P. 1
4HGK Sibenik-2010 Knjiga Sazetaka

4HGK Sibenik-2010 Knjiga Sazetaka

|Views: 761|Likes:
Published by mladenkuhta

More info:

Published by: mladenkuhta on Mar 06, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial


Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less






Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

ZAGREB, 2010

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.
Organizatori – Organized by
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering University of Zagreb INA – Industrija nafte, d.d. – INA Oil Industry Plc. Pod pokroviteljstvom prof. dr. Ive JOSIPOVI]A, predsjednika Republike Hrvatske Under the auspices of President of the Republic of Croatia, prof. dr. Ivo JOSIPOVI]

Potpora – Supported by
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske – Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Hrvatske vode

Sponzori – Sponsored by
Kamen Benkovac d.o.o. [tedbanka d.d. Promeks Kompjuter d.o.o. Hrvatsko geotehni~ko dru{tvo HGD LASERplus

Organizacijski odbor Organizing committee
Dr. sc. Josip HALAMI] predsjednik / president Prof. dr. sc. Dra`en BALEN potpredsjednik / vice-president Prof. dr. sc. Goran DURN potpredsjednik / vice-president Dr. sc. Uro{ BARUD@IJA tajnik / secretary Dr. sc. Renato BULJAN Prof. dr. sc. Vlasta ]OSOVI] Mr. sc. Niko DALI] Dr. sc. Marija HORVAT Mr. sc. @eljko IVKOVI] Dr. sc. Tvrtko KORBAR Dr. sc. Jadranka MAUCH LENARDI] Prof. dr. sc. Davor PAVELI] Jadranka PEJNOVI], prof. Goran RADONI], dipl. ing. Doc. dr. sc. Ma{a SURI] Doc. dr. sc. Nenad TOMA[I] Prof. dr. sc. Igor VLAHOVI]

Znanstveni odbor Scientific committee
Prof. dr. sc. Bruno TOMLJENOVI] predsjednik / president

Doc. dr. sc. Dunja ALJINOVI] Prof. dr. sc. Andrea BA^ANI Dr. sc. Mirko BELAK Prof. dr. sc. Damir BUCKOVI] Dr. sc. Ton}i GRGASOVI] Akad. Ivan GU[I] Doc. dr. sc. Tomislav MALVI] Dr. sc. Slobodan MIKO Akad. Branko SOKA^ Prof. dr. sc. Jasenka SREMAC Mr. sc. Vlasta TARI-KOVA^I] Dr. sc. Josip TERZI] Prof. dr. sc. Darko TIBLJA[ Akad. Josip TI[LJAR †

Dr. sc. László CSONTOS (MOL, Hungary) Dr. sc. Stjepan ]ORI] (Geologische Bundesanstalt, Austria) Prof. dr. sc. Eugen GRADINARU (Univ. Bucharest, Romania) Prof. dr. sc. Hazim HRVATOVI] (Federalni Zavod za geologiju Sarajevo, BIH) Dr. sc. Tea KOLAR-JURKOV[EK (Geolo{ki zavod Slovenije) Prof. dr. sc. Franz OTTNER (Univ. für Bodenkultur, Austria) Prof. dr. sc. Vincenzo PICOTTI (Univ. Bologna, Italia)

ISBN 978-953-6907-23-6 Izdava~ – Published by: Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey – Zagreb Urednica – Edited by: Marija Horvat Oblikovanje – Layout and design: Mirela Miki} Muha, LASERplus, Zagreb, Brijunska 1a, Zagreb Izdano – Issued: listopad 2010, 300 primjeraka – October 2010, 300 copies Ovitak – Cover: Katedrala sv. Jakova / Cathedral of St. James – [ibenik (photo: T. KORBAR) Slijed karbonatnih naslaga gornje krede – Nacionalni park "Kornati" / Sequence of Upper Cretaceous carbonate deposits – National Park "Kornati" (photo: T. KORBAR) Slapovi Krke – Krka Falls (photo: U. BARUD@IJA)

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

Autori su odgovorni za sadr`aj svojih sa`etaka The authors are responsible for contents of their abstracts

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Linking the geosphere & biosphere to understand dolomite formation
Utjecaj geosfere i biosfere na postanak dolomita

Judith A. McKenzie
ETH-Zürich, Geological Institute, 8092 Zurich, Switzerland (sediment@erdw.ethz.ch) Key words: Dolomieu, dolomite, formation models, microbial mediation, diagenesis Klju~ne rije~i: Dolomieu, dolomit, modeli postanka, mikrobijsko posredovanje, dijageneza

IAS Lecturer

Reflecting on almost two centuries of carbonate research reveals that varying scientific trends regulate the approach sedimentologists use to interpret the sedimentary rock record. New concepts develop with the introduction of the latest methods and technologies to a scientific field and propel evolving scientific trends, which often tend to cycle back on themselves with new advances. The study of dolomite formation since the recognition of its unique mineralogy more than 200 years ago has been no exception to this rule. The Tyrolian Alps of the Mediterranean Realm are widely acknowledged to be the geographic area where dolomite [CaMg(CO3)2], a common carbonate mineral in sedimentary rocks, was discovered. The name of the mineral, rock and mountains is unquestionably associated with one individual, the French geologist and mineralogist Déodat de Dolomieu (1750–1801). During field excursions in the region, Dolomieu recognized the occurrence of an unusual carbonate rock that resembled limestone but only weakly effervesced with acid. He published his observations in 1791 in the Journal de Physique. One year later in the same journal, Nicolas-Théodore de Saussure (1767–1845) provided a chemical analysis of the rock, which he named “dolomie” after his colleague Dolomieu. Within 10 years of its discovery, the English version of the name, dolomite, was in use, and it had become a commonly identified rock type. Only later, most probably in 1864, the scenic rugged mountains found in northeastern Italy were designated the Dolomite Mountains. Subsequently, the origin of the Dolomite Mountains and the origin of the dolomite mineral of which they are composed became a major topic of research (MCKENZIE & VASCONCELOS, 2009). Although dolomite is found throughout the geological record, especially in Precambrian carbonate rocks where it is abundant and often found associated with microbial structures, it is rarely found forming in modern carbonate sediments. Because of its rare occurrence in modern environments, as well as the apparent inability to synthesize it under low-temperature conditions in the laboratory, the origin of

dolomite has remained a longstanding enigma in carbonate sedimentology, often called the “Dolomite Problem”. Dolomite bodies are often significant hydrocarbon reservoirs, and, as a consequence, much emphasis has been placed on the development of dolomite models to define the physicochemical and hydrologic parameters involved in dolomitization. Nevertheless, these models, such as the mixing-zone model or reflux model, have not been adequately calibrated for real-world circumstances because it was not possible to synthesis dolomite in the laboratory at Earth’s surface temperatures. Since 1995, a microbial factor has been incorporated into geochemical models to better represent the process of dolomite formation under Earth’s surface conditions (VASCONCELOS et al., 1995; VASCONCELOS & MCKENZIE, 1997). It is now generally appreciated that microbial activity under specific environmental conditions can mediate the precipitation of dolomite at low temperatures. With the recognition that specific microbes can mediate dolomite precipitation, it is possible to conduct culture experiments under controlled conditions to better define boundary parameters. The results of these experiments provide new information to interpret the conditions required for dolomite formation during carbonate diagenesis and necessitate a reinterpretation of currently applied models. For example, dolomite apparently does not nucleate in the fluids contained in open pore spaces, but precipitation occurs readily within an organic matrix (biofilm or EPS) produced by identifiable microbes (BONTOGNALI et al., 2008). Factors, such as the optimum growth temperature for particular microbes under defined chemical conditions, are essential considerations for dolomite nucleation. In addition, geochemical proxies that have been used to interpret the paleoenvironment of dolomite formation, such as stable isotopic fractionation, are being redefined with these experimental studies. Furthermore, revisiting classic areas of modern dolomite formation, such as the coastal sabkhas of Abu Dhabi (U.A.E.), demonstrates that the microbial factor plays an important role in dolomite pre-

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

cipitation in these extreme environments (BONTOGNALI et al., 2010). Using a geomicrobiologic approach to investigate natural dolomite-forming environments indicates that a diverse microbial community with various metabolic processes promotes dolomitization. This approach has been succinctly applied in the study of microbial dolomite formation in the Plio-Quaternary organic carbon-rich hemipelagic sediments deposited on the Peru Margin, where, during an ocean drilling campaign (ODP Leg 201), microbiologic, geochemical and sedimentologic studies were conducted to evaluate the microbial community, its metabolic activity and products (MEISTER et al., 2007). Recognition of in situ microbial processes occurring in deep-sea sediments opens a new prospective for the study of early diagenesis within the domain of the deep sub-seafloor biosphere. Ultimately, microbes appear to be a powerful driving force behind carbonate diagenesis and must be included in any new model paradigm for dolomitization. Applying molecular biology methods and technical advances in microscopy, it is now possible to view the carbonate world through the microbial window. Indeed, a new scientific trend in carbonate sedimentology linking the geosphere with the biosphere has already begun. How this microbial mediation of a biomineral can be translated into the production of gigantic structures, such as the Dolomite Mountains, remains unclear, but the influence of these microorganisms can no longer be ignored.

BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., DUPRAZ, C., BERNASCONI, S.M. & MCKENZIE, J.A. (2008): Microbes produce nanobacteria-like structures, avoiding cell entombment.− Geology, 36, 663–666. BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., BERNASCONI, S.M., DUPRAZ, C., STROHMENGER, C.J. & MCKENZIE, J.A. (2010): Dolomite formation within microbial mats in the coastal sabkha of Abu Dhabi (United Arab Emirates).− Sedimentology, 57, 824–844. MEISTER, P., MCKENZIE, J.A., VASCONCELOS, C., FRANK, M. & GUTJAHR, M. (2007): Dolomite formation in the dynamic deep biosphere: Results from the Peru Margin.− Sedimentology, 54, 1007–1031. MCKENZIE, J.A. & VASCONCELOS, C. (2009): Dolomite Mountains and the origin of the dolomite rock of which they mainly consist: historical developments and future perspectives.− Sedimentology, 56, 205–219. VASCONCELOS, C., MCKENZIE, J.A., BERNASCONI, S., GRUJIC, D. & TIEN, A.J. (1995): Microbial mediation as a possible mechanism for natural dolomite formation at low temperatures.− Nature, 377, 220–222. VASCONCLEOS, C. & MCKENZIE, J.A. (1997): Microbial mediation of modern dolomite precipitation and diagenesis under anoxic conditions (Lagoa Vermelha, Rio de Janeiro, Brazil).− Journal of Sedimentary Research, 67, 378–390.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Loess – High Resolution Sediment Archives
Prapor – Sedimentni zapis velike rezolucije

Manfred Frechen
Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG-Institute), S3 Geochronology and Isotope Hydrology, Stilleweg 2, D-30655 Hanover, Germany (Manfred.Frechen@liag-hannover.de) Key words: loess, paleoclimate, Europe, Pleistocene Klju~ne rije~i: prapor, paleoklima, Europa, pleistocen

Upper Pleistocene loess/palaeosol sequences provide excellent high-resolution terrestrial archives of climate forcing in Europe (FRECHEN et al., 1997, 2003; NOVOTHNY et al., 2009; WACHA et al., in press) and elsewhere. The last glacial loess record has become of interest because chronological methods, such as luminescence dating, make the direct dating of deposition ages of aeolian sediments possible. Thus, a more reliable time-based reconstruction of the past climate and environmental change has become available for the loess record in Europe. Multidisciplinary approaches combining a reliable chronological framework with high resolution climate proxies enable the correlation and modeling of climate zones in the Northern Hemisphere at least for the Upper Pleistocene. Multi-disciplinary approaches combining stratigraphy, pedology, sedimentology, palynology, malacology, geochemistry and geochronology can provide a detailed reconstruction of wind dynamics, palaeoclimate (including palaeotemperature and -precipitation) and dust flux through the interglacial/glacial cycles of the Middle and Upper Pleistocene. During the Pleistocene glaciations, Europe was an extensive area of increased dust accumulation and loess formation. These sediments are widespread and show a close relationship with cooling and warming trends for the Quaternary period. The well-developed loess/palaeosol sequences reflect changes in mass accumulation rates of silt-rich sediments and are thus a measure to determine the palaeo-dust content of the atmosphere for the geological past – an important parameter for climate modelling. The mass accumulation rates of loess during oxygen isotope stage 2 (considering approximately 28–14 ka BP) have been estimated for about 40 sites along a northwest southeast transect in Europe. These sites fall along a coarse climatic gradient from the relatively coastal climate of Belgium and France to the more continental and arid climate of Central Europe. In Croatia, the Danube loess from the classical sites at e.g. Vukovar and Zmajevac, as well as the Adri-

atic loess from the island of Susak gives major contribution to these studies. Interpreting mass accumulation rates of loess in terms of this climatic gradient is not straightforward, as these loess deposits are dominated by sources in floodplains and large river systems. Thus accumulation rates are influenced strongly by regional wind and precipitation patterns, but mostly by the availability of glacially derived material from the Alps and periglacial regions that are present in European fluvial systems at this time. Furthermore, detailed high-resolution studies of the grain-size distribution of loess by laser-diffractometry are an increasingly applied approach to reconstruct wind speeds and to get more information about source-to-sink distances (NOVOTHNY et al., submitted; WACHA et al., submitted). Geochemical proxies including stable isotopes (KÖNIGER et al., in preparation) and n-alkanes (THIEL et al., in preparation) are used as indicators for weathering processes and intensities, for provenance studies and for reconstructing the vegetation history in loess, respectively.

FRECHEN, M., HORVÁTH, E. & GÁBRIS, G. (1997): Geochronology of Middle and Upper Pleistocene Loess Sections in Hungary.– Quaternary Research, 48/3, 291–312. FRECHEN, M., OCHES, E.A. & KOHFELD, K.E. (2003): Loess in Europe – mass accumulation rates during the Last Glacial Period.– Quaternary Science Reviews, 22, 1835–1875. NOVOTHNY, A., FRECHEN, M., HORVÁTH, E., KRBETSCHEK, M. & TSUKAMOTO, S. (2010): Infrared optically stimulated luminescence and radiofluorescence dating of Quaternary eolian sediments.– Quaternary Geochronology, doi: 10–1016/j.quageo. 2009.05.002. WACHA, L., MIKUL^I] PAVLAKOVI], S., NOVOTHNY, A., CRNJAKOVI], M. & FRECHEN, M. (2010): Luminescence dating of Upper Pleistocene loess from the island of Susak in Croatia.– Quaternary International, doi: 10.1016/j.quaint.2009.12.017.

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

pozvano predavanje – key lecture

Za{tita strate{kih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske
Protection of the strategic groundwater resources of the Republic of Croatia

Zoran Naki}
Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000, Zagreb, Hrvatska (zoran.nakic@rgn.hr) Klju~ne rije~i: za{tita podzemnih voda, strate{ke zalihe podzemnih voda Republike Hrvatske, funkcije podzemnih voda, vrijednost podzemne vode Keywords: groundwater protection, strategic groundwater resources of the Republic of Croatia, groundwater functions, value of groundwater

U stajali{tima hrvatske vodne politike, izra`enima u Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine br. 91/2008), podzemne vode su odre|ene kao glavni izvor vode za potrebe javne vodoopskrbe, a sve vi{e dobiva na zna~aju i njena ekolo{ka vrijednost, budu}i da se podzemne vode ~esto nalaze u interakciji s kopnenim i vodenim ekosustavima te na taj na~in izravno utje~u na kvantitativno, kemijsko i ekolo{ko stanje ekosustava. U strate{kim ciljevima ove politike nagla{ena je va`nost odre|ivanja stanja, funkcija i odgovaraju}e za{tite podzemnih voda. Usvajanjem Strategije i drugih zakonskih i podzakonskih akata, kroz proces uskla|ivanja vodnoga prava s pravnom ste~evinom Europske unije na podru~ju upravljanja vodama, po prvi puta su jasno definirane strate{ke zalihe podzemnih voda od nacionalnoga interesa za Republiku Hrvatsku, kao i potreba da se na odgovaraju}i na~in odredi njihovo racionalno kori{tenje i za{tita te ih se uklju~i u prostorne planove i dokumente prostornoga ure|enja. Ove strate{ke zalihe podijeljene su u ~etiri kategorije s obzirom na zalihe i kakvo}u podzemnih voda, stupanj njihovog trenutnoga kori{tenja i zna~aja za sada{nju i budu}u vodoopskrbu te s obzirom na mogu}nosti njihove za{tite na teritoriju Republike Hrvatske. Neke od ovih kategorija strate{kih zaliha, poput zagreba~koga i vara`dinskog vodonosnog sustava u sjevernoj Hrvatskoj ozbiljno su ugro`ene i djelomi~no one~i{}ene, a neke poput velikih strate{kih zaliha u podru~ju ju`ne Hrvatske, koje su jo{ uvijek relativno dobre kakvo}e, ozbiljno su ugro`ene i od prekograni~nih utjecaja, jer se podru~je obnavljanja podzemnih voda u tim sustavima nalazi izvan podru~ja Hrvatske, {to ote`ava njihovu za{titu. Dodatni problem je {to jo{ uvijek nije odre|en odgovaraju}i na~in provedbe za{titnih mjera u podru~jima sa strate{kim zalihama podzemnih voda, niti na~in njihova odgovaraju}ega uklju~ivanja u prostorno-plansku dokumentaciju. Sve nagla{eniji antropogeni utjecaji, koji se u perspektivi, logikom urbanizacije i gospodarskoga razvoja mogu samo intenzivirati, nepovoljno utje~u na promjene u kakvo}i i koli~inama podzemne vode u RH. To se naro~ito odnosi na

podru~ja strate{kih zaliha podzemnih voda i/ili podru~ja s velikom ranjivosti vodonosnika. U takvim uvjetima potrebno je unaprijediti postoje}i sustav za{tite strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Hrvatske, s jedne strane kroz objektivnu procjenu razli~itih strategija za{tite i sanacije podzemnih voda, na temelju identificiranih pokazatelja, a s druge strane kroz sustavnu analizu potreba i racionalnoga kori{tenja podzemnih voda kao najva`nijega resursa pitke vode Republike Hrvatske. Pritom je potrebno naglasiti da je bitna odrednica europske vodne politike, koja se u cijelosti primjenjuje i na podzemne vode, primjena ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera koje }e garantirati postizanje dobroga kemijskog, ekolo{kog i kvantitativnog stanja voda. Okvirnom Direktivom o vodama (2000/60/EC) Europske unije, ali i dokumentom koji je prethodio dono{enju ove direktive, Priop}enjem Europske komisije Vije}u i Europskom Parlamentu o politici cijena vode za pove}anje odr`ivosti vodnih resursa (EC, 2000), stvoreni su uvjeti za primjenu ekonomskih kriterija, izme|u ostaloga i u definiranju strategije i politike za{tite podzemnih voda. Naime, prilikom razmatranja ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera, u obzir je potrebno uzeti i tro{kove kori{tenja i za{tite okoli{a i vodnih resursa, koji nastaju zbog one~i{}enja okoli{a, a naro~ito vodenih ekosustava, i/ili zbog prekomjerne eksploatacije vodnih resursa. Ovi tro{kovi mogu upu}ivati do koje mjere su postignuti ciljevi Okvirne direktive o vodama, s obzirom na postizanje dobroga kemijskog i kvantitativnog stanja podzemnih voda. Ekonomska analiza, koja je provedena u okviru projekta “Ekonomika za{tite podzemnih voda”, omogu}ila je procjenu potencijalnih tro{kova i koristi primjene mjera za{tite podzemnih voda iz “Direktive o za{titi podzemnih voda od one~i{}enja i pogor{anja kakvo}e” (2006/118/EC). Rezultati ovoga projekta pokazali su da su tro{kovi i koristi za{tite podzemnih voda, izme|u ostaloga, izrazito ovisni o hidrogeolo{kim zna~ajkama, odnosno o dinamici podzemnih voda i pona{anju zaga|ivala u podzemnim vodama i nezasi}enoj zoni, te o sada{njem i budu}em kori{tenju podzemne vode na

tehni~ka rje{enja sanacije one~i{}enja mogu}e je odrediti tek na osnovi provedene ekonomske analize iz- ra~una tro{kova sanacije one~i{}enja podzemnih voda. Utvr|eno je da analize tro{kova i koristi uvo|enja razli~itih razina za{tite podzemnih voda ~esto nisu dovoljno to~ne zbog naj~e{}e preniske procijenjene vrijednosti koristi. kao i njenih izravnih i neizravnih posljedica. & INTERWIES. a naro~ito njenih ekolo{kih funkcija.. Rezultati ovoga. U slu~aju da je ve} do{lo do one~i{}enja podzemnih voda. pokazali su da su preventivne mjere za{tite podzemnih voda uvijek jeftinije od obnove ve} one~i{}enih vodonosnika. 2003). GÖERLACH. Communities L 327. LITERATURA Communication from the Commission to the Council. Off.1/2002/0019. primjerice FP6 projekata: “AquaMoney” i “BRIDGE” (Background cRiteria for the IDentification of Groundwater thrEsholds).2006. Off. Executive summary in European Commission project: “Economics of groundwater protection”. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. neosporno mo`e imati vrlo va`nu ulogu prilikom definiranja preventivnih aktivnosti na spre~avanju potencijalnih one~i{}enja strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da je preduvjet za ekonomsku analizu izrada odgovaraju}e konceptualne osnove. 12. . kao i koristi od sanacije. 27. kao i drugih EU projekata. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 5 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book razini vodonosnika ili cjelina podzemne vode (RANAUDO et al. i da ih je potrebno provoditi u svim onim slu~ajevima u kojima postoji zna~ajan rizik od one~i{}enja. J-D.A. koja }e utvrditi me|uzavisnosti pojedinih funkcija podzemnih voda i integrirati ih u jedinstveni vrijednosni izraz. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. LOUBIER. 22. Potreba za vrednovanjem funkcija podzemnih voda naro~ito dolazi do izra`aja ukoliko se uspore|uju tro{kovi koji nastaju zbog preventivnih aktivnosti na spre~avanju one~i{}enja i tro{kovi koji bi proiza{li iz sanacije one~i{}enja u podzemlju. E. RANAUDO. ENV. odnosno vrijednosti funkcija podzemnih voda. Eur. 12. J. (2003): Economic assessment of groundwater protection.. S. J. Procjena vrijednosti funkcija podzemnih voda i tro{kova alternativnih izvora vode i/ili sanacije one~i{}enja.4. B.2000. Eur. Communities L 372.. kojem je mogu}e dodijeliti odgovaraju}u monetarnu vrijednost. the European Parliament and the Economic and Social Committee: Pricing policies for enhancing the sustainability of water resources. COM (2000) 477 final.

serpulids as well as ammonoids. Croatia (dunja. Pumice wisps occur in some lithotypes in random orientation. gastropods. Ustani~ka 11. Bosna i Hercegovina Several volcaniclastic-sedimentary successions of Middle Triassic age have been investigated in Croatia (vicinity of Sinj and Knin) and in Bosnia and Herzegovina (vicinity of Bosansko Grahovo). Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: srednji trijas. riftna faza. volcaniclastic rocks. Limestone beds are strongly silicified and recrystalised. The formerly glassy shards are recrystalised to a fine quartz-rich mosaic. vulkanoklasti~ne stijene. 2006. Near Bosansko Grahovo there are occurrences of blocky peperites. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Characteristics of some Middle Triassic volcaniclastic rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Karakteristike nekih srednjotrijaskih vulkanoklasti~nih stijena Vanjskih Dinarida (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. In this circumstances are these subaqueous deposits not likely to by strictly primary. 2003) Volcaniclastic beds (tuffs) near Sinj are massive or evenly laminated.zs. In the angular peperite type jigsaw-fit texture can be observed suggesting quenching of basaltic lava on the . showing relict tube vesicle texture. Pierottijeva 6. MARJANAC. BALINI et al. 10 000 Zagreb. Although it has been suggested that the origin had been primary pyroclastic surge deposits from subaerial depositional settings. platy or udeformed bubble-wall shards. 71 210 Sarajevo. 1 000 Ljubljana. External Dinarides.ba) Key words: Middle Triassic. bivalves. in the External Dinarides. rifting phase. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. possibly mass-flow.. 2000). Faculty of Mining. Tea Kolar-Jurkov{ek2.si. Cross lamination occur at the top of some beds.hr) 2 Geological Survey of Slovenia. acidic eruptions. Dimi~eva 14... The dominance of juvenile pyroclasts suggests that fragmentation occurred when lavas emplaced into marine unlithified sediments allow explosive vaporisation of pore fluids or when superheated water flashes to steam that rapidly expand. 2000. Dolomites exhibit macrocrystaline anhedral texture suggesting a secondary dolomitisation. Ilid`a. Near Sinj a thick volcaniclastic beds (called “pietra verde”) are interbeded with marine bioclastic. cherts and dolomites. Several volcaniclastic lithotypes of tuffs dominantly contain formerly glassy fragments which are cuspate.to crystaloclastic tuffs and ignimbrites deposited as pyroclastic flows in intrashelf environment. 2006). Thus we interpret deposits near Sinj as pyroclast rich offshore mass-flow deposits. On the base of conodonts and amonoids the Lower Ladinian age was inferred (BALINI et al. The interlaying with carbonates containing pelagic (open marine) fossil assemblages suggests that they have been deposited farther offshore. deposition in offshore environment. crinoids.jurkovsekic@geo. we thought that pyroclastic material generated from explosive eruptions at marine submerged vents. brachiopods. 2003. bogdan. The Middle Triassic rift phase in the External Dinarides is marked by basaltic extrusions to acidic explosive activities that resulted in the deposition of pyroclastic and volcaniclastic deposits ([]AVNI^AR et al. Bosnia and Herzegovina (zgeolbihic@bih. BELAK. Hrvatska. Slovenia (tea.aljinovic@rgn. The dominance of juvenile pyroclasts (shards and quartz crystal fragments) suggests that they were sourced from explosive. Bedforms indicate rapid. In our investigation we examined several lithotypes of volcanic and volcaniclastic and in the interpretation we considered the new palaeontological data. volcanic and volcaniclastic rocks in the External Dinarides represent Middle Triassic syn-rift phase in which along deep structural fractures graben-like depressions had been formed. Geology and Petroleum Engineering. described mineralogically and petrographycally by the same authors. JELASKA et al.net. Shards are occasionally well preserved due to carbonate microcrystaline calcite that outlines them. Bioclastic limestone and dolomites are characterised by presence of calcareous algae. Vanjski Dinaridi. 1984. Nevertheless the abundance of texturally unmodified pyroclasts suggests that pyroclastic material was delivered more of less directly to sedimentary transport and deposition systems. Other components are sparse feldspar and quartz crystal fragments.si) 3 Federal Bureau of Geology. Croatia. foraminifers.. radiolarians and conodonts suggesting open marine (pelagic) associations (JAECKS et al. Volcanic and volcaniclastic successions near Sinj. well bedded limestones..kolaric@geo-zs. not far from subaerialy located caldera. were interpreted as vitro.6 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

KOLAR-JURKOV[EK. T.− PANCARDI 2000. 66−1. 35−82. T.R. Croatia).. 37/2. kongres.. 6–9. MARJANAC.. 230. Abstracts with Program. KOLAR-JURKOV[EK. Vijesti hrv. S. Cavtat – Dubrovnik. \. V.− U: JELASKA. (2003): Triassic beds in the beds in the basement of the Adriatic-Dinaric carbonate platform of Mt.2000.: Geolo{ka povijest i strukturna evolucija Vanjskih Dinarida... & GU[I]. Hrvatski geol. tufita i ro`njaka.... (2000): Kristaloklasti~ni i vitoroklasti~ni tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih dolomita. T. JEACKS. JURKOV[EK. D.S. B.4. Seattle. Svilaja (Croatia).)). 225−230. BELAK. JURKOV[EK. vapnenac. V.. 17–20.05. & GU[I].− Geologija. M. 117−126. Zagreb. Postaja 2: profil Sutina-Zelovo Sutinsko... 14/2. and the implications for survival through the Permo-Triassic extinction. []AVNI^AR. The Ladinian age of the succession was discerned according to conodonts found in limestones intercalations. I. LEIGHTON. I. Vodi~ ekskurzija (VLAHOVI]. & KOLAR-JURKOV[EK. Svilaja. geol. R. M. (2000): Triassic of Dalmatia – Evidence of a failed rift (Mu} section). Seattle Annual Meeting. B. E Strat. & BIONDI]. T. I. (2003): Phylogenetic analysis of a likely productide from the Triassic. dr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 7 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book contacts with unconsolidated pelagic limestones. 46/2.. L. []AVNI^AR.− Geological Sociaty of America. V. (2006): New Ladinian ammonoids from Mt. B. (eds.− Rivista Italiana di Pal. BELAK. Svilaja (External Dinarides. & [U[NJARA. MATI^EC. G. A. BEN^EK. & JELASKA. M.− Acta Geologica. REFERENCES BALLINI. JELASKA. 12/1. B. JURKOV[EK. . (1984): The volcanic-sedimentary Middle Triassic in the Suvaja brook area (Mt. 383−395. 2. Outer Dinarides).

Prema navedenome. Sinawin. Hrvatska Klju~ne rije~i: litofacijes. Uzorci litofacijesa D imaju najve}e vrijednosti jednoosne tla~ne ~vrsto}e i najmanje vrijednosti upijanje vode. Litofacijes C: dolobiomikriti – karakteriziran rekristalizacijom i/ili dolomitizacijom primarnih mikrita i biomikrita. 10 000 Zagreb. odnosno najkompaktniji. stijenska masa litofacijesa B nije uvr{tena u ispitivanja fizi~ko-mehani~kih svojstava. dijageneza. a podre|eno i tipa packstone. Budu}i da se radi o potencijalno nepovoljnom materijalu za planiranu namjenu. na lokaciji potencijalnog kamenoloma K-3. Neven Tadej1 & Mladen Fistri}3 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Ispitivana su sljede}a fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase potencijalno pogodnih litofacijesa A. nemaju bitan utjecaj na fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase litofacijesa C i D. Unutar pojedinih litofacijesa uo~eni su dijagenetski procesi rekristalizacije. Rekristalizacija mikritnih vapnenaca uo~ena je u litofacijesima A i C. te prostorna masa i upijanje vode zrna agregata. ali isklju~ivo unutar pojedina~nih dijelova skeleta je`inaca.. Pierottijeva 6. diagenesis. Izvori{ni materijal za selektivnu silicifikaciju bio je djelomice pove}ani udio siliciklasti~nog materijala unutar litofacijesa C i D. Sini{a Kozari}2. Ana Kr{ini}1. Sha’wa. Uz to. niti razvijeni procesi selektivne silicifikacije. stijenska masa litofacijesa A ne zadovoljava kriterije kvalitete za proizvodnju agregata za asfaltne mje{avine. dijagenetski procesi i fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena kamenoloma K-3 na podru~ju Sinawin-Sha’wa u Libiji Lithofacies. Uzorci litofacijesa C prema vrijednostima prostorne mase. tipa grainstone i rudstone. Unutar litofacijesa C i D uo~en je i dijagenetski proces selektivne silicifikacije.. fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena. sa znatnim udjelom organske tvari. Raku{ina 1. Litofacijes D: biospariti i biosparuditi – predstavlja zrnaste vapnence. Sha’wa. Libija Key words: lithofacies. i (iii) ispitivanje osnovnih fizi~ko-mehani~kih svojstava stijenske mase (prema TI[LJAR i dr. s ciljem pronala`enja pogodne stijenske mase za proizvodnju asfaltnih mje{avina. Na tako dobivenim uzorcima agregata ispitani su otpornost na udar i habanje metodom Los Angeles. Litofacijes B: dolomiti~ni lapori – slabo litificirani litofacijes. Lybia Na podru~ju Sinawin-Sha’wa u sjeverozapadnoj Libiji provedena je detaljna geolo{ka prospekcija terena. je`ince. Lybia) Uro{ Barud`ija1. diagenetic processes and physical-mechanical properties of rocks from K-3 quarry (Sinawin-Sha’wa area. C i D: prostorna masa. ostrakode i gastropode) cementirane mozai~nim kalcitnim cementom. Sinawin. Hrvatska 3 Institut gra|evinarstva Hrvatske. niti blago pove}anje udjela siliciklasti~nog materijala.d.8 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1979). djelomice rekristalizirani. Semikvantitativnom mineralo{kom analizom (XRD) odre|eno je da litofacijes B (slabo litificirani dolomiti~ni lapori) sadr`i dominantno dolomit. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Litofacijesi. Ovi vapnenci sadr`e dominantno bioklasti~ni materijal (~itave fosile i njihove fragmente: bentosne foraminifere. uglavnom vapnenci i dolomiti Mizdah i Zimam formacija (IRCT. snimljen je geolo{ki stup i uzeti su uzorci stijena za: (i) mikropetrografske analize. 1997). upijanja vode i jednoosne tla~ne ~vrsto}e pokazuju vrijednosti izme- . {to su neka od bitnih svojstava za ocjenu podobnosti kamena za proizvodnju agregata za asfalte (SMITH & COLLIS. No. Na temelju dobivenih rezultata kao relativno povoljan izdvojen je kamen iz litofacijesa D te je od njega proizveden probno drobljeni agregat. Hrvatska Viadukt d. a podre|eno sadr`i kalcit i gips te minerale glina. (ii) semi-kvantitativne mineralo{ke (XRD) analize. a visoke vrijednosti upijanja vode. U stijenama Zimam formacije. uzorci litofacijesa D imaju najve}e prostorne mase {to upu}uje na ~injenicu da su od ispitanih uzoraka oni najgu{}i. Mrljasta kasnodijagenetska dolomitizacija bitno je utjecala na formiranje litofacijesa C. Odredbom litotipova i analizom njihovog prostornog odnosa na snimljenom geolo{kom stupu izdvojena su ukupno ~etiri litofacijesa: Litofacijes A: mikritni vapnenci (lagunski mikriti i biomikriti) – {upljikavi. potrebnih za rekonstrukciju regionalne ceste Nalut – Ghadames. 10 000 Zagreb. Prospekcijom su obuhva}ene stijene gornjokredne starosti. Uzorci litofacijesa A pokazuju najmanje vrijednosti prostorne mase i jednoosne tla~ne ~vrsto}e. 2001). physical-mechanical properties of rocks. Kranj~evi}eva 2. {koljka{e. 10 000 Zagreb. s znatnim udjelom gline. dolomitizacije i silicifikacije. upijanje vode i jednoosna tla~na ~vrsto}a.

– RGN Zbornik. Ovaj rad posve}en je idejnim pokreta~ima projekta: pokojnima Josipu Ti{ljaru i Zlatku \oki}u.− Geol. stijenska masa litofacijesa D (biospariti i biosparuditi) pokazuje zadovoljavaju}a svojstva za planiranu namjenu. 23–39. ali zbog pove}anog upijanja vode tako|er nisu podobni za proizvodnju agregata za asfalte.00%).. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 9 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book |u vrijednosti litofacijesa A i D. (2001): Aggregates − sand.4. LITERATURA IRCT – Industrial Research Center Tripoli (1979): Geological map of Lybia 1:250 000. Geol. \OKI]. 339. (1997): Influence of the sedimentary environment on the techical properties of the Lower Cretaceous limestones from the Lakovi}i Quarry in Istria (Croatia). J. M. Sheet Sha’wa. London. who were the initiators of this project. 17. Zagreb. TI[LJAR. L. This work is dedicated to late Josip Ti{ljar and Zlatko \oki}. Publ. 9. kao jedan od glavnih kriterija kakvo}e frakcioniranih kamenih agregata (prema tehni~koj dokumentaciji za izgradnju ceste Ghadamis – Nalut. . T.R. S obzirom na parametar upijanja vode. & COLLIS. Soc.. gravel and crushed rock aggregates for construction purposes. & @ENKO. Z. SMITH. upijanje vode smije iznositi najvi{e 2. Eng. Spec..

odnosno K-3 megafacijesu peletnih i stromatolitnih vapnenaca periplimnih i plimnih ravnica s ciklusima opli}avanja navi{e. peloidnointraklasti~ni grejnstoni i pekstoni u izmjeni s peloidnim i skeletnim vekstonima i madstonima. migracija prudova i karbonatnih pje{~anih tijela. a veoma blago povijanje i nagnutost pod svega nekoliko stupnjeva vidljiva je samo na nekoliko mjesta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Petrolo{ko-sedimentolo{ke zna~ajke albskih naslaga na podru~ju Tinjanske drage (Istra) Petrological and sedimentological characteristics of Albian deposits from Tinjanska draga (Istria) Vlatko Br~i} Croatian Geological Survey. 10 000 Zagreb.. Procesi kao {to su plima i oseka.). Prijelaz je obilje`en i tendencijom opli}avanja (TI[LJAR et al.Box 268. a navi{e prevladavaju facijesi prednjeg `ala (peritidal u shoreface). Ovakvi facijesi se pojavljuju na cijelom podru~ju karbonatne platforme. Jadranska karbonatna platforma Key words: Albian. Prou~avani slijed naslaga pripada tre}oj megasekvenciji (gornji alb-santon) transgresivnih platformnih peritajdalnih karbonata koja zapo~inje postupnom i osciliraju}om transgresijom po~etkom mla|ega alba. Na detaljnom geolo{kom stupu se mogu jasno izdvojiti takvi ciklusi koji ~esto zavr{avaju erozijskom granicom ili sedimentima plimnih kanala (klastiti u lateralnoj izmjeni s glinama i laporima). Na temelju podataka prikupljenih tijekom detaljnog snimanja i kabinetskih analiza izra|en je detaljni geolo{ki stup u mjerilu 1:100. Tinjanska draga. Dijagenetske promjene kao {to su dolomitizacija ili dedolomitizacija te silicifikacija ustanovljene su u nekoliko slojeva unutar slijeda. ~lanovi ciklusa u vertikalnom slijedu se razlikuju po litolo{kim karakteristikama (granulometrija. Me|u vapnencima dominiraju sitnozrnasti.O. Stup je prethodno snimljen za potrebe izrade OGK RH 1:50. Petra u [umi vodi preko Tinjanske drage na zapadu i dalje na sjever prema Tinjanu. ostrakodi. VLAHOVI]. Istria. Ovisno o tome koji je od navedenih ~imbenika prevladavao u sedimentnom okoli{u. Unutar vekstona nalaze se skeleti zelenih alga. a od ukupno 9 reprezentativnih uzoraka selektiranih za mikroskopiranje u prolaznoj svjetlosti odabrana su dva za analizu primjenom metode katodoluminiscentne mikroskopije (CL). a u slijedu se izmjenjuju razli~iti litotipovi plitkomorskih vapnenaca i dolomita. strukture i teksture. Okoli{ talo`enja je veoma plitki subtajdal i intertajdal (TI[LJAR.10 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. te bentosne foraminifere. rast krpastih grebena. Katodoluminiscentnim mikroskopiranjem uo~en je autigeni rast kvarca (silicifikacija) u obliku rozeta (luminiscira tamnoplavo) unutar prethodno dolomitiziranog . povremeno prekinuti pojavama tamnih ulo`aka bre~a. Ponegdje ovi sedimenti potpuno prelaze u vi{e-manje ~iste kasnodijagenetske dolomite. gastropodi. lapora i/ili glina. P.000. Adriatic Carbonate Platform Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa opisane su naslage gornjeg alba u sredi{njoj Istri. dobro sortirani. Karbonatni sedimenti gornjega alba u ju`noj Istri su zastupljeni periplimnim vapnencima koji su mjestimice slabije ili ja~e kasnodijagenetski dolomitizirani. Naslage su karakteristi~ne po izmjenama tankoslojevitih peletnih vekston/pekstona do grejnstona s LLH-stromatolitima. Zrnasti vapnenci (peloidni i intraklasti~ni grejnstoni do pekstoni) i peritajdalne bre~e talo`e se u plitkom subtajdalu i intertajdalu s povi{enom energijom vode. U pojedinim uzorcima (preparatima) dio idiomorfnih romboidalnih kristala dolomita je djelomi~no transformiran u mikritni matriks. Mjestimice se pojavljuju LLH-stromatoliti i peritajdalne bre~e. Kontakt naslaga gornjeg apta i donjeg alba obilje`en je emerzijom s okr{avanjem te sporadi~nim zapunama gline i glinovitog lapora. debljina naslaga i sl.8 m (bez prekrivenih naslaga u rasjednoj zoni). Tinjanska draga. 1991. Naslage su dobro uslojene. 1978b. TI[LJAR & VELI]. Istra. Periplimni karbonati sadr`e i tempestite. te stalno pove}avanje debljine istalo`enih naslaga u potplimnoj zoni. Croatia (vbrcic@hgi-cgs. nekoliko kilometara zapadno od mjesta Sveti Petar u [umi. progradacija plimnih ravnica. 1999). debljine slojeva kre}u se od svega nekoliko centimetara pa do mjestimi~no nekoliko metara. Sachsova 2.hr) Klju~ne rije~i: alb. a u nekim dolomitiziranim uzorcima se vide i reliktne strukture (primarni bioklasti~ni materijal). 1995). zajedno uzrokuju relativno smanjivanje morske razine {to se jasno vidi iz ciklusa opli}avanja navi{e. Ukupna debljina naslaga je 82. Naslage nisu zna~ajnije tektonski poreme}ene. Naslage su otvorene uz zasjek ceste koja od Sv.

(2003): Evolution of depositional environments from the Paleozoic to the Quaternary in the Karst Dinarides and the Panonian Basin. I. Hrvatskog geolo{kog kongresa. (1978b): Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjoj kredi Istre (Hrvatska. I. 363−382. VLAHOVI]. mikroskopiranjem i katodoluminiscencijom odabranih uzoraka dokazani su plitkomorski uvjeti talo`enja s prevladavaju}im sedimentacijskim okoli{ima plimnih ravnica s pojavama plimnih kanala za vrijeme alba na prostoru Tinjanske drage u sredi{njoj Istri.− Field Trip Guidebook. MATI^EC. 327 str. I. Zagreb.. Opatija 1995. LITERATURA TI[LJAR. 215−234. 44. Zagreb. September 17–19. I.. I. VLAHOVI].− Geol. vjesnik. Zagreb. J.4. . 67–110. TI[LJAR. & VELI]. (1995): Vodi~ ekskurzija 1.− Institut za geolo{ka istra`ivanja. VLAHOVI]. RGN fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. uzorkovanjem karakteristi~nih litofacijesa. J. & TI[LJAR. Institute of Geology. J. Zagreb.− Disertacija. & VELI]. vjesnik 30/2. Za to vrijeme talozi su bili dolomitizirani. J. Jugoslavija). (1999): Karbonatni facijesi plitkovodnih talo`nih sustava od kimerid`a do gornjega alba u zapadnoj Istri. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 11 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book i dedolomitiziranog (luminiscira svijetlo crveno) primarnog ostrakodnog mikrita. Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa. 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija. Cijeli prostor je povremeno bio izlo`en du`im ili kra}im emerzijama.− Geol. D. TI[LJAR. (1991): Carbonate facies and depositional enviroments of the Jurassic and lower Cretaceous of the coastal Dinarides (Croatia). 2003.

10 000 Zagreb.12 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. gornjokrednih i badenskih sedimenata. elementi u tragovima i elementi rijetkih zemalja (REE)) u frakciji <0. Slika 1. Recentni aluvijalni sedimenti istra`eni su u Glavnom kanalu koji prikuplja vodu sa ponora na Ponikvama. a netopivi ostatak (96. VET08-1/2 – Laminirana malo pjeskovita glina s dubine 5–10 cm sadr`i 5. . homogene `u}kaste gline. na ulaznom dijelu {pilje. opisuje MALEZ (1965). Udio kalcij-karbonata u sedimentu odre|en je u frakciji <2 mm. Fosilni sedimenti u Veternici: VET08-1/1 – Povr{inski dio izdanka sastoji se od sa}aste. Vancouver u Kanadi. usmeno priop}enje).125 mm analizirani su u ACME Analytical Laboratories Ltd. Netopivi ostatak se sastoji od grudica glinovite tvari.125 mm otapanjem u 3% kloridnoj kiselini. Petrografski sastav odre|en je u netopivom ostatku u mikroskopskim preparatima praha.1% u frakciji <0. starost istra`ivanih aluvijalnih sedimenata smje{ta se u razdoblje starije od 380 000 godina (koliko iznosi starost najstarijih analiziranih obalnih plo~a – shelfstone). geokemija Key words: Veternica Cave. 1).5%). Tlocrt {pilje Veternice i lokacija uzoraka.Crnjakovic@hpm. Istra`ivani fosilni sedimenti nalaze se u turisti~kom dijelu Veternice oko 130 m od ulaza (Sl. {upljikave. te u Velebita{kom kanalu koji prima sediment s podru~ja Jaruge zapadno od Veternice s badenskim i trijaskim stijenama kao izvorima detritusa (Sl.5% kalcij-karbonata. Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi} & Dragan Bukovec Hrvatski prirodoslovni muzej. Medvednica. te <0. i 2.. a detritus potje~e od trijaskih dolomita i dolomiti~nih vapnenaca. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacija fosilnih sedimenata {pilje Veternice (Medvednica) s recentnim aluvijem Correlation of Veternica fosil cave sediments (Medvednica) with recent alluvium Marta Crnjakovi}. a granulometrijski. Kemijski sastav (glavni elementi. 1).0% kalcij karbonata u frakciji <2 mm. te kristali}a gipsa i apatita. Demetrova 1. te vaganjem netopivog ostatka.125 mm. te rekonstrukcije talo`nih paleookoli{a. Na temelju istra`ivanja siga koja su u tijeku (LACKOVI]. Hrvatska (Marta. Damir Lackovi}. ~ine grudice glina. prvi spominje GORJANOVI]-KRAMBERGER (1899). koja sadr`i 3. Figure 1. Ground-plan of the Veternica Cave and sample location. Medvednica. alluvium. kvarca.hr) Klju~ne rije~i: {pilja Veternica. Veternicu. geochemistry Istra`ivana je geokemija fosilnog i recentnog aluvija {pilje Veternice (Medvednica). Promjene granulometrijskog i kemijskog sastava tuma~i klimatskim promjenama tijekom pleistocena. dakle u vrijeme prije mogu}nosti eventualnog antropogenog utjecaja. petrografski i kemijski sastav glavnih elemenata kvartarnih sedimenata. aluvij. najve}i speleolo{ki objekt na Medvednici i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

D. do 25.zagreb. a vrijednost nikla je ~ak gotovo dvostruko vi{a nego u sedimentima recentnih tokova.7%. Udio glavnih elemenata sli~an je u sva 4 analizirana uzorka i tako|er pokazuje ovisnost o granulometriji.3%. epidot i granat.− Acta Geol. rijetki biotit. muskovit i klorit. muskovit.125 mm u kojoj prevladava kvarc (uklju~ivo slo`ena zrna). Dimenzija ve}ine siliciklasti~nih ~estica (oko 0. rutil i po koje zrno zoisita. Zaklju~no se mo`e ustvrditi da sedimenti Veternice. slejt). ^esti su “{tapi}i” dijatomeja. Concentrations of selected elements in the alluvium of Veternica Cave. (Sl. a frakcija <0. VET08-2/2 – Laminirana neznatno pjeskovita glina.5% u fosilnom glinovitom sedimentu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 13 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2.125 mm samo 3. I op}i speleolo{ki pregled. II stratigrafija kvartarnih talo`ina. odra`avaju izvorni geokemijski sastav i mogu poslu`iti kao pokazatelj za nenaru{eni okoli{.− Hrv. Zn i Cr donekle usporedljive s vrijednostima dobivenim u sedimentima Veternice. filit. 2/11. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. hornblenda i turmalin. gdje su prosje~ne vrijednosti u tlu za Cd.125 mm 8. brookit. biotit. a neznatno su vi{e za Mo. Ni. Planinar. amfibol. a vrlo su rijetki rutil. (1899): Kr{ Zagreba~ke gore. Izvije{}e o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba (2006): www. aktinolit. U frakciji <0. (1965): Pe}ina Veternica u Medvednici.8% kalcij-karbonata.nsf Pravilnik o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992): Narodne novine 15/92. 2). kvarc.7%. turmalin i rutil. Pb. Udio REE jednak je za sve analizirane sedimente. M. Udio odabranih elemenata u aluviju Veternice. zoisit. Sli~no se mo`e vidjeti u Izvije{}u o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba iz 2006.4% u sedimentu recentnog toka koji u {pilju dolazi s podru~ja Ponikvi.1%–8.4. zanimljivo je da je u fosilnom sedimentu vi{i udio nikla i skandija. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 8. Pb.7%.4%. te brookit.03 mm) je presitna za istra`ivanje petrografskim mikroskopom. kloritoid.125 mm samo 3. Ni i As.1%. no maksimalne vrijednosti ih daleko prema{uju. Zn. Udio ve}ine elemenata u tragovima znatno je. Udio kalcij-karbonata ovisan je o veli~ini zrna analiziranog sedimenta – u frakciji <2 mm varira od 3. MALEZ. a rijetki su muskovit klorit i biotit. Prepoznati su cirkon. Tako su u fosilnom sedimentu povi{ene vrijednosti Cu. uklju~ivo i oni recentni. Zagreb. . Siliciklasti~ne ~estice su: ~estice stijena (mikrokvarcit. U usporedbi s podacima iz Pravilnika o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992) maksimalne dozvoljene vrijednosti za analizirane elemente vi{e su od onih dobivenih u sedimentima Veternice. gdje prevladavaju karbonatne stijene. iz ~ega je vidljivo da ve}im dijelom potje~e od detriti~nih ~estica. Figure 2. a u sitnijoj <0. zatim ~estice stijena i opâka zrna. Cd i Hg. Netopivi ostatak sadr`i jako malo frakcije <0. Cu. epidot – zoisit.. kojih je vi{e u krupnijoj frakciji i ne{to su ~e{}e u kanalu koji prima sediment s Ponikvi. Podjednako su zastupljeni cirkon. 5. ili ~ak gotovo dvostruko vi{i u fosilnom sedimentu. apatit i granat. Vi{i udio cirkonija u recentnom sedimentu potje~e iz detriti~nog cirkona. 175−229. Recentni sedimenti aktivnog toka u Veternici: VET08-3/1 – Recentni sediment iz aktivnog toka (“stream”) u sjevernom dijelu {pilje blizu ponora na Ponikvama je konglomerati~ni glinoviti pijesak. rubidija i vanadija. Frakcija <2 mm sadr`i 12. Razmjerno je ~est cirkon..hr/slglasnik. VET09-1/3 – Recentni sediment iz aktivnog toka u Velebita{kom kanalu je glinoviti konglomerati~ni pijesak. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 25. a u sitnijoj <0. turmalin. Najglinovitiji uzorak (VET08-1/1) sadr`i ne{to vi{e barija. [to se ti~e elemenata u tragovima.125 mm udio CaCO3 je znatno ni`i i iznosi 2. rje|i su tremolit-aktinolit.

Due to the oxidation of authigenic sulphides and siderite their determination was sometimes possible only on the basis of crystal morphology examination under SEM. 2).. Pierottijeva 6. rarely in pseudo-hexagonal plates. Croatia (karmen. rana dolomitizacija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Authigenic iron minerals as indicators of early-dolomitization in the Sandy Dolomites (uppermost Permian–Lower Triassic. University of Zagreb. and EDS show spectra characteristic for siderite. 10 000 Zagreb. This approach enabled determination of trends in the mineral stability field change. Geology and Petroleum Engineering. Velebit) Karmen Fio1.fio@geol. heksaedri s o~uvanim prutanjem karakteristi~nim za pirit. 1948). due to unknown real ion activities in pore waters. early-dolomitization. calcium. Pyrite was identified by distinctive crystal morphology – hexahedra with perfectly preserved striations and octahedra-hexahedra combinations. Croatia 3 Croatian Geological Survey. in the form of crystal inclusions. Phase stability diagrams were constructed on the basis of mineral phases identified in the samples. 10 000 Zagreb. Collected sediment samples were disintegrated. Jasenka Sremac1. can therefore help in reconstruction of diagenetic and geochemical conditions of the dolomitization environment. minimizing errors in conclusions. 10 000 Zagreb. Vladimir Bermanec1 & Ivo Veli}3 1 Faculty of Science. Velebit Sedimentation from the uppermost Permian to the Lower Triassic deposits in the Velebit Mt. Croatia Key words: Fe-authigenic minerals.14 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. cut and polished. and X-ray Diffraction. Such aggregate formations indicate that dolomite and ankerite have been crystallized prior to the phase of siderite Figure 1. area is continuous (SALOPEK. University of Zagreb. magnesium and sulphide concentrations chosen for stability field calculations are variable.pmf. Authigenic Fe-mineral association present in these dolomites. Their composition indicate shallow-water marine depositional environment strongly influenced by the hinterland. Lower Triassic deposits are mostly represented by early-diagenetic dolomites characterized by scarce fossil findings and frequent siliciclastic grains. hexahedra with preserved pyrite striations. Hrvoje Posilovi}1. Up to four stability iterations with different activities per ion species were calculated and stability fields were overlaid. Igor Vlahovi}2. Siderite is also oxidized to magnetite and goethite but in much lower extent compared to pyrite. Siderite rhombohedral crystals are inter-grown with smaller dolomite or ankerite rhombohedra. Klju~ne rije~i: autigeni `eljezoviti minerali. even though they were oxidized mainly into magnetite and goethite (Fig. and analyzed by polarizing microscope. Horvatovac 102a. Pseudomorphosis of goethite after pyrite. 1). donji trijas. Energy Dispersive Spectroscopy (EDS). Velebit Mt. but within ranges considered normal for pore fluids in balance with carbonates.hr) 2 Faculty of Mining. Croatia) Autigeni `eljezoviti minerali kao indikatori rane dolomitizacije u pjeskovitom dolomitu (najgornji dio perma i donji trijas. . Velebit Mt. Lower Triassic. Siderite is present in the characteristic rhombohedral form (Fig. Sachsova 2. Slika 1. mainly pyrite and siderite. Scanning Electron Microscope (SEM). The iron. and occurs within the lowest part of the informal lithostratigraphic unit of Sandy Dolomite. Pseudomorfoza goethita po piritu.

& MARSHALL.D. sulphide concentration can be lowered by precipitation of iron sulphides. siderite and magnetite are minerals stable under negative Eh and their stability fields are strongly influenced by the pCO2 and pS2of the solution. (1981): A New Geochemical Classification of Sedimentary Environments. Dolomitization of the studied sediments containing characteristic mineral association of pyrite. Zagreb. 1997). and Lika region – in Croatian). which additionally lowered sulphide activity in sediment pore waters..g.A. if sulphate concentration is somehow lowered. WRIGHT. Siderite rhombohedron partially oxidized into goethite.P. sometimes transitional to ankerite. 1981). which is in line with the ongoing transgression recorded within the Sandy Dolomite unit and continuous siliciclastic input to the shallow-water environment during Early Triassic. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 15 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rhombohedra formation. ankerite and dolomite. resulting in relative Fe2+ concentration increase. 44. 825–842.4. The occurrence of siderite is characteristic for continental sediments with low concentration of dissolved sulphate (BERNER. R. Slika 2. carbonate and oxic. J. siderite.− Journal of Sedimentary Petrology.. or by dilution with fresh water of meteoric or other non-marine origin. Authigenic iron minerals found in the carbonate sediments are typical for three very different geochemical environments: sulphidic. Fe-mineral associations and thermodynamic stability of authigenic iron minerals studied within uppermost Permian to Lower Triassic Sandy Dolomites of the Velebit Mt. then ankerite or ferroan calcite will form. Siderite was therefore formed in the mixing zone of marine and fresh water due to significantly lower sulphate concentration in brackish waters. If there is lower activity of Fe2+ and higher Ca2+ and Mg2+ activity in the pore waters. . as in studied deposits. These processes have moved diagenetic environment toward siderite stability area. Pyrite. 359–365. Host sediment containing described mineral association can be described as early-diagenetic dolomite.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Sciences and Arts.D. M. or may occasionally be precipitated during deposition or early diagenesis. SALOPEK. In diagenetic environment described here siderite is found to be associated with pyrite. Such dolomitization model is typical for the transgressive sequences (e. REFERENCES BERNER. S. Romboedar siderita djelomi~no oksidiran u goethit. (1997): Contrasting flooding histories of Mississippian carbonate platforms revealed by marine alteration effects in paleosols. occurred in the mixing zone of sea and fresh water. WRIGHT et al. VANSTONE. Geochemical environment characterized by pyrite–siderite–ankerite–dolomite mineral association was the same diagenetic environment in which early-diagenetic dolomites were formed. Sulphate in marine environment is regularly reduced to sulphide by bacterial metabolic activity. 101–143. V. In marine sediments siderite occur mostly as late-diagenetic cement. 51. (1948): O gornjem paleozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt.− Sedimentology. In such diagenetic environment iron sulphides were formed. provided a new tool to reveal diagenetic environment. Figure 2.

2005). lo{e sortirane s neujedna~enim dimenzijama detritusa. Uzorci s visokim sadr`ajem CaCO3 predstavljaju prijelaz prema drugoj glavnoj skupini stijena. Ravan unit. Dilj gora.-og. a nalazimo i karbonatne ~estice.i polikristalini~ni kvarc. unutar neogenskih naslaga izdvojila su 11 neformalnih litostratigrafskih jedinica (PIKIJA et al. Gusto pakirani varijeteti s `eljezovitom komponentom u vezivu u kojima prevladavaju litoklasti odgovaraju sublitoarenitu. na podru~ju Dilj gore. kvarcita. U pojedinim uzorcima opti~ki se uop}e ne razaznaju mineralne faze. Vu~je jame i Pivnice) Pebbles of Lower part of Miocene deposits of Dilj Mt. Tre}a karakteristi~na skupina jesu anhimetamorfne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. kvarcnih {kriljavaca. a najsveobuhvatnije su opisana od strane [PARICA & CRNKO (1973). dok uzorci s ve}im postotkom sekundarno izlu~enog karbonata u intergranularnom prostoru odgovaraju pje{~enjacima grauvaknog tipa. sitnije su nego na prethodna dva . sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su izmjenom intervala pjeskovito do {ljunkovitog silta i klastpotpornog. gusto pakirane. Razlikuju se ~isti mikriti. Hrvatska (mhorvat@hghi-cgs. Kemijsko tro{enje nije zahvatilo feldspate {to je najvjerojatnije posljedica sedimentacije u blizini mati~nih stijena koje su ih derivirale... izdvojene su iz klast. (Staro Zavr{je. te rijetko ro`njaka. Prva istra`ivanja na Dilj gori zapo~eta su u drugoj polovici 19. {kriljavaca i kiselih magmatskih stijena. `eljezovito. te [PARICA et al. Croatia Dilj gora smje{tena je u ju`nom dijelu Panonskog bazena. glinovito-siltozni vapnenci. dok postoje varijeteti u kojima su jasno odredivi kvarc.do matrikspotpornog {ljunka. riolita i bre~e. Dilj Mt. a nailazi se i na mikrokliva`. Vezivo je oskudno. ovisno o udjelu prethodno nabrojanih komponenti i tada prisutnim p-t uvjetima. sjeverno od Slavonskog Broda. Prevladavaju fragmenti polikristalini~nog kvarca. amfibol i karbonat (kalcit). Nabrojani minerali potvr|eni su i XRD analizom. muskovita i klorita. Vu~je jame and Pivnice localities) Marija Horvat Hrvatski geolo{ki institut. polimiktnog {ljunka. nastavljena u drugoj polovici 20. KOVA^I] et al. Prvu sa~injavaju pje{~enjaci i siltiti. dijelom slabo vezanog. Stijene ove skupine najvjerojatnije su bile finolaminirani sedimenti – izmjena lamina pje{~enjaka i {ejla uz prisustvo karbonata. klorit. Na lokalitetu Staro Zavr{je. Valutice s lokaliteta Pivnice. Valutice se mogu grupirati u tri glavne skupine. mikroklin. Na lokalitetu Vu~je jame sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su klast do matrikspotpornim {ljunkom. Veli~ina valutica iznosi 2–10cm. U ve}em broju prisutne su valutice mramora i amfibolskog {kriljavca. bijeli tinjac. Na temelju snimljenih geolo{kih stupova. ali i relativno brzog talo`enja. rijetko plagioklas). (1979. sparitizirani mikriti. Vapnenci su rje|i nego na lokalitetu StZ-I. Neki uzorci su lagano mikroborani (“plisirani”). kiselih magmatskih stijena i ro`njaka. To su stijene psamitno-pelitne klasti~ne strukture. Rijetki su nalazi valutica granita.hr) Klju~ne rije~i: krupnoklasti~ni sedimenti. a to su vapnenci. 2005. Ovi varijeteti odgovaraju sublitoarenitu na granici prema liti~noj grauvaki. Lower part of Miocene. 1986a. Sachsova 2. metamorfne stijene razli~ite teksture (od homogene do {kriljave) i razli~itog stupnja kristaliniteta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore (lokaliteti Staro Zavr{je. 1986b).. Vu~je jame (Vjm-I) i Pivnice (Piv-I). 2005) utvr|eni su na lokalitetima Staro Zavr{je (StZ-I). krupnoklasti~ni sedimenti ni`eg miocena neformalne litostratigrafske jedinice Ravan (PIKIJA et al.-og.16 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ali su prisutni i blokovi veli~ine do 40 cm. [ljunak se javlja i u vidu le}a unutar siltnih intervala. u Slavoniji. Ima uzoraka u kojima se smanjuje udio feldspata na ra~un fragmenata stijena i to: kvarcita. feldspata. feldspat (albit). Skoro uvijek je prisutan i sekundarno izlu~eni karbonat. Jedna tre}ina prikupljenih valutica i ovdje su sitno do srednjezrnasti pje{~enjaci s karbonatnim vezivom i siltiti. a pretpostavka je.. te mramorizirani vapnenci. ni`i miocen. ponegdje sekundarno izlu~eni karbonat. ali je na|en uzorak koji odgovara vapnencu tipa scaglia.. da su metamorfozirane u uvjetima niskog stupnja metamorfizma. 1980. Hrvatska Key words: coarse clastic sediments. Svi uzorci imaju ujedna~eni mineralni sastav: prevladavaju ~estice feldspata (ortoklas. Novomilenijska istra`ivanja u okviru izrade Geolo{ke karte Republike Hrvatske 1:50.000. rijetko muskovit i ~estice karbonata i pripadaju arkoznim arenitima i subarkozama. mono. jedinica Ravan. a i ovdje kao i na prethodnom lokalitetu veliku skupinu ~ine anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. 10 000 Zagreb. Pri tome su kao rezultat nastale. nad ~esticama monomineralnog kvarca.

kvarcni {kriljavac. Neke od valutica sadr`avaju fosilno kr{je. K. Zagreb. koji je u pojedinim uzorcima slabije do izra`enije rekristaliziran. (ur. Sarajevo. Abstracts Book.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress... (1979): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. [PARICA.. zavod. BAKRA^. Inst. GALOVI]... CRNKO.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress..000. & BIONDI]. J. geol. za geol. Sav.000.. Zagreb. R. & @IVANOVI]. U vezivu varira udio `eljezovite komponente i sekundarno izlu~enog karbonata. 83−92. J. D. D. Tuma~ za list Slavonski Brod. BUZALJKO... Istra`ivane valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore litolo{ki su veoma heterogenog sastava. R. Sporadi~no i ovdje se isipavaju mramor i amfibolski {kriljavac. Beograd. & CRNKO.− Geol. & @IVANOVI]. list Slavonski Brod. ali su kao i na prethodna dva lokaliteta potvr|eni nalazi pje{~enjaka i vapnenaca. M. a podre|eno prisutni amfibolski {kriljavac. za geol. vjesnik. zavod. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 17 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book lokaliteta (veli~ina im rijetko dose`e 10cm). a rije|i listi}i muskovita. I. JOVANOVI]. (1973): Geologija zapadnog dijela Dilj gore. potom anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita.). istra`. M.. M. Osnovni sastojak je mikritni kalcit. AVANI]. Tuma~ za list Nova Kapela.. biotita i klorita. [PARICA.. list Nova Kapela. JOVANOVI].– Inst.. 77–78. PIKIJA. istra`. ^este su i `ilice sekundarnog kalcita. HORVAT. M.. R. D. Ve}ina pje{~enjaka su sublitoareniti s prijelazom u grauvake. 1−55.. 113−114. LITERATURA KOVA^I]. Sav. To su lo{e sortirani pje{~enjaci u kojima od siliciklasti~nih ~estica prevladava polikristalini~ni kvarc. JURI[A. I.. VRSALJKO. M. I. M.. zavod. geol.). JURI[A. za geol. C. A.. Sarajevo. A. (2005): Gornjomiocenski sedimenti Dilj gore (Late Miocene Sediments of Dilj Mt. (2005): Sedimenti ni`eg miocena Dilj gore (Lower part of Miocene Deposits of Dilj Mt. za geol. Zagreb. zavod. I. Sarajevo. D. [IMUNI]. R. Inst. CRNKO. M. Zagreb.. VLAHOVI]. & BIONDI]. & MOJI]EVI].. FILJAK. M. feldspata. R. istra`. Beograd.000.. A. Zagreb.4. vapnenci. M. [PARICA. Za razliku od lokaliteta Staro Zavr{je i Vu~je jame ovdje nisu na|ene anhimetamorfne stijene i metamorfne stijene skupine slejt-filita.. slabo do dobro sortirane. HE]IMOVI]. za geol. Sav. istra`. Inst. [IMUNI]. geol.– U: VELI]. ^esta su samostalna zrna kvarca. & PAVELI]. Vapnenci su mikriti i mikrospariti. M. Navedeni tipovi stijena ukazuju da su mati~ne stijene iz kojih su valutice derivirane prvenstveno bile starije sedimentne i metamorfne stijene. VLAHOVI]. J. (1986a): Osnovna geolo{ka karta 1:100. 1−56. Sav. geol.– U: VELI]. (1980): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. za geol. Inst.. I. Abstracts Book.. M. Inst. Sarajevo. [PARICA. A. pjeskoviti vapnenci i mramori. MIKNI]. D. BUZALJKO.. . klasti starijih karbonatnih stijena i ro`njaci. I.. Beograd. granit. riolit i bre~e.. (ur.– Inst. Najzastupljeniji su pje{~enjaci do siltiti. (1986b): Osnovna geolo{ka karta 1:100. a tek u manjoj mjeri magmatske stijene. M. C. Beograd. & MORI].000. 26.. Vrlo su dobro zaobljene. za geol. & SLOVENEC.– Inst. za geol. [PARICA.

and finally siliciclastics with limestone olistoliths and ophiolite debris. Slump folds are common. vapnena~ke bre~e. The age of the platform carbonates is determined on the basis of calcareous alga Clypeina jurassica FAVRE which is characteristic of late Kimmeridgian to earliest Berriasian. Lower Cretaceous. [pela Gori~an¹ & Adrijan Ko{ir¹ Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. The lower part of the studied section consists of radiolarian packstone with chert nodules and layers.J. Clasts of pelagic limestone are also present and contain Calpionella alpina LORENZ whose range is late Tithonian to earliest Valanginian.. The Biancone limestone of the Tolmin Trough. bledsko korito Carbonate gravity-flow deposits at Srednja vas near Bohinj have been studied for radiolarian dating and composition of resedimented limestones. F. which includes intercalations of resedimented carbonates. an approximately 40 m thick series of well bedded pelagic limestone. which formed during the early emplacement of the internal Dinaric units onto the continental margin. Biancone limestone. Therefore we conclude that the Dinaric Carbonate Platform could not be the source of shallow-water carbonates in the Bled Trough. alternation of marls and shales. ooid grains. Middle and Upper Jurassic bedded radiolarian cherts and shales. In the uppermost part.kukoc@zrc-sazu. Berlin/Heidelberg. (2008) analysed clasts in massflow deposits to reconstruct a completely eroded Kimmeridgian? – Tithonian Kurbnesh Carbonate Platform from the Mirdita Ophiolite Zone in Albania. 2008). radiolarians. & SCHLAGINTWEIT. REFERENCES GAWLICK.− International Journal of Earth Science (Geologische Rundschau).18 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. carbonate breccias alternate with calcarenites. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate gravity-flow deposits from Bohinj area (NW Slovenia): evidence of a latest Jurassic – earliest Cretaceous carbonate platform in the Internal Dinarides Naslage karbonatnih gravitacijskih tokova okolice Bohinja (SZ Slovenija) kao dokaz postojanja kasnojurske do ranokredne karbonatne platforme u podru~ju Unutarnjih Dinarida Duje Kuko~¹. Slovenia (duje. The upper part consists mainly of carbonate breccias. The matrix of breccias is radiolarian-rich lime mudstone. This inferred platform may have developed on top of a nappe stack. and in places contains thin interlayers of marl. Genetically similar isolated carbonate platforms of more or less the same age are known from several localities in the Alpine – Dinaride – Carpathian mountain belt. The Jurassic to Lower Cretaceous succession of the Bled Trough consists of: Lower Jurassic limestone with echinoderms (Hierlatz facies). H. Paleogeographically. donja kreda. Microfacies analyses showed angular to subangular shallow-water grainstone lithoclasts. GAWLICK & SCHLAGINTWEIT (2006) described the Plassen Carbonate Platform which developed above Callovian to Tithonian basinal deposits of the Northern Calcareous Alps. We believe that these breccias represent evidence of a carbonate platform which must have been located more internally but is now not preserved. consists of micrite without resedimented limestones. (2006): Berriasian drowning of the Plassen carbonate platform at the type-locality and its bearing on the early Eoalpine orogenic dynamics in the Northern Calcareous Alps (Austria). Other examples include Upper Jurassic reef limestones unconformably overlying the Vardar ophiolites in Serbia and the South Apuseni ophiolites in Romania (SCHMID et al. which occupied an intermediate position between the Dinaric Carbonate Platform and the Bled Trough. calcareous breccia. miliolid foraminifera and various other skeletal fragments of different size. fragments of calcareous algae. radiolarije. 95. the area was part of the Bled Trough. which was located NE of the Tolmin Trough and thus relatively distal with respect to the Dinaric Carbonate Platform. Extraclasts and calcareous debris undoubtedly prove a platform origin of resedimented limestone. This research is focused on the Biancone limestone. . SCHLAGINTWEIT et al. Bled Trough Klju~ne rije~i: Biancone vapnenci. Radiolarian assemblages from these beds indicate an Early Cretaceous age (Berriasian – early Valanginian). Novi trg 2.si) Key words: Biancone limestone. 451–462. 1000 Ljubljana.

4. 101.. (2008): The eroded Late Jurassic Kurbnesh carbonate platform in the Mirdita Ophiolite Zone of Albania and its bearing on the Jurassic orogeny of the Neotethys realm. S.– Swiss Journal of Geosciences.. BERNOULLI. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 19 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SCHLAGINTWEIT.. MATENCO.J.. Basel... SCHEFER. H. S. R. LEIN. FÜGENSCHUH. 125–138. & USTASZEWSKI. L. D.. HOXHA.. M. L. SCHMID.. MISSONI. SCHUSTER. . 139–183. W.− Swiss Journal of Geosciences. TISCHLER. B. R. F. GAWLICK. Basel. & FRISCH.M. 101. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. S.. K.

the high Y/Ni values (and low Cr/V) in the Glog samples (Medvednica Mt. Our study concentrates on Cretaceous clastic rocks which outcrop on the mountains and hills surrounding Zagreb. . The studied sandstones were sampled from five distinct clastic formations (Fig. Croatia (Fig. synorogenic clastic formations document the evolution of the Dinaride orogen. a region characterized by considerable geological complexity resulting from a severe and long-lasting deformational history. 1993). Sandstone geochemistry. kreda. Such integrated data can greatly contribute to a better understanding of the major events which marked the early tectonic history of the Dinarides. In sandstones from the lower Cretaceous O{trc formation (Ivan{~ica Mt. values of Cr/V range between 20 and 30. geokemija pje{~enjaka. Bistra. it allows direct comparisons to be drawn with neighboring Alpine. Tamas Mikes3 & Ljubomir Babi}1 1 Institute of Geology and Palaeontology. Simplified geological map of the study area showing the distribution of the studied clastic formations. Furthermore.20 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Kravljak. In northwestern Croatia. kemija te{kih minerala Provenance studies which integrate results from multiple analytical approaches can offer an in-depth view into the history of clastic detritus and its source area. Geowissenschaftliches Zentrum der Universität Göttingen.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 An integrated approach to provenance analysis: an example of Cretaceous sandstones from the northwestern Dinarides Integrirani pristup pri analizi provenijencije: primjer krednih klastita sjeverozapadnih Dinarida Borna Lu`ar-Oberiter1. including the Dinaride-Alpine transitional area. The Bistra (Medvednica Mt. Meanwhile. 1). Horvatovac 102a.pmf. Dinarides. The chemistry of detrital Cr-spinel has helped to further reveal the petrogenesis of the ophiolite source rocks being Figure 1. Vivodina. much more limited than is the case for the O{trc. Faculty of Science. Dinaridi. however. University of Zagreb. and zircon fission track (ZFT) thermochronology. Leibniz Universität Hannover. Together with very low Y/Ni values. 10T000 Zagreb. this is indicative of a very large contribution of material from ophiolites (McLENNAN et al.. Tisza and other Dinaride regions.). and Glog formations. Deutschland 3 Institut für Geologie. 1) which have been extensively studied and described in the literature (see references in LU@AR-OBERITER et al. suggest a purely continental source. Slika 1. By applying a range of analytical methods to study the siliciclastic detritus of Cretaceous sandstones.hr) 2 Abteilung Sedimentologie/Umweltgeologie. microprobe analysis of individual heavy mineral grains. our aim is to constrain the composition and dynamics of ophiolitic and continental source terrains being exhumed and eroded in the northwestern Dinarides and neighboring regions during the Mesozoic. Heavy mineral chemistry. Istvan Dunkl2. Cretaceous. Pojednostavljena geolo{ka karta istra`ivanog prostora na kojoj su istaknuta podru~ja rasprostiranja prou~avanih klasti~nih formacija. The siliciclastic detritus of fine to medium grained sandstones ranging in age from Early to latest Cretaceous was studied using wholerock geochemistry. similar to those found in felsic rocks. Zircon fission track thermochronology Klju~ne rije~i: provenijencija. 2009): the O{trc. Kravljak and Vivodina (@umberak Hills) samples have Cr/V and Y/Ni values indicative of some ophiolite contribution.). Hilmar von Eynatten2. Croatia (bluzar@geol. Deutschland Key words: Provenance.). considerably higher than in other analyzed samples.

and contemporaneous Cr-spinel rich formations in the North Calcareous Alps and Transdanubian Central Range (POBER & FAUPL. Also present within these sandstones are zircon grains which belong to older.– Geol. rutile and garnet.4.) a well defined ZFT age population lies at 76±13 Ma. 77.. VON EYNATTEN. Hungary). a Windows program for data analysis (abstract). Cosmoch. 284. I. segments of which had undergone thermal overprint related to obduction of the Neotethys in the Late Jurassic. while high grade metasediments and granitoid rocks occurred more sporadically. & BABI]. HEMMING. 21–40. S. J. (2009): Ophiolitic detritus in Cretaceous clastic formations of the Dinarides (NW Croatia): evidence from Cr-spinel chemistry. 162±43 Ma. A. obducted and eroded along the margin of Adria during Late Jurassic-Cretaceous times (LU@AR-OBERITER et al. & BASU. Medvednica the distributions of single-grain ages are unimodal at 80±18 Ma and 73±23 Ma (Fig. 39. Prikazane su srednje vrijednosti populacija (dijamanti) +/– 1standardna devijacija.. Slika 2. 201. Populacije starosti detritarnih cirkona dobivene ”fission track” metodom. & HANSON. This clearly identifies a distinct Eo-Alpine overprint in the source area. 1988. In the Maastrichtian Vivodina sample (@umberak Mts.K.. In the latest Cretaceous sandstones. REFERENCES POBER. LJ.– Int. detrital ZFT ages are notably younger.): Processes Controlling the Composition of Clastic Sediments. were supplying the basins of the NW Dinarides with detritus at the end of the Cretaceous. & FAUPL. (1993): Geochemical Approaches to Sedimentation. Rundsch. Metamafic rocks also presented a significant source. more diffuse ZFT age populations ranging from the Early Jurassic to the Carboniferous. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 21 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. E. Spec. S. B. G. while in the Maastrichtian Glog samples from Mt. 2002). and 159±30 Ma (Fig.N.J. and ZFT thermochronology. (2002): Component analysis with visualization of fitting. Geol. The make-up and dynamics of continental sources terrains can be constrained by the chemical composition of detrital tourmaline.– Geochim. Diamonds correspond to population means while the extents of the whiskers represent the first standard deviations. 1097–1108. 145±36 Ma. ÁRGYELÁN. odre|ene pomo}u programa PopShare (DUNKL & SZÉKELY. DUNKL.. Earth Sci. (1988): The chemistry of detrital chromian spinels and its implications for the geodynamic evolution of the Eastern Alps. LU@AR-OBERITER. 341–368.. indicating that rapidly exhuming basement units either in the Eastern Alps and/or Tisza. 2).. B.B. (eds. Paper. 66.. and were subsequently exhumed and incorporated into thrust sheets together with ophiolites. MIKES.– In: JOHNSSON. 2009). H. . P. ÁRGYELÁN. The sources of these zircons were most likely fragments of the Adria basement. McDANIEL. Hung. G. During both the Early and Late Cretaceous the source ophiolites were predominantly composed of harzburgite peridotites and associated cumulate rocks. In sandstones of Barremian to Cenomanian age the youngest identified ZFT age populations are 134±14 Ma. 2002). McLENNAN. Metapelites of medium grade were likely the most widespread continental non-carbonate lithology in the source region during the entire Cretaceous.M. 1996). 2).– Acta Geol. A distinct regional similarity in detrital Cr-spinel compositions is evident between the O{trc Fm. or the Dinarides themselves. Am. T. Acta. Soc. Provenance and Tectonics. PopShare. (1996): Geochemical investigations of detrital chrome spinels as a tool to detect an ophiolitic source area (Gerecse Mountains.. D. & SZÉKELY. 98. 641–670. M. Detrital zircon FT age populations identified using the PopShare computer software (DUNKL & SZÉKELY.

Demetrova 1.. Lara Wacha3. Paglicci Cave. The ages were obtained by Infrared stimulated luminescence (IRSL) dating method. Italy. volcanic particles Klju~ne rije~i: Susak. CHIESA et al. covers an area of 3.3 ± 7. Based on more recent IRSL dating of loess sandwiching the tephra. 2007) and Campanian province (PECCERILLO. 10 000 Zagreb. vulkanske ~estice Island of Susak. tefra. TF2 is between 39. Analysis of vitroclasts was performed by SEM-EDS. and higher pyroxene content (serrated clinopyroxene in TF1 and idiomorphic. in press). geochemistry.. Geochemical characterization could be influenced by pedogenesis and weathering (depletion of alkalies) as well as by mixing of volcanic material with loess (higher SiO2 content).0 ± 2. Horvatovac 95. Considering the age of TF1 and TF3 and the similarities of idiomorphic and serrated augite in other regions such as Aeolian arc (GARZANTI & ANDÒ.8 km2 with the highest peak at 96 m above sea level. Based on the age. 10 000 Zagreb. Its almost horizontal Cretaceous limestone basement is covered with up to 90 m thick loess and loess-like sediments intercalated by sandy layers. Island of Hvar in Central Dalmatian archipelago (LU@AROBERITER et al.0 ± 3. 1990. 2007). green augite in TF2 and TF3).9 ± 2..0 ± 2. but also by its geochemical characteristics. Bulk-rock chemistry shows minor differences between TF2 and other two tephra layers.. palaeosols. Serration of oldest tephra clinopyroxenes could be a result of diagenesis in the lowermost (the oldest) unit of the loess sequence.1 ka old in Sand pit section. 2001). rare idiomorphic biotite.1 and 28. 30 655 Hanover. Although all tephras have similar main and heavy mineral composition as loess (MIKUL^I] PAVLAKOVI] et al. those tephras could be related to the Middle and South Italian volcanic provenance. were studied by polarizing microscope.. but according to TAS diagram all have intermediate composition with low alkali content (Na and K). tephra. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tefra u pleistocenskim lesnim naslagama otoka Suska (sjeverni Jadran. separated using bromoform after removal of carbonate. The oldest (TF1) and the youngest (TF3) tephra are situated in loess while middle tephra (TF2) is patchy distributed in brown palaeosol (Fig..hr) 2 University of Zagreb. Croatia (snjezana. Vancouver (Canada). in press). Heavy minerals (32 to 125 ìm size fraction).mikulcic@hpm. geokemija. morphology of volcanic particles and similarities with other tephra layers (Marche province.3 ka old.0 and 98. Due to abundance and frequency of Italian volcanic activity during Pleistocene . 2007).3 ± 7. Bulk-rock chemical analyses were carried out in ACME Analytical Laboratories Ltd. The emphasis is on the problems of geochemical characterization of tephra and determination of possible volcanic sources. Chemical composition of the vitroclasts differs from the bulk-rock chemistry mostly by lower alkali content which could be a consequence of weathering and difficulties in the detection of light elements (especially Na). Darko Tiblja{2. Germany Key words: Island of Susak.3 and 41. carbonate concretions and at least three tephra layers (first introduced by BOGNAR et al. middle tephra from Susak could be related to Campanian Ignimbrite eruption of the Phlegraean Fields dated around 39 ka (DE VIVO et al. Hrvatska) – karakterizacija i problematika Tephra from the Pleistocene loess deposits of the Island of Susak (northern Adriatic. 2005). Faculty of Science. Marin [oufek1. S3: Geochronology and Isotope Hydrology. the main characteristics are vitroclasts. whereas TF2 is a bit different not only by elongated and tubular vitroclasts which could be indicative for a strong eruption of Plinian-type.6 ka old and TF1 is between 93. First IRSL dating showed that loess-palaeosol sequence including upper two tephra layers correlates to Oxygen Isotope Stage 3 (WACHA et al. Sachsova 2.22 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Croatia) – problems with characterization Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi}1. Stilleweg 2. Croatia 4 Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG). 10 000 Zagreb. 2002).. Similar vitroclast morphology in TF1 and TF3 points to the same type of volcanism. mineral association. the TF3 from Bok section is between 29. This study provides data on mineralogical and geochemical properties of tephras as well as time of deposition based on stratigraphically important loess horizons.2 ± 3. CREMASCHI & FERRARO. Croatia 3 Croatian Geological Survey. in the Kvarner archipelago. Marta Crnjakovi}1.2 and 31.3 ka old and between 28. 1).8 ± 2.4 & Manfred Frechen4 1 Croatian Natural History Museum.

F. Elsevier. SPERA.. L. Geochemistry. L. Figure 1.. Berlin.B. A. Lj. B. Southern Italy): Loess and tephra in the anthropogenic sequence. CREMASCHI. (1990): Loess sedimentation and quaternary deposits in the Marche province.– Mineralogy and Petrology. (eds.): Heavy minerals in use.– In: Book of Abstracts Patras: International Association of Sedimentologists. F. M. GANS.. GARZANTI. CRNJAKOVI]. & WRIGHT. (ed.A...2009. 153–163. FLORIS.A. M. MIKUL^I] PAVLAKOVI]. F. Bok-2) and Susak’s sand pit (Sand Pit-south wall. 73. Memorie. & KIS.– Quaternary International.E. M. C.. & FRECHEN. (2007): Plate tectonics and heavy mineral suites of modern sands. CREMASCHI. 58. CALVERT. TIBLJA[. 47–65. (2001): New constraints on the pyroclastic eruptive history of the Campanian volcanic Plain (Italy).. 112.– In: MANGE.4. [OUFEK. Quaderni di Geodinamica Alpina e Quaternaria.. H. 103–130. Milano. LU@AR–OBERITER. (in press): Luminescence Dating of Upper Pleistocene Loess from the Island of Susak in Croatia. S. 795–810. B. M.T. (2007): Sources of modern beach sands from two islands in the eastern Adriatic (Croatia). Developments in Sedimentology. SCHWEITZER. DE VIVO. CHIESA.. Guide-book to the excursion in Northern and Central Italy. doi: 10.. 12. M.– In: CREMASCHI. MIKUL^I] PAVLAKOVI]. E. Bok-2) i u pjeskokopu (Sand Pit-south wall. Skica opisanih prapornih profila na otoku Susku u uvali Bok (Bok-1. D.R. Croatia.J.): The loess in northern and central Italy: a loess basin between the Alps and the Mediterranean region.– Quaternary International PECCERILLO.. G. S. Stratigraphic sequences of Susak loess sections at Bok Bay (Bok-1. S. BOHRSON.– Springer.1016/j. M. & LACKOVI]. Croatia). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 23 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book REFERENCES BOGNAR. Sand Pit-east wall) with indicated IRSL dating results. M. W. M. Serie A.– Atti della Societa Toscana di Scienze Naturali. BABI]. . A.. L. (2002): The Reconstruction of the Paleoenvironmental History of the Northern Adriatic Region Using of the Granulometric Properties of Loess Deposits on Susak Island.017. 365 p. WACHA... M. NOVOTHNY Á..– Chikei: Transactions–Japanese Geomorphological Union. (2005): Plio-Quaternary Volcanism in Italy – Petrology. E. 2005) the additional analyses are required for further characterization of Susak’s tephra horizons and correlation with possible sources of this volcanic material.N. B. Slika 1. (in press): Mineralogical and Geochemical Characteristics of Quaternary Sediments from the Island of Susak (Northern Adriatic. CRNJAKOVI]. & CRNJAKOVI]. D. FERRARIS. M. (2007): The Upper Pleistocene in the Paglicci Cave (Gargano. FRECHEN.. P. & PROSPERI. COLTORTI. WACHA. INQUA Commission on Loess. A. M.quaint. Sand Pit-east wall) s nazna~enim rezultatima datiranja metodom luminiscencije. Geodynamics. 741–763. & FERRARO.. 1.. D. M. S. (PECCERILLO. 23/5.. ROLANDI. & BELKIN. 268 p. & ANDÒ.

inversely and/or normally graded siltstone and very fine-grained sandstone beds or very thin siltstone and sandstone strings suggest deposition from muddy hyperpycnal flows. 10 000 Zagreb. muddy hyperpycnites. inversely and/or normally graded sandstone beds.to very fine-grained. The presence of plant detritus as well as low diversity and low abundance of trace fossils in both types of hyperpycnites indicate fresh water input into the basin. . klasi~ni turbiditi. Faculty of Mining. olujne struje.to fine-sized grains (incomplete sequences) to mud at the top of both sequences types. Goran Mik{a4. tempestiti. their recognition and differentiation from other types of laminated mudstones may be problematic (STOW & SHANMUGAN. their association with sandy hyperpycnites suggests that at least some of laminated mudstone beds have been deposited from sustained. Croatia Sedimentologija. Promina deposits Klju~ne rije~i: pje{~ani hiperpikniti. Sandstone beds are a mixture of various high-energy 'event facies' such as classical Bouma-type turbidites and non-classical turbidites. Contacts between coarser-grained and muddy parts are gradational or sharp. Igor Vlahovi}3. sharp or erosional. srednjo. 10 000 Zagreb. postanak i talo`ni okoli{ pje{~enja~kih slojeva u najstarijim. ungraded. long. representing base cut-off sequences (Tbcde. Sachsova 2. Josipa Veli}3. this book). foreland basin. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. Stanislav Bergant2. 2003). Massive mudstone with laminae and thin (1–3 cm) ungraded. Tcde) 10–20 cm thick. Recognizable structures suggest deposition from sustained. see also MRINJEK et al. Flood-generated hyperpycnal flows are sustained. or are incomplete.duration currents. This up to 600 m thick alternation is frequently interrupted by deposition of olistoliths and megabeds (BABI] & ZUPANI^.. 1983. Croatia 4 INA-Industrija nafte. but fluctuating flows (waning flows or waxing to waning flows). 10 000 Zagreb. Horvatovac 102a. Croatia Key words: sandy hyperpycnites.24 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Ivo Veli}2. Classical turbidites may have been deposited either by spontaneous sediment failures or from earthquake-generated turbidity currents. Classical turbidites (surge-type flow-derived turbidites) comprise complete Bouma sequences (Ta-e). parallel-plane lamination to massive to parallel-plane lamination (like Tbab). Prominske naslage The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit which is cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area (Northern Dalmatia) represents the oldest part of the Promina succession. origin and depositional setting of sandstone beds within the oldest Promina deposits (Middle to Upper Eocene) of Northern Dalmatia. storm-generated currents. Carbonate sandstones interbedded with 'background' finer-grained calcareous deposits (siltstones and mudstones) are ubiquitous feature of the Korlat Unit. classical turbidites. MRINJEK. and some of them are stacked together and laterally pinch-out suggesting deposition within poorly defined wide channels. 30–40 cm thick. fine.do gornjoeocenskim Prominskim naslagama sjeverne Dalmacije Ervin Mrinjek1. Muddy hyperpycnites occur within interbedded 'background' facies (SOYINKA & SLATT. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sedimentology. 10 000 Zagreb. massive to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tabc). Faculty of Science. 1980. longduration currents which can transport large quantities of very fine-grained sands. However. Croatia 3 University of Zagreb. fully parallel-plane laminated (like Tb) or contain intervals of massive to parallel-plane lamination (like Tab). 2008).. They are characterized by well developed grading from small rip clasts. Pierottijeva 6. storm wavereworked amalgamated shoreface beds and tempestites (storm-genereted turbidites). tempestites. Beds can be fully massive (Bouma-like Ta). muljni hiperpikniti. low-angle cross lamination to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tcbc). Sandy hyperpycnites are 3–30 cm thick. granules and/or very coarse-sized sand grains in the base (complete sequences) or medium. Non-classical turbidites include sandy and muddy hyperpycnites (river flood-generated turbidites). Geology and Petroleum Engineering. Tde. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 University of Zagreb. Vili Pencinger2. 1992). Unfortunately. Sandy hyperpycnites in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. predgorski bazen. Croatia Croatian Geological Survey. Their bedding surfaces may be gradational. In the SE part hyperpycnites are thicker. silts and muds (MULDER et al.

MULDER. E. Split. Flood-generated hyperpycnal flows have been generated on fronts of fan-deltas where they cut channels and fed prodelta lobes in the offshore zone (outer ramp. The current directions can be attributed to the NW basin inclination whereas possible development of gentle blindthrust anticlines on the basin-floor could promote mainly linear. Sandstones are very fine. Gravel and sandy gravel fan-deltas have been mostly formed along the south- western basin margin. STOW.. bellow the storm wave base) along the basin axis in the NW direction. Beachface and shoreface environments have been formed along the northeastern margin by reworking and lateral redistribution of mouth bar deposits (paper in preparation). Excursion Guidebook.P.V. J. 23–42. G. where 'background' sedimentation has been punctuated by episodic incursions of storm-derived sand.– In: BABI]. Geol. Geol.C.A.– Geol.4. & JELASKA. wave-ripple cross lamination and cross lamination which may be attributed to asymmetrical combined-flows ripples. The sandstone beds separated with thicker (10 to 100 cm) 'background' deposits have probably been deposited in an offshore-transition zone. O. commonly partly graded with planar or slightly undulatory erosional bases. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. FAUGERES. Wyoming. . J. LJ. MIGEON. 55. & SLATT. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 25 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Deposits on the southeastern edge of the Korlat Unit consist of 5–40 cm thick.– Sed. between the fair-weather and storm wave base. 25..M. northwestern part of the basin suggest ponding of turbidity currents and topographically closed part of the basin. whereas corresponding zones along the northeastern margin have been wider with lower gradient and pronounced sediment aggradation. & SAVOYE.A. 69–86. & SHANMUGAN. (2008): Identification and microstratigraphy of hyperpycnites and turbidites in Cretaceous Lewis Shale.– Mar. 37–61. Croat. Shoreface and offshore-transitional zone along the southeastern margin were narrower with steeper gradient and thus prone to sediment bypass.. coming from the northeastern margin. The amalgamated sandstone beds and sandstone beds separated with thin (up to 5 cm) 'background' deposits have been deposited in a shoreface zone (above the mean fairweather wave base) during erosional storm events when the shoreface sand has been swept seawards by currents. The scale of cross-lamination commonly decreases upwards within a bed.to medium-grained. 861–882. D. 45. Some beds probably represent hyperpycnites derived from flood-generated density flows. 20. (eds. REFERENCES BABI]. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. (1980): Sequence of structures in fine-grained turbidites: comparision of recent deep sea and ancient flysch sediments. J. non-radial sand dispersal pattern. Some beds have massive. SYVITSKI.– Sedimentology. & ZUPANI^. 1117–1133. MRINJEK. V. S. (2003): Marine hyperpycnal flows: initiation. but many beds display internal sedimentary structures such as planar parallel lamination. Lj. although some currents. The heavily laden. sheet-like sandstone beds which are amalgamated or separated by 'background' deposits. stormgenerated currents could have been boosted by density and in this case their deposits in the distal parts of the basin (below storm wave base) may resemble classical turbidites. could spread obliquely across the basin. T.M. hummocky and/or swaley lamination. behavior and related deposits: a review.. Impressive thickness and monotonous character of the Korlat Unit in distal. some flood-generated hyperpycnal flows could have been modified by storm waves during their transportation over shoreface and offshore-transition zone. Also.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. B. R. SOYINKA. (1992): The bottom current sediments (contourites) in the Upper Cretaceous deep-water deposits in the northeastern part of @umberak (Croatia). Petrol. Southeastern and northeastern basin margins have been subjected to differential uplift by tectonic thrusting. graded basal parts..

Most of approximately 600 m thick Korlat Unit consists of very well-bedded (3–40 cm thick beds) carbonate sandstones interbedded with 5–300 cm thick beds of finegrained calcareous deposits. high-gradient rivers. megabeds. Igor Vlahovi}3. 10 000 Zagreb. Vili Pencinger2.e. predgorski bazen. megaslojevi. foreland basin. This association was deposited within prodelta lobes setting on the outer ramp zone (mostly bellow the storm wave base). 10 000 Zagreb. Sandstone beds in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. base cut-off sequences). A network of wide channels fed with sediments the delta . A complete stratigraphic thickness of the succession reaches 2000 m. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. turbiditi. Croatia 4 INA-Industrija nafte. Croatia Croatian Geological Survey. The Promina Basin is more than 80 km long. The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area represents the oldest part of the Promina Beds succession. dip angles of Korlat beds gradually decrease upwards. Josipa Veli}3. i. Faculty of Science. hiperpikniti. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting deposition in wide channels.do gornjoeocenskim prominskim naslagama: talo`na reakcija na navla~enje i ”rastu}e bore” u Dinarskom predgorskom bazenu Ervin Mrinjek1.). Olistoliths and breccias are composed exclusively of various Lower–Middle Eocene foraminiferal limestones. Moreover. In the SE part the sandstone beds are thicker. shelf. 2008) deposited from the late Middle Eocene to the Early Oligocene. Geology and Petroleum Engineering. 10 000 Zagreb. In the SE part of the unit event beds are thicker. siltstones) and a mixture of high-energy event sandstone beds such as classical turbidites (surge-type flow derived-turbidites with complete Bouma sequence or with incomplete. BABI] & ZUPANI^ (2008) in revisited interpretation described 'Flysch' as a prograding prodelta slope deposits followed by braid delta front and delta plain deposits fed by powerfull. In northern Dalmatia this partition started in the late Middle Eocene by contraction and formation of blind-thrust anticlines which split the foreland basin into at least two subparallel basins: the northestern 'piggyback' Promina Basin and the southwestern 'Flysch' foredeep. turbidites. 1983). Ivo Veli}2. hyperpycnites (hyperpycnal-flow derived turbidites deposited during waning flows or waxing to waning flows) and storm-derived turbidites). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate olistoliths and megabeds within Middle to Upper Eocene Promina deposits: A sedimentary response to thrusting and fold growth in the Dinaric foreland Basin Karbonatni olistoliti i megaslojevi u srednjo. frontal part of the orogenic wedge. University of Zagreb. Pierottijeva 6. Flysch deposits contain significantly more siliciclastic component (about 50%) then overlying Korlat Unit (less than 20% of siliciclastic component). According to generally accepted opinion Korlat succession conformably overlies Flysch deposits. Goran Mik{a4. hyperpycnites. 1993. which contains various sheet-like sandstone bodies and marl beds frequently deformed by slumping in its lower part and isolated and amalgamated channel-fill sandstone bodies in the upper part. however.26 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Promina deposits are underlain by Middle Eocene Flysch succession (or Flysch fm. indicating progressive unconformity to underlying Flysch. MRINJEK. Sachsova 2. previous authors have not considered a significant difference in dip angles between Flysch and Korlat beds. MRINJEK & PENCINGER. prominske naslage The Promina Basin deposits (or Promina Beds) is a calciclastic succession from ramp. Promina deposits Klju~ne rije~i: olistoliti. and up to 20 km wide area in the northern Dalmatia which can be considered as a wedge-top part of Dinaric foreland. Outstanding characteristics throughout Korlat unit are huge carbonate olistoliths and thick beds composed of carbonate breccias and/or thick graded carbonate sandstones completely encased in the host deposits (BABI] & ZUPANI^. Facies association A is composed of 'background' finegrained calcareous sediments (mudstones. The Korlat Unit contains two facies asociations. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting lens-like geometry. delta. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 Department of Geology. University of Zagreb. 10 000 Zagreb. coastal to alluvial facies associations (BABI] & ZUPANI^. 2008. Croatia Key words: olistoliths. 1983. Stanislav Bergant2. Horvatovac 102 a. Croatia 3 Faculty of Mining.

Field Guide. 105–125. In the base of SW edges of olistoliths host beds are undisturbed and their orientation corresponds to the local bed orientation. angular to subangular clasts.5 m thick debrites in the lower part and 1–6 m thick turbidites showing complete Bouma sequence in the upper part. The Korlat Unit is in transitional contact with the approximately 250 m thick overlying Upper Eocene Debelo Brdo Unit which consists of very-well bedded calcareous mudstones and rare. MRINJEK. 2–60 cm in diameter. (2008): Evolution of river–fed foreland basin fill: The North Dalmatian Flysch revisited (Eocene. Croat. Megabeds are 2–7 m thick 'bipartite beds' consisting of 0. E. J. MRINJEK. . Excursion 3A.e. since their spreading exceeds 10 km. The matrix is composed of granules and medium. (eds. Elongated olistoliths are 60–280 m long and 7–20 m thick. Croat.V. & JELASKA. The beds do not cut into underlying host deposits.. BABI]. The host deposits at the base and at the front of the NE edges of individual olistoliths are intensively distorted and bended. Facies association B consists of carbonate olistoliths and carbonate megabeds. Parallel planar stratification (interval b) and undulating stratification (interval c) is weakly visible. REFERENCES BABI].– In: BABI].5–1. LJ. Fabric are matrix. They have probably been triggered by seismic activity along the NW–SE orientated blind-thrust anticlines along the SW margin of a piggyback Promina basin. 46/2. Olistolihts and megabeds have been derived from a line source. Turbidites are characterized by well developed grading from small rip up clasts and granule. which could have generated high-density turbidity currents – a mechanism responsible for depositio of the upper parts. parallel to the basin axis. Croatia.and coarse-sized grains at the base to mud-sized grains at the top of beds. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. whereas irregular olistoliths are considerably smaller. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 27 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book front to the prodelta lobes along the basin axis in the NW direction. Croatia.to very coarse-sized grains with the similar composition to clasts. The debrites consist of unsorted to poorly sorted. Elongated olistoliths are oriented and slightly 'plunged' in the NE direction.4. 357–374. 5th International ProGEO Symposium. E. being 12–15 m in length and 3–6 m thick. Outer Dinarides). J.– Nat. 17/4. & ZUPANI^. Split. V.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. Croatia. & ZUPANI^. Excursion 3B. MRINJEK. LJ. Field Guide. Most of breccia beds are chaotic but some beds and certain parts of chaotic beds display an indistinct normal or inverse grading. LJ. The individual megabeds can be followed laterally only parallel to strike direction to a maximum distance of about 2 km.– Geol.. Split. (2008): The Benkovac Stone – a building stone from the Promina Beds: A Late Eocene heterolithic succession of storm-dominated shelf deposits with highly diverse trace fossils. E. Split-Rab. Very rare bottom marks are NE–SW orientated.to clast-supported. thin. Rab Island. mostly 1–5 cm thick interlayers of very fine-grained carbonate sandstones deposited in offshore zone indicating subsequent marine transgressions as a result of the foreland subsidence due to the crustal loading by Dinaric thrust sheets. 37–61. Structural charac- teristics of megabeds indicate origin from two kinds of the sediment gravity flows: lower parts have probably originated from a cohesive debris flows and/or the transition between cohesive debris flows and a density-modified grain flows. Significant variation in individual bed thickness can be noticed where debrites is lacking or is thinning. 243–261. The olistoliths are isolated and coherent bodies of elongated or irregular shape. Rab Island. 37–77. Split-Rab. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. The contact between lower and upper part is rather distinct. The total of 27 counted olistoliths and 9 megabeds are located in 9 horizons oriented parallel to the strike direction of the host deposits. Excursion Guidebook. (2008): Promina Beds in Canyon of Krka River and Bribirske Mostine. i. 5th International ProGEO Symposium. (1993): Sedimentology and depositional setting of alluvial Promina Beds in northern Dalmatia. & PENCINGER. Individual sliding of the olistoliths towards the NE may have been facilitated by a cushion of water-saturated muds directly under the moving blocks which have effectively reduced the resistance to the basal shearing.

sjeveroisto~na Hrvatska) Characteristics of the Badenian transgressive deposits near Na{i~ki Gradac (Mt. tufita i kvarc-olivinskog bazalta. Utvr|ena je monospecifi~na zajednica foraminifere Ammonia viennensis* (d ORBIGNY). odnosno kvarc bazalta. Pappina parkeri KARRER. Mt. strujno-valne riplove (litofacijes 7). BALDI & HOHENEGGER 2008). avalanche debris flow. Mikrofauna je zastupljena plitkovodnim i dubljevodnim marinskim vrstama ostrakoda: Aurila cf. granula i zrna veli~ine krupnog pijeska. dok maksimalna mo`e iznositi do 6 cm. “raspr{enim” zaobljenim granulama. kohezivni debritni tokovi. 2003). Pijesak kontinuirano prelazi u 40–45 cm debeo sloj {ljunka ~ije se zrna mjestimice dodiruju (litofacijes 4). fringing reefs. Porosononion granosum (d ORBIGNY). philippii (REUSS). Valutice su izgra|ene od vulkanskih stijena tipa tufova. dobro su zaobljenje. Masivne je gra|e i srednje sortiran bez drugih strukturnih zna~ajki. izgra|ene od stijena istog tipa kao podinski {ljunak. Ostale zna~ajke su identi~ne zna~ajkama litofacijesa 2. Krndija Izdanak badenskih naslaga u podru~ju Torina. 10 000 Zagreb. dok im prosje~na dimenzija odgovara veli~ini 1–2 cm (litofacijes 2).28 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatska Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Elphidium crispum (LINNE). Ervin Mrinjek2. rubni grebeni. gornji baden. Ostale zna~ajke su gotovo identi~ne zna~ajkama litofacijesa 4. Krndija Key words: underwater conical deltas. Neke valutice pokazuju jasnu imbriciranost tipa atbi. Matriks je srednje do krupnozrnati pijesak. shoreface. Mirjana Mikni}1 & Valentina Hajek-Tadesse1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Slijede}i litofacijes (3) je oko 60 cm debeo sloj krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska u kojem se mogu uo~iti raspr{ene granule i do 3 cm velike valutice. Postupno prelazi u 250 cm debeo sloj srednje do finozrnatog pijesaka u kojem su na|eni fragmenti jezgara sitnih gastropoda (litofacijes 8). Slijede}i litofacijes je oko 2. Prosje~na veli~ina valutica odgovara veli~inama granula.. Infaunske vrste suboksi~ne ili disoksi~ne sredine su slabije zastupljene: Bolivina-grupa. U bazi profila du`ine oko 13 metara nalazi se sloj {ljunka pribli`ne debljine 100 cm izdvojen kao litofacies 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Karakteristike badenskih transgresivnih naslaga kod Na{i~kog Gradca (Krndija. Spomenuta vrsta spada u grupu A. srednje sortirane. Zrna pijeska su srednje sortirana i dobro zaobljena kao i raspr{ene granule i valutice. Sachova 2. cohessive debris flow. Stjepan Crnogaj1.5 m debeo sloj krupno do vrlo krupnozrnatog pijeska s “raspr{enim” sitnim valuticama prosje~ne veli~ine oko 1. Krndija. Coryphostoma digitalis (d ORBIGNY). [ljunak je u jasnom kontaktu sa 50 cm debelim slojem {ljunka. Na{ice. Mjestimice s mogu uo~iti poluzaobljeni fragmenti lapora veli~ine do 40 cm (5). northeastern Croatia) Vili Pencinger1. Hrvatska 3 NEXE GROUP (Cement Factory). ~ije valutice ne prelaze veli~inu od 5 cm.. Heterolepa dutemplei (d ORBIGNY). . lavinski debritni tokovi. Hrvatska Klju~ne rije~i: podvodna koni~na delta. koje su srednje do dobro zaobljene te srednje sortirane. @eljko Bortek3. U vi{em dijelu litofacijesa slijedi bogata zajednica foraminifera s oblicima obalnog pojasa Amphistegina sp. rugosum (d ORBIGNY) i Planostegina-grupa. Debljina litofacijesa 6 je oko 75 cm i izgra|en je od krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska s rijetkim. Valovite strukture unutar njega upu}uju na valne ili kombinirane. Kontinuirano slijedi 49 cm debeo interval srednje i finozrnatog pijeska je koji je u o{trom kontaktu sa podinom. Horvatovac 102a. Hanzavaia hor~ici (CICHA & ZAPLETALOVA). E. oko 1 km zapadno od Na{i~kog Gradca je karakteristi~an primjer posljednje marinske transgresije u Miocenu na sjevernim padinama Krndije (PAVELI] et al. obalno lice. Valutice imaju me|usobnu potporu. Asterigerinata-grupa i Nonion-grupa. Bulimina elongata (d ORBIGNY). s valuticama veli~ine 20–40 cm. Navedena foraminiferska zajednica premje{tena je u podru~je pli}eg {elfa u kojem dominiraju benti~ke vrste oksi~ne sredine: Lenticulina inornata (d ORBIGNY). Valutice i pijesak se petrografski podudaraju sa onima u litofacijesu 2. Valutice su djelomi~no u matriksnoj potpori kojeg ~ine fragmenti veli~ne krupnog {ljunka. Zatim slijedi oko 200 cm debeli sloj masivnog finozrnatog pijeska (litofacijes 9). 10 000 Zagreb. Cibicides lobatulus (WALKER & JACOB). Badenian.5 cm. beccarri / viennensis koja podnosi smanjenje saliniteta u plitkom okoli{u (SPEZZAFERRI 2004.

mahovnjaka (Bryozoa). laevigata (d ORBIGNY).148. Slojevitost je slabo vidljiva i na nju upu}uje izmjena intervala sa razli~itom veli~inom bioklasta (litofacijes 10). T. altispira (CUSHMAN & JARVIS). 23–73. Loxoconcha punctatella (REUSS). Aurila haueri (REUSS). Na|ene su i jezgre i otisci sitnih meku{aca i nakupine peleta. & HOHENEGGER.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija 2003. 2003). Flexus triebeli (RUGGIERI). (2008): Paleoecology of benthic foraminifera of the Baden-Sooss section (Badenian. & GRIZELJ. Cytherella compressa (MUNSTER). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 29 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Aurila haueri (REUSS). ~ijom je erozijom zbog olujnih valova nastajao materijal talo`en u dubljim dijelovim {elfa (litofacijes 11). Sloj {ljunka u bazi profila (1) je mogao nastati talo`enjem iz obrona~kih debritnih tokova (avalanche debris flow. Bosquetina cf. BELAK. Globigerinoides trilobus REUSS i dr. J. Spec. K. podvodnih koni~nih delti (“underwater conical deltas”. Globigerina buloides (d ORBIGNY). Krithe oertlii DIECI & RUSSO. Vienna Basin. 59. BAKRA^. Hermanites haidingeri (REUSS). Na|ene su i rijetke planktonske vrste Globoquadrina cf. 55. U zajednici uz spomenute vrste oksi~ne sredine koje su opisane u litofacijesu 9 ~este su aglutinirane vrste Textularia gramen (d ORBIGNY). M.– Geologica Carpathica. 10. D. Lower Austria).H. M. 411–424.. carinella (REUSS). (1998): Postglacial colluvium in western Norway: depositional processes. A. SPEZZAFERRI. vidi NEMEC. (1990): Aspects of sediment movement on steep delta slopes. Cytheridea cf. p. serpulidnih cijev~ica. Paravulvulina serrata (d ORBIGNY). Cytheridea cf. Po`e{ka. pernota (OERTLI & KEY). Cytheridea cf. S. KOVA^I]. & NEMEC. 1998) dok su litofacijesi 2.. Nastupaju}a transgresija je relativno brzo smanjivala oto~no kopno tako da slijedi sve “smirenija” sedimentacija srednjezrnatog pijeska obalnog lica (“shoreface”) (litofacijesi 6. je`inaca i meku{aca.. Loxoconcha hastata (REUSS). (2004): Foraminiferal paleoecology and biostratigraphy of the Grund Formation (Molasse Basin. MIKNI].. PAVELI].– Sedimentology. I. Bairdoppilata sp.4. (eds. Mt. 5 i 6 nastali talo`enjem iz razli~tih tipova gustih gravitacijskih tokova kao {to su kohezivni debritni tokovi (cohessive debris flow) i gusti turbiditni tokovi (“high density turbidity currents”). D.zrnatog pijeska dubljeg {elfa (“offshore-transitional zone”). algi. GALOVI]. 7 i 9) i fino.): Coarse-Grained Deltas. Krithe sp. Publ. 909–959. 4. L. pernota OERTLI & KEY.. W. Pokornyella deformis (REUSS) i Pterygocythereis calcarata (BOSQUET). Austria). North Croatian Basin). Iz obalnog pojasa uz amfistegine.– Geologica Carpathica. 1990) koje nastaju na strmim {elfovima (padinama) bez deltne ravnice u nepo- srednoj blizini kopna. kao {to su brojni srednje zaobljeni i srednje sortirani fragmenti koralja.. Transgresija je postupno sve vi{e pogodovala razvoju malih rubnih grebena (PAVELI] et al. (2003): Lacustrine coarsegraineddelta-front to prodelta succession (Early Miocene. Semivulvulina deperdita (d ORBIGNY). Zna~ajke litofacijesa od 1 do 5 sugeriraju njihovo talo`enje u okoli{u tzv. Costa edwardsi (ROEMER).B.. 3. A. (litofacijes 10). K.. acuminata BOSQUET. Profil zavr{ava sa preko 250 cm debelim paketom srednjezrnatih i krupnozrnatih biokalkarenita izgra|enih od gusto pakiranog skeletnog materijala. Abstract Book. NEMEC. Middle Miocene. IAS. vidi BLIKRA & NEMEC. 155–164.– In: COLLELA. Bairdoppilata sp. & PRIOR. M. planostegine i elfidije donesene su i sesilne vrste Acervulinidae i Homotrematidae koje su zna~ajne za grebenski i prigrebenski okoli{. BLIKRA. 45.. Ostrakodna zajednica zastupljena je vrstama Aurila angulata (REUSS). REFERENCES BALDI. . facies and palaeoclimatic record. W..

nevezani. Jablancu. Geolo{ki odsjek. Sediment je bre~a s dobro izra`enom slojevito{}u i valuticama promjera od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Zagreb 10 000. ali oni nisu ovom prilikom istra`ivani. Erratic block and till mounds on Bilensko Mirevo and Dundovi} Mirevo. vapnenci s litiotisima. Danas na ovom podru~ju nema stalnih povr{inskih tokova {to ukazuje da je geolo{koj pro{losti hidrologija terena bila bitno druga~ija. Glacijalne naslage Glacijalne naslage se nalaze na Bilenskom i Dundovi} Mirevu na visini od 1338 m. Stinici. 1999). izme|u tilova nalazi se izdanak (glacio) fluvijalnog sedimenta. . Nagib slojeva koluvija i aluvijalne lepeze ukazuje da je transport bio negdje iz Velebitskog kanala (MARJANAC & MARJANAC. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kvartarne naslage izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu Quaternary deposits between Jablanac and Alan on north Velebit Kre{imir Petrinjak Prirodoslovno-matemati~ki fakultet.). Kod Jablanca se nalaze sedimenti koluvija i aluvijalne lepeze. lo{e sortirani i neuslojeni. jer su sedimenti iskori{teni za nava`anje ceste prema skretnici `i~are koja je i{la prema Alanu. u Jablancu. Klasti su uglavnom donjojurski vapnenci s brahiopodima. gdje su otkrivene bre~e.. Kod Jablana~kog Jezera nalazi se staro korito koje je ispunjeno {ljunkom debljine 2 metra. Tilnih humaka ima razli~itih veli~ina. Koluvijski sedimenti su uslojene bre~e s nagibom slojeva od 30°. glacijalne. ali nalaze se ~esto i klasti do pola metra promjera. itd. dok stariji izvori (BOGNAR et al. Kod mjesta Dundovi} Pod. npr. Kvartarne naslage na podru~ju izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu istra`ene su na povr{ini od oko 20 km2 i podijeljene su u tri skupine prema na~inu postanka. tj. Ovdje se tako|er nalaze i holocenski sipari i crvenica. koritima sezonskih tokova i vododerinama imamo dobar pogled u materijal od kojeg su humci gra|eni. ~ak na razini mora i to u Dundovi} Podu. Horvatovac 102a. Najljep{i izdanak aluvijske lepeze nalazi se ispod jablana~kog groblja. Tilova tako|er ima i kod napu{tenog sela Dundovi} Pod. Sjeverni Velebit Key words: Quaternary. 1991. Aluvijalne naslage Aluvijalne naslage nalaze se na ni`im nadmorskim visinama od glacijalnih naslaga. Sedimente je uglavnom obrasla trava. Erati~ki blok i humci tila na Bilenskom i Dundovi} mirevu. 1). Figure 1. Aluvijski sedimenti nalaze se i u Stinici kod nove trajektne luke te kod mjesta @ivi Bunari na Jadranskoj magistrali. aluvijalne i kvartarne bre~e nepoznatog postanka i starosti. a najvi{i izmjereni je na Dundovi} Mirevu visok 13 m. Koluvijski sedimenti su stariji i na njih se nadovezuju sedimenti aluvijalne lepeze. kod @ivih Bunara. ali na strmim dijelovima humaka. Novija istra`ivanja pokazuju da su glacijalni sedimenti okolice Alana starije kvartarne starosti (VELI] & VELI] 2009. Izdanaci koluvija se nalaze kod trajektne luke i kod hotela. Tu se vidi da su tilovi. te kod mjesta Dundovi} Pod na oko 800 m. Zaklju~ak U ranom kvartaru na ovom dijelu Velebita nalazili su se ledenjaci koji su se sezonski otapali i hranili potoke i bujice u kojima su istalo`ili kao {ljunci i bre~e. Northern Velebit Mt. ali njihova primarna rasprostranjenost i topografija se vi{e ne vide. Na podru~ju Bilenskog i Dundovi} Mireva nalaze se i erati~ki blokovi razli~itih veli~ina uglavnom metarskih dimenzija koji su iste litologije kao i tilovi. To su naslage aluvijalnih lepeza i potoka koji su neko} ovuda tekli i jako se me|usobno razlikuju. koje su sitnozrnatije od koluvijskih bre~a. Prilikom gradnje ceste za [tirova~u napravljen je usjek u moreni izme|u Tudereva i Dundovi} mireva. srednjejurski mrljasti vapnenci. Klasti su centimetarskih dimenzija. Hrvatska Klju~ne rije~i: Kvartar. @ivim Bunarima i u Jablana~kom Jezeru.) navode mal|e virmsku starost. Slika 1. morenski materijal u kojem prevladavaju fragmenti ruditnih dimenzija.30 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Sediment ukazuje da je ovdje nekad tekao ve}i povr{inski tok koji je vjerojatno nastao od subglacijalnog potoka.Ove naslage tvore raznoliku i nejednoliku topografiju koju ~ine humci i razli~ite depresije (Sl. dolomiti i kvartarne bre~e.

(2009): Od morskih pli}aka do planine. 143 p. 53. & MARJANAC.– IAS Lecture tour ’99. 143 str. Nacionalni park Sjeverni Velebit. MARJANAC. S. J. (1999. & PAVELI]. (1991): Tragovi oledbe na sjevernom Velebitu. FAIVRE. A. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 31 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LITERATURA BOGNAR. 26–28. Field-trip guide book. T. 27–39.4..– Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park sjeverni Velebit.): Quaternary clastics of the Jablanac cove in the foothils of the Velebit Mt. . & VELI]. Zagreb. J.– Geografski glasnik. LJ. VELI]. Krasno. I.

Slika 1.– Facies. Loparske pje{~enjake (Sl. Figure 1. 1991.32 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Kansas Geological Society Bulletin. 53. laminae. Zagreb 10 000. 1) istra`ivali smo brojanjem lamina i mjerenjem njihovih debljina na odre|enim intervalima s ciljem da upoznamo cikli~nost niskih i visokih plima u vrijeme talo`enja pijeska. 28. J. otok Rab Key words: tidal sandstones. 233. 1991).– Sedimentology.H. . Naime. E. za vrijeme visokih plima.– Geology. J. WATNEY. Ortisei.. (1991): Shallow-marine clastic Paleogene on the Island of Rab (northern Adriatic). (1991): Cross-bedded sandstones deposited by tidal currents in the Eocene of the outer Dinarides (Island of Rab. (2007): Sequence stratigraphy of Eocene incised valley clastics and associated sediments. ciklusi niske i visoke plime.. 543–546. & MARJANAC. LJ. 159–160. VISSER. Croatia). Usporedbom umjetne plimne cikli~nosti dobivene uporabom dana{njih podataka s plim- nom cikli~nosti zapisanom u starijim stijenama mogu}e je odrediti periode niskih i visokih plima u tim stijenama (VISSER 1980. Detaljnijim istra`ivanjem njihovih struktura mogu}e je odrediti periode visokih i niskih plima u vrijeme talo`enja {to daje zapravo najprecizniju startigrafiju reda veli~ine jednog dana (plimnog talo`enja). Tajdalni pje{~enjaci na poluotoku Loparu. & TERWINDT.K. 2007).J. Horvatovac 102a. LITERATURA ARCHER. 44. ARCHER.. 8. (1991): Modeling of tidal rhytmites using modern tidal periodicities and implications for short-term sedimentation rates. Croatia. Tidal sandstones of Lopar peninsula. (1980): Neap-spring cycles reflected in Holocene subtidal large scale bedform deposits: A preliminary note. Lamine su nastale talo`enjem pijeska kojeg su donosile plimne struje iz smjera zale|a koje se nalazilo sjevernije od otoka Raba. A. MARJANAC. FRANSEEN. i MARJANAC & MARJANAC (1991). Zaklju~ak Loparski pje{~enjaci talo`eni su u obliku sedimentnih tijela nastalih u plitkom moru pod utjecajem struja plime i oseke. (1981): Neap-spring tide sequences of intertidal shoal deposits in a mesotidal estuary. Geolo{ki odsjek. Italy. Island of Rab. Loparske pje{~enjake i njihovu genezu opisali su ZUPANI^ & BABI] (1991). loparske pje{~enjake.– Geolo{ki vjesnik. otok Rab Neap-spring cycles in tidal Eocene sandstones. 493–508. T..W. 1981. Island of Rab Leda Pi~uljan & Igor Felja Prirodoslovno-matemati~ki fakultet.– Abstracts Dolomieu Conference on Carbonate Platforms and Dolomitization. BOERSMA. Hrvatska Klju~ne rije~i: tajdalni pje{~enjaci. MARJANAC. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ciklusi niske i visoke plime u tajdalnim eocenskim pje{~enjacima. & MARJANAC.G.L. Island of Rab. lamine. neap-spring cycles. J. St. W. Istra`ivali smo tajdalne pje{~enjake na loparskom rtu [ilo s naglaskom na pje{~enjacima u kojima su dobro vidljive lamine.C. LJ. Kendall.– In: Sedimentary modeling: Computer simulations and methods for improved parameter definition. Island of Rab Klasti~ni sedimenti eocenske starosti poluotoka Lopara na otoku Rabu obuhva}aju tzv. T.. BOERSMA & TERWINDT. 235–245. otok Rab. ZUPANI^. a za vrijeme niskih plima tanje lamine. Ross. Taj estuarij nastao je u vrijeme spu{tanja morske razine. W. nastaju deblje lamine. Oni tvore koso slojevita pje{~ana tijela (pje{~ane dine i pje{~ane valove) koja su se talo`ila u estuariju djelovanjem plime i oseke. Slijed loparskih pje{~enjaka sadr`i 28 kompletnih sekvencija i 15 parasekvencija koje odra`avaju ~este relativne oscilacije morske razine (MARJANAC & MARJANAC. northern Adriatic Sea.C. LJ.R. M.J. 151–170. & BABI].

5 m linear offset line. along 6 transversal and 5 longitudinal transects off the western Istrian coast (Fig.pmf. creating tongue-shaped zone (PIGORINI. In the E-SE part relict coarse-grained (sandy) sediments dominate. in which. Zone 1 and 2 refer to the coastal zone. Variety of seabed substrate along the other biotic and abiotic environmental factors can influence fish distribution and behaviour. General distribution of sediment types in the Northern Adriatic (after PIGORINI. 4. Obtained DGPS positioned SV values were imported in ODV Figure 1. Generalni raspored tipova sedimenata u Sjevernom Jadranu (prema PIGORINI. In its W-NW part finegrained (muddy) sediments prevail and belong to the modern Po muddy prodelta. 1976).80) software. [etali{te Ivana Me{trovi}a 63. Faculty of Science.. 10 000 Zagreb. Horvatovac 102 a. where strong karst relief influences the sediment distribution pattern. generally. 21 000 Split. Northern Adriatic shelf. Distribution of this mud is controlled by northward currents. seafloor penetrating low frequency (e. For each cell mean volume backscattering coefficient (SV mean) was calculated. Elementary distance sampling unit (ESDU) of 0. Slika 1. Sjeverni Jadran. Croatia Key words: acoustic survey. The area between these two sedimentation zones is covered with mixtures of two sediment types. 1).5 kHz) sound is usually used. In this study we analyzed echo signals from seabed collected at the frequency of 38 kHz.4. in order to test their usefulness in terms of general seabed discrimination/classification. acoustic data on seabed were simultaneously collected. tipovi sedimenta During the annual acoustic survey on small pelagic fish made during 2009 within PELMON Project. 1968) with prospected transects. Investigated area is part of the northern Adriatic shelf (Fig. . Vjekoslav Ti~ina2 & Stipe Muslim2 1 Department of Geology. used for data calibration. Zone 1 i 2 se odnose na obalnu zonu u kojoj dominira kr{ki reljef s razli~itim rasporedom tipova sedimenata i {irokim rasponom srednje veli~ine zrna (prema FÜTTERER & PAUL. University of Zagreb. integration and extraction. such data could be useful in ecological and fishery studies. 1968). 1). MATIJEVI] et al. In studies aimed at investigating seabed surface and subsurface sediment.25 nmi (463 m) has been used to average acoustics data collected within cells bordered by sounder-detected sea bottom line and corresponding sea bottom –0. 1976). seabed. morsko dno. 1976).g. Though often omitted. 1968) s ucrtanim istra`enim profilima. which is commonly used in fishery acoustic assessment surveys. 1993. sediment types Klju~ne rije~i: eho-monitoring. Collected data were post-processed with Echoview® (Ver. allowing very coarse and very fine sediments to be found near each other (FÜTTERER & PAUL.hr) 2 Institute of Oceanography and Fisheries. 2008). 1968). reflecting terrestrial sedimentation on the alluvial plain during Pleistocene (PIGORINI. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 33 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Characterization of the seabed surface sediments off the western Istrian coast (Northern Adriatic) using a quantitative echosounder Karakterizacija povr{inskih sedimenata morskog dna ispred zapadne obale Istre (Sjeverni Jadran) uz pomo} kvantitativnog ehosondera Kristina Pikelj1. dominated by karst relief with variable pattern of sediment distribution and a very broad mean grain size range (after FÜTTERER & PAUL. In the eastern part (Istrian coastal zone) minimal recent sedimentation occurs. two main sedimentary regions could be distinguished (VDOVI] & JURA^I]. 3. Acoustic data were collected aboard the R/V Bios Dva using SIMRAD EK60 split-beam scientific echosounder with calibrated hull-mounted SIMRAD ES38B transducer. greatly affected by modern and palaeo-Po River sediment supply. Croatia (kpikelj@geol. Danijela Bogner2.

MANIK. & JURA^I]. Therefore. (2008): Characteristics of the sediment along the Eastern Adriatic coast (Croatia). dok isto~ni pjeskoviti dio (ozna~eno linijom sitnijih crtica) pokazuje vi{e SV vrijednosti. as expected (MANIK et al..– Marine Geology.– Fisheries Science. M. & AMAKASU. MATIJEVI].awi. S. Prostorni raspored prosje~nog koeficijenta raspr{enja (SV) u istra`ivanom prostoru: zapadni muljeviti dio (ozna~eno linijom krupnijih crtica) pokazuje ni`e. Yugoslavia). (2006): Measurement of sea bottom surface backscattering strength by quantitative echo sounder. Freising. (SCHLITZER. Slika 2.M. 17/10b. which was confirmed by dual nature (muddy sand. while deeper sand-dominated eastern part had greater SV values (–8 to –11 dB). 8. 17 sediment grab samples collected along acoustic transects prospected during 2005. VDOVI].– Geologia Croatica. M. Mud-dominated shallow western part revealed weaker backscattering strength (–17 to –26 dB).. V. we consider the acoustic data collected by scientific echosounder at 38 kHz as a useful tool for seabed sediment characterization. D.– Fresenius Environmental Bulletin. 2006. Zagreb. MOROVI]. 2007 and 2008 were analyzed in order to obtain additional infor- . Spatial distribution of mean SV values in the investigated area: western muddy part (coarse dashed) reveals weaker backscattering strength. B. 72. SCHLITZER. (2010): Ocean Data View. (1968): Sources and dispersion of recent sediments of the Adriatic Sea. TI^INA. 46/1.. (1993): Sedimentological and surface characteristics of the northern and central Adriatic sediments. and were used for seabed echoes classification. BOGNER. while the eastern sandy part (fine dashed) has greater SV values. PIGORINI. 157–163. N. 1–21. sandy mud) of analyzed sediment samples collected in this area. 1763–1772. 503–512. D. in both ecological and fishery studies or for establishing routine procedure for the preliminary geological analyses. J. K. & PAUL. Acoustic data have indicated differences in the investigated area regarding sediment characteristics. 2). http:/odv. FURUSAWA. In addition. 187–229. 2006). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 mation on actual ground truth.. B. according to obtained results. Amsterdam. H. REFERENCES FÜTTERER. M. 6. (1976): Recent and Pleistocene sediments off the Istrian Coast (Northern Adriatic.34 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Frankfurt. & GRBEC.– Senckenbergiana maritima. 2010) to generate graphical description (Fig.de Figure 2. Transitional zone between these two areas coincide with the zone of mixed sediment. Analyzed acoustic data are in accordance with literature information and ground truth sediment data of the investigated area. R..

Nodular concretions from the Vrgorac area. which brings to ion depleted zone in the near concretion volume. Karmen Fio1. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Marija Brajkovi}2 1 Faculty of Science. The dissolution-precipitation reaction of biogenic silica can be shown with the following expression: SiO2 + 2 H2O « Si(OH)4. 10 000 Zagreb. Preservation of bituminous material in carbonates is connected with stagnant pore waters and rapid sea-level rise due to the Oceanic Anoxic Event (OAE) at the Cenomanian–Turonian transition (GU[I] & JELASKA. Spheroid concretions show extensive zonation of alternating zones with different carbonate and silicate content (Fig. and source material concentration gradient is established. the pore space path and geometry. gornja kreda. The source of bituminous material was organic remains possibly giving opal (silica) material for concretion growth. hydrated and the most unstable form of silica and its solubility greatly increase with temperature. Hrvatska Siliceous-carbonate nodular concretions – perfectly spheroid. Oblate spheres are zoned in much less extent. Croatia Klju~ne rije~i: silika. Nodula i presjek nodule iz okolice Vrgorca s vidljivom zonacijom izme|u karbonatnog i silikatnog materijala. nodule. University of Zagreb. 1990). resulting in fast dissolution of biogenic opal remains. open framework silica polymers form and flocculate to yield opal-CT. Figure 1. Such conditions can be established in stagnant sediment pore waters where supply of the new material at the growth site goes only by molecular diffusion. with zonation of siliceous and carbonate material. Slika 1. pressure. and the concentration gradient. Highly spherical concretion shape indicates the same rate of the source material supply from all directions of the sphere envelope. Typical early-diagenetic carbonate marine environment with elevated pH was under-saturated with silica. the growth starts. Concretion outer surface and surrounding host sediment is often impregnated with bituminous material. Biogenic silica (opal-A) is amorphous.pmf. Horvatovac 102a. difuzija. . Diffusion is one of the most important processes acting during sediment diagenesis and especially concretion growth. Alternating zonation of opal and carbonate rich zones derive from fast ”consummation” of silica material at the growth site. 10 000 Zagreb. Vrgorac. Vrgorac. Upper Cretaceous. Sediment surrounding the concretions is wackestone-packstone with abundant pelagic particles (pithonellas and calcispheres). With formation of the core.hr) 2 Ministry of Culture.4. commonly limestone and dolomite. Fast dissolution of opal-A. echinoderm fragments and primitive planktic foraminifera. The efficacy of diffusion is determined by the diffusion coefficient. yields solutions of relatively high silica content. while irregular mostly show no zonation and are composed entirely of silicate component. such globular molecular cluster starts to grow in the direction of the new material supply. In pore waters saturated with silica. Nature Protection Directorate. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 35 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Siliceous nodular concretions from Upper Cretaceous limestone near Vrgorac (Croatia) Ro`nja~ke nodule iz gornjokrednih vapnenaca okolice Vrgorca (Hrvatska) Hrvoje Posilovi}1. Savska cesta 41. in the form of oblate spheres and some of irregular shape – were found within Upper Cretaceous limestone near Vrgorac. Once emplaced as a proto-concretion. nodular concretion. and references therein). Concentration gradient results in ion flux from surrounding sediment toward growth site. diffusion. and stagnant pore waters. 1). Jasenka Sremac1. Hrvatska Key words: silica. solution under saturation and pH elevation. Nodule is a mineral body that differs in composition from rock in which it is formed. Croatia (posilovic@geol. These deposits belong to the hemipelagic Cenomanian–Turonian Sveti Duh Fm (GU[I] & JELASKA. Diffusion can be defined as molecular migration without pore fluid flow and at a constant temperature. 1990.

