4.

Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

ZAGREB, 2010

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.
Organizatori – Organized by
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering University of Zagreb INA – Industrija nafte, d.d. – INA Oil Industry Plc. Pod pokroviteljstvom prof. dr. Ive JOSIPOVI]A, predsjednika Republike Hrvatske Under the auspices of President of the Republic of Croatia, prof. dr. Ivo JOSIPOVI]

Potpora – Supported by
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske – Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Hrvatske vode

Sponzori – Sponsored by
Kamen Benkovac d.o.o. [tedbanka d.d. Promeks Kompjuter d.o.o. Hrvatsko geotehni~ko dru{tvo HGD LASERplus

Organizacijski odbor Organizing committee
Dr. sc. Josip HALAMI] predsjednik / president Prof. dr. sc. Dra`en BALEN potpredsjednik / vice-president Prof. dr. sc. Goran DURN potpredsjednik / vice-president Dr. sc. Uro{ BARUD@IJA tajnik / secretary Dr. sc. Renato BULJAN Prof. dr. sc. Vlasta ]OSOVI] Mr. sc. Niko DALI] Dr. sc. Marija HORVAT Mr. sc. @eljko IVKOVI] Dr. sc. Tvrtko KORBAR Dr. sc. Jadranka MAUCH LENARDI] Prof. dr. sc. Davor PAVELI] Jadranka PEJNOVI], prof. Goran RADONI], dipl. ing. Doc. dr. sc. Ma{a SURI] Doc. dr. sc. Nenad TOMA[I] Prof. dr. sc. Igor VLAHOVI]

Znanstveni odbor Scientific committee
Prof. dr. sc. Bruno TOMLJENOVI] predsjednik / president

Doc. dr. sc. Dunja ALJINOVI] Prof. dr. sc. Andrea BA^ANI Dr. sc. Mirko BELAK Prof. dr. sc. Damir BUCKOVI] Dr. sc. Ton}i GRGASOVI] Akad. Ivan GU[I] Doc. dr. sc. Tomislav MALVI] Dr. sc. Slobodan MIKO Akad. Branko SOKA^ Prof. dr. sc. Jasenka SREMAC Mr. sc. Vlasta TARI-KOVA^I] Dr. sc. Josip TERZI] Prof. dr. sc. Darko TIBLJA[ Akad. Josip TI[LJAR †

Dr. sc. László CSONTOS (MOL, Hungary) Dr. sc. Stjepan ]ORI] (Geologische Bundesanstalt, Austria) Prof. dr. sc. Eugen GRADINARU (Univ. Bucharest, Romania) Prof. dr. sc. Hazim HRVATOVI] (Federalni Zavod za geologiju Sarajevo, BIH) Dr. sc. Tea KOLAR-JURKOV[EK (Geolo{ki zavod Slovenije) Prof. dr. sc. Franz OTTNER (Univ. für Bodenkultur, Austria) Prof. dr. sc. Vincenzo PICOTTI (Univ. Bologna, Italia)

ISBN 978-953-6907-23-6 Izdava~ – Published by: Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey – Zagreb Urednica – Edited by: Marija Horvat Oblikovanje – Layout and design: Mirela Miki} Muha, LASERplus, Zagreb, Brijunska 1a, Zagreb Izdano – Issued: listopad 2010, 300 primjeraka – October 2010, 300 copies Ovitak – Cover: Katedrala sv. Jakova / Cathedral of St. James – [ibenik (photo: T. KORBAR) Slijed karbonatnih naslaga gornje krede – Nacionalni park "Kornati" / Sequence of Upper Cretaceous carbonate deposits – National Park "Kornati" (photo: T. KORBAR) Slapovi Krke – Krka Falls (photo: U. BARUD@IJA)

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

Autori su odgovorni za sadr`aj svojih sa`etaka The authors are responsible for contents of their abstracts

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

1
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Linking the geosphere & biosphere to understand dolomite formation
Utjecaj geosfere i biosfere na postanak dolomita

Judith A. McKenzie
ETH-Zürich, Geological Institute, 8092 Zurich, Switzerland (sediment@erdw.ethz.ch) Key words: Dolomieu, dolomite, formation models, microbial mediation, diagenesis Klju~ne rije~i: Dolomieu, dolomit, modeli postanka, mikrobijsko posredovanje, dijageneza

IAS Lecturer

Reflecting on almost two centuries of carbonate research reveals that varying scientific trends regulate the approach sedimentologists use to interpret the sedimentary rock record. New concepts develop with the introduction of the latest methods and technologies to a scientific field and propel evolving scientific trends, which often tend to cycle back on themselves with new advances. The study of dolomite formation since the recognition of its unique mineralogy more than 200 years ago has been no exception to this rule. The Tyrolian Alps of the Mediterranean Realm are widely acknowledged to be the geographic area where dolomite [CaMg(CO3)2], a common carbonate mineral in sedimentary rocks, was discovered. The name of the mineral, rock and mountains is unquestionably associated with one individual, the French geologist and mineralogist Déodat de Dolomieu (1750–1801). During field excursions in the region, Dolomieu recognized the occurrence of an unusual carbonate rock that resembled limestone but only weakly effervesced with acid. He published his observations in 1791 in the Journal de Physique. One year later in the same journal, Nicolas-Théodore de Saussure (1767–1845) provided a chemical analysis of the rock, which he named “dolomie” after his colleague Dolomieu. Within 10 years of its discovery, the English version of the name, dolomite, was in use, and it had become a commonly identified rock type. Only later, most probably in 1864, the scenic rugged mountains found in northeastern Italy were designated the Dolomite Mountains. Subsequently, the origin of the Dolomite Mountains and the origin of the dolomite mineral of which they are composed became a major topic of research (MCKENZIE & VASCONCELOS, 2009). Although dolomite is found throughout the geological record, especially in Precambrian carbonate rocks where it is abundant and often found associated with microbial structures, it is rarely found forming in modern carbonate sediments. Because of its rare occurrence in modern environments, as well as the apparent inability to synthesize it under low-temperature conditions in the laboratory, the origin of

dolomite has remained a longstanding enigma in carbonate sedimentology, often called the “Dolomite Problem”. Dolomite bodies are often significant hydrocarbon reservoirs, and, as a consequence, much emphasis has been placed on the development of dolomite models to define the physicochemical and hydrologic parameters involved in dolomitization. Nevertheless, these models, such as the mixing-zone model or reflux model, have not been adequately calibrated for real-world circumstances because it was not possible to synthesis dolomite in the laboratory at Earth’s surface temperatures. Since 1995, a microbial factor has been incorporated into geochemical models to better represent the process of dolomite formation under Earth’s surface conditions (VASCONCELOS et al., 1995; VASCONCELOS & MCKENZIE, 1997). It is now generally appreciated that microbial activity under specific environmental conditions can mediate the precipitation of dolomite at low temperatures. With the recognition that specific microbes can mediate dolomite precipitation, it is possible to conduct culture experiments under controlled conditions to better define boundary parameters. The results of these experiments provide new information to interpret the conditions required for dolomite formation during carbonate diagenesis and necessitate a reinterpretation of currently applied models. For example, dolomite apparently does not nucleate in the fluids contained in open pore spaces, but precipitation occurs readily within an organic matrix (biofilm or EPS) produced by identifiable microbes (BONTOGNALI et al., 2008). Factors, such as the optimum growth temperature for particular microbes under defined chemical conditions, are essential considerations for dolomite nucleation. In addition, geochemical proxies that have been used to interpret the paleoenvironment of dolomite formation, such as stable isotopic fractionation, are being redefined with these experimental studies. Furthermore, revisiting classic areas of modern dolomite formation, such as the coastal sabkhas of Abu Dhabi (U.A.E.), demonstrates that the microbial factor plays an important role in dolomite pre-

2
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

cipitation in these extreme environments (BONTOGNALI et al., 2010). Using a geomicrobiologic approach to investigate natural dolomite-forming environments indicates that a diverse microbial community with various metabolic processes promotes dolomitization. This approach has been succinctly applied in the study of microbial dolomite formation in the Plio-Quaternary organic carbon-rich hemipelagic sediments deposited on the Peru Margin, where, during an ocean drilling campaign (ODP Leg 201), microbiologic, geochemical and sedimentologic studies were conducted to evaluate the microbial community, its metabolic activity and products (MEISTER et al., 2007). Recognition of in situ microbial processes occurring in deep-sea sediments opens a new prospective for the study of early diagenesis within the domain of the deep sub-seafloor biosphere. Ultimately, microbes appear to be a powerful driving force behind carbonate diagenesis and must be included in any new model paradigm for dolomitization. Applying molecular biology methods and technical advances in microscopy, it is now possible to view the carbonate world through the microbial window. Indeed, a new scientific trend in carbonate sedimentology linking the geosphere with the biosphere has already begun. How this microbial mediation of a biomineral can be translated into the production of gigantic structures, such as the Dolomite Mountains, remains unclear, but the influence of these microorganisms can no longer be ignored.

REFERENCES
BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., DUPRAZ, C., BERNASCONI, S.M. & MCKENZIE, J.A. (2008): Microbes produce nanobacteria-like structures, avoiding cell entombment.− Geology, 36, 663–666. BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., BERNASCONI, S.M., DUPRAZ, C., STROHMENGER, C.J. & MCKENZIE, J.A. (2010): Dolomite formation within microbial mats in the coastal sabkha of Abu Dhabi (United Arab Emirates).− Sedimentology, 57, 824–844. MEISTER, P., MCKENZIE, J.A., VASCONCELOS, C., FRANK, M. & GUTJAHR, M. (2007): Dolomite formation in the dynamic deep biosphere: Results from the Peru Margin.− Sedimentology, 54, 1007–1031. MCKENZIE, J.A. & VASCONCELOS, C. (2009): Dolomite Mountains and the origin of the dolomite rock of which they mainly consist: historical developments and future perspectives.− Sedimentology, 56, 205–219. VASCONCELOS, C., MCKENZIE, J.A., BERNASCONI, S., GRUJIC, D. & TIEN, A.J. (1995): Microbial mediation as a possible mechanism for natural dolomite formation at low temperatures.− Nature, 377, 220–222. VASCONCLEOS, C. & MCKENZIE, J.A. (1997): Microbial mediation of modern dolomite precipitation and diagenesis under anoxic conditions (Lagoa Vermelha, Rio de Janeiro, Brazil).− Journal of Sedimentary Research, 67, 378–390.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

3
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Loess – High Resolution Sediment Archives
Prapor – Sedimentni zapis velike rezolucije

Manfred Frechen
Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG-Institute), S3 Geochronology and Isotope Hydrology, Stilleweg 2, D-30655 Hanover, Germany (Manfred.Frechen@liag-hannover.de) Key words: loess, paleoclimate, Europe, Pleistocene Klju~ne rije~i: prapor, paleoklima, Europa, pleistocen

Upper Pleistocene loess/palaeosol sequences provide excellent high-resolution terrestrial archives of climate forcing in Europe (FRECHEN et al., 1997, 2003; NOVOTHNY et al., 2009; WACHA et al., in press) and elsewhere. The last glacial loess record has become of interest because chronological methods, such as luminescence dating, make the direct dating of deposition ages of aeolian sediments possible. Thus, a more reliable time-based reconstruction of the past climate and environmental change has become available for the loess record in Europe. Multidisciplinary approaches combining a reliable chronological framework with high resolution climate proxies enable the correlation and modeling of climate zones in the Northern Hemisphere at least for the Upper Pleistocene. Multi-disciplinary approaches combining stratigraphy, pedology, sedimentology, palynology, malacology, geochemistry and geochronology can provide a detailed reconstruction of wind dynamics, palaeoclimate (including palaeotemperature and -precipitation) and dust flux through the interglacial/glacial cycles of the Middle and Upper Pleistocene. During the Pleistocene glaciations, Europe was an extensive area of increased dust accumulation and loess formation. These sediments are widespread and show a close relationship with cooling and warming trends for the Quaternary period. The well-developed loess/palaeosol sequences reflect changes in mass accumulation rates of silt-rich sediments and are thus a measure to determine the palaeo-dust content of the atmosphere for the geological past – an important parameter for climate modelling. The mass accumulation rates of loess during oxygen isotope stage 2 (considering approximately 28–14 ka BP) have been estimated for about 40 sites along a northwest southeast transect in Europe. These sites fall along a coarse climatic gradient from the relatively coastal climate of Belgium and France to the more continental and arid climate of Central Europe. In Croatia, the Danube loess from the classical sites at e.g. Vukovar and Zmajevac, as well as the Adri-

atic loess from the island of Susak gives major contribution to these studies. Interpreting mass accumulation rates of loess in terms of this climatic gradient is not straightforward, as these loess deposits are dominated by sources in floodplains and large river systems. Thus accumulation rates are influenced strongly by regional wind and precipitation patterns, but mostly by the availability of glacially derived material from the Alps and periglacial regions that are present in European fluvial systems at this time. Furthermore, detailed high-resolution studies of the grain-size distribution of loess by laser-diffractometry are an increasingly applied approach to reconstruct wind speeds and to get more information about source-to-sink distances (NOVOTHNY et al., submitted; WACHA et al., submitted). Geochemical proxies including stable isotopes (KÖNIGER et al., in preparation) and n-alkanes (THIEL et al., in preparation) are used as indicators for weathering processes and intensities, for provenance studies and for reconstructing the vegetation history in loess, respectively.

REFERENCES
FRECHEN, M., HORVÁTH, E. & GÁBRIS, G. (1997): Geochronology of Middle and Upper Pleistocene Loess Sections in Hungary.– Quaternary Research, 48/3, 291–312. FRECHEN, M., OCHES, E.A. & KOHFELD, K.E. (2003): Loess in Europe – mass accumulation rates during the Last Glacial Period.– Quaternary Science Reviews, 22, 1835–1875. NOVOTHNY, A., FRECHEN, M., HORVÁTH, E., KRBETSCHEK, M. & TSUKAMOTO, S. (2010): Infrared optically stimulated luminescence and radiofluorescence dating of Quaternary eolian sediments.– Quaternary Geochronology, doi: 10–1016/j.quageo. 2009.05.002. WACHA, L., MIKUL^I] PAVLAKOVI], S., NOVOTHNY, A., CRNJAKOVI], M. & FRECHEN, M. (2010): Luminescence dating of Upper Pleistocene loess from the island of Susak in Croatia.– Quaternary International, doi: 10.1016/j.quaint.2009.12.017.

4
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

pozvano predavanje – key lecture

Za{tita strate{kih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske
Protection of the strategic groundwater resources of the Republic of Croatia

Zoran Naki}
Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000, Zagreb, Hrvatska (zoran.nakic@rgn.hr) Klju~ne rije~i: za{tita podzemnih voda, strate{ke zalihe podzemnih voda Republike Hrvatske, funkcije podzemnih voda, vrijednost podzemne vode Keywords: groundwater protection, strategic groundwater resources of the Republic of Croatia, groundwater functions, value of groundwater

U stajali{tima hrvatske vodne politike, izra`enima u Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine br. 91/2008), podzemne vode su odre|ene kao glavni izvor vode za potrebe javne vodoopskrbe, a sve vi{e dobiva na zna~aju i njena ekolo{ka vrijednost, budu}i da se podzemne vode ~esto nalaze u interakciji s kopnenim i vodenim ekosustavima te na taj na~in izravno utje~u na kvantitativno, kemijsko i ekolo{ko stanje ekosustava. U strate{kim ciljevima ove politike nagla{ena je va`nost odre|ivanja stanja, funkcija i odgovaraju}e za{tite podzemnih voda. Usvajanjem Strategije i drugih zakonskih i podzakonskih akata, kroz proces uskla|ivanja vodnoga prava s pravnom ste~evinom Europske unije na podru~ju upravljanja vodama, po prvi puta su jasno definirane strate{ke zalihe podzemnih voda od nacionalnoga interesa za Republiku Hrvatsku, kao i potreba da se na odgovaraju}i na~in odredi njihovo racionalno kori{tenje i za{tita te ih se uklju~i u prostorne planove i dokumente prostornoga ure|enja. Ove strate{ke zalihe podijeljene su u ~etiri kategorije s obzirom na zalihe i kakvo}u podzemnih voda, stupanj njihovog trenutnoga kori{tenja i zna~aja za sada{nju i budu}u vodoopskrbu te s obzirom na mogu}nosti njihove za{tite na teritoriju Republike Hrvatske. Neke od ovih kategorija strate{kih zaliha, poput zagreba~koga i vara`dinskog vodonosnog sustava u sjevernoj Hrvatskoj ozbiljno su ugro`ene i djelomi~no one~i{}ene, a neke poput velikih strate{kih zaliha u podru~ju ju`ne Hrvatske, koje su jo{ uvijek relativno dobre kakvo}e, ozbiljno su ugro`ene i od prekograni~nih utjecaja, jer se podru~je obnavljanja podzemnih voda u tim sustavima nalazi izvan podru~ja Hrvatske, {to ote`ava njihovu za{titu. Dodatni problem je {to jo{ uvijek nije odre|en odgovaraju}i na~in provedbe za{titnih mjera u podru~jima sa strate{kim zalihama podzemnih voda, niti na~in njihova odgovaraju}ega uklju~ivanja u prostorno-plansku dokumentaciju. Sve nagla{eniji antropogeni utjecaji, koji se u perspektivi, logikom urbanizacije i gospodarskoga razvoja mogu samo intenzivirati, nepovoljno utje~u na promjene u kakvo}i i koli~inama podzemne vode u RH. To se naro~ito odnosi na

podru~ja strate{kih zaliha podzemnih voda i/ili podru~ja s velikom ranjivosti vodonosnika. U takvim uvjetima potrebno je unaprijediti postoje}i sustav za{tite strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Hrvatske, s jedne strane kroz objektivnu procjenu razli~itih strategija za{tite i sanacije podzemnih voda, na temelju identificiranih pokazatelja, a s druge strane kroz sustavnu analizu potreba i racionalnoga kori{tenja podzemnih voda kao najva`nijega resursa pitke vode Republike Hrvatske. Pritom je potrebno naglasiti da je bitna odrednica europske vodne politike, koja se u cijelosti primjenjuje i na podzemne vode, primjena ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera koje }e garantirati postizanje dobroga kemijskog, ekolo{kog i kvantitativnog stanja voda. Okvirnom Direktivom o vodama (2000/60/EC) Europske unije, ali i dokumentom koji je prethodio dono{enju ove direktive, Priop}enjem Europske komisije Vije}u i Europskom Parlamentu o politici cijena vode za pove}anje odr`ivosti vodnih resursa (EC, 2000), stvoreni su uvjeti za primjenu ekonomskih kriterija, izme|u ostaloga i u definiranju strategije i politike za{tite podzemnih voda. Naime, prilikom razmatranja ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera, u obzir je potrebno uzeti i tro{kove kori{tenja i za{tite okoli{a i vodnih resursa, koji nastaju zbog one~i{}enja okoli{a, a naro~ito vodenih ekosustava, i/ili zbog prekomjerne eksploatacije vodnih resursa. Ovi tro{kovi mogu upu}ivati do koje mjere su postignuti ciljevi Okvirne direktive o vodama, s obzirom na postizanje dobroga kemijskog i kvantitativnog stanja podzemnih voda. Ekonomska analiza, koja je provedena u okviru projekta “Ekonomika za{tite podzemnih voda”, omogu}ila je procjenu potencijalnih tro{kova i koristi primjene mjera za{tite podzemnih voda iz “Direktive o za{titi podzemnih voda od one~i{}enja i pogor{anja kakvo}e” (2006/118/EC). Rezultati ovoga projekta pokazali su da su tro{kovi i koristi za{tite podzemnih voda, izme|u ostaloga, izrazito ovisni o hidrogeolo{kim zna~ajkama, odnosno o dinamici podzemnih voda i pona{anju zaga|ivala u podzemnim vodama i nezasi}enoj zoni, te o sada{njem i budu}em kori{tenju podzemne vode na

koja }e utvrditi me|uzavisnosti pojedinih funkcija podzemnih voda i integrirati ih u jedinstveni vrijednosni izraz.1/2002/0019. 12. & INTERWIES. kao i njenih izravnih i neizravnih posljedica. a naro~ito njenih ekolo{kih funkcija. Communities L 327. Procjena vrijednosti funkcija podzemnih voda i tro{kova alternativnih izvora vode i/ili sanacije one~i{}enja. Potreba za vrednovanjem funkcija podzemnih voda naro~ito dolazi do izra`aja ukoliko se uspore|uju tro{kovi koji nastaju zbog preventivnih aktivnosti na spre~avanju one~i{}enja i tro{kovi koji bi proiza{li iz sanacije one~i{}enja u podzemlju. kao i drugih EU projekata. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da je preduvjet za ekonomsku analizu izrada odgovaraju}e konceptualne osnove. Off. COM (2000) 477 final. Eur. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 5 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book razini vodonosnika ili cjelina podzemne vode (RANAUDO et al.2000. Off. U slu~aju da je ve} do{lo do one~i{}enja podzemnih voda. J-D. Rezultati ovoga. .2006. the European Parliament and the Economic and Social Committee: Pricing policies for enhancing the sustainability of water resources. i da ih je potrebno provoditi u svim onim slu~ajevima u kojima postoji zna~ajan rizik od one~i{}enja. pokazali su da su preventivne mjere za{tite podzemnih voda uvijek jeftinije od obnove ve} one~i{}enih vodonosnika.4. S. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. 12. Utvr|eno je da analize tro{kova i koristi uvo|enja razli~itih razina za{tite podzemnih voda ~esto nisu dovoljno to~ne zbog naj~e{}e preniske procijenjene vrijednosti koristi. J. Executive summary in European Commission project: “Economics of groundwater protection”.A. 22. RANAUDO. 2003).. (2003): Economic assessment of groundwater protection. LOUBIER.. B. LITERATURA Communication from the Commission to the Council. GÖERLACH. tehni~ka rje{enja sanacije one~i{}enja mogu}e je odrediti tek na osnovi provedene ekonomske analize iz- ra~una tro{kova sanacije one~i{}enja podzemnih voda. Communities L 372. E. odnosno vrijednosti funkcija podzemnih voda. 27. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. primjerice FP6 projekata: “AquaMoney” i “BRIDGE” (Background cRiteria for the IDentification of Groundwater thrEsholds).. J. ENV. Eur. neosporno mo`e imati vrlo va`nu ulogu prilikom definiranja preventivnih aktivnosti na spre~avanju potencijalnih one~i{}enja strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske. kao i koristi od sanacije. kojem je mogu}e dodijeliti odgovaraju}u monetarnu vrijednost.

2003.si) 3 Federal Bureau of Geology. 2003) Volcaniclastic beds (tuffs) near Sinj are massive or evenly laminated. The formerly glassy shards are recrystalised to a fine quartz-rich mosaic. showing relict tube vesicle texture.ba) Key words: Middle Triassic.aljinovic@rgn. platy or udeformed bubble-wall shards. On the base of conodonts and amonoids the Lower Ladinian age was inferred (BALINI et al. Bioclastic limestone and dolomites are characterised by presence of calcareous algae. 1984. The Middle Triassic rift phase in the External Dinarides is marked by basaltic extrusions to acidic explosive activities that resulted in the deposition of pyroclastic and volcaniclastic deposits ([]AVNI^AR et al. rifting phase. External Dinarides. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. 2000. Dolomites exhibit macrocrystaline anhedral texture suggesting a secondary dolomitisation. brachiopods. In our investigation we examined several lithotypes of volcanic and volcaniclastic and in the interpretation we considered the new palaeontological data. Pierottijeva 6. 10 000 Zagreb. 71 210 Sarajevo.zs.. BELAK.. Cross lamination occur at the top of some beds.si. Other components are sparse feldspar and quartz crystal fragments. Hrvatska. The dominance of juvenile pyroclasts (shards and quartz crystal fragments) suggests that they were sourced from explosive. Bosnia and Herzegovina (zgeolbihic@bih. foraminifers. Bosna i Hercegovina Several volcaniclastic-sedimentary successions of Middle Triassic age have been investigated in Croatia (vicinity of Sinj and Knin) and in Bosnia and Herzegovina (vicinity of Bosansko Grahovo). cherts and dolomites. In this circumstances are these subaqueous deposits not likely to by strictly primary. gastropods. Near Sinj a thick volcaniclastic beds (called “pietra verde”) are interbeded with marine bioclastic. not far from subaerialy located caldera. BALINI et al. 2006. Vanjski Dinaridi.. were interpreted as vitro.hr) 2 Geological Survey of Slovenia.jurkovsekic@geo. Ilid`a. volcaniclastic rocks. well bedded limestones.6 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The dominance of juvenile pyroclasts suggests that fragmentation occurred when lavas emplaced into marine unlithified sediments allow explosive vaporisation of pore fluids or when superheated water flashes to steam that rapidly expand.. 2006). Bedforms indicate rapid. Limestone beds are strongly silicified and recrystalised. riftna faza. deposition in offshore environment. Volcanic and volcaniclastic successions near Sinj.to crystaloclastic tuffs and ignimbrites deposited as pyroclastic flows in intrashelf environment. Slovenia (tea. Geology and Petroleum Engineering. In the angular peperite type jigsaw-fit texture can be observed suggesting quenching of basaltic lava on the . Ustani~ka 11. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Characteristics of some Middle Triassic volcaniclastic rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Karakteristike nekih srednjotrijaskih vulkanoklasti~nih stijena Vanjskih Dinarida (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. described mineralogically and petrographycally by the same authors. Thus we interpret deposits near Sinj as pyroclast rich offshore mass-flow deposits. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: srednji trijas. radiolarians and conodonts suggesting open marine (pelagic) associations (JAECKS et al. Nevertheless the abundance of texturally unmodified pyroclasts suggests that pyroclastic material was delivered more of less directly to sedimentary transport and deposition systems. we thought that pyroclastic material generated from explosive eruptions at marine submerged vents. Pumice wisps occur in some lithotypes in random orientation. possibly mass-flow. in the External Dinarides. Although it has been suggested that the origin had been primary pyroclastic surge deposits from subaerial depositional settings. Faculty of Mining. MARJANAC. Shards are occasionally well preserved due to carbonate microcrystaline calcite that outlines them.net. crinoids. 1 000 Ljubljana. 2000). Croatia. Tea Kolar-Jurkov{ek2. vulkanoklasti~ne stijene. Croatia (dunja. The interlaying with carbonates containing pelagic (open marine) fossil assemblages suggests that they have been deposited farther offshore. Several volcaniclastic lithotypes of tuffs dominantly contain formerly glassy fragments which are cuspate. volcanic and volcaniclastic rocks in the External Dinarides represent Middle Triassic syn-rift phase in which along deep structural fractures graben-like depressions had been formed. bivalves.. JELASKA et al. Near Bosansko Grahovo there are occurrences of blocky peperites. Dimi~eva 14. acidic eruptions.kolaric@geo-zs. serpulids as well as ammonoids. bogdan.

− Geologija. B. 17–20.− Geological Sociaty of America. Vodi~ ekskurzija (VLAHOVI]. KOLAR-JURKOV[EK. 12/1. Svilaja (External Dinarides. 230. & GU[I]. (2003): Phylogenetic analysis of a likely productide from the Triassic. I.: Geolo{ka povijest i strukturna evolucija Vanjskih Dinarida. (2006): New Ladinian ammonoids from Mt. 383−395. (2000): Kristaloklasti~ni i vitoroklasti~ni tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih dolomita. Svilaja (Croatia). A. (eds. . I. V. KOLAR-JURKOV[EK.R. Vijesti hrv. E Strat. & BIONDI]. T. & JELASKA.. []AVNI^AR. R.− PANCARDI 2000. JURKOV[EK. JURKOV[EK. Cavtat – Dubrovnik. Hrvatski geol. MATI^EC. dr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 7 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book contacts with unconsolidated pelagic limestones. BELAK.. 225−230.. S. B.− U: JELASKA. T. 46/2.. The Ladinian age of the succession was discerned according to conodonts found in limestones intercalations. M. 66−1. V... Svilaja. & GU[I]. BEN^EK. Zagreb. Seattle Annual Meeting.. V. 14/2. & [U[NJARA. M.. (2003): Triassic beds in the beds in the basement of the Adriatic-Dinaric carbonate platform of Mt. MARJANAC. LEIGHTON. 35−82.. L. B. Seattle. M.. T.05. and the implications for survival through the Permo-Triassic extinction. BELAK. Outer Dinarides).. 6–9. & KOLAR-JURKOV[EK. 2. G. (1984): The volcanic-sedimentary Middle Triassic in the Suvaja brook area (Mt.− Rivista Italiana di Pal.4. (2000): Triassic of Dalmatia – Evidence of a failed rift (Mu} section). kongres. B. JURKOV[EK. 117−126. I.2000. geol.)).. \. D. Postaja 2: profil Sutina-Zelovo Sutinsko. Abstracts with Program. 37/2. JELASKA. []AVNI^AR. tufita i ro`njaka. Croatia).S.− Acta Geologica. T. JEACKS. vapnenac. REFERENCES BALLINI.

upijanje vode i jednoosna tla~na ~vrsto}a. dijagenetski procesi i fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena kamenoloma K-3 na podru~ju Sinawin-Sha’wa u Libiji Lithofacies. Sha’wa. Hrvatska Klju~ne rije~i: litofacijes. 10 000 Zagreb. na lokaciji potencijalnog kamenoloma K-3. upijanja vode i jednoosne tla~ne ~vrsto}e pokazuju vrijednosti izme- . a podre|eno i tipa packstone. U stijenama Zimam formacije. Semikvantitativnom mineralo{kom analizom (XRD) odre|eno je da litofacijes B (slabo litificirani dolomiti~ni lapori) sadr`i dominantno dolomit. Sinawin. uzorci litofacijesa D imaju najve}e prostorne mase {to upu}uje na ~injenicu da su od ispitanih uzoraka oni najgu{}i. Neven Tadej1 & Mladen Fistri}3 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Unutar litofacijesa C i D uo~en je i dijagenetski proces selektivne silicifikacije. 1997). (ii) semi-kvantitativne mineralo{ke (XRD) analize. {to su neka od bitnih svojstava za ocjenu podobnosti kamena za proizvodnju agregata za asfalte (SMITH & COLLIS. dolomitizacije i silicifikacije. Uzorci litofacijesa A pokazuju najmanje vrijednosti prostorne mase i jednoosne tla~ne ~vrsto}e. 10 000 Zagreb. ostrakode i gastropode) cementirane mozai~nim kalcitnim cementom. dijageneza. Odredbom litotipova i analizom njihovog prostornog odnosa na snimljenom geolo{kom stupu izdvojena su ukupno ~etiri litofacijesa: Litofacijes A: mikritni vapnenci (lagunski mikriti i biomikriti) – {upljikavi. Pierottijeva 6. {koljka{e. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Litofacijesi. stijenska masa litofacijesa B nije uvr{tena u ispitivanja fizi~ko-mehani~kih svojstava. niti razvijeni procesi selektivne silicifikacije. Izvori{ni materijal za selektivnu silicifikaciju bio je djelomice pove}ani udio siliciklasti~nog materijala unutar litofacijesa C i D. tipa grainstone i rudstone. 10 000 Zagreb. i (iii) ispitivanje osnovnih fizi~ko-mehani~kih svojstava stijenske mase (prema TI[LJAR i dr. Libija Key words: lithofacies. s ciljem pronala`enja pogodne stijenske mase za proizvodnju asfaltnih mje{avina. te prostorna masa i upijanje vode zrna agregata. Uzorci litofacijesa D imaju najve}e vrijednosti jednoosne tla~ne ~vrsto}e i najmanje vrijednosti upijanje vode. odnosno najkompaktniji. Uzorci litofacijesa C prema vrijednostima prostorne mase. Litofacijes C: dolobiomikriti – karakteriziran rekristalizacijom i/ili dolomitizacijom primarnih mikrita i biomikrita. 1979). djelomice rekristalizirani. Budu}i da se radi o potencijalno nepovoljnom materijalu za planiranu namjenu. Prospekcijom su obuhva}ene stijene gornjokredne starosti. Lybia) Uro{ Barud`ija1. Raku{ina 1. C i D: prostorna masa. s znatnim udjelom gline. Sinawin. Na temelju dobivenih rezultata kao relativno povoljan izdvojen je kamen iz litofacijesa D te je od njega proizveden probno drobljeni agregat. Ovi vapnenci sadr`e dominantno bioklasti~ni materijal (~itave fosile i njihove fragmente: bentosne foraminifere. Mrljasta kasnodijagenetska dolomitizacija bitno je utjecala na formiranje litofacijesa C.8 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatska Viadukt d. 2001). ali isklju~ivo unutar pojedina~nih dijelova skeleta je`inaca. a podre|eno sadr`i kalcit i gips te minerale glina. stijenska masa litofacijesa A ne zadovoljava kriterije kvalitete za proizvodnju agregata za asfaltne mje{avine. Ana Kr{ini}1. Ispitivana su sljede}a fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase potencijalno pogodnih litofacijesa A. Lybia Na podru~ju Sinawin-Sha’wa u sjeverozapadnoj Libiji provedena je detaljna geolo{ka prospekcija terena. Unutar pojedinih litofacijesa uo~eni su dijagenetski procesi rekristalizacije. nemaju bitan utjecaj na fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase litofacijesa C i D. Na tako dobivenim uzorcima agregata ispitani su otpornost na udar i habanje metodom Los Angeles.. Litofacijes D: biospariti i biosparuditi – predstavlja zrnaste vapnence. No.. uglavnom vapnenci i dolomiti Mizdah i Zimam formacija (IRCT. diagenesis. diagenetic processes and physical-mechanical properties of rocks from K-3 quarry (Sinawin-Sha’wa area. snimljen je geolo{ki stup i uzeti su uzorci stijena za: (i) mikropetrografske analize. niti blago pove}anje udjela siliciklasti~nog materijala. potrebnih za rekonstrukciju regionalne ceste Nalut – Ghadames. sa znatnim udjelom organske tvari. Prema navedenome. Kranj~evi}eva 2. Uz to. Sini{a Kozari}2. je`ince. Hrvatska 3 Institut gra|evinarstva Hrvatske. fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena.d. Litofacijes B: dolomiti~ni lapori – slabo litificirani litofacijes. Sha’wa. a visoke vrijednosti upijanja vode. Rekristalizacija mikritnih vapnenaca uo~ena je u litofacijesima A i C. physical-mechanical properties of rocks.

S obzirom na parametar upijanja vode.4. Sheet Sha’wa.. gravel and crushed rock aggregates for construction purposes. \OKI]. who were the initiators of this project.00%).. upijanje vode smije iznositi najvi{e 2. 339. TI[LJAR. M. London. T. 9. (1997): Influence of the sedimentary environment on the techical properties of the Lower Cretaceous limestones from the Lakovi}i Quarry in Istria (Croatia). kao jedan od glavnih kriterija kakvo}e frakcioniranih kamenih agregata (prema tehni~koj dokumentaciji za izgradnju ceste Ghadamis – Nalut. Z. 17.. (2001): Aggregates − sand. Spec. J. ali zbog pove}anog upijanja vode tako|er nisu podobni za proizvodnju agregata za asfalte. Zagreb. . 23–39. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 9 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book |u vrijednosti litofacijesa A i D.R. Geol. & COLLIS. This work is dedicated to late Josip Ti{ljar and Zlatko \oki}. LITERATURA IRCT – Industrial Research Center Tripoli (1979): Geological map of Lybia 1:250 000. Eng. Soc. stijenska masa litofacijesa D (biospariti i biosparuditi) pokazuje zadovoljavaju}a svojstva za planiranu namjenu. SMITH. Publ. Ovaj rad posve}en je idejnim pokreta~ima projekta: pokojnima Josipu Ti{ljaru i Zlatku \oki}u.− Geol. L.– RGN Zbornik. & @ENKO.

Ukupna debljina naslaga je 82. Tinjanska draga. Naslage su otvorene uz zasjek ceste koja od Sv. a u slijedu se izmjenjuju razli~iti litotipovi plitkomorskih vapnenaca i dolomita. Naslage su dobro uslojene. Na detaljnom geolo{kom stupu se mogu jasno izdvojiti takvi ciklusi koji ~esto zavr{avaju erozijskom granicom ili sedimentima plimnih kanala (klastiti u lateralnoj izmjeni s glinama i laporima). debljina naslaga i sl. Unutar vekstona nalaze se skeleti zelenih alga. Dijagenetske promjene kao {to su dolomitizacija ili dedolomitizacija te silicifikacija ustanovljene su u nekoliko slojeva unutar slijeda. progradacija plimnih ravnica. Okoli{ talo`enja je veoma plitki subtajdal i intertajdal (TI[LJAR.).10 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Prijelaz je obilje`en i tendencijom opli}avanja (TI[LJAR et al. VLAHOVI].8 m (bez prekrivenih naslaga u rasjednoj zoni). 1999).hr) Klju~ne rije~i: alb. nekoliko kilometara zapadno od mjesta Sveti Petar u [umi. Istra.Box 268. U pojedinim uzorcima (preparatima) dio idiomorfnih romboidalnih kristala dolomita je djelomi~no transformiran u mikritni matriks. 1978b. 1991. Katodoluminiscentnim mikroskopiranjem uo~en je autigeni rast kvarca (silicifikacija) u obliku rozeta (luminiscira tamnoplavo) unutar prethodno dolomitiziranog . lapora i/ili glina. Zrnasti vapnenci (peloidni i intraklasti~ni grejnstoni do pekstoni) i peritajdalne bre~e talo`e se u plitkom subtajdalu i intertajdalu s povi{enom energijom vode. ~lanovi ciklusa u vertikalnom slijedu se razlikuju po litolo{kim karakteristikama (granulometrija. odnosno K-3 megafacijesu peletnih i stromatolitnih vapnenaca periplimnih i plimnih ravnica s ciklusima opli}avanja navi{e. Adriatic Carbonate Platform Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa opisane su naslage gornjeg alba u sredi{njoj Istri. Na temelju podataka prikupljenih tijekom detaljnog snimanja i kabinetskih analiza izra|en je detaljni geolo{ki stup u mjerilu 1:100. te bentosne foraminifere. te stalno pove}avanje debljine istalo`enih naslaga u potplimnoj zoni. Ponegdje ovi sedimenti potpuno prelaze u vi{e-manje ~iste kasnodijagenetske dolomite. a od ukupno 9 reprezentativnih uzoraka selektiranih za mikroskopiranje u prolaznoj svjetlosti odabrana su dva za analizu primjenom metode katodoluminiscentne mikroskopije (CL).O. Sachsova 2. Ovakvi facijesi se pojavljuju na cijelom podru~ju karbonatne platforme. Croatia (vbrcic@hgi-cgs. Tinjanska draga. migracija prudova i karbonatnih pje{~anih tijela. Naslage su karakteristi~ne po izmjenama tankoslojevitih peletnih vekston/pekstona do grejnstona s LLH-stromatolitima. strukture i teksture. Jadranska karbonatna platforma Key words: Albian. P. Naslage nisu zna~ajnije tektonski poreme}ene. Procesi kao {to su plima i oseka. Kontakt naslaga gornjeg apta i donjeg alba obilje`en je emerzijom s okr{avanjem te sporadi~nim zapunama gline i glinovitog lapora. peloidnointraklasti~ni grejnstoni i pekstoni u izmjeni s peloidnim i skeletnim vekstonima i madstonima. a navi{e prevladavaju facijesi prednjeg `ala (peritidal u shoreface). TI[LJAR & VELI]. Karbonatni sedimenti gornjega alba u ju`noj Istri su zastupljeni periplimnim vapnencima koji su mjestimice slabije ili ja~e kasnodijagenetski dolomitizirani. povremeno prekinuti pojavama tamnih ulo`aka bre~a. zajedno uzrokuju relativno smanjivanje morske razine {to se jasno vidi iz ciklusa opli}avanja navi{e. Mjestimice se pojavljuju LLH-stromatoliti i peritajdalne bre~e. 10 000 Zagreb.000.. Me|u vapnencima dominiraju sitnozrnasti. Periplimni karbonati sadr`e i tempestite. a veoma blago povijanje i nagnutost pod svega nekoliko stupnjeva vidljiva je samo na nekoliko mjesta. ostrakodi. a u nekim dolomitiziranim uzorcima se vide i reliktne strukture (primarni bioklasti~ni materijal). Stup je prethodno snimljen za potrebe izrade OGK RH 1:50. Prou~avani slijed naslaga pripada tre}oj megasekvenciji (gornji alb-santon) transgresivnih platformnih peritajdalnih karbonata koja zapo~inje postupnom i osciliraju}om transgresijom po~etkom mla|ega alba. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Petrolo{ko-sedimentolo{ke zna~ajke albskih naslaga na podru~ju Tinjanske drage (Istra) Petrological and sedimentological characteristics of Albian deposits from Tinjanska draga (Istria) Vlatko Br~i} Croatian Geological Survey. rast krpastih grebena. Ovisno o tome koji je od navedenih ~imbenika prevladavao u sedimentnom okoli{u. Istria. dobro sortirani. 1995). gastropodi. Petra u [umi vodi preko Tinjanske drage na zapadu i dalje na sjever prema Tinjanu. debljine slojeva kre}u se od svega nekoliko centimetara pa do mjestimi~no nekoliko metara.

Hrvatskog geolo{kog kongresa. VLAHOVI].− Disertacija. 327 str. Zagreb. I.− Geol. I.− Institut za geolo{ka istra`ivanja. Zagreb.− Field Trip Guidebook. (1991): Carbonate facies and depositional enviroments of the Jurassic and lower Cretaceous of the coastal Dinarides (Croatia). 2003. (1995): Vodi~ ekskurzija 1. Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa. VLAHOVI]. 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija. J. J. J. VLAHOVI]. & VELI]. . Zagreb. I. LITERATURA TI[LJAR. uzorkovanjem karakteristi~nih litofacijesa. I. & VELI]. 215−234.− Geol. TI[LJAR. Opatija 1995. Za to vrijeme talozi su bili dolomitizirani. 67–110. & TI[LJAR.. Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 11 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book i dedolomitiziranog (luminiscira svijetlo crveno) primarnog ostrakodnog mikrita. Cijeli prostor je povremeno bio izlo`en du`im ili kra}im emerzijama. (1978b): Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjoj kredi Istre (Hrvatska. TI[LJAR. I. J. mikroskopiranjem i katodoluminiscencijom odabranih uzoraka dokazani su plitkomorski uvjeti talo`enja s prevladavaju}im sedimentacijskim okoli{ima plimnih ravnica s pojavama plimnih kanala za vrijeme alba na prostoru Tinjanske drage u sredi{njoj Istri. (1999): Karbonatni facijesi plitkovodnih talo`nih sustava od kimerid`a do gornjega alba u zapadnoj Istri. 363−382. vjesnik 30/2. Jugoslavija). MATI^EC. Institute of Geology. September 17–19.4. (2003): Evolution of depositional environments from the Paleozoic to the Quaternary in the Karst Dinarides and the Panonian Basin.. vjesnik. 44. RGN fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. D.

.5% kalcij-karbonata. na ulaznom dijelu {pilje. Veternicu. 1). {upljikave. ~ine grudice glina. Istra`ivani fosilni sedimenti nalaze se u turisti~kom dijelu Veternice oko 130 m od ulaza (Sl. prvi spominje GORJANOVI]-KRAMBERGER (1899). geokemija Key words: Veternica Cave. te <0. petrografski i kemijski sastav glavnih elemenata kvartarnih sedimenata. . Demetrova 1. Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi} & Dragan Bukovec Hrvatski prirodoslovni muzej. Kemijski sastav (glavni elementi. Medvednica. Vancouver u Kanadi.12 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. te vaganjem netopivog ostatka.Crnjakovic@hpm. najve}i speleolo{ki objekt na Medvednici i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. kvarca. usmeno priop}enje).125 mm analizirani su u ACME Analytical Laboratories Ltd. 10 000 Zagreb. a detritus potje~e od trijaskih dolomita i dolomiti~nih vapnenaca. Medvednica.125 mm otapanjem u 3% kloridnoj kiselini.1% u frakciji <0. te kristali}a gipsa i apatita. 1).125 mm. aluvij. Tlocrt {pilje Veternice i lokacija uzoraka. opisuje MALEZ (1965). VET08-1/2 – Laminirana malo pjeskovita glina s dubine 5–10 cm sadr`i 5. gornjokrednih i badenskih sedimenata. homogene `u}kaste gline. te rekonstrukcije talo`nih paleookoli{a. Hrvatska (Marta. Figure 1. Recentni aluvijalni sedimenti istra`eni su u Glavnom kanalu koji prikuplja vodu sa ponora na Ponikvama. starost istra`ivanih aluvijalnih sedimenata smje{ta se u razdoblje starije od 380 000 godina (koliko iznosi starost najstarijih analiziranih obalnih plo~a – shelfstone). dakle u vrijeme prije mogu}nosti eventualnog antropogenog utjecaja. Ground-plan of the Veternica Cave and sample location. Fosilni sedimenti u Veternici: VET08-1/1 – Povr{inski dio izdanka sastoji se od sa}aste.5%). i 2. geochemistry Istra`ivana je geokemija fosilnog i recentnog aluvija {pilje Veternice (Medvednica). Promjene granulometrijskog i kemijskog sastava tuma~i klimatskim promjenama tijekom pleistocena. Slika 1. koja sadr`i 3. alluvium. a netopivi ostatak (96.hr) Klju~ne rije~i: {pilja Veternica. Netopivi ostatak se sastoji od grudica glinovite tvari.0% kalcij karbonata u frakciji <2 mm. Damir Lackovi}. a granulometrijski. Na temelju istra`ivanja siga koja su u tijeku (LACKOVI]. Udio kalcij-karbonata u sedimentu odre|en je u frakciji <2 mm. te u Velebita{kom kanalu koji prima sediment s podru~ja Jaruge zapadno od Veternice s badenskim i trijaskim stijenama kao izvorima detritusa (Sl. Petrografski sastav odre|en je u netopivom ostatku u mikroskopskim preparatima praha. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacija fosilnih sedimenata {pilje Veternice (Medvednica) s recentnim aluvijem Correlation of Veternica fosil cave sediments (Medvednica) with recent alluvium Marta Crnjakovi}. elementi u tragovima i elementi rijetkih zemalja (REE)) u frakciji <0.

[to se ti~e elemenata u tragovima.03 mm) je presitna za istra`ivanje petrografskim mikroskopom.4% u sedimentu recentnog toka koji u {pilju dolazi s podru~ja Ponikvi. brookit. uklju~ivo i oni recentni. gdje su prosje~ne vrijednosti u tlu za Cd. Netopivi ostatak sadr`i jako malo frakcije <0.− Hrv. Zaklju~no se mo`e ustvrditi da sedimenti Veternice. Izvije{}e o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba (2006): www. epidot i granat.− Acta Geol.zagreb. a u sitnijoj <0.nsf Pravilnik o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992): Narodne novine 15/92.125 mm samo 3. iz ~ega je vidljivo da ve}im dijelom potje~e od detriti~nih ~estica.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 13 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. (1965): Pe}ina Veternica u Medvednici. VET09-1/3 – Recentni sediment iz aktivnog toka u Velebita{kom kanalu je glinoviti konglomerati~ni pijesak. Prepoznati su cirkon. Frakcija <2 mm sadr`i 12. Concentrations of selected elements in the alluvium of Veternica Cave. hornblenda i turmalin. kloritoid. rutil i po koje zrno zoisita. filit. Cd i Hg. I op}i speleolo{ki pregled. Dimenzija ve}ine siliciklasti~nih ~estica (oko 0.. (1899): Kr{ Zagreba~ke gore.7%. Pb.1%–8. Udio odabranih elemenata u aluviju Veternice. ili ~ak gotovo dvostruko vi{i u fosilnom sedimentu. turmalin i rutil. Zn.4. Siliciklasti~ne ~estice su: ~estice stijena (mikrokvarcit. no maksimalne vrijednosti ih daleko prema{uju. amfibol. Pb.8% kalcij-karbonata.7%. gdje prevladavaju karbonatne stijene.3%. Sli~no se mo`e vidjeti u Izvije{}u o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba iz 2006. slejt). Razmjerno je ~est cirkon. turmalin. VET08-2/2 – Laminirana neznatno pjeskovita glina. Zagreb. Udio REE jednak je za sve analizirane sedimente. a neznatno su vi{e za Mo. Udio ve}ine elemenata u tragovima znatno je. MALEZ. U frakciji <0. (Sl. te brookit. 5. rje|i su tremolit-aktinolit. apatit i granat. Planinar. . II stratigrafija kvartarnih talo`ina. Vi{i udio cirkonija u recentnom sedimentu potje~e iz detriti~nog cirkona. muskovit. kvarc. aktinolit.7%. rijetki biotit. Zn i Cr donekle usporedljive s vrijednostima dobivenim u sedimentima Veternice. zoisit. Tako su u fosilnom sedimentu povi{ene vrijednosti Cu. Udio glavnih elemenata sli~an je u sva 4 analizirana uzorka i tako|er pokazuje ovisnost o granulometriji. do 25. Ni i As. Podjednako su zastupljeni cirkon. kojih je vi{e u krupnijoj frakciji i ne{to su ~e{}e u kanalu koji prima sediment s Ponikvi. M. zatim ~estice stijena i opâka zrna. ^esti su “{tapi}i” dijatomeja. biotit. rubidija i vanadija. 2). Najglinovitiji uzorak (VET08-1/1) sadr`i ne{to vi{e barija. odra`avaju izvorni geokemijski sastav i mogu poslu`iti kao pokazatelj za nenaru{eni okoli{. a rijetki su muskovit klorit i biotit.4%.1%. U usporedbi s podacima iz Pravilnika o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992) maksimalne dozvoljene vrijednosti za analizirane elemente vi{e su od onih dobivenih u sedimentima Veternice. a u sitnijoj <0. Cu. D.hr/slglasnik. epidot – zoisit. a vrlo su rijetki rutil. Udio kalcij-karbonata ovisan je o veli~ini zrna analiziranog sedimenta – u frakciji <2 mm varira od 3. Recentni sedimenti aktivnog toka u Veternici: VET08-3/1 – Recentni sediment iz aktivnog toka (“stream”) u sjevernom dijelu {pilje blizu ponora na Ponikvama je konglomerati~ni glinoviti pijesak. Ni. muskovit i klorit. zanimljivo je da je u fosilnom sedimentu vi{i udio nikla i skandija. a frakcija <0. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 8. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 25.125 mm u kojoj prevladava kvarc (uklju~ivo slo`ena zrna).125 mm udio CaCO3 je znatno ni`i i iznosi 2. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER.125 mm samo 3. a vrijednost nikla je ~ak gotovo dvostruko vi{a nego u sedimentima recentnih tokova.5% u fosilnom glinovitom sedimentu. 2/11.125 mm 8. 175−229. Figure 2.

and analyzed by polarizing microscope. in the form of crystal inclusions. Sachsova 2. and EDS show spectra characteristic for siderite. Phase stability diagrams were constructed on the basis of mineral phases identified in the samples. rana dolomitizacija.. Jasenka Sremac1. 2). Energy Dispersive Spectroscopy (EDS). and X-ray Diffraction. Pierottijeva 6. Their composition indicate shallow-water marine depositional environment strongly influenced by the hinterland. Pyrite was identified by distinctive crystal morphology – hexahedra with perfectly preserved striations and octahedra-hexahedra combinations. Croatia) Autigeni `eljezoviti minerali kao indikatori rane dolomitizacije u pjeskovitom dolomitu (najgornji dio perma i donji trijas. Vladimir Bermanec1 & Ivo Veli}3 1 Faculty of Science. University of Zagreb. magnesium and sulphide concentrations chosen for stability field calculations are variable. heksaedri s o~uvanim prutanjem karakteristi~nim za pirit. cut and polished.pmf. Authigenic Fe-mineral association present in these dolomites. Velebit Sedimentation from the uppermost Permian to the Lower Triassic deposits in the Velebit Mt.fio@geol. Klju~ne rije~i: autigeni `eljezoviti minerali. Horvatovac 102a. 10 000 Zagreb. Slika 1. This approach enabled determination of trends in the mineral stability field change. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Authigenic iron minerals as indicators of early-dolomitization in the Sandy Dolomites (uppermost Permian–Lower Triassic. Pseudomorfoza goethita po piritu. early-dolomitization. rarely in pseudo-hexagonal plates. and occurs within the lowest part of the informal lithostratigraphic unit of Sandy Dolomite. Velebit) Karmen Fio1. even though they were oxidized mainly into magnetite and goethite (Fig. Up to four stability iterations with different activities per ion species were calculated and stability fields were overlaid. The iron. Igor Vlahovi}2. 1948). calcium. Siderite is present in the characteristic rhombohedral form (Fig. Velebit Mt. donji trijas. Lower Triassic deposits are mostly represented by early-diagenetic dolomites characterized by scarce fossil findings and frequent siliciclastic grains. Hrvoje Posilovi}1. 1). Scanning Electron Microscope (SEM). Due to the oxidation of authigenic sulphides and siderite their determination was sometimes possible only on the basis of crystal morphology examination under SEM. can therefore help in reconstruction of diagenetic and geochemical conditions of the dolomitization environment. area is continuous (SALOPEK. Croatia Key words: Fe-authigenic minerals. but within ranges considered normal for pore fluids in balance with carbonates. hexahedra with preserved pyrite striations. mainly pyrite and siderite. Geology and Petroleum Engineering. 10 000 Zagreb. . due to unknown real ion activities in pore waters. Such aggregate formations indicate that dolomite and ankerite have been crystallized prior to the phase of siderite Figure 1. Siderite is also oxidized to magnetite and goethite but in much lower extent compared to pyrite. Velebit Mt. Croatia 3 Croatian Geological Survey.hr) 2 Faculty of Mining. Croatia (karmen. minimizing errors in conclusions. 10 000 Zagreb. University of Zagreb. Siderite rhombohedral crystals are inter-grown with smaller dolomite or ankerite rhombohedra.14 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Collected sediment samples were disintegrated. Lower Triassic. Pseudomorphosis of goethite after pyrite.

1981). In such diagenetic environment iron sulphides were formed. V.− Journal of Sedimentary Petrology. (1981): A New Geochemical Classification of Sedimentary Environments. S. R. Romboedar siderita djelomi~no oksidiran u goethit. (1948): O gornjem paleozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. ankerite and dolomite. WRIGHT. Sulphate in marine environment is regularly reduced to sulphide by bacterial metabolic activity. Geochemical environment characterized by pyrite–siderite–ankerite–dolomite mineral association was the same diagenetic environment in which early-diagenetic dolomites were formed. Such dolomitization model is typical for the transgressive sequences (e. J.. or by dilution with fresh water of meteoric or other non-marine origin. Zagreb. In diagenetic environment described here siderite is found to be associated with pyrite.D. If there is lower activity of Fe2+ and higher Ca2+ and Mg2+ activity in the pore waters. M. (1997): Contrasting flooding histories of Mississippian carbonate platforms revealed by marine alteration effects in paleosols. or may occasionally be precipitated during deposition or early diagenesis. 1997). occurred in the mixing zone of sea and fresh water.A. 44. Figure 2. WRIGHT et al. resulting in relative Fe2+ concentration increase. which additionally lowered sulphide activity in sediment pore waters. Pyrite. Slika 2. & MARSHALL.D. 51. siderite and magnetite are minerals stable under negative Eh and their stability fields are strongly influenced by the pCO2 and pS2of the solution. These processes have moved diagenetic environment toward siderite stability area. sulphide concentration can be lowered by precipitation of iron sulphides.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Sciences and Arts. Dolomitization of the studied sediments containing characteristic mineral association of pyrite. Host sediment containing described mineral association can be described as early-diagenetic dolomite. SALOPEK. if sulphate concentration is somehow lowered. Siderite rhombohedron partially oxidized into goethite. Siderite was therefore formed in the mixing zone of marine and fresh water due to significantly lower sulphate concentration in brackish waters. as in studied deposits. then ankerite or ferroan calcite will form. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 15 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rhombohedra formation. and Lika region – in Croatian). sometimes transitional to ankerite.4. which is in line with the ongoing transgression recorded within the Sandy Dolomite unit and continuous siliciclastic input to the shallow-water environment during Early Triassic. 825–842. REFERENCES BERNER. 359–365.g. 101–143. siderite. carbonate and oxic.P.− Sedimentology. VANSTONE. In marine sediments siderite occur mostly as late-diagenetic cement. provided a new tool to reveal diagenetic environment. Fe-mineral associations and thermodynamic stability of authigenic iron minerals studied within uppermost Permian to Lower Triassic Sandy Dolomites of the Velebit Mt.. . The occurrence of siderite is characteristic for continental sediments with low concentration of dissolved sulphate (BERNER. Authigenic iron minerals found in the carbonate sediments are typical for three very different geochemical environments: sulphidic.

Veli~ina valutica iznosi 2–10cm. jedinica Ravan. ali i relativno brzog talo`enja. dok uzorci s ve}im postotkom sekundarno izlu~enog karbonata u intergranularnom prostoru odgovaraju pje{~enjacima grauvaknog tipa. kiselih magmatskih stijena i ro`njaka. te [PARICA et al. U ve}em broju prisutne su valutice mramora i amfibolskog {kriljavca. Stijene ove skupine najvjerojatnije su bile finolaminirani sedimenti – izmjena lamina pje{~enjaka i {ejla uz prisustvo karbonata. sparitizirani mikriti. Gusto pakirani varijeteti s `eljezovitom komponentom u vezivu u kojima prevladavaju litoklasti odgovaraju sublitoarenitu. u Slavoniji. rijetko muskovit i ~estice karbonata i pripadaju arkoznim arenitima i subarkozama. dok postoje varijeteti u kojima su jasno odredivi kvarc. Na lokalitetu Vu~je jame sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su klast do matrikspotpornim {ljunkom. Dilj Mt. a nalazimo i karbonatne ~estice. ni`i miocen. sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su izmjenom intervala pjeskovito do {ljunkovitog silta i klastpotpornog. Prvu sa~injavaju pje{~enjaci i siltiti.hr) Klju~ne rije~i: krupnoklasti~ni sedimenti. KOVA^I] et al. Tre}a karakteristi~na skupina jesu anhimetamorfne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. te mramorizirani vapnenci. Ravan unit. feldspata. amfibol i karbonat (kalcit).-og. Hrvatska (mhorvat@hghi-cgs. Valutice s lokaliteta Pivnice. 1980. Croatia Dilj gora smje{tena je u ju`nom dijelu Panonskog bazena. Rijetki su nalazi valutica granita. 2005) utvr|eni su na lokalitetima Staro Zavr{je (StZ-I). (Staro Zavr{je. ovisno o udjelu prethodno nabrojanih komponenti i tada prisutnim p-t uvjetima. ali je na|en uzorak koji odgovara vapnencu tipa scaglia. metamorfne stijene razli~ite teksture (od homogene do {kriljave) i razli~itog stupnja kristaliniteta. kvarcita.. mono. nastavljena u drugoj polovici 20. Pri tome su kao rezultat nastale.-og. Na temelju snimljenih geolo{kih stupova. Lower part of Miocene. Vu~je jame i Pivnice) Pebbles of Lower part of Miocene deposits of Dilj Mt.do matrikspotpornog {ljunka. Vezivo je oskudno. Hrvatska Key words: coarse clastic sediments. unutar neogenskih naslaga izdvojila su 11 neformalnih litostratigrafskih jedinica (PIKIJA et al. Prva istra`ivanja na Dilj gori zapo~eta su u drugoj polovici 19. Nabrojani minerali potvr|eni su i XRD analizom. Vu~je jame (Vjm-I) i Pivnice (Piv-I).000. a najsveobuhvatnije su opisana od strane [PARICA & CRNKO (1973). nad ~esticama monomineralnog kvarca. muskovita i klorita. gusto pakirane. [ljunak se javlja i u vidu le}a unutar siltnih intervala. Vu~je jame and Pivnice localities) Marija Horvat Hrvatski geolo{ki institut. sjeverno od Slavonskog Broda. Prevladavaju fragmenti polikristalini~nog kvarca. Jedna tre}ina prikupljenih valutica i ovdje su sitno do srednjezrnasti pje{~enjaci s karbonatnim vezivom i siltiti.. 1986b). To su stijene psamitno-pelitne klasti~ne strukture. a nailazi se i na mikrokliva`. riolita i bre~e. glinovito-siltozni vapnenci. (1979. polimiktnog {ljunka. Valutice se mogu grupirati u tri glavne skupine.i polikristalini~ni kvarc. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore (lokaliteti Staro Zavr{je. mikroklin. Novomilenijska istra`ivanja u okviru izrade Geolo{ke karte Republike Hrvatske 1:50. bijeli tinjac. Sachsova 2. izdvojene su iz klast. 2005. sitnije su nego na prethodna dva .16 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. a pretpostavka je. Skoro uvijek je prisutan i sekundarno izlu~eni karbonat. klorit. Dilj gora. a to su vapnenci. U pojedinim uzorcima opti~ki se uop}e ne razaznaju mineralne faze. lo{e sortirane s neujedna~enim dimenzijama detritusa. dijelom slabo vezanog. 10 000 Zagreb. Ovi varijeteti odgovaraju sublitoarenitu na granici prema liti~noj grauvaki. Vapnenci su rje|i nego na lokalitetu StZ-I. `eljezovito. 1986a. Kemijsko tro{enje nije zahvatilo feldspate {to je najvjerojatnije posljedica sedimentacije u blizini mati~nih stijena koje su ih derivirale. kvarcnih {kriljavaca. {kriljavaca i kiselih magmatskih stijena. Neki uzorci su lagano mikroborani (“plisirani”). a i ovdje kao i na prethodnom lokalitetu veliku skupinu ~ine anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. Svi uzorci imaju ujedna~eni mineralni sastav: prevladavaju ~estice feldspata (ortoklas. 2005). rijetko plagioklas). ponegdje sekundarno izlu~eni karbonat... krupnoklasti~ni sedimenti ni`eg miocena neformalne litostratigrafske jedinice Ravan (PIKIJA et al. Razlikuju se ~isti mikriti. Uzorci s visokim sadr`ajem CaCO3 predstavljaju prijelaz prema drugoj glavnoj skupini stijena. Ima uzoraka u kojima se smanjuje udio feldspata na ra~un fragmenata stijena i to: kvarcita. te rijetko ro`njaka. Na lokalitetu Staro Zavr{je.. feldspat (albit). ali su prisutni i blokovi veli~ine do 40 cm. na podru~ju Dilj gore. da su metamorfozirane u uvjetima niskog stupnja metamorfizma.

Sarajevo. & BIONDI]. To su lo{e sortirani pje{~enjaci u kojima od siliciklasti~nih ~estica prevladava polikristalini~ni kvarc. R. M. & @IVANOVI]. Sav.. [IMUNI].. & @IVANOVI].4. Sarajevo. Zagreb. [PARICA. (1980): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100.. 26. [PARICA.. & CRNKO. geol. JOVANOVI]. a podre|eno prisutni amfibolski {kriljavac. klasti starijih karbonatnih stijena i ro`njaci. Sarajevo. Navedeni tipovi stijena ukazuju da su mati~ne stijene iz kojih su valutice derivirane prvenstveno bile starije sedimentne i metamorfne stijene. (2005): Gornjomiocenski sedimenti Dilj gore (Late Miocene Sediments of Dilj Mt. J.– U: VELI]. I. Inst. kvarcni {kriljavac.− Geol. slabo do dobro sortirane.– Inst. Osnovni sastojak je mikritni kalcit. J.. M. D.000. I.. Beograd. 1−56. A. M. Inst. Zagreb. vapnenci. D. K. granit. Zagreb. A.. riolit i bre~e. C... Abstracts Book. Istra`ivane valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore litolo{ki su veoma heterogenog sastava. BUZALJKO. Inst. biotita i klorita. vjesnik.. pjeskoviti vapnenci i mramori. zavod. Za razliku od lokaliteta Staro Zavr{je i Vu~je jame ovdje nisu na|ene anhimetamorfne stijene i metamorfne stijene skupine slejt-filita.. D. D. HE]IMOVI]. Tuma~ za list Nova Kapela. (1979): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. istra`.). BAKRA^. PIKIJA.000. JURI[A. a rije|i listi}i muskovita. Tuma~ za list Slavonski Brod. J.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress. I. & PAVELI]. VRSALJKO. Inst. M. JURI[A. FILJAK. M.. GALOVI]. AVANI]. I. potom anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita.. za geol. BUZALJKO. ^este su i `ilice sekundarnog kalcita. [IMUNI]. koji je u pojedinim uzorcima slabije do izra`enije rekristaliziran.. Sav. I. A. [PARICA. za geol. Zagreb. C. 77–78. MIKNI]. istra`. geol. 1−55. za geol. istra`. (2005): Sedimenti ni`eg miocena Dilj gore (Lower part of Miocene Deposits of Dilj Mt. za geol.000. A.. za geol. R. M.. & MORI]. VLAHOVI]. M. VLAHOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 17 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book lokaliteta (veli~ina im rijetko dose`e 10cm).– U: VELI]. Sarajevo. Ve}ina pje{~enjaka su sublitoareniti s prijelazom u grauvake. (ur. M. zavod... CRNKO. (1986b): Osnovna geolo{ka karta 1:100. (ur. zavod. M. Vrlo su dobro zaobljene. geol. Inst. & MOJI]EVI].. geol.. za geol. a tek u manjoj mjeri magmatske stijene.. R. ali su kao i na prethodna dva lokaliteta potvr|eni nalazi pje{~enjaka i vapnenaca.000. Beograd. U vezivu varira udio `eljezovite komponente i sekundarno izlu~enog karbonata. istra`. M.. 113−114. Beograd.– Inst. [PARICA.. feldspata. I. [PARICA. Beograd... (1973): Geologija zapadnog dijela Dilj gore. & BIONDI].. R. Vapnenci su mikriti i mikrospariti. (1986a): Osnovna geolo{ka karta 1:100.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress. LITERATURA KOVA^I]. Najzastupljeniji su pje{~enjaci do siltiti. list Slavonski Brod. JOVANOVI]. M. Neke od valutica sadr`avaju fosilno kr{je. Sav.– Inst. Sporadi~no i ovdje se isipavaju mramor i amfibolski {kriljavac. D. za geol. & SLOVENEC. Abstracts Book. M. za geol. ^esta su samostalna zrna kvarca. CRNKO. Sav.. Zagreb. 83−92.). HORVAT. list Nova Kapela. . zavod.. R.

451–462. SCHLAGINTWEIT et al. [pela Gori~an¹ & Adrijan Ko{ir¹ Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. REFERENCES GAWLICK. Middle and Upper Jurassic bedded radiolarian cherts and shales. The Biancone limestone of the Tolmin Trough. The Jurassic to Lower Cretaceous succession of the Bled Trough consists of: Lower Jurassic limestone with echinoderms (Hierlatz facies). consists of micrite without resedimented limestones. and in places contains thin interlayers of marl. bledsko korito Carbonate gravity-flow deposits at Srednja vas near Bohinj have been studied for radiolarian dating and composition of resedimented limestones. . Paleogeographically. Berlin/Heidelberg. F.kukoc@zrc-sazu. (2006): Berriasian drowning of the Plassen carbonate platform at the type-locality and its bearing on the early Eoalpine orogenic dynamics in the Northern Calcareous Alps (Austria).18 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. calcareous breccia. Genetically similar isolated carbonate platforms of more or less the same age are known from several localities in the Alpine – Dinaride – Carpathian mountain belt. & SCHLAGINTWEIT. miliolid foraminifera and various other skeletal fragments of different size. radiolarians. In the uppermost part. The upper part consists mainly of carbonate breccias. an approximately 40 m thick series of well bedded pelagic limestone. We believe that these breccias represent evidence of a carbonate platform which must have been located more internally but is now not preserved. Lower Cretaceous. radiolarije. The age of the platform carbonates is determined on the basis of calcareous alga Clypeina jurassica FAVRE which is characteristic of late Kimmeridgian to earliest Berriasian. Bled Trough Klju~ne rije~i: Biancone vapnenci. the area was part of the Bled Trough. Therefore we conclude that the Dinaric Carbonate Platform could not be the source of shallow-water carbonates in the Bled Trough. Extraclasts and calcareous debris undoubtedly prove a platform origin of resedimented limestone.J. ooid grains. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate gravity-flow deposits from Bohinj area (NW Slovenia): evidence of a latest Jurassic – earliest Cretaceous carbonate platform in the Internal Dinarides Naslage karbonatnih gravitacijskih tokova okolice Bohinja (SZ Slovenija) kao dokaz postojanja kasnojurske do ranokredne karbonatne platforme u podru~ju Unutarnjih Dinarida Duje Kuko~¹. Clasts of pelagic limestone are also present and contain Calpionella alpina LORENZ whose range is late Tithonian to earliest Valanginian. GAWLICK & SCHLAGINTWEIT (2006) described the Plassen Carbonate Platform which developed above Callovian to Tithonian basinal deposits of the Northern Calcareous Alps. The lower part of the studied section consists of radiolarian packstone with chert nodules and layers. Slump folds are common. Slovenia (duje. Novi trg 2. 95. vapnena~ke bre~e. 2008). The matrix of breccias is radiolarian-rich lime mudstone. fragments of calcareous algae. which formed during the early emplacement of the internal Dinaric units onto the continental margin. donja kreda. Microfacies analyses showed angular to subangular shallow-water grainstone lithoclasts. alternation of marls and shales. (2008) analysed clasts in massflow deposits to reconstruct a completely eroded Kimmeridgian? – Tithonian Kurbnesh Carbonate Platform from the Mirdita Ophiolite Zone in Albania.. which occupied an intermediate position between the Dinaric Carbonate Platform and the Bled Trough. which includes intercalations of resedimented carbonates. This research is focused on the Biancone limestone. This inferred platform may have developed on top of a nappe stack. Other examples include Upper Jurassic reef limestones unconformably overlying the Vardar ophiolites in Serbia and the South Apuseni ophiolites in Romania (SCHMID et al. H. and finally siliciclastics with limestone olistoliths and ophiolite debris. Radiolarian assemblages from these beds indicate an Early Cretaceous age (Berriasian – early Valanginian). Biancone limestone. 1000 Ljubljana.− International Journal of Earth Science (Geologische Rundschau). carbonate breccias alternate with calcarenites. which was located NE of the Tolmin Trough and thus relatively distal with respect to the Dinaric Carbonate Platform.si) Key words: Biancone limestone.

M..– Swiss Journal of Geosciences. MISSONI. 139–183. H. . (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. FÜGENSCHUH. & FRISCH.. SCHUSTER. S.. W.. SCHEFER. LEIN. Basel..J. S.4. 101.. B. GAWLICK. 101. R. 125–138. L.− Swiss Journal of Geosciences. BERNOULLI.. L.. K. R. D. F. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 19 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SCHLAGINTWEIT. (2008): The eroded Late Jurassic Kurbnesh carbonate platform in the Mirdita Ophiolite Zone of Albania and its bearing on the Jurassic orogeny of the Neotethys realm.. MATENCO..M. HOXHA. Basel. & USTASZEWSKI. TISCHLER. S. SCHMID.

microprobe analysis of individual heavy mineral grains. Horvatovac 102a. synorogenic clastic formations document the evolution of the Dinaride orogen. In sandstones from the lower Cretaceous O{trc formation (Ivan{~ica Mt. Furthermore. Dinaridi. The chemistry of detrital Cr-spinel has helped to further reveal the petrogenesis of the ophiolite source rocks being Figure 1. Sandstone geochemistry. The siliciclastic detritus of fine to medium grained sandstones ranging in age from Early to latest Cretaceous was studied using wholerock geochemistry. Zircon fission track thermochronology Klju~ne rije~i: provenijencija. the high Y/Ni values (and low Cr/V) in the Glog samples (Medvednica Mt. . it allows direct comparisons to be drawn with neighboring Alpine. Croatia (bluzar@geol. Istvan Dunkl2. kemija te{kih minerala Provenance studies which integrate results from multiple analytical approaches can offer an in-depth view into the history of clastic detritus and its source area. values of Cr/V range between 20 and 30.). Kravljak. Deutschland 3 Institut für Geologie. 2009): the O{trc. Pojednostavljena geolo{ka karta istra`ivanog prostora na kojoj su istaknuta podru~ja rasprostiranja prou~avanih klasti~nih formacija. geokemija pje{~enjaka. Slika 1. In northwestern Croatia. Faculty of Science. Tisza and other Dinaride regions. The Bistra (Medvednica Mt. Meanwhile.pmf. Leibniz Universität Hannover.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 An integrated approach to provenance analysis: an example of Cretaceous sandstones from the northwestern Dinarides Integrirani pristup pri analizi provenijencije: primjer krednih klastita sjeverozapadnih Dinarida Borna Lu`ar-Oberiter1. Deutschland Key words: Provenance. Vivodina. Geowissenschaftliches Zentrum der Universität Göttingen. including the Dinaride-Alpine transitional area. Such integrated data can greatly contribute to a better understanding of the major events which marked the early tectonic history of the Dinarides. Dinarides.. Tamas Mikes3 & Ljubomir Babi}1 1 Institute of Geology and Palaeontology. this is indicative of a very large contribution of material from ophiolites (McLENNAN et al. however. and zircon fission track (ZFT) thermochronology. 10T000 Zagreb. Croatia (Fig. 1).20 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. suggest a purely continental source. Simplified geological map of the study area showing the distribution of the studied clastic formations.hr) 2 Abteilung Sedimentologie/Umweltgeologie. considerably higher than in other analyzed samples. Hilmar von Eynatten2. Bistra.).). similar to those found in felsic rocks. University of Zagreb. and Glog formations. kreda. By applying a range of analytical methods to study the siliciclastic detritus of Cretaceous sandstones. much more limited than is the case for the O{trc. Together with very low Y/Ni values. our aim is to constrain the composition and dynamics of ophiolitic and continental source terrains being exhumed and eroded in the northwestern Dinarides and neighboring regions during the Mesozoic. 1) which have been extensively studied and described in the literature (see references in LU@AR-OBERITER et al. 1993). Cretaceous. Heavy mineral chemistry. Kravljak and Vivodina (@umberak Hills) samples have Cr/V and Y/Ni values indicative of some ophiolite contribution. Our study concentrates on Cretaceous clastic rocks which outcrop on the mountains and hills surrounding Zagreb. The studied sandstones were sampled from five distinct clastic formations (Fig. a region characterized by considerable geological complexity resulting from a severe and long-lasting deformational history.

J. Populacije starosti detritarnih cirkona dobivene ”fission track” metodom.4.. Medvednica the distributions of single-grain ages are unimodal at 80±18 Ma and 73±23 Ma (Fig. while in the Maastrichtian Glog samples from Mt. & BASU. MIKES. VON EYNATTEN. 2009). 1988. odre|ene pomo}u programa PopShare (DUNKL & SZÉKELY. Hung. During both the Early and Late Cretaceous the source ophiolites were predominantly composed of harzburgite peridotites and associated cumulate rocks. Am. rutile and garnet. Metapelites of medium grade were likely the most widespread continental non-carbonate lithology in the source region during the entire Cretaceous. ÁRGYELÁN. 145±36 Ma. Prikazane su srednje vrijednosti populacija (dijamanti) +/– 1standardna devijacija. T. In sandstones of Barremian to Cenomanian age the youngest identified ZFT age populations are 134±14 Ma. Earth Sci. 39. were supplying the basins of the NW Dinarides with detritus at the end of the Cretaceous.N. H. 2). In the Maastrichtian Vivodina sample (@umberak Mts. (2009): Ophiolitic detritus in Cretaceous clastic formations of the Dinarides (NW Croatia): evidence from Cr-spinel chemistry. or the Dinarides themselves.. 66. Also present within these sandstones are zircon grains which belong to older. Rundsch.. S. (1996): Geochemical investigations of detrital chrome spinels as a tool to detect an ophiolitic source area (Gerecse Mountains. 341–368.. detrital ZFT ages are notably younger. 641–670. obducted and eroded along the margin of Adria during Late Jurassic-Cretaceous times (LU@AR-OBERITER et al. Cosmoch.. 77. 2002). and ZFT thermochronology. more diffuse ZFT age populations ranging from the Early Jurassic to the Carboniferous. McDANIEL. 21–40. (2002): Component analysis with visualization of fitting. (1993): Geochemical Approaches to Sedimentation. The make-up and dynamics of continental sources terrains can be constrained by the chemical composition of detrital tourmaline. 201.. and contemporaneous Cr-spinel rich formations in the North Calcareous Alps and Transdanubian Central Range (POBER & FAUPL. Hungary). while high grade metasediments and granitoid rocks occurred more sporadically. (eds. LJ. Detrital zircon FT age populations identified using the PopShare computer software (DUNKL & SZÉKELY.– Geol.– In: JOHNSSON. B. This clearly identifies a distinct Eo-Alpine overprint in the source area.J.B.– Acta Geol. G. (1988): The chemistry of detrital chromian spinels and its implications for the geodynamic evolution of the Eastern Alps.– Geochim. In the latest Cretaceous sandstones. 1097–1108. a Windows program for data analysis (abstract).– Int. E. and 159±30 Ma (Fig. . P. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 21 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. 2002). & FAUPL.. LU@AR-OBERITER. & HANSON. 98. & BABI]. 162±43 Ma. segments of which had undergone thermal overprint related to obduction of the Neotethys in the Late Jurassic. 1996).) a well defined ZFT age population lies at 76±13 Ma. D. Diamonds correspond to population means while the extents of the whiskers represent the first standard deviations. Acta. Metamafic rocks also presented a significant source. Soc. Slika 2. PopShare.M. and were subsequently exhumed and incorporated into thrust sheets together with ophiolites. A distinct regional similarity in detrital Cr-spinel compositions is evident between the O{trc Fm. I. 284. Paper. B. ÁRGYELÁN. A. McLENNAN. Provenance and Tectonics. S.K. HEMMING. G. DUNKL.. Spec. The sources of these zircons were most likely fragments of the Adria basement. Geol. indicating that rapidly exhuming basement units either in the Eastern Alps and/or Tisza. 2). & SZÉKELY.): Processes Controlling the Composition of Clastic Sediments. REFERENCES POBER.

The ages were obtained by Infrared stimulated luminescence (IRSL) dating method. volcanic particles Klju~ne rije~i: Susak. Island of Hvar in Central Dalmatian archipelago (LU@AROBERITER et al.1 ka old in Sand pit section.. Stilleweg 2. middle tephra from Susak could be related to Campanian Ignimbrite eruption of the Phlegraean Fields dated around 39 ka (DE VIVO et al. 30 655 Hanover.8 ± 2.. This study provides data on mineralogical and geochemical properties of tephras as well as time of deposition based on stratigraphically important loess horizons. 10 000 Zagreb. but also by its geochemical characteristics. 10 000 Zagreb. 1). the main characteristics are vitroclasts. separated using bromoform after removal of carbonate. Analysis of vitroclasts was performed by SEM-EDS. 2005). Marin [oufek1. CREMASCHI & FERRARO. whereas TF2 is a bit different not only by elongated and tubular vitroclasts which could be indicative for a strong eruption of Plinian-type. geokemija. 2007).. Horvatovac 95.22 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.6 ka old and TF1 is between 93. mineral association. Bulk-rock chemical analyses were carried out in ACME Analytical Laboratories Ltd. S3: Geochronology and Isotope Hydrology. 2007) and Campanian province (PECCERILLO. Darko Tiblja{2. 2007). vulkanske ~estice Island of Susak.3 ka old and between 28. Considering the age of TF1 and TF3 and the similarities of idiomorphic and serrated augite in other regions such as Aeolian arc (GARZANTI & ANDÒ. tefra. Its almost horizontal Cretaceous limestone basement is covered with up to 90 m thick loess and loess-like sediments intercalated by sandy layers.. TF2 is between 39.0 ± 3. Croatia 4 Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG).0 ± 2. Demetrova 1. 2001). Faculty of Science. 2002).8 km2 with the highest peak at 96 m above sea level. Based on the age. Chemical composition of the vitroclasts differs from the bulk-rock chemistry mostly by lower alkali content which could be a consequence of weathering and difficulties in the detection of light elements (especially Na). those tephras could be related to the Middle and South Italian volcanic provenance.3 ± 7. Hrvatska) – karakterizacija i problematika Tephra from the Pleistocene loess deposits of the Island of Susak (northern Adriatic. geochemistry. tephra. green augite in TF2 and TF3). 10 000 Zagreb. covers an area of 3.1 and 28. Croatia) – problems with characterization Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi}1.9 ± 2.. Similar vitroclast morphology in TF1 and TF3 points to the same type of volcanism. Serration of oldest tephra clinopyroxenes could be a result of diagenesis in the lowermost (the oldest) unit of the loess sequence. in press). Germany Key words: Island of Susak. Based on more recent IRSL dating of loess sandwiching the tephra. and higher pyroxene content (serrated clinopyroxene in TF1 and idiomorphic.3 ± 7. Due to abundance and frequency of Italian volcanic activity during Pleistocene . Marta Crnjakovi}1. palaeosols. First IRSL dating showed that loess-palaeosol sequence including upper two tephra layers correlates to Oxygen Isotope Stage 3 (WACHA et al. The oldest (TF1) and the youngest (TF3) tephra are situated in loess while middle tephra (TF2) is patchy distributed in brown palaeosol (Fig. morphology of volcanic particles and similarities with other tephra layers (Marche province. Bulk-rock chemistry shows minor differences between TF2 and other two tephra layers.0 ± 2. rare idiomorphic biotite.2 ± 3.3 ka old.0 and 98. Although all tephras have similar main and heavy mineral composition as loess (MIKUL^I] PAVLAKOVI] et al.3 and 41.hr) 2 University of Zagreb. in press). in the Kvarner archipelago.. Vancouver (Canada). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tefra u pleistocenskim lesnim naslagama otoka Suska (sjeverni Jadran. Italy. the TF3 from Bok section is between 29. Croatia (snjezana. Geochemical characterization could be influenced by pedogenesis and weathering (depletion of alkalies) as well as by mixing of volcanic material with loess (higher SiO2 content).4 & Manfred Frechen4 1 Croatian Natural History Museum.2 and 31. but according to TAS diagram all have intermediate composition with low alkali content (Na and K).mikulcic@hpm. carbonate concretions and at least three tephra layers (first introduced by BOGNAR et al. CHIESA et al. 1990. Heavy minerals (32 to 125 ìm size fraction). Sachsova 2. Lara Wacha3. The emphasis is on the problems of geochemical characterization of tephra and determination of possible volcanic sources.. were studied by polarizing microscope. Paglicci Cave. Croatia 3 Croatian Geological Survey.

(2001): New constraints on the pyroclastic eruptive history of the Campanian volcanic Plain (Italy). & CRNJAKOVI]. 365 p. 268 p. CRNJAKOVI]... L. G.R.1016/j. & LACKOVI]... CRNJAKOVI]. & KIS. INQUA Commission on Loess. L. CREMASCHI.– In: CREMASCHI. Elsevier. Milano. P. 2005) the additional analyses are required for further characterization of Susak’s tephra horizons and correlation with possible sources of this volcanic material. D. E. LU@AR–OBERITER.– Chikei: Transactions–Japanese Geomorphological Union. Berlin..– In: Book of Abstracts Patras: International Association of Sedimentologists. (in press): Mineralogical and Geochemical Characteristics of Quaternary Sediments from the Island of Susak (Northern Adriatic. Lj. B.T. FLORIS. 1. [OUFEK. (eds. 47–65. F. FRECHEN.– In: MANGE..quaint. Skica opisanih prapornih profila na otoku Susku u uvali Bok (Bok-1. Geodynamics.– Quaternary International PECCERILLO. L. F. 12. SCHWEITZER.– Quaternary International.. GARZANTI. & BELKIN. Developments in Sedimentology.): Heavy minerals in use. Serie A. MIKUL^I] PAVLAKOVI]. CREMASCHI. 741–763. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 23 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book REFERENCES BOGNAR. (PECCERILLO. M. (2007): The Upper Pleistocene in the Paglicci Cave (Gargano. Croatia. (1990): Loess sedimentation and quaternary deposits in the Marche province. A. Sand Pit-east wall) with indicated IRSL dating results.. WACHA. . S.): The loess in northern and central Italy: a loess basin between the Alps and the Mediterranean region.4. 23/5. & FRECHEN. COLTORTI. 58.A.. CALVERT.N. WACHA. 795–810. & WRIGHT.A. Bok-2) i u pjeskokopu (Sand Pit-south wall. (2007): Sources of modern beach sands from two islands in the eastern Adriatic (Croatia). M.. Sand Pit-east wall) s nazna~enim rezultatima datiranja metodom luminiscencije. M. Memorie. Guide-book to the excursion in Northern and Central Italy. BOHRSON.. & PROSPERI. Figure 1. M. NOVOTHNY Á. (ed. DE VIVO. CHIESA.B. M. BABI]..– Mineralogy and Petrology. FERRARIS. D. E.017. doi: 10.. M. (2002): The Reconstruction of the Paleoenvironmental History of the Northern Adriatic Region Using of the Granulometric Properties of Loess Deposits on Susak Island. ROLANDI. 103–130. Quaderni di Geodinamica Alpina e Quaternaria.J. & FERRARO. M. M. Stratigraphic sequences of Susak loess sections at Bok Bay (Bok-1. H.E. GANS. W. MIKUL^I] PAVLAKOVI]. (in press): Luminescence Dating of Upper Pleistocene Loess from the Island of Susak in Croatia.. B. 112. 73. B. Bok-2) and Susak’s sand pit (Sand Pit-south wall. S.2009. Croatia). M. Geochemistry.. M. S. 153–163. Southern Italy): Loess and tephra in the anthropogenic sequence. Slika 1. (2005): Plio-Quaternary Volcanism in Italy – Petrology. A. C. S... M.– Springer. F.. D. M. (2007): Plate tectonics and heavy mineral suites of modern sands. A.. & ANDÒ. TIBLJA[.– Atti della Societa Toscana di Scienze Naturali. SPERA.

granules and/or very coarse-sized sand grains in the base (complete sequences) or medium. 1983. longduration currents which can transport large quantities of very fine-grained sands. This up to 600 m thick alternation is frequently interrupted by deposition of olistoliths and megabeds (BABI] & ZUPANI^. Sachsova 2. 2008). Josipa Veli}3. foreland basin. fine. Recognizable structures suggest deposition from sustained. their recognition and differentiation from other types of laminated mudstones may be problematic (STOW & SHANMUGAN. Pierottijeva 6.to fine-sized grains (incomplete sequences) to mud at the top of both sequences types. Classical turbidites may have been deposited either by spontaneous sediment failures or from earthquake-generated turbidity currents. Horvatovac 102a. Unfortunately. Croatia Sedimentologija.do gornjoeocenskim Prominskim naslagama sjeverne Dalmacije Ervin Mrinjek1. but fluctuating flows (waning flows or waxing to waning flows). 10 000 Zagreb. Tde. fully parallel-plane laminated (like Tb) or contain intervals of massive to parallel-plane lamination (like Tab). inversely and/or normally graded sandstone beds. Stanislav Bergant2. Ivo Veli}2. Carbonate sandstones interbedded with 'background' finer-grained calcareous deposits (siltstones and mudstones) are ubiquitous feature of the Korlat Unit. long. klasi~ni turbiditi. Vili Pencinger2. and some of them are stacked together and laterally pinch-out suggesting deposition within poorly defined wide channels. 30–40 cm thick. parallel-plane lamination to massive to parallel-plane lamination (like Tbab). storm-generated currents. Faculty of Mining. Croatia Croatian Geological Survey. ungraded. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 University of Zagreb. Beds can be fully massive (Bouma-like Ta). Geology and Petroleum Engineering. tempestiti.. inversely and/or normally graded siltstone and very fine-grained sandstone beds or very thin siltstone and sandstone strings suggest deposition from muddy hyperpycnal flows. predgorski bazen. origin and depositional setting of sandstone beds within the oldest Promina deposits (Middle to Upper Eocene) of Northern Dalmatia. Promina deposits Klju~ne rije~i: pje{~ani hiperpikniti. this book). see also MRINJEK et al. Sandy hyperpycnites are 3–30 cm thick. 1980. Faculty of Science. However. MRINJEK.to very fine-grained. or are incomplete. Massive mudstone with laminae and thin (1–3 cm) ungraded. storm wavereworked amalgamated shoreface beds and tempestites (storm-genereted turbidites). They are characterized by well developed grading from small rip clasts. Prominske naslage The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit which is cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area (Northern Dalmatia) represents the oldest part of the Promina succession. Croatia Key words: sandy hyperpycnites. their association with sandy hyperpycnites suggests that at least some of laminated mudstone beds have been deposited from sustained. The presence of plant detritus as well as low diversity and low abundance of trace fossils in both types of hyperpycnites indicate fresh water input into the basin. massive to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tabc).24 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1992). olujne struje. Goran Mik{a4. 2003). low-angle cross lamination to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tcbc). Croatia 3 University of Zagreb. Their bedding surfaces may be gradational. Sandstone beds are a mixture of various high-energy 'event facies' such as classical Bouma-type turbidites and non-classical turbidites. Sandy hyperpycnites in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. Croatia 4 INA-Industrija nafte. Contacts between coarser-grained and muddy parts are gradational or sharp. . 10 000 Zagreb.. muddy hyperpycnites. Igor Vlahovi}3. 10 000 Zagreb. 10 000 Zagreb. Muddy hyperpycnites occur within interbedded 'background' facies (SOYINKA & SLATT. tempestites. In the SE part hyperpycnites are thicker. postanak i talo`ni okoli{ pje{~enja~kih slojeva u najstarijim. classical turbidites. Flood-generated hyperpycnal flows are sustained. Non-classical turbidites include sandy and muddy hyperpycnites (river flood-generated turbidites). silts and muds (MULDER et al. Tcde) 10–20 cm thick. sharp or erosional. muljni hiperpikniti. representing base cut-off sequences (Tbcde. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sedimentology. srednjo. Classical turbidites (surge-type flow-derived turbidites) comprise complete Bouma sequences (Ta-e). with laterally continuous thickness for hundreds of meters.duration currents.

S. Split. & SAVOYE. sheet-like sandstone beds which are amalgamated or separated by 'background' deposits.– Sed. Flood-generated hyperpycnal flows have been generated on fronts of fan-deltas where they cut channels and fed prodelta lobes in the offshore zone (outer ramp. 45. MRINJEK. . D. whereas corresponding zones along the northeastern margin have been wider with lower gradient and pronounced sediment aggradation. SYVITSKI.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. SOYINKA.– Sedimentology. 55.. (2003): Marine hyperpycnal flows: initiation. Some beds probably represent hyperpycnites derived from flood-generated density flows. MIGEON. Impressive thickness and monotonous character of the Korlat Unit in distal.C. The heavily laden. Beachface and shoreface environments have been formed along the northeastern margin by reworking and lateral redistribution of mouth bar deposits (paper in preparation).– Geol..– In: BABI]. Geol. J. wave-ripple cross lamination and cross lamination which may be attributed to asymmetrical combined-flows ripples. The sandstone beds separated with thicker (10 to 100 cm) 'background' deposits have probably been deposited in an offshore-transition zone. B. (1980): Sequence of structures in fine-grained turbidites: comparision of recent deep sea and ancient flysch sediments. The scale of cross-lamination commonly decreases upwards within a bed. (1992): The bottom current sediments (contourites) in the Upper Cretaceous deep-water deposits in the northeastern part of @umberak (Croatia).. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. Sandstones are very fine. Croat. commonly partly graded with planar or slightly undulatory erosional bases. Wyoming. could spread obliquely across the basin. & SLATT. O. Some beds have massive. Also. coming from the northeastern margin. J. stormgenerated currents could have been boosted by density and in this case their deposits in the distal parts of the basin (below storm wave base) may resemble classical turbidites. 25. J. Shoreface and offshore-transitional zone along the southeastern margin were narrower with steeper gradient and thus prone to sediment bypass. Petrol. 861–882. but many beds display internal sedimentary structures such as planar parallel lamination. E. FAUGERES.P.A. 1117–1133.4. Southeastern and northeastern basin margins have been subjected to differential uplift by tectonic thrusting. Geol. (2008): Identification and microstratigraphy of hyperpycnites and turbidites in Cretaceous Lewis Shale.A. R. northwestern part of the basin suggest ponding of turbidity currents and topographically closed part of the basin. behavior and related deposits: a review. REFERENCES BABI]. 23–42. 69–86. bellow the storm wave base) along the basin axis in the NW direction. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. STOW. Excursion Guidebook. Lj.. & SHANMUGAN. where 'background' sedimentation has been punctuated by episodic incursions of storm-derived sand. 37–61. & JELASKA. & ZUPANI^. 20. some flood-generated hyperpycnal flows could have been modified by storm waves during their transportation over shoreface and offshore-transition zone. The amalgamated sandstone beds and sandstone beds separated with thin (up to 5 cm) 'background' deposits have been deposited in a shoreface zone (above the mean fairweather wave base) during erosional storm events when the shoreface sand has been swept seawards by currents.. V.M.M. LJ. The current directions can be attributed to the NW basin inclination whereas possible development of gentle blindthrust anticlines on the basin-floor could promote mainly linear. (eds.– Mar. non-radial sand dispersal pattern.V. between the fair-weather and storm wave base. G. hummocky and/or swaley lamination. graded basal parts. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 25 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Deposits on the southeastern edge of the Korlat Unit consist of 5–40 cm thick. although some currents. MULDER. Gravel and sandy gravel fan-deltas have been mostly formed along the south- western basin margin.to medium-grained. T.

Pierottijeva 6. dip angles of Korlat beds gradually decrease upwards. Croatia Key words: olistoliths. Sachsova 2. hiperpikniti. A network of wide channels fed with sediments the delta . however. Promina deposits Klju~ne rije~i: olistoliti. which contains various sheet-like sandstone bodies and marl beds frequently deformed by slumping in its lower part and isolated and amalgamated channel-fill sandstone bodies in the upper part. Croatia 3 Faculty of Mining. According to generally accepted opinion Korlat succession conformably overlies Flysch deposits. megabeds. 10 000 Zagreb. 2008. Moreover. foreland basin. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. Stanislav Bergant2. MRINJEK & PENCINGER. Goran Mik{a4. i. A complete stratigraphic thickness of the succession reaches 2000 m. predgorski bazen. 1983. previous authors have not considered a significant difference in dip angles between Flysch and Korlat beds. Horvatovac 102 a. University of Zagreb. Sandstone beds in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate olistoliths and megabeds within Middle to Upper Eocene Promina deposits: A sedimentary response to thrusting and fold growth in the Dinaric foreland Basin Karbonatni olistoliti i megaslojevi u srednjo. Ivo Veli}2. coastal to alluvial facies associations (BABI] & ZUPANI^. turbiditi.do gornjoeocenskim prominskim naslagama: talo`na reakcija na navla~enje i ”rastu}e bore” u Dinarskom predgorskom bazenu Ervin Mrinjek1. Vili Pencinger2. Olistoliths and breccias are composed exclusively of various Lower–Middle Eocene foraminiferal limestones. In the SE part the sandstone beds are thicker. Croatia 4 INA-Industrija nafte.e. hyperpycnites. Facies association A is composed of 'background' finegrained calcareous sediments (mudstones. delta. 1993. MRINJEK. Croatia Croatian Geological Survey.26 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Promina deposits are underlain by Middle Eocene Flysch succession (or Flysch fm. Josipa Veli}3. BABI] & ZUPANI^ (2008) in revisited interpretation described 'Flysch' as a prograding prodelta slope deposits followed by braid delta front and delta plain deposits fed by powerfull. Most of approximately 600 m thick Korlat Unit consists of very well-bedded (3–40 cm thick beds) carbonate sandstones interbedded with 5–300 cm thick beds of finegrained calcareous deposits. prominske naslage The Promina Basin deposits (or Promina Beds) is a calciclastic succession from ramp. 10 000 Zagreb. high-gradient rivers. Outstanding characteristics throughout Korlat unit are huge carbonate olistoliths and thick beds composed of carbonate breccias and/or thick graded carbonate sandstones completely encased in the host deposits (BABI] & ZUPANI^. In northern Dalmatia this partition started in the late Middle Eocene by contraction and formation of blind-thrust anticlines which split the foreland basin into at least two subparallel basins: the northestern 'piggyback' Promina Basin and the southwestern 'Flysch' foredeep. The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area represents the oldest part of the Promina Beds succession.). and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting lens-like geometry. 2008) deposited from the late Middle Eocene to the Early Oligocene. shelf. Flysch deposits contain significantly more siliciclastic component (about 50%) then overlying Korlat Unit (less than 20% of siliciclastic component). and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting deposition in wide channels. Faculty of Science. 10 000 Zagreb. indicating progressive unconformity to underlying Flysch. hyperpycnites (hyperpycnal-flow derived turbidites deposited during waning flows or waxing to waning flows) and storm-derived turbidites). In the SE part of the unit event beds are thicker. turbidites. Geology and Petroleum Engineering. 1983). megaslojevi. The Korlat Unit contains two facies asociations. Igor Vlahovi}3. University of Zagreb. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 Department of Geology. and up to 20 km wide area in the northern Dalmatia which can be considered as a wedge-top part of Dinaric foreland. This association was deposited within prodelta lobes setting on the outer ramp zone (mostly bellow the storm wave base). The Promina Basin is more than 80 km long. frontal part of the orogenic wedge. base cut-off sequences). siltstones) and a mixture of high-energy event sandstone beds such as classical turbidites (surge-type flow derived-turbidites with complete Bouma sequence or with incomplete.

(eds. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. J. The individual megabeds can be followed laterally only parallel to strike direction to a maximum distance of about 2 km. (2008): Promina Beds in Canyon of Krka River and Bribirske Mostine. MRINJEK. 357–374. Field Guide.and coarse-sized grains at the base to mud-sized grains at the top of beds. & JELASKA. 243–261. E. LJ. Individual sliding of the olistoliths towards the NE may have been facilitated by a cushion of water-saturated muds directly under the moving blocks which have effectively reduced the resistance to the basal shearing. Significant variation in individual bed thickness can be noticed where debrites is lacking or is thinning.– Nat.to clast-supported. 5th International ProGEO Symposium. 37–77. Elongated olistoliths are 60–280 m long and 7–20 m thick. Excursion 3A.4. LJ. & ZUPANI^. & ZUPANI^. 37–61. Croatia.e. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. E. 105–125. Rab Island. J. The debrites consist of unsorted to poorly sorted. mostly 1–5 cm thick interlayers of very fine-grained carbonate sandstones deposited in offshore zone indicating subsequent marine transgressions as a result of the foreland subsidence due to the crustal loading by Dinaric thrust sheets. Facies association B consists of carbonate olistoliths and carbonate megabeds. Split. The matrix is composed of granules and medium. Turbidites are characterized by well developed grading from small rip up clasts and granule. Most of breccia beds are chaotic but some beds and certain parts of chaotic beds display an indistinct normal or inverse grading. (2008): Evolution of river–fed foreland basin fill: The North Dalmatian Flysch revisited (Eocene. since their spreading exceeds 10 km. Fabric are matrix. 5th International ProGEO Symposium.to very coarse-sized grains with the similar composition to clasts. BABI]. Parallel planar stratification (interval b) and undulating stratification (interval c) is weakly visible. They have probably been triggered by seismic activity along the NW–SE orientated blind-thrust anticlines along the SW margin of a piggyback Promina basin. i.– Geol. Split-Rab.. 2–60 cm in diameter. Field Guide. 46/2. Croat. (2008): The Benkovac Stone – a building stone from the Promina Beds: A Late Eocene heterolithic succession of storm-dominated shelf deposits with highly diverse trace fossils. The contact between lower and upper part is rather distinct. LJ. Elongated olistoliths are oriented and slightly 'plunged' in the NE direction. The beds do not cut into underlying host deposits. V. 17/4. which could have generated high-density turbidity currents – a mechanism responsible for depositio of the upper parts. Outer Dinarides). REFERENCES BABI].. being 12–15 m in length and 3–6 m thick.5–1. In the base of SW edges of olistoliths host beds are undisturbed and their orientation corresponds to the local bed orientation. (1993): Sedimentology and depositional setting of alluvial Promina Beds in northern Dalmatia. parallel to the basin axis. Split. . Structural charac- teristics of megabeds indicate origin from two kinds of the sediment gravity flows: lower parts have probably originated from a cohesive debris flows and/or the transition between cohesive debris flows and a density-modified grain flows.5 m thick debrites in the lower part and 1–6 m thick turbidites showing complete Bouma sequence in the upper part. & PENCINGER. The olistoliths are isolated and coherent bodies of elongated or irregular shape. The Korlat Unit is in transitional contact with the approximately 250 m thick overlying Upper Eocene Debelo Brdo Unit which consists of very-well bedded calcareous mudstones and rare. Croatia. angular to subangular clasts. Megabeds are 2–7 m thick 'bipartite beds' consisting of 0. whereas irregular olistoliths are considerably smaller. Olistolihts and megabeds have been derived from a line source. The total of 27 counted olistoliths and 9 megabeds are located in 9 horizons oriented parallel to the strike direction of the host deposits. Excursion 3B. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 27 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book front to the prodelta lobes along the basin axis in the NW direction. MRINJEK. E. Rab Island. thin. Excursion Guidebook. Croatia.– In: BABI]. Very rare bottom marks are NE–SW orientated. The host deposits at the base and at the front of the NE edges of individual olistoliths are intensively distorted and bended. MRINJEK. Split-Rab. Croat.V.

Zatim slijedi oko 200 cm debeli sloj masivnog finozrnatog pijeska (litofacijes 9). Masivne je gra|e i srednje sortiran bez drugih strukturnih zna~ajki. Prosje~na veli~ina valutica odgovara veli~inama granula. Zrna pijeska su srednje sortirana i dobro zaobljena kao i raspr{ene granule i valutice. Cibicides lobatulus (WALKER & JACOB).. . odnosno kvarc bazalta. Mt. Spomenuta vrsta spada u grupu A. ~ije valutice ne prelaze veli~inu od 5 cm.5 cm. U vi{em dijelu litofacijesa slijedi bogata zajednica foraminifera s oblicima obalnog pojasa Amphistegina sp.5 m debeo sloj krupno do vrlo krupnozrnatog pijeska s “raspr{enim” sitnim valuticama prosje~ne veli~ine oko 1. tufita i kvarc-olivinskog bazalta. shoreface. granula i zrna veli~ine krupnog pijeska. s valuticama veli~ine 20–40 cm. Matriks je srednje do krupnozrnati pijesak. dobro su zaobljenje. Badenian. sjeveroisto~na Hrvatska) Characteristics of the Badenian transgressive deposits near Na{i~ki Gradac (Mt. Valutice imaju me|usobnu potporu. Bulimina elongata (d ORBIGNY). Ostale zna~ajke su identi~ne zna~ajkama litofacijesa 2. Valutice su djelomi~no u matriksnoj potpori kojeg ~ine fragmenti veli~ne krupnog {ljunka. Asterigerinata-grupa i Nonion-grupa. Mikrofauna je zastupljena plitkovodnim i dubljevodnim marinskim vrstama ostrakoda: Aurila cf. Sachova 2. rubni grebeni. obalno lice. Slijede}i litofacijes je oko 2. Hanzavaia hor~ici (CICHA & ZAPLETALOVA). “raspr{enim” zaobljenim granulama. Valutice su izgra|ene od vulkanskih stijena tipa tufova. Postupno prelazi u 250 cm debeo sloj srednje do finozrnatog pijesaka u kojem su na|eni fragmenti jezgara sitnih gastropoda (litofacijes 8). Ervin Mrinjek2. Coryphostoma digitalis (d ORBIGNY). Na{ice. 2003). Valovite strukture unutar njega upu}uju na valne ili kombinirane. Infaunske vrste suboksi~ne ili disoksi~ne sredine su slabije zastupljene: Bolivina-grupa. U bazi profila du`ine oko 13 metara nalazi se sloj {ljunka pribli`ne debljine 100 cm izdvojen kao litofacies 1. Heterolepa dutemplei (d ORBIGNY). Krndija Key words: underwater conical deltas. Hrvatska Klju~ne rije~i: podvodna koni~na delta. izgra|ene od stijena istog tipa kao podinski {ljunak. dok im prosje~na dimenzija odgovara veli~ini 1–2 cm (litofacijes 2).. Porosononion granosum (d ORBIGNY). strujno-valne riplove (litofacijes 7). beccarri / viennensis koja podnosi smanjenje saliniteta u plitkom okoli{u (SPEZZAFERRI 2004. 10 000 Zagreb. [ljunak je u jasnom kontaktu sa 50 cm debelim slojem {ljunka. dok maksimalna mo`e iznositi do 6 cm. BALDI & HOHENEGGER 2008).28 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. oko 1 km zapadno od Na{i~kog Gradca je karakteristi~an primjer posljednje marinske transgresije u Miocenu na sjevernim padinama Krndije (PAVELI] et al. Krndija Izdanak badenskih naslaga u podru~ju Torina. Krndija. Hrvatska Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. philippii (REUSS). Hrvatska 3 NEXE GROUP (Cement Factory). Kontinuirano slijedi 49 cm debeo interval srednje i finozrnatog pijeska je koji je u o{trom kontaktu sa podinom. Navedena foraminiferska zajednica premje{tena je u podru~je pli}eg {elfa u kojem dominiraju benti~ke vrste oksi~ne sredine: Lenticulina inornata (d ORBIGNY). Horvatovac 102a. lavinski debritni tokovi. Mjestimice s mogu uo~iti poluzaobljeni fragmenti lapora veli~ine do 40 cm (5). Slijede}i litofacijes (3) je oko 60 cm debeo sloj krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska u kojem se mogu uo~iti raspr{ene granule i do 3 cm velike valutice. 10 000 Zagreb. Neke valutice pokazuju jasnu imbriciranost tipa atbi. cohessive debris flow. Pappina parkeri KARRER. koje su srednje do dobro zaobljene te srednje sortirane. Pijesak kontinuirano prelazi u 40–45 cm debeo sloj {ljunka ~ije se zrna mjestimice dodiruju (litofacijes 4). Valutice i pijesak se petrografski podudaraju sa onima u litofacijesu 2. gornji baden. Stjepan Crnogaj1. Utvr|ena je monospecifi~na zajednica foraminifere Ammonia viennensis* (d ORBIGNY). E. Ostale zna~ajke su gotovo identi~ne zna~ajkama litofacijesa 4. kohezivni debritni tokovi. Mirjana Mikni}1 & Valentina Hajek-Tadesse1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. rugosum (d ORBIGNY) i Planostegina-grupa. avalanche debris flow. Debljina litofacijesa 6 je oko 75 cm i izgra|en je od krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska s rijetkim. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Karakteristike badenskih transgresivnih naslaga kod Na{i~kog Gradca (Krndija. northeastern Croatia) Vili Pencinger1. fringing reefs. Elphidium crispum (LINNE). @eljko Bortek3. srednje sortirane.

Po`e{ka. Globigerinoides trilobus REUSS i dr. M. 1998) dok su litofacijesi 2. SPEZZAFERRI. 45. REFERENCES BALDI.. Ostrakodna zajednica zastupljena je vrstama Aurila angulata (REUSS). D. altispira (CUSHMAN & JARVIS). Bairdoppilata sp. L. (eds. mahovnjaka (Bryozoa). Aurila haueri (REUSS). I. podvodnih koni~nih delti (“underwater conical deltas”. 411–424. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 29 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Aurila haueri (REUSS).148. & PRIOR. . M. W. D. Iz obalnog pojasa uz amfistegine. algi. (2003): Lacustrine coarsegraineddelta-front to prodelta succession (Early Miocene.– Geologica Carpathica. facies and palaeoclimatic record. 3..B. A. 7 i 9) i fino. W.. 155–164. 10. Publ. T. serpulidnih cijev~ica. je`inaca i meku{aca. North Croatian Basin).. (litofacijes 10). Profil zavr{ava sa preko 250 cm debelim paketom srednjezrnatih i krupnozrnatih biokalkarenita izgra|enih od gusto pakiranog skeletnog materijala.– Sedimentology. Zna~ajke litofacijesa od 1 do 5 sugeriraju njihovo talo`enje u okoli{u tzv. Bosquetina cf. 5 i 6 nastali talo`enjem iz razli~tih tipova gustih gravitacijskih tokova kao {to su kohezivni debritni tokovi (cohessive debris flow) i gusti turbiditni tokovi (“high density turbidity currents”). Lower Austria). BELAK. Costa edwardsi (ROEMER). Krithe oertlii DIECI & RUSSO.. 4. 55. Cytheridea cf.– In: COLLELA..zrnatog pijeska dubljeg {elfa (“offshore-transitional zone”). kao {to su brojni srednje zaobljeni i srednje sortirani fragmenti koralja. BLIKRA. Spec. U zajednici uz spomenute vrste oksi~ne sredine koje su opisane u litofacijesu 9 ~este su aglutinirane vrste Textularia gramen (d ORBIGNY). pernota (OERTLI & KEY).): Coarse-Grained Deltas. (2008): Paleoecology of benthic foraminifera of the Baden-Sooss section (Badenian. acuminata BOSQUET. ~ijom je erozijom zbog olujnih valova nastajao materijal talo`en u dubljim dijelovim {elfa (litofacijes 11). laevigata (d ORBIGNY). Globigerina buloides (d ORBIGNY). Cytheridea cf. pernota OERTLI & KEY. K. p. IAS. vidi BLIKRA & NEMEC.. KOVA^I]. Austria). Vienna Basin. Nastupaju}a transgresija je relativno brzo smanjivala oto~no kopno tako da slijedi sve “smirenija” sedimentacija srednjezrnatog pijeska obalnog lica (“shoreface”) (litofacijesi 6.. (1998): Postglacial colluvium in western Norway: depositional processes. (1990): Aspects of sediment movement on steep delta slopes. M.4. & HOHENEGGER.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija 2003.. Hermanites haidingeri (REUSS). GALOVI]. 23–73. & NEMEC. carinella (REUSS). PAVELI]. Paravulvulina serrata (d ORBIGNY). 1990) koje nastaju na strmim {elfovima (padinama) bez deltne ravnice u nepo- srednoj blizini kopna. 909–959. Semivulvulina deperdita (d ORBIGNY). Loxoconcha punctatella (REUSS). Bairdoppilata sp. Cytheridea cf. 2003). Transgresija je postupno sve vi{e pogodovala razvoju malih rubnih grebena (PAVELI] et al. Flexus triebeli (RUGGIERI). J. Pokornyella deformis (REUSS) i Pterygocythereis calcarata (BOSQUET). Middle Miocene. NEMEC. Na|ene su i jezgre i otisci sitnih meku{aca i nakupine peleta. & GRIZELJ. Abstract Book. Na|ene su i rijetke planktonske vrste Globoquadrina cf. MIKNI].H. K. Loxoconcha hastata (REUSS). vidi NEMEC.– Geologica Carpathica. Sloj {ljunka u bazi profila (1) je mogao nastati talo`enjem iz obrona~kih debritnih tokova (avalanche debris flow. Slojevitost je slabo vidljiva i na nju upu}uje izmjena intervala sa razli~itom veli~inom bioklasta (litofacijes 10). Krithe sp. Mt. (2004): Foraminiferal paleoecology and biostratigraphy of the Grund Formation (Molasse Basin. Cytherella compressa (MUNSTER). BAKRA^. planostegine i elfidije donesene su i sesilne vrste Acervulinidae i Homotrematidae koje su zna~ajne za grebenski i prigrebenski okoli{.. S. 59. A.

dolomiti i kvartarne bre~e. tj. @ivim Bunarima i u Jablana~kom Jezeru. Zagreb 10 000. Zaklju~ak U ranom kvartaru na ovom dijelu Velebita nalazili su se ledenjaci koji su se sezonski otapali i hranili potoke i bujice u kojima su istalo`ili kao {ljunci i bre~e. Sediment ukazuje da je ovdje nekad tekao ve}i povr{inski tok koji je vjerojatno nastao od subglacijalnog potoka. kod @ivih Bunara. Ovdje se tako|er nalaze i holocenski sipari i crvenica. u Jablancu. vapnenci s litiotisima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kvartarne naslage izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu Quaternary deposits between Jablanac and Alan on north Velebit Kre{imir Petrinjak Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Danas na ovom podru~ju nema stalnih povr{inskih tokova {to ukazuje da je geolo{koj pro{losti hidrologija terena bila bitno druga~ija. Izdanaci koluvija se nalaze kod trajektne luke i kod hotela.).) navode mal|e virmsku starost. Hrvatska Klju~ne rije~i: Kvartar. Klasti su centimetarskih dimenzija. Kvartarne naslage na podru~ju izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu istra`ene su na povr{ini od oko 20 km2 i podijeljene su u tri skupine prema na~inu postanka. Erati~ki blok i humci tila na Bilenskom i Dundovi} mirevu. lo{e sortirani i neuslojeni. Sedimente je uglavnom obrasla trava. Sediment je bre~a s dobro izra`enom slojevito{}u i valuticama promjera od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Aluvijski sedimenti nalaze se i u Stinici kod nove trajektne luke te kod mjesta @ivi Bunari na Jadranskoj magistrali. izme|u tilova nalazi se izdanak (glacio) fluvijalnog sedimenta. Tu se vidi da su tilovi. ali nalaze se ~esto i klasti do pola metra promjera. Nagib slojeva koluvija i aluvijalne lepeze ukazuje da je transport bio negdje iz Velebitskog kanala (MARJANAC & MARJANAC. morenski materijal u kojem prevladavaju fragmenti ruditnih dimenzija. Jablancu. Novija istra`ivanja pokazuju da su glacijalni sedimenti okolice Alana starije kvartarne starosti (VELI] & VELI] 2009. Horvatovac 102a.. Stinici. glacijalne. a najvi{i izmjereni je na Dundovi} Mirevu visok 13 m. 1). Kod Jablanca se nalaze sedimenti koluvija i aluvijalne lepeze. Figure 1. srednjejurski mrljasti vapnenci. ali oni nisu ovom prilikom istra`ivani. Kod Jablana~kog Jezera nalazi se staro korito koje je ispunjeno {ljunkom debljine 2 metra. aluvijalne i kvartarne bre~e nepoznatog postanka i starosti. nevezani. itd. Northern Velebit Mt. Geolo{ki odsjek.30 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Koluvijski sedimenti su stariji i na njih se nadovezuju sedimenti aluvijalne lepeze.Ove naslage tvore raznoliku i nejednoliku topografiju koju ~ine humci i razli~ite depresije (Sl. jer su sedimenti iskori{teni za nava`anje ceste prema skretnici `i~are koja je i{la prema Alanu. ~ak na razini mora i to u Dundovi} Podu. . koje su sitnozrnatije od koluvijskih bre~a. Sjeverni Velebit Key words: Quaternary. Erratic block and till mounds on Bilensko Mirevo and Dundovi} Mirevo. Na podru~ju Bilenskog i Dundovi} Mireva nalaze se i erati~ki blokovi razli~itih veli~ina uglavnom metarskih dimenzija koji su iste litologije kao i tilovi. Tilnih humaka ima razli~itih veli~ina. To su naslage aluvijalnih lepeza i potoka koji su neko} ovuda tekli i jako se me|usobno razlikuju. Slika 1. npr. Kod mjesta Dundovi} Pod. dok stariji izvori (BOGNAR et al. ali njihova primarna rasprostranjenost i topografija se vi{e ne vide. ali na strmim dijelovima humaka. gdje su otkrivene bre~e. te kod mjesta Dundovi} Pod na oko 800 m. Glacijalne naslage Glacijalne naslage se nalaze na Bilenskom i Dundovi} Mirevu na visini od 1338 m. 1991. Najljep{i izdanak aluvijske lepeze nalazi se ispod jablana~kog groblja. Tilova tako|er ima i kod napu{tenog sela Dundovi} Pod. Aluvijalne naslage Aluvijalne naslage nalaze se na ni`im nadmorskim visinama od glacijalnih naslaga. Prilikom gradnje ceste za [tirova~u napravljen je usjek u moreni izme|u Tudereva i Dundovi} mireva. koritima sezonskih tokova i vododerinama imamo dobar pogled u materijal od kojeg su humci gra|eni. Klasti su uglavnom donjojurski vapnenci s brahiopodima. 1999). Koluvijski sedimenti su uslojene bre~e s nagibom slojeva od 30°.

Field-trip guide book. 143 p. VELI]. & MARJANAC. 27–39. 53. (1999. T. Zagreb. J. . (2009): Od morskih pli}aka do planine. 143 str. & PAVELI]. J. & VELI].– Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park sjeverni Velebit. MARJANAC.): Quaternary clastics of the Jablanac cove in the foothils of the Velebit Mt. 26–28.– Geografski glasnik. S. Nacionalni park Sjeverni Velebit. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 31 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LITERATURA BOGNAR. Krasno.. I. (1991): Tragovi oledbe na sjevernom Velebitu. A.– IAS Lecture tour ’99.4. LJ. FAIVRE.

otok Rab Neap-spring cycles in tidal Eocene sandstones. LITERATURA ARCHER. 493–508. T. Kendall. M. Island of Rab. 151–170. 1981.– In: Sedimentary modeling: Computer simulations and methods for improved parameter definition. W. Island of Rab Klasti~ni sedimenti eocenske starosti poluotoka Lopara na otoku Rabu obuhva}aju tzv. Usporedbom umjetne plimne cikli~nosti dobivene uporabom dana{njih podataka s plim- nom cikli~nosti zapisanom u starijim stijenama mogu}e je odrediti periode niskih i visokih plima u tim stijenama (VISSER 1980. BOERSMA & TERWINDT. laminae. Tidal sandstones of Lopar peninsula.. Zaklju~ak Loparski pje{~enjaci talo`eni su u obliku sedimentnih tijela nastalih u plitkom moru pod utjecajem struja plime i oseke. Figure 1. Geolo{ki odsjek.. 44. 1) istra`ivali smo brojanjem lamina i mjerenjem njihovih debljina na odre|enim intervalima s ciljem da upoznamo cikli~nost niskih i visokih plima u vrijeme talo`enja pijeska.R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ciklusi niske i visoke plime u tajdalnim eocenskim pje{~enjacima. Horvatovac 102a. 8. (1980): Neap-spring cycles reflected in Holocene subtidal large scale bedform deposits: A preliminary note. Oni tvore koso slojevita pje{~ana tijela (pje{~ane dine i pje{~ane valove) koja su se talo`ila u estuariju djelovanjem plime i oseke. Ortisei. za vrijeme visokih plima. J. Taj estuarij nastao je u vrijeme spu{tanja morske razine.J.C. W. otok Rab. Hrvatska Klju~ne rije~i: tajdalni pje{~enjaci. Naime. WATNEY.L. St. 1991. Istra`ivali smo tajdalne pje{~enjake na loparskom rtu [ilo s naglaskom na pje{~enjacima u kojima su dobro vidljive lamine. Croatia.. Island of Rab Leda Pi~uljan & Igor Felja Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. northern Adriatic Sea. Italy. Loparske pje{~enjake (Sl. E.– Geology.H. Detaljnijim istra`ivanjem njihovih struktura mogu}e je odrediti periode visokih i niskih plima u vrijeme talo`enja {to daje zapravo najprecizniju startigrafiju reda veli~ine jednog dana (plimnog talo`enja). & MARJANAC. BOERSMA. 2007).K.. T. . 159–160. & TERWINDT. & BABI]. Slika 1.– Facies.C. LJ.– Abstracts Dolomieu Conference on Carbonate Platforms and Dolomitization. (1981): Neap-spring tide sequences of intertidal shoal deposits in a mesotidal estuary. 235–245. A. ciklusi niske i visoke plime.W. Ross. Island of Rab. (1991): Shallow-marine clastic Paleogene on the Island of Rab (northern Adriatic). neap-spring cycles. ARCHER. Slijed loparskih pje{~enjaka sadr`i 28 kompletnih sekvencija i 15 parasekvencija koje odra`avaju ~este relativne oscilacije morske razine (MARJANAC & MARJANAC. VISSER. lamine. MARJANAC.G. LJ. i MARJANAC & MARJANAC (1991). loparske pje{~enjake. 233. Kansas Geological Society Bulletin. a za vrijeme niskih plima tanje lamine. Zagreb 10 000.32 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 53. Loparske pje{~enjake i njihovu genezu opisali su ZUPANI^ & BABI] (1991). Tajdalni pje{~enjaci na poluotoku Loparu.. 28. ZUPANI^. J.J. (1991): Modeling of tidal rhytmites using modern tidal periodicities and implications for short-term sedimentation rates. MARJANAC. Lamine su nastale talo`enjem pijeska kojeg su donosile plimne struje iz smjera zale|a koje se nalazilo sjevernije od otoka Raba.– Sedimentology. LJ. 1991). (2007): Sequence stratigraphy of Eocene incised valley clastics and associated sediments.– Geolo{ki vjesnik. (1991): Cross-bedded sandstones deposited by tidal currents in the Eocene of the outer Dinarides (Island of Rab. 543–546. & MARJANAC. J. nastaju deblje lamine. Croatia). otok Rab Key words: tidal sandstones. FRANSEEN.

Acoustic data were collected aboard the R/V Bios Dva using SIMRAD EK60 split-beam scientific echosounder with calibrated hull-mounted SIMRAD ES38B transducer. Sjeverni Jadran.5 m linear offset line. generally. Danijela Bogner2. In studies aimed at investigating seabed surface and subsurface sediment. which is commonly used in fishery acoustic assessment surveys.g.hr) 2 Institute of Oceanography and Fisheries. Slika 1. along 6 transversal and 5 longitudinal transects off the western Istrian coast (Fig.5 kHz) sound is usually used. Croatia (kpikelj@geol.. Zone 1 and 2 refer to the coastal zone.80) software. Investigated area is part of the northern Adriatic shelf (Fig. Zone 1 i 2 se odnose na obalnu zonu u kojoj dominira kr{ki reljef s razli~itim rasporedom tipova sedimenata i {irokim rasponom srednje veli~ine zrna (prema FÜTTERER & PAUL. Horvatovac 102 a. For each cell mean volume backscattering coefficient (SV mean) was calculated. Faculty of Science. 3. seabed. creating tongue-shaped zone (PIGORINI.4. In the eastern part (Istrian coastal zone) minimal recent sedimentation occurs. 1993. 21 000 Split. Though often omitted. . 1968) s ucrtanim istra`enim profilima. reflecting terrestrial sedimentation on the alluvial plain during Pleistocene (PIGORINI. Distribution of this mud is controlled by northward currents. tipovi sedimenta During the annual acoustic survey on small pelagic fish made during 2009 within PELMON Project. Northern Adriatic shelf. used for data calibration. 4. acoustic data on seabed were simultaneously collected. General distribution of sediment types in the Northern Adriatic (after PIGORINI. greatly affected by modern and palaeo-Po River sediment supply. 1976). two main sedimentary regions could be distinguished (VDOVI] & JURA^I]. Collected data were post-processed with Echoview® (Ver.pmf. 1968). allowing very coarse and very fine sediments to be found near each other (FÜTTERER & PAUL. 1). sediment types Klju~ne rije~i: eho-monitoring. in order to test their usefulness in terms of general seabed discrimination/classification. In this study we analyzed echo signals from seabed collected at the frequency of 38 kHz. in which. 1). Elementary distance sampling unit (ESDU) of 0. 2008). 1976). MATIJEVI] et al. integration and extraction. Vjekoslav Ti~ina2 & Stipe Muslim2 1 Department of Geology. Variety of seabed substrate along the other biotic and abiotic environmental factors can influence fish distribution and behaviour. dominated by karst relief with variable pattern of sediment distribution and a very broad mean grain size range (after FÜTTERER & PAUL. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 33 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Characterization of the seabed surface sediments off the western Istrian coast (Northern Adriatic) using a quantitative echosounder Karakterizacija povr{inskih sedimenata morskog dna ispred zapadne obale Istre (Sjeverni Jadran) uz pomo} kvantitativnog ehosondera Kristina Pikelj1. where strong karst relief influences the sediment distribution pattern. morsko dno. 1968) with prospected transects. University of Zagreb. In the E-SE part relict coarse-grained (sandy) sediments dominate. such data could be useful in ecological and fishery studies.25 nmi (463 m) has been used to average acoustics data collected within cells bordered by sounder-detected sea bottom line and corresponding sea bottom –0. The area between these two sedimentation zones is covered with mixtures of two sediment types. 10 000 Zagreb. 1976). In its W-NW part finegrained (muddy) sediments prevail and belong to the modern Po muddy prodelta. Croatia Key words: acoustic survey. Obtained DGPS positioned SV values were imported in ODV Figure 1. 1968). seafloor penetrating low frequency (e. [etali{te Ivana Me{trovi}a 63. Generalni raspored tipova sedimenata u Sjevernom Jadranu (prema PIGORINI.

D. M. M. D. 2007 and 2008 were analyzed in order to obtain additional infor- . Analyzed acoustic data are in accordance with literature information and ground truth sediment data of the investigated area. as expected (MANIK et al.. MANIK.M. in both ecological and fishery studies or for establishing routine procedure for the preliminary geological analyses. & JURA^I].. sandy mud) of analyzed sediment samples collected in this area. which was confirmed by dual nature (muddy sand. Freising. B. 2006. (1968): Sources and dispersion of recent sediments of the Adriatic Sea. K. 17/10b. 157–163.. & PAUL. 72. we consider the acoustic data collected by scientific echosounder at 38 kHz as a useful tool for seabed sediment characterization. & AMAKASU. (SCHLITZER. Spatial distribution of mean SV values in the investigated area: western muddy part (coarse dashed) reveals weaker backscattering strength. Mud-dominated shallow western part revealed weaker backscattering strength (–17 to –26 dB). & GRBEC. 6. Amsterdam.awi. 187–229. (2006): Measurement of sea bottom surface backscattering strength by quantitative echo sounder. Prostorni raspored prosje~nog koeficijenta raspr{enja (SV) u istra`ivanom prostoru: zapadni muljeviti dio (ozna~eno linijom krupnijih crtica) pokazuje ni`e. Slika 2. according to obtained results. BOGNER. VDOVI]. FURUSAWA. REFERENCES FÜTTERER. while the eastern sandy part (fine dashed) has greater SV values. Therefore. MATIJEVI]. Yugoslavia). B. http:/odv. J. PIGORINI. 46/1.– Fresenius Environmental Bulletin. while deeper sand-dominated eastern part had greater SV values (–8 to –11 dB). MOROVI].. (2010): Ocean Data View. R. M. V. 2010) to generate graphical description (Fig. 2). S. (1976): Recent and Pleistocene sediments off the Istrian Coast (Northern Adriatic.34 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1–21.– Senckenbergiana maritima. 503–512. Acoustic data have indicated differences in the investigated area regarding sediment characteristics. In addition. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 mation on actual ground truth. 8.– Fisheries Science.– Geologia Croatica. Transitional zone between these two areas coincide with the zone of mixed sediment. 2006). Zagreb. dok isto~ni pjeskoviti dio (ozna~eno linijom sitnijih crtica) pokazuje vi{e SV vrijednosti. SCHLITZER. H.– Marine Geology. and were used for seabed echoes classification.de Figure 2. TI^INA. 17 sediment grab samples collected along acoustic transects prospected during 2005. N.. (1993): Sedimentological and surface characteristics of the northern and central Adriatic sediments. 1763–1772. Frankfurt. (2008): Characteristics of the sediment along the Eastern Adriatic coast (Croatia).

Slika 1. gornja kreda. while irregular mostly show no zonation and are composed entirely of silicate component. University of Zagreb. The efficacy of diffusion is determined by the diffusion coefficient. The source of bituminous material was organic remains possibly giving opal (silica) material for concretion growth. Nodula i presjek nodule iz okolice Vrgorca s vidljivom zonacijom izme|u karbonatnog i silikatnog materijala. the growth starts. Once emplaced as a proto-concretion. Biogenic silica (opal-A) is amorphous. 1990). which brings to ion depleted zone in the near concretion volume. The dissolution-precipitation reaction of biogenic silica can be shown with the following expression: SiO2 + 2 H2O « Si(OH)4. Spheroid concretions show extensive zonation of alternating zones with different carbonate and silicate content (Fig. hydrated and the most unstable form of silica and its solubility greatly increase with temperature. Figure 1. Vrgorac. Savska cesta 41. Fast dissolution of opal-A. Diffusion can be defined as molecular migration without pore fluid flow and at a constant temperature. Concretion outer surface and surrounding host sediment is often impregnated with bituminous material. Nodule is a mineral body that differs in composition from rock in which it is formed. echinoderm fragments and primitive planktic foraminifera. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Marija Brajkovi}2 1 Faculty of Science. Oblate spheres are zoned in much less extent.hr) 2 Ministry of Culture.4. diffusion. with zonation of siliceous and carbonate material. in the form of oblate spheres and some of irregular shape – were found within Upper Cretaceous limestone near Vrgorac. Horvatovac 102a. Jasenka Sremac1. Such conditions can be established in stagnant sediment pore waters where supply of the new material at the growth site goes only by molecular diffusion. Highly spherical concretion shape indicates the same rate of the source material supply from all directions of the sphere envelope. Croatia Klju~ne rije~i: silika. Sediment surrounding the concretions is wackestone-packstone with abundant pelagic particles (pithonellas and calcispheres). . Nodular concretions from the Vrgorac area. and stagnant pore waters. and the concentration gradient. Alternating zonation of opal and carbonate rich zones derive from fast ”consummation” of silica material at the growth site. 1990. such globular molecular cluster starts to grow in the direction of the new material supply. Hrvatska Key words: silica. difuzija. and references therein). Nature Protection Directorate. Vrgorac. commonly limestone and dolomite. Typical early-diagenetic carbonate marine environment with elevated pH was under-saturated with silica.pmf. 10 000 Zagreb. nodule. yields solutions of relatively high silica content. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 35 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Siliceous nodular concretions from Upper Cretaceous limestone near Vrgorac (Croatia) Ro`nja~ke nodule iz gornjokrednih vapnenaca okolice Vrgorca (Hrvatska) Hrvoje Posilovi}1. Karmen Fio1. 1). nodular concretion. open framework silica polymers form and flocculate to yield opal-CT. pressure. Upper Cretaceous. Croatia (posilovic@geol. solution under saturation and pH elevation. Hrvatska Siliceous-carbonate nodular concretions – perfectly spheroid. In pore waters saturated with silica. and source material concentration gradient is established. With formation of the core. Diffusion is one of the most important processes acting during sediment diagenesis and especially concretion growth. Preservation of bituminous material in carbonates is connected with stagnant pore waters and rapid sea-level rise due to the Oceanic Anoxic Event (OAE) at the Cenomanian–Turonian transition (GU[I] & JELASKA. 10 000 Zagreb. the pore space path and geometry. resulting in fast dissolution of biogenic opal remains. These deposits belong to the hemipelagic Cenomanian–Turonian Sveti Duh Fm (GU[I] & JELASKA. Concentration gradient results in ion flux from surrounding sediment toward growth site.

Described siliceous-carbonate concretions and mechanisms of their growth represent excellent and rare example where natural laws governing shaping and appearance of matter can be clearly seen and successfully used to explain the occurrence of geological phenomena.36 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. and do not necessary reflect temporary variations in the environment. .– JAZU and Inst. resembling geometrical shapes of minimal surface tension (energy). & JELASKA. calcium. additionally enhancing zone formation acting during concretion formation and preferring different opal or carbonate content in one zone layer. iron and other cations existing in sediment pore waters. The Ministry of Culture started with the procedure of protecting the concretions as natural values by the Nature Protection Act. I. due to inhibition by adsorbed organic matter or sulphate on possible carbonate crystal nucleation sites. addition of new silica material to the concretion opal zone stops. When silica becomes under-saturated. istra`ivanja. All apparently irregular concretion shapes are in fact typical for gel structures. giving characteristic oblate sphere concretion shape. za geol. (1990): Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic Carbonate Platform. Carbonate formation is result of crystallization process while silica gels forms by polymer flocculation. which results is concentration lowering. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Rhythmic carbonate-opal concentration variation can be explained with geometric relations of the sphere. Carbonate precipitation on the opal surface is strongly enhanced due to cation adsorption on dissociated silanol groups –SiOH. REFERENCES GU[I]. Sphere area increasing with square of its radius (4r2Ð) and constant linear ion flux can not feed the rapidly increasing growth area. V. so carbonate precipitation could be slowed down. and now carbonate zone precipitation begins with the same growth scenario described for the opal zone. There are two different growth mechanisms for opal and carbonate. Sediment partial consolidation and preferential orientation of platy shaped sediment particles would cause greater horizontal than vertical sediment permeability and a slight preferential transport horizontally. 160 p. Silanol groups on biogenic silica surface are known excellent ligands for aluminium.

p – grabb sampler). . a samim time i promjene razine mora. Hrvatska (krunoslav. koji su bili pod zna~ajnim utjecajem tektonike. 1973). 1b) (SHEPARD. Analogni zapis linije snimanja 08 ima samo jednu karakteristi~nu refleksiju ozna~enu crnom bojom i ozna~ava granicu promjene sedimentacije s intervalom debljine naslaga od 4 do 8 m (Sl. 1b).hr) Klju~ne rije~i: holocen. a marinske naslage talo`e se na ranije nastalo okr{eno podru~je. The distribution of surface sediment types are also shown. Oboreni geolo{ki profil otkriva situaciju u kojoj analizirani uzorci Slika 1. sedimenti. 1b). Metode Radi odre|ivanja promjene uvjeta sedimentacije u akvatoriju luke. te biogeni ostaci organizama (MEISCHNER. geolo{ki profili Key words: holocen. Siltozni pijesak prevladava uz obale. Hrvatska (bogner@izor. geolo{ko-strukturnim dubinomjerom (Sub bot- tom profiler – SBP) su snimljeni geofizi~ki zapisi na jednoj centralnoj i ~etiri paralelne linije okomite na centralnu liniju (Sl. geological profiles Uvod Dana{nji izgled akvatorija luke Pore~ (Sl. U obalnom podru~ju zapadne Istre glavni izvor sedimenta je zemlja crvenica i karbonatni mulj nastali tro{enjem kopna. a) Podru~je istra`ivanja. erozije. sediments. 1a) je posljedica procesa iz bli`e i dalje geolo{ke pro{losti. b) Linije snimanja SBP-om s postajama uzorkovanja sedimenata (l – gravitacijska sonda. Me{trovi}a 63. p – grabilo) na kojima su oboreni geolo{ki profili. a tip je odre|en prema Shepardovoj klasifikaciji (Sl. U periodu od prije 7500 do 6500 BP godina zapo~inje stvaranje zaljeva uslijed kasno pleistocenske – rano holocenske transgresije (STANELY.skaro@hhi. b) SBP recording lines with locations on which sediment samples were taken (l – gravity corer. Figure 1. a pjeskoviti silt u dubljim i udaljenijim djelovima od obale (Sl. a) Investigated area. 21 000 Split. Zrinsko-Frankopanska 161.4. Rezultati U povr{inskim sedimentima podru~ja istra`ivanja prevladavaju pjeskoviti silt i siltozni pijesak. 1995). 2). Gravitacijskom (udarnom) sondom i grabilom prikupljeni su povr{inski uzorci i jezgre sedimenta. Prikazana je i povr{inska raspodjela tipa sedimenta. 21 000 Split. 1954). [etali{te I.hr) 2 Institut za oceanografiju i ribarstvo. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 37 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Holocenska sedimentacija u akvatoriju luke Pore~ Holocen sedimentation in the sea area of the Pore~ harbour Krunoslav [karo1 & Danijela Bogner2 1 Hrvatski hidrografski institut.

– Magistarski rad. Comm. {to je najvjerojatnije posljedica donosa krupnijih ~estica s kopna. 843–846. Figure 3. Slika 3.– Marine Geology. D. Siltozni pijesak istalo`en je u obalnom dijelu. silt. Pretpostavlja se da se glinoviti silt (zemlja crvenica) istalo`io ispod pjeskovitog silta na cijelom podru~ju akvatorija. 137 str. Geological profile at line 08. Figure 2. 1–6. ~ije je poplavljivanje zapo~elo u periodu od 7500 do 6500 godina BP. 24. U cijelom podru~ju istalo`en je pjeskoviti silt promjenjive debljine. SHEPARD.. (1954): Nomenclature based on sand-silt-clay relations. Oboreni profil s geolo{kim prikazom linije snimanja 08. Sveu~ili{te u Zagrebu. a njegova stvarna debljina nije utvr|ena zbog ograni~enog prodiranja akusti~kog signala SBP-a kroz podlogu. D. . glina – PSG). Diskusija i zaklju~ci Okr{en akvatorij luke Pore~ izgra|en od jurskih i krednih vapnenaca.J. Mer Medit.– Rapp. Analog recording of SBP with characteristic reflections at line 08. 125. a u najdubljem dijelu pojavljuje se glinoviti silt (zemlja crvenica) ([KARO.38 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 3). prisustva biogene komponente i erozije centralnog dijela podru~ja uslijed djelovanja struja.P. Analogni zapis SBP-a s karakteristi~nim refleksijama na liniji snimanja 08. kao i zbog ograni~ene duljine uzorkovanih jezgara sedimenta (do 1 m).– The Journal of Sedimentary Petrology. Slika 2. a iznad njega siltozni pijesak. K. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 pretpostavljaju granice (debljine slojeva) izme|u odre|enih tipova sedimenata (Sl. Na poziciji uzorka gravitacijske sonde 41 isklinjava tip sedimenta smjese (pijesak. F. [KARO. STANLEY. (2009): Holocenski sedimentacijski procesi u akvatoriju luke Pore~. ali i pove}anog antropogenog utjecaja (odno{enje materijala). 151–158. 21/11. 2009). poprima oblik poluzatvorenog obalnog podru~ja. (1973): Formation processes and dispersal patterns of the sediments along the Istrian coast of the Adriatic. LITERATURA MEISCHNER. int. (1995): A global sea-level curve for the late Quaternary: the impossible dream.

odre|ena je kao baremska na temelju dasikladacejskih algi. Toma Molnar1. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Ivan Gu{i}1 1 Geolo{ki odsjek. 10 000 Zagreb. ali ponekad i `u}kasto-bijele boje. emerzija. a prisutne su i interstratificirane gline koje nisu mogle biti detaljnije determinirane. Horvatovac 95. dok je drugdje prisutan ili kao sporedan ili u tragovima. Hrvatska (dtibljas@geol. klorit. i odlikuju se daleko ve}om debljinom (do 2 m) nego na prethodno opisanom lokalitetu. Na ovom lokalitetu netopivi ostatak vapnenca iz podine starijeg glinovitog horizonta i materijal iz tog horizonta imaju sli~an mineralni sastav. Ante Kova~i}a 5. U vapnencu iz krovine povi{en je udio kaolinita u odnosu na druge minerale glina.pmf. kaolinit i kalcit. Mikroskopiranjem vapnenaca odre|en je njihov mikrofosilni sadr`aj i mikrofacijesne karakteristike. Hrvatska Klju~ne rije~i: glinoviti sedimenti. Najve}i broj takvih pojava vezan je uz litostratigrafsku jedinicu Gove|ari baremske starosti (HUSINEC. a u njemu je prisutno i kr{je karbonata. a vrlo sli~an je i mineralni sastav netopivog ostatka krovinskog vapnenca. ali na nekim lokalitetima tvore i deblje slojeve. Vanja Bi{evac1. Mljet Key words: clay sediments. Netopivi ostaci vapnenaca iz podine i krovine mla|eg glinovitog horizonta bitno su razli~iti od onih iz karbonata vezanih za stariji glinoviti horizont odnosno za proslojke gline na lokalitetu uz Veliko jezero. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Okoli{ talo`enja je plitkomorski s niskom do srednjom energijom. pojave emerzije. Mikrofosilna zajednica (dasikladacejske alge i foraminifere) peloidno-bioklasti~nog vekston-pekstona iz podine starijeg glinovitog sloja u skladu je s baremskom staro{}u jedinice Gove|ari. kao i pojave bre~a predstavljaju zavr{ni stadij ciklusa opli}avanja navi{e tj. U peloidno-fenestralnom vekstonu stromatolitne gra|e iz krovine mla|eg glinovitog horizonta uo~ene su fenestre s geopetalnim ispunama. Glinoviti sedimenti na izdanku kraj Sobre. Croatia Darko Tiblja{1. otkriven je u duljini od otprilike 1. kao {to je to opisao i HUSINEC (2002). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 39 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sastav i porijeklo baremskih glinovitih sedimenata s otoka Mljeta Composition and origin of the Barremian clay-rich sediments from the Mljet Island. Razli~iti mineralni sastavi tog sedimenta i netopivog . carbonate platform. Sa ciljem odre|ivanja njihovog sastava i porijekla. snimani na infracrvenom spektrometru te datirani K-Ar metodom. dolaze u dva nivoa. diagenesis. U oba su determinirani illit. Na izdanku uz Veliko jezero glinoviti sediment prete`no sivo-zelene. Pojave glinovitih sedimenata. Za potrebe ovog rada istra`eni su takvi sedimenti i karbonati iz njihove neposredne podine i krovine s izdanaka u uvali Pra~arica na Velikom jezeru odnosno na cesti iznad blatine kod Sobre. Netopivi ostatak homogenih dijelova vapnenca iz podine je bitno razli~it. i uklju~uju razli~ito velike ulomke vapnenaca. Hungary 3 Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara. Mikrofacijesna analiza ukazala je na mogu}e ostatke paleotla i milimetarske do centimetarske pukotine (rizolite) koje su najvjerojatnije nastale rastom korijenja u jo{ neo~vrslom sedimentu.4. Naj~e{}e su prisutni kao nepravilni. Mljet island. karbonatna platforma. U podini mla|eg glinovitog horizonta je fenestralni madston-vekston sa stilolitskim {avovima talo`en u okoli{u plimne zone.5 m. kaolinit. 2002). Bem tér 18/c. HU-4001 Debrecen. U njima su kao glavni sastojci u siltnoj frakciji determinirani autigeni kalijski feldspati. glinoviti sedimenti te netopivi ostaci karbonata analizirani su metodom difrakcije rendgenskih zraka na pra{kastim uzorcima. Postanak glinovitog sedimenta nije jednozna~no odre|en. emersion. kalcit ~iji je udio unutar horizonta izuzetno promjenjiv. Starost bre~astog vapnenaca iz podine gline. maksimalno oko deset centimetara. Hungarian Academy of Science. Ankica Oros Sr{en3. talo`enog u okoli{u plitke podplimne zone s niskom energijom vode. barem. klorit. Mineralni sastav oba glinovito-laporovita horizonta je sli~an. Barremian Zelenkasto sivi glinovito-laporoviti sedimenti otkriveni su unutar donjokrednih plitkomorskih platformnih karbonata na vi{e lokaliteta na otoku Mljetu. Kalcit je u nekim dijelovima glinovito-laporovitog horizonta dominantan.hr) 2 Institute of Nuclear Research. dijageneza. 10 000 Zagreb. Karakteristike baremskog fenestralnog bioklasti~nog pekstona-grejnstona ukazuju na okoli{ u podru~ju izmjene plime i oseke. Talo`en je ili u zoni izmjene plime i oseke ili u natplimnoj zoni. Promjenjive je debljine. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. U madstonu iz krovine mjestimi~no su vidljive pukotine s geopetalnim ispunama koje ukazuju na (povremeno) izranjanje jo{ neo~vrslog taloga u vadoznu zonu. u njemu su odre|eni muskovit. U glinovitom materijalu determinirani su illit. Odabrani uzorci su kemijski analizirani. Kadosa Balogh2. nehomogeni slojevi debljine nekoliko centimetara. klasificiranog kao algalni vekston-pekston. kvarc i kaolinit.

41. & MATI^EC. Budu}i da su naslage bile talo`ene na uglavnom izoliranoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (VLAHOVI] et al. I...– Clay Minerals. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostatka podinskog vapnenca s Velikog jezera te kratko trajanje emerzije ukazuju da porijeklo glina najvjerojatnije ne treba vezati uz vapnence. Pretpostavka je da je vulkanski materijal bio podvrgnut procesima tro{enja koje su slijedili dijagenetski procesi (SANDLER & HARLAVAN. main events and depositional dynamics. London.40 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2006) tijekom kojih su nastali illit i autigeni felspati. TI[LJAR. 220. J. LITERATURA HUSINEC. (2002): Stratigrafija mezozojskih naslaga otoka Mljeta u okviru geodinamske evolucije ju`nog dijela Jadranske karbonatne platforme. SANDLER. (2006): Early diagenetic illitization of illite-smectite in Cretaceous sediments (Israel): evidence from K-Ar dating. I.– Palaeogeography.. D. 2005) porijeklo glina je vjerojatnije povezano s vulkanskom pra{inom. Sveu~ili{te u Zagrebu. koja vjetrovima mo`e biti no{ena na velike udaljenosti. & HARLAVAN. 300 str. . A. A. Y. VLAHOVI]. Palaeocology. VELI]. 333–360. (2005): Evoluution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography.– Doktorska disertacija. Palaeoclimatology. 637–658.

2003). TREESE & WILKINSON.. about five km east of the Lu~ane section. Unit 1 is comprised of alternations of Facies A. The Netherlands (adeleeuw@geo.p. A detailed time frame (DE LEEUW et al. G – Extrabasinal breccia. Faculty of Geosciences. H – Conglomerates and I – Coal.0 Ma. Croatia (alan. Ohio University.hr.hr.at) 4 Paleomagnetic Laboratory Fort Hoofddijk. The Glavice section (CSG) is also a composite section from the central part of the Sinj basin. Correlation of sections was established by using tephrostratigraphy (40Ar/39Ar dating) and magnetostratigraphy (DE LEEUW et al. In the Sinj Basin two overlapping composite sections were logged in detail.0 to 15. representing together a continuous. ranging in age from the Middle Triassic to the Eocene (VLAHOVI] et al. Geology and Petroleum Engineering. Extensive Permo-Triassic evaporites occur immediately beneath the basin and are exposed in the middle of the basin probably as a result of post-Miocene diapirism. 2005).hr.nl) Key words: Sinj basin. 390. The coal deposition at the top of the section shows a straightforward correlation with the Middle Miocene climate optimum. whereas the rest of the infill is exclusively carbonate rocks.. lacustrine/palustrine carbonates Klju~ne rije~i: Sinjski bazen.harzhauser@nhm-wien.at. miocenski Dinaridski jezerski sistem.dragicevic@rgn. the siliciclastic input was insignificant. Seven facies are carbonate in origin in addition to the coal and tephra facies: A – Lime mudstone. JI Hrvatska) Alan Vranjkovi}1.uu. D – Laminated micrite. E. The Sinj basin occurs as one of the southernmost basins of this Miocene system. davor. Pierottijeva 6. Sedimentological analysis and petrography identified nine facies types. shallow benches around lake margins which prograded basinward with time (MURPHY & WILKINSON. Unit 2 contains only Facies C with some Facies D and E. It represented a geographic barrier between the Paratethys and the Mediterranean (HARZHAUSER & MANDIC. OH 45701-2979. Utrecht University. correlating with the Upper Burdigalian and Lower Langhian Mediterranean stages and the Ottnangian. 2009). dunja. The infill is divided into three main units (Units 1. . p. Arjan de Leeuw4. Karpatian and lowermost Badenian Paratethys stages. 3584 CD Utrecht. ivan. F and G. The uppermost 100 m of the section include up to 3-m thick. The Sinj basin infill was deposited from 18.pavelic@rgn. F – Tuff/clays. The CaCO3 content varies between 82% and 99%. The lake sediments are dominated by freshwater carbonates. University of Zagreb. near the village of Lu~ane at the NW margin of the basin. A-1010 Vienna. and C with minor contributions by Facies D.hr) 2 Department of Geological Sciences. approximately 500 m-thick record of lacustrine/palustrine deposits.4.edu) 3 Geological-Paleontological Department. 2010). Elizabeth Gierlowski-Kordesch2. 1982). Budapestlaan 17. Carbonate sediments in the lacustrine-paludal paleoenvironments of the Sinj Basin formed broad. The whole succession is intercalated rarely by volcanic ash layers. Ivan Dragi~evi}1. Burgring 7.mandic@nhm-wien.ac. 2. The pre-Neogene basement is dominated by the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) carbonates along the basin margins. coal seam intercalations. Unit 3 is composed of Facies C and I (coal) with minor interbedding of Facies D. B – Calcisiltite. Miocene Dinaride Lake System. Dunja Aljinovi}1 & Mathias Harzhauser2 1 Faculty of Mining. Sinjski bazen. 10 002 Zagreb. mathias. 1980. B. Austria (oleg. and 3). Athens. USA (gierlows@ohio. Oleg Mandic3. a series of tectonic depressions were occupied by numerous synchronous lakes called the Dinaride Lake System (KRSTI] et al.ac. E. In the northern part of the island due to a general compressional regime. F and H.aljinovic@rgn. sediment input and temperature changes (GIERLOWSKI-KORDESCH. Davor Paveli}1. jezerski/palustrinski karbonati During the Neogene due to the ongoing collision of Africa/Arabia with Europe a Dinarian-Anatolian island was formed. 2010) made it possible to see changes of three major factors controlling carbonate deposition – hydrology. The Lu~ane section (CSL) was logged in and around Sutina creek. Sinj Basin.. Natural History Museum Vienna. E – Coquina/rudstone. Today the Sinj basin is located on the Croatian Karst (External) Dinarides. C – Charophytic micrite. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 41 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Depositional model of freshwater lacustrine/palustrine carbonates (Early-Middle Miocene.vranjkovic@rgn. SE Croatia) Talo`ni model slatkovodnih jezersko/palustrinskih karbonata (rani-srednji miocen.

. D. K. S. PAVELI].42 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.L.M. & WILKINSON. KRIJGSMAN. K. Paleoclimatology. 1992).– Acta Geologica Hungarica. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 2010)... GIERLOWSKI-KORDESCH.– In: ANADÓN. V. GÓMEZ-FERNÁNDEZ.): Continental Carbonates. 61. Developments in Sedimentology. N. MURPHY. A. Unit 3 with its coal-limestone facies is interpreted as a small lake delta (GIERLOWSKI-KORDESCH et al. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. (1991): Lacustrine carbonates: facies models. doi: 10. Palaeoecology. L. PLATT.H. N.– Sedimentology. & WRIGHT. A.H. (1991): Carbonate and coal deposition in an alluvial lacustrine setting: Lower Cretaceous (Weald) in the Iberian Range (east-central Spain). L. 291–299. 13. W. & BODOR. TREESE. CABRERA.H. SAVI]. 11–29. & KELTS. International Association of Sedimentologists Special Publication. B.040 GIERLOWSKI-KORDESCH. VLAHOVI].): Lacustrine Facies Analysis. RAJAGOPAL.palaeo.. E.2010. KRSTI]. a change in sedimentation rate occurs. & MATI^EC. VELI]. P. J. & MANDIC. 1–102. Palaeoecology.– Palaeogeography. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. L. HARZHAUSER. Chapter 2. & KELTS. (eds. & WILKINSON..H. & MELÉNDEZ..): Lacustrine Facies Analysis.P. (1980): Carbonate deposition and facies distribution in a central Michigan marl lake. & KUIPER. & TANNER.– In: VAN DER VELDE. K. I. 29.– In: ALONSO-ZARZA..C. N. B. A. Weikersheim. Backhuys Publishers. & BIJ DE VAATE. From Unit 1 thru transitional Unit 2 and then to Unit 3. (eds. Concomitant with these changes up-section. JOVANOVI]. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. (2010): Lacustrine carbonates. Special Publication International Association of Sedimentologists. VRANJKOVI]. from approximately 10 cm/kyr in Unit 1 to 20cm/kyr in Units 2 and 3. D.. facies distribution and hydrocarbon aspects. (2003): Lower Miocene lakes of the Balkan Land. (eds. Palaeoclimatology. O.H. 220.. D. 333–360.– Sedimentology. HARZHAUSER. A.. (1982): Peat-marl deposition in a Holocene paludal-lacustrine basin – Sucker Lake. E. (eds. LJ.. Croatia). 1991). 109–125. . 13. I.F.H.1016/j.03. 57–74.– Palaeogeography.– In: ANADÓN. E.): The Zebra Mussel in Europe. 46/3. 123–135. Leiden/Margraf Publishers. main events and depositional dynamics. O. REFERENCES DE LEEUW. 27. MANDIC.H. M. P. G. 375–390. formed from an increase in water and sediment input along with an increase in the accommodation space. CABRERA.. carbonate textures indicate a change from intermediate to humid climate/hydrology conditions (PLATT & WRIGHT. TI[LJAR. G. J. K. Michigan.. M.

si. Deposition at both sections shows similar characteristics differentiated in three continuously deposited facies: The Siliciclastic facies (previously considered Siusi beds and assigned to the Early Scythian). considering only lithology. 1 000 Ljubljana. because also in the Southern Alps it has been changed and further defined. Thus. Discerned conodont taxa enable us to establish conodont zonation which gave a new insight to the range of so-called Siusi and Campil beds. zoniranje konodontima. Croatia (dunja. Conodont fauna of Dolomitic facies at Plavno section is represented by isarcicellids. Dimi~eva 14. Ilid`a. bogdan.net. Mudstone and Siltstone-mudstone facies were interpreted as deepening of the environment envisaged as a transgressive trend in a shallow shelf environment. Bosnia and Herzegovina (zgeolbih@bih. . This fauna is prevailed by Hadrodontina anceps and Pachycladina obliqua with co-ocurrence of Parachirognathus ethingtoni and very rare presence of Furnishius sp.kolar@geo-zs. Dinarides. conodont zonation.hr) 2 Geological survey of Slovenia. Ustani~ka 11. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: donji trijas. Bipartite dismembering of the Lower Triassic beds that is still used in the Dinarides is not actual any more. The important comparison can be made based on established zoning especially using very precise conodont zonation. Faculty of Mining.zs. Croatia. Mudstone facies and Siltstone-mudstone facies (occured in the upper part of the Scythian succession that was formerly considered Campil beds of the Late Scythian). The Silici- clastic facies of Plavno and Bosansko Grahovo section is characterized by shallow-water euryhaline taxa attributed to the Smithian obliqua Zone. isarcica that mark the Griesbachian isarcica Zone. As seen in the examples from the Southern Alps and Slovenia lithology varies from one section to the other.ba) Key words: Lower Triassic.4. Slovenia (tea. Tea Kolar-Jurkov{ek2. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 43 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Conodont dating of the Lower Triassic – Scythian sedimentary rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Datiranje konodontima donjotrijaskih – skitskih stijena u Vanjskim Dinaridima (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. Dinaridi. Hrvatska. Bosna i Hercegovina Two Lower Triassic – Scythian sediment successions have been dated by means of conodonts in the External Dinarides: Plavno section in the vicinity of Knin (Croatia) and Bosansko Grahovo section in neighboring Bosnia and Herzegovina. Geology and Petroleum Engineering. Vertical succession of Siliciclastic. Facies sucessions at Plavno (ca 700 m thick) and Bosansko Grahovo (ca 130 m thick) differentiate in the appearance of Dolomitic facies that occurred only at the beginning of Plavno sucession.aljinovic@rgn. 71 210 Sarajevo. Pierottijeva 6. there is no need to compare Lower Triassic developments of the Dinarides strictly with the type localities. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb.jurkovsek@geo.si) 3 Federal Bureau of Geology. It is particularly true for the shallow shelf environment where slight changes in palaeomorphology influence important differences. Isarcicella staeschei and I.

Irregularia.05 to 0. iz gornjeg badena. The Miocene samples have shown a wider range of magnesium weight percent in the tests (Fig. in the vicinity of Bribirske mostine area and in the Benkovac area (MITROVI]-PETROVI]. To analyse the Irregularia tests composition. but their significant evolution occurred during the Paleogene period. Palaeoclimate. The cladogram showing Eocene and Miocene Irregularia specimen groups. as result of the global tectonic movements. Croatia (simeascic@geol. Eocene irregular echinoids can be found in flysch sediments. Horvatovac 102a. Brojevi 10 i 11 pripadaju vrsti Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus i pokazuju najve}i sadr`aj magnezija. The Clypeaster specimens display values from 0. the calcite crystal fragments were prepared by fracturing and carbon coating. Paratethys completely separated from Tethys Sea. averaging 0. Dva najve}a grupiranja razdvajaju badenske i eocenske primjerke.hr) Key words: Cenozoic. marls and conglomerates. Most species of Irregularia were retreating to the warmer. The enhanced magnesium content should correspond to higher.84%.pmf. Irregularia. paleoklima. At the end of the Eocene epoch.98%. The Eocene Irregularia tests have shown relatively uniform magnesium content (Fig. . 2). magnezij. Pazin region). U kladogramu su prikazana grupiranja eocenskih i miocenskih vrsta nepravilnih je`inaca.49% in Conoclypeus conoideus ZITTEL.36–0. In the Eocene cluster. The environmental Figure 1. Hrvoje Posilovi}.98%). skeniraju}i elektronski mikroskop Irregular echinoids emerged in the Lower Jurassic. The aim of this research is to determine whether the weight percent of magnesium in the tests can be used as the indicator of the sea water temperature. koja ima povi{en udio magnezija. Samoborska. At the end of the Badenian and during the Sarmatian. and decreased to the lower sea temperatures (PILKEY & HOWER. 16.. The magnesium weight percent varies from 0.68%) and Miocene samples (0. SEM Klju~ne rije~i: kenozoik. razdvaja se na dva roda Echinolampas (20 i 21) i Conoclypeus (22 i 23). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Palaeoclimatic record based on the irregular echinoid tests Zapisi o paleoklimi u ~ahurama nepravilnih je`inaca [imun A{~i}.6% for the Eocene samples. when the environmental conditions were most favourable. Stable isotope analyses (18O/16O) are planned in order to verify these preliminary conclusions. Uzorci 15. tropical seas. 18 i 19. 1960). Slika 1. Samples 10 and 11 mark the Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus with the highest Mg content. especially magnesium content in Mg-calcite tests. 1938). Bra~ and Hvar. pokazuju povi{en udio Mg u odnosu na druge primjerke iz badena.44 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. in Istria (Ra{a valley.. The Miocene Irregularia can be found in the Badenian deposits of the Medvednica Mt. University of Zagreb. Karmen Fio & \ur|ica Pezelj Faculty of Science. Samples were analysed by Energy Dispersive Spectrometer (EDS) coupled with Scanning Electron Microscope (SEM) Tescan VEGA to obtain chemical composition. to 0. Echinoidea. 1). These results can be compared with the average Earth temperature curve during Eocene epoch when the average temperature was above 20°C (Fig. and rarely in laminated marly limestones. in the Dilj and Psunj Mts.68% in Echinolampas. The average value of the magnesium content for the Miocene specimens is 0. and in the other localities containing Lithothamnium Limestone (“Litavac”) and grey marly clays (POLJAK.36–0. 17. Eocenska grupa. marked by the enhanced magnesium content. 10 000 Zagreb. 1). especially during the Eocene epoch. on the islands of Rab. Samples 15. The Echinolampas genus shows increased magnesium weight percent for both Eocene (0. 17. 16.35%. In Croatia. a cooler climatic period started. separation for Echinolampas (20 i 21) and for Conoclypeus (22 i 23) genus can be noticed. Magnesium.63–0. Jasenka Sremac. Echinoidea. while Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus VADÁSZ shows range from 0. 18 and 19 are indicative for Late Badenian showing higher Mg content in concern to the other Badenian samples. The diagrams show two biggest clusters marking the Badenian and Eocene samples. 1970). Petrova and Zrinska Gora. Due to the fresh water conditions Irregularia disappeared from the Paratethys Sea.

Prosje~na temperatura na Zemlji tijekom kenozoika (preuzeto i modificirano prema www. J. Geological institute of the University of Belgrade. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. The average Earth temperature in Miocene was around 15°C (Fig. (1960): The effect of environment on the concentration of skeletal magnesium and strontium in Dendraster. (1970): Eocene echinoids of Yugoslavia (in Croatian).com/climate. 167–203.– The Journal of Geology. The biggest number of samples contains less than 0. J. This is consistent with relatively uniform and high magnesium content found in the Eocene Irregularia tests. which becomes physically separated from the Tethys Sea.com).H. PILKEY. & HOWER. 203–214. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 45 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book the Paratethys Sea. (1938): Supplement to Miocene Echinoidea of Croatia and Slavonia (in Croatian). http://www.scotese.com).– Geological anales of the Balkan peninsula 35. The average annual temperature fall in Miocene can also be seen from the magnesium weight percent in tests of Miocene Irregular Echinoids. Slika 2.scotese.scotese.– Vesnik of the Geological Institute of Yugoslavia.4. 151–190.) conditions in shallow-water realms of the Tethys Sea were similar to recent tropical sea conditions and therefore suitable for the Irregularia. The Miocene Echinolampas specimens living in the colder Paratethys Sea show lower and more variable magnesium content in relation to their Eocene relatives. 2). POLJAK.htm (21.30% of magnesium. Figure 2. Average temperature on Earth during Cenozoic era (modified after www. J.04. 1960). especially in . The climate changes at the end of the Eocene and during the Oligocene and Miocene coincide with the reduction of living area for Irregularia. 68. O.2010. The increased magnesium weight percent determined within some of the Clypeaster specimens may be related to some local environmental factor such as low salinity (PILKEY & HOWER. Belgrade. Belgrade.

Gologlav. krinoidi. Demetrova 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Anizi~ki krinoidi Gologlava Anisian crinoids from Gologlav Marija Bo{njak & Dra`en Japund`i} Hrvatski prirodoslovni muzej. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. Uzorak sloja debljine 16 cm pohranjen je u depou Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. 5. Prema obliku pripada srednjim (mezistelnim) kolumnalijima. Middle Triassic crinoids from Gologlav 1 – Blok 1 – donji dio ~a{ke. Encrinus liliiformis LAMARCK 1801 i Entrochus silesiacus BEYRICH 1858 (MUDRENOVI] et al. 3x 5 – Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873 6 – Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 . DAGYS 1974). DAGYS 1974. gdje dolaze tri krinoidne vrste: Dadocrinus gracilis BUCH 1845. U podinskom sloju cefalopodnog vapnenca na|ene su me|u ostalim i vrste amonita: Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 i Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873.. 5x 3 – Block 1 – pluricolumnal with mesistele and distal columnals. 5x 3 – Blok 1 – plurikolumnalij sa sredi{njim ili udaljenim kolumnalijima. dok je sama granica prema mla|im talo`inama na tom lokalitetu problemati~na zbog tektonike kao i problema vezanih uz kondenziranu sedimentaciju. 1989). 5x 2 – Block 1 – columnal (internodal) with narrow and short crenellae. Srednjotrijaski krinoidi Gologlava Table I. Na Tabli I. {to zna~i da pripada internodalima (MOORE. DAGYS 1974). koji se nalazi zajedno s dijelovima krinoida (Tabla I). sl. 1952). Krinoidna fauna prona|ena ondje mo`e se me|u ostalim uspore|ivati sa sli~nom faunom u okolici Vare{a. Hrvatska Klju~ne rije~i: anizik. a pripadaju anizi~kom katu. kao i fragment donjeg dijela ~a{ke. koje pripadaju kozmopolitskoj carolinae-grupi (BUCHER. Balatonicus i Cadoricus podzone) (VÖRÖS. Artikulum sadr`i lijepo razvijen Tabla I.46 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. na|eni su slojevi vapnenca bogati fragmentima krinoida (trohitni vapnenac) srednjotrijaske starosti. 5x 4 – Blok 1 – brahiopod (Punctospirella sp. 2003)] (Tabla I. koji je pak pokriven tankim slojem (20–30 cm) zelenkastog tufiti~nog sedimenta. U uslojenom trohitnom vapnencu odre|eni su ponajvi{e dijelovi stapke krinoida – kolumnaliji i plurikolumnaliji. 5x 1 – Block 1 – calyx base. 1992). crinoids. smje{tenu na Gologlavu (sjeveroisto~no od Knina). 10 000 Zagreb. Gologlav. a na bo~noj strani nisu vidljivi ni o`iljci privjesaka. a dokazuju pelsonijansku starost [(Balatonicus zona. Ti slojevi le`e superpozicijski na crvenom cefalopodnom vapnencu (Bulo{ki vapnenac). sl. odnosno plo~ica kojom je ~a{ka prirasla za stapku. 6). Ne sadr`i privjeske. 2 vidi se kolumnalij kru`nog presjeka i srednje debljine. Croatia Na “to~ku” (mjesto gdje se to~i voda) Busova~a. 3x 4 – Block 1 – brachiopod (Punctospirella sp. te brahiopod Punctospirella sp. Hrvatska Key words: Anisian. 5x 2 – Blok 1 – kolumnalij (internodal) s uskim i dugim krenelama.

sl. 8 tbl. 83–92. MOORE. Prema stratigrafskom slijedu i navedenom opisu odre|eno je da nalaz fragmentiranih krinoida pripada anizi~kom rodu Encrinus LAMARCK 1801 (G£UCHOWSKI & SALAMON. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian.– Scripta Geologica. 425–465. New York-Toronto-London. A. V. 49/1. V. H.– McGraw-Hill Book Company Inc. 2008). Areola je {ira. sl. Fasciculus. 136.4. 1952). illustrated by the redescription of a Scottish Silurian Pisocrinus de Koninck. R. 1) zdjeli~astog je oblika. dok je lumen manji i okrugao. T. Zagreb. G£UCHOWSKI. 39–61. North-Sudetic Basin.E. 71–121. 227–236. Nije na|ena ~itava ~a{ka krinoida. (1964): Paleozoologija. KOLAR-JURKOV[EK. (1952): Invertebrate fossils. 1964). .– Geologica Hungarica series Palaeontologica. Donji dio ~a{ke (Tabla I. KOCHANSKY-DEVIDÉ. LITERATURA BUCHER. & SALAMON. te je njihovo prou~avanje paleontolo{ki i stratigrafski va`no zbog mno{tva fosila s kratkim stratigrafskim rasponom pojedine vrste. 2005). Prema nazubljenom izgledu krenulatnih suturnih linija vidi se da su spojevi u stapci simpleti~ni (FEARNHEAD.. s konveksnom bazom iznad koje se nalaze dijelovi pet infrabazalnih plo~ica. E. (2005): The Lower Muschelkalk crinoids from Raciborowice. M. Wien. Beograd. Budapest.. 'Hydasp' Substage. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 47 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book uzak krenularij s radijalno raspore|enim krenelama: krenule su uske i kratke. 452 str. 55. SW Poland. F. Warszawa. Leiden. te su njezina to~na gra|a i broj krakova nepoznati.– [kolska knjiga. Middle Triassic) from Northwestern Nevada (USA). Plurikolumnalij (Tabla I.– Jahrbuch der Geologischen Bundesanstalt. Tome LIII/1. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. {to upu}uje na zaklju~ak da pripadaju sredi{njim (mezistelnim) ili udaljenim (distalnim) kolumnalijima. Ostaci krinoida {iroko su rasprostranjeni u mnogim formacijama stijena starosti od donjeg paleozoika do keno- zoika. 766 p. FEARNHEAD. 3) sadr`i tri. Pojedina~ni su kolumnaliji okrugli i relativno vi{i.C. bila je mogu}a samo usporedba sa srednjotrijaskim vrstama krinoida unutar podrazreda Articulata MILLER 1821. odnosno dva kolumnalija izgleda poput prije opisanih. B (1989): Development of Anisian near Vare{. budu}i da je tip ~a{ke dicikli~an (MOORE.– Geological Quarterly. Kako je pri odre|ivanju vrste najva`niji kriterij izgled ~a{ke (KOCHANSKY-DEVIDÉ. & JURKOV[EK. 135. VÖRÖS. MUDRENOVI].. a kulmine su im oblikom vrlo sli~ne.– Geolo{ki anali Balkanskog poluostrva.. Bo~ne su im strane ravne ili blago ispup~ene. (2008): Towards a systematic standard approach to describing fossil crinoids.

nodularization and mineralization (KENNEDY & GARRISON. 1990) characterized by bioclastic W/P containing calcispheres. These are mostly bio-lithoclastic P (rarely G/R) (SMF 4-5-12-Crin. Smith College. coralinacean algae. benthic foraminifera. The Upper Cretaceous carbonate succession on the Island of ^iovo in central Dalmatia. Horvatovac 95. 2005. 2005). agglutinated foraminifera and calcite fragments (SMF 3. cortoids and wholly micritized grains. planktonic foraminifera (globotruncanoids). 1990. biostratigraphy. Croatia. 1975). Lower 66 m of the succession is referred to as the Dol formation (Santonian-Campanian cf. which is unconformably overlain by the transgressive Paleogene (?Eocene) Foraminiferal limestones over the regional type 1 sequence boundary. 1975). Approx. differs from the typical platform development in the region (e. Several methods (field and laboratory) will be used in order to describe their petrological and mineralogical characterictics.hr) 2 Department of Geology. “paleokarstic pockets” in the form of paleosols with Microcodium structures (WRIGHT. bio-. bryozoans. Hrvatska) Mihovil Brlek1. STEUBER et al. Croatia 3 Department of Geology. Two intra-Campanian discontinuity surfaces occur in the uppermost part (at 56 and 66 m) of the Dol formation.. as well as pelagic admixtures (SMF 3). JARVIS et al. There is a possible correlation to some regional or global process of hard-/firm-ground formation. Croatia) Integrirana stratigrafija karbonatnih naslaga gornje krede otoka ^iova (sredi{nja Dalmacija. chemostratigraphy. Horizon ^-9 represents an intercalation of resedimented allochthonous bio-lithoclastic P/R (platform derived fragments of rudists and other mollusks) (SMF 4-5) with admixtures of pelagic bioclastic W/P (SMF 3). The strata between 66 and 296 m were deposited in slope/ toe-of-slope settings. 2001. The succession is unconformably overlain by the Paleogene Foraminiferal limestones. and with chert nodules in a few horizons..brlek@hgi-cgs. which are in places highly neomorphosed. bioerosion. padinski karbonati. Apulian platform: SCHLÜTER et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. Sachsova 2. biostratigrafija. are being used in order to constrain the regional stratigraphic correlation. see BORGOMANO. the stratigraphic .. Integrated stratigraphic analysis indicates Campanian age of the Dol formation. These surfaces can be described as hard-/firm-grounds with traces of bioturbation. 10 000 Zagreb. carbonate platform. 2001). encrinite) with predominantly echinoderm fragments (mostly crinoids but also echinoids) with syntaxial overgrowths (commonly the only components). 2000). which shows normal gradation. implying different depositional setting. other calcite fragments (heterozoan grain association). 2002). During subaerial exposure. indicated as well by the benthic foraminfera assemblage (CVETKO TE[OVI] et al. USA Key words: lithostratigraphy. Massachusetts 01063. 300 m thick succession of Cretaceous carbonates is measured and analyzed on the westernmost coast of the island. GU[I] & JELASKA. 10 000 Zagreb. The succession between 66 and 296 m is in general represented by massive to thick-bedded resedimented allochthonous grainy limestones. and chemo-stratigraphy of C and Sr stable isotopes) and petrological analysis. slope carbonates. the Island of Bra~: GU[I] & JELASKA. Although the depositional setting and lithology of the bio-lithoclastic packestones in the upper part (66-296 m) of the Upper Cretaceous succession on the Island of ^iovo can be correlated with that of the Bra~ “marble” member of the Pu~i{}a formation or “atypical” facies (Dra~evica) of the Dol formation on the Island of Bra~ (GU[I] & JELASKA. 1990. lithoclasts. 1994) developed in the uppermost ~10 m of this Upper Cretaceous succession. Bioclastic P/G intercalated within the surfaces shows a generally fining upward trend. potentially to the regional intra-Campanian relative sea-level fall (Adriatic platform: STEUBER et al. CVETKO TE[OVI] et al. 2008) or some global eustatic/isotopic event (cf. kemostratigrafija. Faculty of Science. Blanka Cvetko Te{ovi}2. Ladislav Fu~ek1 & Bosiljka Glumac3 1 Croatian Geological Survey. as well as to explain their genesis. Northampton. after WILSON. Tvrtko Korbar1.. mollusk fragments (bivalves: rudist fragments and other bivalves).. Klju~ne rije~i: litostratigrafija.. The benthic foraminifera association of the whole succession indicates (late middle) late Campanian (?Maastrichtian) age. Several methods.g. and sporadically dolomitized. including integrated stratigraphy (litho-. Depositional setting of the Dol formation is presumed to be toe-of-slope/slope. Croatia (mihovil. University of Zagreb.48 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. karbonatna platforma.

