Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

ZAGREB, 2010

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.
Organizatori – Organized by
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering University of Zagreb INA – Industrija nafte, d.d. – INA Oil Industry Plc. Pod pokroviteljstvom prof. dr. Ive JOSIPOVI]A, predsjednika Republike Hrvatske Under the auspices of President of the Republic of Croatia, prof. dr. Ivo JOSIPOVI]

Potpora – Supported by
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske – Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Hrvatske vode

Sponzori – Sponsored by
Kamen Benkovac d.o.o. [tedbanka d.d. Promeks Kompjuter d.o.o. Hrvatsko geotehni~ko dru{tvo HGD LASERplus

Organizacijski odbor Organizing committee
Dr. sc. Josip HALAMI] predsjednik / president Prof. dr. sc. Dra`en BALEN potpredsjednik / vice-president Prof. dr. sc. Goran DURN potpredsjednik / vice-president Dr. sc. Uro{ BARUD@IJA tajnik / secretary Dr. sc. Renato BULJAN Prof. dr. sc. Vlasta ]OSOVI] Mr. sc. Niko DALI] Dr. sc. Marija HORVAT Mr. sc. @eljko IVKOVI] Dr. sc. Tvrtko KORBAR Dr. sc. Jadranka MAUCH LENARDI] Prof. dr. sc. Davor PAVELI] Jadranka PEJNOVI], prof. Goran RADONI], dipl. ing. Doc. dr. sc. Ma{a SURI] Doc. dr. sc. Nenad TOMA[I] Prof. dr. sc. Igor VLAHOVI]

Znanstveni odbor Scientific committee
Prof. dr. sc. Bruno TOMLJENOVI] predsjednik / president

Doc. dr. sc. Dunja ALJINOVI] Prof. dr. sc. Andrea BA^ANI Dr. sc. Mirko BELAK Prof. dr. sc. Damir BUCKOVI] Dr. sc. Ton}i GRGASOVI] Akad. Ivan GU[I] Doc. dr. sc. Tomislav MALVI] Dr. sc. Slobodan MIKO Akad. Branko SOKA^ Prof. dr. sc. Jasenka SREMAC Mr. sc. Vlasta TARI-KOVA^I] Dr. sc. Josip TERZI] Prof. dr. sc. Darko TIBLJA[ Akad. Josip TI[LJAR †

Dr. sc. László CSONTOS (MOL, Hungary) Dr. sc. Stjepan ]ORI] (Geologische Bundesanstalt, Austria) Prof. dr. sc. Eugen GRADINARU (Univ. Bucharest, Romania) Prof. dr. sc. Hazim HRVATOVI] (Federalni Zavod za geologiju Sarajevo, BIH) Dr. sc. Tea KOLAR-JURKOV[EK (Geolo{ki zavod Slovenije) Prof. dr. sc. Franz OTTNER (Univ. für Bodenkultur, Austria) Prof. dr. sc. Vincenzo PICOTTI (Univ. Bologna, Italia)

ISBN 978-953-6907-23-6 Izdava~ – Published by: Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey – Zagreb Urednica – Edited by: Marija Horvat Oblikovanje – Layout and design: Mirela Miki} Muha, LASERplus, Zagreb, Brijunska 1a, Zagreb Izdano – Issued: listopad 2010, 300 primjeraka – October 2010, 300 copies Ovitak – Cover: Katedrala sv. Jakova / Cathedral of St. James – [ibenik (photo: T. KORBAR) Slijed karbonatnih naslaga gornje krede – Nacionalni park "Kornati" / Sequence of Upper Cretaceous carbonate deposits – National Park "Kornati" (photo: T. KORBAR) Slapovi Krke – Krka Falls (photo: U. BARUD@IJA)

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

Autori su odgovorni za sadr`aj svojih sa`etaka The authors are responsible for contents of their abstracts

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Linking the geosphere & biosphere to understand dolomite formation
Utjecaj geosfere i biosfere na postanak dolomita

Judith A. McKenzie
ETH-Zürich, Geological Institute, 8092 Zurich, Switzerland (sediment@erdw.ethz.ch) Key words: Dolomieu, dolomite, formation models, microbial mediation, diagenesis Klju~ne rije~i: Dolomieu, dolomit, modeli postanka, mikrobijsko posredovanje, dijageneza

IAS Lecturer

Reflecting on almost two centuries of carbonate research reveals that varying scientific trends regulate the approach sedimentologists use to interpret the sedimentary rock record. New concepts develop with the introduction of the latest methods and technologies to a scientific field and propel evolving scientific trends, which often tend to cycle back on themselves with new advances. The study of dolomite formation since the recognition of its unique mineralogy more than 200 years ago has been no exception to this rule. The Tyrolian Alps of the Mediterranean Realm are widely acknowledged to be the geographic area where dolomite [CaMg(CO3)2], a common carbonate mineral in sedimentary rocks, was discovered. The name of the mineral, rock and mountains is unquestionably associated with one individual, the French geologist and mineralogist Déodat de Dolomieu (1750–1801). During field excursions in the region, Dolomieu recognized the occurrence of an unusual carbonate rock that resembled limestone but only weakly effervesced with acid. He published his observations in 1791 in the Journal de Physique. One year later in the same journal, Nicolas-Théodore de Saussure (1767–1845) provided a chemical analysis of the rock, which he named “dolomie” after his colleague Dolomieu. Within 10 years of its discovery, the English version of the name, dolomite, was in use, and it had become a commonly identified rock type. Only later, most probably in 1864, the scenic rugged mountains found in northeastern Italy were designated the Dolomite Mountains. Subsequently, the origin of the Dolomite Mountains and the origin of the dolomite mineral of which they are composed became a major topic of research (MCKENZIE & VASCONCELOS, 2009). Although dolomite is found throughout the geological record, especially in Precambrian carbonate rocks where it is abundant and often found associated with microbial structures, it is rarely found forming in modern carbonate sediments. Because of its rare occurrence in modern environments, as well as the apparent inability to synthesize it under low-temperature conditions in the laboratory, the origin of

dolomite has remained a longstanding enigma in carbonate sedimentology, often called the “Dolomite Problem”. Dolomite bodies are often significant hydrocarbon reservoirs, and, as a consequence, much emphasis has been placed on the development of dolomite models to define the physicochemical and hydrologic parameters involved in dolomitization. Nevertheless, these models, such as the mixing-zone model or reflux model, have not been adequately calibrated for real-world circumstances because it was not possible to synthesis dolomite in the laboratory at Earth’s surface temperatures. Since 1995, a microbial factor has been incorporated into geochemical models to better represent the process of dolomite formation under Earth’s surface conditions (VASCONCELOS et al., 1995; VASCONCELOS & MCKENZIE, 1997). It is now generally appreciated that microbial activity under specific environmental conditions can mediate the precipitation of dolomite at low temperatures. With the recognition that specific microbes can mediate dolomite precipitation, it is possible to conduct culture experiments under controlled conditions to better define boundary parameters. The results of these experiments provide new information to interpret the conditions required for dolomite formation during carbonate diagenesis and necessitate a reinterpretation of currently applied models. For example, dolomite apparently does not nucleate in the fluids contained in open pore spaces, but precipitation occurs readily within an organic matrix (biofilm or EPS) produced by identifiable microbes (BONTOGNALI et al., 2008). Factors, such as the optimum growth temperature for particular microbes under defined chemical conditions, are essential considerations for dolomite nucleation. In addition, geochemical proxies that have been used to interpret the paleoenvironment of dolomite formation, such as stable isotopic fractionation, are being redefined with these experimental studies. Furthermore, revisiting classic areas of modern dolomite formation, such as the coastal sabkhas of Abu Dhabi (U.A.E.), demonstrates that the microbial factor plays an important role in dolomite pre-

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

cipitation in these extreme environments (BONTOGNALI et al., 2010). Using a geomicrobiologic approach to investigate natural dolomite-forming environments indicates that a diverse microbial community with various metabolic processes promotes dolomitization. This approach has been succinctly applied in the study of microbial dolomite formation in the Plio-Quaternary organic carbon-rich hemipelagic sediments deposited on the Peru Margin, where, during an ocean drilling campaign (ODP Leg 201), microbiologic, geochemical and sedimentologic studies were conducted to evaluate the microbial community, its metabolic activity and products (MEISTER et al., 2007). Recognition of in situ microbial processes occurring in deep-sea sediments opens a new prospective for the study of early diagenesis within the domain of the deep sub-seafloor biosphere. Ultimately, microbes appear to be a powerful driving force behind carbonate diagenesis and must be included in any new model paradigm for dolomitization. Applying molecular biology methods and technical advances in microscopy, it is now possible to view the carbonate world through the microbial window. Indeed, a new scientific trend in carbonate sedimentology linking the geosphere with the biosphere has already begun. How this microbial mediation of a biomineral can be translated into the production of gigantic structures, such as the Dolomite Mountains, remains unclear, but the influence of these microorganisms can no longer be ignored.

BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., DUPRAZ, C., BERNASCONI, S.M. & MCKENZIE, J.A. (2008): Microbes produce nanobacteria-like structures, avoiding cell entombment.− Geology, 36, 663–666. BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., BERNASCONI, S.M., DUPRAZ, C., STROHMENGER, C.J. & MCKENZIE, J.A. (2010): Dolomite formation within microbial mats in the coastal sabkha of Abu Dhabi (United Arab Emirates).− Sedimentology, 57, 824–844. MEISTER, P., MCKENZIE, J.A., VASCONCELOS, C., FRANK, M. & GUTJAHR, M. (2007): Dolomite formation in the dynamic deep biosphere: Results from the Peru Margin.− Sedimentology, 54, 1007–1031. MCKENZIE, J.A. & VASCONCELOS, C. (2009): Dolomite Mountains and the origin of the dolomite rock of which they mainly consist: historical developments and future perspectives.− Sedimentology, 56, 205–219. VASCONCELOS, C., MCKENZIE, J.A., BERNASCONI, S., GRUJIC, D. & TIEN, A.J. (1995): Microbial mediation as a possible mechanism for natural dolomite formation at low temperatures.− Nature, 377, 220–222. VASCONCLEOS, C. & MCKENZIE, J.A. (1997): Microbial mediation of modern dolomite precipitation and diagenesis under anoxic conditions (Lagoa Vermelha, Rio de Janeiro, Brazil).− Journal of Sedimentary Research, 67, 378–390.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Loess – High Resolution Sediment Archives
Prapor – Sedimentni zapis velike rezolucije

Manfred Frechen
Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG-Institute), S3 Geochronology and Isotope Hydrology, Stilleweg 2, D-30655 Hanover, Germany (Manfred.Frechen@liag-hannover.de) Key words: loess, paleoclimate, Europe, Pleistocene Klju~ne rije~i: prapor, paleoklima, Europa, pleistocen

Upper Pleistocene loess/palaeosol sequences provide excellent high-resolution terrestrial archives of climate forcing in Europe (FRECHEN et al., 1997, 2003; NOVOTHNY et al., 2009; WACHA et al., in press) and elsewhere. The last glacial loess record has become of interest because chronological methods, such as luminescence dating, make the direct dating of deposition ages of aeolian sediments possible. Thus, a more reliable time-based reconstruction of the past climate and environmental change has become available for the loess record in Europe. Multidisciplinary approaches combining a reliable chronological framework with high resolution climate proxies enable the correlation and modeling of climate zones in the Northern Hemisphere at least for the Upper Pleistocene. Multi-disciplinary approaches combining stratigraphy, pedology, sedimentology, palynology, malacology, geochemistry and geochronology can provide a detailed reconstruction of wind dynamics, palaeoclimate (including palaeotemperature and -precipitation) and dust flux through the interglacial/glacial cycles of the Middle and Upper Pleistocene. During the Pleistocene glaciations, Europe was an extensive area of increased dust accumulation and loess formation. These sediments are widespread and show a close relationship with cooling and warming trends for the Quaternary period. The well-developed loess/palaeosol sequences reflect changes in mass accumulation rates of silt-rich sediments and are thus a measure to determine the palaeo-dust content of the atmosphere for the geological past – an important parameter for climate modelling. The mass accumulation rates of loess during oxygen isotope stage 2 (considering approximately 28–14 ka BP) have been estimated for about 40 sites along a northwest southeast transect in Europe. These sites fall along a coarse climatic gradient from the relatively coastal climate of Belgium and France to the more continental and arid climate of Central Europe. In Croatia, the Danube loess from the classical sites at e.g. Vukovar and Zmajevac, as well as the Adri-

atic loess from the island of Susak gives major contribution to these studies. Interpreting mass accumulation rates of loess in terms of this climatic gradient is not straightforward, as these loess deposits are dominated by sources in floodplains and large river systems. Thus accumulation rates are influenced strongly by regional wind and precipitation patterns, but mostly by the availability of glacially derived material from the Alps and periglacial regions that are present in European fluvial systems at this time. Furthermore, detailed high-resolution studies of the grain-size distribution of loess by laser-diffractometry are an increasingly applied approach to reconstruct wind speeds and to get more information about source-to-sink distances (NOVOTHNY et al., submitted; WACHA et al., submitted). Geochemical proxies including stable isotopes (KÖNIGER et al., in preparation) and n-alkanes (THIEL et al., in preparation) are used as indicators for weathering processes and intensities, for provenance studies and for reconstructing the vegetation history in loess, respectively.

FRECHEN, M., HORVÁTH, E. & GÁBRIS, G. (1997): Geochronology of Middle and Upper Pleistocene Loess Sections in Hungary.– Quaternary Research, 48/3, 291–312. FRECHEN, M., OCHES, E.A. & KOHFELD, K.E. (2003): Loess in Europe – mass accumulation rates during the Last Glacial Period.– Quaternary Science Reviews, 22, 1835–1875. NOVOTHNY, A., FRECHEN, M., HORVÁTH, E., KRBETSCHEK, M. & TSUKAMOTO, S. (2010): Infrared optically stimulated luminescence and radiofluorescence dating of Quaternary eolian sediments.– Quaternary Geochronology, doi: 10–1016/j.quageo. 2009.05.002. WACHA, L., MIKUL^I] PAVLAKOVI], S., NOVOTHNY, A., CRNJAKOVI], M. & FRECHEN, M. (2010): Luminescence dating of Upper Pleistocene loess from the island of Susak in Croatia.– Quaternary International, doi: 10.1016/j.quaint.2009.12.017.

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

pozvano predavanje – key lecture

Za{tita strate{kih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske
Protection of the strategic groundwater resources of the Republic of Croatia

Zoran Naki}
Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000, Zagreb, Hrvatska (zoran.nakic@rgn.hr) Klju~ne rije~i: za{tita podzemnih voda, strate{ke zalihe podzemnih voda Republike Hrvatske, funkcije podzemnih voda, vrijednost podzemne vode Keywords: groundwater protection, strategic groundwater resources of the Republic of Croatia, groundwater functions, value of groundwater

U stajali{tima hrvatske vodne politike, izra`enima u Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine br. 91/2008), podzemne vode su odre|ene kao glavni izvor vode za potrebe javne vodoopskrbe, a sve vi{e dobiva na zna~aju i njena ekolo{ka vrijednost, budu}i da se podzemne vode ~esto nalaze u interakciji s kopnenim i vodenim ekosustavima te na taj na~in izravno utje~u na kvantitativno, kemijsko i ekolo{ko stanje ekosustava. U strate{kim ciljevima ove politike nagla{ena je va`nost odre|ivanja stanja, funkcija i odgovaraju}e za{tite podzemnih voda. Usvajanjem Strategije i drugih zakonskih i podzakonskih akata, kroz proces uskla|ivanja vodnoga prava s pravnom ste~evinom Europske unije na podru~ju upravljanja vodama, po prvi puta su jasno definirane strate{ke zalihe podzemnih voda od nacionalnoga interesa za Republiku Hrvatsku, kao i potreba da se na odgovaraju}i na~in odredi njihovo racionalno kori{tenje i za{tita te ih se uklju~i u prostorne planove i dokumente prostornoga ure|enja. Ove strate{ke zalihe podijeljene su u ~etiri kategorije s obzirom na zalihe i kakvo}u podzemnih voda, stupanj njihovog trenutnoga kori{tenja i zna~aja za sada{nju i budu}u vodoopskrbu te s obzirom na mogu}nosti njihove za{tite na teritoriju Republike Hrvatske. Neke od ovih kategorija strate{kih zaliha, poput zagreba~koga i vara`dinskog vodonosnog sustava u sjevernoj Hrvatskoj ozbiljno su ugro`ene i djelomi~no one~i{}ene, a neke poput velikih strate{kih zaliha u podru~ju ju`ne Hrvatske, koje su jo{ uvijek relativno dobre kakvo}e, ozbiljno su ugro`ene i od prekograni~nih utjecaja, jer se podru~je obnavljanja podzemnih voda u tim sustavima nalazi izvan podru~ja Hrvatske, {to ote`ava njihovu za{titu. Dodatni problem je {to jo{ uvijek nije odre|en odgovaraju}i na~in provedbe za{titnih mjera u podru~jima sa strate{kim zalihama podzemnih voda, niti na~in njihova odgovaraju}ega uklju~ivanja u prostorno-plansku dokumentaciju. Sve nagla{eniji antropogeni utjecaji, koji se u perspektivi, logikom urbanizacije i gospodarskoga razvoja mogu samo intenzivirati, nepovoljno utje~u na promjene u kakvo}i i koli~inama podzemne vode u RH. To se naro~ito odnosi na

podru~ja strate{kih zaliha podzemnih voda i/ili podru~ja s velikom ranjivosti vodonosnika. U takvim uvjetima potrebno je unaprijediti postoje}i sustav za{tite strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Hrvatske, s jedne strane kroz objektivnu procjenu razli~itih strategija za{tite i sanacije podzemnih voda, na temelju identificiranih pokazatelja, a s druge strane kroz sustavnu analizu potreba i racionalnoga kori{tenja podzemnih voda kao najva`nijega resursa pitke vode Republike Hrvatske. Pritom je potrebno naglasiti da je bitna odrednica europske vodne politike, koja se u cijelosti primjenjuje i na podzemne vode, primjena ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera koje }e garantirati postizanje dobroga kemijskog, ekolo{kog i kvantitativnog stanja voda. Okvirnom Direktivom o vodama (2000/60/EC) Europske unije, ali i dokumentom koji je prethodio dono{enju ove direktive, Priop}enjem Europske komisije Vije}u i Europskom Parlamentu o politici cijena vode za pove}anje odr`ivosti vodnih resursa (EC, 2000), stvoreni su uvjeti za primjenu ekonomskih kriterija, izme|u ostaloga i u definiranju strategije i politike za{tite podzemnih voda. Naime, prilikom razmatranja ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera, u obzir je potrebno uzeti i tro{kove kori{tenja i za{tite okoli{a i vodnih resursa, koji nastaju zbog one~i{}enja okoli{a, a naro~ito vodenih ekosustava, i/ili zbog prekomjerne eksploatacije vodnih resursa. Ovi tro{kovi mogu upu}ivati do koje mjere su postignuti ciljevi Okvirne direktive o vodama, s obzirom na postizanje dobroga kemijskog i kvantitativnog stanja podzemnih voda. Ekonomska analiza, koja je provedena u okviru projekta “Ekonomika za{tite podzemnih voda”, omogu}ila je procjenu potencijalnih tro{kova i koristi primjene mjera za{tite podzemnih voda iz “Direktive o za{titi podzemnih voda od one~i{}enja i pogor{anja kakvo}e” (2006/118/EC). Rezultati ovoga projekta pokazali su da su tro{kovi i koristi za{tite podzemnih voda, izme|u ostaloga, izrazito ovisni o hidrogeolo{kim zna~ajkama, odnosno o dinamici podzemnih voda i pona{anju zaga|ivala u podzemnim vodama i nezasi}enoj zoni, te o sada{njem i budu}em kori{tenju podzemne vode na

COM (2000) 477 final. Executive summary in European Commission project: “Economics of groundwater protection”. 22. kao i drugih EU projekata. pokazali su da su preventivne mjere za{tite podzemnih voda uvijek jeftinije od obnove ve} one~i{}enih vodonosnika. the European Parliament and the Economic and Social Committee: Pricing policies for enhancing the sustainability of water resources. neosporno mo`e imati vrlo va`nu ulogu prilikom definiranja preventivnih aktivnosti na spre~avanju potencijalnih one~i{}enja strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske. 12.4. J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 5 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book razini vodonosnika ili cjelina podzemne vode (RANAUDO et al. B.1/2002/0019. a naro~ito njenih ekolo{kih funkcija. . Procjena vrijednosti funkcija podzemnih voda i tro{kova alternativnih izvora vode i/ili sanacije one~i{}enja.. kao i njenih izravnih i neizravnih posljedica. Potreba za vrednovanjem funkcija podzemnih voda naro~ito dolazi do izra`aja ukoliko se uspore|uju tro{kovi koji nastaju zbog preventivnih aktivnosti na spre~avanju one~i{}enja i tro{kovi koji bi proiza{li iz sanacije one~i{}enja u podzemlju. & INTERWIES.A. S. J. Utvr|eno je da analize tro{kova i koristi uvo|enja razli~itih razina za{tite podzemnih voda ~esto nisu dovoljno to~ne zbog naj~e{}e preniske procijenjene vrijednosti koristi. E. RANAUDO. LITERATURA Communication from the Commission to the Council. tehni~ka rje{enja sanacije one~i{}enja mogu}e je odrediti tek na osnovi provedene ekonomske analize iz- ra~una tro{kova sanacije one~i{}enja podzemnih voda.. koja }e utvrditi me|uzavisnosti pojedinih funkcija podzemnih voda i integrirati ih u jedinstveni vrijednosni izraz. U slu~aju da je ve} do{lo do one~i{}enja podzemnih voda. 27. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy.2006. primjerice FP6 projekata: “AquaMoney” i “BRIDGE” (Background cRiteria for the IDentification of Groundwater thrEsholds). Off. GÖERLACH. 2003). kao i koristi od sanacije. Off. Eur. Rezultati ovoga. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. Communities L 327.2000. (2003): Economic assessment of groundwater protection. J-D. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da je preduvjet za ekonomsku analizu izrada odgovaraju}e konceptualne osnove. Eur. LOUBIER. Communities L 372. i da ih je potrebno provoditi u svim onim slu~ajevima u kojima postoji zna~ajan rizik od one~i{}enja.. 12. odnosno vrijednosti funkcija podzemnih voda. ENV. kojem je mogu}e dodijeliti odgovaraju}u monetarnu vrijednost.

cherts and dolomites. Vanjski Dinaridi. acidic eruptions. Croatia (dunja. 2003) Volcaniclastic beds (tuffs) near Sinj are massive or evenly laminated. Pumice wisps occur in some lithotypes in random orientation. 2000).. 1984. Tea Kolar-Jurkov{ek2. Geology and Petroleum Engineering. Near Bosansko Grahovo there are occurrences of blocky peperites. Pierottijeva 6.. Dolomites exhibit macrocrystaline anhedral texture suggesting a secondary dolomitisation. On the base of conodonts and amonoids the Lower Ladinian age was inferred (BALINI et al. 10 000 Zagreb. Although it has been suggested that the origin had been primary pyroclastic surge deposits from subaerial depositional settings. vulkanoklasti~ne stijene.hr) 2 Geological Survey of Slovenia. Shards are occasionally well preserved due to carbonate microcrystaline calcite that outlines them. JELASKA et al. MARJANAC. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Characteristics of some Middle Triassic volcaniclastic rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Karakteristike nekih srednjotrijaskih vulkanoklasti~nih stijena Vanjskih Dinarida (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. 1 000 Ljubljana. Bioclastic limestone and dolomites are characterised by presence of calcareous algae. Limestone beds are strongly silicified and recrystalised.si) 3 Federal Bureau of Geology. 2000. radiolarians and conodonts suggesting open marine (pelagic) associations (JAECKS et al. The dominance of juvenile pyroclasts suggests that fragmentation occurred when lavas emplaced into marine unlithified sediments allow explosive vaporisation of pore fluids or when superheated water flashes to steam that rapidly expand. Dimi~eva 14. Ustani~ka 11. platy or udeformed bubble-wall shards. Several volcaniclastic lithotypes of tuffs dominantly contain formerly glassy fragments which are cuspate. were interpreted as vitro. bogdan. Slovenia (tea. gastropods. riftna faza.. rifting phase. External Dinarides. In this circumstances are these subaqueous deposits not likely to by strictly primary.kolaric@geo-zs. Near Sinj a thick volcaniclastic beds (called “pietra verde”) are interbeded with marine bioclastic. The dominance of juvenile pyroclasts (shards and quartz crystal fragments) suggests that they were sourced from explosive. The Middle Triassic rift phase in the External Dinarides is marked by basaltic extrusions to acidic explosive activities that resulted in the deposition of pyroclastic and volcaniclastic deposits ([]AVNI^AR et al. 2006. volcaniclastic rocks. 2003. The interlaying with carbonates containing pelagic (open marine) fossil assemblages suggests that they have been deposited farther offshore. in the External Dinarides. In our investigation we examined several lithotypes of volcanic and volcaniclastic and in the interpretation we considered the new palaeontological data. described mineralogically and petrographycally by the same authors. BALINI et al. Other components are sparse feldspar and quartz crystal fragments. Hrvatska. crinoids. BELAK.. Ilid`a. well bedded limestones. foraminifers. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: srednji trijas.to crystaloclastic tuffs and ignimbrites deposited as pyroclastic flows in intrashelf environment. Faculty of Mining. showing relict tube vesicle texture.ba) Key words: Middle Triassic. not far from subaerialy located caldera. 71 210 Sarajevo. possibly mass-flow. deposition in offshore environment. Bosnia and Herzegovina (zgeolbihic@bih.net. Bosna i Hercegovina Several volcaniclastic-sedimentary successions of Middle Triassic age have been investigated in Croatia (vicinity of Sinj and Knin) and in Bosnia and Herzegovina (vicinity of Bosansko Grahovo). Volcanic and volcaniclastic successions near Sinj. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. brachiopods. serpulids as well as ammonoids.jurkovsekic@geo. Nevertheless the abundance of texturally unmodified pyroclasts suggests that pyroclastic material was delivered more of less directly to sedimentary transport and deposition systems. Cross lamination occur at the top of some beds.aljinovic@rgn.. Croatia.6 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. In the angular peperite type jigsaw-fit texture can be observed suggesting quenching of basaltic lava on the . Thus we interpret deposits near Sinj as pyroclast rich offshore mass-flow deposits. 2006).zs. The formerly glassy shards are recrystalised to a fine quartz-rich mosaic. bivalves. volcanic and volcaniclastic rocks in the External Dinarides represent Middle Triassic syn-rift phase in which along deep structural fractures graben-like depressions had been formed. we thought that pyroclastic material generated from explosive eruptions at marine submerged vents. Bedforms indicate rapid.si.

& GU[I]. 6–9. []AVNI^AR. REFERENCES BALLINI. Vodi~ ekskurzija (VLAHOVI]. & [U[NJARA. tufita i ro`njaka. I. 14/2. (2003): Phylogenetic analysis of a likely productide from the Triassic. Seattle Annual Meeting. & JELASKA.. 37/2.. Abstracts with Program.. T. Svilaja (External Dinarides. G. B.. BELAK. MARJANAC. L.− Geologija.− PANCARDI 2000. Svilaja. 2. T. kongres.: Geolo{ka povijest i strukturna evolucija Vanjskih Dinarida. (2003): Triassic beds in the beds in the basement of the Adriatic-Dinaric carbonate platform of Mt.. BEN^EK. I. 35−82. . (2006): New Ladinian ammonoids from Mt. []AVNI^AR.S. JURKOV[EK.)). LEIGHTON. JEACKS.. M. Hrvatski geol. Croatia). I. M.. T. E Strat. R.− Geological Sociaty of America.2000. Zagreb.. B. vapnenac. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 7 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book contacts with unconsolidated pelagic limestones. V. B. MATI^EC. & BIONDI]. D.− Acta Geologica.. (2000): Triassic of Dalmatia – Evidence of a failed rift (Mu} section). JELASKA. 225−230.4. (2000): Kristaloklasti~ni i vitoroklasti~ni tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih dolomita.. JURKOV[EK. JURKOV[EK. geol. 46/2. T. dr.. (1984): The volcanic-sedimentary Middle Triassic in the Suvaja brook area (Mt. V. (eds. \. 383−395. Seattle. & GU[I]. V. 12/1. 17–20. & KOLAR-JURKOV[EK. Cavtat – Dubrovnik. Outer Dinarides). B..R.− U: JELASKA. KOLAR-JURKOV[EK. BELAK. A. Postaja 2: profil Sutina-Zelovo Sutinsko. KOLAR-JURKOV[EK. 66−1.05. S. Vijesti hrv. and the implications for survival through the Permo-Triassic extinction.− Rivista Italiana di Pal. 230. Svilaja (Croatia). The Ladinian age of the succession was discerned according to conodonts found in limestones intercalations. 117−126.

ali isklju~ivo unutar pojedina~nih dijelova skeleta je`inaca. 1997). 1979). Lybia Na podru~ju Sinawin-Sha’wa u sjeverozapadnoj Libiji provedena je detaljna geolo{ka prospekcija terena. Ispitivana su sljede}a fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase potencijalno pogodnih litofacijesa A.. {koljka{e. a podre|eno sadr`i kalcit i gips te minerale glina. Litofacijes B: dolomiti~ni lapori – slabo litificirani litofacijes. niti razvijeni procesi selektivne silicifikacije. diagenetic processes and physical-mechanical properties of rocks from K-3 quarry (Sinawin-Sha’wa area. Kranj~evi}eva 2. uglavnom vapnenci i dolomiti Mizdah i Zimam formacija (IRCT. Hrvatska Viadukt d. Libija Key words: lithofacies. Rekristalizacija mikritnih vapnenaca uo~ena je u litofacijesima A i C. {to su neka od bitnih svojstava za ocjenu podobnosti kamena za proizvodnju agregata za asfalte (SMITH & COLLIS. diagenesis. Mrljasta kasnodijagenetska dolomitizacija bitno je utjecala na formiranje litofacijesa C. C i D: prostorna masa. Sha’wa. Ovi vapnenci sadr`e dominantno bioklasti~ni materijal (~itave fosile i njihove fragmente: bentosne foraminifere. dolomitizacije i silicifikacije. tipa grainstone i rudstone. dijagenetski procesi i fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena kamenoloma K-3 na podru~ju Sinawin-Sha’wa u Libiji Lithofacies. (ii) semi-kvantitativne mineralo{ke (XRD) analize. 10 000 Zagreb. s znatnim udjelom gline. Raku{ina 1. stijenska masa litofacijesa A ne zadovoljava kriterije kvalitete za proizvodnju agregata za asfaltne mje{avine. snimljen je geolo{ki stup i uzeti su uzorci stijena za: (i) mikropetrografske analize. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Litofacijesi.. i (iii) ispitivanje osnovnih fizi~ko-mehani~kih svojstava stijenske mase (prema TI[LJAR i dr.d. Uzorci litofacijesa C prema vrijednostima prostorne mase. stijenska masa litofacijesa B nije uvr{tena u ispitivanja fizi~ko-mehani~kih svojstava. Unutar litofacijesa C i D uo~en je i dijagenetski proces selektivne silicifikacije. Sinawin. Hrvatska Klju~ne rije~i: litofacijes. sa znatnim udjelom organske tvari. ostrakode i gastropode) cementirane mozai~nim kalcitnim cementom. Uzorci litofacijesa A pokazuju najmanje vrijednosti prostorne mase i jednoosne tla~ne ~vrsto}e. 10 000 Zagreb. je`ince. Lybia) Uro{ Barud`ija1. a visoke vrijednosti upijanja vode. Na tako dobivenim uzorcima agregata ispitani su otpornost na udar i habanje metodom Los Angeles. uzorci litofacijesa D imaju najve}e prostorne mase {to upu}uje na ~injenicu da su od ispitanih uzoraka oni najgu{}i. Uzorci litofacijesa D imaju najve}e vrijednosti jednoosne tla~ne ~vrsto}e i najmanje vrijednosti upijanje vode. Sinawin. niti blago pove}anje udjela siliciklasti~nog materijala. te prostorna masa i upijanje vode zrna agregata. Uz to. Hrvatska 3 Institut gra|evinarstva Hrvatske. Izvori{ni materijal za selektivnu silicifikaciju bio je djelomice pove}ani udio siliciklasti~nog materijala unutar litofacijesa C i D. dijageneza. na lokaciji potencijalnog kamenoloma K-3. Litofacijes C: dolobiomikriti – karakteriziran rekristalizacijom i/ili dolomitizacijom primarnih mikrita i biomikrita. Sini{a Kozari}2. s ciljem pronala`enja pogodne stijenske mase za proizvodnju asfaltnih mje{avina. 2001). odnosno najkompaktniji. Prema navedenome. potrebnih za rekonstrukciju regionalne ceste Nalut – Ghadames. Prospekcijom su obuhva}ene stijene gornjokredne starosti. Pierottijeva 6. Semikvantitativnom mineralo{kom analizom (XRD) odre|eno je da litofacijes B (slabo litificirani dolomiti~ni lapori) sadr`i dominantno dolomit. upijanja vode i jednoosne tla~ne ~vrsto}e pokazuju vrijednosti izme- . Neven Tadej1 & Mladen Fistri}3 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.8 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Ana Kr{ini}1. fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena. nemaju bitan utjecaj na fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase litofacijesa C i D. upijanje vode i jednoosna tla~na ~vrsto}a. 10 000 Zagreb. djelomice rekristalizirani. physical-mechanical properties of rocks. Odredbom litotipova i analizom njihovog prostornog odnosa na snimljenom geolo{kom stupu izdvojena su ukupno ~etiri litofacijesa: Litofacijes A: mikritni vapnenci (lagunski mikriti i biomikriti) – {upljikavi. U stijenama Zimam formacije. a podre|eno i tipa packstone. No. Litofacijes D: biospariti i biosparuditi – predstavlja zrnaste vapnence. Sha’wa. Na temelju dobivenih rezultata kao relativno povoljan izdvojen je kamen iz litofacijesa D te je od njega proizveden probno drobljeni agregat. Unutar pojedinih litofacijesa uo~eni su dijagenetski procesi rekristalizacije. Budu}i da se radi o potencijalno nepovoljnom materijalu za planiranu namjenu.

S obzirom na parametar upijanja vode. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 9 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book |u vrijednosti litofacijesa A i D.. (2001): Aggregates − sand.− Geol. J. \OKI].. kao jedan od glavnih kriterija kakvo}e frakcioniranih kamenih agregata (prema tehni~koj dokumentaciji za izgradnju ceste Ghadamis – Nalut. M. Soc. London. Spec. This work is dedicated to late Josip Ti{ljar and Zlatko \oki}. 23–39. who were the initiators of this project. LITERATURA IRCT – Industrial Research Center Tripoli (1979): Geological map of Lybia 1:250 000. (1997): Influence of the sedimentary environment on the techical properties of the Lower Cretaceous limestones from the Lakovi}i Quarry in Istria (Croatia). gravel and crushed rock aggregates for construction purposes. Geol. stijenska masa litofacijesa D (biospariti i biosparuditi) pokazuje zadovoljavaju}a svojstva za planiranu namjenu. Publ. 9. Eng. ali zbog pove}anog upijanja vode tako|er nisu podobni za proizvodnju agregata za asfalte. Z. SMITH. 17. & COLLIS..R. L. .4. T. 339.00%). Zagreb. upijanje vode smije iznositi najvi{e 2. & @ENKO. Ovaj rad posve}en je idejnim pokreta~ima projekta: pokojnima Josipu Ti{ljaru i Zlatku \oki}u. TI[LJAR. Sheet Sha’wa.– RGN Zbornik.

Prou~avani slijed naslaga pripada tre}oj megasekvenciji (gornji alb-santon) transgresivnih platformnih peritajdalnih karbonata koja zapo~inje postupnom i osciliraju}om transgresijom po~etkom mla|ega alba. odnosno K-3 megafacijesu peletnih i stromatolitnih vapnenaca periplimnih i plimnih ravnica s ciklusima opli}avanja navi{e. Naslage su karakteristi~ne po izmjenama tankoslojevitih peletnih vekston/pekstona do grejnstona s LLH-stromatolitima. 1999). a od ukupno 9 reprezentativnih uzoraka selektiranih za mikroskopiranje u prolaznoj svjetlosti odabrana su dva za analizu primjenom metode katodoluminiscentne mikroskopije (CL). Mjestimice se pojavljuju LLH-stromatoliti i peritajdalne bre~e.O. migracija prudova i karbonatnih pje{~anih tijela. Petra u [umi vodi preko Tinjanske drage na zapadu i dalje na sjever prema Tinjanu. zajedno uzrokuju relativno smanjivanje morske razine {to se jasno vidi iz ciklusa opli}avanja navi{e. Me|u vapnencima dominiraju sitnozrnasti. Katodoluminiscentnim mikroskopiranjem uo~en je autigeni rast kvarca (silicifikacija) u obliku rozeta (luminiscira tamnoplavo) unutar prethodno dolomitiziranog . a u slijedu se izmjenjuju razli~iti litotipovi plitkomorskih vapnenaca i dolomita. Karbonatni sedimenti gornjega alba u ju`noj Istri su zastupljeni periplimnim vapnencima koji su mjestimice slabije ili ja~e kasnodijagenetski dolomitizirani. Naslage su otvorene uz zasjek ceste koja od Sv. ostrakodi. Ponegdje ovi sedimenti potpuno prelaze u vi{e-manje ~iste kasnodijagenetske dolomite. Okoli{ talo`enja je veoma plitki subtajdal i intertajdal (TI[LJAR. Dijagenetske promjene kao {to su dolomitizacija ili dedolomitizacija te silicifikacija ustanovljene su u nekoliko slojeva unutar slijeda. 10 000 Zagreb. Tinjanska draga. dobro sortirani. a veoma blago povijanje i nagnutost pod svega nekoliko stupnjeva vidljiva je samo na nekoliko mjesta.. Na detaljnom geolo{kom stupu se mogu jasno izdvojiti takvi ciklusi koji ~esto zavr{avaju erozijskom granicom ili sedimentima plimnih kanala (klastiti u lateralnoj izmjeni s glinama i laporima). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Petrolo{ko-sedimentolo{ke zna~ajke albskih naslaga na podru~ju Tinjanske drage (Istra) Petrological and sedimentological characteristics of Albian deposits from Tinjanska draga (Istria) Vlatko Br~i} Croatian Geological Survey. 1978b. Zrnasti vapnenci (peloidni i intraklasti~ni grejnstoni do pekstoni) i peritajdalne bre~e talo`e se u plitkom subtajdalu i intertajdalu s povi{enom energijom vode. VLAHOVI]. Ukupna debljina naslaga je 82.8 m (bez prekrivenih naslaga u rasjednoj zoni). Jadranska karbonatna platforma Key words: Albian. P. gastropodi. Periplimni karbonati sadr`e i tempestite. Tinjanska draga. Na temelju podataka prikupljenih tijekom detaljnog snimanja i kabinetskih analiza izra|en je detaljni geolo{ki stup u mjerilu 1:100. te bentosne foraminifere.000. Ovakvi facijesi se pojavljuju na cijelom podru~ju karbonatne platforme. a navi{e prevladavaju facijesi prednjeg `ala (peritidal u shoreface). Istria.hr) Klju~ne rije~i: alb. debljine slojeva kre}u se od svega nekoliko centimetara pa do mjestimi~no nekoliko metara.10 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. strukture i teksture. peloidnointraklasti~ni grejnstoni i pekstoni u izmjeni s peloidnim i skeletnim vekstonima i madstonima. Naslage su dobro uslojene. U pojedinim uzorcima (preparatima) dio idiomorfnih romboidalnih kristala dolomita je djelomi~no transformiran u mikritni matriks. te stalno pove}avanje debljine istalo`enih naslaga u potplimnoj zoni. debljina naslaga i sl. Istra. Unutar vekstona nalaze se skeleti zelenih alga.Box 268. Adriatic Carbonate Platform Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa opisane su naslage gornjeg alba u sredi{njoj Istri. Ovisno o tome koji je od navedenih ~imbenika prevladavao u sedimentnom okoli{u. rast krpastih grebena. TI[LJAR & VELI]. 1995). Kontakt naslaga gornjeg apta i donjeg alba obilje`en je emerzijom s okr{avanjem te sporadi~nim zapunama gline i glinovitog lapora. 1991. Sachsova 2. progradacija plimnih ravnica. nekoliko kilometara zapadno od mjesta Sveti Petar u [umi. Prijelaz je obilje`en i tendencijom opli}avanja (TI[LJAR et al. Procesi kao {to su plima i oseka. lapora i/ili glina.). a u nekim dolomitiziranim uzorcima se vide i reliktne strukture (primarni bioklasti~ni materijal). Naslage nisu zna~ajnije tektonski poreme}ene. Stup je prethodno snimljen za potrebe izrade OGK RH 1:50. ~lanovi ciklusa u vertikalnom slijedu se razlikuju po litolo{kim karakteristikama (granulometrija. Croatia (vbrcic@hgi-cgs. povremeno prekinuti pojavama tamnih ulo`aka bre~a.

327 str. Cijeli prostor je povremeno bio izlo`en du`im ili kra}im emerzijama. J. LITERATURA TI[LJAR. I. 2003. . Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa. MATI^EC. vjesnik 30/2. vjesnik. J. D. 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija. 363−382. Zagreb. (1978b): Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjoj kredi Istre (Hrvatska. TI[LJAR. Hrvatskog geolo{kog kongresa. 67–110. Opatija 1995. & VELI]. (2003): Evolution of depositional environments from the Paleozoic to the Quaternary in the Karst Dinarides and the Panonian Basin. 44. & TI[LJAR. VLAHOVI]. I. Jugoslavija).− Disertacija. (1991): Carbonate facies and depositional enviroments of the Jurassic and lower Cretaceous of the coastal Dinarides (Croatia). (1999): Karbonatni facijesi plitkovodnih talo`nih sustava od kimerid`a do gornjega alba u zapadnoj Istri.− Geol. Za to vrijeme talozi su bili dolomitizirani. September 17–19.− Field Trip Guidebook. RGN fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. I. & VELI]. mikroskopiranjem i katodoluminiscencijom odabranih uzoraka dokazani su plitkomorski uvjeti talo`enja s prevladavaju}im sedimentacijskim okoli{ima plimnih ravnica s pojavama plimnih kanala za vrijeme alba na prostoru Tinjanske drage u sredi{njoj Istri. VLAHOVI]. I.4. J. J. Zagreb.− Geol. Zagreb. Institute of Geology.. Zagreb. TI[LJAR.− Institut za geolo{ka istra`ivanja.. VLAHOVI]. 215−234. (1995): Vodi~ ekskurzija 1. I. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 11 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book i dedolomitiziranog (luminiscira svijetlo crveno) primarnog ostrakodnog mikrita. uzorkovanjem karakteristi~nih litofacijesa.

Udio kalcij-karbonata u sedimentu odre|en je u frakciji <2 mm. Recentni aluvijalni sedimenti istra`eni su u Glavnom kanalu koji prikuplja vodu sa ponora na Ponikvama.0% kalcij karbonata u frakciji <2 mm.125 mm. Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi} & Dragan Bukovec Hrvatski prirodoslovni muzej. Promjene granulometrijskog i kemijskog sastava tuma~i klimatskim promjenama tijekom pleistocena. a granulometrijski. usmeno priop}enje). prvi spominje GORJANOVI]-KRAMBERGER (1899). 1). koja sadr`i 3. aluvij. opisuje MALEZ (1965). te <0. Medvednica. gornjokrednih i badenskih sedimenata. a netopivi ostatak (96.Crnjakovic@hpm.. 1). ~ine grudice glina. Na temelju istra`ivanja siga koja su u tijeku (LACKOVI]. alluvium.12 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacija fosilnih sedimenata {pilje Veternice (Medvednica) s recentnim aluvijem Correlation of Veternica fosil cave sediments (Medvednica) with recent alluvium Marta Crnjakovi}. Damir Lackovi}. najve}i speleolo{ki objekt na Medvednici i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.hr) Klju~ne rije~i: {pilja Veternica. Istra`ivani fosilni sedimenti nalaze se u turisti~kom dijelu Veternice oko 130 m od ulaza (Sl. Figure 1. te vaganjem netopivog ostatka. 10 000 Zagreb. Tlocrt {pilje Veternice i lokacija uzoraka. Demetrova 1. {upljikave. te kristali}a gipsa i apatita. Ground-plan of the Veternica Cave and sample location. geochemistry Istra`ivana je geokemija fosilnog i recentnog aluvija {pilje Veternice (Medvednica).5%). Medvednica. Petrografski sastav odre|en je u netopivom ostatku u mikroskopskim preparatima praha. petrografski i kemijski sastav glavnih elemenata kvartarnih sedimenata. dakle u vrijeme prije mogu}nosti eventualnog antropogenog utjecaja. geokemija Key words: Veternica Cave. elementi u tragovima i elementi rijetkih zemalja (REE)) u frakciji <0. a detritus potje~e od trijaskih dolomita i dolomiti~nih vapnenaca. . kvarca. na ulaznom dijelu {pilje. Vancouver u Kanadi. Netopivi ostatak se sastoji od grudica glinovite tvari. homogene `u}kaste gline. te rekonstrukcije talo`nih paleookoli{a. Veternicu.1% u frakciji <0. Fosilni sedimenti u Veternici: VET08-1/1 – Povr{inski dio izdanka sastoji se od sa}aste.125 mm analizirani su u ACME Analytical Laboratories Ltd. starost istra`ivanih aluvijalnih sedimenata smje{ta se u razdoblje starije od 380 000 godina (koliko iznosi starost najstarijih analiziranih obalnih plo~a – shelfstone). Hrvatska (Marta. VET08-1/2 – Laminirana malo pjeskovita glina s dubine 5–10 cm sadr`i 5. i 2. Slika 1.5% kalcij-karbonata. te u Velebita{kom kanalu koji prima sediment s podru~ja Jaruge zapadno od Veternice s badenskim i trijaskim stijenama kao izvorima detritusa (Sl. Kemijski sastav (glavni elementi.125 mm otapanjem u 3% kloridnoj kiselini.

Izvije{}e o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba (2006): www. apatit i granat. Podjednako su zastupljeni cirkon. M. 175−229.125 mm u kojoj prevladava kvarc (uklju~ivo slo`ena zrna). rubidija i vanadija. Siliciklasti~ne ~estice su: ~estice stijena (mikrokvarcit. [to se ti~e elemenata u tragovima. do 25.03 mm) je presitna za istra`ivanje petrografskim mikroskopom. Recentni sedimenti aktivnog toka u Veternici: VET08-3/1 – Recentni sediment iz aktivnog toka (“stream”) u sjevernom dijelu {pilje blizu ponora na Ponikvama je konglomerati~ni glinoviti pijesak. biotit. Udio kalcij-karbonata ovisan je o veli~ini zrna analiziranog sedimenta – u frakciji <2 mm varira od 3. (Sl. odra`avaju izvorni geokemijski sastav i mogu poslu`iti kao pokazatelj za nenaru{eni okoli{. II stratigrafija kvartarnih talo`ina. U usporedbi s podacima iz Pravilnika o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992) maksimalne dozvoljene vrijednosti za analizirane elemente vi{e su od onih dobivenih u sedimentima Veternice. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 25. Udio ve}ine elemenata u tragovima znatno je. hornblenda i turmalin. te brookit. MALEZ. Figure 2. 2).7%. (1965): Pe}ina Veternica u Medvednici. turmalin i rutil. filit.3%. muskovit i klorit. ili ~ak gotovo dvostruko vi{i u fosilnom sedimentu. a u sitnijoj <0. Concentrations of selected elements in the alluvium of Veternica Cave. no maksimalne vrijednosti ih daleko prema{uju. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 8. rijetki biotit.− Acta Geol. a frakcija <0.5% u fosilnom glinovitom sedimentu. Sli~no se mo`e vidjeti u Izvije{}u o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba iz 2006.nsf Pravilnik o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992): Narodne novine 15/92. a vrlo su rijetki rutil. Planinar. a vrijednost nikla je ~ak gotovo dvostruko vi{a nego u sedimentima recentnih tokova. Cu.4% u sedimentu recentnog toka koji u {pilju dolazi s podru~ja Ponikvi.7%.8% kalcij-karbonata. muskovit. U frakciji <0. aktinolit. uklju~ivo i oni recentni. Cd i Hg. a rijetki su muskovit klorit i biotit. a u sitnijoj <0.7%. amfibol. Prepoznati su cirkon. VET09-1/3 – Recentni sediment iz aktivnog toka u Velebita{kom kanalu je glinoviti konglomerati~ni pijesak.125 mm samo 3.125 mm 8. Vi{i udio cirkonija u recentnom sedimentu potje~e iz detriti~nog cirkona. zanimljivo je da je u fosilnom sedimentu vi{i udio nikla i skandija. D. Razmjerno je ~est cirkon. kloritoid. (1899): Kr{ Zagreba~ke gore. iz ~ega je vidljivo da ve}im dijelom potje~e od detriti~nih ~estica. a neznatno su vi{e za Mo.1%. rutil i po koje zrno zoisita. Udio REE jednak je za sve analizirane sedimente. kojih je vi{e u krupnijoj frakciji i ne{to su ~e{}e u kanalu koji prima sediment s Ponikvi. Frakcija <2 mm sadr`i 12.− Hrv. gdje su prosje~ne vrijednosti u tlu za Cd. Udio glavnih elemenata sli~an je u sva 4 analizirana uzorka i tako|er pokazuje ovisnost o granulometriji. Zn i Cr donekle usporedljive s vrijednostima dobivenim u sedimentima Veternice. Pb. VET08-2/2 – Laminirana neznatno pjeskovita glina.. rje|i su tremolit-aktinolit. Zaklju~no se mo`e ustvrditi da sedimenti Veternice. Zn.125 mm udio CaCO3 je znatno ni`i i iznosi 2. 2/11. zoisit. Pb. I op}i speleolo{ki pregled. zatim ~estice stijena i opâka zrna.hr/slglasnik.4. slejt).zagreb. Netopivi ostatak sadr`i jako malo frakcije <0.. Najglinovitiji uzorak (VET08-1/1) sadr`i ne{to vi{e barija. Ni i As. 5. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. Zagreb. brookit.4%. . gdje prevladavaju karbonatne stijene.1%–8. epidot – zoisit. Udio odabranih elemenata u aluviju Veternice. epidot i granat. Dimenzija ve}ine siliciklasti~nih ~estica (oko 0. Ni. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 13 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. turmalin. kvarc.125 mm samo 3. Tako su u fosilnom sedimentu povi{ene vrijednosti Cu. ^esti su “{tapi}i” dijatomeja.

Pierottijeva 6. Pseudomorphosis of goethite after pyrite. Scanning Electron Microscope (SEM). Velebit Mt. . Lower Triassic deposits are mostly represented by early-diagenetic dolomites characterized by scarce fossil findings and frequent siliciclastic grains. Siderite is present in the characteristic rhombohedral form (Fig. The iron.14 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. cut and polished. Siderite is also oxidized to magnetite and goethite but in much lower extent compared to pyrite.pmf. Velebit) Karmen Fio1. hexahedra with preserved pyrite striations. Sachsova 2. University of Zagreb. Croatia 3 Croatian Geological Survey. Due to the oxidation of authigenic sulphides and siderite their determination was sometimes possible only on the basis of crystal morphology examination under SEM. 10 000 Zagreb. Velebit Mt. Geology and Petroleum Engineering. 1). Authigenic Fe-mineral association present in these dolomites. donji trijas. Croatia Key words: Fe-authigenic minerals.fio@geol. due to unknown real ion activities in pore waters. Slika 1. Up to four stability iterations with different activities per ion species were calculated and stability fields were overlaid. rana dolomitizacija. Vladimir Bermanec1 & Ivo Veli}3 1 Faculty of Science. This approach enabled determination of trends in the mineral stability field change. 2). Pyrite was identified by distinctive crystal morphology – hexahedra with perfectly preserved striations and octahedra-hexahedra combinations. Such aggregate formations indicate that dolomite and ankerite have been crystallized prior to the phase of siderite Figure 1. Klju~ne rije~i: autigeni `eljezoviti minerali. and analyzed by polarizing microscope. Lower Triassic. 1948). area is continuous (SALOPEK. Croatia (karmen. but within ranges considered normal for pore fluids in balance with carbonates. Croatia) Autigeni `eljezoviti minerali kao indikatori rane dolomitizacije u pjeskovitom dolomitu (najgornji dio perma i donji trijas.hr) 2 Faculty of Mining. 10 000 Zagreb. Energy Dispersive Spectroscopy (EDS). University of Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Authigenic iron minerals as indicators of early-dolomitization in the Sandy Dolomites (uppermost Permian–Lower Triassic. Hrvoje Posilovi}1. Igor Vlahovi}2. and occurs within the lowest part of the informal lithostratigraphic unit of Sandy Dolomite. calcium. early-dolomitization. heksaedri s o~uvanim prutanjem karakteristi~nim za pirit. can therefore help in reconstruction of diagenetic and geochemical conditions of the dolomitization environment. Pseudomorfoza goethita po piritu. Siderite rhombohedral crystals are inter-grown with smaller dolomite or ankerite rhombohedra. rarely in pseudo-hexagonal plates. mainly pyrite and siderite. Horvatovac 102a. minimizing errors in conclusions. even though they were oxidized mainly into magnetite and goethite (Fig. 10 000 Zagreb. Collected sediment samples were disintegrated.. Their composition indicate shallow-water marine depositional environment strongly influenced by the hinterland. magnesium and sulphide concentrations chosen for stability field calculations are variable. Velebit Sedimentation from the uppermost Permian to the Lower Triassic deposits in the Velebit Mt. and EDS show spectra characteristic for siderite. and X-ray Diffraction. in the form of crystal inclusions. Jasenka Sremac1. Phase stability diagrams were constructed on the basis of mineral phases identified in the samples.

Romboedar siderita djelomi~no oksidiran u goethit. In marine sediments siderite occur mostly as late-diagenetic cement. Host sediment containing described mineral association can be described as early-diagenetic dolomite. or may occasionally be precipitated during deposition or early diagenesis. V. WRIGHT. provided a new tool to reveal diagenetic environment.− Journal of Sedimentary Petrology. Sulphate in marine environment is regularly reduced to sulphide by bacterial metabolic activity. Slika 2..g. sulphide concentration can be lowered by precipitation of iron sulphides. 825–842. 359–365.P..A. Siderite rhombohedron partially oxidized into goethite. S.D. VANSTONE. M. 1997). Figure 2. and Lika region – in Croatian). sometimes transitional to ankerite. 51. or by dilution with fresh water of meteoric or other non-marine origin. J. REFERENCES BERNER. resulting in relative Fe2+ concentration increase. Such dolomitization model is typical for the transgressive sequences (e. ankerite and dolomite. Dolomitization of the studied sediments containing characteristic mineral association of pyrite.− Sedimentology. Authigenic iron minerals found in the carbonate sediments are typical for three very different geochemical environments: sulphidic. Pyrite. which is in line with the ongoing transgression recorded within the Sandy Dolomite unit and continuous siliciclastic input to the shallow-water environment during Early Triassic. 101–143. (1997): Contrasting flooding histories of Mississippian carbonate platforms revealed by marine alteration effects in paleosols.4. Siderite was therefore formed in the mixing zone of marine and fresh water due to significantly lower sulphate concentration in brackish waters.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Sciences and Arts. In such diagenetic environment iron sulphides were formed. occurred in the mixing zone of sea and fresh water. as in studied deposits. which additionally lowered sulphide activity in sediment pore waters. These processes have moved diagenetic environment toward siderite stability area. if sulphate concentration is somehow lowered. then ankerite or ferroan calcite will form. WRIGHT et al. (1948): O gornjem paleozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. & MARSHALL. 1981). R. carbonate and oxic.D. Geochemical environment characterized by pyrite–siderite–ankerite–dolomite mineral association was the same diagenetic environment in which early-diagenetic dolomites were formed. (1981): A New Geochemical Classification of Sedimentary Environments. The occurrence of siderite is characteristic for continental sediments with low concentration of dissolved sulphate (BERNER. siderite. SALOPEK. 44. Fe-mineral associations and thermodynamic stability of authigenic iron minerals studied within uppermost Permian to Lower Triassic Sandy Dolomites of the Velebit Mt. . In diagenetic environment described here siderite is found to be associated with pyrite. siderite and magnetite are minerals stable under negative Eh and their stability fields are strongly influenced by the pCO2 and pS2of the solution. Zagreb. If there is lower activity of Fe2+ and higher Ca2+ and Mg2+ activity in the pore waters. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 15 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rhombohedra formation.

Ravan unit. na podru~ju Dilj gore. Novomilenijska istra`ivanja u okviru izrade Geolo{ke karte Republike Hrvatske 1:50. unutar neogenskih naslaga izdvojila su 11 neformalnih litostratigrafskih jedinica (PIKIJA et al. sparitizirani mikriti. krupnoklasti~ni sedimenti ni`eg miocena neformalne litostratigrafske jedinice Ravan (PIKIJA et al. Tre}a karakteristi~na skupina jesu anhimetamorfne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. [ljunak se javlja i u vidu le}a unutar siltnih intervala. Vu~je jame i Pivnice) Pebbles of Lower part of Miocene deposits of Dilj Mt. Svi uzorci imaju ujedna~eni mineralni sastav: prevladavaju ~estice feldspata (ortoklas. dijelom slabo vezanog.-og. Nabrojani minerali potvr|eni su i XRD analizom. (1979. Vezivo je oskudno. U pojedinim uzorcima opti~ki se uop}e ne razaznaju mineralne faze. Vapnenci su rje|i nego na lokalitetu StZ-I. Neki uzorci su lagano mikroborani (“plisirani”). feldspat (albit). ali su prisutni i blokovi veli~ine do 40 cm. Dilj gora. 10 000 Zagreb. nastavljena u drugoj polovici 20. te [PARICA et al. mikroklin.. Ima uzoraka u kojima se smanjuje udio feldspata na ra~un fragmenata stijena i to: kvarcita. `eljezovito. a pretpostavka je. To su stijene psamitno-pelitne klasti~ne strukture. dok postoje varijeteti u kojima su jasno odredivi kvarc. Hrvatska Key words: coarse clastic sediments. 1980. 1986a. polimiktnog {ljunka. Prvu sa~injavaju pje{~enjaci i siltiti. ni`i miocen. Vu~je jame and Pivnice localities) Marija Horvat Hrvatski geolo{ki institut. bijeli tinjac. Valutice s lokaliteta Pivnice.16 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Gusto pakirani varijeteti s `eljezovitom komponentom u vezivu u kojima prevladavaju litoklasti odgovaraju sublitoarenitu.hr) Klju~ne rije~i: krupnoklasti~ni sedimenti.do matrikspotpornog {ljunka. a najsveobuhvatnije su opisana od strane [PARICA & CRNKO (1973). Na lokalitetu Staro Zavr{je. ponegdje sekundarno izlu~eni karbonat..i polikristalini~ni kvarc. Na lokalitetu Vu~je jame sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su klast do matrikspotpornim {ljunkom. 2005). Jedna tre}ina prikupljenih valutica i ovdje su sitno do srednjezrnasti pje{~enjaci s karbonatnim vezivom i siltiti. sjeverno od Slavonskog Broda. Lower part of Miocene. glinovito-siltozni vapnenci. KOVA^I] et al. klorit. Sachsova 2. Kemijsko tro{enje nije zahvatilo feldspate {to je najvjerojatnije posljedica sedimentacije u blizini mati~nih stijena koje su ih derivirale. Croatia Dilj gora smje{tena je u ju`nom dijelu Panonskog bazena. ali i relativno brzog talo`enja. 2005) utvr|eni su na lokalitetima Staro Zavr{je (StZ-I). feldspata. rijetko muskovit i ~estice karbonata i pripadaju arkoznim arenitima i subarkozama. mono. Dilj Mt. te mramorizirani vapnenci.. u Slavoniji. kvarcnih {kriljavaca.000. lo{e sortirane s neujedna~enim dimenzijama detritusa. rijetko plagioklas). {kriljavaca i kiselih magmatskih stijena. kiselih magmatskih stijena i ro`njaka. Skoro uvijek je prisutan i sekundarno izlu~eni karbonat. a nalazimo i karbonatne ~estice. ali je na|en uzorak koji odgovara vapnencu tipa scaglia. a to su vapnenci. 2005. Prevladavaju fragmenti polikristalini~nog kvarca. muskovita i klorita. kvarcita. Razlikuju se ~isti mikriti. Vu~je jame (Vjm-I) i Pivnice (Piv-I).. Pri tome su kao rezultat nastale. Ovi varijeteti odgovaraju sublitoarenitu na granici prema liti~noj grauvaki. Prva istra`ivanja na Dilj gori zapo~eta su u drugoj polovici 19. da su metamorfozirane u uvjetima niskog stupnja metamorfizma. Rijetki su nalazi valutica granita. Hrvatska (mhorvat@hghi-cgs. a nailazi se i na mikrokliva`. U ve}em broju prisutne su valutice mramora i amfibolskog {kriljavca. (Staro Zavr{je. te rijetko ro`njaka. riolita i bre~e. Uzorci s visokim sadr`ajem CaCO3 predstavljaju prijelaz prema drugoj glavnoj skupini stijena. amfibol i karbonat (kalcit). sitnije su nego na prethodna dva . nad ~esticama monomineralnog kvarca. Na temelju snimljenih geolo{kih stupova. 1986b). Stijene ove skupine najvjerojatnije su bile finolaminirani sedimenti – izmjena lamina pje{~enjaka i {ejla uz prisustvo karbonata. sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su izmjenom intervala pjeskovito do {ljunkovitog silta i klastpotpornog. Veli~ina valutica iznosi 2–10cm. metamorfne stijene razli~ite teksture (od homogene do {kriljave) i razli~itog stupnja kristaliniteta. ovisno o udjelu prethodno nabrojanih komponenti i tada prisutnim p-t uvjetima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore (lokaliteti Staro Zavr{je.-og. dok uzorci s ve}im postotkom sekundarno izlu~enog karbonata u intergranularnom prostoru odgovaraju pje{~enjacima grauvaknog tipa. gusto pakirane. a i ovdje kao i na prethodnom lokalitetu veliku skupinu ~ine anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. izdvojene su iz klast.. jedinica Ravan. Valutice se mogu grupirati u tri glavne skupine.

R. HORVAT. A. zavod.4. J. M. (1980): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100.. Sav. za geol. & BIONDI]. I.. BUZALJKO. koji je u pojedinim uzorcima slabije do izra`enije rekristaliziran. VLAHOVI]. M.– Inst. Zagreb. To su lo{e sortirani pje{~enjaci u kojima od siliciklasti~nih ~estica prevladava polikristalini~ni kvarc. Sarajevo. (1986a): Osnovna geolo{ka karta 1:100. I.– U: VELI]. R.– Inst.. 26. Beograd. Vapnenci su mikriti i mikrospariti. CRNKO.. Zagreb. A. Abstracts Book. list Slavonski Brod.. Sarajevo.– Inst.– U: VELI]. M... za geol. D. ^esta su samostalna zrna kvarca. Sarajevo. M. & CRNKO. I. Zagreb. Istra`ivane valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore litolo{ki su veoma heterogenog sastava. Inst. Ve}ina pje{~enjaka su sublitoareniti s prijelazom u grauvake. Vrlo su dobro zaobljene.. potom anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. R. za geol... Neke od valutica sadr`avaju fosilno kr{je. istra`. CRNKO. Inst. [IMUNI]. pjeskoviti vapnenci i mramori.. klasti starijih karbonatnih stijena i ro`njaci. zavod. 77–78. riolit i bre~e. geol. Beograd.000. & @IVANOVI]. A. Najzastupljeniji su pje{~enjaci do siltiti.. JURI[A.000. (ur. zavod. LITERATURA KOVA^I]. K. Inst.. VLAHOVI]. Beograd. M. Navedeni tipovi stijena ukazuju da su mati~ne stijene iz kojih su valutice derivirane prvenstveno bile starije sedimentne i metamorfne stijene. R.. M.. [PARICA. (2005): Gornjomiocenski sedimenti Dilj gore (Late Miocene Sediments of Dilj Mt. HE]IMOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 17 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book lokaliteta (veli~ina im rijetko dose`e 10cm). J. istra`. ^este su i `ilice sekundarnog kalcita. JOVANOVI]. & SLOVENEC.. C. 113−114. Zagreb. & PAVELI]. U vezivu varira udio `eljezovite komponente i sekundarno izlu~enog karbonata.. Zagreb. vjesnik. a rije|i listi}i muskovita. AVANI]. JURI[A. ali su kao i na prethodna dva lokaliteta potvr|eni nalazi pje{~enjaka i vapnenaca. list Nova Kapela. M. MIKNI]. vapnenci. I. (1973): Geologija zapadnog dijela Dilj gore. biotita i klorita. I. [PARICA. a tek u manjoj mjeri magmatske stijene. GALOVI]. J. Sarajevo. M. zavod. D.. istra`. Osnovni sastojak je mikritni kalcit. D.). [PARICA.. FILJAK.. [PARICA.. 1−56.. A. 83−92. & @IVANOVI]. geol. geol. [PARICA. M. Beograd. Za razliku od lokaliteta Staro Zavr{je i Vu~je jame ovdje nisu na|ene anhimetamorfne stijene i metamorfne stijene skupine slejt-filita. geol. za geol. slabo do dobro sortirane. Tuma~ za list Slavonski Brod. Sav. 1−55. a podre|eno prisutni amfibolski {kriljavac. Sav. kvarcni {kriljavac.. JOVANOVI]. Abstracts Book. istra`. C. M.. .000. granit. Sporadi~no i ovdje se isipavaju mramor i amfibolski {kriljavac.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress. BAKRA^. & BIONDI]. M. (1979): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100.. za geol.000. PIKIJA. Inst.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress. za geol. za geol. (2005): Sedimenti ni`eg miocena Dilj gore (Lower part of Miocene Deposits of Dilj Mt. Inst.). BUZALJKO.. R. (ur. & MORI]. D.. M.. feldspata. za geol.− Geol. D. Sav. I. (1986b): Osnovna geolo{ka karta 1:100. [IMUNI]. & MOJI]EVI]. VRSALJKO. Tuma~ za list Nova Kapela.

18 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2006): Berriasian drowning of the Plassen carbonate platform at the type-locality and its bearing on the early Eoalpine orogenic dynamics in the Northern Calcareous Alps (Austria). radiolarians. ooid grains. The matrix of breccias is radiolarian-rich lime mudstone. which was located NE of the Tolmin Trough and thus relatively distal with respect to the Dinaric Carbonate Platform. & SCHLAGINTWEIT. donja kreda. an approximately 40 m thick series of well bedded pelagic limestone. which occupied an intermediate position between the Dinaric Carbonate Platform and the Bled Trough. Clasts of pelagic limestone are also present and contain Calpionella alpina LORENZ whose range is late Tithonian to earliest Valanginian. . which formed during the early emplacement of the internal Dinaric units onto the continental margin. Middle and Upper Jurassic bedded radiolarian cherts and shales. F. Microfacies analyses showed angular to subangular shallow-water grainstone lithoclasts. Paleogeographically.si) Key words: Biancone limestone. The age of the platform carbonates is determined on the basis of calcareous alga Clypeina jurassica FAVRE which is characteristic of late Kimmeridgian to earliest Berriasian. 2008). 1000 Ljubljana. This research is focused on the Biancone limestone. [pela Gori~an¹ & Adrijan Ko{ir¹ Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. The Biancone limestone of the Tolmin Trough. Extraclasts and calcareous debris undoubtedly prove a platform origin of resedimented limestone. 95. Genetically similar isolated carbonate platforms of more or less the same age are known from several localities in the Alpine – Dinaride – Carpathian mountain belt.J. Novi trg 2. calcareous breccia. We believe that these breccias represent evidence of a carbonate platform which must have been located more internally but is now not preserved. Radiolarian assemblages from these beds indicate an Early Cretaceous age (Berriasian – early Valanginian). Lower Cretaceous. Bled Trough Klju~ne rije~i: Biancone vapnenci. GAWLICK & SCHLAGINTWEIT (2006) described the Plassen Carbonate Platform which developed above Callovian to Tithonian basinal deposits of the Northern Calcareous Alps.− International Journal of Earth Science (Geologische Rundschau). radiolarije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate gravity-flow deposits from Bohinj area (NW Slovenia): evidence of a latest Jurassic – earliest Cretaceous carbonate platform in the Internal Dinarides Naslage karbonatnih gravitacijskih tokova okolice Bohinja (SZ Slovenija) kao dokaz postojanja kasnojurske do ranokredne karbonatne platforme u podru~ju Unutarnjih Dinarida Duje Kuko~¹. vapnena~ke bre~e. Therefore we conclude that the Dinaric Carbonate Platform could not be the source of shallow-water carbonates in the Bled Trough. consists of micrite without resedimented limestones. Berlin/Heidelberg. This inferred platform may have developed on top of a nappe stack. and finally siliciclastics with limestone olistoliths and ophiolite debris. the area was part of the Bled Trough. fragments of calcareous algae. Slump folds are common. Biancone limestone. which includes intercalations of resedimented carbonates.kukoc@zrc-sazu. The upper part consists mainly of carbonate breccias. bledsko korito Carbonate gravity-flow deposits at Srednja vas near Bohinj have been studied for radiolarian dating and composition of resedimented limestones. and in places contains thin interlayers of marl. (2008) analysed clasts in massflow deposits to reconstruct a completely eroded Kimmeridgian? – Tithonian Kurbnesh Carbonate Platform from the Mirdita Ophiolite Zone in Albania. The lower part of the studied section consists of radiolarian packstone with chert nodules and layers. SCHLAGINTWEIT et al. Other examples include Upper Jurassic reef limestones unconformably overlying the Vardar ophiolites in Serbia and the South Apuseni ophiolites in Romania (SCHMID et al. REFERENCES GAWLICK.. miliolid foraminifera and various other skeletal fragments of different size. Slovenia (duje. 451–462. H. In the uppermost part. The Jurassic to Lower Cretaceous succession of the Bled Trough consists of: Lower Jurassic limestone with echinoderms (Hierlatz facies). alternation of marls and shales. carbonate breccias alternate with calcarenites.

MISSONI.. R.J.− Swiss Journal of Geosciences. F... Basel. 125–138. HOXHA. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 19 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SCHLAGINTWEIT.. S. .. & FRISCH.. LEIN. GAWLICK. S.4. (2008): The eroded Late Jurassic Kurbnesh carbonate platform in the Mirdita Ophiolite Zone of Albania and its bearing on the Jurassic orogeny of the Neotethys realm. BERNOULLI. B. FÜGENSCHUH. R.M. Basel. K. & USTASZEWSKI. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. SCHUSTER. D.– Swiss Journal of Geosciences. SCHMID.. M. 139–183. 101. 101. S.. TISCHLER. L. W. L.. SCHEFER. MATENCO.. H.

our aim is to constrain the composition and dynamics of ophiolitic and continental source terrains being exhumed and eroded in the northwestern Dinarides and neighboring regions during the Mesozoic. Such integrated data can greatly contribute to a better understanding of the major events which marked the early tectonic history of the Dinarides. Meanwhile.. Cretaceous. The Bistra (Medvednica Mt. Heavy mineral chemistry. and zircon fission track (ZFT) thermochronology. By applying a range of analytical methods to study the siliciclastic detritus of Cretaceous sandstones. 1).pmf. Dinaridi. microprobe analysis of individual heavy mineral grains. Faculty of Science.. this is indicative of a very large contribution of material from ophiolites (McLENNAN et al. Tisza and other Dinaride regions. Together with very low Y/Ni values. Bistra. In sandstones from the lower Cretaceous O{trc formation (Ivan{~ica Mt. 1993). Geowissenschaftliches Zentrum der Universität Göttingen. Hilmar von Eynatten2. Furthermore. a region characterized by considerable geological complexity resulting from a severe and long-lasting deformational history. 10T000 Zagreb. including the Dinaride-Alpine transitional area. kemija te{kih minerala Provenance studies which integrate results from multiple analytical approaches can offer an in-depth view into the history of clastic detritus and its source area. Dinarides.). synorogenic clastic formations document the evolution of the Dinaride orogen. however. Tamas Mikes3 & Ljubomir Babi}1 1 Institute of Geology and Palaeontology. suggest a purely continental source. Pojednostavljena geolo{ka karta istra`ivanog prostora na kojoj su istaknuta podru~ja rasprostiranja prou~avanih klasti~nih formacija. it allows direct comparisons to be drawn with neighboring Alpine. and Glog formations. similar to those found in felsic rocks. geokemija pje{~enjaka.hr) 2 Abteilung Sedimentologie/Umweltgeologie. Deutschland 3 Institut für Geologie.). University of Zagreb. 2009): the O{trc.20 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Simplified geological map of the study area showing the distribution of the studied clastic formations. much more limited than is the case for the O{trc. Kravljak and Vivodina (@umberak Hills) samples have Cr/V and Y/Ni values indicative of some ophiolite contribution. the high Y/Ni values (and low Cr/V) in the Glog samples (Medvednica Mt. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 An integrated approach to provenance analysis: an example of Cretaceous sandstones from the northwestern Dinarides Integrirani pristup pri analizi provenijencije: primjer krednih klastita sjeverozapadnih Dinarida Borna Lu`ar-Oberiter1. Horvatovac 102a. Leibniz Universität Hannover. In northwestern Croatia. Sandstone geochemistry. Slika 1. The studied sandstones were sampled from five distinct clastic formations (Fig. The chemistry of detrital Cr-spinel has helped to further reveal the petrogenesis of the ophiolite source rocks being Figure 1. The siliciclastic detritus of fine to medium grained sandstones ranging in age from Early to latest Cretaceous was studied using wholerock geochemistry. Deutschland Key words: Provenance. Kravljak. 1) which have been extensively studied and described in the literature (see references in LU@AR-OBERITER et al. . Our study concentrates on Cretaceous clastic rocks which outcrop on the mountains and hills surrounding Zagreb.). considerably higher than in other analyzed samples. Zircon fission track thermochronology Klju~ne rije~i: provenijencija. kreda. Croatia (Fig. Vivodina. values of Cr/V range between 20 and 30. Istvan Dunkl2. Croatia (bluzar@geol.

Medvednica the distributions of single-grain ages are unimodal at 80±18 Ma and 73±23 Ma (Fig. HEMMING. . Populacije starosti detritarnih cirkona dobivene ”fission track” metodom. & FAUPL. 341–368. DUNKL. (2009): Ophiolitic detritus in Cretaceous clastic formations of the Dinarides (NW Croatia): evidence from Cr-spinel chemistry. PopShare. S. 1097–1108. 2).M. Prikazane su srednje vrijednosti populacija (dijamanti) +/– 1standardna devijacija. Diamonds correspond to population means while the extents of the whiskers represent the first standard deviations. Acta. (eds. (1988): The chemistry of detrital chromian spinels and its implications for the geodynamic evolution of the Eastern Alps. Am. Cosmoch. Provenance and Tectonics. a Windows program for data analysis (abstract).– Acta Geol. ÁRGYELÁN. and 159±30 Ma (Fig. In the Maastrichtian Vivodina sample (@umberak Mts. S. Rundsch. J. Spec.4. Hung. 2002). Earth Sci. (1996): Geochemical investigations of detrital chrome spinels as a tool to detect an ophiolitic source area (Gerecse Mountains. ÁRGYELÁN. REFERENCES POBER. A. 641–670. (1993): Geochemical Approaches to Sedimentation. The sources of these zircons were most likely fragments of the Adria basement. In sandstones of Barremian to Cenomanian age the youngest identified ZFT age populations are 134±14 Ma. while high grade metasediments and granitoid rocks occurred more sporadically.. and ZFT thermochronology.N. 39. M.B. Hungary).): Processes Controlling the Composition of Clastic Sediments. B. Also present within these sandstones are zircon grains which belong to older. & BASU. & HANSON. 284.. Metamafic rocks also presented a significant source.K.. Metapelites of medium grade were likely the most widespread continental non-carbonate lithology in the source region during the entire Cretaceous. I. odre|ene pomo}u programa PopShare (DUNKL & SZÉKELY. 66. 2). indicating that rapidly exhuming basement units either in the Eastern Alps and/or Tisza. The make-up and dynamics of continental sources terrains can be constrained by the chemical composition of detrital tourmaline. while in the Maastrichtian Glog samples from Mt. 98. McDANIEL.. LJ. H. rutile and garnet. Paper. G. 21–40. Soc. 201. Detrital zircon FT age populations identified using the PopShare computer software (DUNKL & SZÉKELY. & SZÉKELY.– Int.– Geochim.. In the latest Cretaceous sandstones. 2002).J. T. or the Dinarides themselves. 2009). 1988. A distinct regional similarity in detrital Cr-spinel compositions is evident between the O{trc Fm. B. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 21 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. E. & BABI].. McLENNAN.. segments of which had undergone thermal overprint related to obduction of the Neotethys in the Late Jurassic. 162±43 Ma.) a well defined ZFT age population lies at 76±13 Ma. This clearly identifies a distinct Eo-Alpine overprint in the source area. VON EYNATTEN. detrital ZFT ages are notably younger. obducted and eroded along the margin of Adria during Late Jurassic-Cretaceous times (LU@AR-OBERITER et al. MIKES. and were subsequently exhumed and incorporated into thrust sheets together with ophiolites.– In: JOHNSSON.– Geol.. were supplying the basins of the NW Dinarides with detritus at the end of the Cretaceous. P. 145±36 Ma. Geol. D. 1996). LU@AR-OBERITER. 77. Slika 2. During both the Early and Late Cretaceous the source ophiolites were predominantly composed of harzburgite peridotites and associated cumulate rocks. (2002): Component analysis with visualization of fitting. and contemporaneous Cr-spinel rich formations in the North Calcareous Alps and Transdanubian Central Range (POBER & FAUPL. more diffuse ZFT age populations ranging from the Early Jurassic to the Carboniferous. G.

Although all tephras have similar main and heavy mineral composition as loess (MIKUL^I] PAVLAKOVI] et al. Heavy minerals (32 to 125 ìm size fraction). Based on the age.. S3: Geochronology and Isotope Hydrology. whereas TF2 is a bit different not only by elongated and tubular vitroclasts which could be indicative for a strong eruption of Plinian-type.. Croatia 3 Croatian Geological Survey.2 and 31.0 and 98. CHIESA et al. and higher pyroxene content (serrated clinopyroxene in TF1 and idiomorphic. Faculty of Science. separated using bromoform after removal of carbonate. The oldest (TF1) and the youngest (TF3) tephra are situated in loess while middle tephra (TF2) is patchy distributed in brown palaeosol (Fig. tephra. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tefra u pleistocenskim lesnim naslagama otoka Suska (sjeverni Jadran. palaeosols. the TF3 from Bok section is between 29. Horvatovac 95. 2007) and Campanian province (PECCERILLO. Marta Crnjakovi}1. 10 000 Zagreb. in press). rare idiomorphic biotite.6 ka old and TF1 is between 93. Croatia 4 Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG). 2002). Marin [oufek1.3 ka old and between 28. 1). Considering the age of TF1 and TF3 and the similarities of idiomorphic and serrated augite in other regions such as Aeolian arc (GARZANTI & ANDÒ.0 ± 3.2 ± 3. mineral association. Sachsova 2. in press). Germany Key words: Island of Susak. 2005). vulkanske ~estice Island of Susak. Darko Tiblja{2. 10 000 Zagreb. geokemija.1 ka old in Sand pit section. the main characteristics are vitroclasts. Its almost horizontal Cretaceous limestone basement is covered with up to 90 m thick loess and loess-like sediments intercalated by sandy layers. those tephras could be related to the Middle and South Italian volcanic provenance.. First IRSL dating showed that loess-palaeosol sequence including upper two tephra layers correlates to Oxygen Isotope Stage 3 (WACHA et al. TF2 is between 39. Serration of oldest tephra clinopyroxenes could be a result of diagenesis in the lowermost (the oldest) unit of the loess sequence. Stilleweg 2.. Croatia) – problems with characterization Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi}1.8 ± 2. Italy. Croatia (snjezana.4 & Manfred Frechen4 1 Croatian Natural History Museum. 30 655 Hanover.3 ± 7. CREMASCHI & FERRARO.1 and 28. 2001).22 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Analysis of vitroclasts was performed by SEM-EDS... 1990. Based on more recent IRSL dating of loess sandwiching the tephra. Lara Wacha3. morphology of volcanic particles and similarities with other tephra layers (Marche province. covers an area of 3. tefra. were studied by polarizing microscope. carbonate concretions and at least three tephra layers (first introduced by BOGNAR et al. but also by its geochemical characteristics. Similar vitroclast morphology in TF1 and TF3 points to the same type of volcanism.0 ± 2. middle tephra from Susak could be related to Campanian Ignimbrite eruption of the Phlegraean Fields dated around 39 ka (DE VIVO et al.8 km2 with the highest peak at 96 m above sea level. Island of Hvar in Central Dalmatian archipelago (LU@AROBERITER et al. Chemical composition of the vitroclasts differs from the bulk-rock chemistry mostly by lower alkali content which could be a consequence of weathering and difficulties in the detection of light elements (especially Na). geochemistry. Geochemical characterization could be influenced by pedogenesis and weathering (depletion of alkalies) as well as by mixing of volcanic material with loess (higher SiO2 content). Bulk-rock chemical analyses were carried out in ACME Analytical Laboratories Ltd. The emphasis is on the problems of geochemical characterization of tephra and determination of possible volcanic sources. This study provides data on mineralogical and geochemical properties of tephras as well as time of deposition based on stratigraphically important loess horizons. Bulk-rock chemistry shows minor differences between TF2 and other two tephra layers. Due to abundance and frequency of Italian volcanic activity during Pleistocene .3 ± 7.mikulcic@hpm. 10 000 Zagreb. Hrvatska) – karakterizacija i problematika Tephra from the Pleistocene loess deposits of the Island of Susak (northern Adriatic. in the Kvarner archipelago.hr) 2 University of Zagreb. Paglicci Cave. 2007).0 ± 2. but according to TAS diagram all have intermediate composition with low alkali content (Na and K).3 and 41.3 ka old.9 ± 2. Vancouver (Canada). volcanic particles Klju~ne rije~i: Susak. green augite in TF2 and TF3). Demetrova 1.. 2007). The ages were obtained by Infrared stimulated luminescence (IRSL) dating method.

WACHA.– In: Book of Abstracts Patras: International Association of Sedimentologists. (ed. Memorie. & LACKOVI]. H. MIKUL^I] PAVLAKOVI].quaint. M.. Stratigraphic sequences of Susak loess sections at Bok Bay (Bok-1. GANS. S.N. 268 p. WACHA. Bok-2) i u pjeskokopu (Sand Pit-south wall. W. LU@AR–OBERITER. (eds. M. CRNJAKOVI]. (2007): The Upper Pleistocene in the Paglicci Cave (Gargano. CREMASCHI. G. doi: 10. L..): The loess in northern and central Italy: a loess basin between the Alps and the Mediterranean region.A. DE VIVO.1016/j. SPERA. A. A. M. BOHRSON. TIBLJA[.A. Lj. CREMASCHI. BABI].– Quaternary International. Developments in Sedimentology.. & WRIGHT.R.. Bok-2) and Susak’s sand pit (Sand Pit-south wall. D. (in press): Mineralogical and Geochemical Characteristics of Quaternary Sediments from the Island of Susak (Northern Adriatic.2009. S..– Mineralogy and Petrology. & FERRARO. B. E. D.E. 112. .. 1. B. CALVERT. & ANDÒ. Croatia. & KIS. M.. Quaderni di Geodinamica Alpina e Quaternaria.– Quaternary International PECCERILLO. 73.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 23 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book REFERENCES BOGNAR.– In: MANGE.. M. F. Geodynamics.): Heavy minerals in use... 103–130. Sand Pit-east wall) s nazna~enim rezultatima datiranja metodom luminiscencije.J. F. [OUFEK.4. S. MIKUL^I] PAVLAKOVI]. 2005) the additional analyses are required for further characterization of Susak’s tephra horizons and correlation with possible sources of this volcanic material. ROLANDI.– In: CREMASCHI. (1990): Loess sedimentation and quaternary deposits in the Marche province. & FRECHEN. Elsevier. Geochemistry. M. Berlin.– Springer. Skica opisanih prapornih profila na otoku Susku u uvali Bok (Bok-1. (2001): New constraints on the pyroclastic eruptive history of the Campanian volcanic Plain (Italy). M.B. 795–810.. A. M. SCHWEITZER. 153–163.– Chikei: Transactions–Japanese Geomorphological Union. Southern Italy): Loess and tephra in the anthropogenic sequence. & BELKIN. E. L. CRNJAKOVI].. INQUA Commission on Loess. Milano. CHIESA. (in press): Luminescence Dating of Upper Pleistocene Loess from the Island of Susak in Croatia. 741–763. L.. M. FLORIS. (2002): The Reconstruction of the Paleoenvironmental History of the Northern Adriatic Region Using of the Granulometric Properties of Loess Deposits on Susak Island. Slika 1. D. Guide-book to the excursion in Northern and Central Italy. GARZANTI. B. M. 58. 365 p.. FERRARIS. F. P.. & PROSPERI. NOVOTHNY Á.. C. 12.. FRECHEN. 23/5. COLTORTI. S. M.T. 47–65. (2007): Plate tectonics and heavy mineral suites of modern sands. (PECCERILLO. & CRNJAKOVI].– Atti della Societa Toscana di Scienze Naturali. Sand Pit-east wall) with indicated IRSL dating results.017. M. (2007): Sources of modern beach sands from two islands in the eastern Adriatic (Croatia). (2005): Plio-Quaternary Volcanism in Italy – Petrology. Figure 1. Croatia). Serie A..

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sedimentology. Croatia Key words: sandy hyperpycnites. granules and/or very coarse-sized sand grains in the base (complete sequences) or medium. . Recognizable structures suggest deposition from sustained. Tde. fully parallel-plane laminated (like Tb) or contain intervals of massive to parallel-plane lamination (like Tab). inversely and/or normally graded siltstone and very fine-grained sandstone beds or very thin siltstone and sandstone strings suggest deposition from muddy hyperpycnal flows. Sandstone beds are a mixture of various high-energy 'event facies' such as classical Bouma-type turbidites and non-classical turbidites. foreland basin. tempestiti. Beds can be fully massive (Bouma-like Ta). Stanislav Bergant2. sharp or erosional. tempestites. Flood-generated hyperpycnal flows are sustained. Pierottijeva 6. parallel-plane lamination to massive to parallel-plane lamination (like Tbab). Tcde) 10–20 cm thick. massive to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tabc). Massive mudstone with laminae and thin (1–3 cm) ungraded. muddy hyperpycnites. or are incomplete. and some of them are stacked together and laterally pinch-out suggesting deposition within poorly defined wide channels. origin and depositional setting of sandstone beds within the oldest Promina deposits (Middle to Upper Eocene) of Northern Dalmatia. Muddy hyperpycnites occur within interbedded 'background' facies (SOYINKA & SLATT. inversely and/or normally graded sandstone beds. Goran Mik{a4. Josipa Veli}3.do gornjoeocenskim Prominskim naslagama sjeverne Dalmacije Ervin Mrinjek1. 2008). Croatia Sedimentologija. 1992). Classical turbidites (surge-type flow-derived turbidites) comprise complete Bouma sequences (Ta-e). storm wavereworked amalgamated shoreface beds and tempestites (storm-genereted turbidites). low-angle cross lamination to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tcbc). 10 000 Zagreb. 1980. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 University of Zagreb. Sachsova 2. see also MRINJEK et al. 1983. their association with sandy hyperpycnites suggests that at least some of laminated mudstone beds have been deposited from sustained.24 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. silts and muds (MULDER et al. Unfortunately. long.. postanak i talo`ni okoli{ pje{~enja~kih slojeva u najstarijim. classical turbidites. 10 000 Zagreb. ungraded. Contacts between coarser-grained and muddy parts are gradational or sharp. Sandy hyperpycnites are 3–30 cm thick. Igor Vlahovi}3. Horvatovac 102a. They are characterized by well developed grading from small rip clasts.to fine-sized grains (incomplete sequences) to mud at the top of both sequences types. Classical turbidites may have been deposited either by spontaneous sediment failures or from earthquake-generated turbidity currents. In the SE part hyperpycnites are thicker. Their bedding surfaces may be gradational. fine. muljni hiperpikniti. Promina deposits Klju~ne rije~i: pje{~ani hiperpikniti. Faculty of Mining. Sandy hyperpycnites in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular.. representing base cut-off sequences (Tbcde. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. Croatia 4 INA-Industrija nafte. MRINJEK. Prominske naslage The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit which is cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area (Northern Dalmatia) represents the oldest part of the Promina succession. Carbonate sandstones interbedded with 'background' finer-grained calcareous deposits (siltstones and mudstones) are ubiquitous feature of the Korlat Unit. However. this book). Vili Pencinger2. This up to 600 m thick alternation is frequently interrupted by deposition of olistoliths and megabeds (BABI] & ZUPANI^. 2003). their recognition and differentiation from other types of laminated mudstones may be problematic (STOW & SHANMUGAN. Faculty of Science. Croatia Croatian Geological Survey. Croatia 3 University of Zagreb. predgorski bazen. longduration currents which can transport large quantities of very fine-grained sands. 10 000 Zagreb. storm-generated currents. Ivo Veli}2. Non-classical turbidites include sandy and muddy hyperpycnites (river flood-generated turbidites). klasi~ni turbiditi. 10 000 Zagreb. Geology and Petroleum Engineering. srednjo. The presence of plant detritus as well as low diversity and low abundance of trace fossils in both types of hyperpycnites indicate fresh water input into the basin.duration currents. 30–40 cm thick.to very fine-grained. olujne struje. but fluctuating flows (waning flows or waxing to waning flows).

graded basal parts. Flood-generated hyperpycnal flows have been generated on fronts of fan-deltas where they cut channels and fed prodelta lobes in the offshore zone (outer ramp.. commonly partly graded with planar or slightly undulatory erosional bases. J. but many beds display internal sedimentary structures such as planar parallel lamination. could spread obliquely across the basin. & JELASKA. The amalgamated sandstone beds and sandstone beds separated with thin (up to 5 cm) 'background' deposits have been deposited in a shoreface zone (above the mean fairweather wave base) during erosional storm events when the shoreface sand has been swept seawards by currents. Southeastern and northeastern basin margins have been subjected to differential uplift by tectonic thrusting.– In: BABI]. bellow the storm wave base) along the basin axis in the NW direction. behavior and related deposits: a review.C.. coming from the northeastern margin.to medium-grained. Gravel and sandy gravel fan-deltas have been mostly formed along the south- western basin margin. . The scale of cross-lamination commonly decreases upwards within a bed.4. whereas corresponding zones along the northeastern margin have been wider with lower gradient and pronounced sediment aggradation. Croat. SYVITSKI.M. The current directions can be attributed to the NW basin inclination whereas possible development of gentle blindthrust anticlines on the basin-floor could promote mainly linear. Sandstones are very fine. Excursion Guidebook.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides.M. & SHANMUGAN. LJ. non-radial sand dispersal pattern. (2003): Marine hyperpycnal flows: initiation. Wyoming.– Mar. The heavily laden. 37–61.P. MULDER. 45. 1117–1133. The sandstone beds separated with thicker (10 to 100 cm) 'background' deposits have probably been deposited in an offshore-transition zone. Shoreface and offshore-transitional zone along the southeastern margin were narrower with steeper gradient and thus prone to sediment bypass. J. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. S. wave-ripple cross lamination and cross lamination which may be attributed to asymmetrical combined-flows ripples. & SLATT. (1992): The bottom current sediments (contourites) in the Upper Cretaceous deep-water deposits in the northeastern part of @umberak (Croatia)..– Sedimentology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 25 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Deposits on the southeastern edge of the Korlat Unit consist of 5–40 cm thick. 20. northwestern part of the basin suggest ponding of turbidity currents and topographically closed part of the basin. Petrol. STOW.– Geol. (1980): Sequence of structures in fine-grained turbidites: comparision of recent deep sea and ancient flysch sediments. 55. G. J. 861–882. sheet-like sandstone beds which are amalgamated or separated by 'background' deposits. R. V. Split. & SAVOYE. Beachface and shoreface environments have been formed along the northeastern margin by reworking and lateral redistribution of mouth bar deposits (paper in preparation). Some beds have massive. Also. although some currents. Geol. O. & ZUPANI^.– Sed. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. Lj. 25. Some beds probably represent hyperpycnites derived from flood-generated density flows. (eds. Geol.A. 69–86.. T. SOYINKA. (2008): Identification and microstratigraphy of hyperpycnites and turbidites in Cretaceous Lewis Shale. stormgenerated currents could have been boosted by density and in this case their deposits in the distal parts of the basin (below storm wave base) may resemble classical turbidites. Impressive thickness and monotonous character of the Korlat Unit in distal. REFERENCES BABI]. 23–42.V. some flood-generated hyperpycnal flows could have been modified by storm waves during their transportation over shoreface and offshore-transition zone. MIGEON. between the fair-weather and storm wave base. B. MRINJEK.. D. FAUGERES. where 'background' sedimentation has been punctuated by episodic incursions of storm-derived sand. hummocky and/or swaley lamination.A. E.

hyperpycnites (hyperpycnal-flow derived turbidites deposited during waning flows or waxing to waning flows) and storm-derived turbidites). siltstones) and a mixture of high-energy event sandstone beds such as classical turbidites (surge-type flow derived-turbidites with complete Bouma sequence or with incomplete. The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area represents the oldest part of the Promina Beds succession. In northern Dalmatia this partition started in the late Middle Eocene by contraction and formation of blind-thrust anticlines which split the foreland basin into at least two subparallel basins: the northestern 'piggyback' Promina Basin and the southwestern 'Flysch' foredeep. Stanislav Bergant2. Promina deposits Klju~ne rije~i: olistoliti. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting deposition in wide channels. Croatia 4 INA-Industrija nafte. dip angles of Korlat beds gradually decrease upwards. predgorski bazen. MRINJEK & PENCINGER. 2008) deposited from the late Middle Eocene to the Early Oligocene.26 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Facies association A is composed of 'background' finegrained calcareous sediments (mudstones. Moreover. turbidites. The Korlat Unit contains two facies asociations. Horvatovac 102 a. frontal part of the orogenic wedge. Outstanding characteristics throughout Korlat unit are huge carbonate olistoliths and thick beds composed of carbonate breccias and/or thick graded carbonate sandstones completely encased in the host deposits (BABI] & ZUPANI^. which contains various sheet-like sandstone bodies and marl beds frequently deformed by slumping in its lower part and isolated and amalgamated channel-fill sandstone bodies in the upper part. According to generally accepted opinion Korlat succession conformably overlies Flysch deposits. 1993. Faculty of Science. prominske naslage The Promina Basin deposits (or Promina Beds) is a calciclastic succession from ramp. and up to 20 km wide area in the northern Dalmatia which can be considered as a wedge-top part of Dinaric foreland. foreland basin. Most of approximately 600 m thick Korlat Unit consists of very well-bedded (3–40 cm thick beds) carbonate sandstones interbedded with 5–300 cm thick beds of finegrained calcareous deposits. Geology and Petroleum Engineering. 1983). shelf. Josipa Veli}3. Goran Mik{a4. The Promina Basin is more than 80 km long. This association was deposited within prodelta lobes setting on the outer ramp zone (mostly bellow the storm wave base). delta. 1983. Flysch deposits contain significantly more siliciclastic component (about 50%) then overlying Korlat Unit (less than 20% of siliciclastic component). base cut-off sequences). Igor Vlahovi}3. 10 000 Zagreb. In the SE part of the unit event beds are thicker. 2008. Croatia Croatian Geological Survey. 10 000 Zagreb. University of Zagreb. Croatia 3 Faculty of Mining. Promina deposits are underlain by Middle Eocene Flysch succession (or Flysch fm. hyperpycnites. however. megaslojevi. 10 000 Zagreb. Pierottijeva 6. turbiditi. indicating progressive unconformity to underlying Flysch. A complete stratigraphic thickness of the succession reaches 2000 m. Sandstone beds in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. University of Zagreb. In the SE part the sandstone beds are thicker. Croatia Key words: olistoliths. coastal to alluvial facies associations (BABI] & ZUPANI^.). Ivo Veli}2. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting lens-like geometry. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. previous authors have not considered a significant difference in dip angles between Flysch and Korlat beds. Sachsova 2. megabeds. 10 000 Zagreb. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 Department of Geology. MRINJEK. Olistoliths and breccias are composed exclusively of various Lower–Middle Eocene foraminiferal limestones. hiperpikniti. BABI] & ZUPANI^ (2008) in revisited interpretation described 'Flysch' as a prograding prodelta slope deposits followed by braid delta front and delta plain deposits fed by powerfull. high-gradient rivers. i.e. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate olistoliths and megabeds within Middle to Upper Eocene Promina deposits: A sedimentary response to thrusting and fold growth in the Dinaric foreland Basin Karbonatni olistoliti i megaslojevi u srednjo. A network of wide channels fed with sediments the delta .do gornjoeocenskim prominskim naslagama: talo`na reakcija na navla~enje i ”rastu}e bore” u Dinarskom predgorskom bazenu Ervin Mrinjek1. Vili Pencinger2.

. Elongated olistoliths are oriented and slightly 'plunged' in the NE direction. (1993): Sedimentology and depositional setting of alluvial Promina Beds in northern Dalmatia. parallel to the basin axis. (eds. Croat. Excursion 3A. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 27 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book front to the prodelta lobes along the basin axis in the NW direction. The matrix is composed of granules and medium. 37–61. (2008): Evolution of river–fed foreland basin fill: The North Dalmatian Flysch revisited (Eocene. Elongated olistoliths are 60–280 m long and 7–20 m thick. (2008): The Benkovac Stone – a building stone from the Promina Beds: A Late Eocene heterolithic succession of storm-dominated shelf deposits with highly diverse trace fossils. & ZUPANI^. 2–60 cm in diameter. Facies association B consists of carbonate olistoliths and carbonate megabeds. LJ. 37–77.– Geol. & PENCINGER. Excursion 3B. being 12–15 m in length and 3–6 m thick. They have probably been triggered by seismic activity along the NW–SE orientated blind-thrust anticlines along the SW margin of a piggyback Promina basin. E. whereas irregular olistoliths are considerably smaller. MRINJEK.to very coarse-sized grains with the similar composition to clasts. 46/2. Significant variation in individual bed thickness can be noticed where debrites is lacking or is thinning. J. Croatia. Field Guide. which could have generated high-density turbidity currents – a mechanism responsible for depositio of the upper parts. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting.and coarse-sized grains at the base to mud-sized grains at the top of beds.– In: BABI]. Parallel planar stratification (interval b) and undulating stratification (interval c) is weakly visible. Croatia. Split-Rab. Outer Dinarides). thin. The beds do not cut into underlying host deposits. MRINJEK. since their spreading exceeds 10 km. angular to subangular clasts.5 m thick debrites in the lower part and 1–6 m thick turbidites showing complete Bouma sequence in the upper part. LJ. REFERENCES BABI].5–1. The contact between lower and upper part is rather distinct. Turbidites are characterized by well developed grading from small rip up clasts and granule.– Nat. MRINJEK. Megabeds are 2–7 m thick 'bipartite beds' consisting of 0. mostly 1–5 cm thick interlayers of very fine-grained carbonate sandstones deposited in offshore zone indicating subsequent marine transgressions as a result of the foreland subsidence due to the crustal loading by Dinaric thrust sheets. Fabric are matrix. The Korlat Unit is in transitional contact with the approximately 250 m thick overlying Upper Eocene Debelo Brdo Unit which consists of very-well bedded calcareous mudstones and rare. In the base of SW edges of olistoliths host beds are undisturbed and their orientation corresponds to the local bed orientation. 5th International ProGEO Symposium. E. The olistoliths are isolated and coherent bodies of elongated or irregular shape. The individual megabeds can be followed laterally only parallel to strike direction to a maximum distance of about 2 km. & JELASKA. Field Guide.e.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. BABI]. 5th International ProGEO Symposium.to clast-supported. Rab Island. J. The total of 27 counted olistoliths and 9 megabeds are located in 9 horizons oriented parallel to the strike direction of the host deposits. Very rare bottom marks are NE–SW orientated. V. Split. . 105–125. Split.V. i. E. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. Structural charac- teristics of megabeds indicate origin from two kinds of the sediment gravity flows: lower parts have probably originated from a cohesive debris flows and/or the transition between cohesive debris flows and a density-modified grain flows. Croatia. Most of breccia beds are chaotic but some beds and certain parts of chaotic beds display an indistinct normal or inverse grading. LJ. Olistolihts and megabeds have been derived from a line source.. 243–261. Excursion Guidebook. Rab Island. 17/4. Individual sliding of the olistoliths towards the NE may have been facilitated by a cushion of water-saturated muds directly under the moving blocks which have effectively reduced the resistance to the basal shearing. (2008): Promina Beds in Canyon of Krka River and Bribirske Mostine. The debrites consist of unsorted to poorly sorted.4. & ZUPANI^. 357–374. Split-Rab. The host deposits at the base and at the front of the NE edges of individual olistoliths are intensively distorted and bended. Croat.

beccarri / viennensis koja podnosi smanjenje saliniteta u plitkom okoli{u (SPEZZAFERRI 2004. Na{ice. Krndija. shoreface. Mirjana Mikni}1 & Valentina Hajek-Tadesse1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. tufita i kvarc-olivinskog bazalta. BALDI & HOHENEGGER 2008). Mt. Matriks je srednje do krupnozrnati pijesak. Hrvatska 3 NEXE GROUP (Cement Factory). fringing reefs. Coryphostoma digitalis (d ORBIGNY). 10 000 Zagreb. Kontinuirano slijedi 49 cm debeo interval srednje i finozrnatog pijeska je koji je u o{trom kontaktu sa podinom. 2003). Cibicides lobatulus (WALKER & JACOB). Prosje~na veli~ina valutica odgovara veli~inama granula. Elphidium crispum (LINNE). Badenian. odnosno kvarc bazalta.. Sachova 2. E. dobro su zaobljenje. sjeveroisto~na Hrvatska) Characteristics of the Badenian transgressive deposits near Na{i~ki Gradac (Mt.5 m debeo sloj krupno do vrlo krupnozrnatog pijeska s “raspr{enim” sitnim valuticama prosje~ne veli~ine oko 1. @eljko Bortek3. dok im prosje~na dimenzija odgovara veli~ini 1–2 cm (litofacijes 2). cohessive debris flow. izgra|ene od stijena istog tipa kao podinski {ljunak. Valutice imaju me|usobnu potporu. dok maksimalna mo`e iznositi do 6 cm. koje su srednje do dobro zaobljene te srednje sortirane. granula i zrna veli~ine krupnog pijeska. strujno-valne riplove (litofacijes 7).28 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Mjestimice s mogu uo~iti poluzaobljeni fragmenti lapora veli~ine do 40 cm (5). Ervin Mrinjek2. Ostale zna~ajke su gotovo identi~ne zna~ajkama litofacijesa 4. U bazi profila du`ine oko 13 metara nalazi se sloj {ljunka pribli`ne debljine 100 cm izdvojen kao litofacies 1. Porosononion granosum (d ORBIGNY). Neke valutice pokazuju jasnu imbriciranost tipa atbi. [ljunak je u jasnom kontaktu sa 50 cm debelim slojem {ljunka. Hanzavaia hor~ici (CICHA & ZAPLETALOVA). rubni grebeni. Pijesak kontinuirano prelazi u 40–45 cm debeo sloj {ljunka ~ije se zrna mjestimice dodiruju (litofacijes 4). rugosum (d ORBIGNY) i Planostegina-grupa. northeastern Croatia) Vili Pencinger1. Valutice su izgra|ene od vulkanskih stijena tipa tufova.5 cm. Valutice su djelomi~no u matriksnoj potpori kojeg ~ine fragmenti veli~ne krupnog {ljunka. srednje sortirane. philippii (REUSS). Slijede}i litofacijes (3) je oko 60 cm debeo sloj krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska u kojem se mogu uo~iti raspr{ene granule i do 3 cm velike valutice. U vi{em dijelu litofacijesa slijedi bogata zajednica foraminifera s oblicima obalnog pojasa Amphistegina sp. 10 000 Zagreb. “raspr{enim” zaobljenim granulama. Hrvatska Klju~ne rije~i: podvodna koni~na delta. oko 1 km zapadno od Na{i~kog Gradca je karakteristi~an primjer posljednje marinske transgresije u Miocenu na sjevernim padinama Krndije (PAVELI] et al. lavinski debritni tokovi. obalno lice. kohezivni debritni tokovi. ~ije valutice ne prelaze veli~inu od 5 cm. s valuticama veli~ine 20–40 cm. . avalanche debris flow. Hrvatska Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Postupno prelazi u 250 cm debeo sloj srednje do finozrnatog pijesaka u kojem su na|eni fragmenti jezgara sitnih gastropoda (litofacijes 8). Spomenuta vrsta spada u grupu A. Masivne je gra|e i srednje sortiran bez drugih strukturnih zna~ajki. Bulimina elongata (d ORBIGNY). Navedena foraminiferska zajednica premje{tena je u podru~je pli}eg {elfa u kojem dominiraju benti~ke vrste oksi~ne sredine: Lenticulina inornata (d ORBIGNY). Zrna pijeska su srednje sortirana i dobro zaobljena kao i raspr{ene granule i valutice. Heterolepa dutemplei (d ORBIGNY). Zatim slijedi oko 200 cm debeli sloj masivnog finozrnatog pijeska (litofacijes 9). Mikrofauna je zastupljena plitkovodnim i dubljevodnim marinskim vrstama ostrakoda: Aurila cf. Valutice i pijesak se petrografski podudaraju sa onima u litofacijesu 2. Debljina litofacijesa 6 je oko 75 cm i izgra|en je od krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska s rijetkim. Stjepan Crnogaj1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Karakteristike badenskih transgresivnih naslaga kod Na{i~kog Gradca (Krndija. Slijede}i litofacijes je oko 2. Horvatovac 102a. Asterigerinata-grupa i Nonion-grupa. Krndija Izdanak badenskih naslaga u podru~ju Torina. Infaunske vrste suboksi~ne ili disoksi~ne sredine su slabije zastupljene: Bolivina-grupa. Ostale zna~ajke su identi~ne zna~ajkama litofacijesa 2. Utvr|ena je monospecifi~na zajednica foraminifere Ammonia viennensis* (d ORBIGNY). Krndija Key words: underwater conical deltas. Pappina parkeri KARRER. Valovite strukture unutar njega upu}uju na valne ili kombinirane.. gornji baden.

4. Aurila haueri (REUSS). Sloj {ljunka u bazi profila (1) je mogao nastati talo`enjem iz obrona~kih debritnih tokova (avalanche debris flow. S. A.H. Ostrakodna zajednica zastupljena je vrstama Aurila angulata (REUSS)... M. kao {to su brojni srednje zaobljeni i srednje sortirani fragmenti koralja. Middle Miocene. mahovnjaka (Bryozoa).. GALOVI]. acuminata BOSQUET. Nastupaju}a transgresija je relativno brzo smanjivala oto~no kopno tako da slijedi sve “smirenija” sedimentacija srednjezrnatog pijeska obalnog lica (“shoreface”) (litofacijesi 6. facies and palaeoclimatic record. IAS. PAVELI]. planostegine i elfidije donesene su i sesilne vrste Acervulinidae i Homotrematidae koje su zna~ajne za grebenski i prigrebenski okoli{. laevigata (d ORBIGNY). 3. carinella (REUSS). M.B. BAKRA^. Transgresija je postupno sve vi{e pogodovala razvoju malih rubnih grebena (PAVELI] et al. REFERENCES BALDI. vidi NEMEC.. Hermanites haidingeri (REUSS).4.. T. Vienna Basin. M. Globigerinoides trilobus REUSS i dr. Austria). A. altispira (CUSHMAN & JARVIS). Bosquetina cf. ~ijom je erozijom zbog olujnih valova nastajao materijal talo`en u dubljim dijelovim {elfa (litofacijes 11). 411–424. Globigerina buloides (d ORBIGNY). pernota OERTLI & KEY. 45. & HOHENEGGER.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija 2003. Lower Austria).. (2003): Lacustrine coarsegraineddelta-front to prodelta succession (Early Miocene. serpulidnih cijev~ica.): Coarse-Grained Deltas. (2004): Foraminiferal paleoecology and biostratigraphy of the Grund Formation (Molasse Basin. Mt. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 29 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Aurila haueri (REUSS). Costa edwardsi (ROEMER). Abstract Book. L. NEMEC.. (1998): Postglacial colluvium in western Norway: depositional processes. 1990) koje nastaju na strmim {elfovima (padinama) bez deltne ravnice u nepo- srednoj blizini kopna. D. Bairdoppilata sp. Po`e{ka. . 2003). Na|ene su i rijetke planktonske vrste Globoquadrina cf. (2008): Paleoecology of benthic foraminifera of the Baden-Sooss section (Badenian. SPEZZAFERRI.– Sedimentology. & NEMEC. Krithe oertlii DIECI & RUSSO. Semivulvulina deperdita (d ORBIGNY). D. 7 i 9) i fino. (1990): Aspects of sediment movement on steep delta slopes.zrnatog pijeska dubljeg {elfa (“offshore-transitional zone”). Iz obalnog pojasa uz amfistegine. p. Na|ene su i jezgre i otisci sitnih meku{aca i nakupine peleta.. I. 23–73. Cytheridea cf. Spec. Slojevitost je slabo vidljiva i na nju upu}uje izmjena intervala sa razli~itom veli~inom bioklasta (litofacijes 10). 1998) dok su litofacijesi 2. W. Flexus triebeli (RUGGIERI). vidi BLIKRA & NEMEC. U zajednici uz spomenute vrste oksi~ne sredine koje su opisane u litofacijesu 9 ~este su aglutinirane vrste Textularia gramen (d ORBIGNY).. Cytheridea cf. Krithe sp. W. J. Zna~ajke litofacijesa od 1 do 5 sugeriraju njihovo talo`enje u okoli{u tzv. Loxoconcha hastata (REUSS). Cytheridea cf. Bairdoppilata sp. je`inaca i meku{aca. Cytherella compressa (MUNSTER). Paravulvulina serrata (d ORBIGNY). Profil zavr{ava sa preko 250 cm debelim paketom srednjezrnatih i krupnozrnatih biokalkarenita izgra|enih od gusto pakiranog skeletnog materijala. Publ. 909–959. North Croatian Basin). (eds. pernota (OERTLI & KEY). 10.– Geologica Carpathica. MIKNI]. 5 i 6 nastali talo`enjem iz razli~tih tipova gustih gravitacijskih tokova kao {to su kohezivni debritni tokovi (cohessive debris flow) i gusti turbiditni tokovi (“high density turbidity currents”). Loxoconcha punctatella (REUSS).– In: COLLELA. podvodnih koni~nih delti (“underwater conical deltas”. & GRIZELJ. KOVA^I]. 55. BLIKRA. (litofacijes 10). K.– Geologica Carpathica. K. BELAK. & PRIOR. 155–164.. algi. 59.148. Pokornyella deformis (REUSS) i Pterygocythereis calcarata (BOSQUET).

glacijalne. Tilova tako|er ima i kod napu{tenog sela Dundovi} Pod. Stinici. Northern Velebit Mt. Kod Jablana~kog Jezera nalazi se staro korito koje je ispunjeno {ljunkom debljine 2 metra. u Jablancu. Danas na ovom podru~ju nema stalnih povr{inskih tokova {to ukazuje da je geolo{koj pro{losti hidrologija terena bila bitno druga~ija. Sediment je bre~a s dobro izra`enom slojevito{}u i valuticama promjera od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Prilikom gradnje ceste za [tirova~u napravljen je usjek u moreni izme|u Tudereva i Dundovi} mireva. ali oni nisu ovom prilikom istra`ivani. ali njihova primarna rasprostranjenost i topografija se vi{e ne vide. Erati~ki blok i humci tila na Bilenskom i Dundovi} mirevu. Sedimente je uglavnom obrasla trava. Ovdje se tako|er nalaze i holocenski sipari i crvenica. Kod mjesta Dundovi} Pod. Aluvijski sedimenti nalaze se i u Stinici kod nove trajektne luke te kod mjesta @ivi Bunari na Jadranskoj magistrali. Koluvijski sedimenti su uslojene bre~e s nagibom slojeva od 30°. Sjeverni Velebit Key words: Quaternary. Zaklju~ak U ranom kvartaru na ovom dijelu Velebita nalazili su se ledenjaci koji su se sezonski otapali i hranili potoke i bujice u kojima su istalo`ili kao {ljunci i bre~e. Na podru~ju Bilenskog i Dundovi} Mireva nalaze se i erati~ki blokovi razli~itih veli~ina uglavnom metarskih dimenzija koji su iste litologije kao i tilovi.). Izdanaci koluvija se nalaze kod trajektne luke i kod hotela. tj. gdje su otkrivene bre~e. vapnenci s litiotisima. Figure 1.30 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. koje su sitnozrnatije od koluvijskih bre~a. a najvi{i izmjereni je na Dundovi} Mirevu visok 13 m. izme|u tilova nalazi se izdanak (glacio) fluvijalnog sedimenta. 1991. nevezani. itd. Najljep{i izdanak aluvijske lepeze nalazi se ispod jablana~kog groblja.. ali na strmim dijelovima humaka. Tilnih humaka ima razli~itih veli~ina. . Nagib slojeva koluvija i aluvijalne lepeze ukazuje da je transport bio negdje iz Velebitskog kanala (MARJANAC & MARJANAC. Zagreb 10 000. Kod Jablanca se nalaze sedimenti koluvija i aluvijalne lepeze. morenski materijal u kojem prevladavaju fragmenti ruditnih dimenzija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kvartarne naslage izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu Quaternary deposits between Jablanac and Alan on north Velebit Kre{imir Petrinjak Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. koritima sezonskih tokova i vododerinama imamo dobar pogled u materijal od kojeg su humci gra|eni. Glacijalne naslage Glacijalne naslage se nalaze na Bilenskom i Dundovi} Mirevu na visini od 1338 m. Koluvijski sedimenti su stariji i na njih se nadovezuju sedimenti aluvijalne lepeze. dok stariji izvori (BOGNAR et al. Aluvijalne naslage Aluvijalne naslage nalaze se na ni`im nadmorskim visinama od glacijalnih naslaga. Geolo{ki odsjek. te kod mjesta Dundovi} Pod na oko 800 m. aluvijalne i kvartarne bre~e nepoznatog postanka i starosti. jer su sedimenti iskori{teni za nava`anje ceste prema skretnici `i~are koja je i{la prema Alanu. dolomiti i kvartarne bre~e. Kvartarne naslage na podru~ju izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu istra`ene su na povr{ini od oko 20 km2 i podijeljene su u tri skupine prema na~inu postanka. Klasti su uglavnom donjojurski vapnenci s brahiopodima. Novija istra`ivanja pokazuju da su glacijalni sedimenti okolice Alana starije kvartarne starosti (VELI] & VELI] 2009. Klasti su centimetarskih dimenzija. Slika 1.) navode mal|e virmsku starost. ~ak na razini mora i to u Dundovi} Podu.Ove naslage tvore raznoliku i nejednoliku topografiju koju ~ine humci i razli~ite depresije (Sl. ali nalaze se ~esto i klasti do pola metra promjera. Hrvatska Klju~ne rije~i: Kvartar. srednjejurski mrljasti vapnenci. 1). Sediment ukazuje da je ovdje nekad tekao ve}i povr{inski tok koji je vjerojatno nastao od subglacijalnog potoka. kod @ivih Bunara. To su naslage aluvijalnih lepeza i potoka koji su neko} ovuda tekli i jako se me|usobno razlikuju. npr. Tu se vidi da su tilovi. Erratic block and till mounds on Bilensko Mirevo and Dundovi} Mirevo. @ivim Bunarima i u Jablana~kom Jezeru. 1999). Jablancu. lo{e sortirani i neuslojeni. Horvatovac 102a.

27–39. Krasno. Zagreb. 53. 143 p. 143 str. . (1999. (2009): Od morskih pli}aka do planine. J.– Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park sjeverni Velebit. & PAVELI].– IAS Lecture tour ’99.): Quaternary clastics of the Jablanac cove in the foothils of the Velebit Mt. & MARJANAC. S.4.. J. & VELI]. Nacionalni park Sjeverni Velebit. T.– Geografski glasnik. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 31 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LITERATURA BOGNAR. (1991): Tragovi oledbe na sjevernom Velebitu. Field-trip guide book. 26–28. MARJANAC. LJ. I. A. VELI]. FAIVRE.

T. Kendall. 2007). Slijed loparskih pje{~enjaka sadr`i 28 kompletnih sekvencija i 15 parasekvencija koje odra`avaju ~este relativne oscilacije morske razine (MARJANAC & MARJANAC. loparske pje{~enjake. E. & MARJANAC. Island of Rab Klasti~ni sedimenti eocenske starosti poluotoka Lopara na otoku Rabu obuhva}aju tzv. 8. T. Tajdalni pje{~enjaci na poluotoku Loparu..C. Lamine su nastale talo`enjem pijeska kojeg su donosile plimne struje iz smjera zale|a koje se nalazilo sjevernije od otoka Raba. W. J. 28. ciklusi niske i visoke plime. LJ. 53. WATNEY. 493–508. (1980): Neap-spring cycles reflected in Holocene subtidal large scale bedform deposits: A preliminary note. Island of Rab Leda Pi~uljan & Igor Felja Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Usporedbom umjetne plimne cikli~nosti dobivene uporabom dana{njih podataka s plim- nom cikli~nosti zapisanom u starijim stijenama mogu}e je odrediti periode niskih i visokih plima u tim stijenama (VISSER 1980.. LJ.– Geolo{ki vjesnik. 1991. Detaljnijim istra`ivanjem njihovih struktura mogu}e je odrediti periode visokih i niskih plima u vrijeme talo`enja {to daje zapravo najprecizniju startigrafiju reda veli~ine jednog dana (plimnog talo`enja). 151–170. northern Adriatic Sea. Croatia). (1981): Neap-spring tide sequences of intertidal shoal deposits in a mesotidal estuary. neap-spring cycles. Slika 1. MARJANAC. 543–546. & TERWINDT.H. (2007): Sequence stratigraphy of Eocene incised valley clastics and associated sediments. Island of Rab. (1991): Cross-bedded sandstones deposited by tidal currents in the Eocene of the outer Dinarides (Island of Rab. nastaju deblje lamine.– Sedimentology.. 1) istra`ivali smo brojanjem lamina i mjerenjem njihovih debljina na odre|enim intervalima s ciljem da upoznamo cikli~nost niskih i visokih plima u vrijeme talo`enja pijeska.R. 233. 1981. Ortisei.J. (1991): Modeling of tidal rhytmites using modern tidal periodicities and implications for short-term sedimentation rates.J. BOERSMA & TERWINDT. Hrvatska Klju~ne rije~i: tajdalni pje{~enjaci. LJ.. . Oni tvore koso slojevita pje{~ana tijela (pje{~ane dine i pje{~ane valove) koja su se talo`ila u estuariju djelovanjem plime i oseke. Italy. 1991). Tidal sandstones of Lopar peninsula. otok Rab Neap-spring cycles in tidal Eocene sandstones. Kansas Geological Society Bulletin. 159–160.C. A. MARJANAC. za vrijeme visokih plima. laminae. Horvatovac 102a. Istra`ivali smo tajdalne pje{~enjake na loparskom rtu [ilo s naglaskom na pje{~enjacima u kojima su dobro vidljive lamine. J. otok Rab. J. Taj estuarij nastao je u vrijeme spu{tanja morske razine. lamine. St.– Geology. Ross. VISSER.G. & MARJANAC. Figure 1. Croatia. M. ARCHER..– Facies. Geolo{ki odsjek. ZUPANI^. Island of Rab.– Abstracts Dolomieu Conference on Carbonate Platforms and Dolomitization.32 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. FRANSEEN. LITERATURA ARCHER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ciklusi niske i visoke plime u tajdalnim eocenskim pje{~enjacima.K. & BABI]. Zagreb 10 000. Zaklju~ak Loparski pje{~enjaci talo`eni su u obliku sedimentnih tijela nastalih u plitkom moru pod utjecajem struja plime i oseke. 44. a za vrijeme niskih plima tanje lamine. (1991): Shallow-marine clastic Paleogene on the Island of Rab (northern Adriatic).W. Loparske pje{~enjake i njihovu genezu opisali su ZUPANI^ & BABI] (1991). BOERSMA. i MARJANAC & MARJANAC (1991). Loparske pje{~enjake (Sl. W.L. 235–245. otok Rab Key words: tidal sandstones.– In: Sedimentary modeling: Computer simulations and methods for improved parameter definition. Naime.

80) software. seabed.. In the E-SE part relict coarse-grained (sandy) sediments dominate. acoustic data on seabed were simultaneously collected. 1). Croatia (kpikelj@geol. 1993. 1976). Obtained DGPS positioned SV values were imported in ODV Figure 1. 4. Distribution of this mud is controlled by northward currents. 1976). seafloor penetrating low frequency (e. 2008). General distribution of sediment types in the Northern Adriatic (after PIGORINI. dominated by karst relief with variable pattern of sediment distribution and a very broad mean grain size range (after FÜTTERER & PAUL. In the eastern part (Istrian coastal zone) minimal recent sedimentation occurs. Vjekoslav Ti~ina2 & Stipe Muslim2 1 Department of Geology. greatly affected by modern and palaeo-Po River sediment supply. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 33 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Characterization of the seabed surface sediments off the western Istrian coast (Northern Adriatic) using a quantitative echosounder Karakterizacija povr{inskih sedimenata morskog dna ispred zapadne obale Istre (Sjeverni Jadran) uz pomo} kvantitativnog ehosondera Kristina Pikelj1. used for data calibration. integration and extraction. along 6 transversal and 5 longitudinal transects off the western Istrian coast (Fig. where strong karst relief influences the sediment distribution pattern. Danijela Bogner2. 1968) with prospected transects.5 kHz) sound is usually used. 1968).25 nmi (463 m) has been used to average acoustics data collected within cells bordered by sounder-detected sea bottom line and corresponding sea bottom –0. Though often omitted. Horvatovac 102 a. Acoustic data were collected aboard the R/V Bios Dva using SIMRAD EK60 split-beam scientific echosounder with calibrated hull-mounted SIMRAD ES38B transducer. Sjeverni Jadran. morsko dno. reflecting terrestrial sedimentation on the alluvial plain during Pleistocene (PIGORINI. in which. Zone 1 i 2 se odnose na obalnu zonu u kojoj dominira kr{ki reljef s razli~itim rasporedom tipova sedimenata i {irokim rasponom srednje veli~ine zrna (prema FÜTTERER & PAUL. Slika 1. 1976). 1). Faculty of Science. 21 000 Split.5 m linear offset line. Northern Adriatic shelf.hr) 2 Institute of Oceanography and Fisheries. creating tongue-shaped zone (PIGORINI. sediment types Klju~ne rije~i: eho-monitoring. The area between these two sedimentation zones is covered with mixtures of two sediment types. [etali{te Ivana Me{trovi}a 63. In this study we analyzed echo signals from seabed collected at the frequency of 38 kHz. 1968) s ucrtanim istra`enim profilima. In studies aimed at investigating seabed surface and subsurface sediment. Collected data were post-processed with Echoview® (Ver. Generalni raspored tipova sedimenata u Sjevernom Jadranu (prema PIGORINI.pmf.4. tipovi sedimenta During the annual acoustic survey on small pelagic fish made during 2009 within PELMON Project. . in order to test their usefulness in terms of general seabed discrimination/classification. Investigated area is part of the northern Adriatic shelf (Fig. which is commonly used in fishery acoustic assessment surveys. Elementary distance sampling unit (ESDU) of 0. University of Zagreb. Croatia Key words: acoustic survey. Variety of seabed substrate along the other biotic and abiotic environmental factors can influence fish distribution and behaviour. For each cell mean volume backscattering coefficient (SV mean) was calculated. MATIJEVI] et al. 3. allowing very coarse and very fine sediments to be found near each other (FÜTTERER & PAUL. 1968). 10 000 Zagreb. such data could be useful in ecological and fishery studies.g. Zone 1 and 2 refer to the coastal zone. two main sedimentary regions could be distinguished (VDOVI] & JURA^I]. generally. In its W-NW part finegrained (muddy) sediments prevail and belong to the modern Po muddy prodelta.

M. while the eastern sandy part (fine dashed) has greater SV values. FURUSAWA. dok isto~ni pjeskoviti dio (ozna~eno linijom sitnijih crtica) pokazuje vi{e SV vrijednosti..awi. & AMAKASU. 2006).– Fisheries Science. 187–229. 2). 46/1. (SCHLITZER. 503–512. 8. sandy mud) of analyzed sediment samples collected in this area. 17/10b. 6.– Geologia Croatica. (1993): Sedimentological and surface characteristics of the northern and central Adriatic sediments.34 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1976): Recent and Pleistocene sediments off the Istrian Coast (Northern Adriatic.– Fresenius Environmental Bulletin. (2010): Ocean Data View. Acoustic data have indicated differences in the investigated area regarding sediment characteristics.de Figure 2. S. as expected (MANIK et al. MANIK. MATIJEVI]... & JURA^I]. Slika 2. SCHLITZER. while deeper sand-dominated eastern part had greater SV values (–8 to –11 dB). Prostorni raspored prosje~nog koeficijenta raspr{enja (SV) u istra`ivanom prostoru: zapadni muljeviti dio (ozna~eno linijom krupnijih crtica) pokazuje ni`e. TI^INA. Zagreb. H. VDOVI]. and were used for seabed echoes classification. (2006): Measurement of sea bottom surface backscattering strength by quantitative echo sounder. D. In addition. 1763–1772. B. M. Amsterdam. K. Analyzed acoustic data are in accordance with literature information and ground truth sediment data of the investigated area. 2010) to generate graphical description (Fig. Frankfurt. (1968): Sources and dispersion of recent sediments of the Adriatic Sea. Yugoslavia).– Senckenbergiana maritima. B. MOROVI]. V. PIGORINI. Spatial distribution of mean SV values in the investigated area: western muddy part (coarse dashed) reveals weaker backscattering strength. 1–21. & GRBEC. M.. & PAUL. 2006. 17 sediment grab samples collected along acoustic transects prospected during 2005. Mud-dominated shallow western part revealed weaker backscattering strength (–17 to –26 dB). in both ecological and fishery studies or for establishing routine procedure for the preliminary geological analyses.– Marine Geology. BOGNER. REFERENCES FÜTTERER. which was confirmed by dual nature (muddy sand. D. 157–163. 72. we consider the acoustic data collected by scientific echosounder at 38 kHz as a useful tool for seabed sediment characterization. Transitional zone between these two areas coincide with the zone of mixed sediment. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 mation on actual ground truth. N. according to obtained results. (2008): Characteristics of the sediment along the Eastern Adriatic coast (Croatia). R. J. 2007 and 2008 were analyzed in order to obtain additional infor- .. Therefore. http:/odv.M. Freising.

nodule. and the concentration gradient. Nature Protection Directorate. Nodula i presjek nodule iz okolice Vrgorca s vidljivom zonacijom izme|u karbonatnog i silikatnog materijala. which brings to ion depleted zone in the near concretion volume. Such conditions can be established in stagnant sediment pore waters where supply of the new material at the growth site goes only by molecular diffusion. Jasenka Sremac1. diffusion. Hrvatska Key words: silica. yields solutions of relatively high silica content. Concentration gradient results in ion flux from surrounding sediment toward growth site. With formation of the core. Diffusion can be defined as molecular migration without pore fluid flow and at a constant temperature. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 35 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Siliceous nodular concretions from Upper Cretaceous limestone near Vrgorac (Croatia) Ro`nja~ke nodule iz gornjokrednih vapnenaca okolice Vrgorca (Hrvatska) Hrvoje Posilovi}1. hydrated and the most unstable form of silica and its solubility greatly increase with temperature. The efficacy of diffusion is determined by the diffusion coefficient. and stagnant pore waters. Preservation of bituminous material in carbonates is connected with stagnant pore waters and rapid sea-level rise due to the Oceanic Anoxic Event (OAE) at the Cenomanian–Turonian transition (GU[I] & JELASKA. the growth starts. Hrvatska Siliceous-carbonate nodular concretions – perfectly spheroid. 1990.hr) 2 Ministry of Culture. Typical early-diagenetic carbonate marine environment with elevated pH was under-saturated with silica. Highly spherical concretion shape indicates the same rate of the source material supply from all directions of the sphere envelope. Once emplaced as a proto-concretion. Oblate spheres are zoned in much less extent. pressure.pmf. The dissolution-precipitation reaction of biogenic silica can be shown with the following expression: SiO2 + 2 H2O « Si(OH)4. Nodule is a mineral body that differs in composition from rock in which it is formed. Spheroid concretions show extensive zonation of alternating zones with different carbonate and silicate content (Fig. Upper Cretaceous. difuzija. Biogenic silica (opal-A) is amorphous. the pore space path and geometry. . 10 000 Zagreb. Savska cesta 41. solution under saturation and pH elevation. resulting in fast dissolution of biogenic opal remains. Fast dissolution of opal-A. Karmen Fio1. Nodular concretions from the Vrgorac area. University of Zagreb. Concretion outer surface and surrounding host sediment is often impregnated with bituminous material. Vrgorac. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Marija Brajkovi}2 1 Faculty of Science. Sediment surrounding the concretions is wackestone-packstone with abundant pelagic particles (pithonellas and calcispheres). The source of bituminous material was organic remains possibly giving opal (silica) material for concretion growth. 1). 10 000 Zagreb. gornja kreda. These deposits belong to the hemipelagic Cenomanian–Turonian Sveti Duh Fm (GU[I] & JELASKA. commonly limestone and dolomite. Vrgorac. In pore waters saturated with silica. echinoderm fragments and primitive planktic foraminifera. open framework silica polymers form and flocculate to yield opal-CT. with zonation of siliceous and carbonate material. in the form of oblate spheres and some of irregular shape – were found within Upper Cretaceous limestone near Vrgorac. Diffusion is one of the most important processes acting during sediment diagenesis and especially concretion growth. and references therein). 1990). Slika 1. such globular molecular cluster starts to grow in the direction of the new material supply. while irregular mostly show no zonation and are composed entirely of silicate component. Alternating zonation of opal and carbonate rich zones derive from fast ”consummation” of silica material at the growth site. Croatia Klju~ne rije~i: silika. and source material concentration gradient is established. Figure 1.4. Croatia (posilovic@geol. Horvatovac 102a. nodular concretion.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Rhythmic carbonate-opal concentration variation can be explained with geometric relations of the sphere. addition of new silica material to the concretion opal zone stops. REFERENCES GU[I].– JAZU and Inst. I. giving characteristic oblate sphere concretion shape. When silica becomes under-saturated. and do not necessary reflect temporary variations in the environment. & JELASKA. Described siliceous-carbonate concretions and mechanisms of their growth represent excellent and rare example where natural laws governing shaping and appearance of matter can be clearly seen and successfully used to explain the occurrence of geological phenomena. Sediment partial consolidation and preferential orientation of platy shaped sediment particles would cause greater horizontal than vertical sediment permeability and a slight preferential transport horizontally. Sphere area increasing with square of its radius (4r2Ð) and constant linear ion flux can not feed the rapidly increasing growth area.36 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. so carbonate precipitation could be slowed down. and now carbonate zone precipitation begins with the same growth scenario described for the opal zone. iron and other cations existing in sediment pore waters. which results is concentration lowering. Carbonate formation is result of crystallization process while silica gels forms by polymer flocculation. The Ministry of Culture started with the procedure of protecting the concretions as natural values by the Nature Protection Act. resembling geometrical shapes of minimal surface tension (energy). due to inhibition by adsorbed organic matter or sulphate on possible carbonate crystal nucleation sites. calcium. za geol. There are two different growth mechanisms for opal and carbonate. All apparently irregular concretion shapes are in fact typical for gel structures. V. additionally enhancing zone formation acting during concretion formation and preferring different opal or carbonate content in one zone layer. . istra`ivanja. Carbonate precipitation on the opal surface is strongly enhanced due to cation adsorption on dissociated silanol groups –SiOH. 160 p. (1990): Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic Carbonate Platform. Silanol groups on biogenic silica surface are known excellent ligands for aluminium.

geological profiles Uvod Dana{nji izgled akvatorija luke Pore~ (Sl. 2). 1995). 1b). Metode Radi odre|ivanja promjene uvjeta sedimentacije u akvatoriju luke. a pjeskoviti silt u dubljim i udaljenijim djelovima od obale (Sl. a) Investigated area. Zrinsko-Frankopanska 161. a) Podru~je istra`ivanja. geolo{ko-strukturnim dubinomjerom (Sub bot- tom profiler – SBP) su snimljeni geofizi~ki zapisi na jednoj centralnoj i ~etiri paralelne linije okomite na centralnu liniju (Sl. geolo{ki profili Key words: holocen. 21 000 Split. Me{trovi}a 63. b) Linije snimanja SBP-om s postajama uzorkovanja sedimenata (l – gravitacijska sonda.skaro@hhi. a marinske naslage talo`e se na ranije nastalo okr{eno podru~je.hr) 2 Institut za oceanografiju i ribarstvo. Rezultati U povr{inskim sedimentima podru~ja istra`ivanja prevladavaju pjeskoviti silt i siltozni pijesak. Prikazana je i povr{inska raspodjela tipa sedimenta. Hrvatska (bogner@izor. sediments. U periodu od prije 7500 do 6500 BP godina zapo~inje stvaranje zaljeva uslijed kasno pleistocenske – rano holocenske transgresije (STANELY. Analogni zapis linije snimanja 08 ima samo jednu karakteristi~nu refleksiju ozna~enu crnom bojom i ozna~ava granicu promjene sedimentacije s intervalom debljine naslaga od 4 do 8 m (Sl. p – grabb sampler). 1b). Hrvatska (krunoslav. a samim time i promjene razine mora. Figure 1. a tip je odre|en prema Shepardovoj klasifikaciji (Sl. sedimenti. .hr) Klju~ne rije~i: holocen. 21 000 Split. 1a) je posljedica procesa iz bli`e i dalje geolo{ke pro{losti. [etali{te I. p – grabilo) na kojima su oboreni geolo{ki profili. 1b) (SHEPARD. U obalnom podru~ju zapadne Istre glavni izvor sedimenta je zemlja crvenica i karbonatni mulj nastali tro{enjem kopna. The distribution of surface sediment types are also shown. 1973). Siltozni pijesak prevladava uz obale. te biogeni ostaci organizama (MEISCHNER. 1954). erozije.4. Gravitacijskom (udarnom) sondom i grabilom prikupljeni su povr{inski uzorci i jezgre sedimenta. koji su bili pod zna~ajnim utjecajem tektonike. Oboreni geolo{ki profil otkriva situaciju u kojoj analizirani uzorci Slika 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 37 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Holocenska sedimentacija u akvatoriju luke Pore~ Holocen sedimentation in the sea area of the Pore~ harbour Krunoslav [karo1 & Danijela Bogner2 1 Hrvatski hidrografski institut. b) SBP recording lines with locations on which sediment samples were taken (l – gravity corer.