Sphere area increasing with square of its radius (4r2Ð) and constant linear ion flux can not feed the rapidly increasing growth area. za geol. I. There are two different growth mechanisms for opal and carbonate. due to inhibition by adsorbed organic matter or sulphate on possible carbonate crystal nucleation sites. When silica becomes under-saturated. and now carbonate zone precipitation begins with the same growth scenario described for the opal zone. Carbonate precipitation on the opal surface is strongly enhanced due to cation adsorption on dissociated silanol groups –SiOH. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Rhythmic carbonate-opal concentration variation can be explained with geometric relations of the sphere. REFERENCES GU[I]. giving characteristic oblate sphere concretion shape. (1990): Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic Carbonate Platform. iron and other cations existing in sediment pore waters.– JAZU and Inst. All apparently irregular concretion shapes are in fact typical for gel structures. which results is concentration lowering. V. . istra`ivanja. Described siliceous-carbonate concretions and mechanisms of their growth represent excellent and rare example where natural laws governing shaping and appearance of matter can be clearly seen and successfully used to explain the occurrence of geological phenomena. additionally enhancing zone formation acting during concretion formation and preferring different opal or carbonate content in one zone layer. so carbonate precipitation could be slowed down.36 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. addition of new silica material to the concretion opal zone stops. resembling geometrical shapes of minimal surface tension (energy). 160 p. and do not necessary reflect temporary variations in the environment. The Ministry of Culture started with the procedure of protecting the concretions as natural values by the Nature Protection Act. calcium. Carbonate formation is result of crystallization process while silica gels forms by polymer flocculation. & JELASKA. Sediment partial consolidation and preferential orientation of platy shaped sediment particles would cause greater horizontal than vertical sediment permeability and a slight preferential transport horizontally. Silanol groups on biogenic silica surface are known excellent ligands for aluminium.

sedimenti. a marinske naslage talo`e se na ranije nastalo okr{eno podru~je. b) SBP recording lines with locations on which sediment samples were taken (l – gravity corer. p – grabb sampler). sediments. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 37 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Holocenska sedimentacija u akvatoriju luke Pore~ Holocen sedimentation in the sea area of the Pore~ harbour Krunoslav [karo1 & Danijela Bogner2 1 Hrvatski hidrografski institut. The distribution of surface sediment types are also shown. 1a) je posljedica procesa iz bli`e i dalje geolo{ke pro{losti. Figure 1. te biogeni ostaci organizama (MEISCHNER. Zrinsko-Frankopanska 161. a samim time i promjene razine mora. [etali{te I. 1954). Analogni zapis linije snimanja 08 ima samo jednu karakteristi~nu refleksiju ozna~enu crnom bojom i ozna~ava granicu promjene sedimentacije s intervalom debljine naslaga od 4 do 8 m (Sl. Gravitacijskom (udarnom) sondom i grabilom prikupljeni su povr{inski uzorci i jezgre sedimenta.skaro@hhi. . b) Linije snimanja SBP-om s postajama uzorkovanja sedimenata (l – gravitacijska sonda. koji su bili pod zna~ajnim utjecajem tektonike. Me{trovi}a 63. p – grabilo) na kojima su oboreni geolo{ki profili. geolo{ko-strukturnim dubinomjerom (Sub bot- tom profiler – SBP) su snimljeni geofizi~ki zapisi na jednoj centralnoj i ~etiri paralelne linije okomite na centralnu liniju (Sl. a tip je odre|en prema Shepardovoj klasifikaciji (Sl.hr) 2 Institut za oceanografiju i ribarstvo. Hrvatska (bogner@izor. a) Podru~je istra`ivanja. 1b). Rezultati U povr{inskim sedimentima podru~ja istra`ivanja prevladavaju pjeskoviti silt i siltozni pijesak. 2).4. U periodu od prije 7500 do 6500 BP godina zapo~inje stvaranje zaljeva uslijed kasno pleistocenske – rano holocenske transgresije (STANELY. a pjeskoviti silt u dubljim i udaljenijim djelovima od obale (Sl. 1973). 21 000 Split. a) Investigated area. 21 000 Split. erozije. geological profiles Uvod Dana{nji izgled akvatorija luke Pore~ (Sl. 1995). Metode Radi odre|ivanja promjene uvjeta sedimentacije u akvatoriju luke. 1b).hr) Klju~ne rije~i: holocen. Prikazana je i povr{inska raspodjela tipa sedimenta. U obalnom podru~ju zapadne Istre glavni izvor sedimenta je zemlja crvenica i karbonatni mulj nastali tro{enjem kopna. 1b) (SHEPARD. geolo{ki profili Key words: holocen. Hrvatska (krunoslav. Oboreni geolo{ki profil otkriva situaciju u kojoj analizirani uzorci Slika 1. Siltozni pijesak prevladava uz obale.

.– The Journal of Sedimentary Petrology. glina – PSG). {to je najvjerojatnije posljedica donosa krupnijih ~estica s kopna. [KARO. Geological profile at line 08. K. F.– Marine Geology. 2009). STANLEY.J. D. LITERATURA MEISCHNER. a u najdubljem dijelu pojavljuje se glinoviti silt (zemlja crvenica) ([KARO. Figure 2.. Analog recording of SBP with characteristic reflections at line 08. 137 str. 125. ~ije je poplavljivanje zapo~elo u periodu od 7500 do 6500 godina BP. Slika 2. Figure 3. Mer Medit. 3). poprima oblik poluzatvorenog obalnog podru~ja. SHEPARD. Analogni zapis SBP-a s karakteristi~nim refleksijama na liniji snimanja 08. 151–158. kao i zbog ograni~ene duljine uzorkovanih jezgara sedimenta (do 1 m). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 pretpostavljaju granice (debljine slojeva) izme|u odre|enih tipova sedimenata (Sl. Siltozni pijesak istalo`en je u obalnom dijelu. int. a njegova stvarna debljina nije utvr|ena zbog ograni~enog prodiranja akusti~kog signala SBP-a kroz podlogu. Na poziciji uzorka gravitacijske sonde 41 isklinjava tip sedimenta smjese (pijesak. Diskusija i zaklju~ci Okr{en akvatorij luke Pore~ izgra|en od jurskih i krednih vapnenaca. U cijelom podru~ju istalo`en je pjeskoviti silt promjenjive debljine. a iznad njega siltozni pijesak. 1–6. Pretpostavlja se da se glinoviti silt (zemlja crvenica) istalo`io ispod pjeskovitog silta na cijelom podru~ju akvatorija. (1954): Nomenclature based on sand-silt-clay relations. Slika 3.– Rapp. 843–846. (1995): A global sea-level curve for the late Quaternary: the impossible dream. Comm. 24. (2009): Holocenski sedimentacijski procesi u akvatoriju luke Pore~. (1973): Formation processes and dispersal patterns of the sediments along the Istrian coast of the Adriatic. Sveu~ili{te u Zagrebu. silt. Oboreni profil s geolo{kim prikazom linije snimanja 08.P. prisustva biogene komponente i erozije centralnog dijela podru~ja uslijed djelovanja struja. ali i pove}anog antropogenog utjecaja (odno{enje materijala). D. 21/11.38 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Magistarski rad.

U madstonu iz krovine mjestimi~no su vidljive pukotine s geopetalnim ispunama koje ukazuju na (povremeno) izranjanje jo{ neo~vrslog taloga u vadoznu zonu. Na izdanku uz Veliko jezero glinoviti sediment prete`no sivo-zelene. barem. U njima su kao glavni sastojci u siltnoj frakciji determinirani autigeni kalijski feldspati. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 39 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sastav i porijeklo baremskih glinovitih sedimenata s otoka Mljeta Composition and origin of the Barremian clay-rich sediments from the Mljet Island. ali ponekad i `u}kasto-bijele boje.4. Barremian Zelenkasto sivi glinovito-laporoviti sedimenti otkriveni su unutar donjokrednih plitkomorskih platformnih karbonata na vi{e lokaliteta na otoku Mljetu. Kadosa Balogh2. HU-4001 Debrecen. Hrvatska (dtibljas@geol. kaolinit i kalcit. pojave emerzije. karbonatna platforma. Kalcit je u nekim dijelovima glinovito-laporovitog horizonta dominantan. Mikrofosilna zajednica (dasikladacejske alge i foraminifere) peloidno-bioklasti~nog vekston-pekstona iz podine starijeg glinovitog sloja u skladu je s baremskom staro{}u jedinice Gove|ari. klorit. Na ovom lokalitetu netopivi ostatak vapnenca iz podine starijeg glinovitog horizonta i materijal iz tog horizonta imaju sli~an mineralni sastav. carbonate platform. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Croatia Darko Tiblja{1. Vanja Bi{evac1. snimani na infracrvenom spektrometru te datirani K-Ar metodom. kao {to je to opisao i HUSINEC (2002). Mikrofacijesna analiza ukazala je na mogu}e ostatke paleotla i milimetarske do centimetarske pukotine (rizolite) koje su najvjerojatnije nastale rastom korijenja u jo{ neo~vrslom sedimentu. i odlikuju se daleko ve}om debljinom (do 2 m) nego na prethodno opisanom lokalitetu. kaolinit. Horvatovac 95. klasificiranog kao algalni vekston-pekston. i uklju~uju razli~ito velike ulomke vapnenaca. Za potrebe ovog rada istra`eni su takvi sedimenti i karbonati iz njihove neposredne podine i krovine s izdanaka u uvali Pra~arica na Velikom jezeru odnosno na cesti iznad blatine kod Sobre. U podini mla|eg glinovitog horizonta je fenestralni madston-vekston sa stilolitskim {avovima talo`en u okoli{u plimne zone. 10 000 Zagreb.hr) 2 Institute of Nuclear Research. maksimalno oko deset centimetara. nehomogeni slojevi debljine nekoliko centimetara. Netopivi ostatak homogenih dijelova vapnenca iz podine je bitno razli~it. Hungary 3 Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara. kao i pojave bre~a predstavljaju zavr{ni stadij ciklusa opli}avanja navi{e tj. a u njemu je prisutno i kr{je karbonata. ali na nekim lokalitetima tvore i deblje slojeve. Netopivi ostaci vapnenaca iz podine i krovine mla|eg glinovitog horizonta bitno su razli~iti od onih iz karbonata vezanih za stariji glinoviti horizont odnosno za proslojke gline na lokalitetu uz Veliko jezero. Okoli{ talo`enja je plitkomorski s niskom do srednjom energijom. Hungarian Academy of Science. Karakteristike baremskog fenestralnog bioklasti~nog pekstona-grejnstona ukazuju na okoli{ u podru~ju izmjene plime i oseke. Toma Molnar1. otkriven je u duljini od otprilike 1. Najve}i broj takvih pojava vezan je uz litostratigrafsku jedinicu Gove|ari baremske starosti (HUSINEC. a vrlo sli~an je i mineralni sastav netopivog ostatka krovinskog vapnenca. a prisutne su i interstratificirane gline koje nisu mogle biti detaljnije determinirane. Ankica Oros Sr{en3. klorit. odre|ena je kao baremska na temelju dasikladacejskih algi. Mljet island.pmf. Sa ciljem odre|ivanja njihovog sastava i porijekla. Glinoviti sedimenti na izdanku kraj Sobre. dijageneza. talo`enog u okoli{u plitke podplimne zone s niskom energijom vode. Razli~iti mineralni sastavi tog sedimenta i netopivog . Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Ivan Gu{i}1 1 Geolo{ki odsjek. Postanak glinovitog sedimenta nije jednozna~no odre|en. diagenesis. Starost bre~astog vapnenaca iz podine gline. u njemu su odre|eni muskovit. Odabrani uzorci su kemijski analizirani. Mikroskopiranjem vapnenaca odre|en je njihov mikrofosilni sadr`aj i mikrofacijesne karakteristike. Pojave glinovitih sedimenata. kalcit ~iji je udio unutar horizonta izuzetno promjenjiv. Mineralni sastav oba glinovito-laporovita horizonta je sli~an. kvarc i kaolinit. Mljet Key words: clay sediments. Ante Kova~i}a 5. Bem tér 18/c. U vapnencu iz krovine povi{en je udio kaolinita u odnosu na druge minerale glina. glinoviti sedimenti te netopivi ostaci karbonata analizirani su metodom difrakcije rendgenskih zraka na pra{kastim uzorcima. emersion. U oba su determinirani illit. dok je drugdje prisutan ili kao sporedan ili u tragovima.5 m. Promjenjive je debljine. Talo`en je ili u zoni izmjene plime i oseke ili u natplimnoj zoni. U glinovitom materijalu determinirani su illit. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. emerzija. 10 000 Zagreb. dolaze u dva nivoa. Hrvatska Klju~ne rije~i: glinoviti sedimenti. Naj~e{}e su prisutni kao nepravilni. 2002). U peloidno-fenestralnom vekstonu stromatolitne gra|e iz krovine mla|eg glinovitog horizonta uo~ene su fenestre s geopetalnim ispunama.

220. VLAHOVI]. koja vjetrovima mo`e biti no{ena na velike udaljenosti. Palaeoclimatology. Pretpostavka je da je vulkanski materijal bio podvrgnut procesima tro{enja koje su slijedili dijagenetski procesi (SANDLER & HARLAVAN. 300 str. (2002): Stratigrafija mezozojskih naslaga otoka Mljeta u okviru geodinamske evolucije ju`nog dijela Jadranske karbonatne platforme. Palaeocology. 41. SANDLER. Budu}i da su naslage bile talo`ene na uglavnom izoliranoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (VLAHOVI] et al. 333–360.. Sveu~ili{te u Zagrebu. A. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostatka podinskog vapnenca s Velikog jezera te kratko trajanje emerzije ukazuju da porijeklo glina najvjerojatnije ne treba vezati uz vapnence. & HARLAVAN. LITERATURA HUSINEC. A. & MATI^EC..– Doktorska disertacija.40 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. I. J.– Palaeogeography. (2006): Early diagenetic illitization of illite-smectite in Cretaceous sediments (Israel): evidence from K-Ar dating. D. main events and depositional dynamics. (2005): Evoluution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. I. 2005) porijeklo glina je vjerojatnije povezano s vulkanskom pra{inom. VELI]. Y. . 637–658. 2006) tijekom kojih su nastali illit i autigeni felspati. London. TI[LJAR..– Clay Minerals.

. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 41 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Depositional model of freshwater lacustrine/palustrine carbonates (Early-Middle Miocene. 1980. The infill is divided into three main units (Units 1.0 to 15. correlating with the Upper Burdigalian and Lower Langhian Mediterranean stages and the Ottnangian. E. ranging in age from the Middle Triassic to the Eocene (VLAHOVI] et al. mathias. Today the Sinj basin is located on the Croatian Karst (External) Dinarides. D – Laminated micrite. Ohio University. Dunja Aljinovi}1 & Mathias Harzhauser2 1 Faculty of Mining. In the northern part of the island due to a general compressional regime. The whole succession is intercalated rarely by volcanic ash layers. In the Sinj Basin two overlapping composite sections were logged in detail. The coal deposition at the top of the section shows a straightforward correlation with the Middle Miocene climate optimum.hr. F – Tuff/clays. representing together a continuous. H – Conglomerates and I – Coal. sediment input and temperature changes (GIERLOWSKI-KORDESCH. Sedimentological analysis and petrography identified nine facies types. Correlation of sections was established by using tephrostratigraphy (40Ar/39Ar dating) and magnetostratigraphy (DE LEEUW et al.hr) 2 Department of Geological Sciences. Carbonate sediments in the lacustrine-paludal paleoenvironments of the Sinj Basin formed broad. Pierottijeva 6. Sinjski bazen. . Elizabeth Gierlowski-Kordesch2. F and H. Sinj Basin. The uppermost 100 m of the section include up to 3-m thick.ac. Athens. C – Charophytic micrite. dunja. The CaCO3 content varies between 82% and 99%. 1982). Utrecht University. OH 45701-2979.0 Ma.4. 10 002 Zagreb.p. davor.. G – Extrabasinal breccia.dragicevic@rgn. miocenski Dinaridski jezerski sistem. shallow benches around lake margins which prograded basinward with time (MURPHY & WILKINSON. TREESE & WILKINSON. The lake sediments are dominated by freshwater carbonates. lacustrine/palustrine carbonates Klju~ne rije~i: Sinjski bazen. Miocene Dinaride Lake System. The Sinj basin occurs as one of the southernmost basins of this Miocene system. A detailed time frame (DE LEEUW et al.at. B.at) 4 Paleomagnetic Laboratory Fort Hoofddijk. Natural History Museum Vienna. The Lu~ane section (CSL) was logged in and around Sutina creek. Croatia (alan. jezerski/palustrinski karbonati During the Neogene due to the ongoing collision of Africa/Arabia with Europe a Dinarian-Anatolian island was formed. and C with minor contributions by Facies D. The Sinj basin infill was deposited from 18.. Burgring 7. Arjan de Leeuw4. Karpatian and lowermost Badenian Paratethys stages. Geology and Petroleum Engineering.nl) Key words: Sinj basin.harzhauser@nhm-wien. about five km east of the Lu~ane section. 2003). B – Calcisiltite.aljinovic@rgn. ivan. 2. approximately 500 m-thick record of lacustrine/palustrine deposits. near the village of Lu~ane at the NW margin of the basin. 2010). The Netherlands (adeleeuw@geo. The pre-Neogene basement is dominated by the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) carbonates along the basin margins. The Glavice section (CSG) is also a composite section from the central part of the Sinj basin. a series of tectonic depressions were occupied by numerous synchronous lakes called the Dinaride Lake System (KRSTI] et al.ac. Austria (oleg.hr. University of Zagreb. JI Hrvatska) Alan Vranjkovi}1. Faculty of Geosciences. and 3). E – Coquina/rudstone. 390.mandic@nhm-wien. coal seam intercalations. the siliciclastic input was insignificant. 3584 CD Utrecht. Extensive Permo-Triassic evaporites occur immediately beneath the basin and are exposed in the middle of the basin probably as a result of post-Miocene diapirism. 2005). Budapestlaan 17.vranjkovic@rgn. SE Croatia) Talo`ni model slatkovodnih jezersko/palustrinskih karbonata (rani-srednji miocen. Unit 3 is composed of Facies C and I (coal) with minor interbedding of Facies D. 2009). F and G. Unit 2 contains only Facies C with some Facies D and E. E. Oleg Mandic3. 2010) made it possible to see changes of three major factors controlling carbonate deposition – hydrology. Ivan Dragi~evi}1. USA (gierlows@ohio. Unit 1 is comprised of alternations of Facies A. p.edu) 3 Geological-Paleontological Department.hr. It represented a geographic barrier between the Paratethys and the Mediterranean (HARZHAUSER & MANDIC. A-1010 Vienna. Seven facies are carbonate in origin in addition to the coal and tephra facies: A – Lime mudstone. Davor Paveli}1. whereas the rest of the infill is exclusively carbonate rocks.uu.pavelic@rgn.

a change in sedimentation rate occurs. 61. MURPHY. main events and depositional dynamics. CABRERA. J. (1980): Carbonate deposition and facies distribution in a central Michigan marl lake.): The Zebra Mussel in Europe.P. A.– Sedimentology. & MANDIC. B.H. carbonate textures indicate a change from intermediate to humid climate/hydrology conditions (PLATT & WRIGHT. (eds. 29. Chapter 2. & KUIPER. VRANJKOVI]. doi: 10. KRSTI]..– Acta Geologica Hungarica. K. O.palaeo..): Continental Carbonates.M. 109–125. From Unit 1 thru transitional Unit 2 and then to Unit 3. L.– In: ANADÓN.– Palaeogeography. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. N.42 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– In: ANADÓN. & WILKINSON.2010. Backhuys Publishers. I. (eds. D. Paleoclimatology. E. Palaeoecology. 11–29. A. SAVI].. G.040 GIERLOWSKI-KORDESCH. RAJAGOPAL. Palaeoclimatology. 291–299. A. 13. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. Developments in Sedimentology. KRIJGSMAN.. International Association of Sedimentologists Special Publication. & TANNER.– Palaeogeography.H. Unit 3 with its coal-limestone facies is interpreted as a small lake delta (GIERLOWSKI-KORDESCH et al..– In: VAN DER VELDE. P. J. CABRERA. B. VLAHOVI]. LJ.H. facies distribution and hydrocarbon aspects. P. & MATI^EC. L. M. G. GIERLOWSKI-KORDESCH. K. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. Palaeoecology. I. MANDIC. L. 1992). Concomitant with these changes up-section.03. K. & WILKINSON. (2003): Lower Miocene lakes of the Balkan Land. E. S. 333–360.. HARZHAUSER. Weikersheim... ..C. D. M. 13. 1–102. V. N. TREESE. & BIJ DE VAATE.– Sedimentology. 123–135.1016/j. & KELTS. (eds. O.F. & BODOR.. A.. (1982): Peat-marl deposition in a Holocene paludal-lacustrine basin – Sucker Lake. (2010): Lacustrine carbonates. GÓMEZ-FERNÁNDEZ. Special Publication International Association of Sedimentologists. 220. K.H. & WRIGHT. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 2010). from approximately 10 cm/kyr in Unit 1 to 20cm/kyr in Units 2 and 3. D. HARZHAUSER. formed from an increase in water and sediment input along with an increase in the accommodation space. 375–390. N.H. JOVANOVI]. 46/3.H. 1991).L.. W. 57–74. E. & KELTS. Michigan. PLATT.H.): Lacustrine Facies Analysis. (1991): Carbonate and coal deposition in an alluvial lacustrine setting: Lower Cretaceous (Weald) in the Iberian Range (east-central Spain). & MELÉNDEZ. (eds.– In: ALONSO-ZARZA. VELI]. PAVELI]. REFERENCES DE LEEUW. (1991): Lacustrine carbonates: facies models. Leiden/Margraf Publishers.): Lacustrine Facies Analysis. 27.. TI[LJAR. Croatia).

This fauna is prevailed by Hadrodontina anceps and Pachycladina obliqua with co-ocurrence of Parachirognathus ethingtoni and very rare presence of Furnishius sp. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: donji trijas. Dimi~eva 14. considering only lithology. Deposition at both sections shows similar characteristics differentiated in three continuously deposited facies: The Siliciclastic facies (previously considered Siusi beds and assigned to the Early Scythian).aljinovic@rgn.hr) 2 Geological survey of Slovenia.ba) Key words: Lower Triassic. Facies sucessions at Plavno (ca 700 m thick) and Bosansko Grahovo (ca 130 m thick) differentiate in the appearance of Dolomitic facies that occurred only at the beginning of Plavno sucession. 10 000 Zagreb. Bosnia and Herzegovina (zgeolbih@bih. Vertical succession of Siliciclastic.4. because also in the Southern Alps it has been changed and further defined. there is no need to compare Lower Triassic developments of the Dinarides strictly with the type localities. Ilid`a. The important comparison can be made based on established zoning especially using very precise conodont zonation. Pierottijeva 6. Dinarides. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. Croatia (dunja.kolar@geo-zs.zs. Thus. Bosna i Hercegovina Two Lower Triassic – Scythian sediment successions have been dated by means of conodonts in the External Dinarides: Plavno section in the vicinity of Knin (Croatia) and Bosansko Grahovo section in neighboring Bosnia and Herzegovina. bogdan. 71 210 Sarajevo. Mudstone facies and Siltstone-mudstone facies (occured in the upper part of the Scythian succession that was formerly considered Campil beds of the Late Scythian). conodont zonation. Bipartite dismembering of the Lower Triassic beds that is still used in the Dinarides is not actual any more. zoniranje konodontima.jurkovsek@geo.net. . Tea Kolar-Jurkov{ek2. Discerned conodont taxa enable us to establish conodont zonation which gave a new insight to the range of so-called Siusi and Campil beds. Slovenia (tea. Hrvatska. Faculty of Mining. Dinaridi.si. Ustani~ka 11. Conodont fauna of Dolomitic facies at Plavno section is represented by isarcicellids. Isarcicella staeschei and I. isarcica that mark the Griesbachian isarcica Zone. As seen in the examples from the Southern Alps and Slovenia lithology varies from one section to the other. The Silici- clastic facies of Plavno and Bosansko Grahovo section is characterized by shallow-water euryhaline taxa attributed to the Smithian obliqua Zone. Geology and Petroleum Engineering. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 43 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Conodont dating of the Lower Triassic – Scythian sedimentary rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Datiranje konodontima donjotrijaskih – skitskih stijena u Vanjskim Dinaridima (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. Croatia. Mudstone and Siltstone-mudstone facies were interpreted as deepening of the environment envisaged as a transgressive trend in a shallow shelf environment.si) 3 Federal Bureau of Geology. 1 000 Ljubljana. It is particularly true for the shallow shelf environment where slight changes in palaeomorphology influence important differences.

. U kladogramu su prikazana grupiranja eocenskih i miocenskih vrsta nepravilnih je`inaca. 17. Stable isotope analyses (18O/16O) are planned in order to verify these preliminary conclusions. Palaeoclimate. separation for Echinolampas (20 i 21) and for Conoclypeus (22 i 23) genus can be noticed. as result of the global tectonic movements. Samples were analysed by Energy Dispersive Spectrometer (EDS) coupled with Scanning Electron Microscope (SEM) Tescan VEGA to obtain chemical composition. Croatia (simeascic@geol. 1).05 to 0. marls and conglomerates. The diagrams show two biggest clusters marking the Badenian and Eocene samples. 16. The magnesium weight percent varies from 0. 2). Hrvoje Posilovi}. Samples 10 and 11 mark the Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus with the highest Mg content. paleoklima.hr) Key words: Cenozoic.68% in Echinolampas. marked by the enhanced magnesium content. the calcite crystal fragments were prepared by fracturing and carbon coating. Irregularia. To analyse the Irregularia tests composition. Bra~ and Hvar. pokazuju povi{en udio Mg u odnosu na druge primjerke iz badena. 16. 18 i 19. Magnesium. . especially magnesium content in Mg-calcite tests. Uzorci 15. At the end of the Eocene epoch. The environmental Figure 1. The average value of the magnesium content for the Miocene specimens is 0. especially during the Eocene epoch. 1938). Irregularia.98%. and rarely in laminated marly limestones. SEM Klju~ne rije~i: kenozoik. The enhanced magnesium content should correspond to higher. The Echinolampas genus shows increased magnesium weight percent for both Eocene (0. in the Dilj and Psunj Mts. Horvatovac 102a. Echinoidea. on the islands of Rab. Karmen Fio & \ur|ica Pezelj Faculty of Science. In Croatia. The cladogram showing Eocene and Miocene Irregularia specimen groups. Eocene irregular echinoids can be found in flysch sediments. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Palaeoclimatic record based on the irregular echinoid tests Zapisi o paleoklimi u ~ahurama nepravilnih je`inaca [imun A{~i}. and in the other localities containing Lithothamnium Limestone (“Litavac”) and grey marly clays (POLJAK. skeniraju}i elektronski mikroskop Irregular echinoids emerged in the Lower Jurassic. razdvaja se na dva roda Echinolampas (20 i 21) i Conoclypeus (22 i 23). 1970).49% in Conoclypeus conoideus ZITTEL. in the vicinity of Bribirske mostine area and in the Benkovac area (MITROVI]-PETROVI]. koja ima povi{en udio magnezija. Due to the fresh water conditions Irregularia disappeared from the Paratethys Sea.35%.84%.36–0. Jasenka Sremac. The Eocene Irregularia tests have shown relatively uniform magnesium content (Fig. and decreased to the lower sea temperatures (PILKEY & HOWER. Paratethys completely separated from Tethys Sea. 10 000 Zagreb. Pazin region). The Miocene samples have shown a wider range of magnesium weight percent in the tests (Fig. iz gornjeg badena. In the Eocene cluster. Samoborska. The aim of this research is to determine whether the weight percent of magnesium in the tests can be used as the indicator of the sea water temperature. The Miocene Irregularia can be found in the Badenian deposits of the Medvednica Mt. but their significant evolution occurred during the Paleogene period. 1).63–0. Eocenska grupa. At the end of the Badenian and during the Sarmatian. Brojevi 10 i 11 pripadaju vrsti Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus i pokazuju najve}i sadr`aj magnezija. Slika 1.44 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Petrova and Zrinska Gora.98%).pmf. in Istria (Ra{a valley. Echinoidea. tropical seas. while Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus VADÁSZ shows range from 0. when the environmental conditions were most favourable. to 0. Samples 15.6% for the Eocene samples.36–0. Dva najve}a grupiranja razdvajaju badenske i eocenske primjerke. magnezij. Most species of Irregularia were retreating to the warmer.68%) and Miocene samples (0. a cooler climatic period started. 17. The Clypeaster specimens display values from 0. 18 and 19 are indicative for Late Badenian showing higher Mg content in concern to the other Badenian samples. University of Zagreb. 1960). averaging 0.. These results can be compared with the average Earth temperature curve during Eocene epoch when the average temperature was above 20°C (Fig.

Average temperature on Earth during Cenozoic era (modified after www. 203–214. Figure 2. This is consistent with relatively uniform and high magnesium content found in the Eocene Irregularia tests. 68.– The Journal of Geology. The average Earth temperature in Miocene was around 15°C (Fig.scotese. J. Slika 2.htm (21. PILKEY. (1970): Eocene echinoids of Yugoslavia (in Croatian). REFERENCES MITROVI]-PETROVI].com).scotese. http://www. 167–203. The biggest number of samples contains less than 0. Prosje~na temperatura na Zemlji tijekom kenozoika (preuzeto i modificirano prema www.– Vesnik of the Geological Institute of Yugoslavia. The climate changes at the end of the Eocene and during the Oligocene and Miocene coincide with the reduction of living area for Irregularia. (1960): The effect of environment on the concentration of skeletal magnesium and strontium in Dendraster. 2). Belgrade.2010. J.H. The Miocene Echinolampas specimens living in the colder Paratethys Sea show lower and more variable magnesium content in relation to their Eocene relatives. The increased magnesium weight percent determined within some of the Clypeaster specimens may be related to some local environmental factor such as low salinity (PILKEY & HOWER. Belgrade. & HOWER.30% of magnesium.com). The average annual temperature fall in Miocene can also be seen from the magnesium weight percent in tests of Miocene Irregular Echinoids.04.com/climate. 151–190. (1938): Supplement to Miocene Echinoidea of Croatia and Slavonia (in Croatian).scotese. especially in .4. which becomes physically separated from the Tethys Sea.) conditions in shallow-water realms of the Tethys Sea were similar to recent tropical sea conditions and therefore suitable for the Irregularia. J. POLJAK. 1960). O. Geological institute of the University of Belgrade.– Geological anales of the Balkan peninsula 35. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 45 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book the Paratethys Sea.

na|eni su slojevi vapnenca bogati fragmentima krinoida (trohitni vapnenac) srednjotrijaske starosti. sl. DAGYS 1974. a dokazuju pelsonijansku starost [(Balatonicus zona. koji se nalazi zajedno s dijelovima krinoida (Tabla I). 3x 4 – Block 1 – brachiopod (Punctospirella sp. 5x 4 – Blok 1 – brahiopod (Punctospirella sp. Hrvatska Key words: Anisian. te brahiopod Punctospirella sp. Uzorak sloja debljine 16 cm pohranjen je u depou Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. sl. Krinoidna fauna prona|ena ondje mo`e se me|u ostalim uspore|ivati sa sli~nom faunom u okolici Vare{a. 5x 2 – Block 1 – columnal (internodal) with narrow and short crenellae. a pripadaju anizi~kom katu. Middle Triassic crinoids from Gologlav 1 – Blok 1 – donji dio ~a{ke. Croatia Na “to~ku” (mjesto gdje se to~i voda) Busova~a. 5x 2 – Blok 1 – kolumnalij (internodal) s uskim i dugim krenelama. 5x 3 – Block 1 – pluricolumnal with mesistele and distal columnals. 5x 1 – Block 1 – calyx base. Srednjotrijaski krinoidi Gologlava Table I. Hrvatska Klju~ne rije~i: anizik.46 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. krinoidi. a na bo~noj strani nisu vidljivi ni o`iljci privjesaka. Balatonicus i Cadoricus podzone) (VÖRÖS. 10 000 Zagreb. dok je sama granica prema mla|im talo`inama na tom lokalitetu problemati~na zbog tektonike kao i problema vezanih uz kondenziranu sedimentaciju. koji je pak pokriven tankim slojem (20–30 cm) zelenkastog tufiti~nog sedimenta.. DAGYS 1974). Ne sadr`i privjeske. gdje dolaze tri krinoidne vrste: Dadocrinus gracilis BUCH 1845. crinoids. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. Demetrova 1. Artikulum sadr`i lijepo razvijen Tabla I. 1989). 2003)] (Tabla I. 2 vidi se kolumnalij kru`nog presjeka i srednje debljine. smje{tenu na Gologlavu (sjeveroisto~no od Knina). 1952). 6). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Anizi~ki krinoidi Gologlava Anisian crinoids from Gologlav Marija Bo{njak & Dra`en Japund`i} Hrvatski prirodoslovni muzej. odnosno plo~ica kojom je ~a{ka prirasla za stapku. 5. Gologlav. 1992). kao i fragment donjeg dijela ~a{ke. U podinskom sloju cefalopodnog vapnenca na|ene su me|u ostalim i vrste amonita: Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 i Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873. {to zna~i da pripada internodalima (MOORE. Na Tabli I. Encrinus liliiformis LAMARCK 1801 i Entrochus silesiacus BEYRICH 1858 (MUDRENOVI] et al. 3x 5 – Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873 6 – Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 . koje pripadaju kozmopolitskoj carolinae-grupi (BUCHER. Prema obliku pripada srednjim (mezistelnim) kolumnalijima. 5x 3 – Blok 1 – plurikolumnalij sa sredi{njim ili udaljenim kolumnalijima. Ti slojevi le`e superpozicijski na crvenom cefalopodnom vapnencu (Bulo{ki vapnenac). DAGYS 1974). U uslojenom trohitnom vapnencu odre|eni su ponajvi{e dijelovi stapke krinoida – kolumnaliji i plurikolumnaliji. Gologlav.

Kako je pri odre|ivanju vrste najva`niji kriterij izgled ~a{ke (KOCHANSKY-DEVIDÉ.– Geological Quarterly. KOCHANSKY-DEVIDÉ.4. 227–236. 3) sadr`i tri. 766 p. (1964): Paleozoologija. sl. Tome LIII/1. V. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 47 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book uzak krenularij s radijalno raspore|enim krenelama: krenule su uske i kratke. & JURKOV[EK. s konveksnom bazom iznad koje se nalaze dijelovi pet infrabazalnih plo~ica. 1) zdjeli~astog je oblika. 49/1. te je njihovo prou~avanje paleontolo{ki i stratigrafski va`no zbog mno{tva fosila s kratkim stratigrafskim rasponom pojedine vrste. 39–61. Nije na|ena ~itava ~a{ka krinoida. Leiden. Bo~ne su im strane ravne ili blago ispup~ene. G£UCHOWSKI. . 71–121. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian. Pojedina~ni su kolumnaliji okrugli i relativno vi{i. (2005): The Lower Muschelkalk crinoids from Raciborowice. FEARNHEAD. KOLAR-JURKOV[EK. te su njezina to~na gra|a i broj krakova nepoznati.– Geolo{ki anali Balkanskog poluostrva.C. bila je mogu}a samo usporedba sa srednjotrijaskim vrstama krinoida unutar podrazreda Articulata MILLER 1821. F. illustrated by the redescription of a Scottish Silurian Pisocrinus de Koninck. 83–92. Prema stratigrafskom slijedu i navedenom opisu odre|eno je da nalaz fragmentiranih krinoida pripada anizi~kom rodu Encrinus LAMARCK 1801 (G£UCHOWSKI & SALAMON. Prema nazubljenom izgledu krenulatnih suturnih linija vidi se da su spojevi u stapci simpleti~ni (FEARNHEAD. 1964).– [kolska knjiga. 452 str.– Jahrbuch der Geologischen Bundesanstalt. dok je lumen manji i okrugao. E. 136. Wien. MUDRENOVI]. 2008). H.. M. B (1989): Development of Anisian near Vare{. A. MOORE.E.. 1952). Zagreb. North-Sudetic Basin. SW Poland.– McGraw-Hill Book Company Inc. R. sl. Warszawa. 425–465. New York-Toronto-London. budu}i da je tip ~a{ke dicikli~an (MOORE. Middle Triassic) from Northwestern Nevada (USA). Ostaci krinoida {iroko su rasprostranjeni u mnogim formacijama stijena starosti od donjeg paleozoika do keno- zoika. VÖRÖS.. (1952): Invertebrate fossils. 8 tbl. Fasciculus. odnosno dva kolumnalija izgleda poput prije opisanih. 2005). 'Hydasp' Substage. Plurikolumnalij (Tabla I. Beograd. V. {to upu}uje na zaklju~ak da pripadaju sredi{njim (mezistelnim) ili udaljenim (distalnim) kolumnalijima. 55. & SALAMON.. Donji dio ~a{ke (Tabla I. (2008): Towards a systematic standard approach to describing fossil crinoids. T.– Geologica Hungarica series Palaeontologica. Budapest. Areola je {ira. LITERATURA BUCHER.– Scripta Geologica. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. 135. a kulmine su im oblikom vrlo sli~ne.

Horvatovac 95. 2005. indicated as well by the benthic foraminfera assemblage (CVETKO TE[OVI] et al. 1990. 1975).48 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 10 000 Zagreb. Massachusetts 01063. chemostratigraphy.hr) 2 Department of Geology. JARVIS et al. and chemo-stratigraphy of C and Sr stable isotopes) and petrological analysis. The succession is unconformably overlain by the Paleogene Foraminiferal limestones. coralinacean algae.brlek@hgi-cgs. 2001). USA Key words: lithostratigraphy. Several methods (field and laboratory) will be used in order to describe their petrological and mineralogical characterictics. University of Zagreb. Croatia.. 1975). Depositional setting of the Dol formation is presumed to be toe-of-slope/slope. which is unconformably overlain by the transgressive Paleogene (?Eocene) Foraminiferal limestones over the regional type 1 sequence boundary. as well as to explain their genesis. Several methods. Ladislav Fu~ek1 & Bosiljka Glumac3 1 Croatian Geological Survey. encrinite) with predominantly echinoderm fragments (mostly crinoids but also echinoids) with syntaxial overgrowths (commonly the only components). which are in places highly neomorphosed. mollusk fragments (bivalves: rudist fragments and other bivalves). 2005). after WILSON. 300 m thick succession of Cretaceous carbonates is measured and analyzed on the westernmost coast of the island. 1990) characterized by bioclastic W/P containing calcispheres. kemostratigrafija. Croatia 3 Department of Geology. other calcite fragments (heterozoan grain association). Integrated stratigraphic analysis indicates Campanian age of the Dol formation. Tvrtko Korbar1. Although the depositional setting and lithology of the bio-lithoclastic packestones in the upper part (66-296 m) of the Upper Cretaceous succession on the Island of ^iovo can be correlated with that of the Bra~ “marble” member of the Pu~i{}a formation or “atypical” facies (Dra~evica) of the Dol formation on the Island of Bra~ (GU[I] & JELASKA. are being used in order to constrain the regional stratigraphic correlation. Apulian platform: SCHLÜTER et al. The Upper Cretaceous carbonate succession on the Island of ^iovo in central Dalmatia. The succession between 66 and 296 m is in general represented by massive to thick-bedded resedimented allochthonous grainy limestones. These are mostly bio-lithoclastic P (rarely G/R) (SMF 4-5-12-Crin. Blanka Cvetko Te{ovi}2. carbonate platform. Approx. karbonatna platforma. Faculty of Science. lithoclasts. potentially to the regional intra-Campanian relative sea-level fall (Adriatic platform: STEUBER et al. Klju~ne rije~i: litostratigrafija. Croatia) Integrirana stratigrafija karbonatnih naslaga gornje krede otoka ^iova (sredi{nja Dalmacija.. Bioclastic P/G intercalated within the surfaces shows a generally fining upward trend. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. Sachsova 2. The benthic foraminifera association of the whole succession indicates (late middle) late Campanian (?Maastrichtian) age. Northampton. bryozoans. the stratigraphic . Hrvatska) Mihovil Brlek1. These surfaces can be described as hard-/firm-grounds with traces of bioturbation. Smith College. the Island of Bra~: GU[I] & JELASKA. slope carbonates. 10 000 Zagreb. STEUBER et al. and with chert nodules in a few horizons. bioerosion. Horizon ^-9 represents an intercalation of resedimented allochthonous bio-lithoclastic P/R (platform derived fragments of rudists and other mollusks) (SMF 4-5) with admixtures of pelagic bioclastic W/P (SMF 3). biostratigrafija. including integrated stratigraphy (litho-. The strata between 66 and 296 m were deposited in slope/ toe-of-slope settings. 2001. as well as pelagic admixtures (SMF 3). There is a possible correlation to some regional or global process of hard-/firm-ground formation. differs from the typical platform development in the region (e. and sporadically dolomitized. 2008) or some global eustatic/isotopic event (cf. Two intra-Campanian discontinuity surfaces occur in the uppermost part (at 56 and 66 m) of the Dol formation. 1994) developed in the uppermost ~10 m of this Upper Cretaceous succession. Croatia (mihovil.. During subaerial exposure. “paleokarstic pockets” in the form of paleosols with Microcodium structures (WRIGHT. implying different depositional setting.. padinski karbonati. 2002). 1990.g. Lower 66 m of the succession is referred to as the Dol formation (Santonian-Campanian cf.. bio-. agglutinated foraminifera and calcite fragments (SMF 3. planktonic foraminifera (globotruncanoids). cortoids and wholly micritized grains.. see BORGOMANO. nodularization and mineralization (KENNEDY & GARRISON. benthic foraminifera. GU[I] & JELASKA. 2000). biostratigraphy. which shows normal gradation. CVETKO TE[OVI] et al.

100–114. KORBAR. 741–756. 22. I.– Cretaceous Research. and is today completely covered by the Dinaridic thrust further to the NW (as hypothesized by KORBAR. 2000). D.F. 699–709. 220/3–4. T. 591–613. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. I. 26/5. 1975. CHOROWICZ. (2001): Stratigraphy and microfacies of the Upper Cretaceous Pu~i{}a Formation. GU[I]. x+471 p.– Sedimentology. (1994): Paleosols in shallow marine carbonate sequences.– Springer-Verlag. J. WRIGHT.. T.– Cretaceous Research.E (1975): Morphology and genesis of nodular chalks and hardgrounds in the Upper Cretaceous of southern England. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 49 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book range and the relationships with overlying rocks demand to define a new formation... V. Palaeoclimatology. 2009). & BUCKOVI]. 215–248. southern Italy: A model of platformto-basin transition. the trough represents the extension of the Budva-Cukali basin in the form of either an intra-platform embayment (tongue of the ocean) that ends in the area near Split (CHOROWICZ. KORBAR. TI[LJAR. 296–312. VELI]. 22. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: palaeogeography. MABROUK. JARVIS. STEUBER. STEUBER. V. Croatia. Palaeoclimatology. 333–360. J. WILSON.– Earth-Science Reviews. JELASKA.. I. 96.– Bulletin de la Societe Geologique de France. VLAHOVI].– Earth-Science Reviews.P.. GU[I]. REFERENCES BORGOMANO. SCHLÜTER. M.– Palaeogeography. JELASKA. I. 160 str..– Palaeogeography. 2009).– Cretaceous Research. S.J. . MOODY.. KENNEDY W. M. vol. 311–386. According to the current interpretations. V. 1561–1588.R. Zagreb. T. T. J. penecontemporaneous deposits of the ^iovo formation likely represent deeper water slope/toe-of-slope depositional settings (see BORGOMANO.J & GARRISON R.L. Island of Bra~. V.– AAPG Bulletin. Berlin. (1975): Carbonate facies in geologic history. Croatia): implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy.T. 367–395. J. While the Sumartin formation on the Island of Bra~ represents a typical inner-platform development. D. 2005). 84/10. 7/17. B. & MATI^EC. I. Italy). & CABRERADE. or an inter-platform trough that completely separated the Adriatic and Dinaridic platforms during the latest Cretaceous and earliest Paleogene.. Institut za geolo{ka istra`ivanja. (2000): The Upper Cretaceous carbonates of the Gargano-Murge region. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). Palaeoecology. (2002): Late Cretaceous (Campanian) carbon isotope events. 69. CVETKO TE[OVI]. OOUR za geologiju. sea-level change and correlation of the Tethyan and Boreal realms. R. (2008): Chronostratigraphy of Campanian-Maastrichtian platform carbonates and rudist associations of Salento (Apulia.. main events and depositional dynamics. VLAHOVI] et al.. & PARENTE. which is called here the ^iovo formation. & JELASKA. (1975): Le devenir de la zone de Budva vers le Nord-Ouest de la Yougoslavie. Palaeoecology. presumably facing the NE Adriatic trough (KORBAR. 188.4. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates.. I. 29. A. & GU[I].– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 35.

25 mm je dulja os) tek neznatno raste idu}i od embrionalnog aparata prema rubovima ku}ice. 10 000 Zagreb. odnosno vr{nog dijela tradicionalnih Foraminiferskih vapnenaca) s profila Pi}an. Na ~ak 30% ku}ica ortofragmina uo~eni su bioerozijski tragovi. 1971. 2006.50 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.18 mm. Alan Moro & @eljko I{tuk Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. i Asterocyclina sp. NIELSEN & GORMUS. Sparitne ili geopetalno ispunjene bu{otine obja{njavamo precipitacijom kalcita iz pornih voda koje su lak{e cirkulirale praznom bioerodiranom ku}icom (GOLUBI] et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ubu{ivanja.2 mm. Dimenzije (dulja os) struktura variraju od 0. 1993. kod drugih foraminifera (operkuline i sferi~ni numuliti) u zajednici.2 (orbitoklipeusi i asterocikline. vapnenci.2 s 20–25 ekvatorijalnih klijetki) i selila se u mla|e i ve}e klijetke.1 do 36 mm. ubu{ivanja. Nasuprot tome. a zbog reducirane brzine stvaranja novih klijetki. Zanimljivo je to da veli~ina bu{otina (0. 2002. uskim kanalom povezane s povr{inom ku}ice. Endoliths. Ubu{ivanje u lateralni sloj je te{ko i zahtjevno zbog specifi~ne arhitekture. Prema obliku. U~estalost pojavljivanja tragova. Tragove u obliku pravilnih kru`nica promjera do 0. Velike jedinke imaju vi{e takvih bu{otina.9 do 2. paleoekolo{ki i tafonomski zna~aj Borings. NIELSEN et al. Tragovi su ispunjeni mikritom. endoliti. hrane}i se citoplazmom “doma}ina”. Limestones. ali smje{tene u ekvatorijalnom sloju na razli~itim udaljenosti od embrionalnog aparata (embrionalnom aparatu najbli`i trag je izme|u 6–8 ekvatorijalne klijetkice). nakon uginu}a organizma. 2003. u ekvatorijalnom sloju neposredno uz embrionalni aparat imaju tragove ~iji su presjeci elipse. Naime. a debljine od 0. Izolirane strukture u lateralnom sloju su u ku}icama ~iji je D/T manji od 2. D/T omjer ve}i od 2. Stoga je za pretpostaviti da su ove strukture nastale djelovanjem drugog tipa organizma. Lutetian. NIELSEN. lutet.. smje{taj unutar “doma}ina” i vrstu organizama koji ih ostavljaju (SLITER. Elipsaste bu{otina nalazimo i kod jedinki Discocyclina sp. Ragancini-Li{ani.. dijametra od 1. [terna. 7–10 ekvatorijalnih klijetki).. oblik. Analizirani uzorci. pretpostavljamo da su nastali za `ivota jedinke. Elipsasti tragovi u ku}icama ortofragmina koje nalazimo u ekvatorijalnom sloju i ne dopiru do vanjske povr{ine. Ispuna u potpunosti odgovara vezivu stijene. a udaljenost izme|u pojedinih je 1 mm. nisu uo~eni tragovi ubu{ivanja. Hrvatska). Ku}ice Orbitoclypeus sp. ali i veli~ina. GORMUS & NIELSEN. Ku}ice su razli~itih veli~ina. Borings. odnosno ispranim mikritom. polo`aj unutar ku}ice i dimenzije. eocenske velike foraminifere i Prijelazni slojevi (Istra. Napravio ih je organizam koji je `ivio kao endobiont.. iskoristili drugi endoliti. SHROBA. manja je koli~ina potencijalne hrane (nerazmjer u koncentraciji citoplazme u ekvatorijalnom i lateralnom sloju). ispunjenih mikritom. odnosno iz osnih ili kosih (ali ne tangencijalnih) presjeka ku}ica. tafonomska istra`ivanja tragova u krednim i eocenskim foraminiferama.. i uz broj~ano najzastupljenije ortofragmine sadr`e dobro sa~uvane ku}ice operkulina i “sferi~nih” numulita. Istria Ihnofosili u paleogenskim klasti~nim naslagama Vanjskih Dinarida istra`uju se ve} godinama. 2004. Pri tome se za prolaz koristio sistemom stolona na ekvatorijalnim klijetkama i klijetkicama. 1975). elipse. razrije{ila su neke od dilema oko njihova nastanka: ihnotaksonomiju. Tragovi nepravilnog oblika najvjerojatnije su nastali tako {to su u postoje}e biostrukture. PMF. 2004).. pove}ali ih (ispuna sli~nog oblika kao okolni sediment i veza s vanjskom povr{inom). sparitom. nisu istra`ivana. Buzet (Istra) imaju tragove ubu{ivanja. odgovaraju Mikrofacijesu IV Ortofragminskih vapnenaca: Biolo{ki uni{tenim vekstonima s ortofragminama (]OSOVI] et al. ^esta ubu{ivanja u ku}ice ortofragmina u eocenskim vapnencima koje nalazimo rasprostranjene od Istre do Pelje{ca. pravilne kru`nice. Eocene larger foraminifera and Transitional beds (Istria. Nepravilne su forme najrje|e i nalazimo ih kod jedinki diskociklina u lateralnim slojevima. te tekstura ispuna prou~avani su isklju~ivo iz mikroskopskih preparata. Ku}ice ortofragmina iz lutetskih (SBZ15 i SBZ 16) Ortofragminskih vapnenaca (Prijelaznih slojeva sensu ]OSOVI] et al. Kako je jedinka “doma}ina” rasla (u slu~aju diskociklina. . Horvatovac 102a.4 do 1 mm i one su ispunjene mikritom. nastale su pro{irivanjem stolona biolo{kim uni{tavanjem septulana na lateralnim klijetkama i kljetkicama. Istra Key words: Orthophragminids.4 do 1. pro{iruju}i ih i ostavljaju}i spiralno udubljenje-trag (u ekvatorijalnom sloju na jednakim razmacima vi{e jednako velikih tragova). tako se endobiont selio. Hrvatska Klju~ne rije~i: Ortofragmine. nalazimo u lateralnom sloju orbitoklipeusa. ali ima i onih ~iji je oblik nepravilan. 2008). Croatia): paleoecologic and taphonomic significance Vlasta ]osovi}. CHECCONI & MONACO. ~ije su ku}ice sli~nog oblika. tragovi su. 2003.

K. 50. Washington. A. Paleont.D.htm) SHROBA..– Acta Paleonttol. 152–165. (http://palaeo-electronica. Italy). gljive. Erlangen. NIELSEN.. Trento.): The Study of Trace Fossils. solution and microboring in the destruction of foraminiferal tests.org/paleo/2003_1/ichno/issue1_03.K. . R.W. R. & NIELSEN.K. C.. A. ali i foraminifere). (1975): Boring micro-organisms and microborings in carbonate substrates. PERKINS. Research.. & LUKAS.– Journ.. S. (2004): Paleoenvironmental model for Eocene foraminiferal limestones oft he Adriatic carbonate platform (Istrian peninsula).– Facies. GORMUS. veli~ini jedinke i podru~ju skeleta). ]OSOVI]. GOLUBI]. Foram.– In: FREY. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 51 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija biostruktura je donekle ograni~ena zbog ciljanog uzorkovanja isklju~ivo ortofragminskih slojeva (stoga i relativno veliki postotak o{te}enih ku}ica) i zbog nemogu}nosti dobivanja ekvatorijalnih presjeka ku}ica.. 47/4. (2008): Trace fossil assemblages in rhodoliths from the Middle Miocene of Mt. NIELSEN.G.– Journ. LITERATURA CHECCONI. Nat. NIELSEN. W. & GORMUS. Research. (2006): Borings in larger Benthic Foraminifers from Turkey and their Paleoevironmental significance.– Palaios.S.C. 8. (ed.J. Pol. 493–501. & MORO. & BROMLEY. Warszawa. Washington.– Studi Trent. V. (2003): Palaeoecelogical and ichnological significance of microborings in Quaternary Foraminifera. M. K. Tulsa.K. 61–75. 165–176. 673–678. Acta Geol. & MONACO. 20–29. 250–266. K.S. U recentnim okoli{ima ubu{ivanja su zabilje`ena na foraminiferama iz umjerenih i hladnijih mora. (1971): Predation on benthic foraminiferal. Unato~ tome smatramo da bioerozijski tragovi svjedo~e o postojanju grabe`ljivaca i parazita nad ortofragminama (selektivni odabir prema rodovima. ]OSOVI] et al. J. 36/2. R. Sci. Foram. DROBNE. NIELSEN. (2002): Borings formed by Late Cretacoues endobiontic foraminifers within larger benthic foraminifers. J. Southeren Apennines. Strat. 13 p. It. M. Camposauro (Longano Formation. Milano.– Paleontologica Electronica.K. 6/2.– Riv. Berlin-Heideberg-New York. SLITER. Springer-Verlag. crvi. Izolirani tragovi u razli~itim ekvatorijalnim ili lateralnim klijetkama upu}uju na djelovanje jednog ili vi{e nepoznatih organizama (sli~ne opisanim tragovima ostavljaju cijanobakterije. (2004): Ichnotaxonomy and ethology of borings in shallow-marine benthic foraminifes from the Maastrichtian and Eocene of northwestern and southwestern Turkey.. P. J. 229–259. 110/2. 2004). 1. stoga postojanje elipsastih i sferi~nih biostruktura ide u prilog pretpostavci o vanjskom {elfu kao stani{tu nekih ortofragmina (ali unutar foti~ke zone. 83.4. (1993): Taphonomic features of benthic foraminifera in a temperate setting: experimental and field observations on the role of abrasion. J.V.

Central Dalmatia. beds dip to NW. Rakovec Institute of Paleontology. Slovenia (katica@zrc-sazu. lutet. Croatia 3 Independent geologist. and to the second ones Periloculina dalmatina. variospira. biostratigrafski pregled eocenskih naslaga od granice kreda/paleogen do srednjeg luteta i njegov paleogeografski polo`aj izme|u Dinarida i Apenina na paleogenskoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (ipres (kuiz) – oligocen) Katica Drobne1. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian The island Lavsa is situated in the exposed outer arc of the Kornati islands. decastroi. Trnsko 7c. 1 000 Ljubljana.52 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Lavsa Island. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian and its paleogeographic position between Dinarides and Apennines on the Paleogene Adriatic carbonate platform (Ypresian (Cuisian) – Oligocene) Otok Lavsa. then for cca 120 m over a minor height. Ypresian. 10 000 Zagreb.sp. P. Kornati. . Ul. To the first mentioned belong Coskinolina douvillei. On the smaller peninsula of its NE part Cretaceous and Eocene beds are exposed displaying a clear boundary between the two. but remains under influence of a higher energy index of water. cf. Among the nummulites Figure 1. Vlasta Tari2. Croatia Key words: larger foraminifera. which in younger beds gradually deepens. Lutetian. Slovenia 4 Independent geologist. C. conical foraminifera with agglutinated wall and larger trematophorid miliolides. cf. elliptica nuttalli. hottingeri. and in younger beds with orthofragminas accompanied by a rotaliids. The Eocene part of profile passes the first 60 m across a plain. Lower Cuisian and Upper Lutetian paleogeographic maps. A.si) 2 INA Naftaplin. In the first 60 m a typical subtidal facies is indicated. Pseudochrysalidina cf. further A. In the first one prevail nubecularias. C. Josipine Turnograjske 2. Pseudolacazina n. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Lavsa Island. In samples (25) were estab- lished more than 40 taxons that distinctly characterize two age complexes of rocks. minieri. A. 4 205 Preddvor. The measured thickness of beds is cca 160 m. liburnica. After a shorter hiatus marked by breccia appears in limestones a second group of larger foraminifera with alveolinas and nummulites. A. Exploration Department. paleogen. Among leading fossils Alveolina levantina. otok Lavsa. ZRC SAZU. 10 000 Zagreb. Jadranska karbonatna platforma Lavsa. Paleogeografska karta donjeg kuiza i gornjeg luteta. [ubi}eva 29. Novi Trg 2. ipres. Kornati. Paleogene Adriatic Carbonate Platform Klju~ne rije~i: velike foramnifere. sredi{nja Dalmacija. Slika 1. Uro{ Premru3 & Mladen Trutin4 1 I. A. perpera. spirolinas. stipes. The northern side of coast is steep. tenuis are listed.

– ADRIA 2006 Intern.): 22nd IAS Meeting of Sediment. 5 pls. M. TARI-KOVA^I]. I. (eds. & TRUTIN. (2006): Paleogene biofacies in palinspastic and paleogeographic reconstruction of Adria Region. and in the youngest beds N. A simple thrust belt-foredeep-foreland model applied can explain distribution of paleoenvironments and their further shortening during Lutetian to Priabonian by SW-ward thrust propagation and also later by Oligocene and Miocene thrusting. Many tests are etched by endoliths. CD-rom. 2002). REFERENCES DROBNE. Geology of the Tethys. especially of the Paleogene Adriatic carbonate platform. CD-rom. there especially with the Trentinara Formation. The differentiation of ramps and troughs.e. K.4. . Many Lutetian larger foraminifera display regenerated tests... Progressive compression in Middle and Late Eocene closed and underthrust Budva Basin and buried eastern mar- gin of Adria by flysch and flysch-like deposits.. Abstr. Toward the end of Eocene the entire northern Adriatic area became a part of Mediterranean province characterized with subtropical and warm-temperature climate (PREMEC-FU^EK et al. laevigatus. speaks the following chapter with graphic illustrations.uniurb. &. (1998): Planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoecology of the Middle to Upper Eocene succession in the north Adriatic sea.. BAJRAKTAREVI]. TARI. probably Solenoporis. Ljubljana. 2. overgrown with sessile foraminifera. Presumed position of paleogeographic units is represented on palinspastic maps from Lower Cuisian to Priabonian time (Fig. The younger part with alveolinas and nummulites extends to Lower and partly Middle Lutetian. Conf. LJ. Opatija. congress on Adriatic area. TARI-KOVA^I].it/adria2006/ADRIA-2006. razr. & GU[I]. Abstract Book. Urbino. Very often the red algae form macroids or they overgrow foraminifera. PREMRU. K. Publ. Series. 2006) and adapted by DROBNE et al. www. SBZ 11 and SBZ 12.– In: 3rd Intern. V. Based on these determinations the older beds with conical and trematophorid foraminifera can be attributed to Middle and Upper Cuisian (Ypresian). 223–236. 2003). 47.. (ed.. Z. PREMEC-FU^EK. biozoological provinces (PREMRU et al.e. to Middle Eocene. 1. In favor of Eocene connection of marine areas of the central part of Tethys. K. PREMRU. 2006) and their migration through time and space is based on micropaleontological associations and lithological properties of more than 150 stratimetric sections and about 20 off-shore boreholes (DROBNE. Dela-Opera SAZU 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 53 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book prevails N.. Comparison of foraminiferal assemblage from the Lavsa Island with other areas indicates connections with Dalmatia. V. Cairo Univ. TRUTIN. Paleogene Adriatic carbonate platform between Dinarides and Apennines The paper is an attempt to reconstruct rather complicated paleogeography and tectonics during early collision of the Dinarides with Adria block. SBZ 13 and SBZ 14.. In samples the tests are very frequently damaged by later breaks or compressions and disintegrations. & DROBNE. Zagreb. (2007). Istria and Apulia.– In: VLAHOVI].– EGU Stephen Mueller Spec. 34/2. U.. DROBNE. M. L. BABI]. I.. 1) based on tectonic reconstruction (PREMRU. V. K. geol. (2007): Carbonate platform of Adriatic and Dinarides from Cuisian till Oligocene (Slovenia and Croatia). CD-rom. U.): Paleogene Shallow Benthos of the Tethys. These phenomena indicate slow sedimentation and later tectonic deformations. i. (References see below). 255–271. (2003): Paleogene biota from the sedimentary zones 1–4 on the Adriatic Carbonate Platform (ACP). i. DROBNE. Abstract. praeaturicus and Assilina spira. The complicated paleobiogeographical and sedimentological composition of Cuisian to Priabonian deposits reflects a significant shortening which led to the Eocene formation of the SW-verging Western thrust belt (TARI. (2002): Evolution of the northern and western Dinarides: a tectonostratigraphic approach. pdf. 1998). V.– In: HOTTINGER..

otnang. Demetrova 1. Poljanska Margin feeding on Ottnangian leaf from Poljanska c) Skeletiranje plojke lista. U skupinu lisnih minera ubrajaju se vrste kojima li~inke u listovima bu{e hodnike. Table I. O~uvanje ovakvih o{te}enja na fosilnim listovima dugo je vremena smatrano rijetkim fenomenom. Hrvatska (tamara. nazvane minama. tunele.derek@hpm. 10 000 Zagreb. Izabrani primjeri aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama (Foto: Nives BOR^I]). Sarmatian.hr) Klju~ne rije~i: tragovi. Stoga su o~uvane mine i gale potencijalno zna~ajne za bolje razumijevanje me|usobne evolucije biljaka i parazita (ve}inom insekata) (KRASSILOV. Podsused Mine on Quercus neriifolia AL. BRAUN. Poljanska Gall on Ottnangian leaf from Poljanska .BRAUN. a) Grizotine na plojki lista Cedrella europaea UNGER. activity. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tragovi aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama Traces of fossil insect activity on Miocene plants Tamara \erek & Sanja Japund`i} Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. tako i o ekolo{kim i ponekad taksonomskim grupama korisnika. fosilni insekti. 2008). Hrvatski prirodoslovni muzej. Podsused Skeletonization on Sarmatian leaf from Podsused d) Mina na Quercus neriifolia AL.54 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Radoboj b) Grizotine na obodu lista. 2007). kako o biljkama i insektima. miocenske biljke Key words: traces. fossil insects. sarmat. sarmat. Miocene plants Fosilno li{}e s dobro o~uvanim o{te}enjima nastalim uslijed aktivnosti insekata pru`a bogate i razli~ite informacije. Fosilne mine i gale pru`aju direktan dokaz parazitskog pona{anja i odgovora biljaka na takav parazitizam. aktivnost. Selected examples of fossil insects activity on Miocene plants (Photo: Nives BOR^I]). otnang. Radoboj Hole feeding on Cedrella europaea UNGER. {to je jedinstveno u fosilnim zabilje{kama (WILF. paleontolo{kim kuriozitetom. Podsused e) Gala na plojki lista. Izrazito Tabla I. Sarmatian. sarmat.

2007). C. (LABANDEIRA et al. LABANDEIRA.A. a grizotine na obodu lista vidljive su na 9 primjeraka.. V. WILF. P. Gale ili {i{ke nastaju kao odgovor biljnog tkiva na prisutnost li~inke kukca.. Israel. O. Recentnija istra`ivanja ovakvih tragova aktivnosti insekata. Skeletiranje je primje}eno samo na 1 fosilnom listu. MACELJSKI.. (2008): Insect-damaged fossil leaves record food web response to ancient climate change and extinction. & PELLMYR. skeletiranje. (MACELJSKI. Osim gala i mina. (2007): Guide to Insect (and Other) Damage Types on Compressed Plant Fossils. 2007) i utvr|eno je postojanje vrlo sli~nih tipova o{te}enja ali i nekih razli~itih koji }e se detaljno razraditi u budu}im radovima.L.– Proceedings of the National Academy of Sciences. (2002): The history of associations between plants and animals.– Smithsonian Institution. F. 248–261.4. aktivira obrambeni sustav i poku{ava se za{tititi od uljeza razvijaju}i dodatno tkivo. & WAGNER. LABANDEIRA. Oko 85% {i{ki izazivaju kukci iz porodice Cynipidae i to unutar roda Quercus.. M. Li~inke bu{e parenhim izme|u epidermi lica i nali~ja lista ostavljaju}i epidermu netaknutu. a mine na 2 uzorka.– Zrinski. C. DILCHER. 464 str.C.C. 25 p. LABANDEIRA. osobito mina i gala. . WILF. Washington. Sarmatska flora Zagreba~ke i Samoborske gore. 1994. vrlo su ~este i grizotine na plojki lista. DAVIS DONALD. K.0. Izabrani listovi klasificirani su u 5 grupa: 1) grizotine na plojki lista 2) grizotine na obodu lista 3) skeletiranje 4) mine 5) gale Na izabranim miocenskim biljkama utvr|eno je u najve}em broju postojanje grizotina tipa 1.L. D. (2007): Mines and galls on fossil leaves from the Late Cretaceous of southern Negev.. 1999). D. Grizotine na plojki lista uo~ene su na 13 primjeraka. 26–47. ^akovec. JOHNSON.– African Inverebrates. LITERATURA KRASSILOV. 486–502. katkad Coeloptera i drugih redova kukaca. te novi nalazi s lokaliteta Poljanska u Slavoniji) izdvojeno je 26 primjeraka fosilnih listova na kojima su jasno vidljivi tragovi o{te}enja uslijed djelovanja insekata.– In: HERRERA. P.C. & MARSH..M. (1994): Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: paleobiological insights into the meaning of coevolution. C. i 2. LABANDEIRA. C. grizotine na obodu lista. (1999): Poljoprivredna entomologija. 12278–12282. Iz paleobotani~kih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela (Sarmatska flora Radoboja. Oligocenska flora Planine u Zagreba~koj gori.): Plant-Animal Interactions: An Evolutionary Approach. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 55 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book najve}i broj lisnih minera su gusjenice Lepidoptera. Washington. Lancaster. 2002) pokazuju da mo`emo ve} govoriti o novim granama istra`ivanja u paleontologiji – paleominologiji i paleocecidologiji. no u lisne minere ubrajaju se i li~inke nekih Diptera.– New Phytologist. London: Blackwell Science.R. 13–22.. Kad je biljka napadnuta. (ed. R. te ostala o{te}enja koja se rje|e pojavljuju. 91/25. 48/1. Pietermaritzburg. 178. Version 3. (KRASSILOV. Klasifikacija aktivnosti/o{te}enja uspore|ena je s literaturom (LABANDEIRA et al. Gale su sa~uvane na 9 uzoraka..

Erozijska granica izme|u prijelaznog i pjeskovitog dolomita.39–1. prijelazni dolomit. Sandy Dolomite.fio@geol. Transitional Dolomite (TD) and Sandy Dolomite (SD) (SALOPEK. Mg. [Irina fotografije je 5 mm. Igor Vlahovi}2. 1). indicating strong positive covariation. Jasenka Sremac1. Sandy Dolomite com- prises thin-bedded dolomites. and therefore can be related to the terrigenous source area. Width of the photomicrograph is 5 mm. 1948). Bâtiment Anthropole. Due to the lack of the Triassic index fossils above the erosional contact between TD and SD. Transitional Dolomite. Mg and S are uncorrelated in the TD (R2 = 0. numerous ooids and angular siliciclastic grains.52) and low negative Ca–Mg correlation (R2 = –0. often with recrystallized grains and scarce fossil findings. above the clear erosional boundary between Transitional and Sandy dolomites (Fig.88% of calcite.50).09–7. this lithologic change used to be considered as the Permian-Triassic Boundary (PTB). submitted). Hrvoje Posilovi}1. but show negative correlation in the Figure 1.hr) 2 Faculty of Mining. Slika 1. Elements with high coefficient of determination (R2) that correlate to Al2O3 content are those which tend to stay bound with clays during weathering and erosion. such as those expected between Al and trace elements included in clay matrices. Pierottijeva 6. Sachsova 2.pmf. are represented by two informal lithostratigraphic units. with up to 1. CH-1015 Lausanne. until the recent findings of Permian fossils in the lower part of the Sandy Dolomite unit (FIO et al. mostly terrigenous siliciclastic material. Velebit meeting Klju~ne rije~i: stati~ka korelacija. 2). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Principal component analysis around the Transitional and Sandy Dolomite boundary in the Velebit Mt. (Croatia) Analiza glavnih komponenti na granici prijelaznog i pjeskovitog dolomita na Velebitu (Hrvatska) Karmen Fio1. S and Sr are generally more closely related within the Transitional Dolomite and may be connected to relatively abundant fossil content in these deposits. Upper Permian.56% of insoluble residue. indicating consistency in carbonate stechiometry. K and Ti in the TD and SD datasets show high scores on the first principal component. Transitional Dolomite is characterized by the positive Ca–Mg correlation (R2 = 0. Erosional boundary between Transitional and Sandy Dolomite. Sandy Dolomite with more variable Ca/Mg ratio (1. 10 000 Zagreb.30 in SD). Ca. Horvatovac 102a. relatively rich in fossils. Transitional Dolomite is represented by well-bedded light-grey to grey early.25) indicate more diverse carbonate mineralization.46 in TD and 0.59) and low variability in Ca/Mg ratio (1. University of Zagreb.48–1. Velebit Late Permian and Early Triassic deposits in the Velebit Mt. Croatia 4 Institute of Mineralogy and Geochemistry. The increase in Mg content and its variability in Sandy Dolomite can be explained by sediment dolomitization and diagenesis.61% of insoluble residue. Al. gornji perm. The lowermost part of the Sandy Dolomite is characterized by complete lack of fossils. pjeskoviti dolomit. Croatia (karmen. Ivo Veli}3 & Jorge E. Switzerland Key words: Statistical correlation. 10 000 Zagreb. 10 000 Zagreb. . The Principal component analysis (PCA) was used to identify patterns of positive and negative covariation for Transitional and Sandy Dolomite samples. Geology and Petroleum Engineering.01). Croatia 3 Croatian Geological Survey. Si. and up to 29.56 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Spangenberg4 1 Faculty of Science.and late-diagenetic dolomites. containing up to 6.70% of calcite and 0. or relations between Mg and Ca and siliciclastic minerals (Fig. University of Lausanne. Correlations between Ca and S content in both units are positive (R2 = 0. University of Zagreb.

. high correlation of elements attributive to clays and siliciclastic material (quartz. Rb. More than 43% of the total data variance for the Transitional Dolomite (A) and more than 51% of variance for Sandy Dolomite (B) is explained by the first principal component. and Lika region – in Croatian). V. Al. M. SALOPEK. The decrease in Ca–Mg correlation and sulphur content in the Sandy Dolomite after the lithologic boundary. Zr.. SPANGENBERG. As) elements. Analiza glavnih komponenti za uzorke prijelaznog I pjeskovitog dolomita. Tamno sivi stupci predstavljaju MgO I CaO. Croatia. SREMAC. sudden disappearance of fossils and occurrence of ooids may be explained as a consequence of the Late Permian regression.. zircon. Zagreb. Zn. suggesting that Mg source is not related to organic matter. E. feldspars). (1948): O gornjem palozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 57 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SD unit (R2 = –0. J. The PCA analyses and coefficients of determination gave us possibility to derive the most useful elemental data to define lithologic change. The Principal component analysis (PCA) for Transitional and Sandy Dolomite samples. Figure 2. enrichment in rare earth elements and negative Cerium anomaly. Slika 2.4.. showing simultaneously a strong decrease in the CaO. Th. REFERENCES FIO. K. VLAHOVI].E. siderophile (Fe. 101–143. S and Sr content.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Science and Art. Ni) and chalcophile (Cu. I. Vi{e od 43% varijance podataka za prijelazni dolomit (A) i vi{e od 51% varijance za pjeskoviti dolomit (B) je obja{njeno prvom PCA komponentom. VELI]. MgO. (submitted): Stable isotope and trace element stratigraphy across the Permian-Triassic transition: a redefinition of the boundary in the Velebit Mountains. This is consistent with the lack of the Mg-calcite skeletal remains in the lowermost part of the SD unit. Co. I. J. & MRINJEK. Dark-grey columns represent MgO and CaO. Y).48). and the sediment reworking and import by the transgression onset. K. The abrupt lithologic change between TD and SD is marked by the enrichment in lithophile (Si.

Lack of the coccospheres in the assemblage with Braarudosphaera bigelowii (GRAN & BRAARUD) DEFLANDRE. Chronostratigraphie und Neostratotypen Miozän der Zentralen Paratethys 7. M.P.hr) Key words: calcareous nannoplankton. BERGGREN. 2004). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 How tectonic.– U: PAPP. Sphenolithus abies DEFLANDRE and Syracosphaera pulchra LOHMANN) in the assemblages is drastically increased (up to 99. Central Paratethys Klju~ne rije~i: vapnena~ki nanoplankton. Sarmatian/Pannonian transition. 1–7. Perforocalcinella fusiformis BÓNA. The communications with the other marine areas are broken in the upper part of the Sarmatian on the Medvednica Mt. 1990. the first detected appearance of the Amaurolithus group (Nicklithus amplificus (BUKRA & PERCIVAL) RAFFI et al. The reason for their appearance might be in periodic influx of warm marine waters within the coastal lake or influence of warm marine current into restricted environment during the warmer season.5 %) at the end of the Sarmatian.) the marine (weak) connections oscillate but are still present with the beginning of the Pannonian. Lithostromatium perdurum DEFLANDRE. (Dragani} section) and Dilj Mt. (ed): Pannonien. Akad.58 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. okoli{ne promjene.– Marine Geology. A. 2002) at @umberak Mts. sea-level changes and connections with Mediterranean. BUCCHERI et al. A. In the upper Sarmatian the marine littoral development prevails. (1992): Paleontological evidence for early exposure of deep oceanic crust on the Vema fracture zone southern wall (Atlantic Ocean. Amaurolithus tricorniculatus (GARTNER) GARTNER & BUKRY) on the Samobor hills (Jurjev~an section) and Krndija Mt. which had a direct influence on the evolution of the organisms and their endemism.. 1992. is typical for the tropical marine regions (RAFFI et al. and warm marine environments (BÓNA & GÁL. It’s evident that in the North Croatian Basin (Samobor hills and Krndija Mt. 1998). 2006). BÓNA. centralni Paratethys The Croatian Basin belongs to south western part of the Central Paratethys. These connections have been several times repeatedly disrupted and re-established. oligotrophic. & GÁL. M. Kiadó. 10 000 Zagreb. AUBRY et al. Sphenolithus spp. . hrvatski bazen.. J.. and reworked species of the NN6 zone imply on regresive trend and their development in typically shallow. The regional tectonic movements caused shallowing and much more influence of the river input. Croatia (ines... promjene morske razine i (prekidi) veze sa drugim marinskim prostorima utjecali na zajednice vapnena~kog nanoplanktona tijekom prijelaza sarmata u panon Ines Galovi} Croatian Geological Survey. (Be~ic section). river input…). Sachsova 2. (1985): Kalkiges nannoplankton im Pannonien Ungarns. environmental changes. 2006) and noticed in drastic decrease in the number of species and genus with monofloral development of the calcareous nannoplankton characterising more changes in the environment (shallowing.. The typical endemical form Noelaerhabdus bozinovicae JERKOVI] is also a conseguence of those changes in the environment and it’s adjustment to them.galovic@hgi-cgs. The lowstand at the end of the Sarmatian (Sarmatian/Pannonian boundary) discovered in the NN8 zone of calcareous nannoplankton can be correlated with the Ser4 sequence boundary (GALOVI] & BAJRAKTAREVI]. prijelaz sarmat/panon. Mentioned species are characteristic for warmer marine areas (RAHMAN et al. Boreal and Indopacific oceans. REFERENCES AUBRY. PROBERT & HOUDAN. The evolution of the Central Paratethys was controlled by regional tectonic events. and Syracosphaera pulchra LOHMANN. sea level changes and (dis)connections with others marine areas influenced on calcareous nannoplankton asemblage during the Sarmatian/Pannonian transition Kako su tektonika. This intercontinental region is developed in the early Miocene as a result of the African and European plate collision. Dinaride and Carpathian Mts. The most representative calcareous nannoplankton in laminated sediments belongs to ascidian spicules known in Paratethys as an endemic Perforocalcinella fusiformis BÓNA and also to Isolithus semenenko LULJEVA in association with Reticulofenestra spp. 482–515. 107. In the area of Samobor hills and Krndija Mt. Croatian Basin.. 1985. This event is de- tected at 11.1 Ma (VASILIEV. 10 degrees 45’N). Budapest. On the other hand. W. & SCHAAF. the connections oscillate but are still present.A. It’s surrounded by the Alps. Percentage of calcareous nannoplankton (Reticulofenestra minuta ROTH.

DI DONATO.. RUSSO ERMOLLI. PROBERT.– Geologica Carpathica. RAHMAN.– In: THIERSTEIN. (2002): High resolution record of the last deglaciation in the southern Tyrrhenian Sea: environmental and climatic evolution. J. P. G. I. (1998): Evolutionary trends of tropical calcareous nannofossils in the late Neogene.– Marine Geology. P. G.. (2006): Sarmatian biostratigraphy of the Mt.R. (2004): The laboratory culture of coccolithophores. D. & MADONIA.R. SENATORE. CAPRETTO. Z. A. 57/3. RAFFI.. FERRUZZA. GALOVI]. 17–41.– Paleoceanography. T..4. VASILIEV. I..A. H. I. 91–107.. SPROVIERI. M. (ed. M.. & BAJRAKTAREVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 59 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book BUCCHERI. & RIO. p.H. M. V. E. (2006): A new chronology for the Dacian Basin (Romania). Consequences for the kinematic and paleoenvironmental evolution of the Paratethys region.– Marine Micropaleontology. J. BERTOLDO.. Central Paratethys).– Geologica Ultraiectina. & HOUDAN. I. Berlin. 115. BACKMAN. 217–249. A. PESCATORE.R... (1990): Late Neogene paleoceanography and paleoclimatology of the Gulf of Aden region based on calcareous nannofossils. 267. 35. G.): Coccolithophores From Molecular Processes to Global Impact. 5/1. 199–210. 1–24. 193. CARELLA. ESPOSITO. & YOUNG. . & ROTH.. Medvednica at Zagreb based on siliceous microfossils (North Croatia. D. G. Springer.

Mile Budaka 106a. glasnik. predstavljaju prve zabilje`ene pronalaske paleogenske makroflore na podru~ju ^itluka i ovog dijela Hercegovine. Uz prou~enu makrofaunu posebno se isti~u brojni nalazi makroflore. 1. southwestern Herzegovina. pu`eva (42). Eocene. jugozapadna Hercegovina. pri ~emu je najve}i broj taksona {koljka{a (59). makrofauna. eocen. 88 000 Mostar. Ovakvi dobiveni elementi paleogeografije i paleokoli{a upotputnjuju prazninu unutar dosada istra`enih podru~ja Dalmacije i Hercegovine s eocenskim klastitima. nauke. ^itluk. te o talo`enju u vrlo plitkom okoli{u. 88–92. B. U paleogeografskoj rekonstrukciji terena od posebnog je zna~aja zona s biofacijesnim i litofacijesnim pokazateljima litorala i plitkomorskog obalnog podru~ja. 22. Paleogenske krovinske naslage u ve}ini le`i{ta pripadaju srednjoeocenskim do gornjoeocenskim klasti~nim sedimentima. koji uz dosada{nje nalaze s podru~ja Posu{ja (JUNGWIRTH.-geol. Prona|eno je dosta fosilnih oblika koji svojim morfolo{kim karakteristikama kazuju da se mo`da radi o novim vrstama. Zemalj. Na pojedinim lokalitetima zapa`ene sedimentne strukture zajedno s pripadnim fosilnim sadr`ajem govore o minimalnim brzinama sedimentacije i kretanja materijala. kao i njihovo vertikalno i lateralno razgrani~enje na {irem podru~ju ^itluka. Tafonomske karakteristike su prili~no impresivne. E.– Rud. Odre|en je i veliki broj oblika fosilnih je`inaca i koralja. Makrofaunu ve}inom ~ine fosilni ostatci meku{aca i to {koljka{a i pu`eva u jednako velikom broju.– Glasn. U dosada{njoj literaturi kao i u geolo{kim kartama ove naslage se ve}inom tretiraju kao fli{ ili Promina formacija. {to je posebice izra`eno unutar gastropodne faune koja je sadr`i najvi{e morfolo{ki specifi~nih i neuporedivih oblika. flysch Na {irem podru~ju ^itluka u jugozapadnoj Hercegovini nalaze se vrlo brojna le`i{ta boksita. Le`i{ta uglavnom dolaze unutar stratigrafskog raspona gornja kreda – paleogen. s obzirom na malu povr{inu podru~ja na kojem je prikupljena fosilna makrofauna. BiH. klastiti. (1983): Prilog poznavanju eocenskih molusaka Dabrice kod Stoca (Hercegovina). Uspore|ivanjem i korelacijom svih prou~enih litofacijesnih elemenata s biofacijesnim elementima omogu}uje se dobivanje jasnije slike rasprostiranja 'fli{oliko – prominskih' formacija i tipi~nih plitkomorskih formacija gornjopaleogenskih sedimenata. Bogati ostatci makroflore omogu}uju rekonstrukciju paleoklimatskih uvjeta za vrijeme srednjeg/gornjeg eocena i puno jasnije definiranje paleokoli{a. . Sv. glavono{cima i florom. macrofauna. paleogeografija. prir. 1997) i Stoca (BUTKOVI]. Upravo u ovim klastitima prikupljena je obilna i vrlo raznolika makrofauna. makroflora. muz. (1997): Prvi nalazi eocenske fosilne makroflore u zapadnoj Hercegovini. 1983). koluti}avcima. ^itluk. Mostar. LITERATURA BUTKOVI].60 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. {to se kosi s turbiditnim mehanizmom kretanja materijala i dubinom sedimentacije kod fli{a. Sarajevo. fli{ Key words: Paleogene. JUNGWIRTH. macroflora. koralja (24) i je`inaca (12). 29–34. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: Paleogen. Na osnovu cijelokupne fosilne faune mogu}e je izdvojiti nekoliko zona s karakteristi~nim biofacijesima i faunalnim zajednicama. ~ime se olak{ava rekonstrukcija talo`nog modela i evolucije {ireg prostora vanjskih Dinarida tijekom mla|eg paleogena. clastics. Paleontolo{ke osobine mnogih paleogenskih fosilifernih izdanaka i slojeva ukazuju na ne{to druga~iji re`im sedimentacije i tip paleookoli{a nego {to je u slu~aju fli{a i Promina formacije. Dosad je determinirano ukupno 140 razli~itih taksona makrofaune. koja zasada znanstveno nije nigdje posebno obra|ivana. paleogeography. Ostali fosilni oblici predstavljeni su mahovnjacima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleontolo{ke karakteristike eocenskih klastita podru~ja ^itluka (jugozapadna Hercegovina) Paleontological characteristics of the Eocene clastics within the ^itluk area (southwestern Herzegovina) Goran Glamuzina JP Elektroprivreda HZ HB.

Ovapnjele vrste Cymopolia barbata i Neomeris annulata su vrlo rijetke. utjecaj na stvaranje karbonatnih sedimenata. kao {to su Rhipocephalus. Velik dio otoka prekrivaju hipersalina jezera nastala u depresijama izme|u litificiranih dina. Carnian. Ostale zelene alge su tako|er ~este. Acetabularia stvara vrlo tanku aragonitnu ovojnicu koja se tako|er raspada u ~estice dimenzije mulja. posebno u za{ti}enim lagunama s mekanim dnom.hr) 2 Department of Geology. ~esto u malim bazen~i}ima izme|u humaka koje rade kalianasidni rakovi. Nakon smrti alge aragonitna se ovojnica raspada u ~estice dimenzije mulja. 2000). Nalazimo ih i na krpastim grebenima. San Salvador je okru`en barijernim grebenima koji {tite plitka lagunarna podru~ja. Dasycladus je na|en u hipersalinim jezerima. Otok izgra|uju pleistocenske i holocenske karbonatne naslage. Otok San Salvador je mala izolirana karbonatna platforma unutar Bahamskog oto~ja.edu) Klju~ne rije~i: vapnena~ke alge. karbonatni okoli{i. Mlade alge su tako zelene. St. Acetabularia dolazi u istim okoli{ima kao i Batophora. Lawrence University. Neke alge (Halimeda. male debljine i prete`no eolskog podrijetla. Carbonate sedimentation. bilo da je dno golo ili obraslo travom. Rhipocephalus. njihovu raznovrsnost. Sachsova 2. Udotea i Avrainvillea. Bahami) – lijevo. posebno dazikladalne. Bahamas Karbonatna platforma Bahama (Great Bahama Bank) {iroko je poznata kao recentni ekvivalent karbonatnih platformi iz geolo{ke povijesti. Sve one na|ene su uglavnom skupljene u busene po vi{e primjeraka i pri~vr{}ene za ~vrsti substrat (stijene. Ostale vapnena~ke alge (Penicillus. ~vrsto pri~vr{}ena za podlogu. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (otok San Salvador. Cymopolia) stvaraju karakteristi~ni vapnena~ki “skelet” koji ih {titi od grabe`ljivaca i utjecaja okoli{a. koralje. and correlation with respective fossil communities Ton}i Grgasovi}1 & Antun Husinec2 1 Hrvatski geolo{ki institut. Postmortem dezintegracija ovih skeleta vodi stvaranju karbonatnog sedimenta dimenzija pijeska do mulja. Clypeina besici PANTI] (Upper Triassic. Udotea. Avrainvillea. Batophora je na|ena u lagunarnim okoli{ima. Bahami Key words: Calcareous algae. Croatia) – right. sve do nivoa oseke. Temperatura mora varira od 24 do 30 oC. valutice. Carbonate environments. ali uvijek ispod razine mora. uglavnom blizu pla`a. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (San Salvador Island. kao i rijetki neomerisi. Neovapnjele dazikladalne alge Batophora i Dasycladus Slika 1.4.. karbonatna sedimentacija. New York. Me|u njima su naj~e{}e Acetabularia crenulata (Sl. 1) i Dasycladus vermicularis. Neomeris. . fragmente {koljka{a). @umberak) – desno. Canton. karnik. kao i na usporedbu s fosilnim zajednicama rasprostranjenima u karbonatnim naslagama hrvatskih Dinarida. 2B i A) su najrasprostranjenije. {to zna~i da tolerira povremeno isu{ivanje. Vapnena~ke alge na|ene su u raznolikim okoli{ima. Bahamas) – left. koje le`e na debelom slijedu tercijarnih i mezozojskih karbonata. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 61 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vapnena~ke alge otoka San Salvador (Bahami) i njihova usporedba s odgovaraju}im fosilnim zajednicama Calcareous algae from San Salvador Island (Bahamas). Ovapnjenje varira kod razli~itih alga. @umberak Mt. u plimnim kanalima i uz pla`e. Na{a istra`ivanja fokusirala su se na vapnena~ke alge. Clypeina besici PANTI] (gornji trijas. Zelene halimedacejske alge Halimeda i Penicillus (Sl. Zelene alge iz reda Dasycladales su mnogo rje|e od spomenutih iz reda Bryopsidales (LITTLER & LITTLER. Figure 1. `ivotne okoli{e. ali je ona genetski bli`a prvom tipu ovapnjenja. Tako|er se javlja pri~vr{}ena za korijene mangrova iznad nivoa oseke. Padina) precipitiraju male aragonitne kristale koji se nakupljaju na povr{ini alga i izme|u filamenata. Cymopolia se javlja blizu obale na udaru valova. 13 617 USA (ahusinec@stlawu. Hrvatska (tgrgasovic@hgi-cgs. bivaju}i sve svijetlije (do bijele) kako se na njima talo`i aragonit. 10 000 Zagreb.

nalazi dazikladalnih alga vrlo su ~esti. (2000): Caribbean Reef Plants: An Identification Guide to the Reef Plants of the Caribbean.M.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. {to se ti~e uloge u stvaranju karbonatnih sedimenata. 763–786. Bahamian Field Station. 23–32. Doprinos alga iz reda Bryopsidales stvaranju recentnih karbonatnih sedimenata je dobro poznat (npr. Figure 2. COLBY. Typical community of protected shallow-water carbonate environments of Bahamas: A) Penicillus. & LAND. sediments. Tako je npr. 1).– Journal of Sedimentary Research. L. & BOARDMAN. A. 45/4. prije pojave trava. (1988): The biological communities. a istra`ivan je i na San Salvadoru (ARMSTRONG & MILLER. LITERATURA ARMSTRONG. neovapnjele alge bile su glavni sakuplja~i sedimenta. Pigeon Creek.C. COLBY & BOARDMAN. B) Halimeda.62 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1988): Modern carbonate sediment production and its relation to bottom variability. Florida and Gulf of Mexico. a u nekim geolo{kim razdobljima predstavljaju litogenetske fosile.S. Grahams Harbor. carbonate tidal flat. & MILLER. 1975). Recentne halimedaceje Bahama mogu se tako.I. San Salvador. M. Bahamas. 95–105. Bahamas. (1988): Depositional evolution of windward. U geolo{koj pro{losti situacija je bila obrnuta: dok su nalazi fosilnih briopsidalnih alga rijetki. BRESNEHAN. LITTLER. San Salvador.R. Bahamian Field Station. Tipi~na zajednica za{ti}enih plitkomorskih karbonatnih okoli{a Bahama: A) Penicillus. Bahamian Field Station. iako nisu fosilno sa~uvane. 1988). 1988. San Salvador. Washington D. Slika 2. A.C. C) mounds made by crustacean Callianassa. NEUMANN & LAND. Koli~ina tako sakupljenog sedimenta je vrlo mala u usporedbi s morskom travom. NEUMANN. 1988. San Salvador.E. smatrati recentnim analozima dazikladnih alga paleozoika i mezozoika.– Offshore Graphics. ali u geolo{koj pro{losti. N. M. M..– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. & LITTLER. hvataju}i ~estice dimenzije pijeska i mulja izme|u svojih ogranaka. u kojem nalazimo i neke vrste ~iji bliski srodnici `ive i danas (Sl.D. San Salvador. 542 p. Na{a istra`ivanja potvrdila su ranije podatke o iznimnoj va`nosti vapnena~kih alga u stvaranju karbonatnih ~estica dimenzija pijeska i mulja.C. Vrlo slaba . M. Bahamas. Bahamas. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rasprostranjenost dazikladalnih alga uz obale San Salvadora prije~i procjenu njihovog doprinosa recentnoj karbonatnoj sedimentaciji. San Salvador Island. and biogenic processes of a modern. high-energy carbonate lagoon. BRESNEHAN. (1975): Lime mud deposition and calcareous algae in the Bight of Abaco. djeluju kao sakuplja~i (“bafflers”). C) humci koje rade rakovi Callianassa. Bahamas. 55–57. B) Halimeda.S. bilo u trijasu dana{njih Dinarida. D. a budget.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas.

and shallow marine fauna became the dominant. biostratigraphy.. 2009). paleoekologija. which had a positive effect on marine organisms. connections of the Central Paratethys with the Mediterranean and the Indo-Pacific Ocean were established and interrupted several times (STEININGER et al. ostracod fauna has proven to be a valid tool for the investigation of local and global realms. 1983. but valuable ostracod biostratigraphical markers are missing. Croatia (valentina. The great transgression started during the basal Middle Miocene. PAVELI]. HAJEK-TADESSE et. 2009). al. while regressive phases resulted in a great number of specimens and species. RÖGL. JIØI^EK & RIHA. This study also presents a peculiar Miocene freshwater ostracod fauna that belong to the Dinaride Lake systems. Early Badenian deposits. (2009) suggests that the originally marine Karpatian-dated sediments (PAVELI] et al. brackish and marine) fauna from Croatia. The marine regression and progressive restriction of conections with the open ocean resulted in demise of ostracod fauna in the Sarmatian. palaeoecology. Based on the analysis of ostracod fauna (HAJEK-TADESSE et al. 1990): Lower Badenian zone NO-7 Acanthocythereis hystrix – Bythocypris lucida. abundant and well preserved ostracod assemblages dominated in Upper Miocene deposits. probably in the Ottnangian (PAVELI] et al. SOKA^ (1961. Zagreb. Middle Badenian zone NO-8 Eocytheropteron inflatum – Falunia spinulosa and two Upper Badenian zones NO-9 Paijenborchella (E. different depositional modes and palaeoecological conditions.) laskarevi – Neocyprideis (M. In the lowermost part of the basal marine sediments ostracods are represented with only a few juvenile valves.. Hrvatska The present study gives a short description of the perennial investigation and results of Miocene ostracod (freshwater. (2009) recognized the first marine ingression into the Lower Miocene Lake in this area.. the determination of ostracod assemblages and species is essential in biozonation of Upper Miocene sediments. The richness and diversity of ostracod fauna in the area investigated is the consequence of global changes in the Paratethys area during the Badenian.) sarmatica elongata and NO-10 Carinocythereis carinata – Phlycttenophora farkasi.tadesse@hgi-cgs. the brackish deposits of Late Ottnangian and Early Karpatian age were recognized for the first time in the North Croatian Basin. Such unstable type of connection resulted in sea level oscillations (HAQ. 1963. Deep marine ostracod fauna dominated in all areas. Freshwater deposits cover a wider area. with ostracods occurring both in nearshore and offshore environments. 1998.. Several ostracod species limited to Karpatian age are known. 1967. Four Badenian ostracod zones were defined in the NCB known from the Miocene of Paratethys (JIØI^EK. and consequently the development of different ostracod faunas. Formation of sedimentary basin in North Croatia started in the Early Miocene. 1991). 2006. The ostracod fauna is autochtonous. Sachsova 2. Croatia Klju~ne rije~i: ostrakodi. Many “Mediterranean” species dissapeared. Miocene. 1996). Ostracod fauna is characterized by strong Tethyan component. 1961a.4. 1988) ca be correlated with the Middle Miocene. Changes in the ostracod distribution closely follow regional geological events. deep water ostracods became less abundant. 1972) presented a detailed biostratigraphical division and palaeoecological reconstruction of Upper Miocene deposits. the ostracod fauna becomes rich. During the Miocene. 2001).hr) Key words: Ostracoda. 1988. Brackish. Transgressive phases resulted in a much diversified fauna.. and is similar to the . Due to lack of other fossil remaines. The ostracod assemblages and species are useful as biostratigraphic and ecological indicators. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 63 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ostracods as biostratigraphic and palaeoenvironmental proxies from Miocene deposits in Croatia Ostrakodi kao pokazatelji biostratigrafije i paleoekologije miocenskih naslaga u Hrvatskoj Valentina Hajek-Tadesse Croatian Geological Survey. Alluvial sediments (without fossil remains) are overlain by lacustrine freshwater to brackish deposits containing the first abundant ostracod assemblages (HAJEK-TADESSE et al. During the Neogene the central and northern regions of Croatia were situated on the southern and south-western margins of Central Paratethys. miocen. 1965. The integrative biostratigraphic studie by ]ORI] et al. the transgression played a major role during the Karpatian age. Following the stabilization of marine palaeoenvironment. biostratigrafija. In general.

Ass. A. Petrol.H.32 PAVELI]. jugosl. sea level change and significance for the deep sea. Sendai. A. F.. A. vjesnik. (1998): Early to Middle miocene facies succession in lacustrine and marine environments on the southwestern margin of the Pannonian Basin System. D. & GANTAR. & SOKA^. M. Jugosl. A. Z. 79–87.. Section A: 6/4. PAVELI]. SREMAC.. 433–443. L.. R.. F. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. VRABAC. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. Slovenski geolo{ki kongres.. V. Carpathica.. D. (2009): Lower Miocene ostracods from the Sadovi section (Mt. A. Section A: 10/5. L. & HORVATH. R. – Geol. 195–225.. Akad. SOKA^. C.Pub. 31. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostracod freshwater fauna of Central Paratethys Sea and Lake Panon (SOKA^. 4. SOKA^. (eds. V. SOKA^. Po`e{ka gora. SREMAC..– In: SAITO HO-ON KAI (ed. Idrija. S. 63–86. JURI[I]-POL[AK. (1983): Redefinition of the Oligocene and Neogene ostracod zonation of the Paratethys. BELAK.. Pag. No. SOKA^. MIKNI].U. (1961a): Die pannonische Fauna der Ostrakoden aus der Banija (Kroatien). Assoc. O.. D.. (1965): Die pannonische und pontische Ostracodenfauna von Medvednica. I. 213–228. V. K. 52. 391–401. and Mediterranean Neogene Stages. Croatia). A study in Basin Evolution. B. 98. 137–144. It is characterised by a specific endemic development in location Crnika. BERMANEC. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. MÜLLER. M. 85. BELAK. HAJEK-TADESSE. STEININGER. 31–43. 9–140. U. 12. (1991): Sequence stratigraphy.64 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Sed. (1988): Correlation of Central Paratethys. (1990): Correlation of Ostracod Zones in the Paratethys and Tethys. J.– Bulletin Scientifique. HAJEK-TADESSE. F.– In: ROYDEN. JURI[I]-POL[AK et al. D..– In: RE@UN. Medvednica. Section A: 6/2.3..– Geol. J. MANDI]. 49/6. A. M. Int. 359–376.– Miscellana Micropalaeontologica. (1961): Pontische Ostracodenfauna aus Donja Kon{~ina..– Bulletin Scientifique. REFERENCES ]ORI]. & WACHA. (1963): Panonska fauna ostrakoda Donjeg Seli{ta jugozapadno od Gline. J. Central Paratethys). Croat. PETRI^.): Spec. abundance and architectural variations of Ostracods in different Miocene paleoenvironments of Northern Croatia. Croatica.– Geol. 3–39. 1993). M.): 2. A. 1979.– Bulletin Scientifique–Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. A. 60/3. S. (1972): Pannonian and Pontian Ostracode Fauna of Mt. 15/2. 62/1.. Publs.– Spec. ER@EN. 11. HAQ. A.– Paleont.– Geol.. Book of abstracts.): The Pannonian Basin. M. Carpathica. & HAJEK-TADESSE. PAVELI]. & VRANJKOVI]. & RIHA. (2006): Preservation. Am.. (1967): Pontska fauna ostrakoda jugoisto~nog pobo~ja Zagreba~ke gore. (1979): Miocenski ostrakodi Sinjskog polja. vjesnik. AVANI]. vjesnik.– Geol.31 SOKA^. Geol. B. 251–262. Proceedings of Shallow Tethys 3. 46/2. 45.– Geol. . (1993): Freshwater Miocene of Krbavsko Polje in Lika (Croatia)...– Geol. V.. JIØå^EK. SOKA^. F. 20. VRSALJKO. 147. & RÖGL. RÖGL.– Basin Research.. R. KRIZMANI]. Eastern Paratethys. (2009): Revised Mid Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System. & SARKOTI]-[LAT. SOKA^. (eds. JIØå^EK. Mem. 13.

and then abruptly decreases in abundance just before the boundary (cca 5 m). D – Chiloguembelina cubensis (1280 m).54 mm2.02 mm2. H. .04 mm2). globularis (BERMUDEZ) have their first appearance in O1. After the boundary this species fluctuates in abundance. A – Pseudohastigerina micra (1290 m). Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). Fotografije planktonskih foraminifera iz bu{otine Istra more – 3 snimljene skaniraju}im elektronskim mikroskopom. Very frequent are specimens of the genus Dentoglobigerina. Chiloguembelina ototara (FINLAY) (Fig. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 65 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Planktonic foraminiferal turnover across the Eocene/Oligocene boundary in the North Adriatic Sea Promjene u zajednici planktonskih foraminifera na granici eocen/oligocen u sjevernom Jadranu Morana Hernitz Ku~enjak. At the E/O boundary this species has the last peak in abundance. At the end of this zone.4. The turnover of planktonic foraminiferal fauna was studied for a stratigraphic interval spanning the Hantkenina alabamensis Zone (E16) and Pseudohastigerina nagguewichiensis Zone (O1) (BERGGREN & PEARSON. granica eocen/oligocen. E&P Research Laboratory Department. Prior to boundary size of the test increased to 9728. alabamensis CUSHMAN. galavisi (BERMUDEZ) and D. Field Engineering & Operation Sector. as well as species Cribrohantkenina inflata (HOWE). cca 80m after Figure 1. whereas D. Exploration & Production BD. At the beginning of their evolutionary appearance. 1-C) extremely increases in abundance (cca 15 m before boundary). H. Chiloguembelina cubensis (PALMER) (Fig. The most common species are Turborotalia cocoaensis (CUSHMAN) and Subbotina linaperta (FINLAY). tripartita (KOCH) continued from E16. planktonic foraminifera. Vlasta Premec Fu~ek & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte d. Slika 1. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). Four species of Hantkenina are present: H. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). 10 000 Zagreb. specimens are small (average size of foraminifera test is 8504. planktonske foraminifere. and H nanggulanensis HARTONO. B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). D. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catasydrax (8%) are less abundant. Croatia Key words: biostratigraphy. primitiva CUSHMAN & PONTON.. Eocene/Oligocene boundary. A – Pseudohastigerina micra (1290 m). 2005). Adriatic Sea Klju~ne rije~i: biostratigrafija. Lovin~i}eva bb. Compared with E16. Planktonic foraminiferal assemblage in the last Eocene zone E16 is highly diversified with 28 planktonic foraminiferal species indicating warm and stable climate. but at the Eocene/Oligocene boundary size decrease to 9004. Significant changes in small size fractions (<125 mm) across the Eocene/Oligocene boundary have been observed. 21 species of planktonic foraminifera have been observed. 1-D) occurs cca 30 m before the boundary with very few specimens and increase in abundance at the boundary. This species also varies in size. C – Chiloguembelina ototara (1280 m). Scanning electron microscope images of the planktonic foraminifera from Istra more – 3 well. C – Chiloguembelina ototara (1280 m). Turborotalia ampliapertura (BOLLI) is very rare in late Eocene and became more frequent after the Eocene/Oligocene boundary. After that it becomes very rare and finally disappears at the base of the O2 Zone. in Zone O1. compressa PARR. tapuriensis BLOW & BANNER and D.d. Jadransko more Hemipelagic paleogene sediments in the North Adriatic Sea contain very well-preserved planktonic foraminiferal assemblages. abundant species decrease in number and some of them become extinct indicating climatic deterioration and instability of the water column.

In the small size fraction (<125 mm) a turnover in planktonic foraminiferal association is also very well visible.– Journal of Foraminiferal Research. I. rhythms. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 boundary. L. ZACHOS. 83. 35/4. The first appearance of Cassigerinella chipolensis was also observed at the boundary associated with other microperforate taxa like Chiloguembelina ototara. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. & PREMOLI SILVA. Palaeoecology. 2008). C.– Science. Both species Chiloguembelina ototara and C.N. 68/3–4. cubensis vary in size near the boundary. Furthermore. 686–693. (1991): Oligocene planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoclimatic interpretation from Hole 538A. B) are present also in the 125–160 mm sieve size fraction. . Streptochilus martini (PIJPERS). ZACHOS et al. 217–236. 1-A) decrease in size just at the E/O boundary. SPEZZAFERRI. and aberrations in global climate 65 Ma to present. Paleoclimatology. 279–298. P. 292. S. indicating the global cooling. Our data show significant changes of the planktonic foraminifera association. & PEARSON.. Pseudohastigerina micra (COLE) (Fig.N. Turborotalia cerroazulensis group and the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalic. & BILLUPS. 1991.66 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2008): Planktonic foraminiferal turnover.– Paleogeography.S. W. DSDP Leg 77. J. ototara also shows distinct size reduction at the Eocene/Oligocene boundary. WADE. Gulf of Mexico. P.– Marine micropaleontology. B. which culminated in the earliest Oligocene (SPEZZAFERRI & PREMOLI SILVA.. but no longer reaches the previous size. THOMAS. WADE & PEARSON. 1-A. gemma (JENKINS). whereas C. Tenuitella praegema (LI) and T. SLOAN. M. during the Eocene. REFERENCES BERGGREN. (2001): Trends.A. specimens of genus Pseudohastigerina (Fig. E. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania. After the Eocene/Oligocene boundary pseudohastigerinids are found only in the <125 mm sieve size fraction. It recovers after the boundary.. The Eocene/Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantheninids.. ototara drops in size at the boundary and never reaches the former size. PAGANI. 244–255. 2001. K. & PEARSON.

2004). Palaeoecology. since the species P. 2004) and calcareous nannoplankton of the Mura depression (BARTOL. LO of Cyclicargolithus floridanus and the appearance of the first scattered specimens of Calcidiscus macintyrei) is exactly the same in the Lenart section (Central Paratethys) and several Mediterranean sites (FORNACIARI et al.– ZRC SAZU Publishing.– Palaeogeography. 2002. HARZHAUSER. 253. paleobiogeography. Amsterdam. 2000). A comparison of ODP and DSDP reports from the Mediterranean. 2007. Ljubljana. M.. 2004.– ZRC SAZU Publishing. HORVAT. M. OTONI^AR & CIMERMAN. Naravoslovnotehni{ka fakulteta.. (2007): Benchmark data of a changing sea – Paleogeography. 2000). Atlantic. It is widely assumed that this seaway was closed by the end of the Middle Badenian at the NN5/NN6 boundary so that the Central Paratethys was already isolated from the Mediterranean in the Upper Badenian and communicated only to the southeast. with the Indopacific bioprovince and the Eastern Paratethys.. offers some additional proof of an active connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. Palaeoclimatology. Paratethys. The study of mollusc assemblages in the Kr{ko basin. RÖGL. Oddelek za geologijo. 1998.g.4. 2006). Pleobiogeography and events in the Central Paratethys during the Miocene. FCO of Reticulofenestra pseudoumbilicus />7 mm/. LCO of Cyclicargolithus floridanus. 1000 Ljubljana. Slovenija Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU.5 cycle (RI@NAR et al. 255 p. HORVAT. 2009) were found to have some similar palaeogeographical implications and indicate that connection of the Central Paratethys and the Mediterranean remained active untill the end of the Badenian. the Pacific. The southernmost localities in the Central Paratethys are in northern Croatia and in the Kr{ko basin. STEININGER & WESSELY. HARZHAUSER & PILLER. the Western Paratethys and at the northern margin of the Central Paratethys (MIKU@. paleoecology. and Indian Oceans reveals. gervaisi did not colonise the southern part of the Central Paratethys. On the basis of the paleogeographic and stratigraphic distribution of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). A. gornji baden. Novi trg 2. & PILLER. and the perfectly symmetrical parallel development of calcareous nannoplankton assemblages on both sides of the Slovenian Corridor it can be assumed. The migration path must have led across the Slovenian Corridor. stratigraphy. the migration of the species to the Central Paratethys appears to have occurred in the Upper Badenian. The Upper Badenian age of the beds with P. that only the LO of Sphenolithus heteromorphus is a globally well correlated event. The succession of observed biostratigraphic events immediately above the NN5/NN6 boundary (LO of Sphenolithus heteromorphus. srednji miocen. Ljubljana. (2004): Middle Miocene siliceous algae of Slovenia: paleontology. that the connection of the Central Paratethys with the Mediterranean existed also in the Upper Badenian.. Upper Badenian. W. The composition of Badenian nannoplankton assemblages in the Mura depression (Mura-Zala basin) closely resembles that of contemporary Mediterranean assemblages. Slovenian Corridor Klju~ne rije~i: paleogeografija. Slovenski koridor The Slovenian Corridor. they are diachronous or missing in various regions. gervaisi was proven with diatoms (HORVAT. and not through some connection with the eastern Mediterranean. Privoz 11.2. (2009): Middle Miocene calcareous nannoplankton of NE Slovenia (western Central Paratethys). gervaisi can only be found in the Mediterranean. This parallelism can be explained as a consequence of an active connection between the two realms during the lower part of NN6 or as a reflection of a universal global trend. Middle Miocene. As the species was not found in any older beds. REFERENCES BARTOL. 1996). POPOV et al..2 1 2 Univerza v Ljubljani. Slovenija Key words: paleogeography. Paratetis.E. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 67 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New facts about the Upper Badenian Paratethys paleogeography Novija saznanja o gornjebadenskoj paleogeografiji Paratetisa Aleksander Horvat1. None of the other observed events is marked by global synchronicity. (e. The results of two independent studies of the Miocene siliceous phytoplankton of the Kr{ko basin (HORVAT. in fact. 2004. . New data indicate that the oldest marine facies in the Kr{ko basin is of Upper Badenian age which means that the Kr{ko basin was not flooded before the transgression at the beginning of the TB 2. a seaway connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. 136 p. 1000 Ljubljana. 8–31. P. Milo{ Bartol2 & Vasja Miku`1. particularly the biogeography of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). was opened during a syn-rift phase of the Pannonian basin formation in the Karpatian.

-Inst. & KOVAC.F. 531–536. paleogeography and paleobiogeography to the circum-Mediterranean region and the Oligocene to Neogene basin evolution in Austria. (eds. Mus. 99A. SCHERBA. (2006): Facialna analiza. RI@NAR. Senckenberg. MIKU@. V.– Geologija.. Forsch.F. (2000): From the Tethyan Ocean to the Paratethys Sea: Oligocene to Neogene stratigraphy. F. B. G. 42/1. 71. D.– Micropaleontology. ROZANOV. 10 Maps.– Mitt. Ljubljana. ..): Book of Abstracts. T. U. & GANTAR. 37–62. S. 92. STEININGER. A.G. 2nd Slovenian Geological Congress. RÖGL.Y. STEININGER. 250. 95–116. & HORVAT. New York. Wien. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 FORNACIARI. MILETI].. OTONI^AR. 45/2. DI STEFANO.. A. (1998): Palaeogeographic considerations for Mediterranean and Paratethys Seaways (Oligocene to Miocene). & WESSELY. Idrija. I. VERBI^. RÖGL. POPOV.. I. Wien. Naturhist. A. M. 42.– Ann.– Geologija. (1996): Middle Miocene calcareous nannofossil biostratigraphy in the Mediterranean region.V. (2004): Lithological-Paleogeo- graphic maps of Paratethys.. Geol.68 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. F.. E. (2002): Middle Miocene sediments on the northern part of Gorjanci between ^ate` and Kostanjevica (SE Slovenia). (2000): Pereiraea gervaisi (Vézian) from Miocene beds south of [entjernej in Lower Carniola.– In: RE@UN. biostratigrafija in depozicijski model srednjemiocenskih karbonatnih kamnin med Kr{ko vasjo in Obre`jem.– Cour. F. F.. 279–310. A. & NEGRI. Frankfurt. 1–46. RIO. Ges. & CIMERMAN. PETRI^. ER@EN. Österr. M. D. 123–140.. Ljubljana. B. I. F.

perm. brachiopods. quartzarenite (silica. Sediments are composed of dolomicrite. The Carnian age is supposed due to the lithological characteristics as well as correlation with similar deposits. dolomite (crystalline and dolomicrite) and shale proceeded. Kre{imir Krizmani}1 & Georg Koch2 1 INA – Industrija nafte d. dolomicrite (argillaceous. As a result of correlation with previous investigated wells. The Scythian age is presumed according to correlation with previously investigated wells. Sedimentation took place in peritidal (shallow subtidal – supratidal) environment. and lithology the whole interval is affiliated to Upper Albian – . Lithology and microfossil content indicate peritidal – supratidal with sporadic sabkha environment. The Carboniferous age is presumed according to correlation with previous investigated wells. Permian. Lithostratigraphic Formations in Syria Klju~ne rije~i: kreda. 10 000 Zagreb. calcitic and silty-sandy) with primary anhydrite/gypsum and shale. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous (1180– 1140 m) composed of quartzarenite in places conglomeratic. The Kurrachine Anhydrite Formation of the Triassic (1590–1230 m) consists of argillaceous dolomicrite with early diagenetic anhydrite and gypsum. anhydrite and dolomite cement) and rare siltstone and dolomicrite of the Markada Formation (3022–2790 m) has been distinguished at the bottom of the well. biomicrite (W). Lovin~i}eva bb. ostracods. The succession of sediments in Khnifes-1 continues with the Amanus Sand Formation of the Palaeozic (2790– 2330 m) consists of quartzarenite and hematitic mudstone/ claystone. Sedimentation probably took place in transitional environment. The Butmah Formation of the Upper Triassic (1230– 1180 m) is next. The Amanus Shale Formation of the Lower Triassic (2330–2214 m) made of hematitic shale. salt and shale pursues.. biomicrite (W) in places dolomitic and/or argillaceous. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 69 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Khnifes-1 (Sirija) Zlata Ivani~ek1. and lithology. follows.d. Carboniferous. Croatia Key words: Cretaceous. Throughout the entire interval ostracods. Gabrijela Pecimotika1. Fossils have not been found. The Hayane Formation of the Lower Cretaceous – Upper Cretaceous (1140–1030 m) carries on the Mesozoic series. Microfossil association is very poor or almost absent. EK logs. In this unit the microfossils have not been found. argillaceous dolomicrite with anhydrite.4. slightly fossiliferous. Deposits are formed in transitional (deltaic) and occasionally shallow marine environment. Only a few fragments of echinoderms. shale and chert. Triassic. Field Engineering & Operations Sector. On the basis of correlation with previously investigated wells. gastropods. undeterminable benthic foraminifera and relicts of microfossils have been found. Permian age is supposed as well as transitional to continental depositional environment. and sporadically late diagenetic dolomite. mollusc shells. litistratigrafske formacije u Siriji The vertical exploration well Khnifes-1 is located in the Hayan block in Syria. fragments of echinoderms. less gypsum. Croatia 2 Croatian Geological Survey. corals and relicts of foraminifera have been found. In this unit the microfossils have not been found. Zagreb. crystalline dolomite. Only benthic foraminifera Nodosaria sp. Lithological characteristics suggest supratidal with sabkha environment. Lithology and absence of fossils suggest predominantly continental (fluvio-deltaic) environment. The Palaeozoic sediments composed of mudstone/claystone in places hematitic. karbon. Sediments are micrite (M). trijas. Very scarcely thin mollusc shells were observed together with some other fossils fragments. The Middle – Upper Triassic age is presumed according to correlation with previously investigated wells. Sachsova 2. Fossils have not been found. Due to a correlation with previous investigated wells. Next is the Kurrachine Dolomite Formation of Triassic (2214–1590 m) composed of micrite (M). EK logs and lithology the Lower Cretaceous age has been defined. has been noticed. hematitic and dolomitic. Index microfossils have not been found in this unit. Branko Sokolovi}1. Exploration & Production BD. In this interval there are no fossil remains. thin mollusc shells. and drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. Damir Stankovi}1. The Middle – Upper Triassic age is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. EK logs. dolomicrite and dolopelmicrite in places recrystallized. E&P Research Laboratory Department. Vladimir Veseli1.

in the association of the whole interval. and some dolomicrite. and lithology the age of whole interval has been estimated as Upper Cenomanian – Turonian.. chert and shale. echinoderms as well as undeterminable benthic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. follows. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. Lithology and microfossil association suggest outer shelf to deep marine depositional environment. and in lesser amount of early diagenetic dolomite (dolomicrite. in some places with anhydrite.. Contusotruncana sp. Bolivina sp. Lenticulina rotulata (LAMARCK). rare gypsum.. dolopelomicrite in places recrystallized and impregnated with organic matter). fragments of molluscs. Gavelinella sp. Ma- croglobigerinelloides subcarinatus (BROENNIMANN). The microfossils.. rarely argillaceous and sporadically brecciated is next.70 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. there is the Judea Formation (390–10 m) of the Upper Cretaceous again.. The Upper Cenomanian – Turonian age of this interval is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. Globotruncana sp... Gaudryna sp. Globotruncana sp.. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (530–390 m) made of biomicrite (W). carbonate microbreccia. Fossils are very rare. In the whole interval. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (740– 530 m). sporadically slightly fossiliferous. Globotruncana bulloides (VOGLER). planktonic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. which define the Late Campanian to Maastrichtian age. This formation is brought into abnormal contact with the preceding Shiranish formation by tectonics (fault). gagnebini (NAKKADY). Muricohedbergella sp. Deposits are predominantly composed of late diagenetic dolomite (finely – medium crystalline). mollusk shells and relicts of microfossils have been found. Next is the Judea Formation of the Upper Cretaceous (1030–740 m). Lithology and microfossil content indicate deposition in outer shelf to deep marine environment... Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Middle Cenomanian. Heterohelix sp. Subsequently. are presented by the following planktonic and benthic foraminifera: Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO).. mollusc shells and fragments of echinoderms are present too. Microfossil association is very poor or almost absent. Pseudoguembelina costulata (CUSHMAN). and chert. dolopelmicrite – recrystallized and fossiliferous). Throughout the entire interval fragments of thin mollusc shells. Bulimina sp.. Globotruncana aegyptica var. On the basis of correlation with previously investigated wells. The following foraminifera taxa have been defined the Late Santonian – Early Campanian stratigraphic position of the deposits: Muricohedbergella sp. consists of biomicrite (W) interbedded with phosporites. ostracods. and Marsonella sp. Macroglobigerinelloides sp. . benthic undeterminable foraminifera. Gyroidinoides sp. undeterminable bentic foraminifera. Only a few fragments of echinoderms. Bulimina sp. dolomitized micrite (M). Sediments were most probably deposited in restricted shallow marine environment.. Sediments are composed of dolomite (predominatelly late diagenetic. Rugoglobigerina sp. and Bolivina sp. Also. Gansserina gansseri (BOLLI). EK logs. Heterohelix sp. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal with sporadic sabkha environment.

a mogu ukazivati i na koji su ih na~in napadali.4. Hrvatska Key words: ammonoids. / Figure 1. 10 000 Zagreb. 1911 Slika 2. Tragovi zubi na lju{turama mogu}i su klju~ determinacije vrsta grabe`ljivaca koji su se hranili amonitima (TICHY & URBANEK. Amoniti prona|eni u kokinama unutar teepee {upljina javljaju se zajedno sa nautiloidima. Demetrova 1.. a poznat je iz Europe. Na osnovi determiniranih rodova i vrsta amonita mo`emo ustvrditi da se radi o hanbulo{kom facijesu. Balatonites je dijagnosti~ki najvrjedniji rod za ovo vremensko razdoblje i pojavljuje se kao bitan marker niskih paleogeografskih {irina (TOZER. Hrvatska Klju~ne rije~i: amoniti. srednji trijas. Prou~avanjem ovih fosila na kojima je vidljiva patolo{ka {teta. 1992). Croatia Tijekom terenskih istra`ivanja kustosa geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u posljednjih nekoliko godina na lokalitetima Po{tak. Bulogites i Proteusites upu}uje na pripadnost faune u anizi~ki “pelsonijski” potkat (BUCHER. 1882 . Unato~ kondenziranoj sedimentaciji i problemima vezanim uz superpozicijske odnose. ugrizi gmazova. u literaturi poznatom i kao “bosanski muchelkalk” (HAUER. Po{tak. U nekim slu~ajevima ta o{te}enja nisu bila kobna po amonita. Hrvatska Bite marks on the Anisian ammonoid shells of Po{tak Mt. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 71 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tragovi ugriza na lju{turama anizi~kih amonita Po{taka. pustericum MOJSISOVICS. 2003). Middle Triassic. reptile bite marks. Croatia Dra`en Japund`i}. anizik. Stoga je za faunu pelsonijskog potkata u europskoj stratigrafiji prihva}en naziv “Balatonites-zona” (VOROS. Acrochordicras cf. Balatonites. Na njima se jasno vidi da su organizmi pretrpjeli odre|eni stupanj o{te}enja lju{ture. Sjeverne Amerike i Azije. 1887). Anisian. 1882 i Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. pustericum MOJSISOVICS. cf. po prvi puta kod nas. Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. dok se na drugima (A. brahiopodima i bodljika{ima. pa lju{tura pokazuje istovremeni rast (Acrochordicras ippeni ARTHABER. Orlovica i Gologlav (Lika i Dalmacija) prikupljena je brojna i raznovrsna cefalopodna fauna. dolazimo tako|er do zna~ajnih informacija Slika 1. Acrochordicras ippeni ARTHABER.. algama dazikladacejama. {koljka{ima. 1882) mo`e zaklju~iti da je ugriz predatora bio smrtonosan. ortoceratidima. Tijekom obrade i klasifikacije prikupljene faune na lju{turama nekoliko uzoraka uo~eni su. 1911). Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. pravilni i neuobi~ajeni o`iljci – tragovi ugriza. te podre|eno benti~kim foraminiferama. 2004). kao i nedostatku novijih podataka o stratigrafskom rasprostranjenju amonita. / Figure 2. Po{tak Mt. 1981). aulakoceratidima. prisustvo rodova Acrochordiceras.

. Bundesanst.. (ed. Nalaz nep~anog zuba u fragmentu nastanjene klijetke roda Monophyllites po svojim morfometrijskim karakteristikama upu}uje na anizi~koga gmaza Placodus sp. . 1–8. tako i na postoje}im zbirkama amonita u Muzeju.R. mode of life and geological usefulness of a major fossil group. uzev{i u obzir sve parametre kao i dosad opisane nalaze iz istovremenih talo`ina. Wien. Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. A. Kl. TOZER. njihovi zubi bili su tuma~eni kao riblji (ROMER. Innsbruck. pretpostavili smo da se radi o otiscima ugriza gmazova specijaliziranih za durofagnu prehranu. 1966). 87–90. E.R. 8 tbl. Tooth of the reptile Placodus sp. 50 p.): The Ammonoidea: The evolution classification. ostavljali su duboke o`iljke na lju{turama amonita. 135/2. Middle Triassic) from northwestern Nevada (USA). Math. smje{teni na anteriornom dijelu premaksile. Fasciclus.– Univ..72 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ein Ammonit der Halleiner Obertrias. 3rd ed.. (Fotografije/Photo: Nives BOR^I]). Akademie der Wissenschaften. kako na terenu. 425–465. London. Wien. Radi se o vrlo zanimljivim i dosad neistra`ivanim nalazima koji sadr`e niz informacija o `ivotu i peleoekolo{km prilikama u srednjotrijaskom prostoru zapadnog Tethys-a {to nam pru`a nove mogu}nosti za daljnja istra`ivanja.– Geologica Hungarica series Palaeontologica. Figure 4. 1833 i Omphalosaurus MERRIAM. A. 1882 o paleookoli{u te o polo`aju amonita u morskom hranidbenom lancu.– Jahrb. Oni su lovili svoj tvrdolju{turast plijen bezkralje`njaka iz mekog morskog taloga svojim isturenim prednjim zubima. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. Geol. Vol. Spec. (1887): Die Cephalopoden des Bosnischen Muschelkalkes von Han Bulog bei Sarajevo. Alp. 18. M. 1906. Poznata su samo dva anizi~ka gmaza specijalizirana za drobljenje lju{tura amonita: Placodus AGAZZIS. Slika 4. a kada se plijen jednom na{ao u ustima zdrobili bi ga stra`njim i nep~anim zubima. Chicago. J. 54. evolution and relationship with Permian and Jurassic Forms. F..– In: HOUSE. tbl.– Denkschriften der Kais.R. System.-Naturw. Budapest. & URBANEK. 1. TICHY. VÖRÖS. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian. HAUER. / Figure 3. (2004): Biss-Spuren eines Sauriers an Pinacoceras parma MOJSISOVICS.S. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 3. a specijaliziranog (~eljust i zubi) za lov na tvrdolju{turaste organizme: {koljka{e. E.T. (1966): Vertebrate Paleontology. Zub gmaza Placodus sp.– Geo. 71–121.... G. LITERATURA BUCHER. Sjeka~ima-dlijetu nalik prednji zubi. H. Detaljnom analizom o`iljaka. ramenono{ce. ROMER. 65–100. (1981): Triassic Ammonoidea: Classification. Chicago Press. Assoc. Prije nego li je bila poznata anatomija Placodus-a. & SENIOR. rakove i glavono{ce. VII + 468 p. 55.

thin bedded ostracod-peloid-miliolidal mudstone and mudstone/wackestone prevail. Slovenia (jernej. The upper boundary of the unit is gradual and defined where thin bedded bioclastic-peloidal-foraminiferal wackestone/packstone prevails over thick bedded rudist dominated framestone and rudstone. Hru{ica plateau. close to the regional road Logatec – Ajdov{~ina. even more sensitive to conditions that control carbonate production. In the lowermost 32 m of the unit. Titov trg 2. synsedimentary tectonics. fenestral fabrics. The upper boundary of the unit is gradual and defined where progressively thicker and com- .si) 2 Karst Research Institute ZRC SAZU. In the lowermost part of the unit calcispheres and pelagic foraminifers occur. loferite). Rudist bioclastic rudstone and grainstone/rudstone lithofacies prevail over bioclastic packstone which occur in the lower part of the unit. Mud-supported textures of the unit with oligotypic fauna indicate deposition in restricted closed lagoon with episodic higher energy events when grain-supported lithofacies were deposited. while the evolution of its marginal parts and transition towards the deeper marine Slovenian basin have not been studied in detail. zapadna Slovenia Introduction Late Cretaceous sedimentary evolution of the inner parts of the northern sector of the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) is relatively well known. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 73 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Late Cretaceous carbonate succession of the Northern margin of the Adriatic Carbonate Platform (Hru{ica plateau. 6230 Postojna. Conicorbitolina conica) have been locally noticed indicating Lower to Middle Cenomanian age of the unit. sinsedimentna tektonika. the most extended thrust unit of the northwestern External Dinarides. 1000 Ljubljana.jez@geo-zs. also the successions of the marginal parts of the platform which are normally. (2) Next.si) Key words: Late Cretaceous.e. should yield the information about these events. Lithostratigraphic units of the Nadrt section (1) Among different lithofacies of this 350 m thick unit. Slovenia (otonicar@zrc-sazu. Jadranska karbonatna platforma. Therefore. Benthic foraminifers Broeckina (Pastrikella) balcanica and Vidalina radoicicae suggest the Upper Cenomanian age of the unit. litostratigrafske jedinice. unit is composed of thick-bedded limestone. (3) Third. eight informal lithostratigrafic units were defined. Locally dolomite and dolomitized limestone prevail over limestone. In the uppermost part of the unit up to 30 cm large shells of caprinids and chondrodontids have been found. lithofacies. W Slovenia) Gornjokredni karbonatni slijed sjevernog ruba Jadranske karbonatne platforme (Hru{ica. Tectonically. while bioclastic-ostracod-foraminiferal packstone and graistone rarely occur within thicker beds.g. W Slovenia Klju~ne rije~i: gornja kreda. Coarse-grained grainsupported lithofacies indicate deposition in high-energy environments as a result of storm and wave reworking and redistribution of shallow marine rudist shoals. Mud dominated texture. Adriatic Carbonate Platform (AdCP). 90 m thick. while algal-peloidal-intraclastic-bioclastic-foraminiferal wackestone/packstone and packstone/ grainstone is less common. unit is composed of mudstone and mudstone/wackestone lithofacies characterized by fenestrae (i.. lithostratigraphic units.. the investigated area belongs to the Hru{ica nappe. Hru{ica. as the main sites of carbonate production. intraclastic-ooid grainstone occurs sporadically. litofacijes. Approximately 1200 m thick Albian to Campanian carbonate succession was studied in the “Nadrt” geological profile. while in the middle part of the unit orbitolinid foraminifers (e. in the central part of the Hru{ica plateau. Grain supported lithofacies were deposited during periodical storms. With regard to lithofacies characteristics and their stratigraphic position. The upper boundary of the unit is sharp and marked by sudden lithologic change from mud dominated lithofacies to bioclastic packstone with pelagic fauna. occurrences of supratidal breccia and meteoric cements indicate depositional processes in peritidal environments from restricted lagoon to tidal/supratidal zone of tidal flats. 200 m thick. Depositional settings of the inner areas of the northern sector of the AdCP indicate significant differentiation in topography culminated in development of deep closed lagoons and/or intraplatform basins throughout the Cretaceous as a consequence of regional tectonics and in minor extent eustasy. Dimi~eva 14. zapadna Slovenija) Jernej Je`1 & Bojan Otoni~ar2 1 Geological Survey of Slovenia.4.

Among skeletal grains. The upper boundary of the unit is gradual and defined where foraminiferal-bioclastic packstone with sparse calcispheres prevails over mud-supported lithofacies. rarely packstone textural types with benthic foraminifers. Distinct unconformity denoted by bauxite deposits represents the upper boundary of the unit. while those of the second and forth units indicate deposition in the mid ramp setting predominantly under transgressive system tract (TST). the unit is Santonian in age. Scandonea samnitica. Among skeletal grains. Although substantial stratigraphic gap between the fifth and sixth unit couldn’t be formed without tectonic uplift of the marginal parts of the AdCP the subaerial exposure was initially most probably triggered and/or amplified by Late Turonian eustatic sealevel fall. Packstone textural type is the most common. unit. Upper part of the unit and the eighth unit indicate deposition in the subtidal open marine setting suggesting mainly the mid ramp depositional environments with slow but continuous relative sea-level rise. algae. Continuous deepening of the accommodation space and progressively more open mid ramp depositional setting culminated in seventh lithostratigraphic unit. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 monly coarser-grained lithofacies pass over to micritic limestone with bioclasts and sporadic calcispheres. calcispheres and bryozoans were recognized only locally. Pseudocyclamina sphaeroidea. Calcispheres and lack of characteristic sedimentary structures suggest a deposition in subtidal depositional setting within a relatively open marine environment. Mud-supported textures. The lithofacies of the first. Lithofacies characteristics mainly indicate deposition in subtidal oligotrophic open marine environments.74 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. echinoderm fragments. lithostratigraphic unit. Diversity of fauna within prevailing micritic limestone lithofacies suggests deposition in open relatively oligotrophic lagoon. including Murgella lata. approximately 30 m thick. The study of lithostratigraphic units suggests alternation of inner and mid ramp depositional environments induced by relative sea-level changes. (5) Algal-bioclastic-foraminiferal-peloidal mudstone and mudstone/wackestone are the prevailing lithofacies of the fifth. 350 m thick. ostracods and peloids. foraminifers and calcispheres prevail over red algae and hydrozoans which occur sporadically. Moncharmontia apenninica. Transgressive character of the fourth and sixth unit could be correlated with the eustatic sea-level rise at the Cenomanian/Turonian and Santonian/Campanian boundary. (4) Approximately 20 m thick fourth unit is composed of thick-bedded limestone predominantly composed of mudstone/wackestone and wackestone/packstone lithofacies with echinoderm and mollusk shell fragments and calcispheres. Discussion and conclusions In general. third and fifth units indicate characteristics of the inner ramp lagoonal and peritidal depositional setting and were mainly deposited under highstand system tract (HST). 25 m thick. The occurrence of foraminifera Keramosphaerina tergestina and Calvesiconus lecalvezae suggest the Campanian age of the unit. Transition to the next unit is gradual and defined where characteristic echinoderm and mollusk bioclasts and calcispheres disappear. Erosional unconformity overlain by by flysch deposits represents the upper boundary of the unit. while packstone and packstone/grainstone occur only locally. Fenestral fabrics and other geopetally filled voids indicate periodic intertidal conditions. Sporadic fenestrae in the upper part of the unit suggest intertidal conditions. rudist bioclasts. Deposition of the fifth unit was interrupted by forced regression denoted by paleokarstic features and bauxite deposits. . burrows and local abundance of ostracods indicate depositional environment of relatively protected lagoon with more opened episodes when packstone/grainstone was deposited. unit consists of mudstone/wackestone. benthic foraminifers and algae are the most common. rudists. (6) Next. the lithofacies of the sixth unit which indicate characteristics of inner ramp environments were deposited during transgressive system tract (TST). (7) Bedded and locally massive limestone compose 100 m thick seventh unit. while echinoderm fragments. Limestone lithofacies of this unit were deposited in subtidal oligotrophic open marine environment. (8) Various lithofacies (wackestone to rudstone and boundstone textural types) compose the youngest. while grainstone/rudstone type occurs only locally. The upper boundary of the unit is gradual and defined where the amount of calcispheres diminishes simultaneously with the increasing amount of foraminifers and algae. while the Lower Cenomanian deepening of depositional environment was most probable tectonically induced. Thus. More than 400 m thick accumulations of predominately bioclastic grain-supported mid ramp lithofacies of the unit seven and eight could be correlated with second order Santonian/Campanian sea-level rise and tectonically induced subsidence of the marginal parts of the platform during the foreland basin development. the lack of reef building organisms and distribution of the lithofacies in the study carbonate succession indicate ramp-type carbonate depositional system. rudists. With regard to foraminiferal assemblage.

. The new finding. 51 000. 1895. the Tethys sea constitutes a relatively steady environment for fish. Lesinae et M.4. Cantoblanco. Libanonis et appendix de piscibus oligocaenicis ad Tüffer. Omi{. (1902): Paläoichthyologische Beiträge. Über einen obermiozänen Lates aus Dolje bei Agram in Kroatien. 1997. 1902. together with revision of the previously known Croatian material. 1895. [ibenik. 28049-Madrid.– Djela Jugosl. 1997). so that Early (and even some Late) Cretaceous ichthyofaunas are essentially formed by relict forms from the Jurassic. and is housed in the Natural History Museum in Vienna. It is a holotype of the nominal species “Coelodus” gasperinii GORJANOVI]-KRAMBERGER. The validity of Coelodus suillus. Cretaceous. . and Mali Lo{inj (GORJANOVI]-KRAMBERGER. Zagreb. Istra. 2003). II. I. III. RUKAVINA. Rijeka. (1895): De piscibus fossilibus Comeni. questioned by POYATO-ARIZA & WENZ (2002) is being revised by the authors. Croatia Dept. a splendid specimen of pycnodontiform fish. Among the fishes from those localities we have reviewed the material previously assessed as the Pycnodontiformes. saturnus HECKEL. as part of a project to study the Cretaceous pycnodonts from Croatia. and is the first complete pycnodontiform fish specimen that has been found in Croatia. Istria. znan. two specimens of Coelodus saturnus HECKEL. [olta. During the Jurassic and the Cretaceous. one from Dalmatia and the other from northern Croatia are housed in the Institute for Quaternary Paleontology and Geology of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb (SCHULTZ & PAUNOVI]. s osobitim obzirom na piknodonte Koraljka Klepa~1 & Francisco José Poyato-Ariza2 1 2 Natural History Museum – Rijeka. 1997) and a specimen referred to as the holotype of Coelodus suillus HECKEL.. Pag. sl. 1. consisting of part and counterpart found in bedded peloid packstones dated as Upper Cretaceous (VELI] et al. It is an isolated dentition assessed as Coelodus saturnus HECKEL.. but also for comparison of the local ichthyofaunas in the Tethys Sea and the surrounding areas during the Cretaceous. near Barban. 1854. The only known specimen of a pycnodontiform fish from Istria comes from Valtura. The Natural History Museum in Split houses a well preserved specimen of another pycnodontiform fish which has been found on the island of [olta. RADOV^I]. Biología. near Pula. Vrlika. Lorenzov prolaz 1. Universidad Autónoma de Madrid. The new finding. Spain Key words: Pycnodonts. namely two isolated dentitions of Coelodus cf. 16. Bra~. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1975). near Pula) have provided Cretaceous ichtyofauna outside Dalmatia (SCHULTZ & PAUNOVI]. and will provide relevant information for study and comparison of the Tethys fish fauna in the Croatian area during the Creataceous period.. akad. and one on the territory of Istria (Valtura. D. Mrzleci. and compare it with the closely related specimens of the same age. Über einige Fische des ungarischen Tertiärs. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 75 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book A revision of the Cretaceous ichthyofauna from Croatia. 1–67. 1997) to date. 1997). 1854 (GORJANOVI]-KRAMBERGER. will certainly provide most valuable information. It is housed in the Natural History Museum in Rijeka. not only for phylogenetic systematics. The Croatian Natural History Museum in Zagreb houses specimens of pycnodontiform fish from localities in Dalmatia. 1854 (GORJANOVI]KRAMBERGER. The new pycnodont is a confirmation of this. Primo{ten. REFERENCES GORJANOVI]-KRAMBERGER. Dalmatia. and Kor~ula. 2003). 12 tab. 1895. and near the towns of Split. Croatia Klju~ne rije~i: Piknodonti. Trogir. in Istria. on Bilogora). kreda. Only one site in northern Croatia (Sedlarica. D. with special reference to pycnodonts Revizija kredne ihtiofaune Hrvatske. 1854 (SCHULTZ & PAUNOVI]. Hrvatska There are 19 localities with fish remains from Cretaceous platy limestones in Croatia. Some fragmentary material. These are: a nearly complete specimen originally reported as Coelodus saturnus HECKEL. which might be related to a new fish specimen reported here. RUKAVINA. Dalmacija. umjetn. SCHULTZ & PAUNOVI]. Sagor et Trifail. 1995) comes from the recently discovered locality of Rojni}i. The objective of our present work is to describe this new fossil remain. 1854 assessed on the basis of isolated dentitions only (SCHULTZ & PAUNOVI]. Most sites with Cretaceous ichthyofauna are located in Dalmatia – on the islands of Hvar.

14. 12. 139–248. 17. geol. VELI].. 11.– Annalen des Naturhistorisches Museum in Wien 98A. POYATO-ARIZA. (1997): Der Nachweis von Coelodus (Osteichthyes. M. Mathem. Cl. F. HECKEL. I.. SCHULTZ. Ung. (1854): Über den Bau and die Eintheilung der Pycnodonten nebst kurzer Beschreibung einiger neuen Arten derselben. Congr. Steiermark. Akad..– I. RADOV^I]. 73–141.. J.. RUKAVINA. J. Pycnodontidae) im Turonien (Oberkreide) von Gams bei Hieflau.. 433–464. Zagreb. 1–55. et al. HECKEL. . 24/1. (1995): A Review of the Geology of Istria. Osterreich. Croat. J.– Mitt. 1–21.– Denkschr.– Sitz. geology and palaeoenvironment. Wien.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Über einen miocänen Sparsiden aus Steiermark. (2002): A new insight into pycnodontiform fishes. D.76 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. S. Budapest. J. Guide-Book: 21–30.– Croatian Natural History Museum.-Ber. Paris. (2003): Catalogue of Fossil Vertebrates in the Croatian Natural History Museum. Anst. Zagreb. 187– 274. Wien.-naturw. Zagreb. IV..– Palaeont. Zagreb. Math. und aus der Oberkreide von Kroatien und Italien. O. (1856): Beiträge zur Kenntniss der fossilen Fische Oesterreichs.– Geodiversitas. Über zwei obercretazische Fische der Insel Bra~ und [olta in Dalmatien. jugosl. Cl.-naturwiss. Geol. Akad. (1975): Some new Upper Cretaceous Teleosts from Yugoslavia with special reference to localities. Jahrb. Wien. Wiss. & WENZ. Excursion. 192 p. & PAUNOVI]. Wiss.

Studies of the PTB interval were carried out in the @iri area in the north-west part of the External Dinarides. and Griesbachian (lowermost Triassic) parvus.D. J. lobata. 1996). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 77 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Definition of the Permian – Triassic boundary in Western Slovenia Definicija granice perm-trijas u zapadnoj Sloveniji Tea Kolar-Jurkov{ek1. The FAD (first appearance datum) of H.aljinovic@rgn. konodontna zonacija. . S. T. Geology and Petroleum Engineering. 10 000 Zagreb (dunja. The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the PTB have been ratified by IUGS in 2001 (YIN et al. 102–114.jurkovsek@geo.– Geologija 50/1.. A. 2001). Bogdan Jurkov{ek1 & Dunja Aljinovi}2 1 Geological Survey of Slovenia. T.Y. B. S.si) 2 University of Zagreb. WANG. KOZUR et al. (1996): The Conodonts Hindeodus. The first appearance datum (FAD) of the species Hindeodus parvus (KOZUR & PJATAKOVA) of the Meishan section in South China marks the base of the Triassic System. Ljubljana. 487–495. KOZUR. H. Palaeoecol. Paleont.and biostratigraphic boundaries and is of key importance not only for defining the GSSP of the basal Triassic boundary but also for study of the P/T mass extinction and recovery (WANG. 72–81. Dimi~eva 14. the Luka~ section enables correlation with the sequences in Southern Alps and in other areas of the world.4. Y.. and remained stable until Late Anisian times (BUSER et al. The approved proposal clearly separates the event stratigraphic..– Episodes. 2008). 252/1. (2001): The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the Permian–Triassic Boundary. conodont zonation. YANG. the latest Changhsingian (uppermost Permian) praeparvus Zone. 1 000 Ljubljana.. KOZUR. 49/1. H.kolar@geo-zs. In the studied Late Permian-Early Triassic section Luka~ six conodont zones have been recognized. K. these are in ascending order.– Boll. bogdan. 81–115. Ital. Soc. Z. (2007): Triasni konodonti Slovenskega bazena. Modena. Isarcicella and Sweetohindeodus in the uppermost Permian and lowermost Triassic. biostratigrafsko datiranje. Faculty of Mining. & WU. Western Slovenia Klju~ne rije~i: granica perm-trijas. TONG. YIN. ZHANG.. Zhejiang. Slovenia (tea. REFERENCES BUSER. (Triassic conodonts of the Slovenian Basin). B. (1996): The importance of Hindeodus parvus (Conodonta) for the definition of the Permian-Triassic boundary and evaluation of the proposed sections for a global stratotype section and point (GSSP) for the base of the Triassic. & JURKOV[EK. C. (2007): First record of Hindeodus-Isarcicella population in Lower Triassic of Slovenia. parvus in the Transitional beds (sample L1) markes the base of the systemic boundary. China. (1999): Conodont Mass Extinction and Recovery from Permian-Triassic Boundary Beds in the Meishan Sections. KOLAR-JURKOV[EK. & JURKOV[EK.– Palaeogeogr. Croat. 37/2–3 (1998). In the paleogeographic sense Late Paleozoic and Early Triassic beds of the studied area were formed on extensive Slovenian Carbonate Platform which became established in the Late Permian. WANG... & ZAKHAROV. Amsterdam. 24.. 1999).si.zs. 1996.– Geol.– Geologija..Y. Palaeoclimatol.. 2007) and then follow oolithic-clastic Early Triassic succesion of beds. Hindeodus parvus is the first globally distributed species that appears just above the minimum faunal diversity indicated by the minimum in d13C (KOZUR. Ljubljana. 173–213. zapadna Slovenija The stratigraphy of the Permian-Triassic Boundary (PTB) beds has been intensively studied in many parts of the world for many years after the establishment of the Permian-Triassic Working Group (PTWG) in 1981. On the basis of conodonts.. 19–28. KOLAR-JURKOV[EK. RAMOV[. postparvus and anceps Zones. Stratigraphically most important species across the PTB belong to the conodonts of the Hindeodus-Isarcicella group. isarcica. Late Permian carbonates that are known also as “@a`ar Fm” in Slovenia that represent equivalent of Bellerophon Fm. Above the Transitional beds that include P/T boundary is developed the Streaky limestone (KOLAR-JURKOV[EK & JURKOV[EK. 37–38.hr) Key words: Permian-Triassic boundary. biostratigraphic dating. H. Pierottijeva 6.. C.

MCARTHUR. a njihova istodobnost s OAE 2 potvr|ena je kemostratigrafskom korelacijom (KORBAR et al. Utvr|eno je da biozona Palorbitolina lenticularis u Istri odre|uje donji dio donjeg apta te da mno`inska zona Salpingoporella dinarica pripada donjem. Pritom se naj~e{}e koriste izotopi ugljika (d13C. kreda. Na temelju kemostratigrafije (d13C i 87Sr/86Sr) napravljena je korelacija Kanfanar formacije s istodobnim naslagama rubnih podru~ja negda{njeg Tetisa. za vrijeme kojeg su u marinskim plitkovodnim okoli{ima niskih geografskih {irina talo`ene Lithocodium-Bacinella naslage. 2010) pridonijelo je boljem definiranju kampanskog doga|aja. Hrvatska (tvrtko. 2007).. Osim globalne. Nadalje. 2005). Relativno mali hijatus koji odvaja formacije Pu~i{}a i . GU[I] & JELASKA. Time je omogu}ena kronostratigrafska kalibracija dobro definiranih biozona unutar slijeda naslaga platformnih karbonata (VELI]. U donjoj kredi Istre detaljno su istra`ene naslage gornjeg barema i donjeg apta (HUCK et al. 2009).. 2010).. sve istra`ene naslage talo`ene su u podru~ju Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (KORBAR.. KORBAR.hr) Klju~ne rije~i: kemostratigrafija. MCARTHUR et al. 2006).. 2001). 2006). Sachsova 2.. 1993). Budu}i da se stratigrafija ugljikovih izotopa (CIS) temelji na analizi nekog sedimentog slijeda. tijekom kojeg je Dalmatinski dio Jadranske platforme emergiran prije oko 76 mil. Stoga i regionalna aptsko-albska emerzija ~ini ve}u stratigrafsku prazninu nego {to se prije smatralo. kemostratigrafija je iskori{tena i za lokalnu korelaciju istodobnih naslaga. uzorci za odre|ivanje d13C naj~e{}e se uzimaju iz mikritnih litotipova vapnenca (bulk sediment). koja obuhva}aju i naslage alba (CVETKO TE[OVI] et al. U zavr{noj fazi su i integrirana stratigrafska istra`ivanja na podru~ju Istre. re-kalibrirani su pomo}u SIS-a (STEUBER et al. 2009). Cretaceous. 2010). 2003). Zbog toga je ograni~ena dostupnost kvalitetnog materijala (uz cijenu analize) najve}i problem pri primjeni stratigrafije stroncijevih izotopa (SIS). SCHLANGER et al. a referentne krivulje definirane su za donju (MENEGATTI et al. 1998) i gornju kredu (JARVIS et al.. d13C. u kojima se na temelju odnosa izotopa d13C i d18O mo`e detektirati stupanj dijagenetske izmjene originalnih vrijednosti d13C. U {irem smislu. 1987) i stroncija (87Sr/86Sr. dokazano je da je vanjski kompaktni sloj lju{ture pojedinih skupina rudista kvalitetan materijal za analizu 87Sr/86Sr (STEUBER. 1994. d13C. Zavod za geologiju. rasponi provodnih foraminifera i rudista koje nalazimo unutar naslaga konijaka do mastrihta na otoku Bra~u. ali i {ire. 87Sr/86Sr. Fe i Mn te skeniranjem elektronskim mikroskopom (SEM).78 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Adriatic-Dinaridic carbonate platform Primjenom kemostratigrafije tijekom protekla dva desetlje}a omogu}ena je bolja korelacija biozona benti~kih organizama. 87Sr/86Sr. 1999). Naslage iste starosti izdanjuju i na zapadnim obalama otoka Bra~a. a ne gornjem aptu (HUCK et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kemostratigrafija krednih karbonata jadranskog podru~ja Hrvatske – pregled dosada{njih istra`ivanja Chemostratigraphy of Cretaceous carbonates in the Adriatic region of Croatia – a review Tvrtko Korbar Hrvatski geolo{ki institut.. Naslage najgornjeg cenomana i baznog turona istra`ivanog podru~ja talo`ene su tijekom globalnog OAE 2 (SCHLANGER et al.. Odre|ivanje vrijednosti 87Sr/86Sr u zanimljivim rudistnim horizontima na Hvaru (KORBAR et al. 1987. koje nalazimo unutar plitkovodnih naslaga karbonatnih platformi. 10 000 Zagreb. Na temelju udjela elementarnog Sr. Izotopni zapisi d13C pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE 2 na platformi. 1990.. kojima su uglavnom obuhva}ene naslage Jadranske karbonatne platforme u u`em smislu.korbar@hgi-cgs. 2009). ~ime je omogu}ena bolja interpretacija dinamike talo`enja na platformi (KORBAR et al. s kronostratigrafski bolje definiranim biozonama pelagi~kih organizama. Zaklju~eno je da je Kanfanar formacija talo`ena tijekom OAE 1a.. Time je unaprije|en stratigrafski obrazac koji se koristi za gornju kredu Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (GU[I] & JELASKA. jedan slijed padinskih karbonata i jedan lokalitet koji je pripisan alohtonom dijelu Dinaridskog segmenta. Za korelaciju su najupotrebljivija odstupanja od prosje~nih vrijednosti d13C. 2009).. Jadransko-dinaridska karbonatna platforma Key words: chemostratigraphy. Napravljen je pregled rezultata dosada{njih kemostratigrafskih istra`ivanja naslaga krede na jadranskom podru~ju Hrvatske. g. zabilje`ena u naslagama talo`enim tijekom oceanskih anoksi~nih doga|aja (OAE). Taj interval naslaga je s kemostratigrafskog aspekta u Hrvatskoj po prvi puta istra`en na Dugom otoku i Hvaru (DAVEY & JENKYNS.

. R. ISC 2006. S. 26/5. 26. doi: 10. 13. 60. I. MCARTHUR. (2003): Strontium isotope stratigraphy of Cretaceous hippuritid rudist bivalves: rates of morphological change and heterochronic evolution. KORBAR T. T.. O. FU^EK. KRIZMANI].. Institut za geolo{ka istra`ivanja.S.004 KORBAR. U. P. JENKYNS. I. RAMEIL. T. KORBAR.M.– Geological Magazine. ARTHUR. 69. Palaeoclimatology.– Turkish Journal of Earth Sciences (in press). T. CVETKO TE[OVI]. K. B. B... (2010): Latitudinally different responses of Tethyan shoalwater carbonate systems to the Early Aptian oceanic anoxic event (OAE 1a). HUCK.– In: HOYANAGI. 82/4. Naime. MENEGATTI. V. T.. (2001): Strontium isotope stratigraphy: Lowess version 3. A. JELASKA.J. FARRIMOND. I. N. HOWARTH. BROWN. & IMMENHAUSER.– 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010. Abstracts. Helv. Geol. K.. JARVIS..D.– Cretaceous Research.. 741–756. .4.. Japan. B.. STEUBER.1016/j.– Paleoceanography. 676–686.. 109. GALE. 371–400. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. koja uklju~uju i kemostratigrafiju padinskih karbonata (BRLEK et al.. H. & JELASKA. (2010): Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia... Rundsch. dosada{njim kemostratigrafskim istra`ivanjima utvr|eno je da pojedini zonski fosili imaju druga~ije raspone pojavljivanja od tradicionalno prihva}enih. H. LITERATURA BRLEK. T.. B. I.. Croatia).. 561–608. U zavr{noj fazi su integrirana stratigrafska istra`ivanja gornje krede na otoku ^iovu. & JENKYNS. R. & BAILEY.A. 530–545. WIECZOREK. & BUCKOVI]. CVETKO TE[OVI]. 96/4. V. R. KORBAR. TAKANO. KORBAR. OOUR za geologiju. (eds. 2010).. HEIMHOFER. 1–113. DAVEY. B. Croatia). & FLEET. WEISSERT.6– 70..– Sedimentology (in press). JENKYNS. Best-fit to the marine Sr-isotope curve for 0 to 509 Ma and accompanying look-up table for deriving numerical age.A. & GU[I]. ~ime bi se preciznije kalibrirale postoje}e biozone (VELI]. A.6 Ma). (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates. T. V. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. S. P. GU[I]. STEUBER. S. & SCHOLLE.O. M... P. B. & CADIEUX. I.S. STRASSER. S. & KANO.earscirev. T. posljedica je tog regionalnog doga|aja.– Terra Nova. I.): From the Highest to the Deepest. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 79 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sumartin. J.. Abstracts Book (this volume).. GU[I].R. J. Fukuoka. T.J.. T. & CARON. M. 254. (2006): Unraveling stratigraphic complexities in Lower Cretaceous (Barremian to Albian) strata of Istria. 92.– Eclogae geol.– Earth Science Reviews.07.C.. L. Palaeoecology.P. Rezultati omogu}uju dobru korelaciju s istodobnim plitkovodnim karbonatima otoka Bra~a i {ire. RADOVANOVI].. Volume A. 155–170. CVETKO TE[OVI].. (1998): Highresolution d13C stratigraphy through the early Aptian “Livello Selli” of the Alpine Tethys.B. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. A. B. & SKELTON. 143/5.– 27th Meeting of Sedimentologists.C. (1994): Recent trends in strontium isotope stratigraphy.C. 160 str.. 331–358. K.D. SCHLANGER.2009. (eds.M. Croatia. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). A. Croatia). STEUBER. H. 296–312. KORBAR. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event. Special Publication.A.– J. p.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.– Geologia Croatica. Stuttgart. M.V.. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform. TYSON. MCARTHUR.– Palaeogeography. 200. VELI]. A. D. I. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). 6.. Croatia): Implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy. 221–243.. & GLUMAC. Zagreb.): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London.. M. H. CVETKO TE[OVI]. & PEARCE. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion. (2010): Campanian Pseudosabinia from the Pu~i{}a Formation on the island of Hvar (Adriatic Sea. Abstract book. J. IAS Alghero (Sardinia). & JELASKA.W. GLUMAC. 2007). T. GLUMAC.– In: BROOKS.– Geol. Croatia). 163–170. Budu}im istra`ivanjima trebalo bi detaljnijim uzorkovanjem pogodnog slijeda naslaga od turona do paleogena dodatno unaprijediti stratigrafiju gornje krede pomo}u SIS-a.

a potvr|eno je da je preplavljivanje platforme zapo~elo u kasnom cenomanu (DAVEY & JENKYNS. Peritajdalni laminiti su u donjem dijelu tog stupa slampirani. 1987). lithostratigraphy. 2009). Rezultati su potvrdili kasnocenomansko-ranoturonsku starost istra`enog slijeda (GU[I] & JELASKA. Bosiljka Glumac2.. Kontakt s dobro uslojenim krovinskim naslagama formacije Sveti Duh je o{tar. Northampton. Hrvatska) Influence of Cenomanian-Turonian synsedimentary tectonics and OAE 2 on development of Adriatic Carbonate Platform: a case study from the Island of Bra~ (Dalmatia. sadr`e zapise jednog od najistra`enijih globalnih oceanskih anoksi~nih doga|aja (ocean anoxic event) – OAE 2 (SCHLANGER et al. Hrvatska (tvrtko. Zavod za geologiju. s nejasnim ju`nim vergencijama decimetarskih slampova. Kalcisferski vekston-pekston u matriksu. Istra`ena su 2 profila: u sjevernom krilu antiklinale u uvali Kupinova. U gornjem dijelu nalazimo metarske intervale bioklasti~nih pekston-radstona s d`epovima kalcisferskih vekstona u me|uzrnskom prostoru. U vr{nom dijelu su decimetarski do metarski paketi laminita kaoti~no slampirani i “izmje{ani” s intraformacijskim karbonatnim bre~ama. ukazuje na ekstenzijsku tektoniku i pretalo`ivanje nakon talo`enja prvih kalcisferskih muljeva tijekom preplavljivanja platforme. Slijed naslaga formacije Sveti Duh je monoton. University of Tennessee. gornja kreda. Blanka Cvetko Te{ovi}3 & Sarah B.. Te naslage talo`ene su tijekom oceanskog anoksi~nog doga|aja 2 (OAE-2). Najgornji dio formacije Milna je na stupu Kupinova sinsedimentacijski poreme}en. 1993). Budu}i da su unutar tog intervala naslage potopljene platforme talo`ene u dobro oksi~nim uvjetima. 10 000 Zagreb.. Snimljene su naslage gornjeg dijela formacije Milna. Slabljenje pelagi~kog utjecaja obilje`eno je pojavama plitkovodnih algi te radiolitida u polo`aju rasta.. 10 000 Zagreb. 1990. odli~an alat za preciznu globalnu korelaciju tih naslaga je kemostratigrafija temeljena na izotopima ugljika (d13C). s ciljem njihove me|usobne i globalne korelacije. Smith College. Debljina formacije Sveti Duh je na stupu Kupinova oko 40 m. Massachusetts. Croatia) Tvrtko Korbar1. PEARCE et al. gdje se nalaze u jezgri antiklinale kod Milne (GU[I] & JELASKA.80 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. plastiklastima i neptunskim dajkovima. Na temelju rezultata integriranih stratigrafskih istra`ivanja intrpretirana je dinamika talo`enja na tom dijelu platfome tijekom kasnocenomanskog preplavljivanja. 1990. U nedostatku usko-provodnih fosila. Horvatovac 102a. Upper Cretaceous. cijele formacije Sveti Duh i baznog dijela formacije Gornji Humac. USA Klju~ne rije~i: OAE-2. koja sugerira migraciju visokoenergijskih okoli{a. carbonate platform. koji dopiru do podine laminita (hondrodontnoradiolitidne litosome). 1999). 2007). d13C. Tennessee. Tema je izvorno prezentirana na 27.. i u ju`nom krilu u Splitskim vratima. Sachsova 2. biostratigraphy. obilje`en sporadi~nim pojavama onkoida na stupu Kupinova i nekoliko horizonata ro`nja~kih nodula u gornjem dijelu stupa Splitska Vrata. Knoxville. tzv. mikro. 1993). Izotopni zapisi d13C iz oba istra`ena stupa pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE-2 na platformi. karbonatna platforma Keywords: OAE-2. anoksi~ni uvjeti u kojima su talo`ene istodobne bazenske naslage. Na njima jo{ u kontinuitetu slijede masivni do debeloslojeviti bioklasti~ni vapnenci s nejasnom kosom slojevito{}u. a na stupu Splitska Vrata vi{e od 80 m.korbar@hgi-cgs. Napravljene su sedimentolo{ke. chemostratigraphy.i makropaleontolo{ke te kemostratigrafske (izotopi C i O) analize. Naslage gornjeg cenomana i donjeg turona dobro su otkrivene na zapadnoj obali otoka Bra~a. skupu sedimentologa (Alghero. Hrvatska 4 Department of Earth and Planetary Sciences. 2009). sli~no kao na ju`nom krilu antiklinale kod Milne (PRTOLJAN et al.hr) Department of Geosciences. litostratigrafija. 2006. USA 3 Geolo{ki odsjek Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta. biostratigrafija. {to je potvr|eno kemostratigrafskom korelacijom s referentnim stupom Eastbourne u Engleskoj (JARVIS et al. Sveu~ili{te u Zagrebu. pa su te naslage pripisane formaciji Gornji Humac. Cadieux4 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Naslage talo`ene tijekom kasnog cenomana i ranog turona. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Utjecaj sinsedimentacijske tektonike i OAE 2 na razvoj Jadranske karbonatne platforme tijekom cenoman-turona: primjer otoka Bra~a (Dalmacija. Sardinija) – IAS 2009 (KORBAR et al. “crni . kemostratigrafija.

S. I. Dokumentirana razlika u debljini naslaga formacije Sveti Duh mogu}a je posljedica triju superponiranih mehanizama: 1) dijakronog preplavljivanja neravne platformne topografije.A. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. H. I.. 2001. & JELASKA. KORBAR et al.. J. Croatia). MATI^EC. Croatia. H.A. 82/4. OAE2 and palaeoenvironmental change in epicontinental seas: New insights from the dinocyst and geochemical records. S. @. I..A.6 Ma). KRATKOVI]. S. JENKYNS.C.. Institut za geolo{ka istra`ivanja. GU[I]. TI[LJAR et al. H. P. PEARCE. (2009): The Cenomanian-Turonian event. (2001): Cenomanian Carbonate Facies and Rudists along Shallow Intraplatform Basin Margin – the Island of Cres (Adriatic Sea. JAMI^I].. D.. TI[LJAR. CVETKO TE[OVI]. L.. B. 38. Helv.. Palaeoclimatology. 69.S. J. KORBAR. M. Croatia). (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). I. & JELASKA. 160 str. I.. O[TRI]. 92.– Geological Magazine. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99.. Croatia). & JENKYNS. I. 207–234. 39–58. VLAHOVI].– Facies. VLAHOVI].A.– Eclogae geol. & MARKULIN. 163–170. MATI^EC. 287– 300. T.. . Abstract book. & TOCHER.. J.– Geol. 45. B. D. & PEARCE. OOUR za geologiju. I. VELI]. & FLEET. GU[I]. Stuttgart. 2009).– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. M.. JENKYNS. (1998): Carbonate Facies Evolution from the Late Albian to Middle Cenomanian in Southern Istria (Croatia): Influence of Synsedimentary Tectonics and Extensive Organic Carbonate Production. V. PRTOLJAN. FU^EK.. (2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the Cenozoic structuration of the middle Adriatic. D.C. A. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform.– Geodinamica Acta.. KORBAR.J. 1998.. JARVIS. T. 143/5. 2) lokalnog pretalo`ivanja dijela ve} istalo`enih naslaga gravitacijskim tokovima ({to ukazuje na pove}anu nestabilnost uslijed diferencijalne sinsedimentacijske tektonike i usporene sedimentacije na preplavljenoj platformi). IAS Alghero (Sardinia).D. B.): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London. najvjerojatnije nisu dosezali vr{ne dijelove vodene mase koja je preplavljivala platformu. I. 20/5.. 137–152.O. 371–400.. 26. & ROBSON. & CADIEUX. SCHLANGER. LITERATURA DAVEY. V..– Palaeogeography..B. M.– In: BROOKS.– Facies.4. JARVIS... Palaeoecology. CVETKO TE[OVI]. Special Publication. V. HUSINEC. & JELASKA. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion.6– 70. B.– 27th Meeting of Sedimentologists. B.C. ARTHUR. GLUMAC. 561–608. N. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 81 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {ejlovi”. 280.A. 676–686. A. Zagreb. (eds. GALE. te 3) migracije rubnih okoli{a (prudova/podvodnih dina) tijekom ponovnog uspostavljanja peritajdalnih uvjeta i zapunjavanja talo`nog prostora stvorenog na potopljenoj platformi (cf. & SCHOLLE. I.. A. Rundsch.

Laevigatosporites sp. kalkarenacejski pje{~enjaci i siltozno-pjeskoviti fosiliferni lapori s izmijenjenim andezit-bazaltom.. U intervalu od 3500 do 3255 m je matriks potporni bre~okonglomerat uglavnom sastavljen od karbonatnih fragmenata stijena uklopljenih u siltozno-pjeskoviti karbonatni mulj. Batiacasphaera sphaerica. Sedimenti su nastajali u marinskim pli}acima (unutarnji {elf) uz jak utjecaj s kopna (alga Botryococcus braunii ukazuje na osla|eni okoli{) i uz povremeno produbljavanje. Spiniferites pseudofurcatus. rijetke horatne dinociste. Myricipites microcoryphaeus. 2001.. cisti dinoflagelata. Utvr|ene su brojne planktonske foraminifere. Nematosphaeropsis sp.d.. Istovjetni su kronostratigrafski i pripadaju panonu. dinoflagellates. Sporomorfe upu}uju na miocensku starost. spora.) i spora (Radialisporis radiatus). Zajednica dinoflagelata potvr|uje badensku starost sedimenata koji su nastajali u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina)... Talo`enje se odvijalo u kontinentalnom (fluvijalnom?) okoli{u. Engelhardtioidites quietus. nema dinocisti) uz utjecaj i dotok slatke vode. ostaci briozoa i crvenih algi. . Drava basin Na temelju rezultata analiza fosilne peludi. Od 3150 do 3085 m su polimiktni konglomerati do bre~okonglomerati. Impagidinium sp.. konglomerati~nog litoarenita i pjeskovitog siltita. Exploration & Production BD. Sequoiapollenites sp. Myricipites coryphaeus. Paratethys. Zagreb. Materijal je transportiran gravitacijskim tokom (debris flow) i talo`en kao deltna lepeza (gornji dio delte).82 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. te razli~ita zrna peludi i spora me|u kojima su: Myricipites bituitus. Field Engineering & Operations Sector. Inaperturopollenites concedipites). U intervalu od 3255 do 2890 m su razli~ite krupnoklasti~ne naslage badenske starosti. Od 3085 do 2890 m su zastupljeni polimiktni konglomerati. 2005). Prisutne su spore gljiva. Carpinipites carpinoides i Caryapollenites simplex. no biostratigrafski su razli~iti i podijeljeni prema biozonaciji dinocisti za Paratethys (SÜTÕ-SZENTAI. pli}em. Cupresaccites sp. Nedostatak fosilnih zajednica sarmata i najdonjeg panona omogu}uje pretpostavku o hijatusu izme|u badena i gornjeg dijela donjeg panona u trajanju od nekoliko milijuna godina. 1988. malo peludi (Taxodiaceaepollenites sp. utvr|ene konvencionalnim mikropaleontolo{kim metodama. U palinofacijesu su. Naslage su nastale u pli}em i proksimalnijem i okoli{u (puno peluda i spora. LU^I] et al. fosiliferni) i pjeskoviti fosiliferni lapori. Nema marinskih foraminifera ni dinoflagelata. Mikropaleontolo{kim analizama su ou~ene brojne planktonske foraminifere. spore. Lovin~i}eva bb.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocenski palinolo{ki zapis bu{otine Dravica-1 Miocene palynologic record of Dravica-1 well Kre{imir Krizmani} & Dra`en Brajkovi} INA – Industrija nafte d. i Engelhardtioidites sp. Operculodinium sp. rje|e benti~ke foraminifere. Dravska potolina Key words: palynologic analyses. E&P Research Laboratory Department. pelud. za{ti}enom marinskom okoli{u s jakim slatkovodnim utjecajem. Nyssapollenites kruschi. U intervalu od 2890 do 2805 m su kalcitom bogati lapori s laminama litoarenita. i Palaeocystodinium sp.). pollen. Fosili su rijetki. Systematophora sp.. Taxodiaceaepollenites concedipites. zelene alge Botryococcus brauni. Systematophora sp. Prisutne su zelene alge Botryococcus braunii. te brojne dinociste (Lingulodinium sp. uz zelene alge Botryococcus braunii. zelenih alga i ostalih palinomorfi. Polysphaeridium sp. Sapotaceoidaepollenites sp. te razne spore i pelud od kojih su najzna~ajnije: Leiotriletes wolffi. sp.. spores. Od 3255 do 3190 m su polimiktni bre~okonglomerati s pjeskovito hematitno/limonitnim matriksom. U palinolo{kim preparatima su uo~ene alge Botryococcus braunii. litoareniti do siltiti (konglomerati~ni. Od 3190 do 3150 m slijedi izmjena klast i matriks potpornog dolomitnog konglomerata... Impagidinium patulum. ili (kad je prisutna zelena alga Botryococcus braunii) u proksimalnom. dinoflagelate.. palinolo{ki je interpretirana istra`na bu{otina Dravica-1.).. Myricipites div. Miocenska (donji-srednji miocen) starost je pretpostavljena na temelju superpozicije i odre|enih vrsta peludnih zrna (Engelhardtioidites quietus. Miocene. Croatia Klju~ne rije~i: palinolo{ke analize. Paratethys. Sedimentacija se odvijala u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina) ali uz zna~ajan fluvijalni utjecaj. Spiniferites sp. uo~ene slijede}e dinociste: Cribroperidinium sp. Bu{otina je locirana u hrvatskom dijelu Dravske potoline a probu{ila je naslage od 0 do 3500 m. Dinociste nisu na|ene. te rijetke benti~ke vrste. Polysphaeridium zoharyi.. Alnipollenites verus. BAKRA^. miocen. Uz benti~ke marinske foraminifere. uo~ena je i bogata palinolo{ka zajednica. Laevigatosporites gracilis. Sequoiapollenites sp. itd. Sporomorfe su zastupljene raznim sporama i peludnim zrncima (primjerice Momipites punctatus.

– Acta Botanica Hungarica 34/3–4. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) ne{to distalnijem i dubljem okoli{u. Prema biozonaciji dinocista stijene iz ovog intervala jo{ uvijek spadaju u glavnu pontsku zonu Spiniferites balcanica. Alnipollenites verus i Tsugaepollenites sp. Budapest. J. (2005): Palinolo{ka karakterizacija naslaga srednjeg i gornjeg miocena jugozapadnog dijela panonskog bazena. 18. PMF. bisakatnim i drugim tipovima peluda. Nisu utvr|eni sedimenti najdonje panonske zone Mecsekia ultima. K.– Marine and Petroleum Geology. inaperturatnim. 1–173. KRIZMANI]. Spiniferites paradoxus zone.. povremeno srednjezrnastih litoarenita. Pediastrum simplex i Spirogyra sp. ali podzoni Pontiadinium pecsvaradensis. Galeacysta etrucsca. Pediastrum boryanum. Sedimenti su nastali u proksimalnom i pli}em slatkovodnom okoli{u s povremenim produbljavanjem sedimentacijskog prostora. glinovito-siltoznih lapora i siltita od 2660 do 2005 m. Sporomorfe su brojne. (2001) 133–147. pjeskoviti i glinoviti lapori s le}ama i/ili laminama vrlo sitnozrnastih do sitnozrnastih. odre|ene su vrste Graminidites gramineoides.. M.. Manje je dinociste. (1988): Microplankton Zones of Organic Skeleton in the Pannonian S. Amsterdam. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 83 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Naslage od 2890 do 2880 m su na temelju utvr|enih vrsta dinocisti. D.. sitnozrnastog litoarenita i siltita od 2805 do 2660 m.. Sveu~ili{te u Zagrebu. siltita i mjes- timice ugljena. zoni gornjeg dijela gornjeg panona. a me|u razli~itim triporatnim. zoni donjeg dijela gornjeg panona. I.. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) okoli{u oko granice proksimalnog i distalnog prostora. BRITVI]. tab 17. . Od 2845 do 2805 m naslage jo{ uvijek pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. LITERATURA BAKRA^.. Stratum Complex and in the Upper Part of the Sarmatian Strata. (2001): The Neogene evolution and hydrocarbon potential of the Pannonian Basin in Croatia. Sedimenti karakterizirani izmjenom siltoznog do pjeskovitog lapora.4. U intervalu od 1150 do 0 m su fino do srednjezrnasti pliocenski pijesci. MESI].. 4 tab. i to u donjopontsku zonu Spiniferites bentori coniunctus. Od 2880 do 2845 m naslage tako|er pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. no uz jak terigeni utjecaj. LU^I].. 339–356. Od 2005 do 1150 m su siltozni. Nastajali su u distalnijem i dubljem jezerskom (slatkovodnom) okoli{u. E. SÜTÕ-SZENTAI. B.– Doktorska disertacija. Pediastrum boryanum i Pediastrum simplex. uglavnom iz roda Pontiadinium. zoni Spiniferites bentori pannonicus znakovitoj za gornji dio donjeg panona. Paleookoli{ je bio braki~an (osla|en) i razmjerno proksimalan (ne preblizu obali). U palinofacijesu su utvr|eni ostaci razli~itih slatkovodnih algi kao {to su Mougeotia letevirens. mjestimice ugljen i glina. Zagreb. PRELOGOVI]. K. L. V. ali zoni Spiniferites bentori oblongus. U intervalu od 2805 do 1150 m su klasti~ni jezerski sedimenti pontske starosti s brojnim vrstama cisti dinoflagelata i ostacima zelenih slatkovodnih algi od kojih su naj~e{}e Spirogyra sp. ali u gornjopontsku zonu Spiniferites validus. & TADEJ. Spiniferites bentori. SAFTI]. Elsevier. {ljunak. Botryococcus braunii. prema biozonaciji dinocista spadaju u glavnu zonu Spiniferites balcanica. a poglavito vrsta Spiniferites bentori i Spiniferites bentori pannonicus pridru`ene glavnoj dinoflagelatnoj biozoni. te izmjenom grauvaka do konglomerati~nih grauvaka. Nastale su u proksimalnijem ali dovoljno dubokom jezerskom (slatkovodnom) okoli{u pogodnom za `ivot bogate zajednice dinoflagelata.

Budapestlaan 4. The Natural History Museum Vienna. It occupied multiple tectonic depressions within the Dinaride mountain chain and was thus located at a crucial geographic position between the Central Paratethys and early Mediterranean Sea. Until recently. where corresponding lacustrine deposits crops out in tectonic depressions of Dinaric Alps or on isolated hills of the southern Pannonian basin. the age of the lacustrine deposits therefore remained enigmatic. evolucija bazena. Austria (oleg. 3584 CD. Consequently the immense coal deposits mined in many lacustrine basins of Bosnia and Herzegovina and representing the crucial national energy resource can therefore be largely considered as product of that Miocene global warming event.. Our results demonstrate clearly that such outstandingly high diversities represent the combined effect of autochthonous evolution through speciation in a long-lived system and accumulation of inhered elements from previous phases. Bosna i Hercegovina Key words: long-lived lakes. Utrecht University. Davor Paveli}3 & Hazim Hrvatovi}4 1 Department of Geology & Palaeontology. Finally the present investigation pinpointed previously unknown faunistic gradient in the Dinaride Lake System dividing it into taxonomically richer and more evolutionary advanced southern part facing the less advanced and taxonomically poorer northern part. LEEUW et al. 10 000 Zagreb. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: dugo`ivu}a jezera. 2010). 2009. be obtained using magnetostratigraphic. an absolute timescale and good correlations between the different basins provide better insight in the space-time evolution of the Neogene DLS and the timing and mechanism of basin formation. That result provided a complete new insight into the evolutionary history of a unique mollusk fauna originating from that fresh-water setting. Moreover Dinaride Lake System mollusks show some striking morphological convergence to much better known fauna of the Late Miocene Lake Pannon. Our results now definitely excludes their coeval occurrence what makes this characterization still more striking. the strictly endemic character of these mollusks inhibits straightforward biostratigraphic correlation with regions outside the DLS. Most of them are known exclusively from this region apparently originated through autochthonous evolutionary processes. The investigations were carried out in Croatia and Bosnia and Herzegovina. 71 210 Ilid`a. First our data could prove the coexistence of these regions earlier considered for being differently old (]ORI] et al. 2008). Adaptation to similar habitats under stable environmental conditions over hundred thousands or even million of years can apparently lead the morphological adaptation in identical direction and result consequently in similar organism shapes also in not directly related lines (HARZHAUSER & MANDIC. Bosna i Hercegovina The long-lived Dinaride Lake System (DLS) was a vast lacustrine environment covering an area of up to 75. Good constraints can. during Early to Middle Miocene (JIMÉNEZ-MORENO et al.. Hrvatska. fresh water mollusks. stratigraphy.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. Ustani~ka 11. Croatia.. stratigrafija. Pierottijeva 6. 2008. Moreover.. Nizozemska 3 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.ac. The mollusks inhabiting the Dinaride Lake System include about 200 species.84 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Evolutionary history of the Miocene Dinaride Lake System Geodinamika i evolucija miocenskog Dinarskog jezerskog sustava Oleg Mandic1. Utrecht. basin evolution. About the cause for that .. 1010 Wien. While the geodynamic evolution and paleogeographic history of the region are currently still prone to speculation. they are essential for the interpretation of mollusk speciation and radiation rates as well as evolutionary modes. Hrvatska 4 Federalni Zavod za Geologiju – Sarajevo. Apparent time correlation with the initial tectonic rifting of the Pannonian basin pinpointed the geodynamics for most important factor controlling the origin and geologic history of these striking lakes. Burgring 7. however. Mathias Harzhauser1. Arjan de Leeuw2. Wout Krijgsman2. slatkovodni meku{ci. The significant environmental stress introducing the evolutionary pulses is marked by enhanced morphological variation reflecting the initiation of speciation through adaptation processes. 2009). cyclostratigraphic and radiometric dating techniques. 2009). The conducted integrative research allowed now for a very first time the definition of exact chronology and paleogeographic setting for different DLS basins.mandic@nhm-wien.000 square kilometer in today southeastern Europe (MANDI] et al. 2009). While the richly preserved mollusks of the Dinaride Basins provide an impressive example of mollusk radiation. Furthermore the lake deposition coincided largely with the highest Miocene concentration of greenhouse gases in Earth’s atmosphere during the Middle Miocene Climate Optimum (JIMÉNEZ-MORENO et al.y. Our geophysical and geochemical measurements enabled the exact age calculations delimiting the Dinaride Lake System duration to a time interval of about 5 m.

260. HARZHAUSER.. M. DE LEEUW. A.. L.. J. N. O. 31–43. Leiden/Margraf Publishers.03. G. Palaeoecology. Croatia): a long-lived hard-water lake in a pull-apart tectonic setting. D. F. PAVELI]. (2009): Revised Middle Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System. SACHSENHOFER.4. O.. RAJAGOPAL. G. Weikersheim.2010. REFERENCES ]ORI]. A.1016/j. PAVELI]. (eds. D. A. the Croatian MZOS project: “Neogene terrestrial environments of the Pannonian basin and the karst region” and was furthermore supported by Dutch ISES and NWO. HARZHAUSER.. 193–206.. 11–29. (2008): Vegetation and climate dynamics during the early Middle Miocene from Lake Sinj (Dinaride Lake System. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. Croatia). & MANDIC. DE. ZUPANI]. VRANJKOVI]. The study was conducted in the frame of the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk evolution of the Miocene Dinaride Lake System”.. R. M.F. MANDIC. MANDIC... A. W.– Palaeogeography. PAVELI]. (2009): Depositional history of the Miocene Lake Sinj (Dinaride Lake System. 417–434. O. D. A. JIMÉNEZ-MORENO. (2008): Neogene lake systems of Central and South-Eastern Europe: Faunal diversity.. VRANJKOVI].. A. G. & VRANJKOVI]. M.. PAVELI].. & KUIPER.F..– Geologia Croatica.– Palaeogeography. 62. S. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 85 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book phenomenon such as water shed or climatic gradient can only be speculated before new data become available from subsequent investigations. doi:10. & bij de VAATE. O. Palaeoecology. SE Croatia). HARZHAUSER. R. Central Paratethys). M. 431–452. 41.palaeo. O... (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System... D. KRIJGSMAN.. A. MANDIC. LEEUW. RÖGL. Palaeoecology.. 193–206. Palaeoclimatology.. M. & MANDIC.– Palaeogeography.040 HARZHAUSER. & VRANJKOVI]. MANDIC. O. Chapter 2. Palaeoclimatology. (2009): Integrated stratigraphy of the early Miocene lacustrine deposits of Pag Island (SW Croatia): palaeovegetation and environmental changes in the Dinaride Lake System. HARZHAUSER. TADEJ. M. S. AVANI].): The Zebra Mussel in Europe.– Review of Palaeobotany and Palynology... &. PAVELI]. MANDIC. D..– In: Van der VELDE. REISCHENBACHER. JIMÉNEZ-MORENO. W. 280. JERKOVI]. . Palaeoclimatology. K. 280.– Journal of Paleolimnology. gradients and interrelations. KRIJGSMAN. HARZHAUSER. S. A. VRABAC.. Backhuys Publishers. & VRANJKOVI]. D. O.

Nizozemska 3 Rudnik i Termoelektrana Gacko. results from sediment petrography. long-lived paleo-lakes. Palaeoclimatology. geophysical logging and mollusk paleoecology indicated vivid changes of regional water budget. 3584 CD. B. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocene climate change and global warming in the long-lived Lake Gacko Zapis klimatskih promjena i globalnog zatopljenja u miocenu Gata~kog bazena Oleg Mandic1. submitted): Palaeoenvironmental evolution of Lake Gacko (NE Bosnia and Herzegovina): impact of the Middle Miocene Climatic Optimum on the Dinaride Lake System. A. in pedogenic and palustrine carbonate accumulation.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. Deposits of those lakes represent today sedimentary infills of numerous intra-mountainous basins. . They are distributed throughout the Dinaric Alps. Utrecht University. Our present study deals with the Gacko basin in eastern Bosnia and Herzegovina. DE LEEUW. Vrije Universiteit Amsterdam. M. Subsequently. Bosna i Hercegovina The Dinaride-Anatolian Island acted in the Middle Miocene as a major paleogeographic barrier between the Paratethys and the proto-Mediterranean Sea. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: klimatske promjene. Its infill is about 360 m thick. Wout Krijgsman2. basin evolution. These were orbitally tuned to ~400-kyr and ~100-kyr eccentricity cycles. De Boelelaan 1085.mandic@nhm-wien.. VUKOVI]. Results from integrated Ar/Ar geochronology and magnetostratigraphy fixed the age of the lacustrine deposition into Langhian and Badenian implying its relation with the Middle Miocene Climatic Optimum (MANDIC et al. Palaeoecology. The western part of the land mass comprised huge freshwater lacustrine environment named as Dinaride Lake System. 1081 HV Amsterdam.F. evolucija bazena. 2010). Utrecht. Budapestlaan 4. Bo{ko Vukovi}3. Arjan de Leeuw2. 1010 Wien.86 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dugo`ivu}a jezera. (2010. Dry climate intervals became related to ~400-kyr eccentricity minima.– Palaeogeography. Kuiper4 1 Department of Geology & Palaeontology. W. accompanied by environmental eutrophication events in consequence to enhanced denudation and terrestrial input into the basin. The subsequent coal building phase marks the installation of swamp conditions. attaining thicknesses greater than 2000 m. The Natural History Museum Vienna. REFERENCES MANDIC. Nizozemska Key words: climate change.. in contrast.. The lake level high-stands were thereby related to eccentricity maxima. The architecture of that sedimentary series can be interpreted as a single. ciklostratigrafija. The sedimentation started with detritic deposition representing the initial flooding of the basin. sedimentology. cyclostratigraphy. lacustrine transgression-regression mega-cycle.. Bosna i Hercegovina 4 Isotope Geochemistry. Elektroprivreda Republike Srpske. Burgring 7.ac. sedimentologija. Industrijska zona bb. dropping water levels triggered again the swamp and mire conditions in the terminal phase of the Lake Gacko. Furthermore. & KUIPER. passing upward into limestones originating from hard-water lake deposition. Huge outcrop at Gra~anica opencast coal-mine provided excellent insight into lake deposition on basin’s paleo-margin. the cyclostratigraphic analysis revealed the presence of two first order and seven second order transgression-regression cycles. O. Austria (oleg. The lignite seams common in those basins are of crucial economic interest. especially in Bosnia and Herzegovina where numerous power plants depend on their availability. In the upper part of the succession they resulted.. Mathias Harzhauser1 & Klaudia F. In the lower part of the succession they resulted in iterative swamp forest extension reflected by vast lignite accumulations. KRIJGSMAN. 89240 Gacko. Indeed. K. HARZHAUSER. secondarily distributed across the basin’s margin.

Horvatovac 102a.and coarsening-upward cycles (BUCKOVI] et al. During Early Jurassic Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) was a carbonate ramp with extensive shallow inner-ramp environments (^RNE & GORI^AN.. Velebit Mt. donja jura Surfaces showing evidence of exposure to subaerial conditions are frequent in particular parts of shallow-marine Adriatic-Dinaridic carbonate platform succession formed during Early Jurassic.to supra-tidal hardgrounds (HG).to supra-tidal HGs and paleosols) at Kubus locality. Occasionally. area – Kubus (82 m thick) and Mali Alan (83 m thick). three types of surfaces containing features of diagenesis in subaerial conditions are observed and classificated sensu HILLGÄRTNER (1998): i) Paleosols are recognized as emersion surfaces showing pedogenic features. were studied in detail on a centimeter scale. Succession of Late Sinemurian age contains several significant paleosols at Mali Alan which are well correlated with contemporaneous exposure surfaces (inter. The under. diagenetic features that are result of repeated sediment drying and wetting in subaerial conditions are called inter. but the possibility that this alteration is due to the outcrop weathering has to be taken into account. sheet cracks. which enabled correlation of the two sections on a bed level. root-related structures and nodular texture. Two sections of Lower Jurassic carbonate succession.to supra-tidal HGs are observed at both localities.4. Altogether 242 thin sections were made and analyzed under the microscope to determine microfossil content and depositional facies. exposure surfaces and one bed marker. 2007).e.. A correlation of the two sections is based on facies architecture (both logs show arrangement of facies change into shallowing. Scientific Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts. solution vugs. often show brecciated appearance due to the dissolution processes and rhizoturbation during exposure. In the field. birdseyes. The alteration of limestones is seen as reworked lithoclasts within brownish yellow clayey calcareous matrix. the area that small sea-level changes will mostly affect and therefore has the greatest potential to record environmental changes.. biostratigraphy. 2008). sedimentary structures and textures obtained from field and laboratory investigations are made. . circumgranular and desiccation cracks (seen in the field. Slovenia Key words: subaerial exposure surfaces.martinus@geol. 10 000 Zagreb. i. upper bedding planes show strong reddish-brown staining by aluminium and iron oxides (possibly limonite and hematite) pointing to oxidation during subaerial exposure. Both sections are situated in the Velebit Mt.to supra-tidal HGs are recorded at both localities in deposits belonging to Latest Sinemurian to Earliest Carixian. Croatia Emerzijske povr{ine zabilje`ene u plitkomorskim donjojurskim platformnim karbonatima Velebita Maja Martinu{1. University of Zagreb. Contact with the next bed is mostly sharp because of the erosion during the following marine flooding. Early Jurassic Klju~ne rije~i: emerzijske povr{ine.pmf. 1995. Combining data collected in the field with microfacies analysis from thin sections. these localities are 50 km apart. 1998). Croatia (maja. Several diagenetic DSs and inter. these surfaces are of irregular relief. HILLGÄRTNER. Faculty of Science. Velebit.and overlying rocks of each bedding plane and rocks from the bedding planes itself were studied and detailed bed-by-bed logs recording stratigraphical data. Most of these surfaces represent hiatuses below biostratigraphic resolution and detailed sedimentologic and diagenetic study is needed to distinguish these small scale discontinuities from simple bedding planes and evaluate the environmental change involved (CLARI et al. Microfacies analysis reveals circumgranular cracking. Recorded logs are of Middle Sinemurian to Early Carixian age (FADs of Lituosepta recoarensis CATI. Orbitopsella primaeva HENSON and Orbitopsella praecursor GÜMBEL are identified) (VELI]. ii) Exposure surfaces showing fenestral fabric. (2001)). Today. iii) Bedding surfaces showing meteoric influence visible in thin sections as recrystallization of skeletal and nonskeletal particles and cements are called diagenetic discontinuities.hr) 2 Ivan Rakovec Institute of Palaentology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 87 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Subaerial exposure surfaces recorded in shallow-marine Lower Jurassic platform carbonates on Velebit Mt. 1 000 Ljubljana. Novi trg 2. Duje Kuko~2 & Damir Buckovi}1 1 Department of Geology. that belonged to the inner part of the ADCP. Deposits of Middle to Late Sinemurian age show little evidence of subaerial diagenesis: rare diagenetic DSs and inter. as well as in thin sections).

151–162. 60/1. .– Geol.– Sedimentary Geology.to supra-tidal HGs point to relativelly longer exposure in respect to diagenetic DSs. interpretation and classification of some Italian examples.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three types of exposure surfaces are differentiated.E. but to confirm this presumption. of Sed. 44. 319–341. 389–405. P. & MARTIRE. F. France and Switzerland).A. 1093–1108. Geol.88 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zagreb. B. 1–113.– J.– Boll. JELASKA. VELI]. V. DELA PIERRE.– Facies. 100. (1995): Discontinuities in carbonate succession: identification. (2001): Facies Variability in Lower Liassic Carbonate Successions of the Western Dinarides (Croatia). L. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). Res. paleosols and inter. Late Sinemurian is determined as the time of the most significant and frequent exposures of the studied part of the inner platform area. & GORI^AN. Valanginian. It. D. Soc. H.. 68. study of a wider platform area of the ADCP is required. ^RNE. but compared to each other. Repeated periods of generally shorter-lived supratidal regime may be related to a single regressive event that occured in the studied area. A. REFERENCES BUCKOVI].. 127/2. CLARI. HILLGÄRTNER. [. They indicate periods of generally shorter-lived supratidal regime. (2008): The Dinaric Carbonate Platform margin in the Early Jurassic: a comparison between successions in Slovenia and Montenegro.. Interval with the most prominent exposure features extends laterally over 50 km and shows that recognition of exposures can be useful in correlation of shallow-marine platform strata and obtaining additional informations of platform evolution. Croatica. (1998): Discontinuity surfaces on a shallow-marine carbonate platform (Berriasian. & CVETKO TE[OVI]. I.

3–23. Pliocene. Izvje{}e za 2006. U srednjo. 2006) otkriveni skeletni ostatci elefantida. 2002). 1960a. 1811. proboscids. koji jo{ nisu specifi~ki odre|eni. a ne{to rje|e i fragmentirane kosti. 1881). 1917. 1994. & JAL@I]. 1879) o ostatcima mastodona iz Bribira (Mastodon borsoni). = rila{i). Croatia U Hrvatskoj su na vi{e od 90 nalazi{ta prona|eni skeletni ostatci proboscida (red Proboscidea ILLIGER. arvernensis iz Podvinja koje je u paludinskim naslagama prona{ao \uro Pilar. 1960b. 21. LJ. 1799) i Elephas (Palaeoloxodon) antiquus (FALCONER & CAUTLEY.. (MALEZ & LENARDI]-FABI]. godinu. Jedinstveni nalazi iz Hrvatske su dva zuba mastodona iste individue (Gomphotherium angustidens. Ante Kova~i}a 5. prona|eni 1962.– Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. MARJANAC. MAUCH LENARDI]. 1991. Do sada jedinstven nalaz s podru~ja Hrvatske je i drugi mlije~ni zub vunastog mamuta iz Podravine (iz zbirke Cugov~an. RADOV^I] & MAJI]. (1884): Fosilni sisari Hrvatske. Prodeinotherium bavaricum (VON MEYER. (2006): Istra`ivanja jame Vrtare male (Dramalj). osobno priop}enje). M. MALEZ. neobjavljeni podaci). hrv. pliocen. 60–95. Hrvatska (jml@hazu. Mastodon (Bunolophodon) angustidens CUVIER. Osim sporadi~nih in situ nalaza. (1912): Fosilni proboscidi Hrvatske i Slavonije. GORJANOVI]-KRAMBERGER. Zagreb. pa su njegovi ostatci na na{im lokalitetima i naju~estaliji. LENARDI]-FABI]. 1960a). godine GORJANOVI]-KRAMBERGER pi{e o fosilnim proboscidima Hrvatske. Nedavno su u jami Vrtare male kod Dramlja (BRAJKOVI] et al. trogontherii (POHLIG. 1824. Zagreb. B. Malobrojni su i fosilni ostatci donjo. pleistocen. lijevi i desni zadnji kutnjak).i srednjopleistocenski) znatno su rje|i od gornjopleistocenskih.do gornjomiocenskim naslagama (Mursko Sredi{}e) na|ene su vrste Mastodon (Bunolophodon) angustidens i Mastodon (Zygolophodon) tapiroides (MALEZ. Hrvatska Key words: Miocene. Determinirane su sljede}e vrste (taksonomski nazivi dinoterija i mastodona preuzeti su kako su navedeni u originalnim radovima): Dinotherium giganteum KAUP. 69. GORJANOVI]-KRAMBERGER. Dunava i njihovih pritoka. a objavio u svojoj raspravi NEUMAYR (1879. 1884. Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER. Mastodon (Anancus) arvernensis CROIZET & JOBERT. . Dinoteriji su determinirani u donjopliocenskim sedimentima Marije Gorice kod Brdovca (Dinotherium giganteum. Zagreb. 1817. Mastodon (Zygolophodon) tapiroides CUVIER. D. 1912.4. fosilni ostatci rila{a potje~u iz naplavina na{ih velikih rijeka: Save. oskudni su nalazi gornjotercijarnih rila{a. 1829. 1834). Tako|er su zanimljivi nalazi s dna Jadranskog mora: gornji desni zadnji kutnjak i bedrena kost izva|eni ko~om izme|u otoka Raba i oto~i}a Laganj. odre|eni kao nova podvrsta Mammuthus meridionalis adriacus n. navode}i i podatke iz ranije objavljenog rada (FUCHS. 1828. 1988. U pripremi je revizija ovih fosilnih nalaza. 1988). M. MAUCH LENARDI]. primigenius (BLUMENBACH. Mastodon borsoni (HAYS. ssp. 25 str. 1831). preuzeto iz: GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1825. 1847) (GORJANOVI]-KRAMBERGER. Mammuthus meridionalis NESTI. kao i podatke o zubima vrste M. 1884).– Elaborat Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. pliocenski. Pleistocene. Jo{ 1884. Ve}inom su to zubi.i srednjopleistocenskih mamuta i slonova (Mammuthus meridionalis. LITERATURA BRAJKOVI].– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.hr) Klju~ne rije~i: miocen. 1965. proboscidi. Na prostorima Euroazije tijekom gornjeg pleistocena dominantan je bio vunasti mamut (Mammuthus primigenius). osobito gomfoterija (mastodona) i dinoterija.. godine u gornjopliocenskim pijescima u Dugom Selu. Stariji nalazi (miocenski. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 89 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Miocenski do gornjopleistocenski proboscidi Hrvatske Miocene to Upper Pleistocene proboscids in Croatia Jadranka Mauch Lenardi} Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. D. M. Mnogobrojni fosilni ostatci proboscida dokaz su `ivota i/ili migracija pripadnika ove skupine `ivotinja na prostoru dana{nje Hrvatske tijekom dugog vremenskog perioda od miocena do kraja gornjeg pleistocena. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1989. donjo. RADOV- ^I] & MAJI]. J. pa i u Hrvatskoj. LENARDI]. Tako|er ko~arenjem kod otoka Raba prona|en je dio donje ~eljusti s tre}im zadnjim kutnjakom vrste Palaeoloxodon antiquus (VAN ESSEN. D. 2002). trogontherii i Palaeoloxodon antiquus). 10 000 Zagreb. U Europi. Drave. 1912) i gornjokarpatskim i donjobadenskim naslagama Gornje Jelenske na Moslava~koj gori (Prodeinotherium bavaricum. Slavonije i Dalmacije. MALEZ & LENARDI]-FABI]..

– Geol. Zagreb. (1960a): Die ersten fossilen Säugetiere in den Tertiärschichten des Medjimurje. (1965): Erster Fund der Gattung Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER im Pliozän von Slawonien. Ceres. 146 str.– Palaeontologia jugoslavica. (1989): Pleistocenski elefantidi Hrvatske. J. Zagreb. 37. & MAJI]. 44. 15–29. (1991): Kranijalni dijelovi. J.– Bulletin Scientifique. 65–66. 5/3. D. Zagreb. 40–41. 157–166. Zagreb. Croatica. Zagreb. MALEZ.– Geol. M. J.): Gornja Jelenska. RADOV^I]. mandibule i izolirani zubi pleistocenskih slonova s raznih lokaliteta Hrvatske i Vojvodine. Mjesni odbor Gornje Jelenske. Yugoslavia). (2002): Fosilni slonovi i nosorozi iz bentonita Gornje Jelenske. Zagreb. Sveu~ili{te u Zagreb.90 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.) from the bottom of the Adriatic Sea (Croatia. J. MALEZ. vjesnik.– U: KOVA^EVI].– Bulletin Scientifique. M. LENARDI]. 10/12. M. 5/2.– Magistarski rad (neobjavljen). MALEZ. J. ssp. MALEZ. D. (1960b): Erster Fund des Südelefanten (Archidiskodon meridionalis Nesti) in Jugoslawien.– Bulletin Scientifique. Zagreb. 47/2. 1–36. (ur. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 LENARDI]. LENARDI]-FABI]. (1994): Description and morphometric analysis of the Mammuthus armeniacus (FALCONER) skull from Slavonski Brod (Croatia). 28–39. 420. (1988): New subspecies of the southern elephant (Mammuthus meridionalis adriacus n. . & LENARDI]-FABI].

LIAN & ROBERTS.4. Arheologija. University of Wollongong. introduced into the cave via wind. including archaeological sediments deposited in cave mouths or rock shelters (e.. and microsample analysis in accelerator mass spectrometry radiocarbon (AMS 14C) and inductively coupled plasma mass spectrometry uraniumseries (ICP-MS 230Th/234U) dating. (ii) very young sediments can be dated with good precision (while radio carbon dating suffers from the effect of 14C plateaus over that time range) and (iii) – because OSL constrains the depositional age of sediments directly – reliable OSL chronologies can be obtained for sedimentary deposits which are organically sterile (i. 1998. Paleolitik. 40 – 50 ka). and Neanderthal DNA has been retrieved from several of the bones (GREEN et al. a key archaeological site in central Europe that contains a 12 m-thick sequence of cave-mouth sediments spanning the Middle to Upper Palaeolithic.. JACOBS & ROBERTS. Single-grain OSL dating offers new opportunities to date deposits that were previously regarded as troublesome. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 91 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Did Neanderthals and Modern Humans meet? – Reexamining the chronology of sediments in Vindija Cave (Croatia) by using single-grain optically stimulated luminescence Da li su se neandertalci i moderni ljudi sretali? – Preispitivanje kronologije naslaga {pilje Vindije upotrebom opti~ki stimulirane luminiscencije na pojedina~nim zrnima Michael C. . 2007). grains released via decomposition of roof spall material) and wellbleached allochthonous sediment. Universität Innsbruck. detrital charcoal) or much younger (e. Some key advantages of OSL dating are: (i) the dateable age range extends well into the Mid Pleistocene (whereas e. Australia 3 Croatian Academy of Science and Arts. Archaeology.. 14C dating has an upper age limit of ca. 2006). Late Pleistocene Klju~ne rije~i: OSL datiranje na pojedina~nim zrnima.. modern tree roots) compared to the true sedimentary age of the deposit.g. Zagreb. kasni Pleistocen Optically stimulated luminescence (OSL) dating is capable of constraining the sedimentary ages of a range of terrestrial and aquatic deposits and has thus become a widely used dating technique for the Quaternary over the past two decades (e.2. including some grains that might have been rejected if measured individually. WILD et al. single-grain OSL dating allows the operator to reject unreliable data on a grain-by-grain basis – that is – to dismiss grains that fail well-defined acceptance criteria that are built in to the single aliquot regenerative (SAR) measurement. but the chronology and interpretation of these records remain a matter of lively discussion (KARAVANIC & SMITH. contain no material suitable for radiocarbon dating) or where the organic material is much older (e.g. OSL dating requires the complete resetting of the lightsensitive signal by exposing the sediments to sunlight (bleaching).g. slopewash or tidal processes. bioturbation) commonly result in post-depositional disturbance. NSW. hundreds or thousands of grains. Cave-mouth sediments may have formed from a mix- ture of unbleached authochthonous material (e. Croatia Key words: single-grain OSL dating. the single-grain approach (as opposed to multiple-grain OSL dating) is the tool of choice for complex archaeological sequences in order to improve the accuracy and precision of OSL-based chronologies. Austria (michael. 1998.g.g. HUNTLEY et al.g. Palaeolithic. where human activities and other sediment mixing processes (e.at) 2 School of Earth and Environmental Sciences. Here we describe our ongoing OSL dating campaign at Vindija Cave. The latest development in OSL dating is the single-grain approach. The cave is famous for its Neanderthal and modern human remains. such as single-crystal dating in argon–argon (40Ar/39Ar) and fissiontrack. The main benefits of analysing individual grains include the identification of such contaminant grains in a sample and their exclusion before final age determination. ROBERTS et al. Meyer1. Ljerka Marjanac3.meyer@uibk. 1985. Furthermore.ac. Zenobia Jacobs2 & Richard G. The same extent of data validation is not possible using aliquots composed of multiple grains because these give rise to a cumulative OSL signal from many tens. 2001. Roberts2 1 Institut für Geologie und Paläontologie.g. 2010). DULLER. as well as the ability to directly check the stratigraphic integrity of archaeological sites. Due to these inherent benefits. 2004. The move towards single-grain analysis parallels that in other modern geochronology methods. Innsbruck.e.

BIRD. N. M. Springer... JOHNSON. A. PATTERSON. & HUA. C.. FORTEA. C. M. FRITZ. (1998): Optical and radiocarbon dating at Jinmium rock shelter in northern Australia.. R. HUNTLEY. 393. @. 105–107.– Quaternary Science Reviews. (2010): A Draft Sequence of the Neandertal Genome... MARQUES-BONET.. 2449–2468. M. E. MEYER. AXIMU-PETRI.T. N.. (2004): Luminescence dating of Quaternary sediments: recent advances. HANSEN. PAUNOVIC... 34/3. D.. ZHILAO. ZHAI. & ROBERTS. J. J.– Nature. EICHLER. R. E. 358–362... F.C.. P.. Q. LANDER. 313. ROSAS. A.E. GUSI]. SCHULTZ.Y.H. C. (eds. N. R. as post-depositional disturbance of the cave-mouth sediments has been recognised. D. New York. 223–248. GODFREY-SMITH.. FULLAGAR. D.W.. T. RUDAN. WEIHMANN. M.– Radiocarbon. M.A. D. 210–223.F. YOSHIDA. 25/19–20..M. . M.– Nature. J.... 2009). B.. FALUSH. 183–192...M. SIEGEMUND..-S.G. B.. STENZEL.. WILD.. NIELSEN. 43/2B..B. J. J.I. (2006): Dating the Quaternary: progress in luminescence dating of sediments. W. KARAVANIC. 407–426..E.F.92 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 710–722. M. & THEWALT.B. D. 328.... (2001): Age determination of fossil bones from the Vindija Neanderthal site in Croatia.-Y. A. H. REICH. E. single-grain and multiple-grain approaches and discusses our OSL data in the light of the cave sedimentology.W. A. J. LAWSON. STEFFAN. KUCAN.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ZHILAO. REFERENCES DULLER.L. MARICIC. PRUFER.. R. O. I. RUSS. C. BURBANO..W.. DE LA RASILLA. present the preliminary equivalent dose distributions measured via both. J.S. & PAABO.. R. GALBRAITH. JACOBS.– Journal of Human Evolution. 16. JENSEN.. GOOD. P.. C.. U...– Journal of Quaternary Sciences.L. SLATKIN.): A Sourcebook of Paleolithic Transitions.. & STEIER..D. BIRNEY. M. H. G.. V. LIAN. SCHMITZ.. BRAJKOVI]. G. HOBER..– Evolutionary Anthropology.. E. M. (2007): Advances in optically stimulated luminescence (OSL) dating of individual grains of quartz from archaeological deposits. NUSBAUM. KRAUSE. I. E. G.. A. GREEN. M.. & SMITH. R. R. P. L. JONES..... BRIGGS.. R.. J. BUTTHOF.V.. G. A. J. Z. LASLETT.A... MULLIKIN. & CHAUHAN. (1998): The Middle/Upper Paleolithic interface and the relationship of Neanderthals and early modern humans in the Hrvatsko Zagorje. KELSO. JACOBSEN. HOFFNER. T. (2009): Szeletian. H. ALKAN. NOVOD. ROBERTS. (1985): Optical dating of sediments. M. 19..– In: CAMPS. P. MARKUS H. We summarize the dosimetry of Vindija Cave. I. Croatia. not Aurignacian: A review of the chronology and cultural associations of the Vindija G1 Neanderthals.J... VERNA. K. LACHMANN. RABEDER. GOLOVANOVA. LI. LALUEZA-FOX. R.– Science. MALASPINAS. 1021–1228.. DORONICHEV. EGHOLM.G.. DURAND. KIRCHER. & ROBERTS.. S. E.. OLLEY. R. AFFOURTIT.

Faculty of Science. Titanosaurian sauropods presented the fauna during the Late Turonian/Early Coniacian. Seven stratigraphically different ichnocoenoses were defined among 17 determined ichnoassemblages (Tab. Hauterivian-Late Barremian. Five different kinds of dinosaurs have been recognized among these sites. 1). Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma. mid sized ornithopods and mid-large sized sauropods. then theropods (747. palaeobiogeography Within the area of the former Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) 17 sites with dinosaur footprints have been discovered. Among these footprints the majority belong to sauropods (1386. During the period of Late Albian-Late Cenomanian the fauna was very rich and herbivores include the titanosaurian and non-titanosaurian sauropods as well as iguanodontid ornithopods. Stratigraphic range of these findings is Late Tithonian-Late Maastrichtian. there were also the titanosauriform sauropods beside them.pmf. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 93 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ihnocenoze dinosaura na Jadransko-Dinaridskoj karbonatnoj platformi Dinosaur ichnocoenoses on the Adriatic-Dinaridic carbonate platform Aleksandar Mezga Institute of Geology & Paleontology. Croatia (amezga@geol. ihnocenoze. palaeoecology. as well as large 'carnosaurian' theropods. Table 1: Dinosaur ichnocoenoses from the former ADCP. Horvatovac 102a. Fig.4. Fig. Those dinosaurs could not live and survive on the ADCP area or even in the carbonate platform en- ICHNOCOENOSIS Late Turonian / Early Coniacian Late Cenomanian FOOTPRINT TYPE sauropods sauropods theropods sauropods NUMBER OF FOOTPRINTS 10 324 217 sauropod 107 theropod 719 578 theropod 121 sauropod 20 ornithopod 61 18 17 sauropod 1 theropod >50 971 ICHNOASSEMBLAGE 1 5 Late Albian theropods ornithopods 6 Late Barremian Late Hauterivian Late Valanginian / Early Hauterivian Late Tithonian theropods sauropods theropods sauropods sauropods 1 2 1 1 . All ichnocoenoses are assigned to the Brontopodus ichnofacies. 2) and finally ornithopods (20). paleoekologija. large theropods. 1). A total of over two thousands single footprints have been found as well as over one hundred trackways. In the Late Tablica 1: Ihnocenoze dinosaura s podru~ja nekada{nje ADCP. 10 000 Zagreb. Adriatic-Dinaridic carbonate platform. They include small-mid sized theropods. During the Late Tithonian-Late Hauterivian the fauna was dominated by diplodocoid sauropods. paleobiogeografija Key words: dinosaur footprints. The assemblage of the fauna at the very end of the Cretaceous period (Late Santonian-Late Maastrichtian) was characterized by iguanodontids and hadrosaurids among the herbivores and medium sized theropods (including dromaeosaurids) among carnivores. ichnocoenoses. Among the carnivores small-mid sized 'coelurosaurian' theropods prevail. 15 of them on the Istrian peninsula.hr) Klju~ne rije~i: otisci stopala dinosaura. but large 'carnosaurian' theropods are also present. The land area for the given dinosaur faunas has had to be multiple larger than the area of the former ADCP.

This implies the continuous or sporadic connection. Slika 2. not just between the carbonate platforms on the Southern Tethyan megaplatform. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. depending of the stratigraphic range for the specific taxa.94 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Sauropod footprints from the ADCP localities. Figure 1. Otisci stopala sauropoda s nalazi{ta na ADCP-u. . Otisci stopala teropoda s nalazi{ta na ADCP-u. scale bar = 20 cm. Theropod footprints from the ADCP localities. but between it and the nearby continents. The ecosystem with discovered dinosaurs demand the land area of app. scale bar = 10 cm. mjerilo = 10 cm. mjerilo = 20 cm. Fully terrestrialized Adria microplate or Southern Tethyan megaplatform might represent the land area large enough to sustain the dinosaur populations and the ecosystem which they were the part of. 1–4 millions km2. Figure 2. vironment.

1992. taphonomy. Only one site. For example. Clypeaster shells could be preferably found in bioclastic corallinacean limestone of different type and less often in lithoarenite and lithic graywacke. 1999) opposite to all the other present echinoids. Miocene. these fossils are often incorporated in the composition of recent sediments as short-lived clasts.) are surprisingly more abundant than the flat forms (e. In this study. Lovin~i}eva bb. This suggest on few living niches affected by different taphonomic conditions. its fragments are relatively rare. tafonomija. 10 000 Zagreb.g. we investigated some of the most cited Clypeaster-dominated outcrops in the northern Croatia where we thoroughly checked the sediments to reveal as much as possible of complete echinoid fauna. not by Clypeaster. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 95 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Taphonomic selection among echinoids or why is Clypeaster the most abundant echinoid in the Miocene of Croatia Tafonomska selekcija me|u je`incima ili za{to je Clypeaster naj~e{}i je`inac u miocenu Hrvatske Goran Mik{a1 & Aleksandar Mezga2 1 Field Engineering & Operations Sector. 1979. Clypeaster. Determinable fragments (isolated spines and plates) show completely different composition of echinoid fauna with presence of large amount of spatangoid. are dominated by echinoid genus Conolampas.g. The result of this research was a quite different composition of echinoid fauna from investigated localities when compared to the earlier reports and available fossil collections. University of Zagreb.hr) Key words: echinoid s. 1995. Croatia Klju~ne rije~i: je`inci. buried deeply in the sediment or lived out of destructive influence of the waves to survived early phase of taphonomic selection. Croatia (amezga@geol. cassiduloid and clypeasteroid echinoids. On the other hand. This statement seems to be correct when we look at the composition of briefly collected echinoid fossil faunas from the wide-spread Miocene outcrops in the continental part of Croatia. Due to the relatively changeable firmness of the rocks. some of the most popular sites like Bizek quarry in the Medvednica Mt. soluble in the meteoric water. Discrepancy between completely preserved tests and fragments are the greatest in the case of Clypeaster. Faculty of Science.hr) 2 Department of Geology & Paleontology. Thus prepared material was sieved and analyzed on stereo microscope.4. The disproportion between fragmentary material and completely preserved echinoid tests was also observed.miksa@ina. in terms of completely preserved echinoid tests.pmf. 1B. are obviously a product of taphonomic selection. we used a microanalysis of weathered residual sediments and fresh rocks dissolved in the solution of hydrogen peroxide. 1C). Echinocyamus. This early phase was . C. were found as Clypeaster-dominated echinoid assemblage joined with some rare remnants of cidaroid regular echinoids. Clypeaster. Positions of localities follow the marginal parts of Paratethys. Sutinska vrela quarry in Medvednica Mt. selection existed also between different species of Clypeaster where the conical forms (e. This could be partially explained by the structure of clypeasteroid tests which are reinforced with numerous pillars as adaptation to living in high-energy shallow-marine environments (NEBELSICK. where the conical forms of Clypeaster may lived deeper. INA-Industrija nafte Plc. Clypeaster-dominated assemblages. Released from sediment by weathering. Hrvatska As POLJAK (1938) or MITROVI]-PETROVI] (1969) already reported. Horvatovac 102a. 1A). where the test of this echinoid has a large preservation potential (SEILACHER. miocen. 1995. Croatia (goran. All other genera except Echinolampas are relatively rarely represented in localities with wholly preserved tests. C. Some of these echinoids are the first records in Croatian Miocene like the genus Pliolampas and Echinocyamus (Fig. Echinocyamus. NEBELSICK. Localities in Hrvatska Banovina (Sjeni~ak. at least 75% of fossil echinoids in the Middle Miocene of Croatia and surrounding areas belong to the sand dollar genus Clypeaster. campanulatus gr. Sjeni~ak Lasinjski) are mainly composed of spatangoids and small clypeasteroid Echinocyamus. Once used as an architectural and building stone. The uncovered echinoid fauna is not totally composed of genus Clypeaster regarding almost all of the sites. also not by Clypeaster. 10 000 Zagreb. The large and heavy tests of Clypeaster can be easily found elsewhere where the terrain is built of shallow marine Miocene sediments of Carpathian and mostly Badenian stages. Miocene bioclastic limestone was a subject of intensive quarrying which left a lot of abandoned works (excavation pits and quarries) around northern Croatia suitable for fossil researches. folium) with stronger and more compact test. Figs.

Mjerilo = 1 cm.– Eclogae geol.– Paleobiology. 7. Zagreb. Helv. SEILACHER. In the fine-grained sediments (like on the Dvor na Uni locality) this phenomena is missing and echinoids show a hydraulic cracking of its test (collapsed ambulacral zones. Equatorial section of the test shows dense meshwork of internal reinforcement pillars.). B) Clypeaster scillae DES MOULINS. A) Je`inac Echinocyamus sp. 1995). Sedimentary environment in which the echinoids are preserved is also important for their preservation (NEBELSICK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. destructive for the most other echinoids like thin shelled spatangoids or unstable skeletons of regular echinoids which explains a minimum record of their complete tests. 88. Figure 1..96 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Palaeoecol. A. Scale bar = 1 cm.H. A) Clypeasteroid Echinocyamus sp. we can tell that seemingly high percent of Clypeaster tests in Croatian Miocene shallow-marine deposits is product of different taphonomic processes which strongly influenced the original composition of echinoid fauna. Scale bar = 1 mm. 113–146. 316–328. J. sometimes misidentified as a genus Scutella in case of flat forms of the test. Oral view of the test. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. The echinoids from Dvor na Uni (Zrinska gora Mt. Red Sea. Palaeoclim. Ekvatorijalni presjek s vidljivom gustom mre`om unutarnjih oja~anja ~ahure. NEBELSICK.– Palaeogeogr. 685–693. (1999): Taphonomic comparison between recent and fossil sand dollars. 7.H. Popre~ni presjek kroz drugi ambulakrum s dobro uo~ljivim potpornjima ~ahure. Favorable geochemical conditions through all the phases of diagenesis and type of sediment also supported preservation of the echinoid tests in carbonate deposits. Amsterdam. Pogled na donju stranu ~ahure. As final conclusion. Transversal section through ambulacrum 2 with well-visible pillars. 149. The explanation of high percent of Clypeaster here also may lay on excellent perceptibility and size of its test which makes it an easy target for amateur collectors who often donates the material to museums and professional paleontologist. NEBELSICK. from the Badenian (Middle Miocene) of Hrvatska Banovina County. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. iz badena (srednji miocen) Hrvatske Banovine. (1995): Comparative taphonomy of Clypeasteroids. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. Mjerilo = 1 cm. 191–221. (1938): Prilog poznavanju miocenskih echinoidea Hrvatske i Slavonije. (1969): Srednjomiocenski ehinidi severne Bosne (Bosanska Posavina).. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. Analysis of the echinoid collections from Croatian Natural History Museum also confirms the dominance of genus Clypeaster in localities of northern Croatia where the genus Clypeaster makes 80% of total echinoid fauna. Some local town museums and private collectors also display only Clypeaster in their fossil collections. .– Acta Geologica 6/36. The fact that this kind of fossil material in Croatia was never researched in details also contributes to the explanation. Beograd. Large sediment grains probably redirect or take over some part of the sediment pressure to the surrounding sediment mass. J.– Palaios.H.– Vesnik Geolo{kog instituta Kraljevine Jugoslavije. Mjerilo = 1 mm. 166–206.. J. POLJAK. Egypt. 349–358..) locality were found in fine-grained lithic graywacke and they are all fragmented with no preservation of complete echinoid test. Scale bar = 1 cm. J. 5. (1979): Constructional morphology of sand dollars. J. NEBELSICK. (1992): Echinoid distribution by fragment identification in the Northern Bay of Safaga. Basel. implosion of the test forming 'pie slice' fragments etc.

girofiliti. Zoophycos group and asterozoan traces. 2005). which were never. 10 000 Zagreb. and individual ichnoassemblages are laterally very variable. Zagreb. Trace fossils from tempestite calciclastic sandstones are represented by numerous polychaete and arthropod burrows and burrows of irregular echinoids – Palaeophycus. up to now. 2001. more than 1 m wide forms which mark narrow transitional zone between underlying Debelo Brdo mb. represented with its different preservational varieties.hr) Key words: trace fossils. 1980). Horvatovac 102a.. asterosomids and graphoglyptid Cosmorhaphe are characteristic traces for the lower part. are calciclastic sandstones and calciclastic mudstones. 1999. Two major lithological types within the Benkovac Stone mb. Croatia (ervin. is a shallow-marine. Nereites. Benkova~ki kamen jedinica. chondritids. one of the most common trace fossils in the Benkovac Stone mb. Tracemakers exploited the sediments for the short time.. Scolicia ispp. Pierottijeva 6. Croatia Klju~ne rije~i: tragovi fosila. is the most common and ubiquitous trace fossil in the Benkovac Stone mb. 10 000.) with Paleodictyon. Traces like Hydrancylus– and Treptichnus occur only in combination with mi- . Department of Geology.vlahovic@rgn. It represents a middle part of Middle Eocene to Lower Oligocene Promina Basin deposits. Paleodictyon. being most frequent immediately after disappearance of Zoophycos in succession. Zoophycos appears as large. approximately 120 m thick succession of calciclastic deposits. Sandstones and mudstones are characterized by different trace fossils ichnoassemblages. since ubiquitous occurrence of ichnospecies P. Field Engineering & Operations Sector. more than 2000 m thick succession from deep-marine to alluvial facies (MRINJEK et al. is commonly used architectural and building stone. Rhizocorallium and Thalassinoides.) mixed into sediment during the tempestite formation.. Lophoctenids. lophoctenids.. the most important are graphoglyptid traces (Helminthorhaphe. together with Paleodictyon strozzii and gyrophyllitids. Geology and Petroleum Engineering. strozzii almost always coincides with appearance of microbial mats. Ichnoassemblages from the Benkovac Stone mb. studied in detail.htnet. – 'flysch trace fossils' in the shallow water setting Benkova~ki kamen jedinica – 'fli{ki tragovi fosila' u plitkovodnom okoli{u Goran Mik{a1. graphoglyptids. Cosmorhaphe. arthropod burrows. etc. Graphoglyptids are generally rare except ichnospecies Pa- leodictyon strozzii. (within Korlat and Debelo brdo mbs. Benkovac Stone mb. gornji eocen. gyrophyllitids. Promina naslage. Zoophycos. only Palaeophycus is present throughout the unit. grafogliptidi. Interpreted as offshore-transition environment (MRINJEK et al.hr) 3 Faculty of Mining. Croatia (igor. 1995. tragovi ~lankono`aca. Especially interesting is preservation of trace fossil Paleodictyon. Sandstones were deposited by storms and mudstones were mostly a product of background sedimentation within offshore-transition zone.). Among the aforementioned traces. Glockerichnus occurs in the topmost part of the unit. Hrvatska The Upper Eocene Benkovac Stone mb. represented by few excellently preserved records of Polykampton (cast of one bedding plane with Polykampton was in 2009 included in Adolf Seilacher’s famous exhibition 'Fossil Art') are also rare and found only occasionally. Lovin~i}eva bb. Urohelminthoida. etc.miksa@ina. although these traces also occasionally occur in the younger part of the succession. and probably suggest specific sedimentological/paleoecological conditions around transition zone. 10 000 Zagreb. Chondrites. Belorhaphe. 2005) these ichnoassemblages should be an exception to the standard ichnofacies distribution which consider them as a combination of Zoophycos and Nereites ichnofacies (FREY & SEILACHER. Chondrites. Croatia (goran. nereitids. asterosomids. Upper Eocene. Zoophycos. are similar in composition to those found in many European flysch basins (UCHMAN. Chondritids.4. and Benkovac Stone mb. Promina deposits. Ervin Mrinjek2 & Igor Vlahovi}3 1 INA-Industrija nafte Plc.mrinjek@zg. University of Zagreb. medusiform burrows (gyrophyllitids). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 97 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Benkovac Stone mb.hr) 2 Faculty of Science. The Benkovac Stone mb. etc. Paleodictyon.). mostly cropping out in a vicinity of Benkovac in the northern Dalmatia. Teichichnus. Paleodictyon and Helminthorhaphe are the only graphoglyptids present in strata below Benkovac Stone mb. and is well-known for its excellently preserved trace fossils. Trace fossils from mudstones shows a quite different and broader ichnodiversity. searching for the organic particles (plant debris. University of Zagreb.

This preservation mode prevailed in younger parts of the studied unit. 25. 183–207. The Benkovac Stone mb. plenty of dissolved oxygen and permanent circulation of water seems to be the major limiting factor for development of such ichnoassemblages. M. 15. 3–115. F. 408–416. MRINJEK. Northern Apennines. Erosive exhumation of mudstone-related traces by deposition of calcarenites (casting of the traces) has also been responsible for preservation of many trace fossils in the Benkovac Stone mb. A. UCHMAN. & SEILACHER. studied ichnoassemblages could be among the shallowest occurrences of the 'flysch trace fossils' and Nereites ichnofacies published up to now (e.g. E. & WILMSEN.– Lethaia. some phycosiphonid forms of burrows. TAHERI.W. shows great variety of different ichnospecies.).. UCHMAN. UCHMAN. & LUK[I]. (1980): Uniformity in marine invertebrate ichnology. A few forms of burrows cannot be assigned to any group of trace fossils (forms similar to gyrophyllitid.– Geol.– Beringeria. A. FÜRSICH. etc. (1999): Ichnology of the Rhenodanubian Flysch (Lower Cretaceous–Eocene) in Austria and Germany.T. Croatica. 67–173. R. (1995): Taxonomy and palaeoecology of flysch trace fossils: The Marnoso-arenacea Formation and associated facies (Miocene.. A.– Beringeria. while the evidence of microbial mats occurs even later. 13.98 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2001): Eocene flysch trace fossils from the Hecho Group of the Pyrenees. 3–41. which is rather the result of different modes of preservation than the result of tracemaker biodiversity. (2005): The Benkovac Stone Member of the Promina Formation: A Late Eocene succession of storm-dominated shelf deposits. A. V. (2007): New occurrences of the trace fossil Paleodictyon in shallow marine environments: examples from the Triassic–Jurassic of Iran. . PENCINGER. northern Spain. Variable content of food. 58/2. B.. J. 2007). FÜRSICH et al. 22.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 crobial mats and seems to indicate this specific sedimentary environment. Italy). 163–184. 28.– Beringeria. REFERENCES FREY. Therefore.– Palaios. SREMAC. J.

U nalazi{tima ]opi i Grdoselo neki oblici je`inaca su veoma ~esti. Plesiolampas. Privoz 11. eocen. samo iz nekih lokaliteta. Istra. Grdosela i Paza. Gra~i{}e. Gitolampas (Echinanthus) i Brissus. To su trenuta~ni rezultati. Grdoselu i Pazu nismo na{li. . Pericosmus. Oddelek za geologijo. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. Grdoselo and Paz in central Istria. Hrvatska Key words: macrofossils. Istria. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 99 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Makrofosili iz razli~itih eocenskih nalazi{ta sredi{nje Istre. determinirani do nivoa vrsta (Tablica 2 sadr`i samo popis rodova). Croatia. Gra~i{}e. Gra~i{}a. Gra~i{}e je zanimljivo i po na|enim iregularnim je`incima rodova Echinocyamus. iz nalazi{ta u okolici ]opija. ali su zato vi{e razli~iti. Razlike odre|enih fosilnih ostataka izme|u spomenutih nalazi{ta. Hrvatska. a u Grdoselu su veoma rijetki. Registered remains of different Eocene organisms from localities ]opi. prikazane su na Tablicama 1 i 2. Eocene. Sva su nalazi{ta makrofosila vezana na karbonatne megaslojeve fli{kog slijeda naslaga. da u nalazi{tu ]opi uop}e nisu na|eni regularni je`inci. Preliminarni rezultati ukazuju da je razlika izme|u lokaliteta djelomi~no uzrokovana razli~itim facijesima karbonatnih turbidita unutar fli{kog bazena. Cassidulus. Slovenija Klju~ne rije~i: makrofosili. 1000 Ljubljana. flysch. FLORA crvene alge (Lithothamnians) FAUNA Foraminiferida numuliti (Nummulitins) asterocikline (Asterocyclinas) Koralji – Anthozoa solitarni koralji (Solitary corals) kolonijski koralji (Reef building corals) oktokoralji (Octocorals) Meku{ci – Mollusca pu`evi – Gastropoda {koljka{i – Bivalvia glavono{ci – Cephalopoda Koluti}avci – Annelida Rakovi – Crustacea rakovice – Decapoda tlparsesilni rakovi – Cirripedia Mahovnjaci – Bryozoa Ramenono{ci-Brachiopoda Morski ljiljani – Crinoidea Morski je`evi – Echinoidea regularia irregularia Ribe – Pisces – + – + + – + + – + + + + + + – + + – + + + – – + – – + – + + + + + + + + + – + + + + + + + + + – – – + + + – – – + + – + + + – + + + – – + – + Paz Makrofosili (Macrofossils) Grdoselo Gra~i{}e Istra`ivani su makrofosili iz srednjeeocenskih – lutetskih fli{nih naslaga centralne Istre. U Gra~i{}u su primjerci svih je`inaca relativno rijetki. Odre|eni ostaci razli~itih eocenskih organizama u nalazi{tima ]opi.4. Cyclaster i Macropneustes. U Gra~i{}u nismo na{li ni jednog primjerka slijede}ih rodova: Conoclypus. Najmanja raznolikost me|u je`incima je ustanovljena u Pazu i Grdoselu. Tablica 1. kojih u ]opiju. Hrvatska Macrofossils from different Eocene localities in central Istria. fli{. Table 1. Kod ehinoida je zanimiljiv podatak. naro~ito primjerci rodova Echinolampas i Cyclaster. Croatia Vasja Miku` & Aleksander Horvat Univerza v Ljubljani. jer takva nalazi{ta s makrofosilima nisu nikada do kraja istra`ena. Grdoselo i Paz u sredi{noj Istri. Croatia ]opi Je`inci su taksonomski detaljno istra`ivani. koji se mogu vrlo brzo promijeniti i dopuniti. Linthia.

D = vrlo ~esti). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. C = frequent. B = rijetki. Table 2. Croatia (A = very rarely. D = very frequent). Eocene echinoidea from localities in central Istria. C = ~esti. ]opi ECHINOIDEA REGULARIA Stereocidaris Phyllacanthus Porocidaris Prionocidaris “Eucidaris” Eucidaris Phymosoma Porosoma Coelopleurus IRREGULARIA Conoclypus Echinocyamus Echinolampas Plesiolampas Cassidulus Gitolampas (Echinanthus) Ditremaster Pericosmus Schizaster Linthia Prenaster Brissus Cyclaster Macropneustes + – + + – – + + + + + – + + – + + – + + + – + – + + – – + – + – – – – + – + + – + + – – + – – – – – – – – – + – B A D A A B A A B B C A D B – – – – – – – – – – + + + + + + + – + – – – – – – – – – + + – + + – – + A A B B A A A A B U~estalost (Frequence) Grdoselo Gra~i{}e Paz . Eocenski je`inci odre|eni u nalazi{tima sredi{nje Istre (A = vrlo rijetki.100 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. B = rarely.

comprising clays. Benthic foraminifera record with 84 detected species shows distinct changes in composition and diversity across the section.. Panonski bazen. Heterolepa dutemplei together with Bulimina elongata. Its sedimentary structures and lower contact point to deposition by debris flow. superposed by a massive. Prirodoslovno–matemati~ki fakultet. It is contribution to the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk Evolution of the Neogene Dinaride Lake System”. The measured section is about 60 m thick and beside marine sediments includes the uppermost part of the lake deposits. volcanic ash layers and fossiliferous beds with well preserved. foraminifera. Pannonian Basin. sands and coal seams. Within following meter distance the most distinct change develops with installation of low oxic near-bottom conditions remaining stable until the section top. The most common are Asterigerinata planorbis. The Natural History Museum Vienna. Lobatula lobatula and Ammonia viennensis. . reflecting highly oxic environmental conditions. Geolo{ki odsjek. The benthic fauna of that latter interval is characterized by low diversity and high dominance fauna comprising oxygen depletion indicators such as Praeglobobulimina pyrula or Bolivina ssp. Badenian. Elphidium rugosum. 10 m thick carbonate body. marinska transgresija. Hrvatska Department of Geology & Palaeontology. 10 000 Zagreb. i.mandic@nhm-wien. marine transgression. showing a stable moderately oxic bottom environment. The study was made possible by courtesy of Zlatko JE^MENICA and “Ugljevik” mine authorities. oxygen content and organic matter content. Gradually. The marine ingression is marked by the first occurrence of the marine macrofauna in a sandy marl horizon comprising mollusk accumulations. The characteristic representatives are Valvulineria complanata. Austria (oleg. followed in very top by subordinate diatomite intercalations. marine fish remains. Bosna i Hercegovina Open mine pit Bogutovo Selo near Ugljevik in NE Bosnia and Herzegovina is positioned at the southern margin of the Pannonian Basin. The benthic foraminifera assemblage allows a good correlation of the marine deposits with the Badenian regional stage. The topmost 40 m of the logged succession include in its lower part two subordinate. Burgring 7. Slightly preceding the first dark clay intercalation the environmental perturbation starts pointed out by repetitive change of diversity index. Cassisidulna laevigata. depositional depth.ac. species dominance and bottom water oxygen content. Some sea level fluctuation is present with distinct shallowing peak directly above the thick carbonate body. reflecting changes of the paleoenvironment.at) Keywords: paleoecology. evolucija okoli{a. 1m thick carbonate beds.e. About 20 m of gray marls with two dark clay intercalations follow. deep water middle to outer shelf assemblage installs. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: paleoekologija. 1010 Wienna. Within the first meter of the marine part of the section shallow water assemblage predominates. The assemblages of benthic and planktic foraminifera allow the biostratigraphic correlation of the marine transgression horizon with the upper part of the Lower Badenian based on abundant presence of Orbulina suturalis. The Oligocene lignite bearing lacustrine deposits are superposed there by Middle Miocene marine sediments.4. Horvatovac 102a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 101 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleoenvironmental evolution of southern Pannonian Basin during Badenian transgression Evolucija paleookoli{a tokom Badenske transgresije na jugu Panonskog bazena \ur|ica Pezelj1 & Oleg Mandic2 1 2 Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. baden.

Tijekom miocena ovo je podru~je pripadalo Centralnom Paratethys-u. Detaljno prou~avanje benti~kih foraminifera i ostrakoda je omogu}ilo utvr|ivanje ukupno ~etiri biozone: gornjobadenska Buliminsko-bolivinska zona. Croatia Klju~ne rije~i: benti~ke foraminifere. Na tu starost ukazuje nalaz provodne vrste ostrakoda Cytheridea hungarica (ZALÁNY).) \ur|ica Pezelj & Jasenka Sremac Department of Geology and Palaeontology. Smje{teni su u krovini kamenoloma na desnoj strani potoka [um. Horvatovac 102a. CICHA et al. PAPP & SCHMID. Biostratigrafska analiza prou~enih profila bazira se na standardnim biozonacijama koje vrijede za podru~je Centralnog Paratethys-a (PAPP et al. Medvednica Mt Gora Medvednica je istaknuta topografska jedinica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. s tim da je u obzir uzeta mogu}nost uspostavljanja i nekih drugih biozona uslijed lokal- nih paleoekolo{kih uvjeta. Tek detaljna analiza mikrofosilne zajednice ukazuje na promjenu okoli{nih uvjeta tj. Njezina jezgra uglavnom je sastavljena od paleozojskih i mezozojskih stijena razli~itog postanka i okru`ena transgresivno talo`enim mla|im tercijarnim i kvartarnim sedimentnim stijenama ([IKI]. s time da odnos s starijim sedimentima nije vidljiv. uz koju se jo{ javljaju vrste Aurila haueri (REUSS) i Quadracythere sp. {to ukazuje na prijelazni karakter ove Zone od badenskih prema tipi~no sarmatskim naslagama. te uzorak R12 s profila Donje Ore{je 2 pripadaju Anomalinoides badenensis zoni tj. Profil Donje Ore{je 1 sastoji se uglavnom od sme|kastih masivnih lapora koji se izmjenjuju s glinovitim laporima s povremenim proslojcima gline. Unutar ostrakodne zajednice dominira vrsta Argilloecia sarmatica (ZALÁNY). U donjem dijelu prevladavaju uslojeni do masivni sme|kasti lapori. indeksi raznolikosti) te porast koli~ine kisika pri morskom dnu (vi{e vrijednosti BFOI). te su dijelom erodirane ili pokrivene transgresivnim badenskim naslagama. u kamenolomu su se tijekom vremena otvarale nove eta`e. 1979). opli}avanje talo`nog bazena i druga~iji sastav badenskih i sarmatskih mikrofosilnih zajednica. University of Zagreb. Unutar benti~ke zajednice niske raznolikosti vrlo je ~esta i vrsta Rosalina obtusa D’ORBIGNY. {to je omogu}ilo kontinuirano pra}enje slijeda krovinskih naslaga. Sarmatian. Sarmat. te izrazita dominacija vrste Anomalinoides badenensis (D’ORBIGNY). 1999). a pru`a se pravcem jugozapad-sjeveroistok na povr{ini od pribli`no 300 km2. Debljina snimljenih naslaga je pribli`no 8 m (ukupno 21 uzorak). . donjesarmatske biozone Anomalinoides badenensis zona i Elphidium reginum zona. 1978. Lokalitet Donje Ore{je je ve} dugo poznat u geolo{koj literaturi zbog debelog kompleksa trijaskih i krednih naslaga koje su detaljno prou~ene (POL[AK. dok je u gornjem dijelu evidentan pove}ani udio gline. budu}i da je povremeno gubio vezu sa Sredozemljem. 1985. u odnosu na analizirane badenske zajednice. Cibicidoides pseudoungerianus (D’ORBIGNY) i Cassidulina laevigata D’ORBIGNY. Debljina naslaga je oko 7 m. donjem dijelu donjeg sarmata. koja je tipi~na za donjosarmatske naslage.102 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Uzorci O17–O19 s profila Donje Ore{je 1. U ovoj po~etnoj fazi opli}avanja salinitet vode najvjerovatnije jo{ nije zna~ajnije smanjen. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sarmatske naslage lokaliteta Donje Ore{je (Medvednica) Sarmatian sediments of Donje Ore{je (Medvednica Mt.. na {to upu}uje znatan udio marinskih vrsta benti~kih foraminifera. a uo~en je i znatan udio badenskih vrsta Bolivina dilatata REUSS. Na podru~ju Donjeg Ore{ja sarmatske naslage se kontinuirano talo`e na gornjobadenske naslage vanjskog {elfa (profil Donje Ore{je 1). dok uski pojas mla|ih miocenskih naslaga iz krovine nije do sada detaljnije analiziran. 1998). palaeoecology. jasno upu}uje da su sarmatske mikrofosilne zajednice `ivjele na podru~ju unutra{njeg {elfa s mogu}im oscilacijama u salinitetu vode. U pravilu je uzorkovana svaka litolo{ka promjena (ukupno 19 uzoraka). koji je. 1995). Faculty of Science. Gornjokredne naslage su transgesivne preko gornjotrijaskih vapnenaca. kao i manja zastupljenost vrsta rodova Ammonia. Zbog intenzivne eksploatacije kamena. Medvednica Key words: benthic foraminifera. te s manjim oscilacijama u dubini talo`nog bazena. te srednjesarmatska Elphidium hauerinum zona. te gornjeg batijala (profil Donje Ore{je 2). Profili Donje Ore{je 1 i Donje Ore{je 2 nalaze se kod istoimenog sela sjeverno od Svetog Ivana Zeline u sjeveroisto~nom dijelu Medvednice. Porosononion te bo~atih vrsta elphidija. 10 000 Zagreb. paleoekologija. odnosno Tethys-om (RÖGL. Na profilu Donje Ore{je 2 (udaljen cca 200 m zapadno od profila Donje Ore{je 1) jasno je uo~ljiv transgresivan kontakt badenskih naslaga s krednom podlogom. unutar Paratethys-a imao specifi~nu geolo{ku povijest.. Na prou~enim profilima naslage donjeg sarmata se kontinuirano talo`e na naslage gornjeg badena. bez izrazite razlike u litolo{kom sastavu sedimenata. Pad vrijednosti razli~itih paleoekolo{kih pokazatelja (P/B odnos.

– Abh. I.. SENE[. Uzorci R15–R18 na profilu Donje Ore{je 2 pripadaju Elphidium hauerinum zoni tj. vrste Ammonia vienensis (D’ORBIGNY). Facts and hypotheses of an Oligocene to Miocene paleogeography (short overview). te vrste Nonion tumidulus PISHVANOVA. naturforsch. Aurila angulata (REUSS). Unutar benti~ke zajednice je zapa`en znatan udio razli~itih vrsta elfidija. 263– 325. CICHA. 1–38. RÖGL. CICHA.– Acta geol. PAPP.. Osla|ivanje dokazuje i sastav bo~ate ostrakodne zajednice. (ur. (ur. 549. & ^TYROKÁ. U svakom slu~aju znatna zastupljenost bo~atih vrsta benti~kih foraminifera. koja se u ovom dijelu unutra{njeg {elfa javlja s udjelom od ~ak 14. Verlag der Slowak. 339–349..– Geol. LITERATURA CICHA. Evidentno je da su unutar ostrakodne zajednice najzastupljeniji rodovi s ~vrstim i ja~e kalcificiranim lju{turama.. senckenberg. RUPP. te jo{ uvjek poprili~an udio vrste A.): Chronostratigraphie und neostratotypen miozän der Zentralen Parathetys. Cytheridea hungarica (ZALÁNY) i Elphidium reginum (D’ORBIGNY). (1995): Prikaz geolo{ke gra|e Medvednice. [IKI]. hauerinum. badenensis. Starost ove zone je utvr|ena na osnovi nalaza usko provodne vrste ostrakoda Aurila merita (ZALÁNY). Argilloecia sarmatica (ZALÁNY) i Xestoleberis glabrascense (REUSS). te vrste E. donjem dijelu srednjeg sarmata. Unutar ove zajednice je uo~en mali porast udjela disoksi~nih i infaunalnih oblika.. Bundesanst.. 50/4. (1998): OligoceneMiocene foraminifera of the Central Paratethys. Tako|er je zna~ajan i nalaz sarmatskih elfidijuma vrsta Elphidium josephinum (D’ORBIGNY) i Elphidium hauerinum (D’ORBIGNY).. Zagreb. M. A. (1978): Foraminifera. J. & CTYROKA. & SCHMID.): Geolo{ki vodi~ Medvednice. 1–311. istra`. F. josephinum i Elphi- dium obtusum (D’ORBIGNY). nosioca ove zone. 1–325. J. A. 9/6. Inst.95%. PAPP. (1999): Mediterranean and Paratethys. Akad. Badenian.. obtusa. der Wissen. Zagreb. 37.E.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 103 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Elphidium reginum zona tj. POL[AK. Vrlo su ~este i vrste Bolivina sarmatica DIDKOVSKIY te R.– U: PAPP. . te donjosarmatskih vrsta Aurila mehesi (ZALÁNY). Bratislava. F. 7–30. (1979): Stratigrafija i paleogeografija biolititnog kompleksa senona kod Donjeg Ore{ja (Medvednica. geol. K. F. (1985): Die fossilen foraminiferen des Tertiaren Bekens von Wien. I.4. Ostrakodna zajednica je obilje`ena vrstama Leptocythere tenuis (REUSS). I. A. Elfidiji prevladavaju u sastavu zajednice benti~kih foraminifera. od kojih treba posebno istaknuti vrstu E. gornji dio donjeg sarmata je utvr|ena na profilu Donje Ore{je 2 – uzorak R13. C. sjeverna Hrvatska). Carpathica. {to mo`e upu}ivati na produbljavanje talo`nog okoli{a i/ili ne{to ve}u koli~inu organske tvari u sedimentu.– U: [IKI]. kao i sastav cjelokupne zajednice. K.– Abh.. Geologisch. RÖGL. Ges. na ovom dijelu unutra{njeg {elfa upu}uje na mogu}e opli}avanje i poja~ano osla|ivanje sedimentacijskog prostora. {to tako|er ukazuje da je ova zajednica `ivjela u ne{to pli}em i uzburkanijem okoli{u nego zajednica iz Anomalinoides badenensis zone. A. J. & STEININGER.

10 000 Zagreb. repair marks Klju~ne rije~i: viviparidi. Slika 1. but in a higher number of shells with small damages (VERMEIJ et al. it can be seen that repaired damage of the aperture on the ornamented viviparids are more frequent than on the smooth ones. 2 is the same plot for smooth shell. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Mollusc shell repair marks as indicator of predator-pray interaction Tragovi zara{tanja na skeletima meku{aca kao indikator odnosa predator-plijen Hrvoje Posilovi}. Croatia Muzej Brodskog posavlja. . 35 000 Slavonski Brod. functional morphology.5. Damage reconstructed by repair mark analysis of ornamented and smooth viviparid shells is comparable with zones of maximum stress intensity plotted on FEA models. tragovi zara{tanja This paper is an attempt to explain biomechanical function of gastropod shell ornamentation at the viviparid example. Stress intensity plotted as a contour plot on the smooth gastropod shell is symmetrical in shape and not showing any preferential stress direction. but ornamentation in specific morphological characters can be functional in many different ways and it can be very difficult. The shell geometry was reconstructed from the transverse sections of the shells using Mathematica software and general equations for shell coiling. or damaged areas on the shell surface and its structure. Oblik i veli~ina tragova zara{tanja na rebrastim ku}icama mo`e se dobro povezati s o~ekivanom {tetom na FEA modelima za rebraste ku}ice. Not lethally damaged shells in aperture area are regenerated by the mantle edge activity. gastropods with smooth shell and gastropods with spiral rib ornamented shells. University of Zagreb. but this hardly can be the best solution since the high metabolic cost of producing and carrying heavy carbonate shell. 1981). Croatia Key words: viviparids. Fig. Traces of such non-fatal peeling in gastropods can be seen as scars.1 Zlatan Bajraktarevi}1 & Dinko Kozak2 1 2 Faculty of Science.104 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Repair mark and FEA model for smooth shell. Repair mark shape and size on the real ribbed shell is in good accordance with predicted damage on FEA models for ribbed shell. Tokyo. In this study a species-level distinction was not implemented. Fig. funkcionalna morfologija. On the collected gastropod specimens. or almost impossible to determine its function. Horvatovac 102a. but rather simple morphogroups were selected and analysed.. Ornamentation of the external shell surface usually increases shell strength. according to this. and scanning electron microscopy. Japan). The model was transferred to a general purpose finite element analysis program (ANSYS rev 5. Tragovi zara{tanja i FEA model za glatke ku}ice. Cybernetic System. damage of the smooth shell is Figure 1. Two morphologically distinct viviparid groups were selected. 1 showing repair mark damage on ribbed gastropod shell and segment of ribbed shell model with stress intensity contours plotted. Some morphological features protect gastropod shell against crushing. A number of smooth and ornamented viviparid shells were collected in the field and analyzed by repair mark examination. others from peeling or sinking in the soft sediment. Figure 2. A more resistant shell should result in less successful predation. numerical modelling (Finite Element Modelling – FEM). A thick and massive shell is usually a good passive defence strategy against predator attacks. Unsuccessful and not lethal attack on gastropods may result in shell regeneration. Slika 2. Ante Star~evi}a 40.

2010).x VERMEIJ. and which also causes the decrease of the shell weight. 1. doi 10. (1981): Predation Through Geological Time: Evidence from Gastropod Shell Repair. REFERENCES POSILOVI]. SCHINDEL D. & ZIPSER.J. Taxonomical composition of morpho-groups does not influence our interpretations in this paper (POSILOVI] & BAJRAKTAREVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 105 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book symmetrical in shape and is not directed with some morphological features. To increase the shell strength.2009. which achieve stronger strengthening of the shell with smaller amounts of used material. Z. shell material is shifted away from the middle plane in the direction of the outer side of the shell which in fact presents the formation of a more or less pronounced rib. So it follows that high rib will “shift” material away from the neutral plane of the shell wall more than just a smooth wall.. Ribbed shell contour plot showing maximal stress intensity concentrated in the rib direction which is very similar to the repair mark on the Fig. G. 1024–1026. E. . 214.– Lethaia. which at the same time significantly increases the weight of the complete shell – in contrast to the ribbed forms.1502-3931.1111/j. (2010): Functional morphological analysis of evolution of ribbing in Pliocene viviparid shells from Croatia. H.00209.– Science.4. requiring more food and more energy. they would have to use significantly more material for the formation of the shell and thus they would be proportionally heavier. If smooth forms tended to achieve the same resistance as the ribbed ones. Strengthening of the shell in smooth viviparids requires large amounts of material to achieve small increase of thickness and second moment of area.E. & BAJRAKTAREVI].

index. At the E14/E15 boundary. as well as the species succession of the genus Globigerinatheka. In the Istra more-5 well. acarininids and subbotinids are dominant in the assemblages. The last occurrences of the several muricate species have also been detected: Acarinina bullbrooki. isotopes. G. paleoclimatology. Important in assemblages are also subbotinids (25%). Subbotinids remain important component in these assemblages. diversity. and G. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. srednji i gornji eocen. Hrvatska Key words: planktonic foraminifera. possagnoensis disappeared. pomeroli and a new species T. mexicana. Besides the zonal markers. At the same time. defined in the cored interval (1557–1565 m) from Istra more-5 well. altispiroides.. curry. a zonal scheme which emphasizes highest occurrences (HO) of the index taxa has been used. Igorina and Morozovelloides were dominant component of these assemblages. first occurrence of a few species of the genus Morozovelloides (M. subconglobata. pseudovenezuelana. samples in Istra more-3 and Istra more-4 contain different assemblages. Morozovelloides crassatus and Acarinina pseudotopilensis remain abundant. turborotalids (20%) and globigerinathekids (5%). Globigerinathekids are represented by Orbulinoides beckmanni and Globigerinatheka euganea. Five species have been determined: G. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Besides them. 2005). sjeverni Jadran The middle and late Eocene sediments from the Istra more-3. with few specimens occurred T. with abundant subbotinids and turborotalids. Near the end of the Zone. Morana Hernitz Ku~enjak & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte. Lovin~i}eva b. G. and Globigerinatheka) as well as by speciation of the cool water species like Dentoglobigerina galavisi and D.b. Standard planktonic foraminiferal zones from E8 to E16 were identified (BERGGREN & PEARSON. Due to the possible reworking of drill cuttings. paleookoli{. In these wells Turborotalia pomeroli. This extinction event is very well documented in the Istra more-5 well. M. the evolutionary lineage of the Turborotalia cerroazulensis group. North Adriatic Sea Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. cerroazulensis. possagnoensis and T frontosa successfully co-existed during the Zone. The end of the Zone is marked by the extinction of all large acarininids and Morozovelloides crassatus. high-resolution biostratigraphic and isotope analyses have been conducted on a 6 m cored . coronatus) has been noticed.. Tropical to subtropical planktonic foraminiferal assemblages of the Zone E8 have been determined in Istra more-5 well and in cored interval of the Istra more-3 well (1964– 1967 m). During the E12 Zone planktonic foraminiferal assemblage is highly diversified and productive. whereas T. filogenija i paleobiologija eocenskih planktonskih foraminifera iz sjevernog Jadrana Vlasta Premec Fu~ek.106 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. topilensis and Morozovelloides lehneri. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Biostratigraphy. Biostratigraphic analyses were made on drill cuttings and five cored intervals. cerroazulensis. paleooceanography. Beside Turborotalia pomeroli and T. crassatus and M. the most abundant are warm water species Acarinina mcgowrani and Morozovelloides crassatus. In the E11 Zone. Speciation of the Globigerinatheka was the main characteristic of the E9 Zone. d. bandy. 10 002 Zagreb. become more frequent. paleoklima. whereas muricate taxa are absent or very rare. Middle and Late Eocene. were useful for biostratigraphic analyses. Inside the Zone. Istra more-4 and Istra more-5 wells consist of hemipelagic deposits of marls and clayey marls with exeptionally well preserved planktonic foraminifera. aragonensis dissappeared and Igorina broedermanni became very rare. Assemblages of the E13 zone are characterized by persistence of the subtropical fauna (Acarinina. all groups mentioned in previous Zones persisted.d. in which the acarininids and morozovelloids are dominant (35%). phylogeny and paleobiology of Eocene planktonic foraminifera from the North Adriatic Sea Biostratigrafija. The main signature of the E10 Zone is a rich and highly diversified planktonic foraminiferal association (32 species). Muricate warm water taxa Acarinina. The succession studied was deposited on the eastern edge of the Venetian Basin in a slope to basinal environment. paleooceanografija. izotopi. Turborotalids and globigerinathekids still remain successful groups in planktonic assemblages. T. Morozovelloides. M. raznolikost. A. paleoenvironment. By the end of the zone. barri. Turborotalia frontosa and T. G. but only in Istra more-5 well.

indicating the changing climate. 2001. South Atlantic. praegemma. Acarinina mcgowrani is species with the lightest d18O. After both extinction events the d13C values show less variability suggesting a period of stability in ocean circulation. WADE.J. Planktonic foraminiferal assemblage of the late Eocene E16 Zone is rich and moderately diversified (28 species). The first extinction level is at 1172. Generally. ototara. mexicana successfully persisted in that period. This boundary is also characterized by abundant occurrence of microperforate taxa such as Chiloguembelina (C. 35/4.– Journal of Foraminiferal Research. the total diversity still stays high (28 species). & PEARSON.– Marine micropaleontology. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. Fluctuation in both d18O and d13C values near and between two extinction levels could imply changes of ocean circulation and instability of the water column. as well as by the first occurrence of the Turborotalia ampliapertura. Sub-thermocline waters inhabited only Catapsydrax unicavus. Above this depth no specimens have been found..S. Multi-species oxygen and carbon stable isotope analyses are used to define their relative depth habitats in the well stratified water column (PEARSON et al. where large acarininids (Acarinina mcgowrani) abruptly disappear. luterbacheri became extinct at the E15/E16 boundary. Turborotalia ampliapertura is very rare in the late Eocene and becomes more frequent after boundary. WADE & PEARSON. gemma) and by the first appearance of the tiny species Cassigerinella chipolensis.A. N. corresponds to approximately 10 kyr. E15 Zone was characterized by speciation of microperforate Tenuitella and Globoturborotalita.N. SHACKLETON. possibly indicating a period of increased ecological stress for all group of planktonic foraminifera. REFERENCES BERGGREN. T. muricate taxa were replaced by increased number of cool-water prefering taxa like Subbotina. whereas both Turborotalia pomeroli and T.A. The 80 cm interval between two extinctions levels. The most common species are Turborotalia cocoaensis and Subbotina linaperta. Two extinction horizons of the muricate species have been recorded. indicating strong climate deterioration and global cooling. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). M. they became extinct by the end of the Zone. 68. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania. PEARSON. & HALL. collactea and A. echinata.. Although Globigerinatheka barri and G. 244–255. Morozovelloides crassatus occurs in the fine fraction (160–250 µm) up to the depth of 1171. In the E14 Zone. Only small acarininids. the Turborotalia cerroazulensis group as well as the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalis. N. barri which probably occupied upper mixed layer. DSDP SITE 523. cerroazulensis constantly show thermocline habitat. A. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. Tenuitella (T. Turborotalia. C. P. represented by A.6 m. 279–298. 23/2.N. The heavier d13C values values show Globigerinatheka index and G. suggesting calcification in the warmest surface water and temperatures of about 24°C. according to the long-term average sedimentation rate of 8 cm per 1 kyr. W. assemblages were dominated by cool-water preferring taxa similar as in the previous zone. persisted into the late Eocene.– Journal of Foraminiferal Research..4. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). .80 m. The Eocene/ Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantkeninids. B. Catapsydrax and Pseudohastigerina. P. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catapsydrax (8%) are less abundant.N. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 107 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book interval from Istra more-5 well (1170–1176m). & PEARSON. 123–140. 2008). medizzai. Due to the mentioned speciation. (1993): Stable isotope paleoecology of middle Eocene planktonic foraminifera and multi-species isotope stratigraphy. cubensis). Globoturborotalita. P. Glo- bigerinatheka index and G.

a novonastala struktura stijenke mo`e se uo~iti jedino na SEM-u. Korozija stijenke ili selektivno otapanje stijenke Korozija stijenke zabilje`ena je kod vrsta rodova Globorotaloides i Acarinina.wall alteration of the species Globigerinatheka index.108 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. nepravilni grumeni kalcita koji mogu potpuno prekriti primarnu strukturu.. predstavljaju dragocjene podatke u kojima su zapisani paleooceanografski i paleoklimatski uvjeti nekada{njih marinskih okoli{a. Naj~e{}e dijagenetske promjene na ku}icama planktonskih foraminifera. a koje se doga|aju u razli~itim fazama dijageneze. Eocene. C – alteracija stijenke kod vrste Globigerinatheka index. su slijede}e: 1. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. kod vrsta roda Hantkenina (Sl. eocen. Ku}ice planktonskih foraminifera. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. D – gametogenic calcite of the species Globigerinatheka index.. kada se pod velikim pove}anjima od 2000-4000x uo~ava hrapava povr{ina prekrivena sitnim kristalima kalcita. Stvaranje kalcitne kore Kalcitna kora po~inje se stvarati na povr{ini nekih ku}ica kada one dospiju na morsko dno. Scanning Electron Microscope images of diagenetic modified walls of the planktonic foraminifera: A – wall recryistallization of the genus Hantkenina. npr. . diagenetic changes. Primarna stijenka je otopljena u obliku nepravilno raspore|enih rupica. U novim uvjetima izlu~uju se veliki idiomorfni kristali koji u potpunosti mogu prekriti primarnu strukturu stijenke (Sl. 3. B. O~uvanost kalcitnih ku}ica jedan je od najva`nijih elemenata koji omogu}avaju filogenetske i taksonomske studije (HEMLEBEN & OLSSON. B – lju{tenje stijenke kod roda Turborotalia. Unato~ tomu. A – rekristalizacija stijenke kod roda Hantkenina.kod vrste Acarinina truncatulinoides.b. 4. D – gametogeni kalcit kod vrste Globigerinatheka index. Figure 1. Vlasta Premec Fu~ek & Morana Hernitz Ku~enjak INA-Industrija nafte. homogene kriptokristalaste stijenke prisutan je npr. Fotografije dijagenetski izmijenjenih stijenki ku}ica planktonskih foraminifera snimljenih skaniraju}im elektronskim mikroskopom. Alteracija ili zamjena Alteracija ili zamjena zamije}ena je kod samo nekoliko primjeraka. Ovi veliki kristali mogu biti vidljivi i pod svjetlosnim mikroskopom.dissolution of the test -“peeled off”. koje su u potpunosti izgra|ene od kalcita. sjeverni Jadran Key words: planktonic foraminifera. detaljna prou~avanja na skaniraju}em elektronskom mikroskopu (SEM) otkrila su nekoliko vrsta promjena primarnih struktura na stijenkama ku}ica.of the genus Turborotalia. 10 000 Zagreb. pa sve do otapanja ve}ih dijelova ku}ice kod vrsta koje su ja~e podlo`ne otapanju. Dijagenetski procesi koji utje~u na prvobitni sastav i strukturu ku}ica najmanje se osje}aju u glinovito laporovitim stijenama koje su zastupljene u eocenskim sedimentima sjevernog Jadrana. Lovin~i}eva b.d. Izlu~uju se krupni. Primjer rekristalizacije glatke. dijagenetske promjene. 2006). Hrvatska Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. a posredno ih i{~itavamo iz kvalitetnih rezultata izotopnih analiza. wall texture. 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dijagenetske promjene na stijenkama ku}ica planktonskih foraminifera Diagenetic changes on the planktonic foraminiferal tests Renata Slavkovi}. 1-A). Budu}i da je ova pojava primije- Slika 1. 1-C). C. d. struktura stijenke. Rekristalizacija Rekristalizacija reda veli~ine nekoliko mikrona naj~e{}e nije vidljiva pod svjetlosnim mikroskopom. north Adriatic Sea Duboke istra`ne bu{otine Istra more smje{tene su u sjevernom dijelu Jadranskog mora i pripadaju rijetkim svjetskim lokalitetima s iznimno dobro o~uvanim planktonskim foraminiferskim zajednicama.

glaukonitom. koja se tijekom dijageneze mo`e lju{titi. M.W.– In: PEARSON.4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 109 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book }ena na samo nekoliko primjeraka. Globigerinoides sacculifer (Brady). O. The Cushman Foundation for Foraminiferal Research. 5. i time vjerojatno favoriziraju pre`ivljavanje mladih jedinki i daljnju egzistenciju vrste. HEMLEBEN. Pri tome ina~e svijetle ku}ice dobivaju tamniju boju i nisu pogodne za izotopne analize. . A. 283–310. Defolijacija ili lju{tenje (“peeled off”) Defolijacija ili lju{tenje zapa`eno je kod vrsta grupe Turborotalia cerroazulensis (Sl. C. (1989): Modern Planktonic Foraminifera. Svaka stijenka nastaje izlu~ivanjem kalcita na vanjskoj i unutra{njoj strani primarne organske membrane – POM. {to rezultira bilamelarnom stijenkom.K. B. HUBER.. Special Paper. 41. 5.. & ANDERSON.H. 47–66.. W. HEMLEBEN. Doga|a se oko 16 sati prije odbacivanja gameta i zapravo predstavlja evolucijsku prilagodbu kojom se omogu}uje tonjenje ku}ice u dublje slojeve stupca vode.T. 7. LITERATURA BÉ. (eds. kojim se ku}ica ote`ava i do 30% (BÉ. R. 1980).– Springer-Verlag. koji su bogati nutrijentima. U neposrednoj je vezi s bilamelarnom teksturom stijenki planktonskih foraminifera. Ona predstavlja biogeni proces dodavanja nepravilnih kalcitnih grumena na povr{inu ku}ice. a rezultat toga je vi{eslojna stijenka.R.): Atlas of Eocene Planktonic Foraminfera.. One mogu dovesti do zabune kod prou~avanja jer podsje}aju na primarnu ornamentaciju koju izlu~uje jedinka za svoga `ivota. (1980): Gametogenic calcification in a spinose planktonic foraminifera. Proces se ponavlja kod stvaranja svake nove klijetke. SPINDLER. 1-B). & BERGGREN. Ponekad je te{ko razlikovati tako nastali gametogeni kalcit koji jedinka izlu~uje u zadnjoj fazi svog reproduktivnog ciklusa od kalcitne kore (2). 8.– Marine Micropaleontology. Zapunjavanje ku}ica Zapunjavanje ku}ica tako|er se odvija nakon {to one dospiju na morsko dno i bivaju zapunjene u najve}em broju slu~ajeva piritom. (HEMLEBEN et al. Gametogeni kalcit Gametogena kalcifikacija je va`na pojava koja se odvija za `ivota jedinke. C. 363 str. 1-D) te kod vrste Subbotina senni. P. (2006): Wall textures of Eocene Plamktonic Foraminifera. odnosno na~inom kalcifikacije. OLSSON.. naj~e{}e kaolinitom. R. New York.K. HEMLEBEN. & OLSSON. nije nam poznata pojava koja je do nje dovela. 6. C.A. Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica manifestira se na povr{ini stijenke u obliku manjih ili ve}ih kalcitnih bodlji. a najo~itija je kod vrsta roda Globigerinatheka (Sl. kao i glinovitim materijalom.N. 1989). Ova pojava zamije}ena je kod mnogih skupina planktonskih foraminifera.

Tetrataxis sp. The Palaeozoic Amanus Sand Formation and the Mesozoic Amanus Shale Formation follow. Croatia 2 Croatian Geological Survey. div. siltstone. Acanthotriletes sp. the sediments are dated as Silurian in age. Croatia 3 Department of Geology. Carboniferous. perm. Endothyra“ sp. The Early Carboniferous age is confirmed on the basis of palynofloristic sporomorph composition (Cingulizonates sp. Vallatisporites sp. crystalline dolomite with anhydrite and gypsum.. Lophosphaeridium sp. claystone and seldom aphano to crystalline dolomite. 10 000 Zagreb. karbon. Sedimentation probably took place in continental-marine transitional paleoenvironments.. Croatia Klju~ne rije~i: silur. as well as lenses and laminae of bioclastic limestone (W/P).. div. Also. Leiotriletes sp. Raistrickia grovens. kreda. div.. Cretaceous. The Carboniferous deposits occured below and above the Silurian deposits.). Punctatosporites sp.. EK logs and lithology. quartzarenite and litharenite.. Verrucosisporites sp. Sediments are composed of shale (in places sandy) with a lot of opaque materials (probably magnetite) and lenses of siltstone and quartzarenite... shale and tuff are defined. The deepest part of this interval (3120–2415 m) is consisted of claystone/shale with opaque materials (probable magnetite). Lithostratigraphic Formations The vertical exploration well Al Bahra-1 is located in the Hayan block in Syria.. The next interval (2415–1610 m) is made of mudstone/shale in places sandy and conglomeratic. div. biomicrite (W). Raistrickia sp. Sediments most probably originated in the transitional (deltaic) environment with occasional short marine episodes (perireef).d. rarely altered to greywacke. Carboniferous age has been defined by very rich fossil assemblages. Vallatisporites sp. the Permian to Scythian age is just supposed on the basis of correlation with previous investigated wells. Punctatisporites sp. similis (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). or subarkoze). div. Lithology and palynofacies characteristics indicate deposition in relatively proximal marine shelf environment with some fluviatile influence. Pseudoammodiscus parvus (REITLINGER). 1996) represented by Multiplicisphaeridium sp. The Markada Formation (3120–1060 m) of the Palaeozoic follows. Lovin~i}eva bb. Omphalotis omphalota (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). 1996) are determined: Calamospora sp. Omphalotis? sp.. Zlata Ivani~ek1. Sachsova 2.. identified at the bottom of the well.. Triassic. trijas.. numerous sporomorph assemblage (OWENS. Georg Koch2 & Jasenka Sremac3 1 INA – Industrija nafte d. Spelaeotriletes sp... The Tanf Formation (3165–3120 m) of the Silurian. Densosporites sp. Evittia sp. “Endothyra” ex gr. pusillites.?Veryhachium sp..110 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. University of Zagreb. The series ends with the hematitic mudstone/shale (in some places sandy and conglomeratic or turn into the greywacke) and sporadically with quartzarenite of the last interval (1610– 1060 m). with lenses or laminae of quartzarenite to subarkose. In this interval (1060– 790 m) quartzarenite (in places with characteristic of sublitharenite. E&P Research Laboratory Department. Exploration & Production BD. It has penetrated 4147 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Silurian. Permian. div. Cymbosphaeridium sp. div. and Veryhachium sp. litostratigrafske formacije Key words: Silurian.... and Bryozoa.?Cyclotriletes sp... Damir Stankovi}1. Vallatisporites cf. Pseudoammodiscus– sp. as lacustrine-swamp to tidal flat sediments. Vladimir Veseli1.?Densoisporites sp. Horvatovac 102a... 10 000 Zagreb. Reticulatisporites sp. div. The succession of sediments began with the Markada Formation (4147–3165 m) of the Palaeozoic. According to the palynofloristic assemblage (MOLYNEUX et al. litharenite. therefore reverse faulting should be taken into consideration. Retusotriletes sp. Kre{imir Krizmani}1.. Vallatisporites verrucosus and Vallatisporites vallatus. bowmani PHILLIPS... div.. Cingulizonates sp. consisted of shale. with some fluviatile influence. Spelacotriletes sp. 10 000 Zagreb.. div. div. Convolutisporites sp.. Planoendothyra spirilliniformis (BRAZHNIKOVA & POTIEVSKA). sandy shale and opaque material (probably magnetite) seemed to be brought into abnormal contact with the Carboniferous sediments beneath. Endothyra cf. Anaplanisporites sp.. Field Engineering & Operations Sector. Lophotriletes sp. Ninoslav Sabol1.). The most significant microfossils are: Ammarchaediscus explanatus VDOVENKO. Depositional environment was most probably transitional to continental. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Al Bahra-1 (Sirija) Branko Sokolovi}1. Faculty of Science. siltstone. Since there are no relevant microfossils. Lycospora sp. and palynomorphs are rare and poorly preserved (?Endosporites sp.. .

and Bulimina sp. J. in places sandy and recrystalized dolomicrite (aphanocrystalline to very finely crystalline dolomite) and sporadically volcanoclastic (?) breccia and shale. Archaeoglobigerina blowi PESSAGNO. YAROSHENKO. Camerosporites secatus. and Aulotortus sp. J. I... together with Middle to Late Triassic benthic foraminifera have been found: Frondicularia xiphoidea KRISTAN-TOLLMANN. 2003).– In: JANSONIUS. On the basis of the recovered palynofloristic assemblages represented by Minutosaccus crenulatus. Both planktonic and benthic foraminifera (Heterohelix globulosa (EHRENBERG). On account of recovered microfossil assemblages and EK logs. sporadically coarsely. D.. J. div.. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (150– 45 m) made of fossiliferous clay marl and fossiliferous marl to calcareous marlstone ends the succession of sediments in Al Bahra-1 well. Brachysaccus ovalis. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 111 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Next is the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle Triassic (790–570 m) composed of dolomite (very finely to medium. div. Sporomorphs are abundant: Punctatisporites sp. Frondicularia sp.. Falcisporites sp. Muricohedbergella sp. cf. B (1996): Upper Carboniferous Spores and Pollen. FOR[EK. Sulcatisporites kraeuseli. Microfossils are rare. div. ostracods and thin mollusc shells. Microfossil association is very poor or almost absent. & WICANDER. A. Only rare undeterminable small benthic foraminifera. & McGREGOR. Angustisulcites sp. 3/4. & BUBNI]. Discordantly follows the Judea Formation of the Upper Cretaceous (311–202 m) composed of dolomite (aphanocrystalline. Phytoplankton (Leiosphaeridia sp.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology. Besides fragments of echinoderms. K. and lithology the age of whole interval has been estimated as Late Cenomanian – Turonian. Lithology and palynofloristic assemblages indicate peritidal – supratidal environment. I. OWENS. 375–392.. Alisporites sp. thin mollusc shells. (2003): Lithofacies. Le HÉRISSÉ. Heliosaccus dimorphus. & McGREGOR. Muricohedbergella sp. gastropods and ostracods have been found. deposits are dated as Coniacian – Early Campanian in age. micrite (M) in places dolomitized. Lunatisporites pellucidus.. Partitisporites sp. Froehlichsporites traversei.) have been identified. the deposits of the analysed samples are dated more precisely as Carnian in age (YAROSHENKO & BASH IMAM.. BALA@-BOROMISA.– In: JANSONIUS.... S. Patinasporites densus.. The Kurrachine Dolomite (570–311 m) Formation consisted of very finely to coarsely crystalline dolomite with laminae of organic matter and early diagenetic acicular and nodular anhydrite. E. KOCH. (1995): Age Variability of Palynomorph Compositions of the Middle and Late Triassic of Syria and their Relation to Climate and Facies.. R. Lunatisporites acutus. defines Late Campanian to Maastrichtian age.4. O. Samaropollenites speciosus. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (202– 150 m). Sedimentation took place in outer shelf to deep marine depositional environment. G. very finely crystalline and coarsely crystalline with visible vugy porosity).. S. Abstracts Book. Parillinites sp. MOLYNEUX.P.C. The microfossil association of rare planktonic foraminifera Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). Platysaccus queenslandiae. . crystalline). Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. Vitreisporites pallidus..G. Todisporites sp. MARETI]. Semiinvolutina sp. dolomitized ooidic bioclastic limestone (W/P) and claystone to clayshale continues into the Upper Triassic as well (LU^I] et al. Agathamminoides sp. MESI]. 1995). Cannanaropollis scheuringii. [PANI].. Environment of deposition is outer shelf to deep marine. On the basis of correlation with previously investigated wells. Voltziaceaesporites heteromorpha. Stellapollenites thiergartii.– Stratigraphy and Geological Correlation. AASP Foundation. EK logs. Brachysaccus neomundanus. KRIZMANI]. Minutosaccus crenulatus. 111. Opatija.): Palynology: Principles and Applications.. AASP Foundation. 2. REFERENCES LU^I].) and Chlorophyceae (Botryococcus sp. div. Striatoabieites balmei. consisted of fossiliferous marls to calcareous marlstones came after. Sediments are deposited in supratidal with sabhka environment. palynofacies and organic facies of Triassic evaporitic-carbonate succession: Examples from Croatian off-shore and Syrian on-shore wells. D. (1996): Palaeozoic Phytoplankton. Aulisporites astigmosus. 597–606. Pseudenzonalasporites summus. div. D.. Triadispora sp. (eds. Michrystridium sp. Samaropollenites speciosus.. Based on the palynofloristic assemblages (730–720 m) the Late Anisian to Early Ladinian age is defined.C. & BASH IMAM. Partitisporites verrucosa. 493–529.) are represented rarely.): Palynology: Principles and Applications.. Duplicisporites sp. G.. 2. (eds.

w-marker. Wien. E. Me|utim. wielic (M42).. vulkanizam. Paleontolo{ki je definiran srednji baden u facijesu foraminifera s pje{~anim ku}icama. 56/3. W. glauconitic sandstones. (2007): Miocene Central Paratethys stratigraphy – current status and future directions. D. KAROLI. 151–168. (2005): Magnetostratigraphy of Badenian evaporite deposits (East Slovak Basin). dubokomorski facies. w-log marker. M. kosov (M43). Wielician (M42). Austria).. (1993): Reinterpretacija kronostratigrafskih in litostratigrafskih odnosov v Murski udorini. magnetic polarity [pilja formaciju (TURK. H. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 [pilja formacija murske potoline u Sloveniji Spielfeld formation of Mura subbasin in Slovenia Velimir Turk Nafta Geoterm. Rp-log marker. jo{ uvijek nije paleontolo{ki rije{en problem granice prema karpatu i sarmatu. PILLER. kako u smislu operativnih jedinica Pg-miocena za plinski rezervoar polja Peti{ovci.. LITERATURA HANSEN. MÜLLER. Kosovian (M43). Rp-marker. D1-horizont. JANOCKO. C.. TUNYI. jasnije je i prihvatljivije definiran razvoj badena u Sloveniji (TURK. mineralo{ko-petrografskih.– Ann. 4/2–3. magnetska polarnost Key words: Spielfeld formation. V.E. Slovenia Klju~ne rije~i: [pilja formacija.112 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Interdisciplinarnom analizom geokemijskih.– Arhiv Nafte Lendava. deep-marine facies. B. 1987. te gornji baden u facijesu glaukonitskih pje{~enjaka (HANSEN. neobjavljeno. m-marker. & BELACEK. A1-horizon. A. morav (M41). 2009). 145–148. S. F. u korelaciji s regionalno tektonsko-strukturnim odnosima (TUNYI. O. 273–284. Mlinska 5. Mus. TURK.. glaukonitski pje{~enjaci. tectonics.-J. & MANDIC. . I. da se na osnovu postoje}ih geolo{kih i bu{otinskih podataka (arhiv Nafte Lendava) poku{a definirati razvoj badena. volcanism. karota`no-geofizi~nih podataka. 2005). TURK. tektonika. (1987): Paleobathymetry of Middle Miocene (Badenian) marine deposits at the Weissenegg querry (Styrian Basin.– Geologica Carpathica. 89A. 15–36. Naturhist. VASS. donji baden u facijesu Orbulina suturalis. A1-horizont. D1-horizon. sedimentolo{ko-stratimetrijskih (PILLER. ZLINSKA. HARZHAUSER. {lirski razvoj. 9220 Lendava. tako i u stratigrafsko-tektonskom smislu razvoja Paratetisa i Panonskog bazena. & RÖGL. V. 2007).– Stratigraphy. (2009): Litho. J... RIJAVEC s namjerom. schlieric facies.). HALASOVA.and Chronstratigraphic Table of The Mura Sub-Basin. m-log marker. 40/1–2. 1993) je kao formaciju badena u Sloveniji predlo`ila L. Moravian (M41).– Rudarsko-metalur{ki zbornik..

formed in between the two relatively undeformed tectonic blocks known as the Allepo Plateau on the north and the Rutbah Uplift on the south. The significant tectonic activity at the end of the Triassic resulted in major regional emersion of the greater part of the Palmyrides. The Permian Amanus Sand Formation and Scythian Amanus Shale Formation. The Palmyrides represent the object of special interest because of the Hayan block. 1992). Croatia Key words: SE (Frontal) Palmyrides. the northeastern part of the Al Daww Depression and the part of the SE (Frontal) Palmyrides. The vertical exploration well Khnifes-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well) has drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. Croatia 3 University of Zagreb. To the east and west the Palmyrides are bounded by the Euphrates and Dead Sea fault systems. Pierottijeva 6. borano-navla~ni pojas. 10 000 Zagreb. Geology & Reservoir Management Sector. Kre{imir Krizmani}1. the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle to Upper Triassic (Late Anisian to Carnian) follows. in Syria. where Khnifes-1 and Al Bahra-1 exploration well are located.. E&P Research Laboratory Department. The Palmyrides fold-thrust belt is the most extensive and topographically prominent tectonic zone in Syria. are due to a lack of information declared jointly. the most important exploration/production privilege of INA Industrija nafte d. This fold-thrust belt is usually subdivided into SE (or Frontal) Palmyrides and the NW (or Central) Palmyrides. the Euphates Graben or Depression. In the Al Bahra-1 well this stratigraphic hiatus lasted (app. fold-thrust belt. which extends from Damascus for more then 200 km due northeast. Field Engineering & Operations Sector. 10 002 Zagreb.d. with several kilometres of Palaeozoic and Mesozoic sediments accumulated in the period of episodic rifting and broad subsidence (e.g. This concession occupies the northern part of Palmyrides. -2 and -3. Late Campanian to Maastrichtian in age ends the borehole series of deposits. separated by Jhar fault located at the northern edge of the Al Daww Depression in between the SW and NE Palmyrides.d. Exploration and Production BD. the Judea Formation of the Upper Cretaceous. They are divided into two areas with sum of five INA’s exploration wells. Lovin~i}eva bb. The subsurface geology of the Khnifes – Al Bahra Area was in more detail examined by analysing the rocks samples and relevant well data obtained during drilling the Al Bahra-1 and Khnifes-1 wells in the years 2004 to 2006. Geolgy & Petroleum Engineering. Geomodel Development Department. 2001. After most likely an additional undefined local unconformity The Soukhne Formation of the Coniacian (Santonian) to Early Campanian in age follows. and not considering abnormal contacts caused by faults the basic lithostratigra- . Late Cenomanian to Turonian in age unconformably overlies the Triassic sediments. After a new emergence phase at the Scythian-Upper Anisian boundary. Croatia 2 INA – Industrija nafte d. It represents a 400 km long. Faculty of Mining. Syria Klju~ne rije~i: JI Palmyridi. Regardless on tectonics. which resulted in formation of the modern NE-SW trending mountain range evident in topography. Since the Late Cretaceous the Palmyrides have been subjected to episodic compression leading to folding and faulting of sedimentary pile.. respectively. Zagreb. Bruno Tomljenovi}3 & Georg Koch4 1 INA – Industrija nafte d. NE-SW trending intracontinental fold-thrust belt.. the main topic of this study. Sachsova 2. The Shiranish Formation of the Upper Cretaceous. Zagreb.d. During most of the Phanerozoic the Palmyrides belt was a sedimentary depocenter. Exploration & Production BD. Consequently. The Khnifes – Al Bahra Area. Croatia 4 Croatian Geological Survey.. Subsequently to regionally determined emergence phase at the Silurian-Carboniferous boundary came the Markada Formation of the Carboniferous in age. Khnifes-Al Bahra podru~je. the idealized succession of sediments in the vertical exploration well Al Bahra-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 Well) starts with the Tanf Formation of the Silurian. Sirija The territory of Syria is divided into the following four major tectonic units: the Palmyrides fold-thrust belt. Khnifes-Al Bahra Area. BREW et al. although probably alienated by local unconformities. Damir Taka~2.4. The Palmyra Area occupies northeastern part with wells Palmyra-1. The SE (Frontal) Palmyrides represents the NE-SW trending fold-thrust belt. 130 MY) from the Carnian to the Upper Cenomanian. CHAIMOV et al. [ubi}eva 29. occupies their central part. the Abd el Aziz – Sinjar Uplift and Dead Sea Fault System. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 113 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stratigraphic-structural interpretation of SE Palmyrides (Syria) Stratigrafsko-strukturna interpretacija jugoisto~nih Palmirida (Sirija) Vladimir Veseli1.

. AL-SAAD.– Geol. The Khnifes – Al Bahra Area is morphologically characterized by a set of en echelon arranged NE-SW trending anticlines largely composed of Cretaceous deposits. gently dipping due northwest..– GeoArabia. The Khnifes-1 well is located at the northwestern margin of the valley covered by Quaternary sands and silts. The surface geologic features were observed around the Khnifes-1 well by field campaign in November. The repetition of Upper Triassic to Upper Cretaceous sediments. 2005. (1992): Mesozoic and Cenozoic deformation inferred from seismic stratigraphy in the southwestern intracontinental Palmyride fold-thrust belt. & GEBRAN. 400 m. 573–616. BARAZANGI. After the regional emergence phase. Syria. M. sediments of the Judea Formation are expected to be penetrated by the Khnifes-1 well first close to the surface and then again at depth of ca.P. which unconformably rest over Paleogene limestones and marls. These sediments are nicely exposed in a huge phosphate mine at the southwestern entrance into the valley. Late Campanian to Maastrichtian in age ends this succession of sediments. V. A. AL-MALEH. T.114 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Sediments moderately dip to the southeast (150/30) and going upslope pass into red-coloured ferruginous sandy dolomite of the lower part of Judea Formation. Upper Albian to Middle Cenomanian in age. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 phic column begins with the Carboniferous deposits of the Markada Formation. Ministry of Industry. Am.– Tectonophysics. SAWAF.e. SALEL. 265–290. BREW. structurally below the evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation. M. The Judea Formation of the Upper Cenomanian to Turonian age follows.. Consequently. 104/6. but with dipping in an opposite direction (300/10) which suggests that sediments are folded in a form of an anticline. (2001): Tectonic and Geologic Evolution of Syria. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous precedes the Hayane Formation of the Lower to Upper Cretaceous. Bulletin. the Judea Formation is underlain by the Hayan. to the northwest from the Khnifes-1 well) is composed of well layered dolomites and micrites (with chert nodules) of Cretaceous Judea Forma- tion. We proved that geological and structural relations shown on geological map of PONIKAROV (1966). Soc. to the southeast from the Khnifes-1 well) with layers dip at about 20–30° due northwest. D.F & SÉGURET.. T. BARAZANGI. (1966): The geological map of Syria. Further eastward Paleogene and Cretaceous sediments appear again on the surface. Damascus. i. A hill slope at the northwestern valley margin (i.K. layers become steeper and dip between 45 to 60° due NW into the Al Daww depression below Paleogene and Quaternary series. 234/4. Next are the sediments of the upper part of Judea Formation. REFERENCES PONIKAROV. The Kneffes valley is bounded on both sides by NW-SE trending hills where Mesozoic sediments crop out. The sediments of Judea Formation crop out again along the hill on the opposite side of the valley (i. 704–715. A. 6/4. J. Scale 1/100000. The recognized Palmyrides regional emersion at the end of the Triassic in the Khnifes-1 well began in Carnian and lasted to the Lower Cretaceous with lengthened duration of stratigraphic hiatus (app. The Butmah Formation of the Upper Triassic. (1994): Late Cretaceous to Palaeogene thin-skinned tectonics of the Palmyrides belt (Syria). Syria. geological relations at the surface and on assembled reflection seismic section which extends from the Al Daww depression across the Khnifes anticline and to the Al Bahra-1 well indicate a complex internal structure.e. as well as mapped and reconstructed by SALEL & SEGURET (1994) are in a good correlation with our field observations. Down the slope. 117 MY).e. Carnian in age follows. M.. first the Kurrachine Dolomite Formation and than the Kurrachine Anhydrite Formation of the Middle to Upper Triassic proceed behind. CHAIMOV T. The Soukhne Formation of the Late Santonian to Early Campanian in age unconformably overlies previous deposits. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous. except for the Triassic age of the oldest outcropping sediments that are incorrectly indicated on geological map of PONIKAROV (1966) as Jurassic. G. The next is Amanus Sand Formation of the Permian age overlied with the Amanus Shale Formation of the Scythian age.. To the northwest. Rutbah and Butmah Formations and finally by evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation exposed at the toe of the slope. & SAWAF.

10 000 Zagreb. Vlasta ]osovi}1. idu}i od sjevera prema jugu u razdoblju od 1995. Adriana Bor~i}2. pertusus i Ammonia sp. ali laboratorijska je obrada slijedila isti protokol: ispiranje na situ promjera 63 mikrona. a najve}i u Piranskom zaljevu (16. Ispred otoka Zverinca najve}i udio u zajednici (6. Malinska i Novi Vinodolski karakteriziraju manje dubine mora (od 2 do 33 m). odvajanje u standardne pod-uzorke od oko 300 jedinki i odre|ivanje vrsta i rodova prema kriterijima LOEBLICH & TAPPAN (1987). Mladen Jura~i}1. principal component analysis Analizirana je foraminiferska zajednica iz povr{inskog sloja sedimenata dna Jadranskog mora. pijesak. Hrvatska Institut Ru|er Bo{kovi}. Vis i tjesnac O{tro nalaze se na dubinama od 65 do 108 m. biodiversity indices. bioraznolikost i dominaciju s istog tipa sedimenata. otok Zverinac. zbog pove}anja udjela glinovite komponente u sedimentu. uvala Malinska i Novi Vinodolski svrstani su u jednu grupu. Tamara Ore{kovi}1 & Lea Pesjak1 1 2 Geolo{ki odsjek. i Quinqueloculina seminula (Linnaeus). Giordano Paliaga 5.4%) ima vrsta Lobatula lobatula (Walker & Jacob). Adriatic Sea.25 u Malinskoj. a prema zastupljenosti slijede Elphidium sp. (6. Matea ^i~a1. koje zajedno predstavljaju 35% zajednice. Sastav zajednica mo`e se protuma~iti promjenom dubine mora me|u grupama i/ili utjecajem rije~nog toka: Piranski zaljev. a srednje zastupljene vrste su Miliolinella sp.5 km od SI obale) te tjesnac O{tro (Bokokotorska vrata). a slijede Globigerina bulloides d'Orbigny. sand. Fisherov á indeks najmanji je u Malinskoj (8. Na u{}u rijeke Cetine dominantne vrste su Quinqueloculina sp. otok Vis (6. Analizom glavne komponente (PCA) uzorci su grupirani na slijede}i na~in: Piranski zaljev. U tjesnacu O{tro dominira vrsta Lenticulina cultrata (Montfort).) predstavljaju ~ak 40% ukupne zajednice. indeksi bioraznolikosti. razli~itim tehnikama uzorkovanja.8). U zajednicama dominiraju epifaunalni rodovi. Horvatovac 102a.. sa skoro 11%. U uvali Malinska na jedinke vrste P. Rosalina bradyi (Cushman) i Textularia conica (d'Orbigny). Centar za istra`ivanje mora. U uvali Novi Vinodolski jedinke roda Ammonia sa~injavaju oko 55% zajednice. u{}e rijeke Cetine. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. brojne su jedinke roda Quinqueloculina. Globorotalia sp. U Piranskom zaljevu najbrojnija vrsta je Textularia agglutinans d'Orbigny (15% zajednice). Elphidium punctatum Terquem i Gyroidinoides sp. Na svim postajama tip sedimenta je pijesak.. koju slijede Asterigerinata mamilla (Williamson).). Cibicides boueanus (d'Orbigny). pertusus otpada ~ak 48% zajednice. Siphonaperta aspera (d’Orbigny) i Siphonaperta irregularis (d´Orbigny). uvala Malinska na otoku Krku. Globocassidulina subglobosa (Brady) i Melonis pompiloides (FICHTEL & MOLL). 52 210 Rovinj. dok sedimenti s dubljevodnih postaja sadr`e ve}e udjele planktonskih foraminifera ({to je posljedica utjecaja otvorenog mora).5%). Cilj istra`ivanja bio je usporediti sastav zajednica.4%) i vrste T. Zverinac. a jedina postaja pod znatnim utjecajem rijeke je ona na u{}u Cetine. Uzorkovanja su provedena u razli~itim okoli{ima obalne zone uzdu` isto~ne obale Jadranskog mora. a slijede Triloculina affinis d'Orbigny. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 115 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pijesci i foraminiferska zajednica na odabranim lokalitetima isto~ne obale Jadranskog mora Sands and foraminiferal community from selected localities along the Eastern Adriatic coast Jelena Vidovi}1. Zverinac. Hrvatska Klju~ne rije~i: foraminifere.28%). .9). Ammonia beccarii (Linnaeus) i Cribroelphidium poeyanum (d´Orbigny). Jadransko more. izuzev na otoku Visu i u tjesnacu O{tro. Peneroplis pertusus (Foraskal). Uzorci su uzeti s dubina od 2 m do 108 m. uvala Novi Vinodolski. do 2008: Piranski zaljev. U tjesnacu O{tro. ali s razli~itih dubina i geografski udaljenih postaja. analiza glavne komponente Key words: foraminifers. Planktonske foraminifere (Globigerina sp. Vis i tjesnac O{tro u drugu. dok je u{}e rijeke Cetine odvojeno od prethodnih dviju grupa. zajednice sadr`e vi{e infaunalnih vrsta. Na postaji u podmorju otoka Visa najbrojnije su jedinke roda Globigerina (21.25 na u{}u rijeke Cetine. gdje je odre|en glinoviti pijesak. svaka s oko 4%. Rezultati analize foraminiferske zajednice pokazali su visoku bioraznolikost tipi~nu za {elfna mora normalnog saliniteta. zatim Ammonia tepida (Cushman). Sve interpretacije temelje se na ukupnoj zajednici. do 3. Elphidium margaritaceum (Cushman) i Elphidium translucens Natland.4. a u sedimentima se nalaze i pretalo`ene eocenske planktonske foraminifere. agglutinans (10. Na plitkovodnim postajama izrazita je dominacija pojedinih vrsta (P. Shannon-Wienerov indeks kre}e se od 2. U{}e rijeke Cetine specifi~na je postaja.

proizlazi da tip sedimenta dna ne igra va`nu ulogu u distribuciji foraminifera. ali i rivalski odnosi me|u vrstama foraminifera. . 869 p. dominacije vrsta.116 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Van-Nostrand-Reinhold-New York. LITERATURA LOEBLICH. ve} faktori poput dubine (koli~ine svjetla i koli~ina hrane). (1987): Foraminiferal genera and their classification. A.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Iz sastava zajednica. H.R. & TAPPAN. brojnosti oportunista i specijalista te udjela foraminifera prema tipovima stijenki. Jr. omjera epifaune i infaune.

9-Radix croatica zona. a na temelju nalaza faune meku{aca. na temelju kojih se moglo rekonstruirati paleoekolo{ke osobitosti. lapori. imenovanih i definiranih po na~elima formacijske analize. KochanskyDevide jo{ davne 1944. dio Medvednice) mogu}e je skoro u potpunosti korelirati s ostalim djelovima ukupnog panonskog bazenskog sustava.. ovdje se donekle poku{alo odgovoriti. Pannonian Basin System. jer svaka stepenica.4. tj. biostratigrafija.000). tj.hr) Klju~ne rije~i: srednji-gornji miocen. uz relativno visoku razlu~ivost biostratigrafske razdiobe. 18-Congeria brandenburgi-Congeria croatica zona i 19-Melanopsis decolata-Congeria rhomboidea zona. biozona. 5-Paliollum zoellikoferi zona. tufovi i ugljen. @umberak. meku{ci.vrsaljko@hpm. panonske Hrvatske. na temelju sukcesivnih homogenih sedimentnih cjelina (GK RH 1:50. pijesci. 15-Dreissenomya digitifera-Paradacna abichi zona.. gline. panonski bazenski sustav. obra|eno i determinirano oko 250 taksona meku{aca. Paratethys. s ostalim talo`nim bazenima nekada{njeg Paratethysa. jz. Molluscs. Ovdje je predstavljeno. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 117 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zonacija srednjeg i gornjeg miocena sjeverne Hrvatske na temelju meku{aca Middle and Upper Miocene zonation of the norhern Croatia on the base of the Molluscs Davor Vrsaljko Hrvatski prirodoslovni muzej. Temelj radu ~ine dosada{nja istra`ivanja i publicirani rezultati o podjeli miocena u panonskoj Hrvatskoj. testirati i korelirati u ukupnim prostorima. svaki facijes i razvoj ima posebnu faunisti~ku zajednicu?”. “svi mi neogeni~ari” imali smo vrlo brza i prakti~na rije{enja od ove i ovakove podjele miocena. koje si je postavila V. 11-Congeria banatica zona. Samoborsko gorje. 8-Ervillia-Mactra zona. koja su uglavnom iskazana kroz OGK 1:100. tj. redaju}i ih od starijih/donjih prema mla|im/gornjima: 1-Myrthea-Tellina-Macoma zona.. Miocenska epoha u panonskoj Hrvatskoj dokumentirana je brojnim nalazima fosila. Biozona. a litolo{ki je predstavljena raznovrsnim. . po na~elu “vertikalno neponovljivih fosilnih asocijacija”. Na povr{inskim terenima poznato je i dokazano postojanje naslaga srednjeg i gornjeg miocena koje su prosje~no efektivne debljine oko 1 500 m. 7-Dorsanum zona. 3-Pecten-Ostrea-Cardium zona. Izdvojene biozone i neformalne litostratigrafske jedinice koje su uspostavljene na miocenskim povr{inskim terenima u`eg poligona. Ve} na terenskom kartiranju. 6-Pirenella zona. 16-Lymnocardium decorum zona. Na pitanje. 10 000 Zagreb. 2-Clavatulla zona.. 4-Lucinoma borealis zona. 10-Lymnocardium cekusi zona. godine: “Kakva je fauna.. Tako je prvi test uspje{no polo`en i na{ao primjenu! Miocenske meku{ce treba u panonskoj Hrvatskoj posebito cijeniti jer “oni su najbolji klju~” za razumijevanje scenarija tog geolo{kog vremena. indicirati i definirati geokronolo{ku starost stijena te predlo`iti zoniranje miocenske epohe u panonskoj Hrvatskoj. Biostratigraphy. uglavnom sedimentnim stijenama. North Croatia Ovaj rad sublimacija je relevantnih rezultata 15-godi{njih (1993–2008) geolo{ko-paleontolo{kih istra`ivanja miocenskih terena sjeverne. istra`ivanog podru~ja (dio Pokuplja. Paratethys. Najve}i udio imaju klastiti. a potrebno ih je u budu}nosti nadopunjavati. a naj~e{}i su: pje{~enjaci.000 i koja su bila vo|ena “na~elima zonske vrste”. 12-Congeria czjzeki zona. U ukupnoj bionomskoj komponenti najve}i udio imaju {koljka{i i pu`evi. Demetrova 1. Prema najnovijim istra`ivanjima i uz uva`avanje postoje}ih literaturnih i drugih spoznaja mo`e se izdvojiti ukupno 19 biozona. Na temelju novijih istra`ivanja i nalaza “karakteristi~nih asocijacija” fosilnih meku{aca izvr{ena je djelomi~na biostratigrafska revizija i predlo`eno zoniranje srednjo-gornjomiocenskih naslaga kroz 19 biozona. Izdvojene biozone ~ine glavni i sastavni dio neformalnih litostratigrafskih jedinica. Dalje navodim i predla`em biozone srednjeg i gornjeg miocena. sjeverna Hrvatska Key words: Middle-Upper Miocene. a u podzemlju su ~ak 2 do 3 puta deblje. 17-Prosodacnomya zona. 14-Congeria partschi zona. Hrvatska (davor. Izdvojene zone ovdje nisu rangirane iz razloga nepotpunog statisti~kog uzorka. 13-Melanopsis zona.

Vrijedni sakuplja~i bili su: D.– Rad JAZU. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Zagreb. Hrvatska (mkovacic@geol. Grgani}-Vrdoljak. 1892).o. U donjim i sredi{njim dijelovima pjeskokopa na|ene su brojne kosti fosilnih kitova (podred Odontoceti). Osobito su ~esti kralje{ci – trupni i repni. Zagreb. Horvatovac 95. Kosti su ve}inom fragmentirane i erodirane. 111. Demetrova 1. Sanja Japund`i}1. Delphinopsis Freyerii. Wiss. Le`i{te je otkriveno 1974. uz cestu Pakrac-Po`ega. Nem~i}a. kao i drugi ko{tani ostaci riba. (1853): Bericht über ein neu entdectes Cetaceum aus Radoboy. godine (MARKOVI]. kao i kosti prednjih ekstremiteta ve}ih i manjih primjeraka dupina. Akad. 10 000. 84–88.– Sitzungsber. na{i su kolege geolozi Mato Brki} i Domagoj Jami~i}. D.hr) 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. A. Geolo{ki odsjek. Radi se o materijalu lokalnog podrijetla ~ije su izvori{ne stijene najve}im dijelom bile granitoidne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma. J. Jelenko. Zagreb. oko 500 m sjeverno od rje~ice Orljave. Radov~i} i M. dok u zajednici te{kih minerala izrazito prevladava epidot. Champsodelphis sp. Takve stijene sudjeluju u gra|i kristaline jezgre Papuka i obli`njeg Psunja. Z. (1892): O fosilnih Cetaceih Hrvatske i Kranjske. mogli bi pripadati drugim akvati~kim sisavcima. Pijesak je naj~e{}e srednje sortiran. Po~esto se mogu prona}i i vrlo karakteristi~ni zubi morskih pasa. Fosilni kitovi prona|eni su do sada u sarmatskim naslagama Radoboja – Delphinopsis freyeri MÜLLER (MÜLLER. Me|u prvima. koji su otkrili zna~aj pjeskokopa Vrani} i ve} koncem pro{log stolje}a objavili i dobrohotno ustupili fosilni materijal Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Vrsaljko. Wien.o.o. fossil whales. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet.– Institut za geolo{ka istra`ivanja.” Kop je danas otvoren u visinu oko 30 m i u {irinu oko 300 m. J. okruglasti zubi riba iz roda Chrysophrys (=Sparus). Prosje~no se u 1 m3 pijeska na|e 20-tak primjeraka fosilnog materijala.118 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 10 000.. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. 1853) i na Medvednici (Podsused) – Mesocetus agrami Van BENEDEN. pa je stoga nu`na temeljitija obrada fosilnih nalaza i eventualna za{tita ove vrijedne “nacionalne geoba{tine”. ali obzirom na njihovu mnogobrojnost mogu}e je prona}i i bolje o~uvane ostatke. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Vrani}: Najzna~ajnije nalazi{te fosilnih kitova u Sjevernoj Hrvatskoj Vrani}: The most important finding place of fossil whales in Northern Croatia Davor Vrsaljko1. Lokalitet Vrani} zasigurno zaslu`uje svekoliku pozornost hrvatskih prirodoslovaca kao jedno od rijetkih nalazi{ta fosilnih kitova. Japund`i}. a u njemu se ve} desetlje}ima iskori{tava kvarcni pijesak za staklarsku industriju u Lipiku – “Lipik-glass d. Hrvatska (davor. Delphinapterus sp. Platanista croatica GORJANOVI]-KRAMBERGER. fosilni kitovi. 10 430 Samobor. 542 str. U proteklih nekoliko godina. Mineralo{ko–petrografski zavod. te brojni ve}i ili manji riblji kralje{ci. MARKOVI]. ovi pretalo`eni fosilni ostaci vjerojatno pripadaju srednjem miocenu (sarmat-?baden). 2002). Iako je starost naslaga najvjerojatnije postmiocenska. Japund`i}. Mineralo{ka i strukturna nezrelost pijeska ukazuje na slabo kemijsko tro{enje detritusa i njegov kratak transport. srednjezrnat do krupnozrnat. koji se ne mogu pripisati ribama ili dupinima.. Zagreb.o. (GORJANOVI]-KRAMBERGER. . Hrvatska Klju~ne rije~i: Vrani}. Zrinka Grgani}-Vrdoljak3 & Pia Ple{e2 1 Hrvatski prirodoslovni muzej. tek }e budu}a istra`ivanja zasigurno mo}i detaljnije objasniti iz kojih su miocenskih slojeva ove kosti pretalo`ene (vjerojatno se radi o vi{ekratnom recikliranju!). D. MÜLLER. pobli`e dupina (porodica Delphinidae). 1–21. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. istra`ivanje ovog nalazi{ta se nastavilo pa je prikupljeno vi{e od 500 fosilnih kostiju.vrsaljko@hpm. S.hr) 3 Geoist d. naj~e{}e su dobro uo~ljivi sjajni. S. Sjeverna Hrvatska Key words: Vrani}. Marijan Kova~i}2. 10. Djelomi~nu interpretaciju fosilne faune iz Vrani}a dao je i Darko Rukavina. za {to je potrebna detaljnija anatomska korelacija s danas `ivu}im vrstama.. U njegovom sastavu dominiraju slabo zaobljene ~estice alkalijskih feldspata i kvarca. Me|utim.pmf. Uz ostatke kitova. Northern Croatia Pjeskokop Vrani} smje{ten je na jugozapadnim obrocima Papuka u blizini istoimenog sela. Neki od ostataka..

Fm. Ranije se eksploatirao za potrebe cementne industrije. M. “Meljan formacije”. J. konglomerati. Razlog tome je {to se zeolit danas sve vi{e pokazuje kao mineral budu}nosti zbog svoje vi{estruke primjene (medicina. Povremeno je uz dotok slatke vode talo`en i krupnozrnasti kopneni materijal u okoli{u rije~ne delte. zeolit Key words: geological characteristics. odnosno u Zagorskom podbazenu (PAVELI]. A. eger. Tethys. environment. Prvo je u srednjem trijasu do{lo do podmorskih izljeva andezit-bazalta. Eggenburgian. Joannea-Geologie und Paläontologie 9. Kapfenstein. lapori i ugljeni “Golubovec formacije”. siltovi.4. perm. vulkanizam. Tijekom toga vrlo dugoga geolo{kog razdoblja njihov postanak bio je u uskoj vezi s nekada{njim oceanom Tethys i mla|im morem Paratethys. AVANI]. Nakon toga u gornjem egeru su u marinsko-braki~nom okoli{u.. 2002). otnang. Croatia. Tada su potpuno izdignute planine Strahin{~ica i Ivan{~ica. Gline i lapori s proslojcima pijesaka “Meljan formacije” odlagani su od gornjeg oligocena do donjeg egera u okoli{u {elfa i prodelte (AVANI] et al. 544 str. Permian. & GRIZELJ. Na geolo{koj karti izdvojene su stijene gornjeg perma. P. Vulkanska aktivnost u egenburgu i donjem otnangu bila je ne{to slabijeg intenziteta. D. Tethys. R.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. 1987). Pojave silikatnog minerala zeolita u tufu otvaraju mogu}nost reaktivacije zatvorenog kamenoloma. a pripada “Macelj formaciji”. Tijekom talo`nih procesa u geolo{koj povijesti u ovom podru~ju do{lo je do tektonike i izdizanja pojedinih stijena. Zagreb. MIKNI]. Paratethys. R. egenburg. 9–10. “Golubovec formacije”. siltovi. Od mineralnih sirovina koje se nalaze unutar podru~ja Op}ine Jesenje mogu se izdvojiti tehni~ko-gra|evni kamen i tuf.. Najmla|i tektonski pokreti dogodili su se tijekom pliocena i kvartara (posljednjih 5 milijuna god. TOMLJENOVI]. MARKOVI].– U: GROSS. kamenolom. BAKRA^. Municipality Jesenje. Paratethys. Tehni~ko-gra|evni kamen ~ine srednjetrijaski dolomiti i dolomitne bre~e. okoli{.. Konglomerati i pje{~enjaci gornjeg perma su odlagani u priobalnom marinskom okoli{u. B. Macelj. M & INGOMAR.. Abstract Book.) ([IMUNI] & [IMUNI].. formacija. Tuf se nalazi u napu{tenom kamenolomu kod Donjeg Jesenja. stomatologija) LITERATURA AVANI]. pijesci. (ur. trijas. & MÁRTON. Najva`niji tektonski pokreti bili su u permu (hercinski)... te kao ukrasni kamen. pa se miocenski sedimenti na podru~ju Jesenja odla`u unutar Panonskog bazena. Sachsova 2. PAVELI]. Op}ina Jesenje. S (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Triassic. kada su unutar stijena “Macelj formacije” odlagani samo tufovi. Svi ti pokreti rezultirali su u formiranju recentnog strukturno-tektonskog sklopa na podru~ju Hrvatskog zagorja. quarries. Zagreb. kada su talo`eni sitnozrnati klastiti. 2002). Quaternary. u podru~ju priobalja i delte. u gornjem paleozoiku (gornji perm). PAMI]. Najstarije stijene na podru~ju Op}ine Jesenje nastale su prije 260 milijuna godina. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ke karakteristike. (2002): In the wake of a counterclockwise . pijesci. zeolite Geolo{ke karakteristike prostora Op}ine Jesenje prikazane su u okviru monografije Op}ine Jesenje (isto~no od \urmanca). F. Za vrijeme egenburga i donjeg otnanga nastali su glaukonitni pje{~enjaci.. kvartar. Egerian. koji se eksploatiraju u dva kamenoloma nedaleko @utnice na obroncima Gorjaka (MARKOVI]. U donjem miocenu u Paratethysu se diferenciraju talo`ni bazeni. MÁRTON et al. koja je povremeno bila produbljavana. Spomenuta sedimentacija od paleozoika do donjeg otnanga obilje`ena je ~estim vulkanizmom. srednjeg trijasa. 10 000 Zagreb. pod utjecajem plime i oseke. MÁRTON. lapori i gline. talo`eni konglomerati. Srednjetrijaski karbonati su nastali u relativno plitkom moru na podru~ju karbonatne platforme. 2001. te alpski za vrijeme mezozoika i kenozoika. 2007). “Macelj formacije” i aluvij recentnih potoka. Macelj. aluvij.): 2nd International Workshop ”Neogene of Central and South-Eastern Europe”. Meljan. kao i sve ostale gore u Hrvatskom zagorju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 119 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke osobitosti podru~ja op}ine Jesenje Geological characteristics in the area of Jesenje Municipality Radovan Avani} Hrvatski geolo{ki institut. Oni su odlagani u marinskom okoli{u na podru~ju priobalja i prijelazne zone. U opisu geolo{ke gra|e nastojalo se na jedan popularan i eduktivan na~in objasniti postanak i razvoj stijena na ovom podru~ju. volcanism.. pje{~enjaci. a najmla|e nastaju i danas (kvartar). (2007): Egerian Deposits from the South-western Part of the Pannonion Basin. E. Ottnangian. koji su uvr{teni u “Macelj formaciju”. Zavr{nu fazu talo`enja predstavljaju nanosi potoka za vrijeme gornjeg kvartara. a zatim su tijekom gornjeg egera na povr{inu dospjeli andeziti i piroklastiti (tufovi i piroklasti~ne bre~e). K. Meljan.

.. (1987): Rekonstrukcija neotektonskih zbivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na temelju analize pontskih sedimenata. AL. Blackwell Science Ltd.– Int. znan.– Basin Research. Earth Sci. Zagreb. & [IMUNI]. 431. 91.120 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . Jour. Razr. [IMUNI]. umjetn. AN. 359–376. za prir. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rotating Adriatic microplate: Neogene paleomagnetic results from northern Croatia. znan. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. akad. 13. 514–523.– Rad Jugosl. 155–177. 22.. PAVELI]. D.

Otapanje snijega povremeno mo`e uzrokovati uru{enja koja je potrebno sanirati. koji su rudarili od 1608. ulaznoj prostoriji preuzete su iz knjige “De Re Metallica” autora Georgiusa Agricole. Projekt prenamjene Rudnika Zrinski mo`e biti primjer dru{tvenoj zajednici kako stari i napu{teni rudnici mogu iskoristiti svoje turisti~ke i kulturne potencijale i biti izvor znanja za budu}e sli~ne projekte u Hrvatskoj. Hrvatska (strucansluzba@pp-medvednica. godine zapo~ela s obnovom i prenamjenom nekada{njeg rudnika u turisti~ko-edukativne svrhe. {kripa drvenih ta~aka i prigu{eni razgovor rudara koji pove}avaju do`ivljaj srednjovjekovnog rudarenja. prosinca 2004. Sve do nedavno se o postojanju srednjovjekovnih rudarskih aktivnosti na ovom podru~ju moglo zaklju~iti samo na osnovu tragova uru{avanja starih rudarskih hodnika. Rudnik u geolo{kom smislu Stijene u kojima se nalazi rudnik Zrinski su prema geolo{kim kartama sredi{njeg dijela Medvednice svrstane u kompleks parametamorfnih stijena niskog stupnja metamorfizma. manjim povr{inkim kopovima. education. financijski i u samoj izvedbi. do njegova ure|enja i obnove. Plo~e sa slikama u glavnoj. uvedena je rasvjeta. Izra|ena je projektna dokumentacija za obnovu rudnika. Do sada je u obnovu ulo`eno vi{e od milijun kuna. tourism. ~ak 100% u odre|enim godi{njim dobima {to uzrokuje propadanje drvene podgrade. Matija Cinaberski i Jakob Ga{parin. Realizacija projekta bila je vrlo zahtjevna. Rudnik je za{ti}en kao kulturno dobro Republike Hrvatske. galenit.4. pretpostavljene paleozojske. dolomite Park prirode “Medvednica” Rudnik Zrinski nalazi se na prostoru Parka prirode “Medvednica”. U rudniku je prisutna visoka vlaga. godine sklopio Ugovor sa zagreba~kim gra|anima na temelju kojeg su smjeli rudariti na posjedima Zrinskih. renovation. 4. povremeno su ulazili tek samo znati`eljnici. Zagreb. odnosno devonsko-kar- . vjerojatno i u Rudniku Zrinski (MARKOVI]. godine. 2002). U svrhe monitoringa potrebno je godi{nje obavljati mjerenja mikroklimatskih uvjeta i ispravnosti elektri~nih instalacija te pregled stabilnosti rudnika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 121 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Srednjovjekovni Rudnik Zrinski na Medvednici – nekad i sad Mideval Mine “Zrinski” on Medvednica Mt. – before and now Tajana Ban ]uri} & Nives Farka{-Topolnik Javna ustanova “Park prirode Medvednica”. Park se prostire na podru~ju grada Zagreba. To su jedini povijesni podaci prona|eni o rudniku. udarci pijuka u stijenu. isho|ene potrebne suglasnosti. Rudnik se sastoji od ulazne prostorije i nekada{njih rudarskih hodnika. Prona|ena su imena dvojice Zagrep~ana. Postavljene su drvene skulpture rudara u prirodnoj veli~ini (Sl. 1) te je izlo`en nekada{nji rudarski alat. Do sada je rudnik posjetilo vi{e od 50 000 posjetitelja. Medvednica predstavlja glavno ekolo{ko upori{te u neposrednoj blizini glavnog grada Republike Hrvatske i izleti{te od neprocjenjive vrijednosti u kojem stanovni{tvo milijunskog grada i okolnih naselja mo`e zadovoljiti potrebe za odmorom i rekreacijom. mine. Zaru{eni hodnici su otkopani. posjetitelji. Rudnik je otvoren na dan Svete Barbare. te prisutnosti jalovi{ta. Obnova Javna ustanova “Park prirode Medvednica” je 2002. U rudnik nekad zvan “Gorci” a danas Zrinski. postavljene su drvene podgrade koje svojim izgledom odra`avaju srednjovjekovan na~in rudarenja. godine zbog velikih zasluga dobio kraljevski rudarski privilegij od kralja Matije Korvina koji mu je omogu}io rudarenje i na Medvednici. turizam. edukacija. Bliznec bb. Njegov potomak. kulturno-povijesnim te o geolo{kim vrijednostima Medvednice. do 1623. Zagreba~ke i Krapinsko-zagorske `upanije na povr{ini od 17 938 ha. Posjetitelji rudnika mogu saznati mno{tvo informacija o prirodnim. godine. Povijest rudnika Rudnik Zrinski se nalazi na lokalitetu “Rudarski vrt” u sredi{njem dijelu Parka na 800 m nadmorske visine. visitors. obnova. dolomit Key words: Medvednica. Istra`nim radovima otkriveni su novi hodnici koji se namjeravaju urediti za posje}ivanje. Prema pisanim izvorima Petar Zrinski je 1463. Financiran je ve}inom iz dr`avnog prora~una i uz pomo} brojnih sponzora. Nikola Zrinski je 1527. koji su na pojedinim mjestima osigurani drvenom podgradom. galena. dobivena lokacijska te uporabna dozvola. Osnovni fenomen su dobro o~uvane prirodne {ume i {umske zajednice koje ~ine 78% povr{ine Parka.hr) Klju~ne rije~i: Medvednica. rudnik. Odr`avanje rudnika zahtijeva pregled stanja podgrada te premazivanje podgrade za{titnom bojom. Uvedeno je ozvu~enje – kapanje vode. a najve}i broj posjetitelja su {kolska djeca.

Dodatno. LITERATURA AGRICOLA. INA. 2). 199 str. a od jalovinskih minerala kvarc. B. V. G. 1995). Dosad objavljeni biostratigrafski podaci prikupljeni u stijenama u najbli`oj okolici rudnika su rijetki. 1950. \UR\ANOVI]. detaljnim prou~avanjem mikroskopskih struktura dolomitnih stijena uo~eni su rijetki ostaci lju{turica foraminifera za koje je potrebno provesti biostratigrafsku analizu (TOMLJENOVI] & GARA[I]. halkopirit i malahit.– Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. @. dolomit. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Galenit u dolomitu. Zagreb. K.. (2008): Preliminarni izvje{taj i geolo{ka karta rudnika Zrinski. Zagreb. Figure 1. Figure 2. bonske starosti ([IKI] et al. slejt/filit. (1556): De Re Metallica. & GARA[I].– Institut za geolo{ka istra`ivanja.– Dover Publications. ali naj~e{}e du` pukotina i prslina pojavljuje galenit (Sl. granat i tinjci (TOMLJENOVI] & GARA[I]. Drvena skulptura rudara.. Slika 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. 2008). vjesnik. S. dolomit s granatom-skarn i dolomitizirani oolit (TOMLJENOVI] & GARA[I]. Galena in the dolomite.122 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Vrlo rijetko je mogu}e uz galenit makroskopski uo~iti i sfalerit. Prema zapisu jedna tona galenita uklapa 485 g srebra. drugih podatka o kemizmu nema ([IKI] et al. 1973). Zagreb. 2008). TOMLJENOVI]. Inc.– Institut za geolo{ka istra`ivanja.– Geol. 544 str. Najve}i dio rudnika izgra|uje dolomit unutar kojeg se mjestimice u vidu uprskanja. 29–47. Wodden sculpture of the miner. Naftaplin. Recentna mikroskopska istra`ivanja su pokazala da se uz dominantni galenit i podre|eni sfalerit u rudi u malim koli~inama nalaze i pirit. Jakoba utvr|uje se trijaska starost parametamorfnih protolita (\UR\ANOVI]. 25. (1973): O paleozoiku i trijasu Medvednice (Zagreba~ke gore) i podru~ja Dvora na Uni na temelju konodonata. Na temelju nedavno napravljene prve. preliminarne geolo{ke karte rudnika Zrinski izdvojeno je pet litostratigrafskih jedinica: dolomitni {kriljavac. Na osnovu konodontne faune separirane iz vapnena~kih protolita ulo`enih u slejtovima u okolici Kralji~inog zdenca i u podru~ju ju`no od kapelice Sv. New York. Zagreb. 2008).. 1995). . MARKOVI]. [IKI]. (1995): Geolo{ki vodi~ Medvednice.

zanimljivih i pou~nih itinerera {kolskih i obiteljskih izleta. ve} i za sve one koji dolaze iz drugih krajeva. edukacija Key words: geological heritage. Izdvajanjem i nagla{avanjem muzejskih predmeta. ^esto se doga|a da se nalazimo u nekom gradu ili kraju. Tematskim izlo`bama Muzej ~esto promi~e ideju o~uvanja prirodne ba{tine. nalazi{te fosila. ekosustavi).hr) Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. koji svojim izlo`bama i programima privla~i svake godine sve vi{e i vi{e posjetitelja (i turista). mnogo je prirodnih predjela koji. ono {to osobito raduje je sve ve}i posjet i stranih turista. ali {to je osobito va`no. reljef) tako i biolo{ke (biljni i `ivotinjski svijet. Od brojnih na{ih geolo{kih lokaliteta svega ih je nekoliko op}epoznatih koje ciljano obilaze i posje}uju organizirane {kolske grupe. prvenstveno profesore i u~itelje koji u muzej dolaze s u~enicima. ali za njih ne znamo. jer je uz upoznavanje kulturne ba{tine nekoga kraja sve popularnije i upoznavanje prirodne ba{tine. dodu{e ne{to vi{e biolo{ke i krajobrazne. tu je i nekoliko destinacija (lokaliteta) koje su {iroj javnosti mo`da manje poznate.). 10 000 Zagreb. osim svoje znanstvene ili gospodarske vrijednosti. stani{ta. Va`na osobitost na{e zemlje je ~injenica da koje god mjesto posjetili ili odabrali za razgled ili odmor. Hrvatska (renata. i u~enicima i nastavnicima mo`e koristiti kao pomo}no u~ilo.4. imaju jednostavan. parka prirode i dr. fosili. a na stra`njoj su njihovi kratki opisi s fotografijama i nekim korisnim informacijama. godine. pa je time i sve ve}a potreba za suradnjom i interakcijom dviju djelatnosti – muzejske i turisti~ke. i to ne samo za domicilne stanovnike. imaju i onu estetsku i obrazovnu vrijednost. Demetrova 1. Opisanim je lokalitetima zajedni~ko da. ili djelatnosti. Karta predstavlja dvadesetak geolo{kih lokaliteta koji su ucrtani na prednjoj strani karte. sve ~e{}e i geolo{ke. zanimljiva stijena. Upravo zato Hrvatski prirodoslovni muzej. Moderni muzeji tako imaju sve va`niju ulogu u realizaciji programa tzv. popularizacija. a od individualnih posjeta najbrojniji su posjeti – obiteljski. ali i ostale individualne posjetitelje kojima to mo`e biti svojevrsni smjerokaz za zanimljive izlete.brezinscak@hpm. popularization. bez obzira na to je li to dio nekog za{ti}enog objekta prirode (nacionalnog parka. odnosno da su ure|eni za posjetitelje. ili je to samo pejza`. pa mogu biti zanimljivi i {iroj javnosti. Me|u posjetiteljima na{ega muzeja jo{ su uvijek najbrojnije organizirane {kolske grupe. ima va`nu misiju popularizacije prirodoslovlja. koji osim kulturne ba{tine uklju~uje i prirodnu. . no u ~emu je onda problem? Mo`da u nedovoljnoj informiranosti. muzej oda{ilje pozivnicu za posjet geolo{kim zanimljivostima na{e zemlje. Ipak. a koje su istovremeno i turisti~ki zanimljive. u ~ijoj blizini postoje geolo{ke zanimljivosti ure|ene za posjete. Uz neke poznatije i zna~ajnije geolo{ke znamenitosti koje su ve} dugo sastavni dio gotovo svih {kolskih izleta. osim prirodne vrijednosti i zanimljivosti. lagan i svima dostupan pristup. uvijek je u blizini neka prirodna ljepota. Sve je to sa`eto i predstavljeno u ilustriranoj karti geolo{kih i biolo{kih turisti~ki zanimljivih lokaliteta Hrvatske koju je objavio Hrvatski prirodoslovni muzej kako bi o njima informirao posjetitelje muzeja. no s geolo{kog gledi{ta vrlo zanimljive i vrijedne pa`nje. Karta popularizira geolo{ku (i biolo{ku) ba{tinu. kulturnog turizma. minerali. S obzirom da je Hrvatska zemlja velike prirodne raznolikosti – kako geolo{ke (stijene. education U radu se predstavlja publikacija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja 'Geolo{ke i biolo{ke turisti~ke znamenitosti Hrvatske' koju je u obliku turisti~ke karte Muzej izdao 2009. ili sli~no. aktivnosti i ideja koje Muzej promi~e. odnosno kao izvor informacija za osmi{ljavanje nekih novih. geolo{ki fenomen. Ali {to je s ostalim geolo{kim zanimljivostima na{e domovine? Zanimanje profesora i javnosti za geolo{ku ba{tinu o~ito postoji. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 123 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke turisti~ke atrakcije Hrvatske – Prijedlog za {kolske i obiteljske izlete Geological tourist attractions of Croatia – A proposal for school and family excursions Renata Brezin{~ak Hrvatski prirodoslovni muzej. roditelji s djecom i turisti. To {to su nepoznate ne ~ini ih manje va`nima ili manje zanimljivima za razgled.

000 tako|er }e na}i svoje mjesto u zbirci uz vertikalni geolo{ki stup stijena idu}i od starijih prema mla|ima. podacima o na~inu njegova nastanka i lokalitetu uzorkovanja. fizike i kemije. magmatske i metamorfne.S.) te }e sadr`avati osnovne tipove stijena koje nalazimo na podru~ju Hrvatske. geologija je imala zaslu`eno mjesto u redovnom nastavnom programu. Hrvatska Klju~ne rije~i: edukacija. 21 000 Split. 50 cm. Uz navedeni stup nalazit }e se i kartonski stup iste visine na kojem }e se prikazati starost i vrsta stijene. a koje bi se mogle izlo`iti i u u~ionici kemije (Sl. barem za gimnazijsko obrazovanje.124 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1.3 1. schools. Zbirka }e se nalaziti u specijaliziranim osvjetljenim vitrinama. srednjoj ili pak prirodoslovnoj {koli. Slika 2.). Tako|er. U prilog na{em mi{ljenju ide i spoznaja da u razvijenijim zemljama svijeta postoji geologija kao nastavni predmet pod op}im imenom “geoscience” ili “earth science”. Figure 1. Stoga predla`emo projekt “Geolo{ke zbirke u {kolama” imaju}i u vidu metodi~ke prednosti ovakvog tipa edukacije. u~enici i druge zainteresirane stranke dobili bi cjelokupan i jednostavan uvid u razumijevanje geologije. primjerice hodniku {kole ili u~ionici geografije. Reprezentativni uzorci stijena. Udruga UPRIS ve} ima planove donacije zbirki kao i nekoliko zainteresiranih {kola te se nadamo uva`avanju na{eg projekta na dr`avnoj razini.2 3 UPRIS – Udruga za prirodoslovna istra`ivanja. Mineral collection.hr) Prirodoslovna tehni~ka {kola Split. . Representative rock types. dolazimo do zaklju~ka da je potrebno pridodati vi{e pa`nje geologiji u {kolskim ustanovama. mjerila 1:500. Visina stupa biti }e cca. Obje zbirke biti }e popra}ene tekstualnim obja{njenjem pojedinog uzorka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geolo{ke zbirke u {kolama Geological collections in schools Zvonko Bumber1 & Vicko Svili~i}2. Zbirke }e biti sastavljene od nekoliko desetaka reprezentativnih uzoraka (Sl. samu trajnost zbirke i naravno povoljnu cijenu. Imaju}i u vidu ~injenicu da je povijest planeta Zemlje kao i razumijevanje njenih procesa od klju~nog zna~aja. rock types Od osnutka prvih srednjih {kola na teritoriju Hrvatske pa sve do sredine 20.upris. Geolo{ka karta Hrvatske. stolje}a. Figure 2. koliko je to mogu}e. geolo{ke zbirke. Na ovaj na~in. Matice hrvatske 11. postoji mogu}nost postavke zbirke minerala karakteristi~nih za na{e prostore. Slika 1. raspodjeljene u tri osnovne skupine: sedimentne. vrste stijena Key words: education. geological collections. Nakon toga dolazi do isklju~enja geologije iz istog te se njeno gradivo raspore|uje u srodne prirodoslovne znanosti poput geografije. 22 000 [ibenik. koje }e biti postavljene na vidljivom mjestu. Stube S. Zbirka minerala. {kole. Hrvatska (www. 2. a postavljeni }e uzorci bili umanjeni prikaz stijena u njihovoj stvarnoj veli~ini. Obim uzoraka }e se korigirati prema tome radi li se o osnov- noj. Kranj~evi}a 10.

– Povijest hrvatskog priorodoslovlja Vukovarsko-srijemske `upanije) predstavljen je GUP.. schriften. Pristupa~an je. JANEKOVI] (1969). a sad prijeti opasnost da i gornji mla|i dio profila bude ugro`en. O njemu su pisali GORJANOVI]-KRAMBERGER (1912. 10 000 Zagreb.4. Za{to ba{ Gorjanovi}ev profil? • Kilometarski strmac visok desetak metara du` {etnice od centra Vukovara do Vu~edola i Iloka • Priznanje djela istaknutom hrvatskom znanstveniku • Povjesni zna~aj Vukovara i dana{nje potrebe za njegovom revitalizacijom • Blizina Vu~edola (5 km nizvodno) • Blizina vodotornja (desetak metara) (spomenik Domovinskom ratu) pa time i turisti~ko odredi{te • Dostupnost infrastrukture (prilazne ceste. Nazvan je po Dr.) • Aktualizacija znanstvenih istra`ivanja i dostupnost novih metoda analize Trenutno stanje Gorjanovi}evog profila Profil je. Kiel. rasvjeta. 2009. 106/107. 1–268. Tadijanovi} povodom 50 god. BRONGER (1976. Croatia Gdje je Gorjanovi}ev profil? Rije~ je o geolo{kom profilu u praporu koji se nalazi u samom gradu Vukovaru na obali Dunava ispod vodotornja (Sl.hr) Klju~ne rije~i: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. A. I. koja obuhva}a kontakt prapora s pontom i najstarija.radovi na vodotornju i kanalizacijski odvod! Za{to bi ga trebalo za{tititi? U svjetlu dana{njih klimatskih promjena od izuzetnog je zna~aja sa~uvati i za{tititi takav profil da bi se istra`ivao. 299–356. Dragutinu Gorjanovi}u-Krambergeru. Koji mu je znanstveni zna~aj? Predstavlja izvrstan geokronolo{ki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale krajem Pleistocena. pedogenetski razvijenija i klimatski specifi~na paleotla.galovic@hgi-cgs. zatrpana su i zabetonorana (nedostupna!). 11–31. listopada.und Landschaftsentwicklung des Karpatenbeckens auf (palö-) pedologischer und bodengeographischer Grundlage.1). dostupan. razgledavao i da se na njemu mogu izu~avati i paleoklimatolo{ke promjene. Ure|enjem {etnice uz Dunav starija polovica profila. prema na{im spoznajama. Na znanstvenom skupu Matice Hrvatske. Zagreb. (1989) i MUTI] (1990). Razli~iti geokemijski i mineralni sastav tih paleotala svjedo~i o razli~itim klimatskim uvjetima koji su vladali u ovim krajevima. (1942) TAK[I] (1947). 1914). & MUTI]. (2003): Corelation of loess-paleosol sequences in East and Central Asia with SE Central Europe: towards a continental Queternary pedostratigraphy and paleoclimatic history. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 125 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita geolo{kog lokaliteta “Vukovarski Gorjanovi}ev profil” Protection of geosight “Vukovar Gorjanovi} section” Lidija Galovi} Hrvatski geolo{ki institut. Prilikom ure|enja obale Dunava najstariji. Sachsova 2. geoba{tina. 45. geo-heritage. BRONGER. donji dio profila je zazidan. bio 30 m visok strmac na obali Dunava i obuhva}ao razdoblje od Rißa do danas. u sredi{tu grada i.. To je bilo “ledeno doba” tijekom kojeg su zatopljenja dokumentirana paleotlima (tamne pruge unutar svjetlog prapora) (Sl. 1986). Hrvatska Key words: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. 1985. .–17. POJE (1982. 411. [to je poduzeto? Zahtjev je poslan: • Ministarstvo kulture • Dr`avni zavod za za{titu prirode • @upanijska javna ustanova za upravljanje za{ti}enim prirodnim vrijednostima • Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru • O[ D. (1984): Gornjopleistocenski sedimenti isto~ne Slavonije (Hrvatska). TAJDER. TRIFUNOVI] (1985). 2003). SHINGHVI et al. R. Odjel za prirodoslovlje i matematiku (16. Vukovar. nije u privatnom vlasni{tvu. praporni profil. u vrijeme istra`ivanja GORJANOVI]AKRAMBERGERA (1912). loess section. [ANDOR (1912). (1976): Zur quartären Klima.– Kieler Geogr. 1). utemeljitelju Hrvatskoga geolo{kog instituta i geologu koji je prvi detaljno opisao ovaj praporni profil prije stotinjak godina. Hrvatska (lidija.– Rad JAZU. GALOVI]. Int. A..– Quat.. Vukovar. GALOVI] & MUTI] (1984). {kole poti~e pokretanje {kolskog projekta: ”Predstavljanje geolo{ke ba{tine” LITERATURA BRONGER.

– Spomenica vukovarske real.000 godina. zavod.. 21–26. TAJDER. 19–42.. TAK[I]. Zagreb. M. (1982): Malakofauna prapornih naslaga isto~nog dijela Slavonije.– Vjesnik geol. Zagreb. R. 73/4. rud. (1947): Prinos poznavanju prapora isto~ne Hrvatske. 3 i 4.– Acta Geol. SAUER. JANEKOVI]. 28–30.000 L 34-87 list Od`aci. povjerenstva.– Magistarski rad Sveu~. 45–66. POJE. gimn. vjesnik. BRONGER. . A. A. (1985): Tuma~ za OGK 1:100.– Geol. (1912): Istra`ivanja prapora iz Vukovara. vjesnik. Sav. 54 str. M. S. & PANT. Beograd. D. u Zagrebu. 20/2. Jugoslavija) – Dio II: Lesni ravnjak. (1990): Korelacija kvartara isto~ne Slavonije na osnovi podataka mineralo{ko-petrografskih analiza (Isto~na Hrvatska. 107–112. 2.– Geol.– Vijesti geol. povjerenstva... 62 str. INQUA.– Vijesti geol. (1985): Praporne naslage “vukovarskog profila” i njihova stratigrafska pripadnost.– Chem. povjerenstva. 2. geol. 39.. SINGHVI.126 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zagreb. Inst. 103–107. (1986): ekolo{ke promjene na vukovarskom prapornom ravnjaku proteklih cca 500. 202–231. Zagreb. M. GJ. POJE. Geol. Paris. 38. MUTI]. Zagreb. Minist. ind. (1912): Iz prapornih predjela Slavonije.. 29–80. D. (1969): Loess de Croatie. rud. [ANDOR. F... Vukovar. 307–317.K. (1914): Iz prapornih predjela Slavonije. M. Zagreb. (1942): Sastav i postanak srijemskog prapora. TRIFUNOVI]. La stratigraphie de Loess d’Europe. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1. POJE.K. A. R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 GORJANOVI]-KRAMBERGER. Bilogore i sa Rajne (Prethodne vijesti). (1989): Thermoluminiscence dating of loess-paleosol sequences in the Carpathian Basin (East-Central Europe): a suggestion for a revised chronology.– Vijesti geol. W.– Geolo{ki institut Beograd i Nafta-gas Novi Sad (1984).

geolo{ki vodi~. Northern Velebit National Park. geo-marketin{ki materijal. Figure 1. me|u kojima dominiraju karbonatne stijene – vapnenci. Od 2001. Unutar granica Parka postoje podru~ja s izuzetnim geolo{kim. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geologija. Ponajprije. 53274 Krasno. geological guide. U geolo{koj gra|i Parka postoje isklju~ivo talo`ne stijene. Isti~u se Strogi rezervat Hajdu~ki i Ro`anski kukovi (s iznimnom mnogobrojno{}u i raznoliko{}u kr{kih oblika). Velebitski botani~ki vrt (jedini hrvatski alpinetum). From Marine Shallows to the Mountain: Geological Guidebook through the Northern Velebit National Park. marketing activities. kr{ki oblici. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 127 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Marketin{ke aktivnosti u promicanju geolo{kih vrijednosti Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Marketing activities in promotion of the geological value of the Northern Velebit National Park Dubravka Kljajo Nacionalni park Sjeverni Velebit. Tudorevo i Mirovo (s morenskim naslagama iz pleistocenske oledbe) te Premu`i}eva staza (izvedena po vr{nom hrptu Velebita u stijenama razli~itih stratigrafskih pripadnosti). U promocijskom informacijskom centru u Senju postavljen je i tzv. geological physical map with geological column. info-kiosk s geolo{kom i Slika 1. karst forms. dolina [tirova~a (najve}a depresija na Velebitu). Lubenovac. ima i klasti~nih stijena poput pje{~enjaka. Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. prahovnjaka i dr. geolo{ka maketa s geolo{kim stupom i speleolo{ka maketa. dolomiti i karbonatne bre~e. u [tirova~i. promotional film Nacionalni park Sjeverni Velebit smje{ten je u vr{noj zoni sjevernog Velebita na prostoru od 109 km2. Tek u manjem dijelu Parka. . Nacionalni park Sjeverni Velebit. geomorfolo{kim. U svrhu poticanja javnog interesa za geologiju i razvitak turizma u Republici Hrvatskoj u samome je Parku osmi{ljeno nekoliko vrsta aktivnosti. znanstvenim i edukativnim vrijed- nostima. ve} poznati geolo{ki podaci uneseni su u sve promocijske materijale Parka.4. geo-marketing material. za{tita i promicanje prirodnih vrijednosti Parka. marketin{ke aktivnosti. godine podru~jem Parka upravlja Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit ~iji je glavni cilj o~uvanje. promocijski film Key words: Geology. speleological physical map. konglomerata. Raznolikost geolo{kih i topografskih zna~ajki kao i `ivotinjskog i biljnog svijeta u Parku uz o~uvanu lokalnu kulturnu ba{tinu ~ine Park osobito pogodnim podru~jem za razvitak geoturizma. njegovu mre`nu stranicu i multimedijalnu prezentaciju koja se trajno odr`ava u zgradi Parka kao i po lokalnim osnovnim {kolama i knji`nicama.

& VELI]. I. Uz to.128 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. izra|enog u znanstvene i turisti~ke svrhe. Za istaknuti je kako ove prezentacije redovito prati visoka posje}enost te ostvaruju natprosje~no visok broj prodanih primjeraka ovog Vodi~a. Predstavljanje ovog jedinstvenog geolo{kog vodi~a pod nazivom Od morskih pli}aka do planine (VELI] & VELI]. Speleolo{ka maketa je. Krasno.. (2009): Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. J. Ove su aktivnosti rezultirale objavljivanjem geolo{ke i speleolo{ke bro{ure te iznimno vrijednog geolo{kog vodi~a pisanog popularno-znanstvenim jezikom.– Nacionalni park Sjeverni Velebit. pristupilo se i dodatnim geolo{kim i speleolo{kim istra`ivanjima kako bi se postoje}e znanje obogatilo novim spoznajama. Sl. . 143 str. Dodatnoj geolo{koj edukaciji turista doprinose organizirana stru~na geolo{ka vo|enja kao i pou~ne plo~e postavljene du` jedne od planinarskih staza i u botani~kom vrtu. U svrhu daljnje uspje{ne popularizacije geoprofila Nacionalnog parka u Republici Hrvatskoj i {irim zemljopisnim okvirima potrebno je Geolo{ki vodi~ i bro{ure prevesti na engleski jezik. organizirana je u razli~itim regijama Republike Hrvatske. LITERATURA VELI]. Ovime }e se ostvariti iskrena `elja djelatnika Parka o ostvarenju prepoznatljivosti Sjevernog Velebita kao jednog od najbogatijih i najprivla~nijih kr{kih podru~ja na svijetu kako bi postao prioritetna znanstveno-istra`iva~ka i turisti~ka lokacija. a ~ije objavljivanje predstavlja presedan u hrvatskoj i europskoj geolo{koj praksi. 1). 2009. Geolo{ka maketa s pripadaju}im geolo{kim stupom pokazuje sve uzorke stijena koji se mogu na}i na sjevernom Velebitu i povijest nastanka same planine. pak. koji }e biti dostupan u okviru mre`ne stranice Parka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 speleolo{kom maketom. Temeljem svih dosada{njih geolo{kih istra`ivanja u daljnjoj se budu}nosti planira izraditi film o nastanku planine Velebit. Park tako|er planira i provodi i opse`nija geolo{ka istra`ivanja kvartara kao i analizu tektonskih aktivnosti i strukturnih zna~ajki naslaga koja }e se upotpuniti speleolo{kim istra`ivanjima. pra}ena `ivopisnom pri~om iz narodne predaje oblikovanom u suradnji s lokalnim stanovni{tvom.

Ovim propustima zakinuli smo ve} niz generacija {kolske djece. Najstariju muzejsku zbirku pod imenom “Tre}egorje i podloga mu u Glinskom Pokuplju”. u prvom redu. {to mu je i donijelo ugled svjetski poznatog paleoantropologa.4. za sve nas geologe. samo `elimo istaknuti da su neke od tih zbirki izuzetno vrijedne i stoga su progla{ene zbirkama nulte kategorije spomeni~ke vrijednosti. Sli~na je situacija i sa spomenutom. Spiridion Brusina i Gjuro Pilar. Nu`no je istaknuti da su najstarije. kojem ne bi smjela izostati podr{ka struke. Naprotiv. daleko ve}i i primjereniji prostor za ~uvanje. koju je prikupio i obradio Gorjanovi}-Kramberger. pa makar ona bila i geolo{ko-paleontolo{ka. odabrale smo upravo Hrvatski geolo{ki kongres da bismo iznijeli problematiku vezanu uz status na{eg fundusa. gdje se privremeno nalaze i danas nakon vi{e od 150 godina. nagla{avamo da je ukupan broj primjeraka u svim geolo{ko-paleontolo{kim zbirkama impozantan i pribli`ava se brojci od 300 000. Croatian Natural History Museum Za{tita i prezentacija muzejske gra|e. preservation. velike i brojne zbirke zahtijevaju. takva konstatacija mo`e samo jedno vrijeme biti opravdanje za nepostojanje stalnog postava. a samim time i smanjili mogu}nost njihovog daljnjeg interesa za upoznavanje i prou~avanje geologije i paleontologije. Me|utim. na na{e odlu~no i argumentirano inzistiranje. godine. svjetski poznatom zbirkom krapinskoga pleistocena. isklju~ivo je muzejski posao koji bi kustosi trebali redovito obavljati te povremenim izlo`bama fascinirati javnost. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ko-paleontolo{ke zbirke. Dakako. Za{to? Pro{le godine proslavljeno je stotinu godina postojanja Hrvatskoga geolo{kog instituta. Demetrova 1. a prva sistematska i znanstvena obrada zapo~inje 1866. presentation. kada su prirodoslovne zbirke iz Opati~ke 18 “privremeno smje{tene” u Demetrovu 1. stolje}a. a posebice za suvremeniji vid prezentacije. koja po na{oj prosudbi ne bi smjela ostaviti ravnodu{nim niti jednog hrvatskog geologa. taj zna~ajan fundus mora dobiti status koji. onda jednostavno zaklju~ujemo da je nastojanje k postizanju boljeg statusa geolo{ko-paleontolo{kog fundusa HPM-a dio redovitog posla kustosa-geologa u Muzeju. Iako smo u samom za~etku ideje dvojili je li za izno{enje spomenute problematike dobro odabrano mjesto. Svakako. godine osnutkom Prirodopisnog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu (SAKA^. Pitanje za{tite i prezentacije vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. uistinu. a prije pet godina obilje`ena je 130. Hrvatski prirodoslovni muzej Key words: geological and paleontological collections. ne smije i ne mo`e biti predmetom politi~kog ili bilo kakvog drugog nadmetanja. ne}emo nabrajati sve zbirke iz fundusa. a istovremeno bi trebala biti `elja i moralna obveza. bitnih institucija. Me|utim. koji ba{tinimo jo{ iz vremena Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja tj. ali nikako ne mo`e biti dvadeset godina. znanstveno je obradio Gjuro Pilar ve} davne 1873. za{tita. 1971) dok najve}i dio tipova vrsta pripada zbirci fosilne malakolo{ke faune. moramo ustvrditi da ve} godinama postoje objektivni problemi koji ote`avaju rad na za{titi i prezentaciji geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. a i drugih posjetitelja da upoznaju. Prikupljanje prvih uzoraka fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela HPM-a zapo~elo je sredinom 19. a ve}inu je postavio Brusina krajem devetnaestog i po~etkom dvadesetog stolje}a. vremena prije nastanka jedinstvenog Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. U prvom redu potrebno je . 1968). jedna od najvrednijih i javnosti najpoznatijih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela je Zbirka krapinskog pleistocena. Tako zna~ajne. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 129 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita i prezentacija fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Preservation and presentation of the collections of Geological and Paleontological Department. suvremenog geolo{ko-paleontolo{kog postava. godine (MILAN. prezentacija. 10 000 Zagreb. ni u jednom trenutku nije bilo upitno vrijeme jer smo sasvim sigurne da je krajnji trenutak javno progovoriti o temi. Tako|er. po na{em mi{ljenju. nije dostatan za izvedbu novog. Kako je na{a temeljna struka geologija. Dakle. Prostor od 150 m2. najbrojnije i najzna~ajnije zbirke prikupili i znanstveno obradili veliki uglednici na{ega prirodoslovlja. koja je zadnji put bila izlo`ena javnosti sada ve} davne 1987. stvaranog stotinama milijuna godina u prirodi i pomno ~uvanog vi{e od stotinu godina u Muzeju. do`ive i zainteresiraju se za predmete iz na{ih zbirki. obljetnica Geolo{ko-paleontolo{kog zavoda Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta i prigodom obiju obljetnica spomenuta je va`na uloga Muzeja i tada{njih prvih muzealaca u stvaranju spomenutih. zaslu`uje. ako se sla`emo da je uloga Muzeja kao ishodi{ne geolo{ke institucije velika i neupitna. Croatian Natural History Museum Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. svakog geologa u Hrvatskoj. od kojih }emo samo neke spomenuti: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger.

hrvatskoga geolo{kog kongresa.130 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. primjereno i sigurno za{tititi te trajno pohraniti u novoure|ene i suvremeno opremljene depoe. Figure 1. a potom i realizaciji kvalitetnih rje{enja za provo|enje adekvatne za{tite i suvremene prezentacije vrijednog fundusa. Slika 2. 41 str. Kad ove ideje i `elje postanu stvarnost nadamo se da }e svaki hrvatski geolog svoj dragocjeni prikupljeni materijal s punim povjerenjem pohraniti u na{ Muzej. kao {to je napravio na{ kolega Jakov Radov~i} sa Zbirkom krapinskog pleistocena kroz europski projekt TNT. Posredstvom moderne tehnologije. Zagreb. Dio najvrjednije zbirke – Zbirke holotipova. 21. svaki primjerak mogao bi se koristiti u znanstvene svrhe.. a posebice njegov najosjetljiviji dio. (1971): Vodi~ kroz Geolo{ko-paleontolo{ki muzej u Zagrebu. izme|u ostalih. Napokon. Figure 2. 3 tbl. Part oft he most valuable collection – The collection of holotypes (Fotografije: Nives BOR^I]). A. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1.. LITERATURA MILAN. dio jedinstvenog i vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja morao bi {to prije kroz stalni postav biti dostupan svim zainteresiranim posjetiteljima. . 413–417. Dio najstarije znanstveno obra|ene zbirke Gjure Pilara.– Geolo{ki vjesnik. Zbog svega navedenog predla`emo da jedan od zaklju~aka 4. bude da }e struka dati svekoliku podr{ku Geolo{ko-paleontolo{kom odjelu HPM-a pri iznala`enju. kompletan fundus. (1968): Pregled zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja u Zagrebu. (Guide to the Geological-paleontological Museum of Zagreb). SAKA^. bez ikakvog rizika o{te}enja. Part of the oldest scientifically elaborated collection of Gjuro Pilar.– Geolo{ko-paleontolo{ki muzej. Zagreb. K.

a najzna~ajniji su ostaci hominida vrste Homo sapiens neanderthalensis iz Hu{njakova brda i Vindije. Krapina. Geolo{ka ba{tina i georaznolikost definirani su Zakonom o za{titi prirode kao sastavni dio krajobrazne raznolikosti. Ovo prapovijesno nalazi{te za{ti}eno je 1948. paleoklimatolo{ke i sedimentolo{ke analize. Hrvatsko zagorje. {iroka 14 m). Velika pe}ina (Pelenjska. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode.3 m do 3. za{tita. Speleolo{kim i biospeleolo{kim istra`ivanjima Ivan{~ice i Ravne gore utvr|eno je preko stotinu objekata. Inventarizacijom geolo{kih. a tako|er i promocije za {iru javnost. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. te raznovrsnih okamina prapovijesnih i izumrlih `ivotinja. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi oko 13 m. Velika pe}ina i Vindija za{ti}eni su 50-tih i 60-tih godina pro{log stolje}a. U posljednje vrijeme provodi se niz aktivnosti inventarizacije i valorizacije geolokaliteta s ciljem pokretanja postupka za{tite. Lokalitet je i arheolo{ko nalazi{te. Ma~kova {pilja) [pilja Velika pe}ina je jednostavna nepravilna oblika (duga~ka 18 m. Nalazi hominida uvjetovali su detaljne paleontolo{ke. Velika pe}ina i Gaveznica) koji potvr|uju tisu}ljetnu prisutnost ~ovjeka na ovim prostorima. paleontolo{kih i paleolitskih karakteristika izdvojeno je 16 stratuma. inventarizacija Key words: geological heritage. Sluge bb. Na temelju sedimentolo{kih.. Prema Zakonu o za{titi prirode za{ti}eni su izuzetno va`ni i vrijedni geolo{ko-paleontolo{ki spomenici prirode (Hu{njakovo brdo. paleoantropolo{ke. Hu{njakovo brdo U pje{~anim talo`inama polu{pilje otkriveni su brojni ostaci neandertalskoga ~ovjeka. Hrvatsko zagorje. Na temelju sedimentolo{kih analiza izdvojeno je 14 stratuma. Gaveznica Podru~je Gaveznica-Kameni vrh kod Lepoglave nalazi{te je poludragog kamenja (lepoglavski ahat) i jedini sa~uvani vulkan u Hrvatskoj. s . Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. datiranja sedimenata. predlaganje i provo|enje mjera za{tite i osiguranja od degradacije za{ti}enih dijelova prirode). Brdo je izgra|eno od andezita. njegovih kamenih izra|evina. sapiens sapiens prisutna u mla|im horizontima nalazi{ta {pilja. dok je podvrsta H. godine kao prvi paleontolo{ki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj i svojim se zna~enjem ubraja u jedno od najbogatijih paleoliti~kih nalazi{ta neandertalskog ~ovjeka u svijetu. Rezultati istra`ivanja obra|eni su u brojnim znanstvenim radovima uslijed ~ega su za{ti}eni lokaliteti geoba{tine danas svjetski poznati lokaliteti. planiranje namjene i progla{enje novih dijelova prirode). godine. Vara`din. Projekt je sastavni dio stru~ne podloge koju izra|uje Dr`avni zavod za za{titu prirode. Potencijalni lokaliteti za{tite geoba{tine Djelatnost `upanijskih javnih ustanova za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode je za{tita (priprema. jama i kr{kih izvora. [pilja je za{ti}ena 1966. promjenljive visine od 1.5 m. inventarisation Uvod Prostor Hrvatskog zagorja obiluje geolo{kim i geomorfolo{kim lokalitetima koji su jo{ uvijek nedovoljno poznati. te je ustanovljen neprekidan slijed naslaga od interglacijala Mindel/Riss do holocena. godine kao {esti geolo{ki spomenik prirode. {pilja. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi 12 m. Vindija. protection. palinolo{ke analize i dr. Tijekom istra`ivanja kvartarnih naslaga sjeverozapadne Hrvatske sakupljen je bogat paleontolo{ki i paleoantropolo{ki materijal. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 131 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ka ba{tina Hrvatskog zagorja Geological heritage of Hrvatsko zagorje Nevenka Krklec1 & Vlasta Krklec2 1 2 A. Za{ti}ena geolo{ka ba{tina Lokaliteti Hu{njakovo brdo. geomorfolo{kih i hidrogeolo{kih objekata detaljno je obra|eno 28 lokaliteta. vulkanskih bre~a i tufova. za{ti}en 1998. s ciljem rekonstrukcije zbivanja u ekolo{kim i klimatskim odnosima u pleistocenu. Danas napu{teni kamenolom podsje}a na grotlo vulkana.4. [pilja je za{ti}ena 1964. [tera 13. dok je Gaveznica kao geolo{ki spomenik prirode za{ti}en tek 1998. odr`avanje (nadzor i koordinacija u o~uvanju izvornih vrijednosti) i promicanje prirodne ba{tine (analiza stanja. Hrvatska [etali{te V. Vindija [pilja Vindija uz Hu{njakovo brdo drugo je najbogatije nalazi{te neandertalaca u ju`noj Europi.

Unato~ zakonskoj osnovi. ~ime podru~je Hrvatskog zagorja predstavlja najbogatiju paleofaunsku zbirku pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka u Hrvatskoj. te osnovanim Javnim ustanovama za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode na razini `upanija. ve} i svakog pojedinca. paleoantropolo{kog i arheolo{kog zna~enja. objedinjuju}i edukativne i turisti~ke namjene. po~ev{i od ure|enja lokaliteta i privo|enja funkciji. Zaklju~ak Postoje}i za{ti}eni objekti geolo{ke ba{tine Hu{njakovo brdo. te `ivota na kopnu i u Panonskom moru. geoba{tina nije dovoljno zastupljena ni prezentirana javnosti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ciljem za{tite Ivan{~ice i Ravne gore u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka. osobito prirodoslovaca. a i danas je radobojska zbirka dio svjetske i hrvatske znanstvene ba{tine. Dono{enje akta o progla{enju za{tite nije dostatno za o~uvanje ve} je potrebna aktivna za{tita. obra|enu u brojnim znanstvenim i stru~nim radovima.132 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. {pilje Vindija i Velika pe}ina. Radoboj Fosilna flora i fauna Radoboja vrlo slikovito nam kazuje o dijelu geolo{ke pro{losti Hrvatskoga zagorja. ~iji je lokalitet svakako potrebno za{tititi. Za{tita geoba{tine i ostalih dijelova prirode. kao kameni svjedoci negda{njih klimatskih prilika na tom podru~ju. te Gaveznica od iznim- nog su paleontolo{kog. U radobojskim sarmatskim naslagama nalaze se okamine kopnenih i morskih organizama. U bogatom paleontolo{kom materijalu (uz jo{ neke lokalitete) utvr|eno je 175 vrsta pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka. . Takvo vrijedno nalazi{te okamina plijenilo je pa`nju brojnih istaknutih znanstvenika. odr`avanje i promicanje za{ti}enih dijelova prirode obveza je ne samo javnih ustanova.

godine. geological heritage. Papuk s ju`ne i sjeverne strane opasuju uske zone izgra|ene od neogenskih i kvartarnih sedimenata Panonskog bazena i Po`e{ke kotline. geolo{ke i kulturno-povijesne raznolikosti ovog dijela Slavonskih planina. Erozijom navedenih metamorfnih stijena krajem paleozoika nastaju naslage permotrijaskih sedimenata.. na kojoj se mogu prona}i sve va`ne informacije u domeni ove tematike. list Orahovica (JAMI^I] et al. a ju`na je Afrika. Slavonske planine se u geolo{kom sastavu me|usobno razlikuju: Papuk. Hrvatska Klju~ne rije~i: Papuk. Danas ovu asocijaciju ~ini 36 geoparkova iz 15 europskih dr`ava. u koju su u ovom dijelu Europe uklju~ene Isto~ne Alpe i Karpati. pokazuje da njegov najve}i dio izgra|uju paleozojske formacije. za{tita prirode. geoconservation Park prirode Papuk progla{en je za{ti}enim dijelom prirode Republike Hrvatske 1999. Irana. Paleozojske kristalinske stijene Papuka i okolnih planina izgra|uju ju`ne dijelove euroazijske plo~e. Psunj i Krndiju izgra|uju uglavnom stare paleozojske stijene. Svaki geopark ima obvezu obilje`avanja Tjedna geoparkova gdje se razli~itim aktivnostima u isto vrijeme promi~e spoznaja o geoba{tini. 1987. te karbonatne srednjeg trijasa (JAMI^I]. geoturism. za{tita i promicanje parka prirode. Ju`ni dio Panonskog bazena. naj~e{}e starosti od 350 do 300 milijuna godina. godine zbog iznimne biolo{ke. a podre|eno i mezozojske formacije. redovno se osvje`ava i web stranica EGN. geoparks. Prva nakana stvaranja prvog geoparka u . sa posebno atraktivnim sedimentima badenske starosti koje ~esto sadr`avaju i makrofosile (KOVA^I]. koja u potpunosti obuhva}a prostor Parka prirode Papuk. odnosno Tisije. ima nadzorni i koordinacijski odbor. 2000. te dva puta godi{nje se organiziraju sastanci na kojima sudjeluju po dva predstavnika iz svakog geoparka. naj~e{}e starosti od 18 do 2-3 milijuna godina. Jedan o novih dijelova efektivnog rada na sastancima koordinacijskog odbora je rad u tematskim grupama. nature protection. Uz potporu UNESCO-a. Na predlo{ku Asocijacije europskih geoparkova osnovana je i Asocijacija svjetskih geoparkova (The Global Network of National Geoparks). Vlada Republike Hrvatske osnovala je i ustanovu kojoj je zada}a upravljanje. Za{tita geolo{ke ba{tine postala je prepoznatljiva inicijativa 90-tih godina kroz projekt “Global geosites” Udruge za za{titu geolo{ke ba{tine PROGEO. uklju~uju}i Papuk i okolne planine. 2005). U tom smislu pokrenute su brojne aktivnosti koje su pridonijele afirmaciji Geoparka Papuk. u kojoj su osim europskih geoparkova nalaze se i geoparkovi iz Kine. geoturizam. 1999). te se kandidiraju na razli~ite fondove za financiranje.4. a u podzemlju ide pribli`no linijom: ju`ni obodi Moslava~ke gore i Slavonskih planina (PAMI]. koja je tada brojala samo ~etiri geoparka. Malezije. 2003). Trg Gospe Vo}inske bb. U cilju promocije geoparkova publicirana je i knjiga o geoparkovima Europe. geokonzervacija Key words: Papuk. Australije i Japana. jednom godi{nje izlazi specijalizirani ~asopis – EGN Magazine. Razlikujemo tri metamorfna kompleksa: psunjsko-krndijski. starosti oko 70 milijuna godina (PAMI] et al. u koju su uklju~eni gorski sustavi Ju`nih Alpa i Dinarida. osnovana je Asocijacija europskih geoparkova (The European Network of Geoparks). Prema bu{otinskim i geofizi~kim podacima. Od samom po~etka stru~nog rada u Parku prirode Papuk posebna pozornost je posve}ena detekciji. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 133 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Park prirode Papuk – prvi geopark u Hrvatskoj Nature Park Papuk – the first Geopark in Croatia Goran Radoni} & Goran Pavi} Javna ustanova Park prirode Papuk. U Parku prirode Papuk jo{ od samog osnutka postojala je vizija stvaranja geoparka temeljenog na iznimnim geolo{kim vrijednostima za{ti}enog prostora. paleozojske kristalinske stijene ju`ne Tisije se pod blagim kutom (10-15°) podvla~e pod Dinaride. na Po`e{koj gori se pojavljuju i gornjokredne sedimentne i vulkanske stijene. Od neogenskih naslaga u podru~ju Parka prirode Papuk. njih ukupno 66. valorizaciji. Osnovna geolo{ka karta RH. ali isto tako inicijativama UNESCO-vog Odjela za geoznanosti za potrebom osnivanja geoparkova. 33 522 Vo}in. smje{ten je u dodirnom podru~ju dviju velikih plo~a: sjeverna je Euroazija. koje su se talo`ile u Panonskom bazenu. gdje se definiraju zajedni~ki projekti. geoparkovi. Granica izme|u ju`nog dijela Tisije (Karpata) i najsjevernijih Dinarida zaplavljena je neogenskim sedimentima Panonskog bazena. na koje se kontinuirano nastavljaju klasti~ne naslage donjeg trijasa. Po`e{ku goru i Dilj sa~injavaju prete`no puno mla|e neogenske sedimentne stijene. Brazila. 2008). Asocijacija europskih geoparkova radi kao neprofitna organizacija. Uz te mlade tvorevine. 1989). nalazimo od sedimenata otnanga do najmla|ih pliokvartarnih naslaga. koja je na jugu u kontaktu sa sjevernim Dinaridima. JAMI^I] & BRKI]. geolo{ka ba{tina. papu~ki i radlova~ki metamorfni kompleks. a predstavljene su razli~itim vrstama {kriljavaca i granitoidnim stijenama {to im je zajedni~ko geolo{ko obilje`je. za{titi vrijedne geolo{ke ba{tine..

– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). G. & PAVI]. Tri su osnovne postavke svakog geoparka: geokonzervacija – za{tita i o~uvanje vrijedne geolo{ke ba{tine. Tuma~ za list Orahovicu. ali i o svim va`nijim podatcima vezanih uz vulkane.– 3. 33. 2005). J. KOVA^I]. RADONI]. Po`ega. RADONI] & PAVI]. te sanacija ve}ina pukotina u smislu stabilizacije. Opatija. (2003): Geolo{ki vodi~ kroz Park prirode Papuk. Zagreb. D. JU PP Papuk. 66 str. europeangeoparks. 273.. izgradnja edukativne infrastrukture – interpretacijskih tabli. CRNKO. primijenjene su sve tri navedene postavke: geokonzervacija – ~i{}enje od vegetacije.com (2009) . Florence. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. prvom geolo{kom spomeniku prirode u Hrvatskoj. definiran je program {kola u prirodi sa geolo{kim radionicama. JAMI^I]. pou~nih staza. godine na Me|unarodnom geolo{kom kongresu u Firenci. Savezni geolo{ki zavod. Zagreb. PAMI]. gdje nakon upoznavanja sa vo}inskim vulkanom djeca sama izra|uju model vulkana uz simulaciju vulkanske erupcije. geoedukacija – edukacija o vrijednostima i potrebi za{tite vrijedne geolo{ke ba{tine i geoturizam – razvoj nove vrste turisti~ke ponude u smislu potpore odr`ivom razvoju podru~ja geoparka. 36 str.000. Beograd. (2008): Sedimentolo{ko i paleontolo{ko istra`ivanje geolo{kih to~aka nedaleko Vo}ina u smislu uspostave geolo{ke pou~ne staze.000. geoturizam – sama pou~na staza postala je dio turisti~kog programa {kola u prirodi.. 1:100. godine u Opatiji (RADONI] & PAVI]. G. D.– Fond dok. ~lan navedene asocijacije. pa se uz postoje}i centar za posjetitelje u Velikoj planira izgradnja velikog multimedijalnog geo-info Centra u Vo}inu. Beograd. PAMI]. RADONI]. godine Park prirode Papuk postao je prvi hrvatski geopark. D. List Orahovica L 33-95. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hrvatskoj predstavljena je 2004. 2004. knjiga sa`etaka.org (2004) www. izrada zidanog geolo{kog stupa. Na osnovu prikupljenih svih geolo{kih saznanja brojnih autora o prostoru parka. (2005): Park prirode Papuk kao geopark... G. JU PP Papuk. izradili smo aplikacijski elaborat. 291–310. 68 str.– Geolo{ki zavod Zagreb..– Park prirode Papuk. BRKI]. Zagreb. odnosno Geopark Papuk radi na pobolj{anju geoturisti~ke infrastrukture. (1999): Kristalinska podloga ju`nih dijelova Panonskog bazena temeljena na povr{inskim i bu{otinskim podacima. M.– 32.– Fond dok. G. 2007. a izra|en je i prvi geolo{ki suvenir. G. (2004): Nature Park Papuk as Geopark. Brojne geopark aktivnosti na~injene su u periodu od progla{enja do danas: obilje`avanje ulaza u geopark geozidi}ima. & PAVI]. 50/9. J. Hrvatski geolo{ki kongres. Prihva}anjem aplikacije od strane koordinacijskog odbora Asocijacije europskih geoparkova.. M. geoedukacija – napravljena je infrastruktura sa manjom pou~nom stazom ~ijim obilaskom se otkrivaju sve vizure vulkanskih stupova. U sljede}em razdoblju Park prirode Papuk.– Nafta. otkrivanje ve}e povr{ine fenomena koji je bio pod zemljom. (2005): Geolo{ke zna~ajke Parka prirode Papuk. M. Na geolokalitetu Rupnica. www. Absract book. J.. (1989): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. G. ozna~avanje vrijednih geolo{kih lokaliteta na terenu. & VRAGOVI] M. International Geological Congress. & PAVI]. JAMI^I]. 72 str. LITERATURA JAMI^I]. RADONI].134 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & BRKI]. {to }e pridonijeti novoj atrakciji u geoparku i popularizaciji geolo{ke pri~e op}enito. te Hrvatskom geolo{kom kongresu 2005. papukgeopark. Savezni geolo{ki zavod. te se posjetitelji educiraju o samom fenomenu.

Moslava~ka gora The Moslava~ka Gora (MG). making the contrast between the enclaves and their host rock usually very evident but sometimes also cryptic. albite. foliation. They resulted from the processes that took place in the magmatic body itself i. plagioclase. muscovite. textures and lithologies. albite. sillimanite ± andalusite. biotite. gneissic xenoliths (quartz.e. although they are less abundant than in the previous type. the presence of dark granular enclaves called mafic microgranular / microgranitoid / magmatic enclaves (MME) represents episode(s) of mixing of more mafic magma(s) with the more felsic granitic host. quartz. The two subtypes of pegmatitic and aplitic leucogranites (quartz. They generally range in size from few millimetres to hundreds of meters. together with the surrounding basement. On the basis of trace element distribution (especially REE’s) a clear distinction has been made between the two most abundant granite types: two-mica (predominantly biotite) granite.. and two subtypes of leucogranites. as used here. as inferred from field. 2010) which can be divided into three groups: (1) granitoids. quartz. sometimes foliated). petrographic and geochemical studies. both members having . University of Zagreb. 10 000 Zagreb. muscovite. biotite. tourmaline. homogeneous. show various shapes. and (3) amphibolite facies metamorphic rocks (PAMI]. sillimanite. xenoliths. From the regional point of view. Contrarily. ksenoliti. K-feldspar. All types of granites show similar chemical signatures: strong peraluminosity (A/CNK > 1. It shows marks of a complex igneous and metamorphic evolution during Cretaceous – namely.4. Moslava~ka Gora Klju~ne rije~i: granit. amphibolite xenoliths (amphibole. “Foreign” enclaves are characterized by the composition and origin that is not related to that of their host rock. Regardless the type. quartz. Cretaceous. together with Na2O < 3. colours. (2) migmatites.1). Croatia (drbalen@geol. For example. 1990). also present varieties with diopside and garnet. all enclaves contribute significantly to the information on the origin and evolution of the MG crystalline complex. garnet. enklava. biotite. weak schistosity) and quartz xenoliths/xenocrysts (cm to dm sized quartz aggregates showing sharp contact and no reaction rim to the granite host). normative corundum content greater than 1%. muscovite.pmf. The first type. making the geotectonic position and significance of MG crystalline complex quite enigmatic. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 135 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Complex Cretaceous evolution of the Moslava~ka Gora crystalline: different aspects from various types of “foreign” and “cognate” enclaves inside granites Kompleksna kredna evolucija kristalina Moslava~ke gore: “strane” i “kognatne” enklave unutar granita kao raznovrsni izvori informacija Dra`en Balen & Zorica Petrinec Institute of Mineralogy and Petrology. is mainly made up of crystalline rocks showing mostly Cretaceous age (STARIJA[ et al. Various types of xenoliths. metamorphic rocks of the MG bare a signature of a characteristic high-temperature low-pressure metamorphic event (temperatures higher than 550 – 650°C and pressures up to 400 MPa) that has not been identified elsewhere in the region so far. representing mostly parts of the MG metamorphic complex. …) regularly hosts different types of enclaves. kreda. nematoblastic texture. Following the classical division of this “inhomogenities” inside granitic host proposed by LACROIX (1893). Faculty of Science. laminated structure). andalusite. enclaves are here divided into “enclaves énallogènes” or “foreign” enclaves and “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves. refers to fragments of rocks or any other inhomogenity enclosed in and completely surrounded by a homogeneous igneous host rock. granitoid pluton. enclave.hr) Key words: granite. muscovite. according to recent geotectonic reconstructions of SCHMID et al. have been ascribed to this category: surmicaceous and/or biotite-rich xenoliths (biotite. lepidoblastic texture). feldspar. garnet. “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves show evidence of mineralogical or genetic links to their host rock. Department of Geology. Horvatovac 95. K-feldspars. The term “enclave”. The granitoid pluton itself comprises about 110 km2 of the exposed crystalline hosting several types of granitic rocks. biotite. fine-grained. in a so-called “Sava zone”. K-feldspar.2 wt% and K2O ~ 5 wt%. andalusite. cordierite xenoliths (cordierite. the MG crystalline is located in the SW part of the Pannonian Basin. two-mica granite (quartz. andalusite) both penetrate two-mica granite and are not devoid of enclaves. plagioclase. (2008).

– Swiss Journal of Geosciences. L. J. it is evident that “foreign” enclaves (xenoliths) give information on the undoubted continental crust contribution to the studied magmatic system. These “gaseous enclaves” represent incompletely filled void(s) in the host granite and are consistent with the escape of volatiles and gases from the evolving magma in the low-pressure environment. R.. Jugoslavija). Davos. in press. & USTASZEWSKI. K.43–0. B. Tourmaline nodules are also a feature genetically related to the host granite. From their characteristics. A... Being found inside the host granite. they are locally found inside the peraluminous two-mica granite and point to temperature.. Another feature can be also regarded as a type of “cognate” enclaves – miaroles. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. REFERENCES BALEN. at least partly. Decreasing pressure and related cooling were major factors controlling the melt differentiation. such as crystal shape. 2010).– Protat. Zagreb. I. BALEN. partitioning of elements and the crystallization path of the two-mica granite as an integral part of the main plutonic body. (1893): Les enclaves des roches volcaniques. R. GERDES.. (1990): Alpinski granitoidi.e.. V.. The nodule’s halo. SCHMID. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. FÜGENSCHUH.. The granite body itself shows evidence of at least two subsequent igneous events – their signature was left behind in the form of various types of “cognate” enclaves.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. in press.. closely related. nature of country rocks and the relative age of the granitoid pluton. 720–730°C). pressure and compositional fluctuations that took place in the host magma during crystallization. host two-mica granite. S. hold a different type of information – primarily that concerning the evolution of the MG igneous body. PAMI]. consisting of quartz + feldspar ± muscovite. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 visco-plastic behaviour at that time. reaching up to 30 cm in diameter. SCHUSTER. Preliminary geochemical model for production of melts inside MG magmatic system indicates muscovite dehydration melting at low aH2O (GARA[I] et al. More precisely. Mâcon. M. TIBLJA[. 139–183. they support a scenario according to which magma escaped from the plutonic depths. F. Ranging in size up to 10 cm. Inside the MG magmatic system there are also numerous “inhomogenities” like pegmatitic and aplitic bodies. The tourmaline-bearing core consists of dravite-enriched (Fe# 0. 101. 2007) of a (meta)pelitic source which is. Present geological relations inside the Moslava~ka Gora crystalline reflect a complex history of the metamorphic and igneous evolution during multiple. & VRKLJAN. S.– Swiss Journal of Geosciences. KR[INI]. together with quartz + albite + K-feldspar. simple twinning and zonal growth (compositional zoning) are consistent with growth from the granitic melt i. STARIJA[. on the other hand.. separation and entrapment of immiscible aqueous boron-rich melt portions inside the coexisting granitic magma.M. SCHUSTER. mode of emplacement of granitoid magmas. From these temperatures. 7–121. reached shallow level. 10. “Cognate” enclaves. 21–21. 770 p. Metamorphic evolution that preceded igneous events remained recorded in the metamorphic part of the complex that became the source for the “foreign” enclaves encapsulated inside the intruding granite magma. Croatia). Occurring typically in form of spherical aggregates. . GARA[I]. nodules show a complex texture comprising two clearly distinct units: tourmaline-bearing core and leucocratic envelope (halo). LACROIX. BERNOULLI.2 wt% (BALEN & BROSKA. D. Soc. D. fluid behaviour. their mineral assemblages and geochemical features. tourmaline “suns” and K-feldspar megacrysts. D. & BROSKA. rock textures and relation among known rock types. Among those features. (2007): Leucogranite from Srednja Rijeka (Moslava~ka Gora.. represents an integral part of the nodule and envelopes the tourmaline-bearing core. they are a consequence of the exsolution. A. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. with diameter ranging from 1 to 10 cm.58) and slightly Na-deficient tourmaline. A. SCHEFER. consistent with field evidence and observations made on enclaves.136 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Cretaceous events. K-feldspar megacrysts are of a special interest regarding the evolution of “cognate” enclaves. B. Other notable features are tourmaline “suns” – rosette arrangements of elongated crystals of schorl tourmaline.. This was already inferred from the field occurrences of miarolitic cavities and the presence of magmatic andalusite inside the host granite. Igneous microstructures of the K-feldspar megacrysts. & FINGER. pressure values have been estimated to 70–270 MPa (on average ~ 5 km depth) and water content of the melt up to 4. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. M.. MATENCO. Publ. TISCHLER. London Spec. P-T conditions at the crystallization level of the host granite have been obtained from the zircon saturation temperature and REE thermometry (ca. D. liquid immiscibility. where it stalled in a low-pressure crustal setting.– Rad JAZU.

32 1. 10 000 Zagreb. K-Ar dating of volcanic rocks (interstratified basalts) near the locality gave Cretaceous age (PAMI]. the fast cooling rate of magmatic materials near or close to surface conditions will cause the formation of cracks which will reorganize themselves in the form of “T-junctions”.91 0..79 4. Rupnica. Rupnica. Papuk Klju~ne rije~i: lu~enje.88 0. riolit.93 X4 1. X6. 2002.i tetra-gonalnosti).com) Key words: columnar joints.02 1.95 0. ice and starch slurry (LYLE.90 X5 0.pmf. geopark. 2009). 2001).94 5. X5.88 1.44 4. which has a significant bearing on the development of columnar joints. Analysis performed on the Rupnica columnar jointing (Table 1) shows the development and reorganization of propagating joints and formation of n-sided columns. JAMI^I] et al. 2008. 1991) while the alternative Miocene age (JAMI^I] & BRKI]. GOEHRING et al. simple and universal laws of physics govern the behavior of cracks and development of columnar joints in volcanic rocks. 2006.23 0. TORAMARU & MATSUMOTO. Goran Radoni}2 & Goran Pavi}2 1 Faculty of Science. JAGLA & ROJO. pressure of solidification and cooling rate.71 . but also in analogous materials like mud. 34330 Velika. while on greater depths and with slow cooling rates cracks will propagate into depth. X5) preuzeti su iz WEINBERGER.53 X6 1. 2004). pentago- Table 1. For comparison data for three volcanic complexes with distinctive columnar jointing are given (data and equations (X6. 1987) has been inferred base on broader geological/stratigraphic relations. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 137 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Order and disorder in columnar joints of Rupnica Geosite (Papuk Geopark) Stupanj ure|enosti i neure|enosti pukotina lu~enja na geolokalitetu Rupnica (Geopark Papuk) Dra`en Balen1. Tablica 1. The values are expressed as n-gonality (hexagonality. penta.89 0. Papuk The Rupnica geosite is one of the key-localities of the Papuk Geopark.98 2.51 1. 2001). Stjepana Radi}a 46.58 1. Broj stranica stupova (broj pukotina) u Rupnici dobiven u ~etiri nezavisna mjerenja te njihovi izra~unati statisti~ki parametri (N=prosjek. Distribution of the polygon sides/bounded cracks in the Rupnica geosite counted during four measurement campaigns and corresponding statistical parameters (N = average. Locality is a part of a larger volcanic body known also as the Vo}in volcanic mass (PAMI]. Croatia (kontakt@papukgeopark. Za usporedbu su dani parametri za tri vulkanska kompleksa s izra`enim prizmatskim lu~enjem (podaci i formule (X6. Croatia (drbalen@geol. tetra-gonality indices). 1991). University of Zagreb. 1956.63 4. 2005. X4 = heksa-. in ideal case giving six-sided columns (JAGLA & ROJO. X6.hr) 2 Papuk Geopark. reorganizing themselves into “Y-junctions”. producing mostly four-sided columns. Position of the Rupnica geosite inside the volcanic body.80 0. Simplified.45 0. Horvatovac 95.80 1. X5) are from WEINBERGER. its depth i.30 5.4. TORAMARU & MATSUMOTO.e. geopark.40 1.03 0.. GOEHRING & MORRIS. WEINBERGER. 2004. 2002. X4 = indeksi heksa-.88 0.06 0. 2000.60 5. 1969).11 0. penta-.88 1. Rupnica 1 2008 2nd 2008 3rd 2009 4th 2009 Average Giant’s Causeway Devil’s Postpile Columbia River st 3 10 9 45 30 24 0 1 0 4 94 217 263 179 188 6 29 5 5 137 129 198 199 166 49 92 30 6 53 41 39 57 48 102 67 28 7 0 3 3 4 3 40 9 7 8 0 0 0 0 0 4 2 0 Total 294 399 548 469 428 201 200 70 N 4.49 1. 1987. has not been estimated in detail so far.53 4. 1960. rhyolite. 2001. Fundamentally. It is under protection as a “Geological Monument of Nature” since 1948 and is famous due to a characteristic exposure of the columnar joints developed in the albite rhyolite (TAJDER. X5.

LYLE. WEINBERGER. & MORRIS. TAJDER. istra`. 44. Tuma~ za list Orahovica L 33-96.– PNAS.A. 72.– J. Geophys. L. 715–722.W. str.– Phys. & MORRIS.– Acta geol. than we can depict the Rupnica columnar jointing as the upper part (entablature) of the volcanic body.– Geolo{ki zavod Zagreb (1986). Statistically significant are those results approaching value 1. 29. & MORRIS. (2006): An experimental investigation of the scaling of columnar joints. REFERENCES GOEHRING. which represent a measure of discrepancy in the number of joints between the real sample and an ideal (theoretical) case.88) columns show the greatest resemblance to the idealized case (Figs. JAMI^I]. JAGLA. S. 113/1. (2000): The eruption environment of multitiered columnar basalt lava flows. Slika 1. (1956): Albitski efuzivi okolice Vo}ina i njihova geneza. 469–476. M. Differences in the total number of counted columns in 2008 (300–400) and 2009 (450–550) are due to mud avalanche (landslide) which covered a significant part of the locality. 1:100. GOEHRING. Res. sj. M. 1 (Prir. . (2004): Columnar joint morphology and cooling rate: A starch-water mixture experiment.– Europhys.. Res. Geophys. P. E. LIN.– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). D.98) and five-sided (0. (1969): Magmatizam i metamorfizam planinskog podru~ja Papuk-Psunj. 036115. Consequently.000. 157/4. R. D. L. PAMI]. GOEHRING.W. Beograd. B. 739–745. A) Polygonal columnar pattern visible in albite rhyolite at Rupnica geosite.. M. & BRKI]. & VRAGOVI]. TORAMARU. (2001): Evolution of polygonal patterns in stratified mud during desiccation: The role of flaw distribution and layer boundaries.138 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. E. J. Lett. (2009): Nonequilibrium scale selection mechanism for columnar jointing. A) Poligonalni obrazac vidljiv na popre~nim presjecima stupova nastalih prizmatskim lu~enjem u albitnom riolitu. 1A–B). 74.– Phys. GOEHRING. MAHADEVAN. A. L. Four-sided (0. S.– J. tightly packed striae (propagating cracks inside columns). S. Rev. JAMI^I].– Acta geol. 35–48. Savezni geolo{ki zavod Beograd. L. 10203.. M. M. B) ^etverostrani popre~ni presjeci stupova dominiraju u Rupnici. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Such results are in good agreement with results expected for shallow placed and relatively rapidly cooled volcanic mass. (2005): Order and disorder in columnar joints. curved sets of columns and occurrence of pyroclastic material in the vicinity (Omerovac site).– GSA Bulletin.. Rev.G. 026203.. (2002): Sequential fragmentation: The origin of columnar quasihexagonal patterns. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. 2. like relatively narrow columns. (2008): The scaling of columnar joints in basalt. 22. 27. BRKI]. JAZU). & MATSUMOTO. S. B02205. CRNKO. The outcrop cleaning using pumping water “cannon” (fall 2008) made it possible to access and counts a greater number of columns in 2009.W.000. A. (1960): Anortoklasni egirinski riolit iz potoka Rupnice kod Vo}ina. 113–129. 65. Hrvatska). Savezni geolo{ki zavod Beograd. L. E. nality.. & ROJO.W.. 109. (1991): Gornjokredne bazaltoidne i piroklasti~ne stijene iz vo}inske vulkanske mase na Papuku (Slavonija. 387–392. 2 (Prir istra` JAZU). analysis of cracking pattern responsible for the origin of columnar joints at the Rupnica geosite shows that this genetic process is related to a shallow. Z.– Journal of the Geological Society London.. fast cooling environment. & MORRIS. T.. If such measurements are correlated with other features visible at or near the Rupnica locality.– Geolo{ki vjesnik. B) Four-sided columns dominate at Rupnica geosite. TAJDER. 106. list Orahovica L 33-96. The help of Geology and Environmental Science students during research is greatly acknowledged. 161–172. TAJDER. 95–101. Beograd..) indices. 69.. J. M.– Geolo{ki vjesnik. 20–31.

Pierottijeva 6.003 Mn0.91) Alterirani biotiti kemijski su relativno uniformni. 1979).. metamorfna zonalnost Key words: Medvednica Mt. Parageneza biotit + stilpnomelan karakterizira sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca. U svim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici dominantni feldspat je albit (An<3). kalcit.1. Biotit koegzistira s fengitom. SI= 0.24) (Si2. Sachsova 2. greenschist facies.02 Mg1. a u dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) analizirani biotiti projiciraju se u sredi{nje podru~je izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita. U zelenim orto{kriljavcima mogu se izdvojiti razli~iti strukturno teksturni varijeteti.19 Ti0.p. te sporedna magneziohornblenda u kojoj je AlIV ve}i od 0. glaukofanska. SI= 0. muskovit.hr) 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. no tremolitna.19 Ti0. biotite. dok manje pojave nalazimo u obliku tektonski uvjetovanih zona. s pru`anjem orografske osi sjeveroistok-jugozapad u du`ini od oko 40 km.52 i 0.53. U dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) vrijednosti za alterirane biotite se projiciraju to~no izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita. epidot. Amfiboli u zelenim {kriljavcima su prete`no aktinoliti u kojima koli~ina AlIV varira izme|u 0. Za raziku od amfibola kloriti i epidot ne pokazuju ovisnost sastava o stupnju metamorfoze.005 Ca0. epidotom i fengitom. Biotit i stilpnomelan odre|eni su opti~kim mikroskopom te primjenom rendgenske difrakcije na prahu i pomo}u elektronske mikrosonde. Ukupna mineralna asocijacija u svim varijetetima zelenih orto{kriljavaca obuhva}a aktinolit. Op}enito vrijedi da s porastom metamorfnog stupnja u sastav amfibola ulazi vi{e natrija i aluminija.9 Al1.1. te stupnju metamorfnih promjena. 10 000 Zagreb.02 Mg1. omjer Fe/(Fe + Mg) varira izme|u 0.49. koje se prote`u od sela Mikuli} na jugozapadu do potoka Blagu{a. klinoklor.008)(Al0. siderit.1) O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0.50 a.belak@hgi-cgs.5 a.008 Ca0. Smje{tena je u dodirnom podru~ju geotektonskih jedinica Alpa. alterirani biotit i stilpnomelan.1)O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0. titanit. Izra~unata je prosje~na formula takvih biotita na temelju 11 mikrosondskih analiza: (K0.003 Mn0.p. kloritom i aktinolitom s ni`im sadr`ajem Al. Naj~e{}e glavne mineralne parageneze u zelenim orto{kriljavcima su: albitaktinolit-epidot-klorit.f. ortoklas. fengit. Stilpnomelan bez biotita pojavljuje se u mineralnoj paragenezi s fengitom.4. kvarc. Alterirani biotit ± stilpnomelan u zajednici je s fengitom. U pojedinim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici pojavljuju se biotit.47. ovisno o kemijskom i mineralnom sastavu primarne stijene.53. sjeverno od Kobiljaka.90 Na0. na sjeveroisto~nom dijelu Medvednice.40 Cr0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 139 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stilpnomelan i biotit u mineralnoj paragenezi zelenih {kriljavaca Medvednice (SZ Hrvatska) – indikatori metamorfne zonalnosti Stilpnomelane and biotite in mineral paragenesis of the greenschists of Medvednica (NW Croatia) – indicators of the metamorphic zonality Mirko Belak1. ali i kao sitni uklopci u albitu. rutil te relikte ilmenita i augita.10 i 0.04)(Al0. facijes zelenih {kriljavaca.06 Fetot.j. Hrvatska (mirko. stilpnomelan.j.f. Glavna masa ortometamorfita rasprostranjena je u sredi{njem dijelu Medvednice (Malo i Veliko Sljeme – Puntijarka).69 Na0. Fe-Mg klorit. Tisije i Dinarida u Zagorsko-srednjetransdanubijskoj tektonskoj zoni. Hrvatska Klju~ne rije~i: Medvednica.35 Cr0. biotit. 1994). omjeri Fe/(Fe + Mg) variraju u rasponu od 0. 10 000 Zagreb. kloritom i Al-bogatim aktinolitom. Amfiboli koji se javljaju u metabazitima su kompleksnog sastava.51. Vesnica Gara{i}2 & Dragutin Slovenec2 1 Hrvatski geolo{ki institut.49 do 0. hematit. Prosje~na formula alteriranog biotita izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. biotit. schamozit. edenitna i ~ermakitna komponenta su glavne komponente ~vrstih otopina. geografski pripada sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Listi}i biotita pojavljuju se u folijativnim mikrolitonima s kloritom. magneziohornblendu. stilpnomelane. mg =Mg/(Mg+Fetot) = 0. metamorphic zonality Planina Medvednica. albit. stilpnomelan. albit-aktinolit-epidot i albit-epidotklorit. Biotiti su homogenog sastava.74) . magnetit.06 Fetot.40) (Si2.9 Al1. Biotit niskog stupnja metamorfizma koji koegzistira s fengitom ± kloritom i kvarcom odgovara Barrowljevoj biotitnoj zoni u metapelitima (WINKLER. mg = Mg/(Mg+Fetot) = 0. koji imaju razli~it mineralni sastav. kloritom i aktinolitom koji ima nizak sadr`aj Al. a stilpnomelan ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca (BUCHER & FREY.51.

S..L.140 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1997): Petrology of the Tumanshet zonal metamorphic complex. 799 p.V. odnosno vi{e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca.20 Na0. GERYA.. 318 p.P.– J. BROWN.. Mineral. C. TRIBOULET. (3) metamorfna zona odlikuje se mineralnom asocijacijom aktinolit (visoki sadr`aj Al) + albit + Fe-Mg klorit + epidot + biotit + fengit.– Min. M. Rezultati izra~unavanja metamorfnih uvjeta za zonu (3). . 18. 1977).– 5th ed. Petrol. AUDREN. 1997. C. F. 1994). & SEZ’KO. Soc.. & FREY. PLYUSNINA. 1982.. 1995). PLYUSNINA.OH)27*2-4 H2O (SI = 0.. te pojave biotita i stilpnomelana mogu se izdvojiti tri metamorfne zone: (1) metamorfna zona je karakterizirana mineralnom asocijacijom aktinolit (niski sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + fengit + stilpnomelan.– Petrology.I. 348 p.08 Ca0. ukazuju na temperaturne uvjete od oko 450°C i tlak od 3 do 4 kbara. Berlin. 140–146. BUCHER. SPEAR.. Eastern Sayan. LITERATURA BROWN. 80.002 Al0. (1979): Petrogenesis of metamorphic rocks. (1994): Petrogenesis of Metamorphic Rocks.73 Fetot. SM = 5.09)(Mg1. T.– Contrib. WINKLER. Springer Verlag. 5/6. A..3.80 Mn0. pomo}u vi{e geobarometara i geotermometara (GERYA et al. Petrol. E.– 6th ed.G.98) Zaklju~ak U zelenim orto{kriljavcima Medvednice na temelju sastava amfibola. (1982): Geothermometry and geobarometry of plagioclase – hornblende bearing assemblages.H. Metamorfna zona (1) karakteristi~na je za ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca odnosno temperature 350°C do 400°C (BUCHER & FREY. 1994. Springer-Verlag. SPEAR.17 Ti0.. 53–402. L.H. K.28) Si8Al(O. (1977): The crossite content of Ca-amphibole as a guide to pressure of metamorphism. Meta- morfna zona (2) ukazuje na sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca i temperaturu od oko 400°C (BUCHER i FREY.37. PERCHUK.. Am. L. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Prosje~na formula stilpnomelana izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. H. (1995): Metamorphic Phase Equilibria and Pressure – Temperature – Time Paths. (2) metamorfna zona sadr`i mineralnu asocijaciju aktinolit (srednji sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + alterirani biotit + stilpnomelan + fengit. 503–533. Washington.

Monazites from the granitoid pebbles define both a Variscan and an Alpine isochrone (forced through 0).. a newly formed Alpine (Cretaceous) monazite generation was found in one pebble (Fig. In all samples. Austria Key words: Slavonian Mts.pmf. Papuk. (1991). 1). varies from 160 to 350 meters (JAMI^I] & BRKI].49e (LUDWIG. U-Th-Pb Klju~ne rije~i: Slavonske planine. contained accessory monazite grains. U-Th-Pb The Variscan and pre-Variscan crystalline basement of the Slavonian Mts. Department of Material Science. 2001). monazite. granitoidne valutice. Hellbrunnerstr. represented by conglomerates and in some parts by gravelly sandstones. coarse-grained clastic rocks occur.. which were calculated by internal error propagation (95% confidence) using Isoplot 2. Slika 1. is covered in places by the Permotriassic sequence. implying a Variscan formation of the granitoids. 34. SZAKMÁNY et al. granitoid pebbles. Yttrium contents of the Alpine monazite are uniformingly low Figure 1. which were investigated by means of the electron microprobe in order to determine their U-Th-Pb age. Three macroscopically Figure 2. Permotriassic sequence. Croatia Variscijski visokotemperaturni i kredni niskotemperaturni monacit u granitoidnim valuticama permotrijaskih naslaga.4. La/Nd – Y2O3 dijagram na kojem su vidljive razlike u kemijskom sastavu izme|u alpinskih i hercinskih monacita. At the base of the sequence. 1). Dra`en Balen1 & Friedrich Finger2 1 Institute of Mineralogy and Petrology. University of Salzburg. Hrvatska Vanja Bi{evac1. A-5020 Salzburg. The thickness of this Permotriassic cover. Th* vs Pb digram after SUZUKI et al. Several types of clasts can be observed (schists. La/Nd vs Y2O3 plot showing chemical differences between Variscan and Alpine monazite. Carboniferous monazite ages were measured (Fig. quartz and granitoid pebbles). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 141 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Variscan high-T and Cretaceous low-T monazite in granitoid pebbles of the Permotriassic sequence. Monaciti iz granitoidnih valutica definiraju variscijsku i alpinsku izokronu. demonstrating that the Permotriassic sequence must have experienced a significant low-grade metamorphic event at that time. University of Zagreb. monacit.hr) 2 Division of Mineralogy. Beside their obvious discrepancy in age. Croatia (vabisevac@geol. Interestingly. and are presumably derived from the surrounding basement complexes of the Papuk Mountain.49e (LUDWIG. 1987. Faculty of Science. Slika 2. Papuk. Th*-Pb dijagram prema SUZUKI i dr. Department of Geology. sampled on the locality near Velika. 2001). different granitoid pebbles. Tako|er su prikazane i te`inske srednje vrijednosti starosti koje su izra~unate metodom napredovanja interne pogre{ke (95% pouzdanosti) koriste}i kompjutorski program Isoplot 2. . (1991). the two monazite generations show significant chemical differences with respect to their REE patterns and yttrium values. 2003). Erwin Krenn2. in which some well defined groups can be distinguished. Permotrijaska sekvenca. Also shown are the weighted average ages.

49e.. & BRKI]. M. 141–147. Geol. T. (1991): Middle Precambrian provenance of Jurassic sandstone in the Mino Terrane. JÓSZA. 2001) indicates formation temperatures of around 350–400°C. sheet Orahovica). & TANAKA. Alpine monazite is characterized by low La/Nd ratios and relatively high Eu contents. 2083–2107. 22nd IAS Meeting of Sedimentology. Petrol.M. REFERENCES HEINRICH. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (Fig. A. List Orahovica L 33-96. G. BRKI]. RAUSCSIK VARGA.. consistent with a low-grade metamorphic formation. SPEAR.. ANDREHS. 3–16. Sav.. % Y2O3. Furthermore..000.. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. 15. G.L. Geol. SUZUKI.. S. A Geochronological Toolkit for Microsoft Excel. 204. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100000.. K. Version 2. suggesting that the formation conditions during Alpine metamorphism were oxidizing. Beograd.. geol. RUDNICK.000.. Tuma~ za list Orahovica L 33-96 (Basic Geological Map of Yugoslavia – Explanatory notes for sheet Orahovica).142 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. J. p. (2003): Petrological and geochemical studies of the Permotriassic siliciclastic sequence in the western part of the Papuk Mountain (Croatia). F. Beograd. PYLE et al..R.– J. 42. 1–72. M. GY. D. M. inst. 75. D.– Abstract book. geol. central Japan: Th-U-total Pb evidence from an electron microprobe monazite study. zavod Zagreb (1971–1986).. Yttrium-in-monazite thermometry (HEINRICH et al. W. M. (2001): Monazite-xenotime garnet equilibrium in metapelites and a new monazite-garnet thermometer. Some of the Variscan monazite grains have high yttrium contents of up to 3 wt. Opatija. M. ADACHI.. JAMI^I].– Sed.– Geol.– Geol. & VRAGOVI].F.– J. inst. JAMI^I]. J.. consistent with a high-T igneous origin. (1997): Monazite-xenotime miscibility gap thermometry. CRNKO. & MCDONOUGH. . & HORVAT. (Basic Geological Map of Yugoslavia in scale 1:100. (2001): Isoplot/Ex. Metamorph. 2). PYLE.. I. zavod Zagreb (1986). R. LUDWIG. JAMI^I]. An empirical calibration. Sav.S. W. D. 1997. K.– Berkeley Geochronological Center Special Publications.. & FRANZ. SZAKMÁNY.

Croatia (mihovil. University of Zagreb. Neke eksolucijske lamele su dijelom pokrupnjene sekundarnim procesima (dolje desno). 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 143 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alkali feldspar microtextures from Pogari formation granite pebbles (Middle Bosnia) Mikroteksture u alkalnim feldspatima iz granitnih valutica Pogari formacije (srednja Bosna) Mihovil Brlek1.g.g. (3) twinning occurs in both Na. B – BSE image of the same microtexture showing difference in composition between sodium rich exsolution lamellae and “patches” (dark gray) and K-feldspar (gray).c.. sekundarne mikroteksture. C2/m). C1). E. Faculty of Science.P.hr) 2 Institute of Mineralogy and Petrology. Some exsolution lamellae are partly coarsened by deuteric processes (bottom right). Department of Geology. s. lamellar micro-perthitic intergrowths.Na)AlSi3O8) from sanidine (Sa. which are crosscut by “patch” perthites (P. The Al–Si ordering. deuteric microtextures. 2008).4.and Figure 1. s.g. koja su zna~ajka eksolucijskog procesa.c.. c. A – Optical microphotograph of perthitic alkali feldspar microtextures showing finescale. 1. c. B – Slika iste strukture dobivena unatrag raspr{enim elektronima (BSE) pokazuje razlike u sastavu izme|u eksolucijskih lamela i “krpa” oboga}enih natrijem (tamnosivo) te K-feldspata (sivo). c.). (parallel white lines. U K-feldspatu (sivo) vidljiv je “krpasti” pertit (P. 10 000 Zagreb. Some of them might have been interconnected (“cyclic” reactions) and could have formed simultaneously (NEUBAUER et al. SEM. C2/m) to microcline (Mc. Croatia Key words: alkali feldspars. SEM with EDS Klju~ne rije~i: alkalni feldspati. “plagioclase overgrowth”. myrmekite. EDS Several reactions on minerals of the exotic reddish I-type granite pebbles of Cretaceous Pogari formation (Middle Bosnia) were observed using polarizing microscope: sericitization of plagioclase and chloritization of biotite (with epidote as a possible by-product). “intergranular plagioclase”. through orthoclase (Or.). There are three important processes that occur in feldspar crystals during cooling: (1) the homogenous composition exsolutes into K. which controls the change in symmetry in K-feldspars ((K.P. bijela podru~ja) nepravilne morfologije. regular. s. A – Mikrofotografija pertitske strukture s vidljivim pravilnim lamelarnim prorastanjima (paralelne bijele linije.P. (2) the C2/m symmetry degrades to C1. exsolution and “patch” perthites.P. Dra`en Balen2 & Vladimir Bermanec2 1 Croatian Geological Survey.brlek@hgi-cgs. and microstructures provide evidence for the thermal history of feldspars (WENK. 1976). Slika 1. characteristic of exsolution processes. 2/m.and Na-rich lamellae and lenses at high temperature (below solvus).) (patchy white) with irregular morphology in the host K-rich feldspar (gray).c. BRLEK. . Sachsova 2. These reactions reflect the cooling history of a parent magma. 2/m. Horvatovac 95. E. 2003.

I. Dislocations (possible fluid pathways) can also nucleate on the straight albite lamellae and the intergrowths are then semicoherent (PARSONS & LEE.. & LEE. 2004). deuteric phase of granitic magma cooling. & DODONY. Tonejc. . 641–661. lamellar “strain-controlled” cryptoor fine micro-perthitic intergrowths. coherent exsolution and coarsening leads to finescale.144 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & MAJER V. leads to growth of incoherent subgrain mosaics of albite and microcline.) are visible in optical microphotograph (Fig.– Springer-Verlag. Berlin. PAMI]. Reduction of total free energy by release of coherency strain during dissolution-reprecipitation reactions (related to micropores and turbidity).) in host K-rich feldspar (Figs. up to 103 times coarser than strain-controlled intergrowths.P. Sectio geologica.). HORVAT. (2008): Zna~ajke granitnih valutica unutar konglomerata Pogari formacije srednje Bosne. Faculty of Science. NEUBAUER. (2009): Mutual replacement reactions in alkali feldspars I: microtextures and mechanisms. The last two processes are simultaneous (KOVACS KIS et al. termed “unzipping”. 35. M.. R. when alkali feldspars react readily with magmatic fluids. V. J. REFERENCES BRLEK. regular.. University of Zagreb. WENK. 2009). Differences in composition between K-rich host grain and Na-rich “patches” (P. 1A) and SEM backscatter electron (BSE) image (Fig. (2003): Exotic granites in the Cretaceous Pogari Formation overstepping the Dinaridic Ophiolite Zone mélange in Bosnia.– Contrib. Department of Geology. are incoherent and have irregular morphologies (PARSONS & LEE. Croatica. 157. with lamellae typically £ lµm thick and coherent or semicoherent interfaces between albite (Ab)-rich and K-feldspar (Or)-rich phases. F. I. KOVACS KIS. 1A–B). M.P.-R. 564 p. indicating the “unzipping” process that took place during subsolidus. I.. (2004): Microstructures in two alkali feldspar megacrysts from the Papuk Mt.. M. 118 p.. 57/2. 133–134. 149–158. DUNKL. This research was supported by A. Mineral.. Jakovljevi} is gratefully acknowledged. elastic strain (coherency strain energy) develops at the surfaces of perthite lamellae. Budapest.– Geol. H. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 K-rich lamellae. These images reveal alkali feldspar microtex- tures: primary exsolution perthites (E.. with some lamellae partly coarsened. These “deuteric perthites” (“patch” perthite).– Annales Universitatis Budapestiensis. PARSONS. HANDLER. Croatia. The aid of S. 2009).P. (1976): Electron microscopy in mineralogy.– Diploma thesis. During subsolidus. and irregular Na-rich “patch” perthite (P. Petrol. Because of the difference in cell dimensions between the exsolved phases. 1B).

ro`naci. Podru~je Varde i Vi{egrada. Tuzla. . BiH Rudarsko-geolo{ko-gra|evinski fakultet. amfiboliti. Petrografija ultramafitnih stijena okoline @ep~a ne razlikuje se od petrografije ultramafitnih stijena iz ostalih dijelova Dinaridske ofiolitne zone u Bosni. zastupljenost pojedinih glavnih ~lanova (tektonitnih peridotita.4. Ozrenski ofiolitni kompleks. gabri. ^avke do Vrbanje. {to ukazuje na visok stepen serpentinizacije. BiH Klju~ne rije~i: kompleks. U hemijskim analizama uo~ljiv je visok sadr`aj vode. ultramafic rocks Ofiolitna zona Dinarida. dijabaza. veli~ina kompleksa. spilita. Geografski. Odnos MgO:FeO koji je oko 5 puta ve}i po ~emu ima sve karakteristike alpinotipnih peridotita. Figure 1. koja predstavlja glavnu jedinicu Unutra{njih Dinarida zauzima veliku povr{inu na podru~ju Bosne i Hercegovine. te egzoti~ni blokovi kre~njaka razli~ite starosti (od srednjeg trijasa do titon-berijasa). bazalta. Tablica Svaki od navedenih kompleksa nosi neku svoju specifi~nost po kojoj se razlikuje od ostalih kompleksa. kumulatnih gabra i peridotita. Ofiolitni komleks Borja i Mahnja~e i Kozara~ki ofiolitni kompleks Me|u fragmentima u ofiolitnoj zoni ~esto dolaze ultramafiti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 145 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mineralo{ko-petrografski sastav ultramafita na jednom dijelu ofiolitne zone Dinarida Mineralogical-petrographic composition of the ultramafics in one part of Dinaride Opholite Zone Amra Hamzabegovi}1 & Milan Stevi}2 1 2 Zemaljski muzej BiH. granitoida. lherzolite. glinci. Electron microscope photography of samples BE1/1 and BE2. npr. Snimak elektronskim mikroskopom uzoraka BE1/1 i BE2. amfibolita) i njihovu izdiferenciranost. podjela ofiolitske zone u Bosni mo`e se izvr{iti na sljede}e ofiolitske komplekse: • • • • • • Krivajsko – konju{ki ofiolitni kompleks. lercolit. Hemijski sastav lerzolita Ofiolitne zone Dinarida je ujedna~en {to se mo`e viditi na Tablici 1. ultramafitne stijene Key words: complex. Slika 1. Sarajevo. dijabaz-doleriti. Analiza na elektronskom mikroskopom (REM) dala je rezultate hemijske analize piroksena i olivina (Ol). bazalt-spiliti. Ofiolitni kompleks Ljubi}a. keratofira. Veli~ine fragmenata variraju od mm-cm do dm-m i dekametarsko-hektometarskih dimenzija (PAMI]. 1996).

13 0.06 / NiO 0.93 O32 2.06)15.5 Al8. Chemical composition of the ultramafic rocks from Dinaride Opholite Zone.121 (Si1.99 O6 Ca0.929 (Si1.72 Fe 0. (2001): Kora raspadanja na peridotitima okoline @ep~a-ofiolitna zona Dinarida. knj. Na Sl. LITERATURA HAMZABEGOVI].76 (Mg1. “Geoin`injering” – Sarajevo. PAMI]. Ol #3 Ol #4 Cpx #1 Cpx #2 Cpx #3 Opx #4 Opx #5 Sp #7 Sp #8 (Mg1.81 / 1 – Za ofiolitnu zonu u Bosni/for ophiolite zone in Bosnia (PAMI] et al. (1978): Krivajsko – konju{ki kompleks.748 Fe0.146 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.99 SiO4 Ca1.082 (Cr6.96 Ti0.82 )15.976 O6 (Mg3. J.02 Cr0.75 1. gotovo crne boje.028 Ca0. 1 prikazan je snimak mikroskopskog preparata na elektronskom mikroskopu sa nazna~enim dijelovima (BE1/1 i BE2) na kojima su izvr{ene detaljne analize uklju~uju}i i odre|ivanje hemijskog sastava.58 0. Hemijski sastav ultramafitnih stijena ofiolitne zone Dinarida.11 / H2O+ 5.714 (Si1. Zagreb.02 Cr0.876 Al0.07 41.013 Cr0.011 SiO4 (Mg 1. 1–57.70 1. PAMI]. Ta~ke #1.23 / FeO 5. U njemu se isti~e visok sadr`aj MgO i nizak sadr`aj CaO.6 Fe4.37 Ti0.63 Fe0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. (1996): Magmatske formacije Dinarida..91 CaO 2. a utvr|en je Ti.724 Fe4.62 H2O– 0. U uzorku je registrovan krom spinel (Sp) predstavljen ta~kama #7 i #8.31 13. klinopiroksen.23)2.149 Ti0.1)1..876 Al0.07 )8.692 Fe0.049)1.642 Fe0.249 Cr0. Universitet u Tuzli. olivin i malim dijelom spinel koji je neujedna~enog sastava.39 Cr2O3 0.39 / K2O 0.18 O32 (Mg3. 225 str.06)8. Nafta.188 Si1.47 35.Geologija BiH.266 Ti0.995 O6 Ca1. Table 2. Table 1..022)1.142 (Mg0.83 Ca0. A.031)0.27 Mn0. 99-135. SiO2 1 2 TiO2 Al2O3 2.810)1. Rudarskogeolo{ko-gra|evinski fakultet. Mati~na stijena ispitivanog profila okoline @ep~a je lerzolit koji je tamnosive.45 99.199 Mn0. 2001).21 / MnO 0.933 O6 Ca0.047(Mg0.Monografija.253 )2. Mineralo{kopetrografski sastav je utvr|en analizom elektronskog mikroskopa.746 Fe0.59 Na2O 0.847)1.055 (Al0.146 Si1.27)1. 1977). J.067 (Mg1. IV. Tablica 2. . Formulea based on the spot chemical analyses. Iz formula se vidi da je hemijski sastav varijabilan jer u ta~ki #7 pored glavnih elemenata prisutni su Mn i Ca dok u ta~ki #8 Mn nije registrovan.02)1.42 4. 2 – Za ultramafitnu stijenu iz ofiolitne zone okoline @ep~a (analiza ura|ena na elektronskom mikroskopu)/for ultramafic rock from ophiolite zone of @ep~a area (electron microscope analysis) (HAMZABEGOVI].93 (Al0.45 40.814 Fe0. str. Formule na osnovu rezultata hemijskog sastava ispitivanih ta~aka na uzorcima.116)1.5 (Cr7.98 Fe2O3 3. Pored olivina u sastav ulazi ortopiroksen.36 Al8.765 Al0.948 (Mg0.58 / S 100.167)1.994 O6 Ca0.– Magistarski rad. #2 i #3 analizirane na isje~ku BE2 su klinopiroksen (Cpx) dok su ta~ke #4 i #5 ortopiroksen (Opx).15 MgO 39. a pokazuje da je ve}ina uzoraka izgra|ena od olivina koji je neravnomjerno serpentiniziran. Vardarske zone i ju`nih dijelova Panonskog basena.013 Cr0.

Brusnik and Vis islands. Amphibols. University of Lausanne. Ar/Ar datiranje. Mineral composition is the same as in the Jabuka gabbro. b) biotite from diabase of the Brusnik Islet (sample BT 3c). CH-1015 Lausanne. holocrystalline. Koraci kori{teni za prora~un integriranih ili platoe vrijednosti su masno ocrtani. The trace elements and a normalized-MORB incompatible element spider-diagram support similarity of the Jabuka gabbro with continental tholeiitic magmas. Major and trace elements point their calc-alkaline character. Switzerland Key words: basalt. Jabuka and Brusnik islands consist of the two main groups: a) sul-bvolcanic types with augite-diabases. the same. excluding MORB type affinity. rifting. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 147 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Dating of rifting magmatizm and evaporites within the Adria Plate. The first group characterizes Jabuka and Brusnik. The igneous rocks from Vis. however.hr) 2 Department of Geography and Geology. and salinities around 25 wt % NaCl equ. Wide range of igneous rock ages from Permian to Triassic times show two stage evolution from the early intra-continental rifting to the advanced rifting and oceanization. medium-grained rock with sub-hypidiomorphic texture. Sabina Strmi} Palinka{1.6 kbar. 10 000 Zagreb. Ti-magnetite and ilmenite. Palinka{1. spilite-keratophyres and spilites. Steps used for calculation of integrated or a plateau ages are delineated by bar. The dolerite of the Brusnik Island has phaneritic. riftovanje. gabro. 2005). Building Anthropole. alkali enriched magma. The gabbro of the Jabuka is a phaneritic.. coarse-grained gabbro. i c) K-feldspata iz dajkova s Komi`e (otok Vis). sulphur isotopes. The dyke swarm is perpendicular to the pseudo-layering and Th suggests brittle intrusion of fractionated. The gabbro intrusive-body was dissected by a swarm of dyke-veins of pinkish. 40Ar/39Ar spektar starosti a) K-feldspata iz crvenih dajkova s oto~i}a Jabuka. gabbro. izotopi sumpora. biotite. . Hellbrunner Str. indicating minimum 2 km of overburden under lithostatic conditions. selected from the dykes. Croatia Starost riftnog magmatizma i evaporita na jadranskim otocima Jabuka. followed by halite melting at T range from 345° to >600°C. A-5020 Salzburg. University of Zagreb. University of Salzburg. fluidne inkluzije Permo-Triassic rift-related magmatism in the Dinarides produced gabbro-diorite-syenite-granite formation and an extrusive basalt-andesite-dacite formation with abundant pyroclastic rocks (PAMI] & BALEN. Jadranska plo~a. Quartz from coarse grained gabbroid dykes contains well developed fluid inclusions. Franz Neubauer2. priori to or synchronous with the vapour disappearance. b) extrusive types with augite-andasite. evaporiti. Sibila Borojevi} [o{tari}1.pmf. Department of Geology. High salinity liquid-rich FIs melted silvine at T between 80° to 150°C. Their total salinities are between 42 to >70 wt % NaCl equ. Croatia (lpalinkas@geol. Faculty of Sceince. intergranular diabase texture with ophitic to subophitic groundmass (GARA[I] et al. Minimum pressure was 0. 2001). Total homogenization to a liquid phase was in the range from 415° to Figure 1. Horvatovac 95. Adria plate. 34. Energija lasera raste s lijeva na desno. evaporites. b) biotita iz dijabaza s oto~i}a Brusnika. fluid inclusions Klju~ne rije~i: bazalt. Austria 3 Institute of Mineralogy and Geochemistry. Ar/Ar date. Petrographic examination shows coexistence of vapour rich FIs and high salinity liquid rich FIs containing halite and silvite daughter minerals.4. Brusnik i Vis Ladislav A. Laser energy increases from left to right. 40Ar/39Ar apparent age spectra of the a) K-feldspar from pink dyke of the Jabuka Islet (sample J5). Plagioclase and two pyroxenes (augite and pigeonite) represent the main crystallization phase with subordinate amphibole (uralite). contain measurable fluid inclusion (FIs). and c) K-feldspar concentrate from Komi`a (Vis) dyke. Liquid-rich inclusions yielded homogenizations (Th) between 420° and 505°C. whereas the second one is on the Vis. The parent magma is. Jorge Spangenberg3 & Ivan Razum1 1 Institute of Minaralogy and Petrography. Slika 1. on Jabuka.

(1994). incipient boiling (135°C) took place at a depth of 20 m. Croatia).9 and 199. volcanic agglomerates. Dating – Igneous rocks: The first radiometric dating was done on the Jabuka by BALOGH et al. obviously lowered due to release of Ar. in radial patterns are commonly less than 1 mm. V. Petrographic observations and microthermometric measurements of prehnite distinguish three types of primary FIs. Interaction with basaltic lava slightly increased salinity. and a coherent basalt fragment from Komi`a on the Vis Island. lapillistones.148 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.3 wt % NaCl equ. & MAJER. JOURDAN. Biotite from the Jabuka brittle dyke gives a plateau age of 273±1.3. while K-feldspar has a plateau age of 214±0. near Komi`a are in tectonic contact with volcanic rocks.5±2. One can distinguish sub-volcanic types represented by augite-andesite.. & BALEN. 16. and further FIs measurements are needed.1. D. Adriatic Sea). M. Sulphur isotope values. The average K/Ar age is 205 ±6. Upper Permian ages correspond to the early intra-continental rifting and the geochemistry to the within plate magmatism. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 >600°C under the minimum pressure of 0. 56–56. tuffs and hyaloclastite. PAMI]. Amygdales and vesicles filled with chlorite. The research supports a tectono-magmatic hypothesis of a subalkaline. Geol. (2008) obtained.9.1. It roughly reflects the latest stage of crystallization after intrusion. 45.3 to 1.R. Vapour-rich inclusions show presence of CO2±CH4 within the vapour phase. L. DE MIN. MARZOLI. suggests uppermost Triassic. 1a). P.5 cm. (2005): Interaction between Permo-Triassic rifting. 1c).. during some later thermal episode (Fig.. formed by autobrecciation. but K-feldspar from the additional dyke on the Jabuka is dated at 254..1. P. The ages determined on biotites are more consistant. although calc-alkaline character excludes MORB type lithotypes (BALOGH et al. (1994): The medium-grained gabbro of the Jabuka islet (“Scoglio del Pomo”. VRKLJAN. fills amygdales and vein lets within pillow lavas and represents the product of hydrothermal alteration of basalt under seawater-dominant conditions.– Acta Geologica Hungarica. N. 1–3. 13–25. V.. (2001): Dolerites from the islet of Brusnik (Adriatic Sea. 16. d34S. which was the object of the previous dating. The age is shifted to- ward the Middle Triassic time what is a better fit to the general rifting conditions in the area.. and plateau age of 226±3 Ma for Brusnik. prehnite and calcite.4±2. by analyzing plagioclase separates on Jabuka and Brusnik. which occurred since middle Triassic in the western Tethys. V.2–6.1 Ma.6. 16.5 wt % NaCl equ.. Assuming modified seawater salinity around 5. spilite-keratophyres and spilites. felsic dykes.. F. The K/Ar ages obtained on the Jabuka whole rock and mineral fractions differ insignificantly. 1994). GUERRERA. and differ from those obtained on K-feldspars. magmatism and initiation of the Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP).) aqueous two-phase (L+V) FIs with Th between 110°–125°C represent seawater relicts. but rarely exceed 0.5± 11. Vis Island. C. Volcanic rocks on the island of Vis are situated around a small village Komi`a. TADEJ. Low saline (5. but the homogenization attempts failed. The dating.7 Ma coherent with the other magmatic representatives (Fig. REFERENCES BALOGH. Evaporites – Sulphur isotopes: Evaporites on the Vis Island. The coexistence of aqueous three-phase (L+V+Siso.. . a new Ar/Ar plateau ages of 227±5 Ma and an isochrone at 226±3 Ma for Jabuka.– Soc. Prehnite from the Komi`a Bay.. F. M. Vis Island. Th = 135°–180°C) and vapour-rich (V+L.– Berichte der Deutschen Mineralogische Gesellschaft. Th= 135°–180°C) FIs points to precipitation from boiling fluid. 2. At the coast a submarine lava flow is made of rare pillow lava lobs.2 kbars. F.4 Ma. DE MIN et al..5 wt % NaCl equ.. K.6) might be attributed to the secular variation of the Lower and Upper Triassic sea water. K-feldspar separated from the basalt-andesitic fragment in the volcanics from Komi`a. lapilli tuffs. J.9 Ma with little amount of excess radiogenic Ar.9 Ma. 181–204. A. (average 16. It. COLANTONI.– Geologia. This is explanation why the former K/Ar and Ar/Ar dating gave ages which are not completely compatible with the geotectonic events in the early history of Tethyan evolution. what does not correspond with the major phase of Triassic rifting. 17. with loss of Ar around 77.. & ALBERINI. Recent research of the Jabuka and Brusnik intrusives revealed their age determined by Ar/Ar method on the gabbro. RENZULLI. wavy shape of dykes and high Th of FIs in magmatic quartz suggest ductile conditions during intrusion of dykes. indicating minimum 1 to 4 km of overburden under lithostatic conditions. 13. RAVASZ-BARANYAI.2±2. 1b).0 Ma (Fig. RENNE. however. Biotite in the Brusnik dolerite is dated at 265±1.3±7.3–30. VENERI. The winding. and two isochrones gave 200. gave a plateau age of 276.1 Ma. K-feldspar from the Jabuka brittle dyke is unaffected and shows similar plateau age of 269. A. salinity = 29. what is confirmed by polen analysis (Hass personal communication). & JURA^I].. 17.6±1. Bologna. MAJER. ensialic intrusion during the extensional processes of the continental crust. GARA[I]. 56/2.3 Ma. (2008): The tholeiitic Magmatism of Jabuka and Brusnik Islands: a Carnian magmatism in the Adria Plate.

the ability of analyzing larger samples in “low-resolution” gave information on their morphology and relations inside the host rock. tourmaline. quartz. Their general characteristics are observable even in 2D: elliptical to circular. based on the greyscale value of individual pixels. 10 000 Zagreb. unutarnja gra|a. Acquired surfaces were saved as greyscale images in TIFF format. Namely. A 3D study of various samples of granitic rocks from the northern slopes of MG containing nodules has been conducted in order to investigate morphology. tourmaline-bearing bodies. Croatia (zoricap@geol. Horvatovac 95. either at the data acquisition stage or later during the 3D reconstruction process. sometimes even slightly ameboidal contours and a complex texture comprising two clearly distinct units (Fig. In case of serial sectioning. PAMI]. Ab. Beside these “classical” leucocratic vein rocks regularly noted by many researchers of the MG crystalline (Figs. In order to facilitate . University of Zagreb. performed on smaller samples. construction of different reference systems which enabled an exact realignment of individual slices/erosion levels. They are usually described as leucocratic veins cutting host granite consisting of quartz. 1D). Each section or erosion step has been digitalized using a flatbed scanner.e. while the serial grinding method. This characteristic is evident even on an outcrop scale and has been used as the main criteria for the separation of nodules as autonomous bodies inside the host rock. 2010).4. 1A–C). thinnest slices obtainable using an annular saw were 3. 2) Data acquisition or production of multiple slices or erosion surface in order to digitalize them in the following step. occurrence and internal structure of this “peculiar” feature together with their distribution inside the host rock and spatial relations among individual nodules. Pl. morfologija. depending on the desired resolution of the final 3D model. consisting of quartz. internal structure. muscovite. which would disable the separation of individual grains pertaining to those phases. showing nodular shapes in 3D. 1904. Kfs). But the great number of such circular “vein intersections” and the rounded nature of their endings inside granitic host are confusing. provided detailed information about nodule’s internal structure.g. a spherical aggregate of tourmaline.35 mm per erosion step. The core. A 3D computer reconstruction of studied material by destructive techniques involved following steps: 1) Sample preparation i. Their genetic relation to the host granite and its evolution is well-established (e. albite. feldspar ± muscovite (BALEN & BROSKA. Although such nodular occurrences are observable throughout the MG granitic pluton.5 mm thick. they are most noticeable feature of the host granite on the northern rim of the MG pluton and have been recently indisputably defined as tourmaline nodules (BALEN. serijska destruktivna tomografija Pegmatites and aplites from the Moslava~ka Gora (MG) are well-known for more than a century. However. Rock samples were analysed using destructive tomographic techniques: serial slicing (sectioning) and serial lapping (grinding). % of biotite in contrast to almost completely biotite-free leucocratic halo. 2007). albite and K-feldspar is enveloped by a leucocratic halo.pmf. K-feldspar. turmalinska nodula. granite. Faculty of Science. biotite ± garnet. granit. TU]AN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 149 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Turning mineral grains into voxels: destructive tomographic techniques reveal the true nature of a peculiar granitic rock texture in 3D Od mineralnih zrna do voksela: destruktivne tomografske tehnike otkrivaju trodimenzionalni karakter neobi~nih strukturnih zna~ajki u granitima Zorica Petrinec & Dra`en Balen Institute of Mineralogy and Petrology. The outer boundary between nodule’s halo and granitoid host can be visually clearly defined by the absence or presence of biotite: host rock contains up to 15 vol. tourmaline nodule. resembling leucocratic veins in mineral composition and relations to the host granite implicating petrogenetic processes intimately related to the host granite and similar to those yielding pegmatitic and aplitic bodies. voxel. Non-destructive. there are somewhat different occurrences of “peculiar”.hr) Key words: 3D texture. These “peculiar” bodies can be described as compact tourmaline-bearing aggregates surrounded by a contrasting leucocratic rim. X-ray tomography could not have been used on the studied material due to similar mineral densities (Qtz. morphology. 3) Data classification (segmentation) encompassed definition of all voxels in the dataset corresponding to a particular component. Department of Geology. voksel. roughly cm to dm in diameter. serial sectioning tomography Klju~ne rije~i: 3D struktura. 1990). while the resolution achieved during a single erosion step on a grinding machine was 10× finer – 0. their nodular nature can be easily mistaken for a vein when observed in 2D sections solely.

(1904): Pegmatit u kristalini~nom kamenju Moslava~ke gore. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. Davos. D) Tourmaline nodule inside granitic host.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. Publ. BLOB3D was designed primarily for the manipulation of 3D datasets. Zagreb. E) 3D rekonstrukcija izdvojene nodule s jasno vidljivim jedinicama: turmalinom bogata jezgra i leukokratski ovoj. D) Turmalinska nodula u granitnom doma}inu. & BROSKA. A–C) Sections of various pegmatitic veins/bodies from MG. TU]AN. R. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. (2007): Tourmaline nodules occurences in Moslava~ka Gora (Croatia) granite: a snapshot of magmatic processes. 10. A–C) Uzdu`ni presjeci razli~itih pegmatitnih `ila s Moslava~ke gore. the two structural units of a nodule. 7–121.. F. 2005).– Geosphere. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. 166–208. Soc. BLOB3D software enables an export of “geologically interpreted” datasets in form of “processed” greyscale images – this is a valuable pre-processing step that can simplify (and speed up) volume reconstruction. D. core and halo. E) 3D reconstruction of a tourmaline nodule showing distinct core and halo units. 1E–F). REFERENCES BALEN. Segmentation of such pre-processed data has been done using BLOB3D software (KETCHAM.A. Slika 1. London Spec. 159. PAMI]. BALEN. I. 32–41. 1. are clearly distinguishable in 3D and show sharp contacts to each other but also to the granitic host (Figs. a clear distinction between tourmaline nodule’s core and halo and the surrounding host rock was attained through manual correction of the image levels in the graphic software prior to image analysis. but their quantification and visualization generally requires the use of specialized software. (2005): Computational methods for quantitative analysis of three-dimensional features in geological specimens. F) Prostorni raspored i odnosi me|u nodulama unutar rekonstruiranog volumena prou~avanog granita. Another feature that distinguishes nodules from pegmatites/aplites is the crystal habit of tourmaline: nodule cores contain anhedral tourmaline in form of a tourmaline-quartz “network” whilst veins contain subhedral to euhedral tourmaline.– Rad JAZU. . Nevertheless. further processing of the “raw” data. J. 4) Separation (3D reconstruction) included defining individual blobs – series of contiguous touching voxels of a single classified component. Obtained 3D reconstructions of rock volumes containing tourmaline nodules showed that they are indeed isolated spherical bodies dispersed inside the granitic host and not vein formations. Zagreb. KETCHAM. (1990): Alpinski granitoidi. Jugoslavija).150 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Also. 5) 3D model visualization. F) Distribution and spatial relations among nodules inside investigated granite volume. in press.– Rad JAZU. 3–3.

metarske do kilometarske veli~ine. Uz postupno slabljenje oksidacijskog potencijala sredine. Sachsova 2. Alteracije vezane za ovaj stadij najintenzivnije su u istra`ivanim bazaltnim stijenama. 2002. Medvednica Ofiolitni melan` Medvednice smje{ten je na trome|i Ju`nihisto~nih Alpa. Za karakterizaciju uvjeta alteracija odnosno hidrotermalne metamorfoze analiziranih bazalta zna~ajno je prisustvo pumpellyita. odnosno vr{nih litolo{kih ~lanova ofiolita.hr) 2 Zavod za mineralogiju. Ovakva alteracijska parageneza jasno ukazuje na hidrotermalnu metamorfozu bazaltnih stijena ofiolitnog kompleksa u prehnit-pumpellyitnom facijesu. Analizom sekundarnih parageneza i kemijskog sastava paragenetskih minerala mogu se razlu~iti dva odvojena stadija: (a) rani stadij nisko-temperaturnih submarinskih alteracija ubrzo nakon ekstruzija i (b) kasniji stadij hidrotermalnog metamorfizma niskog stupnja na dnu oceana.. Medvednica Key words: hydrothermal alterations. Tijekom ove alteracije morska voda prodire u pillowe i masivnu oceansku koru do dubine od nekoliko stotina metara uzrokuju}i prvenstveno oksidaciju bazalta. bazaltni ekstruzivi. 2000). 1998) kao zasebna tektonostratigrafska jedinica (Kalnik Unit po HAAS et al. te titanit. Kasni stadij odigrava se na temperaturama vi{im od 200 °C uz nizak aktivitet vode odnosno u reduktivnim uvjetima. kvarc i neoalbit. Sedimentne stijene zastupljene su blokovima sinsedimentacijskih pje{~enjaka i ro`njaka trijaske i jurske starosti. odnosi se na “tro{enje” na oceanskom dnu koje se odigrava na niskoj temperaturi uz visok aktivitet morske vode (alteracijski tip I).. dostupni podaci ukazuju na gornju granicu formiranja melan`a u donjoj kredi tijekom otriva (BABI] et al. a u geotektonskom smislu pripada jugozapadnom dijelu Zagorje-srednjotransdanubijske smi~ne zone (PAMI] & TOMLJENOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 151 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alteracijski procesi u mafitnim ekstruzivnim stijenama iz ofiolitnog melan`a Medvednice (Hrvatska) Alteration processes in the extrusive mafic rocks from the ophiolite mélange of the Mt. unutar pelitno-siltoznog matriksa koji sadr`i palinolo{ku zajednicu karakteristi~nu za donju do srednju juru (bajocian). Hidrotermalnim metasomatskim promjenama nastali su albit (pseudomorfozom po plagioklasu).4. Ve}ina magmatskih klasta. 10 000 Zagreb. Alteracijski tip II odigrava se na relativno vi{oj temperaturi karakteristi~noj za dijagenetski segment zeolitnog facijesa (< 150 °C) uz srednji do niski aktivitet vode i u analiziranim stijenama zabilje`en je pseudomorfozom zeolita (natrolita?) po plagioklasu i/ili kristalizacijom zeolita u pukotinama stijena. Mafitni ekstruzivi u ofiolitnom melan`u Medvednice zastupljeni su toleitnim masivnim. petrologiju i mineralne sirovine. ofiolitni melan`. klorit. SLOVENEC & LUGOVI]. prema podjeli ERZINGERA (1989). Sveu~ili{te u Zagrebu. Pierottijeva 6. ilmenitom i naro~ito leukoksenom Leukoksen u predmetnim stijenama zapravo predstavlja agregate submikroskopskih kristala titanita. Dinarida i Tise. Pumpellyit u analiziranim uzorcima nastaje izmjenom plagioklasa (tad zajedno s prehnitom) i/ili augita (tad zajedno s kloritom i/ili aktinolitom) i devitrifikacijom u kori jastu~astih bazalta. zeolitu se mo`e pridru`iti paragenetski pirit. aktinolita i prehnita u sekundarnim paragenezama.. epidot i zoisit/klinozoisit na ra~un augita. predstavlja fragmente srednjojurske oceanske kore. te fragmentima vapnenaca i klastita alb-cenomanske starosti ~iji geolo{ki polo`aj jo{ nije u potpunosti jasan. afirnim bazaltima ili doleritima i jastu~astim (pillow) bazaltima. Magmatska strukturno-teksturna obilje`ja ovih stijena ostala su sa~uvana dok su mineralo{ke promjene u pravilu intenzivne pa se predmetne stijene ve}inom klasificiraju kao spiliti odnosno metabazalti. Uzimaju}i u obzir cjelokupni geodinami~ki kontekst stvaranja ofiolitnog melan`a Medvednice (BABI] et al. 10 000 Zagreb. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. rijetko alkalijskim bazaltima. To je kaoti~an sedimentacijsko-tektonski kompleks kojeg izgra|uju sedimentni i magmatski klasti. Medvednica (Croatia) Damir Slovenec1 & Bo{ko Lugovi}2 1 Institut za geolo{ka istra`ivanja. Mt.hr) Klju~ne rije~i: hidrotermalne alteracije. razli~itog tektonostratigrafskog podrijetla. basaltic extrusives. dok se srednjotrijaski fragmenti neofiolitnih alkalijskih bazalta nalaze izuzetno rijetko (SLOVENEC & LUGOVI]. Rani stadij. 2009). 2002). 2009) i imaju}i u vidu da matriks . Primarni Fe-Ti minerali (magnetit i/ili magnezioferit) djelomice se zamijenjuju hematitom. Hrvatska (blugovic@rgn. To je alteracijski tip III poznat i pod nazivom hidrotermalni metamorfizam (oceanskog dna). ophiolite mélange. Hrvatska (dslovenec@hgi-cgs.

. Kod dijela izmijenjenih bazalta zapa`eno je potiskivanje albita prehnitom. 389–400. (2000): Complex structural pattern of the Alpine-Dinaridic Pannonian triple junction. albita i kvarca.– M.. Croatia: Mineral assemblages and phyllosilicate characteristics. epidota. G. Croatia). P.. P.. & PAMI]. Ovaj hidrotermalni alteracijski proces. D. 377–389. P.– Geol. 263– 275. Proces albitizacije je zahvatio najve}i dio vulkanita Medvednice.-FELGENHAUER. (1987): Na and Ca metasomatism during hydrothermal basalt alteration: an experimental and theorethical study. . W. Natrijem bogate hidrotermalne otopine potrebne za albitizaciju potjecale su najve}im dijelom iz morske vode uz mogu}nost djelomi~nog utjecaja juvenilnih hidrotermalnih otopina. Sc.– Acta. Earth Sci. Medvednica. HAAS. JUDIK. J. 41. HORVÁTH. Rundschau. & R.. U albitiziranim bazaltima kod kojih nije zapa`eno oboga}enje SiO2 postoji lokalni izvor SiO2 koji je deriviran prilikom kloritizacije intersticijskog vulkanskog stakla i sli~nim reakcijama.. 89. vezan za rezidualne magmatske otopine karak- teriziran je alteracijom bazi~nih plagioklasa i stvaranjem sosirita – agregata zoisita/klinozoisita. B. ÁRKAI.– Acta Geol.. Acta. Procesi karbonitizacije i limonitizacije spadaju u zavr{ne procese izmjene bazaltnih stijena iz ofiolitnog melan`a Medvednice.. 95. Helvetiae. P. J. PAMI].– Int. Zrna plagioklasa zahva}ana su metasomatozom selektivno. 47. ERZINGER. J. BALEN.(2004): Diagenesis and low-temperature metamorphism of the Mt. (2002): The Jurassic ophiolitic mélange in the NE Dinarides: Dating.– Ofioliti. 2004) zaklju~eno je da su navedene parageneze rezultat pervazivne metasomatoze uzrokovane cirkulacijom morske vode koja je prodirala du` mikrofraktura u bazaltnoj kori za vrijeme ili netom nakon njihove konsolidacije na dnu oceana. & TOMLJENOVI]. J. internal structure and geotectonic implications. 63–80.. BÉRCZI-MAKK. u odgovaraju}im mikrodomenama promjera nekoliko mm-a. Medvednica. ÁRKAI. najvjerojatnije na hrptu. B. TOMLJENOVI]. 34. J. Minnesota... (1989): Chemical alteration of the oceanic crust.A. 78. tj. Tvorba klorita je izazvala pove}anje omjera Na+/Mg2+ omogu}iv{i daljnju albitizaciju (SEEWALD. J. S. prehnit (GIGGENBACH. a talo`e se Ca-Al–silikati. MIO^. Hungarica... GIGGENBACH.. bez jasne pravilnosti. KOVÁCS. A. 2693–2711. B. (1984): Mass transfer in hydrothermal alteration systems. TIBLJA[. Geol. J. B. PAMI].F.. 1984). (2009): Geochemistry and tectono-magmatic affinity of extrusive and dyke rocks from the ophiolite mélange in the SW Zagorje-Mid-Transdanubian Zone (Mt. J. HOCHULI. Thesis. formiraju}i kristalizacijske zametke albita koji daljnjim napredovanjem albitizacije mogu rasti do potpune pseudomorfoze zrna plagioklasa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ofiolitnog melan`a pokazuje samo dijagenetske promjene (JUDIK et al. D. P. Univ. 1987). 48. TOMLJENOVI]. Mikrostrukturna analiza ukazuje da albitizacija plagioklasa nije napredovala striktno od rubova zrna prema sredi{njem dijelu ili obrnuto. Da.152 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Eclogae Geol. Ove izmjene vezane za Ca-metasomatizam vjerojatno su se de{avale uslijed kretanja fluida du` pozitivnog temperaturnog gradijenta {to je moglo poduprijeti zadr`avanje Ca u stijeni i premje{tanje Na u fluid putem reakcija kojima se razara albit. 151–176. B.S. KOROKNAI.. SEEWALD. Cosmochim. & LUGOVI]. DOBOSII. K.– Geochim. Hungarica. (1998): Basic geologic data from the Croatian part of the Mid-Transdanubian Zone. LITERATURA BABI]. & ZUPANI^. 731–740. E. Proces sosiritizacije ~est je u vulkanitima iz ofiolitnog melan`a Medvednice. Dio komponenata za tvorbu klorita potje~e i iz alteriranih klinopiroksena. SLOVENEC. LJ.

It covers an area of ~150 km2 and represents an important surface exposure of crystalline basement within the Tertiary sediments of the Pannonian Basin (PAMI]. prikazani na konkordija dijagramima. shown in concordia diagrams.starijas2@sbg. University of Zagreb. the MGM has been long considered to be a ma- Figure 1. Axel Gerdes2. 10 000 Zagreb. Darko Tiblja{3. 1990). . kredni granit. Altenhöferallee 1. Hellbrunnerstrasse 34. Andreas Mayer1 & Fritz Finegr1 1 Department ofMaterials Science and Physics. kredni LP/HT metamorfizam The Moslava~ka Gora Massif in Croatia (MGM) is located about 50 km ESE of Zagreb.ac. Slika 1.4. In terms of the Alpine plate tectonic framework. Horvatovac 95. Austria (biljana.at) 2 Institute of Geoscience. Cretaceous Central Granite. A-5020 Salzburg. Dra`en Balen3. D-60438. Frankfurt am Main. Results of LA-SF-ICP-MS zircon dating for the Central Granite and metagranites from the MGM. Cretaceous LP/HT metamorphism Klju~ne rije~i: Moslava~ka gora. Rezultati LA-SF-ICP-MS datiranja na cirkonu iz sredi{njih granita i metagranita masiva Moslava~ke gore. Goethe University. University of Salzburg. Germany 3 Institute of Mineralogy and Petrology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 153 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New constraints on the geochronology of the Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia Novi geokronolo{ki okvir za kristalinski masiv Moslava~ke gore Biljana Starija{1. Ordovician metagranite. ordovicijski metagranit. Croatia Key words: Moslava~ka Gora.

BSE slike datiranih zrna monacita iz MGM. & USTASZEWSKI. R. As yet there is no clear evidence for Variscan events in the MGM..– Swiss Journal of Geosciences. F.M.. TISCHLER.. 2) found in metapelites (STARIJA[ et al. (1990): Alpinski granitoidi. (A) Metapelite. The southeastern sector of the massif was additionally affected by post-granitic. The age of the LP/HT metamorphism is estimated at ~90–100 Ma using the method of electron microprobe based monazite dating. D. TIBLJA[. USTASZEWSKI. B. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. sample BS 4. 2002). S. suggesting that most of the metamorphic complex represents an Early Ordovician granitic series (Fig. Zircons from three different samples of metagranite were dated at 486±6 Ma. This event is probably related to the intrusion of the Central Granite. 91. PAMI] et al. Laser ablation-sector field-inductively coupled plasma-mass spectrometry (LA-SF-ICPMS) based U-Pb dating on zircon gave 82±1 Ma for the Central Granite (Fig. 1) that have been dated with a Permian age.. M. & SPAKMAN.. geochemical and geothermobarometric data indicate that the MGM consists of a Cretaceous S-type granite pluton intruding a Cretaceous low-pressure/ high-temperature (LP/HT) metamorphic complex (STARIJA[ et al.154 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2002). L. USTASZEWSKI et al. which is interpreted as the Cenozoic suture between Tisia and the Northern Dinarides. uzorak BS 4. 483±6 Ma and 491±1 Ma.– Nafta. B. Slika 2. MATENCO. (1998): Crystalline basement of the South Pannonian Basin based on surface and subsurface data. B. 10.. They are older than the Cretaceous LP/HT regional metamorphism. S. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. KISSLING.. FÜGENSCHUH. J.– Swiss Journal of Geosciences. K.. (2008) related the MGM to the so-called “Sava-Zone”. (B) Sredi{nji granit. The Cretaceous high heat flow regime recorded in the MGM crystalline massif is unique in the subcrop of the Pannonian Basin and may be a local feature triggered by a mafic intrusion in the lower crust. 2010). (C) Gari}-grad metagranite.. 101. but their age is presently unknown. sample BS 21a. Mineral relics of a medium-pressure amphibolite facies metamorphism are preserved in amphibolites (PAMIC et al.– Swiss Journal of Geosciences. 1). SCHUSTER. D. W. jor outcrop of Variscan crystalline basement of the South Tisia block (PAMI]. (2008): A map-view restoration of the Alpine-Carpathian-Dinaridic system for the Early Miocene. BALEN. A retrograde metamorphic event at lower amphibolite facies conditions overprinted the metamorphic complex. BALEN. 49. Some indications for a Permian regional metamorphic event are provided by inherited zircons in the Central Granite (Fig. & FINGER. 139–183. REFERENCES PAMI]. metagranit. 7–121.. Backscattered-electron (BSE) images of dated monazite grains from the MGM. Recently. . A. 1). D. The metamorphic complex of the MGM comprises mainly felsic anatexites and orthogneisses of granitic composition together with metapelites (paragneisses and mica schists) and minor amphibolites. T. 273– 294. E. STARIJA[. sample BS 10. 1998. (C) Gari} grad. SCHMID.. SCHMID.... & TIBLJA[. BERNOULLI. predominantly NE oriented shearing at greenschist facies conditions. and by Permian monazite relics (Fig. J. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. (2002): Petrology and geochemistry of orthoamphibolites from the Variscan metamorphic sequences of the South Tisia in Croatia – an overview with geodynamic implications. S. (2008) and SCHMID et al. Supplement 1. uzorak BS 21a.. J. The Cretaceous regional metamorphism culminated in granulite facies conditions of ~750 °C and 3–4 kbar. Jugoslavija). D. 101. uzorak BS 10. K.. in press.. M. 2010). (B) Central Granite. GERDES. PAMI]. FÜGENSCHUH.– Rad Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti. 787–798.M.– International Journal of Earth Sciences (Geologische Rundschau). migmatiti i metamorfiti Moslava~ke Gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. SCHEFER. PAMIC. (A) Metapelit. 371–390. Our geochronological..

Janka Raku{e 1. Dobiveni rezultati istra`iva~kih radova (Slika 1. pokusno crpljenje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 155 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na sustavu Bi| – Bosut Engineering geological investigations for the building canal lock and pumping station on the system Bi| – Bosut Ivan Barana{i}1. investigatory drilling. marijan. s Slika 1. U sklopu istra`iva~kih radova za potrebe postavljanja ustave i crpne stanice izvedeno je istra`iva~ko bu{enje s jezgrovanjem. a unutar njih naslage organogeno-barskog i aluvijalnog porijekla.kontrec@igh. 10 000 Zagreb. CPTU investigations.kavur@igh. kako bi se na osnovu dobivenih podataka odredili geotehni~ki parametri potrebni za odre|ivanje na~ina temeljenja objekta te prora~unala stabilnost iskopa i na~in osiguranja gra|evinske jame. Prognozni in`enjerskogeolo{ki presjek. Ispod gline nalazi se {ljunkovit pijesak. petrina. Figure 1. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci izvedeni su geomehani~ki. Prognostic engineering geological cross section.hr) Klju~ne rije~i: vodonosnik. hidrogeolo{ki i geofizi~ki istra`iva~ki radovi. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci prevladavaju naslage kvartara. pumping test. Na lokaciji sjeverno od Save. laboratorijska ispitivanja. Hrvatska (ivan. Od geofi- zi~kih metoda primijenjena je geoelektri~na tomografija i radioaktivna karota`a.baranasic@igh. koje su dalje ra{~lanjene prema genetskim tipovima i po stratigrafskim obilje`jima. CPTU ispitivanja i geofizi~ka mjerenja. Slijedi dobro zbijen pjeskovit {ljunak koji prelazi u glinu. Prete`ito su prisutne holocenske naslage. . ispod kojih se nalaze pijesci. boris. Zadatak provedenih istra`iva~kih radova bio je utvrditi geolo{ki sastav i gra|u podzemlja te dobiti uvid u karakteristike tla. Petrina Kontrec2. geoelectrical methods Za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na lokaciji sjeverno od Save. geoelektri~ne metode Key words: aquifer. ispitivanje vodopropusnosti. dobro do jednoliko graduirani. 2) ukazuju da se ispod humusnog pokriva~a prote`e prvi sloj prahova i gline. te jezersko–barski sedimenti pleistocena.hr. istra`iva~ko bu{enje.hr.4.krsnik@igh. Marijan Krsnik3 & Boris Kavur4 1 Institut IGH.hr. CPTU ispitivanja.

LITERATURA ANTUNOVI].156 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. jedan pli}i i drugi dublji. (2008): Geotehni~ki elaborat. a manjim dijelom iz padalina procje|ivanjem kroz prahove i gline. Pokusnim crpljenjem utvr|eno je da su slojevi povr{inske gline te sloja gline izme|u dva vodonosnika jako male propusnosti te da tokom crpljenja nije do{lo do procje|ivanja iz gornjeg u donji sloj i obrnuto (ANTUNOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. . M.– Institut IGH. 2008). Iz toga slijedi da na predmetnoj lokaciji postoje dva vodonosnika. Figure 2. Models of electrical resistance. Modeli elektri~ne otpornosti. Zagreb. Oba vodonosnika odvojena su slojem malo propusne gline. Gornji vodonosnik ve}im dijelom se prihranjuje iz Save. tanjim le}ama praha i gline.

51 000 Rijeka. S obzirom na morfologiju padine kao i veliku udaljenost repera od mjernog instrumenta. Gra|evinski fakultet. Nakon zavr{etka istra`nog bu{enja. Prema trendovima pomaka. Toma{i}a 5. z) obavljeno je 17. y. na vapnena~kom megabloku na vrhu padine. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. V. padina se mo`e podijeliti u tri cjeline (Sl. 51 000 Rijeka. \. monitoring Istra`ivano klizi{te nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline Rje~ine. 2006). godine. prosinca 1996. Na kraju procesa. In`enjerskogeolo{ka karta klizi{ta. Hrvatska 3 IGH d. pomaci. 51 000 Rijeka. y. Maja O{tri}2.12. Figure 1.1999. Zagreb PC Rijeka. 15. Reperi na vrhu padine (R-1 do R-6) imaju Slika 1. kao i na izoliranim blokovima stijena u podno`ju litice..4. Hrvatska Hrvatske vode Zagreb VGO Rijeka.) 5-granica klizi{ta (otvorene pukotine) 6-granica klizi{ta (smi~ne pukotine) 7-bu{otina s reperom 8-geodetski reper 9-horizontalni pomak repera (nije u mjerilu karte) 1-Paleogene limestones 2-slope deposits (mostly blocks and fragments) over siliciclastic bedrock (Paleogene flysch) 3-fluvial sediments (pebbles and gravels) 4-toe of landslide (December 1996) 5-margine of landslide (open fractures) 6-margine of landslide (shearing fractures) 7-borehole with benchmark 8-benchmark 9-horizontal displacement of benchmark (not in scale of map) . Sanja Dugonji}1.1998. 2002). Nakon in`enjerskogeolo{kog kartiranja i odre|ivanja vidljivih granica kliznih tijela ugra|eno je 16 geodetskih repera (R-1 do R-16): oko aktivnog klizi{ta. Od tada se obavlja instrumentalno mjerenje horizontalnih i vertikalnih pomaka (x. godine postavljeno je dodatnih sedam geodetskih repera (G-1 do G-7) na glavama inklinometara i piezometara koji se nalaze unutar granice klizi{ta (Sl. monitoring Key words: landslide. 1). Posljednja ve}a nestabilnost pojavila se 5. Ve} su 1893. pokrenuti su izolirani vapnena~ki blokovi (BENAC et al. flysch. S. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 157 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slo`eno klizi{te u dolini Rje~ine: rezultati monitoringa Complex landslide in the Rje~ina valley: results of monitoring ^edomir Benac1. Cara-Emina-5. y) odnosno ± 20 mm (z) (BENAC et al. do{lo je do retrogresivnog napredovanja klizanja do vrha padine.d. [porera 3. @eljko Arbanas1 & Petra \omlija3 1 2 Sveu~ili{te u Rijeci.. 1-paleogenski vapnenci 2-padinske tvorevine (prete`ito kameni blokovi i odlomci) na siliciklasti~noj stijeni (paleogenski fli{) 3-rije~ni sedimenti (valutice i {ljunci) 4-no`ica klizi{ta (prosinac 1996. a na padinama i dnu doline siliciklasti~ne stijene (fli{). displacement. nizvodno od brane Vali}i. fli{. 2005. Nulto mjerenje koordinata (x. godine registrirani pomaci na toj padini. Nakon pomicanja inicijalnog kliznog tijela. 1). Engineering geological map of landslide.09. z). Na uzvi{enjima oko doline nalaze se vapnenci. to~nost mjerenja je bila ± 15 mm (x.

^. (ur. STEMBERK. JARDAS. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 jednolik trend horizontalnih pomaka od 4 do 12 cm prema dnu padine. V. O[TRI].M. BENAC. (2002): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): results and monitoring. 658/1–7. Mjerenja na reperu R-10 po~ela su kasnije zbog o{te}enja. J. Lisse-Abingdon-Exton-Tokyo. 13.– Bull. (2005): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): origin and sliding mechanism. & WAGNER. JURAK. BALKEMA. & O[TRI].. J. 10th IAEG Int. S.): Landslides. Geol.. ARBANAS. The Geological Society of London. BENAC. godine pokazuju najbr`i trend pomaka niz padinu od 25 do 32 cm. ARBANAS. V. Reperi na vi{em isto~nom dijelu padine (R-7 do R-11) koji se nalaze izvan granica klizi{ta iz 1996. P.. @. 64/4. LITERATURA BENAC.A. M. @. 487–492. A. & O@ANI]. (2006): Qualitative assessment of geohazard in the Rje~ina Valley. V & KOVA^EVI].158 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ^... osim repera R-12 (16 cm) i G-6 (12 cm).– Proc. JURAK. JURAK. dok su vertikalni pomaci unutar granica mjerenja. 361– 371. R-15 i R-16) kao i reperi na u{}ima bu{otina (G-1 do G-6) imaju ve}inom manje horizontalne pomake od 2 do 9 cm. . Eng. Env. N. Reperi na srednjem i na ni`em dijelu padine (R-12. M.– U: RIBAR. B.. ^.. Croatia. Congress: IAEG Engineering geology for tomorrow’s cities.

ali }e isto tako uz te postupke obavljati neke fundamentalne geolo{ke postupke kao {to su rentgenska difrakcijska analiza i mikroskopiranje stijena. Iz tog razloga jedan od osnovnih ciljeva in`enjerskogeolo{kog laboratorija je definiranje korelacijskih jednad`bi izme|u standardnih laboratorijskih postupaka i indeksnih testova za stijene i tla na podru~ju Hrvatske. dakle. a) Jednoosna pre{a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 159 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ki laboratorij u Hrvatskom geolo{kom institutu Engineering geology laboratory in Croatian Geological Survey @eljka Brki} & Vlatko Gulam Hrvatski geolo{ki institut. bila je od velikog zna~aja za Hrvatski geolo{ki institut (HGI) jer je te godine institut navr{io 100 godina. d) PLT. Osnovni ciljevi Terenski testovi koji su do sada kori{teni za potrebe definiranja mehani~kih osobina stijena i tala uglavnom su indeksni (npr. d`epni penetrometar). definiranje relacijskih veza izme|u mehani~kih parametara ~vrsto}e te petrografskih svojstava. in`enjerska geologija. Figure 1. Hrvatska Klju~ne rije~i: laboratorij. Tim se testovima ne dobivaju mehani~ki parametri ve} se rezultati tih testova koriste za indirektno dobivanje spomenutih parametara i to preko razli~itih korelacijskih jednad`bi. Iako su korelacije izme|u indeksnih testova i mehani~kih karakteristika stijena i tala u uporabi ve} desetlje}ima na njih utje~u brojni faktori {to ih ~ini nepouzdanim. krilna sonda. engineering geology. in`enjerskogeolo{ka istra`ivanja Key words: laboratory. Sachsova 2. Opremljenost laboratorija Za potrebe odre|ivanja fizi~kih i mehani~kih osobina intaktnog uzorka stijene laboratorij je opremljen sljede}om opremom (Slika 1): Slika 1. strukture i defekata u gra|i stijena). strukturi. b) Brazilski test. PLT. Schmidtov ~eki}. In`enjerskogeolo{ki laboratorij }e u budu}nosti mo}i obavljati veliki broj standardnih geotehni~kih postupaka. koriste i egzaktne podatke koji proizlaze iz velikog broja laboratorijskih postupaka. Otvaranjem ovog laboratorija istra`iva~ima in`enjerskogeolo{ke grupe u Zavodu za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju omogu}eno je da u svojem znanstvenoistra`iva~kom radu uz terenske testove. Cilj istra`iva~a HGI je. c) Schmidt hammer. koji su im do sada bili dostupni. a) Compression machine. Tako|er. op}e je poznato da mehani~ki parametri ovise o petrografskim svojstvima stijena i tala (mineralnom sastavu.4. U realizaciji tog cilja veliku pomo} }e imati u instrumentima kojima je HGI opremljen. . Doga|aj koji je zasigurno uveli~ao ovu va`nu obljetnicu bilo je otvaranje in`enjerskogeolo{kog laboratorija ~ime HGI nastavlja svoju znanstvenu tradiciju te poti~e daljnji razvoj i radi u smjeru postizanja vrsnosti na polju in`enjerske geologije. teksturi te razli~itim defektima u gra|i stijena). 10 000 Zagreb. Unato~ tome indeksni testovi su jako privla~ni zbog jednostavnosti provedbe i niske cijene. To su ure|aj za rentgensku difrakcijsku analizu (definiranje mineralnog sastava stijena i tla) te opti~ki mikroskop (definiranje mineralnog sastava. c) Schmidtov ~eki}. engineering geological investigation Uvod Godina 2009. b) Machine for determining indirect tensile strength. d) PLT.

a) Ure|aj za izravni posmik (lijevo) i troosni posmik (desno). b) Konpenetrometar. mineralnog sastava stijene i tla te strukturno-teksturnih obilje`ja stijena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2.160 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2) Opti~ki mikroskop (Zeiss). Zaklju~ak In`enjerskogeolo{ki laboratorij u HGI-u }e svakako pobolj{ati uvjete za znanstvenoistra`iva~ki rad istra`iva~ima na polju in`enjerske geologije. 2): 1) Ure|aj za izravni posmik (ELE). Osnovni cilj je kvalitetnije definiranje veze izme|u fizi~kih i mehani~kih karakteristika. d) Tresilica za sijanje. a) Optical microscope. c) Casagrandeova treskalica. c) Liquid limit device (Casagrande method). b) Multipurpose diffractometer. Kategorizacija stijenskih masa i tla na podru~ju Hrvatske jedan je od osnovnih zadataka istra`iva~a HGI. 5) Odre|ivanje granice te~enja konpenetrometrom ili Casagrandeovom treskalicom (ELE). a) Direct Shear (right) and soil strength apparatus – triaxial (left). 3): 1) Rentgenski difraktometar (PANalytical). 6) Odre|ivanje granice plasti~nosti (Geostroj). . 3) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla tresilicom za sijanjem (ELE). Slika 3. 5) Ure|aj za odre|ivanje brzine {irenja ultrazvu~nih valova (ELE). d) Sieve shaker. 2) Ure|aj za troosni posmik (ELE). b) Semi-automatic penetrometer. 4) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla areometriranjem. Figure 2. 3) PLT – ure|aj za odre|ivanje ~vrsto}e u to~ki (ELE). Figure 3. Petrografske zna~ajke uzoraka tla i stijena odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. a) Opti~ki mikroskop. Novoosnovani laboratorij }e kvalitetu kategorizacije stijena i tla na podru~ju RH nesumnjivo podi}i na vi{u razinu. Fizi~ke i mehani~ke karakteristike tla odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. 2) Odre|ivanje indirektne vla~ne ~vrsto}e – Brazilski postupak (Geostroj). b) Rendgenski difraktometar. 4) Schmidtov ~eki} (Proceq). 1) Pre{a za odre|ivanje jednoosne tla~ne ~vrsto}e (ELE).

. Ve}ina istra`iva~kih bu{otina jezgrovana je po cijeloj dubini. For each of the submarine rectangle piles of the “Kopno-Pelje{ac” bridge the drilling was performed from the ship. ~esto rekristaliziranih. Osim reversnih rasjeda i navla~nih ploha izra`eni su i brojni normalni rasjedi razli~itih orijentacija. od uvale Komarna do nadomak uvale Brijesta na poluotoku Pelje{cu. 10 000 Zagreb. Zna~ajka terena su rasjednute bore {to podru~ju daje obilje`je “ljuskave strukturne gra|e”. Vlatko Gulam & Davor Pollak Hrvatski geolo{ki institut. Figure 1. 1). a jezgra bu{otine je uzorkovana za laboratorijska ispitivanja. od ~ega su 2 centralna pilona projektirane visine 176. Stupna mjesta S6. U podmorju se nalazi 14 stupnih mjesta. Vapnenci su uslijed tektonskih pokreta izrazito razlomljeni s izra`enim sustavom diskontinuiteta okomitim na os geolo{ke strukture. kompaktnih i ~vrstih gornjokrednih vapnena~kih dolomita s proslojcima vapnenaca u vertikalnoj i lateralnoj izmjeni. SZ – JI. 2009). S7. Slika 1. Na svakom stupnom mjestu izvedene su dvije do pet istra`iva~kih bu{otina. S8 i S10 predvi|eno je temeljiti u sloju tvrde gline na na~in da se nosivost postigne trenjem po pla{tu pilota stupa. 2004). Glavno strukturno obilje`je podru~ja je uslijed kompresije prostora visok stupanj razlomljenosti. vekston i pekston. . a strukture su monoklinalne. Hrvatska Klju~ne rije~i: most “Kopno-Pelje{ac”. Obzirom da analiza brojnih laboratorijskih i in situ podataka na svakom stupnom mjestu tek predstoji. Na preostalom dijelu du` osi mosta morsko dno je zaravnjeno na prosje~noj dubini od 28 m i bez na njemu vidljivih izdanaka (LEDER. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke Key words: “Kopno-Pelje{ac” bridge. Podru~je kopnenog rubnog dijela Malostonskog zaljeva i sjevernog upornjaka mosta izgra|eno je od gornjokrednih vapnenaca tipa madston.4.2° MCS skale seizmi~nosti. Most je projektiran u prostoru intenziteta 9. Pelje{a~ki rubni dio zaljeva i podru~je u okolici ju`nog upornjaka mosta izgra|eno je od dobro do debelo slojevitih. Od obalne linije zaljeva do dubine od oko 20 m morsko dno je strmo i izgra|eno od karbonatne stijenske mase. U fazi izvedbenog projekta provedeno je istra`iva~ko bu{enje (Sl. Sachsova 2. Sve nedvojbeno ukazuje na intenzivnu tektonsku aktivnost u ovom prostoru tijekom geolo{ke pro- {losti. The exploratory drilling and engineering geological determination of the cores. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 161 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Most “Kopno-Pelje{ac” – in`enjerskogeolo{ke zna~ajke The “Kopno-Pelje{ac” bridge – the engineering geological characteristics Renato Buljan.404 m. Za sva podmorska stupna mjesta mosta “Kopno-Pelje{ac” bu{enje je provedeno s broda. Na ostalim stupnim mjestima zavr{ne dubine zabijanja pilota bit }e u vapnena~kim naslagama podno klastita. dinaridskog pravca pru`anja. Nagib slojeva je 50–60° prema SI (BULJAN & GULAM. s nagibom slojeva u smjeru sjeveroistoka pod kutovima nagiba 20–60°. ovdje su preliminarno izdvojene naslage prema terenskim procjenama in`enjerskogeolo{kih zna~ajki naslaga iz jezgre bu{otina. 2007). Istra`iva~ko bu{enje i in`enjerskogeolo{ka determinacija jezgre.15 m (RADI] et al. engineering geological characteristics Most “Kopno-Pelje{ac” projektiran je preko Malostonskog zaljeva u du`ini 2.

2005).. a samo lokalno s poja~anim udjelom organske tvari. [AVOR.. & PAOLETTI. J. PEDEMONTE. sive boje. vrlo pravilne i gotovo horizontalne. RADI]. N. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. The sketch of the basic engineering geological characteristics of the cores along “Kopno-Pelje{ac” bridge. & GULAM. Genova. za razliku od stupova bli`e obali koji }e biti temeljeni u ~vrstoj vapnena~koj podlozi. u sredi{njem dijelu debljine od 17 m do preko 42 m. LEDER. 61. Split. LITERATURA BULJAN. Figure 2. (2007): Most kopno – Pelje{ac s pristupnim cestama.. N. • tlo te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – crveno-sme|a i visoko plasti~na. Knjige 1–4. 801–814. 2).. & MUJKANI]. Italy. u~estalo s ostacima fragmenata lju{tura {koljaka. Prema navedenom. potrebno je naglasiti da je morsko dno na rubnim mjestima kanala u blizini sjeverne obalne linije vrlo strmo. Hrvatski geolo{ki institut.– Gra|evinar. (2009): Most Pelje{ac. od 0 m do 38 m debljine. Shematski prikaz osnovnih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki jezgre bu{otina du` mosta “Kopno-Pelje{ac”. rje|e nisko plasti~na glina. MARASCHINI. Granice me|u izdvojenim sredinama su postupne.– In`enjerskogeolo{ko izvje{}e za trasu i objekte. a u rubnim dijelovima Malostonskog zaljeva isklinjava. . Iz skice koja sadr`i osnovne podatke o zna~ajkama tla na stupnim mjestima pod morem vidljiva je stratifikacija tla razli~itih zna~ajki (Sl. Osim toga.– Final Repori Geotechnical Investigation. Adriatic Sea. • tlo lako do te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – izmjene glina i praha u razli~itim omjerima. zbog velike sveukupne debljine tla i njegovih op}enito lo{ih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki o~ekuju se generalno nepovoljni uvjeti temeljenja mosta. D’appolonija. V. Izuzetak je granica izme|u `itkog i lako-gnje~ivog tla ~ija dubina varira i do 20 m. Z. G.– Hrvatski hidrografski institut. Ta ~injenica dodatno komplicira geotehni~ke prora~une koji moraju usvojiti znatne in`enjerskogeolo{ke razlike sredina temeljenja. pojedini stupovi sredi{njeg dijela mosta biti }e temeljeni u tlu. Zagreb. Prikazani podaci prili~no se dobro podudaraju s prethodnim geofizi~kim i in`enjerskogeolo{kim istra`ivanjima provedenim za glavni projekt mosta (MARASCHINI et al.162 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zagreb. L. Prema glavnom projektu. u njoj su sadr`ani pravilni proslojci gline s kalciti~nim konkrecijama. sastavu i boji izdvojene tri in`enjerskogeolo{ke/geotehni~ke sredine: • tlo `itkog konzistentnog stanja – dominiraju pra{inasti ili glinovito-pra{inasti materijali sive boje. M. U naslagama tla su prema konzistentnom stanju. R. HRELJA. (2005): Pelje{ac Bridge Location. (2004): Predhodni istra`iva~ki radovi za potrebe projekta “Most kopno – poluotok Pelje{ac”. od 13 m do 50 m. M. pa se u tom podru~ju mo`e o~ekivati obrona~ni nevezani materijal znatnije debljine.

00 za uvjete prisutnosti podzemne vode. srednje do vrlo sti{ljive. Dobiveni rezultati pokazuju da je u uvjetima prisutnosti podzemnih voda faktor sigurnosti Fs = 1. Sedimenti stare rije~ne terase (t1) izgra|uju padinu na kojoj je formirano klizi{te i njen kontaktni prostor. c = 0. sediments Uvod Klizi{te se nalazi uz magistralni put Bijeljina – Zvornik. padina. Geotehni~ke analize stabilnosti padine Na temelju rezultata terenskih istra`ivanja definirana je konstrukcija terena i izdvojene tri klizne ravnine.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. Rezultati geomehani~kih istra`ivanja pokazali su da se klizna ravan nalazi na dubini oko 6. g = 20. g = 20. uglavnom neravnomjernog sastava.30 za drenirane uvjete. Sedimenti suvremene akumulacije (al) ili aluvijalni sedimenti. uglavnom drvenim {ipovima dubine oko 4. Za uvjete da je padina bez optere}enja od strane objekata. Pojava podzemnih voda vezana je direktno za infiltraciju s povr{ine terena kroz pukotine i o{te}ene dijelove padine zahva}ene klizanjem. j = 13. terrain.45 bio bi dovoljan. klizi{te. faktor sigurnosti Fs = 1. pri ~emu je nagib ve}i u njenim ni`im dijelovima. Klizanje je zahvatilo nekoliko manjih stambenih i pomo}nih objekata.5 – 15. Vremenom proces je bio sve intenzivniji. Svi su o{te}eni u mjeri da su postali opasni za kori{tenje. a dublje su {ljunci i pijesci slabo zaglinjeni. Faktor sigurnosti Fs = 1. {to nije dovoljno. formirana u pra{inasto-pjeskovitim glinama. Faktor sigurnosti Fs = 1.25–1.4.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. koje predstavljaju gline izmijenjene u pogledu fizi~ko-mehani~kih svojstava u odnosu na samoniklo tlo. Republika Srpska. na kojima je kasnije pra}ena razina podzemnih voda. c = 0. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: in`enjerskogeolo{ka i geotehni~ka istra`ivanja. slika 1. i ugra|eni piezometri. teren. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 163 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja klizi{ta u naselju Ruhotina Engineering geological investigations landslide in settlement Ruhotina Ne|o \uri} Tehni~ki institut Bijeljina. to je neophodno primijeniti dodatne mjere . na kojima su uzeti uzorci za laboratorijska ispitivanja iz svake litolo{ke promjene (Sl.0 kN/m2. Faktor sigurnosti Fs = 1. Zajedno s podacima detaljnog in`enjerskogeolo{kog kartiranja jezgra iz bu{otina definirana je klizna ploha kao polazna osnova za analizu stabilnosti padine.0 kN/m2.0 kN/m2. {to je ne{to {ire u odnosu na prostor na kome se nalaze objekti. a u dubljim dijelovima su jako zaglinjeni {ljunci i pijesci. prostiru se u podno`ju istra`ivane padine.7°.45. Kako je proces klizanja u vrijeme istra`ivanja u pojedinim dijelovima lokacije bio aktivan.5°. c = 0.0 m. tijekom 2005. Obzirom da analize stabilnosti padine pokazuju da se dreniranjem vode ne posti`u zadovoljavaju}i rezultati u pogledu stabilnosti.25 za drenirane uvjete. pri ~emu su dobivene vrijednosti faktora sigurnosti: • Klizna ploha 1. 1). Faktor sigurnosti Fs = 1.5 m.0 kN/m2. • Klizna ploha 2. godine do{lo je do loma {ipova i ponovne aktivacije procesa klizanja. Obzirom da padina predstavlja aktivno klizi{te jo{ od sedamdesetih godina. U okviru geotehni~kih istra`ivanja ura|eno je sedam (7) istra`nih bu{otina. Faktor sigurnosti Fs = 1. Teren do dubine istra`ivanja karakteriziraju kvartarni sedimenti stare rije~ne terase i rije~ni sedimenti suvremene akumulacije. U nazo~nosti objekata koji dodatno optere}uju padinu. ali i njihova stabilnost. Na bu{otinama su izvedeni pokusi SPT-a. Ipak. da bi po~etkom 2007. Starine Novaka bb. to su piezometarske cijevi bile dobar pokazatelj dubine klizne plohe. Analize su vr{ene za vrijeme prisutnosti podzemne vode (drenirani uvjeti). neophodno je posti}i Fs > 1. dok se za drenirane uvjete posti`e Fs = 1.0 kN/m2. j = 14.50. Padina je blagog nagiba od 5–10°.0 m. Faktor sigurnosti Fs = 1. g = 20. godine za vrijeme intenzivnih ki{a imao takav karakter da su stambeni objekti ugro`eni u mjeri da nisu vi{e za stanovanje. Za izra~une su usvojeni sljede}i parametri. landslide. Geolo{ke i geomehani~ke karakteristike terena Klizi{te je formirano na lijevoj strani magistralnog puta Bijeljina – Zvornik u selu Ruhotina. sedimenti Key words: engineering geological and geotechnical investigations. Istra`ivanje terena provedeno je na povr{ini oko 8000 m2. j = 13. to su povre- meno vr{eni odre|eni sanacioni zahvati. koje su zasi}ene vodom. dubine 7. koje su prikazane na profilu terena. To su gline u povr{inskom i pripovr{inskom dijelu terena. • Klizna ploha 3. Predstavljeni su uglavnom glinama do dubine 12.45 za drenirane uvjete.1°.0 m. slope. Dio terena na kojem su aktivirani procesi klizanja pokriven je koluvijalnim tvorevinama (Co).0 kN/m2.

gravel clayey). sanacije. LITERATURA MAKSIMOVI]. Beograd. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. R. M.– Rudarski institut. kako bi {titili objekte od daljnjeg pomicanja.164 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2005): “Mehanika tla”. Figure 1. N. t2 – river terrace sediments (clay. . Situacioni plan terena: al – rije~ni sedimenti. NAJDANOVI]. OBRADOVI]. Situational plan of the field: al – river sediments. Co – koluvijalni sedimenti. Beograd. zaglinjeni {ljunak)..– Gra|evinska knjiga. Predlo`ena je izrada {ipova koji }e se postaviti u hipsometrijski ni`em dijelu klizi{ta. Co – colluvio sediments. t2 – sedimenti rije~ne terase (gline. (1991): Mehanika tla u in`enjerskoj praksi. tre}e izdanje.

talk. 31 000 Osijek.) i uslijed promjene volumena u fazi metamorfoze olivina u serpentin. produkti rekristalizacije i dr. trajnost kamena. Rezultati ispitivanja U cilju utvr|ivanja udjela serpentina kod kojeg dolazi do zna~ajnog pada fizi~ko-mehani~kih svostava peridotita. a ponekad su velike varijacije prisutne i unutar iste stijenske mase. Me|utim. [ama~ka 11. rock aggregates Uvod Intenzivnom izgradnjom cestovne infrastrukture ~esto se potrebe za pove~anim koli~inama tehni~kog gra|evnog kamena podmiruju kori{tenjem kamenog materijala iz iskopa ili lokalnih izvori{ta. durability of stone. Pri tome se pod strukturno-teksturnim sklopom ne smatraju samo jednostavno opisani struktura i tekstura. Udio serpentina odre|en je kvantitativnom rendgenskom difrakcijskom analizom. odnosno pojedinog le`i{ta peridotita. ali i procesa alteracija i tro{enja. ve} i postojanje i me|usobni odnosi raznih deformacija i defekata u kamenu kao {to su {upljine. serpentin je mekan mineral koji se u stijenama javlja u sitno listi}avim ili vlaknastim agregatima. Primjer peridotita kod kojih su procesi serpentinizacije ve} uznapredovali. Nepoznavanje fizikalnih i mehani~kih zna~ajki. Mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop se mijenjaju tijekom vremena i njihovo trenutno stanje odraz je primarnog mineralnog sastava i primarne strukture i teksture kamena. Rezultati ispitivanja njihovih fizikalnih i mehani~kih svojstava. te zbog ve}e podlo`nosti procesima atmosferskog tro{enja tako izmijenjene stijene (WICKS et al.. tehni~ko-gra|evni kamen Key words: Serpentinization. Nikolina Ilijani}2 & Renato Hrka~3 1 2 Institut IGH.. Fizikalna i mehani~ka svojstva.d. d. Iako bi serpentinite u pravilu trebalo izbjegavati gdje je to mogu}e kao tehni~ki gra|evni kamen. piroksena (20–40%) i akcesornih sastojaka. te tektonskih procesa kroz koje je kamen pro{ao tijekom svog postojanja. Janka Raku{e 1. pukotine. Naravno da se time uvelike mijenjaju i njegova fizi~ko-mehani~ka svojstva. kontroli kakvo}e kamenih materijala iz lokalnih izvori{ta ne pridaje se dovoljno zna~aja i ~esto se koriste bez prethodnih ispitivanja. Sachsova 2. u prirodi se rijetko nalaze svje`i peridotiti. te udjela serpentina prikazani su u Tablici 1. prsline. . te mineralo{ko-petrografskog sastava ugra|enog kamenog materijala mo`e u kona~nici nepovoljno utjecati na trajnost i sigurnost gra|evine (FRENCH & CRAMMOND.. Ti peridotiti su tamnozelene boje i homogene teksture. te vremenska postojanost kamena ovise o njegovom mineralnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu. magnezit. Dok je kakvo}a stijenske mase i iz nje proizvedenih drobljenih kamenih agregata stalnih kamenoloma vi{e manje poznata. problem nastaje kada u {iroj okolici gra|evinskog zahvata nema izvori{ta kvalitetnijeg tehni~ko-gra|evnog kamena. Procesom serpentinizacije naru{avaju se tehni~ka svojstva kamena zbog nastanka minerala lo{ijih mehani~kih svojstava (serpentin. 1980). deformirani kristali. brucit i dr. Hrvatska Klju~ne rije~i: Serpentinizacija. To su guste. Intenzitet serpentinizacije bitno varira izme|u razli~itih lokacija na kojima se pojavljuju peridotiti.4. je peridotit iz okolice @ep~a u Republici Bosni i Hercegovini. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. Za razliku od olivina i piroksena. ~vrste i tvrde stijene pogodne za upotrebu kao tehni~ko-gra|evni kamen. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 165 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj serpentina na svojstva i trajnost peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena Influence of serpentine on properties and durability of peridotites as rock for construction purposes Mladen Fistri}1. Zbog toga je bitno {to bolje poznavati utjecaj serpentinizacije na svojstva peridotita. 10 000 Zagreb. odnosno gotovo su redovito peridotiti u ve}oj ili manjoj mjeri serpentinizirani. Utjecaj serpentinizacije na trajnost kamena i kamenog agregata Prema svom primarnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu peridotiti su ultrabazi~ne intruzivne stijene zrnaste strukture izgra|ene od olivina (40–70%). Tomislav @enko1. 1977). 10 000 Zagreb. Hrvatska 3 Osjek-Koteks d.d. ispitani su uzorci peridotita iz okolice @ep~a i Prnjavora (BiH) i Kukesa (Albanija). `ile. ali koji kakvo}om jo{ zadovoljavaju uvjete kvalitete za proizvodnju nekih gra|evinskih materijala. Jedna od izmjena kod koje se bitno mijenjaju mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop kamena je serpentinizacija ultrabazi~nih magmatskih stijena iz skupine peridotita. te {to to~nije odrediti kod kojeg udjela serpentina dolazi do neprihvatljivih vrijednosti pojedinog svojstva zna~ajnog za primjenu peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena.

15. a izgled im varira izme|u dva raspoznatljiva varijeteta. Zaklju~ak Usporedbom rezultata ispitivanja (Tablica 1). (1980): The influence of serpentinite and other rocks on the stability of concretes in the Middle East. Table 1. Drugi varijetet je tamnozelene do crne boje.132 (postojan) – – 78. Miner.280 postojan 0. E. Prvi je sivozelene boje. %) Udio serpentina (%) Petrografsko odre|enje 3 3 3 2 @EP^E 155.21 2. zaklju~ujemo da se bez detaljnih ispitivanja kako uzoraka kamena tako i iz njega proizvedenog agregata.6 0.7 serpentinit Kristalaste granularne su strukture. {to je i bilo za o~ekivati na temelju petrografskog opisa i RTG analize udjela serpentina.31 2.J. iako su ona bila ograni~ena. WICKS.1 13.1 – – – 2. mas. LITERATURA FRENCH. pokazuju da proizvedeni agregat ima neka svojstva (otpornost na smrzavanje i otpornost na drobljenje) dovoljno dobra za odre|enu namjenu. & CRAMMOND. na kristalizaciju Na2SO4 (5 ciklusa.882 0. ortopiroksena i klinopiroksena ili njihovi dijelovi (relikti) nalaze unutar mre`e serpentina.558 2. Me|utim. %) “Los Angeles” test (frakcija 4/8 mm) (KLA) Postojanost na mraz (frakcija 8/16 mm) (mas. 255–280. W.166 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. F. Kristali olivina su u zna~ajnoj mjeri serpentinizirani.5 142.590 1. N. Prnjavora i Kukesa. %) Prostorna masa (t/m ) Gusto}a (t/m ) Poroznost (%) Postojanost na mrazu (25 ciklusa.419 – – postojan 5. klinopiroksena i ortopiroksena.) – – 95. gdje su eksploatirani serpentinizirani peridotiti po petrografskom izgledu i udjelu serpentina sli~ni onima iz okolice Prnjavora. homogene teksture. Prnjavor i Kukes. 459–488. homogene teksture i makrokristalaste strukture. Test results of peridotites from @ep~e.J. ispitivanjem agregata dobivenog drobljenjem kamena iz le`i{ta Kukes u Albaniji. Rezultati ispitivanja peridotita iz @ep~a.24 postojan – 22 0. a u mikroskopskom preparatu vidljivo je da im granularnu strukturu ~ine hipidiomorfni do alotriomorfni kristali olivina.5 104. Peridotiti iz okolice Prnjavora i Kukesa su gotovo u potpunosti serpentinizirani. Geol.– Q. & WHITTAKER. (1977): Serpentine textures and serpentinization. 13.5 0. U kristalima klinopiroksena se tako|er opa`a serpentinizacija.7 serpentinizirani peridotit PRNJAVOR 82. mas. J.4 serpentinit ALBANIJA 76. dok su ortopirokseni uglavnom neizmjenjeni.5 – – 24. Na temelju tih rezultata moglo bi se zaklju~iti da peridotiti iz okolice Prnjavora i iz Kukesa nemaju primjenu kao tehni~ko-gra|evni kamen. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo mre`astu strukturu serpentina s malobrojnim reliktima neprepoznatljivih primarnih minerala od kojih su preostale samo konture. ma koliko peridotit ~ijim drobljenjem se taj agregat dobiva bio serpentiniziran. ne bi smjeli donositi zaklju~ci o nepodobnosti pojedinog peridotita za proizvodnju kamenih agregata.– Can. ISPITANO SVOJSTVO u suhom stanju (MPa) Tla~na ~vrsto}a u vodom zasi}enom stanju (MPa) 25 ciklusa smrzavanja (MPa) Otpornost na habanje po Boehmeu (cm /50cm ) Upijanje vode (mas.3 (postojan) 92.. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo reliktnu zrnatu strukturu u kojoj se rijetki neizmijenjeni minerali olivina.J. .808 2. J.331 2. vidljivo je da peridotiti iz okolice @ep~a imaju povoljnija fizikalna i mehani~ka svojstva. London. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. Iz rezultata provedenih ispitivanja. afanitne strukture i nepravilno ispresijecan s malobrojnim bijelim `ilama debljine do 3 mm.15 (nepost. Eng.W. %) Post.

In the Ku~aj Terrane. Alternates with sandstone lamina marlon and less. Belgrade. P. Institut za rudarstvo i metalurgiju u Boru.– Rudarski radovi 2/2008. 2. LJUBOJEV. Quaternary sediments (Q) cover the entire surface of the investigated area. made the project of making the tunnel for the relocation of the Kriveljska River to avoid the ecological disaster that can be extended to the Black Sea where it empties into the Danube. Upper Cretaceous sediments (K2-32 – Continental clastic deposits.. while the participation of individual members unequally. Research results Route of research drilling in the field for the Relocation of the river represented Krivelj following lithological types of rocks: 1. SAVI]. The thickness of layers in series is variable. Elaborat o izvr{enim fizi~ko-mehani~kim i deformacionim ispitivanjima materijala flotacijske brane 2-A. Detailed engineering geological mapping and core boreholes taking soil samples for laboratory testing. and especially marlon is subjected to rapid degradation in the form of decolorization and dropout. Due to the deterioration of the collector on the part of the route of the tunnel. & KRSTI]. D. The rocks are mostly fresh and sail. Bor Copper Mine. psammites. Sandstones occur as brown. among other things situated and Timok magmatic complex (KARAMATA et al. Accumulation area to accommodate tailings from flotation there was a damming of the Krivelj River valley dams 1A. B-4k and B-5k). (2006). with the advent of open cracks and cracks. M.– GEOING. 3. Parallel lamination and hair that is registered in all the investigative drilling is fast removal large and smaller deposits. Investigation drilling. 1996). Milenko Ljubojev & Mile Bugarin 1 Mining and Metallurgy Institut Bor. Klju~ne rije~i: odvojene kredne jedinice. (2008). analysis of cracks and getting massive rock representative rock samples to determine the physical and mechanical determine parameters in the laboratory. LJUBOJEV. 19–25. M. Faculty of Mining and Geology. bu{otine. ekolo{ka katastrofa. and it is possible appearance swelling. shallow-water carbonates and intermediate-composition volcanic rocks). (2007). . S. litological types and knowledge about the rock stability of rock. M. Bor. ecological disaster. 2A and 3A of sand built by cyclone. str. B. (1996). pelites. discrete units of Cretaceous. Determination of rock mass cracks (RQD). B-2k. Research in drillholes presented carakterisics massif rock. from super high to laminar. Drilled total of 508 meters by drilling five boreholes (B-1k. RATOMIR. and fill material from flotation. & V.represented the talus and eluvial deposits.4. rocks. B-3k. & @IVKOVI]. Beograd. & BUGARIN. 19 210 Zeleni bulevar 35. S. Case studies The new alignment of tunnel for relocation of the river are derived Kriveljske field research in order to obtain continuous cores represented members in depth. Terranes of Serbia and neighbouring areas. Serbia. M. (eds. marlon and pelites. among other space to accommodate a flotation mullock space flotation tailings Kriveljska River. V. In contact with fresh air. Tehni~ki izve{taj istra`nih geolo{kih bu{otina trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke. Rarely occur and lamina coalclay up to several mm thick. 2. & KRSTI].): Terranes of Serbia. B. Nivo podzemnih voda na delu projektovane trase tunela. in which will be place tunnel axis.– Institut za bakar Bor. Krivelj. In: KNEZEVI]. 2007. Distribution has the largest area of sandstones. D. According to the methodological procedures are derived the following investigative work: 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 167 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Litological types of rocks along the new tunnel route for the relocation of the Kriveljska River Litolo{ki tipovi stijena na novoj trasi tunela Kriveljske rijeke Sla|ana Krsti}. gently picked. REFERENCES KARAMATA. & BUGARIN. continental clastic deposits. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is made as cooperation with the Ministry of Science and Technological Development on project N° 17004 R. 25–40. (2008). KRSTI]. drillholes. gray blue. rarely more decimeter. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. light dark gray color. M. Projekat geolo{kih i fizi~ko-mehani~kih istra`ivanja stena trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke’’. took from prospecting Kriveljska River. LJUBOJEV. Lamina are thick to several inches.

Biljana Abolmasov2. ekonomske. Srbija Klju~ne rije~i: prirodne katastrofe. Srbiju. international data bases Metodologija prikupljanja podataka Analiza ukupnog broja prirodnih katastrofa i ukupnih ekonomskih gubitaka uslijed prirodnih hazarda u svijetu pokazuje trend porasta u posljednjih 50 godina.1963. Gubitak od ukupno 1299 ljudskih `ivota uslijed 8 potresa iznosi 52% od ukupnih gubitaka ljudskih `ivota svih analiziranih doga|aja. pokretanja masa stijena/tala (vla`na). Rezultati analiza podataka U razdoblju od 1900-2008. pokretanja masa stijena/tala (suha). Albaniju. godine. odnosno na stupanj razvijenosti i ranjivosti regije ili zemlje i to socijalne.. godine. me|unarodne baze podataka Key words: natural disasters. 2008): “…situacija ili doga|aj koji dovodi do prema{ivanja lokalnih mogu}nosti zbog ~ega nu`nom postaje pomo} izvana. Pierottijeva 6. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Regionalni prikaz prirodnih hazarda u dijelu jugoisto~ne Europe Regional overview of natural hazards in part of Eastern Europe Snje`ana Mihali}1. Sveu~ili{ta u Zagrebu. Sveu~ili{ta u Beogradu.2009.9. po`ari. • klimatske katastrofe su doga|aji prouzro~eni dugotrajnim procesima. broj poginulih i povrije|enih ljudi. Makedoniju. . politi~ke ili kulturne (ABOLMASOV et al. a podaci iz NATHAN baze podataka katastrofa koju odr`ava Minhensko osiguravaju}e dru{tvo (http://mrnathan. Definicije prirodnih katastrofa i glavni tipovi kori{teni u bazama podataka EM-DAT i NATHAN (GUHA-SAPIR. Kriteriji koji odre|eni doga|aj treba ispuniti da bi bio registriran u ovim bazama podataka su sljede}i: broj poginulih 10 ili vi{e.emdat. • hidrolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni poreme}ajima u normalnom kru`nom ciklusu vode i/ili prelijevanjem vodnih tijela: poplave.9. bilo na nacionalnoj ili me|unarodnoj razini. Martin Krka~1 & Pavle Feri}1 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 10 000 Zagreb. Hrvatska Rudarsko-geolo{ki fakultet. Na temelju ovoga je zaklju~eno da najvi{i stupanj smrtnosti uzrokuju potresi iako su najrje|i prirodni hazard. a samo 8% ljudskih `rtava (ili 189 izgubljenih ljudskih `ivota) otpada na hidrolo{ke katastrofe. Tipovi prirodnih katastrofa i njihov utjecaj na ljude i materijalna dobra razlikuju se s obzirom na geografski polo`aj. `ivotinjski stampedo. vulkani.munichre. Zabilje`eni doga|aji evidentirani su po zemljama. broj ozlije|enih 100 ili vi{e. • biolo{ke katastrofe su prouzro~ene izlaganjem `ivih organizama bacilima i otrovnim tvarima: epidemije. insekata. prirodni hazardni doga|aji.2009. Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. 2008) ove dvije baze koriste istu klasifikaciju tipova katastrofa {to je omogu}ilo integraciju podataka i njihovu analizu. znanstvene ili osiguravaju}e institucije ili novinske agencije. U ovom radu napravljena je analiza prirodnih katastrofa za sljede}e zemlje: Hrvatsku. tj.. natural hazardous events. Druge po opasnosti su klimatske katastrofe s 40% ljudskih `rtava (ili 992 izgubljena ljudska `ivota). Analiza broja poginulih ljudi pokazuje da je najve}i broj ljudskih `ivota izgubljen uslijed geofizi~kih katastrofa. progla{eno stanje uzbune.168 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.com) preuzeti su 10. Izvori podataka su vladine ili UN-ove agencije. Podaci iz baze podataka EM-DAT (The Emergency Disasters Data Base) kojom upravlja CRED na Katoli~kom sveu~ili{tu Louvain u Belgiji (http://www. Za navedene zemlje analizirani su podaci iz razdoblja 1900–2008. potresa. • meteorolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni kratkotrajnim atmosferskim procesima ~ije trajanje se izra`ava u minutama ili danima: oluje. Postoji vi{e definicija prirodnih katastrofa. uni{tavanje i ljudske patnje”. a prema CRED-u (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters) definicija je sljede}a (GUHA-SAPIR. 2008) su sljede}i: • geofizi~ke katastrofe su doga|aji ~ije je porijeklo iz podzemlja: potresi. godine na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe dogodilo se ukupno 32 katastrofalna doga|aja koji su prouzro~ili ljudske `rtve i to: 13 klimatskih katastrofa (41%). Iako ne postoji me|unarodni dogovor o preporu~enoj praksi za prikupljanje podataka o prirodnim katastrofama (GUHA-SAPIR.be) preuzeti su 20. nepredvi|eni i ~esto iznenadni doga|aj koji uzrokuje veliku {tetu. za sve tipove hazarda osim za biolo{ke. 11 hidrolo{kih katastrofa (34%) i 8 geofizi~kih katastrofa (25%). a obuhva}aju klimatske promjene unutar jedne sezone do promjene koje se izra`avaju nakon vi{e desetlje}a: ekstremne temperature. 10 000 Beograd. U ovom radu se prikazuju rezultati analiza i statisti~ki pregled podataka iz dvije me|unarodne baze podataka o prirodnim katastrofama i njihovom utjecaju na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. \u{ina 7. zatra`ena me|unarodna pomo}. su{e. Najve}i broj ljudskih `rtava (1100) dogodio se za vrijeme potresa u Skopju 26. a za svaki od njih evidentirana je tako|er i lokacija.7. datum. 2009). kao i procijenjena vrijednost gubitaka uslijed {teta (izra`ena u ameri~kim dolarima).

894. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 169 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book U istom se razdoblju. Osim toga.090) ozlije|enih uslijed meteorolo{kih katastrofa.10. mnogi detaljniji lokalni podaci nedostaju. Sustavno prikupljanje podataka s obzirom na u~estalost i u~inke katastrofalnih doga|aja predstavlja vrijedan izvor informacija za razli~ita tijela lokalne samouprave i nacionalne uprave koja se bave prostornim ure|enjem i za{titom i spa{avanjem ljudi od prirodnih katastrofa. na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe.000 USD) na geofizi~ke katastrofe. Na temelju ovoga se zaklju~uje da ljude najvi{e ugro`avaju klimatske katastrofe (npr. 2009). koji zahva}aju nekoliko susjednih zemalja (npr.– Disaster data: A Balanced Perspective.451) ozlije|enih uslijed hidrolo{kih katastrofa. org.– In: ALEKSI]. Centre for Research on the Epidemiology of Disasters. & RUNDI]. HAD@I-NIKOVI]. CRED CRUNCH News. Novi Sad. B. Analiza broja ozlije|enih ljudi pokazuje da je ukupan broj ozlije|enih ljudi iznosio 6. LITERATURA ABOLMASOV. 31% (ili 1. kao i vo|enje regionalnih i lokalnih baza podataka.220) ozlije|enih uslijed geofizi~kih katastrofa. .313. (http://www.290.600. (2008): EM-DAT’s new disaster classification. i 8% (ili 526. (2009): The socioeconomic influence of geological hazards. do danas nije prepoznata od strane dr`avnih institucija na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana.886. G. Zaklju~ak Vi{e od 22 milijuna ljudi `ivi na pribli`no 264. koja su prouzro~ila najve}u ekonomsku {tetu.088) ozlije|enih uslijed klimatskih katastrofa.000 USD od ~ega 45% (2.158.973. Brussels. Oba ova doga|aja zahvatila su isto podru~je smje{teno u sredi{njem dijelu biv{e Jugoslavije. od 21. 14% (ili 885. po`ari) iako su naj~e{}e hidrolo{ke katastrofe (npr.000 USD) na hidrolo{ke katastrofe i 24% (ili 1. Na tre}em mjestu nalazi se ve} ranije spomenuti potres u Skopju 1963. 347–355. jer ne zadovoljavaju zadane kriterije s obzirom na stupanj {tete ukoliko se promatra samo odre|ena dr`ava. dogodilo ukupno 53 katastrofalna doga|aja tijekom kojih je ozlije|eno 100 ili vi{e ljudi i to: 31 hidrolo{ka katastrofa (58%).119. S obzirom na ekonomske {tete. Belgium. Dva pojedina~na klimatska doga|aja.000 USD) otpada na klimatske katastrofe. su{e. ukupno 22 prirodna doga|aja su tretirana kao katastrofalna u istom razdoblju i na istom podru~ju i to: 9 (ili 41%) klimatskih. Iako se podaci o prirodnim katastrofama za sve zemlje u regiji mogu prona}i u globalnim bazama podataka.4. godine.000 km2 u zemljama Zapadnog Balkana (Izvor: IMF. Accessed September 25. ekstremne temperature.726. poplave) nisu pohranjeni po pojedinim dr`avama.imf. tipovi prirodnih katastrofa.2009). Issue No 13. Ecological movement of the City of Novi Sad. Va`nost prikupljanja podataka o prirodnim hazardima.448. http://www.emdat. 10 geofizi~kih katastrofa (19%). Rezultati analiza pokazuju da se u ovoj regiji pojavljuju svi tipovi prirodnih hazarda i prirodnih katastrofa.): Proceedings of the XIII International Eco-Conference: Environmental Protection of urban and suburban settlements.be/publications/. M. D. GUHA-SAPIR. poplave i odre|eni tipovi klizi{ta). LJ.353. 8 (ili 36%) hidrolo{kih i 5 (ili 23%) geofizi~kih doga|aja. 9 klimatskih katastrofa (17%) i 3 meteorolo{ke katastrofe (6%). 10% (ili 652. a relativni udjeli s obzirom na tip katastrofalnog doga|aja su sljede}i: 68% (ili 4. bila su su{a (iz srpnja 1990) i poplava (iz listopada 1990). (ed.. Ukupna ekonomska {teta iznosila je 4.

O`ani} i prof. analiza inici- . kao i za tro{kove razmjene japanskih i hrvatskih znanstvenika za potrebe zajedni~kog istra`ivanja. U implementaciji projekta s hrvatske strane sudjeluju sastavnice Sveu~ili{ta u Splitu (Gra|evinsko-arhitektonski fakultet). kao i nabavka postoje}ih geolo{kih. (iii) radna grupa za kartiranje hazarda i primjenu u prostornom planiranju (voditelji doc. obrazovanja i {porta (MZO[) sufinancirat }e projekt izravnim u~e{}em u ukupnom iznosu od pribli`no 180. Pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta U okviru aktivnosti Radne grupe za klizi{ta planiraju se sljede}e skupine aktivnosti: geotehni~ka istra`ivanja klizi{ta (istra`iva~ko bu{enje. DPRI). Ovaj projekt spada me|u 10 projekata koji su odabrani u konkurenciji od 142 projektna prijedloga iz cijeloga svijeta. O. razvoj sustava ranog upozoravanja navedenih geohazarda. dr. O`ani} (Sveu~ili{te u Rijeci). seizmografi. Sveu~ili{ta u Zagrebu. ekstenzometri. Prora~un osiguran od japanske Vlade namijenjen je za donaciju opreme Hrvatskoj. voditelj projekta prof. dr. Znanstvena istra`ivanja provodit }e se na pilot podru~jima u Primorsko-goranskoj `upaniji. Op}i cilj projekta je razvoj metodologija za prevenciju i ubla`avanje prirodnih hazarda klizanja i buji~nih tokova. Arbanas i prof. sc. dr. sc.170 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. flash floods. Purgar (MZO[). @. sc. N. 10 000 Rijeka. sc. uspostavljanje sustava prijenosa i obrade podataka. sc. godine definirana su pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta na podru~ju Rijeke (klizi{te Grohovo) i Zagreba (klizi{te Kostanjek). Partner MZO[-u u ovom projektu je Japanska agencija za me|unarodnu suradnju (JICA – Japan International Cooperation Agency). Sveu~ili{ta u Rijeci (Gra|evinski fakultet) i Sveu~ili{ta u Zagrebu (Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) te Hrvatski geolo{ki institut. dr. Japan Key words: landslides. Sveu~ili{ta u Rijeci. a ukupno trajanje projekta je 5 godina. piezometri. risk. dr. godine. Projekt je zapo~eo u travnju 2009. bujice. Hrvatska Gra|evinski fakultet. razvoj metodologija za procjenu i zoniranje hazarda klizanja i bujica. rizik. geotehni~kih i geodetskih podataka. in situ i laboratorijska ispitivanja uzoraka tla). Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj `upaniji. kada se tako|er o~ekuje i intenzivnija implementacija aktivnosti projekta: nabavka opreme za kabinetska i terenska istra`ivanja. izrada uputa za primjenu karata hazarda u prostornom planiranju. sc. Sassa). inklinometri. Specifi~ni ciljevi projekta su: razvoj metodologija procjene rizika klizanja i bujica. Upravu projekta s hrvatske strane sa~injavaju: direktor projekta V. ki{omjer). Martin Krka~1 & Sanja Dugonji}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Do lipnja 2010. Ostala pilot podru~ja definirat }e se u drugoj polovici 2010. obrada i priprema podataka za prostorne analize. 10 000 Zagreb. te Me|unarodni konzorcij za klizi{ta (International Consortium on Landslides. Mihali} i prof. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Japansko-hrvatski bilateralni projekt “Identifikacija rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj” – pilot podru~ja Japanese-Croatian bilateral project “Risk identification and land-use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia” – pilot areas Snje`ana Mihali}1. Y. instalacija opreme na terenu. dr. H. sc. K. zamjenica voditelja projekta prof. te pilot podru~je radne grupe za buji~ne tokove na podru~ju Vinodolske doline (Slani potok). Bonacci (Sveu~ili{te u Splitu). dr. totalna stranica. Partnerske institucije s japanske strane su: Sveu~ili{te u Niigati (Research Center for Natural Hazards and Disaster Recovery) i Sveu~ili{te u Kyotu (Disaster Prevention Research Institute. znanstveni projekt. Japan Op}enito o projektu U okviru vi{egodi{nje vrlo uspje{ne tehni~ke suradnje izme|u Republike Hrvatske i Japana. Marui). japanska Vlada je u sklopu me|unarodnog natje~aja programa “Suradnja u podru~ju znanstvenih i tehnolo{kih istra`ivanja za odr`ivi razvitak’’ odobrila financiranje hrvatsko-japanskog projekta “Identifikacije rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje opasnosti od klizanja i buji~nih poplava u Hrvatskoj’’. Prora~un projekta koji }e financirati japanska Vlada iznosi 4 milijuna eura.000 eura. Aktivnosti na projektu podijeljene su u tri radne grupe: (i) radna grupa za klizi{ta (voditelji prof. ICL). dr. Yamashiki). scientific join research. godine. opremanje prostora za kabinetska istra`ivanja. S. nabavka avionskih i satelitskih snimaka. uspostavljanje sustava za geodetsko i geotehni~ko pra}enje klizi{ta (GPS. Pierottijeva 6. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{ta. N. sc. Viktora Cara Emina 5. @eljko Arbanas2. sc. (ii) radna grupa za buji~ne poplave (voditelji prof. Kisi} (Sveu~ili{te u Zagrebu). a Ministarstvo znanosti. dr. I. koordinator projekta prof.

Procjena je da je trenutno stanje stabilnosti relativno nisko. numeri~ko modeliranje klizi{ta i bujica. sastavljeno od nekoliko razli~itih kliznih tijela s obzirom na stanje aktivnosti. 236 str. Ukupno je u pokretu po najdubljoj kliznoj plohi oko 32.. 2005). Klizi{te Grohovo predstavlja kompleksno klizi{te i sastavljeno je od 13 razli~itih kliznih tijela. 64/4. te razvoj sustava za rano upozoravanje. Ukupna duljina klizi{ta iznosi L=425 m. Vapnenci kredne i palogenske starosti izgra|uju vrhove padine. Rijeka.. Prema ORTOLAN (1996) klizne plohe utvr|ene su na dubinama od cca 50 m.. Sveu~ili{te u Zagrebu. i po najpli}oj oko 7x106 m3 stijenske mase.– Bulletin of Eng ineering Geology and the Environment. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 171 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book jalnih uzroka klizanja (oborine i potresi). te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. Inicijalno klizi{te je nastalo 1963. Klizi{te je i danas aktivno. mogu o~ekivati nova klizanja. 65 m i 90 m. ORTOLAN. Klizi{te Kostanjek. kojega je interpretirao ORTOLAN (1996). & O@ANI]. Grad Zagreb Klizi{te Kostanjek nalazi se na zapadnom dijelu Podsljemenske zone u Zagrebu. {irina pokrenute mase Wd= 80 do 200 m.000.000 m3 do 2. pokrenuti materijal zauzeo je relativno stabilan polo`aj bez provedbe sanacijskih radova. Ovo klizi{te je reaktivirano retrogresivno klizi{te. na podru~ju fli{ne sinklinale ome|ene rasjedima na kontaktu s vapnena~kim bokovima doline. Nakon po~etnog klizanja. visina od no`ice klizi{ta do ~ela klizi{ta DH=165 m. . po srednjoj oko 12. V. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. (2005): Complex landslide in the Rje~ina valley (Croatia): Origin and sliding mechanism.2 km2 s oko 500 stambenih i gospodarskih objekata.8x106 m3. Monitoringom su uo~eni manji pomaci i daljnji razvoj klizanja u gornjim dijelovima padine.6x106 m3.– Disertacija. Klizanjem je zahva}eno podru~je pribli`ne povr{ine oko 1. Klizi{te Grohovo. podizanja razine podzemnih voda u padini ili eventualnog seizmi~kog doga|aja mogu o~ekivati nova klizanja.. JURAK. (1996): Formiranje prostornog in`enjersko-geolo{kog modela dubokog klizi{ta s vi{e kliznih ploha (na primjeru klizi{ta Podsused). ^. ovo klizi{te je tako|er reaktivirano retrogresivno klizi{te. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. 361–371. N.4. LITERATURA BENAC. osim regulacije korita Rje~ine u zoni klizanja. @. U posljednjih nekoliko godina Grad Zagreb financira izradu projekta sanacije klizi{ta u okviru ~ega su provedena detaljna geodetska snimanja klizi{ta i postavljeni su reperi za geodetsko pra}enje pomaka klizi{ta. Klizi{te Kostanjek predstavlja kompleksno klizi{te. Inicijalno klizi{te je nastalo pokretanjem mase unutar deluvijalnog pokriva~a u no`ici padine neposredno uz samu Rje~inu. a klizanjem su zahva}eni i vapnena~ki blokovi na fli{u na vrhu padine (BENAC et al. zbog eksploatacije u povr{inskom kopu cementnog lapora. Prema in`enjerskogeolo{kom modelu klizi{ta. M. ili eventualnog seizmi~kog doga|aja. Primorsko-goranska `upanija Klizi{te Grohovo nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline rijeke Rje~ine u zale|u Rijeke. O[TRI]. a pokrenuta masa u cijelosti je pregradila korito Rje~ine. debljina pokrenute mase Dd= 6 do 20 m.000 m3. a nastalo je u miocenskim naslagama sarmatske do gornjo-panonske starosti. podizanja razine podzemnih voda u padini i vode u koritu Rje~ine. a odgovaraju plohama slojevitosti u sarmatskim i gornjo-panonskim naslagama. dok je sredi{nji dio doline izgra|en u naslagama paleogenskog fli{a. Procjena volumena pokrenute mase kra}e se od 850. ARBANAS. @.

list Ivani} Grad (SLI[KOVI] & [ARIN. Hidrogeolo{ka karta Druga faktorska karta koja je potrebna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte je zavr{ena osnovna hidrogeolo{ka karta. slabo o~vrslih i klasti~nih stijena. Hrvatska Klju~ne rije~i: in`enjerska geologija. uzeta je razina podzemne vode. Osnovne hidrogeolo{ke karte i karte klizi{ta i erozije. nestabilne padine. s obzirom na potencijal likvefakcije. Projekt Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta Republike Hrvatske (OIGK RH). Vukomeri~ke gorice i @umbera~ku goru.172 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. prikazuje vodopropusnost pojedinih naslaga i njihov me|usobni odnos (hidrogeolo{ke veze utvr|ene trasiranjem). Ivani} Grad sheet @eljko Miklin. 1999) podru~je lista Ivani} Grad. U pogledu seizmi~ke aktivnosti dominantno je epicentralno podru~je Ka{ine. Hipocentri potresa su uglavnom iznad Mohorovi~i}eva diskontinuiteta. Ovo podru~je je seizmi~ki vrlo aktivno s brojnim jakim i katastrofalnim potresima. Zbog kompatibilnosti listova dogovoreno je da se geolo{ka karta upotrijebi kao faktorska karta i u potpunosti preuzme bez obzira na nove spoznaje o terenu. a jugoisto~no pribre`je Medvednice karakteriziraju blagi bre`uljci. Pozicioniranjem ovih izvje{}a na kartu dolazimo u nesrazmjer u istra`ivanju terena. in`enjerskogeolo{ka karta obuhva}a cijelu lepezu in`enjerskogeolo{kih ~lanova i kompleksa – na listu se nalaze kompleksi ~vrstih. Sachsova 2. Podru~je je uglavnom pokriveno. U planinskom dijelu su ~etiri kategorije stabilnosti: stabilno podru~je. Na gradskom podru~ju imamo i do 20 istra`nih radova na km2 dok u neurbaniziramom dijelu na km2 otpada 1–2 rada. Na sjeverozapadnom dijelu lista Ivani} Grad dominira masiv Medvednice. Hidrogeolo{ka karta. Osnovna geolo{ka karta rje{ava stratigrafske probleme i me|usobne odnose pojedinih geolo{kih jedinica. mjerila M 1:100. Dvije dodatne karte su seizmotektonska karta i karta s kategorijama terena po stabilnosti. te niza dijagonalnih rasjeda koji se mogu smatrati linijskim izvorom potresa. komunalne poslove i prometnice. U Hrvatskoj. Uz kartu klizi{ta i erozije. je kompilacijska karta sastavljena od tri faktorske karte: od Osnovne geolo{ke karte. Kalnika. s malo otvorenih izdanaka. list Ivani} Grad.000 pokriva (KUK & PRELOGOVI]. Ovakav nerazmjer podataka rije{en je odabirom karakteristi~nih profila. Josip Kolari} & Laszlo Podolszki Hrvatski geolo{ki institut. Medvednicu. Cijelo podru~je je i pod utjecajem rasjedne zone `umbera~ko-medvedni~ko-kalni~kog rasjeda. Izvori malih izda{nosti markiraju podno`je klizi{ta. list Ivani} Grad (BASCH. List Ivani} Grad Osnovne in`enjerskogeolo{ke karte obuhva}a podru~je povr{ine 1349 km2 i u cijelosti pripada teritoriju Republike Hrvatske. Na jugozapadnom dijelu lista Ivani} Grad teren se blago uzdi`e prema Vukomeri~kim goricama. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. Stabilnost planinskog podru~ja definiraju kartirana klizi{ta i nagib padine. karta. Izdvojena su dva tipa terena: planinski i ravni~arski. Karta kategorije terena prema stabilnosti Temeljem in`enjerskogeolo{kih podataka izra|ena je faktorska karta stabilnosti terena u mjerilu M 1:300. 10 000 Zagreb. a u ravni~arskom dijelu kao osnovu za stabilnost terena. u mjerilu 1:100. list Ivani} Grad Basic engineering geological map. uvjetno nestabil- . nepropusnost pokriva~a. 1983). Podru~je izme|u rijeke Save i Vukomeri~kih gorica ~ini Turopoljska ravnica. Zbog pokrivenosti terena za kategorizaciju stijena i tala kori{tena su geomehani~ka izvje{}a za graditeljstvo.000. Ivan{~icu. te mogu}nost pojavljivanja erozije. ponajvi{e na dubini od 10 do 20 km. Zbog tih razloga hidrogeolo{ka karta je neophodna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte. Na istoku lista kod Ivani} Grada teren je blago bre`uljkast. To je poznato epicentralno podru~je u kojem su potresi posljedica su~eljavanja struktura panonskog bazena i onih “medvedni~ko-kalni~kog pru`anja”. predstavlja temeljnu istra`iva~ku djelatnost ~iji je glavni zadatak znanstveno prou~avanje in`enjerskogeolo{kih zna~ajki prostora. in`enjerskogeolo{ki kompleks Key words: engineering geology. to je zona koja zahva}a sjeverne obronke Bilogore. landslides. Seizmotektonska karta Dodatna Seizmotektonska karta M 1:300. Geolo{ka karta Kao preduvjet za izradu osnovne in`enjerskogeolo{ke karte potrebno je imati gotovu osnovnu geolo{ku kartu. Za in`enjersku geologiju hidrogeolo{ka karta predstavlja dragocjen dokument upravo u poznavanju izvora malih izda{nosti (iako nisu primarni na toj karti). unstable slopes. map. 1999). Nada Bastali}.000.000. uvjetno stabilno podru~je. te koherentnog i nekoherantnog tla. klizi{ta. engineering geological complex Uvod Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. te je za svako podru~je prilo`ena i posebna legenda. mjerila M 1:300.000.

London. WP/WLI (1990) Suggested nomenclature for landslides. rudarstvu. In`enjerskogeolo{ka karta prikazuje prirodna svojstva terena koja }e biti primijenjena kod projektiranja u gra|evinarstvu.– RGN fak. KUK. za{titi okoli{a i ocjeni pogodnosti terena za izgradnju infrastrukturnih objekata.. O. (1983): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100 000. A. te za kapitalnu izgradnju. Zagreb. industriji i drugdje. Cilj projekta je u sklopu izrade OIGK RH i IG informacijskog sustava omogu}iti interdisciplinarno kori{tenje in`enjerskogeolo{kih podataka.. Abstr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 173 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book no podru~je i nestabilno podru~je. . and Geomech. Commission on standardization of laboratory and field tests. Rock. Temeljem terenskih in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. od 6–8 m. formiraju se in`enjerskogeolo{ki modeli karakteristi~nih geolo{kih sredina. 1978). okarakterizirano je jednostavnim temeljenjem i podru~je pli}eg vodnog lica. E.– Arhiv HGI. 13–16. I. Podaci o in`enjerskogeolo{koj gra|i predo~eni na karti omogu}uju razvoj i izgradnju u skladu s geolo{kom sredinom i na taj na~in osiguravaju sigurnost. In`enjerskogeolo{ka karta Na listu su prikazane in`enjerskogeolo{ke odlike i kategorizacija stijenskih masa i tala. ISRM International Society for Rock Mechanics (1978): Suggested methods for the quantitative description of discontinuities in rock masses. V. a posebno za{titu okoli{a. Min. Digitalni geokodirani in`enjerskogeolo{ki podaci omogu}uju dinami~nost u izradi i interdisciplinarno kori{tenje rezultata istra`ivanja. No 41.– Int. nestabilne padine.– Arhiv HGI. Sci. Nakon obrade podataka prikupljenih terenskim istra`ivanjima i geome- hani~kim laboratorijskim ispitivanjima imamo parametre koji omogu}uju kategorizaciju stijenske mase i tala. znanstveno su obra|eni egzodinami~ki procesi i pojave u prostoru (klizi{ta..– Bulletin IAEG. Mech. Pergamon Press Ltd. SLI[KOVI]. & [ARIN. J. Zagreb. & PRELOGOVI]. U nizinskom dijelu izdvojene su dvije kategorije vezane uz razinu podzemne vode: podru~je dubljeg vodnog lica. erozija).. 319–368. razine 4–6 m. trajnost i ekonomi~nost izgra|enih objekata. posebno u prostornom planiranju. uklju~uju}i i snimanje morfolo{kih i drugih odlika sustava diskontinuiteta. list Ivani} Grad – karta i tuma~. metodama koje preporu~uju WP/WLI (1990): i International Society for Rock Mechanics (ISRM. Izdvojena je kao posebna kategorija i podru~je savskog poloja. elektroprivredi. (1999): Prostorni plan grada Zagreba – seizmolo{ka i seizmotektonska studija.4. (1999) Osnovna Hidrogeolo{ka karta i tuma~ za list Ivani} Grad. LITERATURA BASCH. koje zahtijeva slo`enije temeljenje. 15. vodoprivredi. Zagreb.

svibnja. Ivan He}imovi}1 & Laszlo Podolszki1 Hrvatski geolo{ki institut. Drinska 16a. hazard Key words: landslide. @eljko Ortolan2. tako da su prikupljene korisne informacije za procjenu potencijala sloma tla. Aktom od 5. . 10 000 Zagreb. square mesh. kvadrati~na mre`a. Osijek. Sachsova 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” Preliminary hazard map of the “Sljeme suburban area” @eljko Miklin1.174 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Podru~je Podsljemenske urbanizirane zone kartirano je geolo{ki. ili rigorozno (precizno) zoniranje. Hrvatski geolo{ki institut je uvidom u svoju bazu podataka ocijenio da postoji mogu}nost izrade prelimi- narne karte hazarda od klizanja u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni. Tako je dobivena preliminarna karta hazarda od klizanja. hazard Klasi~nim kartiranjem utvr|eno je 707 klizi{ta i izra~unato optere}enje klizi{tima na kvadrati~noj mre`i od 1 km2. Ovakva istra`ivanja potpomognuta su i nizom geomehani~kih analiza provedenim u svrhu dobivanja relevantnih podataka o kvaliteti tla ili stijene. Centru svakog kvadrata pridru`ena je vrijednost optere}enosti klizanjem. 2009). te srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. Figure 1. Za svako procjenjivanje pokreta tla. a izolinijama su spojene iste vrijednosti. Hrvatska Gra|evinski fakultet Osijek. Tijekom 2005–2007 godine sustavno se kartiralo podru~je povr{ine 172 km2. Prema mjerilu i prema geotehni~kim istra`ivanjima Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” ulazi u III stupanj zoniranja. godine Vlada Republike Hrvatske donosi procjenu ugro`enosti RH od prirodnih i tehni~ko – tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. Simplified preliminary landslide presence map of the “Sljeme foothills suburbanized area” and graphical representation of landslides and their average load value of slides susceptibility. nestabilnosti padina i likvefakcije odre|ena su tri stupnja pristupa zoniranja (ISSMFE Technical Committee for Geotechnical Eartquake Engineering –1999). Pojednostavljena preliminarna karta hazarda klizi{ta Podsljemenske urbanizirane zone i grafi~ki prikaz zastupljenosti klizi{ta. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. 2009. Za ovo zoniranje bili su Slika 1. hidrogeolo{ki i in`enjerskogeolo{ki. planova i akata za provedbu procjene u cilju smanjenja opasnosti i spremnosti za djelovanje u otklanjanju posljedica od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a (DUZS. Vlada zadu`uje tijela dr`avne uprave i druga nadle`na tijela da u okviru svoje nadle`nosti odmah pristupe izradi programa.

umirena. IRIGARAY. In situ testovima na~injeno je 200 SPP testova na 200 lokacija. (2010): Liquid limit – reliable indicator of the shear strength and its influence on sliding hazard. Podru~je istra`ivanja prekriveno je kvadrati~nom mre`om. Iz bu{otina je uzeto 911 uzoraka na 208 lokacija. Preliminarna karta hazarda klizanja temeljena je na ~injenici postojanja klizi{ta na odre|enim povr{inama (na kojima }e se pojavljivati i ubudu}e) – iz DIGK-faza I. V. Sugayama Building 4F. @. Spajanjem istih vrijednosti sredi{ta kvadrata na~injene su izolinije zastupljenosti povr{ina klizi{ta u postotcima. koja iznosi 13. bez tre}e dimenzije – dubine. 10–20%. 2007).. Na~injeno je 150 kvadrata. 12 zemljovida M 1:3 000. s tim da najve}e optere}enje klizanjem je u 133 kvadratu i iznosi 61%. 22 kvantitativne termi~ke analize i 20 rendgenske analize. 1. za svaki je izra~unata povr{ina pod klizi{tem te se tako dobio postotak klizi{ta po km2. HE]IMOVI].4.– Bulletin of Engineering Geology and the Environment. MLINAR. prema (CHACON et al. povratnih perioda i jakih potresa. Analizirano je 24 granica stezanja. C. Faza DIGK daje samo plo{ni prikaz. 2007. TECHNICAL COMMITTEE FOR EARTHQUAKE GEOTECHNICAL ENGINEERING. Zagreb 07. MIKLIN.45%. te 176 granulometrijskih analiza. 70. povratni periodi oborina velikog intenziteta. S povr{ine je uzeto 530 uzoraka tla na 500 lokacija.. bez analize faktora rizika. sanirana i inicijalna. 65/4. DR@AVNA UPRAVA ZA ZA[TITU I SPA[AVANJE (DUZS) 2009: Procjena ugro`enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a.. FERNANDEZ. minimalne dubine podzemnih voda. Tokyo 101–0063.). Izra~unata je i srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem.– 11th IAEG Congress 2010 (in print) Auckland.72. isto toliko pokusa granica plasti~nosti. @. realnih i potencijalnih ploha i/ili zona sloma (ORTOLAN et al. s povr{inom kvadrata od 1 km2.. & EL HAMDOUNI. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 175 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book potrebni terenski i laboratorijski podaci. uz veli~ine nagiba padina. 341–411. Na 7 uzoraka izmjerene su jednoosne ~vrsto}e stijene.74/07.– The Japanese Geotehnical Society. I.. Iz tako prikupljenih uzoraka na~injeno je 1166 pokusa granica te~enja. LITERATURA CHACON. Izra|eno je 38 in`enjerskogeolo{kih i geolo{kih karata mjerila 1:5000. polo`aj slojeva. 2006). te 39 pokusa d`epnim penetrometrom i 232 pokusa krilnom sondom. Iskartirano je 707 klizi{ta i za svako je ispunjen katastarski list... Naime I. M 1: 5000 (DIGK – I faza).71. Multivarijatne analize “Detaljne in`enjerskogeolo{ke karte podsljemenske urbanizirane zone (DIGK – faza I)” izra|ene su pomo}u Arc Info (ESRI) alata. Kanada Awaji-cho 2–23 Chiyoda-ku.. J. @. Zagreb. 10 SEM analiza. Osnovni faktor rizika. Tako dobivena karta predstavlja preliminarnu kartu hazarda definiranu na osnovi gusto}e klizi{ta (Sl. @. Tako dobivene podloge bile su osnova za izradu preliminarne karte hazarda od klizanja. 2010). Kako su klizi{ta u uskoj vezi s erozijom kartirana je i erozija.. 20–30% i >30% zastupljenosti klizi{ta. (2006): Engineering geology maps: landslides and geographical information systems. Tako spojene izolinije zastupljenosti povr{ina klizanja u postotcima omogu}ile su kategoriziranje u pet kategorija: <5%. 22 kemijske analize te 40 paleontolo{ke analize (MIKLIN et al. 64 str. REPUBLIKA HRVATSKA. tj. ISSMFE (1999): Manual for Zonation on Seizmic Geotechnical Hazards (Revised Version). New Zealand. MIKLIN. ORTOLAN. & JURAK. Japan. 73. koje tek valja istra`iti tijekom izrade DIGK-faza II. (2007) Detaljna in`enjerskogeolo{ka karta podsljemenske urbanizirane zone. TC4. & BRKI].– Hrvatski geolo{ki institut. 5–10%.000.. @. u kona~noj karti hazarda biti }e Atterbergove granice te~enja i indeksi plasti~nosti materijala.. T. To su dokazano pouzdani indikatori najslabije “karike u lancu posmi~ne ~vrsto}e”. Karta klizi{ta s katastrom klizi{ta prikazuje lokacije i konture klizi{ta koja su kategorizirana u aktivna. . R. svibnja 2009. u prosjeku na 1 km2 uzeto je 8 uzoraka tla s 4 lokacije. a na 21 uzorku tla na~injene su jednoosne ~vrsto}a tla.

i trenutna situacija je uravnote`ena. Croatia Podru~je Ka{telanskog zaljeva kod Splita izgra|eno je od naslaga eocenskog fli{a. Madlena O`ani}3 & Jasmina Luka~ Reberski1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Ipak. Danas se ova dragocjena cementna sirovina zahva}a u tri velika kamenoloma (“tupinoloma”) u vlasni{tvu tvrtke Cemex Hrvatska d. hidrogeolo{ka (HG) i geotehni~ka istra`ivanja prikazana u ovome radu. 10 000 Zagreb. slope stability. zna~ajki stijenske mase i tro{enja. no u lokalnom mjerilu takvo tuma~enje ne stoji. od ~ega 582. odnosno geotehni~ke jedinice koje su prikazane u Tablici 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke fli{kih naslaga u podru~ju eksploatacijskog polja Sv. provedeni opse`ni istra`iva~ki radovi. Kajo) su 2008.. iz ~ega je utvr|ena velika heterogenost stijenskih masa u izdvojenim lito~lanovima. Juraj – Sv. 1). Prikazana litolo{ka ra{~lamba (Tab. a izbu{eno je i ukupno 5046 m radi izra~una rezervi. a slojevi su generalno nagnuti prema SI. 100–250 MPa) stijena. odnosno obru{avanjem materijala s kopna u duboko more uz talo`enje u obliku lepeze.–2009. Dra`en Navratil1. popre~no na fli{. kako gdje. Postoji mogu}nost crpljenja podzemne vode i njenog kori{tenja kao tehni~ke vode za polijevanje putova unutar kamenoloma. U hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih terena u regionalnom mjerilu. Raznovrsnost u granulaciji ovog sedimenata dovodi do vrlo raznolikih litolo{kih ~lanova s razli~itim IG i HG svojstvima. ve} vi{e od 100 godina koriste u proizvodnji cementa.53 m s jezgrovanjem radi IG/geotehni~ke interpretacije i 200 m u HG bu{otinama u kojima su provedena pokusna crpljenja. (Sv..d. odnosno neki od njenih lito~lanova. Radi se o vrlo slabim do dobrim stijenskim masama (Tabl. in`enjerska geologija. ovisno o lokalnoj razlomljenosti. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. 1) gdje se kre}e unutar reda veli~ine 10–4 do 10–5 m/s.m. Pierottijeva 6. utvr|eno je da se radi o vrlo heterogenim stijenama koje se kre}u u kategorijama od vrlo slabih (R1. Izdvojeni karakteristi~ni litolo{ki ~lanovi u naslagama fli{a ujedno definiraju IG. 1–5 MPa) do vrlo ~vrstih (R5. strukturom i teksturom stijene. 1903. 1) odre|ena je na temelju objavljenih istra`ivanja (KERNER. kamenolom. U podru~ju istra`ivanja fli{ke su naslage talo`ene tijekom srednjeg eocena (MARIN^I] et al. Podzemna voda drenira se tunelom i sustavom drena`nih bu{otina. unutar propusnih ~lanova dolazi do nakupljanja podzemne vode (Sl.176 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Juraj) ne}e biti mogu}a bez pro{irenja odvodnje. fli{ke se naslage smatraju nepropusnima – barijerom. 1987). hydrogeology. s litolo{kim sastavom. jer pojedini litolo{ki ~lanovi mogu biti vodonosni. mutnim strujama – turbiditima. Hidrauli~ka vodljivost mijenja se bo~no unutar vodonosnog “horizonta”.d. engineering geology. Sachsova 2. Juraj – St. Na dva kamenoloma (Sv Juraj i Sv.b.m. zbog prisutnosti nepropusnih laporovitih slojeva. Hrvatska Key words: flysch. no daljnja eksploatacija ispod kote 80 m n. kemizmom i tektonikom. 2000). 21212 Ka{tel Su}urac. quarry. kalksiltite i susjedne lito~lanove du`inom oba dva kamenoloma varirale su od 78 do 84 m n. Tijekom cijele godine opa`ane su razine podzemne vode automatskim mjera~ima (Diver TD). Hrvatska Klju~ne rije~i: fli{. Kako su strukture u ovome dijelu terena paralelne s dinaridskim pravcem pru`anja (SZ-JI). U dva navrata (minimum i maksimum) su obavljena pokusna crpljenja svih triju HG bu{otina. Kajo near Split Josip Terzi}1. Tu|mana b. Obzirom na fizikalno mehani~ke zna~ajke intaktnog materijala izdvojenih lito~lanova. Kajo kod Splita Hydrogeological and engineering geological characteristics of the flysch deposits within the exploitation field of St. a nastaje tzv. MARINOS & HOEK. 10 000 Zagreb. hidrogeologija. Najvi{a je u podru~ju dana{njeg platoa Sv. Zna~ajke stijenske mase izra`ene su preko Geolo{kog indeksa ~vrsto}e prema modificiranoj GSI klasifikaciji (SONMEZ & ULUSAY. Fli{ je kompleks naslaga koji se sastoji od vi{e lito~lanova. Ovaj teren pripada kr{kom dinaridskom pojasu. Provedenim istra`ivanjima za potrebe izrade IG modela potvr|ena je povezanost fizikalno-mehani~kih zna~ajki intaktne stijene. F. no u regionalnom mjerilu on je sastavni dio kr{kog dinaridskog pojasa. u sklopu kojih su obavljena in`enjerskogeolo{ka (IG). Ta se stijenska masa. Cilj provedenih IG i geotehni~kih istra`ivanja na podru~ju eks- . 1). U tablici 1 ukratko su prikazane osnovne IG i HG zna~ajke litolo{kih ~lanova. nema strujanja kr{kih podzemnih voda iz vapnenaca (osim po izrazito razlomljenim preferiranim pukotinskim zonama) pa se fli{ smatra potpunom ili “vise}om” barijerom. stabilnost kosina. MARJANAC. Juraj kod HG bu{otine B-8A (Sl. 1999. Fli{ se sensu stricto ne smatra kr{em jer se sastoji od raznovrsnih klasti~nih stijena. Hrvatska 3 CEMEX Hrvatska d. Razine podzemne vode u vodonosnom horizontu koji se prote`e kroz kalkarenite. Petar Hr`enjak2. U sklopu provedenih istra`ivanja teren je podrobno kartiran (M 1:2000). 1971).

(1999): Modification to the geological strength index (GSI) and their applicability to stability of slopes. R. (Ss) Kalksiltit (glinoviti vapnenac). 36–84 % GSI 42–55. jednoosna tla~na ~vrsto}a (MPa). GB-3 – geotechnical borehole. 2. 7. 2. heterogeni sediment. Srednje fli{ke zone. 73. R.61 g/cm3 (izmjena lapora i pje{~enjaka). osim u podru~ju pru`anja vrlo slabog materijala (lapora s numulitima u “Sv.63 g/cm3 (biokalkarenit – biokalkrudit). MARJANAC.Cg) Lapori s ve}im udjelom kalciti~ne komponente (“tupina”) Srednja fli{ka zona. 743–760. geol.4 MPa (fosiliferni lapor).50 g/cm3 (fosiliferni lapor). 177–194. and Mining Sc. 55–91% Propusna stijenska masa. Analize stabilnosti sustava zavr{nih kosina. propusno u ja~e razlomljenim zonama. Srednja fli{ka zona (olistostroma). Juraj quarry and perpendicular to flysch structure. 2.68 g/cm3.8 MPa (biokalkarenit – biokalkrudit). of Rock Mech. 25–62 % GSI 44–66. 2.62 g/cm3. (St) Debritna serija. (Ms. 60–83% GSI 37–58. (Ms) Kalkarenit. I.60 g/cm3 (lapori). Slika 1. Lithotypes and their basic engineering geological and hydrogeological properties. 103. F. 25. Kaoti~ni. do mjestimi~no nepropusna. list Split. SONMEZ.– Verh. 85–92. & BOROVI].000.– Geol. (1903): Gliederung Der Spalatiner Flyschformation. N. .. T. stijena postaje ~vr{}a. Pukotinska poroznost. odnosno ukupne stabilnosti kopa provedene su na pet karakteristi~nih in`enjerskogeolo{kih profila metodama op}e grani~ne ravnote`e uz kru`ne i op}e zakrivljene (slo`ene) klizne plohe (Sl. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 177 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1. GB-3 – geotehni~ka bu{otina. Kajo” bio je utvr|ivanje geomehani~kih uvjeta eksploatacije i stabilnosti kosina. 2.8 MPa (lapori). MARINOS. Juraj – Sv.2 MPa (izmjena lapora i pje{~enjaka). Srednja fli{ka zona.9 MPa. gusto}a (g/cm3). (1971): Osnovna geolo{ka karta 1:100. 2. Geol. REFERENCE KERNER. Geological profile perpendicular to the St. (1987): Sedimentacija Kernerove “srednje fli{ke zone” (paleogen okolice Splita). Pukotinska poroznost. Slabo propusna stijenska masa. Kaji”) ispod no`i~nog dijela zavr{ne kosine. 32–87% (naj~e{}e 79–87%) GSI 43–61.. 2. 72. Utvr|ena je zadovoljavaju}a stabilnost predlo`ene geometrije zavr{nih kosina u stati~kim i seizmi~kim uvjetima. ^vrsta stijena plavosive boje. & the Environment (IAEG). P. (Db) Izmjena lapora i pje{~enjaka s proslojcima bre~okonglomerata. Table 1.5 MPa. H. S.9 MPa (bre~okonglomerati). Indeks kvalitete HG zna~ajke i parametri jezgre RQD (raspon %) GSI 10–25. MAGA[.67 g/cm3 (bre~okonglomerati). Juraj i fli{ku strukturu.4. Srednja fli{ka zona. Zagreb. 40.65 g/cm3. of the Eng. ploatacijskog polja “Sv.9 MPa.Ss.. hidrauli~ka vodljivost ovisi o razlomljenosti (10–4 do 10–7 m/s) Djelomi~no propusna stijenska masa. & ULUSAY. analizirane su i potvr|ene lokalne pojave nestabilnosti u pojedinim dijelovima eta`nih kosina (ravninski i klinasti lom) vezane uz promjene strukturnih zna~ajki ili zna~ajna oslabljenja u stijenskoj masi. B-8A – HG bu{otina. (Ms) IG zna~ajke i parametri: GSI (raspon bodova). 37–85% GSI cca.– Bull. Udio numulita opada prema mla|im slojevima. 10–40. Mogu}e procje|ivanje samo po tektonski najrazlomljenijim zonama. MARIN^I]. vjesnik. 46. Litolo{ka jedinica i oznaka u profilu (Slika 1) Tamnosivi lapor s numulitima. & HOEK. Tako|er. Geolo{ki profil popre~no na kamenolom Sv.Wien. Figure 1. B-8A – hydrogeological borehole. 2. (2000): Estimating the mechanical properties of heterogeneous rock masses such as flysch. Gornja fli{ka zona. Jour. 2. Litolo{ki ~lanovi i njihove osnovne in`enjerskogeolo{ke i hidrogeolo{ke zna~ajke. A. 1). 210.. E. 36.– Int. 60.

minerski radovi This paper describes geological approach. diskontinuiteti. among all other. perception of rock structure. there are other remarkable possibilities for mining engineers to obtain a reliable estimation for safe and sustainable excavation. stability and sustainable exploitation and excavation of crude rock masses. in civil engineering works and during formation of cuttings and embankments as well. First example (Fig. exploitation of natural stone blocks and projecting of height and width of benches or a rock slope design are some of them. The results of analyses must be the most stable rock mass and the most favorable orientation of exploitation fronts in relation to discontinuity inclination and orientations.c) of relations between exploitation front orientation and orientation of discontinuities (TOMA[I]. The analysis has been based on graphical method by HOEK & BRAY (1974) and on research and experience by TOMA[I] (1986 and 1989) and TOMA[I] & JAKI] (1990). Discontinuities. Influence of geo- logical features through adjustment of blasting parameters must be taken into consideration. In view of the importance of rock slope stability for economics and safety of opencast mining. In this paper. discontinuity measuring and analyses in many examples of hard rock masses. in other open pit mines. Geology and Petroleum Engineering. determination of stable excavation fronts is by discontinuity analysis emphasized. discontinuity density and discontinuity spatial relations is also important for evaluation and utilization of large stone blocks during the exploitation of natural stone blocks. Pierottijeva 6.b. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geological approach to rock mass stability and feasibility during the exploitation and excavation in hard rock masses Geolo{ki pristup pri ocjeni stabilnosti ~vrstih stijenskih masa tijekom eksploatacije Ivan Toma{i} & Ana Kr{ini} Faculty for Mining. Stable rock mass is very important for safety and economics of exploitation and fragmentation in quarries. including field structural geology studies and geological methods important for rock slope design. 10 000 Zagreb. Slika 1. Tri grani~na primjera odnosa izme|u orijentacije otkopne fronte i pru`anja diskontinuiteta. Detailed optimal determination of discontinuities.178 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. There are three borderline examples (Figs. Excavation front. Stable rock mass and discontinuities (bedding plains and joints) have great influence on blasting works and on determination of other exploitation factors. During blasting rock mass breaks into small pieces favorable for crumbling in machinery. 1989). important conclusion has been established and carried out. 1a) is the case. but disconti- Figure 1. Blasting works Klju~ne rije~i: stabilnost stijenske mase. Hrvatska Key words: Rock Mass Stability. crumbling. The size of stone pieces depends on using of rock mass as aggregates or as much greater stone pieces for armourstone. mostly in quarries. otkopna fronta. On the base of exploration. Blasting. Three borderline examples of relations between excavation front position and orientation of discontinuities. when strike of exploitation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). 1 a. fragmentation. Excavation slope has inclination of 70° in direction of working platform. .

. Zagreb. 1. In that case HOEK & BRAY (1974) emphasized that those unfavorable intersections between discontinuities do not exist or exist much less inside the surface between friction angle (35° in this example) and angle of rock slope inclination (70°). Optimal fragmentation of rock mass enables low expenses of blasting and favorable economic conditions for exploitation. It is favorable for fragmentation of rock mass. Unstable rock mass does not enable high quality of blasting and optimal fragmentation because of low resistance of unstable rock mass to explosive charge during the explosion.– Rudarsko-geolo{ko-naftni zbornik. Favorableness discrepancies range from that position to bring out ±20°. In this case ideal geometrical conditions exist for producing controlled or uncontrolled sliding. But in this case the difference is emphasized with dip of discontinuities in direction of rock mass or in direction of exploitation. Stability of rock mass in this example is more favorable than in the first example. The institution of Mining and Metallurgy. I. E. & JAKI]. 1c) is the most favorable for rock stability. 1 c). In spite of high adjusted blasting pa- rameters.– Doktorska disertacija. Based on our experience during the exploration we determined that successfulness of blasting directly depends on rock mass stability. On the geotechnical basis stable rock mass intensify controlling of rock fragmentation. (1989). REFERENCES HOEK. (1990): Optimalni polo`aj otkopne fronte u odnosu na strukturni sklop (grafi~ka metoda primjenom ra~unala). Also utilization depends on the discontinuity spacing (discontinuity density). All previously mentioned also depend about influence of geotechnical characteristics of rock mass and discontinuity roughness on contact surfaces. During the blasting the most favorable intersection of discontinues with excavation slope range from 45° to 90°. V. 1a.4. Influence of water pressure is also important for sliding and shear strength. 190 str. (1974): Rock Slope Engineering. 1b). But this reality is not proved in wholeness during the field research. 41–46. (Fig. I. (1986): Analiza tektonskog sklopa u svrhu razrade i eksploatacije le`i{ta mineralnih sirovina. 1b than in the case of on Fig. This position of rock slope regarding discontinuities could be the most favorable for rock mass stability. 2. This paper demonstrates that used method has an important application during the exploitation and excavation of hard rock masses. 402 p. J. TOMA[I]. TOMA[I]. TOMA[I]. Zagreb. Reorientation of exploitation slopes in position of stable rock mass enable optimal using of blasting methods during the excavation and fragmentation of rock mass. Why is that possible? Stable rock mass enables optimal resistance to explosive charges and maximal utilization of its energy during the fragmentation.. based on discontinuity analysis and on field experience. The rock slope could be stable at dip angle more than 70°. I. The results. & BRAY.. Utilization of stone blocks from natural stone deposits is favorable when discontinuities are parallel or perpendicular in relation to the exploitation front. In that case primary blasting works achieves optimal fragmentation in stable rock mass and the planed desired effect. In second example. have dip between 35° (friction angle j) and 70°. Consequently. Maybe the most resistance of rock mass to blasting is when discontinuities tend to be perpendicular to the excavation front. have confirmed that third example (Fig. high percent of over break excavation stone blocks require much expensive costs using a secondary blasting. Third example is the case when strike of excavation slope (dip is 70°) and strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints) are mutually perpendicular (Fig. Grafi~ka metoda analize najpovoljnijeg polo`aja otkopne fronte u odnosu na tektonski sklop i stabilnost stijenske mase. London. 77–87. According before stated better fragmentation is possible in example of orientation of excavation fronts in relation on discontinuities on Fig. the strike of excavation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 179 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book nuities possible for inducing of sliding. energy of explosion spends on pushing rock mass down the slope in direction of working platform and fragmentation is not complete. Sveu~ili{te u Zagrebu.

obavljano je svakodnevno in`enjerskogeolo{ko kartiranje ~ela iskopa i kategorizacija stijenske mase prema RMR klasifikaciji. U povr{inskoj zoni tro{enja se u diskontinuitetima ~esto nalazi glinovita ispuna. dolomit (Tablica 2). kaolinit. Kontakt gline i vapnenca je o{tar. Potvr|eno je da stijensku masu u zoni iskopa izgra|uju vapnenci gornje krede (V. spojna cesta ^vor Plo~eCP Karamati}i. 3+400 km uzeti uzorci u tri terenski odre|ena razli~ita bloka. Ima generalno pru`anje sjever-jug. Tomislav Novosel2. 2005). klorit. Debelo i dobro slojeviti vapnenci gornje krede (V. Kvantitativnom rendgenskom analizom u istim su uzorcima utvr|ene mineralne faze: kvarc. sjeverni dio tunela (strukturni blok A) bi zbog ja~e razlomljenosti stijenske mase. trebao pripadati povoljnoj i u manjoj mjeri dobroj stijenskoj masi (RMR=42–82. u istra`ivanom podru~ju izdvojene su: 1 litostratigrafska jedinica. Prema prognoznoj RMR klasifikaciji. Mogao se o~ekivati iskop u suhom. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. muskovit. 10 000 Zagreb. Za minerale glina napravljena je detaljna analiza na orijentiranim uzorcima u kojima je dokazana prisutnost jako bujaju}ih minerala glina iz skupine smektita. Na povr{ini se nalaze blokovi velikih dimenzija koji su odijeljeni diskontinuitetima decimetarskih {irina. Davor Pollak2. engineering-geological properties. Prema prog- nozi. a GSI=57–86). 10 000 Zagreb. Zbog izrazitih razlika u in`enjerskim svojstvima gline i vapnenca. a sa sjeverne strane gotovo okomit na os tunela. rje|e glinom. Prolazi dijagonalno kroz masiv brda Raotina koje ima dinaridsko pru`anje (SZ-JI). Sveukupna duljina tunela s portalnom gra|evinom je 847 m za lijevu i 807 m za desnu cijev. clay. Manji dio stijenske mase prema Q klasifikaciji pripadati }e kategoriji – slaba stijenska masa. d. s maksimalnim nadslojem od pribli`no 135 m. Sachsova 2. Zbog toga su na st. 1 in`enjerskogeolo{ka jedinica i 2 strukturna bloka (POLLAK & NOVOSEL. FU^EK & PALENIK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 In`enjerskogeolo{ki problemi pri iskopu tunela “Kobilja~a” Engineering-geological problems during the “Kobilja~a” tunnel excavation Tomislav @enko1. istra`iva~kog bu{enja (5 istra`iva~kih bu{otina ukupne dubine 167 m). a nije utvr|eno istra`iva~kim radovima. U sjevernom dijelu tunela locirani su manji. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke. Provedene su laboratorijske analize fizi~kih i mehani~kih svojstava gline koje nisu bila obuhva}ene tijekom faze istra`ivanja tunela (Tablica 1). metoda iskopa tunela i njegova za{tita morali su biti prilago|eni neo~ekivanim i novim uvjetima. mjestimi~no zahva}eni procesima okr{avanja. {to uglavnom pripada kategorijama od povoljne do dobre stijenske mase. Janka Raku{e 1. Karakteristi~no je da je prisutnost gline utvr|ena samo u desnoj tunelskoj cijevi. uglavnom slojevite teksture. Nagla{ena je mogu}nost pojave kaverni koje mogu biti ispunjene glinom ili prazne. Hrvatska Klju~ne rije~i: Tunel Kobilja~a. S ju`ne strane kontakt je subparalelan osi tunela uz prisutnu ja~u zonu okr{avanja.667 do 33. tektonski. vapnenci Key words: Tunnel Kobilja~a. K22). seizmolo{ke i seizmotektonske studije (PRELOGOVI] & KUK.333. O~ekivale su se Q vrijednosti u rasponu od 1. kalcit. geofizi~kih (du` cijele trase uzdu`ni refleksijski profil i u zoni portala refrakcijski profili) i laboratorijskih ispitivanja.K22-GHN. limestones Uvod Tunel Kobilja~a nalazi se na Autocesti A1 Zagreb-SplitDubrovnik. sredi{nji i ju`ni dio tunela (strukturni blok B) uglavnom sa~injava povoljna stijenska masa i u manjoj mjeri dobra stijenska masa (RMR=50–84.180 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Na razini nivelete tunela o~ekivala se blokovita stijenska masa sa {iroko razmaknutim diskontinuitetima i uskim diskontinuitetima ispunjenim kalcitom. prate}i rasjedi s relativno {irokim rasjednim zonama pru`anja istok-zapad i sjever-jug. Strukturni blokovi predvi|eni projektom gotovo su potpunosti potvr|eni iskopom. Osim minerala . 2006) koji izgra|uju istra`ivano podru~je jako su okr{eni. Laszlo Podolszki2 & Nikolina Ilijani}2 1 2 Institut IGH.. 2007). Rezultati analiza ukazuju na neobi~no visok sadr`aj organske tvari (10 %) u glinovito-pra{inastom materijalu (podaci granulometrije. dok su u istoj zoni u lijevoj tunelskoj cijevi opa`ene samo manje pojave okr{avanja. Tijekom iskopa tunela. a GSI=49–80). Ono {to je posebno obilje`ilo iskop tunela. Glavne rasjedne zone su reversnog karaktera pru`anja SZ-JI. dionica Rav~a-Plo~e. Geofizi~kim istra`ivanjem (plitka refleksija) i istra`iva~kim bu{enjem izdvojena je zona tro{enja koja dopire do dubine od 25 do 50 m od povr{ine terena. je pojava zone gline u du`ini od pribli`no 55 m. Temeljem in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. glina. Geolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke podru~ja tunela – prognozirano i stvarno stanje Tunel je smje{ten izme|u brda Pozla gora i rijeke Matice.d. tablica 1) koji se prema granicama plasti~nosti mo`e definirati kao visokoplasti~na glina (CH). rezultat ~ega je prisutnost razli~itih speleolo{kih objekata.

57 50. ali bez za{tite iskopa metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”).79 26. Zaklju~ak Tunel Kobilja~a probijen je kroz vapnence gornje krede. (2007): Autocesta A10.1 - muskovit/ilit 12.9 17.00 Granulometrija S (%) 1. T.22 M (%) 39. & PALENIK D.83 9.3 glina iz skupine smektita u uzorcima su prisutni klorit.9 21. u ispitivanom glinovitom materijalu je rentgenskim analizama utvr|en zna~ajan udio bubrivih minerala. (2006): Izvje{}e o temeljnim geolo{kim istra`ivanjima na dionici: Rav~a-Plo~e (AC A1 Zagreb-Split-Dubrovnik).49 23.3 14. Fizi~ko mehani~ka svojstva oznaka org (%) Blok 1 Blok 2 Blok 3 10. 05/07.7 kalcit 17. %). kaolinit i ilit (Tablica 2). & KUK.10 0.49 1.80 0.2 6.60 IP (%) 41. fond.8 3. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.94 1. (2005): Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik. %).74 10. Prolog-Plo~e.– Sveu~ili{te u Zagrebu. Table 1.4 4. Naime.35 32.6 G (%) 0. 34 str.10 wP (%) 23. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 181 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1.89 (g/cm3) (g/cm3) 1.36 77.7 21.75 58. ali i odre|ivanjem prisutnih skupina minerala glina koji u velikoj mjeri utje~u na mehani~ke zna~ajke i in`enjersko pona{anje glinovitog materijala. osim pojave gline u desnoj tunelskoj cijevi u du`ini od oko 55 m.6 28. POLLAK.88 Tablica 2.6 11. Iskopom tunela nisu utvr|ena znatnija odstupanja od prognoziranog stanja. Prolog-Plo~e.– Hrvatski geolo{ki institut. . E. dionica Rav~a – Plo~e.4 20.96 70. LITERATURA FU^EK L.5 1.15 40.3 12. Fizi~ko-mehani~ke zna~ajke i granulometrijski sastav uzoraka.51 1.40 1.75 13.3 kaolinit 14. In`enjerskogeolo{ke zna~ajke gline definirane su odre|ivanjem cjelokupnog mineralo{kog sastava.76 9.30 rd r sc (kPa) 337 648 166 e (%) 1.4 1.00 0.33 66. Rezultati kvantitativne rendgenske analize (mas.7 34. V.9 klorit 4.2 smektit 29. In`enjerskogeolo{ki istra`iva~ki radovi (M = 1:1000). Tunel “Kobilja~a”.4.84 42. Table 2.51 w (%) 30. oznaka Blok 1 Blok 2 Blok 3 kvarc 21. PRELOGOVI]. Physical and mechanical properties.24 28.– Hrvatski Geolo{ki Institut. & NOVOSEL. D. Dionica M. ali bez danas ve} uobi~ajene za{tite iskopa u takvim materijalima metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”). BIH-M. and granulometric composition of samples.7 dolomit 1. Zagreb.00 0.40 29. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.44 wL (%) 65. Prolog-Karamati}i. The results of quantitative X-ray analysis (mass.89 C (%) 59.15 CaCO3 (%) 12. Poddionica M. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.96 1. Seizmolo{ka i seizmotektonska istra`ivanja.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Za{tita vodocrpili{ta u sustavu regionalnog vodovoda Vara`din Protection of Well Fields within the regional Water Supply System Vara`din Andrea Ba~ani1. Vara`din Aquifer Uvod Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta Vara`din. Metodologija Za simulacije toka podzemne vode odabran je MODFLOW program (McDonald & Harbaugh. S obzirom na raspolo`iva mjerenja vodostaja Drave na dnevnoj bazi. {ljunkovito-pjeskovitih naslaga. Vara`dinski vodonosnik je izgra|en od kvartarnih. praha i lapora. Pierottijeva 6. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. 10 000. a za simulacije trasiranja ~estica odabran je MODPATH program (Pollock.2006. U litolo{kom sastavu vodonosnika ima ne{to vi{e sitnozrnatijeg materijala. Na crpili{tima se zahva}a voda iz vara`dinskog vodonosnika koji zauzima prostor izme|u Me|imurskih Gorica na sjeveru. 1989).02. Drugi vodonosni sloj zalije`e do maksimalne dubine 100 m. Osnovna vertikalna diskretizacija domene modela bazirana je na hidrogeolo{koj konceptualizaciji.2005 (niske vode). Ivan~ice i Kalnika na jugu. na crpili{tu Vinokov{~ak pomo}u tri zdenca 120 l/s. Ormo{kog praga na zapadu i Legradskog praga na istoku. vara`dinski vodonosnik Keywords: Wellhead Protection Areas. Konceptualni model rubnih granica modela opisan je u hidrauli~kom smislu nepropusnom granicom na jugu i zapadu prema Maceljskom gorju. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadr`avanja u . 55/02). Hrvatska Klju~ne rije~i: za{titne zone crpili{ta. do 2006. Demetrova 1.3. zone do granice izra~unatog podru~ja napajanja dok II. Bartolovec i Vinokov{~ak. S obzirom da se zone za{tite vodocrpili{ta trebaju odrediti za razdoblje visokih i niskih voda. Zagreb. 1988). simulacije trasiranja ~estica napravljene su za 01. i III. Ravnoj gori i Vara`dinsko-topli~kom gorju. vremenski interval u simulacijama iznosio je 1 dan. ~ija prosje~na koli~ina iznosi preko 850 mm/god. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice I. Hrvatska Hrvatski prirodoslovni muzej. (visoke vode) i za 07. Zagreb. Prosje~na vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja je 300 m/dan. Gre{ka bilance mase je u simulacijama za sve stresne periode bila unutar 2% {to ~ini rezultate simulacija prihvatljivim. Drugi izvor prihranjivanja vodonosnika su oborine. Akumulacijska jezera prihranjuju podzemne vode. U konceptualnom smislu razlikuju se dva vodonosna sloja koja su odijeljena slabopropusnim me|uslojem.182 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Drava je usjekla korito u vlastiti nanos i u izravnoj je hidrauli~koj vezi s podzemnim vodama. Tok podzemne vode simuliran je za razdoblje od 2004. a debljine je do 5 m. Prirodni odnos rijeke i podzemne vode bitno je izmijenjen izgradnjom akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana Vara`din i ^akovec. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice II.0 m. proslojak i drugi vodonosni sloj. Prosje~na horizontalna diskretizacija domene modela iznosila je 100m×100m dok su podru~ja od ve}eg interesa imala diskretizaciju 50m×50m. Programi MODFLOW i MODPATH su sastavni dio programskog paketa Visual Modflow Pro 4. novelirane su koriste}i 3D numeri~ki model toka podzemne vode i trasiranja ~estica kako je to definirano Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite (NN br.0 do 2. Zapadno od crpili{ta Vara`din isklinjava. Bartolovec i Vinokov{~ak. godine i za to razdoblje je model kalibriran. Slabopropusni me|usloj sastoji se od gline i praha. a na crpili{tu Vara`din pomo}u jednog zdenca 50 l/s. III. Vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja kre}e se od 90 do 140 m/dan. na osnovu analize nivograma piezometara. Krovinu vodonosnog sustava ~ine pra{inasto-glinovito-pjeskovite naslage ~ija debljina se kre}e od 0.06. Podina vodonosnika se sastoji od gline. 10 000. Kristijan Posavec1 & Tatjana Vlahovi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Granicom poznatog potencijala opisan je i odvodni kanal HE Vara`din koji predstavlja jedan od dominantnih grani~nih uvjeta vara`dinskog vodonosnika i koji u velikoj mjeri utje~e na smjerove gibanja podzemne vode u vodonosniku. Trogodi{nje razdoblje je bilo dovoljno dugo da se vidi kretanje trendova odnosno eventualno odstupanje generalnih trendova simuliranih vrijednosti u odnosu na mjerene vrijednosti razina podzemne vode. Kalibracija je provedena na 85 piezometara. Prvi vodonosni sloj zalije`e do maksimalno 50 m dubine. granicama poznatog potencijala na sjeveru koje ~ine rijeke Drava i Ormo{ko te Vara`dinsko jezero i granicom otjecanja na istoku. zone za{tite vodocrpili{ta Vara`din. {to zna~i da je sustav u osnovi podijeljen na 3 sloja: prvi vodonosni sloj. Rezultati i zaklju~ci Koriste}i rezultate simulacija trasiranja ~estica unatrag (Backward particle tracking) izvr{ila se delineacija II. Na crpili{tu Bartolovec se pomo}u osam zdenaca zahva}a 220 l/s vode.

4. a forsirati zadr`avanje svih neizgra|enih povr{ina u funkciji proizvodnje “zdrave” hrane ili rekreacije. Geological Survey Techniques of Water-Resources Investigations.– U. a ~i{}enje prometnica zimi obavljati uz kori{tenje kamene drobine s minimalnom upotrebom soli ili drugih kemijskih preparata.S. Odvodnju prometnica treba staviti u funkciju. LITERATURA BA^ANI. zone za{tite kori{tene su smjernice prema kojima zone za{tite ne smiju biti manje od zona dobivenih simulacijama trasiranja ~estica za niske i visoke vode niti smiju u znatnijoj mjeri odstupati od njih. Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta (BA^ANI & POSAVEC. 2008).S. Nadalje. W. ali bez za okoli{ potencijalno opasnih sadr`aja. Figure 1. putove.G. Prva faza sanacije obuhva}a I. Za izradu prijedloga I. (1989): Documentation of computer programs to compute and display pathlines using results from the U. 1). zone za{tite kori{teni su katastarski planovi (M 1:1000). 586 p. gra|evinska podru~ja naselja i katastarske ~estice zbog mogu}nosti lak{eg ozna~avanja i uo~avanja oznaka (Sl. Va`no je zabraniti {ljun~arenje i sanirati napu{tene {ljun~are. A. podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt. Geological Survey modular three-dimensional finitedifference groundwater flow model. McDONALD. Bartolovec i Vinokov{~ak. chap.W. zona za{tite mora biti udaljena od gra|evina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ogra|ena. K. 188 p. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 183 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 1. i II. Wellhead Protection Areas (BA^ANI & POSAVEC.– Fond stru~nih dokumenata RGN fakultet. Treba odrediti vrstu i koli~inu agrotehni~kih sredstava dozvoljenih za kori{tenje u poljoprivredi.S. U izradi kona~nog prijedloga II. M. potrebno je sve registrirane potencijalne zaga|iva~e zakonom prisiliti na obvezu pro~i{}avanja otpadnih voda. Prema pravilniku. te prema kojima granice zona za{tite trebaju pratiti prometnice. U cilju efikasne za{tite koli~ine i kakvo}e podzemnih voda na~injen je prijedlog sanacije na postoje}im objektima. Geological Survey Open-File Report 89– 381. A. A1.– U. & POSAVEC. Provedba sanacije predvi|ena je u dvije faze. Valja sprije~iti izgradnju proizvodnog sadr`aja. & HARBAUGH. 2008). POLLOCK DAVID. zonu. kao i divlja odlagali{ta. i III. I. Potrebno je odmah izgraditi nepropusnu kanalizaciju tamo gdje je nema. U drugoj fazi sanacije sve navedeno potrebno je provesti na ~itavom slivnom podru~ju grada. . (1988) A modular threedimensional finite-difference ground-water flow model. a postoje}u sanirati. (2008): Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Vara`din. book 6.

hydrogeological relations. multi-purpose reservoir. koji treba velike koli~ine vode za proizvodnju umjetnog snijega. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki uvjeti ostvarenja vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica Hydrogeological conditions of realization of multi-purpose reservoir Bjelolasica Bo`idar Biondi}1.184 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Najve}a dubina budu}ega akumulacijskog jezera je 10-tak metara kod pregradnoga mjesta. Kvartar je za nastanak recentnih kr{kih formi i formiranje prirodnih slivova i procesa okr{avanja zasigurno najva`nije geolo{ko razdoblje. Hrvatska Institut IGH d. 2006). Marijan Krsnik2 & Hrvoje Mea{ki1 1 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. a vodne rezerve u obliku snijega visoko u planinskom podru~ju. ali istjecanje na izvoru nedostatno je tijekom su{nih razdoblja. Treba ista}i da su zna~ajnu ulogu pri tome imali i najmla|i. pa ~ak i na mjestima . a izvor povremeno presu{i {to stvara velike probleme u osiguranju normalne vodoopskrbe Olimpijskog naselja. Sastavom su to vapnena~ki pje{~enjaci do siltiti. izvor Vrelo Key words: Bjelolasica. vi{enamjenska akumulacija. Geotehni~ki fakultet. ali mo`e se pretpostaviti da je to bio ‘’zaljev’’ velikog jezera i da je debljina tih naslaga u sredi{njem dijelu daleko ve}a. ti rasjedi nisu regionalnog zna~aja kao prije navedeni. Vodopropusnosti u dolomitima su vrlo niske. Od tektonskih elemenata je va`an blago reversni rasjed uzdu` desnog boka doline. J. kada generalno nema padalina vi{e mjeseci ili barem ne takovih koje utje~u na pozitivnu promjenu bilance voda i zimska. Va`no je ista}i da na podru~ju akumulacije karbonatnu podlogu izgra|uju dolomiti i vapnena~ki dolomiti gornje malmske starosti. Postoje}a vodoopskrba Olimpijskog centra Bjelolasica je vezana za taj izvor i na njemu je do sada bilo dosta istra`ivanja. Ranko Biondi}1. Hrvatska Klju~ne rije~i: Bjelolasica. Za izgradnju vi{enamjenske akumulacije najva`niji je kr{ki izvor Vrelo uzvodno od istoimenog sela. koji je registriran povr{inskim kartiranjem terena. Bez obzira {to na prostoru akumulacije ima rasjeda. Prijelaz iz neogena u kvartar je karakteristi~an po postojanju brojnih jezera u dubokim depresijama u kr{kim podru~jima. u svakom slu~aju nedovoljno za potrebe ambicioznog razvoja Olimpijskog centra Bjelolasica. 42 000 Vara`din. Na mjestu pregrade su izvedena geofizi~ka istra`ivanja i istra`no bu{enje s ispitivanjima vodopropusnosti metodom Lugeona u karbonatnim stijenama i metodom Lefranca u me|uzrnskim sedimentima kvartarne starosti. Vrelo spring Uvod Izvo|enje vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica zami{ljeno je izgradnjom nasute brane 300-tinjak metara nizvodno od izvora Vrelo ~ime bi se stvorio uspor te~enju Jasena~kog potoka. Tih sedimenata nema na povr{ini terena. ali su zasigurno hidrogeolo{ki va`ni. Raku{e 1. Kada se govori o su{nom razdoblju na podru~ju Jasenka onda treba uzeti u obzir dva kriti~na razdoblja s vodom. Ima veliku sezonsku amplitudu istjecanja. Izvor Vrelo kaptiran je za potrebe Olimpijskoga centra Bjelolasica bu{enim zdencem neposredno kod samoga izvora zahva}aju}i vode izvora. kada je sve zamrznuto. naselja Vrelo i Jasenak i skija{kog centra. neotektonski pokreti.. 2000). Rasjed je pod oko 80o nagnut prema sjeveru. odnosno formiralo akumulacijsko jezero koje bi sezalo do izvori{ne zone i potapalo izvor Vrelo. koji su zasigurno imali utjecaj na otvaranje depresije kr{kog polja Bjelolasice. geofizikom i istra`nim bu{enjem (NOVOSEL et al. mjestimice vrlo ~vrsti. Tomo Novosel2. To su ljetna su{na razdoblja. od nekoliko m3/s do svega nekoliko l/s. Izvire iz podzemnog kr{kog sustava kanala. u sklopu kojih je izra|en i dana{nji eksploatacijski objekt dubine 60 m (IVI^I].d. Ova istra`ivanja su pokazala da jezerskih sedimenata ima i na Bjelolasici i to u desnom boku pregradnog mjesta. ~ije se istjecanje bitno smanjuje tijekom ljetnih i zimskih su{nih razdoblja. kada su ve} okr{ene mase karbonatnih stijena me|usobno pomicane i kada su stvarani dana{nji vrlo kompleksni hidrogeolo{ki odnosi u kr{kom podru~ju. tzv. ve} su odre|eni u istra`nim bu{otinama na pregradnom mjestu. a upravo tada treba najvi{e vode za pripremu umjetnog snijega na skijali{tima.. hidrogeolo{ki odnosi. Tijekom ve}ega dijela godine kapacitet izvora je dostatan za potrebe Olimpijskoga centra. u prvom redu za nastanak jakog kr{kog izvora. Hallerova aleja 7. Debljina im je na pregradnom mjestu oko 14 m. 10 000 Zagreb. Izvor Vrelo je jedini izvor vode za budu}u akumulaciju. Izgradnjom vi{enamjenske akumulacije omogu}ilo bi se zaustavljanje dijela velikih voda i produ`ilo normalnu vodoopskrbu tijekom su{nih razdoblja. koji je glavni izvor vode za akumulaciju. Hidrogeolo{ki odnosi na lokaciji budu}e akumulacije Podru~je akumulacije je smje{teno u jednom velikom strukturno-tektonskom bloku ome|enom jakim rasjedima sa sjeveroisto~ne i ju`ne strane.

koje treba tehni~ki rje{avati u sklopu vi{e faze projekta. a stijene podloge su otvorene na samoj osi pregradnog mjesta. BIONDI]. B. Podlogu izgra|uju dolomiti s le}ama i proslojcima dolomiti~nog vapnenca (sloj 229/15. Hidrogeolo{ki je situacija ne{to jasnija. (2006): Istra`ni radovi za vi{enamjensku akumulaciju Bjelolasica. Niske vodopropusnosti je i jezerski sediment. Aluvijalnog nanosa na pregradnom mjestu ima jako malo. M & MIRKOVI]. Pojava podzemne vode je vezana za deluvijalni nanos i ne treba isklju~iti povezanost s razinama podzemne vode u karbonatnom masivu. [to se ti~e stijena podloge treba ra~unati na brtvljenje stijene du` geofizikom i istra`nim bu{enjem registriranih uzdu`nih rasjeda. M. jer osim stijena podloge i deluvijalnog i aluvijalnog nanosa. Hidrogeolo{ka istra`ivanja. E. Druga je stvar s deluvijalnim nanosom. Zagreb. jer je u dnu korita vodotoka otvorena stijena podloge. pukotine paralelne kliva`u osne oplohe 195/76.. na povr{ini ima vidljivih ostataka jezerskih sedimenata prekrivenih deluvijalnim nanosom. To su generalno gledaju}i vodopropusnost i geotehni~ke karakteristike deluvijalnog nanosa za {to treba definirati odre|ena tehni~ka rje{enja.– Arhiv HGI. KRSNIK. LITERATURA IVI^I]. koji su ispunjeni glinovitim materijalom.. H. ali deluvijalni nanos opet mo`e biti problemati~an u odnosu na preuzimanje optere}enja planiranog objekta. U desnom boku pregradnog mjesta je istra`nim bu{enjem utvr|eno postojanje podzemne vode. Prirodni uvjeti za izgradnju brane na planiranoj lokaciji su generalno povoljni.. In`enjerskogeolo{ke karakteristike stijena podloge su u svakom slu~aju dobre u odnosu na planirani objekt.4. In`enjerskogeolo{ka slika pregradnog mjesta je ve} u ovoj fazi istra`ivanja prili~no jasna. Vara`din. o ~emu treba voditi ra~una u budu}em razvoju projekta. BIONDI]. To se mo`e re}i i za jezerske sedimente u podlozi deluvijalnog nanosa. (2000): Hrvatski olimpijski centar – Bjelolasica.. Dolomiti u podlozi su vrlo niske vodopropusnosti.. U tim naslagama postoji i podzemna voda gradijentno usmjerena od brdskog podru~ja prema vodotoku izvora Vrelo. . Aluvijalnog nanosa ima vrlo malo na pregradnom mjestu. PRELOGOVI]. geofizi~ka istra`ivanja i istra`na bu{enja.– Arhiv Geotehni~ki fakultet.. {to potvr|uje pretpostavku generalne vododr`ivosti budu}e akumulacije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 185 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rasjeda. R. NOVOSEL. koji zbog heterogenog litolo{kog sastava ima promjenljive vrijednosti vodopropusnosti. Sveu~ili{te u Zagrebu. pukotine okomito na strukturnu os “b” 122/81. Obzirom na niske razine utvr|ene vodopropusnosti radi se najvjerojatnije o procjednim podzemnim vodama s gradijentom od brdskog dijela profila prema koritu vodotoka. D. ali ima problema. ali stijenama podloge po geotehni~kim svojstvima treba dodati i jezerske sedimente debljine do 14 m na desnom boku pregradnog mjesta. jer gotovo sva ispitivanja vodopropusnosti u bu{otinama pokazuju vrlo niski stupanj vodopropusnosti. Tako izgra|enu podlogu prekriva deluvij na desnom boku i taj deluvij je najupitnijih geotehni~kih karakteristika u odnosu na cijelo pregradno mjesto. MEA[KI. Vodopropusnost jezerskog sedimenta je mjerenjima pokazano vrlo niska. O. Vodoistra`ni radovi u Jasenku. barem u vrijeme izvo|enja bu{enja. pa s te strane ne prijeti opasnost gubitka vode. Zaklju~ak Pregradno mjesto je geolo{ki vrlo slo`eno. Na ne- {to pove}ane vodopropusnosti treba ra~unati na mjestima reversnih rasjeda prostiranja okomito na pregradno mjesto. KOLA^EVI]. T. Geolo{ki indeks ~vrsto}e – GSI 64-81).

.03–0. Prosje~na vertikalna hidrauli~ka vodljivost krovinskih naslaga je u rasponu od 0. groundwater recharge. 1995). BRKI].09. 10 000 Zagreb. obnavljanje podzemne vode.. Sastoji se od 10 zdenaca.7 l/s. a koeficijent uskladi{tenja je oko 0. BRKI]. te usporedba dana{njih razina vode s onim simuliranim. a debljina krovinskog polupropusnog sloja je izme|u 30 i 50 m. Krovina vodonosnika sastoji se od polupropusnih glinovito-pra{inastih naslaga unutar kojih se pojavljuju proslojci i le}e pijeska. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Crpili{te Ravnik – stanje i perspektive Ravnik pumping site – status and perspective @eljka Brki}. a u pogon je pu{teno 1983. Groundwater level in the piezometer MP-9: simulated groundwater level on the mathematical model (a) and groundwater level in 2009 (b). Rubni uvjet infiltracije padalina pretpostavljen je u iznosima 14–15% prosje~nih godi- Slika 1. godine simulirane su tri varijante rada crpili{ta Ravnik (URUMOVI] et al. godini (b). Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja je procijenjena na 14-15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al.005 m/dan. a ostale dvije varijante su se odnosile na simulaciju rada crpili{ta sa 76 l/s ali s uklju~ivanjem zdenaca na razli~itim lokacijama. Modeliranjem strujanja podzemne vode pri crpnoj koli~ini od 60. U prvoj varijanti pretpostavljen je rad crpili{ta s ukupnom izda{nosti od 60. Ukupna debljina propusnih slojeva dose`e 50 m. Matemati~kim modeliranjem strujanja podzemne vode utvr|eno je da se vodonosnik napaja infiltracijom padalina koja iznosi 14–15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al. specific capacity of wells Uvod Crpili{te Ravnik nalazi se u zapadnom dijelu Savskog bazena i smje{teno je izme|u jugozapadnih padina Moslava~ke gore i autoputa Zagreb – Slavonski Brod. godine. . Razine podzemne vode Za razdoblje od 1994. Hrvatska Klju~ne rije~i: razina podzemne vode. Eksploatacija podzemne vode uzrokovala je razmjerno velika sni`enja razine vode u crpnim zdencima {to je tuma~eno precrpljivanjem vodonosnika. Sachsova 2. 1993). specifi~na izda{nost zdenaca Key words: groundwater level. a efektivna poroznost 0. Podzemna voda prirodno sadr`i visoke koncentracije mangana i `eljeza zbog ~ega se voda prera|uje. te praha i gline koji izgra|uju polupropusne slojeve.003 do 0. 1993. 1993. Prosje~na hidrauli~ka vodljivost vodonosnika varira od 7 do 16 m/dan. transmisivnost od 220 do 560 m2/dan. Razina podzemne vode u piezometru MP-9: simulirana razina podzemne vode na matemati~kom modelu (a) i razina podzemne vode u 2009. U ovom radu je prikazano dana{nje stanje razina podzemne vode na crpili{tu i stanje crpnih zdenaca. Hidrogeolo{ki uvjeti zahva}enog vodonosnika Kvartarni vodonosnik zahva}en na crpili{tu Ravnik sastoji se od pijeska i {ljunka koji izgra|uju propusne.0015. Prosje~na godi{nja crpna koli~ina je oko 62 l/s. do 2003.186 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1995). Kosta Urumovi} & Maja Bri{ki Hrvatski geolo{ki institut. Vodonosnik je poluzatvorenog tipa..7 l/s simulirane su razine vode kroz 9 godina. Figure 1.

91 i 0. A. Niske razine podzemne vode u crpnim zdencima posljedica su njihovog “starenja” {to pokazuju razmjerno niske vrijednosti specifi~nih izda{nosti zdenaca i koeficijenata u~inkovitosti. Koeficijent u~inkovitosti kao odnos q3/q1 za zdence B-2. tj. a tijekom 2009. S obzirom na starost zdenaca. kakvi su u zahva}enom vodonosniku crpili{ta Ravnik. istr. BRKI]. Stanje crpnih zdenaca S ciljem utvr|ivanja dana{njeg stanja crpnih zdenaca.19–1. (1993): Eksploatacijski kapacitet crpili{ta Ravnik. Specifi~ne izda{nosti zdenaca.m. name}e se potreba izvedbe zamjenskih zdenaca. HLEVNJAK. – 1. @. 2009.97) {to pokazuje da se njihovo stanje u posljednjih 18 godina nije bitno pogor{alo. Razine podzemne vode u crpnim zdencima ni`e su od onih simuliranih. godine u prosjeku se nalazi na istim kotama pri prosje~noj crpnoj koli~ini od oko 62 l/s (slika 1). Budu}i je u planu izgradnja regionalnog crpili{ta Osekovo u Lonjskom polju. T.24) {to upu}uje na smanjenje kvalitete zdenca u tom razdoblju. Zaklju~ak Analizom razina podzemne vode na crpili{tu Ravnik utvr|eno je ustaljenje razine vode u piezometrima koje se podudara s razinom podzemne vode prema provedenoj simulaciji strujanja podzemne vode pri prosje~noj crpnoj koli~ini koja se na crpili{tu danas eksploatira. odnos specifi~nih izda{nosti (q2/q1. Specifi~na izda{nost zdenca B-4 je od 1992. knjiga 1. U reduktivnim uvjetima. 1. nakupljaju se `eljezovite bakterije koje zatvaraju zdena~ka sita {to za posljedicu ima smanjenje propusnosti sita i pove}anje sni`enja u zdencima (HLEVNJAK & VOJKOVI]. Zbornik radova. kongres.– 1. & VOJKOVI]. Zbornik radova. (1995): Reavitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem `eljeznih bakterija na osje~kom crpili{tu. razine podzemne vode u piezometru MP-9 danas su vrlo sli~ne onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije. Pri ukupnoj crpnoj koli~ini od 60. Pod utjecajem su nelinearnih gubitaka koji su rezultat za~epljenja zdena~kih sita kao posljedica njihovog starenja. Takva situacija upu}uje na uspostavljanje ravnote`e izme|u ukupnog crpljenja i napajanja vodonosnika.7 l/s simulirana razina podzemne vode u zadnjim godinama simulacije (2001–2002) u piezometru MP-9 iznosila je 81–82 m n. 1995). B-8 i B-10 je nizak {to tako|er upu}uje na naru{avanje njihove kvalitete.. B-5. godine je provedeno kratkotrajno pokusno crpljenje pojedina~nih zdenaca u trajanju od 60 minuta. B-3A. Zagreb. B. a zdenaca B-1A i B-6 za oko 50 %. Iznos koeficijenta u~inkovitosti. ju`no od crpili{ta Ravnik. K. Me|utim. URUMOVI]. & [ARIN. @. B-6 i B-7 dobiven je nizak koeficijent u~inkovitosti (0. Odnos q3/q2 za zdence B-5 i B-7 razmjerno je visok (0. Hrvatski geol.4. godine (q2). (1995): O pristupu ocjeni obnavljanja podzemne vode na podru~ju Ravnik–Kutina. q3/q2 i q3/q1) upu}uje na stanje zdenaca. te zbog uo~ene mogu}e povezanosti vodonosnika. Kona~no izvje{}e. posebna se pozornost treba posvetiti njihovom me|usobnom utjecaju. kongres. Budu}i da prva simulirana varijanta odgovara crpnoj koli~ini koja se danas eksploatira na~injena je usporedba dana{njih razina podzemne vode s onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije rada crpili{ta. do danas smanjena za 60%.. Odnosom q2/q1 za zdence B-4.– Inst. 207–210. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 187 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {njih padalina. uspore|ene su sa specifi~nim izda{nostima zdenaca izra~unatim pri pokusnim crpljenjima nakon izgradnje zdenaca (q1) i specifi~nim izda{nostima dobivenim na bazi kratkotrajnog crpljenja provedenog 1992. Hrvatski geol. izra~unate na temelju ovih probnih crpljenja (q3). 131–135. geol. LITERATURA BRKI]. knjiga.

2 m talo`nika. Na temelju utvr|enih rezultata istra`nog bu{enja odre|ena je lokacija pokusno-eksploatacijskog zdenca koja je smje{tena na udaljenosti 22. 10 000 Zagreb. 1) uz ju`ni rubni dio Dravskog bazena. Hidrolo{ki uvjeti tijekom pokusnog crpljenja odgovarali su razmjerno visokim vodostajima. uglavnom praha u iznosu do oko 20%. 35 m sita od istog materijala. 2008). .188 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke karakteristike vodonosnika na budu}em crpili{tu regionalnog vodovoda kod \ur|evca Hydrogeological characteristics of the aquifer on the future pumping site of the regional Waterwork in the \ur|evac area @eljka Brki}1. Krovinu vodonosnika izgra|uju pra{inasto-glinovite naslage debljine od 2 do 6 m. U litolo{kom sastavu vodonosnika dominira {ljunak i pijesak sa udjelom sitnozrnatih materijala. groundwater flow Budu}e crpili{te regionalnog vodovoda kod \ur|evca smje{teno je 1. Figure 1. kao i crpljenje sa stalnom koli~inom od 100 l/s. Kosta Urumovi}1. Maja Bri{ki1.9 m od piezometra SPB-5. Nakon ugradnje konstrukcije zdenca provedeno je ~i{}enje i osvajanje zdenca. Hidrogeolo{ka istra`ivanja lokacije zapo~eta su izvedbom 6 strukturno-piezometarskih bu{otina dubine do 70 m (GEOISTRA@IVANJE OSIJEK. 80 i 100 l/s. Ulica grada Vukovara 220. Valutice {ljunka mjestimice dose`u i 7 cm. promjera 406 mm i veli~ine otvora 1 mm.9 km od postoje}eg crpili{ta \ur|evac (Sl. te pokusno crpljenje s tri crpne koli~ine: 55. hydrogeological parameters. hidrogeolo{ki parametri. Bu{enje zdenca Z\-1 izvedeno je bu{enjem s povratnim zakretanjem za{titne kolone (laviranjem) (FILBIS. @eljko Peka{2 & Ozren Larva1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Podina vodonosnika je na dubini od oko 65 m i sastavljena je od pra{inastog sitnozrnatog pijeska. Konstrukcija zdenca sastoji se od 27 m punih nehr|aju}ih ~eli~nih cijevi.5 km sjeverozapadno od grada \ur|evca i 3. Hrvatska Klju~ne rije~i: litolo{ki sastav vodonosnika. Hrvatska Hrvatske vode. Polo`ajna karta budu}eg crpili{ta kod \ur|evca. tok podzemne vode Key words: lithological composition of an aquifer. 2010). Location map of the future pumping site in the \ur|evac area. 10 000 Zagreb. centralizera i kape zdenca. Sachsova 2. U prirodnim uvjetima vodonosnik je poluzatvorenog Slika 1.

1981. K. Visoke razine podzemne vode zabilje`ene su po~etkom 2009.. Za definiranje parametara linearnih i turbulantnih gubitaka zdenca kori{teni su podaci probnog crpljenja zdenca s tri crpne koli~ine.06 m²/s. ISBN 0-9616456-0-1.istra`. Kakvo}a podzemne vode zadovoljava uvjete zdravstveno ispravne vode za pi}e. Crpljenjem zdenca Z\-1 u hidrolo{kim uvjetima kakvi su bili za vrijeme pokusnog crpljenja. Zagreb. Izda{nost u funkciji sni`enja mo`e se izraziti jednad`bom s = BQ + CQ2.9 m. 321–386. Wiley. (1995): Groundwater and wells. (1950): Flow of groundwater.G. a C vrijednost nelinearnih gubitaka (s2/m5). New York. 2004). Prora~un za zdenac Z\-1 daje: B = 14. godine. F.2 m. Analizom podatataka pokusnog crpljenja pomo}u nekoliko metoda zaklju~eno je da prosje~na vrijednost transmisivnosti vodonosnika iznosi oko 0.83Q + 44. FILBIS (2010): Izrada pokusno-eksploatacijskog zdenca Z\-1 kod \ur|evca.E. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja na ovom podru~ju iznosi oko 20% prosje~nih godi{njih padalina (VODOEKSPERT. koje se zasnivaju na svakoj crpnoj koli~ini i pripadaju}em sni`enju. Visoki iznosi hidrogeolo{kih parametara vodonosnika upu}uju na mogu}nost zahva}anja znatne koli~ine podzemne vode koju treba definirati daljnjim istra`ivanjima. S obzirom na razmjerno malu debljinu krovinskih naslaga i njihov litolo{ki sastav. 1) ukazuje na tok podzemne vode prema istoku u skladu s regionalnim ocrtom razina podzemne vode. JACOB. VODOEKSPERT (2004): Istra`ivanja u cilju definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na crpili{tu \ur|evac. godine. Minnesota.05 s2/m5. GEOISTRA@IVANJE OSIJEK (2008): Izrada 6 istra`nih bu{otina na crpili{tu regionalnog vodovoda \ur|evac. nastupilo je odvodnjavanje vodonosnika koje je trajalo gotovo sedam mjeseci.4. a hidrauli~ke vodljivosti oko 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 189 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book tipa. Me|utim. pa je s = 14. 1995). odgovara gornjim iznosima ovih parametara za to podru~je.– Inst. A. & [ARIN. – U: ROUSE. Driscoll. Paul. C. Hidrogeolo{ke karakteristike kvartarnog vodonosnika na lokaciji budu}eg crpili{ta regionalnog vodovoda kod \ur|evca su iznimno dobre. LITERATURA DRISCOLL. a osim njih zna~ajnijih one~i{}iva~a nema.geol. Za prora~un parametara B i C potrebno je rije{iti sustav jednad`bi. vodonosnik je ugro`en od one~i{}enja s povr{ine terena. na istra`ivanoj lokaciji to nije utvr|eno. me|utim u podzemnoj vodi antropogeni utjecaj nije utvr|en. odnosno gubitaka na rubu konstrukcije zdenca koji prvenstveno ovisi o izvedbi zdenca (Jacob. St. Iako na ovom podru~ju mjestimice mo`e biti pove}anog sadr`aja `eljeza i mangana u podzemnoj vodi. pa bi teoretski sa crpnom koli~inom od 150 l/s sni`enje iznosilo 3.): Engineering Hydraulics. URUMOVI]. (1981): Studija o za{titnim zonama crpili{ta \ur|evac. Na temelju parametara B i C mo`e se izra~unati sni`enje u zdencu za bilo koju crpnu koli~inu. .– Johnson screens. Okolno podru~je pokriveno je poljoprivrednim povr{inama. Kontinuirano mjerenje razina podzemne vode na u`em prostoru budu}eg crpili{ta provodi se od sredine sije~na 2009. 1950. razina podzemne vode u uvjetima crpljenja oscilira oko granice krovine vodonosnika {to uvelike ote`ava izbor odgovaraju}e metode obrade podataka u cilju odre|ivanja hidrogeolo{kih parametara. s koli~inom od 100 l/s ostvareno je sni`enje od 1. H. sve do listopada. Ocrt hidroizohipsi (Sl. Hidrogeolo{ki parametri vodonosnika i parametri zdenca dopu{tali bi i znatno ve}u crpnu koli~inu.83 s/m2 i C = 44.05Q2. prema rezultatima prethodnih istra`ivanja na {irem prostoru lokacije (URUMOVI] & [ARIN. (ur. 108 p. 2004). VODOEKSPERT. gdje B predstavlja vrijednost linearnih gubitaka (s/m2) i opisuje gubitke u vodonosniku.001 m/s {to. a od o`ujka 2009.

vijeka. a sam rad je rezultat dugogodi{njeg znanstvenog rada. hydro-geological parameters aquifers.com) Klju~ne re~i: Hidrogeologija. gra|evinskog kamena. underground water. Na osnovu postoje}ih i dostupnih podataka analizirani su hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenog bazena i data zaklju~na razmatranja.o. Posebna pa`nja se treba posvetiti zaštiti podzemnih voda. water resources U radu se daje prikaz hidrogeolo{kih potencijala Krekanskog neogenog bazena. Za potrebe pronala`enja optimalnog na~ina odvodnjavanja. Prije svega. kojim se sistematiziraju postoje}a. pollution and protection of underground water. kao i za potrebe vodoopskrbe izvedena su detaljna istra`ivanja i u sjevernom i ju`nom sinklinoriju Krekanskog bazena. geolo{ka gra|a – sinklinalne strukture. dalja istra ivanja treba usmjeriti ka manje istra`enim (isto~nim) dijelovima bazena. potable water. Sarajevo. Na na{em planetu voda pokriva gotovo ¾ njene ukupne povr{ine. springs. water wells. vodni resursi Key words: Hydro-geology. Bosna i Hercegovina (m. mineralne vode. Prema The UNESCO Courier koli~ina pitke vode po glavi stanovnika s kojom danas raspola`emo ne iznosi ni 50% koli~ine koju smo imali prije samo 50 godina. izdanske vode. ali je o~igledno da }e voda postati strate{ka sirovina 21. bunari. a o~ekuje se i dalje smanjenje svjetskih rezervi vode. zaga|ivanje i za{tita podzemnih voda. geological-synclinal structure. kao i drugih nemetali~nih mineralnih sirovina.o. S obzirom na aktualnost problematike koja je tretirana u ovom radu ostaje aktualna dalja nadogradnja ove materije. zatim trijaskih vapnenaca i pijesaka neogenske i kvartarne starosti. kao i smjernice u kom pravcu treba usmjeriti dalja istra`ivanja. ali i brojnih industrijskih i otpadnih kemijskih one~i{}enja. odnosno dostupna znanstvena saznanja o navedenom terenu i daje doprinos novim znanstvenim saznanjima. geolo{ka i hidrogeolo{ka istra`i- vanja Krekanskog bazena odvijaju se ve} vi{e od 100 godina. Zahvaljuju}i intenzivnoj eksploataciji ugljena. izvori. U ovom radu prikazane su geolo{ko-tektonske i hidrogeolo{ke karakteristike Krekanskog ugljenog bazena i Spre~kog polja. kvarcnog pijeska. hidrogeolo{ki parametri. mineral water. Ovo drasti~no smanjenje zaliha vode za pi}e rezultat je vrtoglavog porasta potro{nje pitke vode uslijed porasta broja stanovnika i samog standarda `ivota. . podru~ju Malina. gline.cavic@geofizika.190 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenskog bazena The hydrogeological potentiality of Kreka neogene basin Milena ^avi} Geofizika d.

godine. koje su definirane uzimaju}i tri osnovna kriterija: brzina podzemne vode. U slijevnom podru~ju papu~kih izvori{ta to nije slu~aj iako se radi o kr{kom vodonosniku. Drugo je Toplica koje je priklju~eno na vodoopskrbni sustav 1991. Nalije`u na temeljno gorje izgra|eno od metamorfnih stijena paleozoika i karbonatnih stijena trijasa. U hidrogeolo{kom pogledu najzna~ajniji su reverzni rasjedi preko kojih su nagurane karbonatne stijene (dolomiti i vapnenci) na nepropusne stijene (klastiti donjeg trijasa i stariji metamorfiti) te je tako omogu}eno zna~ajnije nakupljanje i istjecanje podzemnih voda na tektonskoj granici karbonati-klastiti. vrijeme zadr`avanja i hidrogeolo{ka analogija. Tako su nastale brojne pukotine (sustavi pukotina) koje uvjetuju i zna~ajnu sekundarnu poroznost {to je omogu}ilo i zna~ajnije nakupljanje podzemnih voda u dolomitima. ^esto puta su izlu`eni i {upljikavi.. Pierottijeva 6.83 do 70. godine. prelaze u laporovite i glinovite naslage. Dolomiti su krupnokristalaste gra|e i slojevitost im se te`e zamje}uje. kao i vezu sa {irim zale|em u smislu napajanja dolomitno vapnena~kog vodonosnika. aquifer. od vapnenih lapora i laporovitih vapnenaca do glinovitih lapora i laporovitih glina. Prve dva su ra{irena za predjele ra{irenih kr{kih ponora i predjela gdje se ostvaruju koncentrirani tokovi i vrlo daleke komunikacije podzemnih voda s izra`enim pojavama ponora preko kojih je izvodivo trasiranje podzemnih voda.4. Na povr{ini se lako tro{e i podlo`ni su formiranju ponikava manjih dimenzija u kojima ponire voda. Realnom djeluje pretpostavka da se heterogena vodonosna sredina mogla formirati u vapnena~kim naslagama miocena (URUMOVI] et al. odnosno metamorfiti. karst Vodoopskrbni sustav Orahovice koristi tri aktivna izvori{ta. a sito zdenca je na intervalu 58. Tu su u pravilu najzna~ajnije srednjomiocenske badenske naslage koje transgresivno nalije`u na osnovno gorje. 1986) vidljivo da su sve opisane stijene koje uvjetuju pojavljivanje izvori{ta Tisovac intenzivno borane i rasjedane. 10 000 Zagreb.. ali su ponegdje u vapnenom razvoju pa se u pojedinim predjelima zapa`a i njihovo okr{avanje. kao {to je slu~aj s vodonosnikom izvori{ta Tisovac i Toplica na obroncima Papuka. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. Pru`anje struktura je generalno istok-zapad. kr{ Key words: groundwater. Iznad njih slijede naslage koje su prete`ito laporovitog razvitka. Rubne predjele sjevernih padina Papuka u kojima je razvijeno izvori{te Toplica izgra|uju miocenske naslage koje su prete`ito predstavljene laporima razli~itih varijeteta. U petrografskom smislu prevladavaju dolomiti i dolomiti~ni vapnenci te podre|eno vapnena~ke bre~e (JAMI^I] et al. koji su transgresivni na temeljno gorje i u kojima je razvijena primarna i sekundarna poroznost uslijed ~ega mogu drenirati vode iz pukotinskog sustava temeljnog gorja. Ove potencijalne vodonosne sredine su heterogene. 1986). Na izvori{tu Toplica postoji samo jedan vodozahvatni objekt. To je zdenac BT-1. Bore su preba~ene do izoklinalne sa sjevernim vergencijama. vodonosnik. Ukupna dubina bu{enja iznosila je 85 m. U smislu za{tite podzemnih voda izvori{ta Tisovac i Toplica glede geolo{ke gra|e valja istaknuti da cjelokupni karbonatni masiv u zale|u izvori{ta zaslu`uje najve}u po- . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 191 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problem definiranja za{titnih zona izvori{ta u karbonatnim naslagama Papuka Definition of groundwater protection areas in carbonate deposits of Papuk @eljko Dui} & Branko Hlevnjak Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Vapnenci su dobro uslojeni. To omogu}uje i zna~ajnu vertikalnu komunikaciju. Pojava vodonosnika u miocenskim naslagama naslu}ena je na temelju registrirane strukture naslaga i vodnih pojava. u kojima se pojavljuju pretalo`ene tortonske naslage i tanko uslojeni ispucali vapnenci koji tako|er mogu predstavljati vodonosnu sredinu. a mjestimice pove}ana. Na njima nalije`u sarmatske naslage. Iz geolo{kog je zemljovida (JAMI^I] & BRKI]. Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite izvori{ta (NN 55/02) predvi|ene su 4 zone. a tre}e je crpili{te Fatovi.83. odnosno registriranih zona poniranja vode u gorju Papuka i tragovima izviranja na sjevernom rubu padina. naborani pa im je prividna debljina mjestimice reducirana. Najstarije je izvori{te Tisovac na obroncima Papuka. Osnovna im je strukturna osobitost da su intenzivno ispucali i zbog strukturne poreme}enosti (boranje i rasjedanje) zdrobljeni. 2009). Na lokaciji izvori{ta Tisovac dolomiti i dolomiti~ni vapnenci srednjega trijasa (T2) predstavljaju najmarkantniji i najinteresantniji stijenski kompleks u hidrogeolo{kom smislu. Cijela struktura je zahva}ena intenzivnom tektonikom uslijed koje su slojevi poreme}eni. Za izvori{ta iz kr{kih vodonosnika. Ove stijene kontinuirano su se talo`ile na stijene donjeg trijasa. koje zahva}a aluvijalni kvartarni vodonosnik. izlomljeni. bu{en i testiran u prosincu 1990. zahva}eno 1970. U njima va`nu ulogu imaju litotamnijski vapnenci i bre~okonglomerati. godine pri osnivanju vodoopskrbnog sustava.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 zornost. Granice pojedinih zona sanitarne za{tite u brdskim predjelima najvi{e su uvjetovane geomorfolo{kim prilikama i geolo{kom gra|om.– Savezni geolo{ki zavod. pa je koncentracija tokova slabo izra`ena. M 1:100. M. U takvim okolnostima nije bilo izvodivo trasiranje podzemnih voda. istok-zapad uz koje bi se moglo o~ekivati zna~ajnije kretanje podzemnih voda prema izvori{tu. M 1:100. valja voditi ra~una pri postavljanju granica pojedinih zona. Beograd. LITERATURA JAMI^I]. pa kao najbolji kriterij u odre|ivanju vodoza{titnih zona preostaju hidrogeolo{ki i geomorfolo{ki uvjeti u izvori{nom okoli{u i cjelokupnom slijevu kao jedini kriterij za odre|ivanje pojedinih zona i njihovih granica. Beograd. JAMI^I]. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. URUMOVI].– Savezni geolo{ki zavod. uz geomorfolo{ke prilike. Eventualnu pozornost zaslu`uju i rasjedi pru`anja paralelno s glavnim strukturama. D. (1986): Osnovna geolo{ka karta. To su postavke o kojima. BRKI]. J. a povezana je samo uz relativno sna`nije pukotinske sustave koji povr{inski nisu toliko izra`eni da bi se izabralo primjereno mjesto za upu{tanje obilje`iva~a u podzemlje. CRNKO.. Prema tome mo`e se re}i da su vodonosne stijene ispucali karbonati u kojima je slabo razvijena solucijska poroznost. K. Posljedica je da se ne raspola`e s podacima o brzini kretanja i vremenu zadr`avanja podzemnih voda. Zagreb. 72 str. (2009): Vodoopskrbni sustav Orahovica. Tuma~ za list Orahovica. tj. . HLEVNJAK. list Orahovica. Posebnu pozornost zahtijeva opa`a~ki sustav izvori{ta koji treba u okviru mjera aktivne za{tite izvori{ta obuhvatiti mjerenje protoka i fizikalno-kemijske i bakteriolo{ke analize kakvo}e podzemne vode.. @.000. & BRKI] M. D. M.– Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Toplica.000.192 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. B.. & VRAGOVI]. & DUI]. (1986): Osnovna geolo{ka karta.

Mikrolokacija zahvata nalazi se na dijelu JZ krila prevrnute antiklinale ”strukturne jedinice Rijeka” ([IKI] et al. Na osnovi podataka opa`anja i rezultata analize uzoraka vode svih opa`anih vodnih pojava utvr|eno je usko i koncentrirano istjecanje trasera s vodom prema priobalnoj izvori{noj zoni Mlaka “sliva izvora grada Rijeke” (Sl. koja se puni gravitacijskim cjevovodom iz povremenog izvora Rje~ine. velja~e 2002. Kako bi se potvrdila ili odbacila pretpostavka o utjecaju pra`njenja vodospreme Streljana na mogu}e pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir i dobili egzaktni podaci (prostorni i vremenski) o te~enju poniraju}e vode unutar kr{kog podzemlja. Sachsova 2. godine s istovremenim ispu{tanjem vode iz vodospreme. 2001). Testiranje upojne gra|evine je obavljeno 10. Neposredno poslije ispu{tanja vode u podzemlje naglo se pojavilo jako zamu}enje izvori{ta Zvir. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 193 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ispitivanje utjecaja pra`njenja vodospreme Streljana u kr{ko podzemlje na pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir u Rijeci Determination of impact of discharge of the Streljana water reservoir on turbidity appearances on the Zvir spring in Rijeka Franjo Dukari}1.2). Otvoreni presjek zdenaca iznosi 300 mm. preko Studene. Prosje~na koli~ina poniranja vode u kr{ko podzemlje je iznosilo 593. zamu}enje vode izvora Zvir. listopada 2001. U upojne zdence je kontinuirano poniralo 150 L/s vode. Gra|evina vodospreme smje{tena je u morfolo{ki izra`enoj uleknini. na nadmorskoj visini od 270 m. Trasiranje Na-fluoresceinom je izvedeno iz zdenca DZ-3 u 11 sati 15. Najve}a mu izda{nost iznosi 20. U biti. 1975). koje se nalazi uz desnu obalu vodotoka Rje~ine na 2. pribli`no 1.3). 10 000 Zagreb.50 m n. ukupno 18. 1). Vinodolskog. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. trasiranje podzemnih tokova Key words: Recharge well.2) u tektonskom dodiru. {to je bilo neo~ekivano i izazvalo veliku zabrinutost uprave KD Vodovoda i kanalizacije-Rijeka. Hrvatska Klju~ne rije~i: upojna gra|evina.2). Katarine. Hallerova aleja 7. te foraminiferski vapnenci (E1. oblikovanoj unutar izmjene dolomita i vapnenaca gornje kredne starosti (K21. Rasjedi i prate}i pukotinski sustavi su uz zdru`eno neprekinuto djelovanje kr{kih procesa (erozije i korozije). U vladaju}im hidrolo{kim prilikama privid- . Upojna gra|evina se sastoji od linijski poredanih pet (5) negativnih zdenaca. nametnula se sumnja i pretpostavka. Priobalni izvor Zvir ima najve}u izda{nost na podru~ju “sliva izvora grada Rijeke” i ~ini okosnicu vodoopskrbe u uvjetima presu{ivanja izvora Rje~ine. Zbog malog kapaciteta postoje}e kanalizacijske mre`e naselja Drenove za potrebe povremenog pra`njenja vodospreme Streljana izvedena je upojna gra|evina s mogu}no{}u kontroliranog upu{tanja vode u kr{ko podzemlje. Budu}i se u kratkom vremenu ispustila relativno velika koli~ina vode u podzemlje. na me|usobnom razmaku od 4 m te dovodnog betonskog korita koje je povezano s temeljnim ispustom preljeva vodospreme (DUKARI] & BIONDI]. dok jedan upojni zdenac ima dubinu od 17 m. Projektirana i izvedena dubina ~etiri upojna zdenca iznosi 20 m. Ve`ice i Kostrene dalje na JI sve do N. Turbidity appearances on the spring Zvir.m.. obavljeno je trasiranje podzemne vode iz upojne gra|evine.000 m3 do potpunog pra`njenja vodospreme.4. Antiklinala je uglavnom presje~ena mla|im neotektonskim subvertikalnim dijagonalnim i popre~nim rasjedima.30 m3/s.70 L/s (BRUSI].. da je testiranjem upojne gra|evine izazvana i sama pojava zamu}enja izvori{ta Zvir. Hrvatska Sveu~ili{te u Zagrebu. To je sna`no preljevno kr{ko vrelo. Ukupna zapremina vodospreme iznosi 20.2) i izmjena dolomita i vapnenaca (2K21. a posljedica je tangencijalne tektonike. Na JZ dijelu krila nalaze se prelazne dolomitne i dolomitno-vapnena~ke bre~e (K1. Trsata. a SI krilo debelo uslojeni do gromadasti rudistni vapnenci (K22. Tjeme antiklinale izgra|uju prelazne dolomitne bre~e (K1. Geotehni~ki fakultet. 42 000 Vara`din. 2001). smjera pru`anja S-J i SI-JZ. Ranko Biondi}2. omogu}ili stvara- nje sekundarne poroznosti karbonatnih stijena i razvoj kanala i {upljina du` kojih se odvija velika raznovrsnost tokova podzemnih voda. godine pra`njenjem vodospreme s poniranjem vode u negativne zdence.2). Groundwater tracing test Uvod Vodosprema Streljana na Drenovi predstavlja sredi{nju gra|evinu rije~kog sustava vodoopskrbe. U sklopu izgradnje gra|evine izvedena su detaljna istra`ivanja u svrhu rje{avanja problema upoja vode koji nastaje prilikom povremenih pra`njenja vodospreme i/ili gravitacijskog cjevovoda s izvora Rje~ine zbog ~i{}enja pra{inasto-pjeskovitog taloga iz spremnika ili pri mo`ebitnim nepredvidljivim kvarovima na objektima.000 m3. Dinarsko prostiranje (SZ-JI) ove strukture mo`e se pratiti od [kalnice. Bo`idar Biondi}2 & Josip Kolari}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut.40 km uzvodno od njezinog u{}a u more. U razdobljima presu{ivanja izvora Rje~ine vodosprema se puni tla~nim cjevovodom iz stalnog izvora Zvir. to je antiklinala velikog indeksa stisnutosti.

Figure 1. odnosno od 1058 m/dan do 1237 m/dan. a time ispiranje pukotinskih sustava i {upljina. Rijeka. DUKARI].43 cm/s. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. (2001): Vodosprema Streljana.– Arhiv HGI. ne brzine podzemnih tokova prema izvoru Podpinjol i INA-zdencu bile su u rasponu od 1. PLENI^AR.– Arhiv HGI. Zaklju~ak Temeljem polu~enih rezultata. [IKI]. R.22 cm/s do 1. Glavni vodoopskrbni izvor Zvir nije ugro`en s pove}anom pojavom zamu}enja izvorske vode s mjesta upojne gra|e- vine vodospreme Streljana-Drenova u uvjetima ispu{tanja vode grani~no do 150 L/s u kr{ko podzemlje (DUKARI] & BIONDI]. F. 2002). Zagreb. M. (1975): Osnovna geolo{ka karta. To potvr|uju. . (2001): Informacije o pra`njenju vodospreme Streljana II. kako se ne bi izazivalo turbulentno strujanje vode unutar kr{kog podzemlja. LITERATURA BRUSI]. Tijekom opa`anja i mjerenja nije bilo ki{a u podru~ju “sliva izvora grada Rijeke”. (2002): Upojna gra|evina vodospreme Streljana-Drenova. M.. P. list Ilirska Bistrica M 1: 100. & BIONDI]. najvi{e sa 150 L/s poniranja vode. R.194 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. istodobno se na izvori{tu Zvir svakodnevno mjerila mutno}a izvorske vode koje su bile u dopu{tenim granicama za pitke vode. Zagreb. koje bi utjecale na zamu}enje izvori{ta Zvir.– Arhiv HGI. Trasiranje podzemnih tokova iz upojne gra|evine vodospreme Streljana-Drenova.– Arhiv Teh-projekt hidro. ve} i rezultati mjerenja mutno}e u izvorskoj vodi koji su se tijekom opa`anja kretali unutar dopu{tenih vrijednosti za pitke vode. ne samo rezultati trasiranja. Za vrijeme trasiranja i tijekom pra}enja istjecanja trasera na priobalnim izvorima Rije~kog zaljeva.000. & BIONDI]. Trasiranje podzemne vode – hidrogeolo{ka istra`ivanja. ~ime se uzrokuje jako zamu}enje vode. D. re`im pra`njenja vodospreme Streljana treba biti kontroliran. F. & [PARICA. Tracing test from recarge wells of the Streljana water reservoir-Drenova. DUKARI]. Zagreb.

oxalna kiselina Key words: underground water. koje onda obaraju kao `eljezni hidroksid u ili na njihovim ljepljivim oblogama. Prva je etapa imala za cilj uklanjanje o{te}enja nastala stvaranjem organskih taloga (biomase). ~ime se trebao potaknuti oksidacijski proces . Naslage odgovarju rije~nim terasama. U tom procesu one oksidiraju ione dvovalentnog u trovalentno `eljezo. odnosno polupropusnih slojeva je dosta ujedna~ena. Kao drugo. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. Vodonosnik je izgra|en od aluvijalnih sedimenata Drave i Dunava. u {ljun~anom zasipu i porni prostor sloja u neposrednoj okolini zdenca. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza i mangana. Debljina pojedinih propusnih. pri kojima nastaje povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana otopljenog u vodi. da se radi o kompleksnim o{te}enjima. mo~varnim talo`inama i deluvijalnim naslagama. Hrvatska 3 HEP Plin Osijek. posljedica ~ega je smanjenje izda{nosti. Pierottijeva 6. Sveu~ili{ta u Zagrebu. odnosno na izlazu iz sita gdje je povi{en sadr`aj kisika. `eljezne bakterije. stabiliziran natrijevim hidroksidom (NaOH). U prvoj bi bila o{te}enja uzrokovana anorganskim talozima. a kao posljedica starenje zdenca. a polupropusni me|uslojevi izgra|eni su od praha i gline. Hrvatska Vodovod Osijek. 10 000 Zagreb. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. stvaraju}i vlaknaste muljevite nakupine `eljeznog (manganovog) hidroksida. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. tako i ukupnog procesa. vrlo brz. @eljezne bakterije razvijaju se u zdencu na situ. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana). Ponekad je njihov rast. praporima. zatvaraju}i otvore na situ. gdje se prvenstveno misli na karbonatne inkrusatate (CaCO3. Provjera u~inkovitosti kako pojedinih etapa revitalizacije. Zaklju~ilo se da se ne radi samo o jednoj vrsti o{te}enja. U tom procesu one oksidiraju dvovalentno u trovalentno `eljezo. a netto debljina slojeva iznosi od 56 do 78 m. dogodi se u nekoliko mjeseci. zdenac. FeCO3).4. Tako|er se pretpostavilo da se procesom eksploatacije pojavilo “navla~enje” glinovitosiltoznih frakcija navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. koje blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnog sloja. prije revitalizacije. Prilikom provedenih analiza o stanju crpili{ta 1992. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 195 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Optimalna metoda i trenutak revitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem Fe bakterija The optimal metod and moment of revitalization of well choked up by action of the ferrous bacteria Branko Hlevnjak1. pretpostavilo se da je to posljedica stvaranja organskih taloga djelovanjem Fe bakterija. oxalic acid U aluvijalnim vodonosnicima Drave i Dunava ~esto se javljaju reduktivni uvjeti. MgCO3. Obaranje `eljeza i brzi rast bakterija stvara veliku koli~inu tvari koja se vrlo brzo {iri. Jasna Zima2 & Vlado Skele`ija3 1 2 Rudarsko geolo{ko naftni fakultet. godine ustanovljeno je da je do{lo do degradacije kvalitete zdenca. Brz rast bakterija i stvaranje velike koli~ine materijala zatvara otvore na situ. koja je dovela do redukcije njihove u~inkovitosti. iron. Koeficijent u~inkovitosti zdenaca se kretao od 20 do 50 %. vr{ena je usporedbom specifi~ne izda{nosti dobivene iz pokusnog crpljenja u koracima pri izradi zdenca. poslije svake etape i na kraju revitalizacije. a stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana) iz vodonosnika. Osje~ko crpili{te smje{teno je u isto~nom dijelu dravske potoline. `eljezo. U ovom se postupku kao radni fluid u zdenac utiskivalo jako oksidacijsko sredstvo natrijev hipoklorit (NaOCl). Prva revitalizacija provedena je u tri etape. a ponekad i vodonosniku u neposrednoj okolini zdenca. Bakterije svojim djelovanjem zatvaraju sito. koja bi se mogla izdvojiti u dvije grupe. iron bacteria. zasipu. Zahva}eni su vodonosni slojevi relativno dobrih filtracijskih karakteristika. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. Sedimenti su talo`eni u umjereno reduktivnim uvjetima koje karakteriziraju povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. revitalizacija zdenca. no ipak mjestimice dolazi do isklinjavanja pojedinih slojeva. well. Na osje~kom crpili{tu je proveden niz revitalizacija ovako za~epljenog zdenca s razli~itom tehnologijom izvo|enja. Zalije`u u dubinskom intervalu od 40 do 176 m. tj. revitalization of well. akumuliraju}i pri tome velike koli~ine `eljeznog hidroksida u ili na njihovim `elatinoznim oblogama. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. Propusne naslage izgra|ene su od jednoli~nog sitno do srednjezrnastog pijeska u kojem se rijetko pojavljuju valutice {ljunka. upotrebljavaju}i stvorenu energiju za svoj rast i razvoj.

Uo~ena je podudarnost pove}anja specifi~ne izda{nosti sa smanjenjem sadr`aja koloidnih ~estica. kao sredstvo za uklanjanje `eljezovitih bakterija i dezinfekciju. no uz visoku cijenu tijekom njihovog kori{tenja. odnosno u onom trenutku kada po~inje opadati u~inkovitost zdenca. ukazali su se neki nedostaci. ustanovljeno je da trenutak provo|enja optimalne revitalizacije zdenca nastupa pribli`no u tre}oj godini rada zdenca. Iz postignutih je rezultata bilo vidljivo da su osnovna o{te}enja nastala djelovanjem `eljeznih bakterija. MgCO3. odnosno vrlo brzo nakon revitalizacije specifi~na izda{nost padne na onu prije revitalizacije. Koristi se gotov preparat CLEARBORE tvrtke CLEARBOR PTY LTD. Druga etapa imala je za cilj otkljanjanje eventualnih o{te}enja nastalih stvaranjem anorganskih taloga karbonatnog porijekla (CaCO3. Po provedbi ove etape specifi~na izda{nost je ne{to pove}ana. Pretpostavlja se da je tome uzrok bio relativno dugo mehani~ko ~i{}enje koje je pogodovalo daljnjem otstranjivanju `elatinozne mase. U novim se revitalizacijama koristi oxalna kiselina. koja razara kristalnu re{etku minerala gline. Izno{eno je mnogo suspendiranih koloidnih ~estica glinovitog porijekla {to je ukazalo na dobru djelotvornost pirofosfata. Ovdje se primjenjivala mje{avina vode i Na-kiselog pirofosfata. do 1994. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (“otapanja”) otklanjanja o{te}enja od `elatinozne bio-mase. Poslije ove etape specifi~na izda{nost je bila neznatno pove}ana {to je upu}ivalo da vjerojatno jo{ uvjek postoji za~epljenje `elatinoznom masom.196 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. pa se od njih odustalo. ipak je zaklju~eno da ovaj na~in njezinog provo|enja nije dovoljno u~inkovit. Tre}a etapa imala je za cilj uklanjanje glinovito siltoznih ~estica navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. Analizom uzoraka vode u labaratoruju Vodovoda Osijek je ustanovljeno da su se poslije ovog postupka ponovo pojavile `eljezne bakterije. U prvoj se revitalizaciji koristila maksimalna koncentracija ovog preparata. Kao radni fluid u zdenac se utiskivala klorovodi~na kiselina (HCl) uz octenu kiselinu i uz dodatak inhibitora korozije. a da se stvarni trenutak treba odrediti stalnim pra}enjem razine vode u zdencu. Na nekim susjednim crpili{tima testirani su neki gotovi preparati. Iako se mo`e re}i da je provedba ovih revitalizacija odr`avala kondiciju zdenca ne{to iznad one koja bi bila da se revitalizacija nije provodila. Paralelno je provedena samo mehani~ka revitalizacija. FeCO3). Iz rezultata prikupljenih tijekom verifikacije rada crpili{ta za razdoblje 1984. koja blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnika. {to omogu}uje njezino izno{enje tijekom ~i{}enja. no upu}ivalo je da je u~inak kiseline bio gotovo zanemariv. U ranijim revitalizacijama zapa`eni su vrlo skromni u~inci. kako bi se usporedila u~inkovitost i trajnost obje metode. .

A concept of groundwater vulnerability assessment quantifies the sensitivity of an aquifer to human activities impact on groundwater contamination (DORFLINGER et al. 21 000 Split. a rapid infiltration rate include point or diffuse recharge and underground flow throught a high permeability conduits and different size of fracture and cavernous systems. F.. Janislav Kapelj2 & Mirjana [vonja3 1 2 University of Zagreb. M. 2004). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 197 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Application of sintacs method in the recharge area of the Jadro and @rnovnica springs Primjena sintacs metode na podru~je napajanja izvora Jadro i @rnovnica Sanja Kapelj1. COST 620. SINTACS Karstic aquifers are well known for their vulnerability to groundwater contamination and many different types of antropogenic impact. Also. COST 620 (2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers. shafts and sinkholes. dolomites and impermeable lower Triassic clastic deposits and Eocene flysch. In: ZWAHLEN. established for hydrogeological. Vukovarska 35. (1999): Water vulnerability assessment in karst environments: a new method of defining protection areas using multi-atribute approach and GIS tools (EPIK method). medium and high vulnerability parts of the recharge area. Jelena Loborec1. Jadro and @rnovnica springs are a major source of fresh potable water area for the Split town and surrounding settlements. Applied modification decrease the area of extreme and very extreme vulnerability assessment of the karst aquifer and increase very small. Hrvatska Key words: aquifer vulnerability.o. 1999. Faculty of Geotechnical Engineering. The procedure of the method incorporates seven parameters relevant for the contaminant attenuation capacity and vertical flow features: depth to groundwater. JEANNIN.o. hydraulic conductivity range of the aquifer and hydrologic role of the topographic slope... uporaba zemlji{ta.4. Popovi}a 13 – [imun~evec. 2000). 279 p. In comparison with other types of aquifers. all’inquinamento con il systema parametrico SINTACS R5. dolines. land use. further tests and modeling procedures should analyses its implications on the protection of these very valuable groundwater resources. . One of the first approaches focused on aquifer vulnerability mapping was SINTACS scheme. 165–76. \. In- creasing anthropogenic pressures in inland part of recharge area and increasing trends of some contaminant content in spring waters initiated a comprehensive study which included detailed geological. F. d. Pitagora. DORFLINGER. karst. effective infiltration action. Besides the fact that a modified approach enhanced land use potential. REFERENCES CIVITA. well permeable Mesozoic. Eocene and Perms limestones. 2000). European Research Area: structural aspects – COST. unsaturated zone attenuation capacity.. A recharge of springs is approximately 500 km2 and mainly is composed of carbonate rocks. The karst of Dinarides is manly open karst environment with characteristics such as a thin soil cover.: European Comission. structural. & DE MAIO. SINTACS Klju~ne rije~i: ranjivost vodonosnika. 42 000 Vara`din. hydrogeological. small. morphological. hydrogeological characteristics of the aquifer. 248 p. ZWAHLEN. soil/overburden attenuation capacity. Hrvatska Geo-Rudus. P-Y. On the basis of obtained data selected parameters were presented in appropriate grid information layers scale 1:25. N. Hallerova aleja 7. climatic and impact settings typical for the Mediterranean countries (CIVITA & DE MAIO. Directorate – General for Research. mostly permeable overlaying deluvial sediments of karst poljes with swallov holes. 10 360 Sesvete. (2000): Valutacione e cartografia automatica della vulnerabilita degli acquiferi. 39/2.– Environmental Geology. Hrvatska 3 Croatian Waters. standard scheme was modified within the hydraulic conductivity parameter layer by incorporation of the density of dolinas. M.000 and processed by GIS following the SINTACS R5 standard scheme (CIVITA & DE MAIO. geochemical and environmental isotope research. Bologna. kr{.

gornjeg ponta i mla|ih naslaga. [ubi}eva 27. bila raspolo`iva gusta mre`a 2D i dijelom 3D seizmike. Privredne aktivnosti se time ravnomjernije raspore|uju izvan gradskih sredi{ta Panonskog prostora Hrvatske. metode i rezultati. pored maksimalnog kori{tenja geolo{kih i geofizi~kih informacija va`no je spomenuti preko tristo detaljno obra|enih i kori{tenih dubokih bu{otina. Zavaljuju}i tako detaljnoj strukturnoj interpretaciji izra|ene su i karte debljina pet prisutnih geolo{kih jedinica: mezozoika. Ona je obnovljiv i za okoli{ prihvatljiv lokalni izvor toplinske i elektri~ne energije. kvalitetne geolo{ke podloge mogu pridonijeti pove}anju ekonomske atraktivnosti uz pove}anje pouzdanosti ulaganja u ove vrlo skupe i rizi~ne projekte. economy and legislative. Unutar ovog prostora izra|uju se i detaljne zakonski definirane studije. panona. Uz susretljivost dr`ave. Kri`evci i drugi. rational and environmental acceptable use. Posebno je interesantan prikaz analiza tektonskih elemenata i makro strukturnih jedinica. od kojih nam je na prostoru sjeverozapadne Podravine pored moderne gravimetrije. Hrvatska Klju~ne rije~i: Istra`ivanje i kori{tenje geotermalne i mineralne vode. Sa stajali{ta Hrvatskog geolo{kog kongresa. methods and results. Na cijelom prostoru izra|ene su strukturne karte po pet osnovnih nivoa geolo{ke gra|e. kojom je mogu}e dovoljno pouzdano razumjeti geolo{ke odnose. tercijarnih naslaga starijih od srednjeg miocena. ovim izlaganjem upu}ujem apel na racionalno pona{anje prema istra`ivanju i proizvodnji geotermalne energije i kori{tenju odgovaraju}ih. Tehnike istra`ivanja i proizvodnje proisti~u iz onih u naftnoj industriji. a ekonomski je posebno interesantna kao pokreta~ poljoprivredne. Unato~ vrijednih saznanja sa brojnih prirodnih izvora. elaborati o rezervama za niz geotermalnih objekata kao: Kutnjak-Lunjkovec. Takvo nestru~no i neprofesionalno pona{anje dovodi do lako ste~enih probitaka. ekonomika i legislativa. ve}im dijelom raspolo`ivih informacija. Panonski bazen Republike Hrvatske Key words: Exploration and production of geothermal and mineral waters. gdje se le`i{ta prete`ito nalaze na dubinama preko tisu}u metara. ekonomska i za okoli{ prihvatljiva rje{enja njihovog kori{tenja. koji kontroliraju dubinsku gra|u ovog dijela sjeverozapadne Hrvatske. geolo{ka rje{enja osnova su za tehni~ko. Pannonian basin of Republic of Croatia Geotermalna energija geotermalnih i mineralnih voda je va`an i nedovoljno istra`en i kori{ten resurs Republike Hrvatske. Takav pristup jedina je osnova za realizaciju pozitivnih rudarskih na~ela i odr`ivog okoli{a. vrednovanje i koordinaciju na{ih stru~nih saznanja i odgovaraju}oj interpretaciji raspolo`ivih informacija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinska geologija – osnova istra`ivanja i proizvodnje geotermalne i mineralne vode u Republici Hrvatskoj Understanding of deep geological settings – key of the exploration and production of geothermal and mineral waters in Republic of Croatia Slobodan Kolbah INA Naftaplin. U ovom regionalnom rje{enju. kao pokreta~e ravnomjernijeg privrednog razvoja ove ~iste i obnovljive doma}e energije. pa za cijeli proces ima vrlo {tetne posljedice. pri ~emu su po krovini mezozoika kartirane najzna~ajnije litolo{ke cjeline va`ne za formiranje geotermalnih rezervoara. ne koristiti i nedovoljno razumijevati pojedine dubinske podatke izva|ene iz cjelovitog konteksta geotermalnog istra`ivanja i proizvodnje na velikim dubinama sedimentnih bazena Hrvatske. ukupne povr{ine od gotovo trideset tisu}a kvadratnih kilometara. U cjelovitom projektu evidencije rezervi u le`i{tima geotermalne i mineralne vode. Informacije o hidrodinami~kim mjerenjima i geolo{ko-fizikalnim parametrima potencijalnih le`i{ta omogu}uje minimalno pouzdanu interpretaciju potrebnu za njihovo definiranje i nastavak istra`ivanja. Velika Ciglena. oni naj~e{}e ne vode do cilja ili ga uop}e nemaju i sami su sebi svrha. Iz takvih regionalnih projekata koji uklju~uju interpretaciju povr{inskih i dubinskih geolo{kih informacija iz bu{otina zajedno sa ostalim geofizi~kim mjerenjima. ovdje se `ele nazna~iti osnovni i minimalni elementi koje je danas mogu}e i nu`no ugraditi kao osnovu za istra`ivanje le`i{ta geotermalnih i mineralnih voda.198 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. gdje se u nekim doma}im ali i me|unarodnim projektima ve} po~elo ignorirati odnosno. metoda. sredi{njeg nacionalnog stru~nog skupa. odnosno prostora od prioritetnog interesa za istra`ivanje i proizvodnju ove doma}e energetske sirovine. donjeg ponta. njen glavni dio kod nas je vezan uz duboke naftonosne bazene. Ovim izlaganjem `elim skrenuti pa`nju geolo{ke struke na neophodno uva`avanje. . prera|iva~ke proizvodnje i turizma. Osnovni elementi ovog geolo{kog modula projekta. Razlog ovog apela je u aktualnoj praksi. gdje prostor sjeverozapadne Podravine zauzima gotovo desetak posto istra`nih prostora i eksploatacionih polja INA-Naftaplina. racionalno kori{tenje i za{tita okoline. 10 000 Zagreb. Na primjeru geolo{kog segmenta projekta evidentiranja le`i{ta geotermalne i mineralne vode na prostoru sjeverozapadne Podravine. gdje se i manji dio potencijala koristi u energetske svrhe. tehnolo{ka. postupaka i znanja. ne samo za ovu sirovinu.

1998). in Stubi~ke toplice water is used in six different ways. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 199 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Trends in geothermal water utilization in Croatia Trendovi kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj Miron Kova~i} & Sta{a Borovi} Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey. Natural springs are the locations where geothermal water naturally rose or still rises to the surface. while in Sveta Nedjelja it is used in one single way. Since then reviews were published two more times (KOVA^I]. Kategorizacija geotermalnih lokaliteta Hrvatske prema temperaturi vode. This paper aims at pointing out the trends in geothermal water utilization in Croatia in the past 13 years on the basis of the comparison between the data from aforementioned papers and field inspection in the beginning of the year 2010. For example. which is a result of overuse. Tablica 1. a great interest exists for geothermal water utilization in new locations in Croatia. Hrvatska The first paper presenting a review of geothermal water utilization in Croatia was published 12 years ago (KOVA^I] & PERICA. In most of the locations geothermal water is used in a variety of ways. In some of the locations there are plans to increase production or use the water in more ways then is currently the case. so geothermal water is only found at greater depth in a borehole.The locations where geothermal waters are already in use are categorized into two classes: natural springs and deep boreholes (Table 1). Deep borehole is a location class for places where there isn’t. Sachsova 2. Also. Dra{kovec (in Me|imurje county – recreation. The data used in this paper Table 1. In many of those locations intake structures and boreholes were established in order to advance production. and there never was. Croatia Key words: geothermal water. godine. geotermalna energija. geothermal energy. This review includes geothermal waters in a wide temperature range – from subthermal to hyperthermal (Table 2). Croatia Klju~ne rije~i: geotermalna voda. balneotherapy and TYPE OF FACILITY UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply NATURAL DEEP SPRING BOREHOLE 14 7 2 4 5 2 1 0 1 1 3 2 3 4 1 1 1 1 0 1 TOTAL 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 Table 2. while the highest-temperature waters (68–98°C) are used. 10 000 Zagreb. for space heating. In locations with the lowest-temperature waters (18–20°C) fish aquaculture is developed. so the data is summarized in the tables. Categorization of geothermal localities in Croatia on the basis of water temperature. Tablica 2. The locations that went furthest in the planning of geothermal water and/or energy exploitation are Terme Zagreb (recreation). among other. Education and Sports. a natural geothermal spring. it was not possible to give a detailed description of utilization for each of the localities. 2001 and 2006). Category Temperature Natural spring Deep borehole SUBTHERMAL 13–20 °C 1 0 HYPOTHERMAL >20–34 °C 6 4 HOMEOTHERMAL >34–38 °C 2 0 HYPERTHERMAL >38 °C 6 6 .4. indications of future development are given taking in account both current trend and planned projects. was acquired within the framework of the project “Geothermal map of the Republic of Croatia” (181-1811096-1790) financed by the Croatian Ministry of Science. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj 2010. Due to the lack of space in this abstract. In some of them natural springs don’t exist in the present. Geothermal water utilization in Croatia in the year 2010. Other than that.

as well as the number of exploitation localities. If such trend persists. M. (2001): Temeljne geotermijske zna~ajke Hrvatske i kori{tenje geotermalmnih voda u Hrvatskoj tijekom 2000. tend to remain constant. 25. there is no reason to expect an increase in the number of localities or ways of utilization in the future. The number of localities with other modes of utilization varies a little or there are no changes. godine – Hrvatske vode. 167–174. (2006): Pregled sada{njeg i naznake budu}eg kori{tenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj u odabranim godinama. 145–150. R. shows that there was a maximum difference in recreational use of geothermal waters (15 locations in 1998. Velika Ciglena (in Bilogora region – power generation and cascade use of geothermal energy) and [mithen (near the town of Samobor – recreation). M. On the basis of reviewed data. NUMBER OF SITES UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply Total number of sites (natural springs/deep boreholes) 1998 15 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2000 18 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2006 20 9 5 8 6 2 2 1 1 2 27 (18/9) 2010 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 25 (15/10) are also visible in utilization for greenhouse heating.). Zagreb. Lunjkovec (in Podravina region – power generation). Table 3. Hrvatska gospodarska komora. (ur. [ibenik. although the current trends don’t indicate it. 355–361. 9/25. there exists a possibility for a significant increase in geothermal water utilization in the future. Changes . & PERICA. F. However. one should bear in mind that there are a number of sites with development plans in different stages of implementation. Geothermal water utilization in selected years in Croatia. & VAN^INA. then 20 locations in 2006 and 17 locations in 2010). M. M. There is also a significant interest of foreign investors for geothermal energy utilization.– “Hrvatske vode”. Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj.200 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. REFERENCES KOVA^I]. especially owing to favorable natural conditions. Tablica 3. one can infer that the modes of utilization. being that the water is only used for that purpose since 2006.– Stru~ni skup s me|unarodnim sudjelovanjem. Zbornik radova / [^ULAC-DOMAC. Therefore. KOVA^I]. (1998): Stupanj kori{tenja geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj. Zagreb. The total number of locations also varies only slightly in the last 13 years (24–27 locations). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Table 3. KOVA^I]. space heating).

srpnja 2000. 2003). i 2002. Va`nu ulogu u tome imali su navodi o minimalnom protoku objavljeni u speleolo{koj literaturi (GARA[I] & KOVA^EVI]. Prvi podaci o Rokinoj bezdani datiraju iz 1960. 1967). Kada prestane poniranje vodotoka Jaruge na ponorima uz sjeverozapadni rub Stajni~kog polja. a prema njihovim podacima tlocrtna du`ina istra`enih kanala u jami je 850 m. i drugi).6 m3/s. Tijekom tih istra`ivanja nedvojbeno je dokazana podzemna vodna veza ponora na Stajni~kom polju i vodenog toka u jami (2040 m. Vodoopskrbni potencijal Ve} su prva mjerenja protoka u jami izvedena tijekom istra`ivanja u 2000. GARA[I] & KOVA^EVI]. KUHTA. te da se povremeno muti. temeljem sedam mjerenja izvedenih tijekom 2002.36 cm/s. Kapele. neposredno iznad Stajni~kog i Crna~kog polja. U radu se eksplicitno navodi da je vi{ekratnim mjerenjima u kanalu ispod ulazne vertikale konstatiran minimalni protok od 2 m3/s. Novija speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja Ve} du`i niz godina razmatra se mogu}nost hidroenergetskog iskori{tenja poplavnih voda Stajni~kog. Tijekom tih istra`ivanja utvr|en je hipsometrijski polo`aj karakteristi~nih to~aka jame i konstatirano povremeno dizanje razine vode ispod ulazne vertikale za 14. vodoopskrba. Naime. Nadalje. 2000). 1980. tragom spomenutih navoda o velikoj minimalnoj izda{nosti. S druge strane informacije o postojanju stalnog i vrlo izda{nog podzemnog toka u jami pobudile su interes za kori{tenju tih voda. naknadno izvedenim jednostavnim speleolo{ko-hidrogeolo{kim istra`ivanjima pokazalo se da voda u jami nije bakteriolo{ki ispravna. U sklopu tih nastojanja Rokina bezdana istra`ivana je s ciljem prikupljanja podataka potrebnih za tuma~enje hidrogeolo{kih odnosa izme|u Stajni~kog i Crna~kog polja. Vo|ena tim saznanjima prvo je INA pokrenula istra`ne radove s ciljem zahvata i izgradnje punionice izvorske vode.kuhta@hgi-cgs. U njima su najaktivniji bili ~lanovi speleolo{kih odsjeka planinarskih dru{tava Velebit i Sutjeska. 1992. godine (MUNDA & KUHTA. rezultirali su objavljivanjem niza ~lanaka o jami i njenim zna~ajkama (GARA[I]. 24 sata. Crna~kog i Dre`ni~kog polja. Dubina jame od ulaza do nizvodnog sifona iznosi oko 127 m. Hrvatska (mladen. 10 000 Zagreb. jama. Atraktivnost objekta u kojem dominiraju 84 m duboka ulazna vertikala i sna`an podzemni vodeni tok. Rokina bezdana. pa se unato~ povoljnim kemijskim pokazateljima na kraju od punionice odustalo. godine zaklju~eno je da se protoci na razini 2 ili vi{e m3/s javljaju samo u vrijeme povi{enih i visokih voda. Sachsova 2. Intenzivna speleolo{ka i speleoronila~ka istra`ivanja zapo~inju 1975. 2. a to se doga|a znatno prije pojave niskih voda. godine izmjeren protok od svega 293 L/s. Pored toga spominje se da je voda po svim ispitivanim parametrima. 1975. bunara i piezometra. Utvr|ivanje realne minimalne izda{nosti i procjena vodoopskrbnog potencijala Rokine bezdane bili su glavni ciljevi istra`ivanja izvedenih u razdoblju od mjeseca svibnja do studenog 2003. Tako je 8. protok u jami je redovito ispod 0. a kasnije Dru{tva za istra`ivanje i snimanje kr{kih fenomena (DISKF) iz Zagreba. izvrsne kakvo}e. a svakako i nalaz brojnih primjeraka ~ovje~je ribice (Proteus anguinus). Rokina bezdana.4. 1992). i prakti~ki traju do danas. Lika Uvod Jama Rokina bezdana nalazi se na JZ padinama masiva V. 2002). Za to je kori{ten automatski mjera~ . obalnog i oto~kog dijela Li~kosenjske `upanije. premda u to vrijeme nisu vladale izrazito su{ne hidrolo{ke prilike. jama Rokina bezdana smatrana je potencijalnim izvorom za vodoopskrbu zapadnog. naredna istra`ivanja izvedena su za potrebe Hrvatskih voda. godine (MALINAR. uklju~uju}i i bakteriolo{ke.hr) Klju~ne rije~i: Kr{. Lika Key words: Karst. Kroz to razdoblje u jami je organizirano kontinuirano pra}enje razine podzemne vode u kanalu uzvodno od prvog sifona (svakih 120 minuta).5 m iznad prosje~ne razine (KUHTA. Prvo spu{tanje do podzemnog vodenog toka izveli su ~lanovi SO PDS “Velebit” 1967. Dana{nja istra`ivanja predvode ~lanovi dru{tva DISKF “Dinaridi”. godine. pit. godini pokazala da prija{nji podaci o minimalnoj izda{nosti nisu to~ni. Nakon {to su zbog vrlo lo{eg programa istra`ivanja prvo utro{ena zna~ajna financijska sredstva na izvo|enje pristupne ceste. water supply. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 201 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vodoopskrbni potencijal jame Rokina bezdana Water supply potential of the Rokina bezdana pit Mladen Kuhta & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. kada su se u nju do dubine od 40 m spustili ~lanovi Speleolo{kog dru{tva Hrvatske (SDH). Budu}i da konstatirano bakteriolo{ko one~i{}enje podzemne vode uz adekvatni tretman ne predstavljaju problem za njeno kori{tenje u javnoj vodoopskrbi.

rujna kada su pale prve zna~ajnije oborine. GARA[I]. (1980): Rokina bezdana sigurno nalazi{te ~ovje~jih ribica u Hrvatskoj. rujna razina vode opala za jo{ 1 cm. M. 186–190. (2002): Speleolo{ki istra`ni radovi u Rokinoj bezdani i trasiranje ponora u Jezeranama. (1967): Na obali podzemne rijeke. Zagreb. rujna 2003. 58. MALINAR. 15–22.202 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. i nadopunjenom 2007. KUHTA. a pri svakom od njih prikupljani su uzorci vode za fizikalno-kemijske i mikrobiolo{ke analize. jama Rokina bezdana smatra potencijalnim izvorom pitke vode izda{nosti do 2 m3/s. U takvim okolnostima na ve}ini kr{kih izvora zabilje`eni su vi{egodi{nji minimumi. godine. Nalazi provedenih analiza vode potvrdili su prethodne spoznaje o njenoj dobroj kakvo}i s obzirom na fizikalno-kemijske parametre. GARA[I]. 18. M. godine.– Arhiv Geoaqu d.. Poznato je da 2003. H. treba voditi ra~una i o tome da je jama poznato stani{te ~ovje~je ribice i endemi~ne slatkovodne spu`vice. M. Zagreb. pa i u radnoj verziji jo{ neusvojenog Vodoopskrbnog plana. T. Nadalje. Zagreb. Tom prilikom on je iznosio svega 84 L/s. (1975): Proteus anguinus (~ovje~ja ribica) prona|ena u Rokinoj bezdani kod Jezerana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 postavljen u postoje}u piezometarsku bu{otinu. a koje su u{le u i danas va`e}u plansku dokumentaciju. Zadnje mjerenje protoka u jami izvedeno je 17.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. Zagreb. & KUHTA. .– Spelaeologia Croatica. 10–12. Osnovni problem su dale- ko manje koli~ine vode u su{nim razdobljima od onih navedenih u literaturi.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar.o. Zaklju~ak Provedena speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se vode Rokine bezdane odlikuju vrlo dobrim fizikalno-kemijskim sastavom. (2000): Izvje{}e o speleolo{kim radovima u jami Rokina bezdana kod Jezerana.– Priroda. M. KUHTA. Zagreb. ali i ~injenicu da je u svim hidrolo{kim prilikama mikrobiolo{ki one~i{}ena (ukupni i fekalni koliformi. pa su zbog njihove za{tite eventualno raspolo`ive koli~ine vode i znatno manje.o. Zagreb. Ovdje treba naglasiti da je to ~esta pojava kod gotovo svih kr{kih voda. & KOVA^EVI]. prema konsumpcijskoj krivulji proizlazi da se protok smanjio na 70 L/s. pseudomonas aeruginosa). B. (2003): Vodoistra`ni radovi za ocjenu koli~ine i kakvo}e vode na Rokinoj bezdani. Zagreb. (1992): Speleolo{ki sustav Rokine bezdane u rje{avanju hidrogeolo{kih odnosa u podru~ju Male i Velike Kapele (Lika). Na{e planine. Budu}i je do oborina 24. {to je daleko ispod o~ekivanih koli~ina. a pojava prekomjernog bakteriolo{kog one~i{}enja nije ograni~avaju}i faktor njenog kori{tenja za javnu vodoopskrbu. Na osnovi izmjerenih podataka formirana je konsumpcijska krivulja temeljem koje su podaci kontinuiranog mjerenja razine transformirani u protok. Pored toga na vodomjernom profilu ispod ulazne vertikale izvedena su ~etiri mjerenja protoka pomo}u hidrometrijskog krila. 3.– Speleolog. M. M. ^injenica je da su u jami zabilje`eni minimalni protoci od svega 70 L/s. 19/1–2. Tako se u Prostornom planu Li~ko-senjske `upanije donesenom 2002. godinu obilje`ava izrazito dugo su{no razdoblje. a posebno u slu~aju te~enja otvorenim kanalskim sustavima kao {to je Rokina bezdana. fekalni streptokoki. Prema podacima ki{omjera u Brinju izrazito su{no razdoblje na podru~ju Rokine bezdane potrajalo je do 24. LITERATURA GARA[I]. MUNDA. 7/8. 22–23.

Tihomir Frangen & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. uranin Key words: Simultaneous tracing. Premda to mo`e biti posljedica uzorkovanja u stati~kim uvjetima. razlika Dh(m.. Prvenstveno zbog nepostojanja adekvatne lokacije za upu{tanje trasera. Sachsova 2.m. Grobni~ko polje. CAS broj 130-13-2).. Prethodnim trasiranjem ponora Rupa 1974. S obzirom na istovrsnu namjenu trasiranja i polo`aj istra`ivanih lokacija u bliskim hidrogeolo{kim sustavima. Hrvatska (mladen. od izvora 3.hr) Klju~ne rije~i: istovremeno trasiranje. Na glavnim vodoopskrbnim izvori{tima (Zvir. U ovom slu~aju pored uranina. Rikard Ben~i}. konc. Ponor Rupa trasiran je sa 75 kg Na-naphthionata.73 4. 5 i 6). godine u optimalnim hidrolo{kim uvjetima. a financirana su od strane Hrvatskih voda. Zvir i Marganovo (Tablica 1). odnosno pri povla~enju visokog vodnog vala. izvedeno je simultano trasiranje s dva razli~ita trasera (KUHTA et al. Uranine Uvod Prikazana istra`ivanja su izvedena za potrebe novelacije zona sanitarne za{tite izvori{ta pitke vode zahva}enih na podru~ju grada Rijeke i u Bakarskom zaljevu. 2009). (sati) 51 43 30 43 Prividna brzina (cm/s) 3. Rezultati Podzemna vodna veza ponora Rupa dokazana je s izvorima Mlaka.o.17 7. iz Rijeke i Primorsko-goranske `upanije.0855 0. [vicarska). Results of the ponor Rupa tracing test. konc. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 203 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Istovremeno trasiranje ponora Rupa i bu{otine DB-1 na Grobni~kom polju Simultaneous tracing tests of ponor Rupa and the borehole DB-1 on Grobni~ko polje Mladen Kuhta.97 Max. Sva mjerenja i uzorkovanja obavili su djelatnici HGI-a. Zanimljivo je da traser nije detektiran u vodi zdenaca unutar galerijskog vodozahvata Zvir II (uzorkovani su zdenci B-2. maj u Rijeci do izvori{ta @minjci kod Bakarca.04 . Poznato je da rezultati takvih trasiranja najbolje prikazuju stanje u kr{kom vodonosniku. a za to su kori{teni terenski fluorometri (GGUN-FL.90 4. Grobni~ko polje. izvedeno je 14. a na podru~ju Bakarskog zaljeva 24 dana. opa`anje je bilo kontinuirano. 10 000 Zagreb. Rezultati trasiranja ponora Rupa. smjerovi i brzine otjecanja podzemnih voda s njegove jugoisto~ne strane do sada nisu bili poznati.n.4. 3. KD “Vodovod i kanalizacija” d. Na-naphthionat. (mg/L) 0.45 5. Martin{}ica.) 282 281 280 280 Vrijeme do Max.80 4.kuhta@hgi-cgs.o. Uzorkovanje je organizirano na 19 lokacija. Perilo-galerija). te iz toga proiza{lu potrebu opa`anja istih mjesta istjecanja. po prvi put je kori{ten Na-naphthionat (C10H8NSO3Na. koji je potom ispran sa 104 m3 vode dopremljene cisternama. 1977). Na-naphthionate. Ve} dugi niz godina u Hrvatskoj se trasiranja izvode pomo}u uranina dok se ostali traseri gotovo i ne koriste. Intervali izme|u uzorkovanja bili su od 6 do 24 sata i mijenjali su se kroz razdoblje opa`anja. Table 1. Metodologija istra`ivanja Istovremeno trasiranje ponora Rupa kod Gornjeg Jelenja i bu{otine DB-1 na jugoisto~nom rubu Grobni~kog polja Tablica 1.02.2009. U bu{otinu je upu{teno 50 kg uranina. niti u kanalu izvora [kolji}. u opa`a~ku mre`u naknadno su uklju~eni izvori u kr{koj depresiji Ponikve.0541 0.0948 0. Neposredno nakon {to se u njoj pojavila boja. dobiveni rezultati upu}uju na to da se bunari u galeriji prete`ito napajaju Izvor Mlaka Rikard Ben~i} Zvir Marganovo Udaljenost (m) 6845 6890 6260 6260 Visina h(m.) 3 4 5 5 Vis. prve pojave prividna (sati) brzina (cm/s) 43 31 22 35 4. U vrijeme ubacivanja trasera u ponor je uviralo 379 L/s.42 6. Na izvorima u Rijeci uzorci su prikupljani 10.0395 Vrijeme do pojave max. godine potvr|ena je podzemna vodna veza zapadnih rubova Grobni~kog polja s izvorima Zvir i Marganovo u Rijeci (BIONDI] et al. Albillia.

27 Max.0352 0. M.65 1. te na priobalnom izvoru Perilo u Kostreni. Razlog tome su hidrogeolo{ki uvjeti napajanja galerijskog zahvata i njegovo opa`anje u stati~kim uvjetima.204 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Fond stru.0439 0. B. & VULI]. KUHTA. Zagreb. Ovom prilikom neupitno potvr|ena veza prema izvorima Mlaka i Rikard Ben~i}.56 1. premda je on uba~en u dovoljnoj koli~ini. Dobrica i u uvali ^rno. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2.) 300 304 304 304.56 1. Perilo i Lovrijenac u Bakru.3 cm/s. YOSHIOKA.0041 0. nalazi ovog testa ne}e bitno utjecati na postoje}e granice zona sanitarne za{tite. (2008): Water Tracing Tests in the Dinaric Karst of Croatia.0343 0. Ponor Rupa u Donjem Jelenju.55 1. Prividne brzine toka su u rasponu vrijednosti koje su vrlo sli~ne prosje~nim vrijednostima na podru~ju Hrvatskog kr{a (srednja vrijednost 3.55 cm/s.36 1.97 1.42 7150 5 300 137 1. a najve}i dio podzemnog otjecanja usmjeren je prema vodoopskrbnom izvoru Zvir.0266 0. Results of the borehole DB-1 tracing test. . @.98 1. (ed.64 2. FRANGEN.2777 Vrijeme do pojave max. za {to ima elemenata. Relativno mala prividna brzina i vrlo niska koncentracija trasera na Martin{}ici.5 305 304 304 305 200 Vrijeme do prve pojave (sati) 147 51 43 59 99 91 75 123 47 Prividna brzina (cm/s) 1. AURELI.5 0 1 1 0 105 Vis. prividne brzine toka su oko 1.45 0.– Fond stru. GOATTI. konc. 2008).05 3.76 1.0948 mg/L) utvr|ene su prema izvoru Zvir. KUHTA & BRKI]. Trasiranjem je potvr|ena i prethodno konstatirana veza s bunarom-izvorom Marganovo (Tvornica papira).9 cm/s) i koncentracija trasera (0..00019 183 1. Zaklju~ak Rezultati dobiveni pri trasiranju ponora Rupa pokazuju da se zapadni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u gradu Rijeci.. Ne{to ve}e prividne brzine konstatirane su prema izvorima Jaz i Perilo. godine.23 2. O tome treba voditi ra~una pri novelaciji za{titnih zona vodozahvata Perilo.25 cm/s).0375 0. Najbr`a vodna veza utvr|ena je prema izvorima Jaz (5. Table 2. M. Trasiranjem bu{otine DB-1 utvr|eno je da se jugoisto~ni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u Bakarskom zaljevu. Trasiranjem Bu{otine DB-1 potvr|ena je podzemna vodna veza jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja s izvorima u podru~ju Bakarskog zaljeva (Tablica 2).): Proceedings CD. Zagreb. Integrating Groundwater Science and Human Well-being. visoka koncentracija trasera zabilje`ena na izvorima u Ponikvama. (mg/L) 0.69 i 3. Veza vodozahvata Martin{}ica s bu{otinom DB-1 nije pouzdano utvr|ena. Ukoliko se vrlo niske koncentracije trasera usvoje kao pokazatelji vodne veze. Bu{otina DB-1. dok. koji se nalaze pribli`no na pola puta izme|u bu{otine i opa`anih izvori{ta u Bakarskom zaljevu. HGI. A. Okr{enost karbonatnog vodonosnika je velika.) 5 1 1 0. M. LITERATURA BIONDI].. Ove vrijednosti pribli`no odgovaraju onima dobivenim pri trasiranju 1974.26 2. (1977): Vodoistra`ni radovi Rijeka. te na izvorima Podbok. @. KUHTA. Dobra. a i koncentracija trasera je bila vrlo niska.n. A. A. Traser je u visokoj koncentraciji konstatiran na izvorima Jaz.0273 0. (sati) 217 139 139 139 165 139 155 139 75 Prividna brzina (cm/s) 9. prethodno nije bila konstatirana. Nadalje. Najve}a prividna brzina toka od (7. HGI.41 cm/s). konc. medijan 2..41 2..25 5. & BRKI]. T. pokazuju da je napajanje tog vodozahvata vodama s jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja vrlo malo. SINNER. V.43 4. Traser se nije pojavio samo na krajnjem opa`anom izvoru @minjci kod Bakarca. dok.05 cm/s) i Perilo (4.09 iz nekog drugog sustava. In: TANIGUCHI. pokazuje da se najve}a disperzija trasera doga|a u nizvodnom dijelu vodonosnika. Rezultati trasiranja bu{otine DB-1. Toyama. (2009): Vodoistra`ni radovi.0361 0. razlika Dh(m.45 cm/s. & STROJ.m. Japan. Sna`an drena`ni pravac potvr|en je i prema zahva}enim izvorima Dobra i Dobrica (2. unato~ ~injenici da su prema njemu utvr|ene znatno manje brzine toka. Trasiranje tokova podzemne vode s Grobni~kog polja. R.69 3. S obzirom na to da su zabilje`ene prividne brzine toka vrlo sli~ne onima dobivenim prethodnim trasiranjem. Izvor Perilo – Galerija Perilo izvor Jaz Lovni enac Podbok Dobra Dobnca Uvala Crno Ponikva NESIGURNO Martin{~ica Udaljenost (m) 7555 7810 7810 7740 8070 8815 9215 9890 3845 Visina h(m.

mogli znatno usporiti i dodatno razrijediti dotok iz Markovog ponora. 10 000 Zagreb.95 : 2. Naime. Hrvatska (mladen. pa je do{lo do formiranja iznimno visokog vodnog vala i plavljenja Lipovog polja.kuhta@hgi-cgs.80 cm/s. Mo`e se konstatirati da postignuti rezultati opisuju uvjete te~enja kroz kr{ko podzemlje u razdoblju razvoja iznimno visokog vodnog vala. U tom kontekstu potrebno je promatrati i izostanak pojave trasera na izvori{tu Novljanske @rnovnice. te pomo}u aktivnog ugljena na izvoru Ba~vice-uvala Vrulja. a posebno u odnosu na iznimno brze vodne veze prema izvorima Jurjevska @rnovnica (32. godine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 205 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju Results of the repeated tracing test of the Markov ponor on the Lipovo polje Mladen Kuhta. koje su usporile dreniranje koncentriranih dotoka iz li~kih ponora. Juraj. Lipovo polje Trasiranje Markovog ponora izvedeno je 30. godine (TURNER. U ponor je pri dotoku od pribli`no 50 m3/s upu{teno 100 kg uranina deklarirane ~isto}e iznad 98%. od Markovog ponora udaljeni su 23 km. odnosno {irina pojasa registriranog istjecanja boje je pribli`no 52 km.0541 mg/L na izvoru u Jurjevskoj @rnovnici. koji su u danim hidrolo{kim uvjetima. {to se zasigurno odrazilo i na rezultate samog ispitivanja. a iznosile su 2.02 do 12. u ekstremnim hidrolo{kim uvjetima nije potvr|ena izrazito velika razlika prividnih brzina toka izme|u Jurjevske @rnovnice i obli`nje uvale Duboka. premda se on pojavio na obli`njem izvoru Klenovica.02 cm/s. @aga – Sv.4. odnosno izvori Ba~vice – kapta`a i Ba~vice – uvala Vrulja.0075 na izvoru Klenovica do 0. Naravno. Nadalje. Provedenim trasiranjem konstatirane su op}enito manje i ujedna~enije prividne brzine toka. Pove}ani dotoci u podzemlje manifestirali su se porastom razine podzemnih voda i velikim porastom izda{nosti svih vodnih pojava u priobalju. nakon trasiranja 1960. 1976). studenog 2005. Izostanak pojave trasera na dijelu opa`anih izvora ne treba tuma~iti kao negaciju prethodno utvr|enih veza.68 cm/s. Uspore|uju}i rezultate dobro dokumentiranog trasiranja 1975.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje.8 km. jednako kao i najve}a vrijednost prividne brzine je neo~ekivano utvr|ena u smjeru izvora Starigrad kod Senja. godine (DUKARI] et al. uvala Duboka.1 cm/s). Najbli`a mjesta istjecanja na kojima je potvr|ena pojava trasera.44 cm/s). U opisanim hidrolo{kim prilikama istjecanje boje je dokazano na slijede}im izvorima: Klenovica. Pored toga u slu~aju Novljanske @rnovnice treba voditi ra~una i o mogu}nosti nepovoljnog djelovanja sna`nih dotoka iz Gorskog kotara.80 cm/s (Tablica 1). Jurjevska @rnovnica. a njihova me|usobna udaljenost. Najve}a zra~na udaljenost je prema izvoru Klenovica i iznosi 45. Maksimalne koncentracije boje na pojedinim izvorima kretale su se u rasponu od 0. godine i predmetnog trasiranja (Tablica 1) jasno su vidljive velike razlike u redoslijedu. cijelo kr{ko podru~je zahvatile su intenzivne oborine pra}ene naglim topljenjem snijega. Najni`e vrijednosti prividnih brzina zabilje`ene su u smjeru priobalnih izvora uvala Duboka i izvora @aga – Sv. 1960. Hidrolo{ke prilike koje su uslijedile neposredno nakon upu{tanja trasera bile su izrazito nepovoljne. Starigrad kod Senja i Ba~vice-kapta`a. Manje prividne brzine toka mogu se tuma~iti kao posljedica obilnih dotoka svje`e infiltriranih voda iz podru~ja samog velebitskog masiva. Andrej Stroj & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. Ovo je bilo tre}e trasiranje iz istog objekta.73 cm/s. 2005).1 : 1. Uo~ljivo je da ranije izvedeno trasiranje pokazuje znatno {iru lepezu pojavljivanja trasera od Novljanske @rnovnice na sjeverozapadu sve do uvale Krali} na jugoistoku. Juraj. Pored toga. Sachsova 2. i iznosi 12. Markov ponor. Lipovo polje Key words: tracing. BIONDI] & GOATTI. Oba prethodna trasiranja izvedena su sa 150 kg uranina 50%-e koncentracije. Jurjevo-Bakovac (16. Donja Klada (14. a time i pronos trasera prema mjestima istjecanja.25 cm/s). Rezultati provedenog trasiranja pokazuju da u kr{kom vodonosniku razvijenom u dubini velebitskog masiva vla- . ve} prvenstveno kao posljedicu uvjeta u kojima je ovo trasiranje izvedeno. Sada je konstatirani odnos prividnih brzina bio svega 3.02 i 2.22 cm/s) i Stinica (13. Vrijednosti prividnih brzina tokova podzemne vode bile su u rasponu od 2. uz tako velike koli~ine podzemnih voda do{lo je i do iznimno velikog razrje|enja trasera. utvr|ene pri trasiranju 1975. traser se pojavio na ve}em broju izvora premda je ve}i dio njih bio opa`an i pri ovom trasiranju.. Prva pojava boje. To su ujedno i krajnje to~ke pojave trasera. koja je pri prethodnom trasiranju iznosila 32. i 1975. smjerovima i vrijednostima prividnih brzina dotoka podzemne vode za pojedine opa`ane priobalne izvore i izvorne zone. S obzirom na tu ~injenicu proizlazi da je ovom prilikom u ponor realno uba~eno oko 25 kg vi{e ~istog uranina. Markov ponor.

a dinamika podzemnih voda vrlo je osjetljiva na promjene hidrolo{kih prilika.15 — 14. HGI. treba konstatirati da ta veza nije potvr|ena.70 2. Zagreb.95 Tragovi Tragovi — 2.41 3. k.0211 0. (mg/L) Novljanska @rnovnica Klenovica Smokvica Sv.22 4. mo`e se o~ekivati da pri opisanim hidrolo{kim uvjetima dolazi i do zna~ajnog razrje|enja one~i{}enja. ugljen 0.60 13. dok. a na znatnom broju izvora i ispod granice detekcije. .05 0.0315 Akt.05 0.15 4. KUHTA.76 3.005 VP 2005.005 0.0075 0.0149 0.73 2.05 0.0347 0. LITERATURA BIONDI]. Sukladno tomu. ali da je u povoljnijim hidrolo{kim prilikama vrlo izgledna.. Basic results of the Markov ponor repeated tracing test in comparison with previous tests.80 0 0 5. A. (cm/s) VP 1975. M. (mg/L) 0.005 0.84 — — — — 0.68 3.3–4. DUKARI].35 5. Zagreb.92 — 6.– Fond stru. Naziv izvora VP 1960.– Fond stru.95 2. k.– Arhiv DHMZ. HGI. Usprkos dosad najve}oj koli~ini uba~enog trasera njegova koncentracija na izvorima bila je uglavnom ni`a nego u prethodnim trasiranjima.77 16. (1976): Regionalna hidrogeolo{ka istra`ivanja Like i Hrvatskog Primorja.5 0.05 0. U uvjetima razvoja iznimno visokog vodnog vala te~enje podzemnih voda pokazalo se bitno druga~ijim od onog registriranog prethodnim trasiranjem.1 0.02 — — Max. F.0541 0. & GOATTI. (cm/s) 4. Zagreb TURNER.10 1.05 0.05 0 12. V.206 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.31 Max.44 1. To je svakako posljedica njegove velike disperzije i razrje|enja. S obzirom na to da su glavni ciljevi ovog istra`ivanja bili prikupljanje dodatnih informacija za novelaciju za{titnih zona Novljanske @rnovnice. (1960): Bojenje Markovog ponora u Lipovom polju.19 2. & STROJ.24 2.6 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. B. Osnovni rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora u usporedbi s prethodnim testovima. Juraj – Bakovac / @aga Jurjevska @rnovnica Uvala Duboka @dralovo Uvala Bilu}a Donja Klada Starigrad kod Senja Stinica Jablanac Ba~vice – kapta`a Ba~vice – uvala Vrulja (ugljen) Cesarica Uvala Krali} — — — 10. (2005): Trasiranje tokova podzemne vode iz Markovog ponora u Lipovom polju u porje~ju rijeke Like.05 0. odnosno do svojevrsnog ispiranja podzemlja.25 32. S. Table 1.34 — 3.01 0.5 0 0 (—) – Izvor nije opa`an – not observed spring (0) – Opa`ani izvor bez pojave trasera – observed spring without tracer daju slo`eni hidrogeolo{ki uvjeti. dok. (cm/s) 0 3.72 — 2.

Na osnovi podataka prethodnih istra`ivanja i novijih mjerenja mo`e se konstatirati da u ekstremno su{nim godinama minimalna izda{nost izvora Veli~anke opada do 10 L/s. Mladen Kuhta. hidrogeologija. Geolo{ka gra|a Podru~je Papuka vrlo je slo`ene geolo{ke gra|e. Zbog pote{ko}a u vodoopskrbi program crpljenja znatno je skra}en. Hrvatska (mladen.04 ´ 10–3 m2/s.hr) Klju~ne rije~i: kr{. Papuk Key words: karst. U posljednjih pet godina Hrvatske vode su inicirale i financirale niz hidrogeolo{kih istra`ivanja na pojedinim dijelovima masiva Papuka. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. Ovim je nedvojbeno dokazano da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnih naslaga sredi{njih dijelova masiva Papuka. Tijekom konstantnog crpljenja s koli~inom od 16.95 ´ 10–5 m/s.kuhta@hgi-cgs. Dio tih istra`ivanja izveden je i na priljevnom podru~ju ve} zahva}enih izvora Veli~anke i Male Veli~anke. kroz kvarcne pje{~enjake. Tijekom prosje~nih hidrolo{kih godina mogu se o~ekivati minimalne izda{nosti u rasponu od 20 do 25 L/s.1 L/s. izvor Veli~anka. do 22. Prema nalazima tako izvedenog testa. ovdje su prikazane nove spoznaje vezane uz geolo{ku gra|u i hidrogeolo{ke odnose u njihovom zale|u. Na podru~ju Papuka za vodoopskrbu su zahva}eni izvori Bo`ji zdenac. Potencijalno priljevno podru~je izvora Veli~anke nedvojbeno se nalazi unutar karbonatnih stijena koje izgra|uju glavni greben masiva Papuka.013 (STROJ & KUHTA. posebno u uvjetima dobre saturacije podzemlja. Premda istra`ivanja jo{ nisu zavr{ena. Najzna~ajniji vodonosnik predstavljaju vapnenci i dolomiti srednjeg trijasa koji izgra|uju sredi{nje dijelove masiva. Papuk Uvod Vodoopskrbni sustav Po`e{tine temelji se na vodozahvatima podzemne vode iz aluvija rijeke Orljave i prirodnih izvora po obodu gorskih vodonosnika Papuka. Budu}i da je sam vodozahvat izveden na kontaktu vodonepropusnih slejtova i filita karbon-permske starosti i slabo propusnih kvarcnih pje{~enjaka permotrijasa. pa su hidrolo{ka mjerenja uspostavljena u mjerno regulacijskoj komori nekoliko kilometara nizvodno. Veli~anka. metamorfnim i magmatskim stijenama. a u razdobljima velikih voda najve}a zabilje`ena izda{nost dosegnula je 260 L/s. transmisivnost stijenske mase u okolici bu{otine kre}e se u rasponu od 5.5 L/s u trajanju od svega 6:30 sati. Zbog svog prostornog i hipsometrijskog polo`aja. godine.4 L/s mo`e se konstatirati da je crpljenjem ostvareno pove}anje dotoka od 4. kao i ~injenice da u minimumu daju oko 40 L/s vrlo kvalitetne podzemne vode. u boku doline istoimenog potoka. HR-10 000 Zagreb. Vodozahvat izgra|en 1972. hydrogeology.96 ´ 10–5 do 8. u uvjetima izrazito niskih voda. prosinca 2006.5 L/s uz sni`enje u zdencu od 3. Dakle. 2007). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 207 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zna~ajke kr{kog vodonosnika izvora Veli~anke na Papuku Characteristics of the Veli~anka spring karst aquifer on the Papuk Mt. Budu}i je na po~etku ove faze testiranja izda{nost izvora Veli~anke iznosila oko 14. ovi izvori imaju velik zna~aj. Prema litolo{kim karakteristikama stijena u intervalima 31–64 i 119–150 bu{eno je kroz anizi~ke vapnence (T21). smatrano je da se napajanje izvora odvija posredno. Mala Veli~anka i Stra`emanka. godine nad izvorom Veli~anke izveden je istra`no-eksploatacijski bu{eni bunar BV-1 dubine 100 m. danas je zatrpan obru{enim blokovima i u njega nije mogu}e u}i. koja su imala za cilj zahva}anje dodatnih koli~ina podzemne vode. Andrej Stroj. Dinamika istjecanja iskazuje znatne oscilacije (odnos zabilje`enih ekstremnih izda{nosti izvora je 1:26).012–0. 2006).m. @eljka Brki} & Domagoj Jami~i} Hrvatski geolo{ki institut. Zanimljivo je da tijekom pokusnog crpljenja nisu zabilje`ene nikakve promjene izda{nosti na izvoru Male Veli~anke . Ove su naslage okru`ene trijaskim kvarcitima i razli~itim paleozojskim klasti~nim. Ispod 31 m kvarcnih pje{~enjaka bu{otina je u{la u srednjetrijaske vapnence.4. te brzu reakciju na oborine. protok izvora Veli~anke pao je na 2 L/s. rezultate ovog testa treba uzeti s rezervom.8 m. Zbog kratkog trajanja testa. a u intervalu 64–119 m bu{otina je pro{la kroz vapnence ladinika (T22). Pokusno crpljenje izvedeno je u razdoblju od 20. a hidrauli~ka vodljivost u rasponu od 9. Hidrogeolo{ke zna~ajke izvora Izvor Veli~anka nalazi se na pribli`no 512 m n. godine. a posebno u su{nim ljetnim razdobljima. Veli~anka spring. U sklopu hidrogeolo{kih istra`ivanja 2006. Istra`na bu{otina PV-1 dubine 150 m izvedena uz cestu Velika-Jankovac neposredno iznad izvora pokazala je bitno druga~iju situaciju (KUHTA & STROJ.. sam izvor i ispitivani zdenac davali su ukupno 18. Sachsova 2. koji formiraju slabije propusnu barijeru izme|u izvora i glavnog karbonatnog vodonosnika.66 ´ 10–3 do 5.

faze istra`ivanja.012–0.008 kg boje. A. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. dok. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 koji je davao konstantnih 2. PP “Papuk”. . (2004): Istra`ivanja karbonatnih vodonosnika Papuka na {irem prostoru izvori{ta Veli~anka radi zahva}anja pitke vode za javnu vodoopskrbu – hidrogeolo{ka istra`ivanja. M.. dok. koji se nalazi na sjevernim padinama vr{nog dijela grebena. PP “Papuk”.17 km isto~no od ponora na nadmorskoj visini od 540 m. br.– Fond str.11 km proizlazi prividna brzina toka od 2.– Fond stru. pojava trasera o~ekivana je prvenstveno na izvoru Kova~ica. pokazuju da se unato~ blizini.– Fond str. Kako je ve} konstatirano priljevno podru~je Veli~anke smje{teno je na karbonatnim naslagama sredi{njeg dijela masiva Papuka. izme|u vrha Papuka i Iva~ke glave. A. & BRKI]. IGI. Zaklju~ak Provedena hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnog vodonosnika sredi{njih dijelova masiva Papuka. KUHTA et al. M. razlike u aktivnosti tricija. Prva pojava trasera u koncentraciji od 0. Kr{ke karakteristike vodonosnika potvr|uju i prividne brzine toka utvr|ene tijekom trasiranja (2.03. MARKOVI]. Postojna.208 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Velika.27 cm/s. KUHTA. Trasiranje je izvedeno 22. br.2007.013.0014 mg/L zabilje`ena je na uzorku uzetom 36 sati nakon ubacivanja. STROJ. a koje su na razini naj~e{}ih vrijednosti zabilje`enih u na{em kr{u. dok.27 cm/s). Karst Research Institute SRC SAZU. @. 2003. te zna~ajne razlike u temperaturi vode (Veli~anka 9. A. Premda se otjecanje u tom smjeru ~inilo vrlo logi~nim. (2006): Izvje{}e o vodoistra`nim radovima na Papuku u 2006. Management of transboundary karst aquifers. T. na ju`noj.– 15th International Karstological School “Classical Karst”.– Fond stru. godine pomo}u 3. Papuk karst aquifer. Velika.. a javlja se na liniji istog kontakta karbonata i vodonepropusnih sijena (u ovom slu~aju donjotrijaskih klastita) na kojoj je i sam ponor.8 °C. Zagreb. Na izvoru Mala Veli~anka traser se nije pojavio.m. LITERATURA KUHTA. LARVA. izvor Male Veli~anke napaja iz zasebnog sliva. a vjerojatno i Stra`emanke.5 kg Na-floresceina (uranin) i prvo je takvo istra`ivanje na podru~ju Papuka. Ovaj podatak kao i prethodno utvr|ene razlike kemijskog sastave vode. (2006): Hidrogeolo{ka gra|a PP “Papuk”. (2003): Hidrogeolo{ka istra`ivanja na podru~ju Park {ume Jankovac u Parku prirode “Papuk”.1 L/s. u 6 sati. 2004). S obzirom da je Veli~anka od ponora udaljena 3. IGI. M. te Jankovca na sjevernoj strani masiva. 2006). 123/06.3103 mg/L zabilje`ena je na uzorku od 26. godini. Zbog geolo{ke situacije i ~injenice da se Uviraljka nalazi na sjevernoj strani Papuka. M. granice sliva Veli~anke zasad nisu poznate (KUHTA & BRKI]. Priljevno podru~je Veli~anke se`e do kontakta s vodonepropusnim naslagama na sjevernim padinama Papuka. 80/04. KUHTA. na kontaktu karbonata i vodonepropusnih paleozojskih migmatita. Mala Veli~anka 10. dakle 86 sati nakon ubacivanja. NE Croatia. Zagreb. Izvje{}e I.. Prvi korak u tom smjeru je trasiranje ponora Uviraljke (800 m n.). M. traser se pojavio samo na izvoru Veli~anke. Prema izvedenom prora~unu na Veli~anki je isteklo oko 3. {to potvr|uje pretpostavke o njenom napajanju iz zasebnog sliva.5 °C. & STROJ.3. ali mu bo~ne granice nisu poznate. Maksimalna koncentracija trasera od 0. & KUHTA. ovaj se izvor nalazi 3. Naime. O. & STROJ. Budu}i se iz tog vodonosnika napajaju i drugi zna~ajni izvori poput Dubo~anke i Tisovca. Prividna brzina toka do pojave maksimalne koncentracije iznosila je 1 cm/s. dok. (2007): Hydrogeological explorations of Mt. KUHTA. KUHTA. odnosno pronos trasera bio je 86 %.

Na temelju hidrokemijskih analiza uzoraka s 19 vodnih objekata na otoku (Sl. salt/fresh water relations. a paralelna analiza dviju serija hidrokemijskih uzoraka razli~itim matemati~ko-statisti~kim metodama (prvenstveno multivarijatnim analizama) znatno }e doprinijeti upoznavanju hidrogeolo{kih i hidrokemijskih odnosa na otoku Pagu. Iako geolo{ki i morfolo{ki odnosi ne dopu{taju stvaranje ve}ih kr{kih vodonosnika na Pagu. T. Josip Terzi} & Stipe Doli} Hrvatski geolo{ki institut. te nekoliko manjih zdenaca. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{..47 km (DUPLAN^I] LEDER et al. navedeni objekti nisu dostatni za vodoopskrbu cijelog otoka pa se glavni dio vode dovodi s kopna. a sinklinale doline i polja.. Te geolo{ke strukture se poklapaju s reljefom otoka pa antiklinale predstavljaju najvi{e dijelove otoka. dok je natrijskokloridni facijes posljedica velike izlo`enosti utjecaju mora zbog spomenute male {irine otoka i velike okr{enosti stijena. Polja u eocenskoj sinklinali su vrlo povoljna za nakupljanje vode. Osnovne strukturne geolo{ke forme otoka su dvije kredne antiklinale izme|u kojih je eocenska sinklinala. peti je po veli~ini i najrazvedeniji me|u jadranskim otocima s du`inom obale od 302.5 km u sjevernom do 7. hidrogeologija. 2004) i indeksom razvedenosti I=5.5 km u ju`nom dijelu. Navedene zna~ajke (geolo{ke i morfolo{ke) razlog su zbog kojeg unato~ relativno velikoj povr{ini otoka. (2004): Coastline lengths and areas of island sin the Croatian part of Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000. 1). Pag je nastavak Ravnih Kotara. REFERENCE DUPLAN^I] LEDER. hidrokemija. 1974). a njegovi su (uglavnom) neobjavljeni radovi kori{teni i pri nedavnim istra`ivanjima u sklopu izrade Osnovne hidrogeolo{ke karte. Zbog oblika i razvedenosti sljevovi otoka Paga su relativno mali i ra{trkani.– Geoadria. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 209 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrokemijske zna~ajke otoka Paga Hydrogeological and hydrochemical features of the island of Pag Jasmina Luka~ Reberski. Na pojedinim izvorima koncentracije nitrata su povi{ene. Morfolo{ki. uzeti }e se jo{ jedna serija uzoraka na otoku Pagu. naj~e{}e se pridru`uje Kvarnerskim otocima jer im pripada po klimatolo{kom kriteriju. Me|utim. zauzimaju manje povr{ine. Ipak. M. Temperature na ve}ini opa`anih lokacija u skladu su sa srednjom godi{njom temperaturom zraka istra`ivanog podru~ja. {to je va`nije od ostalih okolnosti obzirom na predmet izu~avanja. To se prvenstveno odnosi na kapta`u uz jezero Velo Blato u ju`nom dijelu otoka. Geolo{ka gra|a opisana je na vi{e listova Osnovne geolo{ke karte RH. koje se rje{ava mije{anjem sa slatkom vodom dovedenom s kopna. pa mu je sjeveroisto~na strana ogoljela od vegetacije. T.. Otok je prete`ito izgra|en od izrazito okr{enih karbonatnih naslaga. Stoga postoji veliki broj malih priobalnih izvora i vrulja. te su nitrati ispirani iz tla u poljodjelski aktivnim podru~jima. Izdu`enog je oblika koji prati dinaridski smjer pru`anja. Croatia Pag je otok na dodiru Dalmacije. otok.18 km2. kemizam istra`ivanog podru~ja je u skladu s onim na podru~ju cijele isto~ne obale Jadranskog mora u zoni utjecaja mije{anja slatke i slane vode (TERZI] et al. Du`ina mu je oko 60 km. obilje`en blagim reljefom. 5–32. Hrvatska Key words: karst. a dio prema moru. 10 000 Zagreb. a u planu je desalinacija. hydrochemistry. te uz njih nekoliko manjih pravilnih bora. no to nije neobi~no jer su se uzorci uzimali netom nakon perioda prvih ja~ih oborina poslije su{nog ljetnog perioda. dok lapori i pje{~enjaci eocenskog fli{a. a najve}im dijelom na listu Gospi} (SOKA^ et al. Problem ve}ine vodoopskbnih objekata je zaslanjenje. te se dio voda u vapnencima drenira prema poljima. podzemna se voda ipak koristi za javnu vodoopskrbu. . U hidrogeolo{kom smislu otok je u vi{e navrata istra`ivao MAGDALENI] (1963). hydrogeology. iz vodocrpili{ta Hrmotine (dio HE sustava Senj). Op}enito. 9/1. island. Op}ina Povljane se nedavno odvojila od pa{kog vodovoda te se oskrbljuje vodom iz ~etiri bu{otine u Povljanskom polju. Morfologija otoka ima zna~ajnu ulogu za nakupljanje i strujanje podzemne vode. povi{ene koncentracije klorida djelomi~no su uzrokovane i ispiranjem posolice s povr{ine tijekom infiltracije oborina. nema mogu}nosti za formiranje znatnih koli~ina pitke podzemne vode. Osim toga. Dolazi do podzemnog mije{anja infiltrirane vode s morskom vodom koje se poput klina pru`a u unutra{njost ispod slatke i bo~ate vode zbog razlike u gusto}ama. Jezgra antiklinala najvjerojatnije djeluje kao podzemna razvodnica. S povr{inom od 284. Tijekom 2010. Smje{taj ispod Velebita izlo`io je otok jednoj od najja~ih bura na isto~noj obali Jadrana. a {irina mu varira od 1. & ^ALA.. UJEVI]. Kvarnera i Like. koji su dobrim dijelom prekriveni kvartarnim naslagama. Sachsova 2. Kalcijsko-karbonatni facijes odraz je litolo{kog sastava vodonosnih naslaga. te me|usobno slabo ili nikako povezani.06. odre|eni su hidrokemijski facijesi koji se kre}u od kalcijsko-karbonatnih (Ca-HCO3) u sredi{njem dijelu otoka do natrijsko-kloridnih (Na-Cl) koji su sve izra`eniji bli`e obali. odnos slatke i slane vode. 2010). u druga~ijim hidrolo{kim uvjetima (bli`e minimumu).4.

ISSN 1866–6280 (Print). J. MAGDALENI]. Z. Sampling locations on the island of Pag and display of the hydrochemical data in Piper diagram (position sketch in the detail). 1629–1642. Figure 1. Mjesta uzorkovanja na otoku Pagu i prikaz hidrokemijskih podataka Piperovim dijagramom (polo`ajna skica u detalju). VELI]. TERZI]. L. & MARKOVI]. B.– Env. 66/63. Zagreb. A.1007/s12665-009-0146-x . Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. 1866–6299.. SOKA^.– HGI-CGS. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Zagreb. 59/8. P. T. (1963): Hidrogeologija otoka Paga. list Gospi}. (1974): Osnovna geolo{ka karta SFRJ.. Earth Sc. Beograd. PEH.210 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2010): Hydrochemical properties of transition zone between fresh groundwater and seawater in karst environment of the Adriatic islands. & MAMU@I]. NIKLER.. Croatia. I.– Arhiv HGICGS. doi 10.

neogenski bazen Key words: Duvno field. kojim se sve vode usmjeravaju prema ponoru Kova~i (856 m n. Armije BiH 15/2. koje donose tokovi. se ogleda u izostanku stalnih ili zna~ajnijih povremenih vrela u uzvodnim kontaktima ovih cjelina. Ostali dijelovi sliva. poplavni val. 75 000 Tuzla. a po nekim istra`ivanjima (gravimetrija) i do 2000 m. a raznose poplave. Slika 1. retenzija. january 2010 Josip Marin~i}1.). . To se prvenstveno odnosi na podru~je izgra|eno od debelih glinovitih sedimenata koji su utvr|eni u promatranom dijelu gdje su izvr{ena istra`ivanja. ponor Kova~i.ELEKTROPRIVREDA HZ-HB. Amira Gali}2.4. Duvanjsko polje. 88 000 Mostar. tektonski o{te}eni i okr{eni bez povr{inske hidrografske mre`e. takvih pojava nemamo. te miocensko-pliocenski polifacijalni kompleks izgra|en uglavnom od glinovito-laporovitih sedimenata s ugljenim slojevima. Mile Budaka 106 a.) s Bu{kim blatom (700–720 m n. BiH 3 CERBERUS. Rezultat ovakvih odnosa je kontinuiran tok rijeke [uice i neznatni gubitci vode iz korita i u uvjetima malih dotoka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 211 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrolo{ke zna~ajke Duvanjskog polja – promatrano u kontekstu poplavnog vala iz sije~nja 2010. a sve vode teku kroz podzemne povezane {upljine na velikoj dubini prema erozijskoj bazi. BiH Klju~ne rije~i: Duvanjsko polje. retention. 88 000 Mostar. Najve}i dio ravni polja izgra|uju neogenske naslage. a sve vode vrlo razgranate mre`e ve}ih i manjih dotoka drenira tok rijeke [uice.). iznad neogenskih lapora. BiH GRA\EVINSKI FAKULTET-Sveu~ili{te u Mostaru.) odnosno dotje~u u akumulaciju Bu{ko Blato. Izdvojene neogenske naslage imaju malu intergranularnu vodopropusnost i u funkciji terena predstavljaju hidrogeolo{ki podinski i bo~ni izolator. Neogene basin Duvanjsko polje (860–900 m n.m. od kojih su u promatranom dijelu polja izdvojeni miocenski `utosivi lapori i laporoviti vapnenci u kojima su ulo`eni konglomerati. U slu~aju Duvanjskog polja promatrano od [uice na sjeveru do ju`nih dijelova. Matice hrvatske bb. rje|e dolomita prete`no kredne starosti. Kova~i sinkhole. flooded wave.m.m. Manji dio voda izvire u ni`im razinama sliva Cetine.m. natalo`eni su aluvijalni nanosi pijeska i mulja. pje{~enjaci i tufovi. Ve}ina ovih voda izvire na vrelima Ri~ine (700 m n.) se prostire na povr{ini od cca 128 km2 i predstavlja dio hidrogeolo{kog sustava koji povezuje vode Kupre{kog polja (1100–1200 m n. U sredi{njem i ni`im dijelovima polja. Izgled plavne povr{ine. Debljina neogenskog kompleksa u Duvanjskom polju je vrlo velika. godine Hydrogeological and hydrological characteristics of Duvno field – observed in the context of wave flooding. a izuzetkom se djelomi~no mo`e smatrati povremeni vodotok Drina koji drenira vode s ju`nih dijelova podru~ja. prvenstveno rubovi polja i planinski masivi su izgra|eni uglavnom od vapnenaca.m. Maja Prskalo2 & Enes [erifovi}3 1 2 JP. Specifi~nost odnosa dubokog neogenskog bazena s izolatorskim osobinama i okr{enih vapnenaca okru`enja s kolektorskim svojstvima. Za razliku od drugih polja u kojima se gotovo u pravilu du` ovakvih kontakata javljaju kako stalna tako i zna~ajnija povremena vrela. za razliku od drugih polja Hercegovine i jugozapadne Bosne funkcionira kao zasebna hidrolo{ka cjelina. Figure 1. The appearance of flooded areas.

dok je pojava ekstremne razine vode iznad H = 1200 cm (863.) registrirana u periodu 18. Ovakvi odnosi su rezultirali.40 m n. u su{noj godini ne dolazi do plavljenja ({to se de{avalo historijski i nekoliko godina uzastopno). Figure 2. kada dolazi do akumuliranja vode u polju. odnosno akumuliranja vode u Duvanjskom polju. u prosje~noj godini traje 1–2 dana.19 i 20 11.2010. Upravo iz ovih smjerova (isto~ni i jugoisto~ni rubovi polja) su bilje`ene ekstremne pojave izviranja velikih koli~ina vode iz vapnena~kih masiva na razinama i po 20 i vi{e metara od razine polja. U ekstremno su{noj godini [uica presu{uje cca 150 dana.1968 godine.) dotok u ponor je ve}i od 60 m3/s i dolazi do pojave uspora uslijed nedovoljnog kapaciteta ponora. zbirno iznosile 255 mm (podaci sa MP Kongora-Slika 2). Drugim rije~ima za razdoblje obrade za koje postoje podaci (1954–1990.212 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. i volumen oko 48 mil. Pri vodostajima ve}im od cca H = 200 cm (853. Pri ovom vodostaju retencija je zauzimala jedinstvenu povr{inu ve}u od 24 km2. U prosje~noj godini rijeka [uica na lokalitetu Kova~i (vodomjerna postaja cca 300 m uzvodno od ponora) ne presu{uje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. Pojava retencije.m3.01. godina) pojava vodostaja iznad 700 cm. Ovim ki{ama je prethodio iznad prosje~no ki{ni i snje`ni prosinac 2009.m. . Poplavni val je uslijedio nakon obilnih ki{a koje su u periodu od 05–10. odnosno pomicanju hidrogeolo{ke razvodnice dalje u masive Ljubu{e i Vrana.15 m n. a iznad vodostaja cca H = 700 cm (858. od strane nekih autora.m. (Slika 1-Izgled plavne povr{ine). definiranjem hidrogeolo{ke razvodnice du` ruba polja. Pojava poplave ovakve i ve}e razmjere dogodila se u periodu od 09–21.15 m n. Dijagram intenziteta oborina. The diagram of the intensity of rainfall.01.) dolazi do formiranja retencije.15 m n. a u ki{noj godini akumulacija u polju traje 23–24 dana. god. godine kada se formirala retencija s vodostajem od 864.2010 god.m. se registrirala 48 puta.m. Dodatni i klju~ni efekt razvoju pojave ove poplave jest izniman rast razine podzemne vode i promjena u podzemnoj raspodijeli voda.

1978. 1973). Promatraju}i osnovni ionski sastav podzemne vode motrenog podru~ja pripadaju od Ca-HCO3. URUMOVI] et al. Piperov dijagram podzemnih voda a) zapadnog dijela bazena b)isto~nog dijela bazena. Drava River Prema geotektonskoj klasifikaciji Dravski bazen pripada ju`nom rubnom dijelu Panonskog bazena. Figure 1. 1973. @eljka Brki}1. rijeka Drava Key words: groundwater quality. 1973. Debljina vodonosnika se pove}ava u smjeru istoka. Sachsova 2. . MILETI] et al. MgCa-HCO3. 10 000 Zagreb. 2008). LARVA. MILETI].. Na krajnjem zapadnom dijelu njihova debljina ~esto ne prelaze 1 m a mjestimi~no u cijelosti izostaju ili se sastoje isklju~ivo od humusnog materijala (URUMOVI] et al. 2008). U krovini vodonosnika ve}inom se nalaze slabopropusne glinovito-pra{inaste naslage.. 10 000 Zagreb. Karakterizira ga razmjerno velika debljina istalo`enih kvartarnih naslaga unutar kojih je formiran vodonosnik intergranularne poroznosti sa znatnim koli~inama akumulirane podzemne vode. Ozren Larva1. 1978. 1978. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 213 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Kakvo}a podzemne vode na podru~ju Dravskog bazena Groundwater quality in the Drava Basin Tamara Markovi}1. LARVA. U sredi{njim se predjelima lateralno i vertikalno smjenjuju {ljunak i pijesak. PRELOGOVI] & VELI]. premda se ne mo`e zanemariti i donos iz ju`nih i sjevernih predjela.. Geolo{ki i hidrogeolo{ki uvjeti su utjecali na kemizam podzemnih voda na podru~ju Dravskog bazena. Idu}i prema istoku debljina im se pove}ava i mjestimi~no iznosi vi{e od 30 m (BABI] et al. 2007. U isto~nom dijelu bazena podzemna voda pripada CaMg-HCO3. U zapadnim predjelima prevladava u litolo{kom sastavu vodonosnika {ljunak s razli~itim udjelima pje{~ane komponente (BABI] et al. @eljko Peka{2. a u istom se smjeru postupno smanjuje i prosje~na veli~ina zrna zbog pada energije vodenog toka. Hidrokemijski facijes upu}uje na dominantan utjecaj otapanja karbonatnih minerala u vo- a) b) Slika 1. Hrvatska Klju~ne rije~i: kakvo}a podzemne vode. 1990.4. Kosta Urumovi}1 & Maja Bri{ki1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut.. Sedimentacijski je materijal iz izvori{nog podru~ja preno{en prvenstveno rijekom Dravom. 1990. do CaMg-HCO3 hidrokemijskom facijesu u zapadnom i sredi{njem dijelu bazena {to je posljedica dominatnog otapanja karbonatnih minerala (kalcit i dolomit). 1988). aluvijalan vodonosnik. CaMgNa-HCO3 i NaCa-HCO3 hidrokemijskim facijesima. Ulica grada Vukovara 220. Mjestimice se i u zapadnim predjelima unutar {ljun- ~anih naslaga nalaze pje{~ani slojevi kao posljedica povremenog pada energije vodenog toka. Piper diagram of groundwaters a) western and middle part of basin b) eastern part of the basin. MARKOVI]. Hrvatska Hrvatske vode. a od Suhopolja nizvodno dominira srednjozrnati do sitnozrnati jednoli~ni pijesak (BABI] et al. MILETI] et al.. MILETI] et al. 1969.. alluvial aquifer.

. (1969): Hidrogeolo{ke karakteristike sjeverne Hrvatske. U smjeru istoka koncentracije nitrata znatno opadaju i prosje~ne vrijednosti iznose 2. D.– Doktorska disertacija. B. te prosje~na vrijednost iznosi 75 mg/l.. LITERATURA BABI]. Sveu~ili{ta u Zagrebu. Pb i NH4+. As. LARVA.– Doktorska disertacija. TURI]. koncentracije nitrata su daleko ispod MDK vrijednosti i prosje~na vrijednost iznosi 19. ^AKARUN. & MRAZ. A. Mn. Zn.. (1990): Hidrogeolo{ki uvjeti vara`dinskog vodonosnika. koje za navedene ione iznosi 250 mg/l. 22. Visoke koncentracije nitrata su posljedica upora- . D. str. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 be prirodnih i umjetnih gnojiva (MARKOVI].. @. P. Raspodjela As i Pb u podzemnim vodama isto~nog dijela bazena. 149–154. (2007): Odre|ivanje osjetljivosti nesaturirane zone geokemijskim modeliranjem. A. vjesnik. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Povremeno u tom podru~ju zamje}uju se i visoke koncentracije amonijaka. (1973): Prilog poznavanju koncentracije `eljeza u podzemnim vodama porje~ja Drave. Distribution of As and Pb in the groundwater eastern part of the basin..– Geol. u prvom vodonosniku. G.214 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. V. 2007). Rudarskogeolo{ko-naftni fakultet. 198. URUMOVI]..8 mg/l. & CAPAR. HLEVNJAK. vjesnik. U drugom vodonosniku. 149–158. 30/1. Figure 2. MILETI]. Njihovo podrijetlo je prirodno i nije inducirano antropogenom aktivno{}u.– Geol. str. 2007). koncentracije nitrata prelaze MDK vrijednost 50 mg/l. Me|utim u ovom podru~ju u pojedinim vodonosnim horizontima su povi{ene koncentracije Fe. K. 511–524. 267–277. PRELOGOVI]. 24. (1971): Hidrogeologija prvog vodonosnog horizonta porje~ja Drave na podru~ju Hrvatske. vjesnik. MILETI]. Visoke koncentracije nitrata zabilje`ene su i u plitkim vodonosnicima sredi{njeg dijela bazena. E. 43. P. & MAYER. (2008): Ranjivost vodonosnika na priljevnom podru~ju vara`dinskih crpili{ta. K. 155. URUMOVI].– Geol. T. vjesnik. Koncentracije sulfata i klorida na cijelom podru~ju su ispod MDK vrijednosti. U zapadnom dijelu bazena ({ira okolica grada Vara`dina i ^akovca). me|utim ukazuje i na ionsku zamjenu Ca2+ (iz vode) i Na+ (iz minerala glina) u vodonosniku. & MAYER. 25. K. V. MILETI]. vjesnik. ortofosfta i nitrita (MARKOVI].. URUMOVI].8 mg/l. MARKOVI]. Sveu~ili{ta u Zagrebu. 43–61.– Geol. donosnicima. O. Slika 2. Geol. P. SOKA^. (1978): O geologiji kvartarnih naslaga porje~ja rijeke Drave.

nadmorskih visina podru~ja prihranjivanja. U istom laboratoriju su izmjerene koncentracije natrija. Kori{teni postupci pripreme i mjerenja uzoraka uobi~ajeni su u hidrokemiji. kalija. hidrodinami~kih uvjeta. Sachsova 2. S obzirom na to da se u Hrvatskoj 90% vode za potrebe vodoopskrbe dobiva iz zahvata podzemne vode na crpili{tima i kaptiranim izvori{tima. Grabi i Jazu. podzemna voda u kr{u je od posebnog zna~enja jer se gotovo 50% teritorija dr`ave nalazi upravo na takvim terenima. a kemikalije kori{tene za pripremu uzoraka i standardne otopine proizvodi su tvrtke HACH i AccuStandard. nitrata. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) mjereni su u Laboratoriju Zavoda za fiziku. ukupno otopljene krute tvari (TDS). Koncentracije fluorida. Zvjezdana Roller-Lutz2. Tako utvr|ene varijacije omjera izotopa u podzemnoj vodi odraz su promjene godi{njih doba. Na terenu prilikom uzimanja uzoraka izvorskih voda mjereni su “in situ” sljede}i fizikalni. 10 000 Zagreb. hydrochemistry. u sklopu me|unarodnog projekta. bromida i sulfata su mjerene metodom ionske kromatografije. odnosno mjerenja fizikalnih. tlaku i izotopnom sastavu vode (IAEA/UNESCO. Klancu. dD mjeren je metodom Cr u kontinuiranom toku He u GasBench II koji je spojen s DELTA plus XP masenim spektrometrom tvrtke Finnigan. Zavod za fiziku. hidrokemija. Tihomir Frangen1. Zbog o~uvanja ovako zna~ajnog prirodnog resursa tijekom 2008. kemijskih i izotopnih pokazatelja u podzemnim vodama. fizikalno-kemijski parametri: elektroliti~ka vodljivost (EC). Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. Sustav izvora rijeke Gacke po koli~ini i kakvo}i mo`e zadovoljiti potrebe vodoopskrbe regije i osigurati zna~ajan ekonomski i socijalni razvoj tog prostora.4. jakih ki{nih pljuskova i izotopnih izmjena sa stijenskom masom. klorida. Prilikom mjerenja aniona kori{ten je ionski kromatograf tvrtke LabAlliance. @eljka Brki}1. uz klasi~ne hidrogeolo{ke metode istra`ivanja prostora. a sama voda ostaje oboga}ena te`im izotopima. godine. pH-vrijednost vode i mutno}a vode. za kr{ku ponornicu. d18O mjeren je metodom ravnote`e u modu dualnog inleta na masenom spektrometru DELTA plus XP tvrtke Finnigan. Marusinom vrilu. Linearnu zavisnost izme|u sadr`aja stabilnih izotopa kisika i vodika u ve}ini . Bra}e Branchetta 20. odnosno klasi~ni kr{. 2001). {to je temperatura faznog prijelaza ni`a. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. 1981). zasi}enost kisikom vode (O2). na~injena su hidrokemijska i izotopna istra`ivanja na sljede}im izvorima rijeke Gacke: Majerovom vrilu. Gacka je tipi~na kr{ka rijeka. ponornica. Hrvatska Medicinski fakultet u Rijeci. Diana Mance2 & Hans Lutz2 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. temperatura vode (T). koristiti hidrokemijske metode. Rezultat ovisnosti stupnja frakcionacije o temperaturi i tlaku razlika je u omjerima tih izotopa u oborinama (IAEA. Odjeljivanje (frakcioniranje) kod stabilnih izotopa kisika i vodika najvi{e ovisi o temperaturi faznog prijelaza. Tako|er. prilikom isparavanja iz vodene otopine vi{e izdvajaju lak{i izotopi. podru~ja prihranjivanja. Pe}ini. na primjer. Medicinskog fakulteta u Rijeci. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) u istra`ivanju podzemnih voda koriste se za odre|ivanje podrijetla podzemnih voda. odnosno brzine izmjene voda u pojedinim dijelovima vodonosnika i hidrauli~ke povezanosti me|u pojedinim slojevima/vodonosnicima. Jasmina Luka~-Reberski1. Hrvatskog geolo{kog instituta. stable isotopes. magnezija i kalcija metodom atomske adsorbcije pomo}u adsorbera tvrtke Perkin Elmer. 51 000 Rijeka. a mjerenja su u~injena u Hidrokemijskom laboratoriju Zavoda za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 215 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena hidrokemijskih pokazatelja i stabilnih izotopa kisika i vodika u hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih sustava: pokusno podru~je – izvori rijeke Gacke Application of hydrochemical parameters and stable isotopes of oxygen and hydrogen in hydrogeological investigations of karst system: testing site – springs of Gacka River Tamara Markovi}1. stabilni izotopi. Ante Pavi~i}1. re`im ujedna~en. Tako se. fizikalno-kemijskih. Tamara Hunjak2. Andrej Stroj1. Tijekom godine ne dolazi do znatnih kolebanja koli~ina protoka kroz korito te joj je. hydrogeology U svijetu je tijekom hidrogeolo{kih istra`ivanja nekog podru~ja praksa. Knjapovcu. hidrogeologija Key words: karst. ve}i je efekt frakcionacije izme|u teku}e i plinovite faze. Slijev izvori{ta rijeke Gacke nalazi se na podru~ju dinaridskog kr{a koji je u svjetskim razmjerima poznat kao locus typicus. blizine mora. U prirodi se razlike u omjerima javljaju u vodenom mediju pri faznim prijelazima. Sadr`aj hidrogenkarbonatnih iona mjeren je titrimetrijskom metodom. Isti~e se vrlo povoljnim hidrolo{kim uvjetima. Tonkovi}a vrilu.

Cosmochim. H.– Geochim. FRIEDMAN. Me|utim. Izmjereni omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) ukazuju na prihranjivanje izvora padalinama. fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja upu}uju da su izvorske vode rijeke Gacke izvrsne kakvo}e. Prema svom osnovnom ionskom sastavu pripadaju CaMg-HCO3 tipu voda. JR. (1953): Deuterium content of natural waters and other substances. Slika 1. Distribution of oxygen and hydrogen stable isotopes of springs water. REFERENCE IAEA (1981): Deuterium and Oxygen-18 in the Water Cycle. oborina utvrdio je FRIEDMAN (1953). Raspodjela stabilnog izotopa kisika i vodika u motrenim izvorskim vodama. 133. MOOK (ed. a CRAIG (1961) je definirao tu zavisnost formulom: dD = 8 d18O + 10 i nazvao je GMWL (global meteoric water line). 1702–1703. GMWL je izra~unata za srednje omjere izotopa vodika i kisika u obori- . Isto tako. Acta 4. 89–103 CRAIG. Rezultati mjerenja fizikalnih.): Stable Isotope Hydrology. IAEA Technical Reports Series No. Figure 1.): IAEA/UNESCO Series. I. (1961): Isotope variations in meteoric waters. et.– In: GAT.G. 337 p. 210. IAEA/UNESCO (2001): Environmental Isotopes in Hydrological Cycle: Principles and Applications. & Gonfiantini R. svi izmjereni hidrokemijski pokazatelji upu}uju na grupiranje pojedinih izvori{ta (Sl.– Science. (eds. {to je posljedica otapanja karbonatnih minerala u podru~ju prihranjivanja izvora. omjeri stabilnih izotopa vodika i kisika neke regije mogu biti druga~iji od globalnih zbog razli~itih meteorolo{kih uvjeta u regiji pa se tada mo`e izra~unati LMWL (local meteoric water line). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 nama cijelog svijeta.– W. 1).216 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

Hrvatska Klju~ne rije~i: klimatske promjene. Morska se voda zbog ve}e gusto}e prote`e poput klina ispod slatke vode duboko u unutra{njost. zaslanjenje nije samo rezultat prirodnog “klina” prodora mora u unutra{njost. 1976). U gorskom zale|u . Kako je rije~ o vodoopskrbnim objektima. [to je manji gradijent. Prema tim podacima 2009. no po istome pravcu u obratnom smjeru doga|a se prodor morske vode u unutra{njost. ~ime se ono pridru`uje tendenciji osu{enja na Mediteranu. Josip Terzi}1. smje{tena je kao peta najtoplija godina. barijera izme|u ovih dvaju sustava isklinjava i dobrim dijelom gubi svoju funkciju na samom zapadnom rubu. Dekada od 2000. prema izvorima podataka koje je prikupila Svjetska meteorolo{ka organizacija (WMO).00°C/57. hydrcehmical parameters.11°C (0. Isto tako.9% na 10god) i proljetnih (–2. mo`e o~ekivati podzemni doprinos koli~inama vode u u`em sustavu Bokanja~kog Blata. (sije~anj-listopad) jest 0. To je rezultat sezonskih trendova oborine. koji iznosi 14. [pire Brusine 17. Ozren Hasan1. nego i konusnog uzdizanja (tzv. dio podzemnih voda struji i dijagonalno. Ja~e je izra`eno na Jadranu (Crikvenica: –1. Istjecanje podzemnih voda iz ovoga sustava najve}im se dijelom doga|a paralelno borama. 10 000 Zagreb. te se podzemne vode oko (ili ispod) nje mogu kretati prema jugu. odnosno razina slatke vode u zale|u. ono je povremeno poplavljivalo. hidrokemijski parametric. koji su regionalno vrlo razli~iti. Detaljna geolo{ka kartiranja izvedena su u {irem podru~ju Bokanjca za izradu hidrogeolo{ke studije “Ravni Kotari i Bukovica” (FRITZ. Nicoletta Berovi}2. isto~na Slavonija. sjeverozapadna Hrvatska. 2010).0% na 10god) koli~ina oborine.–2007. Podru~je slijeva Bokanja~kog blata najve}im je dijelom izgra|eno od okr{enih karbonatnih naslaga kredne i eocenske starosti.) od oko 140 L/s. Kr{ke podzemne vode najve}im se dijelom kre}u paralelno i subparalelno geolo{kim strukturama zbog izmjene barijera razli~itog tipa: od dubinskih relativnih barijera u dolomitnim antiklinalama. Na podru~ju sjevernog Jadrana (Crikvenica) uo~eno je smanjenje svih sezonskih koli~ina oborine. Zadar. rangirana je me|u deset najtoplijih od po~etka instrumentalnih motrenja.20°F) iznad prosjeka za 1961–1990. u Bokanjcu oko 10–11 m n. to je dublji prodor mora u unutra{njost.o. Estavela Jezerce najvi{e funkcionira kao povremeni izvor. koja je bila toplija od dekade 1980. 2009. ~ije je prostiranje isprekidano eocenskim fli{kim sinklinalama. literaturi) vode uzrokovanog crpljenjem. od Poli~nika prema podru~ju Bokanja~kog Blata. Nikolina Ilijani}1. nego u unutra{njosti (brdsko zale|e – Gospi}: –0.2% na 10 god).o. Slobodan Miko1. Prema izvje{}u DHMZ-a godina 2009. groundwater.8% na 10 god. stolje}a na cijelom podru~ju Hrvatske.4. a tek je rijetko u vrijeme prije drena`e polja tunelom funkcionirala i kao ponor. Na dalmatinskim otocima (Hvar) smanjenje godi{nje koli~ine oborine posljedica je smanjenja zimskih (–2. statisti~ki signifikantno i Hvar: –1. Globalna kombinirana temperatura zraka iznad povr{ine mora i kopna za 2009. a praznilo se kroz ponornu zonu u krajnjem nizvodnom dijelu polja (FRITZ. 1976).3% na 10 god).57 km2. a pojava tih voda prvenstveno se o~ekuje u zoni estavele Jezerce. a dinamika i mije{anje uzrokuju vrlo {iroku prijelaznu zonu.7% na 10 god). Bokanja~ko blato Key words: climate change. (1980–1989) (KATU[IN. pa ~ak i okomito na geolo{ku strukturu. od 1850. trend godi{njih koli~ina oborine pokazuje njihovo smanjenje tijekom 20. Osijek: –1. Danas se za vodoopskrbu koristi Jezerce s prosje~nim crpljenjem (2004. 23 000 Zadar. U zoni izvora Oko minimalne razine podzemne vode kre}u se oko 58 m n.3% na 10 god.m.44°C (± 0. podzemna voda. MAJCEN & KOROLIJA. U istom razdoblju iz dvaju Bokanja~kih zdenaca crpljeno je: oko 50 L/s iz B-4 i 40 L/s iz B-5.8% na 10 god. a zatim u prolje}e (–2.70°F ± 0. (2000–2009) bila je toplija od dekade 1990. 1973).2°F. (1990–1999). Naime. do fli{kih potpunih i vise}ih barijera. Zagreb-Gri~: –0. prema BRANKOVI] et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 217 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj promjene klime na hidrokemijske pokazatelje podzemne vode: pokusno podru~je projekta CCWaterS – Bokanja~ko blato Impact of the climate change on hydrochemical parameters of groundwater: testing site of CCWaterS project – Bokanja~ko blato Tamara Markovi}1...2% na 10god) i zimi (–1.. “upconing” u engl. najvi{e izra`eno ljeti (–2. Hrvatska Vodovod d.m. Slijev Bokanja~kog blata zauzima 182. Time se iz cijele zone od Oka pa sve do Biljana Donjih. Jasmina Luka~-Reberski1 & Stjepan Doli}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Geolo{ka gra|a je prikazana na temelju Osnovne geolo{ke karte (list Zadar. Sachsova 2. Bokanja~ko blato Bokanja~ko blato je kr{ko polje koje je depresija pokrivena jezerskim sedimentom i crvenicom. Prije izvedbe umjetnih intervencija oko Bokanja~kog Blata (tunel i injekcijska zavjesa).. Ipak.8% na 10god).

Zagreb. Figure 1. GAJI]-^APKA. Institut za geolo{ka istra`ivanja. Zagreb.1% na 10 god) i jesenjih (Osijek: –3. K. & ZANINOVI]. (2010): Pra}enje i ocjena klime u 2009. Koncentracije klorida i vrijednosti EC u vodi zdenca B-5 i estavele Jezerce od 1995. (1976): Ravni Kotari – Bukovica..4% na 10 god) koli~ina oborine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rine na podru~ju sjeverno od Save rezultat je smanjenja proljetnih (Osijek: –4. Slika 1. natrija. koncentracije klorida. kalija.1% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. V. Zagreb. DHMZ. ^. bromida u priobalnim podru~jima mogu ukazati na utjecaj klimatskih promjena na kakvo}u podzemne vode odnosno na utjecaj mora zbog slabljenja tlaka slatke vode u zale|u zbog manjka oborina.. GÜTTLER. godine.0% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. dok na zdencima B-4 i B-5 ovaj trend se ne zamje}uje.7% na 10 god) i proljetnih (–2. M. sulfata. Hidrokemijski pokazatelji kao {to su elektroliti~ka vodljivost (EC). pH-vrijednost podzemne vode. Chloride concentrations and EC values in well B-5 and estavelle Jezerce from 1995 to 2009. godine u vodi Jezerca. KATU[IN.. Smanjenje godi{nje koli~ine obo- . (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100.0% na 10 god) koli~ina oborine. M.– HGI. 1). B. (2009): Peto nacionalno izvje{}e Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC): Izabrana poglavlja: Opa`ene klimatske promjene u Hrvatskoj. (Gospi} na li~koj visoravni) tako|er je najizra`enije smanjenje zimskih (–2. CINDRI]. Tuma~ za list Zadar. MAJCEN. REFERENCE BRANKOVI]. do 2009.218 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. F. & KOROLIJA. K. Scenarij klimatskih promjena. Op}enito se mo`e zaklju~iti na temelju samo nekoliko hidrokemijskih pokazatelja da se utjecaj promjene u koli~ini oborina i temperaturi zraka mo`e vidjeti u kemijskom sastavu podzemne vode. @. Z.. a na zdencu B-5 i B-4 ovaj trend se ne zamje}uje (Sl.000. godine pokazuju blagi pozitivni trend rasta na estaveli Jezerce. VU^ETI]. Zagreb. FRITZ. godini. Isto tako se zapa`a u vodi estavele Jezerca blagi pozitivni trend rasta temperature podzemne vode.. Utjecaj klimatskih varijacija i promjena na biljke i na opasnost od {umskih po`ara. do 2009. I.– DHMZ..– Hidrogeolo{ka studija. SRNEC. L. Vrijednosti klorida i EC u motrenom razdoblju od 1995. PATAR^I]. Vi{e koncentracije klorida po~inju se opa`ati tijekom 2006. temperatura podzemne vode (T).

g.g. utjecaj kori{tenja zemlji{ta.g. agriculture) and point pollution sources (e.4. 2007). zagreba~ki vodonosni sustav Groundwater resources are facing increasing pressure from water uses and contamination by diffuse (e. klimatske promjene. Veze izme|u radnih paketa u projektu GENESIS. groundwater pollution and lowering of groundwater levels in some areas resulted in negative impacts on quality and quantity status of groundwater dependent ecosystems (GDE). and the possible large impact of future sea-level rises (EEA. industry). This will result in increases in temperature.8–4 °C from 2000-2100 (IPCC. e. for water supply or industry. 10 000. Zagreb. Furthermore. Hrvatska Key words: integrated modelling. These impacts Figure 1. Land- use and particularly climate change are the key variables that determine the groundwater pollution potential. Linkages between work packages in the GENESIS project. The future climate change scenarios suggest that global average temperature will increase by 1. land-use impact. . Zagreb aquifer system Klju~ne rije~i: integrirano modeliranje. shifts in precipitation patterns and snow cover. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 219 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Project GENESIS: groundwater and dependent ecosystems – new scientific and technical basis for assessing climate change and land-use impacts on groundwater systems Projekt GENESIS: podzemna voda i zavisni ekosustavi – nova znanstvena i tehni~ka osnova za procjenu klimatskih promjena i utjecaja kori{tenja zemlji{ta na sustave podzemnih voda Zoran Naki} Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 2007). climate change. Pierottijeva 6. Slika 1. These pressures cause major threat and risk to the consumptive use of groundwater. an increase in the frequency of flooding and droughts. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo.

B. Acknowledgments: The study was supported by the European Community 7th Framework Project GENESIS (226536) on groundwater systems. which has great influence on recharging the groundwater in this area (WP4). 110 p. The EU Groundwater Directive. To apply the results in regional scale. However. 12. M. IPCC (2007): Summary for Policymakers. which started in 2009. In: Climate Change 2007: The Physical Science Basis. One of the key objectives of the GENESIS project is development of an integrated socio-hydro-economic modelling framework for selecting sustainable cost-efficient measures and management strategies to achieve the good quantitative and chemical groundwater status in an uncertain environment. J. with the aim to integrate preexisting and new scientific knowledge into new methods. M. Cambridge.– EEA Technical report No 2/2007. the new scientific basis for the revision of the GWD has been required in the articles and annexes of this directive. concepts and tools for the revision of the GWD and better management of groundwater resources. integrated modeling of unsaturated and saturated zone is required by applying 1 D column model (soil-unsaturated zone) to estimate recharge rates and concentrations of solutes (heavy metals) for use in MODFLOW in local scale. J. Miller (eds. Characterisation of the spatial-temporal nature of groundwater flow and transport of pollutants is supported by the modelling of groundwater flow and transport through the unsaturated zone at local scales in Zagreb area. NY.. Marquis. REFERENCES Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. partner institution in the project consortium. D. particularly Sava river. statistical modeling is needed in order to interpolate the results of local coupled models and to create spatial distribution of parameters throughout the whole regional model domain.L. Coupling of groundwater models and socio-economic data analysis is required in order to simulate the economic impacts of different policies and management strategies in the context of diverse land-use and climate change (WP6). . funded under the Seventh Framework Programme. using Hydrus software package (WP3) and by integration of the available data on GDE in Zagreb area in the conceptual model of the aquifer system in order to estimate recharge-discharge pattern between groundwater and GDE. 18 p. Cambridge University Press.– Off. The Zagreb aquifer system has been selected as one of the test sites for the GENESIS project work purposes. with the aim to solve specific issues related to the protection of groundwater and GDE. K. has been divided into seven work packages. field measurement of hydraulic conductivity in unsaturated zone.220 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. as shown in the Figure 1. Z. 2H and 3H. GWD (2006/118/EC) and the Water Framework Directive. The work in this 5-years project. To achieve understanding of transport regime of heavy metals in heterogeneous alluvial aquifers and to reconstruct the evolution of an existing plume(s) (using heavy metals as indicators of contamination) from its origin to the present state it is necessary to gain the knowledge on initial concentrations of selected heavy metals in the model domain by calculating its geochemical background concentrations (WP5). Manning.)]. non-reactive environmental tracers 18O. 22. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Solomon.2006. Qin. e. is responsible for providing this case study for hypotheses testing and model developments and to study impacts and threats to groundwater and GDE from land-use (WP1). These needs will be addressed by EU GENESIS project. geology and petroleum engineering. 12. To couple various physical and geochemical processes in the Zagreb aquifer system.g. laboratory measurements of physical and chemical properties and column leaching experiment on undisturbed samples.Tignor and H. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 will result in water quality and quantity changes as well as key economic activities such as tourism or agriculture. Groundwater flow characteristics are studied using statistical modelling of groundwater level fluctuations. Development of conceptual model is also provided by detailed field and laboratory research. EEA (2007): Climate change and water adaptation issues. WFD (2000/60/EC) provide means to protect aquifers from pollution and deterioration. Eur. M. Communities L 327. including detail sampling of bulk samples and undisturbed samples. Communities L 372. 27. Averyt. United Kingdom and New York.2000. Faculty of mining.– Off. numerical modelling of ground water flow and also tracer methods. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. in order to verify and to improve the existing conceptual model of the Zagreb aquifer system (WP2). USA. Eur. Chen. S.

Dobar konceptualni model klju~ je uspje{noga modeliranja i malo je vjerojatno da u procesu razvoja prvi konceptualni model bude i posljednji. ~ak i ako su odre|ivani laboratorijski ili na temelju pokusnoga crpljenja. pukotine i kanali) mo`e se pretpostaviti i pojava turbulentnoga toka u odre|enim uvjetima. jer pouzdanost modela prvenstveno ovisi o pouzdanosti ulaznih parametara. podzemna voda Key words: numerical model. Problem odre|ivanja mehanizama toka podzemne vode u kr{kim vodonosnicima le`i u slo`enom re`imu toka kod kojega dolazi u pitanje tradicionalni Darcyev zakon. ali ne vi{e od toga!”. koju . koje su posebno izra`ene u izrazito heterogenim i anizotropnim sredinama kao {to su to kr{ki vodonosnici. kao i veli~ina prostora potrebnoga za pohranu podataka. Ova faza modeliranja vrlo je zahtjevna. niti pak to~ni odgovori za nedovoljno definirane probleme. Svako numeri~ko modeliranje po~inje prikupljanjem ulaznih podataka potrebnih za opis promatranoga vodonosnog sustava. nikad ne mo`e opisati vodonosni sustav bez odstupanja od stvarnih fizi~kih procesa koji se u njemu odvijaju. Po~etna raspodjela razina podzemne vode kreira se na osnovi podataka o izmjerenim razinama podzemne vode u piezometrima za odre|eni dan (po~etni dan u simulaciji). te pripremu ostalih ulaznih podataka. jer s obzirom na raznolikost sredina kroz koje se odvija tok (matriks. i uspostavljanje radnih okvira modela (veli~inu i tip modela). kr{. Model treba biti pojednostavljena slika stvarnoga sustava. Naime. te ih se prilago|ava zahtjevima numeri~koga modela. Stoga. no ne i samo rje{enje. simulacija i optimizacija. Sveu~ili{te u Zagrebu. jer uklju~uje tuma~enje i spajanje velikoga broja razli~itih informacija s prethodnim iskustvom u sliku koju je mogu}e numeri~ki analizirati. diskretizaciju prostora i vremena. Provjeri ulaznih podataka potrebno je posvetiti odgovaraju}u pozornost. korisnik modela mora uvijek razumjeti posljedice pojednostavljenja i pretpostavki. To~nost rezultata uvelike ovisi o diskretizaciji prostora i vremena. Upravo je ograni~eni broj podataka o prostornom smje{taju pukotina i kanala. ali se s time paralelno pove}ava vrijeme izvo|enja ra~unalnih operacija. Tre}a faza u procesu numeri~kog modeliranja je razvoj konceptualnoga modela. osnovni ulazni podaci potrebni za izradu numeri~koga modela su geometrija prirodnoga sustava. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 221 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problematika numeri~koga modeliranja toka podzemne vode u kr{u Issues in numerical modeling of groundwater flow in karst Jelena Parlov Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Generalno. je analiza pouzdanosti ulaznih podataka. jer rezultati kasnijih obrada: matemati~kog modeliranja. hidrogeolo{ki parametri vodonosnoga sustava i uvjeti na njegovim granicama. predstavljaju tek parametar lokalnoga zna~enja za kojega je mala vjerojatnost da predstavlja zna~ajke cijeloga sustava. Pierottijeva 6. podaci o izvorima. Konceptualnim modelom se na pojednostavljen na~in opisuju svojstva prirodnoga sustava. Druga. bez obzira koliko bio slo`en. to~nost rezultata raste smanjenjem veli~ine mre`e (grida) odnosno smanjenjem vremenskoga koraka. Valovitost se javlja kao posljedica privilegiranoga toka kroz pukotine i kanale. 10 000 Zagreb. Priprema numeri~koga modela i njegova kalibracija ~esto predstavljaju 50 do 70 posto ukupnoga vremena modeliranja. Numeri~ki modeli su alat za rje{avanje problema. karst. groundwater Numeri~ki model. Hidrogeolo{ki parametri. i to vrlo zna~ajna faza. pri ~emu treba te`iti {to ve}em pribli`enju stvarnom sustavu ili kako bi to Albert Einstein rekao: “Sve treba pojednostaviti koliko je god to mogu}e. zdencima i piezometrima. kao i o njihovoj hidrauli~koj vodljivosti i me|usobnoj povezanosti. Priprema numeri~koga modela zahtijeva odabir domene modela. ne mogu biti bolji nego {to to dopu{ta kakvo}a ulaznih podataka. Tri glavna koraka u razvoju konceptualnoga modela su: odre|ivanje klju~nih mehanizama toka podzemne vode. Prostorna i vremenska diskretizacija mo`e se odabrati optimaliziranjem sljede}ih ciljeva: pove}anje rezolucije mre`e na podru~jima od ve}eg interesa (u blizini izvora i glavnih pukotina ili kanala). Po~etni uvjeti opisuju raspodjelu razina podzemne vode. bilo uzdu`no ili oboje. Kada se istjecanje iz kr{koga vodonosnika odvija kroz izvor zapa`eno je stvaranje “valovitoga” vodnog lica. razvoj pojednostavljenja i pretpostavki koje omogu}avaju analizu stvarnoga problema. Faza prikupljanja podataka je ujedno i prva pote{ko}a modeliranja toka podzemne vode u kr{kom vodonosniku. minimaliziranje numeri~ke disperzije. Hrvatska Klju~ne rije~i: numeri~ki model. stabilnost rje{enja s optimalnim vremenskim korakom. odre|ivanje po~etnih i grani~nih uvjeta. minimaliziranje ra~unalnih zahtjeva za memorijom i vremenom potrebnim za izvo|enje ra~unalnih operacija. Oni u velikoj mjeri utje~u na krajnje rezultate nestacionarnih simulacija dok kod stacionarnih simulacija nemaju zna~ajniju ulogu. glavni problem.4. bilo popre~no.

broju i to~nosti mjerenih vrijednosti i sli~no. koli~ine crpljenja podzemne vode) smatraju sigurnim podacima. kao {to su primjerice dotjecanje/otjecanje iz cijeloga sustava.222 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. pa stoga i poti~e prikupljanje. te da se predvidi reakcija tih sustava u slu~aju promjene uvjeta u njima. omogu}uju pobolj{anje konceptualizacije stvarnoga sustava. Ulazni podaci modela mogu se podijeliti na pouzdane i nepouzdane parametre pri ~emu je variranje nepouzdanih parametara prvi korak u procesu kalibracije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 je posebno te{ko odrediti zbog. kao i stupanj nesigurnosti u predvi|anju. Najosnovnija analiza na temelju koje se odre|uju pogre{ke u modelu je analiza mjerenih i simuliranih razina podzemnih voda. Modeli koji nisu pouzdani. Predvi|anja numeri~kim modelom ~esto se smatraju glavnim ciljem modeliranja. naj~e{}e u slu~ajevima kad ra~unalni program ne raspola`e mogu}nostima grafi~kih i statisti~kih prikaza rezultata ili lo{ega poimanja o~ekivanih rezultata. Svrha modela naj~e{}e odre|uje razinu prihvatljive pogre{ke koja naj~e{}e ovisi o heterogenosti sustava. Interpretacija predvi|anja modelom treba uklju~iti znanja ste~ena modeliranjem koja }e odrediti gdje je model manje. U osnovi. Analiza odgovora modela daje razinu nesigurnosti predvi|anja modela i raspon neujedna~enosti kalibriranih ulaznih podataka. ne samo mjerene vrijednosti razina podzemnih voda. iako modeliranje mo`e imati i druge svrhe osim predvi|anja pona{anja sustava. ina~e se ne mo`e sa sigurno{}u re}i. Ve} samo prikupljanje. Matemati~ke ili gre{ke ra~unalnoga koda. Postoje samo oni koji su pouzdani za predvi|anje i oni koji to nisu. Pogre{ke ulaznih podataka. obrada i analiza tih podataka daje nova saznanja o sustavu. uskladi{tenje. u ve}ini slu~ajeva. Uspje{no kali- briran model nije u svim slu~ajevima i pouzdan za precizna predvi|anja. te bolje shva}anje mehanizama koji upravljaju tokom podzemne vode. Kalibriranje modela predstavlja proces variranja nesigurnih ulaznih podataka modela u opravdanim rasponima tako dugo dok se ne postigne zadovoljavaju}e poklapanje mjerenih podataka i izra~unatih vrijednosti. odnose se na pogre{no unesene podatke. . iz tih saznanja numeri~kim modelom uspije opisati sustav koji je blizak stvarnosti. Ne postoje nekorisni modeli. stoga je neophodna njegova provjera. jesu li pogre{ke u kalibraciji posljedica pogre{ke u bilanci mase ili pogre{nih parametara kori{tenih u modelu. Testiranje jednoga parametra ~esto je br`i i bolji put. ve} i podatke o ukupnoj bilanci mase. konceptualne koje uklju~uju pogre{ke nedovoljno definiranih mehanizama sustava. U tom slu~aju neophodne su ponovne analize ili pak dodatni terenski podaci. Cilj analize modela variranjem vrijednosti nesigurnih ulaznih parametara je da se prika`e odgovor modela za razli~ite vrijednosti tih parametara. Ako se pak. Numeri~ko modeliranje zahtijeva veliku koli~inu podataka i informacija o sustavu. Sustavno mijenjanje svih parametara naj~e{}e je gubitak vremena. organiziranje i analiziranje tih podataka. Osim analize variranjem parametara mo`e se provesti i analiza variranjem diskretizacije prostora (grid). Op}enito postoji pet osnovnih tipova pogre{aka. Rezultati takvih analiza mogu ukazati da ponekad kalibrirani podaci nisu jednozna~ni. Numeri~ke gre{ke obi~no su zaokru`ivanje vrijednosti na odre|eni broj decimala i gre{ke uzrokovane numeri~kim rasipavanjem. te na heterogenost sustava koja nije poznata ili koju nije mogu}e odrediti u numeri~kom modelu. Pod pojmom variranje u opravdanim rasponima podrazumijeva se variranje parametara unutar mjerenih ili vjerojatnih vrijednosti. efektivna poroznost) dok se mjereni parametri (vodostaji. gre{ke mjerenja. bolje shva}anje uvjeta u stvarnom sustavu. Za kalibraciju treba koristiti sve dostupne informacije. nedostatka dovoljnoga broja opa`a~kih mjesta razine podzemne vode. pogre{ke u tuma~enju do kojih dolazi zbog nerazumijevanja rezultata. Nesigurnim podacima smatraju se oni za koje ne postoje dovoljno detaljna mjerenja (hidrauli~ka vodljivost. koli~ina dotjecanja i otjecanja. I na kraju. najbolje je kad je pogre{ka bilance mase manja od 2 posto. onda ti podaci omogu}uju da se shvati dinamika sustava. Provjera modela u najve}oj mjeri odnosi se na nesigurne ulazne podatke. odnosno oni koji nisu zadovoljili kalibracijske kriterije slu`e kao smjernice za prikupljanje novih podataka. slo`enosti granica. a gdje vi{e to~an. Verifikacija modela je proces u kojem se ispituje predstavlja li kalibrirani model stvarni sustav. te pogre{no definiranih granica.

10 000. . wellfield “^rnkovec” Model transporta zaga|ivala kreiran je za potrebe procjene recentnog prevladavaju}eg smjera gibanja zaga|ivala s podru~ja odlagali{ta otpada Jaku{evec (RGN fakultet. Pierottijeva 6. 3/2002 i 6/2002 (ispravak)) kao potencijalno u`e vodoza{titno podru~je “^rnkovec” koje treba tretirati kao II. Hrvatska Hrvatske vode. a s ciljem procjene potencijalne ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” koji obuhva}a vodocrpili{te Kosnica i ^rnkovec (u`a lokacija). VGO Grad Zagreb. 2009). Figure 1. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Zagreb. S obzirom na izrazito visoke vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti zagreba~kog vodonosnika. Zagreb. Proposition of water protection area “^rnkovec“. Hrvatska Klju~ne rije~i: odlagali{te otpada Jaku{evec. 10000. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 223 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Modeliranje transporta zaga|ivala u zagreba~kom vodonosniku u svrhu procjene ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec“ Modeling of contaminant transport in Zagreb aquifer in order to assess pollution risks to reserved area of wellfield “^rnkovec“ Kristijan Posavec1. U modelu su simulirani mehanizmi advekcije i mehani~ke disperzije. zonu za{tite. contaminant transport model. vodocrpili{te “^rnkovec” Key words: waste repository Jaku{evec. Slika 1. Ulica Grada Vukovara 220. advekcijski transport zaga|ivala predstavlja dominantan mehanizam. model transporta zaga|ivala. Prijedlog vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec“. Taj prostor definiran je Odlukom o dono{enju Prostornog plana Zagreba~ke `upanije (Glasnik Zagreba~ke `upanije br. Andrea Ba~ani1 & Renata Kola~evi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.4.

. 1). a koja je odre|ena u okviru va`e}e prostorno planske dokumentacije (Sl.5 do 2 km) od odlagali{ta otpada Jaku{evec. a pogotovo ne mjereni terenski dokazi. ekstremne koncentracije indikatora zaga|enja. a koji ovisi o trajanju niskog. gdje se isti~e da za{tita izvori{ne zone “^rnkovec” mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora te da se treba planski {tititi od svih postoje}ih i potencijalnih objekata/zahvata izvora zaga|enja. (2007): Studijski i vodoistra`ni radovi na utvr|ivanju optimalnog rje{enja razvoja crpili{ta ^rnkovec. zonom za{tite vodocrpili{ta Kosnice (Slu`beni glasnik Grada Velike Gorice 15/04) i Velike Gorice (zone za{tite prihva}ene su od strane stru~nog povjerenstva i kao takve idu na usvajanje na @upanijsku skup{tinu). Uzimaju}i u obzir rezultate svih analiza koje su provedene u sklopu istra`ivanja u ovom radu kao i rezultate prethodnih istra`ivanja. U prilog tome tako|er ide i ~injenica da zagreba~ki vodonosni sustav spada u strate{ke zalihe podzemnih voda Hrvatske prema Strategiji upravljanja vodama (“Narodne novine broj” 91/08). u smjeru istoka i jugoistoka za vrijeme srednjih te u smjeru istoka i sjeveroistoka za vrijeme niskih vodostaja Save. Iz rezultata dosada{njih analiza smjerova gibanja podzemne vode temeljenih na kartama ekvipotencijala za niske. u prvom redu mangana i `eljeza. koji te`i disperzirati ili ra{iriti zaga|ivalo u svim smjerovima du` advektivnog puta i smanjiti koncentraciju zaga|ivala. 2009) izvedeno je 7 novih piezometara u priljevnom podru~ju vodocrpili{ta Velika Gorica. zaklju~uje se da ne postoje dovoljno ~vrsti modelski. zatim olova. a s njome i oblak zaga|ivala. 2004). srednje i visoke vode. i 2007. Zagreb. (2006): Ispitivanja u svrhu novelacije polo`aja vodozahvata crpili{ta ^rnkovec. Klju~an element u identifikaciji prevladavaju}eg smjera gibanja s obzirom na dominantno prisutan advekcijski mehanizam transporta zaga|ivala. koji bi opravdali napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. a analize kakvo}e podzemne vode 16 fizikalno-kemijskih i 4 mikrobiolo{ka parametra pokazale su pove}ane koncentracije mangana na 5 i amonija na jednom piezometru. Ovakvu tendenciju gibanja prema Savi i od Save ima i oblak zaga|ivala pa mo`emo re}i da se na samom podru~ju odlagali{ta Jaku{evec oblak zaga|ivala “ziba” u smjerovima sjeveroistoka i jugoistoka. godine u radovima Elektroprojekta d. Zagreb. Elektroprojekt d. Stoga bi napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” prije terenskih istra`ivanja i ispitivanja te kontinuiranog pra}enja kakvo}e podzemne vode koja se do danas nisu sprovela na 75% povr{ine postoje}eg rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dok zna~ajnu ulogu ima i mehani~ka disperzija zbog izra`ene heterogenosti vodonosnika. a dominantno odnosno prevladavaju}e rezultanto gibanje je u smjeru jugoistoka i istoka.224 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. odnose se na isklju~ivanje vodocrpili{ta ^rnkovec (u`a lokacija) iz daljnjih razmatranja pro{irenja vodocrpili{ta te usmjeravanje razvoja cjelokupnog vodocrpili{ta na vodocrpili{te Kosnica na podru~ju izme|u rijeke Save i “Zagreba~ke obilaznice”. (2009): Izvedba piezometara na podru~ju crpili{ta “^rnkovec”. godine. Naime. Stoga se novelacija rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” predla`e isklju~ivo na prostoru na kojem se postoje}a granica potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec” preklapa s III. Reaktivni transport koji uklju~uje geokemijske i biolo{ke reakcije nije simuliran jer ti mehanizmi ne utje~u zna~ajnije na sam smjer gibanja oblaka zaga|ivala. To ukazuje da ve} i samo simulacija mehanizma mehani~ke disperzije.d.d. Institut IGH d. No te karte daju sliku jednog trenutka u vremenu pa nije mogu}e utvrditi veli~inu pomaka oblaka zaga|ivala u pojedinom smjeru. a koji dominantno utje~u na razine podzemne vode zagreba~kog vodonosnika. do 2008. Elektroprojekt d. bilo suprotno Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske i neodgovorno s aspekta strate{ke vrijednosti podzemne vode.d. dok se s udaljavanjem od odlagali{ta bilo prema istoku ili prema jugu koncentracije zna~ajno smanjuju.d. Zna~ajna je ~injenica da se koncentracija zaga|ivala u podzemnoj vodi s po~etnih 1000 mg/l zadanih na podru~ju odlagali{ta otpada Jaku{evec ve} kod naselja Mi~evec smanjila na oko 50 mg/l. ~ine trajanja visokih. Nadalje je istra`ivan 2006. a {to potvr|uju i rezultati provedene analize podataka o kakvo}i podzemne vode. Zagreb. dok se na preostalom prostoru predla`e preuzimanje granice potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja crpili{ta “^rnkovec”. srednjih i niskih vodostaja Save. Analizom rezultata {estogodi{nje simulacije zaklju~uje se da je transport oblaka zaga|ivala dominantno u smjeru jugoistoka i istoka. U tu svrhu je provedena simulacija transporta u razdoblju od 2003. Iznimno je va`no istaknuti i da je rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” podru~je s najdebljim naslagama na podru~ju cijelog zagreba~kog vodonosnika. arsena i amonijaka prisutne su samo u piezometrima neposredno nizvodno od odlagali{ta Jaku{evec. evidentno je da se podzemna voda. a kojom se simulirao i klju~an element trajanja visokih. giba u smjeru juga za vrijeme visokih vodostaja Save. srednjeg i visokog vodostaja Save. Rje{enja koja su predlo`ena. kadmija. srednjih i niskih vodostaja Save. LITERATURA EKONERG (2004): Studija me|uutjecaja Prostornim planom Zagreba~ke `upanije predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb i vodocrpili{ta ^rnkovec. Rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” prethodno je analiziran u studiji me|uutjecaja rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” i predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb (EKONERG. U nastavku radova (Institut IGH d. dok su svi ostali pokazatelji odre|eni u koncentracijama ispod MDK. dovodi do zna~ajnog smanjenja koncentracije ve} na malim udaljenostima (oko 1. RGN fakultet (2009): Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa one~i{}enja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpili{ta “^rnkovec”. Zagreb. Mehanizam difuzije ne dolazi u zna~ajnijoj mjeri do izra`aja zbog velikih brzina toka podzemne vode koje su posljedica kako visokih vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti tako i visokih hidrauli~kih gradijenata u blizini rijeke Save. Hidrauli~ka situacija je na ovom podru~ju takva da se za vrijeme niskih voda odnosno niskih vodostaja Save podzemna voda giba u smjeru Save dok se za vrijeme visokih voda giba od Save prema zaobalju.d. a koja bi zna~ajno promijenila postoje}u sliku rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 225 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mehanizmi zaslanjenja priobalnih kr{kih izvori{ta – primjer Bubi} jame The mechanism of seawater intrusion into coastal karst springs – example of Bubi} jama Josip Rubini}1 & Ivana Gabri}2 1 Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. Hrvatska (jrubinic@gradri. seawater intrusion. cosastal area. uz zapa`ene negativne op}e trendove vezane uz prirodne procese (opadanja koli~ina oborina.hr) 2 Hrvatske vode. VGO Dalmatinskih slivova. . Stoga je sigurno da }e se rje{enja osiguranja vode za razli~ite vidove kori{tenja u skoroj budu}nosti tra`iti i u ve}em kori{tenju uvjetno re~eno “problemati~nijih” vodnih resursa u kr{u.C. Emina 5. Figure 1. Bubi} jama je jedno od takvih izvori{ta koje povremeno zaslanjuju. a ~esto je potaknut i precrpljivanjem vodonosnika. 51 000 Rijeka. porast razine mora). Jama je lijevkastog oblika. Nalazi se u Plominskom zaljevu. s kojim u situacijama manjih dotoka komunicira more. udaljena 200 m od korita Boljun~ice. Seawater intrusion into Bubic jama at the end of the year 1990. 21 000 Split. Intenzivni procesi litoralizacije. priobalje. 2007).4. dimenzija na Slika 1. kori{tenje voda Key words: karst spring. S jedne strane zbog osjetljive ravnote`e slane i slatke vode u takvim priobalnim kr{kim vodonosnicima. velik broj priobalnih kr{kih izvora povremeno ili stalno zaslanjuje. Intenzitet takvih zaslanjenja u ovisnosti je o otvorenosti komunikacija njihova vodonosnika s morem. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{ki izvor. V. sa sve vi{e potro{a~a i one~i{}iva~a na uskom priobalnom podru~ju. zaslanjenje. pa i prostor na kome se podzemne vode ~esto javljaju na povr{ini – u vidu istjecanja kr{kih izvora. a s druge strane zbog izra`enih hidrauli~kih promjena upravo na tom prostoru. uslo`njavaju okvir gospodarenja priobalnim kr{kim vodnim resursima. priobalnih izvori{ta i vodonosnike koji povremeno ili stalno zaslanjuju. Vukovarska 35. Zaslanjenje Bubi} jame krajem ljeta 1990. protoka i razina podzemnih voda. To je prostor najintenzivnijih komunikacija kr{kih vodonosnika s morem. water use U kr{u je priobalna zona definirana zonom utjecaja kolebanja plime i oseke (FORD & WILLIAMS.

Figure 2.. Tom prilikom dolazi do naglih promjena hidrauli~kih prilika u podzemlju. ~ak i 8.98 m n. Nakon 15-tak godina bez pojave zaslanjenja. ono je ponovno zabilje`eno po~etkom listopada 2007. g. i prijedlog novelacije hidrolo{kog monitoringa. Situacija zaslanjenja u listopadu 2007. naraste i do preko 2000 mg/l.16 m n. (2007a): Temeljna hidrologija. Respektiraju}i uzroke pojave zaslanjenja (nagla promjena hidrauli~kih uvjeta). te potiskivanja zaslanjene vode iz rubnih dijelova vodonosnika u smjeru najmanjih hidrauli~kih otpora. Tijekom spomenutih razdoblja prekomjerno zaslanjivanje registrirano je svake godine (RUBINI].3 l/s. 20 str. & WILLIAMS.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. dobro primijenjenom strategijom odslanjivanja (crpljenje zaslanjene vode iz jame umjesto nekada uobi~ajenog pa i vi{emjese~nog ~ekanja da se jama sama odslani). Slika 2. Rijeka. LITERATURA FORD. te najve}im srednjim mjese~nim crpljenjima od 31. s prakti~ki laboratorijskim opitom prilikom situacije u 2007.226 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. RUBINI]. g. g. a to je kroz samu jamu. i za TE Plomin 2 s prosje~nim godi{njim crpljenjem od oko 23 l/s. u uvjetima izazvanim pregra|ivanjem korita bujice Boljun~ica.m. a kojom prilikom je do{lo i do prodora mora u samo pregra|eno korito (RUBINI].–76. D. kloridi su se vratili u normalu nakon 4–5 dana od njihove pojave. te 1988. kao i odslanjenja priobalnih kr{kih izvora. Prva postupna pove}anja sadr`aja klorida zapa`ena ve} pri probnim crpljenjima. 2007b). pokazale su da se pri upravljanjima resursima s povremenim zaslanjenjima mora voditi ra~una o mehanizmu zaslanjivanja – da li do njega dolazi zbog precrpljivanja na vodozahvatu ili kao posljedica sloma ravnote`e slane i slatke vode u uvjetima naglog nailaska ve}ih voda nakon dugotrajno su{nih razdoblja. Od 1969. podizanjem razine vode u kanalu a time i u vodonosniku i samoj Bubi} jami za oko 60 cm.37 i 7. . Rijeka. g.. kao posljedica precrpljivanja jame.800 mg/l.g. koristi se kao zahvat vode za TE Plomin 1. Zabilje`ene pojave zaslanjivanja voda Bubi} jame. Ukoliko se radi o izvorima koji imaju nagla{en ovaj drugi mehanizam zaslanjivanja. Chichester. Seawater intrusion event in October 2007. vodni resursi i sedimentacijski procesi na utjecajnom podru~ju TE Plomin. g. No. U takvim inducira- nim uvjetima kloridi su porasli s prethodno stabiliziranih oko 12 mg/l na 1080 mg/l (Slika 2). J. njihovo je kori{tenje mogu}e na na~in da se kriti~no razdoblje pove}anih saliniteta prebrodi privremenim zahvatom iz nekog od zamjenskih izvori{ta koje u uvjetima pove}anja dotoka ne zaslanjuje. koji se u uobi~ajenim hidrolo{kim prilikama kre}e u rasponu izme|u 6 i 20 mg/l. U eksploataciji su zaslanjenja registrirana u dvama ciklusima – tijekom 1971..– Wiley. Dno je na koti od 15. (2007): Karst Hydrogeology and Geomorphology. Provedenim analizama utvr|eno je da u do sada uobi~ajenim eksploatacijskim uvjetima naj~e{}i uzrok zaslanjenja nije sni`enje razine vode u Bubi} jami. a razine vode u normalnim uvjetima eksploatacije osciliraju u rasponu 0.m.–1992. 267 str.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. 562 p. a njihovo odslanjivanje je mogu}e ubrzati pove}anim crpljenjima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 povr{ini cca 60 x 40 m i ukupne dubine oko 25 m. problem su povremene pojave zaslanjenja kada sadr`aj klorida. ve} pojava intenzivnih oborina nakon dugotrajnijih su{nih razdoblja (Slika 1). J. Planira se i pove}anje njezinog kori{tenja – s jedne strane za osiguranje vode za planirani objekt TE Plomin 3.3 m ispod razine mora. a s druge strane i za osiguranje vodoopskrbnih potreba Vodovoda Labin. od 2000. 2007a). a pri precrpljivanju za potrebe izgradnje novog dimnjaka 1988. RUBINI]. U samo radu su detaljnije analizirani mehanizmi zaslanjenja. (2007b): Izvori{te Bubi} jama – Hidrolo{ka analiza pojave zaslanjenja u listopadu 2007. s prosjekom od 1. ~ime se pribli`ava podatku od oko 100 l/s na koliko je procijenjen njen minimalni kapacitet. P.

{to zna~i da im je prihranjivanje. Grudsko vrelo i izvor Pe} Mlini – vrelo Tihaljine. Podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su bolje istra`ene od mineralnih.000 i izrada Elaborata o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda BiH te je u odre|enoj mjeri poznat njihov kemijski sastav. Akviferi mineralnih i povremeno mineralnih sulfatnih voda i voda s povi{enim sadr`ajem sulfata su vapnenci i dolomiti trijaske. povremeno mineralne sulfatne vode. s niskim sadr`ajem sulfata. Mineralne sulfatne podzemne vode u kr{u Zapadne Hercegovine su nedovoljno istra`ene. Bosna i Hercegovina Sulphate karstic groundwaters of Western Herzegovina. {to je razlog da i njihova mineralizacija tada bude ve}a od 1 g/l. koja ponire u Drinovcima i pojav- . Studena~ka vrela-Vrilo. Osim navedenih izvora. kroz koje vode cirkuliraju na svom putu do pojavljivanja na povr{ini terena. Istra`ivanja ovih voda su naj~e{}e vr{ena u svrhu regionalnih hidrogeolo{kih istra`ivanja. Modro Oko u odre|enim periodima godine imaju sadr`aj sulfata ve}i od 500 mg/l. jurske i kredne starosti. Vakuf.. Crno Oko-@itomisli}i i Li{tica nemaju nikada u toku godine mineralizaciju ve}u od 1 g/l. Ustanovljeno da je izvor Klokun-Klobuk jedini. prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e (Sl. najve}i je broj stalnih i povremenih vrela. Ve}i sadr`aj sulfata pokazuju oni izvori koji imaju manje oscilacije izda{nosti u toku hidrolo{ke godine (izuzetak predstavlja vrelo Vakuf-Studenci). Arape Mlin. br. akumuliranje. Vrelo Nena~ je samo jednom analizirano i prema ovoj analizi voda je mineralna. Izvori s najve}im sadr`ajem sulfata i mineralizacijom su koncentrirani s lijeve strane Tihaljine od izvori{ta do Klobuka. periodical mineral sulphate graundwaters. uzvodno od izvora Klokun i sva su uzlaznog tipa. Crno vrelo-Grabovica. Studenci – Vrilo. list SFRJ. Sva ova vrela se nalaze s lijeve strane Tihaljine. Bosnia and Herzegovina Natalija Samard`i} Federalni zavod za geologiju. Jeovo-Kordi}i. jer se pojedina vrela koriste u svrhu vodosnabdijevanja (Vrio{tica-Vitina. Klokun. genesis of sulphates Izvori s povi{enim sadr`ajem sulfata su rijetkost u holokr{kim terenima Vanjskih Dinarida. Ovi izvori se naj~e{}e pojavljuju na navla~nom (tektonskom) kontaktu vapnenaca i dolomita mezozoika na eocenski fli{. Sulfati u ovim vodama vode porijeklo od klastita permo – trijasa u kojima su prisutni gips i anhidrit. BiH (natalijasamardzic@yahoo. Ovakvi izvori se pojavljuju u Zapadnoj Hercegovini od Neretve preko Ljubu{kog do Gruda i [irokog Brijega. waters with high content of sulphates. Razlog niskog stupnja istra`enosti jest ograni~ena primjena ovih voda. ali povremeno ili stalno imaju povi{en sadr`aj SO42– iona (>100 mg/l). Kajtazovina). kao {to su Krupa-Kordi}i. Izvori Ne~ista – Kordi}i. jer vode kod kojih je sadr`aj sulfata ve}i od 200 mg/l. Neki od izvora ovog podru~ja. Ovo je jedan od najve}ih mineralnih izvora u Europi s minimalnom izda{nosti Qmin=3. tako da prema uobi~ajenim hidrogeolo{kim klasifikacijama pripadaju povremeno mineralnim vodama te su isti u ovom radu tako tretirani. mineralne sulfatne podzemne vode.6 m3/s (SLI[KOVI] et al.4. 1:100. 2/92) primjenjuje kao republi~ki propis. Vrio{tica – Vitina. list RBiH. br. Studenci – Vakuf i Studenci – Kajtazovina. pra`njenje i hidrauli~ki mehanizam sli~an izvoru Klokun. ne mogu se koristiti za javno vodosnabdijevanje. kao {to je izrada OHGK. podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su prisutne i u susjednim terenima Hrvatske kao {to su izvori Norin. ~ija je voda uvijek mineralna. 1983). koja nemaju povi{en sadr`aj sulfata. Za razliku od prethodnih. Sarajevo. Ustani~ka 11. dok ve}ina kr{kih izvora to nema. tipi~ni kr{ki izvor (HCO3-Ca tip vode). Studenac-Mostar. mineral sulphate graundwaters. kvantitet (izda{nost) i pravci cirkulacije podzemnih voda. Jak{enica. a koji se prema Zakonu o primjenjivanju i preuzimanju saveznih propisa (Sl. dok je sami izvor rijeke Tihaljine niskomineralni. Razlog za ovo jesu niskomineralne vode Vrlike. 2) povremeno mineralne sulfatne vode. Modro Oko i Butina. Ilid`a. Bu}alo-Kordi}i. 33/87 i 13/91). ve} su to hidrokarbonatne vode. porijeklo sulfata Key wards: karst of Western Herzegovina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 227 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sulfatne kr{ke podzemne vode Zapadne Hercegovine.com) Klju~ne rije~i: kr{ Zapadne Hercegovine. Takva su npr. vrela: Veliki i Mali Praporac. vode s povi{enim sadr`ajem sulfata. 3) vode s povi{enim sadr`ajem sulfata i 4) hidrokarbonatne vode. U ovom podru~ju postoje 4 vrste podzemnih kr{kih voda: 1) mineralne sulfatne vode. Grabovo vrelo. tj. ima mineralizaciju ve}u od 1 g/l tokom cijele hidrolo{ke godine sa sadr`ajem sulfata >400 mg/l (maksimum 634 mg/l). Nezdravica.

{to bi trebalo utvrditi bojenjem ponora u koritu ovih vodotoka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ljuje se na izvoru Tihaljine. . dok vrelo Li{tice karakterizira ne{to manji sadr`aj sulfata u odnosu na prethodno spomenuta dva vrela. Sli~na po sadr`aju i oscilacijama sulfata su i vrela Arape Mlin i Crno Oko-@itomisli}. odnosno analiziranjem fizi~ko-kemijskog sastava povr{inskih voda Tihaljine. Porijeklo sulfata na vrelima u neposrednom slivu Neretve – Crno Oko i Arape Mlin se djelimi~no mo`e vezati za poniru}e vode rijeke Li{tice koja sadr`i sulfate. TAHIROVI]. Ostaje otvoreno pitanje za{to vrelo Vakuf-Studenci ima znatno ujedna~eniju izda{nost u odnosu na druga vrela Vitine i Studenaca.. kao i druge niskomineralne vode Imotskog i Bekijskog polja (Grudskog polja). M. ova vrela odlikuje vrlo sli~an sadr`aj sulfata te se mo`e pretpostaviti da ista imaju sli~ne uvjete prihranjivanja. tj.– Geoin`enjering. & PETRINA. (1983): Elaborat o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda u pukotinskim i karstno – pukotinskim stijenskim masama BiH-e. po sadr`aju sulfata.228 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Sarajevo. jer je njihov sadr`aj manji na vrelu Li{tice nego na druga dva vrela. Mlade i Trebi`ata. I. u svim hidrolo{kim uvjetima. a ~ije vode se gube na ponorima u jugoisto~nom dijelu Mostarskog blata i pojavljuju na ovim izvorima. F. Klokun i Modro Oko poti~u od poniru}ih voda Tihaljine. LITERATURA SLI[KOVI]. akumuliranja i formiranja fizi~ko-kemijskih karakteristika voda. Izvori u Studencima – Vrilo. u korelaciji su s vrelom Vrio{tica-Vitina. koje poniru na ponorima u ovim poljima i pojavljuju se na navedenom vrelu. cirkulacije. osim ako se rijeka Li{tica ne oboga}uje sulfatima du` toka. kao i istodobnim uzorkovanjem. Pretpostavljeno je da sulfati na izvorima u Hrvatskoj – Norin. Mlade i Trebi`ata i navedenih izvora. Vakuf i Kajtazovina. Poniru}e vode Li{tice nisu jedini izvor sulfata na Crnom Oku i Arape Mlinu.

pje{~enjaci (3Pz).com) Klju~ne rije~i: perm. Triassic. CO2 Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku je formirano u sredi{njim Dinaridima Bosne i Hercegovine. mineral water. 2007). Propusnost stijena sekundarnog akvifera. te laporoviti vapnenci sa slojevima i le}ama gipsa. Ustani~ka br.4. srednjobosanskog {kriljavog gorja na jugozapadu i sarajevsko-zeni~kog limni~kog bazena na sjeveroistoku (Sl. filiti. 1919). U gra|i le`i{ta su kloritsko-sericitsko-kvarcni {kriljci.000 . Paleozojski metamorfiti i vulkaniti. mineralna voda. prema podacima crpljenja zde- Slika 1. na kontaktu dvije.000 Figure 1. konglomerati sa ulo{cima pje{~enjaka i glinaca. Preko permskih naslaga kontinuirano se talo`e pje{~enjaci. Situacioni polo`aj le`i{ta mineralne vode u Kiseljaku. strukturno tektonske jedinice. glinci i lapori donjeg trijasa (T1) koji navi{e prelaze u dolomite i vapnence srednjeg trijasa anizika (T21). CO2 Key words: Permian. a na sjeverozapadu su na njih navu~ene naslage fli{a gornje krede (K2). Ilid`a. M 1: 500. Preko karbonata srednjeg trijasa su u Kiseljaku talo`ene aluvijalne naslage (al). su prete`no nepropusne stijene ~ija se propusnost pove}ava u zoni busova~kog rasjeda. Sarajevo. kao i naslage donjeg trijasa i gornje krede. M 1: 500. Pojave izvora mineralne vode su linijski raspore|ene du` busova~kog razloma koji se pru`a od Ilid`e na jugoistoku do Busova~e na sjeverozapadu (KATZER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 229 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Prilog poznavanju geneze mineralnih voda u Kiseljaku kod Sarajeva Contribution to knowledge the genesis of mineral water in Kiseljak near Sarajevo Ferid Skopljak Federalni zavod za geologiju. BiH (fskopljak@yahoo. Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku pripada hidrogeokemijskoj oblasti mineralnih i termomineralnih voda jugozapadnog oboda sarajevsko-zeni~kog basena. trijas. te izljevi i proboji kvarcporfirita (?q) silur-devona preko kojih su diskordantno talo`ene naslage gornjeg perma (P3) u ~ijem sastavu su bre~asti vapnenci.1).3). Situational position of deposits of mineral water in Kiseljak. preko kojih su diskordantno talo`ene limni~ke naslage srednje-gornjeg miocena (M2. a sekundarni karbonati anizika (SKOPLJAK & BA[AGI]. Primarni akvifer mineralnih voda su klastiti i evaporiti perma. geolo{ki u mnogo ~emu razli~ite. 11.

Mije{anje mineralnih voda sa obi~nim vodama u aluvionu nije registrirano.9 l/s. P-2 Podgaj (11.1967. mineralizacije oko 3250 mg/l i sadr`aja CO2 oko 3500 mg/l. temperature oko 11. najvjerovatnije.– Institut Fresenius. Genetski grafikon Sulina za mineralne vode u Kiseljaku. Usljed visokog tlaka u primarnom akviferu mineralna voda ascendentno. ZERBE. LITERATURA KATZER. Mineralna voda i uglji~ni dioksid u njima imaju razli~ito porijeklo (sl. . Figure 3. fakulteta Sarajevo.1983.2003.1´10–5 m/s. Legenda/Legend: 1. Figure 2.).04´10–3 m2/dan. Voda je. Na intenzivno mije{anje voda ukazuju visok odnos Ca/Sr=821. Bilansne rezerve mineralne vode u le`i{tu Kiseljak iznose Q = 46. (2007): Za{tita izvori{ta mineralne vode “Sarajevski kiseljak” u Kiseljaku. du` busova~kog rasjeda.– Glasnik zemalj. Mije{anje voda je u zoni sekundarnog akvifera i na ve}im dubinama bez uticaja suvremenih klimatskih faktora. termometamorfan.08´10–3 m2/s i asr = 5. mje{avina dvije ili vi{e voda razli~ite mineralizacije.77 i Ca/SO4=1.230 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 191–264. SKOPLJAK. B-2 (june 1983. usporenom cirkulacijom descendira u primarni akvifer gdje se oboga}uje sa CO2 i mineralnim tvarima.0 TU (ZERBE.05. Muzeja BiH. Hydrogeological profile terrain in the deposits of mineral water in Kiseljak.) naca u Kiseljaku. Mineralna voda je HCO3-SO4-Ca-Na tipa. Hidrogeolo{ki profil terena u le`i{tu mineralnih voda u Kiseljaku.0 °C. (2007): Analiza mineralne vode bunara B-4 u Kiseljaku.). ima srednje vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti Ksr = 5. B-4 (01. doti~e u sekundarni akvifer i isti~e na izvorima. 2007). Na/Cl=4.04. te sadr`aj tricija 3H=6. Zemaljska {tamparija.– Institut za geologiju Gra|. gdje su kvarcporfiri probili paleozojske tvorevine. dijagrami mije{anja.3). najvjerovatnije. F. Genetic chart Sulin for mineral water in Kiseljak. Taunusstein-Njema~ka. H. nastao u katalizi djelovanjem SiO2 na karbonate u dubljim dijelovima zemljine kore. B-4 (04. Slika 3. transmisivnosti Tsr = 6. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. (1919): K poznavanju mineralnih vrela Bosne. Uglji~ni dioksid je. Sarajevo. & BA[AGI].79.). F. 4. 3.02. M. 2. Voda je atmosferskog porijekla.

kr{. godine obavljeno je novo trasiranje iste ponorne zone. godine. Pojava trasera utvr|ena je na vrlo {irokom podru~ju od Novljanske @rnovnice na sjeveru do Cesarice na jugu (Sl. [irina podru~ja istjecanja trasera predstavljala je iznena|enje (BIONDI] & GOATTI. Figure 1. Lika Key words: tracing test. Traser je prilikom ovog trasiranja.4. 1975). 1). Rezultati novijeg trasiranja zna~ajno se razlikuju od rezultata prethodnog prema vrijednostima prividnih brzina podzemnih tokova. uz izuzetak izvora Cesarica. 10 000 Zagreb. i 2004. Pojava trasera utvr|ena je na ve}ini izvora kao u prethodnom trasiranju. 1976). koja je presje~ena Velebitskom hidrogeolo{kom barijerom (PAVI^I]. pogotovo u pogledu utvr|ene veze prema izvoru Cesarica. dye tracing tests. Prilikom ranijeg trasiranja prema Jurjevskoj @rnovnici utvr|ena je vrlo velika brzina od 14. 1). podzemna vodna veza.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. godine izvedeno je prvo trasiranje ponora Bikina jama uz sjeverni krak Gacke kod Oto~ca (BIONDI] & GOATTI. upu{ten u aktivni ponor oko 200 m nizvodno od Bikine jame (DUKARI] & STROJ.stroj@hgi-cgs. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 231 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Usporedba rezultata trasiranja ponorne zone sjevernog kraka Gacke kod Oto~ca Comparison of the Gacka river northern branch sinking area tracing tests results Andrej Stroj. Lika karst region 1974. and 2004. 2004. Mladen Kuhta & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. koji se koristi za javnu vodoopskrbu podru~ja Novog Vinodolskog i Crikvenice. Trasiranjem je tako|er utvr|en smjer djela ponorne vode sjevernog kraka Gacke prema kaptiranom izvoru Novljanska @rnovnica. 1997). Sachsova 2. {to je u kona~nici rezultiralo i ne{to u`om zonom istjecanja (Tablica 1. Hrvatska (andrej. 2004).38 Slika 1. Prethodno novelaciji za{titnih zona Novljanske @rnovnice u skladu s novim Pravil- nikom (NN 55/02). underground flow path. zbog nepovoljnih uvjeta na prethodnoj lokaciji. . Sl. Utvr|ene podzemne vodne veze trasiranjima 1974. pogotovo u smjeru izvora {ireg podru~ja Jurjevske @rnovnice. Underground connections from year 1974.

tj.0156 akt. Zagreb. V. BIONDI].7 26.005 0.232 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.6 31.52 2.3 26. V. A.1 26. Zagreb.4 26.001 0.0 29. DUKARI].4 39.6 40.1 35. 50/2. (2004): Trasiranje tokova podzemne vode u svrhu definiranja granice sliva izvori{ta Novljanske @rnovnice. ugljen Tepla (1) Novljanska @. Izvor Udaljenost (km) 1974. (1997): Hydrogeological Evaluation of Water Retaining Properties of the Kosinj Reservoir (Lika.84 2.0219 0.1 35. Jugoslavenski simpozij o hidrogeologiji i in`enjerskoj geologiji.8 40.5–3.31 2.4 40. 41. Razlike u hidrolo{kim prilikama nakon upu{tanja trasera.28 3. 1. Croatia). Skopje.– Fond str.0006 0. A. PAVI^I].0 4. dok je 2004.0414 akt.– 4.7 35. & GOATTI.3 26.– Geol.38 7. 289–298.5–4. (1976): Hidrogeolo{ke prilike ponornih zona rijeka Like i Gacke i njihove podzemne veze s izvorima u Hrvatskom Primorju.001 0. 1–14. & STROJ.0 32.61 0.3 26.38 14.2 20. uz izuzetak brzina u smjeru Novljanske @rnovnice koje su relativno su sli~ne.18 – 0 1.84 0 0. HGI.51 0 2.77 6. vp (cm/s) 0 3.0125 0. Comparison of dye tracing results obtained in year 1974.6 26.8 33.77 – – 14.3 30. ugljen 0.5 2.9 29.4 26.0–2.58 2. HGI. Usporedni prikaz rezultata trasiranja 1974. Zagreb. ugljen 0. godine.5 0. I prema ostalim izvorima postoje znatne razlike u prividnim brzinama. vodostaj Gacke bio u opadanju.0284 0. dok je tijekom novog trasiranja iznosila 2.84 cm/s.9 29.57 1.6 39.0 – 2. uspor izazvan infiltracijom oborina na podru~ju izme|u ponora i priobalja vjerojatno je bio glavni uzrok navedenih razlika u prividnim brzinama. 5782.– Fond. slijedio izra`eniji vodni val.97 7.28 3.005 0.16 1. str. dok. knj. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. Table 1.005 Kmax(mg/l) 18. 11. F. & GOATTI. (1975): Bojenje ponora Gacke kod Oto~ca. and 2004. dok.0204 0.0082 Kmax (mg/l) akt. B. 2004. Croat. uz razliku da je u danima nakon upu{tanja trasera 1974. 1974. (2) Klenovica (3) Kozica (4) Jurjevo (5) Jurjevska @.1 33. LITERATURA BIONDI]. 2004. (6) Duboka (7) @dralova (8) Donja Klada (9) Starigrad (10) Stinica (11) Jablanac (12) Ba~vica (13) Cesarica (14) 41.7 35. 11.0006 0. B. Hidrolo{ke prilike tijekom oba trasiranja imala su zna~ajke vodnijeg razdoblja. vp (cm/s) 3.0254 0. . i 2004.6 40.004 0.0 cm/s.

Fli{ se pojavljuje na istovjetnom stratigrafskom nivou podloge.bacani@rgn. da su neki dijelovi eocenskih naslaga transgresivno talo`eni na razli~ite dijelove kredne podloge. hidrogeology. Donji dio stupa naslaga izgra|uju glinoviti vapnenci ~lana zvanog raznim nazivima: “gomoljasti vapnenci”. U karbonatnoj platformi ugiba se koritasta depresija “dinarskog” pru`anja (okomito na globalni tangencijalni stres). Croatia (marko. hidrogeologija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 233 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Karbonatne i klasti~ne naslage paleogena u Istri (geolo{ki i hidrogeo{ki prikaz) Paleogene clastic and carbonate rocks of Istria Peninsula (Croatia): geological and hydrogeological account Marko [parica1. Istre. Sedimenti ove jedinice lokalno su prisutni i talo`eni tijekom donjeg eocena (ipres) u najni`im dijelovima paleoreljefa. pirinejskih tangencijalnih tektonskih pokreta. 1996). numulitni i diskociklinski vapnenci koji su u normalnom superpozicijskom slijedu.. Hrvatska (andrea. Sachsova 2. 4. alveolinski. Geology and Petroleum Engineering. Vrijeme talo`enja je srednji-gornji lutet. “prelazne naslage” i gornji dio formacije kojeg izgra|uju masivni hemipelagi~ki bioturbirani lapori (~lan “Globigerinski lapori”). “naslage s rakovicama”. Croatia Litostratigrafski sastav eocenske sukcesije u Istri.hr) 2 Faculty of Mining.hr) Klju~ne rije~i: regionalna geologija. sastoje se od slijeda od pet litostratigrafskih cjelina u rangu formacije: 1. Geometrija i fiziografija sedimentacijskog prostora i do danas je u osnovi sa~uvala primarno obilje`je pirinejske tektonike. 3.sparica@hgi-cgs. djelovanjem tzv. 2. Istria. Formacija “Liburnijske naslage”. Karakterizira ih osciliraju}a ingresija. Na veli~inu ovih tektonskih destrukcija kao i geometriju novog prostora sedimentacije upu}uju duboke strukturne promjene koje su zahvatile i Moho-diskontinutet. “vapnenci s glaukonitom”. U tom razdoblju je sedimentirano 300–350 m naslaga. kontinetskom padinom i bazenskim dnom. University of Zagreb. Talo`enje fli{a po~inje kad su ste~eni uvjeti za njegovu sedimentaciju. fli{ki su litofacijesi i fli{u lateralni faciesi raspore|eni zonarno u kontinuiranom talo`enju paralelno s du`om osi bazena. sastoji se od slijeda karbonatnih i siliciklasti~nih naslaga koje su talo`ene nakon prekida u sedimentaciji izme|u senona do donjeg eocena. Talo`e se bazenski turbiditi. b) s gravity flows sedimentima u bazi c) u erozijskoj diskordanciji na naslagama platformskih karbonata (MARIN^I] et al. Formacija “Fli{” je sastavni dio velikoga talo`nog prostora koji se protezao isto~no. Pedrovica i . 2000). 10 000 Zagreb. pa niz kontinetsku padinu do bazenskog dna. Formacija “Foraminiferski vapnenci” izgra|ena je od karbonatnih litostratigrafskih tipova: miliolidni.4. Trajanje emerzijske faze je promjenjivo od podru~ja do podru~ja. koje naj~e{}e izgra|uju sekvencije Bouma tipa. {to je razlogom. 5. Formacija “Fli{oidni sedimenti” (“Semifli{”). Na podru~ju Istre i istarskog zale|a. tako se fli{ mo`e shvatiti kao sintektonski sediment. U vr{nim dijelovima fli{ke sukcesije u podru~ju Pi}anj. Talo`eni su od “ipres/luteta do srednjeg i gornjeg luteta ([PARICA et al. Pierottijeva 6. Budu}i da je prinos detritusa pristizao u novostvoreni bazen iz sjeveroisto~nih okopnjenih podru~ja do {elfa. Hrvatska Key words: regional geology. Hrvatskog Primorja i Dalmacije sve do Boke Kotorske u Crnoj Gori. Mo`e se re}i da je ukupan talo`ni prostor fli{a imao oblik korita (grabe) poput epikontientalnog o`iljka povezanog na jugoistoku s oceanom Thetys. Ovi lapori su posljednji litofacijes koji je talo`en dosada{njim mehanizmom sedimentacije “sloja na sloj” jer se na ovoj vremenskoj razini po~inju mijenjati mehanizmi sedimentacije i zapo~inje talo`enje fli{a turbiditskim tokovima. Velike promjene u re`imu sedimentacije na prostoru karbonatne platforme po~inju u srednjem eocenu. Istra. Formacija “Prelazni slojevi” odlagana je u okoli{u plitkog i dubokog mora.jadranskim priobaljem i nekim otocima: od okolice Trsta u Italiji. Sedimentacija fli{a je posljedica zna~ajnih geotektonskih promjena u podru~jima platformskih karbonata. 10 000 Zagreb. jugozapadne Slovenije.. Andrea Ba~ani2 & Vibor Novak1 1 Croatian Geological Survey. {to je u svezi s vremenom aktivnosti pirinejske tangencijalne tektonske faze (eocen-oligocen). Pojednostavljeno. To su razvijena fiziografija bazena s formiranim {elfom. fli{ke naslage se pojavljuju u tri temeljna odnosa prema naslagama podine: a) u kontinuiranom talo`enju na platformskim karbonatima podloge. Sastoje se od slatkovodnih do braki~nih i lagunarnih sedimenata s ugljenom. Sedimentacija fli{a u Istri obuhva}a relativno kra}e geolo{ko razdoblje od gornjeg luteta do gornjeg eocena (mo`da donjeg oligocena?).

TUNIS G. & BA^ANI. (2000): Il flysc eocenico dell’ Istria. DROBNE. Hrvatska konferencija o vodama. Na podru~ju sjeverne i sredi{nje Istre dobro propusne stijene unutar fli{kih naslaga su karbonatne sekvencije ~ije se debljine kre}u od 0.234 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. za fli{ku sredinu velika izda{nost mo`e se protuma~iti blizinom tektonske zone “Bujske antiklinale” tj. 281– 283. Me|utim. Vodne pojave vezane za fli{ Istre zaslu`uju pa`nju s hidrogeolo{kog aspekta. odnosno regresivni facijes fli{a. pje{~enjaka i lapora bez izra`enih sedimentnih struktura i tekstura koje su ina~e karakteristi~ne za fli{. (1999): Hidrogeolo{ke zna~ajke fli{a Istre na primjeru izvora Momjan. A. TUNIS. oni su od zna~aja za lokalnu vodoopskrbu manjih mjesta. S. konglomerata. Prostiranje karbontnih sekvencija mo`e biti vi{e desetaka km².– Anals for Istrian and Mediterranean Studies. 19–22 svibnja 1999. U hidrogeolo{kom smislu je od svih navedenih formacija fli{ svakako najzna~ajniji. 80°Riunione Estiva. A. . Guida alle escursioni.. K. sedimentological and ichnological analyses. jer iako se nalaze u specifi~nom klasti~no-karbonatnom stijenskom kompleksu. jer svojim prostornim polo`ajem odre|uje hidrogeolo{ke odnose na podru~ju Istre.2 do 10 m. Italia. BA^ANI. Koper.. Voda izbija kroz nekoliko pukotina.. po~inje progradacijski proces koji se manifestira talo`enjem sve debljih Tb i Tc intervala.. Ova. M. neotekonskom aktivno{}u poreme}ene fli{ke naslage (BA^ANI & [PARICA. fli{ kao cjelina za sebe je vrlo heterogen i sastoji se od u~estale izmjene litolo{kih ~lanova razli~itih geolo{kih osobitosti. na kojima voda gravitacijski istje~e preko nepropusne podloge. On predstavlja barijeru kretanju podzemne vode kroz karbonatne stijene i svojom nepropusno{}u omogu}ava pojavu izvora. MARIN^I]. Od izvora ve}eg kapaciteta u fli{u Istre svakako treba spomenuti vrelo Momjan. Procijenjena izda{nost ovog vrela je izme|u 5 i 10 l/s u su{nom razdoblju. V. M. Dubrovnik. tektonski predisponiranim putevima podzemne vode iz okr{ene karbonatne podloge kroz relativno tanke. 253–258. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Gra~i{}e.1 do 1 l/s. stratigraphic. Prema usmenim informacijama mje{tana iz naselja Momjan.– 2. Naj~e{}e su to vrela silaznog tipa razli~itog kapaciteta od 0. BERGANT. {to ote`ava mjerenje izda{nosti.. M. 1999). S. Po svemu sude}i pojava ovog “semifli{kog” litofacijesa ozna~ava vertikalnu granicu fli{a. koje je vezano za kontakt nepropusnih lapora siliciklasti~ne sekvencije i dobro propusnih krupnozrnatih konglomerata kabonatne sekvenci- je. LITERATURA [PARICA. HAJEK-TADESSE. Prema tome u regionalnim odnosima fli{ je nepropusna stijena u odnosu na karbonatne naslage. povr{inskih tokova i ponora na kontaktu s karbonatnim naslagama. escursione B 3. [PARICA. & UHMAN. A. & [PARICA. (1996): The Eeocene flysc of the Istria Peninsula in Croatia and Slovenija: regional. vrelo nikada nije presu{ilo i uvijek je istog kapaciteta. Registrirani su brojni izvori ~ija je pojava vezana za kontakt dobro propusne karbonatne sekvencije i siliciklasti~ne nepropusne podloge. koji postupno prelazi u “molasoidnu” sedimentaciju. G. 9/96 139–156. koji zavr{avaju s izmjenom slojeva bre~a. koji se u izu~avanju regionalnih hidrogeolo{kih odnosa kr{kh podru~ja smatra nepropusnom sredinom. Trieste.

dok pri vi{ima iz njega izvire cijela rijeka ^ikola (na samom izvoru ponekad istje~e vi{e m3/s). 10 000 Zagreb. Zdravko Brajkovi}2 & Kosta Urumovi}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut.. hydrogeology. Tihomir Frangen1. tipi~nom terenu kr{kih Dinarida koji je u najve}oj mjeri izgra|en od okr{enih vapnenaca i bre~a s proslojcima dolomita donjo i gornjokredne starosti. blizu Drni{a. Glavno je mjesto izviranja smje{teno u {pilji. Hrvatska Hrvatske vode. tako i prema re`imu istjecanja. hidrogeologija. 1977). pokusno crpljenje sa satnim razinama podzemne vode i minutne promjene mutno}e. Sachsova 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 235 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pokusno crpljenje i kretanje razina podzemne vode u eksploatacijskim zdencima na kr{kom izvoru rijeke ^ikole Pumping test and groundwater level fluctuations of the extraction wells on the karst spring of the ^ikola River Josip Terzi}1. and minute based turbidity. a manjim dijelom od litolo{ki heterogenih naslaga gornje jure (IVANOVI] et al. Vukovarska 35. temperature and EC values. Hrvatska Key words: karst. Croatia Izvor kr{ke rijeke ^ikole nalazi se u sjevernoj Dalmaciji. ovaj je izvor izrazito kr{kih zna~ajki. 21 000 Split. a cijelo izvori{te sastoji se od oko 100 m {iroke zone (depresije) u kojoj se nalazi ve}i broj pukotina i sufozijskih udubljenja. and pumping test with hourly groundwater levels.4. temperature i EC vrijednosti. Figure 1. Smje{ten je uz sjeveroisto~ni rub kr{kog Petrovog polja. Izvor u vrijeme niskih razina podzem- nih voda (RPV) presu{uje. {pilja. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. Kako morfolo{ki. Kretanje razine podzemne vode tijekom 2009. cave. (minimalne dnevne razine). Trends in groundwater level during 2009 (minimum daily levels). . Slika 1. Slijev ovog izvora smje{ten je u planini Svilaji. pumping test. pokusno crpljenje.

– Arhiv HGI-CGS 51/84. niti ovo pokusno crpljenje nije obavljeno kako je planirano. Beograd. Postavljeni Diver CTD je ostao zaglavljen u zdencu. to je manji problem jer se razine mjere i automatskim sustavom vodovoda (Sl. Kad je nagli rast razine zapo~eo. Zdenci su izbu{eni nakon podrobnih speleolo{kih istra`ivanja (BE[ENI] et al. neobjavljeno. N. ponajvi{e zbog vidljivog zraka u iscrpljenoj vodi (mije{anje sa zrakom u crpnom sustavu) zbog kojega su mjehuri plina prekrivali aparat. G. [ARIN. [ARIN.m. spustila na 266. nakon {to se RPV u zdencima gotovo dva mjeseca nije dizala iznad 270 m n. (oko 18 m iznad po~etne razine). Nisu zamije}ene bitnije promjene kemijskog sastava vode. Postavljen je i automatski mjera~ mutno}e (Fluorometar GGUN-FL). zapo~elo pokusno crpljenje maksimalnim kapacitetom triju vodovodnih crpki (~etvrta trenutno ne radi). A. SIKIRICA.2009. i 2010. Tehni~ko izvje{}e. a vi{ak ispu{tan oko 1200 m daleko od izvora ^ikole (u blizini povremenog izvora Mala Kanjeva~a) kako bi se izbjegla recirkulacija vode – pote{ko}a primije}ena u prethodnim istra`ivanjima ([ARIN. M. oko 18:20 (23. Stoga je u listopadu 2009. niti s ovom koli~inom nije se crpilo dugo bez prekida.. Nakon dva dana zapo~ela je jaka ki{a u slijevu. & P[ENICA. {to je obavljeno uspje{no.18 m n. Ipak.. 1986).. godini. A. temperaturu i elektroliti~ku vodljivost (EC).m.. neobjavljeno.15).) da bi u sljede}im satima do{lo do naglog skoka. Dio iscrpljene vode kori{ten je za vodoopskrbu.. Nastavak crpljenja ubrzo je postao besmislen i pokus je prekinut.10. REFERENCE BE[ENI]. kada bi se trebalo obaviti desetdnevno pokusno crpljenje maksimalnom crpnom koli~inom. 1). (1988): Tehni~ki izvje{taj pokusnog crpljenja bunarskog zahvata izvora ^ikole u 1988. Temperatura je blago rasla s 12. U sljede}ih 7-8 sati utjecaj ki{e blago je podizao razinu (u 16:00 RPV je bila 266. Analiza ovih rezultata i pra}enje promjena RPV tijekom 2009. Kao najva`nija kota u ovim mjerenjima odre|ena je kota 278 m n. @. Tehni~ko izvje{}e. na kojoj se voda pojavljuje na ulazu u {pilju. A. odlu~eno je da se ve} 2010. 1) je zapo~elo nakon dugotrajno niskih RPV u gotovo idealnim uvjetima 21. Povremeno su uzimani uzorci vode za hidrokemijske analize. Kada se taj utjecaj stabilizirao. Pokusno crpljenje (Sl. Zagreb. & SAKA^. U jutro 24.. u 8:00. S. ovaj pokus odradi do kraja u su{nom razdoblju. biti }e od velike va`nosti pri planiranju crpljenja u bliskoj budu- }nosti. pa se ne}e mo}i koristiti minutna rezolucija kretanja RPV. Ronila~ki centar “Sava”. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. najvjerojatnije tijekom rujna.– HGICGS. Instalirani kapaciteti crpki u vodocrpili{tu su ukupno oko 240 L/s.. U crpnoj stanici nalaze se ~etiri bu{ena zdenca promjera 750 mm.000.22 m n. JURI[I].10. IVANOVI]. P[ENICA.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 U neposrednom zale|u {pilje/izvora ^ikole smje{teno je javno vodocrpili{te. Mogu}e je tek obratiti pa`nju na neznatan – ali jasan porast EC tijekom crpljenja s oko 350 na 360 mS/cm prije doprinosa novo-infiltrirane ki{e.7oC. u 9:00 (49 sati crpljenja s Q=180 L/s) sni`enje je iznosilo 2. neobjavljeno. (1977): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. (1986): Ronila~ki radovi na izvoru ^ikole..82 m n. Dva dana nakon po~etka crpljenja u slijevu je po~ela padati jaka ki{a na koju je izvor brzo reagirao i usprkos intenzivnom crpljenju RPV se po~ela intenzivno podizati.03 m iznad minimalne razine na 286. T. V. Ipak. MARKOVI].m. godini. KOZARI]. Me|utim. PLAN^I]. mutno}a je bila niska (uglavnom 1-2 NTU). Tehni~ko izvje{}e. koji mjeri razinu. to~no tri dana nakon po~etka crpljenja. Split. A. U jedan od zdenaca postavljen je automatski mjera~ razine tvrtke Eijkelkamp (Diver CTD). RPV se podigla za ~ak 20.236 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. M 1:100.m. .10.– Arhiv Hrvatskih voda. [pilja je tada geodetski snimljena kako bi se zdencima zahvatila podzemna voda u samoj {pilji. Prethodni poku{aji pokusnog crpljenja izvora ^ikole nisu izvedeni u potpunosti u skladu s planom ([ARIN..07 m (razina se s 268. M. Do trenutka kada je postignuta najni`a razina – 23.– Arhiv HGI-CGS 145/88.. Naime. pa je odlu~eno da se upravo takav pokus obavi u vrijeme niskih RPV na kraju su{nog razdoblja. K.) pokusno je crpljenje prekinuto.10. Mutno}a je znatnije varirala u po~etku crpljenja.4 na 12. 1983). List Drni{. BROZOVI]. 1983 i 1988) i odre|ivanje stvarnog kapaciteta ostalo je vi{e ili manje u podru~ju procjene. Zagreb. (1983): Tehni~ki izvje{taj o pokusnom crpljenju izvora ^ikole u 1983.m.

reverznim rasjedima. Najvi{e je pa`nje posve}eno slijevu Bokanjac-Poli~nik. do odvodnje prometnica i trasiranja podzemnih tokova. Primjer lista Zadar OHGK RH Hydrogeological researches. uzvi{enja su u podru~ju sinklinala. kao i brojni geolozi i hidrogeolozi iz drugih institucija su na ovome podru~ju radili na raznovrsnim projektima: od klasi~nog kartiranja. 1973). hydrochemistry. hydrogeology. 2006. U morfolo{kom smislu zale|e Zadra je obilje`eno blagim reljefom koji je “inverzan”. od ~ega ~ak 38 neobjavljenih tehni~kih izvje{}a. tj. Extraction site on estavelle Jezerce in Bokanja~ko blato. 1970. . Ante Pavi~i}. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 237 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ka istra`ivanja. koji je poznat po dubokoj i intenzivnoj tektonici. Kapta`a estavele Jezerce u Bokanja~kom blatu. Tamara Markovi} & Mario Doli} Hrvatski geolo{ki institut. 1997). hidrogeologija. kaptirana estavela Jezerce (Sl. J. dijelu tzv. Figure 1. preko vodoopskrbe i za{tite podzemnih voda.4. dijelovi Paga i Dugog otoka i neki manji otoci). MAJCEN & KOROLIJA. Vir. KAPELJ. 1976. 10 000 Zagreb. Isto~no od njega nalazi se va`an vodoopskrbni slijev Turanjskog jezera u Vranskom polju. upotpunjen je katastar brojnih vodnih pojava hidrokemijskim podatcima. CaMg-HCO3. Hrvatska Key words: GIS.. Ovakvi raznoliki hidrokemijski facijesi su posljedica otapanja karbonatnih stijena u podru~ju napajanja i utjecaja podzemnog prodora mora na priobalne izvore. PAVI^I]. Hrvatska Klju~ne rije~i: GIS. a uzorkovane vode prema osnovnom ionskom sastavu pripadaju Ca-HCO3. Stru~njaci HGI-CGS. U modernoj hidrogeolo{koj obradi sve hidrogeolo{ke i morfolo{ke spoznaje postavljene su u jedinstvenu bazu hidrogeolo{kih podataka (BHP). Tako je u ovoj fazi izrade tuma~a obra|eno 69 referenci. priobalni izvor Golubinka i izvori/zdenci Boljkovac i Oko. 1964 i 1978. Na-ClHCO3 i CaMgNa-ClHCO3 tipu voda. Izmjenjuju se mezozojske karbonatne okr{ene stijene i. GIS and chartography for the “Basic Hydrogeological map of Croatia” production in karst areas. I`.. Uzorkovano je 28 lokacija.000) najve}im dijelom obuhva}a teren u zale|u Zadra (Ravni Kotari i Bukovica). Croatia List Zadar Osnovne hidrogeolo{ke karte (OHGK) Republike Hrvatske (M 1:100. GIS i kartografija za izradu “Osnovne hidrogeolo{ke karte Republike Hrvatske” u kr{kim podru~jima. a doline u podru~ju antiklinala. Rije~ je o kr{kom terenu. pru`anju struktura u smjeru SZ-JI i vrlo zamr{enim hidrogeolo{kim odnosima. fli{ke naslage eocena. Izme|u tih sljevova nalazi se zonarna kr{ka razvodnica. Taj slijev prekriva najve}i dio istra`ivanog podru~ja. J. Nekoliko vodoopskrbnih izvora nalazi se u malom slijevu vezanom uz fli{ku sinklinalu izme|u Ljuba~a i Islama Latinskog. karst. hidrokemija. Rad na OHGK nastavlja se na velike studijske projekte koje su ve} izradili stru~njaci Hrvatskog geolo{kog instituta (HGI-CGS) (FRITZ. MARKOVI]. 1). IVI^I] et al. 2003 i TERZI]. Od znanstvenih spoznaja na ovome terenu treba istaknuti doktorske i magistarske disertacije koje su u ve}em ili manjem opsegu zahvatile istra`ivano podru~je (kronolo{ki): FRITZ. a podru~ja su ograni~ena listovima koji prate Osnovnu geolo{ku kartu (MAJCEN et al. Tijekom travnja i svibnja 2004. u regionalnom smislu nepropusne. 1995. kako Slika 1. Projekt OHGK obra|uje hidrogeolo{ke odnose u regionalnom mjerilu. The Zadar Sheet case study Josip Terzi}.. Sachsova 2. Upotrebom geo-informacijskih sustava (GIS) omogu}ena je puno ve}a dinamika. a zahva}a i mali dio velebitskih padina u podru~ju Paklenice. manjim dijelom otoke (Ugljan. u kojem se nalazi nekoliko va`nih vodoopskrbnih objekata: kopani zdenci Bokanjac. 2002. uklju~uju}i podslijev Golubinke. kr{. dinaridskog kr{a.

Drugo. 1998) kori{ten je kao predlo`ak. Institut za geol. R. Rudarsko– geolo{ko–naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. @. @. & NIKLER. Zagreb.– HGI-CGS. 113 str. JAZU. Prirodoslovno matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. PAVI^I]. B. S. B.– Arhiv HGI-CGS br. SOKA^. te }e i on biti periodi~ki upotpunjavan u skladu s novim spoznajama. J. biti dostupan svim istra`iva~ima. Zagreb. (1997): Hidrogeolo{ka studija dalmatinskih otoka. REFERENCE FRITZ. L.000. FRITZ. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. MAJCEN. 10/1. Zagreb. istra`ivanja. Zagreb. istra`ivanja.– Arhiv HGICGS. BO@I^EVI]. [ARIN.– Institut za geol.. BIONDI]. M 1:100. F. on je stalno otvoren. TERZI].– Doktorska disertacija.000. Prirodoslovno – matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. MAJCEN. D. Tuma~ za list Zadar L 33–139. izmijenjeno i dopunjeno izdanje.– Magistarski rad. FRITZ.. Zagreb.238 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. KAPELJ. Tuma~ je pisan prema “Uputama za izradu OHGK” ([ARIN. & KOROLIJA.– Doktorska disertacija. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Zagreb. BULJAN. postoje}i tuma~ OHGK za listove Split i Primo{ten (FRITZ & KAPELJ. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 u kartografskom pregledu tako i u analiti~koj obradi opa`anih objekata. (1988): Upute za izradu Osnovne hidrogeolo{ke karte Jugoslavije 1:100. 1988). T. a ovisno o novim spoznajama povremeno }e se izdavati nove verzije baza podataka. R. J. (1978): Hidrogeologija Ravnih Kotara i Bukovice. Beograd. (1998): Tuma~ za Osnovnu hidrogeolo{ku kartu Republike Hrvatske – listovi Split i Primo{ten. (1964): Hidrogeolo{ki odnosi podru~ja Nin – Poljica – Posedarje. B. Savezni geolo{ki zavod. D.000.– Arhiv HGI-CGS. (2006): Hidrogeologija jadranskih kr{kih otoka. Hidrogeolo{ka studija. Kako je rije~ o GIS sustavu.. Beograd. Tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. List Zadar OHGK trenutno je spreman za recenziju nakon koje }e. (~lanak prema doktorskoj disertaciji). (2003): Istra`ivanje pokretljivosti one~i{}enja u pokrovnim naslagama kr{kog vodonosnika na podru~ju izvora Turanjsko jezero u Vranskom polju. Zagreb. List Zadar L 33–139. F. SINGER. A.. S. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. 1–43. F. 108 str. Tuma~ je usko povezan s bazama podataka i kartografijom.– Kr{ Jugosl. & KAPELJ. & KAPELJ. pa i samog tuma~a. (1976): Ravni Kotari – Bukovica.– Magistarski rad. 93/97. A. 104 str. (2002): Strukturni sklop {ireg podru~ja Promine u sjevernoj Dalmaciji i odraz na hidrogeolo{ke odnose.. M 1:100. J. FRITZ. KOROLIJA. (1995): Hidrogeolo{ki uvjeti za ostvarenje akumulacija u kr{u zale|a Velebita. kartografskih priloga. MARKOVI].– Doktorska disertacija. ispravljen u skladu s recenzentskim naputcima.. (1970): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. 220 str. Beograd. F. IVI^I]..

litostratigrafske jedinice. altitude. te 87 izvora nepoznatog re`ima istjecanja. s udjelom od 13%..4. Najve}i dio gornjotrijaskih izvora (36%) istje~e na nadmorskoj visini od 301 do 400 m n. PREMRU. re`im istjecanja. Na temelju postoje}ih podataka iz GIS sustava Parka je 2007. L33-79. Raspodjela izvora po litostratigrafskim jedinicama (PLENI^AR et al. discharge and its regime. No. distribution. Raspodjela izvora prema izda{nosti je napravljena tek kao indikator mogu}ih koli~ina istjecanja.000. broj izvora. Broj povremenih izvora je vjerojatno vi{estruko ve}i od zabilje`enog s obzirom na geolo{ku gra|u i strukturu istra`ivanog terena. godine po~elo terensko rekognosciranje izvora cijelog za{ti}enog podru~ja kako bi se prikupili {to to~niji podaci za izradu karte prirodne ranjivosti. Raspodjela ostalih izvora nije ra|ena s obzirom na njihov nedovoljan broj za statisti~ku obradu.m. Najmanji udio od 2% imaju izvori kojima je izmjerena izda{nost ve}a od 10 l/s {to je u skladu s karbonatnim. pH. Vodonosnik ima zna~ajno horizontalno i vertikalno rasprostiranje pa omogu}ava takvo protjecanje i istjecanje. i dijela 2008. Hrvatska (tvujnovic@yahoo. Po brojnosti izvora (309) prednja~i jedinica gornjokrednog fli{a iako pokriva samo 22% istra`ivanog terena. a istje~u ni`e u erozijskim bazama.1–1 l/s.– Geolo{ki zavod Ljubljana. lokalni naziv ukoliko postoji.1 l/s. “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park Hidrogeolo{ka istra`ivanja podru~ja Parka prirode “@umberak-Samoborsko gorje” su se odvijala kroz nekoliko etapa od 2006. nadmorska visina. O. and altitude Tatjana Vujnovi} Park prirode “@umberak-Samoborsko gorje”. Raspodjela gornjotrijaskih i gornjokrednih izvora prema nadmorskoj visini mo`e ukazivati na zone prihranjivanja i istjecanja iz vodonosnika. izda{nosti i nadmorskoj visini. 1:100. . mogu se prikazati raspodjele po litostratigrafskim jedinicama. godine s prikupljenim osnovnim podacima za 847 izvora. Sa 135 zabilje`enih izvora slijede gornjokredne karbonatne naslage koje pokrivaju 13% istra`ivanog terena. Taj dio istra`ivanja je zavr{en po~etkom 2008.. tip izvora. Izvorima kojima je bilo mogu}e izmjerena je izda{nost. lithostratigraphic units.m. 10 432 Bregana. Prema mjere- njima iz 2007. izda{nost. do najvi{ih dijelova iznad 1000 m n.. raspodjela.000. re`im istjecanja. (23%). da li se koristi za vodoopskrbu. Svakom izvoru su GPS-om ubilje`ene geografske koordinate. izda{nosti i re`imu istjecanja. A. K. stratigrafska pripadnost. M. Raspodjela gornjokrednih izvora je znatno druga~ija i pokazuje najvi{e izvora (33%) na nadmorskim visinama od 601–700 m n. re`imu istjecanja.m. Park prirode “@umberak – Samoborsko gorje” Key words: springs. ukupno otopljene krute tvari. Zabilje`eno je 112 povremenih izvora. M. BASCH. temperatura. da li je kaptiran.01–0. discharge regime. & [IMUNI].m. & HERAK. {to je u skladu s povr{inom litostratigrafske jedinice koja pokriva najve}i dio istra`ivanog terena-46%. Stijene gornjeg trijasa i gornje krede imaju najve}u rasprostranjenost na podru~ju Parka pa se nalaze od najmanjih nadmorskih visina ispod 200 m n.. U. Savezni geolo{ki zavod Beograd. elektroliti~ka vodljivost. Sa 14% slijede izvori na visinama od 701–800 m n. godine. te od 401 do 500 m n. list Novo Mesto. zasi}enost kisikom.– Institut za geolo{ka istra`ivanja Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 239 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Izvori u Parku prirode “@umberak – Samoborsko gorje” – raspodjela po litostratigrafskim jedinicama.. u razli~itim dijelovima godine i hidrolo{kim uvjetima pa se mjerenja fizikalno-kemijskih parametara ne mogu uspore|ivati. godine vidljivo je da se najve}i broj izvora (35%) nalazi unutar klase izda{nosti od 0. Brojno{}u slijede izvori iz gornjotrijaskih naslaga gdje ih je zabilje`eno 287. [IKI] et al. Ve}ina od 847 iskartiranih izvora je izmjerena samo jednom.. Brojno{}u od 30% slijede ve}i izvori u klasi izda{nosti od 0.m. (1975): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. te izvori od 501–600 m n. 1978) ukazuje na regionalne uvjete vodonosnika. Savezni geolo{ki zavod Beograd. Takva raspodjela izvora ukazuje na dominantno lokalno dreniranje malih slivnih podru~ja u uglavnom fli{kom heterogenom vodonosniku. izrazito tektoniziranim plitkim kr{kim vodonosnikom.com) Klju~ne rije~i: izvori. Svi izvori su fotografirani.1:100. te nadmorskoj visini Springs in the “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park – distribution by lithostratigraphic units. Prema zabilje`enom re`imu istjecanja najvi{e je stalnih izvora-648. L38-80. [IKI]. godine do 2009. Takva raspodjela je u skladu s o~ekivanjima prema kojima se podzemne vode dolomitnog vodonosnika prihranjuju na ve}im nadmorskim visinama. list Zagreb. (1978): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Grdanjci 57.m. LITERATURA PLENI^AR. 1975.m.

Geofizi~ke anomalije na profilu unjegovoj blizini. Consolidated abysm.hr) Klju~ne rije~i: geofizi~ka istra`ivanja. Na temelju rezultata ovih istra`ivanja izra|en je projekt izgradnje brane i akumulacije. Zbog pove}anog hidrostatskog tlaka u akumulaciji do{lo je do uspostavljanja kretanja vode u kr{kom podzemlju. Hrvatska (miroslav. godine bio je period intenzivnih ki{a i akumulacija se prvi puta napunila do nivoa predvi|enog projektom. Od kraja 2002. Figure 1. Geophysical anomalies on profile near abysm. godine.andric@igh.240 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.hr. 2007). geofizi~ke metode Key words: geophysical investigations. Tada su se pojavili veliki gubici vode kroz podzemlje i akumulacije se potpuno ispraznila. 10 000 Zagreb. Brana i akumulacija su bile u eksploataciji 17 godina. Konsolidiran ponor na koti 719 m.padovan@igh. geophysical methods Na lokaciji Hammam Grouz prva geolo{ka istra`ivanja i veliki broj bu{otina izvedeni su prije 30 godina. godine do travnja 2003. sve do travnja 2003. {to su utvr|eno u geolo{koj ekspertizi (MILANOVI] at al. Janka Raku{e 1. bozo. U dnu sada{nje akumulacije stvorili su se krateri na vi{e nivoa.. Povr{inska glinovita za{tita je najprije popustila Slika 1. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru Geophysical investigations in the Accumulation Hammam Grouz in Algeria Miroslav Andri} & Bo`o Padovan Institut IGH.

fosilnih ponora koji se mogu aktivirati i ve}ih kanala. Ministere des Resources en Eau. La partie I. Figere 2. Kao zaklju~ak mo`e se konstatirati da su preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz polu~ila rezultate koji omogu}uju otkrivanje rasjeda. M. Barrage Hammam Grouz. (2007): Rapport d’Expertise. vrlo blizu glavnog rasjeda koji ide kroz akumulaciju. Alger. Vide se prodori vode iz dubokog podzemlja. Trasirano je 7 profila. BELI^EVI]. Zagreb. Na Sl. Dubinski seizmi~ki refleksijski presjek. Kasnije je taj ponor konsolidiran. Da bi se mogao izraditi projekt pouzdane sanacije akumulacije Hammam Grouz potrebno je istra`iti njezino podzemlje do dubine oko 200 m dokle.. P. ANDRI]. I na refrakcijskom i na geoelektri~nom tomografskom presjeku jasno se vide anomalije koje ozna~avaju kanal kojim se voda iz ponora odvodi u podzemlje. .– Fond dokumenata IGH. geoelektri~nom tomografijom i georadarom. Raids of water from deep underground can be clearly seen. se`e okr{avanje. LITERATURA MILANOVI]. STEVANOVI] & Z. Slika 1 prikazuje rezultate geofizi~kih mjerenja izvedenih na profilu blizu ponora na koti 719 m.4. Agence des Barrages et Transfert. Depth reflection section. 1). na mjestu fosilnog ponora na koti 719 m (Sl. po geolo{kim saznanjima. On se nalazi u zoni ve}eg termalnog izvora. Drugi ponor se otvorio na nivou 708 m. Oni vodu iz akumulacije dreniraju kroz podzemlje ispod brane. seizmi~kom refrakcijom. od kojih 5 u desnom boku akumulacije gdje su se otvorili ponori. (2008): Preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru. 2 je prikazan refleksijski dubinski presjek profila trasiranog oko 800 m ju`no od brane. Uo~avaju se mjesta prodora termalne vode iz karbonatnih stijena u dubokom podzemlju (s dubine oko 150 m) kroz aluvijalni nanos do povr{ine dna akumulacije. a 2 na udaljenosti oko 800 m ju`no od brane. U tu svrhu izvedena su probna geofizi~ka mjerenja s nekoliko metoda i to: seizmi~kom refleksijom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 241 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. Stvaranje ovakvog tipa ponora mogu}e je i na drugim mjestima. V.

Kod ove metode koristi se kolinealni simetri~ni raspored elektroda. potential difference. 2008). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Le`i{te pijeska i {ljunka Vukojevac The deposit of sand and gravel Vukojevac @eljko Bortek & Igor Janjatovi} Na{icecement d.. Histogram of resistance sediments. a njihovi rasporedi prikazani su dijagramom sondiranja za pojedine sonde sa: – prora~unanim vrijednostima (vi{estrukim) prividnih otpornosti. 1. Mjerenje i prora~un otpornosti se ponavlja za vi{e razmaka elektroda A i B (prema potrebi se mijenja i polo`aj elektroda M i N). Prikaz i tuma~enje rezultata istra`ivanja Geoelektri~no sondirenje izvedeno je Schlumbergerovim rasporedom elektroda sa polurazmakom strujnih elektroda (AB/2) do 215m. Nexe grupa d.. clay powder. I – struja koja te~e preko elektroda A i B. 31 500 Na{ice.d. Key words: Geoelectrical sounding. Iz izmjerenih vrijednosti napona (razlike potencijala) i struje. Histogram otpornosti sedimenata. Kako je podzemlje elektri~ki nehomogeno. Geoelektri~no sondiranje Geoelektri~na mjerenja temelje se na mjerenju razlike potencijala me|u to~kama na povr{ini terena izazvane strujom poznate jakosti.. Obradom rezultata mjerenja uglavnom su dobiveni ~etveroslojni modeli (13 sondi). B. – teorijskim krivuljama za dobiveni model tla. Tako dobivenim modelima mo`e se dati litolo{ko tuma~enje. sand and gravel. Histogram otpornosti za sve sedimente. Izmjerene su ukupno 24 sonde. mogu}e je izra~unati elektri~nu otpornost prema: r = k ´ U / I. uzimaju}i u obzir me|usobni polo`aj elektroda.d. . Slika 1. Tajnovac 1. Radi}a 200. Otpornosti variraju u rasponu od 11 – 250 Wm. 31500 Na{ice. pijesak.242 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. – modelima tla (atributi modela: debljine slojeva D(m) i otpornosti R(Wmm)). te iznimno na GS-1 troslojni. U – napon me|u elektrodama M i N. k – konstanta koja ovisi o rasporedu elektroda. {ljunak. glina prah. na 10 sondi kao peteroslojni. Figure 1. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geoelektri~no sondiranje. razlika potencijala. te na taj na~in odrediti sastav i strukturu tla (SALKOVI] et al. Stvarne vrijednosti otpornosti dobivaju se itereativnim postupkom modeliranja slojevitog tla tako da modelu pripadaju}a teorijska krivulja najbolje odgovara mjerenim vrijednostima.. gdje su: r – otpornost. lithological interpretation of the soil.. litolo{ko tuma~enje tla. na spomenuti na~in dobivenu otpornost uobi~ajeno je nazivati prividnom. kao za pojedine tipove prikazan je na Sl.

Razina podzemne vode je pribli`no na koti 99 m nv. a na pojedinim sondama kao dva sloja (tre}i i ~etvrti. PE[TA. s otpornostima uglavnom u rasponu od 20 – 60 Wm. & BORTEK.– MOHO Ltd. @. Dubina zalijeganja je razli~ita. Izdvojene su slijede}e sredine prikazane na Sl. U podini serije pijesaka i {ljunaka glina u izmjeni s prahom s otpornostima 18 – 41 Wm. pa je ova sredina saturirana. Odgovara drugom sloju. na GS-4 i GS-17 drugi i tre}i). (2008): Geophisical Research deposits of sand and gravel Vukojevac. Figure 2. Blok dijagram le`i{ta pijeska i {ljunka. vi{e ili manje vla`an o ~emu ovisi i otpornost. Zagreb.. Ova sredina interpretirana je kao jedan sloj (tre}i. Odgovara prvom sloju u modelima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 243 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. Povr{inski kompleks.4. od 29 m na GS-23 do 90 m na GS-15. na GS-1 drugi). BE – 628 th. A. . relativno je ujedna~ene debljine. 2. a na mjestima povi{ene otpornosti i pijesak (mogu}e {ljunka). Block diagram of the deposit of sand and gravel. U podini povr{inskog kompleksa uglavnom glina i prah (glinoviti) s otpornostima od 11 – 36 Wm. a najve}a dubina (7. LITERATURA SALKOVI]. 2: 1. D. mje{avina gline i praha. na sondama GS-1.5 m) registrirana ja na sondi GS-14. a gradi ga humus. rijetko se pojavljuju ve}e vrijednosti (do 190 Wm).. GS-4 i GS-17 ga nema. Serija pijesaka i {ljunaka s otpornostima od 80 – 250 Wm. Nesaturiran je. research space Gornjak. 3. 4.

koristi se mjerenje mikrologa za preciznu interpretaciju dubinu. Pribli`ni salinitet vode mo`e se odrediti iz o~itanih vrijednosti otpornosti sloja zasi}enog vodom (Rv) i spontanog potencijala (SP) a debljina vodonosnih slojeva pomo}u spontanog potencijala (SP). ali sa pukotinskim sistemom. prirodne radioaktivnosti stijene (GR) i mikrologa (ML). nalazi se voda koja ne komunicira s povr{inom i ne mo`e se one~istiti. Ispod tih akvifera na dubinama ispod 100 ili 150 m. To su strate{ke rezerve. Temperatura vode se mjeri ure|ajem za kontinuirano mjerenje temperature u bu{otini (Th). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Primjena karota`nih mjerenja u odre|ivanju vode s niskim vrijednostima saliniteta u le`i{tu Application of logging measurements in determination of low salinity water in the reservoir Zoran ^ogelja & Zvonko Jeras INA. Stanje u samoj bu{otini. [ubi}eva 29. waters of low salinity. Zagreb 10 000. raspored pukotina i njihov smjer. vode niskih vrijednosti saliniteta. ali su koli~ine tih voda velike i u bliskoj budu}nosti ne postoji opasnost od njihovog iscrpljenja. U karbonatnim kompleksima bez primarnog poroziteta.244 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. [upljikavost stijene (poroznost) i litologija mo`e se interpretirati pomo}u karota`e neutron (CNL – Compesated Neutron Log) i karota`e gusto}e formacije (CDL – Compesated Density Log). koja komunicira sa povr{inom. koli~ina vode. broja i {irine pukotina. Karota`na mjerenja su relativno lagan i jeftin na~in da se utvrdi postojanje slojeva zasi}enih vodom. spontani potencijal (SP). true resistivity (Rt) Na podru~ju Hrvatske pod zemljom postoje veliki potencijali vode niskih vrijednosti saliniteta (slatke i braki~ne vode) i geotermalne vode. dotok vode iz sloja i vrstu stijene mo`e se snimiti u bu{otini pomo}u kamere. Trenutno su u povoljnijem polo`aju radovi oko kori{tenja geotermalne vode koje zbog svoje {iroke primjene veoma brzo vra}aju ulo`ena sredstva. Danas je u svijetu sve ve}a potreba za pitkom i geotermalnom vodom. SD Istra`ivanje i proizvodnje nafte i plina. budu}i da Hrvatska jo{ uvijek ima relativno velike koli~ine jeftinije pitke povr{inske vode. dubina i rasprostiranje. Hrvatska Klju~ne rije~i: karota`a. jer se u oba slu~aja one~i{}enja mogu lako pro{iriti. spontaneous potential (SP). . Veliki su problemi sa vodom na povr{ini ali i onom vodom u podzemlju. pa sve do 1700 m (a na nekim mjestima i dublje). a cijena te vode iz godine u godinu }e rasti. otpornost stijene (Rt) Key words: well logging. jer je to za sada jo{ uvijek veoma skupa voda za pridobivanje. fizikalni pokazatelji i temperatura. To su rezerve vode koje se sporo obnavljaju. Ova interpretacija omogu}ava precizno postavljanje perforiranih cijevi u intervale koji }e proizvoditi vodu.

5 & Nenad Pavin4. 10 000 Zagreb.. a NASSERI-MOGHADDAM et al. Croatia 4 Department of Physics. polo`en je iznad sloja ve}e seizmi~ke brzine (1400 m/s). (2008) pokazali su da se pomo}u grafa vrijeme – udaljenost mo`e izra~unati polumjer {upljine izrazom 2r = (x2-x1)cosq. [upljina ne propu{ta seizmi~ke valove. Na primjer. GRANDJEAN et al. Vremena prvih nailazaka ucrtana su u dijagram vrijeme – udaljenost (slika 1a). Prou~ava se utjecaj {upljine na prve nailaske seizmi~kih valova. 10 000 Zagreb. Vrijeme prvih nailazaka ra~una se pomo}u eikonalne jednad`be: 1  ∂t   ∂t    +  = 2 n (x . University of Zagreb. Refrakcijska seizmi~ka metoda tako|er se koristi u is tra`ivanju podzemnih {upljina (ENGELSFELD et al. 10 000 Zagreb. brana) da bi se izbjegle nesre}e i {tete uzrokovane uru{avanjem. gdje je q kriti~ni kut refrakcije (prema Snellovom zakonu sinq = v1/v2. Vladimir Krsti}3. z). (2002) koriste analizu refleksije P-va- lova. debljine 2 m. Na udaljenost xp (vr{na to~ka) istovremeno sti`e val koji obilazi {upljinu s lijeve i val koji obilazi {upljinu s desne strane.4. Croatia (tihomir. Kru`na {upljina polumjera r = 0. Jednad`ba nema op}e analiti~ko rje{enje pa se koristi numeri~ko rje{avanje primjenom ra~unala prema algoritmu koji uvode QIN et al. z) vrijeme nailaska u to~ku (x. Faculty of Science. Teorijska istra`ivanja provedena su za dvoslojni model: sloj manje seizmi~ke brzine (350 m/s). b) Propagation of wavefronts. Brojne istra`iva~ke skupine razvijaju razli~ite seizmi~ke metode za otkrivanje podzemnih {upljina. Geology and Petroleum Engineering. b) Rasprostiranje valnih fronti. . no u tu svrhu koristi se i izvor vala na suprotnoj strani profila. Izvedeni su i matemati~ki izrazi za ra~unanje polo`aja {upljine. 10 000 Zagreb. 2008). a) Time – distance graph. z). a pripadaju}e valne fronte prikazane su na slici 1b. mostova. z) poznata seizmi~ka brzina u to~ki (x. Croatia 3 College for Information Technologies. gdje je t(x. Figure 1. University of Zagreb. ENGELSFELD et al. first arrivals. (1992). Faculty of Science. eikonal equation Geofizi~ko istra`ivanje podzemnih {upljina provodi se prije po~etka gra|evinskih radova (izgradnje cesta.hr) 2 Faculty of Mining. z )  ∂x   ∂z  2 2 (1) Slika 1. (2007) prou~avaju utjecaj polo`aja (dubine) i oblika {upljine na rasprostiranje povr{inskih valova. Utjecaj {upljine vidljiv je na udaljenostima izme|u x1 i x2. Dresden.5 m nalazi se na dubini z = 1.2 m u sredini profila. Germany Klju~ne rije~i: podzemna {upljina. Izvor vala nalazi se s lijeve strane profila. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 245 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena refrakcijske seizmi~ke metode za pronala`enje podzemne {upljine u dvoslojnom modelu Applying the refraction seismic method for detecting underground cavity in a two-layer model Tihomir Engelsfeld1.5 1 Department of Geophysics. a) Dijagram vrijeme – udaljenost.engelsfeld@phy. University of Zagreb. eikonalna jednad`ba Key words: underground cavity. Croatia 5 Max Planck Institute for the Physics of Complex Systems. v1 i v2 su seizmi~ke brzine u gornjem odnosno donjem sloju). prvi nailasci. pa je oblik grafa posljedica obilaska vala oko {upljine. Franjo [umanovac2. a v(x.

246 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Geophysics.. .J. 27/4. C. NASSERI-MOGHADDAM. ili 13. (2007): Effects of underground cavities on Rayleigh waves–Field and numerical experiments. 478–487. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Teorija je potvr|ena terenskim mjerenjima. 221–231. G. A. CASCANTE. PHILLIPS.. & DABAN. (2002): Détection de carrières souterraines par sismique haute résolution à Annet-sur-Marne (France). debljine 2 m. odnosno 24. 2. OLSEN. [UMANOVAC. (2008): Investigation of underground cavities in a two-layer model using the refraction seismic method. A. & SCHUSTER. & HUTCHINSON.2 m. D.. & PAVIN. G. G. Du`inu profila 11. 441–447. Izvor vala je udarac ~eki}a o metalnu plo~u na tlu. QIN.– Soil Dynamics and Earthquake Engineering..– Comptes Rendus Geoscience. LITERATURA ENGELSFELD.– Near Surface Geophysics. Q. a) Positions of geophones and sources. Glavna os valjka okomita je na pru`anje profila.5 m. 57/9. LUO.5 m) na dubinu z = 1. Figure 2. T. geofon (za izvore lijevo od {upljine). 6/4. Polo`aj geofona i izvora prikazan je na slici 2a. a) Raspored geofona i izvora. geofon (za izvore desno od {upljine) i 12.T. BITRI. Sloj suhog pijeska v1 = 350 m/s. J.. N. G. GRANDJEAN. a slika 2b prikazuje graf vijeme – udaljenost. b) Experimentally obtained time – distance graph. F. Y. b) Dijagram vrijeme – udaljenost za terenska mjerenja. nalazi se iznad sloja mokrog pijeska v2 = 1400 m/s. 334/7. Slika. 300–313. Uo~ava se vr{na to~ka za 11...B. (1992): Finite-difference solution of the eikonal equation along expanding wavefronts. [upljina je dobivena ukopavanjem cisterne (valjak polumjera baze r = 0. F.B. Izostavljeni su izvori 4 i 5 jer su preblizu geofonima 1. SENECHAL.5 m prekriva 24 geofona razmaknutih 0.

10 000 Zagreb. and resistivity data. acquired in Real Time contribute to better control of the well trajectory in the reservoir and to complete petrophysical evaluation of the formations (Figure 2). . The neutron-density data. Majority of the wells are directionally drilled using real time Logging While Drilling services to provide qualitative formation evaluation in a timely and cost effective manner (Figure 1). Hrvatska Klju~ne rije~i: Mjerenje tijekom bu{enja (LWD). reservoir characterisation. The Azimuthal formation density measurements were acquired in sectors distributed azimuthally around the borehole while rotating. stvarno vrijeme Key words: Logging while drilling (LWD). This feature enables contact of the density sensor with the formation all the time. Slika 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 247 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LWD – Pregled i primjer s Jadranskog mora LWD – Overview and case history from Adriatic Sea Zdravko Kosovec & Dra`en Parlov INA Naftaplin. from adnVISION log- ging tool. real time Recent developments in Logging While Drilling (LWD) have been aimed at improving drilling efficiency and optimize reservoir characterisation. what enhances the quality of the measurements and yields an image for the structural characterisation of the field (Figure 3). The real time data allowed operator to optimize costs and make operational decisions much more quickly. adnVISION karota`na sonda. [ubi}eva 29. from arcVISION logging tool. adnVISION logging tool. karakterizacija le`i{ta. Figure 1. This paper presents a detailed example of the use of the LWD services in Adriatic Sea Gas fields development.4.

248 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Petrofizikalna procjena. Slika 3. Figure 3. . Slika za strukturnu karakterizaciju. Slika 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. Petrophysical evaluation. Image for the structural characterisation.

example – Vu~kovec 3D Nina Kova~i}. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno mo- dernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji omogu}uju nekoliko puta ve}u brzinu obrade te imaju znatno ve}i prostor za vanjsku pohranu radnih podataka. Tablica 1. [ubi}eva 29. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabu ra~unalnu opremu i programe po dana{njim kriterijima. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. Programski paket 1994. i 2010. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 249 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3D Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. vibratori ili zra~ni topovi. Ujedno. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske u frekventnu domenu. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic.4. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. ali i potencijalnih le`i{ta. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjuje se novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu slojeva razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. SD istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. 2010. Godine 1994. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. OMEGA OMEGA2 Broj procesora 1 94 (cluster 37 nodes) Model procesora POWER2 XEON Brzina procesora 66MHz 3. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja kao i najbolji broj tragova za analizu. obrada. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. ukloniti ili zamjeniti. processing. amplitude. Usporedba se mo`e vidjeti u sljede}oj Tablici 1. godine upravo u Ininom centru za obradu gdje se i dan danas takvi podaci obra|uju. Temelji se na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. 10 000 Zagreb. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice postoje}ih. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi.6GHz Diskovni prostor 40GB 20TB Radna memorija 512MB 88GB (37 nodes) . ali najnaprednije u to vrijeme. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. Primjer jednog takvog procesa je nazvan AAA (Anomalous Amplitude Attenuaion). Table 1. to je bio i te~aj 3D obrade. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu “Vu~kovec 3D” uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. amplituda. radi pobolj{avanja odziva korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) s ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. godine. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja).

Za model su potrebne karte intervalnih brzina seizmi~kih valova pojedinih formacija brzina i dubinske strukturne karte tih istih formacija. Analize brzina prije migracije poku{avaju korigirati pozicije migracije koriste}i najbolji odnos signal-smetnja u cilju fokusiranja energije. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinsko modeliranje strukture Jihar Depth Modelling of Jihar structure Mirjana Milinovi} Kolund`i}. Damir Taka~ & Josip Husnjak INA-Naftaplin. Pobolj{ani volumen Brzina/Dubina kori{ten je za prestack i post-stak 3D migraciju. migracija.250 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U ovom primjeru prikazane su dvije metode pretvorbe vremenskih karata u dubinu: (a) jednostavno skaliranje vremenskih horizonata u dubinu sa modelom intervalnih brzina formacije. Pre-stack Dubinska migracija je vrlo osjetljiva na model brzina. [ubi}eva 29. Dubinske karte pomi~u se u prostoru smje{taju}i dubinske to~ke na prave pozicije u odnosu na pozicije tih to~aka na povr{ini. . Kod ove metode to je jednostavna pretvorba vremena u dubinu.Upravo zbog velike ovisnosti o brzinama formacija izra|uju se detaljne analize. Postoji nekoliko na~ina za pretvorbu. (b) migracija vremenskih karata u dubinu sa modelom intervalnih brzina na principu Snell`ovog zakona loma zraka. 3D post-stack migrirani volumen kori{ten je za korekciju ulazne interpretacije strukturno tektonskih odnosa i pobolj{anje volumena brzina/dubina. Vremenski interpretirane karte pretvaraju se u dubinu pomo}u karata brzina formacija. pomo}u formule dz = dt*v. v intervalna brzina. migration. 10 000 Zagreb. Koriste}i tu metodu dubinski horizonti smje{taju se na prave pozicije i daju to~nije strukturne oblike. gdje je dz vertikalna debljina formacije. Pomak horizonata u podzemlju definiran je kartama azimuta pomaka kao vrijednostima vektora. dt jednostruko vertikalno vrijeme formacije. Kona~ni 3D dubinski migrirani volumen slu`i za daljnje petrofizikalne analize i analize ostalih atributa u ukupnom procesu karakterizacije rezervoara. Hrvatska Klju~ne rije~i: skaliranje. Izrada modela Brzina/Dubina vrlo je slo`eni iterativni proces. bez prostornih pomicanja dubinskih to~aka na prave pozicije. interval velocity Ulazni podatak za “3D-Prestack” dubinsku migraciju je postupno izgra|ivani i pobolj{avani volumen podataka iz odnosa brzina/dubina. intervalne brzine Key words: scaling.

GPR time slice at the depth of 3. Ispitivanje georadarom je nedestruktivna geofizi~ka metoda koja kao rezultat mjerenja daje uzdu`ni. 2003).d. Hrvatska (olinka. kr{ Key words: ground penetrating radar (gpr). poligon. Na dubini ve}oj od 9 metara. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 251 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Detekcija pukotinskih i kavernoznih zona u kr{u upotrebom georadara: primjeri s AC Zagreb – Split – Dubrovnik. Darker colours represent fractured rock mass.25 m.5 metara (MIRKOVI]. . Dio emitirane energije reflektira se od dielektri~nih diskontinuiteta (podzemnih objekata i tla razli~itog sastava). Reflektirane valove prima antena – prijemnik i sistem ih pohranjuje u digitalnom obliku na prijenosno ra~unalo. caverne. Mjerenje je izvr{eno instrumentom RAMAC/GPR.45–5. 10 000 Zagreb. s razmakom od 1 m. stjenovita masa je uglavnom kompaktna ili slabo razlomljena. Janka Raku{e 1. kaverna.4. Pokazalo se da se na tim Slika 1. te potrebnoj rezoluciji. Stjenovita masa gra|ena je od vapnenca i od kote temeljenja do dubina od oko 9. Na Slici 1. vodljivost i magnetska permitivnost) (BRISTOW & JOL. ~ime je postignuta dubina zahvata od oko 14 metara.. Uvidom u rezultate ispitivanja.25 metara. Na dvije takve lokacije izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja dodatnih informacija o dubini i smjeru {irenja kaverni. O metodi Osnova ove geofizi~ke metode je primjena svojstva elektromagnetskih valova da se reflektiraju ili lome na kontaktu dva materijala razli~itih elektri~kih karakteristika (di- elektri~na permitivnost. 2008a). Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. dionica [estanovac – Zagvozd Detection of fractured and cavernous zones in karstic areas using gpr: examples from highway Zagreb – Split – Dubrovnik. Takvim na~inom mjerenja sistematski se prekriva istra`ivano podru~je. vidljivo je da se ispod dijela temelja stupi{ta S3 nalazi zona razlomljene i kavernozne stjenovite mase. U oba ovdje prikazana ispitivanja kori{tene su antene frekvencije 200 MHz. kontinuirani presjek podzemlja.mirkovic@igh. – vijadukt “Gradina” Na lokaciji stupnog mjesta S3 budu}eg vijadukta “Gradina” snimljeno je 11 paralelnih presjeka.45 do 5. Frekvencija vala odabire se ovisno o planiranoj dubini zahvata.hr) Klju~ne rije~i: georadar. Primjer 1. Figure 1. Presjeci su organizirani u tzv.25 metara. Antenom – predajnikom se u tlo oda{ilju visokofrekventni elektromagnetski valovi (25 MHz do 2 GHz). d.0 metara je jako (HW) do srednje okr{ena (MW). karst Uvod Prilikom izvo|enja gra|evinskih radova na dionici [estanovac – Zagvozd. duljine 10.45 do 5. section [estanovac – Zagvozd Olinka Mirkovi} Institut IGH. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. {vedskog proizvo|a~a MALA GeoScience. AC Zagreb – Split – Dubrovnik u vi{e je navrata otkriveno postojanje kavernoznih zona ispod projektiranih objekata ili trase budu}e autoceste. te se omogu}uje trodimenzionalna interpolacija podataka i kreiranje tlocrtnih prikaza amplituda reflektiranih signala na razli~itim dubinama. odnosno skup paralelnih presjeka konstantnog razmaka i pribli`no jednake duljine. Na tlocrtnim prikazima jasno se uo~ava pru`anje podzemnih struktura koje su uzrokovale porast amplitude reflektiranog vala. Kombinacijom paralelnih presjeka mogu}e je dobiti 3D prikaz podzemlja na kojem se isti~u zone raspucale stjenovite mase. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3.

Primjer 2. Na dubini od 13–14 metara vi{e nema indikacija za postojanje {upljina. Figure 2. MIRKOVI]. Snimljeno je ukupno 25 paralelnih presjeka. section [estanovac – Zagvozd. te dobiti informaciju o njihovoj dubini i smjeru {irenja. Na prikazima su tamnije sme|om bojom istaknuta podru~ja na kojima postoji porast amplitude reflektiranog vala. 2008b). na staciona`i od km 44+275 do km 44+305. Na Slici 3.– Geological Society. gotovo od same povr{ine do dubine od oko 12 metara. H. [pilja na ispitivanom podru~ju dionice [estanovac – Zagvozd. duljine 40 metara.S & JOL. Na lokaciji otkrivene {pilje izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja informacija o njenoj dubini i smjeru {irenja.. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase.252 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.5 do 7 metara.5–7 m. Slika 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dubinama nalazi ve}i dio anomalija koje ukazuju na pojavu kaverni. . km 44+275 do 44+305). (2008a): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje georadarom podru~ja temelja S3 vijadukta “Gradina”). MIRKOVI]. {to ukazuje na izrazito razlomljenu stjenovitu masu i pojavu {upljina bez ispune.). Tamnije sme|om bojom ozna~ene su zone raspucale i kavernozne stjenovite mase. s razmakom od 1 metra. LITERATURA BRISTOW. Darker colours represent fractured rock mass. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. O. Zaklju~ak Predstavljena su dva primjera ispitivanja georadarom potencijalno kavernoznih zona u kr{u. GPR time slice at the depth of 5.M. te lociranja eventualnih neotkrivenih speleolo{kih objekata. O. 211 p. Pokazalo se da je ovom metodom mogu}e ustanoviti postojanje takvih zona. – podru~je od st. (2003): Ground Penetrating Radar in Sediments. otkriven je speleolo{ki objekt – {pilja (Slika 2. C. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. Slika 3. Cave in the area of investigation.5–7 metara. km 44+275 do km 44+305 Prilikom izvo|enja radova na trasi autoceste. Figure 3. Special Publication. (2008b): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje podru~ja {pilje u st. Rezultati ispitivanja su pokazali da se otkrivena kaverna pru`a ispod cijele {irine postoje}e trase. od kojih su interpolacijom dobiveni tlocrtni presjeci za razli~ite dubine (MIRKOVI].

the amount of different particles as well as their characteristics variously influenced paleomagnetic results. 2008). Keeping in mind the above requirements. REFERENCES MÁRTON. MORO. A. together with late diagenetic processes. 2009).– Tectonophysics. (2003): Paleomagnetic evidence for Tertiary counterclockwise rotation of Adria. 1145 Budapest. Columbus u.. Hungary Key words: paleomagnetism. Eötvös Loránd Geophysical Institute of Hungary. 62/2. 107–114. E. & ZVOCAK. vapnenac. subtidal as well as pelagic limestones from Ist and neighbouring islands (MÁRTON & MORO. E. Jadranska karbonatna platforma Paleomagnetic investigations of the Adriatic carbonate platform started more than 30 years ago. 143–156. Adriatic carbonate platform Klju~ne rije~i: paleomagnetizam. it could be presumed that. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 253 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sedimentological characteristics of limestones and their influence on the paleomagnetic results – example form Adriatic carbonate platform Sedimentolo{ka svojstva vapnenaca i njihov utjecaj na paleomagnetske rezultate – primjer Jadranske karbonatne platforme Alan Moro1. & MORO. Emõ Márton2 & Damir Buckovi}1 1 2 Department of Geology. while the pelagics were mudstonespackstones. 10 000 Zagreb. V. 2003. A.. Faculty of Science. University of Zagreb. (2008): The motion of Adria during the Late Jurassic and Cretaceous: New paleomagnetic results from stable Istria. MÁRTON. 454. According to the field observations as well as thin-section analysis.. More recently it became clear that for the purpose of paleomagnetic studies.– Geologia Croatica. limestones. The limestones were wackestonepackstone/grainstones. MÁRTON et al. S. 17-23. 337. paleomagnetic samples were taken from peritidal. A. V. apart from good bedding and the absence of visible karstification (MÁRTON et al. ]OSOVI]. ]OSOVI]. Croatia Paleomagnetic laboratory. DROBNE.4. The subjects of those pioneer studies were mostly weakly magnetic platform carbonates which were sampled before developments in knowledge of carbonate platforms sedimentology. MÁRTON. (2009): New paleomagnetic results from imbricated Adria: Ist island and related areas. Despite similar structural and textural characteristic of sampled limestones. & MORO. 44–53. .– Tectonophysics. Horvatovac 102A. E. mud supported limestones without visible macrofossils or late diagenetic changes and secondary alterations are preferable ones. the proportion of the paleo- magnetically useful samples differs form one locality to another. Both could appear with lamination as structural characteristic. K.

Prethodnim in`enjersko-geolo{kim kartiranjem i tektonskom analizom utvr|eno je da je istra`ivano podru~je pokriveno karbonatnim naslagama – dolomitima i vapnencima s vrlo izra`enom tektonikom. elektromagnetsko sondiranje u vremenskoj domeni Key words: seismic methods. elektromagnetsko sondiranje. time domain electromagnetics U okviru izrade studije (ANDRI] et al. Model elektri~nih otpornosti profila EMS-PROFIL 2. seizmi~kom refrakcijom i geoelektri~nom tomografijom.hr. geoelektri~nom tomografijom i elektromagnetskim sondiranjem. Rezultati elektromagnetskog sondiranja ukazali su na postojanje takvog bloka (s otporno{}u ve}om od 1000 ohmm-a) pribli`no izme|u kota –80 i –150 m (Sl. . Potom su preostali geofizi~ki radovi izvedeni u podru~ju u kojem je spomenuti blok indiciran elektromagnetskim Slika 1. Sonde su ciljano postavljene na mjesta na kojima se u podzemlju moglo o~ekivati postojanje bloka slabije razlomljene karbonatne stijene. do oko 200 m ispod nivoa mora te. Na temelju dostupnih geolo{kih rezultata trasiran je geofizi~ki profil nazvan TEST. Geofizi~ka mjerenja provedena su s vi{e geofizi~kih metoda: seizmi~kom refrakcijskom metodom. na lokaciji rafinerije nafte u Urinju. primijenjena je nakon {to su analizirani rezultati do tada izvedenih geofizi~kih mjerenja. ako postoji. ^etvrta metoda. geoelectrical methods. otkriti blok slabije razlomljene karbonatne stijene u kojoj je mogu}e projektirati i izgraditi rezervoar.andric@igh.254 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatska (bozo. seizmi~kom refleksijskom metodom.hr) Klju~ne rije~i: seizmi~ke metode. geoelektri~ne metode. Po njegovoj trasi izvedena su mjerenja s tri metode i to seizmi~kom plitkom refleksijom. osobito njegov dublji dio. provedena su i geofizi~ka istra`ivanja. Model of electrical resistivity for profile EMS-PROFIL 2. obra|eno i interpretirano najprije njih pet. Svrha im je bila istra`iti i upoznati podzemlje.padovan@igh. 10 000 Zagreb. Figure 1. Rezultati probnih mjerenja pokazali su da odabrane geofizi~ke metode mogu zna~ajno doprinijeti utvr|ivanju odnosa u podzemlju do zahtijevane dubine. Od ukupno predvi|enih 11 profila. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja za izbor lokacije budu}eg LPG rezervoara u Urinju Geophysical investigations for determination of prospective LPG reservoir location in Urinj Bo`o Padovan & Miroslav Andri} Institut IGH. prije navedenim trima metodama izmjereno je. miroslav. (2008)) izvodivosti podvodnih rezervoara za ukapljeni naftni plin. Geofizi~ka istra`ivanja zapo~ela su probnim mjerenjima kako bi se provjerila pouzdanost predvi|enih geofizi~kih metoda. 1). Janka Raku{e 1. Nakon obavljenih probnih radova pristupilo se izvo|enju kompletnog programa geofizi~kih istra`ivanja.

E. B.– Institut IGH. LITERATURA ANDRI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 255 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book sondiranjem. Tako koncipiranim istra`ivanjem. M.4. dovoljno duboko ispod nivoa mora. & GRGEC. Provjera rezultata geofizi~kih istra`ivanja obavit }e se bu{enjem. Zagreb. PADOVAN. dobiveni su kona~ni rezultati na temelju kojih je izdvojeno podru~je gdje. (2008): Geofizi~ki elaborat. D... . PRELOGOVI]. vrlo vjerojatno postoji kompaktniji blok karbonatne stijene.

U tom kontekstu mo`e do}i do razila`enja u tuma~enju geolo{kih/seizmi~kih granica sadr`anih u modelu. Naprednim tehnikama 3D tehnologije dolazi se to tre}e dimenzije geolo{kih tijela. seizmika. Uspostavljanje veze izme|u geologije i seizmike je klju~ni trenutak u rje{avanju geolo{ke slike podzemlja. geology. facies. No. njihovo tuma~enje je uvijek dvojbeno. Dakle. modeliranje Key words: calibration. Premda su seizmi~ki podaci odraz geolo{kih zbivanja u podzemlju. Geolo{ko modeliranje ide po principu “krovine” – pov{ine koja predstavlja maksimalno rasprostiranje odnosne geolo{ke (litolo{ke) jedinice. a seizmi~ki model u geolo{ki model koji primijenom odgovaraju}eg modela seizmi~kih brzina dobiva i dubinsku dimenziju. Prema tome. Kalibracija se tako|er mo`e provesti i preko mjerenja VSP-a (vertikalno seizmi~ko profiliranje). uspostava veze izme|u geologije i seizmike ide putem modeliranja – uskla|ivanjem geolo{kog sa seizmi~kim modelom i obratno.256 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. seismic. Kalibracija se mo`e provesti i preko bilo koje karota`ne krivulje uz primjenu odgovaraju}eg zakona brzina. geologija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Povezivanje bu{otinskih sa seizmi~kim podacima Linking the well data with the seismic data Damir Taka~ & Katica Ivi~i} INA-Naftaplin. Prvi korak povezivanja je kalibracija putem sintetskih seizmograma primjenom seizmi~kog vali}a na karota`u zvuka. pa ~ak i kada odgovaraju}i zakon brzina ne postoji. [ubi}eva 29. Litolo{ki sadr`aj se odra`ava amplitudnim efektima ~iji skup u kona~nici tvori seizmi~ki facijes. Seizmi~ko modeliranje ide po principu “podine” – povr{ine koja predstavlja donju granicu na koju se odnose seizmi~ke brzine stijena iznad nje. . 10 000 Zagreb. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. seizmi~ki facijes se mo`e “transformirati” u litolo{ki facijes. facijesi. svi ti oblici kalibracije mogu se smatrati indirektnim povezivanjem seizmi~kih s bu{otinskim podacima s obzirom na to da su i karota`na mjerenja tako|er odraz geologije koja zahtijevaju odre|ena tuma~enja. modelling Suvremeno istra`ivanje nafte i plina je nezamislivo bez primjene seizmi~kih podataka. Hrvatska Klju~ne rije~i: kalibracija.

& LEG^EVI]. (2000): New Access to Old Electrical Log Interpretation in Oil and Gas Wells. unified field. 267–292. hydrocarbon maturity (BVWn). salinitet konatne vode (log10 Rc). kojima je osnova SP. 3–4. J. J.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. LITERATURA SOVILJ-LEG^EVI]. osmotic pressure (ð). 9220 Lendava. Ljubljana. zrelost ugljikovidika i water-cut za bu{otinu na plinsko-naftnom polju Peti{ovci. osmotski tlak. facies (m/a). 2000) je teorija struna i jedinstvenog polja. 271–279. water-cut (WC) Osnova metode Turk-Leg~evi} (TURK & LEG^EVI].legcevic@gmail. 1995. Rt i Ri) za reinterpretaciju postoje}ih i potencijalnih rezervi ugljikovodika na naftno-plinskom polju Peti{ovci. V. TURK. jedinstveno polje. U ovom ~lanku su prikazani samo neki od tih parametera: akusti~na impedanca. akusti~ka impedancija (AI). osmotski tlak (ð). . Turk-Leg~evi} metoda je otvorena za sve vrste kvalitativno-kvantitativnih analiza. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 257 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija elektrologa po Turk-Leg~evi} metodi Turk-Leg~evi} method for E-log interpretation Velimir Turk1 & Jasna Sovilj-Leg~evi}2 1 2 Nafta Geoterm. 43/2. Ljubljana. litolo{ke karakteristike. acoustic impedance (AI). water-cut (WC) Key words: string theory. & TURK.com) Klju~ne rije~i: teorija struna. salinitet konatane vode. V. stupanj zrelosti ugljikovodika (BVWn). Slovenia (jasna.– Geologija.4. To zna~i mogu}nosti definiranja svakog relevantnog parametra u interpretaciji rezervoarskih karakteristika naftno-plinskoga le`i{ta. connate water salinity (log10 Rc). Rt i Ri. (1995): Nov pristop interpretaciji starih elektrokarota`nih diagramov. environment (m/a). Nastala je kao poku{aj kvalitativno-kvantitativne interpretacije starih karota`nih mjerenja (SP. Mlinska 5. LEG^EVI] & TURK.

Prije toga je potrebno korelirati seizmi~ke intervalne brzine i bu{otinske porozitete iz jezgre le`i{nih stijena u ciljnim formacijama. ali i za podru~ja bez bu{otina. Slijede}i postupak su korelacije izme|u seizmi~kih i bu{otinskih intervalnih brzina. razlo`no je izra~unati raspodjelu seizmi~kih poroziteta u le`i{tu na osnovu odnosa izme|u poroziteta i seizmi~kih prolaznih vremena (intervalnih brzina) stijena.258 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. {to predstavlja potvrdu da se mogu okonturiti poroziteti na osnovu seizmi~kih intervalnih brzina u podru~jima bez kompleksnih strukturnih i litolo{kih odnosa. Ako se ustanovi korelativni odnos. Jihar-2. Kori{teni su algoritmi. Na osnovi interpretiranih poroziteta dobivena je karta prosje~nih poroziteta za Kuracchine Dolomite formaciju za podru~ja sa bu{otinama. brzi 'Sparse Spike Zero Phase' i detaljniji 'Constrained Inversion in Eignevectors Basis'. . Jihar-2. Bu{otinsko mjerenje karota`e zvuka (sonic log) je poveznica izme|u seizmi~kih i geolo{kih podataka. intervalne brzine ili intervalna prolazna vremena dobiveni iz seizmi~kih tragova i kalibrirani sa podacima karota`e zvuka u bu{otinama Jihar-1.Ako su rezultati korelacija zadovoljavaju}i. 10 000 Zagreb. Damir Taka~1 & Kre{imir Peji}1 1 INA. le`i{na svojstva Key words: inversion. Rezultat inverznog modeliranja su sintetski akusti~ki otpori. tada je mogu}e predvidjeti vertikalne i bo~ne raspodjele akusti~kih svojstava pojedinih litostratigrafskih jedinica oko bu{otina i {ire ovisno o ostalim geolo{kim podacima polja. uvjetno seizmi~ke intervalne brzine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacije izme|u seizmi~kih akusti~kih otpora i le`i{nih svojstava Correlations between seismic interval velocities and reservoir characteristics Marija Vidovi}1.6 i ve}i. Jihar-3 i Jihar-6. reservoir characterizations Predmet ovog rada je povezivanje i prognoziranje le`i{nih i seizmi~kih svojstava na strukturi Jihar temeljeno na poznatom postupku inverzije amplitudne seizmike u seizmi~ke akusti~ke otpore. tako|er se mogu prepoznati litolo{ki odnosi i izra~unati poroziteti. [ubi}eva 29. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina i geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. strukturi le`i{ta i stratigrafskoj klasifikaciji mogu se izra~unati neke petrofizikalne karakteristike. Koeficijenti korelacije su iznad 0. prolaznih vremena u matriksu i prolaznih vremena u pornom fluidu u stijenama karbonatnog ili klasti~nog tipa pomo}u Wyllie-eve jednad`be. strukturi i stratigrafskoj raspodjeli. Hrvatska Klju~ne rije~i: inverzija. intervalne brzine. Zaklju~ak Korelacije izme|u vrijednosti bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina i poroziteta i seizmi~kih intervalnih brzina na Kuracchine Dolomite formaciji navedenih bu{otina Jihar-1. a akusti~ki otpori i intervalne brzine se izra~unavaju iz podataka zvuka (sonic log/transit time). geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina. Exploration Department. Jihar-3 i Jihar-6 pokazuju slaganje. Seizmi~ki podaci su amplitude u vremenu. interval velocity. Kako je stupanj sli~nosti izme|u bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina zadovoljavaju}i seizmi~ki poroziteti se mogu koristiti i za prostorno predvi|anje kvalitativnih poroziteta.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Handling uncertainty in the case of lateral extension of log-porosity values in a turbidity reservoir
Analiza nesigurnosti u slu~aju lateralne procjene logaritamskih vrijednosti poroznosti u le`i{tu turbiditnog podrijetla
János Geiger1, Tomislav Malvi}2,3 & Kristina Novak Zelenika3
1 2

University of Szeged, Department of Geology and Paleontology, Szeged, Hungary Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Department for Geology and Geological Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska 3 INA-Naftaplin, Sector for Geology and Reservoir Management, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Key words: Indicator formalism, Sequential Indicator Simulation, convergence, reservoir characterization, clastics, Miocene, Croatia Klju~ne rije~i: indikatorski formalizam, sekvencijske indikatorske simulacije, karakterizacija le`i{ta, klastiti, miocen, Hrvatska

The geological uncertainty can be determined through the differences between many equally probable reservoir descriptions generated using a geostatistical techniques known as stochastic simulations. Each of these realizations reproduces a prior measure of spatial continuity (covariances) and may be conditioned to honor available data. The differences between these descriptions provide indications of reservoir uncertainty due to lack of information (DEUTSCH, 2002). Sequential indicator simulation (SIS) is widely used for diagenetically controlled facies (DEUTSCH, 2002). However, the background indicator formalism can also be applied whenever the data set available has a considerable uncertainty (DEUTSCH & JOURNEL, 1997; JOURNEL & ALABERT, 1988). In case of Klostar field the number and spatial distribution of wells allowed us expecting any lateral extension of

well-log porosity to be quite uncertain (NOVAK ZELENIKA et al., 2010). Because of this prior expectation we used the indicator formalism for discretizing the original well-averaged porosity data. Applying sequential indicator simulation for six porosity cut-offs we generated one-hundred equally probable stochastic realizations for each of five different grid sizes (Fig. 1). Then the average values, the width of their probability intervals (Fig. 2) and standard deviations were calculated for the first, first two, first three, and finally for the first 100 grids. The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity.

Figure 1. E-type estimations derived from SIS for five different cell-sizes. Slika 1. E-tip procjene dobivene sekvencijskim indikatorskim simulacijama za pet razli~itih veli~ina }elije.

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Figure 2. Width of symmetric probability interval around E derived from SIS for five cell-sizes. Slika 2. [irina simetri~nog intervala vjerojatnosti oko E dobivenog iz sekvencijskih indikatorskih simulacija za pet razli~itih veli~ina }elije.

Figure 3. Convergence of the outer variance (variance of the means among grid points) with incresing number of realizations. Slika 3. Konvergencija vanjske varijance (varijanca srednjih vrijednosti izme|u to~aka mre`e) s pove}anjem broja realizacija.

The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity. It is an open question whether this uncertainty varies with the depositional genetic, but we demonstrated that it is the function of the grid resolution. To this there were generated 100 realizations (by repeating SIS procedure with the same parameters) for each of four different grid sizes. From these realizations we defined one hundred sets of realizations containing the first three, first four etc., first one-hundred realizations. For each sets the (1) average value, (2) the total variance, the (3) coefficient of variation and the (4) variation of the expected value were calculated. Afterwards, we decomposed the total variance into its (5) 'inner' (mean of the variances of at grid points) and (6) 'outer' (variance of the means among grid points) component for each sets of realizations. It has become clear, that according to the limit values and the speed of convergence the stochastic estimations (SIS) can

be subdivided into two groups (Fig. 3). These groups demonstrate where the change of scale can be made probable. Moreover this finding may reflect the scale of the representative elementary volume in the case of well-log porosity. It is also apparent that different numbers of realizations need for stabilizing the overall estimations when support changes.

DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York. DEUTSCH, C.V. (2002): Geostatistical Reservoir Modeling.– Oxford University Press. New York, 376 p. JOURNEL, A.G. & ALABERT, F.G. (1988): Focusing on spatial connectivity of extreme valued attributed: stochastic indicator models for reservoir heterogeneities.– SPE Paper # 18324. NOVAK ZELENIKA, K., MALVIC, T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of Late-Miocene Sandstone Facies Using Indicator Kriging.– Submitted in Nafta journal, January 2010.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Define of depositional environment using neural network
Odre|ivanje talo`nog okoli{a neuronskom mre`om

Horváth Janina
Department of Geology and Paleontology, University of Szeged, H-6722, Szeged, Egyetem u. 2-6, Hungary Key words: Neural Network, pattern recognition, depositional environment Klju~ne rije~i: neuronska mre`a, prepoznavanje uzorka, talo`ni okoli{

Traditional techniques of identification of a depositional body from core data are costly and sometimes difficult to extrapolate to uncored wells. However, application of Kohonen’s Self Organized Map (abbr. SOM) (KOHONEN, 2001) approach may be regarded to be a potential method for pattern recognition problems. A combination of Indicator Kriging and SOM for log-porosity and sand content data coming from quantitative well-log interpretations is used for identifying the spatial pattern of some delta-plain sub-environments. The basic high-dimensional property fields are defined by 3D shapes of some well known depositional facieses of a particular reservoir rock body in the Algyõ Field, Hungary (GEIGER, 2003), (Fig. 1). Many parameters as log-porosity and sand content data can be used to determine lithological patterns using SOM (AKINYOKUNK et al., 2009 and

ULTSH et al., 1995). This step of method can discover spatial patterns as clusters in unstructured data set because SOM is based on clustering algorithm. However, this approach not necessarily makes sure, that the resulting disjunctive clusters can show any meaningful depositional geometry. So at last the final geometry is given using Indicator technique which uses threshold values derived from property values of clusters. (NOVAK ZELENIKA et al., 2010, in press)

AKINYOKUNK, O.C., ENIKANSELU, P.A., ADEYEMO, A.B. & ADESIDA, A. (2009): Well Log interpretation model for the determination of lithology and fluid contents.– The Pacific Journal of Science and Technology, Springer.

Figure 1. 3D model of cravasse splay environments in the Algyõ delta (GEIGER, 2003). Slika 1. 3D model okoli{a naplavnih talo`ina u paleodelti polja Algyõ (GEIGER, 2003).

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

GEIGER, J (2003): A pannóniai újfalui (törteli) formációban levõ algyõ-delta fejlõdéstörténete – I.: Az algyõ-delta alkörnyezeteinek 3d modellezése. Part one: 3d modelling of the sub-environments of Algyo-delta. Földtani Közlöny. KOHONEN, T. (2001): Self Organized Maps – Springer, Berlin, Germany. NOVAK ZELENIKA, K., MALVI], T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of the late miocene sandstone facies using indicator kriging.– Nafta, Zagreb, in press.

ULTSCH, A., KORUS, D. & WEHRMANN, A. (1995): Neural networks and their rules for classification in marine geology, Raum und Zeit in Umweltinformationssystemen, 9th Intl. Symposium on Computer Science for Environmental Protection CSEP ´95, Vol. I, ed. GI-Fachausschuß 4.6 “Informatik im Umweltschutz” vol. 7, Metropolis-Verlag, Marburg.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Procjena sekvencijskim Gaussovim simulacijama le`i{nih varijabli pje{~enja~kog donjopontskoga le`i{ta nafte, polje Klo{tar, Savska depresija, Hrvatska
Estimations by sequential Gaussian simulations of reservoir variables in Early Pontian oil reservoir, Klo{tar Field, Sava Depression, Croatia
Kristina Novak Zelenika1 & Tomislav Malvi}1,2
1 2

INA-Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Klju~ne rije~i: le`i{ne varijable, pje{~enjaci, geostatistika, sekvencijske Gaussove simulacije, polje Klo{tar, Savska depresija, donji pont Key words: reservoir variables, sandstones, geostatistics, sequential Gaussian simulations, Klo{tar Field, Sava Depression, Early Pontian

Polje Klo{tar nalazi se u zapadnom dijelu Savske depresije, na jugozapadnim obroncima Moslava~ke gore. Geografski je smje{teno oko 35 kilometara isto~no od grada Zagreba, unutar i u okolici istoimenog sela Klo{tar (Sl. 1). To polje je

odabrano za geostatisti~ku analizu iz sljede}ih razloga: (a) jo{ uvijek je jedno od najve}ih naftnih i plinskih polja u Savskoj depresiji, (b) na tom polju ve} je ranije na~injen skup razli~itih geostatisti~kih procjena, (c) postoji veliki skup prikupljenih podataka koji se analiziraju u okviru rada na disertaciji prve autorice te uporabe stohasti~kih metoda kroz znanstveni projekt MZOS-a “Stratigrafska i geomatemati~ka istra`ivanja naftnogeolo{kih sustava u Hrvatskoj”. Polje Klo{tar je na sjeveru i sjeveroistoku odijeljeno od masiva Moslava~ke gore transverzalnim Sjevernim rubnim rasjedom Savske depresije. U donjem i srednjem miocenu (zaklju~no sa sarmatom) izvori materijala bili su lokalni. U panonu glavni utjecaj preuzeo je materijal donesen iz Isto~nih (metamorfnih) Alpi, prena{an turbiditnim strujama (VRBANAC et al., 2008). Na kraju, u pliocenu i kvartaru, talo`eni su uglavnom plitki jezerski, a kasnije i kopneni sedimenti. Geostatisti~ki su analizirani podatci poroznosti, dubine i debljine prikupljeni za najve}e pje{~enja~ko le`i{te imenovano “T” (donjopontske starosti), iz skupa od 19 bu{otina. Za njih su na~injene karte semivariogramskih povr{ina te izra~unati eksperimentalni i teorijski standardizirani semivariogrami programom Variowin 2.21 (PANNATIER, 1996). Na kraju je izra~unato po stotinu realizacija uvjetnim sekvencijskim Gaussovim simulacijama (skr. SGS; opisane npr. u DEUTSCH & JOURNEL (1997), MALVI] (2008) i drugdje). Prikazane su 1., 50. i 100. realizacija za svaku varijablu (Slike 2, 3 i 4). Modeliranje le`i{ta je proces koji uvijek uklju~uje odre|eni stupanj nesigurnosti, tako da je stohasti~ki pristup ~esto najprimjereniji za karakterizaciju le`i{ta. Stohastikom se dobiva niz jednako vjerojatnih karata. Upotrijebljene su uvjetne sekvencijske Gaussove simulacije, no zbog promatranja triju geolo{kih varijabli razli~itog reda veli~ine (101, 102 i 103) na~injeni su standardizirani teorijski variogrami. Anizotropija se uo~ava na kartama poroznosti i dubina. Zanimljivo je kako ve}e poroznosti odgovaraju ve}im dubina-

Slika 1. Smje{taj polja Klo{tar te regionalne strukturne depresije Sjeverne Hrvatske Figure 1. Location of the Klo{tar Field and regional structural depressions in North. Croatia

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Slika 2. Poroznosti dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 2. Porosities obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 3. Debljine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 3. Thickness obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 4. Dubine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 4. Depths obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

ma, {to ukazuje da su tektonikom nakon talo`enja le`i{ta ja~e izdignuti rubni dijelovi glavnoga kanala talo`nog prostora pje{~enjaka.

DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York.

MALVI], T. (2008): Primjena geostatistike u analizi geolo{kih podataka.– INA-Industrija nafte d.d., 103 str., Zagreb. PANNATIER, Y. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis.– Springer Verlag, 91 p., New York. PRELOGOVI], E., SAFTI], B., KUK, V., VELI], J., DRAGA[, M. & LU^I], D. (1998): Tectonic activity in the Croatian part of the Pannonian basin.– Tectonophysics, 297, 283–293. VRBANAC, B., VELI], J. & MALVI], T. (2008): Sedimentation of Late Pannonian clastic deposits in main and marginal basins (Sava depression vs. Bjelovar subdepression).– Geophysical Research Abstracts, 10, Copernicus Group, 1–2, Wien.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha
Probability of geological success

Ines Vlahov & Brankica Cirkovi}
INA–Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Klju~ne rije~i: vjerojatnost geolo{kog uspjeha, geolo{ki rizik, mati~na stijena, zamka, migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene, izgledni stratigrafski interval, istra`ni lokaliteti, izravni i neizravni podaci. Key words: probability of geological success, geological risk, source rock, trap, migration, reservoir rocks, seal, play, prospect, direct and indirect data.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha (skr. Pg; engl. Probability Of Success, abbr. POS) je ocjena kvalitete osnovnih geolo{kih kategorija (s vi{e geolo{kih faktora ili doga|aja) koji su klju~ni za procjenu uspjeha otkri}a ugljikovodika. Svrha procjene vrijednosti 'Pg' u istra`ivanju ugljikovodika je rangiranje neotkrivenih rezervi ugljikovodika prema kvaliteti i koli~ini geolo{kih podataka.

Ovim radom prezentirana je slu`bena metoda koja se primjenjuje u Mol Grupi za izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha konvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Razmatra se geolo{ki rizik, odnosno procjenjuje vjerojatnost geolo{kog uspjeha pet kriti~nih geolo{kih kategorija koncepta izglednog stratigrafskog intervala ili istra`iva~kog lokaliteta. Geolo{ke kategorije koje se procjenjuju su: mati-

Tablica 1. Izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha. Table 1. Calculation of geological success probability.

Tip / Pouzdanost podataka Kategorija 1. Mati~na stijena & Zrelost a. Prisutnost i Kapacitet b. Zrelost mati~ne stijene 2. Timing & Migracija a. Timing b. Migracija 3. Rezervoarske stijene a. Prisutnost b. Kvaliteta 4. Pokrov a. Prisutnost i kvaliteta b. O~uvanje 5. Zamka / Zatvaranje a. Definicija zamke b. Karakteristika zamke Procjena Geološkog Rizika Vjerojatnost Geološkog Uspjeha 0,00 Vjerojatnost Mati~na stijena & Zrelost 0,00 Vjerojatnost Timing & Migracije 0,00 Vjerojatnost Kvalitete rezervoara 0,00 Vjerojatnost Pokrova & O~uvanja 0,00 Vjerojatnost Zamke / Zatvaranja 0,00 Direktni podaci Nepovoljni <0,3 Indirektni podaci Upitni 0,3–0,5 Neutralni 0,5 Indirektni podaci Obe}avaju}i 0,5–0,7 Direktni podaci Povoljni >0,7

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Tablica 2. Dijagram geolo{kog rizika. Table 2. Diagram of geological risk.

Dijagram geološkog rizika Grupa rizika / POS raspon Jako niski rizik / (50–100%) Niski rizik / (30–50%) Umjerni rizik / (20–30%) Srednji rizik / (10–20%) Visoki rizik / (6–10%) Jako visoki rizik / (0–6%) Zna~ajke istra nih lokaliteta Podru~je s proizvodnjom – Isti play – susjedna struktura / Struktura u blizini s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Vrlo obe}avaju}a struktura u blizini / Udaljena struktura s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Struktura u blizini / Udaljena struktura – Isti trend ili vrlo obe}avaju}a struktura Podru~je s proizvodnjom – Novi play – Struktura u blizini ili Proizvodni bazen – Isti play – Udaljena struktura Proizvodni bazen – Isti play – Slabo definirano ili jako udaljena struktura ili Proizvodni bazen – Novi play – Udaljena struktura ili Novo podru~je – Obe}avaju}i HC-sustav Novo podru~je – Novi bazen ili Novo podru~je – Play sa negativnim podacima

~ne stijene i zrelost, vrijeme i migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene te zamka. Svaka od razmatranih geolo{kih kategorija ima nekoliko potkategorija koje je tijekom procjene potrebno razmotriti i uzeti u obzir (Tablica 1). Podaci za procjenu vjerojatnosti geolo{kog uspjeha kod ove metode su odre|eni tipom i pouzdano{}u. Razlikujemo dva tipa ulaznih podataka izravne (direktne) i neizravne (indirektne) ~ija se pouzdanost procjenjuje kao: nepovoljna, upitna, neutralna, obe}avaju}a i povoljna.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha, dobiva se mno`enjem vjerojatnosti svih pet geolo{kih kategorija, a svaka od njih procijenjena je prema odgovaraju}oj pouzdanosti i tipu podatka. Ovom se metodom, prema izra~unatoj vjerojatnosti geolo{kog uspjeha, istra`ni lokaliteti svrstavaju u jednu od {est grupa geolo{kog rizika (Tablica 2).

. medicine. Zn u ati~koj pra{ini. Slika 1. 25 m spatial resolution). robotics etc. data mining. obrada podataka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 267 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Use of neural networks in geochemical data interpretation: classification. C – recall matrix.000 data points (modified DEM of Celje basin. Celje. there is no limitations with the dimensionality of the problem. A – vizualizacija probnih podataka (veli~ina simbola odgovara Zn-koncentraciji u ati~koj pra{ini) pomo}u kvadrata. D – vizualizacija rezultata interpretacije neuronske mre`e. D – visualization of the neural network interpolation results. predstavlja podru~je faze opoziva. engineering. prostorna razlu~ivost 25 m). Figure 1. due to their nature neural networks can be used to model non-linear natural systems (linearity in the sense of mathematical properties of additivity and homogenuosity). The details will not be described here as they can be found in two excellent “bibles” – Hayking’s (HAYKIN. inputs and outputs have to be placed. due to well developed learning algorithms they are easy to use. activation function and outputs. metoda kriging interpretacije. 2001). C – opozivna matrica.zibret@geo-zs. Dimi~eva ulica 14. B – karta Zn-koncentracije u ati~koj pra{ini. A – visualization of learning data (size of the symbol corresponds to the Zn concentration in attic dust) with square. neural activation functions. depending on the CPU speed and computer memory. there are many different types of neural networks and each type is designated in doing certain task/ problem. representing area of recall phase. Depending on the types of neurons arrangement. 37000 to~kastih podataka (modificirani DEM Celje bazena. Basic unit is the neuron containing inputs with weights. Method is based on the principles connections and repetition in biological nervous systems. function approximation and clustering case study Uporaba neuronskih mre`a u interpretaciji geokemijskih podataka: klasifikacija. physics. but to make it useful. like financial problems. 1999) and Kohonen’s (KOHONEN. B – map of Zn concentration in attic dust. kriging interpolation method. 37.si) Key words: neural networks. interconnectivity etc. Function approximation. Aproksimacija funkcije. it can be arbitrary. electronics. The success of the method can be laid down to the following reasons: they can model extremely complex systems. 1000 Ljubljana. geochemistry Klju~ne rije~i: neuronske mre`e. Zn in Celje attic dust case study.4. Slovenia (gorazd. geokemija Introduction Neural networks have been successfully applied in many areas. funkcijska aproksimacija i klasteriranje Gorazd @ibret Geolo{ki zavod Slovenije. The net of the neurons can be called neural network.

29–41. Cd and other chalcophile elements. there have to be 1 neural network for each element separately. We see that SOM was capable to place dPb in the group together with the Pb. T. @IBRET. Results of SOM classification in Me`ica area (data from [AJN. The performance of feedforward multilayer perceptron with 14 hidden neurons with sigmoid activation function is found to be excellent. This task is not so easy if taking into account very heterogeneous composition of geochemical sampling materials. (2006): Factor analysis of soil and attic-dust to separate mining and metallurgy influence. 5/1. Slovenia. (2002): Geochemical properties of soil and attic dust in Celje area (BsCh thesis). (2001): Self-Organizing Maps. (1999): Neural Networks – a Comprehensive Foundation. topsoil and alluvial sediment from different polluted and unpolluted areas have been chosen as examples (26 elements) with additionally patterns with random values to demonstrate the performance of neural network. parameter “carb” together with the Ca.e. KOHONEN.– Springer. Shape of the symbol represents membership of the output neuron to different cluster and size of the symbol distance to the cluster centre. dFe inside group with other siderophile parameters Cr. 501 p. 97. Schematic procedure and the result are shown on Fig. Moreover. 2006). 842 p. U and Zr. also like Kriging. Berlin-Heidelberg-New York. Regarding SOM classification – fully trained SOM put similar input patterns close and different input patterns apart from each other. Summing together.– Pearson. Zn in the attic dust of Celje has been used as an example (data from: @IBRET. Singapore. eters is as follows: dPb – distance of the sample to Pb smelter. 1. same applies for metamorphic rocks (met) and sedimentary rocks (sed) respectively. derived from 25 m digital elevation model. 2006).– University of Ljubljana. P (and unfortunately also together with “sed” parameter) and parameter “met” together with Fe. Geochem. G. R. usually done with factor analysis. [AJN. compositional data and even attributive type of data (i. All variables have been normalized to the interval [0. This is very simple and naive approximation but will suit for the purpose of the demonstration. geol. 59–67. 2nd edition. More detailed description of this case study can be found in the upcoming issue of Mathematical Geosciences journal. expl.– J. G. Slovenia). has serious limitation: requirement of normal distribution of variables. carb – geological parameter.. 2008). Clustering of geochemical data enables to recognize different geochemical associations of elements (anthropogenical/geological). 2006). 136 samples of soils. especially in the way those attributive types of variables shows the source of different elements in the environment. R. 735–747. Rezultati SOM-klasifikacije na podru~ju Me`ica (podaci iz [AJN. As a quantitative measure of similarity. .268 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. We look at Zn concentration in attic dust in Celje as a function of spatial position of the sample relative to the position of the source of the pollution (x and y coordinates) and elevation.1].– Geochem Explor Environ Anal. SOM output grid was clustered into 5 clusters by the means of k-means clustering algorithm. Data from chemical analyses of attic dust. Factor analysis. 2 shows the positions of best matching units for every element and every descriptive parameter in the SOM output lattice (10x10 output grid). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three case studies from geochemical data interpretation As neural networks are universal approximators they can be used for function approximation or with other words. Y. (2008): Modelling of atmospheric dispersion of heavy metals in the Celje area. Slika 2. 103 samples of alluvial sediments and 37 random cases) and validation set 37 cases (9+7+8+15). Sr. Fig. The classification problem will be addressed by classification of the different geological materials on the basis of their chemical analyses. 3rd edition. (2005): Using attic dust and soil for the separation of anthropogenic and geogenic elemental distributions in an old metallurgic area (Celje. because it is capable of correct classification of all geochemical sampling materials (different than in the learning dataset). [AJN. S. R. REFERENCES HAYKIN. Ljubljana. @IBRET. This classification shows better performance of SOM comparing to factor analysis. geological and other parameters) can be used together with normally distributed variables. 1). 76 p. – Math. training set contained 369 cases (130 samples of attic dust. sampled on a broad range of geological environments and on different polluted and unpolluted areas. dFe – distance of the sample from ironworks. Slovenia. Mg. 38/6. and this is shown on the Me`ica case study (data from [AJN. Ni (pollution caused by ironworks). [AJN. SOM) do not have such limitation.. activated neuron if sample is collected on carbonates and inactivated neuron if sample is not collected on carbonates. Self organizing maps (special type of neural networks. & [AJN. This case study compares the results of the interpolation using neural networks with the commonly used kriging interpolation method (Fig. @IBRET & [AJN. Mn. Description of descriptive paramFigure 2. 2002. W. 2005. Only at detecting the random values the performance is slightly decreased (approx. To create geochemical maps in such way. Me`a Valley. Zn. for interpolation purposes. 95% correct).

Zlata Ivani~ek2. 10 000 Zagreb INA d. U bu{otini ^a|avica-1 kroz vulkanite (andezit – bazalt) bu{eno je cca 500 m. konglomerati~ni pje{~enjaci i kalkareniti badenske starosti. Mario Matkovi}1. Srebrenka Matej1. Vulkaniti mogu biti uslojeni sa sedimentima. Rad obuhva}a sedimente izme|u neformalne litostratigrafske jedinice nazvane “temeljno gorje” paleozojske starosti (engl. clastites. Bukovica-1 (Bkc-1). Za potrebe ovog rada provjereni su i reinterpretirani postoje}i podaci iz odabranih bu{otina. efuzivi Key words: Lower to Middle Miocene. Miocenske naslage.. klastiti. karbonati. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 269 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Model sedimentacije donjo do srednjomiocenskih naslaga na podru~ju Slatina – Donji Miholjac Sedimentation model of Lower to Middle Miocene deposits of the area “Slatina – Donji Miholjac” Dijana Bigunac1. efusives Donjo. Damir Rakari}1 & Branko Sokolovi}2 1 2 INA d. a spu{tanje je bilo sna`nije {to je za posljedicu rezultiralo odlaganjem ve}e debljine naslaga.d. .do srednje miocenske klasti~ne i karbonatne naslage predstavljaju zna~ajna le`i{ta ugljikovodika na podru~ju sredi{njeg i isto~nog dijela Dravske depresije. su talo`ene ili na mezozojske karbonate (neformalna jedinica “podina tercijara”) ili paleozojske magmatite i metamorfite (“temeljno gorje”). Prema stratigrafsko-sedimentolo{kim zna~ajkama Dravska depresija je sa svojim otvaranjem zapo~ela prije Savske. ovisno o paleoreljefu. Podravska Slatina-5 (PS-5). 10 000 Zagreb Klju~ne rije~i: donji do srednji miocen. Ku~anci-2 (Ku-2). Tijekom badena intenzivna je i vulkanska aktivnost. Marica Balen1. Sedimentacija zapo~inje krupnim klastitima (kao {to je dokazano bu{otinama Krunoslavlje-1 (Kru-1). Kara{ [uma-1 (K[-1). transgresivno slijede karbonatne naslage te u vr{nom dijelu lapori. Lilit Cota1. carbonates. Rasovac-1 (Rs-1). SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Kre{imir Krizmani}2.d. basement) u podini sve do regionalnog EK markera Rs7. Vulkaniti su mjestimi~no uslojeni s kalkarenitima i mikritskim vapnencima badenske starosti. Stoga istra`ivanja litofacijesa miocenskih sedimenata i njihovog prostiranja u prostoru omogu}uju kvalitetnije definiranje potencijalnih rezervoara i pokrovnih stijena. mla|a tektonika i paleogeomorfologija/sinsedimentacijska tektonika. kao okvirne granice u krovini.4.. [ubi}eva 29. Glavnu ulogu pri sedimentnim procesima i oblikovanju miocenskih sedimentacijskih tijela (najperspektivnijim rezervoarskim stijenama u istra`ivanom podru~ju) imali su transgresivno/regresivni ciklusi. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Bockovci-1 (Bc-1)). Lovin~i}eva bb.

DG-1. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Ru-3. Ru-1a. time of hydrocarbon migration. Prema raspolo`ivim geokemijskim podacima i utvr|enim mati~nim stijenama na~injena je i geolo{ka procjena putova migracije kroz geolo{ko vrijeme. vertikalna i/ili lateralna migracija. [ubi}eva 29. Je-3Du. tragovi nafte i plina). Je-4Du. . vrijeme migracije ugljikovodika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena na podru~ju Rugvica – Je`evo Evaluation of maturity of proved source rocks on Rugvica – Je`evo area Snje`ana Bla`ekovi}-Smoji} & Vesna Hr`enjak INA d. mati~na stijena. uzela je u obzir 12 klju~nih bu{otina: Ru-1. Predmet istra`ivanja je geolo{ka procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena te vrijeme i putevi migracije ugljikovodika u stratigrafsko-strukturnim zamkama na navedenom podru~ju. maturity Seizmo-stratigrafska reinterpretacija preostalog potencijala ugljikovodika podru~ja 3D Sava. Je-1Du. kroz rasjede i frakture iz mati~nih stijena u rezervoare.270 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Ru-2. U tu svrhu kori{ten je komercijalni softver BasinMod pomo}u kojega su na~injeni profil zrelosti i dijagram povijesti zalijeganja. zrelost Key words: hydrocarbon potencial. Kop-1 (testiranjem dobivena nafta ili plin. Pretpostavlja se kratka. Mati~na stijena je zrela na dubinama od 2200–3600 m i pri temperaturama ve}im od 100 °C. source rock. Je-2Du. Obo-3.d. DG-2. odnosno podru~ja Rugvica–Je`evo. 10 000 Zagreb. Hrvatska Klju~ne rije~i: potencijal ugljikovodika.

Hrvatska Klju~ne rije~i: 2D seizmika. structural map. Bu{otina Le-5 vodila se kao likvidirana u pretpostavljenom vodenom zasi}enju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 271 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Novo geolo{ko rje{enje na temelju reinterpretacije 2D seizmike New geological solution based on 2D seismic reinterpretation Ana Domjani} & Ivona Kranj~evi} INA-Naftaplin. Pokrenuta je reinterpretacija geolo{kog rje{enja polja. Nakon procijene petrofizikalnih parametara i izra~una povr{ina te novih karata efektivnih debljina procijenjene su geolo{ke rezerve ugljikovodika. Sa ciljem provjere zasi}enja. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. nove rezerve Key words: 2D seismic. Prema novom rje{enju strukturu pred- stavlja antiklinala rasjednuta normalnim i reversnim rasjedima. pokrenuti je niz razradnih radova. 10 000 Zagreb. Rezultat 2D seizmi~ke reinterpretacije je novo strukturnotektonsko rje{enje. le`i{te K je perforirano.4. a ispitivanjem je dobiven slab dotok nafte. [ubi}eva 29. u bu{otini Le-5. Potrebno je u budu}nosti razmotriti izradu novih bu{otina u cilju pove}anja iscrpka utvr|enih rezervi nafte u novom bloku. . strukturna karta. new reserves Vode}i se idejom da se poku{a zaustaviti prirodni pad proizvodnje na polju Leti~ani. Prema starom strukturnom rje{enju polje Leti~ani je bilo podijeljeno u dva tektonska bloka. podijeljena u 3 tektonska bloka. Nove utvr|ene rezerve nafte dvostruko su ve}e od rezervi prijavljenih u prethodnom Elaboratu. bez vode.

Pannonian basin Sa`etak Po~eci istra`ivanja i pridobivanja nafte i plina u Hrvatskoj se`u jo{ u 19. Rezerve nafte otkrivene po dekadama. do 1980. dok je proizvedeno ukupno 48. do 1980. Sli~nu vrijednost (7 253. reservoir lithologies. tj. Od tada pa do danas u Hrvatskoj je otkriveno 45 naftno-plinskih polja. Nakon toga slijedi nagli pad na 20 510 278 m3 u dekadi 1981. dok je proizvedeno 46 262 808 m3 (36. godine.76´106 m3 u dekadi 1981. godine. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. do 2010. Zna~ajnija proizvodnja Slika 1. Panonski bazen Key words: hydrocarbon reserves. tek oko 1940. iznose 14 208. kada su izvedena prva geofizi~ka istra`ivanja.2% (47 168. Pierottijeva 6. U ostalim dekadama otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina znatno su manje.79´106 m3 plina. sli~an trend zadr`avaju i geolo{ke rezerve naftnog plina i plina iz plinske kape pa tako one na vrhuncu. na 79 393 473 m3 te otprilike istu vrijednost (77 088 351 m3) zadr`ava i u razdoblju od 1971. godine. Croatia. 10 000 Zagreb. Hrvatska. te samo 1 143 832 m3 u dekadi 1991.272 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.39´106 m3) zadr`avaju i u razdoblju od 1971. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.–1990. Hrvatska 3 INA-Naftaplin.73´106 m3 od ~ega je 74. do 1960. 10 000 Zagreb. U tom periodu u samo 5 polja utvr|eno je ukupno ~ak 127 302 651 m3 geolo{kih rezervi od ~ega je 49 077 579 m3 (38.).5%. Oil reserves discovered in decades. godine i one tada na ukupno 11 polja iznose 63 570. Otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina vrhunac dose`u u periodu od 1981. Naravno.77´106 m3.–1960. 1960. Rezerve prirodnog plina i kondenzata prikazuju ne{to druga~ije trendove. Rezerve plina otkrivene po dekadama. Marko Cvetkovi}2. stolje}e. Prema podacima obra|enima u ovom radu vidljivo je da je najvi{e nafte i naftnog plina otkriveno i proizvedeno od 1951. . Hrvatska Klju~ne rije~i: rezerve ugljikovodika. odnosno 30 828. one gotovo pa prepolovile i iznose 7 711. do 1990. u dekadi 1951. 10 000 Zagreb. le`i{ne litologije.5%) pridobivih rezervi.3 & Josipa Veli}2 1 2 Duvanjska 6. Taj broj utvr|enih geolo{kih rezervi nafte smanjuje se u dekadi 1961. hydrocarbon production. Figure 2. [ubi}eva 29.–1970. godine. Figure 1.–2000. Gas reserves discovered in decades. Slika 2.. godine dok nakon toga slijedi nagli pad (1 024. zapo~inje zna~ajnija pro- izvodnja. ponajvi{e zahvaljuju}i poljima @utica i Stru`ec otkrivenima na samom kraju dekade.) ~iji trend se odr`ao sve do danas (247.–1990. prije svega zbog uporabe suvremenih metoda istra`ivanja ugljikovodika. i 2 020 887 m3 u zadnjoj dekadi (2001.99´106 m3 dok su se u dekadi 1961–1970. Tomislav Malvi}2. proizvodnja ugljikovodika.–2010.57´106 m3 od 2001. 43 plinska polja me|u kojima je 14 kondenzatnih. No.25´106 m3) pridobivih rezervi. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Odnos rezervi i proizvodnje ugljikovodika po dekadama i dominantnim le`i{nim litologijama u hrvatskom dijelu Panonskog bazena Relation between hydrocarbon reserves and production during decades with respect to dominant reservoir lithologies in the Croatian part of the Pannonian basin Goran Jovi}1. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima.3%) nafte. godine) (Slika 1).

krupnozrnate pje{~enjake i efuzive donjo. (c) stijene u podini neogena Pz i Mz starosti. HERNITZ. Nadalje.). rive (76 477 m3 od 1971. 53. kada je proizvedeno 7 996. odnosno 24 391. M. MALVI]. Obradba i analiza podataka pokazala je i odnos koli~ine rezervi i dominantnih le`i{nih litologija. T. Tako|er. M. Rezerve nafte otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. dok su kod plina one vezane uz starije krupnoklasti~ne sedimente te stijene u njihovoj podini. Za drugu zna~ajniju koli~inu rezervi (2 479 220 m3) treba se vratiti skroz u razdoblje od 1961. No.). Rezerve plina otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. Gas reserves classified in dominant reservoir lithologies.i srednjomiocenske starosti. novi manji porast rezervi i proizvodnje mo`e se o~ekivati pu{tanjem u rad novootkrivenih plinskih polja u Jadranu. Figure 3. do 1970. (b) bre~e. (d) le`i{ta koja predstavljaju jednu hidrodinami~ku cjelinu. U ostalim dekadama geolo{ke rezerve kondenzata su zanema- LITERATURA VELI]. & BOKOR. do 2010. Oil reserves classified in dominant reservoir lithologies.04´106 m3. . Poslije spomenutog vrhunca 80-tih godina pro{log stolje}a proizvodnja prirodnog plina naglo opada na samo 3 676.–1970. B.97´106 m3 dok je u zadnjih desetak godina vrlo mala (Slika 2).) smanjuju za vi{e od 15 puta i iznose 716 554 m3. WEISSER.–1990.. V. (2002): On the exploration level of the Croatian part of the Pannonian Basin. Ve}ina rezervi nafte.. naftnog plina i plina iz plinske kape otkrivena je u le`i{tima pje{~enjaka pontske i panonske starosti (217 316 037 m3. Figure 4. Scientific Conference SGEM. Kod prirodnog plina i kondenzata ve}ina rezervi (61 587..– Nafta. Z.4. 10. zanimljivo je kako su daleko najve}e rezerve nafte otkrivene u pje{~enjacima (skupina (a)). a nije ih bilo mogu}e razdvojiti (a+b+c). J.–2000.33x106 m3 i 15 161 758 m3) nalaze se u le`i{tima skupine (d) (Slike 3 i 4). vrlo je zanimljivo kako su gotovo jednake koli~ine prirodnog plina otkrivene u pje{~enjacima panonske i pontske starosti te slabokonsolidiranim pje{~enjacima pliocenske i kvartarne starosti u Sjevernom Jadranu. N. godine. 567–574. CVETKOVI]. Sofia : Internat.95x106 m3). (2008): Observation useful for increase of hydrocarbon fields exploitation period within Croatian part of the Pannonian basin // Modern Management of Mine Producing Geology and Environmental Protection / International Scientific Committee of SGEM (ed.. & CURI. Daleko najvi{e geolo{kih rezervi kondenzata (15 196 520 m3) utvr|eno je u dekadi 1981. Te litologije podijeljene su u pet skupina: (a) pje{~enjake pontske i panonske starosti. 363–370. konglomerate. a obuhva}aju skupine (b) i (c) te (e) rezerve polja gdje su le`i{ta u sve tri skupine. poput polja Stru`ec i Beni~anci. Z. i 19 251 m3 od 2001. dok se rezerve u sljede}oj dekadi (1991. VRBANAC. Povijest otkrivanja i proizvodnje rezervi kondenzata sli~na je kao i kod rezervi plina. Slika 4. Zaklju~ak Iscrpak le`i{ta tijekom povijesti nije puno rastao unato~ zna~ajnom napretku tehnologije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 273 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 3.. do 1980. Taj podatak zasigurno je i posljedica kompleksnosti situacije od le`i{ta do le`i{ta ali je ujedno i prilika da se u ve}ini le`i{ta dobiju dodatne koli~ine ugljikovodika primjenom suvremenih metoda pove}anja iscrpka te podupiranjem prirodnog vodonapornog re`ima u poljima gdje je on bio dominantan dugi niz godina. PAVLOVI]. zapo~inje u razdoblju od 1961.

Stoga se jasno nametnula nu`na potreba kori{tenja drugih spoznaja. zasi}enja i efektivnih debljina procijenjeni na temelju analize karota`nih mjerenja. Tijekom rada izra|ene su i grafi~ke interpretacije trenda kompakcije. pukotinski sustavi jezgara. Dosada{nja literatura prepoznaje sedam tipova nekonvencionalnih le`i{ta (NAIK. ispitivanja bu{otina i laboratorijskih analiza predstavljeni su u obliku slo`enih dijagrama (Composite Log). Osnovni cilj projekta u ovoj fazi prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta bio je procjena mogu}ih rezervi ugljikovodika. formiranjem multidisciplinarnog tima. kondenzat) – izostanak vode u proizvodnji Ideja i interes prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika u Panonskom bazenu (Drava. formation evaluation. Mura. slabe propusnosti i nemogu}nosti ekonomi~ne proizvodnje bez stimulativnih zahvata i adekvatne odnosno nove proizvodne tehnologije. dotoci. prisutnost ugljikovodika u probu{enim krhotinama stijena. Tako procijenjene potencijalne rezerve ugljikovodika na promatranom prostoru postale su vjerodostojnije i stru~no prihvatljivije. Me|utim. karota`ne korelacije repera i interpretacije litofacijesa. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. [ubi}eva 29. TP). geolo{ko pra}enje Key words: unconventional reservoirs. procjena formacije. erupcije i gubici tijekom bu{enja. Spomenute zna~ajke definiraju le`i{ta ugljikovodika kao nekonvencionalna. 2006): Gusti pje{~enjaci zasi}eni plinom (Tight Gas Sands) Plinonosni {ejlovi i lapori (Gas Shales) Naftonosni {ejlovi i lapori (Oil Shales) Nafte u slabopropusnim stijenama (Low Perm Oil) Te{ke nafte (Heavy Oil) Plinonosni ugljeni slojevi (Coalbed Methane) Plinski hidrati (Gas Hydrates) Sistematizacija nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika opisuje i temeljne litolo{ke. karota`na mjerenja. velja~a – prosinac) u hrvatskom dijelu Panonskog bazena obra|eno je osam podru~ja mogu}eg postojanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. 10 000 Zagreb. le`i{ni parametri. Zala ba- zeni) ostvareni su definiranjem zajedni~kog projekta istra`ivanja MOL-a i INA-e. Parametri koji definiraju izra~un volumena i rezervi. Osnovni kriteriji definiranja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika (NPC Global Oil & Gas Study.274 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. definiranje zona povi{enog slojnog tlaka (nadtlaka). kvantitativne analize karota`nih mjerenja. osim prostora. kategorizacija le`i{ta. CP. Analizirano je 38 dubokih bu{otina od Murskog Sredi{~a na zapadu do Stjepanika na istoku. naj~e{}e kao posljedica ograni~avaju}ih mogu}nosti postoje}ih programa interpretacije. le`i{ne i proizvodne karakteristike: – slaba propusnost netipi~ne le`i{ne litologije – pove}ani ili znatno pove}ani slojni tlak – prete`ito plinsko zasi}enje (i/ili lagana nafta. 2006) jesu apsolutna nemogu}nost ekonomi~ne proizvodnje ugljikovodika bez opse`nih stimulativnih zahvata i tretmana le`i{ta. jesu i le`i{ni parametri poroziteta. PJ za procjenu formacije. posljednjih je petnaestak godina znatno porastao interes za le`i{ta ugljikovodika (osobito plina) netipi~ne le`i{ne litologije. osobito rezultata geolo{kog pra}enja. BP. kao i interpretacija nadtlaka metodom Dcs znatno su olak{ali procjenu potrebnih parametara. mud logging Ekonomi~na proizvodnja ugljikovodika iz konvencionalnih le`i{ta mogu}a je bez stimulativnih tretmana ili specijalne tehnologije proizvodnje. identifikacija “intervala interesa“. Prou~avanje nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika pretpostavlja sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup sistematiziranju i organiziranju podataka i spoznaja. Tijekom rada (2009. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. . reservoir parameters. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena petrofizikalnih parametara nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika Petrophysical parameters evaluation in unconventional hydrocarbon reservoirs Hrvoje Jur~i} & Sre}ko Mareti} INA-Naftaplin. specijalnih postupaka razrade (i istra`ivanja) kao i potreba za uvo|enjem novih tehnologija u proizvodni proces. Podaci dobiveni interpretacijom karota`nih mjerenja. well logging. geolo{kog pra}enja. Plinske pojave (NP. Tijekom analiza karota`nih podataka uo~ene su odre|ene pote{ko}e i nemogu}nosti to~ne i stru~no prihvatljive procjene tih parametara le`i{ta.

Hungary (zsohorvath@mol. Hungary (bgellert@mol. marica.hu) 3 INA Industrija nafte d. sterane Klju~ne rije~i: donji panon. E&P. . Nagykanizsa (ikoncz@mol.. Exploration and Production. Zagreb.4.hr. Lilit Cota3. In contrast with Lower Pannonian-sourced hydrocarbons.hu) 5 MOL Plc. oleanane. source rock. generated by highly mature off structure Middle Miocene sources. based on the latest investigations. Drava Basin. partly within the framework of INA – MOL cooperation. 8. omjer ugljikovih izotopa. Lower Pannonian-sourced hydrocarbons proved to be isotopically lighter compared to Middle Miocene-sourced ones. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 275 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Organic facies of Lower Pannonian and Middle Miocene sources in northern flank of Drava basin Organski facijesi donjopanonskih i srednjomiocenskih mati~nih stijena na sjevernom rubu Dravske depresije István Koncz4. indicating no ter- restrial input and the effect of microbially reworked organic matter. Considerable difference in organic facies between Lower Pannonian and Middle Miocene sources was indicated by geochemical investigations of rock extracts. [ubi}eva 29. Croatia (lilit. Exploration Sector. lots of geophysical and well data were generated. hopane. sterane In the last years intense hydrocarbon exploration occured on the northern flank of Drava Basin. Results of biomarker analyses show that Lower Pannonian-sourced hydrocarbons have no oleanane. Nagykanizsa. mati~na stijena. that helped to develop the geological and geochemical knowledge of the area. discovered under the boundary between Lower Pannonian and Middle Miocene sediments.hu.balen@ina. Marica Balen3 & Dijana Bigunac3 1 MOL Plc. Mónika Kajári2. Budafoki u. On that occasion. The poster wishes to present our current standpoint about the organic facies of essential source rocks within Drava Depression. Lower Pannonian source rocks can be considered as seals rather than sources of migrated and accumulated hydrocarbons. Middle Miocene. According to carbon isotope ratios. dijana.. Budapest.hu) 2 MOL Plc. Var U. Dravska depresija. Tamás Lukács5. Balázs Gellért2.hu) Key words: Lower Pannonian. and can be characterised by higher values of hopanes to steranes ratio. carbon isotope ratio. Zsolt Horváth1. Eurasian Exploration Projects Muzeum ter 2/b. oleanane. hopane. Geological Modelling. Hungary (tlukacs@mol.d.hr) 4 Geochemist expert. New Technologies and R& D.cota@ina. E&P. Hydrocarbons reservoired beneath Lower Pannonian source rock in deeper-seated parts have genetic links to Middle Miocene-sourced hydrocarbons. srednji miocen.bigunac@ina. 79. mkajari@mol. Nagykanizsa.hr. Middle Miocene-sourced ones indicate the presence of oleanane and much lower values of hopanes to steranes ratio. E&P.

Ujedno. OMEGA OMEGA2 CPU number 1 94 (cluster 37 nodes) CPU model POWER2 XEON CPU speed 66MHz 3. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja i kao i najbolji broj tragova za analizu. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. 10 000 Zagreb. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic data. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA.6GHz HDD 40GB 20TB RAM 512MB 88GB (37 nodes) . amplitude. i 2010. 2010. godine zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu Vu~kovec 3D uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice potencijalnih le`i{ta. vibratori ili zra~ni topovi. metoda koja se temelji na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. Primjer jednog takvog procesa je AAA (ANOMALOUS AMPLITUDE ATTENUATION). [ubi}eva 29. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabe hardware i software. godine upravo u ININOM centru za obradu gdje se i dan danas podaci obra|uju. example – Vu~kovec 3d Nina Kova~i}. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. amplituda. Table 1. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. ali najnaprednije u to vrijeme. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno modernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji rezultiraju nekoliko puta pove}anoj brzini obrade i puno ve}em prostoru na discu gdje se nalaze radni podaci. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. ukloniti ili zamjeniti. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije.276 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. to je bio i te~aj 3D obrade. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjujemo novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. processing. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3d Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. godine. radi pobolj{anja korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) sa ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. Tablica 1. Software 1994. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske domene u frekventnu. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu formacija razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. Usporedba se mo`e vidjeti u slijede}oj Tablici 1. 1994. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. obrada. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta.

Interpretacija seizmi~kih podataka obuhva}a interpretaciju klju~nih horizonata u smislu mati~ne. Prospekti su izdvojeni na osnovu regionalne seizmi~ke interpretacije. Aphamia Istra`ni blok Aphamia smje{ten je u centralno-zapadnom dijelu Sirije povr{ine 4350 km2. Aphamia Key words: Seismic interpretation. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 277 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Seizmi~ka interpretacija Aphamia bloka Seismic interpretation of Aphamia Block Branka Krpan INA-Naftaplin. rezervoarske i pokrovne stijene. Aphamia blok je prekriven gustom mre`om 2D profila (cca 5000 km) snimljenih razli~itih generacija. Na {irem podru~ju se nalaze tri glavne tektonske jedinice: 1. Geometrija interpretiranih horizonata bi trebala dati op}i pregled geolo{kih doga|anja. Palmiridi na jugoistoku granice bloka. godine. 2. Nova 3D seizmika preko podru- ~ja Mustadire povr{ine 270 km2 snimljena je 2009. Homs bazen (debeli slijed mezozojskih sedimenata) 3. Aleppo plato (tanki sloj mezozojskih sedimenata). [ubi}eva 29. . Hrvatska Klju~ne rije~i: Seizmi~ka interpretacija. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. odnosno invertirani debeli Mezozojski bazen sa zna~ajnim otkri}ima ugljikovodika. 10 000 Zagreb.4.

8 m. • The upper layer construction bituminous marl stone. Filling of depression and sedimentation of lake were started on the end of Oligocene and on the beginning of Miocene.7 billion tonnes. • Oil shale is the upper part mainly without dirt intrusions is of better quality (contains mostly 12 to 14% of oil). kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is the result of research by the project of the Ministry of Science and Technological Development N° 17004 R. 3. Aleksinac deposit has been explored in more detail compared with other deposits. continental clastic deposits Klju~ne rije~i: kredne jedinice. The biggest deposits of commercial potential are Aleksinac and Vina-Zubetin. Zeleni bulevar 35. Case studies The project N° 17004 (2008) was carried out research in the lokality Subotinac (Aleksinac oil shales deposit).278 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Slika 1. marl stone with intrusion of sandy clay and rarely marly sandstone are located above oil shale seam (Figs. Polo`aj naftnih {ejlova u Srbiji. with thicknesses from 0. and ends by thick complex of pelite and alevropelite sediments rich on organic matt (oil shales).2 to 0. Some of the results of this collaboration are presented in this paper. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 New study of Aleksinac oil shale Nova studija naftnih {ejlova Aleksinca Sla|ana Krsti}.0 billion tonnes with average content of organic matter of approximately 20% and with oil content of approximately 10% (LJUBOJEV. drillholes. Research results Geological research (Projekt No 17004) conducted at the site year 2008/2009 gave the following data: • Layer thickness oil shale seam contains thin coal seams.. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. . 1) of oil shale with resources of over 4. Oil shale in these deposits is of various qualities and oil content. Figure 1. Serbia. bu{otine. 2) is built from clastics and coarse sands. • Research sites Subotinac in other segments are in progress. The terrain (Fig. ekolo{ke katastrofe. Vesna Ljubojev & Milenko Ljubojev Mining and Metallurgy Institute. Basic geological exploration in Serbia detected 21 deposits (Fig. Locations of oil shale deposits in Serbia. 2009). its origin is linked with Paleogene time. General spreading direction of oil shale seams is north-northwest – south-southeast. 4). 19 210 Bor. ecological disaster. Aleksinac oil shales deposit was created in lake environment. with reserves close to 2.

Slika 2. Bituminous sandstone II N. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 279 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2.4. 10x REFERENCE LJUBOJEV. Profil kroz naftne {ejlove Aleksinca. (2009): Izve{taj mikroskopskih ispitivanja uljnih {kriljaca sa lokaliteta Subotinac (kod Aleksinca). Bituminous marl stone +N. 10x Slika 3. Profile of Aleksinac oil shale deposit. 10x Slika 4. Bituminozni lapor +N. 10x Figure 4.– Institut rudarstva i metalurgije. V. Bituminozni pje{~enjak II N. pru`anje 246°–66°. directed in 246°–66°. N°17004 (2008): Projekat Ministarstva za nauku i tehnolo{ki razvoj . Figure 3. Bor.

most of them provide useful information and are frequently used for reservoir detection. [ubi}eva 29.. Ivana. During 1996 and 1997 the North Adriatic exploration area was covered by 3D seismic.hr. bright spot. Ika. they can be considered as direct hydrocarbon indicators (DHI’s). saturation. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Described examples refer to Ana. & KRI@.– AAPG Memoir. Ida. depth. (1981): Sada{nji status “direktnog” otkrivanja plinskih le`i{ta u Jugoslaviji. \URASEK.hr) Key words: Adriatic off-shore. 540 p. 101–115. The application of the seismic anomalies in the interpretation of several gas fields situated in the Ivana and Aiza Laura 3D seismic volumes is presented in this paper. seismic anomalies Klju~ne rije~i: jadransko podmorje. Marica and Vesna gas fields where Pleistocene age sandstones are gas bearing and to Ika gas field where the gas is found in Mesozoic carbonates. S. absorption. 10 000 Zagreb. U: Zbornik radova I: Simpozij “Kompleksna naftno-geolo{ka problematika podmorja i priobalnih dijelova Jadranskog mora”. Bo`ica. The main characteristics of the recorded seismic data are frequent appearances of anomalies such as pull down. A. They are results of changes in acoustic properties caused by lithology.. Tulsa-Oklahoma. .parlov@ina. Irina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic anomalies in the north Adriatic offshore Seizmi~ke anomalije u sjeverno-jadranskom podmorju Vladislava Kukavica & Bogomil Parlov INA-Naftaplin. porosity. Although some of the anomalies in the Adriatic offshore data produce disturbances making seismic interpretation more difficult. dim spot. plinska polja. 2004). 1981). age and local environment (BROWN. Based on integration of available gravimetric. J. definition of spatial gas saturation or recognition of the top of the structure. Annamaria.R. magnetometric and 2D seismic data first exploratory wells located in the Adriatic offshore identified gas accumulations. bogomil. 6th ed. Hrvatska (vladislava. Seismic anomalies noticed in the 2D Adriatic offshore seismic profiles (recorded during 1970-ties and 80-ties) were used for “direct” gas detection (\URASEK & KRI@. Katarina. (2004): Interpretation of Three-Dimensional Seismic Data. Although the presence of anomalies in seismic data can be caused by other reasons than hydrocarbon accumulation. REFERENCES BROWN. Split.kukavica@ina. phase change etc. gas fields. 42. seizmi~ke anomalije Seismic anomalies represent irregularities or deviations in seismic data.280 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

Prepoznato je ~ak 13 le`i{ta (***SKUPINA AUTORA. Pleistocenski sedimenti tako|er ~esto diskordantno nalije`u na pliocenske. Location of the Bo`ica Field. a na~injena je 1 bu{otina. a poroznost oko 25 %. Struktura polja pribli`ne je veli~ine 8´1 km. a razdvojenih glinovitim pijescima i siltovima te vrlo rijetko glinama. slabo konsolidiranih. Ve}ina polja smje{tena je vrlo blizu crte razgrani~enja s Italijom. Pleistocenska le`i{ta izgra|ena su od pijesaka i siltova poroznosti ve}e od 20 %..21. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 281 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Promjena talo`nih uvjeta kvartarnih pje{~anih le`i{ta plina u polju Bo`ica. Bo`ica Field. depression of river Po. 1) u podru~ju Sjevernoga Jadrana uz niz drugih hrvatskih plinskih polja. 1996) izra~unata je prostorna autokorelacija poroznosti (do- . lijevo). oko 23 %. KRPAN et al. 2001). Bo`ica Field. Carola (srednji) i fm. Zbog ~esto bo~ne promjene facijesa. Pjeskoviti pliocenski i pleistocenski sedimenti uglavnom su turbiditnog i deltnog podrijetla. {to traje jo{ i danas (npr. polje Bo`ica. koji su imali ulogu izdignutoga paleoreljefa va`noga u nastanku nasljednih struktura. 1998. a bilo je uglavnom hemipelagi~ko s rijetkim prodorima sitnozrnatih turbidita (slika 2. desno). Croatia Tomislav Malvi}1. dok polje Bo`ica predstavlja satelitsku strukturu polja Ivana (Sl. Prema talijanskoj nomenklaturi pliocenski sedimenti pripadaju formaciji Santerno. 845. o kojima je objavljen niz radova (ASSERTO et al. no zbog male debljine interpretirane su samo krovine 4 od njih. 2009). zna~ajnija delta rijeke Po stvorena je tek u pleistocenu pa su tada i njezini sedimenti obilniji u Sjevernom Jadranu. Prva koja su imenovana kao “serija I” (njih 11). dok je u pleistocenu ona bila u prostoru paleodelte (prodelte) rijeke Po i plitkoga mora ~ija je povr{ina znatno reducirana. Padska depresija Key words: gas. kvartar. U hrvatskoj litostratigrafskoj nomenklaturi pliocenskokvartarni slijed pripada formaciji Susak.. Vrijednosti poroznosti u izolatorskim stijenama prosje~no su tek nekoliko postotaka manje negoli u le`i{tima. Sedimentacija je tijekom pliocena i kvartara bila razli~ita. [ubi}eva 29. 10 000 Zagreb. Smje{taj polja Bo`ica. U drugoj skupini debljine su ve}e. No. depression of river Po Polje Bo`ica smje{teno je (Sl. Hrvatska Changing of depositional environment of Quaternary sandy gas reservoirs. PANNATIER. dok pleistocenski fm. Quaternary. Ravenna (gornji pleistocen). pijesci.21 m. a druga kao “serija II” (2 le`i{ta). ~ije je podrijetlo najve}im dijelom hemipelagi~ko (dominacija glinovitih lapora). Hrvatska Klju~ne rije~i: plin. Figure 1. 10 000 Zagreb. oko 5 metara. Pierottijeva 6. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. zahvaljuju}i glacijalima i padu globalne morske razine (Sl. zbog izdizanja Alpi i Apenina tijekom pliocena. U prvoj skupini pojedina~na debljina iznosi prosje~no 1–2 metra. 1998. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. sands. \UREKOVI] et al. no sva su smje{tena u pleistocenskim naslagama na dubinama 769.2 & Davorin Bali}1 1 2 INA-Naftaplin. Prema prosje~noj debljini i poroznosti le`i{ta se mogu podijeliti u dvije skupine. Padska depresija. pru`anja SZ-JI. Variogramima (programom Variowin 2. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. 1). iz usporedbe obalna linija u anti~koj i dana{njoj Ravenni).62– Slika 1.. Talo`enje u pliocenu se odvijalo u marinskom prostoru na bazenskoj padini i ravnici. Pliocensko-kvartarni sedimenti diskordantno su talo`eni na podinske karbonate mezozojske starosti. Tijekom mla|ega pleistocena i holocena delta rijeke Po se kontinuirano povla~ila prema zapadu. 2.4. a poroznosti manje. koje su obuhvatile cijelu le`i{nu seriju. izdignuta paleoreljefa te kompresijske tektonike zamke su klasificirane kao strukturno-stratigrafske. Seizmi~ki su interpretirani sedimenti kvartarne i pliocenske starosti te vr{nog dijela stijena mezozojske podine.

213–230.. (1998): 3D seismic interpretation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. OGIP estimation. RUVO. Jadransko more u pliocenu i kvartaru. (1998): Geological modelling and petrophysical characterisation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. Talo`ne sredine u pliocenu i kvartaru bile su razli~ite. KRPAN. le`i{te II. M. doseg je 1. Tako su povla~enjem delte prema kraju pleistocena brojna tanja pje{~ana le`i{ta rezultat tek zavr{nih klasti~nih talo`ina iz turbiditne Bouma sekvence.– Springer-Verlag.56 te odstupanje 0. L. Variogramski parametri su sljede}i: (a) za mla|e “le`i{te 8/I” aproksimacija je na~injena eksponencijalnim modelom. Drugo “le`i{te 2/II” ima debljinu karakteristi~nu za tu seriju. PONTIGGIA. C. LITERATURA ASSERTO. Relativno mali doseg ukazuje na malu prostornu korelaciju jer “lokalna” varijanca brzo dosti`e ukupnu pa nema potrebe promatrati manje slojeve unutar le`i{ta kao zasebne cjeline sa svojim zasebnim statisti~kim parametrima (minimum. 337–351. 38 podataka). Prodori sitnozrnatih turbiditnih sekvencija bili su rijetki zbog udaljenosti U kvartaru to postaje slatkovodnobraki~na sredina s talo`enjem fluvijalnih sedimenata rijeke Po mehanizmima delti.– Nafta. J.. 11. & VOLPI. . JELI]-BALTA. \UREKOVI]. (2001): Geological risk analysis.. CERRO. PANNATIER. prodelti i turbiditnih struja. litolo{ku sli- ~nost cijeloga le`i{ta bez izrazitih nepropusnih proslojaka. 7/8. M. M. serije. (b) za starije “le`i{te 2/II” upotrijebljen je eksponencijalni model uz doseg 0. zbog promjena razine mora i pomicanja ~ela delte rijeke Po. Y. aritmeti~ka sredina i medijan). le`i{te I. Ve}i doseg i odstupanje kod “le`i{ta 8/I” promatrani su zajedno s ~injenicom da je to najdeblje le`i{te I. Figure 2. Zagreb. 34 podatka) te 2. L. pa su malih debljina i bogata siltnom i glinovitom komponentom.– INA-Naftaplin. 91. B. koji le`i{te dijele na niz slojeva debljine oko 1 m. Adriatic Sea in Pliocene & Quaternary bivene karota`om svakih 25 cm) za odabrana dva le`i{ta. arhiva tvrtke. & MAGNI. pje{~enja~ka le`i{ta polja Bo`ica pripadaju nizu pliocensko-pleistocenskih slojeva otkrivenih u sjevernojadranskim poljima.. M. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis in 2D. R.06.. KRPAN. Zaklju~no. SAVINO. 241–258. New York. Unutar njih postoji prostorna zavisnost (korelacija) svih podataka poroznosti. Croatia.36. 7/8.– Nafta. Relativno veliko odstupanje (preko 30 % praga) ukazuje na niz glinovitih ili siltnih proslojaka. U pliocenu je vladala marinska sredina s talo`enjem glinovitih lapora i karbonata na bazenskoj padini i ravnici.15. Upravo u kvartaru. M. To su 8. tj. B. dok su ostala znatno tanja (1–2 metra) te ispod dosega toga le`i{ta. \UREKOVI]. Standardizirani teorijski variogrami odabrani su kako bi se jednostavno usporedila odstupanja i dosezi za oba le`i{ta. & PARLOV. a odstupanje 0.– Nafta. ***SKUPINA AUTORA (2009): Bo`ica Gas Field – reservoir study. production scenarios and economic evaluation of gas prospects in the Northern Adriatic Sea. Dolazi do promjene udjela silta i gline pa se analizirane serije II i I mogu usporediti s promjenama talo`ina u turbiditnim sekvencama Tb-c u Tc-d. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 2/II.282 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. glavni talo`ni kanali pomicali su se u prostoru. R.. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 8/I“. Croatia.. maksimum. Malo odstupanje ukazuje na relativno sli~ne vrijednosti bliskih podataka.

The vertical displacement indicated by well data is from 0 up to 50 meters. lithofacies. vertical and horizontal direction. Lithofacies model of each reservoir was used as bias in the process of statistical variogram analysis of porosity data. VRBANAC et al. >20%) observed on histogram of porosity from well log analysis. 2010). 2003) analysis was then performed in order to acquire input parameters for spatial lithofacies distribution using Sequential Gaussian Simulator. [ubi}eva 29. Croatia. Quartz dominates in petrographic composition while the rest is composed of rock fragments.. the presence of fault tectonics was introduced respecting also lithological heterogeneity. Three different lithofacies were recognized according to porosity classes (0–10%. 267–274. Even not supported by 3D seismic interpretation. The main objective of performed petrophysical modelling was to provide detailed characterisation of observed spatial and vertical heterogeneities. litofacijes.5 to 1 sqkm wide. The offset of channel axis in the case of different reservoirs is also visible although the general direction was N-S to NW-SE. Statistical variogram (MALVI]. structural modelling should be preceded by detailed 3D seismic interpretation in order to get more reliable structural-tectonic framework. Gama2 and Gama5 are on depth ranging between –1800 and –2100 mssl. based on core analysis and quantitative log analysis data. Gross thicknesses of particular reservoir within the main sandstone body amounts up to 60 meters.4. – Nafta. strukturni model. siltstones and marls. . Different methods of distribution were examined and SGS provide the greatest degree of coincidence between original and modelled data. Croatia Litofacijesno-petrofizikalni model miocenskih pje{~enja~kih le`i{ta gama serije polja @utica. The field structure is anticline striking NW-SE. The traps are of structural-stratigraphic type. Layering in 3D model was defined respecting parameters obtained by vertical variogram analysis of porosity data at well locations. The main reasons were significant differences in oil/water contacts observed on different parts of the field and impossibility to interpret them as a consequence of spatial lithological variations. (2003): One-dimensional variogram and statistical analysis in reservoir units of the Bjelovar sag. delineated on the SW and NE side by main strike-slip faults along which a subsequent uplifting associated with compressional events occurred. 3D static model was constructed in the context of ongoing EOR project and represent input for numerical simulation of production history as well as future tertiary oil production supported by CO2 injection. petrophysical model Klju~ne rije~i: naftno plinsko polje @utica. Lithologically. Croatia Key words: @utica oil/gas field. 2003. In this way porosity data upscaled on well locations were distributed more precisely and with better control in both. Sava Depression. 10 000 Zagreb. REFERENCES MALVI] T. structural model. petrofizikalni model New structural model of Gama series reservoirs on northern part of @utica oil&gas field provided structural framework for detailed petrophysical modelling. The isopach maps of each reservoir enabled clear delineation of main turbidite channel body’s 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 283 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Lithofacies and petrophysical model of Miocene sandstone Gama series reservoirs on @utica Field. it was calculated using mathematical relation between water saturation coming from log analysis and height above oil/water contact for each lithofacies respectively. Investigated oil bearing reservoirs Gama1. In the first phase. Naftaplin. and the overbank-levee facies. all the faults were considered vertical what was acceptable for 300 m thick reservoir section.. Hrvatska Marin Miro{evi} & Renata Vida~ek INA dd. including all the reservoir series. There is significant difference between new structural model and the former one. However. Initial water saturation strongly depends on porosity. Gama reservoirs are the part of Upper Pannonian sedimentary complex characterized by series of turbiditic events deposited in brackish to fresh water (SAFTI] et al. The uplifted block was additionally disintegrated by a set of normal faults approximately perpendicular to the main strike-slip ones. 54/7–8. lithofacies model was adopted for the cells penetrated by wells. Therefore. For the modelling purposes.. they are represented by alteration of fine to middle-grained sandstones. in the case of full-field static model construction. reservoirs belong to Iva Sandstone Member. According to the lithostratigraphic determination. Savska depresija. 11–20%.

VRBANAC. G.. Source Rocks and Hydrocarbon Reservoirs in the SW Part of the Pannonian Basin (Northern Croatia and South-Western Hungary). 56/1. 61/1. . JUHASZ. & IVKOVI]. Zagreb.. SZTANO. @. T. VELI]. & MALVI]. (2003): Tertiary Subsurface Facies. J. B. 55–69.– Geologia Croatica.284 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. J.. VELI]. 101–122. O. (2010): Sedimentation of deep-water turbidites in the SW part of the Panonian Basin – Geologica Carpathica.. B. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 SAFTI].

Hrvatska INA-Naftaplin. U`e podru~je istra`ivanja obuhva}a dio sjeveroisto~no od polja Molve gdje je glavni element za utvr|ivanje okoli{a 3D seizmika u kombinaciji sa seizmi~kim atributima.4. a ne sustavnim traganjem za njima. Mnoge naftne provincije ve} su dosegnule maksimum naftnih rezervi iz strukturnih zamki te se poseban trud ula`e u traganje za stratigrafskim zamkama. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti potragom za stratigrafskim zamkama.U tom dijelu smje{tena su velika plinsko-kondezatna polja i nekoliko manjih naftnih polja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 285 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija paleookoli{a primjenom seizmi~kih atributa Paleoenvironment interpretation using seismic attributes Nata{a Nastasi}1 & Josip Bubni}2 1 2 INA-Naftaplin. dok u sjeveroisto~nom dijelu nalazimo sedimente aluvijalne lepeze zastupljene krupno i sitnozrnatim bre~okonglomeratima u proksimalnom i sredi{njem dijelu te sitnozrnastim pijescima i muljevitim vapnencima u proksimalnom dijelu. [ubi}eva 29. Ino poslovne jedinice-Naftaplin. . “Duboka Drava” predstavlja dio Panonskog bazena visokog stupnja istra`enosti {to se ti~e strukturnih zamki. Glavna plinsko-kondenzatna polja u ovom dijelu Dravske depresije predstavljaju Molve. zagrebenskih sedimenata u sredi{njem te dubokomorskih u jugozapadnom dijelu. Geokemijski gledano nalazi se u blizini dobrih mati~nih stijena koje generiraju plin i kondenzat. seismic attributes Podru~je obuhva}eno ovim radom pripada Dravskoj depresiji koja je smje{tena na jugozapadnom rubu hrvatskog dijela Panonskog bazena. Preduvjet za definiranje takvih zamki ~ini utvr|ivanje paleookoli{a. na podru~ju polja Molvi kao i sjeveroisto~no od podru~ja analiziranog atributima nalazili su se otoci ~iji su sedimenti predstavljali izvori{ni materijal za deltne sedimente (kvarciti. Sustavnim promatranjem razli~itih prikaza seizmi~kih atributa te analizom okolnih bu{otina mogu}e je definirati paleookoli{ i pretpostaviti facijese. To je podru~je na kojem je jedini element kojim raspola`emo snimljena 3D seizmika i samo na osnovi interpretacije je nemogu}e predvidjeti paleookoli{. S obzirom na visoku istra`enost strukturnih zamki i sve ve}e zahtjeve naftne industrije neophodno je istra`ivati potencijalne stratigrafske zamke definiranjem paleookoli{a. Na rubnom dijelu polja Molvi. Promatran je vremenski interval ispod regionalnog markera Rs7 (krovina Moslava~ka Gora Formacije). Pokrovni sedimenti su izvrsno razvijeni na cijelom podru~ju i zastupljeni su vapnena~kim laporima sarmatske starosti. mezozojski karbonati). Za potrebe rekonstrukcije paleookoli{a integrirani su bu{otinski podaci s polja i seizmi~ki atributi s neizbu{enog podru~ja. U jugozapadnom dijelu egzistirao je dubokomorski facijes zastupljen turbiditnim sedimentima. Kalinovac i Stari Gradac. 10 000 Zagreb. Na osnovu interpretacije na~injen je model koji prikazuje istovremeno postojanje sedimenata aluvijalne lepeze u sjeveroisto~nom dijelu. S obzirom na sve elemente. {kriljavci. paralelno pru`anju strukture. Razvojem 3D seizmike i sve manjim mogu}nostima za pronala`enje strukturnih zamki sve se ve}i zna~aj pridaje potra`nji za stratigrafskim zamkama. seizmi~ki atributi Key words: paleoenvironment interpretation. trenda rasprostiranja postoje}ih sedimentnih tijela. U u`em smislu pripada sjevernoj zoni depresije nazvanoj “duboka Drava”. predvi|anje litologije tih tijela te njihovo pronala`enje u prostoru. egzistirali su vapnena~ki biokalkareniti talo`eni u uvjetima visoke energije pod utjecajem plima i valova. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti kori{tenjem starih metoda na nove na~ine te kombiniranjem istih. pretpostavka je da su mogu}e akumulacije ugljikovodika u postoje}im stratigrafskim zamkama. Hrvatska Klju~ne rije~i: interpretacija paleookoli{a. Na osnovi interpretacije karata seizmi~kih atributa i okolnih bu{otinskih podataka do{lo se do zaklju~ka o postojanju razli~itih facijesa u isto vrijeme. [ubi}eva 29. a putovi migracije su omogu}eni du` rasjeda i direktno iz mati~nih stijena u potencijalne kolektore. 10 000 Zagreb. Stratigrafske zamke naj~e{}e se pronalaze slu~ajno. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima.

Moghan Plain area and southern part. Geology & Reservoir Menagement Sector.e. Moghan-2 block Klju~ne rije~i: interpretacija seizmike. mostly due to low density of seismic lines. Croatia Key words: seismic interpretation. The area is found to be promising according to structural setting favorable for hydrocarbon reservoirs.e. i. There are also found difficulties in linking of well and seismic data. in meaning of petroleum provinces it belongs to the western part of the South Caspian Basin. Regional network of seismic lines is influenced by complex tectonics. . of Iran was highly influenced by geological settings and events though history of the Tethyan region (Palaeotethys).e. Structural interpretation confirmed existence of many structural traps in the area. but has better quality of reprocessed seismic lines. According to seismic interpretation numerous structural features are delineated. The Moghan Basin is situated in the northern part of collision zone between Eurasian and Arabian tectonic plates. [ubi}eva 29. In the northern part 6 two-time horizons were interpreted and in the southern 4 horizons. i. Structural traps are observed as primary targets. Moghan-2 blok Description: All the data were collected and interpreted in cooperation with the National Iranian Oil Company (NIOC). The Moghan-2 block is situated in the northwestern Iran. 10 000 Zagreb. After the interpretation. two-time maps were converted into a depth domain and structural maps were created. It covers 3230 km2. In terms of tectonic the Moghan Basin represents a part of the complex Talysh-Lesser Caucasus orogenic belt on the southern margin of the Kura Basin. Regional interpretation defined geometry and depth of horizons. including tectonic styles. For the purpose of time-depth conversion velocity check shot data from only one well was used. Germi Area. In the Moghan Plain five wells showed good correlation for the interpretation of seismic data while in the Germi Area well data unfortunately were not available and it is why seismic interpretation was performed only partially.286 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2D seismic data are separated in two seismically detached areas: northern part. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic interpretation of the Moghan-2 block (Iran) Seizmi~ka interpretacija Moghan-2 bloka (Iran) Nata{a Nastasi} & Josip Husnjak INA-Naftaplin. i. Conclusion: 2D seismic data were of relatively good quality for the interpretation. Stratigraphic traps would be hardly observed. For the purpose of geological-geophysical study seismic interpretation of 894 km of 2D seismic lines was performed. The geology.

a tako|er se ne uo~avaju na seizmici kao pove}anje seizmi~ke amplitude. nego i glavni cilj istra`ivanja. Dra`en Parlov. U radu su prou~avani tanki slojevi na podru~ju plinskog polja Ivana (sjeverozapadni dio Jadranskog podmorja. Istra`ivanja su u kona~nici i potvr|ena otkrivenim plinskim zasi}enjima u tankim pje{~anim slojevima te su stoga dokazala da takvi slojevi mogu biti ne samo sporedni. ima i svoje pripadaju}e distalne dijelove. No. Zamke su stratigrafskog tipa. Nevenka Romani} Kristensen & Tomislav Krsnik INA d. Vlatka Vani~ek. Northern Adriatic Najnovija istra`ivanja na podru~ju Sjevernog Jadrana ukazuju na dobar plinski potencijal tankih pje{~anih slojeva. tj. koja ih uspje{no bilje`e. Ti slojevi predstavljaju distalne dijelove turbiditnih slijedova materijala koje je u Jadranski bazen unosila rijeka Po. pleistocene. . 60 km jugozapadno od Pule) koji pripadaju pleistocenskim formacijama Carola i Porto Garibaldi odnosno formaciji Susak (Sl. koji se mo`e razlu~iti na karota`nim dijagramima.4. nafte i plina. pleistocen. a njihovo talo`enje te povijest pomicanja svakog slijede}eg sedimentnog slijeda i zapunjavanje mogu se dobro pratiti du` cijelog sjevernog dijela jadranskog bazena. danas postoje karota`na mjerenja visoke vertikalne razlu~ivosti. pokazali su dobre rezervoarske karakteristike dijela pojedi- nih intervala u istra`ivanom sedimentnom slijedu. SD Istra`ivanje i proiz. Santerno. Geolo{ki profil s detaljnim prikazom polo`aja isklinjenja slojeva formacije Carola na formaciju O. te sami pje{~ani slojevi. talozi mutnih struja. plin se nalazi u podru~ju isklinjenja tankih pje{~anih slojeva na pliocenske lapore formacije O. Santerno formation. a poznavanje paleogeografije i talo`nih uvjeta od znatne je pomo}i. Slika 1. Geological profile with detail pinch out Carola formation to O. Izmjereni parametri propusnosti i poroznosti na jezgrama te rezultati dobiveni tijekom hidrodinamskih mjerenja. kao kod klasi~nih pje{~anih slojeva metarskih debljina. Santerno u smjeru sjeveroistoka. 1). Figure 1.. [ubi}eva 29. Sjeverni Jadran Key words: thin layers. te je njihova procjena bila ote`ana. Hrvatska Klju~ne rije~i: tanki pje{~ani slojevi.d. Svaki turbiditni slijed. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 287 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tanki pje{~ani slojevi distalnih dijelova mutnih struja na podru~ju Sjevernog Jadrana Thin layers of turbiditic sequence distal part on Northern Adriatic area Bogomil Parlov. turbiditic sequence. Dina Zopf. Mati~nu stijenu ~ine hemipelagi~ke naslage. Navedeni slojevi sastavljeni su od sitnozrnastog pijeska i silta debljine od 1 mm do 30 cm. Takvi slojevi zasi}eni plinom nisu bili “vidljivi” na starim EK dijagramima zbog male vertikalne razlu~ivosti sondi. (“bright spot”).

A.– Nafta. & SHIRLEY. Kod nas istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta usmjerena su na podru~je Dravskog i Murskog bazena na guste slabo propusne pje{~enjake zasi}ene plinom (engl. 7/76. O.R. nekonvencionalna predstavljaju cijele stratigrafske serije s izmjenama slojeva razli~itih karakteristika i stoga imaju veliki volumen rasprostiranja. nadtlak. 1972) kao {to su brzina napretka bu{enja. V. 25–34. 1966. Stjepan Trogrli} & Vesna @u`ul INA-Naftaplin.. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Nadtlak odre|en D-eksponentom kao kriterij determiniranja nekonvencionalnih le`i{ta na primjeru Dravske i Murske depresije Overpressure determined by D-exponent as criteria for determination of unconventional reservoirs. M. Tight Gas Sands) i lapore s plinskim zasi}enjem (engl. example of Drava and Mura Depressions Ana Pintar. B.. Za razliku od konvencionalnih. . Kako nisu ra|ene nove bu{otine za potrebe istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta. usporedba nadpritisnutne zone i zone normalnog hidrostatskog tlaka te obja{njenje kako se D-eksponent dobiva i od ~ega se sve sastoji. 100–104. 47/1. analiza se morala bazirati na postoje}im podacima dobivenim raznim ispitivanjima konvencionalnih le`i{ta.C. 1387–1394. nadtlak i izostanak kontakta plina i vode (NAIK. nekonvencionalna le`i{ta. 1996).J. Petroleum Technology. LITERATURA BARI]. Lapore s plinskim zasi}enjem djelomi~no sa~injavaju mati~ne stijene sjeverozapadnog dijela Panonskog bazena (BARI] et al. JORDEN J. Gas Shales). Glavni kriteriji koji definiraju nekonvencionalna le`i{ta su male propusnosti i niski porozitet te je zato potrebna velika stimulacija u postizanju zadovoljavaju}eg iscrpka. 2005). Tijekom izrade kanala bu{otine u sklopu geolo{kog pra}enja te u svrhu predvi|anja parametara gradijenta tlaka koristi se metoda D-eksponenta u sklopu ra~unalnih programa TDC laboratorija. BRITVI]. njegova istro{enost te specifi~na te`ina isplake. (1972): Graphical method predicts geopressures worldwide. optere}enje na dlijeto. Zagreb. (1966): Application of drilling performance data to overpressure detection. Dravska i Murska depresija Key words: D-exponent. NAIK. EATON. EATON.– J.288 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. unconventional reservoirs.– World Oil. [ubi}eva 29. osnovni su kriteriji koji su upotrijebljeni u na{oj analizi. Ista je kori{tena u na{oj analizi u cilju odre|ivanja nadpritisnutih podru~ja. overpressure. Republic of Croatia. U ovom radu (posteru) prikazat }e se va`nost D-eksponenta (kao pokazatelj osnovnih le`i{nih uvjeta) u odre|ivanju nadtlaka. (1996): Source rocks and hydrocarbon accumulations in the Mura depression. Hrvatska Klju~ne rije~i: D-eksponent. 10 000 Zagreb. G. G. Metoda D-eksponenta sa~injava ekstrapolaciju bu{a}ih parametara (JORDEN & SHIRLEY. Drava and Mura Depressions Sve ve}a potreba u svijetu za naftom i prirodnim plinom dovela je do istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Plinsko zasi}enja. slaba propusnost. (2005): Tight Gas Reservoirs – An Unconventional Natural Energy Source for the Future. & DRAGA[.

te`i{te u razvoju nove tehnologije pomaknuto je na tehnologiju koja se koristi u istra`ivanju i proizvodnji iz nekonvencionalnih le`i{ta. Prema konstataciji vode}ih tvrtki za tehnologiju.b. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 289 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Potencijal nekonvencionalnih le`i{ta plina u hrvatskom dijelu panonskog bazena Unconventional gas potential in the Croatian part of the Pannonian Basin Arso Putnikovi}1. Srednja vrijednost propusnosti matriksa stijene je. Nedostatak je u ~injenici da se le`i{ta nalaze na znatno ve}im dubinama. slabopropusni plinonosni pje{~enjaci i plinonosni {ejl donje do gornje miocenske starosti koji se nalaze u uvjetima znatnog nadtlaka. mati~na stijena Key words: unconventional reservoirs.d.. 10 000 Zagreb. siltiti. Tamara Troskot-^orbi}2. Krivulja porasta slojnog tlaka naj~e{}e ne omogu}ava ekstrapolaciju odnosno odredbu inicijalnog slojnog tlaka. plinonosni {ejl. pelitnim sedimentima: muljnjaci (TI[LJAR. Lovin~i}eva b. Nekonvencionalna le`i{ta u Europi u zadnjih nekoliko godina su u intenzivnoj fazi istra`ivanja pri ~emu su plinonosni {ejlovi naj~e{}i cilj istra`ivanja. gas shale. u prvoj fazi tj.. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. Kre{imir Krizmani}2 & Alan Mavar1 1 2 INA d. Mogu}nost ostvarenja ekonomske proizvodnje plina (SCHMOKER.d. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. donje miocenske starosti. 2007) i brzi pad proizvodnje bu{otine (90 % pada proizvodnje doga|a se u prvoj godini). Predmet istra`ivanja su dva tipa nekonvencionalnih le`i{ta: gusti. Propusnost matriksa je manja od 0. 2002) iz nekonvencionalnih le`i{ta u Hrvatskoj prvenstveno je vezana uz Dravsku i Mursku potolinu. a time i znatno nepovoljnijim tla~nim i temperaturnim uvjetima {to ima za posljedicu visoku cijenu .14 10–15 m2 Tijekom bu{enja plinskom karota`om utvr|ene su intenzivne pojave plina. ekonomskih koli~ina (dokazano hidrodinamskim mjerenjima u SZ dijelu Dravske i sjevernom dijelu Murske potoline). source rock Nekonvencionalna le`i{ta plina predstavljaju veoma slabo propusne stijene zasi}ene plinom iz kojih nije mogu}e ostvariti proizvodnju bez primjene masovnog hidrauli~kog frakturiranja.. Karakteristi~no za nekonvencionalna le`i{ta je postojanje velikih geolo{kih rezervi. [ubi}eva 29. Hrvatska INA d. tight gas sandstone. 1994). slabo propusnih pje{~enjaka te metana vezanog uz ugljene slojeve. Nada Krklec1. Predvi|a se da }e za daljnjih deset godina nekonvencionalna le`i{ta postati glavni izvor u ukupnoj proizvodnji plina u SAD-u. manja od 0. To su vrlo slabo propu- sni donje do gornje miocenski pje{~enjaci u izmjeni s pelitnim sekvencama. Proizvodnja plina iz nekonvencionalnih le`i{ta ve} du`e vremena je u velikom zamahu u SAD-u gdje se vi{e od 43% ukupne proizvodnje plina ostvaruje iz silurskih i devonskih plinonosnih {ejlova i gustih. U SZ dijelu Dravske potoline i sjevernom dijelu Murske potoline geokemijskim analizama dokazano je postojanje mati~nih stijena koje su u fazi generiranja plina. a na nekoliko bu{otina iz tih intervala ispitivanjem je ostvaren obiman dotok plina uz tipi~ni brzi pad tlaka.. planiranje i izvo|enje radova. Karakteristika rezultata dobivenih hidrodinamskim mjerenjima je nagli pad tlaka.(slu~aj gustih plinonosnih pje{~enjaka u podru~ju Koprivni~ki Bregi). Interpretacijom razvijenih krivulja porasta slojnog tlaka potvr|eno je postojanje dvostruke poroznosti. Gusti plinonosni pje{~enjaci utvr|eni su u {irem podru~ju u odnosu na plinonosne {ejlove. prije pada tlaka. gusti plinonosni pje{~enjak. Temeljeno na kriterijima koji odre|uju nekonvencionalno le`i{te plina i strukturno-geolo{kim karakteristikama. izdvojeno je osam podru~ja unutra Dravske potoline te jedno podru~je u Murskoj potolini unutar kojih postoje stroge indikacije za mogu}nost proizvodnje plina kori{tenjem nekonvencionalne tehnologije.1 10–15 m2. Sjeverozapadni dio Dravske potoline i sjeverni dio Murske potoline je od posebnog interesa zbog zasi}enja suhim plinom {to je potvr|eno ispitivanjem bu{otina te analizom i modelom zrelosti mati~nih stijena. Plinonosni {ejl podrazumjeva tip nekonvencionalnog le`i{ta u mati~noj stijeni tj. Prednost miocenskih nekonvencionalnih le`i{ta plina Panonskog bazena u usporedbi s silursko-devonskim u Sjevernoj Americi o~ituje se u ~injenici da ovdje i neznatne propusnosti stijene omogu}uju dotok. ali uz nizak koeficijent iscrpka (HOLDITCH at al. horizontalne bu{otine ili snopa horizontalnih bu{otina (HOLDITCH. kompaktni lapori. u ve}em broju bu{otina. Plinske pojave kao i dotok plina dobivenog hidrodinamskim mjerenjima vezen je uz prirodni pukotinski sistem. 10 002 Zagreb. 2006).4.

Zagreb.– [kolska knjiga. J..– Working document of the NPC Global Oil & Gas Study.(2002): Resource-assessment perspectives for unconventional gas systems. 1993–1999. PERRY. June 2006. te podatke o proizvodnim mogu}nostima bu{otine.– AAPG Bull. .W. LITERATURA HOLDITCH. 86/11.– JPT. J. (1994): Sedimentne stijene. K. 149–154. & LEE. (2006): Tight Gas Sands.A. TI[LJAR. Tehni~ki manjak je {to u sada{njem trenutku ne postoji pilot bu{otina koja daje odgovor na podatnost stijene hidrauli~kom frakturiranju. Coal Seams and Shales.. USA. (2007): Unconventional Gas reservoirs – Tight Gas. S.290 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1–52. odnosno nije mogu}e izra~unati ekonomi~nosti projekta. K.. S.A. SCHMOKER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 bu{otine. 86–93. HOLDITCH.

67 5.08 PHASE 2: Phase 2:92–132 Phase 2: 133–149 Phase 2: 138–169 Phase 2: 47–85 – Phase 2: 101–113 Phase 2: 104–114 Phase 2: 178–225 Phase 2: 128–147 – Phase 2: 140–145 Phase 2: 180–185 Phase 2: 92–147 Phase 2: 103–145 Phase 2: 115–131 Phase 2: 124–138 Phase 2: 115–143 – Phase 2: 164–171 Phase 2: 174–198 – mm2 216189.66 354471.54 380694.9 1. The sediments from the analyzed interval were deposited on the flood or delta plain environment.44 6.m 0.53 4.e. Pontian Porosity measurements were done in the well Okoli-24 in purpose for characterization of the the Underground Gas Storage (UGS).m 0.65 PHASE 1: Phase 1:133–146 Phase 1: 93–113 Phase 1: 95–113 Phase 1: 86–98 Phase 1: 57–152 Phase 1: 47–100 Phase 1: 58–103 Phase 1: 58–177 Phase 1: 148–164 Phase 1: 143-179 Phase 1: 123–139 Phase 1: 153–179 Phase 1: 149–167 Phase 1: 146–153 Phase 1: 63–114 Phase 1: 80–123 Phase 1: 144–172 Phase 1: 54–97 Phase 1: 128–163 Phase 1: 162–173 Phase 1: 153–187 mm2 139934.92 5.0 m.04 17.12 11. Exploration & Production BD.90 15.41 173708.00 310690. Mea- IMAGE NAME 1.39 436649.0–1874.22 118227. Phase analysis (Okoli-24) Tablica 1.22 16. 10 002 Zagreb. what is 60% of the total cored interval.m 0.72 1253 10.72 263840. Characteristics of reservoir rocks are based on sedimentological and petrophysical analysis of the cored interval 1859.85 7.m 0. Pore volume and bulk volume were determined by volumetric method using the laboratory equipment.71 1445 6.m 0.36 104700.59 13..82 282991.43 149029. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 291 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena fazne analize kod mjerenja poroziteta Implementation of the image phase analysis for porosity measurements Nevenka Ra{kaj.11 15.02 318732.34 17. 50 km south-east of the capital Zagreb.8 6. okoli{ talo`enja.49 19. Porosity measurements were done by Ultra Pore Porosimeter.73 136079.25 9.75 13.84 159004. Table 1.4 4.54 15.69 12.36 SUM % 15. Zdenka Barbi} & Adaleta Perkovi} 1 INA – Industrija nafte d.63 15.4.6a 3.94 19.4 3.m 0.20 313823.11 16.94 110188.3 2.95 3.4 5.94 261578.m 0.m 0.19 94074. clayey carbonates and marls with abundance of carbonaceous plant debris.95 2. approx.15 10.5 8. and interchannel (swamp-lacustrine) thinly bedded to laminate pelites.83 13.84 124456.m 0.36 5.62 9.80 3619281.57 13.72 305873.33 82850. E&P Research Laboratory Department.10 17. Dubravka Dja~anin.03 209490.66 19.63 7.59 357687.56 20.80 17.42 222409.m 0.79 4545297.35 8.57 19.75 5.44 9.49 13. Lovin~i}eva bb.75 3.49 20.59 5.m 0. Field Engineering & Operations Sector.44 116726.74 17.26 18.19 AREA % 9.15 19.fazna analiza porozimetar . image phase analysis. Fazna analiza (Okoli-24) The interval consists of the channel fill deposits represented with massive.58 18.m 0.95 4.51 6. porosimeter.06 1563 11.09 249563. Sedimentary and petrophysical results of the Pontian sandstones from the Okoli-24 well referred to 9 m of the core samples.83 84510.m 0.86 286710.m 0.m 0.64 230241.35 7.01 15.81 11.34 118943.78 15.59 18.08 .m 0.6 9.36 268968.59 3.42 330670. The Okoli field is located in the western part of the Sava Depression.m 0.4 9.6 3.m 0.m 0. medium to coarse grained.72 359267.d.17 4. i.m 0.70 5.35 6.8 4.43 7. depositional environment.28 150752.20 6. pont Key words: porosity.59 402660.39 AREA % 6. Croatia Klju~ne rije~i: poroznost.m 0. poorly sorted lithoarenites with eroded clasts of marls and coal.47 21.

For analyses. All detected particle will be automatically measured (see phase Table 1). somewhere intragranular porosity type. thin sections must be previously prepared by blue dyed resin vacuum impregnation that is marked pore space. Porosity of a sample is defined as a ratio of pore volume (Vp) and bulk volume (Vb) of the rock sample. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 surement is based on Boyle’s law of gas expansion. Exception of microporosity values are proximately 0. Microporosity measurements were done by Image phase analysis computed program for Olympus polarization microscope with digital camera DP71.292 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . chlorite) and secondary carbonate cementation of pore space. Porosity of sandstones ranges 15–22% and predominantly represented intergranular. Lower values of porosity were affected by increasing of clay minerals (kaolinite. Microprosity measurements were done on the selected images (photomicrography) by applicable program for analyses. This method involves the expansion of nitrogen gas from a reference chamber of known volume into the pore space of the sample.5–3.0% and results are shown in Table 1. A phase analysis is a quantitative evaluation of area (mm2) with regard to each separate gray value or color phase for particle detection that is distinguishable from image background. Results of analyzed thin sections by image phase analysis are mainly accordant with petrophysical measurements.

nastavak prikazani su strukturni oblici prije i nakon primjene procesa migracije. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. zatim smanjivanja sinklinala. Jedan od zavr{nih procesa u toku obrade podataka je migracija. Hrvatska Klju~ne rije~i: strukturni oblici. te pojava hiperbola kod difrakcija (u velikom broju slu~ajeva rasjedi su na seizmi~koj sekciji definirani difrakcijama). Takvi oblici su primjerice la`na pove}anja antiklinala. Na primjeru reobrade projekta Sava 3D. data processing. migration Ovisno o raznim na~inima obrade seizmi~kih podataka strukturni oblici (kao {to su antiklinale. seizmi~ki prikaz. migracija Key words: structural forms. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 293 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sava 3d-nastavak – Prikaz strukturnih oblika prije i nakon primjene procesa migracije Sava 3d-extension – Presentation of structural forms before and after the migration process Tihana Ru`i}. Igor Nagl & Marijana Radov~i} INA. . Primjenom procesa migracije zapravo je vidljiv stvaran prikaz podzemlja jer ako se on ne bi primijenio dobili bi la`ne strukturne oblike. rasjedi ili recimo solne dome) mogu biti bolje ili lo{ije prikazani na seizmi~kom prikazu kao priprema za daljnju geolo{ku interpretaciju. Bolji prikaz omogu}en je naprednijom tehnologijom obrade seizmi~kih podataka. primjenom raznih procesa filtriranja kako bi pobolj{ali odnos signal/smetnja i dobili {to vjerniju sliku podzemlja. dok se dubinska primjenjuje u slu~ajevima ako su cilj istra`ivanja strukturni oblici sa velikim nagibima. Razlikujemo 4 vrste migracije: pre-stack i post-stack vremensku i pre-stack i post-stack dubinsku migraciju. Sam proces migracije (Kirchhoff-ova migracija) definiran je kao ra~unanje svih mogu}ih mjesta od kuda bi refleksija mogla do}i kako bi dobili {to vjerniji prikaz stvarnog polo`aja strukturnih oblika podzemlja. Op}enito se mo`e navesti da se vremenska migracija koristi u podru~jima sa velikim brojem difrakcija i velikog strukturnog povijanja. seismic display. [ubi}eva 29.4. obrada podataka. sinklinale.

of 356 structural elements of the core No. Sandstones show normal and on some places inverse gradation. Lithofacies Unit 1 (3500–3255 m): The Lower Miocene matrix-supported breccia/conglomerate is sedimentated most probably in continental (fluvial?) or in proximal. occasionally they can show as laminas. pukotine. bedding. Kre{imir Krizmani}. Lithofacies Unit 8 (2660–2005 m): The Lower Pontian greywacke. Marl bedding is generally laminated and lamination is in range of 2–7 mm. etc. slojevitost. Lithofacies Unit 5 (3085–2890 m): The Lower Badenian polimyct conglomerate. sporadically medium litharenit. stylolites.). 1 (2897–2906 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination.. Bedding of the sandstones is mostly in the range between 7 and 15 cm. litharenitesiltstone (conglomeratic. fossiliferous) and sandy. Lithofacies Unit 6 (2890–2805 m): The Pannonian calcitic marl. Core No. the biggest one is 63 cm. considering that four cores were taken (Core No. Lithofacies Unit 10 (1150–0 m): The Pliocene sand (fine to medium grained). 3. and Core No. Cores 3 and 4 belong to this lithofacies unit. Features identified in the photographs were manually oriented by using an interactive sine-curve fitting technique and classified according to their geological significance. Contacts between sandstones and marls are usually sharp. Cores are recorded by DMT CoreScan II and obtained data of structural elements are analyzed in CoreLog Integra. restricted (lagunar) environment with strong fresh water influence. siltstone and in places coal are deposited in deeper freshwater environment. Orientation of isolated structural sets is shown in stereograph projection on diagrams (on Schmidt net of equal surfaces projected on lower hemisphere.d. fossiliferous marl with altered andesite-basalt are sedimented in a deeper and somewhat distal marine environment (slope). sedimentalogical interpretation and structural element evaluation have been performed as well. fractures. calcarenaceous sandstone and silty-sandy. 3127–3136 m. Lithofacies Unit 9 (2005–1150 m): The Upper Pontian silty. Lithofacies Unit 2 (3255–3190 m): The Lower Miocene polymict microbreccia/conglomerate with sandy hematite/ limonite matrix is deposited in moderately to strongly oxic shallow marine environment. Lithofacies Unit 3 (3190–3150 m): The Lower Badenian clasts and matrix supported dolomite conglomerate. Elements were analyzed in scale identical to that of the well cores that are near vertical. Branko Sokolovi} & Zlata Ivani~ek INA – Industrija nafte d. Field Engineering & Operations Sector. 10 002 Zagreb. gravel and in places clay and coal are deposited in in proximal and shallow freshwater setting with occasional environment deepening. Besides petrographical and biostratigraphical analyses. 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Strukturni elementi jezgara iz bu{otine Dravica-1 (Hrvatska) Structural elements evaluation of the Dravica-1 core (Croatia) Ninoslav Sabol. Lithofacies Unit 4 (3150–3085 m): The Lower Badenian polymict conglomerate – breccia/conglomerate. No. fractures. 2897–2906 m. fine-grained litharenite and siltstone are deposited in distal and deeper freshwater environment. very shallow. Croatia Klju~ne rije~i: strukturni elementi (rasjedi. Core 1 belongs to this lithofacies unit. litostratigrafske formacije Key words: structural elements (faults. fossiliferous marl are deposited in mainly deeper and distal marine environment (slope). sandy and argillaceous marl. The structural elements have been evaluated in all four core intervals and the results of goniometric measures were interpretated. The photographs of the whole core that show the outside of the cleaned core were provided as high-resolution BMP images. Core No. 3167–3176 m). Lithofacies Unit 7 (2805–2660 m): The Lower Pontian silty-sandy marl. often with erosional . 3158–3167 m. interlaminated with litharenite is deposited in brackish or fresh water moderately distal and deeper setting. 1. conglomeratic greywacke. siltstone and argillaceous silty marl are deposited in to the shore line distal and deeper freshwater environment within the zone of some terigene influence. stiloliti). Ten Lithofacies Units have been established.294 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Core 2 belongs to this lithofacies unit. bedding planes. with lenses and/or laminae very fine to fine. conglomeratic litharenite and sandy silstone are deposited on marine shoreline (shoreface – shallow offshore) and – alluvial environment. E&P Research Laboratory Department. Lovin~i}eva bb. for example. Small beds of sandstones which interlayer marls are mostly in range of 1 to 3 cm with max thickness of 5 cm. 2. stylolites). lithostratigraphic formations The Dravica-1 exploration well penetrated sediments from 0–3500 m. Exploration & Production BD.

37 cm there is a group of three faults with different orientation and dip of 25° and 45°. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 295 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book structures (load and flame structures) on the lower bed plain of the sandstones. Stylolites are predominant in the cemented parts of polymict conglomerates while solution seams are predominant in litharenite and siltstone and they contain organic matter too. There are 39 measured elements of this type. The fracture is approximately 25 cm long and the mean width is about 1 mm. On the depth 2902.208 with orientation 159/33. 70°. D) Fault – there are 15 faults recorded in this core and all of them are inside of litharenite and siltstone. B) Chemical features – there are 12 measured elements of this type. Marl clasts appear on few places as a result of slumping. Organic filaments characterize lamination in the upper part and classic lamination is visible on the bottom of the eightmeter of the core. one in the first meter with the dip of 52°. subhorizontal to subvertical) and D) Fault – There are few microfaults (movement is less then 10 mm) in the cored interval. In the upper part there are five recorded faults. It is penetrating reduced fracture that starts on the depth 3133. . No.0–3167. coal laminae. lamination. Only 0. Lamination on the other side. subhorizontal or slightly oblique are conditioned with the fissility of marls). B) Chemical features – There are 30 measured elements of this type. Bedding does not show a consistent azimuth in the whole interval. Dip of this structural elements are generally subhorizontal. In the lower part of the core there are probably two different sets of faults with movement between sets bigger than 1 cm (true faults). Solution seams are predominant structural element in the core. Morphology of the contact is predominantly planar or wavy.65 with the orientation 337/85. There are also laminae of coal visible in the core. 3 (3