26/5. 84/10.– Cretaceous Research. I.L. Croatia. GU[I]. According to the current interpretations..– Palaeogeography. Italy). I. 220/3–4. & PARENTE.J & GARRISON R. 699–709. T. (2002): Late Cretaceous (Campanian) carbon isotope events.– Cretaceous Research.P. Palaeoclimatology. GU[I]. WILSON. V. 35. J. T. 2009). which is called here the ^iovo formation. (1975): Le devenir de la zone de Budva vers le Nord-Ouest de la Yougoslavie. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform).– Earth-Science Reviews. x+471 p. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. STEUBER. & MATI^EC. the trough represents the extension of the Budva-Cukali basin in the form of either an intra-platform embayment (tongue of the ocean) that ends in the area near Split (CHOROWICZ. OOUR za geologiju.– Springer-Verlag.– AAPG Bulletin. and is today completely covered by the Dinaridic thrust further to the NW (as hypothesized by KORBAR. sea-level change and correlation of the Tethyan and Boreal realms. vol. I. S. V. 69. T. KORBAR. 100–114.. J. 296–312. 367–395. V. M. D. KORBAR. REFERENCES BORGOMANO. & CABRERADE.. Croatia): implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy. Zagreb.. & JELASKA.. M. 22.. 2005). (2001): Stratigraphy and microfacies of the Upper Cretaceous Pu~i{}a Formation. 1975. (1994): Paleosols in shallow marine carbonate sequences.– Palaeogeography.. 29. V.T. 160 str.E (1975): Morphology and genesis of nodular chalks and hardgrounds in the Upper Cretaceous of southern England. (2008): Chronostratigraphy of Campanian-Maastrichtian platform carbonates and rudist associations of Salento (Apulia. I.. I. 311–386. southern Italy: A model of platformto-basin transition. presumably facing the NE Adriatic trough (KORBAR. J.F. TI[LJAR. CHOROWICZ. . While the Sumartin formation on the Island of Bra~ represents a typical inner-platform development. (1975): Carbonate facies in geologic history. CVETKO TE[OVI]. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates. JARVIS. VELI]. VLAHOVI] et al. Institut za geolo{ka istra`ivanja. 741–756. Palaeoecology. SCHLÜTER. Palaeoclimatology. T. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: palaeogeography. JELASKA. 2000). main events and depositional dynamics. 1561–1588.– Sedimentology. WRIGHT. 188. & BUCKOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 49 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book range and the relationships with overlying rocks demand to define a new formation. 333–360. B. J. (2000): The Upper Cretaceous carbonates of the Gargano-Murge region. 591–613. Berlin. 7/17.– Cretaceous Research. MABROUK. MOODY. penecontemporaneous deposits of the ^iovo formation likely represent deeper water slope/toe-of-slope depositional settings (see BORGOMANO. & GU[I]. R. Island of Bra~.. KENNEDY W. 22. VLAHOVI].– Bulletin de la Societe Geologique de France. D. or an inter-platform trough that completely separated the Adriatic and Dinaridic platforms during the latest Cretaceous and earliest Paleogene.– Earth-Science Reviews. 96.J.4. Palaeoecology.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 215–248.R. I. 2009)... JELASKA. A. STEUBER.

Tragove u obliku pravilnih kru`nica promjera do 0. pove}ali ih (ispuna sli~nog oblika kao okolni sediment i veza s vanjskom povr{inom).50 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. i Asterocyclina sp.2 s 20–25 ekvatorijalnih klijetki) i selila se u mla|e i ve}e klijetke.9 do 2. nakon uginu}a organizma. Tragovi nepravilnog oblika najvjerojatnije su nastali tako {to su u postoje}e biostrukture. odnosno ispranim mikritom.25 mm je dulja os) tek neznatno raste idu}i od embrionalnog aparata prema rubovima ku}ice. nisu uo~eni tragovi ubu{ivanja. te tekstura ispuna prou~avani su isklju~ivo iz mikroskopskih preparata. Izolirane strukture u lateralnom sloju su u ku}icama ~iji je D/T manji od 2. Tragovi su ispunjeni mikritom.. Hrvatska).4 do 1 mm i one su ispunjene mikritom. Ispuna u potpunosti odgovara vezivu stijene. ali i veli~ina. Naime. tragovi su. smje{taj unutar “doma}ina” i vrstu organizama koji ih ostavljaju (SLITER. NIELSEN et al. elipse. pro{iruju}i ih i ostavljaju}i spiralno udubljenje-trag (u ekvatorijalnom sloju na jednakim razmacima vi{e jednako velikih tragova). Ku}ice Orbitoclypeus sp. Dimenzije (dulja os) struktura variraju od 0. nastale su pro{irivanjem stolona biolo{kim uni{tavanjem septulana na lateralnim klijetkama i kljetkicama. i uz broj~ano najzastupljenije ortofragmine sadr`e dobro sa~uvane ku}ice operkulina i “sferi~nih” numulita. Nasuprot tome. uskim kanalom povezane s povr{inom ku}ice.. a zbog reducirane brzine stvaranja novih klijetki.. Buzet (Istra) imaju tragove ubu{ivanja. ali smje{tene u ekvatorijalnom sloju na razli~itim udaljenosti od embrionalnog aparata (embrionalnom aparatu najbli`i trag je izme|u 6–8 ekvatorijalne klijetkice). Borings. nisu istra`ivana. hrane}i se citoplazmom “doma}ina”. dijametra od 1. [terna. u ekvatorijalnom sloju neposredno uz embrionalni aparat imaju tragove ~iji su presjeci elipse. polo`aj unutar ku}ice i dimenzije. pravilne kru`nice.18 mm. Ragancini-Li{ani. paleoekolo{ki i tafonomski zna~aj Borings. ubu{ivanja. Istria Ihnofosili u paleogenskim klasti~nim naslagama Vanjskih Dinarida istra`uju se ve} godinama. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ubu{ivanja. 2008). Eocene larger foraminifera and Transitional beds (Istria. oblik. odnosno iz osnih ili kosih (ali ne tangencijalnih) presjeka ku}ica. Endoliths. .2 mm. D/T omjer ve}i od 2. 1975).. lutet. Alan Moro & @eljko I{tuk Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. 10 000 Zagreb. Sparitne ili geopetalno ispunjene bu{otine obja{njavamo precipitacijom kalcita iz pornih voda koje su lak{e cirkulirale praznom bioerodiranom ku}icom (GOLUBI] et al. Analizirani uzorci. eocenske velike foraminifere i Prijelazni slojevi (Istra. Horvatovac 102a. 7–10 ekvatorijalnih klijetki). 2004.1 do 36 mm. pretpostavljamo da su nastali za `ivota jedinke. Nepravilne su forme najrje|e i nalazimo ih kod jedinki diskociklina u lateralnim slojevima. 2006. ^esta ubu{ivanja u ku}ice ortofragmina u eocenskim vapnencima koje nalazimo rasprostranjene od Istre do Pelje{ca. PMF. Velike jedinke imaju vi{e takvih bu{otina. Ubu{ivanje u lateralni sloj je te{ko i zahtjevno zbog specifi~ne arhitekture. endoliti. Pri tome se za prolaz koristio sistemom stolona na ekvatorijalnim klijetkama i klijetkicama. Hrvatska Klju~ne rije~i: Ortofragmine. 1993. manja je koli~ina potencijalne hrane (nerazmjer u koncentraciji citoplazme u ekvatorijalnom i lateralnom sloju). 2003. Napravio ih je organizam koji je `ivio kao endobiont. SHROBA. odnosno vr{nog dijela tradicionalnih Foraminiferskih vapnenaca) s profila Pi}an. a debljine od 0. vapnenci.. 1971. Zanimljivo je to da veli~ina bu{otina (0. Ku}ice su razli~itih veli~ina. iskoristili drugi endoliti. Lutetian.. ali ima i onih ~iji je oblik nepravilan. U~estalost pojavljivanja tragova. NIELSEN. 2004). ~ije su ku}ice sli~nog oblika. Kako je jedinka “doma}ina” rasla (u slu~aju diskociklina. razrije{ila su neke od dilema oko njihova nastanka: ihnotaksonomiju. NIELSEN & GORMUS. Prema obliku. Ku}ice ortofragmina iz lutetskih (SBZ15 i SBZ 16) Ortofragminskih vapnenaca (Prijelaznih slojeva sensu ]OSOVI] et al. GORMUS & NIELSEN. ispunjenih mikritom. Elipsaste bu{otina nalazimo i kod jedinki Discocyclina sp. Elipsasti tragovi u ku}icama ortofragmina koje nalazimo u ekvatorijalnom sloju i ne dopiru do vanjske povr{ine. sparitom. Croatia): paleoecologic and taphonomic significance Vlasta ]osovi}. Na ~ak 30% ku}ica ortofragmina uo~eni su bioerozijski tragovi. nalazimo u lateralnom sloju orbitoklipeusa. 2002. Stoga je za pretpostaviti da su ove strukture nastale djelovanjem drugog tipa organizma. CHECCONI & MONACO. tafonomska istra`ivanja tragova u krednim i eocenskim foraminiferama. Limestones. Istra Key words: Orthophragminids.2 (orbitoklipeusi i asterocikline. a udaljenost izme|u pojedinih je 1 mm. tako se endobiont selio. kod drugih foraminifera (operkuline i sferi~ni numuliti) u zajednici.4 do 1. odgovaraju Mikrofacijesu IV Ortofragminskih vapnenaca: Biolo{ki uni{tenim vekstonima s ortofragminama (]OSOVI] et al. 2003.

– Studi Trent. 50.. Foram. GOLUBI].org/paleo/2003_1/ichno/issue1_03.K. 61–75. 36/2. stoga postojanje elipsastih i sferi~nih biostruktura ide u prilog pretpostavci o vanjskom {elfu kao stani{tu nekih ortofragmina (ali unutar foti~ke zone. 6/2. J..G. crvi.– Journ.htm) SHROBA. J. 250–266. solution and microboring in the destruction of foraminiferal tests. C. Springer-Verlag.– Paleontologica Electronica. Southeren Apennines. (2002): Borings formed by Late Cretacoues endobiontic foraminifers within larger benthic foraminifers.. NIELSEN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 51 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija biostruktura je donekle ograni~ena zbog ciljanog uzorkovanja isklju~ivo ortofragminskih slojeva (stoga i relativno veliki postotak o{te}enih ku}ica) i zbog nemogu}nosti dobivanja ekvatorijalnih presjeka ku}ica. R.. & NIELSEN. P. (2003): Palaeoecelogical and ichnological significance of microborings in Quaternary Foraminifera. A. (ed. Washington. Paleont.K.– Riv. V.– Facies. 8. Acta Geol.– Journ. Berlin-Heideberg-New York. Washington. 1. Izolirani tragovi u razli~itim ekvatorijalnim ili lateralnim klijetkama upu}uju na djelovanje jednog ili vi{e nepoznatih organizama (sli~ne opisanim tragovima ostavljaju cijanobakterije. Research. K.– Palaios.K. Research. Strat.– Acta Paleonttol. J. & BROMLEY.W. & MONACO. 2004). J. Trento. SLITER. ali i foraminifere). gljive. Italy). (http://palaeo-electronica. (1993): Taphonomic features of benthic foraminifera in a temperate setting: experimental and field observations on the role of abrasion. K. Tulsa. Erlangen. Camposauro (Longano Formation. 673–678. (2006): Borings in larger Benthic Foraminifers from Turkey and their Paleoevironmental significance. 229–259.. ]OSOVI] et al.): The Study of Trace Fossils. . 110/2. Nat. PERKINS. DROBNE.– In: FREY. Warszawa. ]OSOVI].J. 47/4. Pol. A. 493–501. NIELSEN.4. R.C. It. 83. U recentnim okoli{ima ubu{ivanja su zabilje`ena na foraminiferama iz umjerenih i hladnijih mora. veli~ini jedinke i podru~ju skeleta). 165–176. 20–29. Milano. S. LITERATURA CHECCONI. & LUKAS.. 13 p. M. (2008): Trace fossil assemblages in rhodoliths from the Middle Miocene of Mt.K. Unato~ tome smatramo da bioerozijski tragovi svjedo~e o postojanju grabe`ljivaca i parazita nad ortofragminama (selektivni odabir prema rodovima. GORMUS.. W.S. & GORMUS. Foram. NIELSEN. & MORO. Sci.D. (1971): Predation on benthic foraminiferal. (2004): Paleoenvironmental model for Eocene foraminiferal limestones oft he Adriatic carbonate platform (Istrian peninsula). M. K. (1975): Boring micro-organisms and microborings in carbonate substrates. NIELSEN. 152–165. (2004): Ichnotaxonomy and ethology of borings in shallow-marine benthic foraminifes from the Maastrichtian and Eocene of northwestern and southwestern Turkey. R.V.S.

After a shorter hiatus marked by breccia appears in limestones a second group of larger foraminifera with alveolinas and nummulites. Among leading fossils Alveolina levantina. P. conical foraminifera with agglutinated wall and larger trematophorid miliolides. Vlasta Tari2. stipes. Croatia Key words: larger foraminifera. In the first one prevail nubecularias. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Lavsa Island. biostratigrafski pregled eocenskih naslaga od granice kreda/paleogen do srednjeg luteta i njegov paleogeografski polo`aj izme|u Dinarida i Apenina na paleogenskoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (ipres (kuiz) – oligocen) Katica Drobne1. 1 000 Ljubljana. C. Slovenia 4 Independent geologist. Rakovec Institute of Paleontology. ipres. C. 10 000 Zagreb. liburnica. Josipine Turnograjske 2. Uro{ Premru3 & Mladen Trutin4 1 I. Slika 1. 10 000 Zagreb. In samples (25) were estab- lished more than 40 taxons that distinctly characterize two age complexes of rocks. Paleogene Adriatic Carbonate Platform Klju~ne rije~i: velike foramnifere. minieri. The measured thickness of beds is cca 160 m. Among the nummulites Figure 1. decastroi. The Eocene part of profile passes the first 60 m across a plain. sredi{nja Dalmacija. A. Lutetian. On the smaller peninsula of its NE part Cretaceous and Eocene beds are exposed displaying a clear boundary between the two. Kornati. Novi Trg 2. [ubi}eva 29. Trnsko 7c. Paleogeografska karta donjeg kuiza i gornjeg luteta. Lavsa Island. A. Slovenia (katica@zrc-sazu. but remains under influence of a higher energy index of water. Central Dalmatia. perpera.si) 2 INA Naftaplin. To the first mentioned belong Coskinolina douvillei. and to the second ones Periloculina dalmatina. cf. A. Exploration Department. In the first 60 m a typical subtidal facies is indicated. Croatia 3 Independent geologist. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian and its paleogeographic position between Dinarides and Apennines on the Paleogene Adriatic carbonate platform (Ypresian (Cuisian) – Oligocene) Otok Lavsa. further A. paleogen. Kornati.sp. Pseudolacazina n. then for cca 120 m over a minor height. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian The island Lavsa is situated in the exposed outer arc of the Kornati islands. beds dip to NW. variospira. tenuis are listed. Lower Cuisian and Upper Lutetian paleogeographic maps. Ul. Jadranska karbonatna platforma Lavsa. 4 205 Preddvor. otok Lavsa.52 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pseudochrysalidina cf. elliptica nuttalli. Ypresian. hottingeri. ZRC SAZU. lutet. The northern side of coast is steep. and in younger beds with orthofragminas accompanied by a rotaliids. spirolinas. cf. which in younger beds gradually deepens. A. .

REFERENCES DROBNE. Paleogene Adriatic carbonate platform between Dinarides and Apennines The paper is an attempt to reconstruct rather complicated paleogeography and tectonics during early collision of the Dinarides with Adria block. U. there especially with the Trentinara Formation. SBZ 13 and SBZ 14. BABI]. K.– EGU Stephen Mueller Spec. These phenomena indicate slow sedimentation and later tectonic deformations.uniurb.. I. i.. (ed. U. PREMEC-FU^EK. Ljubljana. The complicated paleobiogeographical and sedimentological composition of Cuisian to Priabonian deposits reflects a significant shortening which led to the Eocene formation of the SW-verging Western thrust belt (TARI. i. The differentiation of ramps and troughs. Series. www. DROBNE. (2006): Paleogene biofacies in palinspastic and paleogeographic reconstruction of Adria Region. (2002): Evolution of the northern and western Dinarides: a tectonostratigraphic approach. TRUTIN. K. PREMRU. CD-rom. K. Cairo Univ. 2002). (References see below). 2006) and their migration through time and space is based on micropaleontological associations and lithological properties of more than 150 stratimetric sections and about 20 off-shore boreholes (DROBNE. 2006) and adapted by DROBNE et al. congress on Adriatic area. biozoological provinces (PREMRU et al. PREMRU. TARI. L. and in the youngest beds N. BAJRAKTAREVI]. DROBNE. laevigatus. (2007). SBZ 11 and SBZ 12.– In: VLAHOVI].4..it/adria2006/ADRIA-2006. M. V.e.. I. Progressive compression in Middle and Late Eocene closed and underthrust Budva Basin and buried eastern mar- gin of Adria by flysch and flysch-like deposits. (eds. 255–271. geol. 1998). TARI-KOVA^I]. Abstract Book. LJ. CD-rom. TARI-KOVA^I]..– In: HOTTINGER. . (1998): Planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoecology of the Middle to Upper Eocene succession in the north Adriatic sea. Toward the end of Eocene the entire northern Adriatic area became a part of Mediterranean province characterized with subtropical and warm-temperature climate (PREMEC-FU^EK et al. to Middle Eocene. Publ. 1) based on tectonic reconstruction (PREMRU. Istria and Apulia. A simple thrust belt-foredeep-foreland model applied can explain distribution of paleoenvironments and their further shortening during Lutetian to Priabonian by SW-ward thrust propagation and also later by Oligocene and Miocene thrusting. Opatija. Many tests are etched by endoliths. pdf. Presumed position of paleogeographic units is represented on palinspastic maps from Lower Cuisian to Priabonian time (Fig. razr.– ADRIA 2006 Intern. V. probably Solenoporis. Many Lutetian larger foraminifera display regenerated tests. K. Dela-Opera SAZU 4. M. &. 34/2. 5 pls. overgrown with sessile foraminifera. Conf. 1. Abstr. CD-rom. 223–236. V.– In: 3rd Intern. Abstract. (2003): Paleogene biota from the sedimentary zones 1–4 on the Adriatic Carbonate Platform (ACP). The younger part with alveolinas and nummulites extends to Lower and partly Middle Lutetian.. Comparison of foraminiferal assemblage from the Lavsa Island with other areas indicates connections with Dalmatia. Based on these determinations the older beds with conical and trematophorid foraminifera can be attributed to Middle and Upper Cuisian (Ypresian). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 53 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book prevails N. & GU[I]. (2007): Carbonate platform of Adriatic and Dinarides from Cuisian till Oligocene (Slovenia and Croatia). speaks the following chapter with graphic illustrations. praeaturicus and Assilina spira. 2.. Zagreb. especially of the Paleogene Adriatic carbonate platform. V. In samples the tests are very frequently damaged by later breaks or compressions and disintegrations.): 22nd IAS Meeting of Sediment. Z. Very often the red algae form macroids or they overgrow foraminifera.. Urbino.. Geology of the Tethys. 47. 2003).): Paleogene Shallow Benthos of the Tethys. & TRUTIN... & DROBNE.e. In favor of Eocene connection of marine areas of the central part of Tethys.

Selected examples of fossil insects activity on Miocene plants (Photo: Nives BOR^I]). a) Grizotine na plojki lista Cedrella europaea UNGER. Table I. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tragovi aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama Traces of fossil insect activity on Miocene plants Tamara \erek & Sanja Japund`i} Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. sarmat. Miocene plants Fosilno li{}e s dobro o~uvanim o{te}enjima nastalim uslijed aktivnosti insekata pru`a bogate i razli~ite informacije. activity. tunele. 10 000 Zagreb. otnang. kako o biljkama i insektima. Hrvatska (tamara.derek@hpm. {to je jedinstveno u fosilnim zabilje{kama (WILF. Izabrani primjeri aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama (Foto: Nives BOR^I]). fosilni insekti. miocenske biljke Key words: traces. O~uvanje ovakvih o{te}enja na fosilnim listovima dugo je vremena smatrano rijetkim fenomenom. Demetrova 1.54 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U skupinu lisnih minera ubrajaju se vrste kojima li~inke u listovima bu{e hodnike. sarmat. Poljanska Gall on Ottnangian leaf from Poljanska . BRAUN. Podsused Mine on Quercus neriifolia AL. Fosilne mine i gale pru`aju direktan dokaz parazitskog pona{anja i odgovora biljaka na takav parazitizam. paleontolo{kim kuriozitetom. Izrazito Tabla I. Sarmatian. sarmat. tako i o ekolo{kim i ponekad taksonomskim grupama korisnika. aktivnost. nazvane minama. Radoboj Hole feeding on Cedrella europaea UNGER.BRAUN. Stoga su o~uvane mine i gale potencijalno zna~ajne za bolje razumijevanje me|usobne evolucije biljaka i parazita (ve}inom insekata) (KRASSILOV. 2008). Podsused e) Gala na plojki lista.hr) Klju~ne rije~i: tragovi. Radoboj b) Grizotine na obodu lista. Poljanska Margin feeding on Ottnangian leaf from Poljanska c) Skeletiranje plojke lista. otnang. Sarmatian. Hrvatski prirodoslovni muzej. 2007). Podsused Skeletonization on Sarmatian leaf from Podsused d) Mina na Quercus neriifolia AL. fossil insects.

.. O. Sarmatska flora Zagreba~ke i Samoborske gore. Pietermaritzburg. (1999): Poljoprivredna entomologija. DILCHER. 248–261. Osim gala i mina. 48/1. R. C. (1994): Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: paleobiological insights into the meaning of coevolution.L. Washington.R. 26–47.. aktivira obrambeni sustav i poku{ava se za{tititi od uljeza razvijaju}i dodatno tkivo. te ostala o{te}enja koja se rje|e pojavljuju. C.0. 2007). Iz paleobotani~kih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela (Sarmatska flora Radoboja. F.– In: HERRERA.. Oko 85% {i{ki izazivaju kukci iz porodice Cynipidae i to unutar roda Quercus. 2002) pokazuju da mo`emo ve} govoriti o novim granama istra`ivanja u paleontologiji – paleominologiji i paleocecidologiji. Grizotine na plojki lista uo~ene su na 13 primjeraka.L.4.– Smithsonian Institution. Kad je biljka napadnuta. C. Gale su sa~uvane na 9 uzoraka. (2008): Insect-damaged fossil leaves record food web response to ancient climate change and extinction.C.. 91/25. osobito mina i gala. Recentnija istra`ivanja ovakvih tragova aktivnosti insekata. MACELJSKI. no u lisne minere ubrajaju se i li~inke nekih Diptera.C. katkad Coeloptera i drugih redova kukaca.. K. Lancaster. 486–502. (LABANDEIRA et al. 13–22. Gale ili {i{ke nastaju kao odgovor biljnog tkiva na prisutnost li~inke kukca.. a grizotine na obodu lista vidljive su na 9 primjeraka. Israel. V. DAVIS DONALD. Oligocenska flora Planine u Zagreba~koj gori. grizotine na obodu lista. Klasifikacija aktivnosti/o{te}enja uspore|ena je s literaturom (LABANDEIRA et al.): Plant-Animal Interactions: An Evolutionary Approach. Version 3. 178. 25 p.M. LABANDEIRA. (MACELJSKI. ^akovec. i 2.A. te novi nalazi s lokaliteta Poljanska u Slavoniji) izdvojeno je 26 primjeraka fosilnih listova na kojima su jasno vidljivi tragovi o{te}enja uslijed djelovanja insekata. WILF. P. . 1999). vrlo su ~este i grizotine na plojki lista. a mine na 2 uzorka. (KRASSILOV. 1994. 2007) i utvr|eno je postojanje vrlo sli~nih tipova o{te}enja ali i nekih razli~itih koji }e se detaljno razraditi u budu}im radovima. LABANDEIRA. (ed. & PELLMYR. Li~inke bu{e parenhim izme|u epidermi lica i nali~ja lista ostavljaju}i epidermu netaknutu.– African Inverebrates. D. (2007): Mines and galls on fossil leaves from the Late Cretaceous of southern Negev. London: Blackwell Science. LABANDEIRA. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 55 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book najve}i broj lisnih minera su gusjenice Lepidoptera. 464 str. JOHNSON. (2007): Guide to Insect (and Other) Damage Types on Compressed Plant Fossils. LITERATURA KRASSILOV. Izabrani listovi klasificirani su u 5 grupa: 1) grizotine na plojki lista 2) grizotine na obodu lista 3) skeletiranje 4) mine 5) gale Na izabranim miocenskim biljkama utvr|eno je u najve}em broju postojanje grizotina tipa 1. (2002): The history of associations between plants and animals. C. M. skeletiranje. & WAGNER.– Proceedings of the National Academy of Sciences. P. 12278–12282. & MARSH. LABANDEIRA.C.– New Phytologist. Skeletiranje je primje}eno samo na 1 fosilnom listu. Washington.. D.– Zrinski. WILF.

Al. and up to 29. Sandy Dolomite. containing up to 6. Igor Vlahovi}2. Transitional Dolomite.. S and Sr are generally more closely related within the Transitional Dolomite and may be connected to relatively abundant fossil content in these deposits. often with recrystallized grains and scarce fossil findings. Croatia (karmen.48–1. above the clear erosional boundary between Transitional and Sandy dolomites (Fig. K and Ti in the TD and SD datasets show high scores on the first principal component. Mg and S are uncorrelated in the TD (R2 = 0.46 in TD and 0. (Croatia) Analiza glavnih komponenti na granici prijelaznog i pjeskovitog dolomita na Velebitu (Hrvatska) Karmen Fio1.09–7. Erozijska granica izme|u prijelaznog i pjeskovitog dolomita. University of Lausanne. The Principal component analysis (PCA) was used to identify patterns of positive and negative covariation for Transitional and Sandy Dolomite samples. with up to 1. University of Zagreb. 10 000 Zagreb. prijelazni dolomit.52) and low negative Ca–Mg correlation (R2 = –0. Erosional boundary between Transitional and Sandy Dolomite. Transitional Dolomite (TD) and Sandy Dolomite (SD) (SALOPEK. Ca. Sachsova 2. indicating consistency in carbonate stechiometry. The increase in Mg content and its variability in Sandy Dolomite can be explained by sediment dolomitization and diagenesis. Due to the lack of the Triassic index fossils above the erosional contact between TD and SD. relatively rich in fossils. Width of the photomicrograph is 5 mm. Sandy Dolomite com- prises thin-bedded dolomites.25) indicate more diverse carbonate mineralization. such as those expected between Al and trace elements included in clay matrices. numerous ooids and angular siliciclastic grains. or relations between Mg and Ca and siliciclastic minerals (Fig. 1). Si. . Velebit Late Permian and Early Triassic deposits in the Velebit Mt.61% of insoluble residue. Transitional Dolomite is characterized by the positive Ca–Mg correlation (R2 = 0. Hrvoje Posilovi}1.fio@geol. University of Zagreb. gornji perm. Bâtiment Anthropole. Slika 1. Switzerland Key words: Statistical correlation. this lithologic change used to be considered as the Permian-Triassic Boundary (PTB). Transitional Dolomite is represented by well-bedded light-grey to grey early. Pierottijeva 6.56% of insoluble residue. mostly terrigenous siliciclastic material.39–1. Upper Permian.hr) 2 Faculty of Mining.70% of calcite and 0. 10 000 Zagreb. Correlations between Ca and S content in both units are positive (R2 = 0. Mg. but show negative correlation in the Figure 1. CH-1015 Lausanne. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Principal component analysis around the Transitional and Sandy Dolomite boundary in the Velebit Mt. 10 000 Zagreb.pmf. [Irina fotografije je 5 mm. 1948).59) and low variability in Ca/Mg ratio (1.56 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Geology and Petroleum Engineering. submitted). Velebit meeting Klju~ne rije~i: stati~ka korelacija. Sandy Dolomite with more variable Ca/Mg ratio (1. Croatia 4 Institute of Mineralogy and Geochemistry. Elements with high coefficient of determination (R2) that correlate to Al2O3 content are those which tend to stay bound with clays during weathering and erosion. Spangenberg4 1 Faculty of Science. Horvatovac 102a.30 in SD). 2).88% of calcite.01). indicating strong positive covariation. are represented by two informal lithostratigraphic units. and therefore can be related to the terrigenous source area. Jasenka Sremac1. until the recent findings of Permian fossils in the lower part of the Sandy Dolomite unit (FIO et al. Ivo Veli}3 & Jorge E.50). The lowermost part of the Sandy Dolomite is characterized by complete lack of fossils. pjeskoviti dolomit. Croatia 3 Croatian Geological Survey.and late-diagenetic dolomites.

Zn. VELI]. VLAHOVI]. and Lika region – in Croatian). V. More than 43% of the total data variance for the Transitional Dolomite (A) and more than 51% of variance for Sandy Dolomite (B) is explained by the first principal component. Al. Th.. Co. J. Y). feldspars). siderophile (Fe. The decrease in Ca–Mg correlation and sulphur content in the Sandy Dolomite after the lithologic boundary. K. This is consistent with the lack of the Mg-calcite skeletal remains in the lowermost part of the SD unit. K. 101–143. SREMAC. Rb. The PCA analyses and coefficients of determination gave us possibility to derive the most useful elemental data to define lithologic change. Slika 2.48). Croatia. showing simultaneously a strong decrease in the CaO. Zr. zircon.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Science and Art. Vi{e od 43% varijance podataka za prijelazni dolomit (A) i vi{e od 51% varijance za pjeskoviti dolomit (B) je obja{njeno prvom PCA komponentom. The Principal component analysis (PCA) for Transitional and Sandy Dolomite samples. MgO. (1948): O gornjem palozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. Tamno sivi stupci predstavljaju MgO I CaO.E. Analiza glavnih komponenti za uzorke prijelaznog I pjeskovitog dolomita. E. . enrichment in rare earth elements and negative Cerium anomaly. I. Figure 2.. Ni) and chalcophile (Cu. M.. (submitted): Stable isotope and trace element stratigraphy across the Permian-Triassic transition: a redefinition of the boundary in the Velebit Mountains. I. As) elements. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 57 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SD unit (R2 = –0. SALOPEK. Zagreb. suggesting that Mg source is not related to organic matter. REFERENCES FIO. Dark-grey columns represent MgO and CaO. J. SPANGENBERG. The abrupt lithologic change between TD and SD is marked by the enrichment in lithophile (Si. & MRINJEK.4. and the sediment reworking and import by the transgression onset. high correlation of elements attributive to clays and siliciclastic material (quartz. S and Sr content.. sudden disappearance of fossils and occurrence of ooids may be explained as a consequence of the Late Permian regression.

Kiadó. Mentioned species are characteristic for warmer marine areas (RAHMAN et al. Croatia (ines. BERGGREN. PROBERT & HOUDAN. Dinaride and Carpathian Mts.P. M. Percentage of calcareous nannoplankton (Reticulofenestra minuta ROTH. & GÁL. Akad. REFERENCES AUBRY. sea level changes and (dis)connections with others marine areas influenced on calcareous nannoplankton asemblage during the Sarmatian/Pannonian transition Kako su tektonika. 10 000 Zagreb.. It’s surrounded by the Alps. (Be~ic section). 10 degrees 45’N).. It’s evident that in the North Croatian Basin (Samobor hills and Krndija Mt. (1992): Paleontological evidence for early exposure of deep oceanic crust on the Vema fracture zone southern wall (Atlantic Ocean.. Central Paratethys Klju~ne rije~i: vapnena~ki nanoplankton. 2006). promjene morske razine i (prekidi) veze sa drugim marinskim prostorima utjecali na zajednice vapnena~kog nanoplanktona tijekom prijelaza sarmata u panon Ines Galovi} Croatian Geological Survey. This event is de- tected at 11. The communications with the other marine areas are broken in the upper part of the Sarmatian on the Medvednica Mt. BUCCHERI et al. Sarmatian/Pannonian transition. Amaurolithus tricorniculatus (GARTNER) GARTNER & BUKRY) on the Samobor hills (Jurjev~an section) and Krndija Mt. This intercontinental region is developed in the early Miocene as a result of the African and European plate collision. A. In the area of Samobor hills and Krndija Mt.58 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (Dragani} section) and Dilj Mt.– Marine Geology. The regional tectonic movements caused shallowing and much more influence of the river input. (1985): Kalkiges nannoplankton im Pannonien Ungarns. Sphenolithus spp... 1–7.. 107.) the marine (weak) connections oscillate but are still present with the beginning of the Pannonian. oligotrophic. The evolution of the Central Paratethys was controlled by regional tectonic events. The lowstand at the end of the Sarmatian (Sarmatian/Pannonian boundary) discovered in the NN8 zone of calcareous nannoplankton can be correlated with the Ser4 sequence boundary (GALOVI] & BAJRAKTAREVI].5 %) at the end of the Sarmatian. and Syracosphaera pulchra LOHMANN. AUBRY et al.galovic@hgi-cgs. is typical for the tropical marine regions (RAFFI et al. J. and reworked species of the NN6 zone imply on regresive trend and their development in typically shallow. Sachsova 2. On the other hand. Lack of the coccospheres in the assemblage with Braarudosphaera bigelowii (GRAN & BRAARUD) DEFLANDRE. which had a direct influence on the evolution of the organisms and their endemism. 1992. Boreal and Indopacific oceans. Sphenolithus abies DEFLANDRE and Syracosphaera pulchra LOHMANN) in the assemblages is drastically increased (up to 99. Perforocalcinella fusiformis BÓNA. the first detected appearance of the Amaurolithus group (Nicklithus amplificus (BUKRA & PERCIVAL) RAFFI et al. river input…). 2004). the connections oscillate but are still present. The typical endemical form Noelaerhabdus bozinovicae JERKOVI] is also a conseguence of those changes in the environment and it’s adjustment to them.. The reason for their appearance might be in periodic influx of warm marine waters within the coastal lake or influence of warm marine current into restricted environment during the warmer season. Chronostratigraphie und Neostratotypen Miozän der Zentralen Paratethys 7. In the upper Sarmatian the marine littoral development prevails. Croatian Basin. and warm marine environments (BÓNA & GÁL. 2002) at @umberak Mts. Lithostromatium perdurum DEFLANDRE. environmental changes. & SCHAAF. The most representative calcareous nannoplankton in laminated sediments belongs to ascidian spicules known in Paratethys as an endemic Perforocalcinella fusiformis BÓNA and also to Isolithus semenenko LULJEVA in association with Reticulofenestra spp. 1990. hrvatski bazen. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 How tectonic. 482–515. . (ed): Pannonien. okoli{ne promjene. A. BÓNA. prijelaz sarmat/panon. M. centralni Paratethys The Croatian Basin belongs to south western part of the Central Paratethys.A. 1985. 2006) and noticed in drastic decrease in the number of species and genus with monofloral development of the calcareous nannoplankton characterising more changes in the environment (shallowing.hr) Key words: calcareous nannoplankton.– U: PAPP. Budapest. 1998). W. These connections have been several times repeatedly disrupted and re-established. sea-level changes and connections with Mediterranean.1 Ma (VASILIEV.

R.. .R. (2004): The laboratory culture of coccolithophores. BERTOLDO.4. VASILIEV. ESPOSITO. I. J. & YOUNG.. FERRUZZA.– Marine Geology. PROBERT. I.– Geologica Carpathica. 267. 5/1. M. & HOUDAN. G.. I. 17–41. I.... 217–249. p. Consequences for the kinematic and paleoenvironmental evolution of the Paratethys region.. PESCATORE. Medvednica at Zagreb based on siliceous microfossils (North Croatia. A. D. RUSSO ERMOLLI. G. 199–210. T. G.. RAFFI. Z. 115.): Coccolithophores From Molecular Processes to Global Impact. E. (2002): High resolution record of the last deglaciation in the southern Tyrrhenian Sea: environmental and climatic evolution.R. G. RAHMAN. (ed. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 59 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book BUCCHERI. CARELLA.. H.– In: THIERSTEIN. Central Paratethys). 35. & RIO.H. 1–24.. M. & ROTH. J. DI DONATO.. (2006): Sarmatian biostratigraphy of the Mt. 91–107.– Marine Micropaleontology. Berlin. 193. D. (2006): A new chronology for the Dacian Basin (Romania).A. 57/3. (1990): Late Neogene paleoceanography and paleoclimatology of the Gulf of Aden region based on calcareous nannofossils. M. SENATORE. P. (1998): Evolutionary trends of tropical calcareous nannofossils in the late Neogene.– Paleoceanography. BACKMAN. Springer. & MADONIA. SPROVIERI. P.– Geologica Ultraiectina. V. CAPRETTO. & BAJRAKTAREVI]. A. GALOVI].

prir. paleogeography.60 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. glasnik.– Glasn. . makroflora. JUNGWIRTH. {to se kosi s turbiditnim mehanizmom kretanja materijala i dubinom sedimentacije kod fli{a. predstavljaju prve zabilje`ene pronalaske paleogenske makroflore na podru~ju ^itluka i ovog dijela Hercegovine. nauke.– Rud. (1997): Prvi nalazi eocenske fosilne makroflore u zapadnoj Hercegovini. macroflora. fli{ Key words: Paleogene. (1983): Prilog poznavanju eocenskih molusaka Dabrice kod Stoca (Hercegovina). eocen. Bogati ostatci makroflore omogu}uju rekonstrukciju paleoklimatskih uvjeta za vrijeme srednjeg/gornjeg eocena i puno jasnije definiranje paleokoli{a. 22. kao i njihovo vertikalno i lateralno razgrani~enje na {irem podru~ju ^itluka. B. Na osnovu cijelokupne fosilne faune mogu}e je izdvojiti nekoliko zona s karakteristi~nim biofacijesima i faunalnim zajednicama. Paleontolo{ke osobine mnogih paleogenskih fosilifernih izdanaka i slojeva ukazuju na ne{to druga~iji re`im sedimentacije i tip paleookoli{a nego {to je u slu~aju fli{a i Promina formacije. flysch Na {irem podru~ju ^itluka u jugozapadnoj Hercegovini nalaze se vrlo brojna le`i{ta boksita. Uz prou~enu makrofaunu posebno se isti~u brojni nalazi makroflore. 1. Upravo u ovim klastitima prikupljena je obilna i vrlo raznolika makrofauna. Paleogenske krovinske naslage u ve}ini le`i{ta pripadaju srednjoeocenskim do gornjoeocenskim klasti~nim sedimentima. 88 000 Mostar. 1983). Mostar. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: Paleogen. {to je posebice izra`eno unutar gastropodne faune koja je sadr`i najvi{e morfolo{ki specifi~nih i neuporedivih oblika. glavono{cima i florom. s obzirom na malu povr{inu podru~ja na kojem je prikupljena fosilna makrofauna. U paleogeografskoj rekonstrukciji terena od posebnog je zna~aja zona s biofacijesnim i litofacijesnim pokazateljima litorala i plitkomorskog obalnog podru~ja. U dosada{njoj literaturi kao i u geolo{kim kartama ove naslage se ve}inom tretiraju kao fli{ ili Promina formacija. Le`i{ta uglavnom dolaze unutar stratigrafskog raspona gornja kreda – paleogen. Sv. 29–34. Makrofaunu ve}inom ~ine fosilni ostatci meku{aca i to {koljka{a i pu`eva u jednako velikom broju. clastics. Na pojedinim lokalitetima zapa`ene sedimentne strukture zajedno s pripadnim fosilnim sadr`ajem govore o minimalnim brzinama sedimentacije i kretanja materijala. Eocene. Sarajevo. klastiti. koralja (24) i je`inaca (12). E. Zemalj. koluti}avcima. ~ime se olak{ava rekonstrukcija talo`nog modela i evolucije {ireg prostora vanjskih Dinarida tijekom mla|eg paleogena. Odre|en je i veliki broj oblika fosilnih je`inaca i koralja. muz. makrofauna. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleontolo{ke karakteristike eocenskih klastita podru~ja ^itluka (jugozapadna Hercegovina) Paleontological characteristics of the Eocene clastics within the ^itluk area (southwestern Herzegovina) Goran Glamuzina JP Elektroprivreda HZ HB. paleogeografija. ^itluk. Tafonomske karakteristike su prili~no impresivne. Prona|eno je dosta fosilnih oblika koji svojim morfolo{kim karakteristikama kazuju da se mo`da radi o novim vrstama. pu`eva (42). ^itluk. southwestern Herzegovina. pri ~emu je najve}i broj taksona {koljka{a (59). Dosad je determinirano ukupno 140 razli~itih taksona makrofaune. jugozapadna Hercegovina. BiH. te o talo`enju u vrlo plitkom okoli{u. Mile Budaka 106a. Ostali fosilni oblici predstavljeni su mahovnjacima.-geol. 88–92. Uspore|ivanjem i korelacijom svih prou~enih litofacijesnih elemenata s biofacijesnim elementima omogu}uje se dobivanje jasnije slike rasprostiranja 'fli{oliko – prominskih' formacija i tipi~nih plitkomorskih formacija gornjopaleogenskih sedimenata. macrofauna. LITERATURA BUTKOVI]. koja zasada znanstveno nije nigdje posebno obra|ivana. koji uz dosada{nje nalaze s podru~ja Posu{ja (JUNGWIRTH. 1997) i Stoca (BUTKOVI]. Ovakvi dobiveni elementi paleogeografije i paleokoli{a upotputnjuju prazninu unutar dosada istra`enih podru~ja Dalmacije i Hercegovine s eocenskim klastitima.

Me|u njima su naj~e{}e Acetabularia crenulata (Sl. Bahamas) – left. 2000). Cymopolia) stvaraju karakteristi~ni vapnena~ki “skelet” koji ih {titi od grabe`ljivaca i utjecaja okoli{a. Clypeina besici PANTI] (Upper Triassic. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (San Salvador Island. Mlade alge su tako zelene. ali uvijek ispod razine mora. ali je ona genetski bli`a prvom tipu ovapnjenja. Carbonate environments. Sve one na|ene su uglavnom skupljene u busene po vi{e primjeraka i pri~vr{}ene za ~vrsti substrat (stijene. Temperatura mora varira od 24 do 30 oC. San Salvador je okru`en barijernim grebenima koji {tite plitka lagunarna podru~ja. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (otok San Salvador. karbonatna sedimentacija. Sachsova 2. posebno dazikladalne. Zelene halimedacejske alge Halimeda i Penicillus (Sl. Nalazimo ih i na krpastim grebenima. `ivotne okoli{e.4. Lawrence University. Nakon smrti alge aragonitna se ovojnica raspada u ~estice dimenzije mulja. Bahami) – lijevo. 13 617 USA (ahusinec@stlawu. and correlation with respective fossil communities Ton}i Grgasovi}1 & Antun Husinec2 1 Hrvatski geolo{ki institut. koralje.edu) Klju~ne rije~i: vapnena~ke alge. fragmente {koljka{a).. New York. bilo da je dno golo ili obraslo travom. Carbonate sedimentation. Postmortem dezintegracija ovih skeleta vodi stvaranju karbonatnog sedimenta dimenzija pijeska do mulja. Ovapnjenje varira kod razli~itih alga. Hrvatska (tgrgasovic@hgi-cgs. valutice. Velik dio otoka prekrivaju hipersalina jezera nastala u depresijama izme|u litificiranih dina. @umberak Mt. Cymopolia se javlja blizu obale na udaru valova. Batophora je na|ena u lagunarnim okoli{ima. Neke alge (Halimeda. njihovu raznovrsnost. kao {to su Rhipocephalus. . @umberak) – desno. Neovapnjele dazikladalne alge Batophora i Dasycladus Slika 1. Neomeris. Otok San Salvador je mala izolirana karbonatna platforma unutar Bahamskog oto~ja. Acetabularia dolazi u istim okoli{ima kao i Batophora. Rhipocephalus. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 61 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vapnena~ke alge otoka San Salvador (Bahami) i njihova usporedba s odgovaraju}im fosilnim zajednicama Calcareous algae from San Salvador Island (Bahamas). Avrainvillea. Zelene alge iz reda Dasycladales su mnogo rje|e od spomenutih iz reda Bryopsidales (LITTLER & LITTLER. ~esto u malim bazen~i}ima izme|u humaka koje rade kalianasidni rakovi. Udotea i Avrainvillea. Croatia) – right. Dasycladus je na|en u hipersalinim jezerima. bivaju}i sve svijetlije (do bijele) kako se na njima talo`i aragonit. Padina) precipitiraju male aragonitne kristale koji se nakupljaju na povr{ini alga i izme|u filamenata. Acetabularia stvara vrlo tanku aragonitnu ovojnicu koja se tako|er raspada u ~estice dimenzije mulja. Canton. Na{a istra`ivanja fokusirala su se na vapnena~ke alge. {to zna~i da tolerira povremeno isu{ivanje. Carnian. koje le`e na debelom slijedu tercijarnih i mezozojskih karbonata. Ostale vapnena~ke alge (Penicillus. Bahamas Karbonatna platforma Bahama (Great Bahama Bank) {iroko je poznata kao recentni ekvivalent karbonatnih platformi iz geolo{ke povijesti. Tako|er se javlja pri~vr{}ena za korijene mangrova iznad nivoa oseke. Clypeina besici PANTI] (gornji trijas. Figure 1. karbonatni okoli{i. Ovapnjele vrste Cymopolia barbata i Neomeris annulata su vrlo rijetke. 10 000 Zagreb. Ostale zelene alge su tako|er ~este. sve do nivoa oseke. kao i rijetki neomerisi. uglavnom blizu pla`a. 1) i Dasycladus vermicularis. utjecaj na stvaranje karbonatnih sedimenata. karnik. Udotea. 2B i A) su najrasprostranjenije. St. Bahami Key words: Calcareous algae. kao i na usporedbu s fosilnim zajednicama rasprostranjenima u karbonatnim naslagama hrvatskih Dinarida. Vapnena~ke alge na|ene su u raznolikim okoli{ima. Otok izgra|uju pleistocenske i holocenske karbonatne naslage. male debljine i prete`no eolskog podrijetla. posebno u za{ti}enim lagunama s mekanim dnom.hr) 2 Department of Geology. ~vrsto pri~vr{}ena za podlogu. u plimnim kanalima i uz pla`e.

1988.I. D. M.R. U geolo{koj pro{losti situacija je bila obrnuta: dok su nalazi fosilnih briopsidalnih alga rijetki. (1988): Depositional evolution of windward. ali u geolo{koj pro{losti. Doprinos alga iz reda Bryopsidales stvaranju recentnih karbonatnih sedimenata je dobro poznat (npr.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. C) humci koje rade rakovi Callianassa. Recentne halimedaceje Bahama mogu se tako. & LAND. Koli~ina tako sakupljenog sedimenta je vrlo mala u usporedbi s morskom travom. 542 p. 1988). San Salvador. a istra`ivan je i na San Salvadoru (ARMSTRONG & MILLER.M. 763–786.62 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Bahamas. Tipi~na zajednica za{ti}enih plitkomorskih karbonatnih okoli{a Bahama: A) Penicillus.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. A. Pigeon Creek. Tako je npr. Bahamian Field Station. nalazi dazikladalnih alga vrlo su ~esti. M.. BRESNEHAN. LITERATURA ARMSTRONG. a budget. (1988): The biological communities. & MILLER.C. NEUMANN. Bahamas. Slika 2. smatrati recentnim analozima dazikladnih alga paleozoika i mezozoika. sediments.C. L. bilo u trijasu dana{njih Dinarida.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. djeluju kao sakuplja~i (“bafflers”). Grahams Harbor. C) mounds made by crustacean Callianassa. M.C. A. LITTLER. Florida and Gulf of Mexico. & BOARDMAN.– Offshore Graphics. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rasprostranjenost dazikladalnih alga uz obale San Salvadora prije~i procjenu njihovog doprinosa recentnoj karbonatnoj sedimentaciji. u kojem nalazimo i neke vrste ~iji bliski srodnici `ive i danas (Sl. San Salvador. NEUMANN & LAND. Typical community of protected shallow-water carbonate environments of Bahamas: A) Penicillus. Bahamian Field Station. (1975): Lime mud deposition and calcareous algae in the Bight of Abaco. San Salvador. Bahamas. COLBY. B) Halimeda. Bahamian Field Station. & LITTLER. {to se ti~e uloge u stvaranju karbonatnih sedimenata.– Journal of Sedimentary Research. 55–57. 1988. San Salvador. M. iako nisu fosilno sa~uvane. 23–32. San Salvador Island. Bahamas. 1975). Vrlo slaba . 45/4. N. San Salvador.E. neovapnjele alge bile su glavni sakuplja~i sedimenta.S. high-energy carbonate lagoon. Na{a istra`ivanja potvrdila su ranije podatke o iznimnoj va`nosti vapnena~kih alga u stvaranju karbonatnih ~estica dimenzija pijeska i mulja. and biogenic processes of a modern. (1988): Modern carbonate sediment production and its relation to bottom variability.S.D. a u nekim geolo{kim razdobljima predstavljaju litogenetske fosile. Figure 2. Washington D. prije pojave trava. carbonate tidal flat. 1). BRESNEHAN. 95–105. (2000): Caribbean Reef Plants: An Identification Guide to the Reef Plants of the Caribbean. B) Halimeda. hvataju}i ~estice dimenzije pijeska i mulja izme|u svojih ogranaka. Bahamas. COLBY & BOARDMAN.

1998. Changes in the ostracod distribution closely follow regional geological events. Sachsova 2. but valuable ostracod biostratigraphical markers are missing. Ostracod fauna is characterized by strong Tethyan component. This study also presents a peculiar Miocene freshwater ostracod fauna that belong to the Dinaride Lake systems. and is similar to the . deep water ostracods became less abundant. with ostracods occurring both in nearshore and offshore environments. while regressive phases resulted in a great number of specimens and species. Brackish. JIØI^EK & RIHA. the ostracod fauna becomes rich. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 63 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ostracods as biostratigraphic and palaeoenvironmental proxies from Miocene deposits in Croatia Ostrakodi kao pokazatelji biostratigrafije i paleoekologije miocenskih naslaga u Hrvatskoj Valentina Hajek-Tadesse Croatian Geological Survey. RÖGL. the transgression played a major role during the Karpatian age. 2009). ostracod fauna has proven to be a valid tool for the investigation of local and global realms. the determination of ostracod assemblages and species is essential in biozonation of Upper Miocene sediments. The ostracod assemblages and species are useful as biostratigraphic and ecological indicators. Zagreb. Several ostracod species limited to Karpatian age are known. al. (2009) recognized the first marine ingression into the Lower Miocene Lake in this area. Hrvatska The present study gives a short description of the perennial investigation and results of Miocene ostracod (freshwater. 2006. The richness and diversity of ostracod fauna in the area investigated is the consequence of global changes in the Paratethys area during the Badenian. 1961a.. 1963. which had a positive effect on marine organisms. 1991).. PAVELI]. In general. Formation of sedimentary basin in North Croatia started in the Early Miocene. 1967. Based on the analysis of ostracod fauna (HAJEK-TADESSE et al. brackish and marine) fauna from Croatia. 1972) presented a detailed biostratigraphical division and palaeoecological reconstruction of Upper Miocene deposits. The ostracod fauna is autochtonous.4. miocen. the brackish deposits of Late Ottnangian and Early Karpatian age were recognized for the first time in the North Croatian Basin. and consequently the development of different ostracod faunas. 1996). connections of the Central Paratethys with the Mediterranean and the Indo-Pacific Ocean were established and interrupted several times (STEININGER et al. Due to lack of other fossil remaines. During the Miocene. (2009) suggests that the originally marine Karpatian-dated sediments (PAVELI] et al. The marine regression and progressive restriction of conections with the open ocean resulted in demise of ostracod fauna in the Sarmatian. Many “Mediterranean” species dissapeared. The integrative biostratigraphic studie by ]ORI] et al. paleoekologija. Four Badenian ostracod zones were defined in the NCB known from the Miocene of Paratethys (JIØI^EK. different depositional modes and palaeoecological conditions. 1983. biostratigraphy. 2001).) laskarevi – Neocyprideis (M.. Alluvial sediments (without fossil remains) are overlain by lacustrine freshwater to brackish deposits containing the first abundant ostracod assemblages (HAJEK-TADESSE et al. In the lowermost part of the basal marine sediments ostracods are represented with only a few juvenile valves. probably in the Ottnangian (PAVELI] et al.. 1988.. Such unstable type of connection resulted in sea level oscillations (HAQ. Freshwater deposits cover a wider area. palaeoecology. The great transgression started during the basal Middle Miocene. 1988) ca be correlated with the Middle Miocene. Early Badenian deposits. biostratigrafija. Deep marine ostracod fauna dominated in all areas. HAJEK-TADESSE et. Miocene. Croatia (valentina. abundant and well preserved ostracod assemblages dominated in Upper Miocene deposits. SOKA^ (1961. 1990): Lower Badenian zone NO-7 Acanthocythereis hystrix – Bythocypris lucida. 2009). Following the stabilization of marine palaeoenvironment.) sarmatica elongata and NO-10 Carinocythereis carinata – Phlycttenophora farkasi. 1965. Transgressive phases resulted in a much diversified fauna. Croatia Klju~ne rije~i: ostrakodi. and shallow marine fauna became the dominant. During the Neogene the central and northern regions of Croatia were situated on the southern and south-western margins of Central Paratethys.hr) Key words: Ostracoda. Middle Badenian zone NO-8 Eocytheropteron inflatum – Falunia spinulosa and two Upper Badenian zones NO-9 Paijenborchella (E.tadesse@hgi-cgs.

31.– Geol. S. 9–140... F. (1990): Correlation of Ostracod Zones in the Paratethys and Tethys.U. JIØå^EK. Proceedings of Shallow Tethys 3. (1993): Freshwater Miocene of Krbavsko Polje in Lika (Croatia)..Pub. 4. SOKA^. D.. MANDI]. Publs. A study in Basin Evolution. A..– Geol.– Paleont. A. R. R. F. Slovenski geolo{ki kongres. A.. 137–144.. J. jugosl. Carpathica. F. JURI[I]-POL[AK. (1961a): Die pannonische Fauna der Ostrakoden aus der Banija (Kroatien).– In: SAITO HO-ON KAI (ed.. HAQ.. Jugosl. (1967): Pontska fauna ostrakoda jugoisto~nog pobo~ja Zagreba~ke gore. L. (eds.– Bulletin Scientifique. Int. Sendai.64 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & RÖGL. (1983): Redefinition of the Oligocene and Neogene ostracod zonation of the Paratethys. REFERENCES ]ORI]. SOKA^. (eds. 49/6. 98. MIKNI].): The Pannonian Basin. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. AVANI]. B. V. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostracod freshwater fauna of Central Paratethys Sea and Lake Panon (SOKA^.. BELAK. M. It is characterised by a specific endemic development in location Crnika. Sed.. (1965): Die pannonische und pontische Ostracodenfauna von Medvednica. (2006): Preservation. PAVELI]. Carpathica. Croatia). 1979. V. J. Croatica. Assoc. HAJEK-TADESSE. A. I. – Geol. Po`e{ka gora. M.32 PAVELI]. STEININGER. SREMAC. Ass. Pag. A.. L.. 52. D. B. 213–228. 11. No. A.. VRSALJKO. Section A: 10/5. . S. Idrija. F. 1993). J. JURI[I]-POL[AK et al.– Bulletin Scientifique–Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. K. C. O. 433–443. 45. VRABAC. HAJEK-TADESSE. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. ER@EN. 12.. 46/2.. V. sea level change and significance for the deep sea. SOKA^.– Spec. V.. Am. (2009): Lower Miocene ostracods from the Sadovi section (Mt.– Geol. Section A: 6/4. D. 62/1. & HORVATH. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. Z. & WACHA. (1963): Panonska fauna ostrakoda Donjeg Seli{ta jugozapadno od Gline. abundance and architectural variations of Ostracods in different Miocene paleoenvironments of Northern Croatia. (1972): Pannonian and Pontian Ostracode Fauna of Mt. & SARKOTI]-[LAT.): Spec. (1991): Sequence stratigraphy. Eastern Paratethys. 79–87.– Basin Research. 85. U. 391–401. vjesnik.– Geol.. SOKA^. (1979): Miocenski ostrakodi Sinjskog polja. PETRI^. Central Paratethys). vjesnik. & VRANJKOVI]. 251–262.– Miscellana Micropalaeontologica. SREMAC. & SOKA^. Book of abstracts.– Geol. 60/3. (1961): Pontische Ostracodenfauna aus Donja Kon{~ina. & RIHA. A. 195–225. M.): 2. 13.H. SOKA^. 31–43.. M. 15/2.31 SOKA^. KRIZMANI]. Section A: 6/2.– In: RE@UN. BERMANEC. 359–376. Croat. MÜLLER. A. (2009): Revised Mid Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System.. (1988): Correlation of Central Paratethys. Mem.– Bulletin Scientifique.. 3–39. BELAK. JIØå^EK. vjesnik. Geol. 20. 147.3. SOKA^. A.– In: ROYDEN. Medvednica. Petrol... (1998): Early to Middle miocene facies succession in lacustrine and marine environments on the southwestern margin of the Pannonian Basin System. RÖGL. & HAJEK-TADESSE. & GANTAR. PAVELI]. Akad. 63–86. D. and Mediterranean Neogene Stages. R.– Geol. M.

4. Croatia Key words: biostratigraphy. Compared with E16. planktonic foraminifera. in Zone O1. galavisi (BERMUDEZ) and D. and H nanggulanensis HARTONO. Jadransko more Hemipelagic paleogene sediments in the North Adriatic Sea contain very well-preserved planktonic foraminiferal assemblages. whereas D. Eocene/Oligocene boundary. tapuriensis BLOW & BANNER and D. Chiloguembelina cubensis (PALMER) (Fig. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). Exploration & Production BD. Scanning electron microscope images of the planktonic foraminifera from Istra more – 3 well. C – Chiloguembelina ototara (1280 m).54 mm2. specimens are small (average size of foraminifera test is 8504. Planktonic foraminiferal assemblage in the last Eocene zone E16 is highly diversified with 28 planktonic foraminiferal species indicating warm and stable climate. At the end of this zone. Chiloguembelina ototara (FINLAY) (Fig. as well as species Cribrohantkenina inflata (HOWE). After that it becomes very rare and finally disappears at the base of the O2 Zone. Prior to boundary size of the test increased to 9728. Turborotalia ampliapertura (BOLLI) is very rare in late Eocene and became more frequent after the Eocene/Oligocene boundary. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). abundant species decrease in number and some of them become extinct indicating climatic deterioration and instability of the water column.04 mm2). alabamensis CUSHMAN. B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). 10 000 Zagreb. H. H. D. and then abruptly decreases in abundance just before the boundary (cca 5 m). This species also varies in size. 1-C) extremely increases in abundance (cca 15 m before boundary). planktonske foraminifere.d. At the E/O boundary this species has the last peak in abundance. granica eocen/oligocen.. E&P Research Laboratory Department. C – Chiloguembelina ototara (1280 m). Slika 1. At the beginning of their evolutionary appearance. tripartita (KOCH) continued from E16. Four species of Hantkenina are present: H. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). Lovin~i}eva bb. 2005). Field Engineering & Operation Sector. globularis (BERMUDEZ) have their first appearance in O1. After the boundary this species fluctuates in abundance. B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). A – Pseudohastigerina micra (1290 m). A – Pseudohastigerina micra (1290 m). cca 80m after Figure 1. Fotografije planktonskih foraminifera iz bu{otine Istra more – 3 snimljene skaniraju}im elektronskim mikroskopom. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 65 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Planktonic foraminiferal turnover across the Eocene/Oligocene boundary in the North Adriatic Sea Promjene u zajednici planktonskih foraminifera na granici eocen/oligocen u sjevernom Jadranu Morana Hernitz Ku~enjak. Significant changes in small size fractions (<125 mm) across the Eocene/Oligocene boundary have been observed. 21 species of planktonic foraminifera have been observed. Very frequent are specimens of the genus Dentoglobigerina. The turnover of planktonic foraminiferal fauna was studied for a stratigraphic interval spanning the Hantkenina alabamensis Zone (E16) and Pseudohastigerina nagguewichiensis Zone (O1) (BERGGREN & PEARSON. but at the Eocene/Oligocene boundary size decrease to 9004. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catasydrax (8%) are less abundant. 1-D) occurs cca 30 m before the boundary with very few specimens and increase in abundance at the boundary. Adriatic Sea Klju~ne rije~i: biostratigrafija.02 mm2. Vlasta Premec Fu~ek & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte d. primitiva CUSHMAN & PONTON. The most common species are Turborotalia cocoaensis (CUSHMAN) and Subbotina linaperta (FINLAY). compressa PARR.

B) are present also in the 125–160 mm sieve size fraction. Furthermore. 1-A) decrease in size just at the E/O boundary. Turborotalia cerroazulensis group and the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalic. After the Eocene/Oligocene boundary pseudohastigerinids are found only in the <125 mm sieve size fraction. but no longer reaches the previous size. 686–693. & BILLUPS. ZACHOS et al. 217–236. SLOAN. The Eocene/Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantheninids. 244–255. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. Both species Chiloguembelina ototara and C. and aberrations in global climate 65 Ma to present.N. 279–298. ZACHOS. B. J. L. whereas C.66 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. specimens of genus Pseudohastigerina (Fig. C. gemma (JENKINS). during the Eocene. P. ototara drops in size at the boundary and never reaches the former size. 35/4. E. 2001. Tenuitella praegema (LI) and T. The first appearance of Cassigerinella chipolensis was also observed at the boundary associated with other microperforate taxa like Chiloguembelina ototara..– Marine micropaleontology. P.. WADE & PEARSON. It recovers after the boundary. M. (1991): Oligocene planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoclimatic interpretation from Hole 538A.N. 68/3–4. Pseudohastigerina micra (COLE) (Fig. DSDP Leg 77. K. REFERENCES BERGGREN. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. PAGANI. THOMAS. 2008). & PEARSON. cubensis vary in size near the boundary.. (2001): Trends. . Palaeoecology. 1-A. Our data show significant changes of the planktonic foraminifera association. 83.. indicating the global cooling. W. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania. In the small size fraction (<125 mm) a turnover in planktonic foraminiferal association is also very well visible.S. & PREMOLI SILVA. I.A. ototara also shows distinct size reduction at the Eocene/Oligocene boundary.– Paleogeography.– Journal of Foraminiferal Research. 1991. Paleoclimatology. 292.– Science. Gulf of Mexico. SPEZZAFERRI. rhythms. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 boundary. & PEARSON. S. WADE. which culminated in the earliest Oligocene (SPEZZAFERRI & PREMOLI SILVA. Streptochilus martini (PIJPERS).

stratigraphy. Middle Miocene.g. Paratetis. Ljubljana.5 cycle (RI@NAR et al. with the Indopacific bioprovince and the Eastern Paratethys. None of the other observed events is marked by global synchronicity. 1000 Ljubljana. 2004) and calcareous nannoplankton of the Mura depression (BARTOL. FCO of Reticulofenestra pseudoumbilicus />7 mm/. gervaisi was proven with diatoms (HORVAT. Slovenija Key words: paleogeography. It is widely assumed that this seaway was closed by the end of the Middle Badenian at the NN5/NN6 boundary so that the Central Paratethys was already isolated from the Mediterranean in the Upper Badenian and communicated only to the southeast. As the species was not found in any older beds. The composition of Badenian nannoplankton assemblages in the Mura depression (Mura-Zala basin) closely resembles that of contemporary Mediterranean assemblages. Milo{ Bartol2 & Vasja Miku`1. Slovenski koridor The Slovenian Corridor.2. Ljubljana. The southernmost localities in the Central Paratethys are in northern Croatia and in the Kr{ko basin.– ZRC SAZU Publishing.2 1 2 Univerza v Ljubljani. REFERENCES BARTOL. particularly the biogeography of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). Pleobiogeography and events in the Central Paratethys during the Miocene. Slovenian Corridor Klju~ne rije~i: paleogeografija. On the basis of the paleogeographic and stratigraphic distribution of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). 1996).. was opened during a syn-rift phase of the Pannonian basin formation in the Karpatian. that the connection of the Central Paratethys with the Mediterranean existed also in the Upper Badenian. 8–31. (2007): Benchmark data of a changing sea – Paleogeography. P.E. gervaisi did not colonise the southern part of the Central Paratethys. 2002. gervaisi can only be found in the Mediterranean. 1000 Ljubljana. a seaway connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. srednji miocen. . they are diachronous or missing in various regions.– ZRC SAZU Publishing. Amsterdam. Atlantic. 136 p. 2004. Novi trg 2. & PILLER. 1998. (2004): Middle Miocene siliceous algae of Slovenia: paleontology. paleoecology. Privoz 11. 2004. Upper Badenian. in fact.. The results of two independent studies of the Miocene siliceous phytoplankton of the Kr{ko basin (HORVAT..– Palaeogeography. LO of Cyclicargolithus floridanus and the appearance of the first scattered specimens of Calcidiscus macintyrei) is exactly the same in the Lenart section (Central Paratethys) and several Mediterranean sites (FORNACIARI et al. HORVAT. STEININGER & WESSELY. and the perfectly symmetrical parallel development of calcareous nannoplankton assemblages on both sides of the Slovenian Corridor it can be assumed. 2004). M. since the species P. This parallelism can be explained as a consequence of an active connection between the two realms during the lower part of NN6 or as a reflection of a universal global trend. W. Palaeoecology. The succession of observed biostratigraphic events immediately above the NN5/NN6 boundary (LO of Sphenolithus heteromorphus. the migration of the species to the Central Paratethys appears to have occurred in the Upper Badenian. POPOV et al.. 255 p. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 67 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New facts about the Upper Badenian Paratethys paleogeography Novija saznanja o gornjebadenskoj paleogeografiji Paratetisa Aleksander Horvat1. The study of mollusc assemblages in the Kr{ko basin. 2000).4. The Upper Badenian age of the beds with P. the Western Paratethys and at the northern margin of the Central Paratethys (MIKU@. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. 2007. 2000). 253.. Paratethys. HARZHAUSER & PILLER. A. HORVAT. RÖGL. LCO of Cyclicargolithus floridanus. and not through some connection with the eastern Mediterranean. and Indian Oceans reveals. New data indicate that the oldest marine facies in the Kr{ko basin is of Upper Badenian age which means that the Kr{ko basin was not flooded before the transgression at the beginning of the TB 2. that only the LO of Sphenolithus heteromorphus is a globally well correlated event. gornji baden. (e. 2009) were found to have some similar palaeogeographical implications and indicate that connection of the Central Paratethys and the Mediterranean remained active untill the end of the Badenian. the Pacific. 2006). The migration path must have led across the Slovenian Corridor. (2009): Middle Miocene calcareous nannoplankton of NE Slovenia (western Central Paratethys). paleobiogeography. offers some additional proof of an active connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. Oddelek za geologijo. Slovenija Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. A comparison of ODP and DSDP reports from the Mediterranean. HARZHAUSER. Palaeoclimatology. OTONI^AR & CIMERMAN.

F. 279–310. STEININGER.. A. MILETI]. & GANTAR. V. (2000): From the Tethyan Ocean to the Paratethys Sea: Oligocene to Neogene stratigraphy. Frankfurt. Ges. Mus.. Österr.. 2nd Slovenian Geological Congress. Ljubljana.F. 250..– Geologija.): Book of Abstracts. paleogeography and paleobiogeography to the circum-Mediterranean region and the Oligocene to Neogene basin evolution in Austria. F.– Cour. Wien. F..– Ann. & HORVAT. F. Ljubljana. 42. . RIO. (eds. Idrija. A. RÖGL. DI STEFANO. OTONI^AR.– Geologija. G.– Mitt.G. biostratigrafija in depozicijski model srednjemiocenskih karbonatnih kamnin med Kr{ko vasjo in Obre`jem. (2002): Middle Miocene sediments on the northern part of Gorjanci between ^ate` and Kostanjevica (SE Slovenia). F. B. Senckenberg.V. D.. (1998): Palaeogeographic considerations for Mediterranean and Paratethys Seaways (Oligocene to Miocene). D. I. (1996): Middle Miocene calcareous nannofossil biostratigraphy in the Mediterranean region. 99A. ROZANOV. 10 Maps. & NEGRI.– In: RE@UN. RÖGL. ER@EN. POPOV.. (2000): Pereiraea gervaisi (Vézian) from Miocene beds south of [entjernej in Lower Carniola.. VERBI^.-Inst. I. 531–536. T. 123–140. & KOVAC. M. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 FORNACIARI. MIKU@. Forsch. 37–62. PETRI^. & WESSELY. & CIMERMAN. A.Y. 45/2. New York. (2006): Facialna analiza. 42/1. STEININGER. Wien.68 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Micropaleontology. Naturhist. 1–46. RI@NAR. B. A. 92. 71. 95–116. F. E. I.. S. (2004): Lithological-Paleogeo- graphic maps of Paratethys. Geol. U. SCHERBA.

Throughout the entire interval ostracods. perm. quartzarenite (silica. In this interval there are no fossil remains. Fossils have not been found. dolomicrite and dolopelmicrite in places recrystallized. shale and chert. Lithological characteristics suggest supratidal with sabkha environment. crystalline dolomite. Only a few fragments of echinoderms. The Butmah Formation of the Upper Triassic (1230– 1180 m) is next. and drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. Sediments are micrite (M). Permian age is supposed as well as transitional to continental depositional environment.d. The succession of sediments in Khnifes-1 continues with the Amanus Sand Formation of the Palaeozic (2790– 2330 m) consists of quartzarenite and hematitic mudstone/ claystone. Sedimentation took place in peritidal (shallow subtidal – supratidal) environment. follows. The Kurrachine Anhydrite Formation of the Triassic (1590–1230 m) consists of argillaceous dolomicrite with early diagenetic anhydrite and gypsum. Damir Stankovi}1. Kre{imir Krizmani}1 & Georg Koch2 1 INA – Industrija nafte d. Carboniferous. Branko Sokolovi}1. Sediments are composed of dolomicrite. fragments of echinoderms. salt and shale pursues. Croatia Key words: Cretaceous. anhydrite and dolomite cement) and rare siltstone and dolomicrite of the Markada Formation (3022–2790 m) has been distinguished at the bottom of the well. The Middle – Upper Triassic age is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. Field Engineering & Operations Sector. The Scythian age is presumed according to correlation with previously investigated wells. karbon. Sedimentation probably took place in transitional environment. Lithology and absence of fossils suggest predominantly continental (fluvio-deltaic) environment. In this unit the microfossils have not been found. Very scarcely thin mollusc shells were observed together with some other fossils fragments. The Amanus Shale Formation of the Lower Triassic (2330–2214 m) made of hematitic shale. Due to a correlation with previous investigated wells. The Carnian age is supposed due to the lithological characteristics as well as correlation with similar deposits. and lithology the whole interval is affiliated to Upper Albian – . Permian. On the basis of correlation with previously investigated wells.. As a result of correlation with previous investigated wells. Index microfossils have not been found in this unit. brachiopods. Fossils have not been found. litistratigrafske formacije u Siriji The vertical exploration well Khnifes-1 is located in the Hayan block in Syria. The Carboniferous age is presumed according to correlation with previous investigated wells. Croatia 2 Croatian Geological Survey. has been noticed. and lithology. ostracods. biomicrite (W). EK logs. Triassic. Lovin~i}eva bb. EK logs. less gypsum. Lithology and microfossil content indicate peritidal – supratidal with sporadic sabkha environment. Deposits are formed in transitional (deltaic) and occasionally shallow marine environment. corals and relicts of foraminifera have been found. argillaceous dolomicrite with anhydrite. Zagreb. hematitic and dolomitic. Microfossil association is very poor or almost absent. mollusc shells. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 69 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Khnifes-1 (Sirija) Zlata Ivani~ek1. biomicrite (W) in places dolomitic and/or argillaceous. undeterminable benthic foraminifera and relicts of microfossils have been found. E&P Research Laboratory Department. gastropods. Sachsova 2. Exploration & Production BD. Lithostratigraphic Formations in Syria Klju~ne rije~i: kreda. Vladimir Veseli1. calcitic and silty-sandy) with primary anhydrite/gypsum and shale. thin mollusc shells. Only benthic foraminifera Nodosaria sp. trijas. Gabrijela Pecimotika1. Next is the Kurrachine Dolomite Formation of Triassic (2214–1590 m) composed of micrite (M). The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous (1180– 1140 m) composed of quartzarenite in places conglomeratic. The Hayane Formation of the Lower Cretaceous – Upper Cretaceous (1140–1030 m) carries on the Mesozoic series. In this unit the microfossils have not been found. The Palaeozoic sediments composed of mudstone/claystone in places hematitic. The Middle – Upper Triassic age is presumed according to correlation with previously investigated wells. dolomite (crystalline and dolomicrite) and shale proceeded. 10 000 Zagreb. and sporadically late diagenetic dolomite. dolomicrite (argillaceous.4. slightly fossiliferous. EK logs and lithology the Lower Cretaceous age has been defined.

Lithology and microfossil association suggest outer shelf to deep marine depositional environment. are presented by the following planktonic and benthic foraminifera: Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). and lithology the age of whole interval has been estimated as Upper Cenomanian – Turonian. rarely argillaceous and sporadically brecciated is next. In the whole interval. Bulimina sp. Subsequently. dolomitized micrite (M). Globotruncana bulloides (VOGLER). which define the Late Campanian to Maastrichtian age. in some places with anhydrite. Gavelinella sp. consists of biomicrite (W) interbedded with phosporites. carbonate microbreccia. follows. gagnebini (NAKKADY). dolopelomicrite in places recrystallized and impregnated with organic matter).. Throughout the entire interval fragments of thin mollusc shells. Fossils are very rare. there is the Judea Formation (390–10 m) of the Upper Cretaceous again.. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal with sporadic sabkha environment. . and in lesser amount of early diagenetic dolomite (dolomicrite. Next is the Judea Formation of the Upper Cretaceous (1030–740 m).. planktonic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. Macroglobigerinelloides sp. Gyroidinoides sp. The Upper Cenomanian – Turonian age of this interval is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. echinoderms as well as undeterminable benthic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. mollusk shells and relicts of microfossils have been found. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (740– 530 m). and Bolivina sp. Contusotruncana sp. Gaudryna sp.. Heterohelix sp. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (530–390 m) made of biomicrite (W). Muricohedbergella sp. fragments of molluscs. in the association of the whole interval. EK logs.. Sediments were most probably deposited in restricted shallow marine environment. and some dolomicrite. chert and shale. and Marsonella sp. Deposits are predominantly composed of late diagenetic dolomite (finely – medium crystalline). mollusc shells and fragments of echinoderms are present too. Gansserina gansseri (BOLLI). Rugoglobigerina sp. Only a few fragments of echinoderms. This formation is brought into abnormal contact with the preceding Shiranish formation by tectonics (fault).. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. The following foraminifera taxa have been defined the Late Santonian – Early Campanian stratigraphic position of the deposits: Muricohedbergella sp. benthic undeterminable foraminifera. and chert. Ma- croglobigerinelloides subcarinatus (BROENNIMANN).. Globotruncana sp. dolopelmicrite – recrystallized and fossiliferous).. rare gypsum. Bulimina sp. On the basis of correlation with previously investigated wells.. sporadically slightly fossiliferous. Lithology and microfossil content indicate deposition in outer shelf to deep marine environment... Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Middle Cenomanian. Globotruncana sp.. Heterohelix sp. Sediments are composed of dolomite (predominatelly late diagenetic. Also. undeterminable bentic foraminifera.. ostracods. The microfossils. Lenticulina rotulata (LAMARCK). Bolivina sp. Pseudoguembelina costulata (CUSHMAN).70 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Globotruncana aegyptica var. Microfossil association is very poor or almost absent.

Hrvatska Key words: ammonoids. 1887). prisustvo rodova Acrochordiceras. U nekim slu~ajevima ta o{te}enja nisu bila kobna po amonita. dolazimo tako|er do zna~ajnih informacija Slika 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 71 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tragovi ugriza na lju{turama anizi~kih amonita Po{taka. Unato~ kondenziranoj sedimentaciji i problemima vezanim uz superpozicijske odnose. Orlovica i Gologlav (Lika i Dalmacija) prikupljena je brojna i raznovrsna cefalopodna fauna. Hrvatska Klju~ne rije~i: amoniti. {koljka{ima. Na njima se jasno vidi da su organizmi pretrpjeli odre|eni stupanj o{te}enja lju{ture. 10 000 Zagreb. Tijekom obrade i klasifikacije prikupljene faune na lju{turama nekoliko uzoraka uo~eni su. Po{tak. 1911 Slika 2. Sjeverne Amerike i Azije. 1981). Balatonites je dijagnosti~ki najvrjedniji rod za ovo vremensko razdoblje i pojavljuje se kao bitan marker niskih paleogeografskih {irina (TOZER. pustericum MOJSISOVICS. Croatia Dra`en Japund`i}. algama dazikladacejama. reptile bite marks. Demetrova 1. pustericum MOJSISOVICS. pravilni i neuobi~ajeni o`iljci – tragovi ugriza. pa lju{tura pokazuje istovremeni rast (Acrochordicras ippeni ARTHABER. Balatonites.. 2004). Stoga je za faunu pelsonijskog potkata u europskoj stratigrafiji prihva}en naziv “Balatonites-zona” (VOROS. Acrochordicras ippeni ARTHABER. 1911). Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. Prou~avanjem ovih fosila na kojima je vidljiva patolo{ka {teta. aulakoceratidima. Na osnovi determiniranih rodova i vrsta amonita mo`emo ustvrditi da se radi o hanbulo{kom facijesu.4. Amoniti prona|eni u kokinama unutar teepee {upljina javljaju se zajedno sa nautiloidima. Acrochordicras cf. te podre|eno benti~kim foraminiferama. / Figure 1. 1882 i Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. Tragovi zubi na lju{turama mogu}i su klju~ determinacije vrsta grabe`ljivaca koji su se hranili amonitima (TICHY & URBANEK. Middle Triassic. po prvi puta kod nas. dok se na drugima (A. 1992). a mogu ukazivati i na koji su ih na~in napadali. Hrvatska Bite marks on the Anisian ammonoid shells of Po{tak Mt. / Figure 2. 2003). ortoceratidima. ugrizi gmazova.. a poznat je iz Europe. anizik. Bulogites i Proteusites upu}uje na pripadnost faune u anizi~ki “pelsonijski” potkat (BUCHER. Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. 1882 . srednji trijas. Anisian. cf. 1882) mo`e zaklju~iti da je ugriz predatora bio smrtonosan. brahiopodima i bodljika{ima. kao i nedostatku novijih podataka o stratigrafskom rasprostranjenju amonita. Po{tak Mt. u literaturi poznatom i kao “bosanski muchelkalk” (HAUER. Croatia Tijekom terenskih istra`ivanja kustosa geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u posljednjih nekoliko godina na lokalitetima Po{tak.

