se naro~ito odnosi na

podru~ja strate{kih zaliha podzemnih voda i/ili podru~ja s velikom ranjivosti vodonosnika. U takvim uvjetima potrebno je unaprijediti postoje}i sustav za{tite strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Hrvatske, s jedne strane kroz objektivnu procjenu razli~itih strategija za{tite i sanacije podzemnih voda, na temelju identificiranih pokazatelja, a s druge strane kroz sustavnu analizu potreba i racionalnoga kori{tenja podzemnih voda kao najva`nijega resursa pitke vode Republike Hrvatske. Pritom je potrebno naglasiti da je bitna odrednica europske vodne politike, koja se u cijelosti primjenjuje i na podzemne vode, primjena ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera koje }e garantirati postizanje dobroga kemijskog, ekolo{kog i kvantitativnog stanja voda. Okvirnom Direktivom o vodama (2000/60/EC) Europske unije, ali i dokumentom koji je prethodio dono{enju ove direktive, Priop}enjem Europske komisije Vije}u i Europskom Parlamentu o politici cijena vode za pove}anje odr`ivosti vodnih resursa (EC, 2000), stvoreni su uvjeti za primjenu ekonomskih kriterija, izme|u ostaloga i u definiranju strategije i politike za{tite podzemnih voda. Naime, prilikom razmatranja ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera, u obzir je potrebno uzeti i tro{kove kori{tenja i za{tite okoli{a i vodnih resursa, koji nastaju zbog one~i{}enja okoli{a, a naro~ito vodenih ekosustava, i/ili zbog prekomjerne eksploatacije vodnih resursa. Ovi tro{kovi mogu upu}ivati do koje mjere su postignuti ciljevi Okvirne direktive o vodama, s obzirom na postizanje dobroga kemijskog i kvantitativnog stanja podzemnih voda. Ekonomska analiza, koja je provedena u okviru projekta “Ekonomika za{tite podzemnih voda”, omogu}ila je procjenu potencijalnih tro{kova i koristi primjene mjera za{tite podzemnih voda iz “Direktive o za{titi podzemnih voda od one~i{}enja i pogor{anja kakvo}e” (2006/118/EC). Rezultati ovoga projekta pokazali su da su tro{kovi i koristi za{tite podzemnih voda, izme|u ostaloga, izrazito ovisni o hidrogeolo{kim zna~ajkama, odnosno o dinamici podzemnih voda i pona{anju zaga|ivala u podzemnim vodama i nezasi}enoj zoni, te o sada{njem i budu}em kori{tenju podzemne vode na

Off. . primjerice FP6 projekata: “AquaMoney” i “BRIDGE” (Background cRiteria for the IDentification of Groundwater thrEsholds).. Procjena vrijednosti funkcija podzemnih voda i tro{kova alternativnih izvora vode i/ili sanacije one~i{}enja. U slu~aju da je ve} do{lo do one~i{}enja podzemnih voda. J. Utvr|eno je da analize tro{kova i koristi uvo|enja razli~itih razina za{tite podzemnih voda ~esto nisu dovoljno to~ne zbog naj~e{}e preniske procijenjene vrijednosti koristi. B. 22. LOUBIER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 5 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book razini vodonosnika ili cjelina podzemne vode (RANAUDO et al. the European Parliament and the Economic and Social Committee: Pricing policies for enhancing the sustainability of water resources. a naro~ito njenih ekolo{kih funkcija.2000. Potreba za vrednovanjem funkcija podzemnih voda naro~ito dolazi do izra`aja ukoliko se uspore|uju tro{kovi koji nastaju zbog preventivnih aktivnosti na spre~avanju one~i{}enja i tro{kovi koji bi proiza{li iz sanacije one~i{}enja u podzemlju. 12. kao i njenih izravnih i neizravnih posljedica. Rezultati ovoga. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da je preduvjet za ekonomsku analizu izrada odgovaraju}e konceptualne osnove.4. Eur. J-D. pokazali su da su preventivne mjere za{tite podzemnih voda uvijek jeftinije od obnove ve} one~i{}enih vodonosnika. i da ih je potrebno provoditi u svim onim slu~ajevima u kojima postoji zna~ajan rizik od one~i{}enja. Communities L 372. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. koja }e utvrditi me|uzavisnosti pojedinih funkcija podzemnih voda i integrirati ih u jedinstveni vrijednosni izraz.A. RANAUDO. LITERATURA Communication from the Commission to the Council.. tehni~ka rje{enja sanacije one~i{}enja mogu}e je odrediti tek na osnovi provedene ekonomske analize iz- ra~una tro{kova sanacije one~i{}enja podzemnih voda.2006. odnosno vrijednosti funkcija podzemnih voda. neosporno mo`e imati vrlo va`nu ulogu prilikom definiranja preventivnih aktivnosti na spre~avanju potencijalnih one~i{}enja strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske. ENV. GÖERLACH. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. kao i koristi od sanacije.1/2002/0019. kao i drugih EU projekata. Executive summary in European Commission project: “Economics of groundwater protection”. 2003). E. & INTERWIES. J. S. Off. kojem je mogu}e dodijeliti odgovaraju}u monetarnu vrijednost.. (2003): Economic assessment of groundwater protection. Eur. COM (2000) 477 final. 12. 27. Communities L 327.

were interpreted as vitro.zs. The dominance of juvenile pyroclasts suggests that fragmentation occurred when lavas emplaced into marine unlithified sediments allow explosive vaporisation of pore fluids or when superheated water flashes to steam that rapidly expand. acidic eruptions. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: srednji trijas. Geology and Petroleum Engineering. 71 210 Sarajevo.ba) Key words: Middle Triassic. gastropods. Slovenia (tea.. In this circumstances are these subaqueous deposits not likely to by strictly primary. Hrvatska. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Characteristics of some Middle Triassic volcaniclastic rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Karakteristike nekih srednjotrijaskih vulkanoklasti~nih stijena Vanjskih Dinarida (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1.. volcaniclastic rocks.. Shards are occasionally well preserved due to carbonate microcrystaline calcite that outlines them. bivalves. In the angular peperite type jigsaw-fit texture can be observed suggesting quenching of basaltic lava on the . Bioclastic limestone and dolomites are characterised by presence of calcareous algae. bogdan.to crystaloclastic tuffs and ignimbrites deposited as pyroclastic flows in intrashelf environment. not far from subaerialy located caldera. described mineralogically and petrographycally by the same authors. brachiopods. Although it has been suggested that the origin had been primary pyroclastic surge deposits from subaerial depositional settings. In our investigation we examined several lithotypes of volcanic and volcaniclastic and in the interpretation we considered the new palaeontological data. Near Sinj a thick volcaniclastic beds (called “pietra verde”) are interbeded with marine bioclastic. crinoids. External Dinarides. we thought that pyroclastic material generated from explosive eruptions at marine submerged vents. 2006). 2000.6 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. JELASKA et al. vulkanoklasti~ne stijene. in the External Dinarides. Bedforms indicate rapid. platy or udeformed bubble-wall shards.jurkovsekic@geo. 1984.. 2003. Ustani~ka 11. Bosnia and Herzegovina (zgeolbihic@bih.hr) 2 Geological Survey of Slovenia. The Middle Triassic rift phase in the External Dinarides is marked by basaltic extrusions to acidic explosive activities that resulted in the deposition of pyroclastic and volcaniclastic deposits ([]AVNI^AR et al. MARJANAC.. 2003) Volcaniclastic beds (tuffs) near Sinj are massive or evenly laminated. riftna faza. cherts and dolomites. Pierottijeva 6. Ilid`a. Croatia. Croatia (dunja. radiolarians and conodonts suggesting open marine (pelagic) associations (JAECKS et al. On the base of conodonts and amonoids the Lower Ladinian age was inferred (BALINI et al.kolaric@geo-zs. Tea Kolar-Jurkov{ek2. showing relict tube vesicle texture. well bedded limestones. Thus we interpret deposits near Sinj as pyroclast rich offshore mass-flow deposits. 2006. Pumice wisps occur in some lithotypes in random orientation.si. Bosna i Hercegovina Several volcaniclastic-sedimentary successions of Middle Triassic age have been investigated in Croatia (vicinity of Sinj and Knin) and in Bosnia and Herzegovina (vicinity of Bosansko Grahovo). 10 000 Zagreb. 1 000 Ljubljana. Cross lamination occur at the top of some beds. The formerly glassy shards are recrystalised to a fine quartz-rich mosaic. Near Bosansko Grahovo there are occurrences of blocky peperites.si) 3 Federal Bureau of Geology. The dominance of juvenile pyroclasts (shards and quartz crystal fragments) suggests that they were sourced from explosive. The interlaying with carbonates containing pelagic (open marine) fossil assemblages suggests that they have been deposited farther offshore. foraminifers. Volcanic and volcaniclastic successions near Sinj. Nevertheless the abundance of texturally unmodified pyroclasts suggests that pyroclastic material was delivered more of less directly to sedimentary transport and deposition systems. Limestone beds are strongly silicified and recrystalised.net. Dolomites exhibit macrocrystaline anhedral texture suggesting a secondary dolomitisation. volcanic and volcaniclastic rocks in the External Dinarides represent Middle Triassic syn-rift phase in which along deep structural fractures graben-like depressions had been formed. deposition in offshore environment. BALINI et al. 2000). serpulids as well as ammonoids. Vanjski Dinaridi. Dimi~eva 14. possibly mass-flow. Other components are sparse feldspar and quartz crystal fragments. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. BELAK.aljinovic@rgn. Several volcaniclastic lithotypes of tuffs dominantly contain formerly glassy fragments which are cuspate. Faculty of Mining. rifting phase.

− Rivista Italiana di Pal. Abstracts with Program.. B. T... L. Croatia).2000.4.R. M. Hrvatski geol.− Acta Geologica. M. B. & [U[NJARA. V. Zagreb.S. JURKOV[EK. S.− U: JELASKA. []AVNI^AR.. R. JELASKA. T. B. Outer Dinarides). LEIGHTON. & GU[I]. Svilaja. The Ladinian age of the succession was discerned according to conodonts found in limestones intercalations. (2000): Triassic of Dalmatia – Evidence of a failed rift (Mu} section).. V. tufita i ro`njaka... Svilaja (External Dinarides. (2006): New Ladinian ammonoids from Mt. 12/1. Seattle. . I. 383−395. I. 2.. \. JEACKS. I. 17–20. T.. T. 6–9. 37/2.)). (2003): Phylogenetic analysis of a likely productide from the Triassic. MATI^EC. & GU[I].− Geologija. JURKOV[EK. 66−1.: Geolo{ka povijest i strukturna evolucija Vanjskih Dinarida. BELAK. & JELASKA. and the implications for survival through the Permo-Triassic extinction. 225−230. JURKOV[EK. E Strat.. 117−126. D. (2003): Triassic beds in the beds in the basement of the Adriatic-Dinaric carbonate platform of Mt. (eds. Postaja 2: profil Sutina-Zelovo Sutinsko.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 7 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book contacts with unconsolidated pelagic limestones. V. (2000): Kristaloklasti~ni i vitoroklasti~ni tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih dolomita. G. 14/2. vapnenac. 46/2. & BIONDI]. BELAK. kongres. & KOLAR-JURKOV[EK. Vijesti hrv. Vodi~ ekskurzija (VLAHOVI]. geol. REFERENCES BALLINI. MARJANAC. dr. KOLAR-JURKOV[EK. Seattle Annual Meeting.. []AVNI^AR. Svilaja (Croatia). B. Cavtat – Dubrovnik. M. (1984): The volcanic-sedimentary Middle Triassic in the Suvaja brook area (Mt.05. 230.− Geological Sociaty of America. KOLAR-JURKOV[EK. BEN^EK. 35−82. A.− PANCARDI 2000.

Ispitivana su sljede}a fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase potencijalno pogodnih litofacijesa A. a podre|eno i tipa packstone. Raku{ina 1..8 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Rekristalizacija mikritnih vapnenaca uo~ena je u litofacijesima A i C. sa znatnim udjelom organske tvari. 1997). Ovi vapnenci sadr`e dominantno bioklasti~ni materijal (~itave fosile i njihove fragmente: bentosne foraminifere. diagenetic processes and physical-mechanical properties of rocks from K-3 quarry (Sinawin-Sha’wa area. Lybia Na podru~ju Sinawin-Sha’wa u sjeverozapadnoj Libiji provedena je detaljna geolo{ka prospekcija terena. {koljka{e. 2001). C i D: prostorna masa. Sinawin. ostrakode i gastropode) cementirane mozai~nim kalcitnim cementom. dolomitizacije i silicifikacije. nemaju bitan utjecaj na fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase litofacijesa C i D. snimljen je geolo{ki stup i uzeti su uzorci stijena za: (i) mikropetrografske analize. Libija Key words: lithofacies. 1979). Uzorci litofacijesa C prema vrijednostima prostorne mase. Uzorci litofacijesa A pokazuju najmanje vrijednosti prostorne mase i jednoosne tla~ne ~vrsto}e. 10 000 Zagreb. U stijenama Zimam formacije. upijanja vode i jednoosne tla~ne ~vrsto}e pokazuju vrijednosti izme- . (ii) semi-kvantitativne mineralo{ke (XRD) analize. Litofacijes D: biospariti i biosparuditi – predstavlja zrnaste vapnence. Budu}i da se radi o potencijalno nepovoljnom materijalu za planiranu namjenu.. upijanje vode i jednoosna tla~na ~vrsto}a. Izvori{ni materijal za selektivnu silicifikaciju bio je djelomice pove}ani udio siliciklasti~nog materijala unutar litofacijesa C i D. Sha’wa. 10 000 Zagreb. tipa grainstone i rudstone. uzorci litofacijesa D imaju najve}e prostorne mase {to upu}uje na ~injenicu da su od ispitanih uzoraka oni najgu{}i. Pierottijeva 6. niti razvijeni procesi selektivne silicifikacije. Uzorci litofacijesa D imaju najve}e vrijednosti jednoosne tla~ne ~vrsto}e i najmanje vrijednosti upijanje vode. Odredbom litotipova i analizom njihovog prostornog odnosa na snimljenom geolo{kom stupu izdvojena su ukupno ~etiri litofacijesa: Litofacijes A: mikritni vapnenci (lagunski mikriti i biomikriti) – {upljikavi. {to su neka od bitnih svojstava za ocjenu podobnosti kamena za proizvodnju agregata za asfalte (SMITH & COLLIS. Hrvatska 3 Institut gra|evinarstva Hrvatske. No. Mrljasta kasnodijagenetska dolomitizacija bitno je utjecala na formiranje litofacijesa C. s znatnim udjelom gline. Uz to. potrebnih za rekonstrukciju regionalne ceste Nalut – Ghadames. uglavnom vapnenci i dolomiti Mizdah i Zimam formacija (IRCT. Ana Kr{ini}1. Neven Tadej1 & Mladen Fistri}3 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Litofacijes C: dolobiomikriti – karakteriziran rekristalizacijom i/ili dolomitizacijom primarnih mikrita i biomikrita. physical-mechanical properties of rocks. niti blago pove}anje udjela siliciklasti~nog materijala. Unutar litofacijesa C i D uo~en je i dijagenetski proces selektivne silicifikacije. Lybia) Uro{ Barud`ija1. a visoke vrijednosti upijanja vode. a podre|eno sadr`i kalcit i gips te minerale glina. ali isklju~ivo unutar pojedina~nih dijelova skeleta je`inaca. Litofacijes B: dolomiti~ni lapori – slabo litificirani litofacijes. Sha’wa. stijenska masa litofacijesa B nije uvr{tena u ispitivanja fizi~ko-mehani~kih svojstava. fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena.d. Hrvatska Klju~ne rije~i: litofacijes. stijenska masa litofacijesa A ne zadovoljava kriterije kvalitete za proizvodnju agregata za asfaltne mje{avine. Semikvantitativnom mineralo{kom analizom (XRD) odre|eno je da litofacijes B (slabo litificirani dolomiti~ni lapori) sadr`i dominantno dolomit. Sini{a Kozari}2. dijageneza. na lokaciji potencijalnog kamenoloma K-3. je`ince. i (iii) ispitivanje osnovnih fizi~ko-mehani~kih svojstava stijenske mase (prema TI[LJAR i dr. djelomice rekristalizirani. Na tako dobivenim uzorcima agregata ispitani su otpornost na udar i habanje metodom Los Angeles. odnosno najkompaktniji. diagenesis. Unutar pojedinih litofacijesa uo~eni su dijagenetski procesi rekristalizacije. Prospekcijom su obuhva}ene stijene gornjokredne starosti. Sinawin. dijagenetski procesi i fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena kamenoloma K-3 na podru~ju Sinawin-Sha’wa u Libiji Lithofacies. te prostorna masa i upijanje vode zrna agregata. 10 000 Zagreb. Na temelju dobivenih rezultata kao relativno povoljan izdvojen je kamen iz litofacijesa D te je od njega proizveden probno drobljeni agregat. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Litofacijesi. Prema navedenome. s ciljem pronala`enja pogodne stijenske mase za proizvodnju asfaltnih mje{avina. Hrvatska Viadukt d. Kranj~evi}eva 2.

Ovaj rad posve}en je idejnim pokreta~ima projekta: pokojnima Josipu Ti{ljaru i Zlatku \oki}u. Zagreb. 9. Geol. SMITH. (2001): Aggregates − sand. & COLLIS.. (1997): Influence of the sedimentary environment on the techical properties of the Lower Cretaceous limestones from the Lakovi}i Quarry in Istria (Croatia).. S obzirom na parametar upijanja vode. M. T.– RGN Zbornik. 17. TI[LJAR. \OKI].00%). ali zbog pove}anog upijanja vode tako|er nisu podobni za proizvodnju agregata za asfalte. Publ. Sheet Sha’wa. & @ENKO. Eng. 23–39. gravel and crushed rock aggregates for construction purposes. J.4. Z. Soc.. London. who were the initiators of this project. 339. L.R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 9 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book |u vrijednosti litofacijesa A i D.− Geol. kao jedan od glavnih kriterija kakvo}e frakcioniranih kamenih agregata (prema tehni~koj dokumentaciji za izgradnju ceste Ghadamis – Nalut. Spec. upijanje vode smije iznositi najvi{e 2. This work is dedicated to late Josip Ti{ljar and Zlatko \oki}. stijenska masa litofacijesa D (biospariti i biosparuditi) pokazuje zadovoljavaju}a svojstva za planiranu namjenu. LITERATURA IRCT – Industrial Research Center Tripoli (1979): Geological map of Lybia 1:250 000. .

dobro sortirani. odnosno K-3 megafacijesu peletnih i stromatolitnih vapnenaca periplimnih i plimnih ravnica s ciklusima opli}avanja navi{e. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Petrolo{ko-sedimentolo{ke zna~ajke albskih naslaga na podru~ju Tinjanske drage (Istra) Petrological and sedimentological characteristics of Albian deposits from Tinjanska draga (Istria) Vlatko Br~i} Croatian Geological Survey.8 m (bez prekrivenih naslaga u rasjednoj zoni). strukture i teksture. a u slijedu se izmjenjuju razli~iti litotipovi plitkomorskih vapnenaca i dolomita. 10 000 Zagreb. Na temelju podataka prikupljenih tijekom detaljnog snimanja i kabinetskih analiza izra|en je detaljni geolo{ki stup u mjerilu 1:100. Ukupna debljina naslaga je 82. povremeno prekinuti pojavama tamnih ulo`aka bre~a.hr) Klju~ne rije~i: alb. Ovisno o tome koji je od navedenih ~imbenika prevladavao u sedimentnom okoli{u.). nekoliko kilometara zapadno od mjesta Sveti Petar u [umi. zajedno uzrokuju relativno smanjivanje morske razine {to se jasno vidi iz ciklusa opli}avanja navi{e. a veoma blago povijanje i nagnutost pod svega nekoliko stupnjeva vidljiva je samo na nekoliko mjesta. Sachsova 2. Unutar vekstona nalaze se skeleti zelenih alga. debljine slojeva kre}u se od svega nekoliko centimetara pa do mjestimi~no nekoliko metara. Petra u [umi vodi preko Tinjanske drage na zapadu i dalje na sjever prema Tinjanu. U pojedinim uzorcima (preparatima) dio idiomorfnih romboidalnih kristala dolomita je djelomi~no transformiran u mikritni matriks.Box 268. rast krpastih grebena. Ponegdje ovi sedimenti potpuno prelaze u vi{e-manje ~iste kasnodijagenetske dolomite.10 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Dijagenetske promjene kao {to su dolomitizacija ili dedolomitizacija te silicifikacija ustanovljene su u nekoliko slojeva unutar slijeda. a u nekim dolomitiziranim uzorcima se vide i reliktne strukture (primarni bioklasti~ni materijal). Me|u vapnencima dominiraju sitnozrnasti. debljina naslaga i sl. Tinjanska draga. Na detaljnom geolo{kom stupu se mogu jasno izdvojiti takvi ciklusi koji ~esto zavr{avaju erozijskom granicom ili sedimentima plimnih kanala (klastiti u lateralnoj izmjeni s glinama i laporima). Istria. Stup je prethodno snimljen za potrebe izrade OGK RH 1:50. Naslage nisu zna~ajnije tektonski poreme}ene. Croatia (vbrcic@hgi-cgs. ostrakodi. 1978b. VLAHOVI].. gastropodi. Katodoluminiscentnim mikroskopiranjem uo~en je autigeni rast kvarca (silicifikacija) u obliku rozeta (luminiscira tamnoplavo) unutar prethodno dolomitiziranog . te bentosne foraminifere. 1991. Naslage su karakteristi~ne po izmjenama tankoslojevitih peletnih vekston/pekstona do grejnstona s LLH-stromatolitima. peloidnointraklasti~ni grejnstoni i pekstoni u izmjeni s peloidnim i skeletnim vekstonima i madstonima. Ovakvi facijesi se pojavljuju na cijelom podru~ju karbonatne platforme. P. lapora i/ili glina. Procesi kao {to su plima i oseka.000. Jadranska karbonatna platforma Key words: Albian. Prou~avani slijed naslaga pripada tre}oj megasekvenciji (gornji alb-santon) transgresivnih platformnih peritajdalnih karbonata koja zapo~inje postupnom i osciliraju}om transgresijom po~etkom mla|ega alba. Periplimni karbonati sadr`e i tempestite. te stalno pove}avanje debljine istalo`enih naslaga u potplimnoj zoni. migracija prudova i karbonatnih pje{~anih tijela. Okoli{ talo`enja je veoma plitki subtajdal i intertajdal (TI[LJAR. Adriatic Carbonate Platform Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa opisane su naslage gornjeg alba u sredi{njoj Istri. TI[LJAR & VELI]. Mjestimice se pojavljuju LLH-stromatoliti i peritajdalne bre~e. Istra. progradacija plimnih ravnica. a navi{e prevladavaju facijesi prednjeg `ala (peritidal u shoreface). a od ukupno 9 reprezentativnih uzoraka selektiranih za mikroskopiranje u prolaznoj svjetlosti odabrana su dva za analizu primjenom metode katodoluminiscentne mikroskopije (CL). Prijelaz je obilje`en i tendencijom opli}avanja (TI[LJAR et al. 1999). Naslage su dobro uslojene. Zrnasti vapnenci (peloidni i intraklasti~ni grejnstoni do pekstoni) i peritajdalne bre~e talo`e se u plitkom subtajdalu i intertajdalu s povi{enom energijom vode. 1995). Naslage su otvorene uz zasjek ceste koja od Sv. Karbonatni sedimenti gornjega alba u ju`noj Istri su zastupljeni periplimnim vapnencima koji su mjestimice slabije ili ja~e kasnodijagenetski dolomitizirani. ~lanovi ciklusa u vertikalnom slijedu se razlikuju po litolo{kim karakteristikama (granulometrija.O. Tinjanska draga. Kontakt naslaga gornjeg apta i donjeg alba obilje`en je emerzijom s okr{avanjem te sporadi~nim zapunama gline i glinovitog lapora.

Zagreb. & TI[LJAR. Za to vrijeme talozi su bili dolomitizirani. TI[LJAR. 215−234. 2003. Cijeli prostor je povremeno bio izlo`en du`im ili kra}im emerzijama. mikroskopiranjem i katodoluminiscencijom odabranih uzoraka dokazani su plitkomorski uvjeti talo`enja s prevladavaju}im sedimentacijskim okoli{ima plimnih ravnica s pojavama plimnih kanala za vrijeme alba na prostoru Tinjanske drage u sredi{njoj Istri.− Field Trip Guidebook. Jugoslavija). I. (1999): Karbonatni facijesi plitkovodnih talo`nih sustava od kimerid`a do gornjega alba u zapadnoj Istri. RGN fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.− Disertacija... Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa. I. . D. Institute of Geology.− Geol. VLAHOVI]. Zagreb. (1978b): Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjoj kredi Istre (Hrvatska. LITERATURA TI[LJAR. & VELI]. (2003): Evolution of depositional environments from the Paleozoic to the Quaternary in the Karst Dinarides and the Panonian Basin.− Institut za geolo{ka istra`ivanja. TI[LJAR. VLAHOVI]. 44. VLAHOVI]. 327 str. Opatija 1995. (1991): Carbonate facies and depositional enviroments of the Jurassic and lower Cretaceous of the coastal Dinarides (Croatia). I.4. (1995): Vodi~ ekskurzija 1. I. I. 363−382. 67–110. J. J.− Geol. MATI^EC. Zagreb. September 17–19. & VELI]. uzorkovanjem karakteristi~nih litofacijesa. Hrvatskog geolo{kog kongresa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 11 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book i dedolomitiziranog (luminiscira svijetlo crveno) primarnog ostrakodnog mikrita. J. 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija. vjesnik. Zagreb. J. vjesnik 30/2.

te rekonstrukcije talo`nih paleookoli{a. 10 000 Zagreb.Crnjakovic@hpm. starost istra`ivanih aluvijalnih sedimenata smje{ta se u razdoblje starije od 380 000 godina (koliko iznosi starost najstarijih analiziranih obalnih plo~a – shelfstone). VET08-1/2 – Laminirana malo pjeskovita glina s dubine 5–10 cm sadr`i 5. ~ine grudice glina. i 2.0% kalcij karbonata u frakciji <2 mm. opisuje MALEZ (1965). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacija fosilnih sedimenata {pilje Veternice (Medvednica) s recentnim aluvijem Correlation of Veternica fosil cave sediments (Medvednica) with recent alluvium Marta Crnjakovi}. Na temelju istra`ivanja siga koja su u tijeku (LACKOVI]. . Demetrova 1. a detritus potje~e od trijaskih dolomita i dolomiti~nih vapnenaca. usmeno priop}enje). te u Velebita{kom kanalu koji prima sediment s podru~ja Jaruge zapadno od Veternice s badenskim i trijaskim stijenama kao izvorima detritusa (Sl. Damir Lackovi}. Hrvatska (Marta. Promjene granulometrijskog i kemijskog sastava tuma~i klimatskim promjenama tijekom pleistocena. Netopivi ostatak se sastoji od grudica glinovite tvari. Slika 1.1% u frakciji <0.. te vaganjem netopivog ostatka. Fosilni sedimenti u Veternici: VET08-1/1 – Povr{inski dio izdanka sastoji se od sa}aste. geochemistry Istra`ivana je geokemija fosilnog i recentnog aluvija {pilje Veternice (Medvednica). 1).hr) Klju~ne rije~i: {pilja Veternica. Medvednica. gornjokrednih i badenskih sedimenata. te <0. Vancouver u Kanadi. Medvednica. geokemija Key words: Veternica Cave. Tlocrt {pilje Veternice i lokacija uzoraka. prvi spominje GORJANOVI]-KRAMBERGER (1899). 1). Recentni aluvijalni sedimenti istra`eni su u Glavnom kanalu koji prikuplja vodu sa ponora na Ponikvama.125 mm otapanjem u 3% kloridnoj kiselini. Udio kalcij-karbonata u sedimentu odre|en je u frakciji <2 mm. Petrografski sastav odre|en je u netopivom ostatku u mikroskopskim preparatima praha. te kristali}a gipsa i apatita. alluvium. homogene `u}kaste gline. petrografski i kemijski sastav glavnih elemenata kvartarnih sedimenata. dakle u vrijeme prije mogu}nosti eventualnog antropogenog utjecaja. elementi u tragovima i elementi rijetkih zemalja (REE)) u frakciji <0. Istra`ivani fosilni sedimenti nalaze se u turisti~kom dijelu Veternice oko 130 m od ulaza (Sl.5%). kvarca. najve}i speleolo{ki objekt na Medvednici i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.5% kalcij-karbonata. koja sadr`i 3.125 mm analizirani su u ACME Analytical Laboratories Ltd. {upljikave. Kemijski sastav (glavni elementi.12 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.125 mm. Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi} & Dragan Bukovec Hrvatski prirodoslovni muzej. Veternicu. aluvij. a netopivi ostatak (96. na ulaznom dijelu {pilje. a granulometrijski. Figure 1. Ground-plan of the Veternica Cave and sample location.

brookit. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 8. 5. Ni i As. Siliciklasti~ne ~estice su: ~estice stijena (mikrokvarcit. 2/11. (1965): Pe}ina Veternica u Medvednici. Zn. zoisit.125 mm samo 3. odra`avaju izvorni geokemijski sastav i mogu poslu`iti kao pokazatelj za nenaru{eni okoli{. Recentni sedimenti aktivnog toka u Veternici: VET08-3/1 – Recentni sediment iz aktivnog toka (“stream”) u sjevernom dijelu {pilje blizu ponora na Ponikvama je konglomerati~ni glinoviti pijesak. Najglinovitiji uzorak (VET08-1/1) sadr`i ne{to vi{e barija.1%. a u sitnijoj <0. epidot i granat. Cd i Hg. muskovit i klorit. U frakciji <0. no maksimalne vrijednosti ih daleko prema{uju. Zagreb. epidot – zoisit. Frakcija <2 mm sadr`i 12. Udio ve}ine elemenata u tragovima znatno je. Udio kalcij-karbonata ovisan je o veli~ini zrna analiziranog sedimenta – u frakciji <2 mm varira od 3. gdje prevladavaju karbonatne stijene. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 25. rutil i po koje zrno zoisita. Sli~no se mo`e vidjeti u Izvije{}u o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba iz 2006.1%–8. Pb. biotit.125 mm 8..7%. a frakcija <0. a u sitnijoj <0. a vrlo su rijetki rutil. rijetki biotit. (Sl. gdje su prosje~ne vrijednosti u tlu za Cd. 2). filit..125 mm u kojoj prevladava kvarc (uklju~ivo slo`ena zrna). turmalin. VET09-1/3 – Recentni sediment iz aktivnog toka u Velebita{kom kanalu je glinoviti konglomerati~ni pijesak.7%. Razmjerno je ~est cirkon.nsf Pravilnik o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992): Narodne novine 15/92. Dimenzija ve}ine siliciklasti~nih ~estica (oko 0. MALEZ. rubidija i vanadija.4%. Izvije{}e o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba (2006): www.zagreb. II stratigrafija kvartarnih talo`ina.125 mm samo 3. do 25.hr/slglasnik. te brookit. zanimljivo je da je u fosilnom sedimentu vi{i udio nikla i skandija. hornblenda i turmalin. apatit i granat. D. a vrijednost nikla je ~ak gotovo dvostruko vi{a nego u sedimentima recentnih tokova. muskovit. uklju~ivo i oni recentni.− Hrv. ili ~ak gotovo dvostruko vi{i u fosilnom sedimentu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 13 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. zatim ~estice stijena i opâka zrna. VET08-2/2 – Laminirana neznatno pjeskovita glina. turmalin i rutil.4. I op}i speleolo{ki pregled. Udio REE jednak je za sve analizirane sedimente. a neznatno su vi{e za Mo. Udio glavnih elemenata sli~an je u sva 4 analizirana uzorka i tako|er pokazuje ovisnost o granulometriji. 175−229. slejt). amfibol. Concentrations of selected elements in the alluvium of Veternica Cave.− Acta Geol. Prepoznati su cirkon. Planinar. Netopivi ostatak sadr`i jako malo frakcije <0. Tako su u fosilnom sedimentu povi{ene vrijednosti Cu. kloritoid. Vi{i udio cirkonija u recentnom sedimentu potje~e iz detriti~nog cirkona. aktinolit. iz ~ega je vidljivo da ve}im dijelom potje~e od detriti~nih ~estica. .7%. kojih je vi{e u krupnijoj frakciji i ne{to su ~e{}e u kanalu koji prima sediment s Ponikvi.3%. Figure 2. Zn i Cr donekle usporedljive s vrijednostima dobivenim u sedimentima Veternice.03 mm) je presitna za istra`ivanje petrografskim mikroskopom.4% u sedimentu recentnog toka koji u {pilju dolazi s podru~ja Ponikvi. a rijetki su muskovit klorit i biotit. Podjednako su zastupljeni cirkon. rje|i su tremolit-aktinolit.125 mm udio CaCO3 je znatno ni`i i iznosi 2. M. Zaklju~no se mo`e ustvrditi da sedimenti Veternice. Ni. (1899): Kr{ Zagreba~ke gore.8% kalcij-karbonata. ^esti su “{tapi}i” dijatomeja. U usporedbi s podacima iz Pravilnika o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992) maksimalne dozvoljene vrijednosti za analizirane elemente vi{e su od onih dobivenih u sedimentima Veternice.5% u fosilnom glinovitom sedimentu. Udio odabranih elemenata u aluviju Veternice. Pb. [to se ti~e elemenata u tragovima. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. Cu. kvarc.

in the form of crystal inclusions. 10 000 Zagreb. Energy Dispersive Spectroscopy (EDS). Lower Triassic. hexahedra with preserved pyrite striations. rarely in pseudo-hexagonal plates. Horvatovac 102a. Velebit Mt. Velebit Sedimentation from the uppermost Permian to the Lower Triassic deposits in the Velebit Mt. mainly pyrite and siderite. 10 000 Zagreb. Vladimir Bermanec1 & Ivo Veli}3 1 Faculty of Science. University of Zagreb. due to unknown real ion activities in pore waters. area is continuous (SALOPEK. Velebit) Karmen Fio1. Pseudomorphosis of goethite after pyrite. Up to four stability iterations with different activities per ion species were calculated and stability fields were overlaid. but within ranges considered normal for pore fluids in balance with carbonates. minimizing errors in conclusions. Geology and Petroleum Engineering. Collected sediment samples were disintegrated.. Lower Triassic deposits are mostly represented by early-diagenetic dolomites characterized by scarce fossil findings and frequent siliciclastic grains. and EDS show spectra characteristic for siderite. magnesium and sulphide concentrations chosen for stability field calculations are variable. heksaedri s o~uvanim prutanjem karakteristi~nim za pirit. Croatia 3 Croatian Geological Survey. calcium. 2). can therefore help in reconstruction of diagenetic and geochemical conditions of the dolomitization environment. Sachsova 2. rana dolomitizacija. Their composition indicate shallow-water marine depositional environment strongly influenced by the hinterland. Croatia Key words: Fe-authigenic minerals. 1948). early-dolomitization. and occurs within the lowest part of the informal lithostratigraphic unit of Sandy Dolomite. Authigenic Fe-mineral association present in these dolomites. Jasenka Sremac1. and analyzed by polarizing microscope. Slika 1. Hrvoje Posilovi}1. Scanning Electron Microscope (SEM). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Authigenic iron minerals as indicators of early-dolomitization in the Sandy Dolomites (uppermost Permian–Lower Triassic.fio@geol.14 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Phase stability diagrams were constructed on the basis of mineral phases identified in the samples. Croatia (karmen. Pyrite was identified by distinctive crystal morphology – hexahedra with perfectly preserved striations and octahedra-hexahedra combinations. The iron. 1). Pierottijeva 6. even though they were oxidized mainly into magnetite and goethite (Fig. Pseudomorfoza goethita po piritu. Siderite rhombohedral crystals are inter-grown with smaller dolomite or ankerite rhombohedra. Klju~ne rije~i: autigeni `eljezoviti minerali. Such aggregate formations indicate that dolomite and ankerite have been crystallized prior to the phase of siderite Figure 1. and X-ray Diffraction.hr) 2 Faculty of Mining. 10 000 Zagreb. Igor Vlahovi}2. Velebit Mt. . University of Zagreb. cut and polished. donji trijas. This approach enabled determination of trends in the mineral stability field change. Siderite is present in the characteristic rhombohedral form (Fig. Croatia) Autigeni `eljezoviti minerali kao indikatori rane dolomitizacije u pjeskovitom dolomitu (najgornji dio perma i donji trijas. Due to the oxidation of authigenic sulphides and siderite their determination was sometimes possible only on the basis of crystal morphology examination under SEM.pmf. Siderite is also oxidized to magnetite and goethite but in much lower extent compared to pyrite.

101–143. If there is lower activity of Fe2+ and higher Ca2+ and Mg2+ activity in the pore waters. as in studied deposits. WRIGHT et al. if sulphate concentration is somehow lowered. In marine sediments siderite occur mostly as late-diagenetic cement. Slika 2. Sulphate in marine environment is regularly reduced to sulphide by bacterial metabolic activity. Pyrite. V.− Sedimentology. Dolomitization of the studied sediments containing characteristic mineral association of pyrite. R. carbonate and oxic. siderite. Host sediment containing described mineral association can be described as early-diagenetic dolomite. Siderite was therefore formed in the mixing zone of marine and fresh water due to significantly lower sulphate concentration in brackish waters. then ankerite or ferroan calcite will form. provided a new tool to reveal diagenetic environment. (1948): O gornjem paleozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. occurred in the mixing zone of sea and fresh water. sometimes transitional to ankerite.D. (1981): A New Geochemical Classification of Sedimentary Environments. sulphide concentration can be lowered by precipitation of iron sulphides. J. Fe-mineral associations and thermodynamic stability of authigenic iron minerals studied within uppermost Permian to Lower Triassic Sandy Dolomites of the Velebit Mt.. siderite and magnetite are minerals stable under negative Eh and their stability fields are strongly influenced by the pCO2 and pS2of the solution. 44. M. . 1997).P. 359–365.4. Zagreb. These processes have moved diagenetic environment toward siderite stability area. which is in line with the ongoing transgression recorded within the Sandy Dolomite unit and continuous siliciclastic input to the shallow-water environment during Early Triassic. S. SALOPEK. Such dolomitization model is typical for the transgressive sequences (e.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Sciences and Arts. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 15 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rhombohedra formation. 51. (1997): Contrasting flooding histories of Mississippian carbonate platforms revealed by marine alteration effects in paleosols. & MARSHALL. ankerite and dolomite. The occurrence of siderite is characteristic for continental sediments with low concentration of dissolved sulphate (BERNER. resulting in relative Fe2+ concentration increase.− Journal of Sedimentary Petrology. and Lika region – in Croatian). In such diagenetic environment iron sulphides were formed. or may occasionally be precipitated during deposition or early diagenesis. Authigenic iron minerals found in the carbonate sediments are typical for three very different geochemical environments: sulphidic.A.D. Romboedar siderita djelomi~no oksidiran u goethit. Siderite rhombohedron partially oxidized into goethite. In diagenetic environment described here siderite is found to be associated with pyrite. REFERENCES BERNER. VANSTONE. WRIGHT.g. Figure 2. 1981). which additionally lowered sulphide activity in sediment pore waters. Geochemical environment characterized by pyrite–siderite–ankerite–dolomite mineral association was the same diagenetic environment in which early-diagenetic dolomites were formed.. or by dilution with fresh water of meteoric or other non-marine origin. 825–842.

polimiktnog {ljunka. u Slavoniji. Novomilenijska istra`ivanja u okviru izrade Geolo{ke karte Republike Hrvatske 1:50. izdvojene su iz klast. Croatia Dilj gora smje{tena je u ju`nom dijelu Panonskog bazena. Jedna tre}ina prikupljenih valutica i ovdje su sitno do srednjezrnasti pje{~enjaci s karbonatnim vezivom i siltiti. Razlikuju se ~isti mikriti. 2005) utvr|eni su na lokalitetima Staro Zavr{je (StZ-I). klorit.do matrikspotpornog {ljunka. (1979. nad ~esticama monomineralnog kvarca. Neki uzorci su lagano mikroborani (“plisirani”). Lower part of Miocene. te mramorizirani vapnenci. nastavljena u drugoj polovici 20. dok postoje varijeteti u kojima su jasno odredivi kvarc. Vezivo je oskudno. krupnoklasti~ni sedimenti ni`eg miocena neformalne litostratigrafske jedinice Ravan (PIKIJA et al.. glinovito-siltozni vapnenci. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore (lokaliteti Staro Zavr{je. sjeverno od Slavonskog Broda. U pojedinim uzorcima opti~ki se uop}e ne razaznaju mineralne faze. [ljunak se javlja i u vidu le}a unutar siltnih intervala. Valutice s lokaliteta Pivnice.i polikristalini~ni kvarc. Uzorci s visokim sadr`ajem CaCO3 predstavljaju prijelaz prema drugoj glavnoj skupini stijena. sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su izmjenom intervala pjeskovito do {ljunkovitog silta i klastpotpornog. ali i relativno brzog talo`enja. Rijetki su nalazi valutica granita. Hrvatska Key words: coarse clastic sediments. kiselih magmatskih stijena i ro`njaka. ovisno o udjelu prethodno nabrojanih komponenti i tada prisutnim p-t uvjetima. Valutice se mogu grupirati u tri glavne skupine. ali je na|en uzorak koji odgovara vapnencu tipa scaglia. Vu~je jame and Pivnice localities) Marija Horvat Hrvatski geolo{ki institut. a i ovdje kao i na prethodnom lokalitetu veliku skupinu ~ine anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. metamorfne stijene razli~ite teksture (od homogene do {kriljave) i razli~itog stupnja kristaliniteta. 1980. 10 000 Zagreb. a nailazi se i na mikrokliva`. riolita i bre~e. dijelom slabo vezanog. gusto pakirane. Dilj Mt. Svi uzorci imaju ujedna~eni mineralni sastav: prevladavaju ~estice feldspata (ortoklas. kvarcita. lo{e sortirane s neujedna~enim dimenzijama detritusa. Pri tome su kao rezultat nastale. na podru~ju Dilj gore. Ovi varijeteti odgovaraju sublitoarenitu na granici prema liti~noj grauvaki.hr) Klju~ne rije~i: krupnoklasti~ni sedimenti. ali su prisutni i blokovi veli~ine do 40 cm. To su stijene psamitno-pelitne klasti~ne strukture. amfibol i karbonat (kalcit). mikroklin. a pretpostavka je. feldspat (albit). Prva istra`ivanja na Dilj gori zapo~eta su u drugoj polovici 19. `eljezovito. Nabrojani minerali potvr|eni su i XRD analizom. Na lokalitetu Staro Zavr{je. te [PARICA et al.. Vapnenci su rje|i nego na lokalitetu StZ-I. Kemijsko tro{enje nije zahvatilo feldspate {to je najvjerojatnije posljedica sedimentacije u blizini mati~nih stijena koje su ih derivirale. Stijene ove skupine najvjerojatnije su bile finolaminirani sedimenti – izmjena lamina pje{~enjaka i {ejla uz prisustvo karbonata. 2005). Vu~je jame i Pivnice) Pebbles of Lower part of Miocene deposits of Dilj Mt. Vu~je jame (Vjm-I) i Pivnice (Piv-I). bijeli tinjac. a to su vapnenci.16 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. a nalazimo i karbonatne ~estice. Ravan unit. Tre}a karakteristi~na skupina jesu anhimetamorfne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. Skoro uvijek je prisutan i sekundarno izlu~eni karbonat. mono. te rijetko ro`njaka. Ima uzoraka u kojima se smanjuje udio feldspata na ra~un fragmenata stijena i to: kvarcita. sitnije su nego na prethodna dva . Veli~ina valutica iznosi 2–10cm. sparitizirani mikriti. Hrvatska (mhorvat@hghi-cgs. ni`i miocen. unutar neogenskih naslaga izdvojila su 11 neformalnih litostratigrafskih jedinica (PIKIJA et al.. Na temelju snimljenih geolo{kih stupova. a najsveobuhvatnije su opisana od strane [PARICA & CRNKO (1973). da su metamorfozirane u uvjetima niskog stupnja metamorfizma. muskovita i klorita. dok uzorci s ve}im postotkom sekundarno izlu~enog karbonata u intergranularnom prostoru odgovaraju pje{~enjacima grauvaknog tipa. Na lokalitetu Vu~je jame sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su klast do matrikspotpornim {ljunkom. jedinica Ravan. Prvu sa~injavaju pje{~enjaci i siltiti.. ponegdje sekundarno izlu~eni karbonat. rijetko plagioklas). Sachsova 2. U ve}em broju prisutne su valutice mramora i amfibolskog {kriljavca.-og. 1986a. KOVA^I] et al. rijetko muskovit i ~estice karbonata i pripadaju arkoznim arenitima i subarkozama. 2005.-og. Dilj gora. Gusto pakirani varijeteti s `eljezovitom komponentom u vezivu u kojima prevladavaju litoklasti odgovaraju sublitoarenitu. Prevladavaju fragmenti polikristalini~nog kvarca. feldspata. kvarcnih {kriljavaca.000. 1986b). (Staro Zavr{je.. {kriljavaca i kiselih magmatskih stijena.

[IMUNI].. JURI[A. 26. 1−55. Sarajevo. Beograd. J. za geol.000.. A. BUZALJKO. [IMUNI].. list Nova Kapela. koji je u pojedinim uzorcima slabije do izra`enije rekristaliziran. Sarajevo. & MORI]. za geol. (ur. (ur.... M. (2005): Gornjomiocenski sedimenti Dilj gore (Late Miocene Sediments of Dilj Mt. R. 83−92. Najzastupljeniji su pje{~enjaci do siltiti.. vapnenci. & CRNKO. R. Sarajevo. JURI[A.. A.. (1980): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. Inst. BUZALJKO. R. AVANI]. & BIONDI]. Zagreb. M. ^esta su samostalna zrna kvarca. list Slavonski Brod. (1973): Geologija zapadnog dijela Dilj gore. CRNKO. Tuma~ za list Nova Kapela. VRSALJKO. granit. riolit i bre~e. MIKNI]. D. ali su kao i na prethodna dva lokaliteta potvr|eni nalazi pje{~enjaka i vapnenaca. M.. M. Inst. geol. klasti starijih karbonatnih stijena i ro`njaci.. & SLOVENEC. & PAVELI]. 113−114. Beograd. Vrlo su dobro zaobljene. Tuma~ za list Slavonski Brod. U vezivu varira udio `eljezovite komponente i sekundarno izlu~enog karbonata. a tek u manjoj mjeri magmatske stijene. Sav. I.. istra`.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress.000. D. kvarcni {kriljavac. [PARICA. I. istra`. Inst. Abstracts Book. I. Inst. I. geol. M. M. HORVAT. a podre|eno prisutni amfibolski {kriljavac. Za razliku od lokaliteta Staro Zavr{je i Vu~je jame ovdje nisu na|ene anhimetamorfne stijene i metamorfne stijene skupine slejt-filita. zavod. JOVANOVI]. [PARICA. LITERATURA KOVA^I]. Abstracts Book. M. za geol.4. M. za geol. zavod. zavod..). za geol. Zagreb. Vapnenci su mikriti i mikrospariti. (1979): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. Sav. To su lo{e sortirani pje{~enjaci u kojima od siliciklasti~nih ~estica prevladava polikristalini~ni kvarc.. & @IVANOVI]. R. istra`. M. [PARICA. Osnovni sastojak je mikritni kalcit. HE]IMOVI]. Sav. Zagreb. ^este su i `ilice sekundarnog kalcita. Navedeni tipovi stijena ukazuju da su mati~ne stijene iz kojih su valutice derivirane prvenstveno bile starije sedimentne i metamorfne stijene. feldspata.000.). PIKIJA. A... zavod. Istra`ivane valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore litolo{ki su veoma heterogenog sastava.. C. Ve}ina pje{~enjaka su sublitoareniti s prijelazom u grauvake. GALOVI].. K.– Inst.− Geol. [PARICA. J. D. VLAHOVI]..– U: VELI]. D. I. & BIONDI]. & @IVANOVI]. BAKRA^... D. VLAHOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 17 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book lokaliteta (veli~ina im rijetko dose`e 10cm). geol. Sav. (1986b): Osnovna geolo{ka karta 1:100. a rije|i listi}i muskovita. vjesnik. (2005): Sedimenti ni`eg miocena Dilj gore (Lower part of Miocene Deposits of Dilj Mt. biotita i klorita. Inst. Neke od valutica sadr`avaju fosilno kr{je. za geol. .. za geol.. & MOJI]EVI]. A. M. 1−56. CRNKO. [PARICA. FILJAK. za geol. (1986a): Osnovna geolo{ka karta 1:100.. M.. Sporadi~no i ovdje se isipavaju mramor i amfibolski {kriljavac.. J. Beograd. Beograd.. JOVANOVI].– Inst.000. 77–78. geol. istra`. Zagreb.– U: VELI]. Zagreb. slabo do dobro sortirane. I. M.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress. C..– Inst. Sarajevo. potom anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. R. pjeskoviti vapnenci i mramori.

In the uppermost part. Lower Cretaceous. H. & SCHLAGINTWEIT. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate gravity-flow deposits from Bohinj area (NW Slovenia): evidence of a latest Jurassic – earliest Cretaceous carbonate platform in the Internal Dinarides Naslage karbonatnih gravitacijskih tokova okolice Bohinja (SZ Slovenija) kao dokaz postojanja kasnojurske do ranokredne karbonatne platforme u podru~ju Unutarnjih Dinarida Duje Kuko~¹. alternation of marls and shales. Radiolarian assemblages from these beds indicate an Early Cretaceous age (Berriasian – early Valanginian).J. 95. The age of the platform carbonates is determined on the basis of calcareous alga Clypeina jurassica FAVRE which is characteristic of late Kimmeridgian to earliest Berriasian. Bled Trough Klju~ne rije~i: Biancone vapnenci. GAWLICK & SCHLAGINTWEIT (2006) described the Plassen Carbonate Platform which developed above Callovian to Tithonian basinal deposits of the Northern Calcareous Alps. consists of micrite without resedimented limestones.kukoc@zrc-sazu.18 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. radiolarians. Microfacies analyses showed angular to subangular shallow-water grainstone lithoclasts. an approximately 40 m thick series of well bedded pelagic limestone. (2006): Berriasian drowning of the Plassen carbonate platform at the type-locality and its bearing on the early Eoalpine orogenic dynamics in the Northern Calcareous Alps (Austria). Slump folds are common. vapnena~ke bre~e. REFERENCES GAWLICK. [pela Gori~an¹ & Adrijan Ko{ir¹ Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. the area was part of the Bled Trough.− International Journal of Earth Science (Geologische Rundschau). SCHLAGINTWEIT et al. (2008) analysed clasts in massflow deposits to reconstruct a completely eroded Kimmeridgian? – Tithonian Kurbnesh Carbonate Platform from the Mirdita Ophiolite Zone in Albania. radiolarije. bledsko korito Carbonate gravity-flow deposits at Srednja vas near Bohinj have been studied for radiolarian dating and composition of resedimented limestones. and finally siliciclastics with limestone olistoliths and ophiolite debris. Biancone limestone. Extraclasts and calcareous debris undoubtedly prove a platform origin of resedimented limestone. Slovenia (duje. which formed during the early emplacement of the internal Dinaric units onto the continental margin. We believe that these breccias represent evidence of a carbonate platform which must have been located more internally but is now not preserved. Genetically similar isolated carbonate platforms of more or less the same age are known from several localities in the Alpine – Dinaride – Carpathian mountain belt. calcareous breccia. which includes intercalations of resedimented carbonates. miliolid foraminifera and various other skeletal fragments of different size. This research is focused on the Biancone limestone. The matrix of breccias is radiolarian-rich lime mudstone. fragments of calcareous algae. 1000 Ljubljana. Therefore we conclude that the Dinaric Carbonate Platform could not be the source of shallow-water carbonates in the Bled Trough. which occupied an intermediate position between the Dinaric Carbonate Platform and the Bled Trough. The upper part consists mainly of carbonate breccias. Other examples include Upper Jurassic reef limestones unconformably overlying the Vardar ophiolites in Serbia and the South Apuseni ophiolites in Romania (SCHMID et al. Middle and Upper Jurassic bedded radiolarian cherts and shales. F. . donja kreda. which was located NE of the Tolmin Trough and thus relatively distal with respect to the Dinaric Carbonate Platform. and in places contains thin interlayers of marl. carbonate breccias alternate with calcarenites. 451–462. Berlin/Heidelberg. The Jurassic to Lower Cretaceous succession of the Bled Trough consists of: Lower Jurassic limestone with echinoderms (Hierlatz facies). 2008). The Biancone limestone of the Tolmin Trough. Paleogeographically. The lower part of the studied section consists of radiolarian packstone with chert nodules and layers.si) Key words: Biancone limestone.. Novi trg 2. This inferred platform may have developed on top of a nappe stack. Clasts of pelagic limestone are also present and contain Calpionella alpina LORENZ whose range is late Tithonian to earliest Valanginian. ooid grains.

125–138.M. SCHUSTER. B. W. F. R.. GAWLICK.– Swiss Journal of Geosciences. & USTASZEWSKI. HOXHA... MATENCO. LEIN. BERNOULLI. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 19 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SCHLAGINTWEIT. D. & FRISCH. SCHEFER.J. 101. L. Basel. S. 101. K. M. TISCHLER. S. SCHMID. L.. . Basel.. H.. FÜGENSCHUH. (2008): The eroded Late Jurassic Kurbnesh carbonate platform in the Mirdita Ophiolite Zone of Albania and its bearing on the Jurassic orogeny of the Neotethys realm. 139–183.− Swiss Journal of Geosciences. S... MISSONI.4... R. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units.

Dinaridi. Deutschland 3 Institut für Geologie.).hr) 2 Abteilung Sedimentologie/Umweltgeologie.20 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Geowissenschaftliches Zentrum der Universität Göttingen. In sandstones from the lower Cretaceous O{trc formation (Ivan{~ica Mt. 2009): the O{trc. and Glog formations. Tamas Mikes3 & Ljubomir Babi}1 1 Institute of Geology and Palaeontology. Meanwhile. Furthermore.. geokemija pje{~enjaka. Horvatovac 102a.. 1) which have been extensively studied and described in the literature (see references in LU@AR-OBERITER et al. Bistra. Pojednostavljena geolo{ka karta istra`ivanog prostora na kojoj su istaknuta podru~ja rasprostiranja prou~avanih klasti~nih formacija. similar to those found in felsic rocks. 1).). considerably higher than in other analyzed samples. Dinarides.pmf. Faculty of Science. microprobe analysis of individual heavy mineral grains. The chemistry of detrital Cr-spinel has helped to further reveal the petrogenesis of the ophiolite source rocks being Figure 1. the high Y/Ni values (and low Cr/V) in the Glog samples (Medvednica Mt. Kravljak and Vivodina (@umberak Hills) samples have Cr/V and Y/Ni values indicative of some ophiolite contribution. however. The Bistra (Medvednica Mt. much more limited than is the case for the O{trc. Heavy mineral chemistry. The siliciclastic detritus of fine to medium grained sandstones ranging in age from Early to latest Cretaceous was studied using wholerock geochemistry. and zircon fission track (ZFT) thermochronology.). Vivodina. Deutschland Key words: Provenance. Slika 1. it allows direct comparisons to be drawn with neighboring Alpine. Hilmar von Eynatten2. The studied sandstones were sampled from five distinct clastic formations (Fig. Kravljak. In northwestern Croatia. University of Zagreb. suggest a purely continental source. including the Dinaride-Alpine transitional area. Zircon fission track thermochronology Klju~ne rije~i: provenijencija. a region characterized by considerable geological complexity resulting from a severe and long-lasting deformational history. this is indicative of a very large contribution of material from ophiolites (McLENNAN et al. Such integrated data can greatly contribute to a better understanding of the major events which marked the early tectonic history of the Dinarides. our aim is to constrain the composition and dynamics of ophiolitic and continental source terrains being exhumed and eroded in the northwestern Dinarides and neighboring regions during the Mesozoic. Simplified geological map of the study area showing the distribution of the studied clastic formations. Cretaceous. By applying a range of analytical methods to study the siliciclastic detritus of Cretaceous sandstones. 10T000 Zagreb. 1993). Tisza and other Dinaride regions. Sandstone geochemistry. Our study concentrates on Cretaceous clastic rocks which outcrop on the mountains and hills surrounding Zagreb. Leibniz Universität Hannover. Istvan Dunkl2. synorogenic clastic formations document the evolution of the Dinaride orogen. . Croatia (Fig. values of Cr/V range between 20 and 30. Together with very low Y/Ni values. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 An integrated approach to provenance analysis: an example of Cretaceous sandstones from the northwestern Dinarides Integrirani pristup pri analizi provenijencije: primjer krednih klastita sjeverozapadnih Dinarida Borna Lu`ar-Oberiter1. Croatia (bluzar@geol. kemija te{kih minerala Provenance studies which integrate results from multiple analytical approaches can offer an in-depth view into the history of clastic detritus and its source area. kreda.

P. This clearly identifies a distinct Eo-Alpine overprint in the source area. Diamonds correspond to population means while the extents of the whiskers represent the first standard deviations. G. & FAUPL. H. & BABI]. Spec. S. (1996): Geochemical investigations of detrital chrome spinels as a tool to detect an ophiolitic source area (Gerecse Mountains. Provenance and Tectonics. and contemporaneous Cr-spinel rich formations in the North Calcareous Alps and Transdanubian Central Range (POBER & FAUPL. Paper.J. MIKES. 145±36 Ma. segments of which had undergone thermal overprint related to obduction of the Neotethys in the Late Jurassic.M. and ZFT thermochronology. .. The make-up and dynamics of continental sources terrains can be constrained by the chemical composition of detrital tourmaline. A. Earth Sci. 77.N. Medvednica the distributions of single-grain ages are unimodal at 80±18 Ma and 73±23 Ma (Fig. 66. 98. and 159±30 Ma (Fig. Populacije starosti detritarnih cirkona dobivene ”fission track” metodom.– Int. 2002). Hung. 341–368. Metapelites of medium grade were likely the most widespread continental non-carbonate lithology in the source region during the entire Cretaceous. PopShare. DUNKL. detrital ZFT ages are notably younger. Am. or the Dinarides themselves. 201. A distinct regional similarity in detrital Cr-spinel compositions is evident between the O{trc Fm. more diffuse ZFT age populations ranging from the Early Jurassic to the Carboniferous. In the Maastrichtian Vivodina sample (@umberak Mts. indicating that rapidly exhuming basement units either in the Eastern Alps and/or Tisza.. The sources of these zircons were most likely fragments of the Adria basement. 162±43 Ma. In the latest Cretaceous sandstones. 1097–1108. B. (2002): Component analysis with visualization of fitting. Metamafic rocks also presented a significant source.. & BASU. LU@AR-OBERITER. (1993): Geochemical Approaches to Sedimentation. were supplying the basins of the NW Dinarides with detritus at the end of the Cretaceous.): Processes Controlling the Composition of Clastic Sediments.B.. rutile and garnet.. In sandstones of Barremian to Cenomanian age the youngest identified ZFT age populations are 134±14 Ma. & SZÉKELY. T. 2). Detrital zircon FT age populations identified using the PopShare computer software (DUNKL & SZÉKELY. B.– Geol. while in the Maastrichtian Glog samples from Mt. M. 284.K. VON EYNATTEN.. LJ. Cosmoch. J. During both the Early and Late Cretaceous the source ophiolites were predominantly composed of harzburgite peridotites and associated cumulate rocks.4. 2002). ÁRGYELÁN. (2009): Ophiolitic detritus in Cretaceous clastic formations of the Dinarides (NW Croatia): evidence from Cr-spinel chemistry. Acta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 21 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. & HANSON. 641–670. E.– In: JOHNSSON. ÁRGYELÁN. REFERENCES POBER. S. (1988): The chemistry of detrital chromian spinels and its implications for the geodynamic evolution of the Eastern Alps. obducted and eroded along the margin of Adria during Late Jurassic-Cretaceous times (LU@AR-OBERITER et al. a Windows program for data analysis (abstract). Prikazane su srednje vrijednosti populacija (dijamanti) +/– 1standardna devijacija. 1988. Geol. D.– Geochim. 2009)..– Acta Geol. 1996). Rundsch. G. I.) a well defined ZFT age population lies at 76±13 Ma. 21–40. Slika 2. Soc. and were subsequently exhumed and incorporated into thrust sheets together with ophiolites. HEMMING. 39. Hungary). McDANIEL. while high grade metasediments and granitoid rocks occurred more sporadically. 2). (eds. Also present within these sandstones are zircon grains which belong to older.. odre|ene pomo}u programa PopShare (DUNKL & SZÉKELY. McLENNAN.

tefra. green augite in TF2 and TF3). but also by its geochemical characteristics. The oldest (TF1) and the youngest (TF3) tephra are situated in loess while middle tephra (TF2) is patchy distributed in brown palaeosol (Fig.mikulcic@hpm.. Hrvatska) – karakterizacija i problematika Tephra from the Pleistocene loess deposits of the Island of Susak (northern Adriatic. CHIESA et al.3 ka old and between 28. 2002). 1990. 1). Marta Crnjakovi}1. covers an area of 3.3 ± 7.. Italy.0 ± 2.3 and 41. Heavy minerals (32 to 125 ìm size fraction). Vancouver (Canada). Bulk-rock chemistry shows minor differences between TF2 and other two tephra layers. morphology of volcanic particles and similarities with other tephra layers (Marche province. 2007).3 ka old. middle tephra from Susak could be related to Campanian Ignimbrite eruption of the Phlegraean Fields dated around 39 ka (DE VIVO et al. in press). Sachsova 2. Stilleweg 2.1 ka old in Sand pit section. Paglicci Cave. Based on the age. in the Kvarner archipelago.9 ± 2. Horvatovac 95. Lara Wacha3. Geochemical characterization could be influenced by pedogenesis and weathering (depletion of alkalies) as well as by mixing of volcanic material with loess (higher SiO2 content). palaeosols. vulkanske ~estice Island of Susak.2 ± 3. 2005). 10 000 Zagreb. Croatia) – problems with characterization Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi}1. CREMASCHI & FERRARO. whereas TF2 is a bit different not only by elongated and tubular vitroclasts which could be indicative for a strong eruption of Plinian-type. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tefra u pleistocenskim lesnim naslagama otoka Suska (sjeverni Jadran. Considering the age of TF1 and TF3 and the similarities of idiomorphic and serrated augite in other regions such as Aeolian arc (GARZANTI & ANDÒ. Marin [oufek1. Although all tephras have similar main and heavy mineral composition as loess (MIKUL^I] PAVLAKOVI] et al. 2007).8 ± 2. were studied by polarizing microscope. Serration of oldest tephra clinopyroxenes could be a result of diagenesis in the lowermost (the oldest) unit of the loess sequence. rare idiomorphic biotite. Similar vitroclast morphology in TF1 and TF3 points to the same type of volcanism.1 and 28. in press). Its almost horizontal Cretaceous limestone basement is covered with up to 90 m thick loess and loess-like sediments intercalated by sandy layers.. Croatia 4 Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG). Bulk-rock chemical analyses were carried out in ACME Analytical Laboratories Ltd. volcanic particles Klju~ne rije~i: Susak. TF2 is between 39. Croatia (snjezana..0 ± 2. The ages were obtained by Infrared stimulated luminescence (IRSL) dating method...2 and 31.0 and 98.3 ± 7. Demetrova 1. 30 655 Hanover. but according to TAS diagram all have intermediate composition with low alkali content (Na and K). Croatia 3 Croatian Geological Survey. 10 000 Zagreb. the TF3 from Bok section is between 29. Chemical composition of the vitroclasts differs from the bulk-rock chemistry mostly by lower alkali content which could be a consequence of weathering and difficulties in the detection of light elements (especially Na).22 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. the main characteristics are vitroclasts.6 ka old and TF1 is between 93. Faculty of Science.0 ± 3. 2001). Analysis of vitroclasts was performed by SEM-EDS. Due to abundance and frequency of Italian volcanic activity during Pleistocene . Island of Hvar in Central Dalmatian archipelago (LU@AROBERITER et al. separated using bromoform after removal of carbonate. carbonate concretions and at least three tephra layers (first introduced by BOGNAR et al. geochemistry. First IRSL dating showed that loess-palaeosol sequence including upper two tephra layers correlates to Oxygen Isotope Stage 3 (WACHA et al. This study provides data on mineralogical and geochemical properties of tephras as well as time of deposition based on stratigraphically important loess horizons. and higher pyroxene content (serrated clinopyroxene in TF1 and idiomorphic. Darko Tiblja{2. 2007) and Campanian province (PECCERILLO. The emphasis is on the problems of geochemical characterization of tephra and determination of possible volcanic sources. geokemija.8 km2 with the highest peak at 96 m above sea level. tephra.4 & Manfred Frechen4 1 Croatian Natural History Museum. S3: Geochronology and Isotope Hydrology.hr) 2 University of Zagreb. Germany Key words: Island of Susak. mineral association. 10 000 Zagreb. Based on more recent IRSL dating of loess sandwiching the tephra. those tephras could be related to the Middle and South Italian volcanic provenance.

– In: CREMASCHI. BOHRSON.. MIKUL^I] PAVLAKOVI]... (2007): Sources of modern beach sands from two islands in the eastern Adriatic (Croatia). & PROSPERI. 12. CHIESA.. Figure 1. CREMASCHI. Serie A. A.– Quaternary International PECCERILLO. NOVOTHNY Á. Geochemistry. & LACKOVI]. (2002): The Reconstruction of the Paleoenvironmental History of the Northern Adriatic Region Using of the Granulometric Properties of Loess Deposits on Susak Island. L. (2007): Plate tectonics and heavy mineral suites of modern sands. [OUFEK.. 795–810. P. FERRARIS. & KIS. Guide-book to the excursion in Northern and Central Italy. Slika 1.. Sand Pit-east wall) with indicated IRSL dating results. S. M. Elsevier. F. 1.1016/j. 268 p. B. A.quaint. BABI]. CREMASCHI. Developments in Sedimentology.. M. B.A. Sand Pit-east wall) s nazna~enim rezultatima datiranja metodom luminiscencije. DE VIVO. Croatia. (2001): New constraints on the pyroclastic eruptive history of the Campanian volcanic Plain (Italy). B. Lj. MIKUL^I] PAVLAKOVI]. S. (1990): Loess sedimentation and quaternary deposits in the Marche province. 73.. LU@AR–OBERITER. & ANDÒ. F. M.J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 23 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book REFERENCES BOGNAR. M.. S. COLTORTI.– Atti della Societa Toscana di Scienze Naturali.): Heavy minerals in use. 112. FRECHEN. CRNJAKOVI]. INQUA Commission on Loess. 365 p.– In: Book of Abstracts Patras: International Association of Sedimentologists. 741–763. M. Berlin. GANS.– Springer. A. M. (PECCERILLO. Stratigraphic sequences of Susak loess sections at Bok Bay (Bok-1. 58. M.N. Southern Italy): Loess and tephra in the anthropogenic sequence. M.. CRNJAKOVI].): The loess in northern and central Italy: a loess basin between the Alps and the Mediterranean region. 103–130. (in press): Mineralogical and Geochemical Characteristics of Quaternary Sediments from the Island of Susak (Northern Adriatic. L. M. Skica opisanih prapornih profila na otoku Susku u uvali Bok (Bok-1. 153–163. GARZANTI. E.T. & FRECHEN. M. (eds. G. TIBLJA[. & FERRARO. (ed. Croatia)..A..– Quaternary International.2009. Milano. W.017.. (in press): Luminescence Dating of Upper Pleistocene Loess from the Island of Susak in Croatia. SCHWEITZER. E. H... CALVERT. doi: 10.. ROLANDI. L..R.. Bok-2) and Susak’s sand pit (Sand Pit-south wall. M. C. S. D. & CRNJAKOVI]. Geodynamics. & BELKIN. 23/5.B. Bok-2) i u pjeskokopu (Sand Pit-south wall. SPERA. D. (2005): Plio-Quaternary Volcanism in Italy – Petrology. . 47–65. M.– Mineralogy and Petrology. FLORIS.– In: MANGE. WACHA. Memorie.4. Quaderni di Geodinamica Alpina e Quaternaria.E. WACHA. F. (2007): The Upper Pleistocene in the Paglicci Cave (Gargano.– Chikei: Transactions–Japanese Geomorphological Union. 2005) the additional analyses are required for further characterization of Susak’s tephra horizons and correlation with possible sources of this volcanic material.. D. & WRIGHT.

Classical turbidites (surge-type flow-derived turbidites) comprise complete Bouma sequences (Ta-e). with laterally continuous thickness for hundreds of meters. 10 000 Zagreb. Geology and Petroleum Engineering. Massive mudstone with laminae and thin (1–3 cm) ungraded. Pierottijeva 6. storm wavereworked amalgamated shoreface beds and tempestites (storm-genereted turbidites). but fluctuating flows (waning flows or waxing to waning flows). 10 000 Zagreb. This up to 600 m thick alternation is frequently interrupted by deposition of olistoliths and megabeds (BABI] & ZUPANI^. Sandy hyperpycnites in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. They are characterized by well developed grading from small rip clasts. Flood-generated hyperpycnal flows are sustained. massive to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tabc). Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 University of Zagreb. 10 000 Zagreb. 1983. Faculty of Mining. olujne struje. Josipa Veli}3. predgorski bazen.. Prominske naslage The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit which is cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area (Northern Dalmatia) represents the oldest part of the Promina succession.do gornjoeocenskim Prominskim naslagama sjeverne Dalmacije Ervin Mrinjek1. or are incomplete. 2008). However. Croatia Croatian Geological Survey. 1980. Recognizable structures suggest deposition from sustained. Carbonate sandstones interbedded with 'background' finer-grained calcareous deposits (siltstones and mudstones) are ubiquitous feature of the Korlat Unit. storm-generated currents. muddy hyperpycnites. granules and/or very coarse-sized sand grains in the base (complete sequences) or medium. their recognition and differentiation from other types of laminated mudstones may be problematic (STOW & SHANMUGAN. 10 000 Zagreb. Croatia 3 University of Zagreb. Unfortunately. srednjo. see also MRINJEK et al. fine. tempestites. ungraded.duration currents. . postanak i talo`ni okoli{ pje{~enja~kih slojeva u najstarijim. silts and muds (MULDER et al. tempestiti. Muddy hyperpycnites occur within interbedded 'background' facies (SOYINKA & SLATT. low-angle cross lamination to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tcbc). MRINJEK. Vili Pencinger2. representing base cut-off sequences (Tbcde. In the SE part hyperpycnites are thicker. this book). klasi~ni turbiditi. 30–40 cm thick. Stanislav Bergant2. Goran Mik{a4. fully parallel-plane laminated (like Tb) or contain intervals of massive to parallel-plane lamination (like Tab).to fine-sized grains (incomplete sequences) to mud at the top of both sequences types. Igor Vlahovi}3. Tcde) 10–20 cm thick.24 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Beds can be fully massive (Bouma-like Ta). muljni hiperpikniti. longduration currents which can transport large quantities of very fine-grained sands. inversely and/or normally graded sandstone beds. foreland basin. 1992). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sedimentology. parallel-plane lamination to massive to parallel-plane lamination (like Tbab). sharp or erosional. Faculty of Science. long. Classical turbidites may have been deposited either by spontaneous sediment failures or from earthquake-generated turbidity currents. Promina deposits Klju~ne rije~i: pje{~ani hiperpikniti. Sachsova 2. Croatia 4 INA-Industrija nafte. Contacts between coarser-grained and muddy parts are gradational or sharp. Ivo Veli}2. Tde. origin and depositional setting of sandstone beds within the oldest Promina deposits (Middle to Upper Eocene) of Northern Dalmatia. Non-classical turbidites include sandy and muddy hyperpycnites (river flood-generated turbidites). inversely and/or normally graded siltstone and very fine-grained sandstone beds or very thin siltstone and sandstone strings suggest deposition from muddy hyperpycnal flows. The presence of plant detritus as well as low diversity and low abundance of trace fossils in both types of hyperpycnites indicate fresh water input into the basin. Sandy hyperpycnites are 3–30 cm thick. their association with sandy hyperpycnites suggests that at least some of laminated mudstone beds have been deposited from sustained. 2003). Horvatovac 102a. Croatia Key words: sandy hyperpycnites.to very fine-grained. Sandstone beds are a mixture of various high-energy 'event facies' such as classical Bouma-type turbidites and non-classical turbidites. classical turbidites. Their bedding surfaces may be gradational. and some of them are stacked together and laterally pinch-out suggesting deposition within poorly defined wide channels.. Croatia Sedimentologija.

D. Wyoming. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. V. R. REFERENCES BABI]. The amalgamated sandstone beds and sandstone beds separated with thin (up to 5 cm) 'background' deposits have been deposited in a shoreface zone (above the mean fairweather wave base) during erosional storm events when the shoreface sand has been swept seawards by currents. commonly partly graded with planar or slightly undulatory erosional bases. & JELASKA.M. Beachface and shoreface environments have been formed along the northeastern margin by reworking and lateral redistribution of mouth bar deposits (paper in preparation). Petrol. 23–42. (1980): Sequence of structures in fine-grained turbidites: comparision of recent deep sea and ancient flysch sediments. SOYINKA. wave-ripple cross lamination and cross lamination which may be attributed to asymmetrical combined-flows ripples.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides..– In: BABI].– Geol.A.4.. 20. J. 45. 37–61. Also.P.– Sedimentology. The heavily laden. J.M.V. J. The scale of cross-lamination commonly decreases upwards within a bed. & SAVOYE. some flood-generated hyperpycnal flows could have been modified by storm waves during their transportation over shoreface and offshore-transition zone.. FAUGERES. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 25 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Deposits on the southeastern edge of the Korlat Unit consist of 5–40 cm thick. Geol. MRINJEK. Southeastern and northeastern basin margins have been subjected to differential uplift by tectonic thrusting. coming from the northeastern margin. & SLATT. G. (2003): Marine hyperpycnal flows: initiation. Geol.C. Impressive thickness and monotonous character of the Korlat Unit in distal. T.– Mar. LJ. where 'background' sedimentation has been punctuated by episodic incursions of storm-derived sand. stormgenerated currents could have been boosted by density and in this case their deposits in the distal parts of the basin (below storm wave base) may resemble classical turbidites. but many beds display internal sedimentary structures such as planar parallel lamination. Shoreface and offshore-transitional zone along the southeastern margin were narrower with steeper gradient and thus prone to sediment bypass. sheet-like sandstone beds which are amalgamated or separated by 'background' deposits. 69–86. Some beds have massive. hummocky and/or swaley lamination.. (2008): Identification and microstratigraphy of hyperpycnites and turbidites in Cretaceous Lewis Shale. O. Croat. 861–882. Sandstones are very fine. SYVITSKI. STOW. northwestern part of the basin suggest ponding of turbidity currents and topographically closed part of the basin. Split. Lj. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. S. graded basal parts.– Sed. between the fair-weather and storm wave base. The sandstone beds separated with thicker (10 to 100 cm) 'background' deposits have probably been deposited in an offshore-transition zone. & ZUPANI^. 1117–1133. non-radial sand dispersal pattern. B.to medium-grained. Gravel and sandy gravel fan-deltas have been mostly formed along the south- western basin margin. could spread obliquely across the basin. although some currents. . whereas corresponding zones along the northeastern margin have been wider with lower gradient and pronounced sediment aggradation. (1992): The bottom current sediments (contourites) in the Upper Cretaceous deep-water deposits in the northeastern part of @umberak (Croatia).A. E. (eds. 25. & SHANMUGAN. Excursion Guidebook. MULDER. behavior and related deposits: a review. bellow the storm wave base) along the basin axis in the NW direction.. 55. MIGEON. Some beds probably represent hyperpycnites derived from flood-generated density flows. Flood-generated hyperpycnal flows have been generated on fronts of fan-deltas where they cut channels and fed prodelta lobes in the offshore zone (outer ramp. The current directions can be attributed to the NW basin inclination whereas possible development of gentle blindthrust anticlines on the basin-floor could promote mainly linear.

Pierottijeva 6. The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area represents the oldest part of the Promina Beds succession. MRINJEK. Facies association A is composed of 'background' finegrained calcareous sediments (mudstones. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting lens-like geometry. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate olistoliths and megabeds within Middle to Upper Eocene Promina deposits: A sedimentary response to thrusting and fold growth in the Dinaric foreland Basin Karbonatni olistoliti i megaslojevi u srednjo. Promina deposits Klju~ne rije~i: olistoliti. 1983. Most of approximately 600 m thick Korlat Unit consists of very well-bedded (3–40 cm thick beds) carbonate sandstones interbedded with 5–300 cm thick beds of finegrained calcareous deposits. Croatia Croatian Geological Survey. 2008. Faculty of Science. University of Zagreb. however. hiperpikniti. 2008) deposited from the late Middle Eocene to the Early Oligocene. 1983).). 10 000 Zagreb.26 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Goran Mik{a4. which contains various sheet-like sandstone bodies and marl beds frequently deformed by slumping in its lower part and isolated and amalgamated channel-fill sandstone bodies in the upper part. Josipa Veli}3. i. turbiditi. Olistoliths and breccias are composed exclusively of various Lower–Middle Eocene foraminiferal limestones. The Korlat Unit contains two facies asociations. Croatia 3 Faculty of Mining. indicating progressive unconformity to underlying Flysch. siltstones) and a mixture of high-energy event sandstone beds such as classical turbidites (surge-type flow derived-turbidites with complete Bouma sequence or with incomplete. Sachsova 2. base cut-off sequences). Promina deposits are underlain by Middle Eocene Flysch succession (or Flysch fm. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 Department of Geology. In the SE part of the unit event beds are thicker. MRINJEK & PENCINGER. previous authors have not considered a significant difference in dip angles between Flysch and Korlat beds. A complete stratigraphic thickness of the succession reaches 2000 m. BABI] & ZUPANI^ (2008) in revisited interpretation described 'Flysch' as a prograding prodelta slope deposits followed by braid delta front and delta plain deposits fed by powerfull.do gornjoeocenskim prominskim naslagama: talo`na reakcija na navla~enje i ”rastu}e bore” u Dinarskom predgorskom bazenu Ervin Mrinjek1. delta. hyperpycnites (hyperpycnal-flow derived turbidites deposited during waning flows or waxing to waning flows) and storm-derived turbidites). Geology and Petroleum Engineering. Outstanding characteristics throughout Korlat unit are huge carbonate olistoliths and thick beds composed of carbonate breccias and/or thick graded carbonate sandstones completely encased in the host deposits (BABI] & ZUPANI^. dip angles of Korlat beds gradually decrease upwards.e. 10 000 Zagreb. shelf. frontal part of the orogenic wedge. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting deposition in wide channels. Moreover. megabeds. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. coastal to alluvial facies associations (BABI] & ZUPANI^. This association was deposited within prodelta lobes setting on the outer ramp zone (mostly bellow the storm wave base). Croatia Key words: olistoliths. Croatia 4 INA-Industrija nafte. A network of wide channels fed with sediments the delta . Vili Pencinger2. megaslojevi. Sandstone beds in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. The Promina Basin is more than 80 km long. high-gradient rivers. turbidites. Ivo Veli}2. Stanislav Bergant2. In the SE part the sandstone beds are thicker. According to generally accepted opinion Korlat succession conformably overlies Flysch deposits. foreland basin. prominske naslage The Promina Basin deposits (or Promina Beds) is a calciclastic succession from ramp. Flysch deposits contain significantly more siliciclastic component (about 50%) then overlying Korlat Unit (less than 20% of siliciclastic component). 10 000 Zagreb. 1993. hyperpycnites. Igor Vlahovi}3. In northern Dalmatia this partition started in the late Middle Eocene by contraction and formation of blind-thrust anticlines which split the foreland basin into at least two subparallel basins: the northestern 'piggyback' Promina Basin and the southwestern 'Flysch' foredeep. and up to 20 km wide area in the northern Dalmatia which can be considered as a wedge-top part of Dinaric foreland. Horvatovac 102 a. University of Zagreb. predgorski bazen.

Split.to clast-supported.and coarse-sized grains at the base to mud-sized grains at the top of beds. Elongated olistoliths are 60–280 m long and 7–20 m thick. Excursion Guidebook. angular to subangular clasts.4. LJ. Split-Rab.5–1. E. MRINJEK. Excursion 3B. Parallel planar stratification (interval b) and undulating stratification (interval c) is weakly visible.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. parallel to the basin axis. (2008): The Benkovac Stone – a building stone from the Promina Beds: A Late Eocene heterolithic succession of storm-dominated shelf deposits with highly diverse trace fossils. 37–77. & JELASKA. (2008): Promina Beds in Canyon of Krka River and Bribirske Mostine. 37–61. Croatia.– Geol. 46/2. J.to very coarse-sized grains with the similar composition to clasts. Croatia. 5th International ProGEO Symposium. whereas irregular olistoliths are considerably smaller.5 m thick debrites in the lower part and 1–6 m thick turbidites showing complete Bouma sequence in the upper part. Field Guide. Significant variation in individual bed thickness can be noticed where debrites is lacking or is thinning. (eds. Megabeds are 2–7 m thick 'bipartite beds' consisting of 0. Elongated olistoliths are oriented and slightly 'plunged' in the NE direction. & ZUPANI^. Structural charac- teristics of megabeds indicate origin from two kinds of the sediment gravity flows: lower parts have probably originated from a cohesive debris flows and/or the transition between cohesive debris flows and a density-modified grain flows. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. The individual megabeds can be followed laterally only parallel to strike direction to a maximum distance of about 2 km. & ZUPANI^. 5th International ProGEO Symposium. J. REFERENCES BABI]..– In: BABI]. (1993): Sedimentology and depositional setting of alluvial Promina Beds in northern Dalmatia. V. BABI]. Most of breccia beds are chaotic but some beds and certain parts of chaotic beds display an indistinct normal or inverse grading. The Korlat Unit is in transitional contact with the approximately 250 m thick overlying Upper Eocene Debelo Brdo Unit which consists of very-well bedded calcareous mudstones and rare. Facies association B consists of carbonate olistoliths and carbonate megabeds. E. MRINJEK. The contact between lower and upper part is rather distinct. 2–60 cm in diameter. 243–261. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia.V. E. Rab Island.e.– Nat. Croatia. (2008): Evolution of river–fed foreland basin fill: The North Dalmatian Flysch revisited (Eocene. The olistoliths are isolated and coherent bodies of elongated or irregular shape. The matrix is composed of granules and medium. 105–125. The total of 27 counted olistoliths and 9 megabeds are located in 9 horizons oriented parallel to the strike direction of the host deposits. Outer Dinarides). The debrites consist of unsorted to poorly sorted. 357–374. Olistolihts and megabeds have been derived from a line source. In the base of SW edges of olistoliths host beds are undisturbed and their orientation corresponds to the local bed orientation. which could have generated high-density turbidity currents – a mechanism responsible for depositio of the upper parts. The beds do not cut into underlying host deposits. Field Guide. & PENCINGER. mostly 1–5 cm thick interlayers of very fine-grained carbonate sandstones deposited in offshore zone indicating subsequent marine transgressions as a result of the foreland subsidence due to the crustal loading by Dinaric thrust sheets. Split-Rab. They have probably been triggered by seismic activity along the NW–SE orientated blind-thrust anticlines along the SW margin of a piggyback Promina basin. .. LJ. 17/4. Excursion 3A. The host deposits at the base and at the front of the NE edges of individual olistoliths are intensively distorted and bended. since their spreading exceeds 10 km. i. Very rare bottom marks are NE–SW orientated. Individual sliding of the olistoliths towards the NE may have been facilitated by a cushion of water-saturated muds directly under the moving blocks which have effectively reduced the resistance to the basal shearing. MRINJEK. Turbidites are characterized by well developed grading from small rip up clasts and granule. Croat. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 27 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book front to the prodelta lobes along the basin axis in the NW direction. Fabric are matrix. Rab Island. Croat. being 12–15 m in length and 3–6 m thick. LJ. thin. Split.

. cohessive debris flow. izgra|ene od stijena istog tipa kao podinski {ljunak. Cibicides lobatulus (WALKER & JACOB). Pappina parkeri KARRER. Valutice su izgra|ene od vulkanskih stijena tipa tufova. Matriks je srednje do krupnozrnati pijesak. Ervin Mrinjek2. northeastern Croatia) Vili Pencinger1. Mjestimice s mogu uo~iti poluzaobljeni fragmenti lapora veli~ine do 40 cm (5). Zrna pijeska su srednje sortirana i dobro zaobljena kao i raspr{ene granule i valutice. BALDI & HOHENEGGER 2008). Krndija. Heterolepa dutemplei (d ORBIGNY). Slijede}i litofacijes (3) je oko 60 cm debeo sloj krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska u kojem se mogu uo~iti raspr{ene granule i do 3 cm velike valutice. Hrvatska 3 NEXE GROUP (Cement Factory). Postupno prelazi u 250 cm debeo sloj srednje do finozrnatog pijesaka u kojem su na|eni fragmenti jezgara sitnih gastropoda (litofacijes 8). Stjepan Crnogaj1. Horvatovac 102a. Valutice i pijesak se petrografski podudaraju sa onima u litofacijesu 2. s valuticama veli~ine 20–40 cm. U bazi profila du`ine oko 13 metara nalazi se sloj {ljunka pribli`ne debljine 100 cm izdvojen kao litofacies 1. Slijede}i litofacijes je oko 2. Spomenuta vrsta spada u grupu A. tufita i kvarc-olivinskog bazalta. Bulimina elongata (d ORBIGNY). Ostale zna~ajke su gotovo identi~ne zna~ajkama litofacijesa 4. Navedena foraminiferska zajednica premje{tena je u podru~je pli}eg {elfa u kojem dominiraju benti~ke vrste oksi~ne sredine: Lenticulina inornata (d ORBIGNY). Asterigerinata-grupa i Nonion-grupa.5 m debeo sloj krupno do vrlo krupnozrnatog pijeska s “raspr{enim” sitnim valuticama prosje~ne veli~ine oko 1. obalno lice. rugosum (d ORBIGNY) i Planostegina-grupa. U vi{em dijelu litofacijesa slijedi bogata zajednica foraminifera s oblicima obalnog pojasa Amphistegina sp. koje su srednje do dobro zaobljene te srednje sortirane. lavinski debritni tokovi. philippii (REUSS). Valovite strukture unutar njega upu}uju na valne ili kombinirane. Hanzavaia hor~ici (CICHA & ZAPLETALOVA).. Pijesak kontinuirano prelazi u 40–45 cm debeo sloj {ljunka ~ije se zrna mjestimice dodiruju (litofacijes 4). kohezivni debritni tokovi. Debljina litofacijesa 6 je oko 75 cm i izgra|en je od krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska s rijetkim. @eljko Bortek3. sjeveroisto~na Hrvatska) Characteristics of the Badenian transgressive deposits near Na{i~ki Gradac (Mt. dobro su zaobljenje. fringing reefs. E.28 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Porosononion granosum (d ORBIGNY). avalanche debris flow. “raspr{enim” zaobljenim granulama. Mirjana Mikni}1 & Valentina Hajek-Tadesse1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. [ljunak je u jasnom kontaktu sa 50 cm debelim slojem {ljunka. Ostale zna~ajke su identi~ne zna~ajkama litofacijesa 2. strujno-valne riplove (litofacijes 7). Zatim slijedi oko 200 cm debeli sloj masivnog finozrnatog pijeska (litofacijes 9). Valutice imaju me|usobnu potporu. odnosno kvarc bazalta. dok maksimalna mo`e iznositi do 6 cm. dok im prosje~na dimenzija odgovara veli~ini 1–2 cm (litofacijes 2). Badenian. Prosje~na veli~ina valutica odgovara veli~inama granula. Hrvatska Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Infaunske vrste suboksi~ne ili disoksi~ne sredine su slabije zastupljene: Bolivina-grupa. 2003). shoreface. gornji baden. granula i zrna veli~ine krupnog pijeska. 10 000 Zagreb. Mikrofauna je zastupljena plitkovodnim i dubljevodnim marinskim vrstama ostrakoda: Aurila cf.. Valutice su djelomi~no u matriksnoj potpori kojeg ~ine fragmenti veli~ne krupnog {ljunka. Hrvatska Klju~ne rije~i: podvodna koni~na delta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Karakteristike badenskih transgresivnih naslaga kod Na{i~kog Gradca (Krndija. 10 000 Zagreb. Kontinuirano slijedi 49 cm debeo interval srednje i finozrnatog pijeska je koji je u o{trom kontaktu sa podinom. Na{ice. Krndija Key words: underwater conical deltas. Masivne je gra|e i srednje sortiran bez drugih strukturnih zna~ajki. ~ije valutice ne prelaze veli~inu od 5 cm. rubni grebeni. Mt.5 cm. Utvr|ena je monospecifi~na zajednica foraminifere Ammonia viennensis* (d ORBIGNY). Sachova 2. srednje sortirane. oko 1 km zapadno od Na{i~kog Gradca je karakteristi~an primjer posljednje marinske transgresije u Miocenu na sjevernim padinama Krndije (PAVELI] et al. beccarri / viennensis koja podnosi smanjenje saliniteta u plitkom okoli{u (SPEZZAFERRI 2004. Coryphostoma digitalis (d ORBIGNY). Krndija Izdanak badenskih naslaga u podru~ju Torina. Elphidium crispum (LINNE). Neke valutice pokazuju jasnu imbriciranost tipa atbi.

Cytheridea cf. Lower Austria). (eds. Middle Miocene. mahovnjaka (Bryozoa). 155–164. L. W. Mt. & GRIZELJ. J. D... 23–73. Austria). Zna~ajke litofacijesa od 1 do 5 sugeriraju njihovo talo`enje u okoli{u tzv. North Croatian Basin). Bosquetina cf. Nastupaju}a transgresija je relativno brzo smanjivala oto~no kopno tako da slijedi sve “smirenija” sedimentacija srednjezrnatog pijeska obalnog lica (“shoreface”) (litofacijesi 6. pernota OERTLI & KEY. Sloj {ljunka u bazi profila (1) je mogao nastati talo`enjem iz obrona~kih debritnih tokova (avalanche debris flow. carinella (REUSS). A. (litofacijes 10).H. K. BLIKRA.. planostegine i elfidije donesene su i sesilne vrste Acervulinidae i Homotrematidae koje su zna~ajne za grebenski i prigrebenski okoli{.B. Cytheridea cf. (1998): Postglacial colluvium in western Norway: depositional processes.. S. ~ijom je erozijom zbog olujnih valova nastajao materijal talo`en u dubljim dijelovim {elfa (litofacijes 11). (1990): Aspects of sediment movement on steep delta slopes. Na|ene su i jezgre i otisci sitnih meku{aca i nakupine peleta.. Abstract Book. Na|ene su i rijetke planktonske vrste Globoquadrina cf. Semivulvulina deperdita (d ORBIGNY). Slojevitost je slabo vidljiva i na nju upu}uje izmjena intervala sa razli~itom veli~inom bioklasta (litofacijes 10). Cytherella compressa (MUNSTER). D. Bairdoppilata sp.4.. 411–424. W. 909–959.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija 2003.): Coarse-Grained Deltas. & HOHENEGGER. NEMEC. GALOVI]. IAS. Profil zavr{ava sa preko 250 cm debelim paketom srednjezrnatih i krupnozrnatih biokalkarenita izgra|enih od gusto pakiranog skeletnog materijala. Spec. Globigerinoides trilobus REUSS i dr. 3. 59. (2008): Paleoecology of benthic foraminifera of the Baden-Sooss section (Badenian. podvodnih koni~nih delti (“underwater conical deltas”. 7 i 9) i fino. serpulidnih cijev~ica.– In: COLLELA. Costa edwardsi (ROEMER). p. Hermanites haidingeri (REUSS). 2003). Cytheridea cf. kao {to su brojni srednje zaobljeni i srednje sortirani fragmenti koralja. 5 i 6 nastali talo`enjem iz razli~tih tipova gustih gravitacijskih tokova kao {to su kohezivni debritni tokovi (cohessive debris flow) i gusti turbiditni tokovi (“high density turbidity currents”). Flexus triebeli (RUGGIERI). Loxoconcha hastata (REUSS). REFERENCES BALDI. vidi NEMEC. Aurila haueri (REUSS).zrnatog pijeska dubljeg {elfa (“offshore-transitional zone”). Loxoconcha punctatella (REUSS). 45. Krithe oertlii DIECI & RUSSO. (2004): Foraminiferal paleoecology and biostratigraphy of the Grund Formation (Molasse Basin. algi. Paravulvulina serrata (d ORBIGNY).– Geologica Carpathica. K. 4. U zajednici uz spomenute vrste oksi~ne sredine koje su opisane u litofacijesu 9 ~este su aglutinirane vrste Textularia gramen (d ORBIGNY). M. Bairdoppilata sp.– Sedimentology. vidi BLIKRA & NEMEC. (2003): Lacustrine coarsegraineddelta-front to prodelta succession (Early Miocene. Ostrakodna zajednica zastupljena je vrstama Aurila angulata (REUSS). Iz obalnog pojasa uz amfistegine. 1998) dok su litofacijesi 2. KOVA^I]. Transgresija je postupno sve vi{e pogodovala razvoju malih rubnih grebena (PAVELI] et al. Pokornyella deformis (REUSS) i Pterygocythereis calcarata (BOSQUET). acuminata BOSQUET. I. facies and palaeoclimatic record.. BAKRA^.. . 55.148. altispira (CUSHMAN & JARVIS). Publ. Globigerina buloides (d ORBIGNY). pernota (OERTLI & KEY). Vienna Basin. & NEMEC. T. A.. MIKNI]. BELAK. 1990) koje nastaju na strmim {elfovima (padinama) bez deltne ravnice u nepo- srednoj blizini kopna. PAVELI]. laevigata (d ORBIGNY). SPEZZAFERRI. M. Po`e{ka..– Geologica Carpathica. 10. Krithe sp. & PRIOR. je`inaca i meku{aca. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 29 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Aurila haueri (REUSS). M.

Horvatovac 102a. Tu se vidi da su tilovi. ~ak na razini mora i to u Dundovi} Podu. Koluvijski sedimenti su stariji i na njih se nadovezuju sedimenti aluvijalne lepeze. izme|u tilova nalazi se izdanak (glacio) fluvijalnog sedimenta. Zaklju~ak U ranom kvartaru na ovom dijelu Velebita nalazili su se ledenjaci koji su se sezonski otapali i hranili potoke i bujice u kojima su istalo`ili kao {ljunci i bre~e. kod @ivih Bunara. srednjejurski mrljasti vapnenci. Figure 1. Izdanaci koluvija se nalaze kod trajektne luke i kod hotela. a najvi{i izmjereni je na Dundovi} Mirevu visok 13 m. Aluvijski sedimenti nalaze se i u Stinici kod nove trajektne luke te kod mjesta @ivi Bunari na Jadranskoj magistrali. Kod Jablanca se nalaze sedimenti koluvija i aluvijalne lepeze.30 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. To su naslage aluvijalnih lepeza i potoka koji su neko} ovuda tekli i jako se me|usobno razlikuju. vapnenci s litiotisima. Geolo{ki odsjek. Erratic block and till mounds on Bilensko Mirevo and Dundovi} Mirevo. itd.) navode mal|e virmsku starost. Danas na ovom podru~ju nema stalnih povr{inskih tokova {to ukazuje da je geolo{koj pro{losti hidrologija terena bila bitno druga~ija.).Ove naslage tvore raznoliku i nejednoliku topografiju koju ~ine humci i razli~ite depresije (Sl. dok stariji izvori (BOGNAR et al. ali na strmim dijelovima humaka. u Jablancu. te kod mjesta Dundovi} Pod na oko 800 m. lo{e sortirani i neuslojeni. dolomiti i kvartarne bre~e. @ivim Bunarima i u Jablana~kom Jezeru. 1999). nevezani. Kvartarne naslage na podru~ju izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu istra`ene su na povr{ini od oko 20 km2 i podijeljene su u tri skupine prema na~inu postanka. Northern Velebit Mt. morenski materijal u kojem prevladavaju fragmenti ruditnih dimenzija. koje su sitnozrnatije od koluvijskih bre~a. Tilnih humaka ima razli~itih veli~ina. Koluvijski sedimenti su uslojene bre~e s nagibom slojeva od 30°. koritima sezonskih tokova i vododerinama imamo dobar pogled u materijal od kojeg su humci gra|eni. npr. 1991. ali njihova primarna rasprostranjenost i topografija se vi{e ne vide. Klasti su centimetarskih dimenzija. Nagib slojeva koluvija i aluvijalne lepeze ukazuje da je transport bio negdje iz Velebitskog kanala (MARJANAC & MARJANAC. Erati~ki blok i humci tila na Bilenskom i Dundovi} mirevu. ali oni nisu ovom prilikom istra`ivani.. . Kod mjesta Dundovi} Pod. Glacijalne naslage Glacijalne naslage se nalaze na Bilenskom i Dundovi} Mirevu na visini od 1338 m. 1). Na podru~ju Bilenskog i Dundovi} Mireva nalaze se i erati~ki blokovi razli~itih veli~ina uglavnom metarskih dimenzija koji su iste litologije kao i tilovi. Sedimente je uglavnom obrasla trava. Zagreb 10 000. Sediment ukazuje da je ovdje nekad tekao ve}i povr{inski tok koji je vjerojatno nastao od subglacijalnog potoka. Sediment je bre~a s dobro izra`enom slojevito{}u i valuticama promjera od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kvartarne naslage izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu Quaternary deposits between Jablanac and Alan on north Velebit Kre{imir Petrinjak Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Hrvatska Klju~ne rije~i: Kvartar. gdje su otkrivene bre~e. aluvijalne i kvartarne bre~e nepoznatog postanka i starosti. glacijalne. Tilova tako|er ima i kod napu{tenog sela Dundovi} Pod. Prilikom gradnje ceste za [tirova~u napravljen je usjek u moreni izme|u Tudereva i Dundovi} mireva. ali nalaze se ~esto i klasti do pola metra promjera. Klasti su uglavnom donjojurski vapnenci s brahiopodima. Najljep{i izdanak aluvijske lepeze nalazi se ispod jablana~kog groblja. jer su sedimenti iskori{teni za nava`anje ceste prema skretnici `i~are koja je i{la prema Alanu. Stinici. Kod Jablana~kog Jezera nalazi se staro korito koje je ispunjeno {ljunkom debljine 2 metra. Slika 1. Aluvijalne naslage Aluvijalne naslage nalaze se na ni`im nadmorskim visinama od glacijalnih naslaga. Ovdje se tako|er nalaze i holocenski sipari i crvenica. tj. Jablancu. Novija istra`ivanja pokazuju da su glacijalni sedimenti okolice Alana starije kvartarne starosti (VELI] & VELI] 2009. Sjeverni Velebit Key words: Quaternary.

FAIVRE. 143 str. (1991): Tragovi oledbe na sjevernom Velebitu. S. I. MARJANAC.– Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park sjeverni Velebit. VELI]. J. 143 p. 27–39. LJ. Field-trip guide book. (2009): Od morskih pli}aka do planine.– Geografski glasnik. 26–28. & PAVELI]. Zagreb. T. Krasno. . & VELI].. (1999. 53. J.4. A. Nacionalni park Sjeverni Velebit. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 31 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LITERATURA BOGNAR.): Quaternary clastics of the Jablanac cove in the foothils of the Velebit Mt. & MARJANAC.– IAS Lecture tour ’99.

J. T. Loparske pje{~enjake (Sl. LJ. Zaklju~ak Loparski pje{~enjaci talo`eni su u obliku sedimentnih tijela nastalih u plitkom moru pod utjecajem struja plime i oseke. MARJANAC. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ciklusi niske i visoke plime u tajdalnim eocenskim pje{~enjacima. (1991): Cross-bedded sandstones deposited by tidal currents in the Eocene of the outer Dinarides (Island of Rab. i MARJANAC & MARJANAC (1991).G. 159–160. 1) istra`ivali smo brojanjem lamina i mjerenjem njihovih debljina na odre|enim intervalima s ciljem da upoznamo cikli~nost niskih i visokih plima u vrijeme talo`enja pijeska. otok Rab. 1981. Loparske pje{~enjake i njihovu genezu opisali su ZUPANI^ & BABI] (1991). Figure 1. Usporedbom umjetne plimne cikli~nosti dobivene uporabom dana{njih podataka s plim- nom cikli~nosti zapisanom u starijim stijenama mogu}e je odrediti periode niskih i visokih plima u tim stijenama (VISSER 1980. Slijed loparskih pje{~enjaka sadr`i 28 kompletnih sekvencija i 15 parasekvencija koje odra`avaju ~este relativne oscilacije morske razine (MARJANAC & MARJANAC. Geolo{ki odsjek. 493–508. T.– In: Sedimentary modeling: Computer simulations and methods for improved parameter definition.J. (1991): Modeling of tidal rhytmites using modern tidal periodicities and implications for short-term sedimentation rates. W. (1991): Shallow-marine clastic Paleogene on the Island of Rab (northern Adriatic). W. otok Rab Neap-spring cycles in tidal Eocene sandstones. M. 151–170. laminae..K. A. Island of Rab.. 28. Kansas Geological Society Bulletin. Tidal sandstones of Lopar peninsula. Ross. 1991. lamine. LITERATURA ARCHER..– Facies. (1980): Neap-spring cycles reflected in Holocene subtidal large scale bedform deposits: A preliminary note. Tajdalni pje{~enjaci na poluotoku Loparu. J.C. 8. Horvatovac 102a. Kendall. Ortisei. Istra`ivali smo tajdalne pje{~enjake na loparskom rtu [ilo s naglaskom na pje{~enjacima u kojima su dobro vidljive lamine. Island of Rab Klasti~ni sedimenti eocenske starosti poluotoka Lopara na otoku Rabu obuhva}aju tzv. za vrijeme visokih plima. 1991). Zagreb 10 000. (1981): Neap-spring tide sequences of intertidal shoal deposits in a mesotidal estuary. & MARJANAC. E. ZUPANI^. (2007): Sequence stratigraphy of Eocene incised valley clastics and associated sediments. Oni tvore koso slojevita pje{~ana tijela (pje{~ane dine i pje{~ane valove) koja su se talo`ila u estuariju djelovanjem plime i oseke. Island of Rab Leda Pi~uljan & Igor Felja Prirodoslovno-matemati~ki fakultet.J. Lamine su nastale talo`enjem pijeska kojeg su donosile plimne struje iz smjera zale|a koje se nalazilo sjevernije od otoka Raba.– Geolo{ki vjesnik. & MARJANAC. ciklusi niske i visoke plime. 53. MARJANAC. Naime. a za vrijeme niskih plima tanje lamine. northern Adriatic Sea. Croatia).W.32 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. LJ.C. J. VISSER. ARCHER. & TERWINDT.. LJ. Detaljnijim istra`ivanjem njihovih struktura mogu}e je odrediti periode visokih i niskih plima u vrijeme talo`enja {to daje zapravo najprecizniju startigrafiju reda veli~ine jednog dana (plimnog talo`enja). Taj estuarij nastao je u vrijeme spu{tanja morske razine.. 44. Slika 1.H.– Abstracts Dolomieu Conference on Carbonate Platforms and Dolomitization. BOERSMA & TERWINDT. St. Croatia. Italy. WATNEY. nastaju deblje lamine. neap-spring cycles.L.– Sedimentology. otok Rab Key words: tidal sandstones. & BABI]. BOERSMA. loparske pje{~enjake. 235–245. 543–546. FRANSEEN. Hrvatska Klju~ne rije~i: tajdalni pje{~enjaci. Island of Rab. .R.– Geology. 2007). 233.

10 000 Zagreb. 1). Danijela Bogner2. such data could be useful in ecological and fishery studies. along 6 transversal and 5 longitudinal transects off the western Istrian coast (Fig. Slika 1. Acoustic data were collected aboard the R/V Bios Dva using SIMRAD EK60 split-beam scientific echosounder with calibrated hull-mounted SIMRAD ES38B transducer. dominated by karst relief with variable pattern of sediment distribution and a very broad mean grain size range (after FÜTTERER & PAUL.pmf. acoustic data on seabed were simultaneously collected. The area between these two sedimentation zones is covered with mixtures of two sediment types.hr) 2 Institute of Oceanography and Fisheries.g. seabed. Though often omitted. 3. generally. General distribution of sediment types in the Northern Adriatic (after PIGORINI. 2008). 1976). integration and extraction. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 33 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Characterization of the seabed surface sediments off the western Istrian coast (Northern Adriatic) using a quantitative echosounder Karakterizacija povr{inskih sedimenata morskog dna ispred zapadne obale Istre (Sjeverni Jadran) uz pomo} kvantitativnog ehosondera Kristina Pikelj1. Croatia Key words: acoustic survey. [etali{te Ivana Me{trovi}a 63. 1968) with prospected transects. MATIJEVI] et al. Zone 1 and 2 refer to the coastal zone. Faculty of Science. Elementary distance sampling unit (ESDU) of 0. In this study we analyzed echo signals from seabed collected at the frequency of 38 kHz. morsko dno.25 nmi (463 m) has been used to average acoustics data collected within cells bordered by sounder-detected sea bottom line and corresponding sea bottom –0. creating tongue-shaped zone (PIGORINI. used for data calibration. In its W-NW part finegrained (muddy) sediments prevail and belong to the modern Po muddy prodelta. 1968). Horvatovac 102 a. Collected data were post-processed with Echoview® (Ver. allowing very coarse and very fine sediments to be found near each other (FÜTTERER & PAUL. . tipovi sedimenta During the annual acoustic survey on small pelagic fish made during 2009 within PELMON Project. For each cell mean volume backscattering coefficient (SV mean) was calculated. 1968).80) software. 1993. sediment types Klju~ne rije~i: eho-monitoring. two main sedimentary regions could be distinguished (VDOVI] & JURA^I]. Sjeverni Jadran. Generalni raspored tipova sedimenata u Sjevernom Jadranu (prema PIGORINI. Investigated area is part of the northern Adriatic shelf (Fig. 1976).5 kHz) sound is usually used. seafloor penetrating low frequency (e. In studies aimed at investigating seabed surface and subsurface sediment. Croatia (kpikelj@geol. in which. greatly affected by modern and palaeo-Po River sediment supply. Obtained DGPS positioned SV values were imported in ODV Figure 1.4. Zone 1 i 2 se odnose na obalnu zonu u kojoj dominira kr{ki reljef s razli~itim rasporedom tipova sedimenata i {irokim rasponom srednje veli~ine zrna (prema FÜTTERER & PAUL. In the E-SE part relict coarse-grained (sandy) sediments dominate. in order to test their usefulness in terms of general seabed discrimination/classification. reflecting terrestrial sedimentation on the alluvial plain during Pleistocene (PIGORINI. 1976). 21 000 Split. Northern Adriatic shelf. In the eastern part (Istrian coastal zone) minimal recent sedimentation occurs. University of Zagreb. where strong karst relief influences the sediment distribution pattern. 1).5 m linear offset line. Variety of seabed substrate along the other biotic and abiotic environmental factors can influence fish distribution and behaviour. Vjekoslav Ti~ina2 & Stipe Muslim2 1 Department of Geology. 1968) s ucrtanim istra`enim profilima. 4. which is commonly used in fishery acoustic assessment surveys.. Distribution of this mud is controlled by northward currents.

Zagreb. Transitional zone between these two areas coincide with the zone of mixed sediment. V. MANIK. (2008): Characteristics of the sediment along the Eastern Adriatic coast (Croatia). sandy mud) of analyzed sediment samples collected in this area. (1993): Sedimentological and surface characteristics of the northern and central Adriatic sediments. BOGNER. and were used for seabed echoes classification. 2). VDOVI]. Acoustic data have indicated differences in the investigated area regarding sediment characteristics. in both ecological and fishery studies or for establishing routine procedure for the preliminary geological analyses.. M. according to obtained results.34 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 8.de Figure 2. while deeper sand-dominated eastern part had greater SV values (–8 to –11 dB). N. H. 1–21.M.. which was confirmed by dual nature (muddy sand. & AMAKASU. 1763–1772. http:/odv. B.– Marine Geology. (1976): Recent and Pleistocene sediments off the Istrian Coast (Northern Adriatic. D. & JURA^I]. D. PIGORINI. & GRBEC. 17 sediment grab samples collected along acoustic transects prospected during 2005. (2006): Measurement of sea bottom surface backscattering strength by quantitative echo sounder. 157–163. Spatial distribution of mean SV values in the investigated area: western muddy part (coarse dashed) reveals weaker backscattering strength. Analyzed acoustic data are in accordance with literature information and ground truth sediment data of the investigated area. we consider the acoustic data collected by scientific echosounder at 38 kHz as a useful tool for seabed sediment characterization.. 503–512. 2007 and 2008 were analyzed in order to obtain additional infor- . 187–229.– Fisheries Science. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 mation on actual ground truth. MATIJEVI].awi. B. 2010) to generate graphical description (Fig. 2006). TI^INA. Yugoslavia). Frankfurt. FURUSAWA. & PAUL. Slika 2. R. (2010): Ocean Data View. Prostorni raspored prosje~nog koeficijenta raspr{enja (SV) u istra`ivanom prostoru: zapadni muljeviti dio (ozna~eno linijom krupnijih crtica) pokazuje ni`e. as expected (MANIK et al. S. SCHLITZER. REFERENCES FÜTTERER. (SCHLITZER. M. K. Mud-dominated shallow western part revealed weaker backscattering strength (–17 to –26 dB). Amsterdam. 72. Freising. In addition. J. dok isto~ni pjeskoviti dio (ozna~eno linijom sitnijih crtica) pokazuje vi{e SV vrijednosti. M. MOROVI]..– Geologia Croatica. while the eastern sandy part (fine dashed) has greater SV values. Therefore.– Fresenius Environmental Bulletin. 46/1. 17/10b. 2006. 6..– Senckenbergiana maritima. (1968): Sources and dispersion of recent sediments of the Adriatic Sea.

Concretion outer surface and surrounding host sediment is often impregnated with bituminous material. hydrated and the most unstable form of silica and its solubility greatly increase with temperature. 10 000 Zagreb. With formation of the core.hr) 2 Ministry of Culture. Croatia Klju~ne rije~i: silika. 10 000 Zagreb.pmf. gornja kreda. Karmen Fio1. The source of bituminous material was organic remains possibly giving opal (silica) material for concretion growth. pressure. and source material concentration gradient is established. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 35 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Siliceous nodular concretions from Upper Cretaceous limestone near Vrgorac (Croatia) Ro`nja~ke nodule iz gornjokrednih vapnenaca okolice Vrgorca (Hrvatska) Hrvoje Posilovi}1. Slika 1. Alternating zonation of opal and carbonate rich zones derive from fast ”consummation” of silica material at the growth site. echinoderm fragments and primitive planktic foraminifera. Hrvatska Siliceous-carbonate nodular concretions – perfectly spheroid. nodular concretion. commonly limestone and dolomite. such globular molecular cluster starts to grow in the direction of the new material supply. Nodula i presjek nodule iz okolice Vrgorca s vidljivom zonacijom izme|u karbonatnog i silikatnog materijala. In pore waters saturated with silica. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Marija Brajkovi}2 1 Faculty of Science. The efficacy of diffusion is determined by the diffusion coefficient. Preservation of bituminous material in carbonates is connected with stagnant pore waters and rapid sea-level rise due to the Oceanic Anoxic Event (OAE) at the Cenomanian–Turonian transition (GU[I] & JELASKA. Nature Protection Directorate. the growth starts. Once emplaced as a proto-concretion. Such conditions can be established in stagnant sediment pore waters where supply of the new material at the growth site goes only by molecular diffusion. Concentration gradient results in ion flux from surrounding sediment toward growth site. Highly spherical concretion shape indicates the same rate of the source material supply from all directions of the sphere envelope. Sediment surrounding the concretions is wackestone-packstone with abundant pelagic particles (pithonellas and calcispheres). Diffusion is one of the most important processes acting during sediment diagenesis and especially concretion growth. Jasenka Sremac1. .4. Oblate spheres are zoned in much less extent. Nodule is a mineral body that differs in composition from rock in which it is formed. Biogenic silica (opal-A) is amorphous. in the form of oblate spheres and some of irregular shape – were found within Upper Cretaceous limestone near Vrgorac. University of Zagreb. the pore space path and geometry. which brings to ion depleted zone in the near concretion volume. Croatia (posilovic@geol. open framework silica polymers form and flocculate to yield opal-CT. Diffusion can be defined as molecular migration without pore fluid flow and at a constant temperature. Vrgorac. Vrgorac. Horvatovac 102a. Spheroid concretions show extensive zonation of alternating zones with different carbonate and silicate content (Fig. Figure 1. Savska cesta 41. Fast dissolution of opal-A. while irregular mostly show no zonation and are composed entirely of silicate component. The dissolution-precipitation reaction of biogenic silica can be shown with the following expression: SiO2 + 2 H2O « Si(OH)4. Hrvatska Key words: silica. Nodular concretions from the Vrgorac area. diffusion. Upper Cretaceous. These deposits belong to the hemipelagic Cenomanian–Turonian Sveti Duh Fm (GU[I] & JELASKA. and stagnant pore waters. and the concentration gradient. and references therein). 1990). nodule. 1990. Typical early-diagenetic carbonate marine environment with elevated pH was under-saturated with silica. resulting in fast dissolution of biogenic opal remains. difuzija. solution under saturation and pH elevation. yields solutions of relatively high silica content. with zonation of siliceous and carbonate material. 1).

za geol. istra`ivanja.– JAZU and Inst. additionally enhancing zone formation acting during concretion formation and preferring different opal or carbonate content in one zone layer. addition of new silica material to the concretion opal zone stops. There are two different growth mechanisms for opal and carbonate. and now carbonate zone precipitation begins with the same growth scenario described for the opal zone. calcium. I. Silanol groups on biogenic silica surface are known excellent ligands for aluminium. Carbonate formation is result of crystallization process while silica gels forms by polymer flocculation. Sphere area increasing with square of its radius (4r2Ð) and constant linear ion flux can not feed the rapidly increasing growth area. which results is concentration lowering. Described siliceous-carbonate concretions and mechanisms of their growth represent excellent and rare example where natural laws governing shaping and appearance of matter can be clearly seen and successfully used to explain the occurrence of geological phenomena. REFERENCES GU[I]. resembling geometrical shapes of minimal surface tension (energy). V. and do not necessary reflect temporary variations in the environment. . iron and other cations existing in sediment pore waters. & JELASKA. due to inhibition by adsorbed organic matter or sulphate on possible carbonate crystal nucleation sites. All apparently irregular concretion shapes are in fact typical for gel structures. 160 p. Carbonate precipitation on the opal surface is strongly enhanced due to cation adsorption on dissociated silanol groups –SiOH. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Rhythmic carbonate-opal concentration variation can be explained with geometric relations of the sphere. When silica becomes under-saturated. so carbonate precipitation could be slowed down. giving characteristic oblate sphere concretion shape. Sediment partial consolidation and preferential orientation of platy shaped sediment particles would cause greater horizontal than vertical sediment permeability and a slight preferential transport horizontally. (1990): Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic Carbonate Platform.36 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The Ministry of Culture started with the procedure of protecting the concretions as natural values by the Nature Protection Act.

U periodu od prije 7500 do 6500 BP godina zapo~inje stvaranje zaljeva uslijed kasno pleistocenske – rano holocenske transgresije (STANELY. 21 000 Split. koji su bili pod zna~ajnim utjecajem tektonike. 1995). 1a) je posljedica procesa iz bli`e i dalje geolo{ke pro{losti. sediments. a samim time i promjene razine mora. Siltozni pijesak prevladava uz obale. erozije. Metode Radi odre|ivanja promjene uvjeta sedimentacije u akvatoriju luke.hr) Klju~ne rije~i: holocen. 21 000 Split. 1b) (SHEPARD.4. Me{trovi}a 63. a tip je odre|en prema Shepardovoj klasifikaciji (Sl. p – grabilo) na kojima su oboreni geolo{ki profili. geolo{ki profili Key words: holocen. Hrvatska (krunoslav.hr) 2 Institut za oceanografiju i ribarstvo. a pjeskoviti silt u dubljim i udaljenijim djelovima od obale (Sl. 1954). Gravitacijskom (udarnom) sondom i grabilom prikupljeni su povr{inski uzorci i jezgre sedimenta. [etali{te I. 1973). Zrinsko-Frankopanska 161. b) Linije snimanja SBP-om s postajama uzorkovanja sedimenata (l – gravitacijska sonda. a) Podru~je istra`ivanja. Rezultati U povr{inskim sedimentima podru~ja istra`ivanja prevladavaju pjeskoviti silt i siltozni pijesak. geological profiles Uvod Dana{nji izgled akvatorija luke Pore~ (Sl. p – grabb sampler). Oboreni geolo{ki profil otkriva situaciju u kojoj analizirani uzorci Slika 1. Analogni zapis linije snimanja 08 ima samo jednu karakteristi~nu refleksiju ozna~enu crnom bojom i ozna~ava granicu promjene sedimentacije s intervalom debljine naslaga od 4 do 8 m (Sl. sedimenti. The distribution of surface sediment types are also shown. a) Investigated area. Prikazana je i povr{inska raspodjela tipa sedimenta. 2). geolo{ko-strukturnim dubinomjerom (Sub bot- tom profiler – SBP) su snimljeni geofizi~ki zapisi na jednoj centralnoj i ~etiri paralelne linije okomite na centralnu liniju (Sl. Hrvatska (bogner@izor.skaro@hhi. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 37 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Holocenska sedimentacija u akvatoriju luke Pore~ Holocen sedimentation in the sea area of the Pore~ harbour Krunoslav [karo1 & Danijela Bogner2 1 Hrvatski hidrografski institut. a marinske naslage talo`e se na ranije nastalo okr{eno podru~je. b) SBP recording lines with locations on which sediment samples were taken (l – gravity corer. U obalnom podru~ju zapadne Istre glavni izvor sedimenta je zemlja crvenica i karbonatni mulj nastali tro{enjem kopna. . 1b). Figure 1. 1b). te biogeni ostaci organizama (MEISCHNER.

Oboreni profil s geolo{kim prikazom linije snimanja 08. a njegova stvarna debljina nije utvr|ena zbog ograni~enog prodiranja akusti~kog signala SBP-a kroz podlogu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 pretpostavljaju granice (debljine slojeva) izme|u odre|enih tipova sedimenata (Sl. 843–846. ali i pove}anog antropogenog utjecaja (odno{enje materijala). 125. Comm. Diskusija i zaklju~ci Okr{en akvatorij luke Pore~ izgra|en od jurskih i krednih vapnenaca. Siltozni pijesak istalo`en je u obalnom dijelu.J. kao i zbog ograni~ene duljine uzorkovanih jezgara sedimenta (do 1 m). 151–158. Figure 2.– Rapp. (2009): Holocenski sedimentacijski procesi u akvatoriju luke Pore~. SHEPARD.38 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U cijelom podru~ju istalo`en je pjeskoviti silt promjenjive debljine. Mer Medit. 21/11.– Marine Geology. Analog recording of SBP with characteristic reflections at line 08.– The Journal of Sedimentary Petrology.– Magistarski rad. Na poziciji uzorka gravitacijske sonde 41 isklinjava tip sedimenta smjese (pijesak. STANLEY. 24. D. [KARO. LITERATURA MEISCHNER. {to je najvjerojatnije posljedica donosa krupnijih ~estica s kopna. prisustva biogene komponente i erozije centralnog dijela podru~ja uslijed djelovanja struja. silt. (1995): A global sea-level curve for the late Quaternary: the impossible dream. poprima oblik poluzatvorenog obalnog podru~ja. 3). 1–6. 2009).. D. a iznad njega siltozni pijesak. Geological profile at line 08. (1954): Nomenclature based on sand-silt-clay relations. Sveu~ili{te u Zagrebu. 137 str. a u najdubljem dijelu pojavljuje se glinoviti silt (zemlja crvenica) ([KARO.P. Slika 2. (1973): Formation processes and dispersal patterns of the sediments along the Istrian coast of the Adriatic. . Figure 3. glina – PSG). K. int. ~ije je poplavljivanje zapo~elo u periodu od 7500 do 6500 godina BP. Analogni zapis SBP-a s karakteristi~nim refleksijama na liniji snimanja 08. F. Slika 3. Pretpostavlja se da se glinoviti silt (zemlja crvenica) istalo`io ispod pjeskovitog silta na cijelom podru~ju akvatorija.

Vanja Bi{evac1. Ankica Oros Sr{en3. karbonatna platforma. Ante Kova~i}a 5. Naj~e{}e su prisutni kao nepravilni. dijageneza. Mljet island. kao {to je to opisao i HUSINEC (2002).hr) 2 Institute of Nuclear Research. Postanak glinovitog sedimenta nije jednozna~no odre|en. U oba su determinirani illit. a u njemu je prisutno i kr{je karbonata. maksimalno oko deset centimetara. Hrvatska Klju~ne rije~i: glinoviti sedimenti. otkriven je u duljini od otprilike 1. Kadosa Balogh2. Horvatovac 95. Hungarian Academy of Science.pmf. 10 000 Zagreb. Bem tér 18/c. ali ponekad i `u}kasto-bijele boje. Razli~iti mineralni sastavi tog sedimenta i netopivog . glinoviti sedimenti te netopivi ostaci karbonata analizirani su metodom difrakcije rendgenskih zraka na pra{kastim uzorcima. emersion. barem. Netopivi ostaci vapnenaca iz podine i krovine mla|eg glinovitog horizonta bitno su razli~iti od onih iz karbonata vezanih za stariji glinoviti horizont odnosno za proslojke gline na lokalitetu uz Veliko jezero. Odabrani uzorci su kemijski analizirani. Barremian Zelenkasto sivi glinovito-laporoviti sedimenti otkriveni su unutar donjokrednih plitkomorskih platformnih karbonata na vi{e lokaliteta na otoku Mljetu. i odlikuju se daleko ve}om debljinom (do 2 m) nego na prethodno opisanom lokalitetu. klorit. Croatia Darko Tiblja{1. Pojave glinovitih sedimenata. Mikroskopiranjem vapnenaca odre|en je njihov mikrofosilni sadr`aj i mikrofacijesne karakteristike. U njima su kao glavni sastojci u siltnoj frakciji determinirani autigeni kalijski feldspati. pojave emerzije. emerzija. kalcit ~iji je udio unutar horizonta izuzetno promjenjiv. dok je drugdje prisutan ili kao sporedan ili u tragovima. Netopivi ostatak homogenih dijelova vapnenca iz podine je bitno razli~it. klasificiranog kao algalni vekston-pekston. u njemu su odre|eni muskovit. Najve}i broj takvih pojava vezan je uz litostratigrafsku jedinicu Gove|ari baremske starosti (HUSINEC. Okoli{ talo`enja je plitkomorski s niskom do srednjom energijom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 39 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sastav i porijeklo baremskih glinovitih sedimenata s otoka Mljeta Composition and origin of the Barremian clay-rich sediments from the Mljet Island. Starost bre~astog vapnenaca iz podine gline. U podini mla|eg glinovitog horizonta je fenestralni madston-vekston sa stilolitskim {avovima talo`en u okoli{u plimne zone. U peloidno-fenestralnom vekstonu stromatolitne gra|e iz krovine mla|eg glinovitog horizonta uo~ene su fenestre s geopetalnim ispunama. Mikrofacijesna analiza ukazala je na mogu}e ostatke paleotla i milimetarske do centimetarske pukotine (rizolite) koje su najvjerojatnije nastale rastom korijenja u jo{ neo~vrslom sedimentu.4. U madstonu iz krovine mjestimi~no su vidljive pukotine s geopetalnim ispunama koje ukazuju na (povremeno) izranjanje jo{ neo~vrslog taloga u vadoznu zonu. Sa ciljem odre|ivanja njihovog sastava i porijekla. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Ivan Gu{i}1 1 Geolo{ki odsjek. Toma Molnar1. Hrvatska (dtibljas@geol.5 m. 2002). kaolinit. U glinovitom materijalu determinirani su illit. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. nehomogeni slojevi debljine nekoliko centimetara. HU-4001 Debrecen. Kalcit je u nekim dijelovima glinovito-laporovitog horizonta dominantan. a vrlo sli~an je i mineralni sastav netopivog ostatka krovinskog vapnenca. Promjenjive je debljine. kaolinit i kalcit. Mikrofosilna zajednica (dasikladacejske alge i foraminifere) peloidno-bioklasti~nog vekston-pekstona iz podine starijeg glinovitog sloja u skladu je s baremskom staro{}u jedinice Gove|ari. talo`enog u okoli{u plitke podplimne zone s niskom energijom vode. dolaze u dva nivoa. Na ovom lokalitetu netopivi ostatak vapnenca iz podine starijeg glinovitog horizonta i materijal iz tog horizonta imaju sli~an mineralni sastav. Mineralni sastav oba glinovito-laporovita horizonta je sli~an. snimani na infracrvenom spektrometru te datirani K-Ar metodom. Hungary 3 Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara. a prisutne su i interstratificirane gline koje nisu mogle biti detaljnije determinirane. Za potrebe ovog rada istra`eni su takvi sedimenti i karbonati iz njihove neposredne podine i krovine s izdanaka u uvali Pra~arica na Velikom jezeru odnosno na cesti iznad blatine kod Sobre. ali na nekim lokalitetima tvore i deblje slojeve. diagenesis. klorit. 10 000 Zagreb. Mljet Key words: clay sediments. Karakteristike baremskog fenestralnog bioklasti~nog pekstona-grejnstona ukazuju na okoli{ u podru~ju izmjene plime i oseke. carbonate platform. Talo`en je ili u zoni izmjene plime i oseke ili u natplimnoj zoni. i uklju~uju razli~ito velike ulomke vapnenaca. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Na izdanku uz Veliko jezero glinoviti sediment prete`no sivo-zelene. kvarc i kaolinit. Glinoviti sedimenti na izdanku kraj Sobre. kao i pojave bre~a predstavljaju zavr{ni stadij ciklusa opli}avanja navi{e tj. U vapnencu iz krovine povi{en je udio kaolinita u odnosu na druge minerale glina. odre|ena je kao baremska na temelju dasikladacejskih algi.

A. Budu}i da su naslage bile talo`ene na uglavnom izoliranoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (VLAHOVI] et al. Sveu~ili{te u Zagrebu. 637–658. 41. 2005) porijeklo glina je vjerojatnije povezano s vulkanskom pra{inom. SANDLER. (2006): Early diagenetic illitization of illite-smectite in Cretaceous sediments (Israel): evidence from K-Ar dating. VELI]. Pretpostavka je da je vulkanski materijal bio podvrgnut procesima tro{enja koje su slijedili dijagenetski procesi (SANDLER & HARLAVAN.– Doktorska disertacija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostatka podinskog vapnenca s Velikog jezera te kratko trajanje emerzije ukazuju da porijeklo glina najvjerojatnije ne treba vezati uz vapnence. D. Palaeocology. VLAHOVI]. J. & HARLAVAN. (2005): Evoluution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. koja vjetrovima mo`e biti no{ena na velike udaljenosti.. 2006) tijekom kojih su nastali illit i autigeni felspati. LITERATURA HUSINEC. (2002): Stratigrafija mezozojskih naslaga otoka Mljeta u okviru geodinamske evolucije ju`nog dijela Jadranske karbonatne platforme..– Clay Minerals. A. & MATI^EC. TI[LJAR. .– Palaeogeography. main events and depositional dynamics. Palaeoclimatology.. I.40 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. I. 333–360. Y. London. 220. 300 str.

F and H. Carbonate sediments in the lacustrine-paludal paleoenvironments of the Sinj Basin formed broad. Miocene Dinaride Lake System. Faculty of Geosciences. The Lu~ane section (CSL) was logged in and around Sutina creek. shallow benches around lake margins which prograded basinward with time (MURPHY & WILKINSON. TREESE & WILKINSON.at. USA (gierlows@ohio. Natural History Museum Vienna. jezerski/palustrinski karbonati During the Neogene due to the ongoing collision of Africa/Arabia with Europe a Dinarian-Anatolian island was formed. E. 3584 CD Utrecht. The Glavice section (CSG) is also a composite section from the central part of the Sinj basin. about five km east of the Lu~ane section. D – Laminated micrite. The Netherlands (adeleeuw@geo. Geology and Petroleum Engineering. F – Tuff/clays. G – Extrabasinal breccia. whereas the rest of the infill is exclusively carbonate rocks. mathias. The whole succession is intercalated rarely by volcanic ash layers. miocenski Dinaridski jezerski sistem. 2010) made it possible to see changes of three major factors controlling carbonate deposition – hydrology. F and G. It represented a geographic barrier between the Paratethys and the Mediterranean (HARZHAUSER & MANDIC. 2009). .0 to 15. Seven facies are carbonate in origin in addition to the coal and tephra facies: A – Lime mudstone.at) 4 Paleomagnetic Laboratory Fort Hoofddijk. ivan. Utrecht University. davor.mandic@nhm-wien. coal seam intercalations. Burgring 7. p. Oleg Mandic3. The CaCO3 content varies between 82% and 99%. lacustrine/palustrine carbonates Klju~ne rije~i: Sinjski bazen. Correlation of sections was established by using tephrostratigraphy (40Ar/39Ar dating) and magnetostratigraphy (DE LEEUW et al.hr. University of Zagreb. Croatia (alan. The pre-Neogene basement is dominated by the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) carbonates along the basin margins. 2005). 2003). Extensive Permo-Triassic evaporites occur immediately beneath the basin and are exposed in the middle of the basin probably as a result of post-Miocene diapirism. sediment input and temperature changes (GIERLOWSKI-KORDESCH. The lake sediments are dominated by freshwater carbonates. Ivan Dragi~evi}1. E.pavelic@rgn.. and 3). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 41 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Depositional model of freshwater lacustrine/palustrine carbonates (Early-Middle Miocene. The Sinj basin infill was deposited from 18. C – Charophytic micrite.nl) Key words: Sinj basin. OH 45701-2979. Budapestlaan 17.hr) 2 Department of Geological Sciences. Unit 1 is comprised of alternations of Facies A. ranging in age from the Middle Triassic to the Eocene (VLAHOVI] et al.dragicevic@rgn.p. B. A detailed time frame (DE LEEUW et al. correlating with the Upper Burdigalian and Lower Langhian Mediterranean stages and the Ottnangian. Sinjski bazen. 10 002 Zagreb. Davor Paveli}1. SE Croatia) Talo`ni model slatkovodnih jezersko/palustrinskih karbonata (rani-srednji miocen. near the village of Lu~ane at the NW margin of the basin.vranjkovic@rgn. Arjan de Leeuw4. representing together a continuous. H – Conglomerates and I – Coal.. A-1010 Vienna. Ohio University. JI Hrvatska) Alan Vranjkovi}1. E – Coquina/rudstone. Athens. In the Sinj Basin two overlapping composite sections were logged in detail. approximately 500 m-thick record of lacustrine/palustrine deposits. 2. The Sinj basin occurs as one of the southernmost basins of this Miocene system.ac. Elizabeth Gierlowski-Kordesch2. The uppermost 100 m of the section include up to 3-m thick. Karpatian and lowermost Badenian Paratethys stages.hr.0 Ma. Sedimentological analysis and petrography identified nine facies types.harzhauser@nhm-wien. Unit 2 contains only Facies C with some Facies D and E. the siliciclastic input was insignificant. The infill is divided into three main units (Units 1.4. 2010). The coal deposition at the top of the section shows a straightforward correlation with the Middle Miocene climate optimum. Pierottijeva 6. 1982). dunja.edu) 3 Geological-Paleontological Department. Unit 3 is composed of Facies C and I (coal) with minor interbedding of Facies D. In the northern part of the island due to a general compressional regime.hr. 390.uu.. Sinj Basin. a series of tectonic depressions were occupied by numerous synchronous lakes called the Dinaride Lake System (KRSTI] et al. 1980. Today the Sinj basin is located on the Croatian Karst (External) Dinarides.ac. and C with minor contributions by Facies D. B – Calcisiltite.aljinovic@rgn. Austria (oleg. Dunja Aljinovi}1 & Mathias Harzhauser2 1 Faculty of Mining.

– In: ANADÓN. RAJAGOPAL. VRANJKOVI]. S. JOVANOVI]. O. M. REFERENCES DE LEEUW. Palaeoecology. O. 11–29. Backhuys Publishers. A. L. GIERLOWSKI-KORDESCH. 333–360. Palaeoclimatology.– Palaeogeography. Concomitant with these changes up-section.H. K. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 2010).1016/j. & KELTS. E. K.H.– Acta Geologica Hungarica. I. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. N. 61.. (1991): Carbonate and coal deposition in an alluvial lacustrine setting: Lower Cretaceous (Weald) in the Iberian Range (east-central Spain). facies distribution and hydrocarbon aspects. E.– Palaeogeography.040 GIERLOWSKI-KORDESCH.): Lacustrine Facies Analysis. E. A.H. doi: 10. Weikersheim. A.. Paleoclimatology.F. 1991). & MELÉNDEZ. 57–74. Chapter 2. I. HARZHAUSER. D.H. 13. B. KRIJGSMAN. P. 109–125.. (eds. & KELTS. D. CABRERA. Michigan. (2010): Lacustrine carbonates. W. (1982): Peat-marl deposition in a Holocene paludal-lacustrine basin – Sucker Lake. B. (eds. & TANNER.– Sedimentology. (2003): Lower Miocene lakes of the Balkan Land. Palaeoecology. 1–102. V. (1991): Lacustrine carbonates: facies models... Unit 3 with its coal-limestone facies is interpreted as a small lake delta (GIERLOWSKI-KORDESCH et al. SAVI]. HARZHAUSER.H. G. M. 29. TREESE.. carbonate textures indicate a change from intermediate to humid climate/hydrology conditions (PLATT & WRIGHT. 27. K.– In: ALONSO-ZARZA.M. & MATI^EC. TI[LJAR. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System.L.): The Zebra Mussel in Europe.): Continental Carbonates.): Lacustrine Facies Analysis. & KUIPER. VLAHOVI]. J. 13. & MANDIC.– In: VAN DER VELDE..P.C.H.. L. From Unit 1 thru transitional Unit 2 and then to Unit 3.– In: ANADÓN. . D. GÓMEZ-FERNÁNDEZ.2010. (1980): Carbonate deposition and facies distribution in a central Michigan marl lake..– Sedimentology. 220. International Association of Sedimentologists Special Publication. 1992).. & WRIGHT. Leiden/Margraf Publishers. MANDIC. L. a change in sedimentation rate occurs. from approximately 10 cm/kyr in Unit 1 to 20cm/kyr in Units 2 and 3. CABRERA. P. main events and depositional dynamics. Developments in Sedimentology. N. (eds. Croatia). PAVELI]. K. formed from an increase in water and sediment input along with an increase in the accommodation space. & WILKINSON. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. & BODOR. & WILKINSON.H.. 46/3. A. (eds. G.. KRSTI]. LJ. VELI].03. J. N. 123–135. PLATT. Special Publication International Association of Sedimentologists. 291–299.palaeo.42 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. 375–390. MURPHY. & BIJ DE VAATE.

conodont zonation.hr) 2 Geological survey of Slovenia.net. It is particularly true for the shallow shelf environment where slight changes in palaeomorphology influence important differences. Dimi~eva 14. considering only lithology. The Silici- clastic facies of Plavno and Bosansko Grahovo section is characterized by shallow-water euryhaline taxa attributed to the Smithian obliqua Zone. 10 000 Zagreb.si. Slovenia (tea. 1 000 Ljubljana. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: donji trijas. Bosnia and Herzegovina (zgeolbih@bih. Ustani~ka 11. Ilid`a. Conodont fauna of Dolomitic facies at Plavno section is represented by isarcicellids. Bosna i Hercegovina Two Lower Triassic – Scythian sediment successions have been dated by means of conodonts in the External Dinarides: Plavno section in the vicinity of Knin (Croatia) and Bosansko Grahovo section in neighboring Bosnia and Herzegovina. Croatia (dunja. Dinarides. Tea Kolar-Jurkov{ek2. Croatia. there is no need to compare Lower Triassic developments of the Dinarides strictly with the type localities. Mudstone and Siltstone-mudstone facies were interpreted as deepening of the environment envisaged as a transgressive trend in a shallow shelf environment. Dinaridi. The important comparison can be made based on established zoning especially using very precise conodont zonation. Thus. Vertical succession of Siliciclastic. Hrvatska.jurkovsek@geo. Faculty of Mining.si) 3 Federal Bureau of Geology. Mudstone facies and Siltstone-mudstone facies (occured in the upper part of the Scythian succession that was formerly considered Campil beds of the Late Scythian).kolar@geo-zs. Deposition at both sections shows similar characteristics differentiated in three continuously deposited facies: The Siliciclastic facies (previously considered Siusi beds and assigned to the Early Scythian). bogdan. Discerned conodont taxa enable us to establish conodont zonation which gave a new insight to the range of so-called Siusi and Campil beds.aljinovic@rgn. Pierottijeva 6.ba) Key words: Lower Triassic. 71 210 Sarajevo. isarcica that mark the Griesbachian isarcica Zone. This fauna is prevailed by Hadrodontina anceps and Pachycladina obliqua with co-ocurrence of Parachirognathus ethingtoni and very rare presence of Furnishius sp. Bipartite dismembering of the Lower Triassic beds that is still used in the Dinarides is not actual any more. zoniranje konodontima. Isarcicella staeschei and I.zs. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 43 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Conodont dating of the Lower Triassic – Scythian sedimentary rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Datiranje konodontima donjotrijaskih – skitskih stijena u Vanjskim Dinaridima (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. Facies sucessions at Plavno (ca 700 m thick) and Bosansko Grahovo (ca 130 m thick) differentiate in the appearance of Dolomitic facies that occurred only at the beginning of Plavno sucession. because also in the Southern Alps it has been changed and further defined.4. As seen in the examples from the Southern Alps and Slovenia lithology varies from one section to the other. . Geology and Petroleum Engineering.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Palaeoclimatic record based on the irregular echinoid tests Zapisi o paleoklimi u ~ahurama nepravilnih je`inaca [imun A{~i}. The Eocene Irregularia tests have shown relatively uniform magnesium content (Fig.hr) Key words: Cenozoic. Due to the fresh water conditions Irregularia disappeared from the Paratethys Sea.36–0. U kladogramu su prikazana grupiranja eocenskih i miocenskih vrsta nepravilnih je`inaca. 1970). Uzorci 15. These results can be compared with the average Earth temperature curve during Eocene epoch when the average temperature was above 20°C (Fig. 16. tropical seas. especially during the Eocene epoch.84%.68% in Echinolampas. At the end of the Badenian and during the Sarmatian. especially magnesium content in Mg-calcite tests. 1). 1938).6% for the Eocene samples. Horvatovac 102a. a cooler climatic period started. 16. The Echinolampas genus shows increased magnesium weight percent for both Eocene (0. 2). but their significant evolution occurred during the Paleogene period. Magnesium. In the Eocene cluster. Eocene irregular echinoids can be found in flysch sediments. Samoborska. Irregularia. 17. Samples 15. The Clypeaster specimens display values from 0. Jasenka Sremac. iz gornjeg badena. magnezij. Most species of Irregularia were retreating to the warmer. to 0. Karmen Fio & \ur|ica Pezelj Faculty of Science. The magnesium weight percent varies from 0. Petrova and Zrinska Gora. as result of the global tectonic movements. and rarely in laminated marly limestones. The diagrams show two biggest clusters marking the Badenian and Eocene samples. Echinoidea.05 to 0.63–0. paleoklima.44 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The environmental Figure 1. 10 000 Zagreb. the calcite crystal fragments were prepared by fracturing and carbon coating. razdvaja se na dva roda Echinolampas (20 i 21) i Conoclypeus (22 i 23). Irregularia. Samples 10 and 11 mark the Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus with the highest Mg content. Slika 1. Hrvoje Posilovi}. 1). and in the other localities containing Lithothamnium Limestone (“Litavac”) and grey marly clays (POLJAK. when the environmental conditions were most favourable. Stable isotope analyses (18O/16O) are planned in order to verify these preliminary conclusions. . Bra~ and Hvar..36–0. on the islands of Rab. Echinoidea.35%. Paratethys completely separated from Tethys Sea. while Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus VADÁSZ shows range from 0.98%). koja ima povi{en udio magnezija. The Miocene Irregularia can be found in the Badenian deposits of the Medvednica Mt. 18 i 19. skeniraju}i elektronski mikroskop Irregular echinoids emerged in the Lower Jurassic.49% in Conoclypeus conoideus ZITTEL. marked by the enhanced magnesium content. Palaeoclimate.. Eocenska grupa. The cladogram showing Eocene and Miocene Irregularia specimen groups.pmf. University of Zagreb. The Miocene samples have shown a wider range of magnesium weight percent in the tests (Fig. 18 and 19 are indicative for Late Badenian showing higher Mg content in concern to the other Badenian samples. separation for Echinolampas (20 i 21) and for Conoclypeus (22 i 23) genus can be noticed. in the vicinity of Bribirske mostine area and in the Benkovac area (MITROVI]-PETROVI]. marls and conglomerates. in the Dilj and Psunj Mts. 17.98%. Pazin region). 1960). averaging 0. Brojevi 10 i 11 pripadaju vrsti Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus i pokazuju najve}i sadr`aj magnezija. The aim of this research is to determine whether the weight percent of magnesium in the tests can be used as the indicator of the sea water temperature. At the end of the Eocene epoch. To analyse the Irregularia tests composition. In Croatia. The enhanced magnesium content should correspond to higher. Dva najve}a grupiranja razdvajaju badenske i eocenske primjerke. and decreased to the lower sea temperatures (PILKEY & HOWER. in Istria (Ra{a valley. SEM Klju~ne rije~i: kenozoik. Samples were analysed by Energy Dispersive Spectrometer (EDS) coupled with Scanning Electron Microscope (SEM) Tescan VEGA to obtain chemical composition.68%) and Miocene samples (0. Croatia (simeascic@geol. pokazuju povi{en udio Mg u odnosu na druge primjerke iz badena. The average value of the magnesium content for the Miocene specimens is 0.

– Geological anales of the Balkan peninsula 35. The climate changes at the end of the Eocene and during the Oligocene and Miocene coincide with the reduction of living area for Irregularia. which becomes physically separated from the Tethys Sea.2010. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. J.– The Journal of Geology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 45 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book the Paratethys Sea. 68. The average Earth temperature in Miocene was around 15°C (Fig. (1938): Supplement to Miocene Echinoidea of Croatia and Slavonia (in Croatian).04.scotese. Belgrade.4. This is consistent with relatively uniform and high magnesium content found in the Eocene Irregularia tests. 1960). The biggest number of samples contains less than 0. O.com). 151–190. (1960): The effect of environment on the concentration of skeletal magnesium and strontium in Dendraster. (1970): Eocene echinoids of Yugoslavia (in Croatian). POLJAK.H. Geological institute of the University of Belgrade.) conditions in shallow-water realms of the Tethys Sea were similar to recent tropical sea conditions and therefore suitable for the Irregularia. Belgrade.scotese. J. J. PILKEY. Average temperature on Earth during Cenozoic era (modified after www.com/climate.com). Figure 2. Prosje~na temperatura na Zemlji tijekom kenozoika (preuzeto i modificirano prema www. & HOWER. 167–203. Slika 2. 203–214. especially in . 2). The Miocene Echinolampas specimens living in the colder Paratethys Sea show lower and more variable magnesium content in relation to their Eocene relatives. http://www.– Vesnik of the Geological Institute of Yugoslavia.scotese.htm (21.30% of magnesium. The average annual temperature fall in Miocene can also be seen from the magnesium weight percent in tests of Miocene Irregular Echinoids. The increased magnesium weight percent determined within some of the Clypeaster specimens may be related to some local environmental factor such as low salinity (PILKEY & HOWER.

te brahiopod Punctospirella sp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Anizi~ki krinoidi Gologlava Anisian crinoids from Gologlav Marija Bo{njak & Dra`en Japund`i} Hrvatski prirodoslovni muzej. kao i fragment donjeg dijela ~a{ke. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. koje pripadaju kozmopolitskoj carolinae-grupi (BUCHER. Na Tabli I. Middle Triassic crinoids from Gologlav 1 – Blok 1 – donji dio ~a{ke. Encrinus liliiformis LAMARCK 1801 i Entrochus silesiacus BEYRICH 1858 (MUDRENOVI] et al. crinoids. Ne sadr`i privjeske. 1989). 5. Prema obliku pripada srednjim (mezistelnim) kolumnalijima. krinoidi. Krinoidna fauna prona|ena ondje mo`e se me|u ostalim uspore|ivati sa sli~nom faunom u okolici Vare{a. 2 vidi se kolumnalij kru`nog presjeka i srednje debljine. 5x 1 – Block 1 – calyx base. U uslojenom trohitnom vapnencu odre|eni su ponajvi{e dijelovi stapke krinoida – kolumnaliji i plurikolumnaliji. Artikulum sadr`i lijepo razvijen Tabla I. Srednjotrijaski krinoidi Gologlava Table I. Uzorak sloja debljine 16 cm pohranjen je u depou Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. 3x 5 – Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873 6 – Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 . 6). sl. koji se nalazi zajedno s dijelovima krinoida (Tabla I). Hrvatska Klju~ne rije~i: anizik. Ti slojevi le`e superpozicijski na crvenom cefalopodnom vapnencu (Bulo{ki vapnenac). odnosno plo~ica kojom je ~a{ka prirasla za stapku.. 3x 4 – Block 1 – brachiopod (Punctospirella sp. koji je pak pokriven tankim slojem (20–30 cm) zelenkastog tufiti~nog sedimenta.46 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 5x 3 – Block 1 – pluricolumnal with mesistele and distal columnals. sl. Balatonicus i Cadoricus podzone) (VÖRÖS. Croatia Na “to~ku” (mjesto gdje se to~i voda) Busova~a. Gologlav. 10 000 Zagreb. Gologlav. smje{tenu na Gologlavu (sjeveroisto~no od Knina). DAGYS 1974). a pripadaju anizi~kom katu. 1952). U podinskom sloju cefalopodnog vapnenca na|ene su me|u ostalim i vrste amonita: Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 i Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873. a dokazuju pelsonijansku starost [(Balatonicus zona. na|eni su slojevi vapnenca bogati fragmentima krinoida (trohitni vapnenac) srednjotrijaske starosti. 5x 2 – Block 1 – columnal (internodal) with narrow and short crenellae. DAGYS 1974. Hrvatska Key words: Anisian. 5x 2 – Blok 1 – kolumnalij (internodal) s uskim i dugim krenelama. a na bo~noj strani nisu vidljivi ni o`iljci privjesaka. Demetrova 1. {to zna~i da pripada internodalima (MOORE. 5x 3 – Blok 1 – plurikolumnalij sa sredi{njim ili udaljenim kolumnalijima. 1992). dok je sama granica prema mla|im talo`inama na tom lokalitetu problemati~na zbog tektonike kao i problema vezanih uz kondenziranu sedimentaciju. gdje dolaze tri krinoidne vrste: Dadocrinus gracilis BUCH 1845. 5x 4 – Blok 1 – brahiopod (Punctospirella sp. 2003)] (Tabla I. DAGYS 1974).

(1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian. 2005). Plurikolumnalij (Tabla I. T. (1952): Invertebrate fossils.. V. odnosno dva kolumnalija izgleda poput prije opisanih. Zagreb.E. B (1989): Development of Anisian near Vare{. & SALAMON. dok je lumen manji i okrugao. 452 str. Areola je {ira. G£UCHOWSKI. 136.– [kolska knjiga. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland.. E.– Geolo{ki anali Balkanskog poluostrva. Beograd. Prema stratigrafskom slijedu i navedenom opisu odre|eno je da nalaz fragmentiranih krinoida pripada anizi~kom rodu Encrinus LAMARCK 1801 (G£UCHOWSKI & SALAMON. 55. MOORE.C. Wien. R. Middle Triassic) from Northwestern Nevada (USA). illustrated by the redescription of a Scottish Silurian Pisocrinus de Koninck. M.– Geological Quarterly. (1964): Paleozoologija. sl. 1) zdjeli~astog je oblika. 227–236. Donji dio ~a{ke (Tabla I.4.. {to upu}uje na zaklju~ak da pripadaju sredi{njim (mezistelnim) ili udaljenim (distalnim) kolumnalijima. Budapest. 766 p. Ostaci krinoida {iroko su rasprostranjeni u mnogim formacijama stijena starosti od donjeg paleozoika do keno- zoika. 1952). VÖRÖS. LITERATURA BUCHER. 1964). Fasciculus. Leiden. budu}i da je tip ~a{ke dicikli~an (MOORE. KOCHANSKY-DEVIDÉ. te je njihovo prou~avanje paleontolo{ki i stratigrafski va`no zbog mno{tva fosila s kratkim stratigrafskim rasponom pojedine vrste.– McGraw-Hill Book Company Inc. SW Poland. North-Sudetic Basin. 135. KOLAR-JURKOV[EK. Prema nazubljenom izgledu krenulatnih suturnih linija vidi se da su spojevi u stapci simpleti~ni (FEARNHEAD.– Jahrbuch der Geologischen Bundesanstalt.– Scripta Geologica. FEARNHEAD. Bo~ne su im strane ravne ili blago ispup~ene. 8 tbl. F.. s konveksnom bazom iznad koje se nalaze dijelovi pet infrabazalnih plo~ica. (2008): Towards a systematic standard approach to describing fossil crinoids. Tome LIII/1. sl. 83–92. New York-Toronto-London. H. Pojedina~ni su kolumnaliji okrugli i relativno vi{i. MUDRENOVI]. V. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 47 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book uzak krenularij s radijalno raspore|enim krenelama: krenule su uske i kratke. a kulmine su im oblikom vrlo sli~ne. A. 3) sadr`i tri. te su njezina to~na gra|a i broj krakova nepoznati. 425–465. Warszawa.– Geologica Hungarica series Palaeontologica. 49/1. Kako je pri odre|ivanju vrste najva`niji kriterij izgled ~a{ke (KOCHANSKY-DEVIDÉ. (2005): The Lower Muschelkalk crinoids from Raciborowice. . Nije na|ena ~itava ~a{ka krinoida. bila je mogu}a samo usporedba sa srednjotrijaskim vrstama krinoida unutar podrazreda Articulata MILLER 1821. & JURKOV[EK. 2008). 39–61. 71–121. 'Hydasp' Substage.

300 m thick succession of Cretaceous carbonates is measured and analyzed on the westernmost coast of the island. These are mostly bio-lithoclastic P (rarely G/R) (SMF 4-5-12-Crin. Smith College. biostratigrafija. Massachusetts 01063.. 2000). which are in places highly neomorphosed.. bio-. STEUBER et al.. Horvatovac 95. Klju~ne rije~i: litostratigrafija.. chemostratigraphy. Tvrtko Korbar1. 1990. Horizon ^-9 represents an intercalation of resedimented allochthonous bio-lithoclastic P/R (platform derived fragments of rudists and other mollusks) (SMF 4-5) with admixtures of pelagic bioclastic W/P (SMF 3). karbonatna platforma. These surfaces can be described as hard-/firm-grounds with traces of bioturbation. the Island of Bra~: GU[I] & JELASKA. 1975). are being used in order to constrain the regional stratigraphic correlation. The succession between 66 and 296 m is in general represented by massive to thick-bedded resedimented allochthonous grainy limestones. The succession is unconformably overlain by the Paleogene Foraminiferal limestones. bioerosion. 2001. mollusk fragments (bivalves: rudist fragments and other bivalves). Apulian platform: SCHLÜTER et al. Northampton. Sachsova 2. kemostratigrafija. the stratigraphic . indicated as well by the benthic foraminfera assemblage (CVETKO TE[OVI] et al. see BORGOMANO. GU[I] & JELASKA. Ladislav Fu~ek1 & Bosiljka Glumac3 1 Croatian Geological Survey. as well as pelagic admixtures (SMF 3). Two intra-Campanian discontinuity surfaces occur in the uppermost part (at 56 and 66 m) of the Dol formation. 1990) characterized by bioclastic W/P containing calcispheres. There is a possible correlation to some regional or global process of hard-/firm-ground formation. 2005. bryozoans. benthic foraminifera. Several methods (field and laboratory) will be used in order to describe their petrological and mineralogical characterictics. 2005). The strata between 66 and 296 m were deposited in slope/ toe-of-slope settings. 1975). agglutinated foraminifera and calcite fragments (SMF 3. and chemo-stratigraphy of C and Sr stable isotopes) and petrological analysis.48 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1990. The benthic foraminifera association of the whole succession indicates (late middle) late Campanian (?Maastrichtian) age. and with chert nodules in a few horizons. The Upper Cretaceous carbonate succession on the Island of ^iovo in central Dalmatia. Croatia) Integrirana stratigrafija karbonatnih naslaga gornje krede otoka ^iova (sredi{nja Dalmacija. During subaerial exposure. after WILSON. coralinacean algae. JARVIS et al. which shows normal gradation. other calcite fragments (heterozoan grain association). Bioclastic P/G intercalated within the surfaces shows a generally fining upward trend. planktonic foraminifera (globotruncanoids). Blanka Cvetko Te{ovi}2. 2002). nodularization and mineralization (KENNEDY & GARRISON. Hrvatska) Mihovil Brlek1. potentially to the regional intra-Campanian relative sea-level fall (Adriatic platform: STEUBER et al.brlek@hgi-cgs. slope carbonates. 2001). 1994) developed in the uppermost ~10 m of this Upper Cretaceous succession. cortoids and wholly micritized grains. Integrated stratigraphic analysis indicates Campanian age of the Dol formation. University of Zagreb. Depositional setting of the Dol formation is presumed to be toe-of-slope/slope. which is unconformably overlain by the transgressive Paleogene (?Eocene) Foraminiferal limestones over the regional type 1 sequence boundary.hr) 2 Department of Geology. Croatia. Croatia (mihovil. encrinite) with predominantly echinoderm fragments (mostly crinoids but also echinoids) with syntaxial overgrowths (commonly the only components). 2008) or some global eustatic/isotopic event (cf. USA Key words: lithostratigraphy. CVETKO TE[OVI] et al.. 10 000 Zagreb. carbonate platform. Lower 66 m of the succession is referred to as the Dol formation (Santonian-Campanian cf. Faculty of Science. 10 000 Zagreb. Croatia 3 Department of Geology. lithoclasts. differs from the typical platform development in the region (e. implying different depositional setting. “paleokarstic pockets” in the form of paleosols with Microcodium structures (WRIGHT. Several methods. including integrated stratigraphy (litho-. and sporadically dolomitized. as well as to explain their genesis. padinski karbonati.g. Approx. biostratigraphy.. Although the depositional setting and lithology of the bio-lithoclastic packestones in the upper part (66-296 m) of the Upper Cretaceous succession on the Island of ^iovo can be correlated with that of the Bra~ “marble” member of the Pu~i{}a formation or “atypical” facies (Dra~evica) of the Dol formation on the Island of Bra~ (GU[I] & JELASKA. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia.

– AAPG Bulletin. and is today completely covered by the Dinaridic thrust further to the NW (as hypothesized by KORBAR. R.E (1975): Morphology and genesis of nodular chalks and hardgrounds in the Upper Cretaceous of southern England..– Bulletin de la Societe Geologique de France. southern Italy: A model of platformto-basin transition. KENNEDY W. (2000): The Upper Cretaceous carbonates of the Gargano-Murge region.J & GARRISON R.– Palaeogeography. J. & BUCKOVI].. STEUBER. sea-level change and correlation of the Tethyan and Boreal realms. 29. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. KORBAR. 1561–1588. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates. 188. Palaeoclimatology. I. 22. While the Sumartin formation on the Island of Bra~ represents a typical inner-platform development. Berlin. Institut za geolo{ka istra`ivanja. CHOROWICZ.– Earth-Science Reviews. V. Croatia): implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: palaeogeography. 160 str.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb. or an inter-platform trough that completely separated the Adriatic and Dinaridic platforms during the latest Cretaceous and earliest Paleogene.. (2001): Stratigraphy and microfacies of the Upper Cretaceous Pu~i{}a Formation. 296–312. presumably facing the NE Adriatic trough (KORBAR. MOODY. (2008): Chronostratigraphy of Campanian-Maastrichtian platform carbonates and rudist associations of Salento (Apulia. 2000). WRIGHT..– Palaeogeography.. Palaeoecology. 1975. GU[I].– Cretaceous Research. T. the trough represents the extension of the Budva-Cukali basin in the form of either an intra-platform embayment (tongue of the ocean) that ends in the area near Split (CHOROWICZ. & CABRERADE. 333–360. VELI]. 741–756. KORBAR.. JARVIS. J. penecontemporaneous deposits of the ^iovo formation likely represent deeper water slope/toe-of-slope depositional settings (see BORGOMANO. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 49 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book range and the relationships with overlying rocks demand to define a new formation.F. (1975): Le devenir de la zone de Budva vers le Nord-Ouest de la Yougoslavie. 22. S. M. 96. GU[I]. MABROUK.– Cretaceous Research.R.. A.– Cretaceous Research. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). 69. T. D. According to the current interpretations. 311–386. 35. V. 100–114. B. Island of Bra~. I. Italy). vol. T. Palaeoclimatology. WILSON. CVETKO TE[OVI]. V. Croatia. JELASKA. SCHLÜTER. 2009). (2002): Late Cretaceous (Campanian) carbon isotope events. STEUBER.. Palaeoecology. JELASKA.P. 591–613. REFERENCES BORGOMANO. (1975): Carbonate facies in geologic history. 7/17. 84/10.T. (1994): Paleosols in shallow marine carbonate sequences. & MATI^EC. I.. I. J. VLAHOVI].L. x+471 p.– Springer-Verlag. . OOUR za geologiju.– Earth-Science Reviews. & GU[I]. I. T. VLAHOVI] et al. 220/3–4. V. 26/5. 2009). 699–709. 215–248.. I. 2005).. main events and depositional dynamics.J. M. TI[LJAR. 367–395. which is called here the ^iovo formation. D. J. & JELASKA. & PARENTE.– Sedimentology.4.

2006. tako se endobiont selio. 7–10 ekvatorijalnih klijetki). uskim kanalom povezane s povr{inom ku}ice. u ekvatorijalnom sloju neposredno uz embrionalni aparat imaju tragove ~iji su presjeci elipse. Zanimljivo je to da veli~ina bu{otina (0.9 do 2. Endoliths. CHECCONI & MONACO. Naime. Istra Key words: Orthophragminids.2 mm. ali smje{tene u ekvatorijalnom sloju na razli~itim udaljenosti od embrionalnog aparata (embrionalnom aparatu najbli`i trag je izme|u 6–8 ekvatorijalne klijetkice). Izolirane strukture u lateralnom sloju su u ku}icama ~iji je D/T manji od 2. Napravio ih je organizam koji je `ivio kao endobiont. Ku}ice ortofragmina iz lutetskih (SBZ15 i SBZ 16) Ortofragminskih vapnenaca (Prijelaznih slojeva sensu ]OSOVI] et al. pove}ali ih (ispuna sli~nog oblika kao okolni sediment i veza s vanjskom povr{inom). nakon uginu}a organizma. Stoga je za pretpostaviti da su ove strukture nastale djelovanjem drugog tipa organizma. Alan Moro & @eljko I{tuk Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. Analizirani uzorci. Eocene larger foraminifera and Transitional beds (Istria. ~ije su ku}ice sli~nog oblika.25 mm je dulja os) tek neznatno raste idu}i od embrionalnog aparata prema rubovima ku}ice. Velike jedinke imaju vi{e takvih bu{otina. elipse. ^esta ubu{ivanja u ku}ice ortofragmina u eocenskim vapnencima koje nalazimo rasprostranjene od Istre do Pelje{ca. lutet. NIELSEN et al. pravilne kru`nice. 2008). Elipsasti tragovi u ku}icama ortofragmina koje nalazimo u ekvatorijalnom sloju i ne dopiru do vanjske povr{ine. Ubu{ivanje u lateralni sloj je te{ko i zahtjevno zbog specifi~ne arhitekture. Istria Ihnofosili u paleogenskim klasti~nim naslagama Vanjskih Dinarida istra`uju se ve} godinama. tragovi su. Hrvatska Klju~ne rije~i: Ortofragmine. Borings. Tragove u obliku pravilnih kru`nica promjera do 0. Elipsaste bu{otina nalazimo i kod jedinki Discocyclina sp.4 do 1. 2002. smje{taj unutar “doma}ina” i vrstu organizama koji ih ostavljaju (SLITER. . a zbog reducirane brzine stvaranja novih klijetki. paleoekolo{ki i tafonomski zna~aj Borings. i Asterocyclina sp. Ku}ice su razli~itih veli~ina. Hrvatska). Tragovi su ispunjeni mikritom. a udaljenost izme|u pojedinih je 1 mm.1 do 36 mm. nalazimo u lateralnom sloju orbitoklipeusa. oblik. Limestones. odnosno ispranim mikritom. Pri tome se za prolaz koristio sistemom stolona na ekvatorijalnim klijetkama i klijetkicama. manja je koli~ina potencijalne hrane (nerazmjer u koncentraciji citoplazme u ekvatorijalnom i lateralnom sloju). 10 000 Zagreb. U~estalost pojavljivanja tragova. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ubu{ivanja..2 (orbitoklipeusi i asterocikline.4 do 1 mm i one su ispunjene mikritom. 2003. 2004. pro{iruju}i ih i ostavljaju}i spiralno udubljenje-trag (u ekvatorijalnom sloju na jednakim razmacima vi{e jednako velikih tragova). Ispuna u potpunosti odgovara vezivu stijene. ispunjenih mikritom. Nepravilne su forme najrje|e i nalazimo ih kod jedinki diskociklina u lateralnim slojevima. Horvatovac 102a. nisu istra`ivana. 1993.. kod drugih foraminifera (operkuline i sferi~ni numuliti) u zajednici.. ali ima i onih ~iji je oblik nepravilan. 1971. polo`aj unutar ku}ice i dimenzije. 2003. Ku}ice Orbitoclypeus sp. odnosno iz osnih ili kosih (ali ne tangencijalnih) presjeka ku}ica.2 s 20–25 ekvatorijalnih klijetki) i selila se u mla|e i ve}e klijetke. odgovaraju Mikrofacijesu IV Ortofragminskih vapnenaca: Biolo{ki uni{tenim vekstonima s ortofragminama (]OSOVI] et al. Kako je jedinka “doma}ina” rasla (u slu~aju diskociklina. SHROBA. Prema obliku. 1975). NIELSEN. PMF. i uz broj~ano najzastupljenije ortofragmine sadr`e dobro sa~uvane ku}ice operkulina i “sferi~nih” numulita. ubu{ivanja. D/T omjer ve}i od 2. nisu uo~eni tragovi ubu{ivanja. sparitom. Ragancini-Li{ani.. Na ~ak 30% ku}ica ortofragmina uo~eni su bioerozijski tragovi. hrane}i se citoplazmom “doma}ina”. tafonomska istra`ivanja tragova u krednim i eocenskim foraminiferama. vapnenci. [terna. ali i veli~ina. Lutetian. iskoristili drugi endoliti. pretpostavljamo da su nastali za `ivota jedinke. endoliti. te tekstura ispuna prou~avani su isklju~ivo iz mikroskopskih preparata. razrije{ila su neke od dilema oko njihova nastanka: ihnotaksonomiju. 2004). odnosno vr{nog dijela tradicionalnih Foraminiferskih vapnenaca) s profila Pi}an. GORMUS & NIELSEN. Croatia): paleoecologic and taphonomic significance Vlasta ]osovi}. dijametra od 1. Tragovi nepravilnog oblika najvjerojatnije su nastali tako {to su u postoje}e biostrukture. Dimenzije (dulja os) struktura variraju od 0. NIELSEN & GORMUS... Nasuprot tome. a debljine od 0. eocenske velike foraminifere i Prijelazni slojevi (Istra. nastale su pro{irivanjem stolona biolo{kim uni{tavanjem septulana na lateralnim klijetkama i kljetkicama.50 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Buzet (Istra) imaju tragove ubu{ivanja.18 mm. Sparitne ili geopetalno ispunjene bu{otine obja{njavamo precipitacijom kalcita iz pornih voda koje su lak{e cirkulirale praznom bioerodiranom ku}icom (GOLUBI] et al.

DROBNE. 83. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 51 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija biostruktura je donekle ograni~ena zbog ciljanog uzorkovanja isklju~ivo ortofragminskih slojeva (stoga i relativno veliki postotak o{te}enih ku}ica) i zbog nemogu}nosti dobivanja ekvatorijalnih presjeka ku}ica. 13 p. (2006): Borings in larger Benthic Foraminifers from Turkey and their Paleoevironmental significance.. & GORMUS. Nat. NIELSEN. Izolirani tragovi u razli~itim ekvatorijalnim ili lateralnim klijetkama upu}uju na djelovanje jednog ili vi{e nepoznatih organizama (sli~ne opisanim tragovima ostavljaju cijanobakterije.. J. 6/2. (ed. Pol. R. K. Camposauro (Longano Formation.K. (2004): Paleoenvironmental model for Eocene foraminiferal limestones oft he Adriatic carbonate platform (Istrian peninsula). 20–29.– Riv.– Journ. J. solution and microboring in the destruction of foraminiferal tests. Tulsa. It. (http://palaeo-electronica. Acta Geol.W. Berlin-Heideberg-New York. 229–259. Research. 250–266. LITERATURA CHECCONI. R. gljive.htm) SHROBA. 110/2. stoga postojanje elipsastih i sferi~nih biostruktura ide u prilog pretpostavci o vanjskom {elfu kao stani{tu nekih ortofragmina (ali unutar foti~ke zone. PERKINS. M.. NIELSEN.. Research.– In: FREY. Strat. ali i foraminifere). (1975): Boring micro-organisms and microborings in carbonate substrates. C. NIELSEN.S. Milano. 493–501. (2004): Ichnotaxonomy and ethology of borings in shallow-marine benthic foraminifes from the Maastrichtian and Eocene of northwestern and southwestern Turkey. Springer-Verlag. 165–176. Washington.K. GORMUS. & MORO.4. A. crvi. 36/2. ]OSOVI]. M. 50.org/paleo/2003_1/ichno/issue1_03.– Paleontologica Electronica.– Acta Paleonttol. veli~ini jedinke i podru~ju skeleta). 61–75. U recentnim okoli{ima ubu{ivanja su zabilje`ena na foraminiferama iz umjerenih i hladnijih mora.– Facies.. J.S.G. J.D. & BROMLEY. Italy). (2003): Palaeoecelogical and ichnological significance of microborings in Quaternary Foraminifera. & LUKAS. 1. SLITER. P.K.C. Warszawa. K. GOLUBI]. 152–165. Sci. . 2004).– Palaios. Foram.K. Paleont. S. (2008): Trace fossil assemblages in rhodoliths from the Middle Miocene of Mt.): The Study of Trace Fossils. A.V.. (2002): Borings formed by Late Cretacoues endobiontic foraminifers within larger benthic foraminifers. Unato~ tome smatramo da bioerozijski tragovi svjedo~e o postojanju grabe`ljivaca i parazita nad ortofragminama (selektivni odabir prema rodovima. Washington. W. Erlangen. & NIELSEN. (1993): Taphonomic features of benthic foraminifera in a temperate setting: experimental and field observations on the role of abrasion.J. 8.. K.– Studi Trent. 47/4. NIELSEN. Southeren Apennines.– Journ. (1971): Predation on benthic foraminiferal. ]OSOVI] et al. & MONACO. Foram. R. Trento. V. 673–678.

Vlasta Tari2. Kornati.sp. Ypresian. A. 10 000 Zagreb. paleogen. The Eocene part of profile passes the first 60 m across a plain. minieri. Paleogeografska karta donjeg kuiza i gornjeg luteta. A. Exploration Department. A. Kornati. cf. Rakovec Institute of Paleontology. perpera. A. 1 000 Ljubljana. Josipine Turnograjske 2. and in younger beds with orthofragminas accompanied by a rotaliids. Slovenia 4 Independent geologist. Trnsko 7c. In samples (25) were estab- lished more than 40 taxons that distinctly characterize two age complexes of rocks. Slovenia (katica@zrc-sazu. On the smaller peninsula of its NE part Cretaceous and Eocene beds are exposed displaying a clear boundary between the two. Uro{ Premru3 & Mladen Trutin4 1 I. beds dip to NW. Novi Trg 2. Lower Cuisian and Upper Lutetian paleogeographic maps. 10 000 Zagreb. Paleogene Adriatic Carbonate Platform Klju~ne rije~i: velike foramnifere. To the first mentioned belong Coskinolina douvillei. conical foraminifera with agglutinated wall and larger trematophorid miliolides. variospira. Among the nummulites Figure 1. In the first 60 m a typical subtidal facies is indicated. otok Lavsa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Lavsa Island. Croatia Key words: larger foraminifera. cf. [ubi}eva 29. The measured thickness of beds is cca 160 m. and to the second ones Periloculina dalmatina. biostratigrafski pregled eocenskih naslaga od granice kreda/paleogen do srednjeg luteta i njegov paleogeografski polo`aj izme|u Dinarida i Apenina na paleogenskoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (ipres (kuiz) – oligocen) Katica Drobne1. ZRC SAZU. Croatia 3 Independent geologist. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian The island Lavsa is situated in the exposed outer arc of the Kornati islands. The northern side of coast is steep. Jadranska karbonatna platforma Lavsa. . Central Dalmatia. Lutetian. After a shorter hiatus marked by breccia appears in limestones a second group of larger foraminifera with alveolinas and nummulites. then for cca 120 m over a minor height. tenuis are listed. hottingeri. which in younger beds gradually deepens. further A. stipes. C. elliptica nuttalli. but remains under influence of a higher energy index of water. spirolinas. In the first one prevail nubecularias. Pseudochrysalidina cf.52 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian and its paleogeographic position between Dinarides and Apennines on the Paleogene Adriatic carbonate platform (Ypresian (Cuisian) – Oligocene) Otok Lavsa. C. 4 205 Preddvor. Among leading fossils Alveolina levantina. decastroi. Ul.si) 2 INA Naftaplin. lutet. liburnica. sredi{nja Dalmacija. P. ipres. Lavsa Island. Pseudolacazina n. Slika 1.

laevigatus. Comparison of foraminiferal assemblage from the Lavsa Island with other areas indicates connections with Dalmatia..– In: 3rd Intern. TRUTIN. overgrown with sessile foraminifera.. praeaturicus and Assilina spira. & TRUTIN.e. especially of the Paleogene Adriatic carbonate platform. The younger part with alveolinas and nummulites extends to Lower and partly Middle Lutetian. Publ. Many tests are etched by endoliths. Progressive compression in Middle and Late Eocene closed and underthrust Budva Basin and buried eastern mar- gin of Adria by flysch and flysch-like deposits. 2002). Istria and Apulia. A simple thrust belt-foredeep-foreland model applied can explain distribution of paleoenvironments and their further shortening during Lutetian to Priabonian by SW-ward thrust propagation and also later by Oligocene and Miocene thrusting... 1) based on tectonic reconstruction (PREMRU. razr. V. LJ. 2006) and adapted by DROBNE et al. 47. Dela-Opera SAZU 4. Zagreb. DROBNE. Many Lutetian larger foraminifera display regenerated tests. (2003): Paleogene biota from the sedimentary zones 1–4 on the Adriatic Carbonate Platform (ACP). PREMRU. (eds. SBZ 13 and SBZ 14. &.– In: HOTTINGER.. congress on Adriatic area. Very often the red algae form macroids or they overgrow foraminifera. speaks the following chapter with graphic illustrations. i. there especially with the Trentinara Formation.– EGU Stephen Mueller Spec. & DROBNE. In samples the tests are very frequently damaged by later breaks or compressions and disintegrations. Z.uniurb. 255–271. SBZ 11 and SBZ 12. Toward the end of Eocene the entire northern Adriatic area became a part of Mediterranean province characterized with subtropical and warm-temperature climate (PREMEC-FU^EK et al. 2006) and their migration through time and space is based on micropaleontological associations and lithological properties of more than 150 stratimetric sections and about 20 off-shore boreholes (DROBNE. (References see below).. I.– In: VLAHOVI]. Opatija. 223–236. Series. In favor of Eocene connection of marine areas of the central part of Tethys. probably Solenoporis. to Middle Eocene. Abstr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 53 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book prevails N. i.e. biozoological provinces (PREMRU et al. BAJRAKTAREVI]. TARI. M. PREMEC-FU^EK. Urbino. 2003). K. 34/2. BABI].): Paleogene Shallow Benthos of the Tethys. CD-rom. 1. 5 pls. Conf. The complicated paleobiogeographical and sedimentological composition of Cuisian to Priabonian deposits reflects a significant shortening which led to the Eocene formation of the SW-verging Western thrust belt (TARI. CD-rom. These phenomena indicate slow sedimentation and later tectonic deformations. V. pdf. Abstract. U. Presumed position of paleogeographic units is represented on palinspastic maps from Lower Cuisian to Priabonian time (Fig. I. K. & GU[I]. geol.. www. K.– ADRIA 2006 Intern. (ed. (2006): Paleogene biofacies in palinspastic and paleogeographic reconstruction of Adria Region. (2002): Evolution of the northern and western Dinarides: a tectonostratigraphic approach.. TARI-KOVA^I]. CD-rom.. L. (2007). V. Based on these determinations the older beds with conical and trematophorid foraminifera can be attributed to Middle and Upper Cuisian (Ypresian). Ljubljana. K.): 22nd IAS Meeting of Sediment. The differentiation of ramps and troughs. U. .4. DROBNE. Abstract Book.it/adria2006/ADRIA-2006. 1998). Cairo Univ. (2007): Carbonate platform of Adriatic and Dinarides from Cuisian till Oligocene (Slovenia and Croatia).. Paleogene Adriatic carbonate platform between Dinarides and Apennines The paper is an attempt to reconstruct rather complicated paleogeography and tectonics during early collision of the Dinarides with Adria block. and in the youngest beds N.. V. TARI-KOVA^I]. M. 2. PREMRU. Geology of the Tethys. REFERENCES DROBNE. (1998): Planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoecology of the Middle to Upper Eocene succession in the north Adriatic sea.

sarmat. Table I. Miocene plants Fosilno li{}e s dobro o~uvanim o{te}enjima nastalim uslijed aktivnosti insekata pru`a bogate i razli~ite informacije. a) Grizotine na plojki lista Cedrella europaea UNGER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tragovi aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama Traces of fossil insect activity on Miocene plants Tamara \erek & Sanja Japund`i} Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. sarmat. fossil insects. tako i o ekolo{kim i ponekad taksonomskim grupama korisnika. Demetrova 1. Izrazito Tabla I. activity. BRAUN. nazvane minama. 2008). Hrvatski prirodoslovni muzej. {to je jedinstveno u fosilnim zabilje{kama (WILF. Poljanska Gall on Ottnangian leaf from Poljanska . Radoboj b) Grizotine na obodu lista. O~uvanje ovakvih o{te}enja na fosilnim listovima dugo je vremena smatrano rijetkim fenomenom.54 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. aktivnost. Poljanska Margin feeding on Ottnangian leaf from Poljanska c) Skeletiranje plojke lista. sarmat. Stoga su o~uvane mine i gale potencijalno zna~ajne za bolje razumijevanje me|usobne evolucije biljaka i parazita (ve}inom insekata) (KRASSILOV. fosilni insekti. Fosilne mine i gale pru`aju direktan dokaz parazitskog pona{anja i odgovora biljaka na takav parazitizam. tunele. 2007). paleontolo{kim kuriozitetom. Podsused Mine on Quercus neriifolia AL. Selected examples of fossil insects activity on Miocene plants (Photo: Nives BOR^I]).derek@hpm. Radoboj Hole feeding on Cedrella europaea UNGER. kako o biljkama i insektima. Podsused Skeletonization on Sarmatian leaf from Podsused d) Mina na Quercus neriifolia AL.hr) Klju~ne rije~i: tragovi.BRAUN. Izabrani primjeri aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama (Foto: Nives BOR^I]). Sarmatian. U skupinu lisnih minera ubrajaju se vrste kojima li~inke u listovima bu{e hodnike. 10 000 Zagreb. miocenske biljke Key words: traces. Hrvatska (tamara. otnang. otnang. Sarmatian. Podsused e) Gala na plojki lista.

(KRASSILOV.– In: HERRERA. F. LITERATURA KRASSILOV. (2007): Guide to Insect (and Other) Damage Types on Compressed Plant Fossils. 1999). 1994. te novi nalazi s lokaliteta Poljanska u Slavoniji) izdvojeno je 26 primjeraka fosilnih listova na kojima su jasno vidljivi tragovi o{te}enja uslijed djelovanja insekata. (MACELJSKI.. 486–502. Skeletiranje je primje}eno samo na 1 fosilnom listu.. D. no u lisne minere ubrajaju se i li~inke nekih Diptera. ^akovec.A. Lancaster. katkad Coeloptera i drugih redova kukaca. . 26–47. P. P. Version 3. 48/1. 25 p. LABANDEIRA.): Plant-Animal Interactions: An Evolutionary Approach. Grizotine na plojki lista uo~ene su na 13 primjeraka. a grizotine na obodu lista vidljive su na 9 primjeraka. 248–261. C. Israel. Oko 85% {i{ki izazivaju kukci iz porodice Cynipidae i to unutar roda Quercus. i 2. (LABANDEIRA et al. MACELJSKI. & WAGNER..– Proceedings of the National Academy of Sciences. LABANDEIRA. osobito mina i gala. grizotine na obodu lista.– African Inverebrates. vrlo su ~este i grizotine na plojki lista. JOHNSON. 464 str.C. (2002): The history of associations between plants and animals. LABANDEIRA. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 55 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book najve}i broj lisnih minera su gusjenice Lepidoptera. DAVIS DONALD. 178. C. a mine na 2 uzorka. Osim gala i mina. Li~inke bu{e parenhim izme|u epidermi lica i nali~ja lista ostavljaju}i epidermu netaknutu. C. 12278–12282.. K.R. R.. Kad je biljka napadnuta.0. aktivira obrambeni sustav i poku{ava se za{tititi od uljeza razvijaju}i dodatno tkivo.L. & MARSH. Gale su sa~uvane na 9 uzoraka.– New Phytologist. 2007) i utvr|eno je postojanje vrlo sli~nih tipova o{te}enja ali i nekih razli~itih koji }e se detaljno razraditi u budu}im radovima. te ostala o{te}enja koja se rje|e pojavljuju. Iz paleobotani~kih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela (Sarmatska flora Radoboja. (1999): Poljoprivredna entomologija. skeletiranje. D. (ed.4.C. Izabrani listovi klasificirani su u 5 grupa: 1) grizotine na plojki lista 2) grizotine na obodu lista 3) skeletiranje 4) mine 5) gale Na izabranim miocenskim biljkama utvr|eno je u najve}em broju postojanje grizotina tipa 1. (2007): Mines and galls on fossil leaves from the Late Cretaceous of southern Negev. 13–22. Sarmatska flora Zagreba~ke i Samoborske gore. WILF. 91/25. (1994): Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: paleobiological insights into the meaning of coevolution. Gale ili {i{ke nastaju kao odgovor biljnog tkiva na prisutnost li~inke kukca.L. O. WILF...M. Klasifikacija aktivnosti/o{te}enja uspore|ena je s literaturom (LABANDEIRA et al. Recentnija istra`ivanja ovakvih tragova aktivnosti insekata. LABANDEIRA. Pietermaritzburg. DILCHER.. 2002) pokazuju da mo`emo ve} govoriti o novim granama istra`ivanja u paleontologiji – paleominologiji i paleocecidologiji. V. C. (2008): Insect-damaged fossil leaves record food web response to ancient climate change and extinction.– Smithsonian Institution. Oligocenska flora Planine u Zagreba~koj gori. M.C. 2007). Washington. Washington. & PELLMYR.– Zrinski. London: Blackwell Science.

Sandy Dolomite. Ca. Sandy Dolomite com- prises thin-bedded dolomites. relatively rich in fossils. Slika 1. Mg and S are uncorrelated in the TD (R2 = 0. CH-1015 Lausanne. Pierottijeva 6. 1948). often with recrystallized grains and scarce fossil findings. Transitional Dolomite. indicating strong positive covariation.pmf. 10 000 Zagreb.70% of calcite and 0. Si. until the recent findings of Permian fossils in the lower part of the Sandy Dolomite unit (FIO et al.46 in TD and 0. Jasenka Sremac1. The increase in Mg content and its variability in Sandy Dolomite can be explained by sediment dolomitization and diagenesis. Switzerland Key words: Statistical correlation. Mg. Spangenberg4 1 Faculty of Science. Correlations between Ca and S content in both units are positive (R2 = 0.39–1. Bâtiment Anthropole.52) and low negative Ca–Mg correlation (R2 = –0. and therefore can be related to the terrigenous source area. The lowermost part of the Sandy Dolomite is characterized by complete lack of fossils. Sachsova 2. 2).. The Principal component analysis (PCA) was used to identify patterns of positive and negative covariation for Transitional and Sandy Dolomite samples. mostly terrigenous siliciclastic material.fio@geol. indicating consistency in carbonate stechiometry.56 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Igor Vlahovi}2. Al. such as those expected between Al and trace elements included in clay matrices.09–7.30 in SD). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Principal component analysis around the Transitional and Sandy Dolomite boundary in the Velebit Mt. (Croatia) Analiza glavnih komponenti na granici prijelaznog i pjeskovitog dolomita na Velebitu (Hrvatska) Karmen Fio1. 1).88% of calcite. Width of the photomicrograph is 5 mm. are represented by two informal lithostratigraphic units. Geology and Petroleum Engineering.48–1. Sandy Dolomite with more variable Ca/Mg ratio (1. submitted). Erozijska granica izme|u prijelaznog i pjeskovitog dolomita. University of Zagreb.hr) 2 Faculty of Mining. containing up to 6. but show negative correlation in the Figure 1.01).50). above the clear erosional boundary between Transitional and Sandy dolomites (Fig. Velebit Late Permian and Early Triassic deposits in the Velebit Mt. Transitional Dolomite (TD) and Sandy Dolomite (SD) (SALOPEK. Transitional Dolomite is represented by well-bedded light-grey to grey early. Due to the lack of the Triassic index fossils above the erosional contact between TD and SD.and late-diagenetic dolomites. 10 000 Zagreb. with up to 1. . S and Sr are generally more closely related within the Transitional Dolomite and may be connected to relatively abundant fossil content in these deposits. or relations between Mg and Ca and siliciclastic minerals (Fig.61% of insoluble residue. numerous ooids and angular siliciclastic grains.25) indicate more diverse carbonate mineralization. this lithologic change used to be considered as the Permian-Triassic Boundary (PTB). pjeskoviti dolomit. Ivo Veli}3 & Jorge E. Upper Permian. Horvatovac 102a. University of Zagreb. Hrvoje Posilovi}1. and up to 29. [Irina fotografije je 5 mm. Erosional boundary between Transitional and Sandy Dolomite. University of Lausanne. Croatia (karmen. gornji perm.56% of insoluble residue. Elements with high coefficient of determination (R2) that correlate to Al2O3 content are those which tend to stay bound with clays during weathering and erosion. Croatia 3 Croatian Geological Survey. Velebit meeting Klju~ne rije~i: stati~ka korelacija. Transitional Dolomite is characterized by the positive Ca–Mg correlation (R2 = 0. Croatia 4 Institute of Mineralogy and Geochemistry.59) and low variability in Ca/Mg ratio (1. 10 000 Zagreb. K and Ti in the TD and SD datasets show high scores on the first principal component. prijelazni dolomit.

Co. & MRINJEK. Ni) and chalcophile (Cu. Croatia. As) elements. Tamno sivi stupci predstavljaju MgO I CaO. showing simultaneously a strong decrease in the CaO.. SPANGENBERG.48). More than 43% of the total data variance for the Transitional Dolomite (A) and more than 51% of variance for Sandy Dolomite (B) is explained by the first principal component. suggesting that Mg source is not related to organic matter. and the sediment reworking and import by the transgression onset. zircon. and Lika region – in Croatian). This is consistent with the lack of the Mg-calcite skeletal remains in the lowermost part of the SD unit. enrichment in rare earth elements and negative Cerium anomaly. MgO.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Science and Art. SALOPEK.. Rb... VLAHOVI]. Slika 2. 101–143. J.E. The abrupt lithologic change between TD and SD is marked by the enrichment in lithophile (Si. sudden disappearance of fossils and occurrence of ooids may be explained as a consequence of the Late Permian regression. Th. . V. Vi{e od 43% varijance podataka za prijelazni dolomit (A) i vi{e od 51% varijance za pjeskoviti dolomit (B) je obja{njeno prvom PCA komponentom. The Principal component analysis (PCA) for Transitional and Sandy Dolomite samples.4. Analiza glavnih komponenti za uzorke prijelaznog I pjeskovitog dolomita. I. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 57 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SD unit (R2 = –0. Zn. Dark-grey columns represent MgO and CaO. The PCA analyses and coefficients of determination gave us possibility to derive the most useful elemental data to define lithologic change. M. I. K. (1948): O gornjem palozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. Zr. Figure 2. S and Sr content. high correlation of elements attributive to clays and siliciclastic material (quartz. feldspars). J. E. SREMAC. (submitted): Stable isotope and trace element stratigraphy across the Permian-Triassic transition: a redefinition of the boundary in the Velebit Mountains. REFERENCES FIO. K. Zagreb. siderophile (Fe. Al. VELI]. Y). The decrease in Ca–Mg correlation and sulphur content in the Sandy Dolomite after the lithologic boundary.

(ed): Pannonien. In the area of Samobor hills and Krndija Mt. hrvatski bazen. Perforocalcinella fusiformis BÓNA. These connections have been several times repeatedly disrupted and re-established. okoli{ne promjene. promjene morske razine i (prekidi) veze sa drugim marinskim prostorima utjecali na zajednice vapnena~kog nanoplanktona tijekom prijelaza sarmata u panon Ines Galovi} Croatian Geological Survey. BUCCHERI et al.galovic@hgi-cgs. The typical endemical form Noelaerhabdus bozinovicae JERKOVI] is also a conseguence of those changes in the environment and it’s adjustment to them. 2006) and noticed in drastic decrease in the number of species and genus with monofloral development of the calcareous nannoplankton characterising more changes in the environment (shallowing. This intercontinental region is developed in the early Miocene as a result of the African and European plate collision.5 %) at the end of the Sarmatian. AUBRY et al. Sarmatian/Pannonian transition. Kiadó. river input…). 10 degrees 45’N).. Croatia (ines. M. (1992): Paleontological evidence for early exposure of deep oceanic crust on the Vema fracture zone southern wall (Atlantic Ocean.. sea-level changes and connections with Mediterranean. In the upper Sarmatian the marine littoral development prevails. 1985. (Dragani} section) and Dilj Mt.hr) Key words: calcareous nannoplankton.) the marine (weak) connections oscillate but are still present with the beginning of the Pannonian. 1992. Croatian Basin. (1985): Kalkiges nannoplankton im Pannonien Ungarns.– U: PAPP. which had a direct influence on the evolution of the organisms and their endemism. The regional tectonic movements caused shallowing and much more influence of the river input. PROBERT & HOUDAN. environmental changes. and warm marine environments (BÓNA & GÁL. Sphenolithus spp. Dinaride and Carpathian Mts.. M. 482–515. BERGGREN. 2006). the connections oscillate but are still present.. . and reworked species of the NN6 zone imply on regresive trend and their development in typically shallow. Sphenolithus abies DEFLANDRE and Syracosphaera pulchra LOHMANN) in the assemblages is drastically increased (up to 99. Sachsova 2. and Syracosphaera pulchra LOHMANN. The most representative calcareous nannoplankton in laminated sediments belongs to ascidian spicules known in Paratethys as an endemic Perforocalcinella fusiformis BÓNA and also to Isolithus semenenko LULJEVA in association with Reticulofenestra spp.1 Ma (VASILIEV. Boreal and Indopacific oceans. REFERENCES AUBRY. The evolution of the Central Paratethys was controlled by regional tectonic events. 10 000 Zagreb. centralni Paratethys The Croatian Basin belongs to south western part of the Central Paratethys. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 How tectonic. The lowstand at the end of the Sarmatian (Sarmatian/Pannonian boundary) discovered in the NN8 zone of calcareous nannoplankton can be correlated with the Ser4 sequence boundary (GALOVI] & BAJRAKTAREVI]..P. the first detected appearance of the Amaurolithus group (Nicklithus amplificus (BUKRA & PERCIVAL) RAFFI et al. Lithostromatium perdurum DEFLANDRE. Akad. (Be~ic section). prijelaz sarmat/panon. 1–7. Budapest. This event is de- tected at 11... Mentioned species are characteristic for warmer marine areas (RAHMAN et al. sea level changes and (dis)connections with others marine areas influenced on calcareous nannoplankton asemblage during the Sarmatian/Pannonian transition Kako su tektonika. It’s evident that in the North Croatian Basin (Samobor hills and Krndija Mt. 2002) at @umberak Mts.– Marine Geology. J. & GÁL. & SCHAAF. Chronostratigraphie und Neostratotypen Miozän der Zentralen Paratethys 7. On the other hand. A.A. A. Percentage of calcareous nannoplankton (Reticulofenestra minuta ROTH. W. oligotrophic. The reason for their appearance might be in periodic influx of warm marine waters within the coastal lake or influence of warm marine current into restricted environment during the warmer season. 107. 2004).58 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. BÓNA. Lack of the coccospheres in the assemblage with Braarudosphaera bigelowii (GRAN & BRAARUD) DEFLANDRE. Central Paratethys Klju~ne rije~i: vapnena~ki nanoplankton. It’s surrounded by the Alps. 1998). The communications with the other marine areas are broken in the upper part of the Sarmatian on the Medvednica Mt. Amaurolithus tricorniculatus (GARTNER) GARTNER & BUKRY) on the Samobor hills (Jurjev~an section) and Krndija Mt. 1990. is typical for the tropical marine regions (RAFFI et al.

): Coccolithophores From Molecular Processes to Global Impact. J. J.. 35. T. CAPRETTO. CARELLA. D.. (1998): Evolutionary trends of tropical calcareous nannofossils in the late Neogene. D...4.R. (2006): A new chronology for the Dacian Basin (Romania). I. I. G.. (ed.R. P.– Paleoceanography.. V. A. M. Springer. & HOUDAN. SENATORE. H...– Marine Micropaleontology. p. GALOVI]. ESPOSITO. 17–41. Medvednica at Zagreb based on siliceous microfossils (North Croatia. (1990): Late Neogene paleoceanography and paleoclimatology of the Gulf of Aden region based on calcareous nannofossils. (2004): The laboratory culture of coccolithophores. 1–24. G. A. I.R. 267. & ROTH. (2002): High resolution record of the last deglaciation in the southern Tyrrhenian Sea: environmental and climatic evolution. PESCATORE. PROBERT.– Marine Geology.– Geologica Ultraiectina. M. M.– Geologica Carpathica. G. . 199–210. BERTOLDO.H. & MADONIA. G. Central Paratethys). 57/3. I. 217–249. P. 115. 193. E. FERRUZZA. Z. & RIO. 5/1. 91–107.. & YOUNG.A. (2006): Sarmatian biostratigraphy of the Mt.. Berlin. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 59 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book BUCCHERI. RUSSO ERMOLLI. RAHMAN. SPROVIERI. DI DONATO. BACKMAN. RAFFI. VASILIEV.– In: THIERSTEIN. Consequences for the kinematic and paleoenvironmental evolution of the Paratethys region.. & BAJRAKTAREVI].

LITERATURA BUTKOVI]. macrofauna. flysch Na {irem podru~ju ^itluka u jugozapadnoj Hercegovini nalaze se vrlo brojna le`i{ta boksita. U paleogeografskoj rekonstrukciji terena od posebnog je zna~aja zona s biofacijesnim i litofacijesnim pokazateljima litorala i plitkomorskog obalnog podru~ja. ^itluk. Le`i{ta uglavnom dolaze unutar stratigrafskog raspona gornja kreda – paleogen. macroflora. Upravo u ovim klastitima prikupljena je obilna i vrlo raznolika makrofauna. makrofauna. Paleogenske krovinske naslage u ve}ini le`i{ta pripadaju srednjoeocenskim do gornjoeocenskim klasti~nim sedimentima. Dosad je determinirano ukupno 140 razli~itih taksona makrofaune. Mile Budaka 106a. 1983). paleogeografija.-geol. Tafonomske karakteristike su prili~no impresivne. 22.– Glasn. Sarajevo. muz. klastiti. {to se kosi s turbiditnim mehanizmom kretanja materijala i dubinom sedimentacije kod fli{a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleontolo{ke karakteristike eocenskih klastita podru~ja ^itluka (jugozapadna Hercegovina) Paleontological characteristics of the Eocene clastics within the ^itluk area (southwestern Herzegovina) Goran Glamuzina JP Elektroprivreda HZ HB. Ostali fosilni oblici predstavljeni su mahovnjacima. BiH. ^itluk. eocen. clastics. koluti}avcima. jugozapadna Hercegovina. makroflora. (1983): Prilog poznavanju eocenskih molusaka Dabrice kod Stoca (Hercegovina). nauke. JUNGWIRTH. Na pojedinim lokalitetima zapa`ene sedimentne strukture zajedno s pripadnim fosilnim sadr`ajem govore o minimalnim brzinama sedimentacije i kretanja materijala. {to je posebice izra`eno unutar gastropodne faune koja je sadr`i najvi{e morfolo{ki specifi~nih i neuporedivih oblika. s obzirom na malu povr{inu podru~ja na kojem je prikupljena fosilna makrofauna. Ovakvi dobiveni elementi paleogeografije i paleokoli{a upotputnjuju prazninu unutar dosada istra`enih podru~ja Dalmacije i Hercegovine s eocenskim klastitima. E. pri ~emu je najve}i broj taksona {koljka{a (59). 88 000 Mostar. koja zasada znanstveno nije nigdje posebno obra|ivana. prir. (1997): Prvi nalazi eocenske fosilne makroflore u zapadnoj Hercegovini. Prona|eno je dosta fosilnih oblika koji svojim morfolo{kim karakteristikama kazuju da se mo`da radi o novim vrstama. fli{ Key words: Paleogene. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: Paleogen. predstavljaju prve zabilje`ene pronalaske paleogenske makroflore na podru~ju ^itluka i ovog dijela Hercegovine.60 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. glasnik. Odre|en je i veliki broj oblika fosilnih je`inaca i koralja. . te o talo`enju u vrlo plitkom okoli{u. U dosada{njoj literaturi kao i u geolo{kim kartama ove naslage se ve}inom tretiraju kao fli{ ili Promina formacija. Zemalj. Makrofaunu ve}inom ~ine fosilni ostatci meku{aca i to {koljka{a i pu`eva u jednako velikom broju.– Rud. pu`eva (42). Paleontolo{ke osobine mnogih paleogenskih fosilifernih izdanaka i slojeva ukazuju na ne{to druga~iji re`im sedimentacije i tip paleookoli{a nego {to je u slu~aju fli{a i Promina formacije. 1997) i Stoca (BUTKOVI]. koralja (24) i je`inaca (12). 88–92. glavono{cima i florom. paleogeography. kao i njihovo vertikalno i lateralno razgrani~enje na {irem podru~ju ^itluka. B. Bogati ostatci makroflore omogu}uju rekonstrukciju paleoklimatskih uvjeta za vrijeme srednjeg/gornjeg eocena i puno jasnije definiranje paleokoli{a. ~ime se olak{ava rekonstrukcija talo`nog modela i evolucije {ireg prostora vanjskih Dinarida tijekom mla|eg paleogena. Eocene. Uspore|ivanjem i korelacijom svih prou~enih litofacijesnih elemenata s biofacijesnim elementima omogu}uje se dobivanje jasnije slike rasprostiranja 'fli{oliko – prominskih' formacija i tipi~nih plitkomorskih formacija gornjopaleogenskih sedimenata. Sv. Na osnovu cijelokupne fosilne faune mogu}e je izdvojiti nekoliko zona s karakteristi~nim biofacijesima i faunalnim zajednicama. 29–34. koji uz dosada{nje nalaze s podru~ja Posu{ja (JUNGWIRTH. Uz prou~enu makrofaunu posebno se isti~u brojni nalazi makroflore. Mostar. 1. southwestern Herzegovina.

1) i Dasycladus vermicularis. fragmente {koljka{a). Ostale zelene alge su tako|er ~este. kao {to su Rhipocephalus. Carbonate environments. Ovapnjele vrste Cymopolia barbata i Neomeris annulata su vrlo rijetke.edu) Klju~ne rije~i: vapnena~ke alge. Sachsova 2. Carbonate sedimentation. kao i na usporedbu s fosilnim zajednicama rasprostranjenima u karbonatnim naslagama hrvatskih Dinarida. Acetabularia stvara vrlo tanku aragonitnu ovojnicu koja se tako|er raspada u ~estice dimenzije mulja. Neovapnjele dazikladalne alge Batophora i Dasycladus Slika 1. male debljine i prete`no eolskog podrijetla. Clypeina besici PANTI] (gornji trijas. ~vrsto pri~vr{}ena za podlogu. kao i rijetki neomerisi. sve do nivoa oseke. {to zna~i da tolerira povremeno isu{ivanje. @umberak Mt. Carnian. Velik dio otoka prekrivaju hipersalina jezera nastala u depresijama izme|u litificiranih dina. Udotea i Avrainvillea.. Tako|er se javlja pri~vr{}ena za korijene mangrova iznad nivoa oseke. Acetabularia dolazi u istim okoli{ima kao i Batophora. karnik.hr) 2 Department of Geology. njihovu raznovrsnost. @umberak) – desno. Zelene alge iz reda Dasycladales su mnogo rje|e od spomenutih iz reda Bryopsidales (LITTLER & LITTLER. Dasycladus je na|en u hipersalinim jezerima. Bahami Key words: Calcareous algae. Rhipocephalus. ali je ona genetski bli`a prvom tipu ovapnjenja. Avrainvillea. Otok izgra|uju pleistocenske i holocenske karbonatne naslage. bilo da je dno golo ili obraslo travom. Canton. uglavnom blizu pla`a. Na{a istra`ivanja fokusirala su se na vapnena~ke alge. Bahami) – lijevo. Nalazimo ih i na krpastim grebenima. karbonatna sedimentacija. Zelene halimedacejske alge Halimeda i Penicillus (Sl. bivaju}i sve svijetlije (do bijele) kako se na njima talo`i aragonit. koje le`e na debelom slijedu tercijarnih i mezozojskih karbonata. Batophora je na|ena u lagunarnim okoli{ima. posebno u za{ti}enim lagunama s mekanim dnom. Postmortem dezintegracija ovih skeleta vodi stvaranju karbonatnog sedimenta dimenzija pijeska do mulja. New York. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (San Salvador Island. Udotea. . Temperatura mora varira od 24 do 30 oC. Neke alge (Halimeda. Neomeris. Croatia) – right. Ostale vapnena~ke alge (Penicillus. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (otok San Salvador. valutice. Bahamas Karbonatna platforma Bahama (Great Bahama Bank) {iroko je poznata kao recentni ekvivalent karbonatnih platformi iz geolo{ke povijesti. ali uvijek ispod razine mora. Otok San Salvador je mala izolirana karbonatna platforma unutar Bahamskog oto~ja. and correlation with respective fossil communities Ton}i Grgasovi}1 & Antun Husinec2 1 Hrvatski geolo{ki institut. Lawrence University. San Salvador je okru`en barijernim grebenima koji {tite plitka lagunarna podru~ja. 2B i A) su najrasprostranjenije. Figure 1. utjecaj na stvaranje karbonatnih sedimenata.4. Hrvatska (tgrgasovic@hgi-cgs. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 61 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vapnena~ke alge otoka San Salvador (Bahami) i njihova usporedba s odgovaraju}im fosilnim zajednicama Calcareous algae from San Salvador Island (Bahamas). 2000). Sve one na|ene su uglavnom skupljene u busene po vi{e primjeraka i pri~vr{}ene za ~vrsti substrat (stijene. Bahamas) – left. ~esto u malim bazen~i}ima izme|u humaka koje rade kalianasidni rakovi. `ivotne okoli{e. koralje. Cymopolia) stvaraju karakteristi~ni vapnena~ki “skelet” koji ih {titi od grabe`ljivaca i utjecaja okoli{a. Nakon smrti alge aragonitna se ovojnica raspada u ~estice dimenzije mulja. St. Mlade alge su tako zelene. 13 617 USA (ahusinec@stlawu. Cymopolia se javlja blizu obale na udaru valova. Ovapnjenje varira kod razli~itih alga. 10 000 Zagreb. Padina) precipitiraju male aragonitne kristale koji se nakupljaju na povr{ini alga i izme|u filamenata. Vapnena~ke alge na|ene su u raznolikim okoli{ima. karbonatni okoli{i. u plimnim kanalima i uz pla`e. Clypeina besici PANTI] (Upper Triassic. Me|u njima su naj~e{}e Acetabularia crenulata (Sl. posebno dazikladalne.

a istra`ivan je i na San Salvadoru (ARMSTRONG & MILLER.I. Recentne halimedaceje Bahama mogu se tako. u kojem nalazimo i neke vrste ~iji bliski srodnici `ive i danas (Sl.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. 1975). 1). Bahamian Field Station.62 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Doprinos alga iz reda Bryopsidales stvaranju recentnih karbonatnih sedimenata je dobro poznat (npr.S.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. San Salvador. (1988): Depositional evolution of windward. San Salvador.S. Pigeon Creek. Na{a istra`ivanja potvrdila su ranije podatke o iznimnoj va`nosti vapnena~kih alga u stvaranju karbonatnih ~estica dimenzija pijeska i mulja. Grahams Harbor. 55–57. Slika 2. sediments. M. 45/4.C. (1988): Modern carbonate sediment production and its relation to bottom variability. M. and biogenic processes of a modern. 1988).– Offshore Graphics. A. 1988. C) humci koje rade rakovi Callianassa. U geolo{koj pro{losti situacija je bila obrnuta: dok su nalazi fosilnih briopsidalnih alga rijetki. Vrlo slaba . Tipi~na zajednica za{ti}enih plitkomorskih karbonatnih okoli{a Bahama: A) Penicillus. San Salvador. M. Bahamian Field Station. LITTLER. 763–786. ali u geolo{koj pro{losti. B) Halimeda. Bahamian Field Station. M. BRESNEHAN. (1988): The biological communities. {to se ti~e uloge u stvaranju karbonatnih sedimenata. Washington D. Florida and Gulf of Mexico. prije pojave trava. (2000): Caribbean Reef Plants: An Identification Guide to the Reef Plants of the Caribbean.R. Bahamas. COLBY & BOARDMAN.E. smatrati recentnim analozima dazikladnih alga paleozoika i mezozoika. Figure 2. high-energy carbonate lagoon. hvataju}i ~estice dimenzije pijeska i mulja izme|u svojih ogranaka..– Journal of Sedimentary Research. NEUMANN & LAND. COLBY. Bahamas. a u nekim geolo{kim razdobljima predstavljaju litogenetske fosile. a budget. neovapnjele alge bile su glavni sakuplja~i sedimenta. B) Halimeda. San Salvador Island. carbonate tidal flat. bilo u trijasu dana{njih Dinarida. LITERATURA ARMSTRONG. & LITTLER. & LAND. Tako je npr. Bahamas. 95–105.C. & MILLER. 1988. N. nalazi dazikladalnih alga vrlo su ~esti. San Salvador. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rasprostranjenost dazikladalnih alga uz obale San Salvadora prije~i procjenu njihovog doprinosa recentnoj karbonatnoj sedimentaciji.C. iako nisu fosilno sa~uvane. Typical community of protected shallow-water carbonate environments of Bahamas: A) Penicillus. & BOARDMAN. Koli~ina tako sakupljenog sedimenta je vrlo mala u usporedbi s morskom travom.M. 542 p. 23–32. C) mounds made by crustacean Callianassa. San Salvador. NEUMANN. djeluju kao sakuplja~i (“bafflers”). A. (1975): Lime mud deposition and calcareous algae in the Bight of Abaco. Bahamas. D. L. Bahamas. BRESNEHAN.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas.D.

PAVELI]. (2009) recognized the first marine ingression into the Lower Miocene Lake in this area. Four Badenian ostracod zones were defined in the NCB known from the Miocene of Paratethys (JIØI^EK. the transgression played a major role during the Karpatian age. Sachsova 2. HAJEK-TADESSE et. Based on the analysis of ostracod fauna (HAJEK-TADESSE et al. Several ostracod species limited to Karpatian age are known. 1961a. (2009) suggests that the originally marine Karpatian-dated sediments (PAVELI] et al. Such unstable type of connection resulted in sea level oscillations (HAQ. The marine regression and progressive restriction of conections with the open ocean resulted in demise of ostracod fauna in the Sarmatian.hr) Key words: Ostracoda. 2001). Brackish. al. palaeoecology. Transgressive phases resulted in a much diversified fauna. ostracod fauna has proven to be a valid tool for the investigation of local and global realms. Changes in the ostracod distribution closely follow regional geological events. 1972) presented a detailed biostratigraphical division and palaeoecological reconstruction of Upper Miocene deposits. 1996). Miocene. In the lowermost part of the basal marine sediments ostracods are represented with only a few juvenile valves. This study also presents a peculiar Miocene freshwater ostracod fauna that belong to the Dinaride Lake systems. The ostracod fauna is autochtonous. Many “Mediterranean” species dissapeared. 1965. 1988) ca be correlated with the Middle Miocene. while regressive phases resulted in a great number of specimens and species. The richness and diversity of ostracod fauna in the area investigated is the consequence of global changes in the Paratethys area during the Badenian. the ostracod fauna becomes rich. The ostracod assemblages and species are useful as biostratigraphic and ecological indicators.) sarmatica elongata and NO-10 Carinocythereis carinata – Phlycttenophora farkasi.4. RÖGL. The integrative biostratigraphic studie by ]ORI] et al. probably in the Ottnangian (PAVELI] et al. 2009). Due to lack of other fossil remaines. 2009).tadesse@hgi-cgs. Alluvial sediments (without fossil remains) are overlain by lacustrine freshwater to brackish deposits containing the first abundant ostracod assemblages (HAJEK-TADESSE et al. abundant and well preserved ostracod assemblages dominated in Upper Miocene deposits. biostratigraphy.. the brackish deposits of Late Ottnangian and Early Karpatian age were recognized for the first time in the North Croatian Basin. Following the stabilization of marine palaeoenvironment. 1990): Lower Badenian zone NO-7 Acanthocythereis hystrix – Bythocypris lucida. Croatia Klju~ne rije~i: ostrakodi. deep water ostracods became less abundant. and consequently the development of different ostracod faunas. Croatia (valentina. Zagreb. Formation of sedimentary basin in North Croatia started in the Early Miocene... SOKA^ (1961. different depositional modes and palaeoecological conditions. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 63 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ostracods as biostratigraphic and palaeoenvironmental proxies from Miocene deposits in Croatia Ostrakodi kao pokazatelji biostratigrafije i paleoekologije miocenskih naslaga u Hrvatskoj Valentina Hajek-Tadesse Croatian Geological Survey. 2006. Hrvatska The present study gives a short description of the perennial investigation and results of Miocene ostracod (freshwater. The great transgression started during the basal Middle Miocene. brackish and marine) fauna from Croatia. JIØI^EK & RIHA. Freshwater deposits cover a wider area. 1991). the determination of ostracod assemblages and species is essential in biozonation of Upper Miocene sediments. Middle Badenian zone NO-8 Eocytheropteron inflatum – Falunia spinulosa and two Upper Badenian zones NO-9 Paijenborchella (E. which had a positive effect on marine organisms. and is similar to the . and shallow marine fauna became the dominant. but valuable ostracod biostratigraphical markers are missing. Early Badenian deposits. 1998. Deep marine ostracod fauna dominated in all areas. Ostracod fauna is characterized by strong Tethyan component.. with ostracods occurring both in nearshore and offshore environments. 1983. miocen. biostratigrafija. paleoekologija. In general. During the Miocene.) laskarevi – Neocyprideis (M. connections of the Central Paratethys with the Mediterranean and the Indo-Pacific Ocean were established and interrupted several times (STEININGER et al. 1967. During the Neogene the central and northern regions of Croatia were situated on the southern and south-western margins of Central Paratethys.. 1988. 1963.

213–228. 12. PAVELI].32 PAVELI]. Sendai. – Geol. A. B. 85. 60/3. (1972): Pannonian and Pontian Ostracode Fauna of Mt. 45.. Eastern Paratethys. SREMAC. SOKA^.. Section A: 6/2. JIØå^EK.– Miscellana Micropalaeontologica... A study in Basin Evolution..): The Pannonian Basin. F. (1961a): Die pannonische Fauna der Ostrakoden aus der Banija (Kroatien). & SARKOTI]-[LAT..– Paleont. 195–225. & RÖGL. Mem. R. HAQ. Croat. (1967): Pontska fauna ostrakoda jugoisto~nog pobo~ja Zagreba~ke gore.– Geol. Croatia). S. R. I. & WACHA. A. (1983): Redefinition of the Oligocene and Neogene ostracod zonation of the Paratethys. J.– Bulletin Scientifique–Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. Carpathica. A.. JURI[I]-POL[AK et al. & GANTAR. & VRANJKOVI].): Spec. abundance and architectural variations of Ostracods in different Miocene paleoenvironments of Northern Croatia.. A. V. 46/2. M.– Geol. Pag. A. vjesnik.– Geol.. 13. (1979): Miocenski ostrakodi Sinjskog polja.. MÜLLER. 31–43. S. 62/1.64 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Geol. (eds. M.H. A. and Mediterranean Neogene Stages. J. Idrija. A. ER@EN. (1961): Pontische Ostracodenfauna aus Donja Kon{~ina. F. Akad.. J. 15/2. vjesnik. & RIHA. L. Publs. 359–376. O.– Bulletin Scientifique. & HORVATH. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. A. 147.– In: RE@UN. Book of abstracts. AVANI]. 3–39. It is characterised by a specific endemic development in location Crnika. VRSALJKO. M. V. (1965): Die pannonische und pontische Ostracodenfauna von Medvednica. (1991): Sequence stratigraphy. Petrol.. SOKA^. K. SOKA^.31 SOKA^. (1988): Correlation of Central Paratethys.– Geol. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. Jugosl. (1990): Correlation of Ostracod Zones in the Paratethys and Tethys. (2006): Preservation. 251–262.. 11.. JURI[I]-POL[AK. (eds. F.. sea level change and significance for the deep sea. Po`e{ka gora. 9–140.. F.3.U.. Z. 433–443. M. R. A. (2009): Lower Miocene ostracods from the Sadovi section (Mt. SREMAC. 20. Ass. BERMANEC.– Spec.): 2. 1993).. HAJEK-TADESSE. V. RÖGL. (1963): Panonska fauna ostrakoda Donjeg Seli{ta jugozapadno od Gline. 391–401. 52. 49/6. & SOKA^. (2009): Revised Mid Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System. SOKA^.. 98. Sed. ... jugosl. Int. SOKA^.– Geol. Section A: 10/5. STEININGER. (1993): Freshwater Miocene of Krbavsko Polje in Lika (Croatia). Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. D. D. Croatica.– Basin Research. HAJEK-TADESSE. 63–86. MANDI].– Bulletin Scientifique. 31. 137–144. Assoc. Central Paratethys). Am.Pub. No. vjesnik. 4.– In: ROYDEN. REFERENCES ]ORI]. M. D.– In: SAITO HO-ON KAI (ed.– Geol. Medvednica. VRABAC. 79–87. BELAK. PETRI^. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostracod freshwater fauna of Central Paratethys Sea and Lake Panon (SOKA^. BELAK. JIØå^EK. B. & HAJEK-TADESSE.. 1979. PAVELI]. L.. Section A: 6/4. D. C. (1998): Early to Middle miocene facies succession in lacustrine and marine environments on the southwestern margin of the Pannonian Basin System. KRIZMANI]. U. MIKNI]. Slovenski geolo{ki kongres. SOKA^. Proceedings of Shallow Tethys 3. V. Carpathica.

granica eocen/oligocen. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). tripartita (KOCH) continued from E16. C – Chiloguembelina ototara (1280 m). Eocene/Oligocene boundary. tapuriensis BLOW & BANNER and D. abundant species decrease in number and some of them become extinct indicating climatic deterioration and instability of the water column. After the boundary this species fluctuates in abundance. Four species of Hantkenina are present: H. Fotografije planktonskih foraminifera iz bu{otine Istra more – 3 snimljene skaniraju}im elektronskim mikroskopom. At the E/O boundary this species has the last peak in abundance. Scanning electron microscope images of the planktonic foraminifera from Istra more – 3 well. Chiloguembelina ototara (FINLAY) (Fig. and H nanggulanensis HARTONO. Chiloguembelina cubensis (PALMER) (Fig.. Compared with E16. specimens are small (average size of foraminifera test is 8504. but at the Eocene/Oligocene boundary size decrease to 9004. At the end of this zone. Prior to boundary size of the test increased to 9728. whereas D. The most common species are Turborotalia cocoaensis (CUSHMAN) and Subbotina linaperta (FINLAY).d.04 mm2). Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). primitiva CUSHMAN & PONTON. cca 80m after Figure 1. 2005). compressa PARR. Field Engineering & Operation Sector. planktonic foraminifera. A – Pseudohastigerina micra (1290 m). D. At the beginning of their evolutionary appearance. Croatia Key words: biostratigraphy. in Zone O1. Planktonic foraminiferal assemblage in the last Eocene zone E16 is highly diversified with 28 planktonic foraminiferal species indicating warm and stable climate. and then abruptly decreases in abundance just before the boundary (cca 5 m). Adriatic Sea Klju~ne rije~i: biostratigrafija. H.02 mm2. globularis (BERMUDEZ) have their first appearance in O1. E&P Research Laboratory Department. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 65 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Planktonic foraminiferal turnover across the Eocene/Oligocene boundary in the North Adriatic Sea Promjene u zajednici planktonskih foraminifera na granici eocen/oligocen u sjevernom Jadranu Morana Hernitz Ku~enjak. H. B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). galavisi (BERMUDEZ) and D. Significant changes in small size fractions (<125 mm) across the Eocene/Oligocene boundary have been observed. 21 species of planktonic foraminifera have been observed. Slika 1. B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). as well as species Cribrohantkenina inflata (HOWE). C – Chiloguembelina ototara (1280 m). . 10 000 Zagreb. Exploration & Production BD. 1-D) occurs cca 30 m before the boundary with very few specimens and increase in abundance at the boundary.4. This species also varies in size. planktonske foraminifere. Vlasta Premec Fu~ek & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte d. A – Pseudohastigerina micra (1290 m). 1-C) extremely increases in abundance (cca 15 m before boundary). Lovin~i}eva bb. Jadransko more Hemipelagic paleogene sediments in the North Adriatic Sea contain very well-preserved planktonic foraminiferal assemblages. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). Turborotalia ampliapertura (BOLLI) is very rare in late Eocene and became more frequent after the Eocene/Oligocene boundary. After that it becomes very rare and finally disappears at the base of the O2 Zone. Very frequent are specimens of the genus Dentoglobigerina.54 mm2. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catasydrax (8%) are less abundant. alabamensis CUSHMAN. The turnover of planktonic foraminiferal fauna was studied for a stratigraphic interval spanning the Hantkenina alabamensis Zone (E16) and Pseudohastigerina nagguewichiensis Zone (O1) (BERGGREN & PEARSON.

W.– Paleogeography. which culminated in the earliest Oligocene (SPEZZAFERRI & PREMOLI SILVA. B) are present also in the 125–160 mm sieve size fraction. L.N. ZACHOS. 2008).A. 244–255.66 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2001): Trends. 292. ototara also shows distinct size reduction at the Eocene/Oligocene boundary. . ZACHOS et al. 279–298. REFERENCES BERGGREN. & PEARSON. K. & PREMOLI SILVA. E. In the small size fraction (<125 mm) a turnover in planktonic foraminiferal association is also very well visible.. P. Turborotalia cerroazulensis group and the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalic. gemma (JENKINS). & BILLUPS. SLOAN. but no longer reaches the previous size. C. After the Eocene/Oligocene boundary pseudohastigerinids are found only in the <125 mm sieve size fraction. THOMAS. The Eocene/Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantheninids. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. ototara drops in size at the boundary and never reaches the former size. Our data show significant changes of the planktonic foraminifera association. cubensis vary in size near the boundary. DSDP Leg 77. 686–693.– Journal of Foraminiferal Research. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 boundary. B. 217–236. during the Eocene. 2001. P. SPEZZAFERRI. indicating the global cooling. 68/3–4. Streptochilus martini (PIJPERS). 1-A. Palaeoecology. whereas C. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania.N. rhythms. I.. & PEARSON. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. 1-A) decrease in size just at the E/O boundary. WADE. S. The first appearance of Cassigerinella chipolensis was also observed at the boundary associated with other microperforate taxa like Chiloguembelina ototara. Both species Chiloguembelina ototara and C.– Science.– Marine micropaleontology.. (1991): Oligocene planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoclimatic interpretation from Hole 538A. J. WADE & PEARSON. Pseudohastigerina micra (COLE) (Fig. 83. Gulf of Mexico. Furthermore. Paleoclimatology. 35/4. M.. specimens of genus Pseudohastigerina (Fig. 1991.S. It recovers after the boundary. PAGANI. and aberrations in global climate 65 Ma to present. Tenuitella praegema (LI) and T.

gervaisi can only be found in the Mediterranean.g. Atlantic. and Indian Oceans reveals. Oddelek za geologijo. Paratethys. The succession of observed biostratigraphic events immediately above the NN5/NN6 boundary (LO of Sphenolithus heteromorphus. The results of two independent studies of the Miocene siliceous phytoplankton of the Kr{ko basin (HORVAT.. Upper Badenian. that only the LO of Sphenolithus heteromorphus is a globally well correlated event. 2009) were found to have some similar palaeogeographical implications and indicate that connection of the Central Paratethys and the Mediterranean remained active untill the end of the Badenian. This parallelism can be explained as a consequence of an active connection between the two realms during the lower part of NN6 or as a reflection of a universal global trend. .. 1000 Ljubljana. 1998. 2004. with the Indopacific bioprovince and the Eastern Paratethys. Slovenija Key words: paleogeography. Amsterdam. gervaisi was proven with diatoms (HORVAT. Slovenian Corridor Klju~ne rije~i: paleogeografija. New data indicate that the oldest marine facies in the Kr{ko basin is of Upper Badenian age which means that the Kr{ko basin was not flooded before the transgression at the beginning of the TB 2.– Palaeogeography. The Upper Badenian age of the beds with P. The study of mollusc assemblages in the Kr{ko basin. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. OTONI^AR & CIMERMAN. Pleobiogeography and events in the Central Paratethys during the Miocene. Palaeoecology. STEININGER & WESSELY. gervaisi did not colonise the southern part of the Central Paratethys. and the perfectly symmetrical parallel development of calcareous nannoplankton assemblages on both sides of the Slovenian Corridor it can be assumed. was opened during a syn-rift phase of the Pannonian basin formation in the Karpatian.2 1 2 Univerza v Ljubljani. Paratetis. Slovenija Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. 2007. W. the Pacific. 2004). 2004) and calcareous nannoplankton of the Mura depression (BARTOL. 255 p.4. A. LO of Cyclicargolithus floridanus and the appearance of the first scattered specimens of Calcidiscus macintyrei) is exactly the same in the Lenart section (Central Paratethys) and several Mediterranean sites (FORNACIARI et al. Palaeoclimatology.– ZRC SAZU Publishing. Middle Miocene. stratigraphy. they are diachronous or missing in various regions. The migration path must have led across the Slovenian Corridor. HARZHAUSER & PILLER. P.. since the species P. Ljubljana. that the connection of the Central Paratethys with the Mediterranean existed also in the Upper Badenian. and not through some connection with the eastern Mediterranean. particularly the biogeography of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). As the species was not found in any older beds. HORVAT. (2004): Middle Miocene siliceous algae of Slovenia: paleontology. On the basis of the paleogeographic and stratigraphic distribution of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian)..– ZRC SAZU Publishing. 1996). REFERENCES BARTOL. (e. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 67 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New facts about the Upper Badenian Paratethys paleogeography Novija saznanja o gornjebadenskoj paleogeografiji Paratetisa Aleksander Horvat1.2. POPOV et al. Slovenski koridor The Slovenian Corridor. 136 p. 8–31. Privoz 11. paleoecology. a seaway connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. LCO of Cyclicargolithus floridanus. offers some additional proof of an active connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. Novi trg 2. & PILLER. The composition of Badenian nannoplankton assemblages in the Mura depression (Mura-Zala basin) closely resembles that of contemporary Mediterranean assemblages. the Western Paratethys and at the northern margin of the Central Paratethys (MIKU@. 2004.. 2006). The southernmost localities in the Central Paratethys are in northern Croatia and in the Kr{ko basin. srednji miocen. RÖGL. (2007): Benchmark data of a changing sea – Paleogeography. M. (2009): Middle Miocene calcareous nannoplankton of NE Slovenia (western Central Paratethys). in fact.5 cycle (RI@NAR et al. M. Milo{ Bartol2 & Vasja Miku`1.E. HARZHAUSER. FCO of Reticulofenestra pseudoumbilicus />7 mm/. 2002. A comparison of ODP and DSDP reports from the Mediterranean. 2000). 1000 Ljubljana. None of the other observed events is marked by global synchronicity. the migration of the species to the Central Paratethys appears to have occurred in the Upper Badenian. gornji baden. paleobiogeography. 253. 2000). Ljubljana. It is widely assumed that this seaway was closed by the end of the Middle Badenian at the NN5/NN6 boundary so that the Central Paratethys was already isolated from the Mediterranean in the Upper Badenian and communicated only to the southeast. HORVAT.

New York. F. 42. 95–116. Geol. 250. & CIMERMAN. RÖGL. (2006): Facialna analiza. RÖGL. (eds. (1998): Palaeogeographic considerations for Mediterranean and Paratethys Seaways (Oligocene to Miocene). & HORVAT.): Book of Abstracts.V.G. 99A. (2000): Pereiraea gervaisi (Vézian) from Miocene beds south of [entjernej in Lower Carniola. (2000): From the Tethyan Ocean to the Paratethys Sea: Oligocene to Neogene stratigraphy. U. & WESSELY. E. M. ER@EN. 37–62.. & GANTAR. (1996): Middle Miocene calcareous nannofossil biostratigraphy in the Mediterranean region.– Geologija. Idrija.. RI@NAR.-Inst. (2002): Middle Miocene sediments on the northern part of Gorjanci between ^ate` and Kostanjevica (SE Slovenia). Mus. VERBI^. 71. A. Ljubljana.– Micropaleontology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 FORNACIARI. F.68 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 531–536. Frankfurt. STEININGER. V. paleogeography and paleobiogeography to the circum-Mediterranean region and the Oligocene to Neogene basin evolution in Austria.Y. D. SCHERBA. ROZANOV.. 2nd Slovenian Geological Congress. Naturhist. M. A.. 279–310. A. B. Wien. POPOV. STEININGER. 1–46. F. Österr.. A. . D.– Mitt.. Forsch. PETRI^. B. I. RIO. G. Ges. I. F. 42/1. & NEGRI. MIKU@. OTONI^AR. 45/2. S. MILETI]... F.F. Ljubljana. I.– Cour.– Ann. DI STEFANO.– In: RE@UN. biostratigrafija in depozicijski model srednjemiocenskih karbonatnih kamnin med Kr{ko vasjo in Obre`jem. T. 10 Maps. Wien.– Geologija. 92. & KOVAC.. (2004): Lithological-Paleogeo- graphic maps of Paratethys. Senckenberg. 123–140.F.

trijas. The Butmah Formation of the Upper Triassic (1230– 1180 m) is next.. The Kurrachine Anhydrite Formation of the Triassic (1590–1230 m) consists of argillaceous dolomicrite with early diagenetic anhydrite and gypsum. EK logs. EK logs and lithology the Lower Cretaceous age has been defined. and sporadically late diagenetic dolomite. Zagreb. Lithology and microfossil content indicate peritidal – supratidal with sporadic sabkha environment. Fossils have not been found. perm. Fossils have not been found. The succession of sediments in Khnifes-1 continues with the Amanus Sand Formation of the Palaeozic (2790– 2330 m) consists of quartzarenite and hematitic mudstone/ claystone. Lithostratigraphic Formations in Syria Klju~ne rije~i: kreda. Sachsova 2. Branko Sokolovi}1. dolomicrite and dolopelmicrite in places recrystallized. karbon. and lithology. Sediments are composed of dolomicrite. On the basis of correlation with previously investigated wells. E&P Research Laboratory Department. As a result of correlation with previous investigated wells. and drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. argillaceous dolomicrite with anhydrite. The Scythian age is presumed according to correlation with previously investigated wells. shale and chert. Vladimir Veseli1. brachiopods. The Hayane Formation of the Lower Cretaceous – Upper Cretaceous (1140–1030 m) carries on the Mesozoic series. crystalline dolomite. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous (1180– 1140 m) composed of quartzarenite in places conglomeratic. Gabrijela Pecimotika1. corals and relicts of foraminifera have been found. mollusc shells. biomicrite (W) in places dolomitic and/or argillaceous. Index microfossils have not been found in this unit. ostracods. Due to a correlation with previous investigated wells. Exploration & Production BD. Lovin~i}eva bb. Carboniferous. Sedimentation took place in peritidal (shallow subtidal – supratidal) environment. The Amanus Shale Formation of the Lower Triassic (2330–2214 m) made of hematitic shale. EK logs. Lithology and absence of fossils suggest predominantly continental (fluvio-deltaic) environment. Deposits are formed in transitional (deltaic) and occasionally shallow marine environment. has been noticed. Kre{imir Krizmani}1 & Georg Koch2 1 INA – Industrija nafte d. Sediments are micrite (M). The Palaeozoic sediments composed of mudstone/claystone in places hematitic. In this unit the microfossils have not been found. hematitic and dolomitic. dolomite (crystalline and dolomicrite) and shale proceeded.4. Triassic. undeterminable benthic foraminifera and relicts of microfossils have been found. In this interval there are no fossil remains. Croatia Key words: Cretaceous. less gypsum. Next is the Kurrachine Dolomite Formation of Triassic (2214–1590 m) composed of micrite (M). In this unit the microfossils have not been found. salt and shale pursues. Only a few fragments of echinoderms. Permian age is supposed as well as transitional to continental depositional environment. Microfossil association is very poor or almost absent. dolomicrite (argillaceous. Very scarcely thin mollusc shells were observed together with some other fossils fragments. litistratigrafske formacije u Siriji The vertical exploration well Khnifes-1 is located in the Hayan block in Syria. biomicrite (W). thin mollusc shells. Croatia 2 Croatian Geological Survey. Field Engineering & Operations Sector. The Middle – Upper Triassic age is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. anhydrite and dolomite cement) and rare siltstone and dolomicrite of the Markada Formation (3022–2790 m) has been distinguished at the bottom of the well. Damir Stankovi}1. follows. and lithology the whole interval is affiliated to Upper Albian – . 10 000 Zagreb. The Carnian age is supposed due to the lithological characteristics as well as correlation with similar deposits. Only benthic foraminifera Nodosaria sp. slightly fossiliferous. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 69 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Khnifes-1 (Sirija) Zlata Ivani~ek1. gastropods. Lithological characteristics suggest supratidal with sabkha environment. calcitic and silty-sandy) with primary anhydrite/gypsum and shale. Permian. Sedimentation probably took place in transitional environment. The Middle – Upper Triassic age is presumed according to correlation with previously investigated wells. The Carboniferous age is presumed according to correlation with previous investigated wells.d. quartzarenite (silica. fragments of echinoderms. Throughout the entire interval ostracods.

ostracods. Fossils are very rare. The microfossils. Throughout the entire interval fragments of thin mollusc shells. dolopelomicrite in places recrystallized and impregnated with organic matter). In the whole interval... sporadically slightly fossiliferous.. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. Microfossil association is very poor or almost absent.. Macroglobigerinelloides sp. undeterminable bentic foraminifera. dolomitized micrite (M). which define the Late Campanian to Maastrichtian age. On the basis of correlation with previously investigated wells. The following foraminifera taxa have been defined the Late Santonian – Early Campanian stratigraphic position of the deposits: Muricohedbergella sp. mollusc shells and fragments of echinoderms are present too. Contusotruncana sp. Lenticulina rotulata (LAMARCK). fragments of molluscs. Globotruncana bulloides (VOGLER). Bolivina sp.. Lithology and microfossil content indicate deposition in outer shelf to deep marine environment.. Globotruncana sp. Sediments were most probably deposited in restricted shallow marine environment. Bulimina sp. in some places with anhydrite. planktonic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. Heterohelix sp. and some dolomicrite.. carbonate microbreccia. This formation is brought into abnormal contact with the preceding Shiranish formation by tectonics (fault). Rugoglobigerina sp. and chert. Deposits are predominantly composed of late diagenetic dolomite (finely – medium crystalline). Gavelinella sp. Ma- croglobigerinelloides subcarinatus (BROENNIMANN). there is the Judea Formation (390–10 m) of the Upper Cretaceous again. Gansserina gansseri (BOLLI). benthic undeterminable foraminifera. Heterohelix sp... Globotruncana sp. Sediments are composed of dolomite (predominatelly late diagenetic. rarely argillaceous and sporadically brecciated is next. and lithology the age of whole interval has been estimated as Upper Cenomanian – Turonian. echinoderms as well as undeterminable benthic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. Lithology and microfossil association suggest outer shelf to deep marine depositional environment. Gyroidinoides sp. Gaudryna sp. Bulimina sp. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (740– 530 m). mollusk shells and relicts of microfossils have been found. Pseudoguembelina costulata (CUSHMAN). EK logs. The Upper Cenomanian – Turonian age of this interval is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. and Marsonella sp. Next is the Judea Formation of the Upper Cretaceous (1030–740 m). Also. and Bolivina sp. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (530–390 m) made of biomicrite (W).. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal with sporadic sabkha environment. . Muricohedbergella sp. follows. Subsequently. are presented by the following planktonic and benthic foraminifera: Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). consists of biomicrite (W) interbedded with phosporites. dolopelmicrite – recrystallized and fossiliferous). rare gypsum. Only a few fragments of echinoderms.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Middle Cenomanian. and in lesser amount of early diagenetic dolomite (dolomicrite. Globotruncana aegyptica var. in the association of the whole interval. chert and shale.. gagnebini (NAKKADY)..70 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 71 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tragovi ugriza na lju{turama anizi~kih amonita Po{taka. brahiopodima i bodljika{ima. dok se na drugima (A. a mogu ukazivati i na koji su ih na~in napadali. Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. Orlovica i Gologlav (Lika i Dalmacija) prikupljena je brojna i raznovrsna cefalopodna fauna. Po{tak Mt. Hrvatska Bite marks on the Anisian ammonoid shells of Po{tak Mt. Middle Triassic. anizik. {koljka{ima. Unato~ kondenziranoj sedimentaciji i problemima vezanim uz superpozicijske odnose. 1887). Na njima se jasno vidi da su organizmi pretrpjeli odre|eni stupanj o{te}enja lju{ture. Hrvatska Klju~ne rije~i: amoniti. srednji trijas. pustericum MOJSISOVICS. Demetrova 1. Balatonites. Tragovi zubi na lju{turama mogu}i su klju~ determinacije vrsta grabe`ljivaca koji su se hranili amonitima (TICHY & URBANEK. 1981). Croatia Tijekom terenskih istra`ivanja kustosa geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u posljednjih nekoliko godina na lokalitetima Po{tak. 2003). Croatia Dra`en Japund`i}. aulakoceratidima. 1882) mo`e zaklju~iti da je ugriz predatora bio smrtonosan. 1882 i Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. a poznat je iz Europe. Po{tak. Tijekom obrade i klasifikacije prikupljene faune na lju{turama nekoliko uzoraka uo~eni su. te podre|eno benti~kim foraminiferama. 10 000 Zagreb. / Figure 2. Acrochordicras cf. 1911). ugrizi gmazova.. Acrochordicras ippeni ARTHABER. Sjeverne Amerike i Azije. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. dolazimo tako|er do zna~ajnih informacija Slika 1. Na osnovi determiniranih rodova i vrsta amonita mo`emo ustvrditi da se radi o hanbulo{kom facijesu. Balatonites je dijagnosti~ki najvrjedniji rod za ovo vremensko razdoblje i pojavljuje se kao bitan marker niskih paleogeografskih {irina (TOZER. U nekim slu~ajevima ta o{te}enja nisu bila kobna po amonita. Prou~avanjem ovih fosila na kojima je vidljiva patolo{ka {teta. kao i nedostatku novijih podataka o stratigrafskom rasprostranjenju amonita. pa lju{tura pokazuje istovremeni rast (Acrochordicras ippeni ARTHABER. u literaturi poznatom i kao “bosanski muchelkalk” (HAUER. 1911 Slika 2. prisustvo rodova Acrochordiceras. Anisian. pravilni i neuobi~ajeni o`iljci – tragovi ugriza. Amoniti prona|eni u kokinama unutar teepee {upljina javljaju se zajedno sa nautiloidima. 1992).. pustericum MOJSISOVICS. algama dazikladacejama. Bulogites i Proteusites upu}uje na pripadnost faune u anizi~ki “pelsonijski” potkat (BUCHER. 2004). po prvi puta kod nas. / Figure 1. cf. ortoceratidima. 1882 . Stoga je za faunu pelsonijskog potkata u europskoj stratigrafiji prihva}en naziv “Balatonites-zona” (VOROS. Hrvatska Key words: ammonoids. reptile bite marks.

a kada se plijen jednom na{ao u ustima zdrobili bi ga stra`njim i nep~anim zubima. Vol. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland.. Bundesanst. tbl. Prije nego li je bila poznata anatomija Placodus-a. / Figure 3. 8 tbl. G.. (1887): Die Cephalopoden des Bosnischen Muschelkalkes von Han Bulog bei Sarajevo. Alp. smje{teni na anteriornom dijelu premaksile.– In: HOUSE. F. 54. (Fotografije/Photo: Nives BOR^I]). 71–121. Chicago Press. (1981): Triassic Ammonoidea: Classification.. Innsbruck.S. J. Chicago. ROMER. Spec. Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. 425–465. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 3. 55. Sjeka~ima-dlijetu nalik prednji zubi. Fasciclus.R. HAUER. Tooth of the reptile Placodus sp. 87–90. (ed. Akademie der Wissenschaften. Detaljnom analizom o`iljaka.– Geo. Assoc. 18. Wien. 135/2. A. a specijaliziranog (~eljust i zubi) za lov na tvrdolju{turaste organizme: {koljka{e. Radi se o vrlo zanimljivim i dosad neistra`ivanim nalazima koji sadr`e niz informacija o `ivotu i peleoekolo{km prilikama u srednjotrijaskom prostoru zapadnog Tethys-a {to nam pru`a nove mogu}nosti za daljnja istra`ivanja. pretpostavili smo da se radi o otiscima ugriza gmazova specijaliziranih za durofagnu prehranu. Figure 4. 1882 o paleookoli{u te o polo`aju amonita u morskom hranidbenom lancu.. E. A.– Geologica Hungarica series Palaeontologica. 50 p. Zub gmaza Placodus sp. TICHY. Slika 4. VII + 468 p.): The Ammonoidea: The evolution classification. H. 1906. 1. ostavljali su duboke o`iljke na lju{turama amonita. TOZER. evolution and relationship with Permian and Jurassic Forms. uzev{i u obzir sve parametre kao i dosad opisane nalaze iz istovremenih talo`ina. mode of life and geological usefulness of a major fossil group. System. Poznata su samo dva anizi~ka gmaza specijalizirana za drobljenje lju{tura amonita: Placodus AGAZZIS.T. Nalaz nep~anog zuba u fragmentu nastanjene klijetke roda Monophyllites po svojim morfometrijskim karakteristikama upu}uje na anizi~koga gmaza Placodus sp. Wien. ramenono{ce. M. 65–100. njihovi zubi bili su tuma~eni kao riblji (ROMER. rakove i glavono{ce. Kl.. LITERATURA BUCHER. VÖRÖS. Budapest.-Naturw. ein Ammonit der Halleiner Obertrias. Oni su lovili svoj tvrdolju{turast plijen bezkralje`njaka iz mekog morskog taloga svojim isturenim prednjim zubima.– Denkschriften der Kais.. 1833 i Omphalosaurus MERRIAM. & URBANEK. E.R. 1–8. tako i na postoje}im zbirkama amonita u Muzeju. Middle Triassic) from northwestern Nevada (USA). London. 1966).72 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Univ. . Geol.. 3rd ed. kako na terenu. (2004): Biss-Spuren eines Sauriers an Pinacoceras parma MOJSISOVICS. (1966): Vertebrate Paleontology. Math.R. & SENIOR.. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian.– Jahrb.

jez@geo-zs. zapadna Slovenija) Jernej Je`1 & Bojan Otoni~ar2 1 Geological Survey of Slovenia. while the evolution of its marginal parts and transition towards the deeper marine Slovenian basin have not been studied in detail. the investigated area belongs to the Hru{ica nappe. 90 m thick. Depositional settings of the inner areas of the northern sector of the AdCP indicate significant differentiation in topography culminated in development of deep closed lagoons and/or intraplatform basins throughout the Cretaceous as a consequence of regional tectonics and in minor extent eustasy. Jadranska karbonatna platforma.si) Key words: Late Cretaceous.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 73 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Late Cretaceous carbonate succession of the Northern margin of the Adriatic Carbonate Platform (Hru{ica plateau. Slovenia (jernej. Hru{ica. even more sensitive to conditions that control carbonate production. Approximately 1200 m thick Albian to Campanian carbonate succession was studied in the “Nadrt” geological profile. Slovenia (otonicar@zrc-sazu. while bioclastic-ostracod-foraminiferal packstone and graistone rarely occur within thicker beds. litostratigrafske jedinice. intraclastic-ooid grainstone occurs sporadically. W Slovenia Klju~ne rije~i: gornja kreda. Dimi~eva 14. unit is composed of thick-bedded limestone. loferite). in the central part of the Hru{ica plateau. occurrences of supratidal breccia and meteoric cements indicate depositional processes in peritidal environments from restricted lagoon to tidal/supratidal zone of tidal flats. 6230 Postojna. In the lowermost 32 m of the unit. Mud dominated texture. Lithostratigraphic units of the Nadrt section (1) Among different lithofacies of this 350 m thick unit. lithofacies. unit is composed of mudstone and mudstone/wackestone lithofacies characterized by fenestrae (i. Benthic foraminifers Broeckina (Pastrikella) balcanica and Vidalina radoicicae suggest the Upper Cenomanian age of the unit. as the main sites of carbonate production. In the lowermost part of the unit calcispheres and pelagic foraminifers occur. (2) Next. sinsedimentna tektonika. thin bedded ostracod-peloid-miliolidal mudstone and mudstone/wackestone prevail.g. Hru{ica plateau. fenestral fabrics. Mud-supported textures of the unit with oligotypic fauna indicate deposition in restricted closed lagoon with episodic higher energy events when grain-supported lithofacies were deposited. 200 m thick. also the successions of the marginal parts of the platform which are normally. while in the middle part of the unit orbitolinid foraminifers (e. Rudist bioclastic rudstone and grainstone/rudstone lithofacies prevail over bioclastic packstone which occur in the lower part of the unit. The upper boundary of the unit is sharp and marked by sudden lithologic change from mud dominated lithofacies to bioclastic packstone with pelagic fauna. Locally dolomite and dolomitized limestone prevail over limestone. close to the regional road Logatec – Ajdov{~ina. W Slovenia) Gornjokredni karbonatni slijed sjevernog ruba Jadranske karbonatne platforme (Hru{ica. eight informal lithostratigrafic units were defined. With regard to lithofacies characteristics and their stratigraphic position.4.e. lithostratigraphic units. synsedimentary tectonics. Conicorbitolina conica) have been locally noticed indicating Lower to Middle Cenomanian age of the unit. litofacijes. In the uppermost part of the unit up to 30 cm large shells of caprinids and chondrodontids have been found. Coarse-grained grainsupported lithofacies indicate deposition in high-energy environments as a result of storm and wave reworking and redistribution of shallow marine rudist shoals. should yield the information about these events. zapadna Slovenia Introduction Late Cretaceous sedimentary evolution of the inner parts of the northern sector of the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) is relatively well known. the most extended thrust unit of the northwestern External Dinarides.. Grain supported lithofacies were deposited during periodical storms.si) 2 Karst Research Institute ZRC SAZU. Therefore. Tectonically. Adriatic Carbonate Platform (AdCP). while algal-peloidal-intraclastic-bioclastic-foraminiferal wackestone/packstone and packstone/ grainstone is less common. The upper boundary of the unit is gradual and defined where thin bedded bioclastic-peloidal-foraminiferal wackestone/packstone prevails over thick bedded rudist dominated framestone and rudstone. Titov trg 2. The upper boundary of the unit is gradual and defined where progressively thicker and com- . 1000 Ljubljana. (3) Third.

foraminifers and calcispheres prevail over red algae and hydrozoans which occur sporadically. Diversity of fauna within prevailing micritic limestone lithofacies suggests deposition in open relatively oligotrophic lagoon. Packstone textural type is the most common. 350 m thick. rudists. Distinct unconformity denoted by bauxite deposits represents the upper boundary of the unit. while the Lower Cenomanian deepening of depositional environment was most probable tectonically induced. (4) Approximately 20 m thick fourth unit is composed of thick-bedded limestone predominantly composed of mudstone/wackestone and wackestone/packstone lithofacies with echinoderm and mollusk shell fragments and calcispheres. . echinoderm fragments. Upper part of the unit and the eighth unit indicate deposition in the subtidal open marine setting suggesting mainly the mid ramp depositional environments with slow but continuous relative sea-level rise. the lithofacies of the sixth unit which indicate characteristics of inner ramp environments were deposited during transgressive system tract (TST). while grainstone/rudstone type occurs only locally. Mud-supported textures. 25 m thick. (6) Next. The study of lithostratigraphic units suggests alternation of inner and mid ramp depositional environments induced by relative sea-level changes. while those of the second and forth units indicate deposition in the mid ramp setting predominantly under transgressive system tract (TST). Moncharmontia apenninica. Scandonea samnitica. (8) Various lithofacies (wackestone to rudstone and boundstone textural types) compose the youngest. The upper boundary of the unit is gradual and defined where the amount of calcispheres diminishes simultaneously with the increasing amount of foraminifers and algae. Pseudocyclamina sphaeroidea. More than 400 m thick accumulations of predominately bioclastic grain-supported mid ramp lithofacies of the unit seven and eight could be correlated with second order Santonian/Campanian sea-level rise and tectonically induced subsidence of the marginal parts of the platform during the foreland basin development. including Murgella lata. The occurrence of foraminifera Keramosphaerina tergestina and Calvesiconus lecalvezae suggest the Campanian age of the unit. Erosional unconformity overlain by by flysch deposits represents the upper boundary of the unit. (7) Bedded and locally massive limestone compose 100 m thick seventh unit. Transgressive character of the fourth and sixth unit could be correlated with the eustatic sea-level rise at the Cenomanian/Turonian and Santonian/Campanian boundary. Transition to the next unit is gradual and defined where characteristic echinoderm and mollusk bioclasts and calcispheres disappear. benthic foraminifers and algae are the most common. the lack of reef building organisms and distribution of the lithofacies in the study carbonate succession indicate ramp-type carbonate depositional system. Although substantial stratigraphic gap between the fifth and sixth unit couldn’t be formed without tectonic uplift of the marginal parts of the AdCP the subaerial exposure was initially most probably triggered and/or amplified by Late Turonian eustatic sealevel fall. third and fifth units indicate characteristics of the inner ramp lagoonal and peritidal depositional setting and were mainly deposited under highstand system tract (HST). approximately 30 m thick. Among skeletal grains. unit consists of mudstone/wackestone. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 monly coarser-grained lithofacies pass over to micritic limestone with bioclasts and sporadic calcispheres. The upper boundary of the unit is gradual and defined where foraminiferal-bioclastic packstone with sparse calcispheres prevails over mud-supported lithofacies. ostracods and peloids. algae. Limestone lithofacies of this unit were deposited in subtidal oligotrophic open marine environment. Discussion and conclusions In general. calcispheres and bryozoans were recognized only locally. while echinoderm fragments. Fenestral fabrics and other geopetally filled voids indicate periodic intertidal conditions. (5) Algal-bioclastic-foraminiferal-peloidal mudstone and mudstone/wackestone are the prevailing lithofacies of the fifth. while packstone and packstone/grainstone occur only locally. lithostratigraphic unit.74 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. rarely packstone textural types with benthic foraminifers. Lithofacies characteristics mainly indicate deposition in subtidal oligotrophic open marine environments. Continuous deepening of the accommodation space and progressively more open mid ramp depositional setting culminated in seventh lithostratigraphic unit. Deposition of the fifth unit was interrupted by forced regression denoted by paleokarstic features and bauxite deposits. burrows and local abundance of ostracods indicate depositional environment of relatively protected lagoon with more opened episodes when packstone/grainstone was deposited. Sporadic fenestrae in the upper part of the unit suggest intertidal conditions. Calcispheres and lack of characteristic sedimentary structures suggest a deposition in subtidal depositional setting within a relatively open marine environment. the unit is Santonian in age. unit. The lithofacies of the first. rudists. Thus. Among skeletal grains. With regard to foraminiferal assemblage. rudist bioclasts.

Some fragmentary material.4. (1895): De piscibus fossilibus Comeni. 1997) to date. 1854. 1854 (GORJANOVI]-KRAMBERGER. and will provide relevant information for study and comparison of the Tethys fish fauna in the Croatian area during the Creataceous period. and is housed in the Natural History Museum in Vienna. Croatia Dept. Hrvatska There are 19 localities with fish remains from Cretaceous platy limestones in Croatia. Dalmatia. 28049-Madrid. not only for phylogenetic systematics. Lorenzov prolaz 1. Omi{. a splendid specimen of pycnodontiform fish. Vrlika. 1997) and a specimen referred to as the holotype of Coelodus suillus HECKEL. 1854 (SCHULTZ & PAUNOVI]. 1997). GORJANOVI]-KRAMBERGER. Biología. Trogir. 16. 1854 (GORJANOVI]KRAMBERGER. and compare it with the closely related specimens of the same age. and near the towns of Split. kreda. Primo{ten. 1854 assessed on the basis of isolated dentitions only (SCHULTZ & PAUNOVI]. REFERENCES GORJANOVI]-KRAMBERGER. Cantoblanco. 1895. 1–67. 1997.. SCHULTZ & PAUNOVI]. Mrzleci. and is the first complete pycnodontiform fish specimen that has been found in Croatia.. (1902): Paläoichthyologische Beiträge. Only one site in northern Croatia (Sedlarica. and Kor~ula. znan.– Djela Jugosl. The only known specimen of a pycnodontiform fish from Istria comes from Valtura. sl. Cretaceous.. The Croatian Natural History Museum in Zagreb houses specimens of pycnodontiform fish from localities in Dalmatia. near Pula) have provided Cretaceous ichtyofauna outside Dalmatia (SCHULTZ & PAUNOVI]. Zagreb. namely two isolated dentitions of Coelodus cf. RADOV^I]. in Istria. The new pycnodont is a confirmation of this. The objective of our present work is to describe this new fossil remain. 1902. Sagor et Trifail. RUKAVINA. III. 1895. The Natural History Museum in Split houses a well preserved specimen of another pycnodontiform fish which has been found on the island of [olta. Über einen obermiozänen Lates aus Dolje bei Agram in Kroatien. with special reference to pycnodonts Revizija kredne ihtiofaune Hrvatske. 1975). together with revision of the previously known Croatian material. [olta.. 1997). The validity of Coelodus suillus. Pag. the Tethys sea constitutes a relatively steady environment for fish. Most sites with Cretaceous ichthyofauna are located in Dalmatia – on the islands of Hvar. The new finding. Croatia Klju~ne rije~i: Piknodonti. Bra~. akad. on Bilogora). near Pula. 1895. but also for comparison of the local ichthyofaunas in the Tethys Sea and the surrounding areas during the Cretaceous. consisting of part and counterpart found in bedded peloid packstones dated as Upper Cretaceous (VELI] et al. 1995) comes from the recently discovered locality of Rojni}i. . Über einige Fische des ungarischen Tertiärs. one from Dalmatia and the other from northern Croatia are housed in the Institute for Quaternary Paleontology and Geology of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb (SCHULTZ & PAUNOVI]. The new finding. Lesinae et M. I. D. It is an isolated dentition assessed as Coelodus saturnus HECKEL. 12 tab. saturnus HECKEL. two specimens of Coelodus saturnus HECKEL. s osobitim obzirom na piknodonte Koraljka Klepa~1 & Francisco José Poyato-Ariza2 1 2 Natural History Museum – Rijeka. Dalmacija. RUKAVINA. It is housed in the Natural History Museum in Rijeka. Spain Key words: Pycnodonts. Istra. Istria. Universidad Autónoma de Madrid. D. will certainly provide most valuable information. Libanonis et appendix de piscibus oligocaenicis ad Tüffer. 2003). 1. and one on the territory of Istria (Valtura. II. which might be related to a new fish specimen reported here. 51 000. questioned by POYATO-ARIZA & WENZ (2002) is being revised by the authors. Rijeka. It is a holotype of the nominal species “Coelodus” gasperinii GORJANOVI]-KRAMBERGER. These are: a nearly complete specimen originally reported as Coelodus saturnus HECKEL. umjetn. near Barban. and Mali Lo{inj (GORJANOVI]-KRAMBERGER. as part of a project to study the Cretaceous pycnodonts from Croatia. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 75 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book A revision of the Cretaceous ichthyofauna from Croatia. Among the fishes from those localities we have reviewed the material previously assessed as the Pycnodontiformes. 2003). During the Jurassic and the Cretaceous. so that Early (and even some Late) Cretaceous ichthyofaunas are essentially formed by relict forms from the Jurassic. [ibenik.

– Mitt. Guide-Book: 21–30. Anst. Cl. 192 p. HECKEL. VELI]. (1854): Über den Bau and die Eintheilung der Pycnodonten nebst kurzer Beschreibung einiger neuen Arten derselben.– Sitz. 12.– Geodiversitas.– Palaeont. . J. Akad.– I. Zagreb. J. et al.76 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. IV. Akad. I. Zagreb.. M.-naturwiss. 17. Geol. POYATO-ARIZA. (2003): Catalogue of Fossil Vertebrates in the Croatian Natural History Museum. D. 139–248.– Denkschr. (1975): Some new Upper Cretaceous Teleosts from Yugoslavia with special reference to localities. Wiss.– Annalen des Naturhistorisches Museum in Wien 98A. Cl. (1995): A Review of the Geology of Istria. Pycnodontidae) im Turonien (Oberkreide) von Gams bei Hieflau. Wiss. und aus der Oberkreide von Kroatien und Italien. Mathem.. 24/1.. Croat. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Über einen miocänen Sparsiden aus Steiermark. Congr.. 73–141. Osterreich.-naturw. S. Zagreb. & PAUNOVI]. geol. Über zwei obercretazische Fische der Insel Bra~ und [olta in Dalmatien. Steiermark. Wien. Wien. (2002): A new insight into pycnodontiform fishes. RADOV^I]. 187– 274. 433–464. SCHULTZ.. J. Paris. jugosl. O.. 1–21.– Croatian Natural History Museum.. 1–55. (1856): Beiträge zur Kenntniss der fossilen Fische Oesterreichs. HECKEL. F. J. Math. Jahrb. Excursion. 11.-Ber.. Wien. (1997): Der Nachweis von Coelodus (Osteichthyes. RUKAVINA. geology and palaeoenvironment. & WENZ. 14. Zagreb. Budapest. Ung.

102–114. YIN. bogdan. B. the latest Changhsingian (uppermost Permian) praeparvus Zone. 19–28. KOZUR et al. 37–38. KOZUR.. 2001). (Triassic conodonts of the Slovenian Basin). & ZAKHAROV.hr) Key words: Permian-Triassic boundary. Faculty of Mining. 2008). K.4. Paleont.– Episodes. konodontna zonacija. (1999): Conodont Mass Extinction and Recovery from Permian-Triassic Boundary Beds in the Meishan Sections. (1996): The importance of Hindeodus parvus (Conodonta) for the definition of the Permian-Triassic boundary and evaluation of the proposed sections for a global stratotype section and point (GSSP) for the base of the Triassic. ZHANG. Studies of the PTB interval were carried out in the @iri area in the north-west part of the External Dinarides.– Boll. KOZUR. Slovenia (tea..– Geologija 50/1. 1 000 Ljubljana. these are in ascending order.. 49/1. The first appearance datum (FAD) of the species Hindeodus parvus (KOZUR & PJATAKOVA) of the Meishan section in South China marks the base of the Triassic System. Western Slovenia Klju~ne rije~i: granica perm-trijas. C.. Isarcicella and Sweetohindeodus in the uppermost Permian and lowermost Triassic.. & WU. 2007) and then follow oolithic-clastic Early Triassic succesion of beds.Y... On the basis of conodonts. 72–81. KOLAR-JURKOV[EK. 37/2–3 (1998). Ljubljana.. Stratigraphically most important species across the PTB belong to the conodonts of the Hindeodus-Isarcicella group. (2007): First record of Hindeodus-Isarcicella population in Lower Triassic of Slovenia. Dimi~eva 14. parvus in the Transitional beds (sample L1) markes the base of the systemic boundary. KOLAR-JURKOV[EK. J. S.– Geologija.. A. 173–213. T. T. 81–115. biostratigrafsko datiranje. 252/1. B. The FAD (first appearance datum) of H. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 77 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Definition of the Permian – Triassic boundary in Western Slovenia Definicija granice perm-trijas u zapadnoj Sloveniji Tea Kolar-Jurkov{ek1. (1996): The Conodonts Hindeodus. the Luka~ section enables correlation with the sequences in Southern Alps and in other areas of the world. Palaeoclimatol. Bogdan Jurkov{ek1 & Dunja Aljinovi}2 1 Geological Survey of Slovenia.aljinovic@rgn.and biostratigraphic boundaries and is of key importance not only for defining the GSSP of the basal Triassic boundary but also for study of the P/T mass extinction and recovery (WANG. In the studied Late Permian-Early Triassic section Luka~ six conodont zones have been recognized. WANG. Above the Transitional beds that include P/T boundary is developed the Streaky limestone (KOLAR-JURKOV[EK & JURKOV[EK. H. Y. biostratigraphic dating.Y. Hindeodus parvus is the first globally distributed species that appears just above the minimum faunal diversity indicated by the minimum in d13C (KOZUR.zs. Ital. WANG. Amsterdam. and Griesbachian (lowermost Triassic) parvus. postparvus and anceps Zones. and remained stable until Late Anisian times (BUSER et al. Soc. Modena. YANG. Pierottijeva 6. conodont zonation. Late Permian carbonates that are known also as “@a`ar Fm” in Slovenia that represent equivalent of Bellerophon Fm. 1996). Palaeoecol. C.kolar@geo-zs. H. The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the PTB have been ratified by IUGS in 2001 (YIN et al.. & JURKOV[EK. 24. The approved proposal clearly separates the event stratigraphic.si. RAMOV[. 10 000 Zagreb (dunja. . isarcica.jurkovsek@geo. TONG. 1996. Z. In the paleogeographic sense Late Paleozoic and Early Triassic beds of the studied area were formed on extensive Slovenian Carbonate Platform which became established in the Late Permian. Zhejiang. lobata. Ljubljana. zapadna Slovenija The stratigraphy of the Permian-Triassic Boundary (PTB) beds has been intensively studied in many parts of the world for many years after the establishment of the Permian-Triassic Working Group (PTWG) in 1981..– Palaeogeogr. 487–495.. Croat. Geology and Petroleum Engineering. (2007): Triasni konodonti Slovenskega bazena. (2001): The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the Permian–Triassic Boundary. & JURKOV[EK. 1999).D. H.si) 2 University of Zagreb.– Geol. S. China. REFERENCES BUSER.

MCARTHUR et al. 87Sr/86Sr. 2009).hr) Klju~ne rije~i: kemostratigrafija. Time je unaprije|en stratigrafski obrazac koji se koristi za gornju kredu Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (GU[I] & JELASKA. Na temelju kemostratigrafije (d13C i 87Sr/86Sr) napravljena je korelacija Kanfanar formacije s istodobnim naslagama rubnih podru~ja negda{njeg Tetisa. U zavr{noj fazi su i integrirana stratigrafska istra`ivanja na podru~ju Istre. 2009). Napravljen je pregled rezultata dosada{njih kemostratigrafskih istra`ivanja naslaga krede na jadranskom podru~ju Hrvatske. Zavod za geologiju.. 2006). uzorci za odre|ivanje d13C naj~e{}e se uzimaju iz mikritnih litotipova vapnenca (bulk sediment). zabilje`ena u naslagama talo`enim tijekom oceanskih anoksi~nih doga|aja (OAE). U {irem smislu. 2010). ali i {ire. KORBAR. d13C. ~ime je omogu}ena bolja interpretacija dinamike talo`enja na platformi (KORBAR et al.... 1999).78 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2006). Zbog toga je ograni~ena dostupnost kvalitetnog materijala (uz cijenu analize) najve}i problem pri primjeni stratigrafije stroncijevih izotopa (SIS). Sachsova 2. kreda. 1993)... sve istra`ene naslage talo`ene su u podru~ju Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (KORBAR. 2009).. SCHLANGER et al. 1994. 2001)... Pritom se naj~e{}e koriste izotopi ugljika (d13C. Utvr|eno je da biozona Palorbitolina lenticularis u Istri odre|uje donji dio donjeg apta te da mno`inska zona Salpingoporella dinarica pripada donjem. Izotopni zapisi d13C pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE 2 na platformi. jedan slijed padinskih karbonata i jedan lokalitet koji je pripisan alohtonom dijelu Dinaridskog segmenta. 1990. 2009). s kronostratigrafski bolje definiranim biozonama pelagi~kih organizama. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kemostratigrafija krednih karbonata jadranskog podru~ja Hrvatske – pregled dosada{njih istra`ivanja Chemostratigraphy of Cretaceous carbonates in the Adriatic region of Croatia – a review Tvrtko Korbar Hrvatski geolo{ki institut. za vrijeme kojeg su u marinskim plitkovodnim okoli{ima niskih geografskih {irina talo`ene Lithocodium-Bacinella naslage. a ne gornjem aptu (HUCK et al. dokazano je da je vanjski kompaktni sloj lju{ture pojedinih skupina rudista kvalitetan materijal za analizu 87Sr/86Sr (STEUBER. U donjoj kredi Istre detaljno su istra`ene naslage gornjeg barema i donjeg apta (HUCK et al. Zaklju~eno je da je Kanfanar formacija talo`ena tijekom OAE 1a. Stoga i regionalna aptsko-albska emerzija ~ini ve}u stratigrafsku prazninu nego {to se prije smatralo. 2003).korbar@hgi-cgs. Adriatic-Dinaridic carbonate platform Primjenom kemostratigrafije tijekom protekla dva desetlje}a omogu}ena je bolja korelacija biozona benti~kih organizama.. a referentne krivulje definirane su za donju (MENEGATTI et al. Taj interval naslaga je s kemostratigrafskog aspekta u Hrvatskoj po prvi puta istra`en na Dugom otoku i Hvaru (DAVEY & JENKYNS. Naslage najgornjeg cenomana i baznog turona istra`ivanog podru~ja talo`ene su tijekom globalnog OAE 2 (SCHLANGER et al. koje nalazimo unutar plitkovodnih naslaga karbonatnih platformi. a njihova istodobnost s OAE 2 potvr|ena je kemostratigrafskom korelacijom (KORBAR et al.. GU[I] & JELASKA. Budu}i da se stratigrafija ugljikovih izotopa (CIS) temelji na analizi nekog sedimentog slijeda. 1987.. MCARTHUR. Nadalje. 1998) i gornju kredu (JARVIS et al. 10 000 Zagreb. rasponi provodnih foraminifera i rudista koje nalazimo unutar naslaga konijaka do mastrihta na otoku Bra~u. 87Sr/86Sr. Osim globalne. tijekom kojeg je Dalmatinski dio Jadranske platforme emergiran prije oko 76 mil. Naslage iste starosti izdanjuju i na zapadnim obalama otoka Bra~a. re-kalibrirani su pomo}u SIS-a (STEUBER et al. 1987) i stroncija (87Sr/86Sr. koja obuhva}aju i naslage alba (CVETKO TE[OVI] et al. g. Na temelju udjela elementarnog Sr. Cretaceous. Time je omogu}ena kronostratigrafska kalibracija dobro definiranih biozona unutar slijeda naslaga platformnih karbonata (VELI]. Fe i Mn te skeniranjem elektronskim mikroskopom (SEM). Odre|ivanje vrijednosti 87Sr/86Sr u zanimljivim rudistnim horizontima na Hvaru (KORBAR et al. 2010). d13C. Jadransko-dinaridska karbonatna platforma Key words: chemostratigraphy. 2005). Hrvatska (tvrtko. Za korelaciju su najupotrebljivija odstupanja od prosje~nih vrijednosti d13C. u kojima se na temelju odnosa izotopa d13C i d18O mo`e detektirati stupanj dijagenetske izmjene originalnih vrijednosti d13C. kojima su uglavnom obuhva}ene naslage Jadranske karbonatne platforme u u`em smislu. 2010) pridonijelo je boljem definiranju kampanskog doga|aja. 2007). kemostratigrafija je iskori{tena i za lokalnu korelaciju istodobnih naslaga. Relativno mali hijatus koji odvaja formacije Pu~i{}a i .

P. B.. I..– 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010. Volume A.S. A..– Sedimentology (in press). 26. RADOVANOVI]. A.. ~ime bi se preciznije kalibrirale postoje}e biozone (VELI]. & JELASKA. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. GLUMAC. Institut za geolo{ka istra`ivanja. & GLUMAC. 60. Stuttgart.. M. D.. T. 221–243. I. J. JENKYNS. & SCHOLLE. SCHLANGER. I. STEUBER. & GU[I]. Rundsch. H. MCARTHUR. 1–113. KORBAR.. posljedica je tog regionalnog doga|aja. T.– Cretaceous Research. A. (1998): Highresolution d13C stratigraphy through the early Aptian “Livello Selli” of the Alpine Tethys. CVETKO TE[OVI]. V. I. T.07. I. KORBAR.. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). p. CVETKO TE[OVI].– Palaeogeography. & JELASKA. & CADIEUX. A. & CARON. Palaeoclimatology.– Geologia Croatica. 143/5. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea.. MENEGATTI. BROWN.D. FU^EK. S.. H. STEUBER. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. T.C. (eds. Budu}im istra`ivanjima trebalo bi detaljnijim uzorkovanjem pogodnog slijeda naslaga od turona do paleogena dodatno unaprijediti stratigrafiju gornje krede pomo}u SIS-a. Japan. T.6– 70. 331–358. P. KORBAR T. L. 26/5. CVETKO TE[OVI]. 13. T. WEISSERT. (2003): Strontium isotope stratigraphy of Cretaceous hippuritid rudist bivalves: rates of morphological change and heterochronic evolution. 676–686.A. M.– Turkish Journal of Earth Sciences (in press). 296–312. 69. Croatia): Implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy. (2010): Campanian Pseudosabinia from the Pu~i{}a Formation on the island of Hvar (Adriatic Sea.J. 6. 96/4. KRIZMANI]. Croatia. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates. B.. N.V. & IMMENHAUSER. (1994): Recent trends in strontium isotope stratigraphy.M. 109. GU[I]. O. 200. Geol.1016/j. (2001): Strontium isotope stratigraphy: Lowess version 3. M. 2007). & JENKYNS. Croatia). H.. Best-fit to the marine Sr-isotope curve for 0 to 509 Ma and accompanying look-up table for deriving numerical age. 741–756. 530–545. TAKANO. Abstract book.– 27th Meeting of Sedimentologists. & BUCKOVI]. KORBAR.. FARRIMOND.– Earth Science Reviews. V. Zagreb. K. Croatia). VELI]. JENKYNS..S..– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.P. CVETKO TE[OVI]..– Eclogae geol. B. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event. R. I. S. OOUR za geologiju. JARVIS. ISC 2006. (eds. & PEARCE.. 254.O..2009.6 Ma).. 160 str. RAMEIL. T. Croatia). Palaeoecology. GLUMAC... WIECZOREK. & SKELTON. J..004 KORBAR.– Paleoceanography. 371–400.C. Rezultati omogu}uju dobru korelaciju s istodobnim plitkovodnim karbonatima otoka Bra~a i {ire. Helv. GALE. V.. Fukuoka. K.D. B. TYSON. DAVEY..– In: HOYANAGI. (2006): Unraveling stratigraphic complexities in Lower Cretaceous (Barremian to Albian) strata of Istria. A.– Geol. Special Publication..– Terra Nova. LITERATURA BRLEK. 92.. dosada{njim kemostratigrafskim istra`ivanjima utvr|eno je da pojedini zonski fosili imaju druga~ije raspone pojavljivanja od tradicionalno prihva}enih. 82/4. Croatia). U. S..W. R.– J. JELASKA. STRASSER. (2010): Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. T.– Geological Magazine.): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London. S. MCARTHUR.M.. B. Naime. T.. . 561–608. R.earscirev..R. P. STEUBER. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform).A. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. J. & BAILEY.J.– In: BROOKS.): From the Highest to the Deepest. B. & FLEET. HEIMHOFER. koja uklju~uju i kemostratigrafiju padinskih karbonata (BRLEK et al. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion. Abstracts. U zavr{noj fazi su integrirana stratigrafska istra`ivanja gornje krede na otoku ^iovu. doi: 10. I. 163–170. 155–170.4. & KANO. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 79 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sumartin.. HUCK.. IAS Alghero (Sardinia). B. KORBAR. HOWARTH.B. ARTHUR. Abstracts Book (this volume). (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform. 2010). M. H. K.C. (2010): Latitudinally different responses of Tethyan shoalwater carbonate systems to the Early Aptian oceanic anoxic event (OAE 1a). T..A. GU[I].

Na temelju rezultata integriranih stratigrafskih istra`ivanja intrpretirana je dinamika talo`enja na tom dijelu platfome tijekom kasnocenomanskog preplavljivanja.i makropaleontolo{ke te kemostratigrafske (izotopi C i O) analize. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Utjecaj sinsedimentacijske tektonike i OAE 2 na razvoj Jadranske karbonatne platforme tijekom cenoman-turona: primjer otoka Bra~a (Dalmacija. Blanka Cvetko Te{ovi}3 & Sarah B. Naslage talo`ene tijekom kasnog cenomana i ranog turona. gdje se nalaze u jezgri antiklinale kod Milne (GU[I] & JELASKA. 10 000 Zagreb. Peritajdalni laminiti su u donjem dijelu tog stupa slampirani. University of Tennessee. Tennessee. d13C. Tema je izvorno prezentirana na 27. 2009). cijele formacije Sveti Duh i baznog dijela formacije Gornji Humac. litostratigrafija. U gornjem dijelu nalazimo metarske intervale bioklasti~nih pekston-radstona s d`epovima kalcisferskih vekstona u me|uzrnskom prostoru.80 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1993). Kalcisferski vekston-pekston u matriksu. lithostratigraphy. 1999). sli~no kao na ju`nom krilu antiklinale kod Milne (PRTOLJAN et al. skupu sedimentologa (Alghero. Te naslage talo`ene su tijekom oceanskog anoksi~nog doga|aja 2 (OAE-2). Debljina formacije Sveti Duh je na stupu Kupinova oko 40 m. Slabljenje pelagi~kog utjecaja obilje`eno je pojavama plitkovodnih algi te radiolitida u polo`aju rasta. Cadieux4 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Northampton. Snimljene su naslage gornjeg dijela formacije Milna. Budu}i da su unutar tog intervala naslage potopljene platforme talo`ene u dobro oksi~nim uvjetima. Hrvatska 4 Department of Earth and Planetary Sciences. obilje`en sporadi~nim pojavama onkoida na stupu Kupinova i nekoliko horizonata ro`nja~kih nodula u gornjem dijelu stupa Splitska Vrata. Najgornji dio formacije Milna je na stupu Kupinova sinsedimentacijski poreme}en. sadr`e zapise jednog od najistra`enijih globalnih oceanskih anoksi~nih doga|aja (ocean anoxic event) – OAE 2 (SCHLANGER et al. Sardinija) – IAS 2009 (KORBAR et al. koja sugerira migraciju visokoenergijskih okoli{a. s nejasnim ju`nim vergencijama decimetarskih slampova. 1990.. USA Klju~ne rije~i: OAE-2. Naslage gornjeg cenomana i donjeg turona dobro su otkrivene na zapadnoj obali otoka Bra~a. 2007). a potvr|eno je da je preplavljivanje platforme zapo~elo u kasnom cenomanu (DAVEY & JENKYNS. ukazuje na ekstenzijsku tektoniku i pretalo`ivanje nakon talo`enja prvih kalcisferskih muljeva tijekom preplavljivanja platforme.. 1990. carbonate platform. Rezultati su potvrdili kasnocenomansko-ranoturonsku starost istra`enog slijeda (GU[I] & JELASKA. PEARCE et al. s ciljem njihove me|usobne i globalne korelacije. 2009). Upper Cretaceous. U vr{nom dijelu su decimetarski do metarski paketi laminita kaoti~no slampirani i “izmje{ani” s intraformacijskim karbonatnim bre~ama. Sveu~ili{te u Zagrebu. “crni . gornja kreda. Izotopni zapisi d13C iz oba istra`ena stupa pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE-2 na platformi. 2006. karbonatna platforma Keywords: OAE-2. Massachusetts. U nedostatku usko-provodnih fosila. 10 000 Zagreb. pa su te naslage pripisane formaciji Gornji Humac. biostratigrafija. Bosiljka Glumac2. koji dopiru do podine laminita (hondrodontnoradiolitidne litosome). Hrvatska) Influence of Cenomanian-Turonian synsedimentary tectonics and OAE 2 on development of Adriatic Carbonate Platform: a case study from the Island of Bra~ (Dalmatia. Horvatovac 102a. odli~an alat za preciznu globalnu korelaciju tih naslaga je kemostratigrafija temeljena na izotopima ugljika (d13C). chemostratigraphy. Na njima jo{ u kontinuitetu slijede masivni do debeloslojeviti bioklasti~ni vapnenci s nejasnom kosom slojevito{}u. biostratigraphy..hr) Department of Geosciences. Napravljene su sedimentolo{ke. i u ju`nom krilu u Splitskim vratima. Kontakt s dobro uslojenim krovinskim naslagama formacije Sveti Duh je o{tar. a na stupu Splitska Vrata vi{e od 80 m. mikro. Croatia) Tvrtko Korbar1. kemostratigrafija. Slijed naslaga formacije Sveti Duh je monoton. Hrvatska (tvrtko. anoksi~ni uvjeti u kojima su talo`ene istodobne bazenske naslage. Istra`ena su 2 profila: u sjevernom krilu antiklinale u uvali Kupinova. Sachsova 2. {to je potvr|eno kemostratigrafskom korelacijom s referentnim stupom Eastbourne u Engleskoj (JARVIS et al. USA 3 Geolo{ki odsjek Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta.korbar@hgi-cgs. Knoxville. tzv.. Zavod za geologiju. 1987). Smith College. 1993). plastiklastima i neptunskim dajkovima..

Croatia. CVETKO TE[OVI]... D. O[TRI]. H. Croatia). 207–234.. 2001. PEARCE. A.C. SCHLANGER. L. & SCHOLLE. & MARKULIN. VLAHOVI]. I. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform. D. V. B. & PEARCE. Helv. S. & JELASKA. & TOCHER.– Palaeogeography. A. M. LITERATURA DAVEY. T. KORBAR. J. GALE. MATI^EC. te 3) migracije rubnih okoli{a (prudova/podvodnih dina) tijekom ponovnog uspostavljanja peritajdalnih uvjeta i zapunjavanja talo`nog prostora stvorenog na potopljenoj platformi (cf. JARVIS. J. 160 str.B..– In: BROOKS. Abstract book.. A.. B. & CADIEUX. 2) lokalnog pretalo`ivanja dijela ve} istalo`enih naslaga gravitacijskim tokovima ({to ukazuje na pove}anu nestabilnost uslijed diferencijalne sinsedimentacijske tektonike i usporene sedimentacije na preplavljenoj platformi). I. & ROBSON.. M. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. Special Publication. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event. VELI]. PRTOLJAN. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). I. 163–170. S. B. N.A.A. GU[I].. 287– 300. & JELASKA.– Eclogae geol.6 Ma). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 81 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {ejlovi”.– Facies.. 371–400. Zagreb. Palaeoclimatology. ARTHUR. (2009): The Cenomanian-Turonian event. 69.. Stuttgart... 1998. 45.– Geological Magazine. OAE2 and palaeoenvironmental change in epicontinental seas: New insights from the dinocyst and geochemical records.. KRATKOVI].A. 26. . Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion. 82/4.. TI[LJAR. (2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the Cenozoic structuration of the middle Adriatic. 561–608... I. (1998): Carbonate Facies Evolution from the Late Albian to Middle Cenomanian in Southern Istria (Croatia): Influence of Synsedimentary Tectonics and Extensive Organic Carbonate Production. TI[LJAR et al.O. @.C. H. D. & JENKYNS..4. JAMI^I]. I. B. I. T.– Facies. I.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.– 27th Meeting of Sedimentologists. IAS Alghero (Sardinia). Croatia). GU[I]. B.– Geodinamica Acta. 137–152.D. Institut za geolo{ka istra`ivanja. KORBAR.S. 38. Rundsch.. 2009).A. V. S. OOUR za geologiju. CVETKO TE[OVI]. I. (eds. I.6– 70. najvjerojatnije nisu dosezali vr{ne dijelove vodene mase koja je preplavljivala platformu. Croatia).. 92.): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London. JENKYNS. FU^EK.. 676–686. & FLEET. 143/5. 280.. H.J. GLUMAC.C.. J. JENKYNS. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. JARVIS.– Geol. & JELASKA. M.. 39–58. (2001): Cenomanian Carbonate Facies and Rudists along Shallow Intraplatform Basin Margin – the Island of Cres (Adriatic Sea. 20/5. HUSINEC. VLAHOVI]. MATI^EC. KORBAR et al.A. P. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. Palaeoecology. Dokumentirana razlika u debljini naslaga formacije Sveti Duh mogu}a je posljedica triju superponiranih mehanizama: 1) dijakronog preplavljivanja neravne platformne topografije. V.

Sedimenti su nastajali u marinskim pli}acima (unutarnji {elf) uz jak utjecaj s kopna (alga Botryococcus braunii ukazuje na osla|eni okoli{) i uz povremeno produbljavanje. spores. Sequoiapollenites sp. miocen.). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocenski palinolo{ki zapis bu{otine Dravica-1 Miocene palynologic record of Dravica-1 well Kre{imir Krizmani} & Dra`en Brajkovi} INA – Industrija nafte d. Sapotaceoidaepollenites sp. Bu{otina je locirana u hrvatskom dijelu Dravske potoline a probu{ila je naslage od 0 do 3500 m. Od 3150 do 3085 m su polimiktni konglomerati do bre~okonglomerati. uz zelene alge Botryococcus braunii.. spore.. Mikropaleontolo{kim analizama su ou~ene brojne planktonske foraminifere. litoareniti do siltiti (konglomerati~ni. Impagidinium patulum. Paratethys. zelene alge Botryococcus brauni. Batiacasphaera sphaerica. Myricipites div. ostaci briozoa i crvenih algi. . Carpinipites carpinoides i Caryapollenites simplex. 1988. Fosili su rijetki. pli}em. U palinolo{kim preparatima su uo~ene alge Botryococcus braunii. E&P Research Laboratory Department. Nema marinskih foraminifera ni dinoflagelata. Nematosphaeropsis sp. Exploration & Production BD. za{ti}enom marinskom okoli{u s jakim slatkovodnim utjecajem. sp. Sequoiapollenites sp. 2005). Dinociste nisu na|ene. Miocene.) i spora (Radialisporis radiatus). Spiniferites sp.. zelenih alga i ostalih palinomorfi. Istovjetni su kronostratigrafski i pripadaju panonu. nema dinocisti) uz utjecaj i dotok slatke vode.. Materijal je transportiran gravitacijskim tokom (debris flow) i talo`en kao deltna lepeza (gornji dio delte). i Palaeocystodinium sp.. Nedostatak fosilnih zajednica sarmata i najdonjeg panona omogu}uje pretpostavku o hijatusu izme|u badena i gornjeg dijela donjeg panona u trajanju od nekoliko milijuna godina. Systematophora sp. Od 3085 do 2890 m su zastupljeni polimiktni konglomerati. Taxodiaceaepollenites concedipites. Impagidinium sp.. Inaperturopollenites concedipites).). Talo`enje se odvijalo u kontinentalnom (fluvijalnom?) okoli{u. Cupresaccites sp. U intervalu od 3500 do 3255 m je matriks potporni bre~okonglomerat uglavnom sastavljen od karbonatnih fragmenata stijena uklopljenih u siltozno-pjeskoviti karbonatni mulj. Alnipollenites verus. Spiniferites pseudofurcatus. fosiliferni) i pjeskoviti fosiliferni lapori. te rijetke benti~ke vrste.. Zagreb. U palinofacijesu su. uo~ena je i bogata palinolo{ka zajednica. rijetke horatne dinociste. Paratethys. Lovin~i}eva bb.. kalkarenacejski pje{~enjaci i siltozno-pjeskoviti fosiliferni lapori s izmijenjenim andezit-bazaltom. Engelhardtioidites quietus. pollen.. 2001. Nyssapollenites kruschi. Utvr|ene su brojne planktonske foraminifere. Naslage su nastale u pli}em i proksimalnijem i okoli{u (puno peluda i spora. no biostratigrafski su razli~iti i podijeljeni prema biozonaciji dinocisti za Paratethys (SÜTÕ-SZENTAI. Od 3255 do 3190 m su polimiktni bre~okonglomerati s pjeskovito hematitno/limonitnim matriksom. dinoflagelate. i Engelhardtioidites sp. Laevigatosporites sp. Systematophora sp. spora. U intervalu od 3255 do 2890 m su razli~ite krupnoklasti~ne naslage badenske starosti. dinoflagellates. konglomerati~nog litoarenita i pjeskovitog siltita..d. uo~ene slijede}e dinociste: Cribroperidinium sp. Prisutne su spore gljiva. rje|e benti~ke foraminifere. Operculodinium sp. BAKRA^. Dravska potolina Key words: palynologic analyses. U intervalu od 2890 do 2805 m su kalcitom bogati lapori s laminama litoarenita. Drava basin Na temelju rezultata analiza fosilne peludi. Sporomorfe upu}uju na miocensku starost. Zajednica dinoflagelata potvr|uje badensku starost sedimenata koji su nastajali u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina).. Miocenska (donji-srednji miocen) starost je pretpostavljena na temelju superpozicije i odre|enih vrsta peludnih zrna (Engelhardtioidites quietus. Myricipites coryphaeus. Laevigatosporites gracilis. malo peludi (Taxodiaceaepollenites sp. Croatia Klju~ne rije~i: palinolo{ke analize. Field Engineering & Operations Sector. ili (kad je prisutna zelena alga Botryococcus braunii) u proksimalnom. LU^I] et al. Sporomorfe su zastupljene raznim sporama i peludnim zrncima (primjerice Momipites punctatus. itd. cisti dinoflagelata. Uz benti~ke marinske foraminifere. Prisutne su zelene alge Botryococcus braunii. te razli~ita zrna peludi i spora me|u kojima su: Myricipites bituitus. te razne spore i pelud od kojih su najzna~ajnije: Leiotriletes wolffi.. Od 3190 do 3150 m slijedi izmjena klast i matriks potpornog dolomitnog konglomerata. Polysphaeridium zoharyi. Polysphaeridium sp... utvr|ene konvencionalnim mikropaleontolo{kim metodama. palinolo{ki je interpretirana istra`na bu{otina Dravica-1. Sedimentacija se odvijala u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina) ali uz zna~ajan fluvijalni utjecaj. Myricipites microcoryphaeus. te brojne dinociste (Lingulodinium sp. pelud.82 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

Od 2880 do 2845 m naslage tako|er pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. (1988): Microplankton Zones of Organic Skeleton in the Pannonian S. Pediastrum boryanum. Elsevier.. K. inaperturatnim. Sporomorfe su brojne. V. no uz jak terigeni utjecaj. Nastajali su u distalnijem i dubljem jezerskom (slatkovodnom) okoli{u. Od 2845 do 2805 m naslage jo{ uvijek pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. Stratum Complex and in the Upper Part of the Sarmatian Strata. PRELOGOVI]. siltita i mjes- timice ugljena.– Doktorska disertacija. Prema biozonaciji dinocista stijene iz ovog intervala jo{ uvijek spadaju u glavnu pontsku zonu Spiniferites balcanica. ali zoni Spiniferites bentori oblongus. (2005): Palinolo{ka karakterizacija naslaga srednjeg i gornjeg miocena jugozapadnog dijela panonskog bazena. bisakatnim i drugim tipovima peluda. sitnozrnastog litoarenita i siltita od 2805 do 2660 m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 83 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Naslage od 2890 do 2880 m su na temelju utvr|enih vrsta dinocisti.. povremeno srednjezrnastih litoarenita. & TADEJ. Nisu utvr|eni sedimenti najdonje panonske zone Mecsekia ultima.. 4 tab.. Budapest. E. MESI]. a me|u razli~itim triporatnim. U intervalu od 1150 do 0 m su fino do srednjezrnasti pliocenski pijesci. ali u gornjopontsku zonu Spiniferites validus. glinovito-siltoznih lapora i siltita od 2660 do 2005 m. zoni gornjeg dijela gornjeg panona. 339–356. mjestimice ugljen i glina. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) okoli{u oko granice proksimalnog i distalnog prostora. . Sedimenti karakterizirani izmjenom siltoznog do pjeskovitog lapora. I. U palinofacijesu su utvr|eni ostaci razli~itih slatkovodnih algi kao {to su Mougeotia letevirens. zoni donjeg dijela gornjeg panona. Pediastrum boryanum i Pediastrum simplex. (2001): The Neogene evolution and hydrocarbon potential of the Pannonian Basin in Croatia. Nastale su u proksimalnijem ali dovoljno dubokom jezerskom (slatkovodnom) okoli{u pogodnom za `ivot bogate zajednice dinoflagelata. zoni Spiniferites bentori pannonicus znakovitoj za gornji dio donjeg panona. Spiniferites bentori. J. te izmjenom grauvaka do konglomerati~nih grauvaka. PMF. D. 1–173. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) ne{to distalnijem i dubljem okoli{u... Od 2005 do 1150 m su siltozni. Amsterdam. 18. LITERATURA BAKRA^. BRITVI]. Galeacysta etrucsca. B.– Marine and Petroleum Geology. Pediastrum simplex i Spirogyra sp. (2001) 133–147. K. a poglavito vrsta Spiniferites bentori i Spiniferites bentori pannonicus pridru`ene glavnoj dinoflagelatnoj biozoni. Sedimenti su nastali u proksimalnom i pli}em slatkovodnom okoli{u s povremenim produbljavanjem sedimentacijskog prostora.4.. Zagreb. {ljunak. Botryococcus braunii. M. ali podzoni Pontiadinium pecsvaradensis. Sveu~ili{te u Zagrebu.– Acta Botanica Hungarica 34/3–4.. SAFTI]. LU^I]. pjeskoviti i glinoviti lapori s le}ama i/ili laminama vrlo sitnozrnastih do sitnozrnastih. uglavnom iz roda Pontiadinium. U intervalu od 2805 do 1150 m su klasti~ni jezerski sedimenti pontske starosti s brojnim vrstama cisti dinoflagelata i ostacima zelenih slatkovodnih algi od kojih su naj~e{}e Spirogyra sp. SÜTÕ-SZENTAI. i to u donjopontsku zonu Spiniferites bentori coniunctus. odre|ene su vrste Graminidites gramineoides. KRIZMANI]. L. prema biozonaciji dinocista spadaju u glavnu zonu Spiniferites balcanica. Alnipollenites verus i Tsugaepollenites sp. Manje je dinociste.. Spiniferites paradoxus zone. tab 17. Paleookoli{ je bio braki~an (osla|en) i razmjerno proksimalan (ne preblizu obali).

evolucija bazena. an absolute timescale and good correlations between the different basins provide better insight in the space-time evolution of the Neogene DLS and the timing and mechanism of basin formation. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Evolutionary history of the Miocene Dinaride Lake System Geodinamika i evolucija miocenskog Dinarskog jezerskog sustava Oleg Mandic1. The mollusks inhabiting the Dinaride Lake System include about 200 species. Furthermore the lake deposition coincided largely with the highest Miocene concentration of greenhouse gases in Earth’s atmosphere during the Middle Miocene Climate Optimum (JIMÉNEZ-MORENO et al. 2009). 2008). While the geodynamic evolution and paleogeographic history of the region are currently still prone to speculation. Apparent time correlation with the initial tectonic rifting of the Pannonian basin pinpointed the geodynamics for most important factor controlling the origin and geologic history of these striking lakes. The Natural History Museum Vienna.. stratigraphy. Nizozemska 3 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 2008. fresh water mollusks. stratigrafija.. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: dugo`ivu}a jezera.ac. the age of the lacustrine deposits therefore remained enigmatic. 2009). Utrecht. they are essential for the interpretation of mollusk speciation and radiation rates as well as evolutionary modes. Ustani~ka 11. 2010). Our results now definitely excludes their coeval occurrence what makes this characterization still more striking. 10 000 Zagreb. Hrvatska. Mathias Harzhauser1. Our geophysical and geochemical measurements enabled the exact age calculations delimiting the Dinaride Lake System duration to a time interval of about 5 m..at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. While the richly preserved mollusks of the Dinaride Basins provide an impressive example of mollusk radiation. Austria (oleg. be obtained using magnetostratigraphic. Finally the present investigation pinpointed previously unknown faunistic gradient in the Dinaride Lake System dividing it into taxonomically richer and more evolutionary advanced southern part facing the less advanced and taxonomically poorer northern part. where corresponding lacustrine deposits crops out in tectonic depressions of Dinaric Alps or on isolated hills of the southern Pannonian basin. Utrecht University. 1010 Wien. during Early to Middle Miocene (JIMÉNEZ-MORENO et al. Moreover. Moreover Dinaride Lake System mollusks show some striking morphological convergence to much better known fauna of the Late Miocene Lake Pannon. Arjan de Leeuw2. About the cause for that . Croatia. however. 3584 CD. Our results demonstrate clearly that such outstandingly high diversities represent the combined effect of autochthonous evolution through speciation in a long-lived system and accumulation of inhered elements from previous phases. Hrvatska 4 Federalni Zavod za Geologiju – Sarajevo.000 square kilometer in today southeastern Europe (MANDI] et al. Burgring 7.y. cyclostratigraphic and radiometric dating techniques. Until recently. Adaptation to similar habitats under stable environmental conditions over hundred thousands or even million of years can apparently lead the morphological adaptation in identical direction and result consequently in similar organism shapes also in not directly related lines (HARZHAUSER & MANDIC. Bosna i Hercegovina Key words: long-lived lakes.mandic@nhm-wien. The investigations were carried out in Croatia and Bosnia and Herzegovina. That result provided a complete new insight into the evolutionary history of a unique mollusk fauna originating from that fresh-water setting. Most of them are known exclusively from this region apparently originated through autochthonous evolutionary processes.84 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. First our data could prove the coexistence of these regions earlier considered for being differently old (]ORI] et al. Good constraints can. The significant environmental stress introducing the evolutionary pulses is marked by enhanced morphological variation reflecting the initiation of speciation through adaptation processes. slatkovodni meku{ci. Davor Paveli}3 & Hazim Hrvatovi}4 1 Department of Geology & Palaeontology. the strictly endemic character of these mollusks inhibits straightforward biostratigraphic correlation with regions outside the DLS. Consequently the immense coal deposits mined in many lacustrine basins of Bosnia and Herzegovina and representing the crucial national energy resource can therefore be largely considered as product of that Miocene global warming event. Bosna i Hercegovina The long-lived Dinaride Lake System (DLS) was a vast lacustrine environment covering an area of up to 75. It occupied multiple tectonic depressions within the Dinaride mountain chain and was thus located at a crucial geographic position between the Central Paratethys and early Mediterranean Sea. 2009. Budapestlaan 4. Pierottijeva 6. 2009).. LEEUW et al.. The conducted integrative research allowed now for a very first time the definition of exact chronology and paleogeographic setting for different DLS basins. Wout Krijgsman2. basin evolution. 71 210 Ilid`a.

Palaeoclimatology. 41. O. JIMÉNEZ-MORENO. K. O. (2009): Depositional history of the Miocene Lake Sinj (Dinaride Lake System.. PAVELI].palaeo. HARZHAUSER. 280. S. PAVELI]. O. MANDIC. gradients and interrelations.– In: Van der VELDE. 11–29. (2008): Vegetation and climate dynamics during the early Middle Miocene from Lake Sinj (Dinaride Lake System. 31–43. MANDIC. Croatia): a long-lived hard-water lake in a pull-apart tectonic setting.. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. A.– Review of Palaeobotany and Palynology. HARZHAUSER. M. Central Paratethys).. PAVELI]. O. M. L. Palaeoclimatology. (eds. Palaeoecology.– Palaeogeography. A. JERKOVI]. A. W.. 260.. VRABAC.– Palaeogeography. HARZHAUSER. (2009): Revised Middle Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System. M. REISCHENBACHER. D. REFERENCES ]ORI].. LEEUW. D. JIMÉNEZ-MORENO. TADEJ.– Geologia Croatica.... RÖGL. PAVELI]..F... A.. The study was conducted in the frame of the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk evolution of the Miocene Dinaride Lake System”.F.4. O.2010. SE Croatia).. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. G. VRANJKOVI]. D.. A.. AVANI]. F. Weikersheim. Croatia). 280.040 HARZHAUSER.. A. W. Backhuys Publishers. KRIJGSMAN... M. M. O. & MANDIC. O. D. DE LEEUW.. Palaeoecology. G. S. S. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 85 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book phenomenon such as water shed or climatic gradient can only be speculated before new data become available from subsequent investigations. MANDIC. & KUIPER. &.. doi:10.03. Palaeoclimatology.1016/j.. D. (2009): Integrated stratigraphy of the early Miocene lacustrine deposits of Pag Island (SW Croatia): palaeovegetation and environmental changes in the Dinaride Lake System. KRIJGSMAN. RAJAGOPAL. J. M.): The Zebra Mussel in Europe. 193–206. R. the Croatian MZOS project: “Neogene terrestrial environments of the Pannonian basin and the karst region” and was furthermore supported by Dutch ISES and NWO.. & VRANJKOVI]. PAVELI]. Palaeoecology. . A. & MANDIC. HARZHAUSER. Chapter 2. A. N. HARZHAUSER. 62. ZUPANI]. G.. 431–452. & bij de VAATE. & VRANJKOVI]. MANDIC. Leiden/Margraf Publishers..– Palaeogeography.– Journal of Paleolimnology. MANDIC. VRANJKOVI]. DE. (2008): Neogene lake systems of Central and South-Eastern Europe: Faunal diversity. 417–434. & VRANJKOVI]. SACHSENHOFER. R. 193–206.

The architecture of that sedimentary series can be interpreted as a single.. lacustrine transgression-regression mega-cycle. geophysical logging and mollusk paleoecology indicated vivid changes of regional water budget. attaining thicknesses greater than 2000 m. Bosna i Hercegovina The Dinaride-Anatolian Island acted in the Middle Miocene as a major paleogeographic barrier between the Paratethys and the proto-Mediterranean Sea. cyclostratigraphy. Bosna i Hercegovina 4 Isotope Geochemistry. Kuiper4 1 Department of Geology & Palaeontology. Dry climate intervals became related to ~400-kyr eccentricity minima. Palaeoclimatology. in contrast. 2010). De Boelelaan 1085.– Palaeogeography. dugo`ivu}a jezera. B.. Arjan de Leeuw2. A. K. Bo{ko Vukovi}3. dropping water levels triggered again the swamp and mire conditions in the terminal phase of the Lake Gacko. (2010. long-lived paleo-lakes. Subsequently. Austria (oleg. Budapestlaan 4. & KUIPER. evolucija bazena. sedimentology.F. Palaeoecology. accompanied by environmental eutrophication events in consequence to enhanced denudation and terrestrial input into the basin. W. results from sediment petrography. Huge outcrop at Gra~anica opencast coal-mine provided excellent insight into lake deposition on basin’s paleo-margin. They are distributed throughout the Dinaric Alps. Wout Krijgsman2. . 89240 Gacko. DE LEEUW.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. Our present study deals with the Gacko basin in eastern Bosnia and Herzegovina.. In the upper part of the succession they resulted. Results from integrated Ar/Ar geochronology and magnetostratigraphy fixed the age of the lacustrine deposition into Langhian and Badenian implying its relation with the Middle Miocene Climatic Optimum (MANDIC et al. The lignite seams common in those basins are of crucial economic interest. especially in Bosnia and Herzegovina where numerous power plants depend on their availability. Utrecht. The lake level high-stands were thereby related to eccentricity maxima. Burgring 7. Vrije Universiteit Amsterdam.86 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. O.mandic@nhm-wien. Elektroprivreda Republike Srpske. basin evolution. 1010 Wien. Nizozemska 3 Rudnik i Termoelektrana Gacko. passing upward into limestones originating from hard-water lake deposition. Mathias Harzhauser1 & Klaudia F.ac. The western part of the land mass comprised huge freshwater lacustrine environment named as Dinaride Lake System. Utrecht University. Furthermore. Indeed. M.. The subsequent coal building phase marks the installation of swamp conditions. The sedimentation started with detritic deposition representing the initial flooding of the basin. Deposits of those lakes represent today sedimentary infills of numerous intra-mountainous basins. Its infill is about 360 m thick. These were orbitally tuned to ~400-kyr and ~100-kyr eccentricity cycles. VUKOVI]. KRIJGSMAN. submitted): Palaeoenvironmental evolution of Lake Gacko (NE Bosnia and Herzegovina): impact of the Middle Miocene Climatic Optimum on the Dinaride Lake System. 1081 HV Amsterdam. REFERENCES MANDIC. In the lower part of the succession they resulted in iterative swamp forest extension reflected by vast lignite accumulations. HARZHAUSER. ciklostratigrafija. in pedogenic and palustrine carbonate accumulation. The Natural History Museum Vienna. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: klimatske promjene. secondarily distributed across the basin’s margin. the cyclostratigraphic analysis revealed the presence of two first order and seven second order transgression-regression cycles. Industrijska zona bb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocene climate change and global warming in the long-lived Lake Gacko Zapis klimatskih promjena i globalnog zatopljenja u miocenu Gata~kog bazena Oleg Mandic1. sedimentologija. 3584 CD. Nizozemska Key words: climate change.

(2001)). upper bedding planes show strong reddish-brown staining by aluminium and iron oxides (possibly limonite and hematite) pointing to oxidation during subaerial exposure. Scientific Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts. Early Jurassic Klju~ne rije~i: emerzijske povr{ine. sedimentary structures and textures obtained from field and laboratory investigations are made. root-related structures and nodular texture.to supra-tidal hardgrounds (HG). Altogether 242 thin sections were made and analyzed under the microscope to determine microfossil content and depositional facies. Most of these surfaces represent hiatuses below biostratigraphic resolution and detailed sedimentologic and diagenetic study is needed to distinguish these small scale discontinuities from simple bedding planes and evaluate the environmental change involved (CLARI et al. Today. University of Zagreb. Both sections are situated in the Velebit Mt. 2007). birdseyes. Contact with the next bed is mostly sharp because of the erosion during the following marine flooding. solution vugs. 1998). Duje Kuko~2 & Damir Buckovi}1 1 Department of Geology. Orbitopsella primaeva HENSON and Orbitopsella praecursor GÜMBEL are identified) (VELI]. three types of surfaces containing features of diagenesis in subaerial conditions are observed and classificated sensu HILLGÄRTNER (1998): i) Paleosols are recognized as emersion surfaces showing pedogenic features. .to supra-tidal HGs are observed at both localities. circumgranular and desiccation cracks (seen in the field. Novi trg 2..to supra-tidal HGs are recorded at both localities in deposits belonging to Latest Sinemurian to Earliest Carixian. 1 000 Ljubljana. but the possibility that this alteration is due to the outcrop weathering has to be taken into account. Deposits of Middle to Late Sinemurian age show little evidence of subaerial diagenesis: rare diagenetic DSs and inter. biostratigraphy. Velebit. Microfacies analysis reveals circumgranular cracking. The alteration of limestones is seen as reworked lithoclasts within brownish yellow clayey calcareous matrix.. Combining data collected in the field with microfacies analysis from thin sections. During Early Jurassic Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) was a carbonate ramp with extensive shallow inner-ramp environments (^RNE & GORI^AN. ii) Exposure surfaces showing fenestral fabric. diagenetic features that are result of repeated sediment drying and wetting in subaerial conditions are called inter. A correlation of the two sections is based on facies architecture (both logs show arrangement of facies change into shallowing. Croatia (maja. as well as in thin sections). Succession of Late Sinemurian age contains several significant paleosols at Mali Alan which are well correlated with contemporaneous exposure surfaces (inter. Two sections of Lower Jurassic carbonate succession. Velebit Mt. that belonged to the inner part of the ADCP. Several diagenetic DSs and inter.to supra-tidal HGs and paleosols) at Kubus locality.and overlying rocks of each bedding plane and rocks from the bedding planes itself were studied and detailed bed-by-bed logs recording stratigraphical data. i. often show brecciated appearance due to the dissolution processes and rhizoturbation during exposure. 10 000 Zagreb. iii) Bedding surfaces showing meteoric influence visible in thin sections as recrystallization of skeletal and nonskeletal particles and cements are called diagenetic discontinuities. sheet cracks. Croatia Emerzijske povr{ine zabilje`ene u plitkomorskim donjojurskim platformnim karbonatima Velebita Maja Martinu{1.e. Occasionally. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 87 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Subaerial exposure surfaces recorded in shallow-marine Lower Jurassic platform carbonates on Velebit Mt.and coarsening-upward cycles (BUCKOVI] et al. Horvatovac 102a. which enabled correlation of the two sections on a bed level. In the field. 2008). were studied in detail on a centimeter scale. area – Kubus (82 m thick) and Mali Alan (83 m thick). Slovenia Key words: subaerial exposure surfaces.4. the area that small sea-level changes will mostly affect and therefore has the greatest potential to record environmental changes. 1995.. these localities are 50 km apart.pmf. The under. Recorded logs are of Middle Sinemurian to Early Carixian age (FADs of Lituosepta recoarensis CATI. HILLGÄRTNER.martinus@geol. Faculty of Science. exposure surfaces and one bed marker. donja jura Surfaces showing evidence of exposure to subaerial conditions are frequent in particular parts of shallow-marine Adriatic-Dinaridic carbonate platform succession formed during Early Jurassic. these surfaces are of irregular relief.hr) 2 Ivan Rakovec Institute of Palaentology.

[. 1–113. 100. of Sed. but to confirm this presumption. CLARI. Late Sinemurian is determined as the time of the most significant and frequent exposures of the studied part of the inner platform area. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three types of exposure surfaces are differentiated. (2001): Facies Variability in Lower Liassic Carbonate Successions of the Western Dinarides (Croatia). Repeated periods of generally shorter-lived supratidal regime may be related to a single regressive event that occured in the studied area. Valanginian.A. study of a wider platform area of the ADCP is required. Interval with the most prominent exposure features extends laterally over 50 km and shows that recognition of exposures can be useful in correlation of shallow-marine platform strata and obtaining additional informations of platform evolution. A.– Geol. 319–341. It.. REFERENCES BUCKOVI].– Sedimentary Geology. & MARTIRE. Zagreb. D. ^RNE. . 127/2.– J. JELASKA. H. I. & CVETKO TE[OVI]. (1995): Discontinuities in carbonate succession: identification...88 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 151–162. (1998): Discontinuity surfaces on a shallow-marine carbonate platform (Berriasian. & GORI^AN. 44. HILLGÄRTNER.E. F. 1093–1108.to supra-tidal HGs point to relativelly longer exposure in respect to diagenetic DSs. interpretation and classification of some Italian examples. paleosols and inter. Soc. but compared to each other. (2008): The Dinaric Carbonate Platform margin in the Early Jurassic: a comparison between successions in Slovenia and Montenegro. 60/1. DELA PIERRE. Croatica. VELI]. France and Switzerland). Geol. L. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). Res. They indicate periods of generally shorter-lived supratidal regime.. V.– Boll. 68. P. 389–405.– Facies. B.

Malobrojni su i fosilni ostatci donjo. 25 str. trogontherii (POHLIG. 1811. 2002). Prodeinotherium bavaricum (VON MEYER. Slavonije i Dalmacije. 1829. Tako|er su zanimljivi nalazi s dna Jadranskog mora: gornji desni zadnji kutnjak i bedrena kost izva|eni ko~om izme|u otoka Raba i oto~i}a Laganj.i srednjopleistocenskih mamuta i slonova (Mammuthus meridionalis. trogontherii i Palaeoloxodon antiquus). D. 21. 1960a. 2002). 10 000 Zagreb. 1988. Mastodon borsoni (HAYS. & JAL@I]. MAUCH LENARDI]. = rila{i). 1994. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 89 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Miocenski do gornjopleistocenski proboscidi Hrvatske Miocene to Upper Pleistocene proboscids in Croatia Jadranka Mauch Lenardi} Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 1828. pa su njegovi ostatci na na{im lokalitetima i naju~estaliji. Nedavno su u jami Vrtare male kod Dramlja (BRAJKOVI] et al. Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER. Dinoteriji su determinirani u donjopliocenskim sedimentima Marije Gorice kod Brdovca (Dinotherium giganteum. a objavio u svojoj raspravi NEUMAYR (1879. lijevi i desni zadnji kutnjak). Izvje{}e za 2006. proboscidi. osobno priop}enje). Tako|er ko~arenjem kod otoka Raba prona|en je dio donje ~eljusti s tre}im zadnjim kutnjakom vrste Palaeoloxodon antiquus (VAN ESSEN.. . odre|eni kao nova podvrsta Mammuthus meridionalis adriacus n. (1912): Fosilni proboscidi Hrvatske i Slavonije. Na prostorima Euroazije tijekom gornjeg pleistocena dominantan je bio vunasti mamut (Mammuthus primigenius). godine u gornjopliocenskim pijescima u Dugom Selu. MALEZ & LENARDI]-FABI]. 1879) o ostatcima mastodona iz Bribira (Mastodon borsoni). U srednjo. Do sada jedinstven nalaz s podru~ja Hrvatske je i drugi mlije~ni zub vunastog mamuta iz Podravine (iz zbirke Cugov~an. MALEZ. Zagreb. Pliocene. donjo. 60–95. (MALEZ & LENARDI]-FABI]. 1831). prona|eni 1962. Mammuthus meridionalis NESTI.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Hrvatska Key words: Miocene. MAUCH LENARDI]. a ne{to rje|e i fragmentirane kosti. (2006): Istra`ivanja jame Vrtare male (Dramalj).hr) Klju~ne rije~i: miocen. Ve}inom su to zubi. Hrvatska (jml@hazu. 1799) i Elephas (Palaeoloxodon) antiquus (FALCONER & CAUTLEY. godine GORJANOVI]-KRAMBERGER pi{e o fosilnim proboscidima Hrvatske. 1988). GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1960b. neobjavljeni podaci). kao i podatke o zubima vrste M. hrv. 1824. (1884): Fosilni sisari Hrvatske. Jedinstveni nalazi iz Hrvatske su dva zuba mastodona iste individue (Gomphotherium angustidens. fosilni ostatci rila{a potje~u iz naplavina na{ih velikih rijeka: Save. arvernensis iz Podvinja koje je u paludinskim naslagama prona{ao \uro Pilar. pleistocen. 1917. 1965. M. 1881). D. pa i u Hrvatskoj. LENARDI]. LITERATURA BRAJKOVI]. oskudni su nalazi gornjotercijarnih rila{a. Osim sporadi~nih in situ nalaza. Jo{ 1884. 3–23. Zagreb. M. RADOV- ^I] & MAJI]. koji jo{ nisu specifi~ki odre|eni. 1825. Ante Kova~i}a 5. D.. M. U Europi. GORJANOVI]-KRAMBERGER. J. Determinirane su sljede}e vrste (taksonomski nazivi dinoterija i mastodona preuzeti su kako su navedeni u originalnim radovima): Dinotherium giganteum KAUP. pliocenski. RADOV^I] & MAJI]. ssp. proboscids. LJ. godinu. 1989. 1884). primigenius (BLUMENBACH. 1834). pliocen. Mastodon (Zygolophodon) tapiroides CUVIER. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1817. Drave. Dunava i njihovih pritoka. B. Croatia U Hrvatskoj su na vi{e od 90 nalazi{ta prona|eni skeletni ostatci proboscida (red Proboscidea ILLIGER.– Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. navode}i i podatke iz ranije objavljenog rada (FUCHS.i srednjopleistocenski) znatno su rje|i od gornjopleistocenskih. 1847) (GORJANOVI]-KRAMBERGER.. Pleistocene. Mastodon (Bunolophodon) angustidens CUVIER. 2006) otkriveni skeletni ostatci elefantida. 1960a). Stariji nalazi (miocenski. LENARDI]-FABI]. 1991.4. Mastodon (Anancus) arvernensis CROIZET & JOBERT. U pripremi je revizija ovih fosilnih nalaza. 1884. MARJANAC.do gornjomiocenskim naslagama (Mursko Sredi{}e) na|ene su vrste Mastodon (Bunolophodon) angustidens i Mastodon (Zygolophodon) tapiroides (MALEZ.– Elaborat Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. preuzeto iz: GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1912. Mnogobrojni fosilni ostatci proboscida dokaz su `ivota i/ili migracija pripadnika ove skupine `ivotinja na prostoru dana{nje Hrvatske tijekom dugog vremenskog perioda od miocena do kraja gornjeg pleistocena. osobito gomfoterija (mastodona) i dinoterija. 69. 1912) i gornjokarpatskim i donjobadenskim naslagama Gornje Jelenske na Moslava~koj gori (Prodeinotherium bavaricum. Zagreb.

(1994): Description and morphometric analysis of the Mammuthus armeniacus (FALCONER) skull from Slavonski Brod (Croatia).– Bulletin Scientifique. 28–39. (1991): Kranijalni dijelovi. J. MALEZ. Mjesni odbor Gornje Jelenske. J.90 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 157–166. MALEZ. J.– Geol. Zagreb. 146 str. 1–36. mandibule i izolirani zubi pleistocenskih slonova s raznih lokaliteta Hrvatske i Vojvodine. Yugoslavia). (ur.) from the bottom of the Adriatic Sea (Croatia. 10/12. M. . LENARDI]. (1965): Erster Fund der Gattung Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER im Pliozän von Slawonien.): Gornja Jelenska. LENARDI]-FABI]. (1988): New subspecies of the southern elephant (Mammuthus meridionalis adriacus n. Croatica. & LENARDI]-FABI]. 15–29. 5/3. 420.– Magistarski rad (neobjavljen).– Bulletin Scientifique. J. 37. RADOV^I]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 LENARDI]. ssp.– Bulletin Scientifique. Zagreb. D.– Palaeontologia jugoslavica. Sveu~ili{te u Zagreb. 5/2. & MAJI]. MALEZ. (2002): Fosilni slonovi i nosorozi iz bentonita Gornje Jelenske. Zagreb. M. M.– U: KOVA^EVI]. 65–66. J. (1960a): Die ersten fossilen Säugetiere in den Tertiärschichten des Medjimurje. Zagreb. (1960b): Erster Fund des Südelefanten (Archidiskodon meridionalis Nesti) in Jugoslawien. MALEZ. 40–41.– Geol. 47/2. D. Zagreb. Ceres. Zagreb. vjesnik. M. 44. (1989): Pleistocenski elefantidi Hrvatske. Zagreb.

JACOBS & ROBERTS. introduced into the cave via wind. ROBERTS et al. Australia 3 Croatian Academy of Science and Arts. contain no material suitable for radiocarbon dating) or where the organic material is much older (e. bioturbation) commonly result in post-depositional disturbance. Zenobia Jacobs2 & Richard G. University of Wollongong. kasni Pleistocen Optically stimulated luminescence (OSL) dating is capable of constraining the sedimentary ages of a range of terrestrial and aquatic deposits and has thus become a widely used dating technique for the Quaternary over the past two decades (e. and microsample analysis in accelerator mass spectrometry radiocarbon (AMS 14C) and inductively coupled plasma mass spectrometry uraniumseries (ICP-MS 230Th/234U) dating.. Croatia Key words: single-grain OSL dating. (ii) very young sediments can be dated with good precision (while radio carbon dating suffers from the effect of 14C plateaus over that time range) and (iii) – because OSL constrains the depositional age of sediments directly – reliable OSL chronologies can be obtained for sedimentary deposits which are organically sterile (i. The latest development in OSL dating is the single-grain approach.. 2010). The main benefits of analysing individual grains include the identification of such contaminant grains in a sample and their exclusion before final age determination. Paleolitik. but the chronology and interpretation of these records remain a matter of lively discussion (KARAVANIC & SMITH. Some key advantages of OSL dating are: (i) the dateable age range extends well into the Mid Pleistocene (whereas e. hundreds or thousands of grains.ac. 2001.e.at) 2 School of Earth and Environmental Sciences. as well as the ability to directly check the stratigraphic integrity of archaeological sites. Zagreb. OSL dating requires the complete resetting of the lightsensitive signal by exposing the sediments to sunlight (bleaching). Ljerka Marjanac3.. modern tree roots) compared to the true sedimentary age of the deposit. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 91 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Did Neanderthals and Modern Humans meet? – Reexamining the chronology of sediments in Vindija Cave (Croatia) by using single-grain optically stimulated luminescence Da li su se neandertalci i moderni ljudi sretali? – Preispitivanje kronologije naslaga {pilje Vindije upotrebom opti~ki stimulirane luminiscencije na pojedina~nim zrnima Michael C. slopewash or tidal processes. grains released via decomposition of roof spall material) and wellbleached allochthonous sediment.g. Archaeology. such as single-crystal dating in argon–argon (40Ar/39Ar) and fissiontrack.. The same extent of data validation is not possible using aliquots composed of multiple grains because these give rise to a cumulative OSL signal from many tens. Meyer1. 40 – 50 ka). NSW. where human activities and other sediment mixing processes (e. . Single-grain OSL dating offers new opportunities to date deposits that were previously regarded as troublesome. Austria (michael. 1998.g. the single-grain approach (as opposed to multiple-grain OSL dating) is the tool of choice for complex archaeological sequences in order to improve the accuracy and precision of OSL-based chronologies. 1998. and Neanderthal DNA has been retrieved from several of the bones (GREEN et al. WILD et al. Here we describe our ongoing OSL dating campaign at Vindija Cave.g. Roberts2 1 Institut für Geologie und Paläontologie. 2006). The move towards single-grain analysis parallels that in other modern geochronology methods. Due to these inherent benefits. 2007).g. DULLER. including some grains that might have been rejected if measured individually.meyer@uibk. Cave-mouth sediments may have formed from a mix- ture of unbleached authochthonous material (e.g. Arheologija. including archaeological sediments deposited in cave mouths or rock shelters (e. The cave is famous for its Neanderthal and modern human remains. Universität Innsbruck. Late Pleistocene Klju~ne rije~i: OSL datiranje na pojedina~nim zrnima. LIAN & ROBERTS. 1985. Palaeolithic. single-grain OSL dating allows the operator to reject unreliable data on a grain-by-grain basis – that is – to dismiss grains that fail well-defined acceptance criteria that are built in to the single aliquot regenerative (SAR) measurement. Innsbruck. HUNTLEY et al.4. Furthermore. 14C dating has an upper age limit of ca. a key archaeological site in central Europe that contains a 12 m-thick sequence of cave-mouth sediments spanning the Middle to Upper Palaeolithic. 2004.g. detrital charcoal) or much younger (e.2.g.

M... J. G. B. BUTTHOF. HANSEN.. P. PATTERSON. 223–248. J.L..– Radiocarbon. KIRCHER. G..A. LAWSON. 328. Croatia. N. I. SLATKIN. NOVOD. J..E. DURAND. REFERENCES DULLER. BIRD. M. VERNA. N... R. V.E.. (2009): Szeletian.. Q. MARICIC.-Y.– In: CAMPS.. JENSEN. RABEDER.M.... 313.M. A. AXIMU-PETRI. 1021–1228.. A. R. K.. P. JACOBS.– Journal of Human Evolution. D. BURBANO. M. NIELSEN. S. FULLAGAR.– Science. LANDER. T. LI.. E. C. 43/2B. RUDAN. SCHULTZ.. OLLEY.. (2007): Advances in optically stimulated luminescence (OSL) dating of individual grains of quartz from archaeological deposits. J. LACHMANN.. M. T. (2004): Luminescence dating of Quaternary sediments: recent advances.B. C. H. R. HUNTLEY. & SMITH. & ROBERTS. E.. A.. L. (2001): Age determination of fossil bones from the Vindija Neanderthal site in Croatia. H.A. . C. J. D. MEYER.. D. H. R.. 393.T. G. SIEGEMUND. KRAUSE. M.92 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. DORONICHEV.– Journal of Quaternary Sciences. Z.– Nature. JOHNSON.F. HOBER.-S.): A Sourcebook of Paleolithic Transitions. J.. I... EGHOLM. & ROBERTS. C. STEFFAN.G.. E.. & PAABO.. 16.. (1985): Optical dating of sediments. MALASPINAS.. (eds...V. R... GUSI]. REICH. E. (2010): A Draft Sequence of the Neandertal Genome.. P. WILD. J. 210–223. LALUEZA-FOX.H. MARKUS H. & STEIER. & THEWALT.. W. ZHAI. I. @. D.. R.J. R..W. New York. Springer. PAUNOVIC. JACOBSEN. KUCAN.– Nature. as post-depositional disturbance of the cave-mouth sediments has been recognised. EICHLER. MARQUES-BONET. BIRNEY. D. O. F. M. LASLETT. M.. WEIHMANN. & CHAUHAN. FORTEA.. FALUSH. We summarize the dosimetry of Vindija Cave.. AFFOURTIT.L.... ROBERTS. (1998): The Middle/Upper Paleolithic interface and the relationship of Neanderthals and early modern humans in the Hrvatsko Zagorje. KELSO. GODFREY-SMITH. B.. M. DE LA RASILLA.D. ALKAN.. 710–722. BRIGGS.. J.. M. BRAJKOVI].. R... ZHILAO. (1998): Optical and radiocarbon dating at Jinmium rock shelter in northern Australia. C. GOOD. PRUFER.W. NUSBAUM.C. A. G.Y. (2006): Dating the Quaternary: progress in luminescence dating of sediments. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ZHILAO.. GREEN. 105–107. 407–426... not Aurignacian: A review of the chronology and cultural associations of the Vindija G1 Neanderthals. 183–192. GALBRAITH. HOFFNER.. 2009). R. 34/3. GOLOVANOVA. 2449–2468. M. E.– Quaternary Science Reviews.S. E. J..G..B.. KARAVANIC.F. 358–362. M. present the preliminary equivalent dose distributions measured via both. 19. & HUA.... single-grain and multiple-grain approaches and discusses our OSL data in the light of the cave sedimentology.. JONES.. ROSAS. SCHMITZ. MULLIKIN. P..W. YOSHIDA. FRITZ.I.– Evolutionary Anthropology. N. 25/19–20. R.. A. U. LIAN. RUSS. STENZEL. A.

1). Table 1: Dinosaur ichnocoenoses from the former ADCP. but large 'carnosaurian' theropods are also present. Adriatic-Dinaridic carbonate platform. During the period of Late Albian-Late Cenomanian the fauna was very rich and herbivores include the titanosaurian and non-titanosaurian sauropods as well as iguanodontid ornithopods. The land area for the given dinosaur faunas has had to be multiple larger than the area of the former ADCP. there were also the titanosauriform sauropods beside them. 1). Stratigraphic range of these findings is Late Tithonian-Late Maastrichtian. Five different kinds of dinosaurs have been recognized among these sites. Fig. Among the carnivores small-mid sized 'coelurosaurian' theropods prevail. Horvatovac 102a. paleoekologija. 15 of them on the Istrian peninsula.pmf. They include small-mid sized theropods. paleobiogeografija Key words: dinosaur footprints. Croatia (amezga@geol. then theropods (747. Among these footprints the majority belong to sauropods (1386. Faculty of Science. Those dinosaurs could not live and survive on the ADCP area or even in the carbonate platform en- ICHNOCOENOSIS Late Turonian / Early Coniacian Late Cenomanian FOOTPRINT TYPE sauropods sauropods theropods sauropods NUMBER OF FOOTPRINTS 10 324 217 sauropod 107 theropod 719 578 theropod 121 sauropod 20 ornithopod 61 18 17 sauropod 1 theropod >50 971 ICHNOASSEMBLAGE 1 5 Late Albian theropods ornithopods 6 Late Barremian Late Hauterivian Late Valanginian / Early Hauterivian Late Tithonian theropods sauropods theropods sauropods sauropods 1 2 1 1 . Seven stratigraphically different ichnocoenoses were defined among 17 determined ichnoassemblages (Tab. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 93 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ihnocenoze dinosaura na Jadransko-Dinaridskoj karbonatnoj platformi Dinosaur ichnocoenoses on the Adriatic-Dinaridic carbonate platform Aleksandar Mezga Institute of Geology & Paleontology. Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma. mid sized ornithopods and mid-large sized sauropods. A total of over two thousands single footprints have been found as well as over one hundred trackways. Fig.hr) Klju~ne rije~i: otisci stopala dinosaura. 2) and finally ornithopods (20). Hauterivian-Late Barremian. The assemblage of the fauna at the very end of the Cretaceous period (Late Santonian-Late Maastrichtian) was characterized by iguanodontids and hadrosaurids among the herbivores and medium sized theropods (including dromaeosaurids) among carnivores. ichnocoenoses. All ichnocoenoses are assigned to the Brontopodus ichnofacies. During the Late Tithonian-Late Hauterivian the fauna was dominated by diplodocoid sauropods. ihnocenoze. Titanosaurian sauropods presented the fauna during the Late Turonian/Early Coniacian. as well as large 'carnosaurian' theropods. large theropods. In the Late Tablica 1: Ihnocenoze dinosaura s podru~ja nekada{nje ADCP. 10 000 Zagreb. palaeobiogeography Within the area of the former Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) 17 sites with dinosaur footprints have been discovered. palaeoecology.4.

The ecosystem with discovered dinosaurs demand the land area of app. Figure 1. Otisci stopala teropoda s nalazi{ta na ADCP-u. scale bar = 10 cm. 1–4 millions km2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Figure 2. Theropod footprints from the ADCP localities. Otisci stopala sauropoda s nalazi{ta na ADCP-u. Fully terrestrialized Adria microplate or Southern Tethyan megaplatform might represent the land area large enough to sustain the dinosaur populations and the ecosystem which they were the part of. depending of the stratigraphic range for the specific taxa. mjerilo = 20 cm. vironment. This implies the continuous or sporadic connection. Sauropod footprints from the ADCP localities. scale bar = 20 cm. . mjerilo = 10 cm. Slika 2. but between it and the nearby continents. not just between the carbonate platforms on the Southern Tethyan megaplatform.94 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

This suggest on few living niches affected by different taphonomic conditions. This early phase was . 1992.g. Croatia Klju~ne rije~i: je`inci. 1B. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 95 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Taphonomic selection among echinoids or why is Clypeaster the most abundant echinoid in the Miocene of Croatia Tafonomska selekcija me|u je`incima ili za{to je Clypeaster naj~e{}i je`inac u miocenu Hrvatske Goran Mik{a1 & Aleksandar Mezga2 1 Field Engineering & Operations Sector. 1A). The disproportion between fragmentary material and completely preserved echinoid tests was also observed. 1979. Only one site. Localities in Hrvatska Banovina (Sjeni~ak. The uncovered echinoid fauna is not totally composed of genus Clypeaster regarding almost all of the sites. at least 75% of fossil echinoids in the Middle Miocene of Croatia and surrounding areas belong to the sand dollar genus Clypeaster. In this study. This statement seems to be correct when we look at the composition of briefly collected echinoid fossil faunas from the wide-spread Miocene outcrops in the continental part of Croatia. Croatia (amezga@geol. we used a microanalysis of weathered residual sediments and fresh rocks dissolved in the solution of hydrogen peroxide. Sutinska vrela quarry in Medvednica Mt. are dominated by echinoid genus Conolampas.pmf. soluble in the meteoric water. Miocene bioclastic limestone was a subject of intensive quarrying which left a lot of abandoned works (excavation pits and quarries) around northern Croatia suitable for fossil researches. where the conical forms of Clypeaster may lived deeper. 10 000 Zagreb. its fragments are relatively rare. For example. are obviously a product of taphonomic selection. Croatia (goran. Determinable fragments (isolated spines and plates) show completely different composition of echinoid fauna with presence of large amount of spatangoid. C. The result of this research was a quite different composition of echinoid fauna from investigated localities when compared to the earlier reports and available fossil collections. were found as Clypeaster-dominated echinoid assemblage joined with some rare remnants of cidaroid regular echinoids. campanulatus gr. where the test of this echinoid has a large preservation potential (SEILACHER. Sjeni~ak Lasinjski) are mainly composed of spatangoids and small clypeasteroid Echinocyamus.4. tafonomija. All other genera except Echinolampas are relatively rarely represented in localities with wholly preserved tests. Hrvatska As POLJAK (1938) or MITROVI]-PETROVI] (1969) already reported. Positions of localities follow the marginal parts of Paratethys. in terms of completely preserved echinoid tests. cassiduloid and clypeasteroid echinoids. Thus prepared material was sieved and analyzed on stereo microscope. University of Zagreb. some of the most popular sites like Bizek quarry in the Medvednica Mt. Horvatovac 102a. Some of these echinoids are the first records in Croatian Miocene like the genus Pliolampas and Echinocyamus (Fig. Clypeaster-dominated assemblages. 1999) opposite to all the other present echinoids.hr) Key words: echinoid s. Clypeaster. selection existed also between different species of Clypeaster where the conical forms (e. 1C). Due to the relatively changeable firmness of the rocks. Faculty of Science. 1995. buried deeply in the sediment or lived out of destructive influence of the waves to survived early phase of taphonomic selection. we investigated some of the most cited Clypeaster-dominated outcrops in the northern Croatia where we thoroughly checked the sediments to reveal as much as possible of complete echinoid fauna. The large and heavy tests of Clypeaster can be easily found elsewhere where the terrain is built of shallow marine Miocene sediments of Carpathian and mostly Badenian stages. Echinocyamus. not by Clypeaster.miksa@ina. Released from sediment by weathering. these fossils are often incorporated in the composition of recent sediments as short-lived clasts. Miocene. Once used as an architectural and building stone.hr) 2 Department of Geology & Paleontology. C. INA-Industrija nafte Plc. Discrepancy between completely preserved tests and fragments are the greatest in the case of Clypeaster. This could be partially explained by the structure of clypeasteroid tests which are reinforced with numerous pillars as adaptation to living in high-energy shallow-marine environments (NEBELSICK. 1995. 10 000 Zagreb.g. also not by Clypeaster. Echinocyamus. Figs. Clypeaster shells could be preferably found in bioclastic corallinacean limestone of different type and less often in lithoarenite and lithic graywacke. Clypeaster. On the other hand. Lovin~i}eva bb. miocen. NEBELSICK.) are surprisingly more abundant than the flat forms (e. taphonomy. folium) with stronger and more compact test.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. POLJAK. Scale bar = 1 cm.H. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. 1995). Sedimentary environment in which the echinoids are preserved is also important for their preservation (NEBELSICK.– Palaeogeogr.. Mjerilo = 1 mm.– Vesnik Geolo{kog instituta Kraljevine Jugoslavije. Oral view of the test.– Acta Geologica 6/36.H. A. Zagreb. 113–146. sometimes misidentified as a genus Scutella in case of flat forms of the test. Helv. Basel. SEILACHER. iz badena (srednji miocen) Hrvatske Banovine. Egypt. destructive for the most other echinoids like thin shelled spatangoids or unstable skeletons of regular echinoids which explains a minimum record of their complete tests. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. Amsterdam. J..). B) Clypeaster scillae DES MOULINS. (1938): Prilog poznavanju miocenskih echinoidea Hrvatske i Slavonije.) locality were found in fine-grained lithic graywacke and they are all fragmented with no preservation of complete echinoid test. 149. 191–221. As final conclusion. 685–693. 5. Some local town museums and private collectors also display only Clypeaster in their fossil collections. The fact that this kind of fossil material in Croatia was never researched in details also contributes to the explanation. 349–358.96 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pogled na donju stranu ~ahure. 88.. 7. (1999): Taphonomic comparison between recent and fossil sand dollars. J. Favorable geochemical conditions through all the phases of diagenesis and type of sediment also supported preservation of the echinoid tests in carbonate deposits. implosion of the test forming 'pie slice' fragments etc. In the fine-grained sediments (like on the Dvor na Uni locality) this phenomena is missing and echinoids show a hydraulic cracking of its test (collapsed ambulacral zones. Scale bar = 1 cm. A) Clypeasteroid Echinocyamus sp. Large sediment grains probably redirect or take over some part of the sediment pressure to the surrounding sediment mass. Figure 1. Palaeoclim. Ekvatorijalni presjek s vidljivom gustom mre`om unutarnjih oja~anja ~ahure. Equatorial section of the test shows dense meshwork of internal reinforcement pillars. J. The echinoids from Dvor na Uni (Zrinska gora Mt. J. Red Sea. Scale bar = 1 mm. . 316–328. Transversal section through ambulacrum 2 with well-visible pillars. Analysis of the echinoid collections from Croatian Natural History Museum also confirms the dominance of genus Clypeaster in localities of northern Croatia where the genus Clypeaster makes 80% of total echinoid fauna.– Palaios. (1992): Echinoid distribution by fragment identification in the Northern Bay of Safaga. Beograd. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. A) Je`inac Echinocyamus sp. Mjerilo = 1 cm.– Paleobiology. we can tell that seemingly high percent of Clypeaster tests in Croatian Miocene shallow-marine deposits is product of different taphonomic processes which strongly influenced the original composition of echinoid fauna. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. NEBELSICK. NEBELSICK.– Eclogae geol. (1979): Constructional morphology of sand dollars. Mjerilo = 1 cm. NEBELSICK. The explanation of high percent of Clypeaster here also may lay on excellent perceptibility and size of its test which makes it an easy target for amateur collectors who often donates the material to museums and professional paleontologist. 7. Palaeoecol. J. Popre~ni presjek kroz drugi ambulakrum s dobro uo~ljivim potpornjima ~ahure.H.. from the Badenian (Middle Miocene) of Hrvatska Banovina County. (1969): Srednjomiocenski ehinidi severne Bosne (Bosanska Posavina). (1995): Comparative taphonomy of Clypeasteroids. 166–206.

10 000 Zagreb. It represents a middle part of Middle Eocene to Lower Oligocene Promina Basin deposits. grafogliptidi.htnet. Paleodictyon. etc. Sandstones and mudstones are characterized by different trace fossils ichnoassemblages. Interpreted as offshore-transition environment (MRINJEK et al. Tracemakers exploited the sediments for the short time. together with Paleodictyon strozzii and gyrophyllitids. gornji eocen. Scolicia ispp. Department of Geology. 1980). University of Zagreb. Croatia (goran. Ervin Mrinjek2 & Igor Vlahovi}3 1 INA-Industrija nafte Plc. Promina naslage. Zoophycos. etc. Paleodictyon. represented by few excellently preserved records of Polykampton (cast of one bedding plane with Polykampton was in 2009 included in Adolf Seilacher’s famous exhibition 'Fossil Art') are also rare and found only occasionally. Pierottijeva 6.) with Paleodictyon. 2001. (within Korlat and Debelo brdo mbs.hr) 3 Faculty of Mining. University of Zagreb. Zoophycos group and asterozoan traces. 10 000. chondritids. strozzii almost always coincides with appearance of microbial mats. studied in detail. which were never. are calciclastic sandstones and calciclastic mudstones. 2005). Sandstones were deposited by storms and mudstones were mostly a product of background sedimentation within offshore-transition zone. and individual ichnoassemblages are laterally very variable. girofiliti. are similar in composition to those found in many European flysch basins (UCHMAN. Graphoglyptids are generally rare except ichnospecies Pa- leodictyon strozzii. Croatia (igor.. Paleodictyon and Helminthorhaphe are the only graphoglyptids present in strata below Benkovac Stone mb. the most important are graphoglyptid traces (Helminthorhaphe. Lophoctenids. etc. Glockerichnus occurs in the topmost part of the unit. Upper Eocene. is the most common and ubiquitous trace fossil in the Benkovac Stone mb. more than 1 m wide forms which mark narrow transitional zone between underlying Debelo Brdo mb. Especially interesting is preservation of trace fossil Paleodictyon. The Benkovac Stone mb. represented with its different preservational varieties.. being most frequent immediately after disappearance of Zoophycos in succession. Chondrites. asterosomids. since ubiquitous occurrence of ichnospecies P. – 'flysch trace fossils' in the shallow water setting Benkova~ki kamen jedinica – 'fli{ki tragovi fosila' u plitkovodnom okoli{u Goran Mik{a1. Two major lithological types within the Benkovac Stone mb. Traces like Hydrancylus– and Treptichnus occur only in combination with mi- . Croatia (ervin. Urohelminthoida. Trace fossils from tempestite calciclastic sandstones are represented by numerous polychaete and arthropod burrows and burrows of irregular echinoids – Palaeophycus. Zoophycos appears as large. lophoctenids. gyrophyllitids. is a shallow-marine. nereitids. tragovi ~lankono`aca. mostly cropping out in a vicinity of Benkovac in the northern Dalmatia. Trace fossils from mudstones shows a quite different and broader ichnodiversity. Ichnoassemblages from the Benkovac Stone mb.). more than 2000 m thick succession from deep-marine to alluvial facies (MRINJEK et al..hr) 2 Faculty of Science. Teichichnus. Chondritids. Rhizocorallium and Thalassinoides. one of the most common trace fossils in the Benkovac Stone mb. Cosmorhaphe. only Palaeophycus is present throughout the unit. Benkovac Stone mb. Promina deposits. 10 000 Zagreb.miksa@ina. 1999. Benkova~ki kamen jedinica. Chondrites. is commonly used architectural and building stone. Belorhaphe. and probably suggest specific sedimentological/paleoecological conditions around transition zone.mrinjek@zg. graphoglyptids. Zagreb.. and Benkovac Stone mb. asterosomids and graphoglyptid Cosmorhaphe are characteristic traces for the lower part.4. medusiform burrows (gyrophyllitids). up to now. Among the aforementioned traces. Nereites. approximately 120 m thick succession of calciclastic deposits.vlahovic@rgn. Zoophycos. and is well-known for its excellently preserved trace fossils. 1995.hr) Key words: trace fossils. although these traces also occasionally occur in the younger part of the succession. Horvatovac 102a. 2005) these ichnoassemblages should be an exception to the standard ichnofacies distribution which consider them as a combination of Zoophycos and Nereites ichnofacies (FREY & SEILACHER. Croatia Klju~ne rije~i: tragovi fosila.). Field Engineering & Operations Sector. arthropod burrows. Hrvatska The Upper Eocene Benkovac Stone mb. Lovin~i}eva bb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 97 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Benkovac Stone mb. Geology and Petroleum Engineering. searching for the organic particles (plant debris.) mixed into sediment during the tempestite formation.

(1980): Uniformity in marine invertebrate ichnology. .. Variable content of food. & LUK[I].. A. A. plenty of dissolved oxygen and permanent circulation of water seems to be the major limiting factor for development of such ichnoassemblages. Croatica..– Beringeria. V. Erosive exhumation of mudstone-related traces by deposition of calcarenites (casting of the traces) has also been responsible for preservation of many trace fossils in the Benkovac Stone mb. PENCINGER. & WILMSEN. 3–115.). R. This preservation mode prevailed in younger parts of the studied unit. F. 3–41. which is rather the result of different modes of preservation than the result of tracemaker biodiversity.– Palaios. 163–184. 183–207. UCHMAN. SREMAC.– Beringeria. some phycosiphonid forms of burrows. (1995): Taxonomy and palaeoecology of flysch trace fossils: The Marnoso-arenacea Formation and associated facies (Miocene. M. (1999): Ichnology of the Rhenodanubian Flysch (Lower Cretaceous–Eocene) in Austria and Germany. 67–173. Northern Apennines. (2007): New occurrences of the trace fossil Paleodictyon in shallow marine environments: examples from the Triassic–Jurassic of Iran. A. etc. Italy). while the evidence of microbial mats occurs even later. The Benkovac Stone mb. & SEILACHER. 28. 22.W. Therefore.– Geol. UCHMAN. A. 408–416. studied ichnoassemblages could be among the shallowest occurrences of the 'flysch trace fossils' and Nereites ichnofacies published up to now (e. MRINJEK. J.g. (2001): Eocene flysch trace fossils from the Hecho Group of the Pyrenees. TAHERI. UCHMAN.T. FÜRSICH et al. 15. A few forms of burrows cannot be assigned to any group of trace fossils (forms similar to gyrophyllitid. (2005): The Benkovac Stone Member of the Promina Formation: A Late Eocene succession of storm-dominated shelf deposits. FÜRSICH. shows great variety of different ichnospecies. northern Spain.98 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 25. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 crobial mats and seems to indicate this specific sedimentary environment. REFERENCES FREY. 2007). 13. E. 58/2. J.. B.– Beringeria.– Lethaia.

flysch. To su trenuta~ni rezultati. Grdoselo i Paz u sredi{noj Istri. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 99 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Makrofosili iz razli~itih eocenskih nalazi{ta sredi{nje Istre. Sva su nalazi{ta makrofosila vezana na karbonatne megaslojeve fli{kog slijeda naslaga. da u nalazi{tu ]opi uop}e nisu na|eni regularni je`inci. prikazane su na Tablicama 1 i 2.4. Croatia Vasja Miku` & Aleksander Horvat Univerza v Ljubljani. Slovenija Klju~ne rije~i: makrofosili. Gitolampas (Echinanthus) i Brissus. . FLORA crvene alge (Lithothamnians) FAUNA Foraminiferida numuliti (Nummulitins) asterocikline (Asterocyclinas) Koralji – Anthozoa solitarni koralji (Solitary corals) kolonijski koralji (Reef building corals) oktokoralji (Octocorals) Meku{ci – Mollusca pu`evi – Gastropoda {koljka{i – Bivalvia glavono{ci – Cephalopoda Koluti}avci – Annelida Rakovi – Crustacea rakovice – Decapoda tlparsesilni rakovi – Cirripedia Mahovnjaci – Bryozoa Ramenono{ci-Brachiopoda Morski ljiljani – Crinoidea Morski je`evi – Echinoidea regularia irregularia Ribe – Pisces – + – + + – + + – + + + + + + – + + – + + + – – + – – + – + + + + + + + + + – + + + + + + + + + – – – + + + – – – + + – + + + – + + + – – + – + Paz Makrofosili (Macrofossils) Grdoselo Gra~i{}e Istra`ivani su makrofosili iz srednjeeocenskih – lutetskih fli{nih naslaga centralne Istre. Registered remains of different Eocene organisms from localities ]opi. naro~ito primjerci rodova Echinolampas i Cyclaster. Cyclaster i Macropneustes. kojih u ]opiju. Gra~i{}a. Croatia. Hrvatska Key words: macrofossils. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. Gra~i{}e. eocen. jer takva nalazi{ta s makrofosilima nisu nikada do kraja istra`ena. Plesiolampas. koji se mogu vrlo brzo promijeniti i dopuniti. Odre|eni ostaci razli~itih eocenskih organizama u nalazi{tima ]opi. Preliminarni rezultati ukazuju da je razlika izme|u lokaliteta djelomi~no uzrokovana razli~itim facijesima karbonatnih turbidita unutar fli{kog bazena. Istra. U Gra~i{}u su primjerci svih je`inaca relativno rijetki. ali su zato vi{e razli~iti. Hrvatska. U Gra~i{}u nismo na{li ni jednog primjerka slijede}ih rodova: Conoclypus. Oddelek za geologijo. Eocene. a u Grdoselu su veoma rijetki. fli{. Grdoselu i Pazu nismo na{li. 1000 Ljubljana. Tablica 1. iz nalazi{ta u okolici ]opija. Cassidulus. Istria. Gra~i{}e je zanimljivo i po na|enim iregularnim je`incima rodova Echinocyamus. Table 1. samo iz nekih lokaliteta. Gra~i{}e. Grdosela i Paza. Linthia. Hrvatska Macrofossils from different Eocene localities in central Istria. Najmanja raznolikost me|u je`incima je ustanovljena u Pazu i Grdoselu. Kod ehinoida je zanimiljiv podatak. Grdoselo and Paz in central Istria. Croatia ]opi Je`inci su taksonomski detaljno istra`ivani. determinirani do nivoa vrsta (Tablica 2 sadr`i samo popis rodova). Pericosmus. U nalazi{tima ]opi i Grdoselo neki oblici je`inaca su veoma ~esti. Privoz 11. Razlike odre|enih fosilnih ostataka izme|u spomenutih nalazi{ta.

100 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. B = rarely. Croatia (A = very rarely. C = ~esti. Table 2. Eocene echinoidea from localities in central Istria. ]opi ECHINOIDEA REGULARIA Stereocidaris Phyllacanthus Porocidaris Prionocidaris “Eucidaris” Eucidaris Phymosoma Porosoma Coelopleurus IRREGULARIA Conoclypus Echinocyamus Echinolampas Plesiolampas Cassidulus Gitolampas (Echinanthus) Ditremaster Pericosmus Schizaster Linthia Prenaster Brissus Cyclaster Macropneustes + – + + – – + + + + + – + + – + + – + + + – + – + + – – + – + – – – – + – + + – + + – – + – – – – – – – – – + – B A D A A B A A B B C A D B – – – – – – – – – – + + + + + + + – + – – – – – – – – – + + – + + – – + A A B B A A A A B U~estalost (Frequence) Grdoselo Gra~i{}e Paz . Eocenski je`inci odre|eni u nalazi{tima sredi{nje Istre (A = vrlo rijetki. D = very frequent). B = rijetki. D = vrlo ~esti). C = frequent.

Within following meter distance the most distinct change develops with installation of low oxic near-bottom conditions remaining stable until the section top. foraminifera. Within the first meter of the marine part of the section shallow water assemblage predominates. depositional depth. The benthic fauna of that latter interval is characterized by low diversity and high dominance fauna comprising oxygen depletion indicators such as Praeglobobulimina pyrula or Bolivina ssp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 101 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleoenvironmental evolution of southern Pannonian Basin during Badenian transgression Evolucija paleookoli{a tokom Badenske transgresije na jugu Panonskog bazena \ur|ica Pezelj1 & Oleg Mandic2 1 2 Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. reflecting highly oxic environmental conditions. Austria (oleg. Slightly preceding the first dark clay intercalation the environmental perturbation starts pointed out by repetitive change of diversity index. Hrvatska Department of Geology & Palaeontology. It is contribution to the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk Evolution of the Neogene Dinaride Lake System”. 1m thick carbonate beds. Gradually. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: paleoekologija. The study was made possible by courtesy of Zlatko JE^MENICA and “Ugljevik” mine authorities. 10 000 Zagreb.at) Keywords: paleoecology. The marine ingression is marked by the first occurrence of the marine macrofauna in a sandy marl horizon comprising mollusk accumulations. 10 m thick carbonate body. Benthic foraminifera record with 84 detected species shows distinct changes in composition and diversity across the section. evolucija okoli{a. marinska transgresija.. i. . Badenian. marine transgression. 1010 Wienna. Lobatula lobatula and Ammonia viennensis. Prirodoslovno–matemati~ki fakultet. Heterolepa dutemplei together with Bulimina elongata. superposed by a massive. The benthic foraminifera assemblage allows a good correlation of the marine deposits with the Badenian regional stage. About 20 m of gray marls with two dark clay intercalations follow. The Oligocene lignite bearing lacustrine deposits are superposed there by Middle Miocene marine sediments.mandic@nhm-wien. comprising clays. Horvatovac 102a. Cassisidulna laevigata.4. Geolo{ki odsjek. Elphidium rugosum. oxygen content and organic matter content.ac. The characteristic representatives are Valvulineria complanata. Pannonian Basin. marine fish remains. baden. The topmost 40 m of the logged succession include in its lower part two subordinate. followed in very top by subordinate diatomite intercalations. The most common are Asterigerinata planorbis. The measured section is about 60 m thick and beside marine sediments includes the uppermost part of the lake deposits. reflecting changes of the paleoenvironment. volcanic ash layers and fossiliferous beds with well preserved. Its sedimentary structures and lower contact point to deposition by debris flow.e. Panonski bazen. sands and coal seams. The assemblages of benthic and planktic foraminifera allow the biostratigraphic correlation of the marine transgression horizon with the upper part of the Lower Badenian based on abundant presence of Orbulina suturalis. showing a stable moderately oxic bottom environment. species dominance and bottom water oxygen content. deep water middle to outer shelf assemblage installs. Some sea level fluctuation is present with distinct shallowing peak directly above the thick carbonate body. Burgring 7. The Natural History Museum Vienna. Bosna i Hercegovina Open mine pit Bogutovo Selo near Ugljevik in NE Bosnia and Herzegovina is positioned at the southern margin of the Pannonian Basin.

Zbog intenzivne eksploatacije kamena. Na prou~enim profilima naslage donjeg sarmata se kontinuirano talo`e na naslage gornjeg badena. Na tu starost ukazuje nalaz provodne vrste ostrakoda Cytheridea hungarica (ZALÁNY). 1978. s tim da je u obzir uzeta mogu}nost uspostavljanja i nekih drugih biozona uslijed lokal- nih paleoekolo{kih uvjeta. Debljina naslaga je oko 7 m. {to ukazuje na prijelazni karakter ove Zone od badenskih prema tipi~no sarmatskim naslagama. Uzorci O17–O19 s profila Donje Ore{je 1. a uo~en je i znatan udio badenskih vrsta Bolivina dilatata REUSS. odnosno Tethys-om (RÖGL. s time da odnos s starijim sedimentima nije vidljiv. opli}avanje talo`nog bazena i druga~iji sastav badenskih i sarmatskih mikrofosilnih zajednica. Profil Donje Ore{je 1 sastoji se uglavnom od sme|kastih masivnih lapora koji se izmjenjuju s glinovitim laporima s povremenim proslojcima gline. 10 000 Zagreb. dok uski pojas mla|ih miocenskih naslaga iz krovine nije do sada detaljnije analiziran. a pru`a se pravcem jugozapad-sjeveroistok na povr{ini od pribli`no 300 km2. 1979). paleoekologija. te su dijelom erodirane ili pokrivene transgresivnim badenskim naslagama. Medvednica Mt Gora Medvednica je istaknuta topografska jedinica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. PAPP & SCHMID. kao i manja zastupljenost vrsta rodova Ammonia. Debljina snimljenih naslaga je pribli`no 8 m (ukupno 21 uzorak). Smje{teni su u krovini kamenoloma na desnoj strani potoka [um. U ovoj po~etnoj fazi opli}avanja salinitet vode najvjerovatnije jo{ nije zna~ajnije smanjen. Lokalitet Donje Ore{je je ve} dugo poznat u geolo{koj literaturi zbog debelog kompleksa trijaskih i krednih naslaga koje su detaljno prou~ene (POL[AK. donjem dijelu donjeg sarmata. budu}i da je povremeno gubio vezu sa Sredozemljem. . Detaljno prou~avanje benti~kih foraminifera i ostrakoda je omogu}ilo utvr|ivanje ukupno ~etiri biozone: gornjobadenska Buliminsko-bolivinska zona. Faculty of Science. koja je tipi~na za donjosarmatske naslage. Croatia Klju~ne rije~i: benti~ke foraminifere. {to je omogu}ilo kontinuirano pra}enje slijeda krovinskih naslaga. jasno upu}uje da su sarmatske mikrofosilne zajednice `ivjele na podru~ju unutra{njeg {elfa s mogu}im oscilacijama u salinitetu vode. te gornjeg batijala (profil Donje Ore{je 2). koji je. unutar Paratethys-a imao specifi~nu geolo{ku povijest. Njezina jezgra uglavnom je sastavljena od paleozojskih i mezozojskih stijena razli~itog postanka i okru`ena transgresivno talo`enim mla|im tercijarnim i kvartarnim sedimentnim stijenama ([IKI]. CICHA et al. Sarmatian.. U pravilu je uzorkovana svaka litolo{ka promjena (ukupno 19 uzoraka). 1999).. 1998). Sarmat. uz koju se jo{ javljaju vrste Aurila haueri (REUSS) i Quadracythere sp. Biostratigrafska analiza prou~enih profila bazira se na standardnim biozonacijama koje vrijede za podru~je Centralnog Paratethys-a (PAPP et al. Medvednica Key words: benthic foraminifera. Na profilu Donje Ore{je 2 (udaljen cca 200 m zapadno od profila Donje Ore{je 1) jasno je uo~ljiv transgresivan kontakt badenskih naslaga s krednom podlogom. Tek detaljna analiza mikrofosilne zajednice ukazuje na promjenu okoli{nih uvjeta tj. te srednjesarmatska Elphidium hauerinum zona. Cibicidoides pseudoungerianus (D’ORBIGNY) i Cassidulina laevigata D’ORBIGNY. na {to upu}uje znatan udio marinskih vrsta benti~kih foraminifera. Profili Donje Ore{je 1 i Donje Ore{je 2 nalaze se kod istoimenog sela sjeverno od Svetog Ivana Zeline u sjeveroisto~nom dijelu Medvednice. Unutar ostrakodne zajednice dominira vrsta Argilloecia sarmatica (ZALÁNY). palaeoecology. donjesarmatske biozone Anomalinoides badenensis zona i Elphidium reginum zona. 1995). dok je u gornjem dijelu evidentan pove}ani udio gline. te izrazita dominacija vrste Anomalinoides badenensis (D’ORBIGNY). te uzorak R12 s profila Donje Ore{je 2 pripadaju Anomalinoides badenensis zoni tj. Tijekom miocena ovo je podru~je pripadalo Centralnom Paratethys-u.102 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. u odnosu na analizirane badenske zajednice. Porosononion te bo~atih vrsta elphidija.) \ur|ica Pezelj & Jasenka Sremac Department of Geology and Palaeontology. Unutar benti~ke zajednice niske raznolikosti vrlo je ~esta i vrsta Rosalina obtusa D’ORBIGNY. Na podru~ju Donjeg Ore{ja sarmatske naslage se kontinuirano talo`e na gornjobadenske naslage vanjskog {elfa (profil Donje Ore{je 1). Pad vrijednosti razli~itih paleoekolo{kih pokazatelja (P/B odnos. indeksi raznolikosti) te porast koli~ine kisika pri morskom dnu (vi{e vrijednosti BFOI). bez izrazite razlike u litolo{kom sastavu sedimenata. Gornjokredne naslage su transgesivne preko gornjotrijaskih vapnenaca. University of Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sarmatske naslage lokaliteta Donje Ore{je (Medvednica) Sarmatian sediments of Donje Ore{je (Medvednica Mt. te s manjim oscilacijama u dubini talo`nog bazena. U donjem dijelu prevladavaju uslojeni do masivni sme|kasti lapori. u kamenolomu su se tijekom vremena otvarale nove eta`e. Horvatovac 102a. 1985.

te jo{ uvjek poprili~an udio vrste A. Badenian. obtusa. senckenberg. (ur.): Chronostratigraphie und neostratotypen miozän der Zentralen Parathetys. (1978): Foraminifera. PAPP. RÖGL. [IKI]. Facts and hypotheses of an Oligocene to Miocene paleogeography (short overview). (1985): Die fossilen foraminiferen des Tertiaren Bekens von Wien. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 103 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Elphidium reginum zona tj. & ^TYROKÁ.95%. A. Unutar benti~ke zajednice je zapa`en znatan udio razli~itih vrsta elfidija. Zagreb. (1995): Prikaz geolo{ke gra|e Medvednice. Aurila angulata (REUSS). hauerinum. I. (1979): Stratigrafija i paleogeografija biolititnog kompleksa senona kod Donjeg Ore{ja (Medvednica. geol. J..– Acta geol. & SCHMID. & CTYROKA. Uzorci R15–R18 na profilu Donje Ore{je 2 pripadaju Elphidium hauerinum zoni tj. I.. Unutar ove zajednice je uo~en mali porast udjela disoksi~nih i infaunalnih oblika. POL[AK.– Abh.. Osla|ivanje dokazuje i sastav bo~ate ostrakodne zajednice. josephinum i Elphi- dium obtusum (D’ORBIGNY). U svakom slu~aju znatna zastupljenost bo~atih vrsta benti~kih foraminifera. F. I. {to tako|er ukazuje da je ova zajednica `ivjela u ne{to pli}em i uzburkanijem okoli{u nego zajednica iz Anomalinoides badenensis zone. vrste Ammonia vienensis (D’ORBIGNY). SENE[. te vrste Nonion tumidulus PISHVANOVA. donjem dijelu srednjeg sarmata. koja se u ovom dijelu unutra{njeg {elfa javlja s udjelom od ~ak 14. Evidentno je da su unutar ostrakodne zajednice najzastupljeniji rodovi s ~vrstim i ja~e kalcificiranim lju{turama. RÖGL.. K. RUPP. der Wissen. A. (1998): OligoceneMiocene foraminifera of the Central Paratethys. 1–325. 50/4. Geologisch.– U: [IKI]. Bundesanst. badenensis. Cytheridea hungarica (ZALÁNY) i Elphidium reginum (D’ORBIGNY). LITERATURA CICHA. K. 9/6. & STEININGER. 7–30. J. 1–311. F. gornji dio donjeg sarmata je utvr|ena na profilu Donje Ore{je 2 – uzorak R13. 549.E.– Abh. naturforsch. sjeverna Hrvatska).. od kojih treba posebno istaknuti vrstu E. Starost ove zone je utvr|ena na osnovi nalaza usko provodne vrste ostrakoda Aurila merita (ZALÁNY). Tako|er je zna~ajan i nalaz sarmatskih elfidijuma vrsta Elphidium josephinum (D’ORBIGNY) i Elphidium hauerinum (D’ORBIGNY).. Argilloecia sarmatica (ZALÁNY) i Xestoleberis glabrascense (REUSS). na ovom dijelu unutra{njeg {elfa upu}uje na mogu}e opli}avanje i poja~ano osla|ivanje sedimentacijskog prostora. Zagreb. nosioca ove zone. Vrlo su ~este i vrste Bolivina sarmatica DIDKOVSKIY te R. Akad. C.): Geolo{ki vodi~ Medvednice.4. CICHA. Bratislava. J. te vrste E. Ges. Elfidiji prevladavaju u sastavu zajednice benti~kih foraminifera. A. F. kao i sastav cjelokupne zajednice. 1–38.– U: PAPP. istra`.. (ur.– Geol. PAPP. Ostrakodna zajednica je obilje`ena vrstama Leptocythere tenuis (REUSS). (1999): Mediterranean and Paratethys. te donjosarmatskih vrsta Aurila mehesi (ZALÁNY). Carpathica. . A. Inst. 37.. 339–349... 263– 325. M. {to mo`e upu}ivati na produbljavanje talo`nog okoli{a i/ili ne{to ve}u koli~inu organske tvari u sedimentu. CICHA. Verlag der Slowak.

repair marks Klju~ne rije~i: viviparidi. Damage reconstructed by repair mark analysis of ornamented and smooth viviparid shells is comparable with zones of maximum stress intensity plotted on FEA models. damage of the smooth shell is Figure 1. gastropods with smooth shell and gastropods with spiral rib ornamented shells. Repair mark shape and size on the real ribbed shell is in good accordance with predicted damage on FEA models for ribbed shell. The shell geometry was reconstructed from the transverse sections of the shells using Mathematica software and general equations for shell coiling. The model was transferred to a general purpose finite element analysis program (ANSYS rev 5. Japan). On the collected gastropod specimens. or damaged areas on the shell surface and its structure. Repair mark and FEA model for smooth shell. Unsuccessful and not lethal attack on gastropods may result in shell regeneration. 10 000 Zagreb. Cybernetic System. according to this. but rather simple morphogroups were selected and analysed. A number of smooth and ornamented viviparid shells were collected in the field and analyzed by repair mark examination. 1 showing repair mark damage on ribbed gastropod shell and segment of ribbed shell model with stress intensity contours plotted. Slika 1. and scanning electron microscopy. Oblik i veli~ina tragova zara{tanja na rebrastim ku}icama mo`e se dobro povezati s o~ekivanom {tetom na FEA modelima za rebraste ku}ice. but this hardly can be the best solution since the high metabolic cost of producing and carrying heavy carbonate shell. A thick and massive shell is usually a good passive defence strategy against predator attacks. Tokyo. Fig. but in a higher number of shells with small damages (VERMEIJ et al. Two morphologically distinct viviparid groups were selected. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Mollusc shell repair marks as indicator of predator-pray interaction Tragovi zara{tanja na skeletima meku{aca kao indikator odnosa predator-plijen Hrvoje Posilovi}. Some morphological features protect gastropod shell against crushing. 1981). but ornamentation in specific morphological characters can be functional in many different ways and it can be very difficult. funkcionalna morfologija. University of Zagreb.. Tragovi zara{tanja i FEA model za glatke ku}ice. tragovi zara{tanja This paper is an attempt to explain biomechanical function of gastropod shell ornamentation at the viviparid example. Figure 2. numerical modelling (Finite Element Modelling – FEM). Slika 2. .1 Zlatan Bajraktarevi}1 & Dinko Kozak2 1 2 Faculty of Science. Croatia Key words: viviparids. it can be seen that repaired damage of the aperture on the ornamented viviparids are more frequent than on the smooth ones. Ornamentation of the external shell surface usually increases shell strength. A more resistant shell should result in less successful predation. Fig.5. 35 000 Slavonski Brod. Traces of such non-fatal peeling in gastropods can be seen as scars. functional morphology. Croatia Muzej Brodskog posavlja. others from peeling or sinking in the soft sediment. Stress intensity plotted as a contour plot on the smooth gastropod shell is symmetrical in shape and not showing any preferential stress direction. In this study a species-level distinction was not implemented. 2 is the same plot for smooth shell. Ante Star~evi}a 40. or almost impossible to determine its function. Horvatovac 102a.104 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Not lethally damaged shells in aperture area are regenerated by the mantle edge activity.

(2010): Functional morphological analysis of evolution of ribbing in Pliocene viviparid shells from Croatia. which at the same time significantly increases the weight of the complete shell – in contrast to the ribbed forms. .x VERMEIJ. & BAJRAKTAREVI].E. SCHINDEL D.4. Taxonomical composition of morpho-groups does not influence our interpretations in this paper (POSILOVI] & BAJRAKTAREVI].– Lethaia.– Science. 214. they would have to use significantly more material for the formation of the shell and thus they would be proportionally heavier.1111/j.1502-3931. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 105 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book symmetrical in shape and is not directed with some morphological features. 1. E. 1024–1026. Ribbed shell contour plot showing maximal stress intensity concentrated in the rib direction which is very similar to the repair mark on the Fig. and which also causes the decrease of the shell weight. H. G. (1981): Predation Through Geological Time: Evidence from Gastropod Shell Repair.2009.. So it follows that high rib will “shift” material away from the neutral plane of the shell wall more than just a smooth wall.00209. Strengthening of the shell in smooth viviparids requires large amounts of material to achieve small increase of thickness and second moment of area. requiring more food and more energy. Z. If smooth forms tended to achieve the same resistance as the ribbed ones. REFERENCES POSILOVI]. 2010). doi 10. To increase the shell strength. & ZIPSER. which achieve stronger strengthening of the shell with smaller amounts of used material.J. shell material is shifted away from the middle plane in the direction of the outer side of the shell which in fact presents the formation of a more or less pronounced rib.

were useful for biostratigraphic analyses. samples in Istra more-3 and Istra more-4 contain different assemblages. Lovin~i}eva b. Due to the possible reworking of drill cuttings. During the E12 Zone planktonic foraminiferal assemblage is highly diversified and productive. paleooceanography. filogenija i paleobiologija eocenskih planktonskih foraminifera iz sjevernog Jadrana Vlasta Premec Fu~ek. A. curry. as well as the species succession of the genus Globigerinatheka. G. Important in assemblages are also subbotinids (25%). but only in Istra more-5 well. In the Istra more-5 well.. barri. aragonensis dissappeared and Igorina broedermanni became very rare. Assemblages of the E13 zone are characterized by persistence of the subtropical fauna (Acarinina. Middle and Late Eocene. high-resolution biostratigraphic and isotope analyses have been conducted on a 6 m cored . Morozovelloides crassatus and Acarinina pseudotopilensis remain abundant. Besides the zonal markers. the evolutionary lineage of the Turborotalia cerroazulensis group. srednji i gornji eocen. altispiroides. G. The last occurrences of the several muricate species have also been detected: Acarinina bullbrooki. become more frequent. 10 002 Zagreb. The main signature of the E10 Zone is a rich and highly diversified planktonic foraminiferal association (32 species). Biostratigraphic analyses were made on drill cuttings and five cored intervals. d. Turborotalia frontosa and T. diversity. Muricate warm water taxa Acarinina. Globigerinathekids are represented by Orbulinoides beckmanni and Globigerinatheka euganea. M. By the end of the zone. isotopes. At the E14/E15 boundary. Turborotalids and globigerinathekids still remain successful groups in planktonic assemblages. Speciation of the Globigerinatheka was the main characteristic of the E9 Zone. paleooceanografija. pomeroli and a new species T. all groups mentioned in previous Zones persisted. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Biostratigraphy.b. pseudovenezuelana. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Morozovelloides.. paleookoli{. Istra more-4 and Istra more-5 wells consist of hemipelagic deposits of marls and clayey marls with exeptionally well preserved planktonic foraminifera. Morana Hernitz Ku~enjak & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte. index. The end of the Zone is marked by the extinction of all large acarininids and Morozovelloides crassatus. At the same time. subconglobata. possagnoensis disappeared. whereas T. topilensis and Morozovelloides lehneri. and G. paleoclimatology. sjeverni Jadran The middle and late Eocene sediments from the Istra more-3. whereas muricate taxa are absent or very rare. possagnoensis and T frontosa successfully co-existed during the Zone. M. a zonal scheme which emphasizes highest occurrences (HO) of the index taxa has been used. This extinction event is very well documented in the Istra more-5 well. first occurrence of a few species of the genus Morozovelloides (M. turborotalids (20%) and globigerinathekids (5%). izotopi. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. T. mexicana.106 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. phylogeny and paleobiology of Eocene planktonic foraminifera from the North Adriatic Sea Biostratigrafija. with abundant subbotinids and turborotalids. paleoenvironment. cerroazulensis. Besides them. crassatus and M. In the E11 Zone. The succession studied was deposited on the eastern edge of the Venetian Basin in a slope to basinal environment. Near the end of the Zone. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. Standard planktonic foraminiferal zones from E8 to E16 were identified (BERGGREN & PEARSON. raznolikost. Beside Turborotalia pomeroli and T. In these wells Turborotalia pomeroli. Inside the Zone. North Adriatic Sea Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. cerroazulensis. and Globigerinatheka) as well as by speciation of the cool water species like Dentoglobigerina galavisi and D. Hrvatska Key words: planktonic foraminifera. Tropical to subtropical planktonic foraminiferal assemblages of the Zone E8 have been determined in Istra more-5 well and in cored interval of the Istra more-3 well (1964– 1967 m). Five species have been determined: G. defined in the cored interval (1557–1565 m) from Istra more-5 well. bandy. G. coronatus) has been noticed. in which the acarininids and morozovelloids are dominant (35%). Igorina and Morozovelloides were dominant component of these assemblages. paleoklima. 2005). acarininids and subbotinids are dominant in the assemblages. with few specimens occurred T. Subbotinids remain important component in these assemblages.d. the most abundant are warm water species Acarinina mcgowrani and Morozovelloides crassatus.

ototara. corresponds to approximately 10 kyr. collactea and A.S. . After both extinction events the d13C values show less variability suggesting a period of stability in ocean circulation. WADE. PEARSON. REFERENCES BERGGREN. 2001. The 80 cm interval between two extinctions levels. praegemma. DSDP SITE 523.N. barri which probably occupied upper mixed layer.N. as well as by the first occurrence of the Turborotalia ampliapertura. The first extinction level is at 1172. Only small acarininids. the Turborotalia cerroazulensis group as well as the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalis. Morozovelloides crassatus occurs in the fine fraction (160–250 µm) up to the depth of 1171.A. indicating strong climate deterioration and global cooling. Turborotalia. 279–298. 2008). M. Glo- bigerinatheka index and G. Above this depth no specimens have been found. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 107 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book interval from Istra more-5 well (1170–1176m). whereas both Turborotalia pomeroli and T. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. luterbacheri became extinct at the E15/E16 boundary.A. Fluctuation in both d18O and d13C values near and between two extinction levels could imply changes of ocean circulation and instability of the water column. 244–255. B. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). W. (2008): Planktonic foraminiferal turnover.– Journal of Foraminiferal Research. gemma) and by the first appearance of the tiny species Cassigerinella chipolensis. Generally. Turborotalia ampliapertura is very rare in the late Eocene and becomes more frequent after boundary. Globoturborotalita. SHACKLETON. indicating the changing climate.. In the E14 Zone. 68.. (1993): Stable isotope paleoecology of middle Eocene planktonic foraminifera and multi-species isotope stratigraphy. 123–140.4. mexicana successfully persisted in that period. P. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catapsydrax (8%) are less abundant. muricate taxa were replaced by increased number of cool-water prefering taxa like Subbotina. The most common species are Turborotalia cocoaensis and Subbotina linaperta. Due to the mentioned speciation. echinata. assemblages were dominated by cool-water preferring taxa similar as in the previous zone.J. P. & PEARSON. C. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania. Tenuitella (T. Although Globigerinatheka barri and G. South Atlantic. Catapsydrax and Pseudohastigerina. Two extinction horizons of the muricate species have been recorded. The heavier d13C values values show Globigerinatheka index and G.N. medizzai. This boundary is also characterized by abundant occurrence of microperforate taxa such as Chiloguembelina (C. Planktonic foraminiferal assemblage of the late Eocene E16 Zone is rich and moderately diversified (28 species). N. they became extinct by the end of the Zone. cubensis). P.6 m. the total diversity still stays high (28 species). according to the long-term average sedimentation rate of 8 cm per 1 kyr. possibly indicating a period of increased ecological stress for all group of planktonic foraminifera. N.– Journal of Foraminiferal Research. & HALL. Multi-species oxygen and carbon stable isotope analyses are used to define their relative depth habitats in the well stratified water column (PEARSON et al. 35/4. E15 Zone was characterized by speciation of microperforate Tenuitella and Globoturborotalita. cerroazulensis constantly show thermocline habitat. & PEARSON. suggesting calcification in the warmest surface water and temperatures of about 24°C. Sub-thermocline waters inhabited only Catapsydrax unicavus. persisted into the late Eocene.80 m. 23/2. Acarinina mcgowrani is species with the lightest d18O. represented by A. A. T.– Marine micropaleontology. The Eocene/ Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantkeninids. WADE & PEARSON.. where large acarininids (Acarinina mcgowrani) abruptly disappear.

Primjer rekristalizacije glatke. kada se pod velikim pove}anjima od 2000-4000x uo~ava hrapava povr{ina prekrivena sitnim kristalima kalcita. Lovin~i}eva b. Naj~e{}e dijagenetske promjene na ku}icama planktonskih foraminifera. a koje se doga|aju u razli~itim fazama dijageneze. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. wall texture. Rekristalizacija Rekristalizacija reda veli~ine nekoliko mikrona naj~e{}e nije vidljiva pod svjetlosnim mikroskopom. C.b. sjeverni Jadran Key words: planktonic foraminifera.108 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Izlu~uju se krupni.dissolution of the test -“peeled off”. struktura stijenke. nepravilni grumeni kalcita koji mogu potpuno prekriti primarnu strukturu. Ku}ice planktonskih foraminifera. 3.of the genus Turborotalia. north Adriatic Sea Duboke istra`ne bu{otine Istra more smje{tene su u sjevernom dijelu Jadranskog mora i pripadaju rijetkim svjetskim lokalitetima s iznimno dobro o~uvanim planktonskim foraminiferskim zajednicama. O~uvanost kalcitnih ku}ica jedan je od najva`nijih elemenata koji omogu}avaju filogenetske i taksonomske studije (HEMLEBEN & OLSSON. Ovi veliki kristali mogu biti vidljivi i pod svjetlosnim mikroskopom. D – gametogeni kalcit kod vrste Globigerinatheka index. 4. Primarna stijenka je otopljena u obliku nepravilno raspore|enih rupica.d. Alteracija ili zamjena Alteracija ili zamjena zamije}ena je kod samo nekoliko primjeraka. homogene kriptokristalaste stijenke prisutan je npr. Scanning Electron Microscope images of diagenetic modified walls of the planktonic foraminifera: A – wall recryistallization of the genus Hantkenina. 10 000 Zagreb. Unato~ tomu. 1-A). 1-C). dijagenetske promjene. B. eocen. D – gametogenic calcite of the species Globigerinatheka index. predstavljaju dragocjene podatke u kojima su zapisani paleooceanografski i paleoklimatski uvjeti nekada{njih marinskih okoli{a. C – alteracija stijenke kod vrste Globigerinatheka index. B – lju{tenje stijenke kod roda Turborotalia. Figure 1. Dijagenetski procesi koji utje~u na prvobitni sastav i strukturu ku}ica najmanje se osje}aju u glinovito laporovitim stijenama koje su zastupljene u eocenskim sedimentima sjevernog Jadrana.. diagenetic changes. 2006). Eocene. A – rekristalizacija stijenke kod roda Hantkenina. U novim uvjetima izlu~uju se veliki idiomorfni kristali koji u potpunosti mogu prekriti primarnu strukturu stijenke (Sl. 2. Stvaranje kalcitne kore Kalcitna kora po~inje se stvarati na povr{ini nekih ku}ica kada one dospiju na morsko dno. a novonastala struktura stijenke mo`e se uo~iti jedino na SEM-u. koje su u potpunosti izgra|ene od kalcita. detaljna prou~avanja na skaniraju}em elektronskom mikroskopu (SEM) otkrila su nekoliko vrsta promjena primarnih struktura na stijenkama ku}ica. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. su slijede}e: 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dijagenetske promjene na stijenkama ku}ica planktonskih foraminifera Diagenetic changes on the planktonic foraminiferal tests Renata Slavkovi}. Fotografije dijagenetski izmijenjenih stijenki ku}ica planktonskih foraminifera snimljenih skaniraju}im elektronskim mikroskopom. Budu}i da je ova pojava primije- Slika 1. npr. Vlasta Premec Fu~ek & Morana Hernitz Ku~enjak INA-Industrija nafte. a posredno ih i{~itavamo iz kvalitetnih rezultata izotopnih analiza.kod vrste Acarinina truncatulinoides. . Korozija stijenke ili selektivno otapanje stijenke Korozija stijenke zabilje`ena je kod vrsta rodova Globorotaloides i Acarinina. d.wall alteration of the species Globigerinatheka index. Hrvatska Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. kod vrsta roda Hantkenina (Sl. pa sve do otapanja ve}ih dijelova ku}ice kod vrsta koje su ja~e podlo`ne otapanju.

Pri tome ina~e svijetle ku}ice dobivaju tamniju boju i nisu pogodne za izotopne analize. 363 str. C. Defolijacija ili lju{tenje (“peeled off”) Defolijacija ili lju{tenje zapa`eno je kod vrsta grupe Turborotalia cerroazulensis (Sl.A. a rezultat toga je vi{eslojna stijenka. OLSSON. 47–66. 283–310. Svaka stijenka nastaje izlu~ivanjem kalcita na vanjskoj i unutra{njoj strani primarne organske membrane – POM. koji su bogati nutrijentima. .– Marine Micropaleontology. (eds.R. HUBER. 5. HEMLEBEN. W. Special Paper. 1980).. Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica manifestira se na povr{ini stijenke u obliku manjih ili ve}ih kalcitnih bodlji. 41. 6. Globigerinoides sacculifer (Brady). & BERGGREN.– Springer-Verlag. M.W. U neposrednoj je vezi s bilamelarnom teksturom stijenki planktonskih foraminifera. A. koja se tijekom dijageneze mo`e lju{titi. R. O.. HEMLEBEN. kao i glinovitim materijalom. SPINDLER. & ANDERSON.): Atlas of Eocene Planktonic Foraminfera. LITERATURA BÉ. 7. Ona predstavlja biogeni proces dodavanja nepravilnih kalcitnih grumena na povr{inu ku}ice.– In: PEARSON. P. HEMLEBEN.. (1989): Modern Planktonic Foraminifera. The Cushman Foundation for Foraminiferal Research.4. C.T. 1989). 1-D) te kod vrste Subbotina senni. B. a najo~itija je kod vrsta roda Globigerinatheka (Sl. Ova pojava zamije}ena je kod mnogih skupina planktonskih foraminifera. 8. glaukonitom. i time vjerojatno favoriziraju pre`ivljavanje mladih jedinki i daljnju egzistenciju vrste.N.. 1-B). New York. Proces se ponavlja kod stvaranja svake nove klijetke. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 109 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book }ena na samo nekoliko primjeraka. Ponekad je te{ko razlikovati tako nastali gametogeni kalcit koji jedinka izlu~uje u zadnjoj fazi svog reproduktivnog ciklusa od kalcitne kore (2). {to rezultira bilamelarnom stijenkom.. One mogu dovesti do zabune kod prou~avanja jer podsje}aju na primarnu ornamentaciju koju izlu~uje jedinka za svoga `ivota. & OLSSON. kojim se ku}ica ote`ava i do 30% (BÉ. (1980): Gametogenic calcification in a spinose planktonic foraminifera. Doga|a se oko 16 sati prije odbacivanja gameta i zapravo predstavlja evolucijsku prilagodbu kojom se omogu}uje tonjenje ku}ice u dublje slojeve stupca vode. odnosno na~inom kalcifikacije. C. nije nam poznata pojava koja je do nje dovela. (2006): Wall textures of Eocene Plamktonic Foraminifera. R. 5. Zapunjavanje ku}ica Zapunjavanje ku}ica tako|er se odvija nakon {to one dospiju na morsko dno i bivaju zapunjene u najve}em broju slu~ajeva piritom. (HEMLEBEN et al.H. Gametogeni kalcit Gametogena kalcifikacija je va`na pojava koja se odvija za `ivota jedinke.K.K. naj~e{}e kaolinitom.

. div. Densosporites sp. Faculty of Science.. The deepest part of this interval (3120–2415 m) is consisted of claystone/shale with opaque materials (probable magnetite). rarely altered to greywacke.. Sediments most probably originated in the transitional (deltaic) environment with occasional short marine episodes (perireef). Sedimentation probably took place in continental-marine transitional paleoenvironments. Raistrickia sp. Cingulizonates sp. The Tanf Formation (3165–3120 m) of the Silurian. The most significant microfossils are: Ammarchaediscus explanatus VDOVENKO. div. 10 000 Zagreb. Spelaeotriletes sp.. Depositional environment was most probably transitional to continental. Omphalotis omphalota (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER).?Densoisporites sp. Omphalotis? sp. 1996) are determined: Calamospora sp. siltstone. The next interval (2415–1610 m) is made of mudstone/shale in places sandy and conglomeratic... Verrucosisporites sp. identified at the bottom of the well.110 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4... The Early Carboniferous age is confirmed on the basis of palynofloristic sporomorph composition (Cingulizonates sp. div. div.. University of Zagreb. 10 000 Zagreb. Ninoslav Sabol1. Lycospora sp. According to the palynofloristic assemblage (MOLYNEUX et al.. The Palaeozoic Amanus Sand Formation and the Mesozoic Amanus Shale Formation follow. Carboniferous.. Endothyra cf. div. Kre{imir Krizmani}1. therefore reverse faulting should be taken into consideration. Anaplanisporites sp.. Since there are no relevant microfossils. Punctatosporites sp. Pseudoammodiscus– sp. div. quartzarenite and litharenite. Sachsova 2. The succession of sediments began with the Markada Formation (4147–3165 m) of the Palaeozoic. div.. Cretaceous. crystalline dolomite with anhydrite and gypsum. Croatia 2 Croatian Geological Survey. Georg Koch2 & Jasenka Sremac3 1 INA – Industrija nafte d.. Lithostratigraphic Formations The vertical exploration well Al Bahra-1 is located in the Hayan block in Syria. with some fluviatile influence. Croatia 3 Department of Geology. or subarkoze). Vladimir Veseli1. It has penetrated 4147 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Silurian. div. siltstone. karbon. The Carboniferous deposits occured below and above the Silurian deposits.. pusillites.. Damir Stankovi}1. div. claystone and seldom aphano to crystalline dolomite. Permian. div. and Bryozoa.. Spelacotriletes sp. trijas..d. div. Vallatisporites verrucosus and Vallatisporites vallatus.. sandy shale and opaque material (probably magnetite) seemed to be brought into abnormal contact with the Carboniferous sediments beneath. Planoendothyra spirilliniformis (BRAZHNIKOVA & POTIEVSKA). Vallatisporites cf. biomicrite (W). Lovin~i}eva bb. perm.?Cyclotriletes sp. and Veryhachium sp.. as well as lenses and laminae of bioclastic limestone (W/P). numerous sporomorph assemblage (OWENS.. Vallatisporites sp... Acanthotriletes sp. shale and tuff are defined. Reticulatisporites sp. Zlata Ivani~ek1. Horvatovac 102a. Field Engineering & Operations Sector. litharenite.. consisted of shale. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Al Bahra-1 (Sirija) Branko Sokolovi}1. Lophotriletes sp. bowmani PHILLIPS. and palynomorphs are rare and poorly preserved (?Endosporites sp. Croatia Klju~ne rije~i: silur. EK logs and lithology. litostratigrafske formacije Key words: Silurian. E&P Research Laboratory Department. Exploration & Production BD. Endothyra“ sp. Leiotriletes sp. Evittia sp. Lophosphaeridium sp.). Tetrataxis sp. as lacustrine-swamp to tidal flat sediments. Retusotriletes sp. kreda.). 10 000 Zagreb.. Cymbosphaeridium sp.. with lenses or laminae of quartzarenite to subarkose.. Raistrickia grovens. Lithology and palynofacies characteristics indicate deposition in relatively proximal marine shelf environment with some fluviatile influence. Vallatisporites sp. Pseudoammodiscus parvus (REITLINGER). 1996) represented by Multiplicisphaeridium sp. Convolutisporites sp. The Markada Formation (3120–1060 m) of the Palaeozoic follows. the sediments are dated as Silurian in age..?Veryhachium sp. Triassic. similis (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). the Permian to Scythian age is just supposed on the basis of correlation with previous investigated wells. Punctatisporites sp. “Endothyra” ex gr. The series ends with the hematitic mudstone/shale (in some places sandy and conglomeratic or turn into the greywacke) and sporadically with quartzarenite of the last interval (1610– 1060 m).. Also. Sediments are composed of shale (in places sandy) with a lot of opaque materials (probably magnetite) and lenses of siltstone and quartzarenite. In this interval (1060– 790 m) quartzarenite (in places with characteristic of sublitharenite... Carboniferous age has been defined by very rich fossil assemblages..

Lunatisporites acutus.. 111. Triadispora sp.. and Aulotortus sp. (1995): Age Variability of Palynomorph Compositions of the Middle and Late Triassic of Syria and their Relation to Climate and Facies.. A. I. On the basis of correlation with previously investigated wells. Voltziaceaesporites heteromorpha. Samaropollenites speciosus. MESI]. YAROSHENKO. palynofacies and organic facies of Triassic evaporitic-carbonate succession: Examples from Croatian off-shore and Syrian on-shore wells. deposits are dated as Coniacian – Early Campanian in age. consisted of fossiliferous marls to calcareous marlstones came after. Striatoabieites balmei. Environment of deposition is outer shelf to deep marine.. thin mollusc shells. Minutosaccus crenulatus.. Pseudenzonalasporites summus.. AASP Foundation. D. Todisporites sp. (eds. very finely crystalline and coarsely crystalline with visible vugy porosity).. BALA@-BOROMISA.. Abstracts Book.C. REFERENCES LU^I]. Based on the palynofloristic assemblages (730–720 m) the Late Anisian to Early Ladinian age is defined.. dolomitized ooidic bioclastic limestone (W/P) and claystone to clayshale continues into the Upper Triassic as well (LU^I] et al.. sporadically coarsely. E. (2003): Lithofacies. Sediments are deposited in supratidal with sabhka environment... 2. Heliosaccus dimorphus. B (1996): Upper Carboniferous Spores and Pollen.4. & McGREGOR. Falcisporites sp. 597–606.C. EK logs. J... The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (202– 150 m). K. Frondicularia sp. 2. Microfossil association is very poor or almost absent. cf.– Stratigraphy and Geological Correlation. . Besides fragments of echinoderms. 3/4.. G. Opatija. together with Middle to Late Triassic benthic foraminifera have been found: Frondicularia xiphoidea KRISTAN-TOLLMANN. div. OWENS. Camerosporites secatus. micrite (M) in places dolomitized. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. G. Muricohedbergella sp. MARETI]. Semiinvolutina sp. D.– In: JANSONIUS.) are represented rarely. Parillinites sp. Discordantly follows the Judea Formation of the Upper Cretaceous (311–202 m) composed of dolomite (aphanocrystalline.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 111 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Next is the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle Triassic (790–570 m) composed of dolomite (very finely to medium. Brachysaccus neomundanus. Vitreisporites pallidus.. J. Froehlichsporites traversei. R. FOR[EK. (eds. & BUBNI]. O. defines Late Campanian to Maastrichtian age. Stellapollenites thiergartii. Microfossils are rare.. crystalline). & WICANDER. 2003). Patinasporites densus. Cannanaropollis scheuringii. D. div. Sulcatisporites kraeuseli.) and Chlorophyceae (Botryococcus sp. Only rare undeterminable small benthic foraminifera. Archaeoglobigerina blowi PESSAGNO. The Kurrachine Dolomite (570–311 m) Formation consisted of very finely to coarsely crystalline dolomite with laminae of organic matter and early diagenetic acicular and nodular anhydrite.): Palynology: Principles and Applications. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (150– 45 m) made of fossiliferous clay marl and fossiliferous marl to calcareous marlstone ends the succession of sediments in Al Bahra-1 well. Aulisporites astigmosus. & McGREGOR. Partitisporites sp. Michrystridium sp. Both planktonic and benthic foraminifera (Heterohelix globulosa (EHRENBERG). AASP Foundation. and Bulimina sp...– 22nd IAS Meeting of Sedimentology. Lunatisporites pellucidus. KOCH. (1996): Palaeozoic Phytoplankton. Brachysaccus ovalis. 1995). On account of recovered microfossil assemblages and EK logs. 493–529. D. Muricohedbergella sp. the deposits of the analysed samples are dated more precisely as Carnian in age (YAROSHENKO & BASH IMAM. S. On the basis of the recovered palynofloristic assemblages represented by Minutosaccus crenulatus. Partitisporites verrucosa. Lithology and palynofloristic assemblages indicate peritidal – supratidal environment. and lithology the age of whole interval has been estimated as Late Cenomanian – Turonian. div. Platysaccus queenslandiae. Agathamminoides sp. div. Phytoplankton (Leiosphaeridia sp. & BASH IMAM. MOLYNEUX. gastropods and ostracods have been found. ostracods and thin mollusc shells.P. The microfossil association of rare planktonic foraminifera Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). in places sandy and recrystalized dolomicrite (aphanocrystalline to very finely crystalline dolomite) and sporadically volcanoclastic (?) breccia and shale. I.G. div. J. Samaropollenites speciosus. Sporomorphs are abundant: Punctatisporites sp. Duplicisporites sp. KRIZMANI].) have been identified. Sedimentation took place in outer shelf to deep marine depositional environment.– In: JANSONIUS. Angustisulcites sp.. 375–392. Le HÉRISSÉ.): Palynology: Principles and Applications. [PANI]. S. Alisporites sp.

-J. Slovenia Klju~ne rije~i: [pilja formacija. jasnije je i prihvatljivije definiran razvoj badena u Sloveniji (TURK.. wielic (M42). magnetska polarnost Key words: Spielfeld formation. 145–148. Rp-marker. M.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. mineralo{ko-petrografskih. 1987. vulkanizam. Naturhist. magnetic polarity [pilja formaciju (TURK. da se na osnovu postoje}ih geolo{kih i bu{otinskih podataka (arhiv Nafte Lendava) poku{a definirati razvoj badena. dubokomorski facies. A1-horizon. (1993): Reinterpretacija kronostratigrafskih in litostratigrafskih odnosov v Murski udorini.. glaukonitski pje{~enjaci. 89A. m-marker. {lirski razvoj. kako u smislu operativnih jedinica Pg-miocena za plinski rezervoar polja Peti{ovci. 56/3. KAROLI. F. A. 9220 Lendava.– Ann. Me|utim. D. neobjavljeno. jo{ uvijek nije paleontolo{ki rije{en problem granice prema karpatu i sarmatu. VASS.. I.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 [pilja formacija murske potoline u Sloveniji Spielfeld formation of Mura subbasin in Slovenia Velimir Turk Nafta Geoterm. tako i u stratigrafsko-tektonskom smislu razvoja Paratetisa i Panonskog bazena. LITERATURA HANSEN. sedimentolo{ko-stratimetrijskih (PILLER. volcanism. . 4/2–3.– Arhiv Nafte Lendava. (2007): Miocene Central Paratethys stratigraphy – current status and future directions. TUNYI.. u korelaciji s regionalno tektonsko-strukturnim odnosima (TUNYI. te gornji baden u facijesu glaukonitskih pje{~enjaka (HANSEN. w-marker.E. donji baden u facijesu Orbulina suturalis. C. MÜLLER. Austria). 2009). 1993) je kao formaciju badena u Sloveniji predlo`ila L. RIJAVEC s namjerom. J.. 273–284. Interdisciplinarnom analizom geokemijskih. Moravian (M41). Wielician (M42). E. V.– Stratigraphy.and Chronstratigraphic Table of The Mura Sub-Basin. S. w-log marker. V. D1-horizon. tectonics. & RÖGL. & MANDIC. (2005): Magnetostratigraphy of Badenian evaporite deposits (East Slovak Basin). B.). Paleontolo{ki je definiran srednji baden u facijesu foraminifera s pje{~anim ku}icama. 15–36. & BELACEK.. JANOCKO. m-log marker. TURK. Kosovian (M43). glauconitic sandstones. kosov (M43). W. Mlinska 5. 2007). 2005). morav (M41). D1-horizont. ZLINSKA.. 40/1–2. A1-horizont. deep-marine facies. PILLER. HARZHAUSER. O. karota`no-geofizi~nih podataka.– Geologica Carpathica. (2009): Litho. H. schlieric facies. tektonika. HALASOVA. Wien. 151–168. (1987): Paleobathymetry of Middle Miocene (Badenian) marine deposits at the Weissenegg querry (Styrian Basin. Rp-log marker. TURK.112 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Mus.

Damir Taka~2. Exploration & Production BD.d. Croatia 2 INA – Industrija nafte d. 2001. Late Cenomanian to Turonian in age unconformably overlies the Triassic sediments. Kre{imir Krizmani}1. The significant tectonic activity at the end of the Triassic resulted in major regional emersion of the greater part of the Palmyrides. with several kilometres of Palaeozoic and Mesozoic sediments accumulated in the period of episodic rifting and broad subsidence (e.. Late Campanian to Maastrichtian in age ends the borehole series of deposits. Syria Klju~ne rije~i: JI Palmyridi. Geology & Reservoir Management Sector. Sachsova 2. are due to a lack of information declared jointly. Khnifes-Al Bahra Area.. Faculty of Mining. The Palmyra Area occupies northeastern part with wells Palmyra-1. The subsurface geology of the Khnifes – Al Bahra Area was in more detail examined by analysing the rocks samples and relevant well data obtained during drilling the Al Bahra-1 and Khnifes-1 wells in the years 2004 to 2006. Exploration and Production BD. the main topic of this study. the Euphates Graben or Depression. Pierottijeva 6. borano-navla~ni pojas. -2 and -3. This concession occupies the northern part of Palmyrides. the Abd el Aziz – Sinjar Uplift and Dead Sea Fault System. Regardless on tectonics. Field Engineering & Operations Sector. Geomodel Development Department. Croatia 3 University of Zagreb. separated by Jhar fault located at the northern edge of the Al Daww Depression in between the SW and NE Palmyrides.d. 10 002 Zagreb. Sirija The territory of Syria is divided into the following four major tectonic units: the Palmyrides fold-thrust belt. During most of the Phanerozoic the Palmyrides belt was a sedimentary depocenter. The vertical exploration well Khnifes-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well) has drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. The Permian Amanus Sand Formation and Scythian Amanus Shale Formation. Zagreb. 1992). NE-SW trending intracontinental fold-thrust belt. Croatia Key words: SE (Frontal) Palmyrides. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 113 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stratigraphic-structural interpretation of SE Palmyrides (Syria) Stratigrafsko-strukturna interpretacija jugoisto~nih Palmirida (Sirija) Vladimir Veseli1. They are divided into two areas with sum of five INA’s exploration wells. To the east and west the Palmyrides are bounded by the Euphrates and Dead Sea fault systems. which extends from Damascus for more then 200 km due northeast. Bruno Tomljenovi}3 & Georg Koch4 1 INA – Industrija nafte d. 130 MY) from the Carnian to the Upper Cenomanian. respectively. the Judea Formation of the Upper Cretaceous. Subsequently to regionally determined emergence phase at the Silurian-Carboniferous boundary came the Markada Formation of the Carboniferous in age. Khnifes-Al Bahra podru~je. although probably alienated by local unconformities. [ubi}eva 29. The Palmyrides represent the object of special interest because of the Hayan block. The Palmyrides fold-thrust belt is the most extensive and topographically prominent tectonic zone in Syria. fold-thrust belt. Zagreb. E&P Research Laboratory Department. This fold-thrust belt is usually subdivided into SE (or Frontal) Palmyrides and the NW (or Central) Palmyrides. Since the Late Cretaceous the Palmyrides have been subjected to episodic compression leading to folding and faulting of sedimentary pile.g. the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle to Upper Triassic (Late Anisian to Carnian) follows. After most likely an additional undefined local unconformity The Soukhne Formation of the Coniacian (Santonian) to Early Campanian in age follows. the idealized succession of sediments in the vertical exploration well Al Bahra-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 Well) starts with the Tanf Formation of the Silurian. The SE (Frontal) Palmyrides represents the NE-SW trending fold-thrust belt. Croatia 4 Croatian Geological Survey. in Syria. Lovin~i}eva bb. It represents a 400 km long. The Khnifes – Al Bahra Area.. 10 000 Zagreb.4. the northeastern part of the Al Daww Depression and the part of the SE (Frontal) Palmyrides. After a new emergence phase at the Scythian-Upper Anisian boundary. CHAIMOV et al. formed in between the two relatively undeformed tectonic blocks known as the Allepo Plateau on the north and the Rutbah Uplift on the south. which resulted in formation of the modern NE-SW trending mountain range evident in topography. occupies their central part. In the Al Bahra-1 well this stratigraphic hiatus lasted (app.d. and not considering abnormal contacts caused by faults the basic lithostratigra- . The Shiranish Formation of the Upper Cretaceous.. the most important exploration/production privilege of INA Industrija nafte d. Consequently. where Khnifes-1 and Al Bahra-1 exploration well are located. BREW et al. Geolgy & Petroleum Engineering.

2005. A. sediments of the Judea Formation are expected to be penetrated by the Khnifes-1 well first close to the surface and then again at depth of ca. D.e. The surface geologic features were observed around the Khnifes-1 well by field campaign in November. as well as mapped and reconstructed by SALEL & SEGURET (1994) are in a good correlation with our field observations. but with dipping in an opposite direction (300/10) which suggests that sediments are folded in a form of an anticline. which unconformably rest over Paleogene limestones and marls. structurally below the evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation. G. (2001): Tectonic and Geologic Evolution of Syria. (1994): Late Cretaceous to Palaeogene thin-skinned tectonics of the Palmyrides belt (Syria). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 phic column begins with the Carboniferous deposits of the Markada Formation. 265–290. BREW. M. V. REFERENCES PONIKAROV. T. 117 MY). Ministry of Industry. 573–616. Sediments moderately dip to the southeast (150/30) and going upslope pass into red-coloured ferruginous sandy dolomite of the lower part of Judea Formation. BARAZANGI. . 234/4. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous precedes the Hayane Formation of the Lower to Upper Cretaceous. Consequently.. Soc. SALEL. Damascus. i. 6/4. the Judea Formation is underlain by the Hayan.. 400 m. CHAIMOV T.– Geol. Rutbah and Butmah Formations and finally by evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation exposed at the toe of the slope. AL-SAAD.e.– GeoArabia.K. 704–715. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous. to the southeast from the Khnifes-1 well) with layers dip at about 20–30° due northwest. The next is Amanus Sand Formation of the Permian age overlied with the Amanus Shale Formation of the Scythian age.. The Khnifes-1 well is located at the northwestern margin of the valley covered by Quaternary sands and silts. AL-MALEH. Syria. T. Scale 1/100000.F & SÉGURET. Upper Albian to Middle Cenomanian in age. Late Campanian to Maastrichtian in age ends this succession of sediments. BARAZANGI. (1966): The geological map of Syria. The Khnifes – Al Bahra Area is morphologically characterized by a set of en echelon arranged NE-SW trending anticlines largely composed of Cretaceous deposits. The repetition of Upper Triassic to Upper Cretaceous sediments. The recognized Palmyrides regional emersion at the end of the Triassic in the Khnifes-1 well began in Carnian and lasted to the Lower Cretaceous with lengthened duration of stratigraphic hiatus (app. & GEBRAN.. After the regional emergence phase. A hill slope at the northwestern valley margin (i. The Soukhne Formation of the Late Santonian to Early Campanian in age unconformably overlies previous deposits. The sediments of Judea Formation crop out again along the hill on the opposite side of the valley (i. except for the Triassic age of the oldest outcropping sediments that are incorrectly indicated on geological map of PONIKAROV (1966) as Jurassic.. to the northwest from the Khnifes-1 well) is composed of well layered dolomites and micrites (with chert nodules) of Cretaceous Judea Forma- tion. Down the slope. J. & SAWAF. M. geological relations at the surface and on assembled reflection seismic section which extends from the Al Daww depression across the Khnifes anticline and to the Al Bahra-1 well indicate a complex internal structure. Syria. Further eastward Paleogene and Cretaceous sediments appear again on the surface.– Tectonophysics. Next are the sediments of the upper part of Judea Formation.e. The Butmah Formation of the Upper Triassic. These sediments are nicely exposed in a huge phosphate mine at the southwestern entrance into the valley. 104/6. Am. layers become steeper and dip between 45 to 60° due NW into the Al Daww depression below Paleogene and Quaternary series. To the northwest. The Kneffes valley is bounded on both sides by NW-SE trending hills where Mesozoic sediments crop out. A. SAWAF. (1992): Mesozoic and Cenozoic deformation inferred from seismic stratigraphy in the southwestern intracontinental Palmyride fold-thrust belt.P. We proved that geological and structural relations shown on geological map of PONIKAROV (1966). The Judea Formation of the Upper Cenomanian to Turonian age follows. gently dipping due northwest. Bulletin. M. Carnian in age follows. first the Kurrachine Dolomite Formation and than the Kurrachine Anhydrite Formation of the Middle to Upper Triassic proceed behind.114 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

Vis i tjesnac O{tro u drugu. Planktonske foraminifere (Globigerina sp. Tamara Ore{kovi}1 & Lea Pesjak1 1 2 Geolo{ki odsjek. dok sedimenti s dubljevodnih postaja sadr`e ve}e udjele planktonskih foraminifera ({to je posljedica utjecaja otvorenog mora). principal component analysis Analizirana je foraminiferska zajednica iz povr{inskog sloja sedimenata dna Jadranskog mora. sand. Cibicides boueanus (d'Orbigny). a najve}i u Piranskom zaljevu (16. U{}e rijeke Cetine specifi~na je postaja. uvala Malinska i Novi Vinodolski svrstani su u jednu grupu. Uzorkovanja su provedena u razli~itim okoli{ima obalne zone uzdu` isto~ne obale Jadranskog mora. sa skoro 11%. do 2008: Piranski zaljev. Na u{}u rijeke Cetine dominantne vrste su Quinqueloculina sp. U Piranskom zaljevu najbrojnija vrsta je Textularia agglutinans d'Orbigny (15% zajednice). i Quinqueloculina seminula (Linnaeus). Adriatic Sea. U tjesnacu O{tro. U zajednicama dominiraju epifaunalni rodovi. U uvali Novi Vinodolski jedinke roda Ammonia sa~injavaju oko 55% zajednice. biodiversity indices. idu}i od sjevera prema jugu u razdoblju od 1995. svaka s oko 4%. Ispred otoka Zverinca najve}i udio u zajednici (6. Malinska i Novi Vinodolski karakteriziraju manje dubine mora (od 2 do 33 m). zatim Ammonia tepida (Cushman). Analizom glavne komponente (PCA) uzorci su grupirani na slijede}i na~in: Piranski zaljev. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet.). pijesak. U uvali Malinska na jedinke vrste P. a slijede Triloculina affinis d'Orbigny. indeksi bioraznolikosti. Siphonaperta aspera (d’Orbigny) i Siphonaperta irregularis (d´Orbigny). u{}e rijeke Cetine. Ammonia beccarii (Linnaeus) i Cribroelphidium poeyanum (d´Orbigny). Rosalina bradyi (Cushman) i Textularia conica (d'Orbigny). Vis i tjesnac O{tro nalaze se na dubinama od 65 do 108 m. . Elphidium margaritaceum (Cushman) i Elphidium translucens Natland. 10 000 Zagreb. izuzev na otoku Visu i u tjesnacu O{tro. koje zajedno predstavljaju 35% zajednice.8). a srednje zastupljene vrste su Miliolinella sp. Horvatovac 102a. a prema zastupljenosti slijede Elphidium sp.5%). agglutinans (10. (6. Centar za istra`ivanje mora. Shannon-Wienerov indeks kre}e se od 2. a u sedimentima se nalaze i pretalo`ene eocenske planktonske foraminifere. otok Vis (6. Globocassidulina subglobosa (Brady) i Melonis pompiloides (FICHTEL & MOLL). Matea ^i~a1. uvala Novi Vinodolski. Fisherov á indeks najmanji je u Malinskoj (8. Sve interpretacije temelje se na ukupnoj zajednici. Hrvatska Klju~ne rije~i: foraminifere.5 km od SI obale) te tjesnac O{tro (Bokokotorska vrata). ali s razli~itih dubina i geografski udaljenih postaja. Sastav zajednica mo`e se protuma~iti promjenom dubine mora me|u grupama i/ili utjecajem rije~nog toka: Piranski zaljev. Elphidium punctatum Terquem i Gyroidinoides sp. uvala Malinska na otoku Krku.25 na u{}u rijeke Cetine. Jadransko more. koju slijede Asterigerinata mamilla (Williamson). Globorotalia sp. Na postaji u podmorju otoka Visa najbrojnije su jedinke roda Globigerina (21. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 115 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pijesci i foraminiferska zajednica na odabranim lokalitetima isto~ne obale Jadranskog mora Sands and foraminiferal community from selected localities along the Eastern Adriatic coast Jelena Vidovi}1. Adriana Bor~i}2.28%). Na svim postajama tip sedimenta je pijesak. dok je u{}e rijeke Cetine odvojeno od prethodnih dviju grupa. 52 210 Rovinj. pertusus i Ammonia sp. a jedina postaja pod znatnim utjecajem rijeke je ona na u{}u Cetine. do 3. pertusus otpada ~ak 48% zajednice. razli~itim tehnikama uzorkovanja. U tjesnacu O{tro dominira vrsta Lenticulina cultrata (Montfort). Rezultati analize foraminiferske zajednice pokazali su visoku bioraznolikost tipi~nu za {elfna mora normalnog saliniteta. zbog pove}anja udjela glinovite komponente u sedimentu. Zverinac.4.) predstavljaju ~ak 40% ukupne zajednice. otok Zverinac. Peneroplis pertusus (Foraskal). Vlasta ]osovi}1. Cilj istra`ivanja bio je usporediti sastav zajednica. Hrvatska Institut Ru|er Bo{kovi}. Mladen Jura~i}1.4%) ima vrsta Lobatula lobatula (Walker & Jacob). bioraznolikost i dominaciju s istog tipa sedimenata.. Na plitkovodnim postajama izrazita je dominacija pojedinih vrsta (P.9).25 u Malinskoj. zajednice sadr`e vi{e infaunalnih vrsta. Giordano Paliaga 5. Zverinac. gdje je odre|en glinoviti pijesak.. odvajanje u standardne pod-uzorke od oko 300 jedinki i odre|ivanje vrsta i rodova prema kriterijima LOEBLICH & TAPPAN (1987). analiza glavne komponente Key words: foraminifers. a slijede Globigerina bulloides d'Orbigny.4%) i vrste T. Uzorci su uzeti s dubina od 2 m do 108 m. brojne su jedinke roda Quinqueloculina. ali laboratorijska je obrada slijedila isti protokol: ispiranje na situ promjera 63 mikrona.

– Van-Nostrand-Reinhold-New York. & TAPPAN. . Jr. H. A. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Iz sastava zajednica. dominacije vrsta. proizlazi da tip sedimenta dna ne igra va`nu ulogu u distribuciji foraminifera. ali i rivalski odnosi me|u vrstama foraminifera. omjera epifaune i infaune. brojnosti oportunista i specijalista te udjela foraminifera prema tipovima stijenki. ve} faktori poput dubine (koli~ine svjetla i koli~ina hrane)..R.116 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. LITERATURA LOEBLICH. 869 p. (1987): Foraminiferal genera and their classification.

. sjeverna Hrvatska Key words: Middle-Upper Miocene. 9-Radix croatica zona. Ovdje je predstavljeno. “svi mi neogeni~ari” imali smo vrlo brza i prakti~na rije{enja od ove i ovakove podjele miocena.4. tj. Demetrova 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 117 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zonacija srednjeg i gornjeg miocena sjeverne Hrvatske na temelju meku{aca Middle and Upper Miocene zonation of the norhern Croatia on the base of the Molluscs Davor Vrsaljko Hrvatski prirodoslovni muzej. Tako je prvi test uspje{no polo`en i na{ao primjenu! Miocenske meku{ce treba u panonskoj Hrvatskoj posebito cijeniti jer “oni su najbolji klju~” za razumijevanje scenarija tog geolo{kog vremena. Miocenska epoha u panonskoj Hrvatskoj dokumentirana je brojnim nalazima fosila. 3-Pecten-Ostrea-Cardium zona. Biozona. panonski bazenski sustav. 10-Lymnocardium cekusi zona. dio Medvednice) mogu}e je skoro u potpunosti korelirati s ostalim djelovima ukupnog panonskog bazenskog sustava... uglavnom sedimentnim stijenama. koja su uglavnom iskazana kroz OGK 1:100. 17-Prosodacnomya zona. uz relativno visoku razlu~ivost biostratigrafske razdiobe. ovdje se donekle poku{alo odgovoriti. lapori. gline. jer svaka stepenica. 4-Lucinoma borealis zona. Izdvojene zone ovdje nisu rangirane iz razloga nepotpunog statisti~kog uzorka. na temelju kojih se moglo rekonstruirati paleoekolo{ke osobitosti. Na povr{inskim terenima poznato je i dokazano postojanje naslaga srednjeg i gornjeg miocena koje su prosje~no efektivne debljine oko 1 500 m. tufovi i ugljen. testirati i korelirati u ukupnim prostorima. Samoborsko gorje. 15-Dreissenomya digitifera-Paradacna abichi zona. s ostalim talo`nim bazenima nekada{njeg Paratethysa.. Dalje navodim i predla`em biozone srednjeg i gornjeg miocena. 8-Ervillia-Mactra zona. istra`ivanog podru~ja (dio Pokuplja. tj. tj. 14-Congeria partschi zona. . a litolo{ki je predstavljena raznovrsnim. 11-Congeria banatica zona. Paratethys. redaju}i ih od starijih/donjih prema mla|im/gornjima: 1-Myrthea-Tellina-Macoma zona. biostratigrafija. Molluscs. jz. North Croatia Ovaj rad sublimacija je relevantnih rezultata 15-godi{njih (1993–2008) geolo{ko-paleontolo{kih istra`ivanja miocenskih terena sjeverne. Najve}i udio imaju klastiti. Hrvatska (davor. 2-Clavatulla zona. imenovanih i definiranih po na~elima formacijske analize. Biostratigraphy. 16-Lymnocardium decorum zona. pijesci. 5-Paliollum zoellikoferi zona. Paratethys. Prema najnovijim istra`ivanjima i uz uva`avanje postoje}ih literaturnih i drugih spoznaja mo`e se izdvojiti ukupno 19 biozona.000). a u podzemlju su ~ak 2 do 3 puta deblje. 7-Dorsanum zona. 13-Melanopsis zona. Pannonian Basin System. a naj~e{}i su: pje{~enjaci. a potrebno ih je u budu}nosti nadopunjavati. 18-Congeria brandenburgi-Congeria croatica zona i 19-Melanopsis decolata-Congeria rhomboidea zona. na temelju sukcesivnih homogenih sedimentnih cjelina (GK RH 1:50. Ve} na terenskom kartiranju. Na temelju novijih istra`ivanja i nalaza “karakteristi~nih asocijacija” fosilnih meku{aca izvr{ena je djelomi~na biostratigrafska revizija i predlo`eno zoniranje srednjo-gornjomiocenskih naslaga kroz 19 biozona.. KochanskyDevide jo{ davne 1944. Na pitanje. obra|eno i determinirano oko 250 taksona meku{aca. biozona. Temelj radu ~ine dosada{nja istra`ivanja i publicirani rezultati o podjeli miocena u panonskoj Hrvatskoj. Izdvojene biozone ~ine glavni i sastavni dio neformalnih litostratigrafskih jedinica.000 i koja su bila vo|ena “na~elima zonske vrste”. U ukupnoj bionomskoj komponenti najve}i udio imaju {koljka{i i pu`evi. a na temelju nalaza faune meku{aca.vrsaljko@hpm. indicirati i definirati geokronolo{ku starost stijena te predlo`iti zoniranje miocenske epohe u panonskoj Hrvatskoj. meku{ci. svaki facijes i razvoj ima posebnu faunisti~ku zajednicu?”. 10 000 Zagreb. po na~elu “vertikalno neponovljivih fosilnih asocijacija”. godine: “Kakva je fauna. @umberak. Izdvojene biozone i neformalne litostratigrafske jedinice koje su uspostavljene na miocenskim povr{inskim terenima u`eg poligona. koje si je postavila V. 6-Pirenella zona. panonske Hrvatske. 12-Congeria czjzeki zona.hr) Klju~ne rije~i: srednji-gornji miocen.

pa je stoga nu`na temeljitija obrada fosilnih nalaza i eventualna za{tita ove vrijedne “nacionalne geoba{tine”.. Uz ostatke kitova. Lokalitet Vrani} zasigurno zaslu`uje svekoliku pozornost hrvatskih prirodoslovaca kao jedno od rijetkih nalazi{ta fosilnih kitova. 1892). Wien. Champsodelphis sp. Grgani}-Vrdoljak. 84–88. tek }e budu}a istra`ivanja zasigurno mo}i detaljnije objasniti iz kojih su miocenskih slojeva ove kosti pretalo`ene (vjerojatno se radi o vi{ekratnom recikliranju!). 1–21. Hrvatska (davor. kao i drugi ko{tani ostaci riba. MÜLLER.” Kop je danas otvoren u visinu oko 30 m i u {irinu oko 300 m. na{i su kolege geolozi Mato Brki} i Domagoj Jami~i}. Radi se o materijalu lokalnog podrijetla ~ije su izvori{ne stijene najve}im dijelom bile granitoidne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. istra`ivanje ovog nalazi{ta se nastavilo pa je prikupljeno vi{e od 500 fosilnih kostiju. dok u zajednici te{kih minerala izrazito prevladava epidot.pmf. Me|u prvima. Demetrova 1.. 542 str. Marijan Kova~i}2. .o. U njegovom sastavu dominiraju slabo zaobljene ~estice alkalijskih feldspata i kvarca. Zagreb. Iako je starost naslaga najvjerojatnije postmiocenska. 2002). Jelenko. Platanista croatica GORJANOVI]-KRAMBERGER.118 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U donjim i sredi{njim dijelovima pjeskokopa na|ene su brojne kosti fosilnih kitova (podred Odontoceti).o. S. Japund`i}. Kosti su ve}inom fragmentirane i erodirane. Mineralo{ka i strukturna nezrelost pijeska ukazuje na slabo kemijsko tro{enje detritusa i njegov kratak transport. Delphinopsis Freyerii. Osobito su ~esti kralje{ci – trupni i repni. uz cestu Pakrac-Po`ega. 10. pobli`e dupina (porodica Delphinidae). ovi pretalo`eni fosilni ostaci vjerojatno pripadaju srednjem miocenu (sarmat-?baden). Me|utim. Takve stijene sudjeluju u gra|i kristaline jezgre Papuka i obli`njeg Psunja. 1853) i na Medvednici (Podsused) – Mesocetus agrami Van BENEDEN. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. Zrinka Grgani}-Vrdoljak3 & Pia Ple{e2 1 Hrvatski prirodoslovni muzej. Geolo{ki odsjek. koji se ne mogu pripisati ribama ili dupinima. U proteklih nekoliko godina. Zagreb. (1892): O fosilnih Cetaceih Hrvatske i Kranjske. Hrvatska Klju~ne rije~i: Vrani}. ali obzirom na njihovu mnogobrojnost mogu}e je prona}i i bolje o~uvane ostatke.hr) 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. (2002): Hrvatske mineralne sirovine.. Djelomi~nu interpretaciju fosilne faune iz Vrani}a dao je i Darko Rukavina. Fosilni kitovi prona|eni su do sada u sarmatskim naslagama Radoboja – Delphinopsis freyeri MÜLLER (MÜLLER.o. srednjezrnat do krupnozrnat. Sjeverna Hrvatska Key words: Vrani}. Z. 10 000. Hrvatska (mkovacic@geol. (GORJANOVI]-KRAMBERGER. MARKOVI]. a u njemu se ve} desetlje}ima iskori{tava kvarcni pijesak za staklarsku industriju u Lipiku – “Lipik-glass d.hr) 3 Geoist d. Zagreb. S.– Sitzungsber. D. Akad. A. Zagreb.vrsaljko@hpm.o. Vrijedni sakuplja~i bili su: D. naj~e{}e su dobro uo~ljivi sjajni. Delphinapterus sp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Vrani}: Najzna~ajnije nalazi{te fosilnih kitova u Sjevernoj Hrvatskoj Vrani}: The most important finding place of fossil whales in Northern Croatia Davor Vrsaljko1. Horvatovac 95.. Prosje~no se u 1 m3 pijeska na|e 20-tak primjeraka fosilnog materijala. Po~esto se mogu prona}i i vrlo karakteristi~ni zubi morskih pasa. okruglasti zubi riba iz roda Chrysophrys (=Sparus). Northern Croatia Pjeskokop Vrani} smje{ten je na jugozapadnim obrocima Papuka u blizini istoimenog sela. 111. za {to je potrebna detaljnija anatomska korelacija s danas `ivu}im vrstama. Mineralo{ko–petrografski zavod. 10 000. Nem~i}a. koji su otkrili zna~aj pjeskokopa Vrani} i ve} koncem pro{log stolje}a objavili i dobrohotno ustupili fosilni materijal Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. fossil whales. D. Neki od ostataka. Sanja Japund`i}1. 10 430 Samobor. Le`i{te je otkriveno 1974. Japund`i}.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. fosilni kitovi. mogli bi pripadati drugim akvati~kim sisavcima. oko 500 m sjeverno od rje~ice Orljave. J. kao i kosti prednjih ekstremiteta ve}ih i manjih primjeraka dupina. Radov~i} i M. Wiss. Pijesak je naj~e{}e srednje sortiran.– Rad JAZU. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. J. Vrsaljko. te brojni ve}i ili manji riblji kralje{ci. godine (MARKOVI]. (1853): Bericht über ein neu entdectes Cetaceum aus Radoboy.

Abstract Book. Najstarije stijene na podru~ju Op}ine Jesenje nastale su prije 260 milijuna godina.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. Ranije se eksploatirao za potrebe cementne industrije. Povremeno je uz dotok slatke vode talo`en i krupnozrnasti kopneni materijal u okoli{u rije~ne delte. Najva`niji tektonski pokreti bili su u permu (hercinski). odnosno u Zagorskom podbazenu (PAVELI]. Tehni~ko-gra|evni kamen ~ine srednjetrijaski dolomiti i dolomitne bre~e. Macelj. siltovi.– U: GROSS. vulkanizam. Fm. 2002). Sachsova 2. & GRIZELJ. Meljan. kada su unutar stijena “Macelj formacije” odlagani samo tufovi. Municipality Jesenje. (2002): In the wake of a counterclockwise . B. kao i sve ostale gore u Hrvatskom zagorju. formacija. 9–10. 1987). srednjeg trijasa. pijesci. Prvo je u srednjem trijasu do{lo do podmorskih izljeva andezit-bazalta. “Golubovec formacije”. kvartar. koji su uvr{teni u “Macelj formaciju”. “Macelj formacije” i aluvij recentnih potoka.): 2nd International Workshop ”Neogene of Central and South-Eastern Europe”. 544 str. eger. Tethys. lapori i gline. Tuf se nalazi u napu{tenom kamenolomu kod Donjeg Jesenja. Tada su potpuno izdignute planine Strahin{~ica i Ivan{~ica. U opisu geolo{ke gra|e nastojalo se na jedan popularan i eduktivan na~in objasniti postanak i razvoj stijena na ovom podru~ju. pa se miocenski sedimenti na podru~ju Jesenja odla`u unutar Panonskog bazena. Spomenuta sedimentacija od paleozoika do donjeg otnanga obilje`ena je ~estim vulkanizmom. A.. K. Razlog tome je {to se zeolit danas sve vi{e pokazuje kao mineral budu}nosti zbog svoje vi{estruke primjene (medicina. (2007): Egerian Deposits from the South-western Part of the Pannonion Basin. TOMLJENOVI]. Oni su odlagani u marinskom okoli{u na podru~ju priobalja i prijelazne zone..4. trijas. Svi ti pokreti rezultirali su u formiranju recentnog strukturno-tektonskog sklopa na podru~ju Hrvatskog zagorja. u gornjem paleozoiku (gornji perm). environment. PAVELI]. Egerian. Macelj. U donjem miocenu u Paratethysu se diferenciraju talo`ni bazeni. “Meljan formacije”. Konglomerati i pje{~enjaci gornjeg perma su odlagani u priobalnom marinskom okoli{u. koja je povremeno bila produbljavana. Od mineralnih sirovina koje se nalaze unutar podru~ja Op}ine Jesenje mogu se izdvojiti tehni~ko-gra|evni kamen i tuf. Zavr{nu fazu talo`enja predstavljaju nanosi potoka za vrijeme gornjeg kvartara. Paratethys. pijesci. MÁRTON et al. a zatim su tijekom gornjeg egera na povr{inu dospjeli andeziti i piroklastiti (tufovi i piroklasti~ne bre~e). te alpski za vrijeme mezozoika i kenozoika. & MÁRTON. Eggenburgian. perm. Pojave silikatnog minerala zeolita u tufu otvaraju mogu}nost reaktivacije zatvorenog kamenoloma. D.. Tijekom toga vrlo dugoga geolo{kog razdoblja njihov postanak bio je u uskoj vezi s nekada{njim oceanom Tethys i mla|im morem Paratethys. Permian. aluvij. talo`eni konglomerati. Meljan. a najmla|e nastaju i danas (kvartar). te kao ukrasni kamen. 2001. MIKNI]. R. Triassic. zeolite Geolo{ke karakteristike prostora Op}ine Jesenje prikazane su u okviru monografije Op}ine Jesenje (isto~no od \urmanca). R. konglomerati. Na geolo{koj karti izdvojene su stijene gornjeg perma. egenburg. E. Kapfenstein. Ottnangian. J. S (2002): Hrvatske mineralne sirovine. MARKOVI]. u podru~ju priobalja i delte. pje{~enjaci. okoli{. 10 000 Zagreb.. Srednjetrijaski karbonati su nastali u relativno plitkom moru na podru~ju karbonatne platforme.. MÁRTON. Quaternary. lapori i ugljeni “Golubovec formacije”. Joannea-Geologie und Paläontologie 9.. Vulkanska aktivnost u egenburgu i donjem otnangu bila je ne{to slabijeg intenziteta. P. koji se eksploatiraju u dva kamenoloma nedaleko @utnice na obroncima Gorjaka (MARKOVI]. volcanism. Croatia. Nakon toga u gornjem egeru su u marinsko-braki~nom okoli{u. Zagreb.) ([IMUNI] & [IMUNI]. 2002). M & INGOMAR. otnang. Tijekom talo`nih procesa u geolo{koj povijesti u ovom podru~ju do{lo je do tektonike i izdizanja pojedinih stijena.. Tethys. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 119 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke osobitosti podru~ja op}ine Jesenje Geological characteristics in the area of Jesenje Municipality Radovan Avani} Hrvatski geolo{ki institut. zeolit Key words: geological characteristics. BAKRA^. siltovi. Op}ina Jesenje. quarries. PAMI]. Gline i lapori s proslojcima pijesaka “Meljan formacije” odlagani su od gornjeg oligocena do donjeg egera u okoli{u {elfa i prodelte (AVANI] et al. kamenolom. kada su talo`eni sitnozrnati klastiti. M. (ur. pod utjecajem plime i oseke. a pripada “Macelj formaciji”. AVANI]. 2007). Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ke karakteristike. F.. Paratethys. Za vrijeme egenburga i donjeg otnanga nastali su glaukonitni pje{~enjaci. Najmla|i tektonski pokreti dogodili su se tijekom pliocena i kvartara (posljednjih 5 milijuna god.. Zagreb. stomatologija) LITERATURA AVANI].

155–177. Zagreb. umjetn. [IMUNI]. 359–376.– Basin Research. znan. PAVELI]. D. AL... akad. .. za prir. 431. & [IMUNI]. Jour. znan. Blackwell Science Ltd. AN.120 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Int. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. Razr.– Rad Jugosl. 91. (1987): Rekonstrukcija neotektonskih zbivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na temelju analize pontskih sedimenata. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rotating Adriatic microplate: Neogene paleomagnetic results from northern Croatia. 514–523. 13. Earth Sci. 22.

a najve}i broj posjetitelja su {kolska djeca. Zaru{eni hodnici su otkopani. Rudnik je za{ti}en kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Prona|ena su imena dvojice Zagrep~ana. godine. postavljene su drvene podgrade koje svojim izgledom odra`avaju srednjovjekovan na~in rudarenja. Rudnik je otvoren na dan Svete Barbare. Sve do nedavno se o postojanju srednjovjekovnih rudarskih aktivnosti na ovom podru~ju moglo zaklju~iti samo na osnovu tragova uru{avanja starih rudarskih hodnika. Do sada je rudnik posjetilo vi{e od 50 000 posjetitelja. U svrhe monitoringa potrebno je godi{nje obavljati mjerenja mikroklimatskih uvjeta i ispravnosti elektri~nih instalacija te pregled stabilnosti rudnika. mine. – before and now Tajana Ban ]uri} & Nives Farka{-Topolnik Javna ustanova “Park prirode Medvednica”. koji su rudarili od 1608. udarci pijuka u stijenu. Istra`nim radovima otkriveni su novi hodnici koji se namjeravaju urediti za posje}ivanje. posjetitelji. education. Posjetitelji rudnika mogu saznati mno{tvo informacija o prirodnim. Medvednica predstavlja glavno ekolo{ko upori{te u neposrednoj blizini glavnog grada Republike Hrvatske i izleti{te od neprocjenjive vrijednosti u kojem stanovni{tvo milijunskog grada i okolnih naselja mo`e zadovoljiti potrebe za odmorom i rekreacijom. Matija Cinaberski i Jakob Ga{parin. prosinca 2004. galena. Rudnik u geolo{kom smislu Stijene u kojima se nalazi rudnik Zrinski su prema geolo{kim kartama sredi{njeg dijela Medvednice svrstane u kompleks parametamorfnih stijena niskog stupnja metamorfizma. Park se prostire na podru~ju grada Zagreba.4. isho|ene potrebne suglasnosti. Projekt prenamjene Rudnika Zrinski mo`e biti primjer dru{tvenoj zajednici kako stari i napu{teni rudnici mogu iskoristiti svoje turisti~ke i kulturne potencijale i biti izvor znanja za budu}e sli~ne projekte u Hrvatskoj. godine. godine sklopio Ugovor sa zagreba~kim gra|anima na temelju kojeg su smjeli rudariti na posjedima Zrinskih. do 1623. turizam. Obnova Javna ustanova “Park prirode Medvednica” je 2002. financijski i u samoj izvedbi. galenit. Nikola Zrinski je 1527. rudnik. Bliznec bb. Financiran je ve}inom iz dr`avnog prora~una i uz pomo} brojnih sponzora. visitors. Realizacija projekta bila je vrlo zahtjevna. Postavljene su drvene skulpture rudara u prirodnoj veli~ini (Sl. do njegova ure|enja i obnove. 2002). godine zbog velikih zasluga dobio kraljevski rudarski privilegij od kralja Matije Korvina koji mu je omogu}io rudarenje i na Medvednici. Izra|ena je projektna dokumentacija za obnovu rudnika. obnova. povremeno su ulazili tek samo znati`eljnici. Hrvatska (strucansluzba@pp-medvednica. Zagreba~ke i Krapinsko-zagorske `upanije na povr{ini od 17 938 ha. dobivena lokacijska te uporabna dozvola. renovation. vjerojatno i u Rudniku Zrinski (MARKOVI]. Prema pisanim izvorima Petar Zrinski je 1463. Zagreb. koji su na pojedinim mjestima osigurani drvenom podgradom. godine zapo~ela s obnovom i prenamjenom nekada{njeg rudnika u turisti~ko-edukativne svrhe. Rudnik se sastoji od ulazne prostorije i nekada{njih rudarskih hodnika. tourism. {kripa drvenih ta~aka i prigu{eni razgovor rudara koji pove}avaju do`ivljaj srednjovjekovnog rudarenja. U rudniku je prisutna visoka vlaga. odnosno devonsko-kar- . 4. Do sada je u obnovu ulo`eno vi{e od milijun kuna. dolomit Key words: Medvednica. Povijest rudnika Rudnik Zrinski se nalazi na lokalitetu “Rudarski vrt” u sredi{njem dijelu Parka na 800 m nadmorske visine. manjim povr{inkim kopovima. Uvedeno je ozvu~enje – kapanje vode. te prisutnosti jalovi{ta. Plo~e sa slikama u glavnoj. Njegov potomak. pretpostavljene paleozojske. Otapanje snijega povremeno mo`e uzrokovati uru{enja koja je potrebno sanirati. edukacija. uvedena je rasvjeta. kulturno-povijesnim te o geolo{kim vrijednostima Medvednice. To su jedini povijesni podaci prona|eni o rudniku. Osnovni fenomen su dobro o~uvane prirodne {ume i {umske zajednice koje ~ine 78% povr{ine Parka. U rudnik nekad zvan “Gorci” a danas Zrinski. dolomite Park prirode “Medvednica” Rudnik Zrinski nalazi se na prostoru Parka prirode “Medvednica”.hr) Klju~ne rije~i: Medvednica. Odr`avanje rudnika zahtijeva pregled stanja podgrada te premazivanje podgrade za{titnom bojom. ~ak 100% u odre|enim godi{njim dobima {to uzrokuje propadanje drvene podgrade. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 121 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Srednjovjekovni Rudnik Zrinski na Medvednici – nekad i sad Mideval Mine “Zrinski” on Medvednica Mt. ulaznoj prostoriji preuzete su iz knjige “De Re Metallica” autora Georgiusa Agricole. 1) te je izlo`en nekada{nji rudarski alat.

Slika 2. (1556): De Re Metallica. 1950. K. TOMLJENOVI]. @. Zagreb. Jakoba utvr|uje se trijaska starost parametamorfnih protolita (\UR\ANOVI]. . 2008).. Drvena skulptura rudara. Zagreb.. bonske starosti ([IKI] et al. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Dosad objavljeni biostratigrafski podaci prikupljeni u stijenama u najbli`oj okolici rudnika su rijetki. LITERATURA AGRICOLA. 1973).– Institut za geolo{ka istra`ivanja. Prema zapisu jedna tona galenita uklapa 485 g srebra. Inc. Naftaplin. granat i tinjci (TOMLJENOVI] & GARA[I]. V. Dodatno. 29–47. Galena in the dolomite.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. 2008). (1995): Geolo{ki vodi~ Medvednice. Galenit u dolomitu. dolomit. (1973): O paleozoiku i trijasu Medvednice (Zagreba~ke gore) i podru~ja Dvora na Uni na temelju konodonata.– Geol. Figure 2. [IKI]. 2008). New York.– Dover Publications. dolomit s granatom-skarn i dolomitizirani oolit (TOMLJENOVI] & GARA[I]. 544 str. Recentna mikroskopska istra`ivanja su pokazala da se uz dominantni galenit i podre|eni sfalerit u rudi u malim koli~inama nalaze i pirit. (2008): Preliminarni izvje{taj i geolo{ka karta rudnika Zrinski. vjesnik. MARKOVI].122 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. drugih podatka o kemizmu nema ([IKI] et al. Wodden sculpture of the miner. Vrlo rijetko je mogu}e uz galenit makroskopski uo~iti i sfalerit. 199 str. 1995).– Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. a od jalovinskih minerala kvarc. \UR\ANOVI]. halkopirit i malahit. Na temelju nedavno napravljene prve. 1995). INA. G. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Na osnovu konodontne faune separirane iz vapnena~kih protolita ulo`enih u slejtovima u okolici Kralji~inog zdenca i u podru~ju ju`no od kapelice Sv. S. Figure 1. slejt/filit. detaljnim prou~avanjem mikroskopskih struktura dolomitnih stijena uo~eni su rijetki ostaci lju{turica foraminifera za koje je potrebno provesti biostratigrafsku analizu (TOMLJENOVI] & GARA[I]. preliminarne geolo{ke karte rudnika Zrinski izdvojeno je pet litostratigrafskih jedinica: dolomitni {kriljavac. B. Zagreb. 25. ali naj~e{}e du` pukotina i prslina pojavljuje galenit (Sl. & GARA[I].. 2). Najve}i dio rudnika izgra|uje dolomit unutar kojeg se mjestimice u vidu uprskanja. Zagreb.

ali i ostale individualne posjetitelje kojima to mo`e biti svojevrsni smjerokaz za zanimljive izlete. sve ~e{}e i geolo{ke. ili djelatnosti. Karta popularizira geolo{ku (i biolo{ku) ba{tinu. . Hrvatska (renata. geolo{ki fenomen. Ipak. popularization. odnosno kao izvor informacija za osmi{ljavanje nekih novih. Me|u posjetiteljima na{ega muzeja jo{ su uvijek najbrojnije organizirane {kolske grupe. aktivnosti i ideja koje Muzej promi~e. Karta predstavlja dvadesetak geolo{kih lokaliteta koji su ucrtani na prednjoj strani karte. prvenstveno profesore i u~itelje koji u muzej dolaze s u~enicima. osim prirodne vrijednosti i zanimljivosti. odnosno da su ure|eni za posjetitelje. To {to su nepoznate ne ~ini ih manje va`nima ili manje zanimljivima za razgled. bez obzira na to je li to dio nekog za{ti}enog objekta prirode (nacionalnog parka. mnogo je prirodnih predjela koji. godine. Izdvajanjem i nagla{avanjem muzejskih predmeta. education U radu se predstavlja publikacija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja 'Geolo{ke i biolo{ke turisti~ke znamenitosti Hrvatske' koju je u obliku turisti~ke karte Muzej izdao 2009. Od brojnih na{ih geolo{kih lokaliteta svega ih je nekoliko op}epoznatih koje ciljano obilaze i posje}uju organizirane {kolske grupe. pa je time i sve ve}a potreba za suradnjom i interakcijom dviju djelatnosti – muzejske i turisti~ke. stani{ta. ono {to osobito raduje je sve ve}i posjet i stranih turista. a koje su istovremeno i turisti~ki zanimljive. muzej oda{ilje pozivnicu za posjet geolo{kim zanimljivostima na{e zemlje. ima va`nu misiju popularizacije prirodoslovlja. zanimljiva stijena. ^esto se doga|a da se nalazimo u nekom gradu ili kraju. ali za njih ne znamo. zanimljivih i pou~nih itinerera {kolskih i obiteljskih izleta. no s geolo{kog gledi{ta vrlo zanimljive i vrijedne pa`nje. imaju jednostavan.hr) Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. tu je i nekoliko destinacija (lokaliteta) koje su {iroj javnosti mo`da manje poznate. ali {to je osobito va`no. Tematskim izlo`bama Muzej ~esto promi~e ideju o~uvanja prirodne ba{tine. dodu{e ne{to vi{e biolo{ke i krajobrazne.brezinscak@hpm. ve} i za sve one koji dolaze iz drugih krajeva. popularizacija. koji svojim izlo`bama i programima privla~i svake godine sve vi{e i vi{e posjetitelja (i turista). lagan i svima dostupan pristup. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 123 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke turisti~ke atrakcije Hrvatske – Prijedlog za {kolske i obiteljske izlete Geological tourist attractions of Croatia – A proposal for school and family excursions Renata Brezin{~ak Hrvatski prirodoslovni muzej. pa mogu biti zanimljivi i {iroj javnosti. osim svoje znanstvene ili gospodarske vrijednosti. Ali {to je s ostalim geolo{kim zanimljivostima na{e domovine? Zanimanje profesora i javnosti za geolo{ku ba{tinu o~ito postoji. a na stra`njoj su njihovi kratki opisi s fotografijama i nekim korisnim informacijama. S obzirom da je Hrvatska zemlja velike prirodne raznolikosti – kako geolo{ke (stijene. Upravo zato Hrvatski prirodoslovni muzej. fosili. Uz neke poznatije i zna~ajnije geolo{ke znamenitosti koje su ve} dugo sastavni dio gotovo svih {kolskih izleta.4. reljef) tako i biolo{ke (biljni i `ivotinjski svijet. uvijek je u blizini neka prirodna ljepota. i u~enicima i nastavnicima mo`e koristiti kao pomo}no u~ilo. i to ne samo za domicilne stanovnike. no u ~emu je onda problem? Mo`da u nedovoljnoj informiranosti. kulturnog turizma. Opisanim je lokalitetima zajedni~ko da. Va`na osobitost na{e zemlje je ~injenica da koje god mjesto posjetili ili odabrali za razgled ili odmor. Moderni muzeji tako imaju sve va`niju ulogu u realizaciji programa tzv. Demetrova 1.). imaju i onu estetsku i obrazovnu vrijednost. minerali. 10 000 Zagreb. ili je to samo pejza`. u ~ijoj blizini postoje geolo{ke zanimljivosti ure|ene za posjete. a od individualnih posjeta najbrojniji su posjeti – obiteljski. koji osim kulturne ba{tine uklju~uje i prirodnu. ili sli~no. jer je uz upoznavanje kulturne ba{tine nekoga kraja sve popularnije i upoznavanje prirodne ba{tine. Sve je to sa`eto i predstavljeno u ilustriranoj karti geolo{kih i biolo{kih turisti~ki zanimljivih lokaliteta Hrvatske koju je objavio Hrvatski prirodoslovni muzej kako bi o njima informirao posjetitelje muzeja. edukacija Key words: geological heritage. parka prirode i dr. roditelji s djecom i turisti. ekosustavi). nalazi{te fosila.

fizike i kemije. Stoga predla`emo projekt “Geolo{ke zbirke u {kolama” imaju}i u vidu metodi~ke prednosti ovakvog tipa edukacije. Udruga UPRIS ve} ima planove donacije zbirki kao i nekoliko zainteresiranih {kola te se nadamo uva`avanju na{eg projekta na dr`avnoj razini. Zbirka }e se nalaziti u specijaliziranim osvjetljenim vitrinama. koliko je to mogu}e. Reprezentativni uzorci stijena. 50 cm. dolazimo do zaklju~ka da je potrebno pridodati vi{e pa`nje geologiji u {kolskim ustanovama.S. raspodjeljene u tri osnovne skupine: sedimentne. koje }e biti postavljene na vidljivom mjestu. Obje zbirke biti }e popra}ene tekstualnim obja{njenjem pojedinog uzorka. geolo{ke zbirke. Visina stupa biti }e cca.124 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.3 1. Zbirka minerala. Representative rock types. Slika 1. Slika 2. 22 000 [ibenik. Tako|er.upris. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geolo{ke zbirke u {kolama Geological collections in schools Zvonko Bumber1 & Vicko Svili~i}2. . podacima o na~inu njegova nastanka i lokalitetu uzorkovanja. postoji mogu}nost postavke zbirke minerala karakteristi~nih za na{e prostore. Geolo{ka karta Hrvatske. stolje}a. Obim uzoraka }e se korigirati prema tome radi li se o osnov- noj.hr) Prirodoslovna tehni~ka {kola Split. Stube S.) te }e sadr`avati osnovne tipove stijena koje nalazimo na podru~ju Hrvatske. Imaju}i u vidu ~injenicu da je povijest planeta Zemlje kao i razumijevanje njenih procesa od klju~nog zna~aja. {kole.). Matice hrvatske 11. Hrvatska Klju~ne rije~i: edukacija. Figure 1. geologija je imala zaslu`eno mjesto u redovnom nastavnom programu. srednjoj ili pak prirodoslovnoj {koli. samu trajnost zbirke i naravno povoljnu cijenu. 2. 1. rock types Od osnutka prvih srednjih {kola na teritoriju Hrvatske pa sve do sredine 20.000 tako|er }e na}i svoje mjesto u zbirci uz vertikalni geolo{ki stup stijena idu}i od starijih prema mla|ima. geological collections. Mineral collection. Zbirke }e biti sastavljene od nekoliko desetaka reprezentativnih uzoraka (Sl. Na ovaj na~in. 21 000 Split.2 3 UPRIS – Udruga za prirodoslovna istra`ivanja. schools. Nakon toga dolazi do isklju~enja geologije iz istog te se njeno gradivo raspore|uje u srodne prirodoslovne znanosti poput geografije. Hrvatska (www. U prilog na{em mi{ljenju ide i spoznaja da u razvijenijim zemljama svijeta postoji geologija kao nastavni predmet pod op}im imenom “geoscience” ili “earth science”. Figure 2. Kranj~evi}a 10. a koje bi se mogle izlo`iti i u u~ionici kemije (Sl. vrste stijena Key words: education. primjerice hodniku {kole ili u~ionici geografije. Uz navedeni stup nalazit }e se i kartonski stup iste visine na kojem }e se prikazati starost i vrsta stijene. magmatske i metamorfne. mjerila 1:500. u~enici i druge zainteresirane stranke dobili bi cjelokupan i jednostavan uvid u razumijevanje geologije. barem za gimnazijsko obrazovanje. a postavljeni }e uzorci bili umanjeni prikaz stijena u njihovoj stvarnoj veli~ini.

Odjel za prirodoslovlje i matematiku (16. nije u privatnom vlasni{tvu. geo-heritage. 1–268.und Landschaftsentwicklung des Karpatenbeckens auf (palö-) pedologischer und bodengeographischer Grundlage. listopada. Tadijanovi} povodom 50 god. A. TRIFUNOVI] (1985).. Ure|enjem {etnice uz Dunav starija polovica profila. Kiel. 1986). 2003).– Kieler Geogr. Vukovar. Na znanstvenom skupu Matice Hrvatske. POJE (1982. utemeljitelju Hrvatskoga geolo{kog instituta i geologu koji je prvi detaljno opisao ovaj praporni profil prije stotinjak godina. Croatia Gdje je Gorjanovi}ev profil? Rije~ je o geolo{kom profilu u praporu koji se nalazi u samom gradu Vukovaru na obali Dunava ispod vodotornja (Sl. (1989) i MUTI] (1990). Hrvatska Key words: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. Prilikom ure|enja obale Dunava najstariji. 1). Sachsova 2. schriften. u sredi{tu grada i. a sad prijeti opasnost da i gornji mla|i dio profila bude ugro`en..– Quat. . GALOVI] & MUTI] (1984). BRONGER. (2003): Corelation of loess-paleosol sequences in East and Central Asia with SE Central Europe: towards a continental Queternary pedostratigraphy and paleoclimatic history. (1984): Gornjopleistocenski sedimenti isto~ne Slavonije (Hrvatska). rasvjeta. [to je poduzeto? Zahtjev je poslan: • Ministarstvo kulture • Dr`avni zavod za za{titu prirode • @upanijska javna ustanova za upravljanje za{ti}enim prirodnim vrijednostima • Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru • O[ D. Razli~iti geokemijski i mineralni sastav tih paleotala svjedo~i o razli~itim klimatskim uvjetima koji su vladali u ovim krajevima.hr) Klju~ne rije~i: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. pedogenetski razvijenija i klimatski specifi~na paleotla. R. SHINGHVI et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 125 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita geolo{kog lokaliteta “Vukovarski Gorjanovi}ev profil” Protection of geosight “Vukovar Gorjanovi} section” Lidija Galovi} Hrvatski geolo{ki institut. prema na{im spoznajama. Nazvan je po Dr. GALOVI]. BRONGER (1976. (1942) TAK[I] (1947). 106/107. razgledavao i da se na njemu mogu izu~avati i paleoklimatolo{ke promjene. Int. 1914).4. Za{to ba{ Gorjanovi}ev profil? • Kilometarski strmac visok desetak metara du` {etnice od centra Vukovara do Vu~edola i Iloka • Priznanje djela istaknutom hrvatskom znanstveniku • Povjesni zna~aj Vukovara i dana{nje potrebe za njegovom revitalizacijom • Blizina Vu~edola (5 km nizvodno) • Blizina vodotornja (desetak metara) (spomenik Domovinskom ratu) pa time i turisti~ko odredi{te • Dostupnost infrastrukture (prilazne ceste. Hrvatska (lidija. loess section.1). 10 000 Zagreb.– Rad JAZU. praporni profil. 411. Koji mu je znanstveni zna~aj? Predstavlja izvrstan geokronolo{ki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale krajem Pleistocena. 2009. (1976): Zur quartären Klima. A. [ANDOR (1912). & MUTI]. u vrijeme istra`ivanja GORJANOVI]AKRAMBERGERA (1912). 45.–17. JANEKOVI] (1969). O njemu su pisali GORJANOVI]-KRAMBERGER (1912. To je bilo “ledeno doba” tijekom kojeg su zatopljenja dokumentirana paleotlima (tamne pruge unutar svjetlog prapora) (Sl. Zagreb.) • Aktualizacija znanstvenih istra`ivanja i dostupnost novih metoda analize Trenutno stanje Gorjanovi}evog profila Profil je. koja obuhva}a kontakt prapora s pontom i najstarija. geoba{tina. TAJDER. 1985.radovi na vodotornju i kanalizacijski odvod! Za{to bi ga trebalo za{tititi? U svjetlu dana{njih klimatskih promjena od izuzetnog je zna~aja sa~uvati i za{tititi takav profil da bi se istra`ivao. bio 30 m visok strmac na obali Dunava i obuhva}ao razdoblje od Rißa do danas. 11–31.galovic@hgi-cgs. donji dio profila je zazidan. Dragutinu Gorjanovi}u-Krambergeru. I.. dostupan. zatrpana su i zabetonorana (nedostupna!). Vukovar. {kole poti~e pokretanje {kolskog projekta: ”Predstavljanje geolo{ke ba{tine” LITERATURA BRONGER. Pristupa~an je.. – Povijest hrvatskog priorodoslovlja Vukovarsko-srijemske `upanije) predstavljen je GUP. 299–356.

Zagreb. 39. Zagreb. (1914): Iz prapornih predjela Slavonije.– Geolo{ki institut Beograd i Nafta-gas Novi Sad (1984). u Zagrebu.– Magistarski rad Sveu~. Minist.126 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. povjerenstva.. [ANDOR. Zagreb.000 godina. 62 str. A. La stratigraphie de Loess d’Europe. M. M. zavod. GORJANOVI]-KRAMBERGER.– Acta Geol. 29–80. 307–317. 20/2. 19–42. Bilogore i sa Rajne (Prethodne vijesti). W. BRONGER. INQUA. TRIFUNOVI].– Geol. MUTI]. (1982): Malakofauna prapornih naslaga isto~nog dijela Slavonije.000 L 34-87 list Od`aci. Jugoslavija) – Dio II: Lesni ravnjak.. (1912): Iz prapornih predjela Slavonije. D. R. SAUER. 38.– Vijesti geol. R. 202–231. POJE. (1986): ekolo{ke promjene na vukovarskom prapornom ravnjaku proteklih cca 500. (1985): Tuma~ za OGK 1:100. A. 73/4. Zagreb. vjesnik. (1989): Thermoluminiscence dating of loess-paleosol sequences in the Carpathian Basin (East-Central Europe): a suggestion for a revised chronology. vjesnik. SINGHVI. geol. ind.– Vijesti geol. 103–107. povjerenstva. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 GORJANOVI]-KRAMBERGER. & PANT.– Chem. POJE. ...K. gimn. povjerenstva. (1912): Istra`ivanja prapora iz Vukovara. Paris. TAJDER.– Geol.. rud. 2. Vukovar. GJ. (1942): Sastav i postanak srijemskog prapora. Zagreb.K.. TAK[I]. A. (1947): Prinos poznavanju prapora isto~ne Hrvatske. 54 str. D. Geol. 3 i 4. F. Beograd.– Vijesti geol.. M. 28–30. Sav.– Vjesnik geol. 21–26.– Spomenica vukovarske real. 107–112. 2. Inst.. JANEKOVI]. POJE. rud. 1. (1990): Korelacija kvartara isto~ne Slavonije na osnovi podataka mineralo{ko-petrografskih analiza (Isto~na Hrvatska. (1969): Loess de Croatie. Zagreb. M. S. 45–66. (1985): Praporne naslage “vukovarskog profila” i njihova stratigrafska pripadnost.

dolomiti i karbonatne bre~e. Tek u manjem dijelu Parka. u [tirova~i. geo-marketing material. geolo{ki vodi~. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 127 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Marketin{ke aktivnosti u promicanju geolo{kih vrijednosti Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Marketing activities in promotion of the geological value of the Northern Velebit National Park Dubravka Kljajo Nacionalni park Sjeverni Velebit. promocijski film Key words: Geology. kr{ki oblici. ima i klasti~nih stijena poput pje{~enjaka. geological guide. info-kiosk s geolo{kom i Slika 1. prahovnjaka i dr. konglomerata. From Marine Shallows to the Mountain: Geological Guidebook through the Northern Velebit National Park. za{tita i promicanje prirodnih vrijednosti Parka. 53274 Krasno. Velebitski botani~ki vrt (jedini hrvatski alpinetum). marketing activities. njegovu mre`nu stranicu i multimedijalnu prezentaciju koja se trajno odr`ava u zgradi Parka kao i po lokalnim osnovnim {kolama i knji`nicama. Unutar granica Parka postoje podru~ja s izuzetnim geolo{kim. marketin{ke aktivnosti. Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geologija. Ponajprije. geomorfolo{kim.4. znanstvenim i edukativnim vrijed- nostima. karst forms. ve} poznati geolo{ki podaci uneseni su u sve promocijske materijale Parka. Isti~u se Strogi rezervat Hajdu~ki i Ro`anski kukovi (s iznimnom mnogobrojno{}u i raznoliko{}u kr{kih oblika). geo-marketin{ki materijal. Northern Velebit National Park. Raznolikost geolo{kih i topografskih zna~ajki kao i `ivotinjskog i biljnog svijeta u Parku uz o~uvanu lokalnu kulturnu ba{tinu ~ine Park osobito pogodnim podru~jem za razvitak geoturizma. Lubenovac. Od 2001. Tudorevo i Mirovo (s morenskim naslagama iz pleistocenske oledbe) te Premu`i}eva staza (izvedena po vr{nom hrptu Velebita u stijenama razli~itih stratigrafskih pripadnosti). geological physical map with geological column. dolina [tirova~a (najve}a depresija na Velebitu). U geolo{koj gra|i Parka postoje isklju~ivo talo`ne stijene. Figure 1. . U promocijskom informacijskom centru u Senju postavljen je i tzv. speleological physical map. godine podru~jem Parka upravlja Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit ~iji je glavni cilj o~uvanje. U svrhu poticanja javnog interesa za geologiju i razvitak turizma u Republici Hrvatskoj u samome je Parku osmi{ljeno nekoliko vrsta aktivnosti. promotional film Nacionalni park Sjeverni Velebit smje{ten je u vr{noj zoni sjevernog Velebita na prostoru od 109 km2. Nacionalni park Sjeverni Velebit. me|u kojima dominiraju karbonatne stijene – vapnenci. geolo{ka maketa s geolo{kim stupom i speleolo{ka maketa.

– Nacionalni park Sjeverni Velebit. 143 str. . Temeljem svih dosada{njih geolo{kih istra`ivanja u daljnjoj se budu}nosti planira izraditi film o nastanku planine Velebit. I. Geolo{ka maketa s pripadaju}im geolo{kim stupom pokazuje sve uzorke stijena koji se mogu na}i na sjevernom Velebitu i povijest nastanka same planine. izra|enog u znanstvene i turisti~ke svrhe. pra}ena `ivopisnom pri~om iz narodne predaje oblikovanom u suradnji s lokalnim stanovni{tvom. koji }e biti dostupan u okviru mre`ne stranice Parka. Za istaknuti je kako ove prezentacije redovito prati visoka posje}enost te ostvaruju natprosje~no visok broj prodanih primjeraka ovog Vodi~a. U svrhu daljnje uspje{ne popularizacije geoprofila Nacionalnog parka u Republici Hrvatskoj i {irim zemljopisnim okvirima potrebno je Geolo{ki vodi~ i bro{ure prevesti na engleski jezik. LITERATURA VELI]. Sl. 2009. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 speleolo{kom maketom.128 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Park tako|er planira i provodi i opse`nija geolo{ka istra`ivanja kvartara kao i analizu tektonskih aktivnosti i strukturnih zna~ajki naslaga koja }e se upotpuniti speleolo{kim istra`ivanjima. Dodatnoj geolo{koj edukaciji turista doprinose organizirana stru~na geolo{ka vo|enja kao i pou~ne plo~e postavljene du` jedne od planinarskih staza i u botani~kom vrtu. & VELI]. 1). J. Speleolo{ka maketa je. a ~ije objavljivanje predstavlja presedan u hrvatskoj i europskoj geolo{koj praksi. pak. organizirana je u razli~itim regijama Republike Hrvatske. pristupilo se i dodatnim geolo{kim i speleolo{kim istra`ivanjima kako bi se postoje}e znanje obogatilo novim spoznajama. Ovime }e se ostvariti iskrena `elja djelatnika Parka o ostvarenju prepoznatljivosti Sjevernog Velebita kao jednog od najbogatijih i najprivla~nijih kr{kih podru~ja na svijetu kako bi postao prioritetna znanstveno-istra`iva~ka i turisti~ka lokacija. Predstavljanje ovog jedinstvenog geolo{kog vodi~a pod nazivom Od morskih pli}aka do planine (VELI] & VELI]. (2009): Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. Ove su aktivnosti rezultirale objavljivanjem geolo{ke i speleolo{ke bro{ure te iznimno vrijednog geolo{kog vodi~a pisanog popularno-znanstvenim jezikom. Uz to. Krasno..

Dakako. Nu`no je istaknuti da su najstarije. do`ive i zainteresiraju se za predmete iz na{ih zbirki. godine. isklju~ivo je muzejski posao koji bi kustosi trebali redovito obavljati te povremenim izlo`bama fascinirati javnost. a samim time i smanjili mogu}nost njihovog daljnjeg interesa za upoznavanje i prou~avanje geologije i paleontologije. Me|utim. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 129 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita i prezentacija fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Preservation and presentation of the collections of Geological and Paleontological Department. Ovim propustima zakinuli smo ve} niz generacija {kolske djece. svakog geologa u Hrvatskoj. za{tita. ne}emo nabrajati sve zbirke iz fundusa. daleko ve}i i primjereniji prostor za ~uvanje. Tako|er. ali nikako ne mo`e biti dvadeset godina. a posebice za suvremeniji vid prezentacije. znanstveno je obradio Gjuro Pilar ve} davne 1873. Iako smo u samom za~etku ideje dvojili je li za izno{enje spomenute problematike dobro odabrano mjesto. U prvom redu potrebno je . Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. kada su prirodoslovne zbirke iz Opati~ke 18 “privremeno smje{tene” u Demetrovu 1. Pitanje za{tite i prezentacije vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa. na na{e odlu~no i argumentirano inzistiranje. stolje}a. moramo ustvrditi da ve} godinama postoje objektivni problemi koji ote`avaju rad na za{titi i prezentaciji geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. kojem ne bi smjela izostati podr{ka struke. Svakako. bitnih institucija. gdje se privremeno nalaze i danas nakon vi{e od 150 godina. a istovremeno bi trebala biti `elja i moralna obveza. svjetski poznatom zbirkom krapinskoga pleistocena. nije dostatan za izvedbu novog. Dakle. samo `elimo istaknuti da su neke od tih zbirki izuzetno vrijedne i stoga su progla{ene zbirkama nulte kategorije spomeni~ke vrijednosti. koji ba{tinimo jo{ iz vremena Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja tj. takva konstatacija mo`e samo jedno vrijeme biti opravdanje za nepostojanje stalnog postava. Tako zna~ajne. ako se sla`emo da je uloga Muzeja kao ishodi{ne geolo{ke institucije velika i neupitna. Demetrova 1.4. velike i brojne zbirke zahtijevaju. ne smije i ne mo`e biti predmetom politi~kog ili bilo kakvog drugog nadmetanja. godine (MILAN. stvaranog stotinama milijuna godina u prirodi i pomno ~uvanog vi{e od stotinu godina u Muzeju. od kojih }emo samo neke spomenuti: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. godine osnutkom Prirodopisnog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu (SAKA^. obljetnica Geolo{ko-paleontolo{kog zavoda Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta i prigodom obiju obljetnica spomenuta je va`na uloga Muzeja i tada{njih prvih muzealaca u stvaranju spomenutih. po na{em mi{ljenju. koju je prikupio i obradio Gorjanovi}-Kramberger. 1971) dok najve}i dio tipova vrsta pripada zbirci fosilne malakolo{ke faune. vremena prije nastanka jedinstvenog Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Croatian Natural History Museum Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. Me|utim. onda jednostavno zaklju~ujemo da je nastojanje k postizanju boljeg statusa geolo{ko-paleontolo{kog fundusa HPM-a dio redovitog posla kustosa-geologa u Muzeju. ni u jednom trenutku nije bilo upitno vrijeme jer smo sasvim sigurne da je krajnji trenutak javno progovoriti o temi. Prikupljanje prvih uzoraka fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela HPM-a zapo~elo je sredinom 19. a prije pet godina obilje`ena je 130. Prostor od 150 m2. uistinu. Za{to? Pro{le godine proslavljeno je stotinu godina postojanja Hrvatskoga geolo{kog instituta. odabrale smo upravo Hrvatski geolo{ki kongres da bismo iznijeli problematiku vezanu uz status na{eg fundusa. 10 000 Zagreb. nagla{avamo da je ukupan broj primjeraka u svim geolo{ko-paleontolo{kim zbirkama impozantan i pribli`ava se brojci od 300 000. Naprotiv. a prva sistematska i znanstvena obrada zapo~inje 1866. taj zna~ajan fundus mora dobiti status koji. u prvom redu. suvremenog geolo{ko-paleontolo{kog postava. jedna od najvrednijih i javnosti najpoznatijih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela je Zbirka krapinskog pleistocena. Croatian Natural History Museum Za{tita i prezentacija muzejske gra|e. Najstariju muzejsku zbirku pod imenom “Tre}egorje i podloga mu u Glinskom Pokuplju”. Hrvatski prirodoslovni muzej Key words: geological and paleontological collections. Sli~na je situacija i sa spomenutom. najbrojnije i najzna~ajnije zbirke prikupili i znanstveno obradili veliki uglednici na{ega prirodoslovlja. Spiridion Brusina i Gjuro Pilar. pa makar ona bila i geolo{ko-paleontolo{ka. zaslu`uje. a i drugih posjetitelja da upoznaju. preservation. Kako je na{a temeljna struka geologija. 1968). Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ko-paleontolo{ke zbirke. {to mu je i donijelo ugled svjetski poznatog paleoantropologa. koja je zadnji put bila izlo`ena javnosti sada ve} davne 1987. koja po na{oj prosudbi ne bi smjela ostaviti ravnodu{nim niti jednog hrvatskog geologa. presentation. a ve}inu je postavio Brusina krajem devetnaestog i po~etkom dvadesetog stolje}a. za sve nas geologe. prezentacija.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Napokon. 41 str. (1968): Pregled zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja u Zagrebu. a posebice njegov najosjetljiviji dio. Dio najstarije znanstveno obra|ene zbirke Gjure Pilara. Figure 2. kompletan fundus. dio jedinstvenog i vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja morao bi {to prije kroz stalni postav biti dostupan svim zainteresiranim posjetiteljima. K.. izme|u ostalih. Slika 2. hrvatskoga geolo{kog kongresa. Posredstvom moderne tehnologije. (Guide to the Geological-paleontological Museum of Zagreb). . LITERATURA MILAN. 3 tbl. 21. Zagreb.130 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Geolo{ki vjesnik. Kad ove ideje i `elje postanu stvarnost nadamo se da }e svaki hrvatski geolog svoj dragocjeni prikupljeni materijal s punim povjerenjem pohraniti u na{ Muzej. SAKA^. a potom i realizaciji kvalitetnih rje{enja za provo|enje adekvatne za{tite i suvremene prezentacije vrijednog fundusa. Dio najvrjednije zbirke – Zbirke holotipova. bude da }e struka dati svekoliku podr{ku Geolo{ko-paleontolo{kom odjelu HPM-a pri iznala`enju. Part of the oldest scientifically elaborated collection of Gjuro Pilar. Zagreb. 413–417. kao {to je napravio na{ kolega Jakov Radov~i} sa Zbirkom krapinskog pleistocena kroz europski projekt TNT. Part oft he most valuable collection – The collection of holotypes (Fotografije: Nives BOR^I]). primjereno i sigurno za{tititi te trajno pohraniti u novoure|ene i suvremeno opremljene depoe. bez ikakvog rizika o{te}enja. Zbog svega navedenog predla`emo da jedan od zaklju~aka 4. svaki primjerak mogao bi se koristiti u znanstvene svrhe..– Geolo{ko-paleontolo{ki muzej. (1971): Vodi~ kroz Geolo{ko-paleontolo{ki muzej u Zagrebu. A. Figure 1.

godine. inventarizacija Key words: geological heritage. Speleolo{kim i biospeleolo{kim istra`ivanjima Ivan{~ice i Ravne gore utvr|eno je preko stotinu objekata. s ciljem rekonstrukcije zbivanja u ekolo{kim i klimatskim odnosima u pleistocenu. Lokalitet je i arheolo{ko nalazi{te. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. Na temelju sedimentolo{kih analiza izdvojeno je 14 stratuma. Vara`din. njegovih kamenih izra|evina. U posljednje vrijeme provodi se niz aktivnosti inventarizacije i valorizacije geolokaliteta s ciljem pokretanja postupka za{tite. {pilja. planiranje namjene i progla{enje novih dijelova prirode). za{tita. geomorfolo{kih i hidrogeolo{kih objekata detaljno je obra|eno 28 lokaliteta. Hu{njakovo brdo U pje{~anim talo`inama polu{pilje otkriveni su brojni ostaci neandertalskoga ~ovjeka. dok je podvrsta H. Gaveznica Podru~je Gaveznica-Kameni vrh kod Lepoglave nalazi{te je poludragog kamenja (lepoglavski ahat) i jedini sa~uvani vulkan u Hrvatskoj. paleoklimatolo{ke i sedimentolo{ke analize. predlaganje i provo|enje mjera za{tite i osiguranja od degradacije za{ti}enih dijelova prirode). godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. Prema Zakonu o za{titi prirode za{ti}eni su izuzetno va`ni i vrijedni geolo{ko-paleontolo{ki spomenici prirode (Hu{njakovo brdo. Projekt je sastavni dio stru~ne podloge koju izra|uje Dr`avni zavod za za{titu prirode. Krapina. [pilja je za{ti}ena 1964. Vindija. a tako|er i promocije za {iru javnost. Hrvatsko zagorje. a najzna~ajniji su ostaci hominida vrste Homo sapiens neanderthalensis iz Hu{njakova brda i Vindije. Rezultati istra`ivanja obra|eni su u brojnim znanstvenim radovima uslijed ~ega su za{ti}eni lokaliteti geoba{tine danas svjetski poznati lokaliteti. Velika pe}ina i Vindija za{ti}eni su 50-tih i 60-tih godina pro{log stolje}a. paleontolo{kih i paleolitskih karakteristika izdvojeno je 16 stratuma. Za{ti}ena geolo{ka ba{tina Lokaliteti Hu{njakovo brdo. godine kao {esti geolo{ki spomenik prirode. [tera 13. Hrvatska [etali{te V. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 131 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ka ba{tina Hrvatskog zagorja Geological heritage of Hrvatsko zagorje Nevenka Krklec1 & Vlasta Krklec2 1 2 A. Ovo prapovijesno nalazi{te za{ti}eno je 1948.3 m do 3. promjenljive visine od 1.5 m. inventarisation Uvod Prostor Hrvatskog zagorja obiluje geolo{kim i geomorfolo{kim lokalitetima koji su jo{ uvijek nedovoljno poznati. Nalazi hominida uvjetovali su detaljne paleontolo{ke. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi oko 13 m. Tijekom istra`ivanja kvartarnih naslaga sjeverozapadne Hrvatske sakupljen je bogat paleontolo{ki i paleoantropolo{ki materijal. s . Velika pe}ina (Pelenjska. Velika pe}ina i Gaveznica) koji potvr|uju tisu}ljetnu prisutnost ~ovjeka na ovim prostorima. vulkanskih bre~a i tufova. za{ti}en 1998. datiranja sedimenata. te raznovrsnih okamina prapovijesnih i izumrlih `ivotinja. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. {iroka 14 m). paleoantropolo{ke. Sluge bb. godine kao prvi paleontolo{ki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj i svojim se zna~enjem ubraja u jedno od najbogatijih paleoliti~kih nalazi{ta neandertalskog ~ovjeka u svijetu.4. dok je Gaveznica kao geolo{ki spomenik prirode za{ti}en tek 1998. protection.. Danas napu{teni kamenolom podsje}a na grotlo vulkana. Hrvatsko zagorje. Geolo{ka ba{tina i georaznolikost definirani su Zakonom o za{titi prirode kao sastavni dio krajobrazne raznolikosti. Na temelju sedimentolo{kih. Ma~kova {pilja) [pilja Velika pe}ina je jednostavna nepravilna oblika (duga~ka 18 m. te je ustanovljen neprekidan slijed naslaga od interglacijala Mindel/Riss do holocena. Potencijalni lokaliteti za{tite geoba{tine Djelatnost `upanijskih javnih ustanova za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode je za{tita (priprema. palinolo{ke analize i dr. Brdo je izgra|eno od andezita. odr`avanje (nadzor i koordinacija u o~uvanju izvornih vrijednosti) i promicanje prirodne ba{tine (analiza stanja. Vindija [pilja Vindija uz Hu{njakovo brdo drugo je najbogatije nalazi{te neandertalaca u ju`noj Europi. [pilja je za{ti}ena 1966. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi 12 m. Inventarizacijom geolo{kih. sapiens sapiens prisutna u mla|im horizontima nalazi{ta {pilja. jama i kr{kih izvora.

~iji je lokalitet svakako potrebno za{tititi. Zaklju~ak Postoje}i za{ti}eni objekti geolo{ke ba{tine Hu{njakovo brdo. ve} i svakog pojedinca. te `ivota na kopnu i u Panonskom moru. Radoboj Fosilna flora i fauna Radoboja vrlo slikovito nam kazuje o dijelu geolo{ke pro{losti Hrvatskoga zagorja. U bogatom paleontolo{kom materijalu (uz jo{ neke lokalitete) utvr|eno je 175 vrsta pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka. Za{tita geoba{tine i ostalih dijelova prirode. po~ev{i od ure|enja lokaliteta i privo|enja funkciji. . Dono{enje akta o progla{enju za{tite nije dostatno za o~uvanje ve} je potrebna aktivna za{tita. ~ime podru~je Hrvatskog zagorja predstavlja najbogatiju paleofaunsku zbirku pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka u Hrvatskoj. geoba{tina nije dovoljno zastupljena ni prezentirana javnosti.132 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. odr`avanje i promicanje za{ti}enih dijelova prirode obveza je ne samo javnih ustanova. Takvo vrijedno nalazi{te okamina plijenilo je pa`nju brojnih istaknutih znanstvenika. te osnovanim Javnim ustanovama za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode na razini `upanija. te Gaveznica od iznim- nog su paleontolo{kog. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ciljem za{tite Ivan{~ice i Ravne gore u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka. osobito prirodoslovaca. a i danas je radobojska zbirka dio svjetske i hrvatske znanstvene ba{tine. Unato~ zakonskoj osnovi. objedinjuju}i edukativne i turisti~ke namjene. U radobojskim sarmatskim naslagama nalaze se okamine kopnenih i morskih organizama. {pilje Vindija i Velika pe}ina. kao kameni svjedoci negda{njih klimatskih prilika na tom podru~ju. paleoantropolo{kog i arheolo{kog zna~enja. obra|enu u brojnim znanstvenim i stru~nim radovima.

geoturizam. Papuk s ju`ne i sjeverne strane opasuju uske zone izgra|ene od neogenskih i kvartarnih sedimenata Panonskog bazena i Po`e{ke kotline. za{tita i promicanje parka prirode. Trg Gospe Vo}inske bb.4. Erozijom navedenih metamorfnih stijena krajem paleozoika nastaju naslage permotrijaskih sedimenata. paleozojske kristalinske stijene ju`ne Tisije se pod blagim kutom (10-15°) podvla~e pod Dinaride. starosti oko 70 milijuna godina (PAMI] et al. naj~e{}e starosti od 350 do 300 milijuna godina. papu~ki i radlova~ki metamorfni kompleks. Australije i Japana. nalazimo od sedimenata otnanga do najmla|ih pliokvartarnih naslaga. smje{ten je u dodirnom podru~ju dviju velikih plo~a: sjeverna je Euroazija. 33 522 Vo}in. a podre|eno i mezozojske formacije. Uz te mlade tvorevine. godine. Razlikujemo tri metamorfna kompleksa: psunjsko-krndijski. ali isto tako inicijativama UNESCO-vog Odjela za geoznanosti za potrebom osnivanja geoparkova. a u podzemlju ide pribli`no linijom: ju`ni obodi Moslava~ke gore i Slavonskih planina (PAMI]. koje su se talo`ile u Panonskom bazenu. Prema bu{otinskim i geofizi~kim podacima. JAMI^I] & BRKI]. Asocijacija europskih geoparkova radi kao neprofitna organizacija.. na kojoj se mogu prona}i sve va`ne informacije u domeni ove tematike. na Po`e{koj gori se pojavljuju i gornjokredne sedimentne i vulkanske stijene. te karbonatne srednjeg trijasa (JAMI^I]. geolo{ka ba{tina. Ju`ni dio Panonskog bazena. Vlada Republike Hrvatske osnovala je i ustanovu kojoj je zada}a upravljanje. koja u potpunosti obuhva}a prostor Parka prirode Papuk. 1987. geoparks. u kojoj su osim europskih geoparkova nalaze se i geoparkovi iz Kine. odnosno Tisije. gdje se definiraju zajedni~ki projekti. uklju~uju}i Papuk i okolne planine. nature protection. a predstavljene su razli~itim vrstama {kriljavaca i granitoidnim stijenama {to im je zajedni~ko geolo{ko obilje`je. za{titi vrijedne geolo{ke ba{tine. 2005). njih ukupno 66. a ju`na je Afrika. list Orahovica (JAMI^I] et al. na koje se kontinuirano nastavljaju klasti~ne naslage donjeg trijasa. naj~e{}e starosti od 18 do 2-3 milijuna godina. 1999). Od samom po~etka stru~nog rada u Parku prirode Papuk posebna pozornost je posve}ena detekciji. Slavonske planine se u geolo{kom sastavu me|usobno razlikuju: Papuk. Prva nakana stvaranja prvog geoparka u . u koju su uklju~eni gorski sustavi Ju`nih Alpa i Dinarida. U tom smislu pokrenute su brojne aktivnosti koje su pridonijele afirmaciji Geoparka Papuk. Po`e{ku goru i Dilj sa~injavaju prete`no puno mla|e neogenske sedimentne stijene. geoparkovi. U cilju promocije geoparkova publicirana je i knjiga o geoparkovima Europe. Danas ovu asocijaciju ~ini 36 geoparkova iz 15 europskih dr`ava. geoturism. koja je tada brojala samo ~etiri geoparka. Od neogenskih naslaga u podru~ju Parka prirode Papuk. Za{tita geolo{ke ba{tine postala je prepoznatljiva inicijativa 90-tih godina kroz projekt “Global geosites” Udruge za za{titu geolo{ke ba{tine PROGEO. geolo{ke i kulturno-povijesne raznolikosti ovog dijela Slavonskih planina. Osnovna geolo{ka karta RH.. Na predlo{ku Asocijacije europskih geoparkova osnovana je i Asocijacija svjetskih geoparkova (The Global Network of National Geoparks). osnovana je Asocijacija europskih geoparkova (The European Network of Geoparks). Brazila. Paleozojske kristalinske stijene Papuka i okolnih planina izgra|uju ju`ne dijelove euroazijske plo~e. u koju su u ovom dijelu Europe uklju~ene Isto~ne Alpe i Karpati. 2000. Uz potporu UNESCO-a. Granica izme|u ju`nog dijela Tisije (Karpata) i najsjevernijih Dinarida zaplavljena je neogenskim sedimentima Panonskog bazena. 2003). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 133 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Park prirode Papuk – prvi geopark u Hrvatskoj Nature Park Papuk – the first Geopark in Croatia Goran Radoni} & Goran Pavi} Javna ustanova Park prirode Papuk. pokazuje da njegov najve}i dio izgra|uju paleozojske formacije. Jedan o novih dijelova efektivnog rada na sastancima koordinacijskog odbora je rad u tematskim grupama. za{tita prirode. godine zbog iznimne biolo{ke. koja je na jugu u kontaktu sa sjevernim Dinaridima. Psunj i Krndiju izgra|uju uglavnom stare paleozojske stijene. 2008). jednom godi{nje izlazi specijalizirani ~asopis – EGN Magazine. redovno se osvje`ava i web stranica EGN. geokonzervacija Key words: Papuk. te se kandidiraju na razli~ite fondove za financiranje. geological heritage. 1989). Malezije. te dva puta godi{nje se organiziraju sastanci na kojima sudjeluju po dva predstavnika iz svakog geoparka. U Parku prirode Papuk jo{ od samog osnutka postojala je vizija stvaranja geoparka temeljenog na iznimnim geolo{kim vrijednostima za{ti}enog prostora. sa posebno atraktivnim sedimentima badenske starosti koje ~esto sadr`avaju i makrofosile (KOVA^I]. Hrvatska Klju~ne rije~i: Papuk. valorizaciji. ima nadzorni i koordinacijski odbor. Svaki geopark ima obvezu obilje`avanja Tjedna geoparkova gdje se razli~itim aktivnostima u isto vrijeme promi~e spoznaja o geoba{tini. Irana. geoconservation Park prirode Papuk progla{en je za{ti}enim dijelom prirode Republike Hrvatske 1999.

PAMI]. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. JU PP Papuk..– Geolo{ki zavod Zagreb. & BRKI]. & PAVI].– Park prirode Papuk..com (2009) . PAMI]. Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres. G. izrada zidanog geolo{kog stupa. 273. pa se uz postoje}i centar za posjetitelje u Velikoj planira izgradnja velikog multimedijalnog geo-info Centra u Vo}inu. www. Savezni geolo{ki zavod. odnosno Geopark Papuk radi na pobolj{anju geoturisti~ke infrastrukture. te Hrvatskom geolo{kom kongresu 2005. KOVA^I]. pou~nih staza.000. 72 str. 66 str. ozna~avanje vrijednih geolo{kih lokaliteta na terenu. U sljede}em razdoblju Park prirode Papuk. LITERATURA JAMI^I]. G. gdje nakon upoznavanja sa vo}inskim vulkanom djeca sama izra|uju model vulkana uz simulaciju vulkanske erupcije. RADONI]. 2007. 291–310. {to }e pridonijeti novoj atrakciji u geoparku i popularizaciji geolo{ke pri~e op}enito. J. List Orahovica L 33-95. G. Zagreb. D. (2003): Geolo{ki vodi~ kroz Park prirode Papuk. (2005): Geolo{ke zna~ajke Parka prirode Papuk. Absract book. knjiga sa`etaka. G. G. Opatija. otkrivanje ve}e povr{ine fenomena koji je bio pod zemljom.– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). prvom geolo{kom spomeniku prirode u Hrvatskoj. izgradnja edukativne infrastrukture – interpretacijskih tabli. Beograd. (1999): Kristalinska podloga ju`nih dijelova Panonskog bazena temeljena na povr{inskim i bu{otinskim podacima. izradili smo aplikacijski elaborat. (2004): Nature Park Papuk as Geopark..134 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. JAMI^I]. Florence. geoedukacija – napravljena je infrastruktura sa manjom pou~nom stazom ~ijim obilaskom se otkrivaju sve vizure vulkanskih stupova.. M. J. 2004.– Nafta. RADONI]. Na geolokalitetu Rupnica. G. D. Prihva}anjem aplikacije od strane koordinacijskog odbora Asocijacije europskih geoparkova. europeangeoparks. & PAVI]. Po`ega.org (2004) www. & PAVI]. Brojne geopark aktivnosti na~injene su u periodu od progla{enja do danas: obilje`avanje ulaza u geopark geozidi}ima. RADONI] & PAVI]. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hrvatskoj predstavljena je 2004. CRNKO. 1:100. godine Park prirode Papuk postao je prvi hrvatski geopark. JU PP Papuk.– 3. geoedukacija – edukacija o vrijednostima i potrebi za{tite vrijedne geolo{ke ba{tine i geoturizam – razvoj nove vrste turisti~ke ponude u smislu potpore odr`ivom razvoju podru~ja geoparka. Tri su osnovne postavke svakog geoparka: geokonzervacija – za{tita i o~uvanje vrijedne geolo{ke ba{tine. RADONI].. International Geological Congress. primijenjene su sve tri navedene postavke: geokonzervacija – ~i{}enje od vegetacije.– Fond dok.000. Beograd.. ali i o svim va`nijim podatcima vezanih uz vulkane. Tuma~ za list Orahovicu. (2005): Park prirode Papuk kao geopark. papukgeopark.– 32. te se posjetitelji educiraju o samom fenomenu. definiran je program {kola u prirodi sa geolo{kim radionicama. (2008): Sedimentolo{ko i paleontolo{ko istra`ivanje geolo{kih to~aka nedaleko Vo}ina u smislu uspostave geolo{ke pou~ne staze. godine u Opatiji (RADONI] & PAVI]. M. a izra|en je i prvi geolo{ki suvenir. JAMI^I]. 50/9. geoturizam – sama pou~na staza postala je dio turisti~kog programa {kola u prirodi. ~lan navedene asocijacije. 68 str. te sanacija ve}ina pukotina u smislu stabilizacije. Na osnovu prikupljenih svih geolo{kih saznanja brojnih autora o prostoru parka.. (1989): Osnovna geolo{ka karta SFRJ.– Fond dok. BRKI]. 2005). D. & VRAGOVI] M. Zagreb. godine na Me|unarodnom geolo{kom kongresu u Firenci. 33. 36 str. Savezni geolo{ki zavod. J.

have been ascribed to this category: surmicaceous and/or biotite-rich xenoliths (biotite. biotite.1). plagioclase. although they are less abundant than in the previous type. foliation. quartz. Regardless the type.. enklava. They resulted from the processes that took place in the magmatic body itself i. ksenoliti. garnet. Following the classical division of this “inhomogenities” inside granitic host proposed by LACROIX (1893). fine-grained. both members having . “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves show evidence of mineralogical or genetic links to their host rock. The two subtypes of pegmatitic and aplitic leucogranites (quartz. kreda. plagioclase. University of Zagreb. quartz. gneissic xenoliths (quartz. (2008). …) regularly hosts different types of enclaves. muscovite. the MG crystalline is located in the SW part of the Pannonian Basin. The term “enclave”. (2) migmatites. garnet. making the geotectonic position and significance of MG crystalline complex quite enigmatic. lepidoblastic texture). Various types of xenoliths. 1990). On the basis of trace element distribution (especially REE’s) a clear distinction has been made between the two most abundant granite types: two-mica (predominantly biotite) granite. All types of granites show similar chemical signatures: strong peraluminosity (A/CNK > 1.2 wt% and K2O ~ 5 wt%. For example. muscovite. making the contrast between the enclaves and their host rock usually very evident but sometimes also cryptic. quartz. Horvatovac 95. homogeneous. laminated structure). K-feldspars. granitoid pluton. K-feldspar. Moslava~ka gora The Moslava~ka Gora (MG). and two subtypes of leucogranites. colours. K-feldspar. the presence of dark granular enclaves called mafic microgranular / microgranitoid / magmatic enclaves (MME) represents episode(s) of mixing of more mafic magma(s) with the more felsic granitic host. according to recent geotectonic reconstructions of SCHMID et al. all enclaves contribute significantly to the information on the origin and evolution of the MG crystalline complex. as inferred from field. muscovite. in a so-called “Sava zone”. as used here. albite. biotite. sillimanite ± andalusite.4. andalusite. two-mica granite (quartz. enclaves are here divided into “enclaves énallogènes” or “foreign” enclaves and “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves. The first type. muscovite. and (3) amphibolite facies metamorphic rocks (PAMI]. Croatia (drbalen@geol. together with Na2O < 3. Contrarily. sillimanite. “Foreign” enclaves are characterized by the composition and origin that is not related to that of their host rock. cordierite xenoliths (cordierite. albite. biotite. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 135 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Complex Cretaceous evolution of the Moslava~ka Gora crystalline: different aspects from various types of “foreign” and “cognate” enclaves inside granites Kompleksna kredna evolucija kristalina Moslava~ke gore: “strane” i “kognatne” enklave unutar granita kao raznovrsni izvori informacija Dra`en Balen & Zorica Petrinec Institute of Mineralogy and Petrology. textures and lithologies. weak schistosity) and quartz xenoliths/xenocrysts (cm to dm sized quartz aggregates showing sharp contact and no reaction rim to the granite host).pmf. together with the surrounding basement. sometimes foliated). biotite.e. amphibolite xenoliths (amphibole. normative corundum content greater than 1%. They generally range in size from few millimetres to hundreds of meters. Cretaceous. also present varieties with diopside and garnet. enclave. It shows marks of a complex igneous and metamorphic evolution during Cretaceous – namely. xenoliths. petrographic and geochemical studies. nematoblastic texture. feldspar. 2010) which can be divided into three groups: (1) granitoids. Faculty of Science. Department of Geology. show various shapes. From the regional point of view. refers to fragments of rocks or any other inhomogenity enclosed in and completely surrounded by a homogeneous igneous host rock. tourmaline. 10 000 Zagreb. The granitoid pluton itself comprises about 110 km2 of the exposed crystalline hosting several types of granitic rocks. Moslava~ka Gora Klju~ne rije~i: granit. andalusite) both penetrate two-mica granite and are not devoid of enclaves. andalusite. metamorphic rocks of the MG bare a signature of a characteristic high-temperature low-pressure metamorphic event (temperatures higher than 550 – 650°C and pressures up to 400 MPa) that has not been identified elsewhere in the region so far.hr) Key words: granite. is mainly made up of crystalline rocks showing mostly Cretaceous age (STARIJA[ et al. representing mostly parts of the MG metamorphic complex.

K-feldspar megacrysts are of a special interest regarding the evolution of “cognate” enclaves. “Cognate” enclaves. it is evident that “foreign” enclaves (xenoliths) give information on the undoubted continental crust contribution to the studied magmatic system.136 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. V. LACROIX. (1893): Les enclaves des roches volcaniques. pressure and compositional fluctuations that took place in the host magma during crystallization. M.. 2007) of a (meta)pelitic source which is. . D. PAMI].. (1990): Alpinski granitoidi.. 139–183. Metamorphic evolution that preceded igneous events remained recorded in the metamorphic part of the complex that became the source for the “foreign” enclaves encapsulated inside the intruding granite magma. Inside the MG magmatic system there are also numerous “inhomogenities” like pegmatitic and aplitic bodies. R. BALEN. A. such as crystal shape.. Preliminary geochemical model for production of melts inside MG magmatic system indicates muscovite dehydration melting at low aH2O (GARA[I] et al. K.. London Spec.. host two-mica granite. in press.. Zagreb. where it stalled in a low-pressure crustal setting. The nodule’s halo. L. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. Other notable features are tourmaline “suns” – rosette arrangements of elongated crystals of schorl tourmaline. The granite body itself shows evidence of at least two subsequent igneous events – their signature was left behind in the form of various types of “cognate” enclaves. in press. From their characteristics.. BERNOULLI. Decreasing pressure and related cooling were major factors controlling the melt differentiation. Jugoslavija). The tourmaline-bearing core consists of dravite-enriched (Fe# 0. & VRKLJAN. Cretaceous events. REFERENCES BALEN. on the other hand. mode of emplacement of granitoid magmas. Present geological relations inside the Moslava~ka Gora crystalline reflect a complex history of the metamorphic and igneous evolution during multiple. F. GERDES. MATENCO. S. Soc. tourmaline “suns” and K-feldspar megacrysts.. J. These “gaseous enclaves” represent incompletely filled void(s) in the host granite and are consistent with the escape of volatiles and gases from the evolving magma in the low-pressure environment. S. 10. reached shallow level. Davos. Igneous microstructures of the K-feldspar megacrysts. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. 101. SCHEFER. pressure values have been estimated to 70–270 MPa (on average ~ 5 km depth) and water content of the melt up to 4. Croatia). consistent with field evidence and observations made on enclaves. separation and entrapment of immiscible aqueous boron-rich melt portions inside the coexisting granitic magma. TISCHLER.– Protat. 2010).43–0. A.58) and slightly Na-deficient tourmaline. D. nature of country rocks and the relative age of the granitoid pluton.M. Mâcon. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. closely related. KR[INI]. A. at least partly. Tourmaline nodules are also a feature genetically related to the host granite. SCHUSTER. partitioning of elements and the crystallization path of the two-mica granite as an integral part of the main plutonic body. together with quartz + albite + K-feldspar. simple twinning and zonal growth (compositional zoning) are consistent with growth from the granitic melt i. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 visco-plastic behaviour at that time.e. & FINGER. 7–121. 720–730°C). From these temperatures. Another feature can be also regarded as a type of “cognate” enclaves – miaroles. FÜGENSCHUH. STARIJA[. B.. hold a different type of information – primarily that concerning the evolution of the MG igneous body.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. 21–21. This was already inferred from the field occurrences of miarolitic cavities and the presence of magmatic andalusite inside the host granite. More precisely.– Rad JAZU. P-T conditions at the crystallization level of the host granite have been obtained from the zircon saturation temperature and REE thermometry (ca. nodules show a complex texture comprising two clearly distinct units: tourmaline-bearing core and leucocratic envelope (halo). M. 770 p. their mineral assemblages and geochemical features. rock textures and relation among known rock types. B.. Occurring typically in form of spherical aggregates. they are locally found inside the peraluminous two-mica granite and point to temperature. TIBLJA[. SCHUSTER. GARA[I]. I. with diameter ranging from 1 to 10 cm. & USTASZEWSKI.– Swiss Journal of Geosciences. Ranging in size up to 10 cm. & BROSKA. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. they are a consequence of the exsolution. R. liquid immiscibility. reaching up to 30 cm in diameter. Publ. D. Among those features.. D. consisting of quartz + feldspar ± muscovite.. Being found inside the host granite. fluid behaviour.2 wt% (BALEN & BROSKA. represents an integral part of the nodule and envelopes the tourmaline-bearing core. (2007): Leucogranite from Srednja Rijeka (Moslava~ka Gora. SCHMID. they support a scenario according to which magma escaped from the plutonic depths.– Swiss Journal of Geosciences.

88 0. University of Zagreb. X5) preuzeti su iz WEINBERGER. Stjepana Radi}a 46. 2004). 2009).91 0. rhyolite.79 4. Broj stranica stupova (broj pukotina) u Rupnici dobiven u ~etiri nezavisna mjerenja te njihovi izra~unati statisti~ki parametri (N=prosjek. Croatia (drbalen@geol. It is under protection as a “Geological Monument of Nature” since 1948 and is famous due to a characteristic exposure of the columnar joints developed in the albite rhyolite (TAJDER. 2001). 1991). Fundamentally.80 0. the fast cooling rate of magmatic materials near or close to surface conditions will cause the formation of cracks which will reorganize themselves in the form of “T-junctions”.51 1. 2001. 10 000 Zagreb. tetra-gonality indices). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 137 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Order and disorder in columnar joints of Rupnica Geosite (Papuk Geopark) Stupanj ure|enosti i neure|enosti pukotina lu~enja na geolokalitetu Rupnica (Geopark Papuk) Dra`en Balen1. 1987.88 1. JAGLA & ROJO. GOEHRING & MORRIS. X5) are from WEINBERGER. X6. riolit. Position of the Rupnica geosite inside the volcanic body.80 1. simple and universal laws of physics govern the behavior of cracks and development of columnar joints in volcanic rocks. 1987) has been inferred base on broader geological/stratigraphic relations. WEINBERGER.53 4.45 0.e.89 0.i tetra-gonalnosti).88 1. producing mostly four-sided columns. Analysis performed on the Rupnica columnar jointing (Table 1) shows the development and reorganization of propagating joints and formation of n-sided columns.60 5. Papuk Klju~ne rije~i: lu~enje. JAMI^I] et al. its depth i. 2000. in ideal case giving six-sided columns (JAGLA & ROJO. X4 = indeksi heksa-. which has a significant bearing on the development of columnar joints. 1960. 1991) while the alternative Miocene age (JAMI^I] & BRKI].93 X4 1.hr) 2 Papuk Geopark. Horvatovac 95.94 5.com) Key words: columnar joints. X4 = heksa-.63 4.98 2.90 X5 0. pressure of solidification and cooling rate.53 X6 1. Goran Radoni}2 & Goran Pavi}2 1 Faculty of Science. K-Ar dating of volcanic rocks (interstratified basalts) near the locality gave Cretaceous age (PAMI]. X5. 34330 Velika. penta-.71 .06 0. For comparison data for three volcanic complexes with distinctive columnar jointing are given (data and equations (X6. TORAMARU & MATSUMOTO. Croatia (kontakt@papukgeopark.95 0. The values are expressed as n-gonality (hexagonality. GOEHRING et al.58 1. Rupnica. Rupnica. X6.02 1. but also in analogous materials like mud. Locality is a part of a larger volcanic body known also as the Vo}in volcanic mass (PAMI]. X5.44 4. geopark.03 0. 1956. Rupnica 1 2008 2nd 2008 3rd 2009 4th 2009 Average Giant’s Causeway Devil’s Postpile Columbia River st 3 10 9 45 30 24 0 1 0 4 94 217 263 179 188 6 29 5 5 137 129 198 199 166 49 92 30 6 53 41 39 57 48 102 67 28 7 0 3 3 4 3 40 9 7 8 0 0 0 0 0 4 2 0 Total 294 399 548 469 428 201 200 70 N 4. geopark. pentago- Table 1.11 0.88 0. 2006. has not been estimated in detail so far. Tablica 1.pmf. 2002. 2005.. Distribution of the polygon sides/bounded cracks in the Rupnica geosite counted during four measurement campaigns and corresponding statistical parameters (N = average. 2002.40 1.4. penta. 2008. 2001). ice and starch slurry (LYLE.30 5. while on greater depths and with slow cooling rates cracks will propagate into depth.32 1. Simplified.. TORAMARU & MATSUMOTO. 2004. 1969). reorganizing themselves into “Y-junctions”.49 1.23 0. Za usporedbu su dani parametri za tri vulkanska kompleksa s izra`enim prizmatskim lu~enjem (podaci i formule (X6. Papuk The Rupnica geosite is one of the key-localities of the Papuk Geopark.

BRKI].– Phys. 1 (Prir. L. list Orahovica L 33-96.– Journal of the Geological Society London. (2005): Order and disorder in columnar joints. (1956): Albitski efuzivi okolice Vo}ina i njihova geneza.) indices. 10203. & MORRIS. & ROJO. R. (2001): Evolution of polygonal patterns in stratified mud during desiccation: The role of flaw distribution and layer boundaries. TAJDER. D. Hrvatska).– Geolo{ki vjesnik. fast cooling environment. 2 (Prir istra` JAZU). JAMI^I]. GOEHRING.. Res. 27. Geophys. M.– Phys. L.88) columns show the greatest resemblance to the idealized case (Figs. Rev. (2009): Nonequilibrium scale selection mechanism for columnar jointing. like relatively narrow columns. 22. 026203.W. A) Poligonalni obrazac vidljiv na popre~nim presjecima stupova nastalih prizmatskim lu~enjem u albitnom riolitu.A.98) and five-sided (0.. E.W. 739–745.W. B) ^etverostrani popre~ni presjeci stupova dominiraju u Rupnici. Z. WEINBERGER.. 1:100. & BRKI].– Geolo{ki vjesnik. curved sets of columns and occurrence of pyroclastic material in the vicinity (Omerovac site). Rev. 44.W. JAGLA. J.– J. Beograd. M. 29. E. (1991): Gornjokredne bazaltoidne i piroklasti~ne stijene iz vo}inske vulkanske mase na Papuku (Slavonija. 157/4.. 72. & VRAGOVI]. M. istra`.– J.. L. S. TAJDER. (1969): Magmatizam i metamorfizam planinskog podru~ja Papuk-Psunj.– Acta geol. 1A–B). T. 65.138 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. S. str. PAMI]. P. The outcrop cleaning using pumping water “cannon” (fall 2008) made it possible to access and counts a greater number of columns in 2009. & MATSUMOTO. analysis of cracking pattern responsible for the origin of columnar joints at the Rupnica geosite shows that this genetic process is related to a shallow. 469–476.– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). A. Geophys.000. which represent a measure of discrepancy in the number of joints between the real sample and an ideal (theoretical) case. MAHADEVAN. Savezni geolo{ki zavod Beograd. TORAMARU. sj. B. LYLE. & MORRIS. . A) Polygonal columnar pattern visible in albite rhyolite at Rupnica geosite. Four-sided (0. JAZU). Res. M. tightly packed striae (propagating cracks inside columns). M. 113/1. If such measurements are correlated with other features visible at or near the Rupnica locality. LIN. B02205. (2008): The scaling of columnar joints in basalt. M.. & MORRIS. 113–129.. & MORRIS. Slika 1. GOEHRING. (2002): Sequential fragmentation: The origin of columnar quasihexagonal patterns. Savezni geolo{ki zavod Beograd. 715–722. (1960): Anortoklasni egirinski riolit iz potoka Rupnice kod Vo}ina. 69. Such results are in good agreement with results expected for shallow placed and relatively rapidly cooled volcanic mass. (2004): Columnar joint morphology and cooling rate: A starch-water mixture experiment. 20–31. nality. 109. S. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. 95–101. L. 106.000. (2000): The eruption environment of multitiered columnar basalt lava flows. TAJDER. 387–392.– GSA Bulletin. J.– Acta geol.G. Tuma~ za list Orahovica L 33-96. 35–48.– Geolo{ki zavod Zagreb (1986). L. The help of Geology and Environmental Science students during research is greatly acknowledged. (2006): An experimental investigation of the scaling of columnar joints... B) Four-sided columns dominate at Rupnica geosite. S. CRNKO. Beograd. 161–172. REFERENCES GOEHRING. GOEHRING.. JAMI^I]. Differences in the total number of counted columns in 2008 (300–400) and 2009 (450–550) are due to mud avalanche (landslide) which covered a significant part of the locality. than we can depict the Rupnica columnar jointing as the upper part (entablature) of the volcanic body. D. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ.– PNAS. Lett. 74. A. 2. 036115. Consequently..– Europhys. E. Statistically significant are those results approaching value 1.

52 i 0. ali i kao sitni uklopci u albitu.35 Cr0.50 a. rutil te relikte ilmenita i augita. biotit. dok manje pojave nalazimo u obliku tektonski uvjetovanih zona. Stilpnomelan bez biotita pojavljuje se u mineralnoj paragenezi s fengitom. Biotiti su homogenog sastava. omjer Fe/(Fe + Mg) varira izme|u 0. stilpnomelane. 10 000 Zagreb.06 Fetot. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 139 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stilpnomelan i biotit u mineralnoj paragenezi zelenih {kriljavaca Medvednice (SZ Hrvatska) – indikatori metamorfne zonalnosti Stilpnomelane and biotite in mineral paragenesis of the greenschists of Medvednica (NW Croatia) – indicators of the metamorphic zonality Mirko Belak1. fengit. Prosje~na formula alteriranog biotita izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. koje se prote`u od sela Mikuli} na jugozapadu do potoka Blagu{a.1.04)(Al0.008 Ca0.1. hematit. koji imaju razli~it mineralni sastav.40 Cr0.1)O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0.51. 1979).51.90 Na0. stilpnomelan. te sporedna magneziohornblenda u kojoj je AlIV ve}i od 0. Pierottijeva 6. s pru`anjem orografske osi sjeveroistok-jugozapad u du`ini od oko 40 km. mg = Mg/(Mg+Fetot) = 0. kvarc. Sachsova 2. edenitna i ~ermakitna komponenta su glavne komponente ~vrstih otopina. alterirani biotit i stilpnomelan.4.f. na sjeveroisto~nom dijelu Medvednice. a stilpnomelan ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca (BUCHER & FREY.02 Mg1. kalcit. Biotit i stilpnomelan odre|eni su opti~kim mikroskopom te primjenom rendgenske difrakcije na prahu i pomo}u elektronske mikrosonde. kloritom i aktinolitom koji ima nizak sadr`aj Al. U pojedinim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici pojavljuju se biotit. kloritom i Al-bogatim aktinolitom. Listi}i biotita pojavljuju se u folijativnim mikrolitonima s kloritom. Smje{tena je u dodirnom podru~ju geotektonskih jedinica Alpa. Alterirani biotit ± stilpnomelan u zajednici je s fengitom.49. kloritom i aktinolitom s ni`im sadr`ajem Al.f.49 do 0.06 Fetot. Biotit koegzistira s fengitom. metamorphic zonality Planina Medvednica. a u dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) analizirani biotiti projiciraju se u sredi{nje podru~je izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita.belak@hgi-cgs. Za raziku od amfibola kloriti i epidot ne pokazuju ovisnost sastava o stupnju metamorfoze.j.91) Alterirani biotiti kemijski su relativno uniformni. Vesnica Gara{i}2 & Dragutin Slovenec2 1 Hrvatski geolo{ki institut.9 Al1. epidot. U svim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici dominantni feldspat je albit (An<3). Izra~unata je prosje~na formula takvih biotita na temelju 11 mikrosondskih analiza: (K0. epidotom i fengitom. titanit. Ukupna mineralna asocijacija u svim varijetetima zelenih orto{kriljavaca obuhva}a aktinolit.j. SI= 0. stilpnomelan.1) O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0. Amfiboli u zelenim {kriljavcima su prete`no aktinoliti u kojima koli~ina AlIV varira izme|u 0. Hrvatska Klju~ne rije~i: Medvednica.40) (Si2. Glavna masa ortometamorfita rasprostranjena je u sredi{njem dijelu Medvednice (Malo i Veliko Sljeme – Puntijarka).003 Mn0. 1994).19 Ti0. albit-aktinolit-epidot i albit-epidotklorit. albit.24) (Si2. U zelenim orto{kriljavcima mogu se izdvojiti razli~iti strukturno teksturni varijeteti. greenschist facies.19 Ti0.003 Mn0. 10 000 Zagreb. Op}enito vrijedi da s porastom metamorfnog stupnja u sastav amfibola ulazi vi{e natrija i aluminija. Naj~e{}e glavne mineralne parageneze u zelenim orto{kriljavcima su: albitaktinolit-epidot-klorit. schamozit. geografski pripada sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. no tremolitna.53. Tisije i Dinarida u Zagorsko-srednjetransdanubijskoj tektonskoj zoni. Parageneza biotit + stilpnomelan karakterizira sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca.10 i 0.008)(Al0. te stupnju metamorfnih promjena. biotit. Amfiboli koji se javljaju u metabazitima su kompleksnog sastava. biotite. mg =Mg/(Mg+Fetot) = 0.p..53.p. klinoklor. omjeri Fe/(Fe + Mg) variraju u rasponu od 0. ortoklas. ovisno o kemijskom i mineralnom sastavu primarne stijene.005 Ca0. metamorfna zonalnost Key words: Medvednica Mt.5 a. glaukofanska. Fe-Mg klorit. Hrvatska (mirko.9 Al1.hr) 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. facijes zelenih {kriljavaca. muskovit.47. SI= 0.69 Na0. magneziohornblendu.74) . magnetit. Biotit niskog stupnja metamorfizma koji koegzistira s fengitom ± kloritom i kvarcom odgovara Barrowljevoj biotitnoj zoni u metapelitima (WINKLER. siderit. sjeverno od Kobiljaka.02 Mg1. U dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) vrijednosti za alterirane biotite se projiciraju to~no izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita.

H. (3) metamorfna zona odlikuje se mineralnom asocijacijom aktinolit (visoki sadr`aj Al) + albit + Fe-Mg klorit + epidot + biotit + fengit. ukazuju na temperaturne uvjete od oko 450°C i tlak od 3 do 4 kbara. LITERATURA BROWN.. . 1997.. GERYA.OH)27*2-4 H2O (SI = 0. te pojave biotita i stilpnomelana mogu se izdvojiti tri metamorfne zone: (1) metamorfna zona je karakterizirana mineralnom asocijacijom aktinolit (niski sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + fengit + stilpnomelan.. 140–146.08 Ca0. PLYUSNINA. 1994.. & SEZ’KO. Am.98) Zaklju~ak U zelenim orto{kriljavcima Medvednice na temelju sastava amfibola. Washington.V. WINKLER. F.– 6th ed.28) Si8Al(O.L. C. PLYUSNINA. 1982. pomo}u vi{e geobarometara i geotermometara (GERYA et al. (1982): Geothermometry and geobarometry of plagioclase – hornblende bearing assemblages. L.. BUCHER..– J. 799 p.17 Ti0. Rezultati izra~unavanja metamorfnih uvjeta za zonu (3). BROWN. Petrol. PERCHUK. Soc.20 Na0.. M. 348 p. 5/6. (1994): Petrogenesis of Metamorphic Rocks.S.002 Al0. Petrol. Springer Verlag. 503–533. 1995). (1977): The crossite content of Ca-amphibole as a guide to pressure of metamorphism. (2) metamorfna zona sadr`i mineralnu asocijaciju aktinolit (srednji sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + alterirani biotit + stilpnomelan + fengit. Mineral. Metamorfna zona (1) karakteristi~na je za ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca odnosno temperature 350°C do 400°C (BUCHER & FREY.140 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Prosje~na formula stilpnomelana izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0.73 Fetot. SM = 5.– Contrib.80 Mn0.– 5th ed.3. Springer-Verlag. K. SPEAR..– Min.I.P.H. (1979): Petrogenesis of metamorphic rocks. L. C. H. odnosno vi{e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca. Meta- morfna zona (2) ukazuje na sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca i temperaturu od oko 400°C (BUCHER i FREY. SPEAR.G. (1995): Metamorphic Phase Equilibria and Pressure – Temperature – Time Paths. 53–402. 80. E. & FREY.. AUDREN.. A.09)(Mg1.37. T.– Petrology. Berlin. 1977). 18. 318 p. 1994). TRIBOULET. Eastern Sayan. (1997): Petrology of the Tumanshet zonal metamorphic complex.

Hrvatska Vanja Bi{evac1. Yttrium contents of the Alpine monazite are uniformingly low Figure 1. 1987. University of Zagreb. represented by conglomerates and in some parts by gravelly sandstones.. granitoid pebbles. 1). . Dra`en Balen1 & Friedrich Finger2 1 Institute of Mineralogy and Petrology. which were calculated by internal error propagation (95% confidence) using Isoplot 2. Croatia Variscijski visokotemperaturni i kredni niskotemperaturni monacit u granitoidnim valuticama permotrijaskih naslaga. Permotriassic sequence. different granitoid pebbles.4. Th* vs Pb digram after SUZUKI et al. which were investigated by means of the electron microprobe in order to determine their U-Th-Pb age. monazite. 2003). 34. granitoidne valutice. A-5020 Salzburg. and are presumably derived from the surrounding basement complexes of the Papuk Mountain. (1991). sampled on the locality near Velika.49e (LUDWIG. varies from 160 to 350 meters (JAMI^I] & BRKI]. monacit. La/Nd – Y2O3 dijagram na kojem su vidljive razlike u kemijskom sastavu izme|u alpinskih i hercinskih monacita. U-Th-Pb Klju~ne rije~i: Slavonske planine. The thickness of this Permotriassic cover. Department of Material Science. Papuk. implying a Variscan formation of the granitoids.hr) 2 Division of Mineralogy. Tako|er su prikazane i te`inske srednje vrijednosti starosti koje su izra~unate metodom napredovanja interne pogre{ke (95% pouzdanosti) koriste}i kompjutorski program Isoplot 2. Monazites from the granitoid pebbles define both a Variscan and an Alpine isochrone (forced through 0). Austria Key words: Slavonian Mts. (1991). In all samples. Papuk. Slika 1. in which some well defined groups can be distinguished. At the base of the sequence. U-Th-Pb The Variscan and pre-Variscan crystalline basement of the Slavonian Mts. is covered in places by the Permotriassic sequence.49e (LUDWIG. Erwin Krenn2. 1). Also shown are the weighted average ages. 2001). Department of Geology. 2001). Th*-Pb dijagram prema SUZUKI i dr. Beside their obvious discrepancy in age. Several types of clasts can be observed (schists. Interestingly.. a newly formed Alpine (Cretaceous) monazite generation was found in one pebble (Fig. Hellbrunnerstr. La/Nd vs Y2O3 plot showing chemical differences between Variscan and Alpine monazite. SZAKMÁNY et al. quartz and granitoid pebbles). Three macroscopically Figure 2. coarse-grained clastic rocks occur. demonstrating that the Permotriassic sequence must have experienced a significant low-grade metamorphic event at that time. Slika 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 141 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Variscan high-T and Cretaceous low-T monazite in granitoid pebbles of the Permotriassic sequence. contained accessory monazite grains. Permotrijaska sekvenca. the two monazite generations show significant chemical differences with respect to their REE patterns and yttrium values. Faculty of Science. University of Salzburg. Carboniferous monazite ages were measured (Fig. Monaciti iz granitoidnih valutica definiraju variscijsku i alpinsku izokronu.pmf. Croatia (vabisevac@geol.

F.000.– J. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. J. SZAKMÁNY.. central Japan: Th-U-total Pb evidence from an electron microprobe monazite study.– Berkeley Geochronological Center Special Publications. Petrol.L. G. JAMI^I]. inst.. A.F. geol. M. Yttrium-in-monazite thermometry (HEINRICH et al. LUDWIG. GY. Tuma~ za list Orahovica L 33-96 (Basic Geological Map of Yugoslavia – Explanatory notes for sheet Orahovica). Beograd. RUDNICK. geol. REFERENCES HEINRICH. R. D. (Basic Geological Map of Yugoslavia in scale 1:100. PYLE et al. SPEAR. ADACHI. (2003): Petrological and geochemical studies of the Permotriassic siliciclastic sequence in the western part of the Papuk Mountain (Croatia).. G. A Geochronological Toolkit for Microsoft Excel..– Geol. 1–72. CRNKO. 2083–2107.– J.. SUZUKI. (1991): Middle Precambrian provenance of Jurassic sandstone in the Mino Terrane. JAMI^I]. & FRANZ. W. Geol. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (Fig. BRKI]. consistent with a low-grade metamorphic formation.M. M. & BRKI]. Alpine monazite is characterized by low La/Nd ratios and relatively high Eu contents. & MCDONOUGH. D.. 2001) indicates formation temperatures of around 350–400°C. W..49e. 22nd IAS Meeting of Sedimentology. p. ANDREHS. T. 204..142 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.R. M... K.. Furthermore. J.. S. Beograd.– Abstract book. Geol. Sav. M. RAUSCSIK VARGA. M. zavod Zagreb (1986). An empirical calibration. (2001): Isoplot/Ex. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100000. inst.– Geol. 42. JAMI^I]. Opatija. 141–147.000.. suggesting that the formation conditions during Alpine metamorphism were oxidizing. % Y2O3. & HORVAT. & TANAKA. consistent with a high-T igneous origin. List Orahovica L 33-96. 2). (2001): Monazite-xenotime garnet equilibrium in metapelites and a new monazite-garnet thermometer.– Sed. & VRAGOVI]. PYLE. 75. I. 15. Some of the Variscan monazite grains have high yttrium contents of up to 3 wt. Sav. K.. zavod Zagreb (1971–1986).. sheet Orahovica)..S. JÓSZA. (1997): Monazite-xenotime miscibility gap thermometry. D. 3–16. Metamorph. 1997. Version 2.

(parallel white lines. s. c. Croatia Key words: alkali feldspars.and Na-rich lamellae and lenses at high temperature (below solvus). Department of Geology. B – BSE image of the same microtexture showing difference in composition between sodium rich exsolution lamellae and “patches” (dark gray) and K-feldspar (gray). which are crosscut by “patch” perthites (P.. C2/m). which controls the change in symmetry in K-feldspars ((K.P. “plagioclase overgrowth”. The Al–Si ordering.g. Croatia (mihovil. A – Optical microphotograph of perthitic alkali feldspar microtextures showing finescale. E.c. Sachsova 2.c. 2/m. EDS Several reactions on minerals of the exotic reddish I-type granite pebbles of Cretaceous Pogari formation (Middle Bosnia) were observed using polarizing microscope: sericitization of plagioclase and chloritization of biotite (with epidote as a possible by-product).g. regular. Slika 1. (3) twinning occurs in both Na. SEM. deuteric microtextures. University of Zagreb. There are three important processes that occur in feldspar crystals during cooling: (1) the homogenous composition exsolutes into K.brlek@hgi-cgs.). c. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 143 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alkali feldspar microtextures from Pogari formation granite pebbles (Middle Bosnia) Mikroteksture u alkalnim feldspatima iz granitnih valutica Pogari formacije (srednja Bosna) Mihovil Brlek1. A – Mikrofotografija pertitske strukture s vidljivim pravilnim lamelarnim prorastanjima (paralelne bijele linije. characteristic of exsolution processes. and microstructures provide evidence for the thermal history of feldspars (WENK.P. 10 000 Zagreb.P. 2/m. Some exsolution lamellae are partly coarsened by deuteric processes (bottom right). (2) the C2/m symmetry degrades to C1.). 1976). lamellar micro-perthitic intergrowths. Faculty of Science.and Figure 1. sekundarne mikroteksture. E. myrmekite. “intergranular plagioclase”.4. 1.Na)AlSi3O8) from sanidine (Sa.c. bijela podru~ja) nepravilne morfologije.g. These reactions reflect the cooling history of a parent magma. s. 10 000 Zagreb. C2/m) to microcline (Mc. koja su zna~ajka eksolucijskog procesa.) (patchy white) with irregular morphology in the host K-rich feldspar (gray). C1).. through orthoclase (Or.hr) 2 Institute of Mineralogy and Petrology. Dra`en Balen2 & Vladimir Bermanec2 1 Croatian Geological Survey. Neke eksolucijske lamele su dijelom pokrupnjene sekundarnim procesima (dolje desno). c. 2008). B – Slika iste strukture dobivena unatrag raspr{enim elektronima (BSE) pokazuje razlike u sastavu izme|u eksolucijskih lamela i “krpa” oboga}enih natrijem (tamnosivo) te K-feldspata (sivo). s. SEM with EDS Klju~ne rije~i: alkalni feldspati. Horvatovac 95. exsolution and “patch” perthites. BRLEK. Some of them might have been interconnected (“cyclic” reactions) and could have formed simultaneously (NEUBAUER et al. U K-feldspatu (sivo) vidljiv je “krpasti” pertit (P. 2003.P.

. & MAJER V. 1A) and SEM backscatter electron (BSE) image (Fig. are incoherent and have irregular morphologies (PARSONS & LEE. 35. Reduction of total free energy by release of coherency strain during dissolution-reprecipitation reactions (related to micropores and turbidity).. M. (2003): Exotic granites in the Cretaceous Pogari Formation overstepping the Dinaridic Ophiolite Zone mélange in Bosnia. R. 133–134. Croatia.. (1976): Electron microscopy in mineralogy.– Springer-Verlag. (2004): Microstructures in two alkali feldspar megacrysts from the Papuk Mt. M. and irregular Na-rich “patch” perthite (P.. indicating the “unzipping” process that took place during subsolidus. These “deuteric perthites” (“patch” perthite). coherent exsolution and coarsening leads to finescale. The aid of S.P. elastic strain (coherency strain energy) develops at the surfaces of perthite lamellae. H. 564 p. 2009). University of Zagreb. up to 103 times coarser than strain-controlled intergrowths. with lamellae typically £ lµm thick and coherent or semicoherent interfaces between albite (Ab)-rich and K-feldspar (Or)-rich phases. 1A–B).). 57/2. Faculty of Science. The last two processes are simultaneous (KOVACS KIS et al. 118 p. lamellar “strain-controlled” cryptoor fine micro-perthitic intergrowths. Croatica. Tonejc. F. This research was supported by A. Berlin.144 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. These images reveal alkali feldspar microtex- tures: primary exsolution perthites (E.– Geol. (2008): Zna~ajke granitnih valutica unutar konglomerata Pogari formacije srednje Bosne. 2004). I. 2009)..– Diploma thesis. Dislocations (possible fluid pathways) can also nucleate on the straight albite lamellae and the intergrowths are then semicoherent (PARSONS & LEE. & LEE. leads to growth of incoherent subgrain mosaics of albite and microcline. 1B). Sectio geologica. Petrol. HANDLER. M. DUNKL.-R.. During subsolidus.– Annales Universitatis Budapestiensis. I. PARSONS. WENK. 149–158.. when alkali feldspars react readily with magmatic fluids. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 K-rich lamellae. . V. Jakovljevi} is gratefully acknowledged. Mineral. 641–661. 157. J. with some lamellae partly coarsened.) are visible in optical microphotograph (Fig.P. Differences in composition between K-rich host grain and Na-rich “patches” (P. deuteric phase of granitic magma cooling. HORVAT. Because of the difference in cell dimensions between the exsolved phases. NEUBAUER. (2009): Mutual replacement reactions in alkali feldspars I: microtextures and mechanisms.. Budapest. KOVACS KIS.) in host K-rich feldspar (Figs. Department of Geology. termed “unzipping”. REFERENCES BRLEK. PAMI]. regular. I.– Contrib. & DODONY.P.

keratofira. Geografski. dijabaza. gabri. dijabaz-doleriti. te egzoti~ni blokovi kre~njaka razli~ite starosti (od srednjeg trijasa do titon-berijasa). 1996). npr. Petrografija ultramafitnih stijena okoline @ep~a ne razlikuje se od petrografije ultramafitnih stijena iz ostalih dijelova Dinaridske ofiolitne zone u Bosni. glinci. BiH Klju~ne rije~i: kompleks. ^avke do Vrbanje. amfibolita) i njihovu izdiferenciranost. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 145 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mineralo{ko-petrografski sastav ultramafita na jednom dijelu ofiolitne zone Dinarida Mineralogical-petrographic composition of the ultramafics in one part of Dinaride Opholite Zone Amra Hamzabegovi}1 & Milan Stevi}2 1 2 Zemaljski muzej BiH. Ofiolitni komleks Borja i Mahnja~e i Kozara~ki ofiolitni kompleks Me|u fragmentima u ofiolitnoj zoni ~esto dolaze ultramafiti. zastupljenost pojedinih glavnih ~lanova (tektonitnih peridotita. Sarajevo. Veli~ine fragmenata variraju od mm-cm do dm-m i dekametarsko-hektometarskih dimenzija (PAMI]. bazalta. Figure 1. . Snimak elektronskim mikroskopom uzoraka BE1/1 i BE2. Tuzla. veli~ina kompleksa. granitoida. U hemijskim analizama uo~ljiv je visok sadr`aj vode. bazalt-spiliti. Electron microscope photography of samples BE1/1 and BE2. Ozrenski ofiolitni kompleks. lercolit. ultramafitne stijene Key words: complex. podjela ofiolitske zone u Bosni mo`e se izvr{iti na sljede}e ofiolitske komplekse: • • • • • • Krivajsko – konju{ki ofiolitni kompleks.4. BiH Rudarsko-geolo{ko-gra|evinski fakultet. Tablica Svaki od navedenih kompleksa nosi neku svoju specifi~nost po kojoj se razlikuje od ostalih kompleksa. Odnos MgO:FeO koji je oko 5 puta ve}i po ~emu ima sve karakteristike alpinotipnih peridotita. lherzolite. kumulatnih gabra i peridotita. spilita. Analiza na elektronskom mikroskopom (REM) dala je rezultate hemijske analize piroksena i olivina (Ol). Ofiolitni kompleks Ljubi}a. koja predstavlja glavnu jedinicu Unutra{njih Dinarida zauzima veliku povr{inu na podru~ju Bosne i Hercegovine. ro`naci. {to ukazuje na visok stepen serpentinizacije. Slika 1. amfiboliti. ultramafic rocks Ofiolitna zona Dinarida. Hemijski sastav lerzolita Ofiolitne zone Dinarida je ujedna~en {to se mo`e viditi na Tablici 1. Podru~je Varde i Vi{egrada.

82 )15.149 Ti0.23)2.76 (Mg1.Monografija. A. J. Universitet u Tuzli. 99-135..91 CaO 2.75 1.022)1.266 Ti0.642 Fe0. Na Sl. 1977).72 Fe 0. Ta~ke #1.83 Ca0.746 Fe0.07 )8. Rudarskogeolo{ko-gra|evinski fakultet. gotovo crne boje.6 Fe4. Table 2. Zagreb.047(Mg0.976 O6 (Mg3. Pored olivina u sastav ulazi ortopiroksen. Tablica 2.11 / H2O+ 5.5 Al8.929 (Si1. 1 prikazan je snimak mikroskopskog preparata na elektronskom mikroskopu sa nazna~enim dijelovima (BE1/1 i BE2) na kojima su izvr{ene detaljne analize uklju~uju}i i odre|ivanje hemijskog sastava.99 O6 Ca0.055 (Al0.121 (Si1.42 4.Geologija BiH.116)1.15 MgO 39.028 Ca0.– Magistarski rad. 2 – Za ultramafitnu stijenu iz ofiolitne zone okoline @ep~a (analiza ura|ena na elektronskom mikroskopu)/for ultramafic rock from ophiolite zone of @ep~a area (electron microscope analysis) (HAMZABEGOVI]. 225 str.31 13.45 40.167)1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.146 Si1.. Nafta.99 SiO4 Ca1. U uzorku je registrovan krom spinel (Sp) predstavljen ta~kama #7 i #8.58 / S 100. IV. a utvr|en je Ti.07 41. . olivin i malim dijelom spinel koji je neujedna~enog sastava.81 / 1 – Za ofiolitnu zonu u Bosni/for ophiolite zone in Bosnia (PAMI] et al.082 (Cr6.692 Fe0. PAMI].13 0.847)1. PAMI].59 Na2O 0.1)1.39 / K2O 0.011 SiO4 (Mg 1.27 Mn0. (1996): Magmatske formacije Dinarida.748 Fe0.62 H2O– 0.96 Ti0.810)1.47 35.36 Al8.45 99.765 Al0.93 O32 2.199 Mn0.876 Al0. SiO2 1 2 TiO2 Al2O3 2. Mati~na stijena ispitivanog profila okoline @ep~a je lerzolit koji je tamnosive.995 O6 Ca1.249 Cr0.18 O32 (Mg3.146 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Chemical composition of the ultramafic rocks from Dinaride Opholite Zone. #2 i #3 analizirane na isje~ku BE2 su klinopiroksen (Cpx) dok su ta~ke #4 i #5 ortopiroksen (Opx). LITERATURA HAMZABEGOVI].049)1. Formulea based on the spot chemical analyses. klinopiroksen.06 / NiO 0. Formule na osnovu rezultata hemijskog sastava ispitivanih ta~aka na uzorcima. 1–57. Iz formula se vidi da je hemijski sastav varijabilan jer u ta~ki #7 pored glavnih elemenata prisutni su Mn i Ca dok u ta~ki #8 Mn nije registrovan. “Geoin`injering” – Sarajevo. str. Table 1. (2001): Kora raspadanja na peridotitima okoline @ep~a-ofiolitna zona Dinarida.142 (Mg0. Ol #3 Ol #4 Cpx #1 Cpx #2 Cpx #3 Opx #4 Opx #5 Sp #7 Sp #8 (Mg1. knj.013 Cr0. (1978): Krivajsko – konju{ki kompleks.067 (Mg1. J. Mineralo{kopetrografski sastav je utvr|en analizom elektronskog mikroskopa.93 (Al0.714 (Si1.5 (Cr7.876 Al0.933 O6 Ca0.06)8.58 0.02 Cr0.948 (Mg0. Vardarske zone i ju`nih dijelova Panonskog basena. a pokazuje da je ve}ina uzoraka izgra|ena od olivina koji je neravnomjerno serpentiniziran.188 Si1.63 Fe0. U njemu se isti~e visok sadr`aj MgO i nizak sadr`aj CaO.994 O6 Ca0.23 / FeO 5.98 Fe2O3 3.253 )2.27)1.013 Cr0.02 Cr0.02)1.724 Fe4.814 Fe0.70 1.06)15. 2001).21 / MnO 0.031)0. Hemijski sastav ultramafitnih stijena ofiolitne zone Dinarida.37 Ti0.39 Cr2O3 0..

Jabuka and Brusnik islands consist of the two main groups: a) sul-bvolcanic types with augite-diabases. b) extrusive types with augite-andasite. 34. Switzerland Key words: basalt. A-5020 Salzburg. Jadranska plo~a. indicating minimum 2 km of overburden under lithostatic conditions. High salinity liquid-rich FIs melted silvine at T between 80° to 150°C. Jorge Spangenberg3 & Ivan Razum1 1 Institute of Minaralogy and Petrography. riftovanje. Minimum pressure was 0. excluding MORB type affinity. intergranular diabase texture with ophitic to subophitic groundmass (GARA[I] et al. Building Anthropole. Mineral composition is the same as in the Jabuka gabbro. University of Lausanne. on Jabuka. whereas the second one is on the Vis. The gabbro of the Jabuka is a phaneritic. Koraci kori{teni za prora~un integriranih ili platoe vrijednosti su masno ocrtani. Sibila Borojevi} [o{tari}1. The gabbro intrusive-body was dissected by a swarm of dyke-veins of pinkish.6 kbar. Faculty of Sceince. priori to or synchronous with the vapour disappearance. Brusnik and Vis islands. Croatia (lpalinkas@geol. 40Ar/39Ar spektar starosti a) K-feldspata iz crvenih dajkova s oto~i}a Jabuka. Sabina Strmi} Palinka{1. University of Zagreb. The trace elements and a normalized-MORB incompatible element spider-diagram support similarity of the Jabuka gabbro with continental tholeiitic magmas. Their total salinities are between 42 to >70 wt % NaCl equ. Austria 3 Institute of Mineralogy and Geochemistry.4. selected from the dykes. followed by halite melting at T range from 345° to >600°C. CH-1015 Lausanne. 2001). rifting. Steps used for calculation of integrated or a plateau ages are delineated by bar. Plagioclase and two pyroxenes (augite and pigeonite) represent the main crystallization phase with subordinate amphibole (uralite). alkali enriched magma. fluid inclusions Klju~ne rije~i: bazalt. Hellbrunner Str. evaporiti. Horvatovac 95. spilite-keratophyres and spilites. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 147 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Dating of rifting magmatizm and evaporites within the Adria Plate. sulphur isotopes. holocrystalline. b) biotite from diabase of the Brusnik Islet (sample BT 3c).pmf. i c) K-feldspata iz dajkova s Komi`e (otok Vis). Ar/Ar date. evaporites. Energija lasera raste s lijeva na desno. gabro. medium-grained rock with sub-hypidiomorphic texture. The igneous rocks from Vis. Quartz from coarse grained gabbroid dykes contains well developed fluid inclusions. The parent magma is. gabbro. biotite. Franz Neubauer2. the same. Amphibols. Palinka{1. Ti-magnetite and ilmenite. Major and trace elements point their calc-alkaline character. b) biotita iz dijabaza s oto~i}a Brusnika. Adria plate. coarse-grained gabbro. Liquid-rich inclusions yielded homogenizations (Th) between 420° and 505°C. Brusnik i Vis Ladislav A. Wide range of igneous rock ages from Permian to Triassic times show two stage evolution from the early intra-continental rifting to the advanced rifting and oceanization. however. Laser energy increases from left to right. contain measurable fluid inclusion (FIs). 2005). Department of Geology. The dolerite of the Brusnik Island has phaneritic. Petrographic examination shows coexistence of vapour rich FIs and high salinity liquid rich FIs containing halite and silvite daughter minerals. University of Salzburg. 40Ar/39Ar apparent age spectra of the a) K-feldspar from pink dyke of the Jabuka Islet (sample J5).. Total homogenization to a liquid phase was in the range from 415° to Figure 1. izotopi sumpora. . The first group characterizes Jabuka and Brusnik. and salinities around 25 wt % NaCl equ. and c) K-feldspar concentrate from Komi`a (Vis) dyke. Ar/Ar datiranje. Slika 1. fluidne inkluzije Permo-Triassic rift-related magmatism in the Dinarides produced gabbro-diorite-syenite-granite formation and an extrusive basalt-andesite-dacite formation with abundant pyroclastic rocks (PAMI] & BALEN. The dyke swarm is perpendicular to the pseudo-layering and Th suggests brittle intrusion of fractionated. Croatia Starost riftnog magmatizma i evaporita na jadranskim otocima Jabuka.hr) 2 Department of Geography and Geology.

1c). Adriatic Sea). suggests uppermost Triassic. Th = 135°–180°C) and vapour-rich (V+L. (2008): The tholeiitic Magmatism of Jabuka and Brusnik Islands: a Carnian magmatism in the Adria Plate. Petrographic observations and microthermometric measurements of prehnite distinguish three types of primary FIs. wavy shape of dykes and high Th of FIs in magmatic quartz suggest ductile conditions during intrusion of dykes.6) might be attributed to the secular variation of the Lower and Upper Triassic sea water. and differ from those obtained on K-feldspars. TADEJ. DE MIN. but the homogenization attempts failed. (average 16. which was the object of the previous dating. 56/2. RENNE. Dating – Igneous rocks: The first radiometric dating was done on the Jabuka by BALOGH et al.3 to 1. and further FIs measurements are needed.5± 11. Vis Island. The coexistence of aqueous three-phase (L+V+Siso. V. Low saline (5..2 kbars. and plateau age of 226±3 Ma for Brusnik.. 1b).148 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. d34S. & ALBERINI. spilite-keratophyres and spilites. 56–56. K. which occurred since middle Triassic in the western Tethys. Volcanic rocks on the island of Vis are situated around a small village Komi`a.5 wt % NaCl equ. Vapour-rich inclusions show presence of CO2±CH4 within the vapour phase. 13.1.9. & BALEN.. 16.1 Ma. salinity = 29. F. in radial patterns are commonly less than 1 mm. 13–25. gave a plateau age of 276. and a coherent basalt fragment from Komi`a on the Vis Island. COLANTONI. what is confirmed by polen analysis (Hass personal communication). 1a). 17.1. . GUERRERA. Amygdales and vesicles filled with chlorite. PAMI]. The average K/Ar age is 205 ±6.4 Ma. lapillistones. a new Ar/Ar plateau ages of 227±5 Ma and an isochrone at 226±3 Ma for Jabuka. F.. M.. near Komi`a are in tectonic contact with volcanic rocks. A. D.. It. This is explanation why the former K/Ar and Ar/Ar dating gave ages which are not completely compatible with the geotectonic events in the early history of Tethyan evolution.R. V. Th= 135°–180°C) FIs points to precipitation from boiling fluid.2±2. Interaction with basaltic lava slightly increased salinity.3 wt % NaCl equ. what does not correspond with the major phase of Triassic rifting.9 Ma.1 Ma.– Acta Geologica Hungarica. Geol. ensialic intrusion during the extensional processes of the continental crust. N. and two isochrones gave 200. J.5 wt % NaCl equ. Upper Permian ages correspond to the early intra-continental rifting and the geochemistry to the within plate magmatism. by analyzing plagioclase separates on Jabuka and Brusnik.3–30. incipient boiling (135°C) took place at a depth of 20 m.5 cm. Evaporites – Sulphur isotopes: Evaporites on the Vis Island. Bologna.0 Ma (Fig. (2005): Interaction between Permo-Triassic rifting. RAVASZ-BARANYAI. (1994). tuffs and hyaloclastite.1.– Geologia.3. The research supports a tectono-magmatic hypothesis of a subalkaline. M. REFERENCES BALOGH. The age is shifted to- ward the Middle Triassic time what is a better fit to the general rifting conditions in the area.5±2. GARA[I]. A. (1994): The medium-grained gabbro of the Jabuka islet (“Scoglio del Pomo”. C. during some later thermal episode (Fig..9 Ma with little amount of excess radiogenic Ar.2–6. One can distinguish sub-volcanic types represented by augite-andesite.3 Ma.4±2. F. indicating minimum 1 to 4 km of overburden under lithostatic conditions.9 and 199.7 Ma coherent with the other magmatic representatives (Fig. The dating. P. DE MIN et al. although calc-alkaline character excludes MORB type lithotypes (BALOGH et al.– Soc.) aqueous two-phase (L+V) FIs with Th between 110°–125°C represent seawater relicts. 2. 16. formed by autobrecciation. 16. obviously lowered due to release of Ar. VENERI.. 1–3. volcanic agglomerates.. Biotite from the Jabuka brittle dyke gives a plateau age of 273±1. & MAJER. V.6±1. Prehnite from the Komi`a Bay. P. felsic dykes. Croatia). RENZULLI.3±7.. Assuming modified seawater salinity around 5. VRKLJAN. The K/Ar ages obtained on the Jabuka whole rock and mineral fractions differ insignificantly. Recent research of the Jabuka and Brusnik intrusives revealed their age determined by Ar/Ar method on the gabbro.– Berichte der Deutschen Mineralogische Gesellschaft. It roughly reflects the latest stage of crystallization after intrusion. L. & JURA^I]. JOURDAN. while K-feldspar has a plateau age of 214±0. Biotite in the Brusnik dolerite is dated at 265±1.. Sulphur isotope values.. prehnite and calcite. however. magmatism and initiation of the Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP). The ages determined on biotites are more consistant. K-feldspar separated from the basalt-andesitic fragment in the volcanics from Komi`a. fills amygdales and vein lets within pillow lavas and represents the product of hydrothermal alteration of basalt under seawater-dominant conditions. MAJER. 181–204. K-feldspar from the Jabuka brittle dyke is unaffected and shows similar plateau age of 269. 1994). with loss of Ar around 77. Vis Island. 17.. At the coast a submarine lava flow is made of rare pillow lava lobs. 45. (2001): Dolerites from the islet of Brusnik (Adriatic Sea. (2008) obtained. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 >600°C under the minimum pressure of 0. The winding.6.. lapilli tuffs. but rarely exceed 0. MARZOLI. but K-feldspar from the additional dyke on the Jabuka is dated at 254.

granite. either at the data acquisition stage or later during the 3D reconstruction process. % of biotite in contrast to almost completely biotite-free leucocratic halo. unutarnja gra|a. their nodular nature can be easily mistaken for a vein when observed in 2D sections solely. K-feldspar. Their genetic relation to the host granite and its evolution is well-established (e. biotite ± garnet. Each section or erosion step has been digitalized using a flatbed scanner. 1990). serijska destruktivna tomografija Pegmatites and aplites from the Moslava~ka Gora (MG) are well-known for more than a century. they are most noticeable feature of the host granite on the northern rim of the MG pluton and have been recently indisputably defined as tourmaline nodules (BALEN. Ab. 1A–C). granit. occurrence and internal structure of this “peculiar” feature together with their distribution inside the host rock and spatial relations among individual nodules. But the great number of such circular “vein intersections” and the rounded nature of their endings inside granitic host are confusing. X-ray tomography could not have been used on the studied material due to similar mineral densities (Qtz. 2) Data acquisition or production of multiple slices or erosion surface in order to digitalize them in the following step. In order to facilitate . A 3D study of various samples of granitic rocks from the northern slopes of MG containing nodules has been conducted in order to investigate morphology. This characteristic is evident even on an outcrop scale and has been used as the main criteria for the separation of nodules as autonomous bodies inside the host rock. University of Zagreb. Croatia (zoricap@geol. muscovite. thinnest slices obtainable using an annular saw were 3. internal structure. voksel. Faculty of Science. Acquired surfaces were saved as greyscale images in TIFF format. They are usually described as leucocratic veins cutting host granite consisting of quartz. provided detailed information about nodule’s internal structure. 3) Data classification (segmentation) encompassed definition of all voxels in the dataset corresponding to a particular component. These “peculiar” bodies can be described as compact tourmaline-bearing aggregates surrounded by a contrasting leucocratic rim. 1D). In case of serial sectioning. resembling leucocratic veins in mineral composition and relations to the host granite implicating petrogenetic processes intimately related to the host granite and similar to those yielding pegmatitic and aplitic bodies. Their general characteristics are observable even in 2D: elliptical to circular. showing nodular shapes in 3D. PAMI]. The outer boundary between nodule’s halo and granitoid host can be visually clearly defined by the absence or presence of biotite: host rock contains up to 15 vol. 10 000 Zagreb. Beside these “classical” leucocratic vein rocks regularly noted by many researchers of the MG crystalline (Figs. Rock samples were analysed using destructive tomographic techniques: serial slicing (sectioning) and serial lapping (grinding). TU]AN. sometimes even slightly ameboidal contours and a complex texture comprising two clearly distinct units (Fig. 2010). tourmaline nodule. turmalinska nodula.hr) Key words: 3D texture.5 mm thick.4. while the resolution achieved during a single erosion step on a grinding machine was 10× finer – 0. Although such nodular occurrences are observable throughout the MG granitic pluton. Department of Geology. quartz. Non-destructive. Namely. A 3D computer reconstruction of studied material by destructive techniques involved following steps: 1) Sample preparation i. construction of different reference systems which enabled an exact realignment of individual slices/erosion levels. 2007). serial sectioning tomography Klju~ne rije~i: 3D struktura. The core. feldspar ± muscovite (BALEN & BROSKA.e. while the serial grinding method. 1904. based on the greyscale value of individual pixels. which would disable the separation of individual grains pertaining to those phases. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 149 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Turning mineral grains into voxels: destructive tomographic techniques reveal the true nature of a peculiar granitic rock texture in 3D Od mineralnih zrna do voksela: destruktivne tomografske tehnike otkrivaju trodimenzionalni karakter neobi~nih strukturnih zna~ajki u granitima Zorica Petrinec & Dra`en Balen Institute of Mineralogy and Petrology. the ability of analyzing larger samples in “low-resolution” gave information on their morphology and relations inside the host rock.g. morphology. Pl. a spherical aggregate of tourmaline. However.35 mm per erosion step. Kfs). Horvatovac 95. voxel. performed on smaller samples. roughly cm to dm in diameter. consisting of quartz. tourmaline. albite. depending on the desired resolution of the final 3D model. albite and K-feldspar is enveloped by a leucocratic halo.pmf. there are somewhat different occurrences of “peculiar”. morfologija. tourmaline-bearing bodies.

(2007): Tourmaline nodules occurences in Moslava~ka Gora (Croatia) granite: a snapshot of magmatic processes. Another feature that distinguishes nodules from pegmatites/aplites is the crystal habit of tourmaline: nodule cores contain anhedral tourmaline in form of a tourmaline-quartz “network” whilst veins contain subhedral to euhedral tourmaline. Obtained 3D reconstructions of rock volumes containing tourmaline nodules showed that they are indeed isolated spherical bodies dispersed inside the granitic host and not vein formations. 4) Separation (3D reconstruction) included defining individual blobs – series of contiguous touching voxels of a single classified component. 166–208. F) Distribution and spatial relations among nodules inside investigated granite volume. Davos. are clearly distinguishable in 3D and show sharp contacts to each other but also to the granitic host (Figs. 10. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. Zagreb. D. Segmentation of such pre-processed data has been done using BLOB3D software (KETCHAM. 1E–F). Nevertheless. core and halo. KETCHAM. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. F) Prostorni raspored i odnosi me|u nodulama unutar rekonstruiranog volumena prou~avanog granita. BLOB3D was designed primarily for the manipulation of 3D datasets. . D) Turmalinska nodula u granitnom doma}inu. BALEN. 7–121. D) Tourmaline nodule inside granitic host. (1904): Pegmatit u kristalini~nom kamenju Moslava~ke gore.150 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Geosphere. London Spec. PAMI]. F. further processing of the “raw” data. TU]AN. R. E) 3D reconstruction of a tourmaline nodule showing distinct core and halo units. the two structural units of a nodule. Jugoslavija).– Rad JAZU. Also. Slika 1. Publ. BLOB3D software enables an export of “geologically interpreted” datasets in form of “processed” greyscale images – this is a valuable pre-processing step that can simplify (and speed up) volume reconstruction. 159.. I.A. a clear distinction between tourmaline nodule’s core and halo and the surrounding host rock was attained through manual correction of the image levels in the graphic software prior to image analysis. Zagreb. J. REFERENCES BALEN.– Rad JAZU. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. (2005): Computational methods for quantitative analysis of three-dimensional features in geological specimens.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. A–C) Sections of various pegmatitic veins/bodies from MG. D. 3–3. 5) 3D model visualization. E) 3D rekonstrukcija izdvojene nodule s jasno vidljivim jedinicama: turmalinom bogata jezgra i leukokratski ovoj. 2005). 32–41. A–C) Uzdu`ni presjeci razli~itih pegmatitnih `ila s Moslava~ke gore. 1. & BROSKA. in press. (1990): Alpinski granitoidi. Soc. but their quantification and visualization generally requires the use of specialized software.

Uzimaju}i u obzir cjelokupni geodinami~ki kontekst stvaranja ofiolitnog melan`a Medvednice (BABI] et al. Medvednica Key words: hydrothermal alterations. a u geotektonskom smislu pripada jugozapadnom dijelu Zagorje-srednjotransdanubijske smi~ne zone (PAMI] & TOMLJENOVI]. bazaltni ekstruzivi. klorit. Pierottijeva 6. 2002. Hrvatska (blugovic@rgn. aktinolita i prehnita u sekundarnim paragenezama. ilmenitom i naro~ito leukoksenom Leukoksen u predmetnim stijenama zapravo predstavlja agregate submikroskopskih kristala titanita.hr) Klju~ne rije~i: hidrotermalne alteracije. predstavlja fragmente srednjojurske oceanske kore. Hidrotermalnim metasomatskim promjenama nastali su albit (pseudomorfozom po plagioklasu). Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Uz postupno slabljenje oksidacijskog potencijala sredine.. petrologiju i mineralne sirovine. Sachsova 2. Primarni Fe-Ti minerali (magnetit i/ili magnezioferit) djelomice se zamijenjuju hematitom.. Sveu~ili{te u Zagrebu. Ve}ina magmatskih klasta. Alteracije vezane za ovaj stadij najintenzivnije su u istra`ivanim bazaltnim stijenama. 2000). odnosno vr{nih litolo{kih ~lanova ofiolita. dok se srednjotrijaski fragmenti neofiolitnih alkalijskih bazalta nalaze izuzetno rijetko (SLOVENEC & LUGOVI]. Medvednica Ofiolitni melan` Medvednice smje{ten je na trome|i Ju`nihisto~nih Alpa. te titanit. unutar pelitno-siltoznog matriksa koji sadr`i palinolo{ku zajednicu karakteristi~nu za donju do srednju juru (bajocian). 2009) i imaju}i u vidu da matriks . basaltic extrusives. te fragmentima vapnenaca i klastita alb-cenomanske starosti ~iji geolo{ki polo`aj jo{ nije u potpunosti jasan. Mt. rijetko alkalijskim bazaltima.hr) 2 Zavod za mineralogiju. SLOVENEC & LUGOVI]. Alteracijski tip II odigrava se na relativno vi{oj temperaturi karakteristi~noj za dijagenetski segment zeolitnog facijesa (< 150 °C) uz srednji do niski aktivitet vode i u analiziranim stijenama zabilje`en je pseudomorfozom zeolita (natrolita?) po plagioklasu i/ili kristalizacijom zeolita u pukotinama stijena. 2002). 10 000 Zagreb. epidot i zoisit/klinozoisit na ra~un augita. 1998) kao zasebna tektonostratigrafska jedinica (Kalnik Unit po HAAS et al. Dinarida i Tise. dostupni podaci ukazuju na gornju granicu formiranja melan`a u donjoj kredi tijekom otriva (BABI] et al. afirnim bazaltima ili doleritima i jastu~astim (pillow) bazaltima. Rani stadij. razli~itog tektonostratigrafskog podrijetla. To je alteracijski tip III poznat i pod nazivom hidrotermalni metamorfizam (oceanskog dna). Analizom sekundarnih parageneza i kemijskog sastava paragenetskih minerala mogu se razlu~iti dva odvojena stadija: (a) rani stadij nisko-temperaturnih submarinskih alteracija ubrzo nakon ekstruzija i (b) kasniji stadij hidrotermalnog metamorfizma niskog stupnja na dnu oceana. Hrvatska (dslovenec@hgi-cgs. 10 000 Zagreb. Magmatska strukturno-teksturna obilje`ja ovih stijena ostala su sa~uvana dok su mineralo{ke promjene u pravilu intenzivne pa se predmetne stijene ve}inom klasificiraju kao spiliti odnosno metabazalti. ophiolite mélange. Ovakva alteracijska parageneza jasno ukazuje na hidrotermalnu metamorfozu bazaltnih stijena ofiolitnog kompleksa u prehnit-pumpellyitnom facijesu. prema podjeli ERZINGERA (1989). Medvednica (Croatia) Damir Slovenec1 & Bo{ko Lugovi}2 1 Institut za geolo{ka istra`ivanja. Pumpellyit u analiziranim uzorcima nastaje izmjenom plagioklasa (tad zajedno s prehnitom) i/ili augita (tad zajedno s kloritom i/ili aktinolitom) i devitrifikacijom u kori jastu~astih bazalta. Mafitni ekstruzivi u ofiolitnom melan`u Medvednice zastupljeni su toleitnim masivnim. zeolitu se mo`e pridru`iti paragenetski pirit. To je kaoti~an sedimentacijsko-tektonski kompleks kojeg izgra|uju sedimentni i magmatski klasti. ofiolitni melan`. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 151 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alteracijski procesi u mafitnim ekstruzivnim stijenama iz ofiolitnog melan`a Medvednice (Hrvatska) Alteration processes in the extrusive mafic rocks from the ophiolite mélange of the Mt. metarske do kilometarske veli~ine. 2009). Kasni stadij odigrava se na temperaturama vi{im od 200 °C uz nizak aktivitet vode odnosno u reduktivnim uvjetima. Tijekom ove alteracije morska voda prodire u pillowe i masivnu oceansku koru do dubine od nekoliko stotina metara uzrokuju}i prvenstveno oksidaciju bazalta. Sedimentne stijene zastupljene su blokovima sinsedimentacijskih pje{~enjaka i ro`njaka trijaske i jurske starosti. Za karakterizaciju uvjeta alteracija odnosno hidrotermalne metamorfoze analiziranih bazalta zna~ajno je prisustvo pumpellyita. odnosi se na “tro{enje” na oceanskom dnu koje se odigrava na niskoj temperaturi uz visok aktivitet morske vode (alteracijski tip I). kvarc i neoalbit.4..

& R. PAMI].-FELGENHAUER. DOBOSII.. JUDIK. MIO^. D.– Geochim. 2004) zaklju~eno je da su navedene parageneze rezultat pervazivne metasomatoze uzrokovane cirkulacijom morske vode koja je prodirala du` mikrofraktura u bazaltnoj kori za vrijeme ili netom nakon njihove konsolidacije na dnu oceana. Kod dijela izmijenjenih bazalta zapa`eno je potiskivanje albita prehnitom. Medvednica. J. Minnesota. (2002): The Jurassic ophiolitic mélange in the NE Dinarides: Dating. 95. 377–389. & TOMLJENOVI]..– Acta Geol.. Hungarica. W.– Acta.. epidota. U albitiziranim bazaltima kod kojih nije zapa`eno oboga}enje SiO2 postoji lokalni izvor SiO2 koji je deriviran prilikom kloritizacije intersticijskog vulkanskog stakla i sli~nim reakcijama.. 78. Zrna plagioklasa zahva}ana su metasomatozom selektivno. 89.. J. J.. & PAMI].S.– M. Univ. P. KOVÁCS.. HAAS. 47. TOMLJENOVI]. ÁRKAI. HOCHULI. 34.. J. PAMI]. & ZUPANI^.– Ofioliti.. SEEWALD. Ove izmjene vezane za Ca-metasomatizam vjerojatno su se de{avale uslijed kretanja fluida du` pozitivnog temperaturnog gradijenta {to je moglo poduprijeti zadr`avanje Ca u stijeni i premje{tanje Na u fluid putem reakcija kojima se razara albit. TIBLJA[. SLOVENEC. E. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ofiolitnog melan`a pokazuje samo dijagenetske promjene (JUDIK et al. Croatia: Mineral assemblages and phyllosilicate characteristics. D. 1984). & LUGOVI].. Geol. A. P. Acta. 1987). B. 2693–2711. Medvednica. Proces albitizacije je zahvatio najve}i dio vulkanita Medvednice. 731–740. Earth Sci. J. B. (1998): Basic geologic data from the Croatian part of the Mid-Transdanubian Zone. Da. GIGGENBACH. P. najvjerojatnije na hrptu.. Sc. bez jasne pravilnosti. . vezan za rezidualne magmatske otopine karak- teriziran je alteracijom bazi~nih plagioklasa i stvaranjem sosirita – agregata zoisita/klinozoisita. P.– Geol. Dio komponenata za tvorbu klorita potje~e i iz alteriranih klinopiroksena. Cosmochim.. LITERATURA BABI]. (1984): Mass transfer in hydrothermal alteration systems. prehnit (GIGGENBACH. Ovaj hidrotermalni alteracijski proces. 151–176. Helvetiae. K. J. KOROKNAI. P. (1987): Na and Ca metasomatism during hydrothermal basalt alteration: an experimental and theorethical study.152 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 63–80.– Int. G. HORVÁTH. LJ. S. (2009): Geochemistry and tectono-magmatic affinity of extrusive and dyke rocks from the ophiolite mélange in the SW Zagorje-Mid-Transdanubian Zone (Mt. Rundschau. 48. a talo`e se Ca-Al–silikati. Natrijem bogate hidrotermalne otopine potrebne za albitizaciju potjecale su najve}im dijelom iz morske vode uz mogu}nost djelomi~nog utjecaja juvenilnih hidrotermalnih otopina. internal structure and geotectonic implications. J.A. Hungarica. 41.(2004): Diagenesis and low-temperature metamorphism of the Mt. (1989): Chemical alteration of the oceanic crust. ERZINGER. ÁRKAI. B. TOMLJENOVI].– Eclogae Geol. albita i kvarca. BÉRCZI-MAKK. Procesi karbonitizacije i limonitizacije spadaju u zavr{ne procese izmjene bazaltnih stijena iz ofiolitnog melan`a Medvednice. formiraju}i kristalizacijske zametke albita koji daljnjim napredovanjem albitizacije mogu rasti do potpune pseudomorfoze zrna plagioklasa. 263– 275... Tvorba klorita je izazvala pove}anje omjera Na+/Mg2+ omogu}iv{i daljnju albitizaciju (SEEWALD. (2000): Complex structural pattern of the Alpine-Dinaridic Pannonian triple junction. 389–400. B. u odgovaraju}im mikrodomenama promjera nekoliko mm-a. Mikrostrukturna analiza ukazuje da albitizacija plagioklasa nije napredovala striktno od rubova zrna prema sredi{njem dijelu ili obrnuto..F. B. Croatia). BALEN. tj. Thesis. J. Proces sosiritizacije ~est je u vulkanitima iz ofiolitnog melan`a Medvednice.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 153 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New constraints on the geochronology of the Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia Novi geokronolo{ki okvir za kristalinski masiv Moslava~ke gore Biljana Starija{1. Germany 3 Institute of Mineralogy and Petrology. ordovicijski metagranit. Goethe University. Cretaceous Central Granite. kredni granit. Austria (biljana. Dra`en Balen3.at) 2 Institute of Geoscience. It covers an area of ~150 km2 and represents an important surface exposure of crystalline basement within the Tertiary sediments of the Pannonian Basin (PAMI].starijas2@sbg. kredni LP/HT metamorfizam The Moslava~ka Gora Massif in Croatia (MGM) is located about 50 km ESE of Zagreb. Horvatovac 95. Hellbrunnerstrasse 34. 10 000 Zagreb. the MGM has been long considered to be a ma- Figure 1. prikazani na konkordija dijagramima.ac. shown in concordia diagrams. Altenhöferallee 1. University of Salzburg. Darko Tiblja{3. Axel Gerdes2. In terms of the Alpine plate tectonic framework. Rezultati LA-SF-ICP-MS datiranja na cirkonu iz sredi{njih granita i metagranita masiva Moslava~ke gore. 1990). University of Zagreb. Frankfurt am Main. Ordovician metagranite. Results of LA-SF-ICP-MS zircon dating for the Central Granite and metagranites from the MGM. D-60438. A-5020 Salzburg. Andreas Mayer1 & Fritz Finegr1 1 Department ofMaterials Science and Physics.4. . Cretaceous LP/HT metamorphism Klju~ne rije~i: Moslava~ka gora. Croatia Key words: Moslava~ka Gora. Slika 1.

(C) Gari}-grad metagranite.. R. SCHUSTER. 2002). M.. 1998. 7–121. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke Gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. 139–183. L. T. M. This event is probably related to the intrusion of the Central Granite. 101. Supplement 1.– Swiss Journal of Geosciences.. E. & TIBLJA[.. (2008) and SCHMID et al.. Recently. D. K. 2010).– International Journal of Earth Sciences (Geologische Rundschau). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. . As yet there is no clear evidence for Variscan events in the MGM. Our geochronological. (1990): Alpinski granitoidi. predominantly NE oriented shearing at greenschist facies conditions. SCHMID. D. (2002): Petrology and geochemistry of orthoamphibolites from the Variscan metamorphic sequences of the South Tisia in Croatia – an overview with geodynamic implications. REFERENCES PAMI]. 91. K. B. & USTASZEWSKI. S. uzorak BS 4.M. TISCHLER.– Nafta.154 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. They are older than the Cretaceous LP/HT regional metamorphism.– Swiss Journal of Geosciences. The metamorphic complex of the MGM comprises mainly felsic anatexites and orthogneisses of granitic composition together with metapelites (paragneisses and mica schists) and minor amphibolites. BALEN. 49. 2002).. and by Permian monazite relics (Fig. 483±6 Ma and 491±1 Ma. USTASZEWSKI. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. D. geochemical and geothermobarometric data indicate that the MGM consists of a Cretaceous S-type granite pluton intruding a Cretaceous low-pressure/ high-temperature (LP/HT) metamorphic complex (STARIJA[ et al. 371–390. USTASZEWSKI et al... (C) Gari} grad. 2) found in metapelites (STARIJA[ et al. which is interpreted as the Cenozoic suture between Tisia and the Northern Dinarides. (A) Metapelite. J. (2008): A map-view restoration of the Alpine-Carpathian-Dinaridic system for the Early Miocene. but their age is presently unknown. (B) Sredi{nji granit. & SPAKMAN. sample BS 21a. The Cretaceous high heat flow regime recorded in the MGM crystalline massif is unique in the subcrop of the Pannonian Basin and may be a local feature triggered by a mafic intrusion in the lower crust. uzorak BS 10.. W.– Rad Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti. J. (A) Metapelit. metagranit. TIBLJA[. B. (2008) related the MGM to the so-called “Sava-Zone”. F. (B) Central Granite. J.. PAMIC. Mineral relics of a medium-pressure amphibolite facies metamorphism are preserved in amphibolites (PAMIC et al. S. sample BS 4. PAMI] et al. D. Zircons from three different samples of metagranite were dated at 486±6 Ma. S. jor outcrop of Variscan crystalline basement of the South Tisia block (PAMI]. sample BS 10. BSE slike datiranih zrna monacita iz MGM. BALEN. The southeastern sector of the massif was additionally affected by post-granitic. A retrograde metamorphic event at lower amphibolite facies conditions overprinted the metamorphic complex. MATENCO. D. B.. STARIJA[.. suggesting that most of the metamorphic complex represents an Early Ordovician granitic series (Fig.. 1). Jugoslavija). uzorak BS 21a. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. A. PAMI]. 101. The age of the LP/HT metamorphism is estimated at ~90–100 Ma using the method of electron microprobe based monazite dating. KISSLING. GERDES. 273– 294.. Backscattered-electron (BSE) images of dated monazite grains from the MGM. SCHMID. Slika 2. in press. Some indications for a Permian regional metamorphic event are provided by inherited zircons in the Central Granite (Fig. FÜGENSCHUH. & FINGER..– Swiss Journal of Geosciences. 2010). FÜGENSCHUH.. (1998): Crystalline basement of the South Pannonian Basin based on surface and subsurface data. SCHEFER. BERNOULLI. 10.. The Cretaceous regional metamorphism culminated in granulite facies conditions of ~750 °C and 3–4 kbar. Laser ablation-sector field-inductively coupled plasma-mass spectrometry (LA-SF-ICPMS) based U-Pb dating on zircon gave 82±1 Ma for the Central Granite (Fig. 1).M.. 787–798. 1) that have been dated with a Permian age.

marijan.baranasic@igh. Prognostic engineering geological cross section. laboratorijska ispitivanja. Petrina Kontrec2. Prete`ito su prisutne holocenske naslage. pumping test. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci izvedeni su geomehani~ki. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 155 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na sustavu Bi| – Bosut Engineering geological investigations for the building canal lock and pumping station on the system Bi| – Bosut Ivan Barana{i}1. Prognozni in`enjerskogeolo{ki presjek.hr.hr. U sklopu istra`iva~kih radova za potrebe postavljanja ustave i crpne stanice izvedeno je istra`iva~ko bu{enje s jezgrovanjem. geoelektri~ne metode Key words: aquifer. pokusno crpljenje. kako bi se na osnovu dobivenih podataka odredili geotehni~ki parametri potrebni za odre|ivanje na~ina temeljenja objekta te prora~unala stabilnost iskopa i na~in osiguranja gra|evinske jame. istra`iva~ko bu{enje. hidrogeolo{ki i geofizi~ki istra`iva~ki radovi. Zadatak provedenih istra`iva~kih radova bio je utvrditi geolo{ki sastav i gra|u podzemlja te dobiti uvid u karakteristike tla. Figure 1. CPTU investigations. Janka Raku{e 1. 2) ukazuju da se ispod humusnog pokriva~a prote`e prvi sloj prahova i gline. Na lokaciji sjeverno od Save. Marijan Krsnik3 & Boris Kavur4 1 Institut IGH. koje su dalje ra{~lanjene prema genetskim tipovima i po stratigrafskim obilje`jima.kontrec@igh. CPTU ispitivanja. petrina. investigatory drilling. . CPTU ispitivanja i geofizi~ka mjerenja. s Slika 1.kavur@igh. Slijedi dobro zbijen pjeskovit {ljunak koji prelazi u glinu. a unutar njih naslage organogeno-barskog i aluvijalnog porijekla. 10 000 Zagreb. dobro do jednoliko graduirani. te jezersko–barski sedimenti pleistocena. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci prevladavaju naslage kvartara. Od geofi- zi~kih metoda primijenjena je geoelektri~na tomografija i radioaktivna karota`a.4. Dobiveni rezultati istra`iva~kih radova (Slika 1. geoelectrical methods Za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na lokaciji sjeverno od Save. Ispod gline nalazi se {ljunkovit pijesak. Hrvatska (ivan.hr.krsnik@igh. boris. ispod kojih se nalaze pijesci.hr) Klju~ne rije~i: vodonosnik. ispitivanje vodopropusnosti.

Pokusnim crpljenjem utvr|eno je da su slojevi povr{inske gline te sloja gline izme|u dva vodonosnika jako male propusnosti te da tokom crpljenja nije do{lo do procje|ivanja iz gornjeg u donji sloj i obrnuto (ANTUNOVI]. tanjim le}ama praha i gline. Figure 2. Models of electrical resistance. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2.– Institut IGH. Modeli elektri~ne otpornosti. Iz toga slijedi da na predmetnoj lokaciji postoje dva vodonosnika. Zagreb. 2008). (2008): Geotehni~ki elaborat. Oba vodonosnika odvojena su slojem malo propusne gline. a manjim dijelom iz padalina procje|ivanjem kroz prahove i gline.156 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. jedan pli}i i drugi dublji. Gornji vodonosnik ve}im dijelom se prihranjuje iz Save. LITERATURA ANTUNOVI]. .

1). Nakon in`enjerskogeolo{kog kartiranja i odre|ivanja vidljivih granica kliznih tijela ugra|eno je 16 geodetskih repera (R-1 do R-16): oko aktivnog klizi{ta. na vapnena~kom megabloku na vrhu padine. y. In`enjerskogeolo{ka karta klizi{ta.. 2005. Na kraju procesa.1998. Hrvatska Hrvatske vode Zagreb VGO Rijeka.12. to~nost mjerenja je bila ± 15 mm (x. Cara-Emina-5. V.1999. 1-paleogenski vapnenci 2-padinske tvorevine (prete`ito kameni blokovi i odlomci) na siliciklasti~noj stijeni (paleogenski fli{) 3-rije~ni sedimenti (valutice i {ljunci) 4-no`ica klizi{ta (prosinac 1996. Posljednja ve}a nestabilnost pojavila se 5. @eljko Arbanas1 & Petra \omlija3 1 2 Sveu~ili{te u Rijeci. do{lo je do retrogresivnog napredovanja klizanja do vrha padine. Nulto mjerenje koordinata (x. 2002).. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 157 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slo`eno klizi{te u dolini Rje~ine: rezultati monitoringa Complex landslide in the Rje~ina valley: results of monitoring ^edomir Benac1. z).d. monitoring Key words: landslide. Hrvatska 3 IGH d. pomaci. 2006). z) obavljeno je 17. Gra|evinski fakultet. Toma{i}a 5. displacement. monitoring Istra`ivano klizi{te nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline Rje~ine. Od tada se obavlja instrumentalno mjerenje horizontalnih i vertikalnih pomaka (x. 15. fli{. Nakon pomicanja inicijalnog kliznog tijela. Nakon zavr{etka istra`nog bu{enja. padina se mo`e podijeliti u tri cjeline (Sl. [porera 3. kao i na izoliranim blokovima stijena u podno`ju litice. Maja O{tri}2. \.09. Na uzvi{enjima oko doline nalaze se vapnenci. S obzirom na morfologiju padine kao i veliku udaljenost repera od mjernog instrumenta. godine. S. pokrenuti su izolirani vapnena~ki blokovi (BENAC et al. a na padinama i dnu doline siliciklasti~ne stijene (fli{).4. 51 000 Rijeka. 51 000 Rijeka. godine postavljeno je dodatnih sedam geodetskih repera (G-1 do G-7) na glavama inklinometara i piezometara koji se nalaze unutar granice klizi{ta (Sl. y.) 5-granica klizi{ta (otvorene pukotine) 6-granica klizi{ta (smi~ne pukotine) 7-bu{otina s reperom 8-geodetski reper 9-horizontalni pomak repera (nije u mjerilu karte) 1-Paleogene limestones 2-slope deposits (mostly blocks and fragments) over siliciclastic bedrock (Paleogene flysch) 3-fluvial sediments (pebbles and gravels) 4-toe of landslide (December 1996) 5-margine of landslide (open fractures) 6-margine of landslide (shearing fractures) 7-borehole with benchmark 8-benchmark 9-horizontal displacement of benchmark (not in scale of map) . nizvodno od brane Vali}i. 51 000 Rijeka. Zagreb PC Rijeka. 1). godine registrirani pomaci na toj padini. Figure 1. y) odnosno ± 20 mm (z) (BENAC et al. Prema trendovima pomaka. Ve} su 1893. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. Engineering geological map of landslide. prosinca 1996. Sanja Dugonji}1. flysch. Reperi na vrhu padine (R-1 do R-6) imaju Slika 1.

658/1–7. JURAK.): Landslides. S. & O@ANI].– Bull. 13.. godine pokazuju najbr`i trend pomaka niz padinu od 25 do 32 cm. Lisse-Abingdon-Exton-Tokyo. B. (2002): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): results and monitoring. M. . BENAC. 64/4.. STEMBERK. ARBANAS. & WAGNER. dok su vertikalni pomaci unutar granica mjerenja. Env. Reperi na srednjem i na ni`em dijelu padine (R-12..– U: RIBAR. The Geological Society of London. Reperi na vi{em isto~nom dijelu padine (R-7 do R-11) koji se nalaze izvan granica klizi{ta iz 1996. @. M. V & KOVA^EVI].. ^.. Croatia. N. 487–492. ^. ARBANAS. JURAK. Congress: IAEG Engineering geology for tomorrow’s cities. JARDAS. O[TRI].– Proc. Eng. Mjerenja na reperu R-10 po~ela su kasnije zbog o{te}enja. BENAC. osim repera R-12 (16 cm) i G-6 (12 cm). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 jednolik trend horizontalnih pomaka od 4 do 12 cm prema dnu padine.. (ur. V. JURAK. R-15 i R-16) kao i reperi na u{}ima bu{otina (G-1 do G-6) imaju ve}inom manje horizontalne pomake od 2 do 9 cm. Geol. 361– 371. J.M. P. J.158 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2005): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): origin and sliding mechanism.. @. V. & O[TRI]. A. BALKEMA. (2006): Qualitative assessment of geohazard in the Rje~ina Valley. ^. 10th IAEG Int. LITERATURA BENAC.A.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 159 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ki laboratorij u Hrvatskom geolo{kom institutu Engineering geology laboratory in Croatian Geological Survey @eljka Brki} & Vlatko Gulam Hrvatski geolo{ki institut. b) Brazilski test. . Doga|aj koji je zasigurno uveli~ao ovu va`nu obljetnicu bilo je otvaranje in`enjerskogeolo{kog laboratorija ~ime HGI nastavlja svoju znanstvenu tradiciju te poti~e daljnji razvoj i radi u smjeru postizanja vrsnosti na polju in`enjerske geologije. Hrvatska Klju~ne rije~i: laboratorij. koriste i egzaktne podatke koji proizlaze iz velikog broja laboratorijskih postupaka. a) Compression machine. Sachsova 2. strukture i defekata u gra|i stijena). Iako su korelacije izme|u indeksnih testova i mehani~kih karakteristika stijena i tala u uporabi ve} desetlje}ima na njih utje~u brojni faktori {to ih ~ini nepouzdanim. Opremljenost laboratorija Za potrebe odre|ivanja fizi~kih i mehani~kih osobina intaktnog uzorka stijene laboratorij je opremljen sljede}om opremom (Slika 1): Slika 1. definiranje relacijskih veza izme|u mehani~kih parametara ~vrsto}e te petrografskih svojstava. In`enjerskogeolo{ki laboratorij }e u budu}nosti mo}i obavljati veliki broj standardnih geotehni~kih postupaka. b) Machine for determining indirect tensile strength. U realizaciji tog cilja veliku pomo} }e imati u instrumentima kojima je HGI opremljen. koji su im do sada bili dostupni. Otvaranjem ovog laboratorija istra`iva~ima in`enjerskogeolo{ke grupe u Zavodu za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju omogu}eno je da u svojem znanstvenoistra`iva~kom radu uz terenske testove. 10 000 Zagreb. bila je od velikog zna~aja za Hrvatski geolo{ki institut (HGI) jer je te godine institut navr{io 100 godina. d`epni penetrometar). a) Jednoosna pre{a. teksturi te razli~itim defektima u gra|i stijena). strukturi. dakle. d) PLT. engineering geology. Iz tog razloga jedan od osnovnih ciljeva in`enjerskogeolo{kog laboratorija je definiranje korelacijskih jednad`bi izme|u standardnih laboratorijskih postupaka i indeksnih testova za stijene i tla na podru~ju Hrvatske. Figure 1. PLT. c) Schmidt hammer. Tako|er. Unato~ tome indeksni testovi su jako privla~ni zbog jednostavnosti provedbe i niske cijene. d) PLT. ali }e isto tako uz te postupke obavljati neke fundamentalne geolo{ke postupke kao {to su rentgenska difrakcijska analiza i mikroskopiranje stijena. Osnovni ciljevi Terenski testovi koji su do sada kori{teni za potrebe definiranja mehani~kih osobina stijena i tala uglavnom su indeksni (npr. in`enjerska geologija. krilna sonda.4. Schmidtov ~eki}. Tim se testovima ne dobivaju mehani~ki parametri ve} se rezultati tih testova koriste za indirektno dobivanje spomenutih parametara i to preko razli~itih korelacijskih jednad`bi. c) Schmidtov ~eki}. in`enjerskogeolo{ka istra`ivanja Key words: laboratory. op}e je poznato da mehani~ki parametri ovise o petrografskim svojstvima stijena i tala (mineralnom sastavu. To su ure|aj za rentgensku difrakcijsku analizu (definiranje mineralnog sastava stijena i tla) te opti~ki mikroskop (definiranje mineralnog sastava. engineering geological investigation Uvod Godina 2009. Cilj istra`iva~a HGI je.

3) PLT – ure|aj za odre|ivanje ~vrsto}e u to~ki (ELE). c) Liquid limit device (Casagrande method). 5) Odre|ivanje granice te~enja konpenetrometrom ili Casagrandeovom treskalicom (ELE). Fizi~ke i mehani~ke karakteristike tla odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. Kategorizacija stijenskih masa i tla na podru~ju Hrvatske jedan je od osnovnih zadataka istra`iva~a HGI. a) Ure|aj za izravni posmik (lijevo) i troosni posmik (desno). 3) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla tresilicom za sijanjem (ELE). a) Opti~ki mikroskop. a) Optical microscope. 2): 1) Ure|aj za izravni posmik (ELE). 2) Opti~ki mikroskop (Zeiss). 2) Ure|aj za troosni posmik (ELE). Slika 3. b) Konpenetrometar. Figure 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. b) Multipurpose diffractometer. Novoosnovani laboratorij }e kvalitetu kategorizacije stijena i tla na podru~ju RH nesumnjivo podi}i na vi{u razinu. 3): 1) Rentgenski difraktometar (PANalytical). 2) Odre|ivanje indirektne vla~ne ~vrsto}e – Brazilski postupak (Geostroj). Zaklju~ak In`enjerskogeolo{ki laboratorij u HGI-u }e svakako pobolj{ati uvjete za znanstvenoistra`iva~ki rad istra`iva~ima na polju in`enjerske geologije. d) Tresilica za sijanje. 1) Pre{a za odre|ivanje jednoosne tla~ne ~vrsto}e (ELE). . b) Rendgenski difraktometar. 6) Odre|ivanje granice plasti~nosti (Geostroj). b) Semi-automatic penetrometer. d) Sieve shaker. Figure 3. 4) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla areometriranjem.160 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Osnovni cilj je kvalitetnije definiranje veze izme|u fizi~kih i mehani~kih karakteristika. Petrografske zna~ajke uzoraka tla i stijena odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. 4) Schmidtov ~eki} (Proceq). c) Casagrandeova treskalica. a) Direct Shear (right) and soil strength apparatus – triaxial (left). 5) Ure|aj za odre|ivanje brzine {irenja ultrazvu~nih valova (ELE). mineralnog sastava stijene i tla te strukturno-teksturnih obilje`ja stijena.

in`enjerskogeolo{ke zna~ajke Key words: “Kopno-Pelje{ac” bridge. s nagibom slojeva u smjeru sjeveroistoka pod kutovima nagiba 20–60°. vekston i pekston. Na ostalim stupnim mjestima zavr{ne dubine zabijanja pilota bit }e u vapnena~kim naslagama podno klastita. The exploratory drilling and engineering geological determination of the cores. S8 i S10 predvi|eno je temeljiti u sloju tvrde gline na na~in da se nosivost postigne trenjem po pla{tu pilota stupa. Most je projektiran u prostoru intenziteta 9. Pelje{a~ki rubni dio zaljeva i podru~je u okolici ju`nog upornjaka mosta izgra|eno je od dobro do debelo slojevitih. 2004). engineering geological characteristics Most “Kopno-Pelje{ac” projektiran je preko Malostonskog zaljeva u du`ini 2. a jezgra bu{otine je uzorkovana za laboratorijska ispitivanja.15 m (RADI] et al. For each of the submarine rectangle piles of the “Kopno-Pelje{ac” bridge the drilling was performed from the ship. Na svakom stupnom mjestu izvedene su dvije do pet istra`iva~kih bu{otina. dinaridskog pravca pru`anja. kompaktnih i ~vrstih gornjokrednih vapnena~kih dolomita s proslojcima vapnenaca u vertikalnoj i lateralnoj izmjeni. Figure 1. Podru~je kopnenog rubnog dijela Malostonskog zaljeva i sjevernog upornjaka mosta izgra|eno je od gornjokrednih vapnenaca tipa madston. Zna~ajka terena su rasjednute bore {to podru~ju daje obilje`je “ljuskave strukturne gra|e”. U podmorju se nalazi 14 stupnih mjesta. Za sva podmorska stupna mjesta mosta “Kopno-Pelje{ac” bu{enje je provedeno s broda. . Na preostalom dijelu du` osi mosta morsko dno je zaravnjeno na prosje~noj dubini od 28 m i bez na njemu vidljivih izdanaka (LEDER.4. Glavno strukturno obilje`je podru~ja je uslijed kompresije prostora visok stupanj razlomljenosti. Sachsova 2. 1). 2009). Stupna mjesta S6. ovdje su preliminarno izdvojene naslage prema terenskim procjenama in`enjerskogeolo{kih zna~ajki naslaga iz jezgre bu{otina. Hrvatska Klju~ne rije~i: most “Kopno-Pelje{ac”. a strukture su monoklinalne. od ~ega su 2 centralna pilona projektirane visine 176. Osim reversnih rasjeda i navla~nih ploha izra`eni su i brojni normalni rasjedi razli~itih orijentacija. Slika 1. 10 000 Zagreb. Vapnenci su uslijed tektonskih pokreta izrazito razlomljeni s izra`enim sustavom diskontinuiteta okomitim na os geolo{ke strukture.404 m.2° MCS skale seizmi~nosti. Obzirom da analiza brojnih laboratorijskih i in situ podataka na svakom stupnom mjestu tek predstoji.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 161 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Most “Kopno-Pelje{ac” – in`enjerskogeolo{ke zna~ajke The “Kopno-Pelje{ac” bridge – the engineering geological characteristics Renato Buljan. Istra`iva~ko bu{enje i in`enjerskogeolo{ka determinacija jezgre. Vlatko Gulam & Davor Pollak Hrvatski geolo{ki institut. Sve nedvojbeno ukazuje na intenzivnu tektonsku aktivnost u ovom prostoru tijekom geolo{ke pro- {losti. ~esto rekristaliziranih. Nagib slojeva je 50–60° prema SI (BULJAN & GULAM. Ve}ina istra`iva~kih bu{otina jezgrovana je po cijeloj dubini. SZ – JI. S7. 2007). Od obalne linije zaljeva do dubine od oko 20 m morsko dno je strmo i izgra|eno od karbonatne stijenske mase. U fazi izvedbenog projekta provedeno je istra`iva~ko bu{enje (Sl. od uvale Komarna do nadomak uvale Brijesta na poluotoku Pelje{cu.

LEDER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. (2009): Most Pelje{ac. Ta ~injenica dodatno komplicira geotehni~ke prora~une koji moraju usvojiti znatne in`enjerskogeolo{ke razlike sredina temeljenja. rje|e nisko plasti~na glina. LITERATURA BULJAN. (2004): Predhodni istra`iva~ki radovi za potrebe projekta “Most kopno – poluotok Pelje{ac”. MARASCHINI. Italy.– Hrvatski hidrografski institut. Prema navedenom. Prikazani podaci prili~no se dobro podudaraju s prethodnim geofizi~kim i in`enjerskogeolo{kim istra`ivanjima provedenim za glavni projekt mosta (MARASCHINI et al. [AVOR. N. 2). pa se u tom podru~ju mo`e o~ekivati obrona~ni nevezani materijal znatnije debljine. J. L. M. Granice me|u izdvojenim sredinama su postupne. Split. D’appolonija. & GULAM. V. u~estalo s ostacima fragmenata lju{tura {koljaka. 61. & MUJKANI]. Hrvatski geolo{ki institut. u njoj su sadr`ani pravilni proslojci gline s kalciti~nim konkrecijama. potrebno je naglasiti da je morsko dno na rubnim mjestima kanala u blizini sjeverne obalne linije vrlo strmo. a samo lokalno s poja~anim udjelom organske tvari. Prema glavnom projektu. Izuzetak je granica izme|u `itkog i lako-gnje~ivog tla ~ija dubina varira i do 20 m. G. PEDEMONTE. od 0 m do 38 m debljine.. zbog velike sveukupne debljine tla i njegovih op}enito lo{ih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki o~ekuju se generalno nepovoljni uvjeti temeljenja mosta.. • tlo te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – crveno-sme|a i visoko plasti~na.– Gra|evinar. (2005): Pelje{ac Bridge Location. Zagreb. pojedini stupovi sredi{njeg dijela mosta biti }e temeljeni u tlu. R.162 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. • tlo lako do te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – izmjene glina i praha u razli~itim omjerima. za razliku od stupova bli`e obali koji }e biti temeljeni u ~vrstoj vapnena~koj podlozi. & PAOLETTI. sive boje. vrlo pravilne i gotovo horizontalne. N. 801–814. Iz skice koja sadr`i osnovne podatke o zna~ajkama tla na stupnim mjestima pod morem vidljiva je stratifikacija tla razli~itih zna~ajki (Sl. Genova. .– In`enjerskogeolo{ko izvje{}e za trasu i objekte.– Final Repori Geotechnical Investigation. Figure 2. Knjige 1–4. RADI]. M. (2007): Most kopno – Pelje{ac s pristupnim cestama. Zagreb. The sketch of the basic engineering geological characteristics of the cores along “Kopno-Pelje{ac” bridge. Z. Adriatic Sea. HRELJA. od 13 m do 50 m. Osim toga. u sredi{njem dijelu debljine od 17 m do preko 42 m. U naslagama tla su prema konzistentnom stanju.. Shematski prikaz osnovnih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki jezgre bu{otina du` mosta “Kopno-Pelje{ac”. a u rubnim dijelovima Malostonskog zaljeva isklinjava. sastavu i boji izdvojene tri in`enjerskogeolo{ke/geotehni~ke sredine: • tlo `itkog konzistentnog stanja – dominiraju pra{inasti ili glinovito-pra{inasti materijali sive boje. 2005)..

Za izra~une su usvojeni sljede}i parametri.0 m. to je neophodno primijeniti dodatne mjere . {to nije dovoljno. Analize su vr{ene za vrijeme prisutnosti podzemne vode (drenirani uvjeti). slope. tijekom 2005. to su piezometarske cijevi bile dobar pokazatelj dubine klizne plohe.5°. pri ~emu su dobivene vrijednosti faktora sigurnosti: • Klizna ploha 1.0 m. prostiru se u podno`ju istra`ivane padine. Sedimenti suvremene akumulacije (al) ili aluvijalni sedimenti. srednje do vrlo sti{ljive. Faktor sigurnosti Fs = 1. dubine 7. Faktor sigurnosti Fs = 1.00 za uvjete prisutnosti podzemne vode. godine do{lo je do loma {ipova i ponovne aktivacije procesa klizanja. uglavnom neravnomjernog sastava. da bi po~etkom 2007. sediments Uvod Klizi{te se nalazi uz magistralni put Bijeljina – Zvornik.7°.0 kN/m2. terrain. koje su prikazane na profilu terena. a u dubljim dijelovima su jako zaglinjeni {ljunci i pijesci. Sedimenti stare rije~ne terase (t1) izgra|uju padinu na kojoj je formirano klizi{te i njen kontaktni prostor.30 za drenirane uvjete. To su gline u povr{inskom i pripovr{inskom dijelu terena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 163 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja klizi{ta u naselju Ruhotina Engineering geological investigations landslide in settlement Ruhotina Ne|o \uri} Tehni~ki institut Bijeljina. j = 13. Klizanje je zahvatilo nekoliko manjih stambenih i pomo}nih objekata. Istra`ivanje terena provedeno je na povr{ini oko 8000 m2. j = 13. Padina je blagog nagiba od 5–10°. c = 0. to su povre- meno vr{eni odre|eni sanacioni zahvati. Dobiveni rezultati pokazuju da je u uvjetima prisutnosti podzemnih voda faktor sigurnosti Fs = 1.25 za drenirane uvjete. j = 14. {to je ne{to {ire u odnosu na prostor na kome se nalaze objekti. Geolo{ke i geomehani~ke karakteristike terena Klizi{te je formirano na lijevoj strani magistralnog puta Bijeljina – Zvornik u selu Ruhotina. Svi su o{te}eni u mjeri da su postali opasni za kori{tenje.50.25–1. koje su zasi}ene vodom. sedimenti Key words: engineering geological and geotechnical investigations. Geotehni~ke analize stabilnosti padine Na temelju rezultata terenskih istra`ivanja definirana je konstrukcija terena i izdvojene tri klizne ravnine. i ugra|eni piezometri. Republika Srpska.0 kN/m2. • Klizna ploha 3. Ipak.45 bio bi dovoljan. Faktor sigurnosti Fs = 1. U okviru geotehni~kih istra`ivanja ura|eno je sedam (7) istra`nih bu{otina. koje predstavljaju gline izmijenjene u pogledu fizi~ko-mehani~kih svojstava u odnosu na samoniklo tlo.0 kN/m2. Na bu{otinama su izvedeni pokusi SPT-a. g = 20. klizi{te. Za uvjete da je padina bez optere}enja od strane objekata. g = 20. Predstavljeni su uglavnom glinama do dubine 12. pri ~emu je nagib ve}i u njenim ni`im dijelovima.0 kN/m2. Kako je proces klizanja u vrijeme istra`ivanja u pojedinim dijelovima lokacije bio aktivan. 1).5 – 15.0 kN/m2. U nazo~nosti objekata koji dodatno optere}uju padinu. neophodno je posti}i Fs > 1. Vremenom proces je bio sve intenzivniji. teren.5 m.0 m. dok se za drenirane uvjete posti`e Fs = 1. Faktor sigurnosti Fs = 1. a dublje su {ljunci i pijesci slabo zaglinjeni. slika 1. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: in`enjerskogeolo{ka i geotehni~ka istra`ivanja. c = 0. Faktor sigurnosti Fs = 1.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. Starine Novaka bb. • Klizna ploha 2. Obzirom da padina predstavlja aktivno klizi{te jo{ od sedamdesetih godina. g = 20. faktor sigurnosti Fs = 1. landslide. ali i njihova stabilnost.1°.45. uglavnom drvenim {ipovima dubine oko 4.4. Rezultati geomehani~kih istra`ivanja pokazali su da se klizna ravan nalazi na dubini oko 6. na kojima je kasnije pra}ena razina podzemnih voda. na kojima su uzeti uzorci za laboratorijska ispitivanja iz svake litolo{ke promjene (Sl. c = 0. godine za vrijeme intenzivnih ki{a imao takav karakter da su stambeni objekti ugro`eni u mjeri da nisu vi{e za stanovanje. formirana u pra{inasto-pjeskovitim glinama. Obzirom da analize stabilnosti padine pokazuju da se dreniranjem vode ne posti`u zadovoljavaju}i rezultati u pogledu stabilnosti.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. padina.45 za drenirane uvjete. Faktor sigurnosti Fs = 1.0 kN/m2. Zajedno s podacima detaljnog in`enjerskogeolo{kog kartiranja jezgra iz bu{otina definirana je klizna ploha kao polazna osnova za analizu stabilnosti padine. Pojava podzemnih voda vezana je direktno za infiltraciju s povr{ine terena kroz pukotine i o{te}ene dijelove padine zahva}ene klizanjem. Teren do dubine istra`ivanja karakteriziraju kvartarni sedimenti stare rije~ne terase i rije~ni sedimenti suvremene akumulacije. Dio terena na kojem su aktivirani procesi klizanja pokriven je koluvijalnim tvorevinama (Co).

zaglinjeni {ljunak). N. OBRADOVI]. Figure 1. NAJDANOVI]. LITERATURA MAKSIMOVI]. Beograd. R.. gravel clayey). (2005): “Mehanika tla”. t2 – river terrace sediments (clay. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Situacioni plan terena: al – rije~ni sedimenti. Co – koluvijalni sedimenti. Co – colluvio sediments.– Gra|evinska knjiga. t2 – sedimenti rije~ne terase (gline.164 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. sanacije. Beograd. . M. Predlo`ena je izrada {ipova koji }e se postaviti u hipsometrijski ni`em dijelu klizi{ta. tre}e izdanje. kako bi {titili objekte od daljnjeg pomicanja. (1991): Mehanika tla u in`enjerskoj praksi. Situational plan of the field: al – river sediments.– Rudarski institut.

~vrste i tvrde stijene pogodne za upotrebu kao tehni~ko-gra|evni kamen. 1977).d. Iako bi serpentinite u pravilu trebalo izbjegavati gdje je to mogu}e kao tehni~ki gra|evni kamen. Rezultati ispitivanja U cilju utvr|ivanja udjela serpentina kod kojeg dolazi do zna~ajnog pada fizi~ko-mehani~kih svostava peridotita. ve} i postojanje i me|usobni odnosi raznih deformacija i defekata u kamenu kao {to su {upljine. . tehni~ko-gra|evni kamen Key words: Serpentinization. te {to to~nije odrediti kod kojeg udjela serpentina dolazi do neprihvatljivih vrijednosti pojedinog svojstva zna~ajnog za primjenu peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena. piroksena (20–40%) i akcesornih sastojaka.d. Hrvatska 3 Osjek-Koteks d. te vremenska postojanost kamena ovise o njegovom mineralnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 165 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj serpentina na svojstva i trajnost peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena Influence of serpentine on properties and durability of peridotites as rock for construction purposes Mladen Fistri}1. `ile. Jedna od izmjena kod koje se bitno mijenjaju mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop kamena je serpentinizacija ultrabazi~nih magmatskih stijena iz skupine peridotita.. Rezultati ispitivanja njihovih fizikalnih i mehani~kih svojstava. Tomislav @enko1. produkti rekristalizacije i dr. [ama~ka 11. trajnost kamena. pukotine. Za razliku od olivina i piroksena. To su guste. odnosno gotovo su redovito peridotiti u ve}oj ili manjoj mjeri serpentinizirani. Sachsova 2. magnezit. problem nastaje kada u {iroj okolici gra|evinskog zahvata nema izvori{ta kvalitetnijeg tehni~ko-gra|evnog kamena. Utjecaj serpentinizacije na trajnost kamena i kamenog agregata Prema svom primarnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu peridotiti su ultrabazi~ne intruzivne stijene zrnaste strukture izgra|ene od olivina (40–70%). ali koji kakvo}om jo{ zadovoljavaju uvjete kvalitete za proizvodnju nekih gra|evinskih materijala. Naravno da se time uvelike mijenjaju i njegova fizi~ko-mehani~ka svojstva. talk.. Hrvatska Klju~ne rije~i: Serpentinizacija. Nikolina Ilijani}2 & Renato Hrka~3 1 2 Institut IGH. 31 000 Osijek. Dok je kakvo}a stijenske mase i iz nje proizvedenih drobljenih kamenih agregata stalnih kamenoloma vi{e manje poznata. odnosno pojedinog le`i{ta peridotita. Fizikalna i mehani~ka svojstva. brucit i dr. 10 000 Zagreb. a ponekad su velike varijacije prisutne i unutar iste stijenske mase. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. Zbog toga je bitno {to bolje poznavati utjecaj serpentinizacije na svojstva peridotita. Nepoznavanje fizikalnih i mehani~kih zna~ajki. kontroli kakvo}e kamenih materijala iz lokalnih izvori{ta ne pridaje se dovoljno zna~aja i ~esto se koriste bez prethodnih ispitivanja. Udio serpentina odre|en je kvantitativnom rendgenskom difrakcijskom analizom. durability of stone. ali i procesa alteracija i tro{enja. 10 000 Zagreb.4. u prirodi se rijetko nalaze svje`i peridotiti. Intenzitet serpentinizacije bitno varira izme|u razli~itih lokacija na kojima se pojavljuju peridotiti. Mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop se mijenjaju tijekom vremena i njihovo trenutno stanje odraz je primarnog mineralnog sastava i primarne strukture i teksture kamena. Primjer peridotita kod kojih su procesi serpentinizacije ve} uznapredovali. ispitani su uzorci peridotita iz okolice @ep~a i Prnjavora (BiH) i Kukesa (Albanija)..) i uslijed promjene volumena u fazi metamorfoze olivina u serpentin. te tektonskih procesa kroz koje je kamen pro{ao tijekom svog postojanja. te mineralo{ko-petrografskog sastava ugra|enog kamenog materijala mo`e u kona~nici nepovoljno utjecati na trajnost i sigurnost gra|evine (FRENCH & CRAMMOND. je peridotit iz okolice @ep~a u Republici Bosni i Hercegovini. prsline. Me|utim. te udjela serpentina prikazani su u Tablici 1. te zbog ve}e podlo`nosti procesima atmosferskog tro{enja tako izmijenjene stijene (WICKS et al. Ti peridotiti su tamnozelene boje i homogene teksture. d. 1980). Pri tome se pod strukturno-teksturnim sklopom ne smatraju samo jednostavno opisani struktura i tekstura. Procesom serpentinizacije naru{avaju se tehni~ka svojstva kamena zbog nastanka minerala lo{ijih mehani~kih svojstava (serpentin. Janka Raku{e 1. rock aggregates Uvod Intenzivnom izgradnjom cestovne infrastrukture ~esto se potrebe za pove~anim koli~inama tehni~kog gra|evnog kamena podmiruju kori{tenjem kamenog materijala iz iskopa ili lokalnih izvori{ta. deformirani kristali. serpentin je mekan mineral koji se u stijenama javlja u sitno listi}avim ili vlaknastim agregatima.

280 postojan 0. J. Test results of peridotites from @ep~e. %) Prostorna masa (t/m ) Gusto}a (t/m ) Poroznost (%) Postojanost na mrazu (25 ciklusa. Drugi varijetet je tamnozelene do crne boje. ma koliko peridotit ~ijim drobljenjem se taj agregat dobiva bio serpentiniziran. mas.– Can.590 1. Me|utim. homogene teksture i makrokristalaste strukture.6 0.. Na temelju tih rezultata moglo bi se zaklju~iti da peridotiti iz okolice Prnjavora i iz Kukesa nemaju primjenu kao tehni~ko-gra|evni kamen.558 2.– Q.31 2.24 postojan – 22 0. Kristali olivina su u zna~ajnoj mjeri serpentinizirani. iako su ona bila ograni~ena.3 (postojan) 92.) – – 95.W.4 serpentinit ALBANIJA 76. F. homogene teksture. Zaklju~ak Usporedbom rezultata ispitivanja (Tablica 1). Rezultati ispitivanja peridotita iz @ep~a.166 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. %) Post. 459–488.15 (nepost. ne bi smjeli donositi zaklju~ci o nepodobnosti pojedinog peridotita za proizvodnju kamenih agregata. WICKS.J.882 0.7 serpentinit Kristalaste granularne su strukture.5 0. (1977): Serpentine textures and serpentinization. dok su ortopirokseni uglavnom neizmjenjeni. 255–280. {to je i bilo za o~ekivati na temelju petrografskog opisa i RTG analize udjela serpentina. Peridotiti iz okolice Prnjavora i Kukesa su gotovo u potpunosti serpentinizirani. Iz rezultata provedenih ispitivanja.5 142. W.5 – – 24. E. Miner. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. & CRAMMOND. klinopiroksena i ortopiroksena. Geol. na kristalizaciju Na2SO4 (5 ciklusa.808 2. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo reliktnu zrnatu strukturu u kojoj se rijetki neizmijenjeni minerali olivina. ISPITANO SVOJSTVO u suhom stanju (MPa) Tla~na ~vrsto}a u vodom zasi}enom stanju (MPa) 25 ciklusa smrzavanja (MPa) Otpornost na habanje po Boehmeu (cm /50cm ) Upijanje vode (mas. (1980): The influence of serpentinite and other rocks on the stability of concretes in the Middle East.419 – – postojan 5.132 (postojan) – – 78. zaklju~ujemo da se bez detaljnih ispitivanja kako uzoraka kamena tako i iz njega proizvedenog agregata. pokazuju da proizvedeni agregat ima neka svojstva (otpornost na smrzavanje i otpornost na drobljenje) dovoljno dobra za odre|enu namjenu. a u mikroskopskom preparatu vidljivo je da im granularnu strukturu ~ine hipidiomorfni do alotriomorfni kristali olivina. %) “Los Angeles” test (frakcija 4/8 mm) (KLA) Postojanost na mraz (frakcija 8/16 mm) (mas. U kristalima klinopiroksena se tako|er opa`a serpentinizacija. London.331 2. mas. J. N.J. Eng. vidljivo je da peridotiti iz okolice @ep~a imaju povoljnija fizikalna i mehani~ka svojstva.J. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo mre`astu strukturu serpentina s malobrojnim reliktima neprepoznatljivih primarnih minerala od kojih su preostale samo konture. %) Udio serpentina (%) Petrografsko odre|enje 3 3 3 2 @EP^E 155.7 serpentinizirani peridotit PRNJAVOR 82. 15. afanitne strukture i nepravilno ispresijecan s malobrojnim bijelim `ilama debljine do 3 mm. LITERATURA FRENCH.5 104. & WHITTAKER.1 13. ortopiroksena i klinopiroksena ili njihovi dijelovi (relikti) nalaze unutar mre`e serpentina. Prvi je sivozelene boje. Prnjavor i Kukes. Prnjavora i Kukesa. a izgled im varira izme|u dva raspoznatljiva varijeteta.1 – – – 2. gdje su eksploatirani serpentinizirani peridotiti po petrografskom izgledu i udjelu serpentina sli~ni onima iz okolice Prnjavora. 13. ispitivanjem agregata dobivenog drobljenjem kamena iz le`i{ta Kukes u Albaniji.21 2. . Table 1.

Krivelj. D. LJUBOJEV. B. and especially marlon is subjected to rapid degradation in the form of decolorization and dropout. among other things situated and Timok magmatic complex (KARAMATA et al. shallow-water carbonates and intermediate-composition volcanic rocks). (2008). (2007). Drilled total of 508 meters by drilling five boreholes (B-1k.– GEOING. Faculty of Mining and Geology. Accumulation area to accommodate tailings from flotation there was a damming of the Krivelj River valley dams 1A. in which will be place tunnel axis. LJUBOJEV. M. Bor. Due to the deterioration of the collector on the part of the route of the tunnel. gently picked. Determination of rock mass cracks (RQD). 2A and 3A of sand built by cyclone. & BUGARIN. 19–25. Sandstones occur as brown. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is made as cooperation with the Ministry of Science and Technological Development on project N° 17004 R. Lamina are thick to several inches.): Terranes of Serbia. S. The thickness of layers in series is variable. Research results Route of research drilling in the field for the Relocation of the river represented Krivelj following lithological types of rocks: 1. made the project of making the tunnel for the relocation of the Kriveljska River to avoid the ecological disaster that can be extended to the Black Sea where it empties into the Danube. Investigation drilling. B. 2. ecological disaster. M. 19 210 Zeleni bulevar 35. Klju~ne rije~i: odvojene kredne jedinice. M. Research in drillholes presented carakterisics massif rock. & KRSTI]. Bor Copper Mine. & KRSTI]. D. V. 3. M. 2. LJUBOJEV. Serbia. Projekat geolo{kih i fizi~ko-mehani~kih istra`ivanja stena trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke’’. with the advent of open cracks and cracks. . Quaternary sediments (Q) cover the entire surface of the investigated area.4. litological types and knowledge about the rock stability of rock. RATOMIR. Milenko Ljubojev & Mile Bugarin 1 Mining and Metallurgy Institut Bor. gray blue. Beograd. & V. B-4k and B-5k). Upper Cretaceous sediments (K2-32 – Continental clastic deposits. The rocks are mostly fresh and sail. from super high to laminar. Alternates with sandstone lamina marlon and less. In contact with fresh air. rarely more decimeter. According to the methodological procedures are derived the following investigative work: 1. Detailed engineering geological mapping and core boreholes taking soil samples for laboratory testing. In: KNEZEVI]. (2008). B-3k. Distribution has the largest area of sandstones. KRSTI]. drillholes. Case studies The new alignment of tunnel for relocation of the river are derived Kriveljske field research in order to obtain continuous cores represented members in depth. and it is possible appearance swelling. Belgrade. Institut za rudarstvo i metalurgiju u Boru.– Institut za bakar Bor. Elaborat o izvr{enim fizi~ko-mehani~kim i deformacionim ispitivanjima materijala flotacijske brane 2-A. (2006). Nivo podzemnih voda na delu projektovane trase tunela. while the participation of individual members unequally. Terranes of Serbia and neighbouring areas. marlon and pelites. psammites. 1996). In the Ku~aj Terrane. among other space to accommodate a flotation mullock space flotation tailings Kriveljska River.represented the talus and eluvial deposits. continental clastic deposits. discrete units of Cretaceous. pelites. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 167 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Litological types of rocks along the new tunnel route for the relocation of the Kriveljska River Litolo{ki tipovi stijena na novoj trasi tunela Kriveljske rijeke Sla|ana Krsti}. (eds. S. ekolo{ka katastrofa. & @IVKOVI].. SAVI]. M. P. rocks. took from prospecting Kriveljska River. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous.– Rudarski radovi 2/2008. REFERENCES KARAMATA. analysis of cracks and getting massive rock representative rock samples to determine the physical and mechanical determine parameters in the laboratory. Tehni~ki izve{taj istra`nih geolo{kih bu{otina trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke. str. 25–40. bu{otine. Rarely occur and lamina coalclay up to several mm thick. light dark gray color. 2007. & BUGARIN. and fill material from flotation. B-2k. Parallel lamination and hair that is registered in all the investigative drilling is fast removal large and smaller deposits. (1996).

.com) preuzeti su 10. U ovom radu se prikazuju rezultati analiza i statisti~ki pregled podataka iz dvije me|unarodne baze podataka o prirodnim katastrofama i njihovom utjecaju na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. 11 hidrolo{kih katastrofa (34%) i 8 geofizi~kih katastrofa (25%). me|unarodne baze podataka Key words: natural disasters. a samo 8% ljudskih `rtava (ili 189 izgubljenih ljudskih `ivota) otpada na hidrolo{ke katastrofe. `ivotinjski stampedo. 2008) su sljede}i: • geofizi~ke katastrofe su doga|aji ~ije je porijeklo iz podzemlja: potresi. Martin Krka~1 & Pavle Feri}1 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. • hidrolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni poreme}ajima u normalnom kru`nom ciklusu vode i/ili prelijevanjem vodnih tijela: poplave. Pierottijeva 6. bilo na nacionalnoj ili me|unarodnoj razini. Na temelju ovoga je zaklju~eno da najvi{i stupanj smrtnosti uzrokuju potresi iako su najrje|i prirodni hazard. international data bases Metodologija prikupljanja podataka Analiza ukupnog broja prirodnih katastrofa i ukupnih ekonomskih gubitaka uslijed prirodnih hazarda u svijetu pokazuje trend porasta u posljednjih 50 godina. insekata. Albaniju. Definicije prirodnih katastrofa i glavni tipovi kori{teni u bazama podataka EM-DAT i NATHAN (GUHA-SAPIR. 2009). Zabilje`eni doga|aji evidentirani su po zemljama. uni{tavanje i ljudske patnje”. Hrvatska Rudarsko-geolo{ki fakultet. 10 000 Beograd. a obuhva}aju klimatske promjene unutar jedne sezone do promjene koje se izra`avaju nakon vi{e desetlje}a: ekstremne temperature. Najve}i broj ljudskih `rtava (1100) dogodio se za vrijeme potresa u Skopju 26. odnosno na stupanj razvijenosti i ranjivosti regije ili zemlje i to socijalne. Za navedene zemlje analizirani su podaci iz razdoblja 1900–2008. su{e. Rezultati analiza podataka U razdoblju od 1900-2008. U ovom radu napravljena je analiza prirodnih katastrofa za sljede}e zemlje: Hrvatsku.9.168 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. • meteorolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni kratkotrajnim atmosferskim procesima ~ije trajanje se izra`ava u minutama ili danima: oluje.munichre. Sveu~ili{ta u Beogradu. 2008) ove dvije baze koriste istu klasifikaciju tipova katastrofa {to je omogu}ilo integraciju podataka i njihovu analizu. tj.2009.be) preuzeti su 20.2009. godine. Postoji vi{e definicija prirodnih katastrofa. 2008): “…situacija ili doga|aj koji dovodi do prema{ivanja lokalnih mogu}nosti zbog ~ega nu`nom postaje pomo} izvana.7. godine na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe dogodilo se ukupno 32 katastrofalna doga|aja koji su prouzro~ili ljudske `rtve i to: 13 klimatskih katastrofa (41%). po`ari. datum. a za svaki od njih evidentirana je tako|er i lokacija. natural hazardous events. Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. • klimatske katastrofe su doga|aji prouzro~eni dugotrajnim procesima. broj ozlije|enih 100 ili vi{e. kao i procijenjena vrijednost gubitaka uslijed {teta (izra`ena u ameri~kim dolarima). vulkani. znanstvene ili osiguravaju}e institucije ili novinske agencije. politi~ke ili kulturne (ABOLMASOV et al. nepredvi|eni i ~esto iznenadni doga|aj koji uzrokuje veliku {tetu. a prema CRED-u (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters) definicija je sljede}a (GUHA-SAPIR. Kriteriji koji odre|eni doga|aj treba ispuniti da bi bio registriran u ovim bazama podataka su sljede}i: broj poginulih 10 ili vi{e. ekonomske. progla{eno stanje uzbune. broj poginulih i povrije|enih ljudi. Gubitak od ukupno 1299 ljudskih `ivota uslijed 8 potresa iznosi 52% od ukupnih gubitaka ljudskih `ivota svih analiziranih doga|aja. Druge po opasnosti su klimatske katastrofe s 40% ljudskih `rtava (ili 992 izgubljena ljudska `ivota). Makedoniju. prirodni hazardni doga|aji. a podaci iz NATHAN baze podataka katastrofa koju odr`ava Minhensko osiguravaju}e dru{tvo (http://mrnathan. • biolo{ke katastrofe su prouzro~ene izlaganjem `ivih organizama bacilima i otrovnim tvarima: epidemije. 10 000 Zagreb. pokretanja masa stijena/tala (vla`na). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Regionalni prikaz prirodnih hazarda u dijelu jugoisto~ne Europe Regional overview of natural hazards in part of Eastern Europe Snje`ana Mihali}1. . Analiza broja poginulih ljudi pokazuje da je najve}i broj ljudskih `ivota izgubljen uslijed geofizi~kih katastrofa. Podaci iz baze podataka EM-DAT (The Emergency Disasters Data Base) kojom upravlja CRED na Katoli~kom sveu~ili{tu Louvain u Belgiji (http://www.1963.9. Iako ne postoji me|unarodni dogovor o preporu~enoj praksi za prikupljanje podataka o prirodnim katastrofama (GUHA-SAPIR. zatra`ena me|unarodna pomo}.emdat. pokretanja masa stijena/tala (suha). Biljana Abolmasov2.. Srbija Klju~ne rije~i: prirodne katastrofe. \u{ina 7. za sve tipove hazarda osim za biolo{ke. Srbiju. potresa. godine. Izvori podataka su vladine ili UN-ove agencije. Sveu~ili{ta u Zagrebu. Tipovi prirodnih katastrofa i njihov utjecaj na ljude i materijalna dobra razlikuju se s obzirom na geografski polo`aj.

726. 2009). S obzirom na ekonomske {tete. 14% (ili 885. 347–355.000 USD od ~ega 45% (2.10. Iako se podaci o prirodnim katastrofama za sve zemlje u regiji mogu prona}i u globalnim bazama podataka. poplave i odre|eni tipovi klizi{ta). CRED CRUNCH News. dogodilo ukupno 53 katastrofalna doga|aja tijekom kojih je ozlije|eno 100 ili vi{e ljudi i to: 31 hidrolo{ka katastrofa (58%). (ed. Na temelju ovoga se zaklju~uje da ljude najvi{e ugro`avaju klimatske katastrofe (npr.088) ozlije|enih uslijed klimatskih katastrofa.600. & RUNDI]. od 21.2009). . 9 klimatskih katastrofa (17%) i 3 meteorolo{ke katastrofe (6%). Novi Sad. ukupno 22 prirodna doga|aja su tretirana kao katastrofalna u istom razdoblju i na istom podru~ju i to: 9 (ili 41%) klimatskih. poplave) nisu pohranjeni po pojedinim dr`avama.be/publications/. i 8% (ili 526.353. po`ari) iako su naj~e{}e hidrolo{ke katastrofe (npr. LITERATURA ABOLMASOV. LJ.000 USD) otpada na klimatske katastrofe. org. Belgium.894. a relativni udjeli s obzirom na tip katastrofalnog doga|aja su sljede}i: 68% (ili 4. 10 geofizi~kih katastrofa (19%). (2009): The socioeconomic influence of geological hazards.090) ozlije|enih uslijed meteorolo{kih katastrofa. Ukupna ekonomska {teta iznosila je 4. Sustavno prikupljanje podataka s obzirom na u~estalost i u~inke katastrofalnih doga|aja predstavlja vrijedan izvor informacija za razli~ita tijela lokalne samouprave i nacionalne uprave koja se bave prostornim ure|enjem i za{titom i spa{avanjem ljudi od prirodnih katastrofa. Rezultati analiza pokazuju da se u ovoj regiji pojavljuju svi tipovi prirodnih hazarda i prirodnih katastrofa.220) ozlije|enih uslijed geofizi~kih katastrofa.. ekstremne temperature. mnogi detaljniji lokalni podaci nedostaju. Centre for Research on the Epidemiology of Disasters.119. (http://www. koja su prouzro~ila najve}u ekonomsku {tetu. bila su su{a (iz srpnja 1990) i poplava (iz listopada 1990).): Proceedings of the XIII International Eco-Conference: Environmental Protection of urban and suburban settlements.imf. HAD@I-NIKOVI].4. 31% (ili 1. 10% (ili 652.886. http://www.000 USD) na geofizi~ke katastrofe. G. Va`nost prikupljanja podataka o prirodnim hazardima. Brussels. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 169 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book U istom se razdoblju. godine. na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe. Analiza broja ozlije|enih ljudi pokazuje da je ukupan broj ozlije|enih ljudi iznosio 6.973. Zaklju~ak Vi{e od 22 milijuna ljudi `ivi na pribli`no 264. do danas nije prepoznata od strane dr`avnih institucija na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. Osim toga. kao i vo|enje regionalnih i lokalnih baza podataka. tipovi prirodnih katastrofa.000 km2 u zemljama Zapadnog Balkana (Izvor: IMF. Oba ova doga|aja zahvatila su isto podru~je smje{teno u sredi{njem dijelu biv{e Jugoslavije.313. B.448.158. Dva pojedina~na klimatska doga|aja. koji zahva}aju nekoliko susjednih zemalja (npr.– In: ALEKSI]. jer ne zadovoljavaju zadane kriterije s obzirom na stupanj {tete ukoliko se promatra samo odre|ena dr`ava. Ecological movement of the City of Novi Sad.emdat. Na tre}em mjestu nalazi se ve} ranije spomenuti potres u Skopju 1963. su{e. D. Accessed September 25. 8 (ili 36%) hidrolo{kih i 5 (ili 23%) geofizi~kih doga|aja.000 USD) na hidrolo{ke katastrofe i 24% (ili 1. (2008): EM-DAT’s new disaster classification. M. Issue No 13.451) ozlije|enih uslijed hidrolo{kih katastrofa.290. GUHA-SAPIR.– Disaster data: A Balanced Perspective.

kao i nabavka postoje}ih geolo{kih. dr. ki{omjer). sc. piezometri. sc. Specifi~ni ciljevi projekta su: razvoj metodologija procjene rizika klizanja i bujica. risk. O. dr. Partner MZO[-u u ovom projektu je Japanska agencija za me|unarodnu suradnju (JICA – Japan International Cooperation Agency). dr. Kisi} (Sveu~ili{te u Zagrebu). dr. Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj `upaniji. geotehni~kih i geodetskih podataka. Upravu projekta s hrvatske strane sa~injavaju: direktor projekta V. Martin Krka~1 & Sanja Dugonji}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. rizik. Partnerske institucije s japanske strane su: Sveu~ili{te u Niigati (Research Center for Natural Hazards and Disaster Recovery) i Sveu~ili{te u Kyotu (Disaster Prevention Research Institute. Mihali} i prof. ekstenzometri. te pilot podru~je radne grupe za buji~ne tokove na podru~ju Vinodolske doline (Slani potok). Japan Op}enito o projektu U okviru vi{egodi{nje vrlo uspje{ne tehni~ke suradnje izme|u Republike Hrvatske i Japana. Sveu~ili{ta u Rijeci (Gra|evinski fakultet) i Sveu~ili{ta u Zagrebu (Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) te Hrvatski geolo{ki institut. Viktora Cara Emina 5. obrazovanja i {porta (MZO[) sufinancirat }e projekt izravnim u~e{}em u ukupnom iznosu od pribli`no 180. @. flash floods. Purgar (MZO[). DPRI). Sassa). Bonacci (Sveu~ili{te u Splitu). Japan Key words: landslides. 10 000 Rijeka. H. dr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Japansko-hrvatski bilateralni projekt “Identifikacija rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj” – pilot podru~ja Japanese-Croatian bilateral project “Risk identification and land-use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia” – pilot areas Snje`ana Mihali}1. razvoj metodologija za procjenu i zoniranje hazarda klizanja i bujica. sc. Do lipnja 2010. sc. japanska Vlada je u sklopu me|unarodnog natje~aja programa “Suradnja u podru~ju znanstvenih i tehnolo{kih istra`ivanja za odr`ivi razvitak’’ odobrila financiranje hrvatsko-japanskog projekta “Identifikacije rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje opasnosti od klizanja i buji~nih poplava u Hrvatskoj’’. inklinometri. ICL). Ovaj projekt spada me|u 10 projekata koji su odabrani u konkurenciji od 142 projektna prijedloga iz cijeloga svijeta. Arbanas i prof. sc. scientific join research. kada se tako|er o~ekuje i intenzivnija implementacija aktivnosti projekta: nabavka opreme za kabinetska i terenska istra`ivanja. kao i za tro{kove razmjene japanskih i hrvatskih znanstvenika za potrebe zajedni~kog istra`ivanja. sc. totalna stranica. (iii) radna grupa za kartiranje hazarda i primjenu u prostornom planiranju (voditelji doc. in situ i laboratorijska ispitivanja uzoraka tla). znanstveni projekt. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{ta. dr. Op}i cilj projekta je razvoj metodologija za prevenciju i ubla`avanje prirodnih hazarda klizanja i buji~nih tokova. seizmografi. Znanstvena istra`ivanja provodit }e se na pilot podru~jima u Primorsko-goranskoj `upaniji. Ostala pilot podru~ja definirat }e se u drugoj polovici 2010. Hrvatska Gra|evinski fakultet. dr. Sveu~ili{ta u Zagrebu.170 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Projekt je zapo~eo u travnju 2009. razvoj sustava ranog upozoravanja navedenih geohazarda. sc. a Ministarstvo znanosti. dr. Prora~un osiguran od japanske Vlade namijenjen je za donaciju opreme Hrvatskoj. koordinator projekta prof. zamjenica voditelja projekta prof. voditelj projekta prof. obrada i priprema podataka za prostorne analize.000 eura. sc. te Me|unarodni konzorcij za klizi{ta (International Consortium on Landslides. Pierottijeva 6. O`ani} i prof. I. dr. Y. opremanje prostora za kabinetska istra`ivanja. N. a ukupno trajanje projekta je 5 godina. izrada uputa za primjenu karata hazarda u prostornom planiranju. @eljko Arbanas2. 10 000 Zagreb. uspostavljanje sustava za geodetsko i geotehni~ko pra}enje klizi{ta (GPS. godine. Prora~un projekta koji }e financirati japanska Vlada iznosi 4 milijuna eura. sc. U implementaciji projekta s hrvatske strane sudjeluju sastavnice Sveu~ili{ta u Splitu (Gra|evinsko-arhitektonski fakultet). O`ani} (Sveu~ili{te u Rijeci). Marui). S. nabavka avionskih i satelitskih snimaka. K. Sveu~ili{ta u Rijeci. Pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta U okviru aktivnosti Radne grupe za klizi{ta planiraju se sljede}e skupine aktivnosti: geotehni~ka istra`ivanja klizi{ta (istra`iva~ko bu{enje. analiza inici- . uspostavljanje sustava prijenosa i obrade podataka. Aktivnosti na projektu podijeljene su u tri radne grupe: (i) radna grupa za klizi{ta (voditelji prof. bujice. N. Yamashiki). godine definirana su pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta na podru~ju Rijeke (klizi{te Grohovo) i Zagreba (klizi{te Kostanjek). (ii) radna grupa za buji~ne poplave (voditelji prof. instalacija opreme na terenu. godine.

M. a pokrenuta masa u cijelosti je pregradila korito Rje~ine. osim regulacije korita Rje~ine u zoni klizanja. ovo klizi{te je tako|er reaktivirano retrogresivno klizi{te. Ovo klizi{te je reaktivirano retrogresivno klizi{te. debljina pokrenute mase Dd= 6 do 20 m. N. numeri~ko modeliranje klizi{ta i bujica. JURAK. Inicijalno klizi{te je nastalo pokretanjem mase unutar deluvijalnog pokriva~a u no`ici padine neposredno uz samu Rje~inu. te razvoj sustava za rano upozoravanje. Primorsko-goranska `upanija Klizi{te Grohovo nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline rijeke Rje~ine u zale|u Rijeke. @. kojega je interpretirao ORTOLAN (1996).2 km2 s oko 500 stambenih i gospodarskih objekata. ^. Klizi{te Grohovo. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. & O@ANI]. Ukupna duljina klizi{ta iznosi L=425 m. sastavljeno od nekoliko razli~itih kliznih tijela s obzirom na stanje aktivnosti.000 m3. po srednjoj oko 12. (2005): Complex landslide in the Rje~ina valley (Croatia): Origin and sliding mechanism. Grad Zagreb Klizi{te Kostanjek nalazi se na zapadnom dijelu Podsljemenske zone u Zagrebu. Rijeka.. Klizi{te Kostanjek. Prema in`enjerskogeolo{kom modelu klizi{ta. O[TRI].000 m3 do 2. a nastalo je u miocenskim naslagama sarmatske do gornjo-panonske starosti. dok je sredi{nji dio doline izgra|en u naslagama paleogenskog fli{a. a odgovaraju plohama slojevitosti u sarmatskim i gornjo-panonskim naslagama.– Disertacija. ARBANAS. ili eventualnog seizmi~kog doga|aja. Procjena volumena pokrenute mase kra}e se od 850. Prema ORTOLAN (1996) klizne plohe utvr|ene su na dubinama od cca 50 m. i po najpli}oj oko 7x106 m3 stijenske mase. ORTOLAN.. U posljednjih nekoliko godina Grad Zagreb financira izradu projekta sanacije klizi{ta u okviru ~ega su provedena detaljna geodetska snimanja klizi{ta i postavljeni su reperi za geodetsko pra}enje pomaka klizi{ta. . Monitoringom su uo~eni manji pomaci i daljnji razvoj klizanja u gornjim dijelovima padine. (1996): Formiranje prostornog in`enjersko-geolo{kog modela dubokog klizi{ta s vi{e kliznih ploha (na primjeru klizi{ta Podsused). Klizi{te je i danas aktivno. zbog eksploatacije u povr{inskom kopu cementnog lapora. Klizi{te Kostanjek predstavlja kompleksno klizi{te. podizanja razine podzemnih voda u padini ili eventualnog seizmi~kog doga|aja mogu o~ekivati nova klizanja. Klizanjem je zahva}eno podru~je pribli`ne povr{ine oko 1. 236 str. 65 m i 90 m. Inicijalno klizi{te je nastalo 1963. V.– Bulletin of Eng ineering Geology and the Environment. mogu o~ekivati nova klizanja. visina od no`ice klizi{ta do ~ela klizi{ta DH=165 m.000. LITERATURA BENAC. a klizanjem su zahva}eni i vapnena~ki blokovi na fli{u na vrhu padine (BENAC et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 171 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book jalnih uzroka klizanja (oborine i potresi). podizanja razine podzemnih voda u padini i vode u koritu Rje~ine. 2005).6x106 m3.. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta.4. Procjena je da je trenutno stanje stabilnosti relativno nisko. na podru~ju fli{ne sinklinale ome|ene rasjedima na kontaktu s vapnena~kim bokovima doline. 361–371. Nakon po~etnog klizanja. @. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.8x106 m3.. Klizi{te Grohovo predstavlja kompleksno klizi{te i sastavljeno je od 13 razli~itih kliznih tijela. {irina pokrenute mase Wd= 80 do 200 m. Ukupno je u pokretu po najdubljoj kliznoj plohi oko 32. 64/4. pokrenuti materijal zauzeo je relativno stabilan polo`aj bez provedbe sanacijskih radova. Vapnenci kredne i palogenske starosti izgra|uju vrhove padine. Sveu~ili{te u Zagrebu.

list Ivani} Grad. Ovo podru~je je seizmi~ki vrlo aktivno s brojnim jakim i katastrofalnim potresima. list Ivani} Grad Basic engineering geological map. Kalnika. list Ivani} Grad (SLI[KOVI] & [ARIN. predstavlja temeljnu istra`iva~ku djelatnost ~iji je glavni zadatak znanstveno prou~avanje in`enjerskogeolo{kih zna~ajki prostora. slabo o~vrslih i klasti~nih stijena. te koherentnog i nekoherantnog tla. Projekt Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta Republike Hrvatske (OIGK RH). Seizmotektonska karta Dodatna Seizmotektonska karta M 1:300. Izvori malih izda{nosti markiraju podno`je klizi{ta.000. U pogledu seizmi~ke aktivnosti dominantno je epicentralno podru~je Ka{ine. Vukomeri~ke gorice i @umbera~ku goru. Hrvatska Klju~ne rije~i: in`enjerska geologija. prikazuje vodopropusnost pojedinih naslaga i njihov me|usobni odnos (hidrogeolo{ke veze utvr|ene trasiranjem). Na jugozapadnom dijelu lista Ivani} Grad teren se blago uzdi`e prema Vukomeri~kim goricama. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. 1999). u mjerilu 1:100. Na sjeverozapadnom dijelu lista Ivani} Grad dominira masiv Medvednice. Na gradskom podru~ju imamo i do 20 istra`nih radova na km2 dok u neurbaniziramom dijelu na km2 otpada 1–2 rada. Podru~je je uglavnom pokriveno. Podru~je izme|u rijeke Save i Vukomeri~kih gorica ~ini Turopoljska ravnica. Zbog kompatibilnosti listova dogovoreno je da se geolo{ka karta upotrijebi kao faktorska karta i u potpunosti preuzme bez obzira na nove spoznaje o terenu. Pozicioniranjem ovih izvje{}a na kartu dolazimo u nesrazmjer u istra`ivanju terena. nepropusnost pokriva~a.000. a u ravni~arskom dijelu kao osnovu za stabilnost terena. To je poznato epicentralno podru~je u kojem su potresi posljedica su~eljavanja struktura panonskog bazena i onih “medvedni~ko-kalni~kog pru`anja”.000. engineering geological complex Uvod Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. List Ivani} Grad Osnovne in`enjerskogeolo{ke karte obuhva}a podru~je povr{ine 1349 km2 i u cijelosti pripada teritoriju Republike Hrvatske. Hipocentri potresa su uglavnom iznad Mohorovi~i}eva diskontinuiteta. nestabilne padine. Cijelo podru~je je i pod utjecajem rasjedne zone `umbera~ko-medvedni~ko-kalni~kog rasjeda.000 pokriva (KUK & PRELOGOVI]. unstable slopes. Zbog tih razloga hidrogeolo{ka karta je neophodna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte. Medvednicu. list Ivani} Grad (BASCH. Hidrogeolo{ka karta. Na istoku lista kod Ivani} Grada teren je blago bre`uljkast. Uz kartu klizi{ta i erozije. Izdvojena su dva tipa terena: planinski i ravni~arski. U planinskom dijelu su ~etiri kategorije stabilnosti: stabilno podru~je. s malo otvorenih izdanaka. 1999) podru~je lista Ivani} Grad. Dvije dodatne karte su seizmotektonska karta i karta s kategorijama terena po stabilnosti. in`enjerskogeolo{ka karta obuhva}a cijelu lepezu in`enjerskogeolo{kih ~lanova i kompleksa – na listu se nalaze kompleksi ~vrstih.000. Karta kategorije terena prema stabilnosti Temeljem in`enjerskogeolo{kih podataka izra|ena je faktorska karta stabilnosti terena u mjerilu M 1:300. je kompilacijska karta sastavljena od tri faktorske karte: od Osnovne geolo{ke karte. Ivan{~icu. Nada Bastali}. Zbog pokrivenosti terena za kategorizaciju stijena i tala kori{tena su geomehani~ka izvje{}a za graditeljstvo. te niza dijagonalnih rasjeda koji se mogu smatrati linijskim izvorom potresa. Osnovne hidrogeolo{ke karte i karte klizi{ta i erozije. Ovakav nerazmjer podataka rije{en je odabirom karakteristi~nih profila. Sachsova 2. mjerila M 1:300. Josip Kolari} & Laszlo Podolszki Hrvatski geolo{ki institut.172 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hidrogeolo{ka karta Druga faktorska karta koja je potrebna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte je zavr{ena osnovna hidrogeolo{ka karta. Stabilnost planinskog podru~ja definiraju kartirana klizi{ta i nagib padine. U Hrvatskoj. komunalne poslove i prometnice. Ivani} Grad sheet @eljko Miklin. uvjetno stabilno podru~je. ponajvi{e na dubini od 10 do 20 km. mjerila M 1:100. s obzirom na potencijal likvefakcije. to je zona koja zahva}a sjeverne obronke Bilogore. klizi{ta. map. te je za svako podru~je prilo`ena i posebna legenda. 1983). te mogu}nost pojavljivanja erozije. uvjetno nestabil- . 10 000 Zagreb. uzeta je razina podzemne vode. in`enjerskogeolo{ki kompleks Key words: engineering geology. Osnovna geolo{ka karta rje{ava stratigrafske probleme i me|usobne odnose pojedinih geolo{kih jedinica. Za in`enjersku geologiju hidrogeolo{ka karta predstavlja dragocjen dokument upravo u poznavanju izvora malih izda{nosti (iako nisu primarni na toj karti). karta. a jugoisto~no pribre`je Medvednice karakteriziraju blagi bre`uljci. Geolo{ka karta Kao preduvjet za izradu osnovne in`enjerskogeolo{ke karte potrebno je imati gotovu osnovnu geolo{ku kartu. landslides.

Mech. Pergamon Press Ltd.4. In`enjerskogeolo{ka karta prikazuje prirodna svojstva terena koja }e biti primijenjena kod projektiranja u gra|evinarstvu. 15. SLI[KOVI]. nestabilne padine. Temeljem terenskih in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. a posebno za{titu okoli{a. Zagreb. Commission on standardization of laboratory and field tests. & [ARIN. znanstveno su obra|eni egzodinami~ki procesi i pojave u prostoru (klizi{ta. London. Zagreb. WP/WLI (1990) Suggested nomenclature for landslides. formiraju se in`enjerskogeolo{ki modeli karakteristi~nih geolo{kih sredina. od 6–8 m. & PRELOGOVI].– Arhiv HGI. posebno u prostornom planiranju. J. U nizinskom dijelu izdvojene su dvije kategorije vezane uz razinu podzemne vode: podru~je dubljeg vodnog lica. LITERATURA BASCH. Min. Cilj projekta je u sklopu izrade OIGK RH i IG informacijskog sustava omogu}iti interdisciplinarno kori{tenje in`enjerskogeolo{kih podataka. and Geomech. za{titi okoli{a i ocjeni pogodnosti terena za izgradnju infrastrukturnih objekata. razine 4–6 m. okarakterizirano je jednostavnim temeljenjem i podru~je pli}eg vodnog lica. KUK. ISRM International Society for Rock Mechanics (1978): Suggested methods for the quantitative description of discontinuities in rock masses. V. A. uklju~uju}i i snimanje morfolo{kih i drugih odlika sustava diskontinuiteta.. E. In`enjerskogeolo{ka karta Na listu su prikazane in`enjerskogeolo{ke odlike i kategorizacija stijenskih masa i tala. 13–16. Nakon obrade podataka prikupljenih terenskim istra`ivanjima i geome- hani~kim laboratorijskim ispitivanjima imamo parametre koji omogu}uju kategorizaciju stijenske mase i tala. 1978).– Arhiv HGI. Rock. I. te za kapitalnu izgradnju. O. metodama koje preporu~uju WP/WLI (1990): i International Society for Rock Mechanics (ISRM.. list Ivani} Grad – karta i tuma~. Sci. koje zahtijeva slo`enije temeljenje. trajnost i ekonomi~nost izgra|enih objekata. vodoprivredi.– Bulletin IAEG. Zagreb. .. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 173 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book no podru~je i nestabilno podru~je. No 41. (1983): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100 000. Digitalni geokodirani in`enjerskogeolo{ki podaci omogu}uju dinami~nost u izradi i interdisciplinarno kori{tenje rezultata istra`ivanja.– Int..– RGN fak. Abstr. Izdvojena je kao posebna kategorija i podru~je savskog poloja. elektroprivredi. erozija). rudarstvu. 319–368. industriji i drugdje. Podaci o in`enjerskogeolo{koj gra|i predo~eni na karti omogu}uju razvoj i izgradnju u skladu s geolo{kom sredinom i na taj na~in osiguravaju sigurnost. (1999): Prostorni plan grada Zagreba – seizmolo{ka i seizmotektonska studija. (1999) Osnovna Hidrogeolo{ka karta i tuma~ za list Ivani} Grad.

ili rigorozno (precizno) zoniranje. kvadrati~na mre`a. hidrogeolo{ki i in`enjerskogeolo{ki. godine Vlada Republike Hrvatske donosi procjenu ugro`enosti RH od prirodnih i tehni~ko – tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. Tako je dobivena preliminarna karta hazarda od klizanja. tako da su prikupljene korisne informacije za procjenu potencijala sloma tla. 10 000 Zagreb. Drinska 16a. planova i akata za provedbu procjene u cilju smanjenja opasnosti i spremnosti za djelovanje u otklanjanju posljedica od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a (DUZS. Simplified preliminary landslide presence map of the “Sljeme foothills suburbanized area” and graphical representation of landslides and their average load value of slides susceptibility. Vlada zadu`uje tijela dr`avne uprave i druga nadle`na tijela da u okviru svoje nadle`nosti odmah pristupe izradi programa. a izolinijama su spojene iste vrijednosti. Prema mjerilu i prema geotehni~kim istra`ivanjima Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” ulazi u III stupanj zoniranja. @eljko Ortolan2. Sachsova 2. Centru svakog kvadrata pridru`ena je vrijednost optere}enosti klizanjem. Aktom od 5. Podru~je Podsljemenske urbanizirane zone kartirano je geolo{ki. hazard Key words: landslide. square mesh. 2009). Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. Figure 1. Za svako procjenjivanje pokreta tla. svibnja. Osijek. Ivan He}imovi}1 & Laszlo Podolszki1 Hrvatski geolo{ki institut. Tijekom 2005–2007 godine sustavno se kartiralo podru~je povr{ine 172 km2. te srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” Preliminary hazard map of the “Sljeme suburban area” @eljko Miklin1. Ovakva istra`ivanja potpomognuta su i nizom geomehani~kih analiza provedenim u svrhu dobivanja relevantnih podataka o kvaliteti tla ili stijene. . Hrvatski geolo{ki institut je uvidom u svoju bazu podataka ocijenio da postoji mogu}nost izrade prelimi- narne karte hazarda od klizanja u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni. Hrvatska Gra|evinski fakultet Osijek. Za ovo zoniranje bili su Slika 1. Pojednostavljena preliminarna karta hazarda klizi{ta Podsljemenske urbanizirane zone i grafi~ki prikaz zastupljenosti klizi{ta.174 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2009. nestabilnosti padina i likvefakcije odre|ena su tri stupnja pristupa zoniranja (ISSMFE Technical Committee for Geotechnical Eartquake Engineering –1999). hazard Klasi~nim kartiranjem utvr|eno je 707 klizi{ta i izra~unato optere}enje klizi{tima na kvadrati~noj mre`i od 1 km2.

– 11th IAEG Congress 2010 (in print) Auckland. 2007.). umirena. Analizirano je 24 granica stezanja. Na 7 uzoraka izmjerene su jednoosne ~vrsto}e stijene. ISSMFE (1999): Manual for Zonation on Seizmic Geotechnical Hazards (Revised Version). Sugayama Building 4F. Japan. 341–411. svibnja 2009. prema (CHACON et al.. To su dokazano pouzdani indikatori najslabije “karike u lancu posmi~ne ~vrsto}e”. u prosjeku na 1 km2 uzeto je 8 uzoraka tla s 4 lokacije. 22 kvantitativne termi~ke analize i 20 rendgenske analize. ORTOLAN. @. . FERNANDEZ. M 1: 5000 (DIGK – I faza). Tako dobivene podloge bile su osnova za izradu preliminarne karte hazarda od klizanja. u kona~noj karti hazarda biti }e Atterbergove granice te~enja i indeksi plasti~nosti materijala. te 176 granulometrijskih analiza. REPUBLIKA HRVATSKA. 2010). & JURAK.. Spajanjem istih vrijednosti sredi{ta kvadrata na~injene su izolinije zastupljenosti povr{ina klizi{ta u postotcima. S povr{ine je uzeto 530 uzoraka tla na 500 lokacija. @. New Zealand. Preliminarna karta hazarda klizanja temeljena je na ~injenici postojanja klizi{ta na odre|enim povr{inama (na kojima }e se pojavljivati i ubudu}e) – iz DIGK-faza I. povratni periodi oborina velikog intenziteta... Iskartirano je 707 klizi{ta i za svako je ispunjen katastarski list. 73. TECHNICAL COMMITTEE FOR EARTHQUAKE GEOTECHNICAL ENGINEERING. tj. TC4. Zagreb 07. s tim da najve}e optere}enje klizanjem je u 133 kvadratu i iznosi 61%. & EL HAMDOUNI. & BRKI]. isto toliko pokusa granica plasti~nosti. T. MLINAR. R. Naime I. (2010): Liquid limit – reliable indicator of the shear strength and its influence on sliding hazard. Izra~unata je i srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. 10–20%.72. Multivarijatne analize “Detaljne in`enjerskogeolo{ke karte podsljemenske urbanizirane zone (DIGK – faza I)” izra|ene su pomo}u Arc Info (ESRI) alata. polo`aj slojeva. realnih i potencijalnih ploha i/ili zona sloma (ORTOLAN et al. 10 SEM analiza. bez tre}e dimenzije – dubine. LITERATURA CHACON. Faza DIGK daje samo plo{ni prikaz. (2006): Engineering geology maps: landslides and geographical information systems.. 22 kemijske analize te 40 paleontolo{ke analize (MIKLIN et al. @. I. 20–30% i >30% zastupljenosti klizi{ta. sanirana i inicijalna. 2006). DR@AVNA UPRAVA ZA ZA[TITU I SPA[AVANJE (DUZS) 2009: Procjena ugro`enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a.– Hrvatski geolo{ki institut. a na 21 uzorku tla na~injene su jednoosne ~vrsto}a tla. Iz tako prikupljenih uzoraka na~injeno je 1166 pokusa granica te~enja. 5–10%. povratnih perioda i jakih potresa.– Bulletin of Engineering Geology and the Environment. minimalne dubine podzemnih voda. 64 str..45%. bez analize faktora rizika. @. Karta klizi{ta s katastrom klizi{ta prikazuje lokacije i konture klizi{ta koja su kategorizirana u aktivna. MIKLIN. Iz bu{otina je uzeto 911 uzoraka na 208 lokacija. 2007). (2007) Detaljna in`enjerskogeolo{ka karta podsljemenske urbanizirane zone. J. In situ testovima na~injeno je 200 SPP testova na 200 lokacija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 175 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book potrebni terenski i laboratorijski podaci. 1.000. s povr{inom kvadrata od 1 km2.71. Na~injeno je 150 kvadrata... Izra|eno je 38 in`enjerskogeolo{kih i geolo{kih karata mjerila 1:5000. 12 zemljovida M 1:3 000.. HE]IMOVI].4. te 39 pokusa d`epnim penetrometrom i 232 pokusa krilnom sondom. Tako dobivena karta predstavlja preliminarnu kartu hazarda definiranu na osnovi gusto}e klizi{ta (Sl. MIKLIN. Tokyo 101–0063. Tako spojene izolinije zastupljenosti povr{ina klizanja u postotcima omogu}ile su kategoriziranje u pet kategorija: <5%. Zagreb. Kanada Awaji-cho 2–23 Chiyoda-ku.. @.– The Japanese Geotehnical Society.. C. V. Kako su klizi{ta u uskoj vezi s erozijom kartirana je i erozija. Osnovni faktor rizika. 65/4. IRIGARAY. Podru~je istra`ivanja prekriveno je kvadrati~nom mre`om. uz veli~ine nagiba padina. koja iznosi 13. za svaki je izra~unata povr{ina pod klizi{tem te se tako dobio postotak klizi{ta po km2.74/07. koje tek valja istra`iti tijekom izrade DIGK-faza II. 70.

in`enjerska geologija. Dra`en Navratil1. Radi se o vrlo slabim do dobrim stijenskim masama (Tabl. Podzemna voda drenira se tunelom i sustavom drena`nih bu{otina.m. a izbu{eno je i ukupno 5046 m radi izra~una rezervi. zbog prisutnosti nepropusnih laporovitih slojeva. 2000). 10 000 Zagreb. i trenutna situacija je uravnote`ena. Hrvatska 3 CEMEX Hrvatska d. 100–250 MPa) stijena. 1999. zna~ajki stijenske mase i tro{enja. Croatia Podru~je Ka{telanskog zaljeva kod Splita izgra|eno je od naslaga eocenskog fli{a. MARINOS & HOEK. Razine podzemne vode u vodonosnom horizontu koji se prote`e kroz kalkarenite. 1903. Prikazana litolo{ka ra{~lamba (Tab. Kajo) su 2008. Najvi{a je u podru~ju dana{njeg platoa Sv. popre~no na fli{. Kako su strukture u ovome dijelu terena paralelne s dinaridskim pravcem pru`anja (SZ-JI).. 1971). no u lokalnom mjerilu takvo tuma~enje ne stoji. Madlena O`ani}3 & Jasmina Luka~ Reberski1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. ve} vi{e od 100 godina koriste u proizvodnji cementa. U podru~ju istra`ivanja fli{ke su naslage talo`ene tijekom srednjeg eocena (MARIN^I] et al. Hrvatska Key words: flysch. Fli{ je kompleks naslaga koji se sastoji od vi{e lito~lanova. (Sv. utvr|eno je da se radi o vrlo heterogenim stijenama koje se kre}u u kategorijama od vrlo slabih (R1. U hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih terena u regionalnom mjerilu. od ~ega 582. U dva navrata (minimum i maksimum) su obavljena pokusna crpljenja svih triju HG bu{otina.b.53 m s jezgrovanjem radi IG/geotehni~ke interpretacije i 200 m u HG bu{otinama u kojima su provedena pokusna crpljenja. Zna~ajke stijenske mase izra`ene su preko Geolo{kog indeksa ~vrsto}e prema modificiranoj GSI klasifikaciji (SONMEZ & ULUSAY. unutar propusnih ~lanova dolazi do nakupljanja podzemne vode (Sl. Juraj kod HG bu{otine B-8A (Sl. stabilnost kosina. Tijekom cijele godine opa`ane su razine podzemne vode automatskim mjera~ima (Diver TD). Obzirom na fizikalno mehani~ke zna~ajke intaktnog materijala izdvojenih lito~lanova. a slojevi su generalno nagnuti prema SI. Juraj) ne}e biti mogu}a bez pro{irenja odvodnje.176 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Raznovrsnost u granulaciji ovog sedimenata dovodi do vrlo raznolikih litolo{kih ~lanova s razli~itim IG i HG svojstvima. 1).–2009. U sklopu provedenih istra`ivanja teren je podrobno kartiran (M 1:2000). mutnim strujama – turbiditima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke fli{kih naslaga u podru~ju eksploatacijskog polja Sv. Tu|mana b. Hidrauli~ka vodljivost mijenja se bo~no unutar vodonosnog “horizonta”. slope stability. fli{ke se naslage smatraju nepropusnima – barijerom. Provedenim istra`ivanjima za potrebe izrade IG modela potvr|ena je povezanost fizikalno-mehani~kih zna~ajki intaktne stijene. Na dva kamenoloma (Sv Juraj i Sv. strukturom i teksturom stijene.d. Ipak. MARJANAC. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Danas se ova dragocjena cementna sirovina zahva}a u tri velika kamenoloma (“tupinoloma”) u vlasni{tvu tvrtke Cemex Hrvatska d. jer pojedini litolo{ki ~lanovi mogu biti vodonosni. 1). Juraj – St. hydrogeology.. Sachsova 2. odnosno obru{avanjem materijala s kopna u duboko more uz talo`enje u obliku lepeze. no u regionalnom mjerilu on je sastavni dio kr{kog dinaridskog pojasa. Ovaj teren pripada kr{kom dinaridskom pojasu. engineering geology. U tablici 1 ukratko su prikazane osnovne IG i HG zna~ajke litolo{kih ~lanova. Kajo kod Splita Hydrogeological and engineering geological characteristics of the flysch deposits within the exploitation field of St. quarry. provedeni opse`ni istra`iva~ki radovi. odnosno neki od njenih lito~lanova. 1–5 MPa) do vrlo ~vrstih (R5. 1987). Ta se stijenska masa. ovisno o lokalnoj razlomljenosti. kamenolom. hidrogeolo{ka (HG) i geotehni~ka istra`ivanja prikazana u ovome radu. 21212 Ka{tel Su}urac. 1) odre|ena je na temelju objavljenih istra`ivanja (KERNER. Postoji mogu}nost crpljenja podzemne vode i njenog kori{tenja kao tehni~ke vode za polijevanje putova unutar kamenoloma. no daljnja eksploatacija ispod kote 80 m n. kako gdje. nema strujanja kr{kih podzemnih voda iz vapnenaca (osim po izrazito razlomljenim preferiranim pukotinskim zonama) pa se fli{ smatra potpunom ili “vise}om” barijerom. Kajo near Split Josip Terzi}1. u sklopu kojih su obavljena in`enjerskogeolo{ka (IG). Hrvatska Klju~ne rije~i: fli{. odnosno geotehni~ke jedinice koje su prikazane u Tablici 1. kemizmom i tektonikom. 1) gdje se kre}e unutar reda veli~ine 10–4 do 10–5 m/s. Fli{ se sensu stricto ne smatra kr{em jer se sastoji od raznovrsnih klasti~nih stijena. 10 000 Zagreb. F. Juraj – Sv.m. hidrogeologija. iz ~ega je utvr|ena velika heterogenost stijenskih masa u izdvojenim lito~lanovima. Petar Hr`enjak2.d. Pierottijeva 6. Izdvojeni karakteristi~ni litolo{ki ~lanovi u naslagama fli{a ujedno definiraju IG. s litolo{kim sastavom. kalksiltite i susjedne lito~lanove du`inom oba dva kamenoloma varirale su od 78 do 84 m n. a nastaje tzv. Cilj provedenih IG i geotehni~kih istra`ivanja na podru~ju eks- .

of Rock Mech.50 g/cm3 (fosiliferni lapor). Srednja fli{ka zona (olistostroma).8 MPa (lapori). Utvr|ena je zadovoljavaju}a stabilnost predlo`ene geometrije zavr{nih kosina u stati~kim i seizmi~kim uvjetima. . GB-3 – geotehni~ka bu{otina. jednoosna tla~na ~vrsto}a (MPa).. Slika 1. (St) Debritna serija.9 MPa. (1903): Gliederung Der Spalatiner Flyschformation. Figure 1. P. SONMEZ. A. B-8A – hydrogeological borehole.63 g/cm3 (biokalkarenit – biokalkrudit). Udio numulita opada prema mla|im slojevima. 2.8 MPa (biokalkarenit – biokalkrudit).– Int. 25. (2000): Estimating the mechanical properties of heterogeneous rock masses such as flysch. Srednja fli{ka zona. Kaoti~ni. Jour. and Mining Sc. Pukotinska poroznost. Kajo” bio je utvr|ivanje geomehani~kih uvjeta eksploatacije i stabilnosti kosina. Zagreb. MARJANAC. Gornja fli{ka zona. (1987): Sedimentacija Kernerove “srednje fli{ke zone” (paleogen okolice Splita). R. MARIN^I]. odnosno ukupne stabilnosti kopa provedene su na pet karakteristi~nih in`enjerskogeolo{kih profila metodama op}e grani~ne ravnote`e uz kru`ne i op}e zakrivljene (slo`ene) klizne plohe (Sl. Srednje fli{ke zone. Srednja fli{ka zona.4 MPa (fosiliferni lapor). Geolo{ki profil popre~no na kamenolom Sv. geol. 25–62 % GSI 44–66.5 MPa.2 MPa (izmjena lapora i pje{~enjaka). 2. Juraj – Sv. Geological profile perpendicular to the St. 60–83% GSI 37–58. S. & the Environment (IAEG). Analize stabilnosti sustava zavr{nih kosina. T. 46.67 g/cm3 (bre~okonglomerati)..Cg) Lapori s ve}im udjelom kalciti~ne komponente (“tupina”) Srednja fli{ka zona. Tako|er. 7. 2. stijena postaje ~vr{}a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 177 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1.60 g/cm3 (lapori). 36. Litolo{ki ~lanovi i njihove osnovne in`enjerskogeolo{ke i hidrogeolo{ke zna~ajke. 73.– Geol. F. 40. Pukotinska poroznost. Lithotypes and their basic engineering geological and hydrogeological properties. list Split. Kaji”) ispod no`i~nog dijela zavr{ne kosine. (Db) Izmjena lapora i pje{~enjaka s proslojcima bre~okonglomerata. GB-3 – geotechnical borehole.Ss.9 MPa.9 MPa (bre~okonglomerati). Geol.. E. hidrauli~ka vodljivost ovisi o razlomljenosti (10–4 do 10–7 m/s) Djelomi~no propusna stijenska masa.– Bull. Indeks kvalitete HG zna~ajke i parametri jezgre RQD (raspon %) GSI 10–25.4. & ULUSAY. (1999): Modification to the geological strength index (GSI) and their applicability to stability of slopes. (1971): Osnovna geolo{ka karta 1:100.61 g/cm3 (izmjena lapora i pje{~enjaka). 103. & HOEK. & BOROVI]. 743–760. heterogeni sediment. ploatacijskog polja “Sv. 2. 72. 1). 36–84 % GSI 42–55. B-8A – HG bu{otina. (Ss) Kalksiltit (glinoviti vapnenac). of the Eng. MAGA[. 10–40.000.65 g/cm3. Mogu}e procje|ivanje samo po tektonski najrazlomljenijim zonama. 55–91% Propusna stijenska masa. (Ms) IG zna~ajke i parametri: GSI (raspon bodova). (Ms) Kalkarenit. 2. ^vrsta stijena plavosive boje. Litolo{ka jedinica i oznaka u profilu (Slika 1) Tamnosivi lapor s numulitima. Juraj i fli{ku strukturu.62 g/cm3.Wien. Juraj quarry and perpendicular to flysch structure. 85–92. R. Table 1. Slabo propusna stijenska masa.. gusto}a (g/cm3). (Ms. vjesnik. propusno u ja~e razlomljenim zonama. osim u podru~ju pru`anja vrlo slabog materijala (lapora s numulitima u “Sv. do mjestimi~no nepropusna. REFERENCE KERNER. 2. 2. 2. 2. MARINOS. 210. 37–85% GSI cca.– Verh. H. 60. 32–87% (naj~e{}e 79–87%) GSI 43–61.68 g/cm3. 177–194. analizirane su i potvr|ene lokalne pojave nestabilnosti u pojedinim dijelovima eta`nih kosina (ravninski i klinasti lom) vezane uz promjene strukturnih zna~ajki ili zna~ajna oslabljenja u stijenskoj masi. I. N.

Three borderline examples of relations between excavation front position and orientation of discontinuities. Geology and Petroleum Engineering. including field structural geology studies and geological methods important for rock slope design. when strike of exploitation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints).c) of relations between exploitation front orientation and orientation of discontinuities (TOMA[I]. During blasting rock mass breaks into small pieces favorable for crumbling in machinery. diskontinuiteti. there are other remarkable possibilities for mining engineers to obtain a reliable estimation for safe and sustainable excavation. Detailed optimal determination of discontinuities. Excavation slope has inclination of 70° in direction of working platform. Influence of geo- logical features through adjustment of blasting parameters must be taken into consideration. Tri grani~na primjera odnosa izme|u orijentacije otkopne fronte i pru`anja diskontinuiteta. Hrvatska Key words: Rock Mass Stability. perception of rock structure. discontinuity density and discontinuity spatial relations is also important for evaluation and utilization of large stone blocks during the exploitation of natural stone blocks. The analysis has been based on graphical method by HOEK & BRAY (1974) and on research and experience by TOMA[I] (1986 and 1989) and TOMA[I] & JAKI] (1990). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geological approach to rock mass stability and feasibility during the exploitation and excavation in hard rock masses Geolo{ki pristup pri ocjeni stabilnosti ~vrstih stijenskih masa tijekom eksploatacije Ivan Toma{i} & Ana Kr{ini} Faculty for Mining. Blasting works Klju~ne rije~i: stabilnost stijenske mase. 1989). important conclusion has been established and carried out. Stable rock mass and discontinuities (bedding plains and joints) have great influence on blasting works and on determination of other exploitation factors. fragmentation. stability and sustainable exploitation and excavation of crude rock masses. The size of stone pieces depends on using of rock mass as aggregates or as much greater stone pieces for armourstone. in civil engineering works and during formation of cuttings and embankments as well. discontinuity measuring and analyses in many examples of hard rock masses. On the base of exploration. 1a) is the case. mostly in quarries. 10 000 Zagreb. Slika 1.b.178 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Blasting. in other open pit mines. There are three borderline examples (Figs. exploitation of natural stone blocks and projecting of height and width of benches or a rock slope design are some of them. Excavation front. Pierottijeva 6. . but disconti- Figure 1. Stable rock mass is very important for safety and economics of exploitation and fragmentation in quarries. determination of stable excavation fronts is by discontinuity analysis emphasized. otkopna fronta. 1 a. The results of analyses must be the most stable rock mass and the most favorable orientation of exploitation fronts in relation to discontinuity inclination and orientations. In this paper. crumbling. First example (Fig. In view of the importance of rock slope stability for economics and safety of opencast mining. minerski radovi This paper describes geological approach. Discontinuities. among all other.

Unstable rock mass does not enable high quality of blasting and optimal fragmentation because of low resistance of unstable rock mass to explosive charge during the explosion. TOMA[I]. Optimal fragmentation of rock mass enables low expenses of blasting and favorable economic conditions for exploitation. (1990): Optimalni polo`aj otkopne fronte u odnosu na strukturni sklop (grafi~ka metoda primjenom ra~unala).. 190 str. Consequently. (1989). The institution of Mining and Metallurgy. 1. 2. Maybe the most resistance of rock mass to blasting is when discontinuities tend to be perpendicular to the excavation front. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 179 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book nuities possible for inducing of sliding. In this case ideal geometrical conditions exist for producing controlled or uncontrolled sliding. Also utilization depends on the discontinuity spacing (discontinuity density). London. TOMA[I]. (1986): Analiza tektonskog sklopa u svrhu razrade i eksploatacije le`i{ta mineralnih sirovina. (Fig. 1c) is the most favorable for rock stability.– Rudarsko-geolo{ko-naftni zbornik. the strike of excavation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). In spite of high adjusted blasting pa- rameters. have dip between 35° (friction angle j) and 70°. Sveu~ili{te u Zagrebu. E. This position of rock slope regarding discontinuities could be the most favorable for rock mass stability. J. All previously mentioned also depend about influence of geotechnical characteristics of rock mass and discontinuity roughness on contact surfaces. But in this case the difference is emphasized with dip of discontinuities in direction of rock mass or in direction of exploitation. based on discontinuity analysis and on field experience. But this reality is not proved in wholeness during the field research. (1974): Rock Slope Engineering. V. In that case primary blasting works achieves optimal fragmentation in stable rock mass and the planed desired effect. During the blasting the most favorable intersection of discontinues with excavation slope range from 45° to 90°. REFERENCES HOEK. & JAKI]. 41–46. The rock slope could be stable at dip angle more than 70°..– Doktorska disertacija. Based on our experience during the exploration we determined that successfulness of blasting directly depends on rock mass stability. According before stated better fragmentation is possible in example of orientation of excavation fronts in relation on discontinuities on Fig. 1b). Stability of rock mass in this example is more favorable than in the first example. high percent of over break excavation stone blocks require much expensive costs using a secondary blasting. It is favorable for fragmentation of rock mass. have confirmed that third example (Fig. Why is that possible? Stable rock mass enables optimal resistance to explosive charges and maximal utilization of its energy during the fragmentation. 1 c). I. Third example is the case when strike of excavation slope (dip is 70°) and strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints) are mutually perpendicular (Fig. TOMA[I]. Zagreb. Favorableness discrepancies range from that position to bring out ±20°. 77–87.4. The results. On the geotechnical basis stable rock mass intensify controlling of rock fragmentation. In that case HOEK & BRAY (1974) emphasized that those unfavorable intersections between discontinuities do not exist or exist much less inside the surface between friction angle (35° in this example) and angle of rock slope inclination (70°). & BRAY. 402 p. I. . energy of explosion spends on pushing rock mass down the slope in direction of working platform and fragmentation is not complete. This paper demonstrates that used method has an important application during the exploitation and excavation of hard rock masses. In second example. Zagreb. Utilization of stone blocks from natural stone deposits is favorable when discontinuities are parallel or perpendicular in relation to the exploitation front. I. Influence of water pressure is also important for sliding and shear strength. 1a. 1b than in the case of on Fig. Reorientation of exploitation slopes in position of stable rock mass enable optimal using of blasting methods during the excavation and fragmentation of rock mass. Grafi~ka metoda analize najpovoljnijeg polo`aja otkopne fronte u odnosu na tektonski sklop i stabilnost stijenske mase.

Geolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke podru~ja tunela – prognozirano i stvarno stanje Tunel je smje{ten izme|u brda Pozla gora i rijeke Matice. 2005). K22). obavljano je svakodnevno in`enjerskogeolo{ko kartiranje ~ela iskopa i kategorizacija stijenske mase prema RMR klasifikaciji. a GSI=49–80). Hrvatska Klju~ne rije~i: Tunel Kobilja~a.d. je pojava zone gline u du`ini od pribli`no 55 m.K22-GHN. a nije utvr|eno istra`iva~kim radovima. 2006) koji izgra|uju istra`ivano podru~je jako su okr{eni. sredi{nji i ju`ni dio tunela (strukturni blok B) uglavnom sa~injava povoljna stijenska masa i u manjoj mjeri dobra stijenska masa (RMR=50–84. sjeverni dio tunela (strukturni blok A) bi zbog ja~e razlomljenosti stijenske mase. Strukturni blokovi predvi|eni projektom gotovo su potpunosti potvr|eni iskopom. Tomislav Novosel2. Zbog izrazitih razlika u in`enjerskim svojstvima gline i vapnenca. Kvantitativnom rendgenskom analizom u istim su uzorcima utvr|ene mineralne faze: kvarc. Nagla{ena je mogu}nost pojave kaverni koje mogu biti ispunjene glinom ili prazne. mjestimi~no zahva}eni procesima okr{avanja. u istra`ivanom podru~ju izdvojene su: 1 litostratigrafska jedinica. d.667 do 33. Prema prog- nozi. Temeljem in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. Davor Pollak2. Geofizi~kim istra`ivanjem (plitka refleksija) i istra`iva~kim bu{enjem izdvojena je zona tro{enja koja dopire do dubine od 25 do 50 m od povr{ine terena. S ju`ne strane kontakt je subparalelan osi tunela uz prisutnu ja~u zonu okr{avanja. dolomit (Tablica 2). {to uglavnom pripada kategorijama od povoljne do dobre stijenske mase. seizmolo{ke i seizmotektonske studije (PRELOGOVI] & KUK. glina. uglavnom slojevite teksture.333. kaolinit. dionica Rav~a-Plo~e. O~ekivale su se Q vrijednosti u rasponu od 1. Zbog toga su na st. 2007). Ima generalno pru`anje sjever-jug. Za minerale glina napravljena je detaljna analiza na orijentiranim uzorcima u kojima je dokazana prisutnost jako bujaju}ih minerala glina iz skupine smektita. tablica 1) koji se prema granicama plasti~nosti mo`e definirati kao visokoplasti~na glina (CH). Prolazi dijagonalno kroz masiv brda Raotina koje ima dinaridsko pru`anje (SZ-JI). istra`iva~kog bu{enja (5 istra`iva~kih bu{otina ukupne dubine 167 m). prate}i rasjedi s relativno {irokim rasjednim zonama pru`anja istok-zapad i sjever-jug. klorit. metoda iskopa tunela i njegova za{tita morali su biti prilago|eni neo~ekivanim i novim uvjetima. Na povr{ini se nalaze blokovi velikih dimenzija koji su odijeljeni diskontinuitetima decimetarskih {irina. Manji dio stijenske mase prema Q klasifikaciji pripadati }e kategoriji – slaba stijenska masa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 In`enjerskogeolo{ki problemi pri iskopu tunela “Kobilja~a” Engineering-geological problems during the “Kobilja~a” tunnel excavation Tomislav @enko1. Karakteristi~no je da je prisutnost gline utvr|ena samo u desnoj tunelskoj cijevi. trebao pripadati povoljnoj i u manjoj mjeri dobroj stijenskoj masi (RMR=42–82. Tijekom iskopa tunela. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. clay. U povr{inskoj zoni tro{enja se u diskontinuitetima ~esto nalazi glinovita ispuna. 3+400 km uzeti uzorci u tri terenski odre|ena razli~ita bloka. 10 000 Zagreb. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke. Sveukupna duljina tunela s portalnom gra|evinom je 847 m za lijevu i 807 m za desnu cijev. Sachsova 2. Kontakt gline i vapnenca je o{tar. Prema prognoznoj RMR klasifikaciji. Potvr|eno je da stijensku masu u zoni iskopa izgra|uju vapnenci gornje krede (V. geofizi~kih (du` cijele trase uzdu`ni refleksijski profil i u zoni portala refrakcijski profili) i laboratorijskih ispitivanja. Provedene su laboratorijske analize fizi~kih i mehani~kih svojstava gline koje nisu bila obuhva}ene tijekom faze istra`ivanja tunela (Tablica 1). engineering-geological properties. rezultat ~ega je prisutnost razli~itih speleolo{kih objekata. Osim minerala .180 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. s maksimalnim nadslojem od pribli`no 135 m. muskovit. Rezultati analiza ukazuju na neobi~no visok sadr`aj organske tvari (10 %) u glinovito-pra{inastom materijalu (podaci granulometrije. dok su u istoj zoni u lijevoj tunelskoj cijevi opa`ene samo manje pojave okr{avanja. tektonski. Janka Raku{e 1. limestones Uvod Tunel Kobilja~a nalazi se na Autocesti A1 Zagreb-SplitDubrovnik. 1 in`enjerskogeolo{ka jedinica i 2 strukturna bloka (POLLAK & NOVOSEL. spojna cesta ^vor Plo~eCP Karamati}i. vapnenci Key words: Tunnel Kobilja~a. Glavne rasjedne zone su reversnog karaktera pru`anja SZ-JI. a sa sjeverne strane gotovo okomit na os tunela. rje|e glinom. Laszlo Podolszki2 & Nikolina Ilijani}2 1 2 Institut IGH. Mogao se o~ekivati iskop u suhom.. Ono {to je posebno obilje`ilo iskop tunela. a GSI=57–86). FU^EK & PALENIK. Debelo i dobro slojeviti vapnenci gornje krede (V. kalcit. U sjevernom dijelu tunela locirani su manji. 10 000 Zagreb. Na razini nivelete tunela o~ekivala se blokovita stijenska masa sa {iroko razmaknutim diskontinuitetima i uskim diskontinuitetima ispunjenim kalcitom.

40 29.51 1. E. Table 1. 05/07. ali i odre|ivanjem prisutnih skupina minerala glina koji u velikoj mjeri utje~u na mehani~ke zna~ajke i in`enjersko pona{anje glinovitog materijala.57 50. The results of quantitative X-ray analysis (mass. ali bez danas ve} uobi~ajene za{tite iskopa u takvim materijalima metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”).88 Tablica 2. T.33 66. fond.3 14.96 70. oznaka Blok 1 Blok 2 Blok 3 kvarc 21.24 28.79 26.30 rd r sc (kPa) 337 648 166 e (%) 1. . BIH-M. Iskopom tunela nisu utvr|ena znatnija odstupanja od prognoziranog stanja. osim pojave gline u desnoj tunelskoj cijevi u du`ini od oko 55 m.76 9.49 23. Table 2. Zaklju~ak Tunel Kobilja~a probijen je kroz vapnence gornje krede.5 1.15 CaCO3 (%) 12.4. Fizi~ko-mehani~ke zna~ajke i granulometrijski sastav uzoraka.94 1.40 1.– Sveu~ili{te u Zagrebu. Rezultati kvantitativne rendgenske analize (mas.1 - muskovit/ilit 12. Naime.3 12. Prolog-Plo~e. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.96 1.75 13.7 21.51 w (%) 30.– Hrvatski Geolo{ki Institut.35 32. %).44 wL (%) 65. kaolinit i ilit (Tablica 2).3 glina iz skupine smektita u uzorcima su prisutni klorit.15 40. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.60 IP (%) 41.4 1. Seizmolo{ka i seizmotektonska istra`ivanja.00 Granulometrija S (%) 1. In`enjerskogeolo{ki istra`iva~ki radovi (M = 1:1000).2 smektit 29. %). Physical and mechanical properties.00 0.83 9.7 kalcit 17.75 58.9 17.3 kaolinit 14.74 10.9 klorit 4.80 0. Tunel “Kobilja~a”. Prolog-Karamati}i. & NOVOSEL. (2005): Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik. PRELOGOVI]. POLLAK. (2007): Autocesta A10.89 C (%) 59. and granulometric composition of samples.4 20.10 0. Dionica M.6 28.6 11.84 42.89 (g/cm3) (g/cm3) 1. (2006): Izvje{}e o temeljnim geolo{kim istra`ivanjima na dionici: Rav~a-Plo~e (AC A1 Zagreb-Split-Dubrovnik). Fizi~ko mehani~ka svojstva oznaka org (%) Blok 1 Blok 2 Blok 3 10. dionica Rav~a – Plo~e. 34 str. & PALENIK D.4 4. V.10 wP (%) 23. D.36 77. LITERATURA FU^EK L. Poddionica M. Prolog-Plo~e.49 1.22 M (%) 39.9 21. Zagreb.6 G (%) 0.8 3.2 6. In`enjerskogeolo{ke zna~ajke gline definirane su odre|ivanjem cjelokupnog mineralo{kog sastava. & KUK. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. ali bez za{tite iskopa metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”).– Hrvatski geolo{ki institut.00 0.7 34. u ispitivanom glinovitom materijalu je rentgenskim analizama utvr|en zna~ajan udio bubrivih minerala. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 181 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1.7 dolomit 1.

zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadr`avanja u . ~ija prosje~na koli~ina iznosi preko 850 mm/god.02. Vara`dinski vodonosnik je izgra|en od kvartarnih.182 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. S obzirom na raspolo`iva mjerenja vodostaja Drave na dnevnoj bazi. Prvi vodonosni sloj zalije`e do maksimalno 50 m dubine. Ivan~ice i Kalnika na jugu. simulacije trasiranja ~estica napravljene su za 01. Vara`din Aquifer Uvod Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta Vara`din. {ljunkovito-pjeskovitih naslaga. 10 000. Zagreb. praha i lapora. (visoke vode) i za 07. Drugi izvor prihranjivanja vodonosnika su oborine. zone do granice izra~unatog podru~ja napajanja dok II. vremenski interval u simulacijama iznosio je 1 dan. Pierottijeva 6.0 do 2. Programi MODFLOW i MODPATH su sastavni dio programskog paketa Visual Modflow Pro 4.2006. 10 000. vara`dinski vodonosnik Keywords: Wellhead Protection Areas. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Za{tita vodocrpili{ta u sustavu regionalnog vodovoda Vara`din Protection of Well Fields within the regional Water Supply System Vara`din Andrea Ba~ani1. III. 1989). Kalibracija je provedena na 85 piezometara. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice I. Hrvatska Hrvatski prirodoslovni muzej. Drava je usjekla korito u vlastiti nanos i u izravnoj je hidrauli~koj vezi s podzemnim vodama.06. Rezultati i zaklju~ci Koriste}i rezultate simulacija trasiranja ~estica unatrag (Backward particle tracking) izvr{ila se delineacija II. Kristijan Posavec1 & Tatjana Vlahovi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. novelirane su koriste}i 3D numeri~ki model toka podzemne vode i trasiranja ~estica kako je to definirano Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite (NN br. a na crpili{tu Vara`din pomo}u jednog zdenca 50 l/s. U konceptualnom smislu razlikuju se dva vodonosna sloja koja su odijeljena slabopropusnim me|uslojem. do 2006. Bartolovec i Vinokov{~ak. Ravnoj gori i Vara`dinsko-topli~kom gorju. Gre{ka bilance mase je u simulacijama za sve stresne periode bila unutar 2% {to ~ini rezultate simulacija prihvatljivim. Zagreb. godine i za to razdoblje je model kalibriran. {to zna~i da je sustav u osnovi podijeljen na 3 sloja: prvi vodonosni sloj. 55/02). Prirodni odnos rijeke i podzemne vode bitno je izmijenjen izgradnjom akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana Vara`din i ^akovec. Slabopropusni me|usloj sastoji se od gline i praha. Granicom poznatog potencijala opisan je i odvodni kanal HE Vara`din koji predstavlja jedan od dominantnih grani~nih uvjeta vara`dinskog vodonosnika i koji u velikoj mjeri utje~e na smjerove gibanja podzemne vode u vodonosniku. Akumulacijska jezera prihranjuju podzemne vode. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice II. Konceptualni model rubnih granica modela opisan je u hidrauli~kom smislu nepropusnom granicom na jugu i zapadu prema Maceljskom gorju. Osnovna vertikalna diskretizacija domene modela bazirana je na hidrogeolo{koj konceptualizaciji. Trogodi{nje razdoblje je bilo dovoljno dugo da se vidi kretanje trendova odnosno eventualno odstupanje generalnih trendova simuliranih vrijednosti u odnosu na mjerene vrijednosti razina podzemne vode. Metodologija Za simulacije toka podzemne vode odabran je MODFLOW program (McDonald & Harbaugh. granicama poznatog potencijala na sjeveru koje ~ine rijeke Drava i Ormo{ko te Vara`dinsko jezero i granicom otjecanja na istoku. S obzirom da se zone za{tite vodocrpili{ta trebaju odrediti za razdoblje visokih i niskih voda. U litolo{kom sastavu vodonosnika ima ne{to vi{e sitnozrnatijeg materijala. a debljine je do 5 m. Vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja kre}e se od 90 do 140 m/dan. Krovinu vodonosnog sustava ~ine pra{inasto-glinovito-pjeskovite naslage ~ija debljina se kre}e od 0.2005 (niske vode). 1988).3. proslojak i drugi vodonosni sloj.0 m. Na crpili{tu Bartolovec se pomo}u osam zdenaca zahva}a 220 l/s vode. Podina vodonosnika se sastoji od gline. na osnovu analize nivograma piezometara. Bartolovec i Vinokov{~ak. zone za{tite vodocrpili{ta Vara`din. Na crpili{tima se zahva}a voda iz vara`dinskog vodonosnika koji zauzima prostor izme|u Me|imurskih Gorica na sjeveru. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Drugi vodonosni sloj zalije`e do maksimalne dubine 100 m. Tok podzemne vode simuliran je za razdoblje od 2004. Prosje~na vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja je 300 m/dan. a za simulacije trasiranja ~estica odabran je MODPATH program (Pollock. Demetrova 1. na crpili{tu Vinokov{~ak pomo}u tri zdenca 120 l/s. Prosje~na horizontalna diskretizacija domene modela iznosila je 100m×100m dok su podru~ja od ve}eg interesa imala diskretizaciju 50m×50m. i III. Hrvatska Klju~ne rije~i: za{titne zone crpili{ta. Ormo{kog praga na zapadu i Legradskog praga na istoku. Zapadno od crpili{ta Vara`din isklinjava.

A. putove. & HARBAUGH.– Fond stru~nih dokumenata RGN fakultet. Va`no je zabraniti {ljun~arenje i sanirati napu{tene {ljun~are. POLLOCK DAVID. McDONALD.S. W. a postoje}u sanirati. A. Nadalje. i II. . LITERATURA BA^ANI. Geological Survey modular three-dimensional finitedifference groundwater flow model. te prema kojima granice zona za{tite trebaju pratiti prometnice. Wellhead Protection Areas (BA^ANI & POSAVEC. kao i divlja odlagali{ta. Odvodnju prometnica treba staviti u funkciju. Treba odrediti vrstu i koli~inu agrotehni~kih sredstava dozvoljenih za kori{tenje u poljoprivredi. Za izradu prijedloga I. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 183 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 1. (2008): Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Vara`din.– U.W. i III. potrebno je sve registrirane potencijalne zaga|iva~e zakonom prisiliti na obvezu pro~i{}avanja otpadnih voda. Bartolovec i Vinokov{~ak. & POSAVEC. U drugoj fazi sanacije sve navedeno potrebno je provesti na ~itavom slivnom podru~ju grada. zona za{tite mora biti udaljena od gra|evina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ogra|ena. K. (1988) A modular threedimensional finite-difference ground-water flow model. A1. zone za{tite kori{teni su katastarski planovi (M 1:1000). Geological Survey Techniques of Water-Resources Investigations. zonu. a forsirati zadr`avanje svih neizgra|enih povr{ina u funkciji proizvodnje “zdrave” hrane ili rekreacije. 2008). a ~i{}enje prometnica zimi obavljati uz kori{tenje kamene drobine s minimalnom upotrebom soli ili drugih kemijskih preparata. Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta (BA^ANI & POSAVEC. U izradi kona~nog prijedloga II. Figure 1. 1). Geological Survey Open-File Report 89– 381. Prema pravilniku. (1989): Documentation of computer programs to compute and display pathlines using results from the U. U cilju efikasne za{tite koli~ine i kakvo}e podzemnih voda na~injen je prijedlog sanacije na postoje}im objektima. Prva faza sanacije obuhva}a I.– U. ali bez za okoli{ potencijalno opasnih sadr`aja. Provedba sanacije predvi|ena je u dvije faze.S.G.S. gra|evinska podru~ja naselja i katastarske ~estice zbog mogu}nosti lak{eg ozna~avanja i uo~avanja oznaka (Sl. 2008). zone za{tite kori{tene su smjernice prema kojima zone za{tite ne smiju biti manje od zona dobivenih simulacijama trasiranja ~estica za niske i visoke vode niti smiju u znatnijoj mjeri odstupati od njih. book 6. M. podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt. 188 p. chap. I.4. Valja sprije~iti izgradnju proizvodnog sadr`aja. 586 p. Potrebno je odmah izgraditi nepropusnu kanalizaciju tamo gdje je nema.

Hidrogeolo{ki odnosi na lokaciji budu}e akumulacije Podru~je akumulacije je smje{teno u jednom velikom strukturno-tektonskom bloku ome|enom jakim rasjedima sa sjeveroisto~ne i ju`ne strane. Tijekom ve}ega dijela godine kapacitet izvora je dostatan za potrebe Olimpijskoga centra. Tih sedimenata nema na povr{ini terena. ve} su odre|eni u istra`nim bu{otinama na pregradnom mjestu. tzv. 2006). multi-purpose reservoir.184 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2000). Marijan Krsnik2 & Hrvoje Mea{ki1 1 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. Za izgradnju vi{enamjenske akumulacije najva`niji je kr{ki izvor Vrelo uzvodno od istoimenog sela. Rasjed je pod oko 80o nagnut prema sjeveru. kada generalno nema padalina vi{e mjeseci ili barem ne takovih koje utje~u na pozitivnu promjenu bilance voda i zimska. u sklopu kojih je izra|en i dana{nji eksploatacijski objekt dubine 60 m (IVI^I]. ti rasjedi nisu regionalnog zna~aja kao prije navedeni. 10 000 Zagreb. kada je sve zamrznuto. Kada se govori o su{nom razdoblju na podru~ju Jasenka onda treba uzeti u obzir dva kriti~na razdoblja s vodom. mjestimice vrlo ~vrsti. Izvor Vrelo je jedini izvor vode za budu}u akumulaciju. od nekoliko m3/s do svega nekoliko l/s. Postoje}a vodoopskrba Olimpijskog centra Bjelolasica je vezana za taj izvor i na njemu je do sada bilo dosta istra`ivanja. Tomo Novosel2. ali istjecanje na izvoru nedostatno je tijekom su{nih razdoblja. koji treba velike koli~ine vode za proizvodnju umjetnog snijega. Treba ista}i da su zna~ajnu ulogu pri tome imali i najmla|i. a vodne rezerve u obliku snijega visoko u planinskom podru~ju. Izvire iz podzemnog kr{kog sustava kanala. Geotehni~ki fakultet. neotektonski pokreti. vi{enamjenska akumulacija. hidrogeolo{ki odnosi. Vrelo spring Uvod Izvo|enje vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica zami{ljeno je izgradnjom nasute brane 300-tinjak metara nizvodno od izvora Vrelo ~ime bi se stvorio uspor te~enju Jasena~kog potoka. Ima veliku sezonsku amplitudu istjecanja. geofizikom i istra`nim bu{enjem (NOVOSEL et al.. u svakom slu~aju nedovoljno za potrebe ambicioznog razvoja Olimpijskog centra Bjelolasica. Debljina im je na pregradnom mjestu oko 14 m. Bez obzira {to na prostoru akumulacije ima rasjeda. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki uvjeti ostvarenja vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica Hydrogeological conditions of realization of multi-purpose reservoir Bjelolasica Bo`idar Biondi}1. hydrogeological relations. Hallerova aleja 7. Vodopropusnosti u dolomitima su vrlo niske. Od tektonskih elemenata je va`an blago reversni rasjed uzdu` desnog boka doline. koji je registriran povr{inskim kartiranjem terena. Hrvatska Klju~ne rije~i: Bjelolasica. Ranko Biondi}1. Raku{e 1.d. Na mjestu pregrade su izvedena geofizi~ka istra`ivanja i istra`no bu{enje s ispitivanjima vodopropusnosti metodom Lugeona u karbonatnim stijenama i metodom Lefranca u me|uzrnskim sedimentima kvartarne starosti. koji je glavni izvor vode za akumulaciju. koji su zasigurno imali utjecaj na otvaranje depresije kr{kog polja Bjelolasice. u prvom redu za nastanak jakog kr{kog izvora. pa ~ak i na mjestima . ~ije se istjecanje bitno smanjuje tijekom ljetnih i zimskih su{nih razdoblja. ali mo`e se pretpostaviti da je to bio ‘’zaljev’’ velikog jezera i da je debljina tih naslaga u sredi{njem dijelu daleko ve}a. Sastavom su to vapnena~ki pje{~enjaci do siltiti. a izvor povremeno presu{i {to stvara velike probleme u osiguranju normalne vodoopskrbe Olimpijskog naselja.. Hrvatska Institut IGH d. kada su ve} okr{ene mase karbonatnih stijena me|usobno pomicane i kada su stvarani dana{nji vrlo kompleksni hidrogeolo{ki odnosi u kr{kom podru~ju. To su ljetna su{na razdoblja. odnosno formiralo akumulacijsko jezero koje bi sezalo do izvori{ne zone i potapalo izvor Vrelo. Prijelaz iz neogena u kvartar je karakteristi~an po postojanju brojnih jezera u dubokim depresijama u kr{kim podru~jima. ali su zasigurno hidrogeolo{ki va`ni. J. izvor Vrelo Key words: Bjelolasica. Va`no je ista}i da na podru~ju akumulacije karbonatnu podlogu izgra|uju dolomiti i vapnena~ki dolomiti gornje malmske starosti. Kvartar je za nastanak recentnih kr{kih formi i formiranje prirodnih slivova i procesa okr{avanja zasigurno najva`nije geolo{ko razdoblje. naselja Vrelo i Jasenak i skija{kog centra. Najve}a dubina budu}ega akumulacijskog jezera je 10-tak metara kod pregradnoga mjesta. 42 000 Vara`din. Izgradnjom vi{enamjenske akumulacije omogu}ilo bi se zaustavljanje dijela velikih voda i produ`ilo normalnu vodoopskrbu tijekom su{nih razdoblja. a upravo tada treba najvi{e vode za pripremu umjetnog snijega na skijali{tima. Ova istra`ivanja su pokazala da jezerskih sedimenata ima i na Bjelolasici i to u desnom boku pregradnog mjesta. Izvor Vrelo kaptiran je za potrebe Olimpijskoga centra Bjelolasica bu{enim zdencem neposredno kod samoga izvora zahva}aju}i vode izvora.

– Arhiv Geotehni~ki fakultet. Druga je stvar s deluvijalnim nanosom. jer je u dnu korita vodotoka otvorena stijena podloge. M & MIRKOVI]. Vodopropusnost jezerskog sedimenta je mjerenjima pokazano vrlo niska. Sveu~ili{te u Zagrebu. Hidrogeolo{ki je situacija ne{to jasnija. ali stijenama podloge po geotehni~kim svojstvima treba dodati i jezerske sedimente debljine do 14 m na desnom boku pregradnog mjesta. U tim naslagama postoji i podzemna voda gradijentno usmjerena od brdskog podru~ja prema vodotoku izvora Vrelo. Hidrogeolo{ka istra`ivanja. jer osim stijena podloge i deluvijalnog i aluvijalnog nanosa. M. barem u vrijeme izvo|enja bu{enja.. na povr{ini ima vidljivih ostataka jezerskih sedimenata prekrivenih deluvijalnim nanosom. U desnom boku pregradnog mjesta je istra`nim bu{enjem utvr|eno postojanje podzemne vode.. KRSNIK. pukotine okomito na strukturnu os “b” 122/81. Niske vodopropusnosti je i jezerski sediment. geofizi~ka istra`ivanja i istra`na bu{enja. BIONDI]. Na ne- {to pove}ane vodopropusnosti treba ra~unati na mjestima reversnih rasjeda prostiranja okomito na pregradno mjesto. Aluvijalnog nanosa na pregradnom mjestu ima jako malo. koji su ispunjeni glinovitim materijalom. To su generalno gledaju}i vodopropusnost i geotehni~ke karakteristike deluvijalnog nanosa za {to treba definirati odre|ena tehni~ka rje{enja. Prirodni uvjeti za izgradnju brane na planiranoj lokaciji su generalno povoljni. Zagreb. [to se ti~e stijena podloge treba ra~unati na brtvljenje stijene du` geofizikom i istra`nim bu{enjem registriranih uzdu`nih rasjeda. In`enjerskogeolo{ke karakteristike stijena podloge su u svakom slu~aju dobre u odnosu na planirani objekt. BIONDI]. D. pa s te strane ne prijeti opasnost gubitka vode. PRELOGOVI]. E. pukotine paralelne kliva`u osne oplohe 195/76. Vodoistra`ni radovi u Jasenku. B. Aluvijalnog nanosa ima vrlo malo na pregradnom mjestu. koje treba tehni~ki rje{avati u sklopu vi{e faze projekta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 185 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rasjeda. o ~emu treba voditi ra~una u budu}em razvoju projekta. To se mo`e re}i i za jezerske sedimente u podlozi deluvijalnog nanosa.4. {to potvr|uje pretpostavku generalne vododr`ivosti budu}e akumulacije. Dolomiti u podlozi su vrlo niske vodopropusnosti. jer gotovo sva ispitivanja vodopropusnosti u bu{otinama pokazuju vrlo niski stupanj vodopropusnosti. (2000): Hrvatski olimpijski centar – Bjelolasica.. KOLA^EVI]. T.. Zaklju~ak Pregradno mjesto je geolo{ki vrlo slo`eno. koji zbog heterogenog litolo{kog sastava ima promjenljive vrijednosti vodopropusnosti. In`enjerskogeolo{ka slika pregradnog mjesta je ve} u ovoj fazi istra`ivanja prili~no jasna. Tako izgra|enu podlogu prekriva deluvij na desnom boku i taj deluvij je najupitnijih geotehni~kih karakteristika u odnosu na cijelo pregradno mjesto. ali ima problema. Geolo{ki indeks ~vrsto}e – GSI 64-81). Vara`din. MEA[KI. a stijene podloge su otvorene na samoj osi pregradnog mjesta. O. R. H.– Arhiv HGI. Pojava podzemne vode je vezana za deluvijalni nanos i ne treba isklju~iti povezanost s razinama podzemne vode u karbonatnom masivu. LITERATURA IVI^I]. ali deluvijalni nanos opet mo`e biti problemati~an u odnosu na preuzimanje optere}enja planiranog objekta.. NOVOSEL. Podlogu izgra|uju dolomiti s le}ama i proslojcima dolomiti~nog vapnenca (sloj 229/15. . (2006): Istra`ni radovi za vi{enamjensku akumulaciju Bjelolasica.. Obzirom na niske razine utvr|ene vodopropusnosti radi se najvjerojatnije o procjednim podzemnim vodama s gradijentom od brdskog dijela profila prema koritu vodotoka.

groundwater recharge. te praha i gline koji izgra|uju polupropusne slojeve. te usporedba dana{njih razina vode s onim simuliranim. Podzemna voda prirodno sadr`i visoke koncentracije mangana i `eljeza zbog ~ega se voda prera|uje. a efektivna poroznost 0. godine. Krovina vodonosnika sastoji se od polupropusnih glinovito-pra{inastih naslaga unutar kojih se pojavljuju proslojci i le}e pijeska. Rubni uvjet infiltracije padalina pretpostavljen je u iznosima 14–15% prosje~nih godi- Slika 1.03–0.003 do 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Crpili{te Ravnik – stanje i perspektive Ravnik pumping site – status and perspective @eljka Brki}. Sastoji se od 10 zdenaca. Ukupna debljina propusnih slojeva dose`e 50 m. do 2003. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja je procijenjena na 14-15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al.0015. U prvoj varijanti pretpostavljen je rad crpili{ta s ukupnom izda{nosti od 60. 1993. 1995). godini (b). Matemati~kim modeliranjem strujanja podzemne vode utvr|eno je da se vodonosnik napaja infiltracijom padalina koja iznosi 14–15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al.7 l/s simulirane su razine vode kroz 9 godina. U ovom radu je prikazano dana{nje stanje razina podzemne vode na crpili{tu i stanje crpnih zdenaca.186 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.7 l/s. obnavljanje podzemne vode. Razine podzemne vode Za razdoblje od 1994. Prosje~na hidrauli~ka vodljivost vodonosnika varira od 7 do 16 m/dan. Groundwater level in the piezometer MP-9: simulated groundwater level on the mathematical model (a) and groundwater level in 2009 (b).09. Prosje~na godi{nja crpna koli~ina je oko 62 l/s. 1993.. Prosje~na vertikalna hidrauli~ka vodljivost krovinskih naslaga je u rasponu od 0. specific capacity of wells Uvod Crpili{te Ravnik nalazi se u zapadnom dijelu Savskog bazena i smje{teno je izme|u jugozapadnih padina Moslava~ke gore i autoputa Zagreb – Slavonski Brod. 10 000 Zagreb. Kosta Urumovi} & Maja Bri{ki Hrvatski geolo{ki institut. Modeliranjem strujanja podzemne vode pri crpnoj koli~ini od 60. BRKI].. a u pogon je pu{teno 1983. specifi~na izda{nost zdenaca Key words: groundwater level. Eksploatacija podzemne vode uzrokovala je razmjerno velika sni`enja razine vode u crpnim zdencima {to je tuma~eno precrpljivanjem vodonosnika. a ostale dvije varijante su se odnosile na simulaciju rada crpili{ta sa 76 l/s ali s uklju~ivanjem zdenaca na razli~itim lokacijama. transmisivnost od 220 do 560 m2/dan. Hidrogeolo{ki uvjeti zahva}enog vodonosnika Kvartarni vodonosnik zahva}en na crpili{tu Ravnik sastoji se od pijeska i {ljunka koji izgra|uju propusne. . Razina podzemne vode u piezometru MP-9: simulirana razina podzemne vode na matemati~kom modelu (a) i razina podzemne vode u 2009. 1995). godine simulirane su tri varijante rada crpili{ta Ravnik (URUMOVI] et al.. 1993). Figure 1. Sachsova 2. a koeficijent uskladi{tenja je oko 0. Vodonosnik je poluzatvorenog tipa. a debljina krovinskog polupropusnog sloja je izme|u 30 i 50 m. BRKI]. Hrvatska Klju~ne rije~i: razina podzemne vode.005 m/dan.

@.91 i 0. knjiga 1. a tijekom 2009. 1995). B-8 i B-10 je nizak {to tako|er upu}uje na naru{avanje njihove kvalitete. godine je provedeno kratkotrajno pokusno crpljenje pojedina~nih zdenaca u trajanju od 60 minuta. istr. (1993): Eksploatacijski kapacitet crpili{ta Ravnik.. uspore|ene su sa specifi~nim izda{nostima zdenaca izra~unatim pri pokusnim crpljenjima nakon izgradnje zdenaca (q1) i specifi~nim izda{nostima dobivenim na bazi kratkotrajnog crpljenja provedenog 1992.4. Kona~no izvje{}e. (1995): O pristupu ocjeni obnavljanja podzemne vode na podru~ju Ravnik–Kutina. LITERATURA BRKI]. kakvi su u zahva}enom vodonosniku crpili{ta Ravnik. URUMOVI].7 l/s simulirana razina podzemne vode u zadnjim godinama simulacije (2001–2002) u piezometru MP-9 iznosila je 81–82 m n. & VOJKOVI]. Zaklju~ak Analizom razina podzemne vode na crpili{tu Ravnik utvr|eno je ustaljenje razine vode u piezometrima koje se podudara s razinom podzemne vode prema provedenoj simulaciji strujanja podzemne vode pri prosje~noj crpnoj koli~ini koja se na crpili{tu danas eksploatira. @. Koeficijent u~inkovitosti kao odnos q3/q1 za zdence B-2. Razine podzemne vode u crpnim zdencima ni`e su od onih simuliranih. kongres. (1995): Reavitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem `eljeznih bakterija na osje~kom crpili{tu. Pri ukupnoj crpnoj koli~ini od 60. – 1. te zbog uo~ene mogu}e povezanosti vodonosnika. 131–135. Zbornik radova.– Inst. Odnosom q2/q1 za zdence B-4. nakupljaju se `eljezovite bakterije koje zatvaraju zdena~ka sita {to za posljedicu ima smanjenje propusnosti sita i pove}anje sni`enja u zdencima (HLEVNJAK & VOJKOVI]. a zdenaca B-1A i B-6 za oko 50 %. Hrvatski geol. B-3A. Niske razine podzemne vode u crpnim zdencima posljedica su njihovog “starenja” {to pokazuju razmjerno niske vrijednosti specifi~nih izda{nosti zdenaca i koeficijenata u~inkovitosti. Me|utim. do danas smanjena za 60%. Pod utjecajem su nelinearnih gubitaka koji su rezultat za~epljenja zdena~kih sita kao posljedica njihovog starenja. . T. Odnos q3/q2 za zdence B-5 i B-7 razmjerno je visok (0. Zagreb. & [ARIN. razine podzemne vode u piezometru MP-9 danas su vrlo sli~ne onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije. 1. godine u prosjeku se nalazi na istim kotama pri prosje~noj crpnoj koli~ini od oko 62 l/s (slika 1). ju`no od crpili{ta Ravnik. B-5. Iznos koeficijenta u~inkovitosti. knjiga. posebna se pozornost treba posvetiti njihovom me|usobnom utjecaju. izra~unate na temelju ovih probnih crpljenja (q3). Zbornik radova. A. S obzirom na starost zdenaca. BRKI]. name}e se potreba izvedbe zamjenskih zdenaca.m.– 1. Specifi~na izda{nost zdenca B-4 je od 1992. 2009..19–1. geol. godine (q2).97) {to pokazuje da se njihovo stanje u posljednjih 18 godina nije bitno pogor{alo. B. Budu}i da prva simulirana varijanta odgovara crpnoj koli~ini koja se danas eksploatira na~injena je usporedba dana{njih razina podzemne vode s onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije rada crpili{ta. B-6 i B-7 dobiven je nizak koeficijent u~inkovitosti (0. Stanje crpnih zdenaca S ciljem utvr|ivanja dana{njeg stanja crpnih zdenaca. odnos specifi~nih izda{nosti (q2/q1. Hrvatski geol. Takva situacija upu}uje na uspostavljanje ravnote`e izme|u ukupnog crpljenja i napajanja vodonosnika. kongres. q3/q2 i q3/q1) upu}uje na stanje zdenaca. Budu}i je u planu izgradnja regionalnog crpili{ta Osekovo u Lonjskom polju. U reduktivnim uvjetima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 187 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {njih padalina. 207–210. K. Specifi~ne izda{nosti zdenaca. HLEVNJAK. tj.24) {to upu}uje na smanjenje kvalitete zdenca u tom razdoblju.

hidrogeolo{ki parametri. 1) uz ju`ni rubni dio Dravskog bazena. Podina vodonosnika je na dubini od oko 65 m i sastavljena je od pra{inastog sitnozrnatog pijeska. Sachsova 2.9 km od postoje}eg crpili{ta \ur|evac (Sl. U prirodnim uvjetima vodonosnik je poluzatvorenog Slika 1. Valutice {ljunka mjestimice dose`u i 7 cm. Location map of the future pumping site in the \ur|evac area. Figure 1. Hrvatska Hrvatske vode. 80 i 100 l/s. 10 000 Zagreb. Polo`ajna karta budu}eg crpili{ta kod \ur|evca. 2 m talo`nika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke karakteristike vodonosnika na budu}em crpili{tu regionalnog vodovoda kod \ur|evca Hydrogeological characteristics of the aquifer on the future pumping site of the regional Waterwork in the \ur|evac area @eljka Brki}1. Kosta Urumovi}1. tok podzemne vode Key words: lithological composition of an aquifer. U litolo{kom sastavu vodonosnika dominira {ljunak i pijesak sa udjelom sitnozrnatih materijala. Konstrukcija zdenca sastoji se od 27 m punih nehr|aju}ih ~eli~nih cijevi. uglavnom praha u iznosu do oko 20%. kao i crpljenje sa stalnom koli~inom od 100 l/s. hydrogeological parameters. . 10 000 Zagreb. 35 m sita od istog materijala. Nakon ugradnje konstrukcije zdenca provedeno je ~i{}enje i osvajanje zdenca. Hidrolo{ki uvjeti tijekom pokusnog crpljenja odgovarali su razmjerno visokim vodostajima. 2008).188 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatska Klju~ne rije~i: litolo{ki sastav vodonosnika. Bu{enje zdenca Z\-1 izvedeno je bu{enjem s povratnim zakretanjem za{titne kolone (laviranjem) (FILBIS. groundwater flow Budu}e crpili{te regionalnog vodovoda kod \ur|evca smje{teno je 1. te pokusno crpljenje s tri crpne koli~ine: 55. Ulica grada Vukovara 220. 2010). Maja Bri{ki1. Na temelju utvr|enih rezultata istra`nog bu{enja odre|ena je lokacija pokusno-eksploatacijskog zdenca koja je smje{tena na udaljenosti 22.5 km sjeverozapadno od grada \ur|evca i 3. Krovinu vodonosnika izgra|uju pra{inasto-glinovite naslage debljine od 2 do 6 m.9 m od piezometra SPB-5. centralizera i kape zdenca. @eljko Peka{2 & Ozren Larva1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Hidrogeolo{ka istra`ivanja lokacije zapo~eta su izvedbom 6 strukturno-piezometarskih bu{otina dubine do 70 m (GEOISTRA@IVANJE OSIJEK. promjera 406 mm i veli~ine otvora 1 mm.

nastupilo je odvodnjavanje vodonosnika koje je trajalo gotovo sedam mjeseci. 321–386. A. LITERATURA DRISCOLL.E. Analizom podatataka pokusnog crpljenja pomo}u nekoliko metoda zaklju~eno je da prosje~na vrijednost transmisivnosti vodonosnika iznosi oko 0. ISBN 0-9616456-0-1. K. 1995). a hidrauli~ke vodljivosti oko 0. New York. prema rezultatima prethodnih istra`ivanja na {irem prostoru lokacije (URUMOVI] & [ARIN. 2004). 1950. Kontinuirano mjerenje razina podzemne vode na u`em prostoru budu}eg crpili{ta provodi se od sredine sije~na 2009. a od o`ujka 2009. razina podzemne vode u uvjetima crpljenja oscilira oko granice krovine vodonosnika {to uvelike ote`ava izbor odgovaraju}e metode obrade podataka u cilju odre|ivanja hidrogeolo{kih parametara. (ur.2 m.06 m²/s.istra`. Visoki iznosi hidrogeolo{kih parametara vodonosnika upu}uju na mogu}nost zahva}anja znatne koli~ine podzemne vode koju treba definirati daljnjim istra`ivanjima. Okolno podru~je pokriveno je poljoprivrednim povr{inama. GEOISTRA@IVANJE OSIJEK (2008): Izrada 6 istra`nih bu{otina na crpili{tu regionalnog vodovoda \ur|evac. a C vrijednost nelinearnih gubitaka (s2/m5). Za prora~un parametara B i C potrebno je rije{iti sustav jednad`bi. pa bi teoretski sa crpnom koli~inom od 150 l/s sni`enje iznosilo 3. odnosno gubitaka na rubu konstrukcije zdenca koji prvenstveno ovisi o izvedbi zdenca (Jacob. Kakvo}a podzemne vode zadovoljava uvjete zdravstveno ispravne vode za pi}e. sve do listopada. odgovara gornjim iznosima ovih parametara za to podru~je. a osim njih zna~ajnijih one~i{}iva~a nema. gdje B predstavlja vrijednost linearnih gubitaka (s/m2) i opisuje gubitke u vodonosniku. 2004).): Engineering Hydraulics.– Inst. – U: ROUSE. Visoke razine podzemne vode zabilje`ene su po~etkom 2009.G. godine. Zagreb. 108 p.9 m.001 m/s {to. St. vodonosnik je ugro`en od one~i{}enja s povr{ine terena. Driscoll. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 189 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book tipa.83 s/m2 i C = 44. VODOEKSPERT.4. Wiley. godine. Crpljenjem zdenca Z\-1 u hidrolo{kim uvjetima kakvi su bili za vrijeme pokusnog crpljenja.05 s2/m5. (1950): Flow of groundwater. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja na ovom podru~ju iznosi oko 20% prosje~nih godi{njih padalina (VODOEKSPERT. (1981): Studija o za{titnim zonama crpili{ta \ur|evac. na istra`ivanoj lokaciji to nije utvr|eno. Ocrt hidroizohipsi (Sl.geol. . FILBIS (2010): Izrada pokusno-eksploatacijskog zdenca Z\-1 kod \ur|evca. me|utim u podzemnoj vodi antropogeni utjecaj nije utvr|en.83Q + 44. Prora~un za zdenac Z\-1 daje: B = 14. S obzirom na razmjerno malu debljinu krovinskih naslaga i njihov litolo{ki sastav. Hidrogeolo{ke karakteristike kvartarnog vodonosnika na lokaciji budu}eg crpili{ta regionalnog vodovoda kod \ur|evca su iznimno dobre. & [ARIN.– Johnson screens. F.. Na temelju parametara B i C mo`e se izra~unati sni`enje u zdencu za bilo koju crpnu koli~inu. s koli~inom od 100 l/s ostvareno je sni`enje od 1. 1981. Hidrogeolo{ki parametri vodonosnika i parametri zdenca dopu{tali bi i znatno ve}u crpnu koli~inu.05Q2. Minnesota. koje se zasnivaju na svakoj crpnoj koli~ini i pripadaju}em sni`enju. (1995): Groundwater and wells. Za definiranje parametara linearnih i turbulantnih gubitaka zdenca kori{teni su podaci probnog crpljenja zdenca s tri crpne koli~ine. C. Iako na ovom podru~ju mjestimice mo`e biti pove}anog sadr`aja `eljeza i mangana u podzemnoj vodi. URUMOVI]. Izda{nost u funkciji sni`enja mo`e se izraziti jednad`bom s = BQ + CQ2. Paul. H. JACOB. VODOEKSPERT (2004): Istra`ivanja u cilju definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na crpili{tu \ur|evac. 1) ukazuje na tok podzemne vode prema istoku u skladu s regionalnim ocrtom razina podzemne vode. Me|utim. pa je s = 14.

zaga|ivanje i za{tita podzemnih voda. ali i brojnih industrijskih i otpadnih kemijskih one~i{}enja.o.cavic@geofizika. kao i smjernice u kom pravcu treba usmjeriti dalja istra`ivanja. pollution and protection of underground water. potable water. geological-synclinal structure. izdanske vode. vijeka. Prije svega. hidrogeolo{ki parametri. Bosna i Hercegovina (m. gline. springs. geolo{ka gra|a – sinklinalne strukture.com) Klju~ne re~i: Hidrogeologija. hydro-geological parameters aquifers. S obzirom na aktualnost problematike koja je tretirana u ovom radu ostaje aktualna dalja nadogradnja ove materije. . U ovom radu prikazane su geolo{ko-tektonske i hidrogeolo{ke karakteristike Krekanskog ugljenog bazena i Spre~kog polja. water resources U radu se daje prikaz hidrogeolo{kih potencijala Krekanskog neogenog bazena. a o~ekuje se i dalje smanjenje svjetskih rezervi vode. ali je o~igledno da }e voda postati strate{ka sirovina 21. Za potrebe pronala`enja optimalnog na~ina odvodnjavanja. bunari. gra|evinskog kamena. kvarcnog pijeska. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenskog bazena The hydrogeological potentiality of Kreka neogene basin Milena ^avi} Geofizika d.190 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. kao i drugih nemetali~nih mineralnih sirovina. a sam rad je rezultat dugogodi{njeg znanstvenog rada. zatim trijaskih vapnenaca i pijesaka neogenske i kvartarne starosti. water wells. geolo{ka i hidrogeolo{ka istra`i- vanja Krekanskog bazena odvijaju se ve} vi{e od 100 godina. Posebna pa`nja se treba posvetiti zaštiti podzemnih voda. Na osnovu postoje}ih i dostupnih podataka analizirani su hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenog bazena i data zaklju~na razmatranja. kao i za potrebe vodoopskrbe izvedena su detaljna istra`ivanja i u sjevernom i ju`nom sinklinoriju Krekanskog bazena. mineralne vode. kojim se sistematiziraju postoje}a. podru~ju Malina. Ovo drasti~no smanjenje zaliha vode za pi}e rezultat je vrtoglavog porasta potro{nje pitke vode uslijed porasta broja stanovnika i samog standarda `ivota. mineral water. izvori.o. Sarajevo. Zahvaljuju}i intenzivnoj eksploataciji ugljena. vodni resursi Key words: Hydro-geology. Na na{em planetu voda pokriva gotovo ¾ njene ukupne povr{ine. dalja istra ivanja treba usmjeriti ka manje istra`enim (isto~nim) dijelovima bazena. Prema The UNESCO Courier koli~ina pitke vode po glavi stanovnika s kojom danas raspola`emo ne iznosi ni 50% koli~ine koju smo imali prije samo 50 godina. underground water. odnosno dostupna znanstvena saznanja o navedenom terenu i daje doprinos novim znanstvenim saznanjima.

To je zdenac BT-1. U hidrogeolo{kom pogledu najzna~ajniji su reverzni rasjedi preko kojih su nagurane karbonatne stijene (dolomiti i vapnenci) na nepropusne stijene (klastiti donjeg trijasa i stariji metamorfiti) te je tako omogu}eno zna~ajnije nakupljanje i istjecanje podzemnih voda na tektonskoj granici karbonati-klastiti. To omogu}uje i zna~ajnu vertikalnu komunikaciju. Osnovna im je strukturna osobitost da su intenzivno ispucali i zbog strukturne poreme}enosti (boranje i rasjedanje) zdrobljeni. od vapnenih lapora i laporovitih vapnenaca do glinovitih lapora i laporovitih glina. Na lokaciji izvori{ta Tisovac dolomiti i dolomiti~ni vapnenci srednjega trijasa (T2) predstavljaju najmarkantniji i najinteresantniji stijenski kompleks u hidrogeolo{kom smislu. vrijeme zadr`avanja i hidrogeolo{ka analogija. Na povr{ini se lako tro{e i podlo`ni su formiranju ponikava manjih dimenzija u kojima ponire voda. koji su transgresivni na temeljno gorje i u kojima je razvijena primarna i sekundarna poroznost uslijed ~ega mogu drenirati vode iz pukotinskog sustava temeljnog gorja. prelaze u laporovite i glinovite naslage. Nalije`u na temeljno gorje izgra|eno od metamorfnih stijena paleozoika i karbonatnih stijena trijasa. Ukupna dubina bu{enja iznosila je 85 m. Realnom djeluje pretpostavka da se heterogena vodonosna sredina mogla formirati u vapnena~kim naslagama miocena (URUMOVI] et al. 10 000 Zagreb. Ove potencijalne vodonosne sredine su heterogene. aquifer. 2009). ali su ponegdje u vapnenom razvoju pa se u pojedinim predjelima zapa`a i njihovo okr{avanje.. zahva}eno 1970.. bu{en i testiran u prosincu 1990. koje su definirane uzimaju}i tri osnovna kriterija: brzina podzemne vode. odnosno registriranih zona poniranja vode u gorju Papuka i tragovima izviranja na sjevernom rubu padina. Cijela struktura je zahva}ena intenzivnom tektonikom uslijed koje su slojevi poreme}eni. 1986) vidljivo da su sve opisane stijene koje uvjetuju pojavljivanje izvori{ta Tisovac intenzivno borane i rasjedane. godine pri osnivanju vodoopskrbnog sustava. U smislu za{tite podzemnih voda izvori{ta Tisovac i Toplica glede geolo{ke gra|e valja istaknuti da cjelokupni karbonatni masiv u zale|u izvori{ta zaslu`uje najve}u po- . Iz geolo{kog je zemljovida (JAMI^I] & BRKI]. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. a mjestimice pove}ana.83 do 70. Tako su nastale brojne pukotine (sustavi pukotina) koje uvjetuju i zna~ajnu sekundarnu poroznost {to je omogu}ilo i zna~ajnije nakupljanje podzemnih voda u dolomitima. Za izvori{ta iz kr{kih vodonosnika. Na njima nalije`u sarmatske naslage. izlomljeni. Iznad njih slijede naslage koje su prete`ito laporovitog razvitka.83. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 191 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problem definiranja za{titnih zona izvori{ta u karbonatnim naslagama Papuka Definition of groundwater protection areas in carbonate deposits of Papuk @eljko Dui} & Branko Hlevnjak Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. naborani pa im je prividna debljina mjestimice reducirana. Pierottijeva 6. vodonosnik. Na izvori{tu Toplica postoji samo jedan vodozahvatni objekt. Dolomiti su krupnokristalaste gra|e i slojevitost im se te`e zamje}uje. ^esto puta su izlu`eni i {upljikavi. u kojima se pojavljuju pretalo`ene tortonske naslage i tanko uslojeni ispucali vapnenci koji tako|er mogu predstavljati vodonosnu sredinu. Vapnenci su dobro uslojeni. karst Vodoopskrbni sustav Orahovice koristi tri aktivna izvori{ta. Bore su preba~ene do izoklinalne sa sjevernim vergencijama. Najstarije je izvori{te Tisovac na obroncima Papuka. U njima va`nu ulogu imaju litotamnijski vapnenci i bre~okonglomerati. Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite izvori{ta (NN 55/02) predvi|ene su 4 zone. odnosno metamorfiti.4. U petrografskom smislu prevladavaju dolomiti i dolomiti~ni vapnenci te podre|eno vapnena~ke bre~e (JAMI^I] et al. kao i vezu sa {irim zale|em u smislu napajanja dolomitno vapnena~kog vodonosnika. godine. Pojava vodonosnika u miocenskim naslagama naslu}ena je na temelju registrirane strukture naslaga i vodnih pojava. kr{ Key words: groundwater. 1986). koje zahva}a aluvijalni kvartarni vodonosnik. Rubne predjele sjevernih padina Papuka u kojima je razvijeno izvori{te Toplica izgra|uju miocenske naslage koje su prete`ito predstavljene laporima razli~itih varijeteta. a sito zdenca je na intervalu 58. Tu su u pravilu najzna~ajnije srednjomiocenske badenske naslage koje transgresivno nalije`u na osnovno gorje. kao {to je slu~aj s vodonosnikom izvori{ta Tisovac i Toplica na obroncima Papuka. Ove stijene kontinuirano su se talo`ile na stijene donjeg trijasa. U slijevnom podru~ju papu~kih izvori{ta to nije slu~aj iako se radi o kr{kom vodonosniku. Pru`anje struktura je generalno istok-zapad. godine. a tre}e je crpili{te Fatovi. Prve dva su ra{irena za predjele ra{irenih kr{kih ponora i predjela gdje se ostvaruju koncentrirani tokovi i vrlo daleke komunikacije podzemnih voda s izra`enim pojavama ponora preko kojih je izvodivo trasiranje podzemnih voda. Drugo je Toplica koje je priklju~eno na vodoopskrbni sustav 1991.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 zornost. (1986): Osnovna geolo{ka karta. D. M. URUMOVI].000. .– Savezni geolo{ki zavod.. @. pa kao najbolji kriterij u odre|ivanju vodoza{titnih zona preostaju hidrogeolo{ki i geomorfolo{ki uvjeti u izvori{nom okoli{u i cjelokupnom slijevu kao jedini kriterij za odre|ivanje pojedinih zona i njihovih granica. & DUI].– Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Toplica. M 1:100. tj. Zagreb.192 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. CRNKO. Prema tome mo`e se re}i da su vodonosne stijene ispucali karbonati u kojima je slabo razvijena solucijska poroznost. 72 str. LITERATURA JAMI^I].000. uz geomorfolo{ke prilike. J. (1986): Osnovna geolo{ka karta. Eventualnu pozornost zaslu`uju i rasjedi pru`anja paralelno s glavnim strukturama. a povezana je samo uz relativno sna`nije pukotinske sustave koji povr{inski nisu toliko izra`eni da bi se izabralo primjereno mjesto za upu{tanje obilje`iva~a u podzemlje. To su postavke o kojima. JAMI^I]. list Orahovica. BRKI]. M 1:100. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. pa je koncentracija tokova slabo izra`ena.. valja voditi ra~una pri postavljanju granica pojedinih zona. HLEVNJAK. K.– Savezni geolo{ki zavod. (2009): Vodoopskrbni sustav Orahovica. Tuma~ za list Orahovica. & VRAGOVI]. Beograd.. U takvim okolnostima nije bilo izvodivo trasiranje podzemnih voda. Posebnu pozornost zahtijeva opa`a~ki sustav izvori{ta koji treba u okviru mjera aktivne za{tite izvori{ta obuhvatiti mjerenje protoka i fizikalno-kemijske i bakteriolo{ke analize kakvo}e podzemne vode. Posljedica je da se ne raspola`e s podacima o brzini kretanja i vremenu zadr`avanja podzemnih voda. M. istok-zapad uz koje bi se moglo o~ekivati zna~ajnije kretanje podzemnih voda prema izvori{tu. Beograd. D. & BRKI] M. B. Granice pojedinih zona sanitarne za{tite u brdskim predjelima najvi{e su uvjetovane geomorfolo{kim prilikama i geolo{kom gra|om.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 193 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ispitivanje utjecaja pra`njenja vodospreme Streljana u kr{ko podzemlje na pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir u Rijeci Determination of impact of discharge of the Streljana water reservoir on turbidity appearances on the Zvir spring in Rijeka Franjo Dukari}1.2).70 L/s (BRUSI]. Ukupna zapremina vodospreme iznosi 20. Tjeme antiklinale izgra|uju prelazne dolomitne bre~e (K1. godine s istovremenim ispu{tanjem vode iz vodospreme.2) u tektonskom dodiru. Gra|evina vodospreme smje{tena je u morfolo{ki izra`enoj uleknini. 2001). 10 000 Zagreb. ukupno 18. 42 000 Vara`din. U vladaju}im hidrolo{kim prilikama privid- . da je testiranjem upojne gra|evine izazvana i sama pojava zamu}enja izvori{ta Zvir. Sachsova 2. omogu}ili stvara- nje sekundarne poroznosti karbonatnih stijena i razvoj kanala i {upljina du` kojih se odvija velika raznovrsnost tokova podzemnih voda. Prosje~na koli~ina poniranja vode u kr{ko podzemlje je iznosilo 593. preko Studene. Ve`ice i Kostrene dalje na JI sve do N. Neposredno poslije ispu{tanja vode u podzemlje naglo se pojavilo jako zamu}enje izvori{ta Zvir. Katarine. Mikrolokacija zahvata nalazi se na dijelu JZ krila prevrnute antiklinale ”strukturne jedinice Rijeka” ([IKI] et al.. Rasjedi i prate}i pukotinski sustavi su uz zdru`eno neprekinuto djelovanje kr{kih procesa (erozije i korozije). U sklopu izgradnje gra|evine izvedena su detaljna istra`ivanja u svrhu rje{avanja problema upoja vode koji nastaje prilikom povremenih pra`njenja vodospreme i/ili gravitacijskog cjevovoda s izvora Rje~ine zbog ~i{}enja pra{inasto-pjeskovitog taloga iz spremnika ili pri mo`ebitnim nepredvidljivim kvarovima na objektima. Na osnovi podataka opa`anja i rezultata analize uzoraka vode svih opa`anih vodnih pojava utvr|eno je usko i koncentrirano istjecanje trasera s vodom prema priobalnoj izvori{noj zoni Mlaka “sliva izvora grada Rijeke” (Sl.2). nametnula se sumnja i pretpostavka. Geotehni~ki fakultet. {to je bilo neo~ekivano i izazvalo veliku zabrinutost uprave KD Vodovoda i kanalizacije-Rijeka. 1). to je antiklinala velikog indeksa stisnutosti. 2001). U razdobljima presu{ivanja izvora Rje~ine vodosprema se puni tla~nim cjevovodom iz stalnog izvora Zvir. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. To je sna`no preljevno kr{ko vrelo. te foraminiferski vapnenci (E1.000 m3 do potpunog pra`njenja vodospreme.2). Dinarsko prostiranje (SZ-JI) ove strukture mo`e se pratiti od [kalnice. Hrvatska Klju~ne rije~i: upojna gra|evina. Vinodolskog. dok jedan upojni zdenac ima dubinu od 17 m. Hallerova aleja 7. listopada 2001.2) i izmjena dolomita i vapnenaca (2K21. Testiranje upojne gra|evine je obavljeno 10.4. velja~e 2002. zamu}enje vode izvora Zvir. smjera pru`anja S-J i SI-JZ. a posljedica je tangencijalne tektonike. godine pra`njenjem vodospreme s poniranjem vode u negativne zdence.30 m3/s. U biti. Turbidity appearances on the spring Zvir. Trsata. trasiranje podzemnih tokova Key words: Recharge well. na nadmorskoj visini od 270 m. Antiklinala je uglavnom presje~ena mla|im neotektonskim subvertikalnim dijagonalnim i popre~nim rasjedima.40 km uzvodno od njezinog u{}a u more. Bo`idar Biondi}2 & Josip Kolari}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. oblikovanoj unutar izmjene dolomita i vapnenaca gornje kredne starosti (K21. pribli`no 1. Ranko Biondi}2. U upojne zdence je kontinuirano poniralo 150 L/s vode. Na JZ dijelu krila nalaze se prelazne dolomitne i dolomitno-vapnena~ke bre~e (K1. Hrvatska Sveu~ili{te u Zagrebu. Kako bi se potvrdila ili odbacila pretpostavka o utjecaju pra`njenja vodospreme Streljana na mogu}e pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir i dobili egzaktni podaci (prostorni i vremenski) o te~enju poniraju}e vode unutar kr{kog podzemlja. na me|usobnom razmaku od 4 m te dovodnog betonskog korita koje je povezano s temeljnim ispustom preljeva vodospreme (DUKARI] & BIONDI]. Budu}i se u kratkom vremenu ispustila relativno velika koli~ina vode u podzemlje. Zbog malog kapaciteta postoje}e kanalizacijske mre`e naselja Drenove za potrebe povremenog pra`njenja vodospreme Streljana izvedena je upojna gra|evina s mogu}no{}u kontroliranog upu{tanja vode u kr{ko podzemlje.000 m3.. Otvoreni presjek zdenaca iznosi 300 mm. a SI krilo debelo uslojeni do gromadasti rudistni vapnenci (K22. koje se nalazi uz desnu obalu vodotoka Rje~ine na 2. Upojna gra|evina se sastoji od linijski poredanih pet (5) negativnih zdenaca. koja se puni gravitacijskim cjevovodom iz povremenog izvora Rje~ine. Najve}a mu izda{nost iznosi 20. Projektirana i izvedena dubina ~etiri upojna zdenca iznosi 20 m. 1975). Trasiranje Na-fluoresceinom je izvedeno iz zdenca DZ-3 u 11 sati 15.m. obavljeno je trasiranje podzemne vode iz upojne gra|evine.50 m n. Priobalni izvor Zvir ima najve}u izda{nost na podru~ju “sliva izvora grada Rijeke” i ~ini okosnicu vodoopskrbe u uvjetima presu{ivanja izvora Rje~ine. Groundwater tracing test Uvod Vodosprema Streljana na Drenovi predstavlja sredi{nju gra|evinu rije~kog sustava vodoopskrbe.3).

Zagreb. (2002): Upojna gra|evina vodospreme Streljana-Drenova. D. . istodobno se na izvori{tu Zvir svakodnevno mjerila mutno}a izvorske vode koje su bile u dopu{tenim granicama za pitke vode. DUKARI]. Tracing test from recarge wells of the Streljana water reservoir-Drenova. list Ilirska Bistrica M 1: 100.– Arhiv Teh-projekt hidro. R. Zaklju~ak Temeljem polu~enih rezultata. koje bi utjecale na zamu}enje izvori{ta Zvir. Za vrijeme trasiranja i tijekom pra}enja istjecanja trasera na priobalnim izvorima Rije~kog zaljeva. ve} i rezultati mjerenja mutno}e u izvorskoj vodi koji su se tijekom opa`anja kretali unutar dopu{tenih vrijednosti za pitke vode. odnosno od 1058 m/dan do 1237 m/dan. 2002). (2001): Informacije o pra`njenju vodospreme Streljana II. ~ime se uzrokuje jako zamu}enje vode. F.– Arhiv HGI. & [PARICA.194 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Arhiv HGI. ne samo rezultati trasiranja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. (2001): Vodosprema Streljana. najvi{e sa 150 L/s poniranja vode.– Arhiv HGI. Rijeka. [IKI]. (1975): Osnovna geolo{ka karta. M. Trasiranje podzemne vode – hidrogeolo{ka istra`ivanja. Zagreb. kako se ne bi izazivalo turbulentno strujanje vode unutar kr{kog podzemlja. M. & BIONDI]. ne brzine podzemnih tokova prema izvoru Podpinjol i INA-zdencu bile su u rasponu od 1. LITERATURA BRUSI]. re`im pra`njenja vodospreme Streljana treba biti kontroliran. a time ispiranje pukotinskih sustava i {upljina. Glavni vodoopskrbni izvor Zvir nije ugro`en s pove}anom pojavom zamu}enja izvorske vode s mjesta upojne gra|e- vine vodospreme Streljana-Drenova u uvjetima ispu{tanja vode grani~no do 150 L/s u kr{ko podzemlje (DUKARI] & BIONDI]. PLENI^AR. Trasiranje podzemnih tokova iz upojne gra|evine vodospreme Streljana-Drenova. F. Tijekom opa`anja i mjerenja nije bilo ki{a u podru~ju “sliva izvora grada Rijeke”.. R.22 cm/s do 1. To potvr|uju. Figure 1. P.000. Zagreb.43 cm/s. & BIONDI]. DUKARI].

Brz rast bakterija i stvaranje velike koli~ine materijala zatvara otvore na situ. MgCO3. ~ime se trebao potaknuti oksidacijski proces . koja bi se mogla izdvojiti u dvije grupe. Zahva}eni su vodonosni slojevi relativno dobrih filtracijskih karakteristika. a kao posljedica starenje zdenca. a stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana) iz vodonosnika. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. koje onda obaraju kao `eljezni hidroksid u ili na njihovim ljepljivim oblogama. tako i ukupnog procesa. Hrvatska 3 HEP Plin Osijek. Prilikom provedenih analiza o stanju crpili{ta 1992. akumuliraju}i pri tome velike koli~ine `eljeznog hidroksida u ili na njihovim `elatinoznim oblogama. stvaraju}i vlaknaste muljevite nakupine `eljeznog (manganovog) hidroksida. oxalic acid U aluvijalnim vodonosnicima Drave i Dunava ~esto se javljaju reduktivni uvjeti. prije revitalizacije. da se radi o kompleksnim o{te}enjima. Osje~ko crpili{te smje{teno je u isto~nom dijelu dravske potoline. Sedimenti su talo`eni u umjereno reduktivnim uvjetima koje karakteriziraju povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 195 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Optimalna metoda i trenutak revitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem Fe bakterija The optimal metod and moment of revitalization of well choked up by action of the ferrous bacteria Branko Hlevnjak1. odnosno polupropusnih slojeva je dosta ujedna~ena. U ovom se postupku kao radni fluid u zdenac utiskivalo jako oksidacijsko sredstvo natrijev hipoklorit (NaOCl). Ponekad je njihov rast. Provjera u~inkovitosti kako pojedinih etapa revitalizacije. vr{ena je usporedbom specifi~ne izda{nosti dobivene iz pokusnog crpljenja u koracima pri izradi zdenca. praporima. koje blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnog sloja. godine ustanovljeno je da je do{lo do degradacije kvalitete zdenca. Prva revitalizacija provedena je u tri etape. Debljina pojedinih propusnih. `eljezne bakterije. Koeficijent u~inkovitosti zdenaca se kretao od 20 do 50 %. well. Jasna Zima2 & Vlado Skele`ija3 1 2 Rudarsko geolo{ko naftni fakultet. a netto debljina slojeva iznosi od 56 do 78 m. U tom procesu one oksidiraju dvovalentno u trovalentno `eljezo. no ipak mjestimice dolazi do isklinjavanja pojedinih slojeva. U tom procesu one oksidiraju ione dvovalentnog u trovalentno `eljezo. mo~varnim talo`inama i deluvijalnim naslagama. Naslage odgovarju rije~nim terasama. Propusne naslage izgra|ene su od jednoli~nog sitno do srednjezrnastog pijeska u kojem se rijetko pojavljuju valutice {ljunka. Kao drugo. FeCO3). te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. upotrebljavaju}i stvorenu energiju za svoj rast i razvoj. revitalizacija zdenca. Hrvatska Vodovod Osijek. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. gdje se prvenstveno misli na karbonatne inkrusatate (CaCO3. oxalna kiselina Key words: underground water. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. revitalization of well. stabiliziran natrijevim hidroksidom (NaOH). @eljezne bakterije razvijaju se u zdencu na situ. a polupropusni me|uslojevi izgra|eni su od praha i gline. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. pretpostavilo se da je to posljedica stvaranja organskih taloga djelovanjem Fe bakterija. iron bacteria. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. poslije svake etape i na kraju revitalizacije. U prvoj bi bila o{te}enja uzrokovana anorganskim talozima. Bakterije svojim djelovanjem zatvaraju sito. a ponekad i vodonosniku u neposrednoj okolini zdenca. pri kojima nastaje povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana otopljenog u vodi. zdenac. `eljezo. Sveu~ili{ta u Zagrebu. zatvaraju}i otvore na situ. odnosno na izlazu iz sita gdje je povi{en sadr`aj kisika. iron. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza i mangana. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. 10 000 Zagreb. dogodi se u nekoliko mjeseci. Obaranje `eljeza i brzi rast bakterija stvara veliku koli~inu tvari koja se vrlo brzo {iri. u {ljun~anom zasipu i porni prostor sloja u neposrednoj okolini zdenca. zasipu. posljedica ~ega je smanjenje izda{nosti. Na osje~kom crpili{tu je proveden niz revitalizacija ovako za~epljenog zdenca s razli~itom tehnologijom izvo|enja. Tako|er se pretpostavilo da se procesom eksploatacije pojavilo “navla~enje” glinovitosiltoznih frakcija navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. Zalije`u u dubinskom intervalu od 40 do 176 m. Prva je etapa imala za cilj uklanjanje o{te}enja nastala stvaranjem organskih taloga (biomase). vrlo brz. koja je dovela do redukcije njihove u~inkovitosti. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana). Zaklju~ilo se da se ne radi samo o jednoj vrsti o{te}enja. Vodonosnik je izgra|en od aluvijalnih sedimenata Drave i Dunava. Pierottijeva 6. tj.4.

Kao radni fluid u zdenac se utiskivala klorovodi~na kiselina (HCl) uz octenu kiselinu i uz dodatak inhibitora korozije. Analizom uzoraka vode u labaratoruju Vodovoda Osijek je ustanovljeno da su se poslije ovog postupka ponovo pojavile `eljezne bakterije. Izno{eno je mnogo suspendiranih koloidnih ~estica glinovitog porijekla {to je ukazalo na dobru djelotvornost pirofosfata.196 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Iz rezultata prikupljenih tijekom verifikacije rada crpili{ta za razdoblje 1984. ipak je zaklju~eno da ovaj na~in njezinog provo|enja nije dovoljno u~inkovit. kako bi se usporedila u~inkovitost i trajnost obje metode. odnosno vrlo brzo nakon revitalizacije specifi~na izda{nost padne na onu prije revitalizacije. Tre}a etapa imala je za cilj uklanjanje glinovito siltoznih ~estica navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. FeCO3). no uz visoku cijenu tijekom njihovog kori{tenja. . U novim se revitalizacijama koristi oxalna kiselina. kao sredstvo za uklanjanje `eljezovitih bakterija i dezinfekciju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (“otapanja”) otklanjanja o{te}enja od `elatinozne bio-mase. Iako se mo`e re}i da je provedba ovih revitalizacija odr`avala kondiciju zdenca ne{to iznad one koja bi bila da se revitalizacija nije provodila. koja razara kristalnu re{etku minerala gline. odnosno u onom trenutku kada po~inje opadati u~inkovitost zdenca. pa se od njih odustalo. Paralelno je provedena samo mehani~ka revitalizacija. Po provedbi ove etape specifi~na izda{nost je ne{to pove}ana. Poslije ove etape specifi~na izda{nost je bila neznatno pove}ana {to je upu}ivalo da vjerojatno jo{ uvjek postoji za~epljenje `elatinoznom masom. Ovdje se primjenjivala mje{avina vode i Na-kiselog pirofosfata. U prvoj se revitalizaciji koristila maksimalna koncentracija ovog preparata. Pretpostavlja se da je tome uzrok bio relativno dugo mehani~ko ~i{}enje koje je pogodovalo daljnjem otstranjivanju `elatinozne mase. no upu}ivalo je da je u~inak kiseline bio gotovo zanemariv. Druga etapa imala je za cilj otkljanjanje eventualnih o{te}enja nastalih stvaranjem anorganskih taloga karbonatnog porijekla (CaCO3. do 1994. U ranijim revitalizacijama zapa`eni su vrlo skromni u~inci. Koristi se gotov preparat CLEARBORE tvrtke CLEARBOR PTY LTD. koja blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnika. {to omogu}uje njezino izno{enje tijekom ~i{}enja. Uo~ena je podudarnost pove}anja specifi~ne izda{nosti sa smanjenjem sadr`aja koloidnih ~estica. Iz postignutih je rezultata bilo vidljivo da su osnovna o{te}enja nastala djelovanjem `eljeznih bakterija. Na nekim susjednim crpili{tima testirani su neki gotovi preparati. ukazali su se neki nedostaci. a da se stvarni trenutak treba odrediti stalnim pra}enjem razine vode u zdencu. MgCO3. ustanovljeno je da trenutak provo|enja optimalne revitalizacije zdenca nastupa pribli`no u tre}oj godini rada zdenca.

hydrogeological characteristics of the aquifer. F. A recharge of springs is approximately 500 km2 and mainly is composed of carbonate rocks. 279 p. Jelena Loborec1. ZWAHLEN. dolines..4. Also.: European Comission. land use. shafts and sinkholes. 2000). The karst of Dinarides is manly open karst environment with characteristics such as a thin soil cover. & DE MAIO. medium and high vulnerability parts of the recharge area.000 and processed by GIS following the SINTACS R5 standard scheme (CIVITA & DE MAIO. REFERENCES CIVITA. Jadro and @rnovnica springs are a major source of fresh potable water area for the Split town and surrounding settlements. 10 360 Sesvete. Vukovarska 35.– Environmental Geology. climatic and impact settings typical for the Mediterranean countries (CIVITA & DE MAIO. M. Pitagora. JEANNIN. . further tests and modeling procedures should analyses its implications on the protection of these very valuable groundwater resources. karst. 2004).. effective infiltration action. Hrvatska Key words: aquifer vulnerability. 165–76. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 197 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Application of sintacs method in the recharge area of the Jadro and @rnovnica springs Primjena sintacs metode na podru~je napajanja izvora Jadro i @rnovnica Sanja Kapelj1. morphological. standard scheme was modified within the hydraulic conductivity parameter layer by incorporation of the density of dolinas. On the basis of obtained data selected parameters were presented in appropriate grid information layers scale 1:25. 248 p. Bologna. a rapid infiltration rate include point or diffuse recharge and underground flow throught a high permeability conduits and different size of fracture and cavernous systems. 42 000 Vara`din.o. N. hydraulic conductivity range of the aquifer and hydrologic role of the topographic slope. Hrvatska Geo-Rudus. In: ZWAHLEN. A concept of groundwater vulnerability assessment quantifies the sensitivity of an aquifer to human activities impact on groundwater contamination (DORFLINGER et al. F. dolomites and impermeable lower Triassic clastic deposits and Eocene flysch. Eocene and Perms limestones.. SINTACS Klju~ne rije~i: ranjivost vodonosnika. uporaba zemlji{ta. 39/2. soil/overburden attenuation capacity. 21 000 Split. unsaturated zone attenuation capacity. In- creasing anthropogenic pressures in inland part of recharge area and increasing trends of some contaminant content in spring waters initiated a comprehensive study which included detailed geological. The procedure of the method incorporates seven parameters relevant for the contaminant attenuation capacity and vertical flow features: depth to groundwater. Applied modification decrease the area of extreme and very extreme vulnerability assessment of the karst aquifer and increase very small.o. SINTACS Karstic aquifers are well known for their vulnerability to groundwater contamination and many different types of antropogenic impact. Popovi}a 13 – [imun~evec. (2000): Valutacione e cartografia automatica della vulnerabilita degli acquiferi. In comparison with other types of aquifers. all’inquinamento con il systema parametrico SINTACS R5. European Research Area: structural aspects – COST. \. kr{. geochemical and environmental isotope research. Besides the fact that a modified approach enhanced land use potential. mostly permeable overlaying deluvial sediments of karst poljes with swallov holes. hydrogeological. established for hydrogeological. Faculty of Geotechnical Engineering. P-Y. COST 620. Hrvatska 3 Croatian Waters. well permeable Mesozoic. DORFLINGER. 2000).. Hallerova aleja 7. d. M. structural. Directorate – General for Research. COST 620 (2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers. Janislav Kapelj2 & Mirjana [vonja3 1 2 University of Zagreb. small. (1999): Water vulnerability assessment in karst environments: a new method of defining protection areas using multi-atribute approach and GIS tools (EPIK method). 1999. One of the first approaches focused on aquifer vulnerability mapping was SINTACS scheme.

Kri`evci i drugi. rational and environmental acceptable use. Hrvatska Klju~ne rije~i: Istra`ivanje i kori{tenje geotermalne i mineralne vode. odnosno prostora od prioritetnog interesa za istra`ivanje i proizvodnju ove doma}e energetske sirovine. racionalno kori{tenje i za{tita okoline. economy and legislative. ekonomska i za okoli{ prihvatljiva rje{enja njihovog kori{tenja. ve}im dijelom raspolo`ivih informacija. 10 000 Zagreb. kao pokreta~e ravnomjernijeg privrednog razvoja ove ~iste i obnovljive doma}e energije. ekonomika i legislativa. prera|iva~ke proizvodnje i turizma. Osnovni elementi ovog geolo{kog modula projekta. ne koristiti i nedovoljno razumijevati pojedine dubinske podatke izva|ene iz cjelovitog konteksta geotermalnog istra`ivanja i proizvodnje na velikim dubinama sedimentnih bazena Hrvatske. Posebno je interesantan prikaz analiza tektonskih elemenata i makro strukturnih jedinica. kojom je mogu}e dovoljno pouzdano razumjeti geolo{ke odnose. Panonski bazen Republike Hrvatske Key words: Exploration and production of geothermal and mineral waters. gornjeg ponta i mla|ih naslaga. Ovim izlaganjem `elim skrenuti pa`nju geolo{ke struke na neophodno uva`avanje. kvalitetne geolo{ke podloge mogu pridonijeti pove}anju ekonomske atraktivnosti uz pove}anje pouzdanosti ulaganja u ove vrlo skupe i rizi~ne projekte. od kojih nam je na prostoru sjeverozapadne Podravine pored moderne gravimetrije. gdje se i manji dio potencijala koristi u energetske svrhe. Informacije o hidrodinami~kim mjerenjima i geolo{ko-fizikalnim parametrima potencijalnih le`i{ta omogu}uje minimalno pouzdanu interpretaciju potrebnu za njihovo definiranje i nastavak istra`ivanja. metoda.198 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Unato~ vrijednih saznanja sa brojnih prirodnih izvora. ovim izlaganjem upu}ujem apel na racionalno pona{anje prema istra`ivanju i proizvodnji geotermalne energije i kori{tenju odgovaraju}ih. sredi{njeg nacionalnog stru~nog skupa. Razlog ovog apela je u aktualnoj praksi. njen glavni dio kod nas je vezan uz duboke naftonosne bazene. Takav pristup jedina je osnova za realizaciju pozitivnih rudarskih na~ela i odr`ivog okoli{a. U cjelovitom projektu evidencije rezervi u le`i{tima geotermalne i mineralne vode. Iz takvih regionalnih projekata koji uklju~uju interpretaciju povr{inskih i dubinskih geolo{kih informacija iz bu{otina zajedno sa ostalim geofizi~kim mjerenjima. gdje se u nekim doma}im ali i me|unarodnim projektima ve} po~elo ignorirati odnosno. Na cijelom prostoru izra|ene su strukturne karte po pet osnovnih nivoa geolo{ke gra|e. Privredne aktivnosti se time ravnomjernije raspore|uju izvan gradskih sredi{ta Panonskog prostora Hrvatske. ovdje se `ele nazna~iti osnovni i minimalni elementi koje je danas mogu}e i nu`no ugraditi kao osnovu za istra`ivanje le`i{ta geotermalnih i mineralnih voda. pored maksimalnog kori{tenja geolo{kih i geofizi~kih informacija va`no je spomenuti preko tristo detaljno obra|enih i kori{tenih dubokih bu{otina. Tehnike istra`ivanja i proizvodnje proisti~u iz onih u naftnoj industriji. Pannonian basin of Republic of Croatia Geotermalna energija geotermalnih i mineralnih voda je va`an i nedovoljno istra`en i kori{ten resurs Republike Hrvatske. pri ~emu su po krovini mezozoika kartirane najzna~ajnije litolo{ke cjeline va`ne za formiranje geotermalnih rezervoara. pa za cijeli proces ima vrlo {tetne posljedice. Uz susretljivost dr`ave. ne samo za ovu sirovinu. gdje prostor sjeverozapadne Podravine zauzima gotovo desetak posto istra`nih prostora i eksploatacionih polja INA-Naftaplina. . gdje se le`i{ta prete`ito nalaze na dubinama preko tisu}u metara. a ekonomski je posebno interesantna kao pokreta~ poljoprivredne. bila raspolo`iva gusta mre`a 2D i dijelom 3D seizmike. vrednovanje i koordinaciju na{ih stru~nih saznanja i odgovaraju}oj interpretaciji raspolo`ivih informacija. Ona je obnovljiv i za okoli{ prihvatljiv lokalni izvor toplinske i elektri~ne energije. oni naj~e{}e ne vode do cilja ili ga uop}e nemaju i sami su sebi svrha. tercijarnih naslaga starijih od srednjeg miocena. tehnolo{ka. postupaka i znanja. metode i rezultati. methods and results. geolo{ka rje{enja osnova su za tehni~ko. Zavaljuju}i tako detaljnoj strukturnoj interpretaciji izra|ene su i karte debljina pet prisutnih geolo{kih jedinica: mezozoika. Unutar ovog prostora izra|uju se i detaljne zakonski definirane studije. elaborati o rezervama za niz geotermalnih objekata kao: Kutnjak-Lunjkovec. koji kontroliraju dubinsku gra|u ovog dijela sjeverozapadne Hrvatske. donjeg ponta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinska geologija – osnova istra`ivanja i proizvodnje geotermalne i mineralne vode u Republici Hrvatskoj Understanding of deep geological settings – key of the exploration and production of geothermal and mineral waters in Republic of Croatia Slobodan Kolbah INA Naftaplin. ukupne povr{ine od gotovo trideset tisu}a kvadratnih kilometara. Takvo nestru~no i neprofesionalno pona{anje dovodi do lako ste~enih probitaka. panona. Velika Ciglena. Na primjeru geolo{kog segmenta projekta evidentiranja le`i{ta geotermalne i mineralne vode na prostoru sjeverozapadne Podravine. U ovom regionalnom rje{enju. Sa stajali{ta Hrvatskog geolo{kog kongresa. [ubi}eva 27.

Categorization of geothermal localities in Croatia on the basis of water temperature.The locations where geothermal waters are already in use are categorized into two classes: natural springs and deep boreholes (Table 1). Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj 2010. Tablica 1. Also. Tablica 2. Croatia Klju~ne rije~i: geotermalna voda.4. balneotherapy and TYPE OF FACILITY UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply NATURAL DEEP SPRING BOREHOLE 14 7 2 4 5 2 1 0 1 1 3 2 3 4 1 1 1 1 0 1 TOTAL 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 Table 2. Due to the lack of space in this abstract. Dra{kovec (in Me|imurje county – recreation. for space heating. In many of those locations intake structures and boreholes were established in order to advance production. godine. while the highest-temperature waters (68–98°C) are used. it was not possible to give a detailed description of utilization for each of the localities. Education and Sports. 10 000 Zagreb. geotermalna energija. so geothermal water is only found at greater depth in a borehole. so the data is summarized in the tables. In most of the locations geothermal water is used in a variety of ways. The data used in this paper Table 1. Geothermal water utilization in Croatia in the year 2010. a natural geothermal spring. among other. Natural springs are the locations where geothermal water naturally rose or still rises to the surface. This review includes geothermal waters in a wide temperature range – from subthermal to hyperthermal (Table 2). in Stubi~ke toplice water is used in six different ways. In some of the locations there are plans to increase production or use the water in more ways then is currently the case. Other than that. which is a result of overuse. Hrvatska The first paper presenting a review of geothermal water utilization in Croatia was published 12 years ago (KOVA^I] & PERICA. indications of future development are given taking in account both current trend and planned projects. This paper aims at pointing out the trends in geothermal water utilization in Croatia in the past 13 years on the basis of the comparison between the data from aforementioned papers and field inspection in the beginning of the year 2010. In some of them natural springs don’t exist in the present. 2001 and 2006). Since then reviews were published two more times (KOVA^I]. Category Temperature Natural spring Deep borehole SUBTHERMAL 13–20 °C 1 0 HYPOTHERMAL >20–34 °C 6 4 HOMEOTHERMAL >34–38 °C 2 0 HYPERTHERMAL >38 °C 6 6 . and there never was. 1998). For example. a great interest exists for geothermal water utilization in new locations in Croatia. Kategorizacija geotermalnih lokaliteta Hrvatske prema temperaturi vode. was acquired within the framework of the project “Geothermal map of the Republic of Croatia” (181-1811096-1790) financed by the Croatian Ministry of Science. In locations with the lowest-temperature waters (18–20°C) fish aquaculture is developed. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 199 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Trends in geothermal water utilization in Croatia Trendovi kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj Miron Kova~i} & Sta{a Borovi} Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey. Croatia Key words: geothermal water. geothermal energy. Sachsova 2. Deep borehole is a location class for places where there isn’t. while in Sveta Nedjelja it is used in one single way. The locations that went furthest in the planning of geothermal water and/or energy exploitation are Terme Zagreb (recreation).

there exists a possibility for a significant increase in geothermal water utilization in the future. NUMBER OF SITES UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply Total number of sites (natural springs/deep boreholes) 1998 15 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2000 18 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2006 20 9 5 8 6 2 2 1 1 2 27 (18/9) 2010 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 25 (15/10) are also visible in utilization for greenhouse heating. Zagreb. especially owing to favorable natural conditions. & PERICA. godine – Hrvatske vode. tend to remain constant. 145–150. 25. one should bear in mind that there are a number of sites with development plans in different stages of implementation. M. Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj. being that the water is only used for that purpose since 2006. shows that there was a maximum difference in recreational use of geothermal waters (15 locations in 1998. Tablica 3. there is no reason to expect an increase in the number of localities or ways of utilization in the future.). one can infer that the modes of utilization.200 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. R. KOVA^I].– “Hrvatske vode”.– Stru~ni skup s me|unarodnim sudjelovanjem. There is also a significant interest of foreign investors for geothermal energy utilization. then 20 locations in 2006 and 17 locations in 2010). M. If such trend persists. On the basis of reviewed data. 355–361. M. Lunjkovec (in Podravina region – power generation). Hrvatska gospodarska komora. 167–174. Table 3. (2006): Pregled sada{njeg i naznake budu}eg kori{tenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Table 3. Changes . REFERENCES KOVA^I]. [ibenik. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj u odabranim godinama. 9/25. F. (2001): Temeljne geotermijske zna~ajke Hrvatske i kori{tenje geotermalmnih voda u Hrvatskoj tijekom 2000. & VAN^INA. as well as the number of exploitation localities. KOVA^I]. space heating). Geothermal water utilization in selected years in Croatia. Therefore. However. (ur. although the current trends don’t indicate it. (1998): Stupanj kori{tenja geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj. Zbornik radova / [^ULAC-DOMAC. The total number of locations also varies only slightly in the last 13 years (24–27 locations). Velika Ciglena (in Bilogora region – power generation and cascade use of geothermal energy) and [mithen (near the town of Samobor – recreation). Zagreb. The number of localities with other modes of utilization varies a little or there are no changes.

obalnog i oto~kog dijela Li~kosenjske `upanije.kuhta@hgi-cgs. 1975. Vo|ena tim saznanjima prvo je INA pokrenula istra`ne radove s ciljem zahvata i izgradnje punionice izvorske vode. Hrvatska (mladen. a svakako i nalaz brojnih primjeraka ~ovje~je ribice (Proteus anguinus). Za to je kori{ten automatski mjera~ . i 2002. a to se doga|a znatno prije pojave niskih voda. jama. izvrsne kakvo}e. Tako je 8. U sklopu tih nastojanja Rokina bezdana istra`ivana je s ciljem prikupljanja podataka potrebnih za tuma~enje hidrogeolo{kih odnosa izme|u Stajni~kog i Crna~kog polja. Lika Uvod Jama Rokina bezdana nalazi se na JZ padinama masiva V. U radu se eksplicitno navodi da je vi{ekratnim mjerenjima u kanalu ispod ulazne vertikale konstatiran minimalni protok od 2 m3/s. 10 000 Zagreb. 1992. godini pokazala da prija{nji podaci o minimalnoj izda{nosti nisu to~ni.5 m iznad prosje~ne razine (KUHTA. Crna~kog i Dre`ni~kog polja. jama Rokina bezdana smatrana je potencijalnim izvorom za vodoopskrbu zapadnog. i prakti~ki traju do danas. Pored toga spominje se da je voda po svim ispitivanim parametrima. Kada prestane poniranje vodotoka Jaruge na ponorima uz sjeverozapadni rub Stajni~kog polja. 2003). Sachsova 2. protok u jami je redovito ispod 0. Dana{nja istra`ivanja predvode ~lanovi dru{tva DISKF “Dinaridi”.36 cm/s. kada su se u nju do dubine od 40 m spustili ~lanovi Speleolo{kog dru{tva Hrvatske (SDH). S druge strane informacije o postojanju stalnog i vrlo izda{nog podzemnog toka u jami pobudile su interes za kori{tenju tih voda. rezultirali su objavljivanjem niza ~lanaka o jami i njenim zna~ajkama (GARA[I]. water supply. Utvr|ivanje realne minimalne izda{nosti i procjena vodoopskrbnog potencijala Rokine bezdane bili su glavni ciljevi istra`ivanja izvedenih u razdoblju od mjeseca svibnja do studenog 2003. Tijekom tih istra`ivanja nedvojbeno je dokazana podzemna vodna veza ponora na Stajni~kom polju i vodenog toka u jami (2040 m. Kroz to razdoblje u jami je organizirano kontinuirano pra}enje razine podzemne vode u kanalu uzvodno od prvog sifona (svakih 120 minuta). godine (MALINAR. vodoopskrba. 1992).hr) Klju~ne rije~i: Kr{. a kasnije Dru{tva za istra`ivanje i snimanje kr{kih fenomena (DISKF) iz Zagreba. godine zaklju~eno je da se protoci na razini 2 ili vi{e m3/s javljaju samo u vrijeme povi{enih i visokih voda. Nakon {to su zbog vrlo lo{eg programa istra`ivanja prvo utro{ena zna~ajna financijska sredstva na izvo|enje pristupne ceste. 2002). Nadalje. uklju~uju}i i bakteriolo{ke. Naime. i drugi). 24 sata. Dubina jame od ulaza do nizvodnog sifona iznosi oko 127 m. Va`nu ulogu u tome imali su navodi o minimalnom protoku objavljeni u speleolo{koj literaturi (GARA[I] & KOVA^EVI]. a prema njihovim podacima tlocrtna du`ina istra`enih kanala u jami je 850 m. srpnja 2000. godine (MUNDA & KUHTA. 1980. Rokina bezdana. godine izmjeren protok od svega 293 L/s. 2. Kapele. temeljem sedam mjerenja izvedenih tijekom 2002. naknadno izvedenim jednostavnim speleolo{ko-hidrogeolo{kim istra`ivanjima pokazalo se da voda u jami nije bakteriolo{ki ispravna. godine. GARA[I] & KOVA^EVI]. naredna istra`ivanja izvedena su za potrebe Hrvatskih voda. Rokina bezdana. Prvi podaci o Rokinoj bezdani datiraju iz 1960.6 m3/s. bunara i piezometra. 2000). te da se povremeno muti. tragom spomenutih navoda o velikoj minimalnoj izda{nosti.4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 201 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vodoopskrbni potencijal jame Rokina bezdana Water supply potential of the Rokina bezdana pit Mladen Kuhta & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. Budu}i da konstatirano bakteriolo{ko one~i{}enje podzemne vode uz adekvatni tretman ne predstavljaju problem za njeno kori{tenje u javnoj vodoopskrbi. Tijekom tih istra`ivanja utvr|en je hipsometrijski polo`aj karakteristi~nih to~aka jame i konstatirano povremeno dizanje razine vode ispod ulazne vertikale za 14. Atraktivnost objekta u kojem dominiraju 84 m duboka ulazna vertikala i sna`an podzemni vodeni tok. Novija speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja Ve} du`i niz godina razmatra se mogu}nost hidroenergetskog iskori{tenja poplavnih voda Stajni~kog. Vodoopskrbni potencijal Ve} su prva mjerenja protoka u jami izvedena tijekom istra`ivanja u 2000. Intenzivna speleolo{ka i speleoronila~ka istra`ivanja zapo~inju 1975. U njima su najaktivniji bili ~lanovi speleolo{kih odsjeka planinarskih dru{tava Velebit i Sutjeska. premda u to vrijeme nisu vladale izrazito su{ne hidrolo{ke prilike. neposredno iznad Stajni~kog i Crna~kog polja. KUHTA. pit. Prvo spu{tanje do podzemnog vodenog toka izveli su ~lanovi SO PDS “Velebit” 1967. Lika Key words: Karst. pa se unato~ povoljnim kemijskim pokazateljima na kraju od punionice odustalo. 1967).

o. M. i nadopunjenom 2007. KUHTA. M. 15–22. T. Zadnje mjerenje protoka u jami izvedeno je 17. a posebno u slu~aju te~enja otvorenim kanalskim sustavima kao {to je Rokina bezdana. H. 19/1–2. (2000): Izvje{}e o speleolo{kim radovima u jami Rokina bezdana kod Jezerana. godinu obilje`ava izrazito dugo su{no razdoblje. 10–12. & KUHTA. (2003): Vodoistra`ni radovi za ocjenu koli~ine i kakvo}e vode na Rokinoj bezdani. M. rujna 2003. ali i ~injenicu da je u svim hidrolo{kim prilikama mikrobiolo{ki one~i{}ena (ukupni i fekalni koliformi. MALINAR. B. Pored toga na vodomjernom profilu ispod ulazne vertikale izvedena su ~etiri mjerenja protoka pomo}u hidrometrijskog krila. Zaklju~ak Provedena speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se vode Rokine bezdane odlikuju vrlo dobrim fizikalno-kemijskim sastavom. jama Rokina bezdana smatra potencijalnim izvorom pitke vode izda{nosti do 2 m3/s. & KOVA^EVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 postavljen u postoje}u piezometarsku bu{otinu. M.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. Zagreb. M. Zagreb. (1980): Rokina bezdana sigurno nalazi{te ~ovje~jih ribica u Hrvatskoj. (1967): Na obali podzemne rijeke. Tom prilikom on je iznosio svega 84 L/s. treba voditi ra~una i o tome da je jama poznato stani{te ~ovje~je ribice i endemi~ne slatkovodne spu`vice. Zagreb. prema konsumpcijskoj krivulji proizlazi da se protok smanjio na 70 L/s. (1992): Speleolo{ki sustav Rokine bezdane u rje{avanju hidrogeolo{kih odnosa u podru~ju Male i Velike Kapele (Lika). {to je daleko ispod o~ekivanih koli~ina.o. fekalni streptokoki. 186–190. Tako se u Prostornom planu Li~ko-senjske `upanije donesenom 2002.– Priroda. Na osnovi izmjerenih podataka formirana je konsumpcijska krivulja temeljem koje su podaci kontinuiranog mjerenja razine transformirani u protok.202 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. pseudomonas aeruginosa). Poznato je da 2003. pa i u radnoj verziji jo{ neusvojenog Vodoopskrbnog plana. rujna razina vode opala za jo{ 1 cm. Zagreb. Ovdje treba naglasiti da je to ~esta pojava kod gotovo svih kr{kih voda. GARA[I]. a koje su u{le u i danas va`e}u plansku dokumentaciju. Zagreb. U takvim okolnostima na ve}ini kr{kih izvora zabilje`eni su vi{egodi{nji minimumi.. Nalazi provedenih analiza vode potvrdili su prethodne spoznaje o njenoj dobroj kakvo}i s obzirom na fizikalno-kemijske parametre.– Speleolog. 18. Nadalje. Osnovni problem su dale- ko manje koli~ine vode u su{nim razdobljima od onih navedenih u literaturi.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. Zagreb. M. pa su zbog njihove za{tite eventualno raspolo`ive koli~ine vode i znatno manje. rujna kada su pale prve zna~ajnije oborine. LITERATURA GARA[I]. GARA[I]. ^injenica je da su u jami zabilje`eni minimalni protoci od svega 70 L/s. (2002): Speleolo{ki istra`ni radovi u Rokinoj bezdani i trasiranje ponora u Jezeranama. (1975): Proteus anguinus (~ovje~ja ribica) prona|ena u Rokinoj bezdani kod Jezerana. MUNDA. Zagreb. a pri svakom od njih prikupljani su uzorci vode za fizikalno-kemijske i mikrobiolo{ke analize. 3. Prema podacima ki{omjera u Brinju izrazito su{no razdoblje na podru~ju Rokine bezdane potrajalo je do 24. 58. . Budu}i je do oborina 24. a pojava prekomjernog bakteriolo{kog one~i{}enja nije ograni~avaju}i faktor njenog kori{tenja za javnu vodoopskrbu. KUHTA.– Spelaeologia Croatica. godine. Na{e planine. 7/8. 22–23.– Arhiv Geoaqu d. godine.

dobiveni rezultati upu}uju na to da se bunari u galeriji prete`ito napajaju Izvor Mlaka Rikard Ben~i} Zvir Marganovo Udaljenost (m) 6845 6890 6260 6260 Visina h(m. Na-naphthionat. a financirana su od strane Hrvatskih voda. Hrvatska (mladen. te iz toga proiza{lu potrebu opa`anja istih mjesta istjecanja.o. 2009). Martin{}ica. konc.42 6. Sachsova 2. godine potvr|ena je podzemna vodna veza zapadnih rubova Grobni~kog polja s izvorima Zvir i Marganovo u Rijeci (BIONDI] et al. iz Rijeke i Primorsko-goranske `upanije.. Zanimljivo je da traser nije detektiran u vodi zdenaca unutar galerijskog vodozahvata Zvir II (uzorkovani su zdenci B-2. Zvir i Marganovo (Tablica 1).) 282 281 280 280 Vrijeme do Max. U vrijeme ubacivanja trasera u ponor je uviralo 379 L/s. a za to su kori{teni terenski fluorometri (GGUN-FL. Intervali izme|u uzorkovanja bili su od 6 do 24 sata i mijenjali su se kroz razdoblje opa`anja. Uranine Uvod Prikazana istra`ivanja su izvedena za potrebe novelacije zona sanitarne za{tite izvori{ta pitke vode zahva}enih na podru~ju grada Rijeke i u Bakarskom zaljevu.04 .80 4. CAS broj 130-13-2).kuhta@hgi-cgs. KD “Vodovod i kanalizacija” d.hr) Klju~ne rije~i: istovremeno trasiranje. a na podru~ju Bakarskog zaljeva 24 dana. Premda to mo`e biti posljedica uzorkovanja u stati~kim uvjetima. Na-naphthionate. (sati) 51 43 30 43 Prividna brzina (cm/s) 3.45 5. Ve} dugi niz godina u Hrvatskoj se trasiranja izvode pomo}u uranina dok se ostali traseri gotovo i ne koriste. Na glavnim vodoopskrbnim izvori{tima (Zvir. Rezultati trasiranja ponora Rupa.. Grobni~ko polje. Neposredno nakon {to se u njoj pojavila boja. razlika Dh(m. Ponor Rupa trasiran je sa 75 kg Na-naphthionata. Albillia. 1977). Rezultati Podzemna vodna veza ponora Rupa dokazana je s izvorima Mlaka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 203 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Istovremeno trasiranje ponora Rupa i bu{otine DB-1 na Grobni~kom polju Simultaneous tracing tests of ponor Rupa and the borehole DB-1 on Grobni~ko polje Mladen Kuhta. U bu{otinu je upu{teno 50 kg uranina. smjerovi i brzine otjecanja podzemnih voda s njegove jugoisto~ne strane do sada nisu bili poznati. Results of the ponor Rupa tracing test. izvedeno je 14. prve pojave prividna (sati) brzina (cm/s) 43 31 22 35 4. Uzorkovanje je organizirano na 19 lokacija. maj u Rijeci do izvori{ta @minjci kod Bakarca. od izvora 3.n. Prvenstveno zbog nepostojanja adekvatne lokacije za upu{tanje trasera. Metodologija istra`ivanja Istovremeno trasiranje ponora Rupa kod Gornjeg Jelenja i bu{otine DB-1 na jugoisto~nom rubu Grobni~kog polja Tablica 1. Poznato je da rezultati takvih trasiranja najbolje prikazuju stanje u kr{kom vodonosniku. konc. 10 000 Zagreb. uranin Key words: Simultaneous tracing.4. (mg/L) 0. u opa`a~ku mre`u naknadno su uklju~eni izvori u kr{koj depresiji Ponikve.02.0395 Vrijeme do pojave max.17 7. po prvi put je kori{ten Na-naphthionat (C10H8NSO3Na. Prethodnim trasiranjem ponora Rupa 1974.90 4.2009. Na izvorima u Rijeci uzorci su prikupljani 10. Sva mjerenja i uzorkovanja obavili su djelatnici HGI-a.) 3 4 5 5 Vis.73 4. S obzirom na istovrsnu namjenu trasiranja i polo`aj istra`ivanih lokacija u bliskim hidrogeolo{kim sustavima. 3. U ovom slu~aju pored uranina. [vicarska). Perilo-galerija).m. Rikard Ben~i}. koji je potom ispran sa 104 m3 vode dopremljene cisternama. Grobni~ko polje.0948 0. Table 1. niti u kanalu izvora [kolji}. odnosno pri povla~enju visokog vodnog vala.o. opa`anje je bilo kontinuirano. izvedeno je simultano trasiranje s dva razli~ita trasera (KUHTA et al. godine u optimalnim hidrolo{kim uvjetima. 5 i 6).0541 0. Tihomir Frangen & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut.97 Max.0855 0.

42 7150 5 300 137 1. Table 2. KUHTA & BRKI]. & STROJ. te na priobalnom izvoru Perilo u Kostreni. R. Integrating Groundwater Science and Human Well-being. Dobra. HGI.36 1. @.– Fond stru. (ed.41 2. KUHTA. AURELI. Rezultati trasiranja bu{otine DB-1. Ove vrijednosti pribli`no odgovaraju onima dobivenim pri trasiranju 1974. Veza vodozahvata Martin{}ica s bu{otinom DB-1 nije pouzdano utvr|ena. (1977): Vodoistra`ni radovi Rijeka.76 1.5 0 1 1 0 105 Vis.0041 0.05 cm/s) i Perilo (4.05 3.09 iz nekog drugog sustava.0352 0. Trasiranjem bu{otine DB-1 utvr|eno je da se jugoisto~ni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u Bakarskom zaljevu.23 2. Nadalje. B.2777 Vrijeme do pojave max.25 5.65 1.55 cm/s. Ne{to ve}e prividne brzine konstatirane su prema izvorima Jaz i Perilo.– Fond stru.41 cm/s). dok. . & VULI]. Traser se nije pojavio samo na krajnjem opa`anom izvoru @minjci kod Bakarca.00019 183 1.. A. Traser je u visokoj koncentraciji konstatiran na izvorima Jaz.43 4.97 1. Okr{enost karbonatnog vodonosnika je velika. Ukoliko se vrlo niske koncentracije trasera usvoje kao pokazatelji vodne veze. FRANGEN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2.0948 mg/L) utvr|ene su prema izvoru Zvir.0273 0. Relativno mala prividna brzina i vrlo niska koncentracija trasera na Martin{}ici. Izvor Perilo – Galerija Perilo izvor Jaz Lovni enac Podbok Dobra Dobnca Uvala Crno Ponikva NESIGURNO Martin{~ica Udaljenost (m) 7555 7810 7810 7740 8070 8815 9215 9890 3845 Visina h(m. (2008): Water Tracing Tests in the Dinaric Karst of Croatia. Razlog tome su hidrogeolo{ki uvjeti napajanja galerijskog zahvata i njegovo opa`anje u stati~kim uvjetima. dok.69 i 3. GOATTI.64 2.27 Max.45 0. visoka koncentracija trasera zabilje`ena na izvorima u Ponikvama. Prividne brzine toka su u rasponu vrijednosti koje su vrlo sli~ne prosje~nim vrijednostima na podru~ju Hrvatskog kr{a (srednja vrijednost 3. Trasiranjem Bu{otine DB-1 potvr|ena je podzemna vodna veza jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja s izvorima u podru~ju Bakarskog zaljeva (Tablica 2).3 cm/s.204 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Najve}a prividna brzina toka od (7. (sati) 217 139 139 139 165 139 155 139 75 Prividna brzina (cm/s) 9. Trasiranjem je potvr|ena i prethodno konstatirana veza s bunarom-izvorom Marganovo (Tvornica papira).5 305 304 304 305 200 Vrijeme do prve pojave (sati) 147 51 43 59 99 91 75 123 47 Prividna brzina (cm/s) 1. Zaklju~ak Rezultati dobiveni pri trasiranju ponora Rupa pokazuju da se zapadni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u gradu Rijeci. T.56 1. prividne brzine toka su oko 1.69 3.55 1. Ovom prilikom neupitno potvr|ena veza prema izvorima Mlaka i Rikard Ben~i}. LITERATURA BIONDI]. Japan. HGI.. (2009): Vodoistra`ni radovi. YOSHIOKA. Ponor Rupa u Donjem Jelenju. koji se nalaze pribli`no na pola puta izme|u bu{otine i opa`anih izvori{ta u Bakarskom zaljevu.. Dobrica i u uvali ^rno. SINNER. konc.0343 0. KUHTA. Perilo i Lovrijenac u Bakru. pokazuju da je napajanje tog vodozahvata vodama s jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja vrlo malo. Sna`an drena`ni pravac potvr|en je i prema zahva}enim izvorima Dobra i Dobrica (2.56 1.) 300 304 304 304. A. V. razlika Dh(m. Trasiranje tokova podzemne vode s Grobni~kog polja. O tome treba voditi ra~una pri novelaciji za{titnih zona vodozahvata Perilo.0375 0. In: TANIGUCHI.n. prethodno nije bila konstatirana.26 2. Results of the borehole DB-1 tracing test.25 cm/s). medijan 2. te na izvorima Podbok.45 cm/s..m.98 1. Zagreb. S obzirom na to da su zabilje`ene prividne brzine toka vrlo sli~ne onima dobivenim prethodnim trasiranjem. M. godine.. M. unato~ ~injenici da su prema njemu utvr|ene znatno manje brzine toka.9 cm/s) i koncentracija trasera (0. Zagreb. a i koncentracija trasera je bila vrlo niska. (mg/L) 0.): Proceedings CD. @. Toyama.) 5 1 1 0.0266 0. premda je on uba~en u dovoljnoj koli~ini. A.0361 0. konc. za {to ima elemenata. pokazuje da se najve}a disperzija trasera doga|a u nizvodnom dijelu vodonosnika. a najve}i dio podzemnog otjecanja usmjeren je prema vodoopskrbnom izvoru Zvir. nalazi ovog testa ne}e bitno utjecati na postoje}e granice zona sanitarne za{tite. & BRKI]. Bu{otina DB-1. 2008). M. Najbr`a vodna veza utvr|ena je prema izvorima Jaz (5.0439 0.

godine. Mo`e se konstatirati da postignuti rezultati opisuju uvjete te~enja kroz kr{ko podzemlje u razdoblju razvoja iznimno visokog vodnog vala.02 do 12. smjerovima i vrijednostima prividnih brzina dotoka podzemne vode za pojedine opa`ane priobalne izvore i izvorne zone. Pove}ani dotoci u podzemlje manifestirali su se porastom razine podzemnih voda i velikim porastom izda{nosti svih vodnih pojava u priobalju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 205 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju Results of the repeated tracing test of the Markov ponor on the Lipovo polje Mladen Kuhta. godine (DUKARI] et al. Andrej Stroj & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. Sachsova 2.1 cm/s).02 cm/s.68 cm/s. 1976). te pomo}u aktivnog ugljena na izvoru Ba~vice-uvala Vrulja. U tom kontekstu potrebno je promatrati i izostanak pojave trasera na izvori{tu Novljanske @rnovnice. jednako kao i najve}a vrijednost prividne brzine je neo~ekivano utvr|ena u smjeru izvora Starigrad kod Senja.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. Nadalje. Izostanak pojave trasera na dijelu opa`anih izvora ne treba tuma~iti kao negaciju prethodno utvr|enih veza. studenog 2005.0541 mg/L na izvoru u Jurjevskoj @rnovnici. Markov ponor. Vrijednosti prividnih brzina tokova podzemne vode bile su u rasponu od 2.4.80 cm/s (Tablica 1). godine i predmetnog trasiranja (Tablica 1) jasno su vidljive velike razlike u redoslijedu. @aga – Sv. Starigrad kod Senja i Ba~vice-kapta`a. Hidrolo{ke prilike koje su uslijedile neposredno nakon upu{tanja trasera bile su izrazito nepovoljne. a iznosile su 2. Markov ponor. Provedenim trasiranjem konstatirane su op}enito manje i ujedna~enije prividne brzine toka. Najbli`a mjesta istjecanja na kojima je potvr|ena pojava trasera. uz tako velike koli~ine podzemnih voda do{lo je i do iznimno velikog razrje|enja trasera. od Markovog ponora udaljeni su 23 km. U opisanim hidrolo{kim prilikama istjecanje boje je dokazano na slijede}im izvorima: Klenovica. BIONDI] & GOATTI. 1960. Uo~ljivo je da ranije izvedeno trasiranje pokazuje znatno {iru lepezu pojavljivanja trasera od Novljanske @rnovnice na sjeverozapadu sve do uvale Krali} na jugoistoku. Jurjevo-Bakovac (16. S obzirom na tu ~injenicu proizlazi da je ovom prilikom u ponor realno uba~eno oko 25 kg vi{e ~istog uranina. odnosno izvori Ba~vice – kapta`a i Ba~vice – uvala Vrulja. koji su u danim hidrolo{kim uvjetima. To su ujedno i krajnje to~ke pojave trasera. a njihova me|usobna udaljenost.kuhta@hgi-cgs. nakon trasiranja 1960. Ovo je bilo tre}e trasiranje iz istog objekta. Prva pojava boje. Rezultati provedenog trasiranja pokazuju da u kr{kom vodonosniku razvijenom u dubini velebitskog masiva vla- .44 cm/s). Pored toga. ve} prvenstveno kao posljedicu uvjeta u kojima je ovo trasiranje izvedeno. a posebno u odnosu na iznimno brze vodne veze prema izvorima Jurjevska @rnovnica (32. Lipovo polje Key words: tracing. Juraj.80 cm/s. mogli znatno usporiti i dodatno razrijediti dotok iz Markovog ponora. 2005). Lipovo polje Trasiranje Markovog ponora izvedeno je 30.73 cm/s.95 : 2. Jurjevska @rnovnica.02 i 2. premda se on pojavio na obli`njem izvoru Klenovica.8 km.22 cm/s) i Stinica (13. Najve}a zra~na udaljenost je prema izvoru Klenovica i iznosi 45. Oba prethodna trasiranja izvedena su sa 150 kg uranina 50%-e koncentracije. traser se pojavio na ve}em broju izvora premda je ve}i dio njih bio opa`an i pri ovom trasiranju. {to se zasigurno odrazilo i na rezultate samog ispitivanja. 10 000 Zagreb. Maksimalne koncentracije boje na pojedinim izvorima kretale su se u rasponu od 0.0075 na izvoru Klenovica do 0. Naravno. godine (TURNER. koja je pri prethodnom trasiranju iznosila 32. Manje prividne brzine toka mogu se tuma~iti kao posljedica obilnih dotoka svje`e infiltriranih voda iz podru~ja samog velebitskog masiva. Donja Klada (14. pa je do{lo do formiranja iznimno visokog vodnog vala i plavljenja Lipovog polja.25 cm/s). Naime.1 : 1. koje su usporile dreniranje koncentriranih dotoka iz li~kih ponora. utvr|ene pri trasiranju 1975. i 1975. u ekstremnim hidrolo{kim uvjetima nije potvr|ena izrazito velika razlika prividnih brzina toka izme|u Jurjevske @rnovnice i obli`nje uvale Duboka.. cijelo kr{ko podru~je zahvatile su intenzivne oborine pra}ene naglim topljenjem snijega. Sada je konstatirani odnos prividnih brzina bio svega 3. Najni`e vrijednosti prividnih brzina zabilje`ene su u smjeru priobalnih izvora uvala Duboka i izvora @aga – Sv. uvala Duboka. odnosno {irina pojasa registriranog istjecanja boje je pribli`no 52 km. a time i pronos trasera prema mjestima istjecanja. i iznosi 12. U ponor je pri dotoku od pribli`no 50 m3/s upu{teno 100 kg uranina deklarirane ~isto}e iznad 98%. Hrvatska (mladen. Pored toga u slu~aju Novljanske @rnovnice treba voditi ra~una i o mogu}nosti nepovoljnog djelovanja sna`nih dotoka iz Gorskog kotara. Uspore|uju}i rezultate dobro dokumentiranog trasiranja 1975. Juraj.

Juraj – Bakovac / @aga Jurjevska @rnovnica Uvala Duboka @dralovo Uvala Bilu}a Donja Klada Starigrad kod Senja Stinica Jablanac Ba~vice – kapta`a Ba~vice – uvala Vrulja (ugljen) Cesarica Uvala Krali} — — — 10. (1960): Bojenje Markovog ponora u Lipovom polju. V.19 2. k.15 — 14. (mg/L) 0.80 0 0 5.5 0.– Fond stru.05 0.1 0.005 0. S obzirom na to da su glavni ciljevi ovog istra`ivanja bili prikupljanje dodatnih informacija za novelaciju za{titnih zona Novljanske @rnovnice. U uvjetima razvoja iznimno visokog vodnog vala te~enje podzemnih voda pokazalo se bitno druga~ijim od onog registriranog prethodnim trasiranjem. Zagreb.60 13.92 — 6. mo`e se o~ekivati da pri opisanim hidrolo{kim uvjetima dolazi i do zna~ajnog razrje|enja one~i{}enja. HGI. dok.05 0. & STROJ.– Arhiv DHMZ. a na znatnom broju izvora i ispod granice detekcije. (mg/L) Novljanska @rnovnica Klenovica Smokvica Sv. Zagreb TURNER. Sukladno tomu. treba konstatirati da ta veza nije potvr|ena.0149 0.05 0 12. Table 1. B.44 1.41 3.34 — 3.68 3.3–4. ugljen 0.0075 0. & GOATTI.10 1.206 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. S.– Fond stru. (cm/s) 0 3. .05 0. (1976): Regionalna hidrogeolo{ka istra`ivanja Like i Hrvatskog Primorja.22 4.84 — — — — 0. F.05 0.24 2.73 2. (2005): Trasiranje tokova podzemne vode iz Markovog ponora u Lipovom polju u porje~ju rijeke Like. A.70 2. Zagreb.15 4.72 — 2. LITERATURA BIONDI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.35 5.6 0.005 VP 2005. dok.95 Tragovi Tragovi — 2. (cm/s) VP 1975. Basic results of the Markov ponor repeated tracing test in comparison with previous tests.0347 0.05 0. (cm/s) 4.0211 0. ali da je u povoljnijim hidrolo{kim prilikama vrlo izgledna.0315 Akt. Osnovni rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora u usporedbi s prethodnim testovima. Usprkos dosad najve}oj koli~ini uba~enog trasera njegova koncentracija na izvorima bila je uglavnom ni`a nego u prethodnim trasiranjima.005 0.0541 0. k. Naziv izvora VP 1960.76 3. KUHTA.05 0. DUKARI].95 2.25 32. HGI.01 0. To je svakako posljedica njegove velike disperzije i razrje|enja.. M. a dinamika podzemnih voda vrlo je osjetljiva na promjene hidrolo{kih prilika. odnosno do svojevrsnog ispiranja podzemlja.02 — — Max.77 16.5 0 0 (—) – Izvor nije opa`an – not observed spring (0) – Opa`ani izvor bez pojave trasera – observed spring without tracer daju slo`eni hidrogeolo{ki uvjeti.31 Max.

1 L/s. Vodozahvat izgra|en 1972. te brzu reakciju na oborine. Veli~anka. Tijekom konstantnog crpljenja s koli~inom od 16. Papuk Uvod Vodoopskrbni sustav Po`e{tine temelji se na vodozahvatima podzemne vode iz aluvija rijeke Orljave i prirodnih izvora po obodu gorskih vodonosnika Papuka.5 L/s u trajanju od svega 6:30 sati. kroz kvarcne pje{~enjake. Tijekom prosje~nih hidrolo{kih godina mogu se o~ekivati minimalne izda{nosti u rasponu od 20 do 25 L/s. protok izvora Veli~anke pao je na 2 L/s. Papuk Key words: karst. godine. do 22.8 m. koji formiraju slabije propusnu barijeru izme|u izvora i glavnog karbonatnog vodonosnika. u uvjetima izrazito niskih voda. Geolo{ka gra|a Podru~je Papuka vrlo je slo`ene geolo{ke gra|e. Ovim je nedvojbeno dokazano da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnih naslaga sredi{njih dijelova masiva Papuka. Mladen Kuhta. HR-10 000 Zagreb. Veli~anka spring. a u intervalu 64–119 m bu{otina je pro{la kroz vapnence ladinika (T22). Ove su naslage okru`ene trijaskim kvarcitima i razli~itim paleozojskim klasti~nim. 2007).. Na podru~ju Papuka za vodoopskrbu su zahva}eni izvori Bo`ji zdenac. U sklopu hidrogeolo{kih istra`ivanja 2006. godine nad izvorom Veli~anke izveden je istra`no-eksploatacijski bu{eni bunar BV-1 dubine 100 m. u boku doline istoimenog potoka. godine. metamorfnim i magmatskim stijenama. Dakle. hydrogeology. kao i ~injenice da u minimumu daju oko 40 L/s vrlo kvalitetne podzemne vode. pa su hidrolo{ka mjerenja uspostavljena u mjerno regulacijskoj komori nekoliko kilometara nizvodno. Budu}i je na po~etku ove faze testiranja izda{nost izvora Veli~anke iznosila oko 14. U posljednjih pet godina Hrvatske vode su inicirale i financirale niz hidrogeolo{kih istra`ivanja na pojedinim dijelovima masiva Papuka. Andrej Stroj. Zbog kratkog trajanja testa. Mala Veli~anka i Stra`emanka. Budu}i da je sam vodozahvat izveden na kontaktu vodonepropusnih slejtova i filita karbon-permske starosti i slabo propusnih kvarcnih pje{~enjaka permotrijasa. Najzna~ajniji vodonosnik predstavljaju vapnenci i dolomiti srednjeg trijasa koji izgra|uju sredi{nje dijelove masiva. Potencijalno priljevno podru~je izvora Veli~anke nedvojbeno se nalazi unutar karbonatnih stijena koje izgra|uju glavni greben masiva Papuka.4 L/s mo`e se konstatirati da je crpljenjem ostvareno pove}anje dotoka od 4. Hidrogeolo{ke zna~ajke izvora Izvor Veli~anka nalazi se na pribli`no 512 m n. ovdje su prikazane nove spoznaje vezane uz geolo{ku gra|u i hidrogeolo{ke odnose u njihovom zale|u. Dinamika istjecanja iskazuje znatne oscilacije (odnos zabilje`enih ekstremnih izda{nosti izvora je 1:26). Prema nalazima tako izvedenog testa. Ispod 31 m kvarcnih pje{~enjaka bu{otina je u{la u srednjetrijaske vapnence.4.66 ´ 10–3 do 5. Zbog pote{ko}a u vodoopskrbi program crpljenja znatno je skra}en. transmisivnost stijenske mase u okolici bu{otine kre}e se u rasponu od 5.hr) Klju~ne rije~i: kr{. ovi izvori imaju velik zna~aj. smatrano je da se napajanje izvora odvija posredno. hidrogeologija.m. Pokusno crpljenje izvedeno je u razdoblju od 20.012–0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 207 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zna~ajke kr{kog vodonosnika izvora Veli~anke na Papuku Characteristics of the Veli~anka spring karst aquifer on the Papuk Mt. Zanimljivo je da tijekom pokusnog crpljenja nisu zabilje`ene nikakve promjene izda{nosti na izvoru Male Veli~anke . Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. rezultate ovog testa treba uzeti s rezervom.04 ´ 10–3 m2/s. prosinca 2006. Hrvatska (mladen. a posebno u su{nim ljetnim razdobljima. @eljka Brki} & Domagoj Jami~i} Hrvatski geolo{ki institut. Premda istra`ivanja jo{ nisu zavr{ena.96 ´ 10–5 do 8.5 L/s uz sni`enje u zdencu od 3.kuhta@hgi-cgs. danas je zatrpan obru{enim blokovima i u njega nije mogu}e u}i. Sachsova 2. 2006). Istra`na bu{otina PV-1 dubine 150 m izvedena uz cestu Velika-Jankovac neposredno iznad izvora pokazala je bitno druga~iju situaciju (KUHTA & STROJ. Zbog svog prostornog i hipsometrijskog polo`aja. izvor Veli~anka. a hidrauli~ka vodljivost u rasponu od 9. a u razdobljima velikih voda najve}a zabilje`ena izda{nost dosegnula je 260 L/s. Na osnovi podataka prethodnih istra`ivanja i novijih mjerenja mo`e se konstatirati da u ekstremno su{nim godinama minimalna izda{nost izvora Veli~anke opada do 10 L/s. sam izvor i ispitivani zdenac davali su ukupno 18. Prema litolo{kim karakteristikama stijena u intervalima 31–64 i 119–150 bu{eno je kroz anizi~ke vapnence (T21).013 (STROJ & KUHTA. koja su imala za cilj zahva}anje dodatnih koli~ina podzemne vode. Dio tih istra`ivanja izveden je i na priljevnom podru~ju ve} zahva}enih izvora Veli~anke i Male Veli~anke.95 ´ 10–5 m/s. posebno u uvjetima dobre saturacije podzemlja.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 koji je davao konstantnih 2.m.013. Prividna brzina toka do pojave maksimalne koncentracije iznosila je 1 cm/s. granice sliva Veli~anke zasad nisu poznate (KUHTA & BRKI]. a koje su na razini naj~e{}ih vrijednosti zabilje`enih u na{em kr{u.. Maksimalna koncentracija trasera od 0. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. Kako je ve} konstatirano priljevno podru~je Veli~anke smje{teno je na karbonatnim naslagama sredi{njeg dijela masiva Papuka. br.27 cm/s. dok.208 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zagreb. dok. M. Postojna. M. & BRKI].008 kg boje.11 km proizlazi prividna brzina toka od 2. NE Croatia. 123/06. M. te Jankovca na sjevernoj strani masiva. Prva pojava trasera u koncentraciji od 0. (2006): Izvje{}e o vodoistra`nim radovima na Papuku u 2006. faze istra`ivanja. KUHTA. @.17 km isto~no od ponora na nadmorskoj visini od 540 m. br. S obzirom da je Veli~anka od ponora udaljena 3. godini. Kr{ke karakteristike vodonosnika potvr|uju i prividne brzine toka utvr|ene tijekom trasiranja (2. {to potvr|uje pretpostavke o njenom napajanju iz zasebnog sliva. Velika. (2007): Hydrogeological explorations of Mt. Management of transboundary karst aquifers. pojava trasera o~ekivana je prvenstveno na izvoru Kova~ica. Budu}i se iz tog vodonosnika napajaju i drugi zna~ajni izvori poput Dubo~anke i Tisovca. Premda se otjecanje u tom smjeru ~inilo vrlo logi~nim. na kontaktu karbonata i vodonepropusnih paleozojskih migmatita.3.. (2004): Istra`ivanja karbonatnih vodonosnika Papuka na {irem prostoru izvori{ta Veli~anka radi zahva}anja pitke vode za javnu vodoopskrbu – hidrogeolo{ka istra`ivanja. .012–0. M. (2003): Hidrogeolo{ka istra`ivanja na podru~ju Park {ume Jankovac u Parku prirode “Papuk”.1 L/s. ovaj se izvor nalazi 3. O. IGI. MARKOVI]. A. Karst Research Institute SRC SAZU. KUHTA. traser se pojavio samo na izvoru Veli~anke.). LITERATURA KUHTA. Naime. Zbog geolo{ke situacije i ~injenice da se Uviraljka nalazi na sjevernoj strani Papuka. dakle 86 sati nakon ubacivanja. u 6 sati. (2006): Hidrogeolo{ka gra|a PP “Papuk”. odnosno pronos trasera bio je 86 %.3103 mg/L zabilje`ena je na uzorku od 26. T. Zagreb.– Fond stru.. Ovaj podatak kao i prethodno utvr|ene razlike kemijskog sastave vode. & STROJ. koji se nalazi na sjevernim padinama vr{nog dijela grebena. Zaklju~ak Provedena hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnog vodonosnika sredi{njih dijelova masiva Papuka.8 °C. Prema izvedenom prora~unu na Veli~anki je isteklo oko 3. te zna~ajne razlike u temperaturi vode (Veli~anka 9. dok. Trasiranje je izvedeno 22. PP “Papuk”. izme|u vrha Papuka i Iva~ke glave. razlike u aktivnosti tricija. Papuk karst aquifer. A.– Fond stru. A. na ju`noj. izvor Male Veli~anke napaja iz zasebnog sliva. KUHTA et al. & KUHTA. Velika.– 15th International Karstological School “Classical Karst”. LARVA. Mala Veli~anka 10.27 cm/s). a vjerojatno i Stra`emanke.– Fond str. IGI. 80/04. pokazuju da se unato~ blizini. KUHTA. M. STROJ.5 kg Na-floresceina (uranin) i prvo je takvo istra`ivanje na podru~ju Papuka. a javlja se na liniji istog kontakta karbonata i vodonepropusnih sijena (u ovom slu~aju donjotrijaskih klastita) na kojoj je i sam ponor.2007. PP “Papuk”.03. Prvi korak u tom smjeru je trasiranje ponora Uviraljke (800 m n. Izvje{}e I.5 °C.– Fond str. Priljevno podru~je Veli~anke se`e do kontakta s vodonepropusnim naslagama na sjevernim padinama Papuka.0014 mg/L zabilje`ena je na uzorku uzetom 36 sati nakon ubacivanja. 2003. ali mu bo~ne granice nisu poznate. dok. & STROJ. KUHTA. 2006). 2004). godine pomo}u 3. Na izvoru Mala Veli~anka traser se nije pojavio.

nema mogu}nosti za formiranje znatnih koli~ina pitke podzemne vode. UJEVI]. hidrokemija. Croatia Pag je otok na dodiru Dalmacije. Na pojedinim izvorima koncentracije nitrata su povi{ene. zauzimaju manje povr{ine. dok je natrijskokloridni facijes posljedica velike izlo`enosti utjecaju mora zbog spomenute male {irine otoka i velike okr{enosti stijena. te se dio voda u vapnencima drenira prema poljima. Zbog oblika i razvedenosti sljevovi otoka Paga su relativno mali i ra{trkani. (2004): Coastline lengths and areas of island sin the Croatian part of Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000. Jezgra antiklinala najvjerojatnije djeluje kao podzemna razvodnica. hydrogeology. salt/fresh water relations. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. kemizam istra`ivanog podru~ja je u skladu s onim na podru~ju cijele isto~ne obale Jadranskog mora u zoni utjecaja mije{anja slatke i slane vode (TERZI] et al.. Me|utim. a najve}im dijelom na listu Gospi} (SOKA^ et al. Problem ve}ine vodoopskbnih objekata je zaslanjenje..06. Tijekom 2010. Hrvatska Key words: karst. koje se rje{ava mije{anjem sa slatkom vodom dovedenom s kopna. Osnovne strukturne geolo{ke forme otoka su dvije kredne antiklinale izme|u kojih je eocenska sinklinala. Du`ina mu je oko 60 km. Na temelju hidrokemijskih analiza uzoraka s 19 vodnih objekata na otoku (Sl. Iako geolo{ki i morfolo{ki odnosi ne dopu{taju stvaranje ve}ih kr{kih vodonosnika na Pagu. 2004) i indeksom razvedenosti I=5. navedeni objekti nisu dostatni za vodoopskrbu cijelog otoka pa se glavni dio vode dovodi s kopna. a {irina mu varira od 1. Kvarnera i Like. otok. Kalcijsko-karbonatni facijes odraz je litolo{kog sastava vodonosnih naslaga.5 km u sjevernom do 7. 10 000 Zagreb. odnos slatke i slane vode. a sinklinale doline i polja. hidrogeologija. 1974). naj~e{}e se pridru`uje Kvarnerskim otocima jer im pripada po klimatolo{kom kriteriju. REFERENCE DUPLAN^I] LEDER. T. Geolo{ka gra|a opisana je na vi{e listova Osnovne geolo{ke karte RH.. Temperature na ve}ini opa`anih lokacija u skladu su sa srednjom godi{njom temperaturom zraka istra`ivanog podru~ja. Dolazi do podzemnog mije{anja infiltrirane vode s morskom vodom koje se poput klina pru`a u unutra{njost ispod slatke i bo~ate vode zbog razlike u gusto}ama. U hidrogeolo{kom smislu otok je u vi{e navrata istra`ivao MAGDALENI] (1963). {to je va`nije od ostalih okolnosti obzirom na predmet izu~avanja. koji su dobrim dijelom prekriveni kvartarnim naslagama. Navedene zna~ajke (geolo{ke i morfolo{ke) razlog su zbog kojeg unato~ relativno velikoj povr{ini otoka. To se prvenstveno odnosi na kapta`u uz jezero Velo Blato u ju`nom dijelu otoka. a dio prema moru. te nekoliko manjih zdenaca. a njegovi su (uglavnom) neobjavljeni radovi kori{teni i pri nedavnim istra`ivanjima u sklopu izrade Osnovne hidrogeolo{ke karte. Op}enito. Otok je prete`ito izgra|en od izrazito okr{enih karbonatnih naslaga. Morfologija otoka ima zna~ajnu ulogu za nakupljanje i strujanje podzemne vode. Osim toga. podzemna se voda ipak koristi za javnu vodoopskrbu. Te geolo{ke strukture se poklapaju s reljefom otoka pa antiklinale predstavljaju najvi{e dijelove otoka.. odre|eni su hidrokemijski facijesi koji se kre}u od kalcijsko-karbonatnih (Ca-HCO3) u sredi{njem dijelu otoka do natrijsko-kloridnih (Na-Cl) koji su sve izra`eniji bli`e obali. dok lapori i pje{~enjaci eocenskog fli{a. 1). Pag je nastavak Ravnih Kotara. Ipak. Izdu`enog je oblika koji prati dinaridski smjer pru`anja.4. te me|usobno slabo ili nikako povezani. a paralelna analiza dviju serija hidrokemijskih uzoraka razli~itim matemati~ko-statisti~kim metodama (prvenstveno multivarijatnim analizama) znatno }e doprinijeti upoznavanju hidrogeolo{kih i hidrokemijskih odnosa na otoku Pagu. & ^ALA. Josip Terzi} & Stipe Doli} Hrvatski geolo{ki institut. T. Stoga postoji veliki broj malih priobalnih izvora i vrulja. 2010). povi{ene koncentracije klorida djelomi~no su uzrokovane i ispiranjem posolice s povr{ine tijekom infiltracije oborina.18 km2. 5–32. island. te uz njih nekoliko manjih pravilnih bora. obilje`en blagim reljefom. u druga~ijim hidrolo{kim uvjetima (bli`e minimumu). S povr{inom od 284. te su nitrati ispirani iz tla u poljodjelski aktivnim podru~jima. Op}ina Povljane se nedavno odvojila od pa{kog vodovoda te se oskrbljuje vodom iz ~etiri bu{otine u Povljanskom polju. peti je po veli~ini i najrazvedeniji me|u jadranskim otocima s du`inom obale od 302. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 209 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrokemijske zna~ajke otoka Paga Hydrogeological and hydrochemical features of the island of Pag Jasmina Luka~ Reberski. 9/1. pa mu je sjeveroisto~na strana ogoljela od vegetacije. Sachsova 2.– Geoadria. Polja u eocenskoj sinklinali su vrlo povoljna za nakupljanje vode.5 km u ju`nom dijelu. . a u planu je desalinacija. Smje{taj ispod Velebita izlo`io je otok jednoj od najja~ih bura na isto~noj obali Jadrana.47 km (DUPLAN^I] LEDER et al. uzeti }e se jo{ jedna serija uzoraka na otoku Pagu. no to nije neobi~no jer su se uzorci uzimali netom nakon perioda prvih ja~ih oborina poslije su{nog ljetnog perioda. hydrochemistry. iz vodocrpili{ta Hrmotine (dio HE sustava Senj). M. Morfolo{ki.

Beograd. MAGDALENI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1.– Arhiv HGICGS. (2010): Hydrochemical properties of transition zone between fresh groundwater and seawater in karst environment of the Adriatic islands. list Gospi}.. & MAMU@I]. Sampling locations on the island of Pag and display of the hydrochemical data in Piper diagram (position sketch in the detail).1007/s12665-009-0146-x . SOKA^. Figure 1. 66/63. (1974): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. ISSN 1866–6280 (Print). doi 10.. 1629–1642. I.210 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. VELI]. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. Zagreb. B. & MARKOVI].. T. L.– HGI-CGS. NIKLER. Earth Sc. A. J. Croatia. Mjesta uzorkovanja na otoku Pagu i prikaz hidrokemijskih podataka Piperovim dijagramom (polo`ajna skica u detalju). 59/8. Zagreb. (1963): Hidrogeologija otoka Paga. P.– Env. TERZI]. PEH. 1866–6299. Z.

Izgled plavne povr{ine. takvih pojava nemamo. iznad neogenskih lapora. Armije BiH 15/2. retenzija.m.ELEKTROPRIVREDA HZ-HB. a po nekim istra`ivanjima (gravimetrija) i do 2000 m. 88 000 Mostar. Ostali dijelovi sliva. a sve vode vrlo razgranate mre`e ve}ih i manjih dotoka drenira tok rijeke [uice. rje|e dolomita prete`no kredne starosti.m.) odnosno dotje~u u akumulaciju Bu{ko Blato. U slu~aju Duvanjskog polja promatrano od [uice na sjeveru do ju`nih dijelova. te miocensko-pliocenski polifacijalni kompleks izgra|en uglavnom od glinovito-laporovitih sedimenata s ugljenim slojevima. Debljina neogenskog kompleksa u Duvanjskom polju je vrlo velika. ponor Kova~i. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 211 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrolo{ke zna~ajke Duvanjskog polja – promatrano u kontekstu poplavnog vala iz sije~nja 2010.m. .). Specifi~nost odnosa dubokog neogenskog bazena s izolatorskim osobinama i okr{enih vapnenaca okru`enja s kolektorskim svojstvima. BiH 3 CERBERUS. koje donose tokovi. To se prvenstveno odnosi na podru~je izgra|eno od debelih glinovitih sedimenata koji su utvr|eni u promatranom dijelu gdje su izvr{ena istra`ivanja. The appearance of flooded areas. natalo`eni su aluvijalni nanosi pijeska i mulja. Kova~i sinkhole. a sve vode teku kroz podzemne povezane {upljine na velikoj dubini prema erozijskoj bazi. U sredi{njem i ni`im dijelovima polja.4. Slika 1. a raznose poplave.m. Manji dio voda izvire u ni`im razinama sliva Cetine. godine Hydrogeological and hydrological characteristics of Duvno field – observed in the context of wave flooding. 88 000 Mostar. a izuzetkom se djelomi~no mo`e smatrati povremeni vodotok Drina koji drenira vode s ju`nih dijelova podru~ja. tektonski o{te}eni i okr{eni bez povr{inske hidrografske mre`e. retention. january 2010 Josip Marin~i}1.) se prostire na povr{ini od cca 128 km2 i predstavlja dio hidrogeolo{kog sustava koji povezuje vode Kupre{kog polja (1100–1200 m n. Ve}ina ovih voda izvire na vrelima Ri~ine (700 m n. prvenstveno rubovi polja i planinski masivi su izgra|eni uglavnom od vapnenaca. neogenski bazen Key words: Duvno field. 75 000 Tuzla. se ogleda u izostanku stalnih ili zna~ajnijih povremenih vrela u uzvodnim kontaktima ovih cjelina. Najve}i dio ravni polja izgra|uju neogenske naslage. pje{~enjaci i tufovi. Matice hrvatske bb. BiH GRA\EVINSKI FAKULTET-Sveu~ili{te u Mostaru. kojim se sve vode usmjeravaju prema ponoru Kova~i (856 m n.m. Amira Gali}2. Za razliku od drugih polja u kojima se gotovo u pravilu du` ovakvih kontakata javljaju kako stalna tako i zna~ajnija povremena vrela. Rezultat ovakvih odnosa je kontinuiran tok rijeke [uice i neznatni gubitci vode iz korita i u uvjetima malih dotoka. Izdvojene neogenske naslage imaju malu intergranularnu vodopropusnost i u funkciji terena predstavljaju hidrogeolo{ki podinski i bo~ni izolator. BiH Klju~ne rije~i: Duvanjsko polje.). poplavni val. Mile Budaka 106 a. Neogene basin Duvanjsko polje (860–900 m n. Maja Prskalo2 & Enes [erifovi}3 1 2 JP. Duvanjsko polje. flooded wave. od kojih su u promatranom dijelu polja izdvojeni miocenski `utosivi lapori i laporoviti vapnenci u kojima su ulo`eni konglomerati.) s Bu{kim blatom (700–720 m n. za razliku od drugih polja Hercegovine i jugozapadne Bosne funkcionira kao zasebna hidrolo{ka cjelina. Figure 1.

15 m n. god. godine kada se formirala retencija s vodostajem od 864. odnosno pomicanju hidrogeolo{ke razvodnice dalje u masive Ljubu{e i Vrana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. a u ki{noj godini akumulacija u polju traje 23–24 dana. odnosno akumuliranja vode u Duvanjskom polju. Pri ovom vodostaju retencija je zauzimala jedinstvenu povr{inu ve}u od 24 km2. U prosje~noj godini rijeka [uica na lokalitetu Kova~i (vodomjerna postaja cca 300 m uzvodno od ponora) ne presu{uje. a iznad vodostaja cca H = 700 cm (858. Drugim rije~ima za razdoblje obrade za koje postoje podaci (1954–1990. The diagram of the intensity of rainfall. Upravo iz ovih smjerova (isto~ni i jugoisto~ni rubovi polja) su bilje`ene ekstremne pojave izviranja velikih koli~ina vode iz vapnena~kih masiva na razinama i po 20 i vi{e metara od razine polja. u su{noj godini ne dolazi do plavljenja ({to se de{avalo historijski i nekoliko godina uzastopno). Poplavni val je uslijedio nakon obilnih ki{a koje su u periodu od 05–10.19 i 20 11. Ovim ki{ama je prethodio iznad prosje~no ki{ni i snje`ni prosinac 2009. Ovakvi odnosi su rezultirali.2010 god. U ekstremno su{noj godini [uica presu{uje cca 150 dana.m.) registrirana u periodu 18. dok je pojava ekstremne razine vode iznad H = 1200 cm (863. Dijagram intenziteta oborina.m3. .40 m n. definiranjem hidrogeolo{ke razvodnice du` ruba polja.15 m n.) dolazi do formiranja retencije. Figure 2. se registrirala 48 puta.) dotok u ponor je ve}i od 60 m3/s i dolazi do pojave uspora uslijed nedovoljnog kapaciteta ponora. Dodatni i klju~ni efekt razvoju pojave ove poplave jest izniman rast razine podzemne vode i promjena u podzemnoj raspodijeli voda. zbirno iznosile 255 mm (podaci sa MP Kongora-Slika 2). kada dolazi do akumuliranja vode u polju. i volumen oko 48 mil.01. (Slika 1-Izgled plavne povr{ine).m. Pojava poplave ovakve i ve}e razmjere dogodila se u periodu od 09–21. godina) pojava vodostaja iznad 700 cm.1968 godine.01.2010.m.212 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pojava retencije. Pri vodostajima ve}im od cca H = 200 cm (853.15 m n.m. od strane nekih autora. u prosje~noj godini traje 1–2 dana.

Kosta Urumovi}1 & Maja Bri{ki1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. 2008). 1978. 1969. U zapadnim predjelima prevladava u litolo{kom sastavu vodonosnika {ljunak s razli~itim udjelima pje{~ane komponente (BABI] et al. U sredi{njim se predjelima lateralno i vertikalno smjenjuju {ljunak i pijesak. 1978.. Sachsova 2. premda se ne mo`e zanemariti i donos iz ju`nih i sjevernih predjela. Drava River Prema geotektonskoj klasifikaciji Dravski bazen pripada ju`nom rubnom dijelu Panonskog bazena. Karakterizira ga razmjerno velika debljina istalo`enih kvartarnih naslaga unutar kojih je formiran vodonosnik intergranularne poroznosti sa znatnim koli~inama akumulirane podzemne vode. MILETI] et al. Ozren Larva1. a u istom se smjeru postupno smanjuje i prosje~na veli~ina zrna zbog pada energije vodenog toka. 1990.. Mjestimice se i u zapadnim predjelima unutar {ljun- ~anih naslaga nalaze pje{~ani slojevi kao posljedica povremenog pada energije vodenog toka.. Idu}i prema istoku debljina im se pove}ava i mjestimi~no iznosi vi{e od 30 m (BABI] et al. MILETI] et al. . aluvijalan vodonosnik. 2008). Hrvatska Hrvatske vode. 1973. Na krajnjem zapadnom dijelu njihova debljina ~esto ne prelaze 1 m a mjestimi~no u cijelosti izostaju ili se sastoje isklju~ivo od humusnog materijala (URUMOVI] et al. 1973. do CaMg-HCO3 hidrokemijskom facijesu u zapadnom i sredi{njem dijelu bazena {to je posljedica dominatnog otapanja karbonatnih minerala (kalcit i dolomit). URUMOVI] et al. PRELOGOVI] & VELI]. Figure 1. alluvial aquifer.. 1988). Debljina vodonosnika se pove}ava u smjeru istoka. U isto~nom dijelu bazena podzemna voda pripada CaMg-HCO3. @eljka Brki}1. Ulica grada Vukovara 220. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 213 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Kakvo}a podzemne vode na podru~ju Dravskog bazena Groundwater quality in the Drava Basin Tamara Markovi}1. U krovini vodonosnika ve}inom se nalaze slabopropusne glinovito-pra{inaste naslage. @eljko Peka{2. LARVA. CaMgNa-HCO3 i NaCa-HCO3 hidrokemijskim facijesima. Piperov dijagram podzemnih voda a) zapadnog dijela bazena b)isto~nog dijela bazena. Piper diagram of groundwaters a) western and middle part of basin b) eastern part of the basin.. MILETI] et al. Sedimentacijski je materijal iz izvori{nog podru~ja preno{en prvenstveno rijekom Dravom. Geolo{ki i hidrogeolo{ki uvjeti su utjecali na kemizam podzemnih voda na podru~ju Dravskog bazena. 1990. Hidrokemijski facijes upu}uje na dominantan utjecaj otapanja karbonatnih minerala u vo- a) b) Slika 1. LARVA. a od Suhopolja nizvodno dominira srednjozrnati do sitnozrnati jednoli~ni pijesak (BABI] et al. MILETI]. 10 000 Zagreb. 10 000 Zagreb.. 1978. MgCa-HCO3. rijeka Drava Key words: groundwater quality. 1973). Promatraju}i osnovni ionski sastav podzemne vode motrenog podru~ja pripadaju od Ca-HCO3. MARKOVI]. Hrvatska Klju~ne rije~i: kakvo}a podzemne vode. 2007.4.

donosnicima. LARVA. 2007). U smjeru istoka koncentracije nitrata znatno opadaju i prosje~ne vrijednosti iznose 2. str. U drugom vodonosniku. PRELOGOVI].– Geol. Mn.– Geol. (1971): Hidrogeologija prvog vodonosnog horizonta porje~ja Drave na podru~ju Hrvatske. URUMOVI]. 511–524. HLEVNJAK. Zn. 149–154. P. MILETI]. (1990): Hidrogeolo{ki uvjeti vara`dinskog vodonosnika. 149–158.. TURI]. Pb i NH4+. (2007): Odre|ivanje osjetljivosti nesaturirane zone geokemijskim modeliranjem. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.. vjesnik. Distribution of As and Pb in the groundwater eastern part of the basin. K. koncentracije nitrata prelaze MDK vrijednost 50 mg/l.. 24. LITERATURA BABI]. 43. 30/1. K. As.– Geol. & MRAZ. A. Figure 2.– Doktorska disertacija. D. SOKA^. ortofosfta i nitrita (MARKOVI]. & CAPAR. @. P.214 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 43–61. (2008): Ranjivost vodonosnika na priljevnom podru~ju vara`dinskih crpili{ta. vjesnik. Sveu~ili{ta u Zagrebu. D. 25.. Me|utim u ovom podru~ju u pojedinim vodonosnim horizontima su povi{ene koncentracije Fe. Rudarskogeolo{ko-naftni fakultet. (1969): Hidrogeolo{ke karakteristike sjeverne Hrvatske. MARKOVI]. ^AKARUN. MILETI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 be prirodnih i umjetnih gnojiva (MARKOVI]..– Doktorska disertacija. koje za navedene ione iznosi 250 mg/l. (1973): Prilog poznavanju koncentracije `eljeza u podzemnim vodama porje~ja Drave. Sveu~ili{ta u Zagrebu.. vjesnik. vjesnik. koncentracije nitrata su daleko ispod MDK vrijednosti i prosje~na vrijednost iznosi 19. 22. U zapadnom dijelu bazena ({ira okolica grada Vara`dina i ^akovca). B. Koncentracije sulfata i klorida na cijelom podru~ju su ispod MDK vrijednosti. P. G.8 mg/l. O. V. V. vjesnik. 2007). 267–277. 155. Visoke koncentracije nitrata su posljedica upora- . E. Raspodjela As i Pb u podzemnim vodama isto~nog dijela bazena. te prosje~na vrijednost iznosi 75 mg/l. Povremeno u tom podru~ju zamje}uju se i visoke koncentracije amonijaka. Slika 2.– Geol. u prvom vodonosniku. A. str. URUMOVI]. & MAYER. & MAYER.8 mg/l. Visoke koncentracije nitrata zabilje`ene su i u plitkim vodonosnicima sredi{njeg dijela bazena. K. MILETI]. T. me|utim ukazuje i na ionsku zamjenu Ca2+ (iz vode) i Na+ (iz minerala glina) u vodonosniku. (1978): O geologiji kvartarnih naslaga porje~ja rijeke Drave. 198. URUMOVI].. Geol. Njihovo podrijetlo je prirodno i nije inducirano antropogenom aktivno{}u.

koristiti hidrokemijske metode. godine. stable isotopes. Tonkovi}a vrilu. tlaku i izotopnom sastavu vode (IAEA/UNESCO. prilikom isparavanja iz vodene otopine vi{e izdvajaju lak{i izotopi. Kori{teni postupci pripreme i mjerenja uzoraka uobi~ajeni su u hidrokemiji. Odjeljivanje (frakcioniranje) kod stabilnih izotopa kisika i vodika najvi{e ovisi o temperaturi faznog prijelaza. re`im ujedna~en. nitrata. odnosno klasi~ni kr{. Linearnu zavisnost izme|u sadr`aja stabilnih izotopa kisika i vodika u ve}ini . Isti~e se vrlo povoljnim hidrolo{kim uvjetima. Tako|er. u sklopu me|unarodnog projekta. Hrvatska Medicinski fakultet u Rijeci. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. Diana Mance2 & Hans Lutz2 1 2 Hrvatski geolo{ki institut.4. hidrokemija. blizine mora. a sama voda ostaje oboga}ena te`im izotopima. Gacka je tipi~na kr{ka rijeka. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) u istra`ivanju podzemnih voda koriste se za odre|ivanje podrijetla podzemnih voda. Jasmina Luka~-Reberski1. Zavod za fiziku. kemijskih i izotopnih pokazatelja u podzemnim vodama. Na terenu prilikom uzimanja uzoraka izvorskih voda mjereni su “in situ” sljede}i fizikalni. na primjer. U prirodi se razlike u omjerima javljaju u vodenom mediju pri faznim prijelazima. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) mjereni su u Laboratoriju Zavoda za fiziku. Medicinskog fakulteta u Rijeci. Hrvatskog geolo{kog instituta. Rezultat ovisnosti stupnja frakcionacije o temperaturi i tlaku razlika je u omjerima tih izotopa u oborinama (IAEA. Tako se. U istom laboratoriju su izmjerene koncentracije natrija. Klancu. stabilni izotopi. Grabi i Jazu. Marusinom vrilu. ve}i je efekt frakcionacije izme|u teku}e i plinovite faze. Andrej Stroj1. d18O mjeren je metodom ravnote`e u modu dualnog inleta na masenom spektrometru DELTA plus XP tvrtke Finnigan. uz klasi~ne hidrogeolo{ke metode istra`ivanja prostora. jakih ki{nih pljuskova i izotopnih izmjena sa stijenskom masom. za kr{ku ponornicu. hidrogeologija Key words: karst. temperatura vode (T). kalija. odnosno mjerenja fizikalnih. Tako utvr|ene varijacije omjera izotopa u podzemnoj vodi odraz su promjene godi{njih doba. zasi}enost kisikom vode (O2). na~injena su hidrokemijska i izotopna istra`ivanja na sljede}im izvorima rijeke Gacke: Majerovom vrilu. bromida i sulfata su mjerene metodom ionske kromatografije. Slijev izvori{ta rijeke Gacke nalazi se na podru~ju dinaridskog kr{a koji je u svjetskim razmjerima poznat kao locus typicus. Tihomir Frangen1. fizikalno-kemijskih. Sadr`aj hidrogenkarbonatnih iona mjeren je titrimetrijskom metodom. klorida. Pe}ini. a mjerenja su u~injena u Hidrokemijskom laboratoriju Zavoda za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. 1981). @eljka Brki}1. Zvjezdana Roller-Lutz2. pH-vrijednost vode i mutno}a vode. 10 000 Zagreb. S obzirom na to da se u Hrvatskoj 90% vode za potrebe vodoopskrbe dobiva iz zahvata podzemne vode na crpili{tima i kaptiranim izvori{tima. ukupno otopljene krute tvari (TDS). Tamara Hunjak2. dD mjeren je metodom Cr u kontinuiranom toku He u GasBench II koji je spojen s DELTA plus XP masenim spektrometrom tvrtke Finnigan. odnosno brzine izmjene voda u pojedinim dijelovima vodonosnika i hidrauli~ke povezanosti me|u pojedinim slojevima/vodonosnicima. ponornica. Koncentracije fluorida. 51 000 Rijeka. Bra}e Branchetta 20. hidrodinami~kih uvjeta. Sachsova 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 215 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena hidrokemijskih pokazatelja i stabilnih izotopa kisika i vodika u hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih sustava: pokusno podru~je – izvori rijeke Gacke Application of hydrochemical parameters and stable isotopes of oxygen and hydrogen in hydrogeological investigations of karst system: testing site – springs of Gacka River Tamara Markovi}1. nadmorskih visina podru~ja prihranjivanja. Ante Pavi~i}1. Knjapovcu. fizikalno-kemijski parametri: elektroliti~ka vodljivost (EC). Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. Sustav izvora rijeke Gacke po koli~ini i kakvo}i mo`e zadovoljiti potrebe vodoopskrbe regije i osigurati zna~ajan ekonomski i socijalni razvoj tog prostora. a kemikalije kori{tene za pripremu uzoraka i standardne otopine proizvodi su tvrtke HACH i AccuStandard. magnezija i kalcija metodom atomske adsorbcije pomo}u adsorbera tvrtke Perkin Elmer. 2001). podru~ja prihranjivanja. hydrogeology U svijetu je tijekom hidrogeolo{kih istra`ivanja nekog podru~ja praksa. Tijekom godine ne dolazi do znatnih kolebanja koli~ina protoka kroz korito te joj je. Prilikom mjerenja aniona kori{ten je ionski kromatograf tvrtke LabAlliance. {to je temperatura faznog prijelaza ni`a. Zbog o~uvanja ovako zna~ajnog prirodnog resursa tijekom 2008. podzemna voda u kr{u je od posebnog zna~enja jer se gotovo 50% teritorija dr`ave nalazi upravo na takvim terenima. hydrochemistry.

216 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 337 p.– In: GAT. 89–103 CRAIG. 1). 210. Slika 1.– Science. GMWL je izra~unata za srednje omjere izotopa vodika i kisika u obori- . oborina utvrdio je FRIEDMAN (1953). (1953): Deuterium content of natural waters and other substances.G.– Geochim. IAEA Technical Reports Series No. FRIEDMAN. Isto tako.): Stable Isotope Hydrology. Figure 1. Me|utim. Prema svom osnovnom ionskom sastavu pripadaju CaMg-HCO3 tipu voda. Distribution of oxygen and hydrogen stable isotopes of springs water. {to je posljedica otapanja karbonatnih minerala u podru~ju prihranjivanja izvora. (eds. 1702–1703.– W. IAEA/UNESCO (2001): Environmental Isotopes in Hydrological Cycle: Principles and Applications. svi izmjereni hidrokemijski pokazatelji upu}uju na grupiranje pojedinih izvori{ta (Sl. & Gonfiantini R. H. 133. REFERENCE IAEA (1981): Deuterium and Oxygen-18 in the Water Cycle. MOOK (ed. JR.): IAEA/UNESCO Series. a CRAIG (1961) je definirao tu zavisnost formulom: dD = 8 d18O + 10 i nazvao je GMWL (global meteoric water line). (1961): Isotope variations in meteoric waters. I. omjeri stabilnih izotopa vodika i kisika neke regije mogu biti druga~iji od globalnih zbog razli~itih meteorolo{kih uvjeta u regiji pa se tada mo`e izra~unati LMWL (local meteoric water line). Acta 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 nama cijelog svijeta. et. Izmjereni omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) ukazuju na prihranjivanje izvora padalinama. Cosmochim. Rezultati mjerenja fizikalnih. fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja upu}uju da su izvorske vode rijeke Gacke izvrsne kakvo}e. Raspodjela stabilnog izotopa kisika i vodika u motrenim izvorskim vodama.

0% na 10god) koli~ina oborine.4. koji su regionalno vrlo razli~iti. a praznilo se kroz ponornu zonu u krajnjem nizvodnom dijelu polja (FRITZ.2°F. stolje}a na cijelom podru~ju Hrvatske. a pojava tih voda prvenstveno se o~ekuje u zoni estavele Jezerce. Bokanja~ko blato Bokanja~ko blato je kr{ko polje koje je depresija pokrivena jezerskim sedimentom i crvenicom. Detaljna geolo{ka kartiranja izvedena su u {irem podru~ju Bokanjca za izradu hidrogeolo{ke studije “Ravni Kotari i Bukovica” (FRITZ.8% na 10 god. Prema izvje{}u DHMZ-a godina 2009. barijera izme|u ovih dvaju sustava isklinjava i dobrim dijelom gubi svoju funkciju na samom zapadnom rubu. Istjecanje podzemnih voda iz ovoga sustava najve}im se dijelom doga|a paralelno borama. od Poli~nika prema podru~ju Bokanja~kog Blata. hidrokemijski parametric.o. 2010). nego i konusnog uzdizanja (tzv. Osijek: –1. Ja~e je izra`eno na Jadranu (Crikvenica: –1.70°F ± 0.3% na 10 god). U zoni izvora Oko minimalne razine podzemne vode kre}u se oko 58 m n.3% na 10 god.. a tek je rijetko u vrijeme prije drena`e polja tunelom funkcionirala i kao ponor. Hrvatska Vodovod d. Bokanja~ko blato Key words: climate change. Isto tako. groundwater. Na dalmatinskim otocima (Hvar) smanjenje godi{nje koli~ine oborine posljedica je smanjenja zimskih (–2.. Sachsova 2. Hrvatska Klju~ne rije~i: klimatske promjene. najvi{e izra`eno ljeti (–2. do fli{kih potpunih i vise}ih barijera. ~ime se ono pridru`uje tendenciji osu{enja na Mediteranu. Time se iz cijele zone od Oka pa sve do Biljana Donjih.8% na 10god).57 km2.. “upconing” u engl. to je dublji prodor mora u unutra{njost.) od oko 140 L/s.m. Prije izvedbe umjetnih intervencija oko Bokanja~kog Blata (tunel i injekcijska zavjesa).9% na 10god) i proljetnih (–2. statisti~ki signifikantno i Hvar: –1. isto~na Slavonija. Kako je rije~ o vodoopskrbnim objektima. Globalna kombinirana temperatura zraka iznad povr{ine mora i kopna za 2009. 2009. Na podru~ju sjevernog Jadrana (Crikvenica) uo~eno je smanjenje svih sezonskih koli~ina oborine. rangirana je me|u deset najtoplijih od po~etka instrumentalnih motrenja. a zatim u prolje}e (–2. Slobodan Miko1. 1976). Nicoletta Berovi}2. Prema tim podacima 2009. U istom razdoblju iz dvaju Bokanja~kih zdenaca crpljeno je: oko 50 L/s iz B-4 i 40 L/s iz B-5.. 10 000 Zagreb. koja je bila toplija od dekade 1980. Danas se za vodoopskrbu koristi Jezerce s prosje~nim crpljenjem (2004. Jasmina Luka~-Reberski1 & Stjepan Doli}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. mo`e o~ekivati podzemni doprinos koli~inama vode u u`em sustavu Bokanja~kog Blata. Josip Terzi}1. 1973). (1990–1999). trend godi{njih koli~ina oborine pokazuje njihovo smanjenje tijekom 20. Estavela Jezerce najvi{e funkcionira kao povremeni izvor. ono je povremeno poplavljivalo.–2007. Ozren Hasan1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 217 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj promjene klime na hidrokemijske pokazatelje podzemne vode: pokusno podru~je projekta CCWaterS – Bokanja~ko blato Impact of the climate change on hydrochemical parameters of groundwater: testing site of CCWaterS project – Bokanja~ko blato Tamara Markovi}1. Dekada od 2000. [to je manji gradijent.44°C (± 0. Zadar. Morska se voda zbog ve}e gusto}e prote`e poput klina ispod slatke vode duboko u unutra{njost. te se podzemne vode oko (ili ispod) nje mogu kretati prema jugu. (2000–2009) bila je toplija od dekade 1990. [pire Brusine 17. odnosno razina slatke vode u zale|u. prema izvorima podataka koje je prikupila Svjetska meteorolo{ka organizacija (WMO). (sije~anj-listopad) jest 0.11°C (0. 1976). prema BRANKOVI] et al.00°C/57. Slijev Bokanja~kog blata zauzima 182. zaslanjenje nije samo rezultat prirodnog “klina” prodora mora u unutra{njost. To je rezultat sezonskih trendova oborine. nego u unutra{njosti (brdsko zale|e – Gospi}: –0. a dinamika i mije{anje uzrokuju vrlo {iroku prijelaznu zonu. smje{tena je kao peta najtoplija godina.2% na 10god) i zimi (–1. sjeverozapadna Hrvatska. Ipak. podzemna voda.2% na 10 god). pa ~ak i okomito na geolo{ku strukturu. Nikolina Ilijani}1. literaturi) vode uzrokovanog crpljenjem.7% na 10 god). MAJCEN & KOROLIJA. U gorskom zale|u .20°F) iznad prosjeka za 1961–1990. Geolo{ka gra|a je prikazana na temelju Osnovne geolo{ke karte (list Zadar.o. Kr{ke podzemne vode najve}im se dijelom kre}u paralelno i subparalelno geolo{kim strukturama zbog izmjene barijera razli~itog tipa: od dubinskih relativnih barijera u dolomitnim antiklinalama. Zagreb-Gri~: –0. no po istome pravcu u obratnom smjeru doga|a se prodor morske vode u unutra{njost. (1980–1989) (KATU[IN. Podru~je slijeva Bokanja~kog blata najve}im je dijelom izgra|eno od okr{enih karbonatnih naslaga kredne i eocenske starosti. Naime. dio podzemnih voda struji i dijagonalno. od 1850.8% na 10 god. ~ije je prostiranje isprekidano eocenskim fli{kim sinklinalama. koji iznosi 14. 23 000 Zadar.m. hydrcehmical parameters. u Bokanjcu oko 10–11 m n.

218 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. (1976): Ravni Kotari – Bukovica. Tuma~ za list Zadar. K. a na zdencu B-5 i B-4 ovaj trend se ne zamje}uje (Sl. B. Figure 1. Utjecaj klimatskih varijacija i promjena na biljke i na opasnost od {umskih po`ara. F.000.1% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. L. Isto tako se zapa`a u vodi estavele Jezerca blagi pozitivni trend rasta temperature podzemne vode. godini. GAJI]-^APKA. (2009): Peto nacionalno izvje{}e Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC): Izabrana poglavlja: Opa`ene klimatske promjene u Hrvatskoj. Smanjenje godi{nje koli~ine obo- .– Hidrogeolo{ka studija.0% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1.. K. Vrijednosti klorida i EC u motrenom razdoblju od 1995. dok na zdencima B-4 i B-5 ovaj trend se ne zamje}uje. Zagreb. kalija. M.1% na 10 god) i jesenjih (Osijek: –3. SRNEC. godine. bromida u priobalnim podru~jima mogu ukazati na utjecaj klimatskih promjena na kakvo}u podzemne vode odnosno na utjecaj mora zbog slabljenja tlaka slatke vode u zale|u zbog manjka oborina. M. Slika 1. GÜTTLER. Koncentracije klorida i vrijednosti EC u vodi zdenca B-5 i estavele Jezerce od 1995. do 2009. temperatura podzemne vode (T). REFERENCE BRANKOVI]. godine pokazuju blagi pozitivni trend rasta na estaveli Jezerce. FRITZ. Chloride concentrations and EC values in well B-5 and estavelle Jezerce from 1995 to 2009. KATU[IN. pH-vrijednost podzemne vode. Vi{e koncentracije klorida po~inju se opa`ati tijekom 2006.– HGI.– DHMZ.7% na 10 god) i proljetnih (–2.. godine u vodi Jezerca. @. 1). V. CINDRI]. & ZANINOVI]. Zagreb. PATAR^I]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rine na podru~ju sjeverno od Save rezultat je smanjenja proljetnih (Osijek: –4. I. Zagreb. sulfata. Hidrokemijski pokazatelji kao {to su elektroliti~ka vodljivost (EC). (2010): Pra}enje i ocjena klime u 2009. (Gospi} na li~koj visoravni) tako|er je najizra`enije smanjenje zimskih (–2. do 2009. VU^ETI]. DHMZ. koncentracije klorida. Zagreb. Scenarij klimatskih promjena. Op}enito se mo`e zaklju~iti na temelju samo nekoliko hidrokemijskih pokazatelja da se utjecaj promjene u koli~ini oborina i temperaturi zraka mo`e vidjeti u kemijskom sastavu podzemne vode..4% na 10 god) koli~ina oborine. Z.. MAJCEN.. Institut za geolo{ka istra`ivanja.0% na 10 god) koli~ina oborine. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. ^. natrija. & KOROLIJA.

Land- use and particularly climate change are the key variables that determine the groundwater pollution potential. klimatske promjene. Hrvatska Key words: integrated modelling. 2007). These pressures cause major threat and risk to the consumptive use of groundwater. e. 10 000. utjecaj kori{tenja zemlji{ta. Zagreb. an increase in the frequency of flooding and droughts. agriculture) and point pollution sources (e.g. These impacts Figure 1. for water supply or industry. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. and the possible large impact of future sea-level rises (EEA. climate change. Zagreb aquifer system Klju~ne rije~i: integrirano modeliranje. .8–4 °C from 2000-2100 (IPCC. 2007). Furthermore. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 219 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Project GENESIS: groundwater and dependent ecosystems – new scientific and technical basis for assessing climate change and land-use impacts on groundwater systems Projekt GENESIS: podzemna voda i zavisni ekosustavi – nova znanstvena i tehni~ka osnova za procjenu klimatskih promjena i utjecaja kori{tenja zemlji{ta na sustave podzemnih voda Zoran Naki} Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. zagreba~ki vodonosni sustav Groundwater resources are facing increasing pressure from water uses and contamination by diffuse (e.g. industry). Veze izme|u radnih paketa u projektu GENESIS. shifts in precipitation patterns and snow cover.4. Slika 1. The future climate change scenarios suggest that global average temperature will increase by 1. groundwater pollution and lowering of groundwater levels in some areas resulted in negative impacts on quality and quantity status of groundwater dependent ecosystems (GDE).g. Pierottijeva 6. This will result in increases in temperature. Linkages between work packages in the GENESIS project. land-use impact.

J. Chen.– Off. The Zagreb aquifer system has been selected as one of the test sites for the GENESIS project work purposes. e. has been divided into seven work packages. Eur. 110 p. 27. S.– Off. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Solomon. D. Characterisation of the spatial-temporal nature of groundwater flow and transport of pollutants is supported by the modelling of groundwater flow and transport through the unsaturated zone at local scales in Zagreb area. non-reactive environmental tracers 18O. Faculty of mining. as shown in the Figure 1. is responsible for providing this case study for hypotheses testing and model developments and to study impacts and threats to groundwater and GDE from land-use (WP1). To achieve understanding of transport regime of heavy metals in heterogeneous alluvial aquifers and to reconstruct the evolution of an existing plume(s) (using heavy metals as indicators of contamination) from its origin to the present state it is necessary to gain the knowledge on initial concentrations of selected heavy metals in the model domain by calculating its geochemical background concentrations (WP5).)]. However. The EU Groundwater Directive. 18 p. REFERENCES Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. EEA (2007): Climate change and water adaptation issues. Communities L 327.220 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Qin. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. . 2H and 3H. M. Averyt. integrated modeling of unsaturated and saturated zone is required by applying 1 D column model (soil-unsaturated zone) to estimate recharge rates and concentrations of solutes (heavy metals) for use in MODFLOW in local scale. J. statistical modeling is needed in order to interpolate the results of local coupled models and to create spatial distribution of parameters throughout the whole regional model domain. One of the key objectives of the GENESIS project is development of an integrated socio-hydro-economic modelling framework for selecting sustainable cost-efficient measures and management strategies to achieve the good quantitative and chemical groundwater status in an uncertain environment. numerical modelling of ground water flow and also tracer methods. with the aim to integrate preexisting and new scientific knowledge into new methods. Cambridge.L. Eur. Manning. WFD (2000/60/EC) provide means to protect aquifers from pollution and deterioration.– EEA Technical report No 2/2007. geology and petroleum engineering. M. including detail sampling of bulk samples and undisturbed samples. using Hydrus software package (WP3) and by integration of the available data on GDE in Zagreb area in the conceptual model of the aquifer system in order to estimate recharge-discharge pattern between groundwater and GDE. with the aim to solve specific issues related to the protection of groundwater and GDE. Groundwater flow characteristics are studied using statistical modelling of groundwater level fluctuations. These needs will be addressed by EU GENESIS project. NY. field measurement of hydraulic conductivity in unsaturated zone. partner institution in the project consortium. 12. K. Development of conceptual model is also provided by detailed field and laboratory research. Miller (eds. which has great influence on recharging the groundwater in this area (WP4). concepts and tools for the revision of the GWD and better management of groundwater resources. Coupling of groundwater models and socio-economic data analysis is required in order to simulate the economic impacts of different policies and management strategies in the context of diverse land-use and climate change (WP6).2000. laboratory measurements of physical and chemical properties and column leaching experiment on undisturbed samples. Marquis. USA. Acknowledgments: The study was supported by the European Community 7th Framework Project GENESIS (226536) on groundwater systems. Cambridge University Press. United Kingdom and New York. in order to verify and to improve the existing conceptual model of the Zagreb aquifer system (WP2). the new scientific basis for the revision of the GWD has been required in the articles and annexes of this directive. 22. particularly Sava river.g. The work in this 5-years project.2006. funded under the Seventh Framework Programme. In: Climate Change 2007: The Physical Science Basis.B. GWD (2006/118/EC) and the Water Framework Directive. 12. M. To couple various physical and geochemical processes in the Zagreb aquifer system.Tignor and H. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 will result in water quality and quantity changes as well as key economic activities such as tourism or agriculture. Z. which started in 2009. Communities L 372. IPCC (2007): Summary for Policymakers. To apply the results in regional scale.

kr{. Problem odre|ivanja mehanizama toka podzemne vode u kr{kim vodonosnicima le`i u slo`enom re`imu toka kod kojega dolazi u pitanje tradicionalni Darcyev zakon. jer pouzdanost modela prvenstveno ovisi o pouzdanosti ulaznih parametara. predstavljaju tek parametar lokalnoga zna~enja za kojega je mala vjerojatnost da predstavlja zna~ajke cijeloga sustava. jer s obzirom na raznolikost sredina kroz koje se odvija tok (matriks. Priprema numeri~koga modela i njegova kalibracija ~esto predstavljaju 50 do 70 posto ukupnoga vremena modeliranja. Stoga. Po~etna raspodjela razina podzemne vode kreira se na osnovi podataka o izmjerenim razinama podzemne vode u piezometrima za odre|eni dan (po~etni dan u simulaciji). pri ~emu treba te`iti {to ve}em pribli`enju stvarnom sustavu ili kako bi to Albert Einstein rekao: “Sve treba pojednostaviti koliko je god to mogu}e. To~nost rezultata uvelike ovisi o diskretizaciji prostora i vremena. stabilnost rje{enja s optimalnim vremenskim korakom. hidrogeolo{ki parametri vodonosnoga sustava i uvjeti na njegovim granicama. bez obzira koliko bio slo`en. groundwater Numeri~ki model. Tri glavna koraka u razvoju konceptualnoga modela su: odre|ivanje klju~nih mehanizama toka podzemne vode. jer rezultati kasnijih obrada: matemati~kog modeliranja. Numeri~ki modeli su alat za rje{avanje problema. Priprema numeri~koga modela zahtijeva odabir domene modela. Ova faza modeliranja vrlo je zahtjevna. pukotine i kanali) mo`e se pretpostaviti i pojava turbulentnoga toka u odre|enim uvjetima. bilo uzdu`no ili oboje. podzemna voda Key words: numerical model. Faza prikupljanja podataka je ujedno i prva pote{ko}a modeliranja toka podzemne vode u kr{kom vodonosniku. minimaliziranje numeri~ke disperzije. nikad ne mo`e opisati vodonosni sustav bez odstupanja od stvarnih fizi~kih procesa koji se u njemu odvijaju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 221 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problematika numeri~koga modeliranja toka podzemne vode u kr{u Issues in numerical modeling of groundwater flow in karst Jelena Parlov Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Generalno. 10 000 Zagreb. simulacija i optimizacija. ali ne vi{e od toga!”. Hidrogeolo{ki parametri. Kada se istjecanje iz kr{koga vodonosnika odvija kroz izvor zapa`eno je stvaranje “valovitoga” vodnog lica. Oni u velikoj mjeri utje~u na krajnje rezultate nestacionarnih simulacija dok kod stacionarnih simulacija nemaju zna~ajniju ulogu. ali se s time paralelno pove}ava vrijeme izvo|enja ra~unalnih operacija. podaci o izvorima. Upravo je ograni~eni broj podataka o prostornom smje{taju pukotina i kanala. Konceptualnim modelom se na pojednostavljen na~in opisuju svojstva prirodnoga sustava. koje su posebno izra`ene u izrazito heterogenim i anizotropnim sredinama kao {to su to kr{ki vodonosnici. ~ak i ako su odre|ivani laboratorijski ili na temelju pokusnoga crpljenja. minimaliziranje ra~unalnih zahtjeva za memorijom i vremenom potrebnim za izvo|enje ra~unalnih operacija. niti pak to~ni odgovori za nedovoljno definirane probleme. Sveu~ili{te u Zagrebu. Model treba biti pojednostavljena slika stvarnoga sustava. ne mogu biti bolji nego {to to dopu{ta kakvo}a ulaznih podataka. no ne i samo rje{enje. karst. Druga. odre|ivanje po~etnih i grani~nih uvjeta. glavni problem. bilo popre~no. Tre}a faza u procesu numeri~kog modeliranja je razvoj konceptualnoga modela. i to vrlo zna~ajna faza. i uspostavljanje radnih okvira modela (veli~inu i tip modela). te pripremu ostalih ulaznih podataka. Svako numeri~ko modeliranje po~inje prikupljanjem ulaznih podataka potrebnih za opis promatranoga vodonosnog sustava. kao i o njihovoj hidrauli~koj vodljivosti i me|usobnoj povezanosti. diskretizaciju prostora i vremena. Valovitost se javlja kao posljedica privilegiranoga toka kroz pukotine i kanale. razvoj pojednostavljenja i pretpostavki koje omogu}avaju analizu stvarnoga problema. jer uklju~uje tuma~enje i spajanje velikoga broja razli~itih informacija s prethodnim iskustvom u sliku koju je mogu}e numeri~ki analizirati. koju . te ih se prilago|ava zahtjevima numeri~koga modela. Pierottijeva 6. Hrvatska Klju~ne rije~i: numeri~ki model. to~nost rezultata raste smanjenjem veli~ine mre`e (grida) odnosno smanjenjem vremenskoga koraka.4. Po~etni uvjeti opisuju raspodjelu razina podzemne vode. Prostorna i vremenska diskretizacija mo`e se odabrati optimaliziranjem sljede}ih ciljeva: pove}anje rezolucije mre`e na podru~jima od ve}eg interesa (u blizini izvora i glavnih pukotina ili kanala). kao i veli~ina prostora potrebnoga za pohranu podataka. zdencima i piezometrima. Provjeri ulaznih podataka potrebno je posvetiti odgovaraju}u pozornost. je analiza pouzdanosti ulaznih podataka. osnovni ulazni podaci potrebni za izradu numeri~koga modela su geometrija prirodnoga sustava. Naime. korisnik modela mora uvijek razumjeti posljedice pojednostavljenja i pretpostavki. Dobar konceptualni model klju~ je uspje{noga modeliranja i malo je vjerojatno da u procesu razvoja prvi konceptualni model bude i posljednji.

odnosno oni koji nisu zadovoljili kalibracijske kriterije slu`e kao smjernice za prikupljanje novih podataka. koli~ine crpljenja podzemne vode) smatraju sigurnim podacima. Modeli koji nisu pouzdani. uskladi{tenje. Nesigurnim podacima smatraju se oni za koje ne postoje dovoljno detaljna mjerenja (hidrauli~ka vodljivost. organiziranje i analiziranje tih podataka. nedostatka dovoljnoga broja opa`a~kih mjesta razine podzemne vode. bolje shva}anje uvjeta u stvarnom sustavu. slo`enosti granica. Op}enito postoji pet osnovnih tipova pogre{aka. Ulazni podaci modela mogu se podijeliti na pouzdane i nepouzdane parametre pri ~emu je variranje nepouzdanih parametara prvi korak u procesu kalibracije. te pogre{no definiranih granica. Sustavno mijenjanje svih parametara naj~e{}e je gubitak vremena. jesu li pogre{ke u kalibraciji posljedica pogre{ke u bilanci mase ili pogre{nih parametara kori{tenih u modelu. Testiranje jednoga parametra ~esto je br`i i bolji put. . Za kalibraciju treba koristiti sve dostupne informacije. Analiza odgovora modela daje razinu nesigurnosti predvi|anja modela i raspon neujedna~enosti kalibriranih ulaznih podataka. I na kraju. Pod pojmom variranje u opravdanim rasponima podrazumijeva se variranje parametara unutar mjerenih ili vjerojatnih vrijednosti. Verifikacija modela je proces u kojem se ispituje predstavlja li kalibrirani model stvarni sustav. Cilj analize modela variranjem vrijednosti nesigurnih ulaznih parametara je da se prika`e odgovor modela za razli~ite vrijednosti tih parametara. Osim analize variranjem parametara mo`e se provesti i analiza variranjem diskretizacije prostora (grid). Rezultati takvih analiza mogu ukazati da ponekad kalibrirani podaci nisu jednozna~ni. Najosnovnija analiza na temelju koje se odre|uju pogre{ke u modelu je analiza mjerenih i simuliranih razina podzemnih voda. iz tih saznanja numeri~kim modelom uspije opisati sustav koji je blizak stvarnosti. Numeri~ke gre{ke obi~no su zaokru`ivanje vrijednosti na odre|eni broj decimala i gre{ke uzrokovane numeri~kim rasipavanjem. te na heterogenost sustava koja nije poznata ili koju nije mogu}e odrediti u numeri~kom modelu. ina~e se ne mo`e sa sigurno{}u re}i. najbolje je kad je pogre{ka bilance mase manja od 2 posto. Numeri~ko modeliranje zahtijeva veliku koli~inu podataka i informacija o sustavu. te da se predvidi reakcija tih sustava u slu~aju promjene uvjeta u njima. gre{ke mjerenja. Interpretacija predvi|anja modelom treba uklju~iti znanja ste~ena modeliranjem koja }e odrediti gdje je model manje. stoga je neophodna njegova provjera.222 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U tom slu~aju neophodne su ponovne analize ili pak dodatni terenski podaci. te bolje shva}anje mehanizama koji upravljaju tokom podzemne vode. Predvi|anja numeri~kim modelom ~esto se smatraju glavnim ciljem modeliranja. pa stoga i poti~e prikupljanje. efektivna poroznost) dok se mjereni parametri (vodostaji. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 je posebno te{ko odrediti zbog. u ve}ini slu~ajeva. Postoje samo oni koji su pouzdani za predvi|anje i oni koji to nisu. odnose se na pogre{no unesene podatke. U osnovi. Uspje{no kali- briran model nije u svim slu~ajevima i pouzdan za precizna predvi|anja. Matemati~ke ili gre{ke ra~unalnoga koda. iako modeliranje mo`e imati i druge svrhe osim predvi|anja pona{anja sustava. a gdje vi{e to~an. Provjera modela u najve}oj mjeri odnosi se na nesigurne ulazne podatke. Svrha modela naj~e{}e odre|uje razinu prihvatljive pogre{ke koja naj~e{}e ovisi o heterogenosti sustava. obrada i analiza tih podataka daje nova saznanja o sustavu. Ne postoje nekorisni modeli. broju i to~nosti mjerenih vrijednosti i sli~no. naj~e{}e u slu~ajevima kad ra~unalni program ne raspola`e mogu}nostima grafi~kih i statisti~kih prikaza rezultata ili lo{ega poimanja o~ekivanih rezultata. konceptualne koje uklju~uju pogre{ke nedovoljno definiranih mehanizama sustava. ne samo mjerene vrijednosti razina podzemnih voda. onda ti podaci omogu}uju da se shvati dinamika sustava. omogu}uju pobolj{anje konceptualizacije stvarnoga sustava. ve} i podatke o ukupnoj bilanci mase. Pogre{ke ulaznih podataka. koli~ina dotjecanja i otjecanja. pogre{ke u tuma~enju do kojih dolazi zbog nerazumijevanja rezultata. Ako se pak. kao {to su primjerice dotjecanje/otjecanje iz cijeloga sustava. Kalibriranje modela predstavlja proces variranja nesigurnih ulaznih podataka modela u opravdanim rasponima tako dugo dok se ne postigne zadovoljavaju}e poklapanje mjerenih podataka i izra~unatih vrijednosti. Ve} samo prikupljanje. kao i stupanj nesigurnosti u predvi|anju.

Figure 1.4. contaminant transport model. Hrvatska Klju~ne rije~i: odlagali{te otpada Jaku{evec. 3/2002 i 6/2002 (ispravak)) kao potencijalno u`e vodoza{titno podru~je “^rnkovec” koje treba tretirati kao II. model transporta zaga|ivala. 10 000. VGO Grad Zagreb. S obzirom na izrazito visoke vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti zagreba~kog vodonosnika. 10000. Zagreb. Zagreb. Hrvatska Hrvatske vode. zonu za{tite. Proposition of water protection area “^rnkovec“. Prijedlog vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec“. U modelu su simulirani mehanizmi advekcije i mehani~ke disperzije. Slika 1. Andrea Ba~ani1 & Renata Kola~evi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Taj prostor definiran je Odlukom o dono{enju Prostornog plana Zagreba~ke `upanije (Glasnik Zagreba~ke `upanije br. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. wellfield “^rnkovec” Model transporta zaga|ivala kreiran je za potrebe procjene recentnog prevladavaju}eg smjera gibanja zaga|ivala s podru~ja odlagali{ta otpada Jaku{evec (RGN fakultet. Pierottijeva 6. advekcijski transport zaga|ivala predstavlja dominantan mehanizam. . Ulica Grada Vukovara 220. a s ciljem procjene potencijalne ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” koji obuhva}a vodocrpili{te Kosnica i ^rnkovec (u`a lokacija). vodocrpili{te “^rnkovec” Key words: waste repository Jaku{evec. 2009). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 223 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Modeliranje transporta zaga|ivala u zagreba~kom vodonosniku u svrhu procjene ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec“ Modeling of contaminant transport in Zagreb aquifer in order to assess pollution risks to reserved area of wellfield “^rnkovec“ Kristijan Posavec1.

Mehanizam difuzije ne dolazi u zna~ajnijoj mjeri do izra`aja zbog velikih brzina toka podzemne vode koje su posljedica kako visokih vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti tako i visokih hidrauli~kih gradijenata u blizini rijeke Save. bilo suprotno Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske i neodgovorno s aspekta strate{ke vrijednosti podzemne vode. gdje se isti~e da za{tita izvori{ne zone “^rnkovec” mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora te da se treba planski {tititi od svih postoje}ih i potencijalnih objekata/zahvata izvora zaga|enja.d. Institut IGH d. a koji dominantno utje~u na razine podzemne vode zagreba~kog vodonosnika. do 2008.d. Naime. kadmija. Reaktivni transport koji uklju~uje geokemijske i biolo{ke reakcije nije simuliran jer ti mehanizmi ne utje~u zna~ajnije na sam smjer gibanja oblaka zaga|ivala. dok su svi ostali pokazatelji odre|eni u koncentracijama ispod MDK. a pogotovo ne mjereni terenski dokazi. dok se na preostalom prostoru predla`e preuzimanje granice potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja crpili{ta “^rnkovec”. (2006): Ispitivanja u svrhu novelacije polo`aja vodozahvata crpili{ta ^rnkovec. a koji ovisi o trajanju niskog. dok se s udaljavanjem od odlagali{ta bilo prema istoku ili prema jugu koncentracije zna~ajno smanjuju. RGN fakultet (2009): Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa one~i{}enja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpili{ta “^rnkovec”. koji bi opravdali napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. a koja je odre|ena u okviru va`e}e prostorno planske dokumentacije (Sl. Uzimaju}i u obzir rezultate svih analiza koje su provedene u sklopu istra`ivanja u ovom radu kao i rezultate prethodnih istra`ivanja. (2009): Izvedba piezometara na podru~ju crpili{ta “^rnkovec”. srednjih i niskih vodostaja Save. odnose se na isklju~ivanje vodocrpili{ta ^rnkovec (u`a lokacija) iz daljnjih razmatranja pro{irenja vodocrpili{ta te usmjeravanje razvoja cjelokupnog vodocrpili{ta na vodocrpili{te Kosnica na podru~ju izme|u rijeke Save i “Zagreba~ke obilaznice”. evidentno je da se podzemna voda. Stoga se novelacija rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” predla`e isklju~ivo na prostoru na kojem se postoje}a granica potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec” preklapa s III. a s njome i oblak zaga|ivala. Analizom rezultata {estogodi{nje simulacije zaklju~uje se da je transport oblaka zaga|ivala dominantno u smjeru jugoistoka i istoka. a koja bi zna~ajno promijenila postoje}u sliku rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. a analize kakvo}e podzemne vode 16 fizikalno-kemijskih i 4 mikrobiolo{ka parametra pokazale su pove}ane koncentracije mangana na 5 i amonija na jednom piezometru. godine. U nastavku radova (Institut IGH d. Zna~ajna je ~injenica da se koncentracija zaga|ivala u podzemnoj vodi s po~etnih 1000 mg/l zadanih na podru~ju odlagali{ta otpada Jaku{evec ve} kod naselja Mi~evec smanjila na oko 50 mg/l. To ukazuje da ve} i samo simulacija mehanizma mehani~ke disperzije. Rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” prethodno je analiziran u studiji me|uutjecaja rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” i predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb (EKONERG.5 do 2 km) od odlagali{ta otpada Jaku{evec. 1). U prilog tome tako|er ide i ~injenica da zagreba~ki vodonosni sustav spada u strate{ke zalihe podzemnih voda Hrvatske prema Strategiji upravljanja vodama (“Narodne novine broj” 91/08). Elektroprojekt d. godine u radovima Elektroprojekta d. 2004). ~ine trajanja visokih.. Nadalje je istra`ivan 2006. Zagreb. Zagreb. ekstremne koncentracije indikatora zaga|enja. Iznimno je va`no istaknuti i da je rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” podru~je s najdebljim naslagama na podru~ju cijelog zagreba~kog vodonosnika. LITERATURA EKONERG (2004): Studija me|uutjecaja Prostornim planom Zagreba~ke `upanije predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb i vodocrpili{ta ^rnkovec. . Ovakvu tendenciju gibanja prema Savi i od Save ima i oblak zaga|ivala pa mo`emo re}i da se na samom podru~ju odlagali{ta Jaku{evec oblak zaga|ivala “ziba” u smjerovima sjeveroistoka i jugoistoka.d. i 2007. Stoga bi napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” prije terenskih istra`ivanja i ispitivanja te kontinuiranog pra}enja kakvo}e podzemne vode koja se do danas nisu sprovela na 75% povr{ine postoje}eg rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. a dominantno odnosno prevladavaju}e rezultanto gibanje je u smjeru jugoistoka i istoka. u prvom redu mangana i `eljeza. Iz rezultata dosada{njih analiza smjerova gibanja podzemne vode temeljenih na kartama ekvipotencijala za niske. srednje i visoke vode. srednjeg i visokog vodostaja Save.d. Elektroprojekt d. koji te`i disperzirati ili ra{iriti zaga|ivalo u svim smjerovima du` advektivnog puta i smanjiti koncentraciju zaga|ivala. a kojom se simulirao i klju~an element trajanja visokih. giba u smjeru juga za vrijeme visokih vodostaja Save. dovodi do zna~ajnog smanjenja koncentracije ve} na malim udaljenostima (oko 1. Zagreb. zatim olova. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dok zna~ajnu ulogu ima i mehani~ka disperzija zbog izra`ene heterogenosti vodonosnika. No te karte daju sliku jednog trenutka u vremenu pa nije mogu}e utvrditi veli~inu pomaka oblaka zaga|ivala u pojedinom smjeru. u smjeru istoka i jugoistoka za vrijeme srednjih te u smjeru istoka i sjeveroistoka za vrijeme niskih vodostaja Save.d. (2007): Studijski i vodoistra`ni radovi na utvr|ivanju optimalnog rje{enja razvoja crpili{ta ^rnkovec. arsena i amonijaka prisutne su samo u piezometrima neposredno nizvodno od odlagali{ta Jaku{evec. Hidrauli~ka situacija je na ovom podru~ju takva da se za vrijeme niskih voda odnosno niskih vodostaja Save podzemna voda giba u smjeru Save dok se za vrijeme visokih voda giba od Save prema zaobalju. Rje{enja koja su predlo`ena. 2009) izvedeno je 7 novih piezometara u priljevnom podru~ju vodocrpili{ta Velika Gorica. U tu svrhu je provedena simulacija transporta u razdoblju od 2003. a {to potvr|uju i rezultati provedene analize podataka o kakvo}i podzemne vode. srednjih i niskih vodostaja Save. Zagreb. zaklju~uje se da ne postoje dovoljno ~vrsti modelski. Klju~an element u identifikaciji prevladavaju}eg smjera gibanja s obzirom na dominantno prisutan advekcijski mehanizam transporta zaga|ivala.224 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. zonom za{tite vodocrpili{ta Kosnice (Slu`beni glasnik Grada Velike Gorice 15/04) i Velike Gorice (zone za{tite prihva}ene su od strane stru~nog povjerenstva i kao takve idu na usvajanje na @upanijsku skup{tinu).

. Figure 1. 2007). 51 000 Rijeka. Hrvatska (jrubinic@gradri.4. priobalje. pa i prostor na kome se podzemne vode ~esto javljaju na povr{ini – u vidu istjecanja kr{kih izvora. porast razine mora). Jama je lijevkastog oblika. priobalnih izvori{ta i vodonosnike koji povremeno ili stalno zaslanjuju. Vukovarska 35. To je prostor najintenzivnijih komunikacija kr{kih vodonosnika s morem. Seawater intrusion into Bubic jama at the end of the year 1990. seawater intrusion. kori{tenje voda Key words: karst spring.hr) 2 Hrvatske vode. water use U kr{u je priobalna zona definirana zonom utjecaja kolebanja plime i oseke (FORD & WILLIAMS. Bubi} jama je jedno od takvih izvori{ta koje povremeno zaslanjuju. udaljena 200 m od korita Boljun~ice. zaslanjenje. Stoga je sigurno da }e se rje{enja osiguranja vode za razli~ite vidove kori{tenja u skoroj budu}nosti tra`iti i u ve}em kori{tenju uvjetno re~eno “problemati~nijih” vodnih resursa u kr{u. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{ki izvor. Nalazi se u Plominskom zaljevu. Emina 5. V. a s druge strane zbog izra`enih hidrauli~kih promjena upravo na tom prostoru. dimenzija na Slika 1. Intenzivni procesi litoralizacije. cosastal area. uz zapa`ene negativne op}e trendove vezane uz prirodne procese (opadanja koli~ina oborina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 225 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mehanizmi zaslanjenja priobalnih kr{kih izvori{ta – primjer Bubi} jame The mechanism of seawater intrusion into coastal karst springs – example of Bubi} jama Josip Rubini}1 & Ivana Gabri}2 1 Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. Zaslanjenje Bubi} jame krajem ljeta 1990. velik broj priobalnih kr{kih izvora povremeno ili stalno zaslanjuje. uslo`njavaju okvir gospodarenja priobalnim kr{kim vodnim resursima. protoka i razina podzemnih voda.C. a ~esto je potaknut i precrpljivanjem vodonosnika. VGO Dalmatinskih slivova. s kojim u situacijama manjih dotoka komunicira more. S jedne strane zbog osjetljive ravnote`e slane i slatke vode u takvim priobalnim kr{kim vodonosnicima. 21 000 Split. Intenzitet takvih zaslanjenja u ovisnosti je o otvorenosti komunikacija njihova vodonosnika s morem. sa sve vi{e potro{a~a i one~i{}iva~a na uskom priobalnom podru~ju.

2007b). ve} pojava intenzivnih oborina nakon dugotrajnijih su{nih razdoblja (Slika 1). D. naraste i do preko 2000 mg/l.37 i 7. njihovo je kori{tenje mogu}e na na~in da se kriti~no razdoblje pove}anih saliniteta prebrodi privremenim zahvatom iz nekog od zamjenskih izvori{ta koje u uvjetima pove}anja dotoka ne zaslanjuje. U samo radu su detaljnije analizirani mehanizmi zaslanjenja. koji se u uobi~ajenim hidrolo{kim prilikama kre}e u rasponu izme|u 6 i 20 mg/l. Od 1969. g.226 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Tijekom spomenutih razdoblja prekomjerno zaslanjivanje registrirano je svake godine (RUBINI].–1992. u uvjetima izazvanim pregra|ivanjem korita bujice Boljun~ica. s prakti~ki laboratorijskim opitom prilikom situacije u 2007. Slika 2. kloridi su se vratili u normalu nakon 4–5 dana od njihove pojave.g. ~ime se pribli`ava podatku od oko 100 l/s na koliko je procijenjen njen minimalni kapacitet. (2007): Karst Hydrogeology and Geomorphology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 povr{ini cca 60 x 40 m i ukupne dubine oko 25 m. Planira se i pove}anje njezinog kori{tenja – s jedne strane za osiguranje vode za planirani objekt TE Plomin 3. (2007a): Temeljna hidrologija. Seawater intrusion event in October 2007.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci.800 mg/l. g. ~ak i 8. s prosjekom od 1. Dno je na koti od 15. Rijeka. i za TE Plomin 2 s prosje~nim godi{njim crpljenjem od oko 23 l/s. a kojom prilikom je do{lo i do prodora mora u samo pregra|eno korito (RUBINI]. g. 20 str. Nakon 15-tak godina bez pojave zaslanjenja. a razine vode u normalnim uvjetima eksploatacije osciliraju u rasponu 0. (2007b): Izvori{te Bubi} jama – Hidrolo{ka analiza pojave zaslanjenja u listopadu 2007. LITERATURA FORD. g. Situacija zaslanjenja u listopadu 2007. ono je ponovno zabilje`eno po~etkom listopada 2007. te 1988. & WILLIAMS.. U eksploataciji su zaslanjenja registrirana u dvama ciklusima – tijekom 1971. dobro primijenjenom strategijom odslanjivanja (crpljenje zaslanjene vode iz jame umjesto nekada uobi~ajenog pa i vi{emjese~nog ~ekanja da se jama sama odslani). te potiskivanja zaslanjene vode iz rubnih dijelova vodonosnika u smjeru najmanjih hidrauli~kih otpora.. Rijeka.16 m n. Zabilje`ene pojave zaslanjivanja voda Bubi} jame.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. te najve}im srednjim mjese~nim crpljenjima od 31. P.98 m n.m.. a njihovo odslanjivanje je mogu}e ubrzati pove}anim crpljenjima. 562 p. No. Respektiraju}i uzroke pojave zaslanjenja (nagla promjena hidrauli~kih uvjeta). a pri precrpljivanju za potrebe izgradnje novog dimnjaka 1988.3 m ispod razine mora. kao i odslanjenja priobalnih kr{kih izvora. pokazale su da se pri upravljanjima resursima s povremenim zaslanjenjima mora voditi ra~una o mehanizmu zaslanjivanja – da li do njega dolazi zbog precrpljivanja na vodozahvatu ili kao posljedica sloma ravnote`e slane i slatke vode u uvjetima naglog nailaska ve}ih voda nakon dugotrajno su{nih razdoblja. Provedenim analizama utvr|eno je da u do sada uobi~ajenim eksploatacijskim uvjetima naj~e{}i uzrok zaslanjenja nije sni`enje razine vode u Bubi} jami. problem su povremene pojave zaslanjenja kada sadr`aj klorida. RUBINI]. 267 str. od 2000. a to je kroz samu jamu. Chichester.3 l/s. . J. Prva postupna pove}anja sadr`aja klorida zapa`ena ve} pri probnim crpljenjima. i prijedlog novelacije hidrolo{kog monitoringa.m.– Wiley. a s druge strane i za osiguranje vodoopskrbnih potreba Vodovoda Labin. kao posljedica precrpljivanja jame. koristi se kao zahvat vode za TE Plomin 1. U takvim inducira- nim uvjetima kloridi su porasli s prethodno stabiliziranih oko 12 mg/l na 1080 mg/l (Slika 2). 2007a). podizanjem razine vode u kanalu a time i u vodonosniku i samoj Bubi} jami za oko 60 cm. Figure 2. J.–76. Tom prilikom dolazi do naglih promjena hidrauli~kih prilika u podzemlju. g. vodni resursi i sedimentacijski procesi na utjecajnom podru~ju TE Plomin. Ukoliko se radi o izvorima koji imaju nagla{en ovaj drugi mehanizam zaslanjivanja. RUBINI].

3) vode s povi{enim sadr`ajem sulfata i 4) hidrokarbonatne vode. Ovo je jedan od najve}ih mineralnih izvora u Europi s minimalnom izda{nosti Qmin=3. Jeovo-Kordi}i. Sva ova vrela se nalaze s lijeve strane Tihaljine. jer vode kod kojih je sadr`aj sulfata ve}i od 200 mg/l. kvantitet (izda{nost) i pravci cirkulacije podzemnih voda. jer se pojedina vrela koriste u svrhu vodosnabdijevanja (Vrio{tica-Vitina. podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su prisutne i u susjednim terenima Hrvatske kao {to su izvori Norin. {to zna~i da im je prihranjivanje. kao {to su Krupa-Kordi}i. Ovi izvori se naj~e{}e pojavljuju na navla~nom (tektonskom) kontaktu vapnenaca i dolomita mezozoika na eocenski fli{. Jak{enica. kroz koje vode cirkuliraju na svom putu do pojavljivanja na povr{ini terena. Ustani~ka 11. Crno Oko-@itomisli}i i Li{tica nemaju nikada u toku godine mineralizaciju ve}u od 1 g/l.com) Klju~ne rije~i: kr{ Zapadne Hercegovine. ima mineralizaciju ve}u od 1 g/l tokom cijele hidrolo{ke godine sa sadr`ajem sulfata >400 mg/l (maksimum 634 mg/l).. br. Sarajevo. Arape Mlin. 1983). waters with high content of sulphates. mineral sulphate graundwaters. Razlog niskog stupnja istra`enosti jest ograni~ena primjena ovih voda. porijeklo sulfata Key wards: karst of Western Herzegovina. Mineralne sulfatne podzemne vode u kr{u Zapadne Hercegovine su nedovoljno istra`ene. Studenac-Mostar. uzvodno od izvora Klokun i sva su uzlaznog tipa. Akviferi mineralnih i povremeno mineralnih sulfatnih voda i voda s povi{enim sadr`ajem sulfata su vapnenci i dolomiti trijaske. periodical mineral sulphate graundwaters. tj. Vakuf.6 m3/s (SLI[KOVI] et al. ~ija je voda uvijek mineralna. akumuliranje. Ilid`a. Osim navedenih izvora. Nezdravica. Kajtazovina). 33/87 i 13/91). vrela: Veliki i Mali Praporac. Neki od izvora ovog podru~ja. U ovom podru~ju postoje 4 vrste podzemnih kr{kih voda: 1) mineralne sulfatne vode. Modro Oko u odre|enim periodima godine imaju sadr`aj sulfata ve}i od 500 mg/l. Modro Oko i Butina. Studenci – Vakuf i Studenci – Kajtazovina. Grabovo vrelo. povremeno mineralne sulfatne vode. Izvori Ne~ista – Kordi}i. najve}i je broj stalnih i povremenih vrela. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 227 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sulfatne kr{ke podzemne vode Zapadne Hercegovine. Istra`ivanja ovih voda su naj~e{}e vr{ena u svrhu regionalnih hidrogeolo{kih istra`ivanja. Ustanovljeno da je izvor Klokun-Klobuk jedini. Podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su bolje istra`ene od mineralnih. ne mogu se koristiti za javno vodosnabdijevanje. pra`njenje i hidrauli~ki mehanizam sli~an izvoru Klokun. Vrelo Nena~ je samo jednom analizirano i prema ovoj analizi voda je mineralna. Izvori s najve}im sadr`ajem sulfata i mineralizacijom su koncentrirani s lijeve strane Tihaljine od izvori{ta do Klobuka. Ve}i sadr`aj sulfata pokazuju oni izvori koji imaju manje oscilacije izda{nosti u toku hidrolo{ke godine (izuzetak predstavlja vrelo Vakuf-Studenci). ve} su to hidrokarbonatne vode. 2) povremeno mineralne sulfatne vode. Klokun. prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e (Sl. koja nemaju povi{en sadr`aj sulfata. Crno vrelo-Grabovica.4. mineralne sulfatne podzemne vode. 2/92) primjenjuje kao republi~ki propis. Za razliku od prethodnih. kao {to je izrada OHGK. 1:100. tako da prema uobi~ajenim hidrogeolo{kim klasifikacijama pripadaju povremeno mineralnim vodama te su isti u ovom radu tako tretirani. tipi~ni kr{ki izvor (HCO3-Ca tip vode).000 i izrada Elaborata o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda BiH te je u odre|enoj mjeri poznat njihov kemijski sastav. Studena~ka vrela-Vrilo. genesis of sulphates Izvori s povi{enim sadr`ajem sulfata su rijetkost u holokr{kim terenima Vanjskih Dinarida. jurske i kredne starosti. Grudsko vrelo i izvor Pe} Mlini – vrelo Tihaljine. ali povremeno ili stalno imaju povi{en sadr`aj SO42– iona (>100 mg/l). {to je razlog da i njihova mineralizacija tada bude ve}a od 1 g/l. Bosnia and Herzegovina Natalija Samard`i} Federalni zavod za geologiju. list RBiH. dok je sami izvor rijeke Tihaljine niskomineralni. Razlog za ovo jesu niskomineralne vode Vrlike. Takva su npr. Ovakvi izvori se pojavljuju u Zapadnoj Hercegovini od Neretve preko Ljubu{kog do Gruda i [irokog Brijega. list SFRJ. Bu}alo-Kordi}i. Vrio{tica – Vitina. Bosna i Hercegovina Sulphate karstic groundwaters of Western Herzegovina. BiH (natalijasamardzic@yahoo. Studenci – Vrilo. a koji se prema Zakonu o primjenjivanju i preuzimanju saveznih propisa (Sl. s niskim sadr`ajem sulfata. br. koja ponire u Drinovcima i pojav- . dok ve}ina kr{kih izvora to nema. Sulfati u ovim vodama vode porijeklo od klastita permo – trijasa u kojima su prisutni gips i anhidrit. vode s povi{enim sadr`ajem sulfata.

. dok vrelo Li{tice karakterizira ne{to manji sadr`aj sulfata u odnosu na prethodno spomenuta dva vrela. (1983): Elaborat o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda u pukotinskim i karstno – pukotinskim stijenskim masama BiH-e. koje poniru na ponorima u ovim poljima i pojavljuju se na navedenom vrelu. M. Vakuf i Kajtazovina. Pretpostavljeno je da sulfati na izvorima u Hrvatskoj – Norin. akumuliranja i formiranja fizi~ko-kemijskih karakteristika voda. Sli~na po sadr`aju i oscilacijama sulfata su i vrela Arape Mlin i Crno Oko-@itomisli}. tj. po sadr`aju sulfata. cirkulacije. Mlade i Trebi`ata i navedenih izvora. LITERATURA SLI[KOVI].– Geoin`enjering. kao i druge niskomineralne vode Imotskog i Bekijskog polja (Grudskog polja). Mlade i Trebi`ata. kao i istodobnim uzorkovanjem. {to bi trebalo utvrditi bojenjem ponora u koritu ovih vodotoka. ova vrela odlikuje vrlo sli~an sadr`aj sulfata te se mo`e pretpostaviti da ista imaju sli~ne uvjete prihranjivanja. odnosno analiziranjem fizi~ko-kemijskog sastava povr{inskih voda Tihaljine. Sarajevo. Ostaje otvoreno pitanje za{to vrelo Vakuf-Studenci ima znatno ujedna~eniju izda{nost u odnosu na druga vrela Vitine i Studenaca. & PETRINA. TAHIROVI]. jer je njihov sadr`aj manji na vrelu Li{tice nego na druga dva vrela. . u korelaciji su s vrelom Vrio{tica-Vitina. osim ako se rijeka Li{tica ne oboga}uje sulfatima du` toka. Poniru}e vode Li{tice nisu jedini izvor sulfata na Crnom Oku i Arape Mlinu.228 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. u svim hidrolo{kim uvjetima. Klokun i Modro Oko poti~u od poniru}ih voda Tihaljine. I. F. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ljuje se na izvoru Tihaljine. Porijeklo sulfata na vrelima u neposrednom slivu Neretve – Crno Oko i Arape Mlin se djelimi~no mo`e vezati za poniru}e vode rijeke Li{tice koja sadr`i sulfate. Izvori u Studencima – Vrilo. a ~ije vode se gube na ponorima u jugoisto~nom dijelu Mostarskog blata i pojavljuju na ovim izvorima.

filiti. srednjobosanskog {kriljavog gorja na jugozapadu i sarajevsko-zeni~kog limni~kog bazena na sjeveroistoku (Sl. CO2 Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku je formirano u sredi{njim Dinaridima Bosne i Hercegovine. a sekundarni karbonati anizika (SKOPLJAK & BA[AGI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 229 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Prilog poznavanju geneze mineralnih voda u Kiseljaku kod Sarajeva Contribution to knowledge the genesis of mineral water in Kiseljak near Sarajevo Ferid Skopljak Federalni zavod za geologiju.000 .4. Situational position of deposits of mineral water in Kiseljak. Preko permskih naslaga kontinuirano se talo`e pje{~enjaci. pje{~enjaci (3Pz). CO2 Key words: Permian. konglomerati sa ulo{cima pje{~enjaka i glinaca. trijas. prema podacima crpljenja zde- Slika 1. Preko karbonata srednjeg trijasa su u Kiseljaku talo`ene aluvijalne naslage (al). BiH (fskopljak@yahoo. Triassic. strukturno tektonske jedinice. na kontaktu dvije. Sarajevo. glinci i lapori donjeg trijasa (T1) koji navi{e prelaze u dolomite i vapnence srednjeg trijasa anizika (T21). Pojave izvora mineralne vode su linijski raspore|ene du` busova~kog razloma koji se pru`a od Ilid`e na jugoistoku do Busova~e na sjeverozapadu (KATZER. U gra|i le`i{ta su kloritsko-sericitsko-kvarcni {kriljci. geolo{ki u mnogo ~emu razli~ite. su prete`no nepropusne stijene ~ija se propusnost pove}ava u zoni busova~kog rasjeda. Ustani~ka br. 1919). Situacioni polo`aj le`i{ta mineralne vode u Kiseljaku. 2007). preko kojih su diskordantno talo`ene limni~ke naslage srednje-gornjeg miocena (M2. Paleozojski metamorfiti i vulkaniti. te izljevi i proboji kvarcporfirita (?q) silur-devona preko kojih su diskordantno talo`ene naslage gornjeg perma (P3) u ~ijem sastavu su bre~asti vapnenci. mineral water. a na sjeverozapadu su na njih navu~ene naslage fli{a gornje krede (K2).000 Figure 1. M 1: 500.com) Klju~ne rije~i: perm.3). te laporoviti vapnenci sa slojevima i le}ama gipsa. Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku pripada hidrogeokemijskoj oblasti mineralnih i termomineralnih voda jugozapadnog oboda sarajevsko-zeni~kog basena. Propusnost stijena sekundarnog akvifera. M 1: 500. 11. mineralna voda. Ilid`a. Primarni akvifer mineralnih voda su klastiti i evaporiti perma. kao i naslage donjeg trijasa i gornje krede.1).

– Glasnik zemalj. ZERBE. Sarajevo.). Hydrogeological profile terrain in the deposits of mineral water in Kiseljak. 3. B-2 (june 1983.79. Figure 2. dijagrami mije{anja.1´10–5 m/s. LITERATURA KATZER. B-4 (04. doti~e u sekundarni akvifer i isti~e na izvorima. Slika 3. du` busova~kog rasjeda. najvjerovatnije. (1919): K poznavanju mineralnih vrela Bosne.– Institut za geologiju Gra|. 2007). nastao u katalizi djelovanjem SiO2 na karbonate u dubljim dijelovima zemljine kore. mje{avina dvije ili vi{e voda razli~ite mineralizacije.) naca u Kiseljaku.02. Voda je. Mije{anje voda je u zoni sekundarnog akvifera i na ve}im dubinama bez uticaja suvremenih klimatskih faktora. B-4 (01. Na intenzivno mije{anje voda ukazuju visok odnos Ca/Sr=821. Muzeja BiH. 4.). Zemaljska {tamparija.77 i Ca/SO4=1. (2007): Analiza mineralne vode bunara B-4 u Kiseljaku.0 TU (ZERBE.1983. Hidrogeolo{ki profil terena u le`i{tu mineralnih voda u Kiseljaku. Genetic chart Sulin for mineral water in Kiseljak. H. (2007): Za{tita izvori{ta mineralne vode “Sarajevski kiseljak” u Kiseljaku.05. Usljed visokog tlaka u primarnom akviferu mineralna voda ascendentno. & BA[AGI].230 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. P-2 Podgaj (11. mineralizacije oko 3250 mg/l i sadr`aja CO2 oko 3500 mg/l. M. gdje su kvarcporfiri probili paleozojske tvorevine. SKOPLJAK. ima srednje vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti Ksr = 5. fakulteta Sarajevo. Figure 3. Taunusstein-Njema~ka.). Genetski grafikon Sulina za mineralne vode u Kiseljaku. te sadr`aj tricija 3H=6. Voda je atmosferskog porijekla. Na/Cl=4.1967.0 °C.08´10–3 m2/s i asr = 5.04´10–3 m2/dan. Mineralna voda je HCO3-SO4-Ca-Na tipa. Mineralna voda i uglji~ni dioksid u njima imaju razli~ito porijeklo (sl. Legenda/Legend: 1. . transmisivnosti Tsr = 6.9 l/s. F. najvjerovatnije. F.04. 2. 191–264.– Institut Fresenius. Uglji~ni dioksid je.2003. termometamorfan. Bilansne rezerve mineralne vode u le`i{tu Kiseljak iznose Q = 46. usporenom cirkulacijom descendira u primarni akvifer gdje se oboga}uje sa CO2 i mineralnim tvarima.3). Mije{anje mineralnih voda sa obi~nim vodama u aluvionu nije registrirano. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. temperature oko 11.

Pojava trasera utvr|ena je na ve}ini izvora kao u prethodnom trasiranju. godine.4. Underground connections from year 1974. 1). upu{ten u aktivni ponor oko 200 m nizvodno od Bikine jame (DUKARI] & STROJ. Trasiranjem je tako|er utvr|en smjer djela ponorne vode sjevernog kraka Gacke prema kaptiranom izvoru Novljanska @rnovnica. koja je presje~ena Velebitskom hidrogeolo{kom barijerom (PAVI^I]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 231 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Usporedba rezultata trasiranja ponorne zone sjevernog kraka Gacke kod Oto~ca Comparison of the Gacka river northern branch sinking area tracing tests results Andrej Stroj. pogotovo u smjeru izvora {ireg podru~ja Jurjevske @rnovnice.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. Prilikom ranijeg trasiranja prema Jurjevskoj @rnovnici utvr|ena je vrlo velika brzina od 14. 2004. [irina podru~ja istjecanja trasera predstavljala je iznena|enje (BIONDI] & GOATTI. Sachsova 2. Lika Key words: tracing test. 1997). 1976). koji se koristi za javnu vodoopskrbu podru~ja Novog Vinodolskog i Crikvenice. 1). kr{. 10 000 Zagreb. uz izuzetak izvora Cesarica. i 2004. zbog nepovoljnih uvjeta na prethodnoj lokaciji. Sl. godine izvedeno je prvo trasiranje ponora Bikina jama uz sjeverni krak Gacke kod Oto~ca (BIONDI] & GOATTI. godine obavljeno je novo trasiranje iste ponorne zone. Mladen Kuhta & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. podzemna vodna veza. 1975). underground flow path. Pojava trasera utvr|ena je na vrlo {irokom podru~ju od Novljanske @rnovnice na sjeveru do Cesarice na jugu (Sl. pogotovo u pogledu utvr|ene veze prema izvoru Cesarica. Rezultati novijeg trasiranja zna~ajno se razlikuju od rezultata prethodnog prema vrijednostima prividnih brzina podzemnih tokova. . dye tracing tests. and 2004.stroj@hgi-cgs. Prethodno novelaciji za{titnih zona Novljanske @rnovnice u skladu s novim Pravil- nikom (NN 55/02). Utvr|ene podzemne vodne veze trasiranjima 1974. Traser je prilikom ovog trasiranja. Figure 1. Lika karst region 1974.38 Slika 1. 2004). Hrvatska (andrej. {to je u kona~nici rezultiralo i ne{to u`om zonom istjecanja (Tablica 1.

0156 akt.5–3. (1997): Hydrogeological Evaluation of Water Retaining Properties of the Kosinj Reservoir (Lika.0204 0.8 40. & GOATTI.5–4. tj. 11.0254 0.61 0.0 4. vp (cm/s) 3.6 39. (2) Klenovica (3) Kozica (4) Jurjevo (5) Jurjevska @.16 1. Table 1.0082 Kmax (mg/l) akt. I prema ostalim izvorima postoje znatne razlike u prividnim brzinama.77 – – 14. godine.28 3.– Fond.9 29.8 33. slijedio izra`eniji vodni val. BIONDI]. i 2004. knj.– 4.3 26. Zagreb.1 35. Comparison of dye tracing results obtained in year 1974.7 26.38 7.0125 0.005 Kmax(mg/l) 18. (2004): Trasiranje tokova podzemne vode u svrhu definiranja granice sliva izvori{ta Novljanske @rnovnice.0 32. Izvor Udaljenost (km) 1974. 1. ugljen Tepla (1) Novljanska @.0284 0.0–2.51 0 2. dok je 2004. Croatia). PAVI^I]. Skopje. & GOATTI.84 0 0. 5782. 50/2. A. . ugljen 0. 11. (6) Duboka (7) @dralova (8) Donja Klada (9) Starigrad (10) Stinica (11) Jablanac (12) Ba~vica (13) Cesarica (14) 41.7 35.57 1.4 40. (1975): Bojenje ponora Gacke kod Oto~ca. Razlike u hidrolo{kim prilikama nakon upu{tanja trasera. dok je tijekom novog trasiranja iznosila 2.5 2.2 20. HGI. 1–14. dok.84 cm/s.0 – 2.232 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.31 2. A.9 29. Croat.6 26.6 40.– Geol.001 0.0006 0. vp (cm/s) 0 3.0219 0. uspor izazvan infiltracijom oborina na podru~ju izme|u ponora i priobalja vjerojatno je bio glavni uzrok navedenih razlika u prividnim brzinama. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. uz razliku da je u danima nakon upu{tanja trasera 1974.4 39. Zagreb. uz izuzetak brzina u smjeru Novljanske @rnovnice koje su relativno su sli~ne.0006 0. (1976): Hidrogeolo{ke prilike ponornih zona rijeka Like i Gacke i njihove podzemne veze s izvorima u Hrvatskom Primorju. vodostaj Gacke bio u opadanju.38 14.001 0. ugljen 0.28 3.– Fond str. 289–298.52 2. 41.005 0. Zagreb. LITERATURA BIONDI]. B. Usporedni prikaz rezultata trasiranja 1974.3 30. and 2004. F. str. V.97 7.0 cm/s.18 – 0 1. 2004.1 33.84 2. 1974.1 35. Jugoslavenski simpozij o hidrogeologiji i in`enjerskoj geologiji. DUKARI].3 26.77 6.7 35. dok.6 31.0 29. & STROJ. V.1 26.005 0.3 26.4 26. 2004.5 0. HGI.58 2.6 40.004 0.0414 akt. Hidrolo{ke prilike tijekom oba trasiranja imala su zna~ajke vodnijeg razdoblja. B.4 26.

10 000 Zagreb. Pedrovica i . Velike promjene u re`imu sedimentacije na prostoru karbonatne platforme po~inju u srednjem eocenu. pa niz kontinetsku padinu do bazenskog dna. Trajanje emerzijske faze je promjenjivo od podru~ja do podru~ja. da su neki dijelovi eocenskih naslaga transgresivno talo`eni na razli~ite dijelove kredne podloge. Talo`e se bazenski turbiditi. Istre. sastoji se od slijeda karbonatnih i siliciklasti~nih naslaga koje su talo`ene nakon prekida u sedimentaciji izme|u senona do donjeg eocena. kontinetskom padinom i bazenskim dnom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 233 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Karbonatne i klasti~ne naslage paleogena u Istri (geolo{ki i hidrogeo{ki prikaz) Paleogene clastic and carbonate rocks of Istria Peninsula (Croatia): geological and hydrogeological account Marko [parica1.. “naslage s rakovicama”. 1996). Sedimenti ove jedinice lokalno su prisutni i talo`eni tijekom donjeg eocena (ipres) u najni`im dijelovima paleoreljefa.bacani@rgn. 2. Croatia Litostratigrafski sastav eocenske sukcesije u Istri.sparica@hgi-cgs. Pojednostavljeno. Hrvatska (andrea. b) s gravity flows sedimentima u bazi c) u erozijskoj diskordanciji na naslagama platformskih karbonata (MARIN^I] et al. 4. fli{ke naslage se pojavljuju u tri temeljna odnosa prema naslagama podine: a) u kontinuiranom talo`enju na platformskim karbonatima podloge. hidrogeologija. Na podru~ju Istre i istarskog zale|a. Geometrija i fiziografija sedimentacijskog prostora i do danas je u osnovi sa~uvala primarno obilje`je pirinejske tektonike. “prelazne naslage” i gornji dio formacije kojeg izgra|uju masivni hemipelagi~ki bioturbirani lapori (~lan “Globigerinski lapori”). Sedimentacija fli{a je posljedica zna~ajnih geotektonskih promjena u podru~jima platformskih karbonata. jugozapadne Slovenije. koje naj~e{}e izgra|uju sekvencije Bouma tipa. Hrvatska Key words: regional geology. Ovi lapori su posljednji litofacijes koji je talo`en dosada{njim mehanizmom sedimentacije “sloja na sloj” jer se na ovoj vremenskoj razini po~inju mijenjati mehanizmi sedimentacije i zapo~inje talo`enje fli{a turbiditskim tokovima. pirinejskih tangencijalnih tektonskih pokreta. U tom razdoblju je sedimentirano 300–350 m naslaga. Sachsova 2. 2000). Hrvatskog Primorja i Dalmacije sve do Boke Kotorske u Crnoj Gori. U vr{nim dijelovima fli{ke sukcesije u podru~ju Pi}anj. hidrogeology. 10 000 Zagreb. sastoje se od slijeda od pet litostratigrafskih cjelina u rangu formacije: 1. Vrijeme talo`enja je srednji-gornji lutet. alveolinski. Talo`enje fli{a po~inje kad su ste~eni uvjeti za njegovu sedimentaciju.jadranskim priobaljem i nekim otocima: od okolice Trsta u Italiji. To su razvijena fiziografija bazena s formiranim {elfom.. Formacija “Foraminiferski vapnenci” izgra|ena je od karbonatnih litostratigrafskih tipova: miliolidni. Formacija “Fli{” je sastavni dio velikoga talo`nog prostora koji se protezao isto~no. Sedimentacija fli{a u Istri obuhva}a relativno kra}e geolo{ko razdoblje od gornjeg luteta do gornjeg eocena (mo`da donjeg oligocena?). Andrea Ba~ani2 & Vibor Novak1 1 Croatian Geological Survey. Na veli~inu ovih tektonskih destrukcija kao i geometriju novog prostora sedimentacije upu}uju duboke strukturne promjene koje su zahvatile i Moho-diskontinutet. Formacija “Prelazni slojevi” odlagana je u okoli{u plitkog i dubokog mora. tako se fli{ mo`e shvatiti kao sintektonski sediment. 3. Mo`e se re}i da je ukupan talo`ni prostor fli{a imao oblik korita (grabe) poput epikontientalnog o`iljka povezanog na jugoistoku s oceanom Thetys. Fli{ se pojavljuje na istovjetnom stratigrafskom nivou podloge. Istra. Sastoje se od slatkovodnih do braki~nih i lagunarnih sedimenata s ugljenom. {to je u svezi s vremenom aktivnosti pirinejske tangencijalne tektonske faze (eocen-oligocen). Donji dio stupa naslaga izgra|uju glinoviti vapnenci ~lana zvanog raznim nazivima: “gomoljasti vapnenci”. Formacija “Liburnijske naslage”. numulitni i diskociklinski vapnenci koji su u normalnom superpozicijskom slijedu. University of Zagreb. {to je razlogom. Geology and Petroleum Engineering.4. “vapnenci s glaukonitom”.hr) 2 Faculty of Mining. Pierottijeva 6.hr) Klju~ne rije~i: regionalna geologija. 5. Karakterizira ih osciliraju}a ingresija. Budu}i da je prinos detritusa pristizao u novostvoreni bazen iz sjeveroisto~nih okopnjenih podru~ja do {elfa. Talo`eni su od “ipres/luteta do srednjeg i gornjeg luteta ([PARICA et al. fli{ki su litofacijesi i fli{u lateralni faciesi raspore|eni zonarno u kontinuiranom talo`enju paralelno s du`om osi bazena. U karbonatnoj platformi ugiba se koritasta depresija “dinarskog” pru`anja (okomito na globalni tangencijalni stres). Istria. Croatia (marko. djelovanjem tzv. Formacija “Fli{oidni sedimenti” (“Semifli{”).

jer iako se nalaze u specifi~nom klasti~no-karbonatnom stijenskom kompleksu. koji zavr{avaju s izmjenom slojeva bre~a. Italia.. U hidrogeolo{kom smislu je od svih navedenih formacija fli{ svakako najzna~ajniji. [PARICA.1 do 1 l/s.234 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. A. povr{inskih tokova i ponora na kontaktu s karbonatnim naslagama. S. po~inje progradacijski proces koji se manifestira talo`enjem sve debljih Tb i Tc intervala. vrelo nikada nije presu{ilo i uvijek je istog kapaciteta. Dubrovnik. Me|utim. Ova. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Gra~i{}e. BERGANT. Trieste. Guida alle escursioni. fli{ kao cjelina za sebe je vrlo heterogen i sastoji se od u~estale izmjene litolo{kih ~lanova razli~itih geolo{kih osobitosti.. escursione B 3. & UHMAN. 253–258. na kojima voda gravitacijski istje~e preko nepropusne podloge. Naj~e{}e su to vrela silaznog tipa razli~itog kapaciteta od 0. pje{~enjaka i lapora bez izra`enih sedimentnih struktura i tekstura koje su ina~e karakteristi~ne za fli{. G. oni su od zna~aja za lokalnu vodoopskrbu manjih mjesta. . odnosno regresivni facijes fli{a. 19–22 svibnja 1999. A.. S. Po svemu sude}i pojava ovog “semifli{kog” litofacijesa ozna~ava vertikalnu granicu fli{a. LITERATURA [PARICA. Od izvora ve}eg kapaciteta u fli{u Istre svakako treba spomenuti vrelo Momjan. A. Registrirani su brojni izvori ~ija je pojava vezana za kontakt dobro propusne karbonatne sekvencije i siliciklasti~ne nepropusne podloge. sedimentological and ichnological analyses. (1996): The Eeocene flysc of the Istria Peninsula in Croatia and Slovenija: regional. (2000): Il flysc eocenico dell’ Istria. Koper. za fli{ku sredinu velika izda{nost mo`e se protuma~iti blizinom tektonske zone “Bujske antiklinale” tj. HAJEK-TADESSE. {to ote`ava mjerenje izda{nosti. Hrvatska konferencija o vodama. Prema usmenim informacijama mje{tana iz naselja Momjan. (1999): Hidrogeolo{ke zna~ajke fli{a Istre na primjeru izvora Momjan. neotekonskom aktivno{}u poreme}ene fli{ke naslage (BA^ANI & [PARICA. V. jer svojim prostornim polo`ajem odre|uje hidrogeolo{ke odnose na podru~ju Istre. Na podru~ju sjeverne i sredi{nje Istre dobro propusne stijene unutar fli{kih naslaga su karbonatne sekvencije ~ije se debljine kre}u od 0. 281– 283. TUNIS. MARIN^I].– 2.– Anals for Istrian and Mediterranean Studies. Prostiranje karbontnih sekvencija mo`e biti vi{e desetaka km². tektonski predisponiranim putevima podzemne vode iz okr{ene karbonatne podloge kroz relativno tanke. BA^ANI. Procijenjena izda{nost ovog vrela je izme|u 5 i 10 l/s u su{nom razdoblju.. Vodne pojave vezane za fli{ Istre zaslu`uju pa`nju s hidrogeolo{kog aspekta. M. koji se u izu~avanju regionalnih hidrogeolo{kih odnosa kr{kh podru~ja smatra nepropusnom sredinom. Prema tome u regionalnim odnosima fli{ je nepropusna stijena u odnosu na karbonatne naslage. 80°Riunione Estiva. M. DROBNE. On predstavlja barijeru kretanju podzemne vode kroz karbonatne stijene i svojom nepropusno{}u omogu}ava pojavu izvora. K. konglomerata. M. 9/96 139–156. & BA^ANI. stratigraphic. 1999). koji postupno prelazi u “molasoidnu” sedimentaciju. Voda izbija kroz nekoliko pukotina.. TUNIS G. & [PARICA. koje je vezano za kontakt nepropusnih lapora siliciklasti~ne sekvencije i dobro propusnih krupnozrnatih konglomerata kabonatne sekvenci- je.2 do 10 m.

Slika 1. Hrvatska Hrvatske vode. Kako morfolo{ki. Tihomir Frangen1. pokusno crpljenje. Glavno je mjesto izviranja smje{teno u {pilji. hidrogeologija. Izvor u vrijeme niskih razina podzem- nih voda (RPV) presu{uje. a cijelo izvori{te sastoji se od oko 100 m {iroke zone (depresije) u kojoj se nalazi ve}i broj pukotina i sufozijskih udubljenja. Zdravko Brajkovi}2 & Kosta Urumovi}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Trends in groundwater level during 2009 (minimum daily levels). pumping test. a manjim dijelom od litolo{ki heterogenih naslaga gornje jure (IVANOVI] et al. and minute based turbidity. cave.. tako i prema re`imu istjecanja. temperature i EC vrijednosti. (minimalne dnevne razine). dok pri vi{ima iz njega izvire cijela rijeka ^ikola (na samom izvoru ponekad istje~e vi{e m3/s). Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. Slijev ovog izvora smje{ten je u planini Svilaji. 1977). Kretanje razine podzemne vode tijekom 2009. Hrvatska Key words: karst. blizu Drni{a. hydrogeology. . pokusno crpljenje sa satnim razinama podzemne vode i minutne promjene mutno}e. 21 000 Split. and pumping test with hourly groundwater levels. Smje{ten je uz sjeveroisto~ni rub kr{kog Petrovog polja.4. Figure 1. temperature and EC values. Sachsova 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 235 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pokusno crpljenje i kretanje razina podzemne vode u eksploatacijskim zdencima na kr{kom izvoru rijeke ^ikole Pumping test and groundwater level fluctuations of the extraction wells on the karst spring of the ^ikola River Josip Terzi}1. ovaj je izvor izrazito kr{kih zna~ajki. {pilja. 10 000 Zagreb. Croatia Izvor kr{ke rijeke ^ikole nalazi se u sjevernoj Dalmaciji. tipi~nom terenu kr{kih Dinarida koji je u najve}oj mjeri izgra|en od okr{enih vapnenaca i bre~a s proslojcima dolomita donjo i gornjokredne starosti. Vukovarska 35.

PLAN^I]. godini. pa je odlu~eno da se upravo takav pokus obavi u vrijeme niskih RPV na kraju su{nog razdoblja. (1983): Tehni~ki izvje{taj o pokusnom crpljenju izvora ^ikole u 1983. T. M. K.m. Kada se taj utjecaj stabilizirao. M. G.) da bi u sljede}im satima do{lo do naglog skoka. neobjavljeno. pa se ne}e mo}i koristiti minutna rezolucija kretanja RPV.10.22 m n. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. Zagreb. (oko 18 m iznad po~etne razine).10.. MARKOVI]. U jedan od zdenaca postavljen je automatski mjera~ razine tvrtke Eijkelkamp (Diver CTD). Split. [ARIN. 1) je zapo~elo nakon dugotrajno niskih RPV u gotovo idealnim uvjetima 21.m.82 m n.m. Beograd. Ronila~ki centar “Sava”. godini.18 m n. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 U neposrednom zale|u {pilje/izvora ^ikole smje{teno je javno vodocrpili{te.m. Nastavak crpljenja ubrzo je postao besmislen i pokus je prekinut. 1983). Prethodni poku{aji pokusnog crpljenja izvora ^ikole nisu izvedeni u potpunosti u skladu s planom ([ARIN. Instalirani kapaciteti crpki u vodocrpili{tu su ukupno oko 240 L/s. [ARIN.– HGICGS. (1977): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. na kojoj se voda pojavljuje na ulazu u {pilju.236 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. u 8:00..10. {to je obavljeno uspje{no. Dio iscrpljene vode kori{ten je za vodoopskrbu.. neobjavljeno. Povremeno su uzimani uzorci vode za hidrokemijske analize.. & P[ENICA. A. U jutro 24. Postavljen je i automatski mjera~ mutno}e (Fluorometar GGUN-FL). Tehni~ko izvje{}e.. A.000. P[ENICA. Zagreb. Zdenci su izbu{eni nakon podrobnih speleolo{kih istra`ivanja (BE[ENI] et al. Pokusno crpljenje (Sl.15). Mogu}e je tek obratiti pa`nju na neznatan – ali jasan porast EC tijekom crpljenja s oko 350 na 360 mS/cm prije doprinosa novo-infiltrirane ki{e. ovaj pokus odradi do kraja u su{nom razdoblju. niti ovo pokusno crpljenje nije obavljeno kako je planirano. Postavljeni Diver CTD je ostao zaglavljen u zdencu. Tehni~ko izvje{}e. Kao najva`nija kota u ovim mjerenjima odre|ena je kota 278 m n. Dva dana nakon po~etka crpljenja u slijevu je po~ela padati jaka ki{a na koju je izvor brzo reagirao i usprkos intenzivnom crpljenju RPV se po~ela intenzivno podizati.2009.. (1988): Tehni~ki izvje{taj pokusnog crpljenja bunarskog zahvata izvora ^ikole u 1988. N. @. Ipak.m. to je manji problem jer se razine mjere i automatskim sustavom vodovoda (Sl. a vi{ak ispu{tan oko 1200 m daleko od izvora ^ikole (u blizini povremenog izvora Mala Kanjeva~a) kako bi se izbjegla recirkulacija vode – pote{ko}a primije}ena u prethodnim istra`ivanjima ([ARIN. [pilja je tada geodetski snimljena kako bi se zdencima zahvatila podzemna voda u samoj {pilji. biti }e od velike va`nosti pri planiranju crpljenja u bliskoj budu- }nosti.) pokusno je crpljenje prekinuto. niti s ovom koli~inom nije se crpilo dugo bez prekida. & SAKA^. u 9:00 (49 sati crpljenja s Q=180 L/s) sni`enje je iznosilo 2. nakon {to se RPV u zdencima gotovo dva mjeseca nije dizala iznad 270 m n.03 m iznad minimalne razine na 286. Analiza ovih rezultata i pra}enje promjena RPV tijekom 2009.7oC. IVANOVI]. i 2010. odlu~eno je da se ve} 2010. Stoga je u listopadu 2009. REFERENCE BE[ENI]. KOZARI]. M 1:100. najvjerojatnije tijekom rujna. Mutno}a je znatnije varirala u po~etku crpljenja..– Arhiv Hrvatskih voda. V. SIKIRICA. U crpnoj stanici nalaze se ~etiri bu{ena zdenca promjera 750 mm. U sljede}ih 7-8 sati utjecaj ki{e blago je podizao razinu (u 16:00 RPV je bila 266. S. Kad je nagli rast razine zapo~eo. ponajvi{e zbog vidljivog zraka u iscrpljenoj vodi (mije{anje sa zrakom u crpnom sustavu) zbog kojega su mjehuri plina prekrivali aparat.. Ipak. Nisu zamije}ene bitnije promjene kemijskog sastava vode. oko 18:20 (23. 1). .. RPV se podigla za ~ak 20. 1983 i 1988) i odre|ivanje stvarnog kapaciteta ostalo je vi{e ili manje u podru~ju procjene. (1986): Ronila~ki radovi na izvoru ^ikole. A.4 na 12.. zapo~elo pokusno crpljenje maksimalnim kapacitetom triju vodovodnih crpki (~etvrta trenutno ne radi)..10. A. 1986). Tehni~ko izvje{}e. mutno}a je bila niska (uglavnom 1-2 NTU). BROZOVI].– Arhiv HGI-CGS 145/88. spustila na 266. to~no tri dana nakon po~etka crpljenja. Nakon dva dana zapo~ela je jaka ki{a u slijevu. kada bi se trebalo obaviti desetdnevno pokusno crpljenje maksimalnom crpnom koli~inom.– Arhiv HGI-CGS 51/84. Do trenutka kada je postignuta najni`a razina – 23. temperaturu i elektroliti~ku vodljivost (EC). JURI[I]. List Drni{. Temperatura je blago rasla s 12. koji mjeri razinu. Me|utim. neobjavljeno.07 m (razina se s 268. Naime.

. PAVI^I]. J. J.4. hydrogeology. pru`anju struktura u smjeru SZ-JI i vrlo zamr{enim hidrogeolo{kim odnosima. preko vodoopskrbe i za{tite podzemnih voda. 1997). kaptirana estavela Jezerce (Sl. Uzorkovano je 28 lokacija. karst. dinaridskog kr{a. u kojem se nalazi nekoliko va`nih vodoopskrbnih objekata: kopani zdenci Bokanjac. do odvodnje prometnica i trasiranja podzemnih tokova. Ovakvi raznoliki hidrokemijski facijesi su posljedica otapanja karbonatnih stijena u podru~ju napajanja i utjecaja podzemnog prodora mora na priobalne izvore. reverznim rasjedima. uklju~uju}i podslijev Golubinke. hidrogeologija. KAPELJ. dijelovi Paga i Dugog otoka i neki manji otoci).000) najve}im dijelom obuhva}a teren u zale|u Zadra (Ravni Kotari i Bukovica). Najvi{e je pa`nje posve}eno slijevu Bokanjac-Poli~nik.. Tako je u ovoj fazi izrade tuma~a obra|eno 69 referenci. . The Zadar Sheet case study Josip Terzi}. 1976. Stru~njaci HGI-CGS. Croatia List Zadar Osnovne hidrogeolo{ke karte (OHGK) Republike Hrvatske (M 1:100. Tijekom travnja i svibnja 2004. Izmjenjuju se mezozojske karbonatne okr{ene stijene i. Na-ClHCO3 i CaMgNa-ClHCO3 tipu voda. Rad na OHGK nastavlja se na velike studijske projekte koje su ve} izradili stru~njaci Hrvatskog geolo{kog instituta (HGI-CGS) (FRITZ. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 237 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ka istra`ivanja. hidrokemija. Extraction site on estavelle Jezerce in Bokanja~ko blato. tj. Sachsova 2. kao i brojni geolozi i hidrogeolozi iz drugih institucija su na ovome podru~ju radili na raznovrsnim projektima: od klasi~nog kartiranja. Vir. 1973). 2003 i TERZI]. Taj slijev prekriva najve}i dio istra`ivanog podru~ja. upotpunjen je katastar brojnih vodnih pojava hidrokemijskim podatcima. hydrochemistry. a uzorkovane vode prema osnovnom ionskom sastavu pripadaju Ca-HCO3. 1). a zahva}a i mali dio velebitskih padina u podru~ju Paklenice. Figure 1. u regionalnom smislu nepropusne. uzvi{enja su u podru~ju sinklinala. GIS and chartography for the “Basic Hydrogeological map of Croatia” production in karst areas. priobalni izvor Golubinka i izvori/zdenci Boljkovac i Oko. Od znanstvenih spoznaja na ovome terenu treba istaknuti doktorske i magistarske disertacije koje su u ve}em ili manjem opsegu zahvatile istra`ivano podru~je (kronolo{ki): FRITZ. kr{. 1970. koji je poznat po dubokoj i intenzivnoj tektonici. a doline u podru~ju antiklinala. Hrvatska Key words: GIS. 1964 i 1978. U morfolo{kom smislu zale|e Zadra je obilje`eno blagim reljefom koji je “inverzan”. 1995. Kapta`a estavele Jezerce u Bokanja~kom blatu. 2006. MAJCEN & KOROLIJA. Projekt OHGK obra|uje hidrogeolo{ke odnose u regionalnom mjerilu. fli{ke naslage eocena. 10 000 Zagreb. manjim dijelom otoke (Ugljan. kako Slika 1. GIS i kartografija za izradu “Osnovne hidrogeolo{ke karte Republike Hrvatske” u kr{kim podru~jima.. od ~ega ~ak 38 neobjavljenih tehni~kih izvje{}a. Ante Pavi~i}. Hrvatska Klju~ne rije~i: GIS. Tamara Markovi} & Mario Doli} Hrvatski geolo{ki institut. a podru~ja su ograni~ena listovima koji prate Osnovnu geolo{ku kartu (MAJCEN et al. U modernoj hidrogeolo{koj obradi sve hidrogeolo{ke i morfolo{ke spoznaje postavljene su u jedinstvenu bazu hidrogeolo{kih podataka (BHP). Upotrebom geo-informacijskih sustava (GIS) omogu}ena je puno ve}a dinamika. dijelu tzv. I`. Primjer lista Zadar OHGK RH Hydrogeological researches. Rije~ je o kr{kom terenu. Izme|u tih sljevova nalazi se zonarna kr{ka razvodnica. 2002. Nekoliko vodoopskrbnih izvora nalazi se u malom slijevu vezanom uz fli{ku sinklinalu izme|u Ljuba~a i Islama Latinskog. Isto~no od njega nalazi se va`an vodoopskrbni slijev Turanjskog jezera u Vranskom polju. IVI^I] et al. MARKOVI]. CaMg-HCO3.

(1995): Hidrogeolo{ki uvjeti za ostvarenje akumulacija u kr{u zale|a Velebita. B. S. SOKA^.– Magistarski rad. . (1964): Hidrogeolo{ki odnosi podru~ja Nin – Poljica – Posedarje. Zagreb. [ARIN. Zagreb. & NIKLER. Kako je rije~ o GIS sustavu. REFERENCE FRITZ.. T. Rudarsko– geolo{ko–naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Tuma~ za list Zadar L 33–139. F.. (1998): Tuma~ za Osnovnu hidrogeolo{ku kartu Republike Hrvatske – listovi Split i Primo{ten.. (1976): Ravni Kotari – Bukovica.– Doktorska disertacija. on je stalno otvoren. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. MAJCEN. 220 str. Zagreb. M 1:100. ispravljen u skladu s recenzentskim naputcima. J. R. (1997): Hidrogeolo{ka studija dalmatinskih otoka. B. Zagreb.– Magistarski rad. @. Beograd. te }e i on biti periodi~ki upotpunjavan u skladu s novim spoznajama. & KOROLIJA. Drugo.000. List Zadar L 33–139. & KAPELJ... Beograd. S. (2002): Strukturni sklop {ireg podru~ja Promine u sjevernoj Dalmaciji i odraz na hidrogeolo{ke odnose. (2006): Hidrogeologija jadranskih kr{kih otoka. postoje}i tuma~ OHGK za listove Split i Primo{ten (FRITZ & KAPELJ.000.– Arhiv HGI-CGS.000. 1998) kori{ten je kao predlo`ak.– Arhiv HGICGS. M 1:100. @.– Doktorska disertacija. MARKOVI]. Tuma~ je pisan prema “Uputama za izradu OHGK” ([ARIN. (2003): Istra`ivanje pokretljivosti one~i{}enja u pokrovnim naslagama kr{kog vodonosnika na podru~ju izvora Turanjsko jezero u Vranskom polju. JAZU. MAJCEN. J. Savezni geolo{ki zavod. BIONDI]. FRITZ. Prirodoslovno matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. D. F. biti dostupan svim istra`iva~ima. TERZI]. 10/1. KAPELJ.– Institut za geol. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. FRITZ. BO@I^EVI].. 113 str. F. 93/97. Prirodoslovno – matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. B.– Arhiv HGI-CGS br. 104 str.. 1988). 1–43.– Doktorska disertacija. istra`ivanja.– Kr{ Jugosl.238 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zagreb. KOROLIJA. Beograd. J. & KAPELJ. BULJAN. (1970): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Zagreb. pa i samog tuma~a. (1988): Upute za izradu Osnovne hidrogeolo{ke karte Jugoslavije 1:100. istra`ivanja. a ovisno o novim spoznajama povremeno }e se izdavati nove verzije baza podataka. (~lanak prema doktorskoj disertaciji). Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. SINGER. A. A. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 u kartografskom pregledu tako i u analiti~koj obradi opa`anih objekata. kartografskih priloga. (1978): Hidrogeologija Ravnih Kotara i Bukovice. D. F. Tuma~ je usko povezan s bazama podataka i kartografijom. FRITZ. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.– HGI-CGS. List Zadar OHGK trenutno je spreman za recenziju nakon koje }e. Hidrogeolo{ka studija. PAVI^I]. IVI^I]. 108 str. R. L. Tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Zagreb. Institut za geol.

Broj povremenih izvora je vjerojatno vi{estruko ve}i od zabilje`enog s obzirom na geolo{ku gra|u i strukturu istra`ivanog terena.m. da li je kaptiran. BASCH. raspodjela. izda{nost. tip izvora. (1975): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. te od 401 do 500 m n. izda{nosti i nadmorskoj visini. Savezni geolo{ki zavod Beograd. Grdanjci 57.1:100. mogu se prikazati raspodjele po litostratigrafskim jedinicama. re`im istjecanja. Raspodjela ostalih izvora nije ra|ena s obzirom na njihov nedovoljan broj za statisti~ku obradu.. list Novo Mesto. 1975. Stijene gornjeg trijasa i gornje krede imaju najve}u rasprostranjenost na podru~ju Parka pa se nalaze od najmanjih nadmorskih visina ispod 200 m n. Svakom izvoru su GPS-om ubilje`ene geografske koordinate. 10 432 Bregana. pH. {to je u skladu s povr{inom litostratigrafske jedinice koja pokriva najve}i dio istra`ivanog terena-46%.– Geolo{ki zavod Ljubljana. Raspodjela gornjotrijaskih i gornjokrednih izvora prema nadmorskoj visini mo`e ukazivati na zone prihranjivanja i istjecanja iz vodonosnika.m. Taj dio istra`ivanja je zavr{en po~etkom 2008. Park prirode “@umberak – Samoborsko gorje” Key words: springs. Brojno{}u od 30% slijede ve}i izvori u klasi izda{nosti od 0. Savezni geolo{ki zavod Beograd. K. [IKI] et al. PREMRU. U. u razli~itim dijelovima godine i hidrolo{kim uvjetima pa se mjerenja fizikalno-kemijskih parametara ne mogu uspore|ivati. Raspodjela izvora po litostratigrafskim jedinicama (PLENI^AR et al. discharge regime. M. discharge and its regime. [IKI].1 l/s.m. te izvori od 501–600 m n. Takva raspodjela izvora ukazuje na dominantno lokalno dreniranje malih slivnih podru~ja u uglavnom fli{kom heterogenom vodonosniku. (1978): Osnovna geolo{ka karta SFRJ.1–1 l/s.4.m. izrazito tektoniziranim plitkim kr{kim vodonosnikom. lokalni naziv ukoliko postoji.m. Brojno{}u slijede izvori iz gornjotrijaskih naslaga gdje ih je zabilje`eno 287. and altitude Tatjana Vujnovi} Park prirode “@umberak-Samoborsko gorje”. Prema zabilje`enom re`imu istjecanja najvi{e je stalnih izvora-648.000. Svi izvori su fotografirani. A. s udjelom od 13%. broj izvora. 1:100. Sa 135 zabilje`enih izvora slijede gornjokredne karbonatne naslage koje pokrivaju 13% istra`ivanog terena. distribution. godine vidljivo je da se najve}i broj izvora (35%) nalazi unutar klase izda{nosti od 0. No. do najvi{ih dijelova iznad 1000 m n. Prema mjere- njima iz 2007.01–0. re`im istjecanja. Najve}i dio gornjotrijaskih izvora (36%) istje~e na nadmorskoj visini od 301 do 400 m n. nadmorska visina.. Hrvatska (tvujnovic@yahoo. i dijela 2008.. lithostratigraphic units. 1978) ukazuje na regionalne uvjete vodonosnika. godine s prikupljenim osnovnim podacima za 847 izvora. “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park Hidrogeolo{ka istra`ivanja podru~ja Parka prirode “@umberak-Samoborsko gorje” su se odvijala kroz nekoliko etapa od 2006. Raspodjela gornjokrednih izvora je znatno druga~ija i pokazuje najvi{e izvora (33%) na nadmorskim visinama od 601–700 m n. & HERAK.. Takva raspodjela je u skladu s o~ekivanjima prema kojima se podzemne vode dolomitnog vodonosnika prihranjuju na ve}im nadmorskim visinama. elektroliti~ka vodljivost. Po brojnosti izvora (309) prednja~i jedinica gornjokrednog fli{a iako pokriva samo 22% istra`ivanog terena. te 87 izvora nepoznatog re`ima istjecanja. izda{nosti i re`imu istjecanja.m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 239 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Izvori u Parku prirode “@umberak – Samoborsko gorje” – raspodjela po litostratigrafskim jedinicama. da li se koristi za vodoopskrbu. L38-80. te nadmorskoj visini Springs in the “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park – distribution by lithostratigraphic units. temperatura. Vodonosnik ima zna~ajno horizontalno i vertikalno rasprostiranje pa omogu}ava takvo protjecanje i istjecanje. godine do 2009. L33-79. godine.m. Na temelju postoje}ih podataka iz GIS sustava Parka je 2007. a istje~u ni`e u erozijskim bazama. LITERATURA PLENI^AR. Ve}ina od 847 iskartiranih izvora je izmjerena samo jednom. ukupno otopljene krute tvari. list Zagreb.. stratigrafska pripadnost. O. Raspodjela izvora prema izda{nosti je napravljena tek kao indikator mogu}ih koli~ina istjecanja. zasi}enost kisikom. & [IMUNI]. Najmanji udio od 2% imaju izvori kojima je izmjerena izda{nost ve}a od 10 l/s {to je u skladu s karbonatnim. re`imu istjecanja. Zabilje`eno je 112 povremenih izvora. M.000. . godine po~elo terensko rekognosciranje izvora cijelog za{ti}enog podru~ja kako bi se prikupili {to to~niji podaci za izradu karte prirodne ranjivosti. litostratigrafske jedinice. Sa 14% slijede izvori na visinama od 701–800 m n. (23%)..– Institut za geolo{ka istra`ivanja Zagreb. altitude. Izvorima kojima je bilo mogu}e izmjerena je izda{nost.com) Klju~ne rije~i: izvori.

godine. Consolidated abysm. 2007). U dnu sada{nje akumulacije stvorili su se krateri na vi{e nivoa. godine bio je period intenzivnih ki{a i akumulacija se prvi puta napunila do nivoa predvi|enog projektom. Hrvatska (miroslav. Brana i akumulacija su bile u eksploataciji 17 godina.. bozo.hr) Klju~ne rije~i: geofizi~ka istra`ivanja. 10 000 Zagreb. . Konsolidiran ponor na koti 719 m. Tada su se pojavili veliki gubici vode kroz podzemlje i akumulacije se potpuno ispraznila. Geophysical anomalies on profile near abysm. Figure 1.hr.240 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Od kraja 2002. {to su utvr|eno u geolo{koj ekspertizi (MILANOVI] at al. sve do travnja 2003.padovan@igh. Janka Raku{e 1. godine do travnja 2003.andric@igh. Geofizi~ke anomalije na profilu unjegovoj blizini. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru Geophysical investigations in the Accumulation Hammam Grouz in Algeria Miroslav Andri} & Bo`o Padovan Institut IGH. geofizi~ke metode Key words: geophysical investigations. geophysical methods Na lokaciji Hammam Grouz prva geolo{ka istra`ivanja i veliki broj bu{otina izvedeni su prije 30 godina. Zbog pove}anog hidrostatskog tlaka u akumulaciji do{lo je do uspostavljanja kretanja vode u kr{kom podzemlju. Na temelju rezultata ovih istra`ivanja izra|en je projekt izgradnje brane i akumulacije. Povr{inska glinovita za{tita je najprije popustila Slika 1.

V. Barrage Hammam Grouz. seizmi~kom refrakcijom. na mjestu fosilnog ponora na koti 719 m (Sl. LITERATURA MILANOVI]. U tu svrhu izvedena su probna geofizi~ka mjerenja s nekoliko metoda i to: seizmi~kom refleksijom. Kao zaklju~ak mo`e se konstatirati da su preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz polu~ila rezultate koji omogu}uju otkrivanje rasjeda. a 2 na udaljenosti oko 800 m ju`no od brane. Kasnije je taj ponor konsolidiran. fosilnih ponora koji se mogu aktivirati i ve}ih kanala. Figere 2. od kojih 5 u desnom boku akumulacije gdje su se otvorili ponori. Ministere des Resources en Eau. (2008): Preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru. Depth reflection section. I na refrakcijskom i na geoelektri~nom tomografskom presjeku jasno se vide anomalije koje ozna~avaju kanal kojim se voda iz ponora odvodi u podzemlje. (2007): Rapport d’Expertise. Uo~avaju se mjesta prodora termalne vode iz karbonatnih stijena u dubokom podzemlju (s dubine oko 150 m) kroz aluvijalni nanos do povr{ine dna akumulacije. Slika 1 prikazuje rezultate geofizi~kih mjerenja izvedenih na profilu blizu ponora na koti 719 m. Dubinski seizmi~ki refleksijski presjek. Agence des Barrages et Transfert.. M. P. BELI^EVI]. Da bi se mogao izraditi projekt pouzdane sanacije akumulacije Hammam Grouz potrebno je istra`iti njezino podzemlje do dubine oko 200 m dokle. Oni vodu iz akumulacije dreniraju kroz podzemlje ispod brane. Drugi ponor se otvorio na nivou 708 m. STEVANOVI] & Z. .4. 1). Zagreb. Raids of water from deep underground can be clearly seen. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 241 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. ANDRI]. po geolo{kim saznanjima. 2 je prikazan refleksijski dubinski presjek profila trasiranog oko 800 m ju`no od brane. Alger.– Fond dokumenata IGH. Na Sl. On se nalazi u zoni ve}eg termalnog izvora. geoelektri~nom tomografijom i georadarom. La partie I. Vide se prodori vode iz dubokog podzemlja. Stvaranje ovakvog tipa ponora mogu}e je i na drugim mjestima. Trasirano je 7 profila. vrlo blizu glavnog rasjeda koji ide kroz akumulaciju. se`e okr{avanje.

Slika 1.d. Iz izmjerenih vrijednosti napona (razlike potencijala) i struje. Otpornosti variraju u rasponu od 11 – 250 Wm. Mjerenje i prora~un otpornosti se ponavlja za vi{e razmaka elektroda A i B (prema potrebi se mijenja i polo`aj elektroda M i N).. . pijesak. Izmjerene su ukupno 24 sonde. Stvarne vrijednosti otpornosti dobivaju se itereativnim postupkom modeliranja slojevitog tla tako da modelu pripadaju}a teorijska krivulja najbolje odgovara mjerenim vrijednostima. Kod ove metode koristi se kolinealni simetri~ni raspored elektroda.d. {ljunak. potential difference. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geoelektri~no sondiranje. Tajnovac 1.. Geoelektri~no sondiranje Geoelektri~na mjerenja temelje se na mjerenju razlike potencijala me|u to~kama na povr{ini terena izazvane strujom poznate jakosti.. Key words: Geoelectrical sounding. litolo{ko tuma~enje tla. razlika potencijala. Figure 1.242 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Prikaz i tuma~enje rezultata istra`ivanja Geoelektri~no sondirenje izvedeno je Schlumbergerovim rasporedom elektroda sa polurazmakom strujnih elektroda (AB/2) do 215m. 2008). mogu}e je izra~unati elektri~nu otpornost prema: r = k ´ U / I. gdje su: r – otpornost. te iznimno na GS-1 troslojni. 31500 Na{ice. – modelima tla (atributi modela: debljine slojeva D(m) i otpornosti R(Wmm)). a njihovi rasporedi prikazani su dijagramom sondiranja za pojedine sonde sa: – prora~unanim vrijednostima (vi{estrukim) prividnih otpornosti. sand and gravel. Obradom rezultata mjerenja uglavnom su dobiveni ~etveroslojni modeli (13 sondi). uzimaju}i u obzir me|usobni polo`aj elektroda. Nexe grupa d. Radi}a 200. lithological interpretation of the soil. kao za pojedine tipove prikazan je na Sl. clay powder.. Histogram otpornosti sedimenata. B. Histogram otpornosti za sve sedimente. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Le`i{te pijeska i {ljunka Vukojevac The deposit of sand and gravel Vukojevac @eljko Bortek & Igor Janjatovi} Na{icecement d. – teorijskim krivuljama za dobiveni model tla. 1. k – konstanta koja ovisi o rasporedu elektroda. na spomenuti na~in dobivenu otpornost uobi~ajeno je nazivati prividnom. na 10 sondi kao peteroslojni. I – struja koja te~e preko elektroda A i B. U – napon me|u elektrodama M i N.. te na taj na~in odrediti sastav i strukturu tla (SALKOVI] et al. Histogram of resistance sediments. 31 500 Na{ice. Tako dobivenim modelima mo`e se dati litolo{ko tuma~enje. glina prah. Kako je podzemlje elektri~ki nehomogeno.

– MOHO Ltd. LITERATURA SALKOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 243 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. GS-4 i GS-17 ga nema. D. Figure 2. Odgovara drugom sloju. relativno je ujedna~ene debljine. . a najve}a dubina (7. research space Gornjak. PE[TA. Zagreb. 4. U podini povr{inskog kompleksa uglavnom glina i prah (glinoviti) s otpornostima od 11 – 36 Wm. Ova sredina interpretirana je kao jedan sloj (tre}i. @. A. Povr{inski kompleks. a na pojedinim sondama kao dva sloja (tre}i i ~etvrti. 2: 1. Dubina zalijeganja je razli~ita. 2.4. na GS-4 i GS-17 drugi i tre}i). Izdvojene su slijede}e sredine prikazane na Sl. a gradi ga humus. Serija pijesaka i {ljunaka s otpornostima od 80 – 250 Wm. Razina podzemne vode je pribli`no na koti 99 m nv. Blok dijagram le`i{ta pijeska i {ljunka. Nesaturiran je. s otpornostima uglavnom u rasponu od 20 – 60 Wm. vi{e ili manje vla`an o ~emu ovisi i otpornost. a na mjestima povi{ene otpornosti i pijesak (mogu}e {ljunka). U podini serije pijesaka i {ljunaka glina u izmjeni s prahom s otpornostima 18 – 41 Wm. Block diagram of the deposit of sand and gravel.. mje{avina gline i praha. 3. na GS-1 drugi). pa je ova sredina saturirana. Odgovara prvom sloju u modelima.. & BORTEK. BE – 628 th.5 m) registrirana ja na sondi GS-14. na sondama GS-1. (2008): Geophisical Research deposits of sand and gravel Vukojevac. rijetko se pojavljuju ve}e vrijednosti (do 190 Wm). od 29 m na GS-23 do 90 m na GS-15.

koja komunicira sa povr{inom. . To su rezerve vode koje se sporo obnavljaju. vode niskih vrijednosti saliniteta. spontani potencijal (SP). [upljikavost stijene (poroznost) i litologija mo`e se interpretirati pomo}u karota`e neutron (CNL – Compesated Neutron Log) i karota`e gusto}e formacije (CDL – Compesated Density Log). Danas je u svijetu sve ve}a potreba za pitkom i geotermalnom vodom. fizikalni pokazatelji i temperatura. raspored pukotina i njihov smjer. broja i {irine pukotina. Ispod tih akvifera na dubinama ispod 100 ili 150 m. true resistivity (Rt) Na podru~ju Hrvatske pod zemljom postoje veliki potencijali vode niskih vrijednosti saliniteta (slatke i braki~ne vode) i geotermalne vode. Ova interpretacija omogu}ava precizno postavljanje perforiranih cijevi u intervale koji }e proizvoditi vodu. Veliki su problemi sa vodom na povr{ini ali i onom vodom u podzemlju. nalazi se voda koja ne komunicira s povr{inom i ne mo`e se one~istiti. SD Istra`ivanje i proizvodnje nafte i plina. pa sve do 1700 m (a na nekim mjestima i dublje). waters of low salinity. Zagreb 10 000. Trenutno su u povoljnijem polo`aju radovi oko kori{tenja geotermalne vode koje zbog svoje {iroke primjene veoma brzo vra}aju ulo`ena sredstva. budu}i da Hrvatska jo{ uvijek ima relativno velike koli~ine jeftinije pitke povr{inske vode. To su strate{ke rezerve. koli~ina vode. jer je to za sada jo{ uvijek veoma skupa voda za pridobivanje. [ubi}eva 29. Karota`na mjerenja su relativno lagan i jeftin na~in da se utvrdi postojanje slojeva zasi}enih vodom. jer se u oba slu~aja one~i{}enja mogu lako pro{iriti. Pribli`ni salinitet vode mo`e se odrediti iz o~itanih vrijednosti otpornosti sloja zasi}enog vodom (Rv) i spontanog potencijala (SP) a debljina vodonosnih slojeva pomo}u spontanog potencijala (SP). Temperatura vode se mjeri ure|ajem za kontinuirano mjerenje temperature u bu{otini (Th). ali sa pukotinskim sistemom. dubina i rasprostiranje. otpornost stijene (Rt) Key words: well logging. Stanje u samoj bu{otini. spontaneous potential (SP). dotok vode iz sloja i vrstu stijene mo`e se snimiti u bu{otini pomo}u kamere. prirodne radioaktivnosti stijene (GR) i mikrologa (ML). a cijena te vode iz godine u godinu }e rasti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Primjena karota`nih mjerenja u odre|ivanju vode s niskim vrijednostima saliniteta u le`i{tu Application of logging measurements in determination of low salinity water in the reservoir Zoran ^ogelja & Zvonko Jeras INA. koristi se mjerenje mikrologa za preciznu interpretaciju dubinu. ali su koli~ine tih voda velike i u bliskoj budu}nosti ne postoji opasnost od njihovog iscrpljenja. Hrvatska Klju~ne rije~i: karota`a. U karbonatnim kompleksima bez primarnog poroziteta.244 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

brana) da bi se izbjegle nesre}e i {tete uzrokovane uru{avanjem. Franjo [umanovac2. Croatia 4 Department of Physics. Izvor vala nalazi se s lijeve strane profila.2 m u sredini profila. pa je oblik grafa posljedica obilaska vala oko {upljine. Kru`na {upljina polumjera r = 0. a NASSERI-MOGHADDAM et al. Germany Klju~ne rije~i: podzemna {upljina. Utjecaj {upljine vidljiv je na udaljenostima izme|u x1 i x2. GRANDJEAN et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 245 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena refrakcijske seizmi~ke metode za pronala`enje podzemne {upljine u dvoslojnom modelu Applying the refraction seismic method for detecting underground cavity in a two-layer model Tihomir Engelsfeld1. b) Rasprostiranje valnih fronti. 10 000 Zagreb. University of Zagreb. z). Faculty of Science. (2002) koriste analizu refleksije P-va- lova. first arrivals.5 & Nenad Pavin4.4. b) Propagation of wavefronts. University of Zagreb. a pripadaju}e valne fronte prikazane su na slici 1b. Refrakcijska seizmi~ka metoda tako|er se koristi u is tra`ivanju podzemnih {upljina (ENGELSFELD et al. debljine 2 m. Dresden. Na primjer. z). University of Zagreb.hr) 2 Faculty of Mining. Faculty of Science. Geology and Petroleum Engineering. Vladimir Krsti}3. Croatia 3 College for Information Technologies. eikonal equation Geofizi~ko istra`ivanje podzemnih {upljina provodi se prije po~etka gra|evinskih radova (izgradnje cesta. Figure 1. 10 000 Zagreb. z) vrijeme nailaska u to~ku (x. polo`en je iznad sloja ve}e seizmi~ke brzine (1400 m/s). v1 i v2 su seizmi~ke brzine u gornjem odnosno donjem sloju). Jednad`ba nema op}e analiti~ko rje{enje pa se koristi numeri~ko rje{avanje primjenom ra~unala prema algoritmu koji uvode QIN et al. Vremena prvih nailazaka ucrtana su u dijagram vrijeme – udaljenost (slika 1a). (2007) prou~avaju utjecaj polo`aja (dubine) i oblika {upljine na rasprostiranje povr{inskih valova.5 m nalazi se na dubini z = 1. gdje je t(x. (1992). Na udaljenost xp (vr{na to~ka) istovremeno sti`e val koji obilazi {upljinu s lijeve i val koji obilazi {upljinu s desne strane. Vrijeme prvih nailazaka ra~una se pomo}u eikonalne jednad`be: 1  ∂t   ∂t    +  = 2 n (x . gdje je q kriti~ni kut refrakcije (prema Snellovom zakonu sinq = v1/v2. mostova. Croatia (tihomir. prvi nailasci. Teorijska istra`ivanja provedena su za dvoslojni model: sloj manje seizmi~ke brzine (350 m/s). Croatia 5 Max Planck Institute for the Physics of Complex Systems. no u tu svrhu koristi se i izvor vala na suprotnoj strani profila. a v(x. ENGELSFELD et al. Brojne istra`iva~ke skupine razvijaju razli~ite seizmi~ke metode za otkrivanje podzemnih {upljina. . 10 000 Zagreb.5 1 Department of Geophysics. Prou~ava se utjecaj {upljine na prve nailaske seizmi~kih valova. z) poznata seizmi~ka brzina u to~ki (x. a) Dijagram vrijeme – udaljenost.engelsfeld@phy. 2008).. 10 000 Zagreb. Izvedeni su i matemati~ki izrazi za ra~unanje polo`aja {upljine. a) Time – distance graph. eikonalna jednad`ba Key words: underground cavity. [upljina ne propu{ta seizmi~ke valove. z )  ∂x   ∂z  2 2 (1) Slika 1. (2008) pokazali su da se pomo}u grafa vrijeme – udaljenost mo`e izra~unati polumjer {upljine izrazom 2r = (x2-x1)cosq.

PHILLIPS.5 m. NASSERI-MOGHADDAM. (2002): Détection de carrières souterraines par sismique haute résolution à Annet-sur-Marne (France).. Uo~ava se vr{na to~ka za 11. Du`inu profila 11. A. 2. Figure 2. F.. geofon (za izvore lijevo od {upljine). geofon (za izvore desno od {upljine) i 12. . T.J.– Geophysics. Glavna os valjka okomita je na pru`anje profila. Polo`aj geofona i izvora prikazan je na slici 2a. (2008): Investigation of underground cavities in a two-layer model using the refraction seismic method. ili 13. Y. OLSEN.2 m. a slika 2b prikazuje graf vijeme – udaljenost. & SCHUSTER. Izostavljeni su izvori 4 i 5 jer su preblizu geofonima 1. 441–447. [UMANOVAC. 221–231. debljine 2 m. GRANDJEAN.– Comptes Rendus Geoscience. J. Slika. & PAVIN. G. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Teorija je potvr|ena terenskim mjerenjima. 27/4. b) Dijagram vrijeme – udaljenost za terenska mjerenja. & DABAN. odnosno 24. G. CASCANTE.– Soil Dynamics and Earthquake Engineering. 300–313. a) Positions of geophones and sources. D. LUO. LITERATURA ENGELSFELD. BITRI.. [upljina je dobivena ukopavanjem cisterne (valjak polumjera baze r = 0. SENECHAL. nalazi se iznad sloja mokrog pijeska v2 = 1400 m/s. QIN..B. (1992): Finite-difference solution of the eikonal equation along expanding wavefronts. C. & HUTCHINSON. Sloj suhog pijeska v1 = 350 m/s. 57/9. Izvor vala je udarac ~eki}a o metalnu plo~u na tlu. 334/7.T. a) Raspored geofona i izvora. N.– Near Surface Geophysics.B. Q.5 m prekriva 24 geofona razmaknutih 0. A. (2007): Effects of underground cavities on Rayleigh waves–Field and numerical experiments. b) Experimentally obtained time – distance graph.246 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 478–487.. G.. G. F. 6/4..5 m) na dubinu z = 1.

Majority of the wells are directionally drilled using real time Logging While Drilling services to provide qualitative formation evaluation in a timely and cost effective manner (Figure 1). The neutron-density data. what enhances the quality of the measurements and yields an image for the structural characterisation of the field (Figure 3). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 247 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LWD – Pregled i primjer s Jadranskog mora LWD – Overview and case history from Adriatic Sea Zdravko Kosovec & Dra`en Parlov INA Naftaplin. [ubi}eva 29. The Azimuthal formation density measurements were acquired in sectors distributed azimuthally around the borehole while rotating. from arcVISION logging tool. adnVISION logging tool. Slika 1.4. reservoir characterisation. from adnVISION log- ging tool. This paper presents a detailed example of the use of the LWD services in Adriatic Sea Gas fields development. adnVISION karota`na sonda. and resistivity data. stvarno vrijeme Key words: Logging while drilling (LWD). . karakterizacija le`i{ta. Figure 1. This feature enables contact of the density sensor with the formation all the time. acquired in Real Time contribute to better control of the well trajectory in the reservoir and to complete petrophysical evaluation of the formations (Figure 2). real time Recent developments in Logging While Drilling (LWD) have been aimed at improving drilling efficiency and optimize reservoir characterisation. 10 000 Zagreb. The real time data allowed operator to optimize costs and make operational decisions much more quickly. Hrvatska Klju~ne rije~i: Mjerenje tijekom bu{enja (LWD).

Figure 3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2.248 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Image for the structural characterisation. Petrophysical evaluation. Petrofizikalna procjena. Slika za strukturnu karakterizaciju. Slika 2. Slika 3. .

2010. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). Primjer jednog takvog procesa je nazvan AAA (Anomalous Amplitude Attenuaion). i 2010. vibratori ili zra~ni topovi. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu “Vu~kovec 3D” uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. example – Vu~kovec 3D Nina Kova~i}. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. SD istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja kao i najbolji broj tragova za analizu. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjuje se novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. Programski paket 1994. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. Godine 1994. ukloniti ili zamjeniti. Table 1. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabu ra~unalnu opremu i programe po dana{njim kriterijima. OMEGA OMEGA2 Broj procesora 1 94 (cluster 37 nodes) Model procesora POWER2 XEON Brzina procesora 66MHz 3. Tablica 1. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. obrada. Ujedno. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. ali najnaprednije u to vrijeme.6GHz Diskovni prostor 40GB 20TB Radna memorija 512MB 88GB (37 nodes) . Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice postoje}ih. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. Usporedba se mo`e vidjeti u sljede}oj Tablici 1. 10 000 Zagreb. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno mo- dernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji omogu}uju nekoliko puta ve}u brzinu obrade te imaju znatno ve}i prostor za vanjsku pohranu radnih podataka. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. to je bio i te~aj 3D obrade. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske u frekventnu domenu. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. godine. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu slojeva razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. [ubi}eva 29. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. amplitude. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. amplituda. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. ali i potencijalnih le`i{ta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 249 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3D Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila.4. Temelji se na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. godine upravo u Ininom centru za obradu gdje se i dan danas takvi podaci obra|uju. radi pobolj{avanja odziva korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) s ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. processing.

v intervalna brzina. 10 000 Zagreb. Koriste}i tu metodu dubinski horizonti smje{taju se na prave pozicije i daju to~nije strukturne oblike. Kona~ni 3D dubinski migrirani volumen slu`i za daljnje petrofizikalne analize i analize ostalih atributa u ukupnom procesu karakterizacije rezervoara. U ovom primjeru prikazane su dvije metode pretvorbe vremenskih karata u dubinu: (a) jednostavno skaliranje vremenskih horizonata u dubinu sa modelom intervalnih brzina formacije. Dubinske karte pomi~u se u prostoru smje{taju}i dubinske to~ke na prave pozicije u odnosu na pozicije tih to~aka na povr{ini. pomo}u formule dz = dt*v. Pre-stack Dubinska migracija je vrlo osjetljiva na model brzina. dt jednostruko vertikalno vrijeme formacije. Za model su potrebne karte intervalnih brzina seizmi~kih valova pojedinih formacija brzina i dubinske strukturne karte tih istih formacija. Damir Taka~ & Josip Husnjak INA-Naftaplin.250 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Analize brzina prije migracije poku{avaju korigirati pozicije migracije koriste}i najbolji odnos signal-smetnja u cilju fokusiranja energije. Pobolj{ani volumen Brzina/Dubina kori{ten je za prestack i post-stak 3D migraciju. Vremenski interpretirane karte pretvaraju se u dubinu pomo}u karata brzina formacija. intervalne brzine Key words: scaling. Hrvatska Klju~ne rije~i: skaliranje. migracija. Postoji nekoliko na~ina za pretvorbu. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinsko modeliranje strukture Jihar Depth Modelling of Jihar structure Mirjana Milinovi} Kolund`i}. [ubi}eva 29. gdje je dz vertikalna debljina formacije. Pomak horizonata u podzemlju definiran je kartama azimuta pomaka kao vrijednostima vektora. migration. Kod ove metode to je jednostavna pretvorba vremena u dubinu. bez prostornih pomicanja dubinskih to~aka na prave pozicije. Izrada modela Brzina/Dubina vrlo je slo`eni iterativni proces. 3D post-stack migrirani volumen kori{ten je za korekciju ulazne interpretacije strukturno tektonskih odnosa i pobolj{anje volumena brzina/dubina. (b) migracija vremenskih karata u dubinu sa modelom intervalnih brzina na principu Snell`ovog zakona loma zraka.Upravo zbog velike ovisnosti o brzinama formacija izra|uju se detaljne analize. interval velocity Ulazni podatak za “3D-Prestack” dubinsku migraciju je postupno izgra|ivani i pobolj{avani volumen podataka iz odnosa brzina/dubina. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima.

vodljivost i magnetska permitivnost) (BRISTOW & JOL. Na dvije takve lokacije izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja dodatnih informacija o dubini i smjeru {irenja kaverni. Pokazalo se da se na tim Slika 1. – vijadukt “Gradina” Na lokaciji stupnog mjesta S3 budu}eg vijadukta “Gradina” snimljeno je 11 paralelnih presjeka.hr) Klju~ne rije~i: georadar. odnosno skup paralelnih presjeka konstantnog razmaka i pribli`no jednake duljine. kr{ Key words: ground penetrating radar (gpr).. Stjenovita masa gra|ena je od vapnenca i od kote temeljenja do dubina od oko 9. dionica [estanovac – Zagvozd Detection of fractured and cavernous zones in karstic areas using gpr: examples from highway Zagreb – Split – Dubrovnik. Na tlocrtnim prikazima jasno se uo~ava pru`anje podzemnih struktura koje su uzrokovale porast amplitude reflektiranog vala.4. duljine 10. Na dubini ve}oj od 9 metara. 2003).45–5. GPR time slice at the depth of 3. kaverna. Reflektirane valove prima antena – prijemnik i sistem ih pohranjuje u digitalnom obliku na prijenosno ra~unalo.mirkovic@igh. caverne.5 metara (MIRKOVI]. ~ime je postignuta dubina zahvata od oko 14 metara. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 251 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Detekcija pukotinskih i kavernoznih zona u kr{u upotrebom georadara: primjeri s AC Zagreb – Split – Dubrovnik. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. section [estanovac – Zagvozd Olinka Mirkovi} Institut IGH. Takvim na~inom mjerenja sistematski se prekriva istra`ivano podru~je.d. 2008a). Mjerenje je izvr{eno instrumentom RAMAC/GPR. Janka Raku{e 1. Antenom – predajnikom se u tlo oda{ilju visokofrekventni elektromagnetski valovi (25 MHz do 2 GHz).45 do 5. 10 000 Zagreb.25 metara. Dio emitirane energije reflektira se od dielektri~nih diskontinuiteta (podzemnih objekata i tla razli~itog sastava).25 m.25 metara. Hrvatska (olinka. te se omogu}uje trodimenzionalna interpolacija podataka i kreiranje tlocrtnih prikaza amplituda reflektiranih signala na razli~itim dubinama. stjenovita masa je uglavnom kompaktna ili slabo razlomljena. poligon. Primjer 1.0 metara je jako (HW) do srednje okr{ena (MW). s razmakom od 1 m. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. Figure 1. U oba ovdje prikazana ispitivanja kori{tene su antene frekvencije 200 MHz. Kombinacijom paralelnih presjeka mogu}e je dobiti 3D prikaz podzemlja na kojem se isti~u zone raspucale stjenovite mase. kontinuirani presjek podzemlja. AC Zagreb – Split – Dubrovnik u vi{e je navrata otkriveno postojanje kavernoznih zona ispod projektiranih objekata ili trase budu}e autoceste. karst Uvod Prilikom izvo|enja gra|evinskih radova na dionici [estanovac – Zagvozd. Frekvencija vala odabire se ovisno o planiranoj dubini zahvata.45 do 5. {vedskog proizvo|a~a MALA GeoScience. Presjeci su organizirani u tzv. Uvidom u rezultate ispitivanja. O metodi Osnova ove geofizi~ke metode je primjena svojstva elektromagnetskih valova da se reflektiraju ili lome na kontaktu dva materijala razli~itih elektri~kih karakteristika (di- elektri~na permitivnost. . Ispitivanje georadarom je nedestruktivna geofizi~ka metoda koja kao rezultat mjerenja daje uzdu`ni. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. Darker colours represent fractured rock mass. vidljivo je da se ispod dijela temelja stupi{ta S3 nalazi zona razlomljene i kavernozne stjenovite mase. d. Na Slici 1. te potrebnoj rezoluciji.

otkriven je speleolo{ki objekt – {pilja (Slika 2. O. 2008b). 211 p.5–7 m. . duljine 40 metara. na staciona`i od km 44+275 do km 44+305. te lociranja eventualnih neotkrivenih speleolo{kih objekata. (2008b): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje podru~ja {pilje u st. Slika 2. O. km 44+275 do km 44+305 Prilikom izvo|enja radova na trasi autoceste.). Darker colours represent fractured rock mass..5 do 7 metara. (2003): Ground Penetrating Radar in Sediments. [pilja na ispitivanom podru~ju dionice [estanovac – Zagvozd. Na prikazima su tamnije sme|om bojom istaknuta podru~ja na kojima postoji porast amplitude reflektiranog vala. Cave in the area of investigation. Slika 3. MIRKOVI].M. Na Slici 3. Special Publication.S & JOL. km 44+275 do 44+305). Figure 3. – podru~je od st. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dubinama nalazi ve}i dio anomalija koje ukazuju na pojavu kaverni.5–7 metara.– Geological Society. Primjer 2. Figure 2. gotovo od same povr{ine do dubine od oko 12 metara. Zaklju~ak Predstavljena su dva primjera ispitivanja georadarom potencijalno kavernoznih zona u kr{u. H. {to ukazuje na izrazito razlomljenu stjenovitu masu i pojavu {upljina bez ispune. Snimljeno je ukupno 25 paralelnih presjeka. s razmakom od 1 metra. GPR time slice at the depth of 5.252 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Rezultati ispitivanja su pokazali da se otkrivena kaverna pru`a ispod cijele {irine postoje}e trase. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. Na dubini od 13–14 metara vi{e nema indikacija za postojanje {upljina. MIRKOVI]. section [estanovac – Zagvozd. Pokazalo se da je ovom metodom mogu}e ustanoviti postojanje takvih zona. (2008a): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje georadarom podru~ja temelja S3 vijadukta “Gradina”). Tamnije sme|om bojom ozna~ene su zone raspucale i kavernozne stjenovite mase. C. LITERATURA BRISTOW. te dobiti informaciju o njihovoj dubini i smjeru {irenja. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. Na lokaciji otkrivene {pilje izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja informacija o njenoj dubini i smjeru {irenja. od kojih su interpolacijom dobiveni tlocrtni presjeci za razli~ite dubine (MIRKOVI].

337. & ZVOCAK. V. S. mud supported limestones without visible macrofossils or late diagenetic changes and secondary alterations are preferable ones. & MORO. DROBNE. MÁRTON et al. . 62/2. The limestones were wackestonepackstone/grainstones. Columbus u. limestones.. subtidal as well as pelagic limestones from Ist and neighbouring islands (MÁRTON & MORO. Both could appear with lamination as structural characteristic. (2008): The motion of Adria during the Late Jurassic and Cretaceous: New paleomagnetic results from stable Istria. & MORO. 2009). 2008). A. while the pelagics were mudstonespackstones. Hungary Key words: paleomagnetism. (2003): Paleomagnetic evidence for Tertiary counterclockwise rotation of Adria. Keeping in mind the above requirements. 17-23. 2003. (2009): New paleomagnetic results from imbricated Adria: Ist island and related areas. Despite similar structural and textural characteristic of sampled limestones. together with late diagenetic processes. V. According to the field observations as well as thin-section analysis. Adriatic carbonate platform Klju~ne rije~i: paleomagnetizam. Jadranska karbonatna platforma Paleomagnetic investigations of the Adriatic carbonate platform started more than 30 years ago. A.– Geologia Croatica. the amount of different particles as well as their characteristics variously influenced paleomagnetic results. paleomagnetic samples were taken from peritidal. E. the proportion of the paleo- magnetically useful samples differs form one locality to another. MORO. MÁRTON. 454. ]OSOVI]. it could be presumed that. More recently it became clear that for the purpose of paleomagnetic studies. 107–114. 10 000 Zagreb. K.4. Croatia Paleomagnetic laboratory. E. 143–156. Emõ Márton2 & Damir Buckovi}1 1 2 Department of Geology. Eötvös Loránd Geophysical Institute of Hungary. vapnenac. MÁRTON. apart from good bedding and the absence of visible karstification (MÁRTON et al. 44–53. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 253 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sedimentological characteristics of limestones and their influence on the paleomagnetic results – example form Adriatic carbonate platform Sedimentolo{ka svojstva vapnenaca i njihov utjecaj na paleomagnetske rezultate – primjer Jadranske karbonatne platforme Alan Moro1.– Tectonophysics. Horvatovac 102A.. E. The subjects of those pioneer studies were mostly weakly magnetic platform carbonates which were sampled before developments in knowledge of carbonate platforms sedimentology. University of Zagreb.. ]OSOVI]. A. Faculty of Science. 1145 Budapest.– Tectonophysics. REFERENCES MÁRTON.

do oko 200 m ispod nivoa mora te. osobito njegov dublji dio. time domain electromagnetics U okviru izrade studije (ANDRI] et al. seizmi~kom refleksijskom metodom. otkriti blok slabije razlomljene karbonatne stijene u kojoj je mogu}e projektirati i izgraditi rezervoar. 10 000 Zagreb. Hrvatska (bozo. Model elektri~nih otpornosti profila EMS-PROFIL 2. Model of electrical resistivity for profile EMS-PROFIL 2. Potom su preostali geofizi~ki radovi izvedeni u podru~ju u kojem je spomenuti blok indiciran elektromagnetskim Slika 1. Na temelju dostupnih geolo{kih rezultata trasiran je geofizi~ki profil nazvan TEST. elektromagnetsko sondiranje u vremenskoj domeni Key words: seismic methods. Geofizi~ka mjerenja provedena su s vi{e geofizi~kih metoda: seizmi~kom refrakcijskom metodom. seizmi~kom refrakcijom i geoelektri~nom tomografijom.hr) Klju~ne rije~i: seizmi~ke metode. geoelektri~nom tomografijom i elektromagnetskim sondiranjem. ako postoji. Prethodnim in`enjersko-geolo{kim kartiranjem i tektonskom analizom utvr|eno je da je istra`ivano podru~je pokriveno karbonatnim naslagama – dolomitima i vapnencima s vrlo izra`enom tektonikom. elektromagnetsko sondiranje. Geofizi~ka istra`ivanja zapo~ela su probnim mjerenjima kako bi se provjerila pouzdanost predvi|enih geofizi~kih metoda. provedena su i geofizi~ka istra`ivanja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja za izbor lokacije budu}eg LPG rezervoara u Urinju Geophysical investigations for determination of prospective LPG reservoir location in Urinj Bo`o Padovan & Miroslav Andri} Institut IGH. 1).padovan@igh. ^etvrta metoda. geoelectrical methods. Rezultati probnih mjerenja pokazali su da odabrane geofizi~ke metode mogu zna~ajno doprinijeti utvr|ivanju odnosa u podzemlju do zahtijevane dubine.254 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.andric@igh. Po njegovoj trasi izvedena su mjerenja s tri metode i to seizmi~kom plitkom refleksijom. Nakon obavljenih probnih radova pristupilo se izvo|enju kompletnog programa geofizi~kih istra`ivanja. na lokaciji rafinerije nafte u Urinju. . Od ukupno predvi|enih 11 profila. (2008)) izvodivosti podvodnih rezervoara za ukapljeni naftni plin. primijenjena je nakon {to su analizirani rezultati do tada izvedenih geofizi~kih mjerenja. Svrha im je bila istra`iti i upoznati podzemlje. geoelektri~ne metode. Rezultati elektromagnetskog sondiranja ukazali su na postojanje takvog bloka (s otporno{}u ve}om od 1000 ohmm-a) pribli`no izme|u kota –80 i –150 m (Sl. Janka Raku{e 1. Figure 1.hr. obra|eno i interpretirano najprije njih pet. Sonde su ciljano postavljene na mjesta na kojima se u podzemlju moglo o~ekivati postojanje bloka slabije razlomljene karbonatne stijene. miroslav. prije navedenim trima metodama izmjereno je.

& GRGEC. dobiveni su kona~ni rezultati na temelju kojih je izdvojeno podru~je gdje. (2008): Geofizi~ki elaborat. M. B. LITERATURA ANDRI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 255 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book sondiranjem.. vrlo vjerojatno postoji kompaktniji blok karbonatne stijene. Provjera rezultata geofizi~kih istra`ivanja obavit }e se bu{enjem. Zagreb.. E. . PADOVAN.4. Tako koncipiranim istra`ivanjem. dovoljno duboko ispod nivoa mora.– Institut IGH. PRELOGOVI]. D.

Hrvatska Klju~ne rije~i: kalibracija. [ubi}eva 29. geologija. seismic. Seizmi~ko modeliranje ide po principu “podine” – povr{ine koja predstavlja donju granicu na koju se odnose seizmi~ke brzine stijena iznad nje. 10 000 Zagreb. modeliranje Key words: calibration. Dakle. Uspostavljanje veze izme|u geologije i seizmike je klju~ni trenutak u rje{avanju geolo{ke slike podzemlja. facijesi. . U tom kontekstu mo`e do}i do razila`enja u tuma~enju geolo{kih/seizmi~kih granica sadr`anih u modelu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Povezivanje bu{otinskih sa seizmi~kim podacima Linking the well data with the seismic data Damir Taka~ & Katica Ivi~i} INA-Naftaplin. Litolo{ki sadr`aj se odra`ava amplitudnim efektima ~iji skup u kona~nici tvori seizmi~ki facijes. pa ~ak i kada odgovaraju}i zakon brzina ne postoji. modelling Suvremeno istra`ivanje nafte i plina je nezamislivo bez primjene seizmi~kih podataka.256 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. No. Prema tome. Naprednim tehnikama 3D tehnologije dolazi se to tre}e dimenzije geolo{kih tijela. a seizmi~ki model u geolo{ki model koji primijenom odgovaraju}eg modela seizmi~kih brzina dobiva i dubinsku dimenziju. seizmi~ki facijes se mo`e “transformirati” u litolo{ki facijes. geology. Premda su seizmi~ki podaci odraz geolo{kih zbivanja u podzemlju. Geolo{ko modeliranje ide po principu “krovine” – pov{ine koja predstavlja maksimalno rasprostiranje odnosne geolo{ke (litolo{ke) jedinice. Prvi korak povezivanja je kalibracija putem sintetskih seizmograma primjenom seizmi~kog vali}a na karota`u zvuka. seizmika. facies. Kalibracija se mo`e provesti i preko bilo koje karota`ne krivulje uz primjenu odgovaraju}eg zakona brzina. njihovo tuma~enje je uvijek dvojbeno. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. svi ti oblici kalibracije mogu se smatrati indirektnim povezivanjem seizmi~kih s bu{otinskim podacima s obzirom na to da su i karota`na mjerenja tako|er odraz geologije koja zahtijevaju odre|ena tuma~enja. Kalibracija se tako|er mo`e provesti i preko mjerenja VSP-a (vertikalno seizmi~ko profiliranje). uspostava veze izme|u geologije i seizmike ide putem modeliranja – uskla|ivanjem geolo{kog sa seizmi~kim modelom i obratno.

osmotic pressure (ð). LEG^EVI] & TURK. & LEG^EVI]. jedinstveno polje. environment (m/a). stupanj zrelosti ugljikovodika (BVWn). 43/2. connate water salinity (log10 Rc). Rt i Ri.– Geologija. Rt i Ri) za reinterpretaciju postoje}ih i potencijalnih rezervi ugljikovodika na naftno-plinskom polju Peti{ovci. J. salinitet konatne vode (log10 Rc). kojima je osnova SP. unified field. osmotski tlak. 1995. U ovom ~lanku su prikazani samo neki od tih parametera: akusti~na impedanca. salinitet konatane vode. Turk-Leg~evi} metoda je otvorena za sve vrste kvalitativno-kvantitativnih analiza. 2000) je teorija struna i jedinstvenog polja. 267–292. litolo{ke karakteristike. hydrocarbon maturity (BVWn). osmotski tlak (ð). zrelost ugljikovidika i water-cut za bu{otinu na plinsko-naftnom polju Peti{ovci. acoustic impedance (AI). & TURK. To zna~i mogu}nosti definiranja svakog relevantnog parametra u interpretaciji rezervoarskih karakteristika naftno-plinskoga le`i{ta.com) Klju~ne rije~i: teorija struna. Slovenia (jasna. (2000): New Access to Old Electrical Log Interpretation in Oil and Gas Wells. V. water-cut (WC) Osnova metode Turk-Leg~evi} (TURK & LEG^EVI]. 9220 Lendava.legcevic@gmail. 271–279. 3–4. akusti~ka impedancija (AI). facies (m/a). J. Nastala je kao poku{aj kvalitativno-kvantitativne interpretacije starih karota`nih mjerenja (SP. water-cut (WC) Key words: string theory. . TURK.4. V. Ljubljana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 257 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija elektrologa po Turk-Leg~evi} metodi Turk-Leg~evi} method for E-log interpretation Velimir Turk1 & Jasna Sovilj-Leg~evi}2 1 2 Nafta Geoterm. Mlinska 5. LITERATURA SOVILJ-LEG^EVI]. Ljubljana. (1995): Nov pristop interpretaciji starih elektrokarota`nih diagramov.– Rudarsko-metalur{ki zbornik.

Jihar-3 i Jihar-6. Kori{teni su algoritmi. razlo`no je izra~unati raspodjelu seizmi~kih poroziteta u le`i{tu na osnovu odnosa izme|u poroziteta i seizmi~kih prolaznih vremena (intervalnih brzina) stijena. ali i za podru~ja bez bu{otina. prolaznih vremena u matriksu i prolaznih vremena u pornom fluidu u stijenama karbonatnog ili klasti~nog tipa pomo}u Wyllie-eve jednad`be. brzi 'Sparse Spike Zero Phase' i detaljniji 'Constrained Inversion in Eignevectors Basis'. Hrvatska Klju~ne rije~i: inverzija.6 i ve}i. a akusti~ki otpori i intervalne brzine se izra~unavaju iz podataka zvuka (sonic log/transit time). Bu{otinsko mjerenje karota`e zvuka (sonic log) je poveznica izme|u seizmi~kih i geolo{kih podataka. Na osnovi interpretiranih poroziteta dobivena je karta prosje~nih poroziteta za Kuracchine Dolomite formaciju za podru~ja sa bu{otinama. interval velocity. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina i geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. strukturi le`i{ta i stratigrafskoj klasifikaciji mogu se izra~unati neke petrofizikalne karakteristike. Ako se ustanovi korelativni odnos. Rezultat inverznog modeliranja su sintetski akusti~ki otpori. [ubi}eva 29. Jihar-3 i Jihar-6 pokazuju slaganje. {to predstavlja potvrdu da se mogu okonturiti poroziteti na osnovu seizmi~kih intervalnih brzina u podru~jima bez kompleksnih strukturnih i litolo{kih odnosa. uvjetno seizmi~ke intervalne brzine. intervalne brzine ili intervalna prolazna vremena dobiveni iz seizmi~kih tragova i kalibrirani sa podacima karota`e zvuka u bu{otinama Jihar-1. Damir Taka~1 & Kre{imir Peji}1 1 INA. Koeficijenti korelacije su iznad 0. Jihar-2. reservoir characterizations Predmet ovog rada je povezivanje i prognoziranje le`i{nih i seizmi~kih svojstava na strukturi Jihar temeljeno na poznatom postupku inverzije amplitudne seizmike u seizmi~ke akusti~ke otpore. geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. tada je mogu}e predvidjeti vertikalne i bo~ne raspodjele akusti~kih svojstava pojedinih litostratigrafskih jedinica oko bu{otina i {ire ovisno o ostalim geolo{kim podacima polja. Jihar-2. Prije toga je potrebno korelirati seizmi~ke intervalne brzine i bu{otinske porozitete iz jezgre le`i{nih stijena u ciljnim formacijama. Slijede}i postupak su korelacije izme|u seizmi~kih i bu{otinskih intervalnih brzina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacije izme|u seizmi~kih akusti~kih otpora i le`i{nih svojstava Correlations between seismic interval velocities and reservoir characteristics Marija Vidovi}1. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina. Seizmi~ki podaci su amplitude u vremenu.Ako su rezultati korelacija zadovoljavaju}i. 10 000 Zagreb. tako|er se mogu prepoznati litolo{ki odnosi i izra~unati poroziteti. strukturi i stratigrafskoj raspodjeli. Kako je stupanj sli~nosti izme|u bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina zadovoljavaju}i seizmi~ki poroziteti se mogu koristiti i za prostorno predvi|anje kvalitativnih poroziteta. Exploration Department. intervalne brzine. Zaklju~ak Korelacije izme|u vrijednosti bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina i poroziteta i seizmi~kih intervalnih brzina na Kuracchine Dolomite formaciji navedenih bu{otina Jihar-1. . le`i{na svojstva Key words: inversion.258 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

259
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Handling uncertainty in the case of lateral extension of log-porosity values in a turbidity reservoir
Analiza nesigurnosti u slu~aju lateralne procjene logaritamskih vrijednosti poroznosti u le`i{tu turbiditnog podrijetla
János Geiger1, Tomislav Malvi}2,3 & Kristina Novak Zelenika3
1 2

University of Szeged, Department of Geology and Paleontology, Szeged, Hungary Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Department for Geology and Geological Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska 3 INA-Naftaplin, Sector for Geology and Reservoir Management, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Key words: Indicator formalism, Sequential Indicator Simulation, convergence, reservoir characterization, clastics, Miocene, Croatia Klju~ne rije~i: indikatorski formalizam, sekvencijske indikatorske simulacije, karakterizacija le`i{ta, klastiti, miocen, Hrvatska

The geological uncertainty can be determined through the differences between many equally probable reservoir descriptions generated using a geostatistical techniques known as stochastic simulations. Each of these realizations reproduces a prior measure of spatial continuity (covariances) and may be conditioned to honor available data. The differences between these descriptions provide indications of reservoir uncertainty due to lack of information (DEUTSCH, 2002). Sequential indicator simulation (SIS) is widely used for diagenetically controlled facies (DEUTSCH, 2002). However, the background indicator formalism can also be applied whenever the data set available has a considerable uncertainty (DEUTSCH & JOURNEL, 1997; JOURNEL & ALABERT, 1988). In case of Klostar field the number and spatial distribution of wells allowed us expecting any lateral extension of

well-log porosity to be quite uncertain (NOVAK ZELENIKA et al., 2010). Because of this prior expectation we used the indicator formalism for discretizing the original well-averaged porosity data. Applying sequential indicator simulation for six porosity cut-offs we generated one-hundred equally probable stochastic realizations for each of five different grid sizes (Fig. 1). Then the average values, the width of their probability intervals (Fig. 2) and standard deviations were calculated for the first, first two, first three, and finally for the first 100 grids. The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity.

Figure 1. E-type estimations derived from SIS for five different cell-sizes. Slika 1. E-tip procjene dobivene sekvencijskim indikatorskim simulacijama za pet razli~itih veli~ina }elije.

260
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Figure 2. Width of symmetric probability interval around E derived from SIS for five cell-sizes. Slika 2. [irina simetri~nog intervala vjerojatnosti oko E dobivenog iz sekvencijskih indikatorskih simulacija za pet razli~itih veli~ina }elije.

Figure 3. Convergence of the outer variance (variance of the means among grid points) with incresing number of realizations. Slika 3. Konvergencija vanjske varijance (varijanca srednjih vrijednosti izme|u to~aka mre`e) s pove}anjem broja realizacija.

The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity. It is an open question whether this uncertainty varies with the depositional genetic, but we demonstrated that it is the function of the grid resolution. To this there were generated 100 realizations (by repeating SIS procedure with the same parameters) for each of four different grid sizes. From these realizations we defined one hundred sets of realizations containing the first three, first four etc., first one-hundred realizations. For each sets the (1) average value, (2) the total variance, the (3) coefficient of variation and the (4) variation of the expected value were calculated. Afterwards, we decomposed the total variance into its (5) 'inner' (mean of the variances of at grid points) and (6) 'outer' (variance of the means among grid points) component for each sets of realizations. It has become clear, that according to the limit values and the speed of convergence the stochastic estimations (SIS) can

be subdivided into two groups (Fig. 3). These groups demonstrate where the change of scale can be made probable. Moreover this finding may reflect the scale of the representative elementary volume in the case of well-log porosity. It is also apparent that different numbers of realizations need for stabilizing the overall estimations when support changes.

REFERENCES
DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York. DEUTSCH, C.V. (2002): Geostatistical Reservoir Modeling.– Oxford University Press. New York, 376 p. JOURNEL, A.G. & ALABERT, F.G. (1988): Focusing on spatial connectivity of extreme valued attributed: stochastic indicator models for reservoir heterogeneities.– SPE Paper # 18324. NOVAK ZELENIKA, K., MALVIC, T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of Late-Miocene Sandstone Facies Using Indicator Kriging.– Submitted in Nafta journal, January 2010.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

261
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Define of depositional environment using neural network
Odre|ivanje talo`nog okoli{a neuronskom mre`om

Horváth Janina
Department of Geology and Paleontology, University of Szeged, H-6722, Szeged, Egyetem u. 2-6, Hungary Key words: Neural Network, pattern recognition, depositional environment Klju~ne rije~i: neuronska mre`a, prepoznavanje uzorka, talo`ni okoli{

Traditional techniques of identification of a depositional body from core data are costly and sometimes difficult to extrapolate to uncored wells. However, application of Kohonen’s Self Organized Map (abbr. SOM) (KOHONEN, 2001) approach may be regarded to be a potential method for pattern recognition problems. A combination of Indicator Kriging and SOM for log-porosity and sand content data coming from quantitative well-log interpretations is used for identifying the spatial pattern of some delta-plain sub-environments. The basic high-dimensional property fields are defined by 3D shapes of some well known depositional facieses of a particular reservoir rock body in the Algyõ Field, Hungary (GEIGER, 2003), (Fig. 1). Many parameters as log-porosity and sand content data can be used to determine lithological patterns using SOM (AKINYOKUNK et al., 2009 and

ULTSH et al., 1995). This step of method can discover spatial patterns as clusters in unstructured data set because SOM is based on clustering algorithm. However, this approach not necessarily makes sure, that the resulting disjunctive clusters can show any meaningful depositional geometry. So at last the final geometry is given using Indicator technique which uses threshold values derived from property values of clusters. (NOVAK ZELENIKA et al., 2010, in press)

REFERENCES
AKINYOKUNK, O.C., ENIKANSELU, P.A., ADEYEMO, A.B. & ADESIDA, A. (2009): Well Log interpretation model for the determination of lithology and fluid contents.– The Pacific Journal of Science and Technology, Springer.

Figure 1. 3D model of cravasse splay environments in the Algyõ delta (GEIGER, 2003). Slika 1. 3D model okoli{a naplavnih talo`ina u paleodelti polja Algyõ (GEIGER, 2003).

262
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

GEIGER, J (2003): A pannóniai újfalui (törteli) formációban levõ algyõ-delta fejlõdéstörténete – I.: Az algyõ-delta alkörnyezeteinek 3d modellezése. Part one: 3d modelling of the sub-environments of Algyo-delta. Földtani Közlöny. KOHONEN, T. (2001): Self Organized Maps – Springer, Berlin, Germany. NOVAK ZELENIKA, K., MALVI], T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of the late miocene sandstone facies using indicator kriging.– Nafta, Zagreb, in press.

ULTSCH, A., KORUS, D. & WEHRMANN, A. (1995): Neural networks and their rules for classification in marine geology, Raum und Zeit in Umweltinformationssystemen, 9th Intl. Symposium on Computer Science for Environmental Protection CSEP ´95, Vol. I, ed. GI-Fachausschuß 4.6 “Informatik im Umweltschutz” vol. 7, Metropolis-Verlag, Marburg.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

263
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Procjena sekvencijskim Gaussovim simulacijama le`i{nih varijabli pje{~enja~kog donjopontskoga le`i{ta nafte, polje Klo{tar, Savska depresija, Hrvatska
Estimations by sequential Gaussian simulations of reservoir variables in Early Pontian oil reservoir, Klo{tar Field, Sava Depression, Croatia
Kristina Novak Zelenika1 & Tomislav Malvi}1,2
1 2

INA-Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Klju~ne rije~i: le`i{ne varijable, pje{~enjaci, geostatistika, sekvencijske Gaussove simulacije, polje Klo{tar, Savska depresija, donji pont Key words: reservoir variables, sandstones, geostatistics, sequential Gaussian simulations, Klo{tar Field, Sava Depression, Early Pontian

Polje Klo{tar nalazi se u zapadnom dijelu Savske depresije, na jugozapadnim obroncima Moslava~ke gore. Geografski je smje{teno oko 35 kilometara isto~no od grada Zagreba, unutar i u okolici istoimenog sela Klo{tar (Sl. 1). To polje je

odabrano za geostatisti~ku analizu iz sljede}ih razloga: (a) jo{ uvijek je jedno od najve}ih naftnih i plinskih polja u Savskoj depresiji, (b) na tom polju ve} je ranije na~injen skup razli~itih geostatisti~kih procjena, (c) postoji veliki skup prikupljenih podataka koji se analiziraju u okviru rada na disertaciji prve autorice te uporabe stohasti~kih metoda kroz znanstveni projekt MZOS-a “Stratigrafska i geomatemati~ka istra`ivanja naftnogeolo{kih sustava u Hrvatskoj”. Polje Klo{tar je na sjeveru i sjeveroistoku odijeljeno od masiva Moslava~ke gore transverzalnim Sjevernim rubnim rasjedom Savske depresije. U donjem i srednjem miocenu (zaklju~no sa sarmatom) izvori materijala bili su lokalni. U panonu glavni utjecaj preuzeo je materijal donesen iz Isto~nih (metamorfnih) Alpi, prena{an turbiditnim strujama (VRBANAC et al., 2008). Na kraju, u pliocenu i kvartaru, talo`eni su uglavnom plitki jezerski, a kasnije i kopneni sedimenti. Geostatisti~ki su analizirani podatci poroznosti, dubine i debljine prikupljeni za najve}e pje{~enja~ko le`i{te imenovano “T” (donjopontske starosti), iz skupa od 19 bu{otina. Za njih su na~injene karte semivariogramskih povr{ina te izra~unati eksperimentalni i teorijski standardizirani semivariogrami programom Variowin 2.21 (PANNATIER, 1996). Na kraju je izra~unato po stotinu realizacija uvjetnim sekvencijskim Gaussovim simulacijama (skr. SGS; opisane npr. u DEUTSCH & JOURNEL (1997), MALVI] (2008) i drugdje). Prikazane su 1., 50. i 100. realizacija za svaku varijablu (Slike 2, 3 i 4). Modeliranje le`i{ta je proces koji uvijek uklju~uje odre|eni stupanj nesigurnosti, tako da je stohasti~ki pristup ~esto najprimjereniji za karakterizaciju le`i{ta. Stohastikom se dobiva niz jednako vjerojatnih karata. Upotrijebljene su uvjetne sekvencijske Gaussove simulacije, no zbog promatranja triju geolo{kih varijabli razli~itog reda veli~ine (101, 102 i 103) na~injeni su standardizirani teorijski variogrami. Anizotropija se uo~ava na kartama poroznosti i dubina. Zanimljivo je kako ve}e poroznosti odgovaraju ve}im dubina-

Slika 1. Smje{taj polja Klo{tar te regionalne strukturne depresije Sjeverne Hrvatske Figure 1. Location of the Klo{tar Field and regional structural depressions in North. Croatia

264
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Slika 2. Poroznosti dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 2. Porosities obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 3. Debljine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 3. Thickness obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 4. Dubine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 4. Depths obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

ma, {to ukazuje da su tektonikom nakon talo`enja le`i{ta ja~e izdignuti rubni dijelovi glavnoga kanala talo`nog prostora pje{~enjaka.

LITERATURA
DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York.

MALVI], T. (2008): Primjena geostatistike u analizi geolo{kih podataka.– INA-Industrija nafte d.d., 103 str., Zagreb. PANNATIER, Y. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis.– Springer Verlag, 91 p., New York. PRELOGOVI], E., SAFTI], B., KUK, V., VELI], J., DRAGA[, M. & LU^I], D. (1998): Tectonic activity in the Croatian part of the Pannonian basin.– Tectonophysics, 297, 283–293. VRBANAC, B., VELI], J. & MALVI], T. (2008): Sedimentation of Late Pannonian clastic deposits in main and marginal basins (Sava depression vs. Bjelovar subdepression).– Geophysical Research Abstracts, 10, Copernicus Group, 1–2, Wien.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

265
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha
Probability of geological success

Ines Vlahov & Brankica Cirkovi}
INA–Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Klju~ne rije~i: vjerojatnost geolo{kog uspjeha, geolo{ki rizik, mati~na stijena, zamka, migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene, izgledni stratigrafski interval, istra`ni lokaliteti, izravni i neizravni podaci. Key words: probability of geological success, geological risk, source rock, trap, migration, reservoir rocks, seal, play, prospect, direct and indirect data.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha (skr. Pg; engl. Probability Of Success, abbr. POS) je ocjena kvalitete osnovnih geolo{kih kategorija (s vi{e geolo{kih faktora ili doga|aja) koji su klju~ni za procjenu uspjeha otkri}a ugljikovodika. Svrha procjene vrijednosti 'Pg' u istra`ivanju ugljikovodika je rangiranje neotkrivenih rezervi ugljikovodika prema kvaliteti i koli~ini geolo{kih podataka.

Ovim radom prezentirana je slu`bena metoda koja se primjenjuje u Mol Grupi za izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha konvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Razmatra se geolo{ki rizik, odnosno procjenjuje vjerojatnost geolo{kog uspjeha pet kriti~nih geolo{kih kategorija koncepta izglednog stratigrafskog intervala ili istra`iva~kog lokaliteta. Geolo{ke kategorije koje se procjenjuju su: mati-

Tablica 1. Izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha. Table 1. Calculation of geological success probability.

Tip / Pouzdanost podataka Kategorija 1. Mati~na stijena & Zrelost a. Prisutnost i Kapacitet b. Zrelost mati~ne stijene 2. Timing & Migracija a. Timing b. Migracija 3. Rezervoarske stijene a. Prisutnost b. Kvaliteta 4. Pokrov a. Prisutnost i kvaliteta b. O~uvanje 5. Zamka / Zatvaranje a. Definicija zamke b. Karakteristika zamke Procjena Geološkog Rizika Vjerojatnost Geološkog Uspjeha 0,00 Vjerojatnost Mati~na stijena & Zrelost 0,00 Vjerojatnost Timing & Migracije 0,00 Vjerojatnost Kvalitete rezervoara 0,00 Vjerojatnost Pokrova & O~uvanja 0,00 Vjerojatnost Zamke / Zatvaranja 0,00 Direktni podaci Nepovoljni <0,3 Indirektni podaci Upitni 0,3–0,5 Neutralni 0,5 Indirektni podaci Obe}avaju}i 0,5–0,7 Direktni podaci Povoljni >0,7

266
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Tablica 2. Dijagram geolo{kog rizika. Table 2. Diagram of geological risk.

Dijagram geološkog rizika Grupa rizika / POS raspon Jako niski rizik / (50–100%) Niski rizik / (30–50%) Umjerni rizik / (20–30%) Srednji rizik / (10–20%) Visoki rizik / (6–10%) Jako visoki rizik / (0–6%) Zna~ajke istra nih lokaliteta Podru~je s proizvodnjom – Isti play – susjedna struktura / Struktura u blizini s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Vrlo obe}avaju}a struktura u blizini / Udaljena struktura s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Struktura u blizini / Udaljena struktura – Isti trend ili vrlo obe}avaju}a struktura Podru~je s proizvodnjom – Novi play – Struktura u blizini ili Proizvodni bazen – Isti play – Udaljena struktura Proizvodni bazen – Isti play – Slabo definirano ili jako udaljena struktura ili Proizvodni bazen – Novi play – Udaljena struktura ili Novo podru~je – Obe}avaju}i HC-sustav Novo podru~je – Novi bazen ili Novo podru~je – Play sa negativnim podacima

~ne stijene i zrelost, vrijeme i migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene te zamka. Svaka od razmatranih geolo{kih kategorija ima nekoliko potkategorija koje je tijekom procjene potrebno razmotriti i uzeti u obzir (Tablica 1). Podaci za procjenu vjerojatnosti geolo{kog uspjeha kod ove metode su odre|eni tipom i pouzdano{}u. Razlikujemo dva tipa ulaznih podataka izravne (direktne) i neizravne (indirektne) ~ija se pouzdanost procjenjuje kao: nepovoljna, upitna, neutralna, obe}avaju}a i povoljna.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha, dobiva se mno`enjem vjerojatnosti svih pet geolo{kih kategorija, a svaka od njih procijenjena je prema odgovaraju}oj pouzdanosti i tipu podatka. Ovom se metodom, prema izra~unatoj vjerojatnosti geolo{kog uspjeha, istra`ni lokaliteti svrstavaju u jednu od {est grupa geolo{kog rizika (Tablica 2).

engineering. metoda kriging interpretacije. Celje. 1999) and Kohonen’s (KOHONEN. Slika 1. depending on the CPU speed and computer memory. C – opozivna matrica. medicine. Depending on the types of neurons arrangement. 37. prostorna razlu~ivost 25 m). The net of the neurons can be called neural network. Zn u ati~koj pra{ini. activation function and outputs.000 data points (modified DEM of Celje basin. A – vizualizacija probnih podataka (veli~ina simbola odgovara Zn-koncentraciji u ati~koj pra{ini) pomo}u kvadrata. physics. data mining. Zn in Celje attic dust case study. The success of the method can be laid down to the following reasons: they can model extremely complex systems. B – map of Zn concentration in attic dust.zibret@geo-zs. 25 m spatial resolution). Basic unit is the neuron containing inputs with weights. obrada podataka. robotics etc. D – vizualizacija rezultata interpretacije neuronske mre`e. geokemija Introduction Neural networks have been successfully applied in many areas. interconnectivity etc. B – karta Zn-koncentracije u ati~koj pra{ini. Method is based on the principles connections and repetition in biological nervous systems. representing area of recall phase. .4. function approximation and clustering case study Uporaba neuronskih mre`a u interpretaciji geokemijskih podataka: klasifikacija. Slovenia (gorazd. Function approximation. neural activation functions. kriging interpolation method. funkcijska aproksimacija i klasteriranje Gorazd @ibret Geolo{ki zavod Slovenije. inputs and outputs have to be placed. predstavlja podru~je faze opoziva. The details will not be described here as they can be found in two excellent “bibles” – Hayking’s (HAYKIN. due to their nature neural networks can be used to model non-linear natural systems (linearity in the sense of mathematical properties of additivity and homogenuosity). 1000 Ljubljana. Aproksimacija funkcije. there is no limitations with the dimensionality of the problem. 2001). electronics. due to well developed learning algorithms they are easy to use. Figure 1. there are many different types of neural networks and each type is designated in doing certain task/ problem. A – visualization of learning data (size of the symbol corresponds to the Zn concentration in attic dust) with square. geochemistry Klju~ne rije~i: neuronske mre`e. but to make it useful.si) Key words: neural networks. C – recall matrix. it can be arbitrary. Dimi~eva ulica 14. D – visualization of the neural network interpolation results. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 267 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Use of neural networks in geochemical data interpretation: classification. 37000 to~kastih podataka (modificirani DEM Celje bazena. like financial problems.

SOM) do not have such limitation. Data from chemical analyses of attic dust. dFe – distance of the sample from ironworks. Slovenia. Sr. S. parameter “carb” together with the Ca..– University of Ljubljana. 2002. 1. Zn. & [AJN. More detailed description of this case study can be found in the upcoming issue of Mathematical Geosciences journal. (2002): Geochemical properties of soil and attic dust in Celje area (BsCh thesis). 2 shows the positions of best matching units for every element and every descriptive parameter in the SOM output lattice (10x10 output grid). We look at Zn concentration in attic dust in Celje as a function of spatial position of the sample relative to the position of the source of the pollution (x and y coordinates) and elevation. expl. All variables have been normalized to the interval [0. R. topsoil and alluvial sediment from different polluted and unpolluted areas have been chosen as examples (26 elements) with additionally patterns with random values to demonstrate the performance of neural network. 2006). Zn in the attic dust of Celje has been used as an example (data from: @IBRET. U and Zr. 501 p. (2008): Modelling of atmospheric dispersion of heavy metals in the Celje area. SOM output grid was clustered into 5 clusters by the means of k-means clustering algorithm. Only at detecting the random values the performance is slightly decreased (approx. Slovenia. . Rezultati SOM-klasifikacije na podru~ju Me`ica (podaci iz [AJN. 2005.1]. G. 103 samples of alluvial sediments and 37 random cases) and validation set 37 cases (9+7+8+15). Geochem. 38/6. 2006). This task is not so easy if taking into account very heterogeneous composition of geochemical sampling materials. Berlin-Heidelberg-New York. there have to be 1 neural network for each element separately. Me`a Valley. 2nd edition.– Springer. Shape of the symbol represents membership of the output neuron to different cluster and size of the symbol distance to the cluster centre. (1999): Neural Networks – a Comprehensive Foundation. This classification shows better performance of SOM comparing to factor analysis. (2005): Using attic dust and soil for the separation of anthropogenic and geogenic elemental distributions in an old metallurgic area (Celje. 76 p. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three case studies from geochemical data interpretation As neural networks are universal approximators they can be used for function approximation or with other words. 97. Ni (pollution caused by ironworks). 2008).268 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Summing together. G. W. R. Results of SOM classification in Me`ica area (data from [AJN. Schematic procedure and the result are shown on Fig. Ljubljana.– J. sampled on a broad range of geological environments and on different polluted and unpolluted areas. activated neuron if sample is collected on carbonates and inactivated neuron if sample is not collected on carbonates. [AJN. Mn.e. (2001): Self-Organizing Maps. (2006): Factor analysis of soil and attic-dust to separate mining and metallurgy influence. – Math. Mg. 735–747. Slovenia). R. because it is capable of correct classification of all geochemical sampling materials (different than in the learning dataset). 29–41. 1). same applies for metamorphic rocks (met) and sedimentary rocks (sed) respectively. This case study compares the results of the interpolation using neural networks with the commonly used kriging interpolation method (Fig. Self organizing maps (special type of neural networks. We see that SOM was capable to place dPb in the group together with the Pb. To create geochemical maps in such way. Slika 2. 842 p. 3rd edition. carb – geological parameter.– Geochem Explor Environ Anal. geological and other parameters) can be used together with normally distributed variables. T. Regarding SOM classification – fully trained SOM put similar input patterns close and different input patterns apart from each other. KOHONEN. [AJN. @IBRET. training set contained 369 cases (130 samples of attic dust. geol. Description of descriptive paramFigure 2. 5/1. dFe inside group with other siderophile parameters Cr. @IBRET & [AJN. The performance of feedforward multilayer perceptron with 14 hidden neurons with sigmoid activation function is found to be excellent. REFERENCES HAYKIN. has serious limitation: requirement of normal distribution of variables. This is very simple and naive approximation but will suit for the purpose of the demonstration. also like Kriging. usually done with factor analysis. and this is shown on the Me`ica case study (data from [AJN. Singapore. Factor analysis. Y. especially in the way those attributive types of variables shows the source of different elements in the environment. Cd and other chalcophile elements. 2006). Clustering of geochemical data enables to recognize different geochemical associations of elements (anthropogenical/geological). @IBRET. Moreover. As a quantitative measure of similarity.– Pearson. The classification problem will be addressed by classification of the different geological materials on the basis of their chemical analyses. Fig. for interpolation purposes. derived from 25 m digital elevation model. P (and unfortunately also together with “sed” parameter) and parameter “met” together with Fe.. compositional data and even attributive type of data (i. [AJN. eters is as follows: dPb – distance of the sample to Pb smelter. 136 samples of soils. 59–67. 95% correct).

Rasovac-1 (Rs-1). Mario Matkovi}1. clastites. Ku~anci-2 (Ku-2).d. Tijekom badena intenzivna je i vulkanska aktivnost. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 269 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Model sedimentacije donjo do srednjomiocenskih naslaga na podru~ju Slatina – Donji Miholjac Sedimentation model of Lower to Middle Miocene deposits of the area “Slatina – Donji Miholjac” Dijana Bigunac1. Lovin~i}eva bb. . [ubi}eva 29. Marica Balen1. Prema stratigrafsko-sedimentolo{kim zna~ajkama Dravska depresija je sa svojim otvaranjem zapo~ela prije Savske. Miocenske naslage. Zlata Ivani~ek2. Lilit Cota1.4. 10 000 Zagreb INA d. Podravska Slatina-5 (PS-5). Stoga istra`ivanja litofacijesa miocenskih sedimenata i njihovog prostiranja u prostoru omogu}uju kvalitetnije definiranje potencijalnih rezervoara i pokrovnih stijena. Damir Rakari}1 & Branko Sokolovi}2 1 2 INA d. Bukovica-1 (Bkc-1). su talo`ene ili na mezozojske karbonate (neformalna jedinica “podina tercijara”) ili paleozojske magmatite i metamorfite (“temeljno gorje”). transgresivno slijede karbonatne naslage te u vr{nom dijelu lapori. Za potrebe ovog rada provjereni su i reinterpretirani postoje}i podaci iz odabranih bu{otina. a spu{tanje je bilo sna`nije {to je za posljedicu rezultiralo odlaganjem ve}e debljine naslaga. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. konglomerati~ni pje{~enjaci i kalkareniti badenske starosti. klastiti. Glavnu ulogu pri sedimentnim procesima i oblikovanju miocenskih sedimentacijskih tijela (najperspektivnijim rezervoarskim stijenama u istra`ivanom podru~ju) imali su transgresivno/regresivni ciklusi. 10 000 Zagreb Klju~ne rije~i: donji do srednji miocen. karbonati. Kre{imir Krizmani}2. kao okvirne granice u krovini. Vulkaniti mogu biti uslojeni sa sedimentima. Vulkaniti su mjestimi~no uslojeni s kalkarenitima i mikritskim vapnencima badenske starosti. mla|a tektonika i paleogeomorfologija/sinsedimentacijska tektonika. Srebrenka Matej1. Kara{ [uma-1 (K[-1).do srednje miocenske klasti~ne i karbonatne naslage predstavljaju zna~ajna le`i{ta ugljikovodika na podru~ju sredi{njeg i isto~nog dijela Dravske depresije. Bockovci-1 (Bc-1)).d. ovisno o paleoreljefu... carbonates. U bu{otini ^a|avica-1 kroz vulkanite (andezit – bazalt) bu{eno je cca 500 m. basement) u podini sve do regionalnog EK markera Rs7. Rad obuhva}a sedimente izme|u neformalne litostratigrafske jedinice nazvane “temeljno gorje” paleozojske starosti (engl. Sedimentacija zapo~inje krupnim klastitima (kao {to je dokazano bu{otinama Krunoslavlje-1 (Kru-1). efuzivi Key words: Lower to Middle Miocene. efusives Donjo.

. Ru-3. mati~na stijena.270 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. zrelost Key words: hydrocarbon potencial. Prema raspolo`ivim geokemijskim podacima i utvr|enim mati~nim stijenama na~injena je i geolo{ka procjena putova migracije kroz geolo{ko vrijeme. source rock. Pretpostavlja se kratka. maturity Seizmo-stratigrafska reinterpretacija preostalog potencijala ugljikovodika podru~ja 3D Sava. 10 000 Zagreb. Je-4Du. Obo-3. Ru-1a. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Je-3Du. Ru-2. time of hydrocarbon migration. Je-2Du. tragovi nafte i plina). kroz rasjede i frakture iz mati~nih stijena u rezervoare. Kop-1 (testiranjem dobivena nafta ili plin. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena na podru~ju Rugvica – Je`evo Evaluation of maturity of proved source rocks on Rugvica – Je`evo area Snje`ana Bla`ekovi}-Smoji} & Vesna Hr`enjak INA d. Predmet istra`ivanja je geolo{ka procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena te vrijeme i putevi migracije ugljikovodika u stratigrafsko-strukturnim zamkama na navedenom podru~ju.d. Mati~na stijena je zrela na dubinama od 2200–3600 m i pri temperaturama ve}im od 100 °C. Hrvatska Klju~ne rije~i: potencijal ugljikovodika. [ubi}eva 29. Je-1Du. uzela je u obzir 12 klju~nih bu{otina: Ru-1. DG-2. DG-1. U tu svrhu kori{ten je komercijalni softver BasinMod pomo}u kojega su na~injeni profil zrelosti i dijagram povijesti zalijeganja. vertikalna i/ili lateralna migracija. vrijeme migracije ugljikovodika. odnosno podru~ja Rugvica–Je`evo.

10 000 Zagreb. new reserves Vode}i se idejom da se poku{a zaustaviti prirodni pad proizvodnje na polju Leti~ani. nove rezerve Key words: 2D seismic. [ubi}eva 29. structural map.4. Nove utvr|ene rezerve nafte dvostruko su ve}e od rezervi prijavljenih u prethodnom Elaboratu. Prema starom strukturnom rje{enju polje Leti~ani je bilo podijeljeno u dva tektonska bloka. Hrvatska Klju~ne rije~i: 2D seizmika. pokrenuti je niz razradnih radova. Rezultat 2D seizmi~ke reinterpretacije je novo strukturnotektonsko rje{enje. Bu{otina Le-5 vodila se kao likvidirana u pretpostavljenom vodenom zasi}enju. Potrebno je u budu}nosti razmotriti izradu novih bu{otina u cilju pove}anja iscrpka utvr|enih rezervi nafte u novom bloku. Sa ciljem provjere zasi}enja. . bez vode. strukturna karta. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. podijeljena u 3 tektonska bloka. Prema novom rje{enju strukturu pred- stavlja antiklinala rasjednuta normalnim i reversnim rasjedima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 271 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Novo geolo{ko rje{enje na temelju reinterpretacije 2D seizmike New geological solution based on 2D seismic reinterpretation Ana Domjani} & Ivona Kranj~evi} INA-Naftaplin. Nakon procijene petrofizikalnih parametara i izra~una povr{ina te novih karata efektivnih debljina procijenjene su geolo{ke rezerve ugljikovodika. Pokrenuta je reinterpretacija geolo{kog rje{enja polja. u bu{otini Le-5. le`i{te K je perforirano. a ispitivanjem je dobiven slab dotok nafte.

godine. tek oko 1940. proizvodnja ugljikovodika. hydrocarbon production. do 1960. Figure 1. Oil reserves discovered in decades. Croatia. Rezerve nafte otkrivene po dekadama. ponajvi{e zahvaljuju}i poljima @utica i Stru`ec otkrivenima na samom kraju dekade.57´106 m3 od 2001. kada su izvedena prva geofizi~ka istra`ivanja. Prema podacima obra|enima u ovom radu vidljivo je da je najvi{e nafte i naftnog plina otkriveno i proizvedeno od 1951.5%. godine dok nakon toga slijedi nagli pad (1 024. Nakon toga slijedi nagli pad na 20 510 278 m3 u dekadi 1981. Tomislav Malvi}2. Slika 2.77´106 m3. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. godine.) ~iji trend se odr`ao sve do danas (247.3 & Josipa Veli}2 1 2 Duvanjska 6. one gotovo pa prepolovile i iznose 7 711. 10 000 Zagreb. do 2010. zapo~inje zna~ajnija pro- izvodnja. le`i{ne litologije. do 1980. odnosno 30 828. Gas reserves discovered in decades. Taj broj utvr|enih geolo{kih rezervi nafte smanjuje se u dekadi 1961.–2010. do 1990. tj. i 2 020 887 m3 u zadnjoj dekadi (2001.272 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.–1990.–2000. Rezerve plina otkrivene po dekadama. do 1980. U tom periodu u samo 5 polja utvr|eno je ukupno ~ak 127 302 651 m3 geolo{kih rezervi od ~ega je 49 077 579 m3 (38. . dok je proizvedeno 46 262 808 m3 (36.73´106 m3 od ~ega je 74.). Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Figure 2. Pannonian basin Sa`etak Po~eci istra`ivanja i pridobivanja nafte i plina u Hrvatskoj se`u jo{ u 19.2% (47 168. 43 plinska polja me|u kojima je 14 kondenzatnih. prije svega zbog uporabe suvremenih metoda istra`ivanja ugljikovodika. Otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina vrhunac dose`u u periodu od 1981. u dekadi 1951. te samo 1 143 832 m3 u dekadi 1991. Zna~ajnija proizvodnja Slika 1. 1960. Rezerve prirodnog plina i kondenzata prikazuju ne{to druga~ije trendove. Sli~nu vrijednost (7 253. Hrvatska Klju~ne rije~i: rezerve ugljikovodika. stolje}e. godine.25´106 m3) pridobivih rezervi.–1960. reservoir lithologies. dok je proizvedeno ukupno 48.79´106 m3 plina. iznose 14 208. 10 000 Zagreb. [ubi}eva 29. U ostalim dekadama otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina znatno su manje.5%) pridobivih rezervi. Naravno.3%) nafte. Hrvatska. Panonski bazen Key words: hydrocarbon reserves. na 79 393 473 m3 te otprilike istu vrijednost (77 088 351 m3) zadr`ava i u razdoblju od 1971.99´106 m3 dok su se u dekadi 1961–1970. Pierottijeva 6. godine i one tada na ukupno 11 polja iznose 63 570.39´106 m3) zadr`avaju i u razdoblju od 1971.–1970. 10 000 Zagreb. godine. No.76´106 m3 u dekadi 1981. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Od tada pa do danas u Hrvatskoj je otkriveno 45 naftno-plinskih polja. godine) (Slika 1). Hrvatska 3 INA-Naftaplin..–1990. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Odnos rezervi i proizvodnje ugljikovodika po dekadama i dominantnim le`i{nim litologijama u hrvatskom dijelu Panonskog bazena Relation between hydrocarbon reserves and production during decades with respect to dominant reservoir lithologies in the Croatian part of the Pannonian basin Goran Jovi}1. sli~an trend zadr`avaju i geolo{ke rezerve naftnog plina i plina iz plinske kape pa tako one na vrhuncu. Marko Cvetkovi}2.

. (2008): Observation useful for increase of hydrocarbon fields exploitation period within Croatian part of the Pannonian basin // Modern Management of Mine Producing Geology and Environmental Protection / International Scientific Committee of SGEM (ed.4. kada je proizvedeno 7 996. Gas reserves classified in dominant reservoir lithologies. 567–574. krupnozrnate pje{~enjake i efuzive donjo. J. Figure 3. Poslije spomenutog vrhunca 80-tih godina pro{log stolje}a proizvodnja prirodnog plina naglo opada na samo 3 676. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 273 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 3.–1990. Sofia : Internat.). B. Scientific Conference SGEM. 363–370. & CURI. T.) smanjuju za vi{e od 15 puta i iznose 716 554 m3. . i 19 251 m3 od 2001.95x106 m3). (2002): On the exploration level of the Croatian part of the Pannonian Basin. (d) le`i{ta koja predstavljaju jednu hidrodinami~ku cjelinu. Ve}ina rezervi nafte. 53. naftnog plina i plina iz plinske kape otkrivena je u le`i{tima pje{~enjaka pontske i panonske starosti (217 316 037 m3. PAVLOVI]. do 1980.i srednjomiocenske starosti.33x106 m3 i 15 161 758 m3) nalaze se u le`i{tima skupine (d) (Slike 3 i 4). konglomerate. Te litologije podijeljene su u pet skupina: (a) pje{~enjake pontske i panonske starosti. novi manji porast rezervi i proizvodnje mo`e se o~ekivati pu{tanjem u rad novootkrivenih plinskih polja u Jadranu. & BOKOR. M. vrlo je zanimljivo kako su gotovo jednake koli~ine prirodnog plina otkrivene u pje{~enjacima panonske i pontske starosti te slabokonsolidiranim pje{~enjacima pliocenske i kvartarne starosti u Sjevernom Jadranu. M..– Nafta..). Tako|er. 10. Kod prirodnog plina i kondenzata ve}ina rezervi (61 587. VRBANAC. Slika 4. (c) stijene u podini neogena Pz i Mz starosti.. Z. poput polja Stru`ec i Beni~anci. a obuhva}aju skupine (b) i (c) te (e) rezerve polja gdje su le`i{ta u sve tri skupine. (b) bre~e. Figure 4. Obradba i analiza podataka pokazala je i odnos koli~ine rezervi i dominantnih le`i{nih litologija. odnosno 24 391.97´106 m3 dok je u zadnjih desetak godina vrlo mala (Slika 2). No. Taj podatak zasigurno je i posljedica kompleksnosti situacije od le`i{ta do le`i{ta ali je ujedno i prilika da se u ve}ini le`i{ta dobiju dodatne koli~ine ugljikovodika primjenom suvremenih metoda pove}anja iscrpka te podupiranjem prirodnog vodonapornog re`ima u poljima gdje je on bio dominantan dugi niz godina.04´106 m3.–2000. Nadalje. do 1970. Povijest otkrivanja i proizvodnje rezervi kondenzata sli~na je kao i kod rezervi plina. V. Za drugu zna~ajniju koli~inu rezervi (2 479 220 m3) treba se vratiti skroz u razdoblje od 1961. zanimljivo je kako su daleko najve}e rezerve nafte otkrivene u pje{~enjacima (skupina (a)). Zaklju~ak Iscrpak le`i{ta tijekom povijesti nije puno rastao unato~ zna~ajnom napretku tehnologije. U ostalim dekadama geolo{ke rezerve kondenzata su zanema- LITERATURA VELI]. HERNITZ. Rezerve nafte otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. MALVI]. a nije ih bilo mogu}e razdvojiti (a+b+c). Rezerve plina otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. Z. rive (76 477 m3 od 1971. N. dok se rezerve u sljede}oj dekadi (1991. godine.. zapo~inje u razdoblju od 1961.–1970. Daleko najvi{e geolo{kih rezervi kondenzata (15 196 520 m3) utvr|eno je u dekadi 1981. Oil reserves classified in dominant reservoir lithologies. WEISSER. CVETKOVI]. dok su kod plina one vezane uz starije krupnoklasti~ne sedimente te stijene u njihovoj podini. do 2010.

Mura. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena petrofizikalnih parametara nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika Petrophysical parameters evaluation in unconventional hydrocarbon reservoirs Hrvoje Jur~i} & Sre}ko Mareti} INA-Naftaplin. osim prostora. kao i interpretacija nadtlaka metodom Dcs znatno su olak{ali procjenu potrebnih parametara. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. ispitivanja bu{otina i laboratorijskih analiza predstavljeni su u obliku slo`enih dijagrama (Composite Log). jesu i le`i{ni parametri poroziteta. Zala ba- zeni) ostvareni su definiranjem zajedni~kog projekta istra`ivanja MOL-a i INA-e. specijalnih postupaka razrade (i istra`ivanja) kao i potreba za uvo|enjem novih tehnologija u proizvodni proces. Prou~avanje nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika pretpostavlja sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup sistematiziranju i organiziranju podataka i spoznaja. geolo{ko pra}enje Key words: unconventional reservoirs. 10 000 Zagreb. Osnovni kriteriji definiranja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika (NPC Global Oil & Gas Study. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. [ubi}eva 29. velja~a – prosinac) u hrvatskom dijelu Panonskog bazena obra|eno je osam podru~ja mogu}eg postojanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Podaci dobiveni interpretacijom karota`nih mjerenja. mud logging Ekonomi~na proizvodnja ugljikovodika iz konvencionalnih le`i{ta mogu}a je bez stimulativnih tretmana ili specijalne tehnologije proizvodnje. 2006): Gusti pje{~enjaci zasi}eni plinom (Tight Gas Sands) Plinonosni {ejlovi i lapori (Gas Shales) Naftonosni {ejlovi i lapori (Oil Shales) Nafte u slabopropusnim stijenama (Low Perm Oil) Te{ke nafte (Heavy Oil) Plinonosni ugljeni slojevi (Coalbed Methane) Plinski hidrati (Gas Hydrates) Sistematizacija nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika opisuje i temeljne litolo{ke. le`i{ni parametri. reservoir parameters. prisutnost ugljikovodika u probu{enim krhotinama stijena. formiranjem multidisciplinarnog tima. karota`ne korelacije repera i interpretacije litofacijesa. slabe propusnosti i nemogu}nosti ekonomi~ne proizvodnje bez stimulativnih zahvata i adekvatne odnosno nove proizvodne tehnologije. naj~e{}e kao posljedica ograni~avaju}ih mogu}nosti postoje}ih programa interpretacije. posljednjih je petnaestak godina znatno porastao interes za le`i{ta ugljikovodika (osobito plina) netipi~ne le`i{ne litologije. . dotoci. osobito rezultata geolo{kog pra}enja. TP). Me|utim. PJ za procjenu formacije. definiranje zona povi{enog slojnog tlaka (nadtlaka). karota`na mjerenja. geolo{kog pra}enja. Stoga se jasno nametnula nu`na potreba kori{tenja drugih spoznaja. Tijekom rada izra|ene su i grafi~ke interpretacije trenda kompakcije. pukotinski sustavi jezgara. procjena formacije. Plinske pojave (NP. Parametri koji definiraju izra~un volumena i rezervi. Dosada{nja literatura prepoznaje sedam tipova nekonvencionalnih le`i{ta (NAIK. formation evaluation.274 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. kategorizacija le`i{ta. Osnovni cilj projekta u ovoj fazi prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta bio je procjena mogu}ih rezervi ugljikovodika. Spomenute zna~ajke definiraju le`i{ta ugljikovodika kao nekonvencionalna. identifikacija “intervala interesa“. kvantitativne analize karota`nih mjerenja. zasi}enja i efektivnih debljina procijenjeni na temelju analize karota`nih mjerenja. erupcije i gubici tijekom bu{enja. Tako procijenjene potencijalne rezerve ugljikovodika na promatranom prostoru postale su vjerodostojnije i stru~no prihvatljivije. well logging. kondenzat) – izostanak vode u proizvodnji Ideja i interes prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika u Panonskom bazenu (Drava. BP. le`i{ne i proizvodne karakteristike: – slaba propusnost netipi~ne le`i{ne litologije – pove}ani ili znatno pove}ani slojni tlak – prete`ito plinsko zasi}enje (i/ili lagana nafta. 2006) jesu apsolutna nemogu}nost ekonomi~ne proizvodnje ugljikovodika bez opse`nih stimulativnih zahvata i tretmana le`i{ta. Tijekom analiza karota`nih podataka uo~ene su odre|ene pote{ko}e i nemogu}nosti to~ne i stru~no prihvatljive procjene tih parametara le`i{ta. Tijekom rada (2009. CP. Analizirano je 38 dubokih bu{otina od Murskog Sredi{~a na zapadu do Stjepanika na istoku.

Drava Basin. Budapest. Hungary (zsohorvath@mol. Hydrocarbons reservoired beneath Lower Pannonian source rock in deeper-seated parts have genetic links to Middle Miocene-sourced hydrocarbons. In contrast with Lower Pannonian-sourced hydrocarbons. Exploration Sector. Budafoki u. Dravska depresija. Tamás Lukács5. generated by highly mature off structure Middle Miocene sources. discovered under the boundary between Lower Pannonian and Middle Miocene sediments.hu) 3 INA Industrija nafte d. 8. Var U. Considerable difference in organic facies between Lower Pannonian and Middle Miocene sources was indicated by geochemical investigations of rock extracts. . [ubi}eva 29. Lower Pannonian source rocks can be considered as seals rather than sources of migrated and accumulated hydrocarbons. based on the latest investigations.d. oleanane. The poster wishes to present our current standpoint about the organic facies of essential source rocks within Drava Depression. omjer ugljikovih izotopa. srednji miocen. Nagykanizsa. Geological Modelling. Nagykanizsa.hu) 2 MOL Plc. Eurasian Exploration Projects Muzeum ter 2/b.hu) Key words: Lower Pannonian. Middle Miocene-sourced ones indicate the presence of oleanane and much lower values of hopanes to steranes ratio.4.hr. Hungary (bgellert@mol. mkajari@mol. oleanane.hr) 4 Geochemist expert. Balázs Gellért2. Middle Miocene. that helped to develop the geological and geochemical knowledge of the area. partly within the framework of INA – MOL cooperation. and can be characterised by higher values of hopanes to steranes ratio. indicating no ter- restrial input and the effect of microbially reworked organic matter. hopane.cota@ina. Nagykanizsa (ikoncz@mol.. New Technologies and R& D. sterane In the last years intense hydrocarbon exploration occured on the northern flank of Drava Basin. Mónika Kajári2. sterane Klju~ne rije~i: donji panon. E&P.hr. hopane. marica. mati~na stijena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 275 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Organic facies of Lower Pannonian and Middle Miocene sources in northern flank of Drava basin Organski facijesi donjopanonskih i srednjomiocenskih mati~nih stijena na sjevernom rubu Dravske depresije István Koncz4.hu.hu) 5 MOL Plc. E&P. Zagreb.balen@ina. Exploration and Production. Lower Pannonian-sourced hydrocarbons proved to be isotopically lighter compared to Middle Miocene-sourced ones. Results of biomarker analyses show that Lower Pannonian-sourced hydrocarbons have no oleanane. E&P. Marica Balen3 & Dijana Bigunac3 1 MOL Plc. lots of geophysical and well data were generated. Zsolt Horváth1. Lilit Cota3. source rock. According to carbon isotope ratios.bigunac@ina.. On that occasion. carbon isotope ratio. 79. Croatia (lilit. dijana. Hungary (tlukacs@mol.

izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja i kao i najbolji broj tragova za analizu. Table 1. 10 000 Zagreb. godine upravo u ININOM centru za obradu gdje se i dan danas podaci obra|uju. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. godine zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu Vu~kovec 3D uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. i 2010. Ujedno. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. 2010. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske domene u frekventnu. example – Vu~kovec 3d Nina Kova~i}. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabe hardware i software. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic data. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). Primjer jednog takvog procesa je AAA (ANOMALOUS AMPLITUDE ATTENUATION).6GHz HDD 40GB 20TB RAM 512MB 88GB (37 nodes) . Usporedba se mo`e vidjeti u slijede}oj Tablici 1. OMEGA OMEGA2 CPU number 1 94 (cluster 37 nodes) CPU model POWER2 XEON CPU speed 66MHz 3. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. amplituda. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno modernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji rezultiraju nekoliko puta pove}anoj brzini obrade i puno ve}em prostoru na discu gdje se nalaze radni podaci. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. to je bio i te~aj 3D obrade. vibratori ili zra~ni topovi. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3d Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. obrada. Tablica 1. radi pobolj{anja korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) sa ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. godine. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. metoda koja se temelji na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. [ubi}eva 29.276 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ali najnaprednije u to vrijeme. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice potencijalnih le`i{ta. processing. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu formacija razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. amplitude. Software 1994. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjujemo novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. 1994. ukloniti ili zamjeniti.

Homs bazen (debeli slijed mezozojskih sedimenata) 3. Interpretacija seizmi~kih podataka obuhva}a interpretaciju klju~nih horizonata u smislu mati~ne. Aleppo plato (tanki sloj mezozojskih sedimenata). odnosno invertirani debeli Mezozojski bazen sa zna~ajnim otkri}ima ugljikovodika. godine. Hrvatska Klju~ne rije~i: Seizmi~ka interpretacija. 2. Aphamia blok je prekriven gustom mre`om 2D profila (cca 5000 km) snimljenih razli~itih generacija. Prospekti su izdvojeni na osnovu regionalne seizmi~ke interpretacije. Palmiridi na jugoistoku granice bloka. Aphamia Istra`ni blok Aphamia smje{ten je u centralno-zapadnom dijelu Sirije povr{ine 4350 km2. . Na {irem podru~ju se nalaze tri glavne tektonske jedinice: 1. 10 000 Zagreb. rezervoarske i pokrovne stijene. Aphamia Key words: Seismic interpretation. [ubi}eva 29. Geometrija interpretiranih horizonata bi trebala dati op}i pregled geolo{kih doga|anja. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima.4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 277 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Seizmi~ka interpretacija Aphamia bloka Seismic interpretation of Aphamia Block Branka Krpan INA-Naftaplin. Nova 3D seizmika preko podru- ~ja Mustadire povr{ine 270 km2 snimljena je 2009.

kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is the result of research by the project of the Ministry of Science and Technological Development N° 17004 R. ecological disaster. • The upper layer construction bituminous marl stone. The terrain (Fig. 2) is built from clastics and coarse sands. Slika 1. 3.278 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.2 to 0. bu{otine. Polo`aj naftnih {ejlova u Srbiji. ekolo{ke katastrofe.. its origin is linked with Paleogene time.7 billion tonnes. and ends by thick complex of pelite and alevropelite sediments rich on organic matt (oil shales). Some of the results of this collaboration are presented in this paper. Vesna Ljubojev & Milenko Ljubojev Mining and Metallurgy Institute. continental clastic deposits Klju~ne rije~i: kredne jedinice. Aleksinac deposit has been explored in more detail compared with other deposits. • Research sites Subotinac in other segments are in progress.0 billion tonnes with average content of organic matter of approximately 20% and with oil content of approximately 10% (LJUBOJEV. marl stone with intrusion of sandy clay and rarely marly sandstone are located above oil shale seam (Figs. 19 210 Bor.8 m. with reserves close to 2. • Oil shale is the upper part mainly without dirt intrusions is of better quality (contains mostly 12 to 14% of oil). 4). Serbia. Basic geological exploration in Serbia detected 21 deposits (Fig. Case studies The project N° 17004 (2008) was carried out research in the lokality Subotinac (Aleksinac oil shales deposit). Aleksinac oil shales deposit was created in lake environment. 2009). 1) of oil shale with resources of over 4. Zeleni bulevar 35. Filling of depression and sedimentation of lake were started on the end of Oligocene and on the beginning of Miocene. drillholes. . Oil shale in these deposits is of various qualities and oil content. Research results Geological research (Projekt No 17004) conducted at the site year 2008/2009 gave the following data: • Layer thickness oil shale seam contains thin coal seams. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 New study of Aleksinac oil shale Nova studija naftnih {ejlova Aleksinca Sla|ana Krsti}. General spreading direction of oil shale seams is north-northwest – south-southeast. Figure 1. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. The biggest deposits of commercial potential are Aleksinac and Vina-Zubetin. with thicknesses from 0. Locations of oil shale deposits in Serbia.

Profile of Aleksinac oil shale deposit. 10x Figure 4. 10x REFERENCE LJUBOJEV. Slika 2. 10x Slika 4. Profil kroz naftne {ejlove Aleksinca. (2009): Izve{taj mikroskopskih ispitivanja uljnih {kriljaca sa lokaliteta Subotinac (kod Aleksinca). Bituminous sandstone II N. pru`anje 246°–66°. N°17004 (2008): Projekat Ministarstva za nauku i tehnolo{ki razvoj . Bituminozni pje{~enjak II N. Bituminozni lapor +N. Bor. V.4. Figure 3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 279 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2.– Institut rudarstva i metalurgije. Bituminous marl stone +N. directed in 246°–66°. 10x Slika 3.

phase change etc. (1981): Sada{nji status “direktnog” otkrivanja plinskih le`i{ta u Jugoslaviji. A. Although the presence of anomalies in seismic data can be caused by other reasons than hydrocarbon accumulation. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. absorption. age and local environment (BROWN. The main characteristics of the recorded seismic data are frequent appearances of anomalies such as pull down. Annamaria. 42. 540 p.280 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & KRI@. 2004).– AAPG Memoir. S.. REFERENCES BROWN. Based on integration of available gravimetric. they can be considered as direct hydrocarbon indicators (DHI’s). 10 000 Zagreb. Ivana. Katarina. Hrvatska (vladislava. 1981). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic anomalies in the north Adriatic offshore Seizmi~ke anomalije u sjeverno-jadranskom podmorju Vladislava Kukavica & Bogomil Parlov INA-Naftaplin. porosity. Marica and Vesna gas fields where Pleistocene age sandstones are gas bearing and to Ika gas field where the gas is found in Mesozoic carbonates. bright spot.parlov@ina. saturation. They are results of changes in acoustic properties caused by lithology. 6th ed.R. Bo`ica. U: Zbornik radova I: Simpozij “Kompleksna naftno-geolo{ka problematika podmorja i priobalnih dijelova Jadranskog mora”. Seismic anomalies noticed in the 2D Adriatic offshore seismic profiles (recorded during 1970-ties and 80-ties) were used for “direct” gas detection (\URASEK & KRI@. Ida. Irina. bogomil. Split. seizmi~ke anomalije Seismic anomalies represent irregularities or deviations in seismic data. plinska polja. definition of spatial gas saturation or recognition of the top of the structure.kukavica@ina. depth. . most of them provide useful information and are frequently used for reservoir detection. Tulsa-Oklahoma. The application of the seismic anomalies in the interpretation of several gas fields situated in the Ivana and Aiza Laura 3D seismic volumes is presented in this paper. J. gas fields. Described examples refer to Ana.hr. 101–115. dim spot. (2004): Interpretation of Three-Dimensional Seismic Data. \URASEK. seismic anomalies Klju~ne rije~i: jadransko podmorje. Although some of the anomalies in the Adriatic offshore data produce disturbances making seismic interpretation more difficult.hr) Key words: Adriatic off-shore. During 1996 and 1997 the North Adriatic exploration area was covered by 3D seismic. Ika. [ubi}eva 29.. magnetometric and 2D seismic data first exploratory wells located in the Adriatic offshore identified gas accumulations.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 281 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Promjena talo`nih uvjeta kvartarnih pje{~anih le`i{ta plina u polju Bo`ica. Variogramima (programom Variowin 2. Pjeskoviti pliocenski i pleistocenski sedimenti uglavnom su turbiditnog i deltnog podrijetla. dok je u pleistocenu ona bila u prostoru paleodelte (prodelte) rijeke Po i plitkoga mora ~ija je povr{ina znatno reducirana. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. 1). Zbog ~esto bo~ne promjene facijesa.21. Hrvatska Klju~ne rije~i: plin. Prva koja su imenovana kao “serija I” (njih 11). Carola (srednji) i fm. 10 000 Zagreb. iz usporedbe obalna linija u anti~koj i dana{njoj Ravenni). Prema talijanskoj nomenklaturi pliocenski sedimenti pripadaju formaciji Santerno. zbog izdizanja Alpi i Apenina tijekom pliocena. o kojima je objavljen niz radova (ASSERTO et al. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. \UREKOVI] et al. a druga kao “serija II” (2 le`i{ta). dok pleistocenski fm. a na~injena je 1 bu{otina.4. U drugoj skupini debljine su ve}e. [ubi}eva 29. Bo`ica Field. Tijekom mla|ega pleistocena i holocena delta rijeke Po se kontinuirano povla~ila prema zapadu. koje su obuhvatile cijelu le`i{nu seriju. KRPAN et al. Padska depresija. Smje{taj polja Bo`ica. a poroznost oko 25 %. kvartar. oko 5 metara. Figure 1. depression of river Po Polje Bo`ica smje{teno je (Sl. Pliocensko-kvartarni sedimenti diskordantno su talo`eni na podinske karbonate mezozojske starosti. {to traje jo{ i danas (npr. Prema prosje~noj debljini i poroznosti le`i{ta se mogu podijeliti u dvije skupine. zahvaljuju}i glacijalima i padu globalne morske razine (Sl. a bilo je uglavnom hemipelagi~ko s rijetkim prodorima sitnozrnatih turbidita (slika 2. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Hrvatska Changing of depositional environment of Quaternary sandy gas reservoirs. Vrijednosti poroznosti u izolatorskim stijenama prosje~no su tek nekoliko postotaka manje negoli u le`i{tima. koji su imali ulogu izdignutoga paleoreljefa va`noga u nastanku nasljednih struktura.62– Slika 1. Sedimentacija je tijekom pliocena i kvartara bila razli~ita. Bo`ica Field. U hrvatskoj litostratigrafskoj nomenklaturi pliocenskokvartarni slijed pripada formaciji Susak. Talo`enje u pliocenu se odvijalo u marinskom prostoru na bazenskoj padini i ravnici. a razdvojenih glinovitim pijescima i siltovima te vrlo rijetko glinama. polje Bo`ica.2 & Davorin Bali}1 1 2 INA-Naftaplin.. 1998. depression of river Po. Padska depresija Key words: gas. lijevo). Ravenna (gornji pleistocen). Pierottijeva 6. PANNATIER. oko 23 %. a poroznosti manje. no zbog male debljine interpretirane su samo krovine 4 od njih. izdignuta paleoreljefa te kompresijske tektonike zamke su klasificirane kao strukturno-stratigrafske. Seizmi~ki su interpretirani sedimenti kvartarne i pliocenske starosti te vr{nog dijela stijena mezozojske podine.. 845. 10 000 Zagreb. Prepoznato je ~ak 13 le`i{ta (***SKUPINA AUTORA. pru`anja SZ-JI. sands. Ve}ina polja smje{tena je vrlo blizu crte razgrani~enja s Italijom. 1998. 1) u podru~ju Sjevernoga Jadrana uz niz drugih hrvatskih plinskih polja.. 2001). 1996) izra~unata je prostorna autokorelacija poroznosti (do- . ~ije je podrijetlo najve}im dijelom hemipelagi~ko (dominacija glinovitih lapora). pijesci. dok polje Bo`ica predstavlja satelitsku strukturu polja Ivana (Sl. Location of the Bo`ica Field. no sva su smje{tena u pleistocenskim naslagama na dubinama 769. 2009). desno). Pleistocenski sedimenti tako|er ~esto diskordantno nalije`u na pliocenske. 2. slabo konsolidiranih. Quaternary. No. Pleistocenska le`i{ta izgra|ena su od pijesaka i siltova poroznosti ve}e od 20 %. Struktura polja pribli`ne je veli~ine 8´1 km. Croatia Tomislav Malvi}1.21 m. zna~ajnija delta rijeke Po stvorena je tek u pleistocenu pa su tada i njezini sedimenti obilniji u Sjevernom Jadranu. U prvoj skupini pojedina~na debljina iznosi prosje~no 1–2 metra.

. New York.. (2001): Geological risk analysis. . R.15. \UREKOVI]. RUVO. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2.. Prodori sitnozrnatih turbiditnih sekvencija bili su rijetki zbog udaljenosti U kvartaru to postaje slatkovodnobraki~na sredina s talo`enjem fluvijalnih sedimenata rijeke Po mehanizmima delti. 241–258. PANNATIER. Variogramski parametri su sljede}i: (a) za mla|e “le`i{te 8/I” aproksimacija je na~injena eksponencijalnim modelom. doseg je 1. KRPAN. litolo{ku sli- ~nost cijeloga le`i{ta bez izrazitih nepropusnih proslojaka. (b) za starije “le`i{te 2/II” upotrijebljen je eksponencijalni model uz doseg 0. aritmeti~ka sredina i medijan). L.. glavni talo`ni kanali pomicali su se u prostoru. le`i{te I. SAVINO.56 te odstupanje 0. arhiva tvrtke. koji le`i{te dijele na niz slojeva debljine oko 1 m. Unutar njih postoji prostorna zavisnost (korelacija) svih podataka poroznosti. Drugo “le`i{te 2/II” ima debljinu karakteristi~nu za tu seriju. PONTIGGIA.– Nafta. Relativno mali doseg ukazuje na malu prostornu korelaciju jer “lokalna” varijanca brzo dosti`e ukupnu pa nema potrebe promatrati manje slojeve unutar le`i{ta kao zasebne cjeline sa svojim zasebnim statisti~kim parametrima (minimum. pje{~enja~ka le`i{ta polja Bo`ica pripadaju nizu pliocensko-pleistocenskih slojeva otkrivenih u sjevernojadranskim poljima. (1998): 3D seismic interpretation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. J.. Adriatic Sea in Pliocene & Quaternary bivene karota`om svakih 25 cm) za odabrana dva le`i{ta. Talo`ne sredine u pliocenu i kvartaru bile su razli~ite. CERRO. production scenarios and economic evaluation of gas prospects in the Northern Adriatic Sea. 38 podataka). Relativno veliko odstupanje (preko 30 % praga) ukazuje na niz glinovitih ili siltnih proslojaka. Ve}i doseg i odstupanje kod “le`i{ta 8/I” promatrani su zajedno s ~injenicom da je to najdeblje le`i{te I. 11. 7/8. B. Y. a odstupanje 0. Standardizirani teorijski variogrami odabrani su kako bi se jednostavno usporedila odstupanja i dosezi za oba le`i{ta. LITERATURA ASSERTO. To su 8. & PARLOV. maksimum.36. 213–230. Jadransko more u pliocenu i kvartaru. OGIP estimation.. U pliocenu je vladala marinska sredina s talo`enjem glinovitih lapora i karbonata na bazenskoj padini i ravnici. pa su malih debljina i bogata siltnom i glinovitom komponentom. ***SKUPINA AUTORA (2009): Bo`ica Gas Field – reservoir study.– Nafta. le`i{te II. M. Dolazi do promjene udjela silta i gline pa se analizirane serije II i I mogu usporediti s promjenama talo`ina u turbiditnim sekvencama Tb-c u Tc-d. M. serije. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 8/I“. M. 34 podatka) te 2. Croatia. Malo odstupanje ukazuje na relativno sli~ne vrijednosti bliskih podataka. Zaklju~no.. KRPAN. & VOLPI. Zagreb. Upravo u kvartaru. 7/8. dok su ostala znatno tanja (1–2 metra) te ispod dosega toga le`i{ta. L. Figure 2.06. B. Croatia. (1998): Geological modelling and petrophysical characterisation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis in 2D. 91. \UREKOVI]. Tako su povla~enjem delte prema kraju pleistocena brojna tanja pje{~ana le`i{ta rezultat tek zavr{nih klasti~nih talo`ina iz turbiditne Bouma sekvence. R. zbog promjena razine mora i pomicanja ~ela delte rijeke Po.– Nafta. prodelti i turbiditnih struja.282 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– INA-Naftaplin. M. JELI]-BALTA. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 2/II. 337–351.– Springer-Verlag. & MAGNI. C. tj.

structural modelling should be preceded by detailed 3D seismic interpretation in order to get more reliable structural-tectonic framework.4. 11–20%. Statistical variogram (MALVI]. and the overbank-levee facies. – Nafta. Layering in 3D model was defined respecting parameters obtained by vertical variogram analysis of porosity data at well locations. However. 10 000 Zagreb. Lithologically. based on core analysis and quantitative log analysis data. For the modelling purposes. Gama reservoirs are the part of Upper Pannonian sedimentary complex characterized by series of turbiditic events deposited in brackish to fresh water (SAFTI] et al. The uplifted block was additionally disintegrated by a set of normal faults approximately perpendicular to the main strike-slip ones. The vertical displacement indicated by well data is from 0 up to 50 meters. 2010). The main objective of performed petrophysical modelling was to provide detailed characterisation of observed spatial and vertical heterogeneities. Gross thicknesses of particular reservoir within the main sandstone body amounts up to 60 meters. Different methods of distribution were examined and SGS provide the greatest degree of coincidence between original and modelled data. lithofacies. 267–274. siltstones and marls. delineated on the SW and NE side by main strike-slip faults along which a subsequent uplifting associated with compressional events occurred. The field structure is anticline striking NW-SE. it was calculated using mathematical relation between water saturation coming from log analysis and height above oil/water contact for each lithofacies respectively. According to the lithostratigraphic determination. 54/7–8. the presence of fault tectonics was introduced respecting also lithological heterogeneity. lithofacies model was adopted for the cells penetrated by wells. In this way porosity data upscaled on well locations were distributed more precisely and with better control in both. Initial water saturation strongly depends on porosity. The traps are of structural-stratigraphic type. Hrvatska Marin Miro{evi} & Renata Vida~ek INA dd. >20%) observed on histogram of porosity from well log analysis. . The isopach maps of each reservoir enabled clear delineation of main turbidite channel body’s 0. Three different lithofacies were recognized according to porosity classes (0–10%. petrofizikalni model New structural model of Gama series reservoirs on northern part of @utica oil&gas field provided structural framework for detailed petrophysical modelling. Savska depresija. Even not supported by 3D seismic interpretation. REFERENCES MALVI] T. 2003) analysis was then performed in order to acquire input parameters for spatial lithofacies distribution using Sequential Gaussian Simulator. in the case of full-field static model construction. Sava Depression. all the faults were considered vertical what was acceptable for 300 m thick reservoir section. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 283 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Lithofacies and petrophysical model of Miocene sandstone Gama series reservoirs on @utica Field. Croatia Key words: @utica oil/gas field. Croatia Litofacijesno-petrofizikalni model miocenskih pje{~enja~kih le`i{ta gama serije polja @utica. Naftaplin. strukturni model. Investigated oil bearing reservoirs Gama1. The offset of channel axis in the case of different reservoirs is also visible although the general direction was N-S to NW-SE. 3D static model was constructed in the context of ongoing EOR project and represent input for numerical simulation of production history as well as future tertiary oil production supported by CO2 injection. (2003): One-dimensional variogram and statistical analysis in reservoir units of the Bjelovar sag.5 to 1 sqkm wide. vertical and horizontal direction.. petrophysical model Klju~ne rije~i: naftno plinsko polje @utica.. [ubi}eva 29. 2003. reservoirs belong to Iva Sandstone Member. Croatia. There is significant difference between new structural model and the former one. Quartz dominates in petrographic composition while the rest is composed of rock fragments. In the first phase.. Gama2 and Gama5 are on depth ranging between –1800 and –2100 mssl. VRBANAC et al. The main reasons were significant differences in oil/water contacts observed on different parts of the field and impossibility to interpret them as a consequence of spatial lithological variations. including all the reservoir series. Lithofacies model of each reservoir was used as bias in the process of statistical variogram analysis of porosity data. they are represented by alteration of fine to middle-grained sandstones. litofacijes. Therefore. structural model.

J. JUHASZ. 55–69. B. & IVKOVI]. VELI].284 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. B. (2010): Sedimentation of deep-water turbidites in the SW part of the Panonian Basin – Geologica Carpathica. Source Rocks and Hydrocarbon Reservoirs in the SW Part of the Pannonian Basin (Northern Croatia and South-Western Hungary). 101–122. Zagreb. (2003): Tertiary Subsurface Facies. 56/1. O. @.. SZTANO. T. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 SAFTI].– Geologia Croatica.. VRBANAC. & MALVI].. G. J. . VELI]. 61/1..

[ubi}eva 29. Hrvatska INA-Naftaplin. Preduvjet za definiranje takvih zamki ~ini utvr|ivanje paleookoli{a. To je podru~je na kojem je jedini element kojim raspola`emo snimljena 3D seizmika i samo na osnovi interpretacije je nemogu}e predvidjeti paleookoli{. Kalinovac i Stari Gradac.U tom dijelu smje{tena su velika plinsko-kondezatna polja i nekoliko manjih naftnih polja. Na osnovu interpretacije na~injen je model koji prikazuje istovremeno postojanje sedimenata aluvijalne lepeze u sjeveroisto~nom dijelu. Ino poslovne jedinice-Naftaplin. egzistirali su vapnena~ki biokalkareniti talo`eni u uvjetima visoke energije pod utjecajem plima i valova. Razvojem 3D seizmike i sve manjim mogu}nostima za pronala`enje strukturnih zamki sve se ve}i zna~aj pridaje potra`nji za stratigrafskim zamkama. Glavna plinsko-kondenzatna polja u ovom dijelu Dravske depresije predstavljaju Molve. Mnoge naftne provincije ve} su dosegnule maksimum naftnih rezervi iz strukturnih zamki te se poseban trud ula`e u traganje za stratigrafskim zamkama. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 285 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija paleookoli{a primjenom seizmi~kih atributa Paleoenvironment interpretation using seismic attributes Nata{a Nastasi}1 & Josip Bubni}2 1 2 INA-Naftaplin. predvi|anje litologije tih tijela te njihovo pronala`enje u prostoru. Sustavnim promatranjem razli~itih prikaza seizmi~kih atributa te analizom okolnih bu{otina mogu}e je definirati paleookoli{ i pretpostaviti facijese. seismic attributes Podru~je obuhva}eno ovim radom pripada Dravskoj depresiji koja je smje{tena na jugozapadnom rubu hrvatskog dijela Panonskog bazena. dok u sjeveroisto~nom dijelu nalazimo sedimente aluvijalne lepeze zastupljene krupno i sitnozrnatim bre~okonglomeratima u proksimalnom i sredi{njem dijelu te sitnozrnastim pijescima i muljevitim vapnencima u proksimalnom dijelu. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti kori{tenjem starih metoda na nove na~ine te kombiniranjem istih. paralelno pru`anju strukture.4. Promatran je vremenski interval ispod regionalnog markera Rs7 (krovina Moslava~ka Gora Formacije). . U`e podru~je istra`ivanja obuhva}a dio sjeveroisto~no od polja Molve gdje je glavni element za utvr|ivanje okoli{a 3D seizmika u kombinaciji sa seizmi~kim atributima. U u`em smislu pripada sjevernoj zoni depresije nazvanoj “duboka Drava”. S obzirom na visoku istra`enost strukturnih zamki i sve ve}e zahtjeve naftne industrije neophodno je istra`ivati potencijalne stratigrafske zamke definiranjem paleookoli{a. “Duboka Drava” predstavlja dio Panonskog bazena visokog stupnja istra`enosti {to se ti~e strukturnih zamki. trenda rasprostiranja postoje}ih sedimentnih tijela. U jugozapadnom dijelu egzistirao je dubokomorski facijes zastupljen turbiditnim sedimentima. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti potragom za stratigrafskim zamkama. Stratigrafske zamke naj~e{}e se pronalaze slu~ajno. [ubi}eva 29. a ne sustavnim traganjem za njima. zagrebenskih sedimenata u sredi{njem te dubokomorskih u jugozapadnom dijelu. mezozojski karbonati). S obzirom na sve elemente. 10 000 Zagreb. Pokrovni sedimenti su izvrsno razvijeni na cijelom podru~ju i zastupljeni su vapnena~kim laporima sarmatske starosti. pretpostavka je da su mogu}e akumulacije ugljikovodika u postoje}im stratigrafskim zamkama. na podru~ju polja Molvi kao i sjeveroisto~no od podru~ja analiziranog atributima nalazili su se otoci ~iji su sedimenti predstavljali izvori{ni materijal za deltne sedimente (kvarciti. Na rubnom dijelu polja Molvi. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. seizmi~ki atributi Key words: paleoenvironment interpretation. {kriljavci. a putovi migracije su omogu}eni du` rasjeda i direktno iz mati~nih stijena u potencijalne kolektore. 10 000 Zagreb. Na osnovi interpretacije karata seizmi~kih atributa i okolnih bu{otinskih podataka do{lo se do zaklju~ka o postojanju razli~itih facijesa u isto vrijeme. Geokemijski gledano nalazi se u blizini dobrih mati~nih stijena koje generiraju plin i kondenzat. Za potrebe rekonstrukcije paleookoli{a integrirani su bu{otinski podaci s polja i seizmi~ki atributi s neizbu{enog podru~ja. Hrvatska Klju~ne rije~i: interpretacija paleookoli{a.

in meaning of petroleum provinces it belongs to the western part of the South Caspian Basin. Geology & Reservoir Menagement Sector. 2D seismic data are separated in two seismically detached areas: northern part. 10 000 Zagreb. For the purpose of time-depth conversion velocity check shot data from only one well was used. Structural traps are observed as primary targets. Stratigraphic traps would be hardly observed. but has better quality of reprocessed seismic lines. [ubi}eva 29. Moghan-2 block Klju~ne rije~i: interpretacija seizmike. In the Moghan Plain five wells showed good correlation for the interpretation of seismic data while in the Germi Area well data unfortunately were not available and it is why seismic interpretation was performed only partially. Structural interpretation confirmed existence of many structural traps in the area. There are also found difficulties in linking of well and seismic data. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic interpretation of the Moghan-2 block (Iran) Seizmi~ka interpretacija Moghan-2 bloka (Iran) Nata{a Nastasi} & Josip Husnjak INA-Naftaplin. It covers 3230 km2. The area is found to be promising according to structural setting favorable for hydrocarbon reservoirs. .e. including tectonic styles. In the northern part 6 two-time horizons were interpreted and in the southern 4 horizons. of Iran was highly influenced by geological settings and events though history of the Tethyan region (Palaeotethys). In terms of tectonic the Moghan Basin represents a part of the complex Talysh-Lesser Caucasus orogenic belt on the southern margin of the Kura Basin. The geology. Regional interpretation defined geometry and depth of horizons. According to seismic interpretation numerous structural features are delineated.286 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.e. Germi Area. After the interpretation. The Moghan Basin is situated in the northern part of collision zone between Eurasian and Arabian tectonic plates. Moghan Plain area and southern part. i. two-time maps were converted into a depth domain and structural maps were created. Croatia Key words: seismic interpretation. The Moghan-2 block is situated in the northwestern Iran. Conclusion: 2D seismic data were of relatively good quality for the interpretation. For the purpose of geological-geophysical study seismic interpretation of 894 km of 2D seismic lines was performed. Regional network of seismic lines is influenced by complex tectonics. mostly due to low density of seismic lines. i.e. i. Moghan-2 blok Description: All the data were collected and interpreted in cooperation with the National Iranian Oil Company (NIOC).

Izmjereni parametri propusnosti i poroznosti na jezgrama te rezultati dobiveni tijekom hidrodinamskih mjerenja. Mati~nu stijenu ~ine hemipelagi~ke naslage. koja ih uspje{no bilje`e. Santerno. [ubi}eva 29. a njihovo talo`enje te povijest pomicanja svakog slijede}eg sedimentnog slijeda i zapunjavanje mogu se dobro pratiti du` cijelog sjevernog dijela jadranskog bazena. (“bright spot”). kao kod klasi~nih pje{~anih slojeva metarskih debljina. a poznavanje paleogeografije i talo`nih uvjeta od znatne je pomo}i. Ti slojevi predstavljaju distalne dijelove turbiditnih slijedova materijala koje je u Jadranski bazen unosila rijeka Po. 1). Nevenka Romani} Kristensen & Tomislav Krsnik INA d. Svaki turbiditni slijed. Santerno formation. Zamke su stratigrafskog tipa. 10 000 Zagreb. SD Istra`ivanje i proiz. tj. Santerno u smjeru sjeveroistoka. Sjeverni Jadran Key words: thin layers. ima i svoje pripadaju}e distalne dijelove. Geolo{ki profil s detaljnim prikazom polo`aja isklinjenja slojeva formacije Carola na formaciju O. No. Istra`ivanja su u kona~nici i potvr|ena otkrivenim plinskim zasi}enjima u tankim pje{~anim slojevima te su stoga dokazala da takvi slojevi mogu biti ne samo sporedni. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 287 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tanki pje{~ani slojevi distalnih dijelova mutnih struja na podru~ju Sjevernog Jadrana Thin layers of turbiditic sequence distal part on Northern Adriatic area Bogomil Parlov. danas postoje karota`na mjerenja visoke vertikalne razlu~ivosti. Northern Adriatic Najnovija istra`ivanja na podru~ju Sjevernog Jadrana ukazuju na dobar plinski potencijal tankih pje{~anih slojeva. pokazali su dobre rezervoarske karakteristike dijela pojedi- nih intervala u istra`ivanom sedimentnom slijedu. Dina Zopf. Navedeni slojevi sastavljeni su od sitnozrnastog pijeska i silta debljine od 1 mm do 30 cm. 60 km jugozapadno od Pule) koji pripadaju pleistocenskim formacijama Carola i Porto Garibaldi odnosno formaciji Susak (Sl. Figure 1.4. U radu su prou~avani tanki slojevi na podru~ju plinskog polja Ivana (sjeverozapadni dio Jadranskog podmorja. turbiditic sequence. te je njihova procjena bila ote`ana. Geological profile with detail pinch out Carola formation to O. Vlatka Vani~ek. a tako|er se ne uo~avaju na seizmici kao pove}anje seizmi~ke amplitude. nafte i plina. te sami pje{~ani slojevi. Takvi slojevi zasi}eni plinom nisu bili “vidljivi” na starim EK dijagramima zbog male vertikalne razlu~ivosti sondi. koji se mo`e razlu~iti na karota`nim dijagramima. pleistocen.. talozi mutnih struja. nego i glavni cilj istra`ivanja. Dra`en Parlov. plin se nalazi u podru~ju isklinjenja tankih pje{~anih slojeva na pliocenske lapore formacije O.d. Hrvatska Klju~ne rije~i: tanki pje{~ani slojevi. pleistocene. Slika 1.

. [ubi}eva 29. analiza se morala bazirati na postoje}im podacima dobivenim raznim ispitivanjima konvencionalnih le`i{ta. nekonvencionalna le`i{ta. G. Republic of Croatia. B.. 100–104. EATON. Tight Gas Sands) i lapore s plinskim zasi}enjem (engl.288 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & SHIRLEY. U ovom radu (posteru) prikazat }e se va`nost D-eksponenta (kao pokazatelj osnovnih le`i{nih uvjeta) u odre|ivanju nadtlaka. M. osnovni su kriteriji koji su upotrijebljeni u na{oj analizi. V. NAIK. Gas Shales).A.J. Hrvatska Klju~ne rije~i: D-eksponent. Glavni kriteriji koji definiraju nekonvencionalna le`i{ta su male propusnosti i niski porozitet te je zato potrebna velika stimulacija u postizanju zadovoljavaju}eg iscrpka. usporedba nadpritisnutne zone i zone normalnog hidrostatskog tlaka te obja{njenje kako se D-eksponent dobiva i od ~ega se sve sastoji. 7/76. JORDEN J. Plinsko zasi}enja. Tijekom izrade kanala bu{otine u sklopu geolo{kog pra}enja te u svrhu predvi|anja parametara gradijenta tlaka koristi se metoda D-eksponenta u sklopu ra~unalnih programa TDC laboratorija. Za razliku od konvencionalnih. Ista je kori{tena u na{oj analizi u cilju odre|ivanja nadpritisnutih podru~ja. nekonvencionalna predstavljaju cijele stratigrafske serije s izmjenama slojeva razli~itih karakteristika i stoga imaju veliki volumen rasprostiranja.– J. nadtlak i izostanak kontakta plina i vode (NAIK. LITERATURA BARI]. Drava and Mura Depressions Sve ve}a potreba u svijetu za naftom i prirodnim plinom dovela je do istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika.R. Lapore s plinskim zasi}enjem djelomi~no sa~injavaju mati~ne stijene sjeverozapadnog dijela Panonskog bazena (BARI] et al. O. Kako nisu ra|ene nove bu{otine za potrebe istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta. Metoda D-eksponenta sa~injava ekstrapolaciju bu{a}ih parametara (JORDEN & SHIRLEY. Stjepan Trogrli} & Vesna @u`ul INA-Naftaplin.– Nafta. njegova istro{enost te specifi~na te`ina isplake.– World Oil. slaba propusnost. Dravska i Murska depresija Key words: D-exponent. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. 10 000 Zagreb. unconventional reservoirs. 25–34. nadtlak. 47/1. G. (1972): Graphical method predicts geopressures worldwide. (1966): Application of drilling performance data to overpressure detection.C. 2005). 1972) kao {to su brzina napretka bu{enja. Petroleum Technology. 1387–1394. Kod nas istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta usmjerena su na podru~je Dravskog i Murskog bazena na guste slabo propusne pje{~enjake zasi}ene plinom (engl. (1996): Source rocks and hydrocarbon accumulations in the Mura depression. (2005): Tight Gas Reservoirs – An Unconventional Natural Energy Source for the Future. overpressure. example of Drava and Mura Depressions Ana Pintar. . EATON. BRITVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Nadtlak odre|en D-eksponentom kao kriterij determiniranja nekonvencionalnih le`i{ta na primjeru Dravske i Murske depresije Overpressure determined by D-exponent as criteria for determination of unconventional reservoirs. 1996). optere}enje na dlijeto. & DRAGA[. 1966. Zagreb.

4. source rock Nekonvencionalna le`i{ta plina predstavljaju veoma slabo propusne stijene zasi}ene plinom iz kojih nije mogu}e ostvariti proizvodnju bez primjene masovnog hidrauli~kog frakturiranja. izdvojeno je osam podru~ja unutra Dravske potoline te jedno podru~je u Murskoj potolini unutar kojih postoje stroge indikacije za mogu}nost proizvodnje plina kori{tenjem nekonvencionalne tehnologije. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Interpretacijom razvijenih krivulja porasta slojnog tlaka potvr|eno je postojanje dvostruke poroznosti. Nada Krklec1. To su vrlo slabo propu- sni donje do gornje miocenski pje{~enjaci u izmjeni s pelitnim sekvencama. Srednja vrijednost propusnosti matriksa stijene je. Nekonvencionalna le`i{ta u Europi u zadnjih nekoliko godina su u intenzivnoj fazi istra`ivanja pri ~emu su plinonosni {ejlovi naj~e{}i cilj istra`ivanja. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta.d. pelitnim sedimentima: muljnjaci (TI[LJAR. te`i{te u razvoju nove tehnologije pomaknuto je na tehnologiju koja se koristi u istra`ivanju i proizvodnji iz nekonvencionalnih le`i{ta. 10 000 Zagreb. 2006).(slu~aj gustih plinonosnih pje{~enjaka u podru~ju Koprivni~ki Bregi). 10 002 Zagreb. gas shale. Karakteristi~no za nekonvencionalna le`i{ta je postojanje velikih geolo{kih rezervi. Krivulja porasta slojnog tlaka naj~e{}e ne omogu}ava ekstrapolaciju odnosno odredbu inicijalnog slojnog tlaka. Plinonosni {ejl podrazumjeva tip nekonvencionalnog le`i{ta u mati~noj stijeni tj. Propusnost matriksa je manja od 0. Proizvodnja plina iz nekonvencionalnih le`i{ta ve} du`e vremena je u velikom zamahu u SAD-u gdje se vi{e od 43% ukupne proizvodnje plina ostvaruje iz silurskih i devonskih plinonosnih {ejlova i gustih. Mogu}nost ostvarenja ekonomske proizvodnje plina (SCHMOKER. Nedostatak je u ~injenici da se le`i{ta nalaze na znatno ve}im dubinama. plinonosni {ejl. Karakteristika rezultata dobivenih hidrodinamskim mjerenjima je nagli pad tlaka. gusti plinonosni pje{~enjak. Prednost miocenskih nekonvencionalnih le`i{ta plina Panonskog bazena u usporedbi s silursko-devonskim u Sjevernoj Americi o~ituje se u ~injenici da ovdje i neznatne propusnosti stijene omogu}uju dotok. Hrvatska INA d.. tight gas sandstone. Predvi|a se da }e za daljnjih deset godina nekonvencionalna le`i{ta postati glavni izvor u ukupnoj proizvodnji plina u SAD-u. Plinske pojave kao i dotok plina dobivenog hidrodinamskim mjerenjima vezen je uz prirodni pukotinski sistem. manja od 0. siltiti. [ubi}eva 29. Kre{imir Krizmani}2 & Alan Mavar1 1 2 INA d. 2002) iz nekonvencionalnih le`i{ta u Hrvatskoj prvenstveno je vezana uz Dravsku i Mursku potolinu.14 10–15 m2 Tijekom bu{enja plinskom karota`om utvr|ene su intenzivne pojave plina. Prema konstataciji vode}ih tvrtki za tehnologiju. mati~na stijena Key words: unconventional reservoirs. Predmet istra`ivanja su dva tipa nekonvencionalnih le`i{ta: gusti. 2007) i brzi pad proizvodnje bu{otine (90 % pada proizvodnje doga|a se u prvoj godini). ali uz nizak koeficijent iscrpka (HOLDITCH at al. u prvoj fazi tj. Gusti plinonosni pje{~enjaci utvr|eni su u {irem podru~ju u odnosu na plinonosne {ejlove. Sjeverozapadni dio Dravske potoline i sjeverni dio Murske potoline je od posebnog interesa zbog zasi}enja suhim plinom {to je potvr|eno ispitivanjem bu{otina te analizom i modelom zrelosti mati~nih stijena. Temeljeno na kriterijima koji odre|uju nekonvencionalno le`i{te plina i strukturno-geolo{kim karakteristikama.1 10–15 m2. Tamara Troskot-^orbi}2. prije pada tlaka. kompaktni lapori. 1994). a na nekoliko bu{otina iz tih intervala ispitivanjem je ostvaren obiman dotok plina uz tipi~ni brzi pad tlaka... planiranje i izvo|enje radova. U SZ dijelu Dravske potoline i sjevernom dijelu Murske potoline geokemijskim analizama dokazano je postojanje mati~nih stijena koje su u fazi generiranja plina.b.. horizontalne bu{otine ili snopa horizontalnih bu{otina (HOLDITCH. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. ekonomskih koli~ina (dokazano hidrodinamskim mjerenjima u SZ dijelu Dravske i sjevernom dijelu Murske potoline).d. u ve}em broju bu{otina. a time i znatno nepovoljnijim tla~nim i temperaturnim uvjetima {to ima za posljedicu visoku cijenu . slabo propusnih pje{~enjaka te metana vezanog uz ugljene slojeve. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 289 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Potencijal nekonvencionalnih le`i{ta plina u hrvatskom dijelu panonskog bazena Unconventional gas potential in the Croatian part of the Pannonian Basin Arso Putnikovi}1. slabopropusni plinonosni pje{~enjaci i plinonosni {ejl donje do gornje miocenske starosti koji se nalaze u uvjetima znatnog nadtlaka. Lovin~i}eva b. donje miocenske starosti.

(2007): Unconventional Gas reservoirs – Tight Gas. (2006): Tight Gas Sands.(2002): Resource-assessment perspectives for unconventional gas systems. S. TI[LJAR. LITERATURA HOLDITCH. June 2006.. Coal Seams and Shales. SCHMOKER.– AAPG Bull.A. 1–52. te podatke o proizvodnim mogu}nostima bu{otine. USA.. 86–93.– [kolska knjiga. Zagreb. 149–154. S.– Working document of the NPC Global Oil & Gas Study.290 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1993–1999. odnosno nije mogu}e izra~unati ekonomi~nosti projekta. J. 86/11. J.A. Tehni~ki manjak je {to u sada{njem trenutku ne postoji pilot bu{otina koja daje odgovor na podatnost stijene hidrauli~kom frakturiranju. HOLDITCH.. & LEE. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 bu{otine.– JPT. K.W. PERRY. . K. (1994): Sedimentne stijene.

41 173708. i.72 359267. The sediments from the analyzed interval were deposited on the flood or delta plain environment.36 268968.44 6.39 436649.m 0.53 4.58 18.26 18.03 209490. Fazna analiza (Okoli-24) The interval consists of the channel fill deposits represented with massive.m 0.22 16. Sedimentary and petrophysical results of the Pontian sandstones from the Okoli-24 well referred to 9 m of the core samples.43 149029.m 0.0 m.94 261578.36 5. pont Key words: porosity.15 10.00 310690. Pontian Porosity measurements were done in the well Okoli-24 in purpose for characterization of the the Underground Gas Storage (UGS).72 263840.4 5.m 0. okoli{ talo`enja.4.71 1445 6.35 8.9 1.3 2.42 330670. Table 1. image phase analysis.42 222409.d.06 1563 11.78 15.m 0.95 3. Mea- IMAGE NAME 1.02 318732. E&P Research Laboratory Department.82 282991.59 5.62 9.67 5.54 15.59 402660.59 3.m 0.m 0.m 0.15 19.34 17.m 0.12 11.39 AREA % 6.84 159004.69 12.m 0.73 136079.m 0.57 13.m 0.59 13.84 124456. Porosity measurements were done by Ultra Pore Porosimeter. poorly sorted lithoarenites with eroded clasts of marls and coal.74 17.6a 3.20 6.75 3.80 17.66 354471. medium to coarse grained.92 5.8 6.8 4.66 19. 50 km south-east of the capital Zagreb. Lovin~i}eva bb.90 15.19 94074. what is 60% of the total cored interval.70 5.44 9.56 20. The Okoli field is located in the western part of the Sava Depression.57 19. Characteristics of reservoir rocks are based on sedimentological and petrophysical analysis of the cored interval 1859.59 357687.20 313823.m 0.08 PHASE 2: Phase 2:92–132 Phase 2: 133–149 Phase 2: 138–169 Phase 2: 47–85 – Phase 2: 101–113 Phase 2: 104–114 Phase 2: 178–225 Phase 2: 128–147 – Phase 2: 140–145 Phase 2: 180–185 Phase 2: 92–147 Phase 2: 103–145 Phase 2: 115–131 Phase 2: 124–138 Phase 2: 115–143 – Phase 2: 164–171 Phase 2: 174–198 – mm2 216189.6 9. Field Engineering & Operations Sector. and interchannel (swamp-lacustrine) thinly bedded to laminate pelites.fazna analiza porozimetar .e.79 4545297. approx.09 249563.5 8. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 291 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena fazne analize kod mjerenja poroziteta Implementation of the image phase analysis for porosity measurements Nevenka Ra{kaj. Croatia Klju~ne rije~i: poroznost.0–1874.36 104700. Phase analysis (Okoli-24) Tablica 1.m 0. Exploration & Production BD.35 7.4 4.6 3.63 15.4 9.94 19.49 13.75 5.43 7.m 0.72 305873.11 16.86 286710.4 3. porosimeter.19 AREA % 9.34 118943.83 84510.83 13. depositional environment.95 2. Zdenka Barbi} & Adaleta Perkovi} 1 INA – Industrija nafte d.63 7.08 .11 15.m 0.49 20.51 6. clayey carbonates and marls with abundance of carbonaceous plant debris.33 82850. 10 002 Zagreb.81 11.28 150752.80 3619281.22 118227.m 0.72 1253 10.m 0. Dubravka Dja~anin.04 17.m 0.47 21.75 13.64 230241.m 0.59 18.. Pore volume and bulk volume were determined by volumetric method using the laboratory equipment.54 380694.m 0.95 4.65 PHASE 1: Phase 1:133–146 Phase 1: 93–113 Phase 1: 95–113 Phase 1: 86–98 Phase 1: 57–152 Phase 1: 47–100 Phase 1: 58–103 Phase 1: 58–177 Phase 1: 148–164 Phase 1: 143-179 Phase 1: 123–139 Phase 1: 153–179 Phase 1: 149–167 Phase 1: 146–153 Phase 1: 63–114 Phase 1: 80–123 Phase 1: 144–172 Phase 1: 54–97 Phase 1: 128–163 Phase 1: 162–173 Phase 1: 153–187 mm2 139934.35 6.36 SUM % 15.25 9.94 110188.01 15.49 19.44 116726.17 4.10 17.85 7.

.5–3.292 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Microporosity measurements were done by Image phase analysis computed program for Olympus polarization microscope with digital camera DP71. Microprosity measurements were done on the selected images (photomicrography) by applicable program for analyses. Lower values of porosity were affected by increasing of clay minerals (kaolinite. Porosity of a sample is defined as a ratio of pore volume (Vp) and bulk volume (Vb) of the rock sample. A phase analysis is a quantitative evaluation of area (mm2) with regard to each separate gray value or color phase for particle detection that is distinguishable from image background. chlorite) and secondary carbonate cementation of pore space. All detected particle will be automatically measured (see phase Table 1). This method involves the expansion of nitrogen gas from a reference chamber of known volume into the pore space of the sample. thin sections must be previously prepared by blue dyed resin vacuum impregnation that is marked pore space. Results of analyzed thin sections by image phase analysis are mainly accordant with petrophysical measurements. For analyses. Exception of microporosity values are proximately 0. somewhere intragranular porosity type. Porosity of sandstones ranges 15–22% and predominantly represented intergranular. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 surement is based on Boyle’s law of gas expansion.0% and results are shown in Table 1.

sinklinale.4. te pojava hiperbola kod difrakcija (u velikom broju slu~ajeva rasjedi su na seizmi~koj sekciji definirani difrakcijama). Razlikujemo 4 vrste migracije: pre-stack i post-stack vremensku i pre-stack i post-stack dubinsku migraciju. seizmi~ki prikaz. rasjedi ili recimo solne dome) mogu biti bolje ili lo{ije prikazani na seizmi~kom prikazu kao priprema za daljnju geolo{ku interpretaciju. Primjenom procesa migracije zapravo je vidljiv stvaran prikaz podzemlja jer ako se on ne bi primijenio dobili bi la`ne strukturne oblike. obrada podataka. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. migracija Key words: structural forms. data processing. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 293 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sava 3d-nastavak – Prikaz strukturnih oblika prije i nakon primjene procesa migracije Sava 3d-extension – Presentation of structural forms before and after the migration process Tihana Ru`i}. Bolji prikaz omogu}en je naprednijom tehnologijom obrade seizmi~kih podataka. Na primjeru reobrade projekta Sava 3D. Jedan od zavr{nih procesa u toku obrade podataka je migracija. 10 000 Zagreb. dok se dubinska primjenjuje u slu~ajevima ako su cilj istra`ivanja strukturni oblici sa velikim nagibima. . Igor Nagl & Marijana Radov~i} INA. [ubi}eva 29. zatim smanjivanja sinklinala. Sam proces migracije (Kirchhoff-ova migracija) definiran je kao ra~unanje svih mogu}ih mjesta od kuda bi refleksija mogla do}i kako bi dobili {to vjerniji prikaz stvarnog polo`aja strukturnih oblika podzemlja. Op}enito se mo`e navesti da se vremenska migracija koristi u podru~jima sa velikim brojem difrakcija i velikog strukturnog povijanja. Takvi oblici su primjerice la`na pove}anja antiklinala. seismic display. Hrvatska Klju~ne rije~i: strukturni oblici. primjenom raznih procesa filtriranja kako bi pobolj{ali odnos signal/smetnja i dobili {to vjerniju sliku podzemlja. migration Ovisno o raznim na~inima obrade seizmi~kih podataka strukturni oblici (kao {to su antiklinale.nastavak prikazani su strukturni oblici prije i nakon primjene procesa migracije.

sporadically medium litharenit. 4.). Cores 3 and 4 belong to this lithofacies unit. etc. bedding. for example. Kre{imir Krizmani}. Lithofacies Unit 3 (3190–3150 m): The Lower Badenian clasts and matrix supported dolomite conglomerate. Elements were analyzed in scale identical to that of the well cores that are near vertical. Lithofacies Unit 4 (3150–3085 m): The Lower Badenian polymict conglomerate – breccia/conglomerate. fractures. bedding planes. with lenses and/or laminae very fine to fine. Marl bedding is generally laminated and lamination is in range of 2–7 mm. Lithofacies Unit 10 (1150–0 m): The Pliocene sand (fine to medium grained). Small beds of sandstones which interlayer marls are mostly in range of 1 to 3 cm with max thickness of 5 cm. Lithofacies Unit 1 (3500–3255 m): The Lower Miocene matrix-supported breccia/conglomerate is sedimentated most probably in continental (fluvial?) or in proximal. often with erosional . very shallow. interlaminated with litharenite is deposited in brackish or fresh water moderately distal and deeper setting. siltstone and in places coal are deposited in deeper freshwater environment. 3158–3167 m. fine-grained litharenite and siltstone are deposited in distal and deeper freshwater environment. conglomeratic greywacke. fossiliferous marl with altered andesite-basalt are sedimented in a deeper and somewhat distal marine environment (slope). siltstone and argillaceous silty marl are deposited in to the shore line distal and deeper freshwater environment within the zone of some terigene influence. Lithofacies Unit 5 (3085–2890 m): The Lower Badenian polimyct conglomerate. Bedding of the sandstones is mostly in the range between 7 and 15 cm. Contacts between sandstones and marls are usually sharp. sedimentalogical interpretation and structural element evaluation have been performed as well. The structural elements have been evaluated in all four core intervals and the results of goniometric measures were interpretated. The photographs of the whole core that show the outside of the cleaned core were provided as high-resolution BMP images. Cores are recorded by DMT CoreScan II and obtained data of structural elements are analyzed in CoreLog Integra. calcarenaceous sandstone and silty-sandy. Core No. sandy and argillaceous marl. Lithofacies Unit 6 (2890–2805 m): The Pannonian calcitic marl. No. Lithofacies Unit 9 (2005–1150 m): The Upper Pontian silty.d. slojevitost. Branko Sokolovi} & Zlata Ivani~ek INA – Industrija nafte d.. Lovin~i}eva bb. Field Engineering & Operations Sector. Lithofacies Unit 2 (3255–3190 m): The Lower Miocene polymict microbreccia/conglomerate with sandy hematite/ limonite matrix is deposited in moderately to strongly oxic shallow marine environment. conglomeratic litharenite and sandy silstone are deposited on marine shoreline (shoreface – shallow offshore) and – alluvial environment. Exploration & Production BD. the biggest one is 63 cm. 10 002 Zagreb. Core 1 belongs to this lithofacies unit.294 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Ten Lithofacies Units have been established. litostratigrafske formacije Key words: structural elements (faults. Croatia Klju~ne rije~i: strukturni elementi (rasjedi. 3. gravel and in places clay and coal are deposited in in proximal and shallow freshwater setting with occasional environment deepening. Lithofacies Unit 8 (2660–2005 m): The Lower Pontian greywacke. 3127–3136 m. Besides petrographical and biostratigraphical analyses. considering that four cores were taken (Core No. 3167–3176 m). fossiliferous marl are deposited in mainly deeper and distal marine environment (slope). stylolites. stylolites). 1 (2897–2906 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. Orientation of isolated structural sets is shown in stereograph projection on diagrams (on Schmidt net of equal surfaces projected on lower hemisphere. 1. 2897–2906 m. 2. E&P Research Laboratory Department. Core 2 belongs to this lithofacies unit. litharenitesiltstone (conglomeratic. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Strukturni elementi jezgara iz bu{otine Dravica-1 (Hrvatska) Structural elements evaluation of the Dravica-1 core (Croatia) Ninoslav Sabol. of 356 structural elements of the core No. Sandstones show normal and on some places inverse gradation. and Core No. fractures. lithostratigraphic formations The Dravica-1 exploration well penetrated sediments from 0–3500 m. Lithofacies Unit 7 (2805–2660 m): The Lower Pontian silty-sandy marl. Features identified in the photographs were manually oriented by using an interactive sine-curve fitting technique and classified according to their geological significance. stiloliti). fossiliferous) and sandy. occasionally they can show as laminas. restricted (lagunar) environment with strong fresh water influence. pukotine. Core No.

subhorizontal to subvertical) and D) Fault – There are few microfaults (movement is less then 10 mm) in the cored interval. B) Chemical features include stylolites and solution seams. No. Dip of this structural elements are generally subhorizontal. C) Fractures. Width is between 1–2 mm. 70°. In the lower part of the core there are probably two different sets of faults with movement between sets bigger than 1 cm (true faults). like lamination. In the upper part there are five recorded faults. Stylolite is on the depth of 3167. 4 (3167– 3176 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding. The fracture is approximately 25 cm long and the mean width is about 1 mm. C) Fractures – Reduced fracture – only one fracture has been recorded. These features have similar orientation and the dip is between 21° and 39°.10 there are two sets of faults that make downlifted area. reduced fractures (42 measurements. It is penetrating reduced fracture that starts on the depth 3133.3 m of the core No. Organic filaments characterize lamination in the upper part and classic lamination is visible on the bottom of the eightmeter of the core.65 with the orientation 337/85. They are divided into open fractures (18 measurements. filled fractures (3 records. without any specific orientation. D) Fault – there are 15 faults recorded in this core and all of them are inside of litharenite and siltstone. There are also laminae of coal visible in the core. of 98 structural elements of the core No. Lamination on the other side. both sets have dip of approx. Bedding does not show a consistent azimuth in the whole interval.208 with orientation 159/33. lenses and foliation.37 cm there is a group of three faults with different orientation and dip of 25° and 45°. Marl clasts appear on few places as a result of slumping. Solution seams are predominant structural element in the core. coal laminae. Only 0. On the depth 2902. B) Chemical features – There are 30 measured elements of this type. subhorizontal in marl and oblique in sandstones).0–3167. 2 (3127– 3136 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. Twenty-four structural elements of the core No. generally has the orientation in the area between SE to SW. They are commonly oriented from SE to SW.0 m) has been recovered. lamination. 3 (3158.4. Stylolites are predominant in the cemented parts of polymict conglomerates while solution seams are predominant in litharenite and siltstone and they contain organic matter too. but the orientation is similar within small intervals. In the lower part of the core there are ten recorded faults in only one meter of the core with dip in range between 57°–75° (average 67°). solution seams are to 9 mm thick. therefore no measurements were performed. they are mainly obliqueand and the width is up to 1 mm. and according to their dip they are mostly horizontal. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 295 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book structures (load and flame structures) on the lower bed plain of the sandstones. Morphology of the contact is predominantly planar or wavy. There are 39 measured elements of this type. B) Chemical features – there are 12 measured elements of this type. . Stylolites are smooth or with low amplitude. one in the first meter with the dip of 52°. In the second meter on the depth 3128. subhorizontal or slightly oblique are conditioned with the fissility of marls).

pri ~emu se i pri ni`em stupnju maturacije istovremeno s manjom koli~inom zasi}enih ugljikovodika osloba|aju i ve}i fragmenti. Sektor za upravljanje i in`enjering polja.. Plinsko kromatografska analiza pokazuje prisutnost nezrelog do marginalno zrelog bitumena. Odre|ivanja su bila usmjerena na istra`ivanje i determiniranje krutih. To omogu}ava formiranje uglavnom te`ih visokomolekularnih i aromatskih spojeva (ORR. characterization. hydrocarbons. . Bulk composition of bitumen (TLC/FID detection). Ljubica Rumenjak.d. te prevladavanjem fitana nad pristanom (Pr/Ph<1) kao i alkana prema odgovaraju}im Slika 1. a izvorna organska tvar je terestri~nog i/ili algalnog (bakterijski izmijenjenog) podrijetla talo`ena u anoksi~nim uvjetima. Plinski kromatogrami pokazuju unimodalnu distribuciju s dominacijom u ni`em molekularnom podru~ju (C16–C19). 7.57%). Lovin~i}eva 1. Komponentni sastav bitumena (TLC/FID detekcija). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geokemijska ispitivanja pojava ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 (Sirija) The geochemical exploration of hydrocarbons occurrences in Jihar-5 well (Syria) Irenka Stankovi}. ukupni sumpor Key words: kerogen. Bitumeni sadr`e ekstremno visoke koli~ine NSO i asfaltena u odnosu na neznatnu koli~inu zasi}enih ugljikovodika. Hrvatska Klju~ne rije~i: kerogen. 10 002 Zagreb. 1986). GC. Figure 1. U sedimentima od 1350 do 1970 m koli~ina EOM zamjetno raste (1050–19635 ppm) te su sukladno tomu i EOM/ TOC vrijednosti izuzetno visoke (30. PJ za geologiju i geokemiju. TLC/FID. 1984). Ovakav grupni sastav ~esto je rezultat generiranja visokomolekularnih ugljikovodika iz sumporom bogatih nezrelih kerogena. Sedimenti do 1320 m nemaju zamjetnu koli~inu ekstrabilne organske tvari-bitumena (EOM 130–618 ppm). ugljikovodici. TLC/FID.v. karakterizacija. Veliki udio visokomolekularnih. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Uzimaju}i u obzir i rezultate Rock Eval pirolize visoki EOM/TOC odnosi upu}uju na primarno generiranje ugljikovodika (PALACAS. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina.296 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ekstrabilnih i teku}ih ugljikovodika sa svrhom odre|ivanja njihovih karakteristika te obja{njavanja mogu}e genetska povezanosti me|u njima.6% S). te`ih ugljikovodika tuma~i se lak{im pucanjem slabijih S–S veza u sumporom bogatom kerogenu (s. Marija Mari~i} & Veronika ^uljak INA-Industrija nafte d. GC.39–31. Total Sulphur U radu je prikazano geokemijsko ispitivanje ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 s posebnim osvrtom na sedimente formacije Kurrachine Dolomite. Ipak komponentni sastav bitumena ostaje prakti~ki isti.

1–52. Kromatogrami su tipi~ni za zrele bitumene generirane iz marinsko/algalnih izvora deponiranih u reduktivnim uvjetima okoli{a. Ph/n–C18»1) pretpostavljaju prisutnost nafte generirane iz marinskih zrelih izvora deponiranih u reduciraju}im do lagano oksi~nim uvjetima sedimentacije.M. PALACAS. 47. 1983). 2). prevladavanje lak{ih ugljikovodika (C18–C21) s izrazitim maksimumom na n-C17 te sastavom izoprenoidnih biomarkera (Pr/Ph»1) definiraju bitumen generiran iz zrelih marinskih izvora deponiranih u anoksi~nim i suboksi~nim uvjetima okoli{a. (1986): Kerogen/asphaltenes/sulphur relationships in sulphur-rich Monterey oils. S=0. 1). Zaklju~no. . Geochemistry. Gasoline fraction ratio F/H. C17. Freeman and Company. Dijagram parametara po ROF metodi. K.H. Star diagram by ROF method. LITERATURA HUNT.3 %) {to je u suglasju s promjenama uzrokovanim termalnim procesima tokom katageneze kao i ve}om dubinom zalijeganja (Sl. izoprenoidima (Pr/n-C17<1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 297 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. 1995).v. nisko sumporne parafinske nafte (41° do 45° API. Ekstrakti iz uzoraka krhotina iz isplake i jedne jezgre bez obzira na razli~itu koli~inu bitumena (482–4483 ppm) pokazuju pove}anje u koncentraciji alkana (26.– W. 0.– Org. 45–62. ORR. Odnos F/H gazolinske frakcije. Prema ROF metodi koja uzima u obzir izabrane ugljikovodi~ne parove prvenstveno manje naftenske i aromatske pikove izveden je “zvjezdasti dijagram”.34–0. ali djelomi~no i procesom evaporizacijskefrakcionacije. (1984): Petroleum geochemistry and source rock potential of carbonate rocks. Pr/Ph »1.4. 303–316.08. Figure 2. (1983): Classification and thermal history of petroleum based on light hydrocarbons. 18. odnosno na visoki stupanj katageneze kod kojeg ve} dolazi do otvaranja prstena i skra}ivanja lanaca (Sl. Slika 3. Figure 3. Acta.07%). Ph/n-C18<1). Cosmochim. Dijagram pokazuje da se “fingerprinti” podudaraju u velikom broju parametara te iako su nafte u vertikalno odvojenim rezervoarima mo`e se pretpostaviti da postoji neka vrsta komunikacije izme|u rezervoara (Sl. 3). W.L. THOMPSON. Visoke heptanske i izoheptanske vrijednosti ukazuju na zrele i superzrele nafte.M.74% TOC) u glavnoj fazi termalne maturacije (naftni prozor) i to s prosje~nim do dobrim generativnim potencijalom.G. Unimodalna distribucija. 499–516.