137 str. silt. glina – PSG). ~ije je poplavljivanje zapo~elo u periodu od 7500 do 6500 godina BP. Slika 2. . 125. Analog recording of SBP with characteristic reflections at line 08. 843–846. SHEPARD.38 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 3). (1973): Formation processes and dispersal patterns of the sediments along the Istrian coast of the Adriatic. Diskusija i zaklju~ci Okr{en akvatorij luke Pore~ izgra|en od jurskih i krednih vapnenaca. (1995): A global sea-level curve for the late Quaternary: the impossible dream. [KARO. Slika 3. Figure 3.. F. LITERATURA MEISCHNER. Oboreni profil s geolo{kim prikazom linije snimanja 08. 21/11. kao i zbog ograni~ene duljine uzorkovanih jezgara sedimenta (do 1 m). 151–158. Na poziciji uzorka gravitacijske sonde 41 isklinjava tip sedimenta smjese (pijesak. a u najdubljem dijelu pojavljuje se glinoviti silt (zemlja crvenica) ([KARO. {to je najvjerojatnije posljedica donosa krupnijih ~estica s kopna. int.P. Pretpostavlja se da se glinoviti silt (zemlja crvenica) istalo`io ispod pjeskovitog silta na cijelom podru~ju akvatorija. Comm. D. (1954): Nomenclature based on sand-silt-clay relations.– Magistarski rad.– The Journal of Sedimentary Petrology. Analogni zapis SBP-a s karakteristi~nim refleksijama na liniji snimanja 08. D. Mer Medit. ali i pove}anog antropogenog utjecaja (odno{enje materijala). Figure 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 pretpostavljaju granice (debljine slojeva) izme|u odre|enih tipova sedimenata (Sl. (2009): Holocenski sedimentacijski procesi u akvatoriju luke Pore~. 24. 1–6. prisustva biogene komponente i erozije centralnog dijela podru~ja uslijed djelovanja struja. poprima oblik poluzatvorenog obalnog podru~ja. Geological profile at line 08. Siltozni pijesak istalo`en je u obalnom dijelu. U cijelom podru~ju istalo`en je pjeskoviti silt promjenjive debljine. a njegova stvarna debljina nije utvr|ena zbog ograni~enog prodiranja akusti~kog signala SBP-a kroz podlogu.– Rapp.J. Sveu~ili{te u Zagrebu.– Marine Geology. K. 2009). a iznad njega siltozni pijesak. STANLEY.

glinoviti sedimenti te netopivi ostaci karbonata analizirani su metodom difrakcije rendgenskih zraka na pra{kastim uzorcima. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Ivan Gu{i}1 1 Geolo{ki odsjek. kalcit ~iji je udio unutar horizonta izuzetno promjenjiv. Najve}i broj takvih pojava vezan je uz litostratigrafsku jedinicu Gove|ari baremske starosti (HUSINEC. dolaze u dva nivoa. otkriven je u duljini od otprilike 1. Razli~iti mineralni sastavi tog sedimenta i netopivog . Mljet Key words: clay sediments. Odabrani uzorci su kemijski analizirani. i odlikuju se daleko ve}om debljinom (do 2 m) nego na prethodno opisanom lokalitetu. Hungarian Academy of Science. Mineralni sastav oba glinovito-laporovita horizonta je sli~an. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Toma Molnar1. 10 000 Zagreb. Glinoviti sedimenti na izdanku kraj Sobre. Netopivi ostatak homogenih dijelova vapnenca iz podine je bitno razli~it. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Hrvatska (dtibljas@geol. u njemu su odre|eni muskovit. 10 000 Zagreb. Pojave glinovitih sedimenata. klasificiranog kao algalni vekston-pekston. emerzija. kaolinit i kalcit. Na izdanku uz Veliko jezero glinoviti sediment prete`no sivo-zelene. kao i pojave bre~a predstavljaju zavr{ni stadij ciklusa opli}avanja navi{e tj. kao {to je to opisao i HUSINEC (2002). Za potrebe ovog rada istra`eni su takvi sedimenti i karbonati iz njihove neposredne podine i krovine s izdanaka u uvali Pra~arica na Velikom jezeru odnosno na cesti iznad blatine kod Sobre. i uklju~uju razli~ito velike ulomke vapnenaca. Mljet island. Bem tér 18/c.4. U podini mla|eg glinovitog horizonta je fenestralni madston-vekston sa stilolitskim {avovima talo`en u okoli{u plimne zone. U glinovitom materijalu determinirani su illit. Karakteristike baremskog fenestralnog bioklasti~nog pekstona-grejnstona ukazuju na okoli{ u podru~ju izmjene plime i oseke. maksimalno oko deset centimetara. Talo`en je ili u zoni izmjene plime i oseke ili u natplimnoj zoni. ali ponekad i `u}kasto-bijele boje. Sa ciljem odre|ivanja njihovog sastava i porijekla. diagenesis. barem. Mikroskopiranjem vapnenaca odre|en je njihov mikrofosilni sadr`aj i mikrofacijesne karakteristike. HU-4001 Debrecen. ali na nekim lokalitetima tvore i deblje slojeve. pojave emerzije. Mikrofacijesna analiza ukazala je na mogu}e ostatke paleotla i milimetarske do centimetarske pukotine (rizolite) koje su najvjerojatnije nastale rastom korijenja u jo{ neo~vrslom sedimentu. U peloidno-fenestralnom vekstonu stromatolitne gra|e iz krovine mla|eg glinovitog horizonta uo~ene su fenestre s geopetalnim ispunama. kvarc i kaolinit. Na ovom lokalitetu netopivi ostatak vapnenca iz podine starijeg glinovitog horizonta i materijal iz tog horizonta imaju sli~an mineralni sastav. Okoli{ talo`enja je plitkomorski s niskom do srednjom energijom. U njima su kao glavni sastojci u siltnoj frakciji determinirani autigeni kalijski feldspati. U oba su determinirani illit. emersion. Hrvatska Klju~ne rije~i: glinoviti sedimenti. karbonatna platforma. Promjenjive je debljine. Postanak glinovitog sedimenta nije jednozna~no odre|en.hr) 2 Institute of Nuclear Research. Barremian Zelenkasto sivi glinovito-laporoviti sedimenti otkriveni su unutar donjokrednih plitkomorskih platformnih karbonata na vi{e lokaliteta na otoku Mljetu. Ante Kova~i}a 5. U madstonu iz krovine mjestimi~no su vidljive pukotine s geopetalnim ispunama koje ukazuju na (povremeno) izranjanje jo{ neo~vrslog taloga u vadoznu zonu. Naj~e{}e su prisutni kao nepravilni. Vanja Bi{evac1. klorit.5 m. dok je drugdje prisutan ili kao sporedan ili u tragovima. nehomogeni slojevi debljine nekoliko centimetara. odre|ena je kao baremska na temelju dasikladacejskih algi. Kalcit je u nekim dijelovima glinovito-laporovitog horizonta dominantan. Hungary 3 Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 39 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sastav i porijeklo baremskih glinovitih sedimenata s otoka Mljeta Composition and origin of the Barremian clay-rich sediments from the Mljet Island. Kadosa Balogh2. Horvatovac 95. Starost bre~astog vapnenaca iz podine gline. klorit. carbonate platform. a u njemu je prisutno i kr{je karbonata. dijageneza. a vrlo sli~an je i mineralni sastav netopivog ostatka krovinskog vapnenca. talo`enog u okoli{u plitke podplimne zone s niskom energijom vode. 2002). Netopivi ostaci vapnenaca iz podine i krovine mla|eg glinovitog horizonta bitno su razli~iti od onih iz karbonata vezanih za stariji glinoviti horizont odnosno za proslojke gline na lokalitetu uz Veliko jezero. a prisutne su i interstratificirane gline koje nisu mogle biti detaljnije determinirane.pmf. Mikrofosilna zajednica (dasikladacejske alge i foraminifere) peloidno-bioklasti~nog vekston-pekstona iz podine starijeg glinovitog sloja u skladu je s baremskom staro{}u jedinice Gove|ari. kaolinit. U vapnencu iz krovine povi{en je udio kaolinita u odnosu na druge minerale glina. Croatia Darko Tiblja{1. snimani na infracrvenom spektrometru te datirani K-Ar metodom. Ankica Oros Sr{en3.

J. 333–360.. Palaeocology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostatka podinskog vapnenca s Velikog jezera te kratko trajanje emerzije ukazuju da porijeklo glina najvjerojatnije ne treba vezati uz vapnence.– Clay Minerals. LITERATURA HUSINEC.40 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. main events and depositional dynamics. 220. 637–658. VLAHOVI]. (2005): Evoluution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. 2005) porijeklo glina je vjerojatnije povezano s vulkanskom pra{inom. A. I. Sveu~ili{te u Zagrebu. & HARLAVAN. VELI]. I. SANDLER. koja vjetrovima mo`e biti no{ena na velike udaljenosti. A. . & MATI^EC. 300 str. (2006): Early diagenetic illitization of illite-smectite in Cretaceous sediments (Israel): evidence from K-Ar dating.– Doktorska disertacija. (2002): Stratigrafija mezozojskih naslaga otoka Mljeta u okviru geodinamske evolucije ju`nog dijela Jadranske karbonatne platforme. TI[LJAR.. Budu}i da su naslage bile talo`ene na uglavnom izoliranoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (VLAHOVI] et al. London. Pretpostavka je da je vulkanski materijal bio podvrgnut procesima tro{enja koje su slijedili dijagenetski procesi (SANDLER & HARLAVAN. Palaeoclimatology. D.– Palaeogeography. Y. 2006) tijekom kojih su nastali illit i autigeni felspati. 41.

Natural History Museum Vienna. 2005). 2010) made it possible to see changes of three major factors controlling carbonate deposition – hydrology. mathias. approximately 500 m-thick record of lacustrine/palustrine deposits.0 to 15. F – Tuff/clays.ac. Unit 3 is composed of Facies C and I (coal) with minor interbedding of Facies D. 3584 CD Utrecht.hr) 2 Department of Geological Sciences. davor. The CaCO3 content varies between 82% and 99%. near the village of Lu~ane at the NW margin of the basin. and C with minor contributions by Facies D. Athens. USA (gierlows@ohio.dragicevic@rgn.vranjkovic@rgn. Sedimentological analysis and petrography identified nine facies types. Unit 1 is comprised of alternations of Facies A. F and G. 2010). B – Calcisiltite. The Glavice section (CSG) is also a composite section from the central part of the Sinj basin.harzhauser@nhm-wien.aljinovic@rgn.ac. p. The pre-Neogene basement is dominated by the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) carbonates along the basin margins. University of Zagreb. Today the Sinj basin is located on the Croatian Karst (External) Dinarides. The infill is divided into three main units (Units 1. Croatia (alan. In the northern part of the island due to a general compressional regime.hr. OH 45701-2979. sediment input and temperature changes (GIERLOWSKI-KORDESCH. a series of tectonic depressions were occupied by numerous synchronous lakes called the Dinaride Lake System (KRSTI] et al. coal seam intercalations. the siliciclastic input was insignificant. dunja.edu) 3 Geological-Paleontological Department. Extensive Permo-Triassic evaporites occur immediately beneath the basin and are exposed in the middle of the basin probably as a result of post-Miocene diapirism. whereas the rest of the infill is exclusively carbonate rocks. jezerski/palustrinski karbonati During the Neogene due to the ongoing collision of Africa/Arabia with Europe a Dinarian-Anatolian island was formed. and 3). shallow benches around lake margins which prograded basinward with time (MURPHY & WILKINSON.mandic@nhm-wien. C – Charophytic micrite. Ivan Dragi~evi}1. E. SE Croatia) Talo`ni model slatkovodnih jezersko/palustrinskih karbonata (rani-srednji miocen.. E. 10 002 Zagreb. In the Sinj Basin two overlapping composite sections were logged in detail. Burgring 7. ranging in age from the Middle Triassic to the Eocene (VLAHOVI] et al. Ohio University. TREESE & WILKINSON.nl) Key words: Sinj basin. 2003). The Sinj basin infill was deposited from 18. Elizabeth Gierlowski-Kordesch2. D – Laminated micrite. F and H. 2009). Faculty of Geosciences. Arjan de Leeuw4. The whole succession is intercalated rarely by volcanic ash layers. Karpatian and lowermost Badenian Paratethys stages. miocenski Dinaridski jezerski sistem. lacustrine/palustrine carbonates Klju~ne rije~i: Sinjski bazen. The coal deposition at the top of the section shows a straightforward correlation with the Middle Miocene climate optimum.hr. A-1010 Vienna. about five km east of the Lu~ane section.at. representing together a continuous. Budapestlaan 17. 2. Carbonate sediments in the lacustrine-paludal paleoenvironments of the Sinj Basin formed broad. The Lu~ane section (CSL) was logged in and around Sutina creek. H – Conglomerates and I – Coal. G – Extrabasinal breccia. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 41 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Depositional model of freshwater lacustrine/palustrine carbonates (Early-Middle Miocene. Dunja Aljinovi}1 & Mathias Harzhauser2 1 Faculty of Mining. correlating with the Upper Burdigalian and Lower Langhian Mediterranean stages and the Ottnangian. 390. . Oleg Mandic3. B.at) 4 Paleomagnetic Laboratory Fort Hoofddijk. Sinjski bazen. 1980. Davor Paveli}1. Seven facies are carbonate in origin in addition to the coal and tephra facies: A – Lime mudstone. It represented a geographic barrier between the Paratethys and the Mediterranean (HARZHAUSER & MANDIC. Correlation of sections was established by using tephrostratigraphy (40Ar/39Ar dating) and magnetostratigraphy (DE LEEUW et al.. Miocene Dinaride Lake System. Utrecht University. The lake sediments are dominated by freshwater carbonates. The Sinj basin occurs as one of the southernmost basins of this Miocene system. Austria (oleg.p..hr. 1982). The uppermost 100 m of the section include up to 3-m thick. The Netherlands (adeleeuw@geo. Pierottijeva 6. Unit 2 contains only Facies C with some Facies D and E.pavelic@rgn. E – Coquina/rudstone. Sinj Basin.0 Ma. A detailed time frame (DE LEEUW et al.uu.4. Geology and Petroleum Engineering. ivan. JI Hrvatska) Alan Vranjkovi}1.

KRSTI]. CABRERA. Croatia). 13. (eds.42 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. N.– Sedimentology. & WILKINSON. Weikersheim. & WRIGHT. facies distribution and hydrocarbon aspects. I. MANDIC. JOVANOVI]. 27. O. (2010): Lacustrine carbonates. A. K. a change in sedimentation rate occurs...– Palaeogeography. D. 123–135. 46/3. 109–125. VELI]. TI[LJAR.– In: VAN DER VELDE. 1–102. N.H. Backhuys Publishers. L.L. Palaeoecology. (eds.): The Zebra Mussel in Europe. MURPHY. A. formed from an increase in water and sediment input along with an increase in the accommodation space. K. main events and depositional dynamics. 291–299. 13. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes.palaeo. doi: 10.. G. CABRERA. PAVELI]. Palaeoecology. O. N.H. & BIJ DE VAATE.1016/j. 220. V. From Unit 1 thru transitional Unit 2 and then to Unit 3. from approximately 10 cm/kyr in Unit 1 to 20cm/kyr in Units 2 and 3.. A.H. E. L. 11–29.H. & WILKINSON. (2003): Lower Miocene lakes of the Balkan Land. .H. KRIJGSMAN. & MANDIC. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. & MATI^EC. K. (1991): Lacustrine carbonates: facies models. & BODOR. Developments in Sedimentology..03. (1991): Carbonate and coal deposition in an alluvial lacustrine setting: Lower Cretaceous (Weald) in the Iberian Range (east-central Spain).040 GIERLOWSKI-KORDESCH. TREESE. International Association of Sedimentologists Special Publication.– Acta Geologica Hungarica.– In: ANADÓN. D. (eds. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 2010). VLAHOVI]. A. RAJAGOPAL.. HARZHAUSER.): Lacustrine Facies Analysis. M. J. 1992).2010.F. (1980): Carbonate deposition and facies distribution in a central Michigan marl lake. & KUIPER. E. HARZHAUSER. 29. 375–390. PLATT.. Leiden/Margraf Publishers. 57–74. GIERLOWSKI-KORDESCH.): Continental Carbonates. P..): Lacustrine Facies Analysis.. carbonate textures indicate a change from intermediate to humid climate/hydrology conditions (PLATT & WRIGHT. & KELTS.– Sedimentology. (1982): Peat-marl deposition in a Holocene paludal-lacustrine basin – Sucker Lake. & KELTS. Unit 3 with its coal-limestone facies is interpreted as a small lake delta (GIERLOWSKI-KORDESCH et al. S. Michigan. & TANNER.– Palaeogeography. E. Paleoclimatology. REFERENCES DE LEEUW.– In: ALONSO-ZARZA. Chapter 2. Palaeoclimatology. M. (eds. J. Special Publication International Association of Sedimentologists. L. I. 333–360. SAVI]..H. K.. & MELÉNDEZ. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System.C. G. 1991). W. D. B. B. VRANJKOVI].P..– In: ANADÓN. LJ. 61.M. GÓMEZ-FERNÁNDEZ.. P. Concomitant with these changes up-section.H.

Faculty of Mining. Dinaridi. Croatia. . because also in the Southern Alps it has been changed and further defined.aljinovic@rgn. Hrvatska. 1 000 Ljubljana. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. isarcica that mark the Griesbachian isarcica Zone. Dimi~eva 14.hr) 2 Geological survey of Slovenia. Isarcicella staeschei and I. Slovenia (tea.jurkovsek@geo. Vertical succession of Siliciclastic. considering only lithology. This fauna is prevailed by Hadrodontina anceps and Pachycladina obliqua with co-ocurrence of Parachirognathus ethingtoni and very rare presence of Furnishius sp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 43 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Conodont dating of the Lower Triassic – Scythian sedimentary rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Datiranje konodontima donjotrijaskih – skitskih stijena u Vanjskim Dinaridima (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. Bipartite dismembering of the Lower Triassic beds that is still used in the Dinarides is not actual any more. The Silici- clastic facies of Plavno and Bosansko Grahovo section is characterized by shallow-water euryhaline taxa attributed to the Smithian obliqua Zone. 10 000 Zagreb. The important comparison can be made based on established zoning especially using very precise conodont zonation. Ilid`a. As seen in the examples from the Southern Alps and Slovenia lithology varies from one section to the other. Ustani~ka 11. Thus. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: donji trijas. Croatia (dunja. Geology and Petroleum Engineering.4. bogdan. Dinarides.si) 3 Federal Bureau of Geology.net. It is particularly true for the shallow shelf environment where slight changes in palaeomorphology influence important differences.si. 71 210 Sarajevo. Mudstone and Siltstone-mudstone facies were interpreted as deepening of the environment envisaged as a transgressive trend in a shallow shelf environment. Deposition at both sections shows similar characteristics differentiated in three continuously deposited facies: The Siliciclastic facies (previously considered Siusi beds and assigned to the Early Scythian). Pierottijeva 6.zs. there is no need to compare Lower Triassic developments of the Dinarides strictly with the type localities. conodont zonation. Facies sucessions at Plavno (ca 700 m thick) and Bosansko Grahovo (ca 130 m thick) differentiate in the appearance of Dolomitic facies that occurred only at the beginning of Plavno sucession.ba) Key words: Lower Triassic. Mudstone facies and Siltstone-mudstone facies (occured in the upper part of the Scythian succession that was formerly considered Campil beds of the Late Scythian). Discerned conodont taxa enable us to establish conodont zonation which gave a new insight to the range of so-called Siusi and Campil beds. zoniranje konodontima.kolar@geo-zs. Bosnia and Herzegovina (zgeolbih@bih. Bosna i Hercegovina Two Lower Triassic – Scythian sediment successions have been dated by means of conodonts in the External Dinarides: Plavno section in the vicinity of Knin (Croatia) and Bosansko Grahovo section in neighboring Bosnia and Herzegovina. Conodont fauna of Dolomitic facies at Plavno section is represented by isarcicellids. Tea Kolar-Jurkov{ek2.

Horvatovac 102a.36–0. 18 i 19. averaging 0. Karmen Fio & \ur|ica Pezelj Faculty of Science.pmf.36–0. To analyse the Irregularia tests composition. 16. Samples 10 and 11 mark the Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus with the highest Mg content. marked by the enhanced magnesium content. 18 and 19 are indicative for Late Badenian showing higher Mg content in concern to the other Badenian samples. Due to the fresh water conditions Irregularia disappeared from the Paratethys Sea. The Miocene samples have shown a wider range of magnesium weight percent in the tests (Fig. magnezij. iz gornjeg badena. 1). Samples were analysed by Energy Dispersive Spectrometer (EDS) coupled with Scanning Electron Microscope (SEM) Tescan VEGA to obtain chemical composition. 10 000 Zagreb. koja ima povi{en udio magnezija. Hrvoje Posilovi}. Palaeoclimate.98%). Pazin region). paleoklima. In Croatia. In the Eocene cluster.68% in Echinolampas. tropical seas. in the Dilj and Psunj Mts. University of Zagreb. a cooler climatic period started. Uzorci 15. 2). These results can be compared with the average Earth temperature curve during Eocene epoch when the average temperature was above 20°C (Fig. SEM Klju~ne rije~i: kenozoik.35%. Paratethys completely separated from Tethys Sea. as result of the global tectonic movements. The Miocene Irregularia can be found in the Badenian deposits of the Medvednica Mt. Slika 1.49% in Conoclypeus conoideus ZITTEL. At the end of the Badenian and during the Sarmatian. Eocenska grupa. Brojevi 10 i 11 pripadaju vrsti Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus i pokazuju najve}i sadr`aj magnezija. 1938). Dva najve}a grupiranja razdvajaju badenske i eocenske primjerke. skeniraju}i elektronski mikroskop Irregular echinoids emerged in the Lower Jurassic. Magnesium. pokazuju povi{en udio Mg u odnosu na druge primjerke iz badena. Samples 15. especially magnesium content in Mg-calcite tests. 17. Echinoidea. At the end of the Eocene epoch. in the vicinity of Bribirske mostine area and in the Benkovac area (MITROVI]-PETROVI]. Croatia (simeascic@geol. razdvaja se na dva roda Echinolampas (20 i 21) i Conoclypeus (22 i 23). Irregularia. The cladogram showing Eocene and Miocene Irregularia specimen groups.. U kladogramu su prikazana grupiranja eocenskih i miocenskih vrsta nepravilnih je`inaca. Samoborska. 1970). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Palaeoclimatic record based on the irregular echinoid tests Zapisi o paleoklimi u ~ahurama nepravilnih je`inaca [imun A{~i}. and decreased to the lower sea temperatures (PILKEY & HOWER.44 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. and rarely in laminated marly limestones. when the environmental conditions were most favourable. the calcite crystal fragments were prepared by fracturing and carbon coating. 16. but their significant evolution occurred during the Paleogene period. while Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus VADÁSZ shows range from 0. in Istria (Ra{a valley. The Clypeaster specimens display values from 0. Bra~ and Hvar. The environmental Figure 1. marls and conglomerates. separation for Echinolampas (20 i 21) and for Conoclypeus (22 i 23) genus can be noticed. especially during the Eocene epoch. The average value of the magnesium content for the Miocene specimens is 0. 1). on the islands of Rab. Most species of Irregularia were retreating to the warmer. to 0. Echinoidea.05 to 0.6% for the Eocene samples. Irregularia.84%.98%. The diagrams show two biggest clusters marking the Badenian and Eocene samples. 17. The enhanced magnesium content should correspond to higher.. The Eocene Irregularia tests have shown relatively uniform magnesium content (Fig.63–0. The Echinolampas genus shows increased magnesium weight percent for both Eocene (0. Jasenka Sremac. and in the other localities containing Lithothamnium Limestone (“Litavac”) and grey marly clays (POLJAK. Petrova and Zrinska Gora.hr) Key words: Cenozoic. Eocene irregular echinoids can be found in flysch sediments. Stable isotope analyses (18O/16O) are planned in order to verify these preliminary conclusions. The magnesium weight percent varies from 0. . The aim of this research is to determine whether the weight percent of magnesium in the tests can be used as the indicator of the sea water temperature.68%) and Miocene samples (0. 1960).

68. The increased magnesium weight percent determined within some of the Clypeaster specimens may be related to some local environmental factor such as low salinity (PILKEY & HOWER.com). The average Earth temperature in Miocene was around 15°C (Fig. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 45 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book the Paratethys Sea. Belgrade. This is consistent with relatively uniform and high magnesium content found in the Eocene Irregularia tests. The Miocene Echinolampas specimens living in the colder Paratethys Sea show lower and more variable magnesium content in relation to their Eocene relatives.com).scotese. (1938): Supplement to Miocene Echinoidea of Croatia and Slavonia (in Croatian). POLJAK. J.htm (21. especially in .H. J. (1960): The effect of environment on the concentration of skeletal magnesium and strontium in Dendraster. J.2010. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. Prosje~na temperatura na Zemlji tijekom kenozoika (preuzeto i modificirano prema www.– Geological anales of the Balkan peninsula 35. The biggest number of samples contains less than 0. 1960). The average annual temperature fall in Miocene can also be seen from the magnesium weight percent in tests of Miocene Irregular Echinoids. 2). Slika 2.04. Figure 2.4.30% of magnesium. 203–214.com/climate.– Vesnik of the Geological Institute of Yugoslavia. O. 167–203. & HOWER. PILKEY. The climate changes at the end of the Eocene and during the Oligocene and Miocene coincide with the reduction of living area for Irregularia. http://www. 151–190.scotese. Geological institute of the University of Belgrade. Average temperature on Earth during Cenozoic era (modified after www. Belgrade. which becomes physically separated from the Tethys Sea.scotese.) conditions in shallow-water realms of the Tethys Sea were similar to recent tropical sea conditions and therefore suitable for the Irregularia. (1970): Eocene echinoids of Yugoslavia (in Croatian).– The Journal of Geology.

dok je sama granica prema mla|im talo`inama na tom lokalitetu problemati~na zbog tektonike kao i problema vezanih uz kondenziranu sedimentaciju. Hrvatska Key words: Anisian. Srednjotrijaski krinoidi Gologlava Table I. 2003)] (Tabla I. Croatia Na “to~ku” (mjesto gdje se to~i voda) Busova~a.46 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1992). U podinskom sloju cefalopodnog vapnenca na|ene su me|u ostalim i vrste amonita: Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 i Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873. 2 vidi se kolumnalij kru`nog presjeka i srednje debljine. smje{tenu na Gologlavu (sjeveroisto~no od Knina). 1989). Middle Triassic crinoids from Gologlav 1 – Blok 1 – donji dio ~a{ke. 6). odnosno plo~ica kojom je ~a{ka prirasla za stapku. Na Tabli I. a dokazuju pelsonijansku starost [(Balatonicus zona. te brahiopod Punctospirella sp. 5x 2 – Blok 1 – kolumnalij (internodal) s uskim i dugim krenelama. crinoids. DAGYS 1974). 5x 2 – Block 1 – columnal (internodal) with narrow and short crenellae. U uslojenom trohitnom vapnencu odre|eni su ponajvi{e dijelovi stapke krinoida – kolumnaliji i plurikolumnaliji. Encrinus liliiformis LAMARCK 1801 i Entrochus silesiacus BEYRICH 1858 (MUDRENOVI] et al. Ne sadr`i privjeske. Artikulum sadr`i lijepo razvijen Tabla I. koji je pak pokriven tankim slojem (20–30 cm) zelenkastog tufiti~nog sedimenta. 1952). Krinoidna fauna prona|ena ondje mo`e se me|u ostalim uspore|ivati sa sli~nom faunom u okolici Vare{a. {to zna~i da pripada internodalima (MOORE. Gologlav. Prema obliku pripada srednjim (mezistelnim) kolumnalijima. Demetrova 1. DAGYS 1974).. a na bo~noj strani nisu vidljivi ni o`iljci privjesaka. Ti slojevi le`e superpozicijski na crvenom cefalopodnom vapnencu (Bulo{ki vapnenac). na|eni su slojevi vapnenca bogati fragmentima krinoida (trohitni vapnenac) srednjotrijaske starosti. Hrvatska Klju~ne rije~i: anizik. 5. kao i fragment donjeg dijela ~a{ke. krinoidi. DAGYS 1974. Gologlav. 10 000 Zagreb. koje pripadaju kozmopolitskoj carolinae-grupi (BUCHER. 5x 1 – Block 1 – calyx base. 5x 3 – Blok 1 – plurikolumnalij sa sredi{njim ili udaljenim kolumnalijima. 3x 5 – Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873 6 – Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 . Uzorak sloja debljine 16 cm pohranjen je u depou Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. sl. koji se nalazi zajedno s dijelovima krinoida (Tabla I). 3x 4 – Block 1 – brachiopod (Punctospirella sp. 5x 3 – Block 1 – pluricolumnal with mesistele and distal columnals. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. a pripadaju anizi~kom katu. Balatonicus i Cadoricus podzone) (VÖRÖS. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Anizi~ki krinoidi Gologlava Anisian crinoids from Gologlav Marija Bo{njak & Dra`en Japund`i} Hrvatski prirodoslovni muzej. sl. gdje dolaze tri krinoidne vrste: Dadocrinus gracilis BUCH 1845. 5x 4 – Blok 1 – brahiopod (Punctospirella sp.

odnosno dva kolumnalija izgleda poput prije opisanih. 55. H.. Prema stratigrafskom slijedu i navedenom opisu odre|eno je da nalaz fragmentiranih krinoida pripada anizi~kom rodu Encrinus LAMARCK 1801 (G£UCHOWSKI & SALAMON. Donji dio ~a{ke (Tabla I. F. Ostaci krinoida {iroko su rasprostranjeni u mnogim formacijama stijena starosti od donjeg paleozoika do keno- zoika. bila je mogu}a samo usporedba sa srednjotrijaskim vrstama krinoida unutar podrazreda Articulata MILLER 1821. VÖRÖS. Prema nazubljenom izgledu krenulatnih suturnih linija vidi se da su spojevi u stapci simpleti~ni (FEARNHEAD. (1964): Paleozoologija. B (1989): Development of Anisian near Vare{. sl.4. KOLAR-JURKOV[EK. a kulmine su im oblikom vrlo sli~ne.– [kolska knjiga. Beograd... Kako je pri odre|ivanju vrste najva`niji kriterij izgled ~a{ke (KOCHANSKY-DEVIDÉ. T. Nije na|ena ~itava ~a{ka krinoida. V. (2005): The Lower Muschelkalk crinoids from Raciborowice.E. & JURKOV[EK. 2008). New York-Toronto-London. MOORE. Middle Triassic) from Northwestern Nevada (USA). (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland.– Geolo{ki anali Balkanskog poluostrva.C. Fasciculus. (2008): Towards a systematic standard approach to describing fossil crinoids. 135. Pojedina~ni su kolumnaliji okrugli i relativno vi{i. SW Poland. Budapest. 49/1. Plurikolumnalij (Tabla I. Leiden. E. te su njezina to~na gra|a i broj krakova nepoznati. 2005). Zagreb. Wien.– Jahrbuch der Geologischen Bundesanstalt. . 71–121. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian.– Geological Quarterly. 3) sadr`i tri. Tome LIII/1.– McGraw-Hill Book Company Inc. Bo~ne su im strane ravne ili blago ispup~ene. 8 tbl. FEARNHEAD. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 47 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book uzak krenularij s radijalno raspore|enim krenelama: krenule su uske i kratke. 452 str. 425–465. te je njihovo prou~avanje paleontolo{ki i stratigrafski va`no zbog mno{tva fosila s kratkim stratigrafskim rasponom pojedine vrste.. MUDRENOVI]. s konveksnom bazom iznad koje se nalaze dijelovi pet infrabazalnih plo~ica. 1) zdjeli~astog je oblika. North-Sudetic Basin. V. 'Hydasp' Substage. {to upu}uje na zaklju~ak da pripadaju sredi{njim (mezistelnim) ili udaljenim (distalnim) kolumnalijima. (1952): Invertebrate fossils. 1952). 136. 83–92. Areola je {ira. illustrated by the redescription of a Scottish Silurian Pisocrinus de Koninck. sl. dok je lumen manji i okrugao. 39–61. & SALAMON. M. LITERATURA BUCHER. 1964). Warszawa. 766 p. budu}i da je tip ~a{ke dicikli~an (MOORE. G£UCHOWSKI. R. 227–236. KOCHANSKY-DEVIDÉ. A.– Geologica Hungarica series Palaeontologica.– Scripta Geologica.

potentially to the regional intra-Campanian relative sea-level fall (Adriatic platform: STEUBER et al.48 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Bioclastic P/G intercalated within the surfaces shows a generally fining upward trend. coralinacean algae. as well as pelagic admixtures (SMF 3). Approx. Massachusetts 01063. “paleokarstic pockets” in the form of paleosols with Microcodium structures (WRIGHT. 2002). 1994) developed in the uppermost ~10 m of this Upper Cretaceous succession. STEUBER et al. 2001. Hrvatska) Mihovil Brlek1. Croatia. bryozoans. cortoids and wholly micritized grains. Croatia 3 Department of Geology. The succession between 66 and 296 m is in general represented by massive to thick-bedded resedimented allochthonous grainy limestones. 2005). Two intra-Campanian discontinuity surfaces occur in the uppermost part (at 56 and 66 m) of the Dol formation. JARVIS et al. encrinite) with predominantly echinoderm fragments (mostly crinoids but also echinoids) with syntaxial overgrowths (commonly the only components). University of Zagreb. Ladislav Fu~ek1 & Bosiljka Glumac3 1 Croatian Geological Survey. agglutinated foraminifera and calcite fragments (SMF 3. lithoclasts. 2000).hr) 2 Department of Geology.. Depositional setting of the Dol formation is presumed to be toe-of-slope/slope. and sporadically dolomitized. 2005. The strata between 66 and 296 m were deposited in slope/ toe-of-slope settings. implying different depositional setting. Klju~ne rije~i: litostratigrafija. USA Key words: lithostratigraphy. after WILSON. Lower 66 m of the succession is referred to as the Dol formation (Santonian-Campanian cf. and with chert nodules in a few horizons.. bio-. Several methods. 1990. 2001). Tvrtko Korbar1. see BORGOMANO. The succession is unconformably overlain by the Paleogene Foraminiferal limestones.. including integrated stratigraphy (litho-. planktonic foraminifera (globotruncanoids).. kemostratigrafija.brlek@hgi-cgs. the Island of Bra~: GU[I] & JELASKA. biostratigraphy.. bioerosion. benthic foraminifera. mollusk fragments (bivalves: rudist fragments and other bivalves). nodularization and mineralization (KENNEDY & GARRISON. Croatia (mihovil. Faculty of Science.. 1975). indicated as well by the benthic foraminfera assemblage (CVETKO TE[OVI] et al. Horvatovac 95. Sachsova 2. other calcite fragments (heterozoan grain association). 2008) or some global eustatic/isotopic event (cf. 10 000 Zagreb.g. 1990. which are in places highly neomorphosed. differs from the typical platform development in the region (e. Smith College. CVETKO TE[OVI] et al. which is unconformably overlain by the transgressive Paleogene (?Eocene) Foraminiferal limestones over the regional type 1 sequence boundary. 10 000 Zagreb. The benthic foraminifera association of the whole succession indicates (late middle) late Campanian (?Maastrichtian) age. These are mostly bio-lithoclastic P (rarely G/R) (SMF 4-5-12-Crin. Although the depositional setting and lithology of the bio-lithoclastic packestones in the upper part (66-296 m) of the Upper Cretaceous succession on the Island of ^iovo can be correlated with that of the Bra~ “marble” member of the Pu~i{}a formation or “atypical” facies (Dra~evica) of the Dol formation on the Island of Bra~ (GU[I] & JELASKA. chemostratigraphy. biostratigrafija. are being used in order to constrain the regional stratigraphic correlation. Blanka Cvetko Te{ovi}2. Integrated stratigraphic analysis indicates Campanian age of the Dol formation. karbonatna platforma. Several methods (field and laboratory) will be used in order to describe their petrological and mineralogical characterictics. which shows normal gradation. as well as to explain their genesis. 300 m thick succession of Cretaceous carbonates is measured and analyzed on the westernmost coast of the island. and chemo-stratigraphy of C and Sr stable isotopes) and petrological analysis. padinski karbonati. Horizon ^-9 represents an intercalation of resedimented allochthonous bio-lithoclastic P/R (platform derived fragments of rudists and other mollusks) (SMF 4-5) with admixtures of pelagic bioclastic W/P (SMF 3). Apulian platform: SCHLÜTER et al. slope carbonates. carbonate platform. The Upper Cretaceous carbonate succession on the Island of ^iovo in central Dalmatia. the stratigraphic . 1975). Croatia) Integrirana stratigrafija karbonatnih naslaga gornje krede otoka ^iova (sredi{nja Dalmacija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. During subaerial exposure. Northampton. These surfaces can be described as hard-/firm-grounds with traces of bioturbation. 1990) characterized by bioclastic W/P containing calcispheres. There is a possible correlation to some regional or global process of hard-/firm-ground formation. GU[I] & JELASKA.

& GU[I]. T. V. main events and depositional dynamics. Palaeoecology. J. presumably facing the NE Adriatic trough (KORBAR. WRIGHT. 96. M. or an inter-platform trough that completely separated the Adriatic and Dinaridic platforms during the latest Cretaceous and earliest Paleogene... Zagreb. Palaeoecology. . GU[I]. 367–395. which is called here the ^iovo formation. STEUBER. & MATI^EC.– Sedimentology.– Earth-Science Reviews.. OOUR za geologiju. JARVIS. Institut za geolo{ka istra`ivanja. Palaeoclimatology. & JELASKA. A. 1975.. SCHLÜTER.– Earth-Science Reviews. 7/17.. Croatia): implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy. KENNEDY W. 84/10.F.J. Berlin. 22. vol.J & GARRISON R. VLAHOVI]. 2005). M. (1975): Carbonate facies in geologic history. T. D. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: palaeogeography. 69.– Cretaceous Research. While the Sumartin formation on the Island of Bra~ represents a typical inner-platform development. I. (1975): Le devenir de la zone de Budva vers le Nord-Ouest de la Yougoslavie. (1994): Paleosols in shallow marine carbonate sequences. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates. penecontemporaneous deposits of the ^iovo formation likely represent deeper water slope/toe-of-slope depositional settings (see BORGOMANO. 29. KORBAR. STEUBER.L. (2000): The Upper Cretaceous carbonates of the Gargano-Murge region. 333–360.– AAPG Bulletin. V. 188. & CABRERADE. JELASKA. JELASKA. J. 2009).– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. I. J..– Springer-Verlag. T. 741–756. D. 2000). southern Italy: A model of platformto-basin transition.. and is today completely covered by the Dinaridic thrust further to the NW (as hypothesized by KORBAR.– Palaeogeography. T. (2008): Chronostratigraphy of Campanian-Maastrichtian platform carbonates and rudist associations of Salento (Apulia. 296–312. R. (2001): Stratigraphy and microfacies of the Upper Cretaceous Pu~i{}a Formation. Croatia. 35. MOODY. Italy).. TI[LJAR. Palaeoclimatology. 591–613. 26/5. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. 699–709. I. VELI].E (1975): Morphology and genesis of nodular chalks and hardgrounds in the Upper Cretaceous of southern England.. 311–386.P. & PARENTE.– Palaeogeography. According to the current interpretations. 2009). B. S. & BUCKOVI]. (2002): Late Cretaceous (Campanian) carbon isotope events. GU[I].4.R. Island of Bra~. KORBAR. CHOROWICZ. I. 160 str. sea-level change and correlation of the Tethyan and Boreal realms.– Cretaceous Research. WILSON.. MABROUK. x+471 p.– Bulletin de la Societe Geologique de France. REFERENCES BORGOMANO.T. the trough represents the extension of the Budva-Cukali basin in the form of either an intra-platform embayment (tongue of the ocean) that ends in the area near Split (CHOROWICZ. 220/3–4. V. I. 22. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). I. 100–114. V. CVETKO TE[OVI].– Cretaceous Research.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 49 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book range and the relationships with overlying rocks demand to define a new formation. VLAHOVI] et al. 215–248. J. 1561–1588.

.4 do 1 mm i one su ispunjene mikritom. 1975). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ubu{ivanja. Tragovi nepravilnog oblika najvjerojatnije su nastali tako {to su u postoje}e biostrukture. kod drugih foraminifera (operkuline i sferi~ni numuliti) u zajednici. nalazimo u lateralnom sloju orbitoklipeusa. Horvatovac 102a. a zbog reducirane brzine stvaranja novih klijetki. Izolirane strukture u lateralnom sloju su u ku}icama ~iji je D/T manji od 2. u ekvatorijalnom sloju neposredno uz embrionalni aparat imaju tragove ~iji su presjeci elipse. endoliti. odnosno ispranim mikritom. Hrvatska Klju~ne rije~i: Ortofragmine. Elipsaste bu{otina nalazimo i kod jedinki Discocyclina sp. Ku}ice Orbitoclypeus sp. 2002. sparitom. D/T omjer ve}i od 2.50 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Croatia): paleoecologic and taphonomic significance Vlasta ]osovi}. 2003. 2003. razrije{ila su neke od dilema oko njihova nastanka: ihnotaksonomiju. odnosno vr{nog dijela tradicionalnih Foraminiferskih vapnenaca) s profila Pi}an. polo`aj unutar ku}ice i dimenzije. Stoga je za pretpostaviti da su ove strukture nastale djelovanjem drugog tipa organizma. Pri tome se za prolaz koristio sistemom stolona na ekvatorijalnim klijetkama i klijetkicama. i Asterocyclina sp.. Istria Ihnofosili u paleogenskim klasti~nim naslagama Vanjskih Dinarida istra`uju se ve} godinama.25 mm je dulja os) tek neznatno raste idu}i od embrionalnog aparata prema rubovima ku}ice. PMF. pravilne kru`nice. Tragove u obliku pravilnih kru`nica promjera do 0. nisu istra`ivana.. CHECCONI & MONACO. pove}ali ih (ispuna sli~nog oblika kao okolni sediment i veza s vanjskom povr{inom).1 do 36 mm. Istra Key words: Orthophragminids. uskim kanalom povezane s povr{inom ku}ice. pro{iruju}i ih i ostavljaju}i spiralno udubljenje-trag (u ekvatorijalnom sloju na jednakim razmacima vi{e jednako velikih tragova). oblik. ubu{ivanja. Eocene larger foraminifera and Transitional beds (Istria. GORMUS & NIELSEN. Tragovi su ispunjeni mikritom. Dimenzije (dulja os) struktura variraju od 0. 2006. NIELSEN.9 do 2.. SHROBA. ali ima i onih ~iji je oblik nepravilan. a udaljenost izme|u pojedinih je 1 mm. Ku}ice su razli~itih veli~ina. nisu uo~eni tragovi ubu{ivanja. [terna. tafonomska istra`ivanja tragova u krednim i eocenskim foraminiferama. Hrvatska). Nepravilne su forme najrje|e i nalazimo ih kod jedinki diskociklina u lateralnim slojevima.18 mm. Analizirani uzorci. Limestones. vapnenci. a debljine od 0. tako se endobiont selio. 7–10 ekvatorijalnih klijetki). 10 000 Zagreb. pretpostavljamo da su nastali za `ivota jedinke. ~ije su ku}ice sli~nog oblika. Kako je jedinka “doma}ina” rasla (u slu~aju diskociklina. eocenske velike foraminifere i Prijelazni slojevi (Istra. Lutetian. Naime. NIELSEN & GORMUS. Sparitne ili geopetalno ispunjene bu{otine obja{njavamo precipitacijom kalcita iz pornih voda koje su lak{e cirkulirale praznom bioerodiranom ku}icom (GOLUBI] et al. ^esta ubu{ivanja u ku}ice ortofragmina u eocenskim vapnencima koje nalazimo rasprostranjene od Istre do Pelje{ca. Endoliths. Napravio ih je organizam koji je `ivio kao endobiont. Alan Moro & @eljko I{tuk Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. 1993. odgovaraju Mikrofacijesu IV Ortofragminskih vapnenaca: Biolo{ki uni{tenim vekstonima s ortofragminama (]OSOVI] et al. ispunjenih mikritom. iskoristili drugi endoliti. ali i veli~ina.2 mm. Ubu{ivanje u lateralni sloj je te{ko i zahtjevno zbog specifi~ne arhitekture. tragovi su. Borings.. U~estalost pojavljivanja tragova. 1971. manja je koli~ina potencijalne hrane (nerazmjer u koncentraciji citoplazme u ekvatorijalnom i lateralnom sloju). Ku}ice ortofragmina iz lutetskih (SBZ15 i SBZ 16) Ortofragminskih vapnenaca (Prijelaznih slojeva sensu ]OSOVI] et al. Ispuna u potpunosti odgovara vezivu stijene. hrane}i se citoplazmom “doma}ina”. Na ~ak 30% ku}ica ortofragmina uo~eni su bioerozijski tragovi. Prema obliku.4 do 1. lutet. 2004.2 (orbitoklipeusi i asterocikline. odnosno iz osnih ili kosih (ali ne tangencijalnih) presjeka ku}ica. Buzet (Istra) imaju tragove ubu{ivanja. elipse. i uz broj~ano najzastupljenije ortofragmine sadr`e dobro sa~uvane ku}ice operkulina i “sferi~nih” numulita. Ragancini-Li{ani. Nasuprot tome. nastale su pro{irivanjem stolona biolo{kim uni{tavanjem septulana na lateralnim klijetkama i kljetkicama. Velike jedinke imaju vi{e takvih bu{otina. smje{taj unutar “doma}ina” i vrstu organizama koji ih ostavljaju (SLITER. Elipsasti tragovi u ku}icama ortofragmina koje nalazimo u ekvatorijalnom sloju i ne dopiru do vanjske povr{ine. 2008). NIELSEN et al. .2 s 20–25 ekvatorijalnih klijetki) i selila se u mla|e i ve}e klijetke. 2004). dijametra od 1. paleoekolo{ki i tafonomski zna~aj Borings. te tekstura ispuna prou~avani su isklju~ivo iz mikroskopskih preparata. Zanimljivo je to da veli~ina bu{otina (0.. nakon uginu}a organizma. ali smje{tene u ekvatorijalnom sloju na razli~itim udaljenosti od embrionalnog aparata (embrionalnom aparatu najbli`i trag je izme|u 6–8 ekvatorijalne klijetkice).

J. & NIELSEN. Camposauro (Longano Formation. A. U recentnim okoli{ima ubu{ivanja su zabilje`ena na foraminiferama iz umjerenih i hladnijih mora.V. Southeren Apennines.. crvi. Italy). (1993): Taphonomic features of benthic foraminifera in a temperate setting: experimental and field observations on the role of abrasion.K. (2008): Trace fossil assemblages in rhodoliths from the Middle Miocene of Mt. Foram. PERKINS. Tulsa. gljive. (2002): Borings formed by Late Cretacoues endobiontic foraminifers within larger benthic foraminifers. GOLUBI]. (1975): Boring micro-organisms and microborings in carbonate substrates. veli~ini jedinke i podru~ju skeleta). Research. R. K. .. Izolirani tragovi u razli~itim ekvatorijalnim ili lateralnim klijetkama upu}uju na djelovanje jednog ili vi{e nepoznatih organizama (sli~ne opisanim tragovima ostavljaju cijanobakterije.. It. & MORO.– Riv. R.– Studi Trent. ]OSOVI]. Springer-Verlag.– Acta Paleonttol. DROBNE. Berlin-Heideberg-New York. K. Nat. Erlangen. Acta Geol. ]OSOVI] et al. 110/2.. NIELSEN. 229–259. & GORMUS. 2004).– Palaios. 47/4.– Paleontologica Electronica. W.. 1. NIELSEN. C. J. LITERATURA CHECCONI. (2006): Borings in larger Benthic Foraminifers from Turkey and their Paleoevironmental significance. (http://palaeo-electronica. Milano. NIELSEN.org/paleo/2003_1/ichno/issue1_03. J.– Facies. solution and microboring in the destruction of foraminiferal tests. & LUKAS. (2004): Ichnotaxonomy and ethology of borings in shallow-marine benthic foraminifes from the Maastrichtian and Eocene of northwestern and southwestern Turkey. S.K. stoga postojanje elipsastih i sferi~nih biostruktura ide u prilog pretpostavci o vanjskom {elfu kao stani{tu nekih ortofragmina (ali unutar foti~ke zone. A. Unato~ tome smatramo da bioerozijski tragovi svjedo~e o postojanju grabe`ljivaca i parazita nad ortofragminama (selektivni odabir prema rodovima. 83. 6/2.. 50. (2004): Paleoenvironmental model for Eocene foraminiferal limestones oft he Adriatic carbonate platform (Istrian peninsula).– In: FREY. (1971): Predation on benthic foraminiferal. Trento. 165–176.C.S.htm) SHROBA.4. (2003): Palaeoecelogical and ichnological significance of microborings in Quaternary Foraminifera. J. NIELSEN.K.): The Study of Trace Fossils. GORMUS. Washington.D. Paleont. 673–678. M. 152–165.. ali i foraminifere). M.– Journ. Warszawa. R. K. 61–75. 36/2. V. (ed. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 51 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija biostruktura je donekle ograni~ena zbog ciljanog uzorkovanja isklju~ivo ortofragminskih slojeva (stoga i relativno veliki postotak o{te}enih ku}ica) i zbog nemogu}nosti dobivanja ekvatorijalnih presjeka ku}ica. & MONACO.G.S. 20–29.J. 493–501.W. 13 p.K. Research. 250–266. Washington. Sci. Foram. Pol. & BROMLEY. Strat. 8. P.– Journ. SLITER.

Slovenia (katica@zrc-sazu. Rakovec Institute of Paleontology. A. Lavsa Island. A. After a shorter hiatus marked by breccia appears in limestones a second group of larger foraminifera with alveolinas and nummulites. Novi Trg 2. liburnica. lutet. beds dip to NW. A. biostratigrafski pregled eocenskih naslaga od granice kreda/paleogen do srednjeg luteta i njegov paleogeografski polo`aj izme|u Dinarida i Apenina na paleogenskoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (ipres (kuiz) – oligocen) Katica Drobne1. 4 205 Preddvor. Paleogeografska karta donjeg kuiza i gornjeg luteta. Vlasta Tari2. sredi{nja Dalmacija. In the first one prevail nubecularias. paleogen. which in younger beds gradually deepens. In samples (25) were estab- lished more than 40 taxons that distinctly characterize two age complexes of rocks. Trnsko 7c. C. Ypresian.52 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Paleogene Adriatic Carbonate Platform Klju~ne rije~i: velike foramnifere. The Eocene part of profile passes the first 60 m across a plain. To the first mentioned belong Coskinolina douvillei. Kornati. perpera. Exploration Department. Pseudolacazina n. The northern side of coast is steep. variospira. ipres. Slika 1. [ubi}eva 29. Kornati. P. 10 000 Zagreb. Among leading fossils Alveolina levantina. stipes. 1 000 Ljubljana. Ul. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian and its paleogeographic position between Dinarides and Apennines on the Paleogene Adriatic carbonate platform (Ypresian (Cuisian) – Oligocene) Otok Lavsa. spirolinas. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Lavsa Island.si) 2 INA Naftaplin. The measured thickness of beds is cca 160 m. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian The island Lavsa is situated in the exposed outer arc of the Kornati islands. On the smaller peninsula of its NE part Cretaceous and Eocene beds are exposed displaying a clear boundary between the two.sp. Jadranska karbonatna platforma Lavsa. C. then for cca 120 m over a minor height. Uro{ Premru3 & Mladen Trutin4 1 I. Lower Cuisian and Upper Lutetian paleogeographic maps. Croatia Key words: larger foraminifera. and in younger beds with orthofragminas accompanied by a rotaliids. tenuis are listed. A. conical foraminifera with agglutinated wall and larger trematophorid miliolides. In the first 60 m a typical subtidal facies is indicated. Among the nummulites Figure 1. Lutetian. Croatia 3 Independent geologist. elliptica nuttalli. otok Lavsa. 10 000 Zagreb. cf. . Pseudochrysalidina cf. minieri. ZRC SAZU. Central Dalmatia. Slovenia 4 Independent geologist. and to the second ones Periloculina dalmatina. cf. but remains under influence of a higher energy index of water. decastroi. further A. Josipine Turnograjske 2. hottingeri.

Ljubljana. Very often the red algae form macroids or they overgrow foraminifera.. K. Zagreb. Geology of the Tethys. V.– In: HOTTINGER. I. PREMRU. CD-rom. praeaturicus and Assilina spira. Opatija.. SBZ 11 and SBZ 12. BABI]. (2006): Paleogene biofacies in palinspastic and paleogeographic reconstruction of Adria Region.– ADRIA 2006 Intern. (2007): Carbonate platform of Adriatic and Dinarides from Cuisian till Oligocene (Slovenia and Croatia). In samples the tests are very frequently damaged by later breaks or compressions and disintegrations. to Middle Eocene. These phenomena indicate slow sedimentation and later tectonic deformations.. REFERENCES DROBNE.. & TRUTIN. (2007).): Paleogene Shallow Benthos of the Tethys. The younger part with alveolinas and nummulites extends to Lower and partly Middle Lutetian.e. Abstract. 2006) and their migration through time and space is based on micropaleontological associations and lithological properties of more than 150 stratimetric sections and about 20 off-shore boreholes (DROBNE. and in the youngest beds N. Conf. Publ. TARI. U.uniurb. Cairo Univ. I. CD-rom. BAJRAKTAREVI]. & GU[I]. congress on Adriatic area. M.. Many tests are etched by endoliths. (2003): Paleogene biota from the sedimentary zones 1–4 on the Adriatic Carbonate Platform (ACP). & DROBNE. Presumed position of paleogeographic units is represented on palinspastic maps from Lower Cuisian to Priabonian time (Fig. (1998): Planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoecology of the Middle to Upper Eocene succession in the north Adriatic sea. LJ. 5 pls. . 2002). PREMEC-FU^EK. especially of the Paleogene Adriatic carbonate platform..e.it/adria2006/ADRIA-2006. (eds. K. L. Toward the end of Eocene the entire northern Adriatic area became a part of Mediterranean province characterized with subtropical and warm-temperature climate (PREMEC-FU^EK et al. CD-rom. Abstr. Istria and Apulia. Z. probably Solenoporis. K. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 53 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book prevails N. M.– EGU Stephen Mueller Spec.): 22nd IAS Meeting of Sediment. V. TARI-KOVA^I]. DROBNE. 1) based on tectonic reconstruction (PREMRU. 1998).4. 2006) and adapted by DROBNE et al. 1.– In: VLAHOVI]. 34/2.. speaks the following chapter with graphic illustrations. Paleogene Adriatic carbonate platform between Dinarides and Apennines The paper is an attempt to reconstruct rather complicated paleogeography and tectonics during early collision of the Dinarides with Adria block. (ed. there especially with the Trentinara Formation. The differentiation of ramps and troughs. (References see below). razr. Based on these determinations the older beds with conical and trematophorid foraminifera can be attributed to Middle and Upper Cuisian (Ypresian). A simple thrust belt-foredeep-foreland model applied can explain distribution of paleoenvironments and their further shortening during Lutetian to Priabonian by SW-ward thrust propagation and also later by Oligocene and Miocene thrusting. www. 2003). pdf. i... Many Lutetian larger foraminifera display regenerated tests.– In: 3rd Intern. SBZ 13 and SBZ 14. TARI-KOVA^I]. 2. geol. Dela-Opera SAZU 4.. overgrown with sessile foraminifera. PREMRU. Abstract Book. 223–236. &. U. Urbino. Progressive compression in Middle and Late Eocene closed and underthrust Budva Basin and buried eastern mar- gin of Adria by flysch and flysch-like deposits. Comparison of foraminiferal assemblage from the Lavsa Island with other areas indicates connections with Dalmatia. V. In favor of Eocene connection of marine areas of the central part of Tethys. V.. K. DROBNE. i. (2002): Evolution of the northern and western Dinarides: a tectonostratigraphic approach. 255–271. laevigatus. 47. The complicated paleobiogeographical and sedimentological composition of Cuisian to Priabonian deposits reflects a significant shortening which led to the Eocene formation of the SW-verging Western thrust belt (TARI. biozoological provinces (PREMRU et al. Series. TRUTIN.

tunele. fossil insects.BRAUN. a) Grizotine na plojki lista Cedrella europaea UNGER. Izabrani primjeri aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama (Foto: Nives BOR^I]). 2008). otnang. {to je jedinstveno u fosilnim zabilje{kama (WILF. 2007). Izrazito Tabla I. Poljanska Gall on Ottnangian leaf from Poljanska . Sarmatian. Radoboj Hole feeding on Cedrella europaea UNGER. nazvane minama. 10 000 Zagreb. Miocene plants Fosilno li{}e s dobro o~uvanim o{te}enjima nastalim uslijed aktivnosti insekata pru`a bogate i razli~ite informacije. Podsused Mine on Quercus neriifolia AL. tako i o ekolo{kim i ponekad taksonomskim grupama korisnika. BRAUN. Selected examples of fossil insects activity on Miocene plants (Photo: Nives BOR^I]).derek@hpm. Demetrova 1. kako o biljkama i insektima.54 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski prirodoslovni muzej. Fosilne mine i gale pru`aju direktan dokaz parazitskog pona{anja i odgovora biljaka na takav parazitizam. Podsused e) Gala na plojki lista. aktivnost. paleontolo{kim kuriozitetom. Podsused Skeletonization on Sarmatian leaf from Podsused d) Mina na Quercus neriifolia AL. activity. Sarmatian. fosilni insekti. Stoga su o~uvane mine i gale potencijalno zna~ajne za bolje razumijevanje me|usobne evolucije biljaka i parazita (ve}inom insekata) (KRASSILOV. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tragovi aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama Traces of fossil insect activity on Miocene plants Tamara \erek & Sanja Japund`i} Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. Radoboj b) Grizotine na obodu lista. U skupinu lisnih minera ubrajaju se vrste kojima li~inke u listovima bu{e hodnike. Table I. sarmat. O~uvanje ovakvih o{te}enja na fosilnim listovima dugo je vremena smatrano rijetkim fenomenom. Poljanska Margin feeding on Ottnangian leaf from Poljanska c) Skeletiranje plojke lista. Hrvatska (tamara. sarmat. sarmat. miocenske biljke Key words: traces.hr) Klju~ne rije~i: tragovi. otnang.

Washington. 2007) i utvr|eno je postojanje vrlo sli~nih tipova o{te}enja ali i nekih razli~itih koji }e se detaljno razraditi u budu}im radovima.– Zrinski. Oligocenska flora Planine u Zagreba~koj gori.. & WAGNER. & PELLMYR.– In: HERRERA.. R. Kad je biljka napadnuta. Osim gala i mina. O. Lancaster. P. vrlo su ~este i grizotine na plojki lista. (LABANDEIRA et al. P. C.R. 91/25. K. 2002) pokazuju da mo`emo ve} govoriti o novim granama istra`ivanja u paleontologiji – paleominologiji i paleocecidologiji.L. osobito mina i gala. . aktivira obrambeni sustav i poku{ava se za{tititi od uljeza razvijaju}i dodatno tkivo. (2002): The history of associations between plants and animals. Gale su sa~uvane na 9 uzoraka. (2007): Guide to Insect (and Other) Damage Types on Compressed Plant Fossils. 1999). (1994): Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: paleobiological insights into the meaning of coevolution.C.C. Recentnija istra`ivanja ovakvih tragova aktivnosti insekata. skeletiranje. i 2. te novi nalazi s lokaliteta Poljanska u Slavoniji) izdvojeno je 26 primjeraka fosilnih listova na kojima su jasno vidljivi tragovi o{te}enja uslijed djelovanja insekata. a mine na 2 uzorka. 486–502. 26–47.4.0. M. Skeletiranje je primje}eno samo na 1 fosilnom listu. C. Li~inke bu{e parenhim izme|u epidermi lica i nali~ja lista ostavljaju}i epidermu netaknutu. V. 25 p. a grizotine na obodu lista vidljive su na 9 primjeraka.C. grizotine na obodu lista.– Smithsonian Institution..– Proceedings of the National Academy of Sciences. 1994. 13–22. C. C. (KRASSILOV.. 248–261. & MARSH.. no u lisne minere ubrajaju se i li~inke nekih Diptera. LABANDEIRA.): Plant-Animal Interactions: An Evolutionary Approach.. Pietermaritzburg. te ostala o{te}enja koja se rje|e pojavljuju. MACELJSKI. LABANDEIRA. D. Gale ili {i{ke nastaju kao odgovor biljnog tkiva na prisutnost li~inke kukca. (1999): Poljoprivredna entomologija. 2007). Klasifikacija aktivnosti/o{te}enja uspore|ena je s literaturom (LABANDEIRA et al. LABANDEIRA. (2008): Insect-damaged fossil leaves record food web response to ancient climate change and extinction. katkad Coeloptera i drugih redova kukaca.– African Inverebrates. Iz paleobotani~kih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela (Sarmatska flora Radoboja. F. D. Version 3. 178. JOHNSON. 464 str. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 55 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book najve}i broj lisnih minera su gusjenice Lepidoptera. DAVIS DONALD.– New Phytologist. WILF.L. WILF.. 48/1. (ed.M. Izabrani listovi klasificirani su u 5 grupa: 1) grizotine na plojki lista 2) grizotine na obodu lista 3) skeletiranje 4) mine 5) gale Na izabranim miocenskim biljkama utvr|eno je u najve}em broju postojanje grizotina tipa 1. London: Blackwell Science. Sarmatska flora Zagreba~ke i Samoborske gore. 12278–12282. Washington. Israel. (2007): Mines and galls on fossil leaves from the Late Cretaceous of southern Negev. LABANDEIRA. LITERATURA KRASSILOV. Grizotine na plojki lista uo~ene su na 13 primjeraka. (MACELJSKI. DILCHER.. ^akovec. Oko 85% {i{ki izazivaju kukci iz porodice Cynipidae i to unutar roda Quercus.A.

. Sandy Dolomite com- prises thin-bedded dolomites.88% of calcite. The increase in Mg content and its variability in Sandy Dolomite can be explained by sediment dolomitization and diagenesis. Switzerland Key words: Statistical correlation. K and Ti in the TD and SD datasets show high scores on the first principal component.39–1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Principal component analysis around the Transitional and Sandy Dolomite boundary in the Velebit Mt. numerous ooids and angular siliciclastic grains. 2). Croatia 4 Institute of Mineralogy and Geochemistry. with up to 1. Pierottijeva 6.59) and low variability in Ca/Mg ratio (1. above the clear erosional boundary between Transitional and Sandy dolomites (Fig. University of Lausanne. such as those expected between Al and trace elements included in clay matrices. Ca. until the recent findings of Permian fossils in the lower part of the Sandy Dolomite unit (FIO et al. are represented by two informal lithostratigraphic units. Transitional Dolomite. Croatia (karmen. Due to the lack of the Triassic index fossils above the erosional contact between TD and SD. Width of the photomicrograph is 5 mm.hr) 2 Faculty of Mining. Transitional Dolomite (TD) and Sandy Dolomite (SD) (SALOPEK.48–1. 1). Transitional Dolomite is represented by well-bedded light-grey to grey early.30 in SD).56 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. indicating strong positive covariation.09–7. . Hrvoje Posilovi}1.pmf. The lowermost part of the Sandy Dolomite is characterized by complete lack of fossils. Igor Vlahovi}2. but show negative correlation in the Figure 1.52) and low negative Ca–Mg correlation (R2 = –0. Geology and Petroleum Engineering. gornji perm. CH-1015 Lausanne. University of Zagreb. 10 000 Zagreb. [Irina fotografije je 5 mm. The Principal component analysis (PCA) was used to identify patterns of positive and negative covariation for Transitional and Sandy Dolomite samples. Al.25) indicate more diverse carbonate mineralization. submitted). mostly terrigenous siliciclastic material. indicating consistency in carbonate stechiometry. 1948).01). Horvatovac 102a. pjeskoviti dolomit. Croatia 3 Croatian Geological Survey. Bâtiment Anthropole. Correlations between Ca and S content in both units are positive (R2 = 0. 10 000 Zagreb.50).46 in TD and 0. 10 000 Zagreb. prijelazni dolomit. S and Sr are generally more closely related within the Transitional Dolomite and may be connected to relatively abundant fossil content in these deposits. University of Zagreb. and therefore can be related to the terrigenous source area. containing up to 6. Velebit Late Permian and Early Triassic deposits in the Velebit Mt.70% of calcite and 0. Si. Spangenberg4 1 Faculty of Science. Upper Permian. (Croatia) Analiza glavnih komponenti na granici prijelaznog i pjeskovitog dolomita na Velebitu (Hrvatska) Karmen Fio1. Slika 1. Erosional boundary between Transitional and Sandy Dolomite. or relations between Mg and Ca and siliciclastic minerals (Fig.56% of insoluble residue.61% of insoluble residue. Mg and S are uncorrelated in the TD (R2 = 0. Ivo Veli}3 & Jorge E. Elements with high coefficient of determination (R2) that correlate to Al2O3 content are those which tend to stay bound with clays during weathering and erosion. this lithologic change used to be considered as the Permian-Triassic Boundary (PTB).and late-diagenetic dolomites. relatively rich in fossils. Transitional Dolomite is characterized by the positive Ca–Mg correlation (R2 = 0. Mg. Velebit meeting Klju~ne rije~i: stati~ka korelacija.fio@geol. often with recrystallized grains and scarce fossil findings. Sandy Dolomite. Erozijska granica izme|u prijelaznog i pjeskovitog dolomita. Sandy Dolomite with more variable Ca/Mg ratio (1. Sachsova 2. Jasenka Sremac1. and up to 29.

Vi{e od 43% varijance podataka za prijelazni dolomit (A) i vi{e od 51% varijance za pjeskoviti dolomit (B) je obja{njeno prvom PCA komponentom. REFERENCES FIO. As) elements. The Principal component analysis (PCA) for Transitional and Sandy Dolomite samples. Al. K. enrichment in rare earth elements and negative Cerium anomaly. showing simultaneously a strong decrease in the CaO. This is consistent with the lack of the Mg-calcite skeletal remains in the lowermost part of the SD unit. J. feldspars). The abrupt lithologic change between TD and SD is marked by the enrichment in lithophile (Si. Analiza glavnih komponenti za uzorke prijelaznog I pjeskovitog dolomita. Croatia. and the sediment reworking and import by the transgression onset. & MRINJEK. (1948): O gornjem palozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Science and Art.4. Y). Tamno sivi stupci predstavljaju MgO I CaO. Zr. sudden disappearance of fossils and occurrence of ooids may be explained as a consequence of the Late Permian regression. siderophile (Fe. zircon. high correlation of elements attributive to clays and siliciclastic material (quartz. SREMAC. Slika 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 57 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SD unit (R2 = –0. and Lika region – in Croatian). K. More than 43% of the total data variance for the Transitional Dolomite (A) and more than 51% of variance for Sandy Dolomite (B) is explained by the first principal component. Co. (submitted): Stable isotope and trace element stratigraphy across the Permian-Triassic transition: a redefinition of the boundary in the Velebit Mountains.. M. I.. SALOPEK. MgO. S and Sr content. The PCA analyses and coefficients of determination gave us possibility to derive the most useful elemental data to define lithologic change. suggesting that Mg source is not related to organic matter. . V. SPANGENBERG.. VLAHOVI]. Ni) and chalcophile (Cu. Zn. 101–143. I. Dark-grey columns represent MgO and CaO. E. Figure 2. The decrease in Ca–Mg correlation and sulphur content in the Sandy Dolomite after the lithologic boundary. VELI].. Zagreb.48).E. Rb. Th. J.

J. 10 degrees 45’N).hr) Key words: calcareous nannoplankton. prijelaz sarmat/panon. AUBRY et al. In the area of Samobor hills and Krndija Mt. Percentage of calcareous nannoplankton (Reticulofenestra minuta ROTH.) the marine (weak) connections oscillate but are still present with the beginning of the Pannonian.– Marine Geology. (1992): Paleontological evidence for early exposure of deep oceanic crust on the Vema fracture zone southern wall (Atlantic Ocean. the connections oscillate but are still present. W. and Syracosphaera pulchra LOHMANN. and reworked species of the NN6 zone imply on regresive trend and their development in typically shallow. centralni Paratethys The Croatian Basin belongs to south western part of the Central Paratethys. 1990. 482–515. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 How tectonic. The regional tectonic movements caused shallowing and much more influence of the river input. Sphenolithus spp.1 Ma (VASILIEV. The reason for their appearance might be in periodic influx of warm marine waters within the coastal lake or influence of warm marine current into restricted environment during the warmer season. BÓNA. 2002) at @umberak Mts. The communications with the other marine areas are broken in the upper part of the Sarmatian on the Medvednica Mt. In the upper Sarmatian the marine littoral development prevails. M.P. Dinaride and Carpathian Mts.. 2004). The evolution of the Central Paratethys was controlled by regional tectonic events. the first detected appearance of the Amaurolithus group (Nicklithus amplificus (BUKRA & PERCIVAL) RAFFI et al. oligotrophic. 1–7.58 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.5 %) at the end of the Sarmatian. river input…). It’s surrounded by the Alps. is typical for the tropical marine regions (RAFFI et al. Chronostratigraphie und Neostratotypen Miozän der Zentralen Paratethys 7. & GÁL. A. promjene morske razine i (prekidi) veze sa drugim marinskim prostorima utjecali na zajednice vapnena~kog nanoplanktona tijekom prijelaza sarmata u panon Ines Galovi} Croatian Geological Survey.. 1992.. . It’s evident that in the North Croatian Basin (Samobor hills and Krndija Mt.. BUCCHERI et al. M.. Budapest. okoli{ne promjene. These connections have been several times repeatedly disrupted and re-established. and warm marine environments (BÓNA & GÁL. On the other hand. The lowstand at the end of the Sarmatian (Sarmatian/Pannonian boundary) discovered in the NN8 zone of calcareous nannoplankton can be correlated with the Ser4 sequence boundary (GALOVI] & BAJRAKTAREVI]. This intercontinental region is developed in the early Miocene as a result of the African and European plate collision. sea level changes and (dis)connections with others marine areas influenced on calcareous nannoplankton asemblage during the Sarmatian/Pannonian transition Kako su tektonika. This event is de- tected at 11. Croatia (ines. 10 000 Zagreb. (Be~ic section). Akad..– U: PAPP. (Dragani} section) and Dilj Mt. A. Lack of the coccospheres in the assemblage with Braarudosphaera bigelowii (GRAN & BRAARUD) DEFLANDRE. Sphenolithus abies DEFLANDRE and Syracosphaera pulchra LOHMANN) in the assemblages is drastically increased (up to 99. Perforocalcinella fusiformis BÓNA. Croatian Basin. 1985. sea-level changes and connections with Mediterranean. REFERENCES AUBRY.A. 107. The most representative calcareous nannoplankton in laminated sediments belongs to ascidian spicules known in Paratethys as an endemic Perforocalcinella fusiformis BÓNA and also to Isolithus semenenko LULJEVA in association with Reticulofenestra spp. which had a direct influence on the evolution of the organisms and their endemism. 2006). BERGGREN. hrvatski bazen. Lithostromatium perdurum DEFLANDRE. 1998). Amaurolithus tricorniculatus (GARTNER) GARTNER & BUKRY) on the Samobor hills (Jurjev~an section) and Krndija Mt. (1985): Kalkiges nannoplankton im Pannonien Ungarns. Boreal and Indopacific oceans. & SCHAAF. (ed): Pannonien. Kiadó. environmental changes. Sarmatian/Pannonian transition. The typical endemical form Noelaerhabdus bozinovicae JERKOVI] is also a conseguence of those changes in the environment and it’s adjustment to them.. Sachsova 2.galovic@hgi-cgs. Mentioned species are characteristic for warmer marine areas (RAHMAN et al. 2006) and noticed in drastic decrease in the number of species and genus with monofloral development of the calcareous nannoplankton characterising more changes in the environment (shallowing. Central Paratethys Klju~ne rije~i: vapnena~ki nanoplankton. PROBERT & HOUDAN.

217–249.): Coccolithophores From Molecular Processes to Global Impact. FERRUZZA. ESPOSITO. J. 1–24..R. 199–210. I. (1990): Late Neogene paleoceanography and paleoclimatology of the Gulf of Aden region based on calcareous nannofossils. & HOUDAN. Consequences for the kinematic and paleoenvironmental evolution of the Paratethys region. T. H. CAPRETTO.– In: THIERSTEIN. P. & MADONIA. G. J. (2006): A new chronology for the Dacian Basin (Romania). PESCATORE. Medvednica at Zagreb based on siliceous microfossils (North Croatia. & BAJRAKTAREVI].4. RAHMAN. M. I. .– Marine Micropaleontology. I. SENATORE. CARELLA.. (1998): Evolutionary trends of tropical calcareous nannofossils in the late Neogene. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 59 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book BUCCHERI. & ROTH. 115. BERTOLDO. Central Paratethys). (2004): The laboratory culture of coccolithophores. BACKMAN. A. D.H.– Geologica Ultraiectina. 91–107. M. GALOVI].. M. Springer. VASILIEV. Z.A. p... (ed. PROBERT. E.– Geologica Carpathica. A.R. (2002): High resolution record of the last deglaciation in the southern Tyrrhenian Sea: environmental and climatic evolution. D. & YOUNG. Berlin.. V.– Marine Geology. 267. RUSSO ERMOLLI..– Paleoceanography. SPROVIERI... G. G. RAFFI. I.. 17–41. DI DONATO. 57/3. (2006): Sarmatian biostratigraphy of the Mt.. & RIO. 35. 5/1. 193.R. P. G.

makroflora. Upravo u ovim klastitima prikupljena je obilna i vrlo raznolika makrofauna. eocen. Makrofaunu ve}inom ~ine fosilni ostatci meku{aca i to {koljka{a i pu`eva u jednako velikom broju. koja zasada znanstveno nije nigdje posebno obra|ivana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleontolo{ke karakteristike eocenskih klastita podru~ja ^itluka (jugozapadna Hercegovina) Paleontological characteristics of the Eocene clastics within the ^itluk area (southwestern Herzegovina) Goran Glamuzina JP Elektroprivreda HZ HB. Uspore|ivanjem i korelacijom svih prou~enih litofacijesnih elemenata s biofacijesnim elementima omogu}uje se dobivanje jasnije slike rasprostiranja 'fli{oliko – prominskih' formacija i tipi~nih plitkomorskih formacija gornjopaleogenskih sedimenata. ~ime se olak{ava rekonstrukcija talo`nog modela i evolucije {ireg prostora vanjskih Dinarida tijekom mla|eg paleogena. Dosad je determinirano ukupno 140 razli~itih taksona makrofaune. nauke. te o talo`enju u vrlo plitkom okoli{u. muz. 88 000 Mostar. Uz prou~enu makrofaunu posebno se isti~u brojni nalazi makroflore. glavono{cima i florom. predstavljaju prve zabilje`ene pronalaske paleogenske makroflore na podru~ju ^itluka i ovog dijela Hercegovine. Sarajevo. Ostali fosilni oblici predstavljeni su mahovnjacima. glasnik. 1983). southwestern Herzegovina. U dosada{njoj literaturi kao i u geolo{kim kartama ove naslage se ve}inom tretiraju kao fli{ ili Promina formacija. Mostar. pri ~emu je najve}i broj taksona {koljka{a (59).-geol. Prona|eno je dosta fosilnih oblika koji svojim morfolo{kim karakteristikama kazuju da se mo`da radi o novim vrstama. BiH. ^itluk. prir. clastics. koralja (24) i je`inaca (12). Na osnovu cijelokupne fosilne faune mogu}e je izdvojiti nekoliko zona s karakteristi~nim biofacijesima i faunalnim zajednicama. Na pojedinim lokalitetima zapa`ene sedimentne strukture zajedno s pripadnim fosilnim sadr`ajem govore o minimalnim brzinama sedimentacije i kretanja materijala.– Glasn. Paleontolo{ke osobine mnogih paleogenskih fosilifernih izdanaka i slojeva ukazuju na ne{to druga~iji re`im sedimentacije i tip paleookoli{a nego {to je u slu~aju fli{a i Promina formacije. Le`i{ta uglavnom dolaze unutar stratigrafskog raspona gornja kreda – paleogen. JUNGWIRTH. makrofauna. flysch Na {irem podru~ju ^itluka u jugozapadnoj Hercegovini nalaze se vrlo brojna le`i{ta boksita. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: Paleogen. jugozapadna Hercegovina. 1. Zemalj. 22. Odre|en je i veliki broj oblika fosilnih je`inaca i koralja. s obzirom na malu povr{inu podru~ja na kojem je prikupljena fosilna makrofauna. Eocene. (1983): Prilog poznavanju eocenskih molusaka Dabrice kod Stoca (Hercegovina). paleogeografija. Paleogenske krovinske naslage u ve}ini le`i{ta pripadaju srednjoeocenskim do gornjoeocenskim klasti~nim sedimentima. ^itluk. Sv. macroflora. 29–34. E. klastiti. Bogati ostatci makroflore omogu}uju rekonstrukciju paleoklimatskih uvjeta za vrijeme srednjeg/gornjeg eocena i puno jasnije definiranje paleokoli{a. .– Rud. kao i njihovo vertikalno i lateralno razgrani~enje na {irem podru~ju ^itluka. (1997): Prvi nalazi eocenske fosilne makroflore u zapadnoj Hercegovini. {to se kosi s turbiditnim mehanizmom kretanja materijala i dubinom sedimentacije kod fli{a. 1997) i Stoca (BUTKOVI]. Ovakvi dobiveni elementi paleogeografije i paleokoli{a upotputnjuju prazninu unutar dosada istra`enih podru~ja Dalmacije i Hercegovine s eocenskim klastitima. Mile Budaka 106a. paleogeography. macrofauna. koluti}avcima. Tafonomske karakteristike su prili~no impresivne. fli{ Key words: Paleogene. koji uz dosada{nje nalaze s podru~ja Posu{ja (JUNGWIRTH. pu`eva (42).60 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. B. {to je posebice izra`eno unutar gastropodne faune koja je sadr`i najvi{e morfolo{ki specifi~nih i neuporedivih oblika. U paleogeografskoj rekonstrukciji terena od posebnog je zna~aja zona s biofacijesnim i litofacijesnim pokazateljima litorala i plitkomorskog obalnog podru~ja. LITERATURA BUTKOVI]. 88–92.

2000). 13 617 USA (ahusinec@stlawu. Hrvatska (tgrgasovic@hgi-cgs. ali je ona genetski bli`a prvom tipu ovapnjenja. Zelene alge iz reda Dasycladales su mnogo rje|e od spomenutih iz reda Bryopsidales (LITTLER & LITTLER. ~vrsto pri~vr{}ena za podlogu. Ovapnjenje varira kod razli~itih alga. Neovapnjele dazikladalne alge Batophora i Dasycladus Slika 1. sve do nivoa oseke. Udotea i Avrainvillea. valutice.edu) Klju~ne rije~i: vapnena~ke alge. koralje. uglavnom blizu pla`a. Acetabularia dolazi u istim okoli{ima kao i Batophora. 2B i A) su najrasprostranjenije. Padina) precipitiraju male aragonitne kristale koji se nakupljaju na povr{ini alga i izme|u filamenata. u plimnim kanalima i uz pla`e. Neke alge (Halimeda. posebno dazikladalne. and correlation with respective fossil communities Ton}i Grgasovi}1 & Antun Husinec2 1 Hrvatski geolo{ki institut.. Lawrence University. karbonatna sedimentacija. Bahami Key words: Calcareous algae. Dasycladus je na|en u hipersalinim jezerima. . Bahamas Karbonatna platforma Bahama (Great Bahama Bank) {iroko je poznata kao recentni ekvivalent karbonatnih platformi iz geolo{ke povijesti. kao i na usporedbu s fosilnim zajednicama rasprostranjenima u karbonatnim naslagama hrvatskih Dinarida. ali uvijek ispod razine mora. Otok San Salvador je mala izolirana karbonatna platforma unutar Bahamskog oto~ja. @umberak Mt. karbonatni okoli{i. Batophora je na|ena u lagunarnim okoli{ima. San Salvador je okru`en barijernim grebenima koji {tite plitka lagunarna podru~ja. Velik dio otoka prekrivaju hipersalina jezera nastala u depresijama izme|u litificiranih dina. `ivotne okoli{e. Croatia) – right. Mlade alge su tako zelene. Temperatura mora varira od 24 do 30 oC. Nakon smrti alge aragonitna se ovojnica raspada u ~estice dimenzije mulja. Rhipocephalus. Clypeina besici PANTI] (gornji trijas.4. ~esto u malim bazen~i}ima izme|u humaka koje rade kalianasidni rakovi. posebno u za{ti}enim lagunama s mekanim dnom. {to zna~i da tolerira povremeno isu{ivanje. Me|u njima su naj~e{}e Acetabularia crenulata (Sl. Carbonate environments. Cymopolia) stvaraju karakteristi~ni vapnena~ki “skelet” koji ih {titi od grabe`ljivaca i utjecaja okoli{a. 1) i Dasycladus vermicularis. Na{a istra`ivanja fokusirala su se na vapnena~ke alge. njihovu raznovrsnost. Clypeina besici PANTI] (Upper Triassic. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 61 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vapnena~ke alge otoka San Salvador (Bahami) i njihova usporedba s odgovaraju}im fosilnim zajednicama Calcareous algae from San Salvador Island (Bahamas). Ostale vapnena~ke alge (Penicillus. kao i rijetki neomerisi. Sachsova 2. Tako|er se javlja pri~vr{}ena za korijene mangrova iznad nivoa oseke. @umberak) – desno. Sve one na|ene su uglavnom skupljene u busene po vi{e primjeraka i pri~vr{}ene za ~vrsti substrat (stijene. koje le`e na debelom slijedu tercijarnih i mezozojskih karbonata. Avrainvillea. bivaju}i sve svijetlije (do bijele) kako se na njima talo`i aragonit. Neomeris. Cymopolia se javlja blizu obale na udaru valova. male debljine i prete`no eolskog podrijetla. Otok izgra|uju pleistocenske i holocenske karbonatne naslage. fragmente {koljka{a). Figure 1. kao {to su Rhipocephalus.hr) 2 Department of Geology. St. Bahamas) – left. Carbonate sedimentation. Carnian. Ostale zelene alge su tako|er ~este. karnik. Bahami) – lijevo. New York. 10 000 Zagreb. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (otok San Salvador. bilo da je dno golo ili obraslo travom. Acetabularia stvara vrlo tanku aragonitnu ovojnicu koja se tako|er raspada u ~estice dimenzije mulja. Nalazimo ih i na krpastim grebenima. utjecaj na stvaranje karbonatnih sedimenata. Postmortem dezintegracija ovih skeleta vodi stvaranju karbonatnog sedimenta dimenzija pijeska do mulja. Canton. Ovapnjele vrste Cymopolia barbata i Neomeris annulata su vrlo rijetke. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (San Salvador Island. Udotea. Vapnena~ke alge na|ene su u raznolikim okoli{ima. Zelene halimedacejske alge Halimeda i Penicillus (Sl.

San Salvador. {to se ti~e uloge u stvaranju karbonatnih sedimenata. Koli~ina tako sakupljenog sedimenta je vrlo mala u usporedbi s morskom travom. D. (1975): Lime mud deposition and calcareous algae in the Bight of Abaco. San Salvador. Grahams Harbor. M. Tako je npr. 1). Typical community of protected shallow-water carbonate environments of Bahamas: A) Penicillus. A. nalazi dazikladalnih alga vrlo su ~esti. BRESNEHAN. 1975). & MILLER. COLBY. a budget. & LITTLER.. B) Halimeda. Pigeon Creek. Bahamas. 763–786.D. ali u geolo{koj pro{losti.62 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. San Salvador. (1988): Depositional evolution of windward. M. LITERATURA ARMSTRONG.– Journal of Sedimentary Research. L. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rasprostranjenost dazikladalnih alga uz obale San Salvadora prije~i procjenu njihovog doprinosa recentnoj karbonatnoj sedimentaciji. high-energy carbonate lagoon. & BOARDMAN. (2000): Caribbean Reef Plants: An Identification Guide to the Reef Plants of the Caribbean.C. iako nisu fosilno sa~uvane. smatrati recentnim analozima dazikladnih alga paleozoika i mezozoika. BRESNEHAN. 23–32.S. Vrlo slaba . San Salvador. COLBY & BOARDMAN. 1988. u kojem nalazimo i neke vrste ~iji bliski srodnici `ive i danas (Sl.S. 1988. Figure 2. Bahamian Field Station. San Salvador. Recentne halimedaceje Bahama mogu se tako. djeluju kao sakuplja~i (“bafflers”).C. Bahamas. carbonate tidal flat. C) humci koje rade rakovi Callianassa. and biogenic processes of a modern. Bahamas. (1988): The biological communities. U geolo{koj pro{losti situacija je bila obrnuta: dok su nalazi fosilnih briopsidalnih alga rijetki. M. Tipi~na zajednica za{ti}enih plitkomorskih karbonatnih okoli{a Bahama: A) Penicillus. Na{a istra`ivanja potvrdila su ranije podatke o iznimnoj va`nosti vapnena~kih alga u stvaranju karbonatnih ~estica dimenzija pijeska i mulja. Florida and Gulf of Mexico. (1988): Modern carbonate sediment production and its relation to bottom variability. Slika 2. a u nekim geolo{kim razdobljima predstavljaju litogenetske fosile. N.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. prije pojave trava. B) Halimeda. 1988). bilo u trijasu dana{njih Dinarida. 45/4. Bahamian Field Station. 542 p. 55–57. San Salvador Island. Doprinos alga iz reda Bryopsidales stvaranju recentnih karbonatnih sedimenata je dobro poznat (npr. Bahamian Field Station. Bahamas. neovapnjele alge bile su glavni sakuplja~i sedimenta. A. Bahamas.M.I. NEUMANN & LAND. C) mounds made by crustacean Callianassa.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. 95–105.– Offshore Graphics. Washington D.E. sediments. a istra`ivan je i na San Salvadoru (ARMSTRONG & MILLER.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas.C.R. NEUMANN. & LAND. M. hvataju}i ~estice dimenzije pijeska i mulja izme|u svojih ogranaka. LITTLER.

1990): Lower Badenian zone NO-7 Acanthocythereis hystrix – Bythocypris lucida. This study also presents a peculiar Miocene freshwater ostracod fauna that belong to the Dinaride Lake systems. 1961a. 1998. Croatia Klju~ne rije~i: ostrakodi. Formation of sedimentary basin in North Croatia started in the Early Miocene.. Following the stabilization of marine palaeoenvironment. During the Miocene. In general. and is similar to the .. and shallow marine fauna became the dominant. biostratigraphy. Early Badenian deposits. 1965. RÖGL. 1988) ca be correlated with the Middle Miocene. and consequently the development of different ostracod faunas. 2006. The ostracod fauna is autochtonous. PAVELI]. Several ostracod species limited to Karpatian age are known. 1963. 1991). al. Deep marine ostracod fauna dominated in all areas. 1996). Miocene. Many “Mediterranean” species dissapeared. connections of the Central Paratethys with the Mediterranean and the Indo-Pacific Ocean were established and interrupted several times (STEININGER et al. Croatia (valentina. During the Neogene the central and northern regions of Croatia were situated on the southern and south-western margins of Central Paratethys. SOKA^ (1961. (2009) suggests that the originally marine Karpatian-dated sediments (PAVELI] et al.) sarmatica elongata and NO-10 Carinocythereis carinata – Phlycttenophora farkasi. abundant and well preserved ostracod assemblages dominated in Upper Miocene deposits. Transgressive phases resulted in a much diversified fauna.. 1983. the determination of ostracod assemblages and species is essential in biozonation of Upper Miocene sediments. Ostracod fauna is characterized by strong Tethyan component. HAJEK-TADESSE et. Changes in the ostracod distribution closely follow regional geological events. 2001). which had a positive effect on marine organisms. The richness and diversity of ostracod fauna in the area investigated is the consequence of global changes in the Paratethys area during the Badenian. Middle Badenian zone NO-8 Eocytheropteron inflatum – Falunia spinulosa and two Upper Badenian zones NO-9 Paijenborchella (E.) laskarevi – Neocyprideis (M. The integrative biostratigraphic studie by ]ORI] et al. the ostracod fauna becomes rich. Freshwater deposits cover a wider area.tadesse@hgi-cgs. biostratigrafija. different depositional modes and palaeoecological conditions. Such unstable type of connection resulted in sea level oscillations (HAQ. Alluvial sediments (without fossil remains) are overlain by lacustrine freshwater to brackish deposits containing the first abundant ostracod assemblages (HAJEK-TADESSE et al. 1988. deep water ostracods became less abundant. brackish and marine) fauna from Croatia. probably in the Ottnangian (PAVELI] et al. Sachsova 2. 1972) presented a detailed biostratigraphical division and palaeoecological reconstruction of Upper Miocene deposits. while regressive phases resulted in a great number of specimens and species. Zagreb.. The great transgression started during the basal Middle Miocene. (2009) recognized the first marine ingression into the Lower Miocene Lake in this area. JIØI^EK & RIHA. palaeoecology. Due to lack of other fossil remaines. the transgression played a major role during the Karpatian age. Four Badenian ostracod zones were defined in the NCB known from the Miocene of Paratethys (JIØI^EK. ostracod fauna has proven to be a valid tool for the investigation of local and global realms. with ostracods occurring both in nearshore and offshore environments. but valuable ostracod biostratigraphical markers are missing. 2009).hr) Key words: Ostracoda. 1967. Based on the analysis of ostracod fauna (HAJEK-TADESSE et al. the brackish deposits of Late Ottnangian and Early Karpatian age were recognized for the first time in the North Croatian Basin. miocen. The ostracod assemblages and species are useful as biostratigraphic and ecological indicators. 2009).4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 63 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ostracods as biostratigraphic and palaeoenvironmental proxies from Miocene deposits in Croatia Ostrakodi kao pokazatelji biostratigrafije i paleoekologije miocenskih naslaga u Hrvatskoj Valentina Hajek-Tadesse Croatian Geological Survey. Hrvatska The present study gives a short description of the perennial investigation and results of Miocene ostracod (freshwater. paleoekologija. In the lowermost part of the basal marine sediments ostracods are represented with only a few juvenile valves. The marine regression and progressive restriction of conections with the open ocean resulted in demise of ostracod fauna in the Sarmatian.. Brackish.

M.– Geol. SOKA^. B.. Int. O.): 2. 31.. (1961a): Die pannonische Fauna der Ostrakoden aus der Banija (Kroatien). 49/6. (1967): Pontska fauna ostrakoda jugoisto~nog pobo~ja Zagreba~ke gore. HAJEK-TADESSE. PETRI^.H. C. R.31 SOKA^.– Spec. (1983): Redefinition of the Oligocene and Neogene ostracod zonation of the Paratethys. U. 1979. (eds.– Bulletin Scientifique–Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. (1965): Die pannonische und pontische Ostracodenfauna von Medvednica..– Paleont. REFERENCES ]ORI]. A. 62/1.32 PAVELI]... 4.. 52. BELAK. F. 20. 60/3. (1998): Early to Middle miocene facies succession in lacustrine and marine environments on the southwestern margin of the Pannonian Basin System. 15/2.Pub. SOKA^. BELAK. Sendai... Z. D. R. J. vjesnik. Medvednica. (1979): Miocenski ostrakodi Sinjskog polja. (1991): Sequence stratigraphy. 137–144. 195–225. A. & SARKOTI]-[LAT. Pag.. Sed. 13. (1972): Pannonian and Pontian Ostracode Fauna of Mt. Section A: 6/4. & HORVATH. L. jugosl. VRSALJKO. A. A.. SREMAC. Central Paratethys). M. VRABAC. Carpathica. (eds. B. 12. MIKNI]. HAJEK-TADESSE. Assoc. & WACHA. A.. 251–262. BERMANEC.– Basin Research. 79–87. & HAJEK-TADESSE. PAVELI]. & VRANJKOVI]. ER@EN. 46/2. 147. SOKA^. F. SOKA^. I. & RIHA.– Geol.. 98. Idrija. SREMAC. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. J. .): Spec. K. (1961): Pontische Ostracodenfauna aus Donja Kon{~ina. A. KRIZMANI].– Geol. & GANTAR. V. RÖGL. A study in Basin Evolution. L. (1988): Correlation of Central Paratethys. 63–86. A. 9–140. S.3. Geol. JIØå^EK. PAVELI]. F. 213–228.– In: RE@UN. Section A: 10/5.. J. R... Publs. & SOKA^. D.. No. MÜLLER. 1993). and Mediterranean Neogene Stages. Eastern Paratethys. M.. Akad. D.. 85. Po`e{ka gora. JIØå^EK. Croatica.– In: SAITO HO-ON KAI (ed. & RÖGL. (1963): Panonska fauna ostrakoda Donjeg Seli{ta jugozapadno od Gline.– Miscellana Micropalaeontologica. Ass. Section A: 6/2. F. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. SOKA^. Petrol.): The Pannonian Basin.– Bulletin Scientifique. (1993): Freshwater Miocene of Krbavsko Polje in Lika (Croatia). D. Am. Book of abstracts. vjesnik. AVANI]. vjesnik. Croat. MANDI]. HAQ..– Geol. 359–376. S.. V. Mem. M..U. 11. Carpathica. M.– Geol. JURI[I]-POL[AK et al. (2009): Lower Miocene ostracods from the Sadovi section (Mt. Slovenski geolo{ki kongres. It is characterised by a specific endemic development in location Crnika.– In: ROYDEN. (2006): Preservation. Proceedings of Shallow Tethys 3. sea level change and significance for the deep sea. SOKA^. Jugosl. (1990): Correlation of Ostracod Zones in the Paratethys and Tethys. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. Croatia). abundance and architectural variations of Ostracods in different Miocene paleoenvironments of Northern Croatia. 31–43. – Geol. (2009): Revised Mid Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System.. A.. JURI[I]-POL[AK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostracod freshwater fauna of Central Paratethys Sea and Lake Panon (SOKA^.– Geol. V. STEININGER. 3–39. 433–443. 45. A. V.– Bulletin Scientifique. 391–401.64 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

whereas Dentoglobigerina (9%) and Catasydrax (8%) are less abundant. Adriatic Sea Klju~ne rije~i: biostratigrafija. Vlasta Premec Fu~ek & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte d. Eocene/Oligocene boundary. E&P Research Laboratory Department. cca 80m after Figure 1. Significant changes in small size fractions (<125 mm) across the Eocene/Oligocene boundary have been observed. planktonske foraminifere. At the E/O boundary this species has the last peak in abundance. After the boundary this species fluctuates in abundance. Chiloguembelina cubensis (PALMER) (Fig. tapuriensis BLOW & BANNER and D. alabamensis CUSHMAN.02 mm2. and then abruptly decreases in abundance just before the boundary (cca 5 m). Very frequent are specimens of the genus Dentoglobigerina. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). H. Planktonic foraminiferal assemblage in the last Eocene zone E16 is highly diversified with 28 planktonic foraminiferal species indicating warm and stable climate. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). D. B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). Four species of Hantkenina are present: H. as well as species Cribrohantkenina inflata (HOWE). A – Pseudohastigerina micra (1290 m). specimens are small (average size of foraminifera test is 8504. Exploration & Production BD. The turnover of planktonic foraminiferal fauna was studied for a stratigraphic interval spanning the Hantkenina alabamensis Zone (E16) and Pseudohastigerina nagguewichiensis Zone (O1) (BERGGREN & PEARSON. but at the Eocene/Oligocene boundary size decrease to 9004. C – Chiloguembelina ototara (1280 m). 1-C) extremely increases in abundance (cca 15 m before boundary). Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). whereas D. 10 000 Zagreb. tripartita (KOCH) continued from E16. 1-D) occurs cca 30 m before the boundary with very few specimens and increase in abundance at the boundary.. Croatia Key words: biostratigraphy. Scanning electron microscope images of the planktonic foraminifera from Istra more – 3 well. galavisi (BERMUDEZ) and D. B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). planktonic foraminifera. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). globularis (BERMUDEZ) have their first appearance in O1. The most common species are Turborotalia cocoaensis (CUSHMAN) and Subbotina linaperta (FINLAY). H. This species also varies in size.4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 65 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Planktonic foraminiferal turnover across the Eocene/Oligocene boundary in the North Adriatic Sea Promjene u zajednici planktonskih foraminifera na granici eocen/oligocen u sjevernom Jadranu Morana Hernitz Ku~enjak. C – Chiloguembelina ototara (1280 m). Turborotalia ampliapertura (BOLLI) is very rare in late Eocene and became more frequent after the Eocene/Oligocene boundary. Field Engineering & Operation Sector. Jadransko more Hemipelagic paleogene sediments in the North Adriatic Sea contain very well-preserved planktonic foraminiferal assemblages. . abundant species decrease in number and some of them become extinct indicating climatic deterioration and instability of the water column. and H nanggulanensis HARTONO. A – Pseudohastigerina micra (1290 m). Slika 1. Chiloguembelina ototara (FINLAY) (Fig. At the end of this zone. Lovin~i}eva bb. 21 species of planktonic foraminifera have been observed. compressa PARR. Compared with E16.d.04 mm2). 2005). After that it becomes very rare and finally disappears at the base of the O2 Zone. At the beginning of their evolutionary appearance. in Zone O1.54 mm2. primitiva CUSHMAN & PONTON. Fotografije planktonskih foraminifera iz bu{otine Istra more – 3 snimljene skaniraju}im elektronskim mikroskopom. granica eocen/oligocen. Prior to boundary size of the test increased to 9728.

WADE & PEARSON. Palaeoecology. rhythms. I.N. ZACHOS et al.A. gemma (JENKINS). SLOAN. E. P. 2001.– Science. 1-A. Our data show significant changes of the planktonic foraminifera association. cubensis vary in size near the boundary. P. 1991. W. The Eocene/Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantheninids. 83. . DSDP Leg 77. but no longer reaches the previous size. S. 2008).66 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Tenuitella praegema (LI) and T. 686–693. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania. C. 1-A) decrease in size just at the E/O boundary. which culminated in the earliest Oligocene (SPEZZAFERRI & PREMOLI SILVA. and aberrations in global climate 65 Ma to present.S. M. It recovers after the boundary.– Paleogeography. J. B) are present also in the 125–160 mm sieve size fraction. Paleoclimatology. PAGANI. WADE. 244–255.. 35/4. specimens of genus Pseudohastigerina (Fig. ZACHOS. 68/3–4. Gulf of Mexico.. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. 279–298.. (1991): Oligocene planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoclimatic interpretation from Hole 538A. & PEARSON. In the small size fraction (<125 mm) a turnover in planktonic foraminiferal association is also very well visible. Pseudohastigerina micra (COLE) (Fig. ototara drops in size at the boundary and never reaches the former size. & PEARSON. during the Eocene. Furthermore.– Journal of Foraminiferal Research.– Marine micropaleontology. L. (2001): Trends. After the Eocene/Oligocene boundary pseudohastigerinids are found only in the <125 mm sieve size fraction. REFERENCES BERGGREN.N. whereas C. Both species Chiloguembelina ototara and C. 292. The first appearance of Cassigerinella chipolensis was also observed at the boundary associated with other microperforate taxa like Chiloguembelina ototara. indicating the global cooling. Streptochilus martini (PIJPERS). B. & PREMOLI SILVA. SPEZZAFERRI.. & BILLUPS. Turborotalia cerroazulensis group and the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalic. K. THOMAS. ototara also shows distinct size reduction at the Eocene/Oligocene boundary. 217–236. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 boundary.

since the species P. New data indicate that the oldest marine facies in the Kr{ko basin is of Upper Badenian age which means that the Kr{ko basin was not flooded before the transgression at the beginning of the TB 2. Pleobiogeography and events in the Central Paratethys during the Miocene. and not through some connection with the eastern Mediterranean. paleoecology. None of the other observed events is marked by global synchronicity. A comparison of ODP and DSDP reports from the Mediterranean... 136 p. & PILLER. The Upper Badenian age of the beds with P. 2000). M. Paratethys. Atlantic. 2004. 253. and the perfectly symmetrical parallel development of calcareous nannoplankton assemblages on both sides of the Slovenian Corridor it can be assumed. POPOV et al. The composition of Badenian nannoplankton assemblages in the Mura depression (Mura-Zala basin) closely resembles that of contemporary Mediterranean assemblages. gervaisi was proven with diatoms (HORVAT. 2004) and calcareous nannoplankton of the Mura depression (BARTOL. (2004): Middle Miocene siliceous algae of Slovenia: paleontology. . Upper Badenian. The results of two independent studies of the Miocene siliceous phytoplankton of the Kr{ko basin (HORVAT. Ljubljana. Oddelek za geologijo. gornji baden. Milo{ Bartol2 & Vasja Miku`1. A. RÖGL. REFERENCES BARTOL. 1000 Ljubljana. LO of Cyclicargolithus floridanus and the appearance of the first scattered specimens of Calcidiscus macintyrei) is exactly the same in the Lenart section (Central Paratethys) and several Mediterranean sites (FORNACIARI et al. 1998. the Pacific. that only the LO of Sphenolithus heteromorphus is a globally well correlated event. in fact. Slovenija Key words: paleogeography. 2004. 2006). Palaeoecology. and Indian Oceans reveals. Slovenian Corridor Klju~ne rije~i: paleogeografija. gervaisi did not colonise the southern part of the Central Paratethys. a seaway connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. M. gervaisi can only be found in the Mediterranean.4. As the species was not found in any older beds. P. stratigraphy.5 cycle (RI@NAR et al. W. Slovenija Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. LCO of Cyclicargolithus floridanus. paleobiogeography. the migration of the species to the Central Paratethys appears to have occurred in the Upper Badenian. STEININGER & WESSELY. The study of mollusc assemblages in the Kr{ko basin. (e. OTONI^AR & CIMERMAN.– Palaeogeography. (2009): Middle Miocene calcareous nannoplankton of NE Slovenia (western Central Paratethys). Slovenski koridor The Slovenian Corridor. 2002.– ZRC SAZU Publishing. 1000 Ljubljana. they are diachronous or missing in various regions. The migration path must have led across the Slovenian Corridor.. 2000).– ZRC SAZU Publishing. 255 p. The southernmost localities in the Central Paratethys are in northern Croatia and in the Kr{ko basin. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 67 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New facts about the Upper Badenian Paratethys paleogeography Novija saznanja o gornjebadenskoj paleogeografiji Paratetisa Aleksander Horvat1. with the Indopacific bioprovince and the Eastern Paratethys. HARZHAUSER & PILLER. Palaeoclimatology. Ljubljana. Novi trg 2.2 1 2 Univerza v Ljubljani. The succession of observed biostratigraphic events immediately above the NN5/NN6 boundary (LO of Sphenolithus heteromorphus.2. On the basis of the paleogeographic and stratigraphic distribution of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). 2009) were found to have some similar palaeogeographical implications and indicate that connection of the Central Paratethys and the Mediterranean remained active untill the end of the Badenian. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. HORVAT.. that the connection of the Central Paratethys with the Mediterranean existed also in the Upper Badenian. the Western Paratethys and at the northern margin of the Central Paratethys (MIKU@. particularly the biogeography of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). (2007): Benchmark data of a changing sea – Paleogeography. It is widely assumed that this seaway was closed by the end of the Middle Badenian at the NN5/NN6 boundary so that the Central Paratethys was already isolated from the Mediterranean in the Upper Badenian and communicated only to the southeast. FCO of Reticulofenestra pseudoumbilicus />7 mm/. Amsterdam. 2004). Privoz 11. srednji miocen.. Middle Miocene. Paratetis. 2007. was opened during a syn-rift phase of the Pannonian basin formation in the Karpatian.E. offers some additional proof of an active connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. 1996). 8–31.g. HARZHAUSER. This parallelism can be explained as a consequence of an active connection between the two realms during the lower part of NN6 or as a reflection of a universal global trend. HORVAT.

V. 531–536. Wien. 99A. biostratigrafija in depozicijski model srednjemiocenskih karbonatnih kamnin med Kr{ko vasjo in Obre`jem.– Ann. F. F. A.Y. 37–62. RÖGL. Naturhist. 71.. & WESSELY. 10 Maps. Geol.): Book of Abstracts. 250. VERBI^. PETRI^. 42. Frankfurt. RÖGL.– Mitt.– Micropaleontology. Ljubljana. T. DI STEFANO. M. (2000): Pereiraea gervaisi (Vézian) from Miocene beds south of [entjernej in Lower Carniola. E. ER@EN. & GANTAR. Ges.. & KOVAC.-Inst. S. 1–46.. Österr. A.. & HORVAT. Mus.68 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. B. 279–310. (2004): Lithological-Paleogeo- graphic maps of Paratethys. STEININGER. I. SCHERBA. 92. RIO.F. ROZANOV. U. 2nd Slovenian Geological Congress. 42/1. B.. 95–116. RI@NAR..– Geologija. 45/2.. POPOV. MILETI].G.F. . MIKU@. & CIMERMAN. Forsch. I. F. F. New York.– Cour. (1998): Palaeogeographic considerations for Mediterranean and Paratethys Seaways (Oligocene to Miocene). Idrija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 FORNACIARI.– Geologija. 123–140. (2006): Facialna analiza. D. Ljubljana. (1996): Middle Miocene calcareous nannofossil biostratigraphy in the Mediterranean region. F. paleogeography and paleobiogeography to the circum-Mediterranean region and the Oligocene to Neogene basin evolution in Austria. (2002): Middle Miocene sediments on the northern part of Gorjanci between ^ate` and Kostanjevica (SE Slovenia). Wien.– In: RE@UN. Senckenberg..V. (eds.. I. (2000): From the Tethyan Ocean to the Paratethys Sea: Oligocene to Neogene stratigraphy. STEININGER. A. M. G. D. A. & NEGRI. OTONI^AR.

E&P Research Laboratory Department. Sedimentation took place in peritidal (shallow subtidal – supratidal) environment. Sediments are composed of dolomicrite. trijas. corals and relicts of foraminifera have been found. crystalline dolomite. Permian. The Amanus Shale Formation of the Lower Triassic (2330–2214 m) made of hematitic shale. EK logs and lithology the Lower Cretaceous age has been defined. Fossils have not been found. Only a few fragments of echinoderms. dolomicrite (argillaceous. has been noticed. Carboniferous.d. thin mollusc shells. mollusc shells. gastropods. Lithological characteristics suggest supratidal with sabkha environment. salt and shale pursues. Due to a correlation with previous investigated wells. Branko Sokolovi}1. The Palaeozoic sediments composed of mudstone/claystone in places hematitic. undeterminable benthic foraminifera and relicts of microfossils have been found. Index microfossils have not been found in this unit. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous (1180– 1140 m) composed of quartzarenite in places conglomeratic. The Carboniferous age is presumed according to correlation with previous investigated wells. perm. EK logs. Vladimir Veseli1. Only benthic foraminifera Nodosaria sp. As a result of correlation with previous investigated wells. Sediments are micrite (M). fragments of echinoderms. Throughout the entire interval ostracods. Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 69 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Khnifes-1 (Sirija) Zlata Ivani~ek1. shale and chert. The Scythian age is presumed according to correlation with previously investigated wells.. biomicrite (W). brachiopods. hematitic and dolomitic. ostracods. Lithostratigraphic Formations in Syria Klju~ne rije~i: kreda. and lithology the whole interval is affiliated to Upper Albian – . On the basis of correlation with previously investigated wells. quartzarenite (silica. biomicrite (W) in places dolomitic and/or argillaceous.4. slightly fossiliferous. less gypsum. Field Engineering & Operations Sector. The Middle – Upper Triassic age is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. The Hayane Formation of the Lower Cretaceous – Upper Cretaceous (1140–1030 m) carries on the Mesozoic series. follows. Lithology and absence of fossils suggest predominantly continental (fluvio-deltaic) environment. litistratigrafske formacije u Siriji The vertical exploration well Khnifes-1 is located in the Hayan block in Syria. Very scarcely thin mollusc shells were observed together with some other fossils fragments. The Middle – Upper Triassic age is presumed according to correlation with previously investigated wells. The Carnian age is supposed due to the lithological characteristics as well as correlation with similar deposits. The Kurrachine Anhydrite Formation of the Triassic (1590–1230 m) consists of argillaceous dolomicrite with early diagenetic anhydrite and gypsum. Gabrijela Pecimotika1. and lithology. anhydrite and dolomite cement) and rare siltstone and dolomicrite of the Markada Formation (3022–2790 m) has been distinguished at the bottom of the well. Deposits are formed in transitional (deltaic) and occasionally shallow marine environment. Croatia 2 Croatian Geological Survey. Fossils have not been found. EK logs. Exploration & Production BD. Next is the Kurrachine Dolomite Formation of Triassic (2214–1590 m) composed of micrite (M). Microfossil association is very poor or almost absent. In this unit the microfossils have not been found. Damir Stankovi}1. Kre{imir Krizmani}1 & Georg Koch2 1 INA – Industrija nafte d. Permian age is supposed as well as transitional to continental depositional environment. Lovin~i}eva bb. 10 000 Zagreb. The succession of sediments in Khnifes-1 continues with the Amanus Sand Formation of the Palaeozic (2790– 2330 m) consists of quartzarenite and hematitic mudstone/ claystone. argillaceous dolomicrite with anhydrite. Triassic. karbon. In this interval there are no fossil remains. Croatia Key words: Cretaceous. dolomicrite and dolopelmicrite in places recrystallized. Sedimentation probably took place in transitional environment. calcitic and silty-sandy) with primary anhydrite/gypsum and shale. Sachsova 2. The Butmah Formation of the Upper Triassic (1230– 1180 m) is next. Lithology and microfossil content indicate peritidal – supratidal with sporadic sabkha environment. and drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. dolomite (crystalline and dolomicrite) and shale proceeded. In this unit the microfossils have not been found. and sporadically late diagenetic dolomite.

. The microfossils. rarely argillaceous and sporadically brecciated is next. Muricohedbergella sp. dolopelomicrite in places recrystallized and impregnated with organic matter). and in lesser amount of early diagenetic dolomite (dolomicrite... Heterohelix sp. In the whole interval. Lenticulina rotulata (LAMARCK). Lithology and microfossil content indicate deposition in outer shelf to deep marine environment.. Bolivina sp. follows. Lithology and microfossil association suggest outer shelf to deep marine depositional environment. Gaudryna sp. Heterohelix sp. Pseudoguembelina costulata (CUSHMAN). in the association of the whole interval. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Middle Cenomanian. dolomitized micrite (M). carbonate microbreccia.. rare gypsum. fragments of molluscs. Gavelinella sp. benthic undeterminable foraminifera. and Marsonella sp. chert and shale. undeterminable bentic foraminifera. echinoderms as well as undeterminable benthic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. and chert.. Next is the Judea Formation of the Upper Cretaceous (1030–740 m). consists of biomicrite (W) interbedded with phosporites. This formation is brought into abnormal contact with the preceding Shiranish formation by tectonics (fault). mollusc shells and fragments of echinoderms are present too. Globotruncana bulloides (VOGLER). Deposits are predominantly composed of late diagenetic dolomite (finely – medium crystalline). The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (530–390 m) made of biomicrite (W). ostracods. Sediments are composed of dolomite (predominatelly late diagenetic.. there is the Judea Formation (390–10 m) of the Upper Cretaceous again. Only a few fragments of echinoderms. Rugoglobigerina sp.. Bulimina sp. in some places with anhydrite. Bulimina sp.. Globotruncana aegyptica var. and lithology the age of whole interval has been estimated as Upper Cenomanian – Turonian.. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. Globotruncana sp. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal with sporadic sabkha environment. sporadically slightly fossiliferous. EK logs. and Bolivina sp... Macroglobigerinelloides sp. Ma- croglobigerinelloides subcarinatus (BROENNIMANN). Globotruncana sp. mollusk shells and relicts of microfossils have been found. gagnebini (NAKKADY). Gyroidinoides sp. Also. which define the Late Campanian to Maastrichtian age. Contusotruncana sp. Subsequently. planktonic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. The following foraminifera taxa have been defined the Late Santonian – Early Campanian stratigraphic position of the deposits: Muricohedbergella sp. On the basis of correlation with previously investigated wells.70 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The Upper Cenomanian – Turonian age of this interval is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. . and some dolomicrite. are presented by the following planktonic and benthic foraminifera: Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). Gansserina gansseri (BOLLI).. dolopelmicrite – recrystallized and fossiliferous). Fossils are very rare. Throughout the entire interval fragments of thin mollusc shells. Microfossil association is very poor or almost absent. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (740– 530 m). Sediments were most probably deposited in restricted shallow marine environment.

Sjeverne Amerike i Azije. Anisian. Hrvatska Bite marks on the Anisian ammonoid shells of Po{tak Mt. pravilni i neuobi~ajeni o`iljci – tragovi ugriza. / Figure 2. Unato~ kondenziranoj sedimentaciji i problemima vezanim uz superpozicijske odnose. Stoga je za faunu pelsonijskog potkata u europskoj stratigrafiji prihva}en naziv “Balatonites-zona” (VOROS. Prou~avanjem ovih fosila na kojima je vidljiva patolo{ka {teta. reptile bite marks. u literaturi poznatom i kao “bosanski muchelkalk” (HAUER. pustericum MOJSISOVICS. 2003). / Figure 1. {koljka{ima. Middle Triassic. srednji trijas. Orlovica i Gologlav (Lika i Dalmacija) prikupljena je brojna i raznovrsna cefalopodna fauna. 1911 Slika 2. dok se na drugima (A. Tijekom obrade i klasifikacije prikupljene faune na lju{turama nekoliko uzoraka uo~eni su. a poznat je iz Europe. Na njima se jasno vidi da su organizmi pretrpjeli odre|eni stupanj o{te}enja lju{ture. cf. 10 000 Zagreb. Amoniti prona|eni u kokinama unutar teepee {upljina javljaju se zajedno sa nautiloidima.4. 1992). ugrizi gmazova. Acrochordicras ippeni ARTHABER.. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. Balatonites. 1882) mo`e zaklju~iti da je ugriz predatora bio smrtonosan. 2004). a mogu ukazivati i na koji su ih na~in napadali. pustericum MOJSISOVICS. 1887). Balatonites je dijagnosti~ki najvrjedniji rod za ovo vremensko razdoblje i pojavljuje se kao bitan marker niskih paleogeografskih {irina (TOZER. Hrvatska Key words: ammonoids. Po{tak Mt. aulakoceratidima. 1882 i Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. ortoceratidima. te podre|eno benti~kim foraminiferama. algama dazikladacejama. 1882 . Bulogites i Proteusites upu}uje na pripadnost faune u anizi~ki “pelsonijski” potkat (BUCHER. Na osnovi determiniranih rodova i vrsta amonita mo`emo ustvrditi da se radi o hanbulo{kom facijesu. 1911). Croatia Tijekom terenskih istra`ivanja kustosa geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u posljednjih nekoliko godina na lokalitetima Po{tak. Croatia Dra`en Japund`i}. brahiopodima i bodljika{ima. po prvi puta kod nas. Hrvatska Klju~ne rije~i: amoniti. prisustvo rodova Acrochordiceras. Acrochordicras cf. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 71 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tragovi ugriza na lju{turama anizi~kih amonita Po{taka. U nekim slu~ajevima ta o{te}enja nisu bila kobna po amonita. kao i nedostatku novijih podataka o stratigrafskom rasprostranjenju amonita. Po{tak. Demetrova 1.. 1981). dolazimo tako|er do zna~ajnih informacija Slika 1. anizik. pa lju{tura pokazuje istovremeni rast (Acrochordicras ippeni ARTHABER. Tragovi zubi na lju{turama mogu}i su klju~ determinacije vrsta grabe`ljivaca koji su se hranili amonitima (TICHY & URBANEK.

1–8. 135/2. Math.– Denkschriften der Kais. 1833 i Omphalosaurus MERRIAM. Slika 4. & SENIOR. Procladiscites brancoi MOJSISOVICS.72 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1966): Vertebrate Paleontology. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland.. mode of life and geological usefulness of a major fossil group.– Jahrb. Radi se o vrlo zanimljivim i dosad neistra`ivanim nalazima koji sadr`e niz informacija o `ivotu i peleoekolo{km prilikama u srednjotrijaskom prostoru zapadnog Tethys-a {to nam pru`a nove mogu}nosti za daljnja istra`ivanja. Vol. Wien. 1.– Geo. System.– Geologica Hungarica series Palaeontologica. (Fotografije/Photo: Nives BOR^I]). Middle Triassic) from northwestern Nevada (USA).. Fasciclus. smje{teni na anteriornom dijelu premaksile. London.– In: HOUSE. Wien. (1981): Triassic Ammonoidea: Classification.T... 55. Tooth of the reptile Placodus sp. LITERATURA BUCHER. 18. Oni su lovili svoj tvrdolju{turast plijen bezkralje`njaka iz mekog morskog taloga svojim isturenim prednjim zubima. a specijaliziranog (~eljust i zubi) za lov na tvrdolju{turaste organizme: {koljka{e. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 3. rakove i glavono{ce.R. G. Poznata su samo dva anizi~ka gmaza specijalizirana za drobljenje lju{tura amonita: Placodus AGAZZIS. 3rd ed. & URBANEK.– Univ. tako i na postoje}im zbirkama amonita u Muzeju. E. . ostavljali su duboke o`iljke na lju{turama amonita. Budapest. Figure 4. Alp. Sjeka~ima-dlijetu nalik prednji zubi.. evolution and relationship with Permian and Jurassic Forms. Geol. a kada se plijen jednom na{ao u ustima zdrobili bi ga stra`njim i nep~anim zubima. Chicago Press. ramenono{ce. Kl.R. Spec. 1966). 71–121. (2004): Biss-Spuren eines Sauriers an Pinacoceras parma MOJSISOVICS. Chicago. 87–90. Detaljnom analizom o`iljaka. njihovi zubi bili su tuma~eni kao riblji (ROMER. uzev{i u obzir sve parametre kao i dosad opisane nalaze iz istovremenih talo`ina. (1887): Die Cephalopoden des Bosnischen Muschelkalkes von Han Bulog bei Sarajevo. VÖRÖS. VII + 468 p. 425–465. 65–100. Nalaz nep~anog zuba u fragmentu nastanjene klijetke roda Monophyllites po svojim morfometrijskim karakteristikama upu}uje na anizi~koga gmaza Placodus sp. 54.. A.R. Akademie der Wissenschaften. Prije nego li je bila poznata anatomija Placodus-a. A. Assoc. TICHY. 1882 o paleookoli{u te o polo`aju amonita u morskom hranidbenom lancu. kako na terenu. M. J. H. / Figure 3. TOZER.. 50 p. HAUER.-Naturw. E. 8 tbl. (ed. pretpostavili smo da se radi o otiscima ugriza gmazova specijaliziranih za durofagnu prehranu. F. Bundesanst. Innsbruck.): The Ammonoidea: The evolution classification.S. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian.. ein Ammonit der Halleiner Obertrias. Zub gmaza Placodus sp. 1906. tbl. ROMER.

unit is composed of thick-bedded limestone. The upper boundary of the unit is gradual and defined where thin bedded bioclastic-peloidal-foraminiferal wackestone/packstone prevails over thick bedded rudist dominated framestone and rudstone.. Dimi~eva 14. loferite). In the lowermost part of the unit calcispheres and pelagic foraminifers occur. With regard to lithofacies characteristics and their stratigraphic position. In the uppermost part of the unit up to 30 cm large shells of caprinids and chondrodontids have been found.g. even more sensitive to conditions that control carbonate production. W Slovenia Klju~ne rije~i: gornja kreda. lithofacies. litofacijes. Depositional settings of the inner areas of the northern sector of the AdCP indicate significant differentiation in topography culminated in development of deep closed lagoons and/or intraplatform basins throughout the Cretaceous as a consequence of regional tectonics and in minor extent eustasy. 1000 Ljubljana. eight informal lithostratigrafic units were defined.jez@geo-zs. zapadna Slovenia Introduction Late Cretaceous sedimentary evolution of the inner parts of the northern sector of the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) is relatively well known. Adriatic Carbonate Platform (AdCP). Rudist bioclastic rudstone and grainstone/rudstone lithofacies prevail over bioclastic packstone which occur in the lower part of the unit. Slovenia (jernej. zapadna Slovenija) Jernej Je`1 & Bojan Otoni~ar2 1 Geological Survey of Slovenia. The upper boundary of the unit is sharp and marked by sudden lithologic change from mud dominated lithofacies to bioclastic packstone with pelagic fauna. 90 m thick.si) 2 Karst Research Institute ZRC SAZU. as the main sites of carbonate production. also the successions of the marginal parts of the platform which are normally. unit is composed of mudstone and mudstone/wackestone lithofacies characterized by fenestrae (i. Hru{ica plateau. while algal-peloidal-intraclastic-bioclastic-foraminiferal wackestone/packstone and packstone/ grainstone is less common. Conicorbitolina conica) have been locally noticed indicating Lower to Middle Cenomanian age of the unit. (3) Third.e. in the central part of the Hru{ica plateau. lithostratigraphic units. close to the regional road Logatec – Ajdov{~ina. W Slovenia) Gornjokredni karbonatni slijed sjevernog ruba Jadranske karbonatne platforme (Hru{ica. fenestral fabrics. 200 m thick. Jadranska karbonatna platforma. sinsedimentna tektonika. (2) Next. In the lowermost 32 m of the unit. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 73 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Late Cretaceous carbonate succession of the Northern margin of the Adriatic Carbonate Platform (Hru{ica plateau.4. Benthic foraminifers Broeckina (Pastrikella) balcanica and Vidalina radoicicae suggest the Upper Cenomanian age of the unit. occurrences of supratidal breccia and meteoric cements indicate depositional processes in peritidal environments from restricted lagoon to tidal/supratidal zone of tidal flats. the investigated area belongs to the Hru{ica nappe. Locally dolomite and dolomitized limestone prevail over limestone. litostratigrafske jedinice. The upper boundary of the unit is gradual and defined where progressively thicker and com- . synsedimentary tectonics. Hru{ica. Therefore. while the evolution of its marginal parts and transition towards the deeper marine Slovenian basin have not been studied in detail. intraclastic-ooid grainstone occurs sporadically. Slovenia (otonicar@zrc-sazu. Tectonically. Grain supported lithofacies were deposited during periodical storms. thin bedded ostracod-peloid-miliolidal mudstone and mudstone/wackestone prevail.. Lithostratigraphic units of the Nadrt section (1) Among different lithofacies of this 350 m thick unit.si) Key words: Late Cretaceous. Coarse-grained grainsupported lithofacies indicate deposition in high-energy environments as a result of storm and wave reworking and redistribution of shallow marine rudist shoals. the most extended thrust unit of the northwestern External Dinarides. Titov trg 2. should yield the information about these events. Approximately 1200 m thick Albian to Campanian carbonate succession was studied in the “Nadrt” geological profile. while bioclastic-ostracod-foraminiferal packstone and graistone rarely occur within thicker beds. while in the middle part of the unit orbitolinid foraminifers (e. Mud dominated texture. 6230 Postojna. Mud-supported textures of the unit with oligotypic fauna indicate deposition in restricted closed lagoon with episodic higher energy events when grain-supported lithofacies were deposited.

Discussion and conclusions In general. rudists. ostracods and peloids. benthic foraminifers and algae are the most common. The upper boundary of the unit is gradual and defined where foraminiferal-bioclastic packstone with sparse calcispheres prevails over mud-supported lithofacies. while grainstone/rudstone type occurs only locally. Distinct unconformity denoted by bauxite deposits represents the upper boundary of the unit. (6) Next. Upper part of the unit and the eighth unit indicate deposition in the subtidal open marine setting suggesting mainly the mid ramp depositional environments with slow but continuous relative sea-level rise. Thus. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 monly coarser-grained lithofacies pass over to micritic limestone with bioclasts and sporadic calcispheres. the lithofacies of the sixth unit which indicate characteristics of inner ramp environments were deposited during transgressive system tract (TST). Scandonea samnitica.74 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. echinoderm fragments. Diversity of fauna within prevailing micritic limestone lithofacies suggests deposition in open relatively oligotrophic lagoon. while the Lower Cenomanian deepening of depositional environment was most probable tectonically induced. Although substantial stratigraphic gap between the fifth and sixth unit couldn’t be formed without tectonic uplift of the marginal parts of the AdCP the subaerial exposure was initially most probably triggered and/or amplified by Late Turonian eustatic sealevel fall. 350 m thick. rudist bioclasts. Erosional unconformity overlain by by flysch deposits represents the upper boundary of the unit. lithostratigraphic unit. . approximately 30 m thick. Pseudocyclamina sphaeroidea. foraminifers and calcispheres prevail over red algae and hydrozoans which occur sporadically. 25 m thick. third and fifth units indicate characteristics of the inner ramp lagoonal and peritidal depositional setting and were mainly deposited under highstand system tract (HST). Mud-supported textures. Transition to the next unit is gradual and defined where characteristic echinoderm and mollusk bioclasts and calcispheres disappear. Transgressive character of the fourth and sixth unit could be correlated with the eustatic sea-level rise at the Cenomanian/Turonian and Santonian/Campanian boundary. The upper boundary of the unit is gradual and defined where the amount of calcispheres diminishes simultaneously with the increasing amount of foraminifers and algae. unit. Sporadic fenestrae in the upper part of the unit suggest intertidal conditions. Calcispheres and lack of characteristic sedimentary structures suggest a deposition in subtidal depositional setting within a relatively open marine environment. algae. Limestone lithofacies of this unit were deposited in subtidal oligotrophic open marine environment. rarely packstone textural types with benthic foraminifers. Fenestral fabrics and other geopetally filled voids indicate periodic intertidal conditions. With regard to foraminiferal assemblage. while those of the second and forth units indicate deposition in the mid ramp setting predominantly under transgressive system tract (TST). The lithofacies of the first. Among skeletal grains. including Murgella lata. calcispheres and bryozoans were recognized only locally. the unit is Santonian in age. rudists. (4) Approximately 20 m thick fourth unit is composed of thick-bedded limestone predominantly composed of mudstone/wackestone and wackestone/packstone lithofacies with echinoderm and mollusk shell fragments and calcispheres. Among skeletal grains. while packstone and packstone/grainstone occur only locally. Packstone textural type is the most common. (5) Algal-bioclastic-foraminiferal-peloidal mudstone and mudstone/wackestone are the prevailing lithofacies of the fifth. while echinoderm fragments. Lithofacies characteristics mainly indicate deposition in subtidal oligotrophic open marine environments. More than 400 m thick accumulations of predominately bioclastic grain-supported mid ramp lithofacies of the unit seven and eight could be correlated with second order Santonian/Campanian sea-level rise and tectonically induced subsidence of the marginal parts of the platform during the foreland basin development. Moncharmontia apenninica. the lack of reef building organisms and distribution of the lithofacies in the study carbonate succession indicate ramp-type carbonate depositional system. The study of lithostratigraphic units suggests alternation of inner and mid ramp depositional environments induced by relative sea-level changes. The occurrence of foraminifera Keramosphaerina tergestina and Calvesiconus lecalvezae suggest the Campanian age of the unit. Continuous deepening of the accommodation space and progressively more open mid ramp depositional setting culminated in seventh lithostratigraphic unit. (7) Bedded and locally massive limestone compose 100 m thick seventh unit. burrows and local abundance of ostracods indicate depositional environment of relatively protected lagoon with more opened episodes when packstone/grainstone was deposited. Deposition of the fifth unit was interrupted by forced regression denoted by paleokarstic features and bauxite deposits. (8) Various lithofacies (wackestone to rudstone and boundstone textural types) compose the youngest. unit consists of mudstone/wackestone.

4.. Dalmatia. 1902. 1895. The Croatian Natural History Museum in Zagreb houses specimens of pycnodontiform fish from localities in Dalmatia. 1854 assessed on the basis of isolated dentitions only (SCHULTZ & PAUNOVI]. Universidad Autónoma de Madrid. Rijeka. one from Dalmatia and the other from northern Croatia are housed in the Institute for Quaternary Paleontology and Geology of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb (SCHULTZ & PAUNOVI]. The Natural History Museum in Split houses a well preserved specimen of another pycnodontiform fish which has been found on the island of [olta. Spain Key words: Pycnodonts. Croatia Dept. Only one site in northern Croatia (Sedlarica. Among the fishes from those localities we have reviewed the material previously assessed as the Pycnodontiformes. (1895): De piscibus fossilibus Comeni. Lesinae et M. [olta. namely two isolated dentitions of Coelodus cf. The only known specimen of a pycnodontiform fish from Istria comes from Valtura. I. znan. 1–67. REFERENCES GORJANOVI]-KRAMBERGER. (1902): Paläoichthyologische Beiträge. two specimens of Coelodus saturnus HECKEL. The new finding. not only for phylogenetic systematics. and is the first complete pycnodontiform fish specimen that has been found in Croatia. 2003). sl. so that Early (and even some Late) Cretaceous ichthyofaunas are essentially formed by relict forms from the Jurassic. Sagor et Trifail. D. together with revision of the previously known Croatian material. RADOV^I]. Some fragmentary material... GORJANOVI]-KRAMBERGER. Omi{. 51 000. a splendid specimen of pycnodontiform fish. 1997). Über einen obermiozänen Lates aus Dolje bei Agram in Kroatien. 1854 (SCHULTZ & PAUNOVI]. kreda. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 75 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book A revision of the Cretaceous ichthyofauna from Croatia. near Pula. Über einige Fische des ungarischen Tertiärs. III. D.. saturnus HECKEL. Biología. Primo{ten. Cantoblanco. 16. During the Jurassic and the Cretaceous. 1854 (GORJANOVI]KRAMBERGER. near Barban. It is an isolated dentition assessed as Coelodus saturnus HECKEL. Dalmacija. Libanonis et appendix de piscibus oligocaenicis ad Tüffer. which might be related to a new fish specimen reported here. SCHULTZ & PAUNOVI]. RUKAVINA. and Kor~ula. RUKAVINA. Vrlika. [ibenik. the Tethys sea constitutes a relatively steady environment for fish. as part of a project to study the Cretaceous pycnodonts from Croatia. 12 tab. Mrzleci. and one on the territory of Istria (Valtura. Lorenzov prolaz 1. Pag. 1895. umjetn. and compare it with the closely related specimens of the same age. s osobitim obzirom na piknodonte Koraljka Klepa~1 & Francisco José Poyato-Ariza2 1 2 Natural History Museum – Rijeka. Trogir. and Mali Lo{inj (GORJANOVI]-KRAMBERGER. but also for comparison of the local ichthyofaunas in the Tethys Sea and the surrounding areas during the Cretaceous. and is housed in the Natural History Museum in Vienna. 1854. and near the towns of Split. 1995) comes from the recently discovered locality of Rojni}i. 2003). 1997. Zagreb. 1997) and a specimen referred to as the holotype of Coelodus suillus HECKEL. Istria. and will provide relevant information for study and comparison of the Tethys fish fauna in the Croatian area during the Creataceous period. on Bilogora). 1. The new pycnodont is a confirmation of this. with special reference to pycnodonts Revizija kredne ihtiofaune Hrvatske. akad. 28049-Madrid. II. near Pula) have provided Cretaceous ichtyofauna outside Dalmatia (SCHULTZ & PAUNOVI]. These are: a nearly complete specimen originally reported as Coelodus saturnus HECKEL. Istra. in Istria. will certainly provide most valuable information. Cretaceous. The new finding. . 1975).– Djela Jugosl. It is housed in the Natural History Museum in Rijeka. questioned by POYATO-ARIZA & WENZ (2002) is being revised by the authors. 1997) to date. It is a holotype of the nominal species “Coelodus” gasperinii GORJANOVI]-KRAMBERGER. Croatia Klju~ne rije~i: Piknodonti. The objective of our present work is to describe this new fossil remain. 1997). Hrvatska There are 19 localities with fish remains from Cretaceous platy limestones in Croatia. 1854 (GORJANOVI]-KRAMBERGER. The validity of Coelodus suillus. 1895. consisting of part and counterpart found in bedded peloid packstones dated as Upper Cretaceous (VELI] et al. Bra~. Most sites with Cretaceous ichthyofauna are located in Dalmatia – on the islands of Hvar.

SCHULTZ. & WENZ. Cl. 433–464. 12. 139–248. IV. Ung. Pycnodontidae) im Turonien (Oberkreide) von Gams bei Hieflau..-naturw. Congr. (1995): A Review of the Geology of Istria. O.– Geodiversitas. I.76 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. D. VELI]. Croat. 73–141. Geol. J.– Mitt. S. (2003): Catalogue of Fossil Vertebrates in the Croatian Natural History Museum. J.. Wiss.. jugosl. Cl. Akad. Wien. Budapest. (1975): Some new Upper Cretaceous Teleosts from Yugoslavia with special reference to localities. 14. Excursion. Wiss. RADOV^I]. F. (1854): Über den Bau and die Eintheilung der Pycnodonten nebst kurzer Beschreibung einiger neuen Arten derselben. Zagreb. Wien. 192 p. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Über einen miocänen Sparsiden aus Steiermark. 11.– Sitz. (1856): Beiträge zur Kenntniss der fossilen Fische Oesterreichs. geology and palaeoenvironment. & PAUNOVI]. 24/1. 17.. Über zwei obercretazische Fische der Insel Bra~ und [olta in Dalmatien. Guide-Book: 21–30. Wien. 187– 274. 1–55. J. (2002): A new insight into pycnodontiform fishes. Paris. HECKEL. Mathem. und aus der Oberkreide von Kroatien und Italien. Akad..– I. M.. Zagreb. HECKEL. Jahrb. Zagreb. RUKAVINA.– Palaeont. Anst. et al.– Denkschr. geol. J.-Ber. Osterreich. Steiermark.– Annalen des Naturhistorisches Museum in Wien 98A. .– Croatian Natural History Museum. 1–21. (1997): Der Nachweis von Coelodus (Osteichthyes. POYATO-ARIZA. Zagreb..-naturwiss.. Math.

37–38. S. & ZAKHAROV. In the paleogeographic sense Late Paleozoic and Early Triassic beds of the studied area were formed on extensive Slovenian Carbonate Platform which became established in the Late Permian. Amsterdam. WANG.kolar@geo-zs.si) 2 University of Zagreb. TONG. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 77 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Definition of the Permian – Triassic boundary in Western Slovenia Definicija granice perm-trijas u zapadnoj Sloveniji Tea Kolar-Jurkov{ek1. S. Bogdan Jurkov{ek1 & Dunja Aljinovi}2 1 Geological Survey of Slovenia. Ljubljana. Isarcicella and Sweetohindeodus in the uppermost Permian and lowermost Triassic. B. KOZUR. zapadna Slovenija The stratigraphy of the Permian-Triassic Boundary (PTB) beds has been intensively studied in many parts of the world for many years after the establishment of the Permian-Triassic Working Group (PTWG) in 1981. 37/2–3 (1998). The first appearance datum (FAD) of the species Hindeodus parvus (KOZUR & PJATAKOVA) of the Meishan section in South China marks the base of the Triassic System. K. Geology and Petroleum Engineering. parvus in the Transitional beds (sample L1) markes the base of the systemic boundary. Pierottijeva 6. 24. (1996): The importance of Hindeodus parvus (Conodonta) for the definition of the Permian-Triassic boundary and evaluation of the proposed sections for a global stratotype section and point (GSSP) for the base of the Triassic. these are in ascending order. Croat. Soc. China.. YIN. Ljubljana. 1999). postparvus and anceps Zones. isarcica.– Geologija 50/1. the Luka~ section enables correlation with the sequences in Southern Alps and in other areas of the world.– Episodes. C. H. YANG. On the basis of conodonts.hr) Key words: Permian-Triassic boundary. ZHANG. Modena.Y. (Triassic conodonts of the Slovenian Basin). The FAD (first appearance datum) of H. RAMOV[. biostratigraphic dating. B. Y. 72–81. In the studied Late Permian-Early Triassic section Luka~ six conodont zones have been recognized. The approved proposal clearly separates the event stratigraphic. lobata. 487–495. T. 252/1. 173–213. Z. KOLAR-JURKOV[EK. J. Late Permian carbonates that are known also as “@a`ar Fm” in Slovenia that represent equivalent of Bellerophon Fm.aljinovic@rgn.. 49/1. 102–114. (1999): Conodont Mass Extinction and Recovery from Permian-Triassic Boundary Beds in the Meishan Sections. (1996): The Conodonts Hindeodus. Dimi~eva 14.– Geologija..jurkovsek@geo. A. & WU. and Griesbachian (lowermost Triassic) parvus. .and biostratigraphic boundaries and is of key importance not only for defining the GSSP of the basal Triassic boundary but also for study of the P/T mass extinction and recovery (WANG.. (2007): First record of Hindeodus-Isarcicella population in Lower Triassic of Slovenia.D. 1996. C. & JURKOV[EK.. WANG. 1996). konodontna zonacija. & JURKOV[EK. biostratigrafsko datiranje. Hindeodus parvus is the first globally distributed species that appears just above the minimum faunal diversity indicated by the minimum in d13C (KOZUR..– Palaeogeogr. H. the latest Changhsingian (uppermost Permian) praeparvus Zone.si. H. Above the Transitional beds that include P/T boundary is developed the Streaky limestone (KOLAR-JURKOV[EK & JURKOV[EK.. Studies of the PTB interval were carried out in the @iri area in the north-west part of the External Dinarides. 2007) and then follow oolithic-clastic Early Triassic succesion of beds. Zhejiang. Palaeoclimatol. (2001): The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the Permian–Triassic Boundary.– Geol. and remained stable until Late Anisian times (BUSER et al. conodont zonation. Slovenia (tea.zs.. 10 000 Zagreb (dunja. Stratigraphically most important species across the PTB belong to the conodonts of the Hindeodus-Isarcicella group.Y. 2008). REFERENCES BUSER. The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the PTB have been ratified by IUGS in 2001 (YIN et al. KOZUR. 1 000 Ljubljana. 19–28...4. Western Slovenia Klju~ne rije~i: granica perm-trijas.– Boll.. Ital. Palaeoecol. KOZUR et al. (2007): Triasni konodonti Slovenskega bazena.. 81–115. 2001). KOLAR-JURKOV[EK. Faculty of Mining. bogdan. Paleont. T.

a ne gornjem aptu (HUCK et al. uzorci za odre|ivanje d13C naj~e{}e se uzimaju iz mikritnih litotipova vapnenca (bulk sediment). re-kalibrirani su pomo}u SIS-a (STEUBER et al. tijekom kojeg je Dalmatinski dio Jadranske platforme emergiran prije oko 76 mil. 87Sr/86Sr. a njihova istodobnost s OAE 2 potvr|ena je kemostratigrafskom korelacijom (KORBAR et al. koja obuhva}aju i naslage alba (CVETKO TE[OVI] et al. Taj interval naslaga je s kemostratigrafskog aspekta u Hrvatskoj po prvi puta istra`en na Dugom otoku i Hvaru (DAVEY & JENKYNS. a referentne krivulje definirane su za donju (MENEGATTI et al. Naslage iste starosti izdanjuju i na zapadnim obalama otoka Bra~a. 1994. Pritom se naj~e{}e koriste izotopi ugljika (d13C. Naslage najgornjeg cenomana i baznog turona istra`ivanog podru~ja talo`ene su tijekom globalnog OAE 2 (SCHLANGER et al. 2010).. Jadransko-dinaridska karbonatna platforma Key words: chemostratigraphy. 2007). ali i {ire. Budu}i da se stratigrafija ugljikovih izotopa (CIS) temelji na analizi nekog sedimentog slijeda. s kronostratigrafski bolje definiranim biozonama pelagi~kih organizama. koje nalazimo unutar plitkovodnih naslaga karbonatnih platformi. 2009).. MCARTHUR. Osim globalne. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kemostratigrafija krednih karbonata jadranskog podru~ja Hrvatske – pregled dosada{njih istra`ivanja Chemostratigraphy of Cretaceous carbonates in the Adriatic region of Croatia – a review Tvrtko Korbar Hrvatski geolo{ki institut. U {irem smislu. g.. Relativno mali hijatus koji odvaja formacije Pu~i{}a i . Nadalje. Na temelju udjela elementarnog Sr... jedan slijed padinskih karbonata i jedan lokalitet koji je pripisan alohtonom dijelu Dinaridskog segmenta. 2009). 2010) pridonijelo je boljem definiranju kampanskog doga|aja. 2006).. 2006). 87Sr/86Sr... Adriatic-Dinaridic carbonate platform Primjenom kemostratigrafije tijekom protekla dva desetlje}a omogu}ena je bolja korelacija biozona benti~kih organizama. 2009). rasponi provodnih foraminifera i rudista koje nalazimo unutar naslaga konijaka do mastrihta na otoku Bra~u. ~ime je omogu}ena bolja interpretacija dinamike talo`enja na platformi (KORBAR et al. zabilje`ena u naslagama talo`enim tijekom oceanskih anoksi~nih doga|aja (OAE). Stoga i regionalna aptsko-albska emerzija ~ini ve}u stratigrafsku prazninu nego {to se prije smatralo.. 2010). 1993). Cretaceous. dokazano je da je vanjski kompaktni sloj lju{ture pojedinih skupina rudista kvalitetan materijal za analizu 87Sr/86Sr (STEUBER. kojima su uglavnom obuhva}ene naslage Jadranske karbonatne platforme u u`em smislu. 2005). 2009). d13C.. Time je unaprije|en stratigrafski obrazac koji se koristi za gornju kredu Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (GU[I] & JELASKA..hr) Klju~ne rije~i: kemostratigrafija. Na temelju kemostratigrafije (d13C i 87Sr/86Sr) napravljena je korelacija Kanfanar formacije s istodobnim naslagama rubnih podru~ja negda{njeg Tetisa. Fe i Mn te skeniranjem elektronskim mikroskopom (SEM). 1999). 1990. sve istra`ene naslage talo`ene su u podru~ju Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (KORBAR. 2001). Zaklju~eno je da je Kanfanar formacija talo`ena tijekom OAE 1a. Izotopni zapisi d13C pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE 2 na platformi. Utvr|eno je da biozona Palorbitolina lenticularis u Istri odre|uje donji dio donjeg apta te da mno`inska zona Salpingoporella dinarica pripada donjem. Time je omogu}ena kronostratigrafska kalibracija dobro definiranih biozona unutar slijeda naslaga platformnih karbonata (VELI]. KORBAR. SCHLANGER et al. Za korelaciju su najupotrebljivija odstupanja od prosje~nih vrijednosti d13C. U zavr{noj fazi su i integrirana stratigrafska istra`ivanja na podru~ju Istre. Zbog toga je ograni~ena dostupnost kvalitetnog materijala (uz cijenu analize) najve}i problem pri primjeni stratigrafije stroncijevih izotopa (SIS). kreda. 1987.78 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2003). 1998) i gornju kredu (JARVIS et al. 1987) i stroncija (87Sr/86Sr. Odre|ivanje vrijednosti 87Sr/86Sr u zanimljivim rudistnim horizontima na Hvaru (KORBAR et al. Hrvatska (tvrtko. Napravljen je pregled rezultata dosada{njih kemostratigrafskih istra`ivanja naslaga krede na jadranskom podru~ju Hrvatske. U donjoj kredi Istre detaljno su istra`ene naslage gornjeg barema i donjeg apta (HUCK et al. d13C. kemostratigrafija je iskori{tena i za lokalnu korelaciju istodobnih naslaga. u kojima se na temelju odnosa izotopa d13C i d18O mo`e detektirati stupanj dijagenetske izmjene originalnih vrijednosti d13C. Sachsova 2. Zavod za geologiju. 10 000 Zagreb. MCARTHUR et al. GU[I] & JELASKA. za vrijeme kojeg su u marinskim plitkovodnim okoli{ima niskih geografskih {irina talo`ene Lithocodium-Bacinella naslage..korbar@hgi-cgs.

– Eclogae geol. Rezultati omogu}uju dobru korelaciju s istodobnim plitkovodnim karbonatima otoka Bra~a i {ire. I.C. HOWARTH. 155–170. IAS Alghero (Sardinia). T. Palaeoclimatology. (2010): Campanian Pseudosabinia from the Pu~i{}a Formation on the island of Hvar (Adriatic Sea. RADOVANOVI].– Cretaceous Research.– J. ~ime bi se preciznije kalibrirale postoje}e biozone (VELI]. . GLUMAC.D. MCARTHUR.2009. Croatia): Implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy.. T. Abstracts. H.– Palaeogeography. B. FU^EK. RAMEIL. 2010). A. 561–608. L. TYSON. WEISSERT. V. Abstracts Book (this volume).J. CVETKO TE[OVI]. 530–545. H.O. Best-fit to the marine Sr-isotope curve for 0 to 509 Ma and accompanying look-up table for deriving numerical age. Croatia). HEIMHOFER. I.S. U zavr{noj fazi su integrirana stratigrafska istra`ivanja gornje krede na otoku ^iovu. SCHLANGER.. (2001): Strontium isotope stratigraphy: Lowess version 3.A. A. STEUBER. & CARON. 13. JARVIS.. ISC 2006. R. Budu}im istra`ivanjima trebalo bi detaljnijim uzorkovanjem pogodnog slijeda naslaga od turona do paleogena dodatno unaprijediti stratigrafiju gornje krede pomo}u SIS-a. 160 str. 296–312.R. KORBAR. Abstract book. Naime. R. T. & BAILEY.4. 371–400. LITERATURA BRLEK. I.J. B. doi: 10. & FLEET. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates.. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform... KRIZMANI]. Rundsch.– 27th Meeting of Sedimentologists. STEUBER.– Geological Magazine.. ARTHUR.P.. N. & SKELTON. I.V. B. GLUMAC.6 Ma). (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event.earscirev. Geol. B. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform).– In: HOYANAGI. M. T. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). K. J. Palaeoecology.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 79 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sumartin. A. & IMMENHAUSER.– Terra Nova. Japan. 96/4. (1998): Highresolution d13C stratigraphy through the early Aptian “Livello Selli” of the Alpine Tethys.A. JENKYNS. WIECZOREK.. J.D.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. (2003): Strontium isotope stratigraphy of Cretaceous hippuritid rudist bivalves: rates of morphological change and heterochronic evolution.07. JELASKA.. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea.. Stuttgart. 60. A. 92. S. & JELASKA. Croatia. HUCK... STRASSER.. S. MENEGATTI.. T.M. GALE.– Geologia Croatica.– In: BROOKS. KORBAR T. T. Croatia). 741–756.– Geol. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. Croatia). M. & KANO.. 26/5. GU[I].. VELI]. 82/4.– 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010.– Turkish Journal of Earth Sciences (in press). TAKANO. (eds. (eds. Croatia). 69. M. dosada{njim kemostratigrafskim istra`ivanjima utvr|eno je da pojedini zonski fosili imaju druga~ije raspone pojavljivanja od tradicionalno prihva}enih. FARRIMOND. CVETKO TE[OVI]. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion.): From the Highest to the Deepest.– Earth Science Reviews. (2010): Latitudinally different responses of Tethyan shoalwater carbonate systems to the Early Aptian oceanic anoxic event (OAE 1a). H. 676–686. koja uklju~uju i kemostratigrafiju padinskih karbonata (BRLEK et al.. 163–170. & GU[I]. & SCHOLLE. D. (2010): Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia.. T. I.– Sedimentology (in press). Volume A. CVETKO TE[OVI].. J. & JENKYNS. Institut za geolo{ka istra`ivanja. S.M. 6. BROWN.004 KORBAR. 221–243. & PEARCE. & CADIEUX. & GLUMAC. Zagreb. 109. STEUBER..W. & BUCKOVI]. KORBAR. OOUR za geologiju.. V.B.. 254.. A. Fukuoka..): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London. R. 26. Special Publication. 200. B. M. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. KORBAR... V. T. U.– Paleoceanography. I. P. 143/5. P. DAVEY. P.. 1–113. O. & JELASKA. CVETKO TE[OVI]. posljedica je tog regionalnog doga|aja.A. T. 2007). (2006): Unraveling stratigraphic complexities in Lower Cretaceous (Barremian to Albian) strata of Istria. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. KORBAR..C. S. B. (1994): Recent trends in strontium isotope stratigraphy. T. B. JENKYNS. I. K.. Helv. 331–358.C.6– 70. K. p. GU[I].1016/j. H.. MCARTHUR.S..

Sachsova 2. Kontakt s dobro uslojenim krovinskim naslagama formacije Sveti Duh je o{tar. Budu}i da su unutar tog intervala naslage potopljene platforme talo`ene u dobro oksi~nim uvjetima. Bosiljka Glumac2. tzv. Napravljene su sedimentolo{ke. U nedostatku usko-provodnih fosila. U gornjem dijelu nalazimo metarske intervale bioklasti~nih pekston-radstona s d`epovima kalcisferskih vekstona u me|uzrnskom prostoru. Smith College. pa su te naslage pripisane formaciji Gornji Humac.. Tennessee. Sardinija) – IAS 2009 (KORBAR et al. Debljina formacije Sveti Duh je na stupu Kupinova oko 40 m. 1990. Zavod za geologiju. Croatia) Tvrtko Korbar1. Upper Cretaceous.. Na temelju rezultata integriranih stratigrafskih istra`ivanja intrpretirana je dinamika talo`enja na tom dijelu platfome tijekom kasnocenomanskog preplavljivanja. 2009). Te naslage talo`ene su tijekom oceanskog anoksi~nog doga|aja 2 (OAE-2). 1993). Slabljenje pelagi~kog utjecaja obilje`eno je pojavama plitkovodnih algi te radiolitida u polo`aju rasta. University of Tennessee. PEARCE et al. biostratigraphy. koji dopiru do podine laminita (hondrodontnoradiolitidne litosome).hr) Department of Geosciences. “crni . Massachusetts. a na stupu Splitska Vrata vi{e od 80 m.80 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2006. a potvr|eno je da je preplavljivanje platforme zapo~elo u kasnom cenomanu (DAVEY & JENKYNS. koja sugerira migraciju visokoenergijskih okoli{a. 2009). cijele formacije Sveti Duh i baznog dijela formacije Gornji Humac.i makropaleontolo{ke te kemostratigrafske (izotopi C i O) analize. USA 3 Geolo{ki odsjek Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta. Kalcisferski vekston-pekston u matriksu. 2007). USA Klju~ne rije~i: OAE-2.. Rezultati su potvrdili kasnocenomansko-ranoturonsku starost istra`enog slijeda (GU[I] & JELASKA. Naslage talo`ene tijekom kasnog cenomana i ranog turona. 1993). Hrvatska) Influence of Cenomanian-Turonian synsedimentary tectonics and OAE 2 on development of Adriatic Carbonate Platform: a case study from the Island of Bra~ (Dalmatia. 1990. Naslage gornjeg cenomana i donjeg turona dobro su otkrivene na zapadnoj obali otoka Bra~a. Snimljene su naslage gornjeg dijela formacije Milna. Peritajdalni laminiti su u donjem dijelu tog stupa slampirani. gdje se nalaze u jezgri antiklinale kod Milne (GU[I] & JELASKA. Horvatovac 102a. odli~an alat za preciznu globalnu korelaciju tih naslaga je kemostratigrafija temeljena na izotopima ugljika (d13C). 1999). Sveu~ili{te u Zagrebu. lithostratigraphy. 1987). obilje`en sporadi~nim pojavama onkoida na stupu Kupinova i nekoliko horizonata ro`nja~kih nodula u gornjem dijelu stupa Splitska Vrata. skupu sedimentologa (Alghero. litostratigrafija. Tema je izvorno prezentirana na 27. d13C. plastiklastima i neptunskim dajkovima. Hrvatska (tvrtko. biostratigrafija. 10 000 Zagreb. ukazuje na ekstenzijsku tektoniku i pretalo`ivanje nakon talo`enja prvih kalcisferskih muljeva tijekom preplavljivanja platforme. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Utjecaj sinsedimentacijske tektonike i OAE 2 na razvoj Jadranske karbonatne platforme tijekom cenoman-turona: primjer otoka Bra~a (Dalmacija. Slijed naslaga formacije Sveti Duh je monoton. Na njima jo{ u kontinuitetu slijede masivni do debeloslojeviti bioklasti~ni vapnenci s nejasnom kosom slojevito{}u. Izotopni zapisi d13C iz oba istra`ena stupa pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE-2 na platformi. karbonatna platforma Keywords: OAE-2. Hrvatska 4 Department of Earth and Planetary Sciences.. Najgornji dio formacije Milna je na stupu Kupinova sinsedimentacijski poreme}en. mikro.. s ciljem njihove me|usobne i globalne korelacije. kemostratigrafija. Knoxville. Istra`ena su 2 profila: u sjevernom krilu antiklinale u uvali Kupinova. Northampton. carbonate platform. gornja kreda. chemostratigraphy. s nejasnim ju`nim vergencijama decimetarskih slampova. i u ju`nom krilu u Splitskim vratima. 10 000 Zagreb.korbar@hgi-cgs. sli~no kao na ju`nom krilu antiklinale kod Milne (PRTOLJAN et al. anoksi~ni uvjeti u kojima su talo`ene istodobne bazenske naslage. Cadieux4 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Blanka Cvetko Te{ovi}3 & Sarah B. sadr`e zapise jednog od najistra`enijih globalnih oceanskih anoksi~nih doga|aja (ocean anoxic event) – OAE 2 (SCHLANGER et al. {to je potvr|eno kemostratigrafskom korelacijom s referentnim stupom Eastbourne u Engleskoj (JARVIS et al. U vr{nom dijelu su decimetarski do metarski paketi laminita kaoti~no slampirani i “izmje{ani” s intraformacijskim karbonatnim bre~ama.

160 str. Special Publication. @. I. 2) lokalnog pretalo`ivanja dijela ve} istalo`enih naslaga gravitacijskim tokovima ({to ukazuje na pove}anu nestabilnost uslijed diferencijalne sinsedimentacijske tektonike i usporene sedimentacije na preplavljenoj platformi). 163–170.. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform. CVETKO TE[OVI]. Croatia). .C. I.– Geol. (eds.C. JENKYNS.A. & JENKYNS. 82/4. Rundsch... M. A.B. L. Stuttgart. Institut za geolo{ka istra`ivanja.– Palaeogeography.. VELI]. V. 20/5.. Croatia). CVETKO TE[OVI].6– 70. GLUMAC. & PEARCE. OOUR za geologiju. M. 287– 300..– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. SCHLANGER.. & MARKULIN. I. Abstract book. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). & JELASKA. ARTHUR. VLAHOVI].. 280. 92.. & JELASKA. 143/5. najvjerojatnije nisu dosezali vr{ne dijelove vodene mase koja je preplavljivala platformu. 1998.J. HUSINEC. T..O. Zagreb. KORBAR. GALE. 39–58. S. 371–400. B. & ROBSON. (1998): Carbonate Facies Evolution from the Late Albian to Middle Cenomanian in Southern Istria (Croatia): Influence of Synsedimentary Tectonics and Extensive Organic Carbonate Production. M. I. J. I. H. D. GU[I]. H. O[TRI]. 137–152. VLAHOVI]. I. KRATKOVI]. & FLEET. Palaeoclimatology. 26.. Palaeoecology. 38.A.A. Helv.. te 3) migracije rubnih okoli{a (prudova/podvodnih dina) tijekom ponovnog uspostavljanja peritajdalnih uvjeta i zapunjavanja talo`nog prostora stvorenog na potopljenoj platformi (cf. N. Dokumentirana razlika u debljini naslaga formacije Sveti Duh mogu}a je posljedica triju superponiranih mehanizama: 1) dijakronog preplavljivanja neravne platformne topografije. OAE2 and palaeoenvironmental change in epicontinental seas: New insights from the dinocyst and geochemical records. Croatia). & SCHOLLE. S. LITERATURA DAVEY.– Geological Magazine. IAS Alghero (Sardinia). I. 45.– Facies. B. B. FU^EK.A. MATI^EC. & JELASKA. JARVIS. 207–234. 69. PRTOLJAN. V... (2009): The Cenomanian-Turonian event. PEARCE. MATI^EC.. 676–686.– Eclogae geol.– Facies. GU[I]. (2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the Cenozoic structuration of the middle Adriatic. D... T.6 Ma). A.): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London.4.– 27th Meeting of Sedimentologists.– Geodinamica Acta. B.– In: BROOKS.A. Croatia. TI[LJAR et al.. (2001): Cenomanian Carbonate Facies and Rudists along Shallow Intraplatform Basin Margin – the Island of Cres (Adriatic Sea. JAMI^I]. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion. I. JENKYNS. J.S. B. KORBAR et al. 561–608. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. 2001. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. D. P... S. A. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. J.. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event. I.. V.D. TI[LJAR. & CADIEUX.C. & TOCHER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 81 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {ejlovi”. H.. JARVIS. KORBAR. 2009).

fosiliferni) i pjeskoviti fosiliferni lapori. Sequoiapollenites sp. sp. litoareniti do siltiti (konglomerati~ni. Spiniferites pseudofurcatus. rijetke horatne dinociste. pli}em. Istovjetni su kronostratigrafski i pripadaju panonu. Utvr|ene su brojne planktonske foraminifere. U intervalu od 3255 do 2890 m su razli~ite krupnoklasti~ne naslage badenske starosti. Laevigatosporites sp. Field Engineering & Operations Sector.). Laevigatosporites gracilis. palinolo{ki je interpretirana istra`na bu{otina Dravica-1. i Palaeocystodinium sp. Nema marinskih foraminifera ni dinoflagelata. Od 3085 do 2890 m su zastupljeni polimiktni konglomerati. Prisutne su spore gljiva. Zajednica dinoflagelata potvr|uje badensku starost sedimenata koji su nastajali u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina). no biostratigrafski su razli~iti i podijeljeni prema biozonaciji dinocisti za Paratethys (SÜTÕ-SZENTAI. . Od 3255 do 3190 m su polimiktni bre~okonglomerati s pjeskovito hematitno/limonitnim matriksom.. Alnipollenites verus.. Exploration & Production BD. rje|e benti~ke foraminifere.. Talo`enje se odvijalo u kontinentalnom (fluvijalnom?) okoli{u. U intervalu od 3500 do 3255 m je matriks potporni bre~okonglomerat uglavnom sastavljen od karbonatnih fragmenata stijena uklopljenih u siltozno-pjeskoviti karbonatni mulj. te razli~ita zrna peludi i spora me|u kojima su: Myricipites bituitus... Miocenska (donji-srednji miocen) starost je pretpostavljena na temelju superpozicije i odre|enih vrsta peludnih zrna (Engelhardtioidites quietus. Polysphaeridium zoharyi. dinoflagelate. itd. Sedimenti su nastajali u marinskim pli}acima (unutarnji {elf) uz jak utjecaj s kopna (alga Botryococcus braunii ukazuje na osla|eni okoli{) i uz povremeno produbljavanje. utvr|ene konvencionalnim mikropaleontolo{kim metodama. 1988.. cisti dinoflagelata. Spiniferites sp. Myricipites div. Od 3150 do 3085 m su polimiktni konglomerati do bre~okonglomerati. Dinociste nisu na|ene. U palinolo{kim preparatima su uo~ene alge Botryococcus braunii. pelud. Engelhardtioidites quietus. Nyssapollenites kruschi.).. uz zelene alge Botryococcus braunii. Sedimentacija se odvijala u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina) ali uz zna~ajan fluvijalni utjecaj. Sporomorfe upu}uju na miocensku starost. kalkarenacejski pje{~enjaci i siltozno-pjeskoviti fosiliferni lapori s izmijenjenim andezit-bazaltom.. ili (kad je prisutna zelena alga Botryococcus braunii) u proksimalnom. ostaci briozoa i crvenih algi. U intervalu od 2890 do 2805 m su kalcitom bogati lapori s laminama litoarenita. Systematophora sp. Nematosphaeropsis sp. i Engelhardtioidites sp. Systematophora sp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocenski palinolo{ki zapis bu{otine Dravica-1 Miocene palynologic record of Dravica-1 well Kre{imir Krizmani} & Dra`en Brajkovi} INA – Industrija nafte d. Carpinipites carpinoides i Caryapollenites simplex. uo~ena je i bogata palinolo{ka zajednica. Sapotaceoidaepollenites sp. Impagidinium sp. Batiacasphaera sphaerica. miocen. Prisutne su zelene alge Botryococcus braunii. Nedostatak fosilnih zajednica sarmata i najdonjeg panona omogu}uje pretpostavku o hijatusu izme|u badena i gornjeg dijela donjeg panona u trajanju od nekoliko milijuna godina.. spora. Dravska potolina Key words: palynologic analyses. Operculodinium sp.82 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. malo peludi (Taxodiaceaepollenites sp. spore. te brojne dinociste (Lingulodinium sp. uo~ene slijede}e dinociste: Cribroperidinium sp. Uz benti~ke marinske foraminifere. BAKRA^. Polysphaeridium sp. zelene alge Botryococcus brauni. Fosili su rijetki. Cupresaccites sp. nema dinocisti) uz utjecaj i dotok slatke vode. zelenih alga i ostalih palinomorfi. dinoflagellates.d. za{ti}enom marinskom okoli{u s jakim slatkovodnim utjecajem. 2001.. Sequoiapollenites sp. Materijal je transportiran gravitacijskim tokom (debris flow) i talo`en kao deltna lepeza (gornji dio delte).) i spora (Radialisporis radiatus).. te rijetke benti~ke vrste. konglomerati~nog litoarenita i pjeskovitog siltita. Zagreb. E&P Research Laboratory Department. pollen. Inaperturopollenites concedipites). te razne spore i pelud od kojih su najzna~ajnije: Leiotriletes wolffi. Bu{otina je locirana u hrvatskom dijelu Dravske potoline a probu{ila je naslage od 0 do 3500 m. Naslage su nastale u pli}em i proksimalnijem i okoli{u (puno peluda i spora. Paratethys. Od 3190 do 3150 m slijedi izmjena klast i matriks potpornog dolomitnog konglomerata. Lovin~i}eva bb. Sporomorfe su zastupljene raznim sporama i peludnim zrncima (primjerice Momipites punctatus. Taxodiaceaepollenites concedipites.. Croatia Klju~ne rije~i: palinolo{ke analize. Drava basin Na temelju rezultata analiza fosilne peludi. Miocene. Mikropaleontolo{kim analizama su ou~ene brojne planktonske foraminifere. LU^I] et al. Paratethys. U palinofacijesu su.. Impagidinium patulum. 2005).. Myricipites coryphaeus. Myricipites microcoryphaeus. spores.

Pediastrum boryanum. Nastajali su u distalnijem i dubljem jezerskom (slatkovodnom) okoli{u. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 83 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Naslage od 2890 do 2880 m su na temelju utvr|enih vrsta dinocisti. MESI].. odre|ene su vrste Graminidites gramineoides. LU^I]. Alnipollenites verus i Tsugaepollenites sp.. SAFTI]. Nisu utvr|eni sedimenti najdonje panonske zone Mecsekia ultima. siltita i mjes- timice ugljena. Spiniferites paradoxus zone.. zoni donjeg dijela gornjeg panona.. 1–173. a poglavito vrsta Spiniferites bentori i Spiniferites bentori pannonicus pridru`ene glavnoj dinoflagelatnoj biozoni. K. i to u donjopontsku zonu Spiniferites bentori coniunctus. D. a me|u razli~itim triporatnim. zoni Spiniferites bentori pannonicus znakovitoj za gornji dio donjeg panona.– Marine and Petroleum Geology. LITERATURA BAKRA^. sitnozrnastog litoarenita i siltita od 2805 do 2660 m. U palinofacijesu su utvr|eni ostaci razli~itih slatkovodnih algi kao {to su Mougeotia letevirens. U intervalu od 1150 do 0 m su fino do srednjezrnasti pliocenski pijesci. K. (1988): Microplankton Zones of Organic Skeleton in the Pannonian S. Zagreb.. Prema biozonaciji dinocista stijene iz ovog intervala jo{ uvijek spadaju u glavnu pontsku zonu Spiniferites balcanica.. Od 2880 do 2845 m naslage tako|er pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. PMF. Sedimenti su nastali u proksimalnom i pli}em slatkovodnom okoli{u s povremenim produbljavanjem sedimentacijskog prostora. Od 2005 do 1150 m su siltozni. 18. no uz jak terigeni utjecaj. tab 17. SÜTÕ-SZENTAI. Botryococcus braunii. Sveu~ili{te u Zagrebu. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) okoli{u oko granice proksimalnog i distalnog prostora. Amsterdam. J. ali podzoni Pontiadinium pecsvaradensis..– Doktorska disertacija.. Sporomorfe su brojne. uglavnom iz roda Pontiadinium. inaperturatnim. M. ali zoni Spiniferites bentori oblongus. BRITVI]. prema biozonaciji dinocista spadaju u glavnu zonu Spiniferites balcanica. glinovito-siltoznih lapora i siltita od 2660 do 2005 m. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) ne{to distalnijem i dubljem okoli{u. ali u gornjopontsku zonu Spiniferites validus. Od 2845 do 2805 m naslage jo{ uvijek pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori.. & TADEJ. Pediastrum boryanum i Pediastrum simplex. pjeskoviti i glinoviti lapori s le}ama i/ili laminama vrlo sitnozrnastih do sitnozrnastih. povremeno srednjezrnastih litoarenita. zoni gornjeg dijela gornjeg panona. V. bisakatnim i drugim tipovima peluda. Nastale su u proksimalnijem ali dovoljno dubokom jezerskom (slatkovodnom) okoli{u pogodnom za `ivot bogate zajednice dinoflagelata. 4 tab. te izmjenom grauvaka do konglomerati~nih grauvaka. mjestimice ugljen i glina. {ljunak. U intervalu od 2805 do 1150 m su klasti~ni jezerski sedimenti pontske starosti s brojnim vrstama cisti dinoflagelata i ostacima zelenih slatkovodnih algi od kojih su naj~e{}e Spirogyra sp. . Paleookoli{ je bio braki~an (osla|en) i razmjerno proksimalan (ne preblizu obali). Sedimenti karakterizirani izmjenom siltoznog do pjeskovitog lapora. (2005): Palinolo{ka karakterizacija naslaga srednjeg i gornjeg miocena jugozapadnog dijela panonskog bazena. E. 339–356. Budapest. Pediastrum simplex i Spirogyra sp. Elsevier. Stratum Complex and in the Upper Part of the Sarmatian Strata. KRIZMANI]. L.4. PRELOGOVI]. (2001): The Neogene evolution and hydrocarbon potential of the Pannonian Basin in Croatia.– Acta Botanica Hungarica 34/3–4. Spiniferites bentori. B. (2001) 133–147. Manje je dinociste. Galeacysta etrucsca. I.

Bosna i Hercegovina The long-lived Dinaride Lake System (DLS) was a vast lacustrine environment covering an area of up to 75. where corresponding lacustrine deposits crops out in tectonic depressions of Dinaric Alps or on isolated hills of the southern Pannonian basin. Until recently. be obtained using magnetostratigraphic.. 2009). The mollusks inhabiting the Dinaride Lake System include about 200 species. however. 2008. Austria (oleg. Furthermore the lake deposition coincided largely with the highest Miocene concentration of greenhouse gases in Earth’s atmosphere during the Middle Miocene Climate Optimum (JIMÉNEZ-MORENO et al.000 square kilometer in today southeastern Europe (MANDI] et al. The conducted integrative research allowed now for a very first time the definition of exact chronology and paleogeographic setting for different DLS basins. While the richly preserved mollusks of the Dinaride Basins provide an impressive example of mollusk radiation.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. fresh water mollusks. slatkovodni meku{ci. stratigraphy. Ustani~ka 11..84 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.mandic@nhm-wien. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Evolutionary history of the Miocene Dinaride Lake System Geodinamika i evolucija miocenskog Dinarskog jezerskog sustava Oleg Mandic1. Finally the present investigation pinpointed previously unknown faunistic gradient in the Dinaride Lake System dividing it into taxonomically richer and more evolutionary advanced southern part facing the less advanced and taxonomically poorer northern part. 2009. Consequently the immense coal deposits mined in many lacustrine basins of Bosnia and Herzegovina and representing the crucial national energy resource can therefore be largely considered as product of that Miocene global warming event. While the geodynamic evolution and paleogeographic history of the region are currently still prone to speculation. LEEUW et al. 2009). Nizozemska 3 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 1010 Wien. Burgring 7. the strictly endemic character of these mollusks inhibits straightforward biostratigraphic correlation with regions outside the DLS. they are essential for the interpretation of mollusk speciation and radiation rates as well as evolutionary modes. 2009). evolucija bazena. Bosna i Hercegovina Key words: long-lived lakes. Our geophysical and geochemical measurements enabled the exact age calculations delimiting the Dinaride Lake System duration to a time interval of about 5 m. Most of them are known exclusively from this region apparently originated through autochthonous evolutionary processes. 2010). The significant environmental stress introducing the evolutionary pulses is marked by enhanced morphological variation reflecting the initiation of speciation through adaptation processes. Our results demonstrate clearly that such outstandingly high diversities represent the combined effect of autochthonous evolution through speciation in a long-lived system and accumulation of inhered elements from previous phases.. 2008). 71 210 Ilid`a. Pierottijeva 6. stratigrafija. Mathias Harzhauser1. Arjan de Leeuw2. The Natural History Museum Vienna. Utrecht. Budapestlaan 4.. an absolute timescale and good correlations between the different basins provide better insight in the space-time evolution of the Neogene DLS and the timing and mechanism of basin formation. Hrvatska 4 Federalni Zavod za Geologiju – Sarajevo. Hrvatska. 10 000 Zagreb. Good constraints can. It occupied multiple tectonic depressions within the Dinaride mountain chain and was thus located at a crucial geographic position between the Central Paratethys and early Mediterranean Sea. Wout Krijgsman2. the age of the lacustrine deposits therefore remained enigmatic. basin evolution.ac. The investigations were carried out in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Moreover Dinaride Lake System mollusks show some striking morphological convergence to much better known fauna of the Late Miocene Lake Pannon. First our data could prove the coexistence of these regions earlier considered for being differently old (]ORI] et al. Adaptation to similar habitats under stable environmental conditions over hundred thousands or even million of years can apparently lead the morphological adaptation in identical direction and result consequently in similar organism shapes also in not directly related lines (HARZHAUSER & MANDIC. during Early to Middle Miocene (JIMÉNEZ-MORENO et al. Utrecht University. That result provided a complete new insight into the evolutionary history of a unique mollusk fauna originating from that fresh-water setting. Apparent time correlation with the initial tectonic rifting of the Pannonian basin pinpointed the geodynamics for most important factor controlling the origin and geologic history of these striking lakes. Davor Paveli}3 & Hazim Hrvatovi}4 1 Department of Geology & Palaeontology. Our results now definitely excludes their coeval occurrence what makes this characterization still more striking. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: dugo`ivu}a jezera.. cyclostratigraphic and radiometric dating techniques. Moreover. 3584 CD. Croatia. About the cause for that .y.

PAVELI]. O. R.. G. 193–206. G. J.– Geologia Croatica. 431–452.040 HARZHAUSER. The study was conducted in the frame of the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk evolution of the Miocene Dinaride Lake System”. Palaeoclimatology. Weikersheim... L. O. Palaeoecology. MANDIC. PAVELI]. 280.– Palaeogeography.. O.. A.. Central Paratethys).2010. A. JERKOVI]. 62. AVANI]. (2009): Depositional history of the Miocene Lake Sinj (Dinaride Lake System. Chapter 2. MANDIC.– Palaeogeography. N.– Journal of Paleolimnology. 31–43. M. Palaeoclimatology.. 417–434. RAJAGOPAL. K.): The Zebra Mussel in Europe.. M. (2009): Revised Middle Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System. REFERENCES ]ORI]. F. M. D..– In: Van der VELDE. MANDIC. 280. D. & bij de VAATE. M.. VRANJKOVI]. HARZHAUSER. PAVELI]. DE. LEEUW.. Leiden/Margraf Publishers. ZUPANI]. (2008): Vegetation and climate dynamics during the early Middle Miocene from Lake Sinj (Dinaride Lake System. VRABAC. HARZHAUSER. A. M. PAVELI]... Croatia): a long-lived hard-water lake in a pull-apart tectonic setting. D.– Palaeogeography. JIMÉNEZ-MORENO. HARZHAUSER. & MANDIC. A. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. SACHSENHOFER. RÖGL.. W. O. A... 11–29. Backhuys Publishers. VRANJKOVI]. DE LEEUW. REISCHENBACHER.. KRIJGSMAN. (2008): Neogene lake systems of Central and South-Eastern Europe: Faunal diversity. 193–206. R. JIMÉNEZ-MORENO. O. SE Croatia). S.. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. G. the Croatian MZOS project: “Neogene terrestrial environments of the Pannonian basin and the karst region” and was furthermore supported by Dutch ISES and NWO. Croatia).F.. &. Palaeoclimatology. (2009): Integrated stratigraphy of the early Miocene lacustrine deposits of Pag Island (SW Croatia): palaeovegetation and environmental changes in the Dinaride Lake System. PAVELI].. HARZHAUSER. . A... 260. D. A. & MANDIC.. TADEJ. & VRANJKOVI]. M. & VRANJKOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 85 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book phenomenon such as water shed or climatic gradient can only be speculated before new data become available from subsequent investigations. D. (eds.. gradients and interrelations.1016/j. S.4. & VRANJKOVI]. A.. S. doi:10. O. W. HARZHAUSER. 41.– Review of Palaeobotany and Palynology. O. Palaeoecology. Palaeoecology. & KUIPER.03. KRIJGSMAN. D. MANDIC.palaeo. MANDIC.F.

VUKOVI]. Huge outcrop at Gra~anica opencast coal-mine provided excellent insight into lake deposition on basin’s paleo-margin. cyclostratigraphy. Nizozemska 3 Rudnik i Termoelektrana Gacko. especially in Bosnia and Herzegovina where numerous power plants depend on their availability. ciklostratigrafija. In the upper part of the succession they resulted. evolucija bazena. REFERENCES MANDIC. Dry climate intervals became related to ~400-kyr eccentricity minima. K. Bosna i Hercegovina 4 Isotope Geochemistry. Budapestlaan 4. Vrije Universiteit Amsterdam.F. Palaeoclimatology. W. long-lived paleo-lakes. They are distributed throughout the Dinaric Alps. Elektroprivreda Republike Srpske. 3584 CD. Austria (oleg. Palaeoecology. sedimentology. Nizozemska Key words: climate change. basin evolution. 89240 Gacko. dugo`ivu}a jezera. The subsequent coal building phase marks the installation of swamp conditions. B. 1081 HV Amsterdam. secondarily distributed across the basin’s margin.. results from sediment petrography. Mathias Harzhauser1 & Klaudia F.. Deposits of those lakes represent today sedimentary infills of numerous intra-mountainous basins. Bo{ko Vukovi}3. Subsequently. Its infill is about 360 m thick. Arjan de Leeuw2. passing upward into limestones originating from hard-water lake deposition. accompanied by environmental eutrophication events in consequence to enhanced denudation and terrestrial input into the basin. Our present study deals with the Gacko basin in eastern Bosnia and Herzegovina. Kuiper4 1 Department of Geology & Palaeontology. The lignite seams common in those basins are of crucial economic interest. DE LEEUW. The western part of the land mass comprised huge freshwater lacustrine environment named as Dinaride Lake System. 1010 Wien.– Palaeogeography.mandic@nhm-wien. lacustrine transgression-regression mega-cycle. geophysical logging and mollusk paleoecology indicated vivid changes of regional water budget. De Boelelaan 1085. in pedogenic and palustrine carbonate accumulation. 2010). O. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: klimatske promjene. Utrecht University. The architecture of that sedimentary series can be interpreted as a single. Results from integrated Ar/Ar geochronology and magnetostratigraphy fixed the age of the lacustrine deposition into Langhian and Badenian implying its relation with the Middle Miocene Climatic Optimum (MANDIC et al. submitted): Palaeoenvironmental evolution of Lake Gacko (NE Bosnia and Herzegovina): impact of the Middle Miocene Climatic Optimum on the Dinaride Lake System. in contrast. In the lower part of the succession they resulted in iterative swamp forest extension reflected by vast lignite accumulations. Indeed. Utrecht.86 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. . KRIJGSMAN. & KUIPER. sedimentologija. HARZHAUSER. These were orbitally tuned to ~400-kyr and ~100-kyr eccentricity cycles.ac.. Wout Krijgsman2. Bosna i Hercegovina The Dinaride-Anatolian Island acted in the Middle Miocene as a major paleogeographic barrier between the Paratethys and the proto-Mediterranean Sea. The Natural History Museum Vienna. Industrijska zona bb. (2010. Furthermore.. M. attaining thicknesses greater than 2000 m. The lake level high-stands were thereby related to eccentricity maxima. dropping water levels triggered again the swamp and mire conditions in the terminal phase of the Lake Gacko. The sedimentation started with detritic deposition representing the initial flooding of the basin. A. Burgring 7. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocene climate change and global warming in the long-lived Lake Gacko Zapis klimatskih promjena i globalnog zatopljenja u miocenu Gata~kog bazena Oleg Mandic1. the cyclostratigraphic analysis revealed the presence of two first order and seven second order transgression-regression cycles..

Microfacies analysis reveals circumgranular cracking. The alteration of limestones is seen as reworked lithoclasts within brownish yellow clayey calcareous matrix. donja jura Surfaces showing evidence of exposure to subaerial conditions are frequent in particular parts of shallow-marine Adriatic-Dinaridic carbonate platform succession formed during Early Jurassic. Combining data collected in the field with microfacies analysis from thin sections. Both sections are situated in the Velebit Mt. birdseyes.e. Orbitopsella primaeva HENSON and Orbitopsella praecursor GÜMBEL are identified) (VELI]. In the field. exposure surfaces and one bed marker..martinus@geol.4. but the possibility that this alteration is due to the outcrop weathering has to be taken into account. which enabled correlation of the two sections on a bed level.pmf. Early Jurassic Klju~ne rije~i: emerzijske povr{ine. . ii) Exposure surfaces showing fenestral fabric. 2007). 1995. Recorded logs are of Middle Sinemurian to Early Carixian age (FADs of Lituosepta recoarensis CATI.to supra-tidal hardgrounds (HG). Several diagenetic DSs and inter.to supra-tidal HGs and paleosols) at Kubus locality. Contact with the next bed is mostly sharp because of the erosion during the following marine flooding. area – Kubus (82 m thick) and Mali Alan (83 m thick). Two sections of Lower Jurassic carbonate succession. Velebit Mt.to supra-tidal HGs are recorded at both localities in deposits belonging to Latest Sinemurian to Earliest Carixian. The under. A correlation of the two sections is based on facies architecture (both logs show arrangement of facies change into shallowing. Croatia Emerzijske povr{ine zabilje`ene u plitkomorskim donjojurskim platformnim karbonatima Velebita Maja Martinu{1. Novi trg 2. diagenetic features that are result of repeated sediment drying and wetting in subaerial conditions are called inter. biostratigraphy.. Today.hr) 2 Ivan Rakovec Institute of Palaentology. Slovenia Key words: subaerial exposure surfaces. the area that small sea-level changes will mostly affect and therefore has the greatest potential to record environmental changes. these localities are 50 km apart.. circumgranular and desiccation cracks (seen in the field. as well as in thin sections). three types of surfaces containing features of diagenesis in subaerial conditions are observed and classificated sensu HILLGÄRTNER (1998): i) Paleosols are recognized as emersion surfaces showing pedogenic features.to supra-tidal HGs are observed at both localities. 2008). often show brecciated appearance due to the dissolution processes and rhizoturbation during exposure. Faculty of Science. were studied in detail on a centimeter scale. Duje Kuko~2 & Damir Buckovi}1 1 Department of Geology. Deposits of Middle to Late Sinemurian age show little evidence of subaerial diagenesis: rare diagenetic DSs and inter. these surfaces are of irregular relief. Horvatovac 102a. HILLGÄRTNER. Altogether 242 thin sections were made and analyzed under the microscope to determine microfossil content and depositional facies. iii) Bedding surfaces showing meteoric influence visible in thin sections as recrystallization of skeletal and nonskeletal particles and cements are called diagenetic discontinuities. (2001)). Scientific Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts. 1 000 Ljubljana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 87 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Subaerial exposure surfaces recorded in shallow-marine Lower Jurassic platform carbonates on Velebit Mt. Croatia (maja.and coarsening-upward cycles (BUCKOVI] et al.and overlying rocks of each bedding plane and rocks from the bedding planes itself were studied and detailed bed-by-bed logs recording stratigraphical data. upper bedding planes show strong reddish-brown staining by aluminium and iron oxides (possibly limonite and hematite) pointing to oxidation during subaerial exposure. that belonged to the inner part of the ADCP. University of Zagreb. During Early Jurassic Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) was a carbonate ramp with extensive shallow inner-ramp environments (^RNE & GORI^AN. 10 000 Zagreb. 1998). sheet cracks. Velebit. Occasionally. Most of these surfaces represent hiatuses below biostratigraphic resolution and detailed sedimentologic and diagenetic study is needed to distinguish these small scale discontinuities from simple bedding planes and evaluate the environmental change involved (CLARI et al. i. Succession of Late Sinemurian age contains several significant paleosols at Mali Alan which are well correlated with contemporaneous exposure surfaces (inter. sedimentary structures and textures obtained from field and laboratory investigations are made. solution vugs. root-related structures and nodular texture.

68. DELA PIERRE. (1998): Discontinuity surfaces on a shallow-marine carbonate platform (Berriasian. study of a wider platform area of the ADCP is required. HILLGÄRTNER. They indicate periods of generally shorter-lived supratidal regime. Soc.– J. [. 151–162. but compared to each other. It. & CVETKO TE[OVI].A. & GORI^AN.88 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. 60/1. 44. VELI]. Interval with the most prominent exposure features extends laterally over 50 km and shows that recognition of exposures can be useful in correlation of shallow-marine platform strata and obtaining additional informations of platform evolution. . 127/2. D. interpretation and classification of some Italian examples. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three types of exposure surfaces are differentiated. L. Zagreb. 100. 389–405. (2008): The Dinaric Carbonate Platform margin in the Early Jurassic: a comparison between successions in Slovenia and Montenegro.to supra-tidal HGs point to relativelly longer exposure in respect to diagenetic DSs. Late Sinemurian is determined as the time of the most significant and frequent exposures of the studied part of the inner platform area. REFERENCES BUCKOVI]. but to confirm this presumption.. Croatica. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). P.– Sedimentary Geology. H. 1093–1108. France and Switzerland). 1–113. Geol. I. paleosols and inter. A.. Valanginian.– Facies. V. ^RNE. Repeated periods of generally shorter-lived supratidal regime may be related to a single regressive event that occured in the studied area.– Boll. CLARI. JELASKA. 319–341.E.– Geol. F. (2001): Facies Variability in Lower Liassic Carbonate Successions of the Western Dinarides (Croatia). B.. Res. of Sed. (1995): Discontinuities in carbonate succession: identification. & MARTIRE.

navode}i i podatke iz ranije objavljenog rada (FUCHS. U Europi. GORJANOVI]-KRAMBERGER. Ve}inom su to zubi. a ne{to rje|e i fragmentirane kosti. Jo{ 1884. proboscidi. Osim sporadi~nih in situ nalaza.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. lijevi i desni zadnji kutnjak).. pa su njegovi ostatci na na{im lokalitetima i naju~estaliji. 21. preuzeto iz: GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1994. 1811.. (1884): Fosilni sisari Hrvatske. 1912) i gornjokarpatskim i donjobadenskim naslagama Gornje Jelenske na Moslava~koj gori (Prodeinotherium bavaricum. osobito gomfoterija (mastodona) i dinoterija. 1847) (GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1991. donjo.4. Mastodon borsoni (HAYS. & JAL@I]. MAUCH LENARDI]. Jedinstveni nalazi iz Hrvatske su dva zuba mastodona iste individue (Gomphotherium angustidens. pleistocen. 1881). M. Mammuthus meridionalis NESTI. M. 1828. Malobrojni su i fosilni ostatci donjo. hrv. 2002). 1960b. 2002). trogontherii i Palaeoloxodon antiquus). 25 str. D. Zagreb. LITERATURA BRAJKOVI].– Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. MALEZ. 1879) o ostatcima mastodona iz Bribira (Mastodon borsoni). primigenius (BLUMENBACH.hr) Klju~ne rije~i: miocen. Prodeinotherium bavaricum (VON MEYER. (MALEZ & LENARDI]-FABI]. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 3–23.i srednjopleistocenski) znatno su rje|i od gornjopleistocenskih. Pliocene. = rila{i). Croatia U Hrvatskoj su na vi{e od 90 nalazi{ta prona|eni skeletni ostatci proboscida (red Proboscidea ILLIGER. arvernensis iz Podvinja koje je u paludinskim naslagama prona{ao \uro Pilar. Na prostorima Euroazije tijekom gornjeg pleistocena dominantan je bio vunasti mamut (Mammuthus primigenius). D. proboscids. ssp. LENARDI]. 1799) i Elephas (Palaeoloxodon) antiquus (FALCONER & CAUTLEY. . 1824. pliocen. a objavio u svojoj raspravi NEUMAYR (1879. odre|eni kao nova podvrsta Mammuthus meridionalis adriacus n. neobjavljeni podaci). 1817. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 89 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Miocenski do gornjopleistocenski proboscidi Hrvatske Miocene to Upper Pleistocene proboscids in Croatia Jadranka Mauch Lenardi} Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 1988. RADOV^I] & MAJI]. LENARDI]-FABI]. 1988). MARJANAC. 2006) otkriveni skeletni ostatci elefantida. 10 000 Zagreb. J. Hrvatska (jml@hazu. (1912): Fosilni proboscidi Hrvatske i Slavonije. U pripremi je revizija ovih fosilnih nalaza. trogontherii (POHLIG. Mastodon (Bunolophodon) angustidens CUVIER. (2006): Istra`ivanja jame Vrtare male (Dramalj). kao i podatke o zubima vrste M. godinu.do gornjomiocenskim naslagama (Mursko Sredi{}e) na|ene su vrste Mastodon (Bunolophodon) angustidens i Mastodon (Zygolophodon) tapiroides (MALEZ. Tako|er ko~arenjem kod otoka Raba prona|en je dio donje ~eljusti s tre}im zadnjim kutnjakom vrste Palaeoloxodon antiquus (VAN ESSEN. prona|eni 1962. 1831). Slavonije i Dalmacije. B. fosilni ostatci rila{a potje~u iz naplavina na{ih velikih rijeka: Save. Mastodon (Anancus) arvernensis CROIZET & JOBERT. oskudni su nalazi gornjotercijarnih rila{a. 1884. LJ. 69. M. 1960a). godine GORJANOVI]-KRAMBERGER pi{e o fosilnim proboscidima Hrvatske. Tako|er su zanimljivi nalazi s dna Jadranskog mora: gornji desni zadnji kutnjak i bedrena kost izva|eni ko~om izme|u otoka Raba i oto~i}a Laganj.– Elaborat Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Drave. 1965. 1834). 1825. Mnogobrojni fosilni ostatci proboscida dokaz su `ivota i/ili migracija pripadnika ove skupine `ivotinja na prostoru dana{nje Hrvatske tijekom dugog vremenskog perioda od miocena do kraja gornjeg pleistocena. Dunava i njihovih pritoka. MAUCH LENARDI]. Zagreb. 1884). 1989. Izvje{}e za 2006. Dinoteriji su determinirani u donjopliocenskim sedimentima Marije Gorice kod Brdovca (Dinotherium giganteum. Zagreb. 1912. Mastodon (Zygolophodon) tapiroides CUVIER.. pliocenski. Pleistocene. GORJANOVI]-KRAMBERGER. godine u gornjopliocenskim pijescima u Dugom Selu. RADOV- ^I] & MAJI]. koji jo{ nisu specifi~ki odre|eni. osobno priop}enje). Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER. Do sada jedinstven nalaz s podru~ja Hrvatske je i drugi mlije~ni zub vunastog mamuta iz Podravine (iz zbirke Cugov~an. Nedavno su u jami Vrtare male kod Dramlja (BRAJKOVI] et al. 60–95. Hrvatska Key words: Miocene. Ante Kova~i}a 5. MALEZ & LENARDI]-FABI]. pa i u Hrvatskoj. 1917. U srednjo. Stariji nalazi (miocenski. Determinirane su sljede}e vrste (taksonomski nazivi dinoterija i mastodona preuzeti su kako su navedeni u originalnim radovima): Dinotherium giganteum KAUP. 1960a. 1829. D.i srednjopleistocenskih mamuta i slonova (Mammuthus meridionalis.

M. 5/3. Zagreb. 47/2. Zagreb. M. & LENARDI]-FABI]. MALEZ. 1–36. J. 157–166. 37. Zagreb.– Magistarski rad (neobjavljen). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 LENARDI]. LENARDI].90 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Yugoslavia). . J. J. M.– Bulletin Scientifique. (1960a): Die ersten fossilen Säugetiere in den Tertiärschichten des Medjimurje.– Bulletin Scientifique. 28–39.): Gornja Jelenska. (1988): New subspecies of the southern elephant (Mammuthus meridionalis adriacus n. LENARDI]-FABI]. (ur. J. 420. (1994): Description and morphometric analysis of the Mammuthus armeniacus (FALCONER) skull from Slavonski Brod (Croatia). 146 str. 44.– Bulletin Scientifique.– Geol. 5/2. (1991): Kranijalni dijelovi. MALEZ. (2002): Fosilni slonovi i nosorozi iz bentonita Gornje Jelenske. ssp.– Palaeontologia jugoslavica. mandibule i izolirani zubi pleistocenskih slonova s raznih lokaliteta Hrvatske i Vojvodine. 40–41. D.) from the bottom of the Adriatic Sea (Croatia. Ceres. Sveu~ili{te u Zagreb. Zagreb. Croatica. & MAJI]. MALEZ. Zagreb. Zagreb. J. D. 65–66. Mjesni odbor Gornje Jelenske. Zagreb.– Geol. (1989): Pleistocenski elefantidi Hrvatske.– U: KOVA^EVI]. 10/12. (1960b): Erster Fund des Südelefanten (Archidiskodon meridionalis Nesti) in Jugoslawien. RADOV^I]. (1965): Erster Fund der Gattung Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER im Pliozän von Slawonien. M. 15–29. MALEZ. vjesnik.

. The latest development in OSL dating is the single-grain approach. Archaeology. Croatia Key words: single-grain OSL dating. as well as the ability to directly check the stratigraphic integrity of archaeological sites. 40 – 50 ka). The same extent of data validation is not possible using aliquots composed of multiple grains because these give rise to a cumulative OSL signal from many tens. Single-grain OSL dating offers new opportunities to date deposits that were previously regarded as troublesome. but the chronology and interpretation of these records remain a matter of lively discussion (KARAVANIC & SMITH. 2010).. contain no material suitable for radiocarbon dating) or where the organic material is much older (e. introduced into the cave via wind. Palaeolithic. single-grain OSL dating allows the operator to reject unreliable data on a grain-by-grain basis – that is – to dismiss grains that fail well-defined acceptance criteria that are built in to the single aliquot regenerative (SAR) measurement. The cave is famous for its Neanderthal and modern human remains. WILD et al. HUNTLEY et al. Late Pleistocene Klju~ne rije~i: OSL datiranje na pojedina~nim zrnima. 1985. 1998. Here we describe our ongoing OSL dating campaign at Vindija Cave. where human activities and other sediment mixing processes (e. (ii) very young sediments can be dated with good precision (while radio carbon dating suffers from the effect of 14C plateaus over that time range) and (iii) – because OSL constrains the depositional age of sediments directly – reliable OSL chronologies can be obtained for sedimentary deposits which are organically sterile (i. 2007). bioturbation) commonly result in post-depositional disturbance.e.2. OSL dating requires the complete resetting of the lightsensitive signal by exposing the sediments to sunlight (bleaching). Furthermore. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 91 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Did Neanderthals and Modern Humans meet? – Reexamining the chronology of sediments in Vindija Cave (Croatia) by using single-grain optically stimulated luminescence Da li su se neandertalci i moderni ljudi sretali? – Preispitivanje kronologije naslaga {pilje Vindije upotrebom opti~ki stimulirane luminiscencije na pojedina~nim zrnima Michael C. Austria (michael. The move towards single-grain analysis parallels that in other modern geochronology methods. the single-grain approach (as opposed to multiple-grain OSL dating) is the tool of choice for complex archaeological sequences in order to improve the accuracy and precision of OSL-based chronologies. kasni Pleistocen Optically stimulated luminescence (OSL) dating is capable of constraining the sedimentary ages of a range of terrestrial and aquatic deposits and has thus become a widely used dating technique for the Quaternary over the past two decades (e. Cave-mouth sediments may have formed from a mix- ture of unbleached authochthonous material (e. 2004.g. and microsample analysis in accelerator mass spectrometry radiocarbon (AMS 14C) and inductively coupled plasma mass spectrometry uraniumseries (ICP-MS 230Th/234U) dating. NSW.g. Meyer1.g.. a key archaeological site in central Europe that contains a 12 m-thick sequence of cave-mouth sediments spanning the Middle to Upper Palaeolithic. Roberts2 1 Institut für Geologie und Paläontologie. JACOBS & ROBERTS. LIAN & ROBERTS. including archaeological sediments deposited in cave mouths or rock shelters (e. Due to these inherent benefits. Some key advantages of OSL dating are: (i) the dateable age range extends well into the Mid Pleistocene (whereas e. Universität Innsbruck. Zenobia Jacobs2 & Richard G. Innsbruck.meyer@uibk.at) 2 School of Earth and Environmental Sciences. slopewash or tidal processes.g.g. DULLER. . modern tree roots) compared to the true sedimentary age of the deposit. detrital charcoal) or much younger (e.g. ROBERTS et al. Ljerka Marjanac3.. 14C dating has an upper age limit of ca.g. 1998. hundreds or thousands of grains. Australia 3 Croatian Academy of Science and Arts.ac. University of Wollongong. The main benefits of analysing individual grains include the identification of such contaminant grains in a sample and their exclusion before final age determination. 2006). including some grains that might have been rejected if measured individually. and Neanderthal DNA has been retrieved from several of the bones (GREEN et al. Paleolitik. Zagreb. such as single-crystal dating in argon–argon (40Ar/39Ar) and fissiontrack. 2001. Arheologija. grains released via decomposition of roof spall material) and wellbleached allochthonous sediment.4.

G.... ROBERTS. 2449–2468.. SCHULTZ. JACOBSEN.– Science. & THEWALT.. J. (eds. & ROBERTS. R. M. GALBRAITH. D. 223–248. WEIHMANN. WILD. FULLAGAR.. 2009). LIAN.. PATTERSON.-S. (2010): A Draft Sequence of the Neandertal Genome.C. GODFREY-SMITH. HOFFNER. AXIMU-PETRI. M.. C. 1021–1228. MULLIKIN. Springer. JACOBS. GUSI].G. J.. H. single-grain and multiple-grain approaches and discusses our OSL data in the light of the cave sedimentology.I. P. Q.. E.): A Sourcebook of Paleolithic Transitions. @. G.. DURAND. NIELSEN. T. I..A.M. R.– In: CAMPS. Croatia. KUCAN..B.. N.. JENSEN. A. C.D. 407–426. KRAUSE. PAUNOVIC. H. J. MEYER. F. REICH.. HANSEN.. D. O.Y. 25/19–20. L. J. BRAJKOVI]. 358–362.. JOHNSON. LALUEZA-FOX. M. 393..V.. (2006): Dating the Quaternary: progress in luminescence dating of sediments.. A.W. STENZEL. 19. LI. & PAABO.. P. SCHMITZ. (1998): Optical and radiocarbon dating at Jinmium rock shelter in northern Australia. BURBANO. N. not Aurignacian: A review of the chronology and cultural associations of the Vindija G1 Neanderthals. M. REFERENCES DULLER.. GOOD.. YOSHIDA. 710–722...G. BUTTHOF. BIRD. A. New York.. R. STEFFAN. R. SIEGEMUND. ROSAS. BRIGGS. . B. M. NUSBAUM. ALKAN.. E.. ZHAI.. HOBER. 183–192. 34/3. BIRNEY. (1985): Optical dating of sediments. I. R.F. B.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ZHILAO. H.. MARKUS H.. AFFOURTIT.W. 210–223.. FRITZ. J... & HUA. R. D.M.. & SMITH... M.– Journal of Quaternary Sciences. J. DE LA RASILLA. MALASPINAS. T. VERNA. J. M. E. M.– Journal of Human Evolution.. K.L. 105–107. & ROBERTS.. C.. OLLEY. EGHOLM.. P..L. KELSO. R..J. A.– Evolutionary Anthropology.– Nature. G.E.. 328... RABEDER. NOVOD. E. LAWSON. (2004): Luminescence dating of Quaternary sediments: recent advances.. E. (2001): Age determination of fossil bones from the Vindija Neanderthal site in Croatia.. HUNTLEY. RUDAN.. PRUFER. D. LACHMANN..E.S. I. GOLOVANOVA.H. P. C. ZHILAO. DORONICHEV.– Radiocarbon. We summarize the dosimetry of Vindija Cave. JONES. as post-depositional disturbance of the cave-mouth sediments has been recognised.F. 43/2B. FORTEA. KARAVANIC.92 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. GREEN. present the preliminary equivalent dose distributions measured via both.. 313.T. J. S. MARICIC.B. M.. FALUSH. 16... V.. LASLETT.. (1998): The Middle/Upper Paleolithic interface and the relationship of Neanderthals and early modern humans in the Hrvatsko Zagorje. D.. Z. J.– Nature. RUSS. M. EICHLER... R.. & STEIER. LANDER. A.– Quaternary Science Reviews. N. U...A.-Y. R. E.W. M. SLATKIN. KIRCHER. MARQUES-BONET. G. C.. A. (2007): Advances in optically stimulated luminescence (OSL) dating of individual grains of quartz from archaeological deposits. & CHAUHAN. (2009): Szeletian... W. R.

In the Late Tablica 1: Ihnocenoze dinosaura s podru~ja nekada{nje ADCP. paleoekologija. there were also the titanosauriform sauropods beside them. large theropods. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 93 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ihnocenoze dinosaura na Jadransko-Dinaridskoj karbonatnoj platformi Dinosaur ichnocoenoses on the Adriatic-Dinaridic carbonate platform Aleksandar Mezga Institute of Geology & Paleontology. 1). Those dinosaurs could not live and survive on the ADCP area or even in the carbonate platform en- ICHNOCOENOSIS Late Turonian / Early Coniacian Late Cenomanian FOOTPRINT TYPE sauropods sauropods theropods sauropods NUMBER OF FOOTPRINTS 10 324 217 sauropod 107 theropod 719 578 theropod 121 sauropod 20 ornithopod 61 18 17 sauropod 1 theropod >50 971 ICHNOASSEMBLAGE 1 5 Late Albian theropods ornithopods 6 Late Barremian Late Hauterivian Late Valanginian / Early Hauterivian Late Tithonian theropods sauropods theropods sauropods sauropods 1 2 1 1 . ichnocoenoses. Among the carnivores small-mid sized 'coelurosaurian' theropods prevail. Fig.4.hr) Klju~ne rije~i: otisci stopala dinosaura. Among these footprints the majority belong to sauropods (1386. 15 of them on the Istrian peninsula. paleobiogeografija Key words: dinosaur footprints.pmf. Fig. Croatia (amezga@geol. They include small-mid sized theropods. Table 1: Dinosaur ichnocoenoses from the former ADCP. During the Late Tithonian-Late Hauterivian the fauna was dominated by diplodocoid sauropods. ihnocenoze. mid sized ornithopods and mid-large sized sauropods. Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma. Adriatic-Dinaridic carbonate platform. A total of over two thousands single footprints have been found as well as over one hundred trackways. During the period of Late Albian-Late Cenomanian the fauna was very rich and herbivores include the titanosaurian and non-titanosaurian sauropods as well as iguanodontid ornithopods. All ichnocoenoses are assigned to the Brontopodus ichnofacies. Titanosaurian sauropods presented the fauna during the Late Turonian/Early Coniacian. Faculty of Science. Five different kinds of dinosaurs have been recognized among these sites. Seven stratigraphically different ichnocoenoses were defined among 17 determined ichnoassemblages (Tab. 10 000 Zagreb. palaeoecology. palaeobiogeography Within the area of the former Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) 17 sites with dinosaur footprints have been discovered. 1). but large 'carnosaurian' theropods are also present. Hauterivian-Late Barremian. The land area for the given dinosaur faunas has had to be multiple larger than the area of the former ADCP. Horvatovac 102a. 2) and finally ornithopods (20). Stratigraphic range of these findings is Late Tithonian-Late Maastrichtian. as well as large 'carnosaurian' theropods. then theropods (747. The assemblage of the fauna at the very end of the Cretaceous period (Late Santonian-Late Maastrichtian) was characterized by iguanodontids and hadrosaurids among the herbivores and medium sized theropods (including dromaeosaurids) among carnivores.

94 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Sauropod footprints from the ADCP localities. depending of the stratigraphic range for the specific taxa. but between it and the nearby continents. Theropod footprints from the ADCP localities. This implies the continuous or sporadic connection. 1–4 millions km2. Fully terrestrialized Adria microplate or Southern Tethyan megaplatform might represent the land area large enough to sustain the dinosaur populations and the ecosystem which they were the part of. Otisci stopala sauropoda s nalazi{ta na ADCP-u. Slika 2. mjerilo = 10 cm. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. The ecosystem with discovered dinosaurs demand the land area of app. scale bar = 10 cm. Figure 2. Otisci stopala teropoda s nalazi{ta na ADCP-u. vironment. mjerilo = 20 cm. not just between the carbonate platforms on the Southern Tethyan megaplatform. scale bar = 20 cm. . Figure 1.

folium) with stronger and more compact test. Released from sediment by weathering. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 95 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Taphonomic selection among echinoids or why is Clypeaster the most abundant echinoid in the Miocene of Croatia Tafonomska selekcija me|u je`incima ili za{to je Clypeaster naj~e{}i je`inac u miocenu Hrvatske Goran Mik{a1 & Aleksandar Mezga2 1 Field Engineering & Operations Sector. 1992. are dominated by echinoid genus Conolampas.g. Clypeaster shells could be preferably found in bioclastic corallinacean limestone of different type and less often in lithoarenite and lithic graywacke. For example. Due to the relatively changeable firmness of the rocks. Localities in Hrvatska Banovina (Sjeni~ak. NEBELSICK. not by Clypeaster. Clypeaster. cassiduloid and clypeasteroid echinoids. Figs. Once used as an architectural and building stone. Sjeni~ak Lasinjski) are mainly composed of spatangoids and small clypeasteroid Echinocyamus. campanulatus gr. soluble in the meteoric water.hr) Key words: echinoid s. 10 000 Zagreb. Horvatovac 102a.g. 1995. buried deeply in the sediment or lived out of destructive influence of the waves to survived early phase of taphonomic selection.pmf. This could be partially explained by the structure of clypeasteroid tests which are reinforced with numerous pillars as adaptation to living in high-energy shallow-marine environments (NEBELSICK. Determinable fragments (isolated spines and plates) show completely different composition of echinoid fauna with presence of large amount of spatangoid. Croatia Klju~ne rije~i: je`inci. This statement seems to be correct when we look at the composition of briefly collected echinoid fossil faunas from the wide-spread Miocene outcrops in the continental part of Croatia. Sutinska vrela quarry in Medvednica Mt. University of Zagreb. miocen. The disproportion between fragmentary material and completely preserved echinoid tests was also observed. Faculty of Science. were found as Clypeaster-dominated echinoid assemblage joined with some rare remnants of cidaroid regular echinoids.) are surprisingly more abundant than the flat forms (e. Only one site. This suggest on few living niches affected by different taphonomic conditions. selection existed also between different species of Clypeaster where the conical forms (e. Miocene bioclastic limestone was a subject of intensive quarrying which left a lot of abandoned works (excavation pits and quarries) around northern Croatia suitable for fossil researches. C. The large and heavy tests of Clypeaster can be easily found elsewhere where the terrain is built of shallow marine Miocene sediments of Carpathian and mostly Badenian stages. Echinocyamus. we used a microanalysis of weathered residual sediments and fresh rocks dissolved in the solution of hydrogen peroxide.hr) 2 Department of Geology & Paleontology. 1995. On the other hand. Hrvatska As POLJAK (1938) or MITROVI]-PETROVI] (1969) already reported. INA-Industrija nafte Plc. Clypeaster-dominated assemblages. Clypeaster. 10 000 Zagreb. The result of this research was a quite different composition of echinoid fauna from investigated localities when compared to the earlier reports and available fossil collections. 1979.miksa@ina. Discrepancy between completely preserved tests and fragments are the greatest in the case of Clypeaster. some of the most popular sites like Bizek quarry in the Medvednica Mt. taphonomy. are obviously a product of taphonomic selection. Echinocyamus. Thus prepared material was sieved and analyzed on stereo microscope. 1A). tafonomija. Miocene. 1B. where the test of this echinoid has a large preservation potential (SEILACHER. The uncovered echinoid fauna is not totally composed of genus Clypeaster regarding almost all of the sites. Croatia (amezga@geol. in terms of completely preserved echinoid tests.4. All other genera except Echinolampas are relatively rarely represented in localities with wholly preserved tests. In this study. Croatia (goran. its fragments are relatively rare. these fossils are often incorporated in the composition of recent sediments as short-lived clasts. Positions of localities follow the marginal parts of Paratethys. we investigated some of the most cited Clypeaster-dominated outcrops in the northern Croatia where we thoroughly checked the sediments to reveal as much as possible of complete echinoid fauna. at least 75% of fossil echinoids in the Middle Miocene of Croatia and surrounding areas belong to the sand dollar genus Clypeaster. Some of these echinoids are the first records in Croatian Miocene like the genus Pliolampas and Echinocyamus (Fig. 1C). 1999) opposite to all the other present echinoids. C. also not by Clypeaster. Lovin~i}eva bb. This early phase was . where the conical forms of Clypeaster may lived deeper.

– Palaios.H. A) Je`inac Echinocyamus sp. 88. 349–358. (1995): Comparative taphonomy of Clypeasteroids. Pogled na donju stranu ~ahure.– Eclogae geol. J. J. from the Badenian (Middle Miocene) of Hrvatska Banovina County. Equatorial section of the test shows dense meshwork of internal reinforcement pillars.– Acta Geologica 6/36. 316–328. implosion of the test forming 'pie slice' fragments etc. Large sediment grains probably redirect or take over some part of the sediment pressure to the surrounding sediment mass. . Ekvatorijalni presjek s vidljivom gustom mre`om unutarnjih oja~anja ~ahure.96 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1999): Taphonomic comparison between recent and fossil sand dollars. Popre~ni presjek kroz drugi ambulakrum s dobro uo~ljivim potpornjima ~ahure. Zagreb. Mjerilo = 1 mm.) locality were found in fine-grained lithic graywacke and they are all fragmented with no preservation of complete echinoid test. sometimes misidentified as a genus Scutella in case of flat forms of the test. (1979): Constructional morphology of sand dollars. (1969): Srednjomiocenski ehinidi severne Bosne (Bosanska Posavina). 191–221. 685–693. SEILACHER. Some local town museums and private collectors also display only Clypeaster in their fossil collections. Palaeoecol. J. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. Scale bar = 1 cm. J. (1938): Prilog poznavanju miocenskih echinoidea Hrvatske i Slavonije. Palaeoclim.). Scale bar = 1 cm. Figure 1. we can tell that seemingly high percent of Clypeaster tests in Croatian Miocene shallow-marine deposits is product of different taphonomic processes which strongly influenced the original composition of echinoid fauna. Scale bar = 1 mm. Beograd. Amsterdam.. The echinoids from Dvor na Uni (Zrinska gora Mt. POLJAK.H.. Egypt. The explanation of high percent of Clypeaster here also may lay on excellent perceptibility and size of its test which makes it an easy target for amateur collectors who often donates the material to museums and professional paleontologist. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. Transversal section through ambulacrum 2 with well-visible pillars.– Vesnik Geolo{kog instituta Kraljevine Jugoslavije. 149. A. 7. Analysis of the echinoid collections from Croatian Natural History Museum also confirms the dominance of genus Clypeaster in localities of northern Croatia where the genus Clypeaster makes 80% of total echinoid fauna. Oral view of the test. A) Clypeasteroid Echinocyamus sp. 7. Mjerilo = 1 cm. Helv. NEBELSICK.H. destructive for the most other echinoids like thin shelled spatangoids or unstable skeletons of regular echinoids which explains a minimum record of their complete tests. The fact that this kind of fossil material in Croatia was never researched in details also contributes to the explanation. In the fine-grained sediments (like on the Dvor na Uni locality) this phenomena is missing and echinoids show a hydraulic cracking of its test (collapsed ambulacral zones. Red Sea. NEBELSICK. Sedimentary environment in which the echinoids are preserved is also important for their preservation (NEBELSICK. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. Basel. J. Mjerilo = 1 cm. Favorable geochemical conditions through all the phases of diagenesis and type of sediment also supported preservation of the echinoid tests in carbonate deposits.– Palaeogeogr. 113–146. NEBELSICK.– Paleobiology.. (1992): Echinoid distribution by fragment identification in the Northern Bay of Safaga. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. iz badena (srednji miocen) Hrvatske Banovine. 1995). As final conclusion.. 5. 166–206.

together with Paleodictyon strozzii and gyrophyllitids. Belorhaphe.htnet. Croatia (ervin. searching for the organic particles (plant debris. Rhizocorallium and Thalassinoides. Scolicia ispp. asterosomids and graphoglyptid Cosmorhaphe are characteristic traces for the lower part. more than 2000 m thick succession from deep-marine to alluvial facies (MRINJEK et al. Croatia (goran. since ubiquitous occurrence of ichnospecies P. which were never. medusiform burrows (gyrophyllitids). is the most common and ubiquitous trace fossil in the Benkovac Stone mb. Zagreb. is commonly used architectural and building stone. Chondritids. Cosmorhaphe. Sandstones were deposited by storms and mudstones were mostly a product of background sedimentation within offshore-transition zone. and Benkovac Stone mb. one of the most common trace fossils in the Benkovac Stone mb. Promina naslage. Glockerichnus occurs in the topmost part of the unit.miksa@ina. and probably suggest specific sedimentological/paleoecological conditions around transition zone. etc.). Lovin~i}eva bb. chondritids. Sandstones and mudstones are characterized by different trace fossils ichnoassemblages. Geology and Petroleum Engineering.) with Paleodictyon. University of Zagreb. lophoctenids. graphoglyptids. grafogliptidi. only Palaeophycus is present throughout the unit.). are calciclastic sandstones and calciclastic mudstones. Chondrites. Benkovac Stone mb. Ervin Mrinjek2 & Igor Vlahovi}3 1 INA-Industrija nafte Plc. Croatia Klju~ne rije~i: tragovi fosila. represented with its different preservational varieties. 10 000 Zagreb. Department of Geology. 1980).4. Croatia (igor. Chondrites. is a shallow-marine. represented by few excellently preserved records of Polykampton (cast of one bedding plane with Polykampton was in 2009 included in Adolf Seilacher’s famous exhibition 'Fossil Art') are also rare and found only occasionally. University of Zagreb. and is well-known for its excellently preserved trace fossils. Paleodictyon and Helminthorhaphe are the only graphoglyptids present in strata below Benkovac Stone mb. Paleodictyon. more than 1 m wide forms which mark narrow transitional zone between underlying Debelo Brdo mb. Hrvatska The Upper Eocene Benkovac Stone mb. Promina deposits. Paleodictyon. Among the aforementioned traces. Nereites. tragovi ~lankono`aca. 1995. asterosomids.. are similar in composition to those found in many European flysch basins (UCHMAN.. being most frequent immediately after disappearance of Zoophycos in succession. gornji eocen. Zoophycos group and asterozoan traces. arthropod burrows. Graphoglyptids are generally rare except ichnospecies Pa- leodictyon strozzii. etc. Interpreted as offshore-transition environment (MRINJEK et al. studied in detail. 10 000. Trace fossils from mudstones shows a quite different and broader ichnodiversity. Teichichnus. Zoophycos. 2001.hr) Key words: trace fossils. mostly cropping out in a vicinity of Benkovac in the northern Dalmatia. Benkova~ki kamen jedinica. strozzii almost always coincides with appearance of microbial mats. Two major lithological types within the Benkovac Stone mb. girofiliti. nereitids. 10 000 Zagreb. gyrophyllitids. Lophoctenids. approximately 120 m thick succession of calciclastic deposits.. Especially interesting is preservation of trace fossil Paleodictyon. 1999. Tracemakers exploited the sediments for the short time. Zoophycos.) mixed into sediment during the tempestite formation. Ichnoassemblages from the Benkovac Stone mb. It represents a middle part of Middle Eocene to Lower Oligocene Promina Basin deposits. The Benkovac Stone mb. although these traces also occasionally occur in the younger part of the succession.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 97 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Benkovac Stone mb.hr) 2 Faculty of Science. up to now. Zoophycos appears as large.hr) 3 Faculty of Mining. Pierottijeva 6. 2005) these ichnoassemblages should be an exception to the standard ichnofacies distribution which consider them as a combination of Zoophycos and Nereites ichnofacies (FREY & SEILACHER. Upper Eocene. etc. and individual ichnoassemblages are laterally very variable. 2005). – 'flysch trace fossils' in the shallow water setting Benkova~ki kamen jedinica – 'fli{ki tragovi fosila' u plitkovodnom okoli{u Goran Mik{a1. Horvatovac 102a.mrinjek@zg. Urohelminthoida. Trace fossils from tempestite calciclastic sandstones are represented by numerous polychaete and arthropod burrows and burrows of irregular echinoids – Palaeophycus. the most important are graphoglyptid traces (Helminthorhaphe.vlahovic@rgn. Traces like Hydrancylus– and Treptichnus occur only in combination with mi- . Field Engineering & Operations Sector. (within Korlat and Debelo brdo mbs.

22. Variable content of food.– Beringeria. & WILMSEN. (2007): New occurrences of the trace fossil Paleodictyon in shallow marine environments: examples from the Triassic–Jurassic of Iran.– Beringeria..– Lethaia. Erosive exhumation of mudstone-related traces by deposition of calcarenites (casting of the traces) has also been responsible for preservation of many trace fossils in the Benkovac Stone mb.T. 3–41. SREMAC. REFERENCES FREY. some phycosiphonid forms of burrows. which is rather the result of different modes of preservation than the result of tracemaker biodiversity. A. J. The Benkovac Stone mb. 163–184. J. 15. (1995): Taxonomy and palaeoecology of flysch trace fossils: The Marnoso-arenacea Formation and associated facies (Miocene. M. A few forms of burrows cannot be assigned to any group of trace fossils (forms similar to gyrophyllitid. F. UCHMAN. A. Croatica. FÜRSICH et al. 67–173. 3–115. while the evidence of microbial mats occurs even later. UCHMAN.– Geol. This preservation mode prevailed in younger parts of the studied unit. & SEILACHER. etc. & LUK[I]. studied ichnoassemblages could be among the shallowest occurrences of the 'flysch trace fossils' and Nereites ichnofacies published up to now (e. northern Spain. (1980): Uniformity in marine invertebrate ichnology. V. 13. Italy). 408–416. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 crobial mats and seems to indicate this specific sedimentary environment. Therefore. (1999): Ichnology of the Rhenodanubian Flysch (Lower Cretaceous–Eocene) in Austria and Germany.98 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. PENCINGER. 58/2. 2007). R. FÜRSICH. TAHERI. 28. .. plenty of dissolved oxygen and permanent circulation of water seems to be the major limiting factor for development of such ichnoassemblages..g. 183–207. MRINJEK.– Palaios. 25. Northern Apennines. UCHMAN. B.– Beringeria. (2005): The Benkovac Stone Member of the Promina Formation: A Late Eocene succession of storm-dominated shelf deposits.W. E. A. shows great variety of different ichnospecies.). (2001): Eocene flysch trace fossils from the Hecho Group of the Pyrenees. A.

Istra. Oddelek za geologijo. iz nalazi{ta u okolici ]opija. Gra~i{}e je zanimljivo i po na|enim iregularnim je`incima rodova Echinocyamus. To su trenuta~ni rezultati. Registered remains of different Eocene organisms from localities ]opi. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 99 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Makrofosili iz razli~itih eocenskih nalazi{ta sredi{nje Istre. Hrvatska Macrofossils from different Eocene localities in central Istria. Gra~i{}e. Plesiolampas. samo iz nekih lokaliteta. koji se mogu vrlo brzo promijeniti i dopuniti. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. Preliminarni rezultati ukazuju da je razlika izme|u lokaliteta djelomi~no uzrokovana razli~itim facijesima karbonatnih turbidita unutar fli{kog bazena. Istria. Grdoselo i Paz u sredi{noj Istri. Tablica 1. U Gra~i{}u nismo na{li ni jednog primjerka slijede}ih rodova: Conoclypus. Privoz 11. Pericosmus. da u nalazi{tu ]opi uop}e nisu na|eni regularni je`inci. Sva su nalazi{ta makrofosila vezana na karbonatne megaslojeve fli{kog slijeda naslaga. U Gra~i{}u su primjerci svih je`inaca relativno rijetki.4. Eocene. eocen. Gitolampas (Echinanthus) i Brissus. Gra~i{}a. Odre|eni ostaci razli~itih eocenskih organizama u nalazi{tima ]opi. . flysch. Grdosela i Paza. a u Grdoselu su veoma rijetki. Gra~i{}e. Grdoselu i Pazu nismo na{li. Linthia. Kod ehinoida je zanimiljiv podatak. Cassidulus. prikazane su na Tablicama 1 i 2. Hrvatska. Cyclaster i Macropneustes. Croatia Vasja Miku` & Aleksander Horvat Univerza v Ljubljani. 1000 Ljubljana. Croatia ]opi Je`inci su taksonomski detaljno istra`ivani. Razlike odre|enih fosilnih ostataka izme|u spomenutih nalazi{ta. Slovenija Klju~ne rije~i: makrofosili. Croatia. FLORA crvene alge (Lithothamnians) FAUNA Foraminiferida numuliti (Nummulitins) asterocikline (Asterocyclinas) Koralji – Anthozoa solitarni koralji (Solitary corals) kolonijski koralji (Reef building corals) oktokoralji (Octocorals) Meku{ci – Mollusca pu`evi – Gastropoda {koljka{i – Bivalvia glavono{ci – Cephalopoda Koluti}avci – Annelida Rakovi – Crustacea rakovice – Decapoda tlparsesilni rakovi – Cirripedia Mahovnjaci – Bryozoa Ramenono{ci-Brachiopoda Morski ljiljani – Crinoidea Morski je`evi – Echinoidea regularia irregularia Ribe – Pisces – + – + + – + + – + + + + + + – + + – + + + – – + – – + – + + + + + + + + + – + + + + + + + + + – – – + + + – – – + + – + + + – + + + – – + – + Paz Makrofosili (Macrofossils) Grdoselo Gra~i{}e Istra`ivani su makrofosili iz srednjeeocenskih – lutetskih fli{nih naslaga centralne Istre. determinirani do nivoa vrsta (Tablica 2 sadr`i samo popis rodova). naro~ito primjerci rodova Echinolampas i Cyclaster. jer takva nalazi{ta s makrofosilima nisu nikada do kraja istra`ena. Table 1. fli{. kojih u ]opiju. U nalazi{tima ]opi i Grdoselo neki oblici je`inaca su veoma ~esti. Najmanja raznolikost me|u je`incima je ustanovljena u Pazu i Grdoselu. ali su zato vi{e razli~iti. Hrvatska Key words: macrofossils. Grdoselo and Paz in central Istria.

]opi ECHINOIDEA REGULARIA Stereocidaris Phyllacanthus Porocidaris Prionocidaris “Eucidaris” Eucidaris Phymosoma Porosoma Coelopleurus IRREGULARIA Conoclypus Echinocyamus Echinolampas Plesiolampas Cassidulus Gitolampas (Echinanthus) Ditremaster Pericosmus Schizaster Linthia Prenaster Brissus Cyclaster Macropneustes + – + + – – + + + + + – + + – + + – + + + – + – + + – – + – + – – – – + – + + – + + – – + – – – – – – – – – + – B A D A A B A A B B C A D B – – – – – – – – – – + + + + + + + – + – – – – – – – – – + + – + + – – + A A B B A A A A B U~estalost (Frequence) Grdoselo Gra~i{}e Paz . Croatia (A = very rarely. D = vrlo ~esti). B = rijetki. Eocene echinoidea from localities in central Istria. B = rarely.100 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. Eocenski je`inci odre|eni u nalazi{tima sredi{nje Istre (A = vrlo rijetki. C = frequent. D = very frequent). C = ~esti. Table 2.

Some sea level fluctuation is present with distinct shallowing peak directly above the thick carbonate body. Badenian. Geolo{ki odsjek. baden. Prirodoslovno–matemati~ki fakultet. sands and coal seams. volcanic ash layers and fossiliferous beds with well preserved. Horvatovac 102a.ac. evolucija okoli{a. The study was made possible by courtesy of Zlatko JE^MENICA and “Ugljevik” mine authorities. marinska transgresija. oxygen content and organic matter content. marine transgression. The Natural History Museum Vienna. showing a stable moderately oxic bottom environment. marine fish remains. Benthic foraminifera record with 84 detected species shows distinct changes in composition and diversity across the section. Austria (oleg. The characteristic representatives are Valvulineria complanata. The benthic foraminifera assemblage allows a good correlation of the marine deposits with the Badenian regional stage. depositional depth. 10 m thick carbonate body. 1m thick carbonate beds. i. Within following meter distance the most distinct change develops with installation of low oxic near-bottom conditions remaining stable until the section top. species dominance and bottom water oxygen content. The most common are Asterigerinata planorbis.e. . Within the first meter of the marine part of the section shallow water assemblage predominates. reflecting changes of the paleoenvironment. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 101 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleoenvironmental evolution of southern Pannonian Basin during Badenian transgression Evolucija paleookoli{a tokom Badenske transgresije na jugu Panonskog bazena \ur|ica Pezelj1 & Oleg Mandic2 1 2 Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. The topmost 40 m of the logged succession include in its lower part two subordinate. Heterolepa dutemplei together with Bulimina elongata. Cassisidulna laevigata. Hrvatska Department of Geology & Palaeontology. The benthic fauna of that latter interval is characterized by low diversity and high dominance fauna comprising oxygen depletion indicators such as Praeglobobulimina pyrula or Bolivina ssp. Lobatula lobatula and Ammonia viennensis. superposed by a massive. It is contribution to the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk Evolution of the Neogene Dinaride Lake System”. Pannonian Basin. Elphidium rugosum.4. The Oligocene lignite bearing lacustrine deposits are superposed there by Middle Miocene marine sediments. followed in very top by subordinate diatomite intercalations. The assemblages of benthic and planktic foraminifera allow the biostratigraphic correlation of the marine transgression horizon with the upper part of the Lower Badenian based on abundant presence of Orbulina suturalis. Its sedimentary structures and lower contact point to deposition by debris flow. foraminifera..mandic@nhm-wien. Gradually. The measured section is about 60 m thick and beside marine sediments includes the uppermost part of the lake deposits. reflecting highly oxic environmental conditions. Panonski bazen. Bosna i Hercegovina Open mine pit Bogutovo Selo near Ugljevik in NE Bosnia and Herzegovina is positioned at the southern margin of the Pannonian Basin. comprising clays. Burgring 7. 10 000 Zagreb. The marine ingression is marked by the first occurrence of the marine macrofauna in a sandy marl horizon comprising mollusk accumulations. About 20 m of gray marls with two dark clay intercalations follow. 1010 Wienna.at) Keywords: paleoecology. deep water middle to outer shelf assemblage installs. Slightly preceding the first dark clay intercalation the environmental perturbation starts pointed out by repetitive change of diversity index. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: paleoekologija.

u odnosu na analizirane badenske zajednice. 1979). uz koju se jo{ javljaju vrste Aurila haueri (REUSS) i Quadracythere sp.102 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. {to ukazuje na prijelazni karakter ove Zone od badenskih prema tipi~no sarmatskim naslagama. te gornjeg batijala (profil Donje Ore{je 2). Medvednica Key words: benthic foraminifera. Biostratigrafska analiza prou~enih profila bazira se na standardnim biozonacijama koje vrijede za podru~je Centralnog Paratethys-a (PAPP et al. unutar Paratethys-a imao specifi~nu geolo{ku povijest. donjem dijelu donjeg sarmata. Horvatovac 102a. Pad vrijednosti razli~itih paleoekolo{kih pokazatelja (P/B odnos. Sarmatian. Njezina jezgra uglavnom je sastavljena od paleozojskih i mezozojskih stijena razli~itog postanka i okru`ena transgresivno talo`enim mla|im tercijarnim i kvartarnim sedimentnim stijenama ([IKI]. budu}i da je povremeno gubio vezu sa Sredozemljem. paleoekologija. {to je omogu}ilo kontinuirano pra}enje slijeda krovinskih naslaga.) \ur|ica Pezelj & Jasenka Sremac Department of Geology and Palaeontology. University of Zagreb. kao i manja zastupljenost vrsta rodova Ammonia. Tek detaljna analiza mikrofosilne zajednice ukazuje na promjenu okoli{nih uvjeta tj. 1999). te uzorak R12 s profila Donje Ore{je 2 pripadaju Anomalinoides badenensis zoni tj. Croatia Klju~ne rije~i: benti~ke foraminifere. U donjem dijelu prevladavaju uslojeni do masivni sme|kasti lapori. te su dijelom erodirane ili pokrivene transgresivnim badenskim naslagama.. Cibicidoides pseudoungerianus (D’ORBIGNY) i Cassidulina laevigata D’ORBIGNY. Uzorci O17–O19 s profila Donje Ore{je 1. Tijekom miocena ovo je podru~je pripadalo Centralnom Paratethys-u. 1978. Faculty of Science. 1995). Unutar ostrakodne zajednice dominira vrsta Argilloecia sarmatica (ZALÁNY). 1985. Porosononion te bo~atih vrsta elphidija. Detaljno prou~avanje benti~kih foraminifera i ostrakoda je omogu}ilo utvr|ivanje ukupno ~etiri biozone: gornjobadenska Buliminsko-bolivinska zona. 1998). palaeoecology. Na podru~ju Donjeg Ore{ja sarmatske naslage se kontinuirano talo`e na gornjobadenske naslage vanjskog {elfa (profil Donje Ore{je 1). Medvednica Mt Gora Medvednica je istaknuta topografska jedinica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. a uo~en je i znatan udio badenskih vrsta Bolivina dilatata REUSS. odnosno Tethys-om (RÖGL. indeksi raznolikosti) te porast koli~ine kisika pri morskom dnu (vi{e vrijednosti BFOI). te s manjim oscilacijama u dubini talo`nog bazena. Lokalitet Donje Ore{je je ve} dugo poznat u geolo{koj literaturi zbog debelog kompleksa trijaskih i krednih naslaga koje su detaljno prou~ene (POL[AK. Debljina snimljenih naslaga je pribli`no 8 m (ukupno 21 uzorak). Na profilu Donje Ore{je 2 (udaljen cca 200 m zapadno od profila Donje Ore{je 1) jasno je uo~ljiv transgresivan kontakt badenskih naslaga s krednom podlogom. Debljina naslaga je oko 7 m. Unutar benti~ke zajednice niske raznolikosti vrlo je ~esta i vrsta Rosalina obtusa D’ORBIGNY. Smje{teni su u krovini kamenoloma na desnoj strani potoka [um. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sarmatske naslage lokaliteta Donje Ore{je (Medvednica) Sarmatian sediments of Donje Ore{je (Medvednica Mt. Na tu starost ukazuje nalaz provodne vrste ostrakoda Cytheridea hungarica (ZALÁNY). Na prou~enim profilima naslage donjeg sarmata se kontinuirano talo`e na naslage gornjeg badena. Profil Donje Ore{je 1 sastoji se uglavnom od sme|kastih masivnih lapora koji se izmjenjuju s glinovitim laporima s povremenim proslojcima gline. a pru`a se pravcem jugozapad-sjeveroistok na povr{ini od pribli`no 300 km2.. 10 000 Zagreb. dok je u gornjem dijelu evidentan pove}ani udio gline. PAPP & SCHMID. koji je. u kamenolomu su se tijekom vremena otvarale nove eta`e. donjesarmatske biozone Anomalinoides badenensis zona i Elphidium reginum zona. jasno upu}uje da su sarmatske mikrofosilne zajednice `ivjele na podru~ju unutra{njeg {elfa s mogu}im oscilacijama u salinitetu vode. U ovoj po~etnoj fazi opli}avanja salinitet vode najvjerovatnije jo{ nije zna~ajnije smanjen. s time da odnos s starijim sedimentima nije vidljiv. na {to upu}uje znatan udio marinskih vrsta benti~kih foraminifera. Sarmat. U pravilu je uzorkovana svaka litolo{ka promjena (ukupno 19 uzoraka). opli}avanje talo`nog bazena i druga~iji sastav badenskih i sarmatskih mikrofosilnih zajednica. te izrazita dominacija vrste Anomalinoides badenensis (D’ORBIGNY). bez izrazite razlike u litolo{kom sastavu sedimenata. dok uski pojas mla|ih miocenskih naslaga iz krovine nije do sada detaljnije analiziran. . Gornjokredne naslage su transgesivne preko gornjotrijaskih vapnenaca. Zbog intenzivne eksploatacije kamena. koja je tipi~na za donjosarmatske naslage. s tim da je u obzir uzeta mogu}nost uspostavljanja i nekih drugih biozona uslijed lokal- nih paleoekolo{kih uvjeta. te srednjesarmatska Elphidium hauerinum zona. CICHA et al. Profili Donje Ore{je 1 i Donje Ore{je 2 nalaze se kod istoimenog sela sjeverno od Svetog Ivana Zeline u sjeveroisto~nom dijelu Medvednice.

F.– Abh.): Chronostratigraphie und neostratotypen miozän der Zentralen Parathetys.4. Bratislava. na ovom dijelu unutra{njeg {elfa upu}uje na mogu}e opli}avanje i poja~ano osla|ivanje sedimentacijskog prostora.. Facts and hypotheses of an Oligocene to Miocene paleogeography (short overview). gornji dio donjeg sarmata je utvr|ena na profilu Donje Ore{je 2 – uzorak R13. te donjosarmatskih vrsta Aurila mehesi (ZALÁNY). (1985): Die fossilen foraminiferen des Tertiaren Bekens von Wien. SENE[. J. 263– 325. 7–30. Akad. 9/6. geol. 1–311. nosioca ove zone. koja se u ovom dijelu unutra{njeg {elfa javlja s udjelom od ~ak 14. F. J. [IKI]. Unutar ove zajednice je uo~en mali porast udjela disoksi~nih i infaunalnih oblika.– Abh. Vrlo su ~este i vrste Bolivina sarmatica DIDKOVSKIY te R. istra`. kao i sastav cjelokupne zajednice. (1998): OligoceneMiocene foraminifera of the Central Paratethys. Zagreb. Unutar benti~ke zajednice je zapa`en znatan udio razli~itih vrsta elfidija. C.95%. badenensis. te jo{ uvjek poprili~an udio vrste A. J. A. & ^TYROKÁ. josephinum i Elphi- dium obtusum (D’ORBIGNY). 1–325. Verlag der Slowak. Bundesanst.): Geolo{ki vodi~ Medvednice.– Geol.. der Wissen.. Tako|er je zna~ajan i nalaz sarmatskih elfidijuma vrsta Elphidium josephinum (D’ORBIGNY) i Elphidium hauerinum (D’ORBIGNY). Badenian. K.– Acta geol.. 339–349. I. Cytheridea hungarica (ZALÁNY) i Elphidium reginum (D’ORBIGNY). & STEININGER. PAPP.. Evidentno je da su unutar ostrakodne zajednice najzastupljeniji rodovi s ~vrstim i ja~e kalcificiranim lju{turama. F. & SCHMID. hauerinum. od kojih treba posebno istaknuti vrstu E. te vrste Nonion tumidulus PISHVANOVA.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 103 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Elphidium reginum zona tj. senckenberg.. (1999): Mediterranean and Paratethys. POL[AK. 50/4. RÖGL. PAPP.. & CTYROKA. (1995): Prikaz geolo{ke gra|e Medvednice. {to tako|er ukazuje da je ova zajednica `ivjela u ne{to pli}em i uzburkanijem okoli{u nego zajednica iz Anomalinoides badenensis zone.. Ostrakodna zajednica je obilje`ena vrstama Leptocythere tenuis (REUSS). Elfidiji prevladavaju u sastavu zajednice benti~kih foraminifera. Osla|ivanje dokazuje i sastav bo~ate ostrakodne zajednice. A. M. Carpathica. I. donjem dijelu srednjeg sarmata. Zagreb. K. I.– U: PAPP. LITERATURA CICHA. (1978): Foraminifera.– U: [IKI]. te vrste E. Ges. (1979): Stratigrafija i paleogeografija biolititnog kompleksa senona kod Donjeg Ore{ja (Medvednica. RÖGL. A. naturforsch. 549. CICHA.E. {to mo`e upu}ivati na produbljavanje talo`nog okoli{a i/ili ne{to ve}u koli~inu organske tvari u sedimentu. Uzorci R15–R18 na profilu Donje Ore{je 2 pripadaju Elphidium hauerinum zoni tj. Inst. (ur. RUPP. Starost ove zone je utvr|ena na osnovi nalaza usko provodne vrste ostrakoda Aurila merita (ZALÁNY). (ur. obtusa. Aurila angulata (REUSS). A. . 1–38. Geologisch. U svakom slu~aju znatna zastupljenost bo~atih vrsta benti~kih foraminifera.. sjeverna Hrvatska). vrste Ammonia vienensis (D’ORBIGNY). Argilloecia sarmatica (ZALÁNY) i Xestoleberis glabrascense (REUSS). CICHA. 37.

On the collected gastropod specimens. The shell geometry was reconstructed from the transverse sections of the shells using Mathematica software and general equations for shell coiling. Not lethally damaged shells in aperture area are regenerated by the mantle edge activity. Ornamentation of the external shell surface usually increases shell strength. Two morphologically distinct viviparid groups were selected. 10 000 Zagreb. Ante Star~evi}a 40. but in a higher number of shells with small damages (VERMEIJ et al. repair marks Klju~ne rije~i: viviparidi. 2 is the same plot for smooth shell. numerical modelling (Finite Element Modelling – FEM). Damage reconstructed by repair mark analysis of ornamented and smooth viviparid shells is comparable with zones of maximum stress intensity plotted on FEA models. Stress intensity plotted as a contour plot on the smooth gastropod shell is symmetrical in shape and not showing any preferential stress direction. tragovi zara{tanja This paper is an attempt to explain biomechanical function of gastropod shell ornamentation at the viviparid example. it can be seen that repaired damage of the aperture on the ornamented viviparids are more frequent than on the smooth ones. Slika 1. and scanning electron microscopy. Figure 2. Fig. Unsuccessful and not lethal attack on gastropods may result in shell regeneration. Croatia Muzej Brodskog posavlja.104 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1981). Traces of such non-fatal peeling in gastropods can be seen as scars. . others from peeling or sinking in the soft sediment. Tokyo. or damaged areas on the shell surface and its structure. gastropods with smooth shell and gastropods with spiral rib ornamented shells. Tragovi zara{tanja i FEA model za glatke ku}ice. Cybernetic System. Repair mark and FEA model for smooth shell.5. Japan). but ornamentation in specific morphological characters can be functional in many different ways and it can be very difficult. A number of smooth and ornamented viviparid shells were collected in the field and analyzed by repair mark examination. The model was transferred to a general purpose finite element analysis program (ANSYS rev 5. 35 000 Slavonski Brod. according to this. but this hardly can be the best solution since the high metabolic cost of producing and carrying heavy carbonate shell. Repair mark shape and size on the real ribbed shell is in good accordance with predicted damage on FEA models for ribbed shell. funkcionalna morfologija. but rather simple morphogroups were selected and analysed. In this study a species-level distinction was not implemented.. Oblik i veli~ina tragova zara{tanja na rebrastim ku}icama mo`e se dobro povezati s o~ekivanom {tetom na FEA modelima za rebraste ku}ice.1 Zlatan Bajraktarevi}1 & Dinko Kozak2 1 2 Faculty of Science. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Mollusc shell repair marks as indicator of predator-pray interaction Tragovi zara{tanja na skeletima meku{aca kao indikator odnosa predator-plijen Hrvoje Posilovi}. damage of the smooth shell is Figure 1. Slika 2. 1 showing repair mark damage on ribbed gastropod shell and segment of ribbed shell model with stress intensity contours plotted. Horvatovac 102a. functional morphology. Fig. Some morphological features protect gastropod shell against crushing. or almost impossible to determine its function. University of Zagreb. A more resistant shell should result in less successful predation. Croatia Key words: viviparids. A thick and massive shell is usually a good passive defence strategy against predator attacks.

. Taxonomical composition of morpho-groups does not influence our interpretations in this paper (POSILOVI] & BAJRAKTAREVI].2009. which achieve stronger strengthening of the shell with smaller amounts of used material. 214. which at the same time significantly increases the weight of the complete shell – in contrast to the ribbed forms. & ZIPSER.4.1502-3931. If smooth forms tended to achieve the same resistance as the ribbed ones. & BAJRAKTAREVI]. doi 10. 1. E.J.1111/j. To increase the shell strength. shell material is shifted away from the middle plane in the direction of the outer side of the shell which in fact presents the formation of a more or less pronounced rib. requiring more food and more energy. SCHINDEL D. 2010).– Lethaia. (2010): Functional morphological analysis of evolution of ribbing in Pliocene viviparid shells from Croatia.– Science. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 105 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book symmetrical in shape and is not directed with some morphological features. and which also causes the decrease of the shell weight. REFERENCES POSILOVI]. Z. (1981): Predation Through Geological Time: Evidence from Gastropod Shell Repair. Strengthening of the shell in smooth viviparids requires large amounts of material to achieve small increase of thickness and second moment of area. H.E.00209.x VERMEIJ. G. 1024–1026. they would have to use significantly more material for the formation of the shell and thus they would be proportionally heavier. So it follows that high rib will “shift” material away from the neutral plane of the shell wall more than just a smooth wall. Ribbed shell contour plot showing maximal stress intensity concentrated in the rib direction which is very similar to the repair mark on the Fig..

The end of the Zone is marked by the extinction of all large acarininids and Morozovelloides crassatus. first occurrence of a few species of the genus Morozovelloides (M. In these wells Turborotalia pomeroli. cerroazulensis. A. Assemblages of the E13 zone are characterized by persistence of the subtropical fauna (Acarinina. turborotalids (20%) and globigerinathekids (5%). become more frequent. North Adriatic Sea Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. Globigerinathekids are represented by Orbulinoides beckmanni and Globigerinatheka euganea. The last occurrences of the several muricate species have also been detected: Acarinina bullbrooki. the most abundant are warm water species Acarinina mcgowrani and Morozovelloides crassatus.. possagnoensis and T frontosa successfully co-existed during the Zone. Tropical to subtropical planktonic foraminiferal assemblages of the Zone E8 have been determined in Istra more-5 well and in cored interval of the Istra more-3 well (1964– 1967 m). Besides the zonal markers. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Hrvatska Key words: planktonic foraminifera. isotopes. sjeverni Jadran The middle and late Eocene sediments from the Istra more-3. all groups mentioned in previous Zones persisted. raznolikost. as well as the species succession of the genus Globigerinatheka. paleooceanography. d. Muricate warm water taxa Acarinina. M.106 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The main signature of the E10 Zone is a rich and highly diversified planktonic foraminiferal association (32 species). topilensis and Morozovelloides lehneri. with abundant subbotinids and turborotalids. Turborotalia frontosa and T. In the Istra more-5 well. Subbotinids remain important component in these assemblages. T.d. paleoclimatology. pomeroli and a new species T. phylogeny and paleobiology of Eocene planktonic foraminifera from the North Adriatic Sea Biostratigrafija. Beside Turborotalia pomeroli and T. At the same time. possagnoensis disappeared. mexicana. Five species have been determined: G. Besides them. the evolutionary lineage of the Turborotalia cerroazulensis group. Sektor za upravljanje i in`enjering polja.. and G. in which the acarininids and morozovelloids are dominant (35%). Near the end of the Zone. M.b. cerroazulensis. Inside the Zone. pseudovenezuelana. high-resolution biostratigraphic and isotope analyses have been conducted on a 6 m cored . 10 002 Zagreb. G. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Turborotalids and globigerinathekids still remain successful groups in planktonic assemblages. defined in the cored interval (1557–1565 m) from Istra more-5 well. By the end of the zone. Important in assemblages are also subbotinids (25%). This extinction event is very well documented in the Istra more-5 well. Morana Hernitz Ku~enjak & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte. crassatus and M. subconglobata. Due to the possible reworking of drill cuttings. barri. izotopi. The succession studied was deposited on the eastern edge of the Venetian Basin in a slope to basinal environment. Morozovelloides crassatus and Acarinina pseudotopilensis remain abundant. Lovin~i}eva b. but only in Istra more-5 well. index. a zonal scheme which emphasizes highest occurrences (HO) of the index taxa has been used. paleoenvironment. acarininids and subbotinids are dominant in the assemblages. srednji i gornji eocen. paleookoli{. Igorina and Morozovelloides were dominant component of these assemblages. Biostratigraphic analyses were made on drill cuttings and five cored intervals. Standard planktonic foraminiferal zones from E8 to E16 were identified (BERGGREN & PEARSON. coronatus) has been noticed. curry. G. were useful for biostratigraphic analyses. diversity. samples in Istra more-3 and Istra more-4 contain different assemblages. altispiroides. In the E11 Zone. bandy. paleooceanografija. and Globigerinatheka) as well as by speciation of the cool water species like Dentoglobigerina galavisi and D. whereas T. Middle and Late Eocene. Istra more-4 and Istra more-5 wells consist of hemipelagic deposits of marls and clayey marls with exeptionally well preserved planktonic foraminifera. G. During the E12 Zone planktonic foraminiferal assemblage is highly diversified and productive. Speciation of the Globigerinatheka was the main characteristic of the E9 Zone. whereas muricate taxa are absent or very rare. At the E14/E15 boundary. paleoklima. aragonensis dissappeared and Igorina broedermanni became very rare. with few specimens occurred T. 2005). Morozovelloides. filogenija i paleobiologija eocenskih planktonskih foraminifera iz sjevernog Jadrana Vlasta Premec Fu~ek. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Biostratigraphy.

6 m. 2001. ototara. Due to the mentioned speciation. praegemma. 244–255.– Marine micropaleontology. as well as by the first occurrence of the Turborotalia ampliapertura. according to the long-term average sedimentation rate of 8 cm per 1 kyr. assemblages were dominated by cool-water preferring taxa similar as in the previous zone. indicating strong climate deterioration and global cooling. After both extinction events the d13C values show less variability suggesting a period of stability in ocean circulation. N.. 123–140. South Atlantic.80 m.A. barri which probably occupied upper mixed layer. muricate taxa were replaced by increased number of cool-water prefering taxa like Subbotina. SHACKLETON.. persisted into the late Eocene. cerroazulensis constantly show thermocline habitat. 279–298. The Eocene/ Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantkeninids.N. REFERENCES BERGGREN. 35/4. Two extinction horizons of the muricate species have been recorded. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). they became extinct by the end of the Zone. A. where large acarininids (Acarinina mcgowrani) abruptly disappear. & HALL.A. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. DSDP SITE 523. The most common species are Turborotalia cocoaensis and Subbotina linaperta.J. Multi-species oxygen and carbon stable isotope analyses are used to define their relative depth habitats in the well stratified water column (PEARSON et al. The heavier d13C values values show Globigerinatheka index and G. Generally. P. the total diversity still stays high (28 species). Fluctuation in both d18O and d13C values near and between two extinction levels could imply changes of ocean circulation and instability of the water column. Above this depth no specimens have been found. N. Acarinina mcgowrani is species with the lightest d18O. T. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 107 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book interval from Istra more-5 well (1170–1176m). indicating the changing climate.N.– Journal of Foraminiferal Research. Globoturborotalita.. Glo- bigerinatheka index and G. WADE. WADE & PEARSON. suggesting calcification in the warmest surface water and temperatures of about 24°C. gemma) and by the first appearance of the tiny species Cassigerinella chipolensis. 23/2. the Turborotalia cerroazulensis group as well as the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalis. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catapsydrax (8%) are less abundant. Morozovelloides crassatus occurs in the fine fraction (160–250 µm) up to the depth of 1171. echinata. The 80 cm interval between two extinctions levels.– Journal of Foraminiferal Research. 2008). B. Catapsydrax and Pseudohastigerina. Turborotalia ampliapertura is very rare in the late Eocene and becomes more frequent after boundary. & PEARSON. . P. Although Globigerinatheka barri and G. M. represented by A. PEARSON.S. luterbacheri became extinct at the E15/E16 boundary. possibly indicating a period of increased ecological stress for all group of planktonic foraminifera. whereas both Turborotalia pomeroli and T. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). In the E14 Zone. Sub-thermocline waters inhabited only Catapsydrax unicavus. C. corresponds to approximately 10 kyr. mexicana successfully persisted in that period. (1993): Stable isotope paleoecology of middle Eocene planktonic foraminifera and multi-species isotope stratigraphy. This boundary is also characterized by abundant occurrence of microperforate taxa such as Chiloguembelina (C. Tenuitella (T. Planktonic foraminiferal assemblage of the late Eocene E16 Zone is rich and moderately diversified (28 species). cubensis). (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. collactea and A. & PEARSON. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania.N. P. medizzai. Turborotalia. W.4. E15 Zone was characterized by speciation of microperforate Tenuitella and Globoturborotalita. Only small acarininids. 68. The first extinction level is at 1172.

B – lju{tenje stijenke kod roda Turborotalia.of the genus Turborotalia. sjeverni Jadran Key words: planktonic foraminifera.d. C – alteracija stijenke kod vrste Globigerinatheka index. Scanning Electron Microscope images of diagenetic modified walls of the planktonic foraminifera: A – wall recryistallization of the genus Hantkenina. U novim uvjetima izlu~uju se veliki idiomorfni kristali koji u potpunosti mogu prekriti primarnu strukturu stijenke (Sl. 2006). Sektor za upravljanje i in`enjering polja. Lovin~i}eva b. koje su u potpunosti izgra|ene od kalcita. dijagenetske promjene.kod vrste Acarinina truncatulinoides. B. homogene kriptokristalaste stijenke prisutan je npr.. Korozija stijenke ili selektivno otapanje stijenke Korozija stijenke zabilje`ena je kod vrsta rodova Globorotaloides i Acarinina. Rekristalizacija Rekristalizacija reda veli~ine nekoliko mikrona naj~e{}e nije vidljiva pod svjetlosnim mikroskopom. eocen. Ovi veliki kristali mogu biti vidljivi i pod svjetlosnim mikroskopom. 3. Hrvatska Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. a novonastala struktura stijenke mo`e se uo~iti jedino na SEM-u. Budu}i da je ova pojava primije- Slika 1. detaljna prou~avanja na skaniraju}em elektronskom mikroskopu (SEM) otkrila su nekoliko vrsta promjena primarnih struktura na stijenkama ku}ica. O~uvanost kalcitnih ku}ica jedan je od najva`nijih elemenata koji omogu}avaju filogenetske i taksonomske studije (HEMLEBEN & OLSSON. Unato~ tomu. a posredno ih i{~itavamo iz kvalitetnih rezultata izotopnih analiza. su slijede}e: 1. Primjer rekristalizacije glatke. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. 10 000 Zagreb. north Adriatic Sea Duboke istra`ne bu{otine Istra more smje{tene su u sjevernom dijelu Jadranskog mora i pripadaju rijetkim svjetskim lokalitetima s iznimno dobro o~uvanim planktonskim foraminiferskim zajednicama. Ku}ice planktonskih foraminifera.wall alteration of the species Globigerinatheka index. 4. Fotografije dijagenetski izmijenjenih stijenki ku}ica planktonskih foraminifera snimljenih skaniraju}im elektronskim mikroskopom. Stvaranje kalcitne kore Kalcitna kora po~inje se stvarati na povr{ini nekih ku}ica kada one dospiju na morsko dno. 2. npr. C. Alteracija ili zamjena Alteracija ili zamjena zamije}ena je kod samo nekoliko primjeraka. nepravilni grumeni kalcita koji mogu potpuno prekriti primarnu strukturu. pa sve do otapanja ve}ih dijelova ku}ice kod vrsta koje su ja~e podlo`ne otapanju. wall texture. d. Naj~e{}e dijagenetske promjene na ku}icama planktonskih foraminifera.108 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. A – rekristalizacija stijenke kod roda Hantkenina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dijagenetske promjene na stijenkama ku}ica planktonskih foraminifera Diagenetic changes on the planktonic foraminiferal tests Renata Slavkovi}. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP.dissolution of the test -“peeled off”. . struktura stijenke. 1-C). predstavljaju dragocjene podatke u kojima su zapisani paleooceanografski i paleoklimatski uvjeti nekada{njih marinskih okoli{a. Eocene. Vlasta Premec Fu~ek & Morana Hernitz Ku~enjak INA-Industrija nafte. Izlu~uju se krupni. diagenetic changes. kada se pod velikim pove}anjima od 2000-4000x uo~ava hrapava povr{ina prekrivena sitnim kristalima kalcita.. D – gametogenic calcite of the species Globigerinatheka index.b. Dijagenetski procesi koji utje~u na prvobitni sastav i strukturu ku}ica najmanje se osje}aju u glinovito laporovitim stijenama koje su zastupljene u eocenskim sedimentima sjevernog Jadrana. Primarna stijenka je otopljena u obliku nepravilno raspore|enih rupica. Figure 1. kod vrsta roda Hantkenina (Sl. a koje se doga|aju u razli~itim fazama dijageneze. D – gametogeni kalcit kod vrste Globigerinatheka index. 1-A).

LITERATURA BÉ. Doga|a se oko 16 sati prije odbacivanja gameta i zapravo predstavlja evolucijsku prilagodbu kojom se omogu}uje tonjenje ku}ice u dublje slojeve stupca vode. C. & OLSSON.4. glaukonitom.– Marine Micropaleontology.– Springer-Verlag. odnosno na~inom kalcifikacije. a najo~itija je kod vrsta roda Globigerinatheka (Sl.K. Pri tome ina~e svijetle ku}ice dobivaju tamniju boju i nisu pogodne za izotopne analize..A. B. 5.K. & BERGGREN. 363 str. O.N. Proces se ponavlja kod stvaranja svake nove klijetke. Svaka stijenka nastaje izlu~ivanjem kalcita na vanjskoj i unutra{njoj strani primarne organske membrane – POM. HEMLEBEN..H. Ova pojava zamije}ena je kod mnogih skupina planktonskih foraminifera.. koja se tijekom dijageneze mo`e lju{titi. kojim se ku}ica ote`ava i do 30% (BÉ. Special Paper. (2006): Wall textures of Eocene Plamktonic Foraminifera. (HEMLEBEN et al. (1980): Gametogenic calcification in a spinose planktonic foraminifera.R. Gametogeni kalcit Gametogena kalcifikacija je va`na pojava koja se odvija za `ivota jedinke. 283–310. Ona predstavlja biogeni proces dodavanja nepravilnih kalcitnih grumena na povr{inu ku}ice. R. koji su bogati nutrijentima. HEMLEBEN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 109 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book }ena na samo nekoliko primjeraka.. U neposrednoj je vezi s bilamelarnom teksturom stijenki planktonskih foraminifera. 47–66. HEMLEBEN. W. C. Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica manifestira se na povr{ini stijenke u obliku manjih ili ve}ih kalcitnih bodlji. OLSSON. New York.W.): Atlas of Eocene Planktonic Foraminfera. 6. (1989): Modern Planktonic Foraminifera. kao i glinovitim materijalom.– In: PEARSON. One mogu dovesti do zabune kod prou~avanja jer podsje}aju na primarnu ornamentaciju koju izlu~uje jedinka za svoga `ivota. 8. Zapunjavanje ku}ica Zapunjavanje ku}ica tako|er se odvija nakon {to one dospiju na morsko dno i bivaju zapunjene u najve}em broju slu~ajeva piritom. The Cushman Foundation for Foraminiferal Research. HUBER. (eds. & ANDERSON. Globigerinoides sacculifer (Brady). 1980). a rezultat toga je vi{eslojna stijenka. P. {to rezultira bilamelarnom stijenkom. 1-B). 1989). SPINDLER. 5. R. 7.T. Ponekad je te{ko razlikovati tako nastali gametogeni kalcit koji jedinka izlu~uje u zadnjoj fazi svog reproduktivnog ciklusa od kalcitne kore (2). nije nam poznata pojava koja je do nje dovela. M. naj~e{}e kaolinitom. 1-D) te kod vrste Subbotina senni. 41. C. . i time vjerojatno favoriziraju pre`ivljavanje mladih jedinki i daljnju egzistenciju vrste. Defolijacija ili lju{tenje (“peeled off”) Defolijacija ili lju{tenje zapa`eno je kod vrsta grupe Turborotalia cerroazulensis (Sl.. A.

It has penetrated 4147 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Silurian. Lophosphaeridium sp.. div. The Carboniferous deposits occured below and above the Silurian deposits. rarely altered to greywacke.. 10 000 Zagreb. Vallatisporites verrucosus and Vallatisporites vallatus... pusillites. div. quartzarenite and litharenite. Croatia 3 Department of Geology. trijas. Cingulizonates sp. Convolutisporites sp. bowmani PHILLIPS. Spelaeotriletes sp. Depositional environment was most probably transitional to continental. similis (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). Permian. EK logs and lithology. perm. Evittia sp.. Cretaceous. The Palaeozoic Amanus Sand Formation and the Mesozoic Amanus Shale Formation follow. or subarkoze). Spelacotriletes sp. Sediments most probably originated in the transitional (deltaic) environment with occasional short marine episodes (perireef). Ninoslav Sabol1.. Pseudoammodiscus parvus (REITLINGER). Sediments are composed of shale (in places sandy) with a lot of opaque materials (probably magnetite) and lenses of siltstone and quartzarenite. as well as lenses and laminae of bioclastic limestone (W/P). 1996) represented by Multiplicisphaeridium sp. karbon. The deepest part of this interval (3120–2415 m) is consisted of claystone/shale with opaque materials (probable magnetite).?Veryhachium sp. Since there are no relevant microfossils... E&P Research Laboratory Department. Punctatosporites sp.. Endothyra cf.?Cyclotriletes sp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Al Bahra-1 (Sirija) Branko Sokolovi}1. siltstone...110 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Georg Koch2 & Jasenka Sremac3 1 INA – Industrija nafte d. Lithology and palynofacies characteristics indicate deposition in relatively proximal marine shelf environment with some fluviatile influence.. crystalline dolomite with anhydrite and gypsum. 10 000 Zagreb.). Croatia Klju~ne rije~i: silur. sandy shale and opaque material (probably magnetite) seemed to be brought into abnormal contact with the Carboniferous sediments beneath. The succession of sediments began with the Markada Formation (4147–3165 m) of the Palaeozoic. and palynomorphs are rare and poorly preserved (?Endosporites sp. with some fluviatile influence. 1996) are determined: Calamospora sp. div. Lovin~i}eva bb. claystone and seldom aphano to crystalline dolomite. Exploration & Production BD. Also. Omphalotis omphalota (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). with lenses or laminae of quartzarenite to subarkose.. Leiotriletes sp. The Markada Formation (3120–1060 m) of the Palaeozoic follows. div. and Veryhachium sp. Carboniferous. Verrucosisporites sp.. consisted of shale. Vallatisporites sp. The Early Carboniferous age is confirmed on the basis of palynofloristic sporomorph composition (Cingulizonates sp.. Reticulatisporites sp. identified at the bottom of the well. The series ends with the hematitic mudstone/shale (in some places sandy and conglomeratic or turn into the greywacke) and sporadically with quartzarenite of the last interval (1610– 1060 m). Pseudoammodiscus– sp.. Field Engineering & Operations Sector.. Vallatisporites cf. Vladimir Veseli1. Raistrickia grovens. University of Zagreb. According to the palynofloristic assemblage (MOLYNEUX et al. 10 000 Zagreb. Retusotriletes sp.. the Permian to Scythian age is just supposed on the basis of correlation with previous investigated wells... litostratigrafske formacije Key words: Silurian.. the sediments are dated as Silurian in age. “Endothyra” ex gr. The Tanf Formation (3165–3120 m) of the Silurian.. div. shale and tuff are defined. Densosporites sp. and Bryozoa. Lycospora sp. Sedimentation probably took place in continental-marine transitional paleoenvironments. biomicrite (W). Anaplanisporites sp. Kre{imir Krizmani}1. Horvatovac 102a.. as lacustrine-swamp to tidal flat sediments. therefore reverse faulting should be taken into consideration. Punctatisporites sp. numerous sporomorph assemblage (OWENS.. Zlata Ivani~ek1. div. Raistrickia sp. Endothyra“ sp. Omphalotis? sp. Cymbosphaeridium sp.. Lophotriletes sp. Croatia 2 Croatian Geological Survey. The most significant microfossils are: Ammarchaediscus explanatus VDOVENKO.?Densoisporites sp.d. div.. . Sachsova 2. Vallatisporites sp. kreda. In this interval (1060– 790 m) quartzarenite (in places with characteristic of sublitharenite. div. Acanthotriletes sp. Tetrataxis sp.). Faculty of Science. Lithostratigraphic Formations The vertical exploration well Al Bahra-1 is located in the Hayan block in Syria. div. Damir Stankovi}1. siltstone. Planoendothyra spirilliniformis (BRAZHNIKOVA & POTIEVSKA). div.. litharenite. Triassic. Carboniferous age has been defined by very rich fossil assemblages... The next interval (2415–1610 m) is made of mudstone/shale in places sandy and conglomeratic.. div.

.. deposits are dated as Coniacian – Early Campanian in age. On account of recovered microfossil assemblages and EK logs. Lithology and palynofloristic assemblages indicate peritidal – supratidal environment. sporadically coarsely.. ostracods and thin mollusc shells. (eds. On the basis of the recovered palynofloristic assemblages represented by Minutosaccus crenulatus. Sporomorphs are abundant: Punctatisporites sp. Falcisporites sp. J. dolomitized ooidic bioclastic limestone (W/P) and claystone to clayshale continues into the Upper Triassic as well (LU^I] et al. and Aulotortus sp. div. Striatoabieites balmei. 597–606. Archaeoglobigerina blowi PESSAGNO. Camerosporites secatus. S. Patinasporites densus. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (202– 150 m). O. & BASH IMAM. Le HÉRISSÉ. KRIZMANI]. Sediments are deposited in supratidal with sabhka environment. Cannanaropollis scheuringii. 3/4. Parillinites sp.. 493–529. 1995). div. Besides fragments of echinoderms.C. 2. Pseudenzonalasporites summus.. Muricohedbergella sp..G. G. crystalline). (1995): Age Variability of Palynomorph Compositions of the Middle and Late Triassic of Syria and their Relation to Climate and Facies.4. R. J. 111. . E.. and lithology the age of whole interval has been estimated as Late Cenomanian – Turonian.– In: JANSONIUS. defines Late Campanian to Maastrichtian age. FOR[EK. D. (1996): Palaeozoic Phytoplankton.. very finely crystalline and coarsely crystalline with visible vugy porosity).. D. K.. J. the deposits of the analysed samples are dated more precisely as Carnian in age (YAROSHENKO & BASH IMAM. Lunatisporites pellucidus. Sedimentation took place in outer shelf to deep marine depositional environment. Vitreisporites pallidus. D. palynofacies and organic facies of Triassic evaporitic-carbonate succession: Examples from Croatian off-shore and Syrian on-shore wells. The Kurrachine Dolomite (570–311 m) Formation consisted of very finely to coarsely crystalline dolomite with laminae of organic matter and early diagenetic acicular and nodular anhydrite. Angustisulcites sp. div. div. I.– Stratigraphy and Geological Correlation. micrite (M) in places dolomitized.) have been identified. cf. Partitisporites verrucosa.. and Bulimina sp. Environment of deposition is outer shelf to deep marine. (2003): Lithofacies..C. I. AASP Foundation. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (150– 45 m) made of fossiliferous clay marl and fossiliferous marl to calcareous marlstone ends the succession of sediments in Al Bahra-1 well. Voltziaceaesporites heteromorpha. gastropods and ostracods have been found.P. & McGREGOR. & BUBNI]. div. OWENS. EK logs. Duplicisporites sp. YAROSHENKO. 2003). & WICANDER. Semiinvolutina sp.. Platysaccus queenslandiae. 2. [PANI]. MESI]. Heliosaccus dimorphus. Triadispora sp.. Lunatisporites acutus. S. Agathamminoides sp. Sulcatisporites kraeuseli. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 111 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Next is the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle Triassic (790–570 m) composed of dolomite (very finely to medium.. Todisporites sp. Discordantly follows the Judea Formation of the Upper Cretaceous (311–202 m) composed of dolomite (aphanocrystalline. Michrystridium sp. Brachysaccus ovalis..– In: JANSONIUS. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment.. Aulisporites astigmosus. A. Brachysaccus neomundanus. (eds. BALA@-BOROMISA. Alisporites sp. together with Middle to Late Triassic benthic foraminifera have been found: Frondicularia xiphoidea KRISTAN-TOLLMANN. & McGREGOR. Opatija..): Palynology: Principles and Applications.. KOCH. Microfossil association is very poor or almost absent. Abstracts Book. The microfossil association of rare planktonic foraminifera Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). Froehlichsporites traversei. Microfossils are rare. MARETI]. G. REFERENCES LU^I].) and Chlorophyceae (Botryococcus sp. Muricohedbergella sp. Based on the palynofloristic assemblages (730–720 m) the Late Anisian to Early Ladinian age is defined. Both planktonic and benthic foraminifera (Heterohelix globulosa (EHRENBERG). Samaropollenites speciosus. Phytoplankton (Leiosphaeridia sp. D.) are represented rarely. AASP Foundation.. Samaropollenites speciosus.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology. in places sandy and recrystalized dolomicrite (aphanocrystalline to very finely crystalline dolomite) and sporadically volcanoclastic (?) breccia and shale. Stellapollenites thiergartii. Partitisporites sp. B (1996): Upper Carboniferous Spores and Pollen. thin mollusc shells. MOLYNEUX. Only rare undeterminable small benthic foraminifera. consisted of fossiliferous marls to calcareous marlstones came after. On the basis of correlation with previously investigated wells. Frondicularia sp.): Palynology: Principles and Applications.. Minutosaccus crenulatus. 375–392.

89A. (2005): Magnetostratigraphy of Badenian evaporite deposits (East Slovak Basin). Interdisciplinarnom analizom geokemijskih.and Chronstratigraphic Table of The Mura Sub-Basin. & BELACEK.-J.. neobjavljeno. A1-horizon. sedimentolo{ko-stratimetrijskih (PILLER. TURK. H. 40/1–2. 4/2–3. Kosovian (M43). m-marker.E.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. te gornji baden u facijesu glaukonitskih pje{~enjaka (HANSEN. TURK. da se na osnovu postoje}ih geolo{kih i bu{otinskih podataka (arhiv Nafte Lendava) poku{a definirati razvoj badena.. D. W. D1-horizon.. 2009). 1993) je kao formaciju badena u Sloveniji predlo`ila L. 145–148. glauconitic sandstones. Moravian (M41). A.). JANOCKO. magnetska polarnost Key words: Spielfeld formation. E. D1-horizont. glaukonitski pje{~enjaci. jo{ uvijek nije paleontolo{ki rije{en problem granice prema karpatu i sarmatu.– Ann. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 [pilja formacija murske potoline u Sloveniji Spielfeld formation of Mura subbasin in Slovenia Velimir Turk Nafta Geoterm. Mus.. J. & RÖGL. m-log marker. tektonika. B.. I.. Rp-marker. Wien. KAROLI. 151–168. kako u smislu operativnih jedinica Pg-miocena za plinski rezervoar polja Peti{ovci.112 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1987. {lirski razvoj. A1-horizont. w-marker.– Geologica Carpathica. dubokomorski facies. S. Rp-log marker. LITERATURA HANSEN. 15–36. 2007). (1987): Paleobathymetry of Middle Miocene (Badenian) marine deposits at the Weissenegg querry (Styrian Basin. VASS. F. 273–284. vulkanizam. (1993): Reinterpretacija kronostratigrafskih in litostratigrafskih odnosov v Murski udorini. Austria). . u korelaciji s regionalno tektonsko-strukturnim odnosima (TUNYI. & MANDIC. MÜLLER. wielic (M42).– Arhiv Nafte Lendava.. Paleontolo{ki je definiran srednji baden u facijesu foraminifera s pje{~anim ku}icama.– Stratigraphy. V. w-log marker. karota`no-geofizi~nih podataka. HALASOVA. morav (M41). magnetic polarity [pilja formaciju (TURK. volcanism. kosov (M43). donji baden u facijesu Orbulina suturalis. Mlinska 5. (2009): Litho.. Wielician (M42). jasnije je i prihvatljivije definiran razvoj badena u Sloveniji (TURK. 56/3. PILLER. V. Me|utim. TUNYI. RIJAVEC s namjerom. Naturhist. 9220 Lendava. tectonics. C. tako i u stratigrafsko-tektonskom smislu razvoja Paratetisa i Panonskog bazena. M. 2005). O. ZLINSKA. (2007): Miocene Central Paratethys stratigraphy – current status and future directions. Slovenia Klju~ne rije~i: [pilja formacija. deep-marine facies. schlieric facies. HARZHAUSER. mineralo{ko-petrografskih.

. occupies their central part.d. Exploration & Production BD. NE-SW trending intracontinental fold-thrust belt. The subsurface geology of the Khnifes – Al Bahra Area was in more detail examined by analysing the rocks samples and relevant well data obtained during drilling the Al Bahra-1 and Khnifes-1 wells in the years 2004 to 2006. the Judea Formation of the Upper Cretaceous. the northeastern part of the Al Daww Depression and the part of the SE (Frontal) Palmyrides. formed in between the two relatively undeformed tectonic blocks known as the Allepo Plateau on the north and the Rutbah Uplift on the south. Field Engineering & Operations Sector. Pierottijeva 6. Kre{imir Krizmani}1. Croatia 2 INA – Industrija nafte d. After a new emergence phase at the Scythian-Upper Anisian boundary. The SE (Frontal) Palmyrides represents the NE-SW trending fold-thrust belt. 1992). although probably alienated by local unconformities. Lovin~i}eva bb. 2001.4.. E&P Research Laboratory Department. Late Cenomanian to Turonian in age unconformably overlies the Triassic sediments. The Khnifes – Al Bahra Area. BREW et al. Regardless on tectonics. 10 002 Zagreb. and not considering abnormal contacts caused by faults the basic lithostratigra- . separated by Jhar fault located at the northern edge of the Al Daww Depression in between the SW and NE Palmyrides. which resulted in formation of the modern NE-SW trending mountain range evident in topography. with several kilometres of Palaeozoic and Mesozoic sediments accumulated in the period of episodic rifting and broad subsidence (e. They are divided into two areas with sum of five INA’s exploration wells. the Abd el Aziz – Sinjar Uplift and Dead Sea Fault System. In the Al Bahra-1 well this stratigraphic hiatus lasted (app. CHAIMOV et al. [ubi}eva 29. Bruno Tomljenovi}3 & Georg Koch4 1 INA – Industrija nafte d. the Euphates Graben or Depression. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 113 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stratigraphic-structural interpretation of SE Palmyrides (Syria) Stratigrafsko-strukturna interpretacija jugoisto~nih Palmirida (Sirija) Vladimir Veseli1. It represents a 400 km long. To the east and west the Palmyrides are bounded by the Euphrates and Dead Sea fault systems. Since the Late Cretaceous the Palmyrides have been subjected to episodic compression leading to folding and faulting of sedimentary pile.. The Palmyrides represent the object of special interest because of the Hayan block. The vertical exploration well Khnifes-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well) has drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. During most of the Phanerozoic the Palmyrides belt was a sedimentary depocenter. This concession occupies the northern part of Palmyrides. 10 000 Zagreb. Sirija The territory of Syria is divided into the following four major tectonic units: the Palmyrides fold-thrust belt. After most likely an additional undefined local unconformity The Soukhne Formation of the Coniacian (Santonian) to Early Campanian in age follows. Sachsova 2. Khnifes-Al Bahra podru~je. Geomodel Development Department. The Palmyrides fold-thrust belt is the most extensive and topographically prominent tectonic zone in Syria. Geology & Reservoir Management Sector. are due to a lack of information declared jointly.g.. The Palmyra Area occupies northeastern part with wells Palmyra-1. the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle to Upper Triassic (Late Anisian to Carnian) follows. Faculty of Mining. Croatia 3 University of Zagreb. -2 and -3. Consequently. the most important exploration/production privilege of INA Industrija nafte d. in Syria.d. Khnifes-Al Bahra Area. Zagreb. the idealized succession of sediments in the vertical exploration well Al Bahra-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 Well) starts with the Tanf Formation of the Silurian. Croatia Key words: SE (Frontal) Palmyrides. borano-navla~ni pojas. The Shiranish Formation of the Upper Cretaceous. Late Campanian to Maastrichtian in age ends the borehole series of deposits. 130 MY) from the Carnian to the Upper Cenomanian. Croatia 4 Croatian Geological Survey. The Permian Amanus Sand Formation and Scythian Amanus Shale Formation.d. respectively. which extends from Damascus for more then 200 km due northeast. fold-thrust belt. Syria Klju~ne rije~i: JI Palmyridi. Zagreb. The significant tectonic activity at the end of the Triassic resulted in major regional emersion of the greater part of the Palmyrides. Subsequently to regionally determined emergence phase at the Silurian-Carboniferous boundary came the Markada Formation of the Carboniferous in age. Geolgy & Petroleum Engineering. where Khnifes-1 and Al Bahra-1 exploration well are located. This fold-thrust belt is usually subdivided into SE (or Frontal) Palmyrides and the NW (or Central) Palmyrides. Damir Taka~2. Exploration and Production BD. the main topic of this study.

The Khnifes – Al Bahra Area is morphologically characterized by a set of en echelon arranged NE-SW trending anticlines largely composed of Cretaceous deposits. Upper Albian to Middle Cenomanian in age. structurally below the evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation. Syria. The Khnifes-1 well is located at the northwestern margin of the valley covered by Quaternary sands and silts. as well as mapped and reconstructed by SALEL & SEGURET (1994) are in a good correlation with our field observations. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous precedes the Hayane Formation of the Lower to Upper Cretaceous. The Judea Formation of the Upper Cenomanian to Turonian age follows. 573–616. Scale 1/100000. A hill slope at the northwestern valley margin (i. M.e. BARAZANGI. The Butmah Formation of the Upper Triassic. except for the Triassic age of the oldest outcropping sediments that are incorrectly indicated on geological map of PONIKAROV (1966) as Jurassic. A..e. gently dipping due northwest. 234/4. M. which unconformably rest over Paleogene limestones and marls. 6/4. D. The sediments of Judea Formation crop out again along the hill on the opposite side of the valley (i. After the regional emergence phase. Further eastward Paleogene and Cretaceous sediments appear again on the surface. i.P.. to the northwest from the Khnifes-1 well) is composed of well layered dolomites and micrites (with chert nodules) of Cretaceous Judea Forma- tion. AL-SAAD. (1994): Late Cretaceous to Palaeogene thin-skinned tectonics of the Palmyrides belt (Syria). SAWAF. G.. A. Next are the sediments of the upper part of Judea Formation. (2001): Tectonic and Geologic Evolution of Syria. sediments of the Judea Formation are expected to be penetrated by the Khnifes-1 well first close to the surface and then again at depth of ca. to the southeast from the Khnifes-1 well) with layers dip at about 20–30° due northwest.– GeoArabia. first the Kurrachine Dolomite Formation and than the Kurrachine Anhydrite Formation of the Middle to Upper Triassic proceed behind. V.– Geol.114 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 phic column begins with the Carboniferous deposits of the Markada Formation. Rutbah and Butmah Formations and finally by evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation exposed at the toe of the slope. 117 MY).. The Kneffes valley is bounded on both sides by NW-SE trending hills where Mesozoic sediments crop out. & GEBRAN. (1992): Mesozoic and Cenozoic deformation inferred from seismic stratigraphy in the southwestern intracontinental Palmyride fold-thrust belt. Syria.F & SÉGURET. Consequently. We proved that geological and structural relations shown on geological map of PONIKAROV (1966). T. T. 704–715. M. BARAZANGI. but with dipping in an opposite direction (300/10) which suggests that sediments are folded in a form of an anticline. . Bulletin. 104/6. J. Damascus. The repetition of Upper Triassic to Upper Cretaceous sediments. REFERENCES PONIKAROV.K. The recognized Palmyrides regional emersion at the end of the Triassic in the Khnifes-1 well began in Carnian and lasted to the Lower Cretaceous with lengthened duration of stratigraphic hiatus (app. CHAIMOV T. the Judea Formation is underlain by the Hayan. Carnian in age follows. (1966): The geological map of Syria. 400 m. Down the slope. Ministry of Industry. Soc. The next is Amanus Sand Formation of the Permian age overlied with the Amanus Shale Formation of the Scythian age. BREW. SALEL.– Tectonophysics. Sediments moderately dip to the southeast (150/30) and going upslope pass into red-coloured ferruginous sandy dolomite of the lower part of Judea Formation. The surface geologic features were observed around the Khnifes-1 well by field campaign in November. Am. & SAWAF. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous. AL-MALEH.. geological relations at the surface and on assembled reflection seismic section which extends from the Al Daww depression across the Khnifes anticline and to the Al Bahra-1 well indicate a complex internal structure. 265–290. 2005. layers become steeper and dip between 45 to 60° due NW into the Al Daww depression below Paleogene and Quaternary series. These sediments are nicely exposed in a huge phosphate mine at the southwestern entrance into the valley. The Soukhne Formation of the Late Santonian to Early Campanian in age unconformably overlies previous deposits.e. Late Campanian to Maastrichtian in age ends this succession of sediments. To the northwest.

Rezultati analize foraminiferske zajednice pokazali su visoku bioraznolikost tipi~nu za {elfna mora normalnog saliniteta. .. Sastav zajednica mo`e se protuma~iti promjenom dubine mora me|u grupama i/ili utjecajem rije~nog toka: Piranski zaljev. biodiversity indices. Matea ^i~a1. principal component analysis Analizirana je foraminiferska zajednica iz povr{inskog sloja sedimenata dna Jadranskog mora. Hrvatska Institut Ru|er Bo{kovi}. a slijede Globigerina bulloides d'Orbigny. U uvali Malinska na jedinke vrste P. zajednice sadr`e vi{e infaunalnih vrsta. Peneroplis pertusus (Foraskal). Mladen Jura~i}1.4. sand. U zajednicama dominiraju epifaunalni rodovi. U{}e rijeke Cetine specifi~na je postaja. Zverinac. izuzev na otoku Visu i u tjesnacu O{tro. Adriatic Sea. Siphonaperta aspera (d’Orbigny) i Siphonaperta irregularis (d´Orbigny). a prema zastupljenosti slijede Elphidium sp. uvala Malinska na otoku Krku. Malinska i Novi Vinodolski karakteriziraju manje dubine mora (od 2 do 33 m). U uvali Novi Vinodolski jedinke roda Ammonia sa~injavaju oko 55% zajednice. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 115 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pijesci i foraminiferska zajednica na odabranim lokalitetima isto~ne obale Jadranskog mora Sands and foraminiferal community from selected localities along the Eastern Adriatic coast Jelena Vidovi}1. Hrvatska Klju~ne rije~i: foraminifere.28%). do 3. Analizom glavne komponente (PCA) uzorci su grupirani na slijede}i na~in: Piranski zaljev.25 u Malinskoj. idu}i od sjevera prema jugu u razdoblju od 1995. Zverinac. brojne su jedinke roda Quinqueloculina.4%) ima vrsta Lobatula lobatula (Walker & Jacob). dok sedimenti s dubljevodnih postaja sadr`e ve}e udjele planktonskih foraminifera ({to je posljedica utjecaja otvorenog mora). agglutinans (10. sa skoro 11%. Centar za istra`ivanje mora. Elphidium margaritaceum (Cushman) i Elphidium translucens Natland. Uzorci su uzeti s dubina od 2 m do 108 m. bioraznolikost i dominaciju s istog tipa sedimenata. pertusus otpada ~ak 48% zajednice. zatim Ammonia tepida (Cushman). ali s razli~itih dubina i geografski udaljenih postaja. a jedina postaja pod znatnim utjecajem rijeke je ona na u{}u Cetine. Planktonske foraminifere (Globigerina sp. pijesak. u{}e rijeke Cetine.4%) i vrste T. Ammonia beccarii (Linnaeus) i Cribroelphidium poeyanum (d´Orbigny).5 km od SI obale) te tjesnac O{tro (Bokokotorska vrata). razli~itim tehnikama uzorkovanja. (6. 52 210 Rovinj. a srednje zastupljene vrste su Miliolinella sp. dok je u{}e rijeke Cetine odvojeno od prethodnih dviju grupa. Uzorkovanja su provedena u razli~itim okoli{ima obalne zone uzdu` isto~ne obale Jadranskog mora. Vis i tjesnac O{tro nalaze se na dubinama od 65 do 108 m. Globorotalia sp. Cibicides boueanus (d'Orbigny). Jadransko more. gdje je odre|en glinoviti pijesak. Vlasta ]osovi}1. koju slijede Asterigerinata mamilla (Williamson). Adriana Bor~i}2. Elphidium punctatum Terquem i Gyroidinoides sp. Cilj istra`ivanja bio je usporediti sastav zajednica. ali laboratorijska je obrada slijedila isti protokol: ispiranje na situ promjera 63 mikrona. zbog pove}anja udjela glinovite komponente u sedimentu. Giordano Paliaga 5. Sve interpretacije temelje se na ukupnoj zajednici. a najve}i u Piranskom zaljevu (16.8).25 na u{}u rijeke Cetine. a u sedimentima se nalaze i pretalo`ene eocenske planktonske foraminifere. analiza glavne komponente Key words: foraminifers.) predstavljaju ~ak 40% ukupne zajednice. 10 000 Zagreb. Ispred otoka Zverinca najve}i udio u zajednici (6. Fisherov á indeks najmanji je u Malinskoj (8.9). Na postaji u podmorju otoka Visa najbrojnije su jedinke roda Globigerina (21. Globocassidulina subglobosa (Brady) i Melonis pompiloides (FICHTEL & MOLL). Vis i tjesnac O{tro u drugu. do 2008: Piranski zaljev. koje zajedno predstavljaju 35% zajednice.5%). pertusus i Ammonia sp. U tjesnacu O{tro. Na plitkovodnim postajama izrazita je dominacija pojedinih vrsta (P. svaka s oko 4%. Shannon-Wienerov indeks kre}e se od 2. indeksi bioraznolikosti. U Piranskom zaljevu najbrojnija vrsta je Textularia agglutinans d'Orbigny (15% zajednice). Na u{}u rijeke Cetine dominantne vrste su Quinqueloculina sp. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. otok Zverinac.. Na svim postajama tip sedimenta je pijesak. Rosalina bradyi (Cushman) i Textularia conica (d'Orbigny). U tjesnacu O{tro dominira vrsta Lenticulina cultrata (Montfort). uvala Novi Vinodolski. otok Vis (6. i Quinqueloculina seminula (Linnaeus). Horvatovac 102a.). a slijede Triloculina affinis d'Orbigny. uvala Malinska i Novi Vinodolski svrstani su u jednu grupu. odvajanje u standardne pod-uzorke od oko 300 jedinki i odre|ivanje vrsta i rodova prema kriterijima LOEBLICH & TAPPAN (1987). Tamara Ore{kovi}1 & Lea Pesjak1 1 2 Geolo{ki odsjek.

proizlazi da tip sedimenta dna ne igra va`nu ulogu u distribuciji foraminifera. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Iz sastava zajednica. dominacije vrsta. 869 p. & TAPPAN. omjera epifaune i infaune. LITERATURA LOEBLICH.116 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.R. brojnosti oportunista i specijalista te udjela foraminifera prema tipovima stijenki. (1987): Foraminiferal genera and their classification. . A.– Van-Nostrand-Reinhold-New York.. Jr. ve} faktori poput dubine (koli~ine svjetla i koli~ina hrane). H. ali i rivalski odnosi me|u vrstama foraminifera.

18-Congeria brandenburgi-Congeria croatica zona i 19-Melanopsis decolata-Congeria rhomboidea zona. 4-Lucinoma borealis zona.. jz. 6-Pirenella zona. imenovanih i definiranih po na~elima formacijske analize. Paratethys. 8-Ervillia-Mactra zona. tj. Paratethys. Ve} na terenskom kartiranju. panonske Hrvatske. Izdvojene biozone ~ine glavni i sastavni dio neformalnih litostratigrafskih jedinica. . Dalje navodim i predla`em biozone srednjeg i gornjeg miocena. biozona. 15-Dreissenomya digitifera-Paradacna abichi zona. U ukupnoj bionomskoj komponenti najve}i udio imaju {koljka{i i pu`evi. Izdvojene zone ovdje nisu rangirane iz razloga nepotpunog statisti~kog uzorka. 12-Congeria czjzeki zona.. Na pitanje.000 i koja su bila vo|ena “na~elima zonske vrste”. biostratigrafija. 13-Melanopsis zona. godine: “Kakva je fauna. Pannonian Basin System. koje si je postavila V. 5-Paliollum zoellikoferi zona. a potrebno ih je u budu}nosti nadopunjavati. Tako je prvi test uspje{no polo`en i na{ao primjenu! Miocenske meku{ce treba u panonskoj Hrvatskoj posebito cijeniti jer “oni su najbolji klju~” za razumijevanje scenarija tog geolo{kog vremena. 11-Congeria banatica zona.hr) Klju~ne rije~i: srednji-gornji miocen. Na temelju novijih istra`ivanja i nalaza “karakteristi~nih asocijacija” fosilnih meku{aca izvr{ena je djelomi~na biostratigrafska revizija i predlo`eno zoniranje srednjo-gornjomiocenskih naslaga kroz 19 biozona. 3-Pecten-Ostrea-Cardium zona. na temelju kojih se moglo rekonstruirati paleoekolo{ke osobitosti. Izdvojene biozone i neformalne litostratigrafske jedinice koje su uspostavljene na miocenskim povr{inskim terenima u`eg poligona. Hrvatska (davor. 16-Lymnocardium decorum zona.vrsaljko@hpm. dio Medvednice) mogu}e je skoro u potpunosti korelirati s ostalim djelovima ukupnog panonskog bazenskog sustava. tufovi i ugljen. KochanskyDevide jo{ davne 1944.000). s ostalim talo`nim bazenima nekada{njeg Paratethysa. “svi mi neogeni~ari” imali smo vrlo brza i prakti~na rije{enja od ove i ovakove podjele miocena. gline. Samoborsko gorje. indicirati i definirati geokronolo{ku starost stijena te predlo`iti zoniranje miocenske epohe u panonskoj Hrvatskoj. redaju}i ih od starijih/donjih prema mla|im/gornjima: 1-Myrthea-Tellina-Macoma zona. testirati i korelirati u ukupnim prostorima. lapori.. Na povr{inskim terenima poznato je i dokazano postojanje naslaga srednjeg i gornjeg miocena koje su prosje~no efektivne debljine oko 1 500 m. svaki facijes i razvoj ima posebnu faunisti~ku zajednicu?”. a litolo{ki je predstavljena raznovrsnim. sjeverna Hrvatska Key words: Middle-Upper Miocene. jer svaka stepenica. po na~elu “vertikalno neponovljivih fosilnih asocijacija”. @umberak. ovdje se donekle poku{alo odgovoriti. uz relativno visoku razlu~ivost biostratigrafske razdiobe. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 117 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zonacija srednjeg i gornjeg miocena sjeverne Hrvatske na temelju meku{aca Middle and Upper Miocene zonation of the norhern Croatia on the base of the Molluscs Davor Vrsaljko Hrvatski prirodoslovni muzej. koja su uglavnom iskazana kroz OGK 1:100. North Croatia Ovaj rad sublimacija je relevantnih rezultata 15-godi{njih (1993–2008) geolo{ko-paleontolo{kih istra`ivanja miocenskih terena sjeverne. tj. 2-Clavatulla zona. 10-Lymnocardium cekusi zona. 7-Dorsanum zona. Biozona. panonski bazenski sustav. a u podzemlju su ~ak 2 do 3 puta deblje.. meku{ci. 9-Radix croatica zona.4. Prema najnovijim istra`ivanjima i uz uva`avanje postoje}ih literaturnih i drugih spoznaja mo`e se izdvojiti ukupno 19 biozona. Biostratigraphy. uglavnom sedimentnim stijenama. a na temelju nalaza faune meku{aca. na temelju sukcesivnih homogenih sedimentnih cjelina (GK RH 1:50. Molluscs. a naj~e{}i su: pje{~enjaci. Najve}i udio imaju klastiti. pijesci. obra|eno i determinirano oko 250 taksona meku{aca.. istra`ivanog podru~ja (dio Pokuplja. Ovdje je predstavljeno. 17-Prosodacnomya zona. 10 000 Zagreb. Temelj radu ~ine dosada{nja istra`ivanja i publicirani rezultati o podjeli miocena u panonskoj Hrvatskoj. Demetrova 1. tj. 14-Congeria partschi zona. Miocenska epoha u panonskoj Hrvatskoj dokumentirana je brojnim nalazima fosila.

pobli`e dupina (porodica Delphinidae). 111. okruglasti zubi riba iz roda Chrysophrys (=Sparus). ovi pretalo`eni fosilni ostaci vjerojatno pripadaju srednjem miocenu (sarmat-?baden). S. Champsodelphis sp. na{i su kolege geolozi Mato Brki} i Domagoj Jami~i}. D. (1853): Bericht über ein neu entdectes Cetaceum aus Radoboy. 1853) i na Medvednici (Podsused) – Mesocetus agrami Van BENEDEN. Grgani}-Vrdoljak. Sanja Japund`i}1.pmf. Akad.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. Platanista croatica GORJANOVI]-KRAMBERGER.– Sitzungsber. U donjim i sredi{njim dijelovima pjeskokopa na|ene su brojne kosti fosilnih kitova (podred Odontoceti). naj~e{}e su dobro uo~ljivi sjajni.– Rad JAZU. Vrsaljko. Me|u prvima. kao i drugi ko{tani ostaci riba. Zagreb. Fosilni kitovi prona|eni su do sada u sarmatskim naslagama Radoboja – Delphinopsis freyeri MÜLLER (MÜLLER. Japund`i}. Iako je starost naslaga najvjerojatnije postmiocenska.hr) 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. Lokalitet Vrani} zasigurno zaslu`uje svekoliku pozornost hrvatskih prirodoslovaca kao jedno od rijetkih nalazi{ta fosilnih kitova. 542 str.o. 1–21. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. (1892): O fosilnih Cetaceih Hrvatske i Kranjske. Uz ostatke kitova. oko 500 m sjeverno od rje~ice Orljave. Le`i{te je otkriveno 1974. 84–88. a u njemu se ve} desetlje}ima iskori{tava kvarcni pijesak za staklarsku industriju u Lipiku – “Lipik-glass d.. Mineralo{ka i strukturna nezrelost pijeska ukazuje na slabo kemijsko tro{enje detritusa i njegov kratak transport. te brojni ve}i ili manji riblji kralje{ci..o. Sjeverna Hrvatska Key words: Vrani}. Kosti su ve}inom fragmentirane i erodirane. Delphinapterus sp. 1892). D. 10 430 Samobor. Pijesak je naj~e{}e srednje sortiran. Wiss.vrsaljko@hpm. Z. istra`ivanje ovog nalazi{ta se nastavilo pa je prikupljeno vi{e od 500 fosilnih kostiju. fosilni kitovi.” Kop je danas otvoren u visinu oko 30 m i u {irinu oko 300 m. Hrvatska Klju~ne rije~i: Vrani}.hr) 3 Geoist d. MÜLLER. srednjezrnat do krupnozrnat. kao i kosti prednjih ekstremiteta ve}ih i manjih primjeraka dupina.. A. Takve stijene sudjeluju u gra|i kristaline jezgre Papuka i obli`njeg Psunja. ali obzirom na njihovu mnogobrojnost mogu}e je prona}i i bolje o~uvane ostatke. Zagreb. U njegovom sastavu dominiraju slabo zaobljene ~estice alkalijskih feldspata i kvarca. fossil whales. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. S. Mineralo{ko–petrografski zavod. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Djelomi~nu interpretaciju fosilne faune iz Vrani}a dao je i Darko Rukavina. Japund`i}. Northern Croatia Pjeskokop Vrani} smje{ten je na jugozapadnim obrocima Papuka u blizini istoimenog sela.o. J. mogli bi pripadati drugim akvati~kim sisavcima. 10. Neki od ostataka. tek }e budu}a istra`ivanja zasigurno mo}i detaljnije objasniti iz kojih su miocenskih slojeva ove kosti pretalo`ene (vjerojatno se radi o vi{ekratnom recikliranju!).. koji se ne mogu pripisati ribama ili dupinima. dok u zajednici te{kih minerala izrazito prevladava epidot. za {to je potrebna detaljnija anatomska korelacija s danas `ivu}im vrstama. Delphinopsis Freyerii. (GORJANOVI]-KRAMBERGER. J. koji su otkrili zna~aj pjeskokopa Vrani} i ve} koncem pro{log stolje}a objavili i dobrohotno ustupili fosilni materijal Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Nem~i}a. Geolo{ki odsjek. 10 000.118 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Prosje~no se u 1 m3 pijeska na|e 20-tak primjeraka fosilnog materijala. Radov~i} i M. Radi se o materijalu lokalnog podrijetla ~ije su izvori{ne stijene najve}im dijelom bile granitoidne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma. Jelenko. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Vrani}: Najzna~ajnije nalazi{te fosilnih kitova u Sjevernoj Hrvatskoj Vrani}: The most important finding place of fossil whales in Northern Croatia Davor Vrsaljko1. Zagreb. MARKOVI]. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Marijan Kova~i}2. . Me|utim. Horvatovac 95. Po~esto se mogu prona}i i vrlo karakteristi~ni zubi morskih pasa. Hrvatska (mkovacic@geol. U proteklih nekoliko godina. Vrijedni sakuplja~i bili su: D. Zrinka Grgani}-Vrdoljak3 & Pia Ple{e2 1 Hrvatski prirodoslovni muzej. 10 000.o. uz cestu Pakrac-Po`ega. Demetrova 1. 2002). Hrvatska (davor. Wien. Osobito su ~esti kralje{ci – trupni i repni. Zagreb. pa je stoga nu`na temeljitija obrada fosilnih nalaza i eventualna za{tita ove vrijedne “nacionalne geoba{tine”. godine (MARKOVI].

te kao ukrasni kamen. Za vrijeme egenburga i donjeg otnanga nastali su glaukonitni pje{~enjaci.. PAVELI]. Gline i lapori s proslojcima pijesaka “Meljan formacije” odlagani su od gornjeg oligocena do donjeg egera u okoli{u {elfa i prodelte (AVANI] et al. a najmla|e nastaju i danas (kvartar). kao i sve ostale gore u Hrvatskom zagorju. koji su uvr{teni u “Macelj formaciju”. vulkanizam. 1987). talo`eni konglomerati. trijas. kada su unutar stijena “Macelj formacije” odlagani samo tufovi. K. u podru~ju priobalja i delte. 2007). koji se eksploatiraju u dva kamenoloma nedaleko @utnice na obroncima Gorjaka (MARKOVI]. Tijekom talo`nih procesa u geolo{koj povijesti u ovom podru~ju do{lo je do tektonike i izdizanja pojedinih stijena. Quaternary. PAMI]. Konglomerati i pje{~enjaci gornjeg perma su odlagani u priobalnom marinskom okoli{u. 544 str. zeolite Geolo{ke karakteristike prostora Op}ine Jesenje prikazane su u okviru monografije Op}ine Jesenje (isto~no od \urmanca). Abstract Book. “Meljan formacije”. srednjeg trijasa. Tuf se nalazi u napu{tenom kamenolomu kod Donjeg Jesenja. (ur. & MÁRTON. Spomenuta sedimentacija od paleozoika do donjeg otnanga obilje`ena je ~estim vulkanizmom. Tada su potpuno izdignute planine Strahin{~ica i Ivan{~ica. Fm. Pojave silikatnog minerala zeolita u tufu otvaraju mogu}nost reaktivacije zatvorenog kamenoloma. siltovi. F. Tethys. Croatia. te alpski za vrijeme mezozoika i kenozoika. M & INGOMAR. Egerian. Oni su odlagani u marinskom okoli{u na podru~ju priobalja i prijelazne zone. Sachsova 2. kamenolom. A. E. MÁRTON et al. Razlog tome je {to se zeolit danas sve vi{e pokazuje kao mineral budu}nosti zbog svoje vi{estruke primjene (medicina.. TOMLJENOVI]. Tehni~ko-gra|evni kamen ~ine srednjetrijaski dolomiti i dolomitne bre~e. okoli{. MÁRTON.. “Golubovec formacije”. 2001. Svi ti pokreti rezultirali su u formiranju recentnog strukturno-tektonskog sklopa na podru~ju Hrvatskog zagorja. Zavr{nu fazu talo`enja predstavljaju nanosi potoka za vrijeme gornjeg kvartara. J. Ranije se eksploatirao za potrebe cementne industrije. 2002). MIKNI]. Nakon toga u gornjem egeru su u marinsko-braki~nom okoli{u. odnosno u Zagorskom podbazenu (PAVELI]. Joannea-Geologie und Paläontologie 9. Kapfenstein. 10 000 Zagreb. B.– Institut za geolo{ka istra`ivanja... Triassic. perm. U opisu geolo{ke gra|e nastojalo se na jedan popularan i eduktivan na~in objasniti postanak i razvoj stijena na ovom podru~ju. koja je povremeno bila produbljavana.) ([IMUNI] & [IMUNI]. Macelj. MARKOVI]. Na geolo{koj karti izdvojene su stijene gornjeg perma. Macelj. aluvij. Meljan. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 119 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke osobitosti podru~ja op}ine Jesenje Geological characteristics in the area of Jesenje Municipality Radovan Avani} Hrvatski geolo{ki institut. Ottnangian.): 2nd International Workshop ”Neogene of Central and South-Eastern Europe”. Paratethys. M. formacija. Vulkanska aktivnost u egenburgu i donjem otnangu bila je ne{to slabijeg intenziteta. Paratethys. Zagreb. a zatim su tijekom gornjeg egera na povr{inu dospjeli andeziti i piroklastiti (tufovi i piroklasti~ne bre~e). Municipality Jesenje. Zagreb. (2002): In the wake of a counterclockwise . u gornjem paleozoiku (gornji perm). pijesci.. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ke karakteristike. environment. Permian. siltovi. Op}ina Jesenje. kada su talo`eni sitnozrnati klastiti. 9–10. S (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Eggenburgian. otnang. Srednjetrijaski karbonati su nastali u relativno plitkom moru na podru~ju karbonatne platforme.. Meljan. P. Tethys. egenburg. pje{~enjaci. Najstarije stijene na podru~ju Op}ine Jesenje nastale su prije 260 milijuna godina. Najva`niji tektonski pokreti bili su u permu (hercinski). pod utjecajem plime i oseke.– U: GROSS. kvartar. R. D. (2007): Egerian Deposits from the South-western Part of the Pannonion Basin. Od mineralnih sirovina koje se nalaze unutar podru~ja Op}ine Jesenje mogu se izdvojiti tehni~ko-gra|evni kamen i tuf. pijesci. volcanism. Tijekom toga vrlo dugoga geolo{kog razdoblja njihov postanak bio je u uskoj vezi s nekada{njim oceanom Tethys i mla|im morem Paratethys. & GRIZELJ.. AVANI]. stomatologija) LITERATURA AVANI]. 2002).. pa se miocenski sedimenti na podru~ju Jesenja odla`u unutar Panonskog bazena. Najmla|i tektonski pokreti dogodili su se tijekom pliocena i kvartara (posljednjih 5 milijuna god. BAKRA^. R. U donjem miocenu u Paratethysu se diferenciraju talo`ni bazeni. eger. Prvo je u srednjem trijasu do{lo do podmorskih izljeva andezit-bazalta. quarries.4. Povremeno je uz dotok slatke vode talo`en i krupnozrnasti kopneni materijal u okoli{u rije~ne delte. konglomerati. zeolit Key words: geological characteristics. a pripada “Macelj formaciji”. lapori i ugljeni “Golubovec formacije”. lapori i gline. “Macelj formacije” i aluvij recentnih potoka.

22. (1987): Rekonstrukcija neotektonskih zbivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na temelju analize pontskih sedimenata. Jour. Earth Sci. 431. 359–376. [IMUNI].. znan. Razr. umjetn. D.– Basin Research. & [IMUNI].. akad. 155–177.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rotating Adriatic microplate: Neogene paleomagnetic results from northern Croatia. AL. 514–523. AN.– Rad Jugosl. 91. Blackwell Science Ltd.120 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . PAVELI]. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. znan. Zagreb. za prir.– Int. 13.

kulturno-povijesnim te o geolo{kim vrijednostima Medvednice. Matija Cinaberski i Jakob Ga{parin. Obnova Javna ustanova “Park prirode Medvednica” je 2002. Sve do nedavno se o postojanju srednjovjekovnih rudarskih aktivnosti na ovom podru~ju moglo zaklju~iti samo na osnovu tragova uru{avanja starih rudarskih hodnika. povremeno su ulazili tek samo znati`eljnici. visitors. Hrvatska (strucansluzba@pp-medvednica. Prema pisanim izvorima Petar Zrinski je 1463. isho|ene potrebne suglasnosti. Medvednica predstavlja glavno ekolo{ko upori{te u neposrednoj blizini glavnog grada Republike Hrvatske i izleti{te od neprocjenjive vrijednosti u kojem stanovni{tvo milijunskog grada i okolnih naselja mo`e zadovoljiti potrebe za odmorom i rekreacijom. galenit. ~ak 100% u odre|enim godi{njim dobima {to uzrokuje propadanje drvene podgrade. godine sklopio Ugovor sa zagreba~kim gra|anima na temelju kojeg su smjeli rudariti na posjedima Zrinskih.4. mine. Povijest rudnika Rudnik Zrinski se nalazi na lokalitetu “Rudarski vrt” u sredi{njem dijelu Parka na 800 m nadmorske visine. To su jedini povijesni podaci prona|eni o rudniku. Postavljene su drvene skulpture rudara u prirodnoj veli~ini (Sl. 2002). edukacija. vjerojatno i u Rudniku Zrinski (MARKOVI]. Projekt prenamjene Rudnika Zrinski mo`e biti primjer dru{tvenoj zajednici kako stari i napu{teni rudnici mogu iskoristiti svoje turisti~ke i kulturne potencijale i biti izvor znanja za budu}e sli~ne projekte u Hrvatskoj. a najve}i broj posjetitelja su {kolska djeca. Zaru{eni hodnici su otkopani. Uvedeno je ozvu~enje – kapanje vode. Do sada je rudnik posjetilo vi{e od 50 000 posjetitelja. U rudniku je prisutna visoka vlaga. rudnik. renovation. godine. U rudnik nekad zvan “Gorci” a danas Zrinski. koji su na pojedinim mjestima osigurani drvenom podgradom. turizam. godine zapo~ela s obnovom i prenamjenom nekada{njeg rudnika u turisti~ko-edukativne svrhe. Odr`avanje rudnika zahtijeva pregled stanja podgrada te premazivanje podgrade za{titnom bojom. godine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 121 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Srednjovjekovni Rudnik Zrinski na Medvednici – nekad i sad Mideval Mine “Zrinski” on Medvednica Mt. Park se prostire na podru~ju grada Zagreba. Izra|ena je projektna dokumentacija za obnovu rudnika. U svrhe monitoringa potrebno je godi{nje obavljati mjerenja mikroklimatskih uvjeta i ispravnosti elektri~nih instalacija te pregled stabilnosti rudnika. te prisutnosti jalovi{ta. Osnovni fenomen su dobro o~uvane prirodne {ume i {umske zajednice koje ~ine 78% povr{ine Parka. tourism. Istra`nim radovima otkriveni su novi hodnici koji se namjeravaju urediti za posje}ivanje. Rudnik u geolo{kom smislu Stijene u kojima se nalazi rudnik Zrinski su prema geolo{kim kartama sredi{njeg dijela Medvednice svrstane u kompleks parametamorfnih stijena niskog stupnja metamorfizma. Rudnik je otvoren na dan Svete Barbare. uvedena je rasvjeta. 4. galena. odnosno devonsko-kar- . financijski i u samoj izvedbi. postavljene su drvene podgrade koje svojim izgledom odra`avaju srednjovjekovan na~in rudarenja. posjetitelji. do njegova ure|enja i obnove. dolomit Key words: Medvednica. 1) te je izlo`en nekada{nji rudarski alat. Do sada je u obnovu ulo`eno vi{e od milijun kuna. Posjetitelji rudnika mogu saznati mno{tvo informacija o prirodnim. do 1623. ulaznoj prostoriji preuzete su iz knjige “De Re Metallica” autora Georgiusa Agricole. Otapanje snijega povremeno mo`e uzrokovati uru{enja koja je potrebno sanirati. prosinca 2004. Financiran je ve}inom iz dr`avnog prora~una i uz pomo} brojnih sponzora. Realizacija projekta bila je vrlo zahtjevna. Nikola Zrinski je 1527. Njegov potomak. dobivena lokacijska te uporabna dozvola.hr) Klju~ne rije~i: Medvednica. Zagreba~ke i Krapinsko-zagorske `upanije na povr{ini od 17 938 ha. koji su rudarili od 1608. obnova. education. pretpostavljene paleozojske. Bliznec bb. – before and now Tajana Ban ]uri} & Nives Farka{-Topolnik Javna ustanova “Park prirode Medvednica”. dolomite Park prirode “Medvednica” Rudnik Zrinski nalazi se na prostoru Parka prirode “Medvednica”. Zagreb. Prona|ena su imena dvojice Zagrep~ana. manjim povr{inkim kopovima. Rudnik je za{ti}en kao kulturno dobro Republike Hrvatske. udarci pijuka u stijenu. Plo~e sa slikama u glavnoj. Rudnik se sastoji od ulazne prostorije i nekada{njih rudarskih hodnika. {kripa drvenih ta~aka i prigu{eni razgovor rudara koji pove}avaju do`ivljaj srednjovjekovnog rudarenja. godine zbog velikih zasluga dobio kraljevski rudarski privilegij od kralja Matije Korvina koji mu je omogu}io rudarenje i na Medvednici.

2). Na osnovu konodontne faune separirane iz vapnena~kih protolita ulo`enih u slejtovima u okolici Kralji~inog zdenca i u podru~ju ju`no od kapelice Sv..122 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2008): Preliminarni izvje{taj i geolo{ka karta rudnika Zrinski.. dolomit s granatom-skarn i dolomitizirani oolit (TOMLJENOVI] & GARA[I]. Dosad objavljeni biostratigrafski podaci prikupljeni u stijenama u najbli`oj okolici rudnika su rijetki. Zagreb. & GARA[I]. Vrlo rijetko je mogu}e uz galenit makroskopski uo~iti i sfalerit.– Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. drugih podatka o kemizmu nema ([IKI] et al. Wodden sculpture of the miner.– Geol. Galena in the dolomite. Figure 2. ali naj~e{}e du` pukotina i prslina pojavljuje galenit (Sl.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. vjesnik.. INA. . 1995). New York. 2008). (1973): O paleozoiku i trijasu Medvednice (Zagreba~ke gore) i podru~ja Dvora na Uni na temelju konodonata. 29–47. G. halkopirit i malahit. @. [IKI]. Inc. slejt/filit. a od jalovinskih minerala kvarc. 1973). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. 544 str. B. 2008). dolomit. Galenit u dolomitu. (1556): De Re Metallica. Figure 1. K. V. Najve}i dio rudnika izgra|uje dolomit unutar kojeg se mjestimice u vidu uprskanja.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. TOMLJENOVI]. Naftaplin. Jakoba utvr|uje se trijaska starost parametamorfnih protolita (\UR\ANOVI]. Recentna mikroskopska istra`ivanja su pokazala da se uz dominantni galenit i podre|eni sfalerit u rudi u malim koli~inama nalaze i pirit.– Dover Publications. Na temelju nedavno napravljene prve. preliminarne geolo{ke karte rudnika Zrinski izdvojeno je pet litostratigrafskih jedinica: dolomitni {kriljavac. Zagreb. 25. granat i tinjci (TOMLJENOVI] & GARA[I]. bonske starosti ([IKI] et al. \UR\ANOVI]. 1950. 1995). Dodatno. LITERATURA AGRICOLA. detaljnim prou~avanjem mikroskopskih struktura dolomitnih stijena uo~eni su rijetki ostaci lju{turica foraminifera za koje je potrebno provesti biostratigrafsku analizu (TOMLJENOVI] & GARA[I]. Drvena skulptura rudara. 199 str. (1995): Geolo{ki vodi~ Medvednice. 2008). MARKOVI]. Zagreb. Prema zapisu jedna tona galenita uklapa 485 g srebra. Slika 2. Zagreb. S.

Upravo zato Hrvatski prirodoslovni muzej. Demetrova 1. ali za njih ne znamo. osim prirodne vrijednosti i zanimljivosti. koji osim kulturne ba{tine uklju~uje i prirodnu. Sve je to sa`eto i predstavljeno u ilustriranoj karti geolo{kih i biolo{kih turisti~ki zanimljivih lokaliteta Hrvatske koju je objavio Hrvatski prirodoslovni muzej kako bi o njima informirao posjetitelje muzeja. stani{ta. reljef) tako i biolo{ke (biljni i `ivotinjski svijet. education U radu se predstavlja publikacija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja 'Geolo{ke i biolo{ke turisti~ke znamenitosti Hrvatske' koju je u obliku turisti~ke karte Muzej izdao 2009. Moderni muzeji tako imaju sve va`niju ulogu u realizaciji programa tzv. popularizacija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 123 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke turisti~ke atrakcije Hrvatske – Prijedlog za {kolske i obiteljske izlete Geological tourist attractions of Croatia – A proposal for school and family excursions Renata Brezin{~ak Hrvatski prirodoslovni muzej. ^esto se doga|a da se nalazimo u nekom gradu ili kraju. Hrvatska (renata. mnogo je prirodnih predjela koji. osim svoje znanstvene ili gospodarske vrijednosti. fosili. ve} i za sve one koji dolaze iz drugih krajeva.brezinscak@hpm. ima va`nu misiju popularizacije prirodoslovlja. ili je to samo pejza`. odnosno kao izvor informacija za osmi{ljavanje nekih novih. geolo{ki fenomen. prvenstveno profesore i u~itelje koji u muzej dolaze s u~enicima. Izdvajanjem i nagla{avanjem muzejskih predmeta. edukacija Key words: geological heritage. a od individualnih posjeta najbrojniji su posjeti – obiteljski. Karta popularizira geolo{ku (i biolo{ku) ba{tinu. Od brojnih na{ih geolo{kih lokaliteta svega ih je nekoliko op}epoznatih koje ciljano obilaze i posje}uju organizirane {kolske grupe. no u ~emu je onda problem? Mo`da u nedovoljnoj informiranosti. Tematskim izlo`bama Muzej ~esto promi~e ideju o~uvanja prirodne ba{tine. imaju i onu estetsku i obrazovnu vrijednost. jer je uz upoznavanje kulturne ba{tine nekoga kraja sve popularnije i upoznavanje prirodne ba{tine. i to ne samo za domicilne stanovnike. muzej oda{ilje pozivnicu za posjet geolo{kim zanimljivostima na{e zemlje. a koje su istovremeno i turisti~ki zanimljive. Ali {to je s ostalim geolo{kim zanimljivostima na{e domovine? Zanimanje profesora i javnosti za geolo{ku ba{tinu o~ito postoji. a na stra`njoj su njihovi kratki opisi s fotografijama i nekim korisnim informacijama. ili djelatnosti. tu je i nekoliko destinacija (lokaliteta) koje su {iroj javnosti mo`da manje poznate. 10 000 Zagreb. ono {to osobito raduje je sve ve}i posjet i stranih turista. ali {to je osobito va`no. zanimljivih i pou~nih itinerera {kolskih i obiteljskih izleta. godine. aktivnosti i ideja koje Muzej promi~e. imaju jednostavan. popularization. ali i ostale individualne posjetitelje kojima to mo`e biti svojevrsni smjerokaz za zanimljive izlete. pa je time i sve ve}a potreba za suradnjom i interakcijom dviju djelatnosti – muzejske i turisti~ke. Me|u posjetiteljima na{ega muzeja jo{ su uvijek najbrojnije organizirane {kolske grupe. uvijek je u blizini neka prirodna ljepota. ili sli~no. parka prirode i dr. i u~enicima i nastavnicima mo`e koristiti kao pomo}no u~ilo. To {to su nepoznate ne ~ini ih manje va`nima ili manje zanimljivima za razgled. Uz neke poznatije i zna~ajnije geolo{ke znamenitosti koje su ve} dugo sastavni dio gotovo svih {kolskih izleta. lagan i svima dostupan pristup. Karta predstavlja dvadesetak geolo{kih lokaliteta koji su ucrtani na prednjoj strani karte. sve ~e{}e i geolo{ke.4. u ~ijoj blizini postoje geolo{ke zanimljivosti ure|ene za posjete. Opisanim je lokalitetima zajedni~ko da. odnosno da su ure|eni za posjetitelje. kulturnog turizma. roditelji s djecom i turisti. dodu{e ne{to vi{e biolo{ke i krajobrazne. bez obzira na to je li to dio nekog za{ti}enog objekta prirode (nacionalnog parka. . pa mogu biti zanimljivi i {iroj javnosti.). nalazi{te fosila. minerali. Ipak.hr) Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. koji svojim izlo`bama i programima privla~i svake godine sve vi{e i vi{e posjetitelja (i turista). S obzirom da je Hrvatska zemlja velike prirodne raznolikosti – kako geolo{ke (stijene. ekosustavi). Va`na osobitost na{e zemlje je ~injenica da koje god mjesto posjetili ili odabrali za razgled ili odmor. no s geolo{kog gledi{ta vrlo zanimljive i vrijedne pa`nje. zanimljiva stijena.

koliko je to mogu}e. a koje bi se mogle izlo`iti i u u~ionici kemije (Sl.upris. srednjoj ili pak prirodoslovnoj {koli. stolje}a. koje }e biti postavljene na vidljivom mjestu.) te }e sadr`avati osnovne tipove stijena koje nalazimo na podru~ju Hrvatske. 2. Reprezentativni uzorci stijena. geological collections. fizike i kemije. magmatske i metamorfne. schools. Slika 1. Na ovaj na~in. Tako|er. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geolo{ke zbirke u {kolama Geological collections in schools Zvonko Bumber1 & Vicko Svili~i}2. Hrvatska Klju~ne rije~i: edukacija. Imaju}i u vidu ~injenicu da je povijest planeta Zemlje kao i razumijevanje njenih procesa od klju~nog zna~aja. U prilog na{em mi{ljenju ide i spoznaja da u razvijenijim zemljama svijeta postoji geologija kao nastavni predmet pod op}im imenom “geoscience” ili “earth science”. Obje zbirke biti }e popra}ene tekstualnim obja{njenjem pojedinog uzorka. Stube S. Udruga UPRIS ve} ima planove donacije zbirki kao i nekoliko zainteresiranih {kola te se nadamo uva`avanju na{eg projekta na dr`avnoj razini. a postavljeni }e uzorci bili umanjeni prikaz stijena u njihovoj stvarnoj veli~ini. Kranj~evi}a 10. raspodjeljene u tri osnovne skupine: sedimentne.S. Representative rock types. u~enici i druge zainteresirane stranke dobili bi cjelokupan i jednostavan uvid u razumijevanje geologije. barem za gimnazijsko obrazovanje. Nakon toga dolazi do isklju~enja geologije iz istog te se njeno gradivo raspore|uje u srodne prirodoslovne znanosti poput geografije. primjerice hodniku {kole ili u~ionici geografije. Obim uzoraka }e se korigirati prema tome radi li se o osnov- noj. Matice hrvatske 11. {kole. Geolo{ka karta Hrvatske. Uz navedeni stup nalazit }e se i kartonski stup iste visine na kojem }e se prikazati starost i vrsta stijene.3 1. Figure 2. postoji mogu}nost postavke zbirke minerala karakteristi~nih za na{e prostore. vrste stijena Key words: education. geologija je imala zaslu`eno mjesto u redovnom nastavnom programu. Slika 2. . Stoga predla`emo projekt “Geolo{ke zbirke u {kolama” imaju}i u vidu metodi~ke prednosti ovakvog tipa edukacije. Zbirka minerala.hr) Prirodoslovna tehni~ka {kola Split. dolazimo do zaklju~ka da je potrebno pridodati vi{e pa`nje geologiji u {kolskim ustanovama. Zbirke }e biti sastavljene od nekoliko desetaka reprezentativnih uzoraka (Sl. podacima o na~inu njegova nastanka i lokalitetu uzorkovanja. samu trajnost zbirke i naravno povoljnu cijenu. 22 000 [ibenik. Mineral collection. 50 cm. Visina stupa biti }e cca.2 3 UPRIS – Udruga za prirodoslovna istra`ivanja. mjerila 1:500.000 tako|er }e na}i svoje mjesto u zbirci uz vertikalni geolo{ki stup stijena idu}i od starijih prema mla|ima.). 1. rock types Od osnutka prvih srednjih {kola na teritoriju Hrvatske pa sve do sredine 20.124 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 21 000 Split. Hrvatska (www. Figure 1. geolo{ke zbirke. Zbirka }e se nalaziti u specijaliziranim osvjetljenim vitrinama.

JANEKOVI] (1969). 10 000 Zagreb. koja obuhva}a kontakt prapora s pontom i najstarija. TAJDER. u vrijeme istra`ivanja GORJANOVI]AKRAMBERGERA (1912).1). Vukovar. (1942) TAK[I] (1947). Koji mu je znanstveni zna~aj? Predstavlja izvrstan geokronolo{ki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale krajem Pleistocena. (1989) i MUTI] (1990). (1976): Zur quartären Klima.und Landschaftsentwicklung des Karpatenbeckens auf (palö-) pedologischer und bodengeographischer Grundlage. bio 30 m visok strmac na obali Dunava i obuhva}ao razdoblje od Rißa do danas. GALOVI].4. Int.– Quat. [ANDOR (1912). 106/107. Nazvan je po Dr. 1–268.. razgledavao i da se na njemu mogu izu~avati i paleoklimatolo{ke promjene.) • Aktualizacija znanstvenih istra`ivanja i dostupnost novih metoda analize Trenutno stanje Gorjanovi}evog profila Profil je. SHINGHVI et al. BRONGER (1976. u sredi{tu grada i. POJE (1982. O njemu su pisali GORJANOVI]-KRAMBERGER (1912. Vukovar. donji dio profila je zazidan. 2009. 11–31. rasvjeta.– Kieler Geogr. A. (2003): Corelation of loess-paleosol sequences in East and Central Asia with SE Central Europe: towards a continental Queternary pedostratigraphy and paleoclimatic history. Zagreb. I. 1986). To je bilo “ledeno doba” tijekom kojeg su zatopljenja dokumentirana paleotlima (tamne pruge unutar svjetlog prapora) (Sl.. Ure|enjem {etnice uz Dunav starija polovica profila. Sachsova 2. & MUTI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 125 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita geolo{kog lokaliteta “Vukovarski Gorjanovi}ev profil” Protection of geosight “Vukovar Gorjanovi} section” Lidija Galovi} Hrvatski geolo{ki institut. 45. Hrvatska Key words: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger.– Rad JAZU. praporni profil. Tadijanovi} povodom 50 god. Razli~iti geokemijski i mineralni sastav tih paleotala svjedo~i o razli~itim klimatskim uvjetima koji su vladali u ovim krajevima. BRONGER. Pristupa~an je. . pedogenetski razvijenija i klimatski specifi~na paleotla. (1984): Gornjopleistocenski sedimenti isto~ne Slavonije (Hrvatska).. nije u privatnom vlasni{tvu. utemeljitelju Hrvatskoga geolo{kog instituta i geologu koji je prvi detaljno opisao ovaj praporni profil prije stotinjak godina. [to je poduzeto? Zahtjev je poslan: • Ministarstvo kulture • Dr`avni zavod za za{titu prirode • @upanijska javna ustanova za upravljanje za{ti}enim prirodnim vrijednostima • Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru • O[ D. 2003). 1914).galovic@hgi-cgs.radovi na vodotornju i kanalizacijski odvod! Za{to bi ga trebalo za{tititi? U svjetlu dana{njih klimatskih promjena od izuzetnog je zna~aja sa~uvati i za{tititi takav profil da bi se istra`ivao. listopada. GALOVI] & MUTI] (1984). zatrpana su i zabetonorana (nedostupna!).hr) Klju~ne rije~i: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. – Povijest hrvatskog priorodoslovlja Vukovarsko-srijemske `upanije) predstavljen je GUP. Prilikom ure|enja obale Dunava najstariji. TRIFUNOVI] (1985). Croatia Gdje je Gorjanovi}ev profil? Rije~ je o geolo{kom profilu u praporu koji se nalazi u samom gradu Vukovaru na obali Dunava ispod vodotornja (Sl. prema na{im spoznajama. geo-heritage. dostupan.–17. 411. loess section. Hrvatska (lidija. Dragutinu Gorjanovi}u-Krambergeru. 1985. schriften. {kole poti~e pokretanje {kolskog projekta: ”Predstavljanje geolo{ke ba{tine” LITERATURA BRONGER. a sad prijeti opasnost da i gornji mla|i dio profila bude ugro`en. 299–356. geoba{tina. 1).. A. Odjel za prirodoslovlje i matematiku (16. Kiel. R. Za{to ba{ Gorjanovi}ev profil? • Kilometarski strmac visok desetak metara du` {etnice od centra Vukovara do Vu~edola i Iloka • Priznanje djela istaknutom hrvatskom znanstveniku • Povjesni zna~aj Vukovara i dana{nje potrebe za njegovom revitalizacijom • Blizina Vu~edola (5 km nizvodno) • Blizina vodotornja (desetak metara) (spomenik Domovinskom ratu) pa time i turisti~ko odredi{te • Dostupnost infrastrukture (prilazne ceste. Na znanstvenom skupu Matice Hrvatske.

39.– Geol. M. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 2.. 20/2.126 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. MUTI]. & PANT. (1969): Loess de Croatie. TAJDER. Geol. povjerenstva.– Vijesti geol. vjesnik..K. SAUER.K. 45–66. A. 21–26. S. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 GORJANOVI]-KRAMBERGER. (1912): Iz prapornih predjela Slavonije. La stratigraphie de Loess d’Europe. (1985): Praporne naslage “vukovarskog profila” i njihova stratigrafska pripadnost. (1989): Thermoluminiscence dating of loess-paleosol sequences in the Carpathian Basin (East-Central Europe): a suggestion for a revised chronology. GJ. 54 str. F. SINGHVI. 73/4.– Geolo{ki institut Beograd i Nafta-gas Novi Sad (1984). . rud. zavod. vjesnik. 307–317. (1982): Malakofauna prapornih naslaga isto~nog dijela Slavonije. A. 202–231. Bilogore i sa Rajne (Prethodne vijesti).. ind.– Acta Geol. Zagreb. Zagreb.– Magistarski rad Sveu~.. M. Zagreb. D.– Vijesti geol. Beograd. POJE. JANEKOVI].– Chem. Zagreb.. (1914): Iz prapornih predjela Slavonije. M. POJE. Inst. povjerenstva. Paris. Zagreb.000 godina. TRIFUNOVI]. 103–107. INQUA. Zagreb. Jugoslavija) – Dio II: Lesni ravnjak. (1985): Tuma~ za OGK 1:100. D. Vukovar.. R. 28–30. u Zagrebu. 3 i 4. Minist..– Vijesti geol. W.– Spomenica vukovarske real. 62 str. gimn. [ANDOR. 19–42. 107–112. povjerenstva. rud. (1942): Sastav i postanak srijemskog prapora. POJE. (1947): Prinos poznavanju prapora isto~ne Hrvatske.– Vjesnik geol. (1986): ekolo{ke promjene na vukovarskom prapornom ravnjaku proteklih cca 500.– Geol. BRONGER. R. (1990): Korelacija kvartara isto~ne Slavonije na osnovi podataka mineralo{ko-petrografskih analiza (Isto~na Hrvatska. 29–80. 1. (1912): Istra`ivanja prapora iz Vukovara. geol.. Sav. 2. A. 38. M. TAK[I].000 L 34-87 list Od`aci.

njegovu mre`nu stranicu i multimedijalnu prezentaciju koja se trajno odr`ava u zgradi Parka kao i po lokalnim osnovnim {kolama i knji`nicama. dolina [tirova~a (najve}a depresija na Velebitu). Tek u manjem dijelu Parka. promocijski film Key words: Geology. Tudorevo i Mirovo (s morenskim naslagama iz pleistocenske oledbe) te Premu`i}eva staza (izvedena po vr{nom hrptu Velebita u stijenama razli~itih stratigrafskih pripadnosti). U geolo{koj gra|i Parka postoje isklju~ivo talo`ne stijene. za{tita i promicanje prirodnih vrijednosti Parka. godine podru~jem Parka upravlja Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit ~iji je glavni cilj o~uvanje. u [tirova~i. geo-marketin{ki materijal. info-kiosk s geolo{kom i Slika 1. Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. Northern Velebit National Park. ima i klasti~nih stijena poput pje{~enjaka. geolo{ki vodi~. marketin{ke aktivnosti.4. Nacionalni park Sjeverni Velebit. U svrhu poticanja javnog interesa za geologiju i razvitak turizma u Republici Hrvatskoj u samome je Parku osmi{ljeno nekoliko vrsta aktivnosti. karst forms. ve} poznati geolo{ki podaci uneseni su u sve promocijske materijale Parka. geological physical map with geological column. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geologija. Lubenovac. speleological physical map. 53274 Krasno. geolo{ka maketa s geolo{kim stupom i speleolo{ka maketa. Figure 1. Isti~u se Strogi rezervat Hajdu~ki i Ro`anski kukovi (s iznimnom mnogobrojno{}u i raznoliko{}u kr{kih oblika). Unutar granica Parka postoje podru~ja s izuzetnim geolo{kim. konglomerata. From Marine Shallows to the Mountain: Geological Guidebook through the Northern Velebit National Park. me|u kojima dominiraju karbonatne stijene – vapnenci. znanstvenim i edukativnim vrijed- nostima. geological guide. Raznolikost geolo{kih i topografskih zna~ajki kao i `ivotinjskog i biljnog svijeta u Parku uz o~uvanu lokalnu kulturnu ba{tinu ~ine Park osobito pogodnim podru~jem za razvitak geoturizma. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 127 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Marketin{ke aktivnosti u promicanju geolo{kih vrijednosti Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Marketing activities in promotion of the geological value of the Northern Velebit National Park Dubravka Kljajo Nacionalni park Sjeverni Velebit. prahovnjaka i dr. geo-marketing material. promotional film Nacionalni park Sjeverni Velebit smje{ten je u vr{noj zoni sjevernog Velebita na prostoru od 109 km2. dolomiti i karbonatne bre~e. geomorfolo{kim. . Velebitski botani~ki vrt (jedini hrvatski alpinetum). U promocijskom informacijskom centru u Senju postavljen je i tzv. marketing activities. Ponajprije. kr{ki oblici. Od 2001.

– Nacionalni park Sjeverni Velebit. LITERATURA VELI]. Predstavljanje ovog jedinstvenog geolo{kog vodi~a pod nazivom Od morskih pli}aka do planine (VELI] & VELI]. I. Uz to. Ove su aktivnosti rezultirale objavljivanjem geolo{ke i speleolo{ke bro{ure te iznimno vrijednog geolo{kog vodi~a pisanog popularno-znanstvenim jezikom. Ovime }e se ostvariti iskrena `elja djelatnika Parka o ostvarenju prepoznatljivosti Sjevernog Velebita kao jednog od najbogatijih i najprivla~nijih kr{kih podru~ja na svijetu kako bi postao prioritetna znanstveno-istra`iva~ka i turisti~ka lokacija. U svrhu daljnje uspje{ne popularizacije geoprofila Nacionalnog parka u Republici Hrvatskoj i {irim zemljopisnim okvirima potrebno je Geolo{ki vodi~ i bro{ure prevesti na engleski jezik. pra}ena `ivopisnom pri~om iz narodne predaje oblikovanom u suradnji s lokalnim stanovni{tvom. Geolo{ka maketa s pripadaju}im geolo{kim stupom pokazuje sve uzorke stijena koji se mogu na}i na sjevernom Velebitu i povijest nastanka same planine. J. & VELI]. Dodatnoj geolo{koj edukaciji turista doprinose organizirana stru~na geolo{ka vo|enja kao i pou~ne plo~e postavljene du` jedne od planinarskih staza i u botani~kom vrtu. koji }e biti dostupan u okviru mre`ne stranice Parka. Speleolo{ka maketa je. Park tako|er planira i provodi i opse`nija geolo{ka istra`ivanja kvartara kao i analizu tektonskih aktivnosti i strukturnih zna~ajki naslaga koja }e se upotpuniti speleolo{kim istra`ivanjima. (2009): Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. organizirana je u razli~itim regijama Republike Hrvatske. Za istaknuti je kako ove prezentacije redovito prati visoka posje}enost te ostvaruju natprosje~no visok broj prodanih primjeraka ovog Vodi~a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 speleolo{kom maketom. Sl. . 2009. 1). Temeljem svih dosada{njih geolo{kih istra`ivanja u daljnjoj se budu}nosti planira izraditi film o nastanku planine Velebit.. pristupilo se i dodatnim geolo{kim i speleolo{kim istra`ivanjima kako bi se postoje}e znanje obogatilo novim spoznajama. izra|enog u znanstvene i turisti~ke svrhe. pak. Krasno. a ~ije objavljivanje predstavlja presedan u hrvatskoj i europskoj geolo{koj praksi. 143 str.128 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

Demetrova 1. a posebice za suvremeniji vid prezentacije. Kako je na{a temeljna struka geologija. znanstveno je obradio Gjuro Pilar ve} davne 1873. 1968). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 129 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita i prezentacija fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Preservation and presentation of the collections of Geological and Paleontological Department. Iako smo u samom za~etku ideje dvojili je li za izno{enje spomenute problematike dobro odabrano mjesto. do`ive i zainteresiraju se za predmete iz na{ih zbirki. {to mu je i donijelo ugled svjetski poznatog paleoantropologa. Tako zna~ajne. a prije pet godina obilje`ena je 130. onda jednostavno zaklju~ujemo da je nastojanje k postizanju boljeg statusa geolo{ko-paleontolo{kog fundusa HPM-a dio redovitog posla kustosa-geologa u Muzeju. Me|utim. Spiridion Brusina i Gjuro Pilar. U prvom redu potrebno je . godine (MILAN. nagla{avamo da je ukupan broj primjeraka u svim geolo{ko-paleontolo{kim zbirkama impozantan i pribli`ava se brojci od 300 000. Dakako. uistinu. stvaranog stotinama milijuna godina u prirodi i pomno ~uvanog vi{e od stotinu godina u Muzeju. Za{to? Pro{le godine proslavljeno je stotinu godina postojanja Hrvatskoga geolo{kog instituta. bitnih institucija. za{tita. Svakako. Nu`no je istaknuti da su najstarije. ali nikako ne mo`e biti dvadeset godina. Prikupljanje prvih uzoraka fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela HPM-a zapo~elo je sredinom 19. od kojih }emo samo neke spomenuti: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. jedna od najvrednijih i javnosti najpoznatijih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela je Zbirka krapinskog pleistocena. Tako|er. takva konstatacija mo`e samo jedno vrijeme biti opravdanje za nepostojanje stalnog postava. kojem ne bi smjela izostati podr{ka struke. godine. nije dostatan za izvedbu novog. prezentacija. Hrvatski prirodoslovni muzej Key words: geological and paleontological collections. svakog geologa u Hrvatskoj. najbrojnije i najzna~ajnije zbirke prikupili i znanstveno obradili veliki uglednici na{ega prirodoslovlja. isklju~ivo je muzejski posao koji bi kustosi trebali redovito obavljati te povremenim izlo`bama fascinirati javnost. na na{e odlu~no i argumentirano inzistiranje. ne smije i ne mo`e biti predmetom politi~kog ili bilo kakvog drugog nadmetanja. presentation. ni u jednom trenutku nije bilo upitno vrijeme jer smo sasvim sigurne da je krajnji trenutak javno progovoriti o temi. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. obljetnica Geolo{ko-paleontolo{kog zavoda Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta i prigodom obiju obljetnica spomenuta je va`na uloga Muzeja i tada{njih prvih muzealaca u stvaranju spomenutih. preservation. koji ba{tinimo jo{ iz vremena Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja tj. koja po na{oj prosudbi ne bi smjela ostaviti ravnodu{nim niti jednog hrvatskog geologa. Dakle. Najstariju muzejsku zbirku pod imenom “Tre}egorje i podloga mu u Glinskom Pokuplju”. pa makar ona bila i geolo{ko-paleontolo{ka. u prvom redu. Prostor od 150 m2. koju je prikupio i obradio Gorjanovi}-Kramberger. samo `elimo istaknuti da su neke od tih zbirki izuzetno vrijedne i stoga su progla{ene zbirkama nulte kategorije spomeni~ke vrijednosti. a i drugih posjetitelja da upoznaju. Me|utim. a ve}inu je postavio Brusina krajem devetnaestog i po~etkom dvadesetog stolje}a. ako se sla`emo da je uloga Muzeja kao ishodi{ne geolo{ke institucije velika i neupitna. daleko ve}i i primjereniji prostor za ~uvanje. kada su prirodoslovne zbirke iz Opati~ke 18 “privremeno smje{tene” u Demetrovu 1. Pitanje za{tite i prezentacije vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ko-paleontolo{ke zbirke. 10 000 Zagreb. ne}emo nabrajati sve zbirke iz fundusa. Croatian Natural History Museum Za{tita i prezentacija muzejske gra|e. svjetski poznatom zbirkom krapinskoga pleistocena. koja je zadnji put bila izlo`ena javnosti sada ve} davne 1987. zaslu`uje. taj zna~ajan fundus mora dobiti status koji. po na{em mi{ljenju. velike i brojne zbirke zahtijevaju. Croatian Natural History Museum Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. za sve nas geologe. gdje se privremeno nalaze i danas nakon vi{e od 150 godina. Ovim propustima zakinuli smo ve} niz generacija {kolske djece. a istovremeno bi trebala biti `elja i moralna obveza. suvremenog geolo{ko-paleontolo{kog postava. moramo ustvrditi da ve} godinama postoje objektivni problemi koji ote`avaju rad na za{titi i prezentaciji geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Naprotiv. odabrale smo upravo Hrvatski geolo{ki kongres da bismo iznijeli problematiku vezanu uz status na{eg fundusa.4. vremena prije nastanka jedinstvenog Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. a samim time i smanjili mogu}nost njihovog daljnjeg interesa za upoznavanje i prou~avanje geologije i paleontologije. stolje}a. godine osnutkom Prirodopisnog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu (SAKA^. Sli~na je situacija i sa spomenutom. 1971) dok najve}i dio tipova vrsta pripada zbirci fosilne malakolo{ke faune. a prva sistematska i znanstvena obrada zapo~inje 1866.

– Geolo{ko-paleontolo{ki muzej. dio jedinstvenog i vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja morao bi {to prije kroz stalni postav biti dostupan svim zainteresiranim posjetiteljima. (Guide to the Geological-paleontological Museum of Zagreb). Slika 2. SAKA^. 21. svaki primjerak mogao bi se koristiti u znanstvene svrhe. Kad ove ideje i `elje postanu stvarnost nadamo se da }e svaki hrvatski geolog svoj dragocjeni prikupljeni materijal s punim povjerenjem pohraniti u na{ Muzej. Dio najstarije znanstveno obra|ene zbirke Gjure Pilara. LITERATURA MILAN. hrvatskoga geolo{kog kongresa. a potom i realizaciji kvalitetnih rje{enja za provo|enje adekvatne za{tite i suvremene prezentacije vrijednog fundusa. bez ikakvog rizika o{te}enja. bude da }e struka dati svekoliku podr{ku Geolo{ko-paleontolo{kom odjelu HPM-a pri iznala`enju. Posredstvom moderne tehnologije. Figure 2. 413–417. Part of the oldest scientifically elaborated collection of Gjuro Pilar. izme|u ostalih.. Zagreb. Figure 1. (1971): Vodi~ kroz Geolo{ko-paleontolo{ki muzej u Zagrebu. Part oft he most valuable collection – The collection of holotypes (Fotografije: Nives BOR^I]). kompletan fundus. K. A. 3 tbl.130 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Napokon. kao {to je napravio na{ kolega Jakov Radov~i} sa Zbirkom krapinskog pleistocena kroz europski projekt TNT. (1968): Pregled zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja u Zagrebu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Zbog svega navedenog predla`emo da jedan od zaklju~aka 4. a posebice njegov najosjetljiviji dio.– Geolo{ki vjesnik. primjereno i sigurno za{tititi te trajno pohraniti u novoure|ene i suvremeno opremljene depoe. Zagreb. 41 str. Dio najvrjednije zbirke – Zbirke holotipova. ..

Tijekom istra`ivanja kvartarnih naslaga sjeverozapadne Hrvatske sakupljen je bogat paleontolo{ki i paleoantropolo{ki materijal. [tera 13. Sluge bb. dok je podvrsta H. Ovo prapovijesno nalazi{te za{ti}eno je 1948. godine. jama i kr{kih izvora. paleoantropolo{ke. Brdo je izgra|eno od andezita. palinolo{ke analize i dr. Ma~kova {pilja) [pilja Velika pe}ina je jednostavna nepravilna oblika (duga~ka 18 m. {iroka 14 m). predlaganje i provo|enje mjera za{tite i osiguranja od degradacije za{ti}enih dijelova prirode).5 m. Velika pe}ina i Gaveznica) koji potvr|uju tisu}ljetnu prisutnost ~ovjeka na ovim prostorima. Rezultati istra`ivanja obra|eni su u brojnim znanstvenim radovima uslijed ~ega su za{ti}eni lokaliteti geoba{tine danas svjetski poznati lokaliteti. Projekt je sastavni dio stru~ne podloge koju izra|uje Dr`avni zavod za za{titu prirode. promjenljive visine od 1. planiranje namjene i progla{enje novih dijelova prirode). Nalazi hominida uvjetovali su detaljne paleontolo{ke. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 131 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ka ba{tina Hrvatskog zagorja Geological heritage of Hrvatsko zagorje Nevenka Krklec1 & Vlasta Krklec2 1 2 A. Inventarizacijom geolo{kih. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. Hrvatska [etali{te V. a tako|er i promocije za {iru javnost. Velika pe}ina i Vindija za{ti}eni su 50-tih i 60-tih godina pro{log stolje}a. za{tita. Prema Zakonu o za{titi prirode za{ti}eni su izuzetno va`ni i vrijedni geolo{ko-paleontolo{ki spomenici prirode (Hu{njakovo brdo. Geolo{ka ba{tina i georaznolikost definirani su Zakonom o za{titi prirode kao sastavni dio krajobrazne raznolikosti. dok je Gaveznica kao geolo{ki spomenik prirode za{ti}en tek 1998. inventarizacija Key words: geological heritage.3 m do 3. te je ustanovljen neprekidan slijed naslaga od interglacijala Mindel/Riss do holocena. Hrvatsko zagorje. [pilja je za{ti}ena 1964. Speleolo{kim i biospeleolo{kim istra`ivanjima Ivan{~ice i Ravne gore utvr|eno je preko stotinu objekata. paleoklimatolo{ke i sedimentolo{ke analize. za{ti}en 1998. paleontolo{kih i paleolitskih karakteristika izdvojeno je 16 stratuma. Gaveznica Podru~je Gaveznica-Kameni vrh kod Lepoglave nalazi{te je poludragog kamenja (lepoglavski ahat) i jedini sa~uvani vulkan u Hrvatskoj. odr`avanje (nadzor i koordinacija u o~uvanju izvornih vrijednosti) i promicanje prirodne ba{tine (analiza stanja. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi oko 13 m. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. Vindija. Hrvatsko zagorje. geomorfolo{kih i hidrogeolo{kih objekata detaljno je obra|eno 28 lokaliteta. s ciljem rekonstrukcije zbivanja u ekolo{kim i klimatskim odnosima u pleistocenu. Lokalitet je i arheolo{ko nalazi{te.. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. a najzna~ajniji su ostaci hominida vrste Homo sapiens neanderthalensis iz Hu{njakova brda i Vindije.4. Na temelju sedimentolo{kih analiza izdvojeno je 14 stratuma. s . inventarisation Uvod Prostor Hrvatskog zagorja obiluje geolo{kim i geomorfolo{kim lokalitetima koji su jo{ uvijek nedovoljno poznati. Krapina. {pilja. Hu{njakovo brdo U pje{~anim talo`inama polu{pilje otkriveni su brojni ostaci neandertalskoga ~ovjeka. Danas napu{teni kamenolom podsje}a na grotlo vulkana. Vindija [pilja Vindija uz Hu{njakovo brdo drugo je najbogatije nalazi{te neandertalaca u ju`noj Europi. godine kao {esti geolo{ki spomenik prirode. [pilja je za{ti}ena 1966. U posljednje vrijeme provodi se niz aktivnosti inventarizacije i valorizacije geolokaliteta s ciljem pokretanja postupka za{tite. protection. Potencijalni lokaliteti za{tite geoba{tine Djelatnost `upanijskih javnih ustanova za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode je za{tita (priprema. godine kao prvi paleontolo{ki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj i svojim se zna~enjem ubraja u jedno od najbogatijih paleoliti~kih nalazi{ta neandertalskog ~ovjeka u svijetu. sapiens sapiens prisutna u mla|im horizontima nalazi{ta {pilja. te raznovrsnih okamina prapovijesnih i izumrlih `ivotinja. Na temelju sedimentolo{kih. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi 12 m. vulkanskih bre~a i tufova. datiranja sedimenata. Velika pe}ina (Pelenjska. Vara`din. Za{ti}ena geolo{ka ba{tina Lokaliteti Hu{njakovo brdo. njegovih kamenih izra|evina.

Dono{enje akta o progla{enju za{tite nije dostatno za o~uvanje ve} je potrebna aktivna za{tita. ve} i svakog pojedinca. osobito prirodoslovaca. Zaklju~ak Postoje}i za{ti}eni objekti geolo{ke ba{tine Hu{njakovo brdo. ~iji je lokalitet svakako potrebno za{tititi. Takvo vrijedno nalazi{te okamina plijenilo je pa`nju brojnih istaknutih znanstvenika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ciljem za{tite Ivan{~ice i Ravne gore u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka. objedinjuju}i edukativne i turisti~ke namjene. U bogatom paleontolo{kom materijalu (uz jo{ neke lokalitete) utvr|eno je 175 vrsta pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka. U radobojskim sarmatskim naslagama nalaze se okamine kopnenih i morskih organizama. po~ev{i od ure|enja lokaliteta i privo|enja funkciji. geoba{tina nije dovoljno zastupljena ni prezentirana javnosti. obra|enu u brojnim znanstvenim i stru~nim radovima. Unato~ zakonskoj osnovi. {pilje Vindija i Velika pe}ina. Radoboj Fosilna flora i fauna Radoboja vrlo slikovito nam kazuje o dijelu geolo{ke pro{losti Hrvatskoga zagorja. te `ivota na kopnu i u Panonskom moru. Za{tita geoba{tine i ostalih dijelova prirode. . paleoantropolo{kog i arheolo{kog zna~enja. kao kameni svjedoci negda{njih klimatskih prilika na tom podru~ju. odr`avanje i promicanje za{ti}enih dijelova prirode obveza je ne samo javnih ustanova.132 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ~ime podru~je Hrvatskog zagorja predstavlja najbogatiju paleofaunsku zbirku pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka u Hrvatskoj. a i danas je radobojska zbirka dio svjetske i hrvatske znanstvene ba{tine. te Gaveznica od iznim- nog su paleontolo{kog. te osnovanim Javnim ustanovama za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode na razini `upanija.

na Po`e{koj gori se pojavljuju i gornjokredne sedimentne i vulkanske stijene. U cilju promocije geoparkova publicirana je i knjiga o geoparkovima Europe. Od neogenskih naslaga u podru~ju Parka prirode Papuk. starosti oko 70 milijuna godina (PAMI] et al. Po`e{ku goru i Dilj sa~injavaju prete`no puno mla|e neogenske sedimentne stijene. Hrvatska Klju~ne rije~i: Papuk. paleozojske kristalinske stijene ju`ne Tisije se pod blagim kutom (10-15°) podvla~e pod Dinaride. valorizaciji. Uz potporu UNESCO-a. odnosno Tisije. 1989). za{tita prirode. te karbonatne srednjeg trijasa (JAMI^I]. koja je na jugu u kontaktu sa sjevernim Dinaridima. naj~e{}e starosti od 18 do 2-3 milijuna godina. papu~ki i radlova~ki metamorfni kompleks. Prema bu{otinskim i geofizi~kim podacima. geoconservation Park prirode Papuk progla{en je za{ti}enim dijelom prirode Republike Hrvatske 1999. uklju~uju}i Papuk i okolne planine.. Paleozojske kristalinske stijene Papuka i okolnih planina izgra|uju ju`ne dijelove euroazijske plo~e. gdje se definiraju zajedni~ki projekti. Za{tita geolo{ke ba{tine postala je prepoznatljiva inicijativa 90-tih godina kroz projekt “Global geosites” Udruge za za{titu geolo{ke ba{tine PROGEO. jednom godi{nje izlazi specijalizirani ~asopis – EGN Magazine. Razlikujemo tri metamorfna kompleksa: psunjsko-krndijski.4. Uz te mlade tvorevine. smje{ten je u dodirnom podru~ju dviju velikih plo~a: sjeverna je Euroazija. U Parku prirode Papuk jo{ od samog osnutka postojala je vizija stvaranja geoparka temeljenog na iznimnim geolo{kim vrijednostima za{ti}enog prostora. a podre|eno i mezozojske formacije. Danas ovu asocijaciju ~ini 36 geoparkova iz 15 europskih dr`ava. Trg Gospe Vo}inske bb. sa posebno atraktivnim sedimentima badenske starosti koje ~esto sadr`avaju i makrofosile (KOVA^I]. geological heritage. geoturism. geoparkovi. Vlada Republike Hrvatske osnovala je i ustanovu kojoj je zada}a upravljanje. Granica izme|u ju`nog dijela Tisije (Karpata) i najsjevernijih Dinarida zaplavljena je neogenskim sedimentima Panonskog bazena. geoturizam. te se kandidiraju na razli~ite fondove za financiranje. godine zbog iznimne biolo{ke. geokonzervacija Key words: Papuk. Malezije. u kojoj su osim europskih geoparkova nalaze se i geoparkovi iz Kine. a predstavljene su razli~itim vrstama {kriljavaca i granitoidnim stijenama {to im je zajedni~ko geolo{ko obilje`je. Asocijacija europskih geoparkova radi kao neprofitna organizacija. za{tita i promicanje parka prirode. ali isto tako inicijativama UNESCO-vog Odjela za geoznanosti za potrebom osnivanja geoparkova. koja u potpunosti obuhva}a prostor Parka prirode Papuk. 2003). list Orahovica (JAMI^I] et al. Slavonske planine se u geolo{kom sastavu me|usobno razlikuju: Papuk. 2000. koja je tada brojala samo ~etiri geoparka. 2008). Brazila. na koje se kontinuirano nastavljaju klasti~ne naslage donjeg trijasa. 1987. geoparks. 1999). Papuk s ju`ne i sjeverne strane opasuju uske zone izgra|ene od neogenskih i kvartarnih sedimenata Panonskog bazena i Po`e{ke kotline. njih ukupno 66.. naj~e{}e starosti od 350 do 300 milijuna godina. Osnovna geolo{ka karta RH. u koju su uklju~eni gorski sustavi Ju`nih Alpa i Dinarida. nalazimo od sedimenata otnanga do najmla|ih pliokvartarnih naslaga. u koju su u ovom dijelu Europe uklju~ene Isto~ne Alpe i Karpati. JAMI^I] & BRKI]. redovno se osvje`ava i web stranica EGN. koje su se talo`ile u Panonskom bazenu. Ju`ni dio Panonskog bazena. a ju`na je Afrika. Jedan o novih dijelova efektivnog rada na sastancima koordinacijskog odbora je rad u tematskim grupama. te dva puta godi{nje se organiziraju sastanci na kojima sudjeluju po dva predstavnika iz svakog geoparka. Svaki geopark ima obvezu obilje`avanja Tjedna geoparkova gdje se razli~itim aktivnostima u isto vrijeme promi~e spoznaja o geoba{tini. Psunj i Krndiju izgra|uju uglavnom stare paleozojske stijene. Od samom po~etka stru~nog rada u Parku prirode Papuk posebna pozornost je posve}ena detekciji. U tom smislu pokrenute su brojne aktivnosti koje su pridonijele afirmaciji Geoparka Papuk. Australije i Japana. Prva nakana stvaranja prvog geoparka u . Na predlo{ku Asocijacije europskih geoparkova osnovana je i Asocijacija svjetskih geoparkova (The Global Network of National Geoparks). a u podzemlju ide pribli`no linijom: ju`ni obodi Moslava~ke gore i Slavonskih planina (PAMI]. za{titi vrijedne geolo{ke ba{tine. 2005). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 133 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Park prirode Papuk – prvi geopark u Hrvatskoj Nature Park Papuk – the first Geopark in Croatia Goran Radoni} & Goran Pavi} Javna ustanova Park prirode Papuk. osnovana je Asocijacija europskih geoparkova (The European Network of Geoparks). geolo{ka ba{tina. nature protection. geolo{ke i kulturno-povijesne raznolikosti ovog dijela Slavonskih planina. Irana. pokazuje da njegov najve}i dio izgra|uju paleozojske formacije. na kojoj se mogu prona}i sve va`ne informacije u domeni ove tematike. Erozijom navedenih metamorfnih stijena krajem paleozoika nastaju naslage permotrijaskih sedimenata. 33 522 Vo}in. ima nadzorni i koordinacijski odbor. godine.

D. europeangeoparks. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. te sanacija ve}ina pukotina u smislu stabilizacije.– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). 72 str. www. geoedukacija – napravljena je infrastruktura sa manjom pou~nom stazom ~ijim obilaskom se otkrivaju sve vizure vulkanskih stupova. ~lan navedene asocijacije. 291–310. JAMI^I]. Brojne geopark aktivnosti na~injene su u periodu od progla{enja do danas: obilje`avanje ulaza u geopark geozidi}ima. M. godine Park prirode Papuk postao je prvi hrvatski geopark. JU PP Papuk. pou~nih staza. (2003): Geolo{ki vodi~ kroz Park prirode Papuk. definiran je program {kola u prirodi sa geolo{kim radionicama. & PAVI].. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hrvatskoj predstavljena je 2004. G. pa se uz postoje}i centar za posjetitelje u Velikoj planira izgradnja velikog multimedijalnog geo-info Centra u Vo}inu. 66 str. (1989): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. godine u Opatiji (RADONI] & PAVI].. Absract book.. ali i o svim va`nijim podatcima vezanih uz vulkane. Na geolokalitetu Rupnica. & BRKI]. J. izradili smo aplikacijski elaborat. G. Opatija. BRKI].134 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. geoedukacija – edukacija o vrijednostima i potrebi za{tite vrijedne geolo{ke ba{tine i geoturizam – razvoj nove vrste turisti~ke ponude u smislu potpore odr`ivom razvoju podru~ja geoparka.000. Tuma~ za list Orahovicu. JAMI^I].– Nafta. & VRAGOVI] M. ozna~avanje vrijednih geolo{kih lokaliteta na terenu. te se posjetitelji educiraju o samom fenomenu. RADONI]. Zagreb. geoturizam – sama pou~na staza postala je dio turisti~kog programa {kola u prirodi. papukgeopark. izgradnja edukativne infrastrukture – interpretacijskih tabli. 1:100. Tri su osnovne postavke svakog geoparka: geokonzervacija – za{tita i o~uvanje vrijedne geolo{ke ba{tine. G.. 36 str. odnosno Geopark Papuk radi na pobolj{anju geoturisti~ke infrastrukture. Beograd. {to }e pridonijeti novoj atrakciji u geoparku i popularizaciji geolo{ke pri~e op}enito. M. (2004): Nature Park Papuk as Geopark. 2007.org (2004) www. & PAVI]. (2005): Geolo{ke zna~ajke Parka prirode Papuk. (2005): Park prirode Papuk kao geopark. RADONI] & PAVI]..000.– Fond dok. knjiga sa`etaka. LITERATURA JAMI^I]. M. U sljede}em razdoblju Park prirode Papuk. otkrivanje ve}e povr{ine fenomena koji je bio pod zemljom. izrada zidanog geolo{kog stupa. (1999): Kristalinska podloga ju`nih dijelova Panonskog bazena temeljena na povr{inskim i bu{otinskim podacima. Savezni geolo{ki zavod. PAMI]. CRNKO. 2004. International Geological Congress.com (2009) . a izra|en je i prvi geolo{ki suvenir. prvom geolo{kom spomeniku prirode u Hrvatskoj. J. te Hrvatskom geolo{kom kongresu 2005. 33. KOVA^I]. PAMI]. 68 str. G. Savezni geolo{ki zavod.. RADONI]. List Orahovica L 33-95. Zagreb.– Park prirode Papuk. & PAVI].– Fond dok. RADONI].– 3. Po`ega. D. gdje nakon upoznavanja sa vo}inskim vulkanom djeca sama izra|uju model vulkana uz simulaciju vulkanske erupcije. G.– Geolo{ki zavod Zagreb. 50/9. Hrvatski geolo{ki kongres. JU PP Papuk. Na osnovu prikupljenih svih geolo{kih saznanja brojnih autora o prostoru parka. godine na Me|unarodnom geolo{kom kongresu u Firenci. (2008): Sedimentolo{ko i paleontolo{ko istra`ivanje geolo{kih to~aka nedaleko Vo}ina u smislu uspostave geolo{ke pou~ne staze. J. primijenjene su sve tri navedene postavke: geokonzervacija – ~i{}enje od vegetacije. D. Beograd.. 2005). Florence.– 32. 273. G. Zagreb. Prihva}anjem aplikacije od strane koordinacijskog odbora Asocijacije europskih geoparkova.

together with the surrounding basement.4. sillimanite ± andalusite. Moslava~ka gora The Moslava~ka Gora (MG). representing mostly parts of the MG metamorphic complex. quartz. have been ascribed to this category: surmicaceous and/or biotite-rich xenoliths (biotite. the MG crystalline is located in the SW part of the Pannonian Basin. (2) migmatites. muscovite. “Foreign” enclaves are characterized by the composition and origin that is not related to that of their host rock. gneissic xenoliths (quartz. andalusite) both penetrate two-mica granite and are not devoid of enclaves. amphibolite xenoliths (amphibole. It shows marks of a complex igneous and metamorphic evolution during Cretaceous – namely. metamorphic rocks of the MG bare a signature of a characteristic high-temperature low-pressure metamorphic event (temperatures higher than 550 – 650°C and pressures up to 400 MPa) that has not been identified elsewhere in the region so far. all enclaves contribute significantly to the information on the origin and evolution of the MG crystalline complex. Cretaceous. show various shapes. textures and lithologies. foliation. as inferred from field. together with Na2O < 3. The granitoid pluton itself comprises about 110 km2 of the exposed crystalline hosting several types of granitic rocks. lepidoblastic texture). Faculty of Science. quartz. Following the classical division of this “inhomogenities” inside granitic host proposed by LACROIX (1893). andalusite. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 135 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Complex Cretaceous evolution of the Moslava~ka Gora crystalline: different aspects from various types of “foreign” and “cognate” enclaves inside granites Kompleksna kredna evolucija kristalina Moslava~ke gore: “strane” i “kognatne” enklave unutar granita kao raznovrsni izvori informacija Dra`en Balen & Zorica Petrinec Institute of Mineralogy and Petrology. feldspar. biotite. xenoliths. weak schistosity) and quartz xenoliths/xenocrysts (cm to dm sized quartz aggregates showing sharp contact and no reaction rim to the granite host). The two subtypes of pegmatitic and aplitic leucogranites (quartz. biotite. laminated structure). K-feldspars. according to recent geotectonic reconstructions of SCHMID et al. and (3) amphibolite facies metamorphic rocks (PAMI].1). For example. 10 000 Zagreb. biotite. making the contrast between the enclaves and their host rock usually very evident but sometimes also cryptic. also present varieties with diopside and garnet. petrographic and geochemical studies. colours.pmf. both members having .2 wt% and K2O ~ 5 wt%. All types of granites show similar chemical signatures: strong peraluminosity (A/CNK > 1. in a so-called “Sava zone”. “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves show evidence of mineralogical or genetic links to their host rock. Various types of xenoliths. is mainly made up of crystalline rocks showing mostly Cretaceous age (STARIJA[ et al. K-feldspar. garnet. sillimanite. ksenoliti. Horvatovac 95. granitoid pluton. …) regularly hosts different types of enclaves. 2010) which can be divided into three groups: (1) granitoids. and two subtypes of leucogranites. Moslava~ka Gora Klju~ne rije~i: granit. K-feldspar. enclave. They resulted from the processes that took place in the magmatic body itself i. tourmaline. making the geotectonic position and significance of MG crystalline complex quite enigmatic. sometimes foliated). Regardless the type. plagioclase. plagioclase. albite. garnet.. 1990). Contrarily. (2008). The first type. kreda. enclaves are here divided into “enclaves énallogènes” or “foreign” enclaves and “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves. The term “enclave”. muscovite. From the regional point of view. Croatia (drbalen@geol. albite. the presence of dark granular enclaves called mafic microgranular / microgranitoid / magmatic enclaves (MME) represents episode(s) of mixing of more mafic magma(s) with the more felsic granitic host. cordierite xenoliths (cordierite. On the basis of trace element distribution (especially REE’s) a clear distinction has been made between the two most abundant granite types: two-mica (predominantly biotite) granite. muscovite. nematoblastic texture.e. biotite. enklava. as used here. Department of Geology. andalusite.hr) Key words: granite. homogeneous. although they are less abundant than in the previous type. They generally range in size from few millimetres to hundreds of meters. fine-grained. quartz. normative corundum content greater than 1%. muscovite. refers to fragments of rocks or any other inhomogenity enclosed in and completely surrounded by a homogeneous igneous host rock. University of Zagreb. two-mica granite (quartz.

(2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. “Cognate” enclaves. SCHEFER.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 visco-plastic behaviour at that time. Cretaceous events. GERDES. R. A. K. host two-mica granite. separation and entrapment of immiscible aqueous boron-rich melt portions inside the coexisting granitic magma. mode of emplacement of granitoid magmas... (1893): Les enclaves des roches volcaniques. it is evident that “foreign” enclaves (xenoliths) give information on the undoubted continental crust contribution to the studied magmatic system. TISCHLER. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. 139–183.– Protat. TIBLJA[. BALEN. with diameter ranging from 1 to 10 cm. nodules show a complex texture comprising two clearly distinct units: tourmaline-bearing core and leucocratic envelope (halo). M. & BROSKA. STARIJA[. More precisely. D. The granite body itself shows evidence of at least two subsequent igneous events – their signature was left behind in the form of various types of “cognate” enclaves. & FINGER. & VRKLJAN.. represents an integral part of the nodule and envelopes the tourmaline-bearing core. Ranging in size up to 10 cm.– Swiss Journal of Geosciences... they support a scenario according to which magma escaped from the plutonic depths. S.. B. J.. where it stalled in a low-pressure crustal setting. Jugoslavija). Decreasing pressure and related cooling were major factors controlling the melt differentiation. 720–730°C). fluid behaviour. A. P-T conditions at the crystallization level of the host granite have been obtained from the zircon saturation temperature and REE thermometry (ca. Among those features. (2007): Leucogranite from Srednja Rijeka (Moslava~ka Gora. simple twinning and zonal growth (compositional zoning) are consistent with growth from the granitic melt i. Other notable features are tourmaline “suns” – rosette arrangements of elongated crystals of schorl tourmaline. consistent with field evidence and observations made on enclaves. 21–21. KR[INI]. K-feldspar megacrysts are of a special interest regarding the evolution of “cognate” enclaves. REFERENCES BALEN. together with quartz + albite + K-feldspar. Mâcon. Metamorphic evolution that preceded igneous events remained recorded in the metamorphic part of the complex that became the source for the “foreign” enclaves encapsulated inside the intruding granite magma... rock textures and relation among known rock types. on the other hand. partitioning of elements and the crystallization path of the two-mica granite as an integral part of the main plutonic body. their mineral assemblages and geochemical features. pressure and compositional fluctuations that took place in the host magma during crystallization. MATENCO. Croatia). 770 p.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. Preliminary geochemical model for production of melts inside MG magmatic system indicates muscovite dehydration melting at low aH2O (GARA[I] et al. 101.. Inside the MG magmatic system there are also numerous “inhomogenities” like pegmatitic and aplitic bodies. they are locally found inside the peraluminous two-mica granite and point to temperature. R. B. D. 7–121. L. Davos. hold a different type of information – primarily that concerning the evolution of the MG igneous body. The nodule’s halo. they are a consequence of the exsolution. These “gaseous enclaves” represent incompletely filled void(s) in the host granite and are consistent with the escape of volatiles and gases from the evolving magma in the low-pressure environment. This was already inferred from the field occurrences of miarolitic cavities and the presence of magmatic andalusite inside the host granite. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. Publ. nature of country rocks and the relative age of the granitoid pluton. FÜGENSCHUH. Igneous microstructures of the K-feldspar megacrysts.e.43–0. SCHUSTER. M. . (1990): Alpinski granitoidi. SCHUSTER. D. Tourmaline nodules are also a feature genetically related to the host granite. BERNOULLI. 2007) of a (meta)pelitic source which is. Zagreb. SCHMID. From their characteristics. & USTASZEWSKI. Another feature can be also regarded as a type of “cognate” enclaves – miaroles. V. I. liquid immiscibility. A. Soc. in press. Present geological relations inside the Moslava~ka Gora crystalline reflect a complex history of the metamorphic and igneous evolution during multiple. 10. consisting of quartz + feldspar ± muscovite. such as crystal shape. PAMI]. pressure values have been estimated to 70–270 MPa (on average ~ 5 km depth) and water content of the melt up to 4. GARA[I].M.136 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. D.– Rad JAZU. at least partly. LACROIX. reached shallow level. The tourmaline-bearing core consists of dravite-enriched (Fe# 0. in press.. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. reaching up to 30 cm in diameter.58) and slightly Na-deficient tourmaline. Occurring typically in form of spherical aggregates.2 wt% (BALEN & BROSKA. From these temperatures. London Spec. Being found inside the host granite. closely related. F. tourmaline “suns” and K-feldspar megacrysts.– Swiss Journal of Geosciences. 2010).. S.

Goran Radoni}2 & Goran Pavi}2 1 Faculty of Science.32 1.. X4 = heksa-. Locality is a part of a larger volcanic body known also as the Vo}in volcanic mass (PAMI]. 2002. 2001. pentago- Table 1. the fast cooling rate of magmatic materials near or close to surface conditions will cause the formation of cracks which will reorganize themselves in the form of “T-junctions”. 2001). Croatia (kontakt@papukgeopark.88 1.89 0. producing mostly four-sided columns. JAGLA & ROJO. University of Zagreb.03 0. reorganizing themselves into “Y-junctions”. X5. 2004). X5) are from WEINBERGER. Papuk Klju~ne rije~i: lu~enje. 34330 Velika. X4 = indeksi heksa-.com) Key words: columnar joints. 2004. 2009). pressure of solidification and cooling rate.e. X5) preuzeti su iz WEINBERGER.60 5. JAMI^I] et al. Za usporedbu su dani parametri za tri vulkanska kompleksa s izra`enim prizmatskim lu~enjem (podaci i formule (X6. has not been estimated in detail so far. geopark.98 2. Stjepana Radi}a 46. simple and universal laws of physics govern the behavior of cracks and development of columnar joints in volcanic rocks. 2008.95 0. X5. Tablica 1. penta. For comparison data for three volcanic complexes with distinctive columnar jointing are given (data and equations (X6. 1991) while the alternative Miocene age (JAMI^I] & BRKI].pmf. Horvatovac 95. WEINBERGER.63 4. 1987.. The values are expressed as n-gonality (hexagonality. 1956. rhyolite. TORAMARU & MATSUMOTO. 2002. 2006. its depth i. ice and starch slurry (LYLE.i tetra-gonalnosti).11 0. but also in analogous materials like mud.91 0. GOEHRING & MORRIS. 1960. in ideal case giving six-sided columns (JAGLA & ROJO. Broj stranica stupova (broj pukotina) u Rupnici dobiven u ~etiri nezavisna mjerenja te njihovi izra~unati statisti~ki parametri (N=prosjek.30 5. 10 000 Zagreb.80 1. Position of the Rupnica geosite inside the volcanic body.93 X4 1.06 0.51 1. which has a significant bearing on the development of columnar joints.90 X5 0.23 0. K-Ar dating of volcanic rocks (interstratified basalts) near the locality gave Cretaceous age (PAMI]. It is under protection as a “Geological Monument of Nature” since 1948 and is famous due to a characteristic exposure of the columnar joints developed in the albite rhyolite (TAJDER. 1991). while on greater depths and with slow cooling rates cracks will propagate into depth.88 0. riolit.49 1.53 X6 1. Simplified.4.80 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 137 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Order and disorder in columnar joints of Rupnica Geosite (Papuk Geopark) Stupanj ure|enosti i neure|enosti pukotina lu~enja na geolokalitetu Rupnica (Geopark Papuk) Dra`en Balen1.44 4. Fundamentally.79 4.58 1. Distribution of the polygon sides/bounded cracks in the Rupnica geosite counted during four measurement campaigns and corresponding statistical parameters (N = average. 2005.hr) 2 Papuk Geopark. 1969).88 1. Rupnica 1 2008 2nd 2008 3rd 2009 4th 2009 Average Giant’s Causeway Devil’s Postpile Columbia River st 3 10 9 45 30 24 0 1 0 4 94 217 263 179 188 6 29 5 5 137 129 198 199 166 49 92 30 6 53 41 39 57 48 102 67 28 7 0 3 3 4 3 40 9 7 8 0 0 0 0 0 4 2 0 Total 294 399 548 469 428 201 200 70 N 4. X6.02 1. tetra-gonality indices). 2001). geopark. Analysis performed on the Rupnica columnar jointing (Table 1) shows the development and reorganization of propagating joints and formation of n-sided columns. Rupnica. Rupnica. Croatia (drbalen@geol.53 4.94 5.88 0. TORAMARU & MATSUMOTO.40 1. 1987) has been inferred base on broader geological/stratigraphic relations. Papuk The Rupnica geosite is one of the key-localities of the Papuk Geopark. 2000.71 . GOEHRING et al. X6.45 0. penta-.

L.– Geolo{ki zavod Zagreb (1986). GOEHRING. B) Four-sided columns dominate at Rupnica geosite. L.. (2005): Order and disorder in columnar joints. 10203. 157/4.98) and five-sided (0. 113/1. .– Europhys.W. Differences in the total number of counted columns in 2008 (300–400) and 2009 (450–550) are due to mud avalanche (landslide) which covered a significant part of the locality. PAMI].– Acta geol.– Acta geol. & MORRIS. S. TORAMARU.. analysis of cracking pattern responsible for the origin of columnar joints at the Rupnica geosite shows that this genetic process is related to a shallow. 65. B02205.. The help of Geology and Environmental Science students during research is greatly acknowledged. Beograd. (2009): Nonequilibrium scale selection mechanism for columnar jointing. 22. 1 (Prir.000..000.. P. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. M.– J. A) Poligonalni obrazac vidljiv na popre~nim presjecima stupova nastalih prizmatskim lu~enjem u albitnom riolitu. Tuma~ za list Orahovica L 33-96. TAJDER. 72. 1A–B).A. 27. CRNKO. like relatively narrow columns. BRKI].– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). E. D. 20–31. curved sets of columns and occurrence of pyroclastic material in the vicinity (Omerovac site). 95–101. (2004): Columnar joint morphology and cooling rate: A starch-water mixture experiment.) indices. & MORRIS. (2002): Sequential fragmentation: The origin of columnar quasihexagonal patterns.– PNAS. Slika 1. 113–129.W. JAZU).– GSA Bulletin. GOEHRING. than we can depict the Rupnica columnar jointing as the upper part (entablature) of the volcanic body. 44. istra`. E. LIN. L. (1956): Albitski efuzivi okolice Vo}ina i njihova geneza. Savezni geolo{ki zavod Beograd.W. str. Such results are in good agreement with results expected for shallow placed and relatively rapidly cooled volcanic mass.G. which represent a measure of discrepancy in the number of joints between the real sample and an ideal (theoretical) case. & MORRIS. 106. JAGLA. R. TAJDER. Savezni geolo{ki zavod Beograd.W.138 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & BRKI]. nality. 739–745. (1960): Anortoklasni egirinski riolit iz potoka Rupnice kod Vo}ina. M. D. 715–722.– Journal of the Geological Society London. 036115. 026203. MAHADEVAN. list Orahovica L 33-96.– Geolo{ki vjesnik. Hrvatska). If such measurements are correlated with other features visible at or near the Rupnica locality.. (2008): The scaling of columnar joints in basalt.. Consequently. 69. 74. GOEHRING.– J. (1991): Gornjokredne bazaltoidne i piroklasti~ne stijene iz vo}inske vulkanske mase na Papuku (Slavonija. A.– Phys. (2001): Evolution of polygonal patterns in stratified mud during desiccation: The role of flaw distribution and layer boundaries.88) columns show the greatest resemblance to the idealized case (Figs. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. B) ^etverostrani popre~ni presjeci stupova dominiraju u Rupnici. J. JAMI^I].. sj.. fast cooling environment.. L. Geophys. 35–48. 2 (Prir istra` JAZU). 29. REFERENCES GOEHRING.– Geolo{ki vjesnik. T. & ROJO. Res. E. 1:100. B. (2006): An experimental investigation of the scaling of columnar joints. 109. M. S. M. tightly packed striae (propagating cracks inside columns). & MATSUMOTO. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. 2. JAMI^I]. A. TAJDER. Geophys. Beograd. Z. Lett. The outcrop cleaning using pumping water “cannon” (fall 2008) made it possible to access and counts a greater number of columns in 2009. Res. S. 469–476. Statistically significant are those results approaching value 1. 161–172. (1969): Magmatizam i metamorfizam planinskog podru~ja Papuk-Psunj. S. J. LYLE. & VRAGOVI]. & MORRIS. (2000): The eruption environment of multitiered columnar basalt lava flows. 387–392. Rev. Rev.– Phys. M. M. Four-sided (0. WEINBERGER.. L. A) Polygonal columnar pattern visible in albite rhyolite at Rupnica geosite.

s pru`anjem orografske osi sjeveroistok-jugozapad u du`ini od oko 40 km. Parageneza biotit + stilpnomelan karakterizira sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca.9 Al1.06 Fetot. alterirani biotit i stilpnomelan.04)(Al0. glaukofanska. Biotit i stilpnomelan odre|eni su opti~kim mikroskopom te primjenom rendgenske difrakcije na prahu i pomo}u elektronske mikrosonde. kvarc. stilpnomelan.9 Al1.24) (Si2. Smje{tena je u dodirnom podru~ju geotektonskih jedinica Alpa. albit.69 Na0. biotit.005 Ca0.003 Mn0. Sachsova 2. rutil te relikte ilmenita i augita.4. Listi}i biotita pojavljuju se u folijativnim mikrolitonima s kloritom. muskovit.90 Na0. edenitna i ~ermakitna komponenta su glavne komponente ~vrstih otopina. SI= 0.hr) 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 139 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stilpnomelan i biotit u mineralnoj paragenezi zelenih {kriljavaca Medvednice (SZ Hrvatska) – indikatori metamorfne zonalnosti Stilpnomelane and biotite in mineral paragenesis of the greenschists of Medvednica (NW Croatia) – indicators of the metamorphic zonality Mirko Belak1. Amfiboli u zelenim {kriljavcima su prete`no aktinoliti u kojima koli~ina AlIV varira izme|u 0. geografski pripada sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.50 a.19 Ti0. a stilpnomelan ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca (BUCHER & FREY. kloritom i aktinolitom koji ima nizak sadr`aj Al. biotit.91) Alterirani biotiti kemijski su relativno uniformni. epidotom i fengitom. Stilpnomelan bez biotita pojavljuje se u mineralnoj paragenezi s fengitom.51. klinoklor. magneziohornblendu. 10 000 Zagreb. titanit. Izra~unata je prosje~na formula takvih biotita na temelju 11 mikrosondskih analiza: (K0. U svim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici dominantni feldspat je albit (An<3).49. mg = Mg/(Mg+Fetot) = 0. Prosje~na formula alteriranog biotita izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. schamozit. Tisije i Dinarida u Zagorsko-srednjetransdanubijskoj tektonskoj zoni.06 Fetot. fengit. Biotit niskog stupnja metamorfizma koji koegzistira s fengitom ± kloritom i kvarcom odgovara Barrowljevoj biotitnoj zoni u metapelitima (WINKLER.003 Mn0.51. U pojedinim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici pojavljuju se biotit. metamorfna zonalnost Key words: Medvednica Mt.1)O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0.53. epidot. siderit. kloritom i Al-bogatim aktinolitom. mg =Mg/(Mg+Fetot) = 0. Alterirani biotit ± stilpnomelan u zajednici je s fengitom. U zelenim orto{kriljavcima mogu se izdvojiti razli~iti strukturno teksturni varijeteti.p. albit-aktinolit-epidot i albit-epidotklorit.j.74) .. ortoklas.008)(Al0. koje se prote`u od sela Mikuli} na jugozapadu do potoka Blagu{a.belak@hgi-cgs.40 Cr0.40) (Si2. Biotit koegzistira s fengitom. Hrvatska (mirko. SI= 0. 1994).49 do 0. Naj~e{}e glavne mineralne parageneze u zelenim orto{kriljavcima su: albitaktinolit-epidot-klorit. Op}enito vrijedi da s porastom metamorfnog stupnja u sastav amfibola ulazi vi{e natrija i aluminija.p. facijes zelenih {kriljavaca.1) O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0. Biotiti su homogenog sastava. omjer Fe/(Fe + Mg) varira izme|u 0.53. ovisno o kemijskom i mineralnom sastavu primarne stijene.52 i 0. U dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) vrijednosti za alterirane biotite se projiciraju to~no izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita.19 Ti0.35 Cr0. te stupnju metamorfnih promjena. Glavna masa ortometamorfita rasprostranjena je u sredi{njem dijelu Medvednice (Malo i Veliko Sljeme – Puntijarka). 10 000 Zagreb. omjeri Fe/(Fe + Mg) variraju u rasponu od 0. 1979). metamorphic zonality Planina Medvednica. greenschist facies.1. kalcit. Pierottijeva 6. Hrvatska Klju~ne rije~i: Medvednica. te sporedna magneziohornblenda u kojoj je AlIV ve}i od 0. ali i kao sitni uklopci u albitu. biotite. stilpnomelan. Ukupna mineralna asocijacija u svim varijetetima zelenih orto{kriljavaca obuhva}a aktinolit.5 a. dok manje pojave nalazimo u obliku tektonski uvjetovanih zona.1. Fe-Mg klorit. kloritom i aktinolitom s ni`im sadr`ajem Al.f.02 Mg1.f. na sjeveroisto~nom dijelu Medvednice. no tremolitna. Amfiboli koji se javljaju u metabazitima su kompleksnog sastava. Za raziku od amfibola kloriti i epidot ne pokazuju ovisnost sastava o stupnju metamorfoze. hematit. koji imaju razli~it mineralni sastav.008 Ca0. magnetit.10 i 0.47.j.02 Mg1. a u dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) analizirani biotiti projiciraju se u sredi{nje podru~je izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita. Vesnica Gara{i}2 & Dragutin Slovenec2 1 Hrvatski geolo{ki institut. sjeverno od Kobiljaka. stilpnomelane.

5/6. 348 p. PERCHUK. T. (1982): Geothermometry and geobarometry of plagioclase – hornblende bearing assemblages. Meta- morfna zona (2) ukazuje na sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca i temperaturu od oko 400°C (BUCHER i FREY. 1977)..20 Na0. (1997): Petrology of the Tumanshet zonal metamorphic complex. E. L.S. K.37. (1995): Metamorphic Phase Equilibria and Pressure – Temperature – Time Paths.– Contrib. Washington.L. & FREY.V. LITERATURA BROWN.140 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.H. 18. Mineral. odnosno vi{e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca..– Petrology. (1994): Petrogenesis of Metamorphic Rocks. ukazuju na temperaturne uvjete od oko 450°C i tlak od 3 do 4 kbara. Am..28) Si8Al(O. Rezultati izra~unavanja metamorfnih uvjeta za zonu (3). Eastern Sayan. pomo}u vi{e geobarometara i geotermometara (GERYA et al. (1977): The crossite content of Ca-amphibole as a guide to pressure of metamorphism. A.I. 503–533. Metamorfna zona (1) karakteristi~na je za ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca odnosno temperature 350°C do 400°C (BUCHER & FREY. Petrol. WINKLER. & SEZ’KO. 1982. 1997.80 Mn0.. Petrol..OH)27*2-4 H2O (SI = 0.– 6th ed.. GERYA.– 5th ed. TRIBOULET. 140–146. Springer Verlag. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Prosje~na formula stilpnomelana izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. (1979): Petrogenesis of metamorphic rocks. PLYUSNINA. SPEAR.– Min. AUDREN.002 Al0. Berlin.3. te pojave biotita i stilpnomelana mogu se izdvojiti tri metamorfne zone: (1) metamorfna zona je karakterizirana mineralnom asocijacijom aktinolit (niski sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + fengit + stilpnomelan.. 1995).. .G. Springer-Verlag..73 Fetot. Soc.98) Zaklju~ak U zelenim orto{kriljavcima Medvednice na temelju sastava amfibola. PLYUSNINA.17 Ti0. 318 p.. 1994.H. SPEAR.08 Ca0. H. BUCHER.– J. BROWN. L. (3) metamorfna zona odlikuje se mineralnom asocijacijom aktinolit (visoki sadr`aj Al) + albit + Fe-Mg klorit + epidot + biotit + fengit. 53–402.P. 1994). C.09)(Mg1. M. 80. F. SM = 5. C. 799 p. (2) metamorfna zona sadr`i mineralnu asocijaciju aktinolit (srednji sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + alterirani biotit + stilpnomelan + fengit.

Permotriassic sequence. University of Zagreb. The thickness of this Permotriassic cover.. implying a Variscan formation of the granitoids. Erwin Krenn2. Austria Key words: Slavonian Mts. Hrvatska Vanja Bi{evac1. La/Nd – Y2O3 dijagram na kojem su vidljive razlike u kemijskom sastavu izme|u alpinskih i hercinskih monacita. In all samples. SZAKMÁNY et al. 34. Carboniferous monazite ages were measured (Fig. a newly formed Alpine (Cretaceous) monazite generation was found in one pebble (Fig.4. quartz and granitoid pebbles). Croatia (vabisevac@geol. varies from 160 to 350 meters (JAMI^I] & BRKI]. sampled on the locality near Velika. Permotrijaska sekvenca. Faculty of Science. Croatia Variscijski visokotemperaturni i kredni niskotemperaturni monacit u granitoidnim valuticama permotrijaskih naslaga. which were calculated by internal error propagation (95% confidence) using Isoplot 2. 1987. Monazites from the granitoid pebbles define both a Variscan and an Alpine isochrone (forced through 0). in which some well defined groups can be distinguished.pmf. Monaciti iz granitoidnih valutica definiraju variscijsku i alpinsku izokronu. Also shown are the weighted average ages.. is covered in places by the Permotriassic sequence. U-Th-Pb Klju~ne rije~i: Slavonske planine. 2003). Department of Geology. granitoidne valutice. 1). Interestingly. (1991). 2001). La/Nd vs Y2O3 plot showing chemical differences between Variscan and Alpine monazite.49e (LUDWIG. Dra`en Balen1 & Friedrich Finger2 1 Institute of Mineralogy and Petrology. Th* vs Pb digram after SUZUKI et al. Tako|er su prikazane i te`inske srednje vrijednosti starosti koje su izra~unate metodom napredovanja interne pogre{ke (95% pouzdanosti) koriste}i kompjutorski program Isoplot 2. Th*-Pb dijagram prema SUZUKI i dr. Slika 2. monacit. different granitoid pebbles. represented by conglomerates and in some parts by gravelly sandstones. 1). Papuk. Beside their obvious discrepancy in age. demonstrating that the Permotriassic sequence must have experienced a significant low-grade metamorphic event at that time. Three macroscopically Figure 2.hr) 2 Division of Mineralogy. . granitoid pebbles. the two monazite generations show significant chemical differences with respect to their REE patterns and yttrium values. Yttrium contents of the Alpine monazite are uniformingly low Figure 1. A-5020 Salzburg. At the base of the sequence. (1991). 2001). Papuk. U-Th-Pb The Variscan and pre-Variscan crystalline basement of the Slavonian Mts. contained accessory monazite grains. University of Salzburg. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 141 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Variscan high-T and Cretaceous low-T monazite in granitoid pebbles of the Permotriassic sequence. Several types of clasts can be observed (schists. monazite. which were investigated by means of the electron microprobe in order to determine their U-Th-Pb age.49e (LUDWIG. and are presumably derived from the surrounding basement complexes of the Papuk Mountain. coarse-grained clastic rocks occur. Department of Material Science. Slika 1. Hellbrunnerstr.

. & BRKI]. Metamorph. JÓSZA.– J. W. & VRAGOVI]... BRKI].. 2). Sav. Beograd. RAUSCSIK VARGA.– J. Opatija. M. RUDNICK. A. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (Fig. . G. SPEAR. ANDREHS. J. S. T. M. 22nd IAS Meeting of Sedimentology. (1997): Monazite-xenotime miscibility gap thermometry. 75.. Sav.. Yttrium-in-monazite thermometry (HEINRICH et al. (2001): Monazite-xenotime garnet equilibrium in metapelites and a new monazite-garnet thermometer.49e. 204. J. consistent with a low-grade metamorphic formation...S. Geol. (2003): Petrological and geochemical studies of the Permotriassic siliciclastic sequence in the western part of the Papuk Mountain (Croatia).R.– Abstract book. sheet Orahovica). 2001) indicates formation temperatures of around 350–400°C. Geol. & MCDONOUGH. I. R..F. M. ADACHI. Beograd. GY.– Geol.. 3–16. & TANAKA. SZAKMÁNY. G. suggesting that the formation conditions during Alpine metamorphism were oxidizing. JAMI^I]. A Geochronological Toolkit for Microsoft Excel. geol.– Sed.L. inst. F.– Berkeley Geochronological Center Special Publications. central Japan: Th-U-total Pb evidence from an electron microprobe monazite study. CRNKO.. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. PYLE. Petrol. (1991): Middle Precambrian provenance of Jurassic sandstone in the Mino Terrane. LUDWIG. 141–147.000. List Orahovica L 33-96. JAMI^I]. zavod Zagreb (1986). consistent with a high-T igneous origin. D. An empirical calibration. Some of the Variscan monazite grains have high yttrium contents of up to 3 wt. & FRANZ. zavod Zagreb (1971–1986).. % Y2O3. D. M. (2001): Isoplot/Ex.. 1–72. 1997.. M.000. Version 2. 2083–2107. W.. Furthermore.– Geol. & HORVAT. K. K. PYLE et al. p.142 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 15. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100000. D. REFERENCES HEINRICH. 42. Tuma~ za list Orahovica L 33-96 (Basic Geological Map of Yugoslavia – Explanatory notes for sheet Orahovica). (Basic Geological Map of Yugoslavia in scale 1:100.M. JAMI^I].. SUZUKI. geol. Alpine monazite is characterized by low La/Nd ratios and relatively high Eu contents. inst.

U K-feldspatu (sivo) vidljiv je “krpasti” pertit (P.). Faculty of Science. 10 000 Zagreb. “intergranular plagioclase”. E.P. which controls the change in symmetry in K-feldspars ((K. s. deuteric microtextures. C2/m). Department of Geology. lamellar micro-perthitic intergrowths. (parallel white lines. c. A – Mikrofotografija pertitske strukture s vidljivim pravilnim lamelarnim prorastanjima (paralelne bijele linije. Croatia Key words: alkali feldspars. 1976).hr) 2 Institute of Mineralogy and Petrology. 2/m.P. 2/m.P. SEM with EDS Klju~ne rije~i: alkalni feldspati. Sachsova 2. The Al–Si ordering. (2) the C2/m symmetry degrades to C1. exsolution and “patch” perthites. 10 000 Zagreb. c. SEM. A – Optical microphotograph of perthitic alkali feldspar microtextures showing finescale. c. E. Some of them might have been interconnected (“cyclic” reactions) and could have formed simultaneously (NEUBAUER et al. which are crosscut by “patch” perthites (P. 2003. 1. .Na)AlSi3O8) from sanidine (Sa. There are three important processes that occur in feldspar crystals during cooling: (1) the homogenous composition exsolutes into K.P. koja su zna~ajka eksolucijskog procesa.c..c.). C1).and Na-rich lamellae and lenses at high temperature (below solvus).g. regular. B – Slika iste strukture dobivena unatrag raspr{enim elektronima (BSE) pokazuje razlike u sastavu izme|u eksolucijskih lamela i “krpa” oboga}enih natrijem (tamnosivo) te K-feldspata (sivo).g. (3) twinning occurs in both Na. characteristic of exsolution processes.g.. 2008). sekundarne mikroteksture.) (patchy white) with irregular morphology in the host K-rich feldspar (gray). Neke eksolucijske lamele su dijelom pokrupnjene sekundarnim procesima (dolje desno). EDS Several reactions on minerals of the exotic reddish I-type granite pebbles of Cretaceous Pogari formation (Middle Bosnia) were observed using polarizing microscope: sericitization of plagioclase and chloritization of biotite (with epidote as a possible by-product).c. These reactions reflect the cooling history of a parent magma.and Figure 1. C2/m) to microcline (Mc. myrmekite. s.4. bijela podru~ja) nepravilne morfologije. “plagioclase overgrowth”. Dra`en Balen2 & Vladimir Bermanec2 1 Croatian Geological Survey. B – BSE image of the same microtexture showing difference in composition between sodium rich exsolution lamellae and “patches” (dark gray) and K-feldspar (gray). s.brlek@hgi-cgs. BRLEK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 143 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alkali feldspar microtextures from Pogari formation granite pebbles (Middle Bosnia) Mikroteksture u alkalnim feldspatima iz granitnih valutica Pogari formacije (srednja Bosna) Mihovil Brlek1. through orthoclase (Or. Slika 1. and microstructures provide evidence for the thermal history of feldspars (WENK. Some exsolution lamellae are partly coarsened by deuteric processes (bottom right). Croatia (mihovil. Horvatovac 95. University of Zagreb.

indicating the “unzipping” process that took place during subsolidus. Dislocations (possible fluid pathways) can also nucleate on the straight albite lamellae and the intergrowths are then semicoherent (PARSONS & LEE. Mineral. 1B).– Contrib. V. KOVACS KIS. 564 p. when alkali feldspars react readily with magmatic fluids. University of Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 K-rich lamellae.P. F.. HORVAT. I.. I. & LEE. M. REFERENCES BRLEK. DUNKL. (2003): Exotic granites in the Cretaceous Pogari Formation overstepping the Dinaridic Ophiolite Zone mélange in Bosnia.-R. Croatia.144 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Annales Universitatis Budapestiensis. 157. deuteric phase of granitic magma cooling. Department of Geology. R. HANDLER.– Springer-Verlag. Croatica. The last two processes are simultaneous (KOVACS KIS et al. Tonejc. M. . H. leads to growth of incoherent subgrain mosaics of albite and microcline.. 2009). 2009).. termed “unzipping”. PARSONS. 1A) and SEM backscatter electron (BSE) image (Fig.. (2004): Microstructures in two alkali feldspar megacrysts from the Papuk Mt. Faculty of Science. The aid of S. (2009): Mutual replacement reactions in alkali feldspars I: microtextures and mechanisms..– Diploma thesis. PAMI]. with lamellae typically £ lµm thick and coherent or semicoherent interfaces between albite (Ab)-rich and K-feldspar (Or)-rich phases. (2008): Zna~ajke granitnih valutica unutar konglomerata Pogari formacije srednje Bosne. coherent exsolution and coarsening leads to finescale. These images reveal alkali feldspar microtex- tures: primary exsolution perthites (E.) in host K-rich feldspar (Figs. and irregular Na-rich “patch” perthite (P. are incoherent and have irregular morphologies (PARSONS & LEE. NEUBAUER. 2004).. 133–134. elastic strain (coherency strain energy) develops at the surfaces of perthite lamellae. 118 p. 149–158. M. lamellar “strain-controlled” cryptoor fine micro-perthitic intergrowths. These “deuteric perthites” (“patch” perthite). (1976): Electron microscopy in mineralogy. regular. Berlin. 641–661. Differences in composition between K-rich host grain and Na-rich “patches” (P. Petrol.P. Jakovljevi} is gratefully acknowledged. Budapest. This research was supported by A.. up to 103 times coarser than strain-controlled intergrowths. WENK. During subsolidus. 57/2. & MAJER V. J. Reduction of total free energy by release of coherency strain during dissolution-reprecipitation reactions (related to micropores and turbidity). & DODONY.– Geol.) are visible in optical microphotograph (Fig. 1A–B).). Because of the difference in cell dimensions between the exsolved phases.P. with some lamellae partly coarsened. Sectio geologica. 35. I.

ultramafic rocks Ofiolitna zona Dinarida. bazalta. Electron microscope photography of samples BE1/1 and BE2. Sarajevo. zastupljenost pojedinih glavnih ~lanova (tektonitnih peridotita. ultramafitne stijene Key words: complex. dijabaz-doleriti. Snimak elektronskim mikroskopom uzoraka BE1/1 i BE2. dijabaza. lercolit. U hemijskim analizama uo~ljiv je visok sadr`aj vode. Odnos MgO:FeO koji je oko 5 puta ve}i po ~emu ima sve karakteristike alpinotipnih peridotita. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 145 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mineralo{ko-petrografski sastav ultramafita na jednom dijelu ofiolitne zone Dinarida Mineralogical-petrographic composition of the ultramafics in one part of Dinaride Opholite Zone Amra Hamzabegovi}1 & Milan Stevi}2 1 2 Zemaljski muzej BiH. veli~ina kompleksa. gabri. Petrografija ultramafitnih stijena okoline @ep~a ne razlikuje se od petrografije ultramafitnih stijena iz ostalih dijelova Dinaridske ofiolitne zone u Bosni. Tuzla.4. npr. glinci. Analiza na elektronskom mikroskopom (REM) dala je rezultate hemijske analize piroksena i olivina (Ol). te egzoti~ni blokovi kre~njaka razli~ite starosti (od srednjeg trijasa do titon-berijasa). ro`naci. {to ukazuje na visok stepen serpentinizacije. amfibolita) i njihovu izdiferenciranost. BiH Rudarsko-geolo{ko-gra|evinski fakultet. Ofiolitni komleks Borja i Mahnja~e i Kozara~ki ofiolitni kompleks Me|u fragmentima u ofiolitnoj zoni ~esto dolaze ultramafiti. Slika 1. Geografski. Hemijski sastav lerzolita Ofiolitne zone Dinarida je ujedna~en {to se mo`e viditi na Tablici 1. Figure 1. koja predstavlja glavnu jedinicu Unutra{njih Dinarida zauzima veliku povr{inu na podru~ju Bosne i Hercegovine. podjela ofiolitske zone u Bosni mo`e se izvr{iti na sljede}e ofiolitske komplekse: • • • • • • Krivajsko – konju{ki ofiolitni kompleks. lherzolite. amfiboliti. ^avke do Vrbanje. keratofira. bazalt-spiliti. Tablica Svaki od navedenih kompleksa nosi neku svoju specifi~nost po kojoj se razlikuje od ostalih kompleksa. Ofiolitni kompleks Ljubi}a. BiH Klju~ne rije~i: kompleks. Ozrenski ofiolitni kompleks. . spilita. Podru~je Varde i Vi{egrada. Veli~ine fragmenata variraju od mm-cm do dm-m i dekametarsko-hektometarskih dimenzija (PAMI]. granitoida. kumulatnih gabra i peridotita. 1996).

746 Fe0.62 H2O– 0.714 (Si1. olivin i malim dijelom spinel koji je neujedna~enog sastava. Mineralo{kopetrografski sastav je utvr|en analizom elektronskog mikroskopa. gotovo crne boje.724 Fe4.055 (Al0.067 (Mg1. J.81 / 1 – Za ofiolitnu zonu u Bosni/for ophiolite zone in Bosnia (PAMI] et al.31 13.99 SiO4 Ca1.249 Cr0..13 0.83 Ca0.23)2.11 / H2O+ 5.876 Al0.253 )2. 1 prikazan je snimak mikroskopskog preparata na elektronskom mikroskopu sa nazna~enim dijelovima (BE1/1 i BE2) na kojima su izvr{ene detaljne analize uklju~uju}i i odre|ivanje hemijskog sastava. Chemical composition of the ultramafic rocks from Dinaride Opholite Zone.642 Fe0. Tablica 2. PAMI].93 (Al0.847)1. 2001). a pokazuje da je ve}ina uzoraka izgra|ena od olivina koji je neravnomjerno serpentiniziran. Rudarskogeolo{ko-gra|evinski fakultet.02 Cr0. 99-135.98 Fe2O3 3.028 Ca0. (1978): Krivajsko – konju{ki kompleks.5 Al8. Table 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.72 Fe 0. A.37 Ti0.. U njemu se isti~e visok sadr`aj MgO i nizak sadr`aj CaO.91 CaO 2. Hemijski sastav ultramafitnih stijena ofiolitne zone Dinarida.199 Mn0.116)1.– Magistarski rad.748 Fe0.76 (Mg1.06)15. Na Sl.07 )8. klinopiroksen. U uzorku je registrovan krom spinel (Sp) predstavljen ta~kama #7 i #8.5 (Cr7.976 O6 (Mg3. Mati~na stijena ispitivanog profila okoline @ep~a je lerzolit koji je tamnosive.23 / FeO 5.047(Mg0.692 Fe0.59 Na2O 0.02)1.013 Cr0.266 Ti0.47 35. 2 – Za ultramafitnu stijenu iz ofiolitne zone okoline @ep~a (analiza ura|ena na elektronskom mikroskopu)/for ultramafic rock from ophiolite zone of @ep~a area (electron microscope analysis) (HAMZABEGOVI].07 41. IV.58 0. Universitet u Tuzli.99 O6 Ca0. J. LITERATURA HAMZABEGOVI].39 / K2O 0.45 99.995 O6 Ca1.082 (Cr6.049)1. Table 2.1)1.Geologija BiH. str.Monografija..142 (Mg0.810)1. a utvr|en je Ti.96 Ti0.121 (Si1. Formulea based on the spot chemical analyses. 1977).15 MgO 39. Iz formula se vidi da je hemijski sastav varijabilan jer u ta~ki #7 pored glavnih elemenata prisutni su Mn i Ca dok u ta~ki #8 Mn nije registrovan. Ol #3 Ol #4 Cpx #1 Cpx #2 Cpx #3 Opx #4 Opx #5 Sp #7 Sp #8 (Mg1.146 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.6 Fe4.45 40.27 Mn0.82 )15.06 / NiO 0.36 Al8.70 1.013 Cr0.814 Fe0. . 1–57.948 (Mg0.022)1. knj.929 (Si1. 225 str.42 4.167)1.39 Cr2O3 0. (2001): Kora raspadanja na peridotitima okoline @ep~a-ofiolitna zona Dinarida.146 Si1. #2 i #3 analizirane na isje~ku BE2 su klinopiroksen (Cpx) dok su ta~ke #4 i #5 ortopiroksen (Opx).994 O6 Ca0.06)8.011 SiO4 (Mg 1. Zagreb.58 / S 100. Formule na osnovu rezultata hemijskog sastava ispitivanih ta~aka na uzorcima.75 1. Nafta.933 O6 Ca0.21 / MnO 0.27)1. “Geoin`injering” – Sarajevo.18 O32 (Mg3.02 Cr0.765 Al0. Vardarske zone i ju`nih dijelova Panonskog basena.031)0. Pored olivina u sastav ulazi ortopiroksen.876 Al0.63 Fe0. Ta~ke #1. (1996): Magmatske formacije Dinarida.149 Ti0.188 Si1. PAMI]. SiO2 1 2 TiO2 Al2O3 2.93 O32 2.

The dolerite of the Brusnik Island has phaneritic. evaporites. izotopi sumpora. High salinity liquid-rich FIs melted silvine at T between 80° to 150°C. indicating minimum 2 km of overburden under lithostatic conditions. fluidne inkluzije Permo-Triassic rift-related magmatism in the Dinarides produced gabbro-diorite-syenite-granite formation and an extrusive basalt-andesite-dacite formation with abundant pyroclastic rocks (PAMI] & BALEN. Amphibols.6 kbar. b) biotite from diabase of the Brusnik Islet (sample BT 3c). the same. Franz Neubauer2. Ar/Ar date. Major and trace elements point their calc-alkaline character. 40Ar/39Ar spektar starosti a) K-feldspata iz crvenih dajkova s oto~i}a Jabuka. Sibila Borojevi} [o{tari}1. Brusnik and Vis islands. b) biotita iz dijabaza s oto~i}a Brusnika. i c) K-feldspata iz dajkova s Komi`e (otok Vis). The parent magma is. Hellbrunner Str. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 147 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Dating of rifting magmatizm and evaporites within the Adria Plate. Mineral composition is the same as in the Jabuka gabbro. Koraci kori{teni za prora~un integriranih ili platoe vrijednosti su masno ocrtani. Department of Geology. priori to or synchronous with the vapour disappearance. spilite-keratophyres and spilites. Palinka{1. Minimum pressure was 0.pmf. evaporiti. Petrographic examination shows coexistence of vapour rich FIs and high salinity liquid rich FIs containing halite and silvite daughter minerals. fluid inclusions Klju~ne rije~i: bazalt. however. The igneous rocks from Vis. Building Anthropole. followed by halite melting at T range from 345° to >600°C. University of Salzburg. Their total salinities are between 42 to >70 wt % NaCl equ. Slika 1. The trace elements and a normalized-MORB incompatible element spider-diagram support similarity of the Jabuka gabbro with continental tholeiitic magmas. . The gabbro intrusive-body was dissected by a swarm of dyke-veins of pinkish. intergranular diabase texture with ophitic to subophitic groundmass (GARA[I] et al. Croatia Starost riftnog magmatizma i evaporita na jadranskim otocima Jabuka. Laser energy increases from left to right. Switzerland Key words: basalt. biotite. Adria plate. Brusnik i Vis Ladislav A. Austria 3 Institute of Mineralogy and Geochemistry. Wide range of igneous rock ages from Permian to Triassic times show two stage evolution from the early intra-continental rifting to the advanced rifting and oceanization. excluding MORB type affinity. 2001). alkali enriched magma. contain measurable fluid inclusion (FIs). University of Zagreb. Croatia (lpalinkas@geol. The gabbro of the Jabuka is a phaneritic. Energija lasera raste s lijeva na desno. The dyke swarm is perpendicular to the pseudo-layering and Th suggests brittle intrusion of fractionated. Jabuka and Brusnik islands consist of the two main groups: a) sul-bvolcanic types with augite-diabases. Ti-magnetite and ilmenite. 34. Jorge Spangenberg3 & Ivan Razum1 1 Institute of Minaralogy and Petrography. Sabina Strmi} Palinka{1. 40Ar/39Ar apparent age spectra of the a) K-feldspar from pink dyke of the Jabuka Islet (sample J5). The first group characterizes Jabuka and Brusnik. holocrystalline. sulphur isotopes. medium-grained rock with sub-hypidiomorphic texture. Jadranska plo~a. A-5020 Salzburg. University of Lausanne. Quartz from coarse grained gabbroid dykes contains well developed fluid inclusions. selected from the dykes. whereas the second one is on the Vis. 2005).4. Total homogenization to a liquid phase was in the range from 415° to Figure 1. 10 000 Zagreb. Ar/Ar datiranje. gabbro. on Jabuka. riftovanje. gabro. and c) K-feldspar concentrate from Komi`a (Vis) dyke. rifting. Steps used for calculation of integrated or a plateau ages are delineated by bar. and salinities around 25 wt % NaCl equ. coarse-grained gabbro. Liquid-rich inclusions yielded homogenizations (Th) between 420° and 505°C.hr) 2 Department of Geography and Geology. Plagioclase and two pyroxenes (augite and pigeonite) represent the main crystallization phase with subordinate amphibole (uralite). CH-1015 Lausanne. b) extrusive types with augite-andasite. Horvatovac 95. Faculty of Sceince..

Prehnite from the Komi`a Bay. P. N. 13–25. (1994). (2005): Interaction between Permo-Triassic rifting. DE MIN.. indicating minimum 1 to 4 km of overburden under lithostatic conditions. 56/2. F. lapilli tuffs. in radial patterns are commonly less than 1 mm. (average 16. near Komi`a are in tectonic contact with volcanic rocks. and two isochrones gave 200. VRKLJAN. volcanic agglomerates. V. 56–56..3 to 1. obviously lowered due to release of Ar. 181–204. fills amygdales and vein lets within pillow lavas and represents the product of hydrothermal alteration of basalt under seawater-dominant conditions. Croatia).– Acta Geologica Hungarica. V. K-feldspar from the Jabuka brittle dyke is unaffected and shows similar plateau age of 269. It. Vis Island. Dating – Igneous rocks: The first radiometric dating was done on the Jabuka by BALOGH et al. tuffs and hyaloclastite. 17. suggests uppermost Triassic. which was the object of the previous dating.. gave a plateau age of 276. This is explanation why the former K/Ar and Ar/Ar dating gave ages which are not completely compatible with the geotectonic events in the early history of Tethyan evolution. although calc-alkaline character excludes MORB type lithotypes (BALOGH et al. what is confirmed by polen analysis (Hass personal communication).3 Ma. however. what does not correspond with the major phase of Triassic rifting. magmatism and initiation of the Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP).3 wt % NaCl equ. 16. Geol. A. and differ from those obtained on K-feldspars. The age is shifted to- ward the Middle Triassic time what is a better fit to the general rifting conditions in the area. RAVASZ-BARANYAI. 1c). 1994).– Geologia. Th = 135°–180°C) and vapour-rich (V+L.) aqueous two-phase (L+V) FIs with Th between 110°–125°C represent seawater relicts. The dating. (2008) obtained. & BALEN. RENNE. Biotite in the Brusnik dolerite is dated at 265±1. The average K/Ar age is 205 ±6.1 Ma. (2001): Dolerites from the islet of Brusnik (Adriatic Sea. Evaporites – Sulphur isotopes: Evaporites on the Vis Island. and further FIs measurements are needed. Bologna. K-feldspar separated from the basalt-andesitic fragment in the volcanics from Komi`a. & JURA^I]. (1994): The medium-grained gabbro of the Jabuka islet (“Scoglio del Pomo”.148 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 16. ensialic intrusion during the extensional processes of the continental crust.. Vapour-rich inclusions show presence of CO2±CH4 within the vapour phase. The winding.1. MARZOLI. F. JOURDAN.2±2.9.2 kbars. At the coast a submarine lava flow is made of rare pillow lava lobs. d34S. Biotite from the Jabuka brittle dyke gives a plateau age of 273±1. salinity = 29. 2.– Soc. felsic dykes... P. MAJER.. The ages determined on biotites are more consistant.0 Ma (Fig. One can distinguish sub-volcanic types represented by augite-andesite. lapillistones. but the homogenization attempts failed.. J. K.3. a new Ar/Ar plateau ages of 227±5 Ma and an isochrone at 226±3 Ma for Jabuka.3–30.R. Sulphur isotope values. while K-feldspar has a plateau age of 214±0. 17. with loss of Ar around 77.1 Ma. Amygdales and vesicles filled with chlorite. Volcanic rocks on the island of Vis are situated around a small village Komi`a. V.5 wt % NaCl equ. The coexistence of aqueous three-phase (L+V+Siso.6±1. It roughly reflects the latest stage of crystallization after intrusion. VENERI. 13. but K-feldspar from the additional dyke on the Jabuka is dated at 254. 1b). Low saline (5. during some later thermal episode (Fig. wavy shape of dykes and high Th of FIs in magmatic quartz suggest ductile conditions during intrusion of dykes. F.7 Ma coherent with the other magmatic representatives (Fig. and plateau age of 226±3 Ma for Brusnik.– Berichte der Deutschen Mineralogische Gesellschaft. Petrographic observations and microthermometric measurements of prehnite distinguish three types of primary FIs.. The K/Ar ages obtained on the Jabuka whole rock and mineral fractions differ insignificantly. D. Th= 135°–180°C) FIs points to precipitation from boiling fluid. L. Upper Permian ages correspond to the early intra-continental rifting and the geochemistry to the within plate magmatism.9 Ma with little amount of excess radiogenic Ar.. DE MIN et al. 1a). 16. Interaction with basaltic lava slightly increased salinity. RENZULLI. The research supports a tectono-magmatic hypothesis of a subalkaline.. Recent research of the Jabuka and Brusnik intrusives revealed their age determined by Ar/Ar method on the gabbro. A. C. PAMI]. M. and a coherent basalt fragment from Komi`a on the Vis Island. GARA[I].1.. COLANTONI.5 wt % NaCl equ. 45. spilite-keratophyres and spilites. (2008): The tholeiitic Magmatism of Jabuka and Brusnik Islands: a Carnian magmatism in the Adria Plate.6. GUERRERA.9 Ma.4 Ma. .2–6. 1–3. TADEJ.. & MAJER. REFERENCES BALOGH.. which occurred since middle Triassic in the western Tethys. Adriatic Sea). Vis Island. by analyzing plagioclase separates on Jabuka and Brusnik. formed by autobrecciation. M.5 cm. but rarely exceed 0.5± 11.6) might be attributed to the secular variation of the Lower and Upper Triassic sea water. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 >600°C under the minimum pressure of 0. & ALBERINI.4±2. incipient boiling (135°C) took place at a depth of 20 m. Assuming modified seawater salinity around 5.5±2.9 and 199. prehnite and calcite.3±7.1.

consisting of quartz. morphology. internal structure. Their genetic relation to the host granite and its evolution is well-established (e. This characteristic is evident even on an outcrop scale and has been used as the main criteria for the separation of nodules as autonomous bodies inside the host rock. They are usually described as leucocratic veins cutting host granite consisting of quartz. the ability of analyzing larger samples in “low-resolution” gave information on their morphology and relations inside the host rock. A 3D computer reconstruction of studied material by destructive techniques involved following steps: 1) Sample preparation i. Rock samples were analysed using destructive tomographic techniques: serial slicing (sectioning) and serial lapping (grinding). 2) Data acquisition or production of multiple slices or erosion surface in order to digitalize them in the following step. 2010). roughly cm to dm in diameter.g.pmf. thinnest slices obtainable using an annular saw were 3.35 mm per erosion step. Acquired surfaces were saved as greyscale images in TIFF format. morfologija. Horvatovac 95. albite and K-feldspar is enveloped by a leucocratic halo. feldspar ± muscovite (BALEN & BROSKA. A 3D study of various samples of granitic rocks from the northern slopes of MG containing nodules has been conducted in order to investigate morphology. granit. biotite ± garnet. 1D).4. The core. while the resolution achieved during a single erosion step on a grinding machine was 10× finer – 0. Pl. Kfs).5 mm thick. Beside these “classical” leucocratic vein rocks regularly noted by many researchers of the MG crystalline (Figs. K-feldspar. 3) Data classification (segmentation) encompassed definition of all voxels in the dataset corresponding to a particular component. they are most noticeable feature of the host granite on the northern rim of the MG pluton and have been recently indisputably defined as tourmaline nodules (BALEN. 2007). there are somewhat different occurrences of “peculiar”. which would disable the separation of individual grains pertaining to those phases. quartz. voxel. 1904. serial sectioning tomography Klju~ne rije~i: 3D struktura. TU]AN. while the serial grinding method. But the great number of such circular “vein intersections” and the rounded nature of their endings inside granitic host are confusing. However. granite. a spherical aggregate of tourmaline. Ab. Each section or erosion step has been digitalized using a flatbed scanner. 1A–C). These “peculiar” bodies can be described as compact tourmaline-bearing aggregates surrounded by a contrasting leucocratic rim. voksel. unutarnja gra|a. tourmaline-bearing bodies. provided detailed information about nodule’s internal structure. turmalinska nodula. based on the greyscale value of individual pixels. In case of serial sectioning. their nodular nature can be easily mistaken for a vein when observed in 2D sections solely. 1990). construction of different reference systems which enabled an exact realignment of individual slices/erosion levels. either at the data acquisition stage or later during the 3D reconstruction process. 10 000 Zagreb. Department of Geology. Their general characteristics are observable even in 2D: elliptical to circular. The outer boundary between nodule’s halo and granitoid host can be visually clearly defined by the absence or presence of biotite: host rock contains up to 15 vol. PAMI]. performed on smaller samples. Although such nodular occurrences are observable throughout the MG granitic pluton. Croatia (zoricap@geol.hr) Key words: 3D texture. showing nodular shapes in 3D. Namely. tourmaline nodule.e. albite. occurrence and internal structure of this “peculiar” feature together with their distribution inside the host rock and spatial relations among individual nodules. depending on the desired resolution of the final 3D model. Non-destructive. serijska destruktivna tomografija Pegmatites and aplites from the Moslava~ka Gora (MG) are well-known for more than a century. % of biotite in contrast to almost completely biotite-free leucocratic halo. muscovite. resembling leucocratic veins in mineral composition and relations to the host granite implicating petrogenetic processes intimately related to the host granite and similar to those yielding pegmatitic and aplitic bodies. tourmaline. In order to facilitate . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 149 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Turning mineral grains into voxels: destructive tomographic techniques reveal the true nature of a peculiar granitic rock texture in 3D Od mineralnih zrna do voksela: destruktivne tomografske tehnike otkrivaju trodimenzionalni karakter neobi~nih strukturnih zna~ajki u granitima Zorica Petrinec & Dra`en Balen Institute of Mineralogy and Petrology. University of Zagreb. Faculty of Science. sometimes even slightly ameboidal contours and a complex texture comprising two clearly distinct units (Fig. X-ray tomography could not have been used on the studied material due to similar mineral densities (Qtz.

D) Tourmaline nodule inside granitic host.150 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2007): Tourmaline nodules occurences in Moslava~ka Gora (Croatia) granite: a snapshot of magmatic processes. the two structural units of a nodule.– Rad JAZU. D.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. 166–208. D. A–C) Sections of various pegmatitic veins/bodies from MG. 1E–F). Another feature that distinguishes nodules from pegmatites/aplites is the crystal habit of tourmaline: nodule cores contain anhedral tourmaline in form of a tourmaline-quartz “network” whilst veins contain subhedral to euhedral tourmaline. R. Obtained 3D reconstructions of rock volumes containing tourmaline nodules showed that they are indeed isolated spherical bodies dispersed inside the granitic host and not vein formations. core and halo. Also. further processing of the “raw” data. F) Distribution and spatial relations among nodules inside investigated granite volume. 2005). 4) Separation (3D reconstruction) included defining individual blobs – series of contiguous touching voxels of a single classified component. Slika 1. (2005): Computational methods for quantitative analysis of three-dimensional features in geological specimens. (1990): Alpinski granitoidi. Publ.– Geosphere. E) 3D reconstruction of a tourmaline nodule showing distinct core and halo units. TU]AN. REFERENCES BALEN. Zagreb. in press. BLOB3D software enables an export of “geologically interpreted” datasets in form of “processed” greyscale images – this is a valuable pre-processing step that can simplify (and speed up) volume reconstruction. F.– Rad JAZU. Nevertheless. 5) 3D model visualization. but their quantification and visualization generally requires the use of specialized software. . & BROSKA. a clear distinction between tourmaline nodule’s core and halo and the surrounding host rock was attained through manual correction of the image levels in the graphic software prior to image analysis. 1. London Spec. 10. E) 3D rekonstrukcija izdvojene nodule s jasno vidljivim jedinicama: turmalinom bogata jezgra i leukokratski ovoj. A–C) Uzdu`ni presjeci razli~itih pegmatitnih `ila s Moslava~ke gore. F) Prostorni raspored i odnosi me|u nodulama unutar rekonstruiranog volumena prou~avanog granita. Segmentation of such pre-processed data has been done using BLOB3D software (KETCHAM. D) Turmalinska nodula u granitnom doma}inu. 159. 3–3. J. 32–41. Jugoslavija). BLOB3D was designed primarily for the manipulation of 3D datasets. Soc. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. 7–121. Davos. are clearly distinguishable in 3D and show sharp contacts to each other but also to the granitic host (Figs. (1904): Pegmatit u kristalini~nom kamenju Moslava~ke gore. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. KETCHAM.A. I.. Zagreb. PAMI]. BALEN.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 151 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alteracijski procesi u mafitnim ekstruzivnim stijenama iz ofiolitnog melan`a Medvednice (Hrvatska) Alteration processes in the extrusive mafic rocks from the ophiolite mélange of the Mt.hr) 2 Zavod za mineralogiju. Mafitni ekstruzivi u ofiolitnom melan`u Medvednice zastupljeni su toleitnim masivnim. 2009). ophiolite mélange. Sachsova 2. 10 000 Zagreb.hr) Klju~ne rije~i: hidrotermalne alteracije. Sedimentne stijene zastupljene su blokovima sinsedimentacijskih pje{~enjaka i ro`njaka trijaske i jurske starosti. Ve}ina magmatskih klasta. Medvednica Ofiolitni melan` Medvednice smje{ten je na trome|i Ju`nihisto~nih Alpa. Alteracije vezane za ovaj stadij najintenzivnije su u istra`ivanim bazaltnim stijenama.. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 2002). afirnim bazaltima ili doleritima i jastu~astim (pillow) bazaltima. 2000). odnosno vr{nih litolo{kih ~lanova ofiolita. petrologiju i mineralne sirovine. kvarc i neoalbit. Hrvatska (blugovic@rgn. te titanit. Mt. Pumpellyit u analiziranim uzorcima nastaje izmjenom plagioklasa (tad zajedno s prehnitom) i/ili augita (tad zajedno s kloritom i/ili aktinolitom) i devitrifikacijom u kori jastu~astih bazalta. To je kaoti~an sedimentacijsko-tektonski kompleks kojeg izgra|uju sedimentni i magmatski klasti. Uz postupno slabljenje oksidacijskog potencijala sredine. Hidrotermalnim metasomatskim promjenama nastali su albit (pseudomorfozom po plagioklasu). dok se srednjotrijaski fragmenti neofiolitnih alkalijskih bazalta nalaze izuzetno rijetko (SLOVENEC & LUGOVI]. odnosi se na “tro{enje” na oceanskom dnu koje se odigrava na niskoj temperaturi uz visok aktivitet morske vode (alteracijski tip I). Medvednica (Croatia) Damir Slovenec1 & Bo{ko Lugovi}2 1 Institut za geolo{ka istra`ivanja. Medvednica Key words: hydrothermal alterations. Hrvatska (dslovenec@hgi-cgs. Uzimaju}i u obzir cjelokupni geodinami~ki kontekst stvaranja ofiolitnog melan`a Medvednice (BABI] et al. 1998) kao zasebna tektonostratigrafska jedinica (Kalnik Unit po HAAS et al. Alteracijski tip II odigrava se na relativno vi{oj temperaturi karakteristi~noj za dijagenetski segment zeolitnog facijesa (< 150 °C) uz srednji do niski aktivitet vode i u analiziranim stijenama zabilje`en je pseudomorfozom zeolita (natrolita?) po plagioklasu i/ili kristalizacijom zeolita u pukotinama stijena. Dinarida i Tise. rijetko alkalijskim bazaltima. 2002. Primarni Fe-Ti minerali (magnetit i/ili magnezioferit) djelomice se zamijenjuju hematitom. razli~itog tektonostratigrafskog podrijetla. a u geotektonskom smislu pripada jugozapadnom dijelu Zagorje-srednjotransdanubijske smi~ne zone (PAMI] & TOMLJENOVI]. zeolitu se mo`e pridru`iti paragenetski pirit.. Sveu~ili{te u Zagrebu. aktinolita i prehnita u sekundarnim paragenezama. bazaltni ekstruzivi. Analizom sekundarnih parageneza i kemijskog sastava paragenetskih minerala mogu se razlu~iti dva odvojena stadija: (a) rani stadij nisko-temperaturnih submarinskih alteracija ubrzo nakon ekstruzija i (b) kasniji stadij hidrotermalnog metamorfizma niskog stupnja na dnu oceana. basaltic extrusives. Tijekom ove alteracije morska voda prodire u pillowe i masivnu oceansku koru do dubine od nekoliko stotina metara uzrokuju}i prvenstveno oksidaciju bazalta. ilmenitom i naro~ito leukoksenom Leukoksen u predmetnim stijenama zapravo predstavlja agregate submikroskopskih kristala titanita. To je alteracijski tip III poznat i pod nazivom hidrotermalni metamorfizam (oceanskog dna). te fragmentima vapnenaca i klastita alb-cenomanske starosti ~iji geolo{ki polo`aj jo{ nije u potpunosti jasan. ofiolitni melan`. prema podjeli ERZINGERA (1989). klorit. predstavlja fragmente srednjojurske oceanske kore. epidot i zoisit/klinozoisit na ra~un augita. Ovakva alteracijska parageneza jasno ukazuje na hidrotermalnu metamorfozu bazaltnih stijena ofiolitnog kompleksa u prehnit-pumpellyitnom facijesu.. dostupni podaci ukazuju na gornju granicu formiranja melan`a u donjoj kredi tijekom otriva (BABI] et al. Kasni stadij odigrava se na temperaturama vi{im od 200 °C uz nizak aktivitet vode odnosno u reduktivnim uvjetima. Za karakterizaciju uvjeta alteracija odnosno hidrotermalne metamorfoze analiziranih bazalta zna~ajno je prisustvo pumpellyita.4. Magmatska strukturno-teksturna obilje`ja ovih stijena ostala su sa~uvana dok su mineralo{ke promjene u pravilu intenzivne pa se predmetne stijene ve}inom klasificiraju kao spiliti odnosno metabazalti. SLOVENEC & LUGOVI]. unutar pelitno-siltoznog matriksa koji sadr`i palinolo{ku zajednicu karakteristi~nu za donju do srednju juru (bajocian). metarske do kilometarske veli~ine. Pierottijeva 6. Rani stadij. 2009) i imaju}i u vidu da matriks . 10 000 Zagreb.

– M. bez jasne pravilnosti.– Geol. P.(2004): Diagenesis and low-temperature metamorphism of the Mt. Kod dijela izmijenjenih bazalta zapa`eno je potiskivanje albita prehnitom. P. Univ. S. MIO^. J. . Sc. B. SEEWALD. B.. (2000): Complex structural pattern of the Alpine-Dinaridic Pannonian triple junction.. J. 41.. GIGGENBACH. & PAMI]. (1984): Mass transfer in hydrothermal alteration systems. Natrijem bogate hidrotermalne otopine potrebne za albitizaciju potjecale su najve}im dijelom iz morske vode uz mogu}nost djelomi~nog utjecaja juvenilnih hidrotermalnih otopina. Ove izmjene vezane za Ca-metasomatizam vjerojatno su se de{avale uslijed kretanja fluida du` pozitivnog temperaturnog gradijenta {to je moglo poduprijeti zadr`avanje Ca u stijeni i premje{tanje Na u fluid putem reakcija kojima se razara albit. PAMI]. u odgovaraju}im mikrodomenama promjera nekoliko mm-a. 151–176. prehnit (GIGGENBACH.. B. formiraju}i kristalizacijske zametke albita koji daljnjim napredovanjem albitizacije mogu rasti do potpune pseudomorfoze zrna plagioklasa.. Hungarica. D. Cosmochim. A. 89. & LUGOVI].. Thesis. J.– Eclogae Geol. Minnesota. ÁRKAI. Proces albitizacije je zahvatio najve}i dio vulkanita Medvednice. Helvetiae. Hungarica. Medvednica. J.. E.. DOBOSII. (1989): Chemical alteration of the oceanic crust. J. 389–400..-FELGENHAUER.– Ofioliti.. P. (1998): Basic geologic data from the Croatian part of the Mid-Transdanubian Zone. Da.A. U albitiziranim bazaltima kod kojih nije zapa`eno oboga}enje SiO2 postoji lokalni izvor SiO2 koji je deriviran prilikom kloritizacije intersticijskog vulkanskog stakla i sli~nim reakcijama.S. P. BÉRCZI-MAKK. KOROKNAI. Earth Sci. ERZINGER. (2002): The Jurassic ophiolitic mélange in the NE Dinarides: Dating. HAAS. 48. SLOVENEC. K... Proces sosiritizacije ~est je u vulkanitima iz ofiolitnog melan`a Medvednice. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ofiolitnog melan`a pokazuje samo dijagenetske promjene (JUDIK et al.. LJ. internal structure and geotectonic implications. JUDIK. PAMI]. HOCHULI. Dio komponenata za tvorbu klorita potje~e i iz alteriranih klinopiroksena. Rundschau. 1984). TIBLJA[. & ZUPANI^. ÁRKAI. KOVÁCS. albita i kvarca. J. B. 263– 275.– Acta Geol.– Int.– Geochim.F. (2009): Geochemistry and tectono-magmatic affinity of extrusive and dyke rocks from the ophiolite mélange in the SW Zagorje-Mid-Transdanubian Zone (Mt. vezan za rezidualne magmatske otopine karak- teriziran je alteracijom bazi~nih plagioklasa i stvaranjem sosirita – agregata zoisita/klinozoisita. 95. 63–80. Croatia: Mineral assemblages and phyllosilicate characteristics. J.152 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2693–2711. tj. Procesi karbonitizacije i limonitizacije spadaju u zavr{ne procese izmjene bazaltnih stijena iz ofiolitnog melan`a Medvednice. a talo`e se Ca-Al–silikati. TOMLJENOVI]. Medvednica. 731–740. G. & TOMLJENOVI]. HORVÁTH. Mikrostrukturna analiza ukazuje da albitizacija plagioklasa nije napredovala striktno od rubova zrna prema sredi{njem dijelu ili obrnuto. Tvorba klorita je izazvala pove}anje omjera Na+/Mg2+ omogu}iv{i daljnju albitizaciju (SEEWALD. 1987). BALEN. P.. 47. J. 2004) zaklju~eno je da su navedene parageneze rezultat pervazivne metasomatoze uzrokovane cirkulacijom morske vode koja je prodirala du` mikrofraktura u bazaltnoj kori za vrijeme ili netom nakon njihove konsolidacije na dnu oceana. Geol. & R. TOMLJENOVI]. epidota. Ovaj hidrotermalni alteracijski proces. B. 78.– Acta.. LITERATURA BABI]. (1987): Na and Ca metasomatism during hydrothermal basalt alteration: an experimental and theorethical study. 34.. Zrna plagioklasa zahva}ana su metasomatozom selektivno. najvjerojatnije na hrptu. D. 377–389. Acta. Croatia). W.

starijas2@sbg. kredni granit. Cretaceous LP/HT metamorphism Klju~ne rije~i: Moslava~ka gora. University of Zagreb. Germany 3 Institute of Mineralogy and Petrology. 10 000 Zagreb. It covers an area of ~150 km2 and represents an important surface exposure of crystalline basement within the Tertiary sediments of the Pannonian Basin (PAMI]. Results of LA-SF-ICP-MS zircon dating for the Central Granite and metagranites from the MGM. Darko Tiblja{3. Altenhöferallee 1. 1990). shown in concordia diagrams. Slika 1. In terms of the Alpine plate tectonic framework. University of Salzburg. Ordovician metagranite. Hellbrunnerstrasse 34. prikazani na konkordija dijagramima. Cretaceous Central Granite.4. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 153 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New constraints on the geochronology of the Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia Novi geokronolo{ki okvir za kristalinski masiv Moslava~ke gore Biljana Starija{1. kredni LP/HT metamorfizam The Moslava~ka Gora Massif in Croatia (MGM) is located about 50 km ESE of Zagreb. Rezultati LA-SF-ICP-MS datiranja na cirkonu iz sredi{njih granita i metagranita masiva Moslava~ke gore.at) 2 Institute of Geoscience. Frankfurt am Main. D-60438. Austria (biljana. ordovicijski metagranit. A-5020 Salzburg.ac. Goethe University. Dra`en Balen3. Horvatovac 95. Andreas Mayer1 & Fritz Finegr1 1 Department ofMaterials Science and Physics. the MGM has been long considered to be a ma- Figure 1. Axel Gerdes2. Croatia Key words: Moslava~ka Gora.

This event is probably related to the intrusion of the Central Granite. 2010). Zircons from three different samples of metagranite were dated at 486±6 Ma.. Jugoslavija). 1).. Our geochronological.. The age of the LP/HT metamorphism is estimated at ~90–100 Ma using the method of electron microprobe based monazite dating. suggesting that most of the metamorphic complex represents an Early Ordovician granitic series (Fig. 273– 294. 2) found in metapelites (STARIJA[ et al. sample BS 4. (2008) related the MGM to the so-called “Sava-Zone”. which is interpreted as the Cenozoic suture between Tisia and the Northern Dinarides. Laser ablation-sector field-inductively coupled plasma-mass spectrometry (LA-SF-ICPMS) based U-Pb dating on zircon gave 82±1 Ma for the Central Granite (Fig. K. 2002).– International Journal of Earth Sciences (Geologische Rundschau). GERDES. KISSLING. REFERENCES PAMI]. 49. The southeastern sector of the massif was additionally affected by post-granitic. S. D. TIBLJA[.. but their age is presently unknown. 483±6 Ma and 491±1 Ma.M. Some indications for a Permian regional metamorphic event are provided by inherited zircons in the Central Granite (Fig. R. (A) Metapelite. & FINGER. Mineral relics of a medium-pressure amphibolite facies metamorphism are preserved in amphibolites (PAMIC et al. 7–121. (A) Metapelit.. K. T. F. A retrograde metamorphic event at lower amphibolite facies conditions overprinted the metamorphic complex. & SPAKMAN.. metagranit. TISCHLER. (2002): Petrology and geochemistry of orthoamphibolites from the Variscan metamorphic sequences of the South Tisia in Croatia – an overview with geodynamic implications. predominantly NE oriented shearing at greenschist facies conditions. uzorak BS 21a. D. Recently. D. SCHMID. sample BS 10. 101. B. Slika 2. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke Gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. S. SCHEFER.. D. Backscattered-electron (BSE) images of dated monazite grains from the MGM. J. (B) Central Granite. jor outcrop of Variscan crystalline basement of the South Tisia block (PAMI]. S. geochemical and geothermobarometric data indicate that the MGM consists of a Cretaceous S-type granite pluton intruding a Cretaceous low-pressure/ high-temperature (LP/HT) metamorphic complex (STARIJA[ et al. PAMI]. 2002).. FÜGENSCHUH. As yet there is no clear evidence for Variscan events in the MGM... They are older than the Cretaceous LP/HT regional metamorphism.– Swiss Journal of Geosciences.– Swiss Journal of Geosciences. D. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. uzorak BS 4. The Cretaceous regional metamorphism culminated in granulite facies conditions of ~750 °C and 3–4 kbar. L. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. 371–390.. PAMIC. . FÜGENSCHUH. USTASZEWSKI. M. sample BS 21a. 1998. 91. 2010). B. USTASZEWSKI et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2.. STARIJA[.. (2008): A map-view restoration of the Alpine-Carpathian-Dinaridic system for the Early Miocene. SCHUSTER. A. (C) Gari} grad. (2008) and SCHMID et al.. & TIBLJA[. BALEN. PAMI] et al. M. (1998): Crystalline basement of the South Pannonian Basin based on surface and subsurface data. uzorak BS 10. (B) Sredi{nji granit. J..154 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 787–798.– Rad Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti.– Swiss Journal of Geosciences. W. 139–183. J. BERNOULLI.. Supplement 1. The Cretaceous high heat flow regime recorded in the MGM crystalline massif is unique in the subcrop of the Pannonian Basin and may be a local feature triggered by a mafic intrusion in the lower crust. BSE slike datiranih zrna monacita iz MGM.. MATENCO. 10. and by Permian monazite relics (Fig. B. (1990): Alpinski granitoidi.M. 1) that have been dated with a Permian age. The metamorphic complex of the MGM comprises mainly felsic anatexites and orthogneisses of granitic composition together with metapelites (paragneisses and mica schists) and minor amphibolites.– Nafta. 1). BALEN. (C) Gari}-grad metagranite. E.. in press. SCHMID. & USTASZEWSKI. 101.

Petrina Kontrec2. 10 000 Zagreb. Janka Raku{e 1.kontrec@igh. Ispod gline nalazi se {ljunkovit pijesak.hr) Klju~ne rije~i: vodonosnik. te jezersko–barski sedimenti pleistocena. Prognostic engineering geological cross section. Prete`ito su prisutne holocenske naslage. Figure 1. marijan. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 155 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na sustavu Bi| – Bosut Engineering geological investigations for the building canal lock and pumping station on the system Bi| – Bosut Ivan Barana{i}1.kavur@igh. koje su dalje ra{~lanjene prema genetskim tipovima i po stratigrafskim obilje`jima. . boris. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci prevladavaju naslage kvartara. Od geofi- zi~kih metoda primijenjena je geoelektri~na tomografija i radioaktivna karota`a. CPTU ispitivanja. istra`iva~ko bu{enje. ispod kojih se nalaze pijesci.krsnik@igh. petrina.hr. pokusno crpljenje. Zadatak provedenih istra`iva~kih radova bio je utvrditi geolo{ki sastav i gra|u podzemlja te dobiti uvid u karakteristike tla. pumping test.hr. Marijan Krsnik3 & Boris Kavur4 1 Institut IGH. laboratorijska ispitivanja. hidrogeolo{ki i geofizi~ki istra`iva~ki radovi. geoelektri~ne metode Key words: aquifer. s Slika 1. CPTU investigations. Slijedi dobro zbijen pjeskovit {ljunak koji prelazi u glinu. Na lokaciji sjeverno od Save. CPTU ispitivanja i geofizi~ka mjerenja. geoelectrical methods Za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na lokaciji sjeverno od Save. Dobiveni rezultati istra`iva~kih radova (Slika 1.baranasic@igh. kako bi se na osnovu dobivenih podataka odredili geotehni~ki parametri potrebni za odre|ivanje na~ina temeljenja objekta te prora~unala stabilnost iskopa i na~in osiguranja gra|evinske jame. Hrvatska (ivan.4.hr. ispitivanje vodopropusnosti. U sklopu istra`iva~kih radova za potrebe postavljanja ustave i crpne stanice izvedeno je istra`iva~ko bu{enje s jezgrovanjem. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci izvedeni su geomehani~ki. Prognozni in`enjerskogeolo{ki presjek. a unutar njih naslage organogeno-barskog i aluvijalnog porijekla. investigatory drilling. dobro do jednoliko graduirani. 2) ukazuju da se ispod humusnog pokriva~a prote`e prvi sloj prahova i gline.

156 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Oba vodonosnika odvojena su slojem malo propusne gline. .– Institut IGH. Figure 2. 2008). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. Models of electrical resistance. Zagreb. a manjim dijelom iz padalina procje|ivanjem kroz prahove i gline. M. (2008): Geotehni~ki elaborat. Modeli elektri~ne otpornosti. tanjim le}ama praha i gline. jedan pli}i i drugi dublji. Gornji vodonosnik ve}im dijelom se prihranjuje iz Save. Pokusnim crpljenjem utvr|eno je da su slojevi povr{inske gline te sloja gline izme|u dva vodonosnika jako male propusnosti te da tokom crpljenja nije do{lo do procje|ivanja iz gornjeg u donji sloj i obrnuto (ANTUNOVI]. LITERATURA ANTUNOVI]. Iz toga slijedi da na predmetnoj lokaciji postoje dva vodonosnika.

51 000 Rijeka. Nakon pomicanja inicijalnog kliznog tijela. Nakon zavr{etka istra`nog bu{enja. Sanja Dugonji}1. Cara-Emina-5. nizvodno od brane Vali}i. z) obavljeno je 17. godine. 2006). Nakon in`enjerskogeolo{kog kartiranja i odre|ivanja vidljivih granica kliznih tijela ugra|eno je 16 geodetskih repera (R-1 do R-16): oko aktivnog klizi{ta. Gra|evinski fakultet.) 5-granica klizi{ta (otvorene pukotine) 6-granica klizi{ta (smi~ne pukotine) 7-bu{otina s reperom 8-geodetski reper 9-horizontalni pomak repera (nije u mjerilu karte) 1-Paleogene limestones 2-slope deposits (mostly blocks and fragments) over siliciclastic bedrock (Paleogene flysch) 3-fluvial sediments (pebbles and gravels) 4-toe of landslide (December 1996) 5-margine of landslide (open fractures) 6-margine of landslide (shearing fractures) 7-borehole with benchmark 8-benchmark 9-horizontal displacement of benchmark (not in scale of map) . y. Od tada se obavlja instrumentalno mjerenje horizontalnih i vertikalnih pomaka (x. 1).. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. 2005. Prema trendovima pomaka. 1-paleogenski vapnenci 2-padinske tvorevine (prete`ito kameni blokovi i odlomci) na siliciklasti~noj stijeni (paleogenski fli{) 3-rije~ni sedimenti (valutice i {ljunci) 4-no`ica klizi{ta (prosinac 1996. 15. kao i na izoliranim blokovima stijena u podno`ju litice. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 157 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slo`eno klizi{te u dolini Rje~ine: rezultati monitoringa Complex landslide in the Rje~ina valley: results of monitoring ^edomir Benac1. Hrvatska Hrvatske vode Zagreb VGO Rijeka. do{lo je do retrogresivnog napredovanja klizanja do vrha padine. a na padinama i dnu doline siliciklasti~ne stijene (fli{). flysch. Engineering geological map of landslide.d.4. prosinca 1996.09. Toma{i}a 5. y. displacement. Posljednja ve}a nestabilnost pojavila se 5. V. In`enjerskogeolo{ka karta klizi{ta.1998. S obzirom na morfologiju padine kao i veliku udaljenost repera od mjernog instrumenta. 1). y) odnosno ± 20 mm (z) (BENAC et al. monitoring Istra`ivano klizi{te nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline Rje~ine. Maja O{tri}2. Ve} su 1893. pomaci. godine postavljeno je dodatnih sedam geodetskih repera (G-1 do G-7) na glavama inklinometara i piezometara koji se nalaze unutar granice klizi{ta (Sl.. @eljko Arbanas1 & Petra \omlija3 1 2 Sveu~ili{te u Rijeci. fli{. Nulto mjerenje koordinata (x. to~nost mjerenja je bila ± 15 mm (x. 51 000 Rijeka. 2002). monitoring Key words: landslide.12. [porera 3. Zagreb PC Rijeka. S. pokrenuti su izolirani vapnena~ki blokovi (BENAC et al. \. Hrvatska 3 IGH d. Figure 1. padina se mo`e podijeliti u tri cjeline (Sl. Reperi na vrhu padine (R-1 do R-6) imaju Slika 1. godine registrirani pomaci na toj padini. 51 000 Rijeka. na vapnena~kom megabloku na vrhu padine.1999. z). Na kraju procesa. Na uzvi{enjima oko doline nalaze se vapnenci.

. BENAC. BALKEMA. BENAC.158 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Croatia.– Bull. STEMBERK. Geol. Congress: IAEG Engineering geology for tomorrow’s cities. 487–492. Reperi na srednjem i na ni`em dijelu padine (R-12. A. V. osim repera R-12 (16 cm) i G-6 (12 cm). J.. S.. . O[TRI]. 658/1–7. Mjerenja na reperu R-10 po~ela su kasnije zbog o{te}enja. M. JURAK. N. M. P. Reperi na vi{em isto~nom dijelu padine (R-7 do R-11) koji se nalaze izvan granica klizi{ta iz 1996. V & KOVA^EVI]... J. (2002): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): results and monitoring. The Geological Society of London. 13. B.M..– U: RIBAR. LITERATURA BENAC. ^. ^. & WAGNER. @. V. Lisse-Abingdon-Exton-Tokyo. (2006): Qualitative assessment of geohazard in the Rje~ina Valley. ARBANAS.A. & O@ANI]. 10th IAEG Int. JURAK. 64/4. Eng. Env. ^. (2005): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): origin and sliding mechanism. R-15 i R-16) kao i reperi na u{}ima bu{otina (G-1 do G-6) imaju ve}inom manje horizontalne pomake od 2 do 9 cm. (ur. godine pokazuju najbr`i trend pomaka niz padinu od 25 do 32 cm. ARBANAS.. 361– 371. & O[TRI]. @. dok su vertikalni pomaci unutar granica mjerenja. JARDAS. JURAK.– Proc. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 jednolik trend horizontalnih pomaka od 4 do 12 cm prema dnu padine.): Landslides.

Opremljenost laboratorija Za potrebe odre|ivanja fizi~kih i mehani~kih osobina intaktnog uzorka stijene laboratorij je opremljen sljede}om opremom (Slika 1): Slika 1. Tim se testovima ne dobivaju mehani~ki parametri ve} se rezultati tih testova koriste za indirektno dobivanje spomenutih parametara i to preko razli~itih korelacijskih jednad`bi. a) Jednoosna pre{a. Sachsova 2. Tako|er. d) PLT. in`enjerskogeolo{ka istra`ivanja Key words: laboratory. PLT. bila je od velikog zna~aja za Hrvatski geolo{ki institut (HGI) jer je te godine institut navr{io 100 godina. Otvaranjem ovog laboratorija istra`iva~ima in`enjerskogeolo{ke grupe u Zavodu za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju omogu}eno je da u svojem znanstvenoistra`iva~kom radu uz terenske testove. Osnovni ciljevi Terenski testovi koji su do sada kori{teni za potrebe definiranja mehani~kih osobina stijena i tala uglavnom su indeksni (npr. b) Brazilski test. 10 000 Zagreb. in`enjerska geologija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 159 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ki laboratorij u Hrvatskom geolo{kom institutu Engineering geology laboratory in Croatian Geological Survey @eljka Brki} & Vlatko Gulam Hrvatski geolo{ki institut. Iako su korelacije izme|u indeksnih testova i mehani~kih karakteristika stijena i tala u uporabi ve} desetlje}ima na njih utje~u brojni faktori {to ih ~ini nepouzdanim. c) Schmidtov ~eki}. . engineering geology. ali }e isto tako uz te postupke obavljati neke fundamentalne geolo{ke postupke kao {to su rentgenska difrakcijska analiza i mikroskopiranje stijena. Iz tog razloga jedan od osnovnih ciljeva in`enjerskogeolo{kog laboratorija je definiranje korelacijskih jednad`bi izme|u standardnih laboratorijskih postupaka i indeksnih testova za stijene i tla na podru~ju Hrvatske. To su ure|aj za rentgensku difrakcijsku analizu (definiranje mineralnog sastava stijena i tla) te opti~ki mikroskop (definiranje mineralnog sastava.4. definiranje relacijskih veza izme|u mehani~kih parametara ~vrsto}e te petrografskih svojstava. a) Compression machine. b) Machine for determining indirect tensile strength. strukturi. Doga|aj koji je zasigurno uveli~ao ovu va`nu obljetnicu bilo je otvaranje in`enjerskogeolo{kog laboratorija ~ime HGI nastavlja svoju znanstvenu tradiciju te poti~e daljnji razvoj i radi u smjeru postizanja vrsnosti na polju in`enjerske geologije. engineering geological investigation Uvod Godina 2009. koji su im do sada bili dostupni. d) PLT. koriste i egzaktne podatke koji proizlaze iz velikog broja laboratorijskih postupaka. d`epni penetrometar). krilna sonda. In`enjerskogeolo{ki laboratorij }e u budu}nosti mo}i obavljati veliki broj standardnih geotehni~kih postupaka. Schmidtov ~eki}. teksturi te razli~itim defektima u gra|i stijena). Unato~ tome indeksni testovi su jako privla~ni zbog jednostavnosti provedbe i niske cijene. Figure 1. op}e je poznato da mehani~ki parametri ovise o petrografskim svojstvima stijena i tala (mineralnom sastavu. Cilj istra`iva~a HGI je. U realizaciji tog cilja veliku pomo} }e imati u instrumentima kojima je HGI opremljen. c) Schmidt hammer. Hrvatska Klju~ne rije~i: laboratorij. dakle. strukture i defekata u gra|i stijena).

2): 1) Ure|aj za izravni posmik (ELE). Zaklju~ak In`enjerskogeolo{ki laboratorij u HGI-u }e svakako pobolj{ati uvjete za znanstvenoistra`iva~ki rad istra`iva~ima na polju in`enjerske geologije. d) Tresilica za sijanje. Kategorizacija stijenskih masa i tla na podru~ju Hrvatske jedan je od osnovnih zadataka istra`iva~a HGI. Novoosnovani laboratorij }e kvalitetu kategorizacije stijena i tla na podru~ju RH nesumnjivo podi}i na vi{u razinu. . 2) Odre|ivanje indirektne vla~ne ~vrsto}e – Brazilski postupak (Geostroj). a) Direct Shear (right) and soil strength apparatus – triaxial (left). Petrografske zna~ajke uzoraka tla i stijena odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. c) Liquid limit device (Casagrande method). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. 1) Pre{a za odre|ivanje jednoosne tla~ne ~vrsto}e (ELE). b) Rendgenski difraktometar. 3) PLT – ure|aj za odre|ivanje ~vrsto}e u to~ki (ELE). 5) Ure|aj za odre|ivanje brzine {irenja ultrazvu~nih valova (ELE).160 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. a) Optical microscope. c) Casagrandeova treskalica. 4) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla areometriranjem. mineralnog sastava stijene i tla te strukturno-teksturnih obilje`ja stijena. Osnovni cilj je kvalitetnije definiranje veze izme|u fizi~kih i mehani~kih karakteristika. 3) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla tresilicom za sijanjem (ELE). b) Konpenetrometar. Figure 2. Figure 3. 3): 1) Rentgenski difraktometar (PANalytical). Fizi~ke i mehani~ke karakteristike tla odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. 4) Schmidtov ~eki} (Proceq). b) Multipurpose diffractometer. a) Opti~ki mikroskop. 5) Odre|ivanje granice te~enja konpenetrometrom ili Casagrandeovom treskalicom (ELE). 2) Ure|aj za troosni posmik (ELE). b) Semi-automatic penetrometer. a) Ure|aj za izravni posmik (lijevo) i troosni posmik (desno). 2) Opti~ki mikroskop (Zeiss). Slika 3. 6) Odre|ivanje granice plasti~nosti (Geostroj). d) Sieve shaker.

Podru~je kopnenog rubnog dijela Malostonskog zaljeva i sjevernog upornjaka mosta izgra|eno je od gornjokrednih vapnenaca tipa madston. Vapnenci su uslijed tektonskih pokreta izrazito razlomljeni s izra`enim sustavom diskontinuiteta okomitim na os geolo{ke strukture. Slika 1. Nagib slojeva je 50–60° prema SI (BULJAN & GULAM. ovdje su preliminarno izdvojene naslage prema terenskim procjenama in`enjerskogeolo{kih zna~ajki naslaga iz jezgre bu{otina. Most je projektiran u prostoru intenziteta 9. a jezgra bu{otine je uzorkovana za laboratorijska ispitivanja. Za sva podmorska stupna mjesta mosta “Kopno-Pelje{ac” bu{enje je provedeno s broda. Sachsova 2. Osim reversnih rasjeda i navla~nih ploha izra`eni su i brojni normalni rasjedi razli~itih orijentacija. 2007). Istra`iva~ko bu{enje i in`enjerskogeolo{ka determinacija jezgre. dinaridskog pravca pru`anja. 2004). engineering geological characteristics Most “Kopno-Pelje{ac” projektiran je preko Malostonskog zaljeva u du`ini 2. Sve nedvojbeno ukazuje na intenzivnu tektonsku aktivnost u ovom prostoru tijekom geolo{ke pro- {losti. 2009). vekston i pekston. 1). U podmorju se nalazi 14 stupnih mjesta. S7. od uvale Komarna do nadomak uvale Brijesta na poluotoku Pelje{cu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 161 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Most “Kopno-Pelje{ac” – in`enjerskogeolo{ke zna~ajke The “Kopno-Pelje{ac” bridge – the engineering geological characteristics Renato Buljan. Stupna mjesta S6. Hrvatska Klju~ne rije~i: most “Kopno-Pelje{ac”. SZ – JI. S8 i S10 predvi|eno je temeljiti u sloju tvrde gline na na~in da se nosivost postigne trenjem po pla{tu pilota stupa. kompaktnih i ~vrstih gornjokrednih vapnena~kih dolomita s proslojcima vapnenaca u vertikalnoj i lateralnoj izmjeni. Od obalne linije zaljeva do dubine od oko 20 m morsko dno je strmo i izgra|eno od karbonatne stijenske mase. Na svakom stupnom mjestu izvedene su dvije do pet istra`iva~kih bu{otina.2° MCS skale seizmi~nosti. Obzirom da analiza brojnih laboratorijskih i in situ podataka na svakom stupnom mjestu tek predstoji. a strukture su monoklinalne. 10 000 Zagreb. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke Key words: “Kopno-Pelje{ac” bridge. Figure 1. Na preostalom dijelu du` osi mosta morsko dno je zaravnjeno na prosje~noj dubini od 28 m i bez na njemu vidljivih izdanaka (LEDER. The exploratory drilling and engineering geological determination of the cores.. s nagibom slojeva u smjeru sjeveroistoka pod kutovima nagiba 20–60°.404 m.4. Vlatko Gulam & Davor Pollak Hrvatski geolo{ki institut. For each of the submarine rectangle piles of the “Kopno-Pelje{ac” bridge the drilling was performed from the ship. . Zna~ajka terena su rasjednute bore {to podru~ju daje obilje`je “ljuskave strukturne gra|e”. od ~ega su 2 centralna pilona projektirane visine 176. Na ostalim stupnim mjestima zavr{ne dubine zabijanja pilota bit }e u vapnena~kim naslagama podno klastita.15 m (RADI] et al. U fazi izvedbenog projekta provedeno je istra`iva~ko bu{enje (Sl. Ve}ina istra`iva~kih bu{otina jezgrovana je po cijeloj dubini. Glavno strukturno obilje`je podru~ja je uslijed kompresije prostora visok stupanj razlomljenosti. Pelje{a~ki rubni dio zaljeva i podru~je u okolici ju`nog upornjaka mosta izgra|eno je od dobro do debelo slojevitih. ~esto rekristaliziranih.

Ta ~injenica dodatno komplicira geotehni~ke prora~une koji moraju usvojiti znatne in`enjerskogeolo{ke razlike sredina temeljenja. sive boje. RADI].. LEDER. N. u njoj su sadr`ani pravilni proslojci gline s kalciti~nim konkrecijama. R. Zagreb. zbog velike sveukupne debljine tla i njegovih op}enito lo{ih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki o~ekuju se generalno nepovoljni uvjeti temeljenja mosta. & MUJKANI]. Figure 2.– Gra|evinar.. rje|e nisko plasti~na glina. Iz skice koja sadr`i osnovne podatke o zna~ajkama tla na stupnim mjestima pod morem vidljiva je stratifikacija tla razli~itih zna~ajki (Sl. pojedini stupovi sredi{njeg dijela mosta biti }e temeljeni u tlu. Prema glavnom projektu. PEDEMONTE. sastavu i boji izdvojene tri in`enjerskogeolo{ke/geotehni~ke sredine: • tlo `itkog konzistentnog stanja – dominiraju pra{inasti ili glinovito-pra{inasti materijali sive boje. Prikazani podaci prili~no se dobro podudaraju s prethodnim geofizi~kim i in`enjerskogeolo{kim istra`ivanjima provedenim za glavni projekt mosta (MARASCHINI et al.. LITERATURA BULJAN.. J. D’appolonija. G. MARASCHINI. 2). vrlo pravilne i gotovo horizontalne. a samo lokalno s poja~anim udjelom organske tvari. Hrvatski geolo{ki institut. Izuzetak je granica izme|u `itkog i lako-gnje~ivog tla ~ija dubina varira i do 20 m. Z. [AVOR. u~estalo s ostacima fragmenata lju{tura {koljaka. The sketch of the basic engineering geological characteristics of the cores along “Kopno-Pelje{ac” bridge.– In`enjerskogeolo{ko izvje{}e za trasu i objekte. (2005): Pelje{ac Bridge Location. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. pa se u tom podru~ju mo`e o~ekivati obrona~ni nevezani materijal znatnije debljine. Osim toga. 801–814. (2009): Most Pelje{ac. . Genova. U naslagama tla su prema konzistentnom stanju. (2004): Predhodni istra`iva~ki radovi za potrebe projekta “Most kopno – poluotok Pelje{ac”. & PAOLETTI. od 13 m do 50 m. Split.– Final Repori Geotechnical Investigation. M. Knjige 1–4.162 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. potrebno je naglasiti da je morsko dno na rubnim mjestima kanala u blizini sjeverne obalne linije vrlo strmo. u sredi{njem dijelu debljine od 17 m do preko 42 m. 2005). Granice me|u izdvojenim sredinama su postupne. M. Prema navedenom. Zagreb. Adriatic Sea. Italy. N. za razliku od stupova bli`e obali koji }e biti temeljeni u ~vrstoj vapnena~koj podlozi. V. (2007): Most kopno – Pelje{ac s pristupnim cestama. L. & GULAM. • tlo te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – crveno-sme|a i visoko plasti~na. 61. a u rubnim dijelovima Malostonskog zaljeva isklinjava.– Hrvatski hidrografski institut. • tlo lako do te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – izmjene glina i praha u razli~itim omjerima. HRELJA. od 0 m do 38 m debljine. Shematski prikaz osnovnih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki jezgre bu{otina du` mosta “Kopno-Pelje{ac”.

Faktor sigurnosti Fs = 1. koje su zasi}ene vodom.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode.50. prostiru se u podno`ju istra`ivane padine. To su gline u povr{inskom i pripovr{inskom dijelu terena. c = 0. Faktor sigurnosti Fs = 1. pri ~emu je nagib ve}i u njenim ni`im dijelovima. j = 13. g = 20. Faktor sigurnosti Fs = 1. Starine Novaka bb. Sedimenti suvremene akumulacije (al) ili aluvijalni sedimenti.25–1. Teren do dubine istra`ivanja karakteriziraju kvartarni sedimenti stare rije~ne terase i rije~ni sedimenti suvremene akumulacije. Za uvjete da je padina bez optere}enja od strane objekata. g = 20.30 za drenirane uvjete. srednje do vrlo sti{ljive. Padina je blagog nagiba od 5–10°. Zajedno s podacima detaljnog in`enjerskogeolo{kog kartiranja jezgra iz bu{otina definirana je klizna ploha kao polazna osnova za analizu stabilnosti padine. godine za vrijeme intenzivnih ki{a imao takav karakter da su stambeni objekti ugro`eni u mjeri da nisu vi{e za stanovanje. sedimenti Key words: engineering geological and geotechnical investigations. klizi{te. j = 13.0 m. j = 14. Pojava podzemnih voda vezana je direktno za infiltraciju s povr{ine terena kroz pukotine i o{te}ene dijelove padine zahva}ene klizanjem.5 m. faktor sigurnosti Fs = 1. uglavnom drvenim {ipovima dubine oko 4. Na bu{otinama su izvedeni pokusi SPT-a.45 bio bi dovoljan. g = 20.5°. Analize su vr{ene za vrijeme prisutnosti podzemne vode (drenirani uvjeti). na kojima je kasnije pra}ena razina podzemnih voda. godine do{lo je do loma {ipova i ponovne aktivacije procesa klizanja. Vremenom proces je bio sve intenzivniji.0 m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 163 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja klizi{ta u naselju Ruhotina Engineering geological investigations landslide in settlement Ruhotina Ne|o \uri} Tehni~ki institut Bijeljina.25 za drenirane uvjete. formirana u pra{inasto-pjeskovitim glinama. Ipak. 1). Geolo{ke i geomehani~ke karakteristike terena Klizi{te je formirano na lijevoj strani magistralnog puta Bijeljina – Zvornik u selu Ruhotina. • Klizna ploha 2.0 kN/m2. Klizanje je zahvatilo nekoliko manjih stambenih i pomo}nih objekata. Svi su o{te}eni u mjeri da su postali opasni za kori{tenje. koje predstavljaju gline izmijenjene u pogledu fizi~ko-mehani~kih svojstava u odnosu na samoniklo tlo. a dublje su {ljunci i pijesci slabo zaglinjeni. {to nije dovoljno. na kojima su uzeti uzorci za laboratorijska ispitivanja iz svake litolo{ke promjene (Sl. Faktor sigurnosti Fs = 1. padina. U okviru geotehni~kih istra`ivanja ura|eno je sedam (7) istra`nih bu{otina.0 kN/m2.7°. Rezultati geomehani~kih istra`ivanja pokazali su da se klizna ravan nalazi na dubini oko 6. to je neophodno primijeniti dodatne mjere . Dobiveni rezultati pokazuju da je u uvjetima prisutnosti podzemnih voda faktor sigurnosti Fs = 1. pri ~emu su dobivene vrijednosti faktora sigurnosti: • Klizna ploha 1. Dio terena na kojem su aktivirani procesi klizanja pokriven je koluvijalnim tvorevinama (Co). slope. Faktor sigurnosti Fs = 1. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: in`enjerskogeolo{ka i geotehni~ka istra`ivanja. da bi po~etkom 2007.4. Kako je proces klizanja u vrijeme istra`ivanja u pojedinim dijelovima lokacije bio aktivan.45.00 za uvjete prisutnosti podzemne vode.45 za drenirane uvjete. Obzirom da padina predstavlja aktivno klizi{te jo{ od sedamdesetih godina. neophodno je posti}i Fs > 1.0 kN/m2.0 kN/m2. sediments Uvod Klizi{te se nalazi uz magistralni put Bijeljina – Zvornik. terrain.0 kN/m2. Sedimenti stare rije~ne terase (t1) izgra|uju padinu na kojoj je formirano klizi{te i njen kontaktni prostor. Geotehni~ke analize stabilnosti padine Na temelju rezultata terenskih istra`ivanja definirana je konstrukcija terena i izdvojene tri klizne ravnine. {to je ne{to {ire u odnosu na prostor na kome se nalaze objekti. slika 1. • Klizna ploha 3. dubine 7. U nazo~nosti objekata koji dodatno optere}uju padinu.5 – 15. tijekom 2005. to su piezometarske cijevi bile dobar pokazatelj dubine klizne plohe. Faktor sigurnosti Fs = 1. Obzirom da analize stabilnosti padine pokazuju da se dreniranjem vode ne posti`u zadovoljavaju}i rezultati u pogledu stabilnosti. i ugra|eni piezometri. c = 0.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. c = 0. landslide. Istra`ivanje terena provedeno je na povr{ini oko 8000 m2. a u dubljim dijelovima su jako zaglinjeni {ljunci i pijesci. koje su prikazane na profilu terena. uglavnom neravnomjernog sastava. Za izra~une su usvojeni sljede}i parametri.0 kN/m2. to su povre- meno vr{eni odre|eni sanacioni zahvati. ali i njihova stabilnost. dok se za drenirane uvjete posti`e Fs = 1.0 m. teren. Predstavljeni su uglavnom glinama do dubine 12.1°. Republika Srpska.

(1991): Mehanika tla u in`enjerskoj praksi. LITERATURA MAKSIMOVI]. t2 – sedimenti rije~ne terase (gline. NAJDANOVI]. Predlo`ena je izrada {ipova koji }e se postaviti u hipsometrijski ni`em dijelu klizi{ta. Co – colluvio sediments. (2005): “Mehanika tla”. t2 – river terrace sediments (clay. N.– Rudarski institut. sanacije. OBRADOVI].– Gra|evinska knjiga. Beograd. Co – koluvijalni sedimenti. R.164 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Situacioni plan terena: al – rije~ni sedimenti. Figure 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. M. Beograd. gravel clayey). . zaglinjeni {ljunak). kako bi {titili objekte od daljnjeg pomicanja. tre}e izdanje. Situational plan of the field: al – river sediments..

a ponekad su velike varijacije prisutne i unutar iste stijenske mase. durability of stone. Zbog toga je bitno {to bolje poznavati utjecaj serpentinizacije na svojstva peridotita. Fizikalna i mehani~ka svojstva. kontroli kakvo}e kamenih materijala iz lokalnih izvori{ta ne pridaje se dovoljno zna~aja i ~esto se koriste bez prethodnih ispitivanja. Tomislav @enko1.) i uslijed promjene volumena u fazi metamorfoze olivina u serpentin. produkti rekristalizacije i dr.4. serpentin je mekan mineral koji se u stijenama javlja u sitno listi}avim ili vlaknastim agregatima. Naravno da se time uvelike mijenjaju i njegova fizi~ko-mehani~ka svojstva.d. te udjela serpentina prikazani su u Tablici 1.. brucit i dr. magnezit. Rezultati ispitivanja U cilju utvr|ivanja udjela serpentina kod kojeg dolazi do zna~ajnog pada fizi~ko-mehani~kih svostava peridotita. 10 000 Zagreb. Rezultati ispitivanja njihovih fizikalnih i mehani~kih svojstava. Utjecaj serpentinizacije na trajnost kamena i kamenog agregata Prema svom primarnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu peridotiti su ultrabazi~ne intruzivne stijene zrnaste strukture izgra|ene od olivina (40–70%). `ile. talk. trajnost kamena. . To su guste. ~vrste i tvrde stijene pogodne za upotrebu kao tehni~ko-gra|evni kamen.. 1980). Pri tome se pod strukturno-teksturnim sklopom ne smatraju samo jednostavno opisani struktura i tekstura. Za razliku od olivina i piroksena. Hrvatska 3 Osjek-Koteks d. Mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop se mijenjaju tijekom vremena i njihovo trenutno stanje odraz je primarnog mineralnog sastava i primarne strukture i teksture kamena. te vremenska postojanost kamena ovise o njegovom mineralnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu. te mineralo{ko-petrografskog sastava ugra|enog kamenog materijala mo`e u kona~nici nepovoljno utjecati na trajnost i sigurnost gra|evine (FRENCH & CRAMMOND. Udio serpentina odre|en je kvantitativnom rendgenskom difrakcijskom analizom.. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. Hrvatska Klju~ne rije~i: Serpentinizacija. Primjer peridotita kod kojih su procesi serpentinizacije ve} uznapredovali. u prirodi se rijetko nalaze svje`i peridotiti. problem nastaje kada u {iroj okolici gra|evinskog zahvata nema izvori{ta kvalitetnijeg tehni~ko-gra|evnog kamena. 1977). deformirani kristali. pukotine. ali i procesa alteracija i tro{enja. piroksena (20–40%) i akcesornih sastojaka. te zbog ve}e podlo`nosti procesima atmosferskog tro{enja tako izmijenjene stijene (WICKS et al. odnosno gotovo su redovito peridotiti u ve}oj ili manjoj mjeri serpentinizirani. rock aggregates Uvod Intenzivnom izgradnjom cestovne infrastrukture ~esto se potrebe za pove~anim koli~inama tehni~kog gra|evnog kamena podmiruju kori{tenjem kamenog materijala iz iskopa ili lokalnih izvori{ta. Intenzitet serpentinizacije bitno varira izme|u razli~itih lokacija na kojima se pojavljuju peridotiti.d. Jedna od izmjena kod koje se bitno mijenjaju mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop kamena je serpentinizacija ultrabazi~nih magmatskih stijena iz skupine peridotita. ispitani su uzorci peridotita iz okolice @ep~a i Prnjavora (BiH) i Kukesa (Albanija). prsline. Janka Raku{e 1. Me|utim. ali koji kakvo}om jo{ zadovoljavaju uvjete kvalitete za proizvodnju nekih gra|evinskih materijala. odnosno pojedinog le`i{ta peridotita. d. te tektonskih procesa kroz koje je kamen pro{ao tijekom svog postojanja. Dok je kakvo}a stijenske mase i iz nje proizvedenih drobljenih kamenih agregata stalnih kamenoloma vi{e manje poznata. Nikolina Ilijani}2 & Renato Hrka~3 1 2 Institut IGH. Iako bi serpentinite u pravilu trebalo izbjegavati gdje je to mogu}e kao tehni~ki gra|evni kamen. Nepoznavanje fizikalnih i mehani~kih zna~ajki. ve} i postojanje i me|usobni odnosi raznih deformacija i defekata u kamenu kao {to su {upljine. 10 000 Zagreb. je peridotit iz okolice @ep~a u Republici Bosni i Hercegovini. Procesom serpentinizacije naru{avaju se tehni~ka svojstva kamena zbog nastanka minerala lo{ijih mehani~kih svojstava (serpentin. Ti peridotiti su tamnozelene boje i homogene teksture. [ama~ka 11. te {to to~nije odrediti kod kojeg udjela serpentina dolazi do neprihvatljivih vrijednosti pojedinog svojstva zna~ajnog za primjenu peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena. 31 000 Osijek. tehni~ko-gra|evni kamen Key words: Serpentinization. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 165 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj serpentina na svojstva i trajnost peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena Influence of serpentine on properties and durability of peridotites as rock for construction purposes Mladen Fistri}1. Sachsova 2.

%) Post. (1977): Serpentine textures and serpentinization. mas. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. Table 1.7 serpentinizirani peridotit PRNJAVOR 82. %) Udio serpentina (%) Petrografsko odre|enje 3 3 3 2 @EP^E 155. Prvi je sivozelene boje.31 2. W.J. ispitivanjem agregata dobivenog drobljenjem kamena iz le`i{ta Kukes u Albaniji. Peridotiti iz okolice Prnjavora i Kukesa su gotovo u potpunosti serpentinizirani. WICKS.5 104.J. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo reliktnu zrnatu strukturu u kojoj se rijetki neizmijenjeni minerali olivina..590 1. Eng. Prnjavora i Kukesa. & WHITTAKER. %) “Los Angeles” test (frakcija 4/8 mm) (KLA) Postojanost na mraz (frakcija 8/16 mm) (mas.3 (postojan) 92. 255–280. afanitne strukture i nepravilno ispresijecan s malobrojnim bijelim `ilama debljine do 3 mm. Geol. gdje su eksploatirani serpentinizirani peridotiti po petrografskom izgledu i udjelu serpentina sli~ni onima iz okolice Prnjavora. mas.882 0. 13. Drugi varijetet je tamnozelene do crne boje. LITERATURA FRENCH.15 (nepost.5 0. Test results of peridotites from @ep~e.5 142.166 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.) – – 95. N. ortopiroksena i klinopiroksena ili njihovi dijelovi (relikti) nalaze unutar mre`e serpentina. E. Me|utim. homogene teksture i makrokristalaste strukture. Kristali olivina su u zna~ajnoj mjeri serpentinizirani. Prnjavor i Kukes. ne bi smjeli donositi zaklju~ci o nepodobnosti pojedinog peridotita za proizvodnju kamenih agregata. %) Prostorna masa (t/m ) Gusto}a (t/m ) Poroznost (%) Postojanost na mrazu (25 ciklusa. Iz rezultata provedenih ispitivanja.– Q. Miner.7 serpentinit Kristalaste granularne su strukture. F.W. vidljivo je da peridotiti iz okolice @ep~a imaju povoljnija fizikalna i mehani~ka svojstva. Na temelju tih rezultata moglo bi se zaklju~iti da peridotiti iz okolice Prnjavora i iz Kukesa nemaju primjenu kao tehni~ko-gra|evni kamen.1 13.558 2. 15. J. ma koliko peridotit ~ijim drobljenjem se taj agregat dobiva bio serpentiniziran.6 0. .5 – – 24. J. homogene teksture.419 – – postojan 5. ISPITANO SVOJSTVO u suhom stanju (MPa) Tla~na ~vrsto}a u vodom zasi}enom stanju (MPa) 25 ciklusa smrzavanja (MPa) Otpornost na habanje po Boehmeu (cm /50cm ) Upijanje vode (mas. Rezultati ispitivanja peridotita iz @ep~a. klinopiroksena i ortopiroksena.21 2.1 – – – 2.132 (postojan) – – 78. iako su ona bila ograni~ena. U kristalima klinopiroksena se tako|er opa`a serpentinizacija. 459–488. & CRAMMOND. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo mre`astu strukturu serpentina s malobrojnim reliktima neprepoznatljivih primarnih minerala od kojih su preostale samo konture. zaklju~ujemo da se bez detaljnih ispitivanja kako uzoraka kamena tako i iz njega proizvedenog agregata. {to je i bilo za o~ekivati na temelju petrografskog opisa i RTG analize udjela serpentina. (1980): The influence of serpentinite and other rocks on the stability of concretes in the Middle East. na kristalizaciju Na2SO4 (5 ciklusa.280 postojan 0. a izgled im varira izme|u dva raspoznatljiva varijeteta.331 2. pokazuju da proizvedeni agregat ima neka svojstva (otpornost na smrzavanje i otpornost na drobljenje) dovoljno dobra za odre|enu namjenu.– Can.24 postojan – 22 0. London.J. dok su ortopirokseni uglavnom neizmjenjeni. a u mikroskopskom preparatu vidljivo je da im granularnu strukturu ~ine hipidiomorfni do alotriomorfni kristali olivina.4 serpentinit ALBANIJA 76. Zaklju~ak Usporedbom rezultata ispitivanja (Tablica 1).808 2.

M. (2008).– Institut za bakar Bor. D. The rocks are mostly fresh and sail. Sandstones occur as brown. B-4k and B-5k). Tehni~ki izve{taj istra`nih geolo{kih bu{otina trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke. continental clastic deposits. 19–25. . SAVI]. Distribution has the largest area of sandstones. M.. Nivo podzemnih voda na delu projektovane trase tunela. In contact with fresh air. (2007). bu{otine. Terranes of Serbia and neighbouring areas. made the project of making the tunnel for the relocation of the Kriveljska River to avoid the ecological disaster that can be extended to the Black Sea where it empties into the Danube. 25–40. B-3k. B-2k. & BUGARIN. pelites. S. & V. Investigation drilling. In the Ku~aj Terrane.represented the talus and eluvial deposits. Belgrade. among other space to accommodate a flotation mullock space flotation tailings Kriveljska River. among other things situated and Timok magmatic complex (KARAMATA et al. gray blue. & KRSTI]. took from prospecting Kriveljska River. gently picked. 2007. & BUGARIN. & KRSTI]. rarely more decimeter. P. Milenko Ljubojev & Mile Bugarin 1 Mining and Metallurgy Institut Bor. light dark gray color. 2. marlon and pelites. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is made as cooperation with the Ministry of Science and Technological Development on project N° 17004 R. & @IVKOVI]. D.): Terranes of Serbia. S. Krivelj. 2. and it is possible appearance swelling. V. Drilled total of 508 meters by drilling five boreholes (B-1k. Bor Copper Mine. Research in drillholes presented carakterisics massif rock. 19 210 Zeleni bulevar 35. (eds. Beograd. Upper Cretaceous sediments (K2-32 – Continental clastic deposits. M. Quaternary sediments (Q) cover the entire surface of the investigated area.4. LJUBOJEV. Determination of rock mass cracks (RQD). (2008). B. The thickness of layers in series is variable. In: KNEZEVI]. RATOMIR. Case studies The new alignment of tunnel for relocation of the river are derived Kriveljske field research in order to obtain continuous cores represented members in depth. Institut za rudarstvo i metalurgiju u Boru. Projekat geolo{kih i fizi~ko-mehani~kih istra`ivanja stena trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke’’. ecological disaster. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 167 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Litological types of rocks along the new tunnel route for the relocation of the Kriveljska River Litolo{ki tipovi stijena na novoj trasi tunela Kriveljske rijeke Sla|ana Krsti}. Alternates with sandstone lamina marlon and less. Accumulation area to accommodate tailings from flotation there was a damming of the Krivelj River valley dams 1A. Parallel lamination and hair that is registered in all the investigative drilling is fast removal large and smaller deposits. REFERENCES KARAMATA. B. 2A and 3A of sand built by cyclone. Bor.– GEOING. Serbia. According to the methodological procedures are derived the following investigative work: 1. rocks. and especially marlon is subjected to rapid degradation in the form of decolorization and dropout. and fill material from flotation. from super high to laminar. drillholes. (1996). in which will be place tunnel axis. ekolo{ka katastrofa.– Rudarski radovi 2/2008. 1996). with the advent of open cracks and cracks. LJUBOJEV. Rarely occur and lamina coalclay up to several mm thick. 3. shallow-water carbonates and intermediate-composition volcanic rocks). LJUBOJEV. Faculty of Mining and Geology. Lamina are thick to several inches. Due to the deterioration of the collector on the part of the route of the tunnel. KRSTI]. Elaborat o izvr{enim fizi~ko-mehani~kim i deformacionim ispitivanjima materijala flotacijske brane 2-A. litological types and knowledge about the rock stability of rock. Klju~ne rije~i: odvojene kredne jedinice. while the participation of individual members unequally. (2006). M. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. Detailed engineering geological mapping and core boreholes taking soil samples for laboratory testing. Research results Route of research drilling in the field for the Relocation of the river represented Krivelj following lithological types of rocks: 1. M. analysis of cracks and getting massive rock representative rock samples to determine the physical and mechanical determine parameters in the laboratory. psammites. discrete units of Cretaceous. str.

Podaci iz baze podataka EM-DAT (The Emergency Disasters Data Base) kojom upravlja CRED na Katoli~kom sveu~ili{tu Louvain u Belgiji (http://www. Najve}i broj ljudskih `rtava (1100) dogodio se za vrijeme potresa u Skopju 26. Makedoniju. kao i procijenjena vrijednost gubitaka uslijed {teta (izra`ena u ameri~kim dolarima). pokretanja masa stijena/tala (suha). Pierottijeva 6. Definicije prirodnih katastrofa i glavni tipovi kori{teni u bazama podataka EM-DAT i NATHAN (GUHA-SAPIR. • klimatske katastrofe su doga|aji prouzro~eni dugotrajnim procesima. Rezultati analiza podataka U razdoblju od 1900-2008. broj poginulih i povrije|enih ljudi. Druge po opasnosti su klimatske katastrofe s 40% ljudskih `rtava (ili 992 izgubljena ljudska `ivota). 2008): “…situacija ili doga|aj koji dovodi do prema{ivanja lokalnih mogu}nosti zbog ~ega nu`nom postaje pomo} izvana.1963. insekata. Gubitak od ukupno 1299 ljudskih `ivota uslijed 8 potresa iznosi 52% od ukupnih gubitaka ljudskih `ivota svih analiziranih doga|aja. • biolo{ke katastrofe su prouzro~ene izlaganjem `ivih organizama bacilima i otrovnim tvarima: epidemije. a za svaki od njih evidentirana je tako|er i lokacija. nepredvi|eni i ~esto iznenadni doga|aj koji uzrokuje veliku {tetu. Izvori podataka su vladine ili UN-ove agencije. prirodni hazardni doga|aji. a prema CRED-u (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters) definicija je sljede}a (GUHA-SAPIR. Postoji vi{e definicija prirodnih katastrofa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Regionalni prikaz prirodnih hazarda u dijelu jugoisto~ne Europe Regional overview of natural hazards in part of Eastern Europe Snje`ana Mihali}1. Za navedene zemlje analizirani su podaci iz razdoblja 1900–2008. Albaniju.168 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.munichre. me|unarodne baze podataka Key words: natural disasters. politi~ke ili kulturne (ABOLMASOV et al.9.. .com) preuzeti su 10. natural hazardous events. a samo 8% ljudskih `rtava (ili 189 izgubljenih ljudskih `ivota) otpada na hidrolo{ke katastrofe. datum. godine. a podaci iz NATHAN baze podataka katastrofa koju odr`ava Minhensko osiguravaju}e dru{tvo (http://mrnathan. • meteorolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni kratkotrajnim atmosferskim procesima ~ije trajanje se izra`ava u minutama ili danima: oluje.emdat. Iako ne postoji me|unarodni dogovor o preporu~enoj praksi za prikupljanje podataka o prirodnim katastrofama (GUHA-SAPIR. Martin Krka~1 & Pavle Feri}1 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Kriteriji koji odre|eni doga|aj treba ispuniti da bi bio registriran u ovim bazama podataka su sljede}i: broj poginulih 10 ili vi{e. U ovom radu napravljena je analiza prirodnih katastrofa za sljede}e zemlje: Hrvatsku. Srbiju. Zabilje`eni doga|aji evidentirani su po zemljama. a obuhva}aju klimatske promjene unutar jedne sezone do promjene koje se izra`avaju nakon vi{e desetlje}a: ekstremne temperature. U ovom radu se prikazuju rezultati analiza i statisti~ki pregled podataka iz dvije me|unarodne baze podataka o prirodnim katastrofama i njihovom utjecaju na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. 11 hidrolo{kih katastrofa (34%) i 8 geofizi~kih katastrofa (25%). tj. 2008) su sljede}i: • geofizi~ke katastrofe su doga|aji ~ije je porijeklo iz podzemlja: potresi. bilo na nacionalnoj ili me|unarodnoj razini. znanstvene ili osiguravaju}e institucije ili novinske agencije. Analiza broja poginulih ljudi pokazuje da je najve}i broj ljudskih `ivota izgubljen uslijed geofizi~kih katastrofa. • hidrolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni poreme}ajima u normalnom kru`nom ciklusu vode i/ili prelijevanjem vodnih tijela: poplave.2009. 2009). zatra`ena me|unarodna pomo}. odnosno na stupanj razvijenosti i ranjivosti regije ili zemlje i to socijalne.2009. `ivotinjski stampedo. 10 000 Zagreb. Sveu~ili{ta u Beogradu. po`ari. Na temelju ovoga je zaklju~eno da najvi{i stupanj smrtnosti uzrokuju potresi iako su najrje|i prirodni hazard.. Tipovi prirodnih katastrofa i njihov utjecaj na ljude i materijalna dobra razlikuju se s obzirom na geografski polo`aj. 2008) ove dvije baze koriste istu klasifikaciju tipova katastrofa {to je omogu}ilo integraciju podataka i njihovu analizu. pokretanja masa stijena/tala (vla`na). 10 000 Beograd. potresa. vulkani. uni{tavanje i ljudske patnje”. su{e. za sve tipove hazarda osim za biolo{ke. Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.9. international data bases Metodologija prikupljanja podataka Analiza ukupnog broja prirodnih katastrofa i ukupnih ekonomskih gubitaka uslijed prirodnih hazarda u svijetu pokazuje trend porasta u posljednjih 50 godina. progla{eno stanje uzbune. Hrvatska Rudarsko-geolo{ki fakultet. ekonomske. Srbija Klju~ne rije~i: prirodne katastrofe. \u{ina 7. broj ozlije|enih 100 ili vi{e. Sveu~ili{ta u Zagrebu.be) preuzeti su 20. Biljana Abolmasov2.7. godine. godine na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe dogodilo se ukupno 32 katastrofalna doga|aja koji su prouzro~ili ljudske `rtve i to: 13 klimatskih katastrofa (41%).

8 (ili 36%) hidrolo{kih i 5 (ili 23%) geofizi~kih doga|aja. Va`nost prikupljanja podataka o prirodnim hazardima. bila su su{a (iz srpnja 1990) i poplava (iz listopada 1990).emdat. Dva pojedina~na klimatska doga|aja. .): Proceedings of the XIII International Eco-Conference: Environmental Protection of urban and suburban settlements. 9 klimatskih katastrofa (17%) i 3 meteorolo{ke katastrofe (6%). Belgium. Sustavno prikupljanje podataka s obzirom na u~estalost i u~inke katastrofalnih doga|aja predstavlja vrijedan izvor informacija za razli~ita tijela lokalne samouprave i nacionalne uprave koja se bave prostornim ure|enjem i za{titom i spa{avanjem ljudi od prirodnih katastrofa. tipovi prirodnih katastrofa. koja su prouzro~ila najve}u ekonomsku {tetu.726. dogodilo ukupno 53 katastrofalna doga|aja tijekom kojih je ozlije|eno 100 ili vi{e ljudi i to: 31 hidrolo{ka katastrofa (58%). mnogi detaljniji lokalni podaci nedostaju. jer ne zadovoljavaju zadane kriterije s obzirom na stupanj {tete ukoliko se promatra samo odre|ena dr`ava. 31% (ili 1. Rezultati analiza pokazuju da se u ovoj regiji pojavljuju svi tipovi prirodnih hazarda i prirodnih katastrofa.451) ozlije|enih uslijed hidrolo{kih katastrofa. poplave) nisu pohranjeni po pojedinim dr`avama. LJ. Iako se podaci o prirodnim katastrofama za sve zemlje u regiji mogu prona}i u globalnim bazama podataka.be/publications/. Brussels. M. HAD@I-NIKOVI].448.000 USD) otpada na klimatske katastrofe. na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe. http://www.600.2009). 2009). Na temelju ovoga se zaklju~uje da ljude najvi{e ugro`avaju klimatske katastrofe (npr.000 USD) na hidrolo{ke katastrofe i 24% (ili 1. a relativni udjeli s obzirom na tip katastrofalnog doga|aja su sljede}i: 68% (ili 4. & RUNDI]. 347–355.894.973. 10% (ili 652. Na tre}em mjestu nalazi se ve} ranije spomenuti potres u Skopju 1963. Ecological movement of the City of Novi Sad. 14% (ili 885. godine. S obzirom na ekonomske {tete.290..353. 10 geofizi~kih katastrofa (19%). su{e.088) ozlije|enih uslijed klimatskih katastrofa. Novi Sad. org. po`ari) iako su naj~e{}e hidrolo{ke katastrofe (npr. (2008): EM-DAT’s new disaster classification. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 169 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book U istom se razdoblju. Zaklju~ak Vi{e od 22 milijuna ljudi `ivi na pribli`no 264. i 8% (ili 526. poplave i odre|eni tipovi klizi{ta). kao i vo|enje regionalnih i lokalnih baza podataka.220) ozlije|enih uslijed geofizi~kih katastrofa.158. ukupno 22 prirodna doga|aja su tretirana kao katastrofalna u istom razdoblju i na istom podru~ju i to: 9 (ili 41%) klimatskih. Oba ova doga|aja zahvatila su isto podru~je smje{teno u sredi{njem dijelu biv{e Jugoslavije. do danas nije prepoznata od strane dr`avnih institucija na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. koji zahva}aju nekoliko susjednih zemalja (npr. (ed.10. Analiza broja ozlije|enih ljudi pokazuje da je ukupan broj ozlije|enih ljudi iznosio 6. G.– Disaster data: A Balanced Perspective. Accessed September 25.000 USD od ~ega 45% (2. D. B. Osim toga. (2009): The socioeconomic influence of geological hazards. CRED CRUNCH News. Issue No 13. LITERATURA ABOLMASOV.– In: ALEKSI]. (http://www.imf. GUHA-SAPIR. od 21.090) ozlije|enih uslijed meteorolo{kih katastrofa.000 km2 u zemljama Zapadnog Balkana (Izvor: IMF. ekstremne temperature.313. Centre for Research on the Epidemiology of Disasters.000 USD) na geofizi~ke katastrofe.119.886. Ukupna ekonomska {teta iznosila je 4.4.

I. dr. izrada uputa za primjenu karata hazarda u prostornom planiranju. Purgar (MZO[). dr.000 eura. voditelj projekta prof. dr. Partnerske institucije s japanske strane su: Sveu~ili{te u Niigati (Research Center for Natural Hazards and Disaster Recovery) i Sveu~ili{te u Kyotu (Disaster Prevention Research Institute. godine. piezometri. kao i nabavka postoje}ih geolo{kih. Hrvatska Gra|evinski fakultet. Pierottijeva 6. japanska Vlada je u sklopu me|unarodnog natje~aja programa “Suradnja u podru~ju znanstvenih i tehnolo{kih istra`ivanja za odr`ivi razvitak’’ odobrila financiranje hrvatsko-japanskog projekta “Identifikacije rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje opasnosti od klizanja i buji~nih poplava u Hrvatskoj’’. sc. Yamashiki). seizmografi. N. Partner MZO[-u u ovom projektu je Japanska agencija za me|unarodnu suradnju (JICA – Japan International Cooperation Agency). Martin Krka~1 & Sanja Dugonji}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. K. Bonacci (Sveu~ili{te u Splitu). sc. Prora~un osiguran od japanske Vlade namijenjen je za donaciju opreme Hrvatskoj. godine definirana su pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta na podru~ju Rijeke (klizi{te Grohovo) i Zagreba (klizi{te Kostanjek). Viktora Cara Emina 5. razvoj sustava ranog upozoravanja navedenih geohazarda. uspostavljanje sustava za geodetsko i geotehni~ko pra}enje klizi{ta (GPS. Arbanas i prof. dr. Japan Op}enito o projektu U okviru vi{egodi{nje vrlo uspje{ne tehni~ke suradnje izme|u Republike Hrvatske i Japana. 10 000 Zagreb. S. flash floods. nabavka avionskih i satelitskih snimaka. geotehni~kih i geodetskih podataka. ki{omjer). koordinator projekta prof. sc. DPRI). Projekt je zapo~eo u travnju 2009. Y. (iii) radna grupa za kartiranje hazarda i primjenu u prostornom planiranju (voditelji doc. 10 000 Rijeka. (ii) radna grupa za buji~ne poplave (voditelji prof. godine. Pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta U okviru aktivnosti Radne grupe za klizi{ta planiraju se sljede}e skupine aktivnosti: geotehni~ka istra`ivanja klizi{ta (istra`iva~ko bu{enje. sc. kada se tako|er o~ekuje i intenzivnija implementacija aktivnosti projekta: nabavka opreme za kabinetska i terenska istra`ivanja. Do lipnja 2010. Sassa). obrada i priprema podataka za prostorne analize. dr. inklinometri. sc. a ukupno trajanje projekta je 5 godina. O. Aktivnosti na projektu podijeljene su u tri radne grupe: (i) radna grupa za klizi{ta (voditelji prof. Mihali} i prof. te Me|unarodni konzorcij za klizi{ta (International Consortium on Landslides. Kisi} (Sveu~ili{te u Zagrebu). uspostavljanje sustava prijenosa i obrade podataka. Znanstvena istra`ivanja provodit }e se na pilot podru~jima u Primorsko-goranskoj `upaniji. bujice. Ostala pilot podru~ja definirat }e se u drugoj polovici 2010. in situ i laboratorijska ispitivanja uzoraka tla). @eljko Arbanas2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Japansko-hrvatski bilateralni projekt “Identifikacija rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj” – pilot podru~ja Japanese-Croatian bilateral project “Risk identification and land-use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia” – pilot areas Snje`ana Mihali}1. Sveu~ili{ta u Zagrebu. Ovaj projekt spada me|u 10 projekata koji su odabrani u konkurenciji od 142 projektna prijedloga iz cijeloga svijeta. U implementaciji projekta s hrvatske strane sudjeluju sastavnice Sveu~ili{ta u Splitu (Gra|evinsko-arhitektonski fakultet). Upravu projekta s hrvatske strane sa~injavaju: direktor projekta V. rizik. ekstenzometri. Japan Key words: landslides. znanstveni projekt. a Ministarstvo znanosti. totalna stranica. O`ani} i prof. sc. sc. instalacija opreme na terenu. Op}i cilj projekta je razvoj metodologija za prevenciju i ubla`avanje prirodnih hazarda klizanja i buji~nih tokova. H. opremanje prostora za kabinetska istra`ivanja. Marui). @. Specifi~ni ciljevi projekta su: razvoj metodologija procjene rizika klizanja i bujica. dr. N. sc. Sveu~ili{ta u Rijeci (Gra|evinski fakultet) i Sveu~ili{ta u Zagrebu (Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) te Hrvatski geolo{ki institut. analiza inici- . dr. sc. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{ta.170 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Prora~un projekta koji }e financirati japanska Vlada iznosi 4 milijuna eura. razvoj metodologija za procjenu i zoniranje hazarda klizanja i bujica. O`ani} (Sveu~ili{te u Rijeci). Sveu~ili{ta u Rijeci. scientific join research. dr. zamjenica voditelja projekta prof. obrazovanja i {porta (MZO[) sufinancirat }e projekt izravnim u~e{}em u ukupnom iznosu od pribli`no 180. risk. ICL). te pilot podru~je radne grupe za buji~ne tokove na podru~ju Vinodolske doline (Slani potok). Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj `upaniji. kao i za tro{kove razmjene japanskih i hrvatskih znanstvenika za potrebe zajedni~kog istra`ivanja. dr.

mogu o~ekivati nova klizanja. kojega je interpretirao ORTOLAN (1996). 65 m i 90 m. a nastalo je u miocenskim naslagama sarmatske do gornjo-panonske starosti. a odgovaraju plohama slojevitosti u sarmatskim i gornjo-panonskim naslagama. O[TRI]. podizanja razine podzemnih voda u padini ili eventualnog seizmi~kog doga|aja mogu o~ekivati nova klizanja. .. 236 str. ARBANAS. Klizanjem je zahva}eno podru~je pribli`ne povr{ine oko 1. 2005). 64/4. {irina pokrenute mase Wd= 80 do 200 m. Inicijalno klizi{te je nastalo pokretanjem mase unutar deluvijalnog pokriva~a u no`ici padine neposredno uz samu Rje~inu. sastavljeno od nekoliko razli~itih kliznih tijela s obzirom na stanje aktivnosti. N. @. osim regulacije korita Rje~ine u zoni klizanja. Prema ORTOLAN (1996) klizne plohe utvr|ene su na dubinama od cca 50 m. a pokrenuta masa u cijelosti je pregradila korito Rje~ine. pokrenuti materijal zauzeo je relativno stabilan polo`aj bez provedbe sanacijskih radova. 361–371.. visina od no`ice klizi{ta do ~ela klizi{ta DH=165 m. LITERATURA BENAC. i po najpli}oj oko 7x106 m3 stijenske mase. U posljednjih nekoliko godina Grad Zagreb financira izradu projekta sanacije klizi{ta u okviru ~ega su provedena detaljna geodetska snimanja klizi{ta i postavljeni su reperi za geodetsko pra}enje pomaka klizi{ta. numeri~ko modeliranje klizi{ta i bujica.6x106 m3. Primorsko-goranska `upanija Klizi{te Grohovo nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline rijeke Rje~ine u zale|u Rijeke. Sveu~ili{te u Zagrebu.. ovo klizi{te je tako|er reaktivirano retrogresivno klizi{te. Klizi{te Grohovo predstavlja kompleksno klizi{te i sastavljeno je od 13 razli~itih kliznih tijela. a klizanjem su zahva}eni i vapnena~ki blokovi na fli{u na vrhu padine (BENAC et al.– Disertacija. (2005): Complex landslide in the Rje~ina valley (Croatia): Origin and sliding mechanism. JURAK. V. Klizi{te Grohovo. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 171 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book jalnih uzroka klizanja (oborine i potresi). M. Vapnenci kredne i palogenske starosti izgra|uju vrhove padine. Nakon po~etnog klizanja. Klizi{te Kostanjek. Rijeka. ORTOLAN.2 km2 s oko 500 stambenih i gospodarskih objekata. Ukupna duljina klizi{ta iznosi L=425 m. na podru~ju fli{ne sinklinale ome|ene rasjedima na kontaktu s vapnena~kim bokovima doline.000 m3. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.000 m3 do 2. te razvoj sustava za rano upozoravanje.8x106 m3.– Bulletin of Eng ineering Geology and the Environment. Ukupno je u pokretu po najdubljoj kliznoj plohi oko 32.. ^. Procjena je da je trenutno stanje stabilnosti relativno nisko. Monitoringom su uo~eni manji pomaci i daljnji razvoj klizanja u gornjim dijelovima padine. Procjena volumena pokrenute mase kra}e se od 850. @. Inicijalno klizi{te je nastalo 1963. dok je sredi{nji dio doline izgra|en u naslagama paleogenskog fli{a. debljina pokrenute mase Dd= 6 do 20 m. Prema in`enjerskogeolo{kom modelu klizi{ta.000. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. po srednjoj oko 12. Klizi{te je i danas aktivno. ili eventualnog seizmi~kog doga|aja. podizanja razine podzemnih voda u padini i vode u koritu Rje~ine. Grad Zagreb Klizi{te Kostanjek nalazi se na zapadnom dijelu Podsljemenske zone u Zagrebu. zbog eksploatacije u povr{inskom kopu cementnog lapora. & O@ANI]. (1996): Formiranje prostornog in`enjersko-geolo{kog modela dubokog klizi{ta s vi{e kliznih ploha (na primjeru klizi{ta Podsused). te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. Ovo klizi{te je reaktivirano retrogresivno klizi{te. Klizi{te Kostanjek predstavlja kompleksno klizi{te.4.

Izvori malih izda{nosti markiraju podno`je klizi{ta. U Hrvatskoj. Hipocentri potresa su uglavnom iznad Mohorovi~i}eva diskontinuiteta. Podru~je izme|u rijeke Save i Vukomeri~kih gorica ~ini Turopoljska ravnica. Hidrogeolo{ka karta. To je poznato epicentralno podru~je u kojem su potresi posljedica su~eljavanja struktura panonskog bazena i onih “medvedni~ko-kalni~kog pru`anja”. Josip Kolari} & Laszlo Podolszki Hrvatski geolo{ki institut. Hidrogeolo{ka karta Druga faktorska karta koja je potrebna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte je zavr{ena osnovna hidrogeolo{ka karta. list Ivani} Grad (BASCH. 1983). Geolo{ka karta Kao preduvjet za izradu osnovne in`enjerskogeolo{ke karte potrebno je imati gotovu osnovnu geolo{ku kartu. Osnovna geolo{ka karta rje{ava stratigrafske probleme i me|usobne odnose pojedinih geolo{kih jedinica. Podru~je je uglavnom pokriveno. Nada Bastali}. Projekt Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta Republike Hrvatske (OIGK RH). Za in`enjersku geologiju hidrogeolo{ka karta predstavlja dragocjen dokument upravo u poznavanju izvora malih izda{nosti (iako nisu primarni na toj karti). U planinskom dijelu su ~etiri kategorije stabilnosti: stabilno podru~je. Ivani} Grad sheet @eljko Miklin. Na sjeverozapadnom dijelu lista Ivani} Grad dominira masiv Medvednice. slabo o~vrslih i klasti~nih stijena. s malo otvorenih izdanaka. Karta kategorije terena prema stabilnosti Temeljem in`enjerskogeolo{kih podataka izra|ena je faktorska karta stabilnosti terena u mjerilu M 1:300. Uz kartu klizi{ta i erozije.172 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Dvije dodatne karte su seizmotektonska karta i karta s kategorijama terena po stabilnosti. 1999) podru~je lista Ivani} Grad. a u ravni~arskom dijelu kao osnovu za stabilnost terena. predstavlja temeljnu istra`iva~ku djelatnost ~iji je glavni zadatak znanstveno prou~avanje in`enjerskogeolo{kih zna~ajki prostora. Na jugozapadnom dijelu lista Ivani} Grad teren se blago uzdi`e prema Vukomeri~kim goricama. Medvednicu. je kompilacijska karta sastavljena od tri faktorske karte: od Osnovne geolo{ke karte.000 pokriva (KUK & PRELOGOVI].000. nepropusnost pokriva~a. Stabilnost planinskog podru~ja definiraju kartirana klizi{ta i nagib padine. Vukomeri~ke gorice i @umbera~ku goru. Seizmotektonska karta Dodatna Seizmotektonska karta M 1:300. Kalnika. list Ivani} Grad. mjerila M 1:100. mjerila M 1:300. uvjetno stabilno podru~je.000. map. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. Osnovne hidrogeolo{ke karte i karte klizi{ta i erozije. engineering geological complex Uvod Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. unstable slopes.000. Na istoku lista kod Ivani} Grada teren je blago bre`uljkast. list Ivani} Grad Basic engineering geological map. Zbog kompatibilnosti listova dogovoreno je da se geolo{ka karta upotrijebi kao faktorska karta i u potpunosti preuzme bez obzira na nove spoznaje o terenu. uzeta je razina podzemne vode. Zbog pokrivenosti terena za kategorizaciju stijena i tala kori{tena su geomehani~ka izvje{}a za graditeljstvo. Ivan{~icu. Na gradskom podru~ju imamo i do 20 istra`nih radova na km2 dok u neurbaniziramom dijelu na km2 otpada 1–2 rada. in`enjerskogeolo{ka karta obuhva}a cijelu lepezu in`enjerskogeolo{kih ~lanova i kompleksa – na listu se nalaze kompleksi ~vrstih. te niza dijagonalnih rasjeda koji se mogu smatrati linijskim izvorom potresa. s obzirom na potencijal likvefakcije. Hrvatska Klju~ne rije~i: in`enjerska geologija. te je za svako podru~je prilo`ena i posebna legenda. Cijelo podru~je je i pod utjecajem rasjedne zone `umbera~ko-medvedni~ko-kalni~kog rasjeda. Sachsova 2. klizi{ta. Izdvojena su dva tipa terena: planinski i ravni~arski. te mogu}nost pojavljivanja erozije. prikazuje vodopropusnost pojedinih naslaga i njihov me|usobni odnos (hidrogeolo{ke veze utvr|ene trasiranjem). List Ivani} Grad Osnovne in`enjerskogeolo{ke karte obuhva}a podru~je povr{ine 1349 km2 i u cijelosti pripada teritoriju Republike Hrvatske. U pogledu seizmi~ke aktivnosti dominantno je epicentralno podru~je Ka{ine. komunalne poslove i prometnice. 10 000 Zagreb. a jugoisto~no pribre`je Medvednice karakteriziraju blagi bre`uljci. list Ivani} Grad (SLI[KOVI] & [ARIN. Ovakav nerazmjer podataka rije{en je odabirom karakteristi~nih profila. in`enjerskogeolo{ki kompleks Key words: engineering geology. to je zona koja zahva}a sjeverne obronke Bilogore. nestabilne padine. Ovo podru~je je seizmi~ki vrlo aktivno s brojnim jakim i katastrofalnim potresima. Zbog tih razloga hidrogeolo{ka karta je neophodna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte. karta.000. 1999). te koherentnog i nekoherantnog tla. u mjerilu 1:100. landslides. ponajvi{e na dubini od 10 do 20 km. uvjetno nestabil- . Pozicioniranjem ovih izvje{}a na kartu dolazimo u nesrazmjer u istra`ivanju terena.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 173 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book no podru~je i nestabilno podru~je. Izdvojena je kao posebna kategorija i podru~je savskog poloja. I. In`enjerskogeolo{ka karta prikazuje prirodna svojstva terena koja }e biti primijenjena kod projektiranja u gra|evinarstvu. uklju~uju}i i snimanje morfolo{kih i drugih odlika sustava diskontinuiteta. Zagreb. Cilj projekta je u sklopu izrade OIGK RH i IG informacijskog sustava omogu}iti interdisciplinarno kori{tenje in`enjerskogeolo{kih podataka. LITERATURA BASCH. Digitalni geokodirani in`enjerskogeolo{ki podaci omogu}uju dinami~nost u izradi i interdisciplinarno kori{tenje rezultata istra`ivanja. nestabilne padine. and Geomech. Abstr. & [ARIN. In`enjerskogeolo{ka karta Na listu su prikazane in`enjerskogeolo{ke odlike i kategorizacija stijenskih masa i tala. metodama koje preporu~uju WP/WLI (1990): i International Society for Rock Mechanics (ISRM. okarakterizirano je jednostavnim temeljenjem i podru~je pli}eg vodnog lica. KUK. & PRELOGOVI]. list Ivani} Grad – karta i tuma~. (1983): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100 000. posebno u prostornom planiranju. 15. Rock. (1999): Prostorni plan grada Zagreba – seizmolo{ka i seizmotektonska studija. SLI[KOVI]. koje zahtijeva slo`enije temeljenje..– Int. vodoprivredi. 319–368.4.– Arhiv HGI. Mech. O. za{titi okoli{a i ocjeni pogodnosti terena za izgradnju infrastrukturnih objekata.. Zagreb. Commission on standardization of laboratory and field tests. Nakon obrade podataka prikupljenih terenskim istra`ivanjima i geome- hani~kim laboratorijskim ispitivanjima imamo parametre koji omogu}uju kategorizaciju stijenske mase i tala. Sci. rudarstvu.– Arhiv HGI. trajnost i ekonomi~nost izgra|enih objekata. WP/WLI (1990) Suggested nomenclature for landslides. A. formiraju se in`enjerskogeolo{ki modeli karakteristi~nih geolo{kih sredina. 1978). U nizinskom dijelu izdvojene su dvije kategorije vezane uz razinu podzemne vode: podru~je dubljeg vodnog lica. Zagreb. Podaci o in`enjerskogeolo{koj gra|i predo~eni na karti omogu}uju razvoj i izgradnju u skladu s geolo{kom sredinom i na taj na~in osiguravaju sigurnost. ISRM International Society for Rock Mechanics (1978): Suggested methods for the quantitative description of discontinuities in rock masses. (1999) Osnovna Hidrogeolo{ka karta i tuma~ za list Ivani} Grad. znanstveno su obra|eni egzodinami~ki procesi i pojave u prostoru (klizi{ta. No 41. Temeljem terenskih in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. J. Pergamon Press Ltd. . elektroprivredi. industriji i drugdje.. 13–16. Min. V. razine 4–6 m. erozija).. od 6–8 m. te za kapitalnu izgradnju. a posebno za{titu okoli{a. E.– Bulletin IAEG. London.– RGN fak.

Prema mjerilu i prema geotehni~kim istra`ivanjima Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” ulazi u III stupanj zoniranja. 2009).174 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Centru svakog kvadrata pridru`ena je vrijednost optere}enosti klizanjem. Simplified preliminary landslide presence map of the “Sljeme foothills suburbanized area” and graphical representation of landslides and their average load value of slides susceptibility. Za svako procjenjivanje pokreta tla. ili rigorozno (precizno) zoniranje. godine Vlada Republike Hrvatske donosi procjenu ugro`enosti RH od prirodnih i tehni~ko – tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. Tako je dobivena preliminarna karta hazarda od klizanja. Ovakva istra`ivanja potpomognuta su i nizom geomehani~kih analiza provedenim u svrhu dobivanja relevantnih podataka o kvaliteti tla ili stijene. @eljko Ortolan2. Za ovo zoniranje bili su Slika 1. planova i akata za provedbu procjene u cilju smanjenja opasnosti i spremnosti za djelovanje u otklanjanju posljedica od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a (DUZS. Sachsova 2. hidrogeolo{ki i in`enjerskogeolo{ki. te srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. Drinska 16a. Podru~je Podsljemenske urbanizirane zone kartirano je geolo{ki. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. a izolinijama su spojene iste vrijednosti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” Preliminary hazard map of the “Sljeme suburban area” @eljko Miklin1. Tijekom 2005–2007 godine sustavno se kartiralo podru~je povr{ine 172 km2. square mesh. Vlada zadu`uje tijela dr`avne uprave i druga nadle`na tijela da u okviru svoje nadle`nosti odmah pristupe izradi programa. Hrvatska Gra|evinski fakultet Osijek. hazard Key words: landslide. tako da su prikupljene korisne informacije za procjenu potencijala sloma tla. Osijek. hazard Klasi~nim kartiranjem utvr|eno je 707 klizi{ta i izra~unato optere}enje klizi{tima na kvadrati~noj mre`i od 1 km2. Hrvatski geolo{ki institut je uvidom u svoju bazu podataka ocijenio da postoji mogu}nost izrade prelimi- narne karte hazarda od klizanja u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni. Ivan He}imovi}1 & Laszlo Podolszki1 Hrvatski geolo{ki institut. 10 000 Zagreb. 2009. kvadrati~na mre`a. Aktom od 5. Figure 1. nestabilnosti padina i likvefakcije odre|ena su tri stupnja pristupa zoniranja (ISSMFE Technical Committee for Geotechnical Eartquake Engineering –1999). svibnja. . Pojednostavljena preliminarna karta hazarda klizi{ta Podsljemenske urbanizirane zone i grafi~ki prikaz zastupljenosti klizi{ta.

@. T.– 11th IAEG Congress 2010 (in print) Auckland. uz veli~ine nagiba padina.. Sugayama Building 4F. FERNANDEZ.. koja iznosi 13. MLINAR. New Zealand.4. Iz bu{otina je uzeto 911 uzoraka na 208 lokacija. 64 str. C. 73. ISSMFE (1999): Manual for Zonation on Seizmic Geotechnical Hazards (Revised Version). @... 341–411. povratnih perioda i jakih potresa. realnih i potencijalnih ploha i/ili zona sloma (ORTOLAN et al. 2010). 20–30% i >30% zastupljenosti klizi{ta. DR@AVNA UPRAVA ZA ZA[TITU I SPA[AVANJE (DUZS) 2009: Procjena ugro`enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. bez analize faktora rizika. In situ testovima na~injeno je 200 SPP testova na 200 lokacija. Izra~unata je i srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem.. te 176 granulometrijskih analiza. Zagreb 07.– Bulletin of Engineering Geology and the Environment. M 1: 5000 (DIGK – I faza).72. MIKLIN. te 39 pokusa d`epnim penetrometrom i 232 pokusa krilnom sondom.45%. To su dokazano pouzdani indikatori najslabije “karike u lancu posmi~ne ~vrsto}e”.. & JURAK. tj.. (2010): Liquid limit – reliable indicator of the shear strength and its influence on sliding hazard. Karta klizi{ta s katastrom klizi{ta prikazuje lokacije i konture klizi{ta koja su kategorizirana u aktivna.. (2006): Engineering geology maps: landslides and geographical information systems. Iskartirano je 707 klizi{ta i za svako je ispunjen katastarski list. Tako dobivene podloge bile su osnova za izradu preliminarne karte hazarda od klizanja. 10–20%. Iz tako prikupljenih uzoraka na~injeno je 1166 pokusa granica te~enja. 2007). isto toliko pokusa granica plasti~nosti. (2007) Detaljna in`enjerskogeolo{ka karta podsljemenske urbanizirane zone. bez tre}e dimenzije – dubine. 65/4. Analizirano je 24 granica stezanja. LITERATURA CHACON. MIKLIN. Tako spojene izolinije zastupljenosti povr{ina klizanja u postotcima omogu}ile su kategoriziranje u pet kategorija: <5%. koje tek valja istra`iti tijekom izrade DIGK-faza II. prema (CHACON et al. s tim da najve}e optere}enje klizanjem je u 133 kvadratu i iznosi 61%. 2006).. R.74/07. 70. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 175 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book potrebni terenski i laboratorijski podaci. svibnja 2009. Kako su klizi{ta u uskoj vezi s erozijom kartirana je i erozija. Na 7 uzoraka izmjerene su jednoosne ~vrsto}e stijene. . Tako dobivena karta predstavlja preliminarnu kartu hazarda definiranu na osnovi gusto}e klizi{ta (Sl. Na~injeno je 150 kvadrata. 12 zemljovida M 1:3 000. @. s povr{inom kvadrata od 1 km2. J. TECHNICAL COMMITTEE FOR EARTHQUAKE GEOTECHNICAL ENGINEERING.000. & BRKI]. Podru~je istra`ivanja prekriveno je kvadrati~nom mre`om.. Tokyo 101–0063. 22 kvantitativne termi~ke analize i 20 rendgenske analize. Zagreb. S povr{ine je uzeto 530 uzoraka tla na 500 lokacija. 5–10%. Naime I. a na 21 uzorku tla na~injene su jednoosne ~vrsto}a tla.– The Japanese Geotehnical Society. Osnovni faktor rizika.. za svaki je izra~unata povr{ina pod klizi{tem te se tako dobio postotak klizi{ta po km2. REPUBLIKA HRVATSKA. 10 SEM analiza. HE]IMOVI]. Japan. @. u kona~noj karti hazarda biti }e Atterbergove granice te~enja i indeksi plasti~nosti materijala. sanirana i inicijalna. Faza DIGK daje samo plo{ni prikaz. V. Spajanjem istih vrijednosti sredi{ta kvadrata na~injene su izolinije zastupljenosti povr{ina klizi{ta u postotcima. povratni periodi oborina velikog intenziteta. & EL HAMDOUNI. Kanada Awaji-cho 2–23 Chiyoda-ku. ORTOLAN. I.– Hrvatski geolo{ki institut. @. 22 kemijske analize te 40 paleontolo{ke analize (MIKLIN et al. TC4. 1. umirena. 2007. minimalne dubine podzemnih voda. polo`aj slojeva. Preliminarna karta hazarda klizanja temeljena je na ~injenici postojanja klizi{ta na odre|enim povr{inama (na kojima }e se pojavljivati i ubudu}e) – iz DIGK-faza I. u prosjeku na 1 km2 uzeto je 8 uzoraka tla s 4 lokacije.). Multivarijatne analize “Detaljne in`enjerskogeolo{ke karte podsljemenske urbanizirane zone (DIGK – faza I)” izra|ene su pomo}u Arc Info (ESRI) alata.71. IRIGARAY. Izra|eno je 38 in`enjerskogeolo{kih i geolo{kih karata mjerila 1:5000.

no u regionalnom mjerilu on je sastavni dio kr{kog dinaridskog pojasa. no daljnja eksploatacija ispod kote 80 m n. hidrogeolo{ka (HG) i geotehni~ka istra`ivanja prikazana u ovome radu. 21212 Ka{tel Su}urac. Fli{ se sensu stricto ne smatra kr{em jer se sastoji od raznovrsnih klasti~nih stijena. F. U dva navrata (minimum i maksimum) su obavljena pokusna crpljenja svih triju HG bu{otina. od ~ega 582. Ipak. Hrvatska Klju~ne rije~i: fli{. jer pojedini litolo{ki ~lanovi mogu biti vodonosni. in`enjerska geologija. Juraj kod HG bu{otine B-8A (Sl. Fli{ je kompleks naslaga koji se sastoji od vi{e lito~lanova. 100–250 MPa) stijena. (Sv. nema strujanja kr{kih podzemnih voda iz vapnenaca (osim po izrazito razlomljenim preferiranim pukotinskim zonama) pa se fli{ smatra potpunom ili “vise}om” barijerom. Juraj) ne}e biti mogu}a bez pro{irenja odvodnje. zna~ajki stijenske mase i tro{enja. 2000). s litolo{kim sastavom. Izdvojeni karakteristi~ni litolo{ki ~lanovi u naslagama fli{a ujedno definiraju IG. kemizmom i tektonikom. Hrvatska 3 CEMEX Hrvatska d. U sklopu provedenih istra`ivanja teren je podrobno kartiran (M 1:2000). 10 000 Zagreb. stabilnost kosina. strukturom i teksturom stijene. Na dva kamenoloma (Sv Juraj i Sv. U hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih terena u regionalnom mjerilu. Hidrauli~ka vodljivost mijenja se bo~no unutar vodonosnog “horizonta”. quarry. Pierottijeva 6. odnosno obru{avanjem materijala s kopna u duboko more uz talo`enje u obliku lepeze. unutar propusnih ~lanova dolazi do nakupljanja podzemne vode (Sl. 1971). Radi se o vrlo slabim do dobrim stijenskim masama (Tabl. Cilj provedenih IG i geotehni~kih istra`ivanja na podru~ju eks- .53 m s jezgrovanjem radi IG/geotehni~ke interpretacije i 200 m u HG bu{otinama u kojima su provedena pokusna crpljenja. Hrvatska Key words: flysch. no u lokalnom mjerilu takvo tuma~enje ne stoji. Obzirom na fizikalno mehani~ke zna~ajke intaktnog materijala izdvojenih lito~lanova. Zna~ajke stijenske mase izra`ene su preko Geolo{kog indeksa ~vrsto}e prema modificiranoj GSI klasifikaciji (SONMEZ & ULUSAY. MARINOS & HOEK. popre~no na fli{. hydrogeology. a slojevi su generalno nagnuti prema SI. Kajo kod Splita Hydrogeological and engineering geological characteristics of the flysch deposits within the exploitation field of St. Kako su strukture u ovome dijelu terena paralelne s dinaridskim pravcem pru`anja (SZ-JI).m. Ovaj teren pripada kr{kom dinaridskom pojasu. slope stability. Tu|mana b.–2009. Raznovrsnost u granulaciji ovog sedimenata dovodi do vrlo raznolikih litolo{kih ~lanova s razli~itim IG i HG svojstvima. 10 000 Zagreb. Juraj – Sv.d. 1903.. Madlena O`ani}3 & Jasmina Luka~ Reberski1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. fli{ke se naslage smatraju nepropusnima – barijerom. Tijekom cijele godine opa`ane su razine podzemne vode automatskim mjera~ima (Diver TD). Najvi{a je u podru~ju dana{njeg platoa Sv. MARJANAC. kalksiltite i susjedne lito~lanove du`inom oba dva kamenoloma varirale su od 78 do 84 m n. Dra`en Navratil1. a nastaje tzv. ovisno o lokalnoj razlomljenosti. hidrogeologija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke fli{kih naslaga u podru~ju eksploatacijskog polja Sv. Croatia Podru~je Ka{telanskog zaljeva kod Splita izgra|eno je od naslaga eocenskog fli{a. 1–5 MPa) do vrlo ~vrstih (R5. kamenolom. odnosno neki od njenih lito~lanova. 1987). ve} vi{e od 100 godina koriste u proizvodnji cementa. 1). engineering geology.. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. 1) odre|ena je na temelju objavljenih istra`ivanja (KERNER. Razine podzemne vode u vodonosnom horizontu koji se prote`e kroz kalkarenite. kako gdje. 1) gdje se kre}e unutar reda veli~ine 10–4 do 10–5 m/s. odnosno geotehni~ke jedinice koje su prikazane u Tablici 1. Ta se stijenska masa. Provedenim istra`ivanjima za potrebe izrade IG modela potvr|ena je povezanost fizikalno-mehani~kih zna~ajki intaktne stijene. 1). zbog prisutnosti nepropusnih laporovitih slojeva. a izbu{eno je i ukupno 5046 m radi izra~una rezervi. utvr|eno je da se radi o vrlo heterogenim stijenama koje se kre}u u kategorijama od vrlo slabih (R1. 1999. provedeni opse`ni istra`iva~ki radovi.b. Kajo near Split Josip Terzi}1.d.176 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Juraj – St. Prikazana litolo{ka ra{~lamba (Tab. Postoji mogu}nost crpljenja podzemne vode i njenog kori{tenja kao tehni~ke vode za polijevanje putova unutar kamenoloma. mutnim strujama – turbiditima. Kajo) su 2008. U podru~ju istra`ivanja fli{ke su naslage talo`ene tijekom srednjeg eocena (MARIN^I] et al. Danas se ova dragocjena cementna sirovina zahva}a u tri velika kamenoloma (“tupinoloma”) u vlasni{tvu tvrtke Cemex Hrvatska d. Sachsova 2. u sklopu kojih su obavljena in`enjerskogeolo{ka (IG). i trenutna situacija je uravnote`ena. Petar Hr`enjak2. U tablici 1 ukratko su prikazane osnovne IG i HG zna~ajke litolo{kih ~lanova.m. iz ~ega je utvr|ena velika heterogenost stijenskih masa u izdvojenim lito~lanovima. Podzemna voda drenira se tunelom i sustavom drena`nih bu{otina.

Juraj – Sv.9 MPa.. R. of the Eng. 72. ^vrsta stijena plavosive boje.9 MPa (bre~okonglomerati).4 MPa (fosiliferni lapor). 85–92.Wien. (2000): Estimating the mechanical properties of heterogeneous rock masses such as flysch. Mogu}e procje|ivanje samo po tektonski najrazlomljenijim zonama. Litolo{ka jedinica i oznaka u profilu (Slika 1) Tamnosivi lapor s numulitima.67 g/cm3 (bre~okonglomerati). hidrauli~ka vodljivost ovisi o razlomljenosti (10–4 do 10–7 m/s) Djelomi~no propusna stijenska masa. 40. T. Pukotinska poroznost. 46. analizirane su i potvr|ene lokalne pojave nestabilnosti u pojedinim dijelovima eta`nih kosina (ravninski i klinasti lom) vezane uz promjene strukturnih zna~ajki ili zna~ajna oslabljenja u stijenskoj masi. 2. MARIN^I]. 37–85% GSI cca. Table 1. (Ms. Srednje fli{ke zone. (1987): Sedimentacija Kernerove “srednje fli{ke zone” (paleogen okolice Splita). geol. E. Geol.2 MPa (izmjena lapora i pje{~enjaka). MARINOS.– Int. & the Environment (IAEG). Analize stabilnosti sustava zavr{nih kosina. N. Geological profile perpendicular to the St.63 g/cm3 (biokalkarenit – biokalkrudit). (1903): Gliederung Der Spalatiner Flyschformation. (St) Debritna serija. Kaoti~ni. Kaji”) ispod no`i~nog dijela zavr{ne kosine. of Rock Mech. 2.– Bull.60 g/cm3 (lapori). 2.9 MPa. Lithotypes and their basic engineering geological and hydrogeological properties. 60. 36.4. list Split. vjesnik. P.5 MPa. odnosno ukupne stabilnosti kopa provedene su na pet karakteristi~nih in`enjerskogeolo{kih profila metodama op}e grani~ne ravnote`e uz kru`ne i op}e zakrivljene (slo`ene) klizne plohe (Sl. 103. 177–194. H. I. REFERENCE KERNER. 10–40. Srednja fli{ka zona (olistostroma). 7. 73. osim u podru~ju pru`anja vrlo slabog materijala (lapora s numulitima u “Sv. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 177 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1. do mjestimi~no nepropusna. heterogeni sediment. 2. 2. gusto}a (g/cm3). & ULUSAY.. (Ms) IG zna~ajke i parametri: GSI (raspon bodova). .000. Tako|er.. Kajo” bio je utvr|ivanje geomehani~kih uvjeta eksploatacije i stabilnosti kosina.8 MPa (lapori). Juraj i fli{ku strukturu. Figure 1. 2. F. Utvr|ena je zadovoljavaju}a stabilnost predlo`ene geometrije zavr{nih kosina u stati~kim i seizmi~kim uvjetima. B-8A – hydrogeological borehole. 25–62 % GSI 44–66. Srednja fli{ka zona. Jour. 25. B-8A – HG bu{otina. and Mining Sc. ploatacijskog polja “Sv. 1). stijena postaje ~vr{}a. Slika 1. (Ss) Kalksiltit (glinoviti vapnenac). & BOROVI].8 MPa (biokalkarenit – biokalkrudit). 55–91% Propusna stijenska masa. 36–84 % GSI 42–55.61 g/cm3 (izmjena lapora i pje{~enjaka). Litolo{ki ~lanovi i njihove osnovne in`enjerskogeolo{ke i hidrogeolo{ke zna~ajke. (Db) Izmjena lapora i pje{~enjaka s proslojcima bre~okonglomerata.68 g/cm3. 2. Slabo propusna stijenska masa. Udio numulita opada prema mla|im slojevima. A. Geolo{ki profil popre~no na kamenolom Sv. (1999): Modification to the geological strength index (GSI) and their applicability to stability of slopes. 2. 2.Ss. (Ms) Kalkarenit. 32–87% (naj~e{}e 79–87%) GSI 43–61. MARJANAC.. Gornja fli{ka zona.65 g/cm3.50 g/cm3 (fosiliferni lapor).– Geol. MAGA[. Indeks kvalitete HG zna~ajke i parametri jezgre RQD (raspon %) GSI 10–25. GB-3 – geotechnical borehole. Srednja fli{ka zona. R. S. propusno u ja~e razlomljenim zonama. & HOEK.Cg) Lapori s ve}im udjelom kalciti~ne komponente (“tupina”) Srednja fli{ka zona. (1971): Osnovna geolo{ka karta 1:100.62 g/cm3.– Verh. jednoosna tla~na ~vrsto}a (MPa). 210. GB-3 – geotehni~ka bu{otina. 743–760. Pukotinska poroznost. SONMEZ. Zagreb. 60–83% GSI 37–58. Juraj quarry and perpendicular to flysch structure.

1989). Pierottijeva 6. discontinuity measuring and analyses in many examples of hard rock masses. discontinuity density and discontinuity spatial relations is also important for evaluation and utilization of large stone blocks during the exploitation of natural stone blocks. in civil engineering works and during formation of cuttings and embankments as well. The size of stone pieces depends on using of rock mass as aggregates or as much greater stone pieces for armourstone. exploitation of natural stone blocks and projecting of height and width of benches or a rock slope design are some of them. otkopna fronta. Stable rock mass is very important for safety and economics of exploitation and fragmentation in quarries. Hrvatska Key words: Rock Mass Stability. In view of the importance of rock slope stability for economics and safety of opencast mining. Three borderline examples of relations between excavation front position and orientation of discontinuities. Blasting. The results of analyses must be the most stable rock mass and the most favorable orientation of exploitation fronts in relation to discontinuity inclination and orientations. Stable rock mass and discontinuities (bedding plains and joints) have great influence on blasting works and on determination of other exploitation factors. During blasting rock mass breaks into small pieces favorable for crumbling in machinery. In this paper. crumbling. important conclusion has been established and carried out. On the base of exploration.178 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geological approach to rock mass stability and feasibility during the exploitation and excavation in hard rock masses Geolo{ki pristup pri ocjeni stabilnosti ~vrstih stijenskih masa tijekom eksploatacije Ivan Toma{i} & Ana Kr{ini} Faculty for Mining. Slika 1. Geology and Petroleum Engineering. 1a) is the case.b. Tri grani~na primjera odnosa izme|u orijentacije otkopne fronte i pru`anja diskontinuiteta. diskontinuiteti. stability and sustainable exploitation and excavation of crude rock masses. The analysis has been based on graphical method by HOEK & BRAY (1974) and on research and experience by TOMA[I] (1986 and 1989) and TOMA[I] & JAKI] (1990). perception of rock structure.c) of relations between exploitation front orientation and orientation of discontinuities (TOMA[I]. in other open pit mines. Excavation slope has inclination of 70° in direction of working platform. minerski radovi This paper describes geological approach. when strike of exploitation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). fragmentation. there are other remarkable possibilities for mining engineers to obtain a reliable estimation for safe and sustainable excavation. determination of stable excavation fronts is by discontinuity analysis emphasized. Influence of geo- logical features through adjustment of blasting parameters must be taken into consideration. 10 000 Zagreb. 1 a. including field structural geology studies and geological methods important for rock slope design. Blasting works Klju~ne rije~i: stabilnost stijenske mase. mostly in quarries. but disconti- Figure 1. There are three borderline examples (Figs. Detailed optimal determination of discontinuities. Excavation front. among all other. First example (Fig. Discontinuities.

. 41–46. TOMA[I]. Consequently. 190 str. the strike of excavation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). Favorableness discrepancies range from that position to bring out ±20°.. have confirmed that third example (Fig. Optimal fragmentation of rock mass enables low expenses of blasting and favorable economic conditions for exploitation. & JAKI]. . But in this case the difference is emphasized with dip of discontinuities in direction of rock mass or in direction of exploitation. I. The results. On the geotechnical basis stable rock mass intensify controlling of rock fragmentation. In that case primary blasting works achieves optimal fragmentation in stable rock mass and the planed desired effect. TOMA[I]. 1b than in the case of on Fig. London. (1990): Optimalni polo`aj otkopne fronte u odnosu na strukturni sklop (grafi~ka metoda primjenom ra~unala). based on discontinuity analysis and on field experience. In that case HOEK & BRAY (1974) emphasized that those unfavorable intersections between discontinuities do not exist or exist much less inside the surface between friction angle (35° in this example) and angle of rock slope inclination (70°). Grafi~ka metoda analize najpovoljnijeg polo`aja otkopne fronte u odnosu na tektonski sklop i stabilnost stijenske mase. The institution of Mining and Metallurgy. Unstable rock mass does not enable high quality of blasting and optimal fragmentation because of low resistance of unstable rock mass to explosive charge during the explosion. (Fig. 1 c). J. 1b). According before stated better fragmentation is possible in example of orientation of excavation fronts in relation on discontinuities on Fig. TOMA[I]. In this case ideal geometrical conditions exist for producing controlled or uncontrolled sliding. 1. 402 p. Zagreb. This position of rock slope regarding discontinuities could be the most favorable for rock mass stability. During the blasting the most favorable intersection of discontinues with excavation slope range from 45° to 90°. V. (1989). energy of explosion spends on pushing rock mass down the slope in direction of working platform and fragmentation is not complete. Zagreb.– Doktorska disertacija. E. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 179 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book nuities possible for inducing of sliding. 2. Sveu~ili{te u Zagrebu. Stability of rock mass in this example is more favorable than in the first example. This paper demonstrates that used method has an important application during the exploitation and excavation of hard rock masses. In second example.4. I. (1986): Analiza tektonskog sklopa u svrhu razrade i eksploatacije le`i{ta mineralnih sirovina. high percent of over break excavation stone blocks require much expensive costs using a secondary blasting. The rock slope could be stable at dip angle more than 70°. 1c) is the most favorable for rock stability. All previously mentioned also depend about influence of geotechnical characteristics of rock mass and discontinuity roughness on contact surfaces. Third example is the case when strike of excavation slope (dip is 70°) and strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints) are mutually perpendicular (Fig. Utilization of stone blocks from natural stone deposits is favorable when discontinuities are parallel or perpendicular in relation to the exploitation front. (1974): Rock Slope Engineering. In spite of high adjusted blasting pa- rameters. 1a. Influence of water pressure is also important for sliding and shear strength. & BRAY. But this reality is not proved in wholeness during the field research. Based on our experience during the exploration we determined that successfulness of blasting directly depends on rock mass stability.– Rudarsko-geolo{ko-naftni zbornik. Why is that possible? Stable rock mass enables optimal resistance to explosive charges and maximal utilization of its energy during the fragmentation. Maybe the most resistance of rock mass to blasting is when discontinuities tend to be perpendicular to the excavation front. have dip between 35° (friction angle j) and 70°. REFERENCES HOEK. 77–87. It is favorable for fragmentation of rock mass. Reorientation of exploitation slopes in position of stable rock mass enable optimal using of blasting methods during the excavation and fragmentation of rock mass. I. Also utilization depends on the discontinuity spacing (discontinuity density).

klorit. tablica 1) koji se prema granicama plasti~nosti mo`e definirati kao visokoplasti~na glina (CH). spojna cesta ^vor Plo~eCP Karamati}i. kalcit. Prema prog- nozi. Sachsova 2. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 In`enjerskogeolo{ki problemi pri iskopu tunela “Kobilja~a” Engineering-geological problems during the “Kobilja~a” tunnel excavation Tomislav @enko1.K22-GHN. K22). O~ekivale su se Q vrijednosti u rasponu od 1. Debelo i dobro slojeviti vapnenci gornje krede (V. 3+400 km uzeti uzorci u tri terenski odre|ena razli~ita bloka. Temeljem in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. U sjevernom dijelu tunela locirani su manji. s maksimalnim nadslojem od pribli`no 135 m. sjeverni dio tunela (strukturni blok A) bi zbog ja~e razlomljenosti stijenske mase. Osim minerala . Kvantitativnom rendgenskom analizom u istim su uzorcima utvr|ene mineralne faze: kvarc. 10 000 Zagreb. dionica Rav~a-Plo~e. d. 2006) koji izgra|uju istra`ivano podru~je jako su okr{eni. obavljano je svakodnevno in`enjerskogeolo{ko kartiranje ~ela iskopa i kategorizacija stijenske mase prema RMR klasifikaciji. FU^EK & PALENIK. Davor Pollak2. a sa sjeverne strane gotovo okomit na os tunela. Prema prognoznoj RMR klasifikaciji. Tomislav Novosel2. kaolinit. Sveukupna duljina tunela s portalnom gra|evinom je 847 m za lijevu i 807 m za desnu cijev. 1 in`enjerskogeolo{ka jedinica i 2 strukturna bloka (POLLAK & NOVOSEL. {to uglavnom pripada kategorijama od povoljne do dobre stijenske mase. rje|e glinom. Mogao se o~ekivati iskop u suhom. je pojava zone gline u du`ini od pribli`no 55 m. Glavne rasjedne zone su reversnog karaktera pru`anja SZ-JI. Provedene su laboratorijske analize fizi~kih i mehani~kih svojstava gline koje nisu bila obuhva}ene tijekom faze istra`ivanja tunela (Tablica 1). a GSI=49–80). Laszlo Podolszki2 & Nikolina Ilijani}2 1 2 Institut IGH. Zbog izrazitih razlika u in`enjerskim svojstvima gline i vapnenca. Kontakt gline i vapnenca je o{tar. Prolazi dijagonalno kroz masiv brda Raotina koje ima dinaridsko pru`anje (SZ-JI). Karakteristi~no je da je prisutnost gline utvr|ena samo u desnoj tunelskoj cijevi. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut.180 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U povr{inskoj zoni tro{enja se u diskontinuitetima ~esto nalazi glinovita ispuna. a nije utvr|eno istra`iva~kim radovima. glina. S ju`ne strane kontakt je subparalelan osi tunela uz prisutnu ja~u zonu okr{avanja. 2005). Ono {to je posebno obilje`ilo iskop tunela. metoda iskopa tunela i njegova za{tita morali su biti prilago|eni neo~ekivanim i novim uvjetima. u istra`ivanom podru~ju izdvojene su: 1 litostratigrafska jedinica. istra`iva~kog bu{enja (5 istra`iva~kih bu{otina ukupne dubine 167 m). Hrvatska Klju~ne rije~i: Tunel Kobilja~a. Manji dio stijenske mase prema Q klasifikaciji pripadati }e kategoriji – slaba stijenska masa. Potvr|eno je da stijensku masu u zoni iskopa izgra|uju vapnenci gornje krede (V. Ima generalno pru`anje sjever-jug. dolomit (Tablica 2). clay. seizmolo{ke i seizmotektonske studije (PRELOGOVI] & KUK. uglavnom slojevite teksture. 2007). geofizi~kih (du` cijele trase uzdu`ni refleksijski profil i u zoni portala refrakcijski profili) i laboratorijskih ispitivanja. prate}i rasjedi s relativno {irokim rasjednim zonama pru`anja istok-zapad i sjever-jug. Rezultati analiza ukazuju na neobi~no visok sadr`aj organske tvari (10 %) u glinovito-pra{inastom materijalu (podaci granulometrije. sredi{nji i ju`ni dio tunela (strukturni blok B) uglavnom sa~injava povoljna stijenska masa i u manjoj mjeri dobra stijenska masa (RMR=50–84. rezultat ~ega je prisutnost razli~itih speleolo{kih objekata. dok su u istoj zoni u lijevoj tunelskoj cijevi opa`ene samo manje pojave okr{avanja. Za minerale glina napravljena je detaljna analiza na orijentiranim uzorcima u kojima je dokazana prisutnost jako bujaju}ih minerala glina iz skupine smektita. limestones Uvod Tunel Kobilja~a nalazi se na Autocesti A1 Zagreb-SplitDubrovnik. Strukturni blokovi predvi|eni projektom gotovo su potpunosti potvr|eni iskopom. Janka Raku{e 1.333. Tijekom iskopa tunela.. trebao pripadati povoljnoj i u manjoj mjeri dobroj stijenskoj masi (RMR=42–82. Geolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke podru~ja tunela – prognozirano i stvarno stanje Tunel je smje{ten izme|u brda Pozla gora i rijeke Matice. Zbog toga su na st. muskovit. Geofizi~kim istra`ivanjem (plitka refleksija) i istra`iva~kim bu{enjem izdvojena je zona tro{enja koja dopire do dubine od 25 do 50 m od povr{ine terena. vapnenci Key words: Tunnel Kobilja~a.d. Na povr{ini se nalaze blokovi velikih dimenzija koji su odijeljeni diskontinuitetima decimetarskih {irina. a GSI=57–86). Nagla{ena je mogu}nost pojave kaverni koje mogu biti ispunjene glinom ili prazne. Na razini nivelete tunela o~ekivala se blokovita stijenska masa sa {iroko razmaknutim diskontinuitetima i uskim diskontinuitetima ispunjenim kalcitom. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke. engineering-geological properties. mjestimi~no zahva}eni procesima okr{avanja. tektonski.667 do 33.

1 - muskovit/ilit 12.9 21.33 66.10 wP (%) 23.49 23. dionica Rav~a – Plo~e. Seizmolo{ka i seizmotektonska istra`ivanja.8 3. In`enjerskogeolo{ki istra`iva~ki radovi (M = 1:1000). E.7 21. Poddionica M.35 32.49 1. Fizi~ko mehani~ka svojstva oznaka org (%) Blok 1 Blok 2 Blok 3 10. LITERATURA FU^EK L. ali i odre|ivanjem prisutnih skupina minerala glina koji u velikoj mjeri utje~u na mehani~ke zna~ajke i in`enjersko pona{anje glinovitog materijala.– Hrvatski Geolo{ki Institut. Prolog-Plo~e.36 77. u ispitivanom glinovitom materijalu je rentgenskim analizama utvr|en zna~ajan udio bubrivih minerala. The results of quantitative X-ray analysis (mass. In`enjerskogeolo{ke zna~ajke gline definirane su odre|ivanjem cjelokupnog mineralo{kog sastava.51 1. POLLAK. V.7 34.76 9.00 Granulometrija S (%) 1. Rezultati kvantitativne rendgenske analize (mas.4 20.89 (g/cm3) (g/cm3) 1. Dionica M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 181 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1. Zagreb.60 IP (%) 41.3 glina iz skupine smektita u uzorcima su prisutni klorit.5 1. & NOVOSEL.89 C (%) 59.74 10.00 0.9 klorit 4.40 1.3 kaolinit 14. . BIH-M. 05/07.57 50.22 M (%) 39.6 11.88 Tablica 2.84 42. Naime.96 1. osim pojave gline u desnoj tunelskoj cijevi u du`ini od oko 55 m. PRELOGOVI]. Prolog-Karamati}i.2 6.15 40.40 29.83 9. %). Iskopom tunela nisu utvr|ena znatnija odstupanja od prognoziranog stanja.4 4.15 CaCO3 (%) 12. kaolinit i ilit (Tablica 2). (2007): Autocesta A10.75 13.51 w (%) 30.9 17.30 rd r sc (kPa) 337 648 166 e (%) 1. and granulometric composition of samples.00 0. T. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.24 28. (2006): Izvje{}e o temeljnim geolo{kim istra`ivanjima na dionici: Rav~a-Plo~e (AC A1 Zagreb-Split-Dubrovnik). Table 2.4.6 G (%) 0.79 26. ali bez za{tite iskopa metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”).– Sveu~ili{te u Zagrebu.96 70. 34 str. %). Table 1.2 smektit 29. Fizi~ko-mehani~ke zna~ajke i granulometrijski sastav uzoraka. ali bez danas ve} uobi~ajene za{tite iskopa u takvim materijalima metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”). & PALENIK D.75 58.7 kalcit 17. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Zaklju~ak Tunel Kobilja~a probijen je kroz vapnence gornje krede. Physical and mechanical properties.6 28.3 12.80 0.44 wL (%) 65.– Hrvatski geolo{ki institut.7 dolomit 1. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.94 1.3 14. & KUK. fond. Tunel “Kobilja~a”. oznaka Blok 1 Blok 2 Blok 3 kvarc 21. Prolog-Plo~e.4 1. (2005): Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik. D.10 0.

Akumulacijska jezera prihranjuju podzemne vode. Ivan~ice i Kalnika na jugu. na crpili{tu Vinokov{~ak pomo}u tri zdenca 120 l/s. Kristijan Posavec1 & Tatjana Vlahovi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Na crpili{tu Bartolovec se pomo}u osam zdenaca zahva}a 220 l/s vode. Podina vodonosnika se sastoji od gline.02. Vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja kre}e se od 90 do 140 m/dan. Granicom poznatog potencijala opisan je i odvodni kanal HE Vara`din koji predstavlja jedan od dominantnih grani~nih uvjeta vara`dinskog vodonosnika i koji u velikoj mjeri utje~e na smjerove gibanja podzemne vode u vodonosniku. Pierottijeva 6.2005 (niske vode). Demetrova 1. Vara`dinski vodonosnik je izgra|en od kvartarnih. Zagreb.0 m. Vara`din Aquifer Uvod Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta Vara`din. godine i za to razdoblje je model kalibriran. a debljine je do 5 m. U litolo{kom sastavu vodonosnika ima ne{to vi{e sitnozrnatijeg materijala. 1989). proslojak i drugi vodonosni sloj. i III. do 2006. Bartolovec i Vinokov{~ak. novelirane su koriste}i 3D numeri~ki model toka podzemne vode i trasiranja ~estica kako je to definirano Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite (NN br.06.3. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice I. Programi MODFLOW i MODPATH su sastavni dio programskog paketa Visual Modflow Pro 4. na osnovu analize nivograma piezometara. Slabopropusni me|usloj sastoji se od gline i praha. Krovinu vodonosnog sustava ~ine pra{inasto-glinovito-pjeskovite naslage ~ija debljina se kre}e od 0. Ravnoj gori i Vara`dinsko-topli~kom gorju. Prosje~na vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja je 300 m/dan. Prirodni odnos rijeke i podzemne vode bitno je izmijenjen izgradnjom akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana Vara`din i ^akovec. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadr`avanja u . Drugi izvor prihranjivanja vodonosnika su oborine.0 do 2. 55/02).182 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Za{tita vodocrpili{ta u sustavu regionalnog vodovoda Vara`din Protection of Well Fields within the regional Water Supply System Vara`din Andrea Ba~ani1. Gre{ka bilance mase je u simulacijama za sve stresne periode bila unutar 2% {to ~ini rezultate simulacija prihvatljivim. simulacije trasiranja ~estica napravljene su za 01. Hrvatska Klju~ne rije~i: za{titne zone crpili{ta. Rezultati i zaklju~ci Koriste}i rezultate simulacija trasiranja ~estica unatrag (Backward particle tracking) izvr{ila se delineacija II. zone do granice izra~unatog podru~ja napajanja dok II. Osnovna vertikalna diskretizacija domene modela bazirana je na hidrogeolo{koj konceptualizaciji. praha i lapora.2006. 10 000. Tok podzemne vode simuliran je za razdoblje od 2004. Na crpili{tima se zahva}a voda iz vara`dinskog vodonosnika koji zauzima prostor izme|u Me|imurskih Gorica na sjeveru. 1988). vara`dinski vodonosnik Keywords: Wellhead Protection Areas. vremenski interval u simulacijama iznosio je 1 dan. ~ija prosje~na koli~ina iznosi preko 850 mm/god. (visoke vode) i za 07. Drava je usjekla korito u vlastiti nanos i u izravnoj je hidrauli~koj vezi s podzemnim vodama. Zapadno od crpili{ta Vara`din isklinjava. Bartolovec i Vinokov{~ak. Prosje~na horizontalna diskretizacija domene modela iznosila je 100m×100m dok su podru~ja od ve}eg interesa imala diskretizaciju 50m×50m. Trogodi{nje razdoblje je bilo dovoljno dugo da se vidi kretanje trendova odnosno eventualno odstupanje generalnih trendova simuliranih vrijednosti u odnosu na mjerene vrijednosti razina podzemne vode. {ljunkovito-pjeskovitih naslaga. Ormo{kog praga na zapadu i Legradskog praga na istoku. zone za{tite vodocrpili{ta Vara`din. {to zna~i da je sustav u osnovi podijeljen na 3 sloja: prvi vodonosni sloj. III. Kalibracija je provedena na 85 piezometara. a na crpili{tu Vara`din pomo}u jednog zdenca 50 l/s. Konceptualni model rubnih granica modela opisan je u hidrauli~kom smislu nepropusnom granicom na jugu i zapadu prema Maceljskom gorju. S obzirom da se zone za{tite vodocrpili{ta trebaju odrediti za razdoblje visokih i niskih voda. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice II. Prvi vodonosni sloj zalije`e do maksimalno 50 m dubine. U konceptualnom smislu razlikuju se dva vodonosna sloja koja su odijeljena slabopropusnim me|uslojem. 10 000. Hrvatska Hrvatski prirodoslovni muzej. a za simulacije trasiranja ~estica odabran je MODPATH program (Pollock. granicama poznatog potencijala na sjeveru koje ~ine rijeke Drava i Ormo{ko te Vara`dinsko jezero i granicom otjecanja na istoku. Drugi vodonosni sloj zalije`e do maksimalne dubine 100 m. S obzirom na raspolo`iva mjerenja vodostaja Drave na dnevnoj bazi. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Metodologija Za simulacije toka podzemne vode odabran je MODFLOW program (McDonald & Harbaugh. Zagreb.

Odvodnju prometnica treba staviti u funkciju. I. U izradi kona~nog prijedloga II. 188 p.G.4. Za izradu prijedloga I. U drugoj fazi sanacije sve navedeno potrebno je provesti na ~itavom slivnom podru~ju grada. Geological Survey Techniques of Water-Resources Investigations. U cilju efikasne za{tite koli~ine i kakvo}e podzemnih voda na~injen je prijedlog sanacije na postoje}im objektima. Potrebno je odmah izgraditi nepropusnu kanalizaciju tamo gdje je nema. podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt. & HARBAUGH.W. kao i divlja odlagali{ta. Provedba sanacije predvi|ena je u dvije faze. potrebno je sve registrirane potencijalne zaga|iva~e zakonom prisiliti na obvezu pro~i{}avanja otpadnih voda.S. W. A. LITERATURA BA^ANI. POLLOCK DAVID. Prva faza sanacije obuhva}a I. chap. A1. i III. M. zone za{tite kori{tene su smjernice prema kojima zone za{tite ne smiju biti manje od zona dobivenih simulacijama trasiranja ~estica za niske i visoke vode niti smiju u znatnijoj mjeri odstupati od njih. ali bez za okoli{ potencijalno opasnih sadr`aja. zonu. Va`no je zabraniti {ljun~arenje i sanirati napu{tene {ljun~are. 2008). Geological Survey modular three-dimensional finitedifference groundwater flow model. a postoje}u sanirati. 2008). (1989): Documentation of computer programs to compute and display pathlines using results from the U. a ~i{}enje prometnica zimi obavljati uz kori{tenje kamene drobine s minimalnom upotrebom soli ili drugih kemijskih preparata. 586 p. (2008): Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Vara`din. K. Wellhead Protection Areas (BA^ANI & POSAVEC. te prema kojima granice zona za{tite trebaju pratiti prometnice. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 183 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 1. Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta (BA^ANI & POSAVEC. Figure 1.S. McDONALD. . gra|evinska podru~ja naselja i katastarske ~estice zbog mogu}nosti lak{eg ozna~avanja i uo~avanja oznaka (Sl. Geological Survey Open-File Report 89– 381.– U. putove. Valja sprije~iti izgradnju proizvodnog sadr`aja. Treba odrediti vrstu i koli~inu agrotehni~kih sredstava dozvoljenih za kori{tenje u poljoprivredi.– U. & POSAVEC. A. Nadalje. zona za{tite mora biti udaljena od gra|evina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ogra|ena. (1988) A modular threedimensional finite-difference ground-water flow model. Bartolovec i Vinokov{~ak. a forsirati zadr`avanje svih neizgra|enih povr{ina u funkciji proizvodnje “zdrave” hrane ili rekreacije.S. 1). zone za{tite kori{teni su katastarski planovi (M 1:1000). book 6.– Fond stru~nih dokumenata RGN fakultet. Prema pravilniku. i II.

2000). Ranko Biondi}1. u prvom redu za nastanak jakog kr{kog izvora. Za izgradnju vi{enamjenske akumulacije najva`niji je kr{ki izvor Vrelo uzvodno od istoimenog sela. Izgradnjom vi{enamjenske akumulacije omogu}ilo bi se zaustavljanje dijela velikih voda i produ`ilo normalnu vodoopskrbu tijekom su{nih razdoblja. Hallerova aleja 7. koji je glavni izvor vode za akumulaciju. u sklopu kojih je izra|en i dana{nji eksploatacijski objekt dubine 60 m (IVI^I]. Postoje}a vodoopskrba Olimpijskog centra Bjelolasica je vezana za taj izvor i na njemu je do sada bilo dosta istra`ivanja. Kada se govori o su{nom razdoblju na podru~ju Jasenka onda treba uzeti u obzir dva kriti~na razdoblja s vodom. odnosno formiralo akumulacijsko jezero koje bi sezalo do izvori{ne zone i potapalo izvor Vrelo. kada je sve zamrznuto. a izvor povremeno presu{i {to stvara velike probleme u osiguranju normalne vodoopskrbe Olimpijskog naselja. koji su zasigurno imali utjecaj na otvaranje depresije kr{kog polja Bjelolasice. koji je registriran povr{inskim kartiranjem terena. 2006). 42 000 Vara`din.184 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ve} su odre|eni u istra`nim bu{otinama na pregradnom mjestu.d. Bez obzira {to na prostoru akumulacije ima rasjeda. To su ljetna su{na razdoblja. naselja Vrelo i Jasenak i skija{kog centra. ti rasjedi nisu regionalnog zna~aja kao prije navedeni. 10 000 Zagreb. Hidrogeolo{ki odnosi na lokaciji budu}e akumulacije Podru~je akumulacije je smje{teno u jednom velikom strukturno-tektonskom bloku ome|enom jakim rasjedima sa sjeveroisto~ne i ju`ne strane. Na mjestu pregrade su izvedena geofizi~ka istra`ivanja i istra`no bu{enje s ispitivanjima vodopropusnosti metodom Lugeona u karbonatnim stijenama i metodom Lefranca u me|uzrnskim sedimentima kvartarne starosti. Izvor Vrelo je jedini izvor vode za budu}u akumulaciju. Kvartar je za nastanak recentnih kr{kih formi i formiranje prirodnih slivova i procesa okr{avanja zasigurno najva`nije geolo{ko razdoblje. hidrogeolo{ki odnosi. Tih sedimenata nema na povr{ini terena. ~ije se istjecanje bitno smanjuje tijekom ljetnih i zimskih su{nih razdoblja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki uvjeti ostvarenja vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica Hydrogeological conditions of realization of multi-purpose reservoir Bjelolasica Bo`idar Biondi}1. Hrvatska Institut IGH d. Geotehni~ki fakultet. ali mo`e se pretpostaviti da je to bio ‘’zaljev’’ velikog jezera i da je debljina tih naslaga u sredi{njem dijelu daleko ve}a. izvor Vrelo Key words: Bjelolasica. kada su ve} okr{ene mase karbonatnih stijena me|usobno pomicane i kada su stvarani dana{nji vrlo kompleksni hidrogeolo{ki odnosi u kr{kom podru~ju. Debljina im je na pregradnom mjestu oko 14 m. od nekoliko m3/s do svega nekoliko l/s. Vodopropusnosti u dolomitima su vrlo niske. ali istjecanje na izvoru nedostatno je tijekom su{nih razdoblja.. Raku{e 1. Sastavom su to vapnena~ki pje{~enjaci do siltiti. u svakom slu~aju nedovoljno za potrebe ambicioznog razvoja Olimpijskog centra Bjelolasica. tzv. Marijan Krsnik2 & Hrvoje Mea{ki1 1 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. Tijekom ve}ega dijela godine kapacitet izvora je dostatan za potrebe Olimpijskoga centra. vi{enamjenska akumulacija. a upravo tada treba najvi{e vode za pripremu umjetnog snijega na skijali{tima. Izvor Vrelo kaptiran je za potrebe Olimpijskoga centra Bjelolasica bu{enim zdencem neposredno kod samoga izvora zahva}aju}i vode izvora. koji treba velike koli~ine vode za proizvodnju umjetnog snijega. multi-purpose reservoir. geofizikom i istra`nim bu{enjem (NOVOSEL et al. mjestimice vrlo ~vrsti. hydrogeological relations. Najve}a dubina budu}ega akumulacijskog jezera je 10-tak metara kod pregradnoga mjesta. Ima veliku sezonsku amplitudu istjecanja. pa ~ak i na mjestima . neotektonski pokreti. Od tektonskih elemenata je va`an blago reversni rasjed uzdu` desnog boka doline. Vrelo spring Uvod Izvo|enje vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica zami{ljeno je izgradnjom nasute brane 300-tinjak metara nizvodno od izvora Vrelo ~ime bi se stvorio uspor te~enju Jasena~kog potoka. ali su zasigurno hidrogeolo{ki va`ni. Treba ista}i da su zna~ajnu ulogu pri tome imali i najmla|i. kada generalno nema padalina vi{e mjeseci ili barem ne takovih koje utje~u na pozitivnu promjenu bilance voda i zimska. Izvire iz podzemnog kr{kog sustava kanala. Hrvatska Klju~ne rije~i: Bjelolasica. Tomo Novosel2. Rasjed je pod oko 80o nagnut prema sjeveru. J. Va`no je ista}i da na podru~ju akumulacije karbonatnu podlogu izgra|uju dolomiti i vapnena~ki dolomiti gornje malmske starosti. Prijelaz iz neogena u kvartar je karakteristi~an po postojanju brojnih jezera u dubokim depresijama u kr{kim podru~jima.. a vodne rezerve u obliku snijega visoko u planinskom podru~ju. Ova istra`ivanja su pokazala da jezerskih sedimenata ima i na Bjelolasici i to u desnom boku pregradnog mjesta.

M & MIRKOVI]. o ~emu treba voditi ra~una u budu}em razvoju projekta. Tako izgra|enu podlogu prekriva deluvij na desnom boku i taj deluvij je najupitnijih geotehni~kih karakteristika u odnosu na cijelo pregradno mjesto. pa s te strane ne prijeti opasnost gubitka vode. [to se ti~e stijena podloge treba ra~unati na brtvljenje stijene du` geofizikom i istra`nim bu{enjem registriranih uzdu`nih rasjeda. E. Geolo{ki indeks ~vrsto}e – GSI 64-81). koji su ispunjeni glinovitim materijalom. pukotine okomito na strukturnu os “b” 122/81. Zagreb.. BIONDI]. Dolomiti u podlozi su vrlo niske vodopropusnosti. Vara`din. O. Druga je stvar s deluvijalnim nanosom.. pukotine paralelne kliva`u osne oplohe 195/76.4. Prirodni uvjeti za izgradnju brane na planiranoj lokaciji su generalno povoljni. B. Podlogu izgra|uju dolomiti s le}ama i proslojcima dolomiti~nog vapnenca (sloj 229/15. (2000): Hrvatski olimpijski centar – Bjelolasica. geofizi~ka istra`ivanja i istra`na bu{enja. Zaklju~ak Pregradno mjesto je geolo{ki vrlo slo`eno. To se mo`e re}i i za jezerske sedimente u podlozi deluvijalnog nanosa. Sveu~ili{te u Zagrebu. {to potvr|uje pretpostavku generalne vododr`ivosti budu}e akumulacije. ali deluvijalni nanos opet mo`e biti problemati~an u odnosu na preuzimanje optere}enja planiranog objekta. KOLA^EVI]. U desnom boku pregradnog mjesta je istra`nim bu{enjem utvr|eno postojanje podzemne vode. koji zbog heterogenog litolo{kog sastava ima promjenljive vrijednosti vodopropusnosti. To su generalno gledaju}i vodopropusnost i geotehni~ke karakteristike deluvijalnog nanosa za {to treba definirati odre|ena tehni~ka rje{enja.. barem u vrijeme izvo|enja bu{enja. Vodoistra`ni radovi u Jasenku.– Arhiv HGI. Hidrogeolo{ki je situacija ne{to jasnija. H. In`enjerskogeolo{ke karakteristike stijena podloge su u svakom slu~aju dobre u odnosu na planirani objekt. ali ima problema. U tim naslagama postoji i podzemna voda gradijentno usmjerena od brdskog podru~ja prema vodotoku izvora Vrelo. Obzirom na niske razine utvr|ene vodopropusnosti radi se najvjerojatnije o procjednim podzemnim vodama s gradijentom od brdskog dijela profila prema koritu vodotoka. jer osim stijena podloge i deluvijalnog i aluvijalnog nanosa... M. NOVOSEL. koje treba tehni~ki rje{avati u sklopu vi{e faze projekta. Aluvijalnog nanosa ima vrlo malo na pregradnom mjestu. Vodopropusnost jezerskog sedimenta je mjerenjima pokazano vrlo niska. jer je u dnu korita vodotoka otvorena stijena podloge. (2006): Istra`ni radovi za vi{enamjensku akumulaciju Bjelolasica.. ali stijenama podloge po geotehni~kim svojstvima treba dodati i jezerske sedimente debljine do 14 m na desnom boku pregradnog mjesta. Aluvijalnog nanosa na pregradnom mjestu ima jako malo. In`enjerskogeolo{ka slika pregradnog mjesta je ve} u ovoj fazi istra`ivanja prili~no jasna. Na ne- {to pove}ane vodopropusnosti treba ra~unati na mjestima reversnih rasjeda prostiranja okomito na pregradno mjesto. PRELOGOVI]. Hidrogeolo{ka istra`ivanja. jer gotovo sva ispitivanja vodopropusnosti u bu{otinama pokazuju vrlo niski stupanj vodopropusnosti. D. LITERATURA IVI^I]. T. R. BIONDI]. Pojava podzemne vode je vezana za deluvijalni nanos i ne treba isklju~iti povezanost s razinama podzemne vode u karbonatnom masivu.– Arhiv Geotehni~ki fakultet. MEA[KI. a stijene podloge su otvorene na samoj osi pregradnog mjesta. . Niske vodopropusnosti je i jezerski sediment. na povr{ini ima vidljivih ostataka jezerskih sedimenata prekrivenih deluvijalnim nanosom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 185 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rasjeda. KRSNIK.

1995). do 2003. Kosta Urumovi} & Maja Bri{ki Hrvatski geolo{ki institut. godine.. transmisivnost od 220 do 560 m2/dan. a efektivna poroznost 0.186 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Vodonosnik je poluzatvorenog tipa. Razine podzemne vode Za razdoblje od 1994. godini (b).7 l/s simulirane su razine vode kroz 9 godina. U ovom radu je prikazano dana{nje stanje razina podzemne vode na crpili{tu i stanje crpnih zdenaca. Prosje~na vertikalna hidrauli~ka vodljivost krovinskih naslaga je u rasponu od 0. godine simulirane su tri varijante rada crpili{ta Ravnik (URUMOVI] et al. 1995). Razina podzemne vode u piezometru MP-9: simulirana razina podzemne vode na matemati~kom modelu (a) i razina podzemne vode u 2009. Eksploatacija podzemne vode uzrokovala je razmjerno velika sni`enja razine vode u crpnim zdencima {to je tuma~eno precrpljivanjem vodonosnika. Figure 1. obnavljanje podzemne vode. Groundwater level in the piezometer MP-9: simulated groundwater level on the mathematical model (a) and groundwater level in 2009 (b)..003 do 0. a debljina krovinskog polupropusnog sloja je izme|u 30 i 50 m.09.7 l/s. 1993. U prvoj varijanti pretpostavljen je rad crpili{ta s ukupnom izda{nosti od 60. Modeliranjem strujanja podzemne vode pri crpnoj koli~ini od 60. Hrvatska Klju~ne rije~i: razina podzemne vode. Ukupna debljina propusnih slojeva dose`e 50 m.0015. Prosje~na godi{nja crpna koli~ina je oko 62 l/s. 10 000 Zagreb. BRKI]. groundwater recharge. Sachsova 2. te usporedba dana{njih razina vode s onim simuliranim.005 m/dan. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Crpili{te Ravnik – stanje i perspektive Ravnik pumping site – status and perspective @eljka Brki}. Hidrogeolo{ki uvjeti zahva}enog vodonosnika Kvartarni vodonosnik zahva}en na crpili{tu Ravnik sastoji se od pijeska i {ljunka koji izgra|uju propusne. Rubni uvjet infiltracije padalina pretpostavljen je u iznosima 14–15% prosje~nih godi- Slika 1. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja je procijenjena na 14-15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al. a ostale dvije varijante su se odnosile na simulaciju rada crpili{ta sa 76 l/s ali s uklju~ivanjem zdenaca na razli~itim lokacijama. Krovina vodonosnika sastoji se od polupropusnih glinovito-pra{inastih naslaga unutar kojih se pojavljuju proslojci i le}e pijeska. 1993). te praha i gline koji izgra|uju polupropusne slojeve. a koeficijent uskladi{tenja je oko 0.. 1993. Podzemna voda prirodno sadr`i visoke koncentracije mangana i `eljeza zbog ~ega se voda prera|uje. specific capacity of wells Uvod Crpili{te Ravnik nalazi se u zapadnom dijelu Savskog bazena i smje{teno je izme|u jugozapadnih padina Moslava~ke gore i autoputa Zagreb – Slavonski Brod. Prosje~na hidrauli~ka vodljivost vodonosnika varira od 7 do 16 m/dan.03–0. BRKI]. Matemati~kim modeliranjem strujanja podzemne vode utvr|eno je da se vodonosnik napaja infiltracijom padalina koja iznosi 14–15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al. Sastoji se od 10 zdenaca. a u pogon je pu{teno 1983. . specifi~na izda{nost zdenaca Key words: groundwater level.

91 i 0.19–1. godine je provedeno kratkotrajno pokusno crpljenje pojedina~nih zdenaca u trajanju od 60 minuta. knjiga 1.. Specifi~na izda{nost zdenca B-4 je od 1992. do danas smanjena za 60%.m. ju`no od crpili{ta Ravnik. Razine podzemne vode u crpnim zdencima ni`e su od onih simuliranih. kongres. godine u prosjeku se nalazi na istim kotama pri prosje~noj crpnoj koli~ini od oko 62 l/s (slika 1). Zagreb. istr. Hrvatski geol. Zaklju~ak Analizom razina podzemne vode na crpili{tu Ravnik utvr|eno je ustaljenje razine vode u piezometrima koje se podudara s razinom podzemne vode prema provedenoj simulaciji strujanja podzemne vode pri prosje~noj crpnoj koli~ini koja se na crpili{tu danas eksploatira. A. Budu}i da prva simulirana varijanta odgovara crpnoj koli~ini koja se danas eksploatira na~injena je usporedba dana{njih razina podzemne vode s onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije rada crpili{ta. (1995): O pristupu ocjeni obnavljanja podzemne vode na podru~ju Ravnik–Kutina. posebna se pozornost treba posvetiti njihovom me|usobnom utjecaju.97) {to pokazuje da se njihovo stanje u posljednjih 18 godina nije bitno pogor{alo. 1995). Pod utjecajem su nelinearnih gubitaka koji su rezultat za~epljenja zdena~kih sita kao posljedica njihovog starenja. B-8 i B-10 je nizak {to tako|er upu}uje na naru{avanje njihove kvalitete. te zbog uo~ene mogu}e povezanosti vodonosnika. kakvi su u zahva}enom vodonosniku crpili{ta Ravnik. (1995): Reavitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem `eljeznih bakterija na osje~kom crpili{tu. Koeficijent u~inkovitosti kao odnos q3/q1 za zdence B-2. a zdenaca B-1A i B-6 za oko 50 %. Hrvatski geol. Odnosom q2/q1 za zdence B-4. LITERATURA BRKI]. Budu}i je u planu izgradnja regionalnog crpili{ta Osekovo u Lonjskom polju.. odnos specifi~nih izda{nosti (q2/q1. URUMOVI]. geol. K. Me|utim. Takva situacija upu}uje na uspostavljanje ravnote`e izme|u ukupnog crpljenja i napajanja vodonosnika. Zbornik radova.7 l/s simulirana razina podzemne vode u zadnjim godinama simulacije (2001–2002) u piezometru MP-9 iznosila je 81–82 m n.4. uspore|ene su sa specifi~nim izda{nostima zdenaca izra~unatim pri pokusnim crpljenjima nakon izgradnje zdenaca (q1) i specifi~nim izda{nostima dobivenim na bazi kratkotrajnog crpljenja provedenog 1992. B-3A. Pri ukupnoj crpnoj koli~ini od 60. a tijekom 2009. q3/q2 i q3/q1) upu}uje na stanje zdenaca. U reduktivnim uvjetima. S obzirom na starost zdenaca. B-5. kongres. name}e se potreba izvedbe zamjenskih zdenaca. – 1.24) {to upu}uje na smanjenje kvalitete zdenca u tom razdoblju. tj. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 187 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {njih padalina. razine podzemne vode u piezometru MP-9 danas su vrlo sli~ne onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije. B-6 i B-7 dobiven je nizak koeficijent u~inkovitosti (0. . Kona~no izvje{}e. izra~unate na temelju ovih probnih crpljenja (q3).– 1. & VOJKOVI]. & [ARIN. Niske razine podzemne vode u crpnim zdencima posljedica su njihovog “starenja” {to pokazuju razmjerno niske vrijednosti specifi~nih izda{nosti zdenaca i koeficijenata u~inkovitosti. HLEVNJAK. 2009. 207–210. nakupljaju se `eljezovite bakterije koje zatvaraju zdena~ka sita {to za posljedicu ima smanjenje propusnosti sita i pove}anje sni`enja u zdencima (HLEVNJAK & VOJKOVI]. Odnos q3/q2 za zdence B-5 i B-7 razmjerno je visok (0. Zbornik radova. @. B. godine (q2). @. (1993): Eksploatacijski kapacitet crpili{ta Ravnik. T. 1. BRKI]. 131–135. knjiga. Iznos koeficijenta u~inkovitosti. Stanje crpnih zdenaca S ciljem utvr|ivanja dana{njeg stanja crpnih zdenaca.– Inst. Specifi~ne izda{nosti zdenaca.

80 i 100 l/s. tok podzemne vode Key words: lithological composition of an aquifer. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke karakteristike vodonosnika na budu}em crpili{tu regionalnog vodovoda kod \ur|evca Hydrogeological characteristics of the aquifer on the future pumping site of the regional Waterwork in the \ur|evac area @eljka Brki}1. U prirodnim uvjetima vodonosnik je poluzatvorenog Slika 1. 35 m sita od istog materijala. groundwater flow Budu}e crpili{te regionalnog vodovoda kod \ur|evca smje{teno je 1. . uglavnom praha u iznosu do oko 20%. Hrvatska Klju~ne rije~i: litolo{ki sastav vodonosnika. Hidrogeolo{ka istra`ivanja lokacije zapo~eta su izvedbom 6 strukturno-piezometarskih bu{otina dubine do 70 m (GEOISTRA@IVANJE OSIJEK. U litolo{kom sastavu vodonosnika dominira {ljunak i pijesak sa udjelom sitnozrnatih materijala. Sachsova 2. Bu{enje zdenca Z\-1 izvedeno je bu{enjem s povratnim zakretanjem za{titne kolone (laviranjem) (FILBIS. Krovinu vodonosnika izgra|uju pra{inasto-glinovite naslage debljine od 2 do 6 m. promjera 406 mm i veli~ine otvora 1 mm. Maja Bri{ki1. Ulica grada Vukovara 220.5 km sjeverozapadno od grada \ur|evca i 3.9 km od postoje}eg crpili{ta \ur|evac (Sl. Hrvatska Hrvatske vode. Hidrolo{ki uvjeti tijekom pokusnog crpljenja odgovarali su razmjerno visokim vodostajima.188 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. centralizera i kape zdenca. 2 m talo`nika. te pokusno crpljenje s tri crpne koli~ine: 55. 2010). Podina vodonosnika je na dubini od oko 65 m i sastavljena je od pra{inastog sitnozrnatog pijeska. Location map of the future pumping site in the \ur|evac area. Na temelju utvr|enih rezultata istra`nog bu{enja odre|ena je lokacija pokusno-eksploatacijskog zdenca koja je smje{tena na udaljenosti 22. kao i crpljenje sa stalnom koli~inom od 100 l/s. 2008). @eljko Peka{2 & Ozren Larva1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Figure 1. Valutice {ljunka mjestimice dose`u i 7 cm. hydrogeological parameters. 10 000 Zagreb. 1) uz ju`ni rubni dio Dravskog bazena. Konstrukcija zdenca sastoji se od 27 m punih nehr|aju}ih ~eli~nih cijevi. Kosta Urumovi}1. Nakon ugradnje konstrukcije zdenca provedeno je ~i{}enje i osvajanje zdenca. Polo`ajna karta budu}eg crpili{ta kod \ur|evca. hidrogeolo{ki parametri.9 m od piezometra SPB-5. 10 000 Zagreb.

– U: ROUSE. Visoki iznosi hidrogeolo{kih parametara vodonosnika upu}uju na mogu}nost zahva}anja znatne koli~ine podzemne vode koju treba definirati daljnjim istra`ivanjima. Driscoll. Analizom podatataka pokusnog crpljenja pomo}u nekoliko metoda zaklju~eno je da prosje~na vrijednost transmisivnosti vodonosnika iznosi oko 0. Me|utim. 1950. razina podzemne vode u uvjetima crpljenja oscilira oko granice krovine vodonosnika {to uvelike ote`ava izbor odgovaraju}e metode obrade podataka u cilju odre|ivanja hidrogeolo{kih parametara.06 m²/s.– Johnson screens. odnosno gubitaka na rubu konstrukcije zdenca koji prvenstveno ovisi o izvedbi zdenca (Jacob. (1981): Studija o za{titnim zonama crpili{ta \ur|evac. S obzirom na razmjerno malu debljinu krovinskih naslaga i njihov litolo{ki sastav. Crpljenjem zdenca Z\-1 u hidrolo{kim uvjetima kakvi su bili za vrijeme pokusnog crpljenja. 321–386. koje se zasnivaju na svakoj crpnoj koli~ini i pripadaju}em sni`enju. Iako na ovom podru~ju mjestimice mo`e biti pove}anog sadr`aja `eljeza i mangana u podzemnoj vodi.83 s/m2 i C = 44. K. FILBIS (2010): Izrada pokusno-eksploatacijskog zdenca Z\-1 kod \ur|evca.G. 2004). JACOB. LITERATURA DRISCOLL.istra`. godine. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja na ovom podru~ju iznosi oko 20% prosje~nih godi{njih padalina (VODOEKSPERT. VODOEKSPERT. Okolno podru~je pokriveno je poljoprivrednim povr{inama. Paul. 1981. 1995). nastupilo je odvodnjavanje vodonosnika koje je trajalo gotovo sedam mjeseci. a hidrauli~ke vodljivosti oko 0.05Q2. odgovara gornjim iznosima ovih parametara za to podru~je. Hidrogeolo{ke karakteristike kvartarnog vodonosnika na lokaciji budu}eg crpili{ta regionalnog vodovoda kod \ur|evca su iznimno dobre. A. vodonosnik je ugro`en od one~i{}enja s povr{ine terena. Kontinuirano mjerenje razina podzemne vode na u`em prostoru budu}eg crpili{ta provodi se od sredine sije~na 2009. New York. (1950): Flow of groundwater.9 m. a osim njih zna~ajnijih one~i{}iva~a nema. URUMOVI]. GEOISTRA@IVANJE OSIJEK (2008): Izrada 6 istra`nih bu{otina na crpili{tu regionalnog vodovoda \ur|evac. F. Ocrt hidroizohipsi (Sl. C. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 189 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book tipa. na istra`ivanoj lokaciji to nije utvr|eno. Kakvo}a podzemne vode zadovoljava uvjete zdravstveno ispravne vode za pi}e. gdje B predstavlja vrijednost linearnih gubitaka (s/m2) i opisuje gubitke u vodonosniku. Izda{nost u funkciji sni`enja mo`e se izraziti jednad`bom s = BQ + CQ2. s koli~inom od 100 l/s ostvareno je sni`enje od 1.geol. (1995): Groundwater and wells. ISBN 0-9616456-0-1.– Inst. Za prora~un parametara B i C potrebno je rije{iti sustav jednad`bi.E. 1) ukazuje na tok podzemne vode prema istoku u skladu s regionalnim ocrtom razina podzemne vode. & [ARIN. a C vrijednost nelinearnih gubitaka (s2/m5). 108 p. St. Na temelju parametara B i C mo`e se izra~unati sni`enje u zdencu za bilo koju crpnu koli~inu.83Q + 44. godine. . (ur.05 s2/m5. pa je s = 14. Zagreb. VODOEKSPERT (2004): Istra`ivanja u cilju definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na crpili{tu \ur|evac. Za definiranje parametara linearnih i turbulantnih gubitaka zdenca kori{teni su podaci probnog crpljenja zdenca s tri crpne koli~ine.2 m. Prora~un za zdenac Z\-1 daje: B = 14. pa bi teoretski sa crpnom koli~inom od 150 l/s sni`enje iznosilo 3. sve do listopada. Wiley.4. prema rezultatima prethodnih istra`ivanja na {irem prostoru lokacije (URUMOVI] & [ARIN. me|utim u podzemnoj vodi antropogeni utjecaj nije utvr|en.001 m/s {to. Minnesota..): Engineering Hydraulics. H. Visoke razine podzemne vode zabilje`ene su po~etkom 2009. Hidrogeolo{ki parametri vodonosnika i parametri zdenca dopu{tali bi i znatno ve}u crpnu koli~inu. a od o`ujka 2009. 2004).

odnosno dostupna znanstvena saznanja o navedenom terenu i daje doprinos novim znanstvenim saznanjima. Za potrebe pronala`enja optimalnog na~ina odvodnjavanja. hydro-geological parameters aquifers.com) Klju~ne re~i: Hidrogeologija. a sam rad je rezultat dugogodi{njeg znanstvenog rada.o. kao i za potrebe vodoopskrbe izvedena su detaljna istra`ivanja i u sjevernom i ju`nom sinklinoriju Krekanskog bazena.cavic@geofizika. ali je o~igledno da }e voda postati strate{ka sirovina 21. geological-synclinal structure. podru~ju Malina. mineralne vode.190 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Prije svega. bunari. dalja istra ivanja treba usmjeriti ka manje istra`enim (isto~nim) dijelovima bazena. Posebna pa`nja se treba posvetiti zaštiti podzemnih voda. Na na{em planetu voda pokriva gotovo ¾ njene ukupne povr{ine. Sarajevo. ali i brojnih industrijskih i otpadnih kemijskih one~i{}enja. geolo{ka i hidrogeolo{ka istra`i- vanja Krekanskog bazena odvijaju se ve} vi{e od 100 godina. gline. izdanske vode. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenskog bazena The hydrogeological potentiality of Kreka neogene basin Milena ^avi} Geofizika d. Ovo drasti~no smanjenje zaliha vode za pi}e rezultat je vrtoglavog porasta potro{nje pitke vode uslijed porasta broja stanovnika i samog standarda `ivota. kao i smjernice u kom pravcu treba usmjeriti dalja istra`ivanja. . Na osnovu postoje}ih i dostupnih podataka analizirani su hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenog bazena i data zaklju~na razmatranja. U ovom radu prikazane su geolo{ko-tektonske i hidrogeolo{ke karakteristike Krekanskog ugljenog bazena i Spre~kog polja. S obzirom na aktualnost problematike koja je tretirana u ovom radu ostaje aktualna dalja nadogradnja ove materije. potable water. springs. gra|evinskog kamena. zatim trijaskih vapnenaca i pijesaka neogenske i kvartarne starosti. water resources U radu se daje prikaz hidrogeolo{kih potencijala Krekanskog neogenog bazena. vijeka. vodni resursi Key words: Hydro-geology. underground water. water wells. Prema The UNESCO Courier koli~ina pitke vode po glavi stanovnika s kojom danas raspola`emo ne iznosi ni 50% koli~ine koju smo imali prije samo 50 godina. Zahvaljuju}i intenzivnoj eksploataciji ugljena. pollution and protection of underground water. kao i drugih nemetali~nih mineralnih sirovina. kvarcnog pijeska. kojim se sistematiziraju postoje}a. a o~ekuje se i dalje smanjenje svjetskih rezervi vode. izvori. geolo{ka gra|a – sinklinalne strukture. mineral water. Bosna i Hercegovina (m. zaga|ivanje i za{tita podzemnih voda. hidrogeolo{ki parametri.o.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 191 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problem definiranja za{titnih zona izvori{ta u karbonatnim naslagama Papuka Definition of groundwater protection areas in carbonate deposits of Papuk @eljko Dui} & Branko Hlevnjak Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.83 do 70. od vapnenih lapora i laporovitih vapnenaca do glinovitih lapora i laporovitih glina. Drugo je Toplica koje je priklju~eno na vodoopskrbni sustav 1991. Pru`anje struktura je generalno istok-zapad. odnosno registriranih zona poniranja vode u gorju Papuka i tragovima izviranja na sjevernom rubu padina. Nalije`u na temeljno gorje izgra|eno od metamorfnih stijena paleozoika i karbonatnih stijena trijasa. godine pri osnivanju vodoopskrbnog sustava. vodonosnik. kao {to je slu~aj s vodonosnikom izvori{ta Tisovac i Toplica na obroncima Papuka. Iz geolo{kog je zemljovida (JAMI^I] & BRKI]. Dolomiti su krupnokristalaste gra|e i slojevitost im se te`e zamje}uje. To omogu}uje i zna~ajnu vertikalnu komunikaciju. Na njima nalije`u sarmatske naslage. Realnom djeluje pretpostavka da se heterogena vodonosna sredina mogla formirati u vapnena~kim naslagama miocena (URUMOVI] et al.. izlomljeni. godine.83. U smislu za{tite podzemnih voda izvori{ta Tisovac i Toplica glede geolo{ke gra|e valja istaknuti da cjelokupni karbonatni masiv u zale|u izvori{ta zaslu`uje najve}u po- . prelaze u laporovite i glinovite naslage. Cijela struktura je zahva}ena intenzivnom tektonikom uslijed koje su slojevi poreme}eni. vrijeme zadr`avanja i hidrogeolo{ka analogija. koji su transgresivni na temeljno gorje i u kojima je razvijena primarna i sekundarna poroznost uslijed ~ega mogu drenirati vode iz pukotinskog sustava temeljnog gorja. kr{ Key words: groundwater. Osnovna im je strukturna osobitost da su intenzivno ispucali i zbog strukturne poreme}enosti (boranje i rasjedanje) zdrobljeni. Pojava vodonosnika u miocenskim naslagama naslu}ena je na temelju registrirane strukture naslaga i vodnih pojava. U petrografskom smislu prevladavaju dolomiti i dolomiti~ni vapnenci te podre|eno vapnena~ke bre~e (JAMI^I] et al. U hidrogeolo{kom pogledu najzna~ajniji su reverzni rasjedi preko kojih su nagurane karbonatne stijene (dolomiti i vapnenci) na nepropusne stijene (klastiti donjeg trijasa i stariji metamorfiti) te je tako omogu}eno zna~ajnije nakupljanje i istjecanje podzemnih voda na tektonskoj granici karbonati-klastiti. zahva}eno 1970. ali su ponegdje u vapnenom razvoju pa se u pojedinim predjelima zapa`a i njihovo okr{avanje. a tre}e je crpili{te Fatovi. Vapnenci su dobro uslojeni. Na lokaciji izvori{ta Tisovac dolomiti i dolomiti~ni vapnenci srednjega trijasa (T2) predstavljaju najmarkantniji i najinteresantniji stijenski kompleks u hidrogeolo{kom smislu. Na izvori{tu Toplica postoji samo jedan vodozahvatni objekt. Ove potencijalne vodonosne sredine su heterogene. koje su definirane uzimaju}i tri osnovna kriterija: brzina podzemne vode. koje zahva}a aluvijalni kvartarni vodonosnik. odnosno metamorfiti. 1986) vidljivo da su sve opisane stijene koje uvjetuju pojavljivanje izvori{ta Tisovac intenzivno borane i rasjedane. To je zdenac BT-1. U slijevnom podru~ju papu~kih izvori{ta to nije slu~aj iako se radi o kr{kom vodonosniku. U njima va`nu ulogu imaju litotamnijski vapnenci i bre~okonglomerati. aquifer. godine. Bore su preba~ene do izoklinalne sa sjevernim vergencijama. Tu su u pravilu najzna~ajnije srednjomiocenske badenske naslage koje transgresivno nalije`u na osnovno gorje. Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite izvori{ta (NN 55/02) predvi|ene su 4 zone. u kojima se pojavljuju pretalo`ene tortonske naslage i tanko uslojeni ispucali vapnenci koji tako|er mogu predstavljati vodonosnu sredinu. Iznad njih slijede naslage koje su prete`ito laporovitog razvitka. Najstarije je izvori{te Tisovac na obroncima Papuka. Rubne predjele sjevernih padina Papuka u kojima je razvijeno izvori{te Toplica izgra|uju miocenske naslage koje su prete`ito predstavljene laporima razli~itih varijeteta. 1986). karst Vodoopskrbni sustav Orahovice koristi tri aktivna izvori{ta. a sito zdenca je na intervalu 58. naborani pa im je prividna debljina mjestimice reducirana. Ove stijene kontinuirano su se talo`ile na stijene donjeg trijasa. Prve dva su ra{irena za predjele ra{irenih kr{kih ponora i predjela gdje se ostvaruju koncentrirani tokovi i vrlo daleke komunikacije podzemnih voda s izra`enim pojavama ponora preko kojih je izvodivo trasiranje podzemnih voda. kao i vezu sa {irim zale|em u smislu napajanja dolomitno vapnena~kog vodonosnika.4. ^esto puta su izlu`eni i {upljikavi. Tako su nastale brojne pukotine (sustavi pukotina) koje uvjetuju i zna~ajnu sekundarnu poroznost {to je omogu}ilo i zna~ajnije nakupljanje podzemnih voda u dolomitima. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. Ukupna dubina bu{enja iznosila je 85 m. 2009). Pierottijeva 6. a mjestimice pove}ana. Na povr{ini se lako tro{e i podlo`ni su formiranju ponikava manjih dimenzija u kojima ponire voda.. bu{en i testiran u prosincu 1990. 10 000 Zagreb. Za izvori{ta iz kr{kih vodonosnika.

D. M. pa je koncentracija tokova slabo izra`ena. D. M 1:100. & BRKI] M.– Savezni geolo{ki zavod.. To su postavke o kojima. LITERATURA JAMI^I]. K. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Granice pojedinih zona sanitarne za{tite u brdskim predjelima najvi{e su uvjetovane geomorfolo{kim prilikama i geolo{kom gra|om. JAMI^I]. & DUI]...192 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Posljedica je da se ne raspola`e s podacima o brzini kretanja i vremenu zadr`avanja podzemnih voda. Beograd. . J. valja voditi ra~una pri postavljanju granica pojedinih zona. istok-zapad uz koje bi se moglo o~ekivati zna~ajnije kretanje podzemnih voda prema izvori{tu.000. Tuma~ za list Orahovica. URUMOVI]. Beograd. pa kao najbolji kriterij u odre|ivanju vodoza{titnih zona preostaju hidrogeolo{ki i geomorfolo{ki uvjeti u izvori{nom okoli{u i cjelokupnom slijevu kao jedini kriterij za odre|ivanje pojedinih zona i njihovih granica. Prema tome mo`e se re}i da su vodonosne stijene ispucali karbonati u kojima je slabo razvijena solucijska poroznost. B. (2009): Vodoopskrbni sustav Orahovica. uz geomorfolo{ke prilike. Eventualnu pozornost zaslu`uju i rasjedi pru`anja paralelno s glavnim strukturama. (1986): Osnovna geolo{ka karta. tj. BRKI]. @. Posebnu pozornost zahtijeva opa`a~ki sustav izvori{ta koji treba u okviru mjera aktivne za{tite izvori{ta obuhvatiti mjerenje protoka i fizikalno-kemijske i bakteriolo{ke analize kakvo}e podzemne vode. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 zornost.– Savezni geolo{ki zavod. CRNKO. list Orahovica. M 1:100. a povezana je samo uz relativno sna`nije pukotinske sustave koji povr{inski nisu toliko izra`eni da bi se izabralo primjereno mjesto za upu{tanje obilje`iva~a u podzemlje. HLEVNJAK. (1986): Osnovna geolo{ka karta. 72 str. & VRAGOVI]. Zagreb.000. M.– Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Toplica. U takvim okolnostima nije bilo izvodivo trasiranje podzemnih voda.

m.40 km uzvodno od njezinog u{}a u more. Testiranje upojne gra|evine je obavljeno 10. preko Studene. Antiklinala je uglavnom presje~ena mla|im neotektonskim subvertikalnim dijagonalnim i popre~nim rasjedima. listopada 2001.. godine pra`njenjem vodospreme s poniranjem vode u negativne zdence.. te foraminiferski vapnenci (E1. da je testiranjem upojne gra|evine izazvana i sama pojava zamu}enja izvori{ta Zvir. 2001). Hrvatska Sveu~ili{te u Zagrebu. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. U upojne zdence je kontinuirano poniralo 150 L/s vode. Zbog malog kapaciteta postoje}e kanalizacijske mre`e naselja Drenove za potrebe povremenog pra`njenja vodospreme Streljana izvedena je upojna gra|evina s mogu}no{}u kontroliranog upu{tanja vode u kr{ko podzemlje. Turbidity appearances on the spring Zvir. Tjeme antiklinale izgra|uju prelazne dolomitne bre~e (K1. U vladaju}im hidrolo{kim prilikama privid- . Kako bi se potvrdila ili odbacila pretpostavka o utjecaju pra`njenja vodospreme Streljana na mogu}e pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir i dobili egzaktni podaci (prostorni i vremenski) o te~enju poniraju}e vode unutar kr{kog podzemlja.3). zamu}enje vode izvora Zvir.4. To je sna`no preljevno kr{ko vrelo. smjera pru`anja S-J i SI-JZ.30 m3/s. Gra|evina vodospreme smje{tena je u morfolo{ki izra`enoj uleknini. Neposredno poslije ispu{tanja vode u podzemlje naglo se pojavilo jako zamu}enje izvori{ta Zvir. 42 000 Vara`din. pribli`no 1. Mikrolokacija zahvata nalazi se na dijelu JZ krila prevrnute antiklinale ”strukturne jedinice Rijeka” ([IKI] et al. Najve}a mu izda{nost iznosi 20.2). Ukupna zapremina vodospreme iznosi 20. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 193 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ispitivanje utjecaja pra`njenja vodospreme Streljana u kr{ko podzemlje na pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir u Rijeci Determination of impact of discharge of the Streljana water reservoir on turbidity appearances on the Zvir spring in Rijeka Franjo Dukari}1. U biti. Trsata. 1975). dok jedan upojni zdenac ima dubinu od 17 m. 10 000 Zagreb. Dinarsko prostiranje (SZ-JI) ove strukture mo`e se pratiti od [kalnice. Ve`ice i Kostrene dalje na JI sve do N.000 m3 do potpunog pra`njenja vodospreme. Otvoreni presjek zdenaca iznosi 300 mm. Upojna gra|evina se sastoji od linijski poredanih pet (5) negativnih zdenaca. Priobalni izvor Zvir ima najve}u izda{nost na podru~ju “sliva izvora grada Rijeke” i ~ini okosnicu vodoopskrbe u uvjetima presu{ivanja izvora Rje~ine. Vinodolskog. obavljeno je trasiranje podzemne vode iz upojne gra|evine.2) u tektonskom dodiru. Hrvatska Klju~ne rije~i: upojna gra|evina. nametnula se sumnja i pretpostavka. Projektirana i izvedena dubina ~etiri upojna zdenca iznosi 20 m. Ranko Biondi}2.50 m n. trasiranje podzemnih tokova Key words: Recharge well. Prosje~na koli~ina poniranja vode u kr{ko podzemlje je iznosilo 593. Na osnovi podataka opa`anja i rezultata analize uzoraka vode svih opa`anih vodnih pojava utvr|eno je usko i koncentrirano istjecanje trasera s vodom prema priobalnoj izvori{noj zoni Mlaka “sliva izvora grada Rijeke” (Sl. Hallerova aleja 7. 2001). koja se puni gravitacijskim cjevovodom iz povremenog izvora Rje~ine.2). ukupno 18. Groundwater tracing test Uvod Vodosprema Streljana na Drenovi predstavlja sredi{nju gra|evinu rije~kog sustava vodoopskrbe. Budu}i se u kratkom vremenu ispustila relativno velika koli~ina vode u podzemlje.000 m3.2) i izmjena dolomita i vapnenaca (2K21. Bo`idar Biondi}2 & Josip Kolari}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Geotehni~ki fakultet. omogu}ili stvara- nje sekundarne poroznosti karbonatnih stijena i razvoj kanala i {upljina du` kojih se odvija velika raznovrsnost tokova podzemnih voda. godine s istovremenim ispu{tanjem vode iz vodospreme. koje se nalazi uz desnu obalu vodotoka Rje~ine na 2. oblikovanoj unutar izmjene dolomita i vapnenaca gornje kredne starosti (K21. Sachsova 2. Trasiranje Na-fluoresceinom je izvedeno iz zdenca DZ-3 u 11 sati 15. 1). a SI krilo debelo uslojeni do gromadasti rudistni vapnenci (K22. Katarine. Na JZ dijelu krila nalaze se prelazne dolomitne i dolomitno-vapnena~ke bre~e (K1. U razdobljima presu{ivanja izvora Rje~ine vodosprema se puni tla~nim cjevovodom iz stalnog izvora Zvir. {to je bilo neo~ekivano i izazvalo veliku zabrinutost uprave KD Vodovoda i kanalizacije-Rijeka. velja~e 2002. Rasjedi i prate}i pukotinski sustavi su uz zdru`eno neprekinuto djelovanje kr{kih procesa (erozije i korozije).70 L/s (BRUSI]. to je antiklinala velikog indeksa stisnutosti. na me|usobnom razmaku od 4 m te dovodnog betonskog korita koje je povezano s temeljnim ispustom preljeva vodospreme (DUKARI] & BIONDI]. na nadmorskoj visini od 270 m.2). U sklopu izgradnje gra|evine izvedena su detaljna istra`ivanja u svrhu rje{avanja problema upoja vode koji nastaje prilikom povremenih pra`njenja vodospreme i/ili gravitacijskog cjevovoda s izvora Rje~ine zbog ~i{}enja pra{inasto-pjeskovitog taloga iz spremnika ili pri mo`ebitnim nepredvidljivim kvarovima na objektima. a posljedica je tangencijalne tektonike.

kako se ne bi izazivalo turbulentno strujanje vode unutar kr{kog podzemlja. Zagreb. odnosno od 1058 m/dan do 1237 m/dan. Figure 1. Trasiranje podzemne vode – hidrogeolo{ka istra`ivanja. Trasiranje podzemnih tokova iz upojne gra|evine vodospreme Streljana-Drenova. list Ilirska Bistrica M 1: 100. R. Rijeka. ne samo rezultati trasiranja. F. Zaklju~ak Temeljem polu~enih rezultata. (2001): Informacije o pra`njenju vodospreme Streljana II. Glavni vodoopskrbni izvor Zvir nije ugro`en s pove}anom pojavom zamu}enja izvorske vode s mjesta upojne gra|e- vine vodospreme Streljana-Drenova u uvjetima ispu{tanja vode grani~no do 150 L/s u kr{ko podzemlje (DUKARI] & BIONDI]. M. Zagreb. (1975): Osnovna geolo{ka karta.194 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. P.– Arhiv Teh-projekt hidro.43 cm/s. D. najvi{e sa 150 L/s poniranja vode.22 cm/s do 1. 2002).– Arhiv HGI. Tijekom opa`anja i mjerenja nije bilo ki{a u podru~ju “sliva izvora grada Rijeke”. To potvr|uju. (2001): Vodosprema Streljana.. istodobno se na izvori{tu Zvir svakodnevno mjerila mutno}a izvorske vode koje su bile u dopu{tenim granicama za pitke vode. M. ve} i rezultati mjerenja mutno}e u izvorskoj vodi koji su se tijekom opa`anja kretali unutar dopu{tenih vrijednosti za pitke vode. koje bi utjecale na zamu}enje izvori{ta Zvir. R. ne brzine podzemnih tokova prema izvoru Podpinjol i INA-zdencu bile su u rasponu od 1. [IKI]. DUKARI]. Za vrijeme trasiranja i tijekom pra}enja istjecanja trasera na priobalnim izvorima Rije~kog zaljeva. & [PARICA. & BIONDI]. ~ime se uzrokuje jako zamu}enje vode. Tracing test from recarge wells of the Streljana water reservoir-Drenova. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. . F. DUKARI].000. a time ispiranje pukotinskih sustava i {upljina.– Arhiv HGI. LITERATURA BRUSI]. & BIONDI].– Arhiv HGI. PLENI^AR. (2002): Upojna gra|evina vodospreme Streljana-Drenova. re`im pra`njenja vodospreme Streljana treba biti kontroliran. Zagreb.

Bakterije svojim djelovanjem zatvaraju sito. koja je dovela do redukcije njihove u~inkovitosti. a stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana) iz vodonosnika. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. a kao posljedica starenje zdenca. oxalic acid U aluvijalnim vodonosnicima Drave i Dunava ~esto se javljaju reduktivni uvjeti. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. odnosno na izlazu iz sita gdje je povi{en sadr`aj kisika. Zahva}eni su vodonosni slojevi relativno dobrih filtracijskih karakteristika. Hrvatska 3 HEP Plin Osijek. @eljezne bakterije razvijaju se u zdencu na situ. Debljina pojedinih propusnih. zasipu. upotrebljavaju}i stvorenu energiju za svoj rast i razvoj. U tom procesu one oksidiraju ione dvovalentnog u trovalentno `eljezo. a polupropusni me|uslojevi izgra|eni su od praha i gline. da se radi o kompleksnim o{te}enjima. gdje se prvenstveno misli na karbonatne inkrusatate (CaCO3. Propusne naslage izgra|ene su od jednoli~nog sitno do srednjezrnastog pijeska u kojem se rijetko pojavljuju valutice {ljunka. mo~varnim talo`inama i deluvijalnim naslagama. revitalizacija zdenca. a ponekad i vodonosniku u neposrednoj okolini zdenca. U tom procesu one oksidiraju dvovalentno u trovalentno `eljezo. akumuliraju}i pri tome velike koli~ine `eljeznog hidroksida u ili na njihovim `elatinoznim oblogama. pretpostavilo se da je to posljedica stvaranja organskih taloga djelovanjem Fe bakterija. vrlo brz. Sedimenti su talo`eni u umjereno reduktivnim uvjetima koje karakteriziraju povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana. revitalization of well. koje blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnog sloja. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. pri kojima nastaje povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana otopljenog u vodi. Jasna Zima2 & Vlado Skele`ija3 1 2 Rudarsko geolo{ko naftni fakultet. dogodi se u nekoliko mjeseci. Hrvatska Vodovod Osijek. godine ustanovljeno je da je do{lo do degradacije kvalitete zdenca. praporima. vr{ena je usporedbom specifi~ne izda{nosti dobivene iz pokusnog crpljenja u koracima pri izradi zdenca. iron bacteria. koja bi se mogla izdvojiti u dvije grupe. U ovom se postupku kao radni fluid u zdenac utiskivalo jako oksidacijsko sredstvo natrijev hipoklorit (NaOCl). a netto debljina slojeva iznosi od 56 do 78 m. ~ime se trebao potaknuti oksidacijski proces . Vodonosnik je izgra|en od aluvijalnih sedimenata Drave i Dunava. zdenac. FeCO3). Koeficijent u~inkovitosti zdenaca se kretao od 20 do 50 %. iron. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana). Pierottijeva 6. Provjera u~inkovitosti kako pojedinih etapa revitalizacije. Brz rast bakterija i stvaranje velike koli~ine materijala zatvara otvore na situ.4. posljedica ~ega je smanjenje izda{nosti. Sveu~ili{ta u Zagrebu. Prva revitalizacija provedena je u tri etape. stvaraju}i vlaknaste muljevite nakupine `eljeznog (manganovog) hidroksida. zatvaraju}i otvore na situ. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. 10 000 Zagreb. `eljezo. Tako|er se pretpostavilo da se procesom eksploatacije pojavilo “navla~enje” glinovitosiltoznih frakcija navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. Ponekad je njihov rast. Zaklju~ilo se da se ne radi samo o jednoj vrsti o{te}enja. Naslage odgovarju rije~nim terasama. oxalna kiselina Key words: underground water. U prvoj bi bila o{te}enja uzrokovana anorganskim talozima. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. Prilikom provedenih analiza o stanju crpili{ta 1992. tj. Zalije`u u dubinskom intervalu od 40 do 176 m. u {ljun~anom zasipu i porni prostor sloja u neposrednoj okolini zdenca. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza i mangana. no ipak mjestimice dolazi do isklinjavanja pojedinih slojeva. koje onda obaraju kao `eljezni hidroksid u ili na njihovim ljepljivim oblogama. prije revitalizacije. odnosno polupropusnih slojeva je dosta ujedna~ena. poslije svake etape i na kraju revitalizacije. well. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 195 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Optimalna metoda i trenutak revitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem Fe bakterija The optimal metod and moment of revitalization of well choked up by action of the ferrous bacteria Branko Hlevnjak1. Osje~ko crpili{te smje{teno je u isto~nom dijelu dravske potoline. Obaranje `eljeza i brzi rast bakterija stvara veliku koli~inu tvari koja se vrlo brzo {iri. Kao drugo. Na osje~kom crpili{tu je proveden niz revitalizacija ovako za~epljenog zdenca s razli~itom tehnologijom izvo|enja. Prva je etapa imala za cilj uklanjanje o{te}enja nastala stvaranjem organskih taloga (biomase). tako i ukupnog procesa. stabiliziran natrijevim hidroksidom (NaOH). MgCO3. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. `eljezne bakterije.

Iz postignutih je rezultata bilo vidljivo da su osnovna o{te}enja nastala djelovanjem `eljeznih bakterija. Pretpostavlja se da je tome uzrok bio relativno dugo mehani~ko ~i{}enje koje je pogodovalo daljnjem otstranjivanju `elatinozne mase. Iako se mo`e re}i da je provedba ovih revitalizacija odr`avala kondiciju zdenca ne{to iznad one koja bi bila da se revitalizacija nije provodila. . no uz visoku cijenu tijekom njihovog kori{tenja. U novim se revitalizacijama koristi oxalna kiselina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (“otapanja”) otklanjanja o{te}enja od `elatinozne bio-mase. odnosno vrlo brzo nakon revitalizacije specifi~na izda{nost padne na onu prije revitalizacije. kako bi se usporedila u~inkovitost i trajnost obje metode. Po provedbi ove etape specifi~na izda{nost je ne{to pove}ana. Ovdje se primjenjivala mje{avina vode i Na-kiselog pirofosfata. Na nekim susjednim crpili{tima testirani su neki gotovi preparati. Analizom uzoraka vode u labaratoruju Vodovoda Osijek je ustanovljeno da su se poslije ovog postupka ponovo pojavile `eljezne bakterije. Druga etapa imala je za cilj otkljanjanje eventualnih o{te}enja nastalih stvaranjem anorganskih taloga karbonatnog porijekla (CaCO3. ukazali su se neki nedostaci. U prvoj se revitalizaciji koristila maksimalna koncentracija ovog preparata. ustanovljeno je da trenutak provo|enja optimalne revitalizacije zdenca nastupa pribli`no u tre}oj godini rada zdenca. Tre}a etapa imala je za cilj uklanjanje glinovito siltoznih ~estica navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. do 1994. Iz rezultata prikupljenih tijekom verifikacije rada crpili{ta za razdoblje 1984. Koristi se gotov preparat CLEARBORE tvrtke CLEARBOR PTY LTD. odnosno u onom trenutku kada po~inje opadati u~inkovitost zdenca. koja razara kristalnu re{etku minerala gline. pa se od njih odustalo. Izno{eno je mnogo suspendiranih koloidnih ~estica glinovitog porijekla {to je ukazalo na dobru djelotvornost pirofosfata. Paralelno je provedena samo mehani~ka revitalizacija. ipak je zaklju~eno da ovaj na~in njezinog provo|enja nije dovoljno u~inkovit. Kao radni fluid u zdenac se utiskivala klorovodi~na kiselina (HCl) uz octenu kiselinu i uz dodatak inhibitora korozije. MgCO3. a da se stvarni trenutak treba odrediti stalnim pra}enjem razine vode u zdencu. U ranijim revitalizacijama zapa`eni su vrlo skromni u~inci. koja blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnika. no upu}ivalo je da je u~inak kiseline bio gotovo zanemariv. Poslije ove etape specifi~na izda{nost je bila neznatno pove}ana {to je upu}ivalo da vjerojatno jo{ uvjek postoji za~epljenje `elatinoznom masom. Uo~ena je podudarnost pove}anja specifi~ne izda{nosti sa smanjenjem sadr`aja koloidnih ~estica. FeCO3). kao sredstvo za uklanjanje `eljezovitih bakterija i dezinfekciju. {to omogu}uje njezino izno{enje tijekom ~i{}enja.196 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

well permeable Mesozoic. dolines. hydraulic conductivity range of the aquifer and hydrologic role of the topographic slope. Pitagora. Directorate – General for Research.000 and processed by GIS following the SINTACS R5 standard scheme (CIVITA & DE MAIO. SINTACS Karstic aquifers are well known for their vulnerability to groundwater contamination and many different types of antropogenic impact. On the basis of obtained data selected parameters were presented in appropriate grid information layers scale 1:25.: European Comission. Jelena Loborec1.o. M. F. further tests and modeling procedures should analyses its implications on the protection of these very valuable groundwater resources. 165–76. COST 620 (2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers. P-Y. European Research Area: structural aspects – COST. In comparison with other types of aquifers. d. A concept of groundwater vulnerability assessment quantifies the sensitivity of an aquifer to human activities impact on groundwater contamination (DORFLINGER et al. all’inquinamento con il systema parametrico SINTACS R5. climatic and impact settings typical for the Mediterranean countries (CIVITA & DE MAIO. Hallerova aleja 7. \. 2000). ZWAHLEN.. & DE MAIO. unsaturated zone attenuation capacity. Applied modification decrease the area of extreme and very extreme vulnerability assessment of the karst aquifer and increase very small. Hrvatska 3 Croatian Waters. dolomites and impermeable lower Triassic clastic deposits and Eocene flysch. 10 360 Sesvete. hydrogeological characteristics of the aquifer. 279 p. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 197 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Application of sintacs method in the recharge area of the Jadro and @rnovnica springs Primjena sintacs metode na podru~je napajanja izvora Jadro i @rnovnica Sanja Kapelj1. 1999. Janislav Kapelj2 & Mirjana [vonja3 1 2 University of Zagreb. geochemical and environmental isotope research. One of the first approaches focused on aquifer vulnerability mapping was SINTACS scheme. 2000). karst. Also... JEANNIN. SINTACS Klju~ne rije~i: ranjivost vodonosnika. Jadro and @rnovnica springs are a major source of fresh potable water area for the Split town and surrounding settlements. hydrogeological. 248 p. 42 000 Vara`din. mostly permeable overlaying deluvial sediments of karst poljes with swallov holes. Faculty of Geotechnical Engineering. 2004). 21 000 Split. DORFLINGER. Eocene and Perms limestones. soil/overburden attenuation capacity. N.. Vukovarska 35. small. Hrvatska Geo-Rudus.o. M. 39/2. established for hydrogeological. a rapid infiltration rate include point or diffuse recharge and underground flow throught a high permeability conduits and different size of fracture and cavernous systems. morphological. REFERENCES CIVITA. (1999): Water vulnerability assessment in karst environments: a new method of defining protection areas using multi-atribute approach and GIS tools (EPIK method). land use. A recharge of springs is approximately 500 km2 and mainly is composed of carbonate rocks. Bologna. Hrvatska Key words: aquifer vulnerability. medium and high vulnerability parts of the recharge area. shafts and sinkholes.4. The karst of Dinarides is manly open karst environment with characteristics such as a thin soil cover. kr{. F. In- creasing anthropogenic pressures in inland part of recharge area and increasing trends of some contaminant content in spring waters initiated a comprehensive study which included detailed geological. . structural. Besides the fact that a modified approach enhanced land use potential. standard scheme was modified within the hydraulic conductivity parameter layer by incorporation of the density of dolinas. uporaba zemlji{ta. (2000): Valutacione e cartografia automatica della vulnerabilita degli acquiferi.– Environmental Geology. COST 620. effective infiltration action. The procedure of the method incorporates seven parameters relevant for the contaminant attenuation capacity and vertical flow features: depth to groundwater. Popovi}a 13 – [imun~evec. In: ZWAHLEN.

Privredne aktivnosti se time ravnomjernije raspore|uju izvan gradskih sredi{ta Panonskog prostora Hrvatske. Tehnike istra`ivanja i proizvodnje proisti~u iz onih u naftnoj industriji. Panonski bazen Republike Hrvatske Key words: Exploration and production of geothermal and mineral waters. . pri ~emu su po krovini mezozoika kartirane najzna~ajnije litolo{ke cjeline va`ne za formiranje geotermalnih rezervoara. gdje se i manji dio potencijala koristi u energetske svrhe. Hrvatska Klju~ne rije~i: Istra`ivanje i kori{tenje geotermalne i mineralne vode. koji kontroliraju dubinsku gra|u ovog dijela sjeverozapadne Hrvatske. geolo{ka rje{enja osnova su za tehni~ko. metoda. Unato~ vrijednih saznanja sa brojnih prirodnih izvora. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinska geologija – osnova istra`ivanja i proizvodnje geotermalne i mineralne vode u Republici Hrvatskoj Understanding of deep geological settings – key of the exploration and production of geothermal and mineral waters in Republic of Croatia Slobodan Kolbah INA Naftaplin. gdje se le`i{ta prete`ito nalaze na dubinama preko tisu}u metara. pa za cijeli proces ima vrlo {tetne posljedice. ekonomska i za okoli{ prihvatljiva rje{enja njihovog kori{tenja. tehnolo{ka. kvalitetne geolo{ke podloge mogu pridonijeti pove}anju ekonomske atraktivnosti uz pove}anje pouzdanosti ulaganja u ove vrlo skupe i rizi~ne projekte. ovdje se `ele nazna~iti osnovni i minimalni elementi koje je danas mogu}e i nu`no ugraditi kao osnovu za istra`ivanje le`i{ta geotermalnih i mineralnih voda. gornjeg ponta i mla|ih naslaga. Osnovni elementi ovog geolo{kog modula projekta. Velika Ciglena. methods and results. Iz takvih regionalnih projekata koji uklju~uju interpretaciju povr{inskih i dubinskih geolo{kih informacija iz bu{otina zajedno sa ostalim geofizi~kim mjerenjima. postupaka i znanja. metode i rezultati. pored maksimalnog kori{tenja geolo{kih i geofizi~kih informacija va`no je spomenuti preko tristo detaljno obra|enih i kori{tenih dubokih bu{otina. Razlog ovog apela je u aktualnoj praksi. ne koristiti i nedovoljno razumijevati pojedine dubinske podatke izva|ene iz cjelovitog konteksta geotermalnog istra`ivanja i proizvodnje na velikim dubinama sedimentnih bazena Hrvatske. Takav pristup jedina je osnova za realizaciju pozitivnih rudarskih na~ela i odr`ivog okoli{a. U cjelovitom projektu evidencije rezervi u le`i{tima geotermalne i mineralne vode. ukupne povr{ine od gotovo trideset tisu}a kvadratnih kilometara. Uz susretljivost dr`ave. oni naj~e{}e ne vode do cilja ili ga uop}e nemaju i sami su sebi svrha. kao pokreta~e ravnomjernijeg privrednog razvoja ove ~iste i obnovljive doma}e energije. tercijarnih naslaga starijih od srednjeg miocena. Pannonian basin of Republic of Croatia Geotermalna energija geotermalnih i mineralnih voda je va`an i nedovoljno istra`en i kori{ten resurs Republike Hrvatske. Takvo nestru~no i neprofesionalno pona{anje dovodi do lako ste~enih probitaka. prera|iva~ke proizvodnje i turizma. rational and environmental acceptable use. Kri`evci i drugi. Sa stajali{ta Hrvatskog geolo{kog kongresa. ve}im dijelom raspolo`ivih informacija. donjeg ponta.198 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zavaljuju}i tako detaljnoj strukturnoj interpretaciji izra|ene su i karte debljina pet prisutnih geolo{kih jedinica: mezozoika. racionalno kori{tenje i za{tita okoline. odnosno prostora od prioritetnog interesa za istra`ivanje i proizvodnju ove doma}e energetske sirovine. bila raspolo`iva gusta mre`a 2D i dijelom 3D seizmike. Informacije o hidrodinami~kim mjerenjima i geolo{ko-fizikalnim parametrima potencijalnih le`i{ta omogu}uje minimalno pouzdanu interpretaciju potrebnu za njihovo definiranje i nastavak istra`ivanja. Ovim izlaganjem `elim skrenuti pa`nju geolo{ke struke na neophodno uva`avanje. gdje prostor sjeverozapadne Podravine zauzima gotovo desetak posto istra`nih prostora i eksploatacionih polja INA-Naftaplina. 10 000 Zagreb. ekonomika i legislativa. Ona je obnovljiv i za okoli{ prihvatljiv lokalni izvor toplinske i elektri~ne energije. ne samo za ovu sirovinu. ovim izlaganjem upu}ujem apel na racionalno pona{anje prema istra`ivanju i proizvodnji geotermalne energije i kori{tenju odgovaraju}ih. Na primjeru geolo{kog segmenta projekta evidentiranja le`i{ta geotermalne i mineralne vode na prostoru sjeverozapadne Podravine. panona. a ekonomski je posebno interesantna kao pokreta~ poljoprivredne. [ubi}eva 27. sredi{njeg nacionalnog stru~nog skupa. vrednovanje i koordinaciju na{ih stru~nih saznanja i odgovaraju}oj interpretaciji raspolo`ivih informacija. kojom je mogu}e dovoljno pouzdano razumjeti geolo{ke odnose. Unutar ovog prostora izra|uju se i detaljne zakonski definirane studije. economy and legislative. njen glavni dio kod nas je vezan uz duboke naftonosne bazene. Na cijelom prostoru izra|ene su strukturne karte po pet osnovnih nivoa geolo{ke gra|e. elaborati o rezervama za niz geotermalnih objekata kao: Kutnjak-Lunjkovec. gdje se u nekim doma}im ali i me|unarodnim projektima ve} po~elo ignorirati odnosno. od kojih nam je na prostoru sjeverozapadne Podravine pored moderne gravimetrije. Posebno je interesantan prikaz analiza tektonskih elemenata i makro strukturnih jedinica. U ovom regionalnom rje{enju.

so geothermal water is only found at greater depth in a borehole. This review includes geothermal waters in a wide temperature range – from subthermal to hyperthermal (Table 2). a great interest exists for geothermal water utilization in new locations in Croatia. which is a result of overuse. Geothermal water utilization in Croatia in the year 2010. In most of the locations geothermal water is used in a variety of ways. Also. For example. Hrvatska The first paper presenting a review of geothermal water utilization in Croatia was published 12 years ago (KOVA^I] & PERICA. In many of those locations intake structures and boreholes were established in order to advance production. Due to the lack of space in this abstract. a natural geothermal spring. In locations with the lowest-temperature waters (18–20°C) fish aquaculture is developed. so the data is summarized in the tables. for space heating. Natural springs are the locations where geothermal water naturally rose or still rises to the surface. indications of future development are given taking in account both current trend and planned projects. This paper aims at pointing out the trends in geothermal water utilization in Croatia in the past 13 years on the basis of the comparison between the data from aforementioned papers and field inspection in the beginning of the year 2010.4. and there never was. Deep borehole is a location class for places where there isn’t. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 199 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Trends in geothermal water utilization in Croatia Trendovi kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj Miron Kova~i} & Sta{a Borovi} Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey. Tablica 2. in Stubi~ke toplice water is used in six different ways. Croatia Klju~ne rije~i: geotermalna voda. was acquired within the framework of the project “Geothermal map of the Republic of Croatia” (181-1811096-1790) financed by the Croatian Ministry of Science. Kategorizacija geotermalnih lokaliteta Hrvatske prema temperaturi vode. godine. Dra{kovec (in Me|imurje county – recreation. 1998). balneotherapy and TYPE OF FACILITY UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply NATURAL DEEP SPRING BOREHOLE 14 7 2 4 5 2 1 0 1 1 3 2 3 4 1 1 1 1 0 1 TOTAL 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 Table 2. geothermal energy. The data used in this paper Table 1. while in Sveta Nedjelja it is used in one single way. In some of the locations there are plans to increase production or use the water in more ways then is currently the case. among other. geotermalna energija. 2001 and 2006). it was not possible to give a detailed description of utilization for each of the localities. Tablica 1. Croatia Key words: geothermal water. Education and Sports. Since then reviews were published two more times (KOVA^I]. In some of them natural springs don’t exist in the present. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj 2010.The locations where geothermal waters are already in use are categorized into two classes: natural springs and deep boreholes (Table 1). Other than that. 10 000 Zagreb. The locations that went furthest in the planning of geothermal water and/or energy exploitation are Terme Zagreb (recreation). Category Temperature Natural spring Deep borehole SUBTHERMAL 13–20 °C 1 0 HYPOTHERMAL >20–34 °C 6 4 HOMEOTHERMAL >34–38 °C 2 0 HYPERTHERMAL >38 °C 6 6 . Categorization of geothermal localities in Croatia on the basis of water temperature. while the highest-temperature waters (68–98°C) are used. Sachsova 2.

as well as the number of exploitation localities. godine – Hrvatske vode. especially owing to favorable natural conditions. one can infer that the modes of utilization. (2001): Temeljne geotermijske zna~ajke Hrvatske i kori{tenje geotermalmnih voda u Hrvatskoj tijekom 2000. KOVA^I]. M. Geothermal water utilization in selected years in Croatia. tend to remain constant. There is also a significant interest of foreign investors for geothermal energy utilization. Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj. there exists a possibility for a significant increase in geothermal water utilization in the future. If such trend persists. one should bear in mind that there are a number of sites with development plans in different stages of implementation. shows that there was a maximum difference in recreational use of geothermal waters (15 locations in 1998. Velika Ciglena (in Bilogora region – power generation and cascade use of geothermal energy) and [mithen (near the town of Samobor – recreation). although the current trends don’t indicate it. Zagreb. [ibenik. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Table 3. Tablica 3. 355–361. & VAN^INA.– Stru~ni skup s me|unarodnim sudjelovanjem. Therefore.– “Hrvatske vode”. (2006): Pregled sada{njeg i naznake budu}eg kori{tenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. Zbornik radova / [^ULAC-DOMAC. KOVA^I]. Table 3. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj u odabranim godinama.200 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 167–174.). 25. M. However. The total number of locations also varies only slightly in the last 13 years (24–27 locations). M. On the basis of reviewed data. (1998): Stupanj kori{tenja geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj. Changes . REFERENCES KOVA^I]. Lunjkovec (in Podravina region – power generation). & PERICA. The number of localities with other modes of utilization varies a little or there are no changes. being that the water is only used for that purpose since 2006. 145–150. NUMBER OF SITES UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply Total number of sites (natural springs/deep boreholes) 1998 15 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2000 18 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2006 20 9 5 8 6 2 2 1 1 2 27 (18/9) 2010 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 25 (15/10) are also visible in utilization for greenhouse heating. space heating). F. M. 9/25. Hrvatska gospodarska komora. there is no reason to expect an increase in the number of localities or ways of utilization in the future. (ur. R. then 20 locations in 2006 and 17 locations in 2010). Zagreb.

Va`nu ulogu u tome imali su navodi o minimalnom protoku objavljeni u speleolo{koj literaturi (GARA[I] & KOVA^EVI]. Dana{nja istra`ivanja predvode ~lanovi dru{tva DISKF “Dinaridi”. water supply. Tako je 8. Pored toga spominje se da je voda po svim ispitivanim parametrima. Naime. KUHTA.hr) Klju~ne rije~i: Kr{. Kada prestane poniranje vodotoka Jaruge na ponorima uz sjeverozapadni rub Stajni~kog polja. Kapele. 1967). i prakti~ki traju do danas. naredna istra`ivanja izvedena su za potrebe Hrvatskih voda. jama.36 cm/s. Utvr|ivanje realne minimalne izda{nosti i procjena vodoopskrbnog potencijala Rokine bezdane bili su glavni ciljevi istra`ivanja izvedenih u razdoblju od mjeseca svibnja do studenog 2003. Nadalje. i drugi). Budu}i da konstatirano bakteriolo{ko one~i{}enje podzemne vode uz adekvatni tretman ne predstavljaju problem za njeno kori{tenje u javnoj vodoopskrbi. Intenzivna speleolo{ka i speleoronila~ka istra`ivanja zapo~inju 1975. 10 000 Zagreb.5 m iznad prosje~ne razine (KUHTA. U radu se eksplicitno navodi da je vi{ekratnim mjerenjima u kanalu ispod ulazne vertikale konstatiran minimalni protok od 2 m3/s. rezultirali su objavljivanjem niza ~lanaka o jami i njenim zna~ajkama (GARA[I]. godini pokazala da prija{nji podaci o minimalnoj izda{nosti nisu to~ni. neposredno iznad Stajni~kog i Crna~kog polja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 201 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vodoopskrbni potencijal jame Rokina bezdana Water supply potential of the Rokina bezdana pit Mladen Kuhta & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. godine zaklju~eno je da se protoci na razini 2 ili vi{e m3/s javljaju samo u vrijeme povi{enih i visokih voda. 24 sata. Rokina bezdana. Novija speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja Ve} du`i niz godina razmatra se mogu}nost hidroenergetskog iskori{tenja poplavnih voda Stajni~kog. Tijekom tih istra`ivanja nedvojbeno je dokazana podzemna vodna veza ponora na Stajni~kom polju i vodenog toka u jami (2040 m. pit. 1992). 1975. uklju~uju}i i bakteriolo{ke. 2003). izvrsne kakvo}e. Prvi podaci o Rokinoj bezdani datiraju iz 1960. a kasnije Dru{tva za istra`ivanje i snimanje kr{kih fenomena (DISKF) iz Zagreba. Crna~kog i Dre`ni~kog polja. S druge strane informacije o postojanju stalnog i vrlo izda{nog podzemnog toka u jami pobudile su interes za kori{tenju tih voda. temeljem sedam mjerenja izvedenih tijekom 2002.6 m3/s. srpnja 2000. obalnog i oto~kog dijela Li~kosenjske `upanije. premda u to vrijeme nisu vladale izrazito su{ne hidrolo{ke prilike. Vo|ena tim saznanjima prvo je INA pokrenula istra`ne radove s ciljem zahvata i izgradnje punionice izvorske vode. protok u jami je redovito ispod 0. a to se doga|a znatno prije pojave niskih voda. Prvo spu{tanje do podzemnog vodenog toka izveli su ~lanovi SO PDS “Velebit” 1967. i 2002. bunara i piezometra. te da se povremeno muti. vodoopskrba. Sachsova 2. Vodoopskrbni potencijal Ve} su prva mjerenja protoka u jami izvedena tijekom istra`ivanja u 2000. godine. godine izmjeren protok od svega 293 L/s. Lika Uvod Jama Rokina bezdana nalazi se na JZ padinama masiva V. Atraktivnost objekta u kojem dominiraju 84 m duboka ulazna vertikala i sna`an podzemni vodeni tok. a prema njihovim podacima tlocrtna du`ina istra`enih kanala u jami je 850 m. U njima su najaktivniji bili ~lanovi speleolo{kih odsjeka planinarskih dru{tava Velebit i Sutjeska. kada su se u nju do dubine od 40 m spustili ~lanovi Speleolo{kog dru{tva Hrvatske (SDH). jama Rokina bezdana smatrana je potencijalnim izvorom za vodoopskrbu zapadnog. tragom spomenutih navoda o velikoj minimalnoj izda{nosti. 2. Hrvatska (mladen. naknadno izvedenim jednostavnim speleolo{ko-hidrogeolo{kim istra`ivanjima pokazalo se da voda u jami nije bakteriolo{ki ispravna. Dubina jame od ulaza do nizvodnog sifona iznosi oko 127 m. U sklopu tih nastojanja Rokina bezdana istra`ivana je s ciljem prikupljanja podataka potrebnih za tuma~enje hidrogeolo{kih odnosa izme|u Stajni~kog i Crna~kog polja. Lika Key words: Karst. godine (MALINAR. Nakon {to su zbog vrlo lo{eg programa istra`ivanja prvo utro{ena zna~ajna financijska sredstva na izvo|enje pristupne ceste. 1980. GARA[I] & KOVA^EVI]. Kroz to razdoblje u jami je organizirano kontinuirano pra}enje razine podzemne vode u kanalu uzvodno od prvog sifona (svakih 120 minuta). 1992.4. 2000).kuhta@hgi-cgs. godine (MUNDA & KUHTA. pa se unato~ povoljnim kemijskim pokazateljima na kraju od punionice odustalo. a svakako i nalaz brojnih primjeraka ~ovje~je ribice (Proteus anguinus). Rokina bezdana. Za to je kori{ten automatski mjera~ . 2002). Tijekom tih istra`ivanja utvr|en je hipsometrijski polo`aj karakteristi~nih to~aka jame i konstatirano povremeno dizanje razine vode ispod ulazne vertikale za 14.

MUNDA. a pri svakom od njih prikupljani su uzorci vode za fizikalno-kemijske i mikrobiolo{ke analize.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 postavljen u postoje}u piezometarsku bu{otinu. a posebno u slu~aju te~enja otvorenim kanalskim sustavima kao {to je Rokina bezdana. Ovdje treba naglasiti da je to ~esta pojava kod gotovo svih kr{kih voda. Nadalje. B. 10–12.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. U takvim okolnostima na ve}ini kr{kih izvora zabilje`eni su vi{egodi{nji minimumi. Poznato je da 2003. a koje su u{le u i danas va`e}u plansku dokumentaciju. (2002): Speleolo{ki istra`ni radovi u Rokinoj bezdani i trasiranje ponora u Jezeranama. MALINAR. fekalni streptokoki. 18. M. 7/8. Tako se u Prostornom planu Li~ko-senjske `upanije donesenom 2002. H. 15–22. 22–23. LITERATURA GARA[I]. Zagreb. KUHTA. (1980): Rokina bezdana sigurno nalazi{te ~ovje~jih ribica u Hrvatskoj. rujna razina vode opala za jo{ 1 cm. M. pa su zbog njihove za{tite eventualno raspolo`ive koli~ine vode i znatno manje. M. Zagreb. M. Tom prilikom on je iznosio svega 84 L/s. godine. treba voditi ra~una i o tome da je jama poznato stani{te ~ovje~je ribice i endemi~ne slatkovodne spu`vice. Zaklju~ak Provedena speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se vode Rokine bezdane odlikuju vrlo dobrim fizikalno-kemijskim sastavom. Nalazi provedenih analiza vode potvrdili su prethodne spoznaje o njenoj dobroj kakvo}i s obzirom na fizikalno-kemijske parametre. rujna kada su pale prve zna~ajnije oborine.– Priroda. T. Zadnje mjerenje protoka u jami izvedeno je 17. Osnovni problem su dale- ko manje koli~ine vode u su{nim razdobljima od onih navedenih u literaturi. Na{e planine. M.– Speleolog. & KOVA^EVI]. (1992): Speleolo{ki sustav Rokine bezdane u rje{avanju hidrogeolo{kih odnosa u podru~ju Male i Velike Kapele (Lika). Budu}i je do oborina 24. pseudomonas aeruginosa). GARA[I]. godinu obilje`ava izrazito dugo su{no razdoblje. 3.202 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.o. GARA[I]. {to je daleko ispod o~ekivanih koli~ina. (1967): Na obali podzemne rijeke. 186–190. . (1975): Proteus anguinus (~ovje~ja ribica) prona|ena u Rokinoj bezdani kod Jezerana. Zagreb. KUHTA. ali i ~injenicu da je u svim hidrolo{kim prilikama mikrobiolo{ki one~i{}ena (ukupni i fekalni koliformi. & KUHTA. M.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. Zagreb. godine. pa i u radnoj verziji jo{ neusvojenog Vodoopskrbnog plana. Pored toga na vodomjernom profilu ispod ulazne vertikale izvedena su ~etiri mjerenja protoka pomo}u hidrometrijskog krila. (2000): Izvje{}e o speleolo{kim radovima u jami Rokina bezdana kod Jezerana. i nadopunjenom 2007. Zagreb.– Arhiv Geoaqu d.o. ^injenica je da su u jami zabilje`eni minimalni protoci od svega 70 L/s. jama Rokina bezdana smatra potencijalnim izvorom pitke vode izda{nosti do 2 m3/s.– Spelaeologia Croatica. Na osnovi izmjerenih podataka formirana je konsumpcijska krivulja temeljem koje su podaci kontinuiranog mjerenja razine transformirani u protok. a pojava prekomjernog bakteriolo{kog one~i{}enja nije ograni~avaju}i faktor njenog kori{tenja za javnu vodoopskrbu. 19/1–2. prema konsumpcijskoj krivulji proizlazi da se protok smanjio na 70 L/s. rujna 2003. Zagreb. 58. (2003): Vodoistra`ni radovi za ocjenu koli~ine i kakvo}e vode na Rokinoj bezdani. Prema podacima ki{omjera u Brinju izrazito su{no razdoblje na podru~ju Rokine bezdane potrajalo je do 24. Zagreb.

odnosno pri povla~enju visokog vodnog vala. 5 i 6).90 4. Tihomir Frangen & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. niti u kanalu izvora [kolji}.. Uzorkovanje je organizirano na 19 lokacija.0855 0. S obzirom na istovrsnu namjenu trasiranja i polo`aj istra`ivanih lokacija u bliskim hidrogeolo{kim sustavima. a financirana su od strane Hrvatskih voda. U ovom slu~aju pored uranina. konc. maj u Rijeci do izvori{ta @minjci kod Bakarca.4. U vrijeme ubacivanja trasera u ponor je uviralo 379 L/s.. uranin Key words: Simultaneous tracing. Intervali izme|u uzorkovanja bili su od 6 do 24 sata i mijenjali su se kroz razdoblje opa`anja. izvedeno je 14. Zvir i Marganovo (Tablica 1). opa`anje je bilo kontinuirano.02. koji je potom ispran sa 104 m3 vode dopremljene cisternama. Ponor Rupa trasiran je sa 75 kg Na-naphthionata. Poznato je da rezultati takvih trasiranja najbolje prikazuju stanje u kr{kom vodonosniku. Metodologija istra`ivanja Istovremeno trasiranje ponora Rupa kod Gornjeg Jelenja i bu{otine DB-1 na jugoisto~nom rubu Grobni~kog polja Tablica 1. Na izvorima u Rijeci uzorci su prikupljani 10. CAS broj 130-13-2). Grobni~ko polje. (sati) 51 43 30 43 Prividna brzina (cm/s) 3. Na-naphthionat. razlika Dh(m. godine u optimalnim hidrolo{kim uvjetima. izvedeno je simultano trasiranje s dva razli~ita trasera (KUHTA et al. Results of the ponor Rupa tracing test. Prethodnim trasiranjem ponora Rupa 1974. Premda to mo`e biti posljedica uzorkovanja u stati~kim uvjetima. Hrvatska (mladen. a na podru~ju Bakarskog zaljeva 24 dana.o. Table 1. prve pojave prividna (sati) brzina (cm/s) 43 31 22 35 4.2009. Rezultati Podzemna vodna veza ponora Rupa dokazana je s izvorima Mlaka.73 4. po prvi put je kori{ten Na-naphthionat (C10H8NSO3Na.04 . dobiveni rezultati upu}uju na to da se bunari u galeriji prete`ito napajaju Izvor Mlaka Rikard Ben~i} Zvir Marganovo Udaljenost (m) 6845 6890 6260 6260 Visina h(m. Ve} dugi niz godina u Hrvatskoj se trasiranja izvode pomo}u uranina dok se ostali traseri gotovo i ne koriste. Martin{}ica. [vicarska).n. Zanimljivo je da traser nije detektiran u vodi zdenaca unutar galerijskog vodozahvata Zvir II (uzorkovani su zdenci B-2. U bu{otinu je upu{teno 50 kg uranina.) 282 281 280 280 Vrijeme do Max. konc. Rikard Ben~i}. u opa`a~ku mre`u naknadno su uklju~eni izvori u kr{koj depresiji Ponikve.0395 Vrijeme do pojave max.hr) Klju~ne rije~i: istovremeno trasiranje. smjerovi i brzine otjecanja podzemnih voda s njegove jugoisto~ne strane do sada nisu bili poznati. 2009). Na-naphthionate. Sachsova 2. Perilo-galerija). Grobni~ko polje. Uranine Uvod Prikazana istra`ivanja su izvedena za potrebe novelacije zona sanitarne za{tite izvori{ta pitke vode zahva}enih na podru~ju grada Rijeke i u Bakarskom zaljevu.m.kuhta@hgi-cgs. godine potvr|ena je podzemna vodna veza zapadnih rubova Grobni~kog polja s izvorima Zvir i Marganovo u Rijeci (BIONDI] et al. a za to su kori{teni terenski fluorometri (GGUN-FL. 1977). iz Rijeke i Primorsko-goranske `upanije.0541 0.17 7. Na glavnim vodoopskrbnim izvori{tima (Zvir.o. 10 000 Zagreb. Neposredno nakon {to se u njoj pojavila boja.0948 0.42 6. KD “Vodovod i kanalizacija” d. (mg/L) 0. Rezultati trasiranja ponora Rupa.45 5.) 3 4 5 5 Vis.80 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 203 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Istovremeno trasiranje ponora Rupa i bu{otine DB-1 na Grobni~kom polju Simultaneous tracing tests of ponor Rupa and the borehole DB-1 on Grobni~ko polje Mladen Kuhta. od izvora 3.97 Max. Sva mjerenja i uzorkovanja obavili su djelatnici HGI-a. te iz toga proiza{lu potrebu opa`anja istih mjesta istjecanja. Prvenstveno zbog nepostojanja adekvatne lokacije za upu{tanje trasera. 3. Albillia.

FRANGEN. Prividne brzine toka su u rasponu vrijednosti koje su vrlo sli~ne prosje~nim vrijednostima na podru~ju Hrvatskog kr{a (srednja vrijednost 3.. T.55 1. te na izvorima Podbok. @. Ponor Rupa u Donjem Jelenju. Results of the borehole DB-1 tracing test. Dobra.. konc.0375 0.204 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. GOATTI. YOSHIOKA. godine. Nadalje. LITERATURA BIONDI]. a najve}i dio podzemnog otjecanja usmjeren je prema vodoopskrbnom izvoru Zvir. R. (ed. Trasiranjem je potvr|ena i prethodno konstatirana veza s bunarom-izvorom Marganovo (Tvornica papira). pokazuje da se najve}a disperzija trasera doga|a u nizvodnom dijelu vodonosnika. unato~ ~injenici da su prema njemu utvr|ene znatno manje brzine toka. M.5 305 304 304 305 200 Vrijeme do prve pojave (sati) 147 51 43 59 99 91 75 123 47 Prividna brzina (cm/s) 1. .) 5 1 1 0.2777 Vrijeme do pojave max. V. koji se nalaze pribli`no na pola puta izme|u bu{otine i opa`anih izvori{ta u Bakarskom zaljevu. & STROJ. A. prividne brzine toka su oko 1.– Fond stru. (1977): Vodoistra`ni radovi Rijeka.65 1. M. dok.. Bu{otina DB-1. Sna`an drena`ni pravac potvr|en je i prema zahva}enim izvorima Dobra i Dobrica (2. Najve}a prividna brzina toka od (7.– Fond stru. (mg/L) 0.3 cm/s.69 3.9 cm/s) i koncentracija trasera (0.00019 183 1.0041 0. te na priobalnom izvoru Perilo u Kostreni. HGI.09 iz nekog drugog sustava. (sati) 217 139 139 139 165 139 155 139 75 Prividna brzina (cm/s) 9. Zaklju~ak Rezultati dobiveni pri trasiranju ponora Rupa pokazuju da se zapadni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u gradu Rijeci.41 2. Dobrica i u uvali ^rno. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. pokazuju da je napajanje tog vodozahvata vodama s jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja vrlo malo. AURELI. Japan. medijan 2.43 4. Trasiranjem bu{otine DB-1 utvr|eno je da se jugoisto~ni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u Bakarskom zaljevu. Relativno mala prividna brzina i vrlo niska koncentracija trasera na Martin{}ici. Veza vodozahvata Martin{}ica s bu{otinom DB-1 nije pouzdano utvr|ena. Ukoliko se vrlo niske koncentracije trasera usvoje kao pokazatelji vodne veze.n.76 1.25 5. A.97 1. razlika Dh(m.25 cm/s). nalazi ovog testa ne}e bitno utjecati na postoje}e granice zona sanitarne za{tite. Ovom prilikom neupitno potvr|ena veza prema izvorima Mlaka i Rikard Ben~i}. (2009): Vodoistra`ni radovi.0343 0. Okr{enost karbonatnog vodonosnika je velika. prethodno nije bila konstatirana. S obzirom na to da su zabilje`ene prividne brzine toka vrlo sli~ne onima dobivenim prethodnim trasiranjem.64 2..42 7150 5 300 137 1. M. Integrating Groundwater Science and Human Well-being. Ne{to ve}e prividne brzine konstatirane su prema izvorima Jaz i Perilo. premda je on uba~en u dovoljnoj koli~ini. Table 2.0352 0. Rezultati trasiranja bu{otine DB-1.05 cm/s) i Perilo (4.55 cm/s.5 0 1 1 0 105 Vis.) 300 304 304 304. & BRKI].56 1. (2008): Water Tracing Tests in the Dinaric Karst of Croatia. Razlog tome su hidrogeolo{ki uvjeti napajanja galerijskog zahvata i njegovo opa`anje u stati~kim uvjetima. Zagreb. Izvor Perilo – Galerija Perilo izvor Jaz Lovni enac Podbok Dobra Dobnca Uvala Crno Ponikva NESIGURNO Martin{~ica Udaljenost (m) 7555 7810 7810 7740 8070 8815 9215 9890 3845 Visina h(m. dok. Trasiranje tokova podzemne vode s Grobni~kog polja.0948 mg/L) utvr|ene su prema izvoru Zvir. O tome treba voditi ra~una pri novelaciji za{titnih zona vodozahvata Perilo.0273 0.. Traser je u visokoj koncentraciji konstatiran na izvorima Jaz.05 3.0266 0.23 2.56 1. 2008).0439 0. Ove vrijednosti pribli`no odgovaraju onima dobivenim pri trasiranju 1974. Zagreb.): Proceedings CD. KUHTA. HGI. Perilo i Lovrijenac u Bakru. Toyama. @. In: TANIGUCHI. Trasiranjem Bu{otine DB-1 potvr|ena je podzemna vodna veza jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja s izvorima u podru~ju Bakarskog zaljeva (Tablica 2).m.45 0.0361 0. za {to ima elemenata. visoka koncentracija trasera zabilje`ena na izvorima u Ponikvama. & VULI]. A. KUHTA & BRKI].27 Max. konc.36 1. Traser se nije pojavio samo na krajnjem opa`anom izvoru @minjci kod Bakarca. SINNER. a i koncentracija trasera je bila vrlo niska.69 i 3.26 2.98 1. B. Najbr`a vodna veza utvr|ena je prema izvorima Jaz (5.45 cm/s.41 cm/s). KUHTA.

godine. utvr|ene pri trasiranju 1975. te pomo}u aktivnog ugljena na izvoru Ba~vice-uvala Vrulja. To su ujedno i krajnje to~ke pojave trasera.0075 na izvoru Klenovica do 0. godine (DUKARI] et al.80 cm/s. Sachsova 2. uvala Duboka. U ponor je pri dotoku od pribli`no 50 m3/s upu{teno 100 kg uranina deklarirane ~isto}e iznad 98%. koja je pri prethodnom trasiranju iznosila 32. Naime. U opisanim hidrolo{kim prilikama istjecanje boje je dokazano na slijede}im izvorima: Klenovica.0541 mg/L na izvoru u Jurjevskoj @rnovnici. Rezultati provedenog trasiranja pokazuju da u kr{kom vodonosniku razvijenom u dubini velebitskog masiva vla- . Izostanak pojave trasera na dijelu opa`anih izvora ne treba tuma~iti kao negaciju prethodno utvr|enih veza. Maksimalne koncentracije boje na pojedinim izvorima kretale su se u rasponu od 0.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. Naravno. Nadalje. 1960. Uo~ljivo je da ranije izvedeno trasiranje pokazuje znatno {iru lepezu pojavljivanja trasera od Novljanske @rnovnice na sjeverozapadu sve do uvale Krali} na jugoistoku. a njihova me|usobna udaljenost.68 cm/s.kuhta@hgi-cgs. Prva pojava boje. koji su u danim hidrolo{kim uvjetima. Lipovo polje Trasiranje Markovog ponora izvedeno je 30. U tom kontekstu potrebno je promatrati i izostanak pojave trasera na izvori{tu Novljanske @rnovnice. Jurjevska @rnovnica. u ekstremnim hidrolo{kim uvjetima nije potvr|ena izrazito velika razlika prividnih brzina toka izme|u Jurjevske @rnovnice i obli`nje uvale Duboka. {to se zasigurno odrazilo i na rezultate samog ispitivanja..02 i 2.4. cijelo kr{ko podru~je zahvatile su intenzivne oborine pra}ene naglim topljenjem snijega. S obzirom na tu ~injenicu proizlazi da je ovom prilikom u ponor realno uba~eno oko 25 kg vi{e ~istog uranina. a iznosile su 2. Markov ponor. Manje prividne brzine toka mogu se tuma~iti kao posljedica obilnih dotoka svje`e infiltriranih voda iz podru~ja samog velebitskog masiva.22 cm/s) i Stinica (13. jednako kao i najve}a vrijednost prividne brzine je neo~ekivano utvr|ena u smjeru izvora Starigrad kod Senja. Markov ponor. studenog 2005. Ovo je bilo tre}e trasiranje iz istog objekta. Mo`e se konstatirati da postignuti rezultati opisuju uvjete te~enja kroz kr{ko podzemlje u razdoblju razvoja iznimno visokog vodnog vala. od Markovog ponora udaljeni su 23 km. Hrvatska (mladen.1 : 1. Najve}a zra~na udaljenost je prema izvoru Klenovica i iznosi 45. Hidrolo{ke prilike koje su uslijedile neposredno nakon upu{tanja trasera bile su izrazito nepovoljne. godine (TURNER. Uspore|uju}i rezultate dobro dokumentiranog trasiranja 1975.1 cm/s). ve} prvenstveno kao posljedicu uvjeta u kojima je ovo trasiranje izvedeno. Jurjevo-Bakovac (16.44 cm/s). pa je do{lo do formiranja iznimno visokog vodnog vala i plavljenja Lipovog polja. smjerovima i vrijednostima prividnih brzina dotoka podzemne vode za pojedine opa`ane priobalne izvore i izvorne zone. i iznosi 12. odnosno {irina pojasa registriranog istjecanja boje je pribli`no 52 km. Lipovo polje Key words: tracing. Sada je konstatirani odnos prividnih brzina bio svega 3. Oba prethodna trasiranja izvedena su sa 150 kg uranina 50%-e koncentracije. Vrijednosti prividnih brzina tokova podzemne vode bile su u rasponu od 2.73 cm/s. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 205 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju Results of the repeated tracing test of the Markov ponor on the Lipovo polje Mladen Kuhta. Pove}ani dotoci u podzemlje manifestirali su se porastom razine podzemnih voda i velikim porastom izda{nosti svih vodnih pojava u priobalju.25 cm/s). koje su usporile dreniranje koncentriranih dotoka iz li~kih ponora. Andrej Stroj & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. Pored toga. Provedenim trasiranjem konstatirane su op}enito manje i ujedna~enije prividne brzine toka. Pored toga u slu~aju Novljanske @rnovnice treba voditi ra~una i o mogu}nosti nepovoljnog djelovanja sna`nih dotoka iz Gorskog kotara. Juraj. Najbli`a mjesta istjecanja na kojima je potvr|ena pojava trasera. traser se pojavio na ve}em broju izvora premda je ve}i dio njih bio opa`an i pri ovom trasiranju. uz tako velike koli~ine podzemnih voda do{lo je i do iznimno velikog razrje|enja trasera.02 cm/s. odnosno izvori Ba~vice – kapta`a i Ba~vice – uvala Vrulja. BIONDI] & GOATTI. a time i pronos trasera prema mjestima istjecanja. i 1975.95 : 2. mogli znatno usporiti i dodatno razrijediti dotok iz Markovog ponora.02 do 12.8 km. godine i predmetnog trasiranja (Tablica 1) jasno su vidljive velike razlike u redoslijedu. Starigrad kod Senja i Ba~vice-kapta`a. 1976). Juraj. Donja Klada (14. Najni`e vrijednosti prividnih brzina zabilje`ene su u smjeru priobalnih izvora uvala Duboka i izvora @aga – Sv. @aga – Sv.80 cm/s (Tablica 1). 2005). 10 000 Zagreb. premda se on pojavio na obli`njem izvoru Klenovica. nakon trasiranja 1960. a posebno u odnosu na iznimno brze vodne veze prema izvorima Jurjevska @rnovnica (32.

dok.24 2.0347 0.0315 Akt.0211 0.15 — 14. S. a na znatnom broju izvora i ispod granice detekcije. Naziv izvora VP 1960. mo`e se o~ekivati da pri opisanim hidrolo{kim uvjetima dolazi i do zna~ajnog razrje|enja one~i{}enja.35 5. (mg/L) 0. Table 1. To je svakako posljedica njegove velike disperzije i razrje|enja.1 0. & STROJ. HGI.0075 0.70 2. KUHTA. Juraj – Bakovac / @aga Jurjevska @rnovnica Uvala Duboka @dralovo Uvala Bilu}a Donja Klada Starigrad kod Senja Stinica Jablanac Ba~vice – kapta`a Ba~vice – uvala Vrulja (ugljen) Cesarica Uvala Krali} — — — 10. B.005 0.22 4.5 0 0 (—) – Izvor nije opa`an – not observed spring (0) – Opa`ani izvor bez pojave trasera – observed spring without tracer daju slo`eni hidrogeolo{ki uvjeti.05 0. Osnovni rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora u usporedbi s prethodnim testovima. HGI. (cm/s) 4. (mg/L) Novljanska @rnovnica Klenovica Smokvica Sv. & GOATTI. treba konstatirati da ta veza nije potvr|ena.95 Tragovi Tragovi — 2. DUKARI].0541 0. k.02 — — Max.44 1. LITERATURA BIONDI]. (2005): Trasiranje tokova podzemne vode iz Markovog ponora u Lipovom polju u porje~ju rijeke Like.– Fond stru.3–4.– Arhiv DHMZ. Zagreb. U uvjetima razvoja iznimno visokog vodnog vala te~enje podzemnih voda pokazalo se bitno druga~ijim od onog registriranog prethodnim trasiranjem.95 2. M. F..60 13. (cm/s) 0 3.34 — 3.5 0.41 3. .68 3.92 — 6.05 0. ugljen 0. odnosno do svojevrsnog ispiranja podzemlja.73 2. k.206 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Basic results of the Markov ponor repeated tracing test in comparison with previous tests. ali da je u povoljnijim hidrolo{kim prilikama vrlo izgledna.05 0.– Fond stru.72 — 2. Zagreb. S obzirom na to da su glavni ciljevi ovog istra`ivanja bili prikupljanje dodatnih informacija za novelaciju za{titnih zona Novljanske @rnovnice. Usprkos dosad najve}oj koli~ini uba~enog trasera njegova koncentracija na izvorima bila je uglavnom ni`a nego u prethodnim trasiranjima. (cm/s) VP 1975. V.15 4. (1976): Regionalna hidrogeolo{ka istra`ivanja Like i Hrvatskog Primorja. A.31 Max.005 0. Zagreb TURNER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.80 0 0 5.05 0. a dinamika podzemnih voda vrlo je osjetljiva na promjene hidrolo{kih prilika. (1960): Bojenje Markovog ponora u Lipovom polju.01 0.6 0. dok.25 32.19 2.05 0.84 — — — — 0.005 VP 2005. Sukladno tomu.77 16.0149 0.76 3.05 0 12.10 1.05 0.

U posljednjih pet godina Hrvatske vode su inicirale i financirale niz hidrogeolo{kih istra`ivanja na pojedinim dijelovima masiva Papuka.96 ´ 10–5 do 8. u boku doline istoimenog potoka.hr) Klju~ne rije~i: kr{.5 L/s uz sni`enje u zdencu od 3.66 ´ 10–3 do 5. godine. Tijekom prosje~nih hidrolo{kih godina mogu se o~ekivati minimalne izda{nosti u rasponu od 20 do 25 L/s. smatrano je da se napajanje izvora odvija posredno. protok izvora Veli~anke pao je na 2 L/s. Veli~anka spring. HR-10 000 Zagreb. Dakle. Hrvatska (mladen. Premda istra`ivanja jo{ nisu zavr{ena. Ispod 31 m kvarcnih pje{~enjaka bu{otina je u{la u srednjetrijaske vapnence. Zbog svog prostornog i hipsometrijskog polo`aja. posebno u uvjetima dobre saturacije podzemlja. Mladen Kuhta. kao i ~injenice da u minimumu daju oko 40 L/s vrlo kvalitetne podzemne vode. koji formiraju slabije propusnu barijeru izme|u izvora i glavnog karbonatnog vodonosnika. Ove su naslage okru`ene trijaskim kvarcitima i razli~itim paleozojskim klasti~nim.04 ´ 10–3 m2/s.4. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. koja su imala za cilj zahva}anje dodatnih koli~ina podzemne vode. danas je zatrpan obru{enim blokovima i u njega nije mogu}e u}i. Papuk Key words: karst.012–0. Hidrogeolo{ke zna~ajke izvora Izvor Veli~anka nalazi se na pribli`no 512 m n. Na podru~ju Papuka za vodoopskrbu su zahva}eni izvori Bo`ji zdenac.4 L/s mo`e se konstatirati da je crpljenjem ostvareno pove}anje dotoka od 4. Mala Veli~anka i Stra`emanka. transmisivnost stijenske mase u okolici bu{otine kre}e se u rasponu od 5. Potencijalno priljevno podru~je izvora Veli~anke nedvojbeno se nalazi unutar karbonatnih stijena koje izgra|uju glavni greben masiva Papuka. Zbog pote{ko}a u vodoopskrbi program crpljenja znatno je skra}en. Budu}i je na po~etku ove faze testiranja izda{nost izvora Veli~anke iznosila oko 14. izvor Veli~anka. te brzu reakciju na oborine. hidrogeologija.m. kroz kvarcne pje{~enjake. a u intervalu 64–119 m bu{otina je pro{la kroz vapnence ladinika (T22). Istra`na bu{otina PV-1 dubine 150 m izvedena uz cestu Velika-Jankovac neposredno iznad izvora pokazala je bitno druga~iju situaciju (KUHTA & STROJ. ovdje su prikazane nove spoznaje vezane uz geolo{ku gra|u i hidrogeolo{ke odnose u njihovom zale|u.1 L/s. pa su hidrolo{ka mjerenja uspostavljena u mjerno regulacijskoj komori nekoliko kilometara nizvodno.8 m. U sklopu hidrogeolo{kih istra`ivanja 2006. Dio tih istra`ivanja izveden je i na priljevnom podru~ju ve} zahva}enih izvora Veli~anke i Male Veli~anke. @eljka Brki} & Domagoj Jami~i} Hrvatski geolo{ki institut. Budu}i da je sam vodozahvat izveden na kontaktu vodonepropusnih slejtova i filita karbon-permske starosti i slabo propusnih kvarcnih pje{~enjaka permotrijasa. u uvjetima izrazito niskih voda. Papuk Uvod Vodoopskrbni sustav Po`e{tine temelji se na vodozahvatima podzemne vode iz aluvija rijeke Orljave i prirodnih izvora po obodu gorskih vodonosnika Papuka. Zbog kratkog trajanja testa. sam izvor i ispitivani zdenac davali su ukupno 18. do 22. a hidrauli~ka vodljivost u rasponu od 9. Veli~anka. Dinamika istjecanja iskazuje znatne oscilacije (odnos zabilje`enih ekstremnih izda{nosti izvora je 1:26). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 207 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zna~ajke kr{kog vodonosnika izvora Veli~anke na Papuku Characteristics of the Veli~anka spring karst aquifer on the Papuk Mt.5 L/s u trajanju od svega 6:30 sati. Zanimljivo je da tijekom pokusnog crpljenja nisu zabilje`ene nikakve promjene izda{nosti na izvoru Male Veli~anke . Sachsova 2. Pokusno crpljenje izvedeno je u razdoblju od 20. a u razdobljima velikih voda najve}a zabilje`ena izda{nost dosegnula je 260 L/s. ovi izvori imaju velik zna~aj. Ovim je nedvojbeno dokazano da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnih naslaga sredi{njih dijelova masiva Papuka. Najzna~ajniji vodonosnik predstavljaju vapnenci i dolomiti srednjeg trijasa koji izgra|uju sredi{nje dijelove masiva. a posebno u su{nim ljetnim razdobljima..95 ´ 10–5 m/s. Geolo{ka gra|a Podru~je Papuka vrlo je slo`ene geolo{ke gra|e.013 (STROJ & KUHTA. hydrogeology. godine nad izvorom Veli~anke izveden je istra`no-eksploatacijski bu{eni bunar BV-1 dubine 100 m. Prema litolo{kim karakteristikama stijena u intervalima 31–64 i 119–150 bu{eno je kroz anizi~ke vapnence (T21). 2007). Na osnovi podataka prethodnih istra`ivanja i novijih mjerenja mo`e se konstatirati da u ekstremno su{nim godinama minimalna izda{nost izvora Veli~anke opada do 10 L/s. Prema nalazima tako izvedenog testa. Vodozahvat izgra|en 1972. godine. rezultate ovog testa treba uzeti s rezervom. prosinca 2006.kuhta@hgi-cgs. Tijekom konstantnog crpljenja s koli~inom od 16. metamorfnim i magmatskim stijenama. 2006). Andrej Stroj.

Velika.8 °C.11 km proizlazi prividna brzina toka od 2. LITERATURA KUHTA.– Fond stru.– 15th International Karstological School “Classical Karst”. odnosno pronos trasera bio je 86 %. Postojna. MARKOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 koji je davao konstantnih 2. Maksimalna koncentracija trasera od 0. Zbog geolo{ke situacije i ~injenice da se Uviraljka nalazi na sjevernoj strani Papuka.27 cm/s.008 kg boje. 2004). dakle 86 sati nakon ubacivanja. Papuk karst aquifer.m. izvor Male Veli~anke napaja iz zasebnog sliva. Na izvoru Mala Veli~anka traser se nije pojavio.. (2007): Hydrogeological explorations of Mt. te Jankovca na sjevernoj strani masiva. te zna~ajne razlike u temperaturi vode (Veli~anka 9. KUHTA.27 cm/s). traser se pojavio samo na izvoru Veli~anke. br.03. KUHTA. Prema izvedenom prora~unu na Veli~anki je isteklo oko 3. PP “Papuk”. NE Croatia. IGI.1 L/s. Trasiranje je izvedeno 22. . Zagreb.5 °C. (2003): Hidrogeolo{ka istra`ivanja na podru~ju Park {ume Jankovac u Parku prirode “Papuk”. Prva pojava trasera u koncentraciji od 0. A. na kontaktu karbonata i vodonepropusnih paleozojskih migmatita. (2006): Hidrogeolo{ka gra|a PP “Papuk”. & STROJ. a vjerojatno i Stra`emanke. faze istra`ivanja..0014 mg/L zabilje`ena je na uzorku uzetom 36 sati nakon ubacivanja. STROJ. Karst Research Institute SRC SAZU.5 kg Na-floresceina (uranin) i prvo je takvo istra`ivanje na podru~ju Papuka. M. Kr{ke karakteristike vodonosnika potvr|uju i prividne brzine toka utvr|ene tijekom trasiranja (2. KUHTA. S obzirom da je Veli~anka od ponora udaljena 3. Velika. ovaj se izvor nalazi 3.3103 mg/L zabilje`ena je na uzorku od 26. Premda se otjecanje u tom smjeru ~inilo vrlo logi~nim.– Fond str. dok. Izvje{}e I. Zaklju~ak Provedena hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnog vodonosnika sredi{njih dijelova masiva Papuka. Naime. @. & BRKI]. 2006). M. 80/04. dok. a javlja se na liniji istog kontakta karbonata i vodonepropusnih sijena (u ovom slu~aju donjotrijaskih klastita) na kojoj je i sam ponor.2007. Prividna brzina toka do pojave maksimalne koncentracije iznosila je 1 cm/s. PP “Papuk”. ali mu bo~ne granice nisu poznate. dok. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. pojava trasera o~ekivana je prvenstveno na izvoru Kova~ica.– Fond stru. razlike u aktivnosti tricija. M. u 6 sati. pokazuju da se unato~ blizini. M. Management of transboundary karst aquifers.).3. IGI. LARVA.012–0.– Fond str.013. granice sliva Veli~anke zasad nisu poznate (KUHTA & BRKI]. br. T. Mala Veli~anka 10. Kako je ve} konstatirano priljevno podru~je Veli~anke smje{teno je na karbonatnim naslagama sredi{njeg dijela masiva Papuka. godine pomo}u 3. na ju`noj. Prvi korak u tom smjeru je trasiranje ponora Uviraljke (800 m n. KUHTA. A. izme|u vrha Papuka i Iva~ke glave. Zagreb. Ovaj podatak kao i prethodno utvr|ene razlike kemijskog sastave vode. dok. Priljevno podru~je Veli~anke se`e do kontakta s vodonepropusnim naslagama na sjevernim padinama Papuka.. 2003.17 km isto~no od ponora na nadmorskoj visini od 540 m. godini. & STROJ. A. (2006): Izvje{}e o vodoistra`nim radovima na Papuku u 2006. (2004): Istra`ivanja karbonatnih vodonosnika Papuka na {irem prostoru izvori{ta Veli~anka radi zahva}anja pitke vode za javnu vodoopskrbu – hidrogeolo{ka istra`ivanja. & KUHTA. 123/06. {to potvr|uje pretpostavke o njenom napajanju iz zasebnog sliva. a koje su na razini naj~e{}ih vrijednosti zabilje`enih u na{em kr{u. O. koji se nalazi na sjevernim padinama vr{nog dijela grebena. Budu}i se iz tog vodonosnika napajaju i drugi zna~ajni izvori poput Dubo~anke i Tisovca. M.208 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. KUHTA et al.

povi{ene koncentracije klorida djelomi~no su uzrokovane i ispiranjem posolice s povr{ine tijekom infiltracije oborina. Smje{taj ispod Velebita izlo`io je otok jednoj od najja~ih bura na isto~noj obali Jadrana. {to je va`nije od ostalih okolnosti obzirom na predmet izu~avanja. T. hydrochemistry. Geolo{ka gra|a opisana je na vi{e listova Osnovne geolo{ke karte RH. & ^ALA. 10 000 Zagreb. Me|utim. a {irina mu varira od 1. a dio prema moru. Pag je nastavak Ravnih Kotara. te uz njih nekoliko manjih pravilnih bora. Temperature na ve}ini opa`anih lokacija u skladu su sa srednjom godi{njom temperaturom zraka istra`ivanog podru~ja. Ipak.5 km u ju`nom dijelu. Hrvatska Key words: karst. 2010). a njegovi su (uglavnom) neobjavljeni radovi kori{teni i pri nedavnim istra`ivanjima u sklopu izrade Osnovne hidrogeolo{ke karte. Op}enito. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. kemizam istra`ivanog podru~ja je u skladu s onim na podru~ju cijele isto~ne obale Jadranskog mora u zoni utjecaja mije{anja slatke i slane vode (TERZI] et al. odnos slatke i slane vode. 9/1. Te geolo{ke strukture se poklapaju s reljefom otoka pa antiklinale predstavljaju najvi{e dijelove otoka. Navedene zna~ajke (geolo{ke i morfolo{ke) razlog su zbog kojeg unato~ relativno velikoj povr{ini otoka. island. Op}ina Povljane se nedavno odvojila od pa{kog vodovoda te se oskrbljuje vodom iz ~etiri bu{otine u Povljanskom polju. Kalcijsko-karbonatni facijes odraz je litolo{kog sastava vodonosnih naslaga. Osnovne strukturne geolo{ke forme otoka su dvije kredne antiklinale izme|u kojih je eocenska sinklinala.5 km u sjevernom do 7.. otok. 2004) i indeksom razvedenosti I=5.4. (2004): Coastline lengths and areas of island sin the Croatian part of Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000. hydrogeology. Dolazi do podzemnog mije{anja infiltrirane vode s morskom vodom koje se poput klina pru`a u unutra{njost ispod slatke i bo~ate vode zbog razlike u gusto}ama. te su nitrati ispirani iz tla u poljodjelski aktivnim podru~jima. Stoga postoji veliki broj malih priobalnih izvora i vrulja. dok lapori i pje{~enjaci eocenskog fli{a. u druga~ijim hidrolo{kim uvjetima (bli`e minimumu). a u planu je desalinacija. Kvarnera i Like. T. Josip Terzi} & Stipe Doli} Hrvatski geolo{ki institut.. a sinklinale doline i polja. S povr{inom od 284. koje se rje{ava mije{anjem sa slatkom vodom dovedenom s kopna. te me|usobno slabo ili nikako povezani. a paralelna analiza dviju serija hidrokemijskih uzoraka razli~itim matemati~ko-statisti~kim metodama (prvenstveno multivarijatnim analizama) znatno }e doprinijeti upoznavanju hidrogeolo{kih i hidrokemijskih odnosa na otoku Pagu. REFERENCE DUPLAN^I] LEDER. te se dio voda u vapnencima drenira prema poljima.06. Na pojedinim izvorima koncentracije nitrata su povi{ene. 1974). Otok je prete`ito izgra|en od izrazito okr{enih karbonatnih naslaga. podzemna se voda ipak koristi za javnu vodoopskrbu. salt/fresh water relations. odre|eni su hidrokemijski facijesi koji se kre}u od kalcijsko-karbonatnih (Ca-HCO3) u sredi{njem dijelu otoka do natrijsko-kloridnih (Na-Cl) koji su sve izra`eniji bli`e obali. peti je po veli~ini i najrazvedeniji me|u jadranskim otocima s du`inom obale od 302. M. Polja u eocenskoj sinklinali su vrlo povoljna za nakupljanje vode. te nekoliko manjih zdenaca. zauzimaju manje povr{ine. a najve}im dijelom na listu Gospi} (SOKA^ et al. UJEVI]. U hidrogeolo{kom smislu otok je u vi{e navrata istra`ivao MAGDALENI] (1963).– Geoadria..47 km (DUPLAN^I] LEDER et al. koji su dobrim dijelom prekriveni kvartarnim naslagama. Tijekom 2010. nema mogu}nosti za formiranje znatnih koli~ina pitke podzemne vode. Zbog oblika i razvedenosti sljevovi otoka Paga su relativno mali i ra{trkani. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 209 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrokemijske zna~ajke otoka Paga Hydrogeological and hydrochemical features of the island of Pag Jasmina Luka~ Reberski. iz vodocrpili{ta Hrmotine (dio HE sustava Senj). Sachsova 2. dok je natrijskokloridni facijes posljedica velike izlo`enosti utjecaju mora zbog spomenute male {irine otoka i velike okr{enosti stijena. Croatia Pag je otok na dodiru Dalmacije.18 km2. hidrogeologija. Morfolo{ki. Osim toga. 5–32. uzeti }e se jo{ jedna serija uzoraka na otoku Pagu. no to nije neobi~no jer su se uzorci uzimali netom nakon perioda prvih ja~ih oborina poslije su{nog ljetnog perioda. Iako geolo{ki i morfolo{ki odnosi ne dopu{taju stvaranje ve}ih kr{kih vodonosnika na Pagu. navedeni objekti nisu dostatni za vodoopskrbu cijelog otoka pa se glavni dio vode dovodi s kopna. naj~e{}e se pridru`uje Kvarnerskim otocima jer im pripada po klimatolo{kom kriteriju. Du`ina mu je oko 60 km. Na temelju hidrokemijskih analiza uzoraka s 19 vodnih objekata na otoku (Sl. Problem ve}ine vodoopskbnih objekata je zaslanjenje. 1). Morfologija otoka ima zna~ajnu ulogu za nakupljanje i strujanje podzemne vode. obilje`en blagim reljefom. hidrokemija.. Jezgra antiklinala najvjerojatnije djeluje kao podzemna razvodnica. To se prvenstveno odnosi na kapta`u uz jezero Velo Blato u ju`nom dijelu otoka. . pa mu je sjeveroisto~na strana ogoljela od vegetacije. Izdu`enog je oblika koji prati dinaridski smjer pru`anja.

MAGDALENI].. (1974): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. 1866–6299. TERZI]. L. A.1007/s12665-009-0146-x . 1629–1642. J. Zagreb.– Env. Z. Earth Sc. & MAMU@I]. SOKA^. list Gospi}. NIKLER. (2010): Hydrochemical properties of transition zone between fresh groundwater and seawater in karst environment of the Adriatic islands. Zagreb. (1963): Hidrogeologija otoka Paga. ISSN 1866–6280 (Print). I.– Arhiv HGICGS.. Beograd. 66/63.. PEH. VELI]. Mjesta uzorkovanja na otoku Pagu i prikaz hidrokemijskih podataka Piperovim dijagramom (polo`ajna skica u detalju). Sampling locations on the island of Pag and display of the hydrochemical data in Piper diagram (position sketch in the detail). 59/8. T.– HGI-CGS. P. B. Croatia. & MARKOVI]. Figure 1. doi 10.210 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

. BiH GRA\EVINSKI FAKULTET-Sveu~ili{te u Mostaru.). Duvanjsko polje. Neogene basin Duvanjsko polje (860–900 m n.m.m. Figure 1. Izdvojene neogenske naslage imaju malu intergranularnu vodopropusnost i u funkciji terena predstavljaju hidrogeolo{ki podinski i bo~ni izolator. a po nekim istra`ivanjima (gravimetrija) i do 2000 m.ELEKTROPRIVREDA HZ-HB.m.). tektonski o{te}eni i okr{eni bez povr{inske hidrografske mre`e. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 211 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrolo{ke zna~ajke Duvanjskog polja – promatrano u kontekstu poplavnog vala iz sije~nja 2010. Kova~i sinkhole.) s Bu{kim blatom (700–720 m n. Najve}i dio ravni polja izgra|uju neogenske naslage.4. neogenski bazen Key words: Duvno field. Izgled plavne povr{ine. koje donose tokovi. Maja Prskalo2 & Enes [erifovi}3 1 2 JP. Ve}ina ovih voda izvire na vrelima Ri~ine (700 m n. retenzija. To se prvenstveno odnosi na podru~je izgra|eno od debelih glinovitih sedimenata koji su utvr|eni u promatranom dijelu gdje su izvr{ena istra`ivanja. od kojih su u promatranom dijelu polja izdvojeni miocenski `utosivi lapori i laporoviti vapnenci u kojima su ulo`eni konglomerati. Za razliku od drugih polja u kojima se gotovo u pravilu du` ovakvih kontakata javljaju kako stalna tako i zna~ajnija povremena vrela. kojim se sve vode usmjeravaju prema ponoru Kova~i (856 m n.) odnosno dotje~u u akumulaciju Bu{ko Blato. rje|e dolomita prete`no kredne starosti. Matice hrvatske bb. takvih pojava nemamo.) se prostire na povr{ini od cca 128 km2 i predstavlja dio hidrogeolo{kog sustava koji povezuje vode Kupre{kog polja (1100–1200 m n. ponor Kova~i. BiH Klju~ne rije~i: Duvanjsko polje. a sve vode vrlo razgranate mre`e ve}ih i manjih dotoka drenira tok rijeke [uice. a izuzetkom se djelomi~no mo`e smatrati povremeni vodotok Drina koji drenira vode s ju`nih dijelova podru~ja. U sredi{njem i ni`im dijelovima polja.m. january 2010 Josip Marin~i}1. Debljina neogenskog kompleksa u Duvanjskom polju je vrlo velika. 88 000 Mostar. U slu~aju Duvanjskog polja promatrano od [uice na sjeveru do ju`nih dijelova. retention. za razliku od drugih polja Hercegovine i jugozapadne Bosne funkcionira kao zasebna hidrolo{ka cjelina. Armije BiH 15/2. a raznose poplave. 75 000 Tuzla. poplavni val. BiH 3 CERBERUS. prvenstveno rubovi polja i planinski masivi su izgra|eni uglavnom od vapnenaca. godine Hydrogeological and hydrological characteristics of Duvno field – observed in the context of wave flooding. se ogleda u izostanku stalnih ili zna~ajnijih povremenih vrela u uzvodnim kontaktima ovih cjelina. Slika 1. Amira Gali}2. Rezultat ovakvih odnosa je kontinuiran tok rijeke [uice i neznatni gubitci vode iz korita i u uvjetima malih dotoka. iznad neogenskih lapora. Specifi~nost odnosa dubokog neogenskog bazena s izolatorskim osobinama i okr{enih vapnenaca okru`enja s kolektorskim svojstvima. a sve vode teku kroz podzemne povezane {upljine na velikoj dubini prema erozijskoj bazi.m. flooded wave. natalo`eni su aluvijalni nanosi pijeska i mulja. Ostali dijelovi sliva. Mile Budaka 106 a. Manji dio voda izvire u ni`im razinama sliva Cetine. 88 000 Mostar. te miocensko-pliocenski polifacijalni kompleks izgra|en uglavnom od glinovito-laporovitih sedimenata s ugljenim slojevima. pje{~enjaci i tufovi. The appearance of flooded areas.

212 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.) registrirana u periodu 18.1968 godine. Dijagram intenziteta oborina. The diagram of the intensity of rainfall.40 m n.19 i 20 11. Dodatni i klju~ni efekt razvoju pojave ove poplave jest izniman rast razine podzemne vode i promjena u podzemnoj raspodijeli voda.) dotok u ponor je ve}i od 60 m3/s i dolazi do pojave uspora uslijed nedovoljnog kapaciteta ponora. kada dolazi do akumuliranja vode u polju. Upravo iz ovih smjerova (isto~ni i jugoisto~ni rubovi polja) su bilje`ene ekstremne pojave izviranja velikih koli~ina vode iz vapnena~kih masiva na razinama i po 20 i vi{e metara od razine polja. od strane nekih autora. . se registrirala 48 puta. Ovim ki{ama je prethodio iznad prosje~no ki{ni i snje`ni prosinac 2009. Pojava poplave ovakve i ve}e razmjere dogodila se u periodu od 09–21. godine kada se formirala retencija s vodostajem od 864. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. godina) pojava vodostaja iznad 700 cm.15 m n. U prosje~noj godini rijeka [uica na lokalitetu Kova~i (vodomjerna postaja cca 300 m uzvodno od ponora) ne presu{uje. i volumen oko 48 mil. U ekstremno su{noj godini [uica presu{uje cca 150 dana. zbirno iznosile 255 mm (podaci sa MP Kongora-Slika 2). Poplavni val je uslijedio nakon obilnih ki{a koje su u periodu od 05–10. god.) dolazi do formiranja retencije.01. u prosje~noj godini traje 1–2 dana. definiranjem hidrogeolo{ke razvodnice du` ruba polja.01. (Slika 1-Izgled plavne povr{ine).m.15 m n. Pojava retencije. odnosno pomicanju hidrogeolo{ke razvodnice dalje u masive Ljubu{e i Vrana. Pri vodostajima ve}im od cca H = 200 cm (853.m. Drugim rije~ima za razdoblje obrade za koje postoje podaci (1954–1990. a u ki{noj godini akumulacija u polju traje 23–24 dana. a iznad vodostaja cca H = 700 cm (858.m.2010.m. Figure 2.15 m n.2010 god. dok je pojava ekstremne razine vode iznad H = 1200 cm (863. u su{noj godini ne dolazi do plavljenja ({to se de{avalo historijski i nekoliko godina uzastopno). Pri ovom vodostaju retencija je zauzimala jedinstvenu povr{inu ve}u od 24 km2. odnosno akumuliranja vode u Duvanjskom polju.m3. Ovakvi odnosi su rezultirali.

U sredi{njim se predjelima lateralno i vertikalno smjenjuju {ljunak i pijesak. MARKOVI]. Hrvatska Klju~ne rije~i: kakvo}a podzemne vode. Figure 1. 1973. Hidrokemijski facijes upu}uje na dominantan utjecaj otapanja karbonatnih minerala u vo- a) b) Slika 1. @eljka Brki}1.4. Mjestimice se i u zapadnim predjelima unutar {ljun- ~anih naslaga nalaze pje{~ani slojevi kao posljedica povremenog pada energije vodenog toka. aluvijalan vodonosnik. 2008). Piperov dijagram podzemnih voda a) zapadnog dijela bazena b)isto~nog dijela bazena. Sachsova 2. a od Suhopolja nizvodno dominira srednjozrnati do sitnozrnati jednoli~ni pijesak (BABI] et al. Ozren Larva1. 2007. Karakterizira ga razmjerno velika debljina istalo`enih kvartarnih naslaga unutar kojih je formiran vodonosnik intergranularne poroznosti sa znatnim koli~inama akumulirane podzemne vode. a u istom se smjeru postupno smanjuje i prosje~na veli~ina zrna zbog pada energije vodenog toka. alluvial aquifer. @eljko Peka{2. 1990. Na krajnjem zapadnom dijelu njihova debljina ~esto ne prelaze 1 m a mjestimi~no u cijelosti izostaju ili se sastoje isklju~ivo od humusnog materijala (URUMOVI] et al. 1990.. U zapadnim predjelima prevladava u litolo{kom sastavu vodonosnika {ljunak s razli~itim udjelima pje{~ane komponente (BABI] et al. Debljina vodonosnika se pove}ava u smjeru istoka. Piper diagram of groundwaters a) western and middle part of basin b) eastern part of the basin. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 213 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Kakvo}a podzemne vode na podru~ju Dravskog bazena Groundwater quality in the Drava Basin Tamara Markovi}1. 10 000 Zagreb. MILETI]. 2008). Hrvatska Hrvatske vode. premda se ne mo`e zanemariti i donos iz ju`nih i sjevernih predjela. U krovini vodonosnika ve}inom se nalaze slabopropusne glinovito-pra{inaste naslage. Idu}i prema istoku debljina im se pove}ava i mjestimi~no iznosi vi{e od 30 m (BABI] et al. rijeka Drava Key words: groundwater quality. 1969. U isto~nom dijelu bazena podzemna voda pripada CaMg-HCO3... 1978.. CaMgNa-HCO3 i NaCa-HCO3 hidrokemijskim facijesima. MgCa-HCO3. MILETI] et al. Geolo{ki i hidrogeolo{ki uvjeti su utjecali na kemizam podzemnih voda na podru~ju Dravskog bazena. 1988). MILETI] et al. Ulica grada Vukovara 220. 10 000 Zagreb. 1978... URUMOVI] et al. 1978. LARVA. Kosta Urumovi}1 & Maja Bri{ki1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. 1973. Promatraju}i osnovni ionski sastav podzemne vode motrenog podru~ja pripadaju od Ca-HCO3. PRELOGOVI] & VELI]. . do CaMg-HCO3 hidrokemijskom facijesu u zapadnom i sredi{njem dijelu bazena {to je posljedica dominatnog otapanja karbonatnih minerala (kalcit i dolomit). Sedimentacijski je materijal iz izvori{nog podru~ja preno{en prvenstveno rijekom Dravom. MILETI] et al. Drava River Prema geotektonskoj klasifikaciji Dravski bazen pripada ju`nom rubnom dijelu Panonskog bazena. 1973). LARVA.

K. TURI].. V. Mn. str. E. LITERATURA BABI].– Geol. 43–61. str. Figure 2. koje za navedene ione iznosi 250 mg/l.. (2008): Ranjivost vodonosnika na priljevnom podru~ju vara`dinskih crpili{ta.. A. (1978): O geologiji kvartarnih naslaga porje~ja rijeke Drave.– Doktorska disertacija. 2007). 25. LARVA.. Rudarskogeolo{ko-naftni fakultet. vjesnik. Sveu~ili{ta u Zagrebu.214 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 24. B.8 mg/l. (1969): Hidrogeolo{ke karakteristike sjeverne Hrvatske. MILETI]. vjesnik.. 22. (1973): Prilog poznavanju koncentracije `eljeza u podzemnim vodama porje~ja Drave.– Doktorska disertacija. koncentracije nitrata su daleko ispod MDK vrijednosti i prosje~na vrijednost iznosi 19. T. Pb i NH4+. 155. SOKA^. P. HLEVNJAK. Zn. 2007). vjesnik. (1971): Hidrogeologija prvog vodonosnog horizonta porje~ja Drave na podru~ju Hrvatske. & MAYER. MILETI]. Visoke koncentracije nitrata su posljedica upora- . Raspodjela As i Pb u podzemnim vodama isto~nog dijela bazena. D. MILETI]. Visoke koncentracije nitrata zabilje`ene su i u plitkim vodonosnicima sredi{njeg dijela bazena. Povremeno u tom podru~ju zamje}uju se i visoke koncentracije amonijaka. P. URUMOVI]. @.8 mg/l. & CAPAR. 149–154. & MAYER. U zapadnom dijelu bazena ({ira okolica grada Vara`dina i ^akovca). URUMOVI]. Me|utim u ovom podru~ju u pojedinim vodonosnim horizontima su povi{ene koncentracije Fe. URUMOVI]. U drugom vodonosniku. A. me|utim ukazuje i na ionsku zamjenu Ca2+ (iz vode) i Na+ (iz minerala glina) u vodonosniku. ortofosfta i nitrita (MARKOVI]. 43. Geol. Njihovo podrijetlo je prirodno i nije inducirano antropogenom aktivno{}u. & MRAZ. Sveu~ili{ta u Zagrebu. As. vjesnik. 149–158. 198.– Geol. O. K. D. 30/1. P. Slika 2. U smjeru istoka koncentracije nitrata znatno opadaju i prosje~ne vrijednosti iznose 2.– Geol. Koncentracije sulfata i klorida na cijelom podru~ju su ispod MDK vrijednosti.. PRELOGOVI]. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.. koncentracije nitrata prelaze MDK vrijednost 50 mg/l. Distribution of As and Pb in the groundwater eastern part of the basin. u prvom vodonosniku. (1990): Hidrogeolo{ki uvjeti vara`dinskog vodonosnika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 be prirodnih i umjetnih gnojiva (MARKOVI]. ^AKARUN. te prosje~na vrijednost iznosi 75 mg/l.– Geol. donosnicima. G. (2007): Odre|ivanje osjetljivosti nesaturirane zone geokemijskim modeliranjem. K. 511–524. MARKOVI]. V. 267–277. vjesnik.

Klancu. Jasmina Luka~-Reberski1. 10 000 Zagreb. re`im ujedna~en. hidrogeologija Key words: karst. hidrodinami~kih uvjeta. podru~ja prihranjivanja. Linearnu zavisnost izme|u sadr`aja stabilnih izotopa kisika i vodika u ve}ini . Tonkovi}a vrilu. Odjeljivanje (frakcioniranje) kod stabilnih izotopa kisika i vodika najvi{e ovisi o temperaturi faznog prijelaza. Andrej Stroj1. {to je temperatura faznog prijelaza ni`a. Hrvatskog geolo{kog instituta. Sustav izvora rijeke Gacke po koli~ini i kakvo}i mo`e zadovoljiti potrebe vodoopskrbe regije i osigurati zna~ajan ekonomski i socijalni razvoj tog prostora. Gacka je tipi~na kr{ka rijeka. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) u istra`ivanju podzemnih voda koriste se za odre|ivanje podrijetla podzemnih voda. Tihomir Frangen1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 215 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena hidrokemijskih pokazatelja i stabilnih izotopa kisika i vodika u hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih sustava: pokusno podru~je – izvori rijeke Gacke Application of hydrochemical parameters and stable isotopes of oxygen and hydrogen in hydrogeological investigations of karst system: testing site – springs of Gacka River Tamara Markovi}1. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. Pe}ini. nitrata. a sama voda ostaje oboga}ena te`im izotopima. magnezija i kalcija metodom atomske adsorbcije pomo}u adsorbera tvrtke Perkin Elmer. Zvjezdana Roller-Lutz2. u sklopu me|unarodnog projekta. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. a mjerenja su u~injena u Hidrokemijskom laboratoriju Zavoda za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. U istom laboratoriju su izmjerene koncentracije natrija. ukupno otopljene krute tvari (TDS). stable isotopes. Ante Pavi~i}1. jakih ki{nih pljuskova i izotopnih izmjena sa stijenskom masom. hydrochemistry. Medicinskog fakulteta u Rijeci. odnosno klasi~ni kr{. kalija. na~injena su hidrokemijska i izotopna istra`ivanja na sljede}im izvorima rijeke Gacke: Majerovom vrilu. a kemikalije kori{tene za pripremu uzoraka i standardne otopine proizvodi su tvrtke HACH i AccuStandard. Marusinom vrilu. Bra}e Branchetta 20. S obzirom na to da se u Hrvatskoj 90% vode za potrebe vodoopskrbe dobiva iz zahvata podzemne vode na crpili{tima i kaptiranim izvori{tima. ve}i je efekt frakcionacije izme|u teku}e i plinovite faze. Koncentracije fluorida. fizikalno-kemijski parametri: elektroliti~ka vodljivost (EC). bromida i sulfata su mjerene metodom ionske kromatografije. Tamara Hunjak2. na primjer. tlaku i izotopnom sastavu vode (IAEA/UNESCO. godine. 1981). Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) mjereni su u Laboratoriju Zavoda za fiziku. zasi}enost kisikom vode (O2). dD mjeren je metodom Cr u kontinuiranom toku He u GasBench II koji je spojen s DELTA plus XP masenim spektrometrom tvrtke Finnigan. odnosno mjerenja fizikalnih. Hrvatska Medicinski fakultet u Rijeci. hydrogeology U svijetu je tijekom hidrogeolo{kih istra`ivanja nekog podru~ja praksa. Knjapovcu. odnosno brzine izmjene voda u pojedinim dijelovima vodonosnika i hidrauli~ke povezanosti me|u pojedinim slojevima/vodonosnicima. kemijskih i izotopnih pokazatelja u podzemnim vodama. Zbog o~uvanja ovako zna~ajnog prirodnog resursa tijekom 2008. ponornica. d18O mjeren je metodom ravnote`e u modu dualnog inleta na masenom spektrometru DELTA plus XP tvrtke Finnigan. Na terenu prilikom uzimanja uzoraka izvorskih voda mjereni su “in situ” sljede}i fizikalni. Sachsova 2. temperatura vode (T). za kr{ku ponornicu. Tako|er. Tijekom godine ne dolazi do znatnih kolebanja koli~ina protoka kroz korito te joj je.4. Diana Mance2 & Hans Lutz2 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Zavod za fiziku. Slijev izvori{ta rijeke Gacke nalazi se na podru~ju dinaridskog kr{a koji je u svjetskim razmjerima poznat kao locus typicus. Isti~e se vrlo povoljnim hidrolo{kim uvjetima. podzemna voda u kr{u je od posebnog zna~enja jer se gotovo 50% teritorija dr`ave nalazi upravo na takvim terenima. 2001). klorida. 51 000 Rijeka. stabilni izotopi. U prirodi se razlike u omjerima javljaju u vodenom mediju pri faznim prijelazima. Grabi i Jazu. blizine mora. fizikalno-kemijskih. Tako se. Tako utvr|ene varijacije omjera izotopa u podzemnoj vodi odraz su promjene godi{njih doba. prilikom isparavanja iz vodene otopine vi{e izdvajaju lak{i izotopi. hidrokemija. Rezultat ovisnosti stupnja frakcionacije o temperaturi i tlaku razlika je u omjerima tih izotopa u oborinama (IAEA. pH-vrijednost vode i mutno}a vode. uz klasi~ne hidrogeolo{ke metode istra`ivanja prostora. nadmorskih visina podru~ja prihranjivanja. Prilikom mjerenja aniona kori{ten je ionski kromatograf tvrtke LabAlliance. Kori{teni postupci pripreme i mjerenja uzoraka uobi~ajeni su u hidrokemiji. Sadr`aj hidrogenkarbonatnih iona mjeren je titrimetrijskom metodom. @eljka Brki}1. koristiti hidrokemijske metode.

89–103 CRAIG. & Gonfiantini R. Me|utim. JR.216 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Distribution of oxygen and hydrogen stable isotopes of springs water. Cosmochim. IAEA Technical Reports Series No. (1961): Isotope variations in meteoric waters. 1). GMWL je izra~unata za srednje omjere izotopa vodika i kisika u obori- . {to je posljedica otapanja karbonatnih minerala u podru~ju prihranjivanja izvora. Rezultati mjerenja fizikalnih.– In: GAT. et. Raspodjela stabilnog izotopa kisika i vodika u motrenim izvorskim vodama. I. Izmjereni omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) ukazuju na prihranjivanje izvora padalinama. Prema svom osnovnom ionskom sastavu pripadaju CaMg-HCO3 tipu voda. fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja upu}uju da su izvorske vode rijeke Gacke izvrsne kakvo}e. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 nama cijelog svijeta. omjeri stabilnih izotopa vodika i kisika neke regije mogu biti druga~iji od globalnih zbog razli~itih meteorolo{kih uvjeta u regiji pa se tada mo`e izra~unati LMWL (local meteoric water line). Figure 1. oborina utvrdio je FRIEDMAN (1953). a CRAIG (1961) je definirao tu zavisnost formulom: dD = 8 d18O + 10 i nazvao je GMWL (global meteoric water line).): Stable Isotope Hydrology. Slika 1. (eds. Isto tako. H. 210.– W.– Science. IAEA/UNESCO (2001): Environmental Isotopes in Hydrological Cycle: Principles and Applications.G. 1702–1703. Acta 4. svi izmjereni hidrokemijski pokazatelji upu}uju na grupiranje pojedinih izvori{ta (Sl. FRIEDMAN. REFERENCE IAEA (1981): Deuterium and Oxygen-18 in the Water Cycle.): IAEA/UNESCO Series. (1953): Deuterium content of natural waters and other substances.– Geochim. MOOK (ed. 337 p. 133.

mo`e o~ekivati podzemni doprinos koli~inama vode u u`em sustavu Bokanja~kog Blata. Time se iz cijele zone od Oka pa sve do Biljana Donjih. 2009. ~ije je prostiranje isprekidano eocenskim fli{kim sinklinalama. literaturi) vode uzrokovanog crpljenjem. odnosno razina slatke vode u zale|u.. 2010). trend godi{njih koli~ina oborine pokazuje njihovo smanjenje tijekom 20. nego i konusnog uzdizanja (tzv.m. podzemna voda. prema BRANKOVI] et al. Sachsova 2. Zadar.. ~ime se ono pridru`uje tendenciji osu{enja na Mediteranu. [pire Brusine 17. Bokanja~ko blato Bokanja~ko blato je kr{ko polje koje je depresija pokrivena jezerskim sedimentom i crvenicom. koji su regionalno vrlo razli~iti. To je rezultat sezonskih trendova oborine. a dinamika i mije{anje uzrokuju vrlo {iroku prijelaznu zonu. (2000–2009) bila je toplija od dekade 1990.2°F. Nikolina Ilijani}1. 10 000 Zagreb.) od oko 140 L/s. Zagreb-Gri~: –0.–2007.2% na 10god) i zimi (–1. Isto tako. koji iznosi 14. to je dublji prodor mora u unutra{njost. no po istome pravcu u obratnom smjeru doga|a se prodor morske vode u unutra{njost. Josip Terzi}1. Jasmina Luka~-Reberski1 & Stjepan Doli}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut.44°C (± 0. Naime. Morska se voda zbog ve}e gusto}e prote`e poput klina ispod slatke vode duboko u unutra{njost.3% na 10 god. Prema izvje{}u DHMZ-a godina 2009. zaslanjenje nije samo rezultat prirodnog “klina” prodora mora u unutra{njost. dio podzemnih voda struji i dijagonalno. Na podru~ju sjevernog Jadrana (Crikvenica) uo~eno je smanjenje svih sezonskih koli~ina oborine. Kr{ke podzemne vode najve}im se dijelom kre}u paralelno i subparalelno geolo{kim strukturama zbog izmjene barijera razli~itog tipa: od dubinskih relativnih barijera u dolomitnim antiklinalama. Prema tim podacima 2009. a tek je rijetko u vrijeme prije drena`e polja tunelom funkcionirala i kao ponor. ono je povremeno poplavljivalo. U gorskom zale|u . hidrokemijski parametric. od 1850.o. najvi{e izra`eno ljeti (–2.20°F) iznad prosjeka za 1961–1990. hydrcehmical parameters. U zoni izvora Oko minimalne razine podzemne vode kre}u se oko 58 m n.57 km2. 1973). statisti~ki signifikantno i Hvar: –1. te se podzemne vode oko (ili ispod) nje mogu kretati prema jugu. 23 000 Zadar. (sije~anj-listopad) jest 0. Kako je rije~ o vodoopskrbnim objektima. Na dalmatinskim otocima (Hvar) smanjenje godi{nje koli~ine oborine posljedica je smanjenja zimskih (–2. sjeverozapadna Hrvatska. Bokanja~ko blato Key words: climate change. od Poli~nika prema podru~ju Bokanja~kog Blata. Podru~je slijeva Bokanja~kog blata najve}im je dijelom izgra|eno od okr{enih karbonatnih naslaga kredne i eocenske starosti. Hrvatska Klju~ne rije~i: klimatske promjene.3% na 10 god). Dekada od 2000. Detaljna geolo{ka kartiranja izvedena su u {irem podru~ju Bokanjca za izradu hidrogeolo{ke studije “Ravni Kotari i Bukovica” (FRITZ.00°C/57.70°F ± 0..2% na 10 god). prema izvorima podataka koje je prikupila Svjetska meteorolo{ka organizacija (WMO). isto~na Slavonija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 217 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj promjene klime na hidrokemijske pokazatelje podzemne vode: pokusno podru~je projekta CCWaterS – Bokanja~ko blato Impact of the climate change on hydrochemical parameters of groundwater: testing site of CCWaterS project – Bokanja~ko blato Tamara Markovi}1. “upconing” u engl.11°C (0. Geolo{ka gra|a je prikazana na temelju Osnovne geolo{ke karte (list Zadar. koja je bila toplija od dekade 1980. u Bokanjcu oko 10–11 m n. Estavela Jezerce najvi{e funkcionira kao povremeni izvor. Slobodan Miko1. a zatim u prolje}e (–2. nego u unutra{njosti (brdsko zale|e – Gospi}: –0.8% na 10 god. smje{tena je kao peta najtoplija godina. Ozren Hasan1. Prije izvedbe umjetnih intervencija oko Bokanja~kog Blata (tunel i injekcijska zavjesa). MAJCEN & KOROLIJA. Osijek: –1.. Ipak. U istom razdoblju iz dvaju Bokanja~kih zdenaca crpljeno je: oko 50 L/s iz B-4 i 40 L/s iz B-5.7% na 10 god). 1976). Slijev Bokanja~kog blata zauzima 182.o.9% na 10god) i proljetnih (–2. rangirana je me|u deset najtoplijih od po~etka instrumentalnih motrenja. 1976).4.0% na 10god) koli~ina oborine.8% na 10 god. Ja~e je izra`eno na Jadranu (Crikvenica: –1. Istjecanje podzemnih voda iz ovoga sustava najve}im se dijelom doga|a paralelno borama. Globalna kombinirana temperatura zraka iznad povr{ine mora i kopna za 2009. Danas se za vodoopskrbu koristi Jezerce s prosje~nim crpljenjem (2004. stolje}a na cijelom podru~ju Hrvatske. [to je manji gradijent. a praznilo se kroz ponornu zonu u krajnjem nizvodnom dijelu polja (FRITZ. (1980–1989) (KATU[IN. Hrvatska Vodovod d. do fli{kih potpunih i vise}ih barijera. (1990–1999). a pojava tih voda prvenstveno se o~ekuje u zoni estavele Jezerce. barijera izme|u ovih dvaju sustava isklinjava i dobrim dijelom gubi svoju funkciju na samom zapadnom rubu. pa ~ak i okomito na geolo{ku strukturu.m. groundwater.8% na 10god). Nicoletta Berovi}2.

@. Zagreb. REFERENCE BRANKOVI]. L. SRNEC.4% na 10 god) koli~ina oborine. dok na zdencima B-4 i B-5 ovaj trend se ne zamje}uje.– DHMZ.1% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. godine. bromida u priobalnim podru~jima mogu ukazati na utjecaj klimatskih promjena na kakvo}u podzemne vode odnosno na utjecaj mora zbog slabljenja tlaka slatke vode u zale|u zbog manjka oborina. do 2009. VU^ETI]. natrija. ^. godine pokazuju blagi pozitivni trend rasta na estaveli Jezerce. (2010): Pra}enje i ocjena klime u 2009. Zagreb.. Tuma~ za list Zadar.1% na 10 god) i jesenjih (Osijek: –3. Utjecaj klimatskih varijacija i promjena na biljke i na opasnost od {umskih po`ara. godine u vodi Jezerca. (Gospi} na li~koj visoravni) tako|er je najizra`enije smanjenje zimskih (–2. Isto tako se zapa`a u vodi estavele Jezerca blagi pozitivni trend rasta temperature podzemne vode.. godini. PATAR^I]. I. (1976): Ravni Kotari – Bukovica. M.000. Chloride concentrations and EC values in well B-5 and estavelle Jezerce from 1995 to 2009.. Zagreb.0% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. CINDRI]. pH-vrijednost podzemne vode. Slika 1. Zagreb.– HGI. Hidrokemijski pokazatelji kao {to su elektroliti~ka vodljivost (EC). GÜTTLER. M.. Vi{e koncentracije klorida po~inju se opa`ati tijekom 2006. a na zdencu B-5 i B-4 ovaj trend se ne zamje}uje (Sl. DHMZ. B. KATU[IN. temperatura podzemne vode (T). GAJI]-^APKA. kalija. 1). V.. K. F. do 2009. Figure 1. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. Op}enito se mo`e zaklju~iti na temelju samo nekoliko hidrokemijskih pokazatelja da se utjecaj promjene u koli~ini oborina i temperaturi zraka mo`e vidjeti u kemijskom sastavu podzemne vode. FRITZ. & KOROLIJA. K. Scenarij klimatskih promjena.. koncentracije klorida. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rine na podru~ju sjeverno od Save rezultat je smanjenja proljetnih (Osijek: –4. Institut za geolo{ka istra`ivanja. (2009): Peto nacionalno izvje{}e Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC): Izabrana poglavlja: Opa`ene klimatske promjene u Hrvatskoj. Koncentracije klorida i vrijednosti EC u vodi zdenca B-5 i estavele Jezerce od 1995.– Hidrogeolo{ka studija. Smanjenje godi{nje koli~ine obo- . Vrijednosti klorida i EC u motrenom razdoblju od 1995. sulfata. & ZANINOVI]. MAJCEN.218 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.7% na 10 god) i proljetnih (–2. Z.0% na 10 god) koli~ina oborine.

climate change. These impacts Figure 1. Land- use and particularly climate change are the key variables that determine the groundwater pollution potential. This will result in increases in temperature. klimatske promjene. Furthermore. for water supply or industry. 10 000. utjecaj kori{tenja zemlji{ta. land-use impact. Zagreb. Hrvatska Key words: integrated modelling. Veze izme|u radnih paketa u projektu GENESIS.8–4 °C from 2000-2100 (IPCC. groundwater pollution and lowering of groundwater levels in some areas resulted in negative impacts on quality and quantity status of groundwater dependent ecosystems (GDE).g.4. 2007). These pressures cause major threat and risk to the consumptive use of groundwater. agriculture) and point pollution sources (e. Zagreb aquifer system Klju~ne rije~i: integrirano modeliranje. Slika 1. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. zagreba~ki vodonosni sustav Groundwater resources are facing increasing pressure from water uses and contamination by diffuse (e.g. The future climate change scenarios suggest that global average temperature will increase by 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 219 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Project GENESIS: groundwater and dependent ecosystems – new scientific and technical basis for assessing climate change and land-use impacts on groundwater systems Projekt GENESIS: podzemna voda i zavisni ekosustavi – nova znanstvena i tehni~ka osnova za procjenu klimatskih promjena i utjecaja kori{tenja zemlji{ta na sustave podzemnih voda Zoran Naki} Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. industry). and the possible large impact of future sea-level rises (EEA. 2007). .g. Pierottijeva 6. e. Linkages between work packages in the GENESIS project. an increase in the frequency of flooding and droughts. shifts in precipitation patterns and snow cover.

Miller (eds. 110 p. EEA (2007): Climate change and water adaptation issues. Eur. S. Acknowledgments: The study was supported by the European Community 7th Framework Project GENESIS (226536) on groundwater systems. The EU Groundwater Directive. Coupling of groundwater models and socio-economic data analysis is required in order to simulate the economic impacts of different policies and management strategies in the context of diverse land-use and climate change (WP6).220 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. IPCC (2007): Summary for Policymakers. Eur. including detail sampling of bulk samples and undisturbed samples.Tignor and H. To apply the results in regional scale. geology and petroleum engineering. 22. To achieve understanding of transport regime of heavy metals in heterogeneous alluvial aquifers and to reconstruct the evolution of an existing plume(s) (using heavy metals as indicators of contamination) from its origin to the present state it is necessary to gain the knowledge on initial concentrations of selected heavy metals in the model domain by calculating its geochemical background concentrations (WP5). numerical modelling of ground water flow and also tracer methods. which has great influence on recharging the groundwater in this area (WP4). is responsible for providing this case study for hypotheses testing and model developments and to study impacts and threats to groundwater and GDE from land-use (WP1). as shown in the Figure 1. Qin. Communities L 372. These needs will be addressed by EU GENESIS project. funded under the Seventh Framework Programme. In: Climate Change 2007: The Physical Science Basis. . statistical modeling is needed in order to interpolate the results of local coupled models and to create spatial distribution of parameters throughout the whole regional model domain.2000. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. 12. partner institution in the project consortium. in order to verify and to improve the existing conceptual model of the Zagreb aquifer system (WP2). integrated modeling of unsaturated and saturated zone is required by applying 1 D column model (soil-unsaturated zone) to estimate recharge rates and concentrations of solutes (heavy metals) for use in MODFLOW in local scale. M. the new scientific basis for the revision of the GWD has been required in the articles and annexes of this directive. Cambridge University Press. Averyt.)].– Off.g. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 will result in water quality and quantity changes as well as key economic activities such as tourism or agriculture. Chen. Manning. The work in this 5-years project. which started in 2009. Marquis. Communities L 327. M. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Solomon. Groundwater flow characteristics are studied using statistical modelling of groundwater level fluctuations. GWD (2006/118/EC) and the Water Framework Directive. Development of conceptual model is also provided by detailed field and laboratory research. 18 p. REFERENCES Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. M. laboratory measurements of physical and chemical properties and column leaching experiment on undisturbed samples. 27.L. The Zagreb aquifer system has been selected as one of the test sites for the GENESIS project work purposes. particularly Sava river.. However. 12. with the aim to solve specific issues related to the protection of groundwater and GDE. concepts and tools for the revision of the GWD and better management of groundwater resources. D. K. NY. non-reactive environmental tracers 18O. USA. J.2006. Z. e. 2H and 3H. Faculty of mining.– Off. One of the key objectives of the GENESIS project is development of an integrated socio-hydro-economic modelling framework for selecting sustainable cost-efficient measures and management strategies to achieve the good quantitative and chemical groundwater status in an uncertain environment.– EEA Technical report No 2/2007. has been divided into seven work packages. To couple various physical and geochemical processes in the Zagreb aquifer system. with the aim to integrate preexisting and new scientific knowledge into new methods. J. field measurement of hydraulic conductivity in unsaturated zone. United Kingdom and New York. WFD (2000/60/EC) provide means to protect aquifers from pollution and deterioration. using Hydrus software package (WP3) and by integration of the available data on GDE in Zagreb area in the conceptual model of the aquifer system in order to estimate recharge-discharge pattern between groundwater and GDE.B. Cambridge. Characterisation of the spatial-temporal nature of groundwater flow and transport of pollutants is supported by the modelling of groundwater flow and transport through the unsaturated zone at local scales in Zagreb area.

i to vrlo zna~ajna faza. ali se s time paralelno pove}ava vrijeme izvo|enja ra~unalnih operacija. osnovni ulazni podaci potrebni za izradu numeri~koga modela su geometrija prirodnoga sustava. nikad ne mo`e opisati vodonosni sustav bez odstupanja od stvarnih fizi~kih procesa koji se u njemu odvijaju. To~nost rezultata uvelike ovisi o diskretizaciji prostora i vremena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 221 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problematika numeri~koga modeliranja toka podzemne vode u kr{u Issues in numerical modeling of groundwater flow in karst Jelena Parlov Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. razvoj pojednostavljenja i pretpostavki koje omogu}avaju analizu stvarnoga problema. zdencima i piezometrima. Po~etna raspodjela razina podzemne vode kreira se na osnovi podataka o izmjerenim razinama podzemne vode u piezometrima za odre|eni dan (po~etni dan u simulaciji). simulacija i optimizacija. pri ~emu treba te`iti {to ve}em pribli`enju stvarnom sustavu ili kako bi to Albert Einstein rekao: “Sve treba pojednostaviti koliko je god to mogu}e. je analiza pouzdanosti ulaznih podataka. Sveu~ili{te u Zagrebu. podaci o izvorima. minimaliziranje numeri~ke disperzije. to~nost rezultata raste smanjenjem veli~ine mre`e (grida) odnosno smanjenjem vremenskoga koraka. Oni u velikoj mjeri utje~u na krajnje rezultate nestacionarnih simulacija dok kod stacionarnih simulacija nemaju zna~ajniju ulogu. korisnik modela mora uvijek razumjeti posljedice pojednostavljenja i pretpostavki. bilo popre~no. niti pak to~ni odgovori za nedovoljno definirane probleme. Numeri~ki modeli su alat za rje{avanje problema.4. Po~etni uvjeti opisuju raspodjelu razina podzemne vode. Valovitost se javlja kao posljedica privilegiranoga toka kroz pukotine i kanale. kao i veli~ina prostora potrebnoga za pohranu podataka. pukotine i kanali) mo`e se pretpostaviti i pojava turbulentnoga toka u odre|enim uvjetima. Stoga. Naime. podzemna voda Key words: numerical model. Tri glavna koraka u razvoju konceptualnoga modela su: odre|ivanje klju~nih mehanizama toka podzemne vode. Dobar konceptualni model klju~ je uspje{noga modeliranja i malo je vjerojatno da u procesu razvoja prvi konceptualni model bude i posljednji. kr{. bez obzira koliko bio slo`en. groundwater Numeri~ki model. predstavljaju tek parametar lokalnoga zna~enja za kojega je mala vjerojatnost da predstavlja zna~ajke cijeloga sustava. kao i o njihovoj hidrauli~koj vodljivosti i me|usobnoj povezanosti. no ne i samo rje{enje. minimaliziranje ra~unalnih zahtjeva za memorijom i vremenom potrebnim za izvo|enje ra~unalnih operacija. jer pouzdanost modela prvenstveno ovisi o pouzdanosti ulaznih parametara. koje su posebno izra`ene u izrazito heterogenim i anizotropnim sredinama kao {to su to kr{ki vodonosnici. jer uklju~uje tuma~enje i spajanje velikoga broja razli~itih informacija s prethodnim iskustvom u sliku koju je mogu}e numeri~ki analizirati. Druga. Problem odre|ivanja mehanizama toka podzemne vode u kr{kim vodonosnicima le`i u slo`enom re`imu toka kod kojega dolazi u pitanje tradicionalni Darcyev zakon. Konceptualnim modelom se na pojednostavljen na~in opisuju svojstva prirodnoga sustava. glavni problem. Faza prikupljanja podataka je ujedno i prva pote{ko}a modeliranja toka podzemne vode u kr{kom vodonosniku. ali ne vi{e od toga!”. odre|ivanje po~etnih i grani~nih uvjeta. i uspostavljanje radnih okvira modela (veli~inu i tip modela). Priprema numeri~koga modela zahtijeva odabir domene modela. jer s obzirom na raznolikost sredina kroz koje se odvija tok (matriks. diskretizaciju prostora i vremena. jer rezultati kasnijih obrada: matemati~kog modeliranja. ne mogu biti bolji nego {to to dopu{ta kakvo}a ulaznih podataka. Kada se istjecanje iz kr{koga vodonosnika odvija kroz izvor zapa`eno je stvaranje “valovitoga” vodnog lica. ~ak i ako su odre|ivani laboratorijski ili na temelju pokusnoga crpljenja. Svako numeri~ko modeliranje po~inje prikupljanjem ulaznih podataka potrebnih za opis promatranoga vodonosnog sustava. Provjeri ulaznih podataka potrebno je posvetiti odgovaraju}u pozornost. Upravo je ograni~eni broj podataka o prostornom smje{taju pukotina i kanala. Pierottijeva 6. te pripremu ostalih ulaznih podataka. te ih se prilago|ava zahtjevima numeri~koga modela. Generalno. stabilnost rje{enja s optimalnim vremenskim korakom. hidrogeolo{ki parametri vodonosnoga sustava i uvjeti na njegovim granicama. koju . Tre}a faza u procesu numeri~kog modeliranja je razvoj konceptualnoga modela. 10 000 Zagreb. bilo uzdu`no ili oboje. Priprema numeri~koga modela i njegova kalibracija ~esto predstavljaju 50 do 70 posto ukupnoga vremena modeliranja. Ova faza modeliranja vrlo je zahtjevna. Model treba biti pojednostavljena slika stvarnoga sustava. karst. Hrvatska Klju~ne rije~i: numeri~ki model. Prostorna i vremenska diskretizacija mo`e se odabrati optimaliziranjem sljede}ih ciljeva: pove}anje rezolucije mre`e na podru~jima od ve}eg interesa (u blizini izvora i glavnih pukotina ili kanala). Hidrogeolo{ki parametri.

U osnovi. Numeri~ko modeliranje zahtijeva veliku koli~inu podataka i informacija o sustavu. Ulazni podaci modela mogu se podijeliti na pouzdane i nepouzdane parametre pri ~emu je variranje nepouzdanih parametara prvi korak u procesu kalibracije. te bolje shva}anje mehanizama koji upravljaju tokom podzemne vode. najbolje je kad je pogre{ka bilance mase manja od 2 posto. pa stoga i poti~e prikupljanje. Uspje{no kali- briran model nije u svim slu~ajevima i pouzdan za precizna predvi|anja. u ve}ini slu~ajeva. ina~e se ne mo`e sa sigurno{}u re}i. broju i to~nosti mjerenih vrijednosti i sli~no. Numeri~ke gre{ke obi~no su zaokru`ivanje vrijednosti na odre|eni broj decimala i gre{ke uzrokovane numeri~kim rasipavanjem. Verifikacija modela je proces u kojem se ispituje predstavlja li kalibrirani model stvarni sustav. Cilj analize modela variranjem vrijednosti nesigurnih ulaznih parametara je da se prika`e odgovor modela za razli~ite vrijednosti tih parametara. Kalibriranje modela predstavlja proces variranja nesigurnih ulaznih podataka modela u opravdanim rasponima tako dugo dok se ne postigne zadovoljavaju}e poklapanje mjerenih podataka i izra~unatih vrijednosti. Postoje samo oni koji su pouzdani za predvi|anje i oni koji to nisu. organiziranje i analiziranje tih podataka. stoga je neophodna njegova provjera. Rezultati takvih analiza mogu ukazati da ponekad kalibrirani podaci nisu jednozna~ni. odnose se na pogre{no unesene podatke. iako modeliranje mo`e imati i druge svrhe osim predvi|anja pona{anja sustava. I na kraju. Nesigurnim podacima smatraju se oni za koje ne postoje dovoljno detaljna mjerenja (hidrauli~ka vodljivost. uskladi{tenje. kao {to su primjerice dotjecanje/otjecanje iz cijeloga sustava. Analiza odgovora modela daje razinu nesigurnosti predvi|anja modela i raspon neujedna~enosti kalibriranih ulaznih podataka. Predvi|anja numeri~kim modelom ~esto se smatraju glavnim ciljem modeliranja. Ne postoje nekorisni modeli. Pod pojmom variranje u opravdanim rasponima podrazumijeva se variranje parametara unutar mjerenih ili vjerojatnih vrijednosti. odnosno oni koji nisu zadovoljili kalibracijske kriterije slu`e kao smjernice za prikupljanje novih podataka. Pogre{ke ulaznih podataka. pogre{ke u tuma~enju do kojih dolazi zbog nerazumijevanja rezultata. Interpretacija predvi|anja modelom treba uklju~iti znanja ste~ena modeliranjem koja }e odrediti gdje je model manje. nedostatka dovoljnoga broja opa`a~kih mjesta razine podzemne vode. koli~ina dotjecanja i otjecanja. te na heterogenost sustava koja nije poznata ili koju nije mogu}e odrediti u numeri~kom modelu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 je posebno te{ko odrediti zbog. Ako se pak. Najosnovnija analiza na temelju koje se odre|uju pogre{ke u modelu je analiza mjerenih i simuliranih razina podzemnih voda. koli~ine crpljenja podzemne vode) smatraju sigurnim podacima. Ve} samo prikupljanje. konceptualne koje uklju~uju pogre{ke nedovoljno definiranih mehanizama sustava. te pogre{no definiranih granica. obrada i analiza tih podataka daje nova saznanja o sustavu. U tom slu~aju neophodne su ponovne analize ili pak dodatni terenski podaci. onda ti podaci omogu}uju da se shvati dinamika sustava. iz tih saznanja numeri~kim modelom uspije opisati sustav koji je blizak stvarnosti. efektivna poroznost) dok se mjereni parametri (vodostaji. a gdje vi{e to~an. Sustavno mijenjanje svih parametara naj~e{}e je gubitak vremena. bolje shva}anje uvjeta u stvarnom sustavu.222 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Op}enito postoji pet osnovnih tipova pogre{aka. slo`enosti granica. naj~e{}e u slu~ajevima kad ra~unalni program ne raspola`e mogu}nostima grafi~kih i statisti~kih prikaza rezultata ili lo{ega poimanja o~ekivanih rezultata. te da se predvidi reakcija tih sustava u slu~aju promjene uvjeta u njima. omogu}uju pobolj{anje konceptualizacije stvarnoga sustava. kao i stupanj nesigurnosti u predvi|anju. ve} i podatke o ukupnoj bilanci mase. ne samo mjerene vrijednosti razina podzemnih voda. Osim analize variranjem parametara mo`e se provesti i analiza variranjem diskretizacije prostora (grid). . Testiranje jednoga parametra ~esto je br`i i bolji put. Svrha modela naj~e{}e odre|uje razinu prihvatljive pogre{ke koja naj~e{}e ovisi o heterogenosti sustava. jesu li pogre{ke u kalibraciji posljedica pogre{ke u bilanci mase ili pogre{nih parametara kori{tenih u modelu. Za kalibraciju treba koristiti sve dostupne informacije. Matemati~ke ili gre{ke ra~unalnoga koda. gre{ke mjerenja. Provjera modela u najve}oj mjeri odnosi se na nesigurne ulazne podatke. Modeli koji nisu pouzdani.

10000. Prijedlog vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec“. Proposition of water protection area “^rnkovec“. 3/2002 i 6/2002 (ispravak)) kao potencijalno u`e vodoza{titno podru~je “^rnkovec” koje treba tretirati kao II. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. zonu za{tite. Slika 1. wellfield “^rnkovec” Model transporta zaga|ivala kreiran je za potrebe procjene recentnog prevladavaju}eg smjera gibanja zaga|ivala s podru~ja odlagali{ta otpada Jaku{evec (RGN fakultet. Hrvatska Hrvatske vode. Figure 1. Zagreb. . contaminant transport model. Taj prostor definiran je Odlukom o dono{enju Prostornog plana Zagreba~ke `upanije (Glasnik Zagreba~ke `upanije br. S obzirom na izrazito visoke vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti zagreba~kog vodonosnika. Zagreb. advekcijski transport zaga|ivala predstavlja dominantan mehanizam. U modelu su simulirani mehanizmi advekcije i mehani~ke disperzije. Pierottijeva 6. 10 000. Ulica Grada Vukovara 220. model transporta zaga|ivala. Hrvatska Klju~ne rije~i: odlagali{te otpada Jaku{evec.4. a s ciljem procjene potencijalne ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” koji obuhva}a vodocrpili{te Kosnica i ^rnkovec (u`a lokacija). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 223 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Modeliranje transporta zaga|ivala u zagreba~kom vodonosniku u svrhu procjene ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec“ Modeling of contaminant transport in Zagreb aquifer in order to assess pollution risks to reserved area of wellfield “^rnkovec“ Kristijan Posavec1. Andrea Ba~ani1 & Renata Kola~evi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 2009). VGO Grad Zagreb. vodocrpili{te “^rnkovec” Key words: waste repository Jaku{evec.

Rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” prethodno je analiziran u studiji me|uutjecaja rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” i predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb (EKONERG. Iznimno je va`no istaknuti i da je rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” podru~je s najdebljim naslagama na podru~ju cijelog zagreba~kog vodonosnika. Uzimaju}i u obzir rezultate svih analiza koje su provedene u sklopu istra`ivanja u ovom radu kao i rezultate prethodnih istra`ivanja. arsena i amonijaka prisutne su samo u piezometrima neposredno nizvodno od odlagali{ta Jaku{evec. Nadalje je istra`ivan 2006.d.. godine. 1). a {to potvr|uju i rezultati provedene analize podataka o kakvo}i podzemne vode. dovodi do zna~ajnog smanjenja koncentracije ve} na malim udaljenostima (oko 1. dok su svi ostali pokazatelji odre|eni u koncentracijama ispod MDK. ~ine trajanja visokih. Stoga se novelacija rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” predla`e isklju~ivo na prostoru na kojem se postoje}a granica potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec” preklapa s III. giba u smjeru juga za vrijeme visokih vodostaja Save.d. Analizom rezultata {estogodi{nje simulacije zaklju~uje se da je transport oblaka zaga|ivala dominantno u smjeru jugoistoka i istoka. godine u radovima Elektroprojekta d. Zagreb. Reaktivni transport koji uklju~uje geokemijske i biolo{ke reakcije nije simuliran jer ti mehanizmi ne utje~u zna~ajnije na sam smjer gibanja oblaka zaga|ivala. Stoga bi napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” prije terenskih istra`ivanja i ispitivanja te kontinuiranog pra}enja kakvo}e podzemne vode koja se do danas nisu sprovela na 75% povr{ine postoje}eg rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. u prvom redu mangana i `eljeza. dok se s udaljavanjem od odlagali{ta bilo prema istoku ili prema jugu koncentracije zna~ajno smanjuju. Ovakvu tendenciju gibanja prema Savi i od Save ima i oblak zaga|ivala pa mo`emo re}i da se na samom podru~ju odlagali{ta Jaku{evec oblak zaga|ivala “ziba” u smjerovima sjeveroistoka i jugoistoka. a koja bi zna~ajno promijenila postoje}u sliku rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. srednjeg i visokog vodostaja Save. srednje i visoke vode. (2009): Izvedba piezometara na podru~ju crpili{ta “^rnkovec”. Iz rezultata dosada{njih analiza smjerova gibanja podzemne vode temeljenih na kartama ekvipotencijala za niske. RGN fakultet (2009): Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa one~i{}enja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpili{ta “^rnkovec”.d. koji bi opravdali napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. Zna~ajna je ~injenica da se koncentracija zaga|ivala u podzemnoj vodi s po~etnih 1000 mg/l zadanih na podru~ju odlagali{ta otpada Jaku{evec ve} kod naselja Mi~evec smanjila na oko 50 mg/l.d. Elektroprojekt d. gdje se isti~e da za{tita izvori{ne zone “^rnkovec” mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora te da se treba planski {tititi od svih postoje}ih i potencijalnih objekata/zahvata izvora zaga|enja. zatim olova. Hidrauli~ka situacija je na ovom podru~ju takva da se za vrijeme niskih voda odnosno niskih vodostaja Save podzemna voda giba u smjeru Save dok se za vrijeme visokih voda giba od Save prema zaobalju. a koji ovisi o trajanju niskog. evidentno je da se podzemna voda. Klju~an element u identifikaciji prevladavaju}eg smjera gibanja s obzirom na dominantno prisutan advekcijski mehanizam transporta zaga|ivala. No te karte daju sliku jednog trenutka u vremenu pa nije mogu}e utvrditi veli~inu pomaka oblaka zaga|ivala u pojedinom smjeru. (2006): Ispitivanja u svrhu novelacije polo`aja vodozahvata crpili{ta ^rnkovec. zaklju~uje se da ne postoje dovoljno ~vrsti modelski. Rje{enja koja su predlo`ena. koji te`i disperzirati ili ra{iriti zaga|ivalo u svim smjerovima du` advektivnog puta i smanjiti koncentraciju zaga|ivala. Zagreb. u smjeru istoka i jugoistoka za vrijeme srednjih te u smjeru istoka i sjeveroistoka za vrijeme niskih vodostaja Save. Elektroprojekt d. a s njome i oblak zaga|ivala. a pogotovo ne mjereni terenski dokazi. srednjih i niskih vodostaja Save. a dominantno odnosno prevladavaju}e rezultanto gibanje je u smjeru jugoistoka i istoka. dok se na preostalom prostoru predla`e preuzimanje granice potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja crpili{ta “^rnkovec”. To ukazuje da ve} i samo simulacija mehanizma mehani~ke disperzije. do 2008. Zagreb. . 2009) izvedeno je 7 novih piezometara u priljevnom podru~ju vodocrpili{ta Velika Gorica. odnose se na isklju~ivanje vodocrpili{ta ^rnkovec (u`a lokacija) iz daljnjih razmatranja pro{irenja vodocrpili{ta te usmjeravanje razvoja cjelokupnog vodocrpili{ta na vodocrpili{te Kosnica na podru~ju izme|u rijeke Save i “Zagreba~ke obilaznice”. i 2007. kadmija. Institut IGH d. ekstremne koncentracije indikatora zaga|enja. zonom za{tite vodocrpili{ta Kosnice (Slu`beni glasnik Grada Velike Gorice 15/04) i Velike Gorice (zone za{tite prihva}ene su od strane stru~nog povjerenstva i kao takve idu na usvajanje na @upanijsku skup{tinu). a koji dominantno utje~u na razine podzemne vode zagreba~kog vodonosnika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dok zna~ajnu ulogu ima i mehani~ka disperzija zbog izra`ene heterogenosti vodonosnika. U nastavku radova (Institut IGH d. (2007): Studijski i vodoistra`ni radovi na utvr|ivanju optimalnog rje{enja razvoja crpili{ta ^rnkovec.5 do 2 km) od odlagali{ta otpada Jaku{evec. Zagreb. srednjih i niskih vodostaja Save. U tu svrhu je provedena simulacija transporta u razdoblju od 2003. bilo suprotno Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske i neodgovorno s aspekta strate{ke vrijednosti podzemne vode. a analize kakvo}e podzemne vode 16 fizikalno-kemijskih i 4 mikrobiolo{ka parametra pokazale su pove}ane koncentracije mangana na 5 i amonija na jednom piezometru. a koja je odre|ena u okviru va`e}e prostorno planske dokumentacije (Sl.224 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U prilog tome tako|er ide i ~injenica da zagreba~ki vodonosni sustav spada u strate{ke zalihe podzemnih voda Hrvatske prema Strategiji upravljanja vodama (“Narodne novine broj” 91/08). LITERATURA EKONERG (2004): Studija me|uutjecaja Prostornim planom Zagreba~ke `upanije predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb i vodocrpili{ta ^rnkovec. Mehanizam difuzije ne dolazi u zna~ajnijoj mjeri do izra`aja zbog velikih brzina toka podzemne vode koje su posljedica kako visokih vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti tako i visokih hidrauli~kih gradijenata u blizini rijeke Save. 2004). Naime.d. a kojom se simulirao i klju~an element trajanja visokih.

Hrvatska (jrubinic@gradri. water use U kr{u je priobalna zona definirana zonom utjecaja kolebanja plime i oseke (FORD & WILLIAMS. pa i prostor na kome se podzemne vode ~esto javljaju na povr{ini – u vidu istjecanja kr{kih izvora. a s druge strane zbog izra`enih hidrauli~kih promjena upravo na tom prostoru. Vukovarska 35. uz zapa`ene negativne op}e trendove vezane uz prirodne procese (opadanja koli~ina oborina. 51 000 Rijeka. V. sa sve vi{e potro{a~a i one~i{}iva~a na uskom priobalnom podru~ju.C. S jedne strane zbog osjetljive ravnote`e slane i slatke vode u takvim priobalnim kr{kim vodonosnicima. Figure 1. cosastal area. priobalje. Emina 5. protoka i razina podzemnih voda. s kojim u situacijama manjih dotoka komunicira more. udaljena 200 m od korita Boljun~ice. a ~esto je potaknut i precrpljivanjem vodonosnika. kori{tenje voda Key words: karst spring. Intenzitet takvih zaslanjenja u ovisnosti je o otvorenosti komunikacija njihova vodonosnika s morem. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{ki izvor. Stoga je sigurno da }e se rje{enja osiguranja vode za razli~ite vidove kori{tenja u skoroj budu}nosti tra`iti i u ve}em kori{tenju uvjetno re~eno “problemati~nijih” vodnih resursa u kr{u. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 225 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mehanizmi zaslanjenja priobalnih kr{kih izvori{ta – primjer Bubi} jame The mechanism of seawater intrusion into coastal karst springs – example of Bubi} jama Josip Rubini}1 & Ivana Gabri}2 1 Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. Seawater intrusion into Bubic jama at the end of the year 1990. 21 000 Split. seawater intrusion. Zaslanjenje Bubi} jame krajem ljeta 1990.4. zaslanjenje. porast razine mora). uslo`njavaju okvir gospodarenja priobalnim kr{kim vodnim resursima. . priobalnih izvori{ta i vodonosnike koji povremeno ili stalno zaslanjuju. Intenzivni procesi litoralizacije. Bubi} jama je jedno od takvih izvori{ta koje povremeno zaslanjuju. VGO Dalmatinskih slivova. Nalazi se u Plominskom zaljevu. 2007). To je prostor najintenzivnijih komunikacija kr{kih vodonosnika s morem. Jama je lijevkastog oblika. velik broj priobalnih kr{kih izvora povremeno ili stalno zaslanjuje.hr) 2 Hrvatske vode. dimenzija na Slika 1.

267 str. 2007a). LITERATURA FORD. Tom prilikom dolazi do naglih promjena hidrauli~kih prilika u podzemlju. Chichester. U takvim inducira- nim uvjetima kloridi su porasli s prethodno stabiliziranih oko 12 mg/l na 1080 mg/l (Slika 2). RUBINI]. & WILLIAMS.– Wiley. Situacija zaslanjenja u listopadu 2007. D.3 m ispod razine mora. Slika 2. te potiskivanja zaslanjene vode iz rubnih dijelova vodonosnika u smjeru najmanjih hidrauli~kih otpora.800 mg/l.–76. s prakti~ki laboratorijskim opitom prilikom situacije u 2007. i za TE Plomin 2 s prosje~nim godi{njim crpljenjem od oko 23 l/s. g. U eksploataciji su zaslanjenja registrirana u dvama ciklusima – tijekom 1971. od 2000. 20 str. s prosjekom od 1. ~ak i 8. (2007b): Izvori{te Bubi} jama – Hidrolo{ka analiza pojave zaslanjenja u listopadu 2007. Od 1969. a njihovo odslanjivanje je mogu}e ubrzati pove}anim crpljenjima. Figure 2. (2007): Karst Hydrogeology and Geomorphology. dobro primijenjenom strategijom odslanjivanja (crpljenje zaslanjene vode iz jame umjesto nekada uobi~ajenog pa i vi{emjese~nog ~ekanja da se jama sama odslani). RUBINI].m. ono je ponovno zabilje`eno po~etkom listopada 2007. No. g. a kojom prilikom je do{lo i do prodora mora u samo pregra|eno korito (RUBINI]. te 1988. ve} pojava intenzivnih oborina nakon dugotrajnijih su{nih razdoblja (Slika 1). 562 p. g. a s druge strane i za osiguranje vodoopskrbnih potreba Vodovoda Labin. pokazale su da se pri upravljanjima resursima s povremenim zaslanjenjima mora voditi ra~una o mehanizmu zaslanjivanja – da li do njega dolazi zbog precrpljivanja na vodozahvatu ili kao posljedica sloma ravnote`e slane i slatke vode u uvjetima naglog nailaska ve}ih voda nakon dugotrajno su{nih razdoblja. g. Dno je na koti od 15. ~ime se pribli`ava podatku od oko 100 l/s na koliko je procijenjen njen minimalni kapacitet. kao i odslanjenja priobalnih kr{kih izvora. vodni resursi i sedimentacijski procesi na utjecajnom podru~ju TE Plomin. i prijedlog novelacije hidrolo{kog monitoringa.3 l/s. Ukoliko se radi o izvorima koji imaju nagla{en ovaj drugi mehanizam zaslanjivanja. kao posljedica precrpljivanja jame. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 povr{ini cca 60 x 40 m i ukupne dubine oko 25 m. U samo radu su detaljnije analizirani mehanizmi zaslanjenja. Prva postupna pove}anja sadr`aja klorida zapa`ena ve} pri probnim crpljenjima. J.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. naraste i do preko 2000 mg/l. podizanjem razine vode u kanalu a time i u vodonosniku i samoj Bubi} jami za oko 60 cm.98 m n. g. Tijekom spomenutih razdoblja prekomjerno zaslanjivanje registrirano je svake godine (RUBINI].m. kloridi su se vratili u normalu nakon 4–5 dana od njihove pojave. Rijeka. .226 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. a razine vode u normalnim uvjetima eksploatacije osciliraju u rasponu 0. a pri precrpljivanju za potrebe izgradnje novog dimnjaka 1988. P.. Provedenim analizama utvr|eno je da u do sada uobi~ajenim eksploatacijskim uvjetima naj~e{}i uzrok zaslanjenja nije sni`enje razine vode u Bubi} jami. Respektiraju}i uzroke pojave zaslanjenja (nagla promjena hidrauli~kih uvjeta).37 i 7. koji se u uobi~ajenim hidrolo{kim prilikama kre}e u rasponu izme|u 6 i 20 mg/l. u uvjetima izazvanim pregra|ivanjem korita bujice Boljun~ica. Nakon 15-tak godina bez pojave zaslanjenja. Seawater intrusion event in October 2007. Zabilje`ene pojave zaslanjivanja voda Bubi} jame. 2007b). J. njihovo je kori{tenje mogu}e na na~in da se kriti~no razdoblje pove}anih saliniteta prebrodi privremenim zahvatom iz nekog od zamjenskih izvori{ta koje u uvjetima pove}anja dotoka ne zaslanjuje. koristi se kao zahvat vode za TE Plomin 1.–1992.g.16 m n.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. (2007a): Temeljna hidrologija. te najve}im srednjim mjese~nim crpljenjima od 31. problem su povremene pojave zaslanjenja kada sadr`aj klorida. Rijeka. a to je kroz samu jamu. Planira se i pove}anje njezinog kori{tenja – s jedne strane za osiguranje vode za planirani objekt TE Plomin 3..

BiH (natalijasamardzic@yahoo. Ve}i sadr`aj sulfata pokazuju oni izvori koji imaju manje oscilacije izda{nosti u toku hidrolo{ke godine (izuzetak predstavlja vrelo Vakuf-Studenci). s niskim sadr`ajem sulfata. Ustanovljeno da je izvor Klokun-Klobuk jedini. Ovi izvori se naj~e{}e pojavljuju na navla~nom (tektonskom) kontaktu vapnenaca i dolomita mezozoika na eocenski fli{. povremeno mineralne sulfatne vode. {to zna~i da im je prihranjivanje. ~ija je voda uvijek mineralna. pra`njenje i hidrauli~ki mehanizam sli~an izvoru Klokun.. Akviferi mineralnih i povremeno mineralnih sulfatnih voda i voda s povi{enim sadr`ajem sulfata su vapnenci i dolomiti trijaske. koja nemaju povi{en sadr`aj sulfata. 3) vode s povi{enim sadr`ajem sulfata i 4) hidrokarbonatne vode. list SFRJ. Ustani~ka 11. Nezdravica. Crno Oko-@itomisli}i i Li{tica nemaju nikada u toku godine mineralizaciju ve}u od 1 g/l. Ovakvi izvori se pojavljuju u Zapadnoj Hercegovini od Neretve preko Ljubu{kog do Gruda i [irokog Brijega. prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e (Sl. Izvori Ne~ista – Kordi}i. U ovom podru~ju postoje 4 vrste podzemnih kr{kih voda: 1) mineralne sulfatne vode. Ilid`a. Osim navedenih izvora. dok je sami izvor rijeke Tihaljine niskomineralni. br. ne mogu se koristiti za javno vodosnabdijevanje. kao {to su Krupa-Kordi}i. Sulfati u ovim vodama vode porijeklo od klastita permo – trijasa u kojima su prisutni gips i anhidrit.6 m3/s (SLI[KOVI] et al.com) Klju~ne rije~i: kr{ Zapadne Hercegovine. Mineralne sulfatne podzemne vode u kr{u Zapadne Hercegovine su nedovoljno istra`ene. Grabovo vrelo. Arape Mlin. Bosna i Hercegovina Sulphate karstic groundwaters of Western Herzegovina. waters with high content of sulphates. Sarajevo. Studenac-Mostar. Razlog niskog stupnja istra`enosti jest ograni~ena primjena ovih voda. jurske i kredne starosti. Bosnia and Herzegovina Natalija Samard`i} Federalni zavod za geologiju. najve}i je broj stalnih i povremenih vrela. kvantitet (izda{nost) i pravci cirkulacije podzemnih voda. mineralne sulfatne podzemne vode. Jak{enica. dok ve}ina kr{kih izvora to nema. br. Vakuf. uzvodno od izvora Klokun i sva su uzlaznog tipa. vode s povi{enim sadr`ajem sulfata. Za razliku od prethodnih. vrela: Veliki i Mali Praporac. 1983). Crno vrelo-Grabovica.000 i izrada Elaborata o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda BiH te je u odre|enoj mjeri poznat njihov kemijski sastav. 1:100. Modro Oko i Butina. ve} su to hidrokarbonatne vode. Vrelo Nena~ je samo jednom analizirano i prema ovoj analizi voda je mineralna. kao {to je izrada OHGK. Vrio{tica – Vitina. Ovo je jedan od najve}ih mineralnih izvora u Europi s minimalnom izda{nosti Qmin=3. Jeovo-Kordi}i. ali povremeno ili stalno imaju povi{en sadr`aj SO42– iona (>100 mg/l). 33/87 i 13/91). koja ponire u Drinovcima i pojav- . Neki od izvora ovog podru~ja. tako da prema uobi~ajenim hidrogeolo{kim klasifikacijama pripadaju povremeno mineralnim vodama te su isti u ovom radu tako tretirani. jer vode kod kojih je sadr`aj sulfata ve}i od 200 mg/l. periodical mineral sulphate graundwaters. Modro Oko u odre|enim periodima godine imaju sadr`aj sulfata ve}i od 500 mg/l. Izvori s najve}im sadr`ajem sulfata i mineralizacijom su koncentrirani s lijeve strane Tihaljine od izvori{ta do Klobuka. jer se pojedina vrela koriste u svrhu vodosnabdijevanja (Vrio{tica-Vitina. Studenci – Vrilo. Sva ova vrela se nalaze s lijeve strane Tihaljine. ima mineralizaciju ve}u od 1 g/l tokom cijele hidrolo{ke godine sa sadr`ajem sulfata >400 mg/l (maksimum 634 mg/l). {to je razlog da i njihova mineralizacija tada bude ve}a od 1 g/l. akumuliranje. genesis of sulphates Izvori s povi{enim sadr`ajem sulfata su rijetkost u holokr{kim terenima Vanjskih Dinarida. list RBiH. Studena~ka vrela-Vrilo. kroz koje vode cirkuliraju na svom putu do pojavljivanja na povr{ini terena. Takva su npr. Razlog za ovo jesu niskomineralne vode Vrlike. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 227 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sulfatne kr{ke podzemne vode Zapadne Hercegovine. Kajtazovina). Klokun. Studenci – Vakuf i Studenci – Kajtazovina. mineral sulphate graundwaters. Grudsko vrelo i izvor Pe} Mlini – vrelo Tihaljine. tj. a koji se prema Zakonu o primjenjivanju i preuzimanju saveznih propisa (Sl. Bu}alo-Kordi}i. porijeklo sulfata Key wards: karst of Western Herzegovina. Podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su bolje istra`ene od mineralnih. 2/92) primjenjuje kao republi~ki propis. podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su prisutne i u susjednim terenima Hrvatske kao {to su izvori Norin. 2) povremeno mineralne sulfatne vode.4. Istra`ivanja ovih voda su naj~e{}e vr{ena u svrhu regionalnih hidrogeolo{kih istra`ivanja. tipi~ni kr{ki izvor (HCO3-Ca tip vode).

ova vrela odlikuje vrlo sli~an sadr`aj sulfata te se mo`e pretpostaviti da ista imaju sli~ne uvjete prihranjivanja. u svim hidrolo{kim uvjetima. kao i istodobnim uzorkovanjem. kao i druge niskomineralne vode Imotskog i Bekijskog polja (Grudskog polja). (1983): Elaborat o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda u pukotinskim i karstno – pukotinskim stijenskim masama BiH-e. tj. Izvori u Studencima – Vrilo.. Klokun i Modro Oko poti~u od poniru}ih voda Tihaljine. & PETRINA. F. TAHIROVI]. u korelaciji su s vrelom Vrio{tica-Vitina. {to bi trebalo utvrditi bojenjem ponora u koritu ovih vodotoka. Sarajevo. jer je njihov sadr`aj manji na vrelu Li{tice nego na druga dva vrela. Porijeklo sulfata na vrelima u neposrednom slivu Neretve – Crno Oko i Arape Mlin se djelimi~no mo`e vezati za poniru}e vode rijeke Li{tice koja sadr`i sulfate. po sadr`aju sulfata. akumuliranja i formiranja fizi~ko-kemijskih karakteristika voda. Ostaje otvoreno pitanje za{to vrelo Vakuf-Studenci ima znatno ujedna~eniju izda{nost u odnosu na druga vrela Vitine i Studenaca. Sli~na po sadr`aju i oscilacijama sulfata su i vrela Arape Mlin i Crno Oko-@itomisli}.228 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ljuje se na izvoru Tihaljine. dok vrelo Li{tice karakterizira ne{to manji sadr`aj sulfata u odnosu na prethodno spomenuta dva vrela. . I.– Geoin`enjering. M. cirkulacije. Mlade i Trebi`ata. a ~ije vode se gube na ponorima u jugoisto~nom dijelu Mostarskog blata i pojavljuju na ovim izvorima. Poniru}e vode Li{tice nisu jedini izvor sulfata na Crnom Oku i Arape Mlinu. Vakuf i Kajtazovina. Mlade i Trebi`ata i navedenih izvora. Pretpostavljeno je da sulfati na izvorima u Hrvatskoj – Norin. koje poniru na ponorima u ovim poljima i pojavljuju se na navedenom vrelu. LITERATURA SLI[KOVI]. osim ako se rijeka Li{tica ne oboga}uje sulfatima du` toka. odnosno analiziranjem fizi~ko-kemijskog sastava povr{inskih voda Tihaljine.

Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku pripada hidrogeokemijskoj oblasti mineralnih i termomineralnih voda jugozapadnog oboda sarajevsko-zeni~kog basena. Pojave izvora mineralne vode su linijski raspore|ene du` busova~kog razloma koji se pru`a od Ilid`e na jugoistoku do Busova~e na sjeverozapadu (KATZER. a na sjeverozapadu su na njih navu~ene naslage fli{a gornje krede (K2). Preko permskih naslaga kontinuirano se talo`e pje{~enjaci. su prete`no nepropusne stijene ~ija se propusnost pove}ava u zoni busova~kog rasjeda. Primarni akvifer mineralnih voda su klastiti i evaporiti perma. mineral water. Propusnost stijena sekundarnog akvifera. filiti. prema podacima crpljenja zde- Slika 1. 2007).1). BiH (fskopljak@yahoo. M 1: 500. glinci i lapori donjeg trijasa (T1) koji navi{e prelaze u dolomite i vapnence srednjeg trijasa anizika (T21). Situacioni polo`aj le`i{ta mineralne vode u Kiseljaku. Preko karbonata srednjeg trijasa su u Kiseljaku talo`ene aluvijalne naslage (al). Situational position of deposits of mineral water in Kiseljak. a sekundarni karbonati anizika (SKOPLJAK & BA[AGI]. Paleozojski metamorfiti i vulkaniti. trijas.000 .3). Ustani~ka br. strukturno tektonske jedinice. srednjobosanskog {kriljavog gorja na jugozapadu i sarajevsko-zeni~kog limni~kog bazena na sjeveroistoku (Sl. M 1: 500. geolo{ki u mnogo ~emu razli~ite. CO2 Key words: Permian. na kontaktu dvije. Sarajevo.000 Figure 1.com) Klju~ne rije~i: perm.4. Triassic. pje{~enjaci (3Pz). konglomerati sa ulo{cima pje{~enjaka i glinaca. te laporoviti vapnenci sa slojevima i le}ama gipsa. te izljevi i proboji kvarcporfirita (?q) silur-devona preko kojih su diskordantno talo`ene naslage gornjeg perma (P3) u ~ijem sastavu su bre~asti vapnenci. 11. mineralna voda. Ilid`a. 1919). CO2 Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku je formirano u sredi{njim Dinaridima Bosne i Hercegovine. kao i naslage donjeg trijasa i gornje krede. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 229 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Prilog poznavanju geneze mineralnih voda u Kiseljaku kod Sarajeva Contribution to knowledge the genesis of mineral water in Kiseljak near Sarajevo Ferid Skopljak Federalni zavod za geologiju. preko kojih su diskordantno talo`ene limni~ke naslage srednje-gornjeg miocena (M2. U gra|i le`i{ta su kloritsko-sericitsko-kvarcni {kriljci.

mineralizacije oko 3250 mg/l i sadr`aja CO2 oko 3500 mg/l.). Mineralna voda je HCO3-SO4-Ca-Na tipa. Hydrogeological profile terrain in the deposits of mineral water in Kiseljak.). P-2 Podgaj (11. 2007). F. B-4 (01. termometamorfan. Mije{anje mineralnih voda sa obi~nim vodama u aluvionu nije registrirano. 4. Genetic chart Sulin for mineral water in Kiseljak. Na/Cl=4. Muzeja BiH. najvjerovatnije. mje{avina dvije ili vi{e voda razli~ite mineralizacije. ZERBE. F. M. Hidrogeolo{ki profil terena u le`i{tu mineralnih voda u Kiseljaku. Genetski grafikon Sulina za mineralne vode u Kiseljaku. & BA[AGI]. (2007): Analiza mineralne vode bunara B-4 u Kiseljaku. Slika 3.1967. te sadr`aj tricija 3H=6.– Institut za geologiju Gra|. Na intenzivno mije{anje voda ukazuju visok odnos Ca/Sr=821.04. temperature oko 11.). usporenom cirkulacijom descendira u primarni akvifer gdje se oboga}uje sa CO2 i mineralnim tvarima. B-2 (june 1983. H.0 °C.) naca u Kiseljaku. 3.– Institut Fresenius.04´10–3 m2/dan. Legenda/Legend: 1. Bilansne rezerve mineralne vode u le`i{tu Kiseljak iznose Q = 46. Voda je atmosferskog porijekla. Mije{anje voda je u zoni sekundarnog akvifera i na ve}im dubinama bez uticaja suvremenih klimatskih faktora.230 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. transmisivnosti Tsr = 6. SKOPLJAK. (2007): Za{tita izvori{ta mineralne vode “Sarajevski kiseljak” u Kiseljaku. ima srednje vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti Ksr = 5. dijagrami mije{anja.0 TU (ZERBE.08´10–3 m2/s i asr = 5. B-4 (04. gdje su kvarcporfiri probili paleozojske tvorevine. Taunusstein-Njema~ka.79.1´10–5 m/s. Usljed visokog tlaka u primarnom akviferu mineralna voda ascendentno.2003.05.9 l/s. 191–264. Voda je. fakulteta Sarajevo. Figure 2. 2. du` busova~kog rasjeda. Figure 3. Uglji~ni dioksid je. doti~e u sekundarni akvifer i isti~e na izvorima. najvjerovatnije. .77 i Ca/SO4=1.– Glasnik zemalj. Mineralna voda i uglji~ni dioksid u njima imaju razli~ito porijeklo (sl. Sarajevo.02. LITERATURA KATZER.3). nastao u katalizi djelovanjem SiO2 na karbonate u dubljim dijelovima zemljine kore. (1919): K poznavanju mineralnih vrela Bosne. Zemaljska {tamparija.1983.

Figure 1. Traser je prilikom ovog trasiranja. underground flow path. Sachsova 2. 1997). Hrvatska (andrej. podzemna vodna veza. . upu{ten u aktivni ponor oko 200 m nizvodno od Bikine jame (DUKARI] & STROJ. 10 000 Zagreb.4. Utvr|ene podzemne vodne veze trasiranjima 1974. Lika karst region 1974. [irina podru~ja istjecanja trasera predstavljala je iznena|enje (BIONDI] & GOATTI. Lika Key words: tracing test. Trasiranjem je tako|er utvr|en smjer djela ponorne vode sjevernog kraka Gacke prema kaptiranom izvoru Novljanska @rnovnica. Rezultati novijeg trasiranja zna~ajno se razlikuju od rezultata prethodnog prema vrijednostima prividnih brzina podzemnih tokova. godine. uz izuzetak izvora Cesarica. 1975). kr{. dye tracing tests. 1). godine obavljeno je novo trasiranje iste ponorne zone. pogotovo u pogledu utvr|ene veze prema izvoru Cesarica. Mladen Kuhta & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut.stroj@hgi-cgs. Prilikom ranijeg trasiranja prema Jurjevskoj @rnovnici utvr|ena je vrlo velika brzina od 14. i 2004. Pojava trasera utvr|ena je na ve}ini izvora kao u prethodnom trasiranju. Underground connections from year 1974. Prethodno novelaciji za{titnih zona Novljanske @rnovnice u skladu s novim Pravil- nikom (NN 55/02). 2004. koja je presje~ena Velebitskom hidrogeolo{kom barijerom (PAVI^I]. 1). pogotovo u smjeru izvora {ireg podru~ja Jurjevske @rnovnice. Sl. godine izvedeno je prvo trasiranje ponora Bikina jama uz sjeverni krak Gacke kod Oto~ca (BIONDI] & GOATTI. 1976).38 Slika 1.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 231 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Usporedba rezultata trasiranja ponorne zone sjevernog kraka Gacke kod Oto~ca Comparison of the Gacka river northern branch sinking area tracing tests results Andrej Stroj. koji se koristi za javnu vodoopskrbu podru~ja Novog Vinodolskog i Crikvenice. {to je u kona~nici rezultiralo i ne{to u`om zonom istjecanja (Tablica 1. and 2004. zbog nepovoljnih uvjeta na prethodnoj lokaciji. 2004). Pojava trasera utvr|ena je na vrlo {irokom podru~ju od Novljanske @rnovnice na sjeveru do Cesarice na jugu (Sl.

Table 1. V.4 40. 2004.31 2. Croat. uspor izazvan infiltracijom oborina na podru~ju izme|u ponora i priobalja vjerojatno je bio glavni uzrok navedenih razlika u prividnim brzinama.0 32.0204 0.58 2.28 3. F.5–3.232 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hidrolo{ke prilike tijekom oba trasiranja imala su zna~ajke vodnijeg razdoblja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.6 40. tj. Zagreb.3 26.005 Kmax(mg/l) 18.1 35. BIONDI]. 41.97 7. ugljen Tepla (1) Novljanska @. B. (2) Klenovica (3) Kozica (4) Jurjevo (5) Jurjevska @.6 26. B.5 2.7 35. Zagreb.84 2. Usporedni prikaz rezultata trasiranja 1974.77 6.8 33. ugljen 0. V. str.51 0 2. Razlike u hidrolo{kim prilikama nakon upu{tanja trasera. godine.38 7.4 39.4 26.005 0. slijedio izra`eniji vodni val. 11.001 0. 1.0 4.84 0 0.6 40.61 0.18 – 0 1.52 2. & GOATTI. DUKARI].9 29.004 0.0219 0. .1 26.– Fond str. 2004.6 39.– Geol. Izvor Udaljenost (km) 1974.– 4. (1976): Hidrogeolo{ke prilike ponornih zona rijeka Like i Gacke i njihove podzemne veze s izvorima u Hrvatskom Primorju.1 35. dok je tijekom novog trasiranja iznosila 2. & GOATTI.7 35.0254 0. dok.005 0.1 33. knj.84 cm/s.16 1. (6) Duboka (7) @dralova (8) Donja Klada (9) Starigrad (10) Stinica (11) Jablanac (12) Ba~vica (13) Cesarica (14) 41.7 26.0006 0. 1974.2 20.0156 akt. (1997): Hydrogeological Evaluation of Water Retaining Properties of the Kosinj Reservoir (Lika.0 cm/s.0082 Kmax (mg/l) akt. & STROJ. i 2004.0006 0. (2004): Trasiranje tokova podzemne vode u svrhu definiranja granice sliva izvori{ta Novljanske @rnovnice.0284 0. (1975): Bojenje ponora Gacke kod Oto~ca. 1–14.5–4. Jugoslavenski simpozij o hidrogeologiji i in`enjerskoj geologiji. HGI. Zagreb. Skopje. uz izuzetak brzina u smjeru Novljanske @rnovnice koje su relativno su sli~ne.001 0. A. ugljen 0. vp (cm/s) 3.38 14.3 26. LITERATURA BIONDI]. 289–298.8 40.28 3. PAVI^I]. Comparison of dye tracing results obtained in year 1974.– Fond. I prema ostalim izvorima postoje znatne razlike u prividnim brzinama.3 26.0414 akt.0 29. 50/2. Croatia). dok.9 29. and 2004. vp (cm/s) 0 3.0125 0.4 26.5 0. uz razliku da je u danima nakon upu{tanja trasera 1974.57 1. A.3 30. HGI. vodostaj Gacke bio u opadanju.6 31. 5782. 11.0–2. dok je 2004.77 – – 14.0 – 2.

Talo`eni su od “ipres/luteta do srednjeg i gornjeg luteta ([PARICA et al. U vr{nim dijelovima fli{ke sukcesije u podru~ju Pi}anj. hidrogeologija. fli{ki su litofacijesi i fli{u lateralni faciesi raspore|eni zonarno u kontinuiranom talo`enju paralelno s du`om osi bazena. Pierottijeva 6. Ovi lapori su posljednji litofacijes koji je talo`en dosada{njim mehanizmom sedimentacije “sloja na sloj” jer se na ovoj vremenskoj razini po~inju mijenjati mehanizmi sedimentacije i zapo~inje talo`enje fli{a turbiditskim tokovima. Sedimentacija fli{a je posljedica zna~ajnih geotektonskih promjena u podru~jima platformskih karbonata. Fli{ se pojavljuje na istovjetnom stratigrafskom nivou podloge. Istre. To su razvijena fiziografija bazena s formiranim {elfom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 233 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Karbonatne i klasti~ne naslage paleogena u Istri (geolo{ki i hidrogeo{ki prikaz) Paleogene clastic and carbonate rocks of Istria Peninsula (Croatia): geological and hydrogeological account Marko [parica1. Na veli~inu ovih tektonskih destrukcija kao i geometriju novog prostora sedimentacije upu}uju duboke strukturne promjene koje su zahvatile i Moho-diskontinutet. Hrvatska Key words: regional geology. fli{ke naslage se pojavljuju u tri temeljna odnosa prema naslagama podine: a) u kontinuiranom talo`enju na platformskim karbonatima podloge. Pedrovica i . Pojednostavljeno. Sedimenti ove jedinice lokalno su prisutni i talo`eni tijekom donjeg eocena (ipres) u najni`im dijelovima paleoreljefa. 4. Sachsova 2. U tom razdoblju je sedimentirano 300–350 m naslaga. tako se fli{ mo`e shvatiti kao sintektonski sediment. pirinejskih tangencijalnih tektonskih pokreta. Formacija “Fli{” je sastavni dio velikoga talo`nog prostora koji se protezao isto~no. sastoji se od slijeda karbonatnih i siliciklasti~nih naslaga koje su talo`ene nakon prekida u sedimentaciji izme|u senona do donjeg eocena. Trajanje emerzijske faze je promjenjivo od podru~ja do podru~ja. Hrvatska (andrea. Croatia Litostratigrafski sastav eocenske sukcesije u Istri. 1996). da su neki dijelovi eocenskih naslaga transgresivno talo`eni na razli~ite dijelove kredne podloge. Formacija “Foraminiferski vapnenci” izgra|ena je od karbonatnih litostratigrafskih tipova: miliolidni. Geometrija i fiziografija sedimentacijskog prostora i do danas je u osnovi sa~uvala primarno obilje`je pirinejske tektonike. Formacija “Prelazni slojevi” odlagana je u okoli{u plitkog i dubokog mora. “vapnenci s glaukonitom”. U karbonatnoj platformi ugiba se koritasta depresija “dinarskog” pru`anja (okomito na globalni tangencijalni stres). Vrijeme talo`enja je srednji-gornji lutet.jadranskim priobaljem i nekim otocima: od okolice Trsta u Italiji. Hrvatskog Primorja i Dalmacije sve do Boke Kotorske u Crnoj Gori.hr) 2 Faculty of Mining. Sastoje se od slatkovodnih do braki~nih i lagunarnih sedimenata s ugljenom. djelovanjem tzv. Talo`e se bazenski turbiditi. Karakterizira ih osciliraju}a ingresija.hr) Klju~ne rije~i: regionalna geologija. 10 000 Zagreb. {to je razlogom. jugozapadne Slovenije. 3. pa niz kontinetsku padinu do bazenskog dna. 10 000 Zagreb. Andrea Ba~ani2 & Vibor Novak1 1 Croatian Geological Survey. Istra. kontinetskom padinom i bazenskim dnom.bacani@rgn.sparica@hgi-cgs. “naslage s rakovicama”.. Formacija “Liburnijske naslage”. Sedimentacija fli{a u Istri obuhva}a relativno kra}e geolo{ko razdoblje od gornjeg luteta do gornjeg eocena (mo`da donjeg oligocena?). alveolinski. numulitni i diskociklinski vapnenci koji su u normalnom superpozicijskom slijedu. 2. Talo`enje fli{a po~inje kad su ste~eni uvjeti za njegovu sedimentaciju. {to je u svezi s vremenom aktivnosti pirinejske tangencijalne tektonske faze (eocen-oligocen). hidrogeology. University of Zagreb. “prelazne naslage” i gornji dio formacije kojeg izgra|uju masivni hemipelagi~ki bioturbirani lapori (~lan “Globigerinski lapori”). 5. sastoje se od slijeda od pet litostratigrafskih cjelina u rangu formacije: 1. b) s gravity flows sedimentima u bazi c) u erozijskoj diskordanciji na naslagama platformskih karbonata (MARIN^I] et al.. Velike promjene u re`imu sedimentacije na prostoru karbonatne platforme po~inju u srednjem eocenu. koje naj~e{}e izgra|uju sekvencije Bouma tipa.4. Budu}i da je prinos detritusa pristizao u novostvoreni bazen iz sjeveroisto~nih okopnjenih podru~ja do {elfa. Donji dio stupa naslaga izgra|uju glinoviti vapnenci ~lana zvanog raznim nazivima: “gomoljasti vapnenci”. Istria. Geology and Petroleum Engineering. Croatia (marko. Na podru~ju Istre i istarskog zale|a. 2000). Formacija “Fli{oidni sedimenti” (“Semifli{”). Mo`e se re}i da je ukupan talo`ni prostor fli{a imao oblik korita (grabe) poput epikontientalnog o`iljka povezanog na jugoistoku s oceanom Thetys.

na kojima voda gravitacijski istje~e preko nepropusne podloge. Dubrovnik. {to ote`ava mjerenje izda{nosti.. Voda izbija kroz nekoliko pukotina.. escursione B 3.– Anals for Istrian and Mediterranean Studies. G. za fli{ku sredinu velika izda{nost mo`e se protuma~iti blizinom tektonske zone “Bujske antiklinale” tj. & [PARICA. DROBNE. 1999). Hrvatska konferencija o vodama. Na podru~ju sjeverne i sredi{nje Istre dobro propusne stijene unutar fli{kih naslaga su karbonatne sekvencije ~ije se debljine kre}u od 0. Po svemu sude}i pojava ovog “semifli{kog” litofacijesa ozna~ava vertikalnu granicu fli{a. TUNIS G.. V. Prema tome u regionalnim odnosima fli{ je nepropusna stijena u odnosu na karbonatne naslage. Koper.. BERGANT. koje je vezano za kontakt nepropusnih lapora siliciklasti~ne sekvencije i dobro propusnih krupnozrnatih konglomerata kabonatne sekvenci- je. 19–22 svibnja 1999. . MARIN^I]. Vodne pojave vezane za fli{ Istre zaslu`uju pa`nju s hidrogeolo{kog aspekta. S. vrelo nikada nije presu{ilo i uvijek je istog kapaciteta. odnosno regresivni facijes fli{a. 9/96 139–156. K. Trieste. A. jer iako se nalaze u specifi~nom klasti~no-karbonatnom stijenskom kompleksu. TUNIS.1 do 1 l/s. stratigraphic.. A. koji se u izu~avanju regionalnih hidrogeolo{kih odnosa kr{kh podru~ja smatra nepropusnom sredinom. Me|utim. BA^ANI. & BA^ANI. (1996): The Eeocene flysc of the Istria Peninsula in Croatia and Slovenija: regional. (1999): Hidrogeolo{ke zna~ajke fli{a Istre na primjeru izvora Momjan. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Gra~i{}e. LITERATURA [PARICA. 253–258. M. U hidrogeolo{kom smislu je od svih navedenih formacija fli{ svakako najzna~ajniji. tektonski predisponiranim putevima podzemne vode iz okr{ene karbonatne podloge kroz relativno tanke. & UHMAN.– 2. [PARICA. neotekonskom aktivno{}u poreme}ene fli{ke naslage (BA^ANI & [PARICA. sedimentological and ichnological analyses. Registrirani su brojni izvori ~ija je pojava vezana za kontakt dobro propusne karbonatne sekvencije i siliciklasti~ne nepropusne podloge. povr{inskih tokova i ponora na kontaktu s karbonatnim naslagama. M. Guida alle escursioni. (2000): Il flysc eocenico dell’ Istria. fli{ kao cjelina za sebe je vrlo heterogen i sastoji se od u~estale izmjene litolo{kih ~lanova razli~itih geolo{kih osobitosti. konglomerata. HAJEK-TADESSE. po~inje progradacijski proces koji se manifestira talo`enjem sve debljih Tb i Tc intervala. S.2 do 10 m. 281– 283. On predstavlja barijeru kretanju podzemne vode kroz karbonatne stijene i svojom nepropusno{}u omogu}ava pojavu izvora. A. jer svojim prostornim polo`ajem odre|uje hidrogeolo{ke odnose na podru~ju Istre. oni su od zna~aja za lokalnu vodoopskrbu manjih mjesta. Ova. M. koji zavr{avaju s izmjenom slojeva bre~a. Prostiranje karbontnih sekvencija mo`e biti vi{e desetaka km². Procijenjena izda{nost ovog vrela je izme|u 5 i 10 l/s u su{nom razdoblju. koji postupno prelazi u “molasoidnu” sedimentaciju. pje{~enjaka i lapora bez izra`enih sedimentnih struktura i tekstura koje su ina~e karakteristi~ne za fli{. Italia. Naj~e{}e su to vrela silaznog tipa razli~itog kapaciteta od 0. 80°Riunione Estiva.234 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Od izvora ve}eg kapaciteta u fli{u Istre svakako treba spomenuti vrelo Momjan. Prema usmenim informacijama mje{tana iz naselja Momjan.

Slijev ovog izvora smje{ten je u planini Svilaji. Vukovarska 35. Trends in groundwater level during 2009 (minimum daily levels). Hrvatska Key words: karst. 21 000 Split. {pilja. hidrogeologija. Smje{ten je uz sjeveroisto~ni rub kr{kog Petrovog polja. a cijelo izvori{te sastoji se od oko 100 m {iroke zone (depresije) u kojoj se nalazi ve}i broj pukotina i sufozijskih udubljenja. (minimalne dnevne razine).. Glavno je mjesto izviranja smje{teno u {pilji. pokusno crpljenje. pokusno crpljenje sa satnim razinama podzemne vode i minutne promjene mutno}e. Kako morfolo{ki. and pumping test with hourly groundwater levels. Figure 1. 1977). Hrvatska Hrvatske vode. 10 000 Zagreb. cave. Tihomir Frangen1. Sachsova 2. temperature i EC vrijednosti.4. a manjim dijelom od litolo{ki heterogenih naslaga gornje jure (IVANOVI] et al. tako i prema re`imu istjecanja. . Zdravko Brajkovi}2 & Kosta Urumovi}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. pumping test. dok pri vi{ima iz njega izvire cijela rijeka ^ikola (na samom izvoru ponekad istje~e vi{e m3/s). Croatia Izvor kr{ke rijeke ^ikole nalazi se u sjevernoj Dalmaciji. temperature and EC values. and minute based turbidity. hydrogeology. tipi~nom terenu kr{kih Dinarida koji je u najve}oj mjeri izgra|en od okr{enih vapnenaca i bre~a s proslojcima dolomita donjo i gornjokredne starosti. blizu Drni{a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 235 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pokusno crpljenje i kretanje razina podzemne vode u eksploatacijskim zdencima na kr{kom izvoru rijeke ^ikole Pumping test and groundwater level fluctuations of the extraction wells on the karst spring of the ^ikola River Josip Terzi}1. Slika 1. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. Kretanje razine podzemne vode tijekom 2009. Izvor u vrijeme niskih razina podzem- nih voda (RPV) presu{uje. ovaj je izvor izrazito kr{kih zna~ajki.

M 1:100. MARKOVI]. neobjavljeno. to~no tri dana nakon po~etka crpljenja. Me|utim.10.. Tehni~ko izvje{}e. & P[ENICA. IVANOVI]. 1983 i 1988) i odre|ivanje stvarnog kapaciteta ostalo je vi{e ili manje u podru~ju procjene.– Arhiv HGI-CGS 145/88. (1988): Tehni~ki izvje{taj pokusnog crpljenja bunarskog zahvata izvora ^ikole u 1988. ponajvi{e zbog vidljivog zraka u iscrpljenoj vodi (mije{anje sa zrakom u crpnom sustavu) zbog kojega su mjehuri plina prekrivali aparat. Tehni~ko izvje{}e. Povremeno su uzimani uzorci vode za hidrokemijske analize. U jutro 24. nakon {to se RPV u zdencima gotovo dva mjeseca nije dizala iznad 270 m n. S.. zapo~elo pokusno crpljenje maksimalnim kapacitetom triju vodovodnih crpki (~etvrta trenutno ne radi). N. {to je obavljeno uspje{no.. u 9:00 (49 sati crpljenja s Q=180 L/s) sni`enje je iznosilo 2.m. PLAN^I]. kada bi se trebalo obaviti desetdnevno pokusno crpljenje maksimalnom crpnom koli~inom. 1) je zapo~elo nakon dugotrajno niskih RPV u gotovo idealnim uvjetima 21. 1). u 8:00. A. niti ovo pokusno crpljenje nije obavljeno kako je planirano. najvjerojatnije tijekom rujna. [pilja je tada geodetski snimljena kako bi se zdencima zahvatila podzemna voda u samoj {pilji.m. .000. Pokusno crpljenje (Sl. BROZOVI]. Tehni~ko izvje{}e. Beograd. 1986). Temperatura je blago rasla s 12. ovaj pokus odradi do kraja u su{nom razdoblju.10. A.m. Split. Naime. koji mjeri razinu.– HGICGS. Kad je nagli rast razine zapo~eo. M. G. P[ENICA. Nastavak crpljenja ubrzo je postao besmislen i pokus je prekinut. SIKIRICA..4 na 12.22 m n. Zagreb... Ipak. Mutno}a je znatnije varirala u po~etku crpljenja... Analiza ovih rezultata i pra}enje promjena RPV tijekom 2009. oko 18:20 (23. REFERENCE BE[ENI]. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. M..– Arhiv HGI-CGS 51/84. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 U neposrednom zale|u {pilje/izvora ^ikole smje{teno je javno vodocrpili{te. i 2010. K.10. [ARIN. U sljede}ih 7-8 sati utjecaj ki{e blago je podizao razinu (u 16:00 RPV je bila 266. to je manji problem jer se razine mjere i automatskim sustavom vodovoda (Sl. Prethodni poku{aji pokusnog crpljenja izvora ^ikole nisu izvedeni u potpunosti u skladu s planom ([ARIN. [ARIN. Ronila~ki centar “Sava”. & SAKA^. biti }e od velike va`nosti pri planiranju crpljenja u bliskoj budu- }nosti. mutno}a je bila niska (uglavnom 1-2 NTU). U jedan od zdenaca postavljen je automatski mjera~ razine tvrtke Eijkelkamp (Diver CTD).. godini.) pokusno je crpljenje prekinuto. Postavljeni Diver CTD je ostao zaglavljen u zdencu. A. Kao najva`nija kota u ovim mjerenjima odre|ena je kota 278 m n. Ipak. spustila na 266. Do trenutka kada je postignuta najni`a razina – 23.7oC. niti s ovom koli~inom nije se crpilo dugo bez prekida. (1983): Tehni~ki izvje{taj o pokusnom crpljenju izvora ^ikole u 1983.236 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Mogu}e je tek obratiti pa`nju na neznatan – ali jasan porast EC tijekom crpljenja s oko 350 na 360 mS/cm prije doprinosa novo-infiltrirane ki{e. Nisu zamije}ene bitnije promjene kemijskog sastava vode.– Arhiv Hrvatskih voda. temperaturu i elektroliti~ku vodljivost (EC). T.) da bi u sljede}im satima do{lo do naglog skoka.03 m iznad minimalne razine na 286. neobjavljeno. (oko 18 m iznad po~etne razine). List Drni{. pa je odlu~eno da se upravo takav pokus obavi u vrijeme niskih RPV na kraju su{nog razdoblja.18 m n. Nakon dva dana zapo~ela je jaka ki{a u slijevu. V. Zagreb. (1977): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Instalirani kapaciteti crpki u vodocrpili{tu su ukupno oko 240 L/s. pa se ne}e mo}i koristiti minutna rezolucija kretanja RPV.15). neobjavljeno. Dio iscrpljene vode kori{ten je za vodoopskrbu.07 m (razina se s 268. Dva dana nakon po~etka crpljenja u slijevu je po~ela padati jaka ki{a na koju je izvor brzo reagirao i usprkos intenzivnom crpljenju RPV se po~ela intenzivno podizati. (1986): Ronila~ki radovi na izvoru ^ikole. na kojoj se voda pojavljuje na ulazu u {pilju. A. JURI[I]. Postavljen je i automatski mjera~ mutno}e (Fluorometar GGUN-FL). odlu~eno je da se ve} 2010. KOZARI]. Zdenci su izbu{eni nakon podrobnih speleolo{kih istra`ivanja (BE[ENI] et al.2009. Stoga je u listopadu 2009.m.10. a vi{ak ispu{tan oko 1200 m daleko od izvora ^ikole (u blizini povremenog izvora Mala Kanjeva~a) kako bi se izbjegla recirkulacija vode – pote{ko}a primije}ena u prethodnim istra`ivanjima ([ARIN. godini.82 m n. RPV se podigla za ~ak 20..m. U crpnoj stanici nalaze se ~etiri bu{ena zdenca promjera 750 mm. @. Kada se taj utjecaj stabilizirao. 1983).

dinaridskog kr{a. manjim dijelom otoke (Ugljan.4. KAPELJ. Uzorkovano je 28 lokacija. Tako je u ovoj fazi izrade tuma~a obra|eno 69 referenci. kr{. Sachsova 2. Od znanstvenih spoznaja na ovome terenu treba istaknuti doktorske i magistarske disertacije koje su u ve}em ili manjem opsegu zahvatile istra`ivano podru~je (kronolo{ki): FRITZ. Projekt OHGK obra|uje hidrogeolo{ke odnose u regionalnom mjerilu. preko vodoopskrbe i za{tite podzemnih voda. 1997). Kapta`a estavele Jezerce u Bokanja~kom blatu. kako Slika 1. MAJCEN & KOROLIJA. pru`anju struktura u smjeru SZ-JI i vrlo zamr{enim hidrogeolo{kim odnosima.. hydrochemistry. 1995. Izme|u tih sljevova nalazi se zonarna kr{ka razvodnica. u kojem se nalazi nekoliko va`nih vodoopskrbnih objekata: kopani zdenci Bokanjac. fli{ke naslage eocena. hydrogeology. 1). Primjer lista Zadar OHGK RH Hydrogeological researches. 2003 i TERZI]. kao i brojni geolozi i hidrogeolozi iz drugih institucija su na ovome podru~ju radili na raznovrsnim projektima: od klasi~nog kartiranja. IVI^I] et al. hidrokemija.. Extraction site on estavelle Jezerce in Bokanja~ko blato. u regionalnom smislu nepropusne. 2006. reverznim rasjedima. dijelovi Paga i Dugog otoka i neki manji otoci). Nekoliko vodoopskrbnih izvora nalazi se u malom slijevu vezanom uz fli{ku sinklinalu izme|u Ljuba~a i Islama Latinskog. Upotrebom geo-informacijskih sustava (GIS) omogu}ena je puno ve}a dinamika. koji je poznat po dubokoj i intenzivnoj tektonici. Ante Pavi~i}. Tijekom travnja i svibnja 2004. I`. Croatia List Zadar Osnovne hidrogeolo{ke karte (OHGK) Republike Hrvatske (M 1:100. Rad na OHGK nastavlja se na velike studijske projekte koje su ve} izradili stru~njaci Hrvatskog geolo{kog instituta (HGI-CGS) (FRITZ. hidrogeologija. CaMg-HCO3. Rije~ je o kr{kom terenu. PAVI^I]. MARKOVI].. priobalni izvor Golubinka i izvori/zdenci Boljkovac i Oko. a uzorkovane vode prema osnovnom ionskom sastavu pripadaju Ca-HCO3. . 1976. Hrvatska Key words: GIS. Ovakvi raznoliki hidrokemijski facijesi su posljedica otapanja karbonatnih stijena u podru~ju napajanja i utjecaja podzemnog prodora mora na priobalne izvore. GIS i kartografija za izradu “Osnovne hidrogeolo{ke karte Republike Hrvatske” u kr{kim podru~jima. karst. upotpunjen je katastar brojnih vodnih pojava hidrokemijskim podatcima. GIS and chartography for the “Basic Hydrogeological map of Croatia” production in karst areas. 1964 i 1978. Vir. Tamara Markovi} & Mario Doli} Hrvatski geolo{ki institut. a doline u podru~ju antiklinala. Isto~no od njega nalazi se va`an vodoopskrbni slijev Turanjskog jezera u Vranskom polju. Taj slijev prekriva najve}i dio istra`ivanog podru~ja. 10 000 Zagreb. Figure 1. The Zadar Sheet case study Josip Terzi}. kaptirana estavela Jezerce (Sl. Najvi{e je pa`nje posve}eno slijevu Bokanjac-Poli~nik. dijelu tzv. od ~ega ~ak 38 neobjavljenih tehni~kih izvje{}a. Stru~njaci HGI-CGS. J. do odvodnje prometnica i trasiranja podzemnih tokova. uklju~uju}i podslijev Golubinke. a podru~ja su ograni~ena listovima koji prate Osnovnu geolo{ku kartu (MAJCEN et al. Hrvatska Klju~ne rije~i: GIS. uzvi{enja su u podru~ju sinklinala.000) najve}im dijelom obuhva}a teren u zale|u Zadra (Ravni Kotari i Bukovica). J. Na-ClHCO3 i CaMgNa-ClHCO3 tipu voda. U modernoj hidrogeolo{koj obradi sve hidrogeolo{ke i morfolo{ke spoznaje postavljene su u jedinstvenu bazu hidrogeolo{kih podataka (BHP). a zahva}a i mali dio velebitskih padina u podru~ju Paklenice. 1973). Izmjenjuju se mezozojske karbonatne okr{ene stijene i. tj. 1970. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 237 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ka istra`ivanja. U morfolo{kom smislu zale|e Zadra je obilje`eno blagim reljefom koji je “inverzan”. 2002.

– Doktorska disertacija. & NIKLER. A. Zagreb. postoje}i tuma~ OHGK za listove Split i Primo{ten (FRITZ & KAPELJ. D. (1970): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. FRITZ. SOKA^.. L. BIONDI]. Rudarsko– geolo{ko–naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.. (1988): Upute za izradu Osnovne hidrogeolo{ke karte Jugoslavije 1:100. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. J. F. Zagreb.– Arhiv HGI-CGS br. R. Zagreb. B.– Magistarski rad. F. Beograd. B. REFERENCE FRITZ. BULJAN. Beograd. 220 str. JAZU. Beograd. & KOROLIJA. IVI^I]. Tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.000. a ovisno o novim spoznajama povremeno }e se izdavati nove verzije baza podataka. (~lanak prema doktorskoj disertaciji). KAPELJ. D.238 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 113 str. J.. (1976): Ravni Kotari – Bukovica. & KAPELJ. kartografskih priloga.000. Hidrogeolo{ka studija. MAJCEN. J. List Zadar L 33–139. @.000. Tuma~ je pisan prema “Uputama za izradu OHGK” ([ARIN. (2006): Hidrogeologija jadranskih kr{kih otoka. F. S. FRITZ. KOROLIJA. Prirodoslovno – matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.– Arhiv HGICGS. Institut za geol. Prirodoslovno matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. (1998): Tuma~ za Osnovnu hidrogeolo{ku kartu Republike Hrvatske – listovi Split i Primo{ten. MAJCEN. 104 str. istra`ivanja.– HGI-CGS.. A. 1988). [ARIN. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. B.– Doktorska disertacija. PAVI^I]. Zagreb. Drugo. on je stalno otvoren. 108 str. & KAPELJ. pa i samog tuma~a. 93/97. (1964): Hidrogeolo{ki odnosi podru~ja Nin – Poljica – Posedarje. istra`ivanja. .– Doktorska disertacija. Kako je rije~ o GIS sustavu. M 1:100.. (1997): Hidrogeolo{ka studija dalmatinskih otoka. M 1:100. ispravljen u skladu s recenzentskim naputcima. List Zadar OHGK trenutno je spreman za recenziju nakon koje }e.– Kr{ Jugosl. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 u kartografskom pregledu tako i u analiti~koj obradi opa`anih objekata. MARKOVI]. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. (2002): Strukturni sklop {ireg podru~ja Promine u sjevernoj Dalmaciji i odraz na hidrogeolo{ke odnose.– Institut za geol. 1–43. TERZI]. Tuma~ je usko povezan s bazama podataka i kartografijom. (2003): Istra`ivanje pokretljivosti one~i{}enja u pokrovnim naslagama kr{kog vodonosnika na podru~ju izvora Turanjsko jezero u Vranskom polju. (1995): Hidrogeolo{ki uvjeti za ostvarenje akumulacija u kr{u zale|a Velebita. T.– Arhiv HGI-CGS.– Magistarski rad. R. BO@I^EVI]. @. Savezni geolo{ki zavod. 10/1. 1998) kori{ten je kao predlo`ak. Zagreb. SINGER.. FRITZ. Zagreb. Zagreb. (1978): Hidrogeologija Ravnih Kotara i Bukovice. te }e i on biti periodi~ki upotpunjavan u skladu s novim spoznajama. F. S. biti dostupan svim istra`iva~ima. Tuma~ za list Zadar L 33–139.

izda{nosti i re`imu istjecanja. Svakom izvoru su GPS-om ubilje`ene geografske koordinate. & HERAK. mogu se prikazati raspodjele po litostratigrafskim jedinicama. list Zagreb. Grdanjci 57. M. 1978) ukazuje na regionalne uvjete vodonosnika. Savezni geolo{ki zavod Beograd.– Geolo{ki zavod Ljubljana. u razli~itim dijelovima godine i hidrolo{kim uvjetima pa se mjerenja fizikalno-kemijskih parametara ne mogu uspore|ivati. “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park Hidrogeolo{ka istra`ivanja podru~ja Parka prirode “@umberak-Samoborsko gorje” su se odvijala kroz nekoliko etapa od 2006. Raspodjela izvora prema izda{nosti je napravljena tek kao indikator mogu}ih koli~ina istjecanja. Savezni geolo{ki zavod Beograd.– Institut za geolo{ka istra`ivanja Zagreb.. Raspodjela izvora po litostratigrafskim jedinicama (PLENI^AR et al. K. izda{nost. Stijene gornjeg trijasa i gornje krede imaju najve}u rasprostranjenost na podru~ju Parka pa se nalaze od najmanjih nadmorskih visina ispod 200 m n.m. litostratigrafske jedinice. Park prirode “@umberak – Samoborsko gorje” Key words: springs. altitude. BASCH. godine do 2009. L33-79. Takva raspodjela je u skladu s o~ekivanjima prema kojima se podzemne vode dolomitnog vodonosnika prihranjuju na ve}im nadmorskim visinama..m. Prema zabilje`enom re`imu istjecanja najvi{e je stalnih izvora-648. do najvi{ih dijelova iznad 1000 m n. distribution. temperatura.000. O. Hrvatska (tvujnovic@yahoo. izda{nosti i nadmorskoj visini. M. godine vidljivo je da se najve}i broj izvora (35%) nalazi unutar klase izda{nosti od 0. Vodonosnik ima zna~ajno horizontalno i vertikalno rasprostiranje pa omogu}ava takvo protjecanje i istjecanje.1:100. U. Sa 14% slijede izvori na visinama od 701–800 m n. stratigrafska pripadnost. .. Brojno{}u slijede izvori iz gornjotrijaskih naslaga gdje ih je zabilje`eno 287. da li je kaptiran. Najve}i dio gornjotrijaskih izvora (36%) istje~e na nadmorskoj visini od 301 do 400 m n. lithostratigraphic units.m.com) Klju~ne rije~i: izvori. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 239 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Izvori u Parku prirode “@umberak – Samoborsko gorje” – raspodjela po litostratigrafskim jedinicama. discharge and its regime.1–1 l/s. 1:100. A. Svi izvori su fotografirani. godine. [IKI]. pH. and altitude Tatjana Vujnovi} Park prirode “@umberak-Samoborsko gorje”. Prema mjere- njima iz 2007. nadmorska visina. zasi}enost kisikom. (1978): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Na temelju postoje}ih podataka iz GIS sustava Parka je 2007.4. Raspodjela gornjotrijaskih i gornjokrednih izvora prema nadmorskoj visini mo`e ukazivati na zone prihranjivanja i istjecanja iz vodonosnika. i dijela 2008.01–0. [IKI] et al. te 87 izvora nepoznatog re`ima istjecanja. s udjelom od 13%. godine s prikupljenim osnovnim podacima za 847 izvora. Sa 135 zabilje`enih izvora slijede gornjokredne karbonatne naslage koje pokrivaju 13% istra`ivanog terena. Takva raspodjela izvora ukazuje na dominantno lokalno dreniranje malih slivnih podru~ja u uglavnom fli{kom heterogenom vodonosniku. da li se koristi za vodoopskrbu. 1975. lokalni naziv ukoliko postoji. PREMRU. raspodjela.. a istje~u ni`e u erozijskim bazama. Broj povremenih izvora je vjerojatno vi{estruko ve}i od zabilje`enog s obzirom na geolo{ku gra|u i strukturu istra`ivanog terena.m. tip izvora. discharge regime. godine po~elo terensko rekognosciranje izvora cijelog za{ti}enog podru~ja kako bi se prikupili {to to~niji podaci za izradu karte prirodne ranjivosti.m. re`im istjecanja.. list Novo Mesto. No. te nadmorskoj visini Springs in the “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park – distribution by lithostratigraphic units. Najmanji udio od 2% imaju izvori kojima je izmjerena izda{nost ve}a od 10 l/s {to je u skladu s karbonatnim.. 10 432 Bregana. Brojno{}u od 30% slijede ve}i izvori u klasi izda{nosti od 0. elektroliti~ka vodljivost. L38-80. Zabilje`eno je 112 povremenih izvora.m.1 l/s. re`imu istjecanja. ukupno otopljene krute tvari. (23%). (1975): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. te od 401 do 500 m n. Ve}ina od 847 iskartiranih izvora je izmjerena samo jednom. {to je u skladu s povr{inom litostratigrafske jedinice koja pokriva najve}i dio istra`ivanog terena-46%. Raspodjela gornjokrednih izvora je znatno druga~ija i pokazuje najvi{e izvora (33%) na nadmorskim visinama od 601–700 m n. broj izvora. Izvorima kojima je bilo mogu}e izmjerena je izda{nost.000. re`im istjecanja. izrazito tektoniziranim plitkim kr{kim vodonosnikom. LITERATURA PLENI^AR. te izvori od 501–600 m n. Po brojnosti izvora (309) prednja~i jedinica gornjokrednog fli{a iako pokriva samo 22% istra`ivanog terena.m. & [IMUNI]. Taj dio istra`ivanja je zavr{en po~etkom 2008. Raspodjela ostalih izvora nije ra|ena s obzirom na njihov nedovoljan broj za statisti~ku obradu.

240 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. {to su utvr|eno u geolo{koj ekspertizi (MILANOVI] at al. Geofizi~ke anomalije na profilu unjegovoj blizini. 10 000 Zagreb. Zbog pove}anog hidrostatskog tlaka u akumulaciji do{lo je do uspostavljanja kretanja vode u kr{kom podzemlju. godine bio je period intenzivnih ki{a i akumulacija se prvi puta napunila do nivoa predvi|enog projektom. Figure 1. Od kraja 2002. Tada su se pojavili veliki gubici vode kroz podzemlje i akumulacije se potpuno ispraznila. Konsolidiran ponor na koti 719 m. U dnu sada{nje akumulacije stvorili su se krateri na vi{e nivoa. Na temelju rezultata ovih istra`ivanja izra|en je projekt izgradnje brane i akumulacije.padovan@igh. . geophysical methods Na lokaciji Hammam Grouz prva geolo{ka istra`ivanja i veliki broj bu{otina izvedeni su prije 30 godina. Hrvatska (miroslav. bozo.hr) Klju~ne rije~i: geofizi~ka istra`ivanja. Povr{inska glinovita za{tita je najprije popustila Slika 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru Geophysical investigations in the Accumulation Hammam Grouz in Algeria Miroslav Andri} & Bo`o Padovan Institut IGH. Consolidated abysm. Geophysical anomalies on profile near abysm. Brana i akumulacija su bile u eksploataciji 17 godina..hr. Janka Raku{e 1. godine do travnja 2003. sve do travnja 2003. geofizi~ke metode Key words: geophysical investigations.andric@igh. 2007). godine.

ANDRI]. Depth reflection section. P. Raids of water from deep underground can be clearly seen. I na refrakcijskom i na geoelektri~nom tomografskom presjeku jasno se vide anomalije koje ozna~avaju kanal kojim se voda iz ponora odvodi u podzemlje. Ministere des Resources en Eau.– Fond dokumenata IGH. Alger. a 2 na udaljenosti oko 800 m ju`no od brane.4. Figere 2. . Agence des Barrages et Transfert. fosilnih ponora koji se mogu aktivirati i ve}ih kanala. Zagreb. na mjestu fosilnog ponora na koti 719 m (Sl. BELI^EVI]. od kojih 5 u desnom boku akumulacije gdje su se otvorili ponori. vrlo blizu glavnog rasjeda koji ide kroz akumulaciju. seizmi~kom refrakcijom. Kao zaklju~ak mo`e se konstatirati da su preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz polu~ila rezultate koji omogu}uju otkrivanje rasjeda. se`e okr{avanje. Da bi se mogao izraditi projekt pouzdane sanacije akumulacije Hammam Grouz potrebno je istra`iti njezino podzemlje do dubine oko 200 m dokle. La partie I. U tu svrhu izvedena su probna geofizi~ka mjerenja s nekoliko metoda i to: seizmi~kom refleksijom. 2 je prikazan refleksijski dubinski presjek profila trasiranog oko 800 m ju`no od brane. geoelektri~nom tomografijom i georadarom. Drugi ponor se otvorio na nivou 708 m. LITERATURA MILANOVI]. Stvaranje ovakvog tipa ponora mogu}e je i na drugim mjestima. (2007): Rapport d’Expertise. V. STEVANOVI] & Z. Dubinski seizmi~ki refleksijski presjek. (2008): Preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru. On se nalazi u zoni ve}eg termalnog izvora. Kasnije je taj ponor konsolidiran. Na Sl.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 241 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. Trasirano je 7 profila. Uo~avaju se mjesta prodora termalne vode iz karbonatnih stijena u dubokom podzemlju (s dubine oko 150 m) kroz aluvijalni nanos do povr{ine dna akumulacije. Slika 1 prikazuje rezultate geofizi~kih mjerenja izvedenih na profilu blizu ponora na koti 719 m. Oni vodu iz akumulacije dreniraju kroz podzemlje ispod brane. Barrage Hammam Grouz. M. Vide se prodori vode iz dubokog podzemlja. po geolo{kim saznanjima. 1).

. {ljunak. Histogram of resistance sediments. 31 500 Na{ice.. U – napon me|u elektrodama M i N. a njihovi rasporedi prikazani su dijagramom sondiranja za pojedine sonde sa: – prora~unanim vrijednostima (vi{estrukim) prividnih otpornosti. Kako je podzemlje elektri~ki nehomogeno. Geoelektri~no sondiranje Geoelektri~na mjerenja temelje se na mjerenju razlike potencijala me|u to~kama na povr{ini terena izazvane strujom poznate jakosti. . uzimaju}i u obzir me|usobni polo`aj elektroda. kao za pojedine tipove prikazan je na Sl. pijesak. 31500 Na{ice. Mjerenje i prora~un otpornosti se ponavlja za vi{e razmaka elektroda A i B (prema potrebi se mijenja i polo`aj elektroda M i N). Iz izmjerenih vrijednosti napona (razlike potencijala) i struje.. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geoelektri~no sondiranje. litolo{ko tuma~enje tla. sand and gravel. 2008). Radi}a 200.d.242 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. mogu}e je izra~unati elektri~nu otpornost prema: r = k ´ U / I.d. na 10 sondi kao peteroslojni. Histogram otpornosti sedimenata. – modelima tla (atributi modela: debljine slojeva D(m) i otpornosti R(Wmm)). na spomenuti na~in dobivenu otpornost uobi~ajeno je nazivati prividnom. k – konstanta koja ovisi o rasporedu elektroda. – teorijskim krivuljama za dobiveni model tla. Obradom rezultata mjerenja uglavnom su dobiveni ~etveroslojni modeli (13 sondi). Stvarne vrijednosti otpornosti dobivaju se itereativnim postupkom modeliranja slojevitog tla tako da modelu pripadaju}a teorijska krivulja najbolje odgovara mjerenim vrijednostima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Le`i{te pijeska i {ljunka Vukojevac The deposit of sand and gravel Vukojevac @eljko Bortek & Igor Janjatovi} Na{icecement d.. potential difference. lithological interpretation of the soil. Figure 1. Nexe grupa d. Tajnovac 1. I – struja koja te~e preko elektroda A i B. Key words: Geoelectrical sounding. clay powder. glina prah. te iznimno na GS-1 troslojni. 1. razlika potencijala. Otpornosti variraju u rasponu od 11 – 250 Wm. Prikaz i tuma~enje rezultata istra`ivanja Geoelektri~no sondirenje izvedeno je Schlumbergerovim rasporedom elektroda sa polurazmakom strujnih elektroda (AB/2) do 215m. te na taj na~in odrediti sastav i strukturu tla (SALKOVI] et al. gdje su: r – otpornost. Slika 1. Kod ove metode koristi se kolinealni simetri~ni raspored elektroda. B. Tako dobivenim modelima mo`e se dati litolo{ko tuma~enje. Histogram otpornosti za sve sedimente. Izmjerene su ukupno 24 sonde.

rijetko se pojavljuju ve}e vrijednosti (do 190 Wm). vi{e ili manje vla`an o ~emu ovisi i otpornost. Serija pijesaka i {ljunaka s otpornostima od 80 – 250 Wm. Izdvojene su slijede}e sredine prikazane na Sl. 2: 1. GS-4 i GS-17 ga nema. Odgovara prvom sloju u modelima. 2. U podini povr{inskog kompleksa uglavnom glina i prah (glinoviti) s otpornostima od 11 – 36 Wm. Figure 2.– MOHO Ltd.4. Ova sredina interpretirana je kao jedan sloj (tre}i. U podini serije pijesaka i {ljunaka glina u izmjeni s prahom s otpornostima 18 – 41 Wm. Dubina zalijeganja je razli~ita. Povr{inski kompleks. A. od 29 m na GS-23 do 90 m na GS-15. na GS-1 drugi). Razina podzemne vode je pribli`no na koti 99 m nv. 4. Blok dijagram le`i{ta pijeska i {ljunka.. & BORTEK. research space Gornjak. a gradi ga humus. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 243 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. Block diagram of the deposit of sand and gravel. LITERATURA SALKOVI]. mje{avina gline i praha. a najve}a dubina (7. PE[TA.. 3. . pa je ova sredina saturirana. (2008): Geophisical Research deposits of sand and gravel Vukojevac. a na mjestima povi{ene otpornosti i pijesak (mogu}e {ljunka). BE – 628 th. D. na GS-4 i GS-17 drugi i tre}i).5 m) registrirana ja na sondi GS-14. @. s otpornostima uglavnom u rasponu od 20 – 60 Wm. Odgovara drugom sloju. na sondama GS-1. relativno je ujedna~ene debljine. Zagreb. a na pojedinim sondama kao dva sloja (tre}i i ~etvrti. Nesaturiran je.

koristi se mjerenje mikrologa za preciznu interpretaciju dubinu. To su strate{ke rezerve. ali su koli~ine tih voda velike i u bliskoj budu}nosti ne postoji opasnost od njihovog iscrpljenja. jer je to za sada jo{ uvijek veoma skupa voda za pridobivanje. jer se u oba slu~aja one~i{}enja mogu lako pro{iriti. dubina i rasprostiranje. prirodne radioaktivnosti stijene (GR) i mikrologa (ML). To su rezerve vode koje se sporo obnavljaju. waters of low salinity. nalazi se voda koja ne komunicira s povr{inom i ne mo`e se one~istiti. otpornost stijene (Rt) Key words: well logging. spontaneous potential (SP). koja komunicira sa povr{inom. [ubi}eva 29. Zagreb 10 000. Ispod tih akvifera na dubinama ispod 100 ili 150 m. Temperatura vode se mjeri ure|ajem za kontinuirano mjerenje temperature u bu{otini (Th). Stanje u samoj bu{otini. Veliki su problemi sa vodom na povr{ini ali i onom vodom u podzemlju. ali sa pukotinskim sistemom. budu}i da Hrvatska jo{ uvijek ima relativno velike koli~ine jeftinije pitke povr{inske vode. broja i {irine pukotina. vode niskih vrijednosti saliniteta. dotok vode iz sloja i vrstu stijene mo`e se snimiti u bu{otini pomo}u kamere. Ova interpretacija omogu}ava precizno postavljanje perforiranih cijevi u intervale koji }e proizvoditi vodu. Pribli`ni salinitet vode mo`e se odrediti iz o~itanih vrijednosti otpornosti sloja zasi}enog vodom (Rv) i spontanog potencijala (SP) a debljina vodonosnih slojeva pomo}u spontanog potencijala (SP). U karbonatnim kompleksima bez primarnog poroziteta.244 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Primjena karota`nih mjerenja u odre|ivanju vode s niskim vrijednostima saliniteta u le`i{tu Application of logging measurements in determination of low salinity water in the reservoir Zoran ^ogelja & Zvonko Jeras INA. . Trenutno su u povoljnijem polo`aju radovi oko kori{tenja geotermalne vode koje zbog svoje {iroke primjene veoma brzo vra}aju ulo`ena sredstva. [upljikavost stijene (poroznost) i litologija mo`e se interpretirati pomo}u karota`e neutron (CNL – Compesated Neutron Log) i karota`e gusto}e formacije (CDL – Compesated Density Log). a cijena te vode iz godine u godinu }e rasti. Hrvatska Klju~ne rije~i: karota`a. raspored pukotina i njihov smjer. true resistivity (Rt) Na podru~ju Hrvatske pod zemljom postoje veliki potencijali vode niskih vrijednosti saliniteta (slatke i braki~ne vode) i geotermalne vode. Danas je u svijetu sve ve}a potreba za pitkom i geotermalnom vodom. Karota`na mjerenja su relativno lagan i jeftin na~in da se utvrdi postojanje slojeva zasi}enih vodom. fizikalni pokazatelji i temperatura. koli~ina vode. pa sve do 1700 m (a na nekim mjestima i dublje). SD Istra`ivanje i proizvodnje nafte i plina. spontani potencijal (SP).

Faculty of Science. ENGELSFELD et al. eikonal equation Geofizi~ko istra`ivanje podzemnih {upljina provodi se prije po~etka gra|evinskih radova (izgradnje cesta. first arrivals. Croatia (tihomir. Jednad`ba nema op}e analiti~ko rje{enje pa se koristi numeri~ko rje{avanje primjenom ra~unala prema algoritmu koji uvode QIN et al. Croatia 3 College for Information Technologies. (2002) koriste analizu refleksije P-va- lova. Na udaljenost xp (vr{na to~ka) istovremeno sti`e val koji obilazi {upljinu s lijeve i val koji obilazi {upljinu s desne strane. Izvor vala nalazi se s lijeve strane profila. [upljina ne propu{ta seizmi~ke valove. Na primjer. 10 000 Zagreb. prvi nailasci. b) Propagation of wavefronts. (2008) pokazali su da se pomo}u grafa vrijeme – udaljenost mo`e izra~unati polumjer {upljine izrazom 2r = (x2-x1)cosq. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 245 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena refrakcijske seizmi~ke metode za pronala`enje podzemne {upljine u dvoslojnom modelu Applying the refraction seismic method for detecting underground cavity in a two-layer model Tihomir Engelsfeld1. Izvedeni su i matemati~ki izrazi za ra~unanje polo`aja {upljine. Vremena prvih nailazaka ucrtana su u dijagram vrijeme – udaljenost (slika 1a). eikonalna jednad`ba Key words: underground cavity.5 1 Department of Geophysics. gdje je q kriti~ni kut refrakcije (prema Snellovom zakonu sinq = v1/v2.hr) 2 Faculty of Mining.engelsfeld@phy. Teorijska istra`ivanja provedena su za dvoslojni model: sloj manje seizmi~ke brzine (350 m/s). z). Dresden. z )  ∂x   ∂z  2 2 (1) Slika 1. z) poznata seizmi~ka brzina u to~ki (x. Utjecaj {upljine vidljiv je na udaljenostima izme|u x1 i x2.4. Kru`na {upljina polumjera r = 0. a pripadaju}e valne fronte prikazane su na slici 1b.2 m u sredini profila. b) Rasprostiranje valnih fronti.. debljine 2 m. a v(x. Germany Klju~ne rije~i: podzemna {upljina.5 m nalazi se na dubini z = 1. v1 i v2 su seizmi~ke brzine u gornjem odnosno donjem sloju). . GRANDJEAN et al. 10 000 Zagreb. 2008). Vladimir Krsti}3. z) vrijeme nailaska u to~ku (x. Brojne istra`iva~ke skupine razvijaju razli~ite seizmi~ke metode za otkrivanje podzemnih {upljina. (2007) prou~avaju utjecaj polo`aja (dubine) i oblika {upljine na rasprostiranje povr{inskih valova. Croatia 4 Department of Physics. Prou~ava se utjecaj {upljine na prve nailaske seizmi~kih valova. z). University of Zagreb. a NASSERI-MOGHADDAM et al. mostova. Faculty of Science. Geology and Petroleum Engineering. 10 000 Zagreb. pa je oblik grafa posljedica obilaska vala oko {upljine. Figure 1. polo`en je iznad sloja ve}e seizmi~ke brzine (1400 m/s). Franjo [umanovac2. (1992). a) Dijagram vrijeme – udaljenost. University of Zagreb. brana) da bi se izbjegle nesre}e i {tete uzrokovane uru{avanjem. no u tu svrhu koristi se i izvor vala na suprotnoj strani profila. 10 000 Zagreb. Refrakcijska seizmi~ka metoda tako|er se koristi u is tra`ivanju podzemnih {upljina (ENGELSFELD et al. Croatia 5 Max Planck Institute for the Physics of Complex Systems. University of Zagreb. Vrijeme prvih nailazaka ra~una se pomo}u eikonalne jednad`be: 1  ∂t   ∂t    +  = 2 n (x .5 & Nenad Pavin4. a) Time – distance graph. gdje je t(x.

a) Positions of geophones and sources. [upljina je dobivena ukopavanjem cisterne (valjak polumjera baze r = 0. nalazi se iznad sloja mokrog pijeska v2 = 1400 m/s. (2002): Détection de carrières souterraines par sismique haute résolution à Annet-sur-Marne (France). A. Du`inu profila 11. A. F.. & PAVIN. (2007): Effects of underground cavities on Rayleigh waves–Field and numerical experiments. GRANDJEAN. Slika. Uo~ava se vr{na to~ka za 11. & DABAN. a) Raspored geofona i izvora. ili 13. F. Sloj suhog pijeska v1 = 350 m/s. & HUTCHINSON. Q. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Teorija je potvr|ena terenskim mjerenjima. geofon (za izvore lijevo od {upljine). a slika 2b prikazuje graf vijeme – udaljenost.. J. debljine 2 m..B.– Geophysics. b) Experimentally obtained time – distance graph.– Soil Dynamics and Earthquake Engineering. G.T. 478–487. 27/4. NASSERI-MOGHADDAM. b) Dijagram vrijeme – udaljenost za terenska mjerenja..– Comptes Rendus Geoscience. 57/9.B. 441–447. & SCHUSTER. Y.5 m) na dubinu z = 1. 2. N. QIN. G. Izvor vala je udarac ~eki}a o metalnu plo~u na tlu. 6/4. Polo`aj geofona i izvora prikazan je na slici 2a.. CASCANTE. BITRI. . 334/7. [UMANOVAC. 300–313. geofon (za izvore desno od {upljine) i 12. G.. odnosno 24.. Figure 2. Izostavljeni su izvori 4 i 5 jer su preblizu geofonima 1.246 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. C. (1992): Finite-difference solution of the eikonal equation along expanding wavefronts. Glavna os valjka okomita je na pru`anje profila.5 m prekriva 24 geofona razmaknutih 0.J.– Near Surface Geophysics. D. LUO. G. PHILLIPS. T. 221–231. SENECHAL.2 m. OLSEN. LITERATURA ENGELSFELD.5 m. (2008): Investigation of underground cavities in a two-layer model using the refraction seismic method.

adnVISION karota`na sonda. Slika 1. The Azimuthal formation density measurements were acquired in sectors distributed azimuthally around the borehole while rotating. Majority of the wells are directionally drilled using real time Logging While Drilling services to provide qualitative formation evaluation in a timely and cost effective manner (Figure 1). The real time data allowed operator to optimize costs and make operational decisions much more quickly. and resistivity data. adnVISION logging tool. karakterizacija le`i{ta.4. from adnVISION log- ging tool. acquired in Real Time contribute to better control of the well trajectory in the reservoir and to complete petrophysical evaluation of the formations (Figure 2). Figure 1. . This feature enables contact of the density sensor with the formation all the time. [ubi}eva 29. reservoir characterisation. from arcVISION logging tool. real time Recent developments in Logging While Drilling (LWD) have been aimed at improving drilling efficiency and optimize reservoir characterisation. stvarno vrijeme Key words: Logging while drilling (LWD). This paper presents a detailed example of the use of the LWD services in Adriatic Sea Gas fields development. what enhances the quality of the measurements and yields an image for the structural characterisation of the field (Figure 3). 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 247 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LWD – Pregled i primjer s Jadranskog mora LWD – Overview and case history from Adriatic Sea Zdravko Kosovec & Dra`en Parlov INA Naftaplin. Hrvatska Klju~ne rije~i: Mjerenje tijekom bu{enja (LWD). The neutron-density data.

. Slika 3. Petrofizikalna procjena. Figure 3. Slika 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. Slika za strukturnu karakterizaciju. Image for the structural characterisation. Petrophysical evaluation.248 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

Ujedno.4. ali najnaprednije u to vrijeme. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjuje se novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabu ra~unalnu opremu i programe po dana{njim kriterijima. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. amplitude. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. radi pobolj{avanja odziva korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) s ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. Godine 1994. godine upravo u Ininom centru za obradu gdje se i dan danas takvi podaci obra|uju. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. example – Vu~kovec 3D Nina Kova~i}. Table 1. zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu “Vu~kovec 3D” uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. Programski paket 1994. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. i 2010. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske u frekventnu domenu. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. amplituda. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno mo- dernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji omogu}uju nekoliko puta ve}u brzinu obrade te imaju znatno ve}i prostor za vanjsku pohranu radnih podataka. Temelji se na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. SD istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. ali i potencijalnih le`i{ta. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 249 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3D Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). ukloniti ili zamjeniti. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. godine. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. vibratori ili zra~ni topovi. OMEGA OMEGA2 Broj procesora 1 94 (cluster 37 nodes) Model procesora POWER2 XEON Brzina procesora 66MHz 3. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu slojeva razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. Usporedba se mo`e vidjeti u sljede}oj Tablici 1. 10 000 Zagreb. Tablica 1. to je bio i te~aj 3D obrade. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja kao i najbolji broj tragova za analizu. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. processing. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. [ubi}eva 29.6GHz Diskovni prostor 40GB 20TB Radna memorija 512MB 88GB (37 nodes) . Primjer jednog takvog procesa je nazvan AAA (Anomalous Amplitude Attenuaion). 2010. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. obrada. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice postoje}ih.

Vremenski interpretirane karte pretvaraju se u dubinu pomo}u karata brzina formacija. Pomak horizonata u podzemlju definiran je kartama azimuta pomaka kao vrijednostima vektora. Izrada modela Brzina/Dubina vrlo je slo`eni iterativni proces.Upravo zbog velike ovisnosti o brzinama formacija izra|uju se detaljne analize. Kona~ni 3D dubinski migrirani volumen slu`i za daljnje petrofizikalne analize i analize ostalih atributa u ukupnom procesu karakterizacije rezervoara. U ovom primjeru prikazane su dvije metode pretvorbe vremenskih karata u dubinu: (a) jednostavno skaliranje vremenskih horizonata u dubinu sa modelom intervalnih brzina formacije. migration. interval velocity Ulazni podatak za “3D-Prestack” dubinsku migraciju je postupno izgra|ivani i pobolj{avani volumen podataka iz odnosa brzina/dubina. Pobolj{ani volumen Brzina/Dubina kori{ten je za prestack i post-stak 3D migraciju.250 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. [ubi}eva 29. pomo}u formule dz = dt*v. 10 000 Zagreb. Analize brzina prije migracije poku{avaju korigirati pozicije migracije koriste}i najbolji odnos signal-smetnja u cilju fokusiranja energije. dt jednostruko vertikalno vrijeme formacije. bez prostornih pomicanja dubinskih to~aka na prave pozicije. Damir Taka~ & Josip Husnjak INA-Naftaplin. Za model su potrebne karte intervalnih brzina seizmi~kih valova pojedinih formacija brzina i dubinske strukturne karte tih istih formacija. v intervalna brzina. Hrvatska Klju~ne rije~i: skaliranje. Dubinske karte pomi~u se u prostoru smje{taju}i dubinske to~ke na prave pozicije u odnosu na pozicije tih to~aka na povr{ini. intervalne brzine Key words: scaling. . 3D post-stack migrirani volumen kori{ten je za korekciju ulazne interpretacije strukturno tektonskih odnosa i pobolj{anje volumena brzina/dubina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinsko modeliranje strukture Jihar Depth Modelling of Jihar structure Mirjana Milinovi} Kolund`i}. Pre-stack Dubinska migracija je vrlo osjetljiva na model brzina. Koriste}i tu metodu dubinski horizonti smje{taju se na prave pozicije i daju to~nije strukturne oblike. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Postoji nekoliko na~ina za pretvorbu. Kod ove metode to je jednostavna pretvorba vremena u dubinu. gdje je dz vertikalna debljina formacije. migracija. (b) migracija vremenskih karata u dubinu sa modelom intervalnih brzina na principu Snell`ovog zakona loma zraka.

te potrebnoj rezoluciji. Uvidom u rezultate ispitivanja. Na Slici 1. kontinuirani presjek podzemlja. . Na dubini ve}oj od 9 metara. vodljivost i magnetska permitivnost) (BRISTOW & JOL. Reflektirane valove prima antena – prijemnik i sistem ih pohranjuje u digitalnom obliku na prijenosno ra~unalo.4. caverne. – vijadukt “Gradina” Na lokaciji stupnog mjesta S3 budu}eg vijadukta “Gradina” snimljeno je 11 paralelnih presjeka. te se omogu}uje trodimenzionalna interpolacija podataka i kreiranje tlocrtnih prikaza amplituda reflektiranih signala na razli~itim dubinama. duljine 10. Hrvatska (olinka. Ispitivanje georadarom je nedestruktivna geofizi~ka metoda koja kao rezultat mjerenja daje uzdu`ni. poligon. odnosno skup paralelnih presjeka konstantnog razmaka i pribli`no jednake duljine. ~ime je postignuta dubina zahvata od oko 14 metara. s razmakom od 1 m. kr{ Key words: ground penetrating radar (gpr).45 do 5.45 do 5. Figure 1. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. Takvim na~inom mjerenja sistematski se prekriva istra`ivano podru~je. Antenom – predajnikom se u tlo oda{ilju visokofrekventni elektromagnetski valovi (25 MHz do 2 GHz).mirkovic@igh. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. Dio emitirane energije reflektira se od dielektri~nih diskontinuiteta (podzemnih objekata i tla razli~itog sastava). dionica [estanovac – Zagvozd Detection of fractured and cavernous zones in karstic areas using gpr: examples from highway Zagreb – Split – Dubrovnik. Stjenovita masa gra|ena je od vapnenca i od kote temeljenja do dubina od oko 9. GPR time slice at the depth of 3. AC Zagreb – Split – Dubrovnik u vi{e je navrata otkriveno postojanje kavernoznih zona ispod projektiranih objekata ili trase budu}e autoceste.d. Kombinacijom paralelnih presjeka mogu}e je dobiti 3D prikaz podzemlja na kojem se isti~u zone raspucale stjenovite mase. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. d. Na tlocrtnim prikazima jasno se uo~ava pru`anje podzemnih struktura koje su uzrokovale porast amplitude reflektiranog vala.25 m. stjenovita masa je uglavnom kompaktna ili slabo razlomljena. section [estanovac – Zagvozd Olinka Mirkovi} Institut IGH. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 251 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Detekcija pukotinskih i kavernoznih zona u kr{u upotrebom georadara: primjeri s AC Zagreb – Split – Dubrovnik. karst Uvod Prilikom izvo|enja gra|evinskih radova na dionici [estanovac – Zagvozd.25 metara.5 metara (MIRKOVI]. O metodi Osnova ove geofizi~ke metode je primjena svojstva elektromagnetskih valova da se reflektiraju ili lome na kontaktu dva materijala razli~itih elektri~kih karakteristika (di- elektri~na permitivnost. {vedskog proizvo|a~a MALA GeoScience. kaverna. Na dvije takve lokacije izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja dodatnih informacija o dubini i smjeru {irenja kaverni. 10 000 Zagreb. Mjerenje je izvr{eno instrumentom RAMAC/GPR.45–5. 2008a). Darker colours represent fractured rock mass. U oba ovdje prikazana ispitivanja kori{tene su antene frekvencije 200 MHz.0 metara je jako (HW) do srednje okr{ena (MW).. Frekvencija vala odabire se ovisno o planiranoj dubini zahvata. Primjer 1. Presjeci su organizirani u tzv. Pokazalo se da se na tim Slika 1.hr) Klju~ne rije~i: georadar.25 metara. Janka Raku{e 1. 2003). vidljivo je da se ispod dijela temelja stupi{ta S3 nalazi zona razlomljene i kavernozne stjenovite mase.

C. Cave in the area of investigation. MIRKOVI].M.5–7 metara. O. H. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. gotovo od same povr{ine do dubine od oko 12 metara. 2008b). Figure 2. .252 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Primjer 2. Darker colours represent fractured rock mass. Zaklju~ak Predstavljena su dva primjera ispitivanja georadarom potencijalno kavernoznih zona u kr{u. MIRKOVI]. Rezultati ispitivanja su pokazali da se otkrivena kaverna pru`a ispod cijele {irine postoje}e trase. otkriven je speleolo{ki objekt – {pilja (Slika 2. Na dubini od 13–14 metara vi{e nema indikacija za postojanje {upljina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dubinama nalazi ve}i dio anomalija koje ukazuju na pojavu kaverni. LITERATURA BRISTOW. [pilja na ispitivanom podru~ju dionice [estanovac – Zagvozd. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5..– Geological Society. s razmakom od 1 metra. te lociranja eventualnih neotkrivenih speleolo{kih objekata. Figure 3. na staciona`i od km 44+275 do km 44+305. od kojih su interpolacijom dobiveni tlocrtni presjeci za razli~ite dubine (MIRKOVI]. Slika 2. te dobiti informaciju o njihovoj dubini i smjeru {irenja. Snimljeno je ukupno 25 paralelnih presjeka. Slika 3. section [estanovac – Zagvozd. km 44+275 do km 44+305 Prilikom izvo|enja radova na trasi autoceste. O.S & JOL. (2008a): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje georadarom podru~ja temelja S3 vijadukta “Gradina”). {to ukazuje na izrazito razlomljenu stjenovitu masu i pojavu {upljina bez ispune.5 do 7 metara. – podru~je od st. Special Publication.5–7 m. duljine 40 metara. Na prikazima su tamnije sme|om bojom istaknuta podru~ja na kojima postoji porast amplitude reflektiranog vala. km 44+275 do 44+305).). (2003): Ground Penetrating Radar in Sediments. Na lokaciji otkrivene {pilje izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja informacija o njenoj dubini i smjeru {irenja. GPR time slice at the depth of 5. Tamnije sme|om bojom ozna~ene su zone raspucale i kavernozne stjenovite mase. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. Pokazalo se da je ovom metodom mogu}e ustanoviti postojanje takvih zona. Na Slici 3. (2008b): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje podru~ja {pilje u st. 211 p.

Croatia Paleomagnetic laboratory. According to the field observations as well as thin-section analysis. (2003): Paleomagnetic evidence for Tertiary counterclockwise rotation of Adria. 454. & MORO. V. ]OSOVI]. Eötvös Loránd Geophysical Institute of Hungary. Faculty of Science. 44–53. 2003.. Jadranska karbonatna platforma Paleomagnetic investigations of the Adriatic carbonate platform started more than 30 years ago. DROBNE.– Geologia Croatica. & MORO. Adriatic carbonate platform Klju~ne rije~i: paleomagnetizam. E. limestones. E. vapnenac. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 253 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sedimentological characteristics of limestones and their influence on the paleomagnetic results – example form Adriatic carbonate platform Sedimentolo{ka svojstva vapnenaca i njihov utjecaj na paleomagnetske rezultate – primjer Jadranske karbonatne platforme Alan Moro1. paleomagnetic samples were taken from peritidal. REFERENCES MÁRTON. together with late diagenetic processes. Emõ Márton2 & Damir Buckovi}1 1 2 Department of Geology. V. MÁRTON et al. A. Columbus u. while the pelagics were mudstonespackstones. 2008).4. 17-23. The subjects of those pioneer studies were mostly weakly magnetic platform carbonates which were sampled before developments in knowledge of carbonate platforms sedimentology. subtidal as well as pelagic limestones from Ist and neighbouring islands (MÁRTON & MORO. A. it could be presumed that. ]OSOVI]. 1145 Budapest. E. A.– Tectonophysics. S. More recently it became clear that for the purpose of paleomagnetic studies. mud supported limestones without visible macrofossils or late diagenetic changes and secondary alterations are preferable ones. (2008): The motion of Adria during the Late Jurassic and Cretaceous: New paleomagnetic results from stable Istria. MÁRTON. Keeping in mind the above requirements. . 107–114. Hungary Key words: paleomagnetism. 62/2. K. 2009). University of Zagreb. 143–156. the amount of different particles as well as their characteristics variously influenced paleomagnetic results. 337. MÁRTON. apart from good bedding and the absence of visible karstification (MÁRTON et al. 10 000 Zagreb. The limestones were wackestonepackstone/grainstones. (2009): New paleomagnetic results from imbricated Adria: Ist island and related areas.– Tectonophysics... Despite similar structural and textural characteristic of sampled limestones. & ZVOCAK. Both could appear with lamination as structural characteristic. Horvatovac 102A. MORO. the proportion of the paleo- magnetically useful samples differs form one locality to another.

Geofizi~ka istra`ivanja zapo~ela su probnim mjerenjima kako bi se provjerila pouzdanost predvi|enih geofizi~kih metoda. Hrvatska (bozo. Model of electrical resistivity for profile EMS-PROFIL 2. Po njegovoj trasi izvedena su mjerenja s tri metode i to seizmi~kom plitkom refleksijom. otkriti blok slabije razlomljene karbonatne stijene u kojoj je mogu}e projektirati i izgraditi rezervoar. seizmi~kom refrakcijom i geoelektri~nom tomografijom. ako postoji. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja za izbor lokacije budu}eg LPG rezervoara u Urinju Geophysical investigations for determination of prospective LPG reservoir location in Urinj Bo`o Padovan & Miroslav Andri} Institut IGH. geoelektri~ne metode. provedena su i geofizi~ka istra`ivanja. Rezultati probnih mjerenja pokazali su da odabrane geofizi~ke metode mogu zna~ajno doprinijeti utvr|ivanju odnosa u podzemlju do zahtijevane dubine. osobito njegov dublji dio.hr) Klju~ne rije~i: seizmi~ke metode. miroslav. Janka Raku{e 1. Geofizi~ka mjerenja provedena su s vi{e geofizi~kih metoda: seizmi~kom refrakcijskom metodom. (2008)) izvodivosti podvodnih rezervoara za ukapljeni naftni plin. do oko 200 m ispod nivoa mora te. primijenjena je nakon {to su analizirani rezultati do tada izvedenih geofizi~kih mjerenja. prije navedenim trima metodama izmjereno je. . geoelektri~nom tomografijom i elektromagnetskim sondiranjem.padovan@igh. Na temelju dostupnih geolo{kih rezultata trasiran je geofizi~ki profil nazvan TEST. Sonde su ciljano postavljene na mjesta na kojima se u podzemlju moglo o~ekivati postojanje bloka slabije razlomljene karbonatne stijene. ^etvrta metoda. Nakon obavljenih probnih radova pristupilo se izvo|enju kompletnog programa geofizi~kih istra`ivanja. Svrha im je bila istra`iti i upoznati podzemlje. elektromagnetsko sondiranje u vremenskoj domeni Key words: seismic methods. geoelectrical methods. Od ukupno predvi|enih 11 profila. Potom su preostali geofizi~ki radovi izvedeni u podru~ju u kojem je spomenuti blok indiciran elektromagnetskim Slika 1.hr. Prethodnim in`enjersko-geolo{kim kartiranjem i tektonskom analizom utvr|eno je da je istra`ivano podru~je pokriveno karbonatnim naslagama – dolomitima i vapnencima s vrlo izra`enom tektonikom.254 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. na lokaciji rafinerije nafte u Urinju. 10 000 Zagreb.andric@igh. seizmi~kom refleksijskom metodom. Rezultati elektromagnetskog sondiranja ukazali su na postojanje takvog bloka (s otporno{}u ve}om od 1000 ohmm-a) pribli`no izme|u kota –80 i –150 m (Sl. Model elektri~nih otpornosti profila EMS-PROFIL 2. Figure 1. obra|eno i interpretirano najprije njih pet. 1). elektromagnetsko sondiranje. time domain electromagnetics U okviru izrade studije (ANDRI] et al.

PRELOGOVI]. vrlo vjerojatno postoji kompaktniji blok karbonatne stijene. PADOVAN. B..4. Provjera rezultata geofizi~kih istra`ivanja obavit }e se bu{enjem. dobiveni su kona~ni rezultati na temelju kojih je izdvojeno podru~je gdje. & GRGEC. Zagreb. LITERATURA ANDRI]. M. D. Tako koncipiranim istra`ivanjem. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 255 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book sondiranjem. . E. (2008): Geofizi~ki elaborat..– Institut IGH. dovoljno duboko ispod nivoa mora.

Prvi korak povezivanja je kalibracija putem sintetskih seizmograma primjenom seizmi~kog vali}a na karota`u zvuka. U tom kontekstu mo`e do}i do razila`enja u tuma~enju geolo{kih/seizmi~kih granica sadr`anih u modelu. 10 000 Zagreb. Kalibracija se tako|er mo`e provesti i preko mjerenja VSP-a (vertikalno seizmi~ko profiliranje). Prema tome. Litolo{ki sadr`aj se odra`ava amplitudnim efektima ~iji skup u kona~nici tvori seizmi~ki facijes. Dakle. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Povezivanje bu{otinskih sa seizmi~kim podacima Linking the well data with the seismic data Damir Taka~ & Katica Ivi~i} INA-Naftaplin. svi ti oblici kalibracije mogu se smatrati indirektnim povezivanjem seizmi~kih s bu{otinskim podacima s obzirom na to da su i karota`na mjerenja tako|er odraz geologije koja zahtijevaju odre|ena tuma~enja. Geolo{ko modeliranje ide po principu “krovine” – pov{ine koja predstavlja maksimalno rasprostiranje odnosne geolo{ke (litolo{ke) jedinice. pa ~ak i kada odgovaraju}i zakon brzina ne postoji. geologija.256 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. No. Uspostavljanje veze izme|u geologije i seizmike je klju~ni trenutak u rje{avanju geolo{ke slike podzemlja. Seizmi~ko modeliranje ide po principu “podine” – povr{ine koja predstavlja donju granicu na koju se odnose seizmi~ke brzine stijena iznad nje. seizmi~ki facijes se mo`e “transformirati” u litolo{ki facijes. facies. facijesi. [ubi}eva 29. modelling Suvremeno istra`ivanje nafte i plina je nezamislivo bez primjene seizmi~kih podataka. geology. Premda su seizmi~ki podaci odraz geolo{kih zbivanja u podzemlju. Naprednim tehnikama 3D tehnologije dolazi se to tre}e dimenzije geolo{kih tijela. modeliranje Key words: calibration. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. . uspostava veze izme|u geologije i seizmike ide putem modeliranja – uskla|ivanjem geolo{kog sa seizmi~kim modelom i obratno. a seizmi~ki model u geolo{ki model koji primijenom odgovaraju}eg modela seizmi~kih brzina dobiva i dubinsku dimenziju. Hrvatska Klju~ne rije~i: kalibracija. Kalibracija se mo`e provesti i preko bilo koje karota`ne krivulje uz primjenu odgovaraju}eg zakona brzina. seismic. seizmika. njihovo tuma~enje je uvijek dvojbeno.

LITERATURA SOVILJ-LEG^EVI]. osmotic pressure (ð). Ljubljana.legcevic@gmail. 43/2. 267–292. stupanj zrelosti ugljikovodika (BVWn). V. J. Slovenia (jasna.– Geologija. To zna~i mogu}nosti definiranja svakog relevantnog parametra u interpretaciji rezervoarskih karakteristika naftno-plinskoga le`i{ta. zrelost ugljikovidika i water-cut za bu{otinu na plinsko-naftnom polju Peti{ovci. 9220 Lendava. 2000) je teorija struna i jedinstvenog polja. connate water salinity (log10 Rc). environment (m/a). TURK. water-cut (WC) Key words: string theory. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 257 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija elektrologa po Turk-Leg~evi} metodi Turk-Leg~evi} method for E-log interpretation Velimir Turk1 & Jasna Sovilj-Leg~evi}2 1 2 Nafta Geoterm. . Rt i Ri) za reinterpretaciju postoje}ih i potencijalnih rezervi ugljikovodika na naftno-plinskom polju Peti{ovci. hydrocarbon maturity (BVWn). & TURK. jedinstveno polje. water-cut (WC) Osnova metode Turk-Leg~evi} (TURK & LEG^EVI]. akusti~ka impedancija (AI). (2000): New Access to Old Electrical Log Interpretation in Oil and Gas Wells.4. Rt i Ri. osmotski tlak. Ljubljana. litolo{ke karakteristike. Turk-Leg~evi} metoda je otvorena za sve vrste kvalitativno-kvantitativnih analiza. 271–279. kojima je osnova SP. salinitet konatne vode (log10 Rc). LEG^EVI] & TURK. unified field. U ovom ~lanku su prikazani samo neki od tih parametera: akusti~na impedanca. 1995. (1995): Nov pristop interpretaciji starih elektrokarota`nih diagramov. facies (m/a).com) Klju~ne rije~i: teorija struna. J. osmotski tlak (ð). & LEG^EVI]. Nastala je kao poku{aj kvalitativno-kvantitativne interpretacije starih karota`nih mjerenja (SP. acoustic impedance (AI). salinitet konatane vode. V. Mlinska 5. 3–4.– Rudarsko-metalur{ki zbornik.

ali i za podru~ja bez bu{otina. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina i geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. uvjetno seizmi~ke intervalne brzine. reservoir characterizations Predmet ovog rada je povezivanje i prognoziranje le`i{nih i seizmi~kih svojstava na strukturi Jihar temeljeno na poznatom postupku inverzije amplitudne seizmike u seizmi~ke akusti~ke otpore. Zaklju~ak Korelacije izme|u vrijednosti bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina i poroziteta i seizmi~kih intervalnih brzina na Kuracchine Dolomite formaciji navedenih bu{otina Jihar-1. [ubi}eva 29. geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. intervalne brzine. Jihar-3 i Jihar-6 pokazuju slaganje. Slijede}i postupak su korelacije izme|u seizmi~kih i bu{otinskih intervalnih brzina. Jihar-2. Jihar-2. Kori{teni su algoritmi. Ako se ustanovi korelativni odnos. brzi 'Sparse Spike Zero Phase' i detaljniji 'Constrained Inversion in Eignevectors Basis'.6 i ve}i. Hrvatska Klju~ne rije~i: inverzija.258 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacije izme|u seizmi~kih akusti~kih otpora i le`i{nih svojstava Correlations between seismic interval velocities and reservoir characteristics Marija Vidovi}1. Damir Taka~1 & Kre{imir Peji}1 1 INA. Bu{otinsko mjerenje karota`e zvuka (sonic log) je poveznica izme|u seizmi~kih i geolo{kih podataka. Kako je stupanj sli~nosti izme|u bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina zadovoljavaju}i seizmi~ki poroziteti se mogu koristiti i za prostorno predvi|anje kvalitativnih poroziteta. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina. {to predstavlja potvrdu da se mogu okonturiti poroziteti na osnovu seizmi~kih intervalnih brzina u podru~jima bez kompleksnih strukturnih i litolo{kih odnosa. razlo`no je izra~unati raspodjelu seizmi~kih poroziteta u le`i{tu na osnovu odnosa izme|u poroziteta i seizmi~kih prolaznih vremena (intervalnih brzina) stijena. strukturi le`i{ta i stratigrafskoj klasifikaciji mogu se izra~unati neke petrofizikalne karakteristike. strukturi i stratigrafskoj raspodjeli. tako|er se mogu prepoznati litolo{ki odnosi i izra~unati poroziteti. Exploration Department. Na osnovi interpretiranih poroziteta dobivena je karta prosje~nih poroziteta za Kuracchine Dolomite formaciju za podru~ja sa bu{otinama. interval velocity. Seizmi~ki podaci su amplitude u vremenu. prolaznih vremena u matriksu i prolaznih vremena u pornom fluidu u stijenama karbonatnog ili klasti~nog tipa pomo}u Wyllie-eve jednad`be. intervalne brzine ili intervalna prolazna vremena dobiveni iz seizmi~kih tragova i kalibrirani sa podacima karota`e zvuka u bu{otinama Jihar-1. tada je mogu}e predvidjeti vertikalne i bo~ne raspodjele akusti~kih svojstava pojedinih litostratigrafskih jedinica oko bu{otina i {ire ovisno o ostalim geolo{kim podacima polja. 10 000 Zagreb. le`i{na svojstva Key words: inversion. Rezultat inverznog modeliranja su sintetski akusti~ki otpori. Jihar-3 i Jihar-6. . Koeficijenti korelacije su iznad 0. a akusti~ki otpori i intervalne brzine se izra~unavaju iz podataka zvuka (sonic log/transit time).Ako su rezultati korelacija zadovoljavaju}i. Prije toga je potrebno korelirati seizmi~ke intervalne brzine i bu{otinske porozitete iz jezgre le`i{nih stijena u ciljnim formacijama.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Handling uncertainty in the case of lateral extension of log-porosity values in a turbidity reservoir
Analiza nesigurnosti u slu~aju lateralne procjene logaritamskih vrijednosti poroznosti u le`i{tu turbiditnog podrijetla
János Geiger1, Tomislav Malvi}2,3 & Kristina Novak Zelenika3
1 2

University of Szeged, Department of Geology and Paleontology, Szeged, Hungary Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Department for Geology and Geological Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska 3 INA-Naftaplin, Sector for Geology and Reservoir Management, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Key words: Indicator formalism, Sequential Indicator Simulation, convergence, reservoir characterization, clastics, Miocene, Croatia Klju~ne rije~i: indikatorski formalizam, sekvencijske indikatorske simulacije, karakterizacija le`i{ta, klastiti, miocen, Hrvatska

The geological uncertainty can be determined through the differences between many equally probable reservoir descriptions generated using a geostatistical techniques known as stochastic simulations. Each of these realizations reproduces a prior measure of spatial continuity (covariances) and may be conditioned to honor available data. The differences between these descriptions provide indications of reservoir uncertainty due to lack of information (DEUTSCH, 2002). Sequential indicator simulation (SIS) is widely used for diagenetically controlled facies (DEUTSCH, 2002). However, the background indicator formalism can also be applied whenever the data set available has a considerable uncertainty (DEUTSCH & JOURNEL, 1997; JOURNEL & ALABERT, 1988). In case of Klostar field the number and spatial distribution of wells allowed us expecting any lateral extension of

well-log porosity to be quite uncertain (NOVAK ZELENIKA et al., 2010). Because of this prior expectation we used the indicator formalism for discretizing the original well-averaged porosity data. Applying sequential indicator simulation for six porosity cut-offs we generated one-hundred equally probable stochastic realizations for each of five different grid sizes (Fig. 1). Then the average values, the width of their probability intervals (Fig. 2) and standard deviations were calculated for the first, first two, first three, and finally for the first 100 grids. The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity.

Figure 1. E-type estimations derived from SIS for five different cell-sizes. Slika 1. E-tip procjene dobivene sekvencijskim indikatorskim simulacijama za pet razli~itih veli~ina }elije.

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Figure 2. Width of symmetric probability interval around E derived from SIS for five cell-sizes. Slika 2. [irina simetri~nog intervala vjerojatnosti oko E dobivenog iz sekvencijskih indikatorskih simulacija za pet razli~itih veli~ina }elije.

Figure 3. Convergence of the outer variance (variance of the means among grid points) with incresing number of realizations. Slika 3. Konvergencija vanjske varijance (varijanca srednjih vrijednosti izme|u to~aka mre`e) s pove}anjem broja realizacija.

The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity. It is an open question whether this uncertainty varies with the depositional genetic, but we demonstrated that it is the function of the grid resolution. To this there were generated 100 realizations (by repeating SIS procedure with the same parameters) for each of four different grid sizes. From these realizations we defined one hundred sets of realizations containing the first three, first four etc., first one-hundred realizations. For each sets the (1) average value, (2) the total variance, the (3) coefficient of variation and the (4) variation of the expected value were calculated. Afterwards, we decomposed the total variance into its (5) 'inner' (mean of the variances of at grid points) and (6) 'outer' (variance of the means among grid points) component for each sets of realizations. It has become clear, that according to the limit values and the speed of convergence the stochastic estimations (SIS) can

be subdivided into two groups (Fig. 3). These groups demonstrate where the change of scale can be made probable. Moreover this finding may reflect the scale of the representative elementary volume in the case of well-log porosity. It is also apparent that different numbers of realizations need for stabilizing the overall estimations when support changes.

DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York. DEUTSCH, C.V. (2002): Geostatistical Reservoir Modeling.– Oxford University Press. New York, 376 p. JOURNEL, A.G. & ALABERT, F.G. (1988): Focusing on spatial connectivity of extreme valued attributed: stochastic indicator models for reservoir heterogeneities.– SPE Paper # 18324. NOVAK ZELENIKA, K., MALVIC, T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of Late-Miocene Sandstone Facies Using Indicator Kriging.– Submitted in Nafta journal, January 2010.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Define of depositional environment using neural network
Odre|ivanje talo`nog okoli{a neuronskom mre`om

Horváth Janina
Department of Geology and Paleontology, University of Szeged, H-6722, Szeged, Egyetem u. 2-6, Hungary Key words: Neural Network, pattern recognition, depositional environment Klju~ne rije~i: neuronska mre`a, prepoznavanje uzorka, talo`ni okoli{

Traditional techniques of identification of a depositional body from core data are costly and sometimes difficult to extrapolate to uncored wells. However, application of Kohonen’s Self Organized Map (abbr. SOM) (KOHONEN, 2001) approach may be regarded to be a potential method for pattern recognition problems. A combination of Indicator Kriging and SOM for log-porosity and sand content data coming from quantitative well-log interpretations is used for identifying the spatial pattern of some delta-plain sub-environments. The basic high-dimensional property fields are defined by 3D shapes of some well known depositional facieses of a particular reservoir rock body in the Algyõ Field, Hungary (GEIGER, 2003), (Fig. 1). Many parameters as log-porosity and sand content data can be used to determine lithological patterns using SOM (AKINYOKUNK et al., 2009 and

ULTSH et al., 1995). This step of method can discover spatial patterns as clusters in unstructured data set because SOM is based on clustering algorithm. However, this approach not necessarily makes sure, that the resulting disjunctive clusters can show any meaningful depositional geometry. So at last the final geometry is given using Indicator technique which uses threshold values derived from property values of clusters. (NOVAK ZELENIKA et al., 2010, in press)

AKINYOKUNK, O.C., ENIKANSELU, P.A., ADEYEMO, A.B. & ADESIDA, A. (2009): Well Log interpretation model for the determination of lithology and fluid contents.– The Pacific Journal of Science and Technology, Springer.

Figure 1. 3D model of cravasse splay environments in the Algyõ delta (GEIGER, 2003). Slika 1. 3D model okoli{a naplavnih talo`ina u paleodelti polja Algyõ (GEIGER, 2003).

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

GEIGER, J (2003): A pannóniai újfalui (törteli) formációban levõ algyõ-delta fejlõdéstörténete – I.: Az algyõ-delta alkörnyezeteinek 3d modellezése. Part one: 3d modelling of the sub-environments of Algyo-delta. Földtani Közlöny. KOHONEN, T. (2001): Self Organized Maps – Springer, Berlin, Germany. NOVAK ZELENIKA, K., MALVI], T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of the late miocene sandstone facies using indicator kriging.– Nafta, Zagreb, in press.

ULTSCH, A., KORUS, D. & WEHRMANN, A. (1995): Neural networks and their rules for classification in marine geology, Raum und Zeit in Umweltinformationssystemen, 9th Intl. Symposium on Computer Science for Environmental Protection CSEP ´95, Vol. I, ed. GI-Fachausschuß 4.6 “Informatik im Umweltschutz” vol. 7, Metropolis-Verlag, Marburg.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Procjena sekvencijskim Gaussovim simulacijama le`i{nih varijabli pje{~enja~kog donjopontskoga le`i{ta nafte, polje Klo{tar, Savska depresija, Hrvatska
Estimations by sequential Gaussian simulations of reservoir variables in Early Pontian oil reservoir, Klo{tar Field, Sava Depression, Croatia
Kristina Novak Zelenika1 & Tomislav Malvi}1,2
1 2

INA-Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Klju~ne rije~i: le`i{ne varijable, pje{~enjaci, geostatistika, sekvencijske Gaussove simulacije, polje Klo{tar, Savska depresija, donji pont Key words: reservoir variables, sandstones, geostatistics, sequential Gaussian simulations, Klo{tar Field, Sava Depression, Early Pontian

Polje Klo{tar nalazi se u zapadnom dijelu Savske depresije, na jugozapadnim obroncima Moslava~ke gore. Geografski je smje{teno oko 35 kilometara isto~no od grada Zagreba, unutar i u okolici istoimenog sela Klo{tar (Sl. 1). To polje je

odabrano za geostatisti~ku analizu iz sljede}ih razloga: (a) jo{ uvijek je jedno od najve}ih naftnih i plinskih polja u Savskoj depresiji, (b) na tom polju ve} je ranije na~injen skup razli~itih geostatisti~kih procjena, (c) postoji veliki skup prikupljenih podataka koji se analiziraju u okviru rada na disertaciji prve autorice te uporabe stohasti~kih metoda kroz znanstveni projekt MZOS-a “Stratigrafska i geomatemati~ka istra`ivanja naftnogeolo{kih sustava u Hrvatskoj”. Polje Klo{tar je na sjeveru i sjeveroistoku odijeljeno od masiva Moslava~ke gore transverzalnim Sjevernim rubnim rasjedom Savske depresije. U donjem i srednjem miocenu (zaklju~no sa sarmatom) izvori materijala bili su lokalni. U panonu glavni utjecaj preuzeo je materijal donesen iz Isto~nih (metamorfnih) Alpi, prena{an turbiditnim strujama (VRBANAC et al., 2008). Na kraju, u pliocenu i kvartaru, talo`eni su uglavnom plitki jezerski, a kasnije i kopneni sedimenti. Geostatisti~ki su analizirani podatci poroznosti, dubine i debljine prikupljeni za najve}e pje{~enja~ko le`i{te imenovano “T” (donjopontske starosti), iz skupa od 19 bu{otina. Za njih su na~injene karte semivariogramskih povr{ina te izra~unati eksperimentalni i teorijski standardizirani semivariogrami programom Variowin 2.21 (PANNATIER, 1996). Na kraju je izra~unato po stotinu realizacija uvjetnim sekvencijskim Gaussovim simulacijama (skr. SGS; opisane npr. u DEUTSCH & JOURNEL (1997), MALVI] (2008) i drugdje). Prikazane su 1., 50. i 100. realizacija za svaku varijablu (Slike 2, 3 i 4). Modeliranje le`i{ta je proces koji uvijek uklju~uje odre|eni stupanj nesigurnosti, tako da je stohasti~ki pristup ~esto najprimjereniji za karakterizaciju le`i{ta. Stohastikom se dobiva niz jednako vjerojatnih karata. Upotrijebljene su uvjetne sekvencijske Gaussove simulacije, no zbog promatranja triju geolo{kih varijabli razli~itog reda veli~ine (101, 102 i 103) na~injeni su standardizirani teorijski variogrami. Anizotropija se uo~ava na kartama poroznosti i dubina. Zanimljivo je kako ve}e poroznosti odgovaraju ve}im dubina-

Slika 1. Smje{taj polja Klo{tar te regionalne strukturne depresije Sjeverne Hrvatske Figure 1. Location of the Klo{tar Field and regional structural depressions in North. Croatia

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Slika 2. Poroznosti dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 2. Porosities obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 3. Debljine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 3. Thickness obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 4. Dubine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 4. Depths obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

ma, {to ukazuje da su tektonikom nakon talo`enja le`i{ta ja~e izdignuti rubni dijelovi glavnoga kanala talo`nog prostora pje{~enjaka.

DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York.

MALVI], T. (2008): Primjena geostatistike u analizi geolo{kih podataka.– INA-Industrija nafte d.d., 103 str., Zagreb. PANNATIER, Y. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis.– Springer Verlag, 91 p., New York. PRELOGOVI], E., SAFTI], B., KUK, V., VELI], J., DRAGA[, M. & LU^I], D. (1998): Tectonic activity in the Croatian part of the Pannonian basin.– Tectonophysics, 297, 283–293. VRBANAC, B., VELI], J. & MALVI], T. (2008): Sedimentation of Late Pannonian clastic deposits in main and marginal basins (Sava depression vs. Bjelovar subdepression).– Geophysical Research Abstracts, 10, Copernicus Group, 1–2, Wien.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha
Probability of geological success

Ines Vlahov & Brankica Cirkovi}
INA–Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Klju~ne rije~i: vjerojatnost geolo{kog uspjeha, geolo{ki rizik, mati~na stijena, zamka, migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene, izgledni stratigrafski interval, istra`ni lokaliteti, izravni i neizravni podaci. Key words: probability of geological success, geological risk, source rock, trap, migration, reservoir rocks, seal, play, prospect, direct and indirect data.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha (skr. Pg; engl. Probability Of Success, abbr. POS) je ocjena kvalitete osnovnih geolo{kih kategorija (s vi{e geolo{kih faktora ili doga|aja) koji su klju~ni za procjenu uspjeha otkri}a ugljikovodika. Svrha procjene vrijednosti 'Pg' u istra`ivanju ugljikovodika je rangiranje neotkrivenih rezervi ugljikovodika prema kvaliteti i koli~ini geolo{kih podataka.

Ovim radom prezentirana je slu`bena metoda koja se primjenjuje u Mol Grupi za izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha konvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Razmatra se geolo{ki rizik, odnosno procjenjuje vjerojatnost geolo{kog uspjeha pet kriti~nih geolo{kih kategorija koncepta izglednog stratigrafskog intervala ili istra`iva~kog lokaliteta. Geolo{ke kategorije koje se procjenjuju su: mati-

Tablica 1. Izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha. Table 1. Calculation of geological success probability.

Tip / Pouzdanost podataka Kategorija 1. Mati~na stijena & Zrelost a. Prisutnost i Kapacitet b. Zrelost mati~ne stijene 2. Timing & Migracija a. Timing b. Migracija 3. Rezervoarske stijene a. Prisutnost b. Kvaliteta 4. Pokrov a. Prisutnost i kvaliteta b. O~uvanje 5. Zamka / Zatvaranje a. Definicija zamke b. Karakteristika zamke Procjena Geološkog Rizika Vjerojatnost Geološkog Uspjeha 0,00 Vjerojatnost Mati~na stijena & Zrelost 0,00 Vjerojatnost Timing & Migracije 0,00 Vjerojatnost Kvalitete rezervoara 0,00 Vjerojatnost Pokrova & O~uvanja 0,00 Vjerojatnost Zamke / Zatvaranja 0,00 Direktni podaci Nepovoljni <0,3 Indirektni podaci Upitni 0,3–0,5 Neutralni 0,5 Indirektni podaci Obe}avaju}i 0,5–0,7 Direktni podaci Povoljni >0,7

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Tablica 2. Dijagram geolo{kog rizika. Table 2. Diagram of geological risk.

Dijagram geološkog rizika Grupa rizika / POS raspon Jako niski rizik / (50–100%) Niski rizik / (30–50%) Umjerni rizik / (20–30%) Srednji rizik / (10–20%) Visoki rizik / (6–10%) Jako visoki rizik / (0–6%) Zna~ajke istra nih lokaliteta Podru~je s proizvodnjom – Isti play – susjedna struktura / Struktura u blizini s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Vrlo obe}avaju}a struktura u blizini / Udaljena struktura s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Struktura u blizini / Udaljena struktura – Isti trend ili vrlo obe}avaju}a struktura Podru~je s proizvodnjom – Novi play – Struktura u blizini ili Proizvodni bazen – Isti play – Udaljena struktura Proizvodni bazen – Isti play – Slabo definirano ili jako udaljena struktura ili Proizvodni bazen – Novi play – Udaljena struktura ili Novo podru~je – Obe}avaju}i HC-sustav Novo podru~je – Novi bazen ili Novo podru~je – Play sa negativnim podacima

~ne stijene i zrelost, vrijeme i migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene te zamka. Svaka od razmatranih geolo{kih kategorija ima nekoliko potkategorija koje je tijekom procjene potrebno razmotriti i uzeti u obzir (Tablica 1). Podaci za procjenu vjerojatnosti geolo{kog uspjeha kod ove metode su odre|eni tipom i pouzdano{}u. Razlikujemo dva tipa ulaznih podataka izravne (direktne) i neizravne (indirektne) ~ija se pouzdanost procjenjuje kao: nepovoljna, upitna, neutralna, obe}avaju}a i povoljna.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha, dobiva se mno`enjem vjerojatnosti svih pet geolo{kih kategorija, a svaka od njih procijenjena je prema odgovaraju}oj pouzdanosti i tipu podatka. Ovom se metodom, prema izra~unatoj vjerojatnosti geolo{kog uspjeha, istra`ni lokaliteti svrstavaju u jednu od {est grupa geolo{kog rizika (Tablica 2).

. prostorna razlu~ivost 25 m). function approximation and clustering case study Uporaba neuronskih mre`a u interpretaciji geokemijskih podataka: klasifikacija. Celje. Figure 1. there are many different types of neural networks and each type is designated in doing certain task/ problem. it can be arbitrary. The details will not be described here as they can be found in two excellent “bibles” – Hayking’s (HAYKIN. obrada podataka.000 data points (modified DEM of Celje basin. geokemija Introduction Neural networks have been successfully applied in many areas. like financial problems. physics. Method is based on the principles connections and repetition in biological nervous systems. funkcijska aproksimacija i klasteriranje Gorazd @ibret Geolo{ki zavod Slovenije. 1000 Ljubljana. B – map of Zn concentration in attic dust. data mining. Slika 1. Zn in Celje attic dust case study. activation function and outputs. Zn u ati~koj pra{ini. medicine. neural activation functions. Aproksimacija funkcije. Function approximation. Depending on the types of neurons arrangement. 37000 to~kastih podataka (modificirani DEM Celje bazena. geochemistry Klju~ne rije~i: neuronske mre`e. but to make it useful. robotics etc. electronics. 37.4. kriging interpolation method. predstavlja podru~je faze opoziva. interconnectivity etc. Basic unit is the neuron containing inputs with weights. 25 m spatial resolution). due to their nature neural networks can be used to model non-linear natural systems (linearity in the sense of mathematical properties of additivity and homogenuosity). depending on the CPU speed and computer memory. C – recall matrix. B – karta Zn-koncentracije u ati~koj pra{ini. A – visualization of learning data (size of the symbol corresponds to the Zn concentration in attic dust) with square. Dimi~eva ulica 14. due to well developed learning algorithms they are easy to use. The success of the method can be laid down to the following reasons: they can model extremely complex systems. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 267 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Use of neural networks in geochemical data interpretation: classification. 2001). engineering. D – visualization of the neural network interpolation results. inputs and outputs have to be placed. C – opozivna matrica. representing area of recall phase. D – vizualizacija rezultata interpretacije neuronske mre`e. Slovenia (gorazd. there is no limitations with the dimensionality of the problem. metoda kriging interpretacije. A – vizualizacija probnih podataka (veli~ina simbola odgovara Zn-koncentraciji u ati~koj pra{ini) pomo}u kvadrata. 1999) and Kohonen’s (KOHONEN. The net of the neurons can be called neural network.zibret@geo-zs.si) Key words: neural networks.

@IBRET.1]. U and Zr. compositional data and even attributive type of data (i. This task is not so easy if taking into account very heterogeneous composition of geochemical sampling materials. 735–747. Me`a Valley. carb – geological parameter. SOM) do not have such limitation.– J. Geochem. R. derived from 25 m digital elevation model. 2006). eters is as follows: dPb – distance of the sample to Pb smelter. This case study compares the results of the interpolation using neural networks with the commonly used kriging interpolation method (Fig. We look at Zn concentration in attic dust in Celje as a function of spatial position of the sample relative to the position of the source of the pollution (x and y coordinates) and elevation. Cd and other chalcophile elements. – Math. Slovenia). R.– Pearson. Data from chemical analyses of attic dust. Singapore. expl. Results of SOM classification in Me`ica area (data from [AJN. G. has serious limitation: requirement of normal distribution of variables. We see that SOM was capable to place dPb in the group together with the Pb.e. 2 shows the positions of best matching units for every element and every descriptive parameter in the SOM output lattice (10x10 output grid).. (2002): Geochemical properties of soil and attic dust in Celje area (BsCh thesis). All variables have been normalized to the interval [0. Mg. 5/1. 76 p. usually done with factor analysis. 501 p. [AJN. More detailed description of this case study can be found in the upcoming issue of Mathematical Geosciences journal. Rezultati SOM-klasifikacije na podru~ju Me`ica (podaci iz [AJN. activated neuron if sample is collected on carbonates and inactivated neuron if sample is not collected on carbonates. S. @IBRET. Regarding SOM classification – fully trained SOM put similar input patterns close and different input patterns apart from each other. 2006). Summing together. Clustering of geochemical data enables to recognize different geochemical associations of elements (anthropogenical/geological). . Ni (pollution caused by ironworks). The classification problem will be addressed by classification of the different geological materials on the basis of their chemical analyses. Slika 2. 2002. and this is shown on the Me`ica case study (data from [AJN. dFe inside group with other siderophile parameters Cr. (2006): Factor analysis of soil and attic-dust to separate mining and metallurgy influence. G. training set contained 369 cases (130 samples of attic dust. dFe – distance of the sample from ironworks. there have to be 1 neural network for each element separately. 2008). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three case studies from geochemical data interpretation As neural networks are universal approximators they can be used for function approximation or with other words. [AJN. The performance of feedforward multilayer perceptron with 14 hidden neurons with sigmoid activation function is found to be excellent.– Geochem Explor Environ Anal. 103 samples of alluvial sediments and 37 random cases) and validation set 37 cases (9+7+8+15). 29–41. (2005): Using attic dust and soil for the separation of anthropogenic and geogenic elemental distributions in an old metallurgic area (Celje. same applies for metamorphic rocks (met) and sedimentary rocks (sed) respectively. Berlin-Heidelberg-New York. (2008): Modelling of atmospheric dispersion of heavy metals in the Celje area.. Moreover.268 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Description of descriptive paramFigure 2. 2006). (2001): Self-Organizing Maps. because it is capable of correct classification of all geochemical sampling materials (different than in the learning dataset). 842 p. 2005. Y. This is very simple and naive approximation but will suit for the purpose of the demonstration. (1999): Neural Networks – a Comprehensive Foundation.– University of Ljubljana. geol. geological and other parameters) can be used together with normally distributed variables. Slovenia. T. SOM output grid was clustered into 5 clusters by the means of k-means clustering algorithm. Mn. sampled on a broad range of geological environments and on different polluted and unpolluted areas. This classification shows better performance of SOM comparing to factor analysis. 38/6. especially in the way those attributive types of variables shows the source of different elements in the environment. 2nd edition. REFERENCES HAYKIN. P (and unfortunately also together with “sed” parameter) and parameter “met” together with Fe. 97. @IBRET & [AJN. W. 3rd edition. As a quantitative measure of similarity. Slovenia. Zn. Fig. Schematic procedure and the result are shown on Fig. topsoil and alluvial sediment from different polluted and unpolluted areas have been chosen as examples (26 elements) with additionally patterns with random values to demonstrate the performance of neural network. Factor analysis. KOHONEN. Only at detecting the random values the performance is slightly decreased (approx. 59–67. [AJN. 95% correct). 136 samples of soils. 1.– Springer. Shape of the symbol represents membership of the output neuron to different cluster and size of the symbol distance to the cluster centre. R. for interpolation purposes. Ljubljana. To create geochemical maps in such way. Self organizing maps (special type of neural networks. Sr. also like Kriging. Zn in the attic dust of Celje has been used as an example (data from: @IBRET. 1). parameter “carb” together with the Ca. & [AJN.

Tijekom badena intenzivna je i vulkanska aktivnost. basement) u podini sve do regionalnog EK markera Rs7. Vulkaniti su mjestimi~no uslojeni s kalkarenitima i mikritskim vapnencima badenske starosti. Lilit Cota1. transgresivno slijede karbonatne naslage te u vr{nom dijelu lapori. 10 000 Zagreb INA d. Bockovci-1 (Bc-1)). Glavnu ulogu pri sedimentnim procesima i oblikovanju miocenskih sedimentacijskih tijela (najperspektivnijim rezervoarskim stijenama u istra`ivanom podru~ju) imali su transgresivno/regresivni ciklusi. su talo`ene ili na mezozojske karbonate (neformalna jedinica “podina tercijara”) ili paleozojske magmatite i metamorfite (“temeljno gorje”). konglomerati~ni pje{~enjaci i kalkareniti badenske starosti. karbonati. Damir Rakari}1 & Branko Sokolovi}2 1 2 INA d. Prema stratigrafsko-sedimentolo{kim zna~ajkama Dravska depresija je sa svojim otvaranjem zapo~ela prije Savske. efusives Donjo. 10 000 Zagreb Klju~ne rije~i: donji do srednji miocen. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 269 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Model sedimentacije donjo do srednjomiocenskih naslaga na podru~ju Slatina – Donji Miholjac Sedimentation model of Lower to Middle Miocene deposits of the area “Slatina – Donji Miholjac” Dijana Bigunac1. Marica Balen1. Kara{ [uma-1 (K[-1). [ubi}eva 29. Podravska Slatina-5 (PS-5). mla|a tektonika i paleogeomorfologija/sinsedimentacijska tektonika. klastiti. U bu{otini ^a|avica-1 kroz vulkanite (andezit – bazalt) bu{eno je cca 500 m. kao okvirne granice u krovini. Rad obuhva}a sedimente izme|u neformalne litostratigrafske jedinice nazvane “temeljno gorje” paleozojske starosti (engl.4. Zlata Ivani~ek2. Za potrebe ovog rada provjereni su i reinterpretirani postoje}i podaci iz odabranih bu{otina. Bukovica-1 (Bkc-1).do srednje miocenske klasti~ne i karbonatne naslage predstavljaju zna~ajna le`i{ta ugljikovodika na podru~ju sredi{njeg i isto~nog dijela Dravske depresije. Vulkaniti mogu biti uslojeni sa sedimentima. Stoga istra`ivanja litofacijesa miocenskih sedimenata i njihovog prostiranja u prostoru omogu}uju kvalitetnije definiranje potencijalnih rezervoara i pokrovnih stijena. efuzivi Key words: Lower to Middle Miocene. Srebrenka Matej1. Sedimentacija zapo~inje krupnim klastitima (kao {to je dokazano bu{otinama Krunoslavlje-1 (Kru-1). Lovin~i}eva bb... Rasovac-1 (Rs-1). . a spu{tanje je bilo sna`nije {to je za posljedicu rezultiralo odlaganjem ve}e debljine naslaga.d. carbonates. Miocenske naslage. ovisno o paleoreljefu.d. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Mario Matkovi}1. clastites. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Ku~anci-2 (Ku-2). Kre{imir Krizmani}2.

odnosno podru~ja Rugvica–Je`evo. Mati~na stijena je zrela na dubinama od 2200–3600 m i pri temperaturama ve}im od 100 °C. time of hydrocarbon migration. DG-1. 10 000 Zagreb. mati~na stijena. kroz rasjede i frakture iz mati~nih stijena u rezervoare. . [ubi}eva 29. Prema raspolo`ivim geokemijskim podacima i utvr|enim mati~nim stijenama na~injena je i geolo{ka procjena putova migracije kroz geolo{ko vrijeme. source rock. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena na podru~ju Rugvica – Je`evo Evaluation of maturity of proved source rocks on Rugvica – Je`evo area Snje`ana Bla`ekovi}-Smoji} & Vesna Hr`enjak INA d. maturity Seizmo-stratigrafska reinterpretacija preostalog potencijala ugljikovodika podru~ja 3D Sava. Predmet istra`ivanja je geolo{ka procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena te vrijeme i putevi migracije ugljikovodika u stratigrafsko-strukturnim zamkama na navedenom podru~ju. Je-4Du. Hrvatska Klju~ne rije~i: potencijal ugljikovodika. zrelost Key words: hydrocarbon potencial. Je-3Du. U tu svrhu kori{ten je komercijalni softver BasinMod pomo}u kojega su na~injeni profil zrelosti i dijagram povijesti zalijeganja. Ru-1a.270 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. vertikalna i/ili lateralna migracija. tragovi nafte i plina). DG-2. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Ru-2. Pretpostavlja se kratka. Ru-3. Je-1Du. Je-2Du. uzela je u obzir 12 klju~nih bu{otina: Ru-1.d. vrijeme migracije ugljikovodika. Obo-3. Kop-1 (testiranjem dobivena nafta ili plin.

nove rezerve Key words: 2D seismic. Rezultat 2D seizmi~ke reinterpretacije je novo strukturnotektonsko rje{enje. Nove utvr|ene rezerve nafte dvostruko su ve}e od rezervi prijavljenih u prethodnom Elaboratu. Sa ciljem provjere zasi}enja.4. pokrenuti je niz razradnih radova. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 271 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Novo geolo{ko rje{enje na temelju reinterpretacije 2D seizmike New geological solution based on 2D seismic reinterpretation Ana Domjani} & Ivona Kranj~evi} INA-Naftaplin. u bu{otini Le-5. Prema starom strukturnom rje{enju polje Leti~ani je bilo podijeljeno u dva tektonska bloka. . a ispitivanjem je dobiven slab dotok nafte. podijeljena u 3 tektonska bloka. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. [ubi}eva 29. Potrebno je u budu}nosti razmotriti izradu novih bu{otina u cilju pove}anja iscrpka utvr|enih rezervi nafte u novom bloku. strukturna karta. structural map. bez vode. Nakon procijene petrofizikalnih parametara i izra~una povr{ina te novih karata efektivnih debljina procijenjene su geolo{ke rezerve ugljikovodika. Hrvatska Klju~ne rije~i: 2D seizmika. Bu{otina Le-5 vodila se kao likvidirana u pretpostavljenom vodenom zasi}enju. 10 000 Zagreb. le`i{te K je perforirano. new reserves Vode}i se idejom da se poku{a zaustaviti prirodni pad proizvodnje na polju Leti~ani. Pokrenuta je reinterpretacija geolo{kog rje{enja polja. Prema novom rje{enju strukturu pred- stavlja antiklinala rasjednuta normalnim i reversnim rasjedima.

Croatia. te samo 1 143 832 m3 u dekadi 1991. 1960.99´106 m3 dok su se u dekadi 1961–1970. 10 000 Zagreb. do 1980. godine. i 2 020 887 m3 u zadnjoj dekadi (2001.–1990. U tom periodu u samo 5 polja utvr|eno je ukupno ~ak 127 302 651 m3 geolo{kih rezervi od ~ega je 49 077 579 m3 (38.76´106 m3 u dekadi 1981. dok je proizvedeno 46 262 808 m3 (36. dok je proizvedeno ukupno 48. 10 000 Zagreb. na 79 393 473 m3 te otprilike istu vrijednost (77 088 351 m3) zadr`ava i u razdoblju od 1971.5%) pridobivih rezervi. 43 plinska polja me|u kojima je 14 kondenzatnih. Otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina vrhunac dose`u u periodu od 1981. do 2010. Slika 2. godine.39´106 m3) zadr`avaju i u razdoblju od 1971. ponajvi{e zahvaljuju}i poljima @utica i Stru`ec otkrivenima na samom kraju dekade. Naravno. one gotovo pa prepolovile i iznose 7 711.3 & Josipa Veli}2 1 2 Duvanjska 6. kada su izvedena prva geofizi~ka istra`ivanja. prije svega zbog uporabe suvremenih metoda istra`ivanja ugljikovodika. No. Pannonian basin Sa`etak Po~eci istra`ivanja i pridobivanja nafte i plina u Hrvatskoj se`u jo{ u 19. le`i{ne litologije. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. sli~an trend zadr`avaju i geolo{ke rezerve naftnog plina i plina iz plinske kape pa tako one na vrhuncu. u dekadi 1951. Rezerve prirodnog plina i kondenzata prikazuju ne{to druga~ije trendove. odnosno 30 828.). reservoir lithologies..57´106 m3 od 2001. godine. Hrvatska 3 INA-Naftaplin.5%. proizvodnja ugljikovodika. iznose 14 208.) ~iji trend se odr`ao sve do danas (247. zapo~inje zna~ajnija pro- izvodnja. Zna~ajnija proizvodnja Slika 1. do 1990. godine. Prema podacima obra|enima u ovom radu vidljivo je da je najvi{e nafte i naftnog plina otkriveno i proizvedeno od 1951.25´106 m3) pridobivih rezervi. Nakon toga slijedi nagli pad na 20 510 278 m3 u dekadi 1981. Figure 1. tek oko 1940. Tomislav Malvi}2. Panonski bazen Key words: hydrocarbon reserves. Taj broj utvr|enih geolo{kih rezervi nafte smanjuje se u dekadi 1961.–1970.–1960. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Hrvatska Klju~ne rije~i: rezerve ugljikovodika.77´106 m3. . stolje}e.3%) nafte. tj. Od tada pa do danas u Hrvatskoj je otkriveno 45 naftno-plinskih polja.–2010.–2000. Marko Cvetkovi}2. godine dok nakon toga slijedi nagli pad (1 024. [ubi}eva 29. Rezerve nafte otkrivene po dekadama. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.79´106 m3 plina. U ostalim dekadama otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina znatno su manje.272 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Gas reserves discovered in decades. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Odnos rezervi i proizvodnje ugljikovodika po dekadama i dominantnim le`i{nim litologijama u hrvatskom dijelu Panonskog bazena Relation between hydrocarbon reserves and production during decades with respect to dominant reservoir lithologies in the Croatian part of the Pannonian basin Goran Jovi}1. do 1960. hydrocarbon production. 10 000 Zagreb.2% (47 168. Rezerve plina otkrivene po dekadama. Pierottijeva 6. godine i one tada na ukupno 11 polja iznose 63 570. godine) (Slika 1). Sli~nu vrijednost (7 253.–1990. Hrvatska. Oil reserves discovered in decades.73´106 m3 od ~ega je 74. do 1980. Figure 2.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 273 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 3. odnosno 24 391. Nadalje. 363–370.97´106 m3 dok je u zadnjih desetak godina vrlo mala (Slika 2). WEISSER. krupnozrnate pje{~enjake i efuzive donjo.). J. vrlo je zanimljivo kako su gotovo jednake koli~ine prirodnog plina otkrivene u pje{~enjacima panonske i pontske starosti te slabokonsolidiranim pje{~enjacima pliocenske i kvartarne starosti u Sjevernom Jadranu. Povijest otkrivanja i proizvodnje rezervi kondenzata sli~na je kao i kod rezervi plina. a obuhva}aju skupine (b) i (c) te (e) rezerve polja gdje su le`i{ta u sve tri skupine. 53.–1970. dok se rezerve u sljede}oj dekadi (1991. V.). godine. 567–574. Oil reserves classified in dominant reservoir lithologies. Tako|er. zanimljivo je kako su daleko najve}e rezerve nafte otkrivene u pje{~enjacima (skupina (a)). HERNITZ. MALVI]. Taj podatak zasigurno je i posljedica kompleksnosti situacije od le`i{ta do le`i{ta ali je ujedno i prilika da se u ve}ini le`i{ta dobiju dodatne koli~ine ugljikovodika primjenom suvremenih metoda pove}anja iscrpka te podupiranjem prirodnog vodonapornog re`ima u poljima gdje je on bio dominantan dugi niz godina. No. do 1980. Obradba i analiza podataka pokazala je i odnos koli~ine rezervi i dominantnih le`i{nih litologija. N. & BOKOR. Kod prirodnog plina i kondenzata ve}ina rezervi (61 587. naftnog plina i plina iz plinske kape otkrivena je u le`i{tima pje{~enjaka pontske i panonske starosti (217 316 037 m3. (2002): On the exploration level of the Croatian part of the Pannonian Basin. PAVLOVI]. T. Rezerve plina otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. 10.04´106 m3. CVETKOVI]. B. Rezerve nafte otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. dok su kod plina one vezane uz starije krupnoklasti~ne sedimente te stijene u njihovoj podini. M. Figure 4.33x106 m3 i 15 161 758 m3) nalaze se u le`i{tima skupine (d) (Slike 3 i 4). Z.. & CURI.. Te litologije podijeljene su u pet skupina: (a) pje{~enjake pontske i panonske starosti. rive (76 477 m3 od 1971. Daleko najvi{e geolo{kih rezervi kondenzata (15 196 520 m3) utvr|eno je u dekadi 1981. zapo~inje u razdoblju od 1961.–1990. Scientific Conference SGEM.) smanjuju za vi{e od 15 puta i iznose 716 554 m3. Figure 3. Z.i srednjomiocenske starosti.. kada je proizvedeno 7 996. VRBANAC. (b) bre~e.. M. do 2010. Gas reserves classified in dominant reservoir lithologies. Slika 4. . i 19 251 m3 od 2001. konglomerate. a nije ih bilo mogu}e razdvojiti (a+b+c). do 1970. Sofia : Internat. (2008): Observation useful for increase of hydrocarbon fields exploitation period within Croatian part of the Pannonian basin // Modern Management of Mine Producing Geology and Environmental Protection / International Scientific Committee of SGEM (ed. poput polja Stru`ec i Beni~anci. U ostalim dekadama geolo{ke rezerve kondenzata su zanema- LITERATURA VELI]. Za drugu zna~ajniju koli~inu rezervi (2 479 220 m3) treba se vratiti skroz u razdoblje od 1961. Poslije spomenutog vrhunca 80-tih godina pro{log stolje}a proizvodnja prirodnog plina naglo opada na samo 3 676.95x106 m3). (d) le`i{ta koja predstavljaju jednu hidrodinami~ku cjelinu. (c) stijene u podini neogena Pz i Mz starosti.– Nafta. Zaklju~ak Iscrpak le`i{ta tijekom povijesti nije puno rastao unato~ zna~ajnom napretku tehnologije. Ve}ina rezervi nafte. novi manji porast rezervi i proizvodnje mo`e se o~ekivati pu{tanjem u rad novootkrivenih plinskih polja u Jadranu..–2000.

mud logging Ekonomi~na proizvodnja ugljikovodika iz konvencionalnih le`i{ta mogu}a je bez stimulativnih tretmana ili specijalne tehnologije proizvodnje. le`i{ni parametri. jesu i le`i{ni parametri poroziteta. karota`na mjerenja. . formiranjem multidisciplinarnog tima. Tijekom rada izra|ene su i grafi~ke interpretacije trenda kompakcije. 2006): Gusti pje{~enjaci zasi}eni plinom (Tight Gas Sands) Plinonosni {ejlovi i lapori (Gas Shales) Naftonosni {ejlovi i lapori (Oil Shales) Nafte u slabopropusnim stijenama (Low Perm Oil) Te{ke nafte (Heavy Oil) Plinonosni ugljeni slojevi (Coalbed Methane) Plinski hidrati (Gas Hydrates) Sistematizacija nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika opisuje i temeljne litolo{ke. Stoga se jasno nametnula nu`na potreba kori{tenja drugih spoznaja. Podaci dobiveni interpretacijom karota`nih mjerenja. 2006) jesu apsolutna nemogu}nost ekonomi~ne proizvodnje ugljikovodika bez opse`nih stimulativnih zahvata i tretmana le`i{ta. Me|utim. Plinske pojave (NP. osobito rezultata geolo{kog pra}enja. Mura. Tijekom rada (2009. kategorizacija le`i{ta. BP. kondenzat) – izostanak vode u proizvodnji Ideja i interes prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika u Panonskom bazenu (Drava. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. [ubi}eva 29. velja~a – prosinac) u hrvatskom dijelu Panonskog bazena obra|eno je osam podru~ja mogu}eg postojanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. erupcije i gubici tijekom bu{enja. Spomenute zna~ajke definiraju le`i{ta ugljikovodika kao nekonvencionalna. geolo{kog pra}enja. ispitivanja bu{otina i laboratorijskih analiza predstavljeni su u obliku slo`enih dijagrama (Composite Log). zasi}enja i efektivnih debljina procijenjeni na temelju analize karota`nih mjerenja. 10 000 Zagreb. TP). slabe propusnosti i nemogu}nosti ekonomi~ne proizvodnje bez stimulativnih zahvata i adekvatne odnosno nove proizvodne tehnologije. Tijekom analiza karota`nih podataka uo~ene su odre|ene pote{ko}e i nemogu}nosti to~ne i stru~no prihvatljive procjene tih parametara le`i{ta. Parametri koji definiraju izra~un volumena i rezervi. kvantitativne analize karota`nih mjerenja. reservoir parameters. identifikacija “intervala interesa“. osim prostora. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. well logging. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena petrofizikalnih parametara nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika Petrophysical parameters evaluation in unconventional hydrocarbon reservoirs Hrvoje Jur~i} & Sre}ko Mareti} INA-Naftaplin.274 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. definiranje zona povi{enog slojnog tlaka (nadtlaka). procjena formacije. le`i{ne i proizvodne karakteristike: – slaba propusnost netipi~ne le`i{ne litologije – pove}ani ili znatno pove}ani slojni tlak – prete`ito plinsko zasi}enje (i/ili lagana nafta. Prou~avanje nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika pretpostavlja sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup sistematiziranju i organiziranju podataka i spoznaja. Osnovni cilj projekta u ovoj fazi prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta bio je procjena mogu}ih rezervi ugljikovodika. geolo{ko pra}enje Key words: unconventional reservoirs. Tako procijenjene potencijalne rezerve ugljikovodika na promatranom prostoru postale su vjerodostojnije i stru~no prihvatljivije. naj~e{}e kao posljedica ograni~avaju}ih mogu}nosti postoje}ih programa interpretacije. dotoci. pukotinski sustavi jezgara. Analizirano je 38 dubokih bu{otina od Murskog Sredi{~a na zapadu do Stjepanika na istoku. karota`ne korelacije repera i interpretacije litofacijesa. Zala ba- zeni) ostvareni su definiranjem zajedni~kog projekta istra`ivanja MOL-a i INA-e. posljednjih je petnaestak godina znatno porastao interes za le`i{ta ugljikovodika (osobito plina) netipi~ne le`i{ne litologije. CP. kao i interpretacija nadtlaka metodom Dcs znatno su olak{ali procjenu potrebnih parametara. formation evaluation. prisutnost ugljikovodika u probu{enim krhotinama stijena. Osnovni kriteriji definiranja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika (NPC Global Oil & Gas Study. specijalnih postupaka razrade (i istra`ivanja) kao i potreba za uvo|enjem novih tehnologija u proizvodni proces. Dosada{nja literatura prepoznaje sedam tipova nekonvencionalnih le`i{ta (NAIK. PJ za procjenu formacije.

The poster wishes to present our current standpoint about the organic facies of essential source rocks within Drava Depression.. partly within the framework of INA – MOL cooperation. Hungary (tlukacs@mol. that helped to develop the geological and geochemical knowledge of the area. In contrast with Lower Pannonian-sourced hydrocarbons. Exploration and Production. Lilit Cota3. According to carbon isotope ratios. srednji miocen. E&P. sterane Klju~ne rije~i: donji panon. . New Technologies and R& D. discovered under the boundary between Lower Pannonian and Middle Miocene sediments. Dravska depresija. hopane. lots of geophysical and well data were generated. Budapest.hr. E&P. oleanane. Budafoki u. carbon isotope ratio.. Zsolt Horváth1. Lower Pannonian source rocks can be considered as seals rather than sources of migrated and accumulated hydrocarbons. mkajari@mol. 79.hu) Key words: Lower Pannonian. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 275 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Organic facies of Lower Pannonian and Middle Miocene sources in northern flank of Drava basin Organski facijesi donjopanonskih i srednjomiocenskih mati~nih stijena na sjevernom rubu Dravske depresije István Koncz4. Hungary (zsohorvath@mol. Marica Balen3 & Dijana Bigunac3 1 MOL Plc. oleanane.bigunac@ina. Mónika Kajári2.hr) 4 Geochemist expert. omjer ugljikovih izotopa. Hungary (bgellert@mol. Tamás Lukács5. Nagykanizsa. Lower Pannonian-sourced hydrocarbons proved to be isotopically lighter compared to Middle Miocene-sourced ones. indicating no ter- restrial input and the effect of microbially reworked organic matter. mati~na stijena. Balázs Gellért2. Results of biomarker analyses show that Lower Pannonian-sourced hydrocarbons have no oleanane. Middle Miocene-sourced ones indicate the presence of oleanane and much lower values of hopanes to steranes ratio. and can be characterised by higher values of hopanes to steranes ratio.hu) 2 MOL Plc. Var U. Hydrocarbons reservoired beneath Lower Pannonian source rock in deeper-seated parts have genetic links to Middle Miocene-sourced hydrocarbons. [ubi}eva 29. Zagreb.hu) 5 MOL Plc.hu. Considerable difference in organic facies between Lower Pannonian and Middle Miocene sources was indicated by geochemical investigations of rock extracts. Exploration Sector. On that occasion. Middle Miocene.balen@ina. Nagykanizsa (ikoncz@mol. E&P. marica. Nagykanizsa. Croatia (lilit. 8.cota@ina. Geological Modelling. Eurasian Exploration Projects Muzeum ter 2/b.4. hopane. generated by highly mature off structure Middle Miocene sources.hr. Drava Basin. sterane In the last years intense hydrocarbon exploration occured on the northern flank of Drava Basin.d. dijana. source rock.hu) 3 INA Industrija nafte d. based on the latest investigations.

276 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. metoda koja se temelji na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske domene u frekventnu. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. radi pobolj{anja korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) sa ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. OMEGA OMEGA2 CPU number 1 94 (cluster 37 nodes) CPU model POWER2 XEON CPU speed 66MHz 3. Tablica 1. Table 1. to je bio i te~aj 3D obrade. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice potencijalnih le`i{ta. obrada. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. godine zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu Vu~kovec 3D uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. [ubi}eva 29. godine upravo u ININOM centru za obradu gdje se i dan danas podaci obra|uju. Primjer jednog takvog procesa je AAA (ANOMALOUS AMPLITUDE ATTENUATION). Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. vibratori ili zra~ni topovi. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. amplitude. i 2010. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. ukloniti ili zamjeniti. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno modernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji rezultiraju nekoliko puta pove}anoj brzini obrade i puno ve}em prostoru na discu gdje se nalaze radni podaci. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjujemo novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. Ujedno. 1994. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabe hardware i software. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja i kao i najbolji broj tragova za analizu. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu formacija razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. example – Vu~kovec 3d Nina Kova~i}. godine. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. amplituda. 2010. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. 10 000 Zagreb. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3d Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore.6GHz HDD 40GB 20TB RAM 512MB 88GB (37 nodes) . Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. processing. Usporedba se mo`e vidjeti u slijede}oj Tablici 1. Software 1994. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. ali najnaprednije u to vrijeme. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic data.

10 000 Zagreb. Nova 3D seizmika preko podru- ~ja Mustadire povr{ine 270 km2 snimljena je 2009. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. odnosno invertirani debeli Mezozojski bazen sa zna~ajnim otkri}ima ugljikovodika. rezervoarske i pokrovne stijene.4. Prospekti su izdvojeni na osnovu regionalne seizmi~ke interpretacije. Geometrija interpretiranih horizonata bi trebala dati op}i pregled geolo{kih doga|anja. [ubi}eva 29. Aphamia blok je prekriven gustom mre`om 2D profila (cca 5000 km) snimljenih razli~itih generacija. godine. . Interpretacija seizmi~kih podataka obuhva}a interpretaciju klju~nih horizonata u smislu mati~ne. 2. Homs bazen (debeli slijed mezozojskih sedimenata) 3. Aphamia Istra`ni blok Aphamia smje{ten je u centralno-zapadnom dijelu Sirije povr{ine 4350 km2. Hrvatska Klju~ne rije~i: Seizmi~ka interpretacija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 277 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Seizmi~ka interpretacija Aphamia bloka Seismic interpretation of Aphamia Block Branka Krpan INA-Naftaplin. Aleppo plato (tanki sloj mezozojskih sedimenata). Na {irem podru~ju se nalaze tri glavne tektonske jedinice: 1. Palmiridi na jugoistoku granice bloka. Aphamia Key words: Seismic interpretation.

• Oil shale is the upper part mainly without dirt intrusions is of better quality (contains mostly 12 to 14% of oil). Filling of depression and sedimentation of lake were started on the end of Oligocene and on the beginning of Miocene. The terrain (Fig. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 New study of Aleksinac oil shale Nova studija naftnih {ejlova Aleksinca Sla|ana Krsti}. • Research sites Subotinac in other segments are in progress. ecological disaster. Research results Geological research (Projekt No 17004) conducted at the site year 2008/2009 gave the following data: • Layer thickness oil shale seam contains thin coal seams. Locations of oil shale deposits in Serbia. . Oil shale in these deposits is of various qualities and oil content. continental clastic deposits Klju~ne rije~i: kredne jedinice. General spreading direction of oil shale seams is north-northwest – south-southeast. The biggest deposits of commercial potential are Aleksinac and Vina-Zubetin. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. 3. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is the result of research by the project of the Ministry of Science and Technological Development N° 17004 R. Figure 1. with reserves close to 2. 19 210 Bor. Serbia. Slika 1.0 billion tonnes with average content of organic matter of approximately 20% and with oil content of approximately 10% (LJUBOJEV. with thicknesses from 0. • The upper layer construction bituminous marl stone. Case studies The project N° 17004 (2008) was carried out research in the lokality Subotinac (Aleksinac oil shales deposit). Vesna Ljubojev & Milenko Ljubojev Mining and Metallurgy Institute. 1) of oil shale with resources of over 4.2 to 0. and ends by thick complex of pelite and alevropelite sediments rich on organic matt (oil shales). ekolo{ke katastrofe. Basic geological exploration in Serbia detected 21 deposits (Fig. its origin is linked with Paleogene time.7 billion tonnes. Polo`aj naftnih {ejlova u Srbiji. Zeleni bulevar 35. 4). Some of the results of this collaboration are presented in this paper. 2009). marl stone with intrusion of sandy clay and rarely marly sandstone are located above oil shale seam (Figs. bu{otine. Aleksinac deposit has been explored in more detail compared with other deposits.278 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.8 m. 2) is built from clastics and coarse sands. drillholes. Aleksinac oil shales deposit was created in lake environment..

10x REFERENCE LJUBOJEV.– Institut rudarstva i metalurgije. 10x Figure 4. directed in 246°–66°. 10x Slika 3. Slika 2. Bituminozni pje{~enjak II N. Figure 3. pru`anje 246°–66°. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 279 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. Bor. 10x Slika 4. Bituminozni lapor +N. Bituminous sandstone II N. Bituminous marl stone +N.4. V. Profil kroz naftne {ejlove Aleksinca. (2009): Izve{taj mikroskopskih ispitivanja uljnih {kriljaca sa lokaliteta Subotinac (kod Aleksinca). N°17004 (2008): Projekat Ministarstva za nauku i tehnolo{ki razvoj . Profile of Aleksinac oil shale deposit.

280 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 540 p. \URASEK. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. 42. depth. Although the presence of anomalies in seismic data can be caused by other reasons than hydrocarbon accumulation. they can be considered as direct hydrocarbon indicators (DHI’s). Based on integration of available gravimetric. During 1996 and 1997 the North Adriatic exploration area was covered by 3D seismic. phase change etc. S. age and local environment (BROWN. A.parlov@ina.. Split. Annamaria. Marica and Vesna gas fields where Pleistocene age sandstones are gas bearing and to Ika gas field where the gas is found in Mesozoic carbonates. The main characteristics of the recorded seismic data are frequent appearances of anomalies such as pull down.hr. 2004). U: Zbornik radova I: Simpozij “Kompleksna naftno-geolo{ka problematika podmorja i priobalnih dijelova Jadranskog mora”. most of them provide useful information and are frequently used for reservoir detection. REFERENCES BROWN. bright spot. Described examples refer to Ana. gas fields.– AAPG Memoir. Although some of the anomalies in the Adriatic offshore data produce disturbances making seismic interpretation more difficult. & KRI@. 101–115. Bo`ica. plinska polja. Ivana.. The application of the seismic anomalies in the interpretation of several gas fields situated in the Ivana and Aiza Laura 3D seismic volumes is presented in this paper. seizmi~ke anomalije Seismic anomalies represent irregularities or deviations in seismic data. Ika. Ida. Irina. (1981): Sada{nji status “direktnog” otkrivanja plinskih le`i{ta u Jugoslaviji. [ubi}eva 29. bogomil. Hrvatska (vladislava. absorption.kukavica@ina. magnetometric and 2D seismic data first exploratory wells located in the Adriatic offshore identified gas accumulations. Tulsa-Oklahoma. 1981).R. seismic anomalies Klju~ne rije~i: jadransko podmorje. J. Seismic anomalies noticed in the 2D Adriatic offshore seismic profiles (recorded during 1970-ties and 80-ties) were used for “direct” gas detection (\URASEK & KRI@.hr) Key words: Adriatic off-shore. porosity. dim spot. Katarina. . They are results of changes in acoustic properties caused by lithology. (2004): Interpretation of Three-Dimensional Seismic Data. saturation. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic anomalies in the north Adriatic offshore Seizmi~ke anomalije u sjeverno-jadranskom podmorju Vladislava Kukavica & Bogomil Parlov INA-Naftaplin. 10 000 Zagreb. definition of spatial gas saturation or recognition of the top of the structure. 6th ed.

4. pijesci. a razdvojenih glinovitim pijescima i siltovima te vrlo rijetko glinama. no zbog male debljine interpretirane su samo krovine 4 od njih. Pleistocenska le`i{ta izgra|ena su od pijesaka i siltova poroznosti ve}e od 20 %. dok pleistocenski fm. Croatia Tomislav Malvi}1. 1) u podru~ju Sjevernoga Jadrana uz niz drugih hrvatskih plinskih polja. Bo`ica Field. pru`anja SZ-JI. depression of river Po. ~ije je podrijetlo najve}im dijelom hemipelagi~ko (dominacija glinovitih lapora).21 m. Sedimentacija je tijekom pliocena i kvartara bila razli~ita. no sva su smje{tena u pleistocenskim naslagama na dubinama 769. dok je u pleistocenu ona bila u prostoru paleodelte (prodelte) rijeke Po i plitkoga mora ~ija je povr{ina znatno reducirana. izdignuta paleoreljefa te kompresijske tektonike zamke su klasificirane kao strukturno-stratigrafske. oko 5 metara. Tijekom mla|ega pleistocena i holocena delta rijeke Po se kontinuirano povla~ila prema zapadu. Pjeskoviti pliocenski i pleistocenski sedimenti uglavnom su turbiditnog i deltnog podrijetla. 1). 1998. No. Zbog ~esto bo~ne promjene facijesa. slabo konsolidiranih. Padska depresija Key words: gas. lijevo). dok polje Bo`ica predstavlja satelitsku strukturu polja Ivana (Sl... 10 000 Zagreb. PANNATIER. zna~ajnija delta rijeke Po stvorena je tek u pleistocenu pa su tada i njezini sedimenti obilniji u Sjevernom Jadranu. zbog izdizanja Alpi i Apenina tijekom pliocena. Talo`enje u pliocenu se odvijalo u marinskom prostoru na bazenskoj padini i ravnici. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Struktura polja pribli`ne je veli~ine 8´1 km. Padska depresija.. Quaternary. iz usporedbe obalna linija u anti~koj i dana{njoj Ravenni). Prema talijanskoj nomenklaturi pliocenski sedimenti pripadaju formaciji Santerno. a druga kao “serija II” (2 le`i{ta).2 & Davorin Bali}1 1 2 INA-Naftaplin. kvartar. Figure 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 281 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Promjena talo`nih uvjeta kvartarnih pje{~anih le`i{ta plina u polju Bo`ica. Hrvatska Changing of depositional environment of Quaternary sandy gas reservoirs. KRPAN et al. 1996) izra~unata je prostorna autokorelacija poroznosti (do- . Pliocensko-kvartarni sedimenti diskordantno su talo`eni na podinske karbonate mezozojske starosti. a poroznosti manje. 2. a bilo je uglavnom hemipelagi~ko s rijetkim prodorima sitnozrnatih turbidita (slika 2. oko 23 %. {to traje jo{ i danas (npr. Ve}ina polja smje{tena je vrlo blizu crte razgrani~enja s Italijom. Variogramima (programom Variowin 2. Carola (srednji) i fm. Location of the Bo`ica Field. U drugoj skupini debljine su ve}e. Pleistocenski sedimenti tako|er ~esto diskordantno nalije`u na pliocenske. Hrvatska Klju~ne rije~i: plin. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Bo`ica Field. a na~injena je 1 bu{otina. koji su imali ulogu izdignutoga paleoreljefa va`noga u nastanku nasljednih struktura. Vrijednosti poroznosti u izolatorskim stijenama prosje~no su tek nekoliko postotaka manje negoli u le`i{tima. o kojima je objavljen niz radova (ASSERTO et al. [ubi}eva 29. U prvoj skupini pojedina~na debljina iznosi prosje~no 1–2 metra. U hrvatskoj litostratigrafskoj nomenklaturi pliocenskokvartarni slijed pripada formaciji Susak. 1998. Prepoznato je ~ak 13 le`i{ta (***SKUPINA AUTORA. koje su obuhvatile cijelu le`i{nu seriju. 2001). polje Bo`ica.21. Prva koja su imenovana kao “serija I” (njih 11). a poroznost oko 25 %. zahvaljuju}i glacijalima i padu globalne morske razine (Sl.62– Slika 1. desno). 845. Prema prosje~noj debljini i poroznosti le`i{ta se mogu podijeliti u dvije skupine. \UREKOVI] et al. depression of river Po Polje Bo`ica smje{teno je (Sl. Seizmi~ki su interpretirani sedimenti kvartarne i pliocenske starosti te vr{nog dijela stijena mezozojske podine. 2009). sands. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Smje{taj polja Bo`ica. Pierottijeva 6. Ravenna (gornji pleistocen). 10 000 Zagreb.

aritmeti~ka sredina i medijan). ***SKUPINA AUTORA (2009): Bo`ica Gas Field – reservoir study. SAVINO. (2001): Geological risk analysis. pje{~enja~ka le`i{ta polja Bo`ica pripadaju nizu pliocensko-pleistocenskih slojeva otkrivenih u sjevernojadranskim poljima.. koji le`i{te dijele na niz slojeva debljine oko 1 m. KRPAN. R. Unutar njih postoji prostorna zavisnost (korelacija) svih podataka poroznosti. PANNATIER. Variogramski parametri su sljede}i: (a) za mla|e “le`i{te 8/I” aproksimacija je na~injena eksponencijalnim modelom. Tako su povla~enjem delte prema kraju pleistocena brojna tanja pje{~ana le`i{ta rezultat tek zavr{nih klasti~nih talo`ina iz turbiditne Bouma sekvence. Relativno mali doseg ukazuje na malu prostornu korelaciju jer “lokalna” varijanca brzo dosti`e ukupnu pa nema potrebe promatrati manje slojeve unutar le`i{ta kao zasebne cjeline sa svojim zasebnim statisti~kim parametrima (minimum. maksimum. tj. Upravo u kvartaru. Figure 2. Zaklju~no. (b) za starije “le`i{te 2/II” upotrijebljen je eksponencijalni model uz doseg 0. Y. Croatia. OGIP estimation. production scenarios and economic evaluation of gas prospects in the Northern Adriatic Sea.. le`i{te II. 91.. 213–230. arhiva tvrtke. J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. To su 8. RUVO. . \UREKOVI].15.06. PONTIGGIA. \UREKOVI]. (1998): Geological modelling and petrophysical characterisation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. R. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis in 2D.. LITERATURA ASSERTO. pa su malih debljina i bogata siltnom i glinovitom komponentom. Standardizirani teorijski variogrami odabrani su kako bi se jednostavno usporedila odstupanja i dosezi za oba le`i{ta.– Nafta. L.– Springer-Verlag. Croatia. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 2/II.– Nafta. New York. litolo{ku sli- ~nost cijeloga le`i{ta bez izrazitih nepropusnih proslojaka. M. CERRO. KRPAN. Ve}i doseg i odstupanje kod “le`i{ta 8/I” promatrani su zajedno s ~injenicom da je to najdeblje le`i{te I. L.– Nafta. dok su ostala znatno tanja (1–2 metra) te ispod dosega toga le`i{ta. Zagreb.. U pliocenu je vladala marinska sredina s talo`enjem glinovitih lapora i karbonata na bazenskoj padini i ravnici. Adriatic Sea in Pliocene & Quaternary bivene karota`om svakih 25 cm) za odabrana dva le`i{ta. zbog promjena razine mora i pomicanja ~ela delte rijeke Po. Prodori sitnozrnatih turbiditnih sekvencija bili su rijetki zbog udaljenosti U kvartaru to postaje slatkovodnobraki~na sredina s talo`enjem fluvijalnih sedimenata rijeke Po mehanizmima delti. B. M. & VOLPI.56 te odstupanje 0.36.. Malo odstupanje ukazuje na relativno sli~ne vrijednosti bliskih podataka. C. 38 podataka). glavni talo`ni kanali pomicali su se u prostoru. JELI]-BALTA. Jadransko more u pliocenu i kvartaru. (1998): 3D seismic interpretation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. Talo`ne sredine u pliocenu i kvartaru bile su razli~ite. a odstupanje 0. 7/8. 241–258. le`i{te I. serije. M. 34 podatka) te 2. Dolazi do promjene udjela silta i gline pa se analizirane serije II i I mogu usporediti s promjenama talo`ina u turbiditnim sekvencama Tb-c u Tc-d.. M. M. Drugo “le`i{te 2/II” ima debljinu karakteristi~nu za tu seriju. doseg je 1.– INA-Naftaplin. & MAGNI. & PARLOV. 7/8. 337–351. 11. Relativno veliko odstupanje (preko 30 % praga) ukazuje na niz glinovitih ili siltnih proslojaka. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 8/I“.282 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. prodelti i turbiditnih struja. B.

According to the lithostratigraphic determination. based on core analysis and quantitative log analysis data. all the faults were considered vertical what was acceptable for 300 m thick reservoir section. Even not supported by 3D seismic interpretation. they are represented by alteration of fine to middle-grained sandstones. For the modelling purposes. in the case of full-field static model construction. Croatia. The isopach maps of each reservoir enabled clear delineation of main turbidite channel body’s 0. The uplifted block was additionally disintegrated by a set of normal faults approximately perpendicular to the main strike-slip ones. Lithologically. Investigated oil bearing reservoirs Gama1. siltstones and marls. 2003) analysis was then performed in order to acquire input parameters for spatial lithofacies distribution using Sequential Gaussian Simulator. petrophysical model Klju~ne rije~i: naftno plinsko polje @utica. . Quartz dominates in petrographic composition while the rest is composed of rock fragments. Lithofacies model of each reservoir was used as bias in the process of statistical variogram analysis of porosity data. strukturni model. Therefore. The field structure is anticline striking NW-SE. Gama2 and Gama5 are on depth ranging between –1800 and –2100 mssl. Statistical variogram (MALVI]. Initial water saturation strongly depends on porosity. Savska depresija. However. Hrvatska Marin Miro{evi} & Renata Vida~ek INA dd. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 283 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Lithofacies and petrophysical model of Miocene sandstone Gama series reservoirs on @utica Field. In this way porosity data upscaled on well locations were distributed more precisely and with better control in both. – Nafta. 10 000 Zagreb. litofacijes. There is significant difference between new structural model and the former one.. petrofizikalni model New structural model of Gama series reservoirs on northern part of @utica oil&gas field provided structural framework for detailed petrophysical modelling. In the first phase. Croatia Litofacijesno-petrofizikalni model miocenskih pje{~enja~kih le`i{ta gama serije polja @utica. the presence of fault tectonics was introduced respecting also lithological heterogeneity.5 to 1 sqkm wide. 2010). structural modelling should be preceded by detailed 3D seismic interpretation in order to get more reliable structural-tectonic framework. The traps are of structural-stratigraphic type. Three different lithofacies were recognized according to porosity classes (0–10%. The main reasons were significant differences in oil/water contacts observed on different parts of the field and impossibility to interpret them as a consequence of spatial lithological variations. REFERENCES MALVI] T. Sava Depression. Different methods of distribution were examined and SGS provide the greatest degree of coincidence between original and modelled data. VRBANAC et al. Croatia Key words: @utica oil/gas field. (2003): One-dimensional variogram and statistical analysis in reservoir units of the Bjelovar sag. and the overbank-levee facies. Layering in 3D model was defined respecting parameters obtained by vertical variogram analysis of porosity data at well locations. 2003. 54/7–8. vertical and horizontal direction. Gross thicknesses of particular reservoir within the main sandstone body amounts up to 60 meters. 11–20%. lithofacies model was adopted for the cells penetrated by wells. >20%) observed on histogram of porosity from well log analysis. including all the reservoir series. lithofacies.. 3D static model was constructed in the context of ongoing EOR project and represent input for numerical simulation of production history as well as future tertiary oil production supported by CO2 injection. delineated on the SW and NE side by main strike-slip faults along which a subsequent uplifting associated with compressional events occurred. The vertical displacement indicated by well data is from 0 up to 50 meters. The main objective of performed petrophysical modelling was to provide detailed characterisation of observed spatial and vertical heterogeneities.. structural model. Gama reservoirs are the part of Upper Pannonian sedimentary complex characterized by series of turbiditic events deposited in brackish to fresh water (SAFTI] et al. Naftaplin. The offset of channel axis in the case of different reservoirs is also visible although the general direction was N-S to NW-SE. 267–274. [ubi}eva 29. reservoirs belong to Iva Sandstone Member. it was calculated using mathematical relation between water saturation coming from log analysis and height above oil/water contact for each lithofacies respectively.4.

. JUHASZ. 55–69.. & IVKOVI]. @. 61/1. SZTANO.. & MALVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 SAFTI]. O. VELI]. . G.– Geologia Croatica. B. (2003): Tertiary Subsurface Facies. (2010): Sedimentation of deep-water turbidites in the SW part of the Panonian Basin – Geologica Carpathica. J. VELI]. B. 101–122. Zagreb. VRBANAC.284 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. T. J. 56/1. Source Rocks and Hydrocarbon Reservoirs in the SW Part of the Pannonian Basin (Northern Croatia and South-Western Hungary)..

U u`em smislu pripada sjevernoj zoni depresije nazvanoj “duboka Drava”. trenda rasprostiranja postoje}ih sedimentnih tijela. a ne sustavnim traganjem za njima. a putovi migracije su omogu}eni du` rasjeda i direktno iz mati~nih stijena u potencijalne kolektore. Glavna plinsko-kondenzatna polja u ovom dijelu Dravske depresije predstavljaju Molve. na podru~ju polja Molvi kao i sjeveroisto~no od podru~ja analiziranog atributima nalazili su se otoci ~iji su sedimenti predstavljali izvori{ni materijal za deltne sedimente (kvarciti. To je podru~je na kojem je jedini element kojim raspola`emo snimljena 3D seizmika i samo na osnovi interpretacije je nemogu}e predvidjeti paleookoli{. Mnoge naftne provincije ve} su dosegnule maksimum naftnih rezervi iz strukturnih zamki te se poseban trud ula`e u traganje za stratigrafskim zamkama. mezozojski karbonati). “Duboka Drava” predstavlja dio Panonskog bazena visokog stupnja istra`enosti {to se ti~e strukturnih zamki. seizmi~ki atributi Key words: paleoenvironment interpretation. Stratigrafske zamke naj~e{}e se pronalaze slu~ajno. Na rubnom dijelu polja Molvi. seismic attributes Podru~je obuhva}eno ovim radom pripada Dravskoj depresiji koja je smje{tena na jugozapadnom rubu hrvatskog dijela Panonskog bazena. Za potrebe rekonstrukcije paleookoli{a integrirani su bu{otinski podaci s polja i seizmi~ki atributi s neizbu{enog podru~ja. . Na osnovi interpretacije karata seizmi~kih atributa i okolnih bu{otinskih podataka do{lo se do zaklju~ka o postojanju razli~itih facijesa u isto vrijeme. dok u sjeveroisto~nom dijelu nalazimo sedimente aluvijalne lepeze zastupljene krupno i sitnozrnatim bre~okonglomeratima u proksimalnom i sredi{njem dijelu te sitnozrnastim pijescima i muljevitim vapnencima u proksimalnom dijelu. Pokrovni sedimenti su izvrsno razvijeni na cijelom podru~ju i zastupljeni su vapnena~kim laporima sarmatske starosti. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. pretpostavka je da su mogu}e akumulacije ugljikovodika u postoje}im stratigrafskim zamkama. U jugozapadnom dijelu egzistirao je dubokomorski facijes zastupljen turbiditnim sedimentima. predvi|anje litologije tih tijela te njihovo pronala`enje u prostoru.4. Geokemijski gledano nalazi se u blizini dobrih mati~nih stijena koje generiraju plin i kondenzat. U`e podru~je istra`ivanja obuhva}a dio sjeveroisto~no od polja Molve gdje je glavni element za utvr|ivanje okoli{a 3D seizmika u kombinaciji sa seizmi~kim atributima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 285 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija paleookoli{a primjenom seizmi~kih atributa Paleoenvironment interpretation using seismic attributes Nata{a Nastasi}1 & Josip Bubni}2 1 2 INA-Naftaplin. Promatran je vremenski interval ispod regionalnog markera Rs7 (krovina Moslava~ka Gora Formacije). {kriljavci. 10 000 Zagreb. paralelno pru`anju strukture.U tom dijelu smje{tena su velika plinsko-kondezatna polja i nekoliko manjih naftnih polja. [ubi}eva 29. Kalinovac i Stari Gradac. Preduvjet za definiranje takvih zamki ~ini utvr|ivanje paleookoli{a. Na osnovu interpretacije na~injen je model koji prikazuje istovremeno postojanje sedimenata aluvijalne lepeze u sjeveroisto~nom dijelu. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti kori{tenjem starih metoda na nove na~ine te kombiniranjem istih. Hrvatska Klju~ne rije~i: interpretacija paleookoli{a. [ubi}eva 29. S obzirom na visoku istra`enost strukturnih zamki i sve ve}e zahtjeve naftne industrije neophodno je istra`ivati potencijalne stratigrafske zamke definiranjem paleookoli{a. zagrebenskih sedimenata u sredi{njem te dubokomorskih u jugozapadnom dijelu. S obzirom na sve elemente. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti potragom za stratigrafskim zamkama. Hrvatska INA-Naftaplin. Sustavnim promatranjem razli~itih prikaza seizmi~kih atributa te analizom okolnih bu{otina mogu}e je definirati paleookoli{ i pretpostaviti facijese. 10 000 Zagreb. Ino poslovne jedinice-Naftaplin. Razvojem 3D seizmike i sve manjim mogu}nostima za pronala`enje strukturnih zamki sve se ve}i zna~aj pridaje potra`nji za stratigrafskim zamkama. egzistirali su vapnena~ki biokalkareniti talo`eni u uvjetima visoke energije pod utjecajem plima i valova.

i. In the Moghan Plain five wells showed good correlation for the interpretation of seismic data while in the Germi Area well data unfortunately were not available and it is why seismic interpretation was performed only partially. 2D seismic data are separated in two seismically detached areas: northern part. Regional network of seismic lines is influenced by complex tectonics.e.e. The Moghan Basin is situated in the northern part of collision zone between Eurasian and Arabian tectonic plates. The area is found to be promising according to structural setting favorable for hydrocarbon reservoirs. two-time maps were converted into a depth domain and structural maps were created. The Moghan-2 block is situated in the northwestern Iran. Croatia Key words: seismic interpretation. There are also found difficulties in linking of well and seismic data. of Iran was highly influenced by geological settings and events though history of the Tethyan region (Palaeotethys). Conclusion: 2D seismic data were of relatively good quality for the interpretation. After the interpretation. Moghan-2 block Klju~ne rije~i: interpretacija seizmike. For the purpose of geological-geophysical study seismic interpretation of 894 km of 2D seismic lines was performed. but has better quality of reprocessed seismic lines. Moghan Plain area and southern part. Germi Area. In the northern part 6 two-time horizons were interpreted and in the southern 4 horizons. [ubi}eva 29. Stratigraphic traps would be hardly observed. i. i. Structural interpretation confirmed existence of many structural traps in the area. In terms of tectonic the Moghan Basin represents a part of the complex Talysh-Lesser Caucasus orogenic belt on the southern margin of the Kura Basin. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic interpretation of the Moghan-2 block (Iran) Seizmi~ka interpretacija Moghan-2 bloka (Iran) Nata{a Nastasi} & Josip Husnjak INA-Naftaplin. Structural traps are observed as primary targets. The geology. It covers 3230 km2.286 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. mostly due to low density of seismic lines. Moghan-2 blok Description: All the data were collected and interpreted in cooperation with the National Iranian Oil Company (NIOC). According to seismic interpretation numerous structural features are delineated. 10 000 Zagreb. Geology & Reservoir Menagement Sector. Regional interpretation defined geometry and depth of horizons. including tectonic styles. in meaning of petroleum provinces it belongs to the western part of the South Caspian Basin.e. . For the purpose of time-depth conversion velocity check shot data from only one well was used.

a tako|er se ne uo~avaju na seizmici kao pove}anje seizmi~ke amplitude. koji se mo`e razlu~iti na karota`nim dijagramima. U radu su prou~avani tanki slojevi na podru~ju plinskog polja Ivana (sjeverozapadni dio Jadranskog podmorja. nego i glavni cilj istra`ivanja. No. Dina Zopf. Geological profile with detail pinch out Carola formation to O. Santerno.d. pleistocen. a njihovo talo`enje te povijest pomicanja svakog slijede}eg sedimentnog slijeda i zapunjavanje mogu se dobro pratiti du` cijelog sjevernog dijela jadranskog bazena. ima i svoje pripadaju}e distalne dijelove. Santerno formation. talozi mutnih struja. Northern Adriatic Najnovija istra`ivanja na podru~ju Sjevernog Jadrana ukazuju na dobar plinski potencijal tankih pje{~anih slojeva. [ubi}eva 29. Sjeverni Jadran Key words: thin layers. (“bright spot”). danas postoje karota`na mjerenja visoke vertikalne razlu~ivosti. 1). plin se nalazi u podru~ju isklinjenja tankih pje{~anih slojeva na pliocenske lapore formacije O. turbiditic sequence. Navedeni slojevi sastavljeni su od sitnozrnastog pijeska i silta debljine od 1 mm do 30 cm. pokazali su dobre rezervoarske karakteristike dijela pojedi- nih intervala u istra`ivanom sedimentnom slijedu.. Ti slojevi predstavljaju distalne dijelove turbiditnih slijedova materijala koje je u Jadranski bazen unosila rijeka Po. tj. Takvi slojevi zasi}eni plinom nisu bili “vidljivi” na starim EK dijagramima zbog male vertikalne razlu~ivosti sondi. nafte i plina. Zamke su stratigrafskog tipa. Istra`ivanja su u kona~nici i potvr|ena otkrivenim plinskim zasi}enjima u tankim pje{~anim slojevima te su stoga dokazala da takvi slojevi mogu biti ne samo sporedni. Vlatka Vani~ek. koja ih uspje{no bilje`e. pleistocene. a poznavanje paleogeografije i talo`nih uvjeta od znatne je pomo}i. Hrvatska Klju~ne rije~i: tanki pje{~ani slojevi. te je njihova procjena bila ote`ana. kao kod klasi~nih pje{~anih slojeva metarskih debljina. Mati~nu stijenu ~ine hemipelagi~ke naslage. SD Istra`ivanje i proiz. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 287 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tanki pje{~ani slojevi distalnih dijelova mutnih struja na podru~ju Sjevernog Jadrana Thin layers of turbiditic sequence distal part on Northern Adriatic area Bogomil Parlov. te sami pje{~ani slojevi. Santerno u smjeru sjeveroistoka. 10 000 Zagreb. Izmjereni parametri propusnosti i poroznosti na jezgrama te rezultati dobiveni tijekom hidrodinamskih mjerenja. Figure 1. Dra`en Parlov. Geolo{ki profil s detaljnim prikazom polo`aja isklinjenja slojeva formacije Carola na formaciju O. 60 km jugozapadno od Pule) koji pripadaju pleistocenskim formacijama Carola i Porto Garibaldi odnosno formaciji Susak (Sl. Svaki turbiditni slijed.4. Slika 1. Nevenka Romani} Kristensen & Tomislav Krsnik INA d. .

– J. Stjepan Trogrli} & Vesna @u`ul INA-Naftaplin. Metoda D-eksponenta sa~injava ekstrapolaciju bu{a}ih parametara (JORDEN & SHIRLEY. 1996).– World Oil. Za razliku od konvencionalnih. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Nadtlak odre|en D-eksponentom kao kriterij determiniranja nekonvencionalnih le`i{ta na primjeru Dravske i Murske depresije Overpressure determined by D-exponent as criteria for determination of unconventional reservoirs. V. Ista je kori{tena u na{oj analizi u cilju odre|ivanja nadpritisnutih podru~ja. Dravska i Murska depresija Key words: D-exponent. Hrvatska Klju~ne rije~i: D-eksponent. Tight Gas Sands) i lapore s plinskim zasi}enjem (engl. Kako nisu ra|ene nove bu{otine za potrebe istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta. overpressure. 2005). Plinsko zasi}enja. nadtlak.. . LITERATURA BARI]. Zagreb. optere}enje na dlijeto. 10 000 Zagreb. Kod nas istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta usmjerena su na podru~je Dravskog i Murskog bazena na guste slabo propusne pje{~enjake zasi}ene plinom (engl. 7/76.C. nekonvencionalna predstavljaju cijele stratigrafske serije s izmjenama slojeva razli~itih karakteristika i stoga imaju veliki volumen rasprostiranja. B. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. 1972) kao {to su brzina napretka bu{enja. example of Drava and Mura Depressions Ana Pintar. nekonvencionalna le`i{ta. osnovni su kriteriji koji su upotrijebljeni u na{oj analizi. unconventional reservoirs. 25–34. NAIK. Tijekom izrade kanala bu{otine u sklopu geolo{kog pra}enja te u svrhu predvi|anja parametara gradijenta tlaka koristi se metoda D-eksponenta u sklopu ra~unalnih programa TDC laboratorija. O.J. Gas Shales). & DRAGA[. & SHIRLEY. U ovom radu (posteru) prikazat }e se va`nost D-eksponenta (kao pokazatelj osnovnih le`i{nih uvjeta) u odre|ivanju nadtlaka. slaba propusnost. (2005): Tight Gas Reservoirs – An Unconventional Natural Energy Source for the Future.– Nafta. Glavni kriteriji koji definiraju nekonvencionalna le`i{ta su male propusnosti i niski porozitet te je zato potrebna velika stimulacija u postizanju zadovoljavaju}eg iscrpka. JORDEN J. EATON. EATON. (1966): Application of drilling performance data to overpressure detection. 47/1. Lapore s plinskim zasi}enjem djelomi~no sa~injavaju mati~ne stijene sjeverozapadnog dijela Panonskog bazena (BARI] et al. (1972): Graphical method predicts geopressures worldwide.. 100–104. analiza se morala bazirati na postoje}im podacima dobivenim raznim ispitivanjima konvencionalnih le`i{ta. BRITVI]. Drava and Mura Depressions Sve ve}a potreba u svijetu za naftom i prirodnim plinom dovela je do istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. M. Petroleum Technology. usporedba nadpritisnutne zone i zone normalnog hidrostatskog tlaka te obja{njenje kako se D-eksponent dobiva i od ~ega se sve sastoji. nadtlak i izostanak kontakta plina i vode (NAIK. G. 1387–1394.R. Republic of Croatia. [ubi}eva 29. 1966.A. G. njegova istro{enost te specifi~na te`ina isplake.288 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1996): Source rocks and hydrocarbon accumulations in the Mura depression.

Predvi|a se da }e za daljnjih deset godina nekonvencionalna le`i{ta postati glavni izvor u ukupnoj proizvodnji plina u SAD-u. u ve}em broju bu{otina. source rock Nekonvencionalna le`i{ta plina predstavljaju veoma slabo propusne stijene zasi}ene plinom iz kojih nije mogu}e ostvariti proizvodnju bez primjene masovnog hidrauli~kog frakturiranja. 2006).b. slabopropusni plinonosni pje{~enjaci i plinonosni {ejl donje do gornje miocenske starosti koji se nalaze u uvjetima znatnog nadtlaka. Karakteristi~no za nekonvencionalna le`i{ta je postojanje velikih geolo{kih rezervi.. tight gas sandstone. pelitnim sedimentima: muljnjaci (TI[LJAR. prije pada tlaka.. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Mogu}nost ostvarenja ekonomske proizvodnje plina (SCHMOKER. 10 002 Zagreb.1 10–15 m2. a na nekoliko bu{otina iz tih intervala ispitivanjem je ostvaren obiman dotok plina uz tipi~ni brzi pad tlaka. Predmet istra`ivanja su dva tipa nekonvencionalnih le`i{ta: gusti. Prema konstataciji vode}ih tvrtki za tehnologiju. a time i znatno nepovoljnijim tla~nim i temperaturnim uvjetima {to ima za posljedicu visoku cijenu . Krivulja porasta slojnog tlaka naj~e{}e ne omogu}ava ekstrapolaciju odnosno odredbu inicijalnog slojnog tlaka. ali uz nizak koeficijent iscrpka (HOLDITCH at al.d. mati~na stijena Key words: unconventional reservoirs. [ubi}eva 29. Nada Krklec1. 2002) iz nekonvencionalnih le`i{ta u Hrvatskoj prvenstveno je vezana uz Dravsku i Mursku potolinu. gas shale. Sjeverozapadni dio Dravske potoline i sjeverni dio Murske potoline je od posebnog interesa zbog zasi}enja suhim plinom {to je potvr|eno ispitivanjem bu{otina te analizom i modelom zrelosti mati~nih stijena. Interpretacijom razvijenih krivulja porasta slojnog tlaka potvr|eno je postojanje dvostruke poroznosti. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. To su vrlo slabo propu- sni donje do gornje miocenski pje{~enjaci u izmjeni s pelitnim sekvencama. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 289 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Potencijal nekonvencionalnih le`i{ta plina u hrvatskom dijelu panonskog bazena Unconventional gas potential in the Croatian part of the Pannonian Basin Arso Putnikovi}1. donje miocenske starosti. Karakteristika rezultata dobivenih hidrodinamskim mjerenjima je nagli pad tlaka. slabo propusnih pje{~enjaka te metana vezanog uz ugljene slojeve. 2007) i brzi pad proizvodnje bu{otine (90 % pada proizvodnje doga|a se u prvoj godini). u prvoj fazi tj. plinonosni {ejl. gusti plinonosni pje{~enjak.. 1994). Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. Propusnost matriksa je manja od 0. Prednost miocenskih nekonvencionalnih le`i{ta plina Panonskog bazena u usporedbi s silursko-devonskim u Sjevernoj Americi o~ituje se u ~injenici da ovdje i neznatne propusnosti stijene omogu}uju dotok. Lovin~i}eva b. Gusti plinonosni pje{~enjaci utvr|eni su u {irem podru~ju u odnosu na plinonosne {ejlove. manja od 0. Proizvodnja plina iz nekonvencionalnih le`i{ta ve} du`e vremena je u velikom zamahu u SAD-u gdje se vi{e od 43% ukupne proizvodnje plina ostvaruje iz silurskih i devonskih plinonosnih {ejlova i gustih. Hrvatska INA d. Tamara Troskot-^orbi}2. Nedostatak je u ~injenici da se le`i{ta nalaze na znatno ve}im dubinama. siltiti. Temeljeno na kriterijima koji odre|uju nekonvencionalno le`i{te plina i strukturno-geolo{kim karakteristikama. Plinonosni {ejl podrazumjeva tip nekonvencionalnog le`i{ta u mati~noj stijeni tj.14 10–15 m2 Tijekom bu{enja plinskom karota`om utvr|ene su intenzivne pojave plina. planiranje i izvo|enje radova. Nekonvencionalna le`i{ta u Europi u zadnjih nekoliko godina su u intenzivnoj fazi istra`ivanja pri ~emu su plinonosni {ejlovi naj~e{}i cilj istra`ivanja. Kre{imir Krizmani}2 & Alan Mavar1 1 2 INA d. izdvojeno je osam podru~ja unutra Dravske potoline te jedno podru~je u Murskoj potolini unutar kojih postoje stroge indikacije za mogu}nost proizvodnje plina kori{tenjem nekonvencionalne tehnologije.4.(slu~aj gustih plinonosnih pje{~enjaka u podru~ju Koprivni~ki Bregi).d. ekonomskih koli~ina (dokazano hidrodinamskim mjerenjima u SZ dijelu Dravske i sjevernom dijelu Murske potoline). 10 000 Zagreb. U SZ dijelu Dravske potoline i sjevernom dijelu Murske potoline geokemijskim analizama dokazano je postojanje mati~nih stijena koje su u fazi generiranja plina.. te`i{te u razvoju nove tehnologije pomaknuto je na tehnologiju koja se koristi u istra`ivanju i proizvodnji iz nekonvencionalnih le`i{ta. kompaktni lapori. Plinske pojave kao i dotok plina dobivenog hidrodinamskim mjerenjima vezen je uz prirodni pukotinski sistem. horizontalne bu{otine ili snopa horizontalnih bu{otina (HOLDITCH. Srednja vrijednost propusnosti matriksa stijene je.

86–93. PERRY.– [kolska knjiga.– Working document of the NPC Global Oil & Gas Study.(2002): Resource-assessment perspectives for unconventional gas systems. (2007): Unconventional Gas reservoirs – Tight Gas. Coal Seams and Shales. . Zagreb. S. LITERATURA HOLDITCH.– JPT. J..290 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. HOLDITCH. K.. 1–52. K. 1993–1999. J. June 2006. TI[LJAR.– AAPG Bull. (1994): Sedimentne stijene. (2006): Tight Gas Sands.W. & LEE.A.A. odnosno nije mogu}e izra~unati ekonomi~nosti projekta. USA. te podatke o proizvodnim mogu}nostima bu{otine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 bu{otine. Tehni~ki manjak je {to u sada{njem trenutku ne postoji pilot bu{otina koja daje odgovor na podatnost stijene hidrauli~kom frakturiranju. S. SCHMOKER. 86/11.. 149–154.

0 m.m 0.81 11.m 0.15 10.m 0. The Okoli field is located in the western part of the Sava Depression.73 136079.20 313823. Phase analysis (Okoli-24) Tablica 1.72 359267.53 4.5 8.4 4. porosimeter.17 4.39 AREA % 6. Pontian Porosity measurements were done in the well Okoli-24 in purpose for characterization of the the Underground Gas Storage (UGS).44 116726.04 17. what is 60% of the total cored interval.8 6.22 16.44 6.56 20. Zdenka Barbi} & Adaleta Perkovi} 1 INA – Industrija nafte d.33 82850.94 19.67 5.m 0.41 173708.03 209490.78 15.83 84510.49 19. okoli{ talo`enja.59 18.74 17.95 4. Porosity measurements were done by Ultra Pore Porosimeter.4 3.36 268968.4.4 5.m 0. Croatia Klju~ne rije~i: poroznost.59 402660. Sedimentary and petrophysical results of the Pontian sandstones from the Okoli-24 well referred to 9 m of the core samples.85 7.66 354471.51 6.66 19.15 19.79 4545297.m 0. 50 km south-east of the capital Zagreb.34 118943.84 159004. Pore volume and bulk volume were determined by volumetric method using the laboratory equipment.m 0.59 3.8 4.35 6. pont Key words: porosity. image phase analysis. approx.70 5. poorly sorted lithoarenites with eroded clasts of marls and coal.m 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 291 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena fazne analize kod mjerenja poroziteta Implementation of the image phase analysis for porosity measurements Nevenka Ra{kaj.63 7.m 0.72 1253 10.22 118227.75 5. Dubravka Dja~anin.95 2.m 0.39 436649.59 357687.m 0.42 330670.3 2.59 13.6 9.m 0.83 13.m 0. i. Table 1.11 16.19 94074.43 149029.72 263840.82 282991.35 8.49 20.m 0.69 12.26 18. E&P Research Laboratory Department.0–1874.01 15. Lovin~i}eva bb.86 286710.90 15. Fazna analiza (Okoli-24) The interval consists of the channel fill deposits represented with massive.08 .e.20 6.25 9.02 318732. clayey carbonates and marls with abundance of carbonaceous plant debris.fazna analiza porozimetar .54 380694.12 11.10 17.36 5.m 0.43 7. The sediments from the analyzed interval were deposited on the flood or delta plain environment.54 15.65 PHASE 1: Phase 1:133–146 Phase 1: 93–113 Phase 1: 95–113 Phase 1: 86–98 Phase 1: 57–152 Phase 1: 47–100 Phase 1: 58–103 Phase 1: 58–177 Phase 1: 148–164 Phase 1: 143-179 Phase 1: 123–139 Phase 1: 153–179 Phase 1: 149–167 Phase 1: 146–153 Phase 1: 63–114 Phase 1: 80–123 Phase 1: 144–172 Phase 1: 54–97 Phase 1: 128–163 Phase 1: 162–173 Phase 1: 153–187 mm2 139934. Mea- IMAGE NAME 1.72 305873.95 3.80 17. depositional environment.d. Exploration & Production BD.58 18.36 104700.00 310690.m 0.m 0.47 21.6a 3.m 0.9 1.11 15.36 SUM % 15.19 AREA % 9.m 0..64 230241.28 150752.35 7.63 15.62 9.44 9.42 222409.92 5.59 5.m 0.71 1445 6.34 17.75 13.m 0. Field Engineering & Operations Sector. Characteristics of reservoir rocks are based on sedimentological and petrophysical analysis of the cored interval 1859.6 3.84 124456. 10 002 Zagreb.4 9.08 PHASE 2: Phase 2:92–132 Phase 2: 133–149 Phase 2: 138–169 Phase 2: 47–85 – Phase 2: 101–113 Phase 2: 104–114 Phase 2: 178–225 Phase 2: 128–147 – Phase 2: 140–145 Phase 2: 180–185 Phase 2: 92–147 Phase 2: 103–145 Phase 2: 115–131 Phase 2: 124–138 Phase 2: 115–143 – Phase 2: 164–171 Phase 2: 174–198 – mm2 216189.49 13.09 249563.80 3619281.94 261578.94 110188.57 13.57 19.06 1563 11. and interchannel (swamp-lacustrine) thinly bedded to laminate pelites.75 3. medium to coarse grained.

292 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . Exception of microporosity values are proximately 0. A phase analysis is a quantitative evaluation of area (mm2) with regard to each separate gray value or color phase for particle detection that is distinguishable from image background. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 surement is based on Boyle’s law of gas expansion. Porosity of a sample is defined as a ratio of pore volume (Vp) and bulk volume (Vb) of the rock sample. For analyses. thin sections must be previously prepared by blue dyed resin vacuum impregnation that is marked pore space. Results of analyzed thin sections by image phase analysis are mainly accordant with petrophysical measurements. All detected particle will be automatically measured (see phase Table 1). somewhere intragranular porosity type. Lower values of porosity were affected by increasing of clay minerals (kaolinite. Porosity of sandstones ranges 15–22% and predominantly represented intergranular. Microporosity measurements were done by Image phase analysis computed program for Olympus polarization microscope with digital camera DP71. chlorite) and secondary carbonate cementation of pore space.5–3. Microprosity measurements were done on the selected images (photomicrography) by applicable program for analyses.0% and results are shown in Table 1. This method involves the expansion of nitrogen gas from a reference chamber of known volume into the pore space of the sample.

zatim smanjivanja sinklinala.4. sinklinale. Igor Nagl & Marijana Radov~i} INA. dok se dubinska primjenjuje u slu~ajevima ako su cilj istra`ivanja strukturni oblici sa velikim nagibima. Primjenom procesa migracije zapravo je vidljiv stvaran prikaz podzemlja jer ako se on ne bi primijenio dobili bi la`ne strukturne oblike. seismic display. obrada podataka. Takvi oblici su primjerice la`na pove}anja antiklinala. [ubi}eva 29. Na primjeru reobrade projekta Sava 3D. 10 000 Zagreb. Razlikujemo 4 vrste migracije: pre-stack i post-stack vremensku i pre-stack i post-stack dubinsku migraciju. rasjedi ili recimo solne dome) mogu biti bolje ili lo{ije prikazani na seizmi~kom prikazu kao priprema za daljnju geolo{ku interpretaciju. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Bolji prikaz omogu}en je naprednijom tehnologijom obrade seizmi~kih podataka. Op}enito se mo`e navesti da se vremenska migracija koristi u podru~jima sa velikim brojem difrakcija i velikog strukturnog povijanja. seizmi~ki prikaz. Jedan od zavr{nih procesa u toku obrade podataka je migracija. te pojava hiperbola kod difrakcija (u velikom broju slu~ajeva rasjedi su na seizmi~koj sekciji definirani difrakcijama). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 293 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sava 3d-nastavak – Prikaz strukturnih oblika prije i nakon primjene procesa migracije Sava 3d-extension – Presentation of structural forms before and after the migration process Tihana Ru`i}. Sam proces migracije (Kirchhoff-ova migracija) definiran je kao ra~unanje svih mogu}ih mjesta od kuda bi refleksija mogla do}i kako bi dobili {to vjerniji prikaz stvarnog polo`aja strukturnih oblika podzemlja. data processing. migration Ovisno o raznim na~inima obrade seizmi~kih podataka strukturni oblici (kao {to su antiklinale. migracija Key words: structural forms. primjenom raznih procesa filtriranja kako bi pobolj{ali odnos signal/smetnja i dobili {to vjerniju sliku podzemlja. Hrvatska Klju~ne rije~i: strukturni oblici.nastavak prikazani su strukturni oblici prije i nakon primjene procesa migracije. .

Branko Sokolovi} & Zlata Ivani~ek INA – Industrija nafte d. fine-grained litharenite and siltstone are deposited in distal and deeper freshwater environment. Core No. siltstone and argillaceous silty marl are deposited in to the shore line distal and deeper freshwater environment within the zone of some terigene influence. Core 1 belongs to this lithofacies unit. Ten Lithofacies Units have been established. very shallow. 4. Cores 3 and 4 belong to this lithofacies unit. Lithofacies Unit 1 (3500–3255 m): The Lower Miocene matrix-supported breccia/conglomerate is sedimentated most probably in continental (fluvial?) or in proximal. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Strukturni elementi jezgara iz bu{otine Dravica-1 (Hrvatska) Structural elements evaluation of the Dravica-1 core (Croatia) Ninoslav Sabol. siltstone and in places coal are deposited in deeper freshwater environment. Bedding of the sandstones is mostly in the range between 7 and 15 cm. 3158–3167 m. Lithofacies Unit 10 (1150–0 m): The Pliocene sand (fine to medium grained). Lithofacies Unit 5 (3085–2890 m): The Lower Badenian polimyct conglomerate. Lithofacies Unit 6 (2890–2805 m): The Pannonian calcitic marl. litharenitesiltstone (conglomeratic. for example. The structural elements have been evaluated in all four core intervals and the results of goniometric measures were interpretated. of 356 structural elements of the core No. 1. fractures. Elements were analyzed in scale identical to that of the well cores that are near vertical.). conglomeratic litharenite and sandy silstone are deposited on marine shoreline (shoreface – shallow offshore) and – alluvial environment. 3. stylolites. Cores are recorded by DMT CoreScan II and obtained data of structural elements are analyzed in CoreLog Integra. gravel and in places clay and coal are deposited in in proximal and shallow freshwater setting with occasional environment deepening. often with erosional . Kre{imir Krizmani}. 3167–3176 m). Lithofacies Unit 3 (3190–3150 m): The Lower Badenian clasts and matrix supported dolomite conglomerate. Marl bedding is generally laminated and lamination is in range of 2–7 mm.d. the biggest one is 63 cm. bedding. Contacts between sandstones and marls are usually sharp. No. interlaminated with litharenite is deposited in brackish or fresh water moderately distal and deeper setting. Lithofacies Unit 4 (3150–3085 m): The Lower Badenian polymict conglomerate – breccia/conglomerate. fractures. considering that four cores were taken (Core No. Features identified in the photographs were manually oriented by using an interactive sine-curve fitting technique and classified according to their geological significance. occasionally they can show as laminas. lithostratigraphic formations The Dravica-1 exploration well penetrated sediments from 0–3500 m. 2. Lithofacies Unit 8 (2660–2005 m): The Lower Pontian greywacke. E&P Research Laboratory Department. Orientation of isolated structural sets is shown in stereograph projection on diagrams (on Schmidt net of equal surfaces projected on lower hemisphere. Lithofacies Unit 2 (3255–3190 m): The Lower Miocene polymict microbreccia/conglomerate with sandy hematite/ limonite matrix is deposited in moderately to strongly oxic shallow marine environment. sandy and argillaceous marl. bedding planes. 10 002 Zagreb. conglomeratic greywacke. with lenses and/or laminae very fine to fine. stiloliti). and Core No. slojevitost. sporadically medium litharenit.294 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Lithofacies Unit 9 (2005–1150 m): The Upper Pontian silty. Core 2 belongs to this lithofacies unit. stylolites). Exploration & Production BD. Core No. restricted (lagunar) environment with strong fresh water influence. etc. Sandstones show normal and on some places inverse gradation. sedimentalogical interpretation and structural element evaluation have been performed as well. Lovin~i}eva bb. Field Engineering & Operations Sector. fossiliferous marl are deposited in mainly deeper and distal marine environment (slope). 1 (2897–2906 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. Croatia Klju~ne rije~i: strukturni elementi (rasjedi. litostratigrafske formacije Key words: structural elements (faults. 2897–2906 m. calcarenaceous sandstone and silty-sandy. Besides petrographical and biostratigraphical analyses.. fossiliferous) and sandy. The photographs of the whole core that show the outside of the cleaned core were provided as high-resolution BMP images. fossiliferous marl with altered andesite-basalt are sedimented in a deeper and somewhat distal marine environment (slope). Lithofacies Unit 7 (2805–2660 m): The Lower Pontian silty-sandy marl. 3127–3136 m. pukotine. Small beds of sandstones which interlayer marls are mostly in range of 1 to 3 cm with max thickness of 5 cm.

therefore no measurements were performed. like lamination. filled fractures (3 records. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 295 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book structures (load and flame structures) on the lower bed plain of the sandstones.0 m) has been recovered. Only 0.10 there are two sets of faults that make downlifted area. Twenty-four structural elements of the core No.65 with the orientation 337/85. On the depth 2902. C) Fractures. Marl clasts appear on few places as a result of slumping. They are divided into open fractures (18 measurements. Stylolites are predominant in the cemented parts of polymict conglomerates while solution seams are predominant in litharenite and siltstone and they contain organic matter too. Lamination on the other side. Morphology of the contact is predominantly planar or wavy. . they are mainly obliqueand and the width is up to 1 mm. Solution seams are predominant structural element in the core. B) Chemical features – there are 12 measured elements of this type. It is penetrating reduced fracture that starts on the depth 3133. In the upper part there are five recorded faults. subhorizontal or slightly oblique are conditioned with the fissility of marls). Organic filaments characterize lamination in the upper part and classic lamination is visible on the bottom of the eightmeter of the core. and according to their dip they are mostly horizontal. Stylolites are smooth or with low amplitude. D) Fault – there are 15 faults recorded in this core and all of them are inside of litharenite and siltstone. without any specific orientation.0–3167.3 m of the core No.208 with orientation 159/33. solution seams are to 9 mm thick. Width is between 1–2 mm.37 cm there is a group of three faults with different orientation and dip of 25° and 45°. B) Chemical features – There are 30 measured elements of this type. Stylolite is on the depth of 3167. The fracture is approximately 25 cm long and the mean width is about 1 mm. coal laminae. Bedding does not show a consistent azimuth in the whole interval. 2 (3127– 3136 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. both sets have dip of approx. subhorizontal to subvertical) and D) Fault – There are few microfaults (movement is less then 10 mm) in the cored interval. These features have similar orientation and the dip is between 21° and 39°. B) Chemical features include stylolites and solution seams. subhorizontal in marl and oblique in sandstones).4. Dip of this structural elements are generally subhorizontal. generally has the orientation in the area between SE to SW. reduced fractures (42 measurements. No. There are 39 measured elements of this type. of 98 structural elements of the core No. one in the first meter with the dip of 52°. lamination. In the second meter on the depth 3128. 70°. 3 (3158. In the lower part of the core there are probably two different sets of faults with movement between sets bigger than 1 cm (true faults). There are also laminae of coal visible in the core. In the lower part of the core there are ten recorded faults in only one meter of the core with dip in range between 57°–75° (average 67°). They are commonly oriented from SE to SW. but the orientation is similar within small intervals. 4 (3167– 3176 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding. lenses and foliation. C) Fractures – Reduced fracture – only one fracture has been recorded.

PJ za geologiju i geokemiju. Hrvatska Klju~ne rije~i: kerogen.. pri ~emu se i pri ni`em stupnju maturacije istovremeno s manjom koli~inom zasi}enih ugljikovodika osloba|aju i ve}i fragmenti. U sedimentima od 1350 do 1970 m koli~ina EOM zamjetno raste (1050–19635 ppm) te su sukladno tomu i EOM/ TOC vrijednosti izuzetno visoke (30. Marija Mari~i} & Veronika ^uljak INA-Industrija nafte d. GC.6% S).39–31.57%). Plinski kromatogrami pokazuju unimodalnu distribuciju s dominacijom u ni`em molekularnom podru~ju (C16–C19). Bulk composition of bitumen (TLC/FID detection).d. Veliki udio visokomolekularnih. Ljubica Rumenjak. Komponentni sastav bitumena (TLC/FID detekcija). te`ih ugljikovodika tuma~i se lak{im pucanjem slabijih S–S veza u sumporom bogatom kerogenu (s.v. To omogu}ava formiranje uglavnom te`ih visokomolekularnih i aromatskih spojeva (ORR. Total Sulphur U radu je prikazano geokemijsko ispitivanje ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 s posebnim osvrtom na sedimente formacije Kurrachine Dolomite. Uzimaju}i u obzir i rezultate Rock Eval pirolize visoki EOM/TOC odnosi upu}uju na primarno generiranje ugljikovodika (PALACAS. 10 002 Zagreb. Sedimenti do 1320 m nemaju zamjetnu koli~inu ekstrabilne organske tvari-bitumena (EOM 130–618 ppm). a izvorna organska tvar je terestri~nog i/ili algalnog (bakterijski izmijenjenog) podrijetla talo`ena u anoksi~nim uvjetima. . characterization. hydrocarbons. Ovakav grupni sastav ~esto je rezultat generiranja visokomolekularnih ugljikovodika iz sumporom bogatih nezrelih kerogena.296 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ukupni sumpor Key words: kerogen. Ipak komponentni sastav bitumena ostaje prakti~ki isti. ugljikovodici. Lovin~i}eva 1. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. 7. Plinsko kromatografska analiza pokazuje prisutnost nezrelog do marginalno zrelog bitumena. 1986). Bitumeni sadr`e ekstremno visoke koli~ine NSO i asfaltena u odnosu na neznatnu koli~inu zasi}enih ugljikovodika. te prevladavanjem fitana nad pristanom (Pr/Ph<1) kao i alkana prema odgovaraju}im Slika 1. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. karakterizacija. TLC/FID. ekstrabilnih i teku}ih ugljikovodika sa svrhom odre|ivanja njihovih karakteristika te obja{njavanja mogu}e genetska povezanosti me|u njima. GC. Figure 1. TLC/FID. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geokemijska ispitivanja pojava ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 (Sirija) The geochemical exploration of hydrocarbons occurrences in Jihar-5 well (Syria) Irenka Stankovi}. 1984). Odre|ivanja su bila usmjerena na istra`ivanje i determiniranje krutih.

Acta. Dijagram pokazuje da se “fingerprinti” podudaraju u velikom broju parametara te iako su nafte u vertikalno odvojenim rezervoarima mo`e se pretpostaviti da postoji neka vrsta komunikacije izme|u rezervoara (Sl. Rezultati plinsko kromatografskih analiza prema svim dobivenim parametrima (max. (1995): Petroleum Geochemistry and Geology. Figure 3. 47.– AAPG Studies in Geology. 18. Detaljna analiza gazolinske frakcije omogu}ava izra~unavanje pokazatelja prema kojima se mo`e izvr{iti klasifikacija nafti (THOMPSON. ORR. Slika 3.– Geochim. Pokazatelji visoke maturacije su i parafinski i aromatski odnosi koji pokazuju po~etak procesa stvaranja plina i s time pove- }avanje parafini~nosti od dubljih prema pli}im sistemima. Cosmochim. (1984): Petroleum geochemistry and source rock potential of carbonate rocks.H. 45–62.G. NY. PALACAS. K. Nafte su prvenstveno primarno izmijenjene procesima termalne maturacije. nisko sumporne parafinske nafte (41° do 45° API. 2).34–0. Pr/Ph »1.– W. Figure 2.4. 10. Gasoline fraction ratio F/H. Freeman and Company. W. 1995). 1983). Star diagram by ROF method. Ph/n–C18»1) pretpostavljaju prisutnost nafte generirane iz marinskih zrelih izvora deponiranih u reduciraju}im do lagano oksi~nim uvjetima sedimentacije.F. prevladavanje lak{ih ugljikovodika (C18–C21) s izrazitim maksimumom na n-C17 te sastavom izoprenoidnih biomarkera (Pr/Ph»1) definiraju bitumen generiran iz zrelih marinskih izvora deponiranih u anoksi~nim i suboksi~nim uvjetima okoli{a. J. Kromatogrami su tipi~ni za zrele bitumene generirane iz marinsko/algalnih izvora deponiranih u reduktivnim uvjetima okoli{a. odnosno na visoki stupanj katageneze kod koje