A. G. Sjeka~ima-dlijetu nalik prednji zubi. 18. 71–121. Nalaz nep~anog zuba u fragmentu nastanjene klijetke roda Monophyllites po svojim morfometrijskim karakteristikama upu}uje na anizi~koga gmaza Placodus sp. 1–8.– Denkschriften der Kais. Procladiscites brancoi MOJSISOVICS.. tbl.R.. tako i na postoje}im zbirkama amonita u Muzeju.. ROMER. 1882 o paleookoli{u te o polo`aju amonita u morskom hranidbenom lancu.): The Ammonoidea: The evolution classification. 1906. & URBANEK. ramenono{ce.– In: HOUSE. 87–90.72 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 8 tbl. Figure 4. System. Tooth of the reptile Placodus sp. Spec. F.– Geo. Wien. Alp. / Figure 3. E. 65–100. Prije nego li je bila poznata anatomija Placodus-a. Chicago.. (Fotografije/Photo: Nives BOR^I]). E. J. smje{teni na anteriornom dijelu premaksile.. 54. Fasciclus. 135/2..– Geologica Hungarica series Palaeontologica. Wien. 425–465. Innsbruck. LITERATURA BUCHER. rakove i glavono{ce. TICHY. Kl. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian. VÖRÖS. A. mode of life and geological usefulness of a major fossil group. M. Middle Triassic) from northwestern Nevada (USA). a kada se plijen jednom na{ao u ustima zdrobili bi ga stra`njim i nep~anim zubima. Akademie der Wissenschaften.T. Bundesanst. 3rd ed. Chicago Press. pretpostavili smo da se radi o otiscima ugriza gmazova specijaliziranih za durofagnu prehranu.R. 55. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. 50 p. . a specijaliziranog (~eljust i zubi) za lov na tvrdolju{turaste organizme: {koljka{e. njihovi zubi bili su tuma~eni kao riblji (ROMER. VII + 468 p. (2004): Biss-Spuren eines Sauriers an Pinacoceras parma MOJSISOVICS.S. uzev{i u obzir sve parametre kao i dosad opisane nalaze iz istovremenih talo`ina.– Jahrb. ostavljali su duboke o`iljke na lju{turama amonita. (ed. & SENIOR. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 3. 1833 i Omphalosaurus MERRIAM. Poznata su samo dva anizi~ka gmaza specijalizirana za drobljenje lju{tura amonita: Placodus AGAZZIS. H. Vol. Geol. TOZER. London.– Univ. Detaljnom analizom o`iljaka. kako na terenu. ein Ammonit der Halleiner Obertrias. Oni su lovili svoj tvrdolju{turast plijen bezkralje`njaka iz mekog morskog taloga svojim isturenim prednjim zubima. Assoc.. 1966). Math. 1. Radi se o vrlo zanimljivim i dosad neistra`ivanim nalazima koji sadr`e niz informacija o `ivotu i peleoekolo{km prilikama u srednjotrijaskom prostoru zapadnog Tethys-a {to nam pru`a nove mogu}nosti za daljnja istra`ivanja. Zub gmaza Placodus sp. (1981): Triassic Ammonoidea: Classification.R. evolution and relationship with Permian and Jurassic Forms. Budapest. (1966): Vertebrate Paleontology. Slika 4.. HAUER. (1887): Die Cephalopoden des Bosnischen Muschelkalkes von Han Bulog bei Sarajevo.-Naturw.

W Slovenia) Gornjokredni karbonatni slijed sjevernog ruba Jadranske karbonatne platforme (Hru{ica. Conicorbitolina conica) have been locally noticed indicating Lower to Middle Cenomanian age of the unit. Hru{ica plateau.si) 2 Karst Research Institute ZRC SAZU. zapadna Slovenia Introduction Late Cretaceous sedimentary evolution of the inner parts of the northern sector of the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) is relatively well known. Coarse-grained grainsupported lithofacies indicate deposition in high-energy environments as a result of storm and wave reworking and redistribution of shallow marine rudist shoals. 200 m thick. litostratigrafske jedinice. Approximately 1200 m thick Albian to Campanian carbonate succession was studied in the “Nadrt” geological profile. synsedimentary tectonics.4. Tectonically. Rudist bioclastic rudstone and grainstone/rudstone lithofacies prevail over bioclastic packstone which occur in the lower part of the unit. Slovenia (otonicar@zrc-sazu. Hru{ica. The upper boundary of the unit is gradual and defined where thin bedded bioclastic-peloidal-foraminiferal wackestone/packstone prevails over thick bedded rudist dominated framestone and rudstone. fenestral fabrics. should yield the information about these events. Depositional settings of the inner areas of the northern sector of the AdCP indicate significant differentiation in topography culminated in development of deep closed lagoons and/or intraplatform basins throughout the Cretaceous as a consequence of regional tectonics and in minor extent eustasy. Dimi~eva 14. (3) Third. zapadna Slovenija) Jernej Je`1 & Bojan Otoni~ar2 1 Geological Survey of Slovenia. lithostratigraphic units. thin bedded ostracod-peloid-miliolidal mudstone and mudstone/wackestone prevail. unit is composed of thick-bedded limestone. even more sensitive to conditions that control carbonate production. while in the middle part of the unit orbitolinid foraminifers (e. 90 m thick. litofacijes. (2) Next. intraclastic-ooid grainstone occurs sporadically. Benthic foraminifers Broeckina (Pastrikella) balcanica and Vidalina radoicicae suggest the Upper Cenomanian age of the unit. With regard to lithofacies characteristics and their stratigraphic position. The upper boundary of the unit is sharp and marked by sudden lithologic change from mud dominated lithofacies to bioclastic packstone with pelagic fauna. In the uppermost part of the unit up to 30 cm large shells of caprinids and chondrodontids have been found.g. Mud-supported textures of the unit with oligotypic fauna indicate deposition in restricted closed lagoon with episodic higher energy events when grain-supported lithofacies were deposited. Therefore. while algal-peloidal-intraclastic-bioclastic-foraminiferal wackestone/packstone and packstone/ grainstone is less common. W Slovenia Klju~ne rije~i: gornja kreda. The upper boundary of the unit is gradual and defined where progressively thicker and com- . unit is composed of mudstone and mudstone/wackestone lithofacies characterized by fenestrae (i. 6230 Postojna. the most extended thrust unit of the northwestern External Dinarides. as the main sites of carbonate production. Adriatic Carbonate Platform (AdCP).e. Jadranska karbonatna platforma. Slovenia (jernej. Titov trg 2.. Mud dominated texture.si) Key words: Late Cretaceous. Lithostratigraphic units of the Nadrt section (1) Among different lithofacies of this 350 m thick unit. eight informal lithostratigrafic units were defined.jez@geo-zs. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 73 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Late Cretaceous carbonate succession of the Northern margin of the Adriatic Carbonate Platform (Hru{ica plateau. In the lowermost 32 m of the unit. loferite).. Grain supported lithofacies were deposited during periodical storms. in the central part of the Hru{ica plateau. 1000 Ljubljana. lithofacies. occurrences of supratidal breccia and meteoric cements indicate depositional processes in peritidal environments from restricted lagoon to tidal/supratidal zone of tidal flats. Locally dolomite and dolomitized limestone prevail over limestone. In the lowermost part of the unit calcispheres and pelagic foraminifers occur. while the evolution of its marginal parts and transition towards the deeper marine Slovenian basin have not been studied in detail. close to the regional road Logatec – Ajdov{~ina. sinsedimentna tektonika. while bioclastic-ostracod-foraminiferal packstone and graistone rarely occur within thicker beds. also the successions of the marginal parts of the platform which are normally. the investigated area belongs to the Hru{ica nappe.

Although substantial stratigraphic gap between the fifth and sixth unit couldn’t be formed without tectonic uplift of the marginal parts of the AdCP the subaerial exposure was initially most probably triggered and/or amplified by Late Turonian eustatic sealevel fall. Scandonea samnitica. burrows and local abundance of ostracods indicate depositional environment of relatively protected lagoon with more opened episodes when packstone/grainstone was deposited. Continuous deepening of the accommodation space and progressively more open mid ramp depositional setting culminated in seventh lithostratigraphic unit. rudists. Pseudocyclamina sphaeroidea. approximately 30 m thick. With regard to foraminiferal assemblage. unit consists of mudstone/wackestone. echinoderm fragments. Moncharmontia apenninica. The lithofacies of the first. Transition to the next unit is gradual and defined where characteristic echinoderm and mollusk bioclasts and calcispheres disappear. unit. (7) Bedded and locally massive limestone compose 100 m thick seventh unit. rudists. benthic foraminifers and algae are the most common. (6) Next. Discussion and conclusions In general. More than 400 m thick accumulations of predominately bioclastic grain-supported mid ramp lithofacies of the unit seven and eight could be correlated with second order Santonian/Campanian sea-level rise and tectonically induced subsidence of the marginal parts of the platform during the foreland basin development. while echinoderm fragments. The upper boundary of the unit is gradual and defined where foraminiferal-bioclastic packstone with sparse calcispheres prevails over mud-supported lithofacies. lithostratigraphic unit. while grainstone/rudstone type occurs only locally. while the Lower Cenomanian deepening of depositional environment was most probable tectonically induced. Limestone lithofacies of this unit were deposited in subtidal oligotrophic open marine environment. the lithofacies of the sixth unit which indicate characteristics of inner ramp environments were deposited during transgressive system tract (TST). The occurrence of foraminifera Keramosphaerina tergestina and Calvesiconus lecalvezae suggest the Campanian age of the unit. Erosional unconformity overlain by by flysch deposits represents the upper boundary of the unit.74 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 25 m thick. rudist bioclasts. The upper boundary of the unit is gradual and defined where the amount of calcispheres diminishes simultaneously with the increasing amount of foraminifers and algae. the unit is Santonian in age. calcispheres and bryozoans were recognized only locally. while those of the second and forth units indicate deposition in the mid ramp setting predominantly under transgressive system tract (TST). foraminifers and calcispheres prevail over red algae and hydrozoans which occur sporadically. Mud-supported textures. Calcispheres and lack of characteristic sedimentary structures suggest a deposition in subtidal depositional setting within a relatively open marine environment. Distinct unconformity denoted by bauxite deposits represents the upper boundary of the unit. (4) Approximately 20 m thick fourth unit is composed of thick-bedded limestone predominantly composed of mudstone/wackestone and wackestone/packstone lithofacies with echinoderm and mollusk shell fragments and calcispheres. Packstone textural type is the most common. Transgressive character of the fourth and sixth unit could be correlated with the eustatic sea-level rise at the Cenomanian/Turonian and Santonian/Campanian boundary. Among skeletal grains. Diversity of fauna within prevailing micritic limestone lithofacies suggests deposition in open relatively oligotrophic lagoon. Lithofacies characteristics mainly indicate deposition in subtidal oligotrophic open marine environments. Deposition of the fifth unit was interrupted by forced regression denoted by paleokarstic features and bauxite deposits. Among skeletal grains. while packstone and packstone/grainstone occur only locally. ostracods and peloids. 350 m thick. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 monly coarser-grained lithofacies pass over to micritic limestone with bioclasts and sporadic calcispheres. the lack of reef building organisms and distribution of the lithofacies in the study carbonate succession indicate ramp-type carbonate depositional system. Fenestral fabrics and other geopetally filled voids indicate periodic intertidal conditions. Thus. The study of lithostratigraphic units suggests alternation of inner and mid ramp depositional environments induced by relative sea-level changes. (5) Algal-bioclastic-foraminiferal-peloidal mudstone and mudstone/wackestone are the prevailing lithofacies of the fifth. Sporadic fenestrae in the upper part of the unit suggest intertidal conditions. Upper part of the unit and the eighth unit indicate deposition in the subtidal open marine setting suggesting mainly the mid ramp depositional environments with slow but continuous relative sea-level rise. algae. . rarely packstone textural types with benthic foraminifers. (8) Various lithofacies (wackestone to rudstone and boundstone textural types) compose the youngest. third and fifth units indicate characteristics of the inner ramp lagoonal and peritidal depositional setting and were mainly deposited under highstand system tract (HST). including Murgella lata.

1997). and Kor~ula. Biología. Lesinae et M. The new finding. Trogir.. Spain Key words: Pycnodonts. Universidad Autónoma de Madrid. (1902): Paläoichthyologische Beiträge. 1895. not only for phylogenetic systematics. in Istria. Primo{ten. near Barban. sl. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 75 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book A revision of the Cretaceous ichthyofauna from Croatia. Cretaceous. and is the first complete pycnodontiform fish specimen that has been found in Croatia. and near the towns of Split. which might be related to a new fish specimen reported here. 1997). s osobitim obzirom na piknodonte Koraljka Klepa~1 & Francisco José Poyato-Ariza2 1 2 Natural History Museum – Rijeka. 1995) comes from the recently discovered locality of Rojni}i. 1997) to date. Über einen obermiozänen Lates aus Dolje bei Agram in Kroatien. kreda. 1895. 1854 (GORJANOVI]-KRAMBERGER. and one on the territory of Istria (Valtura. 2003). and compare it with the closely related specimens of the same age. (1895): De piscibus fossilibus Comeni. Croatia Dept. 1854 assessed on the basis of isolated dentitions only (SCHULTZ & PAUNOVI]. The Croatian Natural History Museum in Zagreb houses specimens of pycnodontiform fish from localities in Dalmatia. but also for comparison of the local ichthyofaunas in the Tethys Sea and the surrounding areas during the Cretaceous. It is a holotype of the nominal species “Coelodus” gasperinii GORJANOVI]-KRAMBERGER. Most sites with Cretaceous ichthyofauna are located in Dalmatia – on the islands of Hvar. Sagor et Trifail. saturnus HECKEL. The Natural History Museum in Split houses a well preserved specimen of another pycnodontiform fish which has been found on the island of [olta. Istra.. will certainly provide most valuable information. I. The new finding. REFERENCES GORJANOVI]-KRAMBERGER. on Bilogora). Dalmacija. Omi{. with special reference to pycnodonts Revizija kredne ihtiofaune Hrvatske. Only one site in northern Croatia (Sedlarica. 1895. the Tethys sea constitutes a relatively steady environment for fish. a splendid specimen of pycnodontiform fish. 1854 (SCHULTZ & PAUNOVI]. During the Jurassic and the Cretaceous. as part of a project to study the Cretaceous pycnodonts from Croatia. The only known specimen of a pycnodontiform fish from Istria comes from Valtura. 1–67. 1. Libanonis et appendix de piscibus oligocaenicis ad Tüffer. The validity of Coelodus suillus. [olta. 1997. akad. Croatia Klju~ne rije~i: Piknodonti. 1854. Hrvatska There are 19 localities with fish remains from Cretaceous platy limestones in Croatia. Some fragmentary material. 1975). together with revision of the previously known Croatian material. one from Dalmatia and the other from northern Croatia are housed in the Institute for Quaternary Paleontology and Geology of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb (SCHULTZ & PAUNOVI]. and will provide relevant information for study and comparison of the Tethys fish fauna in the Croatian area during the Creataceous period. near Pula) have provided Cretaceous ichtyofauna outside Dalmatia (SCHULTZ & PAUNOVI].. Istria. SCHULTZ & PAUNOVI]. . and is housed in the Natural History Museum in Vienna.. Lorenzov prolaz 1. These are: a nearly complete specimen originally reported as Coelodus saturnus HECKEL. 1997) and a specimen referred to as the holotype of Coelodus suillus HECKEL. umjetn. 28049-Madrid. D. 1902. namely two isolated dentitions of Coelodus cf. Among the fishes from those localities we have reviewed the material previously assessed as the Pycnodontiformes. so that Early (and even some Late) Cretaceous ichthyofaunas are essentially formed by relict forms from the Jurassic. RADOV^I].4. Dalmatia. two specimens of Coelodus saturnus HECKEL. GORJANOVI]-KRAMBERGER. Pag. Rijeka. questioned by POYATO-ARIZA & WENZ (2002) is being revised by the authors. 16. It is an isolated dentition assessed as Coelodus saturnus HECKEL. RUKAVINA. and Mali Lo{inj (GORJANOVI]-KRAMBERGER. [ibenik. consisting of part and counterpart found in bedded peloid packstones dated as Upper Cretaceous (VELI] et al. D. 2003). The objective of our present work is to describe this new fossil remain.– Djela Jugosl. Mrzleci. 12 tab. znan. It is housed in the Natural History Museum in Rijeka. Vrlika. 1854 (GORJANOVI]KRAMBERGER. II. Zagreb. Über einige Fische des ungarischen Tertiärs. 51 000. The new pycnodont is a confirmation of this. Cantoblanco. Bra~. RUKAVINA. III. near Pula.

– Croatian Natural History Museum. HECKEL. geology and palaeoenvironment. Mathem. (2002): A new insight into pycnodontiform fishes. (2003): Catalogue of Fossil Vertebrates in the Croatian Natural History Museum. S. Guide-Book: 21–30. J. Zagreb. Budapest. 11. 1–55. D. Zagreb. (1995): A Review of the Geology of Istria. Steiermark. 17. Pycnodontidae) im Turonien (Oberkreide) von Gams bei Hieflau.. SCHULTZ. Geol. Jahrb.– Sitz. (1975): Some new Upper Cretaceous Teleosts from Yugoslavia with special reference to localities. Zagreb. 139–248. 14. geol.. Osterreich. und aus der Oberkreide von Kroatien und Italien. (1856): Beiträge zur Kenntniss der fossilen Fische Oesterreichs. 192 p. ... J.– Mitt.-Ber. IV.– I. Wien. Akad.-naturwiss. Zagreb. Cl. Math.. Über zwei obercretazische Fische der Insel Bra~ und [olta in Dalmatien. M. (1854): Über den Bau and die Eintheilung der Pycnodonten nebst kurzer Beschreibung einiger neuen Arten derselben. Wiss. et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Über einen miocänen Sparsiden aus Steiermark. VELI]. O.. 433–464. POYATO-ARIZA. Paris. Anst. Wiss. jugosl. Wien. Cl. RADOV^I]. 73–141. Akad. (1997): Der Nachweis von Coelodus (Osteichthyes. 24/1.– Palaeont. J.– Geodiversitas. 1–21. Excursion. 187– 274. Wien.-naturw. I. & PAUNOVI]. & WENZ. HECKEL.. F. Congr.76 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. RUKAVINA. Ung.– Annalen des Naturhistorisches Museum in Wien 98A. Croat.– Denkschr. 12.. J.

Zhejiang.aljinovic@rgn. C. Y. B. S.hr) Key words: Permian-Triassic boundary. ZHANG. (Triassic conodonts of the Slovenian Basin). and Griesbachian (lowermost Triassic) parvus. (2007): First record of Hindeodus-Isarcicella population in Lower Triassic of Slovenia. the latest Changhsingian (uppermost Permian) praeparvus Zone. postparvus and anceps Zones. Hindeodus parvus is the first globally distributed species that appears just above the minimum faunal diversity indicated by the minimum in d13C (KOZUR.kolar@geo-zs. conodont zonation.zs. 19–28. RAMOV[. 252/1.– Boll. 37–38. WANG. 173–213. The approved proposal clearly separates the event stratigraphic. and remained stable until Late Anisian times (BUSER et al. zapadna Slovenija The stratigraphy of the Permian-Triassic Boundary (PTB) beds has been intensively studied in many parts of the world for many years after the establishment of the Permian-Triassic Working Group (PTWG) in 1981. 2007) and then follow oolithic-clastic Early Triassic succesion of beds. YANG. . Z. biostratigrafsko datiranje. Geology and Petroleum Engineering. the Luka~ section enables correlation with the sequences in Southern Alps and in other areas of the world. In the paleogeographic sense Late Paleozoic and Early Triassic beds of the studied area were formed on extensive Slovenian Carbonate Platform which became established in the Late Permian. 24. 2001).. Stratigraphically most important species across the PTB belong to the conodonts of the Hindeodus-Isarcicella group. & ZAKHAROV.. YIN. 1 000 Ljubljana.– Geologija 50/1. 72–81.D..Y. KOZUR. 1996).– Geologija. 1996. A. WANG. Slovenia (tea. parvus in the Transitional beds (sample L1) markes the base of the systemic boundary. H. these are in ascending order.– Palaeogeogr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 77 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Definition of the Permian – Triassic boundary in Western Slovenia Definicija granice perm-trijas u zapadnoj Sloveniji Tea Kolar-Jurkov{ek1.– Geol. bogdan. (1996): The Conodonts Hindeodus. & JURKOV[EK. K. 37/2–3 (1998). H. Palaeoecol.and biostratigraphic boundaries and is of key importance not only for defining the GSSP of the basal Triassic boundary but also for study of the P/T mass extinction and recovery (WANG. REFERENCES BUSER.jurkovsek@geo.. Bogdan Jurkov{ek1 & Dunja Aljinovi}2 1 Geological Survey of Slovenia. Ljubljana. Isarcicella and Sweetohindeodus in the uppermost Permian and lowermost Triassic.. Paleont. Ital. B. Pierottijeva 6. KOLAR-JURKOV[EK.. 10 000 Zagreb (dunja.Y. & WU. Western Slovenia Klju~ne rije~i: granica perm-trijas. Above the Transitional beds that include P/T boundary is developed the Streaky limestone (KOLAR-JURKOV[EK & JURKOV[EK. The FAD (first appearance datum) of H. 49/1. Modena.– Episodes. On the basis of conodonts. (1999): Conodont Mass Extinction and Recovery from Permian-Triassic Boundary Beds in the Meishan Sections. H... T.si) 2 University of Zagreb. Ljubljana. isarcica. 102–114. lobata. Soc. Amsterdam. KOLAR-JURKOV[EK. Late Permian carbonates that are known also as “@a`ar Fm” in Slovenia that represent equivalent of Bellerophon Fm. S. The first appearance datum (FAD) of the species Hindeodus parvus (KOZUR & PJATAKOVA) of the Meishan section in South China marks the base of the Triassic System. & JURKOV[EK. T. (1996): The importance of Hindeodus parvus (Conodonta) for the definition of the Permian-Triassic boundary and evaluation of the proposed sections for a global stratotype section and point (GSSP) for the base of the Triassic. Studies of the PTB interval were carried out in the @iri area in the north-west part of the External Dinarides. C. 81–115.si. Dimi~eva 14. Croat. TONG.. Faculty of Mining. KOZUR.. J. biostratigraphic dating. (2001): The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the Permian–Triassic Boundary. (2007): Triasni konodonti Slovenskega bazena. 487–495. konodontna zonacija. KOZUR et al. In the studied Late Permian-Early Triassic section Luka~ six conodont zones have been recognized.4. 2008). Palaeoclimatol.. China.. 1999). The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the PTB have been ratified by IUGS in 2001 (YIN et al.

Na temelju kemostratigrafije (d13C i 87Sr/86Sr) napravljena je korelacija Kanfanar formacije s istodobnim naslagama rubnih podru~ja negda{njeg Tetisa. 87Sr/86Sr. 2001). a ne gornjem aptu (HUCK et al. g.. 1987. 10 000 Zagreb. 2009). KORBAR. U donjoj kredi Istre detaljno su istra`ene naslage gornjeg barema i donjeg apta (HUCK et al. koja obuhva}aju i naslage alba (CVETKO TE[OVI] et al.. 2006). Sachsova 2.. 2006). ~ime je omogu}ena bolja interpretacija dinamike talo`enja na platformi (KORBAR et al. Na temelju udjela elementarnog Sr. MCARTHUR. 1987) i stroncija (87Sr/86Sr. d13C. a njihova istodobnost s OAE 2 potvr|ena je kemostratigrafskom korelacijom (KORBAR et al. U {irem smislu. 2010). za vrijeme kojeg su u marinskim plitkovodnim okoli{ima niskih geografskih {irina talo`ene Lithocodium-Bacinella naslage. 2009). Time je unaprije|en stratigrafski obrazac koji se koristi za gornju kredu Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (GU[I] & JELASKA. Zbog toga je ograni~ena dostupnost kvalitetnog materijala (uz cijenu analize) najve}i problem pri primjeni stratigrafije stroncijevih izotopa (SIS). dokazano je da je vanjski kompaktni sloj lju{ture pojedinih skupina rudista kvalitetan materijal za analizu 87Sr/86Sr (STEUBER. Time je omogu}ena kronostratigrafska kalibracija dobro definiranih biozona unutar slijeda naslaga platformnih karbonata (VELI]. 1998) i gornju kredu (JARVIS et al. Pritom se naj~e{}e koriste izotopi ugljika (d13C. kreda.. kemostratigrafija je iskori{tena i za lokalnu korelaciju istodobnih naslaga. Za korelaciju su najupotrebljivija odstupanja od prosje~nih vrijednosti d13C. uzorci za odre|ivanje d13C naj~e{}e se uzimaju iz mikritnih litotipova vapnenca (bulk sediment). Fe i Mn te skeniranjem elektronskim mikroskopom (SEM). zabilje`ena u naslagama talo`enim tijekom oceanskih anoksi~nih doga|aja (OAE). Cretaceous. 1999). sve istra`ene naslage talo`ene su u podru~ju Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (KORBAR. U zavr{noj fazi su i integrirana stratigrafska istra`ivanja na podru~ju Istre. re-kalibrirani su pomo}u SIS-a (STEUBER et al. 2010).... GU[I] & JELASKA.... Hrvatska (tvrtko. Naslage najgornjeg cenomana i baznog turona istra`ivanog podru~ja talo`ene su tijekom globalnog OAE 2 (SCHLANGER et al. tijekom kojeg je Dalmatinski dio Jadranske platforme emergiran prije oko 76 mil. rasponi provodnih foraminifera i rudista koje nalazimo unutar naslaga konijaka do mastrihta na otoku Bra~u. jedan slijed padinskih karbonata i jedan lokalitet koji je pripisan alohtonom dijelu Dinaridskog segmenta. SCHLANGER et al. ali i {ire.78 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2010) pridonijelo je boljem definiranju kampanskog doga|aja. Utvr|eno je da biozona Palorbitolina lenticularis u Istri odre|uje donji dio donjeg apta te da mno`inska zona Salpingoporella dinarica pripada donjem. Adriatic-Dinaridic carbonate platform Primjenom kemostratigrafije tijekom protekla dva desetlje}a omogu}ena je bolja korelacija biozona benti~kih organizama.hr) Klju~ne rije~i: kemostratigrafija. 1994. 1993). u kojima se na temelju odnosa izotopa d13C i d18O mo`e detektirati stupanj dijagenetske izmjene originalnih vrijednosti d13C. a referentne krivulje definirane su za donju (MENEGATTI et al. Odre|ivanje vrijednosti 87Sr/86Sr u zanimljivim rudistnim horizontima na Hvaru (KORBAR et al. 1990. 2009). s kronostratigrafski bolje definiranim biozonama pelagi~kih organizama. 2007).. Osim globalne. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kemostratigrafija krednih karbonata jadranskog podru~ja Hrvatske – pregled dosada{njih istra`ivanja Chemostratigraphy of Cretaceous carbonates in the Adriatic region of Croatia – a review Tvrtko Korbar Hrvatski geolo{ki institut. kojima su uglavnom obuhva}ene naslage Jadranske karbonatne platforme u u`em smislu. MCARTHUR et al. 87Sr/86Sr. d13C. Naslage iste starosti izdanjuju i na zapadnim obalama otoka Bra~a. 2005). Jadransko-dinaridska karbonatna platforma Key words: chemostratigraphy. Zavod za geologiju. Taj interval naslaga je s kemostratigrafskog aspekta u Hrvatskoj po prvi puta istra`en na Dugom otoku i Hvaru (DAVEY & JENKYNS. 2003).. Stoga i regionalna aptsko-albska emerzija ~ini ve}u stratigrafsku prazninu nego {to se prije smatralo. Izotopni zapisi d13C pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE 2 na platformi. Napravljen je pregled rezultata dosada{njih kemostratigrafskih istra`ivanja naslaga krede na jadranskom podru~ju Hrvatske. Nadalje. koje nalazimo unutar plitkovodnih naslaga karbonatnih platformi. 2009). Budu}i da se stratigrafija ugljikovih izotopa (CIS) temelji na analizi nekog sedimentog slijeda.korbar@hgi-cgs. Relativno mali hijatus koji odvaja formacije Pu~i{}a i . Zaklju~eno je da je Kanfanar formacija talo`ena tijekom OAE 1a.

. T. I. (2001): Strontium isotope stratigraphy: Lowess version 3. 82/4.S. Abstracts. B... P.. U. H. (2010): Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe).. A.– 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010. FARRIMOND. ARTHUR. M.– Paleoceanography... Palaeoecology. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event.6– 70. & PEARCE.C.. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion. I. FU^EK.R. & JELASKA. KRIZMANI]. & IMMENHAUSER. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates.. . KORBAR. B..07.– Palaeogeography.S.O. GLUMAC. K.– Eclogae geol. HEIMHOFER.– In: BROOKS.. BROWN. T.P.. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. 143/5. TYSON. S. CVETKO TE[OVI].4. & JENKYNS. 676–686. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea... 2010). SCHLANGER. 26.J.A..): From the Highest to the Deepest.. STRASSER.M. MCARTHUR. O. 69. V. CVETKO TE[OVI]. 109. T. WIECZOREK. STEUBER. 1–113.. M. ~ime bi se preciznije kalibrirale postoje}e biozone (VELI].): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London. MENEGATTI. P.. Croatia).– 27th Meeting of Sedimentologists. VELI]. A. H.D.. 254.. RAMEIL. K. 741–756. S.M. JARVIS.– J. S. U zavr{noj fazi su integrirana stratigrafska istra`ivanja gornje krede na otoku ^iovu. Volume A. & BUCKOVI]. JENKYNS. STEUBER. A.– Geologia Croatica. Croatia).– Geol. JENKYNS. I. OOUR za geologiju. 96/4.– Turkish Journal of Earth Sciences (in press). B. GLUMAC. & BAILEY. P. R. GALE. I.– In: HOYANAGI. Abstract book. M. T. I.V.. B. 163–170. & SKELTON. Best-fit to the marine Sr-isotope curve for 0 to 509 Ma and accompanying look-up table for deriving numerical age. HUCK.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.. T. IAS Alghero (Sardinia). KORBAR T. STEUBER.– Geological Magazine. Japan. Croatia). 13. (eds. Helv. D. & JELASKA.C. L. T. & SCHOLLE. JELASKA. A.004 KORBAR. TAKANO. ISC 2006.J. V. & GLUMAC.. J. T. 2007).. (2006): Unraveling stratigraphic complexities in Lower Cretaceous (Barremian to Albian) strata of Istria. 26/5. Croatia): Implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy. M.. N. 6. Rezultati omogu}uju dobru korelaciju s istodobnim plitkovodnim karbonatima otoka Bra~a i {ire.A. RADOVANOVI].– Terra Nova.– Sedimentology (in press). Palaeoclimatology. Budu}im istra`ivanjima trebalo bi detaljnijim uzorkovanjem pogodnog slijeda naslaga od turona do paleogena dodatno unaprijediti stratigrafiju gornje krede pomo}u SIS-a. & FLEET. 92. S.– Cretaceous Research. (1998): Highresolution d13C stratigraphy through the early Aptian “Livello Selli” of the Alpine Tethys. GU[I]. posljedica je tog regionalnog doga|aja. koja uklju~uju i kemostratigrafiju padinskih karbonata (BRLEK et al. 200. 331–358. (eds. H.earscirev. Rundsch.1016/j.. KORBAR. Fukuoka. Naime. 221–243. WEISSERT. I.D..A. Stuttgart. & CADIEUX. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform.. GU[I]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 79 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sumartin. I.C. B. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. KORBAR. Zagreb. dosada{njim kemostratigrafskim istra`ivanjima utvr|eno je da pojedini zonski fosili imaju druga~ije raspone pojavljivanja od tradicionalno prihva}enih. (2010): Latitudinally different responses of Tethyan shoalwater carbonate systems to the Early Aptian oceanic anoxic event (OAE 1a). H. (1994): Recent trends in strontium isotope stratigraphy. R.W. J. 160 str. B. Special Publication. T. & GU[I]. K. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia.B. Croatia. B. & CARON. CVETKO TE[OVI]. HOWARTH. MCARTHUR. KORBAR. V.. T. p. 561–608.. doi: 10. (2010): Campanian Pseudosabinia from the Pu~i{}a Formation on the island of Hvar (Adriatic Sea.– Earth Science Reviews.6 Ma). DAVEY. (2003): Strontium isotope stratigraphy of Cretaceous hippuritid rudist bivalves: rates of morphological change and heterochronic evolution.. 60. CVETKO TE[OVI]. Geol. 296–312. 371–400. 155–170. Croatia). A. T. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform).. Institut za geolo{ka istra`ivanja. Abstracts Book (this volume). & KANO. R.. LITERATURA BRLEK. 530–545.2009. J.

1993). U vr{nom dijelu su decimetarski do metarski paketi laminita kaoti~no slampirani i “izmje{ani” s intraformacijskim karbonatnim bre~ama. plastiklastima i neptunskim dajkovima. karbonatna platforma Keywords: OAE-2. Te naslage talo`ene su tijekom oceanskog anoksi~nog doga|aja 2 (OAE-2). biostratigraphy. 1990. kemostratigrafija. Horvatovac 102a. 2007). s ciljem njihove me|usobne i globalne korelacije. cijele formacije Sveti Duh i baznog dijela formacije Gornji Humac. 1990. Tema je izvorno prezentirana na 27. Northampton. skupu sedimentologa (Alghero. Debljina formacije Sveti Duh je na stupu Kupinova oko 40 m. Kalcisferski vekston-pekston u matriksu. Bosiljka Glumac2. Croatia) Tvrtko Korbar1. s nejasnim ju`nim vergencijama decimetarskih slampova. 10 000 Zagreb. Budu}i da su unutar tog intervala naslage potopljene platforme talo`ene u dobro oksi~nim uvjetima.. University of Tennessee. USA Klju~ne rije~i: OAE-2. odli~an alat za preciznu globalnu korelaciju tih naslaga je kemostratigrafija temeljena na izotopima ugljika (d13C). Slabljenje pelagi~kog utjecaja obilje`eno je pojavama plitkovodnih algi te radiolitida u polo`aju rasta. pa su te naslage pripisane formaciji Gornji Humac. Na njima jo{ u kontinuitetu slijede masivni do debeloslojeviti bioklasti~ni vapnenci s nejasnom kosom slojevito{}u. Istra`ena su 2 profila: u sjevernom krilu antiklinale u uvali Kupinova. 1987). gornja kreda. 1999). a na stupu Splitska Vrata vi{e od 80 m.hr) Department of Geosciences. 2006. carbonate platform. “crni . PEARCE et al. Knoxville. sadr`e zapise jednog od najistra`enijih globalnih oceanskih anoksi~nih doga|aja (ocean anoxic event) – OAE 2 (SCHLANGER et al. Rezultati su potvrdili kasnocenomansko-ranoturonsku starost istra`enog slijeda (GU[I] & JELASKA. litostratigrafija. tzv.. Najgornji dio formacije Milna je na stupu Kupinova sinsedimentacijski poreme}en. Sardinija) – IAS 2009 (KORBAR et al. 1993).i makropaleontolo{ke te kemostratigrafske (izotopi C i O) analize. obilje`en sporadi~nim pojavama onkoida na stupu Kupinova i nekoliko horizonata ro`nja~kih nodula u gornjem dijelu stupa Splitska Vrata. Upper Cretaceous. a potvr|eno je da je preplavljivanje platforme zapo~elo u kasnom cenomanu (DAVEY & JENKYNS. d13C.. USA 3 Geolo{ki odsjek Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta. Naslage talo`ene tijekom kasnog cenomana i ranog turona. Hrvatska) Influence of Cenomanian-Turonian synsedimentary tectonics and OAE 2 on development of Adriatic Carbonate Platform: a case study from the Island of Bra~ (Dalmatia. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Utjecaj sinsedimentacijske tektonike i OAE 2 na razvoj Jadranske karbonatne platforme tijekom cenoman-turona: primjer otoka Bra~a (Dalmacija. Slijed naslaga formacije Sveti Duh je monoton. 2009). U gornjem dijelu nalazimo metarske intervale bioklasti~nih pekston-radstona s d`epovima kalcisferskih vekstona u me|uzrnskom prostoru.80 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Napravljene su sedimentolo{ke. Massachusetts. 2009).. lithostratigraphy. Snimljene su naslage gornjeg dijela formacije Milna. mikro. Cadieux4 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Peritajdalni laminiti su u donjem dijelu tog stupa slampirani. i u ju`nom krilu u Splitskim vratima. sli~no kao na ju`nom krilu antiklinale kod Milne (PRTOLJAN et al. Smith College. Tennessee. Na temelju rezultata integriranih stratigrafskih istra`ivanja intrpretirana je dinamika talo`enja na tom dijelu platfome tijekom kasnocenomanskog preplavljivanja. anoksi~ni uvjeti u kojima su talo`ene istodobne bazenske naslage. Sveu~ili{te u Zagrebu. koja sugerira migraciju visokoenergijskih okoli{a. 10 000 Zagreb. Naslage gornjeg cenomana i donjeg turona dobro su otkrivene na zapadnoj obali otoka Bra~a.. Hrvatska (tvrtko. U nedostatku usko-provodnih fosila. Blanka Cvetko Te{ovi}3 & Sarah B. Kontakt s dobro uslojenim krovinskim naslagama formacije Sveti Duh je o{tar. Sachsova 2. Izotopni zapisi d13C iz oba istra`ena stupa pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE-2 na platformi. biostratigrafija. chemostratigraphy. gdje se nalaze u jezgri antiklinale kod Milne (GU[I] & JELASKA. Zavod za geologiju.korbar@hgi-cgs. Hrvatska 4 Department of Earth and Planetary Sciences. ukazuje na ekstenzijsku tektoniku i pretalo`ivanje nakon talo`enja prvih kalcisferskih muljeva tijekom preplavljivanja platforme. koji dopiru do podine laminita (hondrodontnoradiolitidne litosome). {to je potvr|eno kemostratigrafskom korelacijom s referentnim stupom Eastbourne u Engleskoj (JARVIS et al.

@..– Facies.O.. Croatia).. 137–152.. & JENKYNS. J. D.): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London. (1998): Carbonate Facies Evolution from the Late Albian to Middle Cenomanian in Southern Istria (Croatia): Influence of Synsedimentary Tectonics and Extensive Organic Carbonate Production. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. Croatia). Helv. S. 160 str.A..– 27th Meeting of Sedimentologists. S. MATI^EC. M.6– 70.C. I. O[TRI]. 69. 45. 280.A. I. S. 287– 300. ARTHUR. 2009). JARVIS. GLUMAC. & CADIEUX. I. 207–234. V.C. KORBAR. 2001. I. 561–608. Zagreb. PEARCE. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. VLAHOVI]. 39–58. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). GU[I]. JENKYNS.A. 92. 2) lokalnog pretalo`ivanja dijela ve} istalo`enih naslaga gravitacijskim tokovima ({to ukazuje na pove}anu nestabilnost uslijed diferencijalne sinsedimentacijske tektonike i usporene sedimentacije na preplavljenoj platformi). OAE2 and palaeoenvironmental change in epicontinental seas: New insights from the dinocyst and geochemical records. TI[LJAR et al. HUSINEC. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion. A. LITERATURA DAVEY. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform. V.– Geological Magazine. IAS Alghero (Sardinia).. KORBAR.– Eclogae geol. Rundsch.. JARVIS. Dokumentirana razlika u debljini naslaga formacije Sveti Duh mogu}a je posljedica triju superponiranih mehanizama: 1) dijakronog preplavljivanja neravne platformne topografije. Institut za geolo{ka istra`ivanja. & SCHOLLE. T. CVETKO TE[OVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 81 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {ejlovi”.. H..D. V. 163–170. I. KRATKOVI]. 38. MATI^EC. SCHLANGER. CVETKO TE[OVI]... (2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the Cenozoic structuration of the middle Adriatic. (2009): The Cenomanian-Turonian event..C. N.. L.– Palaeogeography.. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. . B.– Geodinamica Acta. PRTOLJAN... B. 371–400. 143/5. 20/5.. (2001): Cenomanian Carbonate Facies and Rudists along Shallow Intraplatform Basin Margin – the Island of Cres (Adriatic Sea. Abstract book. Stuttgart. I. & MARKULIN..S.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.– Facies.. Croatia. & JELASKA. JENKYNS. KORBAR et al. B.– Geol.. D. Palaeoecology. OOUR za geologiju. B.B. & FLEET. te 3) migracije rubnih okoli{a (prudova/podvodnih dina) tijekom ponovnog uspostavljanja peritajdalnih uvjeta i zapunjavanja talo`nog prostora stvorenog na potopljenoj platformi (cf. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event. GALE.A. VLAHOVI].. D. & JELASKA.. P. VELI]. TI[LJAR. J. & ROBSON. 26. Special Publication. J.– In: BROOKS. & TOCHER. FU^EK. 676–686. Palaeoclimatology.6 Ma). M. H. (eds.J. T.. Croatia). H. I. M. I. A.4. GU[I]. & PEARCE. 1998.A. najvjerojatnije nisu dosezali vr{ne dijelove vodene mase koja je preplavljivala platformu. B. 82/4. & JELASKA. A. I. JAMI^I].

Exploration & Production BD.82 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Sporomorfe su zastupljene raznim sporama i peludnim zrncima (primjerice Momipites punctatus.. zelenih alga i ostalih palinomorfi. Miocene. U intervalu od 2890 do 2805 m su kalcitom bogati lapori s laminama litoarenita. malo peludi (Taxodiaceaepollenites sp. i Palaeocystodinium sp. Laevigatosporites sp. Cupresaccites sp. Systematophora sp. Materijal je transportiran gravitacijskim tokom (debris flow) i talo`en kao deltna lepeza (gornji dio delte). Sedimentacija se odvijala u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina) ali uz zna~ajan fluvijalni utjecaj.. te razne spore i pelud od kojih su najzna~ajnije: Leiotriletes wolffi. U palinofacijesu su. nema dinocisti) uz utjecaj i dotok slatke vode. BAKRA^. Od 3150 do 3085 m su polimiktni konglomerati do bre~okonglomerati. Miocenska (donji-srednji miocen) starost je pretpostavljena na temelju superpozicije i odre|enih vrsta peludnih zrna (Engelhardtioidites quietus. 2005). Od 3190 do 3150 m slijedi izmjena klast i matriks potpornog dolomitnog konglomerata. Inaperturopollenites concedipites). dinoflagellates. Alnipollenites verus.. spora. Sporomorfe upu}uju na miocensku starost. Nema marinskih foraminifera ni dinoflagelata. Taxodiaceaepollenites concedipites.. utvr|ene konvencionalnim mikropaleontolo{kim metodama. Nedostatak fosilnih zajednica sarmata i najdonjeg panona omogu}uje pretpostavku o hijatusu izme|u badena i gornjeg dijela donjeg panona u trajanju od nekoliko milijuna godina. Laevigatosporites gracilis. palinolo{ki je interpretirana istra`na bu{otina Dravica-1. za{ti}enom marinskom okoli{u s jakim slatkovodnim utjecajem. pli}em. U palinolo{kim preparatima su uo~ene alge Botryococcus braunii. Spiniferites pseudofurcatus. rje|e benti~ke foraminifere. uo~ene slijede}e dinociste: Cribroperidinium sp. te rijetke benti~ke vrste. te razli~ita zrna peludi i spora me|u kojima su: Myricipites bituitus. Fosili su rijetki. ostaci briozoa i crvenih algi. Impagidinium patulum. i Engelhardtioidites sp. Sapotaceoidaepollenites sp. U intervalu od 3255 do 2890 m su razli~ite krupnoklasti~ne naslage badenske starosti. U intervalu od 3500 do 3255 m je matriks potporni bre~okonglomerat uglavnom sastavljen od karbonatnih fragmenata stijena uklopljenih u siltozno-pjeskoviti karbonatni mulj. Myricipites coryphaeus. Sedimenti su nastajali u marinskim pli}acima (unutarnji {elf) uz jak utjecaj s kopna (alga Botryococcus braunii ukazuje na osla|eni okoli{) i uz povremeno produbljavanje. itd. 1988. miocen. fosiliferni) i pjeskoviti fosiliferni lapori. Zajednica dinoflagelata potvr|uje badensku starost sedimenata koji su nastajali u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina). Engelhardtioidites quietus.. Sequoiapollenites sp. 2001. Nematosphaeropsis sp. Batiacasphaera sphaerica. Mikropaleontolo{kim analizama su ou~ene brojne planktonske foraminifere. Dinociste nisu na|ene. Zagreb. E&P Research Laboratory Department. cisti dinoflagelata. Sequoiapollenites sp. Impagidinium sp... no biostratigrafski su razli~iti i podijeljeni prema biozonaciji dinocisti za Paratethys (SÜTÕ-SZENTAI.. Paratethys.). spores. Nyssapollenites kruschi. Croatia Klju~ne rije~i: palinolo{ke analize.. Field Engineering & Operations Sector. te brojne dinociste (Lingulodinium sp. Myricipites div. LU^I] et al. Myricipites microcoryphaeus. sp. pollen.. rijetke horatne dinociste. Dravska potolina Key words: palynologic analyses.).. . Carpinipites carpinoides i Caryapollenites simplex. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocenski palinolo{ki zapis bu{otine Dravica-1 Miocene palynologic record of Dravica-1 well Kre{imir Krizmani} & Dra`en Brajkovi} INA – Industrija nafte d.. Bu{otina je locirana u hrvatskom dijelu Dravske potoline a probu{ila je naslage od 0 do 3500 m. Naslage su nastale u pli}em i proksimalnijem i okoli{u (puno peluda i spora. Prisutne su zelene alge Botryococcus braunii. Spiniferites sp. litoareniti do siltiti (konglomerati~ni. Polysphaeridium zoharyi. dinoflagelate. Istovjetni su kronostratigrafski i pripadaju panonu. Od 3085 do 2890 m su zastupljeni polimiktni konglomerati.) i spora (Radialisporis radiatus). Lovin~i}eva bb. Operculodinium sp. Uz benti~ke marinske foraminifere. ili (kad je prisutna zelena alga Botryococcus braunii) u proksimalnom. Drava basin Na temelju rezultata analiza fosilne peludi. konglomerati~nog litoarenita i pjeskovitog siltita. Talo`enje se odvijalo u kontinentalnom (fluvijalnom?) okoli{u. Systematophora sp. zelene alge Botryococcus brauni. Utvr|ene su brojne planktonske foraminifere. kalkarenacejski pje{~enjaci i siltozno-pjeskoviti fosiliferni lapori s izmijenjenim andezit-bazaltom. Paratethys. Od 3255 do 3190 m su polimiktni bre~okonglomerati s pjeskovito hematitno/limonitnim matriksom.. Polysphaeridium sp.. uo~ena je i bogata palinolo{ka zajednica. uz zelene alge Botryococcus braunii. spore. pelud. Prisutne su spore gljiva.d.

E. Sedimenti karakterizirani izmjenom siltoznog do pjeskovitog lapora.. Sporomorfe su brojne. LITERATURA BAKRA^. PMF. 1–173. Pediastrum boryanum i Pediastrum simplex. Od 2005 do 1150 m su siltozni. tab 17.. U intervalu od 1150 do 0 m su fino do srednjezrnasti pliocenski pijesci.. glinovito-siltoznih lapora i siltita od 2660 do 2005 m.4. J. Elsevier. Manje je dinociste. B. (2001) 133–147. LU^I].. pjeskoviti i glinoviti lapori s le}ama i/ili laminama vrlo sitnozrnastih do sitnozrnastih. & TADEJ. 339–356. Od 2880 do 2845 m naslage tako|er pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. Nastale su u proksimalnijem ali dovoljno dubokom jezerskom (slatkovodnom) okoli{u pogodnom za `ivot bogate zajednice dinoflagelata. {ljunak. Sveu~ili{te u Zagrebu. povremeno srednjezrnastih litoarenita.– Acta Botanica Hungarica 34/3–4. BRITVI]. zoni gornjeg dijela gornjeg panona. uglavnom iz roda Pontiadinium. Amsterdam.– Doktorska disertacija. M.. Spiniferites bentori. L. zoni Spiniferites bentori pannonicus znakovitoj za gornji dio donjeg panona. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) ne{to distalnijem i dubljem okoli{u. Spiniferites paradoxus zone. V. K. Botryococcus braunii. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) okoli{u oko granice proksimalnog i distalnog prostora. odre|ene su vrste Graminidites gramineoides. Od 2845 do 2805 m naslage jo{ uvijek pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. D. ali u gornjopontsku zonu Spiniferites validus. . ali podzoni Pontiadinium pecsvaradensis. bisakatnim i drugim tipovima peluda. ali zoni Spiniferites bentori oblongus. a me|u razli~itim triporatnim. U palinofacijesu su utvr|eni ostaci razli~itih slatkovodnih algi kao {to su Mougeotia letevirens. te izmjenom grauvaka do konglomerati~nih grauvaka. Paleookoli{ je bio braki~an (osla|en) i razmjerno proksimalan (ne preblizu obali). Alnipollenites verus i Tsugaepollenites sp. Nisu utvr|eni sedimenti najdonje panonske zone Mecsekia ultima. Budapest. MESI]. PRELOGOVI]. K. Pediastrum boryanum. inaperturatnim. (1988): Microplankton Zones of Organic Skeleton in the Pannonian S..– Marine and Petroleum Geology.. U intervalu od 2805 do 1150 m su klasti~ni jezerski sedimenti pontske starosti s brojnim vrstama cisti dinoflagelata i ostacima zelenih slatkovodnih algi od kojih su naj~e{}e Spirogyra sp. a poglavito vrsta Spiniferites bentori i Spiniferites bentori pannonicus pridru`ene glavnoj dinoflagelatnoj biozoni. Sedimenti su nastali u proksimalnom i pli}em slatkovodnom okoli{u s povremenim produbljavanjem sedimentacijskog prostora.. SÜTÕ-SZENTAI. Pediastrum simplex i Spirogyra sp. KRIZMANI]. i to u donjopontsku zonu Spiniferites bentori coniunctus. prema biozonaciji dinocista spadaju u glavnu zonu Spiniferites balcanica. sitnozrnastog litoarenita i siltita od 2805 do 2660 m. 18. SAFTI]. siltita i mjes- timice ugljena. Prema biozonaciji dinocista stijene iz ovog intervala jo{ uvijek spadaju u glavnu pontsku zonu Spiniferites balcanica. I. no uz jak terigeni utjecaj. 4 tab.. (2005): Palinolo{ka karakterizacija naslaga srednjeg i gornjeg miocena jugozapadnog dijela panonskog bazena. Galeacysta etrucsca. Stratum Complex and in the Upper Part of the Sarmatian Strata. Zagreb. mjestimice ugljen i glina. Nastajali su u distalnijem i dubljem jezerskom (slatkovodnom) okoli{u. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 83 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Naslage od 2890 do 2880 m su na temelju utvr|enih vrsta dinocisti. (2001): The Neogene evolution and hydrocarbon potential of the Pannonian Basin in Croatia. zoni donjeg dijela gornjeg panona.

The significant environmental stress introducing the evolutionary pulses is marked by enhanced morphological variation reflecting the initiation of speciation through adaptation processes. The Natural History Museum Vienna. Our results now definitely excludes their coeval occurrence what makes this characterization still more striking. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Evolutionary history of the Miocene Dinaride Lake System Geodinamika i evolucija miocenskog Dinarskog jezerskog sustava Oleg Mandic1. 2009. be obtained using magnetostratigraphic.. Furthermore the lake deposition coincided largely with the highest Miocene concentration of greenhouse gases in Earth’s atmosphere during the Middle Miocene Climate Optimum (JIMÉNEZ-MORENO et al. Mathias Harzhauser1. Arjan de Leeuw2. the strictly endemic character of these mollusks inhibits straightforward biostratigraphic correlation with regions outside the DLS.. 2009). Our results demonstrate clearly that such outstandingly high diversities represent the combined effect of autochthonous evolution through speciation in a long-lived system and accumulation of inhered elements from previous phases. Finally the present investigation pinpointed previously unknown faunistic gradient in the Dinaride Lake System dividing it into taxonomically richer and more evolutionary advanced southern part facing the less advanced and taxonomically poorer northern part. Pierottijeva 6. Apparent time correlation with the initial tectonic rifting of the Pannonian basin pinpointed the geodynamics for most important factor controlling the origin and geologic history of these striking lakes. 2009). LEEUW et al. It occupied multiple tectonic depressions within the Dinaride mountain chain and was thus located at a crucial geographic position between the Central Paratethys and early Mediterranean Sea. slatkovodni meku{ci. Hrvatska 4 Federalni Zavod za Geologiju – Sarajevo. Wout Krijgsman2. Nizozemska 3 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. cyclostratigraphic and radiometric dating techniques. Hrvatska. evolucija bazena. Croatia. Bosna i Hercegovina The long-lived Dinaride Lake System (DLS) was a vast lacustrine environment covering an area of up to 75. an absolute timescale and good correlations between the different basins provide better insight in the space-time evolution of the Neogene DLS and the timing and mechanism of basin formation. 71 210 Ilid`a.000 square kilometer in today southeastern Europe (MANDI] et al. While the geodynamic evolution and paleogeographic history of the region are currently still prone to speculation. The mollusks inhabiting the Dinaride Lake System include about 200 species. 1010 Wien. Until recently. Davor Paveli}3 & Hazim Hrvatovi}4 1 Department of Geology & Palaeontology. Austria (oleg. Moreover Dinaride Lake System mollusks show some striking morphological convergence to much better known fauna of the Late Miocene Lake Pannon. however. Budapestlaan 4. 3584 CD.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”.84 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: dugo`ivu}a jezera. 10 000 Zagreb. stratigraphy.. About the cause for that . The investigations were carried out in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Our geophysical and geochemical measurements enabled the exact age calculations delimiting the Dinaride Lake System duration to a time interval of about 5 m.. Utrecht. First our data could prove the coexistence of these regions earlier considered for being differently old (]ORI] et al. Bosna i Hercegovina Key words: long-lived lakes. Good constraints can. where corresponding lacustrine deposits crops out in tectonic depressions of Dinaric Alps or on isolated hills of the southern Pannonian basin. they are essential for the interpretation of mollusk speciation and radiation rates as well as evolutionary modes. Burgring 7. The conducted integrative research allowed now for a very first time the definition of exact chronology and paleogeographic setting for different DLS basins. basin evolution. Adaptation to similar habitats under stable environmental conditions over hundred thousands or even million of years can apparently lead the morphological adaptation in identical direction and result consequently in similar organism shapes also in not directly related lines (HARZHAUSER & MANDIC. Ustani~ka 11.. 2009). stratigrafija.mandic@nhm-wien. While the richly preserved mollusks of the Dinaride Basins provide an impressive example of mollusk radiation. Consequently the immense coal deposits mined in many lacustrine basins of Bosnia and Herzegovina and representing the crucial national energy resource can therefore be largely considered as product of that Miocene global warming event. 2008.y. That result provided a complete new insight into the evolutionary history of a unique mollusk fauna originating from that fresh-water setting. Moreover. fresh water mollusks. during Early to Middle Miocene (JIMÉNEZ-MORENO et al.ac. the age of the lacustrine deposits therefore remained enigmatic. 2010). 2008). Utrecht University. Most of them are known exclusively from this region apparently originated through autochthonous evolutionary processes.

MANDIC.. 31–43. (2008): Neogene lake systems of Central and South-Eastern Europe: Faunal diversity. O. MANDIC. JIMÉNEZ-MORENO. A. Weikersheim. 11–29. doi:10. HARZHAUSER. MANDIC.. KRIJGSMAN. & VRANJKOVI]. 431–452. HARZHAUSER. Palaeoclimatology... M. Croatia). A..– Review of Palaeobotany and Palynology.. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. Leiden/Margraf Publishers. RAJAGOPAL.2010. (2008): Vegetation and climate dynamics during the early Middle Miocene from Lake Sinj (Dinaride Lake System. & MANDIC. gradients and interrelations.040 HARZHAUSER. (eds. JERKOVI].4. & MANDIC. The study was conducted in the frame of the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk evolution of the Miocene Dinaride Lake System”. the Croatian MZOS project: “Neogene terrestrial environments of the Pannonian basin and the karst region” and was furthermore supported by Dutch ISES and NWO.– In: Van der VELDE. O. AVANI]. G. M. HARZHAUSER.. PAVELI]. HARZHAUSER.. DE.F. A. 417–434. SE Croatia).1016/j. ZUPANI]. Palaeoecology. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. R. VRANJKOVI].. A. D.– Palaeogeography.. S. MANDIC.): The Zebra Mussel in Europe. 193–206. A. &. & bij de VAATE. 41. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 85 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book phenomenon such as water shed or climatic gradient can only be speculated before new data become available from subsequent investigations. DE LEEUW. PAVELI]. REFERENCES ]ORI]. REISCHENBACHER.. Palaeoclimatology.03.. D. SACHSENHOFER. (2009): Depositional history of the Miocene Lake Sinj (Dinaride Lake System.. W. 193–206. A. L. PAVELI]... Chapter 2. 280. & VRANJKOVI]. M. VRABAC. 62... JIMÉNEZ-MORENO. G.. VRANJKOVI]. Palaeoecology. PAVELI]. O. Croatia): a long-lived hard-water lake in a pull-apart tectonic setting. (2009): Revised Middle Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System. KRIJGSMAN. F. Backhuys Publishers. Palaeoecology. HARZHAUSER. M. 280. K. M.. O. MANDIC. R. W. D.palaeo. Palaeoclimatology. TADEJ. PAVELI].. (2009): Integrated stratigraphy of the early Miocene lacustrine deposits of Pag Island (SW Croatia): palaeovegetation and environmental changes in the Dinaride Lake System. S. 260.– Journal of Paleolimnology. O.– Palaeogeography. RÖGL. D..– Geologia Croatica. N. & KUIPER.. Central Paratethys).. O.F. D. J.. A. O. M. A. G. D.– Palaeogeography. .. LEEUW. & VRANJKOVI]. S.

Burgring 7. lacustrine transgression-regression mega-cycle.. HARZHAUSER. De Boelelaan 1085. Palaeoecology. . The architecture of that sedimentary series can be interpreted as a single. sedimentologija. A. Kuiper4 1 Department of Geology & Palaeontology. In the lower part of the succession they resulted in iterative swamp forest extension reflected by vast lignite accumulations. accompanied by environmental eutrophication events in consequence to enhanced denudation and terrestrial input into the basin. in pedogenic and palustrine carbonate accumulation. & KUIPER. REFERENCES MANDIC. Bo{ko Vukovi}3. The western part of the land mass comprised huge freshwater lacustrine environment named as Dinaride Lake System. The sedimentation started with detritic deposition representing the initial flooding of the basin.F. sedimentology. Furthermore. geophysical logging and mollusk paleoecology indicated vivid changes of regional water budget. dugo`ivu}a jezera. passing upward into limestones originating from hard-water lake deposition. B. DE LEEUW. M. Elektroprivreda Republike Srpske. secondarily distributed across the basin’s margin. Budapestlaan 4. O. basin evolution.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. evolucija bazena. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: klimatske promjene. 1010 Wien. Arjan de Leeuw2. cyclostratigraphy. results from sediment petrography. 89240 Gacko.ac. Its infill is about 360 m thick. the cyclostratigraphic analysis revealed the presence of two first order and seven second order transgression-regression cycles. W. In the upper part of the succession they resulted. in contrast. KRIJGSMAN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocene climate change and global warming in the long-lived Lake Gacko Zapis klimatskih promjena i globalnog zatopljenja u miocenu Gata~kog bazena Oleg Mandic1. Wout Krijgsman2. submitted): Palaeoenvironmental evolution of Lake Gacko (NE Bosnia and Herzegovina): impact of the Middle Miocene Climatic Optimum on the Dinaride Lake System. Vrije Universiteit Amsterdam. Bosna i Hercegovina The Dinaride-Anatolian Island acted in the Middle Miocene as a major paleogeographic barrier between the Paratethys and the proto-Mediterranean Sea.. attaining thicknesses greater than 2000 m. long-lived paleo-lakes. These were orbitally tuned to ~400-kyr and ~100-kyr eccentricity cycles. Subsequently. Austria (oleg. Bosna i Hercegovina 4 Isotope Geochemistry. The subsequent coal building phase marks the installation of swamp conditions. K.. 3584 CD. Palaeoclimatology. ciklostratigrafija. Indeed. Our present study deals with the Gacko basin in eastern Bosnia and Herzegovina. especially in Bosnia and Herzegovina where numerous power plants depend on their availability. Nizozemska 3 Rudnik i Termoelektrana Gacko. They are distributed throughout the Dinaric Alps.mandic@nhm-wien. Industrijska zona bb. Nizozemska Key words: climate change.86 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dropping water levels triggered again the swamp and mire conditions in the terminal phase of the Lake Gacko.– Palaeogeography. Utrecht University. Huge outcrop at Gra~anica opencast coal-mine provided excellent insight into lake deposition on basin’s paleo-margin. Dry climate intervals became related to ~400-kyr eccentricity minima. (2010.. 1081 HV Amsterdam. Results from integrated Ar/Ar geochronology and magnetostratigraphy fixed the age of the lacustrine deposition into Langhian and Badenian implying its relation with the Middle Miocene Climatic Optimum (MANDIC et al. Deposits of those lakes represent today sedimentary infills of numerous intra-mountainous basins. 2010). VUKOVI]. Utrecht. Mathias Harzhauser1 & Klaudia F. The lake level high-stands were thereby related to eccentricity maxima. The Natural History Museum Vienna. The lignite seams common in those basins are of crucial economic interest..

Slovenia Key words: subaerial exposure surfaces. ii) Exposure surfaces showing fenestral fabric. that belonged to the inner part of the ADCP. area – Kubus (82 m thick) and Mali Alan (83 m thick). Today. . upper bedding planes show strong reddish-brown staining by aluminium and iron oxides (possibly limonite and hematite) pointing to oxidation during subaerial exposure. 1995.hr) 2 Ivan Rakovec Institute of Palaentology. In the field. sedimentary structures and textures obtained from field and laboratory investigations are made.. Velebit Mt. A correlation of the two sections is based on facies architecture (both logs show arrangement of facies change into shallowing. Novi trg 2. During Early Jurassic Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) was a carbonate ramp with extensive shallow inner-ramp environments (^RNE & GORI^AN. Velebit. The under. root-related structures and nodular texture.. birdseyes. which enabled correlation of the two sections on a bed level. Most of these surfaces represent hiatuses below biostratigraphic resolution and detailed sedimentologic and diagenetic study is needed to distinguish these small scale discontinuities from simple bedding planes and evaluate the environmental change involved (CLARI et al. three types of surfaces containing features of diagenesis in subaerial conditions are observed and classificated sensu HILLGÄRTNER (1998): i) Paleosols are recognized as emersion surfaces showing pedogenic features. 1 000 Ljubljana. Scientific Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts. 2007).and coarsening-upward cycles (BUCKOVI] et al.to supra-tidal hardgrounds (HG).e.and overlying rocks of each bedding plane and rocks from the bedding planes itself were studied and detailed bed-by-bed logs recording stratigraphical data. often show brecciated appearance due to the dissolution processes and rhizoturbation during exposure. University of Zagreb. circumgranular and desiccation cracks (seen in the field. Several diagenetic DSs and inter. these localities are 50 km apart. The alteration of limestones is seen as reworked lithoclasts within brownish yellow clayey calcareous matrix. these surfaces are of irregular relief.to supra-tidal HGs and paleosols) at Kubus locality. Altogether 242 thin sections were made and analyzed under the microscope to determine microfossil content and depositional facies. but the possibility that this alteration is due to the outcrop weathering has to be taken into account.to supra-tidal HGs are observed at both localities. Microfacies analysis reveals circumgranular cracking. Croatia Emerzijske povr{ine zabilje`ene u plitkomorskim donjojurskim platformnim karbonatima Velebita Maja Martinu{1. exposure surfaces and one bed marker. 1998). Early Jurassic Klju~ne rije~i: emerzijske povr{ine. Both sections are situated in the Velebit Mt. Orbitopsella primaeva HENSON and Orbitopsella praecursor GÜMBEL are identified) (VELI].. Two sections of Lower Jurassic carbonate succession. diagenetic features that are result of repeated sediment drying and wetting in subaerial conditions are called inter. Recorded logs are of Middle Sinemurian to Early Carixian age (FADs of Lituosepta recoarensis CATI. 2008). iii) Bedding surfaces showing meteoric influence visible in thin sections as recrystallization of skeletal and nonskeletal particles and cements are called diagenetic discontinuities. Croatia (maja. as well as in thin sections).4. the area that small sea-level changes will mostly affect and therefore has the greatest potential to record environmental changes. Deposits of Middle to Late Sinemurian age show little evidence of subaerial diagenesis: rare diagenetic DSs and inter.martinus@geol. HILLGÄRTNER. were studied in detail on a centimeter scale. (2001)). donja jura Surfaces showing evidence of exposure to subaerial conditions are frequent in particular parts of shallow-marine Adriatic-Dinaridic carbonate platform succession formed during Early Jurassic.pmf. Horvatovac 102a. 10 000 Zagreb. Combining data collected in the field with microfacies analysis from thin sections. sheet cracks. Occasionally. i. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 87 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Subaerial exposure surfaces recorded in shallow-marine Lower Jurassic platform carbonates on Velebit Mt. biostratigraphy.to supra-tidal HGs are recorded at both localities in deposits belonging to Latest Sinemurian to Earliest Carixian. Duje Kuko~2 & Damir Buckovi}1 1 Department of Geology. solution vugs. Faculty of Science. Succession of Late Sinemurian age contains several significant paleosols at Mali Alan which are well correlated with contemporaneous exposure surfaces (inter. Contact with the next bed is mostly sharp because of the erosion during the following marine flooding.

. F. I..– J. (2001): Facies Variability in Lower Liassic Carbonate Successions of the Western Dinarides (Croatia).to supra-tidal HGs point to relativelly longer exposure in respect to diagenetic DSs. France and Switzerland). but compared to each other. Repeated periods of generally shorter-lived supratidal regime may be related to a single regressive event that occured in the studied area.. & MARTIRE. VELI]. They indicate periods of generally shorter-lived supratidal regime. Zagreb. DELA PIERRE. B. 100. of Sed. Croatica. Interval with the most prominent exposure features extends laterally over 50 km and shows that recognition of exposures can be useful in correlation of shallow-marine platform strata and obtaining additional informations of platform evolution.– Geol.– Boll..88 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 319–341. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three types of exposure surfaces are differentiated.– Facies. but to confirm this presumption. REFERENCES BUCKOVI]. study of a wider platform area of the ADCP is required. 127/2. Late Sinemurian is determined as the time of the most significant and frequent exposures of the studied part of the inner platform area. JELASKA. H.– Sedimentary Geology.. 1093–1108. A. Geol. 68. Res. 44. (1998): Discontinuity surfaces on a shallow-marine carbonate platform (Berriasian. interpretation and classification of some Italian examples. D. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). L. 60/1. (2008): The Dinaric Carbonate Platform margin in the Early Jurassic: a comparison between successions in Slovenia and Montenegro. & GORI^AN. 1–113. It. ^RNE. [. 389–405. Valanginian.E. V. P. 151–162.A. Soc. & CVETKO TE[OVI]. HILLGÄRTNER. paleosols and inter. (1995): Discontinuities in carbonate succession: identification. CLARI.

. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1825. 1960b. M. Mastodon (Zygolophodon) tapiroides CUVIER. (MALEZ & LENARDI]-FABI]. lijevi i desni zadnji kutnjak). & JAL@I]. MAUCH LENARDI]. 2002). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 89 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Miocenski do gornjopleistocenski proboscidi Hrvatske Miocene to Upper Pleistocene proboscids in Croatia Jadranka Mauch Lenardi} Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. ssp. U Europi.i srednjopleistocenski) znatno su rje|i od gornjopleistocenskih. 1879) o ostatcima mastodona iz Bribira (Mastodon borsoni). Do sada jedinstven nalaz s podru~ja Hrvatske je i drugi mlije~ni zub vunastog mamuta iz Podravine (iz zbirke Cugov~an. Hrvatska Key words: Miocene. trogontherii i Palaeoloxodon antiquus). 1988). 1917.4. 2002). 25 str. D. a ne{to rje|e i fragmentirane kosti. Drave. 3–23. 1829. Pliocene. arvernensis iz Podvinja koje je u paludinskim naslagama prona{ao \uro Pilar. hrv. 1960a. 1884). 1881). 1834). = rila{i). (1912): Fosilni proboscidi Hrvatske i Slavonije. 2006) otkriveni skeletni ostatci elefantida.i srednjopleistocenskih mamuta i slonova (Mammuthus meridionalis.hr) Klju~ne rije~i: miocen. Ante Kova~i}a 5. LITERATURA BRAJKOVI]. J. LJ. U srednjo. 21. M. odre|eni kao nova podvrsta Mammuthus meridionalis adriacus n. 1912) i gornjokarpatskim i donjobadenskim naslagama Gornje Jelenske na Moslava~koj gori (Prodeinotherium bavaricum. D. RADOV^I] & MAJI]. a objavio u svojoj raspravi NEUMAYR (1879. godine GORJANOVI]-KRAMBERGER pi{e o fosilnim proboscidima Hrvatske. U pripremi je revizija ovih fosilnih nalaza. Osim sporadi~nih in situ nalaza. . B. Zagreb. 1965. neobjavljeni podaci). 10 000 Zagreb. 1799) i Elephas (Palaeoloxodon) antiquus (FALCONER & CAUTLEY. D. Na prostorima Euroazije tijekom gornjeg pleistocena dominantan je bio vunasti mamut (Mammuthus primigenius). Malobrojni su i fosilni ostatci donjo. proboscidi. Mnogobrojni fosilni ostatci proboscida dokaz su `ivota i/ili migracija pripadnika ove skupine `ivotinja na prostoru dana{nje Hrvatske tijekom dugog vremenskog perioda od miocena do kraja gornjeg pleistocena. Stariji nalazi (miocenski. 1831). donjo. (2006): Istra`ivanja jame Vrtare male (Dramalj). MALEZ & LENARDI]-FABI]. pliocen. Determinirane su sljede}e vrste (taksonomski nazivi dinoterija i mastodona preuzeti su kako su navedeni u originalnim radovima): Dinotherium giganteum KAUP. Dinoteriji su determinirani u donjopliocenskim sedimentima Marije Gorice kod Brdovca (Dinotherium giganteum. (1884): Fosilni sisari Hrvatske. 1960a). prona|eni 1962. navode}i i podatke iz ranije objavljenog rada (FUCHS. primigenius (BLUMENBACH. Mastodon (Anancus) arvernensis CROIZET & JOBERT. 1884. godinu. Mastodon borsoni (HAYS. proboscids. Tako|er su zanimljivi nalazi s dna Jadranskog mora: gornji desni zadnji kutnjak i bedrena kost izva|eni ko~om izme|u otoka Raba i oto~i}a Laganj.– Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Nedavno su u jami Vrtare male kod Dramlja (BRAJKOVI] et al. GORJANOVI]-KRAMBERGER.– Elaborat Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prodeinotherium bavaricum (VON MEYER. 1811. Zagreb. pa su njegovi ostatci na na{im lokalitetima i naju~estaliji. preuzeto iz: GORJANOVI]-KRAMBERGER.do gornjomiocenskim naslagama (Mursko Sredi{}e) na|ene su vrste Mastodon (Bunolophodon) angustidens i Mastodon (Zygolophodon) tapiroides (MALEZ. 69. 1988. godine u gornjopliocenskim pijescima u Dugom Selu. RADOV- ^I] & MAJI]. Dunava i njihovih pritoka. Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER. osobito gomfoterija (mastodona) i dinoterija. Slavonije i Dalmacije. Jedinstveni nalazi iz Hrvatske su dva zuba mastodona iste individue (Gomphotherium angustidens. 1817. kao i podatke o zubima vrste M. Hrvatska (jml@hazu.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. M.. Tako|er ko~arenjem kod otoka Raba prona|en je dio donje ~eljusti s tre}im zadnjim kutnjakom vrste Palaeoloxodon antiquus (VAN ESSEN. fosilni ostatci rila{a potje~u iz naplavina na{ih velikih rijeka: Save.. Izvje{}e za 2006. Ve}inom su to zubi. Croatia U Hrvatskoj su na vi{e od 90 nalazi{ta prona|eni skeletni ostatci proboscida (red Proboscidea ILLIGER. pa i u Hrvatskoj. 1991. 1828. Mastodon (Bunolophodon) angustidens CUVIER. pleistocen. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1824. trogontherii (POHLIG. osobno priop}enje). Pleistocene. Mammuthus meridionalis NESTI. MALEZ. koji jo{ nisu specifi~ki odre|eni. MAUCH LENARDI]. 1847) (GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1912. pliocenski. MARJANAC. LENARDI]-FABI]. oskudni su nalazi gornjotercijarnih rila{a. 60–95. 1989. Zagreb. LENARDI]. Jo{ 1884. 1994.

(1989): Pleistocenski elefantidi Hrvatske. 1–36. Zagreb. 15–29. MALEZ. (1991): Kranijalni dijelovi. MALEZ. 10/12. 28–39. (ur. Ceres. Zagreb.– Magistarski rad (neobjavljen). Zagreb. (1994): Description and morphometric analysis of the Mammuthus armeniacus (FALCONER) skull from Slavonski Brod (Croatia).– Bulletin Scientifique. 65–66.– Bulletin Scientifique. D. J. (1960b): Erster Fund des Südelefanten (Archidiskodon meridionalis Nesti) in Jugoslawien. RADOV^I]. 420. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 LENARDI]. (1960a): Die ersten fossilen Säugetiere in den Tertiärschichten des Medjimurje. LENARDI]-FABI]. J. (1988): New subspecies of the southern elephant (Mammuthus meridionalis adriacus n. M. J. vjesnik. Croatica.) from the bottom of the Adriatic Sea (Croatia.): Gornja Jelenska. Zagreb. ssp. 44.– Palaeontologia jugoslavica. Mjesni odbor Gornje Jelenske. (1965): Erster Fund der Gattung Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER im Pliozän von Slawonien. 40–41. 157–166.– Geol.– Geol. 146 str.– U: KOVA^EVI]. Zagreb. MALEZ. M. MALEZ.– Bulletin Scientifique. Zagreb. & MAJI]. Sveu~ili{te u Zagreb. Zagreb. 37. 5/3. 47/2. mandibule i izolirani zubi pleistocenskih slonova s raznih lokaliteta Hrvatske i Vojvodine. 5/2. D. M. & LENARDI]-FABI]. M. . (2002): Fosilni slonovi i nosorozi iz bentonita Gornje Jelenske. J.90 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. LENARDI]. J. Yugoslavia).

g. 1998. kasni Pleistocen Optically stimulated luminescence (OSL) dating is capable of constraining the sedimentary ages of a range of terrestrial and aquatic deposits and has thus become a widely used dating technique for the Quaternary over the past two decades (e.. Here we describe our ongoing OSL dating campaign at Vindija Cave.. and microsample analysis in accelerator mass spectrometry radiocarbon (AMS 14C) and inductively coupled plasma mass spectrometry uraniumseries (ICP-MS 230Th/234U) dating. Arheologija. Zagreb. and Neanderthal DNA has been retrieved from several of the bones (GREEN et al. Ljerka Marjanac3. 2001. Austria (michael. University of Wollongong.at) 2 School of Earth and Environmental Sciences. OSL dating requires the complete resetting of the lightsensitive signal by exposing the sediments to sunlight (bleaching). JACOBS & ROBERTS.g. including archaeological sediments deposited in cave mouths or rock shelters (e. 2007). The latest development in OSL dating is the single-grain approach. the single-grain approach (as opposed to multiple-grain OSL dating) is the tool of choice for complex archaeological sequences in order to improve the accuracy and precision of OSL-based chronologies. (ii) very young sediments can be dated with good precision (while radio carbon dating suffers from the effect of 14C plateaus over that time range) and (iii) – because OSL constrains the depositional age of sediments directly – reliable OSL chronologies can be obtained for sedimentary deposits which are organically sterile (i. 1998. The cave is famous for its Neanderthal and modern human remains.g. contain no material suitable for radiocarbon dating) or where the organic material is much older (e.2. Universität Innsbruck. Cave-mouth sediments may have formed from a mix- ture of unbleached authochthonous material (e. Roberts2 1 Institut für Geologie und Paläontologie.g. The same extent of data validation is not possible using aliquots composed of multiple grains because these give rise to a cumulative OSL signal from many tens. The main benefits of analysing individual grains include the identification of such contaminant grains in a sample and their exclusion before final age determination. Zenobia Jacobs2 & Richard G. slopewash or tidal processes. bioturbation) commonly result in post-depositional disturbance. 2006). Paleolitik. Palaeolithic. 14C dating has an upper age limit of ca. 1985. Late Pleistocene Klju~ne rije~i: OSL datiranje na pojedina~nim zrnima. . grains released via decomposition of roof spall material) and wellbleached allochthonous sediment. HUNTLEY et al.e. introduced into the cave via wind. Single-grain OSL dating offers new opportunities to date deposits that were previously regarded as troublesome. Meyer1. ROBERTS et al. 40 – 50 ka). WILD et al.. modern tree roots) compared to the true sedimentary age of the deposit.. where human activities and other sediment mixing processes (e. Furthermore.4. Australia 3 Croatian Academy of Science and Arts. including some grains that might have been rejected if measured individually. single-grain OSL dating allows the operator to reject unreliable data on a grain-by-grain basis – that is – to dismiss grains that fail well-defined acceptance criteria that are built in to the single aliquot regenerative (SAR) measurement. Innsbruck.meyer@uibk.g. NSW. a key archaeological site in central Europe that contains a 12 m-thick sequence of cave-mouth sediments spanning the Middle to Upper Palaeolithic. hundreds or thousands of grains. detrital charcoal) or much younger (e. Due to these inherent benefits. as well as the ability to directly check the stratigraphic integrity of archaeological sites. Archaeology. but the chronology and interpretation of these records remain a matter of lively discussion (KARAVANIC & SMITH.g. such as single-crystal dating in argon–argon (40Ar/39Ar) and fissiontrack. Some key advantages of OSL dating are: (i) the dateable age range extends well into the Mid Pleistocene (whereas e. 2004. DULLER.g. 2010). The move towards single-grain analysis parallels that in other modern geochronology methods. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 91 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Did Neanderthals and Modern Humans meet? – Reexamining the chronology of sediments in Vindija Cave (Croatia) by using single-grain optically stimulated luminescence Da li su se neandertalci i moderni ljudi sretali? – Preispitivanje kronologije naslaga {pilje Vindije upotrebom opti~ki stimulirane luminiscencije na pojedina~nim zrnima Michael C. Croatia Key words: single-grain OSL dating.ac. LIAN & ROBERTS.

U. ZHAI. GALBRAITH. M.. F. FORTEA.– In: CAMPS. E. SCHULTZ. MARQUES-BONET. 313.. HUNTLEY... A. 19.W. FALUSH. E. JONES. D. C. M. I. B. NIELSEN. C. HOFFNER. M. W. LALUEZA-FOX.-S. WILD. RUSS. M. MARKUS H. present the preliminary equivalent dose distributions measured via both.. & PAABO. @.. 105–107. SIEGEMUND. KRAUSE.A.. 393.... D.. & ROBERTS..– Quaternary Science Reviews. J. REFERENCES DULLER. JACOBSEN.I. J. I.W. A. Q. JOHNSON. R.L.. M.92 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4..H.. R.G. 43/2B..W. J. (eds. C.G.F.-Y... BIRNEY. M.): A Sourcebook of Paleolithic Transitions. LASLETT. ALKAN. H. E. AFFOURTIT. M. P.. O. D. A. BURBANO. N.. (1998): Optical and radiocarbon dating at Jinmium rock shelter in northern Australia. LIAN.. GOLOVANOVA..M.T. LANDER. HOBER. P. KUCAN... Croatia. J. 1021–1228. (2010): A Draft Sequence of the Neandertal Genome. 2009). (2006): Dating the Quaternary: progress in luminescence dating of sediments. AXIMU-PETRI. P. KELSO.. 210–223. (2009): Szeletian. . J...... 183–192. R.. D.. R. ROSAS. C. FULLAGAR.. & HUA. SLATKIN. R. EICHLER. ZHILAO.– Journal of Human Evolution.V. JACOBS. PRUFER. ROBERTS. DORONICHEV.– Science. V. J.. (1985): Optical dating of sediments.. MEYER. VERNA. R. D.D. 407–426. WEIHMANN. A. DE LA RASILLA. (2004): Luminescence dating of Quaternary sediments: recent advances. E. K.C. G. T. C. PAUNOVIC. 223–248. not Aurignacian: A review of the chronology and cultural associations of the Vindija G1 Neanderthals. BUTTHOF. GREEN. HANSEN.J. J. RABEDER. 2449–2468. L. M. LAWSON.– Nature. GUSI].– Journal of Quaternary Sciences.. H. R. KARAVANIC. BRAJKOVI]..S. G... JENSEN. R. 328. Z. YOSHIDA.. E. M.. 710–722. S. & ROBERTS.Y.L. STENZEL. DURAND. & SMITH. & CHAUHAN. BIRD. single-grain and multiple-grain approaches and discusses our OSL data in the light of the cave sedimentology...E. R..B.. REICH. 25/19–20. I.. as post-depositional disturbance of the cave-mouth sediments has been recognised. RUDAN. M.B. LI...– Evolutionary Anthropology. J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ZHILAO..A..E. KIRCHER.. G.– Nature. SCHMITZ. H. & STEIER. 358–362. (2001): Age determination of fossil bones from the Vindija Neanderthal site in Croatia.. MARICIC. GODFREY-SMITH. NUSBAUM.... PATTERSON. T. R. NOVOD. (1998): The Middle/Upper Paleolithic interface and the relationship of Neanderthals and early modern humans in the Hrvatsko Zagorje.. N. OLLEY. STEFFAN. B. We summarize the dosimetry of Vindija Cave. GOOD. FRITZ.M. BRIGGS. 16. G. P. 34/3. New York.F.. E. A. MULLIKIN. & THEWALT.– Radiocarbon. MALASPINAS. LACHMANN. A.. J.. M. (2007): Advances in optically stimulated luminescence (OSL) dating of individual grains of quartz from archaeological deposits...... N.. Springer. EGHOLM...

ihnocenoze. Faculty of Science. as well as large 'carnosaurian' theropods. Among these footprints the majority belong to sauropods (1386. 1). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 93 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ihnocenoze dinosaura na Jadransko-Dinaridskoj karbonatnoj platformi Dinosaur ichnocoenoses on the Adriatic-Dinaridic carbonate platform Aleksandar Mezga Institute of Geology & Paleontology.4. In the Late Tablica 1: Ihnocenoze dinosaura s podru~ja nekada{nje ADCP. there were also the titanosauriform sauropods beside them. Seven stratigraphically different ichnocoenoses were defined among 17 determined ichnoassemblages (Tab. Stratigraphic range of these findings is Late Tithonian-Late Maastrichtian. paleobiogeografija Key words: dinosaur footprints. palaeoecology. 15 of them on the Istrian peninsula. During the Late Tithonian-Late Hauterivian the fauna was dominated by diplodocoid sauropods.pmf. The land area for the given dinosaur faunas has had to be multiple larger than the area of the former ADCP. 1). The assemblage of the fauna at the very end of the Cretaceous period (Late Santonian-Late Maastrichtian) was characterized by iguanodontids and hadrosaurids among the herbivores and medium sized theropods (including dromaeosaurids) among carnivores. Table 1: Dinosaur ichnocoenoses from the former ADCP. Croatia (amezga@geol. Among the carnivores small-mid sized 'coelurosaurian' theropods prevail. Those dinosaurs could not live and survive on the ADCP area or even in the carbonate platform en- ICHNOCOENOSIS Late Turonian / Early Coniacian Late Cenomanian FOOTPRINT TYPE sauropods sauropods theropods sauropods NUMBER OF FOOTPRINTS 10 324 217 sauropod 107 theropod 719 578 theropod 121 sauropod 20 ornithopod 61 18 17 sauropod 1 theropod >50 971 ICHNOASSEMBLAGE 1 5 Late Albian theropods ornithopods 6 Late Barremian Late Hauterivian Late Valanginian / Early Hauterivian Late Tithonian theropods sauropods theropods sauropods sauropods 1 2 1 1 . 2) and finally ornithopods (20). paleoekologija. palaeobiogeography Within the area of the former Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) 17 sites with dinosaur footprints have been discovered. Five different kinds of dinosaurs have been recognized among these sites. All ichnocoenoses are assigned to the Brontopodus ichnofacies. Titanosaurian sauropods presented the fauna during the Late Turonian/Early Coniacian. Hauterivian-Late Barremian. A total of over two thousands single footprints have been found as well as over one hundred trackways. then theropods (747. They include small-mid sized theropods. Fig. large theropods. Fig. During the period of Late Albian-Late Cenomanian the fauna was very rich and herbivores include the titanosaurian and non-titanosaurian sauropods as well as iguanodontid ornithopods. 10 000 Zagreb.hr) Klju~ne rije~i: otisci stopala dinosaura. but large 'carnosaurian' theropods are also present. Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma. Horvatovac 102a. mid sized ornithopods and mid-large sized sauropods. ichnocoenoses. Adriatic-Dinaridic carbonate platform.

mjerilo = 20 cm. Sauropod footprints from the ADCP localities. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. . This implies the continuous or sporadic connection. The ecosystem with discovered dinosaurs demand the land area of app. mjerilo = 10 cm. but between it and the nearby continents. scale bar = 10 cm. Fully terrestrialized Adria microplate or Southern Tethyan megaplatform might represent the land area large enough to sustain the dinosaur populations and the ecosystem which they were the part of. 1–4 millions km2. scale bar = 20 cm. Otisci stopala teropoda s nalazi{ta na ADCP-u. Figure 1. vironment. Otisci stopala sauropoda s nalazi{ta na ADCP-u. Figure 2. depending of the stratigraphic range for the specific taxa. not just between the carbonate platforms on the Southern Tethyan megaplatform. Slika 2. Theropod footprints from the ADCP localities.94 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

1992.g. Lovin~i}eva bb. where the conical forms of Clypeaster may lived deeper. some of the most popular sites like Bizek quarry in the Medvednica Mt. Released from sediment by weathering. 10 000 Zagreb. not by Clypeaster. were found as Clypeaster-dominated echinoid assemblage joined with some rare remnants of cidaroid regular echinoids. Croatia Klju~ne rije~i: je`inci. also not by Clypeaster. The uncovered echinoid fauna is not totally composed of genus Clypeaster regarding almost all of the sites. C. For example. Faculty of Science. University of Zagreb. Localities in Hrvatska Banovina (Sjeni~ak. Echinocyamus. Echinocyamus. where the test of this echinoid has a large preservation potential (SEILACHER. This suggest on few living niches affected by different taphonomic conditions. C. Due to the relatively changeable firmness of the rocks. Croatia (goran.pmf. 1995. NEBELSICK. Sutinska vrela quarry in Medvednica Mt. Thus prepared material was sieved and analyzed on stereo microscope. campanulatus gr.g. at least 75% of fossil echinoids in the Middle Miocene of Croatia and surrounding areas belong to the sand dollar genus Clypeaster. This statement seems to be correct when we look at the composition of briefly collected echinoid fossil faunas from the wide-spread Miocene outcrops in the continental part of Croatia. Miocene. Discrepancy between completely preserved tests and fragments are the greatest in the case of Clypeaster. Croatia (amezga@geol. taphonomy. Hrvatska As POLJAK (1938) or MITROVI]-PETROVI] (1969) already reported. 1B. cassiduloid and clypeasteroid echinoids. Figs. soluble in the meteoric water. Miocene bioclastic limestone was a subject of intensive quarrying which left a lot of abandoned works (excavation pits and quarries) around northern Croatia suitable for fossil researches. Only one site. INA-Industrija nafte Plc. selection existed also between different species of Clypeaster where the conical forms (e. Sjeni~ak Lasinjski) are mainly composed of spatangoids and small clypeasteroid Echinocyamus. are dominated by echinoid genus Conolampas. its fragments are relatively rare.) are surprisingly more abundant than the flat forms (e. The disproportion between fragmentary material and completely preserved echinoid tests was also observed. we investigated some of the most cited Clypeaster-dominated outcrops in the northern Croatia where we thoroughly checked the sediments to reveal as much as possible of complete echinoid fauna. Clypeaster. tafonomija. 10 000 Zagreb. these fossils are often incorporated in the composition of recent sediments as short-lived clasts. are obviously a product of taphonomic selection. This could be partially explained by the structure of clypeasteroid tests which are reinforced with numerous pillars as adaptation to living in high-energy shallow-marine environments (NEBELSICK. Clypeaster. 1995.hr) 2 Department of Geology & Paleontology. Some of these echinoids are the first records in Croatian Miocene like the genus Pliolampas and Echinocyamus (Fig. Clypeaster-dominated assemblages. The result of this research was a quite different composition of echinoid fauna from investigated localities when compared to the earlier reports and available fossil collections. in terms of completely preserved echinoid tests. On the other hand. Positions of localities follow the marginal parts of Paratethys. Once used as an architectural and building stone.hr) Key words: echinoid s. 1999) opposite to all the other present echinoids. we used a microanalysis of weathered residual sediments and fresh rocks dissolved in the solution of hydrogen peroxide. 1A). Determinable fragments (isolated spines and plates) show completely different composition of echinoid fauna with presence of large amount of spatangoid. The large and heavy tests of Clypeaster can be easily found elsewhere where the terrain is built of shallow marine Miocene sediments of Carpathian and mostly Badenian stages. This early phase was . miocen. All other genera except Echinolampas are relatively rarely represented in localities with wholly preserved tests. Horvatovac 102a.4. 1979. Clypeaster shells could be preferably found in bioclastic corallinacean limestone of different type and less often in lithoarenite and lithic graywacke. 1C). buried deeply in the sediment or lived out of destructive influence of the waves to survived early phase of taphonomic selection. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 95 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Taphonomic selection among echinoids or why is Clypeaster the most abundant echinoid in the Miocene of Croatia Tafonomska selekcija me|u je`incima ili za{to je Clypeaster naj~e{}i je`inac u miocenu Hrvatske Goran Mik{a1 & Aleksandar Mezga2 1 Field Engineering & Operations Sector. folium) with stronger and more compact test.miksa@ina. In this study.

we can tell that seemingly high percent of Clypeaster tests in Croatian Miocene shallow-marine deposits is product of different taphonomic processes which strongly influenced the original composition of echinoid fauna. 113–146. (1938): Prilog poznavanju miocenskih echinoidea Hrvatske i Slavonije. Beograd.– Acta Geologica 6/36. 88. A. J. 1995). Mjerilo = 1 mm. NEBELSICK. SEILACHER. Basel. 5. Mjerilo = 1 cm. 316–328.– Palaios. 685–693.– Eclogae geol. J.. Large sediment grains probably redirect or take over some part of the sediment pressure to the surrounding sediment mass.) locality were found in fine-grained lithic graywacke and they are all fragmented with no preservation of complete echinoid test. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. J. Scale bar = 1 mm. NEBELSICK. Oral view of the test. The explanation of high percent of Clypeaster here also may lay on excellent perceptibility and size of its test which makes it an easy target for amateur collectors who often donates the material to museums and professional paleontologist. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. The fact that this kind of fossil material in Croatia was never researched in details also contributes to the explanation. Scale bar = 1 cm. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. Helv. Transversal section through ambulacrum 2 with well-visible pillars. A) Clypeasteroid Echinocyamus sp. Mjerilo = 1 cm. Amsterdam.– Paleobiology. Palaeoecol. Palaeoclim. (1999): Taphonomic comparison between recent and fossil sand dollars. The echinoids from Dvor na Uni (Zrinska gora Mt. Equatorial section of the test shows dense meshwork of internal reinforcement pillars. . 149. J. NEBELSICK. from the Badenian (Middle Miocene) of Hrvatska Banovina County.H. 7. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. Egypt.– Vesnik Geolo{kog instituta Kraljevine Jugoslavije. 166–206. 349–358. Popre~ni presjek kroz drugi ambulakrum s dobro uo~ljivim potpornjima ~ahure.. 191–221. Favorable geochemical conditions through all the phases of diagenesis and type of sediment also supported preservation of the echinoid tests in carbonate deposits. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. (1992): Echinoid distribution by fragment identification in the Northern Bay of Safaga.96 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.). implosion of the test forming 'pie slice' fragments etc. POLJAK. Pogled na donju stranu ~ahure. Red Sea. iz badena (srednji miocen) Hrvatske Banovine. A) Je`inac Echinocyamus sp. J. Scale bar = 1 cm.. Figure 1.H. sometimes misidentified as a genus Scutella in case of flat forms of the test. Ekvatorijalni presjek s vidljivom gustom mre`om unutarnjih oja~anja ~ahure.H. As final conclusion. (1995): Comparative taphonomy of Clypeasteroids. Sedimentary environment in which the echinoids are preserved is also important for their preservation (NEBELSICK. 7. Analysis of the echinoid collections from Croatian Natural History Museum also confirms the dominance of genus Clypeaster in localities of northern Croatia where the genus Clypeaster makes 80% of total echinoid fauna. Some local town museums and private collectors also display only Clypeaster in their fossil collections. In the fine-grained sediments (like on the Dvor na Uni locality) this phenomena is missing and echinoids show a hydraulic cracking of its test (collapsed ambulacral zones. Zagreb. C) Clypeaster scillae DES MOULINS.– Palaeogeogr. destructive for the most other echinoids like thin shelled spatangoids or unstable skeletons of regular echinoids which explains a minimum record of their complete tests. (1979): Constructional morphology of sand dollars. (1969): Srednjomiocenski ehinidi severne Bosne (Bosanska Posavina)..

Croatia (igor. and individual ichnoassemblages are laterally very variable. The Benkovac Stone mb. Zoophycos. lophoctenids. together with Paleodictyon strozzii and gyrophyllitids. up to now.hr) 3 Faculty of Mining. 2005) these ichnoassemblages should be an exception to the standard ichnofacies distribution which consider them as a combination of Zoophycos and Nereites ichnofacies (FREY & SEILACHER. Nereites. Lophoctenids. Benkovac Stone mb. is commonly used architectural and building stone. and probably suggest specific sedimentological/paleoecological conditions around transition zone. Zoophycos group and asterozoan traces. Croatia (goran. Horvatovac 102a. Among the aforementioned traces. asterosomids.. Chondritids. Promina naslage. girofiliti.. graphoglyptids. Pierottijeva 6. 2001. Zoophycos. 1980). Belorhaphe. is a shallow-marine. Geology and Petroleum Engineering. tragovi ~lankono`aca. (within Korlat and Debelo brdo mbs. since ubiquitous occurrence of ichnospecies P. 10 000 Zagreb. 10 000. asterosomids and graphoglyptid Cosmorhaphe are characteristic traces for the lower part. 2005). Scolicia ispp. only Palaeophycus is present throughout the unit. medusiform burrows (gyrophyllitids). represented with its different preservational varieties.. Croatia Klju~ne rije~i: tragovi fosila. Paleodictyon.hr) Key words: trace fossils. 1995. studied in detail.) mixed into sediment during the tempestite formation. Two major lithological types within the Benkovac Stone mb. more than 2000 m thick succession from deep-marine to alluvial facies (MRINJEK et al. Especially interesting is preservation of trace fossil Paleodictyon. searching for the organic particles (plant debris.) with Paleodictyon. Glockerichnus occurs in the topmost part of the unit. Benkova~ki kamen jedinica. are calciclastic sandstones and calciclastic mudstones. etc. Lovin~i}eva bb. and is well-known for its excellently preserved trace fossils. Cosmorhaphe. strozzii almost always coincides with appearance of microbial mats. University of Zagreb. one of the most common trace fossils in the Benkovac Stone mb. gornji eocen. University of Zagreb. Croatia (ervin.vlahovic@rgn. 10 000 Zagreb. – 'flysch trace fossils' in the shallow water setting Benkova~ki kamen jedinica – 'fli{ki tragovi fosila' u plitkovodnom okoli{u Goran Mik{a1. represented by few excellently preserved records of Polykampton (cast of one bedding plane with Polykampton was in 2009 included in Adolf Seilacher’s famous exhibition 'Fossil Art') are also rare and found only occasionally.). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 97 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Benkovac Stone mb.4. and Benkovac Stone mb. Graphoglyptids are generally rare except ichnospecies Pa- leodictyon strozzii. 1999. chondritids. Field Engineering & Operations Sector. although these traces also occasionally occur in the younger part of the succession. Paleodictyon. Hrvatska The Upper Eocene Benkovac Stone mb. grafogliptidi.). Department of Geology. etc. Zagreb. nereitids. Promina deposits. Interpreted as offshore-transition environment (MRINJEK et al.htnet. Teichichnus. Chondrites.hr) 2 Faculty of Science. Rhizocorallium and Thalassinoides. Chondrites. is the most common and ubiquitous trace fossil in the Benkovac Stone mb. more than 1 m wide forms which mark narrow transitional zone between underlying Debelo Brdo mb. Urohelminthoida. Sandstones and mudstones are characterized by different trace fossils ichnoassemblages. Ichnoassemblages from the Benkovac Stone mb. gyrophyllitids. Trace fossils from tempestite calciclastic sandstones are represented by numerous polychaete and arthropod burrows and burrows of irregular echinoids – Palaeophycus. etc. arthropod burrows. Zoophycos appears as large. Upper Eocene. Sandstones were deposited by storms and mudstones were mostly a product of background sedimentation within offshore-transition zone. the most important are graphoglyptid traces (Helminthorhaphe. It represents a middle part of Middle Eocene to Lower Oligocene Promina Basin deposits.miksa@ina. Traces like Hydrancylus– and Treptichnus occur only in combination with mi- . Trace fossils from mudstones shows a quite different and broader ichnodiversity. which were never. Ervin Mrinjek2 & Igor Vlahovi}3 1 INA-Industrija nafte Plc. are similar in composition to those found in many European flysch basins (UCHMAN. mostly cropping out in a vicinity of Benkovac in the northern Dalmatia. Paleodictyon and Helminthorhaphe are the only graphoglyptids present in strata below Benkovac Stone mb. approximately 120 m thick succession of calciclastic deposits. being most frequent immediately after disappearance of Zoophycos in succession. Tracemakers exploited the sediments for the short time.mrinjek@zg..

Therefore.– Beringeria.g. J. (1980): Uniformity in marine invertebrate ichnology. & SEILACHER.– Beringeria.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 crobial mats and seems to indicate this specific sedimentary environment. 13. 28. northern Spain. V.. J. while the evidence of microbial mats occurs even later. A. which is rather the result of different modes of preservation than the result of tracemaker biodiversity. 22. & LUK[I]. R. 67–173.98 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. studied ichnoassemblages could be among the shallowest occurrences of the 'flysch trace fossils' and Nereites ichnofacies published up to now (e. TAHERI. some phycosiphonid forms of burrows. E.– Palaios. The Benkovac Stone mb.T. 2007). REFERENCES FREY. 3–41. Croatica. 408–416.W. 15. 25. Variable content of food. (2005): The Benkovac Stone Member of the Promina Formation: A Late Eocene succession of storm-dominated shelf deposits.. SREMAC. (1999): Ichnology of the Rhenodanubian Flysch (Lower Cretaceous–Eocene) in Austria and Germany. UCHMAN. & WILMSEN. PENCINGER. Erosive exhumation of mudstone-related traces by deposition of calcarenites (casting of the traces) has also been responsible for preservation of many trace fossils in the Benkovac Stone mb. (2001): Eocene flysch trace fossils from the Hecho Group of the Pyrenees. 183–207. A. Northern Apennines. (1995): Taxonomy and palaeoecology of flysch trace fossils: The Marnoso-arenacea Formation and associated facies (Miocene.– Beringeria. A few forms of burrows cannot be assigned to any group of trace fossils (forms similar to gyrophyllitid. FÜRSICH. FÜRSICH et al. 3–115. This preservation mode prevailed in younger parts of the studied unit. MRINJEK.– Lethaia. UCHMAN. (2007): New occurrences of the trace fossil Paleodictyon in shallow marine environments: examples from the Triassic–Jurassic of Iran. A. A. etc. . 163–184. UCHMAN. 58/2. M. Italy). plenty of dissolved oxygen and permanent circulation of water seems to be the major limiting factor for development of such ichnoassemblages. shows great variety of different ichnospecies..– Geol. F.). B.

Sva su nalazi{ta makrofosila vezana na karbonatne megaslojeve fli{kog slijeda naslaga. Hrvatska. ali su zato vi{e razli~iti. eocen. Grdosela i Paza. Croatia. Razlike odre|enih fosilnih ostataka izme|u spomenutih nalazi{ta. Linthia. Tablica 1. Gra~i{}e. jer takva nalazi{ta s makrofosilima nisu nikada do kraja istra`ena. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. Grdoselo i Paz u sredi{noj Istri. Istria. Gitolampas (Echinanthus) i Brissus. Croatia ]opi Je`inci su taksonomski detaljno istra`ivani. 1000 Ljubljana. Najmanja raznolikost me|u je`incima je ustanovljena u Pazu i Grdoselu. flysch.4. samo iz nekih lokaliteta. Cyclaster i Macropneustes. Odre|eni ostaci razli~itih eocenskih organizama u nalazi{tima ]opi. Cassidulus. Gra~i{}e. Eocene. Pericosmus. Plesiolampas. Oddelek za geologijo. U nalazi{tima ]opi i Grdoselo neki oblici je`inaca su veoma ~esti. iz nalazi{ta u okolici ]opija. Privoz 11. da u nalazi{tu ]opi uop}e nisu na|eni regularni je`inci. fli{. Preliminarni rezultati ukazuju da je razlika izme|u lokaliteta djelomi~no uzrokovana razli~itim facijesima karbonatnih turbidita unutar fli{kog bazena. Gra~i{}a. Grdoselu i Pazu nismo na{li. koji se mogu vrlo brzo promijeniti i dopuniti. Table 1. Grdoselo and Paz in central Istria. a u Grdoselu su veoma rijetki. naro~ito primjerci rodova Echinolampas i Cyclaster. Istra. U Gra~i{}u su primjerci svih je`inaca relativno rijetki. Croatia Vasja Miku` & Aleksander Horvat Univerza v Ljubljani. determinirani do nivoa vrsta (Tablica 2 sadr`i samo popis rodova). Slovenija Klju~ne rije~i: makrofosili. Kod ehinoida je zanimiljiv podatak. Hrvatska Key words: macrofossils. To su trenuta~ni rezultati. . prikazane su na Tablicama 1 i 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 99 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Makrofosili iz razli~itih eocenskih nalazi{ta sredi{nje Istre. Gra~i{}e je zanimljivo i po na|enim iregularnim je`incima rodova Echinocyamus. kojih u ]opiju. Registered remains of different Eocene organisms from localities ]opi. Hrvatska Macrofossils from different Eocene localities in central Istria. U Gra~i{}u nismo na{li ni jednog primjerka slijede}ih rodova: Conoclypus. FLORA crvene alge (Lithothamnians) FAUNA Foraminiferida numuliti (Nummulitins) asterocikline (Asterocyclinas) Koralji – Anthozoa solitarni koralji (Solitary corals) kolonijski koralji (Reef building corals) oktokoralji (Octocorals) Meku{ci – Mollusca pu`evi – Gastropoda {koljka{i – Bivalvia glavono{ci – Cephalopoda Koluti}avci – Annelida Rakovi – Crustacea rakovice – Decapoda tlparsesilni rakovi – Cirripedia Mahovnjaci – Bryozoa Ramenono{ci-Brachiopoda Morski ljiljani – Crinoidea Morski je`evi – Echinoidea regularia irregularia Ribe – Pisces – + – + + – + + – + + + + + + – + + – + + + – – + – – + – + + + + + + + + + – + + + + + + + + + – – – + + + – – – + + – + + + – + + + – – + – + Paz Makrofosili (Macrofossils) Grdoselo Gra~i{}e Istra`ivani su makrofosili iz srednjeeocenskih – lutetskih fli{nih naslaga centralne Istre.

Croatia (A = very rarely. Eocene echinoidea from localities in central Istria. D = very frequent).100 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. Eocenski je`inci odre|eni u nalazi{tima sredi{nje Istre (A = vrlo rijetki. C = frequent. ]opi ECHINOIDEA REGULARIA Stereocidaris Phyllacanthus Porocidaris Prionocidaris “Eucidaris” Eucidaris Phymosoma Porosoma Coelopleurus IRREGULARIA Conoclypus Echinocyamus Echinolampas Plesiolampas Cassidulus Gitolampas (Echinanthus) Ditremaster Pericosmus Schizaster Linthia Prenaster Brissus Cyclaster Macropneustes + – + + – – + + + + + – + + – + + – + + + – + – + + – – + – + – – – – + – + + – + + – – + – – – – – – – – – + – B A D A A B A A B B C A D B – – – – – – – – – – + + + + + + + – + – – – – – – – – – + + – + + – – + A A B B A A A A B U~estalost (Frequence) Grdoselo Gra~i{}e Paz . B = rarely. B = rijetki. C = ~esti. Table 2. D = vrlo ~esti).

Cassisidulna laevigata. The characteristic representatives are Valvulineria complanata. followed in very top by subordinate diatomite intercalations. The benthic foraminifera assemblage allows a good correlation of the marine deposits with the Badenian regional stage. foraminifera. Some sea level fluctuation is present with distinct shallowing peak directly above the thick carbonate body. The topmost 40 m of the logged succession include in its lower part two subordinate.mandic@nhm-wien. Hrvatska Department of Geology & Palaeontology. i. Badenian. The Oligocene lignite bearing lacustrine deposits are superposed there by Middle Miocene marine sediments. The study was made possible by courtesy of Zlatko JE^MENICA and “Ugljevik” mine authorities. marine transgression.4. The Natural History Museum Vienna. depositional depth.ac. 10 000 Zagreb. It is contribution to the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk Evolution of the Neogene Dinaride Lake System”. baden. evolucija okoli{a. Pannonian Basin. species dominance and bottom water oxygen content. Horvatovac 102a. superposed by a massive. volcanic ash layers and fossiliferous beds with well preserved. Bosna i Hercegovina Open mine pit Bogutovo Selo near Ugljevik in NE Bosnia and Herzegovina is positioned at the southern margin of the Pannonian Basin.. Heterolepa dutemplei together with Bulimina elongata. reflecting changes of the paleoenvironment. About 20 m of gray marls with two dark clay intercalations follow. 10 m thick carbonate body. Lobatula lobatula and Ammonia viennensis. marinska transgresija. 1010 Wienna. Within the first meter of the marine part of the section shallow water assemblage predominates. Benthic foraminifera record with 84 detected species shows distinct changes in composition and diversity across the section. The most common are Asterigerinata planorbis. showing a stable moderately oxic bottom environment. Gradually. comprising clays. The marine ingression is marked by the first occurrence of the marine macrofauna in a sandy marl horizon comprising mollusk accumulations. sands and coal seams. 1m thick carbonate beds. Austria (oleg. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 101 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleoenvironmental evolution of southern Pannonian Basin during Badenian transgression Evolucija paleookoli{a tokom Badenske transgresije na jugu Panonskog bazena \ur|ica Pezelj1 & Oleg Mandic2 1 2 Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. The benthic fauna of that latter interval is characterized by low diversity and high dominance fauna comprising oxygen depletion indicators such as Praeglobobulimina pyrula or Bolivina ssp. Within following meter distance the most distinct change develops with installation of low oxic near-bottom conditions remaining stable until the section top. Slightly preceding the first dark clay intercalation the environmental perturbation starts pointed out by repetitive change of diversity index. Prirodoslovno–matemati~ki fakultet. oxygen content and organic matter content. Elphidium rugosum. . The assemblages of benthic and planktic foraminifera allow the biostratigraphic correlation of the marine transgression horizon with the upper part of the Lower Badenian based on abundant presence of Orbulina suturalis. Geolo{ki odsjek. Burgring 7. The measured section is about 60 m thick and beside marine sediments includes the uppermost part of the lake deposits.at) Keywords: paleoecology. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: paleoekologija. reflecting highly oxic environmental conditions. Its sedimentary structures and lower contact point to deposition by debris flow. marine fish remains.e. Panonski bazen. deep water middle to outer shelf assemblage installs.

koja je tipi~na za donjosarmatske naslage. 1999). U donjem dijelu prevladavaju uslojeni do masivni sme|kasti lapori.. te s manjim oscilacijama u dubini talo`nog bazena. Croatia Klju~ne rije~i: benti~ke foraminifere. Tijekom miocena ovo je podru~je pripadalo Centralnom Paratethys-u. Medvednica Key words: benthic foraminifera. Sarmat. unutar Paratethys-a imao specifi~nu geolo{ku povijest. budu}i da je povremeno gubio vezu sa Sredozemljem. Profili Donje Ore{je 1 i Donje Ore{je 2 nalaze se kod istoimenog sela sjeverno od Svetog Ivana Zeline u sjeveroisto~nom dijelu Medvednice. paleoekologija. palaeoecology. jasno upu}uje da su sarmatske mikrofosilne zajednice `ivjele na podru~ju unutra{njeg {elfa s mogu}im oscilacijama u salinitetu vode. donjem dijelu donjeg sarmata. odnosno Tethys-om (RÖGL. te su dijelom erodirane ili pokrivene transgresivnim badenskim naslagama. Na prou~enim profilima naslage donjeg sarmata se kontinuirano talo`e na naslage gornjeg badena. Uzorci O17–O19 s profila Donje Ore{je 1. Cibicidoides pseudoungerianus (D’ORBIGNY) i Cassidulina laevigata D’ORBIGNY.) \ur|ica Pezelj & Jasenka Sremac Department of Geology and Palaeontology. koji je. te izrazita dominacija vrste Anomalinoides badenensis (D’ORBIGNY). dok je u gornjem dijelu evidentan pove}ani udio gline. University of Zagreb. a uo~en je i znatan udio badenskih vrsta Bolivina dilatata REUSS. bez izrazite razlike u litolo{kom sastavu sedimenata. Pad vrijednosti razli~itih paleoekolo{kih pokazatelja (P/B odnos.102 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Biostratigrafska analiza prou~enih profila bazira se na standardnim biozonacijama koje vrijede za podru~je Centralnog Paratethys-a (PAPP et al. Zbog intenzivne eksploatacije kamena. 1998). opli}avanje talo`nog bazena i druga~iji sastav badenskih i sarmatskih mikrofosilnih zajednica. na {to upu}uje znatan udio marinskih vrsta benti~kih foraminifera. U ovoj po~etnoj fazi opli}avanja salinitet vode najvjerovatnije jo{ nije zna~ajnije smanjen. 10 000 Zagreb. 1995). Medvednica Mt Gora Medvednica je istaknuta topografska jedinica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.. u odnosu na analizirane badenske zajednice. u kamenolomu su se tijekom vremena otvarale nove eta`e. kao i manja zastupljenost vrsta rodova Ammonia. Na podru~ju Donjeg Ore{ja sarmatske naslage se kontinuirano talo`e na gornjobadenske naslage vanjskog {elfa (profil Donje Ore{je 1). Profil Donje Ore{je 1 sastoji se uglavnom od sme|kastih masivnih lapora koji se izmjenjuju s glinovitim laporima s povremenim proslojcima gline. Unutar ostrakodne zajednice dominira vrsta Argilloecia sarmatica (ZALÁNY). donjesarmatske biozone Anomalinoides badenensis zona i Elphidium reginum zona. {to ukazuje na prijelazni karakter ove Zone od badenskih prema tipi~no sarmatskim naslagama. Na profilu Donje Ore{je 2 (udaljen cca 200 m zapadno od profila Donje Ore{je 1) jasno je uo~ljiv transgresivan kontakt badenskih naslaga s krednom podlogom. 1985. te uzorak R12 s profila Donje Ore{je 2 pripadaju Anomalinoides badenensis zoni tj. U pravilu je uzorkovana svaka litolo{ka promjena (ukupno 19 uzoraka). dok uski pojas mla|ih miocenskih naslaga iz krovine nije do sada detaljnije analiziran. 1979). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sarmatske naslage lokaliteta Donje Ore{je (Medvednica) Sarmatian sediments of Donje Ore{je (Medvednica Mt. Debljina naslaga je oko 7 m. Unutar benti~ke zajednice niske raznolikosti vrlo je ~esta i vrsta Rosalina obtusa D’ORBIGNY. te gornjeg batijala (profil Donje Ore{je 2). s time da odnos s starijim sedimentima nije vidljiv. . Sarmatian. Na tu starost ukazuje nalaz provodne vrste ostrakoda Cytheridea hungarica (ZALÁNY). Lokalitet Donje Ore{je je ve} dugo poznat u geolo{koj literaturi zbog debelog kompleksa trijaskih i krednih naslaga koje su detaljno prou~ene (POL[AK. Detaljno prou~avanje benti~kih foraminifera i ostrakoda je omogu}ilo utvr|ivanje ukupno ~etiri biozone: gornjobadenska Buliminsko-bolivinska zona. Smje{teni su u krovini kamenoloma na desnoj strani potoka [um. Gornjokredne naslage su transgesivne preko gornjotrijaskih vapnenaca. CICHA et al. Faculty of Science. {to je omogu}ilo kontinuirano pra}enje slijeda krovinskih naslaga. te srednjesarmatska Elphidium hauerinum zona. Debljina snimljenih naslaga je pribli`no 8 m (ukupno 21 uzorak). indeksi raznolikosti) te porast koli~ine kisika pri morskom dnu (vi{e vrijednosti BFOI). Njezina jezgra uglavnom je sastavljena od paleozojskih i mezozojskih stijena razli~itog postanka i okru`ena transgresivno talo`enim mla|im tercijarnim i kvartarnim sedimentnim stijenama ([IKI]. uz koju se jo{ javljaju vrste Aurila haueri (REUSS) i Quadracythere sp. PAPP & SCHMID. Porosononion te bo~atih vrsta elphidija. a pru`a se pravcem jugozapad-sjeveroistok na povr{ini od pribli`no 300 km2. s tim da je u obzir uzeta mogu}nost uspostavljanja i nekih drugih biozona uslijed lokal- nih paleoekolo{kih uvjeta. Horvatovac 102a. 1978. Tek detaljna analiza mikrofosilne zajednice ukazuje na promjenu okoli{nih uvjeta tj.

. LITERATURA CICHA. RÖGL.. Starost ove zone je utvr|ena na osnovi nalaza usko provodne vrste ostrakoda Aurila merita (ZALÁNY). 7–30.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 103 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Elphidium reginum zona tj. Bratislava.– Geol. nosioca ove zone. Bundesanst. Vrlo su ~este i vrste Bolivina sarmatica DIDKOVSKIY te R. J. geol. Akad. koja se u ovom dijelu unutra{njeg {elfa javlja s udjelom od ~ak 14. hauerinum. CICHA. Badenian.. (1999): Mediterranean and Paratethys. Evidentno je da su unutar ostrakodne zajednice najzastupljeniji rodovi s ~vrstim i ja~e kalcificiranim lju{turama.– Acta geol. PAPP. & STEININGER. Geologisch. (ur. kao i sastav cjelokupne zajednice. Unutar benti~ke zajednice je zapa`en znatan udio razli~itih vrsta elfidija.– U: [IKI]. te donjosarmatskih vrsta Aurila mehesi (ZALÁNY).. POL[AK. {to tako|er ukazuje da je ova zajednica `ivjela u ne{to pli}em i uzburkanijem okoli{u nego zajednica iz Anomalinoides badenensis zone. K. 1–38. J. Zagreb..): Geolo{ki vodi~ Medvednice. (1978): Foraminifera. SENE[. Inst. I. K. naturforsch. vrste Ammonia vienensis (D’ORBIGNY). [IKI]. A. Elfidiji prevladavaju u sastavu zajednice benti~kih foraminifera. gornji dio donjeg sarmata je utvr|ena na profilu Donje Ore{je 2 – uzorak R13. Cytheridea hungarica (ZALÁNY) i Elphidium reginum (D’ORBIGNY). Zagreb.. te vrste Nonion tumidulus PISHVANOVA. CICHA. badenensis. Aurila angulata (REUSS).– Abh. na ovom dijelu unutra{njeg {elfa upu}uje na mogu}e opli}avanje i poja~ano osla|ivanje sedimentacijskog prostora. C. 1–325. Verlag der Slowak. U svakom slu~aju znatna zastupljenost bo~atih vrsta benti~kih foraminifera. RÖGL. josephinum i Elphi- dium obtusum (D’ORBIGNY). F. Ges.– U: PAPP.– Abh. F. M. Facts and hypotheses of an Oligocene to Miocene paleogeography (short overview). & ^TYROKÁ. F.. sjeverna Hrvatska). (1979): Stratigrafija i paleogeografija biolititnog kompleksa senona kod Donjeg Ore{ja (Medvednica. obtusa. Unutar ove zajednice je uo~en mali porast udjela disoksi~nih i infaunalnih oblika. (1998): OligoceneMiocene foraminifera of the Central Paratethys. Ostrakodna zajednica je obilje`ena vrstama Leptocythere tenuis (REUSS). (1995): Prikaz geolo{ke gra|e Medvednice. RUPP. & CTYROKA. I. 263– 325. {to mo`e upu}ivati na produbljavanje talo`nog okoli{a i/ili ne{to ve}u koli~inu organske tvari u sedimentu. Tako|er je zna~ajan i nalaz sarmatskih elfidijuma vrsta Elphidium josephinum (D’ORBIGNY) i Elphidium hauerinum (D’ORBIGNY).. I. senckenberg. Uzorci R15–R18 na profilu Donje Ore{je 2 pripadaju Elphidium hauerinum zoni tj. Argilloecia sarmatica (ZALÁNY) i Xestoleberis glabrascense (REUSS). A.95%. Carpathica. 37. J.E. te jo{ uvjek poprili~an udio vrste A. istra`. . der Wissen. 1–311. 9/6. 50/4. Osla|ivanje dokazuje i sastav bo~ate ostrakodne zajednice.4.): Chronostratigraphie und neostratotypen miozän der Zentralen Parathetys. A. 339–349. (ur.. od kojih treba posebno istaknuti vrstu E. 549. PAPP. (1985): Die fossilen foraminiferen des Tertiaren Bekens von Wien. A. te vrste E. donjem dijelu srednjeg sarmata. & SCHMID.

35 000 Slavonski Brod. 10 000 Zagreb. A thick and massive shell is usually a good passive defence strategy against predator attacks. Tragovi zara{tanja i FEA model za glatke ku}ice. Traces of such non-fatal peeling in gastropods can be seen as scars. Some morphological features protect gastropod shell against crushing. but rather simple morphogroups were selected and analysed. Slika 2. A more resistant shell should result in less successful predation. Stress intensity plotted as a contour plot on the smooth gastropod shell is symmetrical in shape and not showing any preferential stress direction. or almost impossible to determine its function. Croatia Muzej Brodskog posavlja. Cybernetic System. On the collected gastropod specimens. Not lethally damaged shells in aperture area are regenerated by the mantle edge activity. . Fig. funkcionalna morfologija. Repair mark shape and size on the real ribbed shell is in good accordance with predicted damage on FEA models for ribbed shell. Damage reconstructed by repair mark analysis of ornamented and smooth viviparid shells is comparable with zones of maximum stress intensity plotted on FEA models. The model was transferred to a general purpose finite element analysis program (ANSYS rev 5. Oblik i veli~ina tragova zara{tanja na rebrastim ku}icama mo`e se dobro povezati s o~ekivanom {tetom na FEA modelima za rebraste ku}ice. but ornamentation in specific morphological characters can be functional in many different ways and it can be very difficult.. numerical modelling (Finite Element Modelling – FEM). repair marks Klju~ne rije~i: viviparidi. The shell geometry was reconstructed from the transverse sections of the shells using Mathematica software and general equations for shell coiling. functional morphology. Ante Star~evi}a 40. according to this. Croatia Key words: viviparids. 1981). Two morphologically distinct viviparid groups were selected.5. Horvatovac 102a. Fig. Figure 2. Unsuccessful and not lethal attack on gastropods may result in shell regeneration. 2 is the same plot for smooth shell. University of Zagreb. Ornamentation of the external shell surface usually increases shell strength. Slika 1.104 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.1 Zlatan Bajraktarevi}1 & Dinko Kozak2 1 2 Faculty of Science. but in a higher number of shells with small damages (VERMEIJ et al. 1 showing repair mark damage on ribbed gastropod shell and segment of ribbed shell model with stress intensity contours plotted. In this study a species-level distinction was not implemented. or damaged areas on the shell surface and its structure. it can be seen that repaired damage of the aperture on the ornamented viviparids are more frequent than on the smooth ones. Japan). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Mollusc shell repair marks as indicator of predator-pray interaction Tragovi zara{tanja na skeletima meku{aca kao indikator odnosa predator-plijen Hrvoje Posilovi}. others from peeling or sinking in the soft sediment. damage of the smooth shell is Figure 1. but this hardly can be the best solution since the high metabolic cost of producing and carrying heavy carbonate shell. A number of smooth and ornamented viviparid shells were collected in the field and analyzed by repair mark examination. tragovi zara{tanja This paper is an attempt to explain biomechanical function of gastropod shell ornamentation at the viviparid example. Tokyo. Repair mark and FEA model for smooth shell. gastropods with smooth shell and gastropods with spiral rib ornamented shells. and scanning electron microscopy.

2010). & BAJRAKTAREVI]. So it follows that high rib will “shift” material away from the neutral plane of the shell wall more than just a smooth wall.00209. Ribbed shell contour plot showing maximal stress intensity concentrated in the rib direction which is very similar to the repair mark on the Fig. Strengthening of the shell in smooth viviparids requires large amounts of material to achieve small increase of thickness and second moment of area. doi 10. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 105 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book symmetrical in shape and is not directed with some morphological features. . REFERENCES POSILOVI].4. H.. SCHINDEL D. which achieve stronger strengthening of the shell with smaller amounts of used material. and which also causes the decrease of the shell weight.2009. they would have to use significantly more material for the formation of the shell and thus they would be proportionally heavier. Taxonomical composition of morpho-groups does not influence our interpretations in this paper (POSILOVI] & BAJRAKTAREVI]. (1981): Predation Through Geological Time: Evidence from Gastropod Shell Repair. Z.x VERMEIJ.– Science. & ZIPSER. G.1502-3931.E.J. E.1111/j. which at the same time significantly increases the weight of the complete shell – in contrast to the ribbed forms.– Lethaia. shell material is shifted away from the middle plane in the direction of the outer side of the shell which in fact presents the formation of a more or less pronounced rib. To increase the shell strength. requiring more food and more energy. (2010): Functional morphological analysis of evolution of ribbing in Pliocene viviparid shells from Croatia. If smooth forms tended to achieve the same resistance as the ribbed ones. 1. 214. 1024–1026.

turborotalids (20%) and globigerinathekids (5%). Hrvatska Key words: planktonic foraminifera. d.b. Lovin~i}eva b. At the same time. cerroazulensis.d. the evolutionary lineage of the Turborotalia cerroazulensis group. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. paleookoli{. Due to the possible reworking of drill cuttings. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Biostratigraphy. paleoclimatology. aragonensis dissappeared and Igorina broedermanni became very rare. samples in Istra more-3 and Istra more-4 contain different assemblages. filogenija i paleobiologija eocenskih planktonskih foraminifera iz sjevernog Jadrana Vlasta Premec Fu~ek. crassatus and M. Igorina and Morozovelloides were dominant component of these assemblages. high-resolution biostratigraphic and isotope analyses have been conducted on a 6 m cored . G. as well as the species succession of the genus Globigerinatheka.. Istra more-4 and Istra more-5 wells consist of hemipelagic deposits of marls and clayey marls with exeptionally well preserved planktonic foraminifera. barri. and Globigerinatheka) as well as by speciation of the cool water species like Dentoglobigerina galavisi and D. Middle and Late Eocene.. Muricate warm water taxa Acarinina. sjeverni Jadran The middle and late Eocene sediments from the Istra more-3. G. This extinction event is very well documented in the Istra more-5 well. In these wells Turborotalia pomeroli. first occurrence of a few species of the genus Morozovelloides (M. paleoenvironment. in which the acarininids and morozovelloids are dominant (35%). mexicana. all groups mentioned in previous Zones persisted. Subbotinids remain important component in these assemblages. whereas T. topilensis and Morozovelloides lehneri. 10 002 Zagreb. diversity. In the E11 Zone. with abundant subbotinids and turborotalids. srednji i gornji eocen. Turborotalia frontosa and T. cerroazulensis. Speciation of the Globigerinatheka was the main characteristic of the E9 Zone. subconglobata. Morozovelloides crassatus and Acarinina pseudotopilensis remain abundant. Five species have been determined: G. phylogeny and paleobiology of Eocene planktonic foraminifera from the North Adriatic Sea Biostratigrafija. The main signature of the E10 Zone is a rich and highly diversified planktonic foraminiferal association (32 species). M. pseudovenezuelana. T. Beside Turborotalia pomeroli and T. possagnoensis and T frontosa successfully co-existed during the Zone. defined in the cored interval (1557–1565 m) from Istra more-5 well. bandy. Besides the zonal markers. During the E12 Zone planktonic foraminiferal assemblage is highly diversified and productive. a zonal scheme which emphasizes highest occurrences (HO) of the index taxa has been used. were useful for biostratigraphic analyses. At the E14/E15 boundary. and G. with few specimens occurred T. Morana Hernitz Ku~enjak & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte. Globigerinathekids are represented by Orbulinoides beckmanni and Globigerinatheka euganea. index. coronatus) has been noticed. G. Tropical to subtropical planktonic foraminiferal assemblages of the Zone E8 have been determined in Istra more-5 well and in cored interval of the Istra more-3 well (1964– 1967 m). Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. whereas muricate taxa are absent or very rare. Besides them. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Inside the Zone. Standard planktonic foraminiferal zones from E8 to E16 were identified (BERGGREN & PEARSON. A. M. paleoklima. Near the end of the Zone. curry. Morozovelloides. acarininids and subbotinids are dominant in the assemblages. possagnoensis disappeared. altispiroides. Assemblages of the E13 zone are characterized by persistence of the subtropical fauna (Acarinina. North Adriatic Sea Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. but only in Istra more-5 well. raznolikost. become more frequent. The end of the Zone is marked by the extinction of all large acarininids and Morozovelloides crassatus. The last occurrences of the several muricate species have also been detected: Acarinina bullbrooki. 2005). the most abundant are warm water species Acarinina mcgowrani and Morozovelloides crassatus.106 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Turborotalids and globigerinathekids still remain successful groups in planktonic assemblages. In the Istra more-5 well. isotopes. Biostratigraphic analyses were made on drill cuttings and five cored intervals. izotopi. Important in assemblages are also subbotinids (25%). The succession studied was deposited on the eastern edge of the Venetian Basin in a slope to basinal environment. pomeroli and a new species T. paleooceanografija. By the end of the zone. paleooceanography.

indicating the changing climate. Fluctuation in both d18O and d13C values near and between two extinction levels could imply changes of ocean circulation and instability of the water column. Catapsydrax and Pseudohastigerina. E15 Zone was characterized by speciation of microperforate Tenuitella and Globoturborotalita. The Eocene/ Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantkeninids. 35/4. the total diversity still stays high (28 species). whereas both Turborotalia pomeroli and T. Only small acarininids. B. barri which probably occupied upper mixed layer. according to the long-term average sedimentation rate of 8 cm per 1 kyr. & PEARSON. Acarinina mcgowrani is species with the lightest d18O. Generally. N. Sub-thermocline waters inhabited only Catapsydrax unicavus. mexicana successfully persisted in that period. & HALL. After both extinction events the d13C values show less variability suggesting a period of stability in ocean circulation.6 m. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation.. praegemma. South Atlantic. represented by A. C. Two extinction horizons of the muricate species have been recorded. Although Globigerinatheka barri and G. Glo- bigerinatheka index and G. P. Turborotalia ampliapertura is very rare in the late Eocene and becomes more frequent after boundary.80 m.N. P. 279–298. Above this depth no specimens have been found. ototara. muricate taxa were replaced by increased number of cool-water prefering taxa like Subbotina. cubensis).N. medizzai.A. luterbacheri became extinct at the E15/E16 boundary.. W.J. they became extinct by the end of the Zone. persisted into the late Eocene. . WADE. as well as by the first occurrence of the Turborotalia ampliapertura. Planktonic foraminiferal assemblage of the late Eocene E16 Zone is rich and moderately diversified (28 species).A. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). assemblages were dominated by cool-water preferring taxa similar as in the previous zone.– Journal of Foraminiferal Research. suggesting calcification in the warmest surface water and temperatures of about 24°C. & PEARSON. 68.. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania. corresponds to approximately 10 kyr. T. N. gemma) and by the first appearance of the tiny species Cassigerinella chipolensis. Due to the mentioned speciation. DSDP SITE 523.N. Multi-species oxygen and carbon stable isotope analyses are used to define their relative depth habitats in the well stratified water column (PEARSON et al.4. 123–140. SHACKLETON. 244–255.– Marine micropaleontology. Turborotalia. (1993): Stable isotope paleoecology of middle Eocene planktonic foraminifera and multi-species isotope stratigraphy. WADE & PEARSON. M. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%).– Journal of Foraminiferal Research. REFERENCES BERGGREN.S. collactea and A. cerroazulensis constantly show thermocline habitat. PEARSON. Tenuitella (T. 23/2. The 80 cm interval between two extinctions levels. the Turborotalia cerroazulensis group as well as the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalis. A. Globoturborotalita. possibly indicating a period of increased ecological stress for all group of planktonic foraminifera. The first extinction level is at 1172. 2008). This boundary is also characterized by abundant occurrence of microperforate taxa such as Chiloguembelina (C. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 107 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book interval from Istra more-5 well (1170–1176m). Morozovelloides crassatus occurs in the fine fraction (160–250 µm) up to the depth of 1171. The most common species are Turborotalia cocoaensis and Subbotina linaperta. In the E14 Zone. P. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catapsydrax (8%) are less abundant. indicating strong climate deterioration and global cooling. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. The heavier d13C values values show Globigerinatheka index and G. where large acarininids (Acarinina mcgowrani) abruptly disappear. 2001. echinata.

predstavljaju dragocjene podatke u kojima su zapisani paleooceanografski i paleoklimatski uvjeti nekada{njih marinskih okoli{a. dijagenetske promjene. Sektor za upravljanje i in`enjering polja.dissolution of the test -“peeled off”. koje su u potpunosti izgra|ene od kalcita. npr. nepravilni grumeni kalcita koji mogu potpuno prekriti primarnu strukturu. d. Scanning Electron Microscope images of diagenetic modified walls of the planktonic foraminifera: A – wall recryistallization of the genus Hantkenina. D – gametogenic calcite of the species Globigerinatheka index. Izlu~uju se krupni. Ku}ice planktonskih foraminifera. Rekristalizacija Rekristalizacija reda veli~ine nekoliko mikrona naj~e{}e nije vidljiva pod svjetlosnim mikroskopom. 1-C). Hrvatska Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. Alteracija ili zamjena Alteracija ili zamjena zamije}ena je kod samo nekoliko primjeraka. Dijagenetski procesi koji utje~u na prvobitni sastav i strukturu ku}ica najmanje se osje}aju u glinovito laporovitim stijenama koje su zastupljene u eocenskim sedimentima sjevernog Jadrana. C – alteracija stijenke kod vrste Globigerinatheka index. a koje se doga|aju u razli~itim fazama dijageneze. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. north Adriatic Sea Duboke istra`ne bu{otine Istra more smje{tene su u sjevernom dijelu Jadranskog mora i pripadaju rijetkim svjetskim lokalitetima s iznimno dobro o~uvanim planktonskim foraminiferskim zajednicama. B – lju{tenje stijenke kod roda Turborotalia. 1-A). Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Naj~e{}e dijagenetske promjene na ku}icama planktonskih foraminifera. detaljna prou~avanja na skaniraju}em elektronskom mikroskopu (SEM) otkrila su nekoliko vrsta promjena primarnih struktura na stijenkama ku}ica. 2. diagenetic changes. B. Budu}i da je ova pojava primije- Slika 1. kada se pod velikim pove}anjima od 2000-4000x uo~ava hrapava povr{ina prekrivena sitnim kristalima kalcita.108 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Ovi veliki kristali mogu biti vidljivi i pod svjetlosnim mikroskopom. Lovin~i}eva b. U novim uvjetima izlu~uju se veliki idiomorfni kristali koji u potpunosti mogu prekriti primarnu strukturu stijenke (Sl. Fotografije dijagenetski izmijenjenih stijenki ku}ica planktonskih foraminifera snimljenih skaniraju}im elektronskim mikroskopom.wall alteration of the species Globigerinatheka index. kod vrsta roda Hantkenina (Sl.. homogene kriptokristalaste stijenke prisutan je npr. 4.. a novonastala struktura stijenke mo`e se uo~iti jedino na SEM-u. su slijede}e: 1. a posredno ih i{~itavamo iz kvalitetnih rezultata izotopnih analiza. pa sve do otapanja ve}ih dijelova ku}ice kod vrsta koje su ja~e podlo`ne otapanju. 3. 10 000 Zagreb. eocen. Primjer rekristalizacije glatke. 2006). sjeverni Jadran Key words: planktonic foraminifera. C. Unato~ tomu. Eocene. O~uvanost kalcitnih ku}ica jedan je od najva`nijih elemenata koji omogu}avaju filogenetske i taksonomske studije (HEMLEBEN & OLSSON. D – gametogeni kalcit kod vrste Globigerinatheka index. Stvaranje kalcitne kore Kalcitna kora po~inje se stvarati na povr{ini nekih ku}ica kada one dospiju na morsko dno. Figure 1. Primarna stijenka je otopljena u obliku nepravilno raspore|enih rupica.b. wall texture. A – rekristalizacija stijenke kod roda Hantkenina. Vlasta Premec Fu~ek & Morana Hernitz Ku~enjak INA-Industrija nafte. Korozija stijenke ili selektivno otapanje stijenke Korozija stijenke zabilje`ena je kod vrsta rodova Globorotaloides i Acarinina. .kod vrste Acarinina truncatulinoides.of the genus Turborotalia. struktura stijenke. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dijagenetske promjene na stijenkama ku}ica planktonskih foraminifera Diagenetic changes on the planktonic foraminiferal tests Renata Slavkovi}.d.

6. kao i glinovitim materijalom. M. C.T. kojim se ku}ica ote`ava i do 30% (BÉ. W. & OLSSON. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 109 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book }ena na samo nekoliko primjeraka. 363 str. a najo~itija je kod vrsta roda Globigerinatheka (Sl..K. Pri tome ina~e svijetle ku}ice dobivaju tamniju boju i nisu pogodne za izotopne analize. Defolijacija ili lju{tenje (“peeled off”) Defolijacija ili lju{tenje zapa`eno je kod vrsta grupe Turborotalia cerroazulensis (Sl. i time vjerojatno favoriziraju pre`ivljavanje mladih jedinki i daljnju egzistenciju vrste. (eds. C. SPINDLER.– Springer-Verlag. glaukonitom. 1-B). 8. 283–310. (1980): Gametogenic calcification in a spinose planktonic foraminifera.– Marine Micropaleontology.N. O.W. HEMLEBEN. {to rezultira bilamelarnom stijenkom. Globigerinoides sacculifer (Brady). 41. naj~e{}e kaolinitom. HUBER. odnosno na~inom kalcifikacije. Ona predstavlja biogeni proces dodavanja nepravilnih kalcitnih grumena na povr{inu ku}ice. U neposrednoj je vezi s bilamelarnom teksturom stijenki planktonskih foraminifera. (HEMLEBEN et al. 7. 5. (1989): Modern Planktonic Foraminifera. Svaka stijenka nastaje izlu~ivanjem kalcita na vanjskoj i unutra{njoj strani primarne organske membrane – POM. nije nam poznata pojava koja je do nje dovela. Doga|a se oko 16 sati prije odbacivanja gameta i zapravo predstavlja evolucijsku prilagodbu kojom se omogu}uje tonjenje ku}ice u dublje slojeve stupca vode. Zapunjavanje ku}ica Zapunjavanje ku}ica tako|er se odvija nakon {to one dospiju na morsko dno i bivaju zapunjene u najve}em broju slu~ajeva piritom. Ponekad je te{ko razlikovati tako nastali gametogeni kalcit koji jedinka izlu~uje u zadnjoj fazi svog reproduktivnog ciklusa od kalcitne kore (2). The Cushman Foundation for Foraminiferal Research. . 1-D) te kod vrste Subbotina senni.): Atlas of Eocene Planktonic Foraminfera.H. 1980). koji su bogati nutrijentima. Proces se ponavlja kod stvaranja svake nove klijetke.R. R. 47–66.– In: PEARSON.K.A. Ova pojava zamije}ena je kod mnogih skupina planktonskih foraminifera.. 5..4. One mogu dovesti do zabune kod prou~avanja jer podsje}aju na primarnu ornamentaciju koju izlu~uje jedinka za svoga `ivota. Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica manifestira se na povr{ini stijenke u obliku manjih ili ve}ih kalcitnih bodlji. (2006): Wall textures of Eocene Plamktonic Foraminifera. Gametogeni kalcit Gametogena kalcifikacija je va`na pojava koja se odvija za `ivota jedinke. 1989). HEMLEBEN. a rezultat toga je vi{eslojna stijenka. OLSSON. & ANDERSON. A. koja se tijekom dijageneze mo`e lju{titi. Special Paper. New York. C.. LITERATURA BÉ. B. P. & BERGGREN. R.. HEMLEBEN.

Ninoslav Sabol1.. Punctatosporites sp.. claystone and seldom aphano to crystalline dolomite. div. numerous sporomorph assemblage (OWENS. Sedimentation probably took place in continental-marine transitional paleoenvironments. and palynomorphs are rare and poorly preserved (?Endosporites sp.. litostratigrafske formacije Key words: Silurian. 1996) represented by Multiplicisphaeridium sp. Raistrickia grovens. Kre{imir Krizmani}1.. div. as lacustrine-swamp to tidal flat sediments.d.. sandy shale and opaque material (probably magnetite) seemed to be brought into abnormal contact with the Carboniferous sediments beneath.?Veryhachium sp. similis (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). div.).. Carboniferous. div. Croatia 3 Department of Geology. siltstone. Triassic. Omphalotis? sp.... the sediments are dated as Silurian in age. quartzarenite and litharenite. Endothyra“ sp. Punctatisporites sp.. Sediments most probably originated in the transitional (deltaic) environment with occasional short marine episodes (perireef)... Georg Koch2 & Jasenka Sremac3 1 INA – Industrija nafte d. Lovin~i}eva bb. Permian. E&P Research Laboratory Department. Pseudoammodiscus– sp. “Endothyra” ex gr. siltstone. Carboniferous age has been defined by very rich fossil assemblages.?Densoisporites sp.?Cyclotriletes sp. Also. and Bryozoa. Vallatisporites sp.. 10 000 Zagreb. karbon.. Lithostratigraphic Formations The vertical exploration well Al Bahra-1 is located in the Hayan block in Syria. Spelacotriletes sp.. Cymbosphaeridium sp. Cingulizonates sp. The deepest part of this interval (3120–2415 m) is consisted of claystone/shale with opaque materials (probable magnetite).110 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. consisted of shale. and Veryhachium sp. div. Lophotriletes sp.. shale and tuff are defined.. The Carboniferous deposits occured below and above the Silurian deposits. kreda.. Vallatisporites verrucosus and Vallatisporites vallatus. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Al Bahra-1 (Sirija) Branko Sokolovi}1.. div. trijas. Lithology and palynofacies characteristics indicate deposition in relatively proximal marine shelf environment with some fluviatile influence. Since there are no relevant microfossils. with some fluviatile influence.. Vladimir Veseli1. the Permian to Scythian age is just supposed on the basis of correlation with previous investigated wells. Sediments are composed of shale (in places sandy) with a lot of opaque materials (probably magnetite) and lenses of siltstone and quartzarenite. div. Densosporites sp. In this interval (1060– 790 m) quartzarenite (in places with characteristic of sublitharenite. Exploration & Production BD. 1996) are determined: Calamospora sp. Reticulatisporites sp. Lophosphaeridium sp.. Retusotriletes sp. litharenite. Croatia Klju~ne rije~i: silur. It has penetrated 4147 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Silurian. Zlata Ivani~ek1.. perm. div. The Tanf Formation (3165–3120 m) of the Silurian. The next interval (2415–1610 m) is made of mudstone/shale in places sandy and conglomeratic. pusillites. Depositional environment was most probably transitional to continental. div.. EK logs and lithology. div. Vallatisporites sp. or subarkoze).). Horvatovac 102a. Field Engineering & Operations Sector. Raistrickia sp. 10 000 Zagreb. Evittia sp. Sachsova 2. Croatia 2 Croatian Geological Survey. identified at the bottom of the well. According to the palynofloristic assemblage (MOLYNEUX et al.. Cretaceous. 10 000 Zagreb.. Damir Stankovi}1. biomicrite (W). Lycospora sp. rarely altered to greywacke. bowmani PHILLIPS.. Verrucosisporites sp. The Palaeozoic Amanus Sand Formation and the Mesozoic Amanus Shale Formation follow. Anaplanisporites sp. Leiotriletes sp. Endothyra cf. Convolutisporites sp. div. The most significant microfossils are: Ammarchaediscus explanatus VDOVENKO. The Early Carboniferous age is confirmed on the basis of palynofloristic sporomorph composition (Cingulizonates sp. Planoendothyra spirilliniformis (BRAZHNIKOVA & POTIEVSKA). Vallatisporites cf. . Tetrataxis sp. The series ends with the hematitic mudstone/shale (in some places sandy and conglomeratic or turn into the greywacke) and sporadically with quartzarenite of the last interval (1610– 1060 m). The succession of sediments began with the Markada Formation (4147–3165 m) of the Palaeozoic.. The Markada Formation (3120–1060 m) of the Palaeozoic follows. Acanthotriletes sp.. Faculty of Science.. therefore reverse faulting should be taken into consideration. crystalline dolomite with anhydrite and gypsum. Omphalotis omphalota (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER).. University of Zagreb. as well as lenses and laminae of bioclastic limestone (W/P). with lenses or laminae of quartzarenite to subarkose.. Pseudoammodiscus parvus (REITLINGER). Spelaeotriletes sp.

. I. S. consisted of fossiliferous marls to calcareous marlstones came after.... J.4. G. Alisporites sp. ostracods and thin mollusc shells. D. D. Discordantly follows the Judea Formation of the Upper Cretaceous (311–202 m) composed of dolomite (aphanocrystalline.. On the basis of the recovered palynofloristic assemblages represented by Minutosaccus crenulatus. Agathamminoides sp. Froehlichsporites traversei. & BASH IMAM..) are represented rarely. together with Middle to Late Triassic benthic foraminifera have been found: Frondicularia xiphoidea KRISTAN-TOLLMANN. Triadispora sp.): Palynology: Principles and Applications. Todisporites sp.. div. & WICANDER. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. and Aulotortus sp.. On account of recovered microfossil assemblages and EK logs. MESI].. Falcisporites sp. 111. Frondicularia sp. crystalline). deposits are dated as Coniacian – Early Campanian in age. S. (1995): Age Variability of Palynomorph Compositions of the Middle and Late Triassic of Syria and their Relation to Climate and Facies. Muricohedbergella sp. div. (2003): Lithofacies. On the basis of correlation with previously investigated wells. sporadically coarsely. MARETI]. Angustisulcites sp.. I. cf. Camerosporites secatus. Lunatisporites pellucidus. Samaropollenites speciosus. AASP Foundation. Pseudenzonalasporites summus.P.): Palynology: Principles and Applications. and lithology the age of whole interval has been estimated as Late Cenomanian – Turonian. REFERENCES LU^I]. & BUBNI]. (eds. Sulcatisporites kraeuseli.. Sporomorphs are abundant: Punctatisporites sp. Only rare undeterminable small benthic foraminifera.. Brachysaccus neomundanus. J. MOLYNEUX. Microfossils are rare. Patinasporites densus.. very finely crystalline and coarsely crystalline with visible vugy porosity). the deposits of the analysed samples are dated more precisely as Carnian in age (YAROSHENKO & BASH IMAM. Based on the palynofloristic assemblages (730–720 m) the Late Anisian to Early Ladinian age is defined. KOCH. Duplicisporites sp. Lunatisporites acutus. Cannanaropollis scheuringii.. defines Late Campanian to Maastrichtian age. 597–606.. Samaropollenites speciosus. (eds. Phytoplankton (Leiosphaeridia sp. gastropods and ostracods have been found.G. A.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology. Besides fragments of echinoderms. 493–529. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (150– 45 m) made of fossiliferous clay marl and fossiliferous marl to calcareous marlstone ends the succession of sediments in Al Bahra-1 well. div.) have been identified. Parillinites sp. Minutosaccus crenulatus. Muricohedbergella sp. palynofacies and organic facies of Triassic evaporitic-carbonate succession: Examples from Croatian off-shore and Syrian on-shore wells. Both planktonic and benthic foraminifera (Heterohelix globulosa (EHRENBERG). KRIZMANI]. dolomitized ooidic bioclastic limestone (W/P) and claystone to clayshale continues into the Upper Triassic as well (LU^I] et al. 2.. O. AASP Foundation. Brachysaccus ovalis. Le HÉRISSÉ. Aulisporites astigmosus. Vitreisporites pallidus. BALA@-BOROMISA. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (202– 150 m). Opatija. FOR[EK. Abstracts Book. & McGREGOR.– In: JANSONIUS. Partitisporites verrucosa. Sediments are deposited in supratidal with sabhka environment. Heliosaccus dimorphus.. K. Michrystridium sp. 3/4.– Stratigraphy and Geological Correlation.. EK logs.C. Platysaccus queenslandiae. micrite (M) in places dolomitized. div. Striatoabieites balmei. J. 2. Stellapollenites thiergartii.. R. YAROSHENKO. 2003).– In: JANSONIUS. Archaeoglobigerina blowi PESSAGNO. 375–392. G. in places sandy and recrystalized dolomicrite (aphanocrystalline to very finely crystalline dolomite) and sporadically volcanoclastic (?) breccia and shale. The Kurrachine Dolomite (570–311 m) Formation consisted of very finely to coarsely crystalline dolomite with laminae of organic matter and early diagenetic acicular and nodular anhydrite. Lithology and palynofloristic assemblages indicate peritidal – supratidal environment.) and Chlorophyceae (Botryococcus sp. E. Semiinvolutina sp. Partitisporites sp. div. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 111 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Next is the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle Triassic (790–570 m) composed of dolomite (very finely to medium. & McGREGOR. Microfossil association is very poor or almost absent. thin mollusc shells. Sedimentation took place in outer shelf to deep marine depositional environment. Voltziaceaesporites heteromorpha. D.. OWENS. Environment of deposition is outer shelf to deep marine.C. (1996): Palaeozoic Phytoplankton. 1995). . D. The microfossil association of rare planktonic foraminifera Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO).. [PANI]. and Bulimina sp. B (1996): Upper Carboniferous Spores and Pollen.

Rp-log marker. w-log marker.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. (2007): Miocene Central Paratethys stratigraphy – current status and future directions.– Stratigraphy. jasnije je i prihvatljivije definiran razvoj badena u Sloveniji (TURK.. V. kako u smislu operativnih jedinica Pg-miocena za plinski rezervoar polja Peti{ovci. (2005): Magnetostratigraphy of Badenian evaporite deposits (East Slovak Basin). Naturhist.. kosov (M43). & BELACEK. Paleontolo{ki je definiran srednji baden u facijesu foraminifera s pje{~anim ku}icama. LITERATURA HANSEN. TUNYI. tako i u stratigrafsko-tektonskom smislu razvoja Paratetisa i Panonskog bazena. VASS. dubokomorski facies. C. HALASOVA.. HARZHAUSER. 56/3. V. magnetic polarity [pilja formaciju (TURK. magnetska polarnost Key words: Spielfeld formation. Interdisciplinarnom analizom geokemijskih.and Chronstratigraphic Table of The Mura Sub-Basin. B. sedimentolo{ko-stratimetrijskih (PILLER. w-marker. S. volcanism. 1993) je kao formaciju badena u Sloveniji predlo`ila L. vulkanizam. PILLER. H. Moravian (M41).. F. 273–284.– Arhiv Nafte Lendava. mineralo{ko-petrografskih. 89A. RIJAVEC s namjerom. (2009): Litho. Slovenia Klju~ne rije~i: [pilja formacija. Wien. tektonika. 9220 Lendava. MÜLLER. M. Rp-marker. Austria). tectonics. jo{ uvijek nije paleontolo{ki rije{en problem granice prema karpatu i sarmatu. wielic (M42). A1-horizon. 2005).. TURK.. (1993): Reinterpretacija kronostratigrafskih in litostratigrafskih odnosov v Murski udorini.– Ann. (1987): Paleobathymetry of Middle Miocene (Badenian) marine deposits at the Weissenegg querry (Styrian Basin. 2007). JANOCKO. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 [pilja formacija murske potoline u Sloveniji Spielfeld formation of Mura subbasin in Slovenia Velimir Turk Nafta Geoterm. 4/2–3. W. 145–148. morav (M41). A. I. Mlinska 5. O. A1-horizont. 151–168. {lirski razvoj. glauconitic sandstones. Kosovian (M43).E. E. Mus. Wielician (M42). schlieric facies. Me|utim. donji baden u facijesu Orbulina suturalis.. J. u korelaciji s regionalno tektonsko-strukturnim odnosima (TUNYI. neobjavljeno.. m-log marker. glaukonitski pje{~enjaci.– Geologica Carpathica.112 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. da se na osnovu postoje}ih geolo{kih i bu{otinskih podataka (arhiv Nafte Lendava) poku{a definirati razvoj badena. KAROLI. 40/1–2.). D1-horizont.-J. D. 1987. ZLINSKA. TURK. karota`no-geofizi~nih podataka. 2009). te gornji baden u facijesu glaukonitskih pje{~enjaka (HANSEN. deep-marine facies. D1-horizon. 15–36. & RÖGL. . m-marker. & MANDIC.

Late Campanian to Maastrichtian in age ends the borehole series of deposits. Sirija The territory of Syria is divided into the following four major tectonic units: the Palmyrides fold-thrust belt. After a new emergence phase at the Scythian-Upper Anisian boundary. Zagreb. Late Cenomanian to Turonian in age unconformably overlies the Triassic sediments. Geolgy & Petroleum Engineering. Geology & Reservoir Management Sector. Sachsova 2. 10 002 Zagreb. formed in between the two relatively undeformed tectonic blocks known as the Allepo Plateau on the north and the Rutbah Uplift on the south.. Khnifes-Al Bahra Area. respectively.d. Pierottijeva 6. Field Engineering & Operations Sector. The Palmyrides represent the object of special interest because of the Hayan block. This fold-thrust belt is usually subdivided into SE (or Frontal) Palmyrides and the NW (or Central) Palmyrides. the Abd el Aziz – Sinjar Uplift and Dead Sea Fault System. Faculty of Mining. the idealized succession of sediments in the vertical exploration well Al Bahra-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 Well) starts with the Tanf Formation of the Silurian.d. Croatia Key words: SE (Frontal) Palmyrides. During most of the Phanerozoic the Palmyrides belt was a sedimentary depocenter. The Khnifes – Al Bahra Area. Syria Klju~ne rije~i: JI Palmyridi. The significant tectonic activity at the end of the Triassic resulted in major regional emersion of the greater part of the Palmyrides. In the Al Bahra-1 well this stratigraphic hiatus lasted (app. Croatia 4 Croatian Geological Survey. Lovin~i}eva bb. which resulted in formation of the modern NE-SW trending mountain range evident in topography. although probably alienated by local unconformities. borano-navla~ni pojas. are due to a lack of information declared jointly. The Permian Amanus Sand Formation and Scythian Amanus Shale Formation. 1992). Since the Late Cretaceous the Palmyrides have been subjected to episodic compression leading to folding and faulting of sedimentary pile. Damir Taka~2. 130 MY) from the Carnian to the Upper Cenomanian. The Palmyra Area occupies northeastern part with wells Palmyra-1. The subsurface geology of the Khnifes – Al Bahra Area was in more detail examined by analysing the rocks samples and relevant well data obtained during drilling the Al Bahra-1 and Khnifes-1 wells in the years 2004 to 2006. BREW et al. After most likely an additional undefined local unconformity The Soukhne Formation of the Coniacian (Santonian) to Early Campanian in age follows.4.g. The Shiranish Formation of the Upper Cretaceous. Croatia 3 University of Zagreb. the main topic of this study. in Syria.. It represents a 400 km long. the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle to Upper Triassic (Late Anisian to Carnian) follows. To the east and west the Palmyrides are bounded by the Euphrates and Dead Sea fault systems. Kre{imir Krizmani}1. The SE (Frontal) Palmyrides represents the NE-SW trending fold-thrust belt. Geomodel Development Department. fold-thrust belt. the most important exploration/production privilege of INA Industrija nafte d. NE-SW trending intracontinental fold-thrust belt. the Euphates Graben or Depression. -2 and -3. Khnifes-Al Bahra podru~je. which extends from Damascus for more then 200 km due northeast.. and not considering abnormal contacts caused by faults the basic lithostratigra- . 10 000 Zagreb. CHAIMOV et al. Subsequently to regionally determined emergence phase at the Silurian-Carboniferous boundary came the Markada Formation of the Carboniferous in age. Exploration & Production BD. Exploration and Production BD.. Bruno Tomljenovi}3 & Georg Koch4 1 INA – Industrija nafte d. separated by Jhar fault located at the northern edge of the Al Daww Depression in between the SW and NE Palmyrides. with several kilometres of Palaeozoic and Mesozoic sediments accumulated in the period of episodic rifting and broad subsidence (e. [ubi}eva 29. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 113 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stratigraphic-structural interpretation of SE Palmyrides (Syria) Stratigrafsko-strukturna interpretacija jugoisto~nih Palmirida (Sirija) Vladimir Veseli1. The Palmyrides fold-thrust belt is the most extensive and topographically prominent tectonic zone in Syria. Croatia 2 INA – Industrija nafte d. 2001. Zagreb. the northeastern part of the Al Daww Depression and the part of the SE (Frontal) Palmyrides. This concession occupies the northern part of Palmyrides. They are divided into two areas with sum of five INA’s exploration wells.d. The vertical exploration well Khnifes-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well) has drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. the Judea Formation of the Upper Cretaceous. where Khnifes-1 and Al Bahra-1 exploration well are located. Regardless on tectonics. occupies their central part. Consequently. E&P Research Laboratory Department.

SALEL. layers become steeper and dip between 45 to 60° due NW into the Al Daww depression below Paleogene and Quaternary series.114 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. BARAZANGI. Ministry of Industry. first the Kurrachine Dolomite Formation and than the Kurrachine Anhydrite Formation of the Middle to Upper Triassic proceed behind. M. 104/6. 2005. (1992): Mesozoic and Cenozoic deformation inferred from seismic stratigraphy in the southwestern intracontinental Palmyride fold-thrust belt. BREW. The sediments of Judea Formation crop out again along the hill on the opposite side of the valley (i. except for the Triassic age of the oldest outcropping sediments that are incorrectly indicated on geological map of PONIKAROV (1966) as Jurassic. SAWAF.. which unconformably rest over Paleogene limestones and marls. Am. to the southeast from the Khnifes-1 well) with layers dip at about 20–30° due northwest. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous precedes the Hayane Formation of the Lower to Upper Cretaceous. gently dipping due northwest. to the northwest from the Khnifes-1 well) is composed of well layered dolomites and micrites (with chert nodules) of Cretaceous Judea Forma- tion.. 400 m. The Judea Formation of the Upper Cenomanian to Turonian age follows. M. To the northwest. 117 MY). Late Campanian to Maastrichtian in age ends this succession of sediments. (1966): The geological map of Syria. AL-SAAD. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous. .. Next are the sediments of the upper part of Judea Formation. 234/4.K. The Soukhne Formation of the Late Santonian to Early Campanian in age unconformably overlies previous deposits.– Geol. & GEBRAN. M. Carnian in age follows. BARAZANGI.. The recognized Palmyrides regional emersion at the end of the Triassic in the Khnifes-1 well began in Carnian and lasted to the Lower Cretaceous with lengthened duration of stratigraphic hiatus (app. REFERENCES PONIKAROV. 265–290.F & SÉGURET. & SAWAF.P. Scale 1/100000. The Kneffes valley is bounded on both sides by NW-SE trending hills where Mesozoic sediments crop out.e. Syria. Upper Albian to Middle Cenomanian in age.. The Khnifes – Al Bahra Area is morphologically characterized by a set of en echelon arranged NE-SW trending anticlines largely composed of Cretaceous deposits. A hill slope at the northwestern valley margin (i. A. The surface geologic features were observed around the Khnifes-1 well by field campaign in November. geological relations at the surface and on assembled reflection seismic section which extends from the Al Daww depression across the Khnifes anticline and to the Al Bahra-1 well indicate a complex internal structure. but with dipping in an opposite direction (300/10) which suggests that sediments are folded in a form of an anticline. The repetition of Upper Triassic to Upper Cretaceous sediments. (2001): Tectonic and Geologic Evolution of Syria. Damascus. Consequently. the Judea Formation is underlain by the Hayan. 573–616. The Khnifes-1 well is located at the northwestern margin of the valley covered by Quaternary sands and silts. D. V. 6/4. structurally below the evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation. sediments of the Judea Formation are expected to be penetrated by the Khnifes-1 well first close to the surface and then again at depth of ca. A. Rutbah and Butmah Formations and finally by evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation exposed at the toe of the slope. Further eastward Paleogene and Cretaceous sediments appear again on the surface. These sediments are nicely exposed in a huge phosphate mine at the southwestern entrance into the valley. Soc. Sediments moderately dip to the southeast (150/30) and going upslope pass into red-coloured ferruginous sandy dolomite of the lower part of Judea Formation. Syria.– GeoArabia. The next is Amanus Sand Formation of the Permian age overlied with the Amanus Shale Formation of the Scythian age. Bulletin. AL-MALEH. T. (1994): Late Cretaceous to Palaeogene thin-skinned tectonics of the Palmyrides belt (Syria). We proved that geological and structural relations shown on geological map of PONIKAROV (1966). T. The Butmah Formation of the Upper Triassic. G. J. as well as mapped and reconstructed by SALEL & SEGURET (1994) are in a good correlation with our field observations. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 phic column begins with the Carboniferous deposits of the Markada Formation.e.e. CHAIMOV T. Down the slope.– Tectonophysics. 704–715. i. After the regional emergence phase.

28%). otok Vis (6..) predstavljaju ~ak 40% ukupne zajednice. a jedina postaja pod znatnim utjecajem rijeke je ona na u{}u Cetine. U tjesnacu O{tro dominira vrsta Lenticulina cultrata (Montfort). zbog pove}anja udjela glinovite komponente u sedimentu.). pertusus otpada ~ak 48% zajednice. sand. a slijede Globigerina bulloides d'Orbigny.4%) ima vrsta Lobatula lobatula (Walker & Jacob). koje zajedno predstavljaju 35% zajednice. indeksi bioraznolikosti.8). i Quinqueloculina seminula (Linnaeus). Na postaji u podmorju otoka Visa najbrojnije su jedinke roda Globigerina (21. Na svim postajama tip sedimenta je pijesak. Horvatovac 102a. pijesak. uvala Malinska i Novi Vinodolski svrstani su u jednu grupu. idu}i od sjevera prema jugu u razdoblju od 1995.5%). (6.4. Na u{}u rijeke Cetine dominantne vrste su Quinqueloculina sp. Sastav zajednica mo`e se protuma~iti promjenom dubine mora me|u grupama i/ili utjecajem rije~nog toka: Piranski zaljev. a slijede Triloculina affinis d'Orbigny. a srednje zastupljene vrste su Miliolinella sp. principal component analysis Analizirana je foraminiferska zajednica iz povr{inskog sloja sedimenata dna Jadranskog mora. a u sedimentima se nalaze i pretalo`ene eocenske planktonske foraminifere. biodiversity indices. Na plitkovodnim postajama izrazita je dominacija pojedinih vrsta (P.4%) i vrste T. Centar za istra`ivanje mora.25 u Malinskoj. Shannon-Wienerov indeks kre}e se od 2. uvala Novi Vinodolski. Cibicides boueanus (d'Orbigny). Hrvatska Klju~ne rije~i: foraminifere. Vis i tjesnac O{tro u drugu. zatim Ammonia tepida (Cushman). Adriatic Sea. . sa skoro 11%. zajednice sadr`e vi{e infaunalnih vrsta.9). koju slijede Asterigerinata mamilla (Williamson).25 na u{}u rijeke Cetine. Vlasta ]osovi}1. U uvali Malinska na jedinke vrste P.. gdje je odre|en glinoviti pijesak. dok je u{}e rijeke Cetine odvojeno od prethodnih dviju grupa. Elphidium margaritaceum (Cushman) i Elphidium translucens Natland.5 km od SI obale) te tjesnac O{tro (Bokokotorska vrata). Cilj istra`ivanja bio je usporediti sastav zajednica. analiza glavne komponente Key words: foraminifers. Uzorkovanja su provedena u razli~itim okoli{ima obalne zone uzdu` isto~ne obale Jadranskog mora. Mladen Jura~i}1. Matea ^i~a1. a najve}i u Piranskom zaljevu (16. brojne su jedinke roda Quinqueloculina. Globocassidulina subglobosa (Brady) i Melonis pompiloides (FICHTEL & MOLL). otok Zverinac. Zverinac. U zajednicama dominiraju epifaunalni rodovi. Siphonaperta aspera (d’Orbigny) i Siphonaperta irregularis (d´Orbigny). Sve interpretacije temelje se na ukupnoj zajednici. ali laboratorijska je obrada slijedila isti protokol: ispiranje na situ promjera 63 mikrona. Uzorci su uzeti s dubina od 2 m do 108 m. 10 000 Zagreb. Zverinac. do 3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 115 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pijesci i foraminiferska zajednica na odabranim lokalitetima isto~ne obale Jadranskog mora Sands and foraminiferal community from selected localities along the Eastern Adriatic coast Jelena Vidovi}1. dok sedimenti s dubljevodnih postaja sadr`e ve}e udjele planktonskih foraminifera ({to je posljedica utjecaja otvorenog mora). agglutinans (10. svaka s oko 4%. ali s razli~itih dubina i geografski udaljenih postaja. do 2008: Piranski zaljev. bioraznolikost i dominaciju s istog tipa sedimenata. Rosalina bradyi (Cushman) i Textularia conica (d'Orbigny). Tamara Ore{kovi}1 & Lea Pesjak1 1 2 Geolo{ki odsjek. Peneroplis pertusus (Foraskal). Globorotalia sp. a prema zastupljenosti slijede Elphidium sp. Fisherov á indeks najmanji je u Malinskoj (8. U tjesnacu O{tro. odvajanje u standardne pod-uzorke od oko 300 jedinki i odre|ivanje vrsta i rodova prema kriterijima LOEBLICH & TAPPAN (1987). u{}e rijeke Cetine. razli~itim tehnikama uzorkovanja. U Piranskom zaljevu najbrojnija vrsta je Textularia agglutinans d'Orbigny (15% zajednice). Ammonia beccarii (Linnaeus) i Cribroelphidium poeyanum (d´Orbigny). 52 210 Rovinj. Malinska i Novi Vinodolski karakteriziraju manje dubine mora (od 2 do 33 m). U uvali Novi Vinodolski jedinke roda Ammonia sa~injavaju oko 55% zajednice. Jadransko more. Ispred otoka Zverinca najve}i udio u zajednici (6. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Analizom glavne komponente (PCA) uzorci su grupirani na slijede}i na~in: Piranski zaljev. Planktonske foraminifere (Globigerina sp. U{}e rijeke Cetine specifi~na je postaja. uvala Malinska na otoku Krku. pertusus i Ammonia sp. izuzev na otoku Visu i u tjesnacu O{tro. Hrvatska Institut Ru|er Bo{kovi}. Rezultati analize foraminiferske zajednice pokazali su visoku bioraznolikost tipi~nu za {elfna mora normalnog saliniteta. Elphidium punctatum Terquem i Gyroidinoides sp. Adriana Bor~i}2. Giordano Paliaga 5. Vis i tjesnac O{tro nalaze se na dubinama od 65 do 108 m.

R. & TAPPAN. 869 p. brojnosti oportunista i specijalista te udjela foraminifera prema tipovima stijenki. Jr. omjera epifaune i infaune. . ali i rivalski odnosi me|u vrstama foraminifera. H.116 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. proizlazi da tip sedimenta dna ne igra va`nu ulogu u distribuciji foraminifera. ve} faktori poput dubine (koli~ine svjetla i koli~ina hrane). LITERATURA LOEBLICH. (1987): Foraminiferal genera and their classification..– Van-Nostrand-Reinhold-New York. dominacije vrsta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Iz sastava zajednica. A.

Pannonian Basin System. godine: “Kakva je fauna.. 12-Congeria czjzeki zona. ovdje se donekle poku{alo odgovoriti. na temelju sukcesivnih homogenih sedimentnih cjelina (GK RH 1:50. a litolo{ki je predstavljena raznovrsnim. 9-Radix croatica zona. Na temelju novijih istra`ivanja i nalaza “karakteristi~nih asocijacija” fosilnih meku{aca izvr{ena je djelomi~na biostratigrafska revizija i predlo`eno zoniranje srednjo-gornjomiocenskih naslaga kroz 19 biozona. obra|eno i determinirano oko 250 taksona meku{aca. a na temelju nalaza faune meku{aca. 8-Ervillia-Mactra zona. Biozona. uglavnom sedimentnim stijenama. na temelju kojih se moglo rekonstruirati paleoekolo{ke osobitosti. 7-Dorsanum zona.. Dalje navodim i predla`em biozone srednjeg i gornjeg miocena. “svi mi neogeni~ari” imali smo vrlo brza i prakti~na rije{enja od ove i ovakove podjele miocena. Na povr{inskim terenima poznato je i dokazano postojanje naslaga srednjeg i gornjeg miocena koje su prosje~no efektivne debljine oko 1 500 m. 14-Congeria partschi zona. 3-Pecten-Ostrea-Cardium zona. 15-Dreissenomya digitifera-Paradacna abichi zona. Hrvatska (davor. 2-Clavatulla zona. jz. Tako je prvi test uspje{no polo`en i na{ao primjenu! Miocenske meku{ce treba u panonskoj Hrvatskoj posebito cijeniti jer “oni su najbolji klju~” za razumijevanje scenarija tog geolo{kog vremena. 6-Pirenella zona. North Croatia Ovaj rad sublimacija je relevantnih rezultata 15-godi{njih (1993–2008) geolo{ko-paleontolo{kih istra`ivanja miocenskih terena sjeverne. Temelj radu ~ine dosada{nja istra`ivanja i publicirani rezultati o podjeli miocena u panonskoj Hrvatskoj. 4-Lucinoma borealis zona. Izdvojene biozone i neformalne litostratigrafske jedinice koje su uspostavljene na miocenskim povr{inskim terenima u`eg poligona. gline. biostratigrafija. 18-Congeria brandenburgi-Congeria croatica zona i 19-Melanopsis decolata-Congeria rhomboidea zona. lapori. Izdvojene biozone ~ine glavni i sastavni dio neformalnih litostratigrafskih jedinica. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 117 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zonacija srednjeg i gornjeg miocena sjeverne Hrvatske na temelju meku{aca Middle and Upper Miocene zonation of the norhern Croatia on the base of the Molluscs Davor Vrsaljko Hrvatski prirodoslovni muzej. dio Medvednice) mogu}e je skoro u potpunosti korelirati s ostalim djelovima ukupnog panonskog bazenskog sustava. Demetrova 1. meku{ci. a u podzemlju su ~ak 2 do 3 puta deblje. a naj~e{}i su: pje{~enjaci.. uz relativno visoku razlu~ivost biostratigrafske razdiobe. svaki facijes i razvoj ima posebnu faunisti~ku zajednicu?”. 11-Congeria banatica zona. a potrebno ih je u budu}nosti nadopunjavati..4. 5-Paliollum zoellikoferi zona.000 i koja su bila vo|ena “na~elima zonske vrste”. 13-Melanopsis zona. U ukupnoj bionomskoj komponenti najve}i udio imaju {koljka{i i pu`evi. Najve}i udio imaju klastiti. Izdvojene zone ovdje nisu rangirane iz razloga nepotpunog statisti~kog uzorka. Ovdje je predstavljeno.. imenovanih i definiranih po na~elima formacijske analize. Paratethys. 10-Lymnocardium cekusi zona. po na~elu “vertikalno neponovljivih fosilnih asocijacija”. Prema najnovijim istra`ivanjima i uz uva`avanje postoje}ih literaturnih i drugih spoznaja mo`e se izdvojiti ukupno 19 biozona. biozona.vrsaljko@hpm. indicirati i definirati geokronolo{ku starost stijena te predlo`iti zoniranje miocenske epohe u panonskoj Hrvatskoj. Ve} na terenskom kartiranju. tj. Molluscs. . tufovi i ugljen. s ostalim talo`nim bazenima nekada{njeg Paratethysa. Samoborsko gorje. panonske Hrvatske. Paratethys.hr) Klju~ne rije~i: srednji-gornji miocen. istra`ivanog podru~ja (dio Pokuplja. 17-Prosodacnomya zona. tj. KochanskyDevide jo{ davne 1944. @umberak. Miocenska epoha u panonskoj Hrvatskoj dokumentirana je brojnim nalazima fosila. koja su uglavnom iskazana kroz OGK 1:100. tj. Na pitanje.000). 16-Lymnocardium decorum zona. pijesci. sjeverna Hrvatska Key words: Middle-Upper Miocene. jer svaka stepenica. koje si je postavila V. redaju}i ih od starijih/donjih prema mla|im/gornjima: 1-Myrthea-Tellina-Macoma zona. Biostratigraphy. panonski bazenski sustav. testirati i korelirati u ukupnim prostorima.

1892). Northern Croatia Pjeskokop Vrani} smje{ten je na jugozapadnim obrocima Papuka u blizini istoimenog sela. 2002). U donjim i sredi{njim dijelovima pjeskokopa na|ene su brojne kosti fosilnih kitova (podred Odontoceti). tek }e budu}a istra`ivanja zasigurno mo}i detaljnije objasniti iz kojih su miocenskih slojeva ove kosti pretalo`ene (vjerojatno se radi o vi{ekratnom recikliranju!).hr) 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. Osobito su ~esti kralje{ci – trupni i repni. Djelomi~nu interpretaciju fosilne faune iz Vrani}a dao je i Darko Rukavina. Delphinapterus sp. mogli bi pripadati drugim akvati~kim sisavcima.. Hrvatska (mkovacic@geol. fossil whales. Nem~i}a. J. Zagreb. (GORJANOVI]-KRAMBERGER. Z. kao i drugi ko{tani ostaci riba. Champsodelphis sp. Jelenko. naj~e{}e su dobro uo~ljivi sjajni. Pijesak je naj~e{}e srednje sortiran. za {to je potrebna detaljnija anatomska korelacija s danas `ivu}im vrstama. Takve stijene sudjeluju u gra|i kristaline jezgre Papuka i obli`njeg Psunja. S. 1853) i na Medvednici (Podsused) – Mesocetus agrami Van BENEDEN. 111. Prosje~no se u 1 m3 pijeska na|e 20-tak primjeraka fosilnog materijala. 1–21. Zagreb.o. Japund`i}. 10.– Rad JAZU. 542 str. Radi se o materijalu lokalnog podrijetla ~ije su izvori{ne stijene najve}im dijelom bile granitoidne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma. uz cestu Pakrac-Po`ega. Vrsaljko. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Vrijedni sakuplja~i bili su: D. Fosilni kitovi prona|eni su do sada u sarmatskim naslagama Radoboja – Delphinopsis freyeri MÜLLER (MÜLLER. okruglasti zubi riba iz roda Chrysophrys (=Sparus). na{i su kolege geolozi Mato Brki} i Domagoj Jami~i}.” Kop je danas otvoren u visinu oko 30 m i u {irinu oko 300 m.vrsaljko@hpm.. Akad. A. Mineralo{ko–petrografski zavod. koji su otkrili zna~aj pjeskokopa Vrani} i ve} koncem pro{log stolje}a objavili i dobrohotno ustupili fosilni materijal Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. ali obzirom na njihovu mnogobrojnost mogu}e je prona}i i bolje o~uvane ostatke. Le`i{te je otkriveno 1974. Platanista croatica GORJANOVI]-KRAMBERGER. Marijan Kova~i}2. D. Uz ostatke kitova. 10 000.o. Lokalitet Vrani} zasigurno zaslu`uje svekoliku pozornost hrvatskih prirodoslovaca kao jedno od rijetkih nalazi{ta fosilnih kitova. a u njemu se ve} desetlje}ima iskori{tava kvarcni pijesak za staklarsku industriju u Lipiku – “Lipik-glass d. Po~esto se mogu prona}i i vrlo karakteristi~ni zubi morskih pasa. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. Wiss.. dok u zajednici te{kih minerala izrazito prevladava epidot. Delphinopsis Freyerii. Zagreb. MARKOVI]. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Vrani}: Najzna~ajnije nalazi{te fosilnih kitova u Sjevernoj Hrvatskoj Vrani}: The most important finding place of fossil whales in Northern Croatia Davor Vrsaljko1. MÜLLER. fosilni kitovi. Mineralo{ka i strukturna nezrelost pijeska ukazuje na slabo kemijsko tro{enje detritusa i njegov kratak transport. S.hr) 3 Geoist d. Kosti su ve}inom fragmentirane i erodirane. Sanja Japund`i}1. Neki od ostataka. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER.pmf. U proteklih nekoliko godina. Me|utim. kao i kosti prednjih ekstremiteta ve}ih i manjih primjeraka dupina. Zagreb. oko 500 m sjeverno od rje~ice Orljave. Hrvatska Klju~ne rije~i: Vrani}.o. Horvatovac 95. D.118 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1892): O fosilnih Cetaceih Hrvatske i Kranjske. . Wien. koji se ne mogu pripisati ribama ili dupinima. Zrinka Grgani}-Vrdoljak3 & Pia Ple{e2 1 Hrvatski prirodoslovni muzej. te brojni ve}i ili manji riblji kralje{ci. J. srednjezrnat do krupnozrnat. Iako je starost naslaga najvjerojatnije postmiocenska. Radov~i} i M. godine (MARKOVI]. pobli`e dupina (porodica Delphinidae).o. Geolo{ki odsjek. pa je stoga nu`na temeljitija obrada fosilnih nalaza i eventualna za{tita ove vrijedne “nacionalne geoba{tine”. Me|u prvima. Japund`i}. Demetrova 1.. istra`ivanje ovog nalazi{ta se nastavilo pa je prikupljeno vi{e od 500 fosilnih kostiju. Hrvatska (davor. Sjeverna Hrvatska Key words: Vrani}.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. 84–88. 10 430 Samobor. U njegovom sastavu dominiraju slabo zaobljene ~estice alkalijskih feldspata i kvarca. Grgani}-Vrdoljak. ovi pretalo`eni fosilni ostaci vjerojatno pripadaju srednjem miocenu (sarmat-?baden). 10 000.– Sitzungsber. (1853): Bericht über ein neu entdectes Cetaceum aus Radoboy.

. perm. u gornjem paleozoiku (gornji perm). talo`eni konglomerati. a najmla|e nastaju i danas (kvartar).. srednjeg trijasa. M & INGOMAR. siltovi. Paratethys. environment. MARKOVI]. pje{~enjaci. “Golubovec formacije”. U opisu geolo{ke gra|e nastojalo se na jedan popularan i eduktivan na~in objasniti postanak i razvoj stijena na ovom podru~ju. Croatia. (2007): Egerian Deposits from the South-western Part of the Pannonion Basin. Povremeno je uz dotok slatke vode talo`en i krupnozrnasti kopneni materijal u okoli{u rije~ne delte. formacija. Ottnangian. Najstarije stijene na podru~ju Op}ine Jesenje nastale su prije 260 milijuna godina. MÁRTON. 1987). Pojave silikatnog minerala zeolita u tufu otvaraju mogu}nost reaktivacije zatvorenog kamenoloma. vulkanizam. kada su talo`eni sitnozrnati klastiti. pa se miocenski sedimenti na podru~ju Jesenja odla`u unutar Panonskog bazena. lapori i ugljeni “Golubovec formacije”. kao i sve ostale gore u Hrvatskom zagorju. MÁRTON et al. trijas. R. S (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Egerian. Eggenburgian. & GRIZELJ. Spomenuta sedimentacija od paleozoika do donjeg otnanga obilje`ena je ~estim vulkanizmom. te kao ukrasni kamen. BAKRA^. Zavr{nu fazu talo`enja predstavljaju nanosi potoka za vrijeme gornjeg kvartara. K. “Meljan formacije”. E. 2001. Na geolo{koj karti izdvojene su stijene gornjeg perma. Gline i lapori s proslojcima pijesaka “Meljan formacije” odlagani su od gornjeg oligocena do donjeg egera u okoli{u {elfa i prodelte (AVANI] et al. 2007). pijesci. TOMLJENOVI]. Kapfenstein. Macelj. quarries. J. Municipality Jesenje. Vulkanska aktivnost u egenburgu i donjem otnangu bila je ne{to slabijeg intenziteta.) ([IMUNI] & [IMUNI]. M. D. eger. Op}ina Jesenje. Tijekom toga vrlo dugoga geolo{kog razdoblja njihov postanak bio je u uskoj vezi s nekada{njim oceanom Tethys i mla|im morem Paratethys. 544 str. 9–10. Tehni~ko-gra|evni kamen ~ine srednjetrijaski dolomiti i dolomitne bre~e. Tijekom talo`nih procesa u geolo{koj povijesti u ovom podru~ju do{lo je do tektonike i izdizanja pojedinih stijena. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ke karakteristike. 2002). Macelj. volcanism. 10 000 Zagreb. Tuf se nalazi u napu{tenom kamenolomu kod Donjeg Jesenja.. AVANI]. Meljan. Tethys.. PAVELI]. zeolite Geolo{ke karakteristike prostora Op}ine Jesenje prikazane su u okviru monografije Op}ine Jesenje (isto~no od \urmanca). Prvo je u srednjem trijasu do{lo do podmorskih izljeva andezit-bazalta. koji se eksploatiraju u dva kamenoloma nedaleko @utnice na obroncima Gorjaka (MARKOVI].. Tada su potpuno izdignute planine Strahin{~ica i Ivan{~ica. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 119 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke osobitosti podru~ja op}ine Jesenje Geological characteristics in the area of Jesenje Municipality Radovan Avani} Hrvatski geolo{ki institut. siltovi. koja je povremeno bila produbljavana. (2002): In the wake of a counterclockwise . U donjem miocenu u Paratethysu se diferenciraju talo`ni bazeni. 2002). kvartar. koji su uvr{teni u “Macelj formaciju”..): 2nd International Workshop ”Neogene of Central and South-Eastern Europe”. pod utjecajem plime i oseke. odnosno u Zagorskom podbazenu (PAVELI]. stomatologija) LITERATURA AVANI]. PAMI]. okoli{. te alpski za vrijeme mezozoika i kenozoika. aluvij. kamenolom. MIKNI]. Triassic. zeolit Key words: geological characteristics. F. kada su unutar stijena “Macelj formacije” odlagani samo tufovi. B.. Srednjetrijaski karbonati su nastali u relativno plitkom moru na podru~ju karbonatne platforme. Meljan. Zagreb. Quaternary. pijesci. Sachsova 2. Permian. Najmla|i tektonski pokreti dogodili su se tijekom pliocena i kvartara (posljednjih 5 milijuna god.. Razlog tome je {to se zeolit danas sve vi{e pokazuje kao mineral budu}nosti zbog svoje vi{estruke primjene (medicina. Zagreb. Tethys. Za vrijeme egenburga i donjeg otnanga nastali su glaukonitni pje{~enjaci. Joannea-Geologie und Paläontologie 9.. Abstract Book. egenburg.– U: GROSS. A. Najva`niji tektonski pokreti bili su u permu (hercinski). Ranije se eksploatirao za potrebe cementne industrije. Konglomerati i pje{~enjaci gornjeg perma su odlagani u priobalnom marinskom okoli{u. Oni su odlagani u marinskom okoli{u na podru~ju priobalja i prijelazne zone. Od mineralnih sirovina koje se nalaze unutar podru~ja Op}ine Jesenje mogu se izdvojiti tehni~ko-gra|evni kamen i tuf. otnang. P. “Macelj formacije” i aluvij recentnih potoka.– Institut za geolo{ka istra`ivanja.4. u podru~ju priobalja i delte. a zatim su tijekom gornjeg egera na povr{inu dospjeli andeziti i piroklastiti (tufovi i piroklasti~ne bre~e). (ur. a pripada “Macelj formaciji”. Fm. Paratethys. Svi ti pokreti rezultirali su u formiranju recentnog strukturno-tektonskog sklopa na podru~ju Hrvatskog zagorja. R. lapori i gline. konglomerati. & MÁRTON. Nakon toga u gornjem egeru su u marinsko-braki~nom okoli{u.

Zagreb. 359–376. & [IMUNI].120 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. PAVELI]. Blackwell Science Ltd. znan..– Basin Research. [IMUNI]. Razr. 22. znan. . umjetn. AN. 431. D. 155–177. za prir. AL.– Int. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rotating Adriatic microplate: Neogene paleomagnetic results from northern Croatia.– Rad Jugosl.. akad.. 13. Earth Sci. Jour. (1987): Rekonstrukcija neotektonskih zbivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na temelju analize pontskih sedimenata. 91. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. 514–523.

isho|ene potrebne suglasnosti. pretpostavljene paleozojske. 2002). Uvedeno je ozvu~enje – kapanje vode. Rudnik se sastoji od ulazne prostorije i nekada{njih rudarskih hodnika. {kripa drvenih ta~aka i prigu{eni razgovor rudara koji pove}avaju do`ivljaj srednjovjekovnog rudarenja. koji su na pojedinim mjestima osigurani drvenom podgradom. a najve}i broj posjetitelja su {kolska djeca. rudnik. To su jedini povijesni podaci prona|eni o rudniku. vjerojatno i u Rudniku Zrinski (MARKOVI]. godine zbog velikih zasluga dobio kraljevski rudarski privilegij od kralja Matije Korvina koji mu je omogu}io rudarenje i na Medvednici. edukacija. Bliznec bb. U svrhe monitoringa potrebno je godi{nje obavljati mjerenja mikroklimatskih uvjeta i ispravnosti elektri~nih instalacija te pregled stabilnosti rudnika. Hrvatska (strucansluzba@pp-medvednica. Zaru{eni hodnici su otkopani. Prema pisanim izvorima Petar Zrinski je 1463. 1) te je izlo`en nekada{nji rudarski alat. Financiran je ve}inom iz dr`avnog prora~una i uz pomo} brojnih sponzora. Rudnik je otvoren na dan Svete Barbare. Sve do nedavno se o postojanju srednjovjekovnih rudarskih aktivnosti na ovom podru~ju moglo zaklju~iti samo na osnovu tragova uru{avanja starih rudarskih hodnika. godine. do njegova ure|enja i obnove. Obnova Javna ustanova “Park prirode Medvednica” je 2002. do 1623. Medvednica predstavlja glavno ekolo{ko upori{te u neposrednoj blizini glavnog grada Republike Hrvatske i izleti{te od neprocjenjive vrijednosti u kojem stanovni{tvo milijunskog grada i okolnih naselja mo`e zadovoljiti potrebe za odmorom i rekreacijom. Rudnik je za{ti}en kao kulturno dobro Republike Hrvatske. mine. manjim povr{inkim kopovima. Projekt prenamjene Rudnika Zrinski mo`e biti primjer dru{tvenoj zajednici kako stari i napu{teni rudnici mogu iskoristiti svoje turisti~ke i kulturne potencijale i biti izvor znanja za budu}e sli~ne projekte u Hrvatskoj. godine. Osnovni fenomen su dobro o~uvane prirodne {ume i {umske zajednice koje ~ine 78% povr{ine Parka. prosinca 2004.hr) Klju~ne rije~i: Medvednica. Plo~e sa slikama u glavnoj. Zagreba~ke i Krapinsko-zagorske `upanije na povr{ini od 17 938 ha. Nikola Zrinski je 1527. postavljene su drvene podgrade koje svojim izgledom odra`avaju srednjovjekovan na~in rudarenja. Povijest rudnika Rudnik Zrinski se nalazi na lokalitetu “Rudarski vrt” u sredi{njem dijelu Parka na 800 m nadmorske visine. obnova. Park se prostire na podru~ju grada Zagreba. dolomite Park prirode “Medvednica” Rudnik Zrinski nalazi se na prostoru Parka prirode “Medvednica”. dolomit Key words: Medvednica. odnosno devonsko-kar- . Do sada je rudnik posjetilo vi{e od 50 000 posjetitelja. Istra`nim radovima otkriveni su novi hodnici koji se namjeravaju urediti za posje}ivanje. udarci pijuka u stijenu. education. koji su rudarili od 1608. ~ak 100% u odre|enim godi{njim dobima {to uzrokuje propadanje drvene podgrade. Prona|ena su imena dvojice Zagrep~ana. Njegov potomak. tourism. Postavljene su drvene skulpture rudara u prirodnoj veli~ini (Sl.4. Otapanje snijega povremeno mo`e uzrokovati uru{enja koja je potrebno sanirati. godine sklopio Ugovor sa zagreba~kim gra|anima na temelju kojeg su smjeli rudariti na posjedima Zrinskih. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 121 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Srednjovjekovni Rudnik Zrinski na Medvednici – nekad i sad Mideval Mine “Zrinski” on Medvednica Mt. uvedena je rasvjeta. te prisutnosti jalovi{ta. Matija Cinaberski i Jakob Ga{parin. Odr`avanje rudnika zahtijeva pregled stanja podgrada te premazivanje podgrade za{titnom bojom. visitors. povremeno su ulazili tek samo znati`eljnici. 4. dobivena lokacijska te uporabna dozvola. renovation. Do sada je u obnovu ulo`eno vi{e od milijun kuna. U rudnik nekad zvan “Gorci” a danas Zrinski. Izra|ena je projektna dokumentacija za obnovu rudnika. kulturno-povijesnim te o geolo{kim vrijednostima Medvednice. Zagreb. galenit. turizam. Rudnik u geolo{kom smislu Stijene u kojima se nalazi rudnik Zrinski su prema geolo{kim kartama sredi{njeg dijela Medvednice svrstane u kompleks parametamorfnih stijena niskog stupnja metamorfizma. financijski i u samoj izvedbi. Posjetitelji rudnika mogu saznati mno{tvo informacija o prirodnim. Realizacija projekta bila je vrlo zahtjevna. ulaznoj prostoriji preuzete su iz knjige “De Re Metallica” autora Georgiusa Agricole. – before and now Tajana Ban ]uri} & Nives Farka{-Topolnik Javna ustanova “Park prirode Medvednica”. U rudniku je prisutna visoka vlaga. posjetitelji. galena. godine zapo~ela s obnovom i prenamjenom nekada{njeg rudnika u turisti~ko-edukativne svrhe.

– Geol. Prema zapisu jedna tona galenita uklapa 485 g srebra. 1950. LITERATURA AGRICOLA. Drvena skulptura rudara. Dosad objavljeni biostratigrafski podaci prikupljeni u stijenama u najbli`oj okolici rudnika su rijetki. 1995). Figure 1. Zagreb. 29–47.. Zagreb. Figure 2. G. Na temelju nedavno napravljene prve. K.122 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2008). ali naj~e{}e du` pukotina i prslina pojavljuje galenit (Sl. INA. Zagreb. a od jalovinskih minerala kvarc. granat i tinjci (TOMLJENOVI] & GARA[I]. Recentna mikroskopska istra`ivanja su pokazala da se uz dominantni galenit i podre|eni sfalerit u rudi u malim koli~inama nalaze i pirit.. vjesnik. [IKI]. 199 str. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Najve}i dio rudnika izgra|uje dolomit unutar kojeg se mjestimice u vidu uprskanja. Vrlo rijetko je mogu}e uz galenit makroskopski uo~iti i sfalerit. bonske starosti ([IKI] et al. New York.– Dover Publications. Slika 2. . 1995). Galenit u dolomitu.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. dolomit s granatom-skarn i dolomitizirani oolit (TOMLJENOVI] & GARA[I]. 544 str. S. Wodden sculpture of the miner. slejt/filit.– Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. drugih podatka o kemizmu nema ([IKI] et al. Dodatno. halkopirit i malahit. Naftaplin. \UR\ANOVI].. preliminarne geolo{ke karte rudnika Zrinski izdvojeno je pet litostratigrafskih jedinica: dolomitni {kriljavac. 1973). dolomit. @. TOMLJENOVI]. Jakoba utvr|uje se trijaska starost parametamorfnih protolita (\UR\ANOVI]. (1973): O paleozoiku i trijasu Medvednice (Zagreba~ke gore) i podru~ja Dvora na Uni na temelju konodonata. (1556): De Re Metallica. & GARA[I].– Institut za geolo{ka istra`ivanja. Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Inc. (1995): Geolo{ki vodi~ Medvednice. Galena in the dolomite. MARKOVI]. Na osnovu konodontne faune separirane iz vapnena~kih protolita ulo`enih u slejtovima u okolici Kralji~inog zdenca i u podru~ju ju`no od kapelice Sv. B. V. 2008). 2). 2008). 25. (2008): Preliminarni izvje{taj i geolo{ka karta rudnika Zrinski. detaljnim prou~avanjem mikroskopskih struktura dolomitnih stijena uo~eni su rijetki ostaci lju{turica foraminifera za koje je potrebno provesti biostratigrafsku analizu (TOMLJENOVI] & GARA[I].

Hrvatska (renata. bez obzira na to je li to dio nekog za{ti}enog objekta prirode (nacionalnog parka. Opisanim je lokalitetima zajedni~ko da. i u~enicima i nastavnicima mo`e koristiti kao pomo}no u~ilo. Uz neke poznatije i zna~ajnije geolo{ke znamenitosti koje su ve} dugo sastavni dio gotovo svih {kolskih izleta. ili djelatnosti. imaju jednostavan. ali {to je osobito va`no. . no s geolo{kog gledi{ta vrlo zanimljive i vrijedne pa`nje. 10 000 Zagreb. reljef) tako i biolo{ke (biljni i `ivotinjski svijet. Ipak. ve} i za sve one koji dolaze iz drugih krajeva. koji svojim izlo`bama i programima privla~i svake godine sve vi{e i vi{e posjetitelja (i turista). Va`na osobitost na{e zemlje je ~injenica da koje god mjesto posjetili ili odabrali za razgled ili odmor. Sve je to sa`eto i predstavljeno u ilustriranoj karti geolo{kih i biolo{kih turisti~ki zanimljivih lokaliteta Hrvatske koju je objavio Hrvatski prirodoslovni muzej kako bi o njima informirao posjetitelje muzeja. zanimljiva stijena. ili sli~no. ali i ostale individualne posjetitelje kojima to mo`e biti svojevrsni smjerokaz za zanimljive izlete. odnosno kao izvor informacija za osmi{ljavanje nekih novih. ili je to samo pejza`. a na stra`njoj su njihovi kratki opisi s fotografijama i nekim korisnim informacijama. pa je time i sve ve}a potreba za suradnjom i interakcijom dviju djelatnosti – muzejske i turisti~ke. lagan i svima dostupan pristup. osim svoje znanstvene ili gospodarske vrijednosti. u ~ijoj blizini postoje geolo{ke zanimljivosti ure|ene za posjete. nalazi{te fosila. Demetrova 1. ali za njih ne znamo. Karta predstavlja dvadesetak geolo{kih lokaliteta koji su ucrtani na prednjoj strani karte. osim prirodne vrijednosti i zanimljivosti. ^esto se doga|a da se nalazimo u nekom gradu ili kraju. education U radu se predstavlja publikacija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja 'Geolo{ke i biolo{ke turisti~ke znamenitosti Hrvatske' koju je u obliku turisti~ke karte Muzej izdao 2009. Izdvajanjem i nagla{avanjem muzejskih predmeta. Od brojnih na{ih geolo{kih lokaliteta svega ih je nekoliko op}epoznatih koje ciljano obilaze i posje}uju organizirane {kolske grupe. geolo{ki fenomen.). ekosustavi). jer je uz upoznavanje kulturne ba{tine nekoga kraja sve popularnije i upoznavanje prirodne ba{tine. edukacija Key words: geological heritage.4. i to ne samo za domicilne stanovnike. odnosno da su ure|eni za posjetitelje. ima va`nu misiju popularizacije prirodoslovlja. uvijek je u blizini neka prirodna ljepota. popularizacija. tu je i nekoliko destinacija (lokaliteta) koje su {iroj javnosti mo`da manje poznate. parka prirode i dr. no u ~emu je onda problem? Mo`da u nedovoljnoj informiranosti.hr) Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. kulturnog turizma. Ali {to je s ostalim geolo{kim zanimljivostima na{e domovine? Zanimanje profesora i javnosti za geolo{ku ba{tinu o~ito postoji. Karta popularizira geolo{ku (i biolo{ku) ba{tinu. S obzirom da je Hrvatska zemlja velike prirodne raznolikosti – kako geolo{ke (stijene. sve ~e{}e i geolo{ke. Upravo zato Hrvatski prirodoslovni muzej. roditelji s djecom i turisti. prvenstveno profesore i u~itelje koji u muzej dolaze s u~enicima. fosili. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 123 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke turisti~ke atrakcije Hrvatske – Prijedlog za {kolske i obiteljske izlete Geological tourist attractions of Croatia – A proposal for school and family excursions Renata Brezin{~ak Hrvatski prirodoslovni muzej. pa mogu biti zanimljivi i {iroj javnosti. To {to su nepoznate ne ~ini ih manje va`nima ili manje zanimljivima za razgled.brezinscak@hpm. ono {to osobito raduje je sve ve}i posjet i stranih turista. Tematskim izlo`bama Muzej ~esto promi~e ideju o~uvanja prirodne ba{tine. koji osim kulturne ba{tine uklju~uje i prirodnu. a od individualnih posjeta najbrojniji su posjeti – obiteljski. Moderni muzeji tako imaju sve va`niju ulogu u realizaciji programa tzv. Me|u posjetiteljima na{ega muzeja jo{ su uvijek najbrojnije organizirane {kolske grupe. godine. stani{ta. dodu{e ne{to vi{e biolo{ke i krajobrazne. mnogo je prirodnih predjela koji. minerali. zanimljivih i pou~nih itinerera {kolskih i obiteljskih izleta. muzej oda{ilje pozivnicu za posjet geolo{kim zanimljivostima na{e zemlje. popularization. aktivnosti i ideja koje Muzej promi~e. a koje su istovremeno i turisti~ki zanimljive. imaju i onu estetsku i obrazovnu vrijednost.

rock types Od osnutka prvih srednjih {kola na teritoriju Hrvatske pa sve do sredine 20. Zbirke }e biti sastavljene od nekoliko desetaka reprezentativnih uzoraka (Sl. Figure 1. {kole.) te }e sadr`avati osnovne tipove stijena koje nalazimo na podru~ju Hrvatske. Zbirka minerala. schools.upris. Geolo{ka karta Hrvatske. Reprezentativni uzorci stijena. geolo{ke zbirke. samu trajnost zbirke i naravno povoljnu cijenu. a postavljeni }e uzorci bili umanjeni prikaz stijena u njihovoj stvarnoj veli~ini. podacima o na~inu njegova nastanka i lokalitetu uzorkovanja. mjerila 1:500. u~enici i druge zainteresirane stranke dobili bi cjelokupan i jednostavan uvid u razumijevanje geologije. Na ovaj na~in.). U prilog na{em mi{ljenju ide i spoznaja da u razvijenijim zemljama svijeta postoji geologija kao nastavni predmet pod op}im imenom “geoscience” ili “earth science”. Uz navedeni stup nalazit }e se i kartonski stup iste visine na kojem }e se prikazati starost i vrsta stijene.S. stolje}a. Matice hrvatske 11. Figure 2. postoji mogu}nost postavke zbirke minerala karakteristi~nih za na{e prostore. Zbirka }e se nalaziti u specijaliziranim osvjetljenim vitrinama. Stoga predla`emo projekt “Geolo{ke zbirke u {kolama” imaju}i u vidu metodi~ke prednosti ovakvog tipa edukacije.hr) Prirodoslovna tehni~ka {kola Split. Hrvatska (www. 22 000 [ibenik.000 tako|er }e na}i svoje mjesto u zbirci uz vertikalni geolo{ki stup stijena idu}i od starijih prema mla|ima. Representative rock types. 2. srednjoj ili pak prirodoslovnoj {koli. 21 000 Split. Visina stupa biti }e cca. koliko je to mogu}e. koje }e biti postavljene na vidljivom mjestu. dolazimo do zaklju~ka da je potrebno pridodati vi{e pa`nje geologiji u {kolskim ustanovama. barem za gimnazijsko obrazovanje. Tako|er. geological collections. Slika 2. raspodjeljene u tri osnovne skupine: sedimentne. Obje zbirke biti }e popra}ene tekstualnim obja{njenjem pojedinog uzorka.2 3 UPRIS – Udruga za prirodoslovna istra`ivanja. Kranj~evi}a 10. Mineral collection. primjerice hodniku {kole ili u~ionici geografije. magmatske i metamorfne. a koje bi se mogle izlo`iti i u u~ionici kemije (Sl. . Obim uzoraka }e se korigirati prema tome radi li se o osnov- noj. geologija je imala zaslu`eno mjesto u redovnom nastavnom programu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geolo{ke zbirke u {kolama Geological collections in schools Zvonko Bumber1 & Vicko Svili~i}2. Hrvatska Klju~ne rije~i: edukacija. Nakon toga dolazi do isklju~enja geologije iz istog te se njeno gradivo raspore|uje u srodne prirodoslovne znanosti poput geografije.3 1. 1. fizike i kemije. 50 cm. vrste stijena Key words: education. Slika 1. Udruga UPRIS ve} ima planove donacije zbirki kao i nekoliko zainteresiranih {kola te se nadamo uva`avanju na{eg projekta na dr`avnoj razini. Imaju}i u vidu ~injenicu da je povijest planeta Zemlje kao i razumijevanje njenih procesa od klju~nog zna~aja. Stube S.124 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

A. Int. 1914). Na znanstvenom skupu Matice Hrvatske. Zagreb. . [to je poduzeto? Zahtjev je poslan: • Ministarstvo kulture • Dr`avni zavod za za{titu prirode • @upanijska javna ustanova za upravljanje za{ti}enim prirodnim vrijednostima • Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru • O[ D. GALOVI]. JANEKOVI] (1969). BRONGER (1976. 10 000 Zagreb. (1989) i MUTI] (1990).. Tadijanovi} povodom 50 god. a sad prijeti opasnost da i gornji mla|i dio profila bude ugro`en. dostupan. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 125 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita geolo{kog lokaliteta “Vukovarski Gorjanovi}ev profil” Protection of geosight “Vukovar Gorjanovi} section” Lidija Galovi} Hrvatski geolo{ki institut. zatrpana su i zabetonorana (nedostupna!). donji dio profila je zazidan. O njemu su pisali GORJANOVI]-KRAMBERGER (1912. geoba{tina. 299–356.radovi na vodotornju i kanalizacijski odvod! Za{to bi ga trebalo za{tititi? U svjetlu dana{njih klimatskih promjena od izuzetnog je zna~aja sa~uvati i za{tititi takav profil da bi se istra`ivao. BRONGER. (2003): Corelation of loess-paleosol sequences in East and Central Asia with SE Central Europe: towards a continental Queternary pedostratigraphy and paleoclimatic history. utemeljitelju Hrvatskoga geolo{kog instituta i geologu koji je prvi detaljno opisao ovaj praporni profil prije stotinjak godina..und Landschaftsentwicklung des Karpatenbeckens auf (palö-) pedologischer und bodengeographischer Grundlage. Croatia Gdje je Gorjanovi}ev profil? Rije~ je o geolo{kom profilu u praporu koji se nalazi u samom gradu Vukovaru na obali Dunava ispod vodotornja (Sl. 2009. (1976): Zur quartären Klima. Kiel.– Rad JAZU. Dragutinu Gorjanovi}u-Krambergeru.1)..– Quat.galovic@hgi-cgs. 1). Za{to ba{ Gorjanovi}ev profil? • Kilometarski strmac visok desetak metara du` {etnice od centra Vukovara do Vu~edola i Iloka • Priznanje djela istaknutom hrvatskom znanstveniku • Povjesni zna~aj Vukovara i dana{nje potrebe za njegovom revitalizacijom • Blizina Vu~edola (5 km nizvodno) • Blizina vodotornja (desetak metara) (spomenik Domovinskom ratu) pa time i turisti~ko odredi{te • Dostupnost infrastrukture (prilazne ceste. {kole poti~e pokretanje {kolskog projekta: ”Predstavljanje geolo{ke ba{tine” LITERATURA BRONGER. Razli~iti geokemijski i mineralni sastav tih paleotala svjedo~i o razli~itim klimatskim uvjetima koji su vladali u ovim krajevima. [ANDOR (1912). 106/107. Sachsova 2. Odjel za prirodoslovlje i matematiku (16. Hrvatska (lidija. pedogenetski razvijenija i klimatski specifi~na paleotla. geo-heritage. listopada. 2003). Nazvan je po Dr. A. & MUTI]. Pristupa~an je. schriften. 1–268. koja obuhva}a kontakt prapora s pontom i najstarija. (1984): Gornjopleistocenski sedimenti isto~ne Slavonije (Hrvatska).hr) Klju~ne rije~i: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. To je bilo “ledeno doba” tijekom kojeg su zatopljenja dokumentirana paleotlima (tamne pruge unutar svjetlog prapora) (Sl. 411. praporni profil. R. TRIFUNOVI] (1985). 1986). Prilikom ure|enja obale Dunava najstariji. prema na{im spoznajama. TAJDER. (1942) TAK[I] (1947). nije u privatnom vlasni{tvu. Hrvatska Key words: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger.) • Aktualizacija znanstvenih istra`ivanja i dostupnost novih metoda analize Trenutno stanje Gorjanovi}evog profila Profil je. 1985. u vrijeme istra`ivanja GORJANOVI]AKRAMBERGERA (1912). u sredi{tu grada i. POJE (1982. rasvjeta. – Povijest hrvatskog priorodoslovlja Vukovarsko-srijemske `upanije) predstavljen je GUP. 11–31. Koji mu je znanstveni zna~aj? Predstavlja izvrstan geokronolo{ki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale krajem Pleistocena. Vukovar. razgledavao i da se na njemu mogu izu~avati i paleoklimatolo{ke promjene.–17. 45.. Vukovar. SHINGHVI et al. GALOVI] & MUTI] (1984).4. Ure|enjem {etnice uz Dunav starija polovica profila. I.– Kieler Geogr. loess section. bio 30 m visok strmac na obali Dunava i obuhva}ao razdoblje od Rißa do danas.

SAUER. Minist. povjerenstva. Sav.– Geolo{ki institut Beograd i Nafta-gas Novi Sad (1984). vjesnik. rud.126 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1985): Praporne naslage “vukovarskog profila” i njihova stratigrafska pripadnost.K. 19–42. u Zagrebu. 107–112. (1986): ekolo{ke promjene na vukovarskom prapornom ravnjaku proteklih cca 500.. D.. Beograd. La stratigraphie de Loess d’Europe. (1912): Istra`ivanja prapora iz Vukovara. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 28–30. TRIFUNOVI]. 21–26.– Chem.– Vijesti geol. Paris. A. POJE. povjerenstva. Zagreb.. 45–66. TAJDER. (1982): Malakofauna prapornih naslaga isto~nog dijela Slavonije. M. 29–80. (1912): Iz prapornih predjela Slavonije. GJ. 103–107. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 GORJANOVI]-KRAMBERGER. Inst. 202–231.– Geol.– Vjesnik geol.– Spomenica vukovarske real. & PANT.. 73/4. 307–317. [ANDOR. POJE. W.– Acta Geol. JANEKOVI]. 20/2. SINGHVI. A. 62 str. (1990): Korelacija kvartara isto~ne Slavonije na osnovi podataka mineralo{ko-petrografskih analiza (Isto~na Hrvatska. 1. Jugoslavija) – Dio II: Lesni ravnjak. ind. (1969): Loess de Croatie..000 godina. rud. zavod. Vukovar.– Magistarski rad Sveu~. M. A. . M. Geol. D. vjesnik. povjerenstva.K. gimn. (1914): Iz prapornih predjela Slavonije.. (1947): Prinos poznavanju prapora isto~ne Hrvatske. geol. Zagreb. M. Zagreb. 2.. Zagreb.– Geol. BRONGER.000 L 34-87 list Od`aci. S. TAK[I]. 3 i 4. Zagreb. MUTI]. F. Zagreb. Bilogore i sa Rajne (Prethodne vijesti). 54 str.. R.– Vijesti geol. 38. POJE. (1942): Sastav i postanak srijemskog prapora. 39. (1989): Thermoluminiscence dating of loess-paleosol sequences in the Carpathian Basin (East-Central Europe): a suggestion for a revised chronology. 2. (1985): Tuma~ za OGK 1:100. R.– Vijesti geol. INQUA.

ve} poznati geolo{ki podaci uneseni su u sve promocijske materijale Parka. karst forms. Od 2001. Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. njegovu mre`nu stranicu i multimedijalnu prezentaciju koja se trajno odr`ava u zgradi Parka kao i po lokalnim osnovnim {kolama i knji`nicama. Ponajprije. info-kiosk s geolo{kom i Slika 1. konglomerata. promocijski film Key words: Geology. za{tita i promicanje prirodnih vrijednosti Parka. geo-marketin{ki materijal. marketin{ke aktivnosti. kr{ki oblici. geomorfolo{kim. marketing activities. promotional film Nacionalni park Sjeverni Velebit smje{ten je u vr{noj zoni sjevernog Velebita na prostoru od 109 km2. Lubenovac. geo-marketing material. geological guide. Tek u manjem dijelu Parka. . U geolo{koj gra|i Parka postoje isklju~ivo talo`ne stijene. Tudorevo i Mirovo (s morenskim naslagama iz pleistocenske oledbe) te Premu`i}eva staza (izvedena po vr{nom hrptu Velebita u stijenama razli~itih stratigrafskih pripadnosti). me|u kojima dominiraju karbonatne stijene – vapnenci. znanstvenim i edukativnim vrijed- nostima. godine podru~jem Parka upravlja Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit ~iji je glavni cilj o~uvanje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 127 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Marketin{ke aktivnosti u promicanju geolo{kih vrijednosti Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Marketing activities in promotion of the geological value of the Northern Velebit National Park Dubravka Kljajo Nacionalni park Sjeverni Velebit. U svrhu poticanja javnog interesa za geologiju i razvitak turizma u Republici Hrvatskoj u samome je Parku osmi{ljeno nekoliko vrsta aktivnosti. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geologija. U promocijskom informacijskom centru u Senju postavljen je i tzv. geological physical map with geological column. prahovnjaka i dr. Unutar granica Parka postoje podru~ja s izuzetnim geolo{kim. From Marine Shallows to the Mountain: Geological Guidebook through the Northern Velebit National Park. dolomiti i karbonatne bre~e. dolina [tirova~a (najve}a depresija na Velebitu). geolo{ka maketa s geolo{kim stupom i speleolo{ka maketa. speleological physical map. Northern Velebit National Park. Velebitski botani~ki vrt (jedini hrvatski alpinetum). Raznolikost geolo{kih i topografskih zna~ajki kao i `ivotinjskog i biljnog svijeta u Parku uz o~uvanu lokalnu kulturnu ba{tinu ~ine Park osobito pogodnim podru~jem za razvitak geoturizma. Nacionalni park Sjeverni Velebit. ima i klasti~nih stijena poput pje{~enjaka. u [tirova~i. 53274 Krasno. Figure 1. Isti~u se Strogi rezervat Hajdu~ki i Ro`anski kukovi (s iznimnom mnogobrojno{}u i raznoliko{}u kr{kih oblika).4. geolo{ki vodi~.

I. Dodatnoj geolo{koj edukaciji turista doprinose organizirana stru~na geolo{ka vo|enja kao i pou~ne plo~e postavljene du` jedne od planinarskih staza i u botani~kom vrtu. Park tako|er planira i provodi i opse`nija geolo{ka istra`ivanja kvartara kao i analizu tektonskih aktivnosti i strukturnih zna~ajki naslaga koja }e se upotpuniti speleolo{kim istra`ivanjima. & VELI]. J. pak. 143 str. LITERATURA VELI]. koji }e biti dostupan u okviru mre`ne stranice Parka. U svrhu daljnje uspje{ne popularizacije geoprofila Nacionalnog parka u Republici Hrvatskoj i {irim zemljopisnim okvirima potrebno je Geolo{ki vodi~ i bro{ure prevesti na engleski jezik. 2009. 1). . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 speleolo{kom maketom. Speleolo{ka maketa je. izra|enog u znanstvene i turisti~ke svrhe.– Nacionalni park Sjeverni Velebit. Temeljem svih dosada{njih geolo{kih istra`ivanja u daljnjoj se budu}nosti planira izraditi film o nastanku planine Velebit. a ~ije objavljivanje predstavlja presedan u hrvatskoj i europskoj geolo{koj praksi. Sl. Ovime }e se ostvariti iskrena `elja djelatnika Parka o ostvarenju prepoznatljivosti Sjevernog Velebita kao jednog od najbogatijih i najprivla~nijih kr{kih podru~ja na svijetu kako bi postao prioritetna znanstveno-istra`iva~ka i turisti~ka lokacija. pra}ena `ivopisnom pri~om iz narodne predaje oblikovanom u suradnji s lokalnim stanovni{tvom. Ove su aktivnosti rezultirale objavljivanjem geolo{ke i speleolo{ke bro{ure te iznimno vrijednog geolo{kog vodi~a pisanog popularno-znanstvenim jezikom. Za istaknuti je kako ove prezentacije redovito prati visoka posje}enost te ostvaruju natprosje~no visok broj prodanih primjeraka ovog Vodi~a. Uz to. organizirana je u razli~itim regijama Republike Hrvatske. Predstavljanje ovog jedinstvenog geolo{kog vodi~a pod nazivom Od morskih pli}aka do planine (VELI] & VELI]. (2009): Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. Geolo{ka maketa s pripadaju}im geolo{kim stupom pokazuje sve uzorke stijena koji se mogu na}i na sjevernom Velebitu i povijest nastanka same planine. pristupilo se i dodatnim geolo{kim i speleolo{kim istra`ivanjima kako bi se postoje}e znanje obogatilo novim spoznajama.128 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Krasno.

na na{e odlu~no i argumentirano inzistiranje. Spiridion Brusina i Gjuro Pilar. a posebice za suvremeniji vid prezentacije. takva konstatacija mo`e samo jedno vrijeme biti opravdanje za nepostojanje stalnog postava. Dakako. {to mu je i donijelo ugled svjetski poznatog paleoantropologa. moramo ustvrditi da ve} godinama postoje objektivni problemi koji ote`avaju rad na za{titi i prezentaciji geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. obljetnica Geolo{ko-paleontolo{kog zavoda Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta i prigodom obiju obljetnica spomenuta je va`na uloga Muzeja i tada{njih prvih muzealaca u stvaranju spomenutih. godine osnutkom Prirodopisnog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu (SAKA^. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 129 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita i prezentacija fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Preservation and presentation of the collections of Geological and Paleontological Department. Za{to? Pro{le godine proslavljeno je stotinu godina postojanja Hrvatskoga geolo{kog instituta. za sve nas geologe. Svakako. ne}emo nabrajati sve zbirke iz fundusa. nagla{avamo da je ukupan broj primjeraka u svim geolo{ko-paleontolo{kim zbirkama impozantan i pribli`ava se brojci od 300 000. daleko ve}i i primjereniji prostor za ~uvanje. suvremenog geolo{ko-paleontolo{kog postava. Iako smo u samom za~etku ideje dvojili je li za izno{enje spomenute problematike dobro odabrano mjesto. presentation. 10 000 Zagreb. svjetski poznatom zbirkom krapinskoga pleistocena. Najstariju muzejsku zbirku pod imenom “Tre}egorje i podloga mu u Glinskom Pokuplju”. ali nikako ne mo`e biti dvadeset godina. Pitanje za{tite i prezentacije vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa. koja po na{oj prosudbi ne bi smjela ostaviti ravnodu{nim niti jednog hrvatskog geologa. kada su prirodoslovne zbirke iz Opati~ke 18 “privremeno smje{tene” u Demetrovu 1. Hrvatski prirodoslovni muzej Key words: geological and paleontological collections. za{tita. uistinu. Croatian Natural History Museum Za{tita i prezentacija muzejske gra|e. odabrale smo upravo Hrvatski geolo{ki kongres da bismo iznijeli problematiku vezanu uz status na{eg fundusa. isklju~ivo je muzejski posao koji bi kustosi trebali redovito obavljati te povremenim izlo`bama fascinirati javnost. Demetrova 1. velike i brojne zbirke zahtijevaju. prezentacija. nije dostatan za izvedbu novog.4. Dakle. Prikupljanje prvih uzoraka fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela HPM-a zapo~elo je sredinom 19. a prije pet godina obilje`ena je 130. Tako zna~ajne. 1971) dok najve}i dio tipova vrsta pripada zbirci fosilne malakolo{ke faune. godine (MILAN. koji ba{tinimo jo{ iz vremena Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja tj. ako se sla`emo da je uloga Muzeja kao ishodi{ne geolo{ke institucije velika i neupitna. Nu`no je istaknuti da su najstarije. koja je zadnji put bila izlo`ena javnosti sada ve} davne 1987. znanstveno je obradio Gjuro Pilar ve} davne 1873. kojem ne bi smjela izostati podr{ka struke. zaslu`uje. najbrojnije i najzna~ajnije zbirke prikupili i znanstveno obradili veliki uglednici na{ega prirodoslovlja. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. stvaranog stotinama milijuna godina u prirodi i pomno ~uvanog vi{e od stotinu godina u Muzeju. a ve}inu je postavio Brusina krajem devetnaestog i po~etkom dvadesetog stolje}a. pa makar ona bila i geolo{ko-paleontolo{ka. bitnih institucija. od kojih }emo samo neke spomenuti: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. a istovremeno bi trebala biti `elja i moralna obveza. preservation. Croatian Natural History Museum Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. U prvom redu potrebno je . svakog geologa u Hrvatskoj. Kako je na{a temeljna struka geologija. a i drugih posjetitelja da upoznaju. Me|utim. po na{em mi{ljenju. ne smije i ne mo`e biti predmetom politi~kog ili bilo kakvog drugog nadmetanja. vremena prije nastanka jedinstvenog Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. godine. onda jednostavno zaklju~ujemo da je nastojanje k postizanju boljeg statusa geolo{ko-paleontolo{kog fundusa HPM-a dio redovitog posla kustosa-geologa u Muzeju. stolje}a. do`ive i zainteresiraju se za predmete iz na{ih zbirki. Sli~na je situacija i sa spomenutom. Naprotiv. u prvom redu. a prva sistematska i znanstvena obrada zapo~inje 1866. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ko-paleontolo{ke zbirke. Ovim propustima zakinuli smo ve} niz generacija {kolske djece. taj zna~ajan fundus mora dobiti status koji. samo `elimo istaknuti da su neke od tih zbirki izuzetno vrijedne i stoga su progla{ene zbirkama nulte kategorije spomeni~ke vrijednosti. koju je prikupio i obradio Gorjanovi}-Kramberger. Tako|er. Prostor od 150 m2. gdje se privremeno nalaze i danas nakon vi{e od 150 godina. 1968). jedna od najvrednijih i javnosti najpoznatijih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela je Zbirka krapinskog pleistocena. Me|utim. a samim time i smanjili mogu}nost njihovog daljnjeg interesa za upoznavanje i prou~avanje geologije i paleontologije. ni u jednom trenutku nije bilo upitno vrijeme jer smo sasvim sigurne da je krajnji trenutak javno progovoriti o temi.

A. Zagreb. LITERATURA MILAN. Dio najstarije znanstveno obra|ene zbirke Gjure Pilara. .. 3 tbl. kao {to je napravio na{ kolega Jakov Radov~i} sa Zbirkom krapinskog pleistocena kroz europski projekt TNT. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. hrvatskoga geolo{kog kongresa. a potom i realizaciji kvalitetnih rje{enja za provo|enje adekvatne za{tite i suvremene prezentacije vrijednog fundusa. 21. (1971): Vodi~ kroz Geolo{ko-paleontolo{ki muzej u Zagrebu. svaki primjerak mogao bi se koristiti u znanstvene svrhe. izme|u ostalih. Dio najvrjednije zbirke – Zbirke holotipova. (Guide to the Geological-paleontological Museum of Zagreb). bude da }e struka dati svekoliku podr{ku Geolo{ko-paleontolo{kom odjelu HPM-a pri iznala`enju.– Geolo{ki vjesnik. Part of the oldest scientifically elaborated collection of Gjuro Pilar. (1968): Pregled zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja u Zagrebu.130 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Napokon. 413–417. bez ikakvog rizika o{te}enja. dio jedinstvenog i vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja morao bi {to prije kroz stalni postav biti dostupan svim zainteresiranim posjetiteljima.. Figure 1. Posredstvom moderne tehnologije. Zbog svega navedenog predla`emo da jedan od zaklju~aka 4. Figure 2. 41 str. Zagreb. primjereno i sigurno za{tititi te trajno pohraniti u novoure|ene i suvremeno opremljene depoe. Kad ove ideje i `elje postanu stvarnost nadamo se da }e svaki hrvatski geolog svoj dragocjeni prikupljeni materijal s punim povjerenjem pohraniti u na{ Muzej. kompletan fundus. Part oft he most valuable collection – The collection of holotypes (Fotografije: Nives BOR^I]). K.– Geolo{ko-paleontolo{ki muzej. Slika 2. a posebice njegov najosjetljiviji dio. SAKA^.

Hrvatsko zagorje. Nalazi hominida uvjetovali su detaljne paleontolo{ke. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. Potencijalni lokaliteti za{tite geoba{tine Djelatnost `upanijskih javnih ustanova za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode je za{tita (priprema. Geolo{ka ba{tina i georaznolikost definirani su Zakonom o za{titi prirode kao sastavni dio krajobrazne raznolikosti. a najzna~ajniji su ostaci hominida vrste Homo sapiens neanderthalensis iz Hu{njakova brda i Vindije. Velika pe}ina i Vindija za{ti}eni su 50-tih i 60-tih godina pro{log stolje}a. Krapina. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. Vindija [pilja Vindija uz Hu{njakovo brdo drugo je najbogatije nalazi{te neandertalaca u ju`noj Europi. predlaganje i provo|enje mjera za{tite i osiguranja od degradacije za{ti}enih dijelova prirode). Gaveznica Podru~je Gaveznica-Kameni vrh kod Lepoglave nalazi{te je poludragog kamenja (lepoglavski ahat) i jedini sa~uvani vulkan u Hrvatskoj.4.5 m. paleoklimatolo{ke i sedimentolo{ke analize. Speleolo{kim i biospeleolo{kim istra`ivanjima Ivan{~ice i Ravne gore utvr|eno je preko stotinu objekata. vulkanskih bre~a i tufova. Za{ti}ena geolo{ka ba{tina Lokaliteti Hu{njakovo brdo. Sluge bb. inventarisation Uvod Prostor Hrvatskog zagorja obiluje geolo{kim i geomorfolo{kim lokalitetima koji su jo{ uvijek nedovoljno poznati. Ma~kova {pilja) [pilja Velika pe}ina je jednostavna nepravilna oblika (duga~ka 18 m. protection. Hrvatsko zagorje. {pilja. paleontolo{kih i paleolitskih karakteristika izdvojeno je 16 stratuma. Vindija. za{ti}en 1998. Ovo prapovijesno nalazi{te za{ti}eno je 1948. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi oko 13 m. s ciljem rekonstrukcije zbivanja u ekolo{kim i klimatskim odnosima u pleistocenu. inventarizacija Key words: geological heritage. dok je podvrsta H. [pilja je za{ti}ena 1964. Velika pe}ina i Gaveznica) koji potvr|uju tisu}ljetnu prisutnost ~ovjeka na ovim prostorima. Projekt je sastavni dio stru~ne podloge koju izra|uje Dr`avni zavod za za{titu prirode. Brdo je izgra|eno od andezita. datiranja sedimenata. odr`avanje (nadzor i koordinacija u o~uvanju izvornih vrijednosti) i promicanje prirodne ba{tine (analiza stanja. palinolo{ke analize i dr. dok je Gaveznica kao geolo{ki spomenik prirode za{ti}en tek 1998. godine kao prvi paleontolo{ki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj i svojim se zna~enjem ubraja u jedno od najbogatijih paleoliti~kih nalazi{ta neandertalskog ~ovjeka u svijetu. U posljednje vrijeme provodi se niz aktivnosti inventarizacije i valorizacije geolokaliteta s ciljem pokretanja postupka za{tite. Tijekom istra`ivanja kvartarnih naslaga sjeverozapadne Hrvatske sakupljen je bogat paleontolo{ki i paleoantropolo{ki materijal. [pilja je za{ti}ena 1966. planiranje namjene i progla{enje novih dijelova prirode). godine. Danas napu{teni kamenolom podsje}a na grotlo vulkana. godine kao {esti geolo{ki spomenik prirode. a tako|er i promocije za {iru javnost. jama i kr{kih izvora. te raznovrsnih okamina prapovijesnih i izumrlih `ivotinja. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi 12 m. Hu{njakovo brdo U pje{~anim talo`inama polu{pilje otkriveni su brojni ostaci neandertalskoga ~ovjeka. Vara`din. sapiens sapiens prisutna u mla|im horizontima nalazi{ta {pilja. promjenljive visine od 1. paleoantropolo{ke. za{tita. Rezultati istra`ivanja obra|eni su u brojnim znanstvenim radovima uslijed ~ega su za{ti}eni lokaliteti geoba{tine danas svjetski poznati lokaliteti. te je ustanovljen neprekidan slijed naslaga od interglacijala Mindel/Riss do holocena. Velika pe}ina (Pelenjska. s . Inventarizacijom geolo{kih. Na temelju sedimentolo{kih. {iroka 14 m). Lokalitet je i arheolo{ko nalazi{te. [tera 13.3 m do 3. njegovih kamenih izra|evina. Na temelju sedimentolo{kih analiza izdvojeno je 14 stratuma. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 131 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ka ba{tina Hrvatskog zagorja Geological heritage of Hrvatsko zagorje Nevenka Krklec1 & Vlasta Krklec2 1 2 A.. geomorfolo{kih i hidrogeolo{kih objekata detaljno je obra|eno 28 lokaliteta. Hrvatska [etali{te V. Prema Zakonu o za{titi prirode za{ti}eni su izuzetno va`ni i vrijedni geolo{ko-paleontolo{ki spomenici prirode (Hu{njakovo brdo.

objedinjuju}i edukativne i turisti~ke namjene. . U radobojskim sarmatskim naslagama nalaze se okamine kopnenih i morskih organizama. te Gaveznica od iznim- nog su paleontolo{kog. ve} i svakog pojedinca. obra|enu u brojnim znanstvenim i stru~nim radovima. ~iji je lokalitet svakako potrebno za{tititi. ~ime podru~je Hrvatskog zagorja predstavlja najbogatiju paleofaunsku zbirku pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka u Hrvatskoj. geoba{tina nije dovoljno zastupljena ni prezentirana javnosti. Za{tita geoba{tine i ostalih dijelova prirode. kao kameni svjedoci negda{njih klimatskih prilika na tom podru~ju. U bogatom paleontolo{kom materijalu (uz jo{ neke lokalitete) utvr|eno je 175 vrsta pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka.132 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ciljem za{tite Ivan{~ice i Ravne gore u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka. po~ev{i od ure|enja lokaliteta i privo|enja funkciji. {pilje Vindija i Velika pe}ina. Zaklju~ak Postoje}i za{ti}eni objekti geolo{ke ba{tine Hu{njakovo brdo. te osnovanim Javnim ustanovama za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode na razini `upanija. te `ivota na kopnu i u Panonskom moru. Takvo vrijedno nalazi{te okamina plijenilo je pa`nju brojnih istaknutih znanstvenika. a i danas je radobojska zbirka dio svjetske i hrvatske znanstvene ba{tine. Radoboj Fosilna flora i fauna Radoboja vrlo slikovito nam kazuje o dijelu geolo{ke pro{losti Hrvatskoga zagorja. Dono{enje akta o progla{enju za{tite nije dostatno za o~uvanje ve} je potrebna aktivna za{tita. odr`avanje i promicanje za{ti}enih dijelova prirode obveza je ne samo javnih ustanova. osobito prirodoslovaca. Unato~ zakonskoj osnovi. paleoantropolo{kog i arheolo{kog zna~enja.

JAMI^I] & BRKI]. a podre|eno i mezozojske formacije. naj~e{}e starosti od 350 do 300 milijuna godina. Danas ovu asocijaciju ~ini 36 geoparkova iz 15 europskih dr`ava. Uz te mlade tvorevine. gdje se definiraju zajedni~ki projekti. Erozijom navedenih metamorfnih stijena krajem paleozoika nastaju naslage permotrijaskih sedimenata. 2003). redovno se osvje`ava i web stranica EGN. Jedan o novih dijelova efektivnog rada na sastancima koordinacijskog odbora je rad u tematskim grupama. valorizaciji. Osnovna geolo{ka karta RH. 1989). naj~e{}e starosti od 18 do 2-3 milijuna godina. pokazuje da njegov najve}i dio izgra|uju paleozojske formacije. 2005). Po`e{ku goru i Dilj sa~injavaju prete`no puno mla|e neogenske sedimentne stijene. a predstavljene su razli~itim vrstama {kriljavaca i granitoidnim stijenama {to im je zajedni~ko geolo{ko obilje`je. jednom godi{nje izlazi specijalizirani ~asopis – EGN Magazine. ima nadzorni i koordinacijski odbor. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 133 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Park prirode Papuk – prvi geopark u Hrvatskoj Nature Park Papuk – the first Geopark in Croatia Goran Radoni} & Goran Pavi} Javna ustanova Park prirode Papuk. geoturism. te se kandidiraju na razli~ite fondove za financiranje. na Po`e{koj gori se pojavljuju i gornjokredne sedimentne i vulkanske stijene. geoparkovi. godine zbog iznimne biolo{ke. za{tita prirode. Granica izme|u ju`nog dijela Tisije (Karpata) i najsjevernijih Dinarida zaplavljena je neogenskim sedimentima Panonskog bazena. starosti oko 70 milijuna godina (PAMI] et al. koja u potpunosti obuhva}a prostor Parka prirode Papuk. koje su se talo`ile u Panonskom bazenu. nalazimo od sedimenata otnanga do najmla|ih pliokvartarnih naslaga. geolo{ke i kulturno-povijesne raznolikosti ovog dijela Slavonskih planina.. 33 522 Vo}in. 1999). geolo{ka ba{tina. 2000. Od samom po~etka stru~nog rada u Parku prirode Papuk posebna pozornost je posve}ena detekciji. Paleozojske kristalinske stijene Papuka i okolnih planina izgra|uju ju`ne dijelove euroazijske plo~e. na kojoj se mogu prona}i sve va`ne informacije u domeni ove tematike. njih ukupno 66. Psunj i Krndiju izgra|uju uglavnom stare paleozojske stijene. Na predlo{ku Asocijacije europskih geoparkova osnovana je i Asocijacija svjetskih geoparkova (The Global Network of National Geoparks). Vlada Republike Hrvatske osnovala je i ustanovu kojoj je zada}a upravljanje. u kojoj su osim europskih geoparkova nalaze se i geoparkovi iz Kine. geokonzervacija Key words: Papuk. uklju~uju}i Papuk i okolne planine. te dva puta godi{nje se organiziraju sastanci na kojima sudjeluju po dva predstavnika iz svakog geoparka. Prema bu{otinskim i geofizi~kim podacima. papu~ki i radlova~ki metamorfni kompleks. te karbonatne srednjeg trijasa (JAMI^I]. Uz potporu UNESCO-a. Irana. Papuk s ju`ne i sjeverne strane opasuju uske zone izgra|ene od neogenskih i kvartarnih sedimenata Panonskog bazena i Po`e{ke kotline. Za{tita geolo{ke ba{tine postala je prepoznatljiva inicijativa 90-tih godina kroz projekt “Global geosites” Udruge za za{titu geolo{ke ba{tine PROGEO. koja je na jugu u kontaktu sa sjevernim Dinaridima. geological heritage. Trg Gospe Vo}inske bb. Asocijacija europskih geoparkova radi kao neprofitna organizacija. a ju`na je Afrika. Razlikujemo tri metamorfna kompleksa: psunjsko-krndijski. Hrvatska Klju~ne rije~i: Papuk. u koju su uklju~eni gorski sustavi Ju`nih Alpa i Dinarida. geoturizam. list Orahovica (JAMI^I] et al. Od neogenskih naslaga u podru~ju Parka prirode Papuk. u koju su u ovom dijelu Europe uklju~ene Isto~ne Alpe i Karpati. sa posebno atraktivnim sedimentima badenske starosti koje ~esto sadr`avaju i makrofosile (KOVA^I]. Brazila. Ju`ni dio Panonskog bazena. U tom smislu pokrenute su brojne aktivnosti koje su pridonijele afirmaciji Geoparka Papuk. Svaki geopark ima obvezu obilje`avanja Tjedna geoparkova gdje se razli~itim aktivnostima u isto vrijeme promi~e spoznaja o geoba{tini. smje{ten je u dodirnom podru~ju dviju velikih plo~a: sjeverna je Euroazija. koja je tada brojala samo ~etiri geoparka. paleozojske kristalinske stijene ju`ne Tisije se pod blagim kutom (10-15°) podvla~e pod Dinaride. a u podzemlju ide pribli`no linijom: ju`ni obodi Moslava~ke gore i Slavonskih planina (PAMI]. Malezije. Slavonske planine se u geolo{kom sastavu me|usobno razlikuju: Papuk. nature protection. za{titi vrijedne geolo{ke ba{tine. Prva nakana stvaranja prvog geoparka u . odnosno Tisije. na koje se kontinuirano nastavljaju klasti~ne naslage donjeg trijasa. osnovana je Asocijacija europskih geoparkova (The European Network of Geoparks). Australije i Japana. za{tita i promicanje parka prirode.4. U Parku prirode Papuk jo{ od samog osnutka postojala je vizija stvaranja geoparka temeljenog na iznimnim geolo{kim vrijednostima za{ti}enog prostora. geoparks. geoconservation Park prirode Papuk progla{en je za{ti}enim dijelom prirode Republike Hrvatske 1999. U cilju promocije geoparkova publicirana je i knjiga o geoparkovima Europe.. ali isto tako inicijativama UNESCO-vog Odjela za geoznanosti za potrebom osnivanja geoparkova. 2008). godine. 1987.

izgradnja edukativne infrastrukture – interpretacijskih tabli. & PAVI]. te se posjetitelji educiraju o samom fenomenu. geoedukacija – napravljena je infrastruktura sa manjom pou~nom stazom ~ijim obilaskom se otkrivaju sve vizure vulkanskih stupova. Zagreb. 2004. otkrivanje ve}e povr{ine fenomena koji je bio pod zemljom. 33. Savezni geolo{ki zavod. a izra|en je i prvi geolo{ki suvenir.– 3. izradili smo aplikacijski elaborat. geoturizam – sama pou~na staza postala je dio turisti~kog programa {kola u prirodi. International Geological Congress. J. KOVA^I].– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). 66 str. 68 str. Brojne geopark aktivnosti na~injene su u periodu od progla{enja do danas: obilje`avanje ulaza u geopark geozidi}ima. 72 str. D. geoedukacija – edukacija o vrijednostima i potrebi za{tite vrijedne geolo{ke ba{tine i geoturizam – razvoj nove vrste turisti~ke ponude u smislu potpore odr`ivom razvoju podru~ja geoparka.134 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 291–310.000. www. prvom geolo{kom spomeniku prirode u Hrvatskoj. knjiga sa`etaka.. Beograd. PAMI]. M. Savezni geolo{ki zavod. godine u Opatiji (RADONI] & PAVI]. G. J. & BRKI]. 2005). pa se uz postoje}i centar za posjetitelje u Velikoj planira izgradnja velikog multimedijalnog geo-info Centra u Vo}inu. D. Zagreb. te sanacija ve}ina pukotina u smislu stabilizacije. ozna~avanje vrijednih geolo{kih lokaliteta na terenu. Na geolokalitetu Rupnica. U sljede}em razdoblju Park prirode Papuk. CRNKO. JAMI^I]. 36 str. LITERATURA JAMI^I]. papukgeopark. D. ali i o svim va`nijim podatcima vezanih uz vulkane. M. Absract book. RADONI].. Beograd. 2007. Zagreb.– Fond dok.– Geolo{ki zavod Zagreb. te Hrvatskom geolo{kom kongresu 2005. & PAVI]. JAMI^I]. M. Tuma~ za list Orahovicu. (2005): Park prirode Papuk kao geopark. {to }e pridonijeti novoj atrakciji u geoparku i popularizaciji geolo{ke pri~e op}enito. Hrvatski geolo{ki kongres. G. RADONI]. (1989): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Prihva}anjem aplikacije od strane koordinacijskog odbora Asocijacije europskih geoparkova. G.– Nafta. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. europeangeoparks.. godine Park prirode Papuk postao je prvi hrvatski geopark. izrada zidanog geolo{kog stupa.. Florence. (1999): Kristalinska podloga ju`nih dijelova Panonskog bazena temeljena na povr{inskim i bu{otinskim podacima. Po`ega. RADONI].– Park prirode Papuk. godine na Me|unarodnom geolo{kom kongresu u Firenci.org (2004) www. (2005): Geolo{ke zna~ajke Parka prirode Papuk. Tri su osnovne postavke svakog geoparka: geokonzervacija – za{tita i o~uvanje vrijedne geolo{ke ba{tine. Opatija. RADONI] & PAVI]. JU PP Papuk. List Orahovica L 33-95.– 32. J.. primijenjene su sve tri navedene postavke: geokonzervacija – ~i{}enje od vegetacije.– Fond dok.000. odnosno Geopark Papuk radi na pobolj{anju geoturisti~ke infrastrukture. G. ~lan navedene asocijacije. pou~nih staza. definiran je program {kola u prirodi sa geolo{kim radionicama. G. (2003): Geolo{ki vodi~ kroz Park prirode Papuk. PAMI]. gdje nakon upoznavanja sa vo}inskim vulkanom djeca sama izra|uju model vulkana uz simulaciju vulkanske erupcije. 1:100. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hrvatskoj predstavljena je 2004. & VRAGOVI] M.. 273. BRKI].com (2009) . JU PP Papuk. 50/9. (2008): Sedimentolo{ko i paleontolo{ko istra`ivanje geolo{kih to~aka nedaleko Vo}ina u smislu uspostave geolo{ke pou~ne staze. G. (2004): Nature Park Papuk as Geopark. Na osnovu prikupljenih svih geolo{kih saznanja brojnih autora o prostoru parka.. & PAVI].

textures and lithologies. is mainly made up of crystalline rocks showing mostly Cretaceous age (STARIJA[ et al. the MG crystalline is located in the SW part of the Pannonian Basin. Contrarily. They resulted from the processes that took place in the magmatic body itself i. granitoid pluton. representing mostly parts of the MG metamorphic complex. The term “enclave”. Following the classical division of this “inhomogenities” inside granitic host proposed by LACROIX (1893). K-feldspars.2 wt% and K2O ~ 5 wt%. plagioclase. laminated structure). albite. all enclaves contribute significantly to the information on the origin and evolution of the MG crystalline complex. Moslava~ka gora The Moslava~ka Gora (MG). in a so-called “Sava zone”. biotite. as inferred from field. colours. quartz. Moslava~ka Gora Klju~ne rije~i: granit. together with the surrounding basement. biotite. 1990). enclave. quartz. homogeneous. kreda. andalusite. Various types of xenoliths. amphibolite xenoliths (amphibole. sometimes foliated). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 135 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Complex Cretaceous evolution of the Moslava~ka Gora crystalline: different aspects from various types of “foreign” and “cognate” enclaves inside granites Kompleksna kredna evolucija kristalina Moslava~ke gore: “strane” i “kognatne” enklave unutar granita kao raznovrsni izvori informacija Dra`en Balen & Zorica Petrinec Institute of Mineralogy and Petrology. The first type. …) regularly hosts different types of enclaves. also present varieties with diopside and garnet. both members having . biotite. garnet. metamorphic rocks of the MG bare a signature of a characteristic high-temperature low-pressure metamorphic event (temperatures higher than 550 – 650°C and pressures up to 400 MPa) that has not been identified elsewhere in the region so far. (2) migmatites. “Foreign” enclaves are characterized by the composition and origin that is not related to that of their host rock. cordierite xenoliths (cordierite. andalusite) both penetrate two-mica granite and are not devoid of enclaves. 10 000 Zagreb.pmf. muscovite.4. fine-grained. Cretaceous. enclaves are here divided into “enclaves énallogènes” or “foreign” enclaves and “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves. and two subtypes of leucogranites. muscovite. The granitoid pluton itself comprises about 110 km2 of the exposed crystalline hosting several types of granitic rocks. gneissic xenoliths (quartz. making the contrast between the enclaves and their host rock usually very evident but sometimes also cryptic.1). K-feldspar. according to recent geotectonic reconstructions of SCHMID et al. quartz. All types of granites show similar chemical signatures: strong peraluminosity (A/CNK > 1. plagioclase. Croatia (drbalen@geol. feldspar. biotite. sillimanite. although they are less abundant than in the previous type. nematoblastic texture. xenoliths.. weak schistosity) and quartz xenoliths/xenocrysts (cm to dm sized quartz aggregates showing sharp contact and no reaction rim to the granite host). sillimanite ± andalusite. garnet. andalusite. (2008). Regardless the type. petrographic and geochemical studies. They generally range in size from few millimetres to hundreds of meters.hr) Key words: granite. have been ascribed to this category: surmicaceous and/or biotite-rich xenoliths (biotite. From the regional point of view. enklava. albite. tourmaline. ksenoliti. K-feldspar. University of Zagreb. foliation. refers to fragments of rocks or any other inhomogenity enclosed in and completely surrounded by a homogeneous igneous host rock. making the geotectonic position and significance of MG crystalline complex quite enigmatic. the presence of dark granular enclaves called mafic microgranular / microgranitoid / magmatic enclaves (MME) represents episode(s) of mixing of more mafic magma(s) with the more felsic granitic host. It shows marks of a complex igneous and metamorphic evolution during Cretaceous – namely. two-mica granite (quartz. Faculty of Science. lepidoblastic texture). and (3) amphibolite facies metamorphic rocks (PAMI].e. muscovite. The two subtypes of pegmatitic and aplitic leucogranites (quartz. muscovite. Department of Geology. “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves show evidence of mineralogical or genetic links to their host rock. 2010) which can be divided into three groups: (1) granitoids. together with Na2O < 3. show various shapes. For example. On the basis of trace element distribution (especially REE’s) a clear distinction has been made between the two most abundant granite types: two-mica (predominantly biotite) granite. as used here. normative corundum content greater than 1%. Horvatovac 95.

at least partly. & BROSKA. tourmaline “suns” and K-feldspar megacrysts.e. M. From these temperatures. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. 10.. Occurring typically in form of spherical aggregates. I. & VRKLJAN.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. From their characteristics. Metamorphic evolution that preceded igneous events remained recorded in the metamorphic part of the complex that became the source for the “foreign” enclaves encapsulated inside the intruding granite magma. SCHUSTER. SCHUSTER. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. M. TIBLJA[.– Swiss Journal of Geosciences.. their mineral assemblages and geochemical features. D. separation and entrapment of immiscible aqueous boron-rich melt portions inside the coexisting granitic magma. consisting of quartz + feldspar ± muscovite. 770 p. they are locally found inside the peraluminous two-mica granite and point to temperature. BALEN. KR[INI]. F. GERDES. (1893): Les enclaves des roches volcaniques. hold a different type of information – primarily that concerning the evolution of the MG igneous body. Davos. PAMI]. reached shallow level. simple twinning and zonal growth (compositional zoning) are consistent with growth from the granitic melt i.136 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. London Spec. LACROIX. Publ. “Cognate” enclaves. P-T conditions at the crystallization level of the host granite have been obtained from the zircon saturation temperature and REE thermometry (ca. Tourmaline nodules are also a feature genetically related to the host granite. Among those features. Cretaceous events.– Rad JAZU. in press. liquid immiscibility. J. Present geological relations inside the Moslava~ka Gora crystalline reflect a complex history of the metamorphic and igneous evolution during multiple. pressure values have been estimated to 70–270 MPa (on average ~ 5 km depth) and water content of the melt up to 4. R. they are a consequence of the exsolution.. B. (2007): Leucogranite from Srednja Rijeka (Moslava~ka Gora. B. reaching up to 30 cm in diameter. fluid behaviour.58) and slightly Na-deficient tourmaline. closely related.– Swiss Journal of Geosciences.. The nodule’s halo. Preliminary geochemical model for production of melts inside MG magmatic system indicates muscovite dehydration melting at low aH2O (GARA[I] et al. R. Soc. 7–121. Inside the MG magmatic system there are also numerous “inhomogenities” like pegmatitic and aplitic bodies. on the other hand. (1990): Alpinski granitoidi.M. host two-mica granite. Decreasing pressure and related cooling were major factors controlling the melt differentiation. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. A. 139–183. consistent with field evidence and observations made on enclaves.. K. such as crystal shape. pressure and compositional fluctuations that took place in the host magma during crystallization. 101. More precisely. The tourmaline-bearing core consists of dravite-enriched (Fe# 0. REFERENCES BALEN. The granite body itself shows evidence of at least two subsequent igneous events – their signature was left behind in the form of various types of “cognate” enclaves. D. MATENCO. & FINGER. Another feature can be also regarded as a type of “cognate” enclaves – miaroles.. 2010). where it stalled in a low-pressure crustal setting.. K-feldspar megacrysts are of a special interest regarding the evolution of “cognate” enclaves. Igneous microstructures of the K-feldspar megacrysts. S. Being found inside the host granite.. D. partitioning of elements and the crystallization path of the two-mica granite as an integral part of the main plutonic body. GARA[I]. Jugoslavija). Mâcon.2 wt% (BALEN & BROSKA. they support a scenario according to which magma escaped from the plutonic depths. Ranging in size up to 10 cm. A. Croatia).. 720–730°C). . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 visco-plastic behaviour at that time.. BERNOULLI. 2007) of a (meta)pelitic source which is. These “gaseous enclaves” represent incompletely filled void(s) in the host granite and are consistent with the escape of volatiles and gases from the evolving magma in the low-pressure environment. TISCHLER.43–0.. 21–21. This was already inferred from the field occurrences of miarolitic cavities and the presence of magmatic andalusite inside the host granite. SCHEFER. Other notable features are tourmaline “suns” – rosette arrangements of elongated crystals of schorl tourmaline. together with quartz + albite + K-feldspar. SCHMID. V. represents an integral part of the nodule and envelopes the tourmaline-bearing core.– Protat. with diameter ranging from 1 to 10 cm. nodules show a complex texture comprising two clearly distinct units: tourmaline-bearing core and leucocratic envelope (halo). A. & USTASZEWSKI. Zagreb. nature of country rocks and the relative age of the granitoid pluton. it is evident that “foreign” enclaves (xenoliths) give information on the undoubted continental crust contribution to the studied magmatic system. D. FÜGENSCHUH. in press. L.. mode of emplacement of granitoid magmas. S. rock textures and relation among known rock types. STARIJA[. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units..

71 . Rupnica.60 5. which has a significant bearing on the development of columnar joints.94 5.53 X6 1.88 0.com) Key words: columnar joints. K-Ar dating of volcanic rocks (interstratified basalts) near the locality gave Cretaceous age (PAMI].32 1. 2004.89 0.40 1.. X4 = indeksi heksa-.88 1. Tablica 1. its depth i.11 0. WEINBERGER.93 X4 1. Rupnica 1 2008 2nd 2008 3rd 2009 4th 2009 Average Giant’s Causeway Devil’s Postpile Columbia River st 3 10 9 45 30 24 0 1 0 4 94 217 263 179 188 6 29 5 5 137 129 198 199 166 49 92 30 6 53 41 39 57 48 102 67 28 7 0 3 3 4 3 40 9 7 8 0 0 0 0 0 4 2 0 Total 294 399 548 469 428 201 200 70 N 4. X5. riolit.44 4. X4 = heksa-. X6. while on greater depths and with slow cooling rates cracks will propagate into depth. Horvatovac 95. Broj stranica stupova (broj pukotina) u Rupnici dobiven u ~etiri nezavisna mjerenja te njihovi izra~unati statisti~ki parametri (N=prosjek. producing mostly four-sided columns. has not been estimated in detail so far.63 4. Croatia (kontakt@papukgeopark. Simplified. 1969). Papuk Klju~ne rije~i: lu~enje.79 4.23 0. 2000.4. It is under protection as a “Geological Monument of Nature” since 1948 and is famous due to a characteristic exposure of the columnar joints developed in the albite rhyolite (TAJDER. X5) are from WEINBERGER. in ideal case giving six-sided columns (JAGLA & ROJO.45 0. Locality is a part of a larger volcanic body known also as the Vo}in volcanic mass (PAMI]. Croatia (drbalen@geol. 1991) while the alternative Miocene age (JAMI^I] & BRKI]. ice and starch slurry (LYLE. Goran Radoni}2 & Goran Pavi}2 1 Faculty of Science. For comparison data for three volcanic complexes with distinctive columnar jointing are given (data and equations (X6. penta-. 2009). 2008.e.98 2. Papuk The Rupnica geosite is one of the key-localities of the Papuk Geopark. 2002. Distribution of the polygon sides/bounded cracks in the Rupnica geosite counted during four measurement campaigns and corresponding statistical parameters (N = average. penta. simple and universal laws of physics govern the behavior of cracks and development of columnar joints in volcanic rocks. but also in analogous materials like mud. 2005. JAGLA & ROJO.49 1. University of Zagreb. the fast cooling rate of magmatic materials near or close to surface conditions will cause the formation of cracks which will reorganize themselves in the form of “T-junctions”. Stjepana Radi}a 46. 2001). Fundamentally. X6.. 1991).91 0.hr) 2 Papuk Geopark.80 0. pentago- Table 1. reorganizing themselves into “Y-junctions”. X5. 2002.58 1.03 0. X5) preuzeti su iz WEINBERGER. geopark. 1956. pressure of solidification and cooling rate. GOEHRING et al. 2006.53 4. 2001. TORAMARU & MATSUMOTO.02 1. 34330 Velika.pmf.88 0. rhyolite. Position of the Rupnica geosite inside the volcanic body. geopark. 10 000 Zagreb.06 0. Za usporedbu su dani parametri za tri vulkanska kompleksa s izra`enim prizmatskim lu~enjem (podaci i formule (X6.95 0. Analysis performed on the Rupnica columnar jointing (Table 1) shows the development and reorganization of propagating joints and formation of n-sided columns.90 X5 0.80 1. Rupnica.51 1. 2001). JAMI^I] et al. The values are expressed as n-gonality (hexagonality.i tetra-gonalnosti). 1987. tetra-gonality indices). 2004). 1960.88 1. 1987) has been inferred base on broader geological/stratigraphic relations. GOEHRING & MORRIS.30 5. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 137 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Order and disorder in columnar joints of Rupnica Geosite (Papuk Geopark) Stupanj ure|enosti i neure|enosti pukotina lu~enja na geolokalitetu Rupnica (Geopark Papuk) Dra`en Balen1. TORAMARU & MATSUMOTO.

Geophys. Geophys. analysis of cracking pattern responsible for the origin of columnar joints at the Rupnica geosite shows that this genetic process is related to a shallow..W. L. JAMI^I]. TAJDER. (1956): Albitski efuzivi okolice Vo}ina i njihova geneza. & MATSUMOTO.. (2008): The scaling of columnar joints in basalt. Rev. 2. GOEHRING. Four-sided (0. Savezni geolo{ki zavod Beograd. 109.W. . (2006): An experimental investigation of the scaling of columnar joints. If such measurements are correlated with other features visible at or near the Rupnica locality. A. (2000): The eruption environment of multitiered columnar basalt lava flows. 1A–B).– Phys. Slika 1. Consequently. L. & ROJO. D. (2009): Nonequilibrium scale selection mechanism for columnar jointing.G..– Journal of the Geological Society London. JAZU). (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. 69. 113/1. 74. 10203. than we can depict the Rupnica columnar jointing as the upper part (entablature) of the volcanic body. Lett. 036115. LIN..– Phys. 95–101.– Acta geol. Statistically significant are those results approaching value 1. & VRAGOVI]. Rev. Beograd.– Europhys.) indices. S. (2004): Columnar joint morphology and cooling rate: A starch-water mixture experiment. TORAMARU. REFERENCES GOEHRING..W.000. TAJDER. Z. M. E. GOEHRING. & MORRIS. S. S.– Geolo{ki vjesnik. (1960): Anortoklasni egirinski riolit iz potoka Rupnice kod Vo}ina.– GSA Bulletin. 387–392. Such results are in good agreement with results expected for shallow placed and relatively rapidly cooled volcanic mass. & MORRIS.000. Res. (1991): Gornjokredne bazaltoidne i piroklasti~ne stijene iz vo}inske vulkanske mase na Papuku (Slavonija. 161–172. WEINBERGER. GOEHRING.88) columns show the greatest resemblance to the idealized case (Figs. Beograd.138 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. TAJDER. 65. 1 (Prir.– J.. JAMI^I]. S.– Acta geol. tightly packed striae (propagating cracks inside columns). curved sets of columns and occurrence of pyroclastic material in the vicinity (Omerovac site). D. 739–745. str. M. P.. PAMI]. 026203. & BRKI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. B02205. Res. A) Polygonal columnar pattern visible in albite rhyolite at Rupnica geosite. 715–722. Hrvatska).. (2005): Order and disorder in columnar joints. 106. A) Poligonalni obrazac vidljiv na popre~nim presjecima stupova nastalih prizmatskim lu~enjem u albitnom riolitu. Savezni geolo{ki zavod Beograd. J. CRNKO.– Geolo{ki zavod Zagreb (1986). E. LYLE. Differences in the total number of counted columns in 2008 (300–400) and 2009 (450–550) are due to mud avalanche (landslide) which covered a significant part of the locality. (2001): Evolution of polygonal patterns in stratified mud during desiccation: The role of flaw distribution and layer boundaries. list Orahovica L 33-96. BRKI]. like relatively narrow columns. 113–129. M.– J.– Geolo{ki vjesnik. sj. & MORRIS. L. 157/4. MAHADEVAN.– PNAS. The outcrop cleaning using pumping water “cannon” (fall 2008) made it possible to access and counts a greater number of columns in 2009. B.– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). 22.98) and five-sided (0. J. The help of Geology and Environmental Science students during research is greatly acknowledged.. L. 1:100. 2 (Prir istra` JAZU). which represent a measure of discrepancy in the number of joints between the real sample and an ideal (theoretical) case. B) ^etverostrani popre~ni presjeci stupova dominiraju u Rupnici. 469–476. M. M. 29. Tuma~ za list Orahovica L 33-96.W. L. M. R. JAGLA. (2002): Sequential fragmentation: The origin of columnar quasihexagonal patterns. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ.A. (1969): Magmatizam i metamorfizam planinskog podru~ja Papuk-Psunj. B) Four-sided columns dominate at Rupnica geosite. nality. fast cooling environment. 27. & MORRIS. 20–31. 72. 44. A. T. E. istra`.. 35–48.

epidot. Fe-Mg klorit. Izra~unata je prosje~na formula takvih biotita na temelju 11 mikrosondskih analiza: (K0. U zelenim orto{kriljavcima mogu se izdvojiti razli~iti strukturno teksturni varijeteti.j.f.90 Na0. metamorphic zonality Planina Medvednica. klinoklor. ali i kao sitni uklopci u albitu. epidotom i fengitom. biotite. glaukofanska. Parageneza biotit + stilpnomelan karakterizira sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca. koji imaju razli~it mineralni sastav. omjer Fe/(Fe + Mg) varira izme|u 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 139 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stilpnomelan i biotit u mineralnoj paragenezi zelenih {kriljavaca Medvednice (SZ Hrvatska) – indikatori metamorfne zonalnosti Stilpnomelane and biotite in mineral paragenesis of the greenschists of Medvednica (NW Croatia) – indicators of the metamorphic zonality Mirko Belak1.47.003 Mn0.hr) 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. albit-aktinolit-epidot i albit-epidotklorit. albit.1) O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0.06 Fetot. Sachsova 2. U svim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici dominantni feldspat je albit (An<3). alterirani biotit i stilpnomelan. Tisije i Dinarida u Zagorsko-srednjetransdanubijskoj tektonskoj zoni. Amfiboli u zelenim {kriljavcima su prete`no aktinoliti u kojima koli~ina AlIV varira izme|u 0.003 Mn0. fengit. facijes zelenih {kriljavaca. stilpnomelan.35 Cr0.24) (Si2. Alterirani biotit ± stilpnomelan u zajednici je s fengitom. muskovit. Za raziku od amfibola kloriti i epidot ne pokazuju ovisnost sastava o stupnju metamorfoze. ovisno o kemijskom i mineralnom sastavu primarne stijene. magnetit. dok manje pojave nalazimo u obliku tektonski uvjetovanih zona.02 Mg1.19 Ti0. kloritom i Al-bogatim aktinolitom.19 Ti0. magneziohornblendu.51.74) . SI= 0.91) Alterirani biotiti kemijski su relativno uniformni.53. ortoklas. Listi}i biotita pojavljuju se u folijativnim mikrolitonima s kloritom. Prosje~na formula alteriranog biotita izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. mg = Mg/(Mg+Fetot) = 0. koje se prote`u od sela Mikuli} na jugozapadu do potoka Blagu{a.9 Al1.49 do 0. Pierottijeva 6. Naj~e{}e glavne mineralne parageneze u zelenim orto{kriljavcima su: albitaktinolit-epidot-klorit. titanit. rutil te relikte ilmenita i augita.4. Vesnica Gara{i}2 & Dragutin Slovenec2 1 Hrvatski geolo{ki institut. greenschist facies.005 Ca0. na sjeveroisto~nom dijelu Medvednice.5 a. te stupnju metamorfnih promjena.50 a. 10 000 Zagreb.02 Mg1. omjeri Fe/(Fe + Mg) variraju u rasponu od 0. kalcit. 10 000 Zagreb. U pojedinim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici pojavljuju se biotit. U dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) vrijednosti za alterirane biotite se projiciraju to~no izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita. Ukupna mineralna asocijacija u svim varijetetima zelenih orto{kriljavaca obuhva}a aktinolit. a stilpnomelan ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca (BUCHER & FREY. Hrvatska Klju~ne rije~i: Medvednica. a u dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) analizirani biotiti projiciraju se u sredi{nje podru~je izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita.52 i 0. sjeverno od Kobiljaka. mg =Mg/(Mg+Fetot) = 0. schamozit.49.1)O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0. te sporedna magneziohornblenda u kojoj je AlIV ve}i od 0.008)(Al0.f. biotit. 1979). Biotiti su homogenog sastava.p.06 Fetot.40 Cr0.9 Al1.69 Na0. stilpnomelan. SI= 0.belak@hgi-cgs. hematit. geografski pripada sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.10 i 0.008 Ca0. 1994). Amfiboli koji se javljaju u metabazitima su kompleksnog sastava. Biotit i stilpnomelan odre|eni su opti~kim mikroskopom te primjenom rendgenske difrakcije na prahu i pomo}u elektronske mikrosonde. no tremolitna. Hrvatska (mirko. metamorfna zonalnost Key words: Medvednica Mt. Biotit koegzistira s fengitom. Biotit niskog stupnja metamorfizma koji koegzistira s fengitom ± kloritom i kvarcom odgovara Barrowljevoj biotitnoj zoni u metapelitima (WINKLER.1. kloritom i aktinolitom s ni`im sadr`ajem Al.1.. Smje{tena je u dodirnom podru~ju geotektonskih jedinica Alpa. edenitna i ~ermakitna komponenta su glavne komponente ~vrstih otopina.04)(Al0.51. kvarc. s pru`anjem orografske osi sjeveroistok-jugozapad u du`ini od oko 40 km. Stilpnomelan bez biotita pojavljuje se u mineralnoj paragenezi s fengitom. kloritom i aktinolitom koji ima nizak sadr`aj Al.40) (Si2.j. Op}enito vrijedi da s porastom metamorfnog stupnja u sastav amfibola ulazi vi{e natrija i aluminija. siderit. stilpnomelane.53. biotit. Glavna masa ortometamorfita rasprostranjena je u sredi{njem dijelu Medvednice (Malo i Veliko Sljeme – Puntijarka).p.

H. (1995): Metamorphic Phase Equilibria and Pressure – Temperature – Time Paths.08 Ca0. Petrol.S. 1995).. 503–533.140 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. .– J. 53–402. & FREY. 80. (1997): Petrology of the Tumanshet zonal metamorphic complex. WINKLER. ukazuju na temperaturne uvjete od oko 450°C i tlak od 3 do 4 kbara. odnosno vi{e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca. (1994): Petrogenesis of Metamorphic Rocks.3. Rezultati izra~unavanja metamorfnih uvjeta za zonu (3). GERYA. 1982.V. SPEAR. Am.. AUDREN.– Contrib. T.. TRIBOULET. LITERATURA BROWN. SPEAR.37. 318 p.09)(Mg1.OH)27*2-4 H2O (SI = 0.80 Mn0. Springer-Verlag. L. 140–146. SM = 5. A.P. 18. C.– 6th ed. Soc.L.73 Fetot. K. Mineral. F.– 5th ed.20 Na0. Springer Verlag. PERCHUK. 1997. 1977).28) Si8Al(O. BROWN.. Berlin. Metamorfna zona (1) karakteristi~na je za ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca odnosno temperature 350°C do 400°C (BUCHER & FREY.I. te pojave biotita i stilpnomelana mogu se izdvojiti tri metamorfne zone: (1) metamorfna zona je karakterizirana mineralnom asocijacijom aktinolit (niski sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + fengit + stilpnomelan. 348 p. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Prosje~na formula stilpnomelana izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. BUCHER. L. 5/6. (2) metamorfna zona sadr`i mineralnu asocijaciju aktinolit (srednji sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + alterirani biotit + stilpnomelan + fengit. pomo}u vi{e geobarometara i geotermometara (GERYA et al. PLYUSNINA.– Min. M. 799 p.. 1994. Washington. (1982): Geothermometry and geobarometry of plagioclase – hornblende bearing assemblages.98) Zaklju~ak U zelenim orto{kriljavcima Medvednice na temelju sastava amfibola. PLYUSNINA. H.– Petrology. & SEZ’KO.. E.. C..17 Ti0.H..002 Al0. 1994).G.. (1979): Petrogenesis of metamorphic rocks. Petrol. (3) metamorfna zona odlikuje se mineralnom asocijacijom aktinolit (visoki sadr`aj Al) + albit + Fe-Mg klorit + epidot + biotit + fengit. Meta- morfna zona (2) ukazuje na sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca i temperaturu od oko 400°C (BUCHER i FREY. Eastern Sayan. (1977): The crossite content of Ca-amphibole as a guide to pressure of metamorphism.

1). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 141 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Variscan high-T and Cretaceous low-T monazite in granitoid pebbles of the Permotriassic sequence. granitoid pebbles. Croatia Variscijski visokotemperaturni i kredni niskotemperaturni monacit u granitoidnim valuticama permotrijaskih naslaga. Papuk. Beside their obvious discrepancy in age. is covered in places by the Permotriassic sequence. At the base of the sequence. Croatia (vabisevac@geol. in which some well defined groups can be distinguished. varies from 160 to 350 meters (JAMI^I] & BRKI]. La/Nd – Y2O3 dijagram na kojem su vidljive razlike u kemijskom sastavu izme|u alpinskih i hercinskih monacita. which were calculated by internal error propagation (95% confidence) using Isoplot 2. monacit. Erwin Krenn2. 2001). (1991). granitoidne valutice. Three macroscopically Figure 2. different granitoid pebbles. . Several types of clasts can be observed (schists. demonstrating that the Permotriassic sequence must have experienced a significant low-grade metamorphic event at that time. and are presumably derived from the surrounding basement complexes of the Papuk Mountain.. the two monazite generations show significant chemical differences with respect to their REE patterns and yttrium values. 2003).. sampled on the locality near Velika.49e (LUDWIG. A-5020 Salzburg.hr) 2 Division of Mineralogy. quartz and granitoid pebbles). Hellbrunnerstr. Th*-Pb dijagram prema SUZUKI i dr. The thickness of this Permotriassic cover. 1987. Permotrijaska sekvenca. Department of Material Science.49e (LUDWIG. Carboniferous monazite ages were measured (Fig. Interestingly.pmf. La/Nd vs Y2O3 plot showing chemical differences between Variscan and Alpine monazite. 1). contained accessory monazite grains. Also shown are the weighted average ages. Faculty of Science. Yttrium contents of the Alpine monazite are uniformingly low Figure 1. University of Zagreb. Tako|er su prikazane i te`inske srednje vrijednosti starosti koje su izra~unate metodom napredovanja interne pogre{ke (95% pouzdanosti) koriste}i kompjutorski program Isoplot 2. In all samples. Hrvatska Vanja Bi{evac1. U-Th-Pb The Variscan and pre-Variscan crystalline basement of the Slavonian Mts. Monaciti iz granitoidnih valutica definiraju variscijsku i alpinsku izokronu.4. Th* vs Pb digram after SUZUKI et al. 34. U-Th-Pb Klju~ne rije~i: Slavonske planine. Permotriassic sequence. University of Salzburg. implying a Variscan formation of the granitoids. SZAKMÁNY et al. Department of Geology. (1991). Austria Key words: Slavonian Mts. Slika 1. Monazites from the granitoid pebbles define both a Variscan and an Alpine isochrone (forced through 0). coarse-grained clastic rocks occur. 2001). monazite. Dra`en Balen1 & Friedrich Finger2 1 Institute of Mineralogy and Petrology. which were investigated by means of the electron microprobe in order to determine their U-Th-Pb age. Papuk. a newly formed Alpine (Cretaceous) monazite generation was found in one pebble (Fig. Slika 2. represented by conglomerates and in some parts by gravelly sandstones.

Furthermore. W..000. LUDWIG.. & VRAGOVI]. p. consistent with a low-grade metamorphic formation. M. (2003): Petrological and geochemical studies of the Permotriassic siliciclastic sequence in the western part of the Papuk Mountain (Croatia). G. RUDNICK. geol. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (Fig. (1997): Monazite-xenotime miscibility gap thermometry. & TANAKA. consistent with a high-T igneous origin. R. D. (1991): Middle Precambrian provenance of Jurassic sandstone in the Mino Terrane. D.– Geol. Petrol. RAUSCSIK VARGA. REFERENCES HEINRICH. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100000. PYLE. D. JAMI^I].– Sed. Beograd. JÓSZA. & BRKI]. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. K. M. F. BRKI].. (2001): Isoplot/Ex.– Abstract book. ADACHI.. GY.R. Some of the Variscan monazite grains have high yttrium contents of up to 3 wt. inst.49e. 204. W. Opatija. Sav.. .. geol. Version 2.S. sheet Orahovica). Geol. 2). JAMI^I]. Yttrium-in-monazite thermometry (HEINRICH et al. SZAKMÁNY.– Geol.. PYLE et al.M..L.. % Y2O3. ANDREHS.. S. 1–72. (2001): Monazite-xenotime garnet equilibrium in metapelites and a new monazite-garnet thermometer. K.. & HORVAT. 2083–2107. 22nd IAS Meeting of Sedimentology. T. G.. Alpine monazite is characterized by low La/Nd ratios and relatively high Eu contents. A. SUZUKI.– Berkeley Geochronological Center Special Publications.. zavod Zagreb (1971–1986). Tuma~ za list Orahovica L 33-96 (Basic Geological Map of Yugoslavia – Explanatory notes for sheet Orahovica). Metamorph. 1997.– J. M.142 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Geol. & MCDONOUGH. 2001) indicates formation temperatures of around 350–400°C. M.. 42. J. 15. An empirical calibration.. Beograd. JAMI^I]. inst. zavod Zagreb (1986). & FRANZ. Sav. J. suggesting that the formation conditions during Alpine metamorphism were oxidizing.– J. A Geochronological Toolkit for Microsoft Excel.. SPEAR. 141–147. central Japan: Th-U-total Pb evidence from an electron microprobe monazite study. List Orahovica L 33-96. CRNKO.000. 3–16. I. (Basic Geological Map of Yugoslavia in scale 1:100.F. 75.

. EDS Several reactions on minerals of the exotic reddish I-type granite pebbles of Cretaceous Pogari formation (Middle Bosnia) were observed using polarizing microscope: sericitization of plagioclase and chloritization of biotite (with epidote as a possible by-product). c. SEM. 10 000 Zagreb. A – Optical microphotograph of perthitic alkali feldspar microtextures showing finescale. “intergranular plagioclase”. which are crosscut by “patch” perthites (P.. through orthoclase (Or.) (patchy white) with irregular morphology in the host K-rich feldspar (gray). B – Slika iste strukture dobivena unatrag raspr{enim elektronima (BSE) pokazuje razlike u sastavu izme|u eksolucijskih lamela i “krpa” oboga}enih natrijem (tamnosivo) te K-feldspata (sivo). which controls the change in symmetry in K-feldspars ((K. “plagioclase overgrowth”. Dra`en Balen2 & Vladimir Bermanec2 1 Croatian Geological Survey. s. E. . B – BSE image of the same microtexture showing difference in composition between sodium rich exsolution lamellae and “patches” (dark gray) and K-feldspar (gray). exsolution and “patch” perthites. 2008).4. c. C1). Croatia Key words: alkali feldspars.c. regular.brlek@hgi-cgs. The Al–Si ordering. These reactions reflect the cooling history of a parent magma. Neke eksolucijske lamele su dijelom pokrupnjene sekundarnim procesima (dolje desno).P.g. C2/m). 2003. University of Zagreb.and Figure 1. A – Mikrofotografija pertitske strukture s vidljivim pravilnim lamelarnim prorastanjima (paralelne bijele linije. BRLEK.c.P. bijela podru~ja) nepravilne morfologije. 2/m. SEM with EDS Klju~ne rije~i: alkalni feldspati. (2) the C2/m symmetry degrades to C1.). myrmekite. koja su zna~ajka eksolucijskog procesa. Horvatovac 95.g. 1. Faculty of Science. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 143 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alkali feldspar microtextures from Pogari formation granite pebbles (Middle Bosnia) Mikroteksture u alkalnim feldspatima iz granitnih valutica Pogari formacije (srednja Bosna) Mihovil Brlek1. Slika 1.g. Some of them might have been interconnected (“cyclic” reactions) and could have formed simultaneously (NEUBAUER et al. Some exsolution lamellae are partly coarsened by deuteric processes (bottom right). s.). Sachsova 2. (parallel white lines.c.Na)AlSi3O8) from sanidine (Sa. Department of Geology.P. 2/m. (3) twinning occurs in both Na.hr) 2 Institute of Mineralogy and Petrology. sekundarne mikroteksture. 10 000 Zagreb. E. C2/m) to microcline (Mc. 1976). deuteric microtextures.and Na-rich lamellae and lenses at high temperature (below solvus). U K-feldspatu (sivo) vidljiv je “krpasti” pertit (P. c. lamellar micro-perthitic intergrowths. characteristic of exsolution processes.P. Croatia (mihovil. There are three important processes that occur in feldspar crystals during cooling: (1) the homogenous composition exsolutes into K. s. and microstructures provide evidence for the thermal history of feldspars (WENK.

. regular.P. These “deuteric perthites” (“patch” perthite).P. I. 157. (2008): Zna~ajke granitnih valutica unutar konglomerata Pogari formacije srednje Bosne. Petrol. 57/2. 118 p. & LEE.. Because of the difference in cell dimensions between the exsolved phases. coherent exsolution and coarsening leads to finescale. NEUBAUER. Mineral. R. The aid of S.. with some lamellae partly coarsened. lamellar “strain-controlled” cryptoor fine micro-perthitic intergrowths. J. PAMI]. 641–661.– Annales Universitatis Budapestiensis. These images reveal alkali feldspar microtex- tures: primary exsolution perthites (E. with lamellae typically £ lµm thick and coherent or semicoherent interfaces between albite (Ab)-rich and K-feldspar (Or)-rich phases. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 K-rich lamellae. 133–134. M. termed “unzipping”. H. 2009). Budapest. (2009): Mutual replacement reactions in alkali feldspars I: microtextures and mechanisms.) are visible in optical microphotograph (Fig.).– Geol. I. elastic strain (coherency strain energy) develops at the surfaces of perthite lamellae. 1B). 564 p. 1A) and SEM backscatter electron (BSE) image (Fig. (2003): Exotic granites in the Cretaceous Pogari Formation overstepping the Dinaridic Ophiolite Zone mélange in Bosnia. 1A–B).P. Faculty of Science. 2004). Croatia. During subsolidus. Jakovljevi} is gratefully acknowledged. indicating the “unzipping” process that took place during subsolidus. 2009). V. DUNKL. HANDLER..-R. Tonejc. University of Zagreb. WENK. REFERENCES BRLEK. (2004): Microstructures in two alkali feldspar megacrysts from the Papuk Mt. 35. and irregular Na-rich “patch” perthite (P.– Diploma thesis.. Croatica. up to 103 times coarser than strain-controlled intergrowths.144 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The last two processes are simultaneous (KOVACS KIS et al. (1976): Electron microscopy in mineralogy. deuteric phase of granitic magma cooling.. . leads to growth of incoherent subgrain mosaics of albite and microcline. KOVACS KIS. Reduction of total free energy by release of coherency strain during dissolution-reprecipitation reactions (related to micropores and turbidity). F..) in host K-rich feldspar (Figs. PARSONS.. Dislocations (possible fluid pathways) can also nucleate on the straight albite lamellae and the intergrowths are then semicoherent (PARSONS & LEE. & DODONY.– Contrib. HORVAT. Sectio geologica. are incoherent and have irregular morphologies (PARSONS & LEE. M. Differences in composition between K-rich host grain and Na-rich “patches” (P. Department of Geology. & MAJER V. 149–158. I. M. Berlin. when alkali feldspars react readily with magmatic fluids. This research was supported by A.– Springer-Verlag.

lercolit. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 145 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mineralo{ko-petrografski sastav ultramafita na jednom dijelu ofiolitne zone Dinarida Mineralogical-petrographic composition of the ultramafics in one part of Dinaride Opholite Zone Amra Hamzabegovi}1 & Milan Stevi}2 1 2 Zemaljski muzej BiH. Electron microscope photography of samples BE1/1 and BE2. ultramafitne stijene Key words: complex. Slika 1. Figure 1. bazalta. Ofiolitni komleks Borja i Mahnja~e i Kozara~ki ofiolitni kompleks Me|u fragmentima u ofiolitnoj zoni ~esto dolaze ultramafiti. BiH Rudarsko-geolo{ko-gra|evinski fakultet. granitoida. {to ukazuje na visok stepen serpentinizacije. 1996). lherzolite. Analiza na elektronskom mikroskopom (REM) dala je rezultate hemijske analize piroksena i olivina (Ol). Hemijski sastav lerzolita Ofiolitne zone Dinarida je ujedna~en {to se mo`e viditi na Tablici 1. gabri. amfiboliti. glinci. Podru~je Varde i Vi{egrada.4. Tablica Svaki od navedenih kompleksa nosi neku svoju specifi~nost po kojoj se razlikuje od ostalih kompleksa. ro`naci. BiH Klju~ne rije~i: kompleks. npr. spilita. te egzoti~ni blokovi kre~njaka razli~ite starosti (od srednjeg trijasa do titon-berijasa). . Ofiolitni kompleks Ljubi}a. zastupljenost pojedinih glavnih ~lanova (tektonitnih peridotita. koja predstavlja glavnu jedinicu Unutra{njih Dinarida zauzima veliku povr{inu na podru~ju Bosne i Hercegovine. ultramafic rocks Ofiolitna zona Dinarida. Petrografija ultramafitnih stijena okoline @ep~a ne razlikuje se od petrografije ultramafitnih stijena iz ostalih dijelova Dinaridske ofiolitne zone u Bosni. Tuzla. Ozrenski ofiolitni kompleks. dijabaz-doleriti. veli~ina kompleksa. Odnos MgO:FeO koji je oko 5 puta ve}i po ~emu ima sve karakteristike alpinotipnih peridotita. bazalt-spiliti. Veli~ine fragmenata variraju od mm-cm do dm-m i dekametarsko-hektometarskih dimenzija (PAMI]. podjela ofiolitske zone u Bosni mo`e se izvr{iti na sljede}e ofiolitske komplekse: • • • • • • Krivajsko – konju{ki ofiolitni kompleks. ^avke do Vrbanje. kumulatnih gabra i peridotita. amfibolita) i njihovu izdiferenciranost. Snimak elektronskim mikroskopom uzoraka BE1/1 i BE2. Geografski. Sarajevo. U hemijskim analizama uo~ljiv je visok sadr`aj vode. dijabaza. keratofira.

58 / S 100.948 (Mg0.11 / H2O+ 5.933 O6 Ca0.188 Si1.98 Fe2O3 3. U njemu se isti~e visok sadr`aj MgO i nizak sadr`aj CaO.013 Cr0. Chemical composition of the ultramafic rocks from Dinaride Opholite Zone. 2 – Za ultramafitnu stijenu iz ofiolitne zone okoline @ep~a (analiza ura|ena na elektronskom mikroskopu)/for ultramafic rock from ophiolite zone of @ep~a area (electron microscope analysis) (HAMZABEGOVI].047(Mg0.06 / NiO 0. PAMI].83 Ca0.1)1. Ta~ke #1.028 Ca0. 1 prikazan je snimak mikroskopskog preparata na elektronskom mikroskopu sa nazna~enim dijelovima (BE1/1 i BE2) na kojima su izvr{ene detaljne analize uklju~uju}i i odre|ivanje hemijskog sastava. Hemijski sastav ultramafitnih stijena ofiolitne zone Dinarida. Rudarskogeolo{ko-gra|evinski fakultet.055 (Al0.37 Ti0. Na Sl.067 (Mg1.06)15.994 O6 Ca0.72 Fe 0. Tablica 2.082 (Cr6.167)1.011 SiO4 (Mg 1.199 Mn0.765 Al0.Geologija BiH. (1996): Magmatske formacije Dinarida.93 O32 2.39 / K2O 0.5 Al8.116)1.249 Cr0. “Geoin`injering” – Sarajevo. Nafta.02)1.724 Fe4. U uzorku je registrovan krom spinel (Sp) predstavljen ta~kama #7 i #8.976 O6 (Mg3.6 Fe4. Table 2.91 CaO 2.93 (Al0. Iz formula se vidi da je hemijski sastav varijabilan jer u ta~ki #7 pored glavnih elemenata prisutni su Mn i Ca dok u ta~ki #8 Mn nije registrovan.27 Mn0. a utvr|en je Ti. Ol #3 Ol #4 Cpx #1 Cpx #2 Cpx #3 Opx #4 Opx #5 Sp #7 Sp #8 (Mg1. J. IV.42 4. 225 str.47 35. 2001).39 Cr2O3 0.Monografija.746 Fe0.07 41. Formule na osnovu rezultata hemijskog sastava ispitivanih ta~aka na uzorcima.013 Cr0.21 / MnO 0.99 O6 Ca0. olivin i malim dijelom spinel koji je neujedna~enog sastava. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.63 Fe0. Vardarske zone i ju`nih dijelova Panonskog basena. Zagreb.146 Si1.99 SiO4 Ca1. klinopiroksen.810)1.07 )8.06)8. #2 i #3 analizirane na isje~ku BE2 su klinopiroksen (Cpx) dok su ta~ke #4 i #5 ortopiroksen (Opx).18 O32 (Mg3. a pokazuje da je ve}ina uzoraka izgra|ena od olivina koji je neravnomjerno serpentiniziran.876 Al0. knj. gotovo crne boje.13 0.– Magistarski rad.692 Fe0.031)0.814 Fe0..45 40. LITERATURA HAMZABEGOVI]..049)1.266 Ti0.995 O6 Ca1.23 / FeO 5. PAMI].142 (Mg0.23)2.149 Ti0.45 99.59 Na2O 0. Universitet u Tuzli. Mati~na stijena ispitivanog profila okoline @ep~a je lerzolit koji je tamnosive.31 13.02 Cr0. (1978): Krivajsko – konju{ki kompleks.876 Al0.748 Fe0.. Mineralo{kopetrografski sastav je utvr|en analizom elektronskog mikroskopa.62 H2O– 0.81 / 1 – Za ofiolitnu zonu u Bosni/for ophiolite zone in Bosnia (PAMI] et al. Pored olivina u sastav ulazi ortopiroksen.75 1.36 Al8. SiO2 1 2 TiO2 Al2O3 2.15 MgO 39.253 )2. A. str.70 1.714 (Si1.27)1.146 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.642 Fe0. Table 1. (2001): Kora raspadanja na peridotitima okoline @ep~a-ofiolitna zona Dinarida.5 (Cr7. 99-135.96 Ti0.847)1. J.929 (Si1. 1977).022)1.121 (Si1. Formulea based on the spot chemical analyses.02 Cr0.76 (Mg1. 1–57.82 )15.58 0.

Liquid-rich inclusions yielded homogenizations (Th) between 420° and 505°C. sulphur isotopes. 40Ar/39Ar apparent age spectra of the a) K-feldspar from pink dyke of the Jabuka Islet (sample J5). The igneous rocks from Vis. b) biotita iz dijabaza s oto~i}a Brusnika. Jorge Spangenberg3 & Ivan Razum1 1 Institute of Minaralogy and Petrography. gabbro. contain measurable fluid inclusion (FIs). Major and trace elements point their calc-alkaline character. spilite-keratophyres and spilites. and c) K-feldspar concentrate from Komi`a (Vis) dyke. Mineral composition is the same as in the Jabuka gabbro. Ti-magnetite and ilmenite. Horvatovac 95. Petrographic examination shows coexistence of vapour rich FIs and high salinity liquid rich FIs containing halite and silvite daughter minerals. The trace elements and a normalized-MORB incompatible element spider-diagram support similarity of the Jabuka gabbro with continental tholeiitic magmas.hr) 2 Department of Geography and Geology. Ar/Ar datiranje. medium-grained rock with sub-hypidiomorphic texture. A-5020 Salzburg. Croatia (lpalinkas@geol. fluid inclusions Klju~ne rije~i: bazalt. CH-1015 Lausanne. 40Ar/39Ar spektar starosti a) K-feldspata iz crvenih dajkova s oto~i}a Jabuka. Quartz from coarse grained gabbroid dykes contains well developed fluid inclusions. Sabina Strmi} Palinka{1. Laser energy increases from left to right. coarse-grained gabbro. University of Lausanne. Koraci kori{teni za prora~un integriranih ili platoe vrijednosti su masno ocrtani. holocrystalline. and salinities around 25 wt % NaCl equ. fluidne inkluzije Permo-Triassic rift-related magmatism in the Dinarides produced gabbro-diorite-syenite-granite formation and an extrusive basalt-andesite-dacite formation with abundant pyroclastic rocks (PAMI] & BALEN. Ar/Ar date. b) biotite from diabase of the Brusnik Islet (sample BT 3c). gabro. University of Zagreb. Austria 3 Institute of Mineralogy and Geochemistry.. selected from the dykes.4. The gabbro of the Jabuka is a phaneritic. Faculty of Sceince. Franz Neubauer2. the same. 2005). Adria plate. 34. The gabbro intrusive-body was dissected by a swarm of dyke-veins of pinkish. Brusnik and Vis islands. biotite. The dyke swarm is perpendicular to the pseudo-layering and Th suggests brittle intrusion of fractionated. Jabuka and Brusnik islands consist of the two main groups: a) sul-bvolcanic types with augite-diabases. i c) K-feldspata iz dajkova s Komi`e (otok Vis). on Jabuka. Jadranska plo~a. The parent magma is. evaporites. Energija lasera raste s lijeva na desno. The first group characterizes Jabuka and Brusnik.6 kbar. University of Salzburg. High salinity liquid-rich FIs melted silvine at T between 80° to 150°C. Croatia Starost riftnog magmatizma i evaporita na jadranskim otocima Jabuka. Palinka{1. Their total salinities are between 42 to >70 wt % NaCl equ. alkali enriched magma. priori to or synchronous with the vapour disappearance. Brusnik i Vis Ladislav A. The dolerite of the Brusnik Island has phaneritic. izotopi sumpora. followed by halite melting at T range from 345° to >600°C. Plagioclase and two pyroxenes (augite and pigeonite) represent the main crystallization phase with subordinate amphibole (uralite). Department of Geology. 10 000 Zagreb. Hellbrunner Str. Amphibols. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 147 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Dating of rifting magmatizm and evaporites within the Adria Plate. whereas the second one is on the Vis. evaporiti. b) extrusive types with augite-andasite. 2001). indicating minimum 2 km of overburden under lithostatic conditions. Switzerland Key words: basalt. Sibila Borojevi} [o{tari}1. . rifting. Slika 1.pmf. Wide range of igneous rock ages from Permian to Triassic times show two stage evolution from the early intra-continental rifting to the advanced rifting and oceanization. Minimum pressure was 0. however. Building Anthropole. excluding MORB type affinity. intergranular diabase texture with ophitic to subophitic groundmass (GARA[I] et al. Total homogenization to a liquid phase was in the range from 415° to Figure 1. riftovanje. Steps used for calculation of integrated or a plateau ages are delineated by bar.

3 to 1. DE MIN et al.5 wt % NaCl equ.– Soc. The winding. RAVASZ-BARANYAI. Biotite in the Brusnik dolerite is dated at 265±1. what is confirmed by polen analysis (Hass personal communication). 17. & ALBERINI. JOURDAN. It roughly reflects the latest stage of crystallization after intrusion. A.. This is explanation why the former K/Ar and Ar/Ar dating gave ages which are not completely compatible with the geotectonic events in the early history of Tethyan evolution. 1c).2±2. 56–56. spilite-keratophyres and spilites. which occurred since middle Triassic in the western Tethys. fills amygdales and vein lets within pillow lavas and represents the product of hydrothermal alteration of basalt under seawater-dominant conditions. what does not correspond with the major phase of Triassic rifting..– Geologia. which was the object of the previous dating.9 and 199. N. Low saline (5. 16. The average K/Ar age is 205 ±6. near Komi`a are in tectonic contact with volcanic rocks. (2005): Interaction between Permo-Triassic rifting.. (2001): Dolerites from the islet of Brusnik (Adriatic Sea. obviously lowered due to release of Ar. Vis Island. Dating – Igneous rocks: The first radiometric dating was done on the Jabuka by BALOGH et al. TADEJ. tuffs and hyaloclastite.1. DE MIN. magmatism and initiation of the Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP).6. by analyzing plagioclase separates on Jabuka and Brusnik. Bologna.3–30.. The research supports a tectono-magmatic hypothesis of a subalkaline. (1994): The medium-grained gabbro of the Jabuka islet (“Scoglio del Pomo”. 13–25.5±2. Amygdales and vesicles filled with chlorite.2–6. and a coherent basalt fragment from Komi`a on the Vis Island. but K-feldspar from the additional dyke on the Jabuka is dated at 254. and two isochrones gave 200. VRKLJAN.1 Ma. It. The age is shifted to- ward the Middle Triassic time what is a better fit to the general rifting conditions in the area. F.4±2. 16.5± 11. Assuming modified seawater salinity around 5. VENERI.9 Ma with little amount of excess radiogenic Ar. & BALEN. K-feldspar from the Jabuka brittle dyke is unaffected and shows similar plateau age of 269. A. Upper Permian ages correspond to the early intra-continental rifting and the geochemistry to the within plate magmatism. although calc-alkaline character excludes MORB type lithotypes (BALOGH et al. V. Evaporites – Sulphur isotopes: Evaporites on the Vis Island. The coexistence of aqueous three-phase (L+V+Siso.R. incipient boiling (135°C) took place at a depth of 20 m.7 Ma coherent with the other magmatic representatives (Fig.1 Ma.. however. PAMI]. Petrographic observations and microthermometric measurements of prehnite distinguish three types of primary FIs.. while K-feldspar has a plateau age of 214±0. lapilli tuffs. prehnite and calcite.1.. wavy shape of dykes and high Th of FIs in magmatic quartz suggest ductile conditions during intrusion of dykes. GARA[I]. 56/2. M.5 cm.4 Ma. ensialic intrusion during the extensional processes of the continental crust. RENNE. MARZOLI. 16. The dating. Volcanic rocks on the island of Vis are situated around a small village Komi`a. F. Vis Island. but rarely exceed 0. gave a plateau age of 276.– Acta Geologica Hungarica.6±1. One can distinguish sub-volcanic types represented by augite-andesite. & MAJER. Biotite from the Jabuka brittle dyke gives a plateau age of 273±1. At the coast a submarine lava flow is made of rare pillow lava lobs. Vapour-rich inclusions show presence of CO2±CH4 within the vapour phase. (average 16. The ages determined on biotites are more consistant. V. suggests uppermost Triassic. 1a). L. The K/Ar ages obtained on the Jabuka whole rock and mineral fractions differ insignificantly.2 kbars.. 181–204. P. salinity = 29. P. 2..6) might be attributed to the secular variation of the Lower and Upper Triassic sea water.0 Ma (Fig. 1994). 45. Th= 135°–180°C) FIs points to precipitation from boiling fluid. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 >600°C under the minimum pressure of 0. formed by autobrecciation. Recent research of the Jabuka and Brusnik intrusives revealed their age determined by Ar/Ar method on the gabbro. K-feldspar separated from the basalt-andesitic fragment in the volcanics from Komi`a. COLANTONI.3±7. J. Prehnite from the Komi`a Bay.. d34S. volcanic agglomerates. felsic dykes. but the homogenization attempts failed. during some later thermal episode (Fig. D. REFERENCES BALOGH. 1b). Geol.) aqueous two-phase (L+V) FIs with Th between 110°–125°C represent seawater relicts.. and plateau age of 226±3 Ma for Brusnik. 17. Interaction with basaltic lava slightly increased salinity. 1–3. RENZULLI.– Berichte der Deutschen Mineralogische Gesellschaft.9. Sulphur isotope values. with loss of Ar around 77.5 wt % NaCl equ. (1994).3.. Adriatic Sea). (2008): The tholeiitic Magmatism of Jabuka and Brusnik Islands: a Carnian magmatism in the Adria Plate. Croatia).9 Ma..1. & JURA^I]. K. F. and further FIs measurements are needed. (2008) obtained. C.. in radial patterns are commonly less than 1 mm. and differ from those obtained on K-feldspars. GUERRERA. indicating minimum 1 to 4 km of overburden under lithostatic conditions. 13.3 wt % NaCl equ. M. a new Ar/Ar plateau ages of 227±5 Ma and an isochrone at 226±3 Ma for Jabuka. .3 Ma.148 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. MAJER. Th = 135°–180°C) and vapour-rich (V+L. lapillistones. V.

Namely. muscovite. which would disable the separation of individual grains pertaining to those phases. 3) Data classification (segmentation) encompassed definition of all voxels in the dataset corresponding to a particular component. Their general characteristics are observable even in 2D: elliptical to circular. The core. In order to facilitate .5 mm thick. voksel. showing nodular shapes in 3D. tourmaline nodule. 1904. The outer boundary between nodule’s halo and granitoid host can be visually clearly defined by the absence or presence of biotite: host rock contains up to 15 vol. performed on smaller samples.e. they are most noticeable feature of the host granite on the northern rim of the MG pluton and have been recently indisputably defined as tourmaline nodules (BALEN.g. TU]AN. serial sectioning tomography Klju~ne rije~i: 3D struktura. 2007). But the great number of such circular “vein intersections” and the rounded nature of their endings inside granitic host are confusing.pmf. Their genetic relation to the host granite and its evolution is well-established (e. voxel. University of Zagreb. Rock samples were analysed using destructive tomographic techniques: serial slicing (sectioning) and serial lapping (grinding). Beside these “classical” leucocratic vein rocks regularly noted by many researchers of the MG crystalline (Figs. sometimes even slightly ameboidal contours and a complex texture comprising two clearly distinct units (Fig. a spherical aggregate of tourmaline. However. albite. Ab. while the resolution achieved during a single erosion step on a grinding machine was 10× finer – 0. In case of serial sectioning. turmalinska nodula. granit. A 3D computer reconstruction of studied material by destructive techniques involved following steps: 1) Sample preparation i. roughly cm to dm in diameter. morfologija. biotite ± garnet. serijska destruktivna tomografija Pegmatites and aplites from the Moslava~ka Gora (MG) are well-known for more than a century. Faculty of Science. % of biotite in contrast to almost completely biotite-free leucocratic halo. there are somewhat different occurrences of “peculiar”.hr) Key words: 3D texture. 1D). Kfs). occurrence and internal structure of this “peculiar” feature together with their distribution inside the host rock and spatial relations among individual nodules. 10 000 Zagreb. A 3D study of various samples of granitic rocks from the northern slopes of MG containing nodules has been conducted in order to investigate morphology.35 mm per erosion step. Acquired surfaces were saved as greyscale images in TIFF format. This characteristic is evident even on an outcrop scale and has been used as the main criteria for the separation of nodules as autonomous bodies inside the host rock. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 149 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Turning mineral grains into voxels: destructive tomographic techniques reveal the true nature of a peculiar granitic rock texture in 3D Od mineralnih zrna do voksela: destruktivne tomografske tehnike otkrivaju trodimenzionalni karakter neobi~nih strukturnih zna~ajki u granitima Zorica Petrinec & Dra`en Balen Institute of Mineralogy and Petrology. while the serial grinding method. based on the greyscale value of individual pixels. internal structure. Although such nodular occurrences are observable throughout the MG granitic pluton. 1990). thinnest slices obtainable using an annular saw were 3. Croatia (zoricap@geol. Horvatovac 95. They are usually described as leucocratic veins cutting host granite consisting of quartz. granite.4. unutarnja gra|a. PAMI]. Pl. consisting of quartz. either at the data acquisition stage or later during the 3D reconstruction process. provided detailed information about nodule’s internal structure. resembling leucocratic veins in mineral composition and relations to the host granite implicating petrogenetic processes intimately related to the host granite and similar to those yielding pegmatitic and aplitic bodies. Each section or erosion step has been digitalized using a flatbed scanner. feldspar ± muscovite (BALEN & BROSKA. tourmaline. their nodular nature can be easily mistaken for a vein when observed in 2D sections solely. These “peculiar” bodies can be described as compact tourmaline-bearing aggregates surrounded by a contrasting leucocratic rim. construction of different reference systems which enabled an exact realignment of individual slices/erosion levels. the ability of analyzing larger samples in “low-resolution” gave information on their morphology and relations inside the host rock. K-feldspar. 2) Data acquisition or production of multiple slices or erosion surface in order to digitalize them in the following step. tourmaline-bearing bodies. X-ray tomography could not have been used on the studied material due to similar mineral densities (Qtz. 2010). 1A–C). morphology. depending on the desired resolution of the final 3D model. quartz. Non-destructive. Department of Geology. albite and K-feldspar is enveloped by a leucocratic halo.

(2007): Tourmaline nodules occurences in Moslava~ka Gora (Croatia) granite: a snapshot of magmatic processes. Soc. in press. E) 3D rekonstrukcija izdvojene nodule s jasno vidljivim jedinicama: turmalinom bogata jezgra i leukokratski ovoj. 3–3. BLOB3D was designed primarily for the manipulation of 3D datasets.. Jugoslavija). R. BALEN. the two structural units of a nodule. Slika 1. Davos. 159. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. Obtained 3D reconstructions of rock volumes containing tourmaline nodules showed that they are indeed isolated spherical bodies dispersed inside the granitic host and not vein formations. PAMI]. 1.– Rad JAZU. London Spec. D) Tourmaline nodule inside granitic host.– Rad JAZU. TU]AN. 1E–F). . 4) Separation (3D reconstruction) included defining individual blobs – series of contiguous touching voxels of a single classified component. J. BLOB3D software enables an export of “geologically interpreted” datasets in form of “processed” greyscale images – this is a valuable pre-processing step that can simplify (and speed up) volume reconstruction. E) 3D reconstruction of a tourmaline nodule showing distinct core and halo units. KETCHAM.A. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. Publ. Segmentation of such pre-processed data has been done using BLOB3D software (KETCHAM. Also. D) Turmalinska nodula u granitnom doma}inu. are clearly distinguishable in 3D and show sharp contacts to each other but also to the granitic host (Figs. D. (2005): Computational methods for quantitative analysis of three-dimensional features in geological specimens. A–C) Sections of various pegmatitic veins/bodies from MG. (1904): Pegmatit u kristalini~nom kamenju Moslava~ke gore. a clear distinction between tourmaline nodule’s core and halo and the surrounding host rock was attained through manual correction of the image levels in the graphic software prior to image analysis. Zagreb.150 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. D. REFERENCES BALEN. I. but their quantification and visualization generally requires the use of specialized software. Nevertheless. F) Distribution and spatial relations among nodules inside investigated granite volume. F) Prostorni raspored i odnosi me|u nodulama unutar rekonstruiranog volumena prou~avanog granita. 166–208. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. further processing of the “raw” data. Zagreb. & BROSKA. A–C) Uzdu`ni presjeci razli~itih pegmatitnih `ila s Moslava~ke gore. (1990): Alpinski granitoidi. 5) 3D model visualization. core and halo. F. Another feature that distinguishes nodules from pegmatites/aplites is the crystal habit of tourmaline: nodule cores contain anhedral tourmaline in form of a tourmaline-quartz “network” whilst veins contain subhedral to euhedral tourmaline. 7–121.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies.– Geosphere. 2005). 10. 32–41.

aktinolita i prehnita u sekundarnim paragenezama. ophiolite mélange. Alteracijski tip II odigrava se na relativno vi{oj temperaturi karakteristi~noj za dijagenetski segment zeolitnog facijesa (< 150 °C) uz srednji do niski aktivitet vode i u analiziranim stijenama zabilje`en je pseudomorfozom zeolita (natrolita?) po plagioklasu i/ili kristalizacijom zeolita u pukotinama stijena. te titanit. ilmenitom i naro~ito leukoksenom Leukoksen u predmetnim stijenama zapravo predstavlja agregate submikroskopskih kristala titanita. te fragmentima vapnenaca i klastita alb-cenomanske starosti ~iji geolo{ki polo`aj jo{ nije u potpunosti jasan. 10 000 Zagreb. afirnim bazaltima ili doleritima i jastu~astim (pillow) bazaltima. Medvednica (Croatia) Damir Slovenec1 & Bo{ko Lugovi}2 1 Institut za geolo{ka istra`ivanja. Alteracije vezane za ovaj stadij najintenzivnije su u istra`ivanim bazaltnim stijenama. Ovakva alteracijska parageneza jasno ukazuje na hidrotermalnu metamorfozu bazaltnih stijena ofiolitnog kompleksa u prehnit-pumpellyitnom facijesu. Pumpellyit u analiziranim uzorcima nastaje izmjenom plagioklasa (tad zajedno s prehnitom) i/ili augita (tad zajedno s kloritom i/ili aktinolitom) i devitrifikacijom u kori jastu~astih bazalta. dostupni podaci ukazuju na gornju granicu formiranja melan`a u donjoj kredi tijekom otriva (BABI] et al. Dinarida i Tise. bazaltni ekstruzivi.4. Hrvatska (dslovenec@hgi-cgs. 1998) kao zasebna tektonostratigrafska jedinica (Kalnik Unit po HAAS et al. predstavlja fragmente srednjojurske oceanske kore. petrologiju i mineralne sirovine. 2002). Primarni Fe-Ti minerali (magnetit i/ili magnezioferit) djelomice se zamijenjuju hematitom. SLOVENEC & LUGOVI]. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. unutar pelitno-siltoznog matriksa koji sadr`i palinolo{ku zajednicu karakteristi~nu za donju do srednju juru (bajocian). Medvednica Ofiolitni melan` Medvednice smje{ten je na trome|i Ju`nihisto~nih Alpa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 151 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alteracijski procesi u mafitnim ekstruzivnim stijenama iz ofiolitnog melan`a Medvednice (Hrvatska) Alteration processes in the extrusive mafic rocks from the ophiolite mélange of the Mt. Uzimaju}i u obzir cjelokupni geodinami~ki kontekst stvaranja ofiolitnog melan`a Medvednice (BABI] et al. prema podjeli ERZINGERA (1989). 2009) i imaju}i u vidu da matriks . zeolitu se mo`e pridru`iti paragenetski pirit. Sachsova 2. Sveu~ili{te u Zagrebu.hr) Klju~ne rije~i: hidrotermalne alteracije. Za karakterizaciju uvjeta alteracija odnosno hidrotermalne metamorfoze analiziranih bazalta zna~ajno je prisustvo pumpellyita. Rani stadij. klorit. Uz postupno slabljenje oksidacijskog potencijala sredine. 10 000 Zagreb. ofiolitni melan`. 2000). To je kaoti~an sedimentacijsko-tektonski kompleks kojeg izgra|uju sedimentni i magmatski klasti. odnosno vr{nih litolo{kih ~lanova ofiolita. odnosi se na “tro{enje” na oceanskom dnu koje se odigrava na niskoj temperaturi uz visok aktivitet morske vode (alteracijski tip I). Medvednica Key words: hydrothermal alterations. Magmatska strukturno-teksturna obilje`ja ovih stijena ostala su sa~uvana dok su mineralo{ke promjene u pravilu intenzivne pa se predmetne stijene ve}inom klasificiraju kao spiliti odnosno metabazalti. razli~itog tektonostratigrafskog podrijetla. a u geotektonskom smislu pripada jugozapadnom dijelu Zagorje-srednjotransdanubijske smi~ne zone (PAMI] & TOMLJENOVI]. kvarc i neoalbit. 2009). Analizom sekundarnih parageneza i kemijskog sastava paragenetskih minerala mogu se razlu~iti dva odvojena stadija: (a) rani stadij nisko-temperaturnih submarinskih alteracija ubrzo nakon ekstruzija i (b) kasniji stadij hidrotermalnog metamorfizma niskog stupnja na dnu oceana. Hrvatska (blugovic@rgn. 2002. rijetko alkalijskim bazaltima. dok se srednjotrijaski fragmenti neofiolitnih alkalijskih bazalta nalaze izuzetno rijetko (SLOVENEC & LUGOVI]. basaltic extrusives.. Pierottijeva 6.. epidot i zoisit/klinozoisit na ra~un augita. Ve}ina magmatskih klasta. metarske do kilometarske veli~ine.. Sedimentne stijene zastupljene su blokovima sinsedimentacijskih pje{~enjaka i ro`njaka trijaske i jurske starosti. To je alteracijski tip III poznat i pod nazivom hidrotermalni metamorfizam (oceanskog dna).hr) 2 Zavod za mineralogiju. Mafitni ekstruzivi u ofiolitnom melan`u Medvednice zastupljeni su toleitnim masivnim. Kasni stadij odigrava se na temperaturama vi{im od 200 °C uz nizak aktivitet vode odnosno u reduktivnim uvjetima. Hidrotermalnim metasomatskim promjenama nastali su albit (pseudomorfozom po plagioklasu). Tijekom ove alteracije morska voda prodire u pillowe i masivnu oceansku koru do dubine od nekoliko stotina metara uzrokuju}i prvenstveno oksidaciju bazalta. Mt.

63–80. 1984). TIBLJA[. 389–400. Ovaj hidrotermalni alteracijski proces. & TOMLJENOVI]. ERZINGER. Kod dijela izmijenjenih bazalta zapa`eno je potiskivanje albita prehnitom. J. JUDIK. (1987): Na and Ca metasomatism during hydrothermal basalt alteration: an experimental and theorethical study. 89. 78. 2693–2711. BÉRCZI-MAKK. Ove izmjene vezane za Ca-metasomatizam vjerojatno su se de{avale uslijed kretanja fluida du` pozitivnog temperaturnog gradijenta {to je moglo poduprijeti zadr`avanje Ca u stijeni i premje{tanje Na u fluid putem reakcija kojima se razara albit. tj.152 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. TOMLJENOVI]. S. HAAS. DOBOSII. B. (2002): The Jurassic ophiolitic mélange in the NE Dinarides: Dating. J.. Tvorba klorita je izazvala pove}anje omjera Na+/Mg2+ omogu}iv{i daljnju albitizaciju (SEEWALD.. PAMI].. KOVÁCS. Croatia: Mineral assemblages and phyllosilicate characteristics. (2009): Geochemistry and tectono-magmatic affinity of extrusive and dyke rocks from the ophiolite mélange in the SW Zagorje-Mid-Transdanubian Zone (Mt. 263– 275. & LUGOVI]. & R. Natrijem bogate hidrotermalne otopine potrebne za albitizaciju potjecale su najve}im dijelom iz morske vode uz mogu}nost djelomi~nog utjecaja juvenilnih hidrotermalnih otopina. BALEN. (1998): Basic geologic data from the Croatian part of the Mid-Transdanubian Zone.F. 47. J. KOROKNAI. 48. vezan za rezidualne magmatske otopine karak- teriziran je alteracijom bazi~nih plagioklasa i stvaranjem sosirita – agregata zoisita/klinozoisita. 2004) zaklju~eno je da su navedene parageneze rezultat pervazivne metasomatoze uzrokovane cirkulacijom morske vode koja je prodirala du` mikrofraktura u bazaltnoj kori za vrijeme ili netom nakon njihove konsolidacije na dnu oceana. najvjerojatnije na hrptu. Helvetiae. D.– Geol. Rundschau. bez jasne pravilnosti.– Acta Geol. Medvednica. J. D. Hungarica. U albitiziranim bazaltima kod kojih nije zapa`eno oboga}enje SiO2 postoji lokalni izvor SiO2 koji je deriviran prilikom kloritizacije intersticijskog vulkanskog stakla i sli~nim reakcijama.. Acta. J. J. LITERATURA BABI].. Thesis. MIO^. J.. TOMLJENOVI]. G. Geol. P. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ofiolitnog melan`a pokazuje samo dijagenetske promjene (JUDIK et al. ÁRKAI.(2004): Diagenesis and low-temperature metamorphism of the Mt. Croatia). Zrna plagioklasa zahva}ana su metasomatozom selektivno. 731–740. P. P. 34. 1987). Dio komponenata za tvorbu klorita potje~e i iz alteriranih klinopiroksena.– Eclogae Geol...– Ofioliti. P. B... Mikrostrukturna analiza ukazuje da albitizacija plagioklasa nije napredovala striktno od rubova zrna prema sredi{njem dijelu ili obrnuto. prehnit (GIGGENBACH.– Acta.. LJ. HOCHULI.. (2000): Complex structural pattern of the Alpine-Dinaridic Pannonian triple junction.. internal structure and geotectonic implications. epidota. Proces albitizacije je zahvatio najve}i dio vulkanita Medvednice. SEEWALD. Procesi karbonitizacije i limonitizacije spadaju u zavr{ne procese izmjene bazaltnih stijena iz ofiolitnog melan`a Medvednice. K. Proces sosiritizacije ~est je u vulkanitima iz ofiolitnog melan`a Medvednice.– Int. J. albita i kvarca. 151–176. . formiraju}i kristalizacijske zametke albita koji daljnjim napredovanjem albitizacije mogu rasti do potpune pseudomorfoze zrna plagioklasa. Sc. B. a talo`e se Ca-Al–silikati. A. GIGGENBACH. HORVÁTH. Minnesota. Univ. Hungarica. E. 41. PAMI].. W. SLOVENEC.. Cosmochim. P.– Geochim. u odgovaraju}im mikrodomenama promjera nekoliko mm-a. & ZUPANI^. B.A. 95. Earth Sci. ÁRKAI. (1989): Chemical alteration of the oceanic crust.– M. 377–389. (1984): Mass transfer in hydrothermal alteration systems. Medvednica. & PAMI].-FELGENHAUER..S. Da. B.

Rezultati LA-SF-ICP-MS datiranja na cirkonu iz sredi{njih granita i metagranita masiva Moslava~ke gore.ac. prikazani na konkordija dijagramima. University of Salzburg. ordovicijski metagranit.at) 2 Institute of Geoscience. D-60438. . Ordovician metagranite. kredni granit. Results of LA-SF-ICP-MS zircon dating for the Central Granite and metagranites from the MGM. 10 000 Zagreb. Horvatovac 95. Croatia Key words: Moslava~ka Gora. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 153 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New constraints on the geochronology of the Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia Novi geokronolo{ki okvir za kristalinski masiv Moslava~ke gore Biljana Starija{1. Cretaceous LP/HT metamorphism Klju~ne rije~i: Moslava~ka gora. In terms of the Alpine plate tectonic framework. A-5020 Salzburg. the MGM has been long considered to be a ma- Figure 1. Darko Tiblja{3. Altenhöferallee 1. Germany 3 Institute of Mineralogy and Petrology. It covers an area of ~150 km2 and represents an important surface exposure of crystalline basement within the Tertiary sediments of the Pannonian Basin (PAMI]. Austria (biljana. kredni LP/HT metamorfizam The Moslava~ka Gora Massif in Croatia (MGM) is located about 50 km ESE of Zagreb. Frankfurt am Main. Axel Gerdes2. 1990). Cretaceous Central Granite. Slika 1.4. shown in concordia diagrams. University of Zagreb.starijas2@sbg. Dra`en Balen3. Hellbrunnerstrasse 34. Goethe University. Andreas Mayer1 & Fritz Finegr1 1 Department ofMaterials Science and Physics.

TIBLJA[. BALEN. USTASZEWSKI et al. Our geochronological. 2010)...– Swiss Journal of Geosciences.154 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. R. (B) Central Granite. D. (1998): Crystalline basement of the South Pannonian Basin based on surface and subsurface data. A retrograde metamorphic event at lower amphibolite facies conditions overprinted the metamorphic complex.. 2010). The Cretaceous regional metamorphism culminated in granulite facies conditions of ~750 °C and 3–4 kbar. geochemical and geothermobarometric data indicate that the MGM consists of a Cretaceous S-type granite pluton intruding a Cretaceous low-pressure/ high-temperature (LP/HT) metamorphic complex (STARIJA[ et al. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust.– Nafta... MATENCO. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. B. PAMI]. K. Zircons from three different samples of metagranite were dated at 486±6 Ma. A. The metamorphic complex of the MGM comprises mainly felsic anatexites and orthogneisses of granitic composition together with metapelites (paragneisses and mica schists) and minor amphibolites. Slika 2. .– Rad Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti. The Cretaceous high heat flow regime recorded in the MGM crystalline massif is unique in the subcrop of the Pannonian Basin and may be a local feature triggered by a mafic intrusion in the lower crust. jor outcrop of Variscan crystalline basement of the South Tisia block (PAMI]. This event is probably related to the intrusion of the Central Granite. 49.– International Journal of Earth Sciences (Geologische Rundschau). 273– 294. D. TISCHLER. (2008) related the MGM to the so-called “Sava-Zone”.– Swiss Journal of Geosciences. predominantly NE oriented shearing at greenschist facies conditions.. J. (C) Gari}-grad metagranite. Laser ablation-sector field-inductively coupled plasma-mass spectrometry (LA-SF-ICPMS) based U-Pb dating on zircon gave 82±1 Ma for the Central Granite (Fig. M. The southeastern sector of the massif was additionally affected by post-granitic. 7–121.. but their age is presently unknown. sample BS 4. & FINGER. L.. and by Permian monazite relics (Fig.. T. M. KISSLING. 139–183. sample BS 10. 1998. K. BSE slike datiranih zrna monacita iz MGM. (B) Sredi{nji granit. S. FÜGENSCHUH. Recently. S.. & SPAKMAN. STARIJA[. SCHEFER. (2002): Petrology and geochemistry of orthoamphibolites from the Variscan metamorphic sequences of the South Tisia in Croatia – an overview with geodynamic implications. BERNOULLI. B.. D. sample BS 21a. S. 2002). 101. 371–390. PAMIC..– Swiss Journal of Geosciences. uzorak BS 21a. GERDES. 483±6 Ma and 491±1 Ma. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke Gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. The age of the LP/HT metamorphism is estimated at ~90–100 Ma using the method of electron microprobe based monazite dating. (1990): Alpinski granitoidi... 2002). metagranit. 91..M.. PAMI] et al. uzorak BS 4. B. SCHUSTER.. J. 787–798. in press. J. Jugoslavija). & TIBLJA[. 1) that have been dated with a Permian age. 101. D. which is interpreted as the Cenozoic suture between Tisia and the Northern Dinarides. (A) Metapelite. Backscattered-electron (BSE) images of dated monazite grains from the MGM. SCHMID. (2008): A map-view restoration of the Alpine-Carpathian-Dinaridic system for the Early Miocene. W. (C) Gari} grad. REFERENCES PAMI]. uzorak BS 10. (2008) and SCHMID et al. SCHMID. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. suggesting that most of the metamorphic complex represents an Early Ordovician granitic series (Fig. Supplement 1. D. F. 10. 2) found in metapelites (STARIJA[ et al. FÜGENSCHUH. As yet there is no clear evidence for Variscan events in the MGM. BALEN.M. USTASZEWSKI. They are older than the Cretaceous LP/HT regional metamorphism. 1). Mineral relics of a medium-pressure amphibolite facies metamorphism are preserved in amphibolites (PAMIC et al. Some indications for a Permian regional metamorphic event are provided by inherited zircons in the Central Granite (Fig. 1). (A) Metapelit. E.. & USTASZEWSKI.

te jezersko–barski sedimenti pleistocena. koje su dalje ra{~lanjene prema genetskim tipovima i po stratigrafskim obilje`jima. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci izvedeni su geomehani~ki.baranasic@igh. CPTU ispitivanja. Prognostic engineering geological cross section. Slijedi dobro zbijen pjeskovit {ljunak koji prelazi u glinu. boris. Prete`ito su prisutne holocenske naslage.hr. Prognozni in`enjerskogeolo{ki presjek. CPTU ispitivanja i geofizi~ka mjerenja. pokusno crpljenje.hr. kako bi se na osnovu dobivenih podataka odredili geotehni~ki parametri potrebni za odre|ivanje na~ina temeljenja objekta te prora~unala stabilnost iskopa i na~in osiguranja gra|evinske jame. ispitivanje vodopropusnosti. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci prevladavaju naslage kvartara. a unutar njih naslage organogeno-barskog i aluvijalnog porijekla. laboratorijska ispitivanja. 10 000 Zagreb. U sklopu istra`iva~kih radova za potrebe postavljanja ustave i crpne stanice izvedeno je istra`iva~ko bu{enje s jezgrovanjem.krsnik@igh. .hr) Klju~ne rije~i: vodonosnik. Janka Raku{e 1. marijan. dobro do jednoliko graduirani. CPTU investigations. geoelectrical methods Za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na lokaciji sjeverno od Save. Figure 1.4. 2) ukazuju da se ispod humusnog pokriva~a prote`e prvi sloj prahova i gline. investigatory drilling. petrina. Petrina Kontrec2. geoelektri~ne metode Key words: aquifer. Od geofi- zi~kih metoda primijenjena je geoelektri~na tomografija i radioaktivna karota`a. Dobiveni rezultati istra`iva~kih radova (Slika 1. pumping test. Ispod gline nalazi se {ljunkovit pijesak. s Slika 1.hr. Na lokaciji sjeverno od Save. ispod kojih se nalaze pijesci. Hrvatska (ivan.kontrec@igh. Zadatak provedenih istra`iva~kih radova bio je utvrditi geolo{ki sastav i gra|u podzemlja te dobiti uvid u karakteristike tla. istra`iva~ko bu{enje.kavur@igh. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 155 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na sustavu Bi| – Bosut Engineering geological investigations for the building canal lock and pumping station on the system Bi| – Bosut Ivan Barana{i}1. Marijan Krsnik3 & Boris Kavur4 1 Institut IGH. hidrogeolo{ki i geofizi~ki istra`iva~ki radovi.

Figure 2. Oba vodonosnika odvojena su slojem malo propusne gline. Iz toga slijedi da na predmetnoj lokaciji postoje dva vodonosnika. Models of electrical resistance. tanjim le}ama praha i gline. M. Modeli elektri~ne otpornosti. 2008). Zagreb. a manjim dijelom iz padalina procje|ivanjem kroz prahove i gline. Pokusnim crpljenjem utvr|eno je da su slojevi povr{inske gline te sloja gline izme|u dva vodonosnika jako male propusnosti te da tokom crpljenja nije do{lo do procje|ivanja iz gornjeg u donji sloj i obrnuto (ANTUNOVI]. (2008): Geotehni~ki elaborat. LITERATURA ANTUNOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. Gornji vodonosnik ve}im dijelom se prihranjuje iz Save.156 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Institut IGH. . jedan pli}i i drugi dublji.

. godine registrirani pomaci na toj padini. monitoring Istra`ivano klizi{te nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline Rje~ine.1999. nizvodno od brane Vali}i. Posljednja ve}a nestabilnost pojavila se 5. godine. Nulto mjerenje koordinata (x.12. z) obavljeno je 17. S obzirom na morfologiju padine kao i veliku udaljenost repera od mjernog instrumenta. V. 2006). displacement. Nakon zavr{etka istra`nog bu{enja. Gra|evinski fakultet. godine postavljeno je dodatnih sedam geodetskih repera (G-1 do G-7) na glavama inklinometara i piezometara koji se nalaze unutar granice klizi{ta (Sl. 1). fli{. \. Hrvatska Hrvatske vode Zagreb VGO Rijeka. monitoring Key words: landslide. Na kraju procesa. Nakon in`enjerskogeolo{kog kartiranja i odre|ivanja vidljivih granica kliznih tijela ugra|eno je 16 geodetskih repera (R-1 do R-16): oko aktivnog klizi{ta. 15. na vapnena~kom megabloku na vrhu padine. Od tada se obavlja instrumentalno mjerenje horizontalnih i vertikalnih pomaka (x. [porera 3.4. pomaci. Nakon pomicanja inicijalnog kliznog tijela. Figure 1. 51 000 Rijeka. z).09. Prema trendovima pomaka. do{lo je do retrogresivnog napredovanja klizanja do vrha padine.. 51 000 Rijeka. @eljko Arbanas1 & Petra \omlija3 1 2 Sveu~ili{te u Rijeci. Zagreb PC Rijeka. Ve} su 1893. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 157 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slo`eno klizi{te u dolini Rje~ine: rezultati monitoringa Complex landslide in the Rje~ina valley: results of monitoring ^edomir Benac1. In`enjerskogeolo{ka karta klizi{ta. y. prosinca 1996. pokrenuti su izolirani vapnena~ki blokovi (BENAC et al.1998. Hrvatska 3 IGH d.d. Maja O{tri}2. Sanja Dugonji}1. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. kao i na izoliranim blokovima stijena u podno`ju litice. padina se mo`e podijeliti u tri cjeline (Sl. Toma{i}a 5. 2002). Engineering geological map of landslide. Na uzvi{enjima oko doline nalaze se vapnenci. flysch. y. Reperi na vrhu padine (R-1 do R-6) imaju Slika 1. a na padinama i dnu doline siliciklasti~ne stijene (fli{). 51 000 Rijeka. S. to~nost mjerenja je bila ± 15 mm (x. 1).) 5-granica klizi{ta (otvorene pukotine) 6-granica klizi{ta (smi~ne pukotine) 7-bu{otina s reperom 8-geodetski reper 9-horizontalni pomak repera (nije u mjerilu karte) 1-Paleogene limestones 2-slope deposits (mostly blocks and fragments) over siliciclastic bedrock (Paleogene flysch) 3-fluvial sediments (pebbles and gravels) 4-toe of landslide (December 1996) 5-margine of landslide (open fractures) 6-margine of landslide (shearing fractures) 7-borehole with benchmark 8-benchmark 9-horizontal displacement of benchmark (not in scale of map) . Cara-Emina-5. y) odnosno ± 20 mm (z) (BENAC et al. 1-paleogenski vapnenci 2-padinske tvorevine (prete`ito kameni blokovi i odlomci) na siliciklasti~noj stijeni (paleogenski fli{) 3-rije~ni sedimenti (valutice i {ljunci) 4-no`ica klizi{ta (prosinac 1996. 2005.

(2005): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): origin and sliding mechanism. O[TRI]. ARBANAS. ARBANAS. V & KOVA^EVI]. @. R-15 i R-16) kao i reperi na u{}ima bu{otina (G-1 do G-6) imaju ve}inom manje horizontalne pomake od 2 do 9 cm.): Landslides. BALKEMA. J. STEMBERK.. A. Croatia. Congress: IAEG Engineering geology for tomorrow’s cities. 64/4.. & O@ANI]. 10th IAEG Int. osim repera R-12 (16 cm) i G-6 (12 cm). BENAC.– U: RIBAR. & O[TRI]. ^.. JURAK. 13. J. (2006): Qualitative assessment of geohazard in the Rje~ina Valley. godine pokazuju najbr`i trend pomaka niz padinu od 25 do 32 cm. JARDAS. S. ^. Env. M. The Geological Society of London...A. Eng..M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 jednolik trend horizontalnih pomaka od 4 do 12 cm prema dnu padine.– Proc. . (2002): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): results and monitoring. 658/1–7. BENAC. Reperi na srednjem i na ni`em dijelu padine (R-12. B. dok su vertikalni pomaci unutar granica mjerenja. LITERATURA BENAC. JURAK. & WAGNER. JURAK. @. Reperi na vi{em isto~nom dijelu padine (R-7 do R-11) koji se nalaze izvan granica klizi{ta iz 1996. 361– 371. V. Lisse-Abingdon-Exton-Tokyo. (ur. N. M. Geol. 487–492.158 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ^. P.– Bull.. Mjerenja na reperu R-10 po~ela su kasnije zbog o{te}enja. V.

bila je od velikog zna~aja za Hrvatski geolo{ki institut (HGI) jer je te godine institut navr{io 100 godina. Otvaranjem ovog laboratorija istra`iva~ima in`enjerskogeolo{ke grupe u Zavodu za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju omogu}eno je da u svojem znanstvenoistra`iva~kom radu uz terenske testove. Figure 1. a) Jednoosna pre{a. definiranje relacijskih veza izme|u mehani~kih parametara ~vrsto}e te petrografskih svojstava. Sachsova 2. . koji su im do sada bili dostupni. krilna sonda. Tim se testovima ne dobivaju mehani~ki parametri ve} se rezultati tih testova koriste za indirektno dobivanje spomenutih parametara i to preko razli~itih korelacijskih jednad`bi. PLT. Osnovni ciljevi Terenski testovi koji su do sada kori{teni za potrebe definiranja mehani~kih osobina stijena i tala uglavnom su indeksni (npr. Iz tog razloga jedan od osnovnih ciljeva in`enjerskogeolo{kog laboratorija je definiranje korelacijskih jednad`bi izme|u standardnih laboratorijskih postupaka i indeksnih testova za stijene i tla na podru~ju Hrvatske. 10 000 Zagreb. c) Schmidtov ~eki}. d`epni penetrometar). Tako|er. engineering geological investigation Uvod Godina 2009. Opremljenost laboratorija Za potrebe odre|ivanja fizi~kih i mehani~kih osobina intaktnog uzorka stijene laboratorij je opremljen sljede}om opremom (Slika 1): Slika 1. strukturi. koriste i egzaktne podatke koji proizlaze iz velikog broja laboratorijskih postupaka. strukture i defekata u gra|i stijena). ali }e isto tako uz te postupke obavljati neke fundamentalne geolo{ke postupke kao {to su rentgenska difrakcijska analiza i mikroskopiranje stijena. dakle. d) PLT. d) PLT. To su ure|aj za rentgensku difrakcijsku analizu (definiranje mineralnog sastava stijena i tla) te opti~ki mikroskop (definiranje mineralnog sastava. U realizaciji tog cilja veliku pomo} }e imati u instrumentima kojima je HGI opremljen. Hrvatska Klju~ne rije~i: laboratorij. In`enjerskogeolo{ki laboratorij }e u budu}nosti mo}i obavljati veliki broj standardnih geotehni~kih postupaka.4. a) Compression machine. in`enjerska geologija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 159 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ki laboratorij u Hrvatskom geolo{kom institutu Engineering geology laboratory in Croatian Geological Survey @eljka Brki} & Vlatko Gulam Hrvatski geolo{ki institut. teksturi te razli~itim defektima u gra|i stijena). b) Brazilski test. engineering geology. Unato~ tome indeksni testovi su jako privla~ni zbog jednostavnosti provedbe i niske cijene. op}e je poznato da mehani~ki parametri ovise o petrografskim svojstvima stijena i tala (mineralnom sastavu. b) Machine for determining indirect tensile strength. Cilj istra`iva~a HGI je. in`enjerskogeolo{ka istra`ivanja Key words: laboratory. Iako su korelacije izme|u indeksnih testova i mehani~kih karakteristika stijena i tala u uporabi ve} desetlje}ima na njih utje~u brojni faktori {to ih ~ini nepouzdanim. Schmidtov ~eki}. c) Schmidt hammer. Doga|aj koji je zasigurno uveli~ao ovu va`nu obljetnicu bilo je otvaranje in`enjerskogeolo{kog laboratorija ~ime HGI nastavlja svoju znanstvenu tradiciju te poti~e daljnji razvoj i radi u smjeru postizanja vrsnosti na polju in`enjerske geologije.

d) Tresilica za sijanje. a) Opti~ki mikroskop. 4) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla areometriranjem. Osnovni cilj je kvalitetnije definiranje veze izme|u fizi~kih i mehani~kih karakteristika. Kategorizacija stijenskih masa i tla na podru~ju Hrvatske jedan je od osnovnih zadataka istra`iva~a HGI. 1) Pre{a za odre|ivanje jednoosne tla~ne ~vrsto}e (ELE). b) Konpenetrometar. 3) PLT – ure|aj za odre|ivanje ~vrsto}e u to~ki (ELE). 3) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla tresilicom za sijanjem (ELE). 2): 1) Ure|aj za izravni posmik (ELE). Slika 3. c) Casagrandeova treskalica. d) Sieve shaker. a) Direct Shear (right) and soil strength apparatus – triaxial (left). b) Multipurpose diffractometer. 5) Odre|ivanje granice te~enja konpenetrometrom ili Casagrandeovom treskalicom (ELE). 6) Odre|ivanje granice plasti~nosti (Geostroj). a) Optical microscope. Figure 2. 2) Opti~ki mikroskop (Zeiss). 2) Odre|ivanje indirektne vla~ne ~vrsto}e – Brazilski postupak (Geostroj). b) Rendgenski difraktometar. Zaklju~ak In`enjerskogeolo{ki laboratorij u HGI-u }e svakako pobolj{ati uvjete za znanstvenoistra`iva~ki rad istra`iva~ima na polju in`enjerske geologije. Novoosnovani laboratorij }e kvalitetu kategorizacije stijena i tla na podru~ju RH nesumnjivo podi}i na vi{u razinu.160 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 3): 1) Rentgenski difraktometar (PANalytical). Figure 3. c) Liquid limit device (Casagrande method). . b) Semi-automatic penetrometer. mineralnog sastava stijene i tla te strukturno-teksturnih obilje`ja stijena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. 5) Ure|aj za odre|ivanje brzine {irenja ultrazvu~nih valova (ELE). 2) Ure|aj za troosni posmik (ELE). Petrografske zna~ajke uzoraka tla i stijena odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. a) Ure|aj za izravni posmik (lijevo) i troosni posmik (desno). 4) Schmidtov ~eki} (Proceq). Fizi~ke i mehani~ke karakteristike tla odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl.

SZ – JI. a strukture su monoklinalne. vekston i pekston. Podru~je kopnenog rubnog dijela Malostonskog zaljeva i sjevernog upornjaka mosta izgra|eno je od gornjokrednih vapnenaca tipa madston. U podmorju se nalazi 14 stupnih mjesta. S7. U fazi izvedbenog projekta provedeno je istra`iva~ko bu{enje (Sl. 10 000 Zagreb. ovdje su preliminarno izdvojene naslage prema terenskim procjenama in`enjerskogeolo{kih zna~ajki naslaga iz jezgre bu{otina. Vapnenci su uslijed tektonskih pokreta izrazito razlomljeni s izra`enim sustavom diskontinuiteta okomitim na os geolo{ke strukture. Vlatko Gulam & Davor Pollak Hrvatski geolo{ki institut. S8 i S10 predvi|eno je temeljiti u sloju tvrde gline na na~in da se nosivost postigne trenjem po pla{tu pilota stupa. Na svakom stupnom mjestu izvedene su dvije do pet istra`iva~kih bu{otina. Nagib slojeva je 50–60° prema SI (BULJAN & GULAM.4.. Za sva podmorska stupna mjesta mosta “Kopno-Pelje{ac” bu{enje je provedeno s broda. od uvale Komarna do nadomak uvale Brijesta na poluotoku Pelje{cu. For each of the submarine rectangle piles of the “Kopno-Pelje{ac” bridge the drilling was performed from the ship. Stupna mjesta S6. engineering geological characteristics Most “Kopno-Pelje{ac” projektiran je preko Malostonskog zaljeva u du`ini 2.2° MCS skale seizmi~nosti. s nagibom slojeva u smjeru sjeveroistoka pod kutovima nagiba 20–60°. Osim reversnih rasjeda i navla~nih ploha izra`eni su i brojni normalni rasjedi razli~itih orijentacija. Na ostalim stupnim mjestima zavr{ne dubine zabijanja pilota bit }e u vapnena~kim naslagama podno klastita. Most je projektiran u prostoru intenziteta 9. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke Key words: “Kopno-Pelje{ac” bridge. 1). 2009). Istra`iva~ko bu{enje i in`enjerskogeolo{ka determinacija jezgre. Figure 1. Na preostalom dijelu du` osi mosta morsko dno je zaravnjeno na prosje~noj dubini od 28 m i bez na njemu vidljivih izdanaka (LEDER. Sve nedvojbeno ukazuje na intenzivnu tektonsku aktivnost u ovom prostoru tijekom geolo{ke pro- {losti. Zna~ajka terena su rasjednute bore {to podru~ju daje obilje`je “ljuskave strukturne gra|e”. Ve}ina istra`iva~kih bu{otina jezgrovana je po cijeloj dubini. 2004).15 m (RADI] et al. Glavno strukturno obilje`je podru~ja je uslijed kompresije prostora visok stupanj razlomljenosti.404 m. ~esto rekristaliziranih. . Obzirom da analiza brojnih laboratorijskih i in situ podataka na svakom stupnom mjestu tek predstoji. Sachsova 2. od ~ega su 2 centralna pilona projektirane visine 176. 2007). dinaridskog pravca pru`anja. Hrvatska Klju~ne rije~i: most “Kopno-Pelje{ac”. Od obalne linije zaljeva do dubine od oko 20 m morsko dno je strmo i izgra|eno od karbonatne stijenske mase. Pelje{a~ki rubni dio zaljeva i podru~je u okolici ju`nog upornjaka mosta izgra|eno je od dobro do debelo slojevitih. Slika 1. The exploratory drilling and engineering geological determination of the cores. a jezgra bu{otine je uzorkovana za laboratorijska ispitivanja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 161 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Most “Kopno-Pelje{ac” – in`enjerskogeolo{ke zna~ajke The “Kopno-Pelje{ac” bridge – the engineering geological characteristics Renato Buljan. kompaktnih i ~vrstih gornjokrednih vapnena~kih dolomita s proslojcima vapnenaca u vertikalnoj i lateralnoj izmjeni.

Split. The sketch of the basic engineering geological characteristics of the cores along “Kopno-Pelje{ac” bridge.– Gra|evinar. u njoj su sadr`ani pravilni proslojci gline s kalciti~nim konkrecijama. N. sastavu i boji izdvojene tri in`enjerskogeolo{ke/geotehni~ke sredine: • tlo `itkog konzistentnog stanja – dominiraju pra{inasti ili glinovito-pra{inasti materijali sive boje. u sredi{njem dijelu debljine od 17 m do preko 42 m. Genova. Zagreb. V. Knjige 1–4. Prema glavnom projektu. [AVOR. sive boje.– Hrvatski hidrografski institut. M. G. LEDER. vrlo pravilne i gotovo horizontalne.. od 0 m do 38 m debljine. 61. od 13 m do 50 m. Zagreb. Prikazani podaci prili~no se dobro podudaraju s prethodnim geofizi~kim i in`enjerskogeolo{kim istra`ivanjima provedenim za glavni projekt mosta (MARASCHINI et al. (2007): Most kopno – Pelje{ac s pristupnim cestama. MARASCHINI. D’appolonija. potrebno je naglasiti da je morsko dno na rubnim mjestima kanala u blizini sjeverne obalne linije vrlo strmo. 2005). R. 2). Izuzetak je granica izme|u `itkog i lako-gnje~ivog tla ~ija dubina varira i do 20 m. PEDEMONTE. Hrvatski geolo{ki institut. Adriatic Sea. & GULAM. & PAOLETTI. J. 801–814. u~estalo s ostacima fragmenata lju{tura {koljaka. Granice me|u izdvojenim sredinama su postupne. pojedini stupovi sredi{njeg dijela mosta biti }e temeljeni u tlu. rje|e nisko plasti~na glina. N.162 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– In`enjerskogeolo{ko izvje{}e za trasu i objekte. Shematski prikaz osnovnih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki jezgre bu{otina du` mosta “Kopno-Pelje{ac”. (2009): Most Pelje{ac. Italy. LITERATURA BULJAN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. Iz skice koja sadr`i osnovne podatke o zna~ajkama tla na stupnim mjestima pod morem vidljiva je stratifikacija tla razli~itih zna~ajki (Sl. M. HRELJA. . Prema navedenom. • tlo te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – crveno-sme|a i visoko plasti~na. L. za razliku od stupova bli`e obali koji }e biti temeljeni u ~vrstoj vapnena~koj podlozi. (2005): Pelje{ac Bridge Location.– Final Repori Geotechnical Investigation. zbog velike sveukupne debljine tla i njegovih op}enito lo{ih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki o~ekuju se generalno nepovoljni uvjeti temeljenja mosta. Figure 2. Z.. • tlo lako do te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – izmjene glina i praha u razli~itim omjerima. a samo lokalno s poja~anim udjelom organske tvari.. (2004): Predhodni istra`iva~ki radovi za potrebe projekta “Most kopno – poluotok Pelje{ac”.. U naslagama tla su prema konzistentnom stanju. RADI]. Osim toga. Ta ~injenica dodatno komplicira geotehni~ke prora~une koji moraju usvojiti znatne in`enjerskogeolo{ke razlike sredina temeljenja. & MUJKANI]. a u rubnim dijelovima Malostonskog zaljeva isklinjava. pa se u tom podru~ju mo`e o~ekivati obrona~ni nevezani materijal znatnije debljine.

45.1°. neophodno je posti}i Fs > 1. godine za vrijeme intenzivnih ki{a imao takav karakter da su stambeni objekti ugro`eni u mjeri da nisu vi{e za stanovanje. Rezultati geomehani~kih istra`ivanja pokazali su da se klizna ravan nalazi na dubini oko 6. da bi po~etkom 2007. i ugra|eni piezometri. Za uvjete da je padina bez optere}enja od strane objekata. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 163 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja klizi{ta u naselju Ruhotina Engineering geological investigations landslide in settlement Ruhotina Ne|o \uri} Tehni~ki institut Bijeljina.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. tijekom 2005. uglavnom drvenim {ipovima dubine oko 4. {to nije dovoljno. • Klizna ploha 3.30 za drenirane uvjete.25–1. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: in`enjerskogeolo{ka i geotehni~ka istra`ivanja. Ipak. Istra`ivanje terena provedeno je na povr{ini oko 8000 m2. koje predstavljaju gline izmijenjene u pogledu fizi~ko-mehani~kih svojstava u odnosu na samoniklo tlo. Faktor sigurnosti Fs = 1. g = 20. to je neophodno primijeniti dodatne mjere . dubine 7. g = 20.0 kN/m2. dok se za drenirane uvjete posti`e Fs = 1. a dublje su {ljunci i pijesci slabo zaglinjeni. na kojima je kasnije pra}ena razina podzemnih voda. Klizanje je zahvatilo nekoliko manjih stambenih i pomo}nih objekata. Starine Novaka bb.45 za drenirane uvjete. pri ~emu je nagib ve}i u njenim ni`im dijelovima.0 kN/m2.0 kN/m2. Dio terena na kojem su aktivirani procesi klizanja pokriven je koluvijalnim tvorevinama (Co). c = 0. slika 1.0 kN/m2.0 kN/m2. Vremenom proces je bio sve intenzivniji. c = 0. Faktor sigurnosti Fs = 1. g = 20. Pojava podzemnih voda vezana je direktno za infiltraciju s povr{ine terena kroz pukotine i o{te}ene dijelove padine zahva}ene klizanjem. Kako je proces klizanja u vrijeme istra`ivanja u pojedinim dijelovima lokacije bio aktivan. Geolo{ke i geomehani~ke karakteristike terena Klizi{te je formirano na lijevoj strani magistralnog puta Bijeljina – Zvornik u selu Ruhotina. klizi{te.7°. padina. uglavnom neravnomjernog sastava. Svi su o{te}eni u mjeri da su postali opasni za kori{tenje. Teren do dubine istra`ivanja karakteriziraju kvartarni sedimenti stare rije~ne terase i rije~ni sedimenti suvremene akumulacije. Republika Srpska.4. formirana u pra{inasto-pjeskovitim glinama. Faktor sigurnosti Fs = 1. U okviru geotehni~kih istra`ivanja ura|eno je sedam (7) istra`nih bu{otina. koje su prikazane na profilu terena.00 za uvjete prisutnosti podzemne vode. Faktor sigurnosti Fs = 1. • Klizna ploha 2. j = 14. terrain.0 m.5 – 15. j = 13. Geotehni~ke analize stabilnosti padine Na temelju rezultata terenskih istra`ivanja definirana je konstrukcija terena i izdvojene tri klizne ravnine. Obzirom da analize stabilnosti padine pokazuju da se dreniranjem vode ne posti`u zadovoljavaju}i rezultati u pogledu stabilnosti. Sedimenti stare rije~ne terase (t1) izgra|uju padinu na kojoj je formirano klizi{te i njen kontaktni prostor. pri ~emu su dobivene vrijednosti faktora sigurnosti: • Klizna ploha 1. {to je ne{to {ire u odnosu na prostor na kome se nalaze objekti. teren. godine do{lo je do loma {ipova i ponovne aktivacije procesa klizanja. ali i njihova stabilnost.0 m. Dobiveni rezultati pokazuju da je u uvjetima prisutnosti podzemnih voda faktor sigurnosti Fs = 1.25 za drenirane uvjete. U nazo~nosti objekata koji dodatno optere}uju padinu.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. Sedimenti suvremene akumulacije (al) ili aluvijalni sedimenti. Zajedno s podacima detaljnog in`enjerskogeolo{kog kartiranja jezgra iz bu{otina definirana je klizna ploha kao polazna osnova za analizu stabilnosti padine. Faktor sigurnosti Fs = 1. prostiru se u podno`ju istra`ivane padine. Predstavljeni su uglavnom glinama do dubine 12.45 bio bi dovoljan. Analize su vr{ene za vrijeme prisutnosti podzemne vode (drenirani uvjeti). 1). Na bu{otinama su izvedeni pokusi SPT-a. sediments Uvod Klizi{te se nalazi uz magistralni put Bijeljina – Zvornik.50. faktor sigurnosti Fs = 1. a u dubljim dijelovima su jako zaglinjeni {ljunci i pijesci. Faktor sigurnosti Fs = 1. Za izra~une su usvojeni sljede}i parametri. j = 13.5 m. Padina je blagog nagiba od 5–10°. to su povre- meno vr{eni odre|eni sanacioni zahvati. na kojima su uzeti uzorci za laboratorijska ispitivanja iz svake litolo{ke promjene (Sl.0 m. slope. koje su zasi}ene vodom. to su piezometarske cijevi bile dobar pokazatelj dubine klizne plohe. To su gline u povr{inskom i pripovr{inskom dijelu terena. sedimenti Key words: engineering geological and geotechnical investigations.0 kN/m2. c = 0.5°. srednje do vrlo sti{ljive. Obzirom da padina predstavlja aktivno klizi{te jo{ od sedamdesetih godina. landslide.

NAJDANOVI]. Situational plan of the field: al – river sediments. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. t2 – sedimenti rije~ne terase (gline. gravel clayey). OBRADOVI]. (1991): Mehanika tla u in`enjerskoj praksi. zaglinjeni {ljunak). Figure 1. tre}e izdanje. LITERATURA MAKSIMOVI]. Co – colluvio sediments. kako bi {titili objekte od daljnjeg pomicanja. Beograd.. M. sanacije.– Gra|evinska knjiga.– Rudarski institut. . (2005): “Mehanika tla”. Situacioni plan terena: al – rije~ni sedimenti. R. t2 – river terrace sediments (clay. Co – koluvijalni sedimenti. Beograd. N. Predlo`ena je izrada {ipova koji }e se postaviti u hipsometrijski ni`em dijelu klizi{ta.164 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

te zbog ve}e podlo`nosti procesima atmosferskog tro{enja tako izmijenjene stijene (WICKS et al. te tektonskih procesa kroz koje je kamen pro{ao tijekom svog postojanja.) i uslijed promjene volumena u fazi metamorfoze olivina u serpentin. Ti peridotiti su tamnozelene boje i homogene teksture. Fizikalna i mehani~ka svojstva.. magnezit. je peridotit iz okolice @ep~a u Republici Bosni i Hercegovini. odnosno pojedinog le`i{ta peridotita. 1980).. te {to to~nije odrediti kod kojeg udjela serpentina dolazi do neprihvatljivih vrijednosti pojedinog svojstva zna~ajnog za primjenu peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena. prsline. problem nastaje kada u {iroj okolici gra|evinskog zahvata nema izvori{ta kvalitetnijeg tehni~ko-gra|evnog kamena. odnosno gotovo su redovito peridotiti u ve}oj ili manjoj mjeri serpentinizirani. Pri tome se pod strukturno-teksturnim sklopom ne smatraju samo jednostavno opisani struktura i tekstura. Hrvatska Klju~ne rije~i: Serpentinizacija. tehni~ko-gra|evni kamen Key words: Serpentinization. Iako bi serpentinite u pravilu trebalo izbjegavati gdje je to mogu}e kao tehni~ki gra|evni kamen. 10 000 Zagreb. Hrvatska 3 Osjek-Koteks d. ve} i postojanje i me|usobni odnosi raznih deformacija i defekata u kamenu kao {to su {upljine. Nikolina Ilijani}2 & Renato Hrka~3 1 2 Institut IGH. Mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop se mijenjaju tijekom vremena i njihovo trenutno stanje odraz je primarnog mineralnog sastava i primarne strukture i teksture kamena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 165 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj serpentina na svojstva i trajnost peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena Influence of serpentine on properties and durability of peridotites as rock for construction purposes Mladen Fistri}1. [ama~ka 11. brucit i dr. durability of stone. To su guste. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. ~vrste i tvrde stijene pogodne za upotrebu kao tehni~ko-gra|evni kamen. Rezultati ispitivanja U cilju utvr|ivanja udjela serpentina kod kojeg dolazi do zna~ajnog pada fizi~ko-mehani~kih svostava peridotita. te mineralo{ko-petrografskog sastava ugra|enog kamenog materijala mo`e u kona~nici nepovoljno utjecati na trajnost i sigurnost gra|evine (FRENCH & CRAMMOND.d. te vremenska postojanost kamena ovise o njegovom mineralnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu. rock aggregates Uvod Intenzivnom izgradnjom cestovne infrastrukture ~esto se potrebe za pove~anim koli~inama tehni~kog gra|evnog kamena podmiruju kori{tenjem kamenog materijala iz iskopa ili lokalnih izvori{ta. te udjela serpentina prikazani su u Tablici 1.4. Udio serpentina odre|en je kvantitativnom rendgenskom difrakcijskom analizom. d. u prirodi se rijetko nalaze svje`i peridotiti. ali koji kakvo}om jo{ zadovoljavaju uvjete kvalitete za proizvodnju nekih gra|evinskih materijala. Naravno da se time uvelike mijenjaju i njegova fizi~ko-mehani~ka svojstva. Intenzitet serpentinizacije bitno varira izme|u razli~itih lokacija na kojima se pojavljuju peridotiti. Za razliku od olivina i piroksena. produkti rekristalizacije i dr. Zbog toga je bitno {to bolje poznavati utjecaj serpentinizacije na svojstva peridotita. trajnost kamena. a ponekad su velike varijacije prisutne i unutar iste stijenske mase. . piroksena (20–40%) i akcesornih sastojaka. Janka Raku{e 1. pukotine. 10 000 Zagreb. 31 000 Osijek. talk. Jedna od izmjena kod koje se bitno mijenjaju mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop kamena je serpentinizacija ultrabazi~nih magmatskih stijena iz skupine peridotita. ali i procesa alteracija i tro{enja. Nepoznavanje fizikalnih i mehani~kih zna~ajki. ispitani su uzorci peridotita iz okolice @ep~a i Prnjavora (BiH) i Kukesa (Albanija). deformirani kristali.. serpentin je mekan mineral koji se u stijenama javlja u sitno listi}avim ili vlaknastim agregatima. Tomislav @enko1. Utjecaj serpentinizacije na trajnost kamena i kamenog agregata Prema svom primarnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu peridotiti su ultrabazi~ne intruzivne stijene zrnaste strukture izgra|ene od olivina (40–70%). Procesom serpentinizacije naru{avaju se tehni~ka svojstva kamena zbog nastanka minerala lo{ijih mehani~kih svojstava (serpentin. Primjer peridotita kod kojih su procesi serpentinizacije ve} uznapredovali. Sachsova 2. Rezultati ispitivanja njihovih fizikalnih i mehani~kih svojstava. `ile. Me|utim. Dok je kakvo}a stijenske mase i iz nje proizvedenih drobljenih kamenih agregata stalnih kamenoloma vi{e manje poznata. 1977).d. kontroli kakvo}e kamenih materijala iz lokalnih izvori{ta ne pridaje se dovoljno zna~aja i ~esto se koriste bez prethodnih ispitivanja.

Test results of peridotites from @ep~e. Prnjavor i Kukes. Na temelju tih rezultata moglo bi se zaklju~iti da peridotiti iz okolice Prnjavora i iz Kukesa nemaju primjenu kao tehni~ko-gra|evni kamen.W. WICKS. homogene teksture i makrokristalaste strukture. afanitne strukture i nepravilno ispresijecan s malobrojnim bijelim `ilama debljine do 3 mm. dok su ortopirokseni uglavnom neizmjenjeni.J. Geol. Peridotiti iz okolice Prnjavora i Kukesa su gotovo u potpunosti serpentinizirani. Iz rezultata provedenih ispitivanja.– Q.5 142. Prvi je sivozelene boje.5 0.J. 255–280. Drugi varijetet je tamnozelene do crne boje. W. zaklju~ujemo da se bez detaljnih ispitivanja kako uzoraka kamena tako i iz njega proizvedenog agregata. a izgled im varira izme|u dva raspoznatljiva varijeteta. & CRAMMOND.132 (postojan) – – 78.590 1. %) Udio serpentina (%) Petrografsko odre|enje 3 3 3 2 @EP^E 155. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. homogene teksture. Prnjavora i Kukesa. J. LITERATURA FRENCH.5 – – 24. ISPITANO SVOJSTVO u suhom stanju (MPa) Tla~na ~vrsto}a u vodom zasi}enom stanju (MPa) 25 ciklusa smrzavanja (MPa) Otpornost na habanje po Boehmeu (cm /50cm ) Upijanje vode (mas. Table 1.280 postojan 0. ispitivanjem agregata dobivenog drobljenjem kamena iz le`i{ta Kukes u Albaniji. 459–488. E.5 104. Miner. Me|utim. J. a u mikroskopskom preparatu vidljivo je da im granularnu strukturu ~ine hipidiomorfni do alotriomorfni kristali olivina.21 2.1 13. ortopiroksena i klinopiroksena ili njihovi dijelovi (relikti) nalaze unutar mre`e serpentina.24 postojan – 22 0. (1980): The influence of serpentinite and other rocks on the stability of concretes in the Middle East. Eng.331 2.15 (nepost. vidljivo je da peridotiti iz okolice @ep~a imaju povoljnija fizikalna i mehani~ka svojstva.7 serpentinizirani peridotit PRNJAVOR 82.419 – – postojan 5.7 serpentinit Kristalaste granularne su strukture. 15.) – – 95. Kristali olivina su u zna~ajnoj mjeri serpentinizirani. F. %) “Los Angeles” test (frakcija 4/8 mm) (KLA) Postojanost na mraz (frakcija 8/16 mm) (mas.1 – – – 2. . ma koliko peridotit ~ijim drobljenjem se taj agregat dobiva bio serpentiniziran. %) Prostorna masa (t/m ) Gusto}a (t/m ) Poroznost (%) Postojanost na mrazu (25 ciklusa. Rezultati ispitivanja peridotita iz @ep~a. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo reliktnu zrnatu strukturu u kojoj se rijetki neizmijenjeni minerali olivina. mas. Zaklju~ak Usporedbom rezultata ispitivanja (Tablica 1).31 2.J. ne bi smjeli donositi zaklju~ci o nepodobnosti pojedinog peridotita za proizvodnju kamenih agregata.3 (postojan) 92. iako su ona bila ograni~ena. 13.– Can.166 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. N. London. %) Post. (1977): Serpentine textures and serpentinization. pokazuju da proizvedeni agregat ima neka svojstva (otpornost na smrzavanje i otpornost na drobljenje) dovoljno dobra za odre|enu namjenu.882 0.4 serpentinit ALBANIJA 76. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo mre`astu strukturu serpentina s malobrojnim reliktima neprepoznatljivih primarnih minerala od kojih su preostale samo konture.6 0. na kristalizaciju Na2SO4 (5 ciklusa. & WHITTAKER.558 2. {to je i bilo za o~ekivati na temelju petrografskog opisa i RTG analize udjela serpentina. mas. klinopiroksena i ortopiroksena.808 2.. gdje su eksploatirani serpentinizirani peridotiti po petrografskom izgledu i udjelu serpentina sli~ni onima iz okolice Prnjavora. U kristalima klinopiroksena se tako|er opa`a serpentinizacija.

Faculty of Mining and Geology. REFERENCES KARAMATA. in which will be place tunnel axis. drillholes. Lamina are thick to several inches. M. V. rocks. marlon and pelites. & V. continental clastic deposits. light dark gray color. According to the methodological procedures are derived the following investigative work: 1. 2007. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 167 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Litological types of rocks along the new tunnel route for the relocation of the Kriveljska River Litolo{ki tipovi stijena na novoj trasi tunela Kriveljske rijeke Sla|ana Krsti}. 2. B-4k and B-5k). & BUGARIN. str. In contact with fresh air.): Terranes of Serbia. among other space to accommodate a flotation mullock space flotation tailings Kriveljska River. Quaternary sediments (Q) cover the entire surface of the investigated area. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is made as cooperation with the Ministry of Science and Technological Development on project N° 17004 R. from super high to laminar. Beograd. Distribution has the largest area of sandstones. Bor Copper Mine. litological types and knowledge about the rock stability of rock.– Rudarski radovi 2/2008. B-2k. D. Alternates with sandstone lamina marlon and less. (2006). The rocks are mostly fresh and sail. & BUGARIN. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. (2008). Upper Cretaceous sediments (K2-32 – Continental clastic deposits. Milenko Ljubojev & Mile Bugarin 1 Mining and Metallurgy Institut Bor. Detailed engineering geological mapping and core boreholes taking soil samples for laboratory testing. and fill material from flotation. Nivo podzemnih voda na delu projektovane trase tunela. (2008).. Institut za rudarstvo i metalurgiju u Boru. (eds. while the participation of individual members unequally. bu{otine. S. In the Ku~aj Terrane. made the project of making the tunnel for the relocation of the Kriveljska River to avoid the ecological disaster that can be extended to the Black Sea where it empties into the Danube. Elaborat o izvr{enim fizi~ko-mehani~kim i deformacionim ispitivanjima materijala flotacijske brane 2-A. Due to the deterioration of the collector on the part of the route of the tunnel. Drilled total of 508 meters by drilling five boreholes (B-1k. RATOMIR. Bor. 1996). with the advent of open cracks and cracks. SAVI]. Projekat geolo{kih i fizi~ko-mehani~kih istra`ivanja stena trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke’’. discrete units of Cretaceous. among other things situated and Timok magmatic complex (KARAMATA et al. B. Research in drillholes presented carakterisics massif rock. & KRSTI]. The thickness of layers in series is variable. B. ecological disaster. Determination of rock mass cracks (RQD). Accumulation area to accommodate tailings from flotation there was a damming of the Krivelj River valley dams 1A. 2A and 3A of sand built by cyclone. and especially marlon is subjected to rapid degradation in the form of decolorization and dropout. Terranes of Serbia and neighbouring areas. & @IVKOVI].represented the talus and eluvial deposits. Krivelj. ekolo{ka katastrofa. & KRSTI]. (2007). Sandstones occur as brown. In: KNEZEVI]. KRSTI]. Parallel lamination and hair that is registered in all the investigative drilling is fast removal large and smaller deposits. 19–25. D. psammites. 2. M. Rarely occur and lamina coalclay up to several mm thick. pelites. S. gray blue. LJUBOJEV. Investigation drilling. rarely more decimeter. M. gently picked.– Institut za bakar Bor. Case studies The new alignment of tunnel for relocation of the river are derived Kriveljske field research in order to obtain continuous cores represented members in depth.– GEOING. (1996). Serbia. LJUBOJEV. Belgrade. M. LJUBOJEV. and it is possible appearance swelling. Klju~ne rije~i: odvojene kredne jedinice. 3. 25–40. Tehni~ki izve{taj istra`nih geolo{kih bu{otina trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke. analysis of cracks and getting massive rock representative rock samples to determine the physical and mechanical determine parameters in the laboratory. P. M. 19 210 Zeleni bulevar 35. Research results Route of research drilling in the field for the Relocation of the river represented Krivelj following lithological types of rocks: 1. took from prospecting Kriveljska River. B-3k. . shallow-water carbonates and intermediate-composition volcanic rocks).4.

pokretanja masa stijena/tala (suha). kao i procijenjena vrijednost gubitaka uslijed {teta (izra`ena u ameri~kim dolarima).1963. Biljana Abolmasov2. a obuhva}aju klimatske promjene unutar jedne sezone do promjene koje se izra`avaju nakon vi{e desetlje}a: ekstremne temperature. Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. su{e. Izvori podataka su vladine ili UN-ove agencije. godine na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe dogodilo se ukupno 32 katastrofalna doga|aja koji su prouzro~ili ljudske `rtve i to: 13 klimatskih katastrofa (41%). vulkani. godine. Analiza broja poginulih ljudi pokazuje da je najve}i broj ljudskih `ivota izgubljen uslijed geofizi~kih katastrofa. Definicije prirodnih katastrofa i glavni tipovi kori{teni u bazama podataka EM-DAT i NATHAN (GUHA-SAPIR. 10 000 Zagreb. Martin Krka~1 & Pavle Feri}1 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 10 000 Beograd. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Regionalni prikaz prirodnih hazarda u dijelu jugoisto~ne Europe Regional overview of natural hazards in part of Eastern Europe Snje`ana Mihali}1. Srbiju.2009. • hidrolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni poreme}ajima u normalnom kru`nom ciklusu vode i/ili prelijevanjem vodnih tijela: poplave. • meteorolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni kratkotrajnim atmosferskim procesima ~ije trajanje se izra`ava u minutama ili danima: oluje. .emdat. Makedoniju. broj poginulih i povrije|enih ljudi. Albaniju. tj. 2008): “…situacija ili doga|aj koji dovodi do prema{ivanja lokalnih mogu}nosti zbog ~ega nu`nom postaje pomo} izvana. godine. po`ari. natural hazardous events. 11 hidrolo{kih katastrofa (34%) i 8 geofizi~kih katastrofa (25%). pokretanja masa stijena/tala (vla`na). • klimatske katastrofe su doga|aji prouzro~eni dugotrajnim procesima. nepredvi|eni i ~esto iznenadni doga|aj koji uzrokuje veliku {tetu. Srbija Klju~ne rije~i: prirodne katastrofe. Zabilje`eni doga|aji evidentirani su po zemljama.be) preuzeti su 20. a samo 8% ljudskih `rtava (ili 189 izgubljenih ljudskih `ivota) otpada na hidrolo{ke katastrofe. ekonomske. Sveu~ili{ta u Beogradu.9. potresa. a prema CRED-u (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters) definicija je sljede}a (GUHA-SAPIR. insekata. odnosno na stupanj razvijenosti i ranjivosti regije ili zemlje i to socijalne. a za svaki od njih evidentirana je tako|er i lokacija. U ovom radu se prikazuju rezultati analiza i statisti~ki pregled podataka iz dvije me|unarodne baze podataka o prirodnim katastrofama i njihovom utjecaju na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. Gubitak od ukupno 1299 ljudskih `ivota uslijed 8 potresa iznosi 52% od ukupnih gubitaka ljudskih `ivota svih analiziranih doga|aja. znanstvene ili osiguravaju}e institucije ili novinske agencije. Na temelju ovoga je zaklju~eno da najvi{i stupanj smrtnosti uzrokuju potresi iako su najrje|i prirodni hazard. Iako ne postoji me|unarodni dogovor o preporu~enoj praksi za prikupljanje podataka o prirodnim katastrofama (GUHA-SAPIR. broj ozlije|enih 100 ili vi{e.168 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pierottijeva 6.2009.com) preuzeti su 10. me|unarodne baze podataka Key words: natural disasters. Rezultati analiza podataka U razdoblju od 1900-2008.munichre. Za navedene zemlje analizirani su podaci iz razdoblja 1900–2008.. bilo na nacionalnoj ili me|unarodnoj razini.9.. Podaci iz baze podataka EM-DAT (The Emergency Disasters Data Base) kojom upravlja CRED na Katoli~kom sveu~ili{tu Louvain u Belgiji (http://www. U ovom radu napravljena je analiza prirodnih katastrofa za sljede}e zemlje: Hrvatsku. zatra`ena me|unarodna pomo}. datum. `ivotinjski stampedo. Sveu~ili{ta u Zagrebu. \u{ina 7. progla{eno stanje uzbune.7. Kriteriji koji odre|eni doga|aj treba ispuniti da bi bio registriran u ovim bazama podataka su sljede}i: broj poginulih 10 ili vi{e. 2008) ove dvije baze koriste istu klasifikaciju tipova katastrofa {to je omogu}ilo integraciju podataka i njihovu analizu. za sve tipove hazarda osim za biolo{ke. a podaci iz NATHAN baze podataka katastrofa koju odr`ava Minhensko osiguravaju}e dru{tvo (http://mrnathan. politi~ke ili kulturne (ABOLMASOV et al. Druge po opasnosti su klimatske katastrofe s 40% ljudskih `rtava (ili 992 izgubljena ljudska `ivota). 2008) su sljede}i: • geofizi~ke katastrofe su doga|aji ~ije je porijeklo iz podzemlja: potresi. Hrvatska Rudarsko-geolo{ki fakultet. uni{tavanje i ljudske patnje”. Najve}i broj ljudskih `rtava (1100) dogodio se za vrijeme potresa u Skopju 26. Tipovi prirodnih katastrofa i njihov utjecaj na ljude i materijalna dobra razlikuju se s obzirom na geografski polo`aj. • biolo{ke katastrofe su prouzro~ene izlaganjem `ivih organizama bacilima i otrovnim tvarima: epidemije. international data bases Metodologija prikupljanja podataka Analiza ukupnog broja prirodnih katastrofa i ukupnih ekonomskih gubitaka uslijed prirodnih hazarda u svijetu pokazuje trend porasta u posljednjih 50 godina. 2009). Postoji vi{e definicija prirodnih katastrofa. prirodni hazardni doga|aji.

& RUNDI]. ukupno 22 prirodna doga|aja su tretirana kao katastrofalna u istom razdoblju i na istom podru~ju i to: 9 (ili 41%) klimatskih.448. Va`nost prikupljanja podataka o prirodnim hazardima. LITERATURA ABOLMASOV. . Centre for Research on the Epidemiology of Disasters. Brussels. Oba ova doga|aja zahvatila su isto podru~je smje{teno u sredi{njem dijelu biv{e Jugoslavije.600.– Disaster data: A Balanced Perspective. Osim toga. Issue No 13.886. 14% (ili 885. koja su prouzro~ila najve}u ekonomsku {tetu. Sustavno prikupljanje podataka s obzirom na u~estalost i u~inke katastrofalnih doga|aja predstavlja vrijedan izvor informacija za razli~ita tijela lokalne samouprave i nacionalne uprave koja se bave prostornim ure|enjem i za{titom i spa{avanjem ljudi od prirodnih katastrofa. B.): Proceedings of the XIII International Eco-Conference: Environmental Protection of urban and suburban settlements. Belgium.– In: ALEKSI]. kao i vo|enje regionalnih i lokalnih baza podataka.220) ozlije|enih uslijed geofizi~kih katastrofa.000 USD) otpada na klimatske katastrofe. ekstremne temperature.088) ozlije|enih uslijed klimatskih katastrofa. GUHA-SAPIR. do danas nije prepoznata od strane dr`avnih institucija na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. Ukupna ekonomska {teta iznosila je 4.313. S obzirom na ekonomske {tete.726. G.000 km2 u zemljama Zapadnog Balkana (Izvor: IMF. dogodilo ukupno 53 katastrofalna doga|aja tijekom kojih je ozlije|eno 100 ili vi{e ljudi i to: 31 hidrolo{ka katastrofa (58%).emdat. Iako se podaci o prirodnim katastrofama za sve zemlje u regiji mogu prona}i u globalnim bazama podataka.be/publications/.451) ozlije|enih uslijed hidrolo{kih katastrofa.353. 8 (ili 36%) hidrolo{kih i 5 (ili 23%) geofizi~kih doga|aja. 10% (ili 652.290.000 USD) na geofizi~ke katastrofe. (2009): The socioeconomic influence of geological hazards. (ed.4. http://www. po`ari) iako su naj~e{}e hidrolo{ke katastrofe (npr. (2008): EM-DAT’s new disaster classification. Zaklju~ak Vi{e od 22 milijuna ljudi `ivi na pribli`no 264. 2009). i 8% (ili 526. mnogi detaljniji lokalni podaci nedostaju. 31% (ili 1. na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe.973. su{e.2009).10. tipovi prirodnih katastrofa.894. Dva pojedina~na klimatska doga|aja. Novi Sad. od 21. Accessed September 25.158. D.. 9 klimatskih katastrofa (17%) i 3 meteorolo{ke katastrofe (6%). M. Analiza broja ozlije|enih ljudi pokazuje da je ukupan broj ozlije|enih ljudi iznosio 6. LJ.090) ozlije|enih uslijed meteorolo{kih katastrofa. poplave) nisu pohranjeni po pojedinim dr`avama. Na temelju ovoga se zaklju~uje da ljude najvi{e ugro`avaju klimatske katastrofe (npr. (http://www. org. koji zahva}aju nekoliko susjednih zemalja (npr. 10 geofizi~kih katastrofa (19%). Na tre}em mjestu nalazi se ve} ranije spomenuti potres u Skopju 1963.000 USD) na hidrolo{ke katastrofe i 24% (ili 1. CRED CRUNCH News. Ecological movement of the City of Novi Sad.000 USD od ~ega 45% (2. poplave i odre|eni tipovi klizi{ta).imf. 347–355. jer ne zadovoljavaju zadane kriterije s obzirom na stupanj {tete ukoliko se promatra samo odre|ena dr`ava.119. HAD@I-NIKOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 169 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book U istom se razdoblju. godine. bila su su{a (iz srpnja 1990) i poplava (iz listopada 1990). a relativni udjeli s obzirom na tip katastrofalnog doga|aja su sljede}i: 68% (ili 4. Rezultati analiza pokazuju da se u ovoj regiji pojavljuju svi tipovi prirodnih hazarda i prirodnih katastrofa.

kada se tako|er o~ekuje i intenzivnija implementacija aktivnosti projekta: nabavka opreme za kabinetska i terenska istra`ivanja. nabavka avionskih i satelitskih snimaka. U implementaciji projekta s hrvatske strane sudjeluju sastavnice Sveu~ili{ta u Splitu (Gra|evinsko-arhitektonski fakultet). N. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Japansko-hrvatski bilateralni projekt “Identifikacija rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj” – pilot podru~ja Japanese-Croatian bilateral project “Risk identification and land-use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia” – pilot areas Snje`ana Mihali}1. ekstenzometri. S. te Me|unarodni konzorcij za klizi{ta (International Consortium on Landslides. O. Bonacci (Sveu~ili{te u Splitu). O`ani} (Sveu~ili{te u Rijeci). razvoj sustava ranog upozoravanja navedenih geohazarda. Ostala pilot podru~ja definirat }e se u drugoj polovici 2010. rizik. a Ministarstvo znanosti. Hrvatska Gra|evinski fakultet. Pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta U okviru aktivnosti Radne grupe za klizi{ta planiraju se sljede}e skupine aktivnosti: geotehni~ka istra`ivanja klizi{ta (istra`iva~ko bu{enje. Pierottijeva 6. piezometri. sc. godine. (iii) radna grupa za kartiranje hazarda i primjenu u prostornom planiranju (voditelji doc. dr. kao i za tro{kove razmjene japanskih i hrvatskih znanstvenika za potrebe zajedni~kog istra`ivanja. flash floods. Kisi} (Sveu~ili{te u Zagrebu). totalna stranica. DPRI). Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj `upaniji. seizmografi. dr. sc. te pilot podru~je radne grupe za buji~ne tokove na podru~ju Vinodolske doline (Slani potok). H. inklinometri. risk. dr. koordinator projekta prof. Arbanas i prof. Znanstvena istra`ivanja provodit }e se na pilot podru~jima u Primorsko-goranskoj `upaniji. obrada i priprema podataka za prostorne analize. Aktivnosti na projektu podijeljene su u tri radne grupe: (i) radna grupa za klizi{ta (voditelji prof. K. Do lipnja 2010. Y. voditelj projekta prof. Purgar (MZO[). Sassa). uspostavljanje sustava prijenosa i obrade podataka. 10 000 Rijeka. godine. Sveu~ili{ta u Rijeci (Gra|evinski fakultet) i Sveu~ili{ta u Zagrebu (Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) te Hrvatski geolo{ki institut. opremanje prostora za kabinetska istra`ivanja. I. razvoj metodologija za procjenu i zoniranje hazarda klizanja i bujica. Mihali} i prof. sc. @eljko Arbanas2. obrazovanja i {porta (MZO[) sufinancirat }e projekt izravnim u~e{}em u ukupnom iznosu od pribli`no 180. (ii) radna grupa za buji~ne poplave (voditelji prof. sc. kao i nabavka postoje}ih geolo{kih. 10 000 Zagreb. Prora~un projekta koji }e financirati japanska Vlada iznosi 4 milijuna eura. sc. sc. dr. Japan Key words: landslides. a ukupno trajanje projekta je 5 godina. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{ta. Partnerske institucije s japanske strane su: Sveu~ili{te u Niigati (Research Center for Natural Hazards and Disaster Recovery) i Sveu~ili{te u Kyotu (Disaster Prevention Research Institute. Japan Op}enito o projektu U okviru vi{egodi{nje vrlo uspje{ne tehni~ke suradnje izme|u Republike Hrvatske i Japana. dr. dr. sc. Upravu projekta s hrvatske strane sa~injavaju: direktor projekta V. dr. godine definirana su pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta na podru~ju Rijeke (klizi{te Grohovo) i Zagreba (klizi{te Kostanjek). Viktora Cara Emina 5. Sveu~ili{ta u Rijeci. N. izrada uputa za primjenu karata hazarda u prostornom planiranju.000 eura. Partner MZO[-u u ovom projektu je Japanska agencija za me|unarodnu suradnju (JICA – Japan International Cooperation Agency). Martin Krka~1 & Sanja Dugonji}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. O`ani} i prof. znanstveni projekt. zamjenica voditelja projekta prof. bujice. Prora~un osiguran od japanske Vlade namijenjen je za donaciju opreme Hrvatskoj. Ovaj projekt spada me|u 10 projekata koji su odabrani u konkurenciji od 142 projektna prijedloga iz cijeloga svijeta. sc.170 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Specifi~ni ciljevi projekta su: razvoj metodologija procjene rizika klizanja i bujica. dr. analiza inici- . scientific join research. Sveu~ili{ta u Zagrebu. ICL). Projekt je zapo~eo u travnju 2009. instalacija opreme na terenu. in situ i laboratorijska ispitivanja uzoraka tla). Yamashiki). dr. geotehni~kih i geodetskih podataka. @. uspostavljanje sustava za geodetsko i geotehni~ko pra}enje klizi{ta (GPS. Marui). Op}i cilj projekta je razvoj metodologija za prevenciju i ubla`avanje prirodnih hazarda klizanja i buji~nih tokova. ki{omjer). sc. japanska Vlada je u sklopu me|unarodnog natje~aja programa “Suradnja u podru~ju znanstvenih i tehnolo{kih istra`ivanja za odr`ivi razvitak’’ odobrila financiranje hrvatsko-japanskog projekta “Identifikacije rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje opasnosti od klizanja i buji~nih poplava u Hrvatskoj’’.

000. a nastalo je u miocenskim naslagama sarmatske do gornjo-panonske starosti. visina od no`ice klizi{ta do ~ela klizi{ta DH=165 m.4. Procjena je da je trenutno stanje stabilnosti relativno nisko. Inicijalno klizi{te je nastalo 1963. Prema in`enjerskogeolo{kom modelu klizi{ta. zbog eksploatacije u povr{inskom kopu cementnog lapora. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 171 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book jalnih uzroka klizanja (oborine i potresi). Klizanjem je zahva}eno podru~je pribli`ne povr{ine oko 1. 64/4. 2005). Ukupna duljina klizi{ta iznosi L=425 m. a pokrenuta masa u cijelosti je pregradila korito Rje~ine. Klizi{te Kostanjek predstavlja kompleksno klizi{te. Inicijalno klizi{te je nastalo pokretanjem mase unutar deluvijalnog pokriva~a u no`ici padine neposredno uz samu Rje~inu. podizanja razine podzemnih voda u padini ili eventualnog seizmi~kog doga|aja mogu o~ekivati nova klizanja. po srednjoj oko 12.. (2005): Complex landslide in the Rje~ina valley (Croatia): Origin and sliding mechanism. ili eventualnog seizmi~kog doga|aja. JURAK. M. Procjena volumena pokrenute mase kra}e se od 850. . 65 m i 90 m. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. a klizanjem su zahva}eni i vapnena~ki blokovi na fli{u na vrhu padine (BENAC et al.. LITERATURA BENAC. numeri~ko modeliranje klizi{ta i bujica. Grad Zagreb Klizi{te Kostanjek nalazi se na zapadnom dijelu Podsljemenske zone u Zagrebu. @.– Disertacija. pokrenuti materijal zauzeo je relativno stabilan polo`aj bez provedbe sanacijskih radova. ORTOLAN.. Primorsko-goranska `upanija Klizi{te Grohovo nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline rijeke Rje~ine u zale|u Rijeke. O[TRI]. Klizi{te Grohovo. dok je sredi{nji dio doline izgra|en u naslagama paleogenskog fli{a. Klizi{te je i danas aktivno. Ovo klizi{te je reaktivirano retrogresivno klizi{te. Rijeka. sastavljeno od nekoliko razli~itih kliznih tijela s obzirom na stanje aktivnosti. podizanja razine podzemnih voda u padini i vode u koritu Rje~ine.2 km2 s oko 500 stambenih i gospodarskih objekata. Klizi{te Kostanjek. @. & O@ANI]. N. ^.000 m3 do 2. U posljednjih nekoliko godina Grad Zagreb financira izradu projekta sanacije klizi{ta u okviru ~ega su provedena detaljna geodetska snimanja klizi{ta i postavljeni su reperi za geodetsko pra}enje pomaka klizi{ta. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. a odgovaraju plohama slojevitosti u sarmatskim i gornjo-panonskim naslagama. Klizi{te Grohovo predstavlja kompleksno klizi{te i sastavljeno je od 13 razli~itih kliznih tijela. Sveu~ili{te u Zagrebu. Monitoringom su uo~eni manji pomaci i daljnji razvoj klizanja u gornjim dijelovima padine. osim regulacije korita Rje~ine u zoni klizanja.– Bulletin of Eng ineering Geology and the Environment. Ukupno je u pokretu po najdubljoj kliznoj plohi oko 32. na podru~ju fli{ne sinklinale ome|ene rasjedima na kontaktu s vapnena~kim bokovima doline. 361–371. {irina pokrenute mase Wd= 80 do 200 m.8x106 m3.. i po najpli}oj oko 7x106 m3 stijenske mase. Prema ORTOLAN (1996) klizne plohe utvr|ene su na dubinama od cca 50 m. (1996): Formiranje prostornog in`enjersko-geolo{kog modela dubokog klizi{ta s vi{e kliznih ploha (na primjeru klizi{ta Podsused). te razvoj sustava za rano upozoravanje.000 m3. Vapnenci kredne i palogenske starosti izgra|uju vrhove padine. debljina pokrenute mase Dd= 6 do 20 m. V. Nakon po~etnog klizanja. ovo klizi{te je tako|er reaktivirano retrogresivno klizi{te.6x106 m3. 236 str. mogu o~ekivati nova klizanja. kojega je interpretirao ORTOLAN (1996). ARBANAS.

uvjetno nestabil- . Podru~je je uglavnom pokriveno. te niza dijagonalnih rasjeda koji se mogu smatrati linijskim izvorom potresa. te koherentnog i nekoherantnog tla. list Ivani} Grad (BASCH. te je za svako podru~je prilo`ena i posebna legenda.000. engineering geological complex Uvod Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. landslides. predstavlja temeljnu istra`iva~ku djelatnost ~iji je glavni zadatak znanstveno prou~avanje in`enjerskogeolo{kih zna~ajki prostora. Medvednicu. U pogledu seizmi~ke aktivnosti dominantno je epicentralno podru~je Ka{ine. Stabilnost planinskog podru~ja definiraju kartirana klizi{ta i nagib padine. s obzirom na potencijal likvefakcije. mjerila M 1:100. Na istoku lista kod Ivani} Grada teren je blago bre`uljkast. To je poznato epicentralno podru~je u kojem su potresi posljedica su~eljavanja struktura panonskog bazena i onih “medvedni~ko-kalni~kog pru`anja”. Dvije dodatne karte su seizmotektonska karta i karta s kategorijama terena po stabilnosti.000.000 pokriva (KUK & PRELOGOVI]. unstable slopes. Vukomeri~ke gorice i @umbera~ku goru. je kompilacijska karta sastavljena od tri faktorske karte: od Osnovne geolo{ke karte. list Ivani} Grad (SLI[KOVI] & [ARIN. 1999). nepropusnost pokriva~a. map. a jugoisto~no pribre`je Medvednice karakteriziraju blagi bre`uljci. ponajvi{e na dubini od 10 do 20 km. Josip Kolari} & Laszlo Podolszki Hrvatski geolo{ki institut. Na jugozapadnom dijelu lista Ivani} Grad teren se blago uzdi`e prema Vukomeri~kim goricama. Hidrogeolo{ka karta. nestabilne padine. Geolo{ka karta Kao preduvjet za izradu osnovne in`enjerskogeolo{ke karte potrebno je imati gotovu osnovnu geolo{ku kartu. Zbog pokrivenosti terena za kategorizaciju stijena i tala kori{tena su geomehani~ka izvje{}a za graditeljstvo. Seizmotektonska karta Dodatna Seizmotektonska karta M 1:300. Na sjeverozapadnom dijelu lista Ivani} Grad dominira masiv Medvednice. mjerila M 1:300. list Ivani} Grad. Sachsova 2. 1983). Hrvatska Klju~ne rije~i: in`enjerska geologija. Na gradskom podru~ju imamo i do 20 istra`nih radova na km2 dok u neurbaniziramom dijelu na km2 otpada 1–2 rada. Uz kartu klizi{ta i erozije. a u ravni~arskom dijelu kao osnovu za stabilnost terena. Nada Bastali}. klizi{ta.172 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. to je zona koja zahva}a sjeverne obronke Bilogore. u mjerilu 1:100. s malo otvorenih izdanaka. Ovakav nerazmjer podataka rije{en je odabirom karakteristi~nih profila. te mogu}nost pojavljivanja erozije. 1999) podru~je lista Ivani} Grad. Zbog tih razloga hidrogeolo{ka karta je neophodna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte. U planinskom dijelu su ~etiri kategorije stabilnosti: stabilno podru~je.000. Podru~je izme|u rijeke Save i Vukomeri~kih gorica ~ini Turopoljska ravnica. List Ivani} Grad Osnovne in`enjerskogeolo{ke karte obuhva}a podru~je povr{ine 1349 km2 i u cijelosti pripada teritoriju Republike Hrvatske. Ovo podru~je je seizmi~ki vrlo aktivno s brojnim jakim i katastrofalnim potresima. slabo o~vrslih i klasti~nih stijena. uvjetno stabilno podru~je. U Hrvatskoj. 10 000 Zagreb. Izvori malih izda{nosti markiraju podno`je klizi{ta. list Ivani} Grad Basic engineering geological map. Projekt Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta Republike Hrvatske (OIGK RH). karta. Osnovna geolo{ka karta rje{ava stratigrafske probleme i me|usobne odnose pojedinih geolo{kih jedinica. prikazuje vodopropusnost pojedinih naslaga i njihov me|usobni odnos (hidrogeolo{ke veze utvr|ene trasiranjem). Izdvojena su dva tipa terena: planinski i ravni~arski. Zbog kompatibilnosti listova dogovoreno je da se geolo{ka karta upotrijebi kao faktorska karta i u potpunosti preuzme bez obzira na nove spoznaje o terenu. uzeta je razina podzemne vode. Ivan{~icu. Pozicioniranjem ovih izvje{}a na kartu dolazimo u nesrazmjer u istra`ivanju terena. Hidrogeolo{ka karta Druga faktorska karta koja je potrebna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte je zavr{ena osnovna hidrogeolo{ka karta. Kalnika. Hipocentri potresa su uglavnom iznad Mohorovi~i}eva diskontinuiteta. Karta kategorije terena prema stabilnosti Temeljem in`enjerskogeolo{kih podataka izra|ena je faktorska karta stabilnosti terena u mjerilu M 1:300. in`enjerskogeolo{ka karta obuhva}a cijelu lepezu in`enjerskogeolo{kih ~lanova i kompleksa – na listu se nalaze kompleksi ~vrstih. Za in`enjersku geologiju hidrogeolo{ka karta predstavlja dragocjen dokument upravo u poznavanju izvora malih izda{nosti (iako nisu primarni na toj karti). Ivani} Grad sheet @eljko Miklin. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta.000. komunalne poslove i prometnice. Osnovne hidrogeolo{ke karte i karte klizi{ta i erozije. in`enjerskogeolo{ki kompleks Key words: engineering geology. Cijelo podru~je je i pod utjecajem rasjedne zone `umbera~ko-medvedni~ko-kalni~kog rasjeda.

– Arhiv HGI. znanstveno su obra|eni egzodinami~ki procesi i pojave u prostoru (klizi{ta. Temeljem terenskih in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. rudarstvu.– Int. Min. and Geomech. industriji i drugdje. 13–16.– Bulletin IAEG. J. U nizinskom dijelu izdvojene su dvije kategorije vezane uz razinu podzemne vode: podru~je dubljeg vodnog lica. Mech. In`enjerskogeolo{ka karta prikazuje prirodna svojstva terena koja }e biti primijenjena kod projektiranja u gra|evinarstvu. metodama koje preporu~uju WP/WLI (1990): i International Society for Rock Mechanics (ISRM. uklju~uju}i i snimanje morfolo{kih i drugih odlika sustava diskontinuiteta. Podaci o in`enjerskogeolo{koj gra|i predo~eni na karti omogu}uju razvoj i izgradnju u skladu s geolo{kom sredinom i na taj na~in osiguravaju sigurnost. I. & PRELOGOVI]. & [ARIN. erozija). razine 4–6 m. koje zahtijeva slo`enije temeljenje. WP/WLI (1990) Suggested nomenclature for landslides.. Commission on standardization of laboratory and field tests. Abstr. za{titi okoli{a i ocjeni pogodnosti terena za izgradnju infrastrukturnih objekata. te za kapitalnu izgradnju.– Arhiv HGI. Sci. A. nestabilne padine. Zagreb. Nakon obrade podataka prikupljenih terenskim istra`ivanjima i geome- hani~kim laboratorijskim ispitivanjima imamo parametre koji omogu}uju kategorizaciju stijenske mase i tala. list Ivani} Grad – karta i tuma~. KUK. V. Pergamon Press Ltd. Zagreb. Digitalni geokodirani in`enjerskogeolo{ki podaci omogu}uju dinami~nost u izradi i interdisciplinarno kori{tenje rezultata istra`ivanja.– RGN fak. E. 1978). okarakterizirano je jednostavnim temeljenjem i podru~je pli}eg vodnog lica. 15..4. Izdvojena je kao posebna kategorija i podru~je savskog poloja. Cilj projekta je u sklopu izrade OIGK RH i IG informacijskog sustava omogu}iti interdisciplinarno kori{tenje in`enjerskogeolo{kih podataka. (1983): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100 000. In`enjerskogeolo{ka karta Na listu su prikazane in`enjerskogeolo{ke odlike i kategorizacija stijenskih masa i tala.. elektroprivredi. trajnost i ekonomi~nost izgra|enih objekata. London. vodoprivredi. LITERATURA BASCH. No 41. a posebno za{titu okoli{a. posebno u prostornom planiranju. Zagreb. Rock. ISRM International Society for Rock Mechanics (1978): Suggested methods for the quantitative description of discontinuities in rock masses.. 319–368. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 173 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book no podru~je i nestabilno podru~je. (1999): Prostorni plan grada Zagreba – seizmolo{ka i seizmotektonska studija. (1999) Osnovna Hidrogeolo{ka karta i tuma~ za list Ivani} Grad. O. SLI[KOVI]. od 6–8 m. formiraju se in`enjerskogeolo{ki modeli karakteristi~nih geolo{kih sredina. .

svibnja. hazard Key words: landslide. Pojednostavljena preliminarna karta hazarda klizi{ta Podsljemenske urbanizirane zone i grafi~ki prikaz zastupljenosti klizi{ta. tako da su prikupljene korisne informacije za procjenu potencijala sloma tla. hazard Klasi~nim kartiranjem utvr|eno je 707 klizi{ta i izra~unato optere}enje klizi{tima na kvadrati~noj mre`i od 1 km2. Podru~je Podsljemenske urbanizirane zone kartirano je geolo{ki. Ivan He}imovi}1 & Laszlo Podolszki1 Hrvatski geolo{ki institut. Hrvatska Gra|evinski fakultet Osijek. te srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. Vlada zadu`uje tijela dr`avne uprave i druga nadle`na tijela da u okviru svoje nadle`nosti odmah pristupe izradi programa. 2009. Simplified preliminary landslide presence map of the “Sljeme foothills suburbanized area” and graphical representation of landslides and their average load value of slides susceptibility. ili rigorozno (precizno) zoniranje. nestabilnosti padina i likvefakcije odre|ena su tri stupnja pristupa zoniranja (ISSMFE Technical Committee for Geotechnical Eartquake Engineering –1999). planova i akata za provedbu procjene u cilju smanjenja opasnosti i spremnosti za djelovanje u otklanjanju posljedica od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a (DUZS. Aktom od 5. square mesh. Za ovo zoniranje bili su Slika 1. Tijekom 2005–2007 godine sustavno se kartiralo podru~je povr{ine 172 km2. Sachsova 2. Figure 1. a izolinijama su spojene iste vrijednosti. Za svako procjenjivanje pokreta tla. 2009). Drinska 16a. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. Ovakva istra`ivanja potpomognuta su i nizom geomehani~kih analiza provedenim u svrhu dobivanja relevantnih podataka o kvaliteti tla ili stijene. Osijek. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” Preliminary hazard map of the “Sljeme suburban area” @eljko Miklin1. Centru svakog kvadrata pridru`ena je vrijednost optere}enosti klizanjem. godine Vlada Republike Hrvatske donosi procjenu ugro`enosti RH od prirodnih i tehni~ko – tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki institut je uvidom u svoju bazu podataka ocijenio da postoji mogu}nost izrade prelimi- narne karte hazarda od klizanja u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni. kvadrati~na mre`a. Tako je dobivena preliminarna karta hazarda od klizanja. @eljko Ortolan2. hidrogeolo{ki i in`enjerskogeolo{ki. Prema mjerilu i prema geotehni~kim istra`ivanjima Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” ulazi u III stupanj zoniranja.174 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

To su dokazano pouzdani indikatori najslabije “karike u lancu posmi~ne ~vrsto}e”. ISSMFE (1999): Manual for Zonation on Seizmic Geotechnical Hazards (Revised Version). s tim da najve}e optere}enje klizanjem je u 133 kvadratu i iznosi 61%. Naime I. Japan. LITERATURA CHACON. 5–10%. te 39 pokusa d`epnim penetrometrom i 232 pokusa krilnom sondom. New Zealand. te 176 granulometrijskih analiza. T. uz veli~ine nagiba padina. 2007. Analizirano je 24 granica stezanja. 10 SEM analiza.. I. (2010): Liquid limit – reliable indicator of the shear strength and its influence on sliding hazard. 12 zemljovida M 1:3 000.– 11th IAEG Congress 2010 (in print) Auckland. Izra~unata je i srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem.74/07. Kanada Awaji-cho 2–23 Chiyoda-ku. ORTOLAN.). Iz bu{otina je uzeto 911 uzoraka na 208 lokacija. bez analize faktora rizika. & BRKI]. @.71. Tako dobivene podloge bile su osnova za izradu preliminarne karte hazarda od klizanja. V. minimalne dubine podzemnih voda. (2007) Detaljna in`enjerskogeolo{ka karta podsljemenske urbanizirane zone. S povr{ine je uzeto 530 uzoraka tla na 500 lokacija. 2010). J. R. Na 7 uzoraka izmjerene su jednoosne ~vrsto}e stijene. M 1: 5000 (DIGK – I faza). 2006). 20–30% i >30% zastupljenosti klizi{ta..72. Tokyo 101–0063. 22 kemijske analize te 40 paleontolo{ke analize (MIKLIN et al. MLINAR. REPUBLIKA HRVATSKA.. MIKLIN. Spajanjem istih vrijednosti sredi{ta kvadrata na~injene su izolinije zastupljenosti povr{ina klizi{ta u postotcima. Iz tako prikupljenih uzoraka na~injeno je 1166 pokusa granica te~enja. @. u kona~noj karti hazarda biti }e Atterbergove granice te~enja i indeksi plasti~nosti materijala. MIKLIN. FERNANDEZ. bez tre}e dimenzije – dubine.– The Japanese Geotehnical Society. 22 kvantitativne termi~ke analize i 20 rendgenske analize. svibnja 2009.. realnih i potencijalnih ploha i/ili zona sloma (ORTOLAN et al. 64 str. Multivarijatne analize “Detaljne in`enjerskogeolo{ke karte podsljemenske urbanizirane zone (DIGK – faza I)” izra|ene su pomo}u Arc Info (ESRI) alata. @. Na~injeno je 150 kvadrata. povratni periodi oborina velikog intenziteta.45%. Preliminarna karta hazarda klizanja temeljena je na ~injenici postojanja klizi{ta na odre|enim povr{inama (na kojima }e se pojavljivati i ubudu}e) – iz DIGK-faza I..4. @. Tako dobivena karta predstavlja preliminarnu kartu hazarda definiranu na osnovi gusto}e klizi{ta (Sl. Tako spojene izolinije zastupljenosti povr{ina klizanja u postotcima omogu}ile su kategoriziranje u pet kategorija: <5%. povratnih perioda i jakih potresa... prema (CHACON et al.– Bulletin of Engineering Geology and the Environment. Faza DIGK daje samo plo{ni prikaz. & JURAK. Podru~je istra`ivanja prekriveno je kvadrati~nom mre`om. IRIGARAY. . koja iznosi 13. 65/4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 175 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book potrebni terenski i laboratorijski podaci.. 73.. In situ testovima na~injeno je 200 SPP testova na 200 lokacija. sanirana i inicijalna. isto toliko pokusa granica plasti~nosti. 1. 2007). DR@AVNA UPRAVA ZA ZA[TITU I SPA[AVANJE (DUZS) 2009: Procjena ugro`enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. & EL HAMDOUNI. polo`aj slojeva.– Hrvatski geolo{ki institut.. za svaki je izra~unata povr{ina pod klizi{tem te se tako dobio postotak klizi{ta po km2. Sugayama Building 4F. Iskartirano je 707 klizi{ta i za svako je ispunjen katastarski list. 341–411. koje tek valja istra`iti tijekom izrade DIGK-faza II. tj. 70. @. C. Kako su klizi{ta u uskoj vezi s erozijom kartirana je i erozija. Zagreb 07. Zagreb. TC4. Izra|eno je 38 in`enjerskogeolo{kih i geolo{kih karata mjerila 1:5000.. u prosjeku na 1 km2 uzeto je 8 uzoraka tla s 4 lokacije. (2006): Engineering geology maps: landslides and geographical information systems. HE]IMOVI]. s povr{inom kvadrata od 1 km2. a na 21 uzorku tla na~injene su jednoosne ~vrsto}a tla. Karta klizi{ta s katastrom klizi{ta prikazuje lokacije i konture klizi{ta koja su kategorizirana u aktivna. TECHNICAL COMMITTEE FOR EARTHQUAKE GEOTECHNICAL ENGINEERING. umirena. Osnovni faktor rizika. 10–20%.000.

m. in`enjerska geologija. odnosno neki od njenih lito~lanova. Sachsova 2. 2000). 1971). Hidrauli~ka vodljivost mijenja se bo~no unutar vodonosnog “horizonta”. Ovaj teren pripada kr{kom dinaridskom pojasu. (Sv. Raznovrsnost u granulaciji ovog sedimenata dovodi do vrlo raznolikih litolo{kih ~lanova s razli~itim IG i HG svojstvima. 21212 Ka{tel Su}urac. ovisno o lokalnoj razlomljenosti. Petar Hr`enjak2. U dva navrata (minimum i maksimum) su obavljena pokusna crpljenja svih triju HG bu{otina. unutar propusnih ~lanova dolazi do nakupljanja podzemne vode (Sl. kamenolom.d. provedeni opse`ni istra`iva~ki radovi. 100–250 MPa) stijena. MARINOS & HOEK. 1987). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke fli{kih naslaga u podru~ju eksploatacijskog polja Sv. s litolo{kim sastavom. Juraj – Sv. Fli{ se sensu stricto ne smatra kr{em jer se sastoji od raznovrsnih klasti~nih stijena. utvr|eno je da se radi o vrlo heterogenim stijenama koje se kre}u u kategorijama od vrlo slabih (R1. F. U hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih terena u regionalnom mjerilu. hidrogeolo{ka (HG) i geotehni~ka istra`ivanja prikazana u ovome radu. Zna~ajke stijenske mase izra`ene su preko Geolo{kog indeksa ~vrsto}e prema modificiranoj GSI klasifikaciji (SONMEZ & ULUSAY. 1). hidrogeologija. zbog prisutnosti nepropusnih laporovitih slojeva. jer pojedini litolo{ki ~lanovi mogu biti vodonosni. Kako su strukture u ovome dijelu terena paralelne s dinaridskim pravcem pru`anja (SZ-JI). MARJANAC. quarry. Ta se stijenska masa.–2009. U podru~ju istra`ivanja fli{ke su naslage talo`ene tijekom srednjeg eocena (MARIN^I] et al. Kajo near Split Josip Terzi}1. Juraj) ne}e biti mogu}a bez pro{irenja odvodnje. Ipak. a izbu{eno je i ukupno 5046 m radi izra~una rezervi. Hrvatska Klju~ne rije~i: fli{. Kajo) su 2008. Cilj provedenih IG i geotehni~kih istra`ivanja na podru~ju eks- . Kajo kod Splita Hydrogeological and engineering geological characteristics of the flysch deposits within the exploitation field of St. strukturom i teksturom stijene.m. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Radi se o vrlo slabim do dobrim stijenskim masama (Tabl. 10 000 Zagreb. kalksiltite i susjedne lito~lanove du`inom oba dva kamenoloma varirale su od 78 do 84 m n. engineering geology. stabilnost kosina. Danas se ova dragocjena cementna sirovina zahva}a u tri velika kamenoloma (“tupinoloma”) u vlasni{tvu tvrtke Cemex Hrvatska d. zna~ajki stijenske mase i tro{enja. Obzirom na fizikalno mehani~ke zna~ajke intaktnog materijala izdvojenih lito~lanova. hydrogeology. Provedenim istra`ivanjima za potrebe izrade IG modela potvr|ena je povezanost fizikalno-mehani~kih zna~ajki intaktne stijene. Prikazana litolo{ka ra{~lamba (Tab.. Najvi{a je u podru~ju dana{njeg platoa Sv. a nastaje tzv.b. Postoji mogu}nost crpljenja podzemne vode i njenog kori{tenja kao tehni~ke vode za polijevanje putova unutar kamenoloma. fli{ke se naslage smatraju nepropusnima – barijerom. 1) odre|ena je na temelju objavljenih istra`ivanja (KERNER. mutnim strujama – turbiditima. 1). Croatia Podru~je Ka{telanskog zaljeva kod Splita izgra|eno je od naslaga eocenskog fli{a. U tablici 1 ukratko su prikazane osnovne IG i HG zna~ajke litolo{kih ~lanova. Juraj – St. 1999. Izdvojeni karakteristi~ni litolo{ki ~lanovi u naslagama fli{a ujedno definiraju IG. Na dva kamenoloma (Sv Juraj i Sv. no u regionalnom mjerilu on je sastavni dio kr{kog dinaridskog pojasa.. popre~no na fli{. 1) gdje se kre}e unutar reda veli~ine 10–4 do 10–5 m/s. kemizmom i tektonikom. Fli{ je kompleks naslaga koji se sastoji od vi{e lito~lanova. Razine podzemne vode u vodonosnom horizontu koji se prote`e kroz kalkarenite. Juraj kod HG bu{otine B-8A (Sl. Madlena O`ani}3 & Jasmina Luka~ Reberski1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. kako gdje. i trenutna situacija je uravnote`ena. Pierottijeva 6. od ~ega 582. Podzemna voda drenira se tunelom i sustavom drena`nih bu{otina. no daljnja eksploatacija ispod kote 80 m n.53 m s jezgrovanjem radi IG/geotehni~ke interpretacije i 200 m u HG bu{otinama u kojima su provedena pokusna crpljenja. nema strujanja kr{kih podzemnih voda iz vapnenaca (osim po izrazito razlomljenim preferiranim pukotinskim zonama) pa se fli{ smatra potpunom ili “vise}om” barijerom. 1–5 MPa) do vrlo ~vrstih (R5. ve} vi{e od 100 godina koriste u proizvodnji cementa.176 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Tijekom cijele godine opa`ane su razine podzemne vode automatskim mjera~ima (Diver TD). a slojevi su generalno nagnuti prema SI. 1903. Tu|mana b. odnosno obru{avanjem materijala s kopna u duboko more uz talo`enje u obliku lepeze. 10 000 Zagreb. Dra`en Navratil1. no u lokalnom mjerilu takvo tuma~enje ne stoji. Hrvatska Key words: flysch. Hrvatska 3 CEMEX Hrvatska d. odnosno geotehni~ke jedinice koje su prikazane u Tablici 1. U sklopu provedenih istra`ivanja teren je podrobno kartiran (M 1:2000). slope stability. u sklopu kojih su obavljena in`enjerskogeolo{ka (IG).d. iz ~ega je utvr|ena velika heterogenost stijenskih masa u izdvojenim lito~lanovima.

(Ss) Kalksiltit (glinoviti vapnenac).2 MPa (izmjena lapora i pje{~enjaka). (1971): Osnovna geolo{ka karta 1:100.. Litolo{ka jedinica i oznaka u profilu (Slika 1) Tamnosivi lapor s numulitima. Srednje fli{ke zone. of the Eng.67 g/cm3 (bre~okonglomerati). Slabo propusna stijenska masa. (Db) Izmjena lapora i pje{~enjaka s proslojcima bre~okonglomerata. Table 1. 2. REFERENCE KERNER.63 g/cm3 (biokalkarenit – biokalkrudit).– Geol. MARINOS. 60–83% GSI 37–58. Litolo{ki ~lanovi i njihove osnovne in`enjerskogeolo{ke i hidrogeolo{ke zna~ajke. (1987): Sedimentacija Kernerove “srednje fli{ke zone” (paleogen okolice Splita).4. stijena postaje ~vr{}a.Cg) Lapori s ve}im udjelom kalciti~ne komponente (“tupina”) Srednja fli{ka zona. (2000): Estimating the mechanical properties of heterogeneous rock masses such as flysch. 210. Geolo{ki profil popre~no na kamenolom Sv. & ULUSAY. GB-3 – geotehni~ka bu{otina. 7. GB-3 – geotechnical borehole. 73. B-8A – HG bu{otina. 103.. Juraj quarry and perpendicular to flysch structure. Indeks kvalitete HG zna~ajke i parametri jezgre RQD (raspon %) GSI 10–25. 36–84 % GSI 42–55. T. 55–91% Propusna stijenska masa. MARJANAC. 2. list Split. Kaji”) ispod no`i~nog dijela zavr{ne kosine. Tako|er. A.Wien. MAGA[. (Ms) Kalkarenit. Srednja fli{ka zona.65 g/cm3. osim u podru~ju pru`anja vrlo slabog materijala (lapora s numulitima u “Sv. P. 2. H.61 g/cm3 (izmjena lapora i pje{~enjaka). SONMEZ. & HOEK. 1). Jour.– Int.000. E. do mjestimi~no nepropusna. Juraj i fli{ku strukturu. B-8A – hydrogeological borehole. Zagreb. propusno u ja~e razlomljenim zonama. odnosno ukupne stabilnosti kopa provedene su na pet karakteristi~nih in`enjerskogeolo{kih profila metodama op}e grani~ne ravnote`e uz kru`ne i op}e zakrivljene (slo`ene) klizne plohe (Sl. geol. 2. Analize stabilnosti sustava zavr{nih kosina. Pukotinska poroznost. gusto}a (g/cm3). (St) Debritna serija. (Ms. heterogeni sediment. Srednja fli{ka zona (olistostroma). (Ms) IG zna~ajke i parametri: GSI (raspon bodova). 36.. Lithotypes and their basic engineering geological and hydrogeological properties. 743–760.8 MPa (lapori).5 MPa. R. & BOROVI]. I. R. MARIN^I]. vjesnik. analizirane su i potvr|ene lokalne pojave nestabilnosti u pojedinim dijelovima eta`nih kosina (ravninski i klinasti lom) vezane uz promjene strukturnih zna~ajki ili zna~ajna oslabljenja u stijenskoj masi. 2. ploatacijskog polja “Sv. 32–87% (naj~e{}e 79–87%) GSI 43–61. 37–85% GSI cca.60 g/cm3 (lapori). 2. & the Environment (IAEG). 177–194.9 MPa.Ss. jednoosna tla~na ~vrsto}a (MPa). 25. Juraj – Sv. Udio numulita opada prema mla|im slojevima. Srednja fli{ka zona. 46. 40.9 MPa.8 MPa (biokalkarenit – biokalkrudit). Kajo” bio je utvr|ivanje geomehani~kih uvjeta eksploatacije i stabilnosti kosina.– Verh. (1999): Modification to the geological strength index (GSI) and their applicability to stability of slopes. N.50 g/cm3 (fosiliferni lapor). 2. 2. and Mining Sc. S. ^vrsta stijena plavosive boje.4 MPa (fosiliferni lapor). 2. Mogu}e procje|ivanje samo po tektonski najrazlomljenijim zonama. Utvr|ena je zadovoljavaju}a stabilnost predlo`ene geometrije zavr{nih kosina u stati~kim i seizmi~kim uvjetima. 85–92. Gornja fli{ka zona.– Bull. Slika 1. 60. Figure 1. 72. 25–62 % GSI 44–66.68 g/cm3. F. 10–40.. of Rock Mech. Geol. Pukotinska poroznost. hidrauli~ka vodljivost ovisi o razlomljenosti (10–4 do 10–7 m/s) Djelomi~no propusna stijenska masa.9 MPa (bre~okonglomerati). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 177 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1. (1903): Gliederung Der Spalatiner Flyschformation. Geological profile perpendicular to the St. Kaoti~ni.62 g/cm3. .

1 a. First example (Fig. Discontinuities. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geological approach to rock mass stability and feasibility during the exploitation and excavation in hard rock masses Geolo{ki pristup pri ocjeni stabilnosti ~vrstih stijenskih masa tijekom eksploatacije Ivan Toma{i} & Ana Kr{ini} Faculty for Mining.178 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Detailed optimal determination of discontinuities. 10 000 Zagreb. There are three borderline examples (Figs. discontinuity measuring and analyses in many examples of hard rock masses. crumbling. perception of rock structure. The results of analyses must be the most stable rock mass and the most favorable orientation of exploitation fronts in relation to discontinuity inclination and orientations. The analysis has been based on graphical method by HOEK & BRAY (1974) and on research and experience by TOMA[I] (1986 and 1989) and TOMA[I] & JAKI] (1990). among all other. Excavation slope has inclination of 70° in direction of working platform. Tri grani~na primjera odnosa izme|u orijentacije otkopne fronte i pru`anja diskontinuiteta. when strike of exploitation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). In view of the importance of rock slope stability for economics and safety of opencast mining. mostly in quarries. otkopna fronta. in other open pit mines. Three borderline examples of relations between excavation front position and orientation of discontinuities. . Blasting. Stable rock mass and discontinuities (bedding plains and joints) have great influence on blasting works and on determination of other exploitation factors. minerski radovi This paper describes geological approach. important conclusion has been established and carried out. but disconti- Figure 1. there are other remarkable possibilities for mining engineers to obtain a reliable estimation for safe and sustainable excavation.b.c) of relations between exploitation front orientation and orientation of discontinuities (TOMA[I]. The size of stone pieces depends on using of rock mass as aggregates or as much greater stone pieces for armourstone. in civil engineering works and during formation of cuttings and embankments as well. determination of stable excavation fronts is by discontinuity analysis emphasized. Pierottijeva 6. including field structural geology studies and geological methods important for rock slope design. Blasting works Klju~ne rije~i: stabilnost stijenske mase. In this paper. Excavation front. 1a) is the case. Slika 1. Influence of geo- logical features through adjustment of blasting parameters must be taken into consideration. fragmentation. Stable rock mass is very important for safety and economics of exploitation and fragmentation in quarries. Hrvatska Key words: Rock Mass Stability. discontinuity density and discontinuity spatial relations is also important for evaluation and utilization of large stone blocks during the exploitation of natural stone blocks. On the base of exploration. Geology and Petroleum Engineering. stability and sustainable exploitation and excavation of crude rock masses. 1989). diskontinuiteti. exploitation of natural stone blocks and projecting of height and width of benches or a rock slope design are some of them. During blasting rock mass breaks into small pieces favorable for crumbling in machinery.

190 str. Grafi~ka metoda analize najpovoljnijeg polo`aja otkopne fronte u odnosu na tektonski sklop i stabilnost stijenske mase. Unstable rock mass does not enable high quality of blasting and optimal fragmentation because of low resistance of unstable rock mass to explosive charge during the explosion. On the geotechnical basis stable rock mass intensify controlling of rock fragmentation. Also utilization depends on the discontinuity spacing (discontinuity density).4. The results. Third example is the case when strike of excavation slope (dip is 70°) and strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints) are mutually perpendicular (Fig. In that case HOEK & BRAY (1974) emphasized that those unfavorable intersections between discontinuities do not exist or exist much less inside the surface between friction angle (35° in this example) and angle of rock slope inclination (70°). In this case ideal geometrical conditions exist for producing controlled or uncontrolled sliding. E. high percent of over break excavation stone blocks require much expensive costs using a secondary blasting.– Rudarsko-geolo{ko-naftni zbornik. Zagreb. According before stated better fragmentation is possible in example of orientation of excavation fronts in relation on discontinuities on Fig. All previously mentioned also depend about influence of geotechnical characteristics of rock mass and discontinuity roughness on contact surfaces. (1990): Optimalni polo`aj otkopne fronte u odnosu na strukturni sklop (grafi~ka metoda primjenom ra~unala). Based on our experience during the exploration we determined that successfulness of blasting directly depends on rock mass stability. TOMA[I]. (1989). I. 41–46. But this reality is not proved in wholeness during the field research. & BRAY.– Doktorska disertacija. In spite of high adjusted blasting pa- rameters.. 1. 1b than in the case of on Fig. (1974): Rock Slope Engineering. have confirmed that third example (Fig. (Fig. During the blasting the most favorable intersection of discontinues with excavation slope range from 45° to 90°. Optimal fragmentation of rock mass enables low expenses of blasting and favorable economic conditions for exploitation. energy of explosion spends on pushing rock mass down the slope in direction of working platform and fragmentation is not complete. TOMA[I]. Stability of rock mass in this example is more favorable than in the first example. The institution of Mining and Metallurgy. Why is that possible? Stable rock mass enables optimal resistance to explosive charges and maximal utilization of its energy during the fragmentation. 1a. 1b). V.. London. 2. I. 1c) is the most favorable for rock stability. This position of rock slope regarding discontinuities could be the most favorable for rock mass stability. J. TOMA[I]. This paper demonstrates that used method has an important application during the exploitation and excavation of hard rock masses. It is favorable for fragmentation of rock mass. . In that case primary blasting works achieves optimal fragmentation in stable rock mass and the planed desired effect. (1986): Analiza tektonskog sklopa u svrhu razrade i eksploatacije le`i{ta mineralnih sirovina. 402 p. REFERENCES HOEK. But in this case the difference is emphasized with dip of discontinuities in direction of rock mass or in direction of exploitation. 77–87. Influence of water pressure is also important for sliding and shear strength. Maybe the most resistance of rock mass to blasting is when discontinuities tend to be perpendicular to the excavation front. Zagreb. Utilization of stone blocks from natural stone deposits is favorable when discontinuities are parallel or perpendicular in relation to the exploitation front. 1 c). the strike of excavation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). Reorientation of exploitation slopes in position of stable rock mass enable optimal using of blasting methods during the excavation and fragmentation of rock mass. have dip between 35° (friction angle j) and 70°. & JAKI]. Consequently. I. based on discontinuity analysis and on field experience. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 179 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book nuities possible for inducing of sliding. The rock slope could be stable at dip angle more than 70°. In second example. Sveu~ili{te u Zagrebu. Favorableness discrepancies range from that position to bring out ±20°.

a nije utvr|eno istra`iva~kim radovima. tablica 1) koji se prema granicama plasti~nosti mo`e definirati kao visokoplasti~na glina (CH). Zbog izrazitih razlika u in`enjerskim svojstvima gline i vapnenca. Karakteristi~no je da je prisutnost gline utvr|ena samo u desnoj tunelskoj cijevi. dolomit (Tablica 2). klorit. Kvantitativnom rendgenskom analizom u istim su uzorcima utvr|ene mineralne faze: kvarc. 1 in`enjerskogeolo{ka jedinica i 2 strukturna bloka (POLLAK & NOVOSEL. muskovit. FU^EK & PALENIK.180 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. rje|e glinom. {to uglavnom pripada kategorijama od povoljne do dobre stijenske mase. 2007). limestones Uvod Tunel Kobilja~a nalazi se na Autocesti A1 Zagreb-SplitDubrovnik. Geofizi~kim istra`ivanjem (plitka refleksija) i istra`iva~kim bu{enjem izdvojena je zona tro{enja koja dopire do dubine od 25 do 50 m od povr{ine terena. a GSI=49–80).K22-GHN.333. Hrvatska Klju~ne rije~i: Tunel Kobilja~a. Ono {to je posebno obilje`ilo iskop tunela. Tomislav Novosel2. Temeljem in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. Manji dio stijenske mase prema Q klasifikaciji pripadati }e kategoriji – slaba stijenska masa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 In`enjerskogeolo{ki problemi pri iskopu tunela “Kobilja~a” Engineering-geological problems during the “Kobilja~a” tunnel excavation Tomislav @enko1. U povr{inskoj zoni tro{enja se u diskontinuitetima ~esto nalazi glinovita ispuna. O~ekivale su se Q vrijednosti u rasponu od 1. vapnenci Key words: Tunnel Kobilja~a. Za minerale glina napravljena je detaljna analiza na orijentiranim uzorcima u kojima je dokazana prisutnost jako bujaju}ih minerala glina iz skupine smektita. istra`iva~kog bu{enja (5 istra`iva~kih bu{otina ukupne dubine 167 m). obavljano je svakodnevno in`enjerskogeolo{ko kartiranje ~ela iskopa i kategorizacija stijenske mase prema RMR klasifikaciji. Debelo i dobro slojeviti vapnenci gornje krede (V. Geolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke podru~ja tunela – prognozirano i stvarno stanje Tunel je smje{ten izme|u brda Pozla gora i rijeke Matice. Prema prognoznoj RMR klasifikaciji. d. Davor Pollak2. Mogao se o~ekivati iskop u suhom. engineering-geological properties. 10 000 Zagreb. uglavnom slojevite teksture. seizmolo{ke i seizmotektonske studije (PRELOGOVI] & KUK. Potvr|eno je da stijensku masu u zoni iskopa izgra|uju vapnenci gornje krede (V. sredi{nji i ju`ni dio tunela (strukturni blok B) uglavnom sa~injava povoljna stijenska masa i u manjoj mjeri dobra stijenska masa (RMR=50–84. Na razini nivelete tunela o~ekivala se blokovita stijenska masa sa {iroko razmaknutim diskontinuitetima i uskim diskontinuitetima ispunjenim kalcitom. dionica Rav~a-Plo~e. sjeverni dio tunela (strukturni blok A) bi zbog ja~e razlomljenosti stijenske mase. Kontakt gline i vapnenca je o{tar. Sveukupna duljina tunela s portalnom gra|evinom je 847 m za lijevu i 807 m za desnu cijev. U sjevernom dijelu tunela locirani su manji. Laszlo Podolszki2 & Nikolina Ilijani}2 1 2 Institut IGH. Janka Raku{e 1. glina. Na povr{ini se nalaze blokovi velikih dimenzija koji su odijeljeni diskontinuitetima decimetarskih {irina. Prema prog- nozi. rezultat ~ega je prisutnost razli~itih speleolo{kih objekata. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. S ju`ne strane kontakt je subparalelan osi tunela uz prisutnu ja~u zonu okr{avanja. Glavne rasjedne zone su reversnog karaktera pru`anja SZ-JI. 10 000 Zagreb. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke. mjestimi~no zahva}eni procesima okr{avanja. kaolinit. Ima generalno pru`anje sjever-jug. geofizi~kih (du` cijele trase uzdu`ni refleksijski profil i u zoni portala refrakcijski profili) i laboratorijskih ispitivanja. a GSI=57–86). u istra`ivanom podru~ju izdvojene su: 1 litostratigrafska jedinica. tektonski. spojna cesta ^vor Plo~eCP Karamati}i. Tijekom iskopa tunela. Zbog toga su na st.. clay. metoda iskopa tunela i njegova za{tita morali su biti prilago|eni neo~ekivanim i novim uvjetima. Rezultati analiza ukazuju na neobi~no visok sadr`aj organske tvari (10 %) u glinovito-pra{inastom materijalu (podaci granulometrije. 2006) koji izgra|uju istra`ivano podru~je jako su okr{eni.667 do 33. s maksimalnim nadslojem od pribli`no 135 m. prate}i rasjedi s relativno {irokim rasjednim zonama pru`anja istok-zapad i sjever-jug. je pojava zone gline u du`ini od pribli`no 55 m. Sachsova 2. Osim minerala . Strukturni blokovi predvi|eni projektom gotovo su potpunosti potvr|eni iskopom. a sa sjeverne strane gotovo okomit na os tunela.d. kalcit. 3+400 km uzeti uzorci u tri terenski odre|ena razli~ita bloka. dok su u istoj zoni u lijevoj tunelskoj cijevi opa`ene samo manje pojave okr{avanja. Prolazi dijagonalno kroz masiv brda Raotina koje ima dinaridsko pru`anje (SZ-JI). 2005). K22). Nagla{ena je mogu}nost pojave kaverni koje mogu biti ispunjene glinom ili prazne. trebao pripadati povoljnoj i u manjoj mjeri dobroj stijenskoj masi (RMR=42–82. Provedene su laboratorijske analize fizi~kih i mehani~kih svojstava gline koje nisu bila obuhva}ene tijekom faze istra`ivanja tunela (Tablica 1).

5 1. PRELOGOVI].36 77. osim pojave gline u desnoj tunelskoj cijevi u du`ini od oko 55 m.24 28.15 40. & PALENIK D.57 50.96 70. Physical and mechanical properties. .3 12.96 1.9 21. Fizi~ko mehani~ka svojstva oznaka org (%) Blok 1 Blok 2 Blok 3 10.74 10.6 28.– Hrvatski Geolo{ki Institut. (2006): Izvje{}e o temeljnim geolo{kim istra`ivanjima na dionici: Rav~a-Plo~e (AC A1 Zagreb-Split-Dubrovnik).49 23. and granulometric composition of samples.30 rd r sc (kPa) 337 648 166 e (%) 1. 05/07. fond.2 smektit 29.89 (g/cm3) (g/cm3) 1. (2005): Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik. u ispitivanom glinovitom materijalu je rentgenskim analizama utvr|en zna~ajan udio bubrivih minerala. dionica Rav~a – Plo~e.6 G (%) 0. In`enjerskogeolo{ki istra`iva~ki radovi (M = 1:1000).9 klorit 4.10 0. Seizmolo{ka i seizmotektonska istra`ivanja.15 CaCO3 (%) 12.2 6.7 34. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 181 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1.4 4.51 1. Table 2. ali bez danas ve} uobi~ajene za{tite iskopa u takvim materijalima metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”).7 21. Zaklju~ak Tunel Kobilja~a probijen je kroz vapnence gornje krede. Prolog-Karamati}i.7 kalcit 17. Poddionica M. BIH-M.22 M (%) 39.84 42. Table 1.4.80 0.6 11.00 0.00 0. E.40 1. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.76 9. ali i odre|ivanjem prisutnih skupina minerala glina koji u velikoj mjeri utje~u na mehani~ke zna~ajke i in`enjersko pona{anje glinovitog materijala.40 29. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze. Iskopom tunela nisu utvr|ena znatnija odstupanja od prognoziranog stanja. kaolinit i ilit (Tablica 2). 34 str.33 66. Fizi~ko-mehani~ke zna~ajke i granulometrijski sastav uzoraka. POLLAK.75 13. (2007): Autocesta A10.4 1.44 wL (%) 65. Rezultati kvantitativne rendgenske analize (mas. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze. LITERATURA FU^EK L.9 17. In`enjerskogeolo{ke zna~ajke gline definirane su odre|ivanjem cjelokupnog mineralo{kog sastava.1 - muskovit/ilit 12. Zagreb. ali bez za{tite iskopa metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”).88 Tablica 2. Prolog-Plo~e. Tunel “Kobilja~a”.79 26. Dionica M.75 58.10 wP (%) 23.3 14.4 20. Prolog-Plo~e. & NOVOSEL. T.3 glina iz skupine smektita u uzorcima su prisutni klorit.89 C (%) 59.83 9.94 1. %). The results of quantitative X-ray analysis (mass.– Hrvatski geolo{ki institut. V.7 dolomit 1.49 1.35 32.00 Granulometrija S (%) 1. D.– Sveu~ili{te u Zagrebu. %).51 w (%) 30. & KUK. Naime.8 3.3 kaolinit 14. oznaka Blok 1 Blok 2 Blok 3 kvarc 21.60 IP (%) 41.

Krovinu vodonosnog sustava ~ine pra{inasto-glinovito-pjeskovite naslage ~ija debljina se kre}e od 0. granicama poznatog potencijala na sjeveru koje ~ine rijeke Drava i Ormo{ko te Vara`dinsko jezero i granicom otjecanja na istoku. Metodologija Za simulacije toka podzemne vode odabran je MODFLOW program (McDonald & Harbaugh. Hrvatska Hrvatski prirodoslovni muzej. S obzirom da se zone za{tite vodocrpili{ta trebaju odrediti za razdoblje visokih i niskih voda. a za simulacije trasiranja ~estica odabran je MODPATH program (Pollock. na osnovu analize nivograma piezometara. Bartolovec i Vinokov{~ak. Trogodi{nje razdoblje je bilo dovoljno dugo da se vidi kretanje trendova odnosno eventualno odstupanje generalnih trendova simuliranih vrijednosti u odnosu na mjerene vrijednosti razina podzemne vode.02. Prirodni odnos rijeke i podzemne vode bitno je izmijenjen izgradnjom akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana Vara`din i ^akovec. Prvi vodonosni sloj zalije`e do maksimalno 50 m dubine.06. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Za{tita vodocrpili{ta u sustavu regionalnog vodovoda Vara`din Protection of Well Fields within the regional Water Supply System Vara`din Andrea Ba~ani1.3. III. Prosje~na horizontalna diskretizacija domene modela iznosila je 100m×100m dok su podru~ja od ve}eg interesa imala diskretizaciju 50m×50m. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice II. Ravnoj gori i Vara`dinsko-topli~kom gorju. Podina vodonosnika se sastoji od gline. Vara`dinski vodonosnik je izgra|en od kvartarnih.0 m. 1988). vara`dinski vodonosnik Keywords: Wellhead Protection Areas. Na crpili{tima se zahva}a voda iz vara`dinskog vodonosnika koji zauzima prostor izme|u Me|imurskih Gorica na sjeveru. 55/02). zone do granice izra~unatog podru~ja napajanja dok II.0 do 2. Zagreb. i III. Na crpili{tu Bartolovec se pomo}u osam zdenaca zahva}a 220 l/s vode. Granicom poznatog potencijala opisan je i odvodni kanal HE Vara`din koji predstavlja jedan od dominantnih grani~nih uvjeta vara`dinskog vodonosnika i koji u velikoj mjeri utje~e na smjerove gibanja podzemne vode u vodonosniku. praha i lapora. Demetrova 1. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadr`avanja u .2006. Kristijan Posavec1 & Tatjana Vlahovi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 10 000. na crpili{tu Vinokov{~ak pomo}u tri zdenca 120 l/s. 1989). Vara`din Aquifer Uvod Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta Vara`din. Pierottijeva 6. Kalibracija je provedena na 85 piezometara. Drugi izvor prihranjivanja vodonosnika su oborine. 10 000. Ivan~ice i Kalnika na jugu. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice I. zone za{tite vodocrpili{ta Vara`din. Drava je usjekla korito u vlastiti nanos i u izravnoj je hidrauli~koj vezi s podzemnim vodama. Prosje~na vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja je 300 m/dan. Ormo{kog praga na zapadu i Legradskog praga na istoku. Vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja kre}e se od 90 do 140 m/dan. Konceptualni model rubnih granica modela opisan je u hidrauli~kom smislu nepropusnom granicom na jugu i zapadu prema Maceljskom gorju. Programi MODFLOW i MODPATH su sastavni dio programskog paketa Visual Modflow Pro 4. proslojak i drugi vodonosni sloj. novelirane su koriste}i 3D numeri~ki model toka podzemne vode i trasiranja ~estica kako je to definirano Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite (NN br. Akumulacijska jezera prihranjuju podzemne vode. do 2006. Zagreb. a debljine je do 5 m. Gre{ka bilance mase je u simulacijama za sve stresne periode bila unutar 2% {to ~ini rezultate simulacija prihvatljivim. vremenski interval u simulacijama iznosio je 1 dan. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. {ljunkovito-pjeskovitih naslaga. Rezultati i zaklju~ci Koriste}i rezultate simulacija trasiranja ~estica unatrag (Backward particle tracking) izvr{ila se delineacija II. S obzirom na raspolo`iva mjerenja vodostaja Drave na dnevnoj bazi. Slabopropusni me|usloj sastoji se od gline i praha. simulacije trasiranja ~estica napravljene su za 01. godine i za to razdoblje je model kalibriran. ~ija prosje~na koli~ina iznosi preko 850 mm/god. (visoke vode) i za 07. Zapadno od crpili{ta Vara`din isklinjava. U litolo{kom sastavu vodonosnika ima ne{to vi{e sitnozrnatijeg materijala. Bartolovec i Vinokov{~ak. Osnovna vertikalna diskretizacija domene modela bazirana je na hidrogeolo{koj konceptualizaciji. Tok podzemne vode simuliran je za razdoblje od 2004. {to zna~i da je sustav u osnovi podijeljen na 3 sloja: prvi vodonosni sloj.182 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U konceptualnom smislu razlikuju se dva vodonosna sloja koja su odijeljena slabopropusnim me|uslojem. Drugi vodonosni sloj zalije`e do maksimalne dubine 100 m. a na crpili{tu Vara`din pomo}u jednog zdenca 50 l/s. Hrvatska Klju~ne rije~i: za{titne zone crpili{ta.2005 (niske vode).

S. a forsirati zadr`avanje svih neizgra|enih povr{ina u funkciji proizvodnje “zdrave” hrane ili rekreacije. Va`no je zabraniti {ljun~arenje i sanirati napu{tene {ljun~are. (1988) A modular threedimensional finite-difference ground-water flow model.– Fond stru~nih dokumenata RGN fakultet. I. Nadalje. (1989): Documentation of computer programs to compute and display pathlines using results from the U. Prva faza sanacije obuhva}a I. Valja sprije~iti izgradnju proizvodnog sadr`aja. 188 p. potrebno je sve registrirane potencijalne zaga|iva~e zakonom prisiliti na obvezu pro~i{}avanja otpadnih voda. putove. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 183 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 1. zone za{tite kori{teni su katastarski planovi (M 1:1000). i II.– U. Provedba sanacije predvi|ena je u dvije faze. U izradi kona~nog prijedloga II. POLLOCK DAVID. Odvodnju prometnica treba staviti u funkciju. Treba odrediti vrstu i koli~inu agrotehni~kih sredstava dozvoljenih za kori{tenje u poljoprivredi. & POSAVEC. Za izradu prijedloga I. K. Geological Survey Techniques of Water-Resources Investigations. te prema kojima granice zona za{tite trebaju pratiti prometnice.– U. W. ali bez za okoli{ potencijalno opasnih sadr`aja. book 6. A. 586 p. zone za{tite kori{tene su smjernice prema kojima zone za{tite ne smiju biti manje od zona dobivenih simulacijama trasiranja ~estica za niske i visoke vode niti smiju u znatnijoj mjeri odstupati od njih. Figure 1. LITERATURA BA^ANI. M. Bartolovec i Vinokov{~ak. chap. kao i divlja odlagali{ta. zonu. Wellhead Protection Areas (BA^ANI & POSAVEC. gra|evinska podru~ja naselja i katastarske ~estice zbog mogu}nosti lak{eg ozna~avanja i uo~avanja oznaka (Sl. Geological Survey Open-File Report 89– 381.S. U cilju efikasne za{tite koli~ine i kakvo}e podzemnih voda na~injen je prijedlog sanacije na postoje}im objektima. A. zona za{tite mora biti udaljena od gra|evina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ogra|ena. U drugoj fazi sanacije sve navedeno potrebno je provesti na ~itavom slivnom podru~ju grada. Geological Survey modular three-dimensional finitedifference groundwater flow model. McDONALD. . 2008). & HARBAUGH. a ~i{}enje prometnica zimi obavljati uz kori{tenje kamene drobine s minimalnom upotrebom soli ili drugih kemijskih preparata. Prema pravilniku. i III. 2008).W. 1).4.G. podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt. Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta (BA^ANI & POSAVEC. A1. (2008): Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Vara`din.S. a postoje}u sanirati. