P. 1
4HGK Sibenik-2010 Knjiga Sazetaka

4HGK Sibenik-2010 Knjiga Sazetaka

|Views: 761|Likes:
Published by mladenkuhta

More info:

Published by: mladenkuhta on Mar 06, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/19/2012

pdf

text

original

4.

Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

ZAGREB, 2010

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.
Organizatori – Organized by
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering University of Zagreb INA – Industrija nafte, d.d. – INA Oil Industry Plc. Pod pokroviteljstvom prof. dr. Ive JOSIPOVI]A, predsjednika Republike Hrvatske Under the auspices of President of the Republic of Croatia, prof. dr. Ivo JOSIPOVI]

Potpora – Supported by
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske – Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Hrvatske vode

Sponzori – Sponsored by
Kamen Benkovac d.o.o. [tedbanka d.d. Promeks Kompjuter d.o.o. Hrvatsko geotehni~ko dru{tvo HGD LASERplus

Organizacijski odbor Organizing committee
Dr. sc. Josip HALAMI] predsjednik / president Prof. dr. sc. Dra`en BALEN potpredsjednik / vice-president Prof. dr. sc. Goran DURN potpredsjednik / vice-president Dr. sc. Uro{ BARUD@IJA tajnik / secretary Dr. sc. Renato BULJAN Prof. dr. sc. Vlasta ]OSOVI] Mr. sc. Niko DALI] Dr. sc. Marija HORVAT Mr. sc. @eljko IVKOVI] Dr. sc. Tvrtko KORBAR Dr. sc. Jadranka MAUCH LENARDI] Prof. dr. sc. Davor PAVELI] Jadranka PEJNOVI], prof. Goran RADONI], dipl. ing. Doc. dr. sc. Ma{a SURI] Doc. dr. sc. Nenad TOMA[I] Prof. dr. sc. Igor VLAHOVI]

Znanstveni odbor Scientific committee
Prof. dr. sc. Bruno TOMLJENOVI] predsjednik / president

Doc. dr. sc. Dunja ALJINOVI] Prof. dr. sc. Andrea BA^ANI Dr. sc. Mirko BELAK Prof. dr. sc. Damir BUCKOVI] Dr. sc. Ton}i GRGASOVI] Akad. Ivan GU[I] Doc. dr. sc. Tomislav MALVI] Dr. sc. Slobodan MIKO Akad. Branko SOKA^ Prof. dr. sc. Jasenka SREMAC Mr. sc. Vlasta TARI-KOVA^I] Dr. sc. Josip TERZI] Prof. dr. sc. Darko TIBLJA[ Akad. Josip TI[LJAR †

Dr. sc. László CSONTOS (MOL, Hungary) Dr. sc. Stjepan ]ORI] (Geologische Bundesanstalt, Austria) Prof. dr. sc. Eugen GRADINARU (Univ. Bucharest, Romania) Prof. dr. sc. Hazim HRVATOVI] (Federalni Zavod za geologiju Sarajevo, BIH) Dr. sc. Tea KOLAR-JURKOV[EK (Geolo{ki zavod Slovenije) Prof. dr. sc. Franz OTTNER (Univ. für Bodenkultur, Austria) Prof. dr. sc. Vincenzo PICOTTI (Univ. Bologna, Italia)

ISBN 978-953-6907-23-6 Izdava~ – Published by: Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey – Zagreb Urednica – Edited by: Marija Horvat Oblikovanje – Layout and design: Mirela Miki} Muha, LASERplus, Zagreb, Brijunska 1a, Zagreb Izdano – Issued: listopad 2010, 300 primjeraka – October 2010, 300 copies Ovitak – Cover: Katedrala sv. Jakova / Cathedral of St. James – [ibenik (photo: T. KORBAR) Slijed karbonatnih naslaga gornje krede – Nacionalni park "Kornati" / Sequence of Upper Cretaceous carbonate deposits – National Park "Kornati" (photo: T. KORBAR) Slapovi Krke – Krka Falls (photo: U. BARUD@IJA)

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

Autori su odgovorni za sadr`aj svojih sa`etaka The authors are responsible for contents of their abstracts

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

1
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Linking the geosphere & biosphere to understand dolomite formation
Utjecaj geosfere i biosfere na postanak dolomita

Judith A. McKenzie
ETH-Zürich, Geological Institute, 8092 Zurich, Switzerland (sediment@erdw.ethz.ch) Key words: Dolomieu, dolomite, formation models, microbial mediation, diagenesis Klju~ne rije~i: Dolomieu, dolomit, modeli postanka, mikrobijsko posredovanje, dijageneza

IAS Lecturer

Reflecting on almost two centuries of carbonate research reveals that varying scientific trends regulate the approach sedimentologists use to interpret the sedimentary rock record. New concepts develop with the introduction of the latest methods and technologies to a scientific field and propel evolving scientific trends, which often tend to cycle back on themselves with new advances. The study of dolomite formation since the recognition of its unique mineralogy more than 200 years ago has been no exception to this rule. The Tyrolian Alps of the Mediterranean Realm are widely acknowledged to be the geographic area where dolomite [CaMg(CO3)2], a common carbonate mineral in sedimentary rocks, was discovered. The name of the mineral, rock and mountains is unquestionably associated with one individual, the French geologist and mineralogist Déodat de Dolomieu (1750–1801). During field excursions in the region, Dolomieu recognized the occurrence of an unusual carbonate rock that resembled limestone but only weakly effervesced with acid. He published his observations in 1791 in the Journal de Physique. One year later in the same journal, Nicolas-Théodore de Saussure (1767–1845) provided a chemical analysis of the rock, which he named “dolomie” after his colleague Dolomieu. Within 10 years of its discovery, the English version of the name, dolomite, was in use, and it had become a commonly identified rock type. Only later, most probably in 1864, the scenic rugged mountains found in northeastern Italy were designated the Dolomite Mountains. Subsequently, the origin of the Dolomite Mountains and the origin of the dolomite mineral of which they are composed became a major topic of research (MCKENZIE & VASCONCELOS, 2009). Although dolomite is found throughout the geological record, especially in Precambrian carbonate rocks where it is abundant and often found associated with microbial structures, it is rarely found forming in modern carbonate sediments. Because of its rare occurrence in modern environments, as well as the apparent inability to synthesize it under low-temperature conditions in the laboratory, the origin of

dolomite has remained a longstanding enigma in carbonate sedimentology, often called the “Dolomite Problem”. Dolomite bodies are often significant hydrocarbon reservoirs, and, as a consequence, much emphasis has been placed on the development of dolomite models to define the physicochemical and hydrologic parameters involved in dolomitization. Nevertheless, these models, such as the mixing-zone model or reflux model, have not been adequately calibrated for real-world circumstances because it was not possible to synthesis dolomite in the laboratory at Earth’s surface temperatures. Since 1995, a microbial factor has been incorporated into geochemical models to better represent the process of dolomite formation under Earth’s surface conditions (VASCONCELOS et al., 1995; VASCONCELOS & MCKENZIE, 1997). It is now generally appreciated that microbial activity under specific environmental conditions can mediate the precipitation of dolomite at low temperatures. With the recognition that specific microbes can mediate dolomite precipitation, it is possible to conduct culture experiments under controlled conditions to better define boundary parameters. The results of these experiments provide new information to interpret the conditions required for dolomite formation during carbonate diagenesis and necessitate a reinterpretation of currently applied models. For example, dolomite apparently does not nucleate in the fluids contained in open pore spaces, but precipitation occurs readily within an organic matrix (biofilm or EPS) produced by identifiable microbes (BONTOGNALI et al., 2008). Factors, such as the optimum growth temperature for particular microbes under defined chemical conditions, are essential considerations for dolomite nucleation. In addition, geochemical proxies that have been used to interpret the paleoenvironment of dolomite formation, such as stable isotopic fractionation, are being redefined with these experimental studies. Furthermore, revisiting classic areas of modern dolomite formation, such as the coastal sabkhas of Abu Dhabi (U.A.E.), demonstrates that the microbial factor plays an important role in dolomite pre-

2
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

cipitation in these extreme environments (BONTOGNALI et al., 2010). Using a geomicrobiologic approach to investigate natural dolomite-forming environments indicates that a diverse microbial community with various metabolic processes promotes dolomitization. This approach has been succinctly applied in the study of microbial dolomite formation in the Plio-Quaternary organic carbon-rich hemipelagic sediments deposited on the Peru Margin, where, during an ocean drilling campaign (ODP Leg 201), microbiologic, geochemical and sedimentologic studies were conducted to evaluate the microbial community, its metabolic activity and products (MEISTER et al., 2007). Recognition of in situ microbial processes occurring in deep-sea sediments opens a new prospective for the study of early diagenesis within the domain of the deep sub-seafloor biosphere. Ultimately, microbes appear to be a powerful driving force behind carbonate diagenesis and must be included in any new model paradigm for dolomitization. Applying molecular biology methods and technical advances in microscopy, it is now possible to view the carbonate world through the microbial window. Indeed, a new scientific trend in carbonate sedimentology linking the geosphere with the biosphere has already begun. How this microbial mediation of a biomineral can be translated into the production of gigantic structures, such as the Dolomite Mountains, remains unclear, but the influence of these microorganisms can no longer be ignored.

REFERENCES
BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., DUPRAZ, C., BERNASCONI, S.M. & MCKENZIE, J.A. (2008): Microbes produce nanobacteria-like structures, avoiding cell entombment.− Geology, 36, 663–666. BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., BERNASCONI, S.M., DUPRAZ, C., STROHMENGER, C.J. & MCKENZIE, J.A. (2010): Dolomite formation within microbial mats in the coastal sabkha of Abu Dhabi (United Arab Emirates).− Sedimentology, 57, 824–844. MEISTER, P., MCKENZIE, J.A., VASCONCELOS, C., FRANK, M. & GUTJAHR, M. (2007): Dolomite formation in the dynamic deep biosphere: Results from the Peru Margin.− Sedimentology, 54, 1007–1031. MCKENZIE, J.A. & VASCONCELOS, C. (2009): Dolomite Mountains and the origin of the dolomite rock of which they mainly consist: historical developments and future perspectives.− Sedimentology, 56, 205–219. VASCONCELOS, C., MCKENZIE, J.A., BERNASCONI, S., GRUJIC, D. & TIEN, A.J. (1995): Microbial mediation as a possible mechanism for natural dolomite formation at low temperatures.− Nature, 377, 220–222. VASCONCLEOS, C. & MCKENZIE, J.A. (1997): Microbial mediation of modern dolomite precipitation and diagenesis under anoxic conditions (Lagoa Vermelha, Rio de Janeiro, Brazil).− Journal of Sedimentary Research, 67, 378–390.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

3
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Loess – High Resolution Sediment Archives
Prapor – Sedimentni zapis velike rezolucije

Manfred Frechen
Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG-Institute), S3 Geochronology and Isotope Hydrology, Stilleweg 2, D-30655 Hanover, Germany (Manfred.Frechen@liag-hannover.de) Key words: loess, paleoclimate, Europe, Pleistocene Klju~ne rije~i: prapor, paleoklima, Europa, pleistocen

Upper Pleistocene loess/palaeosol sequences provide excellent high-resolution terrestrial archives of climate forcing in Europe (FRECHEN et al., 1997, 2003; NOVOTHNY et al., 2009; WACHA et al., in press) and elsewhere. The last glacial loess record has become of interest because chronological methods, such as luminescence dating, make the direct dating of deposition ages of aeolian sediments possible. Thus, a more reliable time-based reconstruction of the past climate and environmental change has become available for the loess record in Europe. Multidisciplinary approaches combining a reliable chronological framework with high resolution climate proxies enable the correlation and modeling of climate zones in the Northern Hemisphere at least for the Upper Pleistocene. Multi-disciplinary approaches combining stratigraphy, pedology, sedimentology, palynology, malacology, geochemistry and geochronology can provide a detailed reconstruction of wind dynamics, palaeoclimate (including palaeotemperature and -precipitation) and dust flux through the interglacial/glacial cycles of the Middle and Upper Pleistocene. During the Pleistocene glaciations, Europe was an extensive area of increased dust accumulation and loess formation. These sediments are widespread and show a close relationship with cooling and warming trends for the Quaternary period. The well-developed loess/palaeosol sequences reflect changes in mass accumulation rates of silt-rich sediments and are thus a measure to determine the palaeo-dust content of the atmosphere for the geological past – an important parameter for climate modelling. The mass accumulation rates of loess during oxygen isotope stage 2 (considering approximately 28–14 ka BP) have been estimated for about 40 sites along a northwest southeast transect in Europe. These sites fall along a coarse climatic gradient from the relatively coastal climate of Belgium and France to the more continental and arid climate of Central Europe. In Croatia, the Danube loess from the classical sites at e.g. Vukovar and Zmajevac, as well as the Adri-

atic loess from the island of Susak gives major contribution to these studies. Interpreting mass accumulation rates of loess in terms of this climatic gradient is not straightforward, as these loess deposits are dominated by sources in floodplains and large river systems. Thus accumulation rates are influenced strongly by regional wind and precipitation patterns, but mostly by the availability of glacially derived material from the Alps and periglacial regions that are present in European fluvial systems at this time. Furthermore, detailed high-resolution studies of the grain-size distribution of loess by laser-diffractometry are an increasingly applied approach to reconstruct wind speeds and to get more information about source-to-sink distances (NOVOTHNY et al., submitted; WACHA et al., submitted). Geochemical proxies including stable isotopes (KÖNIGER et al., in preparation) and n-alkanes (THIEL et al., in preparation) are used as indicators for weathering processes and intensities, for provenance studies and for reconstructing the vegetation history in loess, respectively.

REFERENCES
FRECHEN, M., HORVÁTH, E. & GÁBRIS, G. (1997): Geochronology of Middle and Upper Pleistocene Loess Sections in Hungary.– Quaternary Research, 48/3, 291–312. FRECHEN, M., OCHES, E.A. & KOHFELD, K.E. (2003): Loess in Europe – mass accumulation rates during the Last Glacial Period.– Quaternary Science Reviews, 22, 1835–1875. NOVOTHNY, A., FRECHEN, M., HORVÁTH, E., KRBETSCHEK, M. & TSUKAMOTO, S. (2010): Infrared optically stimulated luminescence and radiofluorescence dating of Quaternary eolian sediments.– Quaternary Geochronology, doi: 10–1016/j.quageo. 2009.05.002. WACHA, L., MIKUL^I] PAVLAKOVI], S., NOVOTHNY, A., CRNJAKOVI], M. & FRECHEN, M. (2010): Luminescence dating of Upper Pleistocene loess from the island of Susak in Croatia.– Quaternary International, doi: 10.1016/j.quaint.2009.12.017.

4
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

pozvano predavanje – key lecture

Za{tita strate{kih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske
Protection of the strategic groundwater resources of the Republic of Croatia

Zoran Naki}
Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000, Zagreb, Hrvatska (zoran.nakic@rgn.hr) Klju~ne rije~i: za{tita podzemnih voda, strate{ke zalihe podzemnih voda Republike Hrvatske, funkcije podzemnih voda, vrijednost podzemne vode Keywords: groundwater protection, strategic groundwater resources of the Republic of Croatia, groundwater functions, value of groundwater

U stajali{tima hrvatske vodne politike, izra`enima u Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine br. 91/2008), podzemne vode su odre|ene kao glavni izvor vode za potrebe javne vodoopskrbe, a sve vi{e dobiva na zna~aju i njena ekolo{ka vrijednost, budu}i da se podzemne vode ~esto nalaze u interakciji s kopnenim i vodenim ekosustavima te na taj na~in izravno utje~u na kvantitativno, kemijsko i ekolo{ko stanje ekosustava. U strate{kim ciljevima ove politike nagla{ena je va`nost odre|ivanja stanja, funkcija i odgovaraju}e za{tite podzemnih voda. Usvajanjem Strategije i drugih zakonskih i podzakonskih akata, kroz proces uskla|ivanja vodnoga prava s pravnom ste~evinom Europske unije na podru~ju upravljanja vodama, po prvi puta su jasno definirane strate{ke zalihe podzemnih voda od nacionalnoga interesa za Republiku Hrvatsku, kao i potreba da se na odgovaraju}i na~in odredi njihovo racionalno kori{tenje i za{tita te ih se uklju~i u prostorne planove i dokumente prostornoga ure|enja. Ove strate{ke zalihe podijeljene su u ~etiri kategorije s obzirom na zalihe i kakvo}u podzemnih voda, stupanj njihovog trenutnoga kori{tenja i zna~aja za sada{nju i budu}u vodoopskrbu te s obzirom na mogu}nosti njihove za{tite na teritoriju Republike Hrvatske. Neke od ovih kategorija strate{kih zaliha, poput zagreba~koga i vara`dinskog vodonosnog sustava u sjevernoj Hrvatskoj ozbiljno su ugro`ene i djelomi~no one~i{}ene, a neke poput velikih strate{kih zaliha u podru~ju ju`ne Hrvatske, koje su jo{ uvijek relativno dobre kakvo}e, ozbiljno su ugro`ene i od prekograni~nih utjecaja, jer se podru~je obnavljanja podzemnih voda u tim sustavima nalazi izvan podru~ja Hrvatske, {to ote`ava njihovu za{titu. Dodatni problem je {to jo{ uvijek nije odre|en odgovaraju}i na~in provedbe za{titnih mjera u podru~jima sa strate{kim zalihama podzemnih voda, niti na~in njihova odgovaraju}ega uklju~ivanja u prostorno-plansku dokumentaciju. Sve nagla{eniji antropogeni utjecaji, koji se u perspektivi, logikom urbanizacije i gospodarskoga razvoja mogu samo intenzivirati, nepovoljno utje~u na promjene u kakvo}i i koli~inama podzemne vode u RH. To se naro~ito odnosi na

podru~ja strate{kih zaliha podzemnih voda i/ili podru~ja s velikom ranjivosti vodonosnika. U takvim uvjetima potrebno je unaprijediti postoje}i sustav za{tite strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Hrvatske, s jedne strane kroz objektivnu procjenu razli~itih strategija za{tite i sanacije podzemnih voda, na temelju identificiranih pokazatelja, a s druge strane kroz sustavnu analizu potreba i racionalnoga kori{tenja podzemnih voda kao najva`nijega resursa pitke vode Republike Hrvatske. Pritom je potrebno naglasiti da je bitna odrednica europske vodne politike, koja se u cijelosti primjenjuje i na podzemne vode, primjena ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera koje }e garantirati postizanje dobroga kemijskog, ekolo{kog i kvantitativnog stanja voda. Okvirnom Direktivom o vodama (2000/60/EC) Europske unije, ali i dokumentom koji je prethodio dono{enju ove direktive, Priop}enjem Europske komisije Vije}u i Europskom Parlamentu o politici cijena vode za pove}anje odr`ivosti vodnih resursa (EC, 2000), stvoreni su uvjeti za primjenu ekonomskih kriterija, izme|u ostaloga i u definiranju strategije i politike za{tite podzemnih voda. Naime, prilikom razmatranja ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera, u obzir je potrebno uzeti i tro{kove kori{tenja i za{tite okoli{a i vodnih resursa, koji nastaju zbog one~i{}enja okoli{a, a naro~ito vodenih ekosustava, i/ili zbog prekomjerne eksploatacije vodnih resursa. Ovi tro{kovi mogu upu}ivati do koje mjere su postignuti ciljevi Okvirne direktive o vodama, s obzirom na postizanje dobroga kemijskog i kvantitativnog stanja podzemnih voda. Ekonomska analiza, koja je provedena u okviru projekta “Ekonomika za{tite podzemnih voda”, omogu}ila je procjenu potencijalnih tro{kova i koristi primjene mjera za{tite podzemnih voda iz “Direktive o za{titi podzemnih voda od one~i{}enja i pogor{anja kakvo}e” (2006/118/EC). Rezultati ovoga projekta pokazali su da su tro{kovi i koristi za{tite podzemnih voda, izme|u ostaloga, izrazito ovisni o hidrogeolo{kim zna~ajkama, odnosno o dinamici podzemnih voda i pona{anju zaga|ivala u podzemnim vodama i nezasi}enoj zoni, te o sada{njem i budu}em kori{tenju podzemne vode na

Communities L 372. Communities L 327. J. U slu~aju da je ve} do{lo do one~i{}enja podzemnih voda. Procjena vrijednosti funkcija podzemnih voda i tro{kova alternativnih izvora vode i/ili sanacije one~i{}enja. Eur. 2003). E. GÖERLACH. primjerice FP6 projekata: “AquaMoney” i “BRIDGE” (Background cRiteria for the IDentification of Groundwater thrEsholds). kao i koristi od sanacije. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. 12. J-D. B. neosporno mo`e imati vrlo va`nu ulogu prilikom definiranja preventivnih aktivnosti na spre~avanju potencijalnih one~i{}enja strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske. kao i njenih izravnih i neizravnih posljedica. .2006. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. 12. LITERATURA Communication from the Commission to the Council. Off. COM (2000) 477 final. pokazali su da su preventivne mjere za{tite podzemnih voda uvijek jeftinije od obnove ve} one~i{}enih vodonosnika. i da ih je potrebno provoditi u svim onim slu~ajevima u kojima postoji zna~ajan rizik od one~i{}enja.. tehni~ka rje{enja sanacije one~i{}enja mogu}e je odrediti tek na osnovi provedene ekonomske analize iz- ra~una tro{kova sanacije one~i{}enja podzemnih voda. Utvr|eno je da analize tro{kova i koristi uvo|enja razli~itih razina za{tite podzemnih voda ~esto nisu dovoljno to~ne zbog naj~e{}e preniske procijenjene vrijednosti koristi. RANAUDO. kao i drugih EU projekata. Executive summary in European Commission project: “Economics of groundwater protection”. odnosno vrijednosti funkcija podzemnih voda. J. Potreba za vrednovanjem funkcija podzemnih voda naro~ito dolazi do izra`aja ukoliko se uspore|uju tro{kovi koji nastaju zbog preventivnih aktivnosti na spre~avanju one~i{}enja i tro{kovi koji bi proiza{li iz sanacije one~i{}enja u podzemlju. 27. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da je preduvjet za ekonomsku analizu izrada odgovaraju}e konceptualne osnove. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 5 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book razini vodonosnika ili cjelina podzemne vode (RANAUDO et al. Eur.A. kojem je mogu}e dodijeliti odgovaraju}u monetarnu vrijednost. koja }e utvrditi me|uzavisnosti pojedinih funkcija podzemnih voda i integrirati ih u jedinstveni vrijednosni izraz. (2003): Economic assessment of groundwater protection.. a naro~ito njenih ekolo{kih funkcija. Off. & INTERWIES. 22. Rezultati ovoga.2000.1/2002/0019. S. LOUBIER..4. ENV. the European Parliament and the Economic and Social Committee: Pricing policies for enhancing the sustainability of water resources.

Croatia. Slovenia (tea. BALINI et al. vulkanoklasti~ne stijene. well bedded limestones. bogdan. volcaniclastic rocks. Thus we interpret deposits near Sinj as pyroclast rich offshore mass-flow deposits. acidic eruptions. 2003) Volcaniclastic beds (tuffs) near Sinj are massive or evenly laminated. bivalves.. possibly mass-flow. riftna faza. Dimi~eva 14. MARJANAC. foraminifers. 10 000 Zagreb..hr) 2 Geological Survey of Slovenia.. Near Bosansko Grahovo there are occurrences of blocky peperites.to crystaloclastic tuffs and ignimbrites deposited as pyroclastic flows in intrashelf environment. The Middle Triassic rift phase in the External Dinarides is marked by basaltic extrusions to acidic explosive activities that resulted in the deposition of pyroclastic and volcaniclastic deposits ([]AVNI^AR et al. The dominance of juvenile pyroclasts (shards and quartz crystal fragments) suggests that they were sourced from explosive. Bedforms indicate rapid. 2003. Limestone beds are strongly silicified and recrystalised. Bosnia and Herzegovina (zgeolbihic@bih. deposition in offshore environment. External Dinarides.ba) Key words: Middle Triassic.jurkovsekic@geo. In this circumstances are these subaqueous deposits not likely to by strictly primary.6 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. JELASKA et al. Bioclastic limestone and dolomites are characterised by presence of calcareous algae. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Characteristics of some Middle Triassic volcaniclastic rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Karakteristike nekih srednjotrijaskih vulkanoklasti~nih stijena Vanjskih Dinarida (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. described mineralogically and petrographycally by the same authors.kolaric@geo-zs. BELAK. rifting phase.. serpulids as well as ammonoids. Bosna i Hercegovina Several volcaniclastic-sedimentary successions of Middle Triassic age have been investigated in Croatia (vicinity of Sinj and Knin) and in Bosnia and Herzegovina (vicinity of Bosansko Grahovo). brachiopods. crinoids. The dominance of juvenile pyroclasts suggests that fragmentation occurred when lavas emplaced into marine unlithified sediments allow explosive vaporisation of pore fluids or when superheated water flashes to steam that rapidly expand. Faculty of Mining.zs. 2006). The formerly glassy shards are recrystalised to a fine quartz-rich mosaic. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: srednji trijas. Near Sinj a thick volcaniclastic beds (called “pietra verde”) are interbeded with marine bioclastic.. Several volcaniclastic lithotypes of tuffs dominantly contain formerly glassy fragments which are cuspate. 2006.net. Other components are sparse feldspar and quartz crystal fragments. Tea Kolar-Jurkov{ek2. 1 000 Ljubljana. Vanjski Dinaridi. showing relict tube vesicle texture. On the base of conodonts and amonoids the Lower Ladinian age was inferred (BALINI et al.si) 3 Federal Bureau of Geology. volcanic and volcaniclastic rocks in the External Dinarides represent Middle Triassic syn-rift phase in which along deep structural fractures graben-like depressions had been formed. In the angular peperite type jigsaw-fit texture can be observed suggesting quenching of basaltic lava on the . Cross lamination occur at the top of some beds. Volcanic and volcaniclastic successions near Sinj. 1984. were interpreted as vitro. in the External Dinarides. Croatia (dunja.si. Pierottijeva 6. we thought that pyroclastic material generated from explosive eruptions at marine submerged vents.aljinovic@rgn. The interlaying with carbonates containing pelagic (open marine) fossil assemblages suggests that they have been deposited farther offshore. 71 210 Sarajevo. Although it has been suggested that the origin had been primary pyroclastic surge deposits from subaerial depositional settings. platy or udeformed bubble-wall shards. Dolomites exhibit macrocrystaline anhedral texture suggesting a secondary dolomitisation. In our investigation we examined several lithotypes of volcanic and volcaniclastic and in the interpretation we considered the new palaeontological data. 2000). Hrvatska. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. Geology and Petroleum Engineering. 2000. Shards are occasionally well preserved due to carbonate microcrystaline calcite that outlines them. Ilid`a. gastropods. Pumice wisps occur in some lithotypes in random orientation. cherts and dolomites. radiolarians and conodonts suggesting open marine (pelagic) associations (JAECKS et al. not far from subaerialy located caldera. Nevertheless the abundance of texturally unmodified pyroclasts suggests that pyroclastic material was delivered more of less directly to sedimentary transport and deposition systems. Ustani~ka 11.

G. (eds.4. (2000): Kristaloklasti~ni i vitoroklasti~ni tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih dolomita... D. \.− U: JELASKA. . JURKOV[EK.. B. BEN^EK. & KOLAR-JURKOV[EK. vapnenac. L. tufita i ro`njaka.− Geologija. geol..− PANCARDI 2000. JELASKA.− Acta Geologica. V. kongres. []AVNI^AR. 2.. & JELASKA. 14/2. (2003): Triassic beds in the beds in the basement of the Adriatic-Dinaric carbonate platform of Mt. Vodi~ ekskurzija (VLAHOVI]. MATI^EC. Abstracts with Program. I.)). 225−230.05. []AVNI^AR. T. 230.R. & GU[I]..− Geological Sociaty of America. B. Seattle Annual Meeting. V. JURKOV[EK. Cavtat – Dubrovnik. MARJANAC. 37/2. dr. 6–9. KOLAR-JURKOV[EK. (1984): The volcanic-sedimentary Middle Triassic in the Suvaja brook area (Mt. (2006): New Ladinian ammonoids from Mt.. KOLAR-JURKOV[EK. Zagreb. M. 117−126. & GU[I]. V. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 7 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book contacts with unconsolidated pelagic limestones. M. Vijesti hrv. I.: Geolo{ka povijest i strukturna evolucija Vanjskih Dinarida. T. T. A. 46/2. Svilaja (External Dinarides. 66−1. B. Croatia). T.. I. M. & [U[NJARA. LEIGHTON. B. Svilaja. BELAK.− Rivista Italiana di Pal. (2000): Triassic of Dalmatia – Evidence of a failed rift (Mu} section). REFERENCES BALLINI. Svilaja (Croatia). E Strat. Postaja 2: profil Sutina-Zelovo Sutinsko.. Outer Dinarides). JEACKS. JURKOV[EK. Seattle. R. and the implications for survival through the Permo-Triassic extinction.2000. 17–20..S. 383−395. 35−82.. & BIONDI]. 12/1.. (2003): Phylogenetic analysis of a likely productide from the Triassic. S. The Ladinian age of the succession was discerned according to conodonts found in limestones intercalations. BELAK. Hrvatski geol.

snimljen je geolo{ki stup i uzeti su uzorci stijena za: (i) mikropetrografske analize. je`ince. Uz to. Lybia) Uro{ Barud`ija1. Hrvatska 3 Institut gra|evinarstva Hrvatske. Budu}i da se radi o potencijalno nepovoljnom materijalu za planiranu namjenu. fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena. 2001). Prema navedenome. Izvori{ni materijal za selektivnu silicifikaciju bio je djelomice pove}ani udio siliciklasti~nog materijala unutar litofacijesa C i D. stijenska masa litofacijesa A ne zadovoljava kriterije kvalitete za proizvodnju agregata za asfaltne mje{avine. i (iii) ispitivanje osnovnih fizi~ko-mehani~kih svojstava stijenske mase (prema TI[LJAR i dr. Pierottijeva 6. Odredbom litotipova i analizom njihovog prostornog odnosa na snimljenom geolo{kom stupu izdvojena su ukupno ~etiri litofacijesa: Litofacijes A: mikritni vapnenci (lagunski mikriti i biomikriti) – {upljikavi. physical-mechanical properties of rocks.8 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. tipa grainstone i rudstone. dijagenetski procesi i fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena kamenoloma K-3 na podru~ju Sinawin-Sha’wa u Libiji Lithofacies. ali isklju~ivo unutar pojedina~nih dijelova skeleta je`inaca. niti blago pove}anje udjela siliciklasti~nog materijala. 1997). upijanje vode i jednoosna tla~na ~vrsto}a. a podre|eno sadr`i kalcit i gips te minerale glina. Neven Tadej1 & Mladen Fistri}3 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Uzorci litofacijesa D imaju najve}e vrijednosti jednoosne tla~ne ~vrsto}e i najmanje vrijednosti upijanje vode. Hrvatska Klju~ne rije~i: litofacijes. Libija Key words: lithofacies. Sini{a Kozari}2. Semikvantitativnom mineralo{kom analizom (XRD) odre|eno je da litofacijes B (slabo litificirani dolomiti~ni lapori) sadr`i dominantno dolomit. Mrljasta kasnodijagenetska dolomitizacija bitno je utjecala na formiranje litofacijesa C. Litofacijes C: dolobiomikriti – karakteriziran rekristalizacijom i/ili dolomitizacijom primarnih mikrita i biomikrita. 10 000 Zagreb. Rekristalizacija mikritnih vapnenaca uo~ena je u litofacijesima A i C. Litofacijes B: dolomiti~ni lapori – slabo litificirani litofacijes. Unutar pojedinih litofacijesa uo~eni su dijagenetski procesi rekristalizacije. Ana Kr{ini}1. Raku{ina 1. uzorci litofacijesa D imaju najve}e prostorne mase {to upu}uje na ~injenicu da su od ispitanih uzoraka oni najgu{}i. Uzorci litofacijesa A pokazuju najmanje vrijednosti prostorne mase i jednoosne tla~ne ~vrsto}e. a podre|eno i tipa packstone. 1979). upijanja vode i jednoosne tla~ne ~vrsto}e pokazuju vrijednosti izme- . s znatnim udjelom gline. 10 000 Zagreb. na lokaciji potencijalnog kamenoloma K-3. Hrvatska Viadukt d.d. Sinawin. 10 000 Zagreb. C i D: prostorna masa. sa znatnim udjelom organske tvari. djelomice rekristalizirani. odnosno najkompaktniji. niti razvijeni procesi selektivne silicifikacije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Litofacijesi. uglavnom vapnenci i dolomiti Mizdah i Zimam formacija (IRCT. dijageneza. U stijenama Zimam formacije. {koljka{e. Sha’wa. stijenska masa litofacijesa B nije uvr{tena u ispitivanja fizi~ko-mehani~kih svojstava. s ciljem pronala`enja pogodne stijenske mase za proizvodnju asfaltnih mje{avina. (ii) semi-kvantitativne mineralo{ke (XRD) analize.. dolomitizacije i silicifikacije. Kranj~evi}eva 2. Litofacijes D: biospariti i biosparuditi – predstavlja zrnaste vapnence. nemaju bitan utjecaj na fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase litofacijesa C i D. Ispitivana su sljede}a fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase potencijalno pogodnih litofacijesa A. Sinawin. Uzorci litofacijesa C prema vrijednostima prostorne mase.. No. ostrakode i gastropode) cementirane mozai~nim kalcitnim cementom. Unutar litofacijesa C i D uo~en je i dijagenetski proces selektivne silicifikacije. Lybia Na podru~ju Sinawin-Sha’wa u sjeverozapadnoj Libiji provedena je detaljna geolo{ka prospekcija terena. diagenetic processes and physical-mechanical properties of rocks from K-3 quarry (Sinawin-Sha’wa area. Na tako dobivenim uzorcima agregata ispitani su otpornost na udar i habanje metodom Los Angeles. diagenesis. potrebnih za rekonstrukciju regionalne ceste Nalut – Ghadames. a visoke vrijednosti upijanja vode. Sha’wa. {to su neka od bitnih svojstava za ocjenu podobnosti kamena za proizvodnju agregata za asfalte (SMITH & COLLIS. Ovi vapnenci sadr`e dominantno bioklasti~ni materijal (~itave fosile i njihove fragmente: bentosne foraminifere. Na temelju dobivenih rezultata kao relativno povoljan izdvojen je kamen iz litofacijesa D te je od njega proizveden probno drobljeni agregat. te prostorna masa i upijanje vode zrna agregata. Prospekcijom su obuhva}ene stijene gornjokredne starosti.

SMITH. who were the initiators of this project. Sheet Sha’wa.4. London. Ovaj rad posve}en je idejnim pokreta~ima projekta: pokojnima Josipu Ti{ljaru i Zlatku \oki}u. \OKI]. upijanje vode smije iznositi najvi{e 2. Zagreb. 17. M. kao jedan od glavnih kriterija kakvo}e frakcioniranih kamenih agregata (prema tehni~koj dokumentaciji za izgradnju ceste Ghadamis – Nalut.– RGN Zbornik. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 9 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book |u vrijednosti litofacijesa A i D.00%). 339. J. 9. stijenska masa litofacijesa D (biospariti i biosparuditi) pokazuje zadovoljavaju}a svojstva za planiranu namjenu. Publ. Geol. & @ENKO. gravel and crushed rock aggregates for construction purposes.R. . (1997): Influence of the sedimentary environment on the techical properties of the Lower Cretaceous limestones from the Lakovi}i Quarry in Istria (Croatia). S obzirom na parametar upijanja vode. Eng. (2001): Aggregates − sand. & COLLIS. TI[LJAR. 23–39. LITERATURA IRCT – Industrial Research Center Tripoli (1979): Geological map of Lybia 1:250 000. This work is dedicated to late Josip Ti{ljar and Zlatko \oki}.. Soc. T. ali zbog pove}anog upijanja vode tako|er nisu podobni za proizvodnju agregata za asfalte... L.− Geol. Spec. Z.

odnosno K-3 megafacijesu peletnih i stromatolitnih vapnenaca periplimnih i plimnih ravnica s ciklusima opli}avanja navi{e. a u nekim dolomitiziranim uzorcima se vide i reliktne strukture (primarni bioklasti~ni materijal).Box 268. a navi{e prevladavaju facijesi prednjeg `ala (peritidal u shoreface). gastropodi.hr) Klju~ne rije~i: alb. nekoliko kilometara zapadno od mjesta Sveti Petar u [umi. 1991. VLAHOVI]. Me|u vapnencima dominiraju sitnozrnasti. progradacija plimnih ravnica. peloidnointraklasti~ni grejnstoni i pekstoni u izmjeni s peloidnim i skeletnim vekstonima i madstonima. TI[LJAR & VELI]. povremeno prekinuti pojavama tamnih ulo`aka bre~a. Unutar vekstona nalaze se skeleti zelenih alga. Istria. Okoli{ talo`enja je veoma plitki subtajdal i intertajdal (TI[LJAR. Croatia (vbrcic@hgi-cgs. Prou~avani slijed naslaga pripada tre}oj megasekvenciji (gornji alb-santon) transgresivnih platformnih peritajdalnih karbonata koja zapo~inje postupnom i osciliraju}om transgresijom po~etkom mla|ega alba. Istra. ~lanovi ciklusa u vertikalnom slijedu se razlikuju po litolo{kim karakteristikama (granulometrija. debljina naslaga i sl. Jadranska karbonatna platforma Key words: Albian. Stup je prethodno snimljen za potrebe izrade OGK RH 1:50.10 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Katodoluminiscentnim mikroskopiranjem uo~en je autigeni rast kvarca (silicifikacija) u obliku rozeta (luminiscira tamnoplavo) unutar prethodno dolomitiziranog . strukture i teksture.. Sachsova 2. ostrakodi.8 m (bez prekrivenih naslaga u rasjednoj zoni). lapora i/ili glina. Periplimni karbonati sadr`e i tempestite. Mjestimice se pojavljuju LLH-stromatoliti i peritajdalne bre~e. Tinjanska draga. Ovisno o tome koji je od navedenih ~imbenika prevladavao u sedimentnom okoli{u. Prijelaz je obilje`en i tendencijom opli}avanja (TI[LJAR et al. te bentosne foraminifere. rast krpastih grebena. Naslage su dobro uslojene. Adriatic Carbonate Platform Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa opisane su naslage gornjeg alba u sredi{njoj Istri. Karbonatni sedimenti gornjega alba u ju`noj Istri su zastupljeni periplimnim vapnencima koji su mjestimice slabije ili ja~e kasnodijagenetski dolomitizirani. Ponegdje ovi sedimenti potpuno prelaze u vi{e-manje ~iste kasnodijagenetske dolomite. a od ukupno 9 reprezentativnih uzoraka selektiranih za mikroskopiranje u prolaznoj svjetlosti odabrana su dva za analizu primjenom metode katodoluminiscentne mikroskopije (CL). Dijagenetske promjene kao {to su dolomitizacija ili dedolomitizacija te silicifikacija ustanovljene su u nekoliko slojeva unutar slijeda. Na temelju podataka prikupljenih tijekom detaljnog snimanja i kabinetskih analiza izra|en je detaljni geolo{ki stup u mjerilu 1:100. debljine slojeva kre}u se od svega nekoliko centimetara pa do mjestimi~no nekoliko metara.O. Naslage su otvorene uz zasjek ceste koja od Sv. migracija prudova i karbonatnih pje{~anih tijela. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Petrolo{ko-sedimentolo{ke zna~ajke albskih naslaga na podru~ju Tinjanske drage (Istra) Petrological and sedimentological characteristics of Albian deposits from Tinjanska draga (Istria) Vlatko Br~i} Croatian Geological Survey. a veoma blago povijanje i nagnutost pod svega nekoliko stupnjeva vidljiva je samo na nekoliko mjesta. Petra u [umi vodi preko Tinjanske drage na zapadu i dalje na sjever prema Tinjanu. P. Kontakt naslaga gornjeg apta i donjeg alba obilje`en je emerzijom s okr{avanjem te sporadi~nim zapunama gline i glinovitog lapora. Naslage nisu zna~ajnije tektonski poreme}ene. Procesi kao {to su plima i oseka. Ukupna debljina naslaga je 82. 10 000 Zagreb. Zrnasti vapnenci (peloidni i intraklasti~ni grejnstoni do pekstoni) i peritajdalne bre~e talo`e se u plitkom subtajdalu i intertajdalu s povi{enom energijom vode. 1995). U pojedinim uzorcima (preparatima) dio idiomorfnih romboidalnih kristala dolomita je djelomi~no transformiran u mikritni matriks. 1999). Naslage su karakteristi~ne po izmjenama tankoslojevitih peletnih vekston/pekstona do grejnstona s LLH-stromatolitima. Ovakvi facijesi se pojavljuju na cijelom podru~ju karbonatne platforme. Tinjanska draga. dobro sortirani. Na detaljnom geolo{kom stupu se mogu jasno izdvojiti takvi ciklusi koji ~esto zavr{avaju erozijskom granicom ili sedimentima plimnih kanala (klastiti u lateralnoj izmjeni s glinama i laporima).000. a u slijedu se izmjenjuju razli~iti litotipovi plitkomorskih vapnenaca i dolomita. zajedno uzrokuju relativno smanjivanje morske razine {to se jasno vidi iz ciklusa opli}avanja navi{e. 1978b.). te stalno pove}avanje debljine istalo`enih naslaga u potplimnoj zoni.

Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 11 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book i dedolomitiziranog (luminiscira svijetlo crveno) primarnog ostrakodnog mikrita. MATI^EC. VLAHOVI]. LITERATURA TI[LJAR.4. uzorkovanjem karakteristi~nih litofacijesa. 2003. Cijeli prostor je povremeno bio izlo`en du`im ili kra}im emerzijama. (1995): Vodi~ ekskurzija 1. I. Opatija 1995. Zagreb. Hrvatskog geolo{kog kongresa. VLAHOVI]. & VELI]. & VELI]. vjesnik. J. Za to vrijeme talozi su bili dolomitizirani. (1999): Karbonatni facijesi plitkovodnih talo`nih sustava od kimerid`a do gornjega alba u zapadnoj Istri. 44. (1978b): Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjoj kredi Istre (Hrvatska. J. (2003): Evolution of depositional environments from the Paleozoic to the Quaternary in the Karst Dinarides and the Panonian Basin. 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija. D. I. I..− Geol. September 17–19. RGN fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. (1991): Carbonate facies and depositional enviroments of the Jurassic and lower Cretaceous of the coastal Dinarides (Croatia). & TI[LJAR. Institute of Geology.− Geol. 363−382. vjesnik 30/2. . J. Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa. VLAHOVI]. 215−234. TI[LJAR. TI[LJAR. I. 327 str.− Field Trip Guidebook..− Disertacija. Zagreb. 67–110. I. Zagreb. mikroskopiranjem i katodoluminiscencijom odabranih uzoraka dokazani su plitkomorski uvjeti talo`enja s prevladavaju}im sedimentacijskim okoli{ima plimnih ravnica s pojavama plimnih kanala za vrijeme alba na prostoru Tinjanske drage u sredi{njoj Istri. Jugoslavija).− Institut za geolo{ka istra`ivanja. J.

a netopivi ostatak (96. te u Velebita{kom kanalu koji prima sediment s podru~ja Jaruge zapadno od Veternice s badenskim i trijaskim stijenama kao izvorima detritusa (Sl.Crnjakovic@hpm. Promjene granulometrijskog i kemijskog sastava tuma~i klimatskim promjenama tijekom pleistocena. aluvij.125 mm otapanjem u 3% kloridnoj kiselini. .. Na temelju istra`ivanja siga koja su u tijeku (LACKOVI]. Ground-plan of the Veternica Cave and sample location. Figure 1. homogene `u}kaste gline. a granulometrijski. gornjokrednih i badenskih sedimenata. 1).1% u frakciji <0. Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi} & Dragan Bukovec Hrvatski prirodoslovni muzej. najve}i speleolo{ki objekt na Medvednici i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Tlocrt {pilje Veternice i lokacija uzoraka.12 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. VET08-1/2 – Laminirana malo pjeskovita glina s dubine 5–10 cm sadr`i 5. na ulaznom dijelu {pilje. Istra`ivani fosilni sedimenti nalaze se u turisti~kom dijelu Veternice oko 130 m od ulaza (Sl. te vaganjem netopivog ostatka. te rekonstrukcije talo`nih paleookoli{a. Hrvatska (Marta. Vancouver u Kanadi. i 2. {upljikave. kvarca. 10 000 Zagreb. alluvium.5% kalcij-karbonata. Netopivi ostatak se sastoji od grudica glinovite tvari. Medvednica. prvi spominje GORJANOVI]-KRAMBERGER (1899).125 mm analizirani su u ACME Analytical Laboratories Ltd. ~ine grudice glina. Petrografski sastav odre|en je u netopivom ostatku u mikroskopskim preparatima praha. Fosilni sedimenti u Veternici: VET08-1/1 – Povr{inski dio izdanka sastoji se od sa}aste. petrografski i kemijski sastav glavnih elemenata kvartarnih sedimenata. Demetrova 1. 1). starost istra`ivanih aluvijalnih sedimenata smje{ta se u razdoblje starije od 380 000 godina (koliko iznosi starost najstarijih analiziranih obalnih plo~a – shelfstone). dakle u vrijeme prije mogu}nosti eventualnog antropogenog utjecaja. Veternicu. a detritus potje~e od trijaskih dolomita i dolomiti~nih vapnenaca. geochemistry Istra`ivana je geokemija fosilnog i recentnog aluvija {pilje Veternice (Medvednica). Udio kalcij-karbonata u sedimentu odre|en je u frakciji <2 mm. koja sadr`i 3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacija fosilnih sedimenata {pilje Veternice (Medvednica) s recentnim aluvijem Correlation of Veternica fosil cave sediments (Medvednica) with recent alluvium Marta Crnjakovi}. Damir Lackovi}. elementi u tragovima i elementi rijetkih zemalja (REE)) u frakciji <0. te <0. Kemijski sastav (glavni elementi.125 mm.5%). opisuje MALEZ (1965).hr) Klju~ne rije~i: {pilja Veternica. Medvednica. te kristali}a gipsa i apatita.0% kalcij karbonata u frakciji <2 mm. Slika 1. geokemija Key words: Veternica Cave. usmeno priop}enje). Recentni aluvijalni sedimenti istra`eni su u Glavnom kanalu koji prikuplja vodu sa ponora na Ponikvama.

iz ~ega je vidljivo da ve}im dijelom potje~e od detriti~nih ~estica. a frakcija <0. rijetki biotit. rje|i su tremolit-aktinolit.4% u sedimentu recentnog toka koji u {pilju dolazi s podru~ja Ponikvi.− Hrv. Netopivi ostatak sadr`i jako malo frakcije <0. D.1%. kvarc.7%. MALEZ. Zn i Cr donekle usporedljive s vrijednostima dobivenim u sedimentima Veternice. Figure 2.3%. ^esti su “{tapi}i” dijatomeja.125 mm udio CaCO3 je znatno ni`i i iznosi 2. epidot – zoisit. uklju~ivo i oni recentni. biotit. turmalin i rutil. (1899): Kr{ Zagreba~ke gore. a u sitnijoj <0. Zagreb. apatit i granat. turmalin.125 mm samo 3.zagreb.5% u fosilnom glinovitom sedimentu. Udio odabranih elemenata u aluviju Veternice. II stratigrafija kvartarnih talo`ina. a neznatno su vi{e za Mo. Planinar. muskovit i klorit. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. Dimenzija ve}ine siliciklasti~nih ~estica (oko 0. Recentni sedimenti aktivnog toka u Veternici: VET08-3/1 – Recentni sediment iz aktivnog toka (“stream”) u sjevernom dijelu {pilje blizu ponora na Ponikvama je konglomerati~ni glinoviti pijesak. a rijetki su muskovit klorit i biotit. Najglinovitiji uzorak (VET08-1/1) sadr`i ne{to vi{e barija. I op}i speleolo{ki pregled.hr/slglasnik. ili ~ak gotovo dvostruko vi{i u fosilnom sedimentu. [to se ti~e elemenata u tragovima. Cd i Hg. Zaklju~no se mo`e ustvrditi da sedimenti Veternice.8% kalcij-karbonata. gdje su prosje~ne vrijednosti u tlu za Cd.4%. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 8. te brookit. a u sitnijoj <0. Razmjerno je ~est cirkon. do 25.125 mm samo 3. Pb. Udio kalcij-karbonata ovisan je o veli~ini zrna analiziranog sedimenta – u frakciji <2 mm varira od 3. 2).7%. filit. Ni. gdje prevladavaju karbonatne stijene.03 mm) je presitna za istra`ivanje petrografskim mikroskopom. 175−229. slejt). epidot i granat.7%. rubidija i vanadija.125 mm 8. Zn. hornblenda i turmalin. Sli~no se mo`e vidjeti u Izvije{}u o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba iz 2006. Prepoznati su cirkon. Udio ve}ine elemenata u tragovima znatno je. Ni i As. U usporedbi s podacima iz Pravilnika o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992) maksimalne dozvoljene vrijednosti za analizirane elemente vi{e su od onih dobivenih u sedimentima Veternice. Udio REE jednak je za sve analizirane sedimente. Udio glavnih elemenata sli~an je u sva 4 analizirana uzorka i tako|er pokazuje ovisnost o granulometriji..1%–8. VET09-1/3 – Recentni sediment iz aktivnog toka u Velebita{kom kanalu je glinoviti konglomerati~ni pijesak. brookit. muskovit.125 mm u kojoj prevladava kvarc (uklju~ivo slo`ena zrna). U frakciji <0. no maksimalne vrijednosti ih daleko prema{uju. (1965): Pe}ina Veternica u Medvednici.− Acta Geol. 5. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 25. a vrijednost nikla je ~ak gotovo dvostruko vi{a nego u sedimentima recentnih tokova. (Sl. Podjednako su zastupljeni cirkon. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 13 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. kloritoid. Izvije{}e o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba (2006): www. zanimljivo je da je u fosilnom sedimentu vi{i udio nikla i skandija.. Vi{i udio cirkonija u recentnom sedimentu potje~e iz detriti~nog cirkona. Frakcija <2 mm sadr`i 12. VET08-2/2 – Laminirana neznatno pjeskovita glina. Pb. rutil i po koje zrno zoisita. amfibol.nsf Pravilnik o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992): Narodne novine 15/92. a vrlo su rijetki rutil. Siliciklasti~ne ~estice su: ~estice stijena (mikrokvarcit. Cu. zoisit. kojih je vi{e u krupnijoj frakciji i ne{to su ~e{}e u kanalu koji prima sediment s Ponikvi. aktinolit. Tako su u fosilnom sedimentu povi{ene vrijednosti Cu. . 2/11.4. M. Concentrations of selected elements in the alluvium of Veternica Cave. zatim ~estice stijena i opâka zrna. odra`avaju izvorni geokemijski sastav i mogu poslu`iti kao pokazatelj za nenaru{eni okoli{.

Pyrite was identified by distinctive crystal morphology – hexahedra with perfectly preserved striations and octahedra-hexahedra combinations. heksaedri s o~uvanim prutanjem karakteristi~nim za pirit. 10 000 Zagreb. rana dolomitizacija. in the form of crystal inclusions. Croatia) Autigeni `eljezoviti minerali kao indikatori rane dolomitizacije u pjeskovitom dolomitu (najgornji dio perma i donji trijas. Hrvoje Posilovi}1. 1). rarely in pseudo-hexagonal plates. Jasenka Sremac1. Siderite rhombohedral crystals are inter-grown with smaller dolomite or ankerite rhombohedra. Such aggregate formations indicate that dolomite and ankerite have been crystallized prior to the phase of siderite Figure 1. and analyzed by polarizing microscope. and EDS show spectra characteristic for siderite. Pseudomorfoza goethita po piritu. magnesium and sulphide concentrations chosen for stability field calculations are variable. Horvatovac 102a. Their composition indicate shallow-water marine depositional environment strongly influenced by the hinterland. early-dolomitization. minimizing errors in conclusions. 10 000 Zagreb. Due to the oxidation of authigenic sulphides and siderite their determination was sometimes possible only on the basis of crystal morphology examination under SEM. calcium.pmf. cut and polished. Phase stability diagrams were constructed on the basis of mineral phases identified in the samples. Energy Dispersive Spectroscopy (EDS). Geology and Petroleum Engineering. Velebit) Karmen Fio1. Slika 1. The iron. Pseudomorphosis of goethite after pyrite. Lower Triassic. Scanning Electron Microscope (SEM). can therefore help in reconstruction of diagenetic and geochemical conditions of the dolomitization environment. Croatia Key words: Fe-authigenic minerals. University of Zagreb. Pierottijeva 6. and occurs within the lowest part of the informal lithostratigraphic unit of Sandy Dolomite. Vladimir Bermanec1 & Ivo Veli}3 1 Faculty of Science. . Klju~ne rije~i: autigeni `eljezoviti minerali. even though they were oxidized mainly into magnetite and goethite (Fig. mainly pyrite and siderite. 10 000 Zagreb. due to unknown real ion activities in pore waters. Siderite is also oxidized to magnetite and goethite but in much lower extent compared to pyrite. Lower Triassic deposits are mostly represented by early-diagenetic dolomites characterized by scarce fossil findings and frequent siliciclastic grains. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Authigenic iron minerals as indicators of early-dolomitization in the Sandy Dolomites (uppermost Permian–Lower Triassic. Croatia 3 Croatian Geological Survey. Velebit Mt. University of Zagreb. This approach enabled determination of trends in the mineral stability field change. Siderite is present in the characteristic rhombohedral form (Fig. 1948). and X-ray Diffraction. Croatia (karmen. Velebit Mt.. but within ranges considered normal for pore fluids in balance with carbonates.hr) 2 Faculty of Mining. Collected sediment samples were disintegrated. hexahedra with preserved pyrite striations. donji trijas. Authigenic Fe-mineral association present in these dolomites. 2). Sachsova 2. Velebit Sedimentation from the uppermost Permian to the Lower Triassic deposits in the Velebit Mt. Igor Vlahovi}2. area is continuous (SALOPEK.fio@geol. Up to four stability iterations with different activities per ion species were calculated and stability fields were overlaid.14 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

. Host sediment containing described mineral association can be described as early-diagenetic dolomite. Romboedar siderita djelomi~no oksidiran u goethit. which is in line with the ongoing transgression recorded within the Sandy Dolomite unit and continuous siliciclastic input to the shallow-water environment during Early Triassic.D. SALOPEK. Figure 2. VANSTONE. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 15 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rhombohedra formation. sulphide concentration can be lowered by precipitation of iron sulphides. M. These processes have moved diagenetic environment toward siderite stability area. then ankerite or ferroan calcite will form. as in studied deposits. 101–143. and Lika region – in Croatian).4. ankerite and dolomite. resulting in relative Fe2+ concentration increase. 825–842. S. which additionally lowered sulphide activity in sediment pore waters.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Sciences and Arts. J. sometimes transitional to ankerite. occurred in the mixing zone of sea and fresh water. or may occasionally be precipitated during deposition or early diagenesis. V. (1997): Contrasting flooding histories of Mississippian carbonate platforms revealed by marine alteration effects in paleosols. Pyrite. or by dilution with fresh water of meteoric or other non-marine origin. 359–365. & MARSHALL. .g. Dolomitization of the studied sediments containing characteristic mineral association of pyrite. WRIGHT et al.A. Zagreb. Geochemical environment characterized by pyrite–siderite–ankerite–dolomite mineral association was the same diagenetic environment in which early-diagenetic dolomites were formed.− Sedimentology. siderite and magnetite are minerals stable under negative Eh and their stability fields are strongly influenced by the pCO2 and pS2of the solution. 51. WRIGHT. provided a new tool to reveal diagenetic environment. In such diagenetic environment iron sulphides were formed. Authigenic iron minerals found in the carbonate sediments are typical for three very different geochemical environments: sulphidic. Such dolomitization model is typical for the transgressive sequences (e. (1981): A New Geochemical Classification of Sedimentary Environments.− Journal of Sedimentary Petrology. If there is lower activity of Fe2+ and higher Ca2+ and Mg2+ activity in the pore waters. Siderite was therefore formed in the mixing zone of marine and fresh water due to significantly lower sulphate concentration in brackish waters. if sulphate concentration is somehow lowered. Sulphate in marine environment is regularly reduced to sulphide by bacterial metabolic activity. In diagenetic environment described here siderite is found to be associated with pyrite. Fe-mineral associations and thermodynamic stability of authigenic iron minerals studied within uppermost Permian to Lower Triassic Sandy Dolomites of the Velebit Mt.D. Slika 2.. carbonate and oxic. In marine sediments siderite occur mostly as late-diagenetic cement. siderite. The occurrence of siderite is characteristic for continental sediments with low concentration of dissolved sulphate (BERNER. (1948): O gornjem paleozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. 44. Siderite rhombohedron partially oxidized into goethite. 1981). R. 1997). REFERENCES BERNER.P.

Skoro uvijek je prisutan i sekundarno izlu~eni karbonat. na podru~ju Dilj gore. 2005) utvr|eni su na lokalitetima Staro Zavr{je (StZ-I). sjeverno od Slavonskog Broda. Gusto pakirani varijeteti s `eljezovitom komponentom u vezivu u kojima prevladavaju litoklasti odgovaraju sublitoarenitu. Veli~ina valutica iznosi 2–10cm. lo{e sortirane s neujedna~enim dimenzijama detritusa.. glinovito-siltozni vapnenci. Uzorci s visokim sadr`ajem CaCO3 predstavljaju prijelaz prema drugoj glavnoj skupini stijena.. ni`i miocen. 1980. [ljunak se javlja i u vidu le}a unutar siltnih intervala. Jedna tre}ina prikupljenih valutica i ovdje su sitno do srednjezrnasti pje{~enjaci s karbonatnim vezivom i siltiti. Valutice se mogu grupirati u tri glavne skupine. a nailazi se i na mikrokliva`. a nalazimo i karbonatne ~estice. Vezivo je oskudno. u Slavoniji. Stijene ove skupine najvjerojatnije su bile finolaminirani sedimenti – izmjena lamina pje{~enjaka i {ejla uz prisustvo karbonata. a najsveobuhvatnije su opisana od strane [PARICA & CRNKO (1973). feldspata. Ima uzoraka u kojima se smanjuje udio feldspata na ra~un fragmenata stijena i to: kvarcita. Dilj Mt. 10 000 Zagreb. ali su prisutni i blokovi veli~ine do 40 cm. {kriljavaca i kiselih magmatskih stijena. mikroklin. ali je na|en uzorak koji odgovara vapnencu tipa scaglia. sitnije su nego na prethodna dva . jedinica Ravan. 1986b). te mramorizirani vapnenci. feldspat (albit). da su metamorfozirane u uvjetima niskog stupnja metamorfizma. Prva istra`ivanja na Dilj gori zapo~eta su u drugoj polovici 19. dok uzorci s ve}im postotkom sekundarno izlu~enog karbonata u intergranularnom prostoru odgovaraju pje{~enjacima grauvaknog tipa. 1986a. rijetko plagioklas). 2005. Na lokalitetu Vu~je jame sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su klast do matrikspotpornim {ljunkom. gusto pakirane. Hrvatska Key words: coarse clastic sediments. Na temelju snimljenih geolo{kih stupova. Vu~je jame (Vjm-I) i Pivnice (Piv-I).. rijetko muskovit i ~estice karbonata i pripadaju arkoznim arenitima i subarkozama.do matrikspotpornog {ljunka. 2005). metamorfne stijene razli~ite teksture (od homogene do {kriljave) i razli~itog stupnja kristaliniteta. Pri tome su kao rezultat nastale. (1979.000. mono. Ravan unit. kiselih magmatskih stijena i ro`njaka. KOVA^I] et al. te rijetko ro`njaka. nastavljena u drugoj polovici 20. dijelom slabo vezanog. Na lokalitetu Staro Zavr{je. Prevladavaju fragmenti polikristalini~nog kvarca. `eljezovito. unutar neogenskih naslaga izdvojila su 11 neformalnih litostratigrafskih jedinica (PIKIJA et al. Kemijsko tro{enje nije zahvatilo feldspate {to je najvjerojatnije posljedica sedimentacije u blizini mati~nih stijena koje su ih derivirale. Rijetki su nalazi valutica granita. Prvu sa~injavaju pje{~enjaci i siltiti. Vu~je jame i Pivnice) Pebbles of Lower part of Miocene deposits of Dilj Mt. Svi uzorci imaju ujedna~eni mineralni sastav: prevladavaju ~estice feldspata (ortoklas. izdvojene su iz klast. ovisno o udjelu prethodno nabrojanih komponenti i tada prisutnim p-t uvjetima. Dilj gora. Nabrojani minerali potvr|eni su i XRD analizom. kvarcita.i polikristalini~ni kvarc. Lower part of Miocene. sparitizirani mikriti. krupnoklasti~ni sedimenti ni`eg miocena neformalne litostratigrafske jedinice Ravan (PIKIJA et al. a to su vapnenci. Vapnenci su rje|i nego na lokalitetu StZ-I. ali i relativno brzog talo`enja. Neki uzorci su lagano mikroborani (“plisirani”). Vu~je jame and Pivnice localities) Marija Horvat Hrvatski geolo{ki institut. Ovi varijeteti odgovaraju sublitoarenitu na granici prema liti~noj grauvaki. a pretpostavka je. Valutice s lokaliteta Pivnice. (Staro Zavr{je. muskovita i klorita. Tre}a karakteristi~na skupina jesu anhimetamorfne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita.16 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. te [PARICA et al. Razlikuju se ~isti mikriti. a i ovdje kao i na prethodnom lokalitetu veliku skupinu ~ine anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore (lokaliteti Staro Zavr{je. amfibol i karbonat (kalcit). U ve}em broju prisutne su valutice mramora i amfibolskog {kriljavca. ponegdje sekundarno izlu~eni karbonat. klorit. U pojedinim uzorcima opti~ki se uop}e ne razaznaju mineralne faze. To su stijene psamitno-pelitne klasti~ne strukture. bijeli tinjac.hr) Klju~ne rije~i: krupnoklasti~ni sedimenti. sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su izmjenom intervala pjeskovito do {ljunkovitog silta i klastpotpornog. nad ~esticama monomineralnog kvarca. Novomilenijska istra`ivanja u okviru izrade Geolo{ke karte Republike Hrvatske 1:50. riolita i bre~e. Hrvatska (mhorvat@hghi-cgs..-og.-og.. Sachsova 2. polimiktnog {ljunka. kvarcnih {kriljavaca. Croatia Dilj gora smje{tena je u ju`nom dijelu Panonskog bazena. dok postoje varijeteti u kojima su jasno odredivi kvarc.

– U: VELI]. JOVANOVI]. R. D. a tek u manjoj mjeri magmatske stijene.– Inst. Vrlo su dobro zaobljene. I. za geol. JURI[A. ali su kao i na prethodna dva lokaliteta potvr|eni nalazi pje{~enjaka i vapnenaca. za geol.. Inst. Inst.. & @IVANOVI].000. (1986b): Osnovna geolo{ka karta 1:100. za geol. Tuma~ za list Nova Kapela. za geol. & CRNKO. JURI[A. istra`. riolit i bre~e. & PAVELI].): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress. Beograd. Sarajevo. & @IVANOVI].. [PARICA. Za razliku od lokaliteta Staro Zavr{je i Vu~je jame ovdje nisu na|ene anhimetamorfne stijene i metamorfne stijene skupine slejt-filita. & BIONDI]. pjeskoviti vapnenci i mramori. Inst... GALOVI]. CRNKO. Zagreb. (1979): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. Abstracts Book. klasti starijih karbonatnih stijena i ro`njaci. BAKRA^. . [IMUNI]. Sarajevo.. granit. A. U vezivu varira udio `eljezovite komponente i sekundarno izlu~enog karbonata. istra`. list Slavonski Brod. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 17 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book lokaliteta (veli~ina im rijetko dose`e 10cm). Navedeni tipovi stijena ukazuju da su mati~ne stijene iz kojih su valutice derivirane prvenstveno bile starije sedimentne i metamorfne stijene.000.. [PARICA. Najzastupljeniji su pje{~enjaci do siltiti. geol. kvarcni {kriljavac. (ur.... M. R.– U: VELI]. geol. M. [PARICA.– Inst.– Inst. [PARICA.4. D. R. M. zavod. HE]IMOVI]. 83−92. M. J. [PARICA. 1−55. M. potom anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita.. Sav. (1986a): Osnovna geolo{ka karta 1:100. FILJAK. R. Zagreb.. Sarajevo. Beograd. D. istra`. za geol. Zagreb. za geol. C. M. I. Ve}ina pje{~enjaka su sublitoareniti s prijelazom u grauvake.. (1973): Geologija zapadnog dijela Dilj gore. zavod. I. koji je u pojedinim uzorcima slabije do izra`enije rekristaliziran. Zagreb. Sav. & MOJI]EVI]. Beograd. za geol. ^esta su samostalna zrna kvarca... Sarajevo. & BIONDI]. 113−114.000. feldspata. JOVANOVI]. biotita i klorita. Sav. J. AVANI]. M. A.. VLAHOVI]. ^este su i `ilice sekundarnog kalcita. PIKIJA. D. 77–78. CRNKO. Vapnenci su mikriti i mikrospariti. LITERATURA KOVA^I]. BUZALJKO.000. Osnovni sastojak je mikritni kalcit. D. MIKNI]. I.). slabo do dobro sortirane. zavod.. J. (ur. (2005): Sedimenti ni`eg miocena Dilj gore (Lower part of Miocene Deposits of Dilj Mt. M. Sporadi~no i ovdje se isipavaju mramor i amfibolski {kriljavac. istra`. Sav.− Geol. Beograd.... To su lo{e sortirani pje{~enjaci u kojima od siliciklasti~nih ~estica prevladava polikristalini~ni kvarc. A. Tuma~ za list Slavonski Brod. & SLOVENEC. vjesnik... vapnenci. Zagreb. VLAHOVI].. Neke od valutica sadr`avaju fosilno kr{je. 26.. zavod. A. M. M. [IMUNI]. a rije|i listi}i muskovita.. M.. za geol.. M. Istra`ivane valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore litolo{ki su veoma heterogenog sastava. VRSALJKO. Abstracts Book. R. K. & MORI]. list Nova Kapela.). (1980): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. geol. (2005): Gornjomiocenski sedimenti Dilj gore (Late Miocene Sediments of Dilj Mt. Inst. a podre|eno prisutni amfibolski {kriljavac. C. BUZALJKO. I. 1−56.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress. I. Inst. geol. HORVAT..

− International Journal of Earth Science (Geologische Rundschau).si) Key words: Biancone limestone. Novi trg 2.18 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Bled Trough Klju~ne rije~i: Biancone vapnenci. (2006): Berriasian drowning of the Plassen carbonate platform at the type-locality and its bearing on the early Eoalpine orogenic dynamics in the Northern Calcareous Alps (Austria). Slump folds are common. which occupied an intermediate position between the Dinaric Carbonate Platform and the Bled Trough. which includes intercalations of resedimented carbonates. [pela Gori~an¹ & Adrijan Ko{ir¹ Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. The Jurassic to Lower Cretaceous succession of the Bled Trough consists of: Lower Jurassic limestone with echinoderms (Hierlatz facies). Radiolarian assemblages from these beds indicate an Early Cretaceous age (Berriasian – early Valanginian). 95. Paleogeographically. Microfacies analyses showed angular to subangular shallow-water grainstone lithoclasts. radiolarians. Extraclasts and calcareous debris undoubtedly prove a platform origin of resedimented limestone. Genetically similar isolated carbonate platforms of more or less the same age are known from several localities in the Alpine – Dinaride – Carpathian mountain belt. Berlin/Heidelberg. miliolid foraminifera and various other skeletal fragments of different size. Therefore we conclude that the Dinaric Carbonate Platform could not be the source of shallow-water carbonates in the Bled Trough. This inferred platform may have developed on top of a nappe stack. Middle and Upper Jurassic bedded radiolarian cherts and shales. Other examples include Upper Jurassic reef limestones unconformably overlying the Vardar ophiolites in Serbia and the South Apuseni ophiolites in Romania (SCHMID et al. . The Biancone limestone of the Tolmin Trough. The lower part of the studied section consists of radiolarian packstone with chert nodules and layers. alternation of marls and shales. Clasts of pelagic limestone are also present and contain Calpionella alpina LORENZ whose range is late Tithonian to earliest Valanginian.. 1000 Ljubljana. consists of micrite without resedimented limestones.kukoc@zrc-sazu. bledsko korito Carbonate gravity-flow deposits at Srednja vas near Bohinj have been studied for radiolarian dating and composition of resedimented limestones. H. The age of the platform carbonates is determined on the basis of calcareous alga Clypeina jurassica FAVRE which is characteristic of late Kimmeridgian to earliest Berriasian. 451–462. SCHLAGINTWEIT et al. Slovenia (duje. GAWLICK & SCHLAGINTWEIT (2006) described the Plassen Carbonate Platform which developed above Callovian to Tithonian basinal deposits of the Northern Calcareous Alps. and finally siliciclastics with limestone olistoliths and ophiolite debris. calcareous breccia. fragments of calcareous algae. The matrix of breccias is radiolarian-rich lime mudstone. Lower Cretaceous. The upper part consists mainly of carbonate breccias. & SCHLAGINTWEIT. Biancone limestone. 2008). REFERENCES GAWLICK. donja kreda. which was located NE of the Tolmin Trough and thus relatively distal with respect to the Dinaric Carbonate Platform. In the uppermost part. an approximately 40 m thick series of well bedded pelagic limestone. carbonate breccias alternate with calcarenites. radiolarije. We believe that these breccias represent evidence of a carbonate platform which must have been located more internally but is now not preserved. which formed during the early emplacement of the internal Dinaric units onto the continental margin. (2008) analysed clasts in massflow deposits to reconstruct a completely eroded Kimmeridgian? – Tithonian Kurbnesh Carbonate Platform from the Mirdita Ophiolite Zone in Albania. F. the area was part of the Bled Trough. This research is focused on the Biancone limestone. vapnena~ke bre~e. and in places contains thin interlayers of marl. ooid grains.J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate gravity-flow deposits from Bohinj area (NW Slovenia): evidence of a latest Jurassic – earliest Cretaceous carbonate platform in the Internal Dinarides Naslage karbonatnih gravitacijskih tokova okolice Bohinja (SZ Slovenija) kao dokaz postojanja kasnojurske do ranokredne karbonatne platforme u podru~ju Unutarnjih Dinarida Duje Kuko~¹.

. 125–138. W. MATENCO. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 19 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SCHLAGINTWEIT. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. S. S.. D. . TISCHLER. 101.– Swiss Journal of Geosciences. 139–183. R. SCHEFER. Basel. HOXHA.J. & USTASZEWSKI.. B.M.4. SCHMID. GAWLICK. BERNOULLI. Basel. K..− Swiss Journal of Geosciences.. R. FÜGENSCHUH.. S. M. 101. L. & FRISCH. MISSONI.. H.. L. (2008): The eroded Late Jurassic Kurbnesh carbonate platform in the Mirdita Ophiolite Zone of Albania and its bearing on the Jurassic orogeny of the Neotethys realm... SCHUSTER. LEIN. F.

Leibniz Universität Hannover. Slika 1. Pojednostavljena geolo{ka karta istra`ivanog prostora na kojoj su istaknuta podru~ja rasprostiranja prou~avanih klasti~nih formacija. Croatia (bluzar@geol. Vivodina. Heavy mineral chemistry. however. much more limited than is the case for the O{trc. and zircon fission track (ZFT) thermochronology.). Faculty of Science. University of Zagreb.20 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 An integrated approach to provenance analysis: an example of Cretaceous sandstones from the northwestern Dinarides Integrirani pristup pri analizi provenijencije: primjer krednih klastita sjeverozapadnih Dinarida Borna Lu`ar-Oberiter1.hr) 2 Abteilung Sedimentologie/Umweltgeologie. Cretaceous.pmf. Meanwhile. suggest a purely continental source. including the Dinaride-Alpine transitional area. Together with very low Y/Ni values. The chemistry of detrital Cr-spinel has helped to further reveal the petrogenesis of the ophiolite source rocks being Figure 1. a region characterized by considerable geological complexity resulting from a severe and long-lasting deformational history. it allows direct comparisons to be drawn with neighboring Alpine. geokemija pje{~enjaka.. Croatia (Fig. kemija te{kih minerala Provenance studies which integrate results from multiple analytical approaches can offer an in-depth view into the history of clastic detritus and its source area. microprobe analysis of individual heavy mineral grains. the high Y/Ni values (and low Cr/V) in the Glog samples (Medvednica Mt. 1993). Kravljak and Vivodina (@umberak Hills) samples have Cr/V and Y/Ni values indicative of some ophiolite contribution. Istvan Dunkl2. . Hilmar von Eynatten2. 10T000 Zagreb. Horvatovac 102a. Our study concentrates on Cretaceous clastic rocks which outcrop on the mountains and hills surrounding Zagreb. Kravljak.. Zircon fission track thermochronology Klju~ne rije~i: provenijencija. Bistra. 1) which have been extensively studied and described in the literature (see references in LU@AR-OBERITER et al. this is indicative of a very large contribution of material from ophiolites (McLENNAN et al. Such integrated data can greatly contribute to a better understanding of the major events which marked the early tectonic history of the Dinarides. Sandstone geochemistry. In sandstones from the lower Cretaceous O{trc formation (Ivan{~ica Mt. Furthermore. our aim is to constrain the composition and dynamics of ophiolitic and continental source terrains being exhumed and eroded in the northwestern Dinarides and neighboring regions during the Mesozoic.). Deutschland 3 Institut für Geologie. The studied sandstones were sampled from five distinct clastic formations (Fig. similar to those found in felsic rocks. 2009): the O{trc. The Bistra (Medvednica Mt. Dinarides. Geowissenschaftliches Zentrum der Universität Göttingen. By applying a range of analytical methods to study the siliciclastic detritus of Cretaceous sandstones. considerably higher than in other analyzed samples. Dinaridi. values of Cr/V range between 20 and 30. Simplified geological map of the study area showing the distribution of the studied clastic formations. 1).). Tamas Mikes3 & Ljubomir Babi}1 1 Institute of Geology and Palaeontology. and Glog formations. Deutschland Key words: Provenance. In northwestern Croatia. kreda. Tisza and other Dinaride regions. synorogenic clastic formations document the evolution of the Dinaride orogen. The siliciclastic detritus of fine to medium grained sandstones ranging in age from Early to latest Cretaceous was studied using wholerock geochemistry.

B. and ZFT thermochronology. & BASU.. (1996): Geochemical investigations of detrital chrome spinels as a tool to detect an ophiolitic source area (Gerecse Mountains. 77. DUNKL. 145±36 Ma. & FAUPL. 2). S. Geol. (2009): Ophiolitic detritus in Cretaceous clastic formations of the Dinarides (NW Croatia): evidence from Cr-spinel chemistry. Prikazane su srednje vrijednosti populacija (dijamanti) +/– 1standardna devijacija. 2002). Slika 2.– In: JOHNSSON. LJ. Hung. Metamafic rocks also presented a significant source. (2002): Component analysis with visualization of fitting.. 201. 1097–1108.. McLENNAN.): Processes Controlling the Composition of Clastic Sediments. Cosmoch. D.. MIKES. and contemporaneous Cr-spinel rich formations in the North Calcareous Alps and Transdanubian Central Range (POBER & FAUPL.4. Diamonds correspond to population means while the extents of the whiskers represent the first standard deviations. 66. McDANIEL. and 159±30 Ma (Fig.) a well defined ZFT age population lies at 76±13 Ma. Spec. The sources of these zircons were most likely fragments of the Adria basement. 98. & BABI].. 284.M. (1993): Geochemical Approaches to Sedimentation. detrital ZFT ages are notably younger. and were subsequently exhumed and incorporated into thrust sheets together with ophiolites. or the Dinarides themselves. a Windows program for data analysis (abstract).. while in the Maastrichtian Glog samples from Mt.– Acta Geol. Am.N. 1996). were supplying the basins of the NW Dinarides with detritus at the end of the Cretaceous. ÁRGYELÁN. Also present within these sandstones are zircon grains which belong to older. P. obducted and eroded along the margin of Adria during Late Jurassic-Cretaceous times (LU@AR-OBERITER et al. (eds.J. Acta. rutile and garnet. VON EYNATTEN. Populacije starosti detritarnih cirkona dobivene ”fission track” metodom. Provenance and Tectonics. REFERENCES POBER. 1988. S. T. During both the Early and Late Cretaceous the source ophiolites were predominantly composed of harzburgite peridotites and associated cumulate rocks. Rundsch. & HANSON. more diffuse ZFT age populations ranging from the Early Jurassic to the Carboniferous. The make-up and dynamics of continental sources terrains can be constrained by the chemical composition of detrital tourmaline. G. Hungary). A. J. Paper. I.B. LU@AR-OBERITER. Medvednica the distributions of single-grain ages are unimodal at 80±18 Ma and 73±23 Ma (Fig. In the latest Cretaceous sandstones. E. Soc. odre|ene pomo}u programa PopShare (DUNKL & SZÉKELY. 2).. B. & SZÉKELY. HEMMING.– Geochim. M. (1988): The chemistry of detrital chromian spinels and its implications for the geodynamic evolution of the Eastern Alps.. G. Earth Sci. 2009). Detrital zircon FT age populations identified using the PopShare computer software (DUNKL & SZÉKELY. while high grade metasediments and granitoid rocks occurred more sporadically. PopShare. 2002). indicating that rapidly exhuming basement units either in the Eastern Alps and/or Tisza.– Int.– Geol. . In the Maastrichtian Vivodina sample (@umberak Mts. segments of which had undergone thermal overprint related to obduction of the Neotethys in the Late Jurassic. This clearly identifies a distinct Eo-Alpine overprint in the source area. 162±43 Ma. 341–368. 21–40. In sandstones of Barremian to Cenomanian age the youngest identified ZFT age populations are 134±14 Ma. ÁRGYELÁN. H. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 21 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. Metapelites of medium grade were likely the most widespread continental non-carbonate lithology in the source region during the entire Cretaceous. 39. A distinct regional similarity in detrital Cr-spinel compositions is evident between the O{trc Fm. 641–670.K.

10 000 Zagreb.3 ka old.8 km2 with the highest peak at 96 m above sea level. the TF3 from Bok section is between 29.1 ka old in Sand pit section. Based on more recent IRSL dating of loess sandwiching the tephra. covers an area of 3. whereas TF2 is a bit different not only by elongated and tubular vitroclasts which could be indicative for a strong eruption of Plinian-type. Croatia) – problems with characterization Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi}1.22 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tefra u pleistocenskim lesnim naslagama otoka Suska (sjeverni Jadran. mineral association. Sachsova 2.. 2002). 2007). Croatia 4 Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG). in press). Analysis of vitroclasts was performed by SEM-EDS. Darko Tiblja{2. The emphasis is on the problems of geochemical characterization of tephra and determination of possible volcanic sources. 2007) and Campanian province (PECCERILLO. 2005). were studied by polarizing microscope.3 ka old and between 28. separated using bromoform after removal of carbonate. Stilleweg 2. but according to TAS diagram all have intermediate composition with low alkali content (Na and K).3 ± 7.mikulcic@hpm. tefra. 30 655 Hanover.3 ± 7. S3: Geochronology and Isotope Hydrology. First IRSL dating showed that loess-palaeosol sequence including upper two tephra layers correlates to Oxygen Isotope Stage 3 (WACHA et al.hr) 2 University of Zagreb. 10 000 Zagreb. in the Kvarner archipelago.2 ± 3. geokemija. those tephras could be related to the Middle and South Italian volcanic provenance. the main characteristics are vitroclasts. TF2 is between 39. 1990.9 ± 2. Serration of oldest tephra clinopyroxenes could be a result of diagenesis in the lowermost (the oldest) unit of the loess sequence. CREMASCHI & FERRARO. Marta Crnjakovi}1. Heavy minerals (32 to 125 ìm size fraction). 10 000 Zagreb. Faculty of Science. vulkanske ~estice Island of Susak.0 ± 2. green augite in TF2 and TF3).. Lara Wacha3. CHIESA et al. morphology of volcanic particles and similarities with other tephra layers (Marche province.. 1).6 ka old and TF1 is between 93. Croatia (snjezana. in press).. volcanic particles Klju~ne rije~i: Susak. geochemistry. carbonate concretions and at least three tephra layers (first introduced by BOGNAR et al. rare idiomorphic biotite. Croatia 3 Croatian Geological Survey. and higher pyroxene content (serrated clinopyroxene in TF1 and idiomorphic. Although all tephras have similar main and heavy mineral composition as loess (MIKUL^I] PAVLAKOVI] et al. middle tephra from Susak could be related to Campanian Ignimbrite eruption of the Phlegraean Fields dated around 39 ka (DE VIVO et al. Demetrova 1. palaeosols. Its almost horizontal Cretaceous limestone basement is covered with up to 90 m thick loess and loess-like sediments intercalated by sandy layers. This study provides data on mineralogical and geochemical properties of tephras as well as time of deposition based on stratigraphically important loess horizons. Paglicci Cave.0 ± 2. Marin [oufek1.0 and 98.4 & Manfred Frechen4 1 Croatian Natural History Museum. 2001). Similar vitroclast morphology in TF1 and TF3 points to the same type of volcanism.. Hrvatska) – karakterizacija i problematika Tephra from the Pleistocene loess deposits of the Island of Susak (northern Adriatic. Horvatovac 95. Geochemical characterization could be influenced by pedogenesis and weathering (depletion of alkalies) as well as by mixing of volcanic material with loess (higher SiO2 content)..3 and 41. 2007). Italy. The oldest (TF1) and the youngest (TF3) tephra are situated in loess while middle tephra (TF2) is patchy distributed in brown palaeosol (Fig. tephra. Bulk-rock chemical analyses were carried out in ACME Analytical Laboratories Ltd.0 ± 3. Based on the age. Considering the age of TF1 and TF3 and the similarities of idiomorphic and serrated augite in other regions such as Aeolian arc (GARZANTI & ANDÒ.2 and 31. Chemical composition of the vitroclasts differs from the bulk-rock chemistry mostly by lower alkali content which could be a consequence of weathering and difficulties in the detection of light elements (especially Na).8 ± 2. The ages were obtained by Infrared stimulated luminescence (IRSL) dating method. Vancouver (Canada). Island of Hvar in Central Dalmatian archipelago (LU@AROBERITER et al. Bulk-rock chemistry shows minor differences between TF2 and other two tephra layers. but also by its geochemical characteristics..1 and 28. Germany Key words: Island of Susak. Due to abundance and frequency of Italian volcanic activity during Pleistocene .

D. (1990): Loess sedimentation and quaternary deposits in the Marche province. [OUFEK. 2005) the additional analyses are required for further characterization of Susak’s tephra horizons and correlation with possible sources of this volcanic material. (2005): Plio-Quaternary Volcanism in Italy – Petrology.. Milano.. Guide-book to the excursion in Northern and Central Italy. WACHA. SCHWEITZER. M.J. Skica opisanih prapornih profila na otoku Susku u uvali Bok (Bok-1. INQUA Commission on Loess. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 23 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book REFERENCES BOGNAR.. CHIESA.): The loess in northern and central Italy: a loess basin between the Alps and the Mediterranean region. M. & KIS. Slika 1. M. MIKUL^I] PAVLAKOVI].. M.N. Memorie.– Mineralogy and Petrology. 103–130. (2007): Sources of modern beach sands from two islands in the eastern Adriatic (Croatia). MIKUL^I] PAVLAKOVI]. S. B.A. Serie A.. H. A. Bok-2) and Susak’s sand pit (Sand Pit-south wall. ROLANDI. & FRECHEN. LU@AR–OBERITER. S. & FERRARO. S. Sand Pit-east wall) s nazna~enim rezultatima datiranja metodom luminiscencije. L. Lj.. 58.. Elsevier. . (PECCERILLO. F. (in press): Luminescence Dating of Upper Pleistocene Loess from the Island of Susak in Croatia. & PROSPERI. A. NOVOTHNY Á... COLTORTI.– In: Book of Abstracts Patras: International Association of Sedimentologists. C.– In: CREMASCHI. B. CALVERT.. Croatia. 153–163. (2007): Plate tectonics and heavy mineral suites of modern sands.. A. GARZANTI.R. E. 12. M. Figure 1. Developments in Sedimentology. L. CRNJAKOVI]. & WRIGHT. (ed.– Quaternary International PECCERILLO. doi: 10. Croatia). DE VIVO. 268 p.– In: MANGE. D.– Springer. TIBLJA[.. FERRARIS. (2002): The Reconstruction of the Paleoenvironmental History of the Northern Adriatic Region Using of the Granulometric Properties of Loess Deposits on Susak Island. FRECHEN. M.. & CRNJAKOVI].quaint.B.T. Southern Italy): Loess and tephra in the anthropogenic sequence. (2001): New constraints on the pyroclastic eruptive history of the Campanian volcanic Plain (Italy). Geodynamics.E.017. M. BOHRSON. Sand Pit-east wall) with indicated IRSL dating results. FLORIS. & ANDÒ.2009. M.A. (eds. CREMASCHI. BABI]. F.1016/j... 73. & LACKOVI]. 365 p. M. 47–65. (in press): Mineralogical and Geochemical Characteristics of Quaternary Sediments from the Island of Susak (Northern Adriatic. M. Berlin. B. M. S. 23/5. 795–810.. E. Bok-2) i u pjeskokopu (Sand Pit-south wall.– Atti della Societa Toscana di Scienze Naturali. Geochemistry. F. SPERA. Quaderni di Geodinamica Alpina e Quaternaria. GANS. P. 741–763. Stratigraphic sequences of Susak loess sections at Bok Bay (Bok-1.4. M. D. CRNJAKOVI]..– Quaternary International. (2007): The Upper Pleistocene in the Paglicci Cave (Gargano. W. G..– Chikei: Transactions–Japanese Geomorphological Union. 112. 1.. L. & BELKIN. WACHA.): Heavy minerals in use. CREMASCHI.

Horvatovac 102a. Sandy hyperpycnites in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. long. Croatia Sedimentologija. MRINJEK. . Recognizable structures suggest deposition from sustained. 1983. parallel-plane lamination to massive to parallel-plane lamination (like Tbab). granules and/or very coarse-sized sand grains in the base (complete sequences) or medium. fine. ungraded. but fluctuating flows (waning flows or waxing to waning flows). srednjo.24 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Beds can be fully massive (Bouma-like Ta). Ivo Veli}2.to very fine-grained. 10 000 Zagreb. Their bedding surfaces may be gradational. 2008). This up to 600 m thick alternation is frequently interrupted by deposition of olistoliths and megabeds (BABI] & ZUPANI^. Contacts between coarser-grained and muddy parts are gradational or sharp. However. muljni hiperpikniti. Massive mudstone with laminae and thin (1–3 cm) ungraded. representing base cut-off sequences (Tbcde. olujne struje. Classical turbidites may have been deposited either by spontaneous sediment failures or from earthquake-generated turbidity currents. Pierottijeva 6. Faculty of Science. or are incomplete. Tde. klasi~ni turbiditi. Carbonate sandstones interbedded with 'background' finer-grained calcareous deposits (siltstones and mudstones) are ubiquitous feature of the Korlat Unit. foreland basin.to fine-sized grains (incomplete sequences) to mud at the top of both sequences types. Vili Pencinger2. storm-generated currents. Stanislav Bergant2. sharp or erosional. Tcde) 10–20 cm thick.. silts and muds (MULDER et al. 30–40 cm thick. Faculty of Mining. muddy hyperpycnites. low-angle cross lamination to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tcbc). Muddy hyperpycnites occur within interbedded 'background' facies (SOYINKA & SLATT. Classical turbidites (surge-type flow-derived turbidites) comprise complete Bouma sequences (Ta-e). They are characterized by well developed grading from small rip clasts. see also MRINJEK et al. Prominske naslage The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit which is cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area (Northern Dalmatia) represents the oldest part of the Promina succession.. this book). inversely and/or normally graded siltstone and very fine-grained sandstone beds or very thin siltstone and sandstone strings suggest deposition from muddy hyperpycnal flows. Non-classical turbidites include sandy and muddy hyperpycnites (river flood-generated turbidites). Unfortunately. their recognition and differentiation from other types of laminated mudstones may be problematic (STOW & SHANMUGAN.do gornjoeocenskim Prominskim naslagama sjeverne Dalmacije Ervin Mrinjek1. The presence of plant detritus as well as low diversity and low abundance of trace fossils in both types of hyperpycnites indicate fresh water input into the basin. 10 000 Zagreb. longduration currents which can transport large quantities of very fine-grained sands. inversely and/or normally graded sandstone beds.duration currents. fully parallel-plane laminated (like Tb) or contain intervals of massive to parallel-plane lamination (like Tab). and some of them are stacked together and laterally pinch-out suggesting deposition within poorly defined wide channels. tempestites. In the SE part hyperpycnites are thicker. Croatia Key words: sandy hyperpycnites. Croatia 3 University of Zagreb. origin and depositional setting of sandstone beds within the oldest Promina deposits (Middle to Upper Eocene) of Northern Dalmatia. 10 000 Zagreb. Croatia Croatian Geological Survey. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. Goran Mik{a4. Croatia 4 INA-Industrija nafte. 2003). massive to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tabc). storm wavereworked amalgamated shoreface beds and tempestites (storm-genereted turbidites). tempestiti. Flood-generated hyperpycnal flows are sustained. 10 000 Zagreb. their association with sandy hyperpycnites suggests that at least some of laminated mudstone beds have been deposited from sustained. 1980. Igor Vlahovi}3. predgorski bazen. Sachsova 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sedimentology. Promina deposits Klju~ne rije~i: pje{~ani hiperpikniti. Geology and Petroleum Engineering. Sandstone beds are a mixture of various high-energy 'event facies' such as classical Bouma-type turbidites and non-classical turbidites. postanak i talo`ni okoli{ pje{~enja~kih slojeva u najstarijim. classical turbidites. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 University of Zagreb. Sandy hyperpycnites are 3–30 cm thick. Josipa Veli}3. 1992).

69–86. O. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 25 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Deposits on the southeastern edge of the Korlat Unit consist of 5–40 cm thick. J. graded basal parts. The heavily laden.– Sed.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. STOW. Some beds have massive. Beachface and shoreface environments have been formed along the northeastern margin by reworking and lateral redistribution of mouth bar deposits (paper in preparation). Southeastern and northeastern basin margins have been subjected to differential uplift by tectonic thrusting. Flood-generated hyperpycnal flows have been generated on fronts of fan-deltas where they cut channels and fed prodelta lobes in the offshore zone (outer ramp. MIGEON. The scale of cross-lamination commonly decreases upwards within a bed. 37–61.M. (1980): Sequence of structures in fine-grained turbidites: comparision of recent deep sea and ancient flysch sediments. Geol. (eds.to medium-grained. The current directions can be attributed to the NW basin inclination whereas possible development of gentle blindthrust anticlines on the basin-floor could promote mainly linear.V.. 20. behavior and related deposits: a review. LJ. northwestern part of the basin suggest ponding of turbidity currents and topographically closed part of the basin.– Sedimentology.A. 1117–1133. Some beds probably represent hyperpycnites derived from flood-generated density flows. Geol. (2008): Identification and microstratigraphy of hyperpycnites and turbidites in Cretaceous Lewis Shale. (2003): Marine hyperpycnal flows: initiation. B. SOYINKA. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. (1992): The bottom current sediments (contourites) in the Upper Cretaceous deep-water deposits in the northeastern part of @umberak (Croatia).P. Impressive thickness and monotonous character of the Korlat Unit in distal. FAUGERES... wave-ripple cross lamination and cross lamination which may be attributed to asymmetrical combined-flows ripples. 23–42. coming from the northeastern margin.4. Excursion Guidebook. & SLATT. The sandstone beds separated with thicker (10 to 100 cm) 'background' deposits have probably been deposited in an offshore-transition zone. Also. Split.. Croat.– Mar. Petrol. REFERENCES BABI]. R. The amalgamated sandstone beds and sandstone beds separated with thin (up to 5 cm) 'background' deposits have been deposited in a shoreface zone (above the mean fairweather wave base) during erosional storm events when the shoreface sand has been swept seawards by currents.. J. hummocky and/or swaley lamination. & SAVOYE. G. Shoreface and offshore-transitional zone along the southeastern margin were narrower with steeper gradient and thus prone to sediment bypass. SYVITSKI. Gravel and sandy gravel fan-deltas have been mostly formed along the south- western basin margin. V. between the fair-weather and storm wave base. & ZUPANI^. could spread obliquely across the basin. where 'background' sedimentation has been punctuated by episodic incursions of storm-derived sand. commonly partly graded with planar or slightly undulatory erosional bases. 861–882. MULDER. some flood-generated hyperpycnal flows could have been modified by storm waves during their transportation over shoreface and offshore-transition zone. non-radial sand dispersal pattern. 25. although some currents.– Geol. Lj. J.M. 45. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia.A. sheet-like sandstone beds which are amalgamated or separated by 'background' deposits. MRINJEK. Sandstones are very fine. . & JELASKA. stormgenerated currents could have been boosted by density and in this case their deposits in the distal parts of the basin (below storm wave base) may resemble classical turbidites. Wyoming.– In: BABI]. but many beds display internal sedimentary structures such as planar parallel lamination. bellow the storm wave base) along the basin axis in the NW direction. whereas corresponding zones along the northeastern margin have been wider with lower gradient and pronounced sediment aggradation. S. E. T.C. D. & SHANMUGAN. 55.

1983). Moreover. Pierottijeva 6. base cut-off sequences). University of Zagreb. 2008. Faculty of Science. 2008) deposited from the late Middle Eocene to the Early Oligocene. which contains various sheet-like sandstone bodies and marl beds frequently deformed by slumping in its lower part and isolated and amalgamated channel-fill sandstone bodies in the upper part. delta. In northern Dalmatia this partition started in the late Middle Eocene by contraction and formation of blind-thrust anticlines which split the foreland basin into at least two subparallel basins: the northestern 'piggyback' Promina Basin and the southwestern 'Flysch' foredeep. high-gradient rivers. frontal part of the orogenic wedge. Promina deposits Klju~ne rije~i: olistoliti. MRINJEK. turbiditi. Flysch deposits contain significantly more siliciclastic component (about 50%) then overlying Korlat Unit (less than 20% of siliciclastic component). Sandstone beds in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular.do gornjoeocenskim prominskim naslagama: talo`na reakcija na navla~enje i ”rastu}e bore” u Dinarskom predgorskom bazenu Ervin Mrinjek1. The Promina Basin is more than 80 km long. Josipa Veli}3. megabeds. 10 000 Zagreb. hyperpycnites (hyperpycnal-flow derived turbidites deposited during waning flows or waxing to waning flows) and storm-derived turbidites). i. hyperpycnites. Vili Pencinger2. Geology and Petroleum Engineering. 10 000 Zagreb. prominske naslage The Promina Basin deposits (or Promina Beds) is a calciclastic succession from ramp. 10 000 Zagreb. 10 000 Zagreb. Sachsova 2. 1983. In the SE part of the unit event beds are thicker. foreland basin. A complete stratigraphic thickness of the succession reaches 2000 m. Croatia 4 INA-Industrija nafte. Stanislav Bergant2. and up to 20 km wide area in the northern Dalmatia which can be considered as a wedge-top part of Dinaric foreland. Outstanding characteristics throughout Korlat unit are huge carbonate olistoliths and thick beds composed of carbonate breccias and/or thick graded carbonate sandstones completely encased in the host deposits (BABI] & ZUPANI^. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate olistoliths and megabeds within Middle to Upper Eocene Promina deposits: A sedimentary response to thrusting and fold growth in the Dinaric foreland Basin Karbonatni olistoliti i megaslojevi u srednjo. however. University of Zagreb. Horvatovac 102 a. predgorski bazen. BABI] & ZUPANI^ (2008) in revisited interpretation described 'Flysch' as a prograding prodelta slope deposits followed by braid delta front and delta plain deposits fed by powerfull. Croatia Croatian Geological Survey. Most of approximately 600 m thick Korlat Unit consists of very well-bedded (3–40 cm thick beds) carbonate sandstones interbedded with 5–300 cm thick beds of finegrained calcareous deposits. Croatia Key words: olistoliths. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. dip angles of Korlat beds gradually decrease upwards. hiperpikniti.). The Korlat Unit contains two facies asociations. Promina deposits are underlain by Middle Eocene Flysch succession (or Flysch fm. Olistoliths and breccias are composed exclusively of various Lower–Middle Eocene foraminiferal limestones. siltstones) and a mixture of high-energy event sandstone beds such as classical turbidites (surge-type flow derived-turbidites with complete Bouma sequence or with incomplete. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting lens-like geometry. coastal to alluvial facies associations (BABI] & ZUPANI^. MRINJEK & PENCINGER.e. A network of wide channels fed with sediments the delta . and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting deposition in wide channels. This association was deposited within prodelta lobes setting on the outer ramp zone (mostly bellow the storm wave base). According to generally accepted opinion Korlat succession conformably overlies Flysch deposits. shelf. turbidites. Facies association A is composed of 'background' finegrained calcareous sediments (mudstones. Croatia 3 Faculty of Mining. megaslojevi. In the SE part the sandstone beds are thicker. previous authors have not considered a significant difference in dip angles between Flysch and Korlat beds. Igor Vlahovi}3. Goran Mik{a4. The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area represents the oldest part of the Promina Beds succession. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 Department of Geology. Ivo Veli}2. 1993. indicating progressive unconformity to underlying Flysch.26 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

(1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. & JELASKA. & ZUPANI^. 37–61.to very coarse-sized grains with the similar composition to clasts. & ZUPANI^.– In: BABI]. E. thin. MRINJEK.to clast-supported. MRINJEK. The contact between lower and upper part is rather distinct. & PENCINGER. J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 27 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book front to the prodelta lobes along the basin axis in the NW direction. Most of breccia beds are chaotic but some beds and certain parts of chaotic beds display an indistinct normal or inverse grading. i. 357–374.5–1. E. Very rare bottom marks are NE–SW orientated. Structural charac- teristics of megabeds indicate origin from two kinds of the sediment gravity flows: lower parts have probably originated from a cohesive debris flows and/or the transition between cohesive debris flows and a density-modified grain flows. REFERENCES BABI]..5 m thick debrites in the lower part and 1–6 m thick turbidites showing complete Bouma sequence in the upper part. The olistoliths are isolated and coherent bodies of elongated or irregular shape.. BABI]. (1993): Sedimentology and depositional setting of alluvial Promina Beds in northern Dalmatia. The Korlat Unit is in transitional contact with the approximately 250 m thick overlying Upper Eocene Debelo Brdo Unit which consists of very-well bedded calcareous mudstones and rare. The host deposits at the base and at the front of the NE edges of individual olistoliths are intensively distorted and bended. Turbidites are characterized by well developed grading from small rip up clasts and granule. 243–261. 2–60 cm in diameter. V.and coarse-sized grains at the base to mud-sized grains at the top of beds. Split-Rab. They have probably been triggered by seismic activity along the NW–SE orientated blind-thrust anticlines along the SW margin of a piggyback Promina basin. since their spreading exceeds 10 km. 105–125. Split-Rab. Excursion 3B. (eds.4. Split. . Excursion Guidebook. 46/2. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. 5th International ProGEO Symposium. Fabric are matrix. Croatia. LJ. Rab Island. In the base of SW edges of olistoliths host beds are undisturbed and their orientation corresponds to the local bed orientation. Field Guide.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. (2008): Evolution of river–fed foreland basin fill: The North Dalmatian Flysch revisited (Eocene.e. Excursion 3A. whereas irregular olistoliths are considerably smaller. The matrix is composed of granules and medium. The debrites consist of unsorted to poorly sorted. Croat. 17/4. The total of 27 counted olistoliths and 9 megabeds are located in 9 horizons oriented parallel to the strike direction of the host deposits.– Nat. (2008): Promina Beds in Canyon of Krka River and Bribirske Mostine. Olistolihts and megabeds have been derived from a line source. Rab Island. Field Guide. J. Split. 5th International ProGEO Symposium. Megabeds are 2–7 m thick 'bipartite beds' consisting of 0. angular to subangular clasts. LJ. E. Croatia. 37–77. parallel to the basin axis. (2008): The Benkovac Stone – a building stone from the Promina Beds: A Late Eocene heterolithic succession of storm-dominated shelf deposits with highly diverse trace fossils. Elongated olistoliths are oriented and slightly 'plunged' in the NE direction. Elongated olistoliths are 60–280 m long and 7–20 m thick. Parallel planar stratification (interval b) and undulating stratification (interval c) is weakly visible. The beds do not cut into underlying host deposits. LJ. Facies association B consists of carbonate olistoliths and carbonate megabeds. Croatia. Significant variation in individual bed thickness can be noticed where debrites is lacking or is thinning. Outer Dinarides). MRINJEK.– Geol. mostly 1–5 cm thick interlayers of very fine-grained carbonate sandstones deposited in offshore zone indicating subsequent marine transgressions as a result of the foreland subsidence due to the crustal loading by Dinaric thrust sheets. Individual sliding of the olistoliths towards the NE may have been facilitated by a cushion of water-saturated muds directly under the moving blocks which have effectively reduced the resistance to the basal shearing. Croat.V. The individual megabeds can be followed laterally only parallel to strike direction to a maximum distance of about 2 km. which could have generated high-density turbidity currents – a mechanism responsible for depositio of the upper parts. being 12–15 m in length and 3–6 m thick.

Matriks je srednje do krupnozrnati pijesak. Zrna pijeska su srednje sortirana i dobro zaobljena kao i raspr{ene granule i valutice. Valutice su djelomi~no u matriksnoj potpori kojeg ~ine fragmenti veli~ne krupnog {ljunka. 2003). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Karakteristike badenskih transgresivnih naslaga kod Na{i~kog Gradca (Krndija. dok im prosje~na dimenzija odgovara veli~ini 1–2 cm (litofacijes 2). Cibicides lobatulus (WALKER & JACOB). Mt. Valutice i pijesak se petrografski podudaraju sa onima u litofacijesu 2. @eljko Bortek3. avalanche debris flow. U bazi profila du`ine oko 13 metara nalazi se sloj {ljunka pribli`ne debljine 100 cm izdvojen kao litofacies 1. fringing reefs. Hrvatska Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.5 m debeo sloj krupno do vrlo krupnozrnatog pijeska s “raspr{enim” sitnim valuticama prosje~ne veli~ine oko 1. Prosje~na veli~ina valutica odgovara veli~inama granula. BALDI & HOHENEGGER 2008). tufita i kvarc-olivinskog bazalta. Elphidium crispum (LINNE). Valutice su izgra|ene od vulkanskih stijena tipa tufova. Asterigerinata-grupa i Nonion-grupa. Coryphostoma digitalis (d ORBIGNY). Heterolepa dutemplei (d ORBIGNY).. Hrvatska Klju~ne rije~i: podvodna koni~na delta. northeastern Croatia) Vili Pencinger1. U vi{em dijelu litofacijesa slijedi bogata zajednica foraminifera s oblicima obalnog pojasa Amphistegina sp. izgra|ene od stijena istog tipa kao podinski {ljunak. Debljina litofacijesa 6 je oko 75 cm i izgra|en je od krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska s rijetkim. Mikrofauna je zastupljena plitkovodnim i dubljevodnim marinskim vrstama ostrakoda: Aurila cf. Neke valutice pokazuju jasnu imbriciranost tipa atbi. Horvatovac 102a. dok maksimalna mo`e iznositi do 6 cm. Infaunske vrste suboksi~ne ili disoksi~ne sredine su slabije zastupljene: Bolivina-grupa. 10 000 Zagreb. gornji baden. Porosononion granosum (d ORBIGNY).28 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. sjeveroisto~na Hrvatska) Characteristics of the Badenian transgressive deposits near Na{i~ki Gradac (Mt. Stjepan Crnogaj1. Bulimina elongata (d ORBIGNY). Slijede}i litofacijes je oko 2.. Valovite strukture unutar njega upu}uju na valne ili kombinirane. Pijesak kontinuirano prelazi u 40–45 cm debeo sloj {ljunka ~ije se zrna mjestimice dodiruju (litofacijes 4). [ljunak je u jasnom kontaktu sa 50 cm debelim slojem {ljunka. Ostale zna~ajke su identi~ne zna~ajkama litofacijesa 2. 10 000 Zagreb. “raspr{enim” zaobljenim granulama. kohezivni debritni tokovi. Pappina parkeri KARRER. Hrvatska 3 NEXE GROUP (Cement Factory). Sachova 2. Zatim slijedi oko 200 cm debeli sloj masivnog finozrnatog pijeska (litofacijes 9). Mirjana Mikni}1 & Valentina Hajek-Tadesse1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. oko 1 km zapadno od Na{i~kog Gradca je karakteristi~an primjer posljednje marinske transgresije u Miocenu na sjevernim padinama Krndije (PAVELI] et al. lavinski debritni tokovi. Valutice imaju me|usobnu potporu. philippii (REUSS). Slijede}i litofacijes (3) je oko 60 cm debeo sloj krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska u kojem se mogu uo~iti raspr{ene granule i do 3 cm velike valutice. odnosno kvarc bazalta. Na{ice. Navedena foraminiferska zajednica premje{tena je u podru~je pli}eg {elfa u kojem dominiraju benti~ke vrste oksi~ne sredine: Lenticulina inornata (d ORBIGNY). Ervin Mrinjek2. Postupno prelazi u 250 cm debeo sloj srednje do finozrnatog pijesaka u kojem su na|eni fragmenti jezgara sitnih gastropoda (litofacijes 8). ~ije valutice ne prelaze veli~inu od 5 cm. Krndija. Badenian. dobro su zaobljenje. Ostale zna~ajke su gotovo identi~ne zna~ajkama litofacijesa 4. Kontinuirano slijedi 49 cm debeo interval srednje i finozrnatog pijeska je koji je u o{trom kontaktu sa podinom. s valuticama veli~ine 20–40 cm. Mjestimice s mogu uo~iti poluzaobljeni fragmenti lapora veli~ine do 40 cm (5). strujno-valne riplove (litofacijes 7). cohessive debris flow. beccarri / viennensis koja podnosi smanjenje saliniteta u plitkom okoli{u (SPEZZAFERRI 2004. obalno lice. rubni grebeni. srednje sortirane.5 cm. koje su srednje do dobro zaobljene te srednje sortirane. rugosum (d ORBIGNY) i Planostegina-grupa. Masivne je gra|e i srednje sortiran bez drugih strukturnih zna~ajki. Utvr|ena je monospecifi~na zajednica foraminifere Ammonia viennensis* (d ORBIGNY). Spomenuta vrsta spada u grupu A. . Krndija Izdanak badenskih naslaga u podru~ju Torina. Hanzavaia hor~ici (CICHA & ZAPLETALOVA). shoreface. E. granula i zrna veli~ine krupnog pijeska. Krndija Key words: underwater conical deltas.

45. serpulidnih cijev~ica. acuminata BOSQUET. PAVELI]. Profil zavr{ava sa preko 250 cm debelim paketom srednjezrnatih i krupnozrnatih biokalkarenita izgra|enih od gusto pakiranog skeletnog materijala. Lower Austria).. Middle Miocene. & PRIOR. 23–73. REFERENCES BALDI. Spec. 1998) dok su litofacijesi 2. (eds. S. Cytheridea cf. Flexus triebeli (RUGGIERI). K. BAKRA^. Na|ene su i jezgre i otisci sitnih meku{aca i nakupine peleta.– Sedimentology. Semivulvulina deperdita (d ORBIGNY).. vidi BLIKRA & NEMEC. K. Globigerina buloides (d ORBIGNY). Slojevitost je slabo vidljiva i na nju upu}uje izmjena intervala sa razli~itom veli~inom bioklasta (litofacijes 10). podvodnih koni~nih delti (“underwater conical deltas”. (2003): Lacustrine coarsegraineddelta-front to prodelta succession (Early Miocene. 1990) koje nastaju na strmim {elfovima (padinama) bez deltne ravnice u nepo- srednoj blizini kopna. KOVA^I]. algi. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 29 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Aurila haueri (REUSS). Paravulvulina serrata (d ORBIGNY). Hermanites haidingeri (REUSS). (1998): Postglacial colluvium in western Norway: depositional processes. altispira (CUSHMAN & JARVIS). Abstract Book.– In: COLLELA.– Geologica Carpathica. laevigata (d ORBIGNY). IAS. SPEZZAFERRI. Zna~ajke litofacijesa od 1 do 5 sugeriraju njihovo talo`enje u okoli{u tzv. W.. je`inaca i meku{aca. MIKNI].H. U zajednici uz spomenute vrste oksi~ne sredine koje su opisane u litofacijesu 9 ~este su aglutinirane vrste Textularia gramen (d ORBIGNY). 3. Loxoconcha hastata (REUSS). (2004): Foraminiferal paleoecology and biostratigraphy of the Grund Formation (Molasse Basin. kao {to su brojni srednje zaobljeni i srednje sortirani fragmenti koralja.): Coarse-Grained Deltas. p. BLIKRA. . 411–424. BELAK.. Sloj {ljunka u bazi profila (1) je mogao nastati talo`enjem iz obrona~kih debritnih tokova (avalanche debris flow. carinella (REUSS). & GRIZELJ. M. Loxoconcha punctatella (REUSS). 155–164. 7 i 9) i fino. I. Po`e{ka. D.– Geologica Carpathica. Nastupaju}a transgresija je relativno brzo smanjivala oto~no kopno tako da slijedi sve “smirenija” sedimentacija srednjezrnatog pijeska obalnog lica (“shoreface”) (litofacijesi 6. J. (litofacijes 10). Publ. & NEMEC. GALOVI]. Pokornyella deformis (REUSS) i Pterygocythereis calcarata (BOSQUET)..zrnatog pijeska dubljeg {elfa (“offshore-transitional zone”). Mt. Globigerinoides trilobus REUSS i dr. (2008): Paleoecology of benthic foraminifera of the Baden-Sooss section (Badenian.. NEMEC. Costa edwardsi (ROEMER). D. Vienna Basin. L. Cytheridea cf. & HOHENEGGER. 59. Krithe sp. 909–959.4. Aurila haueri (REUSS).. pernota OERTLI & KEY. Bairdoppilata sp.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija 2003. Austria). 2003). A. 5 i 6 nastali talo`enjem iz razli~tih tipova gustih gravitacijskih tokova kao {to su kohezivni debritni tokovi (cohessive debris flow) i gusti turbiditni tokovi (“high density turbidity currents”). 55. M. vidi NEMEC. mahovnjaka (Bryozoa). T.B. Cytherella compressa (MUNSTER).. (1990): Aspects of sediment movement on steep delta slopes. Bairdoppilata sp..148. Na|ene su i rijetke planktonske vrste Globoquadrina cf. ~ijom je erozijom zbog olujnih valova nastajao materijal talo`en u dubljim dijelovim {elfa (litofacijes 11). Iz obalnog pojasa uz amfistegine. facies and palaeoclimatic record. 10. Ostrakodna zajednica zastupljena je vrstama Aurila angulata (REUSS).. A. M. 4. planostegine i elfidije donesene su i sesilne vrste Acervulinidae i Homotrematidae koje su zna~ajne za grebenski i prigrebenski okoli{. W. pernota (OERTLI & KEY). Cytheridea cf. North Croatian Basin). Transgresija je postupno sve vi{e pogodovala razvoju malih rubnih grebena (PAVELI] et al. Bosquetina cf. Krithe oertlii DIECI & RUSSO.

Novija istra`ivanja pokazuju da su glacijalni sedimenti okolice Alana starije kvartarne starosti (VELI] & VELI] 2009. Sedimente je uglavnom obrasla trava. kod @ivih Bunara. Tu se vidi da su tilovi. Figure 1. Klasti su centimetarskih dimenzija. ali oni nisu ovom prilikom istra`ivani. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kvartarne naslage izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu Quaternary deposits between Jablanac and Alan on north Velebit Kre{imir Petrinjak Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. npr. gdje su otkrivene bre~e. Najljep{i izdanak aluvijske lepeze nalazi se ispod jablana~kog groblja.. Nagib slojeva koluvija i aluvijalne lepeze ukazuje da je transport bio negdje iz Velebitskog kanala (MARJANAC & MARJANAC. Hrvatska Klju~ne rije~i: Kvartar. Erratic block and till mounds on Bilensko Mirevo and Dundovi} Mirevo. vapnenci s litiotisima. lo{e sortirani i neuslojeni. glacijalne. tj. Sediment ukazuje da je ovdje nekad tekao ve}i povr{inski tok koji je vjerojatno nastao od subglacijalnog potoka. Glacijalne naslage Glacijalne naslage se nalaze na Bilenskom i Dundovi} Mirevu na visini od 1338 m. Sediment je bre~a s dobro izra`enom slojevito{}u i valuticama promjera od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Prilikom gradnje ceste za [tirova~u napravljen je usjek u moreni izme|u Tudereva i Dundovi} mireva.30 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. nevezani. ali njihova primarna rasprostranjenost i topografija se vi{e ne vide. Aluvijski sedimenti nalaze se i u Stinici kod nove trajektne luke te kod mjesta @ivi Bunari na Jadranskoj magistrali. Slika 1. u Jablancu. Erati~ki blok i humci tila na Bilenskom i Dundovi} mirevu. Geolo{ki odsjek. Na podru~ju Bilenskog i Dundovi} Mireva nalaze se i erati~ki blokovi razli~itih veli~ina uglavnom metarskih dimenzija koji su iste litologije kao i tilovi. Zaklju~ak U ranom kvartaru na ovom dijelu Velebita nalazili su se ledenjaci koji su se sezonski otapali i hranili potoke i bujice u kojima su istalo`ili kao {ljunci i bre~e. Izdanaci koluvija se nalaze kod trajektne luke i kod hotela. izme|u tilova nalazi se izdanak (glacio) fluvijalnog sedimenta. Stinici. Northern Velebit Mt. @ivim Bunarima i u Jablana~kom Jezeru. Koluvijski sedimenti su uslojene bre~e s nagibom slojeva od 30°. Koluvijski sedimenti su stariji i na njih se nadovezuju sedimenti aluvijalne lepeze. itd. Aluvijalne naslage Aluvijalne naslage nalaze se na ni`im nadmorskim visinama od glacijalnih naslaga. Horvatovac 102a. ali nalaze se ~esto i klasti do pola metra promjera. te kod mjesta Dundovi} Pod na oko 800 m. 1999). Kvartarne naslage na podru~ju izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu istra`ene su na povr{ini od oko 20 km2 i podijeljene su u tri skupine prema na~inu postanka. koritima sezonskih tokova i vododerinama imamo dobar pogled u materijal od kojeg su humci gra|eni. .). Tilnih humaka ima razli~itih veli~ina. Tilova tako|er ima i kod napu{tenog sela Dundovi} Pod. Kod Jablana~kog Jezera nalazi se staro korito koje je ispunjeno {ljunkom debljine 2 metra.Ove naslage tvore raznoliku i nejednoliku topografiju koju ~ine humci i razli~ite depresije (Sl. aluvijalne i kvartarne bre~e nepoznatog postanka i starosti. To su naslage aluvijalnih lepeza i potoka koji su neko} ovuda tekli i jako se me|usobno razlikuju. Jablancu. Sjeverni Velebit Key words: Quaternary. Kod Jablanca se nalaze sedimenti koluvija i aluvijalne lepeze. ali na strmim dijelovima humaka. ~ak na razini mora i to u Dundovi} Podu. Kod mjesta Dundovi} Pod. 1991. Klasti su uglavnom donjojurski vapnenci s brahiopodima. koje su sitnozrnatije od koluvijskih bre~a. dok stariji izvori (BOGNAR et al. Danas na ovom podru~ju nema stalnih povr{inskih tokova {to ukazuje da je geolo{koj pro{losti hidrologija terena bila bitno druga~ija. 1). Zagreb 10 000. a najvi{i izmjereni je na Dundovi} Mirevu visok 13 m. srednjejurski mrljasti vapnenci. morenski materijal u kojem prevladavaju fragmenti ruditnih dimenzija.) navode mal|e virmsku starost. jer su sedimenti iskori{teni za nava`anje ceste prema skretnici `i~are koja je i{la prema Alanu. dolomiti i kvartarne bre~e. Ovdje se tako|er nalaze i holocenski sipari i crvenica.

143 str. LJ. Field-trip guide book. Nacionalni park Sjeverni Velebit. (1991): Tragovi oledbe na sjevernom Velebitu. 143 p. 27–39. T. Krasno. & MARJANAC. (2009): Od morskih pli}aka do planine.4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 31 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LITERATURA BOGNAR. .): Quaternary clastics of the Jablanac cove in the foothils of the Velebit Mt. A. & PAVELI]. MARJANAC.– Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park sjeverni Velebit. I. S. J. VELI].– Geografski glasnik. & VELI]. J. 26–28.. (1999. FAIVRE. 53.– IAS Lecture tour ’99. Zagreb.

E.H. Slika 1.L. 1991). Oni tvore koso slojevita pje{~ana tijela (pje{~ane dine i pje{~ane valove) koja su se talo`ila u estuariju djelovanjem plime i oseke. A. Croatia. Loparske pje{~enjake i njihovu genezu opisali su ZUPANI^ & BABI] (1991).. Slijed loparskih pje{~enjaka sadr`i 28 kompletnih sekvencija i 15 parasekvencija koje odra`avaju ~este relativne oscilacije morske razine (MARJANAC & MARJANAC. a za vrijeme niskih plima tanje lamine. & MARJANAC. LITERATURA ARCHER. FRANSEEN. LJ.C. & BABI]. Kendall. MARJANAC. Italy. Zaklju~ak Loparski pje{~enjaci talo`eni su u obliku sedimentnih tijela nastalih u plitkom moru pod utjecajem struja plime i oseke.. St. 151–170.– Sedimentology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ciklusi niske i visoke plime u tajdalnim eocenskim pje{~enjacima. 1) istra`ivali smo brojanjem lamina i mjerenjem njihovih debljina na odre|enim intervalima s ciljem da upoznamo cikli~nost niskih i visokih plima u vrijeme talo`enja pijeska. loparske pje{~enjake. (1991): Modeling of tidal rhytmites using modern tidal periodicities and implications for short-term sedimentation rates.– Abstracts Dolomieu Conference on Carbonate Platforms and Dolomitization. Taj estuarij nastao je u vrijeme spu{tanja morske razine.– Geology. ZUPANI^. VISSER.J. laminae. i MARJANAC & MARJANAC (1991). J. Loparske pje{~enjake (Sl. 493–508.J.W. J. Horvatovac 102a.K. Tajdalni pje{~enjaci na poluotoku Loparu. & TERWINDT. . Naime. (1981): Neap-spring tide sequences of intertidal shoal deposits in a mesotidal estuary. 8. Figure 1. LJ. Detaljnijim istra`ivanjem njihovih struktura mogu}e je odrediti periode visokih i niskih plima u vrijeme talo`enja {to daje zapravo najprecizniju startigrafiju reda veli~ine jednog dana (plimnog talo`enja).G. 233. (1991): Shallow-marine clastic Paleogene on the Island of Rab (northern Adriatic). 235–245. northern Adriatic Sea.R. 1991. M. T. J. lamine.32 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Island of Rab Klasti~ni sedimenti eocenske starosti poluotoka Lopara na otoku Rabu obuhva}aju tzv. 1981. otok Rab. 2007).. Island of Rab. nastaju deblje lamine. (1991): Cross-bedded sandstones deposited by tidal currents in the Eocene of the outer Dinarides (Island of Rab. Croatia). Usporedbom umjetne plimne cikli~nosti dobivene uporabom dana{njih podataka s plim- nom cikli~nosti zapisanom u starijim stijenama mogu}e je odrediti periode niskih i visokih plima u tim stijenama (VISSER 1980. 53.– Facies. BOERSMA & TERWINDT. 44. otok Rab Key words: tidal sandstones. W. Geolo{ki odsjek. (1980): Neap-spring cycles reflected in Holocene subtidal large scale bedform deposits: A preliminary note. W. Ortisei. WATNEY. Kansas Geological Society Bulletin. neap-spring cycles. Ross.C. za vrijeme visokih plima. Lamine su nastale talo`enjem pijeska kojeg su donosile plimne struje iz smjera zale|a koje se nalazilo sjevernije od otoka Raba. 159–160. Island of Rab Leda Pi~uljan & Igor Felja Prirodoslovno-matemati~ki fakultet... Hrvatska Klju~ne rije~i: tajdalni pje{~enjaci.– In: Sedimentary modeling: Computer simulations and methods for improved parameter definition. Tidal sandstones of Lopar peninsula. Zagreb 10 000. MARJANAC. Istra`ivali smo tajdalne pje{~enjake na loparskom rtu [ilo s naglaskom na pje{~enjacima u kojima su dobro vidljive lamine. LJ. BOERSMA. 28. Island of Rab.– Geolo{ki vjesnik. otok Rab Neap-spring cycles in tidal Eocene sandstones. (2007): Sequence stratigraphy of Eocene incised valley clastics and associated sediments. T. ciklusi niske i visoke plime. & MARJANAC. ARCHER. 543–546.

25 nmi (463 m) has been used to average acoustics data collected within cells bordered by sounder-detected sea bottom line and corresponding sea bottom –0. Though often omitted. along 6 transversal and 5 longitudinal transects off the western Istrian coast (Fig.5 m linear offset line. In its W-NW part finegrained (muddy) sediments prevail and belong to the modern Po muddy prodelta. Danijela Bogner2. 1968).pmf. 3. sediment types Klju~ne rije~i: eho-monitoring. two main sedimentary regions could be distinguished (VDOVI] & JURA^I]. Slika 1. Horvatovac 102 a. General distribution of sediment types in the Northern Adriatic (after PIGORINI. creating tongue-shaped zone (PIGORINI. MATIJEVI] et al. such data could be useful in ecological and fishery studies. Collected data were post-processed with Echoview® (Ver. 21 000 Split. used for data calibration. 1). acoustic data on seabed were simultaneously collected. 10 000 Zagreb.g.80) software. 1968) with prospected transects. The area between these two sedimentation zones is covered with mixtures of two sediment types. Distribution of this mud is controlled by northward currents. Obtained DGPS positioned SV values were imported in ODV Figure 1. allowing very coarse and very fine sediments to be found near each other (FÜTTERER & PAUL. [etali{te Ivana Me{trovi}a 63. Zone 1 i 2 se odnose na obalnu zonu u kojoj dominira kr{ki reljef s razli~itim rasporedom tipova sedimenata i {irokim rasponom srednje veli~ine zrna (prema FÜTTERER & PAUL.5 kHz) sound is usually used. Variety of seabed substrate along the other biotic and abiotic environmental factors can influence fish distribution and behaviour. generally. Croatia Key words: acoustic survey. in order to test their usefulness in terms of general seabed discrimination/classification. In studies aimed at investigating seabed surface and subsurface sediment. Zone 1 and 2 refer to the coastal zone. 2008). in which. which is commonly used in fishery acoustic assessment surveys. morsko dno. 4. Northern Adriatic shelf. Elementary distance sampling unit (ESDU) of 0. seabed. University of Zagreb. Vjekoslav Ti~ina2 & Stipe Muslim2 1 Department of Geology. 1976). seafloor penetrating low frequency (e.hr) 2 Institute of Oceanography and Fisheries. 1976).. In this study we analyzed echo signals from seabed collected at the frequency of 38 kHz. 1976). . integration and extraction. Generalni raspored tipova sedimenata u Sjevernom Jadranu (prema PIGORINI. Sjeverni Jadran. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 33 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Characterization of the seabed surface sediments off the western Istrian coast (Northern Adriatic) using a quantitative echosounder Karakterizacija povr{inskih sedimenata morskog dna ispred zapadne obale Istre (Sjeverni Jadran) uz pomo} kvantitativnog ehosondera Kristina Pikelj1. tipovi sedimenta During the annual acoustic survey on small pelagic fish made during 2009 within PELMON Project. 1993. where strong karst relief influences the sediment distribution pattern. 1968) s ucrtanim istra`enim profilima. reflecting terrestrial sedimentation on the alluvial plain during Pleistocene (PIGORINI. In the E-SE part relict coarse-grained (sandy) sediments dominate. Croatia (kpikelj@geol. In the eastern part (Istrian coastal zone) minimal recent sedimentation occurs. Acoustic data were collected aboard the R/V Bios Dva using SIMRAD EK60 split-beam scientific echosounder with calibrated hull-mounted SIMRAD ES38B transducer. dominated by karst relief with variable pattern of sediment distribution and a very broad mean grain size range (after FÜTTERER & PAUL. 1). greatly affected by modern and palaeo-Po River sediment supply. 1968).4. Faculty of Science. Investigated area is part of the northern Adriatic shelf (Fig. For each cell mean volume backscattering coefficient (SV mean) was calculated.

2006. sandy mud) of analyzed sediment samples collected in this area. 17 sediment grab samples collected along acoustic transects prospected during 2005. 6. VDOVI].de Figure 2.awi. M.. Acoustic data have indicated differences in the investigated area regarding sediment characteristics. Therefore. 1–21.– Marine Geology. V. (2008): Characteristics of the sediment along the Eastern Adriatic coast (Croatia). MANIK. SCHLITZER.34 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Geologia Croatica. while deeper sand-dominated eastern part had greater SV values (–8 to –11 dB). Yugoslavia). 46/1. 72. as expected (MANIK et al. B. MATIJEVI]. H. 8. (2006): Measurement of sea bottom surface backscattering strength by quantitative echo sounder.. Amsterdam. N. D. R. Frankfurt. (1976): Recent and Pleistocene sediments off the Istrian Coast (Northern Adriatic. B. according to obtained results. 2010) to generate graphical description (Fig. S. M. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 mation on actual ground truth. & AMAKASU. FURUSAWA. 1763–1772. 503–512. 187–229. In addition.. (1968): Sources and dispersion of recent sediments of the Adriatic Sea. and were used for seabed echoes classification. Freising.– Fresenius Environmental Bulletin. (2010): Ocean Data View.. MOROVI]. & JURA^I]. we consider the acoustic data collected by scientific echosounder at 38 kHz as a useful tool for seabed sediment characterization. Prostorni raspored prosje~nog koeficijenta raspr{enja (SV) u istra`ivanom prostoru: zapadni muljeviti dio (ozna~eno linijom krupnijih crtica) pokazuje ni`e. M. & PAUL. dok isto~ni pjeskoviti dio (ozna~eno linijom sitnijih crtica) pokazuje vi{e SV vrijednosti. 17/10b. 2006). while the eastern sandy part (fine dashed) has greater SV values. TI^INA. 2007 and 2008 were analyzed in order to obtain additional infor- . BOGNER. Spatial distribution of mean SV values in the investigated area: western muddy part (coarse dashed) reveals weaker backscattering strength. REFERENCES FÜTTERER. Zagreb.– Fisheries Science. PIGORINI. Mud-dominated shallow western part revealed weaker backscattering strength (–17 to –26 dB). J. (1993): Sedimentological and surface characteristics of the northern and central Adriatic sediments.– Senckenbergiana maritima. K. http:/odv.. 2). (SCHLITZER. Analyzed acoustic data are in accordance with literature information and ground truth sediment data of the investigated area. 157–163. Slika 2. in both ecological and fishery studies or for establishing routine procedure for the preliminary geological analyses. Transitional zone between these two areas coincide with the zone of mixed sediment. which was confirmed by dual nature (muddy sand.M. & GRBEC.

4. The efficacy of diffusion is determined by the diffusion coefficient. The dissolution-precipitation reaction of biogenic silica can be shown with the following expression: SiO2 + 2 H2O « Si(OH)4. 10 000 Zagreb. with zonation of siliceous and carbonate material. and source material concentration gradient is established. Jasenka Sremac1. Nodule is a mineral body that differs in composition from rock in which it is formed. Hrvatska Key words: silica. Croatia Klju~ne rije~i: silika. and references therein). Such conditions can be established in stagnant sediment pore waters where supply of the new material at the growth site goes only by molecular diffusion.hr) 2 Ministry of Culture. University of Zagreb. difuzija. open framework silica polymers form and flocculate to yield opal-CT. Karmen Fio1. gornja kreda. echinoderm fragments and primitive planktic foraminifera. Slika 1. Diffusion is one of the most important processes acting during sediment diagenesis and especially concretion growth. in the form of oblate spheres and some of irregular shape – were found within Upper Cretaceous limestone near Vrgorac. 10 000 Zagreb. Nature Protection Directorate. Vrgorac. Once emplaced as a proto-concretion. Spheroid concretions show extensive zonation of alternating zones with different carbonate and silicate content (Fig. nodule. the growth starts. diffusion. and stagnant pore waters. With formation of the core. Vrgorac. Concretion outer surface and surrounding host sediment is often impregnated with bituminous material.pmf. Preservation of bituminous material in carbonates is connected with stagnant pore waters and rapid sea-level rise due to the Oceanic Anoxic Event (OAE) at the Cenomanian–Turonian transition (GU[I] & JELASKA. Figure 1. Highly spherical concretion shape indicates the same rate of the source material supply from all directions of the sphere envelope. Nodular concretions from the Vrgorac area. The source of bituminous material was organic remains possibly giving opal (silica) material for concretion growth. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 35 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Siliceous nodular concretions from Upper Cretaceous limestone near Vrgorac (Croatia) Ro`nja~ke nodule iz gornjokrednih vapnenaca okolice Vrgorca (Hrvatska) Hrvoje Posilovi}1. Alternating zonation of opal and carbonate rich zones derive from fast ”consummation” of silica material at the growth site. These deposits belong to the hemipelagic Cenomanian–Turonian Sveti Duh Fm (GU[I] & JELASKA. which brings to ion depleted zone in the near concretion volume. pressure. Upper Cretaceous. Croatia (posilovic@geol. and the concentration gradient. Hrvatska Siliceous-carbonate nodular concretions – perfectly spheroid. In pore waters saturated with silica. 1). Oblate spheres are zoned in much less extent. Sediment surrounding the concretions is wackestone-packstone with abundant pelagic particles (pithonellas and calcispheres). Horvatovac 102a. while irregular mostly show no zonation and are composed entirely of silicate component. Fast dissolution of opal-A. commonly limestone and dolomite. Typical early-diagenetic carbonate marine environment with elevated pH was under-saturated with silica. the pore space path and geometry. solution under saturation and pH elevation. such globular molecular cluster starts to grow in the direction of the new material supply. . Biogenic silica (opal-A) is amorphous. hydrated and the most unstable form of silica and its solubility greatly increase with temperature. resulting in fast dissolution of biogenic opal remains. Diffusion can be defined as molecular migration without pore fluid flow and at a constant temperature. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Marija Brajkovi}2 1 Faculty of Science. Nodula i presjek nodule iz okolice Vrgorca s vidljivom zonacijom izme|u karbonatnog i silikatnog materijala. 1990. 1990). Savska cesta 41. Concentration gradient results in ion flux from surrounding sediment toward growth site. yields solutions of relatively high silica content. nodular concretion.

Carbonate precipitation on the opal surface is strongly enhanced due to cation adsorption on dissociated silanol groups –SiOH. There are two different growth mechanisms for opal and carbonate.– JAZU and Inst. istra`ivanja. and now carbonate zone precipitation begins with the same growth scenario described for the opal zone. resembling geometrical shapes of minimal surface tension (energy). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Rhythmic carbonate-opal concentration variation can be explained with geometric relations of the sphere. so carbonate precipitation could be slowed down. All apparently irregular concretion shapes are in fact typical for gel structures. . which results is concentration lowering. When silica becomes under-saturated. I.36 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Sphere area increasing with square of its radius (4r2Ð) and constant linear ion flux can not feed the rapidly increasing growth area. REFERENCES GU[I]. giving characteristic oblate sphere concretion shape. due to inhibition by adsorbed organic matter or sulphate on possible carbonate crystal nucleation sites. and do not necessary reflect temporary variations in the environment. Silanol groups on biogenic silica surface are known excellent ligands for aluminium. The Ministry of Culture started with the procedure of protecting the concretions as natural values by the Nature Protection Act. calcium. za geol. & JELASKA. addition of new silica material to the concretion opal zone stops. V. 160 p. Described siliceous-carbonate concretions and mechanisms of their growth represent excellent and rare example where natural laws governing shaping and appearance of matter can be clearly seen and successfully used to explain the occurrence of geological phenomena. Carbonate formation is result of crystallization process while silica gels forms by polymer flocculation. additionally enhancing zone formation acting during concretion formation and preferring different opal or carbonate content in one zone layer. (1990): Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic Carbonate Platform. Sediment partial consolidation and preferential orientation of platy shaped sediment particles would cause greater horizontal than vertical sediment permeability and a slight preferential transport horizontally. iron and other cations existing in sediment pore waters.

a pjeskoviti silt u dubljim i udaljenijim djelovima od obale (Sl. Hrvatska (krunoslav. [etali{te I. 21 000 Split. a) Podru~je istra`ivanja. te biogeni ostaci organizama (MEISCHNER. geolo{ki profili Key words: holocen. a) Investigated area. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 37 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Holocenska sedimentacija u akvatoriju luke Pore~ Holocen sedimentation in the sea area of the Pore~ harbour Krunoslav [karo1 & Danijela Bogner2 1 Hrvatski hidrografski institut. b) Linije snimanja SBP-om s postajama uzorkovanja sedimenata (l – gravitacijska sonda. Analogni zapis linije snimanja 08 ima samo jednu karakteristi~nu refleksiju ozna~enu crnom bojom i ozna~ava granicu promjene sedimentacije s intervalom debljine naslaga od 4 do 8 m (Sl. a samim time i promjene razine mora. geolo{ko-strukturnim dubinomjerom (Sub bot- tom profiler – SBP) su snimljeni geofizi~ki zapisi na jednoj centralnoj i ~etiri paralelne linije okomite na centralnu liniju (Sl. The distribution of surface sediment types are also shown. 2). Oboreni geolo{ki profil otkriva situaciju u kojoj analizirani uzorci Slika 1. erozije. Gravitacijskom (udarnom) sondom i grabilom prikupljeni su povr{inski uzorci i jezgre sedimenta. Hrvatska (bogner@izor. Siltozni pijesak prevladava uz obale. . Rezultati U povr{inskim sedimentima podru~ja istra`ivanja prevladavaju pjeskoviti silt i siltozni pijesak. koji su bili pod zna~ajnim utjecajem tektonike. Zrinsko-Frankopanska 161. sediments. a tip je odre|en prema Shepardovoj klasifikaciji (Sl.skaro@hhi. 1973). U periodu od prije 7500 do 6500 BP godina zapo~inje stvaranje zaljeva uslijed kasno pleistocenske – rano holocenske transgresije (STANELY. p – grabilo) na kojima su oboreni geolo{ki profili. U obalnom podru~ju zapadne Istre glavni izvor sedimenta je zemlja crvenica i karbonatni mulj nastali tro{enjem kopna. b) SBP recording lines with locations on which sediment samples were taken (l – gravity corer. a marinske naslage talo`e se na ranije nastalo okr{eno podru~je. 1b) (SHEPARD. 1b).hr) Klju~ne rije~i: holocen. 1995). 1a) je posljedica procesa iz bli`e i dalje geolo{ke pro{losti. Prikazana je i povr{inska raspodjela tipa sedimenta.hr) 2 Institut za oceanografiju i ribarstvo. p – grabb sampler). Me{trovi}a 63. Metode Radi odre|ivanja promjene uvjeta sedimentacije u akvatoriju luke. 1954). sedimenti. geological profiles Uvod Dana{nji izgled akvatorija luke Pore~ (Sl. 1b). Figure 1.4. 21 000 Split.

Comm. ~ije je poplavljivanje zapo~elo u periodu od 7500 do 6500 godina BP. (1973): Formation processes and dispersal patterns of the sediments along the Istrian coast of the Adriatic. Na poziciji uzorka gravitacijske sonde 41 isklinjava tip sedimenta smjese (pijesak.P. [KARO. Analogni zapis SBP-a s karakteristi~nim refleksijama na liniji snimanja 08. Mer Medit. 137 str. silt. poprima oblik poluzatvorenog obalnog podru~ja. 151–158.J. Siltozni pijesak istalo`en je u obalnom dijelu. U cijelom podru~ju istalo`en je pjeskoviti silt promjenjive debljine. 125. 1–6. ali i pove}anog antropogenog utjecaja (odno{enje materijala). 24. Slika 3. Oboreni profil s geolo{kim prikazom linije snimanja 08. D. a iznad njega siltozni pijesak.– Rapp. Figure 2. SHEPARD. Pretpostavlja se da se glinoviti silt (zemlja crvenica) istalo`io ispod pjeskovitog silta na cijelom podru~ju akvatorija.– The Journal of Sedimentary Petrology. F. 2009). {to je najvjerojatnije posljedica donosa krupnijih ~estica s kopna. Slika 2. (2009): Holocenski sedimentacijski procesi u akvatoriju luke Pore~. K.. LITERATURA MEISCHNER. prisustva biogene komponente i erozije centralnog dijela podru~ja uslijed djelovanja struja. (1954): Nomenclature based on sand-silt-clay relations.– Marine Geology. D. . 3).– Magistarski rad. Sveu~ili{te u Zagrebu. kao i zbog ograni~ene duljine uzorkovanih jezgara sedimenta (do 1 m). Geological profile at line 08. 21/11. Figure 3. 843–846. Analog recording of SBP with characteristic reflections at line 08. Diskusija i zaklju~ci Okr{en akvatorij luke Pore~ izgra|en od jurskih i krednih vapnenaca. a njegova stvarna debljina nije utvr|ena zbog ograni~enog prodiranja akusti~kog signala SBP-a kroz podlogu. (1995): A global sea-level curve for the late Quaternary: the impossible dream. STANLEY. glina – PSG). a u najdubljem dijelu pojavljuje se glinoviti silt (zemlja crvenica) ([KARO.38 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. int. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 pretpostavljaju granice (debljine slojeva) izme|u odre|enih tipova sedimenata (Sl.

Mljet island.pmf. Naj~e{}e su prisutni kao nepravilni. emerzija. Postanak glinovitog sedimenta nije jednozna~no odre|en. Netopivi ostaci vapnenaca iz podine i krovine mla|eg glinovitog horizonta bitno su razli~iti od onih iz karbonata vezanih za stariji glinoviti horizont odnosno za proslojke gline na lokalitetu uz Veliko jezero.4. Kadosa Balogh2. Hrvatska Klju~ne rije~i: glinoviti sedimenti. Hrvatska (dtibljas@geol. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Ivan Gu{i}1 1 Geolo{ki odsjek. kao i pojave bre~a predstavljaju zavr{ni stadij ciklusa opli}avanja navi{e tj. a u njemu je prisutno i kr{je karbonata. Mikrofacijesna analiza ukazala je na mogu}e ostatke paleotla i milimetarske do centimetarske pukotine (rizolite) koje su najvjerojatnije nastale rastom korijenja u jo{ neo~vrslom sedimentu. HU-4001 Debrecen. Na izdanku uz Veliko jezero glinoviti sediment prete`no sivo-zelene. U peloidno-fenestralnom vekstonu stromatolitne gra|e iz krovine mla|eg glinovitog horizonta uo~ene su fenestre s geopetalnim ispunama. talo`enog u okoli{u plitke podplimne zone s niskom energijom vode. Mljet Key words: clay sediments. Kalcit je u nekim dijelovima glinovito-laporovitog horizonta dominantan. diagenesis. Odabrani uzorci su kemijski analizirani. dijageneza. U madstonu iz krovine mjestimi~no su vidljive pukotine s geopetalnim ispunama koje ukazuju na (povremeno) izranjanje jo{ neo~vrslog taloga u vadoznu zonu. Hungarian Academy of Science. U oba su determinirani illit. Glinoviti sedimenti na izdanku kraj Sobre. maksimalno oko deset centimetara. karbonatna platforma. Toma Molnar1. barem. 10 000 Zagreb. Karakteristike baremskog fenestralnog bioklasti~nog pekstona-grejnstona ukazuju na okoli{ u podru~ju izmjene plime i oseke. kaolinit i kalcit. dolaze u dva nivoa. 2002). 10 000 Zagreb. emersion. Mineralni sastav oba glinovito-laporovita horizonta je sli~an. klorit. Horvatovac 95. Najve}i broj takvih pojava vezan je uz litostratigrafsku jedinicu Gove|ari baremske starosti (HUSINEC. Hungary 3 Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara. Promjenjive je debljine. Vanja Bi{evac1. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Talo`en je ili u zoni izmjene plime i oseke ili u natplimnoj zoni. kaolinit. u njemu su odre|eni muskovit. Na ovom lokalitetu netopivi ostatak vapnenca iz podine starijeg glinovitog horizonta i materijal iz tog horizonta imaju sli~an mineralni sastav. Ante Kova~i}a 5. carbonate platform. ali ponekad i `u}kasto-bijele boje. glinoviti sedimenti te netopivi ostaci karbonata analizirani su metodom difrakcije rendgenskih zraka na pra{kastim uzorcima. Mikrofosilna zajednica (dasikladacejske alge i foraminifere) peloidno-bioklasti~nog vekston-pekstona iz podine starijeg glinovitog sloja u skladu je s baremskom staro{}u jedinice Gove|ari. i odlikuju se daleko ve}om debljinom (do 2 m) nego na prethodno opisanom lokalitetu. U glinovitom materijalu determinirani su illit. otkriven je u duljini od otprilike 1. U njima su kao glavni sastojci u siltnoj frakciji determinirani autigeni kalijski feldspati. snimani na infracrvenom spektrometru te datirani K-Ar metodom. i uklju~uju razli~ito velike ulomke vapnenaca. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 39 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sastav i porijeklo baremskih glinovitih sedimenata s otoka Mljeta Composition and origin of the Barremian clay-rich sediments from the Mljet Island. a prisutne su i interstratificirane gline koje nisu mogle biti detaljnije determinirane. Bem tér 18/c. Pojave glinovitih sedimenata. Mikroskopiranjem vapnenaca odre|en je njihov mikrofosilni sadr`aj i mikrofacijesne karakteristike. U vapnencu iz krovine povi{en je udio kaolinita u odnosu na druge minerale glina. klorit.5 m. nehomogeni slojevi debljine nekoliko centimetara. ali na nekim lokalitetima tvore i deblje slojeve. Ankica Oros Sr{en3. kalcit ~iji je udio unutar horizonta izuzetno promjenjiv. Netopivi ostatak homogenih dijelova vapnenca iz podine je bitno razli~it. Razli~iti mineralni sastavi tog sedimenta i netopivog . kvarc i kaolinit. dok je drugdje prisutan ili kao sporedan ili u tragovima. Barremian Zelenkasto sivi glinovito-laporoviti sedimenti otkriveni su unutar donjokrednih plitkomorskih platformnih karbonata na vi{e lokaliteta na otoku Mljetu. Sa ciljem odre|ivanja njihovog sastava i porijekla. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Okoli{ talo`enja je plitkomorski s niskom do srednjom energijom. a vrlo sli~an je i mineralni sastav netopivog ostatka krovinskog vapnenca. pojave emerzije.hr) 2 Institute of Nuclear Research. klasificiranog kao algalni vekston-pekston. Za potrebe ovog rada istra`eni su takvi sedimenti i karbonati iz njihove neposredne podine i krovine s izdanaka u uvali Pra~arica na Velikom jezeru odnosno na cesti iznad blatine kod Sobre. odre|ena je kao baremska na temelju dasikladacejskih algi. U podini mla|eg glinovitog horizonta je fenestralni madston-vekston sa stilolitskim {avovima talo`en u okoli{u plimne zone. Starost bre~astog vapnenaca iz podine gline. kao {to je to opisao i HUSINEC (2002). Croatia Darko Tiblja{1.

TI[LJAR. LITERATURA HUSINEC. A. . 637–658. London. 220. Palaeocology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostatka podinskog vapnenca s Velikog jezera te kratko trajanje emerzije ukazuju da porijeklo glina najvjerojatnije ne treba vezati uz vapnence. 300 str.40 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & MATI^EC. & HARLAVAN. J. main events and depositional dynamics. D. 41. I. A. Y. Budu}i da su naslage bile talo`ene na uglavnom izoliranoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (VLAHOVI] et al. Palaeoclimatology. Pretpostavka je da je vulkanski materijal bio podvrgnut procesima tro{enja koje su slijedili dijagenetski procesi (SANDLER & HARLAVAN. 2006) tijekom kojih su nastali illit i autigeni felspati.– Palaeogeography. VLAHOVI].. koja vjetrovima mo`e biti no{ena na velike udaljenosti.– Doktorska disertacija.. (2002): Stratigrafija mezozojskih naslaga otoka Mljeta u okviru geodinamske evolucije ju`nog dijela Jadranske karbonatne platforme.– Clay Minerals. (2006): Early diagenetic illitization of illite-smectite in Cretaceous sediments (Israel): evidence from K-Ar dating. SANDLER. VELI]. 2005) porijeklo glina je vjerojatnije povezano s vulkanskom pra{inom.. (2005): Evoluution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. 333–360. Sveu~ili{te u Zagrebu. I.

edu) 3 Geological-Paleontological Department. The Sinj basin infill was deposited from 18. D – Laminated micrite. dunja. davor. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 41 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Depositional model of freshwater lacustrine/palustrine carbonates (Early-Middle Miocene. A-1010 Vienna. Carbonate sediments in the lacustrine-paludal paleoenvironments of the Sinj Basin formed broad. 10 002 Zagreb. ivan.4. 1980.hr) 2 Department of Geological Sciences.pavelic@rgn. Elizabeth Gierlowski-Kordesch2. Sinj Basin. G – Extrabasinal breccia. Unit 1 is comprised of alternations of Facies A. sediment input and temperature changes (GIERLOWSKI-KORDESCH. C – Charophytic micrite.dragicevic@rgn. mathias. H – Conglomerates and I – Coal. F and G.hr. Miocene Dinaride Lake System. Arjan de Leeuw4. The Glavice section (CSG) is also a composite section from the central part of the Sinj basin. Utrecht University. The uppermost 100 m of the section include up to 3-m thick. near the village of Lu~ane at the NW margin of the basin.vranjkovic@rgn. The infill is divided into three main units (Units 1. The Lu~ane section (CSL) was logged in and around Sutina creek. and 3). 1982). ranging in age from the Middle Triassic to the Eocene (VLAHOVI] et al. The pre-Neogene basement is dominated by the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) carbonates along the basin margins. shallow benches around lake margins which prograded basinward with time (MURPHY & WILKINSON. 2010). a series of tectonic depressions were occupied by numerous synchronous lakes called the Dinaride Lake System (KRSTI] et al. B – Calcisiltite. 2. correlating with the Upper Burdigalian and Lower Langhian Mediterranean stages and the Ottnangian. Budapestlaan 17. In the northern part of the island due to a general compressional regime. Sinjski bazen. about five km east of the Lu~ane section. the siliciclastic input was insignificant. 390. The Netherlands (adeleeuw@geo. E. Ivan Dragi~evi}1. 2010) made it possible to see changes of three major factors controlling carbonate deposition – hydrology. A detailed time frame (DE LEEUW et al. F – Tuff/clays. Croatia (alan. Unit 3 is composed of Facies C and I (coal) with minor interbedding of Facies D. The whole succession is intercalated rarely by volcanic ash layers..0 to 15. USA (gierlows@ohio. Karpatian and lowermost Badenian Paratethys stages.hr. Seven facies are carbonate in origin in addition to the coal and tephra facies: A – Lime mudstone.mandic@nhm-wien. OH 45701-2979.at) 4 Paleomagnetic Laboratory Fort Hoofddijk. Ohio University. Faculty of Geosciences. In the Sinj Basin two overlapping composite sections were logged in detail. Geology and Petroleum Engineering.0 Ma. Austria (oleg. coal seam intercalations.harzhauser@nhm-wien. 2009).p.uu. SE Croatia) Talo`ni model slatkovodnih jezersko/palustrinskih karbonata (rani-srednji miocen. Sedimentological analysis and petrography identified nine facies types. approximately 500 m-thick record of lacustrine/palustrine deposits. miocenski Dinaridski jezerski sistem. 3584 CD Utrecht.ac. The CaCO3 content varies between 82% and 99%. Today the Sinj basin is located on the Croatian Karst (External) Dinarides. JI Hrvatska) Alan Vranjkovi}1.nl) Key words: Sinj basin. The Sinj basin occurs as one of the southernmost basins of this Miocene system.ac. E – Coquina/rudstone. B. University of Zagreb. It represented a geographic barrier between the Paratethys and the Mediterranean (HARZHAUSER & MANDIC. p. F and H. TREESE & WILKINSON. 2005). Unit 2 contains only Facies C with some Facies D and E. Pierottijeva 6. Correlation of sections was established by using tephrostratigraphy (40Ar/39Ar dating) and magnetostratigraphy (DE LEEUW et al. Natural History Museum Vienna.aljinovic@rgn. The coal deposition at the top of the section shows a straightforward correlation with the Middle Miocene climate optimum.at. 2003). representing together a continuous. whereas the rest of the infill is exclusively carbonate rocks. Dunja Aljinovi}1 & Mathias Harzhauser2 1 Faculty of Mining. and C with minor contributions by Facies D. Oleg Mandic3. Burgring 7. E.. lacustrine/palustrine carbonates Klju~ne rije~i: Sinjski bazen. Davor Paveli}1.. Extensive Permo-Triassic evaporites occur immediately beneath the basin and are exposed in the middle of the basin probably as a result of post-Miocene diapirism. Athens. .hr. jezerski/palustrinski karbonati During the Neogene due to the ongoing collision of Africa/Arabia with Europe a Dinarian-Anatolian island was formed. The lake sediments are dominated by freshwater carbonates.

CABRERA. O. & MELÉNDEZ. HARZHAUSER. Developments in Sedimentology. (eds. Concomitant with these changes up-section. (eds. formed from an increase in water and sediment input along with an increase in the accommodation space..– In: VAN DER VELDE. VRANJKOVI]. KRIJGSMAN. & TANNER. Weikersheim. CABRERA.F.H. Leiden/Margraf Publishers. O.H. J. MANDIC.P. MURPHY. (1991): Carbonate and coal deposition in an alluvial lacustrine setting: Lower Cretaceous (Weald) in the Iberian Range (east-central Spain). & KELTS. 1–102.. & MATI^EC. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. N. D. & WRIGHT. D. a change in sedimentation rate occurs. P. L.1016/j. GIERLOWSKI-KORDESCH. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 2010). & WILKINSON. 123–135.– Sedimentology.– Sedimentology.): Lacustrine Facies Analysis.– Acta Geologica Hungarica. K. (eds. 29. B.): Continental Carbonates. Palaeoecology.H. GÓMEZ-FERNÁNDEZ. Palaeoecology. N. 333–360.– In: ANADÓN. I.H.palaeo. 13... 61. (1980): Carbonate deposition and facies distribution in a central Michigan marl lake. V.C. (2010): Lacustrine carbonates. From Unit 1 thru transitional Unit 2 and then to Unit 3. 27.– In: ANADÓN.. Michigan. L. 375–390. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. 13.. 220.. PLATT.03. REFERENCES DE LEEUW. D. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. G.M. E.040 GIERLOWSKI-KORDESCH. P. L. HARZHAUSER. A. K.42 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Special Publication International Association of Sedimentologists. J. Backhuys Publishers.L. 109–125.H. 57–74. from approximately 10 cm/kyr in Unit 1 to 20cm/kyr in Units 2 and 3. E.. & BIJ DE VAATE. TREESE. Paleoclimatology. SAVI]. International Association of Sedimentologists Special Publication. M. A. VELI]. Unit 3 with its coal-limestone facies is interpreted as a small lake delta (GIERLOWSKI-KORDESCH et al. VLAHOVI]. PAVELI].. Palaeoclimatology. .H. N. 1991). & KELTS. & KUIPER.– Palaeogeography.): Lacustrine Facies Analysis.. (2003): Lower Miocene lakes of the Balkan Land.2010. (1991): Lacustrine carbonates: facies models. K. doi: 10. 11–29. B. RAJAGOPAL. A. carbonate textures indicate a change from intermediate to humid climate/hydrology conditions (PLATT & WRIGHT. 291–299. G. TI[LJAR.H. main events and depositional dynamics. facies distribution and hydrocarbon aspects.– In: ALONSO-ZARZA. E. Croatia). S. LJ. (1982): Peat-marl deposition in a Holocene paludal-lacustrine basin – Sucker Lake.): The Zebra Mussel in Europe. & WILKINSON.– Palaeogeography. & MANDIC. K.. Chapter 2. I.. A. W. M. (eds. JOVANOVI]. 1992). & BODOR.. 46/3. KRSTI].

1 000 Ljubljana.hr) 2 Geological survey of Slovenia. Discerned conodont taxa enable us to establish conodont zonation which gave a new insight to the range of so-called Siusi and Campil beds. considering only lithology. .si. Isarcicella staeschei and I. Ilid`a. 71 210 Sarajevo. Geology and Petroleum Engineering.aljinovic@rgn. This fauna is prevailed by Hadrodontina anceps and Pachycladina obliqua with co-ocurrence of Parachirognathus ethingtoni and very rare presence of Furnishius sp. Deposition at both sections shows similar characteristics differentiated in three continuously deposited facies: The Siliciclastic facies (previously considered Siusi beds and assigned to the Early Scythian).jurkovsek@geo. bogdan. Facies sucessions at Plavno (ca 700 m thick) and Bosansko Grahovo (ca 130 m thick) differentiate in the appearance of Dolomitic facies that occurred only at the beginning of Plavno sucession. because also in the Southern Alps it has been changed and further defined. As seen in the examples from the Southern Alps and Slovenia lithology varies from one section to the other. Slovenia (tea. Dinarides.zs. Hrvatska.ba) Key words: Lower Triassic. conodont zonation. 10 000 Zagreb. The important comparison can be made based on established zoning especially using very precise conodont zonation. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: donji trijas. Bosnia and Herzegovina (zgeolbih@bih.net. Ustani~ka 11. Faculty of Mining. Tea Kolar-Jurkov{ek2. Vertical succession of Siliciclastic. there is no need to compare Lower Triassic developments of the Dinarides strictly with the type localities. zoniranje konodontima. Croatia (dunja. Bipartite dismembering of the Lower Triassic beds that is still used in the Dinarides is not actual any more. Dinaridi. Dimi~eva 14. Bosna i Hercegovina Two Lower Triassic – Scythian sediment successions have been dated by means of conodonts in the External Dinarides: Plavno section in the vicinity of Knin (Croatia) and Bosansko Grahovo section in neighboring Bosnia and Herzegovina. Mudstone facies and Siltstone-mudstone facies (occured in the upper part of the Scythian succession that was formerly considered Campil beds of the Late Scythian). Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. It is particularly true for the shallow shelf environment where slight changes in palaeomorphology influence important differences. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 43 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Conodont dating of the Lower Triassic – Scythian sedimentary rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Datiranje konodontima donjotrijaskih – skitskih stijena u Vanjskim Dinaridima (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. Thus.4. Conodont fauna of Dolomitic facies at Plavno section is represented by isarcicellids.si) 3 Federal Bureau of Geology. The Silici- clastic facies of Plavno and Bosansko Grahovo section is characterized by shallow-water euryhaline taxa attributed to the Smithian obliqua Zone. isarcica that mark the Griesbachian isarcica Zone. Croatia.kolar@geo-zs. Mudstone and Siltstone-mudstone facies were interpreted as deepening of the environment envisaged as a transgressive trend in a shallow shelf environment. Pierottijeva 6.

Uzorci 15. Petrova and Zrinska Gora. These results can be compared with the average Earth temperature curve during Eocene epoch when the average temperature was above 20°C (Fig. 2).hr) Key words: Cenozoic. Echinoidea. 1960). paleoklima. 18 and 19 are indicative for Late Badenian showing higher Mg content in concern to the other Badenian samples. University of Zagreb. The Clypeaster specimens display values from 0. iz gornjeg badena. Jasenka Sremac.. The environmental Figure 1. Most species of Irregularia were retreating to the warmer. SEM Klju~ne rije~i: kenozoik. and decreased to the lower sea temperatures (PILKEY & HOWER.98%). marked by the enhanced magnesium content. Brojevi 10 i 11 pripadaju vrsti Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus i pokazuju najve}i sadr`aj magnezija.98%. but their significant evolution occurred during the Paleogene period. marls and conglomerates. The enhanced magnesium content should correspond to higher. The diagrams show two biggest clusters marking the Badenian and Eocene samples.68% in Echinolampas. when the environmental conditions were most favourable.44 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Samoborska. the calcite crystal fragments were prepared by fracturing and carbon coating. U kladogramu su prikazana grupiranja eocenskih i miocenskih vrsta nepravilnih je`inaca. The Eocene Irregularia tests have shown relatively uniform magnesium content (Fig. Echinoidea. 1).35%. The average value of the magnesium content for the Miocene specimens is 0.pmf. 17. in the Dilj and Psunj Mts.84%. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Palaeoclimatic record based on the irregular echinoid tests Zapisi o paleoklimi u ~ahurama nepravilnih je`inaca [imun A{~i}. Slika 1. .68%) and Miocene samples (0. especially magnesium content in Mg-calcite tests. Bra~ and Hvar.05 to 0. 16. razdvaja se na dva roda Echinolampas (20 i 21) i Conoclypeus (22 i 23). Paratethys completely separated from Tethys Sea.49% in Conoclypeus conoideus ZITTEL. Samples 10 and 11 mark the Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus with the highest Mg content. and rarely in laminated marly limestones.. koja ima povi{en udio magnezija. Croatia (simeascic@geol. Irregularia. Magnesium. The Miocene samples have shown a wider range of magnesium weight percent in the tests (Fig. In the Eocene cluster.36–0. 16. The Miocene Irregularia can be found in the Badenian deposits of the Medvednica Mt. as result of the global tectonic movements. The aim of this research is to determine whether the weight percent of magnesium in the tests can be used as the indicator of the sea water temperature. Palaeoclimate. Pazin region). separation for Echinolampas (20 i 21) and for Conoclypeus (22 i 23) genus can be noticed. Samples were analysed by Energy Dispersive Spectrometer (EDS) coupled with Scanning Electron Microscope (SEM) Tescan VEGA to obtain chemical composition. 10 000 Zagreb. Eocenska grupa. to 0. tropical seas. To analyse the Irregularia tests composition. 17. 18 i 19. 1970). Hrvoje Posilovi}. Karmen Fio & \ur|ica Pezelj Faculty of Science. Horvatovac 102a. especially during the Eocene epoch. In Croatia. averaging 0. The Echinolampas genus shows increased magnesium weight percent for both Eocene (0. At the end of the Badenian and during the Sarmatian. skeniraju}i elektronski mikroskop Irregular echinoids emerged in the Lower Jurassic. on the islands of Rab. Eocene irregular echinoids can be found in flysch sediments.63–0. The cladogram showing Eocene and Miocene Irregularia specimen groups. a cooler climatic period started. Samples 15. magnezij. and in the other localities containing Lithothamnium Limestone (“Litavac”) and grey marly clays (POLJAK. 1). in Istria (Ra{a valley. Dva najve}a grupiranja razdvajaju badenske i eocenske primjerke.36–0. Stable isotope analyses (18O/16O) are planned in order to verify these preliminary conclusions. while Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus VADÁSZ shows range from 0. Due to the fresh water conditions Irregularia disappeared from the Paratethys Sea. The magnesium weight percent varies from 0. 1938). Irregularia. At the end of the Eocene epoch.6% for the Eocene samples. pokazuju povi{en udio Mg u odnosu na druge primjerke iz badena. in the vicinity of Bribirske mostine area and in the Benkovac area (MITROVI]-PETROVI].

167–203. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 45 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book the Paratethys Sea. J. Slika 2.H. POLJAK.– Vesnik of the Geological Institute of Yugoslavia. which becomes physically separated from the Tethys Sea. J. Prosje~na temperatura na Zemlji tijekom kenozoika (preuzeto i modificirano prema www. Figure 2.2010.com). (1970): Eocene echinoids of Yugoslavia (in Croatian). http://www. The climate changes at the end of the Eocene and during the Oligocene and Miocene coincide with the reduction of living area for Irregularia. 1960). Average temperature on Earth during Cenozoic era (modified after www. 2). 203–214. Geological institute of the University of Belgrade. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. & HOWER.scotese. 68.com/climate. (1938): Supplement to Miocene Echinoidea of Croatia and Slavonia (in Croatian). J. The Miocene Echinolampas specimens living in the colder Paratethys Sea show lower and more variable magnesium content in relation to their Eocene relatives. 151–190.– The Journal of Geology. PILKEY. O.04.com). The increased magnesium weight percent determined within some of the Clypeaster specimens may be related to some local environmental factor such as low salinity (PILKEY & HOWER.) conditions in shallow-water realms of the Tethys Sea were similar to recent tropical sea conditions and therefore suitable for the Irregularia. Belgrade. The average Earth temperature in Miocene was around 15°C (Fig.30% of magnesium. especially in .scotese. The average annual temperature fall in Miocene can also be seen from the magnesium weight percent in tests of Miocene Irregular Echinoids. Belgrade. (1960): The effect of environment on the concentration of skeletal magnesium and strontium in Dendraster.4. The biggest number of samples contains less than 0.scotese.htm (21.– Geological anales of the Balkan peninsula 35. This is consistent with relatively uniform and high magnesium content found in the Eocene Irregularia tests.

5x 2 – Block 1 – columnal (internodal) with narrow and short crenellae. Artikulum sadr`i lijepo razvijen Tabla I. sl. 5x 2 – Blok 1 – kolumnalij (internodal) s uskim i dugim krenelama. koje pripadaju kozmopolitskoj carolinae-grupi (BUCHER. Demetrova 1. gdje dolaze tri krinoidne vrste: Dadocrinus gracilis BUCH 1845. Croatia Na “to~ku” (mjesto gdje se to~i voda) Busova~a. koji se nalazi zajedno s dijelovima krinoida (Tabla I). krinoidi. 1989). Ne sadr`i privjeske. a dokazuju pelsonijansku starost [(Balatonicus zona. Balatonicus i Cadoricus podzone) (VÖRÖS. {to zna~i da pripada internodalima (MOORE. 5x 4 – Blok 1 – brahiopod (Punctospirella sp. Gologlav. Na Tabli I. Encrinus liliiformis LAMARCK 1801 i Entrochus silesiacus BEYRICH 1858 (MUDRENOVI] et al. smje{tenu na Gologlavu (sjeveroisto~no od Knina). 5x 3 – Blok 1 – plurikolumnalij sa sredi{njim ili udaljenim kolumnalijima. 6). na|eni su slojevi vapnenca bogati fragmentima krinoida (trohitni vapnenac) srednjotrijaske starosti. te brahiopod Punctospirella sp. Krinoidna fauna prona|ena ondje mo`e se me|u ostalim uspore|ivati sa sli~nom faunom u okolici Vare{a. a pripadaju anizi~kom katu. 3x 5 – Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873 6 – Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 . DAGYS 1974. Hrvatska Klju~ne rije~i: anizik. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Anizi~ki krinoidi Gologlava Anisian crinoids from Gologlav Marija Bo{njak & Dra`en Japund`i} Hrvatski prirodoslovni muzej. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. sl. Ti slojevi le`e superpozicijski na crvenom cefalopodnom vapnencu (Bulo{ki vapnenac). 5x 1 – Block 1 – calyx base. U uslojenom trohitnom vapnencu odre|eni su ponajvi{e dijelovi stapke krinoida – kolumnaliji i plurikolumnaliji. 10 000 Zagreb. Uzorak sloja debljine 16 cm pohranjen je u depou Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Gologlav. Hrvatska Key words: Anisian. koji je pak pokriven tankim slojem (20–30 cm) zelenkastog tufiti~nog sedimenta. 2003)] (Tabla I. U podinskom sloju cefalopodnog vapnenca na|ene su me|u ostalim i vrste amonita: Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 i Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873. Prema obliku pripada srednjim (mezistelnim) kolumnalijima. Middle Triassic crinoids from Gologlav 1 – Blok 1 – donji dio ~a{ke. DAGYS 1974). DAGYS 1974). 1952). Srednjotrijaski krinoidi Gologlava Table I. 5. 1992). odnosno plo~ica kojom je ~a{ka prirasla za stapku. 2 vidi se kolumnalij kru`nog presjeka i srednje debljine. a na bo~noj strani nisu vidljivi ni o`iljci privjesaka. 3x 4 – Block 1 – brachiopod (Punctospirella sp. crinoids.. 5x 3 – Block 1 – pluricolumnal with mesistele and distal columnals.46 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dok je sama granica prema mla|im talo`inama na tom lokalitetu problemati~na zbog tektonike kao i problema vezanih uz kondenziranu sedimentaciju. kao i fragment donjeg dijela ~a{ke.

T. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. Pojedina~ni su kolumnaliji okrugli i relativno vi{i. 'Hydasp' Substage. 1) zdjeli~astog je oblika. Warszawa. (1952): Invertebrate fossils. & SALAMON. MOORE. 83–92. VÖRÖS. KOLAR-JURKOV[EK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 47 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book uzak krenularij s radijalno raspore|enim krenelama: krenule su uske i kratke. odnosno dva kolumnalija izgleda poput prije opisanih. 452 str.– McGraw-Hill Book Company Inc.E..– Geological Quarterly. 55. 1952). KOCHANSKY-DEVIDÉ. 136. Areola je {ira. 766 p.– Jahrbuch der Geologischen Bundesanstalt. sl. {to upu}uje na zaklju~ak da pripadaju sredi{njim (mezistelnim) ili udaljenim (distalnim) kolumnalijima. 39–61. SW Poland. Prema nazubljenom izgledu krenulatnih suturnih linija vidi se da su spojevi u stapci simpleti~ni (FEARNHEAD. (2008): Towards a systematic standard approach to describing fossil crinoids. 2005). Fasciculus. Prema stratigrafskom slijedu i navedenom opisu odre|eno je da nalaz fragmentiranih krinoida pripada anizi~kom rodu Encrinus LAMARCK 1801 (G£UCHOWSKI & SALAMON.– Scripta Geologica. 8 tbl. R. LITERATURA BUCHER. 2008). (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian. FEARNHEAD.– Geolo{ki anali Balkanskog poluostrva. 135. Ostaci krinoida {iroko su rasprostranjeni u mnogim formacijama stijena starosti od donjeg paleozoika do keno- zoika.C.4. 1964). Nije na|ena ~itava ~a{ka krinoida. Plurikolumnalij (Tabla I. M. te su njezina to~na gra|a i broj krakova nepoznati. (2005): The Lower Muschelkalk crinoids from Raciborowice. New York-Toronto-London. A. Middle Triassic) from Northwestern Nevada (USA). Wien. Beograd. MUDRENOVI]. Zagreb. sl.– Geologica Hungarica series Palaeontologica.– [kolska knjiga. Tome LIII/1.. dok je lumen manji i okrugao. H. Kako je pri odre|ivanju vrste najva`niji kriterij izgled ~a{ke (KOCHANSKY-DEVIDÉ. Bo~ne su im strane ravne ili blago ispup~ene.. Leiden. E. V. 49/1. & JURKOV[EK. budu}i da je tip ~a{ke dicikli~an (MOORE. bila je mogu}a samo usporedba sa srednjotrijaskim vrstama krinoida unutar podrazreda Articulata MILLER 1821. .. Donji dio ~a{ke (Tabla I. (1964): Paleozoologija. illustrated by the redescription of a Scottish Silurian Pisocrinus de Koninck. B (1989): Development of Anisian near Vare{. Budapest. 71–121. V. s konveksnom bazom iznad koje se nalaze dijelovi pet infrabazalnih plo~ica. 227–236. 425–465. a kulmine su im oblikom vrlo sli~ne. G£UCHOWSKI. 3) sadr`i tri. F. North-Sudetic Basin. te je njihovo prou~avanje paleontolo{ki i stratigrafski va`no zbog mno{tva fosila s kratkim stratigrafskim rasponom pojedine vrste.

The succession is unconformably overlain by the Paleogene Foraminiferal limestones.48 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. benthic foraminifera. 2008) or some global eustatic/isotopic event (cf. University of Zagreb. GU[I] & JELASKA..brlek@hgi-cgs. The succession between 66 and 296 m is in general represented by massive to thick-bedded resedimented allochthonous grainy limestones. JARVIS et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. Croatia 3 Department of Geology..g. Hrvatska) Mihovil Brlek1. and with chert nodules in a few horizons. 1990. implying different depositional setting. coralinacean algae. 10 000 Zagreb. nodularization and mineralization (KENNEDY & GARRISON. Depositional setting of the Dol formation is presumed to be toe-of-slope/slope. 2000). mollusk fragments (bivalves: rudist fragments and other bivalves). Blanka Cvetko Te{ovi}2. Sachsova 2. 1990. see BORGOMANO. cortoids and wholly micritized grains. Although the depositional setting and lithology of the bio-lithoclastic packestones in the upper part (66-296 m) of the Upper Cretaceous succession on the Island of ^iovo can be correlated with that of the Bra~ “marble” member of the Pu~i{}a formation or “atypical” facies (Dra~evica) of the Dol formation on the Island of Bra~ (GU[I] & JELASKA.. 300 m thick succession of Cretaceous carbonates is measured and analyzed on the westernmost coast of the island. Lower 66 m of the succession is referred to as the Dol formation (Santonian-Campanian cf. and chemo-stratigraphy of C and Sr stable isotopes) and petrological analysis. “paleokarstic pockets” in the form of paleosols with Microcodium structures (WRIGHT. are being used in order to constrain the regional stratigraphic correlation. 2002). bryozoans. bio-. karbonatna platforma. STEUBER et al. planktonic foraminifera (globotruncanoids). other calcite fragments (heterozoan grain association). and sporadically dolomitized. slope carbonates. differs from the typical platform development in the region (e. These surfaces can be described as hard-/firm-grounds with traces of bioturbation. as well as to explain their genesis. lithoclasts. Klju~ne rije~i: litostratigrafija. During subaerial exposure.. Horvatovac 95. The strata between 66 and 296 m were deposited in slope/ toe-of-slope settings.. Approx. which shows normal gradation. The Upper Cretaceous carbonate succession on the Island of ^iovo in central Dalmatia. padinski karbonati. Tvrtko Korbar1. including integrated stratigraphy (litho-. potentially to the regional intra-Campanian relative sea-level fall (Adriatic platform: STEUBER et al. Massachusetts 01063. Croatia (mihovil. the Island of Bra~: GU[I] & JELASKA. 1994) developed in the uppermost ~10 m of this Upper Cretaceous succession. the stratigraphic . Several methods. Faculty of Science.hr) 2 Department of Geology. Two intra-Campanian discontinuity surfaces occur in the uppermost part (at 56 and 66 m) of the Dol formation. which are in places highly neomorphosed. chemostratigraphy. 2005. These are mostly bio-lithoclastic P (rarely G/R) (SMF 4-5-12-Crin. Horizon ^-9 represents an intercalation of resedimented allochthonous bio-lithoclastic P/R (platform derived fragments of rudists and other mollusks) (SMF 4-5) with admixtures of pelagic bioclastic W/P (SMF 3). 2005). Integrated stratigraphic analysis indicates Campanian age of the Dol formation. CVETKO TE[OVI] et al. carbonate platform. 1990) characterized by bioclastic W/P containing calcispheres. biostratigraphy. The benthic foraminifera association of the whole succession indicates (late middle) late Campanian (?Maastrichtian) age. after WILSON. There is a possible correlation to some regional or global process of hard-/firm-ground formation. 1975). USA Key words: lithostratigraphy. Smith College. Northampton. encrinite) with predominantly echinoderm fragments (mostly crinoids but also echinoids) with syntaxial overgrowths (commonly the only components). Croatia) Integrirana stratigrafija karbonatnih naslaga gornje krede otoka ^iova (sredi{nja Dalmacija. 1975). Ladislav Fu~ek1 & Bosiljka Glumac3 1 Croatian Geological Survey. Apulian platform: SCHLÜTER et al. indicated as well by the benthic foraminfera assemblage (CVETKO TE[OVI] et al. Several methods (field and laboratory) will be used in order to describe their petrological and mineralogical characterictics. biostratigrafija. as well as pelagic admixtures (SMF 3). 2001. 10 000 Zagreb. which is unconformably overlain by the transgressive Paleogene (?Eocene) Foraminiferal limestones over the regional type 1 sequence boundary. Croatia. Bioclastic P/G intercalated within the surfaces shows a generally fining upward trend. kemostratigrafija. agglutinated foraminifera and calcite fragments (SMF 3. bioerosion.. 2001).

& MATI^EC. (2008): Chronostratigraphy of Campanian-Maastrichtian platform carbonates and rudist associations of Salento (Apulia. Italy).– Cretaceous Research.– Sedimentology. I. (2000): The Upper Cretaceous carbonates of the Gargano-Murge region. Palaeoecology. SCHLÜTER. 741–756.4. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. While the Sumartin formation on the Island of Bra~ represents a typical inner-platform development. 215–248. 29. S. J. Palaeoclimatology. presumably facing the NE Adriatic trough (KORBAR. V. 22. STEUBER.. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates.– Bulletin de la Societe Geologique de France. JARVIS. D. & BUCKOVI].. VLAHOVI] et al. (1975): Le devenir de la zone de Budva vers le Nord-Ouest de la Yougoslavie. KENNEDY W. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: palaeogeography. 22. (1994): Paleosols in shallow marine carbonate sequences. OOUR za geologiju. I. T.– Palaeogeography. Institut za geolo{ka istra`ivanja. CVETKO TE[OVI]. M.L. V. 69. or an inter-platform trough that completely separated the Adriatic and Dinaridic platforms during the latest Cretaceous and earliest Paleogene.. (2001): Stratigraphy and microfacies of the Upper Cretaceous Pu~i{}a Formation.– AAPG Bulletin.– Cretaceous Research. (1975): Carbonate facies in geologic history. T. 2000). REFERENCES BORGOMANO. 333–360. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). Island of Bra~. JELASKA. 311–386. VLAHOVI]. Croatia): implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy. 84/10.. 160 str. .R. WRIGHT. B. MOODY. T. vol. 1561–1588.. 2009). 96. WILSON.– Springer-Verlag. TI[LJAR. GU[I]. I. (2002): Late Cretaceous (Campanian) carbon isotope events.F. & PARENTE. KORBAR. 220/3–4.– Cretaceous Research. sea-level change and correlation of the Tethyan and Boreal realms. STEUBER. JELASKA. M. T. J. Berlin. KORBAR. 100–114. 2009). Palaeoecology. penecontemporaneous deposits of the ^iovo formation likely represent deeper water slope/toe-of-slope depositional settings (see BORGOMANO.– Earth-Science Reviews. 296–312. I. 591–613...– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.P. GU[I]. MABROUK. J. and is today completely covered by the Dinaridic thrust further to the NW (as hypothesized by KORBAR. southern Italy: A model of platformto-basin transition. VELI]... x+471 p. V. which is called here the ^iovo formation. J. R. 367–395. 7/17. Croatia.– Palaeogeography. CHOROWICZ.– Earth-Science Reviews. Zagreb. V. 1975. According to the current interpretations. 2005).E (1975): Morphology and genesis of nodular chalks and hardgrounds in the Upper Cretaceous of southern England. 188. the trough represents the extension of the Budva-Cukali basin in the form of either an intra-platform embayment (tongue of the ocean) that ends in the area near Split (CHOROWICZ. I.T..J. 35. & GU[I]. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 49 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book range and the relationships with overlying rocks demand to define a new formation. A. Palaeoclimatology. 699–709. I. main events and depositional dynamics. & JELASKA.. & CABRERADE.J & GARRISON R. 26/5.

Croatia): paleoecologic and taphonomic significance Vlasta ]osovi}. a zbog reducirane brzine stvaranja novih klijetki. Endoliths. SHROBA. elipse. a debljine od 0.. Buzet (Istra) imaju tragove ubu{ivanja. . Istra Key words: Orthophragminids. Ku}ice su razli~itih veli~ina. Eocene larger foraminifera and Transitional beds (Istria. ali smje{tene u ekvatorijalnom sloju na razli~itim udaljenosti od embrionalnog aparata (embrionalnom aparatu najbli`i trag je izme|u 6–8 ekvatorijalne klijetkice). [terna. Analizirani uzorci. 1993. Istria Ihnofosili u paleogenskim klasti~nim naslagama Vanjskih Dinarida istra`uju se ve} godinama. manja je koli~ina potencijalne hrane (nerazmjer u koncentraciji citoplazme u ekvatorijalnom i lateralnom sloju).. pretpostavljamo da su nastali za `ivota jedinke. Naime. ali ima i onih ~iji je oblik nepravilan. Horvatovac 102a. U~estalost pojavljivanja tragova. odnosno iz osnih ili kosih (ali ne tangencijalnih) presjeka ku}ica.4 do 1. odnosno ispranim mikritom.50 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Napravio ih je organizam koji je `ivio kao endobiont.4 do 1 mm i one su ispunjene mikritom. 7–10 ekvatorijalnih klijetki)... polo`aj unutar ku}ice i dimenzije. pove}ali ih (ispuna sli~nog oblika kao okolni sediment i veza s vanjskom povr{inom). Velike jedinke imaju vi{e takvih bu{otina. Borings. pro{iruju}i ih i ostavljaju}i spiralno udubljenje-trag (u ekvatorijalnom sloju na jednakim razmacima vi{e jednako velikih tragova). razrije{ila su neke od dilema oko njihova nastanka: ihnotaksonomiju. D/T omjer ve}i od 2. sparitom. i uz broj~ano najzastupljenije ortofragmine sadr`e dobro sa~uvane ku}ice operkulina i “sferi~nih” numulita. 2002. Ragancini-Li{ani. nakon uginu}a organizma. Stoga je za pretpostaviti da su ove strukture nastale djelovanjem drugog tipa organizma. 2008). Na ~ak 30% ku}ica ortofragmina uo~eni su bioerozijski tragovi. 1975). Alan Moro & @eljko I{tuk Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. ubu{ivanja. NIELSEN & GORMUS. Nasuprot tome.. 2003. Pri tome se za prolaz koristio sistemom stolona na ekvatorijalnim klijetkama i klijetkicama. a udaljenost izme|u pojedinih je 1 mm. endoliti. nisu uo~eni tragovi ubu{ivanja. vapnenci. dijametra od 1. 2004. Ubu{ivanje u lateralni sloj je te{ko i zahtjevno zbog specifi~ne arhitekture.2 mm.18 mm. Elipsasti tragovi u ku}icama ortofragmina koje nalazimo u ekvatorijalnom sloju i ne dopiru do vanjske povr{ine. Nepravilne su forme najrje|e i nalazimo ih kod jedinki diskociklina u lateralnim slojevima. ispunjenih mikritom. lutet. Zanimljivo je to da veli~ina bu{otina (0.2 (orbitoklipeusi i asterocikline. oblik. u ekvatorijalnom sloju neposredno uz embrionalni aparat imaju tragove ~iji su presjeci elipse. Lutetian. tafonomska istra`ivanja tragova u krednim i eocenskim foraminiferama. 2003. Prema obliku. Sparitne ili geopetalno ispunjene bu{otine obja{njavamo precipitacijom kalcita iz pornih voda koje su lak{e cirkulirale praznom bioerodiranom ku}icom (GOLUBI] et al. Dimenzije (dulja os) struktura variraju od 0. nastale su pro{irivanjem stolona biolo{kim uni{tavanjem septulana na lateralnim klijetkama i kljetkicama. Ispuna u potpunosti odgovara vezivu stijene. uskim kanalom povezane s povr{inom ku}ice.1 do 36 mm. te tekstura ispuna prou~avani su isklju~ivo iz mikroskopskih preparata. ^esta ubu{ivanja u ku}ice ortofragmina u eocenskim vapnencima koje nalazimo rasprostranjene od Istre do Pelje{ca. NIELSEN.. ali i veli~ina. 2006. smje{taj unutar “doma}ina” i vrstu organizama koji ih ostavljaju (SLITER. pravilne kru`nice. i Asterocyclina sp. Ku}ice ortofragmina iz lutetskih (SBZ15 i SBZ 16) Ortofragminskih vapnenaca (Prijelaznih slojeva sensu ]OSOVI] et al.25 mm je dulja os) tek neznatno raste idu}i od embrionalnog aparata prema rubovima ku}ice. Limestones. eocenske velike foraminifere i Prijelazni slojevi (Istra. Ku}ice Orbitoclypeus sp. 2004). nalazimo u lateralnom sloju orbitoklipeusa. iskoristili drugi endoliti. Hrvatska). 10 000 Zagreb. Tragovi su ispunjeni mikritom.2 s 20–25 ekvatorijalnih klijetki) i selila se u mla|e i ve}e klijetke. Tragovi nepravilnog oblika najvjerojatnije su nastali tako {to su u postoje}e biostrukture. tako se endobiont selio. ~ije su ku}ice sli~nog oblika. Hrvatska Klju~ne rije~i: Ortofragmine. hrane}i se citoplazmom “doma}ina”. Tragove u obliku pravilnih kru`nica promjera do 0. Elipsaste bu{otina nalazimo i kod jedinki Discocyclina sp. odnosno vr{nog dijela tradicionalnih Foraminiferskih vapnenaca) s profila Pi}an.9 do 2. Kako je jedinka “doma}ina” rasla (u slu~aju diskociklina. nisu istra`ivana. odgovaraju Mikrofacijesu IV Ortofragminskih vapnenaca: Biolo{ki uni{tenim vekstonima s ortofragminama (]OSOVI] et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ubu{ivanja. tragovi su. 1971. NIELSEN et al. Izolirane strukture u lateralnom sloju su u ku}icama ~iji je D/T manji od 2. CHECCONI & MONACO. kod drugih foraminifera (operkuline i sferi~ni numuliti) u zajednici. paleoekolo{ki i tafonomski zna~aj Borings. GORMUS & NIELSEN. PMF.

& LUKAS. 20–29. 36/2. 61–75.K. NIELSEN. M. Washington. ]OSOVI]. (2006): Borings in larger Benthic Foraminifers from Turkey and their Paleoevironmental significance. Izolirani tragovi u razli~itim ekvatorijalnim ili lateralnim klijetkama upu}uju na djelovanje jednog ili vi{e nepoznatih organizama (sli~ne opisanim tragovima ostavljaju cijanobakterije. K.org/paleo/2003_1/ichno/issue1_03.– Studi Trent. U recentnim okoli{ima ubu{ivanja su zabilje`ena na foraminiferama iz umjerenih i hladnijih mora.4. veli~ini jedinke i podru~ju skeleta). 47/4. 6/2. 13 p. Acta Geol. 50. Italy). 250–266. Foram.. Nat. P. M. Foram.K. (2003): Palaeoecelogical and ichnological significance of microborings in Quaternary Foraminifera. 1. Warszawa. Tulsa. Trento. solution and microboring in the destruction of foraminiferal tests. NIELSEN. Research. 673–678. J.– Acta Paleonttol. ]OSOVI] et al. (1975): Boring micro-organisms and microborings in carbonate substrates. (ed. S. Milano. stoga postojanje elipsastih i sferi~nih biostruktura ide u prilog pretpostavci o vanjskom {elfu kao stani{tu nekih ortofragmina (ali unutar foti~ke zone. 152–165. It. (2008): Trace fossil assemblages in rhodoliths from the Middle Miocene of Mt. GORMUS. 493–501. Erlangen. & MORO.– Journ.– Riv. 8.W. NIELSEN.K. J. Paleont. (2004): Ichnotaxonomy and ethology of borings in shallow-marine benthic foraminifes from the Maastrichtian and Eocene of northwestern and southwestern Turkey. V.. A. DROBNE. & NIELSEN. R. Washington.): The Study of Trace Fossils. 110/2. . W.– Journ..– Palaios. & BROMLEY... Research. Pol.. Unato~ tome smatramo da bioerozijski tragovi svjedo~e o postojanju grabe`ljivaca i parazita nad ortofragminama (selektivni odabir prema rodovima. 165–176.– Facies. Camposauro (Longano Formation. K. Sci. 83.S. Springer-Verlag. 2004). K. (2002): Borings formed by Late Cretacoues endobiontic foraminifers within larger benthic foraminifers..htm) SHROBA. PERKINS.K.G. & GORMUS. (http://palaeo-electronica. J. gljive.S. SLITER. & MONACO. LITERATURA CHECCONI. GOLUBI]. A. Berlin-Heideberg-New York.C. J. R. ali i foraminifere). (1993): Taphonomic features of benthic foraminifera in a temperate setting: experimental and field observations on the role of abrasion. Southeren Apennines.– In: FREY. 229–259.J. crvi.D. C. NIELSEN. (1971): Predation on benthic foraminiferal. (2004): Paleoenvironmental model for Eocene foraminiferal limestones oft he Adriatic carbonate platform (Istrian peninsula). Strat.– Paleontologica Electronica. R.V. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 51 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija biostruktura je donekle ograni~ena zbog ciljanog uzorkovanja isklju~ivo ortofragminskih slojeva (stoga i relativno veliki postotak o{te}enih ku}ica) i zbog nemogu}nosti dobivanja ekvatorijalnih presjeka ku}ica.

paleogen. Central Dalmatia. In samples (25) were estab- lished more than 40 taxons that distinctly characterize two age complexes of rocks. C. After a shorter hiatus marked by breccia appears in limestones a second group of larger foraminifera with alveolinas and nummulites. In the first 60 m a typical subtidal facies is indicated. Croatia Key words: larger foraminifera. decastroi. . C. further A. variospira. Uro{ Premru3 & Mladen Trutin4 1 I. then for cca 120 m over a minor height. 4 205 Preddvor. Trnsko 7c. On the smaller peninsula of its NE part Cretaceous and Eocene beds are exposed displaying a clear boundary between the two. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian The island Lavsa is situated in the exposed outer arc of the Kornati islands. stipes. Slovenia 4 Independent geologist. Slika 1. A. spirolinas. Novi Trg 2. Lower Cuisian and Upper Lutetian paleogeographic maps. Lavsa Island. and to the second ones Periloculina dalmatina. 10 000 Zagreb. Ypresian. liburnica. A. which in younger beds gradually deepens. Slovenia (katica@zrc-sazu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Lavsa Island.52 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. conical foraminifera with agglutinated wall and larger trematophorid miliolides. ZRC SAZU. cf. Pseudochrysalidina cf. beds dip to NW. A. Exploration Department. In the first one prevail nubecularias. [ubi}eva 29. Among leading fossils Alveolina levantina. biostratigrafski pregled eocenskih naslaga od granice kreda/paleogen do srednjeg luteta i njegov paleogeografski polo`aj izme|u Dinarida i Apenina na paleogenskoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (ipres (kuiz) – oligocen) Katica Drobne1. Pseudolacazina n. ipres. Paleogeografska karta donjeg kuiza i gornjeg luteta. Jadranska karbonatna platforma Lavsa. To the first mentioned belong Coskinolina douvillei. Rakovec Institute of Paleontology. Lutetian. but remains under influence of a higher energy index of water. otok Lavsa. Kornati. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian and its paleogeographic position between Dinarides and Apennines on the Paleogene Adriatic carbonate platform (Ypresian (Cuisian) – Oligocene) Otok Lavsa. perpera. The Eocene part of profile passes the first 60 m across a plain. The measured thickness of beds is cca 160 m. Among the nummulites Figure 1. 1 000 Ljubljana. Josipine Turnograjske 2. sredi{nja Dalmacija. elliptica nuttalli.sp. and in younger beds with orthofragminas accompanied by a rotaliids. hottingeri. The northern side of coast is steep. cf. lutet. Croatia 3 Independent geologist. P. A. 10 000 Zagreb. Vlasta Tari2. Paleogene Adriatic Carbonate Platform Klju~ne rije~i: velike foramnifere. Ul. Kornati. tenuis are listed. minieri.si) 2 INA Naftaplin.

Many Lutetian larger foraminifera display regenerated tests. 2006) and adapted by DROBNE et al. pdf. CD-rom. especially of the Paleogene Adriatic carbonate platform. probably Solenoporis.. & GU[I]. and in the youngest beds N. (ed.e. SBZ 13 and SBZ 14. CD-rom.. Very often the red algae form macroids or they overgrow foraminifera. speaks the following chapter with graphic illustrations. The differentiation of ramps and troughs. 1) based on tectonic reconstruction (PREMRU. K. These phenomena indicate slow sedimentation and later tectonic deformations. SBZ 11 and SBZ 12. V.4. PREMRU. Comparison of foraminiferal assemblage from the Lavsa Island with other areas indicates connections with Dalmatia. L. (eds.uniurb. i. CD-rom. TARI-KOVA^I].. (2007). M. PREMRU.. 1. Ljubljana. I. Many tests are etched by endoliths. geol. (2006): Paleogene biofacies in palinspastic and paleogeographic reconstruction of Adria Region...– EGU Stephen Mueller Spec.e. TARI. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 53 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book prevails N. U. & TRUTIN. Zagreb.. (1998): Planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoecology of the Middle to Upper Eocene succession in the north Adriatic sea. Paleogene Adriatic carbonate platform between Dinarides and Apennines The paper is an attempt to reconstruct rather complicated paleogeography and tectonics during early collision of the Dinarides with Adria block. K. PREMEC-FU^EK. there especially with the Trentinara Formation. (References see below). (2002): Evolution of the northern and western Dinarides: a tectonostratigraphic approach. K. Urbino. 1998). LJ.): 22nd IAS Meeting of Sediment. I. Opatija. DROBNE. 34/2. M. Dela-Opera SAZU 4. 2. Series. Abstr. In favor of Eocene connection of marine areas of the central part of Tethys. to Middle Eocene. Based on these determinations the older beds with conical and trematophorid foraminifera can be attributed to Middle and Upper Cuisian (Ypresian). V. (2007): Carbonate platform of Adriatic and Dinarides from Cuisian till Oligocene (Slovenia and Croatia). BAJRAKTAREVI]. Publ. praeaturicus and Assilina spira. 2006) and their migration through time and space is based on micropaleontological associations and lithological properties of more than 150 stratimetric sections and about 20 off-shore boreholes (DROBNE. laevigatus. Cairo Univ.– ADRIA 2006 Intern. 2003)... Geology of the Tethys. &. razr. 223–236. Conf. The complicated paleobiogeographical and sedimentological composition of Cuisian to Priabonian deposits reflects a significant shortening which led to the Eocene formation of the SW-verging Western thrust belt (TARI.it/adria2006/ADRIA-2006. Abstract. Progressive compression in Middle and Late Eocene closed and underthrust Budva Basin and buried eastern mar- gin of Adria by flysch and flysch-like deposits. (2003): Paleogene biota from the sedimentary zones 1–4 on the Adriatic Carbonate Platform (ACP). REFERENCES DROBNE.– In: VLAHOVI]. 47.): Paleogene Shallow Benthos of the Tethys. Toward the end of Eocene the entire northern Adriatic area became a part of Mediterranean province characterized with subtropical and warm-temperature climate (PREMEC-FU^EK et al. A simple thrust belt-foredeep-foreland model applied can explain distribution of paleoenvironments and their further shortening during Lutetian to Priabonian by SW-ward thrust propagation and also later by Oligocene and Miocene thrusting. TARI-KOVA^I]. Istria and Apulia. BABI]. V.– In: 3rd Intern. TRUTIN. DROBNE. 255–271. overgrown with sessile foraminifera. Presumed position of paleogeographic units is represented on palinspastic maps from Lower Cuisian to Priabonian time (Fig. V. The younger part with alveolinas and nummulites extends to Lower and partly Middle Lutetian.. In samples the tests are very frequently damaged by later breaks or compressions and disintegrations. Z.. Abstract Book. K. 2002).– In: HOTTINGER. & DROBNE. www. biozoological provinces (PREMRU et al. 5 pls. U. i. congress on Adriatic area. .

BRAUN. Poljanska Gall on Ottnangian leaf from Poljanska . otnang.hr) Klju~ne rije~i: tragovi. miocenske biljke Key words: traces.derek@hpm. Izrazito Tabla I. {to je jedinstveno u fosilnim zabilje{kama (WILF. otnang. Poljanska Margin feeding on Ottnangian leaf from Poljanska c) Skeletiranje plojke lista. Podsused Skeletonization on Sarmatian leaf from Podsused d) Mina na Quercus neriifolia AL. Podsused e) Gala na plojki lista. Demetrova 1. Selected examples of fossil insects activity on Miocene plants (Photo: Nives BOR^I]). Radoboj b) Grizotine na obodu lista. Miocene plants Fosilno li{}e s dobro o~uvanim o{te}enjima nastalim uslijed aktivnosti insekata pru`a bogate i razli~ite informacije. a) Grizotine na plojki lista Cedrella europaea UNGER. fosilni insekti.54 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Podsused Mine on Quercus neriifolia AL. tunele. Sarmatian. tako i o ekolo{kim i ponekad taksonomskim grupama korisnika. activity. nazvane minama. Izabrani primjeri aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama (Foto: Nives BOR^I]). sarmat. 10 000 Zagreb. Hrvatska (tamara. Stoga su o~uvane mine i gale potencijalno zna~ajne za bolje razumijevanje me|usobne evolucije biljaka i parazita (ve}inom insekata) (KRASSILOV. Fosilne mine i gale pru`aju direktan dokaz parazitskog pona{anja i odgovora biljaka na takav parazitizam. O~uvanje ovakvih o{te}enja na fosilnim listovima dugo je vremena smatrano rijetkim fenomenom. Hrvatski prirodoslovni muzej. Sarmatian. paleontolo{kim kuriozitetom. BRAUN. fossil insects. kako o biljkama i insektima. 2008). aktivnost. Table I. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tragovi aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama Traces of fossil insect activity on Miocene plants Tamara \erek & Sanja Japund`i} Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. U skupinu lisnih minera ubrajaju se vrste kojima li~inke u listovima bu{e hodnike. sarmat. 2007). Radoboj Hole feeding on Cedrella europaea UNGER. sarmat.

. te ostala o{te}enja koja se rje|e pojavljuju. a grizotine na obodu lista vidljive su na 9 primjeraka. P. 13–22. LABANDEIRA. (2007): Mines and galls on fossil leaves from the Late Cretaceous of southern Negev. 12278–12282. te novi nalazi s lokaliteta Poljanska u Slavoniji) izdvojeno je 26 primjeraka fosilnih listova na kojima su jasno vidljivi tragovi o{te}enja uslijed djelovanja insekata. D. Osim gala i mina. JOHNSON. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 55 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book najve}i broj lisnih minera su gusjenice Lepidoptera. 26–47. WILF. D. F. Oko 85% {i{ki izazivaju kukci iz porodice Cynipidae i to unutar roda Quercus. Li~inke bu{e parenhim izme|u epidermi lica i nali~ja lista ostavljaju}i epidermu netaknutu..): Plant-Animal Interactions: An Evolutionary Approach. 2007). O. 486–502. i 2. a mine na 2 uzorka. (2002): The history of associations between plants and animals. V. Oligocenska flora Planine u Zagreba~koj gori. katkad Coeloptera i drugih redova kukaca. (2007): Guide to Insect (and Other) Damage Types on Compressed Plant Fossils.4.– Zrinski.C. skeletiranje. & WAGNER. Gale ili {i{ke nastaju kao odgovor biljnog tkiva na prisutnost li~inke kukca. DILCHER. R. (MACELJSKI. Pietermaritzburg. (1994): Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: paleobiological insights into the meaning of coevolution. Washington. C.0.C. no u lisne minere ubrajaju se i li~inke nekih Diptera. 2007) i utvr|eno je postojanje vrlo sli~nih tipova o{te}enja ali i nekih razli~itih koji }e se detaljno razraditi u budu}im radovima. LABANDEIRA. M. 178.. 464 str. C. 91/25.L. LABANDEIRA. Washington. (2008): Insect-damaged fossil leaves record food web response to ancient climate change and extinction. 248–261. & MARSH. Gale su sa~uvane na 9 uzoraka.– Proceedings of the National Academy of Sciences. K. Iz paleobotani~kih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela (Sarmatska flora Radoboja. Izabrani listovi klasificirani su u 5 grupa: 1) grizotine na plojki lista 2) grizotine na obodu lista 3) skeletiranje 4) mine 5) gale Na izabranim miocenskim biljkama utvr|eno je u najve}em broju postojanje grizotina tipa 1. . & PELLMYR. 48/1. P. aktivira obrambeni sustav i poku{ava se za{tititi od uljeza razvijaju}i dodatno tkivo. ^akovec.L.M.. Lancaster. (ed.– Smithsonian Institution. LABANDEIRA. LITERATURA KRASSILOV.C.– African Inverebrates. Version 3. osobito mina i gala. (KRASSILOV.. Kad je biljka napadnuta. WILF. DAVIS DONALD. 2002) pokazuju da mo`emo ve} govoriti o novim granama istra`ivanja u paleontologiji – paleominologiji i paleocecidologiji. Israel. Klasifikacija aktivnosti/o{te}enja uspore|ena je s literaturom (LABANDEIRA et al.– In: HERRERA. C. Recentnija istra`ivanja ovakvih tragova aktivnosti insekata. Sarmatska flora Zagreba~ke i Samoborske gore. C... 1999). MACELJSKI. (1999): Poljoprivredna entomologija.– New Phytologist. Skeletiranje je primje}eno samo na 1 fosilnom listu. (LABANDEIRA et al.A. grizotine na obodu lista. 1994. London: Blackwell Science.. 25 p.R. vrlo su ~este i grizotine na plojki lista. Grizotine na plojki lista uo~ene su na 13 primjeraka.

1). with up to 1.56% of insoluble residue. Correlations between Ca and S content in both units are positive (R2 = 0. 10 000 Zagreb. Erosional boundary between Transitional and Sandy Dolomite.01).56 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. indicating consistency in carbonate stechiometry. Sandy Dolomite com- prises thin-bedded dolomites. Erozijska granica izme|u prijelaznog i pjeskovitog dolomita. Hrvoje Posilovi}1. Bâtiment Anthropole.46 in TD and 0. often with recrystallized grains and scarce fossil findings. indicating strong positive covariation. University of Lausanne.and late-diagenetic dolomites. this lithologic change used to be considered as the Permian-Triassic Boundary (PTB).50). Sachsova 2. Velebit meeting Klju~ne rije~i: stati~ka korelacija. Croatia 3 Croatian Geological Survey. Slika 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Principal component analysis around the Transitional and Sandy Dolomite boundary in the Velebit Mt.48–1. CH-1015 Lausanne.88% of calcite.09–7. Croatia 4 Institute of Mineralogy and Geochemistry. submitted). Velebit Late Permian and Early Triassic deposits in the Velebit Mt. prijelazni dolomit. University of Zagreb..61% of insoluble residue. or relations between Mg and Ca and siliciclastic minerals (Fig. 1948). Si. Igor Vlahovi}2. The Principal component analysis (PCA) was used to identify patterns of positive and negative covariation for Transitional and Sandy Dolomite samples. (Croatia) Analiza glavnih komponenti na granici prijelaznog i pjeskovitog dolomita na Velebitu (Hrvatska) Karmen Fio1. Elements with high coefficient of determination (R2) that correlate to Al2O3 content are those which tend to stay bound with clays during weathering and erosion. Ivo Veli}3 & Jorge E. . Geology and Petroleum Engineering. and up to 29. University of Zagreb. Croatia (karmen. Transitional Dolomite (TD) and Sandy Dolomite (SD) (SALOPEK.pmf. mostly terrigenous siliciclastic material.30 in SD). Jasenka Sremac1. 10 000 Zagreb. The lowermost part of the Sandy Dolomite is characterized by complete lack of fossils.hr) 2 Faculty of Mining. Horvatovac 102a. above the clear erosional boundary between Transitional and Sandy dolomites (Fig.70% of calcite and 0. are represented by two informal lithostratigraphic units. Width of the photomicrograph is 5 mm. Pierottijeva 6. K and Ti in the TD and SD datasets show high scores on the first principal component. until the recent findings of Permian fossils in the lower part of the Sandy Dolomite unit (FIO et al. such as those expected between Al and trace elements included in clay matrices.fio@geol. 10 000 Zagreb. Al. containing up to 6. Sandy Dolomite. Sandy Dolomite with more variable Ca/Mg ratio (1. pjeskoviti dolomit. Mg. relatively rich in fossils. Mg and S are uncorrelated in the TD (R2 = 0. Spangenberg4 1 Faculty of Science.25) indicate more diverse carbonate mineralization. Transitional Dolomite.52) and low negative Ca–Mg correlation (R2 = –0. Transitional Dolomite is characterized by the positive Ca–Mg correlation (R2 = 0. but show negative correlation in the Figure 1. Ca. and therefore can be related to the terrigenous source area. [Irina fotografije je 5 mm. S and Sr are generally more closely related within the Transitional Dolomite and may be connected to relatively abundant fossil content in these deposits.39–1. numerous ooids and angular siliciclastic grains. Upper Permian. Switzerland Key words: Statistical correlation. The increase in Mg content and its variability in Sandy Dolomite can be explained by sediment dolomitization and diagenesis. 2). Due to the lack of the Triassic index fossils above the erosional contact between TD and SD. Transitional Dolomite is represented by well-bedded light-grey to grey early. gornji perm.59) and low variability in Ca/Mg ratio (1.

enrichment in rare earth elements and negative Cerium anomaly. This is consistent with the lack of the Mg-calcite skeletal remains in the lowermost part of the SD unit. Zn. high correlation of elements attributive to clays and siliciclastic material (quartz. SPANGENBERG. K.. Dark-grey columns represent MgO and CaO. SALOPEK. I. Zagreb. feldspars). Zr. Th.. Vi{e od 43% varijance podataka za prijelazni dolomit (A) i vi{e od 51% varijance za pjeskoviti dolomit (B) je obja{njeno prvom PCA komponentom. zircon. VLAHOVI]. J. . REFERENCES FIO. The PCA analyses and coefficients of determination gave us possibility to derive the most useful elemental data to define lithologic change. Co. siderophile (Fe. VELI]. The decrease in Ca–Mg correlation and sulphur content in the Sandy Dolomite after the lithologic boundary. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 57 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SD unit (R2 = –0. The abrupt lithologic change between TD and SD is marked by the enrichment in lithophile (Si. Rb. (1948): O gornjem palozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. Al.. M. MgO. V. Analiza glavnih komponenti za uzorke prijelaznog I pjeskovitog dolomita. J. 101–143. E. As) elements. and the sediment reworking and import by the transgression onset. Croatia. Ni) and chalcophile (Cu.E. Figure 2. (submitted): Stable isotope and trace element stratigraphy across the Permian-Triassic transition: a redefinition of the boundary in the Velebit Mountains.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Science and Art. suggesting that Mg source is not related to organic matter. Tamno sivi stupci predstavljaju MgO I CaO. SREMAC. sudden disappearance of fossils and occurrence of ooids may be explained as a consequence of the Late Permian regression. The Principal component analysis (PCA) for Transitional and Sandy Dolomite samples. showing simultaneously a strong decrease in the CaO. Slika 2.4. K.. I.48). & MRINJEK. Y). More than 43% of the total data variance for the Transitional Dolomite (A) and more than 51% of variance for Sandy Dolomite (B) is explained by the first principal component. S and Sr content. and Lika region – in Croatian).

. which had a direct influence on the evolution of the organisms and their endemism. (Be~ic section). It’s surrounded by the Alps. 10 degrees 45’N). Boreal and Indopacific oceans. Perforocalcinella fusiformis BÓNA. environmental changes. & SCHAAF. On the other hand. M. 1992. The most representative calcareous nannoplankton in laminated sediments belongs to ascidian spicules known in Paratethys as an endemic Perforocalcinella fusiformis BÓNA and also to Isolithus semenenko LULJEVA in association with Reticulofenestra spp. It’s evident that in the North Croatian Basin (Samobor hills and Krndija Mt. The reason for their appearance might be in periodic influx of warm marine waters within the coastal lake or influence of warm marine current into restricted environment during the warmer season. This event is de- tected at 11. 2006) and noticed in drastic decrease in the number of species and genus with monofloral development of the calcareous nannoplankton characterising more changes in the environment (shallowing. A. Dinaride and Carpathian Mts. The evolution of the Central Paratethys was controlled by regional tectonic events.) the marine (weak) connections oscillate but are still present with the beginning of the Pannonian. sea level changes and (dis)connections with others marine areas influenced on calcareous nannoplankton asemblage during the Sarmatian/Pannonian transition Kako su tektonika. The lowstand at the end of the Sarmatian (Sarmatian/Pannonian boundary) discovered in the NN8 zone of calcareous nannoplankton can be correlated with the Ser4 sequence boundary (GALOVI] & BAJRAKTAREVI]. & GÁL. In the area of Samobor hills and Krndija Mt. BUCCHERI et al. 1998). centralni Paratethys The Croatian Basin belongs to south western part of the Central Paratethys. (1992): Paleontological evidence for early exposure of deep oceanic crust on the Vema fracture zone southern wall (Atlantic Ocean. PROBERT & HOUDAN. Central Paratethys Klju~ne rije~i: vapnena~ki nanoplankton.hr) Key words: calcareous nannoplankton.. promjene morske razine i (prekidi) veze sa drugim marinskim prostorima utjecali na zajednice vapnena~kog nanoplanktona tijekom prijelaza sarmata u panon Ines Galovi} Croatian Geological Survey. BERGGREN. okoli{ne promjene. W.A.galovic@hgi-cgs. (1985): Kalkiges nannoplankton im Pannonien Ungarns. and reworked species of the NN6 zone imply on regresive trend and their development in typically shallow. the first detected appearance of the Amaurolithus group (Nicklithus amplificus (BUKRA & PERCIVAL) RAFFI et al. 2002) at @umberak Mts. J. These connections have been several times repeatedly disrupted and re-established.. 482–515. 1–7. Lack of the coccospheres in the assemblage with Braarudosphaera bigelowii (GRAN & BRAARUD) DEFLANDRE.1 Ma (VASILIEV. the connections oscillate but are still present. prijelaz sarmat/panon. (Dragani} section) and Dilj Mt.5 %) at the end of the Sarmatian. The communications with the other marine areas are broken in the upper part of the Sarmatian on the Medvednica Mt. REFERENCES AUBRY. hrvatski bazen. 2006). Sphenolithus abies DEFLANDRE and Syracosphaera pulchra LOHMANN) in the assemblages is drastically increased (up to 99..– U: PAPP. 2004).– Marine Geology. Chronostratigraphie und Neostratotypen Miozän der Zentralen Paratethys 7. and Syracosphaera pulchra LOHMANN. Kiadó. In the upper Sarmatian the marine littoral development prevails. The regional tectonic movements caused shallowing and much more influence of the river input. A. Sachsova 2.. Lithostromatium perdurum DEFLANDRE. 1990. Sphenolithus spp. The typical endemical form Noelaerhabdus bozinovicae JERKOVI] is also a conseguence of those changes in the environment and it’s adjustment to them. is typical for the tropical marine regions (RAFFI et al. sea-level changes and connections with Mediterranean. Akad. M. river input…). 1985. Mentioned species are characteristic for warmer marine areas (RAHMAN et al. and warm marine environments (BÓNA & GÁL. Sarmatian/Pannonian transition. AUBRY et al. . 10 000 Zagreb. (ed): Pannonien. Croatian Basin.58 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Budapest. oligotrophic. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 How tectonic.. Percentage of calcareous nannoplankton (Reticulofenestra minuta ROTH. Croatia (ines. Amaurolithus tricorniculatus (GARTNER) GARTNER & BUKRY) on the Samobor hills (Jurjev~an section) and Krndija Mt.. This intercontinental region is developed in the early Miocene as a result of the African and European plate collision. BÓNA.P. 107.

(2006): A new chronology for the Dacian Basin (Romania). 91–107. . & BAJRAKTAREVI]. J..– In: THIERSTEIN. Consequences for the kinematic and paleoenvironmental evolution of the Paratethys region. & YOUNG. Medvednica at Zagreb based on siliceous microfossils (North Croatia. DI DONATO. & HOUDAN. J. GALOVI]..R. SPROVIERI. I.. A. FERRUZZA. E.– Marine Micropaleontology. 35.): Coccolithophores From Molecular Processes to Global Impact. p. I. & RIO.. Springer. ESPOSITO. 57/3. Berlin.– Marine Geology. VASILIEV. 217–249. H.. 115. T. PESCATORE. 17–41. Z. & ROTH. BERTOLDO.. (2006): Sarmatian biostratigraphy of the Mt.– Geologica Ultraiectina. PROBERT. 199–210.A. 193. P. RAFFI.. (ed. SENATORE. M. & MADONIA. M. P. I. (1998): Evolutionary trends of tropical calcareous nannofossils in the late Neogene.R.. BACKMAN. G. (2004): The laboratory culture of coccolithophores. A. Central Paratethys). I. G... RUSSO ERMOLLI. CARELLA.– Paleoceanography..R.4. 5/1. CAPRETTO. 1–24. V. D. (2002): High resolution record of the last deglaciation in the southern Tyrrhenian Sea: environmental and climatic evolution.– Geologica Carpathica. 267. (1990): Late Neogene paleoceanography and paleoclimatology of the Gulf of Aden region based on calcareous nannofossils.H. G. D. G. RAHMAN. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 59 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book BUCCHERI.

1997) i Stoca (BUTKOVI]. paleogeography. Paleogenske krovinske naslage u ve}ini le`i{ta pripadaju srednjoeocenskim do gornjoeocenskim klasti~nim sedimentima. Na osnovu cijelokupne fosilne faune mogu}e je izdvojiti nekoliko zona s karakteristi~nim biofacijesima i faunalnim zajednicama. nauke. 22. Uz prou~enu makrofaunu posebno se isti~u brojni nalazi makroflore. U dosada{njoj literaturi kao i u geolo{kim kartama ove naslage se ve}inom tretiraju kao fli{ ili Promina formacija. southwestern Herzegovina. LITERATURA BUTKOVI]. 88 000 Mostar. Dosad je determinirano ukupno 140 razli~itih taksona makrofaune. koluti}avcima. macrofauna. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleontolo{ke karakteristike eocenskih klastita podru~ja ^itluka (jugozapadna Hercegovina) Paleontological characteristics of the Eocene clastics within the ^itluk area (southwestern Herzegovina) Goran Glamuzina JP Elektroprivreda HZ HB. Ostali fosilni oblici predstavljeni su mahovnjacima. predstavljaju prve zabilje`ene pronalaske paleogenske makroflore na podru~ju ^itluka i ovog dijela Hercegovine. clastics. macroflora. paleogeografija.– Glasn. (1983): Prilog poznavanju eocenskih molusaka Dabrice kod Stoca (Hercegovina). Upravo u ovim klastitima prikupljena je obilna i vrlo raznolika makrofauna. koralja (24) i je`inaca (12).60 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. eocen. Odre|en je i veliki broj oblika fosilnih je`inaca i koralja. Le`i{ta uglavnom dolaze unutar stratigrafskog raspona gornja kreda – paleogen. Uspore|ivanjem i korelacijom svih prou~enih litofacijesnih elemenata s biofacijesnim elementima omogu}uje se dobivanje jasnije slike rasprostiranja 'fli{oliko – prominskih' formacija i tipi~nih plitkomorskih formacija gornjopaleogenskih sedimenata. B.-geol. JUNGWIRTH. Sarajevo. Na pojedinim lokalitetima zapa`ene sedimentne strukture zajedno s pripadnim fosilnim sadr`ajem govore o minimalnim brzinama sedimentacije i kretanja materijala. Eocene. kao i njihovo vertikalno i lateralno razgrani~enje na {irem podru~ju ^itluka. glavono{cima i florom. U paleogeografskoj rekonstrukciji terena od posebnog je zna~aja zona s biofacijesnim i litofacijesnim pokazateljima litorala i plitkomorskog obalnog podru~ja. ^itluk. 29–34. prir. 1. ~ime se olak{ava rekonstrukcija talo`nog modela i evolucije {ireg prostora vanjskih Dinarida tijekom mla|eg paleogena. fli{ Key words: Paleogene. Prona|eno je dosta fosilnih oblika koji svojim morfolo{kim karakteristikama kazuju da se mo`da radi o novim vrstama. klastiti. Sv. {to je posebice izra`eno unutar gastropodne faune koja je sadr`i najvi{e morfolo{ki specifi~nih i neuporedivih oblika. BiH. flysch Na {irem podru~ju ^itluka u jugozapadnoj Hercegovini nalaze se vrlo brojna le`i{ta boksita. Tafonomske karakteristike su prili~no impresivne. Ovakvi dobiveni elementi paleogeografije i paleokoli{a upotputnjuju prazninu unutar dosada istra`enih podru~ja Dalmacije i Hercegovine s eocenskim klastitima. Makrofaunu ve}inom ~ine fosilni ostatci meku{aca i to {koljka{a i pu`eva u jednako velikom broju. te o talo`enju u vrlo plitkom okoli{u. jugozapadna Hercegovina. Mostar. makroflora. 1983). s obzirom na malu povr{inu podru~ja na kojem je prikupljena fosilna makrofauna. Paleontolo{ke osobine mnogih paleogenskih fosilifernih izdanaka i slojeva ukazuju na ne{to druga~iji re`im sedimentacije i tip paleookoli{a nego {to je u slu~aju fli{a i Promina formacije. (1997): Prvi nalazi eocenske fosilne makroflore u zapadnoj Hercegovini. E. Bogati ostatci makroflore omogu}uju rekonstrukciju paleoklimatskih uvjeta za vrijeme srednjeg/gornjeg eocena i puno jasnije definiranje paleokoli{a. {to se kosi s turbiditnim mehanizmom kretanja materijala i dubinom sedimentacije kod fli{a. pu`eva (42). . Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: Paleogen. 88–92. muz. glasnik. pri ~emu je najve}i broj taksona {koljka{a (59). makrofauna.– Rud. Zemalj. koji uz dosada{nje nalaze s podru~ja Posu{ja (JUNGWIRTH. ^itluk. Mile Budaka 106a. koja zasada znanstveno nije nigdje posebno obra|ivana.

Temperatura mora varira od 24 do 30 oC. Batophora je na|ena u lagunarnim okoli{ima. Canton. Zelene alge iz reda Dasycladales su mnogo rje|e od spomenutih iz reda Bryopsidales (LITTLER & LITTLER. {to zna~i da tolerira povremeno isu{ivanje. Ovapnjenje varira kod razli~itih alga. New York. Croatia) – right. Dasycladus je na|en u hipersalinim jezerima. koje le`e na debelom slijedu tercijarnih i mezozojskih karbonata. 10 000 Zagreb. bilo da je dno golo ili obraslo travom. Udotea. koralje. Velik dio otoka prekrivaju hipersalina jezera nastala u depresijama izme|u litificiranih dina. kao {to su Rhipocephalus. male debljine i prete`no eolskog podrijetla.edu) Klju~ne rije~i: vapnena~ke alge. u plimnim kanalima i uz pla`e. Nakon smrti alge aragonitna se ovojnica raspada u ~estice dimenzije mulja. karnik. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 61 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vapnena~ke alge otoka San Salvador (Bahami) i njihova usporedba s odgovaraju}im fosilnim zajednicama Calcareous algae from San Salvador Island (Bahamas). Acetabularia stvara vrlo tanku aragonitnu ovojnicu koja se tako|er raspada u ~estice dimenzije mulja. `ivotne okoli{e. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (San Salvador Island. Padina) precipitiraju male aragonitne kristale koji se nakupljaju na povr{ini alga i izme|u filamenata. Sachsova 2. Bahamas Karbonatna platforma Bahama (Great Bahama Bank) {iroko je poznata kao recentni ekvivalent karbonatnih platformi iz geolo{ke povijesti. posebno u za{ti}enim lagunama s mekanim dnom. Neke alge (Halimeda. Tako|er se javlja pri~vr{}ena za korijene mangrova iznad nivoa oseke. ali uvijek ispod razine mora. Figure 1. Avrainvillea. Na{a istra`ivanja fokusirala su se na vapnena~ke alge. bivaju}i sve svijetlije (do bijele) kako se na njima talo`i aragonit. San Salvador je okru`en barijernim grebenima koji {tite plitka lagunarna podru~ja. Ovapnjele vrste Cymopolia barbata i Neomeris annulata su vrlo rijetke. Ostale zelene alge su tako|er ~este.. Bahami Key words: Calcareous algae. St. Me|u njima su naj~e{}e Acetabularia crenulata (Sl. Clypeina besici PANTI] (Upper Triassic. karbonatna sedimentacija. Rhipocephalus. sve do nivoa oseke. kao i rijetki neomerisi. fragmente {koljka{a). @umberak) – desno. Nalazimo ih i na krpastim grebenima. posebno dazikladalne. Bahami) – lijevo. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (otok San Salvador. 2B i A) su najrasprostranjenije. Cymopolia) stvaraju karakteristi~ni vapnena~ki “skelet” koji ih {titi od grabe`ljivaca i utjecaja okoli{a. karbonatni okoli{i. Cymopolia se javlja blizu obale na udaru valova. Clypeina besici PANTI] (gornji trijas. kao i na usporedbu s fosilnim zajednicama rasprostranjenima u karbonatnim naslagama hrvatskih Dinarida. Udotea i Avrainvillea. @umberak Mt. Neovapnjele dazikladalne alge Batophora i Dasycladus Slika 1. Sve one na|ene su uglavnom skupljene u busene po vi{e primjeraka i pri~vr{}ene za ~vrsti substrat (stijene. njihovu raznovrsnost. 1) i Dasycladus vermicularis. valutice. . 13 617 USA (ahusinec@stlawu. Mlade alge su tako zelene. Zelene halimedacejske alge Halimeda i Penicillus (Sl. and correlation with respective fossil communities Ton}i Grgasovi}1 & Antun Husinec2 1 Hrvatski geolo{ki institut. Bahamas) – left. Carbonate environments. utjecaj na stvaranje karbonatnih sedimenata. ~vrsto pri~vr{}ena za podlogu. 2000). Lawrence University. Otok San Salvador je mala izolirana karbonatna platforma unutar Bahamskog oto~ja. Carbonate sedimentation. Ostale vapnena~ke alge (Penicillus. Acetabularia dolazi u istim okoli{ima kao i Batophora. Otok izgra|uju pleistocenske i holocenske karbonatne naslage.hr) 2 Department of Geology. Hrvatska (tgrgasovic@hgi-cgs. Carnian.4. uglavnom blizu pla`a. Vapnena~ke alge na|ene su u raznolikim okoli{ima. Neomeris. Postmortem dezintegracija ovih skeleta vodi stvaranju karbonatnog sedimenta dimenzija pijeska do mulja. ~esto u malim bazen~i}ima izme|u humaka koje rade kalianasidni rakovi. ali je ona genetski bli`a prvom tipu ovapnjenja.

a budget. Grahams Harbor. Bahamian Field Station.R. Bahamas. Bahamas. Bahamian Field Station.. Recentne halimedaceje Bahama mogu se tako.– Offshore Graphics. djeluju kao sakuplja~i (“bafflers”). 23–32. L. Figure 2. high-energy carbonate lagoon. C) humci koje rade rakovi Callianassa. & MILLER. Na{a istra`ivanja potvrdila su ranije podatke o iznimnoj va`nosti vapnena~kih alga u stvaranju karbonatnih ~estica dimenzija pijeska i mulja. San Salvador Island. C) mounds made by crustacean Callianassa. M. carbonate tidal flat. Bahamas.C. M. sediments.C. Tipi~na zajednica za{ti}enih plitkomorskih karbonatnih okoli{a Bahama: A) Penicillus.S. U geolo{koj pro{losti situacija je bila obrnuta: dok su nalazi fosilnih briopsidalnih alga rijetki.D. {to se ti~e uloge u stvaranju karbonatnih sedimenata. B) Halimeda. 1988. u kojem nalazimo i neke vrste ~iji bliski srodnici `ive i danas (Sl. A. 763–786. San Salvador. & BOARDMAN. (1988): Modern carbonate sediment production and its relation to bottom variability. Typical community of protected shallow-water carbonate environments of Bahamas: A) Penicillus. N. and biogenic processes of a modern. San Salvador. (1988): Depositional evolution of windward. San Salvador. COLBY. hvataju}i ~estice dimenzije pijeska i mulja izme|u svojih ogranaka. iako nisu fosilno sa~uvane. 1975).62 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Journal of Sedimentary Research. bilo u trijasu dana{njih Dinarida. 542 p. Doprinos alga iz reda Bryopsidales stvaranju recentnih karbonatnih sedimenata je dobro poznat (npr. Bahamian Field Station. Washington D. smatrati recentnim analozima dazikladnih alga paleozoika i mezozoika. 1988).– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. Vrlo slaba .M. Pigeon Creek. M.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. Slika 2. a istra`ivan je i na San Salvadoru (ARMSTRONG & MILLER. a u nekim geolo{kim razdobljima predstavljaju litogenetske fosile. COLBY & BOARDMAN. (1975): Lime mud deposition and calcareous algae in the Bight of Abaco. Florida and Gulf of Mexico. LITTLER. Tako je npr. & LAND. 95–105. prije pojave trava. ali u geolo{koj pro{losti. San Salvador. (2000): Caribbean Reef Plants: An Identification Guide to the Reef Plants of the Caribbean. B) Halimeda. Bahamas. 45/4.I. A. BRESNEHAN. neovapnjele alge bile su glavni sakuplja~i sedimenta. nalazi dazikladalnih alga vrlo su ~esti.S. San Salvador.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. 1). Koli~ina tako sakupljenog sedimenta je vrlo mala u usporedbi s morskom travom. & LITTLER. D.E. LITERATURA ARMSTRONG. Bahamas. NEUMANN & LAND. 55–57. (1988): The biological communities. M. NEUMANN. 1988.C. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rasprostranjenost dazikladalnih alga uz obale San Salvadora prije~i procjenu njihovog doprinosa recentnoj karbonatnoj sedimentaciji. BRESNEHAN.

1972) presented a detailed biostratigraphical division and palaeoecological reconstruction of Upper Miocene deposits.. 1998. different depositional modes and palaeoecological conditions. In general.hr) Key words: Ostracoda. Changes in the ostracod distribution closely follow regional geological events. In the lowermost part of the basal marine sediments ostracods are represented with only a few juvenile valves. Many “Mediterranean” species dissapeared. the transgression played a major role during the Karpatian age. 1988) ca be correlated with the Middle Miocene. The richness and diversity of ostracod fauna in the area investigated is the consequence of global changes in the Paratethys area during the Badenian..) laskarevi – Neocyprideis (M. Due to lack of other fossil remaines. with ostracods occurring both in nearshore and offshore environments.tadesse@hgi-cgs. Hrvatska The present study gives a short description of the perennial investigation and results of Miocene ostracod (freshwater. miocen.) sarmatica elongata and NO-10 Carinocythereis carinata – Phlycttenophora farkasi. Zagreb. Sachsova 2. Such unstable type of connection resulted in sea level oscillations (HAQ. while regressive phases resulted in a great number of specimens and species. biostratigrafija. Formation of sedimentary basin in North Croatia started in the Early Miocene. 2006. During the Neogene the central and northern regions of Croatia were situated on the southern and south-western margins of Central Paratethys. biostratigraphy. SOKA^ (1961. but valuable ostracod biostratigraphical markers are missing. During the Miocene. The integrative biostratigraphic studie by ]ORI] et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 63 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ostracods as biostratigraphic and palaeoenvironmental proxies from Miocene deposits in Croatia Ostrakodi kao pokazatelji biostratigrafije i paleoekologije miocenskih naslaga u Hrvatskoj Valentina Hajek-Tadesse Croatian Geological Survey. Early Badenian deposits.. 1967. Croatia (valentina. Ostracod fauna is characterized by strong Tethyan component. the determination of ostracod assemblages and species is essential in biozonation of Upper Miocene sediments. paleoekologija. 2009). palaeoecology. Four Badenian ostracod zones were defined in the NCB known from the Miocene of Paratethys (JIØI^EK. the brackish deposits of Late Ottnangian and Early Karpatian age were recognized for the first time in the North Croatian Basin. Brackish. and is similar to the . which had a positive effect on marine organisms. Freshwater deposits cover a wider area. The ostracod fauna is autochtonous. Miocene. (2009) recognized the first marine ingression into the Lower Miocene Lake in this area. Following the stabilization of marine palaeoenvironment. abundant and well preserved ostracod assemblages dominated in Upper Miocene deposits. 1991). the ostracod fauna becomes rich. 1965. deep water ostracods became less abundant. Deep marine ostracod fauna dominated in all areas. Middle Badenian zone NO-8 Eocytheropteron inflatum – Falunia spinulosa and two Upper Badenian zones NO-9 Paijenborchella (E. 1988. 2001). al. The marine regression and progressive restriction of conections with the open ocean resulted in demise of ostracod fauna in the Sarmatian. connections of the Central Paratethys with the Mediterranean and the Indo-Pacific Ocean were established and interrupted several times (STEININGER et al. HAJEK-TADESSE et. Based on the analysis of ostracod fauna (HAJEK-TADESSE et al.. brackish and marine) fauna from Croatia. 1983. ostracod fauna has proven to be a valid tool for the investigation of local and global realms. RÖGL.4. 1990): Lower Badenian zone NO-7 Acanthocythereis hystrix – Bythocypris lucida. Several ostracod species limited to Karpatian age are known. The great transgression started during the basal Middle Miocene. and shallow marine fauna became the dominant. 1961a. 1996). JIØI^EK & RIHA. Alluvial sediments (without fossil remains) are overlain by lacustrine freshwater to brackish deposits containing the first abundant ostracod assemblages (HAJEK-TADESSE et al. and consequently the development of different ostracod faunas. 2009). (2009) suggests that the originally marine Karpatian-dated sediments (PAVELI] et al. probably in the Ottnangian (PAVELI] et al. Croatia Klju~ne rije~i: ostrakodi. Transgressive phases resulted in a much diversified fauna. 1963. The ostracod assemblages and species are useful as biostratigraphic and ecological indicators.. PAVELI]. This study also presents a peculiar Miocene freshwater ostracod fauna that belong to the Dinaride Lake systems.

. & HORVATH.3. HAQ. . SREMAC. & VRANJKOVI]. (1998): Early to Middle miocene facies succession in lacustrine and marine environments on the southwestern margin of the Pannonian Basin System. Croatica. JURI[I]-POL[AK. ER@EN. Idrija. REFERENCES ]ORI].Pub. Z. (eds. (1967): Pontska fauna ostrakoda jugoisto~nog pobo~ja Zagreba~ke gore. Am.. A. V. Po`e{ka gora. Assoc.31 SOKA^. Sendai. 3–39. (1983): Redefinition of the Oligocene and Neogene ostracod zonation of the Paratethys. (1965): Die pannonische und pontische Ostracodenfauna von Medvednica. D. M. 4. A. – Geol. B. Eastern Paratethys. JIØå^EK. Mem.– Geol. PAVELI]. vjesnik. U. 60/3. Carpathica. Geol. & WACHA. SOKA^. (1979): Miocenski ostrakodi Sinjskog polja. B. A study in Basin Evolution. D. PETRI^. (1961): Pontische Ostracodenfauna aus Donja Kon{~ina.– Geol.. 137–144. J. (1961a): Die pannonische Fauna der Ostrakoden aus der Banija (Kroatien). 9–140.. 1993).H. & RIHA. (1990): Correlation of Ostracod Zones in the Paratethys and Tethys. M. I. Section A: 10/5. JIØå^EK. RÖGL.– Geol. VRSALJKO. 147. Central Paratethys). jugosl. F. 433–443. SOKA^. C. BELAK. 15/2. 13. Slovenski geolo{ki kongres. It is characterised by a specific endemic development in location Crnika. K..– In: ROYDEN. J. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. A. VRABAC. AVANI]. 85.– Basin Research. abundance and architectural variations of Ostracods in different Miocene paleoenvironments of Northern Croatia. 63–86...32 PAVELI]... MÜLLER. 20. STEININGER. 213–228. L. SOKA^. Petrol. 1979. (eds. 45. J. 11. 251–262. HAJEK-TADESSE. vjesnik. Jugosl.64 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & GANTAR. vjesnik.– Bulletin Scientifique. 195–225. R.U.. JURI[I]-POL[AK et al. Croat.. MANDI]. V. 52. F. O. sea level change and significance for the deep sea. PAVELI].): The Pannonian Basin. BERMANEC.– Bulletin Scientifique–Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. D. Pag.. 359–376. F. Section A: 6/4. A. 12. R. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. Croatia).– Spec.. BELAK.– Geol.– In: RE@UN. A. (2006): Preservation. Carpathica...– Paleont. 31. V.– In: SAITO HO-ON KAI (ed. Proceedings of Shallow Tethys 3. KRIZMANI]. (1991): Sequence stratigraphy. MIKNI]. D. A. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System.): 2.– Geol. & SOKA^. Ass. V. HAJEK-TADESSE... 79–87. S. A. A. SOKA^. Publs. Medvednica. & SARKOTI]-[LAT. SOKA^. (1988): Correlation of Central Paratethys. F. (1972): Pannonian and Pontian Ostracode Fauna of Mt. R.– Geol.. Section A: 6/2. SREMAC. (1993): Freshwater Miocene of Krbavsko Polje in Lika (Croatia). Sed. Book of abstracts. (2009): Revised Mid Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System.– Bulletin Scientifique. L.): Spec. 49/6. & HAJEK-TADESSE.... (1963): Panonska fauna ostrakoda Donjeg Seli{ta jugozapadno od Gline. 391–401. 98. 46/2. M.– Miscellana Micropalaeontologica. No. S. 31–43. SOKA^. (2009): Lower Miocene ostracods from the Sadovi section (Mt... and Mediterranean Neogene Stages. Int. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostracod freshwater fauna of Central Paratethys Sea and Lake Panon (SOKA^. 62/1. & RÖGL. A. M. Akad. M.

54 mm2. H. as well as species Cribrohantkenina inflata (HOWE). primitiva CUSHMAN & PONTON. Chiloguembelina ototara (FINLAY) (Fig. At the end of this zone. Prior to boundary size of the test increased to 9728. The most common species are Turborotalia cocoaensis (CUSHMAN) and Subbotina linaperta (FINLAY). Planktonic foraminiferal assemblage in the last Eocene zone E16 is highly diversified with 28 planktonic foraminiferal species indicating warm and stable climate. E&P Research Laboratory Department. Lovin~i}eva bb. The turnover of planktonic foraminiferal fauna was studied for a stratigraphic interval spanning the Hantkenina alabamensis Zone (E16) and Pseudohastigerina nagguewichiensis Zone (O1) (BERGGREN & PEARSON. and H nanggulanensis HARTONO. B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). Fotografije planktonskih foraminifera iz bu{otine Istra more – 3 snimljene skaniraju}im elektronskim mikroskopom. At the E/O boundary this species has the last peak in abundance. . in Zone O1. planktonic foraminifera. 1-D) occurs cca 30 m before the boundary with very few specimens and increase in abundance at the boundary. Vlasta Premec Fu~ek & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte d. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). Scanning electron microscope images of the planktonic foraminifera from Istra more – 3 well. Four species of Hantkenina are present: H.02 mm2. Exploration & Production BD. Croatia Key words: biostratigraphy. but at the Eocene/Oligocene boundary size decrease to 9004. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catasydrax (8%) are less abundant. Jadransko more Hemipelagic paleogene sediments in the North Adriatic Sea contain very well-preserved planktonic foraminiferal assemblages. Eocene/Oligocene boundary. globularis (BERMUDEZ) have their first appearance in O1. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). Chiloguembelina cubensis (PALMER) (Fig. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). C – Chiloguembelina ototara (1280 m). alabamensis CUSHMAN. Significant changes in small size fractions (<125 mm) across the Eocene/Oligocene boundary have been observed. C – Chiloguembelina ototara (1280 m). Turborotalia ampliapertura (BOLLI) is very rare in late Eocene and became more frequent after the Eocene/Oligocene boundary. planktonske foraminifere. Field Engineering & Operation Sector. H. After that it becomes very rare and finally disappears at the base of the O2 Zone. Adriatic Sea Klju~ne rije~i: biostratigrafija. cca 80m after Figure 1. 1-C) extremely increases in abundance (cca 15 m before boundary). 2005). tripartita (KOCH) continued from E16.04 mm2). A – Pseudohastigerina micra (1290 m). galavisi (BERMUDEZ) and D.d. 10 000 Zagreb. specimens are small (average size of foraminifera test is 8504. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 65 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Planktonic foraminiferal turnover across the Eocene/Oligocene boundary in the North Adriatic Sea Promjene u zajednici planktonskih foraminifera na granici eocen/oligocen u sjevernom Jadranu Morana Hernitz Ku~enjak. After the boundary this species fluctuates in abundance.. D. abundant species decrease in number and some of them become extinct indicating climatic deterioration and instability of the water column. Slika 1. and then abruptly decreases in abundance just before the boundary (cca 5 m).4. At the beginning of their evolutionary appearance. Compared with E16. granica eocen/oligocen. A – Pseudohastigerina micra (1290 m). 21 species of planktonic foraminifera have been observed. This species also varies in size. compressa PARR. tapuriensis BLOW & BANNER and D. B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). whereas D. Very frequent are specimens of the genus Dentoglobigerina.

I. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. (1991): Oligocene planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoclimatic interpretation from Hole 538A. It recovers after the boundary. rhythms. C. WADE & PEARSON. S. J. 686–693. 1-A) decrease in size just at the E/O boundary. 244–255. 217–236.. (2001): Trends.– Paleogeography. L. 2008). & PREMOLI SILVA. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania. during the Eocene.. and aberrations in global climate 65 Ma to present. 68/3–4. REFERENCES BERGGREN. Gulf of Mexico. 292.S. SLOAN.N. Both species Chiloguembelina ototara and C. Streptochilus martini (PIJPERS). & PEARSON. W. specimens of genus Pseudohastigerina (Fig.– Science.N. 279–298. PAGANI.A. ototara also shows distinct size reduction at the Eocene/Oligocene boundary.66 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ZACHOS. 83. P. In the small size fraction (<125 mm) a turnover in planktonic foraminiferal association is also very well visible. SPEZZAFERRI. which culminated in the earliest Oligocene (SPEZZAFERRI & PREMOLI SILVA.– Marine micropaleontology. 1991. & BILLUPS. After the Eocene/Oligocene boundary pseudohastigerinids are found only in the <125 mm sieve size fraction. whereas C. Our data show significant changes of the planktonic foraminifera association. . B. THOMAS. ZACHOS et al. Paleoclimatology. 2001. P. 1-A. K. Palaeoecology.– Journal of Foraminiferal Research. Pseudohastigerina micra (COLE) (Fig. Tenuitella praegema (LI) and T. gemma (JENKINS). Furthermore. & PEARSON. WADE. cubensis vary in size near the boundary. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. E. Turborotalia cerroazulensis group and the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalic. The first appearance of Cassigerinella chipolensis was also observed at the boundary associated with other microperforate taxa like Chiloguembelina ototara.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 boundary. M. DSDP Leg 77. ototara drops in size at the boundary and never reaches the former size. B) are present also in the 125–160 mm sieve size fraction.. but no longer reaches the previous size. indicating the global cooling. The Eocene/Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantheninids. 35/4.

FCO of Reticulofenestra pseudoumbilicus />7 mm/.– ZRC SAZU Publishing. Paratethys. gervaisi was proven with diatoms (HORVAT. The southernmost localities in the Central Paratethys are in northern Croatia and in the Kr{ko basin. 1998. Slovenski koridor The Slovenian Corridor. HORVAT. P. 2004. paleoecology. Slovenija Key words: paleogeography. Palaeoclimatology. Novi trg 2. 2004. REFERENCES BARTOL. that only the LO of Sphenolithus heteromorphus is a globally well correlated event. The study of mollusc assemblages in the Kr{ko basin. & PILLER. Palaeoecology. POPOV et al. M. Pleobiogeography and events in the Central Paratethys during the Miocene. the migration of the species to the Central Paratethys appears to have occurred in the Upper Badenian. OTONI^AR & CIMERMAN. LCO of Cyclicargolithus floridanus. a seaway connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. A. 2000). On the basis of the paleogeographic and stratigraphic distribution of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). HARZHAUSER & PILLER. gornji baden. LO of Cyclicargolithus floridanus and the appearance of the first scattered specimens of Calcidiscus macintyrei) is exactly the same in the Lenart section (Central Paratethys) and several Mediterranean sites (FORNACIARI et al.. RÖGL. 2002. the Western Paratethys and at the northern margin of the Central Paratethys (MIKU@. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. Middle Miocene..2 1 2 Univerza v Ljubljani. W. 8–31. 1996). None of the other observed events is marked by global synchronicity. srednji miocen. 2006). gervaisi did not colonise the southern part of the Central Paratethys. Slovenija Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. M.– Palaeogeography. 253. Milo{ Bartol2 & Vasja Miku`1. Privoz 11. stratigraphy. 2009) were found to have some similar palaeogeographical implications and indicate that connection of the Central Paratethys and the Mediterranean remained active untill the end of the Badenian. 2004).E. 136 p. HARZHAUSER. 1000 Ljubljana. 2004) and calcareous nannoplankton of the Mura depression (BARTOL. Ljubljana. and not through some connection with the eastern Mediterranean. in fact. (e. HORVAT. Slovenian Corridor Klju~ne rije~i: paleogeografija.4. with the Indopacific bioprovince and the Eastern Paratethys. 255 p. Upper Badenian. As the species was not found in any older beds. 2000). Amsterdam. (2004): Middle Miocene siliceous algae of Slovenia: paleontology.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 67 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New facts about the Upper Badenian Paratethys paleogeography Novija saznanja o gornjebadenskoj paleogeografiji Paratetisa Aleksander Horvat1.g. The composition of Badenian nannoplankton assemblages in the Mura depression (Mura-Zala basin) closely resembles that of contemporary Mediterranean assemblages. Oddelek za geologijo. paleobiogeography..– ZRC SAZU Publishing. 1000 Ljubljana. they are diachronous or missing in various regions. New data indicate that the oldest marine facies in the Kr{ko basin is of Upper Badenian age which means that the Kr{ko basin was not flooded before the transgression at the beginning of the TB 2. the Pacific. The succession of observed biostratigraphic events immediately above the NN5/NN6 boundary (LO of Sphenolithus heteromorphus. The results of two independent studies of the Miocene siliceous phytoplankton of the Kr{ko basin (HORVAT. Paratetis. was opened during a syn-rift phase of the Pannonian basin formation in the Karpatian. since the species P. A comparison of ODP and DSDP reports from the Mediterranean. STEININGER & WESSELY. offers some additional proof of an active connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. particularly the biogeography of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). The Upper Badenian age of the beds with P. 2007. The migration path must have led across the Slovenian Corridor. (2009): Middle Miocene calcareous nannoplankton of NE Slovenia (western Central Paratethys). (2007): Benchmark data of a changing sea – Paleogeography.5 cycle (RI@NAR et al. and the perfectly symmetrical parallel development of calcareous nannoplankton assemblages on both sides of the Slovenian Corridor it can be assumed. that the connection of the Central Paratethys with the Mediterranean existed also in the Upper Badenian. Atlantic. This parallelism can be explained as a consequence of an active connection between the two realms during the lower part of NN6 or as a reflection of a universal global trend.. Ljubljana. gervaisi can only be found in the Mediterranean.2. and Indian Oceans reveals. . It is widely assumed that this seaway was closed by the end of the Middle Badenian at the NN5/NN6 boundary so that the Central Paratethys was already isolated from the Mediterranean in the Upper Badenian and communicated only to the southeast.

U. 95–116. F.– In: RE@UN. Ljubljana. A. Österr. PETRI^. B.G.-Inst. (2000): From the Tethyan Ocean to the Paratethys Sea: Oligocene to Neogene stratigraphy. M. OTONI^AR. (1996): Middle Miocene calcareous nannofossil biostratigraphy in the Mediterranean region. MIKU@.. A. I. RI@NAR. A. (eds. Idrija. 45/2.68 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2000): Pereiraea gervaisi (Vézian) from Miocene beds south of [entjernej in Lower Carniola..– Ann. V. STEININGER. 71. Mus. F. POPOV. 92. ER@EN. 123–140. DI STEFANO. Wien.F. D. & KOVAC.V. RÖGL.. (2004): Lithological-Paleogeo- graphic maps of Paratethys.. 42/1. B. RÖGL.. New York.F. (2006): Facialna analiza. 531–536. F. F. I. paleogeography and paleobiogeography to the circum-Mediterranean region and the Oligocene to Neogene basin evolution in Austria. & CIMERMAN. SCHERBA. F. ROZANOV. Frankfurt. Forsch. 279–310. 10 Maps. Ges. Naturhist. 42. & WESSELY. Senckenberg. I. VERBI^. E.Y.– Geologija.. & NEGRI. biostratigrafija in depozicijski model srednjemiocenskih karbonatnih kamnin med Kr{ko vasjo in Obre`jem. RIO.. S. D. (1998): Palaeogeographic considerations for Mediterranean and Paratethys Seaways (Oligocene to Miocene). & HORVAT. & GANTAR. Geol. 2nd Slovenian Geological Congress.): Book of Abstracts. STEININGER. Wien. 37–62.– Geologija. MILETI]. 1–46. (2002): Middle Miocene sediments on the northern part of Gorjanci between ^ate` and Kostanjevica (SE Slovenia). 250. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 FORNACIARI.– Micropaleontology.– Cour. M. Ljubljana.. T. .. 99A. G. A.– Mitt.

Kre{imir Krizmani}1 & Georg Koch2 1 INA – Industrija nafte d. Sedimentation probably took place in transitional environment. Zagreb. As a result of correlation with previous investigated wells. trijas. The Scythian age is presumed according to correlation with previously investigated wells. Sediments are micrite (M). slightly fossiliferous. The Amanus Shale Formation of the Lower Triassic (2330–2214 m) made of hematitic shale.. Sachsova 2. litistratigrafske formacije u Siriji The vertical exploration well Khnifes-1 is located in the Hayan block in Syria. hematitic and dolomitic.d. E&P Research Laboratory Department. Permian age is supposed as well as transitional to continental depositional environment. Next is the Kurrachine Dolomite Formation of Triassic (2214–1590 m) composed of micrite (M). Lithostratigraphic Formations in Syria Klju~ne rije~i: kreda. corals and relicts of foraminifera have been found. thin mollusc shells. Lithological characteristics suggest supratidal with sabkha environment. The Middle – Upper Triassic age is presumed according to correlation with previously investigated wells. biomicrite (W). Lithology and microfossil content indicate peritidal – supratidal with sporadic sabkha environment. The Palaeozoic sediments composed of mudstone/claystone in places hematitic. Triassic. In this interval there are no fossil remains. EK logs. argillaceous dolomicrite with anhydrite. The Butmah Formation of the Upper Triassic (1230– 1180 m) is next. The Carnian age is supposed due to the lithological characteristics as well as correlation with similar deposits. shale and chert. has been noticed. Sedimentation took place in peritidal (shallow subtidal – supratidal) environment. gastropods. calcitic and silty-sandy) with primary anhydrite/gypsum and shale. Carboniferous. The Kurrachine Anhydrite Formation of the Triassic (1590–1230 m) consists of argillaceous dolomicrite with early diagenetic anhydrite and gypsum. karbon. EK logs and lithology the Lower Cretaceous age has been defined. On the basis of correlation with previously investigated wells. anhydrite and dolomite cement) and rare siltstone and dolomicrite of the Markada Formation (3022–2790 m) has been distinguished at the bottom of the well. Lovin~i}eva bb. quartzarenite (silica. Due to a correlation with previous investigated wells. follows. Vladimir Veseli1. salt and shale pursues. brachiopods. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous (1180– 1140 m) composed of quartzarenite in places conglomeratic. and drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. biomicrite (W) in places dolomitic and/or argillaceous. Only benthic foraminifera Nodosaria sp. Very scarcely thin mollusc shells were observed together with some other fossils fragments. Exploration & Production BD. The Hayane Formation of the Lower Cretaceous – Upper Cretaceous (1140–1030 m) carries on the Mesozoic series. perm. Gabrijela Pecimotika1. Croatia 2 Croatian Geological Survey. Croatia Key words: Cretaceous. Fossils have not been found. Only a few fragments of echinoderms. and lithology. dolomite (crystalline and dolomicrite) and shale proceeded. crystalline dolomite. Field Engineering & Operations Sector.4. 10 000 Zagreb. and lithology the whole interval is affiliated to Upper Albian – . The Carboniferous age is presumed according to correlation with previous investigated wells. EK logs. Microfossil association is very poor or almost absent. Throughout the entire interval ostracods. and sporadically late diagenetic dolomite. Sediments are composed of dolomicrite. undeterminable benthic foraminifera and relicts of microfossils have been found. mollusc shells. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 69 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Khnifes-1 (Sirija) Zlata Ivani~ek1. dolomicrite (argillaceous. ostracods. Fossils have not been found. In this unit the microfossils have not been found. The Middle – Upper Triassic age is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. Damir Stankovi}1. Permian. Index microfossils have not been found in this unit. dolomicrite and dolopelmicrite in places recrystallized. The succession of sediments in Khnifes-1 continues with the Amanus Sand Formation of the Palaeozic (2790– 2330 m) consists of quartzarenite and hematitic mudstone/ claystone. Lithology and absence of fossils suggest predominantly continental (fluvio-deltaic) environment. In this unit the microfossils have not been found. less gypsum. fragments of echinoderms. Branko Sokolovi}1. Deposits are formed in transitional (deltaic) and occasionally shallow marine environment.

Gansserina gansseri (BOLLI). carbonate microbreccia.. Ma- croglobigerinelloides subcarinatus (BROENNIMANN). which define the Late Campanian to Maastrichtian age. Sediments were most probably deposited in restricted shallow marine environment. Throughout the entire interval fragments of thin mollusc shells. mollusk shells and relicts of microfossils have been found. dolomitized micrite (M). EK logs. Lithology and microfossil association suggest outer shelf to deep marine depositional environment. and some dolomicrite. Gavelinella sp. Also. dolopelmicrite – recrystallized and fossiliferous). fragments of molluscs. Lithology and microfossil content indicate deposition in outer shelf to deep marine environment.. Heterohelix sp.. rare gypsum... Deposits are predominantly composed of late diagenetic dolomite (finely – medium crystalline). dolopelomicrite in places recrystallized and impregnated with organic matter).. and chert. Bulimina sp.70 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Heterohelix sp.. Fossils are very rare. Pseudoguembelina costulata (CUSHMAN). Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. Globotruncana bulloides (VOGLER). rarely argillaceous and sporadically brecciated is next. Sediments are composed of dolomite (predominatelly late diagenetic. there is the Judea Formation (390–10 m) of the Upper Cretaceous again. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (740– 530 m). benthic undeterminable foraminifera. and in lesser amount of early diagenetic dolomite (dolomicrite. and Marsonella sp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Middle Cenomanian. ostracods.. Bulimina sp. follows. Gyroidinoides sp. mollusc shells and fragments of echinoderms are present too. planktonic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. Globotruncana sp. In the whole interval. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal with sporadic sabkha environment. Muricohedbergella sp. The Upper Cenomanian – Turonian age of this interval is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. Globotruncana sp. chert and shale. Rugoglobigerina sp. are presented by the following planktonic and benthic foraminifera: Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). and lithology the age of whole interval has been estimated as Upper Cenomanian – Turonian. Subsequently. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (530–390 m) made of biomicrite (W). in some places with anhydrite. echinoderms as well as undeterminable benthic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. Globotruncana aegyptica var.. Microfossil association is very poor or almost absent. sporadically slightly fossiliferous. Macroglobigerinelloides sp. Gaudryna sp. The following foraminifera taxa have been defined the Late Santonian – Early Campanian stratigraphic position of the deposits: Muricohedbergella sp.. Lenticulina rotulata (LAMARCK). and Bolivina sp.. On the basis of correlation with previously investigated wells.. Only a few fragments of echinoderms. consists of biomicrite (W) interbedded with phosporites. undeterminable bentic foraminifera. The microfossils. This formation is brought into abnormal contact with the preceding Shiranish formation by tectonics (fault).. Next is the Judea Formation of the Upper Cretaceous (1030–740 m). Contusotruncana sp. in the association of the whole interval. Bolivina sp. . gagnebini (NAKKADY).

Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. Acrochordicras ippeni ARTHABER. aulakoceratidima. prisustvo rodova Acrochordiceras. Tragovi zubi na lju{turama mogu}i su klju~ determinacije vrsta grabe`ljivaca koji su se hranili amonitima (TICHY & URBANEK. Croatia Tijekom terenskih istra`ivanja kustosa geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u posljednjih nekoliko godina na lokalitetima Po{tak. Balatonites. Hrvatska Bite marks on the Anisian ammonoid shells of Po{tak Mt. dolazimo tako|er do zna~ajnih informacija Slika 1. 10 000 Zagreb. ortoceratidima. U nekim slu~ajevima ta o{te}enja nisu bila kobna po amonita. Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. kao i nedostatku novijih podataka o stratigrafskom rasprostranjenju amonita. 1882 i Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 71 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tragovi ugriza na lju{turama anizi~kih amonita Po{taka. 2003). 1981). cf. Unato~ kondenziranoj sedimentaciji i problemima vezanim uz superpozicijske odnose. Croatia Dra`en Japund`i}. Po{tak. ugrizi gmazova. Amoniti prona|eni u kokinama unutar teepee {upljina javljaju se zajedno sa nautiloidima.. te podre|eno benti~kim foraminiferama. Prou~avanjem ovih fosila na kojima je vidljiva patolo{ka {teta. 1882 . 1887). 1911). Stoga je za faunu pelsonijskog potkata u europskoj stratigrafiji prihva}en naziv “Balatonites-zona” (VOROS. 1992). po prvi puta kod nas. u literaturi poznatom i kao “bosanski muchelkalk” (HAUER. Middle Triassic. Balatonites je dijagnosti~ki najvrjedniji rod za ovo vremensko razdoblje i pojavljuje se kao bitan marker niskih paleogeografskih {irina (TOZER. Na njima se jasno vidi da su organizmi pretrpjeli odre|eni stupanj o{te}enja lju{ture. pravilni i neuobi~ajeni o`iljci – tragovi ugriza. a mogu ukazivati i na koji su ih na~in napadali. pustericum MOJSISOVICS. 1882) mo`e zaklju~iti da je ugriz predatora bio smrtonosan. Orlovica i Gologlav (Lika i Dalmacija) prikupljena je brojna i raznovrsna cefalopodna fauna. anizik. Demetrova 1.. Po{tak Mt. srednji trijas. Hrvatska Klju~ne rije~i: amoniti. 1911 Slika 2. {koljka{ima. pustericum MOJSISOVICS. brahiopodima i bodljika{ima. Hrvatska Key words: ammonoids. Bulogites i Proteusites upu}uje na pripadnost faune u anizi~ki “pelsonijski” potkat (BUCHER. Tijekom obrade i klasifikacije prikupljene faune na lju{turama nekoliko uzoraka uo~eni su. 2004). Na osnovi determiniranih rodova i vrsta amonita mo`emo ustvrditi da se radi o hanbulo{kom facijesu. a poznat je iz Europe. Acrochordicras cf. reptile bite marks. dok se na drugima (A. Sjeverne Amerike i Azije. / Figure 1. pa lju{tura pokazuje istovremeni rast (Acrochordicras ippeni ARTHABER. / Figure 2. Anisian. algama dazikladacejama.4.

ein Ammonit der Halleiner Obertrias.. mode of life and geological usefulness of a major fossil group. & SENIOR. HAUER. TICHY. Spec. tako i na postoje}im zbirkama amonita u Muzeju. rakove i glavono{ce. Zub gmaza Placodus sp. tbl.T.S. 18. (Fotografije/Photo: Nives BOR^I]). Assoc. 1–8. E. Nalaz nep~anog zuba u fragmentu nastanjene klijetke roda Monophyllites po svojim morfometrijskim karakteristikama upu}uje na anizi~koga gmaza Placodus sp. 135/2. 65–100. ROMER. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. London.– Geo. (1966): Vertebrate Paleontology. 54. Math. njihovi zubi bili su tuma~eni kao riblji (ROMER. E. Bundesanst. ramenono{ce. 3rd ed. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 3. Poznata su samo dva anizi~ka gmaza specijalizirana za drobljenje lju{tura amonita: Placodus AGAZZIS. 50 p... 87–90. 1.– Denkschriften der Kais. a kada se plijen jednom na{ao u ustima zdrobili bi ga stra`njim i nep~anim zubima. VÖRÖS.): The Ammonoidea: The evolution classification.-Naturw. Alp. evolution and relationship with Permian and Jurassic Forms..R. Slika 4. 8 tbl.– Geologica Hungarica series Palaeontologica. (ed. Budapest. smje{teni na anteriornom dijelu premaksile.– Univ. .. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian.. Kl. Radi se o vrlo zanimljivim i dosad neistra`ivanim nalazima koji sadr`e niz informacija o `ivotu i peleoekolo{km prilikama u srednjotrijaskom prostoru zapadnog Tethys-a {to nam pru`a nove mogu}nosti za daljnja istra`ivanja. 425–465. Detaljnom analizom o`iljaka. M. Wien. a specijaliziranog (~eljust i zubi) za lov na tvrdolju{turaste organizme: {koljka{e. H. (1981): Triassic Ammonoidea: Classification. / Figure 3. Chicago Press. 71–121. J. kako na terenu. A. ostavljali su duboke o`iljke na lju{turama amonita. G. VII + 468 p. TOZER. Fasciclus. Wien. Middle Triassic) from northwestern Nevada (USA). Prije nego li je bila poznata anatomija Placodus-a. System. 1833 i Omphalosaurus MERRIAM. Sjeka~ima-dlijetu nalik prednji zubi. Figure 4. pretpostavili smo da se radi o otiscima ugriza gmazova specijaliziranih za durofagnu prehranu. LITERATURA BUCHER. (2004): Biss-Spuren eines Sauriers an Pinacoceras parma MOJSISOVICS. 1906. Tooth of the reptile Placodus sp. Innsbruck.– Jahrb.72 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1966). Akademie der Wissenschaften.– In: HOUSE.. A.. F.R. & URBANEK.R. 1882 o paleookoli{u te o polo`aju amonita u morskom hranidbenom lancu. 55. Oni su lovili svoj tvrdolju{turast plijen bezkralje`njaka iz mekog morskog taloga svojim isturenim prednjim zubima. uzev{i u obzir sve parametre kao i dosad opisane nalaze iz istovremenih talo`ina. Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. Chicago. Geol. (1887): Die Cephalopoden des Bosnischen Muschelkalkes von Han Bulog bei Sarajevo. Vol.

fenestral fabrics. Lithostratigraphic units of the Nadrt section (1) Among different lithofacies of this 350 m thick unit. Therefore. Slovenia (otonicar@zrc-sazu. Adriatic Carbonate Platform (AdCP). In the uppermost part of the unit up to 30 cm large shells of caprinids and chondrodontids have been found. occurrences of supratidal breccia and meteoric cements indicate depositional processes in peritidal environments from restricted lagoon to tidal/supratidal zone of tidal flats. lithofacies. The upper boundary of the unit is gradual and defined where progressively thicker and com- . Approximately 1200 m thick Albian to Campanian carbonate succession was studied in the “Nadrt” geological profile. Slovenia (jernej.. while in the middle part of the unit orbitolinid foraminifers (e. unit is composed of thick-bedded limestone. while bioclastic-ostracod-foraminiferal packstone and graistone rarely occur within thicker beds. The upper boundary of the unit is gradual and defined where thin bedded bioclastic-peloidal-foraminiferal wackestone/packstone prevails over thick bedded rudist dominated framestone and rudstone. Titov trg 2. while the evolution of its marginal parts and transition towards the deeper marine Slovenian basin have not been studied in detail. W Slovenia Klju~ne rije~i: gornja kreda. as the main sites of carbonate production. 6230 Postojna. 1000 Ljubljana. W Slovenia) Gornjokredni karbonatni slijed sjevernog ruba Jadranske karbonatne platforme (Hru{ica. intraclastic-ooid grainstone occurs sporadically. Hru{ica.g. should yield the information about these events. The upper boundary of the unit is sharp and marked by sudden lithologic change from mud dominated lithofacies to bioclastic packstone with pelagic fauna. Mud dominated texture. Tectonically. Hru{ica plateau.4. the investigated area belongs to the Hru{ica nappe. Conicorbitolina conica) have been locally noticed indicating Lower to Middle Cenomanian age of the unit. Grain supported lithofacies were deposited during periodical storms. Dimi~eva 14. Locally dolomite and dolomitized limestone prevail over limestone. close to the regional road Logatec – Ajdov{~ina.e.. In the lowermost part of the unit calcispheres and pelagic foraminifers occur. eight informal lithostratigrafic units were defined. sinsedimentna tektonika. 90 m thick. loferite). Mud-supported textures of the unit with oligotypic fauna indicate deposition in restricted closed lagoon with episodic higher energy events when grain-supported lithofacies were deposited. even more sensitive to conditions that control carbonate production. 200 m thick.jez@geo-zs. Jadranska karbonatna platforma. zapadna Slovenia Introduction Late Cretaceous sedimentary evolution of the inner parts of the northern sector of the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) is relatively well known. unit is composed of mudstone and mudstone/wackestone lithofacies characterized by fenestrae (i. (2) Next. (3) Third.si) 2 Karst Research Institute ZRC SAZU. Coarse-grained grainsupported lithofacies indicate deposition in high-energy environments as a result of storm and wave reworking and redistribution of shallow marine rudist shoals. thin bedded ostracod-peloid-miliolidal mudstone and mudstone/wackestone prevail. litofacijes. Depositional settings of the inner areas of the northern sector of the AdCP indicate significant differentiation in topography culminated in development of deep closed lagoons and/or intraplatform basins throughout the Cretaceous as a consequence of regional tectonics and in minor extent eustasy. In the lowermost 32 m of the unit. while algal-peloidal-intraclastic-bioclastic-foraminiferal wackestone/packstone and packstone/ grainstone is less common. also the successions of the marginal parts of the platform which are normally. zapadna Slovenija) Jernej Je`1 & Bojan Otoni~ar2 1 Geological Survey of Slovenia.si) Key words: Late Cretaceous. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 73 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Late Cretaceous carbonate succession of the Northern margin of the Adriatic Carbonate Platform (Hru{ica plateau. in the central part of the Hru{ica plateau. With regard to lithofacies characteristics and their stratigraphic position. synsedimentary tectonics. Benthic foraminifers Broeckina (Pastrikella) balcanica and Vidalina radoicicae suggest the Upper Cenomanian age of the unit. litostratigrafske jedinice. lithostratigraphic units. Rudist bioclastic rudstone and grainstone/rudstone lithofacies prevail over bioclastic packstone which occur in the lower part of the unit. the most extended thrust unit of the northwestern External Dinarides.

Distinct unconformity denoted by bauxite deposits represents the upper boundary of the unit. The occurrence of foraminifera Keramosphaerina tergestina and Calvesiconus lecalvezae suggest the Campanian age of the unit. calcispheres and bryozoans were recognized only locally. Upper part of the unit and the eighth unit indicate deposition in the subtidal open marine setting suggesting mainly the mid ramp depositional environments with slow but continuous relative sea-level rise. Fenestral fabrics and other geopetally filled voids indicate periodic intertidal conditions. Deposition of the fifth unit was interrupted by forced regression denoted by paleokarstic features and bauxite deposits. while packstone and packstone/grainstone occur only locally. Limestone lithofacies of this unit were deposited in subtidal oligotrophic open marine environment. Sporadic fenestrae in the upper part of the unit suggest intertidal conditions. echinoderm fragments. Although substantial stratigraphic gap between the fifth and sixth unit couldn’t be formed without tectonic uplift of the marginal parts of the AdCP the subaerial exposure was initially most probably triggered and/or amplified by Late Turonian eustatic sealevel fall. rudists. Erosional unconformity overlain by by flysch deposits represents the upper boundary of the unit. Packstone textural type is the most common. More than 400 m thick accumulations of predominately bioclastic grain-supported mid ramp lithofacies of the unit seven and eight could be correlated with second order Santonian/Campanian sea-level rise and tectonically induced subsidence of the marginal parts of the platform during the foreland basin development. Diversity of fauna within prevailing micritic limestone lithofacies suggests deposition in open relatively oligotrophic lagoon. rarely packstone textural types with benthic foraminifers. Calcispheres and lack of characteristic sedimentary structures suggest a deposition in subtidal depositional setting within a relatively open marine environment. unit. ostracods and peloids. Among skeletal grains. unit consists of mudstone/wackestone. The lithofacies of the first. Continuous deepening of the accommodation space and progressively more open mid ramp depositional setting culminated in seventh lithostratigraphic unit. With regard to foraminiferal assemblage. (8) Various lithofacies (wackestone to rudstone and boundstone textural types) compose the youngest. while the Lower Cenomanian deepening of depositional environment was most probable tectonically induced. benthic foraminifers and algae are the most common. . while echinoderm fragments. rudist bioclasts. the unit is Santonian in age. Lithofacies characteristics mainly indicate deposition in subtidal oligotrophic open marine environments. foraminifers and calcispheres prevail over red algae and hydrozoans which occur sporadically. 350 m thick. Thus. while grainstone/rudstone type occurs only locally. Among skeletal grains. (5) Algal-bioclastic-foraminiferal-peloidal mudstone and mudstone/wackestone are the prevailing lithofacies of the fifth. Moncharmontia apenninica. Scandonea samnitica. approximately 30 m thick. (4) Approximately 20 m thick fourth unit is composed of thick-bedded limestone predominantly composed of mudstone/wackestone and wackestone/packstone lithofacies with echinoderm and mollusk shell fragments and calcispheres.74 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The study of lithostratigraphic units suggests alternation of inner and mid ramp depositional environments induced by relative sea-level changes. while those of the second and forth units indicate deposition in the mid ramp setting predominantly under transgressive system tract (TST). (7) Bedded and locally massive limestone compose 100 m thick seventh unit. Transition to the next unit is gradual and defined where characteristic echinoderm and mollusk bioclasts and calcispheres disappear. including Murgella lata. burrows and local abundance of ostracods indicate depositional environment of relatively protected lagoon with more opened episodes when packstone/grainstone was deposited. Mud-supported textures. rudists. algae. 25 m thick. lithostratigraphic unit. The upper boundary of the unit is gradual and defined where foraminiferal-bioclastic packstone with sparse calcispheres prevails over mud-supported lithofacies. Pseudocyclamina sphaeroidea. The upper boundary of the unit is gradual and defined where the amount of calcispheres diminishes simultaneously with the increasing amount of foraminifers and algae. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 monly coarser-grained lithofacies pass over to micritic limestone with bioclasts and sporadic calcispheres. third and fifth units indicate characteristics of the inner ramp lagoonal and peritidal depositional setting and were mainly deposited under highstand system tract (HST). the lithofacies of the sixth unit which indicate characteristics of inner ramp environments were deposited during transgressive system tract (TST). Transgressive character of the fourth and sixth unit could be correlated with the eustatic sea-level rise at the Cenomanian/Turonian and Santonian/Campanian boundary. Discussion and conclusions In general. (6) Next. the lack of reef building organisms and distribution of the lithofacies in the study carbonate succession indicate ramp-type carbonate depositional system.

1854 assessed on the basis of isolated dentitions only (SCHULTZ & PAUNOVI]. namely two isolated dentitions of Coelodus cf. consisting of part and counterpart found in bedded peloid packstones dated as Upper Cretaceous (VELI] et al. 1. It is a holotype of the nominal species “Coelodus” gasperinii GORJANOVI]-KRAMBERGER. The Natural History Museum in Split houses a well preserved specimen of another pycnodontiform fish which has been found on the island of [olta. znan. It is housed in the Natural History Museum in Rijeka. Cretaceous. and Mali Lo{inj (GORJANOVI]-KRAMBERGER. The validity of Coelodus suillus. The new pycnodont is a confirmation of this. Sagor et Trifail. SCHULTZ & PAUNOVI]. kreda. 1997). in Istria. sl. Zagreb. 1895. with special reference to pycnodonts Revizija kredne ihtiofaune Hrvatske. 1–67. Mrzleci. During the Jurassic and the Cretaceous. saturnus HECKEL. Spain Key words: Pycnodonts. Bra~. and will provide relevant information for study and comparison of the Tethys fish fauna in the Croatian area during the Creataceous period. and is the first complete pycnodontiform fish specimen that has been found in Croatia. It is an isolated dentition assessed as Coelodus saturnus HECKEL. Dalmatia. together with revision of the previously known Croatian material. 1995) comes from the recently discovered locality of Rojni}i. 1854 (GORJANOVI]KRAMBERGER. and Kor~ula. III. 51 000. Istra. and one on the territory of Istria (Valtura. 1895. 12 tab. and near the towns of Split. not only for phylogenetic systematics. RUKAVINA. s osobitim obzirom na piknodonte Koraljka Klepa~1 & Francisco José Poyato-Ariza2 1 2 Natural History Museum – Rijeka. Omi{.. 1854 (SCHULTZ & PAUNOVI]. Über einen obermiozänen Lates aus Dolje bei Agram in Kroatien. which might be related to a new fish specimen reported here. 1854. and compare it with the closely related specimens of the same age. Trogir. on Bilogora). 1895. 16. and is housed in the Natural History Museum in Vienna. GORJANOVI]-KRAMBERGER.. REFERENCES GORJANOVI]-KRAMBERGER. but also for comparison of the local ichthyofaunas in the Tethys Sea and the surrounding areas during the Cretaceous. Libanonis et appendix de piscibus oligocaenicis ad Tüffer. I. Universidad Autónoma de Madrid. II. Lesinae et M. 1997. Some fragmentary material. 1997) to date. a splendid specimen of pycnodontiform fish.. Among the fishes from those localities we have reviewed the material previously assessed as the Pycnodontiformes. umjetn. Über einige Fische des ungarischen Tertiärs. [olta. the Tethys sea constitutes a relatively steady environment for fish. The new finding. 1997) and a specimen referred to as the holotype of Coelodus suillus HECKEL. D. (1902): Paläoichthyologische Beiträge. Rijeka. Vrlika. The only known specimen of a pycnodontiform fish from Istria comes from Valtura. near Barban. RUKAVINA. near Pula) have provided Cretaceous ichtyofauna outside Dalmatia (SCHULTZ & PAUNOVI]. so that Early (and even some Late) Cretaceous ichthyofaunas are essentially formed by relict forms from the Jurassic. 2003). D. akad. Primo{ten. Dalmacija. RADOV^I].. near Pula. as part of a project to study the Cretaceous pycnodonts from Croatia.– Djela Jugosl. [ibenik. Croatia Klju~ne rije~i: Piknodonti. These are: a nearly complete specimen originally reported as Coelodus saturnus HECKEL. 28049-Madrid. one from Dalmatia and the other from northern Croatia are housed in the Institute for Quaternary Paleontology and Geology of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb (SCHULTZ & PAUNOVI]. 1854 (GORJANOVI]-KRAMBERGER. The objective of our present work is to describe this new fossil remain. 2003). 1997). . Most sites with Cretaceous ichthyofauna are located in Dalmatia – on the islands of Hvar. (1895): De piscibus fossilibus Comeni. Lorenzov prolaz 1. questioned by POYATO-ARIZA & WENZ (2002) is being revised by the authors. The new finding. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 75 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book A revision of the Cretaceous ichthyofauna from Croatia. Hrvatska There are 19 localities with fish remains from Cretaceous platy limestones in Croatia. will certainly provide most valuable information. 1975).4. 1902. The Croatian Natural History Museum in Zagreb houses specimens of pycnodontiform fish from localities in Dalmatia. Cantoblanco. Pag. Istria. Only one site in northern Croatia (Sedlarica. Biología. Croatia Dept. two specimens of Coelodus saturnus HECKEL.

433–464.. 139–248.. & WENZ. 24/1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Über einen miocänen Sparsiden aus Steiermark. RADOV^I]. HECKEL. (1854): Über den Bau and die Eintheilung der Pycnodonten nebst kurzer Beschreibung einiger neuen Arten derselben. 1–21. O. Cl. Guide-Book: 21–30. 12. Excursion. (1856): Beiträge zur Kenntniss der fossilen Fische Oesterreichs. Geol. Pycnodontidae) im Turonien (Oberkreide) von Gams bei Hieflau. Akad. POYATO-ARIZA. F. J.. Osterreich. (1997): Der Nachweis von Coelodus (Osteichthyes. Wien. 1–55. Wien. et al. Akad. Zagreb.76 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Anst. HECKEL... Budapest..– Annalen des Naturhistorisches Museum in Wien 98A.– Denkschr.-Ber. (1995): A Review of the Geology of Istria. 14..– Sitz.– Croatian Natural History Museum. Zagreb.– Palaeont. geology and palaeoenvironment. RUKAVINA. Ung. Wien.– Geodiversitas. 73–141. Math. IV. I. Congr. D. Zagreb. (1975): Some new Upper Cretaceous Teleosts from Yugoslavia with special reference to localities. Jahrb. (2002): A new insight into pycnodontiform fishes. Croat. und aus der Oberkreide von Kroatien und Italien. 17. Steiermark. Wiss. Zagreb.– I.-naturwiss. 187– 274. (2003): Catalogue of Fossil Vertebrates in the Croatian Natural History Museum. . Über zwei obercretazische Fische der Insel Bra~ und [olta in Dalmatien. J. S. J.. M. & PAUNOVI]. 192 p. Cl. 11. J.-naturw. Wiss. geol. Mathem. jugosl. VELI]. SCHULTZ. Paris.– Mitt.

biostratigrafsko datiranje. Soc. & ZAKHAROV. parvus in the Transitional beds (sample L1) markes the base of the systemic boundary.. 81–115. YANG. Studies of the PTB interval were carried out in the @iri area in the north-west part of the External Dinarides. 173–213. postparvus and anceps Zones. C. H. In the paleogeographic sense Late Paleozoic and Early Triassic beds of the studied area were formed on extensive Slovenian Carbonate Platform which became established in the Late Permian.. Paleont. Amsterdam. 37/2–3 (1998). 24. & JURKOV[EK.. lobata. YIN.si) 2 University of Zagreb. Stratigraphically most important species across the PTB belong to the conodonts of the Hindeodus-Isarcicella group. & JURKOV[EK.. C. RAMOV[.kolar@geo-zs. 2008).aljinovic@rgn. TONG. bogdan. S. conodont zonation. J. Palaeoclimatol.– Geologija. 102–114. The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the PTB have been ratified by IUGS in 2001 (YIN et al.. Late Permian carbonates that are known also as “@a`ar Fm” in Slovenia that represent equivalent of Bellerophon Fm.si. Zhejiang. 2007) and then follow oolithic-clastic Early Triassic succesion of beds. Western Slovenia Klju~ne rije~i: granica perm-trijas. Croat. REFERENCES BUSER. the Luka~ section enables correlation with the sequences in Southern Alps and in other areas of the world.jurkovsek@geo. 19–28. B. 1999).4. Isarcicella and Sweetohindeodus in the uppermost Permian and lowermost Triassic. S. biostratigraphic dating. 10 000 Zagreb (dunja.– Geol. (2007): First record of Hindeodus-Isarcicella population in Lower Triassic of Slovenia. 37–38. WANG. Faculty of Mining. Ljubljana. In the studied Late Permian-Early Triassic section Luka~ six conodont zones have been recognized.. and Griesbachian (lowermost Triassic) parvus. The FAD (first appearance datum) of H. 487–495. B.– Palaeogeogr. Dimi~eva 14. Z. Ljubljana.. H. KOLAR-JURKOV[EK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 77 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Definition of the Permian – Triassic boundary in Western Slovenia Definicija granice perm-trijas u zapadnoj Sloveniji Tea Kolar-Jurkov{ek1. Ital. & WU. Slovenia (tea. The first appearance datum (FAD) of the species Hindeodus parvus (KOZUR & PJATAKOVA) of the Meishan section in South China marks the base of the Triassic System.– Geologija 50/1. these are in ascending order.. On the basis of conodonts.– Episodes. K. A. konodontna zonacija. (2001): The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the Permian–Triassic Boundary.Y. Bogdan Jurkov{ek1 & Dunja Aljinovi}2 1 Geological Survey of Slovenia. Pierottijeva 6. Above the Transitional beds that include P/T boundary is developed the Streaky limestone (KOLAR-JURKOV[EK & JURKOV[EK... (2007): Triasni konodonti Slovenskega bazena. 2001). T. and remained stable until Late Anisian times (BUSER et al. 1 000 Ljubljana.hr) Key words: Permian-Triassic boundary.. Modena. 252/1. 1996). China. (1996): The Conodonts Hindeodus. 49/1. Palaeoecol. Geology and Petroleum Engineering. the latest Changhsingian (uppermost Permian) praeparvus Zone. 72–81. Y. H. zapadna Slovenija The stratigraphy of the Permian-Triassic Boundary (PTB) beds has been intensively studied in many parts of the world for many years after the establishment of the Permian-Triassic Working Group (PTWG) in 1981.zs. (1996): The importance of Hindeodus parvus (Conodonta) for the definition of the Permian-Triassic boundary and evaluation of the proposed sections for a global stratotype section and point (GSSP) for the base of the Triassic. KOZUR.– Boll. The approved proposal clearly separates the event stratigraphic. . isarcica. WANG. T.Y. (Triassic conodonts of the Slovenian Basin). Hindeodus parvus is the first globally distributed species that appears just above the minimum faunal diversity indicated by the minimum in d13C (KOZUR. KOLAR-JURKOV[EK.D.and biostratigraphic boundaries and is of key importance not only for defining the GSSP of the basal Triassic boundary but also for study of the P/T mass extinction and recovery (WANG. (1999): Conodont Mass Extinction and Recovery from Permian-Triassic Boundary Beds in the Meishan Sections. KOZUR et al. ZHANG. KOZUR.. 1996.

Nadalje. a njihova istodobnost s OAE 2 potvr|ena je kemostratigrafskom korelacijom (KORBAR et al.korbar@hgi-cgs. MCARTHUR et al. Za korelaciju su najupotrebljivija odstupanja od prosje~nih vrijednosti d13C. a ne gornjem aptu (HUCK et al. 1994. Budu}i da se stratigrafija ugljikovih izotopa (CIS) temelji na analizi nekog sedimentog slijeda... Na temelju kemostratigrafije (d13C i 87Sr/86Sr) napravljena je korelacija Kanfanar formacije s istodobnim naslagama rubnih podru~ja negda{njeg Tetisa.. Relativno mali hijatus koji odvaja formacije Pu~i{}a i . Jadransko-dinaridska karbonatna platforma Key words: chemostratigraphy. 2009). SCHLANGER et al. 87Sr/86Sr. Odre|ivanje vrijednosti 87Sr/86Sr u zanimljivim rudistnim horizontima na Hvaru (KORBAR et al.. Zbog toga je ograni~ena dostupnost kvalitetnog materijala (uz cijenu analize) najve}i problem pri primjeni stratigrafije stroncijevih izotopa (SIS). 2010). Time je omogu}ena kronostratigrafska kalibracija dobro definiranih biozona unutar slijeda naslaga platformnih karbonata (VELI]. KORBAR. 2009). 2003). rasponi provodnih foraminifera i rudista koje nalazimo unutar naslaga konijaka do mastrihta na otoku Bra~u. 87Sr/86Sr. Na temelju udjela elementarnog Sr.. 2006). kemostratigrafija je iskori{tena i za lokalnu korelaciju istodobnih naslaga. 2001). 1999). d13C.hr) Klju~ne rije~i: kemostratigrafija. uzorci za odre|ivanje d13C naj~e{}e se uzimaju iz mikritnih litotipova vapnenca (bulk sediment). Zavod za geologiju.. Cretaceous. 1998) i gornju kredu (JARVIS et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kemostratigrafija krednih karbonata jadranskog podru~ja Hrvatske – pregled dosada{njih istra`ivanja Chemostratigraphy of Cretaceous carbonates in the Adriatic region of Croatia – a review Tvrtko Korbar Hrvatski geolo{ki institut. 2009). Time je unaprije|en stratigrafski obrazac koji se koristi za gornju kredu Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (GU[I] & JELASKA. Osim globalne. za vrijeme kojeg su u marinskim plitkovodnim okoli{ima niskih geografskih {irina talo`ene Lithocodium-Bacinella naslage. Stoga i regionalna aptsko-albska emerzija ~ini ve}u stratigrafsku prazninu nego {to se prije smatralo. s kronostratigrafski bolje definiranim biozonama pelagi~kih organizama. U zavr{noj fazi su i integrirana stratigrafska istra`ivanja na podru~ju Istre. 1993). u kojima se na temelju odnosa izotopa d13C i d18O mo`e detektirati stupanj dijagenetske izmjene originalnih vrijednosti d13C.. g. Izotopni zapisi d13C pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE 2 na platformi. 2005). tijekom kojeg je Dalmatinski dio Jadranske platforme emergiran prije oko 76 mil.. koja obuhva}aju i naslage alba (CVETKO TE[OVI] et al. 1987. 2010) pridonijelo je boljem definiranju kampanskog doga|aja. re-kalibrirani su pomo}u SIS-a (STEUBER et al. U donjoj kredi Istre detaljno su istra`ene naslage gornjeg barema i donjeg apta (HUCK et al. Napravljen je pregled rezultata dosada{njih kemostratigrafskih istra`ivanja naslaga krede na jadranskom podru~ju Hrvatske. 1990. 1987) i stroncija (87Sr/86Sr. Naslage iste starosti izdanjuju i na zapadnim obalama otoka Bra~a. Adriatic-Dinaridic carbonate platform Primjenom kemostratigrafije tijekom protekla dva desetlje}a omogu}ena je bolja korelacija biozona benti~kih organizama. ~ime je omogu}ena bolja interpretacija dinamike talo`enja na platformi (KORBAR et al. 2010). zabilje`ena u naslagama talo`enim tijekom oceanskih anoksi~nih doga|aja (OAE). Hrvatska (tvrtko. 2007). kreda. Utvr|eno je da biozona Palorbitolina lenticularis u Istri odre|uje donji dio donjeg apta te da mno`inska zona Salpingoporella dinarica pripada donjem. ali i {ire. 10 000 Zagreb.. a referentne krivulje definirane su za donju (MENEGATTI et al.. Taj interval naslaga je s kemostratigrafskog aspekta u Hrvatskoj po prvi puta istra`en na Dugom otoku i Hvaru (DAVEY & JENKYNS.. dokazano je da je vanjski kompaktni sloj lju{ture pojedinih skupina rudista kvalitetan materijal za analizu 87Sr/86Sr (STEUBER. kojima su uglavnom obuhva}ene naslage Jadranske karbonatne platforme u u`em smislu. d13C. sve istra`ene naslage talo`ene su u podru~ju Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (KORBAR. 2006). Sachsova 2. jedan slijed padinskih karbonata i jedan lokalitet koji je pripisan alohtonom dijelu Dinaridskog segmenta. Fe i Mn te skeniranjem elektronskim mikroskopom (SEM).78 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2009). Zaklju~eno je da je Kanfanar formacija talo`ena tijekom OAE 1a. Naslage najgornjeg cenomana i baznog turona istra`ivanog podru~ja talo`ene su tijekom globalnog OAE 2 (SCHLANGER et al. Pritom se naj~e{}e koriste izotopi ugljika (d13C. GU[I] & JELASKA. koje nalazimo unutar plitkovodnih naslaga karbonatnih platformi.. U {irem smislu. MCARTHUR.

M. I. Abstracts. I.. Abstract book. 331–358. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. O. CVETKO TE[OVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 79 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sumartin. KORBAR T. Institut za geolo{ka istra`ivanja. RAMEIL. 254. T. LITERATURA BRLEK.– Turkish Journal of Earth Sciences (in press). T. SCHLANGER. B..O.. GU[I].D.– Paleoceanography. S. 143/5. 92. A. FU^EK. (2001): Strontium isotope stratigraphy: Lowess version 3. GU[I]. Zagreb. B. KORBAR. GLUMAC.. K. Fukuoka. VELI]. M.– Sedimentology (in press).. & GLUMAC. WIECZOREK. & CARON. STRASSER. 2010).. koja uklju~uju i kemostratigrafiju padinskih karbonata (BRLEK et al. 676–686.W. T. I.. 530–545. & FLEET. I. STEUBER. CVETKO TE[OVI]... 296–312.. & SCHOLLE. GLUMAC. A... & JELASKA.A. K. Helv. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates.J. 6.C.– In: HOYANAGI. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99.. (eds.– Palaeogeography.– 27th Meeting of Sedimentologists. T.. JENKYNS. (1994): Recent trends in strontium isotope stratigraphy.– Earth Science Reviews..S.– 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010. 26. B.V. R. A. D. U.. I. Palaeoclimatology. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion.C.. . ~ime bi se preciznije kalibrirale postoje}e biozone (VELI]. A.– J.. R.– Eclogae geol. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event.. 200. B. S. & IMMENHAUSER. P. 561–608. J. Croatia).R. N.A.): From the Highest to the Deepest. M.2009.. doi: 10. Croatia). 155–170.– Geologia Croatica. Croatia.A.07.. Japan. FARRIMOND. P.B.6– 70.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. I. & KANO. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. V. 96/4. (1998): Highresolution d13C stratigraphy through the early Aptian “Livello Selli” of the Alpine Tethys. Volume A. R. (2010): Latitudinally different responses of Tethyan shoalwater carbonate systems to the Early Aptian oceanic anoxic event (OAE 1a). 741–756. T. P. M.. J. I. IAS Alghero (Sardinia). MCARTHUR. Croatia). STEUBER. A. CVETKO TE[OVI]. Budu}im istra`ivanjima trebalo bi detaljnijim uzorkovanjem pogodnog slijeda naslaga od turona do paleogena dodatno unaprijediti stratigrafiju gornje krede pomo}u SIS-a. 163–170.C. 109. Geol. & GU[I]. Palaeoecology. MCARTHUR.): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London.earscirev. MENEGATTI. Special Publication. H. V. HUCK... HEIMHOFER. 371–400. ARTHUR. KRIZMANI]. U zavr{noj fazi su integrirana stratigrafska istra`ivanja gornje krede na otoku ^iovu. JENKYNS.. STEUBER. T. ISC 2006. S. M. Croatia): Implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy.. B.6 Ma). 1–113. 221–243. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). KORBAR. 69.004 KORBAR.– In: BROOKS.. 160 str.4. & BAILEY. CVETKO TE[OVI]. T.. 60.– Geol. & PEARCE.– Cretaceous Research. KORBAR. 13. & JELASKA.. (eds.. H. DAVEY. Stuttgart. JARVIS. Best-fit to the marine Sr-isotope curve for 0 to 509 Ma and accompanying look-up table for deriving numerical age. JELASKA. HOWARTH. (2010): Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. BROWN. Rezultati omogu}uju dobru korelaciju s istodobnim plitkovodnim karbonatima otoka Bra~a i {ire. KORBAR. & CADIEUX. T. Naime. & BUCKOVI]. & SKELTON. (2006): Unraveling stratigraphic complexities in Lower Cretaceous (Barremian to Albian) strata of Istria. TYSON.– Geological Magazine.1016/j. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. GALE. T. OOUR za geologiju.D. Abstracts Book (this volume). H..S. 82/4. RADOVANOVI].M. & JENKYNS. J. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform. Rundsch.– Terra Nova.. S. (2003): Strontium isotope stratigraphy of Cretaceous hippuritid rudist bivalves: rates of morphological change and heterochronic evolution. TAKANO. 26/5. V. K. Croatia). L. dosada{njim kemostratigrafskim istra`ivanjima utvr|eno je da pojedini zonski fosili imaju druga~ije raspone pojavljivanja od tradicionalno prihva}enih. 2007). H.P. posljedica je tog regionalnog doga|aja. B. p. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). T. WEISSERT. (2010): Campanian Pseudosabinia from the Pu~i{}a Formation on the island of Hvar (Adriatic Sea.J.. B.

Hrvatska (tvrtko. Naslage gornjeg cenomana i donjeg turona dobro su otkrivene na zapadnoj obali otoka Bra~a. Sveu~ili{te u Zagrebu. USA Klju~ne rije~i: OAE-2. Zavod za geologiju. koja sugerira migraciju visokoenergijskih okoli{a. Istra`ena su 2 profila: u sjevernom krilu antiklinale u uvali Kupinova. plastiklastima i neptunskim dajkovima.. Na njima jo{ u kontinuitetu slijede masivni do debeloslojeviti bioklasti~ni vapnenci s nejasnom kosom slojevito{}u. karbonatna platforma Keywords: OAE-2. Northampton. litostratigrafija. 2009). Massachusetts.. mikro. 2009). USA 3 Geolo{ki odsjek Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta. Sachsova 2.hr) Department of Geosciences. PEARCE et al. Bosiljka Glumac2. 1990. U gornjem dijelu nalazimo metarske intervale bioklasti~nih pekston-radstona s d`epovima kalcisferskih vekstona u me|uzrnskom prostoru. Cadieux4 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Naslage talo`ene tijekom kasnog cenomana i ranog turona. carbonate platform. U vr{nom dijelu su decimetarski do metarski paketi laminita kaoti~no slampirani i “izmje{ani” s intraformacijskim karbonatnim bre~ama.80 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatska) Influence of Cenomanian-Turonian synsedimentary tectonics and OAE 2 on development of Adriatic Carbonate Platform: a case study from the Island of Bra~ (Dalmatia. biostratigraphy. 2007). lithostratigraphy. Slabljenje pelagi~kog utjecaja obilje`eno je pojavama plitkovodnih algi te radiolitida u polo`aju rasta. Napravljene su sedimentolo{ke. Tema je izvorno prezentirana na 27. anoksi~ni uvjeti u kojima su talo`ene istodobne bazenske naslage. Najgornji dio formacije Milna je na stupu Kupinova sinsedimentacijski poreme}en. i u ju`nom krilu u Splitskim vratima. 1990. 2006. Peritajdalni laminiti su u donjem dijelu tog stupa slampirani. kemostratigrafija. 1993).. 10 000 Zagreb. s nejasnim ju`nim vergencijama decimetarskih slampova. Smith College. Na temelju rezultata integriranih stratigrafskih istra`ivanja intrpretirana je dinamika talo`enja na tom dijelu platfome tijekom kasnocenomanskog preplavljivanja. Kontakt s dobro uslojenim krovinskim naslagama formacije Sveti Duh je o{tar..i makropaleontolo{ke te kemostratigrafske (izotopi C i O) analize. Izotopni zapisi d13C iz oba istra`ena stupa pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE-2 na platformi. University of Tennessee. 1999). 1987). “crni . gdje se nalaze u jezgri antiklinale kod Milne (GU[I] & JELASKA. obilje`en sporadi~nim pojavama onkoida na stupu Kupinova i nekoliko horizonata ro`nja~kih nodula u gornjem dijelu stupa Splitska Vrata. Rezultati su potvrdili kasnocenomansko-ranoturonsku starost istra`enog slijeda (GU[I] & JELASKA. Horvatovac 102a. Sardinija) – IAS 2009 (KORBAR et al. U nedostatku usko-provodnih fosila. skupu sedimentologa (Alghero.korbar@hgi-cgs. biostratigrafija. {to je potvr|eno kemostratigrafskom korelacijom s referentnim stupom Eastbourne u Engleskoj (JARVIS et al. sli~no kao na ju`nom krilu antiklinale kod Milne (PRTOLJAN et al. odli~an alat za preciznu globalnu korelaciju tih naslaga je kemostratigrafija temeljena na izotopima ugljika (d13C). a potvr|eno je da je preplavljivanje platforme zapo~elo u kasnom cenomanu (DAVEY & JENKYNS. 10 000 Zagreb. Snimljene su naslage gornjeg dijela formacije Milna. Blanka Cvetko Te{ovi}3 & Sarah B. sadr`e zapise jednog od najistra`enijih globalnih oceanskih anoksi~nih doga|aja (ocean anoxic event) – OAE 2 (SCHLANGER et al. Slijed naslaga formacije Sveti Duh je monoton. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Utjecaj sinsedimentacijske tektonike i OAE 2 na razvoj Jadranske karbonatne platforme tijekom cenoman-turona: primjer otoka Bra~a (Dalmacija. a na stupu Splitska Vrata vi{e od 80 m. s ciljem njihove me|usobne i globalne korelacije. koji dopiru do podine laminita (hondrodontnoradiolitidne litosome). Kalcisferski vekston-pekston u matriksu. gornja kreda. 1993). Upper Cretaceous. Knoxville. d13C. tzv. Debljina formacije Sveti Duh je na stupu Kupinova oko 40 m. chemostratigraphy. pa su te naslage pripisane formaciji Gornji Humac. ukazuje na ekstenzijsku tektoniku i pretalo`ivanje nakon talo`enja prvih kalcisferskih muljeva tijekom preplavljivanja platforme.. cijele formacije Sveti Duh i baznog dijela formacije Gornji Humac. Tennessee. Hrvatska 4 Department of Earth and Planetary Sciences. Te naslage talo`ene su tijekom oceanskog anoksi~nog doga|aja 2 (OAE-2). Croatia) Tvrtko Korbar1. Budu}i da su unutar tog intervala naslage potopljene platforme talo`ene u dobro oksi~nim uvjetima.

(2009): The Cenomanian-Turonian event. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. M. ARTHUR. I. O[TRI]. S. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event.. Palaeoclimatology..6– 70.– Facies. J.. 69. Rundsch. I.– In: BROOKS.A. B. A. GLUMAC. SCHLANGER.C. Abstract book. A. I. 1998. B. & JELASKA. V. . T. & JELASKA.– Geodinamica Acta. Croatia).4. D.A.. 26. 2009). & SCHOLLE. V. PRTOLJAN.– Eclogae geol. & JELASKA.– Geological Magazine. JARVIS. LITERATURA DAVEY. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion.. D.. JAMI^I]. OOUR za geologiju. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). I. 676–686. T. 207–234. 82/4.. (2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the Cenozoic structuration of the middle Adriatic. Institut za geolo{ka istra`ivanja.A. 137–152. 39–58.B. Special Publication. FU^EK.. MATI^EC.. 561–608. 160 str. D. I. PEARCE. (1998): Carbonate Facies Evolution from the Late Albian to Middle Cenomanian in Southern Istria (Croatia): Influence of Synsedimentary Tectonics and Extensive Organic Carbonate Production. KORBAR. Croatia.. MATI^EC. GU[I]. HUSINEC. KORBAR. B. & TOCHER. OAE2 and palaeoenvironmental change in epicontinental seas: New insights from the dinocyst and geochemical records. H. M. IAS Alghero (Sardinia). Zagreb. 2) lokalnog pretalo`ivanja dijela ve} istalo`enih naslaga gravitacijskim tokovima ({to ukazuje na pove}anu nestabilnost uslijed diferencijalne sinsedimentacijske tektonike i usporene sedimentacije na preplavljenoj platformi). 38.O.6 Ma). 2001. Croatia). te 3) migracije rubnih okoli{a (prudova/podvodnih dina) tijekom ponovnog uspostavljanja peritajdalnih uvjeta i zapunjavanja talo`nog prostora stvorenog na potopljenoj platformi (cf. V.. GU[I]. J. 287– 300.): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London. Stuttgart. CVETKO TE[OVI]. 20/5. VELI].– Palaeogeography. L. & PEARCE.. I. P.– Facies.– Geol. @. H. I. 45. najvjerojatnije nisu dosezali vr{ne dijelove vodene mase koja je preplavljivala platformu. Dokumentirana razlika u debljini naslaga formacije Sveti Duh mogu}a je posljedica triju superponiranih mehanizama: 1) dijakronog preplavljivanja neravne platformne topografije... & CADIEUX. B. B. VLAHOVI]. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. JARVIS. H.. & ROBSON.C..J.– 27th Meeting of Sedimentologists. VLAHOVI]. JENKYNS. & FLEET. TI[LJAR et al. TI[LJAR. N. KORBAR et al.. & MARKULIN. 92. GALE. (2001): Cenomanian Carbonate Facies and Rudists along Shallow Intraplatform Basin Margin – the Island of Cres (Adriatic Sea. 280.A. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 81 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {ejlovi”.. S.C.. 163–170. J. (eds. I. CVETKO TE[OVI]. KRATKOVI]. JENKYNS.D. Helv.. 143/5.. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform.A. S. M. Croatia). 371–400. Palaeoecology.. & JENKYNS.. A.S. I. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

pli}em. nema dinocisti) uz utjecaj i dotok slatke vode.. Paratethys. Inaperturopollenites concedipites). Miocenska (donji-srednji miocen) starost je pretpostavljena na temelju superpozicije i odre|enih vrsta peludnih zrna (Engelhardtioidites quietus. Istovjetni su kronostratigrafski i pripadaju panonu. rje|e benti~ke foraminifere. utvr|ene konvencionalnim mikropaleontolo{kim metodama.82 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. pollen. Miocene. BAKRA^. Dravska potolina Key words: palynologic analyses. i Palaeocystodinium sp. fosiliferni) i pjeskoviti fosiliferni lapori.). 2005). itd. i Engelhardtioidites sp. Od 3190 do 3150 m slijedi izmjena klast i matriks potpornog dolomitnog konglomerata. Utvr|ene su brojne planktonske foraminifere.. E&P Research Laboratory Department.. . Taxodiaceaepollenites concedipites. U palinofacijesu su. te rijetke benti~ke vrste.. litoareniti do siltiti (konglomerati~ni. za{ti}enom marinskom okoli{u s jakim slatkovodnim utjecajem. Sporomorfe su zastupljene raznim sporama i peludnim zrncima (primjerice Momipites punctatus. Carpinipites carpinoides i Caryapollenites simplex. U intervalu od 2890 do 2805 m su kalcitom bogati lapori s laminama litoarenita. dinoflagelate. Nyssapollenites kruschi.. malo peludi (Taxodiaceaepollenites sp. Prisutne su spore gljiva. Polysphaeridium zoharyi.. sp. Laevigatosporites gracilis.. Nema marinskih foraminifera ni dinoflagelata. te brojne dinociste (Lingulodinium sp. Myricipites microcoryphaeus. Talo`enje se odvijalo u kontinentalnom (fluvijalnom?) okoli{u.. Zajednica dinoflagelata potvr|uje badensku starost sedimenata koji su nastajali u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina). zelene alge Botryococcus brauni. Sporomorfe upu}uju na miocensku starost. te razne spore i pelud od kojih su najzna~ajnije: Leiotriletes wolffi. Impagidinium patulum. dinoflagellates.). no biostratigrafski su razli~iti i podijeljeni prema biozonaciji dinocisti za Paratethys (SÜTÕ-SZENTAI. Sedimenti su nastajali u marinskim pli}acima (unutarnji {elf) uz jak utjecaj s kopna (alga Botryococcus braunii ukazuje na osla|eni okoli{) i uz povremeno produbljavanje. Sequoiapollenites sp. spora. Sedimentacija se odvijala u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina) ali uz zna~ajan fluvijalni utjecaj. Batiacasphaera sphaerica. Spiniferites pseudofurcatus. Operculodinium sp. Lovin~i}eva bb. rijetke horatne dinociste. Materijal je transportiran gravitacijskim tokom (debris flow) i talo`en kao deltna lepeza (gornji dio delte). Nematosphaeropsis sp.) i spora (Radialisporis radiatus). U palinolo{kim preparatima su uo~ene alge Botryococcus braunii. Alnipollenites verus. Myricipites div. uo~ena je i bogata palinolo{ka zajednica. uo~ene slijede}e dinociste: Cribroperidinium sp. U intervalu od 3500 do 3255 m je matriks potporni bre~okonglomerat uglavnom sastavljen od karbonatnih fragmenata stijena uklopljenih u siltozno-pjeskoviti karbonatni mulj. Systematophora sp. Fosili su rijetki. spore.. Field Engineering & Operations Sector. Drava basin Na temelju rezultata analiza fosilne peludi. ostaci briozoa i crvenih algi. Myricipites coryphaeus. Mikropaleontolo{kim analizama su ou~ene brojne planktonske foraminifere. Sequoiapollenites sp. Spiniferites sp. zelenih alga i ostalih palinomorfi. te razli~ita zrna peludi i spora me|u kojima su: Myricipites bituitus. Exploration & Production BD.. Od 3150 do 3085 m su polimiktni konglomerati do bre~okonglomerati. uz zelene alge Botryococcus braunii. Od 3255 do 3190 m su polimiktni bre~okonglomerati s pjeskovito hematitno/limonitnim matriksom. Systematophora sp. Zagreb. Polysphaeridium sp. spores. Impagidinium sp. miocen. Laevigatosporites sp. Dinociste nisu na|ene.. U intervalu od 3255 do 2890 m su razli~ite krupnoklasti~ne naslage badenske starosti. 1988. Sapotaceoidaepollenites sp. Engelhardtioidites quietus. 2001. cisti dinoflagelata. ili (kad je prisutna zelena alga Botryococcus braunii) u proksimalnom.. Uz benti~ke marinske foraminifere.d.. konglomerati~nog litoarenita i pjeskovitog siltita. pelud. Cupresaccites sp. Nedostatak fosilnih zajednica sarmata i najdonjeg panona omogu}uje pretpostavku o hijatusu izme|u badena i gornjeg dijela donjeg panona u trajanju od nekoliko milijuna godina. Croatia Klju~ne rije~i: palinolo{ke analize. Naslage su nastale u pli}em i proksimalnijem i okoli{u (puno peluda i spora. Paratethys. Od 3085 do 2890 m su zastupljeni polimiktni konglomerati. Bu{otina je locirana u hrvatskom dijelu Dravske potoline a probu{ila je naslage od 0 do 3500 m. kalkarenacejski pje{~enjaci i siltozno-pjeskoviti fosiliferni lapori s izmijenjenim andezit-bazaltom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocenski palinolo{ki zapis bu{otine Dravica-1 Miocene palynologic record of Dravica-1 well Kre{imir Krizmani} & Dra`en Brajkovi} INA – Industrija nafte d. palinolo{ki je interpretirana istra`na bu{otina Dravica-1. Prisutne su zelene alge Botryococcus braunii. LU^I] et al..

Amsterdam. Pediastrum simplex i Spirogyra sp. Galeacysta etrucsca. (2001) 133–147. . Od 2005 do 1150 m su siltozni. a poglavito vrsta Spiniferites bentori i Spiniferites bentori pannonicus pridru`ene glavnoj dinoflagelatnoj biozoni. inaperturatnim. 18. zoni Spiniferites bentori pannonicus znakovitoj za gornji dio donjeg panona. Elsevier. ali u gornjopontsku zonu Spiniferites validus. MESI]. Sedimenti karakterizirani izmjenom siltoznog do pjeskovitog lapora. Od 2880 do 2845 m naslage tako|er pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. mjestimice ugljen i glina. Nastajali su u distalnijem i dubljem jezerskom (slatkovodnom) okoli{u.. Manje je dinociste. te izmjenom grauvaka do konglomerati~nih grauvaka. sitnozrnastog litoarenita i siltita od 2805 do 2660 m. Spiniferites paradoxus zone.– Marine and Petroleum Geology. ali zoni Spiniferites bentori oblongus. i to u donjopontsku zonu Spiniferites bentori coniunctus. I. Pediastrum boryanum i Pediastrum simplex. Botryococcus braunii. U palinofacijesu su utvr|eni ostaci razli~itih slatkovodnih algi kao {to su Mougeotia letevirens. K. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) ne{to distalnijem i dubljem okoli{u. uglavnom iz roda Pontiadinium. Alnipollenites verus i Tsugaepollenites sp. Sveu~ili{te u Zagrebu. Prema biozonaciji dinocista stijene iz ovog intervala jo{ uvijek spadaju u glavnu pontsku zonu Spiniferites balcanica.. Od 2845 do 2805 m naslage jo{ uvijek pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. (1988): Microplankton Zones of Organic Skeleton in the Pannonian S. 339–356. Spiniferites bentori. KRIZMANI]. Stratum Complex and in the Upper Part of the Sarmatian Strata. Pediastrum boryanum. U intervalu od 2805 do 1150 m su klasti~ni jezerski sedimenti pontske starosti s brojnim vrstama cisti dinoflagelata i ostacima zelenih slatkovodnih algi od kojih su naj~e{}e Spirogyra sp. Budapest. odre|ene su vrste Graminidites gramineoides. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) okoli{u oko granice proksimalnog i distalnog prostora. zoni gornjeg dijela gornjeg panona. a me|u razli~itim triporatnim. U intervalu od 1150 do 0 m su fino do srednjezrnasti pliocenski pijesci. tab 17. B. BRITVI]. E.. LITERATURA BAKRA^. Zagreb.. prema biozonaciji dinocista spadaju u glavnu zonu Spiniferites balcanica... Nisu utvr|eni sedimenti najdonje panonske zone Mecsekia ultima.– Doktorska disertacija. (2001): The Neogene evolution and hydrocarbon potential of the Pannonian Basin in Croatia. 1–173. LU^I]. K. L. PRELOGOVI]. SÜTÕ-SZENTAI. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 83 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Naslage od 2890 do 2880 m su na temelju utvr|enih vrsta dinocisti. Paleookoli{ je bio braki~an (osla|en) i razmjerno proksimalan (ne preblizu obali). J. PMF. & TADEJ. (2005): Palinolo{ka karakterizacija naslaga srednjeg i gornjeg miocena jugozapadnog dijela panonskog bazena. zoni donjeg dijela gornjeg panona.. Nastale su u proksimalnijem ali dovoljno dubokom jezerskom (slatkovodnom) okoli{u pogodnom za `ivot bogate zajednice dinoflagelata. Sedimenti su nastali u proksimalnom i pli}em slatkovodnom okoli{u s povremenim produbljavanjem sedimentacijskog prostora.. SAFTI].. ali podzoni Pontiadinium pecsvaradensis. D. siltita i mjes- timice ugljena. povremeno srednjezrnastih litoarenita. no uz jak terigeni utjecaj. 4 tab. V. Sporomorfe su brojne. M. {ljunak. bisakatnim i drugim tipovima peluda.– Acta Botanica Hungarica 34/3–4. pjeskoviti i glinoviti lapori s le}ama i/ili laminama vrlo sitnozrnastih do sitnozrnastih. glinovito-siltoznih lapora i siltita od 2660 do 2005 m.4.

LEEUW et al. Bosna i Hercegovina The long-lived Dinaride Lake System (DLS) was a vast lacustrine environment covering an area of up to 75. Burgring 7. fresh water mollusks. It occupied multiple tectonic depressions within the Dinaride mountain chain and was thus located at a crucial geographic position between the Central Paratethys and early Mediterranean Sea. evolucija bazena. 1010 Wien. 71 210 Ilid`a.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. during Early to Middle Miocene (JIMÉNEZ-MORENO et al. The conducted integrative research allowed now for a very first time the definition of exact chronology and paleogeographic setting for different DLS basins.000 square kilometer in today southeastern Europe (MANDI] et al. Furthermore the lake deposition coincided largely with the highest Miocene concentration of greenhouse gases in Earth’s atmosphere during the Middle Miocene Climate Optimum (JIMÉNEZ-MORENO et al. Budapestlaan 4. Our results now definitely excludes their coeval occurrence what makes this characterization still more striking. Moreover Dinaride Lake System mollusks show some striking morphological convergence to much better known fauna of the Late Miocene Lake Pannon. stratigrafija.ac.mandic@nhm-wien. Utrecht University. Arjan de Leeuw2. Our geophysical and geochemical measurements enabled the exact age calculations delimiting the Dinaride Lake System duration to a time interval of about 5 m. Davor Paveli}3 & Hazim Hrvatovi}4 1 Department of Geology & Palaeontology. 2009)... Consequently the immense coal deposits mined in many lacustrine basins of Bosnia and Herzegovina and representing the crucial national energy resource can therefore be largely considered as product of that Miocene global warming event. Nizozemska 3 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Croatia. Finally the present investigation pinpointed previously unknown faunistic gradient in the Dinaride Lake System dividing it into taxonomically richer and more evolutionary advanced southern part facing the less advanced and taxonomically poorer northern part. Good constraints can. Until recently. Moreover. Adaptation to similar habitats under stable environmental conditions over hundred thousands or even million of years can apparently lead the morphological adaptation in identical direction and result consequently in similar organism shapes also in not directly related lines (HARZHAUSER & MANDIC. Bosna i Hercegovina Key words: long-lived lakes. an absolute timescale and good correlations between the different basins provide better insight in the space-time evolution of the Neogene DLS and the timing and mechanism of basin formation. The Natural History Museum Vienna. Mathias Harzhauser1. Our results demonstrate clearly that such outstandingly high diversities represent the combined effect of autochthonous evolution through speciation in a long-lived system and accumulation of inhered elements from previous phases. 2009. Hrvatska 4 Federalni Zavod za Geologiju – Sarajevo. Hrvatska. the age of the lacustrine deposits therefore remained enigmatic. About the cause for that . where corresponding lacustrine deposits crops out in tectonic depressions of Dinaric Alps or on isolated hills of the southern Pannonian basin. they are essential for the interpretation of mollusk speciation and radiation rates as well as evolutionary modes. 2008. While the richly preserved mollusks of the Dinaride Basins provide an impressive example of mollusk radiation. 2009). 2008). however. 3584 CD. Pierottijeva 6. 2010). the strictly endemic character of these mollusks inhibits straightforward biostratigraphic correlation with regions outside the DLS.84 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Evolutionary history of the Miocene Dinaride Lake System Geodinamika i evolucija miocenskog Dinarskog jezerskog sustava Oleg Mandic1. 10 000 Zagreb.. The significant environmental stress introducing the evolutionary pulses is marked by enhanced morphological variation reflecting the initiation of speciation through adaptation processes. Utrecht. cyclostratigraphic and radiometric dating techniques. slatkovodni meku{ci. The investigations were carried out in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: dugo`ivu}a jezera. While the geodynamic evolution and paleogeographic history of the region are currently still prone to speculation.. basin evolution. Apparent time correlation with the initial tectonic rifting of the Pannonian basin pinpointed the geodynamics for most important factor controlling the origin and geologic history of these striking lakes. First our data could prove the coexistence of these regions earlier considered for being differently old (]ORI] et al. Austria (oleg. 2009). Most of them are known exclusively from this region apparently originated through autochthonous evolutionary processes. Wout Krijgsman2.y.. be obtained using magnetostratigraphic. Ustani~ka 11. The mollusks inhabiting the Dinaride Lake System include about 200 species. stratigraphy. That result provided a complete new insight into the evolutionary history of a unique mollusk fauna originating from that fresh-water setting.

S. VRANJKOVI]. the Croatian MZOS project: “Neogene terrestrial environments of the Pannonian basin and the karst region” and was furthermore supported by Dutch ISES and NWO. A. KRIJGSMAN. JERKOVI]. & MANDIC.– Palaeogeography. J. O.– Palaeogeography. M. Weikersheim. & VRANJKOVI]. PAVELI]..4. M. MANDIC. Palaeoecology.. D. M. A.. (2008): Vegetation and climate dynamics during the early Middle Miocene from Lake Sinj (Dinaride Lake System. W. RAJAGOPAL. MANDIC. (2009): Integrated stratigraphy of the early Miocene lacustrine deposits of Pag Island (SW Croatia): palaeovegetation and environmental changes in the Dinaride Lake System. JIMÉNEZ-MORENO. A. Central Paratethys). 31–43.. REISCHENBACHER. A. 193–206.. N. 11–29. S. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. Croatia): a long-lived hard-water lake in a pull-apart tectonic setting. HARZHAUSER. Croatia). D. (eds. Palaeoclimatology. DE LEEUW. TADEJ.. M. doi:10. 41. A. MANDIC. AVANI]. Backhuys Publishers. O. KRIJGSMAN.. R.. VRANJKOVI].– Journal of Paleolimnology. O. M.040 HARZHAUSER. Leiden/Margraf Publishers. PAVELI]. L.. F. 62...1016/j. Chapter 2.F. Palaeoclimatology.. LEEUW. O. W.. O.– Geologia Croatica. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. D. PAVELI]. & VRANJKOVI]. A. 417–434. Palaeoecology. & KUIPER. & MANDIC.. MANDIC. HARZHAUSER...– Review of Palaeobotany and Palynology. 260. G..palaeo. Palaeoecology. R.2010.. D. G.03. (2009): Depositional history of the Miocene Lake Sinj (Dinaride Lake System. PAVELI].F.– Palaeogeography. MANDIC. VRABAC. M. (2009): Revised Middle Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System. D. DE. & bij de VAATE. 280. HARZHAUSER. D.. O.. 431–452. (2008): Neogene lake systems of Central and South-Eastern Europe: Faunal diversity. RÖGL...): The Zebra Mussel in Europe. A. &. HARZHAUSER. SE Croatia). & VRANJKOVI]. SACHSENHOFER. The study was conducted in the frame of the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk evolution of the Miocene Dinaride Lake System”. REFERENCES ]ORI]. A. K. O. gradients and interrelations.– In: Van der VELDE. 280. HARZHAUSER. . 193–206. JIMÉNEZ-MORENO.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 85 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book phenomenon such as water shed or climatic gradient can only be speculated before new data become available from subsequent investigations.. ZUPANI]. PAVELI].. Palaeoclimatology. S. G.

Nizozemska Key words: climate change. sedimentologija. A.86 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. W. Its infill is about 360 m thick. The lignite seams common in those basins are of crucial economic interest. submitted): Palaeoenvironmental evolution of Lake Gacko (NE Bosnia and Herzegovina): impact of the Middle Miocene Climatic Optimum on the Dinaride Lake System. results from sediment petrography.F. Palaeoclimatology.. Arjan de Leeuw2. dropping water levels triggered again the swamp and mire conditions in the terminal phase of the Lake Gacko. especially in Bosnia and Herzegovina where numerous power plants depend on their availability. Austria (oleg. the cyclostratigraphic analysis revealed the presence of two first order and seven second order transgression-regression cycles. Budapestlaan 4. sedimentology. Kuiper4 1 Department of Geology & Palaeontology. 89240 Gacko..ac. Wout Krijgsman2. basin evolution. M.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. Bosna i Hercegovina The Dinaride-Anatolian Island acted in the Middle Miocene as a major paleogeographic barrier between the Paratethys and the proto-Mediterranean Sea. The architecture of that sedimentary series can be interpreted as a single. Subsequently. 1010 Wien. in pedogenic and palustrine carbonate accumulation. In the lower part of the succession they resulted in iterative swamp forest extension reflected by vast lignite accumulations. REFERENCES MANDIC. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: klimatske promjene. De Boelelaan 1085.. geophysical logging and mollusk paleoecology indicated vivid changes of regional water budget. Huge outcrop at Gra~anica opencast coal-mine provided excellent insight into lake deposition on basin’s paleo-margin. 2010). Industrijska zona bb. attaining thicknesses greater than 2000 m. 1081 HV Amsterdam. Mathias Harzhauser1 & Klaudia F. . Nizozemska 3 Rudnik i Termoelektrana Gacko. HARZHAUSER. KRIJGSMAN. Bosna i Hercegovina 4 Isotope Geochemistry. B.. evolucija bazena. Utrecht. In the upper part of the succession they resulted. K. dugo`ivu}a jezera. Elektroprivreda Republike Srpske. Palaeoecology. & KUIPER. lacustrine transgression-regression mega-cycle. Burgring 7. long-lived paleo-lakes. 3584 CD. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocene climate change and global warming in the long-lived Lake Gacko Zapis klimatskih promjena i globalnog zatopljenja u miocenu Gata~kog bazena Oleg Mandic1. The sedimentation started with detritic deposition representing the initial flooding of the basin. These were orbitally tuned to ~400-kyr and ~100-kyr eccentricity cycles.. The lake level high-stands were thereby related to eccentricity maxima. They are distributed throughout the Dinaric Alps. Bo{ko Vukovi}3. Furthermore. accompanied by environmental eutrophication events in consequence to enhanced denudation and terrestrial input into the basin. Dry climate intervals became related to ~400-kyr eccentricity minima. Vrije Universiteit Amsterdam. in contrast. The subsequent coal building phase marks the installation of swamp conditions.– Palaeogeography. passing upward into limestones originating from hard-water lake deposition.mandic@nhm-wien. DE LEEUW. Utrecht University. The Natural History Museum Vienna. Results from integrated Ar/Ar geochronology and magnetostratigraphy fixed the age of the lacustrine deposition into Langhian and Badenian implying its relation with the Middle Miocene Climatic Optimum (MANDIC et al. The western part of the land mass comprised huge freshwater lacustrine environment named as Dinaride Lake System. Our present study deals with the Gacko basin in eastern Bosnia and Herzegovina. Indeed. VUKOVI]. ciklostratigrafija. cyclostratigraphy. (2010. secondarily distributed across the basin’s margin. Deposits of those lakes represent today sedimentary infills of numerous intra-mountainous basins. O.

area – Kubus (82 m thick) and Mali Alan (83 m thick). The alteration of limestones is seen as reworked lithoclasts within brownish yellow clayey calcareous matrix. Today. Slovenia Key words: subaerial exposure surfaces. Croatia (maja. Two sections of Lower Jurassic carbonate succession. exposure surfaces and one bed marker. often show brecciated appearance due to the dissolution processes and rhizoturbation during exposure. 1 000 Ljubljana. Faculty of Science. ii) Exposure surfaces showing fenestral fabric. 2007). 10 000 Zagreb.to supra-tidal hardgrounds (HG). In the field.. birdseyes. Velebit.. iii) Bedding surfaces showing meteoric influence visible in thin sections as recrystallization of skeletal and nonskeletal particles and cements are called diagenetic discontinuities. Microfacies analysis reveals circumgranular cracking. Combining data collected in the field with microfacies analysis from thin sections. Croatia Emerzijske povr{ine zabilje`ene u plitkomorskim donjojurskim platformnim karbonatima Velebita Maja Martinu{1. upper bedding planes show strong reddish-brown staining by aluminium and iron oxides (possibly limonite and hematite) pointing to oxidation during subaerial exposure. The under. A correlation of the two sections is based on facies architecture (both logs show arrangement of facies change into shallowing. . Novi trg 2. biostratigraphy. Altogether 242 thin sections were made and analyzed under the microscope to determine microfossil content and depositional facies. Deposits of Middle to Late Sinemurian age show little evidence of subaerial diagenesis: rare diagenetic DSs and inter. Duje Kuko~2 & Damir Buckovi}1 1 Department of Geology. HILLGÄRTNER. as well as in thin sections). sheet cracks. three types of surfaces containing features of diagenesis in subaerial conditions are observed and classificated sensu HILLGÄRTNER (1998): i) Paleosols are recognized as emersion surfaces showing pedogenic features.and overlying rocks of each bedding plane and rocks from the bedding planes itself were studied and detailed bed-by-bed logs recording stratigraphical data. (2001)). circumgranular and desiccation cracks (seen in the field.to supra-tidal HGs and paleosols) at Kubus locality. donja jura Surfaces showing evidence of exposure to subaerial conditions are frequent in particular parts of shallow-marine Adriatic-Dinaridic carbonate platform succession formed during Early Jurassic.pmf. Occasionally. Several diagenetic DSs and inter. 1998). 2008). Horvatovac 102a. Velebit Mt. Scientific Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts. that belonged to the inner part of the ADCP.. During Early Jurassic Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) was a carbonate ramp with extensive shallow inner-ramp environments (^RNE & GORI^AN.4. the area that small sea-level changes will mostly affect and therefore has the greatest potential to record environmental changes. Most of these surfaces represent hiatuses below biostratigraphic resolution and detailed sedimentologic and diagenetic study is needed to distinguish these small scale discontinuities from simple bedding planes and evaluate the environmental change involved (CLARI et al. sedimentary structures and textures obtained from field and laboratory investigations are made. Recorded logs are of Middle Sinemurian to Early Carixian age (FADs of Lituosepta recoarensis CATI.martinus@geol. but the possibility that this alteration is due to the outcrop weathering has to be taken into account. i. were studied in detail on a centimeter scale.and coarsening-upward cycles (BUCKOVI] et al. Orbitopsella primaeva HENSON and Orbitopsella praecursor GÜMBEL are identified) (VELI]. Succession of Late Sinemurian age contains several significant paleosols at Mali Alan which are well correlated with contemporaneous exposure surfaces (inter. diagenetic features that are result of repeated sediment drying and wetting in subaerial conditions are called inter. Contact with the next bed is mostly sharp because of the erosion during the following marine flooding. 1995. solution vugs. these localities are 50 km apart. Both sections are situated in the Velebit Mt.e.hr) 2 Ivan Rakovec Institute of Palaentology. root-related structures and nodular texture. which enabled correlation of the two sections on a bed level. these surfaces are of irregular relief. University of Zagreb.to supra-tidal HGs are observed at both localities. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 87 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Subaerial exposure surfaces recorded in shallow-marine Lower Jurassic platform carbonates on Velebit Mt.to supra-tidal HGs are recorded at both localities in deposits belonging to Latest Sinemurian to Earliest Carixian. Early Jurassic Klju~ne rije~i: emerzijske povr{ine.

H. 389–405. They indicate periods of generally shorter-lived supratidal regime. 68. Geol. It.A. VELI]. ^RNE.– Sedimentary Geology. but to confirm this presumption. I. France and Switzerland).. & GORI^AN.– Geol. B.. JELASKA.– J. REFERENCES BUCKOVI].to supra-tidal HGs point to relativelly longer exposure in respect to diagenetic DSs. P. Res.. (1995): Discontinuities in carbonate succession: identification. (1998): Discontinuity surfaces on a shallow-marine carbonate platform (Berriasian. of Sed. 1093–1108.. HILLGÄRTNER. . D. 44. A. & MARTIRE.– Boll. CLARI. but compared to each other. DELA PIERRE. study of a wider platform area of the ADCP is required. 1–113. 127/2. Croatica. 319–341. Soc. Interval with the most prominent exposure features extends laterally over 50 km and shows that recognition of exposures can be useful in correlation of shallow-marine platform strata and obtaining additional informations of platform evolution. 60/1. Zagreb. Late Sinemurian is determined as the time of the most significant and frequent exposures of the studied part of the inner platform area. (2008): The Dinaric Carbonate Platform margin in the Early Jurassic: a comparison between successions in Slovenia and Montenegro.– Facies. L. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). interpretation and classification of some Italian examples. F.E. Valanginian. paleosols and inter. 100. & CVETKO TE[OVI]. Repeated periods of generally shorter-lived supratidal regime may be related to a single regressive event that occured in the studied area. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three types of exposure surfaces are differentiated. (2001): Facies Variability in Lower Liassic Carbonate Successions of the Western Dinarides (Croatia). 151–162. V.88 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. [.

Hrvatska (jml@hazu. Ante Kova~i}a 5. donjo.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. koji jo{ nisu specifi~ki odre|eni. GORJANOVI]-KRAMBERGER. proboscids. 1989. pleistocen. 1912. 1917. U srednjo. 1831). Stariji nalazi (miocenski. MAUCH LENARDI]. GORJANOVI]-KRAMBERGER. Mastodon (Anancus) arvernensis CROIZET & JOBERT. (1912): Fosilni proboscidi Hrvatske i Slavonije. 1881). RADOV- ^I] & MAJI]. 1960a. Jo{ 1884. 1799) i Elephas (Palaeoloxodon) antiquus (FALCONER & CAUTLEY. Pliocene. 1960a). a objavio u svojoj raspravi NEUMAYR (1879. M. osobno priop}enje). Dunava i njihovih pritoka. 2002). Do sada jedinstven nalaz s podru~ja Hrvatske je i drugi mlije~ni zub vunastog mamuta iz Podravine (iz zbirke Cugov~an. Croatia U Hrvatskoj su na vi{e od 90 nalazi{ta prona|eni skeletni ostatci proboscida (red Proboscidea ILLIGER.– Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.do gornjomiocenskim naslagama (Mursko Sredi{}e) na|ene su vrste Mastodon (Bunolophodon) angustidens i Mastodon (Zygolophodon) tapiroides (MALEZ. osobito gomfoterija (mastodona) i dinoterija. arvernensis iz Podvinja koje je u paludinskim naslagama prona{ao \uro Pilar. Ve}inom su to zubi.i srednjopleistocenskih mamuta i slonova (Mammuthus meridionalis. 1988.4. Hrvatska Key words: Miocene.i srednjopleistocenski) znatno su rje|i od gornjopleistocenskih. hrv. 3–23. M. 2002). 1991.. U Europi.. LENARDI]. D. 1994. pliocenski. 1912) i gornjokarpatskim i donjobadenskim naslagama Gornje Jelenske na Moslava~koj gori (Prodeinotherium bavaricum. Mastodon (Bunolophodon) angustidens CUVIER. fosilni ostatci rila{a potje~u iz naplavina na{ih velikih rijeka: Save. Mammuthus meridionalis NESTI. primigenius (BLUMENBACH. (MALEZ & LENARDI]-FABI]. 10 000 Zagreb.hr) Klju~ne rije~i: miocen. preuzeto iz: GORJANOVI]-KRAMBERGER. Determinirane su sljede}e vrste (taksonomski nazivi dinoterija i mastodona preuzeti su kako su navedeni u originalnim radovima): Dinotherium giganteum KAUP. 1828. 1960b. Zagreb. 1824. (1884): Fosilni sisari Hrvatske. 21. RADOV^I] & MAJI]. a ne{to rje|e i fragmentirane kosti. B. . 25 str. J. trogontherii i Palaeoloxodon antiquus). pa i u Hrvatskoj. Tako|er ko~arenjem kod otoka Raba prona|en je dio donje ~eljusti s tre}im zadnjim kutnjakom vrste Palaeoloxodon antiquus (VAN ESSEN. 1825. Osim sporadi~nih in situ nalaza. kao i podatke o zubima vrste M. = rila{i). Mnogobrojni fosilni ostatci proboscida dokaz su `ivota i/ili migracija pripadnika ove skupine `ivotinja na prostoru dana{nje Hrvatske tijekom dugog vremenskog perioda od miocena do kraja gornjeg pleistocena. (2006): Istra`ivanja jame Vrtare male (Dramalj). 1834). Na prostorima Euroazije tijekom gornjeg pleistocena dominantan je bio vunasti mamut (Mammuthus primigenius). Nedavno su u jami Vrtare male kod Dramlja (BRAJKOVI] et al. LJ. neobjavljeni podaci). Jedinstveni nalazi iz Hrvatske su dva zuba mastodona iste individue (Gomphotherium angustidens. oskudni su nalazi gornjotercijarnih rila{a. MARJANAC. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 89 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Miocenski do gornjopleistocenski proboscidi Hrvatske Miocene to Upper Pleistocene proboscids in Croatia Jadranka Mauch Lenardi} Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. LITERATURA BRAJKOVI]. Malobrojni su i fosilni ostatci donjo. Izvje{}e za 2006. U pripremi je revizija ovih fosilnih nalaza. Tako|er su zanimljivi nalazi s dna Jadranskog mora: gornji desni zadnji kutnjak i bedrena kost izva|eni ko~om izme|u otoka Raba i oto~i}a Laganj. pliocen. Mastodon borsoni (HAYS. Slavonije i Dalmacije. pa su njegovi ostatci na na{im lokalitetima i naju~estaliji. LENARDI]-FABI]. 1879) o ostatcima mastodona iz Bribira (Mastodon borsoni). 1988). Prodeinotherium bavaricum (VON MEYER. MALEZ & LENARDI]-FABI]. Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER. 1829. godine u gornjopliocenskim pijescima u Dugom Selu. MAUCH LENARDI]. odre|eni kao nova podvrsta Mammuthus meridionalis adriacus n. Zagreb. 1884.. 60–95. trogontherii (POHLIG. ssp. Drave. 1811. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1847) (GORJANOVI]-KRAMBERGER. godinu. D. godine GORJANOVI]-KRAMBERGER pi{e o fosilnim proboscidima Hrvatske. 69. navode}i i podatke iz ranije objavljenog rada (FUCHS. Mastodon (Zygolophodon) tapiroides CUVIER. 1817. Dinoteriji su determinirani u donjopliocenskim sedimentima Marije Gorice kod Brdovca (Dinotherium giganteum. MALEZ. Zagreb. D. 2006) otkriveni skeletni ostatci elefantida. lijevi i desni zadnji kutnjak). 1884). prona|eni 1962. proboscidi. 1965. M. Pleistocene.– Elaborat Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. & JAL@I].

(1960a): Die ersten fossilen Säugetiere in den Tertiärschichten des Medjimurje. RADOV^I]. 146 str. 10/12. & MAJI]. vjesnik. 157–166. 65–66. ssp. Zagreb.) from the bottom of the Adriatic Sea (Croatia. Zagreb. MALEZ.– U: KOVA^EVI]. J. D. J.– Bulletin Scientifique. LENARDI].– Geol. 28–39. 5/3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 LENARDI].– Magistarski rad (neobjavljen). 47/2. Yugoslavia). & LENARDI]-FABI]. M. 1–36. (1988): New subspecies of the southern elephant (Mammuthus meridionalis adriacus n. MALEZ. 5/2. (1989): Pleistocenski elefantidi Hrvatske. Sveu~ili{te u Zagreb. M. 15–29. Ceres. MALEZ. mandibule i izolirani zubi pleistocenskih slonova s raznih lokaliteta Hrvatske i Vojvodine. Zagreb. (1991): Kranijalni dijelovi. M.– Bulletin Scientifique. (1994): Description and morphometric analysis of the Mammuthus armeniacus (FALCONER) skull from Slavonski Brod (Croatia). (1965): Erster Fund der Gattung Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER im Pliozän von Slawonien. MALEZ. 37. (2002): Fosilni slonovi i nosorozi iz bentonita Gornje Jelenske. (ur.– Bulletin Scientifique. LENARDI]-FABI]. J.): Gornja Jelenska. 420. M. Mjesni odbor Gornje Jelenske. Zagreb. 44. Zagreb.– Geol. J. J. (1960b): Erster Fund des Südelefanten (Archidiskodon meridionalis Nesti) in Jugoslawien. Zagreb.90 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . 40–41. Zagreb. Croatica. D.– Palaeontologia jugoslavica.

contain no material suitable for radiocarbon dating) or where the organic material is much older (e. The cave is famous for its Neanderthal and modern human remains. 40 – 50 ka). grains released via decomposition of roof spall material) and wellbleached allochthonous sediment. Meyer1. the single-grain approach (as opposed to multiple-grain OSL dating) is the tool of choice for complex archaeological sequences in order to improve the accuracy and precision of OSL-based chronologies.ac. Arheologija. NSW.g. JACOBS & ROBERTS. Here we describe our ongoing OSL dating campaign at Vindija Cave. including some grains that might have been rejected if measured individually. Archaeology.meyer@uibk. Single-grain OSL dating offers new opportunities to date deposits that were previously regarded as troublesome. Furthermore. (ii) very young sediments can be dated with good precision (while radio carbon dating suffers from the effect of 14C plateaus over that time range) and (iii) – because OSL constrains the depositional age of sediments directly – reliable OSL chronologies can be obtained for sedimentary deposits which are organically sterile (i. Innsbruck. and microsample analysis in accelerator mass spectrometry radiocarbon (AMS 14C) and inductively coupled plasma mass spectrometry uraniumseries (ICP-MS 230Th/234U) dating. kasni Pleistocen Optically stimulated luminescence (OSL) dating is capable of constraining the sedimentary ages of a range of terrestrial and aquatic deposits and has thus become a widely used dating technique for the Quaternary over the past two decades (e. LIAN & ROBERTS. a key archaeological site in central Europe that contains a 12 m-thick sequence of cave-mouth sediments spanning the Middle to Upper Palaeolithic. Universität Innsbruck. such as single-crystal dating in argon–argon (40Ar/39Ar) and fissiontrack. 1985. 2010). as well as the ability to directly check the stratigraphic integrity of archaeological sites. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 91 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Did Neanderthals and Modern Humans meet? – Reexamining the chronology of sediments in Vindija Cave (Croatia) by using single-grain optically stimulated luminescence Da li su se neandertalci i moderni ljudi sretali? – Preispitivanje kronologije naslaga {pilje Vindije upotrebom opti~ki stimulirane luminiscencije na pojedina~nim zrnima Michael C. 2004. Roberts2 1 Institut für Geologie und Paläontologie. bioturbation) commonly result in post-depositional disturbance. Palaeolithic. introduced into the cave via wind.. WILD et al. Zenobia Jacobs2 & Richard G. OSL dating requires the complete resetting of the lightsensitive signal by exposing the sediments to sunlight (bleaching). but the chronology and interpretation of these records remain a matter of lively discussion (KARAVANIC & SMITH. Paleolitik. modern tree roots) compared to the true sedimentary age of the deposit.. The latest development in OSL dating is the single-grain approach.2. Late Pleistocene Klju~ne rije~i: OSL datiranje na pojedina~nim zrnima. Austria (michael. 1998.g.at) 2 School of Earth and Environmental Sciences.g. ROBERTS et al. The same extent of data validation is not possible using aliquots composed of multiple grains because these give rise to a cumulative OSL signal from many tens. 1998. detrital charcoal) or much younger (e.g. 2001.g. where human activities and other sediment mixing processes (e. The move towards single-grain analysis parallels that in other modern geochronology methods. including archaeological sediments deposited in cave mouths or rock shelters (e.e. Some key advantages of OSL dating are: (i) the dateable age range extends well into the Mid Pleistocene (whereas e. DULLER. Due to these inherent benefits.g. Zagreb. slopewash or tidal processes. .4. Australia 3 Croatian Academy of Science and Arts. Cave-mouth sediments may have formed from a mix- ture of unbleached authochthonous material (e.. 14C dating has an upper age limit of ca. Croatia Key words: single-grain OSL dating. hundreds or thousands of grains.. single-grain OSL dating allows the operator to reject unreliable data on a grain-by-grain basis – that is – to dismiss grains that fail well-defined acceptance criteria that are built in to the single aliquot regenerative (SAR) measurement.g. University of Wollongong. Ljerka Marjanac3. 2006). HUNTLEY et al. The main benefits of analysing individual grains include the identification of such contaminant grains in a sample and their exclusion before final age determination. and Neanderthal DNA has been retrieved from several of the bones (GREEN et al. 2007).

STENZEL. A. K.L... JACOBS. P..B. YOSHIDA. GALBRAITH... BIRD. J. E. M. BRIGGS.A. D. single-grain and multiple-grain approaches and discusses our OSL data in the light of the cave sedimentology.. D. D. (2006): Dating the Quaternary: progress in luminescence dating of sediments. & THEWALT. LI. J.. .. A.A.. O.. NUSBAUM. FULLAGAR. @.– Nature.. F. JONES.T. 1021–1228. T. MALASPINAS. (2004): Luminescence dating of Quaternary sediments: recent advances. M. G. DURAND.. 25/19–20. & SMITH. H. 210–223. KELSO. J. JENSEN. SLATKIN. FRITZ. AFFOURTIT. BUTTHOF.S... RUDAN.. MEYER. & CHAUHAN. 16.W. as post-depositional disturbance of the cave-mouth sediments has been recognised. ZHILAO. BIRNEY. R. FORTEA. EGHOLM. LIAN. 34/3... & ROBERTS. M.F. E. 43/2B. LACHMANN. PRUFER. LALUEZA-FOX. A. DORONICHEV. H. MARQUES-BONET. M. J. G.. J. 183–192.. 358–362. MULLIKIN.. PATTERSON. I. U. P. 393. (2010): A Draft Sequence of the Neandertal Genome.W.92 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 328. I. NIELSEN. (1998): Optical and radiocarbon dating at Jinmium rock shelter in northern Australia. 710–722.... & HUA. ROSAS. HOFFNER. M. KIRCHER... ALKAN. I.– Journal of Human Evolution. E.-S.. (1985): Optical dating of sediments. BRAJKOVI]. V. LASLETT. MARKUS H. BURBANO. D. 313.. New York.-Y. J. E. R.. SCHULTZ. HOBER... & ROBERTS. C.E. VERNA. (2007): Advances in optically stimulated luminescence (OSL) dating of individual grains of quartz from archaeological deposits. Q.... A.. B. JACOBSEN. present the preliminary equivalent dose distributions measured via both.L. M. M. R. LAWSON. STEFFAN.. C. WEIHMANN...G..... E.. B.. N. RABEDER.. (1998): The Middle/Upper Paleolithic interface and the relationship of Neanderthals and early modern humans in the Hrvatsko Zagorje.. SCHMITZ. not Aurignacian: A review of the chronology and cultural associations of the Vindija G1 Neanderthals. RUSS. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ZHILAO.E. R. NOVOD. R. R.. C. 223–248.B. W. A. C.C.M. N.. (eds.. MARICIC. M.. LANDER. (2009): Szeletian. R. 2009).. Springer... J. R. PAUNOVIC.. EICHLER. & PAABO.– Evolutionary Anthropology. C.W.– Quaternary Science Reviews.– Radiocarbon.J.. P... P. G. ROBERTS. M. M. (2001): Age determination of fossil bones from the Vindija Neanderthal site in Croatia.– Nature. N. Z. DE LA RASILLA.. REFERENCES DULLER. AXIMU-PETRI. & STEIER. REICH. R. OLLEY. 105–107. S. H.D. D. GOOD.. We summarize the dosimetry of Vindija Cave. FALUSH.): A Sourcebook of Paleolithic Transitions.. JOHNSON. J. T. HUNTLEY..... 407–426. ZHAI. Croatia.Y. GOLOVANOVA.– In: CAMPS.– Journal of Quaternary Sciences.M..G..H.V. SIEGEMUND. A. WILD. GREEN. E. KRAUSE.– Science.. M. KARAVANIC. R. KUCAN. GUSI].. GODFREY-SMITH.I. 19.F. HANSEN. 2449–2468. G. L. J.

Croatia (amezga@geol. All ichnocoenoses are assigned to the Brontopodus ichnofacies. Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma. Adriatic-Dinaridic carbonate platform. ihnocenoze. Five different kinds of dinosaurs have been recognized among these sites. Seven stratigraphically different ichnocoenoses were defined among 17 determined ichnoassemblages (Tab. Horvatovac 102a. there were also the titanosauriform sauropods beside them. palaeoecology.4. The land area for the given dinosaur faunas has had to be multiple larger than the area of the former ADCP.hr) Klju~ne rije~i: otisci stopala dinosaura. A total of over two thousands single footprints have been found as well as over one hundred trackways.pmf. 15 of them on the Istrian peninsula. Table 1: Dinosaur ichnocoenoses from the former ADCP. Titanosaurian sauropods presented the fauna during the Late Turonian/Early Coniacian. Stratigraphic range of these findings is Late Tithonian-Late Maastrichtian. In the Late Tablica 1: Ihnocenoze dinosaura s podru~ja nekada{nje ADCP. 10 000 Zagreb. paleoekologija. mid sized ornithopods and mid-large sized sauropods. The assemblage of the fauna at the very end of the Cretaceous period (Late Santonian-Late Maastrichtian) was characterized by iguanodontids and hadrosaurids among the herbivores and medium sized theropods (including dromaeosaurids) among carnivores. large theropods. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 93 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ihnocenoze dinosaura na Jadransko-Dinaridskoj karbonatnoj platformi Dinosaur ichnocoenoses on the Adriatic-Dinaridic carbonate platform Aleksandar Mezga Institute of Geology & Paleontology. palaeobiogeography Within the area of the former Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) 17 sites with dinosaur footprints have been discovered. paleobiogeografija Key words: dinosaur footprints. then theropods (747. Those dinosaurs could not live and survive on the ADCP area or even in the carbonate platform en- ICHNOCOENOSIS Late Turonian / Early Coniacian Late Cenomanian FOOTPRINT TYPE sauropods sauropods theropods sauropods NUMBER OF FOOTPRINTS 10 324 217 sauropod 107 theropod 719 578 theropod 121 sauropod 20 ornithopod 61 18 17 sauropod 1 theropod >50 971 ICHNOASSEMBLAGE 1 5 Late Albian theropods ornithopods 6 Late Barremian Late Hauterivian Late Valanginian / Early Hauterivian Late Tithonian theropods sauropods theropods sauropods sauropods 1 2 1 1 . 2) and finally ornithopods (20). ichnocoenoses. Hauterivian-Late Barremian. Fig. 1). Faculty of Science. During the period of Late Albian-Late Cenomanian the fauna was very rich and herbivores include the titanosaurian and non-titanosaurian sauropods as well as iguanodontid ornithopods. During the Late Tithonian-Late Hauterivian the fauna was dominated by diplodocoid sauropods. Among the carnivores small-mid sized 'coelurosaurian' theropods prevail. 1). Among these footprints the majority belong to sauropods (1386. They include small-mid sized theropods. Fig. but large 'carnosaurian' theropods are also present. as well as large 'carnosaurian' theropods.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Fully terrestrialized Adria microplate or Southern Tethyan megaplatform might represent the land area large enough to sustain the dinosaur populations and the ecosystem which they were the part of. mjerilo = 10 cm. Theropod footprints from the ADCP localities. Figure 2.94 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Otisci stopala teropoda s nalazi{ta na ADCP-u. scale bar = 20 cm. depending of the stratigraphic range for the specific taxa. scale bar = 10 cm. Sauropod footprints from the ADCP localities. This implies the continuous or sporadic connection. 1–4 millions km2. Otisci stopala sauropoda s nalazi{ta na ADCP-u. but between it and the nearby continents. The ecosystem with discovered dinosaurs demand the land area of app. . not just between the carbonate platforms on the Southern Tethyan megaplatform. mjerilo = 20 cm. Slika 2. vironment. Figure 1.

are obviously a product of taphonomic selection. Clypeaster. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 95 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Taphonomic selection among echinoids or why is Clypeaster the most abundant echinoid in the Miocene of Croatia Tafonomska selekcija me|u je`incima ili za{to je Clypeaster naj~e{}i je`inac u miocenu Hrvatske Goran Mik{a1 & Aleksandar Mezga2 1 Field Engineering & Operations Sector. also not by Clypeaster.hr) Key words: echinoid s. where the test of this echinoid has a large preservation potential (SEILACHER. This suggest on few living niches affected by different taphonomic conditions. taphonomy. Croatia (goran. Thus prepared material was sieved and analyzed on stereo microscope. The uncovered echinoid fauna is not totally composed of genus Clypeaster regarding almost all of the sites.pmf. where the conical forms of Clypeaster may lived deeper. campanulatus gr. at least 75% of fossil echinoids in the Middle Miocene of Croatia and surrounding areas belong to the sand dollar genus Clypeaster. Miocene bioclastic limestone was a subject of intensive quarrying which left a lot of abandoned works (excavation pits and quarries) around northern Croatia suitable for fossil researches. Localities in Hrvatska Banovina (Sjeni~ak. not by Clypeaster. folium) with stronger and more compact test.g. Clypeaster shells could be preferably found in bioclastic corallinacean limestone of different type and less often in lithoarenite and lithic graywacke. in terms of completely preserved echinoid tests. its fragments are relatively rare. 1A). Positions of localities follow the marginal parts of Paratethys.g. Discrepancy between completely preserved tests and fragments are the greatest in the case of Clypeaster. C. C. Some of these echinoids are the first records in Croatian Miocene like the genus Pliolampas and Echinocyamus (Fig. tafonomija. 1979. Clypeaster-dominated assemblages. 1C). This early phase was . Sutinska vrela quarry in Medvednica Mt. The result of this research was a quite different composition of echinoid fauna from investigated localities when compared to the earlier reports and available fossil collections. University of Zagreb. 10 000 Zagreb. miocen. Lovin~i}eva bb. we investigated some of the most cited Clypeaster-dominated outcrops in the northern Croatia where we thoroughly checked the sediments to reveal as much as possible of complete echinoid fauna. soluble in the meteoric water. NEBELSICK.hr) 2 Department of Geology & Paleontology. This could be partially explained by the structure of clypeasteroid tests which are reinforced with numerous pillars as adaptation to living in high-energy shallow-marine environments (NEBELSICK. Hrvatska As POLJAK (1938) or MITROVI]-PETROVI] (1969) already reported. Clypeaster. Released from sediment by weathering.miksa@ina. Due to the relatively changeable firmness of the rocks. 1995. 1995. Croatia Klju~ne rije~i: je`inci. were found as Clypeaster-dominated echinoid assemblage joined with some rare remnants of cidaroid regular echinoids. Once used as an architectural and building stone. Miocene. INA-Industrija nafte Plc. buried deeply in the sediment or lived out of destructive influence of the waves to survived early phase of taphonomic selection. Determinable fragments (isolated spines and plates) show completely different composition of echinoid fauna with presence of large amount of spatangoid. selection existed also between different species of Clypeaster where the conical forms (e. Sjeni~ak Lasinjski) are mainly composed of spatangoids and small clypeasteroid Echinocyamus. Faculty of Science. 1999) opposite to all the other present echinoids.4. The large and heavy tests of Clypeaster can be easily found elsewhere where the terrain is built of shallow marine Miocene sediments of Carpathian and mostly Badenian stages. In this study. This statement seems to be correct when we look at the composition of briefly collected echinoid fossil faunas from the wide-spread Miocene outcrops in the continental part of Croatia. The disproportion between fragmentary material and completely preserved echinoid tests was also observed. On the other hand. cassiduloid and clypeasteroid echinoids. Horvatovac 102a. some of the most popular sites like Bizek quarry in the Medvednica Mt. Only one site. For example. 1B.) are surprisingly more abundant than the flat forms (e. Echinocyamus. 10 000 Zagreb. these fossils are often incorporated in the composition of recent sediments as short-lived clasts. we used a microanalysis of weathered residual sediments and fresh rocks dissolved in the solution of hydrogen peroxide. 1992. are dominated by echinoid genus Conolampas. Echinocyamus. All other genera except Echinolampas are relatively rarely represented in localities with wholly preserved tests. Croatia (amezga@geol. Figs.

Scale bar = 1 cm. SEILACHER. implosion of the test forming 'pie slice' fragments etc. 349–358.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Equatorial section of the test shows dense meshwork of internal reinforcement pillars. 1995). iz badena (srednji miocen) Hrvatske Banovine.– Palaeogeogr.96 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Eclogae geol. we can tell that seemingly high percent of Clypeaster tests in Croatian Miocene shallow-marine deposits is product of different taphonomic processes which strongly influenced the original composition of echinoid fauna. (1999): Taphonomic comparison between recent and fossil sand dollars. Scale bar = 1 cm. destructive for the most other echinoids like thin shelled spatangoids or unstable skeletons of regular echinoids which explains a minimum record of their complete tests. Oral view of the test. Popre~ni presjek kroz drugi ambulakrum s dobro uo~ljivim potpornjima ~ahure.H. The fact that this kind of fossil material in Croatia was never researched in details also contributes to the explanation. As final conclusion. sometimes misidentified as a genus Scutella in case of flat forms of the test. Large sediment grains probably redirect or take over some part of the sediment pressure to the surrounding sediment mass. NEBELSICK. J. (1992): Echinoid distribution by fragment identification in the Northern Bay of Safaga. Red Sea.– Paleobiology. POLJAK. 191–221. Basel. The explanation of high percent of Clypeaster here also may lay on excellent perceptibility and size of its test which makes it an easy target for amateur collectors who often donates the material to museums and professional paleontologist. Figure 1. from the Badenian (Middle Miocene) of Hrvatska Banovina County. (1995): Comparative taphonomy of Clypeasteroids. 166–206. J. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. Mjerilo = 1 cm.– Palaios. . J. J. 113–146. (1979): Constructional morphology of sand dollars. 685–693. REFERENCES MITROVI]-PETROVI].). B) Clypeaster scillae DES MOULINS. Egypt.H. Sedimentary environment in which the echinoids are preserved is also important for their preservation (NEBELSICK.– Acta Geologica 6/36. 7. Mjerilo = 1 mm. 7... 316–328. NEBELSICK. A) Je`inac Echinocyamus sp.H. NEBELSICK. Favorable geochemical conditions through all the phases of diagenesis and type of sediment also supported preservation of the echinoid tests in carbonate deposits. In the fine-grained sediments (like on the Dvor na Uni locality) this phenomena is missing and echinoids show a hydraulic cracking of its test (collapsed ambulacral zones. Palaeoecol. Scale bar = 1 mm. Mjerilo = 1 cm. Palaeoclim. Some local town museums and private collectors also display only Clypeaster in their fossil collections. Pogled na donju stranu ~ahure. Beograd. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. A) Clypeasteroid Echinocyamus sp. (1938): Prilog poznavanju miocenskih echinoidea Hrvatske i Slavonije.. Transversal section through ambulacrum 2 with well-visible pillars. 5. Analysis of the echinoid collections from Croatian Natural History Museum also confirms the dominance of genus Clypeaster in localities of northern Croatia where the genus Clypeaster makes 80% of total echinoid fauna. The echinoids from Dvor na Uni (Zrinska gora Mt. J. Helv. 149.– Vesnik Geolo{kog instituta Kraljevine Jugoslavije. Amsterdam. 88. A. Zagreb. Ekvatorijalni presjek s vidljivom gustom mre`om unutarnjih oja~anja ~ahure. (1969): Srednjomiocenski ehinidi severne Bosne (Bosanska Posavina).) locality were found in fine-grained lithic graywacke and they are all fragmented with no preservation of complete echinoid test.

Croatia (ervin. 1980).) with Paleodictyon. Paleodictyon. Nereites. strozzii almost always coincides with appearance of microbial mats. and probably suggest specific sedimentological/paleoecological conditions around transition zone. Croatia (goran.. Tracemakers exploited the sediments for the short time. Ichnoassemblages from the Benkovac Stone mb. is a shallow-marine..). Department of Geology.hr) 3 Faculty of Mining. etc. etc. is the most common and ubiquitous trace fossil in the Benkovac Stone mb. searching for the organic particles (plant debris. 10 000 Zagreb. Zoophycos appears as large.mrinjek@zg. mostly cropping out in a vicinity of Benkovac in the northern Dalmatia. nereitids. Especially interesting is preservation of trace fossil Paleodictyon.vlahovic@rgn. 1995. 2005) these ichnoassemblages should be an exception to the standard ichnofacies distribution which consider them as a combination of Zoophycos and Nereites ichnofacies (FREY & SEILACHER. It represents a middle part of Middle Eocene to Lower Oligocene Promina Basin deposits.. asterosomids. The Benkovac Stone mb. Sandstones and mudstones are characterized by different trace fossils ichnoassemblages. although these traces also occasionally occur in the younger part of the succession. Croatia (igor. Lovin~i}eva bb.hr) 2 Faculty of Science. Benkova~ki kamen jedinica. Paleodictyon and Helminthorhaphe are the only graphoglyptids present in strata below Benkovac Stone mb. (within Korlat and Debelo brdo mbs. Chondrites. Croatia Klju~ne rije~i: tragovi fosila. Sandstones were deposited by storms and mudstones were mostly a product of background sedimentation within offshore-transition zone. Zagreb. and Benkovac Stone mb. studied in detail. are similar in composition to those found in many European flysch basins (UCHMAN. approximately 120 m thick succession of calciclastic deposits. Lophoctenids.) mixed into sediment during the tempestite formation. up to now. together with Paleodictyon strozzii and gyrophyllitids. arthropod burrows. Upper Eocene.4. more than 1 m wide forms which mark narrow transitional zone between underlying Debelo Brdo mb. Promina deposits. Trace fossils from tempestite calciclastic sandstones are represented by numerous polychaete and arthropod burrows and burrows of irregular echinoids – Palaeophycus. 10 000. Pierottijeva 6. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 97 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Benkovac Stone mb. girofiliti. Scolicia ispp. since ubiquitous occurrence of ichnospecies P. University of Zagreb.. Field Engineering & Operations Sector. Belorhaphe. the most important are graphoglyptid traces (Helminthorhaphe. Zoophycos. University of Zagreb. Graphoglyptids are generally rare except ichnospecies Pa- leodictyon strozzii. Two major lithological types within the Benkovac Stone mb. 2005).hr) Key words: trace fossils. more than 2000 m thick succession from deep-marine to alluvial facies (MRINJEK et al. Zoophycos group and asterozoan traces.miksa@ina. which were never. Teichichnus. gyrophyllitids. Cosmorhaphe. Interpreted as offshore-transition environment (MRINJEK et al. Traces like Hydrancylus– and Treptichnus occur only in combination with mi- . and individual ichnoassemblages are laterally very variable. Geology and Petroleum Engineering. Hrvatska The Upper Eocene Benkovac Stone mb. 1999. Chondritids. Benkovac Stone mb. Glockerichnus occurs in the topmost part of the unit. – 'flysch trace fossils' in the shallow water setting Benkova~ki kamen jedinica – 'fli{ki tragovi fosila' u plitkovodnom okoli{u Goran Mik{a1. are calciclastic sandstones and calciclastic mudstones. Zoophycos. and is well-known for its excellently preserved trace fossils. is commonly used architectural and building stone. being most frequent immediately after disappearance of Zoophycos in succession. Horvatovac 102a. Paleodictyon. one of the most common trace fossils in the Benkovac Stone mb. graphoglyptids.htnet. only Palaeophycus is present throughout the unit. represented by few excellently preserved records of Polykampton (cast of one bedding plane with Polykampton was in 2009 included in Adolf Seilacher’s famous exhibition 'Fossil Art') are also rare and found only occasionally. tragovi ~lankono`aca.). 10 000 Zagreb. Chondrites. Ervin Mrinjek2 & Igor Vlahovi}3 1 INA-Industrija nafte Plc. etc. medusiform burrows (gyrophyllitids). asterosomids and graphoglyptid Cosmorhaphe are characteristic traces for the lower part. 2001. Urohelminthoida. chondritids. Trace fossils from mudstones shows a quite different and broader ichnodiversity. Rhizocorallium and Thalassinoides. Promina naslage. grafogliptidi. Among the aforementioned traces. gornji eocen. represented with its different preservational varieties. lophoctenids.

(2001): Eocene flysch trace fossils from the Hecho Group of the Pyrenees.98 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & LUK[I]. 25. 28. UCHMAN. (2007): New occurrences of the trace fossil Paleodictyon in shallow marine environments: examples from the Triassic–Jurassic of Iran. which is rather the result of different modes of preservation than the result of tracemaker biodiversity. F. (1995): Taxonomy and palaeoecology of flysch trace fossils: The Marnoso-arenacea Formation and associated facies (Miocene. V. 163–184. some phycosiphonid forms of burrows. while the evidence of microbial mats occurs even later. J.g. A few forms of burrows cannot be assigned to any group of trace fossils (forms similar to gyrophyllitid. R. plenty of dissolved oxygen and permanent circulation of water seems to be the major limiting factor for development of such ichnoassemblages. A. (1980): Uniformity in marine invertebrate ichnology. The Benkovac Stone mb.T. FÜRSICH. B. UCHMAN. TAHERI.. & WILMSEN. 22. shows great variety of different ichnospecies. northern Spain. & SEILACHER. 13.– Beringeria. 58/2. PENCINGER. J. Northern Apennines. MRINJEK. Variable content of food.– Lethaia. A.– Beringeria. 3–115. FÜRSICH et al. UCHMAN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 crobial mats and seems to indicate this specific sedimentary environment. SREMAC. (2005): The Benkovac Stone Member of the Promina Formation: A Late Eocene succession of storm-dominated shelf deposits. 183–207.).– Beringeria. Erosive exhumation of mudstone-related traces by deposition of calcarenites (casting of the traces) has also been responsible for preservation of many trace fossils in the Benkovac Stone mb. 15.– Geol. 67–173. etc. (1999): Ichnology of the Rhenodanubian Flysch (Lower Cretaceous–Eocene) in Austria and Germany. A.... 3–41. This preservation mode prevailed in younger parts of the studied unit. 408–416. REFERENCES FREY. Therefore. studied ichnoassemblages could be among the shallowest occurrences of the 'flysch trace fossils' and Nereites ichnofacies published up to now (e. E. A. Croatica. Italy). .– Palaios. 2007).W. M.

Tablica 1. Odre|eni ostaci razli~itih eocenskih organizama u nalazi{tima ]opi. Istria. prikazane su na Tablicama 1 i 2. fli{. Grdoselu i Pazu nismo na{li. To su trenuta~ni rezultati. Sva su nalazi{ta makrofosila vezana na karbonatne megaslojeve fli{kog slijeda naslaga. FLORA crvene alge (Lithothamnians) FAUNA Foraminiferida numuliti (Nummulitins) asterocikline (Asterocyclinas) Koralji – Anthozoa solitarni koralji (Solitary corals) kolonijski koralji (Reef building corals) oktokoralji (Octocorals) Meku{ci – Mollusca pu`evi – Gastropoda {koljka{i – Bivalvia glavono{ci – Cephalopoda Koluti}avci – Annelida Rakovi – Crustacea rakovice – Decapoda tlparsesilni rakovi – Cirripedia Mahovnjaci – Bryozoa Ramenono{ci-Brachiopoda Morski ljiljani – Crinoidea Morski je`evi – Echinoidea regularia irregularia Ribe – Pisces – + – + + – + + – + + + + + + – + + – + + + – – + – – + – + + + + + + + + + – + + + + + + + + + – – – + + + – – – + + – + + + – + + + – – + – + Paz Makrofosili (Macrofossils) Grdoselo Gra~i{}e Istra`ivani su makrofosili iz srednjeeocenskih – lutetskih fli{nih naslaga centralne Istre. Grdosela i Paza. Cyclaster i Macropneustes. flysch. Najmanja raznolikost me|u je`incima je ustanovljena u Pazu i Grdoselu. determinirani do nivoa vrsta (Tablica 2 sadr`i samo popis rodova). ali su zato vi{e razli~iti. Pericosmus. Linthia. Oddelek za geologijo. Gra~i{}a. Gra~i{}e je zanimljivo i po na|enim iregularnim je`incima rodova Echinocyamus. Cassidulus. Preliminarni rezultati ukazuju da je razlika izme|u lokaliteta djelomi~no uzrokovana razli~itim facijesima karbonatnih turbidita unutar fli{kog bazena. Gra~i{}e. Grdoselo i Paz u sredi{noj Istri.4. Hrvatska. naro~ito primjerci rodova Echinolampas i Cyclaster. samo iz nekih lokaliteta. . Grdoselo and Paz in central Istria. Kod ehinoida je zanimiljiv podatak. jer takva nalazi{ta s makrofosilima nisu nikada do kraja istra`ena. Table 1. 1000 Ljubljana. eocen. koji se mogu vrlo brzo promijeniti i dopuniti. U Gra~i{}u su primjerci svih je`inaca relativno rijetki. Privoz 11. a u Grdoselu su veoma rijetki. U Gra~i{}u nismo na{li ni jednog primjerka slijede}ih rodova: Conoclypus. Istra. kojih u ]opiju. Hrvatska Macrofossils from different Eocene localities in central Istria. Hrvatska Key words: macrofossils. Razlike odre|enih fosilnih ostataka izme|u spomenutih nalazi{ta. iz nalazi{ta u okolici ]opija. U nalazi{tima ]opi i Grdoselo neki oblici je`inaca su veoma ~esti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 99 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Makrofosili iz razli~itih eocenskih nalazi{ta sredi{nje Istre. Gitolampas (Echinanthus) i Brissus. Eocene. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. Registered remains of different Eocene organisms from localities ]opi. Croatia. Croatia Vasja Miku` & Aleksander Horvat Univerza v Ljubljani. da u nalazi{tu ]opi uop}e nisu na|eni regularni je`inci. Gra~i{}e. Croatia ]opi Je`inci su taksonomski detaljno istra`ivani. Slovenija Klju~ne rije~i: makrofosili. Plesiolampas.

Croatia (A = very rarely. D = vrlo ~esti).100 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Table 2. B = rijetki. D = very frequent). Eocenski je`inci odre|eni u nalazi{tima sredi{nje Istre (A = vrlo rijetki. C = ~esti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. B = rarely. C = frequent. Eocene echinoidea from localities in central Istria. ]opi ECHINOIDEA REGULARIA Stereocidaris Phyllacanthus Porocidaris Prionocidaris “Eucidaris” Eucidaris Phymosoma Porosoma Coelopleurus IRREGULARIA Conoclypus Echinocyamus Echinolampas Plesiolampas Cassidulus Gitolampas (Echinanthus) Ditremaster Pericosmus Schizaster Linthia Prenaster Brissus Cyclaster Macropneustes + – + + – – + + + + + – + + – + + – + + + – + – + + – – + – + – – – – + – + + – + + – – + – – – – – – – – – + – B A D A A B A A B B C A D B – – – – – – – – – – + + + + + + + – + – – – – – – – – – + + – + + – – + A A B B A A A A B U~estalost (Frequence) Grdoselo Gra~i{}e Paz .

4. Burgring 7. The measured section is about 60 m thick and beside marine sediments includes the uppermost part of the lake deposits. The Natural History Museum Vienna. volcanic ash layers and fossiliferous beds with well preserved.e. Within following meter distance the most distinct change develops with installation of low oxic near-bottom conditions remaining stable until the section top. 1010 Wienna. The characteristic representatives are Valvulineria complanata. Gradually. About 20 m of gray marls with two dark clay intercalations follow. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: paleoekologija. Benthic foraminifera record with 84 detected species shows distinct changes in composition and diversity across the section. sands and coal seams. Prirodoslovno–matemati~ki fakultet. Horvatovac 102a. Geolo{ki odsjek. species dominance and bottom water oxygen content. Hrvatska Department of Geology & Palaeontology. oxygen content and organic matter content. Cassisidulna laevigata. It is contribution to the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk Evolution of the Neogene Dinaride Lake System”. Panonski bazen. baden. depositional depth. Badenian. evolucija okoli{a. Some sea level fluctuation is present with distinct shallowing peak directly above the thick carbonate body. comprising clays. The study was made possible by courtesy of Zlatko JE^MENICA and “Ugljevik” mine authorities. Its sedimentary structures and lower contact point to deposition by debris flow. The benthic foraminifera assemblage allows a good correlation of the marine deposits with the Badenian regional stage. The Oligocene lignite bearing lacustrine deposits are superposed there by Middle Miocene marine sediments. marinska transgresija.. 1m thick carbonate beds. The assemblages of benthic and planktic foraminifera allow the biostratigraphic correlation of the marine transgression horizon with the upper part of the Lower Badenian based on abundant presence of Orbulina suturalis. The topmost 40 m of the logged succession include in its lower part two subordinate. marine transgression. The benthic fauna of that latter interval is characterized by low diversity and high dominance fauna comprising oxygen depletion indicators such as Praeglobobulimina pyrula or Bolivina ssp. Pannonian Basin. followed in very top by subordinate diatomite intercalations. 10 000 Zagreb. superposed by a massive.mandic@nhm-wien. Bosna i Hercegovina Open mine pit Bogutovo Selo near Ugljevik in NE Bosnia and Herzegovina is positioned at the southern margin of the Pannonian Basin. Slightly preceding the first dark clay intercalation the environmental perturbation starts pointed out by repetitive change of diversity index. deep water middle to outer shelf assemblage installs. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 101 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleoenvironmental evolution of southern Pannonian Basin during Badenian transgression Evolucija paleookoli{a tokom Badenske transgresije na jugu Panonskog bazena \ur|ica Pezelj1 & Oleg Mandic2 1 2 Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. Within the first meter of the marine part of the section shallow water assemblage predominates. showing a stable moderately oxic bottom environment. reflecting changes of the paleoenvironment.ac. . Lobatula lobatula and Ammonia viennensis. marine fish remains. i. 10 m thick carbonate body. Austria (oleg.at) Keywords: paleoecology. foraminifera. reflecting highly oxic environmental conditions. The marine ingression is marked by the first occurrence of the marine macrofauna in a sandy marl horizon comprising mollusk accumulations. Elphidium rugosum. The most common are Asterigerinata planorbis. Heterolepa dutemplei together with Bulimina elongata.

1998). 1999). a uo~en je i znatan udio badenskih vrsta Bolivina dilatata REUSS. Croatia Klju~ne rije~i: benti~ke foraminifere. te srednjesarmatska Elphidium hauerinum zona. Biostratigrafska analiza prou~enih profila bazira se na standardnim biozonacijama koje vrijede za podru~je Centralnog Paratethys-a (PAPP et al. Horvatovac 102a. Na podru~ju Donjeg Ore{ja sarmatske naslage se kontinuirano talo`e na gornjobadenske naslage vanjskog {elfa (profil Donje Ore{je 1). Gornjokredne naslage su transgesivne preko gornjotrijaskih vapnenaca.102 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. kao i manja zastupljenost vrsta rodova Ammonia. te gornjeg batijala (profil Donje Ore{je 2). budu}i da je povremeno gubio vezu sa Sredozemljem.. CICHA et al. {to je omogu}ilo kontinuirano pra}enje slijeda krovinskih naslaga. 1978. Tek detaljna analiza mikrofosilne zajednice ukazuje na promjenu okoli{nih uvjeta tj. Tijekom miocena ovo je podru~je pripadalo Centralnom Paratethys-u. Na profilu Donje Ore{je 2 (udaljen cca 200 m zapadno od profila Donje Ore{je 1) jasno je uo~ljiv transgresivan kontakt badenskih naslaga s krednom podlogom. na {to upu}uje znatan udio marinskih vrsta benti~kih foraminifera. s time da odnos s starijim sedimentima nije vidljiv. 1985. Debljina snimljenih naslaga je pribli`no 8 m (ukupno 21 uzorak). Faculty of Science. Uzorci O17–O19 s profila Donje Ore{je 1. odnosno Tethys-om (RÖGL. donjem dijelu donjeg sarmata. te s manjim oscilacijama u dubini talo`nog bazena. palaeoecology. Zbog intenzivne eksploatacije kamena.) \ur|ica Pezelj & Jasenka Sremac Department of Geology and Palaeontology. unutar Paratethys-a imao specifi~nu geolo{ku povijest. Na prou~enim profilima naslage donjeg sarmata se kontinuirano talo`e na naslage gornjeg badena. Profili Donje Ore{je 1 i Donje Ore{je 2 nalaze se kod istoimenog sela sjeverno od Svetog Ivana Zeline u sjeveroisto~nom dijelu Medvednice. koja je tipi~na za donjosarmatske naslage. 1995). Lokalitet Donje Ore{je je ve} dugo poznat u geolo{koj literaturi zbog debelog kompleksa trijaskih i krednih naslaga koje su detaljno prou~ene (POL[AK. Pad vrijednosti razli~itih paleoekolo{kih pokazatelja (P/B odnos. te uzorak R12 s profila Donje Ore{je 2 pripadaju Anomalinoides badenensis zoni tj. uz koju se jo{ javljaju vrste Aurila haueri (REUSS) i Quadracythere sp. te su dijelom erodirane ili pokrivene transgresivnim badenskim naslagama. Na tu starost ukazuje nalaz provodne vrste ostrakoda Cytheridea hungarica (ZALÁNY). PAPP & SCHMID. Unutar ostrakodne zajednice dominira vrsta Argilloecia sarmatica (ZALÁNY). Cibicidoides pseudoungerianus (D’ORBIGNY) i Cassidulina laevigata D’ORBIGNY. Medvednica Key words: benthic foraminifera. Detaljno prou~avanje benti~kih foraminifera i ostrakoda je omogu}ilo utvr|ivanje ukupno ~etiri biozone: gornjobadenska Buliminsko-bolivinska zona. U ovoj po~etnoj fazi opli}avanja salinitet vode najvjerovatnije jo{ nije zna~ajnije smanjen. a pru`a se pravcem jugozapad-sjeveroistok na povr{ini od pribli`no 300 km2. dok uski pojas mla|ih miocenskih naslaga iz krovine nije do sada detaljnije analiziran. te izrazita dominacija vrste Anomalinoides badenensis (D’ORBIGNY). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sarmatske naslage lokaliteta Donje Ore{je (Medvednica) Sarmatian sediments of Donje Ore{je (Medvednica Mt. koji je. opli}avanje talo`nog bazena i druga~iji sastav badenskih i sarmatskih mikrofosilnih zajednica. Profil Donje Ore{je 1 sastoji se uglavnom od sme|kastih masivnih lapora koji se izmjenjuju s glinovitim laporima s povremenim proslojcima gline. {to ukazuje na prijelazni karakter ove Zone od badenskih prema tipi~no sarmatskim naslagama. Sarmatian. Unutar benti~ke zajednice niske raznolikosti vrlo je ~esta i vrsta Rosalina obtusa D’ORBIGNY. Sarmat. s tim da je u obzir uzeta mogu}nost uspostavljanja i nekih drugih biozona uslijed lokal- nih paleoekolo{kih uvjeta. 10 000 Zagreb. u odnosu na analizirane badenske zajednice. donjesarmatske biozone Anomalinoides badenensis zona i Elphidium reginum zona. paleoekologija. Porosononion te bo~atih vrsta elphidija. U donjem dijelu prevladavaju uslojeni do masivni sme|kasti lapori. University of Zagreb. jasno upu}uje da su sarmatske mikrofosilne zajednice `ivjele na podru~ju unutra{njeg {elfa s mogu}im oscilacijama u salinitetu vode. dok je u gornjem dijelu evidentan pove}ani udio gline. indeksi raznolikosti) te porast koli~ine kisika pri morskom dnu (vi{e vrijednosti BFOI). bez izrazite razlike u litolo{kom sastavu sedimenata. 1979). U pravilu je uzorkovana svaka litolo{ka promjena (ukupno 19 uzoraka). Smje{teni su u krovini kamenoloma na desnoj strani potoka [um. Njezina jezgra uglavnom je sastavljena od paleozojskih i mezozojskih stijena razli~itog postanka i okru`ena transgresivno talo`enim mla|im tercijarnim i kvartarnim sedimentnim stijenama ([IKI]. . u kamenolomu su se tijekom vremena otvarale nove eta`e. Medvednica Mt Gora Medvednica je istaknuta topografska jedinica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Debljina naslaga je oko 7 m..

A. Osla|ivanje dokazuje i sastav bo~ate ostrakodne zajednice. obtusa. Vrlo su ~este i vrste Bolivina sarmatica DIDKOVSKIY te R. Ges. te jo{ uvjek poprili~an udio vrste A. Verlag der Slowak. 263– 325. Zagreb. & SCHMID. M. A. & CTYROKA. geol. (1999): Mediterranean and Paratethys. badenensis. gornji dio donjeg sarmata je utvr|ena na profilu Donje Ore{je 2 – uzorak R13. .): Chronostratigraphie und neostratotypen miozän der Zentralen Parathetys. (ur. J. Zagreb.. Badenian.E. I. vrste Ammonia vienensis (D’ORBIGNY).– Geol.– U: [IKI].– Abh. U svakom slu~aju znatna zastupljenost bo~atih vrsta benti~kih foraminifera.– Acta geol. 549. & STEININGER. PAPP. Facts and hypotheses of an Oligocene to Miocene paleogeography (short overview).– Abh. {to tako|er ukazuje da je ova zajednica `ivjela u ne{to pli}em i uzburkanijem okoli{u nego zajednica iz Anomalinoides badenensis zone. J. Tako|er je zna~ajan i nalaz sarmatskih elfidijuma vrsta Elphidium josephinum (D’ORBIGNY) i Elphidium hauerinum (D’ORBIGNY). Aurila angulata (REUSS).. Ostrakodna zajednica je obilje`ena vrstama Leptocythere tenuis (REUSS). POL[AK. Starost ove zone je utvr|ena na osnovi nalaza usko provodne vrste ostrakoda Aurila merita (ZALÁNY). (1985): Die fossilen foraminiferen des Tertiaren Bekens von Wien.95%. te donjosarmatskih vrsta Aurila mehesi (ZALÁNY). A.): Geolo{ki vodi~ Medvednice. na ovom dijelu unutra{njeg {elfa upu}uje na mogu}e opli}avanje i poja~ano osla|ivanje sedimentacijskog prostora. SENE[. hauerinum. RÖGL. naturforsch. (1979): Stratigrafija i paleogeografija biolititnog kompleksa senona kod Donjeg Ore{ja (Medvednica. Akad. K.. [IKI]. Carpathica.. Bratislava. 339–349. (1995): Prikaz geolo{ke gra|e Medvednice. josephinum i Elphi- dium obtusum (D’ORBIGNY). F. 9/6. 37. 50/4.. kao i sastav cjelokupne zajednice. F. te vrste Nonion tumidulus PISHVANOVA. Argilloecia sarmatica (ZALÁNY) i Xestoleberis glabrascense (REUSS). Uzorci R15–R18 na profilu Donje Ore{je 2 pripadaju Elphidium hauerinum zoni tj. koja se u ovom dijelu unutra{njeg {elfa javlja s udjelom od ~ak 14. senckenberg. (ur. sjeverna Hrvatska). 7–30. I. Unutar ove zajednice je uo~en mali porast udjela disoksi~nih i infaunalnih oblika. K. Bundesanst.4. C. CICHA.– U: PAPP. Evidentno je da su unutar ostrakodne zajednice najzastupljeniji rodovi s ~vrstim i ja~e kalcificiranim lju{turama. CICHA. Unutar benti~ke zajednice je zapa`en znatan udio razli~itih vrsta elfidija. 1–325.. 1–311. LITERATURA CICHA. Geologisch. od kojih treba posebno istaknuti vrstu E. A. Cytheridea hungarica (ZALÁNY) i Elphidium reginum (D’ORBIGNY). te vrste E. nosioca ove zone. RÖGL. Elfidiji prevladavaju u sastavu zajednice benti~kih foraminifera. F.. der Wissen. I. (1978): Foraminifera.. {to mo`e upu}ivati na produbljavanje talo`nog okoli{a i/ili ne{to ve}u koli~inu organske tvari u sedimentu. istra`. Inst. donjem dijelu srednjeg sarmata.. J. RUPP. 1–38. PAPP. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 103 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Elphidium reginum zona tj. & ^TYROKÁ.. (1998): OligoceneMiocene foraminifera of the Central Paratethys.

Ornamentation of the external shell surface usually increases shell strength. On the collected gastropod specimens. Croatia Muzej Brodskog posavlja. Fig. A number of smooth and ornamented viviparid shells were collected in the field and analyzed by repair mark examination. In this study a species-level distinction was not implemented. or almost impossible to determine its function. Some morphological features protect gastropod shell against crushing. Horvatovac 102a. Tokyo. Not lethally damaged shells in aperture area are regenerated by the mantle edge activity. Tragovi zara{tanja i FEA model za glatke ku}ice. and scanning electron microscopy. repair marks Klju~ne rije~i: viviparidi. Cybernetic System.1 Zlatan Bajraktarevi}1 & Dinko Kozak2 1 2 Faculty of Science. Damage reconstructed by repair mark analysis of ornamented and smooth viviparid shells is comparable with zones of maximum stress intensity plotted on FEA models. 10 000 Zagreb.. or damaged areas on the shell surface and its structure. according to this. damage of the smooth shell is Figure 1.104 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Ante Star~evi}a 40. Slika 2. 1981). Oblik i veli~ina tragova zara{tanja na rebrastim ku}icama mo`e se dobro povezati s o~ekivanom {tetom na FEA modelima za rebraste ku}ice. Unsuccessful and not lethal attack on gastropods may result in shell regeneration. Japan). Figure 2. others from peeling or sinking in the soft sediment. The shell geometry was reconstructed from the transverse sections of the shells using Mathematica software and general equations for shell coiling. but rather simple morphogroups were selected and analysed. tragovi zara{tanja This paper is an attempt to explain biomechanical function of gastropod shell ornamentation at the viviparid example. numerical modelling (Finite Element Modelling – FEM). Fig. University of Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Mollusc shell repair marks as indicator of predator-pray interaction Tragovi zara{tanja na skeletima meku{aca kao indikator odnosa predator-plijen Hrvoje Posilovi}.5. 2 is the same plot for smooth shell. The model was transferred to a general purpose finite element analysis program (ANSYS rev 5. . 35 000 Slavonski Brod. functional morphology. but in a higher number of shells with small damages (VERMEIJ et al. 1 showing repair mark damage on ribbed gastropod shell and segment of ribbed shell model with stress intensity contours plotted. Traces of such non-fatal peeling in gastropods can be seen as scars. but this hardly can be the best solution since the high metabolic cost of producing and carrying heavy carbonate shell. Croatia Key words: viviparids. A more resistant shell should result in less successful predation. Repair mark and FEA model for smooth shell. but ornamentation in specific morphological characters can be functional in many different ways and it can be very difficult. Stress intensity plotted as a contour plot on the smooth gastropod shell is symmetrical in shape and not showing any preferential stress direction. A thick and massive shell is usually a good passive defence strategy against predator attacks. gastropods with smooth shell and gastropods with spiral rib ornamented shells. funkcionalna morfologija. Repair mark shape and size on the real ribbed shell is in good accordance with predicted damage on FEA models for ribbed shell. Slika 1. Two morphologically distinct viviparid groups were selected. it can be seen that repaired damage of the aperture on the ornamented viviparids are more frequent than on the smooth ones.

x VERMEIJ. 1024–1026. doi 10. & ZIPSER. Strengthening of the shell in smooth viviparids requires large amounts of material to achieve small increase of thickness and second moment of area. SCHINDEL D.– Science. (2010): Functional morphological analysis of evolution of ribbing in Pliocene viviparid shells from Croatia. and which also causes the decrease of the shell weight. which at the same time significantly increases the weight of the complete shell – in contrast to the ribbed forms.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 105 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book symmetrical in shape and is not directed with some morphological features. they would have to use significantly more material for the formation of the shell and thus they would be proportionally heavier. Taxonomical composition of morpho-groups does not influence our interpretations in this paper (POSILOVI] & BAJRAKTAREVI]. . which achieve stronger strengthening of the shell with smaller amounts of used material.4. Z.2009. shell material is shifted away from the middle plane in the direction of the outer side of the shell which in fact presents the formation of a more or less pronounced rib. If smooth forms tended to achieve the same resistance as the ribbed ones. & BAJRAKTAREVI]. REFERENCES POSILOVI].E.J. 2010).1111/j. 214. (1981): Predation Through Geological Time: Evidence from Gastropod Shell Repair.1502-3931.00209. To increase the shell strength. requiring more food and more energy. So it follows that high rib will “shift” material away from the neutral plane of the shell wall more than just a smooth wall. 1. G. E. Ribbed shell contour plot showing maximal stress intensity concentrated in the rib direction which is very similar to the repair mark on the Fig. H.– Lethaia.

phylogeny and paleobiology of Eocene planktonic foraminifera from the North Adriatic Sea Biostratigrafija.d. North Adriatic Sea Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. all groups mentioned in previous Zones persisted. Hrvatska Key words: planktonic foraminifera. samples in Istra more-3 and Istra more-4 contain different assemblages. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. and Globigerinatheka) as well as by speciation of the cool water species like Dentoglobigerina galavisi and D. Assemblages of the E13 zone are characterized by persistence of the subtropical fauna (Acarinina. topilensis and Morozovelloides lehneri. paleoklima. aragonensis dissappeared and Igorina broedermanni became very rare. Turborotalids and globigerinathekids still remain successful groups in planktonic assemblages. whereas muricate taxa are absent or very rare. paleooceanografija. and G. In the Istra more-5 well. Middle and Late Eocene. Five species have been determined: G. Turborotalia frontosa and T. 10 002 Zagreb. Biostratigraphic analyses were made on drill cuttings and five cored intervals. The succession studied was deposited on the eastern edge of the Venetian Basin in a slope to basinal environment. T. first occurrence of a few species of the genus Morozovelloides (M. The main signature of the E10 Zone is a rich and highly diversified planktonic foraminiferal association (32 species). Besides the zonal markers. M. Igorina and Morozovelloides were dominant component of these assemblages.. curry. bandy. Important in assemblages are also subbotinids (25%). Morana Hernitz Ku~enjak & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte. acarininids and subbotinids are dominant in the assemblages. Beside Turborotalia pomeroli and T. Besides them. Speciation of the Globigerinatheka was the main characteristic of the E9 Zone. paleoclimatology. Istra more-4 and Istra more-5 wells consist of hemipelagic deposits of marls and clayey marls with exeptionally well preserved planktonic foraminifera. Standard planktonic foraminiferal zones from E8 to E16 were identified (BERGGREN & PEARSON. possagnoensis and T frontosa successfully co-existed during the Zone. index. srednji i gornji eocen. raznolikost. At the same time. Subbotinids remain important component in these assemblages. Muricate warm water taxa Acarinina. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. cerroazulensis. whereas T. izotopi. M. a zonal scheme which emphasizes highest occurrences (HO) of the index taxa has been used. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Biostratigraphy. as well as the species succession of the genus Globigerinatheka. cerroazulensis.. In these wells Turborotalia pomeroli. were useful for biostratigraphic analyses. with abundant subbotinids and turborotalids. Morozovelloides crassatus and Acarinina pseudotopilensis remain abundant. Globigerinathekids are represented by Orbulinoides beckmanni and Globigerinatheka euganea. G. G. Inside the Zone. diversity. Morozovelloides. paleookoli{. barri. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. possagnoensis disappeared. subconglobata. altispiroides. A.106 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. pseudovenezuelana. 2005). pomeroli and a new species T.b. coronatus) has been noticed. Near the end of the Zone. At the E14/E15 boundary. with few specimens occurred T. the evolutionary lineage of the Turborotalia cerroazulensis group. G. sjeverni Jadran The middle and late Eocene sediments from the Istra more-3. mexicana. defined in the cored interval (1557–1565 m) from Istra more-5 well. paleooceanography. isotopes. paleoenvironment. turborotalids (20%) and globigerinathekids (5%). During the E12 Zone planktonic foraminiferal assemblage is highly diversified and productive. In the E11 Zone. Tropical to subtropical planktonic foraminiferal assemblages of the Zone E8 have been determined in Istra more-5 well and in cored interval of the Istra more-3 well (1964– 1967 m). filogenija i paleobiologija eocenskih planktonskih foraminifera iz sjevernog Jadrana Vlasta Premec Fu~ek. become more frequent. crassatus and M. Due to the possible reworking of drill cuttings. The last occurrences of the several muricate species have also been detected: Acarinina bullbrooki. in which the acarininids and morozovelloids are dominant (35%). but only in Istra more-5 well. The end of the Zone is marked by the extinction of all large acarininids and Morozovelloides crassatus. high-resolution biostratigraphic and isotope analyses have been conducted on a 6 m cored . By the end of the zone. Lovin~i}eva b. the most abundant are warm water species Acarinina mcgowrani and Morozovelloides crassatus. d. This extinction event is very well documented in the Istra more-5 well.

.80 m. 279–298. 123–140. After both extinction events the d13C values show less variability suggesting a period of stability in ocean circulation. Sub-thermocline waters inhabited only Catapsydrax unicavus. DSDP SITE 523.N. C. Two extinction horizons of the muricate species have been recorded. Generally. B. persisted into the late Eocene. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. as well as by the first occurrence of the Turborotalia ampliapertura.– Journal of Foraminiferal Research.– Marine micropaleontology. the total diversity still stays high (28 species). according to the long-term average sedimentation rate of 8 cm per 1 kyr. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). corresponds to approximately 10 kyr.6 m. Due to the mentioned speciation. where large acarininids (Acarinina mcgowrani) abruptly disappear.S. the Turborotalia cerroazulensis group as well as the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalis. Globoturborotalita. medizzai. Planktonic foraminiferal assemblage of the late Eocene E16 Zone is rich and moderately diversified (28 species).. P. REFERENCES BERGGREN. possibly indicating a period of increased ecological stress for all group of planktonic foraminifera. P. Only small acarininids. assemblages were dominated by cool-water preferring taxa similar as in the previous zone. (1993): Stable isotope paleoecology of middle Eocene planktonic foraminifera and multi-species isotope stratigraphy. P. In the E14 Zone. cerroazulensis constantly show thermocline habitat. N. The 80 cm interval between two extinctions levels. WADE & PEARSON. cubensis). Glo- bigerinatheka index and G. indicating the changing climate. SHACKLETON. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%).J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 107 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book interval from Istra more-5 well (1170–1176m). The heavier d13C values values show Globigerinatheka index and G.. Above this depth no specimens have been found. Although Globigerinatheka barri and G. 2008). whereas both Turborotalia pomeroli and T. muricate taxa were replaced by increased number of cool-water prefering taxa like Subbotina.– Journal of Foraminiferal Research. gemma) and by the first appearance of the tiny species Cassigerinella chipolensis. The first extinction level is at 1172. This boundary is also characterized by abundant occurrence of microperforate taxa such as Chiloguembelina (C. WADE. indicating strong climate deterioration and global cooling.A. Tenuitella (T. N. 35/4. suggesting calcification in the warmest surface water and temperatures of about 24°C. PEARSON. praegemma. Multi-species oxygen and carbon stable isotope analyses are used to define their relative depth habitats in the well stratified water column (PEARSON et al. South Atlantic. mexicana successfully persisted in that period. echinata. 244–255. W. T. & PEARSON. ototara.N. The Eocene/ Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantkeninids. 23/2. Morozovelloides crassatus occurs in the fine fraction (160–250 µm) up to the depth of 1171. . Turborotalia ampliapertura is very rare in the late Eocene and becomes more frequent after boundary. Catapsydrax and Pseudohastigerina. luterbacheri became extinct at the E15/E16 boundary. they became extinct by the end of the Zone. 68. collactea and A. A. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania.N. Fluctuation in both d18O and d13C values near and between two extinction levels could imply changes of ocean circulation and instability of the water column. barri which probably occupied upper mixed layer. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catapsydrax (8%) are less abundant. & HALL. represented by A. 2001. E15 Zone was characterized by speciation of microperforate Tenuitella and Globoturborotalita. The most common species are Turborotalia cocoaensis and Subbotina linaperta.A. Acarinina mcgowrani is species with the lightest d18O. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation.4. Turborotalia. & PEARSON. M.

. 10 000 Zagreb. Korozija stijenke ili selektivno otapanje stijenke Korozija stijenke zabilje`ena je kod vrsta rodova Globorotaloides i Acarinina.kod vrste Acarinina truncatulinoides. sjeverni Jadran Key words: planktonic foraminifera. Fotografije dijagenetski izmijenjenih stijenki ku}ica planktonskih foraminifera snimljenih skaniraju}im elektronskim mikroskopom. npr. A – rekristalizacija stijenke kod roda Hantkenina.dissolution of the test -“peeled off”. C.108 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 4. Primjer rekristalizacije glatke. a koje se doga|aju u razli~itim fazama dijageneze. predstavljaju dragocjene podatke u kojima su zapisani paleooceanografski i paleoklimatski uvjeti nekada{njih marinskih okoli{a. Naj~e{}e dijagenetske promjene na ku}icama planktonskih foraminifera. Alteracija ili zamjena Alteracija ili zamjena zamije}ena je kod samo nekoliko primjeraka.wall alteration of the species Globigerinatheka index. 1-A). Sektor za upravljanje i in`enjering polja. kada se pod velikim pove}anjima od 2000-4000x uo~ava hrapava povr{ina prekrivena sitnim kristalima kalcita. a novonastala struktura stijenke mo`e se uo~iti jedino na SEM-u. 2006). nepravilni grumeni kalcita koji mogu potpuno prekriti primarnu strukturu. diagenetic changes. Vlasta Premec Fu~ek & Morana Hernitz Ku~enjak INA-Industrija nafte. 3. O~uvanost kalcitnih ku}ica jedan je od najva`nijih elemenata koji omogu}avaju filogenetske i taksonomske studije (HEMLEBEN & OLSSON. dijagenetske promjene. C – alteracija stijenke kod vrste Globigerinatheka index. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. homogene kriptokristalaste stijenke prisutan je npr. Stvaranje kalcitne kore Kalcitna kora po~inje se stvarati na povr{ini nekih ku}ica kada one dospiju na morsko dno. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dijagenetske promjene na stijenkama ku}ica planktonskih foraminifera Diagenetic changes on the planktonic foraminiferal tests Renata Slavkovi}. B. pa sve do otapanja ve}ih dijelova ku}ice kod vrsta koje su ja~e podlo`ne otapanju. D – gametogenic calcite of the species Globigerinatheka index. Dijagenetski procesi koji utje~u na prvobitni sastav i strukturu ku}ica najmanje se osje}aju u glinovito laporovitim stijenama koje su zastupljene u eocenskim sedimentima sjevernog Jadrana..of the genus Turborotalia. Izlu~uju se krupni. B – lju{tenje stijenke kod roda Turborotalia. Ku}ice planktonskih foraminifera. north Adriatic Sea Duboke istra`ne bu{otine Istra more smje{tene su u sjevernom dijelu Jadranskog mora i pripadaju rijetkim svjetskim lokalitetima s iznimno dobro o~uvanim planktonskim foraminiferskim zajednicama.d. U novim uvjetima izlu~uju se veliki idiomorfni kristali koji u potpunosti mogu prekriti primarnu strukturu stijenke (Sl. struktura stijenke. eocen. Eocene. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Budu}i da je ova pojava primije- Slika 1. Scanning Electron Microscope images of diagenetic modified walls of the planktonic foraminifera: A – wall recryistallization of the genus Hantkenina. detaljna prou~avanja na skaniraju}em elektronskom mikroskopu (SEM) otkrila su nekoliko vrsta promjena primarnih struktura na stijenkama ku}ica. kod vrsta roda Hantkenina (Sl. D – gametogeni kalcit kod vrste Globigerinatheka index.b. Hrvatska Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. koje su u potpunosti izgra|ene od kalcita. . Ovi veliki kristali mogu biti vidljivi i pod svjetlosnim mikroskopom. Rekristalizacija Rekristalizacija reda veli~ine nekoliko mikrona naj~e{}e nije vidljiva pod svjetlosnim mikroskopom. wall texture. Primarna stijenka je otopljena u obliku nepravilno raspore|enih rupica. d. a posredno ih i{~itavamo iz kvalitetnih rezultata izotopnih analiza. 1-C). Unato~ tomu. Figure 1. Lovin~i}eva b. su slijede}e: 1. 2.

(eds.): Atlas of Eocene Planktonic Foraminfera. Svaka stijenka nastaje izlu~ivanjem kalcita na vanjskoj i unutra{njoj strani primarne organske membrane – POM.– In: PEARSON. 5. 8. HEMLEBEN. a najo~itija je kod vrsta roda Globigerinatheka (Sl. & BERGGREN.– Marine Micropaleontology. & ANDERSON.. & OLSSON.W. Special Paper. 6. W. Doga|a se oko 16 sati prije odbacivanja gameta i zapravo predstavlja evolucijsku prilagodbu kojom se omogu}uje tonjenje ku}ice u dublje slojeve stupca vode. 363 str. HUBER. HEMLEBEN. nije nam poznata pojava koja je do nje dovela. R. R. 47–66. Proces se ponavlja kod stvaranja svake nove klijetke. 1-D) te kod vrste Subbotina senni. OLSSON. kao i glinovitim materijalom. 5. 1-B).R. M. C. (1989): Modern Planktonic Foraminifera. a rezultat toga je vi{eslojna stijenka. glaukonitom. koji su bogati nutrijentima. odnosno na~inom kalcifikacije. Pri tome ina~e svijetle ku}ice dobivaju tamniju boju i nisu pogodne za izotopne analize.T. A. C. The Cushman Foundation for Foraminiferal Research. New York. (2006): Wall textures of Eocene Plamktonic Foraminifera. SPINDLER. U neposrednoj je vezi s bilamelarnom teksturom stijenki planktonskih foraminifera. Ona predstavlja biogeni proces dodavanja nepravilnih kalcitnih grumena na povr{inu ku}ice. C. . Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica manifestira se na povr{ini stijenke u obliku manjih ili ve}ih kalcitnih bodlji.4. Gametogeni kalcit Gametogena kalcifikacija je va`na pojava koja se odvija za `ivota jedinke. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 109 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book }ena na samo nekoliko primjeraka. (HEMLEBEN et al. 1989).N. (1980): Gametogenic calcification in a spinose planktonic foraminifera. Defolijacija ili lju{tenje (“peeled off”) Defolijacija ili lju{tenje zapa`eno je kod vrsta grupe Turborotalia cerroazulensis (Sl. O. One mogu dovesti do zabune kod prou~avanja jer podsje}aju na primarnu ornamentaciju koju izlu~uje jedinka za svoga `ivota. {to rezultira bilamelarnom stijenkom... LITERATURA BÉ.K. Globigerinoides sacculifer (Brady). 283–310.H. kojim se ku}ica ote`ava i do 30% (BÉ. 41. Zapunjavanje ku}ica Zapunjavanje ku}ica tako|er se odvija nakon {to one dospiju na morsko dno i bivaju zapunjene u najve}em broju slu~ajeva piritom. B. 1980). HEMLEBEN. koja se tijekom dijageneze mo`e lju{titi.– Springer-Verlag. 7. Ponekad je te{ko razlikovati tako nastali gametogeni kalcit koji jedinka izlu~uje u zadnjoj fazi svog reproduktivnog ciklusa od kalcitne kore (2).A. naj~e{}e kaolinitom. i time vjerojatno favoriziraju pre`ivljavanje mladih jedinki i daljnju egzistenciju vrste. P...K. Ova pojava zamije}ena je kod mnogih skupina planktonskih foraminifera.

or subarkoze). div.?Veryhachium sp. div. Acanthotriletes sp. Endothyra“ sp. It has penetrated 4147 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Silurian. sandy shale and opaque material (probably magnetite) seemed to be brought into abnormal contact with the Carboniferous sediments beneath. Also. Field Engineering & Operations Sector.. Pseudoammodiscus– sp. and palynomorphs are rare and poorly preserved (?Endosporites sp. The series ends with the hematitic mudstone/shale (in some places sandy and conglomeratic or turn into the greywacke) and sporadically with quartzarenite of the last interval (1610– 1060 m). div. pusillites. Vallatisporites sp. Exploration & Production BD. Verrucosisporites sp. Lithology and palynofacies characteristics indicate deposition in relatively proximal marine shelf environment with some fluviatile influence. div.. The Palaeozoic Amanus Sand Formation and the Mesozoic Amanus Shale Formation follow..). Georg Koch2 & Jasenka Sremac3 1 INA – Industrija nafte d. Cretaceous. Lovin~i}eva bb. Permian.. quartzarenite and litharenite... Damir Stankovi}1. Leiotriletes sp. Tetrataxis sp. The Markada Formation (3120–1060 m) of the Palaeozoic follows. University of Zagreb. Lophotriletes sp. the sediments are dated as Silurian in age.. Vladimir Veseli1. with lenses or laminae of quartzarenite to subarkose. Cymbosphaeridium sp. Sediments are composed of shale (in places sandy) with a lot of opaque materials (probably magnetite) and lenses of siltstone and quartzarenite. perm. litostratigrafske formacije Key words: Silurian. shale and tuff are defined.. biomicrite (W).. div. The next interval (2415–1610 m) is made of mudstone/shale in places sandy and conglomeratic... and Veryhachium sp.. litharenite. as well as lenses and laminae of bioclastic limestone (W/P).?Cyclotriletes sp. . crystalline dolomite with anhydrite and gypsum.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Al Bahra-1 (Sirija) Branko Sokolovi}1. div.. Sedimentation probably took place in continental-marine transitional paleoenvironments. Kre{imir Krizmani}1.. Raistrickia sp.... Pseudoammodiscus parvus (REITLINGER). Carboniferous. “Endothyra” ex gr. as lacustrine-swamp to tidal flat sediments... with some fluviatile influence. Convolutisporites sp. Since there are no relevant microfossils. 10 000 Zagreb. Zlata Ivani~ek1. Croatia Klju~ne rije~i: silur. Omphalotis? sp. Vallatisporites sp. Reticulatisporites sp. therefore reverse faulting should be taken into consideration.. siltstone. Sachsova 2. Depositional environment was most probably transitional to continental.. div. div. div. trijas. similis (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). 10 000 Zagreb... Evittia sp. div. karbon.. E&P Research Laboratory Department. The Tanf Formation (3165–3120 m) of the Silurian. 10 000 Zagreb. kreda. Croatia 3 Department of Geology. claystone and seldom aphano to crystalline dolomite.. Lycospora sp. consisted of shale. Punctatisporites sp..110 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. div. identified at the bottom of the well. Anaplanisporites sp. Triassic. EK logs and lithology. Cingulizonates sp. The Carboniferous deposits occured below and above the Silurian deposits... Horvatovac 102a. Spelaeotriletes sp. the Permian to Scythian age is just supposed on the basis of correlation with previous investigated wells. rarely altered to greywacke. Lithostratigraphic Formations The vertical exploration well Al Bahra-1 is located in the Hayan block in Syria. Sediments most probably originated in the transitional (deltaic) environment with occasional short marine episodes (perireef). Carboniferous age has been defined by very rich fossil assemblages. Ninoslav Sabol1. Spelacotriletes sp. 1996) represented by Multiplicisphaeridium sp. Endothyra cf. The most significant microfossils are: Ammarchaediscus explanatus VDOVENKO. Raistrickia grovens. bowmani PHILLIPS. Retusotriletes sp. Lophosphaeridium sp. Punctatosporites sp.. Densosporites sp. Planoendothyra spirilliniformis (BRAZHNIKOVA & POTIEVSKA).). and Bryozoa. Vallatisporites verrucosus and Vallatisporites vallatus. According to the palynofloristic assemblage (MOLYNEUX et al. Omphalotis omphalota (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER).?Densoisporites sp.d. siltstone. The succession of sediments began with the Markada Formation (4147–3165 m) of the Palaeozoic. 1996) are determined: Calamospora sp. In this interval (1060– 790 m) quartzarenite (in places with characteristic of sublitharenite. The Early Carboniferous age is confirmed on the basis of palynofloristic sporomorph composition (Cingulizonates sp. Vallatisporites cf. numerous sporomorph assemblage (OWENS. Croatia 2 Croatian Geological Survey. The deepest part of this interval (3120–2415 m) is consisted of claystone/shale with opaque materials (probable magnetite). Faculty of Science.

– 22nd IAS Meeting of Sedimentology. Based on the palynofloristic assemblages (730–720 m) the Late Anisian to Early Ladinian age is defined... and Aulotortus sp. dolomitized ooidic bioclastic limestone (W/P) and claystone to clayshale continues into the Upper Triassic as well (LU^I] et al. div. & McGREGOR. Lithology and palynofloristic assemblages indicate peritidal – supratidal environment. div. J. Sediments are deposited in supratidal with sabhka environment. Both planktonic and benthic foraminifera (Heterohelix globulosa (EHRENBERG). Muricohedbergella sp. YAROSHENKO. MOLYNEUX.P. div. I. Le HÉRISSÉ.. A. Stellapollenites thiergartii. Archaeoglobigerina blowi PESSAGNO. .) and Chlorophyceae (Botryococcus sp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 111 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Next is the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle Triassic (790–570 m) composed of dolomite (very finely to medium. [PANI]. 2. Lunatisporites acutus. On the basis of correlation with previously investigated wells. Aulisporites astigmosus. Samaropollenites speciosus. Partitisporites verrucosa.. REFERENCES LU^I]. (1996): Palaeozoic Phytoplankton. 493–529. 111. Parillinites sp. div. Muricohedbergella sp. 3/4. Angustisulcites sp. & BUBNI]. S.. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. Phytoplankton (Leiosphaeridia sp. Only rare undeterminable small benthic foraminifera. Sedimentation took place in outer shelf to deep marine depositional environment. Vitreisporites pallidus. and Bulimina sp. BALA@-BOROMISA. ostracods and thin mollusc shells. 2. The Kurrachine Dolomite (570–311 m) Formation consisted of very finely to coarsely crystalline dolomite with laminae of organic matter and early diagenetic acicular and nodular anhydrite. D. (eds.G. Samaropollenites speciosus. Semiinvolutina sp. Heliosaccus dimorphus. & BASH IMAM.) are represented rarely. On account of recovered microfossil assemblages and EK logs. AASP Foundation. thin mollusc shells. O.) have been identified. J. D. & WICANDER. K.. Minutosaccus crenulatus.. Microfossils are rare. G.. 375–392. gastropods and ostracods have been found. On the basis of the recovered palynofloristic assemblages represented by Minutosaccus crenulatus. Frondicularia sp. 2003). (eds. Partitisporites sp. R. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (202– 150 m)..): Palynology: Principles and Applications. & McGREGOR. cf. and lithology the age of whole interval has been estimated as Late Cenomanian – Turonian. B (1996): Upper Carboniferous Spores and Pollen. 597–606..): Palynology: Principles and Applications. D. 1995). together with Middle to Late Triassic benthic foraminifera have been found: Frondicularia xiphoidea KRISTAN-TOLLMANN. palynofacies and organic facies of Triassic evaporitic-carbonate succession: Examples from Croatian off-shore and Syrian on-shore wells.. Triadispora sp. MESI]. in places sandy and recrystalized dolomicrite (aphanocrystalline to very finely crystalline dolomite) and sporadically volcanoclastic (?) breccia and shale. E. S. (2003): Lithofacies. micrite (M) in places dolomitized. Agathamminoides sp. consisted of fossiliferous marls to calcareous marlstones came after. D. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (150– 45 m) made of fossiliferous clay marl and fossiliferous marl to calcareous marlstone ends the succession of sediments in Al Bahra-1 well. Abstracts Book... AASP Foundation. J... Microfossil association is very poor or almost absent. Voltziaceaesporites heteromorpha. Brachysaccus neomundanus. defines Late Campanian to Maastrichtian age.– In: JANSONIUS. Sulcatisporites kraeuseli. OWENS.– In: JANSONIUS. Brachysaccus ovalis. very finely crystalline and coarsely crystalline with visible vugy porosity). Besides fragments of echinoderms. the deposits of the analysed samples are dated more precisely as Carnian in age (YAROSHENKO & BASH IMAM.4. I. Camerosporites secatus.. Discordantly follows the Judea Formation of the Upper Cretaceous (311–202 m) composed of dolomite (aphanocrystalline. Environment of deposition is outer shelf to deep marine. G. sporadically coarsely. FOR[EK. div. Pseudenzonalasporites summus.... Duplicisporites sp.C. KRIZMANI]. crystalline). Lunatisporites pellucidus. KOCH. deposits are dated as Coniacian – Early Campanian in age. Falcisporites sp.– Stratigraphy and Geological Correlation. Froehlichsporites traversei.. Patinasporites densus. The microfossil association of rare planktonic foraminifera Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). Michrystridium sp. Striatoabieites balmei.. Todisporites sp.C. Alisporites sp. Sporomorphs are abundant: Punctatisporites sp. Opatija. (1995): Age Variability of Palynomorph Compositions of the Middle and Late Triassic of Syria and their Relation to Climate and Facies. MARETI]. Cannanaropollis scheuringii. EK logs. Platysaccus queenslandiae.

JANOCKO. kako u smislu operativnih jedinica Pg-miocena za plinski rezervoar polja Peti{ovci. Wien. te gornji baden u facijesu glaukonitskih pje{~enjaka (HANSEN. Rp-log marker. J. u korelaciji s regionalno tektonsko-strukturnim odnosima (TUNYI. 89A. W.-J. 273–284. donji baden u facijesu Orbulina suturalis. V.112 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. 4/2–3. 56/3. HARZHAUSER. Mlinska 5. ZLINSKA. 9220 Lendava. PILLER. m-log marker. A. magnetska polarnost Key words: Spielfeld formation. 1987.. & MANDIC. 2005). w-marker. (1987): Paleobathymetry of Middle Miocene (Badenian) marine deposits at the Weissenegg querry (Styrian Basin. dubokomorski facies. deep-marine facies. tectonics. sedimentolo{ko-stratimetrijskih (PILLER.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. schlieric facies. neobjavljeno. Me|utim. V. 2009). 15–36.and Chronstratigraphic Table of The Mura Sub-Basin.. B. (2007): Miocene Central Paratethys stratigraphy – current status and future directions. TURK. kosov (M43). glaukonitski pje{~enjaci.– Ann. D. D1-horizont.). Wielician (M42). C. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 [pilja formacija murske potoline u Sloveniji Spielfeld formation of Mura subbasin in Slovenia Velimir Turk Nafta Geoterm. morav (M41). KAROLI. (2009): Litho. w-log marker. A1-horizon. wielic (M42). jasnije je i prihvatljivije definiran razvoj badena u Sloveniji (TURK. MÜLLER. 40/1–2.. Austria). Rp-marker. 2007). jo{ uvijek nije paleontolo{ki rije{en problem granice prema karpatu i sarmatu. (2005): Magnetostratigraphy of Badenian evaporite deposits (East Slovak Basin). 1993) je kao formaciju badena u Sloveniji predlo`ila L. 151–168.. & BELACEK. TURK. glauconitic sandstones. D1-horizon. A1-horizont. H. tektonika. TUNYI. (1993): Reinterpretacija kronostratigrafskih in litostratigrafskih odnosov v Murski udorini. S. karota`no-geofizi~nih podataka. & RÖGL. m-marker. Mus. Kosovian (M43). M. tako i u stratigrafsko-tektonskom smislu razvoja Paratetisa i Panonskog bazena. . Moravian (M41).. magnetic polarity [pilja formaciju (TURK.– Stratigraphy. mineralo{ko-petrografskih. Slovenia Klju~ne rije~i: [pilja formacija. LITERATURA HANSEN. VASS.– Geologica Carpathica. Naturhist. volcanism. E. vulkanizam. F.– Arhiv Nafte Lendava. Paleontolo{ki je definiran srednji baden u facijesu foraminifera s pje{~anim ku}icama. O. HALASOVA.E.. da se na osnovu postoje}ih geolo{kih i bu{otinskih podataka (arhiv Nafte Lendava) poku{a definirati razvoj badena. I.. RIJAVEC s namjerom. {lirski razvoj. Interdisciplinarnom analizom geokemijskih. 145–148.

separated by Jhar fault located at the northern edge of the Al Daww Depression in between the SW and NE Palmyrides. Croatia 4 Croatian Geological Survey. Field Engineering & Operations Sector. -2 and -3. where Khnifes-1 and Al Bahra-1 exploration well are located. the northeastern part of the Al Daww Depression and the part of the SE (Frontal) Palmyrides. the Abd el Aziz – Sinjar Uplift and Dead Sea Fault System. Sirija The territory of Syria is divided into the following four major tectonic units: the Palmyrides fold-thrust belt. Geolgy & Petroleum Engineering. 130 MY) from the Carnian to the Upper Cenomanian. the most important exploration/production privilege of INA Industrija nafte d. Zagreb. CHAIMOV et al. Late Cenomanian to Turonian in age unconformably overlies the Triassic sediments.4. In the Al Bahra-1 well this stratigraphic hiatus lasted (app. Regardless on tectonics. Since the Late Cretaceous the Palmyrides have been subjected to episodic compression leading to folding and faulting of sedimentary pile. with several kilometres of Palaeozoic and Mesozoic sediments accumulated in the period of episodic rifting and broad subsidence (e. the Judea Formation of the Upper Cretaceous. Subsequently to regionally determined emergence phase at the Silurian-Carboniferous boundary came the Markada Formation of the Carboniferous in age. To the east and west the Palmyrides are bounded by the Euphrates and Dead Sea fault systems. Croatia 2 INA – Industrija nafte d. borano-navla~ni pojas. Late Campanian to Maastrichtian in age ends the borehole series of deposits. Khnifes-Al Bahra Area. The Palmyra Area occupies northeastern part with wells Palmyra-1. The vertical exploration well Khnifes-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well) has drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. Exploration & Production BD. which resulted in formation of the modern NE-SW trending mountain range evident in topography. This fold-thrust belt is usually subdivided into SE (or Frontal) Palmyrides and the NW (or Central) Palmyrides. After a new emergence phase at the Scythian-Upper Anisian boundary. 1992). Zagreb. Pierottijeva 6. 2001. Bruno Tomljenovi}3 & Georg Koch4 1 INA – Industrija nafte d. the idealized succession of sediments in the vertical exploration well Al Bahra-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 Well) starts with the Tanf Formation of the Silurian. and not considering abnormal contacts caused by faults the basic lithostratigra- . During most of the Phanerozoic the Palmyrides belt was a sedimentary depocenter. the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle to Upper Triassic (Late Anisian to Carnian) follows. They are divided into two areas with sum of five INA’s exploration wells.. It represents a 400 km long. formed in between the two relatively undeformed tectonic blocks known as the Allepo Plateau on the north and the Rutbah Uplift on the south.d. 10 000 Zagreb. Faculty of Mining.. Syria Klju~ne rije~i: JI Palmyridi. The Khnifes – Al Bahra Area. NE-SW trending intracontinental fold-thrust belt. although probably alienated by local unconformities. Damir Taka~2. The Palmyrides represent the object of special interest because of the Hayan block. This concession occupies the northern part of Palmyrides.d. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 113 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stratigraphic-structural interpretation of SE Palmyrides (Syria) Stratigrafsko-strukturna interpretacija jugoisto~nih Palmirida (Sirija) Vladimir Veseli1. The subsurface geology of the Khnifes – Al Bahra Area was in more detail examined by analysing the rocks samples and relevant well data obtained during drilling the Al Bahra-1 and Khnifes-1 wells in the years 2004 to 2006. The Shiranish Formation of the Upper Cretaceous. the main topic of this study. in Syria. [ubi}eva 29. Croatia 3 University of Zagreb.d. fold-thrust belt. Kre{imir Krizmani}1.. occupies their central part. Khnifes-Al Bahra podru~je. Exploration and Production BD.g. which extends from Damascus for more then 200 km due northeast. Croatia Key words: SE (Frontal) Palmyrides. Sachsova 2. After most likely an additional undefined local unconformity The Soukhne Formation of the Coniacian (Santonian) to Early Campanian in age follows.. The SE (Frontal) Palmyrides represents the NE-SW trending fold-thrust belt. respectively. Lovin~i}eva bb. 10 002 Zagreb. The significant tectonic activity at the end of the Triassic resulted in major regional emersion of the greater part of the Palmyrides. The Permian Amanus Sand Formation and Scythian Amanus Shale Formation. Consequently. are due to a lack of information declared jointly. the Euphates Graben or Depression. Geology & Reservoir Management Sector. The Palmyrides fold-thrust belt is the most extensive and topographically prominent tectonic zone in Syria. E&P Research Laboratory Department. Geomodel Development Department. BREW et al.

– GeoArabia. (2001): Tectonic and Geologic Evolution of Syria.. After the regional emergence phase. sediments of the Judea Formation are expected to be penetrated by the Khnifes-1 well first close to the surface and then again at depth of ca. The recognized Palmyrides regional emersion at the end of the Triassic in the Khnifes-1 well began in Carnian and lasted to the Lower Cretaceous with lengthened duration of stratigraphic hiatus (app. To the northwest. D.e. M. BARAZANGI. except for the Triassic age of the oldest outcropping sediments that are incorrectly indicated on geological map of PONIKAROV (1966) as Jurassic. AL-SAAD.e. & SAWAF. 400 m. but with dipping in an opposite direction (300/10) which suggests that sediments are folded in a form of an anticline. 117 MY). 104/6. (1966): The geological map of Syria. The repetition of Upper Triassic to Upper Cretaceous sediments. & GEBRAN. REFERENCES PONIKAROV. G. 6/4. The next is Amanus Sand Formation of the Permian age overlied with the Amanus Shale Formation of the Scythian age. V. SALEL. 573–616. Further eastward Paleogene and Cretaceous sediments appear again on the surface. T. A. i. The Khnifes – Al Bahra Area is morphologically characterized by a set of en echelon arranged NE-SW trending anticlines largely composed of Cretaceous deposits. J. structurally below the evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation. 265–290. Rutbah and Butmah Formations and finally by evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation exposed at the toe of the slope.– Tectonophysics.. We proved that geological and structural relations shown on geological map of PONIKAROV (1966).114 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. to the northwest from the Khnifes-1 well) is composed of well layered dolomites and micrites (with chert nodules) of Cretaceous Judea Forma- tion. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous precedes the Hayane Formation of the Lower to Upper Cretaceous. The Kneffes valley is bounded on both sides by NW-SE trending hills where Mesozoic sediments crop out. 704–715..F & SÉGURET. (1994): Late Cretaceous to Palaeogene thin-skinned tectonics of the Palmyrides belt (Syria). geological relations at the surface and on assembled reflection seismic section which extends from the Al Daww depression across the Khnifes anticline and to the Al Bahra-1 well indicate a complex internal structure. M. the Judea Formation is underlain by the Hayan. The Soukhne Formation of the Late Santonian to Early Campanian in age unconformably overlies previous deposits. Ministry of Industry. (1992): Mesozoic and Cenozoic deformation inferred from seismic stratigraphy in the southwestern intracontinental Palmyride fold-thrust belt. Carnian in age follows. Scale 1/100000. as well as mapped and reconstructed by SALEL & SEGURET (1994) are in a good correlation with our field observations. BREW. Am. The sediments of Judea Formation crop out again along the hill on the opposite side of the valley (i. AL-MALEH. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous. Syria. The Butmah Formation of the Upper Triassic. Upper Albian to Middle Cenomanian in age.. gently dipping due northwest.P. The surface geologic features were observed around the Khnifes-1 well by field campaign in November. Late Campanian to Maastrichtian in age ends this succession of sediments. Sediments moderately dip to the southeast (150/30) and going upslope pass into red-coloured ferruginous sandy dolomite of the lower part of Judea Formation.K. A hill slope at the northwestern valley margin (i. 2005.e. BARAZANGI. The Khnifes-1 well is located at the northwestern margin of the valley covered by Quaternary sands and silts. Damascus. CHAIMOV T.. first the Kurrachine Dolomite Formation and than the Kurrachine Anhydrite Formation of the Middle to Upper Triassic proceed behind. M. which unconformably rest over Paleogene limestones and marls. Next are the sediments of the upper part of Judea Formation. Consequently. 234/4. . to the southeast from the Khnifes-1 well) with layers dip at about 20–30° due northwest. Bulletin. layers become steeper and dip between 45 to 60° due NW into the Al Daww depression below Paleogene and Quaternary series. A. These sediments are nicely exposed in a huge phosphate mine at the southwestern entrance into the valley. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 phic column begins with the Carboniferous deposits of the Markada Formation. Down the slope. SAWAF. Soc. Syria. The Judea Formation of the Upper Cenomanian to Turonian age follows. T.– Geol.

agglutinans (10. . Adriatic Sea. Mladen Jura~i}1. Fisherov á indeks najmanji je u Malinskoj (8. Hrvatska Klju~ne rije~i: foraminifere.. Na plitkovodnim postajama izrazita je dominacija pojedinih vrsta (P.4%) i vrste T. 10 000 Zagreb. Vis i tjesnac O{tro nalaze se na dubinama od 65 do 108 m. Elphidium punctatum Terquem i Gyroidinoides sp. a prema zastupljenosti slijede Elphidium sp. Tamara Ore{kovi}1 & Lea Pesjak1 1 2 Geolo{ki odsjek. koje zajedno predstavljaju 35% zajednice. analiza glavne komponente Key words: foraminifers. idu}i od sjevera prema jugu u razdoblju od 1995.5%). 52 210 Rovinj. Na u{}u rijeke Cetine dominantne vrste su Quinqueloculina sp.25 u Malinskoj. brojne su jedinke roda Quinqueloculina. izuzev na otoku Visu i u tjesnacu O{tro. U zajednicama dominiraju epifaunalni rodovi. U uvali Malinska na jedinke vrste P. a u sedimentima se nalaze i pretalo`ene eocenske planktonske foraminifere. ali s razli~itih dubina i geografski udaljenih postaja.25 na u{}u rijeke Cetine. principal component analysis Analizirana je foraminiferska zajednica iz povr{inskog sloja sedimenata dna Jadranskog mora. Centar za istra`ivanje mora. pijesak. Vlasta ]osovi}1. zatim Ammonia tepida (Cushman). Sastav zajednica mo`e se protuma~iti promjenom dubine mora me|u grupama i/ili utjecajem rije~nog toka: Piranski zaljev. a slijede Globigerina bulloides d'Orbigny. Cilj istra`ivanja bio je usporediti sastav zajednica. Na postaji u podmorju otoka Visa najbrojnije su jedinke roda Globigerina (21. Peneroplis pertusus (Foraskal). ali laboratorijska je obrada slijedila isti protokol: ispiranje na situ promjera 63 mikrona. U{}e rijeke Cetine specifi~na je postaja. zbog pove}anja udjela glinovite komponente u sedimentu. Sve interpretacije temelje se na ukupnoj zajednici. sand. sa skoro 11%. Rezultati analize foraminiferske zajednice pokazali su visoku bioraznolikost tipi~nu za {elfna mora normalnog saliniteta. a slijede Triloculina affinis d'Orbigny. Malinska i Novi Vinodolski karakteriziraju manje dubine mora (od 2 do 33 m).4. uvala Malinska na otoku Krku. pertusus otpada ~ak 48% zajednice. do 2008: Piranski zaljev. i Quinqueloculina seminula (Linnaeus). uvala Malinska i Novi Vinodolski svrstani su u jednu grupu. zajednice sadr`e vi{e infaunalnih vrsta. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. U uvali Novi Vinodolski jedinke roda Ammonia sa~injavaju oko 55% zajednice. Elphidium margaritaceum (Cushman) i Elphidium translucens Natland. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 115 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pijesci i foraminiferska zajednica na odabranim lokalitetima isto~ne obale Jadranskog mora Sands and foraminiferal community from selected localities along the Eastern Adriatic coast Jelena Vidovi}1. otok Vis (6.) predstavljaju ~ak 40% ukupne zajednice. Globorotalia sp. Vis i tjesnac O{tro u drugu. (6. otok Zverinac. Zverinac. Rosalina bradyi (Cushman) i Textularia conica (d'Orbigny). do 3. Giordano Paliaga 5. U tjesnacu O{tro. Uzorkovanja su provedena u razli~itim okoli{ima obalne zone uzdu` isto~ne obale Jadranskog mora. Planktonske foraminifere (Globigerina sp. Adriana Bor~i}2. Globocassidulina subglobosa (Brady) i Melonis pompiloides (FICHTEL & MOLL). a jedina postaja pod znatnim utjecajem rijeke je ona na u{}u Cetine. svaka s oko 4%. Hrvatska Institut Ru|er Bo{kovi}. Jadransko more. dok je u{}e rijeke Cetine odvojeno od prethodnih dviju grupa. uvala Novi Vinodolski.).8). biodiversity indices. u{}e rijeke Cetine.28%). Shannon-Wienerov indeks kre}e se od 2. Matea ^i~a1. Ammonia beccarii (Linnaeus) i Cribroelphidium poeyanum (d´Orbigny). Ispred otoka Zverinca najve}i udio u zajednici (6.5 km od SI obale) te tjesnac O{tro (Bokokotorska vrata). razli~itim tehnikama uzorkovanja. bioraznolikost i dominaciju s istog tipa sedimenata. pertusus i Ammonia sp. dok sedimenti s dubljevodnih postaja sadr`e ve}e udjele planktonskih foraminifera ({to je posljedica utjecaja otvorenog mora). U Piranskom zaljevu najbrojnija vrsta je Textularia agglutinans d'Orbigny (15% zajednice).4%) ima vrsta Lobatula lobatula (Walker & Jacob). koju slijede Asterigerinata mamilla (Williamson). Siphonaperta aspera (d’Orbigny) i Siphonaperta irregularis (d´Orbigny). Cibicides boueanus (d'Orbigny). Horvatovac 102a. a srednje zastupljene vrste su Miliolinella sp. Uzorci su uzeti s dubina od 2 m do 108 m.9). a najve}i u Piranskom zaljevu (16. U tjesnacu O{tro dominira vrsta Lenticulina cultrata (Montfort). Na svim postajama tip sedimenta je pijesak. odvajanje u standardne pod-uzorke od oko 300 jedinki i odre|ivanje vrsta i rodova prema kriterijima LOEBLICH & TAPPAN (1987).. gdje je odre|en glinoviti pijesak. indeksi bioraznolikosti. Zverinac. Analizom glavne komponente (PCA) uzorci su grupirani na slijede}i na~in: Piranski zaljev.

. A. (1987): Foraminiferal genera and their classification. & TAPPAN. proizlazi da tip sedimenta dna ne igra va`nu ulogu u distribuciji foraminifera. brojnosti oportunista i specijalista te udjela foraminifera prema tipovima stijenki.– Van-Nostrand-Reinhold-New York. Jr. ve} faktori poput dubine (koli~ine svjetla i koli~ina hrane). omjera epifaune i infaune. 869 p. H. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Iz sastava zajednica. dominacije vrsta.R.116 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . LITERATURA LOEBLICH. ali i rivalski odnosi me|u vrstama foraminifera.

17-Prosodacnomya zona. Prema najnovijim istra`ivanjima i uz uva`avanje postoje}ih literaturnih i drugih spoznaja mo`e se izdvojiti ukupno 19 biozona. Biostratigraphy. tj. obra|eno i determinirano oko 250 taksona meku{aca. a u podzemlju su ~ak 2 do 3 puta deblje. koje si je postavila V. “svi mi neogeni~ari” imali smo vrlo brza i prakti~na rije{enja od ove i ovakove podjele miocena. gline. KochanskyDevide jo{ davne 1944. biostratigrafija.hr) Klju~ne rije~i: srednji-gornji miocen.vrsaljko@hpm. 15-Dreissenomya digitifera-Paradacna abichi zona. 11-Congeria banatica zona. Biozona. pijesci. sjeverna Hrvatska Key words: Middle-Upper Miocene. 10 000 Zagreb. Najve}i udio imaju klastiti.000 i koja su bila vo|ena “na~elima zonske vrste”. North Croatia Ovaj rad sublimacija je relevantnih rezultata 15-godi{njih (1993–2008) geolo{ko-paleontolo{kih istra`ivanja miocenskih terena sjeverne. tufovi i ugljen. 7-Dorsanum zona. 14-Congeria partschi zona. testirati i korelirati u ukupnim prostorima. a litolo{ki je predstavljena raznovrsnim. Izdvojene biozone ~ine glavni i sastavni dio neformalnih litostratigrafskih jedinica. Demetrova 1. 8-Ervillia-Mactra zona. Ve} na terenskom kartiranju. 4-Lucinoma borealis zona. imenovanih i definiranih po na~elima formacijske analize. koja su uglavnom iskazana kroz OGK 1:100. @umberak. dio Medvednice) mogu}e je skoro u potpunosti korelirati s ostalim djelovima ukupnog panonskog bazenskog sustava. 13-Melanopsis zona. Molluscs. po na~elu “vertikalno neponovljivih fosilnih asocijacija”. 16-Lymnocardium decorum zona. meku{ci. Na povr{inskim terenima poznato je i dokazano postojanje naslaga srednjeg i gornjeg miocena koje su prosje~no efektivne debljine oko 1 500 m. Na pitanje... 3-Pecten-Ostrea-Cardium zona. 5-Paliollum zoellikoferi zona. Tako je prvi test uspje{no polo`en i na{ao primjenu! Miocenske meku{ce treba u panonskoj Hrvatskoj posebito cijeniti jer “oni su najbolji klju~” za razumijevanje scenarija tog geolo{kog vremena. Izdvojene biozone i neformalne litostratigrafske jedinice koje su uspostavljene na miocenskim povr{inskim terenima u`eg poligona. a naj~e{}i su: pje{~enjaci. 18-Congeria brandenburgi-Congeria croatica zona i 19-Melanopsis decolata-Congeria rhomboidea zona. istra`ivanog podru~ja (dio Pokuplja.4. 2-Clavatulla zona. godine: “Kakva je fauna. panonske Hrvatske. Na temelju novijih istra`ivanja i nalaza “karakteristi~nih asocijacija” fosilnih meku{aca izvr{ena je djelomi~na biostratigrafska revizija i predlo`eno zoniranje srednjo-gornjomiocenskih naslaga kroz 19 biozona. svaki facijes i razvoj ima posebnu faunisti~ku zajednicu?”. Ovdje je predstavljeno.. uz relativno visoku razlu~ivost biostratigrafske razdiobe. Dalje navodim i predla`em biozone srednjeg i gornjeg miocena. 10-Lymnocardium cekusi zona. Paratethys. Samoborsko gorje. Paratethys. Hrvatska (davor. Temelj radu ~ine dosada{nja istra`ivanja i publicirani rezultati o podjeli miocena u panonskoj Hrvatskoj.. ovdje se donekle poku{alo odgovoriti.000). tj.. jz. na temelju sukcesivnih homogenih sedimentnih cjelina (GK RH 1:50. Pannonian Basin System. a potrebno ih je u budu}nosti nadopunjavati. U ukupnoj bionomskoj komponenti najve}i udio imaju {koljka{i i pu`evi. 9-Radix croatica zona. Miocenska epoha u panonskoj Hrvatskoj dokumentirana je brojnim nalazima fosila. panonski bazenski sustav. lapori. tj. s ostalim talo`nim bazenima nekada{njeg Paratethysa. na temelju kojih se moglo rekonstruirati paleoekolo{ke osobitosti. . jer svaka stepenica. biozona. 12-Congeria czjzeki zona. redaju}i ih od starijih/donjih prema mla|im/gornjima: 1-Myrthea-Tellina-Macoma zona. a na temelju nalaza faune meku{aca. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 117 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zonacija srednjeg i gornjeg miocena sjeverne Hrvatske na temelju meku{aca Middle and Upper Miocene zonation of the norhern Croatia on the base of the Molluscs Davor Vrsaljko Hrvatski prirodoslovni muzej. Izdvojene zone ovdje nisu rangirane iz razloga nepotpunog statisti~kog uzorka. indicirati i definirati geokronolo{ku starost stijena te predlo`iti zoniranje miocenske epohe u panonskoj Hrvatskoj. 6-Pirenella zona. uglavnom sedimentnim stijenama.

U donjim i sredi{njim dijelovima pjeskokopa na|ene su brojne kosti fosilnih kitova (podred Odontoceti). Me|utim. J. Takve stijene sudjeluju u gra|i kristaline jezgre Papuka i obli`njeg Psunja. istra`ivanje ovog nalazi{ta se nastavilo pa je prikupljeno vi{e od 500 fosilnih kostiju.vrsaljko@hpm. Lokalitet Vrani} zasigurno zaslu`uje svekoliku pozornost hrvatskih prirodoslovaca kao jedno od rijetkih nalazi{ta fosilnih kitova. uz cestu Pakrac-Po`ega. ali obzirom na njihovu mnogobrojnost mogu}e je prona}i i bolje o~uvane ostatke. Zagreb. Radi se o materijalu lokalnog podrijetla ~ije su izvori{ne stijene najve}im dijelom bile granitoidne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma. Champsodelphis sp. Uz ostatke kitova. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Osobito su ~esti kralje{ci – trupni i repni. Fosilni kitovi prona|eni su do sada u sarmatskim naslagama Radoboja – Delphinopsis freyeri MÜLLER (MÜLLER. Hrvatska (mkovacic@geol. 10 000.o.– Sitzungsber.pmf. Zrinka Grgani}-Vrdoljak3 & Pia Ple{e2 1 Hrvatski prirodoslovni muzej. 111. fosilni kitovi. na{i su kolege geolozi Mato Brki} i Domagoj Jami~i}. 542 str. 84–88. dok u zajednici te{kih minerala izrazito prevladava epidot.. Japund`i}.– Rad JAZU. J. Wien. Northern Croatia Pjeskokop Vrani} smje{ten je na jugozapadnim obrocima Papuka u blizini istoimenog sela. Sjeverna Hrvatska Key words: Vrani}. D. (GORJANOVI]-KRAMBERGER. Jelenko. te brojni ve}i ili manji riblji kralje{ci. Hrvatska Klju~ne rije~i: Vrani}. 1853) i na Medvednici (Podsused) – Mesocetus agrami Van BENEDEN.o. pa je stoga nu`na temeljitija obrada fosilnih nalaza i eventualna za{tita ove vrijedne “nacionalne geoba{tine”. Hrvatska (davor. za {to je potrebna detaljnija anatomska korelacija s danas `ivu}im vrstama. Geolo{ki odsjek. S. Radov~i} i M. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. fossil whales. okruglasti zubi riba iz roda Chrysophrys (=Sparus). srednjezrnat do krupnozrnat.. Me|u prvima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Vrani}: Najzna~ajnije nalazi{te fosilnih kitova u Sjevernoj Hrvatskoj Vrani}: The most important finding place of fossil whales in Northern Croatia Davor Vrsaljko1.hr) 3 Geoist d. a u njemu se ve} desetlje}ima iskori{tava kvarcni pijesak za staklarsku industriju u Lipiku – “Lipik-glass d. kao i kosti prednjih ekstremiteta ve}ih i manjih primjeraka dupina. 2002).o. U njegovom sastavu dominiraju slabo zaobljene ~estice alkalijskih feldspata i kvarca. tek }e budu}a istra`ivanja zasigurno mo}i detaljnije objasniti iz kojih su miocenskih slojeva ove kosti pretalo`ene (vjerojatno se radi o vi{ekratnom recikliranju!). Kosti su ve}inom fragmentirane i erodirane. Vrijedni sakuplja~i bili su: D. Zagreb.118 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zagreb. Z. Zagreb. Le`i{te je otkriveno 1974. MARKOVI]. Akad. 1–21. A.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. mogli bi pripadati drugim akvati~kim sisavcima. MÜLLER. Marijan Kova~i}2. .. koji su otkrili zna~aj pjeskokopa Vrani} i ve} koncem pro{log stolje}a objavili i dobrohotno ustupili fosilni materijal Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.. Pijesak je naj~e{}e srednje sortiran. (1853): Bericht über ein neu entdectes Cetaceum aus Radoboy. Sanja Japund`i}1. 10. Mineralo{ko–petrografski zavod. Horvatovac 95. godine (MARKOVI]. Demetrova 1. Platanista croatica GORJANOVI]-KRAMBERGER. Po~esto se mogu prona}i i vrlo karakteristi~ni zubi morskih pasa. 10 000. Neki od ostataka. S.” Kop je danas otvoren u visinu oko 30 m i u {irinu oko 300 m. Djelomi~nu interpretaciju fosilne faune iz Vrani}a dao je i Darko Rukavina. naj~e{}e su dobro uo~ljivi sjajni. ovi pretalo`eni fosilni ostaci vjerojatno pripadaju srednjem miocenu (sarmat-?baden). D. Wiss. Delphinapterus sp. Vrsaljko. Iako je starost naslaga najvjerojatnije postmiocenska. Delphinopsis Freyerii. 1892).hr) 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. pobli`e dupina (porodica Delphinidae). U proteklih nekoliko godina.o. oko 500 m sjeverno od rje~ice Orljave. Japund`i}. kao i drugi ko{tani ostaci riba. Nem~i}a. (1892): O fosilnih Cetaceih Hrvatske i Kranjske. koji se ne mogu pripisati ribama ili dupinima. Grgani}-Vrdoljak. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. 10 430 Samobor. Prosje~no se u 1 m3 pijeska na|e 20-tak primjeraka fosilnog materijala. Mineralo{ka i strukturna nezrelost pijeska ukazuje na slabo kemijsko tro{enje detritusa i njegov kratak transport.

Zagreb. Tijekom talo`nih procesa u geolo{koj povijesti u ovom podru~ju do{lo je do tektonike i izdizanja pojedinih stijena. Abstract Book. Joannea-Geologie und Paläontologie 9. Meljan. Triassic. Tethys. stomatologija) LITERATURA AVANI]. 2002). R. kamenolom. Kapfenstein. D. a najmla|e nastaju i danas (kvartar). te kao ukrasni kamen. S (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Na geolo{koj karti izdvojene su stijene gornjeg perma. 544 str. Najstarije stijene na podru~ju Op}ine Jesenje nastale su prije 260 milijuna godina. zeolite Geolo{ke karakteristike prostora Op}ine Jesenje prikazane su u okviru monografije Op}ine Jesenje (isto~no od \urmanca). Oni su odlagani u marinskom okoli{u na podru~ju priobalja i prijelazne zone. A. siltovi. odnosno u Zagorskom podbazenu (PAVELI]. Nakon toga u gornjem egeru su u marinsko-braki~nom okoli{u. (2007): Egerian Deposits from the South-western Part of the Pannonion Basin. Ranije se eksploatirao za potrebe cementne industrije. R. talo`eni konglomerati. Paratethys. Sachsova 2. M. MARKOVI]. “Golubovec formacije”.4. & GRIZELJ. & MÁRTON. koji su uvr{teni u “Macelj formaciju”. 10 000 Zagreb. eger.. Od mineralnih sirovina koje se nalaze unutar podru~ja Op}ine Jesenje mogu se izdvojiti tehni~ko-gra|evni kamen i tuf. Paratethys. Tada su potpuno izdignute planine Strahin{~ica i Ivan{~ica. environment.– U: GROSS. MIKNI].– Institut za geolo{ka istra`ivanja.. PAVELI]. Fm. kada su talo`eni sitnozrnati klastiti. siltovi. Quaternary. formacija.. Gline i lapori s proslojcima pijesaka “Meljan formacije” odlagani su od gornjeg oligocena do donjeg egera u okoli{u {elfa i prodelte (AVANI] et al. F. U opisu geolo{ke gra|e nastojalo se na jedan popularan i eduktivan na~in objasniti postanak i razvoj stijena na ovom podru~ju. volcanism.): 2nd International Workshop ”Neogene of Central and South-Eastern Europe”.. kada su unutar stijena “Macelj formacije” odlagani samo tufovi. (ur. Svi ti pokreti rezultirali su u formiranju recentnog strukturno-tektonskog sklopa na podru~ju Hrvatskog zagorja. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ke karakteristike. Zagreb. Pojave silikatnog minerala zeolita u tufu otvaraju mogu}nost reaktivacije zatvorenog kamenoloma. U donjem miocenu u Paratethysu se diferenciraju talo`ni bazeni. kao i sve ostale gore u Hrvatskom zagorju. Permian. Eggenburgian. okoli{. Tethys. J. E. pijesci. MÁRTON. a zatim su tijekom gornjeg egera na povr{inu dospjeli andeziti i piroklastiti (tufovi i piroklasti~ne bre~e). otnang. trijas. Op}ina Jesenje. K. 2007). zeolit Key words: geological characteristics. Prvo je u srednjem trijasu do{lo do podmorskih izljeva andezit-bazalta. MÁRTON et al. Ottnangian. M & INGOMAR. te alpski za vrijeme mezozoika i kenozoika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 119 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke osobitosti podru~ja op}ine Jesenje Geological characteristics in the area of Jesenje Municipality Radovan Avani} Hrvatski geolo{ki institut. lapori i gline. pje{~enjaci. Srednjetrijaski karbonati su nastali u relativno plitkom moru na podru~ju karbonatne platforme. Povremeno je uz dotok slatke vode talo`en i krupnozrnasti kopneni materijal u okoli{u rije~ne delte. BAKRA^. (2002): In the wake of a counterclockwise . Tuf se nalazi u napu{tenom kamenolomu kod Donjeg Jesenja. Tehni~ko-gra|evni kamen ~ine srednjetrijaski dolomiti i dolomitne bre~e. 2001. 2002). PAMI]. u podru~ju priobalja i delte. perm. Za vrijeme egenburga i donjeg otnanga nastali su glaukonitni pje{~enjaci. egenburg. Egerian.. Spomenuta sedimentacija od paleozoika do donjeg otnanga obilje`ena je ~estim vulkanizmom. AVANI]. B. “Meljan formacije”. a pripada “Macelj formaciji”. “Macelj formacije” i aluvij recentnih potoka.. Najmla|i tektonski pokreti dogodili su se tijekom pliocena i kvartara (posljednjih 5 milijuna god. Macelj.) ([IMUNI] & [IMUNI]. kvartar. Zavr{nu fazu talo`enja predstavljaju nanosi potoka za vrijeme gornjeg kvartara. Konglomerati i pje{~enjaci gornjeg perma su odlagani u priobalnom marinskom okoli{u.. konglomerati. Municipality Jesenje. Razlog tome je {to se zeolit danas sve vi{e pokazuje kao mineral budu}nosti zbog svoje vi{estruke primjene (medicina. quarries. lapori i ugljeni “Golubovec formacije”. Najva`niji tektonski pokreti bili su u permu (hercinski). Vulkanska aktivnost u egenburgu i donjem otnangu bila je ne{to slabijeg intenziteta. pa se miocenski sedimenti na podru~ju Jesenja odla`u unutar Panonskog bazena. P. u gornjem paleozoiku (gornji perm).. Tijekom toga vrlo dugoga geolo{kog razdoblja njihov postanak bio je u uskoj vezi s nekada{njim oceanom Tethys i mla|im morem Paratethys. aluvij. vulkanizam. koja je povremeno bila produbljavana. Macelj. 9–10. 1987). pijesci.. Croatia. srednjeg trijasa. koji se eksploatiraju u dva kamenoloma nedaleko @utnice na obroncima Gorjaka (MARKOVI]. Meljan. TOMLJENOVI]. pod utjecajem plime i oseke.

. Zagreb. znan. .– Rad Jugosl. 514–523.– Int. Earth Sci. 91.– Basin Research. Razr. akad. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. D. 431. 359–376. 22. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rotating Adriatic microplate: Neogene paleomagnetic results from northern Croatia. PAVELI]. AL. 13.120 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1987): Rekonstrukcija neotektonskih zbivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na temelju analize pontskih sedimenata. AN. [IMUNI].. & [IMUNI].. znan. umjetn. 155–177. za prir. Jour. Blackwell Science Ltd.

dolomit Key words: Medvednica. Zagreb. 4. financijski i u samoj izvedbi. Povijest rudnika Rudnik Zrinski se nalazi na lokalitetu “Rudarski vrt” u sredi{njem dijelu Parka na 800 m nadmorske visine. Zaru{eni hodnici su otkopani. Postavljene su drvene skulpture rudara u prirodnoj veli~ini (Sl. U rudnik nekad zvan “Gorci” a danas Zrinski. {kripa drvenih ta~aka i prigu{eni razgovor rudara koji pove}avaju do`ivljaj srednjovjekovnog rudarenja.4. Do sada je u obnovu ulo`eno vi{e od milijun kuna. a najve}i broj posjetitelja su {kolska djeca. Osnovni fenomen su dobro o~uvane prirodne {ume i {umske zajednice koje ~ine 78% povr{ine Parka. Park se prostire na podru~ju grada Zagreba. dobivena lokacijska te uporabna dozvola. Nikola Zrinski je 1527. godine zapo~ela s obnovom i prenamjenom nekada{njeg rudnika u turisti~ko-edukativne svrhe. kulturno-povijesnim te o geolo{kim vrijednostima Medvednice. Realizacija projekta bila je vrlo zahtjevna. posjetitelji. Matija Cinaberski i Jakob Ga{parin. godine. Odr`avanje rudnika zahtijeva pregled stanja podgrada te premazivanje podgrade za{titnom bojom. koji su na pojedinim mjestima osigurani drvenom podgradom. edukacija. galena. povremeno su ulazili tek samo znati`eljnici. udarci pijuka u stijenu. Obnova Javna ustanova “Park prirode Medvednica” je 2002. do 1623. Medvednica predstavlja glavno ekolo{ko upori{te u neposrednoj blizini glavnog grada Republike Hrvatske i izleti{te od neprocjenjive vrijednosti u kojem stanovni{tvo milijunskog grada i okolnih naselja mo`e zadovoljiti potrebe za odmorom i rekreacijom. vjerojatno i u Rudniku Zrinski (MARKOVI]. te prisutnosti jalovi{ta. Prema pisanim izvorima Petar Zrinski je 1463. – before and now Tajana Ban ]uri} & Nives Farka{-Topolnik Javna ustanova “Park prirode Medvednica”. godine sklopio Ugovor sa zagreba~kim gra|anima na temelju kojeg su smjeli rudariti na posjedima Zrinskih. Financiran je ve}inom iz dr`avnog prora~una i uz pomo} brojnih sponzora. Sve do nedavno se o postojanju srednjovjekovnih rudarskih aktivnosti na ovom podru~ju moglo zaklju~iti samo na osnovu tragova uru{avanja starih rudarskih hodnika. Prona|ena su imena dvojice Zagrep~ana. Do sada je rudnik posjetilo vi{e od 50 000 posjetitelja. Projekt prenamjene Rudnika Zrinski mo`e biti primjer dru{tvenoj zajednici kako stari i napu{teni rudnici mogu iskoristiti svoje turisti~ke i kulturne potencijale i biti izvor znanja za budu}e sli~ne projekte u Hrvatskoj. dolomite Park prirode “Medvednica” Rudnik Zrinski nalazi se na prostoru Parka prirode “Medvednica”. Rudnik je otvoren na dan Svete Barbare. odnosno devonsko-kar- . Rudnik u geolo{kom smislu Stijene u kojima se nalazi rudnik Zrinski su prema geolo{kim kartama sredi{njeg dijela Medvednice svrstane u kompleks parametamorfnih stijena niskog stupnja metamorfizma. U svrhe monitoringa potrebno je godi{nje obavljati mjerenja mikroklimatskih uvjeta i ispravnosti elektri~nih instalacija te pregled stabilnosti rudnika. prosinca 2004. Hrvatska (strucansluzba@pp-medvednica. do njegova ure|enja i obnove. Uvedeno je ozvu~enje – kapanje vode. manjim povr{inkim kopovima. uvedena je rasvjeta. Plo~e sa slikama u glavnoj. galenit. pretpostavljene paleozojske. obnova. 2002).hr) Klju~ne rije~i: Medvednica. postavljene su drvene podgrade koje svojim izgledom odra`avaju srednjovjekovan na~in rudarenja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 121 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Srednjovjekovni Rudnik Zrinski na Medvednici – nekad i sad Mideval Mine “Zrinski” on Medvednica Mt. Bliznec bb. Posjetitelji rudnika mogu saznati mno{tvo informacija o prirodnim. visitors. ~ak 100% u odre|enim godi{njim dobima {to uzrokuje propadanje drvene podgrade. godine zbog velikih zasluga dobio kraljevski rudarski privilegij od kralja Matije Korvina koji mu je omogu}io rudarenje i na Medvednici. isho|ene potrebne suglasnosti. mine. koji su rudarili od 1608. Rudnik je za{ti}en kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Njegov potomak. renovation. Izra|ena je projektna dokumentacija za obnovu rudnika. rudnik. Rudnik se sastoji od ulazne prostorije i nekada{njih rudarskih hodnika. Zagreba~ke i Krapinsko-zagorske `upanije na povr{ini od 17 938 ha. U rudniku je prisutna visoka vlaga. Otapanje snijega povremeno mo`e uzrokovati uru{enja koja je potrebno sanirati. ulaznoj prostoriji preuzete su iz knjige “De Re Metallica” autora Georgiusa Agricole. education. turizam. Istra`nim radovima otkriveni su novi hodnici koji se namjeravaju urediti za posje}ivanje. tourism. 1) te je izlo`en nekada{nji rudarski alat. godine. To su jedini povijesni podaci prona|eni o rudniku.

1950. S. (2002): Hrvatske mineralne sirovine.122 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Najve}i dio rudnika izgra|uje dolomit unutar kojeg se mjestimice u vidu uprskanja. Figure 2. Dosad objavljeni biostratigrafski podaci prikupljeni u stijenama u najbli`oj okolici rudnika su rijetki. (1973): O paleozoiku i trijasu Medvednice (Zagreba~ke gore) i podru~ja Dvora na Uni na temelju konodonata. halkopirit i malahit. Galenit u dolomitu.– Dover Publications.. [IKI]. slejt/filit. a od jalovinskih minerala kvarc. Figure 1. K. Zagreb. INA. Galena in the dolomite. Wodden sculpture of the miner. @. B. preliminarne geolo{ke karte rudnika Zrinski izdvojeno je pet litostratigrafskih jedinica: dolomitni {kriljavac. Zagreb. dolomit s granatom-skarn i dolomitizirani oolit (TOMLJENOVI] & GARA[I]. Jakoba utvr|uje se trijaska starost parametamorfnih protolita (\UR\ANOVI]. V. Na osnovu konodontne faune separirane iz vapnena~kih protolita ulo`enih u slejtovima u okolici Kralji~inog zdenca i u podru~ju ju`no od kapelice Sv. Vrlo rijetko je mogu}e uz galenit makroskopski uo~iti i sfalerit. 1995). Inc.– Institut za geolo{ka istra`ivanja.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. Naftaplin.– Geol. \UR\ANOVI]. Zagreb. detaljnim prou~avanjem mikroskopskih struktura dolomitnih stijena uo~eni su rijetki ostaci lju{turica foraminifera za koje je potrebno provesti biostratigrafsku analizu (TOMLJENOVI] & GARA[I]. drugih podatka o kemizmu nema ([IKI] et al. (2008): Preliminarni izvje{taj i geolo{ka karta rudnika Zrinski. TOMLJENOVI].. 1973). 2). G. 544 str. 2008). .. 2008). Zagreb. LITERATURA AGRICOLA. 1995). (1556): De Re Metallica. Dodatno. New York. 25. Drvena skulptura rudara. & GARA[I]. 2008). Slika 2. Recentna mikroskopska istra`ivanja su pokazala da se uz dominantni galenit i podre|eni sfalerit u rudi u malim koli~inama nalaze i pirit. ali naj~e{}e du` pukotina i prslina pojavljuje galenit (Sl. dolomit. Na temelju nedavno napravljene prve. Prema zapisu jedna tona galenita uklapa 485 g srebra. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. MARKOVI].– Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. bonske starosti ([IKI] et al. vjesnik. 29–47. 199 str. (1995): Geolo{ki vodi~ Medvednice. granat i tinjci (TOMLJENOVI] & GARA[I].

Upravo zato Hrvatski prirodoslovni muzej. S obzirom da je Hrvatska zemlja velike prirodne raznolikosti – kako geolo{ke (stijene. a koje su istovremeno i turisti~ki zanimljive. no s geolo{kog gledi{ta vrlo zanimljive i vrijedne pa`nje. kulturnog turizma. Karta popularizira geolo{ku (i biolo{ku) ba{tinu. Me|u posjetiteljima na{ega muzeja jo{ su uvijek najbrojnije organizirane {kolske grupe. fosili. popularization. 10 000 Zagreb. ali i ostale individualne posjetitelje kojima to mo`e biti svojevrsni smjerokaz za zanimljive izlete. jer je uz upoznavanje kulturne ba{tine nekoga kraja sve popularnije i upoznavanje prirodne ba{tine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 123 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke turisti~ke atrakcije Hrvatske – Prijedlog za {kolske i obiteljske izlete Geological tourist attractions of Croatia – A proposal for school and family excursions Renata Brezin{~ak Hrvatski prirodoslovni muzej. i u~enicima i nastavnicima mo`e koristiti kao pomo}no u~ilo.4. sve ~e{}e i geolo{ke. zanimljivih i pou~nih itinerera {kolskih i obiteljskih izleta. Va`na osobitost na{e zemlje je ~injenica da koje god mjesto posjetili ili odabrali za razgled ili odmor. u ~ijoj blizini postoje geolo{ke zanimljivosti ure|ene za posjete. lagan i svima dostupan pristup. edukacija Key words: geological heritage. Demetrova 1. osim prirodne vrijednosti i zanimljivosti. parka prirode i dr. a od individualnih posjeta najbrojniji su posjeti – obiteljski. aktivnosti i ideja koje Muzej promi~e. ekosustavi). ili djelatnosti. i to ne samo za domicilne stanovnike.). ^esto se doga|a da se nalazimo u nekom gradu ili kraju. odnosno kao izvor informacija za osmi{ljavanje nekih novih. imaju jednostavan. zanimljiva stijena. ili je to samo pejza`. . ve} i za sve one koji dolaze iz drugih krajeva. Tematskim izlo`bama Muzej ~esto promi~e ideju o~uvanja prirodne ba{tine. Ali {to je s ostalim geolo{kim zanimljivostima na{e domovine? Zanimanje profesora i javnosti za geolo{ku ba{tinu o~ito postoji. Karta predstavlja dvadesetak geolo{kih lokaliteta koji su ucrtani na prednjoj strani karte. no u ~emu je onda problem? Mo`da u nedovoljnoj informiranosti. imaju i onu estetsku i obrazovnu vrijednost. a na stra`njoj su njihovi kratki opisi s fotografijama i nekim korisnim informacijama. muzej oda{ilje pozivnicu za posjet geolo{kim zanimljivostima na{e zemlje. To {to su nepoznate ne ~ini ih manje va`nima ili manje zanimljivima za razgled. Od brojnih na{ih geolo{kih lokaliteta svega ih je nekoliko op}epoznatih koje ciljano obilaze i posje}uju organizirane {kolske grupe.hr) Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. Moderni muzeji tako imaju sve va`niju ulogu u realizaciji programa tzv. geolo{ki fenomen. uvijek je u blizini neka prirodna ljepota. bez obzira na to je li to dio nekog za{ti}enog objekta prirode (nacionalnog parka. roditelji s djecom i turisti. osim svoje znanstvene ili gospodarske vrijednosti. minerali. popularizacija. Uz neke poznatije i zna~ajnije geolo{ke znamenitosti koje su ve} dugo sastavni dio gotovo svih {kolskih izleta. godine. koji osim kulturne ba{tine uklju~uje i prirodnu. koji svojim izlo`bama i programima privla~i svake godine sve vi{e i vi{e posjetitelja (i turista). Ipak. ima va`nu misiju popularizacije prirodoslovlja.brezinscak@hpm. pa mogu biti zanimljivi i {iroj javnosti. pa je time i sve ve}a potreba za suradnjom i interakcijom dviju djelatnosti – muzejske i turisti~ke. Sve je to sa`eto i predstavljeno u ilustriranoj karti geolo{kih i biolo{kih turisti~ki zanimljivih lokaliteta Hrvatske koju je objavio Hrvatski prirodoslovni muzej kako bi o njima informirao posjetitelje muzeja. ono {to osobito raduje je sve ve}i posjet i stranih turista. nalazi{te fosila. Izdvajanjem i nagla{avanjem muzejskih predmeta. stani{ta. ali {to je osobito va`no. ili sli~no. dodu{e ne{to vi{e biolo{ke i krajobrazne. Hrvatska (renata. tu je i nekoliko destinacija (lokaliteta) koje su {iroj javnosti mo`da manje poznate. mnogo je prirodnih predjela koji. Opisanim je lokalitetima zajedni~ko da. odnosno da su ure|eni za posjetitelje. ali za njih ne znamo. education U radu se predstavlja publikacija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja 'Geolo{ke i biolo{ke turisti~ke znamenitosti Hrvatske' koju je u obliku turisti~ke karte Muzej izdao 2009. reljef) tako i biolo{ke (biljni i `ivotinjski svijet. prvenstveno profesore i u~itelje koji u muzej dolaze s u~enicima.

21 000 Split.124 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. a postavljeni }e uzorci bili umanjeni prikaz stijena u njihovoj stvarnoj veli~ini.000 tako|er }e na}i svoje mjesto u zbirci uz vertikalni geolo{ki stup stijena idu}i od starijih prema mla|ima. 1. 50 cm. Kranj~evi}a 10. Geolo{ka karta Hrvatske. Reprezentativni uzorci stijena. stolje}a.3 1. u~enici i druge zainteresirane stranke dobili bi cjelokupan i jednostavan uvid u razumijevanje geologije. a koje bi se mogle izlo`iti i u u~ionici kemije (Sl. U prilog na{em mi{ljenju ide i spoznaja da u razvijenijim zemljama svijeta postoji geologija kao nastavni predmet pod op}im imenom “geoscience” ili “earth science”. Visina stupa biti }e cca. Zbirka }e se nalaziti u specijaliziranim osvjetljenim vitrinama. Na ovaj na~in. schools. koje }e biti postavljene na vidljivom mjestu. vrste stijena Key words: education. dolazimo do zaklju~ka da je potrebno pridodati vi{e pa`nje geologiji u {kolskim ustanovama. Stube S. Zbirke }e biti sastavljene od nekoliko desetaka reprezentativnih uzoraka (Sl. barem za gimnazijsko obrazovanje. Figure 2.2 3 UPRIS – Udruga za prirodoslovna istra`ivanja. Nakon toga dolazi do isklju~enja geologije iz istog te se njeno gradivo raspore|uje u srodne prirodoslovne znanosti poput geografije. Udruga UPRIS ve} ima planove donacije zbirki kao i nekoliko zainteresiranih {kola te se nadamo uva`avanju na{eg projekta na dr`avnoj razini. koliko je to mogu}e. 22 000 [ibenik. geological collections. samu trajnost zbirke i naravno povoljnu cijenu. raspodjeljene u tri osnovne skupine: sedimentne. geolo{ke zbirke. Tako|er. Mineral collection. Uz navedeni stup nalazit }e se i kartonski stup iste visine na kojem }e se prikazati starost i vrsta stijene.hr) Prirodoslovna tehni~ka {kola Split. Figure 1. Matice hrvatske 11. Slika 1. Zbirka minerala. Stoga predla`emo projekt “Geolo{ke zbirke u {kolama” imaju}i u vidu metodi~ke prednosti ovakvog tipa edukacije.upris. . rock types Od osnutka prvih srednjih {kola na teritoriju Hrvatske pa sve do sredine 20. mjerila 1:500. magmatske i metamorfne. {kole. Hrvatska Klju~ne rije~i: edukacija.) te }e sadr`avati osnovne tipove stijena koje nalazimo na podru~ju Hrvatske. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geolo{ke zbirke u {kolama Geological collections in schools Zvonko Bumber1 & Vicko Svili~i}2. postoji mogu}nost postavke zbirke minerala karakteristi~nih za na{e prostore. Imaju}i u vidu ~injenicu da je povijest planeta Zemlje kao i razumijevanje njenih procesa od klju~nog zna~aja. Slika 2. Hrvatska (www. Obje zbirke biti }e popra}ene tekstualnim obja{njenjem pojedinog uzorka. 2.S. srednjoj ili pak prirodoslovnoj {koli. primjerice hodniku {kole ili u~ionici geografije. Representative rock types.). Obim uzoraka }e se korigirati prema tome radi li se o osnov- noj. fizike i kemije. podacima o na~inu njegova nastanka i lokalitetu uzorkovanja. geologija je imala zaslu`eno mjesto u redovnom nastavnom programu.

To je bilo “ledeno doba” tijekom kojeg su zatopljenja dokumentirana paleotlima (tamne pruge unutar svjetlog prapora) (Sl. 2003). nije u privatnom vlasni{tvu. SHINGHVI et al.) • Aktualizacija znanstvenih istra`ivanja i dostupnost novih metoda analize Trenutno stanje Gorjanovi}evog profila Profil je. Nazvan je po Dr. pedogenetski razvijenija i klimatski specifi~na paleotla. Odjel za prirodoslovlje i matematiku (16. 411. Na znanstvenom skupu Matice Hrvatske.und Landschaftsentwicklung des Karpatenbeckens auf (palö-) pedologischer und bodengeographischer Grundlage. POJE (1982. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 125 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita geolo{kog lokaliteta “Vukovarski Gorjanovi}ev profil” Protection of geosight “Vukovar Gorjanovi} section” Lidija Galovi} Hrvatski geolo{ki institut.. Pristupa~an je. loess section.1). Hrvatska Key words: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. rasvjeta. GALOVI] & MUTI] (1984). I. koja obuhva}a kontakt prapora s pontom i najstarija. 10 000 Zagreb. 1986). Za{to ba{ Gorjanovi}ev profil? • Kilometarski strmac visok desetak metara du` {etnice od centra Vukovara do Vu~edola i Iloka • Priznanje djela istaknutom hrvatskom znanstveniku • Povjesni zna~aj Vukovara i dana{nje potrebe za njegovom revitalizacijom • Blizina Vu~edola (5 km nizvodno) • Blizina vodotornja (desetak metara) (spomenik Domovinskom ratu) pa time i turisti~ko odredi{te • Dostupnost infrastrukture (prilazne ceste. [to je poduzeto? Zahtjev je poslan: • Ministarstvo kulture • Dr`avni zavod za za{titu prirode • @upanijska javna ustanova za upravljanje za{ti}enim prirodnim vrijednostima • Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru • O[ D. prema na{im spoznajama.4. 1914). Tadijanovi} povodom 50 god. {kole poti~e pokretanje {kolskog projekta: ”Predstavljanje geolo{ke ba{tine” LITERATURA BRONGER. Sachsova 2. praporni profil. JANEKOVI] (1969). 299–356. geoba{tina. TAJDER. Ure|enjem {etnice uz Dunav starija polovica profila. Zagreb.–17. – Povijest hrvatskog priorodoslovlja Vukovarsko-srijemske `upanije) predstavljen je GUP. utemeljitelju Hrvatskoga geolo{kog instituta i geologu koji je prvi detaljno opisao ovaj praporni profil prije stotinjak godina. (1984): Gornjopleistocenski sedimenti isto~ne Slavonije (Hrvatska).– Rad JAZU.. O njemu su pisali GORJANOVI]-KRAMBERGER (1912. [ANDOR (1912). a sad prijeti opasnost da i gornji mla|i dio profila bude ugro`en. listopada.. Dragutinu Gorjanovi}u-Krambergeru.radovi na vodotornju i kanalizacijski odvod! Za{to bi ga trebalo za{tititi? U svjetlu dana{njih klimatskih promjena od izuzetnog je zna~aja sa~uvati i za{tititi takav profil da bi se istra`ivao. Koji mu je znanstveni zna~aj? Predstavlja izvrstan geokronolo{ki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale krajem Pleistocena. (1942) TAK[I] (1947). 11–31. 2009.hr) Klju~ne rije~i: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger.galovic@hgi-cgs. Prilikom ure|enja obale Dunava najstariji. A. 1–268. zatrpana su i zabetonorana (nedostupna!). bio 30 m visok strmac na obali Dunava i obuhva}ao razdoblje od Rißa do danas. R. donji dio profila je zazidan. schriften. BRONGER. 106/107. u vrijeme istra`ivanja GORJANOVI]AKRAMBERGERA (1912). (1976): Zur quartären Klima. TRIFUNOVI] (1985). & MUTI]. Kiel. GALOVI]. A. 45. Vukovar. 1). 1985.. geo-heritage. dostupan.– Kieler Geogr. Vukovar. u sredi{tu grada i. Hrvatska (lidija. BRONGER (1976. Razli~iti geokemijski i mineralni sastav tih paleotala svjedo~i o razli~itim klimatskim uvjetima koji su vladali u ovim krajevima. Croatia Gdje je Gorjanovi}ev profil? Rije~ je o geolo{kom profilu u praporu koji se nalazi u samom gradu Vukovaru na obali Dunava ispod vodotornja (Sl. razgledavao i da se na njemu mogu izu~avati i paleoklimatolo{ke promjene.– Quat. (2003): Corelation of loess-paleosol sequences in East and Central Asia with SE Central Europe: towards a continental Queternary pedostratigraphy and paleoclimatic history. (1989) i MUTI] (1990). Int. .

000 L 34-87 list Od`aci. M. 73/4. gimn. (1947): Prinos poznavanju prapora isto~ne Hrvatske. F. GJ. TRIFUNOVI]. 1. & PANT. povjerenstva.– Spomenica vukovarske real.– Chem.– Vjesnik geol. 2.– Geol. [ANDOR.. 28–30. Inst..K. A. 3 i 4. M. (1985): Tuma~ za OGK 1:100. rud. La stratigraphie de Loess d’Europe. 2. SINGHVI.. 54 str. (1989): Thermoluminiscence dating of loess-paleosol sequences in the Carpathian Basin (East-Central Europe): a suggestion for a revised chronology.K. (1986): ekolo{ke promjene na vukovarskom prapornom ravnjaku proteklih cca 500. zavod. MUTI]. povjerenstva. 107–112. R.– Geolo{ki institut Beograd i Nafta-gas Novi Sad (1984). (1982): Malakofauna prapornih naslaga isto~nog dijela Slavonije. D. A. (1914): Iz prapornih predjela Slavonije.126 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. POJE. SAUER. BRONGER.– Vijesti geol. Sav.– Vijesti geol. Zagreb. Vukovar.. Zagreb.– Vijesti geol. (1912): Istra`ivanja prapora iz Vukovara. W.– Geol.– Acta Geol. (1942): Sastav i postanak srijemskog prapora. vjesnik. Bilogore i sa Rajne (Prethodne vijesti). u Zagrebu. POJE. INQUA. 21–26. 38. (1990): Korelacija kvartara isto~ne Slavonije na osnovi podataka mineralo{ko-petrografskih analiza (Isto~na Hrvatska. 62 str. Beograd. 19–42. 20/2. Zagreb. Zagreb. geol.. 202–231. Paris. 29–80. Zagreb. R.. (1969): Loess de Croatie.000 godina. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 GORJANOVI]-KRAMBERGER. TAJDER. Zagreb. Geol.. TAK[I]. 45–66. Minist. rud.. M. povjerenstva. S. (1985): Praporne naslage “vukovarskog profila” i njihova stratigrafska pripadnost. Jugoslavija) – Dio II: Lesni ravnjak. (1912): Iz prapornih predjela Slavonije. M.– Magistarski rad Sveu~. vjesnik. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 39. POJE. JANEKOVI]. 307–317. ind. 103–107. A. .

karst forms. Unutar granica Parka postoje podru~ja s izuzetnim geolo{kim. me|u kojima dominiraju karbonatne stijene – vapnenci. geological physical map with geological column. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 127 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Marketin{ke aktivnosti u promicanju geolo{kih vrijednosti Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Marketing activities in promotion of the geological value of the Northern Velebit National Park Dubravka Kljajo Nacionalni park Sjeverni Velebit. marketin{ke aktivnosti. Tudorevo i Mirovo (s morenskim naslagama iz pleistocenske oledbe) te Premu`i}eva staza (izvedena po vr{nom hrptu Velebita u stijenama razli~itih stratigrafskih pripadnosti). dolina [tirova~a (najve}a depresija na Velebitu). Velebitski botani~ki vrt (jedini hrvatski alpinetum). U geolo{koj gra|i Parka postoje isklju~ivo talo`ne stijene. godine podru~jem Parka upravlja Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit ~iji je glavni cilj o~uvanje. Figure 1. geolo{ka maketa s geolo{kim stupom i speleolo{ka maketa. Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. Lubenovac. Od 2001. konglomerata. u [tirova~i. ve} poznati geolo{ki podaci uneseni su u sve promocijske materijale Parka. za{tita i promicanje prirodnih vrijednosti Parka. From Marine Shallows to the Mountain: Geological Guidebook through the Northern Velebit National Park. geo-marketing material. U svrhu poticanja javnog interesa za geologiju i razvitak turizma u Republici Hrvatskoj u samome je Parku osmi{ljeno nekoliko vrsta aktivnosti. speleological physical map. prahovnjaka i dr. Ponajprije. Northern Velebit National Park. geomorfolo{kim. geolo{ki vodi~. kr{ki oblici. . geo-marketin{ki materijal. dolomiti i karbonatne bre~e. U promocijskom informacijskom centru u Senju postavljen je i tzv. 53274 Krasno. znanstvenim i edukativnim vrijed- nostima. Tek u manjem dijelu Parka. promocijski film Key words: Geology. ima i klasti~nih stijena poput pje{~enjaka. promotional film Nacionalni park Sjeverni Velebit smje{ten je u vr{noj zoni sjevernog Velebita na prostoru od 109 km2. Nacionalni park Sjeverni Velebit. Isti~u se Strogi rezervat Hajdu~ki i Ro`anski kukovi (s iznimnom mnogobrojno{}u i raznoliko{}u kr{kih oblika). njegovu mre`nu stranicu i multimedijalnu prezentaciju koja se trajno odr`ava u zgradi Parka kao i po lokalnim osnovnim {kolama i knji`nicama. geological guide. marketing activities. info-kiosk s geolo{kom i Slika 1. Raznolikost geolo{kih i topografskih zna~ajki kao i `ivotinjskog i biljnog svijeta u Parku uz o~uvanu lokalnu kulturnu ba{tinu ~ine Park osobito pogodnim podru~jem za razvitak geoturizma. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geologija.4.

J. pra}ena `ivopisnom pri~om iz narodne predaje oblikovanom u suradnji s lokalnim stanovni{tvom.128 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. koji }e biti dostupan u okviru mre`ne stranice Parka. . Uz to. Temeljem svih dosada{njih geolo{kih istra`ivanja u daljnjoj se budu}nosti planira izraditi film o nastanku planine Velebit. pak. 2009. Dodatnoj geolo{koj edukaciji turista doprinose organizirana stru~na geolo{ka vo|enja kao i pou~ne plo~e postavljene du` jedne od planinarskih staza i u botani~kom vrtu.– Nacionalni park Sjeverni Velebit. Krasno. U svrhu daljnje uspje{ne popularizacije geoprofila Nacionalnog parka u Republici Hrvatskoj i {irim zemljopisnim okvirima potrebno je Geolo{ki vodi~ i bro{ure prevesti na engleski jezik. izra|enog u znanstvene i turisti~ke svrhe. LITERATURA VELI]. 1). Sl. Ove su aktivnosti rezultirale objavljivanjem geolo{ke i speleolo{ke bro{ure te iznimno vrijednog geolo{kog vodi~a pisanog popularno-znanstvenim jezikom. Park tako|er planira i provodi i opse`nija geolo{ka istra`ivanja kvartara kao i analizu tektonskih aktivnosti i strukturnih zna~ajki naslaga koja }e se upotpuniti speleolo{kim istra`ivanjima. organizirana je u razli~itim regijama Republike Hrvatske. Geolo{ka maketa s pripadaju}im geolo{kim stupom pokazuje sve uzorke stijena koji se mogu na}i na sjevernom Velebitu i povijest nastanka same planine. Za istaknuti je kako ove prezentacije redovito prati visoka posje}enost te ostvaruju natprosje~no visok broj prodanih primjeraka ovog Vodi~a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 speleolo{kom maketom. Predstavljanje ovog jedinstvenog geolo{kog vodi~a pod nazivom Od morskih pli}aka do planine (VELI] & VELI].. I. & VELI]. a ~ije objavljivanje predstavlja presedan u hrvatskoj i europskoj geolo{koj praksi. 143 str. pristupilo se i dodatnim geolo{kim i speleolo{kim istra`ivanjima kako bi se postoje}e znanje obogatilo novim spoznajama. (2009): Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. Speleolo{ka maketa je. Ovime }e se ostvariti iskrena `elja djelatnika Parka o ostvarenju prepoznatljivosti Sjevernog Velebita kao jednog od najbogatijih i najprivla~nijih kr{kih podru~ja na svijetu kako bi postao prioritetna znanstveno-istra`iva~ka i turisti~ka lokacija.

na na{e odlu~no i argumentirano inzistiranje. presentation. prezentacija. preservation. zaslu`uje. a prva sistematska i znanstvena obrada zapo~inje 1866. koji ba{tinimo jo{ iz vremena Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja tj. Prikupljanje prvih uzoraka fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela HPM-a zapo~elo je sredinom 19. gdje se privremeno nalaze i danas nakon vi{e od 150 godina. uistinu.4. odabrale smo upravo Hrvatski geolo{ki kongres da bismo iznijeli problematiku vezanu uz status na{eg fundusa. u prvom redu. U prvom redu potrebno je . onda jednostavno zaklju~ujemo da je nastojanje k postizanju boljeg statusa geolo{ko-paleontolo{kog fundusa HPM-a dio redovitog posla kustosa-geologa u Muzeju. ne smije i ne mo`e biti predmetom politi~kog ili bilo kakvog drugog nadmetanja. stolje}a. ni u jednom trenutku nije bilo upitno vrijeme jer smo sasvim sigurne da je krajnji trenutak javno progovoriti o temi. koju je prikupio i obradio Gorjanovi}-Kramberger. godine osnutkom Prirodopisnog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu (SAKA^. jedna od najvrednijih i javnosti najpoznatijih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela je Zbirka krapinskog pleistocena. nije dostatan za izvedbu novog. Najstariju muzejsku zbirku pod imenom “Tre}egorje i podloga mu u Glinskom Pokuplju”. suvremenog geolo{ko-paleontolo{kog postava. godine (MILAN. svakog geologa u Hrvatskoj. isklju~ivo je muzejski posao koji bi kustosi trebali redovito obavljati te povremenim izlo`bama fascinirati javnost. 1968). daleko ve}i i primjereniji prostor za ~uvanje. Naprotiv. obljetnica Geolo{ko-paleontolo{kog zavoda Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta i prigodom obiju obljetnica spomenuta je va`na uloga Muzeja i tada{njih prvih muzealaca u stvaranju spomenutih. ne}emo nabrajati sve zbirke iz fundusa. koja je zadnji put bila izlo`ena javnosti sada ve} davne 1987. {to mu je i donijelo ugled svjetski poznatog paleoantropologa. za sve nas geologe. kada su prirodoslovne zbirke iz Opati~ke 18 “privremeno smje{tene” u Demetrovu 1. od kojih }emo samo neke spomenuti: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. 10 000 Zagreb. Pitanje za{tite i prezentacije vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa. nagla{avamo da je ukupan broj primjeraka u svim geolo{ko-paleontolo{kim zbirkama impozantan i pribli`ava se brojci od 300 000. po na{em mi{ljenju. stvaranog stotinama milijuna godina u prirodi i pomno ~uvanog vi{e od stotinu godina u Muzeju. Svakako. Tako zna~ajne. pa makar ona bila i geolo{ko-paleontolo{ka. Prostor od 150 m2. velike i brojne zbirke zahtijevaju. Iako smo u samom za~etku ideje dvojili je li za izno{enje spomenute problematike dobro odabrano mjesto. bitnih institucija. Me|utim. Za{to? Pro{le godine proslavljeno je stotinu godina postojanja Hrvatskoga geolo{kog instituta. Me|utim. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ko-paleontolo{ke zbirke. Spiridion Brusina i Gjuro Pilar. a i drugih posjetitelja da upoznaju. Tako|er. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 129 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita i prezentacija fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Preservation and presentation of the collections of Geological and Paleontological Department. svjetski poznatom zbirkom krapinskoga pleistocena. znanstveno je obradio Gjuro Pilar ve} davne 1873. a samim time i smanjili mogu}nost njihovog daljnjeg interesa za upoznavanje i prou~avanje geologije i paleontologije. najbrojnije i najzna~ajnije zbirke prikupili i znanstveno obradili veliki uglednici na{ega prirodoslovlja. ako se sla`emo da je uloga Muzeja kao ishodi{ne geolo{ke institucije velika i neupitna. Hrvatski prirodoslovni muzej Key words: geological and paleontological collections. za{tita. takva konstatacija mo`e samo jedno vrijeme biti opravdanje za nepostojanje stalnog postava. ali nikako ne mo`e biti dvadeset godina. Ovim propustima zakinuli smo ve} niz generacija {kolske djece. Croatian Natural History Museum Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. a posebice za suvremeniji vid prezentacije. taj zna~ajan fundus mora dobiti status koji. Kako je na{a temeljna struka geologija. a prije pet godina obilje`ena je 130. godine. vremena prije nastanka jedinstvenog Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. a ve}inu je postavio Brusina krajem devetnaestog i po~etkom dvadesetog stolje}a. 1971) dok najve}i dio tipova vrsta pripada zbirci fosilne malakolo{ke faune. Dakle. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. do`ive i zainteresiraju se za predmete iz na{ih zbirki. Demetrova 1. Dakako. Croatian Natural History Museum Za{tita i prezentacija muzejske gra|e. Sli~na je situacija i sa spomenutom. Nu`no je istaknuti da su najstarije. samo `elimo istaknuti da su neke od tih zbirki izuzetno vrijedne i stoga su progla{ene zbirkama nulte kategorije spomeni~ke vrijednosti. koja po na{oj prosudbi ne bi smjela ostaviti ravnodu{nim niti jednog hrvatskog geologa. a istovremeno bi trebala biti `elja i moralna obveza. moramo ustvrditi da ve} godinama postoje objektivni problemi koji ote`avaju rad na za{titi i prezentaciji geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. kojem ne bi smjela izostati podr{ka struke.

Dio najvrjednije zbirke – Zbirke holotipova. Figure 2. kao {to je napravio na{ kolega Jakov Radov~i} sa Zbirkom krapinskog pleistocena kroz europski projekt TNT. K.. hrvatskoga geolo{kog kongresa. LITERATURA MILAN. bude da }e struka dati svekoliku podr{ku Geolo{ko-paleontolo{kom odjelu HPM-a pri iznala`enju. Zagreb. svaki primjerak mogao bi se koristiti u znanstvene svrhe. 41 str. (Guide to the Geological-paleontological Museum of Zagreb). bez ikakvog rizika o{te}enja. Zagreb. A. 413–417. primjereno i sigurno za{tititi te trajno pohraniti u novoure|ene i suvremeno opremljene depoe.– Geolo{ki vjesnik.– Geolo{ko-paleontolo{ki muzej. a posebice njegov najosjetljiviji dio. izme|u ostalih. Dio najstarije znanstveno obra|ene zbirke Gjure Pilara. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. (1968): Pregled zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja u Zagrebu. a potom i realizaciji kvalitetnih rje{enja za provo|enje adekvatne za{tite i suvremene prezentacije vrijednog fundusa. Part oft he most valuable collection – The collection of holotypes (Fotografije: Nives BOR^I]). Slika 2. Posredstvom moderne tehnologije. Napokon. (1971): Vodi~ kroz Geolo{ko-paleontolo{ki muzej u Zagrebu. SAKA^. . Figure 1. 3 tbl. 21. Zbog svega navedenog predla`emo da jedan od zaklju~aka 4.. kompletan fundus. dio jedinstvenog i vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja morao bi {to prije kroz stalni postav biti dostupan svim zainteresiranim posjetiteljima. Kad ove ideje i `elje postanu stvarnost nadamo se da }e svaki hrvatski geolog svoj dragocjeni prikupljeni materijal s punim povjerenjem pohraniti u na{ Muzej. Part of the oldest scientifically elaborated collection of Gjuro Pilar.130 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

5 m. njegovih kamenih izra|evina. Rezultati istra`ivanja obra|eni su u brojnim znanstvenim radovima uslijed ~ega su za{ti}eni lokaliteti geoba{tine danas svjetski poznati lokaliteti. dok je podvrsta H. a najzna~ajniji su ostaci hominida vrste Homo sapiens neanderthalensis iz Hu{njakova brda i Vindije. {pilja. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi oko 13 m. godine kao {esti geolo{ki spomenik prirode. inventarizacija Key words: geological heritage. Prema Zakonu o za{titi prirode za{ti}eni su izuzetno va`ni i vrijedni geolo{ko-paleontolo{ki spomenici prirode (Hu{njakovo brdo. Vindija. protection. Vara`din. Sluge bb. palinolo{ke analize i dr. Nalazi hominida uvjetovali su detaljne paleontolo{ke. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi 12 m. Hu{njakovo brdo U pje{~anim talo`inama polu{pilje otkriveni su brojni ostaci neandertalskoga ~ovjeka. geomorfolo{kih i hidrogeolo{kih objekata detaljno je obra|eno 28 lokaliteta. [pilja je za{ti}ena 1964. s . planiranje namjene i progla{enje novih dijelova prirode). Za{ti}ena geolo{ka ba{tina Lokaliteti Hu{njakovo brdo. [pilja je za{ti}ena 1966. Ovo prapovijesno nalazi{te za{ti}eno je 1948. Speleolo{kim i biospeleolo{kim istra`ivanjima Ivan{~ice i Ravne gore utvr|eno je preko stotinu objekata. Ma~kova {pilja) [pilja Velika pe}ina je jednostavna nepravilna oblika (duga~ka 18 m. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. paleontolo{kih i paleolitskih karakteristika izdvojeno je 16 stratuma. vulkanskih bre~a i tufova. paleoantropolo{ke. Na temelju sedimentolo{kih. Lokalitet je i arheolo{ko nalazi{te. godine. U posljednje vrijeme provodi se niz aktivnosti inventarizacije i valorizacije geolokaliteta s ciljem pokretanja postupka za{tite. predlaganje i provo|enje mjera za{tite i osiguranja od degradacije za{ti}enih dijelova prirode). za{ti}en 1998. Velika pe}ina i Gaveznica) koji potvr|uju tisu}ljetnu prisutnost ~ovjeka na ovim prostorima. Inventarizacijom geolo{kih. za{tita. dok je Gaveznica kao geolo{ki spomenik prirode za{ti}en tek 1998. Geolo{ka ba{tina i georaznolikost definirani su Zakonom o za{titi prirode kao sastavni dio krajobrazne raznolikosti. Hrvatska [etali{te V. Projekt je sastavni dio stru~ne podloge koju izra|uje Dr`avni zavod za za{titu prirode. {iroka 14 m). Tijekom istra`ivanja kvartarnih naslaga sjeverozapadne Hrvatske sakupljen je bogat paleontolo{ki i paleoantropolo{ki materijal. Danas napu{teni kamenolom podsje}a na grotlo vulkana. Velika pe}ina (Pelenjska. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 131 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ka ba{tina Hrvatskog zagorja Geological heritage of Hrvatsko zagorje Nevenka Krklec1 & Vlasta Krklec2 1 2 A. Velika pe}ina i Vindija za{ti}eni su 50-tih i 60-tih godina pro{log stolje}a. paleoklimatolo{ke i sedimentolo{ke analize. te je ustanovljen neprekidan slijed naslaga od interglacijala Mindel/Riss do holocena. Hrvatsko zagorje. sapiens sapiens prisutna u mla|im horizontima nalazi{ta {pilja. godine kao prvi paleontolo{ki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj i svojim se zna~enjem ubraja u jedno od najbogatijih paleoliti~kih nalazi{ta neandertalskog ~ovjeka u svijetu. a tako|er i promocije za {iru javnost. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. te raznovrsnih okamina prapovijesnih i izumrlih `ivotinja. datiranja sedimenata. Brdo je izgra|eno od andezita. s ciljem rekonstrukcije zbivanja u ekolo{kim i klimatskim odnosima u pleistocenu. Vindija [pilja Vindija uz Hu{njakovo brdo drugo je najbogatije nalazi{te neandertalaca u ju`noj Europi. Gaveznica Podru~je Gaveznica-Kameni vrh kod Lepoglave nalazi{te je poludragog kamenja (lepoglavski ahat) i jedini sa~uvani vulkan u Hrvatskoj. Hrvatsko zagorje. Na temelju sedimentolo{kih analiza izdvojeno je 14 stratuma. inventarisation Uvod Prostor Hrvatskog zagorja obiluje geolo{kim i geomorfolo{kim lokalitetima koji su jo{ uvijek nedovoljno poznati. promjenljive visine od 1. odr`avanje (nadzor i koordinacija u o~uvanju izvornih vrijednosti) i promicanje prirodne ba{tine (analiza stanja. jama i kr{kih izvora. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. Krapina. Potencijalni lokaliteti za{tite geoba{tine Djelatnost `upanijskih javnih ustanova za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode je za{tita (priprema.3 m do 3. [tera 13.4..

. ~ime podru~je Hrvatskog zagorja predstavlja najbogatiju paleofaunsku zbirku pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka u Hrvatskoj. ~iji je lokalitet svakako potrebno za{tititi. U bogatom paleontolo{kom materijalu (uz jo{ neke lokalitete) utvr|eno je 175 vrsta pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka. geoba{tina nije dovoljno zastupljena ni prezentirana javnosti. te Gaveznica od iznim- nog su paleontolo{kog. U radobojskim sarmatskim naslagama nalaze se okamine kopnenih i morskih organizama. te osnovanim Javnim ustanovama za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode na razini `upanija. Takvo vrijedno nalazi{te okamina plijenilo je pa`nju brojnih istaknutih znanstvenika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ciljem za{tite Ivan{~ice i Ravne gore u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka. po~ev{i od ure|enja lokaliteta i privo|enja funkciji. obra|enu u brojnim znanstvenim i stru~nim radovima. Zaklju~ak Postoje}i za{ti}eni objekti geolo{ke ba{tine Hu{njakovo brdo.132 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Dono{enje akta o progla{enju za{tite nije dostatno za o~uvanje ve} je potrebna aktivna za{tita. odr`avanje i promicanje za{ti}enih dijelova prirode obveza je ne samo javnih ustanova. Za{tita geoba{tine i ostalih dijelova prirode. osobito prirodoslovaca. a i danas je radobojska zbirka dio svjetske i hrvatske znanstvene ba{tine. te `ivota na kopnu i u Panonskom moru. {pilje Vindija i Velika pe}ina. Radoboj Fosilna flora i fauna Radoboja vrlo slikovito nam kazuje o dijelu geolo{ke pro{losti Hrvatskoga zagorja. ve} i svakog pojedinca. kao kameni svjedoci negda{njih klimatskih prilika na tom podru~ju. Unato~ zakonskoj osnovi. objedinjuju}i edukativne i turisti~ke namjene. paleoantropolo{kog i arheolo{kog zna~enja.

valorizaciji. 1989). U tom smislu pokrenute su brojne aktivnosti koje su pridonijele afirmaciji Geoparka Papuk. Papuk s ju`ne i sjeverne strane opasuju uske zone izgra|ene od neogenskih i kvartarnih sedimenata Panonskog bazena i Po`e{ke kotline. na koje se kontinuirano nastavljaju klasti~ne naslage donjeg trijasa. a predstavljene su razli~itim vrstama {kriljavaca i granitoidnim stijenama {to im je zajedni~ko geolo{ko obilje`je. koja je tada brojala samo ~etiri geoparka. redovno se osvje`ava i web stranica EGN. ali isto tako inicijativama UNESCO-vog Odjela za geoznanosti za potrebom osnivanja geoparkova. Australije i Japana. njih ukupno 66. naj~e{}e starosti od 350 do 300 milijuna godina. Hrvatska Klju~ne rije~i: Papuk. Psunj i Krndiju izgra|uju uglavnom stare paleozojske stijene. Za{tita geolo{ke ba{tine postala je prepoznatljiva inicijativa 90-tih godina kroz projekt “Global geosites” Udruge za za{titu geolo{ke ba{tine PROGEO. u kojoj su osim europskih geoparkova nalaze se i geoparkovi iz Kine. geoconservation Park prirode Papuk progla{en je za{ti}enim dijelom prirode Republike Hrvatske 1999. Erozijom navedenih metamorfnih stijena krajem paleozoika nastaju naslage permotrijaskih sedimenata. koja u potpunosti obuhva}a prostor Parka prirode Papuk. smje{ten je u dodirnom podru~ju dviju velikih plo~a: sjeverna je Euroazija. a u podzemlju ide pribli`no linijom: ju`ni obodi Moslava~ke gore i Slavonskih planina (PAMI]. te karbonatne srednjeg trijasa (JAMI^I]. geoparkovi. uklju~uju}i Papuk i okolne planine. 2005). Brazila. ima nadzorni i koordinacijski odbor. godine. Jedan o novih dijelova efektivnog rada na sastancima koordinacijskog odbora je rad u tematskim grupama. geoturism. geolo{ka ba{tina. Ju`ni dio Panonskog bazena. 2008). U Parku prirode Papuk jo{ od samog osnutka postojala je vizija stvaranja geoparka temeljenog na iznimnim geolo{kim vrijednostima za{ti}enog prostora. 2003). Danas ovu asocijaciju ~ini 36 geoparkova iz 15 europskih dr`ava. Prva nakana stvaranja prvog geoparka u . list Orahovica (JAMI^I] et al. Od neogenskih naslaga u podru~ju Parka prirode Papuk.. na kojoj se mogu prona}i sve va`ne informacije u domeni ove tematike. za{titi vrijedne geolo{ke ba{tine. 1999). u koju su u ovom dijelu Europe uklju~ene Isto~ne Alpe i Karpati. starosti oko 70 milijuna godina (PAMI] et al. geoturizam. osnovana je Asocijacija europskih geoparkova (The European Network of Geoparks). 2000. paleozojske kristalinske stijene ju`ne Tisije se pod blagim kutom (10-15°) podvla~e pod Dinaride. Granica izme|u ju`nog dijela Tisije (Karpata) i najsjevernijih Dinarida zaplavljena je neogenskim sedimentima Panonskog bazena. a ju`na je Afrika. sa posebno atraktivnim sedimentima badenske starosti koje ~esto sadr`avaju i makrofosile (KOVA^I].4. u koju su uklju~eni gorski sustavi Ju`nih Alpa i Dinarida. Osnovna geolo{ka karta RH. Malezije. Od samom po~etka stru~nog rada u Parku prirode Papuk posebna pozornost je posve}ena detekciji. Irana. Prema bu{otinskim i geofizi~kim podacima. za{tita i promicanje parka prirode. papu~ki i radlova~ki metamorfni kompleks. koja je na jugu u kontaktu sa sjevernim Dinaridima. Na predlo{ku Asocijacije europskih geoparkova osnovana je i Asocijacija svjetskih geoparkova (The Global Network of National Geoparks). te se kandidiraju na razli~ite fondove za financiranje. Trg Gospe Vo}inske bb. koje su se talo`ile u Panonskom bazenu. 1987. a podre|eno i mezozojske formacije. Uz potporu UNESCO-a. gdje se definiraju zajedni~ki projekti. U cilju promocije geoparkova publicirana je i knjiga o geoparkovima Europe. geokonzervacija Key words: Papuk. geolo{ke i kulturno-povijesne raznolikosti ovog dijela Slavonskih planina. Asocijacija europskih geoparkova radi kao neprofitna organizacija. geoparks. Razlikujemo tri metamorfna kompleksa: psunjsko-krndijski. Svaki geopark ima obvezu obilje`avanja Tjedna geoparkova gdje se razli~itim aktivnostima u isto vrijeme promi~e spoznaja o geoba{tini. Vlada Republike Hrvatske osnovala je i ustanovu kojoj je zada}a upravljanje. JAMI^I] & BRKI]. nature protection. Paleozojske kristalinske stijene Papuka i okolnih planina izgra|uju ju`ne dijelove euroazijske plo~e. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 133 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Park prirode Papuk – prvi geopark u Hrvatskoj Nature Park Papuk – the first Geopark in Croatia Goran Radoni} & Goran Pavi} Javna ustanova Park prirode Papuk. Uz te mlade tvorevine. Slavonske planine se u geolo{kom sastavu me|usobno razlikuju: Papuk. na Po`e{koj gori se pojavljuju i gornjokredne sedimentne i vulkanske stijene. nalazimo od sedimenata otnanga do najmla|ih pliokvartarnih naslaga. geological heritage. 33 522 Vo}in. jednom godi{nje izlazi specijalizirani ~asopis – EGN Magazine. Po`e{ku goru i Dilj sa~injavaju prete`no puno mla|e neogenske sedimentne stijene. naj~e{}e starosti od 18 do 2-3 milijuna godina. te dva puta godi{nje se organiziraju sastanci na kojima sudjeluju po dva predstavnika iz svakog geoparka. godine zbog iznimne biolo{ke. za{tita prirode. pokazuje da njegov najve}i dio izgra|uju paleozojske formacije. odnosno Tisije..

Prihva}anjem aplikacije od strane koordinacijskog odbora Asocijacije europskih geoparkova.. godine Park prirode Papuk postao je prvi hrvatski geopark. M. Beograd. a izra|en je i prvi geolo{ki suvenir. Po`ega. pa se uz postoje}i centar za posjetitelje u Velikoj planira izgradnja velikog multimedijalnog geo-info Centra u Vo}inu. Brojne geopark aktivnosti na~injene su u periodu od progla{enja do danas: obilje`avanje ulaza u geopark geozidi}ima. ali i o svim va`nijim podatcima vezanih uz vulkane. Hrvatski geolo{ki kongres.. Na geolokalitetu Rupnica. te Hrvatskom geolo{kom kongresu 2005. J. pou~nih staza. 2007. www. Florence. 33.– Fond dok.000. definiran je program {kola u prirodi sa geolo{kim radionicama. izrada zidanog geolo{kog stupa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hrvatskoj predstavljena je 2004. Savezni geolo{ki zavod. D. 66 str. RADONI]. 2004.– 3. J. RADONI]. JAMI^I]. Zagreb. RADONI] & PAVI].com (2009) . izgradnja edukativne infrastrukture – interpretacijskih tabli. Zagreb. Savezni geolo{ki zavod.– Park prirode Papuk. (2005): Park prirode Papuk kao geopark. JU PP Papuk. godine na Me|unarodnom geolo{kom kongresu u Firenci.org (2004) www. (2004): Nature Park Papuk as Geopark.– Fond dok. U sljede}em razdoblju Park prirode Papuk. (1999): Kristalinska podloga ju`nih dijelova Panonskog bazena temeljena na povr{inskim i bu{otinskim podacima. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. 291–310. D. CRNKO. Tri su osnovne postavke svakog geoparka: geokonzervacija – za{tita i o~uvanje vrijedne geolo{ke ba{tine. geoturizam – sama pou~na staza postala je dio turisti~kog programa {kola u prirodi. M. & PAVI]. primijenjene su sve tri navedene postavke: geokonzervacija – ~i{}enje od vegetacije. 36 str. Absract book.. ozna~avanje vrijednih geolo{kih lokaliteta na terenu. prvom geolo{kom spomeniku prirode u Hrvatskoj. J. Zagreb. geoedukacija – edukacija o vrijednostima i potrebi za{tite vrijedne geolo{ke ba{tine i geoturizam – razvoj nove vrste turisti~ke ponude u smislu potpore odr`ivom razvoju podru~ja geoparka.. Na osnovu prikupljenih svih geolo{kih saznanja brojnih autora o prostoru parka. 2005). (2003): Geolo{ki vodi~ kroz Park prirode Papuk. te sanacija ve}ina pukotina u smislu stabilizacije. ~lan navedene asocijacije. 273. 1:100. BRKI]. & BRKI]. JU PP Papuk. M. G. Beograd. International Geological Congress. JAMI^I]. G. & VRAGOVI] M. RADONI]. (1989): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. G. godine u Opatiji (RADONI] & PAVI]. izradili smo aplikacijski elaborat. & PAVI]. te se posjetitelji educiraju o samom fenomenu. PAMI]. papukgeopark. List Orahovica L 33-95. (2005): Geolo{ke zna~ajke Parka prirode Papuk.– Nafta. knjiga sa`etaka. D. G.134 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Geolo{ki zavod Zagreb. 68 str. gdje nakon upoznavanja sa vo}inskim vulkanom djeca sama izra|uju model vulkana uz simulaciju vulkanske erupcije. G. LITERATURA JAMI^I]. PAMI].. Opatija. 72 str. 50/9. otkrivanje ve}e povr{ine fenomena koji je bio pod zemljom. G.– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). KOVA^I]. Tuma~ za list Orahovicu. geoedukacija – napravljena je infrastruktura sa manjom pou~nom stazom ~ijim obilaskom se otkrivaju sve vizure vulkanskih stupova.000. europeangeoparks. (2008): Sedimentolo{ko i paleontolo{ko istra`ivanje geolo{kih to~aka nedaleko Vo}ina u smislu uspostave geolo{ke pou~ne staze.. & PAVI].– 32. {to }e pridonijeti novoj atrakciji u geoparku i popularizaciji geolo{ke pri~e op}enito.. odnosno Geopark Papuk radi na pobolj{anju geoturisti~ke infrastrukture.

“Foreign” enclaves are characterized by the composition and origin that is not related to that of their host rock. (2008). together with Na2O < 3. The term “enclave”. metamorphic rocks of the MG bare a signature of a characteristic high-temperature low-pressure metamorphic event (temperatures higher than 550 – 650°C and pressures up to 400 MPa) that has not been identified elsewhere in the region so far. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 135 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Complex Cretaceous evolution of the Moslava~ka Gora crystalline: different aspects from various types of “foreign” and “cognate” enclaves inside granites Kompleksna kredna evolucija kristalina Moslava~ke gore: “strane” i “kognatne” enklave unutar granita kao raznovrsni izvori informacija Dra`en Balen & Zorica Petrinec Institute of Mineralogy and Petrology. enclaves are here divided into “enclaves énallogènes” or “foreign” enclaves and “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves. the MG crystalline is located in the SW part of the Pannonian Basin. albite.. biotite. They generally range in size from few millimetres to hundreds of meters. Horvatovac 95. enklava. in a so-called “Sava zone”. K-feldspar. also present varieties with diopside and garnet.4. muscovite. quartz. Various types of xenoliths. fine-grained. ksenoliti. plagioclase. according to recent geotectonic reconstructions of SCHMID et al. plagioclase. 1990). homogeneous.hr) Key words: granite. all enclaves contribute significantly to the information on the origin and evolution of the MG crystalline complex. muscovite. together with the surrounding basement. the presence of dark granular enclaves called mafic microgranular / microgranitoid / magmatic enclaves (MME) represents episode(s) of mixing of more mafic magma(s) with the more felsic granitic host. quartz. laminated structure). sometimes foliated). as inferred from field. both members having .e. making the geotectonic position and significance of MG crystalline complex quite enigmatic. lepidoblastic texture). biotite.1). Regardless the type. 10 000 Zagreb. granitoid pluton. From the regional point of view. It shows marks of a complex igneous and metamorphic evolution during Cretaceous – namely. nematoblastic texture. foliation. University of Zagreb. gneissic xenoliths (quartz. sillimanite. petrographic and geochemical studies. Department of Geology. quartz. Moslava~ka gora The Moslava~ka Gora (MG). 2010) which can be divided into three groups: (1) granitoids. tourmaline. garnet. muscovite. The two subtypes of pegmatitic and aplitic leucogranites (quartz. garnet. as used here. show various shapes. Moslava~ka Gora Klju~ne rije~i: granit. colours. feldspar. albite. Contrarily. muscovite. representing mostly parts of the MG metamorphic complex. is mainly made up of crystalline rocks showing mostly Cretaceous age (STARIJA[ et al. Cretaceous. andalusite) both penetrate two-mica granite and are not devoid of enclaves. They resulted from the processes that took place in the magmatic body itself i. (2) migmatites. K-feldspar. xenoliths. …) regularly hosts different types of enclaves. On the basis of trace element distribution (especially REE’s) a clear distinction has been made between the two most abundant granite types: two-mica (predominantly biotite) granite. refers to fragments of rocks or any other inhomogenity enclosed in and completely surrounded by a homogeneous igneous host rock. Croatia (drbalen@geol.2 wt% and K2O ~ 5 wt%. The first type. and (3) amphibolite facies metamorphic rocks (PAMI]. The granitoid pluton itself comprises about 110 km2 of the exposed crystalline hosting several types of granitic rocks. Following the classical division of this “inhomogenities” inside granitic host proposed by LACROIX (1893). kreda. have been ascribed to this category: surmicaceous and/or biotite-rich xenoliths (biotite. sillimanite ± andalusite. textures and lithologies. making the contrast between the enclaves and their host rock usually very evident but sometimes also cryptic. amphibolite xenoliths (amphibole. K-feldspars. enclave. two-mica granite (quartz. normative corundum content greater than 1%. weak schistosity) and quartz xenoliths/xenocrysts (cm to dm sized quartz aggregates showing sharp contact and no reaction rim to the granite host). biotite. All types of granites show similar chemical signatures: strong peraluminosity (A/CNK > 1. andalusite. and two subtypes of leucogranites. cordierite xenoliths (cordierite. “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves show evidence of mineralogical or genetic links to their host rock. For example. andalusite. although they are less abundant than in the previous type.pmf. biotite. Faculty of Science.

2010). From these temperatures. MATENCO. in press.. R. reaching up to 30 cm in diameter. M..– 8th Workshop on Alpine Geological Studies.– Swiss Journal of Geosciences.M. B. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. Other notable features are tourmaline “suns” – rosette arrangements of elongated crystals of schorl tourmaline.. pressure values have been estimated to 70–270 MPa (on average ~ 5 km depth) and water content of the melt up to 4. FÜGENSCHUH. D. separation and entrapment of immiscible aqueous boron-rich melt portions inside the coexisting granitic magma. KR[INI]. S. London Spec. D. & VRKLJAN. TISCHLER.. 720–730°C). Metamorphic evolution that preceded igneous events remained recorded in the metamorphic part of the complex that became the source for the “foreign” enclaves encapsulated inside the intruding granite magma. together with quartz + albite + K-feldspar. they support a scenario according to which magma escaped from the plutonic depths.. STARIJA[. R. Mâcon.– Rad JAZU. D. A. Soc. Croatia). .. mode of emplacement of granitoid magmas.. 2007) of a (meta)pelitic source which is. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust.. 139–183. tourmaline “suns” and K-feldspar megacrysts. BERNOULLI. TIBLJA[.e. I. Ranging in size up to 10 cm.. (1990): Alpinski granitoidi. Cretaceous events. GARA[I]. in press. Igneous microstructures of the K-feldspar megacrysts. their mineral assemblages and geochemical features. consistent with field evidence and observations made on enclaves. on the other hand. The nodule’s halo. J. & BROSKA. D.. GERDES. consisting of quartz + feldspar ± muscovite. they are a consequence of the exsolution..– Swiss Journal of Geosciences. it is evident that “foreign” enclaves (xenoliths) give information on the undoubted continental crust contribution to the studied magmatic system. 7–121. closely related. Davos. S. B. where it stalled in a low-pressure crustal setting.2 wt% (BALEN & BROSKA.– Protat.43–0. A. 21–21. partitioning of elements and the crystallization path of the two-mica granite as an integral part of the main plutonic body. Another feature can be also regarded as a type of “cognate” enclaves – miaroles. such as crystal shape. Zagreb. SCHUSTER. represents an integral part of the nodule and envelopes the tourmaline-bearing core. at least partly. nodules show a complex texture comprising two clearly distinct units: tourmaline-bearing core and leucocratic envelope (halo). REFERENCES BALEN.. Among those features. 10. with diameter ranging from 1 to 10 cm. From their characteristics. Decreasing pressure and related cooling were major factors controlling the melt differentiation. These “gaseous enclaves” represent incompletely filled void(s) in the host granite and are consistent with the escape of volatiles and gases from the evolving magma in the low-pressure environment. Inside the MG magmatic system there are also numerous “inhomogenities” like pegmatitic and aplitic bodies. liquid immiscibility. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 visco-plastic behaviour at that time. rock textures and relation among known rock types. they are locally found inside the peraluminous two-mica granite and point to temperature. SCHMID. (1893): Les enclaves des roches volcaniques. 101. More precisely. Preliminary geochemical model for production of melts inside MG magmatic system indicates muscovite dehydration melting at low aH2O (GARA[I] et al.136 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2007): Leucogranite from Srednja Rijeka (Moslava~ka Gora. V. The granite body itself shows evidence of at least two subsequent igneous events – their signature was left behind in the form of various types of “cognate” enclaves.. “Cognate” enclaves. SCHUSTER. Present geological relations inside the Moslava~ka Gora crystalline reflect a complex history of the metamorphic and igneous evolution during multiple. K. Jugoslavija). Publ. PAMI]. A. M. simple twinning and zonal growth (compositional zoning) are consistent with growth from the granitic melt i. L. host two-mica granite. nature of country rocks and the relative age of the granitoid pluton.58) and slightly Na-deficient tourmaline. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. reached shallow level. pressure and compositional fluctuations that took place in the host magma during crystallization. 770 p. & FINGER. BALEN. hold a different type of information – primarily that concerning the evolution of the MG igneous body. SCHEFER. Occurring typically in form of spherical aggregates. Tourmaline nodules are also a feature genetically related to the host granite. The tourmaline-bearing core consists of dravite-enriched (Fe# 0. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. fluid behaviour. K-feldspar megacrysts are of a special interest regarding the evolution of “cognate” enclaves. LACROIX. F. P-T conditions at the crystallization level of the host granite have been obtained from the zircon saturation temperature and REE thermometry (ca. Being found inside the host granite. & USTASZEWSKI. This was already inferred from the field occurrences of miarolitic cavities and the presence of magmatic andalusite inside the host granite.

JAGLA & ROJO. the fast cooling rate of magmatic materials near or close to surface conditions will cause the formation of cracks which will reorganize themselves in the form of “T-junctions”.com) Key words: columnar joints. X4 = heksa-. Fundamentally. WEINBERGER. reorganizing themselves into “Y-junctions”.23 0.hr) 2 Papuk Geopark. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 137 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Order and disorder in columnar joints of Rupnica Geosite (Papuk Geopark) Stupanj ure|enosti i neure|enosti pukotina lu~enja na geolokalitetu Rupnica (Geopark Papuk) Dra`en Balen1. riolit. Broj stranica stupova (broj pukotina) u Rupnici dobiven u ~etiri nezavisna mjerenja te njihovi izra~unati statisti~ki parametri (N=prosjek. which has a significant bearing on the development of columnar joints.53 4. Position of the Rupnica geosite inside the volcanic body. 2002. tetra-gonality indices).i tetra-gonalnosti).79 4. 2000. Croatia (kontakt@papukgeopark. 1987) has been inferred base on broader geological/stratigraphic relations. has not been estimated in detail so far.32 1.93 X4 1.88 1. TORAMARU & MATSUMOTO.88 0. X4 = indeksi heksa-. 34330 Velika.60 5.4. 2001). GOEHRING et al. 2005. penta-.58 1.88 0. 1956.e. Locality is a part of a larger volcanic body known also as the Vo}in volcanic mass (PAMI].71 .80 1. but also in analogous materials like mud. 1991) while the alternative Miocene age (JAMI^I] & BRKI].80 0. 2001. JAMI^I] et al. 10 000 Zagreb. producing mostly four-sided columns.. 2009). X5) preuzeti su iz WEINBERGER. Analysis performed on the Rupnica columnar jointing (Table 1) shows the development and reorganization of propagating joints and formation of n-sided columns.06 0. 2002.89 0.94 5. Rupnica 1 2008 2nd 2008 3rd 2009 4th 2009 Average Giant’s Causeway Devil’s Postpile Columbia River st 3 10 9 45 30 24 0 1 0 4 94 217 263 179 188 6 29 5 5 137 129 198 199 166 49 92 30 6 53 41 39 57 48 102 67 28 7 0 3 3 4 3 40 9 7 8 0 0 0 0 0 4 2 0 Total 294 399 548 469 428 201 200 70 N 4. Rupnica. pressure of solidification and cooling rate. while on greater depths and with slow cooling rates cracks will propagate into depth. 1969). X5. Simplified. 2004).. 1991). its depth i. Papuk The Rupnica geosite is one of the key-localities of the Papuk Geopark. 2004.02 1. ice and starch slurry (LYLE.44 4.53 X6 1.88 1. Tablica 1. University of Zagreb.03 0. For comparison data for three volcanic complexes with distinctive columnar jointing are given (data and equations (X6. 2008. 1960.49 1. Papuk Klju~ne rije~i: lu~enje. The values are expressed as n-gonality (hexagonality.51 1. Rupnica. Horvatovac 95. X5) are from WEINBERGER. rhyolite. X5. It is under protection as a “Geological Monument of Nature” since 1948 and is famous due to a characteristic exposure of the columnar joints developed in the albite rhyolite (TAJDER.95 0. GOEHRING & MORRIS.98 2. in ideal case giving six-sided columns (JAGLA & ROJO.11 0. pentago- Table 1. simple and universal laws of physics govern the behavior of cracks and development of columnar joints in volcanic rocks.40 1.pmf. X6.30 5.90 X5 0. Croatia (drbalen@geol. Za usporedbu su dani parametri za tri vulkanska kompleksa s izra`enim prizmatskim lu~enjem (podaci i formule (X6.63 4. Distribution of the polygon sides/bounded cracks in the Rupnica geosite counted during four measurement campaigns and corresponding statistical parameters (N = average. geopark.45 0. Goran Radoni}2 & Goran Pavi}2 1 Faculty of Science. 1987. K-Ar dating of volcanic rocks (interstratified basalts) near the locality gave Cretaceous age (PAMI]. Stjepana Radi}a 46. 2001). 2006. geopark. penta. X6. TORAMARU & MATSUMOTO.91 0.

113–129. L. L. Beograd. fast cooling environment. tightly packed striae (propagating cracks inside columns). 469–476. 69. D.– Journal of the Geological Society London. 1A–B). The outcrop cleaning using pumping water “cannon” (fall 2008) made it possible to access and counts a greater number of columns in 2009. (1991): Gornjokredne bazaltoidne i piroklasti~ne stijene iz vo}inske vulkanske mase na Papuku (Slavonija. & MORRIS. R. & VRAGOVI]. Lett. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. (2008): The scaling of columnar joints in basalt.– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). . which represent a measure of discrepancy in the number of joints between the real sample and an ideal (theoretical) case.98) and five-sided (0. Res. Rev. & MORRIS. TORAMARU. (2006): An experimental investigation of the scaling of columnar joints. D. L. E.. 026203. Tuma~ za list Orahovica L 33-96. A) Poligonalni obrazac vidljiv na popre~nim presjecima stupova nastalih prizmatskim lu~enjem u albitnom riolitu. & MORRIS. (1960): Anortoklasni egirinski riolit iz potoka Rupnice kod Vo}ina.W. 27.. & MATSUMOTO.000.– Geolo{ki vjesnik. curved sets of columns and occurrence of pyroclastic material in the vicinity (Omerovac site). E. LYLE.– Acta geol. A. TAJDER. E. Geophys. 106.– J. B) ^etverostrani popre~ni presjeci stupova dominiraju u Rupnici. S. Z. istra`. CRNKO. 157/4. LIN.. JAZU).– Europhys. 387–392. REFERENCES GOEHRING. 65. B02205.– Phys. & ROJO. than we can depict the Rupnica columnar jointing as the upper part (entablature) of the volcanic body. (1969): Magmatizam i metamorfizam planinskog podru~ja Papuk-Psunj. Rev. Slika 1. GOEHRING. 10203. JAMI^I]. S.000. 113/1. 109.– PNAS. (2002): Sequential fragmentation: The origin of columnar quasihexagonal patterns. Differences in the total number of counted columns in 2008 (300–400) and 2009 (450–550) are due to mud avalanche (landslide) which covered a significant part of the locality. S. M. T. nality. Beograd. Statistically significant are those results approaching value 1. 72. Hrvatska). Such results are in good agreement with results expected for shallow placed and relatively rapidly cooled volcanic mass. JAMI^I]. 22. (2000): The eruption environment of multitiered columnar basalt lava flows.. 95–101. JAGLA. M. Geophys. (2004): Columnar joint morphology and cooling rate: A starch-water mixture experiment. 1 (Prir. 74. Res. 715–722. Savezni geolo{ki zavod Beograd.G.– Geolo{ki vjesnik. TAJDER. GOEHRING.. 036115. A) Polygonal columnar pattern visible in albite rhyolite at Rupnica geosite. J. If such measurements are correlated with other features visible at or near the Rupnica locality. Savezni geolo{ki zavod Beograd. B) Four-sided columns dominate at Rupnica geosite. PAMI]. analysis of cracking pattern responsible for the origin of columnar joints at the Rupnica geosite shows that this genetic process is related to a shallow. 739–745. S.– J. 2... A.138 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. list Orahovica L 33-96. & BRKI]. like relatively narrow columns. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. 1:100. M. 44.W. 20–31. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. (2009): Nonequilibrium scale selection mechanism for columnar jointing.– GSA Bulletin.. The help of Geology and Environmental Science students during research is greatly acknowledged. 161–172..– Phys. J. (2005): Order and disorder in columnar joints. M. sj.W. 29.) indices. M.A.88) columns show the greatest resemblance to the idealized case (Figs. (1956): Albitski efuzivi okolice Vo}ina i njihova geneza. BRKI]. str. L..– Acta geol. MAHADEVAN. GOEHRING. & MORRIS. Four-sided (0. 35–48. WEINBERGER. P. 2 (Prir istra` JAZU).– Geolo{ki zavod Zagreb (1986). L. TAJDER. M. (2001): Evolution of polygonal patterns in stratified mud during desiccation: The role of flaw distribution and layer boundaries. Consequently.. B.W.

epidot. Za raziku od amfibola kloriti i epidot ne pokazuju ovisnost sastava o stupnju metamorfoze.9 Al1. facijes zelenih {kriljavaca.90 Na0. Prosje~na formula alteriranog biotita izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0.53.10 i 0.1. na sjeveroisto~nom dijelu Medvednice.02 Mg1. titanit.24) (Si2.02 Mg1. stilpnomelan. omjeri Fe/(Fe + Mg) variraju u rasponu od 0. mg = Mg/(Mg+Fetot) = 0. muskovit. biotit.19 Ti0.hr) 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Biotiti su homogenog sastava.19 Ti0.003 Mn0.p.9 Al1. alterirani biotit i stilpnomelan.f. biotit. Biotit niskog stupnja metamorfizma koji koegzistira s fengitom ± kloritom i kvarcom odgovara Barrowljevoj biotitnoj zoni u metapelitima (WINKLER. Op}enito vrijedi da s porastom metamorfnog stupnja u sastav amfibola ulazi vi{e natrija i aluminija. Pierottijeva 6. magneziohornblendu.52 i 0.53. 10 000 Zagreb. koji imaju razli~it mineralni sastav. schamozit.40) (Si2. Tisije i Dinarida u Zagorsko-srednjetransdanubijskoj tektonskoj zoni. stilpnomelan.1) O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0. Hrvatska (mirko. kvarc. mg =Mg/(Mg+Fetot) = 0. Biotit koegzistira s fengitom. Stilpnomelan bez biotita pojavljuje se u mineralnoj paragenezi s fengitom.4. epidotom i fengitom.005 Ca0. kloritom i Al-bogatim aktinolitom.74) .06 Fetot. sjeverno od Kobiljaka.49. Vesnica Gara{i}2 & Dragutin Slovenec2 1 Hrvatski geolo{ki institut. U zelenim orto{kriljavcima mogu se izdvojiti razli~iti strukturno teksturni varijeteti. s pru`anjem orografske osi sjeveroistok-jugozapad u du`ini od oko 40 km. Sachsova 2.1. kloritom i aktinolitom koji ima nizak sadr`aj Al.003 Mn0.69 Na0. rutil te relikte ilmenita i augita.35 Cr0. hematit. SI= 0. klinoklor..49 do 0. te sporedna magneziohornblenda u kojoj je AlIV ve}i od 0. Izra~unata je prosje~na formula takvih biotita na temelju 11 mikrosondskih analiza: (K0. te stupnju metamorfnih promjena. metamorfna zonalnost Key words: Medvednica Mt. fengit. kloritom i aktinolitom s ni`im sadr`ajem Al. 1994). a u dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) analizirani biotiti projiciraju se u sredi{nje podru~je izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita. Ukupna mineralna asocijacija u svim varijetetima zelenih orto{kriljavaca obuhva}a aktinolit. magnetit. greenschist facies. dok manje pojave nalazimo u obliku tektonski uvjetovanih zona. ortoklas. koje se prote`u od sela Mikuli} na jugozapadu do potoka Blagu{a.06 Fetot.91) Alterirani biotiti kemijski su relativno uniformni. omjer Fe/(Fe + Mg) varira izme|u 0.40 Cr0.51. biotite.50 a.51. Parageneza biotit + stilpnomelan karakterizira sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca. stilpnomelane. albit. Alterirani biotit ± stilpnomelan u zajednici je s fengitom. U pojedinim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici pojavljuju se biotit. a stilpnomelan ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca (BUCHER & FREY. Amfiboli koji se javljaju u metabazitima su kompleksnog sastava. ovisno o kemijskom i mineralnom sastavu primarne stijene.04)(Al0. U svim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici dominantni feldspat je albit (An<3). albit-aktinolit-epidot i albit-epidotklorit. ali i kao sitni uklopci u albitu. edenitna i ~ermakitna komponenta su glavne komponente ~vrstih otopina. SI= 0.j. siderit.47.p. Smje{tena je u dodirnom podru~ju geotektonskih jedinica Alpa.008 Ca0. metamorphic zonality Planina Medvednica.1)O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0.f.j. Naj~e{}e glavne mineralne parageneze u zelenim orto{kriljavcima su: albitaktinolit-epidot-klorit. 10 000 Zagreb. Fe-Mg klorit. Amfiboli u zelenim {kriljavcima su prete`no aktinoliti u kojima koli~ina AlIV varira izme|u 0. no tremolitna.008)(Al0. Glavna masa ortometamorfita rasprostranjena je u sredi{njem dijelu Medvednice (Malo i Veliko Sljeme – Puntijarka). geografski pripada sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.5 a. Hrvatska Klju~ne rije~i: Medvednica.belak@hgi-cgs. 1979). kalcit. Listi}i biotita pojavljuju se u folijativnim mikrolitonima s kloritom. U dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) vrijednosti za alterirane biotite se projiciraju to~no izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita. glaukofanska. Biotit i stilpnomelan odre|eni su opti~kim mikroskopom te primjenom rendgenske difrakcije na prahu i pomo}u elektronske mikrosonde. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 139 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stilpnomelan i biotit u mineralnoj paragenezi zelenih {kriljavaca Medvednice (SZ Hrvatska) – indikatori metamorfne zonalnosti Stilpnomelane and biotite in mineral paragenesis of the greenschists of Medvednica (NW Croatia) – indicators of the metamorphic zonality Mirko Belak1.

Soc. Berlin.– Contrib.V.L. T. (1995): Metamorphic Phase Equilibria and Pressure – Temperature – Time Paths.. BROWN. K.17 Ti0.. TRIBOULET. E. WINKLER. odnosno vi{e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca. 1977)... Eastern Sayan. Metamorfna zona (1) karakteristi~na je za ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca odnosno temperature 350°C do 400°C (BUCHER & FREY. 1997. A. 1994.20 Na0. 799 p.– 5th ed.I. PLYUSNINA. PERCHUK. PLYUSNINA.– Min.. Rezultati izra~unavanja metamorfnih uvjeta za zonu (3). Am.98) Zaklju~ak U zelenim orto{kriljavcima Medvednice na temelju sastava amfibola. 1995)..H. (2) metamorfna zona sadr`i mineralnu asocijaciju aktinolit (srednji sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + alterirani biotit + stilpnomelan + fengit...– Petrology. SPEAR. H.140 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & SEZ’KO. Meta- morfna zona (2) ukazuje na sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca i temperaturu od oko 400°C (BUCHER i FREY.73 Fetot. 140–146. M. C. 5/6.– J. 18.. & FREY. F. Mineral. L. 503–533. 53–402.3. (1994): Petrogenesis of Metamorphic Rocks. Petrol.08 Ca0. 318 p. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Prosje~na formula stilpnomelana izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. SM = 5. 80.37. (1979): Petrogenesis of metamorphic rocks. LITERATURA BROWN. (1982): Geothermometry and geobarometry of plagioclase – hornblende bearing assemblages. (3) metamorfna zona odlikuje se mineralnom asocijacijom aktinolit (visoki sadr`aj Al) + albit + Fe-Mg klorit + epidot + biotit + fengit. AUDREN.. pomo}u vi{e geobarometara i geotermometara (GERYA et al. 348 p. C. 1994).28) Si8Al(O. Petrol. ukazuju na temperaturne uvjete od oko 450°C i tlak od 3 do 4 kbara.H.09)(Mg1. te pojave biotita i stilpnomelana mogu se izdvojiti tri metamorfne zone: (1) metamorfna zona je karakterizirana mineralnom asocijacijom aktinolit (niski sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + fengit + stilpnomelan.OH)27*2-4 H2O (SI = 0. 1982.– 6th ed. SPEAR.S. GERYA. .P. L. Washington. Springer Verlag.002 Al0.G. (1977): The crossite content of Ca-amphibole as a guide to pressure of metamorphism. (1997): Petrology of the Tumanshet zonal metamorphic complex.80 Mn0. BUCHER. Springer-Verlag.

Hrvatska Vanja Bi{evac1. Carboniferous monazite ages were measured (Fig. monacit. SZAKMÁNY et al.49e (LUDWIG. which were calculated by internal error propagation (95% confidence) using Isoplot 2. Department of Geology. La/Nd – Y2O3 dijagram na kojem su vidljive razlike u kemijskom sastavu izme|u alpinskih i hercinskih monacita. At the base of the sequence. Slika 1. coarse-grained clastic rocks occur. quartz and granitoid pebbles). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 141 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Variscan high-T and Cretaceous low-T monazite in granitoid pebbles of the Permotriassic sequence. Permotrijaska sekvenca. U-Th-Pb Klju~ne rije~i: Slavonske planine. La/Nd vs Y2O3 plot showing chemical differences between Variscan and Alpine monazite. A-5020 Salzburg. Hellbrunnerstr. 1). Croatia (vabisevac@geol. is covered in places by the Permotriassic sequence. 1987. Permotriassic sequence. In all samples. Monaciti iz granitoidnih valutica definiraju variscijsku i alpinsku izokronu. Three macroscopically Figure 2. Dra`en Balen1 & Friedrich Finger2 1 Institute of Mineralogy and Petrology. Papuk. monazite. . granitoidne valutice. Monazites from the granitoid pebbles define both a Variscan and an Alpine isochrone (forced through 0). varies from 160 to 350 meters (JAMI^I] & BRKI]. (1991).. Croatia Variscijski visokotemperaturni i kredni niskotemperaturni monacit u granitoidnim valuticama permotrijaskih naslaga. Faculty of Science. Tako|er su prikazane i te`inske srednje vrijednosti starosti koje su izra~unate metodom napredovanja interne pogre{ke (95% pouzdanosti) koriste}i kompjutorski program Isoplot 2. Slika 2. Several types of clasts can be observed (schists. 1). Th* vs Pb digram after SUZUKI et al. and are presumably derived from the surrounding basement complexes of the Papuk Mountain. the two monazite generations show significant chemical differences with respect to their REE patterns and yttrium values. 2003).4. Th*-Pb dijagram prema SUZUKI i dr. University of Salzburg. Interestingly. 2001).hr) 2 Division of Mineralogy. Beside their obvious discrepancy in age.pmf. Department of Material Science. 2001). Yttrium contents of the Alpine monazite are uniformingly low Figure 1. Austria Key words: Slavonian Mts. granitoid pebbles. The thickness of this Permotriassic cover. in which some well defined groups can be distinguished. different granitoid pebbles. University of Zagreb.49e (LUDWIG. sampled on the locality near Velika. (1991).. represented by conglomerates and in some parts by gravelly sandstones. contained accessory monazite grains. demonstrating that the Permotriassic sequence must have experienced a significant low-grade metamorphic event at that time. Erwin Krenn2. U-Th-Pb The Variscan and pre-Variscan crystalline basement of the Slavonian Mts. which were investigated by means of the electron microprobe in order to determine their U-Th-Pb age. Also shown are the weighted average ages. 34. a newly formed Alpine (Cretaceous) monazite generation was found in one pebble (Fig. implying a Variscan formation of the granitoids. Papuk.

3–16. M. 141–147.S. Beograd. zavod Zagreb (1971–1986). (1991): Middle Precambrian provenance of Jurassic sandstone in the Mino Terrane... CRNKO. ADACHI. & HORVAT. 22nd IAS Meeting of Sedimentology. p. SZAKMÁNY. Metamorph. I. consistent with a low-grade metamorphic formation. D. Opatija. ANDREHS. geol. Yttrium-in-monazite thermometry (HEINRICH et al.– J. T. & TANAKA. W.. S. 204.. M. central Japan: Th-U-total Pb evidence from an electron microprobe monazite study. J.– Geol. 1–72... (1997): Monazite-xenotime miscibility gap thermometry. & BRKI]... & MCDONOUGH. JAMI^I]. A Geochronological Toolkit for Microsoft Excel. SUZUKI. Furthermore.– Berkeley Geochronological Center Special Publications. M. Tuma~ za list Orahovica L 33-96 (Basic Geological Map of Yugoslavia – Explanatory notes for sheet Orahovica). sheet Orahovica). JÓSZA. (2001): Monazite-xenotime garnet equilibrium in metapelites and a new monazite-garnet thermometer. RUDNICK.. % Y2O3. M.– J. RAUSCSIK VARGA. Petrol. G. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. PYLE et al. 2083–2107.– Abstract book. R.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (Fig. G. Sav. Version 2. Sav.49e..L. Geol. K. D. (2001): Isoplot/Ex. suggesting that the formation conditions during Alpine metamorphism were oxidizing.. 75. PYLE. Beograd. W. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100000. Geol. REFERENCES HEINRICH.000. JAMI^I]. SPEAR.142 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Sed. A. consistent with a high-T igneous origin.. & FRANZ. LUDWIG.M.. BRKI]. 15. geol. F. GY. zavod Zagreb (1986). 42. Alpine monazite is characterized by low La/Nd ratios and relatively high Eu contents.– Geol. 1997. inst. D.R. & VRAGOVI]. Some of the Variscan monazite grains have high yttrium contents of up to 3 wt.. M. 2). (2003): Petrological and geochemical studies of the Permotriassic siliciclastic sequence in the western part of the Papuk Mountain (Croatia). J. An empirical calibration.000. List Orahovica L 33-96. inst. K. JAMI^I]. 2001) indicates formation temperatures of around 350–400°C. ..F. (Basic Geological Map of Yugoslavia in scale 1:100.

Department of Geology. SEM with EDS Klju~ne rije~i: alkalni feldspati. myrmekite. and microstructures provide evidence for the thermal history of feldspars (WENK. Dra`en Balen2 & Vladimir Bermanec2 1 Croatian Geological Survey.brlek@hgi-cgs.and Figure 1.hr) 2 Institute of Mineralogy and Petrology. Slika 1.g. 2003. Some exsolution lamellae are partly coarsened by deuteric processes (bottom right). 2/m. C1). bijela podru~ja) nepravilne morfologije. c. These reactions reflect the cooling history of a parent magma.) (patchy white) with irregular morphology in the host K-rich feldspar (gray). c. through orthoclase (Or. There are three important processes that occur in feldspar crystals during cooling: (1) the homogenous composition exsolutes into K. 1976). U K-feldspatu (sivo) vidljiv je “krpasti” pertit (P. lamellar micro-perthitic intergrowths. (2) the C2/m symmetry degrades to C1.Na)AlSi3O8) from sanidine (Sa. 10 000 Zagreb. Some of them might have been interconnected (“cyclic” reactions) and could have formed simultaneously (NEUBAUER et al.P.c.. s.4. EDS Several reactions on minerals of the exotic reddish I-type granite pebbles of Cretaceous Pogari formation (Middle Bosnia) were observed using polarizing microscope: sericitization of plagioclase and chloritization of biotite (with epidote as a possible by-product). which are crosscut by “patch” perthites (P. exsolution and “patch” perthites. Neke eksolucijske lamele su dijelom pokrupnjene sekundarnim procesima (dolje desno). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 143 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alkali feldspar microtextures from Pogari formation granite pebbles (Middle Bosnia) Mikroteksture u alkalnim feldspatima iz granitnih valutica Pogari formacije (srednja Bosna) Mihovil Brlek1. BRLEK. “plagioclase overgrowth”. Horvatovac 95. 1. E. A – Mikrofotografija pertitske strukture s vidljivim pravilnim lamelarnim prorastanjima (paralelne bijele linije. Croatia (mihovil. E. 2/m. c. C2/m) to microcline (Mc. A – Optical microphotograph of perthitic alkali feldspar microtextures showing finescale.c. Croatia Key words: alkali feldspars.P. 2008). s.g. SEM. s. Faculty of Science. C2/m). B – BSE image of the same microtexture showing difference in composition between sodium rich exsolution lamellae and “patches” (dark gray) and K-feldspar (gray). koja su zna~ajka eksolucijskog procesa. “intergranular plagioclase”. regular.).P.. which controls the change in symmetry in K-feldspars ((K. University of Zagreb. . deuteric microtextures.g. characteristic of exsolution processes.c.P. (parallel white lines. (3) twinning occurs in both Na. Sachsova 2.).and Na-rich lamellae and lenses at high temperature (below solvus). B – Slika iste strukture dobivena unatrag raspr{enim elektronima (BSE) pokazuje razlike u sastavu izme|u eksolucijskih lamela i “krpa” oboga}enih natrijem (tamnosivo) te K-feldspata (sivo). The Al–Si ordering. sekundarne mikroteksture. 10 000 Zagreb.

Petrol. Jakovljevi} is gratefully acknowledged. This research was supported by A.) in host K-rich feldspar (Figs. . 157. Faculty of Science. These “deuteric perthites” (“patch” perthite).. leads to growth of incoherent subgrain mosaics of albite and microcline. (2003): Exotic granites in the Cretaceous Pogari Formation overstepping the Dinaridic Ophiolite Zone mélange in Bosnia.. F. 57/2. I. 2009).-R.144 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. lamellar “strain-controlled” cryptoor fine micro-perthitic intergrowths. I.. H. J. Mineral. 149–158. Budapest.. are incoherent and have irregular morphologies (PARSONS & LEE. with some lamellae partly coarsened. indicating the “unzipping” process that took place during subsolidus. & LEE. R. & DODONY. elastic strain (coherency strain energy) develops at the surfaces of perthite lamellae.P..P. 1A) and SEM backscatter electron (BSE) image (Fig.– Contrib. M. Dislocations (possible fluid pathways) can also nucleate on the straight albite lamellae and the intergrowths are then semicoherent (PARSONS & LEE. when alkali feldspars react readily with magmatic fluids.. V. M.. up to 103 times coarser than strain-controlled intergrowths. 1B). These images reveal alkali feldspar microtex- tures: primary exsolution perthites (E.). 118 p. University of Zagreb. deuteric phase of granitic magma cooling. coherent exsolution and coarsening leads to finescale. REFERENCES BRLEK. (2009): Mutual replacement reactions in alkali feldspars I: microtextures and mechanisms.– Geol. 35. (2004): Microstructures in two alkali feldspar megacrysts from the Papuk Mt. NEUBAUER. PAMI]. (2008): Zna~ajke granitnih valutica unutar konglomerata Pogari formacije srednje Bosne. Because of the difference in cell dimensions between the exsolved phases. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 K-rich lamellae. M.P. WENK.. & MAJER V. Tonejc. HORVAT. Department of Geology. Sectio geologica. The aid of S. Berlin. 1A–B).– Diploma thesis. PARSONS.– Annales Universitatis Budapestiensis. 564 p. During subsolidus. Reduction of total free energy by release of coherency strain during dissolution-reprecipitation reactions (related to micropores and turbidity). 2009). The last two processes are simultaneous (KOVACS KIS et al. termed “unzipping”. Croatica. HANDLER.) are visible in optical microphotograph (Fig. KOVACS KIS. 133–134. DUNKL. and irregular Na-rich “patch” perthite (P. 2004).– Springer-Verlag. (1976): Electron microscopy in mineralogy. 641–661. with lamellae typically £ lµm thick and coherent or semicoherent interfaces between albite (Ab)-rich and K-feldspar (Or)-rich phases. I. Croatia. Differences in composition between K-rich host grain and Na-rich “patches” (P. regular.

keratofira. ^avke do Vrbanje. lercolit. Ozrenski ofiolitni kompleks. amfiboliti. BiH Rudarsko-geolo{ko-gra|evinski fakultet. Electron microscope photography of samples BE1/1 and BE2. Hemijski sastav lerzolita Ofiolitne zone Dinarida je ujedna~en {to se mo`e viditi na Tablici 1. Tablica Svaki od navedenih kompleksa nosi neku svoju specifi~nost po kojoj se razlikuje od ostalih kompleksa. Geografski. 1996). veli~ina kompleksa. Petrografija ultramafitnih stijena okoline @ep~a ne razlikuje se od petrografije ultramafitnih stijena iz ostalih dijelova Dinaridske ofiolitne zone u Bosni. Ofiolitni kompleks Ljubi}a. bazalta. Slika 1. podjela ofiolitske zone u Bosni mo`e se izvr{iti na sljede}e ofiolitske komplekse: • • • • • • Krivajsko – konju{ki ofiolitni kompleks. granitoida. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 145 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mineralo{ko-petrografski sastav ultramafita na jednom dijelu ofiolitne zone Dinarida Mineralogical-petrographic composition of the ultramafics in one part of Dinaride Opholite Zone Amra Hamzabegovi}1 & Milan Stevi}2 1 2 Zemaljski muzej BiH. zastupljenost pojedinih glavnih ~lanova (tektonitnih peridotita. bazalt-spiliti. BiH Klju~ne rije~i: kompleks. U hemijskim analizama uo~ljiv je visok sadr`aj vode. lherzolite. {to ukazuje na visok stepen serpentinizacije. ultramafitne stijene Key words: complex. ro`naci. kumulatnih gabra i peridotita. Sarajevo. dijabaza. te egzoti~ni blokovi kre~njaka razli~ite starosti (od srednjeg trijasa do titon-berijasa). Figure 1. spilita. Ofiolitni komleks Borja i Mahnja~e i Kozara~ki ofiolitni kompleks Me|u fragmentima u ofiolitnoj zoni ~esto dolaze ultramafiti. ultramafic rocks Ofiolitna zona Dinarida. amfibolita) i njihovu izdiferenciranost. koja predstavlja glavnu jedinicu Unutra{njih Dinarida zauzima veliku povr{inu na podru~ju Bosne i Hercegovine. Podru~je Varde i Vi{egrada. npr. . Odnos MgO:FeO koji je oko 5 puta ve}i po ~emu ima sve karakteristike alpinotipnih peridotita. gabri. dijabaz-doleriti. glinci.4. Tuzla. Snimak elektronskim mikroskopom uzoraka BE1/1 i BE2. Veli~ine fragmenata variraju od mm-cm do dm-m i dekametarsko-hektometarskih dimenzija (PAMI]. Analiza na elektronskom mikroskopom (REM) dala je rezultate hemijske analize piroksena i olivina (Ol).

692 Fe0. 99-135.18 O32 (Mg3. #2 i #3 analizirane na isje~ku BE2 su klinopiroksen (Cpx) dok su ta~ke #4 i #5 ortopiroksen (Opx). .11 / H2O+ 5. Table 2. knj.642 Fe0.929 (Si1.121 (Si1.013 Cr0.Geologija BiH. U uzorku je registrovan krom spinel (Sp) predstavljen ta~kama #7 i #8.142 (Mg0. Formule na osnovu rezultata hemijskog sastava ispitivanih ta~aka na uzorcima.02)1. 1–57.47 35. Nafta.06)15. (2001): Kora raspadanja na peridotitima okoline @ep~a-ofiolitna zona Dinarida. 225 str. Ta~ke #1.06 / NiO 0.055 (Al0.83 Ca0.011 SiO4 (Mg 1.814 Fe0.– Magistarski rad.23 / FeO 5.188 Si1.13 0. Formulea based on the spot chemical analyses. 2001). LITERATURA HAMZABEGOVI].21 / MnO 0.36 Al8. 1 prikazan je snimak mikroskopskog preparata na elektronskom mikroskopu sa nazna~enim dijelovima (BE1/1 i BE2) na kojima su izvr{ene detaljne analize uklju~uju}i i odre|ivanje hemijskog sastava. PAMI].047(Mg0.724 Fe4. PAMI].15 MgO 39. Table 1.06)8.146 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Na Sl. klinopiroksen. Mati~na stijena ispitivanog profila okoline @ep~a je lerzolit koji je tamnosive.714 (Si1. 1977).99 SiO4 Ca1. Ol #3 Ol #4 Cpx #1 Cpx #2 Cpx #3 Opx #4 Opx #5 Sp #7 Sp #8 (Mg1. U njemu se isti~e visok sadr`aj MgO i nizak sadr`aj CaO. Hemijski sastav ultramafitnih stijena ofiolitne zone Dinarida.31 13. Rudarskogeolo{ko-gra|evinski fakultet.116)1.99 O6 Ca0.082 (Cr6.5 (Cr7.1)1.62 H2O– 0. (1978): Krivajsko – konju{ki kompleks. “Geoin`injering” – Sarajevo.748 Fe0.39 Cr2O3 0.876 Al0.049)1.013 Cr0. Iz formula se vidi da je hemijski sastav varijabilan jer u ta~ki #7 pored glavnih elemenata prisutni su Mn i Ca dok u ta~ki #8 Mn nije registrovan.39 / K2O 0.146 Si1. SiO2 1 2 TiO2 Al2O3 2.07 41.42 4.93 O32 2.70 1.45 99.746 Fe0.149 Ti0.02 Cr0.028 Ca0.031)0.022)1.37 Ti0.59 Na2O 0. Pored olivina u sastav ulazi ortopiroksen.249 Cr0.995 O6 Ca1.6 Fe4. J. a utvr|en je Ti.810)1.02 Cr0. IV.98 Fe2O3 3.76 (Mg1. str.93 (Al0..199 Mn0.72 Fe 0.23)2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.45 40.82 )15..948 (Mg0. Mineralo{kopetrografski sastav je utvr|en analizom elektronskog mikroskopa. gotovo crne boje. a pokazuje da je ve}ina uzoraka izgra|ena od olivina koji je neravnomjerno serpentiniziran.27)1.976 O6 (Mg3.5 Al8.58 / S 100. Universitet u Tuzli.933 O6 Ca0. (1996): Magmatske formacije Dinarida. 2 – Za ultramafitnu stijenu iz ofiolitne zone okoline @ep~a (analiza ura|ena na elektronskom mikroskopu)/for ultramafic rock from ophiolite zone of @ep~a area (electron microscope analysis) (HAMZABEGOVI].07 )8.067 (Mg1.27 Mn0. Zagreb.847)1.81 / 1 – Za ofiolitnu zonu u Bosni/for ophiolite zone in Bosnia (PAMI] et al.Monografija. Vardarske zone i ju`nih dijelova Panonskog basena. Tablica 2.91 CaO 2.765 Al0.63 Fe0.994 O6 Ca0.167)1.876 Al0.253 )2.58 0. J. olivin i malim dijelom spinel koji je neujedna~enog sastava. Chemical composition of the ultramafic rocks from Dinaride Opholite Zone.266 Ti0.96 Ti0.75 1. A..

Wide range of igneous rock ages from Permian to Triassic times show two stage evolution from the early intra-continental rifting to the advanced rifting and oceanization. The igneous rocks from Vis. Mineral composition is the same as in the Jabuka gabbro. followed by halite melting at T range from 345° to >600°C. University of Lausanne. Brusnik and Vis islands. Sibila Borojevi} [o{tari}1. Ti-magnetite and ilmenite. Minimum pressure was 0. The trace elements and a normalized-MORB incompatible element spider-diagram support similarity of the Jabuka gabbro with continental tholeiitic magmas. Ar/Ar datiranje. Koraci kori{teni za prora~un integriranih ili platoe vrijednosti su masno ocrtani. fluid inclusions Klju~ne rije~i: bazalt. gabro. coarse-grained gabbro. Building Anthropole. the same. b) biotite from diabase of the Brusnik Islet (sample BT 3c). The first group characterizes Jabuka and Brusnik. Energija lasera raste s lijeva na desno. and c) K-feldspar concentrate from Komi`a (Vis) dyke. CH-1015 Lausanne. The parent magma is. Croatia Starost riftnog magmatizma i evaporita na jadranskim otocima Jabuka. Major and trace elements point their calc-alkaline character. however. fluidne inkluzije Permo-Triassic rift-related magmatism in the Dinarides produced gabbro-diorite-syenite-granite formation and an extrusive basalt-andesite-dacite formation with abundant pyroclastic rocks (PAMI] & BALEN. . alkali enriched magma. selected from the dykes. b) biotita iz dijabaza s oto~i}a Brusnika. excluding MORB type affinity. indicating minimum 2 km of overburden under lithostatic conditions. gabbro. spilite-keratophyres and spilites. Steps used for calculation of integrated or a plateau ages are delineated by bar. and salinities around 25 wt % NaCl equ. Sabina Strmi} Palinka{1. izotopi sumpora. sulphur isotopes. The dolerite of the Brusnik Island has phaneritic. Franz Neubauer2.hr) 2 Department of Geography and Geology. The dyke swarm is perpendicular to the pseudo-layering and Th suggests brittle intrusion of fractionated. priori to or synchronous with the vapour disappearance. medium-grained rock with sub-hypidiomorphic texture. Total homogenization to a liquid phase was in the range from 415° to Figure 1. University of Salzburg. A-5020 Salzburg. Plagioclase and two pyroxenes (augite and pigeonite) represent the main crystallization phase with subordinate amphibole (uralite). Jadranska plo~a. Switzerland Key words: basalt. Faculty of Sceince. Ar/Ar date. Jabuka and Brusnik islands consist of the two main groups: a) sul-bvolcanic types with augite-diabases. High salinity liquid-rich FIs melted silvine at T between 80° to 150°C. Adria plate. 34. Croatia (lpalinkas@geol. riftovanje. rifting. 40Ar/39Ar apparent age spectra of the a) K-feldspar from pink dyke of the Jabuka Islet (sample J5). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 147 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Dating of rifting magmatizm and evaporites within the Adria Plate. intergranular diabase texture with ophitic to subophitic groundmass (GARA[I] et al. Their total salinities are between 42 to >70 wt % NaCl equ. Jorge Spangenberg3 & Ivan Razum1 1 Institute of Minaralogy and Petrography. 10 000 Zagreb. on Jabuka. The gabbro of the Jabuka is a phaneritic.6 kbar.. Petrographic examination shows coexistence of vapour rich FIs and high salinity liquid rich FIs containing halite and silvite daughter minerals. evaporites. evaporiti. Austria 3 Institute of Mineralogy and Geochemistry. University of Zagreb. Slika 1.4. i c) K-feldspata iz dajkova s Komi`e (otok Vis). Department of Geology. Palinka{1. Horvatovac 95. 40Ar/39Ar spektar starosti a) K-feldspata iz crvenih dajkova s oto~i}a Jabuka. biotite. Brusnik i Vis Ladislav A. b) extrusive types with augite-andasite. 2001). Liquid-rich inclusions yielded homogenizations (Th) between 420° and 505°C. contain measurable fluid inclusion (FIs). Laser energy increases from left to right. Quartz from coarse grained gabbroid dykes contains well developed fluid inclusions. whereas the second one is on the Vis. Hellbrunner Str. The gabbro intrusive-body was dissected by a swarm of dyke-veins of pinkish. 2005). Amphibols. holocrystalline.pmf.

0 Ma (Fig. felsic dykes. near Komi`a are in tectonic contact with volcanic rocks. and plateau age of 226±3 Ma for Brusnik. One can distinguish sub-volcanic types represented by augite-andesite. fills amygdales and vein lets within pillow lavas and represents the product of hydrothermal alteration of basalt under seawater-dominant conditions. M. The ages determined on biotites are more consistant. during some later thermal episode (Fig. A. 13. The winding. obviously lowered due to release of Ar. and further FIs measurements are needed.6) might be attributed to the secular variation of the Lower and Upper Triassic sea water.3 wt % NaCl equ. 1994). 17. Geol..3.– Berichte der Deutschen Mineralogische Gesellschaft. MAJER. 1b).2±2. and differ from those obtained on K-feldspars. The age is shifted to- ward the Middle Triassic time what is a better fit to the general rifting conditions in the area. 16. 2. F. GARA[I]. DE MIN et al.5 wt % NaCl equ. 16. The coexistence of aqueous three-phase (L+V+Siso.) aqueous two-phase (L+V) FIs with Th between 110°–125°C represent seawater relicts.1 Ma. 56–56. . and two isochrones gave 200. The average K/Ar age is 205 ±6. COLANTONI. Th = 135°–180°C) and vapour-rich (V+L. formed by autobrecciation.9 Ma with little amount of excess radiogenic Ar. MARZOLI. Volcanic rocks on the island of Vis are situated around a small village Komi`a. however. Evaporites – Sulphur isotopes: Evaporites on the Vis Island. The K/Ar ages obtained on the Jabuka whole rock and mineral fractions differ insignificantly. 1a). which occurred since middle Triassic in the western Tethys. what is confirmed by polen analysis (Hass personal communication)..6. (2001): Dolerites from the islet of Brusnik (Adriatic Sea. but the homogenization attempts failed. Sulphur isotope values. with loss of Ar around 77. This is explanation why the former K/Ar and Ar/Ar dating gave ages which are not completely compatible with the geotectonic events in the early history of Tethyan evolution.. prehnite and calcite... Recent research of the Jabuka and Brusnik intrusives revealed their age determined by Ar/Ar method on the gabbro. RENNE. It roughly reflects the latest stage of crystallization after intrusion. ensialic intrusion during the extensional processes of the continental crust.– Geologia. magmatism and initiation of the Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP). (1994). 56/2. The dating. Croatia). P. RENZULLI. Vis Island. Th= 135°–180°C) FIs points to precipitation from boiling fluid. It. while K-feldspar has a plateau age of 214±0. & JURA^I]. suggests uppermost Triassic. L. K-feldspar separated from the basalt-andesitic fragment in the volcanics from Komi`a. RAVASZ-BARANYAI. a new Ar/Ar plateau ages of 227±5 Ma and an isochrone at 226±3 Ma for Jabuka. & BALEN. Adriatic Sea). volcanic agglomerates. incipient boiling (135°C) took place at a depth of 20 m. Bologna. spilite-keratophyres and spilites..– Soc. V. JOURDAN. which was the object of the previous dating.1. Petrographic observations and microthermometric measurements of prehnite distinguish three types of primary FIs. but K-feldspar from the additional dyke on the Jabuka is dated at 254. At the coast a submarine lava flow is made of rare pillow lava lobs.. Low saline (5.3–30. (2008) obtained. what does not correspond with the major phase of Triassic rifting. although calc-alkaline character excludes MORB type lithotypes (BALOGH et al.5 wt % NaCl equ.1 Ma.148 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.5±2. V. d34S. F.4±2. DE MIN. Assuming modified seawater salinity around 5. Prehnite from the Komi`a Bay. but rarely exceed 0. (2008): The tholeiitic Magmatism of Jabuka and Brusnik Islands: a Carnian magmatism in the Adria Plate. M.6±1. N. Biotite in the Brusnik dolerite is dated at 265±1. The research supports a tectono-magmatic hypothesis of a subalkaline.2–6. D. Amygdales and vesicles filled with chlorite... wavy shape of dykes and high Th of FIs in magmatic quartz suggest ductile conditions during intrusion of dykes.9.5± 11.. lapilli tuffs. C. TADEJ.. 1–3.3 to 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 >600°C under the minimum pressure of 0. K-feldspar from the Jabuka brittle dyke is unaffected and shows similar plateau age of 269. A. salinity = 29.7 Ma coherent with the other magmatic representatives (Fig. V. (2005): Interaction between Permo-Triassic rifting. indicating minimum 1 to 4 km of overburden under lithostatic conditions. (average 16. K.2 kbars.– Acta Geologica Hungarica.3±7.R. 13–25. in radial patterns are commonly less than 1 mm. and a coherent basalt fragment from Komi`a on the Vis Island.4 Ma. Vis Island.5 cm. 181–204. 17. 1c). & ALBERINI.1. & MAJER.1. tuffs and hyaloclastite.. Biotite from the Jabuka brittle dyke gives a plateau age of 273±1.9 Ma. F. REFERENCES BALOGH. Interaction with basaltic lava slightly increased salinity. Vapour-rich inclusions show presence of CO2±CH4 within the vapour phase. (1994): The medium-grained gabbro of the Jabuka islet (“Scoglio del Pomo”.9 and 199. by analyzing plagioclase separates on Jabuka and Brusnik.3 Ma. gave a plateau age of 276. Upper Permian ages correspond to the early intra-continental rifting and the geochemistry to the within plate magmatism. 45. VRKLJAN. Dating – Igneous rocks: The first radiometric dating was done on the Jabuka by BALOGH et al. VENERI. 16. PAMI]. J. lapillistones... GUERRERA. P.

1904. Croatia (zoricap@geol. Although such nodular occurrences are observable throughout the MG granitic pluton. voksel. feldspar ± muscovite (BALEN & BROSKA. The outer boundary between nodule’s halo and granitoid host can be visually clearly defined by the absence or presence of biotite: host rock contains up to 15 vol. occurrence and internal structure of this “peculiar” feature together with their distribution inside the host rock and spatial relations among individual nodules. quartz. Their genetic relation to the host granite and its evolution is well-established (e. which would disable the separation of individual grains pertaining to those phases. 2007). Rock samples were analysed using destructive tomographic techniques: serial slicing (sectioning) and serial lapping (grinding). muscovite. TU]AN. Beside these “classical” leucocratic vein rocks regularly noted by many researchers of the MG crystalline (Figs. Pl. granit. Ab. % of biotite in contrast to almost completely biotite-free leucocratic halo. Kfs). they are most noticeable feature of the host granite on the northern rim of the MG pluton and have been recently indisputably defined as tourmaline nodules (BALEN. biotite ± garnet. voxel. 10 000 Zagreb. 3) Data classification (segmentation) encompassed definition of all voxels in the dataset corresponding to a particular component. based on the greyscale value of individual pixels. Non-destructive. 1A–C). tourmaline nodule.pmf. albite. University of Zagreb. while the resolution achieved during a single erosion step on a grinding machine was 10× finer – 0. However. albite and K-feldspar is enveloped by a leucocratic halo. serial sectioning tomography Klju~ne rije~i: 3D struktura. serijska destruktivna tomografija Pegmatites and aplites from the Moslava~ka Gora (MG) are well-known for more than a century. Acquired surfaces were saved as greyscale images in TIFF format. the ability of analyzing larger samples in “low-resolution” gave information on their morphology and relations inside the host rock. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 149 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Turning mineral grains into voxels: destructive tomographic techniques reveal the true nature of a peculiar granitic rock texture in 3D Od mineralnih zrna do voksela: destruktivne tomografske tehnike otkrivaju trodimenzionalni karakter neobi~nih strukturnih zna~ajki u granitima Zorica Petrinec & Dra`en Balen Institute of Mineralogy and Petrology. 2010). Namely.g. Faculty of Science. depending on the desired resolution of the final 3D model. Department of Geology. morphology. unutarnja gra|a. In case of serial sectioning. But the great number of such circular “vein intersections” and the rounded nature of their endings inside granitic host are confusing. A 3D computer reconstruction of studied material by destructive techniques involved following steps: 1) Sample preparation i. 1990). Horvatovac 95. performed on smaller samples. These “peculiar” bodies can be described as compact tourmaline-bearing aggregates surrounded by a contrasting leucocratic rim. thinnest slices obtainable using an annular saw were 3. K-feldspar.hr) Key words: 3D texture. resembling leucocratic veins in mineral composition and relations to the host granite implicating petrogenetic processes intimately related to the host granite and similar to those yielding pegmatitic and aplitic bodies. PAMI]. They are usually described as leucocratic veins cutting host granite consisting of quartz.35 mm per erosion step. X-ray tomography could not have been used on the studied material due to similar mineral densities (Qtz. either at the data acquisition stage or later during the 3D reconstruction process. 1D). This characteristic is evident even on an outcrop scale and has been used as the main criteria for the separation of nodules as autonomous bodies inside the host rock. tourmaline-bearing bodies. The core. sometimes even slightly ameboidal contours and a complex texture comprising two clearly distinct units (Fig. A 3D study of various samples of granitic rocks from the northern slopes of MG containing nodules has been conducted in order to investigate morphology.4. granite. provided detailed information about nodule’s internal structure. construction of different reference systems which enabled an exact realignment of individual slices/erosion levels. 2) Data acquisition or production of multiple slices or erosion surface in order to digitalize them in the following step. morfologija. roughly cm to dm in diameter. In order to facilitate . Their general characteristics are observable even in 2D: elliptical to circular. while the serial grinding method. tourmaline. their nodular nature can be easily mistaken for a vein when observed in 2D sections solely.5 mm thick.e. Each section or erosion step has been digitalized using a flatbed scanner. there are somewhat different occurrences of “peculiar”. showing nodular shapes in 3D. a spherical aggregate of tourmaline. consisting of quartz. internal structure. turmalinska nodula.

E) 3D reconstruction of a tourmaline nodule showing distinct core and halo units. J. TU]AN. E) 3D rekonstrukcija izdvojene nodule s jasno vidljivim jedinicama: turmalinom bogata jezgra i leukokratski ovoj. 32–41. in press. are clearly distinguishable in 3D and show sharp contacts to each other but also to the granitic host (Figs. 2005).– Rad JAZU. Publ. F) Prostorni raspored i odnosi me|u nodulama unutar rekonstruiranog volumena prou~avanog granita. (1990): Alpinski granitoidi. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. Jugoslavija). core and halo. Another feature that distinguishes nodules from pegmatites/aplites is the crystal habit of tourmaline: nodule cores contain anhedral tourmaline in form of a tourmaline-quartz “network” whilst veins contain subhedral to euhedral tourmaline. (1904): Pegmatit u kristalini~nom kamenju Moslava~ke gore. a clear distinction between tourmaline nodule’s core and halo and the surrounding host rock was attained through manual correction of the image levels in the graphic software prior to image analysis.– Geosphere..150 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. A–C) Uzdu`ni presjeci razli~itih pegmatitnih `ila s Moslava~ke gore.A. Soc. (2007): Tourmaline nodules occurences in Moslava~ka Gora (Croatia) granite: a snapshot of magmatic processes. Zagreb. & BROSKA. 7–121. 166–208. BALEN. Davos.– Rad JAZU. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. 5) 3D model visualization. A–C) Sections of various pegmatitic veins/bodies from MG. R. 1. (2005): Computational methods for quantitative analysis of three-dimensional features in geological specimens. D. F. 3–3. I. BLOB3D was designed primarily for the manipulation of 3D datasets. D) Tourmaline nodule inside granitic host. 10. 159. Obtained 3D reconstructions of rock volumes containing tourmaline nodules showed that they are indeed isolated spherical bodies dispersed inside the granitic host and not vein formations. KETCHAM. Nevertheless. London Spec. PAMI]. Slika 1. D) Turmalinska nodula u granitnom doma}inu. 4) Separation (3D reconstruction) included defining individual blobs – series of contiguous touching voxels of a single classified component. Zagreb. Segmentation of such pre-processed data has been done using BLOB3D software (KETCHAM. D. Also.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. 1E–F). but their quantification and visualization generally requires the use of specialized software. . F) Distribution and spatial relations among nodules inside investigated granite volume. REFERENCES BALEN. further processing of the “raw” data. the two structural units of a nodule. BLOB3D software enables an export of “geologically interpreted” datasets in form of “processed” greyscale images – this is a valuable pre-processing step that can simplify (and speed up) volume reconstruction.

bazaltni ekstruzivi. predstavlja fragmente srednjojurske oceanske kore. Ve}ina magmatskih klasta. odnosno vr{nih litolo{kih ~lanova ofiolita. dostupni podaci ukazuju na gornju granicu formiranja melan`a u donjoj kredi tijekom otriva (BABI] et al. 1998) kao zasebna tektonostratigrafska jedinica (Kalnik Unit po HAAS et al. Medvednica (Croatia) Damir Slovenec1 & Bo{ko Lugovi}2 1 Institut za geolo{ka istra`ivanja.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 151 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alteracijski procesi u mafitnim ekstruzivnim stijenama iz ofiolitnog melan`a Medvednice (Hrvatska) Alteration processes in the extrusive mafic rocks from the ophiolite mélange of the Mt. Hrvatska (blugovic@rgn. Alteracije vezane za ovaj stadij najintenzivnije su u istra`ivanim bazaltnim stijenama. 2002. Sedimentne stijene zastupljene su blokovima sinsedimentacijskih pje{~enjaka i ro`njaka trijaske i jurske starosti.4. To je kaoti~an sedimentacijsko-tektonski kompleks kojeg izgra|uju sedimentni i magmatski klasti. Pierottijeva 6. Tijekom ove alteracije morska voda prodire u pillowe i masivnu oceansku koru do dubine od nekoliko stotina metara uzrokuju}i prvenstveno oksidaciju bazalta.hr) Klju~ne rije~i: hidrotermalne alteracije. afirnim bazaltima ili doleritima i jastu~astim (pillow) bazaltima. Medvednica Ofiolitni melan` Medvednice smje{ten je na trome|i Ju`nihisto~nih Alpa. 2009). ilmenitom i naro~ito leukoksenom Leukoksen u predmetnim stijenama zapravo predstavlja agregate submikroskopskih kristala titanita. Sveu~ili{te u Zagrebu.. metarske do kilometarske veli~ine. Kasni stadij odigrava se na temperaturama vi{im od 200 °C uz nizak aktivitet vode odnosno u reduktivnim uvjetima. Primarni Fe-Ti minerali (magnetit i/ili magnezioferit) djelomice se zamijenjuju hematitom. Medvednica Key words: hydrothermal alterations. dok se srednjotrijaski fragmenti neofiolitnih alkalijskih bazalta nalaze izuzetno rijetko (SLOVENEC & LUGOVI]. Uzimaju}i u obzir cjelokupni geodinami~ki kontekst stvaranja ofiolitnog melan`a Medvednice (BABI] et al. 10 000 Zagreb.. To je alteracijski tip III poznat i pod nazivom hidrotermalni metamorfizam (oceanskog dna). Sachsova 2. epidot i zoisit/klinozoisit na ra~un augita. basaltic extrusives. Analizom sekundarnih parageneza i kemijskog sastava paragenetskih minerala mogu se razlu~iti dva odvojena stadija: (a) rani stadij nisko-temperaturnih submarinskih alteracija ubrzo nakon ekstruzija i (b) kasniji stadij hidrotermalnog metamorfizma niskog stupnja na dnu oceana. Rani stadij. a u geotektonskom smislu pripada jugozapadnom dijelu Zagorje-srednjotransdanubijske smi~ne zone (PAMI] & TOMLJENOVI]. SLOVENEC & LUGOVI]. te titanit. unutar pelitno-siltoznog matriksa koji sadr`i palinolo{ku zajednicu karakteristi~nu za donju do srednju juru (bajocian). Alteracijski tip II odigrava se na relativno vi{oj temperaturi karakteristi~noj za dijagenetski segment zeolitnog facijesa (< 150 °C) uz srednji do niski aktivitet vode i u analiziranim stijenama zabilje`en je pseudomorfozom zeolita (natrolita?) po plagioklasu i/ili kristalizacijom zeolita u pukotinama stijena. kvarc i neoalbit.hr) 2 Zavod za mineralogiju. razli~itog tektonostratigrafskog podrijetla. Magmatska strukturno-teksturna obilje`ja ovih stijena ostala su sa~uvana dok su mineralo{ke promjene u pravilu intenzivne pa se predmetne stijene ve}inom klasificiraju kao spiliti odnosno metabazalti. Dinarida i Tise. Hidrotermalnim metasomatskim promjenama nastali su albit (pseudomorfozom po plagioklasu). zeolitu se mo`e pridru`iti paragenetski pirit. 2009) i imaju}i u vidu da matriks . Mafitni ekstruzivi u ofiolitnom melan`u Medvednice zastupljeni su toleitnim masivnim. Za karakterizaciju uvjeta alteracija odnosno hidrotermalne metamorfoze analiziranih bazalta zna~ajno je prisustvo pumpellyita. Mt. Pumpellyit u analiziranim uzorcima nastaje izmjenom plagioklasa (tad zajedno s prehnitom) i/ili augita (tad zajedno s kloritom i/ili aktinolitom) i devitrifikacijom u kori jastu~astih bazalta. odnosi se na “tro{enje” na oceanskom dnu koje se odigrava na niskoj temperaturi uz visok aktivitet morske vode (alteracijski tip I). ophiolite mélange. klorit. 2000). Uz postupno slabljenje oksidacijskog potencijala sredine. te fragmentima vapnenaca i klastita alb-cenomanske starosti ~iji geolo{ki polo`aj jo{ nije u potpunosti jasan. Hrvatska (dslovenec@hgi-cgs. 10 000 Zagreb. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. aktinolita i prehnita u sekundarnim paragenezama. prema podjeli ERZINGERA (1989). ofiolitni melan`. petrologiju i mineralne sirovine. 2002). rijetko alkalijskim bazaltima. Ovakva alteracijska parageneza jasno ukazuje na hidrotermalnu metamorfozu bazaltnih stijena ofiolitnog kompleksa u prehnit-pumpellyitnom facijesu.

Hungarica. Ove izmjene vezane za Ca-metasomatizam vjerojatno su se de{avale uslijed kretanja fluida du` pozitivnog temperaturnog gradijenta {to je moglo poduprijeti zadr`avanje Ca u stijeni i premje{tanje Na u fluid putem reakcija kojima se razara albit.-FELGENHAUER. A.. 47. 89. ÁRKAI. 151–176. Croatia). Tvorba klorita je izazvala pove}anje omjera Na+/Mg2+ omogu}iv{i daljnju albitizaciju (SEEWALD. G. prehnit (GIGGENBACH. Rundschau. a talo`e se Ca-Al–silikati. Da.. 1987).– Geochim.A. J. internal structure and geotectonic implications. B.– Acta Geol. ÁRKAI.. J. Minnesota. U albitiziranim bazaltima kod kojih nije zapa`eno oboga}enje SiO2 postoji lokalni izvor SiO2 koji je deriviran prilikom kloritizacije intersticijskog vulkanskog stakla i sli~nim reakcijama.. J. MIO^.. KOROKNAI.– Ofioliti. ERZINGER. HORVÁTH. 34. TOMLJENOVI].. Natrijem bogate hidrotermalne otopine potrebne za albitizaciju potjecale su najve}im dijelom iz morske vode uz mogu}nost djelomi~nog utjecaja juvenilnih hidrotermalnih otopina. JUDIK. B. & TOMLJENOVI]. vezan za rezidualne magmatske otopine karak- teriziran je alteracijom bazi~nih plagioklasa i stvaranjem sosirita – agregata zoisita/klinozoisita. 2693–2711.. Proces sosiritizacije ~est je u vulkanitima iz ofiolitnog melan`a Medvednice. (1987): Na and Ca metasomatism during hydrothermal basalt alteration: an experimental and theorethical study. & LUGOVI]. LITERATURA BABI]. D. Cosmochim. BÉRCZI-MAKK.(2004): Diagenesis and low-temperature metamorphism of the Mt. J. D.– Eclogae Geol. B. (1984): Mass transfer in hydrothermal alteration systems. Earth Sci. & R. Hungarica. Univ. K. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ofiolitnog melan`a pokazuje samo dijagenetske promjene (JUDIK et al. Zrna plagioklasa zahva}ana su metasomatozom selektivno. S.. PAMI]. 389–400. B. Helvetiae. & PAMI]. albita i kvarca. J. P. 48. Kod dijela izmijenjenih bazalta zapa`eno je potiskivanje albita prehnitom. epidota. Procesi karbonitizacije i limonitizacije spadaju u zavr{ne procese izmjene bazaltnih stijena iz ofiolitnog melan`a Medvednice. KOVÁCS. Croatia: Mineral assemblages and phyllosilicate characteristics. Sc. SLOVENEC. PAMI]. 2004) zaklju~eno je da su navedene parageneze rezultat pervazivne metasomatoze uzrokovane cirkulacijom morske vode koja je prodirala du` mikrofraktura u bazaltnoj kori za vrijeme ili netom nakon njihove konsolidacije na dnu oceana. najvjerojatnije na hrptu. 41. Medvednica. J. 1984). bez jasne pravilnosti. tj.– Acta. . DOBOSII. 263– 275. Thesis. u odgovaraju}im mikrodomenama promjera nekoliko mm-a. P. W. (1998): Basic geologic data from the Croatian part of the Mid-Transdanubian Zone. Acta. P.. (2009): Geochemistry and tectono-magmatic affinity of extrusive and dyke rocks from the ophiolite mélange in the SW Zagorje-Mid-Transdanubian Zone (Mt. 731–740. (2002): The Jurassic ophiolitic mélange in the NE Dinarides: Dating.. TOMLJENOVI]. (1989): Chemical alteration of the oceanic crust. B.. Ovaj hidrotermalni alteracijski proces. Geol. (2000): Complex structural pattern of the Alpine-Dinaridic Pannonian triple junction. TIBLJA[. 78. P. P. GIGGENBACH. 95. BALEN. HOCHULI. 63–80. HAAS.S.152 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. SEEWALD. LJ... J. E. Mikrostrukturna analiza ukazuje da albitizacija plagioklasa nije napredovala striktno od rubova zrna prema sredi{njem dijelu ili obrnuto. 377–389... & ZUPANI^. Medvednica. Dio komponenata za tvorbu klorita potje~e i iz alteriranih klinopiroksena.– Geol. Proces albitizacije je zahvatio najve}i dio vulkanita Medvednice. formiraju}i kristalizacijske zametke albita koji daljnjim napredovanjem albitizacije mogu rasti do potpune pseudomorfoze zrna plagioklasa.F.– Int.– M. J..

In terms of the Alpine plate tectonic framework. Germany 3 Institute of Mineralogy and Petrology.at) 2 Institute of Geoscience. It covers an area of ~150 km2 and represents an important surface exposure of crystalline basement within the Tertiary sediments of the Pannonian Basin (PAMI]. Cretaceous LP/HT metamorphism Klju~ne rije~i: Moslava~ka gora. ordovicijski metagranit. Hellbrunnerstrasse 34. University of Zagreb. Austria (biljana. A-5020 Salzburg. Croatia Key words: Moslava~ka Gora. Cretaceous Central Granite. D-60438.4. 10 000 Zagreb. Andreas Mayer1 & Fritz Finegr1 1 Department ofMaterials Science and Physics. Rezultati LA-SF-ICP-MS datiranja na cirkonu iz sredi{njih granita i metagranita masiva Moslava~ke gore. University of Salzburg.starijas2@sbg. Dra`en Balen3. Horvatovac 95. . prikazani na konkordija dijagramima. kredni LP/HT metamorfizam The Moslava~ka Gora Massif in Croatia (MGM) is located about 50 km ESE of Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 153 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New constraints on the geochronology of the Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia Novi geokronolo{ki okvir za kristalinski masiv Moslava~ke gore Biljana Starija{1. 1990). the MGM has been long considered to be a ma- Figure 1. Axel Gerdes2. Results of LA-SF-ICP-MS zircon dating for the Central Granite and metagranites from the MGM.ac. Goethe University. shown in concordia diagrams. Frankfurt am Main. Ordovician metagranite. Darko Tiblja{3. Altenhöferallee 1. kredni granit. Slika 1.

139–183. SCHMID. 2002). 2002). Some indications for a Permian regional metamorphic event are provided by inherited zircons in the Central Granite (Fig. & SPAKMAN.. & USTASZEWSKI. predominantly NE oriented shearing at greenschist facies conditions.– International Journal of Earth Sciences (Geologische Rundschau). 49.– Swiss Journal of Geosciences.. (A) Metapelite. (C) Gari} grad. 1) that have been dated with a Permian age. uzorak BS 4. 101..M. 7–121. S. The metamorphic complex of the MGM comprises mainly felsic anatexites and orthogneisses of granitic composition together with metapelites (paragneisses and mica schists) and minor amphibolites. (2002): Petrology and geochemistry of orthoamphibolites from the Variscan metamorphic sequences of the South Tisia in Croatia – an overview with geodynamic implications. (A) Metapelit. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. & TIBLJA[. Mineral relics of a medium-pressure amphibolite facies metamorphism are preserved in amphibolites (PAMIC et al.. & FINGER... (B) Central Granite. A retrograde metamorphic event at lower amphibolite facies conditions overprinted the metamorphic complex. K.– Rad Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti. BALEN.. TISCHLER. 91. STARIJA[. in press. Recently. PAMI]. Supplement 1. A..– Swiss Journal of Geosciences. 483±6 Ma and 491±1 Ma.. GERDES. S. and by Permian monazite relics (Fig.. but their age is presently unknown. USTASZEWSKI. B. Slika 2. (2008) related the MGM to the so-called “Sava-Zone”. M. The Cretaceous regional metamorphism culminated in granulite facies conditions of ~750 °C and 3–4 kbar. 787–798. B. F. which is interpreted as the Cenozoic suture between Tisia and the Northern Dinarides. 2) found in metapelites (STARIJA[ et al. 371–390. sample BS 21a. 101. 10. (1990): Alpinski granitoidi. REFERENCES PAMI]. geochemical and geothermobarometric data indicate that the MGM consists of a Cretaceous S-type granite pluton intruding a Cretaceous low-pressure/ high-temperature (LP/HT) metamorphic complex (STARIJA[ et al. BALEN. (2008): A map-view restoration of the Alpine-Carpathian-Dinaridic system for the Early Miocene. jor outcrop of Variscan crystalline basement of the South Tisia block (PAMI]. As yet there is no clear evidence for Variscan events in the MGM. . D.. (B) Sredi{nji granit. 273– 294. S. sample BS 4. J. Laser ablation-sector field-inductively coupled plasma-mass spectrometry (LA-SF-ICPMS) based U-Pb dating on zircon gave 82±1 Ma for the Central Granite (Fig.. PAMIC. K.. The southeastern sector of the massif was additionally affected by post-granitic. SCHUSTER. USTASZEWSKI et al. SCHEFER. uzorak BS 21a. PAMI] et al. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. This event is probably related to the intrusion of the Central Granite. D. sample BS 10. FÜGENSCHUH. Jugoslavija). W. 1998. suggesting that most of the metamorphic complex represents an Early Ordovician granitic series (Fig. D. Zircons from three different samples of metagranite were dated at 486±6 Ma. 1). D. uzorak BS 10. 2010).. BSE slike datiranih zrna monacita iz MGM.M. (C) Gari}-grad metagranite. E..– Nafta.– Swiss Journal of Geosciences. D. BERNOULLI. (1998): Crystalline basement of the South Pannonian Basin based on surface and subsurface data. KISSLING. J. 1). The Cretaceous high heat flow regime recorded in the MGM crystalline massif is unique in the subcrop of the Pannonian Basin and may be a local feature triggered by a mafic intrusion in the lower crust. Our geochronological. B. T. FÜGENSCHUH.. SCHMID.. (2008) and SCHMID et al.154 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. L. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. M. Backscattered-electron (BSE) images of dated monazite grains from the MGM. MATENCO. They are older than the Cretaceous LP/HT regional metamorphism.. metagranit. R. TIBLJA[. The age of the LP/HT metamorphism is estimated at ~90–100 Ma using the method of electron microprobe based monazite dating. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke Gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. 2010). J.

hr. CPTU investigations. U sklopu istra`iva~kih radova za potrebe postavljanja ustave i crpne stanice izvedeno je istra`iva~ko bu{enje s jezgrovanjem. 2) ukazuju da se ispod humusnog pokriva~a prote`e prvi sloj prahova i gline. hidrogeolo{ki i geofizi~ki istra`iva~ki radovi. Figure 1. geoelektri~ne metode Key words: aquifer. investigatory drilling. 10 000 Zagreb. . istra`iva~ko bu{enje. Ispod gline nalazi se {ljunkovit pijesak. Dobiveni rezultati istra`iva~kih radova (Slika 1. dobro do jednoliko graduirani.hr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 155 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na sustavu Bi| – Bosut Engineering geological investigations for the building canal lock and pumping station on the system Bi| – Bosut Ivan Barana{i}1. CPTU ispitivanja i geofizi~ka mjerenja. petrina. boris. pokusno crpljenje.4. CPTU ispitivanja.baranasic@igh. Prognozni in`enjerskogeolo{ki presjek. a unutar njih naslage organogeno-barskog i aluvijalnog porijekla. Prete`ito su prisutne holocenske naslage. Na lokaciji sjeverno od Save.kavur@igh. marijan. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci izvedeni su geomehani~ki. s Slika 1. Petrina Kontrec2. ispod kojih se nalaze pijesci. koje su dalje ra{~lanjene prema genetskim tipovima i po stratigrafskim obilje`jima. ispitivanje vodopropusnosti. Slijedi dobro zbijen pjeskovit {ljunak koji prelazi u glinu. laboratorijska ispitivanja. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci prevladavaju naslage kvartara.hr. Zadatak provedenih istra`iva~kih radova bio je utvrditi geolo{ki sastav i gra|u podzemlja te dobiti uvid u karakteristike tla. Od geofi- zi~kih metoda primijenjena je geoelektri~na tomografija i radioaktivna karota`a. Janka Raku{e 1.kontrec@igh. Marijan Krsnik3 & Boris Kavur4 1 Institut IGH. Hrvatska (ivan. geoelectrical methods Za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na lokaciji sjeverno od Save. te jezersko–barski sedimenti pleistocena.hr) Klju~ne rije~i: vodonosnik. pumping test. kako bi se na osnovu dobivenih podataka odredili geotehni~ki parametri potrebni za odre|ivanje na~ina temeljenja objekta te prora~unala stabilnost iskopa i na~in osiguranja gra|evinske jame. Prognostic engineering geological cross section.krsnik@igh.

a manjim dijelom iz padalina procje|ivanjem kroz prahove i gline. Pokusnim crpljenjem utvr|eno je da su slojevi povr{inske gline te sloja gline izme|u dva vodonosnika jako male propusnosti te da tokom crpljenja nije do{lo do procje|ivanja iz gornjeg u donji sloj i obrnuto (ANTUNOVI]. Oba vodonosnika odvojena su slojem malo propusne gline. 2008). tanjim le}ama praha i gline. Iz toga slijedi da na predmetnoj lokaciji postoje dva vodonosnika. Modeli elektri~ne otpornosti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. . M. Gornji vodonosnik ve}im dijelom se prihranjuje iz Save. LITERATURA ANTUNOVI].– Institut IGH. Figure 2. (2008): Geotehni~ki elaborat. jedan pli}i i drugi dublji.156 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Models of electrical resistance. Zagreb.

Zagreb PC Rijeka. Ve} su 1893. Na uzvi{enjima oko doline nalaze se vapnenci. padina se mo`e podijeliti u tri cjeline (Sl. flysch. Posljednja ve}a nestabilnost pojavila se 5.09. In`enjerskogeolo{ka karta klizi{ta. Na kraju procesa.) 5-granica klizi{ta (otvorene pukotine) 6-granica klizi{ta (smi~ne pukotine) 7-bu{otina s reperom 8-geodetski reper 9-horizontalni pomak repera (nije u mjerilu karte) 1-Paleogene limestones 2-slope deposits (mostly blocks and fragments) over siliciclastic bedrock (Paleogene flysch) 3-fluvial sediments (pebbles and gravels) 4-toe of landslide (December 1996) 5-margine of landslide (open fractures) 6-margine of landslide (shearing fractures) 7-borehole with benchmark 8-benchmark 9-horizontal displacement of benchmark (not in scale of map) . godine registrirani pomaci na toj padini. S obzirom na morfologiju padine kao i veliku udaljenost repera od mjernog instrumenta. 51 000 Rijeka. Nakon zavr{etka istra`nog bu{enja. 2006). 51 000 Rijeka. 15. Reperi na vrhu padine (R-1 do R-6) imaju Slika 1. [porera 3. 1). \. z) obavljeno je 17. kao i na izoliranim blokovima stijena u podno`ju litice. Figure 1. displacement. Hrvatska Hrvatske vode Zagreb VGO Rijeka. @eljko Arbanas1 & Petra \omlija3 1 2 Sveu~ili{te u Rijeci. 1-paleogenski vapnenci 2-padinske tvorevine (prete`ito kameni blokovi i odlomci) na siliciklasti~noj stijeni (paleogenski fli{) 3-rije~ni sedimenti (valutice i {ljunci) 4-no`ica klizi{ta (prosinac 1996. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 157 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slo`eno klizi{te u dolini Rje~ine: rezultati monitoringa Complex landslide in the Rje~ina valley: results of monitoring ^edomir Benac1. monitoring Key words: landslide. 51 000 Rijeka. Prema trendovima pomaka. Nulto mjerenje koordinata (x. 2005. godine. z). do{lo je do retrogresivnog napredovanja klizanja do vrha padine.. Gra|evinski fakultet. Maja O{tri}2. y. y.12. pokrenuti su izolirani vapnena~ki blokovi (BENAC et al.1999.1998. fli{. Sanja Dugonji}1. Hrvatska 3 IGH d. monitoring Istra`ivano klizi{te nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline Rje~ine. S. nizvodno od brane Vali}i.d. 1). godine postavljeno je dodatnih sedam geodetskih repera (G-1 do G-7) na glavama inklinometara i piezometara koji se nalaze unutar granice klizi{ta (Sl.4. to~nost mjerenja je bila ± 15 mm (x. na vapnena~kom megabloku na vrhu padine.. Od tada se obavlja instrumentalno mjerenje horizontalnih i vertikalnih pomaka (x. Cara-Emina-5. a na padinama i dnu doline siliciklasti~ne stijene (fli{). pomaci. 2002). Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. Nakon pomicanja inicijalnog kliznog tijela. V. y) odnosno ± 20 mm (z) (BENAC et al. prosinca 1996. Engineering geological map of landslide. Nakon in`enjerskogeolo{kog kartiranja i odre|ivanja vidljivih granica kliznih tijela ugra|eno je 16 geodetskih repera (R-1 do R-16): oko aktivnog klizi{ta. Toma{i}a 5.

(2005): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): origin and sliding mechanism. Eng.. V. dok su vertikalni pomaci unutar granica mjerenja. 487–492. J. JURAK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 jednolik trend horizontalnih pomaka od 4 do 12 cm prema dnu padine. BENAC. Congress: IAEG Engineering geology for tomorrow’s cities....A. & O@ANI]. Croatia. JARDAS. JURAK. M.– Bull.158 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ARBANAS. R-15 i R-16) kao i reperi na u{}ima bu{otina (G-1 do G-6) imaju ve}inom manje horizontalne pomake od 2 do 9 cm... (ur. 10th IAEG Int. godine pokazuju najbr`i trend pomaka niz padinu od 25 do 32 cm. Env. & WAGNER. Mjerenja na reperu R-10 po~ela su kasnije zbog o{te}enja. P.M. ^. 658/1–7. V & KOVA^EVI]. M.): Landslides. osim repera R-12 (16 cm) i G-6 (12 cm).– U: RIBAR. 64/4. ARBANAS. (2002): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): results and monitoring. B. ^. Reperi na srednjem i na ni`em dijelu padine (R-12. JURAK. Geol. BENAC. N. A. The Geological Society of London. O[TRI]. . @. LITERATURA BENAC.– Proc. 361– 371. Reperi na vi{em isto~nom dijelu padine (R-7 do R-11) koji se nalaze izvan granica klizi{ta iz 1996. STEMBERK. (2006): Qualitative assessment of geohazard in the Rje~ina Valley. 13. S. BALKEMA. ^.. J. V. & O[TRI]. Lisse-Abingdon-Exton-Tokyo. @.

a) Jednoosna pre{a. Iz tog razloga jedan od osnovnih ciljeva in`enjerskogeolo{kog laboratorija je definiranje korelacijskih jednad`bi izme|u standardnih laboratorijskih postupaka i indeksnih testova za stijene i tla na podru~ju Hrvatske. d) PLT. Cilj istra`iva~a HGI je. ali }e isto tako uz te postupke obavljati neke fundamentalne geolo{ke postupke kao {to su rentgenska difrakcijska analiza i mikroskopiranje stijena. In`enjerskogeolo{ki laboratorij }e u budu}nosti mo}i obavljati veliki broj standardnih geotehni~kih postupaka. . Tako|er. c) Schmidtov ~eki}. teksturi te razli~itim defektima u gra|i stijena). strukturi. in`enjerska geologija. krilna sonda. c) Schmidt hammer. Iako su korelacije izme|u indeksnih testova i mehani~kih karakteristika stijena i tala u uporabi ve} desetlje}ima na njih utje~u brojni faktori {to ih ~ini nepouzdanim. Opremljenost laboratorija Za potrebe odre|ivanja fizi~kih i mehani~kih osobina intaktnog uzorka stijene laboratorij je opremljen sljede}om opremom (Slika 1): Slika 1. Schmidtov ~eki}. PLT. 10 000 Zagreb. Otvaranjem ovog laboratorija istra`iva~ima in`enjerskogeolo{ke grupe u Zavodu za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju omogu}eno je da u svojem znanstvenoistra`iva~kom radu uz terenske testove. b) Machine for determining indirect tensile strength. Hrvatska Klju~ne rije~i: laboratorij. op}e je poznato da mehani~ki parametri ovise o petrografskim svojstvima stijena i tala (mineralnom sastavu. engineering geology. d`epni penetrometar). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 159 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ki laboratorij u Hrvatskom geolo{kom institutu Engineering geology laboratory in Croatian Geological Survey @eljka Brki} & Vlatko Gulam Hrvatski geolo{ki institut. To su ure|aj za rentgensku difrakcijsku analizu (definiranje mineralnog sastava stijena i tla) te opti~ki mikroskop (definiranje mineralnog sastava. koji su im do sada bili dostupni. d) PLT. a) Compression machine. Tim se testovima ne dobivaju mehani~ki parametri ve} se rezultati tih testova koriste za indirektno dobivanje spomenutih parametara i to preko razli~itih korelacijskih jednad`bi. definiranje relacijskih veza izme|u mehani~kih parametara ~vrsto}e te petrografskih svojstava. koriste i egzaktne podatke koji proizlaze iz velikog broja laboratorijskih postupaka. Osnovni ciljevi Terenski testovi koji su do sada kori{teni za potrebe definiranja mehani~kih osobina stijena i tala uglavnom su indeksni (npr. Sachsova 2. engineering geological investigation Uvod Godina 2009.4. U realizaciji tog cilja veliku pomo} }e imati u instrumentima kojima je HGI opremljen. b) Brazilski test. Unato~ tome indeksni testovi su jako privla~ni zbog jednostavnosti provedbe i niske cijene. strukture i defekata u gra|i stijena). dakle. in`enjerskogeolo{ka istra`ivanja Key words: laboratory. Doga|aj koji je zasigurno uveli~ao ovu va`nu obljetnicu bilo je otvaranje in`enjerskogeolo{kog laboratorija ~ime HGI nastavlja svoju znanstvenu tradiciju te poti~e daljnji razvoj i radi u smjeru postizanja vrsnosti na polju in`enjerske geologije. bila je od velikog zna~aja za Hrvatski geolo{ki institut (HGI) jer je te godine institut navr{io 100 godina. Figure 1.

160 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. b) Konpenetrometar. 2) Ure|aj za troosni posmik (ELE). 4) Schmidtov ~eki} (Proceq). Figure 3. mineralnog sastava stijene i tla te strukturno-teksturnih obilje`ja stijena. 2) Opti~ki mikroskop (Zeiss). Petrografske zna~ajke uzoraka tla i stijena odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. d) Sieve shaker. Kategorizacija stijenskih masa i tla na podru~ju Hrvatske jedan je od osnovnih zadataka istra`iva~a HGI. Slika 3. 3): 1) Rentgenski difraktometar (PANalytical). 4) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla areometriranjem. . a) Optical microscope. a) Direct Shear (right) and soil strength apparatus – triaxial (left). c) Casagrandeova treskalica. d) Tresilica za sijanje. 6) Odre|ivanje granice plasti~nosti (Geostroj). Novoosnovani laboratorij }e kvalitetu kategorizacije stijena i tla na podru~ju RH nesumnjivo podi}i na vi{u razinu. b) Multipurpose diffractometer. b) Rendgenski difraktometar. 5) Odre|ivanje granice te~enja konpenetrometrom ili Casagrandeovom treskalicom (ELE). Zaklju~ak In`enjerskogeolo{ki laboratorij u HGI-u }e svakako pobolj{ati uvjete za znanstvenoistra`iva~ki rad istra`iva~ima na polju in`enjerske geologije. c) Liquid limit device (Casagrande method). 3) PLT – ure|aj za odre|ivanje ~vrsto}e u to~ki (ELE). 2) Odre|ivanje indirektne vla~ne ~vrsto}e – Brazilski postupak (Geostroj). a) Ure|aj za izravni posmik (lijevo) i troosni posmik (desno). Figure 2. b) Semi-automatic penetrometer. 3) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla tresilicom za sijanjem (ELE). 5) Ure|aj za odre|ivanje brzine {irenja ultrazvu~nih valova (ELE). 2): 1) Ure|aj za izravni posmik (ELE). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. 1) Pre{a za odre|ivanje jednoosne tla~ne ~vrsto}e (ELE). Fizi~ke i mehani~ke karakteristike tla odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. a) Opti~ki mikroskop. Osnovni cilj je kvalitetnije definiranje veze izme|u fizi~kih i mehani~kih karakteristika.

Stupna mjesta S6. Od obalne linije zaljeva do dubine od oko 20 m morsko dno je strmo i izgra|eno od karbonatne stijenske mase. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke Key words: “Kopno-Pelje{ac” bridge. Slika 1. a strukture su monoklinalne. SZ – JI. a jezgra bu{otine je uzorkovana za laboratorijska ispitivanja. Na ostalim stupnim mjestima zavr{ne dubine zabijanja pilota bit }e u vapnena~kim naslagama podno klastita.4. Sve nedvojbeno ukazuje na intenzivnu tektonsku aktivnost u ovom prostoru tijekom geolo{ke pro- {losti. Ve}ina istra`iva~kih bu{otina jezgrovana je po cijeloj dubini. Nagib slojeva je 50–60° prema SI (BULJAN & GULAM. S8 i S10 predvi|eno je temeljiti u sloju tvrde gline na na~in da se nosivost postigne trenjem po pla{tu pilota stupa. The exploratory drilling and engineering geological determination of the cores. Hrvatska Klju~ne rije~i: most “Kopno-Pelje{ac”. 10 000 Zagreb. Most je projektiran u prostoru intenziteta 9. For each of the submarine rectangle piles of the “Kopno-Pelje{ac” bridge the drilling was performed from the ship. Obzirom da analiza brojnih laboratorijskih i in situ podataka na svakom stupnom mjestu tek predstoji. Na preostalom dijelu du` osi mosta morsko dno je zaravnjeno na prosje~noj dubini od 28 m i bez na njemu vidljivih izdanaka (LEDER. ~esto rekristaliziranih. Na svakom stupnom mjestu izvedene su dvije do pet istra`iva~kih bu{otina. vekston i pekston. engineering geological characteristics Most “Kopno-Pelje{ac” projektiran je preko Malostonskog zaljeva u du`ini 2. Vlatko Gulam & Davor Pollak Hrvatski geolo{ki institut. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 161 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Most “Kopno-Pelje{ac” – in`enjerskogeolo{ke zna~ajke The “Kopno-Pelje{ac” bridge – the engineering geological characteristics Renato Buljan. Figure 1. S7. Podru~je kopnenog rubnog dijela Malostonskog zaljeva i sjevernog upornjaka mosta izgra|eno je od gornjokrednih vapnenaca tipa madston. ovdje su preliminarno izdvojene naslage prema terenskim procjenama in`enjerskogeolo{kih zna~ajki naslaga iz jezgre bu{otina. dinaridskog pravca pru`anja. Vapnenci su uslijed tektonskih pokreta izrazito razlomljeni s izra`enim sustavom diskontinuiteta okomitim na os geolo{ke strukture. .15 m (RADI] et al. s nagibom slojeva u smjeru sjeveroistoka pod kutovima nagiba 20–60°.2° MCS skale seizmi~nosti. od ~ega su 2 centralna pilona projektirane visine 176. Istra`iva~ko bu{enje i in`enjerskogeolo{ka determinacija jezgre. Za sva podmorska stupna mjesta mosta “Kopno-Pelje{ac” bu{enje je provedeno s broda. Glavno strukturno obilje`je podru~ja je uslijed kompresije prostora visok stupanj razlomljenosti. Osim reversnih rasjeda i navla~nih ploha izra`eni su i brojni normalni rasjedi razli~itih orijentacija. kompaktnih i ~vrstih gornjokrednih vapnena~kih dolomita s proslojcima vapnenaca u vertikalnoj i lateralnoj izmjeni. Zna~ajka terena su rasjednute bore {to podru~ju daje obilje`je “ljuskave strukturne gra|e”. Pelje{a~ki rubni dio zaljeva i podru~je u okolici ju`nog upornjaka mosta izgra|eno je od dobro do debelo slojevitih. 2009). 2007). Sachsova 2. od uvale Komarna do nadomak uvale Brijesta na poluotoku Pelje{cu. 1). 2004).. U fazi izvedbenog projekta provedeno je istra`iva~ko bu{enje (Sl.404 m. U podmorju se nalazi 14 stupnih mjesta.

RADI]. 2).. Iz skice koja sadr`i osnovne podatke o zna~ajkama tla na stupnim mjestima pod morem vidljiva je stratifikacija tla razli~itih zna~ajki (Sl. Prema navedenom. Figure 2. zbog velike sveukupne debljine tla i njegovih op}enito lo{ih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki o~ekuju se generalno nepovoljni uvjeti temeljenja mosta. 801–814. LITERATURA BULJAN.162 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. L. vrlo pravilne i gotovo horizontalne. HRELJA. Osim toga. sive boje. MARASCHINI. The sketch of the basic engineering geological characteristics of the cores along “Kopno-Pelje{ac” bridge. Granice me|u izdvojenim sredinama su postupne. Prema glavnom projektu. LEDER.– In`enjerskogeolo{ko izvje{}e za trasu i objekte. • tlo te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – crveno-sme|a i visoko plasti~na. u njoj su sadr`ani pravilni proslojci gline s kalciti~nim konkrecijama. Shematski prikaz osnovnih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki jezgre bu{otina du` mosta “Kopno-Pelje{ac”. Knjige 1–4. rje|e nisko plasti~na glina. U naslagama tla su prema konzistentnom stanju. (2009): Most Pelje{ac. a u rubnim dijelovima Malostonskog zaljeva isklinjava. 61. M. V. Ta ~injenica dodatno komplicira geotehni~ke prora~une koji moraju usvojiti znatne in`enjerskogeolo{ke razlike sredina temeljenja. Z. potrebno je naglasiti da je morsko dno na rubnim mjestima kanala u blizini sjeverne obalne linije vrlo strmo. • tlo lako do te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – izmjene glina i praha u razli~itim omjerima. Genova. N. pa se u tom podru~ju mo`e o~ekivati obrona~ni nevezani materijal znatnije debljine. sastavu i boji izdvojene tri in`enjerskogeolo{ke/geotehni~ke sredine: • tlo `itkog konzistentnog stanja – dominiraju pra{inasti ili glinovito-pra{inasti materijali sive boje. Prikazani podaci prili~no se dobro podudaraju s prethodnim geofizi~kim i in`enjerskogeolo{kim istra`ivanjima provedenim za glavni projekt mosta (MARASCHINI et al. u sredi{njem dijelu debljine od 17 m do preko 42 m. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. a samo lokalno s poja~anim udjelom organske tvari..– Hrvatski hidrografski institut. od 0 m do 38 m debljine. 2005).– Final Repori Geotechnical Investigation.. PEDEMONTE.– Gra|evinar. M. Hrvatski geolo{ki institut. R. G. u~estalo s ostacima fragmenata lju{tura {koljaka.. Zagreb. (2007): Most kopno – Pelje{ac s pristupnim cestama. Izuzetak je granica izme|u `itkog i lako-gnje~ivog tla ~ija dubina varira i do 20 m. J. Split. za razliku od stupova bli`e obali koji }e biti temeljeni u ~vrstoj vapnena~koj podlozi. & GULAM. D’appolonija. Italy. & PAOLETTI. N. & MUJKANI]. (2004): Predhodni istra`iva~ki radovi za potrebe projekta “Most kopno – poluotok Pelje{ac”. pojedini stupovi sredi{njeg dijela mosta biti }e temeljeni u tlu. (2005): Pelje{ac Bridge Location. od 13 m do 50 m. [AVOR. Zagreb. Adriatic Sea.

5°. koje su prikazane na profilu terena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 163 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja klizi{ta u naselju Ruhotina Engineering geological investigations landslide in settlement Ruhotina Ne|o \uri} Tehni~ki institut Bijeljina. terrain. godine za vrijeme intenzivnih ki{a imao takav karakter da su stambeni objekti ugro`eni u mjeri da nisu vi{e za stanovanje. landslide.0 m. • Klizna ploha 3. Dobiveni rezultati pokazuju da je u uvjetima prisutnosti podzemnih voda faktor sigurnosti Fs = 1. da bi po~etkom 2007. Vremenom proces je bio sve intenzivniji.5 – 15. {to je ne{to {ire u odnosu na prostor na kome se nalaze objekti. 1). Faktor sigurnosti Fs = 1. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: in`enjerskogeolo{ka i geotehni~ka istra`ivanja. a dublje su {ljunci i pijesci slabo zaglinjeni. dok se za drenirane uvjete posti`e Fs = 1. Faktor sigurnosti Fs = 1. To su gline u povr{inskom i pripovr{inskom dijelu terena.0 kN/m2. Predstavljeni su uglavnom glinama do dubine 12. Dio terena na kojem su aktivirani procesi klizanja pokriven je koluvijalnim tvorevinama (Co). Starine Novaka bb. Faktor sigurnosti Fs = 1. g = 20.0 m. sedimenti Key words: engineering geological and geotechnical investigations.1°. a u dubljim dijelovima su jako zaglinjeni {ljunci i pijesci. koje su zasi}ene vodom.5 m.7°.25–1. j = 14. srednje do vrlo sti{ljive. c = 0.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. formirana u pra{inasto-pjeskovitim glinama. Teren do dubine istra`ivanja karakteriziraju kvartarni sedimenti stare rije~ne terase i rije~ni sedimenti suvremene akumulacije. faktor sigurnosti Fs = 1.00 za uvjete prisutnosti podzemne vode. i ugra|eni piezometri.45.0 kN/m2. uglavnom drvenim {ipovima dubine oko 4. Obzirom da padina predstavlja aktivno klizi{te jo{ od sedamdesetih godina. to su povre- meno vr{eni odre|eni sanacioni zahvati. Kako je proces klizanja u vrijeme istra`ivanja u pojedinim dijelovima lokacije bio aktivan.45 za drenirane uvjete.0 kN/m2.0 kN/m2. Geotehni~ke analize stabilnosti padine Na temelju rezultata terenskih istra`ivanja definirana je konstrukcija terena i izdvojene tri klizne ravnine. neophodno je posti}i Fs > 1. na kojima je kasnije pra}ena razina podzemnih voda.25 za drenirane uvjete. pri ~emu je nagib ve}i u njenim ni`im dijelovima. Rezultati geomehani~kih istra`ivanja pokazali su da se klizna ravan nalazi na dubini oko 6. Za uvjete da je padina bez optere}enja od strane objekata. j = 13. ali i njihova stabilnost. Sedimenti stare rije~ne terase (t1) izgra|uju padinu na kojoj je formirano klizi{te i njen kontaktni prostor. g = 20. Ipak.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. c = 0. Republika Srpska. Istra`ivanje terena provedeno je na povr{ini oko 8000 m2. padina. g = 20.0 kN/m2. dubine 7. koje predstavljaju gline izmijenjene u pogledu fizi~ko-mehani~kih svojstava u odnosu na samoniklo tlo. klizi{te. pri ~emu su dobivene vrijednosti faktora sigurnosti: • Klizna ploha 1. c = 0.30 za drenirane uvjete. teren. sediments Uvod Klizi{te se nalazi uz magistralni put Bijeljina – Zvornik. to je neophodno primijeniti dodatne mjere .0 kN/m2. Svi su o{te}eni u mjeri da su postali opasni za kori{tenje.45 bio bi dovoljan. prostiru se u podno`ju istra`ivane padine.0 m. Zajedno s podacima detaljnog in`enjerskogeolo{kog kartiranja jezgra iz bu{otina definirana je klizna ploha kao polazna osnova za analizu stabilnosti padine.50. tijekom 2005. Faktor sigurnosti Fs = 1. uglavnom neravnomjernog sastava. Na bu{otinama su izvedeni pokusi SPT-a. {to nije dovoljno.4. • Klizna ploha 2. Padina je blagog nagiba od 5–10°. godine do{lo je do loma {ipova i ponovne aktivacije procesa klizanja. Faktor sigurnosti Fs = 1. Obzirom da analize stabilnosti padine pokazuju da se dreniranjem vode ne posti`u zadovoljavaju}i rezultati u pogledu stabilnosti. Faktor sigurnosti Fs = 1. na kojima su uzeti uzorci za laboratorijska ispitivanja iz svake litolo{ke promjene (Sl. U okviru geotehni~kih istra`ivanja ura|eno je sedam (7) istra`nih bu{otina. Sedimenti suvremene akumulacije (al) ili aluvijalni sedimenti. Analize su vr{ene za vrijeme prisutnosti podzemne vode (drenirani uvjeti). j = 13. slika 1. slope. Geolo{ke i geomehani~ke karakteristike terena Klizi{te je formirano na lijevoj strani magistralnog puta Bijeljina – Zvornik u selu Ruhotina. to su piezometarske cijevi bile dobar pokazatelj dubine klizne plohe. Za izra~une su usvojeni sljede}i parametri. Pojava podzemnih voda vezana je direktno za infiltraciju s povr{ine terena kroz pukotine i o{te}ene dijelove padine zahva}ene klizanjem. Klizanje je zahvatilo nekoliko manjih stambenih i pomo}nih objekata. U nazo~nosti objekata koji dodatno optere}uju padinu.

LITERATURA MAKSIMOVI].– Rudarski institut. OBRADOVI]. Situational plan of the field: al – river sediments. Co – koluvijalni sedimenti.164 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Beograd. . tre}e izdanje. sanacije.. t2 – sedimenti rije~ne terase (gline. Co – colluvio sediments. (1991): Mehanika tla u in`enjerskoj praksi. NAJDANOVI]. Situacioni plan terena: al – rije~ni sedimenti. N. Predlo`ena je izrada {ipova koji }e se postaviti u hipsometrijski ni`em dijelu klizi{ta. Beograd. (2005): “Mehanika tla”. M. zaglinjeni {ljunak). R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. kako bi {titili objekte od daljnjeg pomicanja.– Gra|evinska knjiga. Figure 1. t2 – river terrace sediments (clay. gravel clayey).

Intenzitet serpentinizacije bitno varira izme|u razli~itih lokacija na kojima se pojavljuju peridotiti. Sachsova 2. Primjer peridotita kod kojih su procesi serpentinizacije ve} uznapredovali. ali koji kakvo}om jo{ zadovoljavaju uvjete kvalitete za proizvodnju nekih gra|evinskih materijala. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. serpentin je mekan mineral koji se u stijenama javlja u sitno listi}avim ili vlaknastim agregatima.4. To su guste. u prirodi se rijetko nalaze svje`i peridotiti. Udio serpentina odre|en je kvantitativnom rendgenskom difrakcijskom analizom. prsline. ~vrste i tvrde stijene pogodne za upotrebu kao tehni~ko-gra|evni kamen. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 165 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj serpentina na svojstva i trajnost peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena Influence of serpentine on properties and durability of peridotites as rock for construction purposes Mladen Fistri}1.. Nepoznavanje fizikalnih i mehani~kih zna~ajki. brucit i dr. Mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop se mijenjaju tijekom vremena i njihovo trenutno stanje odraz je primarnog mineralnog sastava i primarne strukture i teksture kamena. Procesom serpentinizacije naru{avaju se tehni~ka svojstva kamena zbog nastanka minerala lo{ijih mehani~kih svojstava (serpentin. produkti rekristalizacije i dr. magnezit. Dok je kakvo}a stijenske mase i iz nje proizvedenih drobljenih kamenih agregata stalnih kamenoloma vi{e manje poznata.. pukotine. Ti peridotiti su tamnozelene boje i homogene teksture. piroksena (20–40%) i akcesornih sastojaka. tehni~ko-gra|evni kamen Key words: Serpentinization. te vremenska postojanost kamena ovise o njegovom mineralnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu. durability of stone. te zbog ve}e podlo`nosti procesima atmosferskog tro{enja tako izmijenjene stijene (WICKS et al. ve} i postojanje i me|usobni odnosi raznih deformacija i defekata u kamenu kao {to su {upljine. 1977). trajnost kamena. te mineralo{ko-petrografskog sastava ugra|enog kamenog materijala mo`e u kona~nici nepovoljno utjecati na trajnost i sigurnost gra|evine (FRENCH & CRAMMOND.) i uslijed promjene volumena u fazi metamorfoze olivina u serpentin. je peridotit iz okolice @ep~a u Republici Bosni i Hercegovini. te tektonskih procesa kroz koje je kamen pro{ao tijekom svog postojanja.d. te udjela serpentina prikazani su u Tablici 1. Fizikalna i mehani~ka svojstva. Iako bi serpentinite u pravilu trebalo izbjegavati gdje je to mogu}e kao tehni~ki gra|evni kamen. deformirani kristali. d. `ile. Janka Raku{e 1. Naravno da se time uvelike mijenjaju i njegova fizi~ko-mehani~ka svojstva. Nikolina Ilijani}2 & Renato Hrka~3 1 2 Institut IGH. Hrvatska 3 Osjek-Koteks d. 1980). Utjecaj serpentinizacije na trajnost kamena i kamenog agregata Prema svom primarnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu peridotiti su ultrabazi~ne intruzivne stijene zrnaste strukture izgra|ene od olivina (40–70%).d. Me|utim. 10 000 Zagreb. rock aggregates Uvod Intenzivnom izgradnjom cestovne infrastrukture ~esto se potrebe za pove~anim koli~inama tehni~kog gra|evnog kamena podmiruju kori{tenjem kamenog materijala iz iskopa ili lokalnih izvori{ta. odnosno pojedinog le`i{ta peridotita.. problem nastaje kada u {iroj okolici gra|evinskog zahvata nema izvori{ta kvalitetnijeg tehni~ko-gra|evnog kamena. Rezultati ispitivanja U cilju utvr|ivanja udjela serpentina kod kojeg dolazi do zna~ajnog pada fizi~ko-mehani~kih svostava peridotita. odnosno gotovo su redovito peridotiti u ve}oj ili manjoj mjeri serpentinizirani. Hrvatska Klju~ne rije~i: Serpentinizacija. te {to to~nije odrediti kod kojeg udjela serpentina dolazi do neprihvatljivih vrijednosti pojedinog svojstva zna~ajnog za primjenu peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena. Zbog toga je bitno {to bolje poznavati utjecaj serpentinizacije na svojstva peridotita. Pri tome se pod strukturno-teksturnim sklopom ne smatraju samo jednostavno opisani struktura i tekstura. ali i procesa alteracija i tro{enja. a ponekad su velike varijacije prisutne i unutar iste stijenske mase. kontroli kakvo}e kamenih materijala iz lokalnih izvori{ta ne pridaje se dovoljno zna~aja i ~esto se koriste bez prethodnih ispitivanja. ispitani su uzorci peridotita iz okolice @ep~a i Prnjavora (BiH) i Kukesa (Albanija). Rezultati ispitivanja njihovih fizikalnih i mehani~kih svojstava. Za razliku od olivina i piroksena. 31 000 Osijek. 10 000 Zagreb. . [ama~ka 11. Tomislav @enko1. talk. Jedna od izmjena kod koje se bitno mijenjaju mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop kamena je serpentinizacija ultrabazi~nih magmatskih stijena iz skupine peridotita.

dok su ortopirokseni uglavnom neizmjenjeni.419 – – postojan 5. F.J. klinopiroksena i ortopiroksena.7 serpentinit Kristalaste granularne su strukture.7 serpentinizirani peridotit PRNJAVOR 82. Prnjavor i Kukes. na kristalizaciju Na2SO4 (5 ciklusa. & CRAMMOND.166 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. %) “Los Angeles” test (frakcija 4/8 mm) (KLA) Postojanost na mraz (frakcija 8/16 mm) (mas.590 1.1 – – – 2. E. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo mre`astu strukturu serpentina s malobrojnim reliktima neprepoznatljivih primarnih minerala od kojih su preostale samo konture. Zaklju~ak Usporedbom rezultata ispitivanja (Tablica 1). J. Kristali olivina su u zna~ajnoj mjeri serpentinizirani. 13. homogene teksture. mas. N. Test results of peridotites from @ep~e. London. vidljivo je da peridotiti iz okolice @ep~a imaju povoljnija fizikalna i mehani~ka svojstva.808 2. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo reliktnu zrnatu strukturu u kojoj se rijetki neizmijenjeni minerali olivina.24 postojan – 22 0. ortopiroksena i klinopiroksena ili njihovi dijelovi (relikti) nalaze unutar mre`e serpentina.31 2. %) Post. a u mikroskopskom preparatu vidljivo je da im granularnu strukturu ~ine hipidiomorfni do alotriomorfni kristali olivina. gdje su eksploatirani serpentinizirani peridotiti po petrografskom izgledu i udjelu serpentina sli~ni onima iz okolice Prnjavora. & WHITTAKER. {to je i bilo za o~ekivati na temelju petrografskog opisa i RTG analize udjela serpentina. ne bi smjeli donositi zaklju~ci o nepodobnosti pojedinog peridotita za proizvodnju kamenih agregata.5 142.6 0. ISPITANO SVOJSTVO u suhom stanju (MPa) Tla~na ~vrsto}a u vodom zasi}enom stanju (MPa) 25 ciklusa smrzavanja (MPa) Otpornost na habanje po Boehmeu (cm /50cm ) Upijanje vode (mas.5 104.) – – 95. WICKS. Drugi varijetet je tamnozelene do crne boje. homogene teksture i makrokristalaste strukture.J.331 2.W. (1980): The influence of serpentinite and other rocks on the stability of concretes in the Middle East. ispitivanjem agregata dobivenog drobljenjem kamena iz le`i{ta Kukes u Albaniji. a izgled im varira izme|u dva raspoznatljiva varijeteta. iako su ona bila ograni~ena. pokazuju da proizvedeni agregat ima neka svojstva (otpornost na smrzavanje i otpornost na drobljenje) dovoljno dobra za odre|enu namjenu.132 (postojan) – – 78. 15. Rezultati ispitivanja peridotita iz @ep~a. J.– Q.280 postojan 0.3 (postojan) 92. . Prvi je sivozelene boje. Na temelju tih rezultata moglo bi se zaklju~iti da peridotiti iz okolice Prnjavora i iz Kukesa nemaju primjenu kao tehni~ko-gra|evni kamen. 459–488. %) Udio serpentina (%) Petrografsko odre|enje 3 3 3 2 @EP^E 155.21 2. W. Prnjavora i Kukesa. %) Prostorna masa (t/m ) Gusto}a (t/m ) Poroznost (%) Postojanost na mrazu (25 ciklusa.J.4 serpentinit ALBANIJA 76. mas.558 2. U kristalima klinopiroksena se tako|er opa`a serpentinizacija. Iz rezultata provedenih ispitivanja.5 0. afanitne strukture i nepravilno ispresijecan s malobrojnim bijelim `ilama debljine do 3 mm. ma koliko peridotit ~ijim drobljenjem se taj agregat dobiva bio serpentiniziran. LITERATURA FRENCH. Table 1.15 (nepost.1 13.882 0. Me|utim. zaklju~ujemo da se bez detaljnih ispitivanja kako uzoraka kamena tako i iz njega proizvedenog agregata. Peridotiti iz okolice Prnjavora i Kukesa su gotovo u potpunosti serpentinizirani. Miner. 255–280. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. (1977): Serpentine textures and serpentinization.. Eng.– Can.5 – – 24. Geol.

and it is possible appearance swelling. KRSTI]. (2008). 19 210 Zeleni bulevar 35.. psammites. M. 2007.– GEOING. (2008). (1996). Elaborat o izvr{enim fizi~ko-mehani~kim i deformacionim ispitivanjima materijala flotacijske brane 2-A. RATOMIR.): Terranes of Serbia. According to the methodological procedures are derived the following investigative work: 1. & KRSTI]. Sandstones occur as brown. Investigation drilling. Case studies The new alignment of tunnel for relocation of the river are derived Kriveljske field research in order to obtain continuous cores represented members in depth.– Institut za bakar Bor. Milenko Ljubojev & Mile Bugarin 1 Mining and Metallurgy Institut Bor. Institut za rudarstvo i metalurgiju u Boru. Quaternary sediments (Q) cover the entire surface of the investigated area. Belgrade. S. REFERENCES KARAMATA. gray blue. 3. shallow-water carbonates and intermediate-composition volcanic rocks). B.represented the talus and eluvial deposits. light dark gray color. LJUBOJEV.4. B-2k. drillholes. and especially marlon is subjected to rapid degradation in the form of decolorization and dropout. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. Detailed engineering geological mapping and core boreholes taking soil samples for laboratory testing. str. Serbia. Nivo podzemnih voda na delu projektovane trase tunela. 25–40. analysis of cracks and getting massive rock representative rock samples to determine the physical and mechanical determine parameters in the laboratory. 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 167 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Litological types of rocks along the new tunnel route for the relocation of the Kriveljska River Litolo{ki tipovi stijena na novoj trasi tunela Kriveljske rijeke Sla|ana Krsti}. & BUGARIN. M. Determination of rock mass cracks (RQD). pelites. & @IVKOVI]. gently picked. S. 19–25. among other space to accommodate a flotation mullock space flotation tailings Kriveljska River. B-4k and B-5k). 2. Lamina are thick to several inches. Due to the deterioration of the collector on the part of the route of the tunnel. In contact with fresh air. The thickness of layers in series is variable. Accumulation area to accommodate tailings from flotation there was a damming of the Krivelj River valley dams 1A.– Rudarski radovi 2/2008. rarely more decimeter. LJUBOJEV. Parallel lamination and hair that is registered in all the investigative drilling is fast removal large and smaller deposits. made the project of making the tunnel for the relocation of the Kriveljska River to avoid the ecological disaster that can be extended to the Black Sea where it empties into the Danube. Terranes of Serbia and neighbouring areas. M. with the advent of open cracks and cracks. & KRSTI]. Projekat geolo{kih i fizi~ko-mehani~kih istra`ivanja stena trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke’’. (eds. In the Ku~aj Terrane. from super high to laminar. B-3k. litological types and knowledge about the rock stability of rock. Rarely occur and lamina coalclay up to several mm thick. Drilled total of 508 meters by drilling five boreholes (B-1k. Beograd. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is made as cooperation with the Ministry of Science and Technological Development on project N° 17004 R. rocks. M. Krivelj. M. 2A and 3A of sand built by cyclone. . took from prospecting Kriveljska River. Distribution has the largest area of sandstones. ecological disaster. In: KNEZEVI]. discrete units of Cretaceous. LJUBOJEV. marlon and pelites. & BUGARIN. in which will be place tunnel axis. bu{otine. continental clastic deposits. Alternates with sandstone lamina marlon and less. 1996). Research in drillholes presented carakterisics massif rock. D. Bor. Tehni~ki izve{taj istra`nih geolo{kih bu{otina trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke. Klju~ne rije~i: odvojene kredne jedinice. (2006). (2007). The rocks are mostly fresh and sail. V. among other things situated and Timok magmatic complex (KARAMATA et al. Research results Route of research drilling in the field for the Relocation of the river represented Krivelj following lithological types of rocks: 1. and fill material from flotation. D. B. ekolo{ka katastrofa. SAVI]. P. Upper Cretaceous sediments (K2-32 – Continental clastic deposits. Faculty of Mining and Geology. & V. while the participation of individual members unequally. Bor Copper Mine.

international data bases Metodologija prikupljanja podataka Analiza ukupnog broja prirodnih katastrofa i ukupnih ekonomskih gubitaka uslijed prirodnih hazarda u svijetu pokazuje trend porasta u posljednjih 50 godina. Makedoniju. Pierottijeva 6. U ovom radu napravljena je analiza prirodnih katastrofa za sljede}e zemlje: Hrvatsku. bilo na nacionalnoj ili me|unarodnoj razini. a za svaki od njih evidentirana je tako|er i lokacija. broj ozlije|enih 100 ili vi{e. natural hazardous events. Sveu~ili{ta u Beogradu.emdat. godine. po`ari. • meteorolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni kratkotrajnim atmosferskim procesima ~ije trajanje se izra`ava u minutama ili danima: oluje. uni{tavanje i ljudske patnje”.. Za navedene zemlje analizirani su podaci iz razdoblja 1900–2008. • hidrolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni poreme}ajima u normalnom kru`nom ciklusu vode i/ili prelijevanjem vodnih tijela: poplave. Izvori podataka su vladine ili UN-ove agencije. Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska Rudarsko-geolo{ki fakultet.. Na temelju ovoga je zaklju~eno da najvi{i stupanj smrtnosti uzrokuju potresi iako su najrje|i prirodni hazard. 10 000 Beograd.9. pokretanja masa stijena/tala (suha). kao i procijenjena vrijednost gubitaka uslijed {teta (izra`ena u ameri~kim dolarima). Tipovi prirodnih katastrofa i njihov utjecaj na ljude i materijalna dobra razlikuju se s obzirom na geografski polo`aj. Iako ne postoji me|unarodni dogovor o preporu~enoj praksi za prikupljanje podataka o prirodnim katastrofama (GUHA-SAPIR. Rezultati analiza podataka U razdoblju od 1900-2008. Biljana Abolmasov2. Albaniju. U ovom radu se prikazuju rezultati analiza i statisti~ki pregled podataka iz dvije me|unarodne baze podataka o prirodnim katastrofama i njihovom utjecaju na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. Postoji vi{e definicija prirodnih katastrofa. pokretanja masa stijena/tala (vla`na). zatra`ena me|unarodna pomo}. Gubitak od ukupno 1299 ljudskih `ivota uslijed 8 potresa iznosi 52% od ukupnih gubitaka ljudskih `ivota svih analiziranih doga|aja. Sveu~ili{ta u Zagrebu.1963. ekonomske. 2008) ove dvije baze koriste istu klasifikaciju tipova katastrofa {to je omogu}ilo integraciju podataka i njihovu analizu.munichre. a podaci iz NATHAN baze podataka katastrofa koju odr`ava Minhensko osiguravaju}e dru{tvo (http://mrnathan. Druge po opasnosti su klimatske katastrofe s 40% ljudskih `rtava (ili 992 izgubljena ljudska `ivota). Srbija Klju~ne rije~i: prirodne katastrofe. Kriteriji koji odre|eni doga|aj treba ispuniti da bi bio registriran u ovim bazama podataka su sljede}i: broj poginulih 10 ili vi{e.2009. Definicije prirodnih katastrofa i glavni tipovi kori{teni u bazama podataka EM-DAT i NATHAN (GUHA-SAPIR. .com) preuzeti su 10. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Regionalni prikaz prirodnih hazarda u dijelu jugoisto~ne Europe Regional overview of natural hazards in part of Eastern Europe Snje`ana Mihali}1. godine. a samo 8% ljudskih `rtava (ili 189 izgubljenih ljudskih `ivota) otpada na hidrolo{ke katastrofe. me|unarodne baze podataka Key words: natural disasters. Zabilje`eni doga|aji evidentirani su po zemljama.be) preuzeti su 20. 2008): “…situacija ili doga|aj koji dovodi do prema{ivanja lokalnih mogu}nosti zbog ~ega nu`nom postaje pomo} izvana. tj.168 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. za sve tipove hazarda osim za biolo{ke. Najve}i broj ljudskih `rtava (1100) dogodio se za vrijeme potresa u Skopju 26. Analiza broja poginulih ljudi pokazuje da je najve}i broj ljudskih `ivota izgubljen uslijed geofizi~kih katastrofa. • klimatske katastrofe su doga|aji prouzro~eni dugotrajnim procesima. 2009). odnosno na stupanj razvijenosti i ranjivosti regije ili zemlje i to socijalne. Martin Krka~1 & Pavle Feri}1 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. a obuhva}aju klimatske promjene unutar jedne sezone do promjene koje se izra`avaju nakon vi{e desetlje}a: ekstremne temperature. potresa.9. godine na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe dogodilo se ukupno 32 katastrofalna doga|aja koji su prouzro~ili ljudske `rtve i to: 13 klimatskih katastrofa (41%). nepredvi|eni i ~esto iznenadni doga|aj koji uzrokuje veliku {tetu. politi~ke ili kulturne (ABOLMASOV et al. Srbiju. \u{ina 7. vulkani. Podaci iz baze podataka EM-DAT (The Emergency Disasters Data Base) kojom upravlja CRED na Katoli~kom sveu~ili{tu Louvain u Belgiji (http://www. 2008) su sljede}i: • geofizi~ke katastrofe su doga|aji ~ije je porijeklo iz podzemlja: potresi. su{e. • biolo{ke katastrofe su prouzro~ene izlaganjem `ivih organizama bacilima i otrovnim tvarima: epidemije. progla{eno stanje uzbune. broj poginulih i povrije|enih ljudi. 10 000 Zagreb. `ivotinjski stampedo.7.2009. prirodni hazardni doga|aji. insekata. 11 hidrolo{kih katastrofa (34%) i 8 geofizi~kih katastrofa (25%). a prema CRED-u (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters) definicija je sljede}a (GUHA-SAPIR. datum. znanstvene ili osiguravaju}e institucije ili novinske agencije.

poplave) nisu pohranjeni po pojedinim dr`avama.088) ozlije|enih uslijed klimatskih katastrofa. a relativni udjeli s obzirom na tip katastrofalnog doga|aja su sljede}i: 68% (ili 4.000 USD) na hidrolo{ke katastrofe i 24% (ili 1. (ed. na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe. 347–355.000 km2 u zemljama Zapadnog Balkana (Izvor: IMF. LJ. do danas nije prepoznata od strane dr`avnih institucija na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. jer ne zadovoljavaju zadane kriterije s obzirom na stupanj {tete ukoliko se promatra samo odre|ena dr`ava. Osim toga. org. B.000 USD) otpada na klimatske katastrofe. Dva pojedina~na klimatska doga|aja.290. .– In: ALEKSI]. Centre for Research on the Epidemiology of Disasters.973. S obzirom na ekonomske {tete. CRED CRUNCH News. i 8% (ili 526. 9 klimatskih katastrofa (17%) i 3 meteorolo{ke katastrofe (6%).119.2009). bila su su{a (iz srpnja 1990) i poplava (iz listopada 1990).4. mnogi detaljniji lokalni podaci nedostaju. LITERATURA ABOLMASOV. D. Iako se podaci o prirodnim katastrofama za sve zemlje u regiji mogu prona}i u globalnim bazama podataka. Issue No 13. koja su prouzro~ila najve}u ekonomsku {tetu.220) ozlije|enih uslijed geofizi~kih katastrofa. Oba ova doga|aja zahvatila su isto podru~je smje{teno u sredi{njem dijelu biv{e Jugoslavije. koji zahva}aju nekoliko susjednih zemalja (npr. su{e.600. 8 (ili 36%) hidrolo{kih i 5 (ili 23%) geofizi~kih doga|aja. G. 2009). Rezultati analiza pokazuju da se u ovoj regiji pojavljuju svi tipovi prirodnih hazarda i prirodnih katastrofa. poplave i odre|eni tipovi klizi{ta). http://www. po`ari) iako su naj~e{}e hidrolo{ke katastrofe (npr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 169 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book U istom se razdoblju.10. Brussels. tipovi prirodnih katastrofa. Ecological movement of the City of Novi Sad.313.448.): Proceedings of the XIII International Eco-Conference: Environmental Protection of urban and suburban settlements.886. od 21. Ukupna ekonomska {teta iznosila je 4.353. (2008): EM-DAT’s new disaster classification. Belgium.451) ozlije|enih uslijed hidrolo{kih katastrofa. HAD@I-NIKOVI].158. (2009): The socioeconomic influence of geological hazards. M. 14% (ili 885. godine..000 USD) na geofizi~ke katastrofe. & RUNDI]. 31% (ili 1. (http://www. Sustavno prikupljanje podataka s obzirom na u~estalost i u~inke katastrofalnih doga|aja predstavlja vrijedan izvor informacija za razli~ita tijela lokalne samouprave i nacionalne uprave koja se bave prostornim ure|enjem i za{titom i spa{avanjem ljudi od prirodnih katastrofa.726.emdat.– Disaster data: A Balanced Perspective. kao i vo|enje regionalnih i lokalnih baza podataka. Na tre}em mjestu nalazi se ve} ranije spomenuti potres u Skopju 1963. Novi Sad.000 USD od ~ega 45% (2. Accessed September 25. Zaklju~ak Vi{e od 22 milijuna ljudi `ivi na pribli`no 264. ukupno 22 prirodna doga|aja su tretirana kao katastrofalna u istom razdoblju i na istom podru~ju i to: 9 (ili 41%) klimatskih. Va`nost prikupljanja podataka o prirodnim hazardima.090) ozlije|enih uslijed meteorolo{kih katastrofa. 10% (ili 652. GUHA-SAPIR.imf.894.be/publications/. Analiza broja ozlije|enih ljudi pokazuje da je ukupan broj ozlije|enih ljudi iznosio 6. Na temelju ovoga se zaklju~uje da ljude najvi{e ugro`avaju klimatske katastrofe (npr. dogodilo ukupno 53 katastrofalna doga|aja tijekom kojih je ozlije|eno 100 ili vi{e ljudi i to: 31 hidrolo{ka katastrofa (58%). ekstremne temperature. 10 geofizi~kih katastrofa (19%).

znanstveni projekt. kao i nabavka postoje}ih geolo{kih. dr. Prora~un projekta koji }e financirati japanska Vlada iznosi 4 milijuna eura. dr. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{ta. te pilot podru~je radne grupe za buji~ne tokove na podru~ju Vinodolske doline (Slani potok). Kisi} (Sveu~ili{te u Zagrebu). Ostala pilot podru~ja definirat }e se u drugoj polovici 2010. Projekt je zapo~eo u travnju 2009. Partner MZO[-u u ovom projektu je Japanska agencija za me|unarodnu suradnju (JICA – Japan International Cooperation Agency). koordinator projekta prof. izrada uputa za primjenu karata hazarda u prostornom planiranju. sc. japanska Vlada je u sklopu me|unarodnog natje~aja programa “Suradnja u podru~ju znanstvenih i tehnolo{kih istra`ivanja za odr`ivi razvitak’’ odobrila financiranje hrvatsko-japanskog projekta “Identifikacije rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje opasnosti od klizanja i buji~nih poplava u Hrvatskoj’’. Do lipnja 2010. Martin Krka~1 & Sanja Dugonji}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Marui). O`ani} i prof. Pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta U okviru aktivnosti Radne grupe za klizi{ta planiraju se sljede}e skupine aktivnosti: geotehni~ka istra`ivanja klizi{ta (istra`iva~ko bu{enje. dr. rizik. H. obrazovanja i {porta (MZO[) sufinancirat }e projekt izravnim u~e{}em u ukupnom iznosu od pribli`no 180. opremanje prostora za kabinetska istra`ivanja. piezometri. sc. risk. Sveu~ili{ta u Rijeci. Yamashiki). 10 000 Zagreb. nabavka avionskih i satelitskih snimaka. a Ministarstvo znanosti. te Me|unarodni konzorcij za klizi{ta (International Consortium on Landslides. obrada i priprema podataka za prostorne analize. godine. sc. analiza inici- . N. Purgar (MZO[). razvoj sustava ranog upozoravanja navedenih geohazarda. dr. Viktora Cara Emina 5. geotehni~kih i geodetskih podataka. (ii) radna grupa za buji~ne poplave (voditelji prof. instalacija opreme na terenu. dr. Bonacci (Sveu~ili{te u Splitu). bujice. N. Japan Key words: landslides. O. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Japansko-hrvatski bilateralni projekt “Identifikacija rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj” – pilot podru~ja Japanese-Croatian bilateral project “Risk identification and land-use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia” – pilot areas Snje`ana Mihali}1. sc. Upravu projekta s hrvatske strane sa~injavaju: direktor projekta V. Znanstvena istra`ivanja provodit }e se na pilot podru~jima u Primorsko-goranskoj `upaniji. sc.000 eura. Hrvatska Gra|evinski fakultet. 10 000 Rijeka. godine. voditelj projekta prof. (iii) radna grupa za kartiranje hazarda i primjenu u prostornom planiranju (voditelji doc. Sveu~ili{ta u Rijeci (Gra|evinski fakultet) i Sveu~ili{ta u Zagrebu (Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) te Hrvatski geolo{ki institut. U implementaciji projekta s hrvatske strane sudjeluju sastavnice Sveu~ili{ta u Splitu (Gra|evinsko-arhitektonski fakultet). Op}i cilj projekta je razvoj metodologija za prevenciju i ubla`avanje prirodnih hazarda klizanja i buji~nih tokova. Pierottijeva 6. a ukupno trajanje projekta je 5 godina. Aktivnosti na projektu podijeljene su u tri radne grupe: (i) radna grupa za klizi{ta (voditelji prof.170 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dr. Y. @. dr. uspostavljanje sustava za geodetsko i geotehni~ko pra}enje klizi{ta (GPS. razvoj metodologija za procjenu i zoniranje hazarda klizanja i bujica. dr. sc. inklinometri. sc. K. kada se tako|er o~ekuje i intenzivnija implementacija aktivnosti projekta: nabavka opreme za kabinetska i terenska istra`ivanja. Prora~un osiguran od japanske Vlade namijenjen je za donaciju opreme Hrvatskoj. totalna stranica. Sveu~ili{ta u Zagrebu. Sassa). Partnerske institucije s japanske strane su: Sveu~ili{te u Niigati (Research Center for Natural Hazards and Disaster Recovery) i Sveu~ili{te u Kyotu (Disaster Prevention Research Institute. uspostavljanje sustava prijenosa i obrade podataka. I. Arbanas i prof. Mihali} i prof. flash floods. Specifi~ni ciljevi projekta su: razvoj metodologija procjene rizika klizanja i bujica. Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj `upaniji. O`ani} (Sveu~ili{te u Rijeci). @eljko Arbanas2. zamjenica voditelja projekta prof. dr. godine definirana su pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta na podru~ju Rijeke (klizi{te Grohovo) i Zagreba (klizi{te Kostanjek). ekstenzometri. ki{omjer). DPRI). in situ i laboratorijska ispitivanja uzoraka tla). Ovaj projekt spada me|u 10 projekata koji su odabrani u konkurenciji od 142 projektna prijedloga iz cijeloga svijeta. scientific join research. S. kao i za tro{kove razmjene japanskih i hrvatskih znanstvenika za potrebe zajedni~kog istra`ivanja. Japan Op}enito o projektu U okviru vi{egodi{nje vrlo uspje{ne tehni~ke suradnje izme|u Republike Hrvatske i Japana. seizmografi. sc. ICL). sc.

Prema ORTOLAN (1996) klizne plohe utvr|ene su na dubinama od cca 50 m. podizanja razine podzemnih voda u padini ili eventualnog seizmi~kog doga|aja mogu o~ekivati nova klizanja. Klizi{te Grohovo.. Klizi{te Kostanjek predstavlja kompleksno klizi{te. (2005): Complex landslide in the Rje~ina valley (Croatia): Origin and sliding mechanism. 65 m i 90 m. Primorsko-goranska `upanija Klizi{te Grohovo nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline rijeke Rje~ine u zale|u Rijeke. Procjena volumena pokrenute mase kra}e se od 850. osim regulacije korita Rje~ine u zoni klizanja.4. mogu o~ekivati nova klizanja. pokrenuti materijal zauzeo je relativno stabilan polo`aj bez provedbe sanacijskih radova. dok je sredi{nji dio doline izgra|en u naslagama paleogenskog fli{a. Ukupna duljina klizi{ta iznosi L=425 m. na podru~ju fli{ne sinklinale ome|ene rasjedima na kontaktu s vapnena~kim bokovima doline. Nakon po~etnog klizanja.2 km2 s oko 500 stambenih i gospodarskih objekata. ovo klizi{te je tako|er reaktivirano retrogresivno klizi{te. Procjena je da je trenutno stanje stabilnosti relativno nisko. (1996): Formiranje prostornog in`enjersko-geolo{kog modela dubokog klizi{ta s vi{e kliznih ploha (na primjeru klizi{ta Podsused).6x106 m3. V. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. ^. Grad Zagreb Klizi{te Kostanjek nalazi se na zapadnom dijelu Podsljemenske zone u Zagrebu.000. Inicijalno klizi{te je nastalo pokretanjem mase unutar deluvijalnog pokriva~a u no`ici padine neposredno uz samu Rje~inu. Klizi{te Kostanjek.000 m3. JURAK. po srednjoj oko 12. Sveu~ili{te u Zagrebu. ili eventualnog seizmi~kog doga|aja..– Disertacija. {irina pokrenute mase Wd= 80 do 200 m. numeri~ko modeliranje klizi{ta i bujica..000 m3 do 2. 236 str. podizanja razine podzemnih voda u padini i vode u koritu Rje~ine. M. 361–371. Klizanjem je zahva}eno podru~je pribli`ne povr{ine oko 1. a klizanjem su zahva}eni i vapnena~ki blokovi na fli{u na vrhu padine (BENAC et al. 2005). @. O[TRI]. sastavljeno od nekoliko razli~itih kliznih tijela s obzirom na stanje aktivnosti. Vapnenci kredne i palogenske starosti izgra|uju vrhove padine. LITERATURA BENAC. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 64/4.– Bulletin of Eng ineering Geology and the Environment. Monitoringom su uo~eni manji pomaci i daljnji razvoj klizanja u gornjim dijelovima padine. te razvoj sustava za rano upozoravanje. Ovo klizi{te je reaktivirano retrogresivno klizi{te. N.. a nastalo je u miocenskim naslagama sarmatske do gornjo-panonske starosti. Inicijalno klizi{te je nastalo 1963. kojega je interpretirao ORTOLAN (1996). Prema in`enjerskogeolo{kom modelu klizi{ta. ARBANAS. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. visina od no`ice klizi{ta do ~ela klizi{ta DH=165 m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 171 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book jalnih uzroka klizanja (oborine i potresi). . Ukupno je u pokretu po najdubljoj kliznoj plohi oko 32. a odgovaraju plohama slojevitosti u sarmatskim i gornjo-panonskim naslagama. U posljednjih nekoliko godina Grad Zagreb financira izradu projekta sanacije klizi{ta u okviru ~ega su provedena detaljna geodetska snimanja klizi{ta i postavljeni su reperi za geodetsko pra}enje pomaka klizi{ta. Klizi{te Grohovo predstavlja kompleksno klizi{te i sastavljeno je od 13 razli~itih kliznih tijela. Klizi{te je i danas aktivno. & O@ANI]. zbog eksploatacije u povr{inskom kopu cementnog lapora. debljina pokrenute mase Dd= 6 do 20 m. ORTOLAN.8x106 m3. @. Rijeka. a pokrenuta masa u cijelosti je pregradila korito Rje~ine. i po najpli}oj oko 7x106 m3 stijenske mase.

10 000 Zagreb. prikazuje vodopropusnost pojedinih naslaga i njihov me|usobni odnos (hidrogeolo{ke veze utvr|ene trasiranjem). Na gradskom podru~ju imamo i do 20 istra`nih radova na km2 dok u neurbaniziramom dijelu na km2 otpada 1–2 rada. unstable slopes. map. list Ivani} Grad Basic engineering geological map. Izdvojena su dva tipa terena: planinski i ravni~arski. s obzirom na potencijal likvefakcije. Hipocentri potresa su uglavnom iznad Mohorovi~i}eva diskontinuiteta. Ivan{~icu. te niza dijagonalnih rasjeda koji se mogu smatrati linijskim izvorom potresa. list Ivani} Grad. Cijelo podru~je je i pod utjecajem rasjedne zone `umbera~ko-medvedni~ko-kalni~kog rasjeda. Kalnika.000 pokriva (KUK & PRELOGOVI]. Ovo podru~je je seizmi~ki vrlo aktivno s brojnim jakim i katastrofalnim potresima.000.000. Hidrogeolo{ka karta. klizi{ta. slabo o~vrslih i klasti~nih stijena. list Ivani} Grad (SLI[KOVI] & [ARIN. Medvednicu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. 1999) podru~je lista Ivani} Grad. to je zona koja zahva}a sjeverne obronke Bilogore. te mogu}nost pojavljivanja erozije. nestabilne padine. Vukomeri~ke gorice i @umbera~ku goru. a jugoisto~no pribre`je Medvednice karakteriziraju blagi bre`uljci. predstavlja temeljnu istra`iva~ku djelatnost ~iji je glavni zadatak znanstveno prou~avanje in`enjerskogeolo{kih zna~ajki prostora. te koherentnog i nekoherantnog tla. Podru~je izme|u rijeke Save i Vukomeri~kih gorica ~ini Turopoljska ravnica. To je poznato epicentralno podru~je u kojem su potresi posljedica su~eljavanja struktura panonskog bazena i onih “medvedni~ko-kalni~kog pru`anja”. 1999). Na sjeverozapadnom dijelu lista Ivani} Grad dominira masiv Medvednice. Dvije dodatne karte su seizmotektonska karta i karta s kategorijama terena po stabilnosti.000. a u ravni~arskom dijelu kao osnovu za stabilnost terena. in`enjerskogeolo{ka karta obuhva}a cijelu lepezu in`enjerskogeolo{kih ~lanova i kompleksa – na listu se nalaze kompleksi ~vrstih. uvjetno nestabil- . engineering geological complex Uvod Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. ponajvi{e na dubini od 10 do 20 km. landslides. Josip Kolari} & Laszlo Podolszki Hrvatski geolo{ki institut. Geolo{ka karta Kao preduvjet za izradu osnovne in`enjerskogeolo{ke karte potrebno je imati gotovu osnovnu geolo{ku kartu. karta. u mjerilu 1:100. U planinskom dijelu su ~etiri kategorije stabilnosti: stabilno podru~je. Hidrogeolo{ka karta Druga faktorska karta koja je potrebna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte je zavr{ena osnovna hidrogeolo{ka karta. Podru~je je uglavnom pokriveno. Seizmotektonska karta Dodatna Seizmotektonska karta M 1:300. List Ivani} Grad Osnovne in`enjerskogeolo{ke karte obuhva}a podru~je povr{ine 1349 km2 i u cijelosti pripada teritoriju Republike Hrvatske. nepropusnost pokriva~a. te je za svako podru~je prilo`ena i posebna legenda. in`enjerskogeolo{ki kompleks Key words: engineering geology. Karta kategorije terena prema stabilnosti Temeljem in`enjerskogeolo{kih podataka izra|ena je faktorska karta stabilnosti terena u mjerilu M 1:300. Na jugozapadnom dijelu lista Ivani} Grad teren se blago uzdi`e prema Vukomeri~kim goricama. Zbog pokrivenosti terena za kategorizaciju stijena i tala kori{tena su geomehani~ka izvje{}a za graditeljstvo. Ovakav nerazmjer podataka rije{en je odabirom karakteristi~nih profila. Pozicioniranjem ovih izvje{}a na kartu dolazimo u nesrazmjer u istra`ivanju terena. Zbog tih razloga hidrogeolo{ka karta je neophodna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte. je kompilacijska karta sastavljena od tri faktorske karte: od Osnovne geolo{ke karte. Uz kartu klizi{ta i erozije. Izvori malih izda{nosti markiraju podno`je klizi{ta. Nada Bastali}. Osnovna geolo{ka karta rje{ava stratigrafske probleme i me|usobne odnose pojedinih geolo{kih jedinica. Sachsova 2. Hrvatska Klju~ne rije~i: in`enjerska geologija. U Hrvatskoj. Projekt Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta Republike Hrvatske (OIGK RH). Za in`enjersku geologiju hidrogeolo{ka karta predstavlja dragocjen dokument upravo u poznavanju izvora malih izda{nosti (iako nisu primarni na toj karti). list Ivani} Grad (BASCH. uvjetno stabilno podru~je. 1983).000. Zbog kompatibilnosti listova dogovoreno je da se geolo{ka karta upotrijebi kao faktorska karta i u potpunosti preuzme bez obzira na nove spoznaje o terenu. Stabilnost planinskog podru~ja definiraju kartirana klizi{ta i nagib padine. komunalne poslove i prometnice. s malo otvorenih izdanaka. Osnovne hidrogeolo{ke karte i karte klizi{ta i erozije. uzeta je razina podzemne vode. Na istoku lista kod Ivani} Grada teren je blago bre`uljkast. Ivani} Grad sheet @eljko Miklin. mjerila M 1:300. U pogledu seizmi~ke aktivnosti dominantno je epicentralno podru~je Ka{ine. mjerila M 1:100.172 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

koje zahtijeva slo`enije temeljenje. formiraju se in`enjerskogeolo{ki modeli karakteristi~nih geolo{kih sredina. erozija). & [ARIN. V. okarakterizirano je jednostavnim temeljenjem i podru~je pli}eg vodnog lica. ISRM International Society for Rock Mechanics (1978): Suggested methods for the quantitative description of discontinuities in rock masses. Zagreb. Nakon obrade podataka prikupljenih terenskim istra`ivanjima i geome- hani~kim laboratorijskim ispitivanjima imamo parametre koji omogu}uju kategorizaciju stijenske mase i tala. Pergamon Press Ltd. U nizinskom dijelu izdvojene su dvije kategorije vezane uz razinu podzemne vode: podru~je dubljeg vodnog lica. I. (1999): Prostorni plan grada Zagreba – seizmolo{ka i seizmotektonska studija. KUK. trajnost i ekonomi~nost izgra|enih objekata. te za kapitalnu izgradnju. razine 4–6 m. Digitalni geokodirani in`enjerskogeolo{ki podaci omogu}uju dinami~nost u izradi i interdisciplinarno kori{tenje rezultata istra`ivanja. Abstr. posebno u prostornom planiranju. (1983): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100 000. 1978). SLI[KOVI]. No 41. elektroprivredi. za{titi okoli{a i ocjeni pogodnosti terena za izgradnju infrastrukturnih objekata. vodoprivredi. In`enjerskogeolo{ka karta prikazuje prirodna svojstva terena koja }e biti primijenjena kod projektiranja u gra|evinarstvu. (1999) Osnovna Hidrogeolo{ka karta i tuma~ za list Ivani} Grad. A.– Bulletin IAEG. Sci. Rock. industriji i drugdje.4. LITERATURA BASCH. nestabilne padine. London. Podaci o in`enjerskogeolo{koj gra|i predo~eni na karti omogu}uju razvoj i izgradnju u skladu s geolo{kom sredinom i na taj na~in osiguravaju sigurnost.– Arhiv HGI.. & PRELOGOVI]. . 15. E. Izdvojena je kao posebna kategorija i podru~je savskog poloja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 173 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book no podru~je i nestabilno podru~je. and Geomech. metodama koje preporu~uju WP/WLI (1990): i International Society for Rock Mechanics (ISRM. 319–368. O. Zagreb. uklju~uju}i i snimanje morfolo{kih i drugih odlika sustava diskontinuiteta. WP/WLI (1990) Suggested nomenclature for landslides. list Ivani} Grad – karta i tuma~.– Int. Cilj projekta je u sklopu izrade OIGK RH i IG informacijskog sustava omogu}iti interdisciplinarno kori{tenje in`enjerskogeolo{kih podataka. Commission on standardization of laboratory and field tests.– RGN fak. In`enjerskogeolo{ka karta Na listu su prikazane in`enjerskogeolo{ke odlike i kategorizacija stijenskih masa i tala. a posebno za{titu okoli{a. Mech.. Temeljem terenskih in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja.– Arhiv HGI.. Min. Zagreb. znanstveno su obra|eni egzodinami~ki procesi i pojave u prostoru (klizi{ta. od 6–8 m. J. rudarstvu.. 13–16.

planova i akata za provedbu procjene u cilju smanjenja opasnosti i spremnosti za djelovanje u otklanjanju posljedica od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a (DUZS. 10 000 Zagreb. Prema mjerilu i prema geotehni~kim istra`ivanjima Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” ulazi u III stupanj zoniranja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” Preliminary hazard map of the “Sljeme suburban area” @eljko Miklin1. Hrvatska Gra|evinski fakultet Osijek. godine Vlada Republike Hrvatske donosi procjenu ugro`enosti RH od prirodnih i tehni~ko – tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. Za svako procjenjivanje pokreta tla. Ivan He}imovi}1 & Laszlo Podolszki1 Hrvatski geolo{ki institut. Tako je dobivena preliminarna karta hazarda od klizanja. . kvadrati~na mre`a. Figure 1. 2009.174 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Drinska 16a. 2009). Vlada zadu`uje tijela dr`avne uprave i druga nadle`na tijela da u okviru svoje nadle`nosti odmah pristupe izradi programa. Podru~je Podsljemenske urbanizirane zone kartirano je geolo{ki. hazard Key words: landslide. Sachsova 2. @eljko Ortolan2. square mesh. te srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. svibnja. hazard Klasi~nim kartiranjem utvr|eno je 707 klizi{ta i izra~unato optere}enje klizi{tima na kvadrati~noj mre`i od 1 km2. Centru svakog kvadrata pridru`ena je vrijednost optere}enosti klizanjem. Za ovo zoniranje bili su Slika 1. hidrogeolo{ki i in`enjerskogeolo{ki. Ovakva istra`ivanja potpomognuta su i nizom geomehani~kih analiza provedenim u svrhu dobivanja relevantnih podataka o kvaliteti tla ili stijene. Osijek. a izolinijama su spojene iste vrijednosti. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. nestabilnosti padina i likvefakcije odre|ena su tri stupnja pristupa zoniranja (ISSMFE Technical Committee for Geotechnical Eartquake Engineering –1999). Hrvatski geolo{ki institut je uvidom u svoju bazu podataka ocijenio da postoji mogu}nost izrade prelimi- narne karte hazarda od klizanja u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni. Aktom od 5. Tijekom 2005–2007 godine sustavno se kartiralo podru~je povr{ine 172 km2. Simplified preliminary landslide presence map of the “Sljeme foothills suburbanized area” and graphical representation of landslides and their average load value of slides susceptibility. ili rigorozno (precizno) zoniranje. Pojednostavljena preliminarna karta hazarda klizi{ta Podsljemenske urbanizirane zone i grafi~ki prikaz zastupljenosti klizi{ta. tako da su prikupljene korisne informacije za procjenu potencijala sloma tla.

realnih i potencijalnih ploha i/ili zona sloma (ORTOLAN et al. 2007). S povr{ine je uzeto 530 uzoraka tla na 500 lokacija. TECHNICAL COMMITTEE FOR EARTHQUAKE GEOTECHNICAL ENGINEERING. u prosjeku na 1 km2 uzeto je 8 uzoraka tla s 4 lokacije. LITERATURA CHACON. In situ testovima na~injeno je 200 SPP testova na 200 lokacija. 341–411. povratnih perioda i jakih potresa. 20–30% i >30% zastupljenosti klizi{ta.71.. MLINAR. polo`aj slojeva. Iz tako prikupljenih uzoraka na~injeno je 1166 pokusa granica te~enja.. Multivarijatne analize “Detaljne in`enjerskogeolo{ke karte podsljemenske urbanizirane zone (DIGK – faza I)” izra|ene su pomo}u Arc Info (ESRI) alata. 70. 1. umirena. bez analize faktora rizika. 22 kemijske analize te 40 paleontolo{ke analize (MIKLIN et al. za svaki je izra~unata povr{ina pod klizi{tem te se tako dobio postotak klizi{ta po km2. & EL HAMDOUNI. & JURAK. Zagreb 07. isto toliko pokusa granica plasti~nosti. 22 kvantitativne termi~ke analize i 20 rendgenske analize. DR@AVNA UPRAVA ZA ZA[TITU I SPA[AVANJE (DUZS) 2009: Procjena ugro`enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a.). prema (CHACON et al. @. (2007) Detaljna in`enjerskogeolo{ka karta podsljemenske urbanizirane zone. To su dokazano pouzdani indikatori najslabije “karike u lancu posmi~ne ~vrsto}e”. 65/4. @. povratni periodi oborina velikog intenziteta. Japan. J. bez tre}e dimenzije – dubine. Tokyo 101–0063. Tako spojene izolinije zastupljenosti povr{ina klizanja u postotcima omogu}ile su kategoriziranje u pet kategorija: <5%. New Zealand. Zagreb. Tako dobivena karta predstavlja preliminarnu kartu hazarda definiranu na osnovi gusto}e klizi{ta (Sl.45%.000. tj. Tako dobivene podloge bile su osnova za izradu preliminarne karte hazarda od klizanja. @. Na 7 uzoraka izmjerene su jednoosne ~vrsto}e stijene.. s povr{inom kvadrata od 1 km2. Izra|eno je 38 in`enjerskogeolo{kih i geolo{kih karata mjerila 1:5000. @. V. R. te 176 granulometrijskih analiza. Kanada Awaji-cho 2–23 Chiyoda-ku.. ISSMFE (1999): Manual for Zonation on Seizmic Geotechnical Hazards (Revised Version). Podru~je istra`ivanja prekriveno je kvadrati~nom mre`om. 2007. MIKLIN. 64 str.– The Japanese Geotehnical Society. Iskartirano je 707 klizi{ta i za svako je ispunjen katastarski list. uz veli~ine nagiba padina... I. C. 5–10%. 73. T. @.72.4. MIKLIN. M 1: 5000 (DIGK – I faza).74/07. (2010): Liquid limit – reliable indicator of the shear strength and its influence on sliding hazard.. Karta klizi{ta s katastrom klizi{ta prikazuje lokacije i konture klizi{ta koja su kategorizirana u aktivna.– Bulletin of Engineering Geology and the Environment.. Na~injeno je 150 kvadrata. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 175 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book potrebni terenski i laboratorijski podaci. Faza DIGK daje samo plo{ni prikaz. . HE]IMOVI]. Osnovni faktor rizika. Naime I. svibnja 2009. Preliminarna karta hazarda klizanja temeljena je na ~injenici postojanja klizi{ta na odre|enim povr{inama (na kojima }e se pojavljivati i ubudu}e) – iz DIGK-faza I. koje tek valja istra`iti tijekom izrade DIGK-faza II. Analizirano je 24 granica stezanja. 2006). Sugayama Building 4F..– Hrvatski geolo{ki institut. 2010).. a na 21 uzorku tla na~injene su jednoosne ~vrsto}a tla. koja iznosi 13. Iz bu{otina je uzeto 911 uzoraka na 208 lokacija. te 39 pokusa d`epnim penetrometrom i 232 pokusa krilnom sondom. Izra~unata je i srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. 12 zemljovida M 1:3 000. minimalne dubine podzemnih voda. & BRKI]. Spajanjem istih vrijednosti sredi{ta kvadrata na~injene su izolinije zastupljenosti povr{ina klizi{ta u postotcima. (2006): Engineering geology maps: landslides and geographical information systems. FERNANDEZ. sanirana i inicijalna. Kako su klizi{ta u uskoj vezi s erozijom kartirana je i erozija.– 11th IAEG Congress 2010 (in print) Auckland.. 10 SEM analiza. s tim da najve}e optere}enje klizanjem je u 133 kvadratu i iznosi 61%. TC4. REPUBLIKA HRVATSKA. u kona~noj karti hazarda biti }e Atterbergove granice te~enja i indeksi plasti~nosti materijala. 10–20%. IRIGARAY. ORTOLAN.

jer pojedini litolo{ki ~lanovi mogu biti vodonosni. Obzirom na fizikalno mehani~ke zna~ajke intaktnog materijala izdvojenih lito~lanova. 1) odre|ena je na temelju objavljenih istra`ivanja (KERNER.d. Ta se stijenska masa. od ~ega 582. Kajo) su 2008. in`enjerska geologija. 1903. Juraj kod HG bu{otine B-8A (Sl. zbog prisutnosti nepropusnih laporovitih slojeva. ve} vi{e od 100 godina koriste u proizvodnji cementa.d. Tu|mana b. odnosno geotehni~ke jedinice koje su prikazane u Tablici 1.m. 10 000 Zagreb. Hrvatska Klju~ne rije~i: fli{. nema strujanja kr{kih podzemnih voda iz vapnenaca (osim po izrazito razlomljenim preferiranim pukotinskim zonama) pa se fli{ smatra potpunom ili “vise}om” barijerom. u sklopu kojih su obavljena in`enjerskogeolo{ka (IG). no u lokalnom mjerilu takvo tuma~enje ne stoji. engineering geology. MARINOS & HOEK. unutar propusnih ~lanova dolazi do nakupljanja podzemne vode (Sl. fli{ke se naslage smatraju nepropusnima – barijerom. 1–5 MPa) do vrlo ~vrstih (R5. kako gdje. 1971). U podru~ju istra`ivanja fli{ke su naslage talo`ene tijekom srednjeg eocena (MARIN^I] et al. Dra`en Navratil1. Cilj provedenih IG i geotehni~kih istra`ivanja na podru~ju eks- . Radi se o vrlo slabim do dobrim stijenskim masama (Tabl. Danas se ova dragocjena cementna sirovina zahva}a u tri velika kamenoloma (“tupinoloma”) u vlasni{tvu tvrtke Cemex Hrvatska d. hydrogeology. Ovaj teren pripada kr{kom dinaridskom pojasu. Juraj) ne}e biti mogu}a bez pro{irenja odvodnje. a slojevi su generalno nagnuti prema SI. Madlena O`ani}3 & Jasmina Luka~ Reberski1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. (Sv. Podzemna voda drenira se tunelom i sustavom drena`nih bu{otina. 1987). s litolo{kim sastavom. U dva navrata (minimum i maksimum) su obavljena pokusna crpljenja svih triju HG bu{otina. 1). Hrvatska Key words: flysch. Hrvatska 3 CEMEX Hrvatska d. U hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih terena u regionalnom mjerilu. kemizmom i tektonikom. Petar Hr`enjak2.b. ovisno o lokalnoj razlomljenosti. Fli{ je kompleks naslaga koji se sastoji od vi{e lito~lanova. Hidrauli~ka vodljivost mijenja se bo~no unutar vodonosnog “horizonta”. odnosno obru{avanjem materijala s kopna u duboko more uz talo`enje u obliku lepeze. quarry. strukturom i teksturom stijene.176 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. i trenutna situacija je uravnote`ena. Ipak. no daljnja eksploatacija ispod kote 80 m n. slope stability. 1). hidrogeolo{ka (HG) i geotehni~ka istra`ivanja prikazana u ovome radu. provedeni opse`ni istra`iva~ki radovi. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke fli{kih naslaga u podru~ju eksploatacijskog polja Sv. a izbu{eno je i ukupno 5046 m radi izra~una rezervi. Sachsova 2. hidrogeologija. Razine podzemne vode u vodonosnom horizontu koji se prote`e kroz kalkarenite.m. 21212 Ka{tel Su}urac. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Juraj – St. U sklopu provedenih istra`ivanja teren je podrobno kartiran (M 1:2000). kamenolom. Provedenim istra`ivanjima za potrebe izrade IG modela potvr|ena je povezanost fizikalno-mehani~kih zna~ajki intaktne stijene. 1999. Prikazana litolo{ka ra{~lamba (Tab. stabilnost kosina. kalksiltite i susjedne lito~lanove du`inom oba dva kamenoloma varirale su od 78 do 84 m n. U tablici 1 ukratko su prikazane osnovne IG i HG zna~ajke litolo{kih ~lanova. Izdvojeni karakteristi~ni litolo{ki ~lanovi u naslagama fli{a ujedno definiraju IG. Juraj – Sv.. Najvi{a je u podru~ju dana{njeg platoa Sv. Postoji mogu}nost crpljenja podzemne vode i njenog kori{tenja kao tehni~ke vode za polijevanje putova unutar kamenoloma. Zna~ajke stijenske mase izra`ene su preko Geolo{kog indeksa ~vrsto}e prema modificiranoj GSI klasifikaciji (SONMEZ & ULUSAY. F. Tijekom cijele godine opa`ane su razine podzemne vode automatskim mjera~ima (Diver TD). iz ~ega je utvr|ena velika heterogenost stijenskih masa u izdvojenim lito~lanovima. Kajo kod Splita Hydrogeological and engineering geological characteristics of the flysch deposits within the exploitation field of St. Na dva kamenoloma (Sv Juraj i Sv. 2000). Kajo near Split Josip Terzi}1. odnosno neki od njenih lito~lanova.53 m s jezgrovanjem radi IG/geotehni~ke interpretacije i 200 m u HG bu{otinama u kojima su provedena pokusna crpljenja. Croatia Podru~je Ka{telanskog zaljeva kod Splita izgra|eno je od naslaga eocenskog fli{a. zna~ajki stijenske mase i tro{enja. no u regionalnom mjerilu on je sastavni dio kr{kog dinaridskog pojasa. 1) gdje se kre}e unutar reda veli~ine 10–4 do 10–5 m/s. mutnim strujama – turbiditima. Raznovrsnost u granulaciji ovog sedimenata dovodi do vrlo raznolikih litolo{kih ~lanova s razli~itim IG i HG svojstvima. Pierottijeva 6.. popre~no na fli{.–2009. utvr|eno je da se radi o vrlo heterogenim stijenama koje se kre}u u kategorijama od vrlo slabih (R1. Kako su strukture u ovome dijelu terena paralelne s dinaridskim pravcem pru`anja (SZ-JI). 10 000 Zagreb. MARJANAC. 100–250 MPa) stijena. a nastaje tzv. Fli{ se sensu stricto ne smatra kr{em jer se sastoji od raznovrsnih klasti~nih stijena.

jednoosna tla~na ~vrsto}a (MPa). 40. (1999): Modification to the geological strength index (GSI) and their applicability to stability of slopes. & the Environment (IAEG). Gornja fli{ka zona..5 MPa. 743–760. 103.. 36. 25–62 % GSI 44–66. heterogeni sediment. 46. Juraj quarry and perpendicular to flysch structure. Tako|er. gusto}a (g/cm3). 7. of the Eng.. do mjestimi~no nepropusna. MARJANAC. 2. (Db) Izmjena lapora i pje{~enjaka s proslojcima bre~okonglomerata. 36–84 % GSI 42–55. 55–91% Propusna stijenska masa.63 g/cm3 (biokalkarenit – biokalkrudit). 2. Juraj – Sv. Pukotinska poroznost. Srednja fli{ka zona. .Ss. and Mining Sc.9 MPa. 2. 1). Litolo{ki ~lanovi i njihove osnovne in`enjerskogeolo{ke i hidrogeolo{ke zna~ajke.– Int. MARINOS. E. ploatacijskog polja “Sv. P.62 g/cm3.000.8 MPa (lapori). 73.8 MPa (biokalkarenit – biokalkrudit). 10–40. Analize stabilnosti sustava zavr{nih kosina. Geological profile perpendicular to the St. 72. Geol. (Ss) Kalksiltit (glinoviti vapnenac). 60–83% GSI 37–58. (1987): Sedimentacija Kernerove “srednje fli{ke zone” (paleogen okolice Splita). Juraj i fli{ku strukturu. (1971): Osnovna geolo{ka karta 1:100. & HOEK. I. Geolo{ki profil popre~no na kamenolom Sv. GB-3 – geotehni~ka bu{otina. Table 1. F. S.– Bull. stijena postaje ~vr{}a. B-8A – hydrogeological borehole. Indeks kvalitete HG zna~ajke i parametri jezgre RQD (raspon %) GSI 10–25. MAGA[.Cg) Lapori s ve}im udjelom kalciti~ne komponente (“tupina”) Srednja fli{ka zona. geol. (Ms. & BOROVI]. 2. Mogu}e procje|ivanje samo po tektonski najrazlomljenijim zonama. of Rock Mech. 37–85% GSI cca. (St) Debritna serija.60 g/cm3 (lapori). R. 60. 2. A. B-8A – HG bu{otina. REFERENCE KERNER.4. 2.– Geol. vjesnik. N. 85–92. T. Utvr|ena je zadovoljavaju}a stabilnost predlo`ene geometrije zavr{nih kosina u stati~kim i seizmi~kim uvjetima. Pukotinska poroznost. R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 177 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1. 177–194. (1903): Gliederung Der Spalatiner Flyschformation. Kajo” bio je utvr|ivanje geomehani~kih uvjeta eksploatacije i stabilnosti kosina.2 MPa (izmjena lapora i pje{~enjaka). GB-3 – geotechnical borehole. Figure 1. Jour.65 g/cm3. Slabo propusna stijenska masa. Srednja fli{ka zona. Lithotypes and their basic engineering geological and hydrogeological properties. 2. Zagreb. (2000): Estimating the mechanical properties of heterogeneous rock masses such as flysch.. ^vrsta stijena plavosive boje. SONMEZ. 32–87% (naj~e{}e 79–87%) GSI 43–61. hidrauli~ka vodljivost ovisi o razlomljenosti (10–4 do 10–7 m/s) Djelomi~no propusna stijenska masa. 210. Litolo{ka jedinica i oznaka u profilu (Slika 1) Tamnosivi lapor s numulitima. Kaji”) ispod no`i~nog dijela zavr{ne kosine.– Verh. Srednje fli{ke zone.4 MPa (fosiliferni lapor). (Ms) IG zna~ajke i parametri: GSI (raspon bodova). MARIN^I].9 MPa. propusno u ja~e razlomljenim zonama.67 g/cm3 (bre~okonglomerati). (Ms) Kalkarenit.9 MPa (bre~okonglomerati). 2. Slika 1.68 g/cm3.Wien.50 g/cm3 (fosiliferni lapor). list Split. Srednja fli{ka zona (olistostroma). 2.61 g/cm3 (izmjena lapora i pje{~enjaka). analizirane su i potvr|ene lokalne pojave nestabilnosti u pojedinim dijelovima eta`nih kosina (ravninski i klinasti lom) vezane uz promjene strukturnih zna~ajki ili zna~ajna oslabljenja u stijenskoj masi. odnosno ukupne stabilnosti kopa provedene su na pet karakteristi~nih in`enjerskogeolo{kih profila metodama op}e grani~ne ravnote`e uz kru`ne i op}e zakrivljene (slo`ene) klizne plohe (Sl. & ULUSAY. Kaoti~ni. osim u podru~ju pru`anja vrlo slabog materijala (lapora s numulitima u “Sv. H. Udio numulita opada prema mla|im slojevima. 25.

when strike of exploitation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). there are other remarkable possibilities for mining engineers to obtain a reliable estimation for safe and sustainable excavation. Pierottijeva 6. On the base of exploration. among all other. crumbling.b. Stable rock mass is very important for safety and economics of exploitation and fragmentation in quarries. Excavation slope has inclination of 70° in direction of working platform. Detailed optimal determination of discontinuities. exploitation of natural stone blocks and projecting of height and width of benches or a rock slope design are some of them. The size of stone pieces depends on using of rock mass as aggregates or as much greater stone pieces for armourstone. determination of stable excavation fronts is by discontinuity analysis emphasized. 1a) is the case. discontinuity measuring and analyses in many examples of hard rock masses. otkopna fronta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geological approach to rock mass stability and feasibility during the exploitation and excavation in hard rock masses Geolo{ki pristup pri ocjeni stabilnosti ~vrstih stijenskih masa tijekom eksploatacije Ivan Toma{i} & Ana Kr{ini} Faculty for Mining. including field structural geology studies and geological methods important for rock slope design. 1 a. Excavation front. but disconti- Figure 1. During blasting rock mass breaks into small pieces favorable for crumbling in machinery. in other open pit mines. 1989). First example (Fig. 10 000 Zagreb. Slika 1. Blasting works Klju~ne rije~i: stabilnost stijenske mase. The analysis has been based on graphical method by HOEK & BRAY (1974) and on research and experience by TOMA[I] (1986 and 1989) and TOMA[I] & JAKI] (1990). in civil engineering works and during formation of cuttings and embankments as well. fragmentation. Discontinuities.c) of relations between exploitation front orientation and orientation of discontinuities (TOMA[I]. There are three borderline examples (Figs. minerski radovi This paper describes geological approach. In this paper. Stable rock mass and discontinuities (bedding plains and joints) have great influence on blasting works and on determination of other exploitation factors. Tri grani~na primjera odnosa izme|u orijentacije otkopne fronte i pru`anja diskontinuiteta. Blasting. Three borderline examples of relations between excavation front position and orientation of discontinuities. perception of rock structure. . Hrvatska Key words: Rock Mass Stability. Influence of geo- logical features through adjustment of blasting parameters must be taken into consideration. important conclusion has been established and carried out.178 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. mostly in quarries. In view of the importance of rock slope stability for economics and safety of opencast mining. Geology and Petroleum Engineering. stability and sustainable exploitation and excavation of crude rock masses. The results of analyses must be the most stable rock mass and the most favorable orientation of exploitation fronts in relation to discontinuity inclination and orientations. diskontinuiteti. discontinuity density and discontinuity spatial relations is also important for evaluation and utilization of large stone blocks during the exploitation of natural stone blocks.

2. It is favorable for fragmentation of rock mass. energy of explosion spends on pushing rock mass down the slope in direction of working platform and fragmentation is not complete. 402 p. Third example is the case when strike of excavation slope (dip is 70°) and strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints) are mutually perpendicular (Fig. TOMA[I]. But in this case the difference is emphasized with dip of discontinuities in direction of rock mass or in direction of exploitation. On the geotechnical basis stable rock mass intensify controlling of rock fragmentation. have dip between 35° (friction angle j) and 70°.. (1990): Optimalni polo`aj otkopne fronte u odnosu na strukturni sklop (grafi~ka metoda primjenom ra~unala). Favorableness discrepancies range from that position to bring out ±20°. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 179 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book nuities possible for inducing of sliding. Consequently. In this case ideal geometrical conditions exist for producing controlled or uncontrolled sliding. Unstable rock mass does not enable high quality of blasting and optimal fragmentation because of low resistance of unstable rock mass to explosive charge during the explosion.. Reorientation of exploitation slopes in position of stable rock mass enable optimal using of blasting methods during the excavation and fragmentation of rock mass. Also utilization depends on the discontinuity spacing (discontinuity density). All previously mentioned also depend about influence of geotechnical characteristics of rock mass and discontinuity roughness on contact surfaces. Zagreb. & JAKI]. I. (1986): Analiza tektonskog sklopa u svrhu razrade i eksploatacije le`i{ta mineralnih sirovina. The results.4. 1b). Maybe the most resistance of rock mass to blasting is when discontinuities tend to be perpendicular to the excavation front. 190 str. TOMA[I]. Based on our experience during the exploration we determined that successfulness of blasting directly depends on rock mass stability.– Doktorska disertacija. & BRAY. Grafi~ka metoda analize najpovoljnijeg polo`aja otkopne fronte u odnosu na tektonski sklop i stabilnost stijenske mase. 1b than in the case of on Fig. I. (Fig. In second example. This paper demonstrates that used method has an important application during the exploitation and excavation of hard rock masses. In that case HOEK & BRAY (1974) emphasized that those unfavorable intersections between discontinuities do not exist or exist much less inside the surface between friction angle (35° in this example) and angle of rock slope inclination (70°). In that case primary blasting works achieves optimal fragmentation in stable rock mass and the planed desired effect. The rock slope could be stable at dip angle more than 70°.– Rudarsko-geolo{ko-naftni zbornik. Optimal fragmentation of rock mass enables low expenses of blasting and favorable economic conditions for exploitation. Influence of water pressure is also important for sliding and shear strength. 1c) is the most favorable for rock stability. the strike of excavation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). During the blasting the most favorable intersection of discontinues with excavation slope range from 45° to 90°. 1 c). E. . 41–46. 1a. have confirmed that third example (Fig. based on discontinuity analysis and on field experience. high percent of over break excavation stone blocks require much expensive costs using a secondary blasting. According before stated better fragmentation is possible in example of orientation of excavation fronts in relation on discontinuities on Fig. Why is that possible? Stable rock mass enables optimal resistance to explosive charges and maximal utilization of its energy during the fragmentation. 1. London. Stability of rock mass in this example is more favorable than in the first example. (1989). REFERENCES HOEK. I. Utilization of stone blocks from natural stone deposits is favorable when discontinuities are parallel or perpendicular in relation to the exploitation front. But this reality is not proved in wholeness during the field research. Zagreb. V. This position of rock slope regarding discontinuities could be the most favorable for rock mass stability. Sveu~ili{te u Zagrebu. TOMA[I]. The institution of Mining and Metallurgy. 77–87. (1974): Rock Slope Engineering. J. In spite of high adjusted blasting pa- rameters.

s maksimalnim nadslojem od pribli`no 135 m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 In`enjerskogeolo{ki problemi pri iskopu tunela “Kobilja~a” Engineering-geological problems during the “Kobilja~a” tunnel excavation Tomislav @enko1. metoda iskopa tunela i njegova za{tita morali su biti prilago|eni neo~ekivanim i novim uvjetima. 2007). limestones Uvod Tunel Kobilja~a nalazi se na Autocesti A1 Zagreb-SplitDubrovnik. Na razini nivelete tunela o~ekivala se blokovita stijenska masa sa {iroko razmaknutim diskontinuitetima i uskim diskontinuitetima ispunjenim kalcitom. Kvantitativnom rendgenskom analizom u istim su uzorcima utvr|ene mineralne faze: kvarc. Provedene su laboratorijske analize fizi~kih i mehani~kih svojstava gline koje nisu bila obuhva}ene tijekom faze istra`ivanja tunela (Tablica 1). Kontakt gline i vapnenca je o{tar. glina. 1 in`enjerskogeolo{ka jedinica i 2 strukturna bloka (POLLAK & NOVOSEL. kaolinit. obavljano je svakodnevno in`enjerskogeolo{ko kartiranje ~ela iskopa i kategorizacija stijenske mase prema RMR klasifikaciji. tektonski. Prema prognoznoj RMR klasifikaciji. Prolazi dijagonalno kroz masiv brda Raotina koje ima dinaridsko pru`anje (SZ-JI). 2006) koji izgra|uju istra`ivano podru~je jako su okr{eni. muskovit. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. seizmolo{ke i seizmotektonske studije (PRELOGOVI] & KUK. rezultat ~ega je prisutnost razli~itih speleolo{kih objekata. FU^EK & PALENIK. Debelo i dobro slojeviti vapnenci gornje krede (V. a sa sjeverne strane gotovo okomit na os tunela. uglavnom slojevite teksture. sjeverni dio tunela (strukturni blok A) bi zbog ja~e razlomljenosti stijenske mase. d. Ima generalno pru`anje sjever-jug. sredi{nji i ju`ni dio tunela (strukturni blok B) uglavnom sa~injava povoljna stijenska masa i u manjoj mjeri dobra stijenska masa (RMR=50–84. K22). mjestimi~no zahva}eni procesima okr{avanja. O~ekivale su se Q vrijednosti u rasponu od 1. Manji dio stijenske mase prema Q klasifikaciji pripadati }e kategoriji – slaba stijenska masa.180 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Janka Raku{e 1. a GSI=49–80). U sjevernom dijelu tunela locirani su manji. kalcit. tablica 1) koji se prema granicama plasti~nosti mo`e definirati kao visokoplasti~na glina (CH). {to uglavnom pripada kategorijama od povoljne do dobre stijenske mase. geofizi~kih (du` cijele trase uzdu`ni refleksijski profil i u zoni portala refrakcijski profili) i laboratorijskih ispitivanja.333. klorit. Hrvatska Klju~ne rije~i: Tunel Kobilja~a. Sveukupna duljina tunela s portalnom gra|evinom je 847 m za lijevu i 807 m za desnu cijev. Geofizi~kim istra`ivanjem (plitka refleksija) i istra`iva~kim bu{enjem izdvojena je zona tro{enja koja dopire do dubine od 25 do 50 m od povr{ine terena. Tomislav Novosel2. istra`iva~kog bu{enja (5 istra`iva~kih bu{otina ukupne dubine 167 m). 10 000 Zagreb. Nagla{ena je mogu}nost pojave kaverni koje mogu biti ispunjene glinom ili prazne.d. S ju`ne strane kontakt je subparalelan osi tunela uz prisutnu ja~u zonu okr{avanja. dolomit (Tablica 2). U povr{inskoj zoni tro{enja se u diskontinuitetima ~esto nalazi glinovita ispuna. 3+400 km uzeti uzorci u tri terenski odre|ena razli~ita bloka. engineering-geological properties. Osim minerala . a nije utvr|eno istra`iva~kim radovima. dionica Rav~a-Plo~e. a GSI=57–86). vapnenci Key words: Tunnel Kobilja~a. Za minerale glina napravljena je detaljna analiza na orijentiranim uzorcima u kojima je dokazana prisutnost jako bujaju}ih minerala glina iz skupine smektita. Potvr|eno je da stijensku masu u zoni iskopa izgra|uju vapnenci gornje krede (V. Glavne rasjedne zone su reversnog karaktera pru`anja SZ-JI. je pojava zone gline u du`ini od pribli`no 55 m. u istra`ivanom podru~ju izdvojene su: 1 litostratigrafska jedinica. Karakteristi~no je da je prisutnost gline utvr|ena samo u desnoj tunelskoj cijevi. Zbog toga su na st. Prema prog- nozi. Tijekom iskopa tunela. Mogao se o~ekivati iskop u suhom. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke. Ono {to je posebno obilje`ilo iskop tunela. dok su u istoj zoni u lijevoj tunelskoj cijevi opa`ene samo manje pojave okr{avanja. prate}i rasjedi s relativno {irokim rasjednim zonama pru`anja istok-zapad i sjever-jug. 10 000 Zagreb. Geolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke podru~ja tunela – prognozirano i stvarno stanje Tunel je smje{ten izme|u brda Pozla gora i rijeke Matice. trebao pripadati povoljnoj i u manjoj mjeri dobroj stijenskoj masi (RMR=42–82. Temeljem in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. spojna cesta ^vor Plo~eCP Karamati}i. Na povr{ini se nalaze blokovi velikih dimenzija koji su odijeljeni diskontinuitetima decimetarskih {irina. 2005). Davor Pollak2.. Rezultati analiza ukazuju na neobi~no visok sadr`aj organske tvari (10 %) u glinovito-pra{inastom materijalu (podaci granulometrije.K22-GHN. Strukturni blokovi predvi|eni projektom gotovo su potpunosti potvr|eni iskopom. Zbog izrazitih razlika u in`enjerskim svojstvima gline i vapnenca. rje|e glinom. Laszlo Podolszki2 & Nikolina Ilijani}2 1 2 Institut IGH. clay.667 do 33. Sachsova 2.

6 11.40 1. & PALENIK D.60 IP (%) 41. %). osim pojave gline u desnoj tunelskoj cijevi u du`ini od oko 55 m. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze. and granulometric composition of samples. POLLAK.3 kaolinit 14.83 9.94 1.76 9.– Hrvatski geolo{ki institut.89 (g/cm3) (g/cm3) 1.15 CaCO3 (%) 12.5 1.30 rd r sc (kPa) 337 648 166 e (%) 1. LITERATURA FU^EK L. (2007): Autocesta A10.2 smektit 29. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.10 wP (%) 23.75 58. V.51 w (%) 30.9 klorit 4.00 0. The results of quantitative X-ray analysis (mass. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Physical and mechanical properties. (2006): Izvje{}e o temeljnim geolo{kim istra`ivanjima na dionici: Rav~a-Plo~e (AC A1 Zagreb-Split-Dubrovnik). Prolog-Karamati}i. Zagreb.7 kalcit 17. & NOVOSEL. Table 1.00 0.9 17.89 C (%) 59.4 20.– Hrvatski Geolo{ki Institut.24 28.36 77.7 21. kaolinit i ilit (Tablica 2).6 28.96 1. 34 str.4.49 23.80 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 181 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1.7 34.44 wL (%) 65. Iskopom tunela nisu utvr|ena znatnija odstupanja od prognoziranog stanja. ali i odre|ivanjem prisutnih skupina minerala glina koji u velikoj mjeri utje~u na mehani~ke zna~ajke i in`enjersko pona{anje glinovitog materijala. Dionica M.3 glina iz skupine smektita u uzorcima su prisutni klorit. %). dionica Rav~a – Plo~e. Prolog-Plo~e.49 1. D. T. Poddionica M. Fizi~ko mehani~ka svojstva oznaka org (%) Blok 1 Blok 2 Blok 3 10.– Sveu~ili{te u Zagrebu.22 M (%) 39. oznaka Blok 1 Blok 2 Blok 3 kvarc 21.4 4. Rezultati kvantitativne rendgenske analize (mas. In`enjerskogeolo{ki istra`iva~ki radovi (M = 1:1000). Tunel “Kobilja~a”.8 3. Prolog-Plo~e.74 10. fond. In`enjerskogeolo{ke zna~ajke gline definirane su odre|ivanjem cjelokupnog mineralo{kog sastava.96 70.75 13.15 40. Fizi~ko-mehani~ke zna~ajke i granulometrijski sastav uzoraka.3 12.00 Granulometrija S (%) 1.3 14.4 1.2 6. Naime. PRELOGOVI]. Table 2.35 32.40 29.79 26.88 Tablica 2. 05/07.84 42.10 0.51 1. Seizmolo{ka i seizmotektonska istra`ivanja.57 50. E. . BIH-M. Zaklju~ak Tunel Kobilja~a probijen je kroz vapnence gornje krede.33 66.7 dolomit 1.9 21. ali bez za{tite iskopa metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”).1 - muskovit/ilit 12. ali bez danas ve} uobi~ajene za{tite iskopa u takvim materijalima metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”). u ispitivanom glinovitom materijalu je rentgenskim analizama utvr|en zna~ajan udio bubrivih minerala. (2005): Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik. & KUK.6 G (%) 0.

a debljine je do 5 m. {to zna~i da je sustav u osnovi podijeljen na 3 sloja: prvi vodonosni sloj.2006. 1988). Akumulacijska jezera prihranjuju podzemne vode. Programi MODFLOW i MODPATH su sastavni dio programskog paketa Visual Modflow Pro 4. 10 000. Prosje~na vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja je 300 m/dan. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice II. Kalibracija je provedena na 85 piezometara.2005 (niske vode). U konceptualnom smislu razlikuju se dva vodonosna sloja koja su odijeljena slabopropusnim me|uslojem. Zapadno od crpili{ta Vara`din isklinjava. Zagreb. na crpili{tu Vinokov{~ak pomo}u tri zdenca 120 l/s. 1989). Bartolovec i Vinokov{~ak. Vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja kre}e se od 90 do 140 m/dan. Vara`dinski vodonosnik je izgra|en od kvartarnih. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Pierottijeva 6. (visoke vode) i za 07. Kristijan Posavec1 & Tatjana Vlahovi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. vremenski interval u simulacijama iznosio je 1 dan. Prirodni odnos rijeke i podzemne vode bitno je izmijenjen izgradnjom akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana Vara`din i ^akovec. zone za{tite vodocrpili{ta Vara`din.0 m. Trogodi{nje razdoblje je bilo dovoljno dugo da se vidi kretanje trendova odnosno eventualno odstupanje generalnih trendova simuliranih vrijednosti u odnosu na mjerene vrijednosti razina podzemne vode. {ljunkovito-pjeskovitih naslaga. Drugi vodonosni sloj zalije`e do maksimalne dubine 100 m. Osnovna vertikalna diskretizacija domene modela bazirana je na hidrogeolo{koj konceptualizaciji. Konceptualni model rubnih granica modela opisan je u hidrauli~kom smislu nepropusnom granicom na jugu i zapadu prema Maceljskom gorju. Bartolovec i Vinokov{~ak. Podina vodonosnika se sastoji od gline. vara`dinski vodonosnik Keywords: Wellhead Protection Areas. Ormo{kog praga na zapadu i Legradskog praga na istoku. 10 000. Na crpili{tima se zahva}a voda iz vara`dinskog vodonosnika koji zauzima prostor izme|u Me|imurskih Gorica na sjeveru. praha i lapora. Rezultati i zaklju~ci Koriste}i rezultate simulacija trasiranja ~estica unatrag (Backward particle tracking) izvr{ila se delineacija II. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Za{tita vodocrpili{ta u sustavu regionalnog vodovoda Vara`din Protection of Well Fields within the regional Water Supply System Vara`din Andrea Ba~ani1.02. Prvi vodonosni sloj zalije`e do maksimalno 50 m dubine. Ivan~ice i Kalnika na jugu. simulacije trasiranja ~estica napravljene su za 01. Slabopropusni me|usloj sastoji se od gline i praha. zone do granice izra~unatog podru~ja napajanja dok II. na osnovu analize nivograma piezometara. Na crpili{tu Bartolovec se pomo}u osam zdenaca zahva}a 220 l/s vode. III. ~ija prosje~na koli~ina iznosi preko 850 mm/god. Drava je usjekla korito u vlastiti nanos i u izravnoj je hidrauli~koj vezi s podzemnim vodama. Granicom poznatog potencijala opisan je i odvodni kanal HE Vara`din koji predstavlja jedan od dominantnih grani~nih uvjeta vara`dinskog vodonosnika i koji u velikoj mjeri utje~e na smjerove gibanja podzemne vode u vodonosniku. godine i za to razdoblje je model kalibriran. Drugi izvor prihranjivanja vodonosnika su oborine. Ravnoj gori i Vara`dinsko-topli~kom gorju.182 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadr`avanja u . Gre{ka bilance mase je u simulacijama za sve stresne periode bila unutar 2% {to ~ini rezultate simulacija prihvatljivim. granicama poznatog potencijala na sjeveru koje ~ine rijeke Drava i Ormo{ko te Vara`dinsko jezero i granicom otjecanja na istoku. i III. Hrvatska Klju~ne rije~i: za{titne zone crpili{ta. a za simulacije trasiranja ~estica odabran je MODPATH program (Pollock. Zagreb. Tok podzemne vode simuliran je za razdoblje od 2004.0 do 2. Hrvatska Hrvatski prirodoslovni muzej. Prosje~na horizontalna diskretizacija domene modela iznosila je 100m×100m dok su podru~ja od ve}eg interesa imala diskretizaciju 50m×50m. U litolo{kom sastavu vodonosnika ima ne{to vi{e sitnozrnatijeg materijala. Vara`din Aquifer Uvod Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta Vara`din. 55/02).3. S obzirom da se zone za{tite vodocrpili{ta trebaju odrediti za razdoblje visokih i niskih voda. proslojak i drugi vodonosni sloj. Metodologija Za simulacije toka podzemne vode odabran je MODFLOW program (McDonald & Harbaugh.06. Krovinu vodonosnog sustava ~ine pra{inasto-glinovito-pjeskovite naslage ~ija debljina se kre}e od 0. novelirane su koriste}i 3D numeri~ki model toka podzemne vode i trasiranja ~estica kako je to definirano Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite (NN br. a na crpili{tu Vara`din pomo}u jednog zdenca 50 l/s. do 2006. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice I. S obzirom na raspolo`iva mjerenja vodostaja Drave na dnevnoj bazi. Demetrova 1.

kao i divlja odlagali{ta. (1988) A modular threedimensional finite-difference ground-water flow model.S. POLLOCK DAVID. Figure 1. i III.W. . & POSAVEC.S. te prema kojima granice zona za{tite trebaju pratiti prometnice.– U. A. gra|evinska podru~ja naselja i katastarske ~estice zbog mogu}nosti lak{eg ozna~avanja i uo~avanja oznaka (Sl. ali bez za okoli{ potencijalno opasnih sadr`aja.4. U izradi kona~nog prijedloga II. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 183 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 1. Odvodnju prometnica treba staviti u funkciju. a forsirati zadr`avanje svih neizgra|enih povr{ina u funkciji proizvodnje “zdrave” hrane ili rekreacije. LITERATURA BA^ANI. Bartolovec i Vinokov{~ak. Nadalje. Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta (BA^ANI & POSAVEC. 586 p. I. book 6. 2008). a ~i{}enje prometnica zimi obavljati uz kori{tenje kamene drobine s minimalnom upotrebom soli ili drugih kemijskih preparata. putove.– Fond stru~nih dokumenata RGN fakultet. Va`no je zabraniti {ljun~arenje i sanirati napu{tene {ljun~are. U drugoj fazi sanacije sve navedeno potrebno je provesti na ~itavom slivnom podru~ju grada. McDONALD.S. M.– U. zone za{tite kori{tene su smjernice prema kojima zone za{tite ne smiju biti manje od zona dobivenih simulacijama trasiranja ~estica za niske i visoke vode niti smiju u znatnijoj mjeri odstupati od njih. 188 p. (1989): Documentation of computer programs to compute and display pathlines using results from the U. Valja sprije~iti izgradnju proizvodnog sadr`aja. 1). A. U cilju efikasne za{tite koli~ine i kakvo}e podzemnih voda na~injen je prijedlog sanacije na postoje}im objektima. Geological Survey Techniques of Water-Resources Investigations. 2008). Geological Survey Open-File Report 89– 381. Geological Survey modular three-dimensional finitedifference groundwater flow model. Provedba sanacije predvi|ena je u dvije faze. zonu. Prva faza sanacije obuhva}a I. zone za{tite kori{teni su katastarski planovi (M 1:1000). chap. Treba odrediti vrstu i koli~inu agrotehni~kih sredstava dozvoljenih za kori{tenje u poljoprivredi. (2008): Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Vara`din. podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt. i II. & HARBAUGH. A1. zona za{tite mora biti udaljena od gra|evina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ogra|ena. K. a postoje}u sanirati. potrebno je sve registrirane potencijalne zaga|iva~e zakonom prisiliti na obvezu pro~i{}avanja otpadnih voda. Wellhead Protection Areas (BA^ANI & POSAVEC. Potrebno je odmah izgraditi nepropusnu kanalizaciju tamo gdje je nema.G. W. Prema pravilniku. Za izradu prijedloga I.

Za izgradnju vi{enamjenske akumulacije najva`niji je kr{ki izvor Vrelo uzvodno od istoimenog sela. To su ljetna su{na razdoblja. hidrogeolo{ki odnosi. Marijan Krsnik2 & Hrvoje Mea{ki1 1 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. Ima veliku sezonsku amplitudu istjecanja. Tih sedimenata nema na povr{ini terena. Prijelaz iz neogena u kvartar je karakteristi~an po postojanju brojnih jezera u dubokim depresijama u kr{kim podru~jima. koji su zasigurno imali utjecaj na otvaranje depresije kr{kog polja Bjelolasice. hydrogeological relations. izvor Vrelo Key words: Bjelolasica. Va`no je ista}i da na podru~ju akumulacije karbonatnu podlogu izgra|uju dolomiti i vapnena~ki dolomiti gornje malmske starosti. Treba ista}i da su zna~ajnu ulogu pri tome imali i najmla|i. Tomo Novosel2. Rasjed je pod oko 80o nagnut prema sjeveru. Sastavom su to vapnena~ki pje{~enjaci do siltiti. ali mo`e se pretpostaviti da je to bio ‘’zaljev’’ velikog jezera i da je debljina tih naslaga u sredi{njem dijelu daleko ve}a.184 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Tijekom ve}ega dijela godine kapacitet izvora je dostatan za potrebe Olimpijskoga centra. multi-purpose reservoir. Debljina im je na pregradnom mjestu oko 14 m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki uvjeti ostvarenja vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica Hydrogeological conditions of realization of multi-purpose reservoir Bjelolasica Bo`idar Biondi}1.d.. kada generalno nema padalina vi{e mjeseci ili barem ne takovih koje utje~u na pozitivnu promjenu bilance voda i zimska. u prvom redu za nastanak jakog kr{kog izvora. Najve}a dubina budu}ega akumulacijskog jezera je 10-tak metara kod pregradnoga mjesta. odnosno formiralo akumulacijsko jezero koje bi sezalo do izvori{ne zone i potapalo izvor Vrelo. ali su zasigurno hidrogeolo{ki va`ni. geofizikom i istra`nim bu{enjem (NOVOSEL et al. u svakom slu~aju nedovoljno za potrebe ambicioznog razvoja Olimpijskog centra Bjelolasica. Izgradnjom vi{enamjenske akumulacije omogu}ilo bi se zaustavljanje dijela velikih voda i produ`ilo normalnu vodoopskrbu tijekom su{nih razdoblja. a upravo tada treba najvi{e vode za pripremu umjetnog snijega na skijali{tima. vi{enamjenska akumulacija. kada su ve} okr{ene mase karbonatnih stijena me|usobno pomicane i kada su stvarani dana{nji vrlo kompleksni hidrogeolo{ki odnosi u kr{kom podru~ju. Hidrogeolo{ki odnosi na lokaciji budu}e akumulacije Podru~je akumulacije je smje{teno u jednom velikom strukturno-tektonskom bloku ome|enom jakim rasjedima sa sjeveroisto~ne i ju`ne strane. ~ije se istjecanje bitno smanjuje tijekom ljetnih i zimskih su{nih razdoblja. Bez obzira {to na prostoru akumulacije ima rasjeda. Vrelo spring Uvod Izvo|enje vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica zami{ljeno je izgradnjom nasute brane 300-tinjak metara nizvodno od izvora Vrelo ~ime bi se stvorio uspor te~enju Jasena~kog potoka. ti rasjedi nisu regionalnog zna~aja kao prije navedeni. koji treba velike koli~ine vode za proizvodnju umjetnog snijega. J. Izvire iz podzemnog kr{kog sustava kanala. Izvor Vrelo kaptiran je za potrebe Olimpijskoga centra Bjelolasica bu{enim zdencem neposredno kod samoga izvora zahva}aju}i vode izvora. Na mjestu pregrade su izvedena geofizi~ka istra`ivanja i istra`no bu{enje s ispitivanjima vodopropusnosti metodom Lugeona u karbonatnim stijenama i metodom Lefranca u me|uzrnskim sedimentima kvartarne starosti. ali istjecanje na izvoru nedostatno je tijekom su{nih razdoblja. Kvartar je za nastanak recentnih kr{kih formi i formiranje prirodnih slivova i procesa okr{avanja zasigurno najva`nije geolo{ko razdoblje. kada je sve zamrznuto. Hrvatska Institut IGH d. mjestimice vrlo ~vrsti. naselja Vrelo i Jasenak i skija{kog centra. 2000). pa ~ak i na mjestima . 42 000 Vara`din. Izvor Vrelo je jedini izvor vode za budu}u akumulaciju. a vodne rezerve u obliku snijega visoko u planinskom podru~ju. Vodopropusnosti u dolomitima su vrlo niske. 10 000 Zagreb. koji je glavni izvor vode za akumulaciju. Postoje}a vodoopskrba Olimpijskog centra Bjelolasica je vezana za taj izvor i na njemu je do sada bilo dosta istra`ivanja. Ova istra`ivanja su pokazala da jezerskih sedimenata ima i na Bjelolasici i to u desnom boku pregradnog mjesta. od nekoliko m3/s do svega nekoliko l/s. Hrvatska Klju~ne rije~i: Bjelolasica. Geotehni~ki fakultet. Ranko Biondi}1. u sklopu kojih je izra|en i dana{nji eksploatacijski objekt dubine 60 m (IVI^I]. tzv. a izvor povremeno presu{i {to stvara velike probleme u osiguranju normalne vodoopskrbe Olimpijskog naselja. Hallerova aleja 7. neotektonski pokreti. koji je registriran povr{inskim kartiranjem terena. ve} su odre|eni u istra`nim bu{otinama na pregradnom mjestu.. Od tektonskih elemenata je va`an blago reversni rasjed uzdu` desnog boka doline. 2006). Raku{e 1. Kada se govori o su{nom razdoblju na podru~ju Jasenka onda treba uzeti u obzir dva kriti~na razdoblja s vodom.

jer je u dnu korita vodotoka otvorena stijena podloge. Dolomiti u podlozi su vrlo niske vodopropusnosti. U tim naslagama postoji i podzemna voda gradijentno usmjerena od brdskog podru~ja prema vodotoku izvora Vrelo.. koje treba tehni~ki rje{avati u sklopu vi{e faze projekta. Aluvijalnog nanosa ima vrlo malo na pregradnom mjestu.– Arhiv HGI. (2000): Hrvatski olimpijski centar – Bjelolasica. Prirodni uvjeti za izgradnju brane na planiranoj lokaciji su generalno povoljni.4. Hidrogeolo{ki je situacija ne{to jasnija. Aluvijalnog nanosa na pregradnom mjestu ima jako malo. ali deluvijalni nanos opet mo`e biti problemati~an u odnosu na preuzimanje optere}enja planiranog objekta. D. MEA[KI. To su generalno gledaju}i vodopropusnost i geotehni~ke karakteristike deluvijalnog nanosa za {to treba definirati odre|ena tehni~ka rje{enja. koji su ispunjeni glinovitim materijalom. pukotine okomito na strukturnu os “b” 122/81.. R. Geolo{ki indeks ~vrsto}e – GSI 64-81).. To se mo`e re}i i za jezerske sedimente u podlozi deluvijalnog nanosa. In`enjerskogeolo{ke karakteristike stijena podloge su u svakom slu~aju dobre u odnosu na planirani objekt. Podlogu izgra|uju dolomiti s le}ama i proslojcima dolomiti~nog vapnenca (sloj 229/15. Zagreb. Druga je stvar s deluvijalnim nanosom. Zaklju~ak Pregradno mjesto je geolo{ki vrlo slo`eno. KOLA^EVI]. Obzirom na niske razine utvr|ene vodopropusnosti radi se najvjerojatnije o procjednim podzemnim vodama s gradijentom od brdskog dijela profila prema koritu vodotoka. Tako izgra|enu podlogu prekriva deluvij na desnom boku i taj deluvij je najupitnijih geotehni~kih karakteristika u odnosu na cijelo pregradno mjesto. B. jer gotovo sva ispitivanja vodopropusnosti u bu{otinama pokazuju vrlo niski stupanj vodopropusnosti. {to potvr|uje pretpostavku generalne vododr`ivosti budu}e akumulacije. PRELOGOVI]. O. . LITERATURA IVI^I]. (2006): Istra`ni radovi za vi{enamjensku akumulaciju Bjelolasica. H. M & MIRKOVI]. KRSNIK. BIONDI]. [to se ti~e stijena podloge treba ra~unati na brtvljenje stijene du` geofizikom i istra`nim bu{enjem registriranih uzdu`nih rasjeda. Vara`din. Hidrogeolo{ka istra`ivanja. na povr{ini ima vidljivih ostataka jezerskih sedimenata prekrivenih deluvijalnim nanosom. pa s te strane ne prijeti opasnost gubitka vode...– Arhiv Geotehni~ki fakultet. Niske vodopropusnosti je i jezerski sediment. geofizi~ka istra`ivanja i istra`na bu{enja. ali ima problema. M. In`enjerskogeolo{ka slika pregradnog mjesta je ve} u ovoj fazi istra`ivanja prili~no jasna. NOVOSEL. barem u vrijeme izvo|enja bu{enja. koji zbog heterogenog litolo{kog sastava ima promjenljive vrijednosti vodopropusnosti. BIONDI]. Vodoistra`ni radovi u Jasenku.. a stijene podloge su otvorene na samoj osi pregradnog mjesta. pukotine paralelne kliva`u osne oplohe 195/76. Na ne- {to pove}ane vodopropusnosti treba ra~unati na mjestima reversnih rasjeda prostiranja okomito na pregradno mjesto. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 185 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rasjeda. Vodopropusnost jezerskog sedimenta je mjerenjima pokazano vrlo niska. T. ali stijenama podloge po geotehni~kim svojstvima treba dodati i jezerske sedimente debljine do 14 m na desnom boku pregradnog mjesta. Sveu~ili{te u Zagrebu. U desnom boku pregradnog mjesta je istra`nim bu{enjem utvr|eno postojanje podzemne vode. jer osim stijena podloge i deluvijalnog i aluvijalnog nanosa. Pojava podzemne vode je vezana za deluvijalni nanos i ne treba isklju~iti povezanost s razinama podzemne vode u karbonatnom masivu. E. o ~emu treba voditi ra~una u budu}em razvoju projekta.

Groundwater level in the piezometer MP-9: simulated groundwater level on the mathematical model (a) and groundwater level in 2009 (b).. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Crpili{te Ravnik – stanje i perspektive Ravnik pumping site – status and perspective @eljka Brki}. do 2003.. Hrvatska Klju~ne rije~i: razina podzemne vode. Podzemna voda prirodno sadr`i visoke koncentracije mangana i `eljeza zbog ~ega se voda prera|uje. .09. BRKI]. Prosje~na hidrauli~ka vodljivost vodonosnika varira od 7 do 16 m/dan.005 m/dan. Sastoji se od 10 zdenaca. a ostale dvije varijante su se odnosile na simulaciju rada crpili{ta sa 76 l/s ali s uklju~ivanjem zdenaca na razli~itim lokacijama. transmisivnost od 220 do 560 m2/dan. Modeliranjem strujanja podzemne vode pri crpnoj koli~ini od 60. a debljina krovinskog polupropusnog sloja je izme|u 30 i 50 m. 1993). obnavljanje podzemne vode. U prvoj varijanti pretpostavljen je rad crpili{ta s ukupnom izda{nosti od 60.03–0. te usporedba dana{njih razina vode s onim simuliranim. Matemati~kim modeliranjem strujanja podzemne vode utvr|eno je da se vodonosnik napaja infiltracijom padalina koja iznosi 14–15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al.003 do 0. 1995). godine. Sachsova 2. specifi~na izda{nost zdenaca Key words: groundwater level. a koeficijent uskladi{tenja je oko 0. Ukupna debljina propusnih slojeva dose`e 50 m. a u pogon je pu{teno 1983. Razina podzemne vode u piezometru MP-9: simulirana razina podzemne vode na matemati~kom modelu (a) i razina podzemne vode u 2009. BRKI]. 1993. 1993. Figure 1. Krovina vodonosnika sastoji se od polupropusnih glinovito-pra{inastih naslaga unutar kojih se pojavljuju proslojci i le}e pijeska.7 l/s.. godine simulirane su tri varijante rada crpili{ta Ravnik (URUMOVI] et al. Rubni uvjet infiltracije padalina pretpostavljen je u iznosima 14–15% prosje~nih godi- Slika 1.0015. 10 000 Zagreb. Razine podzemne vode Za razdoblje od 1994. godini (b). Vodonosnik je poluzatvorenog tipa. groundwater recharge.7 l/s simulirane su razine vode kroz 9 godina. Prosje~na vertikalna hidrauli~ka vodljivost krovinskih naslaga je u rasponu od 0. Hidrogeolo{ki uvjeti zahva}enog vodonosnika Kvartarni vodonosnik zahva}en na crpili{tu Ravnik sastoji se od pijeska i {ljunka koji izgra|uju propusne. specific capacity of wells Uvod Crpili{te Ravnik nalazi se u zapadnom dijelu Savskog bazena i smje{teno je izme|u jugozapadnih padina Moslava~ke gore i autoputa Zagreb – Slavonski Brod. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja je procijenjena na 14-15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al.186 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Kosta Urumovi} & Maja Bri{ki Hrvatski geolo{ki institut. te praha i gline koji izgra|uju polupropusne slojeve. Eksploatacija podzemne vode uzrokovala je razmjerno velika sni`enja razine vode u crpnim zdencima {to je tuma~eno precrpljivanjem vodonosnika. U ovom radu je prikazano dana{nje stanje razina podzemne vode na crpili{tu i stanje crpnih zdenaca. a efektivna poroznost 0. 1995). Prosje~na godi{nja crpna koli~ina je oko 62 l/s.

Kona~no izvje{}e. Budu}i je u planu izgradnja regionalnog crpili{ta Osekovo u Lonjskom polju. 131–135. URUMOVI]. Me|utim. – 1. Pri ukupnoj crpnoj koli~ini od 60. kakvi su u zahva}enom vodonosniku crpili{ta Ravnik. @. 1995). 1. do danas smanjena za 60%. Niske razine podzemne vode u crpnim zdencima posljedica su njihovog “starenja” {to pokazuju razmjerno niske vrijednosti specifi~nih izda{nosti zdenaca i koeficijenata u~inkovitosti. name}e se potreba izvedbe zamjenskih zdenaca. BRKI]. Hrvatski geol.7 l/s simulirana razina podzemne vode u zadnjim godinama simulacije (2001–2002) u piezometru MP-9 iznosila je 81–82 m n.– Inst. B-5.24) {to upu}uje na smanjenje kvalitete zdenca u tom razdoblju. a tijekom 2009. godine u prosjeku se nalazi na istim kotama pri prosje~noj crpnoj koli~ini od oko 62 l/s (slika 1). @. razine podzemne vode u piezometru MP-9 danas su vrlo sli~ne onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije. Iznos koeficijenta u~inkovitosti. HLEVNJAK. & [ARIN.91 i 0. Specifi~ne izda{nosti zdenaca. kongres. . q3/q2 i q3/q1) upu}uje na stanje zdenaca. geol. T. B-3A. te zbog uo~ene mogu}e povezanosti vodonosnika. Odnos q3/q2 za zdence B-5 i B-7 razmjerno je visok (0. istr.4.m. Hrvatski geol. B-8 i B-10 je nizak {to tako|er upu}uje na naru{avanje njihove kvalitete. Takva situacija upu}uje na uspostavljanje ravnote`e izme|u ukupnog crpljenja i napajanja vodonosnika. Koeficijent u~inkovitosti kao odnos q3/q1 za zdence B-2. (1995): Reavitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem `eljeznih bakterija na osje~kom crpili{tu. K. godine (q2). Stanje crpnih zdenaca S ciljem utvr|ivanja dana{njeg stanja crpnih zdenaca. Pod utjecajem su nelinearnih gubitaka koji su rezultat za~epljenja zdena~kih sita kao posljedica njihovog starenja. B-6 i B-7 dobiven je nizak koeficijent u~inkovitosti (0. Specifi~na izda{nost zdenca B-4 je od 1992. & VOJKOVI]. Zbornik radova. izra~unate na temelju ovih probnih crpljenja (q3). posebna se pozornost treba posvetiti njihovom me|usobnom utjecaju.– 1.19–1. knjiga 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 187 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {njih padalina. S obzirom na starost zdenaca. (1995): O pristupu ocjeni obnavljanja podzemne vode na podru~ju Ravnik–Kutina. godine je provedeno kratkotrajno pokusno crpljenje pojedina~nih zdenaca u trajanju od 60 minuta. knjiga.97) {to pokazuje da se njihovo stanje u posljednjih 18 godina nije bitno pogor{alo. Zbornik radova. B. Odnosom q2/q1 za zdence B-4. 2009. (1993): Eksploatacijski kapacitet crpili{ta Ravnik.. kongres. nakupljaju se `eljezovite bakterije koje zatvaraju zdena~ka sita {to za posljedicu ima smanjenje propusnosti sita i pove}anje sni`enja u zdencima (HLEVNJAK & VOJKOVI]. LITERATURA BRKI]. tj. ju`no od crpili{ta Ravnik. Zagreb.. Razine podzemne vode u crpnim zdencima ni`e su od onih simuliranih. Zaklju~ak Analizom razina podzemne vode na crpili{tu Ravnik utvr|eno je ustaljenje razine vode u piezometrima koje se podudara s razinom podzemne vode prema provedenoj simulaciji strujanja podzemne vode pri prosje~noj crpnoj koli~ini koja se na crpili{tu danas eksploatira. uspore|ene su sa specifi~nim izda{nostima zdenaca izra~unatim pri pokusnim crpljenjima nakon izgradnje zdenaca (q1) i specifi~nim izda{nostima dobivenim na bazi kratkotrajnog crpljenja provedenog 1992. a zdenaca B-1A i B-6 za oko 50 %. A. Budu}i da prva simulirana varijanta odgovara crpnoj koli~ini koja se danas eksploatira na~injena je usporedba dana{njih razina podzemne vode s onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije rada crpili{ta. U reduktivnim uvjetima. 207–210. odnos specifi~nih izda{nosti (q2/q1.

Hidrogeolo{ka istra`ivanja lokacije zapo~eta su izvedbom 6 strukturno-piezometarskih bu{otina dubine do 70 m (GEOISTRA@IVANJE OSIJEK. te pokusno crpljenje s tri crpne koli~ine: 55. kao i crpljenje sa stalnom koli~inom od 100 l/s. 10 000 Zagreb. 2008). tok podzemne vode Key words: lithological composition of an aquifer. 1) uz ju`ni rubni dio Dravskog bazena.9 km od postoje}eg crpili{ta \ur|evac (Sl.9 m od piezometra SPB-5. Valutice {ljunka mjestimice dose`u i 7 cm. Bu{enje zdenca Z\-1 izvedeno je bu{enjem s povratnim zakretanjem za{titne kolone (laviranjem) (FILBIS. centralizera i kape zdenca. 35 m sita od istog materijala. Krovinu vodonosnika izgra|uju pra{inasto-glinovite naslage debljine od 2 do 6 m. uglavnom praha u iznosu do oko 20%. Sachsova 2. U litolo{kom sastavu vodonosnika dominira {ljunak i pijesak sa udjelom sitnozrnatih materijala. Nakon ugradnje konstrukcije zdenca provedeno je ~i{}enje i osvajanje zdenca. Konstrukcija zdenca sastoji se od 27 m punih nehr|aju}ih ~eli~nih cijevi. Hrvatska Hrvatske vode. 2010). hydrogeological parameters.5 km sjeverozapadno od grada \ur|evca i 3. Figure 1. Ulica grada Vukovara 220. Location map of the future pumping site in the \ur|evac area. Maja Bri{ki1. Hidrolo{ki uvjeti tijekom pokusnog crpljenja odgovarali su razmjerno visokim vodostajima. 2 m talo`nika. Na temelju utvr|enih rezultata istra`nog bu{enja odre|ena je lokacija pokusno-eksploatacijskog zdenca koja je smje{tena na udaljenosti 22. Hrvatska Klju~ne rije~i: litolo{ki sastav vodonosnika. Kosta Urumovi}1. @eljko Peka{2 & Ozren Larva1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. 80 i 100 l/s. Polo`ajna karta budu}eg crpili{ta kod \ur|evca. hidrogeolo{ki parametri. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke karakteristike vodonosnika na budu}em crpili{tu regionalnog vodovoda kod \ur|evca Hydrogeological characteristics of the aquifer on the future pumping site of the regional Waterwork in the \ur|evac area @eljka Brki}1.188 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Podina vodonosnika je na dubini od oko 65 m i sastavljena je od pra{inastog sitnozrnatog pijeska. . promjera 406 mm i veli~ine otvora 1 mm. groundwater flow Budu}e crpili{te regionalnog vodovoda kod \ur|evca smje{teno je 1. U prirodnim uvjetima vodonosnik je poluzatvorenog Slika 1.

istra`. sve do listopada. me|utim u podzemnoj vodi antropogeni utjecaj nije utvr|en. Paul. s koli~inom od 100 l/s ostvareno je sni`enje od 1. Za prora~un parametara B i C potrebno je rije{iti sustav jednad`bi. VODOEKSPERT (2004): Istra`ivanja u cilju definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na crpili{tu \ur|evac. 1981. odnosno gubitaka na rubu konstrukcije zdenca koji prvenstveno ovisi o izvedbi zdenca (Jacob. Iako na ovom podru~ju mjestimice mo`e biti pove}anog sadr`aja `eljeza i mangana u podzemnoj vodi. Visoke razine podzemne vode zabilje`ene su po~etkom 2009.E. Kakvo}a podzemne vode zadovoljava uvjete zdravstveno ispravne vode za pi}e. Visoki iznosi hidrogeolo{kih parametara vodonosnika upu}uju na mogu}nost zahva}anja znatne koli~ine podzemne vode koju treba definirati daljnjim istra`ivanjima. Hidrogeolo{ki parametri vodonosnika i parametri zdenca dopu{tali bi i znatno ve}u crpnu koli~inu. nastupilo je odvodnjavanje vodonosnika koje je trajalo gotovo sedam mjeseci. Prora~un za zdenac Z\-1 daje: B = 14. – U: ROUSE. a od o`ujka 2009. odgovara gornjim iznosima ovih parametara za to podru~je.– Johnson screens. vodonosnik je ugro`en od one~i{}enja s povr{ine terena. gdje B predstavlja vrijednost linearnih gubitaka (s/m2) i opisuje gubitke u vodonosniku.geol. (1950): Flow of groundwater.4. Analizom podatataka pokusnog crpljenja pomo}u nekoliko metoda zaklju~eno je da prosje~na vrijednost transmisivnosti vodonosnika iznosi oko 0. a hidrauli~ke vodljivosti oko 0. St. 2004). JACOB. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja na ovom podru~ju iznosi oko 20% prosje~nih godi{njih padalina (VODOEKSPERT. prema rezultatima prethodnih istra`ivanja na {irem prostoru lokacije (URUMOVI] & [ARIN. Kontinuirano mjerenje razina podzemne vode na u`em prostoru budu}eg crpili{ta provodi se od sredine sije~na 2009. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 189 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book tipa.06 m²/s. F. Crpljenjem zdenca Z\-1 u hidrolo{kim uvjetima kakvi su bili za vrijeme pokusnog crpljenja.05Q2. Ocrt hidroizohipsi (Sl. (1981): Studija o za{titnim zonama crpili{ta \ur|evac.83Q + 44.05 s2/m5.): Engineering Hydraulics. Izda{nost u funkciji sni`enja mo`e se izraziti jednad`bom s = BQ + CQ2. A. Minnesota. na istra`ivanoj lokaciji to nije utvr|eno. Okolno podru~je pokriveno je poljoprivrednim povr{inama. godine. godine. ISBN 0-9616456-0-1. S obzirom na razmjerno malu debljinu krovinskih naslaga i njihov litolo{ki sastav. URUMOVI].9 m.001 m/s {to. 2004). pa bi teoretski sa crpnom koli~inom od 150 l/s sni`enje iznosilo 3. koje se zasnivaju na svakoj crpnoj koli~ini i pripadaju}em sni`enju. 1950. (1995): Groundwater and wells. Wiley. FILBIS (2010): Izrada pokusno-eksploatacijskog zdenca Z\-1 kod \ur|evca. K. (ur. GEOISTRA@IVANJE OSIJEK (2008): Izrada 6 istra`nih bu{otina na crpili{tu regionalnog vodovoda \ur|evac. New York. 1) ukazuje na tok podzemne vode prema istoku u skladu s regionalnim ocrtom razina podzemne vode. pa je s = 14. a C vrijednost nelinearnih gubitaka (s2/m5). 321–386. Zagreb. 1995).G.83 s/m2 i C = 44. razina podzemne vode u uvjetima crpljenja oscilira oko granice krovine vodonosnika {to uvelike ote`ava izbor odgovaraju}e metode obrade podataka u cilju odre|ivanja hidrogeolo{kih parametara. H. Hidrogeolo{ke karakteristike kvartarnog vodonosnika na lokaciji budu}eg crpili{ta regionalnog vodovoda kod \ur|evca su iznimno dobre. & [ARIN. a osim njih zna~ajnijih one~i{}iva~a nema. C.. 108 p. LITERATURA DRISCOLL. VODOEKSPERT. Na temelju parametara B i C mo`e se izra~unati sni`enje u zdencu za bilo koju crpnu koli~inu. Za definiranje parametara linearnih i turbulantnih gubitaka zdenca kori{teni su podaci probnog crpljenja zdenca s tri crpne koli~ine.2 m. Driscoll.– Inst. Me|utim. .

zatim trijaskih vapnenaca i pijesaka neogenske i kvartarne starosti. pollution and protection of underground water.o. izdanske vode. geolo{ka gra|a – sinklinalne strukture. Za potrebe pronala`enja optimalnog na~ina odvodnjavanja. Posebna pa`nja se treba posvetiti zaštiti podzemnih voda. dalja istra ivanja treba usmjeriti ka manje istra`enim (isto~nim) dijelovima bazena. a o~ekuje se i dalje smanjenje svjetskih rezervi vode. kao i drugih nemetali~nih mineralnih sirovina.cavic@geofizika.190 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. S obzirom na aktualnost problematike koja je tretirana u ovom radu ostaje aktualna dalja nadogradnja ove materije. geological-synclinal structure. Prije svega. Prema The UNESCO Courier koli~ina pitke vode po glavi stanovnika s kojom danas raspola`emo ne iznosi ni 50% koli~ine koju smo imali prije samo 50 godina. Na na{em planetu voda pokriva gotovo ¾ njene ukupne povr{ine. vijeka. hydro-geological parameters aquifers. ali i brojnih industrijskih i otpadnih kemijskih one~i{}enja. mineral water. . Zahvaljuju}i intenzivnoj eksploataciji ugljena. odnosno dostupna znanstvena saznanja o navedenom terenu i daje doprinos novim znanstvenim saznanjima. Ovo drasti~no smanjenje zaliha vode za pi}e rezultat je vrtoglavog porasta potro{nje pitke vode uslijed porasta broja stanovnika i samog standarda `ivota. zaga|ivanje i za{tita podzemnih voda. Na osnovu postoje}ih i dostupnih podataka analizirani su hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenog bazena i data zaklju~na razmatranja. hidrogeolo{ki parametri. a sam rad je rezultat dugogodi{njeg znanstvenog rada. water wells.o. podru~ju Malina. bunari. izvori. water resources U radu se daje prikaz hidrogeolo{kih potencijala Krekanskog neogenog bazena. Sarajevo. gline. gra|evinskog kamena. Bosna i Hercegovina (m. ali je o~igledno da }e voda postati strate{ka sirovina 21.com) Klju~ne re~i: Hidrogeologija. kvarcnog pijeska. geolo{ka i hidrogeolo{ka istra`i- vanja Krekanskog bazena odvijaju se ve} vi{e od 100 godina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenskog bazena The hydrogeological potentiality of Kreka neogene basin Milena ^avi} Geofizika d. springs. vodni resursi Key words: Hydro-geology. potable water. mineralne vode. underground water. kao i smjernice u kom pravcu treba usmjeriti dalja istra`ivanja. U ovom radu prikazane su geolo{ko-tektonske i hidrogeolo{ke karakteristike Krekanskog ugljenog bazena i Spre~kog polja. kojim se sistematiziraju postoje}a. kao i za potrebe vodoopskrbe izvedena su detaljna istra`ivanja i u sjevernom i ju`nom sinklinoriju Krekanskog bazena.

1986). koji su transgresivni na temeljno gorje i u kojima je razvijena primarna i sekundarna poroznost uslijed ~ega mogu drenirati vode iz pukotinskog sustava temeljnog gorja. kao i vezu sa {irim zale|em u smislu napajanja dolomitno vapnena~kog vodonosnika. kao {to je slu~aj s vodonosnikom izvori{ta Tisovac i Toplica na obroncima Papuka. odnosno registriranih zona poniranja vode u gorju Papuka i tragovima izviranja na sjevernom rubu padina. Osnovna im je strukturna osobitost da su intenzivno ispucali i zbog strukturne poreme}enosti (boranje i rasjedanje) zdrobljeni. prelaze u laporovite i glinovite naslage. Ove potencijalne vodonosne sredine su heterogene. Najstarije je izvori{te Tisovac na obroncima Papuka.83. kr{ Key words: groundwater. U slijevnom podru~ju papu~kih izvori{ta to nije slu~aj iako se radi o kr{kom vodonosniku. Iz geolo{kog je zemljovida (JAMI^I] & BRKI]. bu{en i testiran u prosincu 1990.83 do 70. Na izvori{tu Toplica postoji samo jedan vodozahvatni objekt. godine pri osnivanju vodoopskrbnog sustava. Za izvori{ta iz kr{kih vodonosnika. Dolomiti su krupnokristalaste gra|e i slojevitost im se te`e zamje}uje. odnosno metamorfiti. U petrografskom smislu prevladavaju dolomiti i dolomiti~ni vapnenci te podre|eno vapnena~ke bre~e (JAMI^I] et al. Na lokaciji izvori{ta Tisovac dolomiti i dolomiti~ni vapnenci srednjega trijasa (T2) predstavljaju najmarkantniji i najinteresantniji stijenski kompleks u hidrogeolo{kom smislu. 10 000 Zagreb. aquifer. godine. karst Vodoopskrbni sustav Orahovice koristi tri aktivna izvori{ta.. Prve dva su ra{irena za predjele ra{irenih kr{kih ponora i predjela gdje se ostvaruju koncentrirani tokovi i vrlo daleke komunikacije podzemnih voda s izra`enim pojavama ponora preko kojih je izvodivo trasiranje podzemnih voda. koje su definirane uzimaju}i tri osnovna kriterija: brzina podzemne vode. a tre}e je crpili{te Fatovi. Cijela struktura je zahva}ena intenzivnom tektonikom uslijed koje su slojevi poreme}eni. vodonosnik. od vapnenih lapora i laporovitih vapnenaca do glinovitih lapora i laporovitih glina. Ove stijene kontinuirano su se talo`ile na stijene donjeg trijasa. Ukupna dubina bu{enja iznosila je 85 m. u kojima se pojavljuju pretalo`ene tortonske naslage i tanko uslojeni ispucali vapnenci koji tako|er mogu predstavljati vodonosnu sredinu. ali su ponegdje u vapnenom razvoju pa se u pojedinim predjelima zapa`a i njihovo okr{avanje. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. Na povr{ini se lako tro{e i podlo`ni su formiranju ponikava manjih dimenzija u kojima ponire voda. izlomljeni. godine.4. Drugo je Toplica koje je priklju~eno na vodoopskrbni sustav 1991. Na njima nalije`u sarmatske naslage. U njima va`nu ulogu imaju litotamnijski vapnenci i bre~okonglomerati. To omogu}uje i zna~ajnu vertikalnu komunikaciju. naborani pa im je prividna debljina mjestimice reducirana. Pierottijeva 6. Rubne predjele sjevernih padina Papuka u kojima je razvijeno izvori{te Toplica izgra|uju miocenske naslage koje su prete`ito predstavljene laporima razli~itih varijeteta. a mjestimice pove}ana. Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite izvori{ta (NN 55/02) predvi|ene su 4 zone. Pru`anje struktura je generalno istok-zapad. Iznad njih slijede naslage koje su prete`ito laporovitog razvitka. a sito zdenca je na intervalu 58. Tako su nastale brojne pukotine (sustavi pukotina) koje uvjetuju i zna~ajnu sekundarnu poroznost {to je omogu}ilo i zna~ajnije nakupljanje podzemnih voda u dolomitima. vrijeme zadr`avanja i hidrogeolo{ka analogija. ^esto puta su izlu`eni i {upljikavi. Bore su preba~ene do izoklinalne sa sjevernim vergencijama. Tu su u pravilu najzna~ajnije srednjomiocenske badenske naslage koje transgresivno nalije`u na osnovno gorje. Nalije`u na temeljno gorje izgra|eno od metamorfnih stijena paleozoika i karbonatnih stijena trijasa. Vapnenci su dobro uslojeni. 2009). zahva}eno 1970. Realnom djeluje pretpostavka da se heterogena vodonosna sredina mogla formirati u vapnena~kim naslagama miocena (URUMOVI] et al. Pojava vodonosnika u miocenskim naslagama naslu}ena je na temelju registrirane strukture naslaga i vodnih pojava. koje zahva}a aluvijalni kvartarni vodonosnik. 1986) vidljivo da su sve opisane stijene koje uvjetuju pojavljivanje izvori{ta Tisovac intenzivno borane i rasjedane. To je zdenac BT-1.. U smislu za{tite podzemnih voda izvori{ta Tisovac i Toplica glede geolo{ke gra|e valja istaknuti da cjelokupni karbonatni masiv u zale|u izvori{ta zaslu`uje najve}u po- . U hidrogeolo{kom pogledu najzna~ajniji su reverzni rasjedi preko kojih su nagurane karbonatne stijene (dolomiti i vapnenci) na nepropusne stijene (klastiti donjeg trijasa i stariji metamorfiti) te je tako omogu}eno zna~ajnije nakupljanje i istjecanje podzemnih voda na tektonskoj granici karbonati-klastiti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 191 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problem definiranja za{titnih zona izvori{ta u karbonatnim naslagama Papuka Definition of groundwater protection areas in carbonate deposits of Papuk @eljko Dui} & Branko Hlevnjak Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.

@. Beograd. Granice pojedinih zona sanitarne za{tite u brdskim predjelima najvi{e su uvjetovane geomorfolo{kim prilikama i geolo{kom gra|om. Prema tome mo`e se re}i da su vodonosne stijene ispucali karbonati u kojima je slabo razvijena solucijska poroznost. .000.. D.– Savezni geolo{ki zavod. Posljedica je da se ne raspola`e s podacima o brzini kretanja i vremenu zadr`avanja podzemnih voda. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Tuma~ za list Orahovica. K. list Orahovica. Posebnu pozornost zahtijeva opa`a~ki sustav izvori{ta koji treba u okviru mjera aktivne za{tite izvori{ta obuhvatiti mjerenje protoka i fizikalno-kemijske i bakteriolo{ke analize kakvo}e podzemne vode. Beograd..192 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. LITERATURA JAMI^I]. tj. 72 str. pa je koncentracija tokova slabo izra`ena.. URUMOVI]. valja voditi ra~una pri postavljanju granica pojedinih zona. pa kao najbolji kriterij u odre|ivanju vodoza{titnih zona preostaju hidrogeolo{ki i geomorfolo{ki uvjeti u izvori{nom okoli{u i cjelokupnom slijevu kao jedini kriterij za odre|ivanje pojedinih zona i njihovih granica. M 1:100. a povezana je samo uz relativno sna`nije pukotinske sustave koji povr{inski nisu toliko izra`eni da bi se izabralo primjereno mjesto za upu{tanje obilje`iva~a u podzemlje. & VRAGOVI]. (2009): Vodoopskrbni sustav Orahovica. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 zornost. M. Eventualnu pozornost zaslu`uju i rasjedi pru`anja paralelno s glavnim strukturama. & DUI]. M 1:100.– Savezni geolo{ki zavod. & BRKI] M.000. D. B. uz geomorfolo{ke prilike. CRNKO. (1986): Osnovna geolo{ka karta. Zagreb. M. J. (1986): Osnovna geolo{ka karta. U takvim okolnostima nije bilo izvodivo trasiranje podzemnih voda. JAMI^I]. To su postavke o kojima. HLEVNJAK.– Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Toplica. istok-zapad uz koje bi se moglo o~ekivati zna~ajnije kretanje podzemnih voda prema izvori{tu. BRKI].

3). smjera pru`anja S-J i SI-JZ.000 m3 do potpunog pra`njenja vodospreme. Gra|evina vodospreme smje{tena je u morfolo{ki izra`enoj uleknini. Dinarsko prostiranje (SZ-JI) ove strukture mo`e se pratiti od [kalnice. Prosje~na koli~ina poniranja vode u kr{ko podzemlje je iznosilo 593. Trsata. oblikovanoj unutar izmjene dolomita i vapnenaca gornje kredne starosti (K21. Katarine.50 m n. to je antiklinala velikog indeksa stisnutosti. listopada 2001. Trasiranje Na-fluoresceinom je izvedeno iz zdenca DZ-3 u 11 sati 15.2). na nadmorskoj visini od 270 m. Priobalni izvor Zvir ima najve}u izda{nost na podru~ju “sliva izvora grada Rijeke” i ~ini okosnicu vodoopskrbe u uvjetima presu{ivanja izvora Rje~ine.000 m3. Budu}i se u kratkom vremenu ispustila relativno velika koli~ina vode u podzemlje. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. velja~e 2002. Otvoreni presjek zdenaca iznosi 300 mm. Tjeme antiklinale izgra|uju prelazne dolomitne bre~e (K1. Groundwater tracing test Uvod Vodosprema Streljana na Drenovi predstavlja sredi{nju gra|evinu rije~kog sustava vodoopskrbe. U sklopu izgradnje gra|evine izvedena su detaljna istra`ivanja u svrhu rje{avanja problema upoja vode koji nastaje prilikom povremenih pra`njenja vodospreme i/ili gravitacijskog cjevovoda s izvora Rje~ine zbog ~i{}enja pra{inasto-pjeskovitog taloga iz spremnika ili pri mo`ebitnim nepredvidljivim kvarovima na objektima. Upojna gra|evina se sastoji od linijski poredanih pet (5) negativnih zdenaca. Najve}a mu izda{nost iznosi 20.m. a posljedica je tangencijalne tektonike. omogu}ili stvara- nje sekundarne poroznosti karbonatnih stijena i razvoj kanala i {upljina du` kojih se odvija velika raznovrsnost tokova podzemnih voda. nametnula se sumnja i pretpostavka. pribli`no 1. U biti. Ve`ice i Kostrene dalje na JI sve do N.4.2). 2001). 1975). Geotehni~ki fakultet.2). 10 000 Zagreb. na me|usobnom razmaku od 4 m te dovodnog betonskog korita koje je povezano s temeljnim ispustom preljeva vodospreme (DUKARI] & BIONDI]. {to je bilo neo~ekivano i izazvalo veliku zabrinutost uprave KD Vodovoda i kanalizacije-Rijeka. Na JZ dijelu krila nalaze se prelazne dolomitne i dolomitno-vapnena~ke bre~e (K1. U upojne zdence je kontinuirano poniralo 150 L/s vode.70 L/s (BRUSI]. Ukupna zapremina vodospreme iznosi 20. a SI krilo debelo uslojeni do gromadasti rudistni vapnenci (K22. koja se puni gravitacijskim cjevovodom iz povremenog izvora Rje~ine. 1). Hrvatska Sveu~ili{te u Zagrebu. Neposredno poslije ispu{tanja vode u podzemlje naglo se pojavilo jako zamu}enje izvori{ta Zvir. godine pra`njenjem vodospreme s poniranjem vode u negativne zdence. Vinodolskog. te foraminiferski vapnenci (E1. Bo`idar Biondi}2 & Josip Kolari}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Sachsova 2. U vladaju}im hidrolo{kim prilikama privid- . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 193 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ispitivanje utjecaja pra`njenja vodospreme Streljana u kr{ko podzemlje na pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir u Rijeci Determination of impact of discharge of the Streljana water reservoir on turbidity appearances on the Zvir spring in Rijeka Franjo Dukari}1. Zbog malog kapaciteta postoje}e kanalizacijske mre`e naselja Drenove za potrebe povremenog pra`njenja vodospreme Streljana izvedena je upojna gra|evina s mogu}no{}u kontroliranog upu{tanja vode u kr{ko podzemlje. da je testiranjem upojne gra|evine izazvana i sama pojava zamu}enja izvori{ta Zvir.30 m3/s. Testiranje upojne gra|evine je obavljeno 10.2) u tektonskom dodiru. Hrvatska Klju~ne rije~i: upojna gra|evina. ukupno 18. koje se nalazi uz desnu obalu vodotoka Rje~ine na 2. obavljeno je trasiranje podzemne vode iz upojne gra|evine. Rasjedi i prate}i pukotinski sustavi su uz zdru`eno neprekinuto djelovanje kr{kih procesa (erozije i korozije). Kako bi se potvrdila ili odbacila pretpostavka o utjecaju pra`njenja vodospreme Streljana na mogu}e pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir i dobili egzaktni podaci (prostorni i vremenski) o te~enju poniraju}e vode unutar kr{kog podzemlja..2) i izmjena dolomita i vapnenaca (2K21. dok jedan upojni zdenac ima dubinu od 17 m. U razdobljima presu{ivanja izvora Rje~ine vodosprema se puni tla~nim cjevovodom iz stalnog izvora Zvir.. zamu}enje vode izvora Zvir. Antiklinala je uglavnom presje~ena mla|im neotektonskim subvertikalnim dijagonalnim i popre~nim rasjedima. Mikrolokacija zahvata nalazi se na dijelu JZ krila prevrnute antiklinale ”strukturne jedinice Rijeka” ([IKI] et al. 2001). Hallerova aleja 7. preko Studene.40 km uzvodno od njezinog u{}a u more. trasiranje podzemnih tokova Key words: Recharge well. To je sna`no preljevno kr{ko vrelo. Na osnovi podataka opa`anja i rezultata analize uzoraka vode svih opa`anih vodnih pojava utvr|eno je usko i koncentrirano istjecanje trasera s vodom prema priobalnoj izvori{noj zoni Mlaka “sliva izvora grada Rijeke” (Sl. 42 000 Vara`din. Projektirana i izvedena dubina ~etiri upojna zdenca iznosi 20 m. Ranko Biondi}2. Turbidity appearances on the spring Zvir. godine s istovremenim ispu{tanjem vode iz vodospreme.

ne samo rezultati trasiranja. & [PARICA. M. (1975): Osnovna geolo{ka karta. (2001): Informacije o pra`njenju vodospreme Streljana II.– Arhiv HGI. koje bi utjecale na zamu}enje izvori{ta Zvir.– Arhiv Teh-projekt hidro. (2001): Vodosprema Streljana. ve} i rezultati mjerenja mutno}e u izvorskoj vodi koji su se tijekom opa`anja kretali unutar dopu{tenih vrijednosti za pitke vode. R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Zagreb. Glavni vodoopskrbni izvor Zvir nije ugro`en s pove}anom pojavom zamu}enja izvorske vode s mjesta upojne gra|e- vine vodospreme Streljana-Drenova u uvjetima ispu{tanja vode grani~no do 150 L/s u kr{ko podzemlje (DUKARI] & BIONDI]. Zagreb. . & BIONDI]. ne brzine podzemnih tokova prema izvoru Podpinjol i INA-zdencu bile su u rasponu od 1.194 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. istodobno se na izvori{tu Zvir svakodnevno mjerila mutno}a izvorske vode koje su bile u dopu{tenim granicama za pitke vode. R. Tracing test from recarge wells of the Streljana water reservoir-Drenova.43 cm/s. (2002): Upojna gra|evina vodospreme Streljana-Drenova. P. Zaklju~ak Temeljem polu~enih rezultata. F.– Arhiv HGI. najvi{e sa 150 L/s poniranja vode. & BIONDI].22 cm/s do 1. Zagreb. ~ime se uzrokuje jako zamu}enje vode. F. [IKI]. odnosno od 1058 m/dan do 1237 m/dan. LITERATURA BRUSI]. M. Trasiranje podzemne vode – hidrogeolo{ka istra`ivanja. DUKARI].000. Trasiranje podzemnih tokova iz upojne gra|evine vodospreme Streljana-Drenova. Tijekom opa`anja i mjerenja nije bilo ki{a u podru~ju “sliva izvora grada Rijeke”. kako se ne bi izazivalo turbulentno strujanje vode unutar kr{kog podzemlja. Za vrijeme trasiranja i tijekom pra}enja istjecanja trasera na priobalnim izvorima Rije~kog zaljeva.. PLENI^AR.– Arhiv HGI. Rijeka. DUKARI]. list Ilirska Bistrica M 1: 100. a time ispiranje pukotinskih sustava i {upljina. 2002). Figure 1. re`im pra`njenja vodospreme Streljana treba biti kontroliran. To potvr|uju. D.

a stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana) iz vodonosnika. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. Propusne naslage izgra|ene su od jednoli~nog sitno do srednjezrnastog pijeska u kojem se rijetko pojavljuju valutice {ljunka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 195 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Optimalna metoda i trenutak revitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem Fe bakterija The optimal metod and moment of revitalization of well choked up by action of the ferrous bacteria Branko Hlevnjak1. U prvoj bi bila o{te}enja uzrokovana anorganskim talozima. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza i mangana. koje onda obaraju kao `eljezni hidroksid u ili na njihovim ljepljivim oblogama. Brz rast bakterija i stvaranje velike koli~ine materijala zatvara otvore na situ. Zaklju~ilo se da se ne radi samo o jednoj vrsti o{te}enja. Hrvatska Vodovod Osijek. stabiliziran natrijevim hidroksidom (NaOH). revitalization of well. a polupropusni me|uslojevi izgra|eni su od praha i gline. Ponekad je njihov rast. upotrebljavaju}i stvorenu energiju za svoj rast i razvoj. revitalizacija zdenca. U tom procesu one oksidiraju dvovalentno u trovalentno `eljezo. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. koja je dovela do redukcije njihove u~inkovitosti. pri kojima nastaje povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana otopljenog u vodi. ~ime se trebao potaknuti oksidacijski proces . Debljina pojedinih propusnih. oxalic acid U aluvijalnim vodonosnicima Drave i Dunava ~esto se javljaju reduktivni uvjeti. zatvaraju}i otvore na situ. iron. Kao drugo. Provjera u~inkovitosti kako pojedinih etapa revitalizacije. iron bacteria. Vodonosnik je izgra|en od aluvijalnih sedimenata Drave i Dunava. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana). well. gdje se prvenstveno misli na karbonatne inkrusatate (CaCO3. Bakterije svojim djelovanjem zatvaraju sito. tako i ukupnog procesa. Sedimenti su talo`eni u umjereno reduktivnim uvjetima koje karakteriziraju povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana. Na osje~kom crpili{tu je proveden niz revitalizacija ovako za~epljenog zdenca s razli~itom tehnologijom izvo|enja. no ipak mjestimice dolazi do isklinjavanja pojedinih slojeva. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. `eljezo.4. Jasna Zima2 & Vlado Skele`ija3 1 2 Rudarsko geolo{ko naftni fakultet. a netto debljina slojeva iznosi od 56 do 78 m. koje blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnog sloja. godine ustanovljeno je da je do{lo do degradacije kvalitete zdenca. dogodi se u nekoliko mjeseci. posljedica ~ega je smanjenje izda{nosti. Prva revitalizacija provedena je u tri etape. u {ljun~anom zasipu i porni prostor sloja u neposrednoj okolini zdenca. vr{ena je usporedbom specifi~ne izda{nosti dobivene iz pokusnog crpljenja u koracima pri izradi zdenca. Hrvatska 3 HEP Plin Osijek. a ponekad i vodonosniku u neposrednoj okolini zdenca. Prva je etapa imala za cilj uklanjanje o{te}enja nastala stvaranjem organskih taloga (biomase). Pierottijeva 6. odnosno polupropusnih slojeva je dosta ujedna~ena. Tako|er se pretpostavilo da se procesom eksploatacije pojavilo “navla~enje” glinovitosiltoznih frakcija navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. Naslage odgovarju rije~nim terasama. Prilikom provedenih analiza o stanju crpili{ta 1992. Koeficijent u~inkovitosti zdenaca se kretao od 20 do 50 %. oxalna kiselina Key words: underground water. @eljezne bakterije razvijaju se u zdencu na situ. zasipu. a kao posljedica starenje zdenca. Zalije`u u dubinskom intervalu od 40 do 176 m. Zahva}eni su vodonosni slojevi relativno dobrih filtracijskih karakteristika. vrlo brz. koja bi se mogla izdvojiti u dvije grupe. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. `eljezne bakterije. U ovom se postupku kao radni fluid u zdenac utiskivalo jako oksidacijsko sredstvo natrijev hipoklorit (NaOCl). Osje~ko crpili{te smje{teno je u isto~nom dijelu dravske potoline. MgCO3. Sveu~ili{ta u Zagrebu. mo~varnim talo`inama i deluvijalnim naslagama. zdenac. da se radi o kompleksnim o{te}enjima. stvaraju}i vlaknaste muljevite nakupine `eljeznog (manganovog) hidroksida. pretpostavilo se da je to posljedica stvaranja organskih taloga djelovanjem Fe bakterija. 10 000 Zagreb. akumuliraju}i pri tome velike koli~ine `eljeznog hidroksida u ili na njihovim `elatinoznim oblogama. tj. U tom procesu one oksidiraju ione dvovalentnog u trovalentno `eljezo. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. prije revitalizacije. poslije svake etape i na kraju revitalizacije. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. Obaranje `eljeza i brzi rast bakterija stvara veliku koli~inu tvari koja se vrlo brzo {iri. praporima. FeCO3). odnosno na izlazu iz sita gdje je povi{en sadr`aj kisika.

no upu}ivalo je da je u~inak kiseline bio gotovo zanemariv. koja razara kristalnu re{etku minerala gline. do 1994. kako bi se usporedila u~inkovitost i trajnost obje metode. Iako se mo`e re}i da je provedba ovih revitalizacija odr`avala kondiciju zdenca ne{to iznad one koja bi bila da se revitalizacija nije provodila. koja blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnika. Analizom uzoraka vode u labaratoruju Vodovoda Osijek je ustanovljeno da su se poslije ovog postupka ponovo pojavile `eljezne bakterije. Pretpostavlja se da je tome uzrok bio relativno dugo mehani~ko ~i{}enje koje je pogodovalo daljnjem otstranjivanju `elatinozne mase. U prvoj se revitalizaciji koristila maksimalna koncentracija ovog preparata. Kao radni fluid u zdenac se utiskivala klorovodi~na kiselina (HCl) uz octenu kiselinu i uz dodatak inhibitora korozije. kao sredstvo za uklanjanje `eljezovitih bakterija i dezinfekciju.196 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U novim se revitalizacijama koristi oxalna kiselina. Po provedbi ove etape specifi~na izda{nost je ne{to pove}ana. U ranijim revitalizacijama zapa`eni su vrlo skromni u~inci. Na nekim susjednim crpili{tima testirani su neki gotovi preparati. Iz rezultata prikupljenih tijekom verifikacije rada crpili{ta za razdoblje 1984. no uz visoku cijenu tijekom njihovog kori{tenja. {to omogu}uje njezino izno{enje tijekom ~i{}enja. Tre}a etapa imala je za cilj uklanjanje glinovito siltoznih ~estica navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. Uo~ena je podudarnost pove}anja specifi~ne izda{nosti sa smanjenjem sadr`aja koloidnih ~estica. MgCO3. ukazali su se neki nedostaci. odnosno vrlo brzo nakon revitalizacije specifi~na izda{nost padne na onu prije revitalizacije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (“otapanja”) otklanjanja o{te}enja od `elatinozne bio-mase. Druga etapa imala je za cilj otkljanjanje eventualnih o{te}enja nastalih stvaranjem anorganskih taloga karbonatnog porijekla (CaCO3. a da se stvarni trenutak treba odrediti stalnim pra}enjem razine vode u zdencu. Koristi se gotov preparat CLEARBORE tvrtke CLEARBOR PTY LTD. FeCO3). ipak je zaklju~eno da ovaj na~in njezinog provo|enja nije dovoljno u~inkovit. pa se od njih odustalo. odnosno u onom trenutku kada po~inje opadati u~inkovitost zdenca. Iz postignutih je rezultata bilo vidljivo da su osnovna o{te}enja nastala djelovanjem `eljeznih bakterija. Poslije ove etape specifi~na izda{nost je bila neznatno pove}ana {to je upu}ivalo da vjerojatno jo{ uvjek postoji za~epljenje `elatinoznom masom. ustanovljeno je da trenutak provo|enja optimalne revitalizacije zdenca nastupa pribli`no u tre}oj godini rada zdenca. Ovdje se primjenjivala mje{avina vode i Na-kiselog pirofosfata. . Paralelno je provedena samo mehani~ka revitalizacija. Izno{eno je mnogo suspendiranih koloidnih ~estica glinovitog porijekla {to je ukazalo na dobru djelotvornost pirofosfata.

mostly permeable overlaying deluvial sediments of karst poljes with swallov holes. F. In- creasing anthropogenic pressures in inland part of recharge area and increasing trends of some contaminant content in spring waters initiated a comprehensive study which included detailed geological. Pitagora. & DE MAIO. In: ZWAHLEN. A concept of groundwater vulnerability assessment quantifies the sensitivity of an aquifer to human activities impact on groundwater contamination (DORFLINGER et al. all’inquinamento con il systema parametrico SINTACS R5. SINTACS Karstic aquifers are well known for their vulnerability to groundwater contamination and many different types of antropogenic impact.. hydraulic conductivity range of the aquifer and hydrologic role of the topographic slope. ZWAHLEN. M.000 and processed by GIS following the SINTACS R5 standard scheme (CIVITA & DE MAIO.o. Hrvatska 3 Croatian Waters. Also. hydrogeological. In comparison with other types of aquifers. (1999): Water vulnerability assessment in karst environments: a new method of defining protection areas using multi-atribute approach and GIS tools (EPIK method). Vukovarska 35. 2004). unsaturated zone attenuation capacity. Janislav Kapelj2 & Mirjana [vonja3 1 2 University of Zagreb. 2000). 1999. d. . 42 000 Vara`din. A recharge of springs is approximately 500 km2 and mainly is composed of carbonate rocks. The procedure of the method incorporates seven parameters relevant for the contaminant attenuation capacity and vertical flow features: depth to groundwater. karst. M.– Environmental Geology. structural. well permeable Mesozoic. standard scheme was modified within the hydraulic conductivity parameter layer by incorporation of the density of dolinas. dolines. uporaba zemlji{ta.. P-Y. geochemical and environmental isotope research.. COST 620 (2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers. Jelena Loborec1. Hrvatska Key words: aquifer vulnerability. Popovi}a 13 – [imun~evec. Bologna. REFERENCES CIVITA. COST 620. European Research Area: structural aspects – COST. dolomites and impermeable lower Triassic clastic deposits and Eocene flysch. Applied modification decrease the area of extreme and very extreme vulnerability assessment of the karst aquifer and increase very small. kr{. 21 000 Split. JEANNIN. morphological. Jadro and @rnovnica springs are a major source of fresh potable water area for the Split town and surrounding settlements. DORFLINGER. On the basis of obtained data selected parameters were presented in appropriate grid information layers scale 1:25. 39/2. small. One of the first approaches focused on aquifer vulnerability mapping was SINTACS scheme. effective infiltration action. a rapid infiltration rate include point or diffuse recharge and underground flow throught a high permeability conduits and different size of fracture and cavernous systems.4. climatic and impact settings typical for the Mediterranean countries (CIVITA & DE MAIO. medium and high vulnerability parts of the recharge area. SINTACS Klju~ne rije~i: ranjivost vodonosnika. 10 360 Sesvete. The karst of Dinarides is manly open karst environment with characteristics such as a thin soil cover. further tests and modeling procedures should analyses its implications on the protection of these very valuable groundwater resources. Besides the fact that a modified approach enhanced land use potential.: European Comission. Hrvatska Geo-Rudus. land use.. Directorate – General for Research. Faculty of Geotechnical Engineering. 165–76. 2000). F. (2000): Valutacione e cartografia automatica della vulnerabilita degli acquiferi. 248 p. Hallerova aleja 7. shafts and sinkholes. \. Eocene and Perms limestones. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 197 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Application of sintacs method in the recharge area of the Jadro and @rnovnica springs Primjena sintacs metode na podru~je napajanja izvora Jadro i @rnovnica Sanja Kapelj1. established for hydrogeological.o. N. soil/overburden attenuation capacity. 279 p. hydrogeological characteristics of the aquifer.

Zavaljuju}i tako detaljnoj strukturnoj interpretaciji izra|ene su i karte debljina pet prisutnih geolo{kih jedinica: mezozoika. Iz takvih regionalnih projekata koji uklju~uju interpretaciju povr{inskih i dubinskih geolo{kih informacija iz bu{otina zajedno sa ostalim geofizi~kim mjerenjima. vrednovanje i koordinaciju na{ih stru~nih saznanja i odgovaraju}oj interpretaciji raspolo`ivih informacija. Razlog ovog apela je u aktualnoj praksi. Privredne aktivnosti se time ravnomjernije raspore|uju izvan gradskih sredi{ta Panonskog prostora Hrvatske. ne samo za ovu sirovinu. 10 000 Zagreb. bila raspolo`iva gusta mre`a 2D i dijelom 3D seizmike. . Posebno je interesantan prikaz analiza tektonskih elemenata i makro strukturnih jedinica. Osnovni elementi ovog geolo{kog modula projekta. ukupne povr{ine od gotovo trideset tisu}a kvadratnih kilometara. ovim izlaganjem upu}ujem apel na racionalno pona{anje prema istra`ivanju i proizvodnji geotermalne energije i kori{tenju odgovaraju}ih. gdje se le`i{ta prete`ito nalaze na dubinama preko tisu}u metara. Sa stajali{ta Hrvatskog geolo{kog kongresa. U cjelovitom projektu evidencije rezervi u le`i{tima geotermalne i mineralne vode. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinska geologija – osnova istra`ivanja i proizvodnje geotermalne i mineralne vode u Republici Hrvatskoj Understanding of deep geological settings – key of the exploration and production of geothermal and mineral waters in Republic of Croatia Slobodan Kolbah INA Naftaplin. economy and legislative.198 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. odnosno prostora od prioritetnog interesa za istra`ivanje i proizvodnju ove doma}e energetske sirovine. Panonski bazen Republike Hrvatske Key words: Exploration and production of geothermal and mineral waters. ovdje se `ele nazna~iti osnovni i minimalni elementi koje je danas mogu}e i nu`no ugraditi kao osnovu za istra`ivanje le`i{ta geotermalnih i mineralnih voda. Pannonian basin of Republic of Croatia Geotermalna energija geotermalnih i mineralnih voda je va`an i nedovoljno istra`en i kori{ten resurs Republike Hrvatske. geolo{ka rje{enja osnova su za tehni~ko. Takvo nestru~no i neprofesionalno pona{anje dovodi do lako ste~enih probitaka. [ubi}eva 27. Kri`evci i drugi. rational and environmental acceptable use. prera|iva~ke proizvodnje i turizma. oni naj~e{}e ne vode do cilja ili ga uop}e nemaju i sami su sebi svrha. Unato~ vrijednih saznanja sa brojnih prirodnih izvora. njen glavni dio kod nas je vezan uz duboke naftonosne bazene. od kojih nam je na prostoru sjeverozapadne Podravine pored moderne gravimetrije. ve}im dijelom raspolo`ivih informacija. ekonomika i legislativa. U ovom regionalnom rje{enju. tehnolo{ka. racionalno kori{tenje i za{tita okoline. ne koristiti i nedovoljno razumijevati pojedine dubinske podatke izva|ene iz cjelovitog konteksta geotermalnog istra`ivanja i proizvodnje na velikim dubinama sedimentnih bazena Hrvatske. pored maksimalnog kori{tenja geolo{kih i geofizi~kih informacija va`no je spomenuti preko tristo detaljno obra|enih i kori{tenih dubokih bu{otina. Na cijelom prostoru izra|ene su strukturne karte po pet osnovnih nivoa geolo{ke gra|e. pri ~emu su po krovini mezozoika kartirane najzna~ajnije litolo{ke cjeline va`ne za formiranje geotermalnih rezervoara. koji kontroliraju dubinsku gra|u ovog dijela sjeverozapadne Hrvatske. Hrvatska Klju~ne rije~i: Istra`ivanje i kori{tenje geotermalne i mineralne vode. kao pokreta~e ravnomjernijeg privrednog razvoja ove ~iste i obnovljive doma}e energije. Ovim izlaganjem `elim skrenuti pa`nju geolo{ke struke na neophodno uva`avanje. donjeg ponta. Tehnike istra`ivanja i proizvodnje proisti~u iz onih u naftnoj industriji. gdje prostor sjeverozapadne Podravine zauzima gotovo desetak posto istra`nih prostora i eksploatacionih polja INA-Naftaplina. Ona je obnovljiv i za okoli{ prihvatljiv lokalni izvor toplinske i elektri~ne energije. sredi{njeg nacionalnog stru~nog skupa. tercijarnih naslaga starijih od srednjeg miocena. Uz susretljivost dr`ave. ekonomska i za okoli{ prihvatljiva rje{enja njihovog kori{tenja. gdje se i manji dio potencijala koristi u energetske svrhe. Na primjeru geolo{kog segmenta projekta evidentiranja le`i{ta geotermalne i mineralne vode na prostoru sjeverozapadne Podravine. Informacije o hidrodinami~kim mjerenjima i geolo{ko-fizikalnim parametrima potencijalnih le`i{ta omogu}uje minimalno pouzdanu interpretaciju potrebnu za njihovo definiranje i nastavak istra`ivanja. metode i rezultati. gornjeg ponta i mla|ih naslaga. elaborati o rezervama za niz geotermalnih objekata kao: Kutnjak-Lunjkovec. pa za cijeli proces ima vrlo {tetne posljedice. gdje se u nekim doma}im ali i me|unarodnim projektima ve} po~elo ignorirati odnosno. methods and results. Unutar ovog prostora izra|uju se i detaljne zakonski definirane studije. Takav pristup jedina je osnova za realizaciju pozitivnih rudarskih na~ela i odr`ivog okoli{a. a ekonomski je posebno interesantna kao pokreta~ poljoprivredne. metoda. panona. postupaka i znanja. kvalitetne geolo{ke podloge mogu pridonijeti pove}anju ekonomske atraktivnosti uz pove}anje pouzdanosti ulaganja u ove vrlo skupe i rizi~ne projekte. kojom je mogu}e dovoljno pouzdano razumjeti geolo{ke odnose. Velika Ciglena.

a natural geothermal spring. Hrvatska The first paper presenting a review of geothermal water utilization in Croatia was published 12 years ago (KOVA^I] & PERICA. Natural springs are the locations where geothermal water naturally rose or still rises to the surface. Tablica 1. Kategorizacija geotermalnih lokaliteta Hrvatske prema temperaturi vode. among other. Since then reviews were published two more times (KOVA^I]. Category Temperature Natural spring Deep borehole SUBTHERMAL 13–20 °C 1 0 HYPOTHERMAL >20–34 °C 6 4 HOMEOTHERMAL >34–38 °C 2 0 HYPERTHERMAL >38 °C 6 6 . 1998).4. for space heating. In most of the locations geothermal water is used in a variety of ways. indications of future development are given taking in account both current trend and planned projects. In some of them natural springs don’t exist in the present. Due to the lack of space in this abstract. 10 000 Zagreb. Geothermal water utilization in Croatia in the year 2010. a great interest exists for geothermal water utilization in new locations in Croatia. balneotherapy and TYPE OF FACILITY UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply NATURAL DEEP SPRING BOREHOLE 14 7 2 4 5 2 1 0 1 1 3 2 3 4 1 1 1 1 0 1 TOTAL 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 Table 2.The locations where geothermal waters are already in use are categorized into two classes: natural springs and deep boreholes (Table 1). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 199 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Trends in geothermal water utilization in Croatia Trendovi kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj Miron Kova~i} & Sta{a Borovi} Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey. This review includes geothermal waters in a wide temperature range – from subthermal to hyperthermal (Table 2). Tablica 2. Other than that. Deep borehole is a location class for places where there isn’t. in Stubi~ke toplice water is used in six different ways. Croatia Klju~ne rije~i: geotermalna voda. so the data is summarized in the tables. 2001 and 2006). Education and Sports. In some of the locations there are plans to increase production or use the water in more ways then is currently the case. For example. godine. Dra{kovec (in Me|imurje county – recreation. In many of those locations intake structures and boreholes were established in order to advance production. geotermalna energija. In locations with the lowest-temperature waters (18–20°C) fish aquaculture is developed. Croatia Key words: geothermal water. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj 2010. and there never was. This paper aims at pointing out the trends in geothermal water utilization in Croatia in the past 13 years on the basis of the comparison between the data from aforementioned papers and field inspection in the beginning of the year 2010. it was not possible to give a detailed description of utilization for each of the localities. while in Sveta Nedjelja it is used in one single way. geothermal energy. The locations that went furthest in the planning of geothermal water and/or energy exploitation are Terme Zagreb (recreation). The data used in this paper Table 1. Sachsova 2. so geothermal water is only found at greater depth in a borehole. which is a result of overuse. while the highest-temperature waters (68–98°C) are used. Also. Categorization of geothermal localities in Croatia on the basis of water temperature. was acquired within the framework of the project “Geothermal map of the Republic of Croatia” (181-1811096-1790) financed by the Croatian Ministry of Science.

(2001): Temeljne geotermijske zna~ajke Hrvatske i kori{tenje geotermalmnih voda u Hrvatskoj tijekom 2000. Geothermal water utilization in selected years in Croatia. one should bear in mind that there are a number of sites with development plans in different stages of implementation. then 20 locations in 2006 and 17 locations in 2010). KOVA^I]. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj u odabranim godinama. If such trend persists. 167–174. Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj. although the current trends don’t indicate it. Table 3. especially owing to favorable natural conditions. KOVA^I]. 9/25. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Table 3. (1998): Stupanj kori{tenja geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj.– “Hrvatske vode”. [ibenik. Zagreb. one can infer that the modes of utilization. 145–150. godine – Hrvatske vode. as well as the number of exploitation localities.200 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. NUMBER OF SITES UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply Total number of sites (natural springs/deep boreholes) 1998 15 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2000 18 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2006 20 9 5 8 6 2 2 1 1 2 27 (18/9) 2010 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 25 (15/10) are also visible in utilization for greenhouse heating. Therefore. tend to remain constant. there exists a possibility for a significant increase in geothermal water utilization in the future. The total number of locations also varies only slightly in the last 13 years (24–27 locations). (ur. M. space heating). M. Tablica 3.– Stru~ni skup s me|unarodnim sudjelovanjem. (2006): Pregled sada{njeg i naznake budu}eg kori{tenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. Changes . Zbornik radova / [^ULAC-DOMAC. F.). However. REFERENCES KOVA^I]. 25. & VAN^INA. M. R. there is no reason to expect an increase in the number of localities or ways of utilization in the future. Lunjkovec (in Podravina region – power generation). Hrvatska gospodarska komora. Velika Ciglena (in Bilogora region – power generation and cascade use of geothermal energy) and [mithen (near the town of Samobor – recreation). There is also a significant interest of foreign investors for geothermal energy utilization. & PERICA. M. 355–361. On the basis of reviewed data. being that the water is only used for that purpose since 2006. The number of localities with other modes of utilization varies a little or there are no changes. shows that there was a maximum difference in recreational use of geothermal waters (15 locations in 1998. Zagreb.

Vo|ena tim saznanjima prvo je INA pokrenula istra`ne radove s ciljem zahvata i izgradnje punionice izvorske vode. Prvi podaci o Rokinoj bezdani datiraju iz 1960. Tijekom tih istra`ivanja nedvojbeno je dokazana podzemna vodna veza ponora na Stajni~kom polju i vodenog toka u jami (2040 m. Nadalje. 1992. a to se doga|a znatno prije pojave niskih voda. i drugi).6 m3/s. godini pokazala da prija{nji podaci o minimalnoj izda{nosti nisu to~ni. Vodoopskrbni potencijal Ve} su prva mjerenja protoka u jami izvedena tijekom istra`ivanja u 2000. Va`nu ulogu u tome imali su navodi o minimalnom protoku objavljeni u speleolo{koj literaturi (GARA[I] & KOVA^EVI]. 2003). Budu}i da konstatirano bakteriolo{ko one~i{}enje podzemne vode uz adekvatni tretman ne predstavljaju problem za njeno kori{tenje u javnoj vodoopskrbi. Novija speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja Ve} du`i niz godina razmatra se mogu}nost hidroenergetskog iskori{tenja poplavnih voda Stajni~kog. protok u jami je redovito ispod 0. naknadno izvedenim jednostavnim speleolo{ko-hidrogeolo{kim istra`ivanjima pokazalo se da voda u jami nije bakteriolo{ki ispravna. godine izmjeren protok od svega 293 L/s. U njima su najaktivniji bili ~lanovi speleolo{kih odsjeka planinarskih dru{tava Velebit i Sutjeska. i 2002. uklju~uju}i i bakteriolo{ke. bunara i piezometra. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 201 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vodoopskrbni potencijal jame Rokina bezdana Water supply potential of the Rokina bezdana pit Mladen Kuhta & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut.4. jama Rokina bezdana smatrana je potencijalnim izvorom za vodoopskrbu zapadnog. 1980. U sklopu tih nastojanja Rokina bezdana istra`ivana je s ciljem prikupljanja podataka potrebnih za tuma~enje hidrogeolo{kih odnosa izme|u Stajni~kog i Crna~kog polja. Intenzivna speleolo{ka i speleoronila~ka istra`ivanja zapo~inju 1975. vodoopskrba.hr) Klju~ne rije~i: Kr{. U radu se eksplicitno navodi da je vi{ekratnim mjerenjima u kanalu ispod ulazne vertikale konstatiran minimalni protok od 2 m3/s. 2002). GARA[I] & KOVA^EVI].kuhta@hgi-cgs. Utvr|ivanje realne minimalne izda{nosti i procjena vodoopskrbnog potencijala Rokine bezdane bili su glavni ciljevi istra`ivanja izvedenih u razdoblju od mjeseca svibnja do studenog 2003. Tijekom tih istra`ivanja utvr|en je hipsometrijski polo`aj karakteristi~nih to~aka jame i konstatirano povremeno dizanje razine vode ispod ulazne vertikale za 14. 1975. Za to je kori{ten automatski mjera~ . 1967). Sachsova 2. temeljem sedam mjerenja izvedenih tijekom 2002. Naime. Dubina jame od ulaza do nizvodnog sifona iznosi oko 127 m. Lika Key words: Karst. Atraktivnost objekta u kojem dominiraju 84 m duboka ulazna vertikala i sna`an podzemni vodeni tok. godine (MUNDA & KUHTA. premda u to vrijeme nisu vladale izrazito su{ne hidrolo{ke prilike. Tako je 8. Hrvatska (mladen. Rokina bezdana. Pored toga spominje se da je voda po svim ispitivanim parametrima. KUHTA. 1992).5 m iznad prosje~ne razine (KUHTA. izvrsne kakvo}e. srpnja 2000. godine zaklju~eno je da se protoci na razini 2 ili vi{e m3/s javljaju samo u vrijeme povi{enih i visokih voda. a svakako i nalaz brojnih primjeraka ~ovje~je ribice (Proteus anguinus). jama. naredna istra`ivanja izvedena su za potrebe Hrvatskih voda. rezultirali su objavljivanjem niza ~lanaka o jami i njenim zna~ajkama (GARA[I]. Nakon {to su zbog vrlo lo{eg programa istra`ivanja prvo utro{ena zna~ajna financijska sredstva na izvo|enje pristupne ceste. 10 000 Zagreb. a kasnije Dru{tva za istra`ivanje i snimanje kr{kih fenomena (DISKF) iz Zagreba. Crna~kog i Dre`ni~kog polja. Kada prestane poniranje vodotoka Jaruge na ponorima uz sjeverozapadni rub Stajni~kog polja. obalnog i oto~kog dijela Li~kosenjske `upanije. pa se unato~ povoljnim kemijskim pokazateljima na kraju od punionice odustalo. te da se povremeno muti. pit. neposredno iznad Stajni~kog i Crna~kog polja. godine (MALINAR. 24 sata. tragom spomenutih navoda o velikoj minimalnoj izda{nosti. kada su se u nju do dubine od 40 m spustili ~lanovi Speleolo{kog dru{tva Hrvatske (SDH). Dana{nja istra`ivanja predvode ~lanovi dru{tva DISKF “Dinaridi”. S druge strane informacije o postojanju stalnog i vrlo izda{nog podzemnog toka u jami pobudile su interes za kori{tenju tih voda. Lika Uvod Jama Rokina bezdana nalazi se na JZ padinama masiva V.36 cm/s. 2. Kroz to razdoblje u jami je organizirano kontinuirano pra}enje razine podzemne vode u kanalu uzvodno od prvog sifona (svakih 120 minuta). a prema njihovim podacima tlocrtna du`ina istra`enih kanala u jami je 850 m. water supply. godine. Kapele. Rokina bezdana. Prvo spu{tanje do podzemnog vodenog toka izveli su ~lanovi SO PDS “Velebit” 1967. 2000). i prakti~ki traju do danas.

godine. MALINAR. 15–22. treba voditi ra~una i o tome da je jama poznato stani{te ~ovje~je ribice i endemi~ne slatkovodne spu`vice. Zagreb. prema konsumpcijskoj krivulji proizlazi da se protok smanjio na 70 L/s. Poznato je da 2003.– Speleolog. pseudomonas aeruginosa). (1975): Proteus anguinus (~ovje~ja ribica) prona|ena u Rokinoj bezdani kod Jezerana.202 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Budu}i je do oborina 24.o. & KOVA^EVI]. Na{e planine. a pojava prekomjernog bakteriolo{kog one~i{}enja nije ograni~avaju}i faktor njenog kori{tenja za javnu vodoopskrbu. M. (1992): Speleolo{ki sustav Rokine bezdane u rje{avanju hidrogeolo{kih odnosa u podru~ju Male i Velike Kapele (Lika).o. Zagreb. Zagreb. pa su zbog njihove za{tite eventualno raspolo`ive koli~ine vode i znatno manje.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. i nadopunjenom 2007. 22–23. godinu obilje`ava izrazito dugo su{no razdoblje. rujna 2003. Zagreb. U takvim okolnostima na ve}ini kr{kih izvora zabilje`eni su vi{egodi{nji minimumi.– Spelaeologia Croatica. T. Osnovni problem su dale- ko manje koli~ine vode u su{nim razdobljima od onih navedenih u literaturi. jama Rokina bezdana smatra potencijalnim izvorom pitke vode izda{nosti do 2 m3/s. Tako se u Prostornom planu Li~ko-senjske `upanije donesenom 2002. (2003): Vodoistra`ni radovi za ocjenu koli~ine i kakvo}e vode na Rokinoj bezdani. fekalni streptokoki. Zadnje mjerenje protoka u jami izvedeno je 17. M. pa i u radnoj verziji jo{ neusvojenog Vodoopskrbnog plana. MUNDA. a koje su u{le u i danas va`e}u plansku dokumentaciju. Tom prilikom on je iznosio svega 84 L/s. (2000): Izvje{}e o speleolo{kim radovima u jami Rokina bezdana kod Jezerana. (1967): Na obali podzemne rijeke. LITERATURA GARA[I]. Ovdje treba naglasiti da je to ~esta pojava kod gotovo svih kr{kih voda. Pored toga na vodomjernom profilu ispod ulazne vertikale izvedena su ~etiri mjerenja protoka pomo}u hidrometrijskog krila. godine. & KUHTA. a posebno u slu~aju te~enja otvorenim kanalskim sustavima kao {to je Rokina bezdana.. M. Na osnovi izmjerenih podataka formirana je konsumpcijska krivulja temeljem koje su podaci kontinuiranog mjerenja razine transformirani u protok. {to je daleko ispod o~ekivanih koli~ina. 7/8. KUHTA. rujna razina vode opala za jo{ 1 cm. (2002): Speleolo{ki istra`ni radovi u Rokinoj bezdani i trasiranje ponora u Jezeranama. 19/1–2.– Priroda. (1980): Rokina bezdana sigurno nalazi{te ~ovje~jih ribica u Hrvatskoj. . M. a pri svakom od njih prikupljani su uzorci vode za fizikalno-kemijske i mikrobiolo{ke analize. 18. 186–190. ali i ~injenicu da je u svim hidrolo{kim prilikama mikrobiolo{ki one~i{}ena (ukupni i fekalni koliformi. Zagreb. Zagreb. H. 10–12. B. 58. 3. Nadalje. GARA[I]. rujna kada su pale prve zna~ajnije oborine. Zaklju~ak Provedena speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se vode Rokine bezdane odlikuju vrlo dobrim fizikalno-kemijskim sastavom. ^injenica je da su u jami zabilje`eni minimalni protoci od svega 70 L/s. GARA[I]. Nalazi provedenih analiza vode potvrdili su prethodne spoznaje o njenoj dobroj kakvo}i s obzirom na fizikalno-kemijske parametre. M.– Arhiv Geoaqu d.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. KUHTA. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 postavljen u postoje}u piezometarsku bu{otinu. M. Prema podacima ki{omjera u Brinju izrazito su{no razdoblje na podru~ju Rokine bezdane potrajalo je do 24. Zagreb.

Uranine Uvod Prikazana istra`ivanja su izvedena za potrebe novelacije zona sanitarne za{tite izvori{ta pitke vode zahva}enih na podru~ju grada Rijeke i u Bakarskom zaljevu. [vicarska). smjerovi i brzine otjecanja podzemnih voda s njegove jugoisto~ne strane do sada nisu bili poznati. konc. a za to su kori{teni terenski fluorometri (GGUN-FL.0948 0. S obzirom na istovrsnu namjenu trasiranja i polo`aj istra`ivanih lokacija u bliskim hidrogeolo{kim sustavima.73 4. Na glavnim vodoopskrbnim izvori{tima (Zvir. Zvir i Marganovo (Tablica 1). Prethodnim trasiranjem ponora Rupa 1974. Tihomir Frangen & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. Intervali izme|u uzorkovanja bili su od 6 do 24 sata i mijenjali su se kroz razdoblje opa`anja.kuhta@hgi-cgs. uranin Key words: Simultaneous tracing. Na-naphthionate. Albillia. konc.97 Max. Martin{}ica. opa`anje je bilo kontinuirano. U ovom slu~aju pored uranina.0855 0. prve pojave prividna (sati) brzina (cm/s) 43 31 22 35 4. Perilo-galerija). a financirana su od strane Hrvatskih voda. Sva mjerenja i uzorkovanja obavili su djelatnici HGI-a. Hrvatska (mladen.42 6. Grobni~ko polje. (sati) 51 43 30 43 Prividna brzina (cm/s) 3. 2009).0395 Vrijeme do pojave max.hr) Klju~ne rije~i: istovremeno trasiranje.0541 0. Neposredno nakon {to se u njoj pojavila boja. Metodologija istra`ivanja Istovremeno trasiranje ponora Rupa kod Gornjeg Jelenja i bu{otine DB-1 na jugoisto~nom rubu Grobni~kog polja Tablica 1. u opa`a~ku mre`u naknadno su uklju~eni izvori u kr{koj depresiji Ponikve.80 4. a na podru~ju Bakarskog zaljeva 24 dana. U bu{otinu je upu{teno 50 kg uranina.45 5. Uzorkovanje je organizirano na 19 lokacija.o.n. Sachsova 2.m. iz Rijeke i Primorsko-goranske `upanije. Rezultati Podzemna vodna veza ponora Rupa dokazana je s izvorima Mlaka. odnosno pri povla~enju visokog vodnog vala. od izvora 3. izvedeno je 14. Ponor Rupa trasiran je sa 75 kg Na-naphthionata.90 4.) 282 281 280 280 Vrijeme do Max. 10 000 Zagreb.. razlika Dh(m. Poznato je da rezultati takvih trasiranja najbolje prikazuju stanje u kr{kom vodonosniku.) 3 4 5 5 Vis.2009. KD “Vodovod i kanalizacija” d. 1977). niti u kanalu izvora [kolji}. koji je potom ispran sa 104 m3 vode dopremljene cisternama.o. U vrijeme ubacivanja trasera u ponor je uviralo 379 L/s.04 . godine u optimalnim hidrolo{kim uvjetima. Results of the ponor Rupa tracing test. 3. te iz toga proiza{lu potrebu opa`anja istih mjesta istjecanja. Rezultati trasiranja ponora Rupa.02.. 5 i 6). godine potvr|ena je podzemna vodna veza zapadnih rubova Grobni~kog polja s izvorima Zvir i Marganovo u Rijeci (BIONDI] et al. Premda to mo`e biti posljedica uzorkovanja u stati~kim uvjetima. Na izvorima u Rijeci uzorci su prikupljani 10. Na-naphthionat. Grobni~ko polje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 203 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Istovremeno trasiranje ponora Rupa i bu{otine DB-1 na Grobni~kom polju Simultaneous tracing tests of ponor Rupa and the borehole DB-1 on Grobni~ko polje Mladen Kuhta.4. izvedeno je simultano trasiranje s dva razli~ita trasera (KUHTA et al. Prvenstveno zbog nepostojanja adekvatne lokacije za upu{tanje trasera. Table 1. po prvi put je kori{ten Na-naphthionat (C10H8NSO3Na. (mg/L) 0. CAS broj 130-13-2). Rikard Ben~i}. dobiveni rezultati upu}uju na to da se bunari u galeriji prete`ito napajaju Izvor Mlaka Rikard Ben~i} Zvir Marganovo Udaljenost (m) 6845 6890 6260 6260 Visina h(m.17 7. Zanimljivo je da traser nije detektiran u vodi zdenaca unutar galerijskog vodozahvata Zvir II (uzorkovani su zdenci B-2. maj u Rijeci do izvori{ta @minjci kod Bakarca. Ve} dugi niz godina u Hrvatskoj se trasiranja izvode pomo}u uranina dok se ostali traseri gotovo i ne koriste.

Najve}a prividna brzina toka od (7. YOSHIOKA. (sati) 217 139 139 139 165 139 155 139 75 Prividna brzina (cm/s) 9.3 cm/s.23 2. medijan 2. Zagreb.0266 0.204 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.45 cm/s. Prividne brzine toka su u rasponu vrijednosti koje su vrlo sli~ne prosje~nim vrijednostima na podru~ju Hrvatskog kr{a (srednja vrijednost 3.25 5.0041 0. (mg/L) 0. AURELI. Traser se nije pojavio samo na krajnjem opa`anom izvoru @minjci kod Bakarca. A. LITERATURA BIONDI].55 1. nalazi ovog testa ne}e bitno utjecati na postoje}e granice zona sanitarne za{tite..m.25 cm/s). T.0343 0. Integrating Groundwater Science and Human Well-being. unato~ ~injenici da su prema njemu utvr|ene znatno manje brzine toka.0439 0. pokazuju da je napajanje tog vodozahvata vodama s jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja vrlo malo. visoka koncentracija trasera zabilje`ena na izvorima u Ponikvama.0273 0. Razlog tome su hidrogeolo{ki uvjeti napajanja galerijskog zahvata i njegovo opa`anje u stati~kim uvjetima.27 Max. Dobrica i u uvali ^rno. a i koncentracija trasera je bila vrlo niska.26 2. Veza vodozahvata Martin{}ica s bu{otinom DB-1 nije pouzdano utvr|ena.36 1. HGI. Bu{otina DB-1. A.56 1. Relativno mala prividna brzina i vrlo niska koncentracija trasera na Martin{}ici.69 3. (ed.43 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2.9 cm/s) i koncentracija trasera (0. godine. SINNER.09 iz nekog drugog sustava. Zagreb. (2009): Vodoistra`ni radovi. za {to ima elemenata. konc.0352 0.) 5 1 1 0. Toyama.41 cm/s). Rezultati trasiranja bu{otine DB-1. Ukoliko se vrlo niske koncentracije trasera usvoje kao pokazatelji vodne veze. a najve}i dio podzemnog otjecanja usmjeren je prema vodoopskrbnom izvoru Zvir.. konc..n. V. R. prethodno nije bila konstatirana.. Traser je u visokoj koncentraciji konstatiran na izvorima Jaz.76 1. Japan.98 1.2777 Vrijeme do pojave max.42 7150 5 300 137 1.0361 0.0948 mg/L) utvr|ene su prema izvoru Zvir. @. premda je on uba~en u dovoljnoj koli~ini.97 1. 2008). Nadalje. te na priobalnom izvoru Perilo u Kostreni. M. dok. & BRKI].5 0 1 1 0 105 Vis. Results of the borehole DB-1 tracing test. Table 2. GOATTI. Sna`an drena`ni pravac potvr|en je i prema zahva}enim izvorima Dobra i Dobrica (2. razlika Dh(m. Ovom prilikom neupitno potvr|ena veza prema izvorima Mlaka i Rikard Ben~i}. Trasiranjem bu{otine DB-1 utvr|eno je da se jugoisto~ni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u Bakarskom zaljevu. In: TANIGUCHI. koji se nalaze pribli`no na pola puta izme|u bu{otine i opa`anih izvori{ta u Bakarskom zaljevu.5 305 304 304 305 200 Vrijeme do prve pojave (sati) 147 51 43 59 99 91 75 123 47 Prividna brzina (cm/s) 1. M. Trasiranje tokova podzemne vode s Grobni~kog polja. (2008): Water Tracing Tests in the Dinaric Karst of Croatia.45 0.05 3..69 i 3.0375 0. Dobra.55 cm/s. HGI. Okr{enost karbonatnog vodonosnika je velika. FRANGEN. Trasiranjem je potvr|ena i prethodno konstatirana veza s bunarom-izvorom Marganovo (Tvornica papira).) 300 304 304 304. Ove vrijednosti pribli`no odgovaraju onima dobivenim pri trasiranju 1974. & STROJ. M.– Fond stru. KUHTA. prividne brzine toka su oko 1.56 1. te na izvorima Podbok. KUHTA. & VULI]. A. . Perilo i Lovrijenac u Bakru.): Proceedings CD. O tome treba voditi ra~una pri novelaciji za{titnih zona vodozahvata Perilo. (1977): Vodoistra`ni radovi Rijeka. pokazuje da se najve}a disperzija trasera doga|a u nizvodnom dijelu vodonosnika. KUHTA & BRKI].41 2. Izvor Perilo – Galerija Perilo izvor Jaz Lovni enac Podbok Dobra Dobnca Uvala Crno Ponikva NESIGURNO Martin{~ica Udaljenost (m) 7555 7810 7810 7740 8070 8815 9215 9890 3845 Visina h(m. B.05 cm/s) i Perilo (4. @. Ponor Rupa u Donjem Jelenju.00019 183 1. dok.65 1. Trasiranjem Bu{otine DB-1 potvr|ena je podzemna vodna veza jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja s izvorima u podru~ju Bakarskog zaljeva (Tablica 2).– Fond stru. Zaklju~ak Rezultati dobiveni pri trasiranju ponora Rupa pokazuju da se zapadni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u gradu Rijeci. Najbr`a vodna veza utvr|ena je prema izvorima Jaz (5. Ne{to ve}e prividne brzine konstatirane su prema izvorima Jaz i Perilo.64 2. S obzirom na to da su zabilje`ene prividne brzine toka vrlo sli~ne onima dobivenim prethodnim trasiranjem.

koji su u danim hidrolo{kim uvjetima. Rezultati provedenog trasiranja pokazuju da u kr{kom vodonosniku razvijenom u dubini velebitskog masiva vla- . Naime.1 cm/s). Lipovo polje Key words: tracing. Hrvatska (mladen. a iznosile su 2. Jurjevo-Bakovac (16. te pomo}u aktivnog ugljena na izvoru Ba~vice-uvala Vrulja. cijelo kr{ko podru~je zahvatile su intenzivne oborine pra}ene naglim topljenjem snijega. a posebno u odnosu na iznimno brze vodne veze prema izvorima Jurjevska @rnovnica (32. u ekstremnim hidrolo{kim uvjetima nije potvr|ena izrazito velika razlika prividnih brzina toka izme|u Jurjevske @rnovnice i obli`nje uvale Duboka. Najbli`a mjesta istjecanja na kojima je potvr|ena pojava trasera. Markov ponor. Najni`e vrijednosti prividnih brzina zabilje`ene su u smjeru priobalnih izvora uvala Duboka i izvora @aga – Sv. pa je do{lo do formiranja iznimno visokog vodnog vala i plavljenja Lipovog polja.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. godine (DUKARI] et al. U opisanim hidrolo{kim prilikama istjecanje boje je dokazano na slijede}im izvorima: Klenovica. odnosno izvori Ba~vice – kapta`a i Ba~vice – uvala Vrulja. koja je pri prethodnom trasiranju iznosila 32. uvala Duboka.22 cm/s) i Stinica (13. Vrijednosti prividnih brzina tokova podzemne vode bile su u rasponu od 2. uz tako velike koli~ine podzemnih voda do{lo je i do iznimno velikog razrje|enja trasera..02 cm/s. Donja Klada (14. i iznosi 12. Nadalje. odnosno {irina pojasa registriranog istjecanja boje je pribli`no 52 km. To su ujedno i krajnje to~ke pojave trasera. {to se zasigurno odrazilo i na rezultate samog ispitivanja.0075 na izvoru Klenovica do 0. 10 000 Zagreb.44 cm/s).0541 mg/L na izvoru u Jurjevskoj @rnovnici. i 1975. Najve}a zra~na udaljenost je prema izvoru Klenovica i iznosi 45. Sada je konstatirani odnos prividnih brzina bio svega 3.80 cm/s. studenog 2005. 2005). Starigrad kod Senja i Ba~vice-kapta`a. a time i pronos trasera prema mjestima istjecanja. Uspore|uju}i rezultate dobro dokumentiranog trasiranja 1975.80 cm/s (Tablica 1). smjerovima i vrijednostima prividnih brzina dotoka podzemne vode za pojedine opa`ane priobalne izvore i izvorne zone.73 cm/s. U tom kontekstu potrebno je promatrati i izostanak pojave trasera na izvori{tu Novljanske @rnovnice. utvr|ene pri trasiranju 1975. Lipovo polje Trasiranje Markovog ponora izvedeno je 30. Markov ponor. Pored toga. S obzirom na tu ~injenicu proizlazi da je ovom prilikom u ponor realno uba~eno oko 25 kg vi{e ~istog uranina. Prva pojava boje. godine. Mo`e se konstatirati da postignuti rezultati opisuju uvjete te~enja kroz kr{ko podzemlje u razdoblju razvoja iznimno visokog vodnog vala. Oba prethodna trasiranja izvedena su sa 150 kg uranina 50%-e koncentracije. godine i predmetnog trasiranja (Tablica 1) jasno su vidljive velike razlike u redoslijedu.1 : 1. Izostanak pojave trasera na dijelu opa`anih izvora ne treba tuma~iti kao negaciju prethodno utvr|enih veza.68 cm/s. Provedenim trasiranjem konstatirane su op}enito manje i ujedna~enije prividne brzine toka.kuhta@hgi-cgs. Manje prividne brzine toka mogu se tuma~iti kao posljedica obilnih dotoka svje`e infiltriranih voda iz podru~ja samog velebitskog masiva. Maksimalne koncentracije boje na pojedinim izvorima kretale su se u rasponu od 0. Naravno.95 : 2. Uo~ljivo je da ranije izvedeno trasiranje pokazuje znatno {iru lepezu pojavljivanja trasera od Novljanske @rnovnice na sjeverozapadu sve do uvale Krali} na jugoistoku.8 km. Juraj. Andrej Stroj & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. @aga – Sv. Pored toga u slu~aju Novljanske @rnovnice treba voditi ra~una i o mogu}nosti nepovoljnog djelovanja sna`nih dotoka iz Gorskog kotara. od Markovog ponora udaljeni su 23 km. jednako kao i najve}a vrijednost prividne brzine je neo~ekivano utvr|ena u smjeru izvora Starigrad kod Senja.4. Jurjevska @rnovnica.25 cm/s). Hidrolo{ke prilike koje su uslijedile neposredno nakon upu{tanja trasera bile su izrazito nepovoljne.02 i 2. nakon trasiranja 1960. ve} prvenstveno kao posljedicu uvjeta u kojima je ovo trasiranje izvedeno. BIONDI] & GOATTI.02 do 12. Pove}ani dotoci u podzemlje manifestirali su se porastom razine podzemnih voda i velikim porastom izda{nosti svih vodnih pojava u priobalju. Ovo je bilo tre}e trasiranje iz istog objekta. mogli znatno usporiti i dodatno razrijediti dotok iz Markovog ponora. Sachsova 2. godine (TURNER. a njihova me|usobna udaljenost. 1960. Juraj. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 205 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju Results of the repeated tracing test of the Markov ponor on the Lipovo polje Mladen Kuhta. koje su usporile dreniranje koncentriranih dotoka iz li~kih ponora. traser se pojavio na ve}em broju izvora premda je ve}i dio njih bio opa`an i pri ovom trasiranju. U ponor je pri dotoku od pribli`no 50 m3/s upu{teno 100 kg uranina deklarirane ~isto}e iznad 98%. 1976). premda se on pojavio na obli`njem izvoru Klenovica.

72 — 2. (cm/s) 0 3. k.05 0.31 Max. U uvjetima razvoja iznimno visokog vodnog vala te~enje podzemnih voda pokazalo se bitno druga~ijim od onog registriranog prethodnim trasiranjem.01 0.– Fond stru.0315 Akt. Basic results of the Markov ponor repeated tracing test in comparison with previous tests. Sukladno tomu. Zagreb.95 2.05 0.15 — 14.60 13.05 0 12. To je svakako posljedica njegove velike disperzije i razrje|enja. KUHTA. (cm/s) 4. DUKARI].05 0. a na znatnom broju izvora i ispod granice detekcije. HGI.0149 0.5 0 0 (—) – Izvor nije opa`an – not observed spring (0) – Opa`ani izvor bez pojave trasera – observed spring without tracer daju slo`eni hidrogeolo{ki uvjeti.– Fond stru.6 0. Osnovni rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora u usporedbi s prethodnim testovima.34 — 3. & STROJ.005 0.15 4. F.68 3.22 4. odnosno do svojevrsnog ispiranja podzemlja. Zagreb. V.77 16. Table 1. B. (mg/L) Novljanska @rnovnica Klenovica Smokvica Sv. (cm/s) VP 1975. dok. ali da je u povoljnijim hidrolo{kim prilikama vrlo izgledna. dok.76 3.0211 0. mo`e se o~ekivati da pri opisanim hidrolo{kim uvjetima dolazi i do zna~ajnog razrje|enja one~i{}enja.73 2. .0075 0. & GOATTI.41 3.05 0.25 32.02 — — Max.24 2.5 0. A. S obzirom na to da su glavni ciljevi ovog istra`ivanja bili prikupljanje dodatnih informacija za novelaciju za{titnih zona Novljanske @rnovnice. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. (1976): Regionalna hidrogeolo{ka istra`ivanja Like i Hrvatskog Primorja.005 VP 2005.– Arhiv DHMZ.0347 0. k.19 2. M.95 Tragovi Tragovi — 2. (2005): Trasiranje tokova podzemne vode iz Markovog ponora u Lipovom polju u porje~ju rijeke Like.0541 0.. Zagreb TURNER. ugljen 0.05 0.1 0. (mg/L) 0. Naziv izvora VP 1960.10 1.92 — 6.44 1. LITERATURA BIONDI]. HGI.84 — — — — 0. S.005 0.70 2.206 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. a dinamika podzemnih voda vrlo je osjetljiva na promjene hidrolo{kih prilika.35 5.05 0. Juraj – Bakovac / @aga Jurjevska @rnovnica Uvala Duboka @dralovo Uvala Bilu}a Donja Klada Starigrad kod Senja Stinica Jablanac Ba~vice – kapta`a Ba~vice – uvala Vrulja (ugljen) Cesarica Uvala Krali} — — — 10.3–4.80 0 0 5. (1960): Bojenje Markovog ponora u Lipovom polju. treba konstatirati da ta veza nije potvr|ena. Usprkos dosad najve}oj koli~ini uba~enog trasera njegova koncentracija na izvorima bila je uglavnom ni`a nego u prethodnim trasiranjima.

Mala Veli~anka i Stra`emanka. prosinca 2006. Papuk Key words: karst. a u razdobljima velikih voda najve}a zabilje`ena izda{nost dosegnula je 260 L/s. sam izvor i ispitivani zdenac davali su ukupno 18. kroz kvarcne pje{~enjake.95 ´ 10–5 m/s. HR-10 000 Zagreb.66 ´ 10–3 do 5. Mladen Kuhta.012–0. 2006).4 L/s mo`e se konstatirati da je crpljenjem ostvareno pove}anje dotoka od 4.hr) Klju~ne rije~i: kr{. Premda istra`ivanja jo{ nisu zavr{ena.m. metamorfnim i magmatskim stijenama.4. Na podru~ju Papuka za vodoopskrbu su zahva}eni izvori Bo`ji zdenac. Zanimljivo je da tijekom pokusnog crpljenja nisu zabilje`ene nikakve promjene izda{nosti na izvoru Male Veli~anke . te brzu reakciju na oborine.kuhta@hgi-cgs. transmisivnost stijenske mase u okolici bu{otine kre}e se u rasponu od 5. Veli~anka spring. @eljka Brki} & Domagoj Jami~i} Hrvatski geolo{ki institut. Prema nalazima tako izvedenog testa.1 L/s. koji formiraju slabije propusnu barijeru izme|u izvora i glavnog karbonatnog vodonosnika. izvor Veli~anka. protok izvora Veli~anke pao je na 2 L/s. Zbog pote{ko}a u vodoopskrbi program crpljenja znatno je skra}en. kao i ~injenice da u minimumu daju oko 40 L/s vrlo kvalitetne podzemne vode. ovi izvori imaju velik zna~aj. Budu}i je na po~etku ove faze testiranja izda{nost izvora Veli~anke iznosila oko 14. Hidrogeolo{ke zna~ajke izvora Izvor Veli~anka nalazi se na pribli`no 512 m n. ovdje su prikazane nove spoznaje vezane uz geolo{ku gra|u i hidrogeolo{ke odnose u njihovom zale|u.04 ´ 10–3 m2/s.013 (STROJ & KUHTA. Tijekom prosje~nih hidrolo{kih godina mogu se o~ekivati minimalne izda{nosti u rasponu od 20 do 25 L/s. Ove su naslage okru`ene trijaskim kvarcitima i razli~itim paleozojskim klasti~nim.96 ´ 10–5 do 8. a hidrauli~ka vodljivost u rasponu od 9. rezultate ovog testa treba uzeti s rezervom. Geolo{ka gra|a Podru~je Papuka vrlo je slo`ene geolo{ke gra|e. Vodozahvat izgra|en 1972. pa su hidrolo{ka mjerenja uspostavljena u mjerno regulacijskoj komori nekoliko kilometara nizvodno. koja su imala za cilj zahva}anje dodatnih koli~ina podzemne vode. Andrej Stroj. godine. godine nad izvorom Veli~anke izveden je istra`no-eksploatacijski bu{eni bunar BV-1 dubine 100 m.. u uvjetima izrazito niskih voda. posebno u uvjetima dobre saturacije podzemlja. Dinamika istjecanja iskazuje znatne oscilacije (odnos zabilje`enih ekstremnih izda{nosti izvora je 1:26).5 L/s u trajanju od svega 6:30 sati. 2007). Papuk Uvod Vodoopskrbni sustav Po`e{tine temelji se na vodozahvatima podzemne vode iz aluvija rijeke Orljave i prirodnih izvora po obodu gorskih vodonosnika Papuka. godine. hidrogeologija. Na osnovi podataka prethodnih istra`ivanja i novijih mjerenja mo`e se konstatirati da u ekstremno su{nim godinama minimalna izda{nost izvora Veli~anke opada do 10 L/s. Budu}i da je sam vodozahvat izveden na kontaktu vodonepropusnih slejtova i filita karbon-permske starosti i slabo propusnih kvarcnih pje{~enjaka permotrijasa. u boku doline istoimenog potoka. Sachsova 2. Pokusno crpljenje izvedeno je u razdoblju od 20. Potencijalno priljevno podru~je izvora Veli~anke nedvojbeno se nalazi unutar karbonatnih stijena koje izgra|uju glavni greben masiva Papuka. Najzna~ajniji vodonosnik predstavljaju vapnenci i dolomiti srednjeg trijasa koji izgra|uju sredi{nje dijelove masiva. U posljednjih pet godina Hrvatske vode su inicirale i financirale niz hidrogeolo{kih istra`ivanja na pojedinim dijelovima masiva Papuka. Zbog kratkog trajanja testa. a posebno u su{nim ljetnim razdobljima. U sklopu hidrogeolo{kih istra`ivanja 2006.8 m. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. Ovim je nedvojbeno dokazano da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnih naslaga sredi{njih dijelova masiva Papuka. Ispod 31 m kvarcnih pje{~enjaka bu{otina je u{la u srednjetrijaske vapnence. Hrvatska (mladen.5 L/s uz sni`enje u zdencu od 3. hydrogeology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 207 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zna~ajke kr{kog vodonosnika izvora Veli~anke na Papuku Characteristics of the Veli~anka spring karst aquifer on the Papuk Mt. smatrano je da se napajanje izvora odvija posredno. Istra`na bu{otina PV-1 dubine 150 m izvedena uz cestu Velika-Jankovac neposredno iznad izvora pokazala je bitno druga~iju situaciju (KUHTA & STROJ. Dio tih istra`ivanja izveden je i na priljevnom podru~ju ve} zahva}enih izvora Veli~anke i Male Veli~anke. a u intervalu 64–119 m bu{otina je pro{la kroz vapnence ladinika (T22). Prema litolo{kim karakteristikama stijena u intervalima 31–64 i 119–150 bu{eno je kroz anizi~ke vapnence (T21). do 22. Tijekom konstantnog crpljenja s koli~inom od 16. Zbog svog prostornog i hipsometrijskog polo`aja. Veli~anka. Dakle. danas je zatrpan obru{enim blokovima i u njega nije mogu}e u}i.

M. & BRKI]. KUHTA. te zna~ajne razlike u temperaturi vode (Veli~anka 9.1 L/s. & KUHTA. PP “Papuk”.5 °C. te Jankovca na sjevernoj strani masiva.012–0. & STROJ. odnosno pronos trasera bio je 86 %. Naime. ovaj se izvor nalazi 3. a koje su na razini naj~e{}ih vrijednosti zabilje`enih u na{em kr{u. MARKOVI]. Velika. godine pomo}u 3. KUHTA et al. T. Priljevno podru~je Veli~anke se`e do kontakta s vodonepropusnim naslagama na sjevernim padinama Papuka. Budu}i se iz tog vodonosnika napajaju i drugi zna~ajni izvori poput Dubo~anke i Tisovca. (2006): Izvje{}e o vodoistra`nim radovima na Papuku u 2006. Mala Veli~anka 10. Zbog geolo{ke situacije i ~injenice da se Uviraljka nalazi na sjevernoj strani Papuka. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0.0014 mg/L zabilje`ena je na uzorku uzetom 36 sati nakon ubacivanja. u 6 sati. godini.17 km isto~no od ponora na nadmorskoj visini od 540 m. pojava trasera o~ekivana je prvenstveno na izvoru Kova~ica.2007.3.– Fond str. A.– Fond stru. faze istra`ivanja. traser se pojavio samo na izvoru Veli~anke. a javlja se na liniji istog kontakta karbonata i vodonepropusnih sijena (u ovom slu~aju donjotrijaskih klastita) na kojoj je i sam ponor. IGI. Postojna. Velika. 2004).8 °C. Prema izvedenom prora~unu na Veli~anki je isteklo oko 3. (2007): Hydrogeological explorations of Mt. dok. Prva pojava trasera u koncentraciji od 0. LITERATURA KUHTA. A. KUHTA. na ju`noj. razlike u aktivnosti tricija. dok..03. Zaklju~ak Provedena hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnog vodonosnika sredi{njih dijelova masiva Papuka.. KUHTA. Trasiranje je izvedeno 22. Ovaj podatak kao i prethodno utvr|ene razlike kemijskog sastave vode.– 15th International Karstological School “Classical Karst”.3103 mg/L zabilje`ena je na uzorku od 26. Papuk karst aquifer. O. dok. Izvje{}e I.27 cm/s. 80/04.. Maksimalna koncentracija trasera od 0. PP “Papuk”. STROJ. Karst Research Institute SRC SAZU.5 kg Na-floresceina (uranin) i prvo je takvo istra`ivanje na podru~ju Papuka. dakle 86 sati nakon ubacivanja. M. . IGI. Prvi korak u tom smjeru je trasiranje ponora Uviraljke (800 m n. Na izvoru Mala Veli~anka traser se nije pojavio. 2006). (2003): Hidrogeolo{ka istra`ivanja na podru~ju Park {ume Jankovac u Parku prirode “Papuk”. M. 2003. na kontaktu karbonata i vodonepropusnih paleozojskih migmatita. KUHTA. Prividna brzina toka do pojave maksimalne koncentracije iznosila je 1 cm/s. 123/06. a vjerojatno i Stra`emanke. Kako je ve} konstatirano priljevno podru~je Veli~anke smje{teno je na karbonatnim naslagama sredi{njeg dijela masiva Papuka. granice sliva Veli~anke zasad nisu poznate (KUHTA & BRKI]. LARVA. izvor Male Veli~anke napaja iz zasebnog sliva. pokazuju da se unato~ blizini. A. S obzirom da je Veli~anka od ponora udaljena 3.– Fond stru. izme|u vrha Papuka i Iva~ke glave.).013. NE Croatia.11 km proizlazi prividna brzina toka od 2. & STROJ. dok.27 cm/s). koji se nalazi na sjevernim padinama vr{nog dijela grebena.208 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.m. (2006): Hidrogeolo{ka gra|a PP “Papuk”.008 kg boje. Zagreb. br. (2004): Istra`ivanja karbonatnih vodonosnika Papuka na {irem prostoru izvori{ta Veli~anka radi zahva}anja pitke vode za javnu vodoopskrbu – hidrogeolo{ka istra`ivanja. ali mu bo~ne granice nisu poznate. Zagreb.– Fond str. M. @. Kr{ke karakteristike vodonosnika potvr|uju i prividne brzine toka utvr|ene tijekom trasiranja (2. {to potvr|uje pretpostavke o njenom napajanju iz zasebnog sliva. br. Premda se otjecanje u tom smjeru ~inilo vrlo logi~nim. Management of transboundary karst aquifers. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 koji je davao konstantnih 2. M.

& ^ALA. otok. te su nitrati ispirani iz tla u poljodjelski aktivnim podru~jima. Morfolo{ki. Kvarnera i Like. Op}enito. povi{ene koncentracije klorida djelomi~no su uzrokovane i ispiranjem posolice s povr{ine tijekom infiltracije oborina. Osim toga. Pag je nastavak Ravnih Kotara. hidrokemija. Temperature na ve}ini opa`anih lokacija u skladu su sa srednjom godi{njom temperaturom zraka istra`ivanog podru~ja. dok lapori i pje{~enjaci eocenskog fli{a. kemizam istra`ivanog podru~ja je u skladu s onim na podru~ju cijele isto~ne obale Jadranskog mora u zoni utjecaja mije{anja slatke i slane vode (TERZI] et al. a sinklinale doline i polja. Na temelju hidrokemijskih analiza uzoraka s 19 vodnih objekata na otoku (Sl. odnos slatke i slane vode. Zbog oblika i razvedenosti sljevovi otoka Paga su relativno mali i ra{trkani. Geolo{ka gra|a opisana je na vi{e listova Osnovne geolo{ke karte RH.. a paralelna analiza dviju serija hidrokemijskih uzoraka razli~itim matemati~ko-statisti~kim metodama (prvenstveno multivarijatnim analizama) znatno }e doprinijeti upoznavanju hidrogeolo{kih i hidrokemijskih odnosa na otoku Pagu. koji su dobrim dijelom prekriveni kvartarnim naslagama.5 km u sjevernom do 7.. Sachsova 2. a njegovi su (uglavnom) neobjavljeni radovi kori{teni i pri nedavnim istra`ivanjima u sklopu izrade Osnovne hidrogeolo{ke karte. uzeti }e se jo{ jedna serija uzoraka na otoku Pagu. UJEVI]. odre|eni su hidrokemijski facijesi koji se kre}u od kalcijsko-karbonatnih (Ca-HCO3) u sredi{njem dijelu otoka do natrijsko-kloridnih (Na-Cl) koji su sve izra`eniji bli`e obali. 2010). koje se rje{ava mije{anjem sa slatkom vodom dovedenom s kopna. Otok je prete`ito izgra|en od izrazito okr{enih karbonatnih naslaga. peti je po veli~ini i najrazvedeniji me|u jadranskim otocima s du`inom obale od 302.18 km2. M. Navedene zna~ajke (geolo{ke i morfolo{ke) razlog su zbog kojeg unato~ relativno velikoj povr{ini otoka. . dok je natrijskokloridni facijes posljedica velike izlo`enosti utjecaju mora zbog spomenute male {irine otoka i velike okr{enosti stijena. a dio prema moru. To se prvenstveno odnosi na kapta`u uz jezero Velo Blato u ju`nom dijelu otoka. Problem ve}ine vodoopskbnih objekata je zaslanjenje. te me|usobno slabo ili nikako povezani. Morfologija otoka ima zna~ajnu ulogu za nakupljanje i strujanje podzemne vode. Josip Terzi} & Stipe Doli} Hrvatski geolo{ki institut. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. 1). Smje{taj ispod Velebita izlo`io je otok jednoj od najja~ih bura na isto~noj obali Jadrana. (2004): Coastline lengths and areas of island sin the Croatian part of Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000. Me|utim. Hrvatska Key words: karst. Du`ina mu je oko 60 km. pa mu je sjeveroisto~na strana ogoljela od vegetacije. Op}ina Povljane se nedavno odvojila od pa{kog vodovoda te se oskrbljuje vodom iz ~etiri bu{otine u Povljanskom polju.4. a najve}im dijelom na listu Gospi} (SOKA^ et al. Ipak. hydrogeology. te se dio voda u vapnencima drenira prema poljima. island. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 209 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrokemijske zna~ajke otoka Paga Hydrogeological and hydrochemical features of the island of Pag Jasmina Luka~ Reberski. nema mogu}nosti za formiranje znatnih koli~ina pitke podzemne vode.47 km (DUPLAN^I] LEDER et al. Izdu`enog je oblika koji prati dinaridski smjer pru`anja.. hidrogeologija. iz vodocrpili{ta Hrmotine (dio HE sustava Senj). Jezgra antiklinala najvjerojatnije djeluje kao podzemna razvodnica. Tijekom 2010. Croatia Pag je otok na dodiru Dalmacije. navedeni objekti nisu dostatni za vodoopskrbu cijelog otoka pa se glavni dio vode dovodi s kopna. Dolazi do podzemnog mije{anja infiltrirane vode s morskom vodom koje se poput klina pru`a u unutra{njost ispod slatke i bo~ate vode zbog razlike u gusto}ama..5 km u ju`nom dijelu. naj~e{}e se pridru`uje Kvarnerskim otocima jer im pripada po klimatolo{kom kriteriju.06. te uz njih nekoliko manjih pravilnih bora. 9/1. T. 2004) i indeksom razvedenosti I=5. Osnovne strukturne geolo{ke forme otoka su dvije kredne antiklinale izme|u kojih je eocenska sinklinala. Iako geolo{ki i morfolo{ki odnosi ne dopu{taju stvaranje ve}ih kr{kih vodonosnika na Pagu. {to je va`nije od ostalih okolnosti obzirom na predmet izu~avanja. T. salt/fresh water relations. a {irina mu varira od 1. Na pojedinim izvorima koncentracije nitrata su povi{ene. no to nije neobi~no jer su se uzorci uzimali netom nakon perioda prvih ja~ih oborina poslije su{nog ljetnog perioda. Te geolo{ke strukture se poklapaju s reljefom otoka pa antiklinale predstavljaju najvi{e dijelove otoka. te nekoliko manjih zdenaca. obilje`en blagim reljefom. 10 000 Zagreb. 1974). U hidrogeolo{kom smislu otok je u vi{e navrata istra`ivao MAGDALENI] (1963). zauzimaju manje povr{ine. 5–32. u druga~ijim hidrolo{kim uvjetima (bli`e minimumu). Polja u eocenskoj sinklinali su vrlo povoljna za nakupljanje vode.– Geoadria. Kalcijsko-karbonatni facijes odraz je litolo{kog sastava vodonosnih naslaga. S povr{inom od 284. podzemna se voda ipak koristi za javnu vodoopskrbu. REFERENCE DUPLAN^I] LEDER. Stoga postoji veliki broj malih priobalnih izvora i vrulja. hydrochemistry. a u planu je desalinacija.

. ISSN 1866–6280 (Print). J. NIKLER. 1629–1642. doi 10. VELI]. & MAMU@I]. Sampling locations on the island of Pag and display of the hydrochemical data in Piper diagram (position sketch in the detail). PEH...– Arhiv HGICGS. MAGDALENI]. P. (1974): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. T.– Env. TERZI]. (1963): Hidrogeologija otoka Paga. 59/8. Z. I. Beograd. SOKA^. A.– HGI-CGS. (2010): Hydrochemical properties of transition zone between fresh groundwater and seawater in karst environment of the Adriatic islands. & MARKOVI]. Croatia. Figure 1. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. B. Zagreb. list Gospi}.1007/s12665-009-0146-x . 1866–6299.210 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Earth Sc. L. Mjesta uzorkovanja na otoku Pagu i prikaz hidrokemijskih podataka Piperovim dijagramom (polo`ajna skica u detalju). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Zagreb. 66/63.

Debljina neogenskog kompleksa u Duvanjskom polju je vrlo velika. 88 000 Mostar. Specifi~nost odnosa dubokog neogenskog bazena s izolatorskim osobinama i okr{enih vapnenaca okru`enja s kolektorskim svojstvima. Izgled plavne povr{ine. Amira Gali}2. Figure 1. a sve vode teku kroz podzemne povezane {upljine na velikoj dubini prema erozijskoj bazi. takvih pojava nemamo. Manji dio voda izvire u ni`im razinama sliva Cetine.4.m. retention.m. tektonski o{te}eni i okr{eni bez povr{inske hidrografske mre`e. poplavni val. od kojih su u promatranom dijelu polja izdvojeni miocenski `utosivi lapori i laporoviti vapnenci u kojima su ulo`eni konglomerati. Ostali dijelovi sliva.m. Matice hrvatske bb.m. pje{~enjaci i tufovi. se ogleda u izostanku stalnih ili zna~ajnijih povremenih vrela u uzvodnim kontaktima ovih cjelina.) se prostire na povr{ini od cca 128 km2 i predstavlja dio hidrogeolo{kog sustava koji povezuje vode Kupre{kog polja (1100–1200 m n.m. BiH Klju~ne rije~i: Duvanjsko polje. Mile Budaka 106 a. Za razliku od drugih polja u kojima se gotovo u pravilu du` ovakvih kontakata javljaju kako stalna tako i zna~ajnija povremena vrela. U sredi{njem i ni`im dijelovima polja. Ve}ina ovih voda izvire na vrelima Ri~ine (700 m n. godine Hydrogeological and hydrological characteristics of Duvno field – observed in the context of wave flooding.). a sve vode vrlo razgranate mre`e ve}ih i manjih dotoka drenira tok rijeke [uice. Maja Prskalo2 & Enes [erifovi}3 1 2 JP. flooded wave. neogenski bazen Key words: Duvno field. prvenstveno rubovi polja i planinski masivi su izgra|eni uglavnom od vapnenaca. natalo`eni su aluvijalni nanosi pijeska i mulja. BiH GRA\EVINSKI FAKULTET-Sveu~ili{te u Mostaru. Izdvojene neogenske naslage imaju malu intergranularnu vodopropusnost i u funkciji terena predstavljaju hidrogeolo{ki podinski i bo~ni izolator. Duvanjsko polje. Najve}i dio ravni polja izgra|uju neogenske naslage. U slu~aju Duvanjskog polja promatrano od [uice na sjeveru do ju`nih dijelova. ponor Kova~i. . 75 000 Tuzla. Armije BiH 15/2. Rezultat ovakvih odnosa je kontinuiran tok rijeke [uice i neznatni gubitci vode iz korita i u uvjetima malih dotoka. a izuzetkom se djelomi~no mo`e smatrati povremeni vodotok Drina koji drenira vode s ju`nih dijelova podru~ja. To se prvenstveno odnosi na podru~je izgra|eno od debelih glinovitih sedimenata koji su utvr|eni u promatranom dijelu gdje su izvr{ena istra`ivanja. Neogene basin Duvanjsko polje (860–900 m n. BiH 3 CERBERUS. january 2010 Josip Marin~i}1.). rje|e dolomita prete`no kredne starosti.ELEKTROPRIVREDA HZ-HB. koje donose tokovi. iznad neogenskih lapora. za razliku od drugih polja Hercegovine i jugozapadne Bosne funkcionira kao zasebna hidrolo{ka cjelina. Kova~i sinkhole. retenzija. kojim se sve vode usmjeravaju prema ponoru Kova~i (856 m n. a raznose poplave. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 211 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrolo{ke zna~ajke Duvanjskog polja – promatrano u kontekstu poplavnog vala iz sije~nja 2010. a po nekim istra`ivanjima (gravimetrija) i do 2000 m. Slika 1. 88 000 Mostar. te miocensko-pliocenski polifacijalni kompleks izgra|en uglavnom od glinovito-laporovitih sedimenata s ugljenim slojevima.) odnosno dotje~u u akumulaciju Bu{ko Blato. The appearance of flooded areas.) s Bu{kim blatom (700–720 m n.

godine kada se formirala retencija s vodostajem od 864. Ovim ki{ama je prethodio iznad prosje~no ki{ni i snje`ni prosinac 2009. U ekstremno su{noj godini [uica presu{uje cca 150 dana. Dijagram intenziteta oborina. Drugim rije~ima za razdoblje obrade za koje postoje podaci (1954–1990.) dolazi do formiranja retencije.2010 god. Ovakvi odnosi su rezultirali.m3.212 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.15 m n. Figure 2. (Slika 1-Izgled plavne povr{ine). god. se registrirala 48 puta. Pojava poplave ovakve i ve}e razmjere dogodila se u periodu od 09–21. Pri ovom vodostaju retencija je zauzimala jedinstvenu povr{inu ve}u od 24 km2. Pri vodostajima ve}im od cca H = 200 cm (853.40 m n.01. Upravo iz ovih smjerova (isto~ni i jugoisto~ni rubovi polja) su bilje`ene ekstremne pojave izviranja velikih koli~ina vode iz vapnena~kih masiva na razinama i po 20 i vi{e metara od razine polja.m. zbirno iznosile 255 mm (podaci sa MP Kongora-Slika 2). definiranjem hidrogeolo{ke razvodnice du` ruba polja. i volumen oko 48 mil. . kada dolazi do akumuliranja vode u polju. Poplavni val je uslijedio nakon obilnih ki{a koje su u periodu od 05–10. odnosno pomicanju hidrogeolo{ke razvodnice dalje u masive Ljubu{e i Vrana. od strane nekih autora. u su{noj godini ne dolazi do plavljenja ({to se de{avalo historijski i nekoliko godina uzastopno).) dotok u ponor je ve}i od 60 m3/s i dolazi do pojave uspora uslijed nedovoljnog kapaciteta ponora.1968 godine.15 m n.01. a u ki{noj godini akumulacija u polju traje 23–24 dana.19 i 20 11.15 m n. The diagram of the intensity of rainfall.m. dok je pojava ekstremne razine vode iznad H = 1200 cm (863. a iznad vodostaja cca H = 700 cm (858. U prosje~noj godini rijeka [uica na lokalitetu Kova~i (vodomjerna postaja cca 300 m uzvodno od ponora) ne presu{uje. odnosno akumuliranja vode u Duvanjskom polju. Pojava retencije. u prosje~noj godini traje 1–2 dana.) registrirana u periodu 18. godina) pojava vodostaja iznad 700 cm.2010. Dodatni i klju~ni efekt razvoju pojave ove poplave jest izniman rast razine podzemne vode i promjena u podzemnoj raspodijeli voda.m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2.m.

MILETI] et al. a od Suhopolja nizvodno dominira srednjozrnati do sitnozrnati jednoli~ni pijesak (BABI] et al. U sredi{njim se predjelima lateralno i vertikalno smjenjuju {ljunak i pijesak. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 213 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Kakvo}a podzemne vode na podru~ju Dravskog bazena Groundwater quality in the Drava Basin Tamara Markovi}1. 1978. PRELOGOVI] & VELI]. 1973. Na krajnjem zapadnom dijelu njihova debljina ~esto ne prelaze 1 m a mjestimi~no u cijelosti izostaju ili se sastoje isklju~ivo od humusnog materijala (URUMOVI] et al. aluvijalan vodonosnik. LARVA. 2008). MILETI] et al. Sedimentacijski je materijal iz izvori{nog podru~ja preno{en prvenstveno rijekom Dravom. Figure 1. MgCa-HCO3. Hidrokemijski facijes upu}uje na dominantan utjecaj otapanja karbonatnih minerala u vo- a) b) Slika 1. Ozren Larva1. Idu}i prema istoku debljina im se pove}ava i mjestimi~no iznosi vi{e od 30 m (BABI] et al. a u istom se smjeru postupno smanjuje i prosje~na veli~ina zrna zbog pada energije vodenog toka. 10 000 Zagreb. Geolo{ki i hidrogeolo{ki uvjeti su utjecali na kemizam podzemnih voda na podru~ju Dravskog bazena. alluvial aquifer. Drava River Prema geotektonskoj klasifikaciji Dravski bazen pripada ju`nom rubnom dijelu Panonskog bazena. Kosta Urumovi}1 & Maja Bri{ki1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. 2008).. @eljka Brki}1. 1973.. Hrvatska Klju~ne rije~i: kakvo}a podzemne vode. Ulica grada Vukovara 220. 1969. 10 000 Zagreb. 1973). MILETI]. Debljina vodonosnika se pove}ava u smjeru istoka.4. . rijeka Drava Key words: groundwater quality. URUMOVI] et al. Sachsova 2. MILETI] et al. U zapadnim predjelima prevladava u litolo{kom sastavu vodonosnika {ljunak s razli~itim udjelima pje{~ane komponente (BABI] et al. Hrvatska Hrvatske vode. Promatraju}i osnovni ionski sastav podzemne vode motrenog podru~ja pripadaju od Ca-HCO3. 1978. Piper diagram of groundwaters a) western and middle part of basin b) eastern part of the basin. @eljko Peka{2. CaMgNa-HCO3 i NaCa-HCO3 hidrokemijskim facijesima. 2007. Piperov dijagram podzemnih voda a) zapadnog dijela bazena b)isto~nog dijela bazena.. Karakterizira ga razmjerno velika debljina istalo`enih kvartarnih naslaga unutar kojih je formiran vodonosnik intergranularne poroznosti sa znatnim koli~inama akumulirane podzemne vode. LARVA. Mjestimice se i u zapadnim predjelima unutar {ljun- ~anih naslaga nalaze pje{~ani slojevi kao posljedica povremenog pada energije vodenog toka. U isto~nom dijelu bazena podzemna voda pripada CaMg-HCO3. do CaMg-HCO3 hidrokemijskom facijesu u zapadnom i sredi{njem dijelu bazena {to je posljedica dominatnog otapanja karbonatnih minerala (kalcit i dolomit). 1990. 1990. premda se ne mo`e zanemariti i donos iz ju`nih i sjevernih predjela... 1978. 1988). MARKOVI].. U krovini vodonosnika ve}inom se nalaze slabopropusne glinovito-pra{inaste naslage.

U drugom vodonosniku. D.– Geol. & MAYER. Sveu~ili{ta u Zagrebu. & CAPAR. 43. 267–277. MILETI]. D. Visoke koncentracije nitrata zabilje`ene su i u plitkim vodonosnicima sredi{njeg dijela bazena. MARKOVI]. Zn. vjesnik. Povremeno u tom podru~ju zamje}uju se i visoke koncentracije amonijaka. Visoke koncentracije nitrata su posljedica upora- .– Doktorska disertacija.– Geol. URUMOVI]. P. MILETI]. URUMOVI]. 155. SOKA^. 2007). 511–524. K. P. LITERATURA BABI]. & MRAZ.. 30/1. 43–61.8 mg/l. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 be prirodnih i umjetnih gnojiva (MARKOVI].– Geol. vjesnik.. koje za navedene ione iznosi 250 mg/l. ^AKARUN. ortofosfta i nitrita (MARKOVI]. Slika 2. E. V. T. O. Pb i NH4+. TURI]. 149–158. 2007). vjesnik. U zapadnom dijelu bazena ({ira okolica grada Vara`dina i ^akovca). koncentracije nitrata su daleko ispod MDK vrijednosti i prosje~na vrijednost iznosi 19.. 24. 25. Sveu~ili{ta u Zagrebu. @. koncentracije nitrata prelaze MDK vrijednost 50 mg/l. & MAYER. As. u prvom vodonosniku. Mn. Distribution of As and Pb in the groundwater eastern part of the basin. Me|utim u ovom podru~ju u pojedinim vodonosnim horizontima su povi{ene koncentracije Fe. donosnicima. (1978): O geologiji kvartarnih naslaga porje~ja rijeke Drave. Rudarskogeolo{ko-naftni fakultet. 149–154. Geol. (2007): Odre|ivanje osjetljivosti nesaturirane zone geokemijskim modeliranjem. str. te prosje~na vrijednost iznosi 75 mg/l. LARVA. V. K. Njihovo podrijetlo je prirodno i nije inducirano antropogenom aktivno{}u. (2008): Ranjivost vodonosnika na priljevnom podru~ju vara`dinskih crpili{ta. (1973): Prilog poznavanju koncentracije `eljeza u podzemnim vodama porje~ja Drave. vjesnik. (1971): Hidrogeologija prvog vodonosnog horizonta porje~ja Drave na podru~ju Hrvatske. 198. P... str. vjesnik. B. 22.8 mg/l. A. (1990): Hidrogeolo{ki uvjeti vara`dinskog vodonosnika. K.. G.– Doktorska disertacija. U smjeru istoka koncentracije nitrata znatno opadaju i prosje~ne vrijednosti iznose 2. PRELOGOVI].214 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. A. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. MILETI]. (1969): Hidrogeolo{ke karakteristike sjeverne Hrvatske.– Geol. me|utim ukazuje i na ionsku zamjenu Ca2+ (iz vode) i Na+ (iz minerala glina) u vodonosniku. Koncentracije sulfata i klorida na cijelom podru~ju su ispod MDK vrijednosti. Raspodjela As i Pb u podzemnim vodama isto~nog dijela bazena. URUMOVI]. HLEVNJAK. Figure 2.

10 000 Zagreb. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. nitrata. Knjapovcu. Klancu. odnosno brzine izmjene voda u pojedinim dijelovima vodonosnika i hidrauli~ke povezanosti me|u pojedinim slojevima/vodonosnicima. podru~ja prihranjivanja. Tihomir Frangen1. magnezija i kalcija metodom atomske adsorbcije pomo}u adsorbera tvrtke Perkin Elmer. Diana Mance2 & Hans Lutz2 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. jakih ki{nih pljuskova i izotopnih izmjena sa stijenskom masom. @eljka Brki}1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 215 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena hidrokemijskih pokazatelja i stabilnih izotopa kisika i vodika u hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih sustava: pokusno podru~je – izvori rijeke Gacke Application of hydrochemical parameters and stable isotopes of oxygen and hydrogen in hydrogeological investigations of karst system: testing site – springs of Gacka River Tamara Markovi}1. ve}i je efekt frakcionacije izme|u teku}e i plinovite faze. Tako se. Pe}ini. Marusinom vrilu. pH-vrijednost vode i mutno}a vode. odnosno klasi~ni kr{. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) mjereni su u Laboratoriju Zavoda za fiziku. Hrvatska Medicinski fakultet u Rijeci. zasi}enost kisikom vode (O2). hydrochemistry. Koncentracije fluorida. Hrvatskog geolo{kog instituta. a kemikalije kori{tene za pripremu uzoraka i standardne otopine proizvodi su tvrtke HACH i AccuStandard. Sadr`aj hidrogenkarbonatnih iona mjeren je titrimetrijskom metodom. podzemna voda u kr{u je od posebnog zna~enja jer se gotovo 50% teritorija dr`ave nalazi upravo na takvim terenima. temperatura vode (T). koristiti hidrokemijske metode. godine. za kr{ku ponornicu. hidrogeologija Key words: karst. Tako|er. Slijev izvori{ta rijeke Gacke nalazi se na podru~ju dinaridskog kr{a koji je u svjetskim razmjerima poznat kao locus typicus. Na terenu prilikom uzimanja uzoraka izvorskih voda mjereni su “in situ” sljede}i fizikalni. Sachsova 2. na primjer. a mjerenja su u~injena u Hidrokemijskom laboratoriju Zavoda za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. re`im ujedna~en. hidrokemija. 1981). tlaku i izotopnom sastavu vode (IAEA/UNESCO. Tako utvr|ene varijacije omjera izotopa u podzemnoj vodi odraz su promjene godi{njih doba. 51 000 Rijeka. U prirodi se razlike u omjerima javljaju u vodenom mediju pri faznim prijelazima. Tamara Hunjak2. stabilni izotopi. Sustav izvora rijeke Gacke po koli~ini i kakvo}i mo`e zadovoljiti potrebe vodoopskrbe regije i osigurati zna~ajan ekonomski i socijalni razvoj tog prostora. Ante Pavi~i}1. U istom laboratoriju su izmjerene koncentracije natrija. Rezultat ovisnosti stupnja frakcionacije o temperaturi i tlaku razlika je u omjerima tih izotopa u oborinama (IAEA. blizine mora. prilikom isparavanja iz vodene otopine vi{e izdvajaju lak{i izotopi. Kori{teni postupci pripreme i mjerenja uzoraka uobi~ajeni su u hidrokemiji. bromida i sulfata su mjerene metodom ionske kromatografije. {to je temperatura faznog prijelaza ni`a. d18O mjeren je metodom ravnote`e u modu dualnog inleta na masenom spektrometru DELTA plus XP tvrtke Finnigan. Jasmina Luka~-Reberski1. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) u istra`ivanju podzemnih voda koriste se za odre|ivanje podrijetla podzemnih voda. nadmorskih visina podru~ja prihranjivanja. Zavod za fiziku. na~injena su hidrokemijska i izotopna istra`ivanja na sljede}im izvorima rijeke Gacke: Majerovom vrilu. kemijskih i izotopnih pokazatelja u podzemnim vodama. hidrodinami~kih uvjeta. u sklopu me|unarodnog projekta. S obzirom na to da se u Hrvatskoj 90% vode za potrebe vodoopskrbe dobiva iz zahvata podzemne vode na crpili{tima i kaptiranim izvori{tima. fizikalno-kemijski parametri: elektroliti~ka vodljivost (EC). Zvjezdana Roller-Lutz2. hydrogeology U svijetu je tijekom hidrogeolo{kih istra`ivanja nekog podru~ja praksa. ponornica. stable isotopes. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. dD mjeren je metodom Cr u kontinuiranom toku He u GasBench II koji je spojen s DELTA plus XP masenim spektrometrom tvrtke Finnigan. klorida. kalija. Grabi i Jazu. 2001). Andrej Stroj1. a sama voda ostaje oboga}ena te`im izotopima. Gacka je tipi~na kr{ka rijeka. fizikalno-kemijskih. Prilikom mjerenja aniona kori{ten je ionski kromatograf tvrtke LabAlliance. Tonkovi}a vrilu. Isti~e se vrlo povoljnim hidrolo{kim uvjetima. Odjeljivanje (frakcioniranje) kod stabilnih izotopa kisika i vodika najvi{e ovisi o temperaturi faznog prijelaza. uz klasi~ne hidrogeolo{ke metode istra`ivanja prostora. Medicinskog fakulteta u Rijeci. odnosno mjerenja fizikalnih. Linearnu zavisnost izme|u sadr`aja stabilnih izotopa kisika i vodika u ve}ini . Bra}e Branchetta 20.4. Zbog o~uvanja ovako zna~ajnog prirodnog resursa tijekom 2008. ukupno otopljene krute tvari (TDS). Tijekom godine ne dolazi do znatnih kolebanja koli~ina protoka kroz korito te joj je.

1702–1703. svi izmjereni hidrokemijski pokazatelji upu}uju na grupiranje pojedinih izvori{ta (Sl. 210. 337 p.– Science.G. & Gonfiantini R.): Stable Isotope Hydrology. et. Slika 1. 1). (eds. I. Cosmochim. REFERENCE IAEA (1981): Deuterium and Oxygen-18 in the Water Cycle. (1961): Isotope variations in meteoric waters. omjeri stabilnih izotopa vodika i kisika neke regije mogu biti druga~iji od globalnih zbog razli~itih meteorolo{kih uvjeta u regiji pa se tada mo`e izra~unati LMWL (local meteoric water line). Raspodjela stabilnog izotopa kisika i vodika u motrenim izvorskim vodama. MOOK (ed. Izmjereni omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) ukazuju na prihranjivanje izvora padalinama.– W. {to je posljedica otapanja karbonatnih minerala u podru~ju prihranjivanja izvora. (1953): Deuterium content of natural waters and other substances. 89–103 CRAIG. 133. fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja upu}uju da su izvorske vode rijeke Gacke izvrsne kakvo}e. Distribution of oxygen and hydrogen stable isotopes of springs water.): IAEA/UNESCO Series. Acta 4. H. Figure 1.– Geochim. IAEA Technical Reports Series No. Prema svom osnovnom ionskom sastavu pripadaju CaMg-HCO3 tipu voda. Me|utim. GMWL je izra~unata za srednje omjere izotopa vodika i kisika u obori- . JR. Isto tako. IAEA/UNESCO (2001): Environmental Isotopes in Hydrological Cycle: Principles and Applications.– In: GAT. Rezultati mjerenja fizikalnih.216 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 nama cijelog svijeta. FRIEDMAN. oborina utvrdio je FRIEDMAN (1953). a CRAIG (1961) je definirao tu zavisnost formulom: dD = 8 d18O + 10 i nazvao je GMWL (global meteoric water line).

U gorskom zale|u ..11°C (0. Nikolina Ilijani}1. 1976). statisti~ki signifikantno i Hvar: –1. ~ime se ono pridru`uje tendenciji osu{enja na Mediteranu. a zatim u prolje}e (–2.o. Zadar. a praznilo se kroz ponornu zonu u krajnjem nizvodnom dijelu polja (FRITZ. Globalna kombinirana temperatura zraka iznad povr{ine mora i kopna za 2009. Prema tim podacima 2009. dio podzemnih voda struji i dijagonalno.7% na 10 god). Detaljna geolo{ka kartiranja izvedena su u {irem podru~ju Bokanjca za izradu hidrogeolo{ke studije “Ravni Kotari i Bukovica” (FRITZ.) od oko 140 L/s. nego i konusnog uzdizanja (tzv. Na podru~ju sjevernog Jadrana (Crikvenica) uo~eno je smanjenje svih sezonskih koli~ina oborine. Danas se za vodoopskrbu koristi Jezerce s prosje~nim crpljenjem (2004. Bokanja~ko blato Bokanja~ko blato je kr{ko polje koje je depresija pokrivena jezerskim sedimentom i crvenicom.57 km2.. (2000–2009) bila je toplija od dekade 1990. prema BRANKOVI] et al. a dinamika i mije{anje uzrokuju vrlo {iroku prijelaznu zonu. MAJCEN & KOROLIJA. hydrcehmical parameters. no po istome pravcu u obratnom smjeru doga|a se prodor morske vode u unutra{njost. Ozren Hasan1. Geolo{ka gra|a je prikazana na temelju Osnovne geolo{ke karte (list Zadar. barijera izme|u ovih dvaju sustava isklinjava i dobrim dijelom gubi svoju funkciju na samom zapadnom rubu.2% na 10god) i zimi (–1. Prema izvje{}u DHMZ-a godina 2009. Hrvatska Klju~ne rije~i: klimatske promjene. Isto tako. U istom razdoblju iz dvaju Bokanja~kih zdenaca crpljeno je: oko 50 L/s iz B-4 i 40 L/s iz B-5.70°F ± 0. Time se iz cijele zone od Oka pa sve do Biljana Donjih. Podru~je slijeva Bokanja~kog blata najve}im je dijelom izgra|eno od okr{enih karbonatnih naslaga kredne i eocenske starosti. (sije~anj-listopad) jest 0. “upconing” u engl. literaturi) vode uzrokovanog crpljenjem. u Bokanjcu oko 10–11 m n. hidrokemijski parametric. Slijev Bokanja~kog blata zauzima 182. Josip Terzi}1. to je dublji prodor mora u unutra{njost.3% na 10 god. a tek je rijetko u vrijeme prije drena`e polja tunelom funkcionirala i kao ponor. 23 000 Zadar. U zoni izvora Oko minimalne razine podzemne vode kre}u se oko 58 m n. od 1850. mo`e o~ekivati podzemni doprinos koli~inama vode u u`em sustavu Bokanja~kog Blata. Sachsova 2. 1976).–2007. te se podzemne vode oko (ili ispod) nje mogu kretati prema jugu. isto~na Slavonija. Nicoletta Berovi}2.m. koji iznosi 14. Jasmina Luka~-Reberski1 & Stjepan Doli}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Bokanja~ko blato Key words: climate change. trend godi{njih koli~ina oborine pokazuje njihovo smanjenje tijekom 20.4. Prije izvedbe umjetnih intervencija oko Bokanja~kog Blata (tunel i injekcijska zavjesa). odnosno razina slatke vode u zale|u.8% na 10 god.0% na 10god) koli~ina oborine. ono je povremeno poplavljivalo. najvi{e izra`eno ljeti (–2. sjeverozapadna Hrvatska.2% na 10 god). zaslanjenje nije samo rezultat prirodnog “klina” prodora mora u unutra{njost. [to je manji gradijent. do fli{kih potpunih i vise}ih barijera. smje{tena je kao peta najtoplija godina. rangirana je me|u deset najtoplijih od po~etka instrumentalnih motrenja. Kako je rije~ o vodoopskrbnim objektima.8% na 10 god. 1973). stolje}a na cijelom podru~ju Hrvatske. Naime.20°F) iznad prosjeka za 1961–1990. a pojava tih voda prvenstveno se o~ekuje u zoni estavele Jezerce. Kr{ke podzemne vode najve}im se dijelom kre}u paralelno i subparalelno geolo{kim strukturama zbog izmjene barijera razli~itog tipa: od dubinskih relativnih barijera u dolomitnim antiklinalama. Dekada od 2000.8% na 10god). od Poli~nika prema podru~ju Bokanja~kog Blata. Istjecanje podzemnih voda iz ovoga sustava najve}im se dijelom doga|a paralelno borama. koji su regionalno vrlo razli~iti. Ja~e je izra`eno na Jadranu (Crikvenica: –1.3% na 10 god).. 2010). Hrvatska Vodovod d.o. prema izvorima podataka koje je prikupila Svjetska meteorolo{ka organizacija (WMO). [pire Brusine 17.. (1980–1989) (KATU[IN. Slobodan Miko1. Morska se voda zbog ve}e gusto}e prote`e poput klina ispod slatke vode duboko u unutra{njost. Zagreb-Gri~: –0. nego u unutra{njosti (brdsko zale|e – Gospi}: –0. Estavela Jezerce najvi{e funkcionira kao povremeni izvor. podzemna voda. koja je bila toplija od dekade 1980. Osijek: –1. 10 000 Zagreb. pa ~ak i okomito na geolo{ku strukturu.00°C/57. groundwater.44°C (± 0. (1990–1999).m. To je rezultat sezonskih trendova oborine.9% na 10god) i proljetnih (–2. Ipak. 2009. Na dalmatinskim otocima (Hvar) smanjenje godi{nje koli~ine oborine posljedica je smanjenja zimskih (–2. ~ije je prostiranje isprekidano eocenskim fli{kim sinklinalama. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 217 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj promjene klime na hidrokemijske pokazatelje podzemne vode: pokusno podru~je projekta CCWaterS – Bokanja~ko blato Impact of the climate change on hydrochemical parameters of groundwater: testing site of CCWaterS project – Bokanja~ko blato Tamara Markovi}1.2°F.

. sulfata. Zagreb. GÜTTLER. L. PATAR^I]. a na zdencu B-5 i B-4 ovaj trend se ne zamje}uje (Sl. @. & ZANINOVI]. GAJI]-^APKA. dok na zdencima B-4 i B-5 ovaj trend se ne zamje}uje.. M. V. F.– Hidrogeolo{ka studija. godine. Smanjenje godi{nje koli~ine obo- . Koncentracije klorida i vrijednosti EC u vodi zdenca B-5 i estavele Jezerce od 1995. (2010): Pra}enje i ocjena klime u 2009. pH-vrijednost podzemne vode. (Gospi} na li~koj visoravni) tako|er je najizra`enije smanjenje zimskih (–2. Utjecaj klimatskih varijacija i promjena na biljke i na opasnost od {umskih po`ara. DHMZ.218 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hidrokemijski pokazatelji kao {to su elektroliti~ka vodljivost (EC). CINDRI]. B. Op}enito se mo`e zaklju~iti na temelju samo nekoliko hidrokemijskih pokazatelja da se utjecaj promjene u koli~ini oborina i temperaturi zraka mo`e vidjeti u kemijskom sastavu podzemne vode. Vi{e koncentracije klorida po~inju se opa`ati tijekom 2006. I. MAJCEN.000. do 2009. K. & KOROLIJA. KATU[IN. VU^ETI]. (1976): Ravni Kotari – Bukovica. natrija. 1). Chloride concentrations and EC values in well B-5 and estavelle Jezerce from 1995 to 2009.. K. Z. godini.– DHMZ.0% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. temperatura podzemne vode (T). Figure 1. Scenarij klimatskih promjena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rine na podru~ju sjeverno od Save rezultat je smanjenja proljetnih (Osijek: –4.1% na 10 god) i jesenjih (Osijek: –3.4% na 10 god) koli~ina oborine. Vrijednosti klorida i EC u motrenom razdoblju od 1995. do 2009.. Institut za geolo{ka istra`ivanja. Tuma~ za list Zadar.. FRITZ.1% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1.– HGI. godine pokazuju blagi pozitivni trend rasta na estaveli Jezerce. ^. Zagreb.. (2009): Peto nacionalno izvje{}e Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC): Izabrana poglavlja: Opa`ene klimatske promjene u Hrvatskoj. Zagreb.0% na 10 god) koli~ina oborine. kalija.7% na 10 god) i proljetnih (–2. godine u vodi Jezerca. REFERENCE BRANKOVI]. Slika 1. Isto tako se zapa`a u vodi estavele Jezerca blagi pozitivni trend rasta temperature podzemne vode. koncentracije klorida. Zagreb. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. bromida u priobalnim podru~jima mogu ukazati na utjecaj klimatskih promjena na kakvo}u podzemne vode odnosno na utjecaj mora zbog slabljenja tlaka slatke vode u zale|u zbog manjka oborina. SRNEC. M.

Slika 1. agriculture) and point pollution sources (e. climate change. Hrvatska Key words: integrated modelling. Linkages between work packages in the GENESIS project.g. This will result in increases in temperature. land-use impact. for water supply or industry. zagreba~ki vodonosni sustav Groundwater resources are facing increasing pressure from water uses and contamination by diffuse (e. Land- use and particularly climate change are the key variables that determine the groundwater pollution potential.8–4 °C from 2000-2100 (IPCC.4. Veze izme|u radnih paketa u projektu GENESIS. klimatske promjene. 2007). These pressures cause major threat and risk to the consumptive use of groundwater. These impacts Figure 1.g. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 219 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Project GENESIS: groundwater and dependent ecosystems – new scientific and technical basis for assessing climate change and land-use impacts on groundwater systems Projekt GENESIS: podzemna voda i zavisni ekosustavi – nova znanstvena i tehni~ka osnova za procjenu klimatskih promjena i utjecaja kori{tenja zemlji{ta na sustave podzemnih voda Zoran Naki} Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Zagreb aquifer system Klju~ne rije~i: integrirano modeliranje. and the possible large impact of future sea-level rises (EEA. The future climate change scenarios suggest that global average temperature will increase by 1. groundwater pollution and lowering of groundwater levels in some areas resulted in negative impacts on quality and quantity status of groundwater dependent ecosystems (GDE). shifts in precipitation patterns and snow cover. 10 000. e. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo.g. Furthermore. Zagreb. industry). . 2007). utjecaj kori{tenja zemlji{ta. Pierottijeva 6. an increase in the frequency of flooding and droughts.

D. Acknowledgments: The study was supported by the European Community 7th Framework Project GENESIS (226536) on groundwater systems. M. the new scientific basis for the revision of the GWD has been required in the articles and annexes of this directive. with the aim to integrate preexisting and new scientific knowledge into new methods. However. The Zagreb aquifer system has been selected as one of the test sites for the GENESIS project work purposes.– EEA Technical report No 2/2007. Marquis. concepts and tools for the revision of the GWD and better management of groundwater resources. United Kingdom and New York. Characterisation of the spatial-temporal nature of groundwater flow and transport of pollutants is supported by the modelling of groundwater flow and transport through the unsaturated zone at local scales in Zagreb area. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 will result in water quality and quantity changes as well as key economic activities such as tourism or agriculture. Averyt. To couple various physical and geochemical processes in the Zagreb aquifer system. Manning. . 110 p. geology and petroleum engineering. One of the key objectives of the GENESIS project is development of an integrated socio-hydro-economic modelling framework for selecting sustainable cost-efficient measures and management strategies to achieve the good quantitative and chemical groundwater status in an uncertain environment. 12.)]. is responsible for providing this case study for hypotheses testing and model developments and to study impacts and threats to groundwater and GDE from land-use (WP1). Communities L 327. 27. Faculty of mining. J. In: Climate Change 2007: The Physical Science Basis. The EU Groundwater Directive. These needs will be addressed by EU GENESIS project.– Off. K.2000. Eur. To achieve understanding of transport regime of heavy metals in heterogeneous alluvial aquifers and to reconstruct the evolution of an existing plume(s) (using heavy metals as indicators of contamination) from its origin to the present state it is necessary to gain the knowledge on initial concentrations of selected heavy metals in the model domain by calculating its geochemical background concentrations (WP5). 12. IPCC (2007): Summary for Policymakers.. GWD (2006/118/EC) and the Water Framework Directive. which has great influence on recharging the groundwater in this area (WP4). Eur. Chen. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Solomon. 18 p. Coupling of groundwater models and socio-economic data analysis is required in order to simulate the economic impacts of different policies and management strategies in the context of diverse land-use and climate change (WP6). Communities L 372. using Hydrus software package (WP3) and by integration of the available data on GDE in Zagreb area in the conceptual model of the aquifer system in order to estimate recharge-discharge pattern between groundwater and GDE. e. Z. numerical modelling of ground water flow and also tracer methods. M. J. has been divided into seven work packages.– Off. Miller (eds. To apply the results in regional scale. Qin.2006. in order to verify and to improve the existing conceptual model of the Zagreb aquifer system (WP2). partner institution in the project consortium. S. particularly Sava river. Groundwater flow characteristics are studied using statistical modelling of groundwater level fluctuations. 22. The work in this 5-years project. as shown in the Figure 1.L. EEA (2007): Climate change and water adaptation issues. integrated modeling of unsaturated and saturated zone is required by applying 1 D column model (soil-unsaturated zone) to estimate recharge rates and concentrations of solutes (heavy metals) for use in MODFLOW in local scale. 2H and 3H. REFERENCES Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. including detail sampling of bulk samples and undisturbed samples.220 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.g. NY. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. which started in 2009. Cambridge. statistical modeling is needed in order to interpolate the results of local coupled models and to create spatial distribution of parameters throughout the whole regional model domain. non-reactive environmental tracers 18O. Development of conceptual model is also provided by detailed field and laboratory research. laboratory measurements of physical and chemical properties and column leaching experiment on undisturbed samples. field measurement of hydraulic conductivity in unsaturated zone. with the aim to solve specific issues related to the protection of groundwater and GDE. funded under the Seventh Framework Programme. WFD (2000/60/EC) provide means to protect aquifers from pollution and deterioration. Cambridge University Press. M.B.Tignor and H. USA.

bez obzira koliko bio slo`en. razvoj pojednostavljenja i pretpostavki koje omogu}avaju analizu stvarnoga problema. Prostorna i vremenska diskretizacija mo`e se odabrati optimaliziranjem sljede}ih ciljeva: pove}anje rezolucije mre`e na podru~jima od ve}eg interesa (u blizini izvora i glavnih pukotina ili kanala). osnovni ulazni podaci potrebni za izradu numeri~koga modela su geometrija prirodnoga sustava. predstavljaju tek parametar lokalnoga zna~enja za kojega je mala vjerojatnost da predstavlja zna~ajke cijeloga sustava. Kada se istjecanje iz kr{koga vodonosnika odvija kroz izvor zapa`eno je stvaranje “valovitoga” vodnog lica. karst. groundwater Numeri~ki model. kr{. kao i veli~ina prostora potrebnoga za pohranu podataka. Upravo je ograni~eni broj podataka o prostornom smje{taju pukotina i kanala. Tre}a faza u procesu numeri~kog modeliranja je razvoj konceptualnoga modela. no ne i samo rje{enje. Valovitost se javlja kao posljedica privilegiranoga toka kroz pukotine i kanale. Priprema numeri~koga modela zahtijeva odabir domene modela. Stoga. ali ne vi{e od toga!”. Tri glavna koraka u razvoju konceptualnoga modela su: odre|ivanje klju~nih mehanizama toka podzemne vode. i uspostavljanje radnih okvira modela (veli~inu i tip modela). korisnik modela mora uvijek razumjeti posljedice pojednostavljenja i pretpostavki. niti pak to~ni odgovori za nedovoljno definirane probleme. minimaliziranje ra~unalnih zahtjeva za memorijom i vremenom potrebnim za izvo|enje ra~unalnih operacija. odre|ivanje po~etnih i grani~nih uvjeta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 221 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problematika numeri~koga modeliranja toka podzemne vode u kr{u Issues in numerical modeling of groundwater flow in karst Jelena Parlov Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. podzemna voda Key words: numerical model. ali se s time paralelno pove}ava vrijeme izvo|enja ra~unalnih operacija. minimaliziranje numeri~ke disperzije. To~nost rezultata uvelike ovisi o diskretizaciji prostora i vremena. Dobar konceptualni model klju~ je uspje{noga modeliranja i malo je vjerojatno da u procesu razvoja prvi konceptualni model bude i posljednji. simulacija i optimizacija. te ih se prilago|ava zahtjevima numeri~koga modela. Generalno. Svako numeri~ko modeliranje po~inje prikupljanjem ulaznih podataka potrebnih za opis promatranoga vodonosnog sustava. Ova faza modeliranja vrlo je zahtjevna. te pripremu ostalih ulaznih podataka. bilo uzdu`no ili oboje. Hrvatska Klju~ne rije~i: numeri~ki model. Po~etni uvjeti opisuju raspodjelu razina podzemne vode. Oni u velikoj mjeri utje~u na krajnje rezultate nestacionarnih simulacija dok kod stacionarnih simulacija nemaju zna~ajniju ulogu. Hidrogeolo{ki parametri. jer uklju~uje tuma~enje i spajanje velikoga broja razli~itih informacija s prethodnim iskustvom u sliku koju je mogu}e numeri~ki analizirati. Provjeri ulaznih podataka potrebno je posvetiti odgovaraju}u pozornost. Model treba biti pojednostavljena slika stvarnoga sustava. 10 000 Zagreb. pri ~emu treba te`iti {to ve}em pribli`enju stvarnom sustavu ili kako bi to Albert Einstein rekao: “Sve treba pojednostaviti koliko je god to mogu}e. bilo popre~no. diskretizaciju prostora i vremena. to~nost rezultata raste smanjenjem veli~ine mre`e (grida) odnosno smanjenjem vremenskoga koraka. podaci o izvorima. Druga. ~ak i ako su odre|ivani laboratorijski ili na temelju pokusnoga crpljenja. Priprema numeri~koga modela i njegova kalibracija ~esto predstavljaju 50 do 70 posto ukupnoga vremena modeliranja. jer rezultati kasnijih obrada: matemati~kog modeliranja. Numeri~ki modeli su alat za rje{avanje problema. glavni problem. hidrogeolo{ki parametri vodonosnoga sustava i uvjeti na njegovim granicama. pukotine i kanali) mo`e se pretpostaviti i pojava turbulentnoga toka u odre|enim uvjetima. Problem odre|ivanja mehanizama toka podzemne vode u kr{kim vodonosnicima le`i u slo`enom re`imu toka kod kojega dolazi u pitanje tradicionalni Darcyev zakon. zdencima i piezometrima. stabilnost rje{enja s optimalnim vremenskim korakom. Pierottijeva 6. kao i o njihovoj hidrauli~koj vodljivosti i me|usobnoj povezanosti. koje su posebno izra`ene u izrazito heterogenim i anizotropnim sredinama kao {to su to kr{ki vodonosnici. ne mogu biti bolji nego {to to dopu{ta kakvo}a ulaznih podataka. koju .4. Sveu~ili{te u Zagrebu. Po~etna raspodjela razina podzemne vode kreira se na osnovi podataka o izmjerenim razinama podzemne vode u piezometrima za odre|eni dan (po~etni dan u simulaciji). Faza prikupljanja podataka je ujedno i prva pote{ko}a modeliranja toka podzemne vode u kr{kom vodonosniku. jer s obzirom na raznolikost sredina kroz koje se odvija tok (matriks. Konceptualnim modelom se na pojednostavljen na~in opisuju svojstva prirodnoga sustava. je analiza pouzdanosti ulaznih podataka. i to vrlo zna~ajna faza. Naime. jer pouzdanost modela prvenstveno ovisi o pouzdanosti ulaznih parametara. nikad ne mo`e opisati vodonosni sustav bez odstupanja od stvarnih fizi~kih procesa koji se u njemu odvijaju.

I na kraju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 je posebno te{ko odrediti zbog. stoga je neophodna njegova provjera. odnosno oni koji nisu zadovoljili kalibracijske kriterije slu`e kao smjernice za prikupljanje novih podataka. slo`enosti granica. Modeli koji nisu pouzdani. gre{ke mjerenja. Pod pojmom variranje u opravdanim rasponima podrazumijeva se variranje parametara unutar mjerenih ili vjerojatnih vrijednosti. Verifikacija modela je proces u kojem se ispituje predstavlja li kalibrirani model stvarni sustav. te bolje shva}anje mehanizama koji upravljaju tokom podzemne vode. Postoje samo oni koji su pouzdani za predvi|anje i oni koji to nisu. bolje shva}anje uvjeta u stvarnom sustavu. najbolje je kad je pogre{ka bilance mase manja od 2 posto. Ulazni podaci modela mogu se podijeliti na pouzdane i nepouzdane parametre pri ~emu je variranje nepouzdanih parametara prvi korak u procesu kalibracije. Nesigurnim podacima smatraju se oni za koje ne postoje dovoljno detaljna mjerenja (hidrauli~ka vodljivost. kao i stupanj nesigurnosti u predvi|anju. Numeri~ko modeliranje zahtijeva veliku koli~inu podataka i informacija o sustavu. omogu}uju pobolj{anje konceptualizacije stvarnoga sustava. pa stoga i poti~e prikupljanje. koli~ina dotjecanja i otjecanja. Matemati~ke ili gre{ke ra~unalnoga koda. obrada i analiza tih podataka daje nova saznanja o sustavu. pogre{ke u tuma~enju do kojih dolazi zbog nerazumijevanja rezultata. Analiza odgovora modela daje razinu nesigurnosti predvi|anja modela i raspon neujedna~enosti kalibriranih ulaznih podataka. Numeri~ke gre{ke obi~no su zaokru`ivanje vrijednosti na odre|eni broj decimala i gre{ke uzrokovane numeri~kim rasipavanjem. te da se predvidi reakcija tih sustava u slu~aju promjene uvjeta u njima. ve} i podatke o ukupnoj bilanci mase. Ako se pak. Za kalibraciju treba koristiti sve dostupne informacije. organiziranje i analiziranje tih podataka. a gdje vi{e to~an. kao {to su primjerice dotjecanje/otjecanje iz cijeloga sustava. Rezultati takvih analiza mogu ukazati da ponekad kalibrirani podaci nisu jednozna~ni. Uspje{no kali- briran model nije u svim slu~ajevima i pouzdan za precizna predvi|anja. Provjera modela u najve}oj mjeri odnosi se na nesigurne ulazne podatke. . U osnovi. Ne postoje nekorisni modeli. Cilj analize modela variranjem vrijednosti nesigurnih ulaznih parametara je da se prika`e odgovor modela za razli~ite vrijednosti tih parametara. Sustavno mijenjanje svih parametara naj~e{}e je gubitak vremena. iz tih saznanja numeri~kim modelom uspije opisati sustav koji je blizak stvarnosti. Op}enito postoji pet osnovnih tipova pogre{aka. Ve} samo prikupljanje. Pogre{ke ulaznih podataka. Najosnovnija analiza na temelju koje se odre|uju pogre{ke u modelu je analiza mjerenih i simuliranih razina podzemnih voda. efektivna poroznost) dok se mjereni parametri (vodostaji. Testiranje jednoga parametra ~esto je br`i i bolji put. broju i to~nosti mjerenih vrijednosti i sli~no. odnose se na pogre{no unesene podatke. naj~e{}e u slu~ajevima kad ra~unalni program ne raspola`e mogu}nostima grafi~kih i statisti~kih prikaza rezultata ili lo{ega poimanja o~ekivanih rezultata.222 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. te pogre{no definiranih granica. Svrha modela naj~e{}e odre|uje razinu prihvatljive pogre{ke koja naj~e{}e ovisi o heterogenosti sustava. Interpretacija predvi|anja modelom treba uklju~iti znanja ste~ena modeliranjem koja }e odrediti gdje je model manje. onda ti podaci omogu}uju da se shvati dinamika sustava. nedostatka dovoljnoga broja opa`a~kih mjesta razine podzemne vode. uskladi{tenje. jesu li pogre{ke u kalibraciji posljedica pogre{ke u bilanci mase ili pogre{nih parametara kori{tenih u modelu. te na heterogenost sustava koja nije poznata ili koju nije mogu}e odrediti u numeri~kom modelu. Kalibriranje modela predstavlja proces variranja nesigurnih ulaznih podataka modela u opravdanim rasponima tako dugo dok se ne postigne zadovoljavaju}e poklapanje mjerenih podataka i izra~unatih vrijednosti. Predvi|anja numeri~kim modelom ~esto se smatraju glavnim ciljem modeliranja. koli~ine crpljenja podzemne vode) smatraju sigurnim podacima. Osim analize variranjem parametara mo`e se provesti i analiza variranjem diskretizacije prostora (grid). ne samo mjerene vrijednosti razina podzemnih voda. ina~e se ne mo`e sa sigurno{}u re}i. U tom slu~aju neophodne su ponovne analize ili pak dodatni terenski podaci. konceptualne koje uklju~uju pogre{ke nedovoljno definiranih mehanizama sustava. iako modeliranje mo`e imati i druge svrhe osim predvi|anja pona{anja sustava. u ve}ini slu~ajeva.

10000. Taj prostor definiran je Odlukom o dono{enju Prostornog plana Zagreba~ke `upanije (Glasnik Zagreba~ke `upanije br. Prijedlog vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec“. Slika 1. Hrvatska Klju~ne rije~i: odlagali{te otpada Jaku{evec. Figure 1. U modelu su simulirani mehanizmi advekcije i mehani~ke disperzije. zonu za{tite. Hrvatska Hrvatske vode.4. Zagreb. wellfield “^rnkovec” Model transporta zaga|ivala kreiran je za potrebe procjene recentnog prevladavaju}eg smjera gibanja zaga|ivala s podru~ja odlagali{ta otpada Jaku{evec (RGN fakultet. contaminant transport model. 3/2002 i 6/2002 (ispravak)) kao potencijalno u`e vodoza{titno podru~je “^rnkovec” koje treba tretirati kao II. advekcijski transport zaga|ivala predstavlja dominantan mehanizam. Zagreb. S obzirom na izrazito visoke vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti zagreba~kog vodonosnika. Andrea Ba~ani1 & Renata Kola~evi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Pierottijeva 6. . Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 223 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Modeliranje transporta zaga|ivala u zagreba~kom vodonosniku u svrhu procjene ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec“ Modeling of contaminant transport in Zagreb aquifer in order to assess pollution risks to reserved area of wellfield “^rnkovec“ Kristijan Posavec1. Ulica Grada Vukovara 220. VGO Grad Zagreb. Proposition of water protection area “^rnkovec“. 2009). a s ciljem procjene potencijalne ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” koji obuhva}a vodocrpili{te Kosnica i ^rnkovec (u`a lokacija). 10 000. model transporta zaga|ivala. vodocrpili{te “^rnkovec” Key words: waste repository Jaku{evec.

Zna~ajna je ~injenica da se koncentracija zaga|ivala u podzemnoj vodi s po~etnih 1000 mg/l zadanih na podru~ju odlagali{ta otpada Jaku{evec ve} kod naselja Mi~evec smanjila na oko 50 mg/l. Zagreb. gdje se isti~e da za{tita izvori{ne zone “^rnkovec” mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora te da se treba planski {tititi od svih postoje}ih i potencijalnih objekata/zahvata izvora zaga|enja. Naime. godine. godine u radovima Elektroprojekta d. kadmija. srednjih i niskih vodostaja Save. Mehanizam difuzije ne dolazi u zna~ajnijoj mjeri do izra`aja zbog velikih brzina toka podzemne vode koje su posljedica kako visokih vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti tako i visokih hidrauli~kih gradijenata u blizini rijeke Save. Iznimno je va`no istaknuti i da je rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” podru~je s najdebljim naslagama na podru~ju cijelog zagreba~kog vodonosnika. a koja je odre|ena u okviru va`e}e prostorno planske dokumentacije (Sl. evidentno je da se podzemna voda. Uzimaju}i u obzir rezultate svih analiza koje su provedene u sklopu istra`ivanja u ovom radu kao i rezultate prethodnih istra`ivanja. koji bi opravdali napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”.d. (2009): Izvedba piezometara na podru~ju crpili{ta “^rnkovec”. srednje i visoke vode. u prvom redu mangana i `eljeza. (2006): Ispitivanja u svrhu novelacije polo`aja vodozahvata crpili{ta ^rnkovec. koji te`i disperzirati ili ra{iriti zaga|ivalo u svim smjerovima du` advektivnog puta i smanjiti koncentraciju zaga|ivala. ~ine trajanja visokih. Hidrauli~ka situacija je na ovom podru~ju takva da se za vrijeme niskih voda odnosno niskih vodostaja Save podzemna voda giba u smjeru Save dok se za vrijeme visokih voda giba od Save prema zaobalju. bilo suprotno Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske i neodgovorno s aspekta strate{ke vrijednosti podzemne vode. Nadalje je istra`ivan 2006. zonom za{tite vodocrpili{ta Kosnice (Slu`beni glasnik Grada Velike Gorice 15/04) i Velike Gorice (zone za{tite prihva}ene su od strane stru~nog povjerenstva i kao takve idu na usvajanje na @upanijsku skup{tinu). srednjeg i visokog vodostaja Save. a analize kakvo}e podzemne vode 16 fizikalno-kemijskih i 4 mikrobiolo{ka parametra pokazale su pove}ane koncentracije mangana na 5 i amonija na jednom piezometru. Institut IGH d.d. Stoga bi napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” prije terenskih istra`ivanja i ispitivanja te kontinuiranog pra}enja kakvo}e podzemne vode koja se do danas nisu sprovela na 75% povr{ine postoje}eg rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. dok su svi ostali pokazatelji odre|eni u koncentracijama ispod MDK. arsena i amonijaka prisutne su samo u piezometrima neposredno nizvodno od odlagali{ta Jaku{evec. dok se s udaljavanjem od odlagali{ta bilo prema istoku ili prema jugu koncentracije zna~ajno smanjuju. Rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” prethodno je analiziran u studiji me|uutjecaja rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” i predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb (EKONERG. To ukazuje da ve} i samo simulacija mehanizma mehani~ke disperzije. U nastavku radova (Institut IGH d. a pogotovo ne mjereni terenski dokazi. a dominantno odnosno prevladavaju}e rezultanto gibanje je u smjeru jugoistoka i istoka. do 2008. zatim olova..d. a {to potvr|uju i rezultati provedene analize podataka o kakvo}i podzemne vode. a koji ovisi o trajanju niskog. Elektroprojekt d.d. 1).d. i 2007.224 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Analizom rezultata {estogodi{nje simulacije zaklju~uje se da je transport oblaka zaga|ivala dominantno u smjeru jugoistoka i istoka. a koja bi zna~ajno promijenila postoje}u sliku rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. LITERATURA EKONERG (2004): Studija me|uutjecaja Prostornim planom Zagreba~ke `upanije predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb i vodocrpili{ta ^rnkovec. 2009) izvedeno je 7 novih piezometara u priljevnom podru~ju vodocrpili{ta Velika Gorica. a s njome i oblak zaga|ivala. Reaktivni transport koji uklju~uje geokemijske i biolo{ke reakcije nije simuliran jer ti mehanizmi ne utje~u zna~ajnije na sam smjer gibanja oblaka zaga|ivala. dovodi do zna~ajnog smanjenja koncentracije ve} na malim udaljenostima (oko 1. No te karte daju sliku jednog trenutka u vremenu pa nije mogu}e utvrditi veli~inu pomaka oblaka zaga|ivala u pojedinom smjeru. a kojom se simulirao i klju~an element trajanja visokih.5 do 2 km) od odlagali{ta otpada Jaku{evec. Stoga se novelacija rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” predla`e isklju~ivo na prostoru na kojem se postoje}a granica potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec” preklapa s III. (2007): Studijski i vodoistra`ni radovi na utvr|ivanju optimalnog rje{enja razvoja crpili{ta ^rnkovec. a koji dominantno utje~u na razine podzemne vode zagreba~kog vodonosnika. RGN fakultet (2009): Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa one~i{}enja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpili{ta “^rnkovec”. giba u smjeru juga za vrijeme visokih vodostaja Save. srednjih i niskih vodostaja Save. dok se na preostalom prostoru predla`e preuzimanje granice potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja crpili{ta “^rnkovec”. . Zagreb. Rje{enja koja su predlo`ena. Elektroprojekt d. U tu svrhu je provedena simulacija transporta u razdoblju od 2003. Iz rezultata dosada{njih analiza smjerova gibanja podzemne vode temeljenih na kartama ekvipotencijala za niske. u smjeru istoka i jugoistoka za vrijeme srednjih te u smjeru istoka i sjeveroistoka za vrijeme niskih vodostaja Save. zaklju~uje se da ne postoje dovoljno ~vrsti modelski. odnose se na isklju~ivanje vodocrpili{ta ^rnkovec (u`a lokacija) iz daljnjih razmatranja pro{irenja vodocrpili{ta te usmjeravanje razvoja cjelokupnog vodocrpili{ta na vodocrpili{te Kosnica na podru~ju izme|u rijeke Save i “Zagreba~ke obilaznice”. Zagreb. ekstremne koncentracije indikatora zaga|enja. Klju~an element u identifikaciji prevladavaju}eg smjera gibanja s obzirom na dominantno prisutan advekcijski mehanizam transporta zaga|ivala. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dok zna~ajnu ulogu ima i mehani~ka disperzija zbog izra`ene heterogenosti vodonosnika. 2004). Zagreb. U prilog tome tako|er ide i ~injenica da zagreba~ki vodonosni sustav spada u strate{ke zalihe podzemnih voda Hrvatske prema Strategiji upravljanja vodama (“Narodne novine broj” 91/08). Ovakvu tendenciju gibanja prema Savi i od Save ima i oblak zaga|ivala pa mo`emo re}i da se na samom podru~ju odlagali{ta Jaku{evec oblak zaga|ivala “ziba” u smjerovima sjeveroistoka i jugoistoka.

To je prostor najintenzivnijih komunikacija kr{kih vodonosnika s morem. S jedne strane zbog osjetljive ravnote`e slane i slatke vode u takvim priobalnim kr{kim vodonosnicima. Nalazi se u Plominskom zaljevu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 225 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mehanizmi zaslanjenja priobalnih kr{kih izvori{ta – primjer Bubi} jame The mechanism of seawater intrusion into coastal karst springs – example of Bubi} jama Josip Rubini}1 & Ivana Gabri}2 1 Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. cosastal area. water use U kr{u je priobalna zona definirana zonom utjecaja kolebanja plime i oseke (FORD & WILLIAMS. Figure 1. s kojim u situacijama manjih dotoka komunicira more. Hrvatska (jrubinic@gradri.C.4.hr) 2 Hrvatske vode. udaljena 200 m od korita Boljun~ice. VGO Dalmatinskih slivova. dimenzija na Slika 1. priobalje. velik broj priobalnih kr{kih izvora povremeno ili stalno zaslanjuje. Seawater intrusion into Bubic jama at the end of the year 1990. Stoga je sigurno da }e se rje{enja osiguranja vode za razli~ite vidove kori{tenja u skoroj budu}nosti tra`iti i u ve}em kori{tenju uvjetno re~eno “problemati~nijih” vodnih resursa u kr{u. Vukovarska 35. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{ki izvor. 2007). uslo`njavaju okvir gospodarenja priobalnim kr{kim vodnim resursima. Bubi} jama je jedno od takvih izvori{ta koje povremeno zaslanjuju. zaslanjenje. protoka i razina podzemnih voda. 21 000 Split. a ~esto je potaknut i precrpljivanjem vodonosnika. priobalnih izvori{ta i vodonosnike koji povremeno ili stalno zaslanjuju. . uz zapa`ene negativne op}e trendove vezane uz prirodne procese (opadanja koli~ina oborina. Intenzivni procesi litoralizacije. pa i prostor na kome se podzemne vode ~esto javljaju na povr{ini – u vidu istjecanja kr{kih izvora. porast razine mora). Jama je lijevkastog oblika. seawater intrusion. sa sve vi{e potro{a~a i one~i{}iva~a na uskom priobalnom podru~ju. 51 000 Rijeka. V. Intenzitet takvih zaslanjenja u ovisnosti je o otvorenosti komunikacija njihova vodonosnika s morem. Emina 5. Zaslanjenje Bubi} jame krajem ljeta 1990. a s druge strane zbog izra`enih hidrauli~kih promjena upravo na tom prostoru. kori{tenje voda Key words: karst spring.

Seawater intrusion event in October 2007. 267 str.98 m n. dobro primijenjenom strategijom odslanjivanja (crpljenje zaslanjene vode iz jame umjesto nekada uobi~ajenog pa i vi{emjese~nog ~ekanja da se jama sama odslani). Slika 2. i prijedlog novelacije hidrolo{kog monitoringa. koristi se kao zahvat vode za TE Plomin 1. Provedenim analizama utvr|eno je da u do sada uobi~ajenim eksploatacijskim uvjetima naj~e{}i uzrok zaslanjenja nije sni`enje razine vode u Bubi} jami.g. Nakon 15-tak godina bez pojave zaslanjenja.226 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.3 l/s. P. u uvjetima izazvanim pregra|ivanjem korita bujice Boljun~ica. a razine vode u normalnim uvjetima eksploatacije osciliraju u rasponu 0.3 m ispod razine mora. a kojom prilikom je do{lo i do prodora mora u samo pregra|eno korito (RUBINI]. g. a njihovo odslanjivanje je mogu}e ubrzati pove}anim crpljenjima. podizanjem razine vode u kanalu a time i u vodonosniku i samoj Bubi} jami za oko 60 cm. & WILLIAMS. J. (2007b): Izvori{te Bubi} jama – Hidrolo{ka analiza pojave zaslanjenja u listopadu 2007. a s druge strane i za osiguranje vodoopskrbnih potreba Vodovoda Labin. D. te 1988. g. U eksploataciji su zaslanjenja registrirana u dvama ciklusima – tijekom 1971.16 m n. vodni resursi i sedimentacijski procesi na utjecajnom podru~ju TE Plomin. (2007a): Temeljna hidrologija. s prosjekom od 1. g. 2007b).37 i 7. LITERATURA FORD. Od 1969. (2007): Karst Hydrogeology and Geomorphology. kloridi su se vratili u normalu nakon 4–5 dana od njihove pojave.–1992. a to je kroz samu jamu. U takvim inducira- nim uvjetima kloridi su porasli s prethodno stabiliziranih oko 12 mg/l na 1080 mg/l (Slika 2). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 povr{ini cca 60 x 40 m i ukupne dubine oko 25 m.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. Ukoliko se radi o izvorima koji imaju nagla{en ovaj drugi mehanizam zaslanjivanja. g. RUBINI]. Planira se i pove}anje njezinog kori{tenja – s jedne strane za osiguranje vode za planirani objekt TE Plomin 3. kao i odslanjenja priobalnih kr{kih izvora. Zabilje`ene pojave zaslanjivanja voda Bubi} jame. ~ime se pribli`ava podatku od oko 100 l/s na koliko je procijenjen njen minimalni kapacitet. i za TE Plomin 2 s prosje~nim godi{njim crpljenjem od oko 23 l/s. Situacija zaslanjenja u listopadu 2007.. a pri precrpljivanju za potrebe izgradnje novog dimnjaka 1988.m. problem su povremene pojave zaslanjenja kada sadr`aj klorida. Figure 2. No. Tijekom spomenutih razdoblja prekomjerno zaslanjivanje registrirano je svake godine (RUBINI]. te potiskivanja zaslanjene vode iz rubnih dijelova vodonosnika u smjeru najmanjih hidrauli~kih otpora. 562 p. Rijeka.– Wiley. 2007a). RUBINI]. pokazale su da se pri upravljanjima resursima s povremenim zaslanjenjima mora voditi ra~una o mehanizmu zaslanjivanja – da li do njega dolazi zbog precrpljivanja na vodozahvatu ili kao posljedica sloma ravnote`e slane i slatke vode u uvjetima naglog nailaska ve}ih voda nakon dugotrajno su{nih razdoblja. Chichester. Tom prilikom dolazi do naglih promjena hidrauli~kih prilika u podzemlju. koji se u uobi~ajenim hidrolo{kim prilikama kre}e u rasponu izme|u 6 i 20 mg/l. U samo radu su detaljnije analizirani mehanizmi zaslanjenja. te najve}im srednjim mjese~nim crpljenjima od 31.. njihovo je kori{tenje mogu}e na na~in da se kriti~no razdoblje pove}anih saliniteta prebrodi privremenim zahvatom iz nekog od zamjenskih izvori{ta koje u uvjetima pove}anja dotoka ne zaslanjuje. J. s prakti~ki laboratorijskim opitom prilikom situacije u 2007. Respektiraju}i uzroke pojave zaslanjenja (nagla promjena hidrauli~kih uvjeta). g. od 2000.. Dno je na koti od 15.m. Rijeka.800 mg/l. kao posljedica precrpljivanja jame. ~ak i 8. naraste i do preko 2000 mg/l. 20 str. Prva postupna pove}anja sadr`aja klorida zapa`ena ve} pri probnim crpljenjima. ve} pojava intenzivnih oborina nakon dugotrajnijih su{nih razdoblja (Slika 1). ono je ponovno zabilje`eno po~etkom listopada 2007. .–76.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci.

. akumuliranje.6 m3/s (SLI[KOVI] et al. vrela: Veliki i Mali Praporac. 2/92) primjenjuje kao republi~ki propis. Istra`ivanja ovih voda su naj~e{}e vr{ena u svrhu regionalnih hidrogeolo{kih istra`ivanja. kao {to je izrada OHGK. Mineralne sulfatne podzemne vode u kr{u Zapadne Hercegovine su nedovoljno istra`ene. tj. dok je sami izvor rijeke Tihaljine niskomineralni. Ustani~ka 11. kao {to su Krupa-Kordi}i. 3) vode s povi{enim sadr`ajem sulfata i 4) hidrokarbonatne vode. Studenci – Vrilo. jer se pojedina vrela koriste u svrhu vodosnabdijevanja (Vrio{tica-Vitina. ima mineralizaciju ve}u od 1 g/l tokom cijele hidrolo{ke godine sa sadr`ajem sulfata >400 mg/l (maksimum 634 mg/l). Sarajevo. koja nemaju povi{en sadr`aj sulfata. BiH (natalijasamardzic@yahoo. Bu}alo-Kordi}i. Akviferi mineralnih i povremeno mineralnih sulfatnih voda i voda s povi{enim sadr`ajem sulfata su vapnenci i dolomiti trijaske. Modro Oko i Butina. Izvori s najve}im sadr`ajem sulfata i mineralizacijom su koncentrirani s lijeve strane Tihaljine od izvori{ta do Klobuka. ali povremeno ili stalno imaju povi{en sadr`aj SO42– iona (>100 mg/l). Bosna i Hercegovina Sulphate karstic groundwaters of Western Herzegovina. Jeovo-Kordi}i. povremeno mineralne sulfatne vode. Studenac-Mostar. Ovakvi izvori se pojavljuju u Zapadnoj Hercegovini od Neretve preko Ljubu{kog do Gruda i [irokog Brijega. periodical mineral sulphate graundwaters. kroz koje vode cirkuliraju na svom putu do pojavljivanja na povr{ini terena. Grabovo vrelo. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 227 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sulfatne kr{ke podzemne vode Zapadne Hercegovine. kvantitet (izda{nost) i pravci cirkulacije podzemnih voda. pra`njenje i hidrauli~ki mehanizam sli~an izvoru Klokun. jurske i kredne starosti. Crno Oko-@itomisli}i i Li{tica nemaju nikada u toku godine mineralizaciju ve}u od 1 g/l. 2) povremeno mineralne sulfatne vode. podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su prisutne i u susjednim terenima Hrvatske kao {to su izvori Norin. {to je razlog da i njihova mineralizacija tada bude ve}a od 1 g/l. list RBiH.000 i izrada Elaborata o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda BiH te je u odre|enoj mjeri poznat njihov kemijski sastav. s niskim sadr`ajem sulfata. Osim navedenih izvora. jer vode kod kojih je sadr`aj sulfata ve}i od 200 mg/l. koja ponire u Drinovcima i pojav- . Studenci – Vakuf i Studenci – Kajtazovina. porijeklo sulfata Key wards: karst of Western Herzegovina. 1983). Sulfati u ovim vodama vode porijeklo od klastita permo – trijasa u kojima su prisutni gips i anhidrit. 33/87 i 13/91). Sva ova vrela se nalaze s lijeve strane Tihaljine. Ovi izvori se naj~e{}e pojavljuju na navla~nom (tektonskom) kontaktu vapnenaca i dolomita mezozoika na eocenski fli{. Jak{enica. najve}i je broj stalnih i povremenih vrela. Ilid`a. Za razliku od prethodnih. Razlog za ovo jesu niskomineralne vode Vrlike. U ovom podru~ju postoje 4 vrste podzemnih kr{kih voda: 1) mineralne sulfatne vode. Razlog niskog stupnja istra`enosti jest ograni~ena primjena ovih voda. Klokun. Vrio{tica – Vitina. ne mogu se koristiti za javno vodosnabdijevanje. Ovo je jedan od najve}ih mineralnih izvora u Europi s minimalnom izda{nosti Qmin=3. ve} su to hidrokarbonatne vode. prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e (Sl.com) Klju~ne rije~i: kr{ Zapadne Hercegovine. Takva su npr. waters with high content of sulphates. list SFRJ. Ustanovljeno da je izvor Klokun-Klobuk jedini. Grudsko vrelo i izvor Pe} Mlini – vrelo Tihaljine. Podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su bolje istra`ene od mineralnih. br. Studena~ka vrela-Vrilo. Bosnia and Herzegovina Natalija Samard`i} Federalni zavod za geologiju. a koji se prema Zakonu o primjenjivanju i preuzimanju saveznih propisa (Sl. vode s povi{enim sadr`ajem sulfata. mineral sulphate graundwaters. Izvori Ne~ista – Kordi}i. Vrelo Nena~ je samo jednom analizirano i prema ovoj analizi voda je mineralna. Kajtazovina). {to zna~i da im je prihranjivanje. Ve}i sadr`aj sulfata pokazuju oni izvori koji imaju manje oscilacije izda{nosti u toku hidrolo{ke godine (izuzetak predstavlja vrelo Vakuf-Studenci).4. mineralne sulfatne podzemne vode. Arape Mlin. Modro Oko u odre|enim periodima godine imaju sadr`aj sulfata ve}i od 500 mg/l. uzvodno od izvora Klokun i sva su uzlaznog tipa. Neki od izvora ovog podru~ja. Crno vrelo-Grabovica. br. Vakuf. tako da prema uobi~ajenim hidrogeolo{kim klasifikacijama pripadaju povremeno mineralnim vodama te su isti u ovom radu tako tretirani. 1:100. tipi~ni kr{ki izvor (HCO3-Ca tip vode). genesis of sulphates Izvori s povi{enim sadr`ajem sulfata su rijetkost u holokr{kim terenima Vanjskih Dinarida. Nezdravica. ~ija je voda uvijek mineralna. dok ve}ina kr{kih izvora to nema.

M. Sarajevo. LITERATURA SLI[KOVI]. kao i istodobnim uzorkovanjem.– Geoin`enjering. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ljuje se na izvoru Tihaljine. Izvori u Studencima – Vrilo. {to bi trebalo utvrditi bojenjem ponora u koritu ovih vodotoka. TAHIROVI].228 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Pretpostavljeno je da sulfati na izvorima u Hrvatskoj – Norin. a ~ije vode se gube na ponorima u jugoisto~nom dijelu Mostarskog blata i pojavljuju na ovim izvorima. (1983): Elaborat o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda u pukotinskim i karstno – pukotinskim stijenskim masama BiH-e. cirkulacije. Porijeklo sulfata na vrelima u neposrednom slivu Neretve – Crno Oko i Arape Mlin se djelimi~no mo`e vezati za poniru}e vode rijeke Li{tice koja sadr`i sulfate. osim ako se rijeka Li{tica ne oboga}uje sulfatima du` toka. u korelaciji su s vrelom Vrio{tica-Vitina. ova vrela odlikuje vrlo sli~an sadr`aj sulfata te se mo`e pretpostaviti da ista imaju sli~ne uvjete prihranjivanja. I. Vakuf i Kajtazovina. u svim hidrolo{kim uvjetima. F. & PETRINA. po sadr`aju sulfata. Klokun i Modro Oko poti~u od poniru}ih voda Tihaljine. Poniru}e vode Li{tice nisu jedini izvor sulfata na Crnom Oku i Arape Mlinu. kao i druge niskomineralne vode Imotskog i Bekijskog polja (Grudskog polja). odnosno analiziranjem fizi~ko-kemijskog sastava povr{inskih voda Tihaljine. dok vrelo Li{tice karakterizira ne{to manji sadr`aj sulfata u odnosu na prethodno spomenuta dva vrela. . koje poniru na ponorima u ovim poljima i pojavljuju se na navedenom vrelu. Ostaje otvoreno pitanje za{to vrelo Vakuf-Studenci ima znatno ujedna~eniju izda{nost u odnosu na druga vrela Vitine i Studenaca. Sli~na po sadr`aju i oscilacijama sulfata su i vrela Arape Mlin i Crno Oko-@itomisli}. Mlade i Trebi`ata. jer je njihov sadr`aj manji na vrelu Li{tice nego na druga dva vrela. Mlade i Trebi`ata i navedenih izvora. tj. akumuliranja i formiranja fizi~ko-kemijskih karakteristika voda.

Ilid`a. Pojave izvora mineralne vode su linijski raspore|ene du` busova~kog razloma koji se pru`a od Ilid`e na jugoistoku do Busova~e na sjeverozapadu (KATZER. CO2 Key words: Permian. 2007). Paleozojski metamorfiti i vulkaniti. filiti. te izljevi i proboji kvarcporfirita (?q) silur-devona preko kojih su diskordantno talo`ene naslage gornjeg perma (P3) u ~ijem sastavu su bre~asti vapnenci. CO2 Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku je formirano u sredi{njim Dinaridima Bosne i Hercegovine. BiH (fskopljak@yahoo. 1919). Primarni akvifer mineralnih voda su klastiti i evaporiti perma. kao i naslage donjeg trijasa i gornje krede. srednjobosanskog {kriljavog gorja na jugozapadu i sarajevsko-zeni~kog limni~kog bazena na sjeveroistoku (Sl. U gra|i le`i{ta su kloritsko-sericitsko-kvarcni {kriljci. Situacioni polo`aj le`i{ta mineralne vode u Kiseljaku. prema podacima crpljenja zde- Slika 1. na kontaktu dvije. Preko karbonata srednjeg trijasa su u Kiseljaku talo`ene aluvijalne naslage (al). Propusnost stijena sekundarnog akvifera. trijas. mineralna voda. te laporoviti vapnenci sa slojevima i le}ama gipsa. pje{~enjaci (3Pz). Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku pripada hidrogeokemijskoj oblasti mineralnih i termomineralnih voda jugozapadnog oboda sarajevsko-zeni~kog basena. mineral water. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 229 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Prilog poznavanju geneze mineralnih voda u Kiseljaku kod Sarajeva Contribution to knowledge the genesis of mineral water in Kiseljak near Sarajevo Ferid Skopljak Federalni zavod za geologiju. Ustani~ka br. Sarajevo. geolo{ki u mnogo ~emu razli~ite. 11. glinci i lapori donjeg trijasa (T1) koji navi{e prelaze u dolomite i vapnence srednjeg trijasa anizika (T21).1). M 1: 500. strukturno tektonske jedinice.000 Figure 1.000 . konglomerati sa ulo{cima pje{~enjaka i glinaca. su prete`no nepropusne stijene ~ija se propusnost pove}ava u zoni busova~kog rasjeda. Situational position of deposits of mineral water in Kiseljak. preko kojih su diskordantno talo`ene limni~ke naslage srednje-gornjeg miocena (M2.3). Triassic.4.com) Klju~ne rije~i: perm. a na sjeverozapadu su na njih navu~ene naslage fli{a gornje krede (K2). a sekundarni karbonati anizika (SKOPLJAK & BA[AGI]. M 1: 500. Preko permskih naslaga kontinuirano se talo`e pje{~enjaci.

Voda je atmosferskog porijekla.04. Slika 3. te sadr`aj tricija 3H=6. najvjerovatnije. fakulteta Sarajevo. P-2 Podgaj (11. Voda je.3). F. B-2 (june 1983.1983. Na intenzivno mije{anje voda ukazuju visok odnos Ca/Sr=821. . Muzeja BiH. (2007): Za{tita izvori{ta mineralne vode “Sarajevski kiseljak” u Kiseljaku.230 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. M. Taunusstein-Njema~ka. 3. LITERATURA KATZER. Mije{anje voda je u zoni sekundarnog akvifera i na ve}im dubinama bez uticaja suvremenih klimatskih faktora. najvjerovatnije. Sarajevo. Genetski grafikon Sulina za mineralne vode u Kiseljaku.) naca u Kiseljaku. Zemaljska {tamparija.0 °C. Mineralna voda i uglji~ni dioksid u njima imaju razli~ito porijeklo (sl.). Uglji~ni dioksid je. 2007). mje{avina dvije ili vi{e voda razli~ite mineralizacije. B-4 (01. Legenda/Legend: 1. du` busova~kog rasjeda. 2. gdje su kvarcporfiri probili paleozojske tvorevine. Hidrogeolo{ki profil terena u le`i{tu mineralnih voda u Kiseljaku. SKOPLJAK.05. temperature oko 11. & BA[AGI].2003.– Institut Fresenius. Genetic chart Sulin for mineral water in Kiseljak. F. Mineralna voda je HCO3-SO4-Ca-Na tipa. dijagrami mije{anja.04´10–3 m2/dan. (1919): K poznavanju mineralnih vrela Bosne. Bilansne rezerve mineralne vode u le`i{tu Kiseljak iznose Q = 46. B-4 (04.9 l/s.0 TU (ZERBE. nastao u katalizi djelovanjem SiO2 na karbonate u dubljim dijelovima zemljine kore. ima srednje vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti Ksr = 5.02. Figure 3. Na/Cl=4. Mije{anje mineralnih voda sa obi~nim vodama u aluvionu nije registrirano. ZERBE.79. (2007): Analiza mineralne vode bunara B-4 u Kiseljaku. transmisivnosti Tsr = 6. termometamorfan.77 i Ca/SO4=1.).08´10–3 m2/s i asr = 5.). doti~e u sekundarni akvifer i isti~e na izvorima. 191–264. mineralizacije oko 3250 mg/l i sadr`aja CO2 oko 3500 mg/l.1´10–5 m/s.– Glasnik zemalj. Figure 2. Usljed visokog tlaka u primarnom akviferu mineralna voda ascendentno. H.1967. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. Hydrogeological profile terrain in the deposits of mineral water in Kiseljak. 4. usporenom cirkulacijom descendira u primarni akvifer gdje se oboga}uje sa CO2 i mineralnim tvarima.– Institut za geologiju Gra|.

Figure 1. godine. underground flow path. pogotovo u smjeru izvora {ireg podru~ja Jurjevske @rnovnice. 1). Prilikom ranijeg trasiranja prema Jurjevskoj @rnovnici utvr|ena je vrlo velika brzina od 14. koja je presje~ena Velebitskom hidrogeolo{kom barijerom (PAVI^I]. dye tracing tests. upu{ten u aktivni ponor oko 200 m nizvodno od Bikine jame (DUKARI] & STROJ. Lika karst region 1974. Hrvatska (andrej. Traser je prilikom ovog trasiranja. Sl. podzemna vodna veza. 1997). Trasiranjem je tako|er utvr|en smjer djela ponorne vode sjevernog kraka Gacke prema kaptiranom izvoru Novljanska @rnovnica. 1975). Prethodno novelaciji za{titnih zona Novljanske @rnovnice u skladu s novim Pravil- nikom (NN 55/02). Lika Key words: tracing test. Rezultati novijeg trasiranja zna~ajno se razlikuju od rezultata prethodnog prema vrijednostima prividnih brzina podzemnih tokova.38 Slika 1. Sachsova 2. godine izvedeno je prvo trasiranje ponora Bikina jama uz sjeverni krak Gacke kod Oto~ca (BIONDI] & GOATTI. i 2004. 1976). koji se koristi za javnu vodoopskrbu podru~ja Novog Vinodolskog i Crikvenice. 1). Pojava trasera utvr|ena je na ve}ini izvora kao u prethodnom trasiranju. godine obavljeno je novo trasiranje iste ponorne zone. Pojava trasera utvr|ena je na vrlo {irokom podru~ju od Novljanske @rnovnice na sjeveru do Cesarice na jugu (Sl.stroj@hgi-cgs. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 231 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Usporedba rezultata trasiranja ponorne zone sjevernog kraka Gacke kod Oto~ca Comparison of the Gacka river northern branch sinking area tracing tests results Andrej Stroj. kr{. 2004. Underground connections from year 1974. [irina podru~ja istjecanja trasera predstavljala je iznena|enje (BIONDI] & GOATTI. Utvr|ene podzemne vodne veze trasiranjima 1974. .4. zbog nepovoljnih uvjeta na prethodnoj lokaciji. 2004). {to je u kona~nici rezultiralo i ne{to u`om zonom istjecanja (Tablica 1. and 2004. Mladen Kuhta & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. 10 000 Zagreb. pogotovo u pogledu utvr|ene veze prema izvoru Cesarica. uz izuzetak izvora Cesarica.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje.

6 40.1 35. Usporedni prikaz rezultata trasiranja 1974. HGI.84 cm/s. A. 50/2. (1976): Hidrogeolo{ke prilike ponornih zona rijeka Like i Gacke i njihove podzemne veze s izvorima u Hrvatskom Primorju.1 26.– Geol.7 35.38 7. Zagreb.52 2. dok. .16 1.7 35. 1–14.0082 Kmax (mg/l) akt. (2004): Trasiranje tokova podzemne vode u svrhu definiranja granice sliva izvori{ta Novljanske @rnovnice. & GOATTI.18 – 0 1.3 26. dok.0284 0.5–3. 289–298.6 39.005 0.38 14. and 2004. 11. V.0 29.232 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.77 – – 14.8 33.28 3.004 0. ugljen Tepla (1) Novljanska @. knj. F.4 40. (2) Klenovica (3) Kozica (4) Jurjevo (5) Jurjevska @.0125 0.0–2.3 30.4 26. Hidrolo{ke prilike tijekom oba trasiranja imala su zna~ajke vodnijeg razdoblja. LITERATURA BIONDI].84 2.6 31. dok je tijekom novog trasiranja iznosila 2. B. V.005 Kmax(mg/l) 18.001 0. 1. & STROJ.51 0 2. ugljen 0.5 2. Croat.5 0. slijedio izra`eniji vodni val. Jugoslavenski simpozij o hidrogeologiji i in`enjerskoj geologiji. vodostaj Gacke bio u opadanju. B. 11. Comparison of dye tracing results obtained in year 1974. 41. Skopje. DUKARI].0006 0. vp (cm/s) 0 3. (6) Duboka (7) @dralova (8) Donja Klada (9) Starigrad (10) Stinica (11) Jablanac (12) Ba~vica (13) Cesarica (14) 41. BIONDI]. ugljen 0. 1974.4 39. Croatia).3 26. Izvor Udaljenost (km) 1974. A.0 cm/s.005 0.28 3.– 4. (1997): Hydrogeological Evaluation of Water Retaining Properties of the Kosinj Reservoir (Lika.58 2.8 40.– Fond str. & GOATTI. Razlike u hidrolo{kim prilikama nakon upu{tanja trasera.0254 0.001 0. str.6 40.9 29.77 6.4 26. 2004. uz razliku da je u danima nakon upu{tanja trasera 1974.0 4.5–4. 5782. vp (cm/s) 3. i 2004. I prema ostalim izvorima postoje znatne razlike u prividnim brzinama.0219 0.57 1. Table 1.84 0 0. tj.97 7.3 26.1 35. uz izuzetak brzina u smjeru Novljanske @rnovnice koje su relativno su sli~ne. PAVI^I]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. dok je 2004.9 29.31 2. HGI.0 32.2 20.– Fond. godine.61 0. Zagreb. (1975): Bojenje ponora Gacke kod Oto~ca.0006 0. uspor izazvan infiltracijom oborina na podru~ju izme|u ponora i priobalja vjerojatno je bio glavni uzrok navedenih razlika u prividnim brzinama.1 33.7 26. Zagreb.0204 0. 2004.0156 akt.6 26.0414 akt.0 – 2.

Formacija “Fli{” je sastavni dio velikoga talo`nog prostora koji se protezao isto~no. Fli{ se pojavljuje na istovjetnom stratigrafskom nivou podloge. Istra. Mo`e se re}i da je ukupan talo`ni prostor fli{a imao oblik korita (grabe) poput epikontientalnog o`iljka povezanog na jugoistoku s oceanom Thetys. 2000). Croatia (marko.sparica@hgi-cgs. 10 000 Zagreb. hidrogeologija. Croatia Litostratigrafski sastav eocenske sukcesije u Istri. Sastoje se od slatkovodnih do braki~nih i lagunarnih sedimenata s ugljenom. Sedimentacija fli{a u Istri obuhva}a relativno kra}e geolo{ko razdoblje od gornjeg luteta do gornjeg eocena (mo`da donjeg oligocena?). U tom razdoblju je sedimentirano 300–350 m naslaga. 10 000 Zagreb. Istre. Hrvatska Key words: regional geology. jugozapadne Slovenije. Velike promjene u re`imu sedimentacije na prostoru karbonatne platforme po~inju u srednjem eocenu. Karakterizira ih osciliraju}a ingresija. Vrijeme talo`enja je srednji-gornji lutet. Sachsova 2. Sedimenti ove jedinice lokalno su prisutni i talo`eni tijekom donjeg eocena (ipres) u najni`im dijelovima paleoreljefa. Pojednostavljeno. 1996). pirinejskih tangencijalnih tektonskih pokreta. Sedimentacija fli{a je posljedica zna~ajnih geotektonskih promjena u podru~jima platformskih karbonata. Trajanje emerzijske faze je promjenjivo od podru~ja do podru~ja. Geology and Petroleum Engineering. Talo`enje fli{a po~inje kad su ste~eni uvjeti za njegovu sedimentaciju. alveolinski. kontinetskom padinom i bazenskim dnom. “prelazne naslage” i gornji dio formacije kojeg izgra|uju masivni hemipelagi~ki bioturbirani lapori (~lan “Globigerinski lapori”). Pedrovica i . djelovanjem tzv. koje naj~e{}e izgra|uju sekvencije Bouma tipa. Talo`eni su od “ipres/luteta do srednjeg i gornjeg luteta ([PARICA et al. 3. fli{ke naslage se pojavljuju u tri temeljna odnosa prema naslagama podine: a) u kontinuiranom talo`enju na platformskim karbonatima podloge. fli{ki su litofacijesi i fli{u lateralni faciesi raspore|eni zonarno u kontinuiranom talo`enju paralelno s du`om osi bazena. Formacija “Liburnijske naslage”. sastoje se od slijeda od pet litostratigrafskih cjelina u rangu formacije: 1. 2. Andrea Ba~ani2 & Vibor Novak1 1 Croatian Geological Survey. 5. Pierottijeva 6. Hrvatskog Primorja i Dalmacije sve do Boke Kotorske u Crnoj Gori.hr) Klju~ne rije~i: regionalna geologija. To su razvijena fiziografija bazena s formiranim {elfom. “naslage s rakovicama”. Talo`e se bazenski turbiditi. hidrogeology. da su neki dijelovi eocenskih naslaga transgresivno talo`eni na razli~ite dijelove kredne podloge. Istria. Geometrija i fiziografija sedimentacijskog prostora i do danas je u osnovi sa~uvala primarno obilje`je pirinejske tektonike.jadranskim priobaljem i nekim otocima: od okolice Trsta u Italiji. U vr{nim dijelovima fli{ke sukcesije u podru~ju Pi}anj. University of Zagreb. Ovi lapori su posljednji litofacijes koji je talo`en dosada{njim mehanizmom sedimentacije “sloja na sloj” jer se na ovoj vremenskoj razini po~inju mijenjati mehanizmi sedimentacije i zapo~inje talo`enje fli{a turbiditskim tokovima.hr) 2 Faculty of Mining. Na veli~inu ovih tektonskih destrukcija kao i geometriju novog prostora sedimentacije upu}uju duboke strukturne promjene koje su zahvatile i Moho-diskontinutet.. Budu}i da je prinos detritusa pristizao u novostvoreni bazen iz sjeveroisto~nih okopnjenih podru~ja do {elfa. b) s gravity flows sedimentima u bazi c) u erozijskoj diskordanciji na naslagama platformskih karbonata (MARIN^I] et al. Na podru~ju Istre i istarskog zale|a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 233 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Karbonatne i klasti~ne naslage paleogena u Istri (geolo{ki i hidrogeo{ki prikaz) Paleogene clastic and carbonate rocks of Istria Peninsula (Croatia): geological and hydrogeological account Marko [parica1. “vapnenci s glaukonitom”..bacani@rgn. Hrvatska (andrea. numulitni i diskociklinski vapnenci koji su u normalnom superpozicijskom slijedu.4. U karbonatnoj platformi ugiba se koritasta depresija “dinarskog” pru`anja (okomito na globalni tangencijalni stres). {to je razlogom. sastoji se od slijeda karbonatnih i siliciklasti~nih naslaga koje su talo`ene nakon prekida u sedimentaciji izme|u senona do donjeg eocena. tako se fli{ mo`e shvatiti kao sintektonski sediment. Formacija “Foraminiferski vapnenci” izgra|ena je od karbonatnih litostratigrafskih tipova: miliolidni. 4. pa niz kontinetsku padinu do bazenskog dna. {to je u svezi s vremenom aktivnosti pirinejske tangencijalne tektonske faze (eocen-oligocen). Formacija “Fli{oidni sedimenti” (“Semifli{”). Formacija “Prelazni slojevi” odlagana je u okoli{u plitkog i dubokog mora. Donji dio stupa naslaga izgra|uju glinoviti vapnenci ~lana zvanog raznim nazivima: “gomoljasti vapnenci”.

19–22 svibnja 1999. Trieste. S. escursione B 3. MARIN^I]. On predstavlja barijeru kretanju podzemne vode kroz karbonatne stijene i svojom nepropusno{}u omogu}ava pojavu izvora. jer svojim prostornim polo`ajem odre|uje hidrogeolo{ke odnose na podru~ju Istre. oni su od zna~aja za lokalnu vodoopskrbu manjih mjesta. BERGANT. (1996): The Eeocene flysc of the Istria Peninsula in Croatia and Slovenija: regional. koji zavr{avaju s izmjenom slojeva bre~a. Procijenjena izda{nost ovog vrela je izme|u 5 i 10 l/s u su{nom razdoblju. Koper. Na podru~ju sjeverne i sredi{nje Istre dobro propusne stijene unutar fli{kih naslaga su karbonatne sekvencije ~ije se debljine kre}u od 0. TUNIS G.– 2. LITERATURA [PARICA. Italia. na kojima voda gravitacijski istje~e preko nepropusne podloge. Registrirani su brojni izvori ~ija je pojava vezana za kontakt dobro propusne karbonatne sekvencije i siliciklasti~ne nepropusne podloge. tektonski predisponiranim putevima podzemne vode iz okr{ene karbonatne podloge kroz relativno tanke. A. Voda izbija kroz nekoliko pukotina. Naj~e{}e su to vrela silaznog tipa razli~itog kapaciteta od 0.– Anals for Istrian and Mediterranean Studies. [PARICA. Prema tome u regionalnim odnosima fli{ je nepropusna stijena u odnosu na karbonatne naslage. BA^ANI. S. & [PARICA. Dubrovnik. Od izvora ve}eg kapaciteta u fli{u Istre svakako treba spomenuti vrelo Momjan. koje je vezano za kontakt nepropusnih lapora siliciklasti~ne sekvencije i dobro propusnih krupnozrnatih konglomerata kabonatne sekvenci- je. Guida alle escursioni. & UHMAN. po~inje progradacijski proces koji se manifestira talo`enjem sve debljih Tb i Tc intervala. koji postupno prelazi u “molasoidnu” sedimentaciju. Me|utim.2 do 10 m.1 do 1 l/s. za fli{ku sredinu velika izda{nost mo`e se protuma~iti blizinom tektonske zone “Bujske antiklinale” tj. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Gra~i{}e. Prostiranje karbontnih sekvencija mo`e biti vi{e desetaka km². M. Hrvatska konferencija o vodama. jer iako se nalaze u specifi~nom klasti~no-karbonatnom stijenskom kompleksu.. pje{~enjaka i lapora bez izra`enih sedimentnih struktura i tekstura koje su ina~e karakteristi~ne za fli{. . konglomerata. (1999): Hidrogeolo{ke zna~ajke fli{a Istre na primjeru izvora Momjan. 281– 283. A. 253–258. U hidrogeolo{kom smislu je od svih navedenih formacija fli{ svakako najzna~ajniji. TUNIS. fli{ kao cjelina za sebe je vrlo heterogen i sastoji se od u~estale izmjene litolo{kih ~lanova razli~itih geolo{kih osobitosti.. koji se u izu~avanju regionalnih hidrogeolo{kih odnosa kr{kh podru~ja smatra nepropusnom sredinom. 80°Riunione Estiva. 9/96 139–156. 1999). povr{inskih tokova i ponora na kontaktu s karbonatnim naslagama.234 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. DROBNE. {to ote`ava mjerenje izda{nosti. sedimentological and ichnological analyses. odnosno regresivni facijes fli{a. M. V. Po svemu sude}i pojava ovog “semifli{kog” litofacijesa ozna~ava vertikalnu granicu fli{a. & BA^ANI. Prema usmenim informacijama mje{tana iz naselja Momjan.. A.. Ova. Vodne pojave vezane za fli{ Istre zaslu`uju pa`nju s hidrogeolo{kog aspekta. vrelo nikada nije presu{ilo i uvijek je istog kapaciteta.. M. K. G. (2000): Il flysc eocenico dell’ Istria. HAJEK-TADESSE. neotekonskom aktivno{}u poreme}ene fli{ke naslage (BA^ANI & [PARICA. stratigraphic.

. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. pokusno crpljenje sa satnim razinama podzemne vode i minutne promjene mutno}e. cave. Tihomir Frangen1. Kako morfolo{ki. a manjim dijelom od litolo{ki heterogenih naslaga gornje jure (IVANOVI] et al. pumping test. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 235 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pokusno crpljenje i kretanje razina podzemne vode u eksploatacijskim zdencima na kr{kom izvoru rijeke ^ikole Pumping test and groundwater level fluctuations of the extraction wells on the karst spring of the ^ikola River Josip Terzi}1. . Izvor u vrijeme niskih razina podzem- nih voda (RPV) presu{uje. tipi~nom terenu kr{kih Dinarida koji je u najve}oj mjeri izgra|en od okr{enih vapnenaca i bre~a s proslojcima dolomita donjo i gornjokredne starosti.4. Slika 1. Figure 1. Sachsova 2. Hrvatska Key words: karst. (minimalne dnevne razine). Trends in groundwater level during 2009 (minimum daily levels). blizu Drni{a. hydrogeology. Smje{ten je uz sjeveroisto~ni rub kr{kog Petrovog polja. a cijelo izvori{te sastoji se od oko 100 m {iroke zone (depresije) u kojoj se nalazi ve}i broj pukotina i sufozijskih udubljenja. dok pri vi{ima iz njega izvire cijela rijeka ^ikola (na samom izvoru ponekad istje~e vi{e m3/s). Croatia Izvor kr{ke rijeke ^ikole nalazi se u sjevernoj Dalmaciji. hidrogeologija. Hrvatska Hrvatske vode. {pilja. pokusno crpljenje. Slijev ovog izvora smje{ten je u planini Svilaji. Zdravko Brajkovi}2 & Kosta Urumovi}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Glavno je mjesto izviranja smje{teno u {pilji. ovaj je izvor izrazito kr{kih zna~ajki. 10 000 Zagreb. Kretanje razine podzemne vode tijekom 2009. temperature i EC vrijednosti. Vukovarska 35. 21 000 Split. and pumping test with hourly groundwater levels. tako i prema re`imu istjecanja. 1977). temperature and EC values. and minute based turbidity.

Pokusno crpljenje (Sl. Ipak. Temperatura je blago rasla s 12. Dio iscrpljene vode kori{ten je za vodoopskrbu. @. Zdenci su izbu{eni nakon podrobnih speleolo{kih istra`ivanja (BE[ENI] et al.. Stoga je u listopadu 2009.82 m n.– Arhiv HGI-CGS 145/88. Instalirani kapaciteti crpki u vodocrpili{tu su ukupno oko 240 L/s. PLAN^I].15). Nisu zamije}ene bitnije promjene kemijskog sastava vode. u 9:00 (49 sati crpljenja s Q=180 L/s) sni`enje je iznosilo 2.07 m (razina se s 268. [ARIN..2009. KOZARI]. Postavljen je i automatski mjera~ mutno}e (Fluorometar GGUN-FL). pa je odlu~eno da se upravo takav pokus obavi u vrijeme niskih RPV na kraju su{nog razdoblja. [pilja je tada geodetski snimljena kako bi se zdencima zahvatila podzemna voda u samoj {pilji. N. spustila na 266. biti }e od velike va`nosti pri planiranju crpljenja u bliskoj budu- }nosti. A. i 2010. A.10.10.m. G. najvjerojatnije tijekom rujna. REFERENCE BE[ENI]. Kada se taj utjecaj stabilizirao. Ipak. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 U neposrednom zale|u {pilje/izvora ^ikole smje{teno je javno vodocrpili{te.– Arhiv HGI-CGS 51/84. Mutno}a je znatnije varirala u po~etku crpljenja. (1988): Tehni~ki izvje{taj pokusnog crpljenja bunarskog zahvata izvora ^ikole u 1988. (1986): Ronila~ki radovi na izvoru ^ikole. Beograd. A.. List Drni{. ovaj pokus odradi do kraja u su{nom razdoblju... na kojoj se voda pojavljuje na ulazu u {pilju. temperaturu i elektroliti~ku vodljivost (EC). Nakon dva dana zapo~ela je jaka ki{a u slijevu. to je manji problem jer se razine mjere i automatskim sustavom vodovoda (Sl. Ronila~ki centar “Sava”. IVANOVI]. 1983 i 1988) i odre|ivanje stvarnog kapaciteta ostalo je vi{e ili manje u podru~ju procjene. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. U sljede}ih 7-8 sati utjecaj ki{e blago je podizao razinu (u 16:00 RPV je bila 266. U jedan od zdenaca postavljen je automatski mjera~ razine tvrtke Eijkelkamp (Diver CTD). Dva dana nakon po~etka crpljenja u slijevu je po~ela padati jaka ki{a na koju je izvor brzo reagirao i usprkos intenzivnom crpljenju RPV se po~ela intenzivno podizati. Me|utim. [ARIN. mutno}a je bila niska (uglavnom 1-2 NTU).. koji mjeri razinu.. neobjavljeno. pa se ne}e mo}i koristiti minutna rezolucija kretanja RPV. Nastavak crpljenja ubrzo je postao besmislen i pokus je prekinut. zapo~elo pokusno crpljenje maksimalnim kapacitetom triju vodovodnih crpki (~etvrta trenutno ne radi).03 m iznad minimalne razine na 286.– HGICGS.) da bi u sljede}im satima do{lo do naglog skoka. Prethodni poku{aji pokusnog crpljenja izvora ^ikole nisu izvedeni u potpunosti u skladu s planom ([ARIN. a vi{ak ispu{tan oko 1200 m daleko od izvora ^ikole (u blizini povremenog izvora Mala Kanjeva~a) kako bi se izbjegla recirkulacija vode – pote{ko}a primije}ena u prethodnim istra`ivanjima ([ARIN. A. niti s ovom koli~inom nije se crpilo dugo bez prekida. (oko 18 m iznad po~etne razine). BROZOVI]. to~no tri dana nakon po~etka crpljenja. Tehni~ko izvje{}e. oko 18:20 (23. 1983).– Arhiv Hrvatskih voda. Tehni~ko izvje{}e.18 m n.236 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. P[ENICA. K.m. (1977): Osnovna geolo{ka karta SFRJ.. godini. Naime.22 m n. & P[ENICA. Zagreb. Do trenutka kada je postignuta najni`a razina – 23. (1983): Tehni~ki izvje{taj o pokusnom crpljenju izvora ^ikole u 1983. MARKOVI]. odlu~eno je da se ve} 2010. M 1:100. Kad je nagli rast razine zapo~eo. 1) je zapo~elo nakon dugotrajno niskih RPV u gotovo idealnim uvjetima 21. U jutro 24. M.7oC. nakon {to se RPV u zdencima gotovo dva mjeseca nije dizala iznad 270 m n. SIKIRICA. niti ovo pokusno crpljenje nije obavljeno kako je planirano.m. u 8:00. . RPV se podigla za ~ak 20. godini. Povremeno su uzimani uzorci vode za hidrokemijske analize.. neobjavljeno. Postavljeni Diver CTD je ostao zaglavljen u zdencu.10. Mogu}e je tek obratiti pa`nju na neznatan – ali jasan porast EC tijekom crpljenja s oko 350 na 360 mS/cm prije doprinosa novo-infiltrirane ki{e. & SAKA^. ponajvi{e zbog vidljivog zraka u iscrpljenoj vodi (mije{anje sa zrakom u crpnom sustavu) zbog kojega su mjehuri plina prekrivali aparat.4 na 12. Zagreb. {to je obavljeno uspje{no. Kao najva`nija kota u ovim mjerenjima odre|ena je kota 278 m n. U crpnoj stanici nalaze se ~etiri bu{ena zdenca promjera 750 mm. T. S.m. neobjavljeno.) pokusno je crpljenje prekinuto.m.. kada bi se trebalo obaviti desetdnevno pokusno crpljenje maksimalnom crpnom koli~inom. 1986). JURI[I]. V. 1).000. M.10. Tehni~ko izvje{}e. Split. Analiza ovih rezultata i pra}enje promjena RPV tijekom 2009.

hidrogeologija. dijelu tzv. dijelovi Paga i Dugog otoka i neki manji otoci). 1). 1997). J. U modernoj hidrogeolo{koj obradi sve hidrogeolo{ke i morfolo{ke spoznaje postavljene su u jedinstvenu bazu hidrogeolo{kih podataka (BHP). . GIS i kartografija za izradu “Osnovne hidrogeolo{ke karte Republike Hrvatske” u kr{kim podru~jima. Uzorkovano je 28 lokacija. Upotrebom geo-informacijskih sustava (GIS) omogu}ena je puno ve}a dinamika. koji je poznat po dubokoj i intenzivnoj tektonici. MAJCEN & KOROLIJA. kaptirana estavela Jezerce (Sl. Najvi{e je pa`nje posve}eno slijevu Bokanjac-Poli~nik. kako Slika 1. upotpunjen je katastar brojnih vodnih pojava hidrokemijskim podatcima. preko vodoopskrbe i za{tite podzemnih voda. hydrochemistry. Nekoliko vodoopskrbnih izvora nalazi se u malom slijevu vezanom uz fli{ku sinklinalu izme|u Ljuba~a i Islama Latinskog. CaMg-HCO3. Tijekom travnja i svibnja 2004. I`. od ~ega ~ak 38 neobjavljenih tehni~kih izvje{}a. Rad na OHGK nastavlja se na velike studijske projekte koje su ve} izradili stru~njaci Hrvatskog geolo{kog instituta (HGI-CGS) (FRITZ. Na-ClHCO3 i CaMgNa-ClHCO3 tipu voda. Isto~no od njega nalazi se va`an vodoopskrbni slijev Turanjskog jezera u Vranskom polju. 2003 i TERZI].. PAVI^I]. 1973). Kapta`a estavele Jezerce u Bokanja~kom blatu. priobalni izvor Golubinka i izvori/zdenci Boljkovac i Oko.4.. IVI^I] et al. Taj slijev prekriva najve}i dio istra`ivanog podru~ja. Extraction site on estavelle Jezerce in Bokanja~ko blato. u kojem se nalazi nekoliko va`nih vodoopskrbnih objekata: kopani zdenci Bokanjac. U morfolo{kom smislu zale|e Zadra je obilje`eno blagim reljefom koji je “inverzan”. MARKOVI]. manjim dijelom otoke (Ugljan. a zahva}a i mali dio velebitskih padina u podru~ju Paklenice. Tamara Markovi} & Mario Doli} Hrvatski geolo{ki institut. do odvodnje prometnica i trasiranja podzemnih tokova. uzvi{enja su u podru~ju sinklinala. reverznim rasjedima. J. kr{. uklju~uju}i podslijev Golubinke. 2002. Stru~njaci HGI-CGS. hidrokemija. GIS and chartography for the “Basic Hydrogeological map of Croatia” production in karst areas. a doline u podru~ju antiklinala. dinaridskog kr{a. pru`anju struktura u smjeru SZ-JI i vrlo zamr{enim hidrogeolo{kim odnosima. 2006. kao i brojni geolozi i hidrogeolozi iz drugih institucija su na ovome podru~ju radili na raznovrsnim projektima: od klasi~nog kartiranja. Izme|u tih sljevova nalazi se zonarna kr{ka razvodnica. The Zadar Sheet case study Josip Terzi}. Projekt OHGK obra|uje hidrogeolo{ke odnose u regionalnom mjerilu. Hrvatska Key words: GIS. Tako je u ovoj fazi izrade tuma~a obra|eno 69 referenci. Sachsova 2. 10 000 Zagreb. Hrvatska Klju~ne rije~i: GIS. a podru~ja su ograni~ena listovima koji prate Osnovnu geolo{ku kartu (MAJCEN et al. Ovakvi raznoliki hidrokemijski facijesi su posljedica otapanja karbonatnih stijena u podru~ju napajanja i utjecaja podzemnog prodora mora na priobalne izvore. tj. fli{ke naslage eocena. 1976. Primjer lista Zadar OHGK RH Hydrogeological researches. Croatia List Zadar Osnovne hidrogeolo{ke karte (OHGK) Republike Hrvatske (M 1:100. Vir. KAPELJ. hydrogeology. 1995. Od znanstvenih spoznaja na ovome terenu treba istaknuti doktorske i magistarske disertacije koje su u ve}em ili manjem opsegu zahvatile istra`ivano podru~je (kronolo{ki): FRITZ.. Izmjenjuju se mezozojske karbonatne okr{ene stijene i. Ante Pavi~i}. u regionalnom smislu nepropusne. Figure 1. a uzorkovane vode prema osnovnom ionskom sastavu pripadaju Ca-HCO3. karst.000) najve}im dijelom obuhva}a teren u zale|u Zadra (Ravni Kotari i Bukovica). 1970. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 237 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ka istra`ivanja. Rije~ je o kr{kom terenu. 1964 i 1978.

000. Drugo. 104 str. @. A. 113 str. (1970): Osnovna geolo{ka karta SFRJ..000. 1988). kartografskih priloga. (~lanak prema doktorskoj disertaciji). (2006): Hidrogeologija jadranskih kr{kih otoka.– Magistarski rad. L. Prirodoslovno – matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. BO@I^EVI]. KOROLIJA. BIONDI]. FRITZ. Prirodoslovno matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. J. Kako je rije~ o GIS sustavu. TERZI]. Beograd. A.000. Beograd. Beograd. S. 1–43. 93/97. (1998): Tuma~ za Osnovnu hidrogeolo{ku kartu Republike Hrvatske – listovi Split i Primo{ten. Zagreb. M 1:100. BULJAN. FRITZ. S.– Doktorska disertacija. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Tuma~ je pisan prema “Uputama za izradu OHGK” ([ARIN. 1998) kori{ten je kao predlo`ak.– Arhiv HGI-CGS. JAZU. D. B.. Zagreb. 108 str. (2003): Istra`ivanje pokretljivosti one~i{}enja u pokrovnim naslagama kr{kog vodonosnika na podru~ju izvora Turanjsko jezero u Vranskom polju. [ARIN..– Kr{ Jugosl.. pa i samog tuma~a. te }e i on biti periodi~ki upotpunjavan u skladu s novim spoznajama. IVI^I]. PAVI^I]. postoje}i tuma~ OHGK za listove Split i Primo{ten (FRITZ & KAPELJ.238 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. T. MARKOVI]. Savezni geolo{ki zavod. F. (1964): Hidrogeolo{ki odnosi podru~ja Nin – Poljica – Posedarje. List Zadar OHGK trenutno je spreman za recenziju nakon koje }e. Rudarsko– geolo{ko–naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. (2002): Strukturni sklop {ireg podru~ja Promine u sjevernoj Dalmaciji i odraz na hidrogeolo{ke odnose. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. ispravljen u skladu s recenzentskim naputcima. on je stalno otvoren. MAJCEN. (1995): Hidrogeolo{ki uvjeti za ostvarenje akumulacija u kr{u zale|a Velebita. & KAPELJ.– Institut za geol. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. (1988): Upute za izradu Osnovne hidrogeolo{ke karte Jugoslavije 1:100.– Arhiv HGICGS. istra`ivanja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 u kartografskom pregledu tako i u analiti~koj obradi opa`anih objekata.– Doktorska disertacija. @. F.– HGI-CGS. F. (1976): Ravni Kotari – Bukovica. 220 str. istra`ivanja. REFERENCE FRITZ. SOKA^.. biti dostupan svim istra`iva~ima. (1997): Hidrogeolo{ka studija dalmatinskih otoka. & KOROLIJA. MAJCEN. FRITZ. & KAPELJ. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. B. B. 10/1. R. Zagreb. Zagreb.– Arhiv HGI-CGS br..– Magistarski rad. Tuma~ je usko povezan s bazama podataka i kartografijom. SINGER. D. Institut za geol. a ovisno o novim spoznajama povremeno }e se izdavati nove verzije baza podataka. & NIKLER. J. Zagreb.. . Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. Zagreb. List Zadar L 33–139. Tuma~ za list Zadar L 33–139. KAPELJ. Tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Zagreb. (1978): Hidrogeologija Ravnih Kotara i Bukovice. Hidrogeolo{ka studija. F.– Doktorska disertacija. R. M 1:100. J.

lithostratigraphic units. re`im istjecanja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 239 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Izvori u Parku prirode “@umberak – Samoborsko gorje” – raspodjela po litostratigrafskim jedinicama. tip izvora. Takva raspodjela izvora ukazuje na dominantno lokalno dreniranje malih slivnih podru~ja u uglavnom fli{kom heterogenom vodonosniku. godine do 2009. Zabilje`eno je 112 povremenih izvora. Prema mjere- njima iz 2007. Najmanji udio od 2% imaju izvori kojima je izmjerena izda{nost ve}a od 10 l/s {to je u skladu s karbonatnim. re`imu istjecanja.01–0. izda{nosti i nadmorskoj visini.com) Klju~ne rije~i: izvori.m. u razli~itim dijelovima godine i hidrolo{kim uvjetima pa se mjerenja fizikalno-kemijskih parametara ne mogu uspore|ivati. Vodonosnik ima zna~ajno horizontalno i vertikalno rasprostiranje pa omogu}ava takvo protjecanje i istjecanje. raspodjela. [IKI]. pH. Raspodjela gornjotrijaskih i gornjokrednih izvora prema nadmorskoj visini mo`e ukazivati na zone prihranjivanja i istjecanja iz vodonosnika. No. M. stratigrafska pripadnost. litostratigrafske jedinice. Brojno{}u od 30% slijede ve}i izvori u klasi izda{nosti od 0. s udjelom od 13%. Takva raspodjela je u skladu s o~ekivanjima prema kojima se podzemne vode dolomitnog vodonosnika prihranjuju na ve}im nadmorskim visinama. Savezni geolo{ki zavod Beograd. te nadmorskoj visini Springs in the “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park – distribution by lithostratigraphic units. L33-79. Raspodjela ostalih izvora nije ra|ena s obzirom na njihov nedovoljan broj za statisti~ku obradu. a istje~u ni`e u erozijskim bazama. O. izda{nosti i re`imu istjecanja. Ve}ina od 847 iskartiranih izvora je izmjerena samo jednom. mogu se prikazati raspodjele po litostratigrafskim jedinicama. {to je u skladu s povr{inom litostratigrafske jedinice koja pokriva najve}i dio istra`ivanog terena-46%.1–1 l/s. Svakom izvoru su GPS-om ubilje`ene geografske koordinate. lokalni naziv ukoliko postoji. discharge and its regime. A. and altitude Tatjana Vujnovi} Park prirode “@umberak-Samoborsko gorje”. K. Najve}i dio gornjotrijaskih izvora (36%) istje~e na nadmorskoj visini od 301 do 400 m n. (1978): Osnovna geolo{ka karta SFRJ.1:100. Sa 135 zabilje`enih izvora slijede gornjokredne karbonatne naslage koje pokrivaju 13% istra`ivanog terena. re`im istjecanja. Park prirode “@umberak – Samoborsko gorje” Key words: springs.– Institut za geolo{ka istra`ivanja Zagreb. nadmorska visina. BASCH. & HERAK. M. 10 432 Bregana. Taj dio istra`ivanja je zavr{en po~etkom 2008.. te od 401 do 500 m n. ukupno otopljene krute tvari. 1975. Brojno{}u slijede izvori iz gornjotrijaskih naslaga gdje ih je zabilje`eno 287.. elektroliti~ka vodljivost.1 l/s.000. do najvi{ih dijelova iznad 1000 m n. LITERATURA PLENI^AR.m...– Geolo{ki zavod Ljubljana. PREMRU. list Novo Mesto. Sa 14% slijede izvori na visinama od 701–800 m n.m. Savezni geolo{ki zavod Beograd. te izvori od 501–600 m n. izda{nost. [IKI] et al.. Stijene gornjeg trijasa i gornje krede imaju najve}u rasprostranjenost na podru~ju Parka pa se nalaze od najmanjih nadmorskih visina ispod 200 m n. Grdanjci 57. zasi}enost kisikom. Raspodjela gornjokrednih izvora je znatno druga~ija i pokazuje najvi{e izvora (33%) na nadmorskim visinama od 601–700 m n. broj izvora. godine vidljivo je da se najve}i broj izvora (35%) nalazi unutar klase izda{nosti od 0. Hrvatska (tvujnovic@yahoo.m. godine s prikupljenim osnovnim podacima za 847 izvora. Raspodjela izvora prema izda{nosti je napravljena tek kao indikator mogu}ih koli~ina istjecanja. Prema zabilje`enom re`imu istjecanja najvi{e je stalnih izvora-648. & [IMUNI]. izrazito tektoniziranim plitkim kr{kim vodonosnikom. godine.. i dijela 2008. Raspodjela izvora po litostratigrafskim jedinicama (PLENI^AR et al. altitude. Broj povremenih izvora je vjerojatno vi{estruko ve}i od zabilje`enog s obzirom na geolo{ku gra|u i strukturu istra`ivanog terena. godine po~elo terensko rekognosciranje izvora cijelog za{ti}enog podru~ja kako bi se prikupili {to to~niji podaci za izradu karte prirodne ranjivosti. Svi izvori su fotografirani. (23%).4.m. temperatura. Na temelju postoje}ih podataka iz GIS sustava Parka je 2007. da li se koristi za vodoopskrbu.m. distribution. . “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park Hidrogeolo{ka istra`ivanja podru~ja Parka prirode “@umberak-Samoborsko gorje” su se odvijala kroz nekoliko etapa od 2006. da li je kaptiran. (1975): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. discharge regime. Izvorima kojima je bilo mogu}e izmjerena je izda{nost.000.m. list Zagreb. 1:100. U. te 87 izvora nepoznatog re`ima istjecanja. L38-80. Po brojnosti izvora (309) prednja~i jedinica gornjokrednog fli{a iako pokriva samo 22% istra`ivanog terena. 1978) ukazuje na regionalne uvjete vodonosnika.

. Od kraja 2002. {to su utvr|eno u geolo{koj ekspertizi (MILANOVI] at al. Geophysical anomalies on profile near abysm. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru Geophysical investigations in the Accumulation Hammam Grouz in Algeria Miroslav Andri} & Bo`o Padovan Institut IGH. U dnu sada{nje akumulacije stvorili su se krateri na vi{e nivoa. 2007). Geofizi~ke anomalije na profilu unjegovoj blizini. Konsolidiran ponor na koti 719 m. geofizi~ke metode Key words: geophysical investigations. Hrvatska (miroslav. Povr{inska glinovita za{tita je najprije popustila Slika 1. bozo. godine bio je period intenzivnih ki{a i akumulacija se prvi puta napunila do nivoa predvi|enog projektom. Na temelju rezultata ovih istra`ivanja izra|en je projekt izgradnje brane i akumulacije. Consolidated abysm. Figure 1. Janka Raku{e 1. Tada su se pojavili veliki gubici vode kroz podzemlje i akumulacije se potpuno ispraznila.240 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. godine do travnja 2003. Zbog pove}anog hidrostatskog tlaka u akumulaciji do{lo je do uspostavljanja kretanja vode u kr{kom podzemlju.andric@igh.hr. geophysical methods Na lokaciji Hammam Grouz prva geolo{ka istra`ivanja i veliki broj bu{otina izvedeni su prije 30 godina.padovan@igh.hr) Klju~ne rije~i: geofizi~ka istra`ivanja. . sve do travnja 2003. Brana i akumulacija su bile u eksploataciji 17 godina. godine.

Uo~avaju se mjesta prodora termalne vode iz karbonatnih stijena u dubokom podzemlju (s dubine oko 150 m) kroz aluvijalni nanos do povr{ine dna akumulacije. Zagreb. LITERATURA MILANOVI]. STEVANOVI] & Z. . P. U tu svrhu izvedena su probna geofizi~ka mjerenja s nekoliko metoda i to: seizmi~kom refleksijom. seizmi~kom refrakcijom. Alger. Ministere des Resources en Eau. Figere 2. a 2 na udaljenosti oko 800 m ju`no od brane. Na Sl. na mjestu fosilnog ponora na koti 719 m (Sl. Barrage Hammam Grouz. Raids of water from deep underground can be clearly seen. Kasnije je taj ponor konsolidiran. Slika 1 prikazuje rezultate geofizi~kih mjerenja izvedenih na profilu blizu ponora na koti 719 m. M. po geolo{kim saznanjima. vrlo blizu glavnog rasjeda koji ide kroz akumulaciju.4.. Kao zaklju~ak mo`e se konstatirati da su preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz polu~ila rezultate koji omogu}uju otkrivanje rasjeda. Da bi se mogao izraditi projekt pouzdane sanacije akumulacije Hammam Grouz potrebno je istra`iti njezino podzemlje do dubine oko 200 m dokle. Trasirano je 7 profila. fosilnih ponora koji se mogu aktivirati i ve}ih kanala.– Fond dokumenata IGH. Stvaranje ovakvog tipa ponora mogu}e je i na drugim mjestima. Agence des Barrages et Transfert. 1). od kojih 5 u desnom boku akumulacije gdje su se otvorili ponori. I na refrakcijskom i na geoelektri~nom tomografskom presjeku jasno se vide anomalije koje ozna~avaju kanal kojim se voda iz ponora odvodi u podzemlje. ANDRI]. Oni vodu iz akumulacije dreniraju kroz podzemlje ispod brane. V. Dubinski seizmi~ki refleksijski presjek. BELI^EVI]. Drugi ponor se otvorio na nivou 708 m. (2008): Preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru. Vide se prodori vode iz dubokog podzemlja. (2007): Rapport d’Expertise. geoelektri~nom tomografijom i georadarom. se`e okr{avanje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 241 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. La partie I. 2 je prikazan refleksijski dubinski presjek profila trasiranog oko 800 m ju`no od brane. On se nalazi u zoni ve}eg termalnog izvora. Depth reflection section.

kao za pojedine tipove prikazan je na Sl. Histogram of resistance sediments. Nexe grupa d. 31500 Na{ice. na 10 sondi kao peteroslojni. k – konstanta koja ovisi o rasporedu elektroda. Kako je podzemlje elektri~ki nehomogeno. gdje su: r – otpornost. uzimaju}i u obzir me|usobni polo`aj elektroda. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geoelektri~no sondiranje. pijesak. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Le`i{te pijeska i {ljunka Vukojevac The deposit of sand and gravel Vukojevac @eljko Bortek & Igor Janjatovi} Na{icecement d. 31 500 Na{ice. I – struja koja te~e preko elektroda A i B. Slika 1. a njihovi rasporedi prikazani su dijagramom sondiranja za pojedine sonde sa: – prora~unanim vrijednostima (vi{estrukim) prividnih otpornosti. sand and gravel. Histogram otpornosti sedimenata.. Tajnovac 1. 1. te iznimno na GS-1 troslojni. te na taj na~in odrediti sastav i strukturu tla (SALKOVI] et al. B..d.. – teorijskim krivuljama za dobiveni model tla. – modelima tla (atributi modela: debljine slojeva D(m) i otpornosti R(Wmm)). Geoelektri~no sondiranje Geoelektri~na mjerenja temelje se na mjerenju razlike potencijala me|u to~kama na povr{ini terena izazvane strujom poznate jakosti. Radi}a 200. {ljunak. Stvarne vrijednosti otpornosti dobivaju se itereativnim postupkom modeliranja slojevitog tla tako da modelu pripadaju}a teorijska krivulja najbolje odgovara mjerenim vrijednostima. . Prikaz i tuma~enje rezultata istra`ivanja Geoelektri~no sondirenje izvedeno je Schlumbergerovim rasporedom elektroda sa polurazmakom strujnih elektroda (AB/2) do 215m. Iz izmjerenih vrijednosti napona (razlike potencijala) i struje. clay powder. Otpornosti variraju u rasponu od 11 – 250 Wm. Tako dobivenim modelima mo`e se dati litolo{ko tuma~enje. glina prah. razlika potencijala. litolo{ko tuma~enje tla. Key words: Geoelectrical sounding. mogu}e je izra~unati elektri~nu otpornost prema: r = k ´ U / I.. Obradom rezultata mjerenja uglavnom su dobiveni ~etveroslojni modeli (13 sondi). lithological interpretation of the soil. Mjerenje i prora~un otpornosti se ponavlja za vi{e razmaka elektroda A i B (prema potrebi se mijenja i polo`aj elektroda M i N). U – napon me|u elektrodama M i N.d. 2008). na spomenuti na~in dobivenu otpornost uobi~ajeno je nazivati prividnom.. Kod ove metode koristi se kolinealni simetri~ni raspored elektroda. Figure 1. Histogram otpornosti za sve sedimente. potential difference.242 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Izmjerene su ukupno 24 sonde.

Serija pijesaka i {ljunaka s otpornostima od 80 – 250 Wm. a gradi ga humus. s otpornostima uglavnom u rasponu od 20 – 60 Wm. a na mjestima povi{ene otpornosti i pijesak (mogu}e {ljunka). U podini povr{inskog kompleksa uglavnom glina i prah (glinoviti) s otpornostima od 11 – 36 Wm. 4. Odgovara drugom sloju. pa je ova sredina saturirana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 243 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2... Nesaturiran je. Block diagram of the deposit of sand and gravel. . 2: 1. rijetko se pojavljuju ve}e vrijednosti (do 190 Wm). A. relativno je ujedna~ene debljine. a najve}a dubina (7. na GS-1 drugi). Blok dijagram le`i{ta pijeska i {ljunka. D. Dubina zalijeganja je razli~ita. PE[TA. GS-4 i GS-17 ga nema. 2. (2008): Geophisical Research deposits of sand and gravel Vukojevac. 3. Figure 2. Odgovara prvom sloju u modelima. na GS-4 i GS-17 drugi i tre}i).– MOHO Ltd. research space Gornjak. Ova sredina interpretirana je kao jedan sloj (tre}i. Povr{inski kompleks. Izdvojene su slijede}e sredine prikazane na Sl. mje{avina gline i praha. U podini serije pijesaka i {ljunaka glina u izmjeni s prahom s otpornostima 18 – 41 Wm. LITERATURA SALKOVI]. a na pojedinim sondama kao dva sloja (tre}i i ~etvrti. @.5 m) registrirana ja na sondi GS-14. Zagreb. Razina podzemne vode je pribli`no na koti 99 m nv. BE – 628 th. & BORTEK. na sondama GS-1. vi{e ili manje vla`an o ~emu ovisi i otpornost.4. od 29 m na GS-23 do 90 m na GS-15.

dotok vode iz sloja i vrstu stijene mo`e se snimiti u bu{otini pomo}u kamere. Temperatura vode se mjeri ure|ajem za kontinuirano mjerenje temperature u bu{otini (Th). Pribli`ni salinitet vode mo`e se odrediti iz o~itanih vrijednosti otpornosti sloja zasi}enog vodom (Rv) i spontanog potencijala (SP) a debljina vodonosnih slojeva pomo}u spontanog potencijala (SP). U karbonatnim kompleksima bez primarnog poroziteta. ali su koli~ine tih voda velike i u bliskoj budu}nosti ne postoji opasnost od njihovog iscrpljenja. true resistivity (Rt) Na podru~ju Hrvatske pod zemljom postoje veliki potencijali vode niskih vrijednosti saliniteta (slatke i braki~ne vode) i geotermalne vode. Karota`na mjerenja su relativno lagan i jeftin na~in da se utvrdi postojanje slojeva zasi}enih vodom. spontani potencijal (SP). To su strate{ke rezerve. Ispod tih akvifera na dubinama ispod 100 ili 150 m. [ubi}eva 29. SD Istra`ivanje i proizvodnje nafte i plina. To su rezerve vode koje se sporo obnavljaju. prirodne radioaktivnosti stijene (GR) i mikrologa (ML). koli~ina vode. dubina i rasprostiranje. fizikalni pokazatelji i temperatura. jer se u oba slu~aja one~i{}enja mogu lako pro{iriti. vode niskih vrijednosti saliniteta. Ova interpretacija omogu}ava precizno postavljanje perforiranih cijevi u intervale koji }e proizvoditi vodu. Danas je u svijetu sve ve}a potreba za pitkom i geotermalnom vodom. raspored pukotina i njihov smjer. Zagreb 10 000. budu}i da Hrvatska jo{ uvijek ima relativno velike koli~ine jeftinije pitke povr{inske vode. Stanje u samoj bu{otini. otpornost stijene (Rt) Key words: well logging. pa sve do 1700 m (a na nekim mjestima i dublje). . ali sa pukotinskim sistemom. spontaneous potential (SP). Veliki su problemi sa vodom na povr{ini ali i onom vodom u podzemlju. Hrvatska Klju~ne rije~i: karota`a. broja i {irine pukotina.244 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. koja komunicira sa povr{inom. a cijena te vode iz godine u godinu }e rasti. jer je to za sada jo{ uvijek veoma skupa voda za pridobivanje. nalazi se voda koja ne komunicira s povr{inom i ne mo`e se one~istiti. Trenutno su u povoljnijem polo`aju radovi oko kori{tenja geotermalne vode koje zbog svoje {iroke primjene veoma brzo vra}aju ulo`ena sredstva. waters of low salinity. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Primjena karota`nih mjerenja u odre|ivanju vode s niskim vrijednostima saliniteta u le`i{tu Application of logging measurements in determination of low salinity water in the reservoir Zoran ^ogelja & Zvonko Jeras INA. koristi se mjerenje mikrologa za preciznu interpretaciju dubinu. [upljikavost stijene (poroznost) i litologija mo`e se interpretirati pomo}u karota`e neutron (CNL – Compesated Neutron Log) i karota`e gusto}e formacije (CDL – Compesated Density Log).

Franjo [umanovac2. Figure 1. University of Zagreb. b) Propagation of wavefronts. debljine 2 m. 10 000 Zagreb. Refrakcijska seizmi~ka metoda tako|er se koristi u is tra`ivanju podzemnih {upljina (ENGELSFELD et al. prvi nailasci. z )  ∂x   ∂z  2 2 (1) Slika 1. first arrivals. Vladimir Krsti}3. Dresden. 10 000 Zagreb. (2008) pokazali su da se pomo}u grafa vrijeme – udaljenost mo`e izra~unati polumjer {upljine izrazom 2r = (x2-x1)cosq. a pripadaju}e valne fronte prikazane su na slici 1b.engelsfeld@phy. no u tu svrhu koristi se i izvor vala na suprotnoj strani profila.2 m u sredini profila. b) Rasprostiranje valnih fronti. Jednad`ba nema op}e analiti~ko rje{enje pa se koristi numeri~ko rje{avanje primjenom ra~unala prema algoritmu koji uvode QIN et al. [upljina ne propu{ta seizmi~ke valove. Croatia 5 Max Planck Institute for the Physics of Complex Systems. gdje je q kriti~ni kut refrakcije (prema Snellovom zakonu sinq = v1/v2. Na primjer. University of Zagreb. 10 000 Zagreb. Germany Klju~ne rije~i: podzemna {upljina. University of Zagreb. Kru`na {upljina polumjera r = 0. a v(x. Croatia (tihomir. Faculty of Science. Faculty of Science. Utjecaj {upljine vidljiv je na udaljenostima izme|u x1 i x2. ENGELSFELD et al. a) Time – distance graph. 10 000 Zagreb. z).5 1 Department of Geophysics. (1992). Brojne istra`iva~ke skupine razvijaju razli~ite seizmi~ke metode za otkrivanje podzemnih {upljina.hr) 2 Faculty of Mining. pa je oblik grafa posljedica obilaska vala oko {upljine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 245 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena refrakcijske seizmi~ke metode za pronala`enje podzemne {upljine u dvoslojnom modelu Applying the refraction seismic method for detecting underground cavity in a two-layer model Tihomir Engelsfeld1. Croatia 3 College for Information Technologies.4.5 m nalazi se na dubini z = 1. Vremena prvih nailazaka ucrtana su u dijagram vrijeme – udaljenost (slika 1a). (2002) koriste analizu refleksije P-va- lova. . eikonalna jednad`ba Key words: underground cavity. v1 i v2 su seizmi~ke brzine u gornjem odnosno donjem sloju). eikonal equation Geofizi~ko istra`ivanje podzemnih {upljina provodi se prije po~etka gra|evinskih radova (izgradnje cesta. Izvedeni su i matemati~ki izrazi za ra~unanje polo`aja {upljine. 2008). z) vrijeme nailaska u to~ku (x.. Teorijska istra`ivanja provedena su za dvoslojni model: sloj manje seizmi~ke brzine (350 m/s).5 & Nenad Pavin4. Croatia 4 Department of Physics. GRANDJEAN et al. z) poznata seizmi~ka brzina u to~ki (x. Prou~ava se utjecaj {upljine na prve nailaske seizmi~kih valova. Geology and Petroleum Engineering. mostova. z). Na udaljenost xp (vr{na to~ka) istovremeno sti`e val koji obilazi {upljinu s lijeve i val koji obilazi {upljinu s desne strane. polo`en je iznad sloja ve}e seizmi~ke brzine (1400 m/s). brana) da bi se izbjegle nesre}e i {tete uzrokovane uru{avanjem. Izvor vala nalazi se s lijeve strane profila. a) Dijagram vrijeme – udaljenost. a NASSERI-MOGHADDAM et al. (2007) prou~avaju utjecaj polo`aja (dubine) i oblika {upljine na rasprostiranje povr{inskih valova. Vrijeme prvih nailazaka ra~una se pomo}u eikonalne jednad`be: 1  ∂t   ∂t    +  = 2 n (x . gdje je t(x.

. G. LUO. (2007): Effects of underground cavities on Rayleigh waves–Field and numerical experiments. [upljina je dobivena ukopavanjem cisterne (valjak polumjera baze r = 0. 27/4. . nalazi se iznad sloja mokrog pijeska v2 = 1400 m/s. b) Dijagram vrijeme – udaljenost za terenska mjerenja.– Soil Dynamics and Earthquake Engineering. Q. & HUTCHINSON.2 m. Figure 2. Sloj suhog pijeska v1 = 350 m/s. PHILLIPS. J. Uo~ava se vr{na to~ka za 11.T.– Comptes Rendus Geoscience.. QIN.B. D. [UMANOVAC. 6/4. 300–313.. & PAVIN. SENECHAL. Du`inu profila 11. G. 441–447.– Near Surface Geophysics. G. b) Experimentally obtained time – distance graph. Y. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Teorija je potvr|ena terenskim mjerenjima. 2. Slika. ili 13.5 m) na dubinu z = 1.5 m. (2008): Investigation of underground cavities in a two-layer model using the refraction seismic method. GRANDJEAN.. Izvor vala je udarac ~eki}a o metalnu plo~u na tlu. (2002): Détection de carrières souterraines par sismique haute résolution à Annet-sur-Marne (France). F. (1992): Finite-difference solution of the eikonal equation along expanding wavefronts. odnosno 24. F. LITERATURA ENGELSFELD. OLSEN. Izostavljeni su izvori 4 i 5 jer su preblizu geofonima 1.246 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. A. C.. A. geofon (za izvore desno od {upljine) i 12. Polo`aj geofona i izvora prikazan je na slici 2a.J. a) Positions of geophones and sources. G.5 m prekriva 24 geofona razmaknutih 0. 478–487. & DABAN. 57/9. 221–231. N. BITRI. a) Raspored geofona i izvora. 334/7. CASCANTE. Glavna os valjka okomita je na pru`anje profila.B. geofon (za izvore lijevo od {upljine). debljine 2 m.– Geophysics... NASSERI-MOGHADDAM. a slika 2b prikazuje graf vijeme – udaljenost. T. & SCHUSTER.

karakterizacija le`i{ta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 247 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LWD – Pregled i primjer s Jadranskog mora LWD – Overview and case history from Adriatic Sea Zdravko Kosovec & Dra`en Parlov INA Naftaplin. [ubi}eva 29. Majority of the wells are directionally drilled using real time Logging While Drilling services to provide qualitative formation evaluation in a timely and cost effective manner (Figure 1). acquired in Real Time contribute to better control of the well trajectory in the reservoir and to complete petrophysical evaluation of the formations (Figure 2). This feature enables contact of the density sensor with the formation all the time. and resistivity data. Hrvatska Klju~ne rije~i: Mjerenje tijekom bu{enja (LWD). 10 000 Zagreb. from arcVISION logging tool. real time Recent developments in Logging While Drilling (LWD) have been aimed at improving drilling efficiency and optimize reservoir characterisation. Slika 1. adnVISION logging tool. adnVISION karota`na sonda. reservoir characterisation. The Azimuthal formation density measurements were acquired in sectors distributed azimuthally around the borehole while rotating. what enhances the quality of the measurements and yields an image for the structural characterisation of the field (Figure 3).4. . The neutron-density data. stvarno vrijeme Key words: Logging while drilling (LWD). from adnVISION log- ging tool. This paper presents a detailed example of the use of the LWD services in Adriatic Sea Gas fields development. Figure 1. The real time data allowed operator to optimize costs and make operational decisions much more quickly.

Petrofizikalna procjena. Slika 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. Image for the structural characterisation. Slika 3. . Figure 3.248 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Slika za strukturnu karakterizaciju. Petrophysical evaluation.

2010. ali najnaprednije u to vrijeme. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu “Vu~kovec 3D” uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. Ujedno. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. Godine 1994. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno mo- dernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji omogu}uju nekoliko puta ve}u brzinu obrade te imaju znatno ve}i prostor za vanjsku pohranu radnih podataka. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic. example – Vu~kovec 3D Nina Kova~i}. [ubi}eva 29. godine upravo u Ininom centru za obradu gdje se i dan danas takvi podaci obra|uju. obrada. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. 10 000 Zagreb. Programski paket 1994. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 249 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3D Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. OMEGA OMEGA2 Broj procesora 1 94 (cluster 37 nodes) Model procesora POWER2 XEON Brzina procesora 66MHz 3. Primjer jednog takvog procesa je nazvan AAA (Anomalous Amplitude Attenuaion). Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). ukloniti ili zamjeniti. processing. vibratori ili zra~ni topovi. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja kao i najbolji broj tragova za analizu. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. ali i potencijalnih le`i{ta. godine. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabu ra~unalnu opremu i programe po dana{njim kriterijima. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. to je bio i te~aj 3D obrade. Temelji se na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv.6GHz Diskovni prostor 40GB 20TB Radna memorija 512MB 88GB (37 nodes) . Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu slojeva razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. Tablica 1. Usporedba se mo`e vidjeti u sljede}oj Tablici 1.4. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. SD istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice postoje}ih. radi pobolj{avanja odziva korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) s ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. amplituda. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske u frekventnu domenu. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjuje se novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. Table 1. amplitude. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. i 2010. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika.

intervalne brzine Key words: scaling. bez prostornih pomicanja dubinskih to~aka na prave pozicije. Hrvatska Klju~ne rije~i: skaliranje. [ubi}eva 29. U ovom primjeru prikazane su dvije metode pretvorbe vremenskih karata u dubinu: (a) jednostavno skaliranje vremenskih horizonata u dubinu sa modelom intervalnih brzina formacije.250 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Za model su potrebne karte intervalnih brzina seizmi~kih valova pojedinih formacija brzina i dubinske strukturne karte tih istih formacija. Vremenski interpretirane karte pretvaraju se u dubinu pomo}u karata brzina formacija. Postoji nekoliko na~ina za pretvorbu. . interval velocity Ulazni podatak za “3D-Prestack” dubinsku migraciju je postupno izgra|ivani i pobolj{avani volumen podataka iz odnosa brzina/dubina. dt jednostruko vertikalno vrijeme formacije. Pomak horizonata u podzemlju definiran je kartama azimuta pomaka kao vrijednostima vektora. migration. Analize brzina prije migracije poku{avaju korigirati pozicije migracije koriste}i najbolji odnos signal-smetnja u cilju fokusiranja energije. 10 000 Zagreb. pomo}u formule dz = dt*v. v intervalna brzina. gdje je dz vertikalna debljina formacije. Damir Taka~ & Josip Husnjak INA-Naftaplin. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Izrada modela Brzina/Dubina vrlo je slo`eni iterativni proces. 3D post-stack migrirani volumen kori{ten je za korekciju ulazne interpretacije strukturno tektonskih odnosa i pobolj{anje volumena brzina/dubina. migracija. (b) migracija vremenskih karata u dubinu sa modelom intervalnih brzina na principu Snell`ovog zakona loma zraka. Pobolj{ani volumen Brzina/Dubina kori{ten je za prestack i post-stak 3D migraciju. Koriste}i tu metodu dubinski horizonti smje{taju se na prave pozicije i daju to~nije strukturne oblike.Upravo zbog velike ovisnosti o brzinama formacija izra|uju se detaljne analize. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinsko modeliranje strukture Jihar Depth Modelling of Jihar structure Mirjana Milinovi} Kolund`i}. Dubinske karte pomi~u se u prostoru smje{taju}i dubinske to~ke na prave pozicije u odnosu na pozicije tih to~aka na povr{ini. Kod ove metode to je jednostavna pretvorba vremena u dubinu. Kona~ni 3D dubinski migrirani volumen slu`i za daljnje petrofizikalne analize i analize ostalih atributa u ukupnom procesu karakterizacije rezervoara. Pre-stack Dubinska migracija je vrlo osjetljiva na model brzina.

d. {vedskog proizvo|a~a MALA GeoScience. 2008a). prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 251 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Detekcija pukotinskih i kavernoznih zona u kr{u upotrebom georadara: primjeri s AC Zagreb – Split – Dubrovnik. te potrebnoj rezoluciji. Ispitivanje georadarom je nedestruktivna geofizi~ka metoda koja kao rezultat mjerenja daje uzdu`ni.mirkovic@igh.45–5. Presjeci su organizirani u tzv. AC Zagreb – Split – Dubrovnik u vi{e je navrata otkriveno postojanje kavernoznih zona ispod projektiranih objekata ili trase budu}e autoceste. Takvim na~inom mjerenja sistematski se prekriva istra`ivano podru~je. poligon.0 metara je jako (HW) do srednje okr{ena (MW)..5 metara (MIRKOVI]. O metodi Osnova ove geofizi~ke metode je primjena svojstva elektromagnetskih valova da se reflektiraju ili lome na kontaktu dva materijala razli~itih elektri~kih karakteristika (di- elektri~na permitivnost. Uvidom u rezultate ispitivanja. 2003). Mjerenje je izvr{eno instrumentom RAMAC/GPR. Darker colours represent fractured rock mass. kontinuirani presjek podzemlja. s razmakom od 1 m. duljine 10. Kombinacijom paralelnih presjeka mogu}e je dobiti 3D prikaz podzemlja na kojem se isti~u zone raspucale stjenovite mase. Na tlocrtnim prikazima jasno se uo~ava pru`anje podzemnih struktura koje su uzrokovale porast amplitude reflektiranog vala. Figure 1. Hrvatska (olinka. odnosno skup paralelnih presjeka konstantnog razmaka i pribli`no jednake duljine. ~ime je postignuta dubina zahvata od oko 14 metara. vodljivost i magnetska permitivnost) (BRISTOW & JOL. Na dvije takve lokacije izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja dodatnih informacija o dubini i smjeru {irenja kaverni. 10 000 Zagreb.45 do 5. . GPR time slice at the depth of 3. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase.hr) Klju~ne rije~i: georadar. vidljivo je da se ispod dijela temelja stupi{ta S3 nalazi zona razlomljene i kavernozne stjenovite mase.25 metara. – vijadukt “Gradina” Na lokaciji stupnog mjesta S3 budu}eg vijadukta “Gradina” snimljeno je 11 paralelnih presjeka. stjenovita masa je uglavnom kompaktna ili slabo razlomljena. Pokazalo se da se na tim Slika 1.d.25 metara. Na dubini ve}oj od 9 metara. U oba ovdje prikazana ispitivanja kori{tene su antene frekvencije 200 MHz. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. Janka Raku{e 1.25 m. Frekvencija vala odabire se ovisno o planiranoj dubini zahvata. Dio emitirane energije reflektira se od dielektri~nih diskontinuiteta (podzemnih objekata i tla razli~itog sastava).45 do 5. caverne. kr{ Key words: ground penetrating radar (gpr). Stjenovita masa gra|ena je od vapnenca i od kote temeljenja do dubina od oko 9. dionica [estanovac – Zagvozd Detection of fractured and cavernous zones in karstic areas using gpr: examples from highway Zagreb – Split – Dubrovnik.4. kaverna. Primjer 1. Na Slici 1. Reflektirane valove prima antena – prijemnik i sistem ih pohranjuje u digitalnom obliku na prijenosno ra~unalo. karst Uvod Prilikom izvo|enja gra|evinskih radova na dionici [estanovac – Zagvozd. Antenom – predajnikom se u tlo oda{ilju visokofrekventni elektromagnetski valovi (25 MHz do 2 GHz). te se omogu}uje trodimenzionalna interpolacija podataka i kreiranje tlocrtnih prikaza amplituda reflektiranih signala na razli~itim dubinama. section [estanovac – Zagvozd Olinka Mirkovi} Institut IGH.

s razmakom od 1 metra. 2008b). H. . MIRKOVI]. gotovo od same povr{ine do dubine od oko 12 metara.5–7 m. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase.5–7 metara. te dobiti informaciju o njihovoj dubini i smjeru {irenja. Special Publication. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dubinama nalazi ve}i dio anomalija koje ukazuju na pojavu kaverni. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. (2008b): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje podru~ja {pilje u st..).– Geological Society. Slika 3.5 do 7 metara. Cave in the area of investigation. Slika 2. {to ukazuje na izrazito razlomljenu stjenovitu masu i pojavu {upljina bez ispune. [pilja na ispitivanom podru~ju dionice [estanovac – Zagvozd. od kojih su interpolacijom dobiveni tlocrtni presjeci za razli~ite dubine (MIRKOVI]. 211 p. na staciona`i od km 44+275 do km 44+305. Na lokaciji otkrivene {pilje izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja informacija o njenoj dubini i smjeru {irenja. Zaklju~ak Predstavljena su dva primjera ispitivanja georadarom potencijalno kavernoznih zona u kr{u. section [estanovac – Zagvozd.M. Tamnije sme|om bojom ozna~ene su zone raspucale i kavernozne stjenovite mase. LITERATURA BRISTOW. Primjer 2. Na Slici 3. duljine 40 metara. (2003): Ground Penetrating Radar in Sediments. Na prikazima su tamnije sme|om bojom istaknuta podru~ja na kojima postoji porast amplitude reflektiranog vala.252 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. MIRKOVI]. te lociranja eventualnih neotkrivenih speleolo{kih objekata. O. – podru~je od st. GPR time slice at the depth of 5. Darker colours represent fractured rock mass. (2008a): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje georadarom podru~ja temelja S3 vijadukta “Gradina”). Figure 3. Figure 2. C. Pokazalo se da je ovom metodom mogu}e ustanoviti postojanje takvih zona. km 44+275 do 44+305). Rezultati ispitivanja su pokazali da se otkrivena kaverna pru`a ispod cijele {irine postoje}e trase. otkriven je speleolo{ki objekt – {pilja (Slika 2. Snimljeno je ukupno 25 paralelnih presjeka.S & JOL. km 44+275 do km 44+305 Prilikom izvo|enja radova na trasi autoceste. Na dubini od 13–14 metara vi{e nema indikacija za postojanje {upljina. O. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5.

& MORO. 10 000 Zagreb. it could be presumed that. DROBNE. University of Zagreb. E. 62/2. paleomagnetic samples were taken from peritidal. 2003.. Both could appear with lamination as structural characteristic. ]OSOVI]. Columbus u. mud supported limestones without visible macrofossils or late diagenetic changes and secondary alterations are preferable ones. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 253 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sedimentological characteristics of limestones and their influence on the paleomagnetic results – example form Adriatic carbonate platform Sedimentolo{ka svojstva vapnenaca i njihov utjecaj na paleomagnetske rezultate – primjer Jadranske karbonatne platforme Alan Moro1. apart from good bedding and the absence of visible karstification (MÁRTON et al. The limestones were wackestonepackstone/grainstones. (2008): The motion of Adria during the Late Jurassic and Cretaceous: New paleomagnetic results from stable Istria. S.– Tectonophysics. 17-23. E. 44–53. 337.. & ZVOCAK. (2009): New paleomagnetic results from imbricated Adria: Ist island and related areas. 143–156. MÁRTON et al. 107–114. Faculty of Science. . A. Keeping in mind the above requirements. MORO.. Emõ Márton2 & Damir Buckovi}1 1 2 Department of Geology. K. ]OSOVI].4. E. REFERENCES MÁRTON. Croatia Paleomagnetic laboratory. (2003): Paleomagnetic evidence for Tertiary counterclockwise rotation of Adria. MÁRTON. A. & MORO. Jadranska karbonatna platforma Paleomagnetic investigations of the Adriatic carbonate platform started more than 30 years ago. vapnenac. while the pelagics were mudstonespackstones.– Geologia Croatica. MÁRTON. Adriatic carbonate platform Klju~ne rije~i: paleomagnetizam. Horvatovac 102A. subtidal as well as pelagic limestones from Ist and neighbouring islands (MÁRTON & MORO. More recently it became clear that for the purpose of paleomagnetic studies. A. 454. 2008). According to the field observations as well as thin-section analysis. Hungary Key words: paleomagnetism. V. the proportion of the paleo- magnetically useful samples differs form one locality to another. Despite similar structural and textural characteristic of sampled limestones. Eötvös Loránd Geophysical Institute of Hungary. the amount of different particles as well as their characteristics variously influenced paleomagnetic results. together with late diagenetic processes. The subjects of those pioneer studies were mostly weakly magnetic platform carbonates which were sampled before developments in knowledge of carbonate platforms sedimentology. 1145 Budapest. V.– Tectonophysics. 2009). limestones.

seizmi~kom refrakcijom i geoelektri~nom tomografijom. Potom su preostali geofizi~ki radovi izvedeni u podru~ju u kojem je spomenuti blok indiciran elektromagnetskim Slika 1. Po njegovoj trasi izvedena su mjerenja s tri metode i to seizmi~kom plitkom refleksijom.254 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Model of electrical resistivity for profile EMS-PROFIL 2. ^etvrta metoda. time domain electromagnetics U okviru izrade studije (ANDRI] et al. . 10 000 Zagreb. elektromagnetsko sondiranje. ako postoji. (2008)) izvodivosti podvodnih rezervoara za ukapljeni naftni plin. Sonde su ciljano postavljene na mjesta na kojima se u podzemlju moglo o~ekivati postojanje bloka slabije razlomljene karbonatne stijene. geoelektri~ne metode. Na temelju dostupnih geolo{kih rezultata trasiran je geofizi~ki profil nazvan TEST. geoelectrical methods. geoelektri~nom tomografijom i elektromagnetskim sondiranjem. provedena su i geofizi~ka istra`ivanja. Model elektri~nih otpornosti profila EMS-PROFIL 2. Nakon obavljenih probnih radova pristupilo se izvo|enju kompletnog programa geofizi~kih istra`ivanja.hr) Klju~ne rije~i: seizmi~ke metode. Od ukupno predvi|enih 11 profila. Hrvatska (bozo. miroslav. Rezultati elektromagnetskog sondiranja ukazali su na postojanje takvog bloka (s otporno{}u ve}om od 1000 ohmm-a) pribli`no izme|u kota –80 i –150 m (Sl. Svrha im je bila istra`iti i upoznati podzemlje. Prethodnim in`enjersko-geolo{kim kartiranjem i tektonskom analizom utvr|eno je da je istra`ivano podru~je pokriveno karbonatnim naslagama – dolomitima i vapnencima s vrlo izra`enom tektonikom. obra|eno i interpretirano najprije njih pet. Janka Raku{e 1. elektromagnetsko sondiranje u vremenskoj domeni Key words: seismic methods. 1). Geofizi~ka istra`ivanja zapo~ela su probnim mjerenjima kako bi se provjerila pouzdanost predvi|enih geofizi~kih metoda. Figure 1. otkriti blok slabije razlomljene karbonatne stijene u kojoj je mogu}e projektirati i izgraditi rezervoar.andric@igh. Geofizi~ka mjerenja provedena su s vi{e geofizi~kih metoda: seizmi~kom refrakcijskom metodom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja za izbor lokacije budu}eg LPG rezervoara u Urinju Geophysical investigations for determination of prospective LPG reservoir location in Urinj Bo`o Padovan & Miroslav Andri} Institut IGH.hr. primijenjena je nakon {to su analizirani rezultati do tada izvedenih geofizi~kih mjerenja.padovan@igh. do oko 200 m ispod nivoa mora te. seizmi~kom refleksijskom metodom. osobito njegov dublji dio. prije navedenim trima metodama izmjereno je. Rezultati probnih mjerenja pokazali su da odabrane geofizi~ke metode mogu zna~ajno doprinijeti utvr|ivanju odnosa u podzemlju do zahtijevane dubine. na lokaciji rafinerije nafte u Urinju.

M. . LITERATURA ANDRI]. vrlo vjerojatno postoji kompaktniji blok karbonatne stijene. PADOVAN.. & GRGEC. E. D. Zagreb. dobiveni su kona~ni rezultati na temelju kojih je izdvojeno podru~je gdje.4.– Institut IGH. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 255 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book sondiranjem. Tako koncipiranim istra`ivanjem. Provjera rezultata geofizi~kih istra`ivanja obavit }e se bu{enjem. B. dovoljno duboko ispod nivoa mora.. (2008): Geofizi~ki elaborat. PRELOGOVI].

Prvi korak povezivanja je kalibracija putem sintetskih seizmograma primjenom seizmi~kog vali}a na karota`u zvuka. Uspostavljanje veze izme|u geologije i seizmike je klju~ni trenutak u rje{avanju geolo{ke slike podzemlja.256 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Litolo{ki sadr`aj se odra`ava amplitudnim efektima ~iji skup u kona~nici tvori seizmi~ki facijes. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Povezivanje bu{otinskih sa seizmi~kim podacima Linking the well data with the seismic data Damir Taka~ & Katica Ivi~i} INA-Naftaplin. Seizmi~ko modeliranje ide po principu “podine” – povr{ine koja predstavlja donju granicu na koju se odnose seizmi~ke brzine stijena iznad nje. Naprednim tehnikama 3D tehnologije dolazi se to tre}e dimenzije geolo{kih tijela. facies. geologija. geology. njihovo tuma~enje je uvijek dvojbeno. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. modelling Suvremeno istra`ivanje nafte i plina je nezamislivo bez primjene seizmi~kih podataka. No. uspostava veze izme|u geologije i seizmike ide putem modeliranja – uskla|ivanjem geolo{kog sa seizmi~kim modelom i obratno. Geolo{ko modeliranje ide po principu “krovine” – pov{ine koja predstavlja maksimalno rasprostiranje odnosne geolo{ke (litolo{ke) jedinice. svi ti oblici kalibracije mogu se smatrati indirektnim povezivanjem seizmi~kih s bu{otinskim podacima s obzirom na to da su i karota`na mjerenja tako|er odraz geologije koja zahtijevaju odre|ena tuma~enja. pa ~ak i kada odgovaraju}i zakon brzina ne postoji. seizmika. Kalibracija se tako|er mo`e provesti i preko mjerenja VSP-a (vertikalno seizmi~ko profiliranje). seismic. Hrvatska Klju~ne rije~i: kalibracija. Premda su seizmi~ki podaci odraz geolo{kih zbivanja u podzemlju. Dakle. a seizmi~ki model u geolo{ki model koji primijenom odgovaraju}eg modela seizmi~kih brzina dobiva i dubinsku dimenziju. Kalibracija se mo`e provesti i preko bilo koje karota`ne krivulje uz primjenu odgovaraju}eg zakona brzina. [ubi}eva 29. facijesi. Prema tome. 10 000 Zagreb. seizmi~ki facijes se mo`e “transformirati” u litolo{ki facijes. U tom kontekstu mo`e do}i do razila`enja u tuma~enju geolo{kih/seizmi~kih granica sadr`anih u modelu. . modeliranje Key words: calibration.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 257 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija elektrologa po Turk-Leg~evi} metodi Turk-Leg~evi} method for E-log interpretation Velimir Turk1 & Jasna Sovilj-Leg~evi}2 1 2 Nafta Geoterm. acoustic impedance (AI). jedinstveno polje. stupanj zrelosti ugljikovodika (BVWn). Rt i Ri) za reinterpretaciju postoje}ih i potencijalnih rezervi ugljikovodika na naftno-plinskom polju Peti{ovci. salinitet konatane vode. Ljubljana. water-cut (WC) Osnova metode Turk-Leg~evi} (TURK & LEG^EVI].com) Klju~ne rije~i: teorija struna. osmotski tlak (ð). osmotic pressure (ð). kojima je osnova SP. J. facies (m/a). TURK. & LEG^EVI]. 267–292. To zna~i mogu}nosti definiranja svakog relevantnog parametra u interpretaciji rezervoarskih karakteristika naftno-plinskoga le`i{ta. environment (m/a). LITERATURA SOVILJ-LEG^EVI]. osmotski tlak.4. unified field.– Geologija. U ovom ~lanku su prikazani samo neki od tih parametera: akusti~na impedanca. 271–279. . connate water salinity (log10 Rc).legcevic@gmail.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. J. 43/2. Rt i Ri. litolo{ke karakteristike. (2000): New Access to Old Electrical Log Interpretation in Oil and Gas Wells. akusti~ka impedancija (AI). Turk-Leg~evi} metoda je otvorena za sve vrste kvalitativno-kvantitativnih analiza. 3–4. 9220 Lendava. V. hydrocarbon maturity (BVWn). zrelost ugljikovidika i water-cut za bu{otinu na plinsko-naftnom polju Peti{ovci. salinitet konatne vode (log10 Rc). water-cut (WC) Key words: string theory. Nastala je kao poku{aj kvalitativno-kvantitativne interpretacije starih karota`nih mjerenja (SP. (1995): Nov pristop interpretaciji starih elektrokarota`nih diagramov. 1995. Ljubljana. 2000) je teorija struna i jedinstvenog polja. Slovenia (jasna. & TURK. LEG^EVI] & TURK. Mlinska 5. V.

Kako je stupanj sli~nosti izme|u bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina zadovoljavaju}i seizmi~ki poroziteti se mogu koristiti i za prostorno predvi|anje kvalitativnih poroziteta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacije izme|u seizmi~kih akusti~kih otpora i le`i{nih svojstava Correlations between seismic interval velocities and reservoir characteristics Marija Vidovi}1. Exploration Department. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina i geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. Jihar-2. tada je mogu}e predvidjeti vertikalne i bo~ne raspodjele akusti~kih svojstava pojedinih litostratigrafskih jedinica oko bu{otina i {ire ovisno o ostalim geolo{kim podacima polja. Seizmi~ki podaci su amplitude u vremenu. reservoir characterizations Predmet ovog rada je povezivanje i prognoziranje le`i{nih i seizmi~kih svojstava na strukturi Jihar temeljeno na poznatom postupku inverzije amplitudne seizmike u seizmi~ke akusti~ke otpore. Ako se ustanovi korelativni odnos.258 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 10 000 Zagreb. Bu{otinsko mjerenje karota`e zvuka (sonic log) je poveznica izme|u seizmi~kih i geolo{kih podataka. a akusti~ki otpori i intervalne brzine se izra~unavaju iz podataka zvuka (sonic log/transit time). Kori{teni su algoritmi. Damir Taka~1 & Kre{imir Peji}1 1 INA. Slijede}i postupak su korelacije izme|u seizmi~kih i bu{otinskih intervalnih brzina. geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. ali i za podru~ja bez bu{otina. Hrvatska Klju~ne rije~i: inverzija. intervalne brzine. {to predstavlja potvrdu da se mogu okonturiti poroziteti na osnovu seizmi~kih intervalnih brzina u podru~jima bez kompleksnih strukturnih i litolo{kih odnosa. strukturi le`i{ta i stratigrafskoj klasifikaciji mogu se izra~unati neke petrofizikalne karakteristike. Rezultat inverznog modeliranja su sintetski akusti~ki otpori. intervalne brzine ili intervalna prolazna vremena dobiveni iz seizmi~kih tragova i kalibrirani sa podacima karota`e zvuka u bu{otinama Jihar-1.6 i ve}i. tako|er se mogu prepoznati litolo{ki odnosi i izra~unati poroziteti. brzi 'Sparse Spike Zero Phase' i detaljniji 'Constrained Inversion in Eignevectors Basis'. le`i{na svojstva Key words: inversion. prolaznih vremena u matriksu i prolaznih vremena u pornom fluidu u stijenama karbonatnog ili klasti~nog tipa pomo}u Wyllie-eve jednad`be. [ubi}eva 29. Jihar-3 i Jihar-6. Koeficijenti korelacije su iznad 0. . strukturi i stratigrafskoj raspodjeli. Prije toga je potrebno korelirati seizmi~ke intervalne brzine i bu{otinske porozitete iz jezgre le`i{nih stijena u ciljnim formacijama. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina. Zaklju~ak Korelacije izme|u vrijednosti bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina i poroziteta i seizmi~kih intervalnih brzina na Kuracchine Dolomite formaciji navedenih bu{otina Jihar-1. Jihar-2. uvjetno seizmi~ke intervalne brzine. Na osnovi interpretiranih poroziteta dobivena je karta prosje~nih poroziteta za Kuracchine Dolomite formaciju za podru~ja sa bu{otinama. razlo`no je izra~unati raspodjelu seizmi~kih poroziteta u le`i{tu na osnovu odnosa izme|u poroziteta i seizmi~kih prolaznih vremena (intervalnih brzina) stijena. Jihar-3 i Jihar-6 pokazuju slaganje.Ako su rezultati korelacija zadovoljavaju}i. interval velocity.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

259
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Handling uncertainty in the case of lateral extension of log-porosity values in a turbidity reservoir
Analiza nesigurnosti u slu~aju lateralne procjene logaritamskih vrijednosti poroznosti u le`i{tu turbiditnog podrijetla
János Geiger1, Tomislav Malvi}2,3 & Kristina Novak Zelenika3
1 2

University of Szeged, Department of Geology and Paleontology, Szeged, Hungary Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Department for Geology and Geological Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska 3 INA-Naftaplin, Sector for Geology and Reservoir Management, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Key words: Indicator formalism, Sequential Indicator Simulation, convergence, reservoir characterization, clastics, Miocene, Croatia Klju~ne rije~i: indikatorski formalizam, sekvencijske indikatorske simulacije, karakterizacija le`i{ta, klastiti, miocen, Hrvatska

The geological uncertainty can be determined through the differences between many equally probable reservoir descriptions generated using a geostatistical techniques known as stochastic simulations. Each of these realizations reproduces a prior measure of spatial continuity (covariances) and may be conditioned to honor available data. The differences between these descriptions provide indications of reservoir uncertainty due to lack of information (DEUTSCH, 2002). Sequential indicator simulation (SIS) is widely used for diagenetically controlled facies (DEUTSCH, 2002). However, the background indicator formalism can also be applied whenever the data set available has a considerable uncertainty (DEUTSCH & JOURNEL, 1997; JOURNEL & ALABERT, 1988). In case of Klostar field the number and spatial distribution of wells allowed us expecting any lateral extension of

well-log porosity to be quite uncertain (NOVAK ZELENIKA et al., 2010). Because of this prior expectation we used the indicator formalism for discretizing the original well-averaged porosity data. Applying sequential indicator simulation for six porosity cut-offs we generated one-hundred equally probable stochastic realizations for each of five different grid sizes (Fig. 1). Then the average values, the width of their probability intervals (Fig. 2) and standard deviations were calculated for the first, first two, first three, and finally for the first 100 grids. The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity.

Figure 1. E-type estimations derived from SIS for five different cell-sizes. Slika 1. E-tip procjene dobivene sekvencijskim indikatorskim simulacijama za pet razli~itih veli~ina }elije.

260
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Figure 2. Width of symmetric probability interval around E derived from SIS for five cell-sizes. Slika 2. [irina simetri~nog intervala vjerojatnosti oko E dobivenog iz sekvencijskih indikatorskih simulacija za pet razli~itih veli~ina }elije.

Figure 3. Convergence of the outer variance (variance of the means among grid points) with incresing number of realizations. Slika 3. Konvergencija vanjske varijance (varijanca srednjih vrijednosti izme|u to~aka mre`e) s pove}anjem broja realizacija.

The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity. It is an open question whether this uncertainty varies with the depositional genetic, but we demonstrated that it is the function of the grid resolution. To this there were generated 100 realizations (by repeating SIS procedure with the same parameters) for each of four different grid sizes. From these realizations we defined one hundred sets of realizations containing the first three, first four etc., first one-hundred realizations. For each sets the (1) average value, (2) the total variance, the (3) coefficient of variation and the (4) variation of the expected value were calculated. Afterwards, we decomposed the total variance into its (5) 'inner' (mean of the variances of at grid points) and (6) 'outer' (variance of the means among grid points) component for each sets of realizations. It has become clear, that according to the limit values and the speed of convergence the stochastic estimations (SIS) can

be subdivided into two groups (Fig. 3). These groups demonstrate where the change of scale can be made probable. Moreover this finding may reflect the scale of the representative elementary volume in the case of well-log porosity. It is also apparent that different numbers of realizations need for stabilizing the overall estimations when support changes.

REFERENCES
DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York. DEUTSCH, C.V. (2002): Geostatistical Reservoir Modeling.– Oxford University Press. New York, 376 p. JOURNEL, A.G. & ALABERT, F.G. (1988): Focusing on spatial connectivity of extreme valued attributed: stochastic indicator models for reservoir heterogeneities.– SPE Paper # 18324. NOVAK ZELENIKA, K., MALVIC, T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of Late-Miocene Sandstone Facies Using Indicator Kriging.– Submitted in Nafta journal, January 2010.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

261
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Define of depositional environment using neural network
Odre|ivanje talo`nog okoli{a neuronskom mre`om

Horváth Janina
Department of Geology and Paleontology, University of Szeged, H-6722, Szeged, Egyetem u. 2-6, Hungary Key words: Neural Network, pattern recognition, depositional environment Klju~ne rije~i: neuronska mre`a, prepoznavanje uzorka, talo`ni okoli{

Traditional techniques of identification of a depositional body from core data are costly and sometimes difficult to extrapolate to uncored wells. However, application of Kohonen’s Self Organized Map (abbr. SOM) (KOHONEN, 2001) approach may be regarded to be a potential method for pattern recognition problems. A combination of Indicator Kriging and SOM for log-porosity and sand content data coming from quantitative well-log interpretations is used for identifying the spatial pattern of some delta-plain sub-environments. The basic high-dimensional property fields are defined by 3D shapes of some well known depositional facieses of a particular reservoir rock body in the Algyõ Field, Hungary (GEIGER, 2003), (Fig. 1). Many parameters as log-porosity and sand content data can be used to determine lithological patterns using SOM (AKINYOKUNK et al., 2009 and

ULTSH et al., 1995). This step of method can discover spatial patterns as clusters in unstructured data set because SOM is based on clustering algorithm. However, this approach not necessarily makes sure, that the resulting disjunctive clusters can show any meaningful depositional geometry. So at last the final geometry is given using Indicator technique which uses threshold values derived from property values of clusters. (NOVAK ZELENIKA et al., 2010, in press)

REFERENCES
AKINYOKUNK, O.C., ENIKANSELU, P.A., ADEYEMO, A.B. & ADESIDA, A. (2009): Well Log interpretation model for the determination of lithology and fluid contents.– The Pacific Journal of Science and Technology, Springer.

Figure 1. 3D model of cravasse splay environments in the Algyõ delta (GEIGER, 2003). Slika 1. 3D model okoli{a naplavnih talo`ina u paleodelti polja Algyõ (GEIGER, 2003).

262
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

GEIGER, J (2003): A pannóniai újfalui (törteli) formációban levõ algyõ-delta fejlõdéstörténete – I.: Az algyõ-delta alkörnyezeteinek 3d modellezése. Part one: 3d modelling of the sub-environments of Algyo-delta. Földtani Közlöny. KOHONEN, T. (2001): Self Organized Maps – Springer, Berlin, Germany. NOVAK ZELENIKA, K., MALVI], T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of the late miocene sandstone facies using indicator kriging.– Nafta, Zagreb, in press.

ULTSCH, A., KORUS, D. & WEHRMANN, A. (1995): Neural networks and their rules for classification in marine geology, Raum und Zeit in Umweltinformationssystemen, 9th Intl. Symposium on Computer Science for Environmental Protection CSEP ´95, Vol. I, ed. GI-Fachausschuß 4.6 “Informatik im Umweltschutz” vol. 7, Metropolis-Verlag, Marburg.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

263
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Procjena sekvencijskim Gaussovim simulacijama le`i{nih varijabli pje{~enja~kog donjopontskoga le`i{ta nafte, polje Klo{tar, Savska depresija, Hrvatska
Estimations by sequential Gaussian simulations of reservoir variables in Early Pontian oil reservoir, Klo{tar Field, Sava Depression, Croatia
Kristina Novak Zelenika1 & Tomislav Malvi}1,2
1 2

INA-Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Klju~ne rije~i: le`i{ne varijable, pje{~enjaci, geostatistika, sekvencijske Gaussove simulacije, polje Klo{tar, Savska depresija, donji pont Key words: reservoir variables, sandstones, geostatistics, sequential Gaussian simulations, Klo{tar Field, Sava Depression, Early Pontian

Polje Klo{tar nalazi se u zapadnom dijelu Savske depresije, na jugozapadnim obroncima Moslava~ke gore. Geografski je smje{teno oko 35 kilometara isto~no od grada Zagreba, unutar i u okolici istoimenog sela Klo{tar (Sl. 1). To polje je

odabrano za geostatisti~ku analizu iz sljede}ih razloga: (a) jo{ uvijek je jedno od najve}ih naftnih i plinskih polja u Savskoj depresiji, (b) na tom polju ve} je ranije na~injen skup razli~itih geostatisti~kih procjena, (c) postoji veliki skup prikupljenih podataka koji se analiziraju u okviru rada na disertaciji prve autorice te uporabe stohasti~kih metoda kroz znanstveni projekt MZOS-a “Stratigrafska i geomatemati~ka istra`ivanja naftnogeolo{kih sustava u Hrvatskoj”. Polje Klo{tar je na sjeveru i sjeveroistoku odijeljeno od masiva Moslava~ke gore transverzalnim Sjevernim rubnim rasjedom Savske depresije. U donjem i srednjem miocenu (zaklju~no sa sarmatom) izvori materijala bili su lokalni. U panonu glavni utjecaj preuzeo je materijal donesen iz Isto~nih (metamorfnih) Alpi, prena{an turbiditnim strujama (VRBANAC et al., 2008). Na kraju, u pliocenu i kvartaru, talo`eni su uglavnom plitki jezerski, a kasnije i kopneni sedimenti. Geostatisti~ki su analizirani podatci poroznosti, dubine i debljine prikupljeni za najve}e pje{~enja~ko le`i{te imenovano “T” (donjopontske starosti), iz skupa od 19 bu{otina. Za njih su na~injene karte semivariogramskih povr{ina te izra~unati eksperimentalni i teorijski standardizirani semivariogrami programom Variowin 2.21 (PANNATIER, 1996). Na kraju je izra~unato po stotinu realizacija uvjetnim sekvencijskim Gaussovim simulacijama (skr. SGS; opisane npr. u DEUTSCH & JOURNEL (1997), MALVI] (2008) i drugdje). Prikazane su 1., 50. i 100. realizacija za svaku varijablu (Slike 2, 3 i 4). Modeliranje le`i{ta je proces koji uvijek uklju~uje odre|eni stupanj nesigurnosti, tako da je stohasti~ki pristup ~esto najprimjereniji za karakterizaciju le`i{ta. Stohastikom se dobiva niz jednako vjerojatnih karata. Upotrijebljene su uvjetne sekvencijske Gaussove simulacije, no zbog promatranja triju geolo{kih varijabli razli~itog reda veli~ine (101, 102 i 103) na~injeni su standardizirani teorijski variogrami. Anizotropija se uo~ava na kartama poroznosti i dubina. Zanimljivo je kako ve}e poroznosti odgovaraju ve}im dubina-

Slika 1. Smje{taj polja Klo{tar te regionalne strukturne depresije Sjeverne Hrvatske Figure 1. Location of the Klo{tar Field and regional structural depressions in North. Croatia

264
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Slika 2. Poroznosti dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 2. Porosities obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 3. Debljine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 3. Thickness obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 4. Dubine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 4. Depths obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

ma, {to ukazuje da su tektonikom nakon talo`enja le`i{ta ja~e izdignuti rubni dijelovi glavnoga kanala talo`nog prostora pje{~enjaka.

LITERATURA
DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York.

MALVI], T. (2008): Primjena geostatistike u analizi geolo{kih podataka.– INA-Industrija nafte d.d., 103 str., Zagreb. PANNATIER, Y. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis.– Springer Verlag, 91 p., New York. PRELOGOVI], E., SAFTI], B., KUK, V., VELI], J., DRAGA[, M. & LU^I], D. (1998): Tectonic activity in the Croatian part of the Pannonian basin.– Tectonophysics, 297, 283–293. VRBANAC, B., VELI], J. & MALVI], T. (2008): Sedimentation of Late Pannonian clastic deposits in main and marginal basins (Sava depression vs. Bjelovar subdepression).– Geophysical Research Abstracts, 10, Copernicus Group, 1–2, Wien.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

265
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha
Probability of geological success

Ines Vlahov & Brankica Cirkovi}
INA–Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Klju~ne rije~i: vjerojatnost geolo{kog uspjeha, geolo{ki rizik, mati~na stijena, zamka, migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene, izgledni stratigrafski interval, istra`ni lokaliteti, izravni i neizravni podaci. Key words: probability of geological success, geological risk, source rock, trap, migration, reservoir rocks, seal, play, prospect, direct and indirect data.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha (skr. Pg; engl. Probability Of Success, abbr. POS) je ocjena kvalitete osnovnih geolo{kih kategorija (s vi{e geolo{kih faktora ili doga|aja) koji su klju~ni za procjenu uspjeha otkri}a ugljikovodika. Svrha procjene vrijednosti 'Pg' u istra`ivanju ugljikovodika je rangiranje neotkrivenih rezervi ugljikovodika prema kvaliteti i koli~ini geolo{kih podataka.

Ovim radom prezentirana je slu`bena metoda koja se primjenjuje u Mol Grupi za izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha konvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Razmatra se geolo{ki rizik, odnosno procjenjuje vjerojatnost geolo{kog uspjeha pet kriti~nih geolo{kih kategorija koncepta izglednog stratigrafskog intervala ili istra`iva~kog lokaliteta. Geolo{ke kategorije koje se procjenjuju su: mati-

Tablica 1. Izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha. Table 1. Calculation of geological success probability.

Tip / Pouzdanost podataka Kategorija 1. Mati~na stijena & Zrelost a. Prisutnost i Kapacitet b. Zrelost mati~ne stijene 2. Timing & Migracija a. Timing b. Migracija 3. Rezervoarske stijene a. Prisutnost b. Kvaliteta 4. Pokrov a. Prisutnost i kvaliteta b. O~uvanje 5. Zamka / Zatvaranje a. Definicija zamke b. Karakteristika zamke Procjena Geološkog Rizika Vjerojatnost Geološkog Uspjeha 0,00 Vjerojatnost Mati~na stijena & Zrelost 0,00 Vjerojatnost Timing & Migracije 0,00 Vjerojatnost Kvalitete rezervoara 0,00 Vjerojatnost Pokrova & O~uvanja 0,00 Vjerojatnost Zamke / Zatvaranja 0,00 Direktni podaci Nepovoljni <0,3 Indirektni podaci Upitni 0,3–0,5 Neutralni 0,5 Indirektni podaci Obe}avaju}i 0,5–0,7 Direktni podaci Povoljni >0,7

266
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Tablica 2. Dijagram geolo{kog rizika. Table 2. Diagram of geological risk.

Dijagram geološkog rizika Grupa rizika / POS raspon Jako niski rizik / (50–100%) Niski rizik / (30–50%) Umjerni rizik / (20–30%) Srednji rizik / (10–20%) Visoki rizik / (6–10%) Jako visoki rizik / (0–6%) Zna~ajke istra nih lokaliteta Podru~je s proizvodnjom – Isti play – susjedna struktura / Struktura u blizini s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Vrlo obe}avaju}a struktura u blizini / Udaljena struktura s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Struktura u blizini / Udaljena struktura – Isti trend ili vrlo obe}avaju}a struktura Podru~je s proizvodnjom – Novi play – Struktura u blizini ili Proizvodni bazen – Isti play – Udaljena struktura Proizvodni bazen – Isti play – Slabo definirano ili jako udaljena struktura ili Proizvodni bazen – Novi play – Udaljena struktura ili Novo podru~je – Obe}avaju}i HC-sustav Novo podru~je – Novi bazen ili Novo podru~je – Play sa negativnim podacima

~ne stijene i zrelost, vrijeme i migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene te zamka. Svaka od razmatranih geolo{kih kategorija ima nekoliko potkategorija koje je tijekom procjene potrebno razmotriti i uzeti u obzir (Tablica 1). Podaci za procjenu vjerojatnosti geolo{kog uspjeha kod ove metode su odre|eni tipom i pouzdano{}u. Razlikujemo dva tipa ulaznih podataka izravne (direktne) i neizravne (indirektne) ~ija se pouzdanost procjenjuje kao: nepovoljna, upitna, neutralna, obe}avaju}a i povoljna.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha, dobiva se mno`enjem vjerojatnosti svih pet geolo{kih kategorija, a svaka od njih procijenjena je prema odgovaraju}oj pouzdanosti i tipu podatka. Ovom se metodom, prema izra~unatoj vjerojatnosti geolo{kog uspjeha, istra`ni lokaliteti svrstavaju u jednu od {est grupa geolo{kog rizika (Tablica 2).

physics.si) Key words: neural networks. 37. Dimi~eva ulica 14. depending on the CPU speed and computer memory. C – opozivna matrica. metoda kriging interpretacije. neural activation functions. Depending on the types of neurons arrangement. geokemija Introduction Neural networks have been successfully applied in many areas. 2001). Method is based on the principles connections and repetition in biological nervous systems. B – map of Zn concentration in attic dust. Zn in Celje attic dust case study. predstavlja podru~je faze opoziva. engineering. B – karta Zn-koncentracije u ati~koj pra{ini. Aproksimacija funkcije. function approximation and clustering case study Uporaba neuronskih mre`a u interpretaciji geokemijskih podataka: klasifikacija. The details will not be described here as they can be found in two excellent “bibles” – Hayking’s (HAYKIN. Celje. it can be arbitrary. Slovenia (gorazd. data mining. Basic unit is the neuron containing inputs with weights. there are many different types of neural networks and each type is designated in doing certain task/ problem. prostorna razlu~ivost 25 m). The net of the neurons can be called neural network. 1000 Ljubljana. activation function and outputs. funkcijska aproksimacija i klasteriranje Gorazd @ibret Geolo{ki zavod Slovenije. A – vizualizacija probnih podataka (veli~ina simbola odgovara Zn-koncentraciji u ati~koj pra{ini) pomo}u kvadrata. inputs and outputs have to be placed. obrada podataka. The success of the method can be laid down to the following reasons: they can model extremely complex systems. there is no limitations with the dimensionality of the problem. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 267 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Use of neural networks in geochemical data interpretation: classification. D – visualization of the neural network interpolation results. like financial problems. A – visualization of learning data (size of the symbol corresponds to the Zn concentration in attic dust) with square. medicine. due to their nature neural networks can be used to model non-linear natural systems (linearity in the sense of mathematical properties of additivity and homogenuosity).zibret@geo-zs. 1999) and Kohonen’s (KOHONEN. Zn u ati~koj pra{ini. geochemistry Klju~ne rije~i: neuronske mre`e. interconnectivity etc. C – recall matrix. D – vizualizacija rezultata interpretacije neuronske mre`e. Function approximation. Figure 1. robotics etc. kriging interpolation method. but to make it useful.000 data points (modified DEM of Celje basin. electronics. representing area of recall phase. . 37000 to~kastih podataka (modificirani DEM Celje bazena. due to well developed learning algorithms they are easy to use. 25 m spatial resolution). Slika 1.4.

R. 2 shows the positions of best matching units for every element and every descriptive parameter in the SOM output lattice (10x10 output grid). Zn. Mn. 501 p. same applies for metamorphic rocks (met) and sedimentary rocks (sed) respectively. dFe – distance of the sample from ironworks. G. More detailed description of this case study can be found in the upcoming issue of Mathematical Geosciences journal.– J. topsoil and alluvial sediment from different polluted and unpolluted areas have been chosen as examples (26 elements) with additionally patterns with random values to demonstrate the performance of neural network. This case study compares the results of the interpolation using neural networks with the commonly used kriging interpolation method (Fig. 2008). G. Ni (pollution caused by ironworks). – Math. Berlin-Heidelberg-New York. 29–41. there have to be 1 neural network for each element separately. has serious limitation: requirement of normal distribution of variables. activated neuron if sample is collected on carbonates and inactivated neuron if sample is not collected on carbonates. T. parameter “carb” together with the Ca. R. (2002): Geochemical properties of soil and attic dust in Celje area (BsCh thesis). This classification shows better performance of SOM comparing to factor analysis. The performance of feedforward multilayer perceptron with 14 hidden neurons with sigmoid activation function is found to be excellent. REFERENCES HAYKIN. training set contained 369 cases (130 samples of attic dust. 2006). SOM output grid was clustered into 5 clusters by the means of k-means clustering algorithm. Me`a Valley. Ljubljana. (2008): Modelling of atmospheric dispersion of heavy metals in the Celje area. 2002.1]. geol. U and Zr. To create geochemical maps in such way.268 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Slovenia. @IBRET. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three case studies from geochemical data interpretation As neural networks are universal approximators they can be used for function approximation or with other words. Summing together. 59–67. (2001): Self-Organizing Maps. 842 p. The classification problem will be addressed by classification of the different geological materials on the basis of their chemical analyses. Slika 2.– University of Ljubljana. [AJN. 2005. Only at detecting the random values the performance is slightly decreased (approx. 2006). carb – geological parameter. 136 samples of soils. All variables have been normalized to the interval [0.e. and this is shown on the Me`ica case study (data from [AJN. (2005): Using attic dust and soil for the separation of anthropogenic and geogenic elemental distributions in an old metallurgic area (Celje. 97. Moreover. R.– Pearson. Slovenia. Geochem. 2nd edition. @IBRET & [AJN. 76 p. Fig. 1.. Slovenia). As a quantitative measure of similarity. for interpolation purposes. Singapore. dFe inside group with other siderophile parameters Cr. Self organizing maps (special type of neural networks. This is very simple and naive approximation but will suit for the purpose of the demonstration. expl. also like Kriging. derived from 25 m digital elevation model. (1999): Neural Networks – a Comprehensive Foundation. Factor analysis. sampled on a broad range of geological environments and on different polluted and unpolluted areas. Data from chemical analyses of attic dust. Zn in the attic dust of Celje has been used as an example (data from: @IBRET. P (and unfortunately also together with “sed” parameter) and parameter “met” together with Fe. S. 3rd edition. & [AJN. [AJN. Schematic procedure and the result are shown on Fig. @IBRET. geological and other parameters) can be used together with normally distributed variables. 103 samples of alluvial sediments and 37 random cases) and validation set 37 cases (9+7+8+15). (2006): Factor analysis of soil and attic-dust to separate mining and metallurgy influence. 95% correct). Mg. Cd and other chalcophile elements. 2006). Clustering of geochemical data enables to recognize different geochemical associations of elements (anthropogenical/geological). Y. 5/1. . 735–747. W. We see that SOM was capable to place dPb in the group together with the Pb. [AJN. Results of SOM classification in Me`ica area (data from [AJN. especially in the way those attributive types of variables shows the source of different elements in the environment. Rezultati SOM-klasifikacije na podru~ju Me`ica (podaci iz [AJN. Sr. compositional data and even attributive type of data (i. eters is as follows: dPb – distance of the sample to Pb smelter. 1). because it is capable of correct classification of all geochemical sampling materials (different than in the learning dataset). Regarding SOM classification – fully trained SOM put similar input patterns close and different input patterns apart from each other. usually done with factor analysis. Shape of the symbol represents membership of the output neuron to different cluster and size of the symbol distance to the cluster centre. Description of descriptive paramFigure 2. KOHONEN. 38/6. This task is not so easy if taking into account very heterogeneous composition of geochemical sampling materials.– Springer. SOM) do not have such limitation. We look at Zn concentration in attic dust in Celje as a function of spatial position of the sample relative to the position of the source of the pollution (x and y coordinates) and elevation.– Geochem Explor Environ Anal.

do srednje miocenske klasti~ne i karbonatne naslage predstavljaju zna~ajna le`i{ta ugljikovodika na podru~ju sredi{njeg i isto~nog dijela Dravske depresije. .d. clastites. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. kao okvirne granice u krovini. Glavnu ulogu pri sedimentnim procesima i oblikovanju miocenskih sedimentacijskih tijela (najperspektivnijim rezervoarskim stijenama u istra`ivanom podru~ju) imali su transgresivno/regresivni ciklusi. Podravska Slatina-5 (PS-5). carbonates. Prema stratigrafsko-sedimentolo{kim zna~ajkama Dravska depresija je sa svojim otvaranjem zapo~ela prije Savske. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 269 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Model sedimentacije donjo do srednjomiocenskih naslaga na podru~ju Slatina – Donji Miholjac Sedimentation model of Lower to Middle Miocene deposits of the area “Slatina – Donji Miholjac” Dijana Bigunac1. Mario Matkovi}1. a spu{tanje je bilo sna`nije {to je za posljedicu rezultiralo odlaganjem ve}e debljine naslaga. efuzivi Key words: Lower to Middle Miocene.. Lovin~i}eva bb. Rad obuhva}a sedimente izme|u neformalne litostratigrafske jedinice nazvane “temeljno gorje” paleozojske starosti (engl. ovisno o paleoreljefu. Bockovci-1 (Bc-1)). efusives Donjo. mla|a tektonika i paleogeomorfologija/sinsedimentacijska tektonika. Damir Rakari}1 & Branko Sokolovi}2 1 2 INA d. 10 000 Zagreb Klju~ne rije~i: donji do srednji miocen. Tijekom badena intenzivna je i vulkanska aktivnost. Kre{imir Krizmani}2. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. basement) u podini sve do regionalnog EK markera Rs7. Vulkaniti mogu biti uslojeni sa sedimentima. 10 000 Zagreb INA d. su talo`ene ili na mezozojske karbonate (neformalna jedinica “podina tercijara”) ili paleozojske magmatite i metamorfite (“temeljno gorje”). Marica Balen1. Srebrenka Matej1. klastiti. [ubi}eva 29. karbonati. konglomerati~ni pje{~enjaci i kalkareniti badenske starosti. Za potrebe ovog rada provjereni su i reinterpretirani postoje}i podaci iz odabranih bu{otina. Lilit Cota1. Vulkaniti su mjestimi~no uslojeni s kalkarenitima i mikritskim vapnencima badenske starosti. Miocenske naslage. Bukovica-1 (Bkc-1).4..d. transgresivno slijede karbonatne naslage te u vr{nom dijelu lapori. Rasovac-1 (Rs-1). Sedimentacija zapo~inje krupnim klastitima (kao {to je dokazano bu{otinama Krunoslavlje-1 (Kru-1). Stoga istra`ivanja litofacijesa miocenskih sedimenata i njihovog prostiranja u prostoru omogu}uju kvalitetnije definiranje potencijalnih rezervoara i pokrovnih stijena. U bu{otini ^a|avica-1 kroz vulkanite (andezit – bazalt) bu{eno je cca 500 m. Ku~anci-2 (Ku-2). Kara{ [uma-1 (K[-1). Zlata Ivani~ek2.

uzela je u obzir 12 klju~nih bu{otina: Ru-1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena na podru~ju Rugvica – Je`evo Evaluation of maturity of proved source rocks on Rugvica – Je`evo area Snje`ana Bla`ekovi}-Smoji} & Vesna Hr`enjak INA d. Pretpostavlja se kratka. Prema raspolo`ivim geokemijskim podacima i utvr|enim mati~nim stijenama na~injena je i geolo{ka procjena putova migracije kroz geolo{ko vrijeme. vertikalna i/ili lateralna migracija. zrelost Key words: hydrocarbon potencial. Ru-2. [ubi}eva 29. vrijeme migracije ugljikovodika. DG-2. Je-1Du. mati~na stijena. 10 000 Zagreb. kroz rasjede i frakture iz mati~nih stijena u rezervoare. source rock. Hrvatska Klju~ne rije~i: potencijal ugljikovodika. Je-4Du. Je-2Du.270 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. time of hydrocarbon migration. Je-3Du. Kop-1 (testiranjem dobivena nafta ili plin. DG-1. tragovi nafte i plina). SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Predmet istra`ivanja je geolo{ka procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena te vrijeme i putevi migracije ugljikovodika u stratigrafsko-strukturnim zamkama na navedenom podru~ju. Obo-3.d. odnosno podru~ja Rugvica–Je`evo. Mati~na stijena je zrela na dubinama od 2200–3600 m i pri temperaturama ve}im od 100 °C. U tu svrhu kori{ten je komercijalni softver BasinMod pomo}u kojega su na~injeni profil zrelosti i dijagram povijesti zalijeganja. Ru-3. Ru-1a. . maturity Seizmo-stratigrafska reinterpretacija preostalog potencijala ugljikovodika podru~ja 3D Sava.

10 000 Zagreb. Sa ciljem provjere zasi}enja. Potrebno je u budu}nosti razmotriti izradu novih bu{otina u cilju pove}anja iscrpka utvr|enih rezervi nafte u novom bloku. . u bu{otini Le-5. new reserves Vode}i se idejom da se poku{a zaustaviti prirodni pad proizvodnje na polju Leti~ani. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. Bu{otina Le-5 vodila se kao likvidirana u pretpostavljenom vodenom zasi}enju. strukturna karta. Rezultat 2D seizmi~ke reinterpretacije je novo strukturnotektonsko rje{enje. Prema starom strukturnom rje{enju polje Leti~ani je bilo podijeljeno u dva tektonska bloka. pokrenuti je niz razradnih radova. Pokrenuta je reinterpretacija geolo{kog rje{enja polja. nove rezerve Key words: 2D seismic. podijeljena u 3 tektonska bloka. bez vode. [ubi}eva 29. a ispitivanjem je dobiven slab dotok nafte. Prema novom rje{enju strukturu pred- stavlja antiklinala rasjednuta normalnim i reversnim rasjedima. le`i{te K je perforirano. structural map. Nakon procijene petrofizikalnih parametara i izra~una povr{ina te novih karata efektivnih debljina procijenjene su geolo{ke rezerve ugljikovodika.4. Nove utvr|ene rezerve nafte dvostruko su ve}e od rezervi prijavljenih u prethodnom Elaboratu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 271 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Novo geolo{ko rje{enje na temelju reinterpretacije 2D seizmike New geological solution based on 2D seismic reinterpretation Ana Domjani} & Ivona Kranj~evi} INA-Naftaplin. Hrvatska Klju~ne rije~i: 2D seizmika.

99´106 m3 dok su se u dekadi 1961–1970. tj. godine i one tada na ukupno 11 polja iznose 63 570. Otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina vrhunac dose`u u periodu od 1981. Panonski bazen Key words: hydrocarbon reserves.–1960.–1990. [ubi}eva 29. Nakon toga slijedi nagli pad na 20 510 278 m3 u dekadi 1981. u dekadi 1951. zapo~inje zna~ajnija pro- izvodnja. reservoir lithologies. Zna~ajnija proizvodnja Slika 1. Hrvatska 3 INA-Naftaplin. Rezerve nafte otkrivene po dekadama. 43 plinska polja me|u kojima je 14 kondenzatnih. Pannonian basin Sa`etak Po~eci istra`ivanja i pridobivanja nafte i plina u Hrvatskoj se`u jo{ u 19. do 1980.3 & Josipa Veli}2 1 2 Duvanjska 6.76´106 m3 u dekadi 1981. dok je proizvedeno ukupno 48. kada su izvedena prva geofizi~ka istra`ivanja. sli~an trend zadr`avaju i geolo{ke rezerve naftnog plina i plina iz plinske kape pa tako one na vrhuncu. Rezerve plina otkrivene po dekadama. na 79 393 473 m3 te otprilike istu vrijednost (77 088 351 m3) zadr`ava i u razdoblju od 1971. godine.39´106 m3) zadr`avaju i u razdoblju od 1971. U ostalim dekadama otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina znatno su manje. one gotovo pa prepolovile i iznose 7 711. godine. Prema podacima obra|enima u ovom radu vidljivo je da je najvi{e nafte i naftnog plina otkriveno i proizvedeno od 1951. Naravno. Croatia. do 1980. Figure 2. 10 000 Zagreb. Marko Cvetkovi}2.).5%) pridobivih rezervi. Pierottijeva 6. te samo 1 143 832 m3 u dekadi 1991. do 1990.–2010. Oil reserves discovered in decades. Rezerve prirodnog plina i kondenzata prikazuju ne{to druga~ije trendove. do 2010. stolje}e.272 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Gas reserves discovered in decades. le`i{ne litologije. No.3%) nafte. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Odnos rezervi i proizvodnje ugljikovodika po dekadama i dominantnim le`i{nim litologijama u hrvatskom dijelu Panonskog bazena Relation between hydrocarbon reserves and production during decades with respect to dominant reservoir lithologies in the Croatian part of the Pannonian basin Goran Jovi}1. godine) (Slika 1). Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.–2000.–1990. Slika 2. U tom periodu u samo 5 polja utvr|eno je ukupno ~ak 127 302 651 m3 geolo{kih rezervi od ~ega je 49 077 579 m3 (38.79´106 m3 plina. hydrocarbon production. ponajvi{e zahvaljuju}i poljima @utica i Stru`ec otkrivenima na samom kraju dekade.73´106 m3 od ~ega je 74. 1960.–1970.25´106 m3) pridobivih rezervi. 10 000 Zagreb. Figure 1. Tomislav Malvi}2. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Taj broj utvr|enih geolo{kih rezervi nafte smanjuje se u dekadi 1961. tek oko 1940. iznose 14 208. dok je proizvedeno 46 262 808 m3 (36.. 10 000 Zagreb.57´106 m3 od 2001. Hrvatska Klju~ne rije~i: rezerve ugljikovodika. Hrvatska. prije svega zbog uporabe suvremenih metoda istra`ivanja ugljikovodika. odnosno 30 828. godine. i 2 020 887 m3 u zadnjoj dekadi (2001.) ~iji trend se odr`ao sve do danas (247. godine. Od tada pa do danas u Hrvatskoj je otkriveno 45 naftno-plinskih polja. godine dok nakon toga slijedi nagli pad (1 024.77´106 m3. .5%.2% (47 168. proizvodnja ugljikovodika. do 1960. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Sli~nu vrijednost (7 253.

Taj podatak zasigurno je i posljedica kompleksnosti situacije od le`i{ta do le`i{ta ali je ujedno i prilika da se u ve}ini le`i{ta dobiju dodatne koli~ine ugljikovodika primjenom suvremenih metoda pove}anja iscrpka te podupiranjem prirodnog vodonapornog re`ima u poljima gdje je on bio dominantan dugi niz godina. dok se rezerve u sljede}oj dekadi (1991. Figure 3. Za drugu zna~ajniju koli~inu rezervi (2 479 220 m3) treba se vratiti skroz u razdoblje od 1961. Scientific Conference SGEM. Slika 4. J. WEISSER. odnosno 24 391. 10. Gas reserves classified in dominant reservoir lithologies. Obradba i analiza podataka pokazala je i odnos koli~ine rezervi i dominantnih le`i{nih litologija. Rezerve plina otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama.95x106 m3). rive (76 477 m3 od 1971.33x106 m3 i 15 161 758 m3) nalaze se u le`i{tima skupine (d) (Slike 3 i 4). Sofia : Internat. godine. N.97´106 m3 dok je u zadnjih desetak godina vrlo mala (Slika 2). Z. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 273 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 3. .4.–1990. i 19 251 m3 od 2001. (2002): On the exploration level of the Croatian part of the Pannonian Basin. Daleko najvi{e geolo{kih rezervi kondenzata (15 196 520 m3) utvr|eno je u dekadi 1981. Tako|er. (b) bre~e. Rezerve nafte otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. Z. V. krupnozrnate pje{~enjake i efuzive donjo. U ostalim dekadama geolo{ke rezerve kondenzata su zanema- LITERATURA VELI]. 363–370. (2008): Observation useful for increase of hydrocarbon fields exploitation period within Croatian part of the Pannonian basin // Modern Management of Mine Producing Geology and Environmental Protection / International Scientific Committee of SGEM (ed. zapo~inje u razdoblju od 1961. CVETKOVI]. HERNITZ. M.. 53.–2000. Povijest otkrivanja i proizvodnje rezervi kondenzata sli~na je kao i kod rezervi plina. T.04´106 m3.) smanjuju za vi{e od 15 puta i iznose 716 554 m3. MALVI]. zanimljivo je kako su daleko najve}e rezerve nafte otkrivene u pje{~enjacima (skupina (a)). & CURI. kada je proizvedeno 7 996. dok su kod plina one vezane uz starije krupnoklasti~ne sedimente te stijene u njihovoj podini. Figure 4.. VRBANAC. (d) le`i{ta koja predstavljaju jednu hidrodinami~ku cjelinu. PAVLOVI]. & BOKOR. Kod prirodnog plina i kondenzata ve}ina rezervi (61 587. vrlo je zanimljivo kako su gotovo jednake koli~ine prirodnog plina otkrivene u pje{~enjacima panonske i pontske starosti te slabokonsolidiranim pje{~enjacima pliocenske i kvartarne starosti u Sjevernom Jadranu.. Ve}ina rezervi nafte.). naftnog plina i plina iz plinske kape otkrivena je u le`i{tima pje{~enjaka pontske i panonske starosti (217 316 037 m3. 567–574. Te litologije podijeljene su u pet skupina: (a) pje{~enjake pontske i panonske starosti. Poslije spomenutog vrhunca 80-tih godina pro{log stolje}a proizvodnja prirodnog plina naglo opada na samo 3 676. do 2010. do 1970. poput polja Stru`ec i Beni~anci. B. Zaklju~ak Iscrpak le`i{ta tijekom povijesti nije puno rastao unato~ zna~ajnom napretku tehnologije.). konglomerate. do 1980.. a obuhva}aju skupine (b) i (c) te (e) rezerve polja gdje su le`i{ta u sve tri skupine.– Nafta. (c) stijene u podini neogena Pz i Mz starosti. a nije ih bilo mogu}e razdvojiti (a+b+c). M.. No. novi manji porast rezervi i proizvodnje mo`e se o~ekivati pu{tanjem u rad novootkrivenih plinskih polja u Jadranu. Nadalje. Oil reserves classified in dominant reservoir lithologies.i srednjomiocenske starosti.–1970.

karota`na mjerenja. Tako procijenjene potencijalne rezerve ugljikovodika na promatranom prostoru postale su vjerodostojnije i stru~no prihvatljivije. Stoga se jasno nametnula nu`na potreba kori{tenja drugih spoznaja. ispitivanja bu{otina i laboratorijskih analiza predstavljeni su u obliku slo`enih dijagrama (Composite Log). pukotinski sustavi jezgara. Parametri koji definiraju izra~un volumena i rezervi. osobito rezultata geolo{kog pra}enja. geolo{ko pra}enje Key words: unconventional reservoirs. CP. identifikacija “intervala interesa“. Spomenute zna~ajke definiraju le`i{ta ugljikovodika kao nekonvencionalna. erupcije i gubici tijekom bu{enja. Analizirano je 38 dubokih bu{otina od Murskog Sredi{~a na zapadu do Stjepanika na istoku.274 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Mura. le`i{ni parametri. osim prostora. Osnovni kriteriji definiranja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika (NPC Global Oil & Gas Study. formation evaluation. Zala ba- zeni) ostvareni su definiranjem zajedni~kog projekta istra`ivanja MOL-a i INA-e. mud logging Ekonomi~na proizvodnja ugljikovodika iz konvencionalnih le`i{ta mogu}a je bez stimulativnih tretmana ili specijalne tehnologije proizvodnje. kategorizacija le`i{ta. Tijekom rada izra|ene su i grafi~ke interpretacije trenda kompakcije. Tijekom rada (2009. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena petrofizikalnih parametara nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika Petrophysical parameters evaluation in unconventional hydrocarbon reservoirs Hrvoje Jur~i} & Sre}ko Mareti} INA-Naftaplin. 10 000 Zagreb. jesu i le`i{ni parametri poroziteta. formiranjem multidisciplinarnog tima. reservoir parameters. Osnovni cilj projekta u ovoj fazi prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta bio je procjena mogu}ih rezervi ugljikovodika. Me|utim. 2006): Gusti pje{~enjaci zasi}eni plinom (Tight Gas Sands) Plinonosni {ejlovi i lapori (Gas Shales) Naftonosni {ejlovi i lapori (Oil Shales) Nafte u slabopropusnim stijenama (Low Perm Oil) Te{ke nafte (Heavy Oil) Plinonosni ugljeni slojevi (Coalbed Methane) Plinski hidrati (Gas Hydrates) Sistematizacija nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika opisuje i temeljne litolo{ke. kao i interpretacija nadtlaka metodom Dcs znatno su olak{ali procjenu potrebnih parametara. . kvantitativne analize karota`nih mjerenja. procjena formacije. naj~e{}e kao posljedica ograni~avaju}ih mogu}nosti postoje}ih programa interpretacije. PJ za procjenu formacije. prisutnost ugljikovodika u probu{enim krhotinama stijena. 2006) jesu apsolutna nemogu}nost ekonomi~ne proizvodnje ugljikovodika bez opse`nih stimulativnih zahvata i tretmana le`i{ta. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. posljednjih je petnaestak godina znatno porastao interes za le`i{ta ugljikovodika (osobito plina) netipi~ne le`i{ne litologije. definiranje zona povi{enog slojnog tlaka (nadtlaka). zasi}enja i efektivnih debljina procijenjeni na temelju analize karota`nih mjerenja. specijalnih postupaka razrade (i istra`ivanja) kao i potreba za uvo|enjem novih tehnologija u proizvodni proces. TP). BP. slabe propusnosti i nemogu}nosti ekonomi~ne proizvodnje bez stimulativnih zahvata i adekvatne odnosno nove proizvodne tehnologije. kondenzat) – izostanak vode u proizvodnji Ideja i interes prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika u Panonskom bazenu (Drava. Podaci dobiveni interpretacijom karota`nih mjerenja. dotoci. velja~a – prosinac) u hrvatskom dijelu Panonskog bazena obra|eno je osam podru~ja mogu}eg postojanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. [ubi}eva 29. Dosada{nja literatura prepoznaje sedam tipova nekonvencionalnih le`i{ta (NAIK. Prou~avanje nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika pretpostavlja sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup sistematiziranju i organiziranju podataka i spoznaja. karota`ne korelacije repera i interpretacije litofacijesa. geolo{kog pra}enja. le`i{ne i proizvodne karakteristike: – slaba propusnost netipi~ne le`i{ne litologije – pove}ani ili znatno pove}ani slojni tlak – prete`ito plinsko zasi}enje (i/ili lagana nafta. well logging. Plinske pojave (NP. Tijekom analiza karota`nih podataka uo~ene su odre|ene pote{ko}e i nemogu}nosti to~ne i stru~no prihvatljive procjene tih parametara le`i{ta. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta.

Var U. Exploration and Production. Hungary (bgellert@mol. indicating no ter- restrial input and the effect of microbially reworked organic matter. Zagreb. mati~na stijena. Budapest. and can be characterised by higher values of hopanes to steranes ratio. srednji miocen. Lower Pannonian source rocks can be considered as seals rather than sources of migrated and accumulated hydrocarbons. E&P.hu. Budafoki u. Croatia (lilit.balen@ina. hopane. In contrast with Lower Pannonian-sourced hydrocarbons.hr) 4 Geochemist expert. dijana. Exploration Sector. Considerable difference in organic facies between Lower Pannonian and Middle Miocene sources was indicated by geochemical investigations of rock extracts. discovered under the boundary between Lower Pannonian and Middle Miocene sediments.hr. The poster wishes to present our current standpoint about the organic facies of essential source rocks within Drava Depression. Hungary (zsohorvath@mol. omjer ugljikovih izotopa.hu) Key words: Lower Pannonian. According to carbon isotope ratios. Nagykanizsa (ikoncz@mol. Eurasian Exploration Projects Muzeum ter 2/b. Drava Basin. Results of biomarker analyses show that Lower Pannonian-sourced hydrocarbons have no oleanane.hu) 2 MOL Plc. oleanane. Nagykanizsa. partly within the framework of INA – MOL cooperation. mkajari@mol. hopane. New Technologies and R& D. Geological Modelling.d. 8. sterane In the last years intense hydrocarbon exploration occured on the northern flank of Drava Basin. carbon isotope ratio. Mónika Kajári2.cota@ina. On that occasion.4. 79. Marica Balen3 & Dijana Bigunac3 1 MOL Plc. Hydrocarbons reservoired beneath Lower Pannonian source rock in deeper-seated parts have genetic links to Middle Miocene-sourced hydrocarbons. sterane Klju~ne rije~i: donji panon. E&P. Tamás Lukács5.hu) 3 INA Industrija nafte d. .hu) 5 MOL Plc.hr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 275 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Organic facies of Lower Pannonian and Middle Miocene sources in northern flank of Drava basin Organski facijesi donjopanonskih i srednjomiocenskih mati~nih stijena na sjevernom rubu Dravske depresije István Koncz4. lots of geophysical and well data were generated. Balázs Gellért2. Nagykanizsa. generated by highly mature off structure Middle Miocene sources. source rock. oleanane. Lilit Cota3. based on the latest investigations. Middle Miocene-sourced ones indicate the presence of oleanane and much lower values of hopanes to steranes ratio.. [ubi}eva 29.. Lower Pannonian-sourced hydrocarbons proved to be isotopically lighter compared to Middle Miocene-sourced ones. Hungary (tlukacs@mol. Dravska depresija. Middle Miocene. E&P. Zsolt Horváth1. that helped to develop the geological and geochemical knowledge of the area. marica.bigunac@ina.

Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. 10 000 Zagreb. ukloniti ili zamjeniti. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. Software 1994. Usporedba se mo`e vidjeti u slijede}oj Tablici 1. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja i kao i najbolji broj tragova za analizu. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. Table 1. vibratori ili zra~ni topovi. amplitude. to je bio i te~aj 3D obrade. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. Tablica 1. processing. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjujemo novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate.6GHz HDD 40GB 20TB RAM 512MB 88GB (37 nodes) . Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu formacija razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic data. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. OMEGA OMEGA2 CPU number 1 94 (cluster 37 nodes) CPU model POWER2 XEON CPU speed 66MHz 3. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). ali najnaprednije u to vrijeme. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. 2010. godine. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabe hardware i software. amplituda. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3d Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. godine upravo u ININOM centru za obradu gdje se i dan danas podaci obra|uju. 1994. [ubi}eva 29. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice potencijalnih le`i{ta. radi pobolj{anja korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) sa ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. godine zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu Vu~kovec 3D uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. metoda koja se temelji na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. example – Vu~kovec 3d Nina Kova~i}. i 2010. Ujedno. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. obrada.276 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno modernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji rezultiraju nekoliko puta pove}anoj brzini obrade i puno ve}em prostoru na discu gdje se nalaze radni podaci. Primjer jednog takvog procesa je AAA (ANOMALOUS AMPLITUDE ATTENUATION). Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske domene u frekventnu.

Aphamia blok je prekriven gustom mre`om 2D profila (cca 5000 km) snimljenih razli~itih generacija. godine. Palmiridi na jugoistoku granice bloka. Nova 3D seizmika preko podru- ~ja Mustadire povr{ine 270 km2 snimljena je 2009. Hrvatska Klju~ne rije~i: Seizmi~ka interpretacija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 277 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Seizmi~ka interpretacija Aphamia bloka Seismic interpretation of Aphamia Block Branka Krpan INA-Naftaplin. Homs bazen (debeli slijed mezozojskih sedimenata) 3. . Geometrija interpretiranih horizonata bi trebala dati op}i pregled geolo{kih doga|anja. Na {irem podru~ju se nalaze tri glavne tektonske jedinice: 1. [ubi}eva 29. Aleppo plato (tanki sloj mezozojskih sedimenata). rezervoarske i pokrovne stijene. odnosno invertirani debeli Mezozojski bazen sa zna~ajnim otkri}ima ugljikovodika. Aphamia Istra`ni blok Aphamia smje{ten je u centralno-zapadnom dijelu Sirije povr{ine 4350 km2. Prospekti su izdvojeni na osnovu regionalne seizmi~ke interpretacije. 2. 10 000 Zagreb. Aphamia Key words: Seismic interpretation. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Interpretacija seizmi~kih podataka obuhva}a interpretaciju klju~nih horizonata u smislu mati~ne.4.

Some of the results of this collaboration are presented in this paper. • Research sites Subotinac in other segments are in progress. 4). 3. The biggest deposits of commercial potential are Aleksinac and Vina-Zubetin. Basic geological exploration in Serbia detected 21 deposits (Fig. Aleksinac deposit has been explored in more detail compared with other deposits. Figure 1. Research results Geological research (Projekt No 17004) conducted at the site year 2008/2009 gave the following data: • Layer thickness oil shale seam contains thin coal seams. Filling of depression and sedimentation of lake were started on the end of Oligocene and on the beginning of Miocene. Serbia.8 m.0 billion tonnes with average content of organic matter of approximately 20% and with oil content of approximately 10% (LJUBOJEV. drillholes. and ends by thick complex of pelite and alevropelite sediments rich on organic matt (oil shales). General spreading direction of oil shale seams is north-northwest – south-southeast.2 to 0. bu{otine. . with thicknesses from 0. Slika 1. marl stone with intrusion of sandy clay and rarely marly sandstone are located above oil shale seam (Figs. 2009). Zeleni bulevar 35. ecological disaster. 2) is built from clastics and coarse sands. The terrain (Fig. its origin is linked with Paleogene time.7 billion tonnes. Aleksinac oil shales deposit was created in lake environment.. Polo`aj naftnih {ejlova u Srbiji. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 New study of Aleksinac oil shale Nova studija naftnih {ejlova Aleksinca Sla|ana Krsti}. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. • Oil shale is the upper part mainly without dirt intrusions is of better quality (contains mostly 12 to 14% of oil). with reserves close to 2.278 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 19 210 Bor. Vesna Ljubojev & Milenko Ljubojev Mining and Metallurgy Institute. Oil shale in these deposits is of various qualities and oil content. Locations of oil shale deposits in Serbia. ekolo{ke katastrofe. • The upper layer construction bituminous marl stone. continental clastic deposits Klju~ne rije~i: kredne jedinice. 1) of oil shale with resources of over 4. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is the result of research by the project of the Ministry of Science and Technological Development N° 17004 R. Case studies The project N° 17004 (2008) was carried out research in the lokality Subotinac (Aleksinac oil shales deposit).

4. V. 10x Slika 4. Bituminozni pje{~enjak II N. Profil kroz naftne {ejlove Aleksinca.– Institut rudarstva i metalurgije. Bituminozni lapor +N. 10x Slika 3. (2009): Izve{taj mikroskopskih ispitivanja uljnih {kriljaca sa lokaliteta Subotinac (kod Aleksinca). 10x Figure 4. Bituminous marl stone +N. directed in 246°–66°. N°17004 (2008): Projekat Ministarstva za nauku i tehnolo{ki razvoj . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 279 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. pru`anje 246°–66°. 10x REFERENCE LJUBOJEV. Slika 2. Figure 3. Profile of Aleksinac oil shale deposit. Bor. Bituminous sandstone II N.

– AAPG Memoir. S. Tulsa-Oklahoma. (1981): Sada{nji status “direktnog” otkrivanja plinskih le`i{ta u Jugoslaviji.280 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & KRI@. 101–115. Although the presence of anomalies in seismic data can be caused by other reasons than hydrocarbon accumulation. Bo`ica. \URASEK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic anomalies in the north Adriatic offshore Seizmi~ke anomalije u sjeverno-jadranskom podmorju Vladislava Kukavica & Bogomil Parlov INA-Naftaplin. REFERENCES BROWN. Katarina. J. The main characteristics of the recorded seismic data are frequent appearances of anomalies such as pull down. 10 000 Zagreb. gas fields. magnetometric and 2D seismic data first exploratory wells located in the Adriatic offshore identified gas accumulations. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Described examples refer to Ana.hr.parlov@ina. Based on integration of available gravimetric. Irina. Ida. seismic anomalies Klju~ne rije~i: jadransko podmorje. The application of the seismic anomalies in the interpretation of several gas fields situated in the Ivana and Aiza Laura 3D seismic volumes is presented in this paper. Annamaria. 6th ed.R. seizmi~ke anomalije Seismic anomalies represent irregularities or deviations in seismic data.hr) Key words: Adriatic off-shore. Although some of the anomalies in the Adriatic offshore data produce disturbances making seismic interpretation more difficult. absorption. 2004). saturation. (2004): Interpretation of Three-Dimensional Seismic Data. U: Zbornik radova I: Simpozij “Kompleksna naftno-geolo{ka problematika podmorja i priobalnih dijelova Jadranskog mora”.. 1981). definition of spatial gas saturation or recognition of the top of the structure. plinska polja. dim spot. Seismic anomalies noticed in the 2D Adriatic offshore seismic profiles (recorded during 1970-ties and 80-ties) were used for “direct” gas detection (\URASEK & KRI@. .. they can be considered as direct hydrocarbon indicators (DHI’s). depth. Ivana. phase change etc. age and local environment (BROWN.kukavica@ina. They are results of changes in acoustic properties caused by lithology. [ubi}eva 29. A. During 1996 and 1997 the North Adriatic exploration area was covered by 3D seismic. most of them provide useful information and are frequently used for reservoir detection. 540 p. Hrvatska (vladislava. bogomil. porosity. bright spot. 42. Split. Ika. Marica and Vesna gas fields where Pleistocene age sandstones are gas bearing and to Ika gas field where the gas is found in Mesozoic carbonates.

Sedimentacija je tijekom pliocena i kvartara bila razli~ita. Croatia Tomislav Malvi}1. 2001). 1998. Pjeskoviti pliocenski i pleistocenski sedimenti uglavnom su turbiditnog i deltnog podrijetla. \UREKOVI] et al. [ubi}eva 29. oko 23 %. Vrijednosti poroznosti u izolatorskim stijenama prosje~no su tek nekoliko postotaka manje negoli u le`i{tima. Talo`enje u pliocenu se odvijalo u marinskom prostoru na bazenskoj padini i ravnici. U prvoj skupini pojedina~na debljina iznosi prosje~no 1–2 metra. desno). 10 000 Zagreb. koje su obuhvatile cijelu le`i{nu seriju. Bo`ica Field.. Pleistocenska le`i{ta izgra|ena su od pijesaka i siltova poroznosti ve}e od 20 %. lijevo). oko 5 metara. slabo konsolidiranih.21 m. Pierottijeva 6. Ve}ina polja smje{tena je vrlo blizu crte razgrani~enja s Italijom. Pliocensko-kvartarni sedimenti diskordantno su talo`eni na podinske karbonate mezozojske starosti. {to traje jo{ i danas (npr. Carola (srednji) i fm. depression of river Po. Padska depresija Key words: gas. ~ije je podrijetlo najve}im dijelom hemipelagi~ko (dominacija glinovitih lapora). Tijekom mla|ega pleistocena i holocena delta rijeke Po se kontinuirano povla~ila prema zapadu. zbog izdizanja Alpi i Apenina tijekom pliocena. Zbog ~esto bo~ne promjene facijesa. Prema talijanskoj nomenklaturi pliocenski sedimenti pripadaju formaciji Santerno. 10 000 Zagreb. kvartar. dok je u pleistocenu ona bila u prostoru paleodelte (prodelte) rijeke Po i plitkoga mora ~ija je povr{ina znatno reducirana. pru`anja SZ-JI. Quaternary..2 & Davorin Bali}1 1 2 INA-Naftaplin. Padska depresija. 1998. Prepoznato je ~ak 13 le`i{ta (***SKUPINA AUTORA. Location of the Bo`ica Field. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Ravenna (gornji pleistocen). sands. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo.. depression of river Po Polje Bo`ica smje{teno je (Sl. Hrvatska Changing of depositional environment of Quaternary sandy gas reservoirs.21. izdignuta paleoreljefa te kompresijske tektonike zamke su klasificirane kao strukturno-stratigrafske. koji su imali ulogu izdignutoga paleoreljefa va`noga u nastanku nasljednih struktura. Figure 1. Bo`ica Field.4. Smje{taj polja Bo`ica. PANNATIER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 281 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Promjena talo`nih uvjeta kvartarnih pje{~anih le`i{ta plina u polju Bo`ica. no sva su smje{tena u pleistocenskim naslagama na dubinama 769. Seizmi~ki su interpretirani sedimenti kvartarne i pliocenske starosti te vr{nog dijela stijena mezozojske podine. dok pleistocenski fm. Hrvatska Klju~ne rije~i: plin. a bilo je uglavnom hemipelagi~ko s rijetkim prodorima sitnozrnatih turbidita (slika 2. 1996) izra~unata je prostorna autokorelacija poroznosti (do- . Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. o kojima je objavljen niz radova (ASSERTO et al. no zbog male debljine interpretirane su samo krovine 4 od njih. a poroznosti manje. Variogramima (programom Variowin 2. Prva koja su imenovana kao “serija I” (njih 11). 2009). 2. 1) u podru~ju Sjevernoga Jadrana uz niz drugih hrvatskih plinskih polja. 1). polje Bo`ica. a druga kao “serija II” (2 le`i{ta). a razdvojenih glinovitim pijescima i siltovima te vrlo rijetko glinama. No. Struktura polja pribli`ne je veli~ine 8´1 km. a na~injena je 1 bu{otina. zna~ajnija delta rijeke Po stvorena je tek u pleistocenu pa su tada i njezini sedimenti obilniji u Sjevernom Jadranu. a poroznost oko 25 %.62– Slika 1. pijesci. 845. zahvaljuju}i glacijalima i padu globalne morske razine (Sl. dok polje Bo`ica predstavlja satelitsku strukturu polja Ivana (Sl. U drugoj skupini debljine su ve}e. Prema prosje~noj debljini i poroznosti le`i{ta se mogu podijeliti u dvije skupine. iz usporedbe obalna linija u anti~koj i dana{njoj Ravenni). Pleistocenski sedimenti tako|er ~esto diskordantno nalije`u na pliocenske. U hrvatskoj litostratigrafskoj nomenklaturi pliocenskokvartarni slijed pripada formaciji Susak. KRPAN et al.

B. \UREKOVI]. 7/8.282 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. KRPAN. CERRO. (b) za starije “le`i{te 2/II” upotrijebljen je eksponencijalni model uz doseg 0. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 2/II. KRPAN. L. Unutar njih postoji prostorna zavisnost (korelacija) svih podataka poroznosti. SAVINO. Relativno mali doseg ukazuje na malu prostornu korelaciju jer “lokalna” varijanca brzo dosti`e ukupnu pa nema potrebe promatrati manje slojeve unutar le`i{ta kao zasebne cjeline sa svojim zasebnim statisti~kim parametrima (minimum. Croatia. To su 8. B.. J. Ve}i doseg i odstupanje kod “le`i{ta 8/I” promatrani su zajedno s ~injenicom da je to najdeblje le`i{te I. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 8/I“. a odstupanje 0. 11. pa su malih debljina i bogata siltnom i glinovitom komponentom. & VOLPI. Variogramski parametri su sljede}i: (a) za mla|e “le`i{te 8/I” aproksimacija je na~injena eksponencijalnim modelom. maksimum.36.. PANNATIER. Zagreb.. doseg je 1. tj. Adriatic Sea in Pliocene & Quaternary bivene karota`om svakih 25 cm) za odabrana dva le`i{ta. 34 podatka) te 2. RUVO. koji le`i{te dijele na niz slojeva debljine oko 1 m. Relativno veliko odstupanje (preko 30 % praga) ukazuje na niz glinovitih ili siltnih proslojaka... prodelti i turbiditnih struja. . New York. Standardizirani teorijski variogrami odabrani su kako bi se jednostavno usporedila odstupanja i dosezi za oba le`i{ta.– INA-Naftaplin. 38 podataka). arhiva tvrtke. production scenarios and economic evaluation of gas prospects in the Northern Adriatic Sea. JELI]-BALTA. OGIP estimation. M.06. pje{~enja~ka le`i{ta polja Bo`ica pripadaju nizu pliocensko-pleistocenskih slojeva otkrivenih u sjevernojadranskim poljima. Upravo u kvartaru. Prodori sitnozrnatih turbiditnih sekvencija bili su rijetki zbog udaljenosti U kvartaru to postaje slatkovodnobraki~na sredina s talo`enjem fluvijalnih sedimenata rijeke Po mehanizmima delti. Croatia.. zbog promjena razine mora i pomicanja ~ela delte rijeke Po. R. le`i{te II. C. R. 213–230. Talo`ne sredine u pliocenu i kvartaru bile su razli~ite.– Nafta. M. PONTIGGIA.– Nafta. \UREKOVI]. U pliocenu je vladala marinska sredina s talo`enjem glinovitih lapora i karbonata na bazenskoj padini i ravnici. Figure 2. 241–258. (2001): Geological risk analysis. 337–351. (1998): 3D seismic interpretation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. serije.15. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis in 2D. Malo odstupanje ukazuje na relativno sli~ne vrijednosti bliskih podataka. M. M. Drugo “le`i{te 2/II” ima debljinu karakteristi~nu za tu seriju. Tako su povla~enjem delte prema kraju pleistocena brojna tanja pje{~ana le`i{ta rezultat tek zavr{nih klasti~nih talo`ina iz turbiditne Bouma sekvence. (1998): Geological modelling and petrophysical characterisation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. glavni talo`ni kanali pomicali su se u prostoru. & PARLOV. ***SKUPINA AUTORA (2009): Bo`ica Gas Field – reservoir study. L. Y. LITERATURA ASSERTO. 91. Dolazi do promjene udjela silta i gline pa se analizirane serije II i I mogu usporediti s promjenama talo`ina u turbiditnim sekvencama Tb-c u Tc-d. M.56 te odstupanje 0. & MAGNI. Jadransko more u pliocenu i kvartaru. aritmeti~ka sredina i medijan). dok su ostala znatno tanja (1–2 metra) te ispod dosega toga le`i{ta.– Springer-Verlag. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. 7/8.. Zaklju~no.– Nafta. le`i{te I. litolo{ku sli- ~nost cijeloga le`i{ta bez izrazitih nepropusnih proslojaka.

However. Even not supported by 3D seismic interpretation. >20%) observed on histogram of porosity from well log analysis. According to the lithostratigraphic determination. Lithologically. Naftaplin. litofacijes.. Croatia Key words: @utica oil/gas field. There is significant difference between new structural model and the former one. The vertical displacement indicated by well data is from 0 up to 50 meters.5 to 1 sqkm wide. Statistical variogram (MALVI]. The isopach maps of each reservoir enabled clear delineation of main turbidite channel body’s 0. Gama reservoirs are the part of Upper Pannonian sedimentary complex characterized by series of turbiditic events deposited in brackish to fresh water (SAFTI] et al. Gama2 and Gama5 are on depth ranging between –1800 and –2100 mssl. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 283 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Lithofacies and petrophysical model of Miocene sandstone Gama series reservoirs on @utica Field. including all the reservoir series. lithofacies model was adopted for the cells penetrated by wells. Sava Depression. . Croatia. vertical and horizontal direction. Investigated oil bearing reservoirs Gama1. REFERENCES MALVI] T. (2003): One-dimensional variogram and statistical analysis in reservoir units of the Bjelovar sag. structural model.. they are represented by alteration of fine to middle-grained sandstones. Layering in 3D model was defined respecting parameters obtained by vertical variogram analysis of porosity data at well locations. Three different lithofacies were recognized according to porosity classes (0–10%. Different methods of distribution were examined and SGS provide the greatest degree of coincidence between original and modelled data. The traps are of structural-stratigraphic type. siltstones and marls. the presence of fault tectonics was introduced respecting also lithological heterogeneity. 10 000 Zagreb. Gross thicknesses of particular reservoir within the main sandstone body amounts up to 60 meters.. Savska depresija. VRBANAC et al. Croatia Litofacijesno-petrofizikalni model miocenskih pje{~enja~kih le`i{ta gama serije polja @utica. The main reasons were significant differences in oil/water contacts observed on different parts of the field and impossibility to interpret them as a consequence of spatial lithological variations. The offset of channel axis in the case of different reservoirs is also visible although the general direction was N-S to NW-SE.4. 2003) analysis was then performed in order to acquire input parameters for spatial lithofacies distribution using Sequential Gaussian Simulator. reservoirs belong to Iva Sandstone Member. In the first phase. 2010). Therefore. strukturni model. structural modelling should be preceded by detailed 3D seismic interpretation in order to get more reliable structural-tectonic framework. delineated on the SW and NE side by main strike-slip faults along which a subsequent uplifting associated with compressional events occurred. The field structure is anticline striking NW-SE. lithofacies. 2003. The uplifted block was additionally disintegrated by a set of normal faults approximately perpendicular to the main strike-slip ones. Lithofacies model of each reservoir was used as bias in the process of statistical variogram analysis of porosity data. 3D static model was constructed in the context of ongoing EOR project and represent input for numerical simulation of production history as well as future tertiary oil production supported by CO2 injection. petrofizikalni model New structural model of Gama series reservoirs on northern part of @utica oil&gas field provided structural framework for detailed petrophysical modelling. and the overbank-levee facies. all the faults were considered vertical what was acceptable for 300 m thick reservoir section. – Nafta. in the case of full-field static model construction. Initial water saturation strongly depends on porosity. The main objective of performed petrophysical modelling was to provide detailed characterisation of observed spatial and vertical heterogeneities. based on core analysis and quantitative log analysis data. Quartz dominates in petrographic composition while the rest is composed of rock fragments. it was calculated using mathematical relation between water saturation coming from log analysis and height above oil/water contact for each lithofacies respectively. For the modelling purposes. 267–274. In this way porosity data upscaled on well locations were distributed more precisely and with better control in both. [ubi}eva 29. petrophysical model Klju~ne rije~i: naftno plinsko polje @utica. 11–20%. Hrvatska Marin Miro{evi} & Renata Vida~ek INA dd. 54/7–8.

. & MALVI]. J. VRBANAC. 56/1. O. 101–122. SZTANO.. @. Zagreb.284 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. VELI].. (2010): Sedimentation of deep-water turbidites in the SW part of the Panonian Basin – Geologica Carpathica. 61/1. Source Rocks and Hydrocarbon Reservoirs in the SW Part of the Pannonian Basin (Northern Croatia and South-Western Hungary). VELI]. & IVKOVI]. . G. B. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 SAFTI]. (2003): Tertiary Subsurface Facies. B. J. JUHASZ. 55–69..– Geologia Croatica. T.

U jugozapadnom dijelu egzistirao je dubokomorski facijes zastupljen turbiditnim sedimentima. Kalinovac i Stari Gradac. Preduvjet za definiranje takvih zamki ~ini utvr|ivanje paleookoli{a. seismic attributes Podru~je obuhva}eno ovim radom pripada Dravskoj depresiji koja je smje{tena na jugozapadnom rubu hrvatskog dijela Panonskog bazena. pretpostavka je da su mogu}e akumulacije ugljikovodika u postoje}im stratigrafskim zamkama. Sustavnim promatranjem razli~itih prikaza seizmi~kih atributa te analizom okolnih bu{otina mogu}e je definirati paleookoli{ i pretpostaviti facijese. 10 000 Zagreb. Stratigrafske zamke naj~e{}e se pronalaze slu~ajno. S obzirom na visoku istra`enost strukturnih zamki i sve ve}e zahtjeve naftne industrije neophodno je istra`ivati potencijalne stratigrafske zamke definiranjem paleookoli{a. Mnoge naftne provincije ve} su dosegnule maksimum naftnih rezervi iz strukturnih zamki te se poseban trud ula`e u traganje za stratigrafskim zamkama. Pokrovni sedimenti su izvrsno razvijeni na cijelom podru~ju i zastupljeni su vapnena~kim laporima sarmatske starosti. Hrvatska Klju~ne rije~i: interpretacija paleookoli{a. [ubi}eva 29. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 285 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija paleookoli{a primjenom seizmi~kih atributa Paleoenvironment interpretation using seismic attributes Nata{a Nastasi}1 & Josip Bubni}2 1 2 INA-Naftaplin.U tom dijelu smje{tena su velika plinsko-kondezatna polja i nekoliko manjih naftnih polja. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Promatran je vremenski interval ispod regionalnog markera Rs7 (krovina Moslava~ka Gora Formacije). Za potrebe rekonstrukcije paleookoli{a integrirani su bu{otinski podaci s polja i seizmi~ki atributi s neizbu{enog podru~ja. na podru~ju polja Molvi kao i sjeveroisto~no od podru~ja analiziranog atributima nalazili su se otoci ~iji su sedimenti predstavljali izvori{ni materijal za deltne sedimente (kvarciti. Hrvatska INA-Naftaplin. [ubi}eva 29. Razvojem 3D seizmike i sve manjim mogu}nostima za pronala`enje strukturnih zamki sve se ve}i zna~aj pridaje potra`nji za stratigrafskim zamkama. Na rubnom dijelu polja Molvi. a putovi migracije su omogu}eni du` rasjeda i direktno iz mati~nih stijena u potencijalne kolektore. paralelno pru`anju strukture. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti kori{tenjem starih metoda na nove na~ine te kombiniranjem istih. dok u sjeveroisto~nom dijelu nalazimo sedimente aluvijalne lepeze zastupljene krupno i sitnozrnatim bre~okonglomeratima u proksimalnom i sredi{njem dijelu te sitnozrnastim pijescima i muljevitim vapnencima u proksimalnom dijelu. Na osnovi interpretacije karata seizmi~kih atributa i okolnih bu{otinskih podataka do{lo se do zaklju~ka o postojanju razli~itih facijesa u isto vrijeme. S obzirom na sve elemente. 10 000 Zagreb. Glavna plinsko-kondenzatna polja u ovom dijelu Dravske depresije predstavljaju Molve. To je podru~je na kojem je jedini element kojim raspola`emo snimljena 3D seizmika i samo na osnovi interpretacije je nemogu}e predvidjeti paleookoli{. egzistirali su vapnena~ki biokalkareniti talo`eni u uvjetima visoke energije pod utjecajem plima i valova.4. a ne sustavnim traganjem za njima. Na osnovu interpretacije na~injen je model koji prikazuje istovremeno postojanje sedimenata aluvijalne lepeze u sjeveroisto~nom dijelu. {kriljavci. seizmi~ki atributi Key words: paleoenvironment interpretation. . Geokemijski gledano nalazi se u blizini dobrih mati~nih stijena koje generiraju plin i kondenzat. zagrebenskih sedimenata u sredi{njem te dubokomorskih u jugozapadnom dijelu. U u`em smislu pripada sjevernoj zoni depresije nazvanoj “duboka Drava”. trenda rasprostiranja postoje}ih sedimentnih tijela. U`e podru~je istra`ivanja obuhva}a dio sjeveroisto~no od polja Molve gdje je glavni element za utvr|ivanje okoli{a 3D seizmika u kombinaciji sa seizmi~kim atributima. mezozojski karbonati). Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti potragom za stratigrafskim zamkama. Ino poslovne jedinice-Naftaplin. predvi|anje litologije tih tijela te njihovo pronala`enje u prostoru. “Duboka Drava” predstavlja dio Panonskog bazena visokog stupnja istra`enosti {to se ti~e strukturnih zamki.

Regional network of seismic lines is influenced by complex tectonics. According to seismic interpretation numerous structural features are delineated. Regional interpretation defined geometry and depth of horizons. Moghan-2 blok Description: All the data were collected and interpreted in cooperation with the National Iranian Oil Company (NIOC). . The area is found to be promising according to structural setting favorable for hydrocarbon reservoirs. in meaning of petroleum provinces it belongs to the western part of the South Caspian Basin. Moghan-2 block Klju~ne rije~i: interpretacija seizmike.e. mostly due to low density of seismic lines. but has better quality of reprocessed seismic lines. Moghan Plain area and southern part. Conclusion: 2D seismic data were of relatively good quality for the interpretation.e.286 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. There are also found difficulties in linking of well and seismic data. The geology. [ubi}eva 29. After the interpretation. Structural traps are observed as primary targets. Germi Area. Geology & Reservoir Menagement Sector. two-time maps were converted into a depth domain and structural maps were created. Stratigraphic traps would be hardly observed. For the purpose of geological-geophysical study seismic interpretation of 894 km of 2D seismic lines was performed. Structural interpretation confirmed existence of many structural traps in the area. Croatia Key words: seismic interpretation. i. It covers 3230 km2. In the Moghan Plain five wells showed good correlation for the interpretation of seismic data while in the Germi Area well data unfortunately were not available and it is why seismic interpretation was performed only partially. The Moghan Basin is situated in the northern part of collision zone between Eurasian and Arabian tectonic plates. including tectonic styles. 2D seismic data are separated in two seismically detached areas: northern part. In the northern part 6 two-time horizons were interpreted and in the southern 4 horizons. of Iran was highly influenced by geological settings and events though history of the Tethyan region (Palaeotethys). i. For the purpose of time-depth conversion velocity check shot data from only one well was used. The Moghan-2 block is situated in the northwestern Iran. 10 000 Zagreb. In terms of tectonic the Moghan Basin represents a part of the complex Talysh-Lesser Caucasus orogenic belt on the southern margin of the Kura Basin. i. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic interpretation of the Moghan-2 block (Iran) Seizmi~ka interpretacija Moghan-2 bloka (Iran) Nata{a Nastasi} & Josip Husnjak INA-Naftaplin.e.

a tako|er se ne uo~avaju na seizmici kao pove}anje seizmi~ke amplitude. talozi mutnih struja. Ti slojevi predstavljaju distalne dijelove turbiditnih slijedova materijala koje je u Jadranski bazen unosila rijeka Po. Zamke su stratigrafskog tipa. Istra`ivanja su u kona~nici i potvr|ena otkrivenim plinskim zasi}enjima u tankim pje{~anim slojevima te su stoga dokazala da takvi slojevi mogu biti ne samo sporedni. (“bright spot”). 60 km jugozapadno od Pule) koji pripadaju pleistocenskim formacijama Carola i Porto Garibaldi odnosno formaciji Susak (Sl. te je njihova procjena bila ote`ana. U radu su prou~avani tanki slojevi na podru~ju plinskog polja Ivana (sjeverozapadni dio Jadranskog podmorja. pokazali su dobre rezervoarske karakteristike dijela pojedi- nih intervala u istra`ivanom sedimentnom slijedu. Northern Adriatic Najnovija istra`ivanja na podru~ju Sjevernog Jadrana ukazuju na dobar plinski potencijal tankih pje{~anih slojeva. 1). Hrvatska Klju~ne rije~i: tanki pje{~ani slojevi.. te sami pje{~ani slojevi. ima i svoje pripadaju}e distalne dijelove. [ubi}eva 29. pleistocen. a poznavanje paleogeografije i talo`nih uvjeta od znatne je pomo}i. Dra`en Parlov. Navedeni slojevi sastavljeni su od sitnozrnastog pijeska i silta debljine od 1 mm do 30 cm. Takvi slojevi zasi}eni plinom nisu bili “vidljivi” na starim EK dijagramima zbog male vertikalne razlu~ivosti sondi.d. koja ih uspje{no bilje`e. Figure 1. No. Izmjereni parametri propusnosti i poroznosti na jezgrama te rezultati dobiveni tijekom hidrodinamskih mjerenja. Nevenka Romani} Kristensen & Tomislav Krsnik INA d. nego i glavni cilj istra`ivanja. koji se mo`e razlu~iti na karota`nim dijagramima. nafte i plina. . plin se nalazi u podru~ju isklinjenja tankih pje{~anih slojeva na pliocenske lapore formacije O.4. Sjeverni Jadran Key words: thin layers. turbiditic sequence. Geolo{ki profil s detaljnim prikazom polo`aja isklinjenja slojeva formacije Carola na formaciju O. tj. Mati~nu stijenu ~ine hemipelagi~ke naslage. SD Istra`ivanje i proiz. Geological profile with detail pinch out Carola formation to O. a njihovo talo`enje te povijest pomicanja svakog slijede}eg sedimentnog slijeda i zapunjavanje mogu se dobro pratiti du` cijelog sjevernog dijela jadranskog bazena. Santerno formation. Svaki turbiditni slijed. pleistocene. Santerno. 10 000 Zagreb. Santerno u smjeru sjeveroistoka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 287 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tanki pje{~ani slojevi distalnih dijelova mutnih struja na podru~ju Sjevernog Jadrana Thin layers of turbiditic sequence distal part on Northern Adriatic area Bogomil Parlov. danas postoje karota`na mjerenja visoke vertikalne razlu~ivosti. Dina Zopf. kao kod klasi~nih pje{~anih slojeva metarskih debljina. Vlatka Vani~ek. Slika 1.

25–34. (1996): Source rocks and hydrocarbon accumulations in the Mura depression. & DRAGA[. . Kod nas istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta usmjerena su na podru~je Dravskog i Murskog bazena na guste slabo propusne pje{~enjake zasi}ene plinom (engl. nadtlak i izostanak kontakta plina i vode (NAIK. Zagreb. EATON. LITERATURA BARI].– Nafta. G. 7/76. U ovom radu (posteru) prikazat }e se va`nost D-eksponenta (kao pokazatelj osnovnih le`i{nih uvjeta) u odre|ivanju nadtlaka.– J.. slaba propusnost. 1387–1394. 1996).C. JORDEN J. (1972): Graphical method predicts geopressures worldwide. osnovni su kriteriji koji su upotrijebljeni u na{oj analizi. unconventional reservoirs. Metoda D-eksponenta sa~injava ekstrapolaciju bu{a}ih parametara (JORDEN & SHIRLEY. B.288 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Glavni kriteriji koji definiraju nekonvencionalna le`i{ta su male propusnosti i niski porozitet te je zato potrebna velika stimulacija u postizanju zadovoljavaju}eg iscrpka. 47/1. Gas Shales). V. O. Kako nisu ra|ene nove bu{otine za potrebe istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Nadtlak odre|en D-eksponentom kao kriterij determiniranja nekonvencionalnih le`i{ta na primjeru Dravske i Murske depresije Overpressure determined by D-exponent as criteria for determination of unconventional reservoirs. Za razliku od konvencionalnih. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. & SHIRLEY. Tijekom izrade kanala bu{otine u sklopu geolo{kog pra}enja te u svrhu predvi|anja parametara gradijenta tlaka koristi se metoda D-eksponenta u sklopu ra~unalnih programa TDC laboratorija. overpressure. njegova istro{enost te specifi~na te`ina isplake.J. M. optere}enje na dlijeto. example of Drava and Mura Depressions Ana Pintar. nekonvencionalna predstavljaju cijele stratigrafske serije s izmjenama slojeva razli~itih karakteristika i stoga imaju veliki volumen rasprostiranja. 1972) kao {to su brzina napretka bu{enja.R. [ubi}eva 29. (2005): Tight Gas Reservoirs – An Unconventional Natural Energy Source for the Future. (1966): Application of drilling performance data to overpressure detection.. 1966. Dravska i Murska depresija Key words: D-exponent. analiza se morala bazirati na postoje}im podacima dobivenim raznim ispitivanjima konvencionalnih le`i{ta. Tight Gas Sands) i lapore s plinskim zasi}enjem (engl. Plinsko zasi}enja. 10 000 Zagreb. Hrvatska Klju~ne rije~i: D-eksponent. NAIK. nekonvencionalna le`i{ta. BRITVI]. Petroleum Technology. Lapore s plinskim zasi}enjem djelomi~no sa~injavaju mati~ne stijene sjeverozapadnog dijela Panonskog bazena (BARI] et al. nadtlak. usporedba nadpritisnutne zone i zone normalnog hidrostatskog tlaka te obja{njenje kako se D-eksponent dobiva i od ~ega se sve sastoji. Drava and Mura Depressions Sve ve}a potreba u svijetu za naftom i prirodnim plinom dovela je do istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. 100–104. Republic of Croatia. G.A.– World Oil. Ista je kori{tena u na{oj analizi u cilju odre|ivanja nadpritisnutih podru~ja. EATON. Stjepan Trogrli} & Vesna @u`ul INA-Naftaplin. 2005).

Lovin~i}eva b. 1994). kompaktni lapori. donje miocenske starosti. pelitnim sedimentima: muljnjaci (TI[LJAR. 2002) iz nekonvencionalnih le`i{ta u Hrvatskoj prvenstveno je vezana uz Dravsku i Mursku potolinu. Prema konstataciji vode}ih tvrtki za tehnologiju. 2006). Karakteristi~no za nekonvencionalna le`i{ta je postojanje velikih geolo{kih rezervi. Plinonosni {ejl podrazumjeva tip nekonvencionalnog le`i{ta u mati~noj stijeni tj. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. Hrvatska INA d. te`i{te u razvoju nove tehnologije pomaknuto je na tehnologiju koja se koristi u istra`ivanju i proizvodnji iz nekonvencionalnih le`i{ta.. slabo propusnih pje{~enjaka te metana vezanog uz ugljene slojeve. Predvi|a se da }e za daljnjih deset godina nekonvencionalna le`i{ta postati glavni izvor u ukupnoj proizvodnji plina u SAD-u.. Plinske pojave kao i dotok plina dobivenog hidrodinamskim mjerenjima vezen je uz prirodni pukotinski sistem. Mogu}nost ostvarenja ekonomske proizvodnje plina (SCHMOKER. 10 002 Zagreb.b.. ali uz nizak koeficijent iscrpka (HOLDITCH at al. a time i znatno nepovoljnijim tla~nim i temperaturnim uvjetima {to ima za posljedicu visoku cijenu . prije pada tlaka. Propusnost matriksa je manja od 0.d. planiranje i izvo|enje radova. gusti plinonosni pje{~enjak. siltiti. Proizvodnja plina iz nekonvencionalnih le`i{ta ve} du`e vremena je u velikom zamahu u SAD-u gdje se vi{e od 43% ukupne proizvodnje plina ostvaruje iz silurskih i devonskih plinonosnih {ejlova i gustih.d. mati~na stijena Key words: unconventional reservoirs. Interpretacijom razvijenih krivulja porasta slojnog tlaka potvr|eno je postojanje dvostruke poroznosti.4. a na nekoliko bu{otina iz tih intervala ispitivanjem je ostvaren obiman dotok plina uz tipi~ni brzi pad tlaka.1 10–15 m2. horizontalne bu{otine ili snopa horizontalnih bu{otina (HOLDITCH. Nedostatak je u ~injenici da se le`i{ta nalaze na znatno ve}im dubinama. slabopropusni plinonosni pje{~enjaci i plinonosni {ejl donje do gornje miocenske starosti koji se nalaze u uvjetima znatnog nadtlaka. 2007) i brzi pad proizvodnje bu{otine (90 % pada proizvodnje doga|a se u prvoj godini). tight gas sandstone.(slu~aj gustih plinonosnih pje{~enjaka u podru~ju Koprivni~ki Bregi). 10 000 Zagreb. source rock Nekonvencionalna le`i{ta plina predstavljaju veoma slabo propusne stijene zasi}ene plinom iz kojih nije mogu}e ostvariti proizvodnju bez primjene masovnog hidrauli~kog frakturiranja. Krivulja porasta slojnog tlaka naj~e{}e ne omogu}ava ekstrapolaciju odnosno odredbu inicijalnog slojnog tlaka. Tamara Troskot-^orbi}2. Prednost miocenskih nekonvencionalnih le`i{ta plina Panonskog bazena u usporedbi s silursko-devonskim u Sjevernoj Americi o~ituje se u ~injenici da ovdje i neznatne propusnosti stijene omogu}uju dotok. manja od 0.14 10–15 m2 Tijekom bu{enja plinskom karota`om utvr|ene su intenzivne pojave plina. Nada Krklec1. To su vrlo slabo propu- sni donje do gornje miocenski pje{~enjaci u izmjeni s pelitnim sekvencama. U SZ dijelu Dravske potoline i sjevernom dijelu Murske potoline geokemijskim analizama dokazano je postojanje mati~nih stijena koje su u fazi generiranja plina. izdvojeno je osam podru~ja unutra Dravske potoline te jedno podru~je u Murskoj potolini unutar kojih postoje stroge indikacije za mogu}nost proizvodnje plina kori{tenjem nekonvencionalne tehnologije. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Karakteristika rezultata dobivenih hidrodinamskim mjerenjima je nagli pad tlaka. Nekonvencionalna le`i{ta u Europi u zadnjih nekoliko godina su u intenzivnoj fazi istra`ivanja pri ~emu su plinonosni {ejlovi naj~e{}i cilj istra`ivanja. Srednja vrijednost propusnosti matriksa stijene je. u prvoj fazi tj. plinonosni {ejl. Gusti plinonosni pje{~enjaci utvr|eni su u {irem podru~ju u odnosu na plinonosne {ejlove. ekonomskih koli~ina (dokazano hidrodinamskim mjerenjima u SZ dijelu Dravske i sjevernom dijelu Murske potoline). Temeljeno na kriterijima koji odre|uju nekonvencionalno le`i{te plina i strukturno-geolo{kim karakteristikama. Kre{imir Krizmani}2 & Alan Mavar1 1 2 INA d.. u ve}em broju bu{otina. gas shale. Sjeverozapadni dio Dravske potoline i sjeverni dio Murske potoline je od posebnog interesa zbog zasi}enja suhim plinom {to je potvr|eno ispitivanjem bu{otina te analizom i modelom zrelosti mati~nih stijena. [ubi}eva 29. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 289 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Potencijal nekonvencionalnih le`i{ta plina u hrvatskom dijelu panonskog bazena Unconventional gas potential in the Croatian part of the Pannonian Basin Arso Putnikovi}1. Predmet istra`ivanja su dva tipa nekonvencionalnih le`i{ta: gusti. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina.

Coal Seams and Shales. TI[LJAR.290 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4... .– AAPG Bull.– JPT.– Working document of the NPC Global Oil & Gas Study. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 bu{otine.– [kolska knjiga. SCHMOKER. S. (2007): Unconventional Gas reservoirs – Tight Gas. te podatke o proizvodnim mogu}nostima bu{otine. (1994): Sedimentne stijene. 1–52.W. odnosno nije mogu}e izra~unati ekonomi~nosti projekta. USA. PERRY. 86–93. 149–154. LITERATURA HOLDITCH. J. Tehni~ki manjak je {to u sada{njem trenutku ne postoji pilot bu{otina koja daje odgovor na podatnost stijene hidrauli~kom frakturiranju. & LEE. (2006): Tight Gas Sands. June 2006.. S. J. HOLDITCH. Zagreb. 86/11.(2002): Resource-assessment perspectives for unconventional gas systems.A. 1993–1999.A. K. K.

59 357687.59 402660.19 AREA % 9.56 20.m 0.02 318732.m 0.72 305873.4 4.74 17.47 21.m 0.11 15.94 110188. Fazna analiza (Okoli-24) The interval consists of the channel fill deposits represented with massive.41 173708.43 149029. Pore volume and bulk volume were determined by volumetric method using the laboratory equipment.. Croatia Klju~ne rije~i: poroznost.35 7.01 15.m 0.m 0.69 12.m 0. The Okoli field is located in the western part of the Sava Depression.49 19.66 354471.m 0.65 PHASE 1: Phase 1:133–146 Phase 1: 93–113 Phase 1: 95–113 Phase 1: 86–98 Phase 1: 57–152 Phase 1: 47–100 Phase 1: 58–103 Phase 1: 58–177 Phase 1: 148–164 Phase 1: 143-179 Phase 1: 123–139 Phase 1: 153–179 Phase 1: 149–167 Phase 1: 146–153 Phase 1: 63–114 Phase 1: 80–123 Phase 1: 144–172 Phase 1: 54–97 Phase 1: 128–163 Phase 1: 162–173 Phase 1: 153–187 mm2 139934. 50 km south-east of the capital Zagreb.72 359267.53 4.6 3. Zdenka Barbi} & Adaleta Perkovi} 1 INA – Industrija nafte d.10 17.m 0.82 282991.m 0.m 0. approx.00 310690. Characteristics of reservoir rocks are based on sedimentological and petrophysical analysis of the cored interval 1859.71 1445 6. E&P Research Laboratory Department.49 20. i. porosimeter. Pontian Porosity measurements were done in the well Okoli-24 in purpose for characterization of the the Underground Gas Storage (UGS).m 0.09 249563.e.42 222409.17 4. depositional environment.22 16.63 15. 10 002 Zagreb.73 136079.9 1. pont Key words: porosity.4 5.94 261578. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 291 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena fazne analize kod mjerenja poroziteta Implementation of the image phase analysis for porosity measurements Nevenka Ra{kaj. poorly sorted lithoarenites with eroded clasts of marls and coal.95 2.43 7.36 268968.51 6. Lovin~i}eva bb.64 230241.22 118227.84 124456.8 4.08 PHASE 2: Phase 2:92–132 Phase 2: 133–149 Phase 2: 138–169 Phase 2: 47–85 – Phase 2: 101–113 Phase 2: 104–114 Phase 2: 178–225 Phase 2: 128–147 – Phase 2: 140–145 Phase 2: 180–185 Phase 2: 92–147 Phase 2: 103–145 Phase 2: 115–131 Phase 2: 124–138 Phase 2: 115–143 – Phase 2: 164–171 Phase 2: 174–198 – mm2 216189.54 15.m 0.m 0.44 116726.m 0. Mea- IMAGE NAME 1.m 0.36 104700.44 6.83 84510.67 5.70 5.59 18.57 19.86 286710.59 3.35 8. Sedimentary and petrophysical results of the Pontian sandstones from the Okoli-24 well referred to 9 m of the core samples.fazna analiza porozimetar .6 9.4 9.49 13.6a 3.95 3.m 0.35 6.83 13.75 13.12 11.72 1253 10.66 19.08 .59 13. Porosity measurements were done by Ultra Pore Porosimeter.m 0. okoli{ talo`enja.90 15. Phase analysis (Okoli-24) Tablica 1. Table 1.26 18.5 8.4.75 5.72 263840.84 159004.78 15.79 4545297.28 150752.36 SUM % 15.06 1563 11.58 18.4 3. medium to coarse grained.95 4.80 17.54 380694.19 94074.44 9.39 AREA % 6.m 0.15 19. Exploration & Production BD.94 19. Field Engineering & Operations Sector. what is 60% of the total cored interval.39 436649.34 118943.36 5.63 7.34 17.m 0.20 313823.8 6.59 5. Dubravka Dja~anin.04 17. image phase analysis. clayey carbonates and marls with abundance of carbonaceous plant debris.85 7.81 11.m 0.0 m.57 13.42 330670.3 2.20 6.d.11 16.75 3. The sediments from the analyzed interval were deposited on the flood or delta plain environment.92 5.25 9.m 0.0–1874.15 10.80 3619281.03 209490.33 82850. and interchannel (swamp-lacustrine) thinly bedded to laminate pelites.62 9.

Results of analyzed thin sections by image phase analysis are mainly accordant with petrophysical measurements. chlorite) and secondary carbonate cementation of pore space. Porosity of sandstones ranges 15–22% and predominantly represented intergranular. Porosity of a sample is defined as a ratio of pore volume (Vp) and bulk volume (Vb) of the rock sample. thin sections must be previously prepared by blue dyed resin vacuum impregnation that is marked pore space. Lower values of porosity were affected by increasing of clay minerals (kaolinite.292 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. This method involves the expansion of nitrogen gas from a reference chamber of known volume into the pore space of the sample.0% and results are shown in Table 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 surement is based on Boyle’s law of gas expansion. . A phase analysis is a quantitative evaluation of area (mm2) with regard to each separate gray value or color phase for particle detection that is distinguishable from image background. For analyses. Exception of microporosity values are proximately 0. Microporosity measurements were done by Image phase analysis computed program for Olympus polarization microscope with digital camera DP71. All detected particle will be automatically measured (see phase Table 1). Microprosity measurements were done on the selected images (photomicrography) by applicable program for analyses.5–3. somewhere intragranular porosity type.

Primjenom procesa migracije zapravo je vidljiv stvaran prikaz podzemlja jer ako se on ne bi primijenio dobili bi la`ne strukturne oblike. seismic display. Op}enito se mo`e navesti da se vremenska migracija koristi u podru~jima sa velikim brojem difrakcija i velikog strukturnog povijanja. migracija Key words: structural forms. te pojava hiperbola kod difrakcija (u velikom broju slu~ajeva rasjedi su na seizmi~koj sekciji definirani difrakcijama). data processing. 10 000 Zagreb. [ubi}eva 29. primjenom raznih procesa filtriranja kako bi pobolj{ali odnos signal/smetnja i dobili {to vjerniju sliku podzemlja. rasjedi ili recimo solne dome) mogu biti bolje ili lo{ije prikazani na seizmi~kom prikazu kao priprema za daljnju geolo{ku interpretaciju. Hrvatska Klju~ne rije~i: strukturni oblici. Takvi oblici su primjerice la`na pove}anja antiklinala. Bolji prikaz omogu}en je naprednijom tehnologijom obrade seizmi~kih podataka. sinklinale. . dok se dubinska primjenjuje u slu~ajevima ako su cilj istra`ivanja strukturni oblici sa velikim nagibima. Sam proces migracije (Kirchhoff-ova migracija) definiran je kao ra~unanje svih mogu}ih mjesta od kuda bi refleksija mogla do}i kako bi dobili {to vjerniji prikaz stvarnog polo`aja strukturnih oblika podzemlja. seizmi~ki prikaz. Na primjeru reobrade projekta Sava 3D. Razlikujemo 4 vrste migracije: pre-stack i post-stack vremensku i pre-stack i post-stack dubinsku migraciju.nastavak prikazani su strukturni oblici prije i nakon primjene procesa migracije. Jedan od zavr{nih procesa u toku obrade podataka je migracija. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. obrada podataka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 293 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sava 3d-nastavak – Prikaz strukturnih oblika prije i nakon primjene procesa migracije Sava 3d-extension – Presentation of structural forms before and after the migration process Tihana Ru`i}. Igor Nagl & Marijana Radov~i} INA. migration Ovisno o raznim na~inima obrade seizmi~kih podataka strukturni oblici (kao {to su antiklinale.4. zatim smanjivanja sinklinala.

the biggest one is 63 cm. considering that four cores were taken (Core No. Core No. sedimentalogical interpretation and structural element evaluation have been performed as well. Lithofacies Unit 3 (3190–3150 m): The Lower Badenian clasts and matrix supported dolomite conglomerate. The structural elements have been evaluated in all four core intervals and the results of goniometric measures were interpretated. fine-grained litharenite and siltstone are deposited in distal and deeper freshwater environment. siltstone and in places coal are deposited in deeper freshwater environment. slojevitost. Lithofacies Unit 7 (2805–2660 m): The Lower Pontian silty-sandy marl. fossiliferous marl with altered andesite-basalt are sedimented in a deeper and somewhat distal marine environment (slope). conglomeratic greywacke. Lithofacies Unit 2 (3255–3190 m): The Lower Miocene polymict microbreccia/conglomerate with sandy hematite/ limonite matrix is deposited in moderately to strongly oxic shallow marine environment. Lithofacies Unit 8 (2660–2005 m): The Lower Pontian greywacke. Elements were analyzed in scale identical to that of the well cores that are near vertical. stiloliti). 2. The photographs of the whole core that show the outside of the cleaned core were provided as high-resolution BMP images. Lithofacies Unit 9 (2005–1150 m): The Upper Pontian silty. often with erosional . litostratigrafske formacije Key words: structural elements (faults. Marl bedding is generally laminated and lamination is in range of 2–7 mm. bedding planes. gravel and in places clay and coal are deposited in in proximal and shallow freshwater setting with occasional environment deepening. Croatia Klju~ne rije~i: strukturni elementi (rasjedi. fossiliferous) and sandy. etc. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Strukturni elementi jezgara iz bu{otine Dravica-1 (Hrvatska) Structural elements evaluation of the Dravica-1 core (Croatia) Ninoslav Sabol. Sandstones show normal and on some places inverse gradation. 3158–3167 m. stylolites). 1. calcarenaceous sandstone and silty-sandy. of 356 structural elements of the core No. for example. Bedding of the sandstones is mostly in the range between 7 and 15 cm. 3. Small beds of sandstones which interlayer marls are mostly in range of 1 to 3 cm with max thickness of 5 cm. restricted (lagunar) environment with strong fresh water influence. Lithofacies Unit 4 (3150–3085 m): The Lower Badenian polymict conglomerate – breccia/conglomerate. Cores 3 and 4 belong to this lithofacies unit. 3167–3176 m). pukotine. Orientation of isolated structural sets is shown in stereograph projection on diagrams (on Schmidt net of equal surfaces projected on lower hemisphere. Field Engineering & Operations Sector. Core 2 belongs to this lithofacies unit. 1 (2897–2906 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. Lovin~i}eva bb.. Cores are recorded by DMT CoreScan II and obtained data of structural elements are analyzed in CoreLog Integra. Lithofacies Unit 5 (3085–2890 m): The Lower Badenian polimyct conglomerate.294 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Branko Sokolovi} & Zlata Ivani~ek INA – Industrija nafte d. No. fossiliferous marl are deposited in mainly deeper and distal marine environment (slope). Contacts between sandstones and marls are usually sharp. E&P Research Laboratory Department. siltstone and argillaceous silty marl are deposited in to the shore line distal and deeper freshwater environment within the zone of some terigene influence. Features identified in the photographs were manually oriented by using an interactive sine-curve fitting technique and classified according to their geological significance. and Core No.d. Lithofacies Unit 10 (1150–0 m): The Pliocene sand (fine to medium grained). bedding. Exploration & Production BD. Kre{imir Krizmani}. 10 002 Zagreb. 2897–2906 m. very shallow. fractures. sporadically medium litharenit. Core 1 belongs to this lithofacies unit. litharenitesiltstone (conglomeratic.). with lenses and/or laminae very fine to fine. Besides petrographical and biostratigraphical analyses. interlaminated with litharenite is deposited in brackish or fresh water moderately distal and deeper setting. sandy and argillaceous marl. 3127–3136 m. conglomeratic litharenite and sandy silstone are deposited on marine shoreline (shoreface – shallow offshore) and – alluvial environment. stylolites. lithostratigraphic formations The Dravica-1 exploration well penetrated sediments from 0–3500 m. Ten Lithofacies Units have been established. Lithofacies Unit 1 (3500–3255 m): The Lower Miocene matrix-supported breccia/conglomerate is sedimentated most probably in continental (fluvial?) or in proximal. Lithofacies Unit 6 (2890–2805 m): The Pannonian calcitic marl. 4. fractures. Core No. occasionally they can show as laminas.

C) Fractures.3 m of the core No. Solution seams are predominant structural element in the core. 70°. B) Chemical features – there are 12 measured elements of this type. without any specific orientation.0–3167. lenses and foliation. 4 (3167– 3176 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 295 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book structures (load and flame structures) on the lower bed plain of the sandstones. B) Chemical features include stylolites and solution seams. Marl clasts appear on few places as a result of slumping. In the upper part there are five recorded faults. It is penetrating reduced fracture that starts on the depth 3133. but the orientation is similar within small intervals. There are 39 measured elements of this type. In the lower part of the core there are ten recorded faults in only one meter of the core with dip in range between 57°–75° (average 67°). Bedding does not show a consistent azimuth in the whole interval. Morphology of the contact is predominantly planar or wavy.65 with the orientation 337/85. Organic filaments characterize lamination in the upper part and classic lamination is visible on the bottom of the eightmeter of the core. . Lamination on the other side.4. coal laminae. In the lower part of the core there are probably two different sets of faults with movement between sets bigger than 1 cm (true faults). subhorizontal in marl and oblique in sandstones). They are commonly oriented from SE to SW. These features have similar orientation and the dip is between 21° and 39°. 3 (3158. Only 0. Stylolite is on the depth of 3167.0 m) has been recovered. D) Fault – there are 15 faults recorded in this core and all of them are inside of litharenite and siltstone. and according to their dip they are mostly horizontal. C) Fractures – Reduced fracture – only one fracture has been recorded. solution seams are to 9 mm thick. They are divided into open fractures (18 measurements. they are mainly obliqueand and the width is up to 1 mm. Twenty-four structural elements of the core No. Width is between 1–2 mm. subhorizontal to subvertical) and D) Fault – There are few microfaults (movement is less then 10 mm) in the cored interval. of 98 structural elements of the core No. Stylolites are smooth or with low amplitude. generally has the orientation in the area between SE to SW. There are also laminae of coal visible in the core.208 with orientation 159/33. lamination. No. filled fractures (3 records. like lamination. subhorizontal or slightly oblique are conditioned with the fissility of marls). The fracture is approximately 25 cm long and the mean width is about 1 mm. both sets have dip of approx.10 there are two sets of faults that make downlifted area. Dip of this structural elements are generally subhorizontal. therefore no measurements were performed.37 cm there is a group of three faults with different orientation and dip of 25° and 45°. reduced fractures (42 measurements. On the depth 2902. B) Chemical features – There are 30 measured elements of this type. Stylolites are predominant in the cemented parts of polymict conglomerates while solution seams are predominant in litharenite and siltstone and they contain organic matter too. one in the first meter with the dip of 52°. 2 (3127– 3136 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. In the second meter on the depth 3128.

Figure 1. GC. 7. PJ za geologiju i geokemiju. characterization. Veliki udio visokomolekularnih. Sedimenti do 1320 m nemaju zamjetnu koli~inu ekstrabilne organske tvari-bitumena (EOM 130–618 ppm). Bulk composition of bitumen (TLC/FID detection). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geokemijska ispitivanja pojava ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 (Sirija) The geochemical exploration of hydrocarbons occurrences in Jihar-5 well (Syria) Irenka Stankovi}.296 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Plinski kromatogrami pokazuju unimodalnu distribuciju s dominacijom u ni`em molekularnom podru~ju (C16–C19). U sedimentima od 1350 do 1970 m koli~ina EOM zamjetno raste (1050–19635 ppm) te su sukladno tomu i EOM/ TOC vrijednosti izuzetno visoke (30. GC. ukupni sumpor Key words: kerogen. ugljikovodici. pri ~emu se i pri ni`em stupnju maturacije istovremeno s manjom koli~inom zasi}enih ugljikovodika osloba|aju i ve}i fragmenti.57%).6% S). hydrocarbons. 10 002 Zagreb. Uzimaju}i u obzir i rezultate Rock Eval pirolize visoki EOM/TOC odnosi upu}uju na primarno generiranje ugljikovodika (PALACAS. Odre|ivanja su bila usmjerena na istra`ivanje i determiniranje krutih. te prevladavanjem fitana nad pristanom (Pr/Ph<1) kao i alkana prema odgovaraju}im Slika 1. ekstrabilnih i teku}ih ugljikovodika sa svrhom odre|ivanja njihovih karakteristika te obja{njavanja mogu}e genetska povezanosti me|u njima. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. . a izvorna organska tvar je terestri~nog i/ili algalnog (bakterijski izmijenjenog) podrijetla talo`ena u anoksi~nim uvjetima. To omogu}ava formiranje uglavnom te`ih visokomolekularnih i aromatskih spojeva (ORR. Komponentni sastav bitumena (TLC/FID detekcija). Ovakav grupni sastav ~esto je rezultat generiranja visokomolekularnih ugljikovodika iz sumporom bogatih nezrelih kerogena. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Plinsko kromatografska analiza pokazuje prisutnost nezrelog do marginalno zrelog bitumena. TLC/FID. Marija Mari~i} & Veronika ^uljak INA-Industrija nafte d. Bitumeni sadr`e ekstremno visoke koli~ine NSO i asfaltena u odnosu na neznatnu koli~inu zasi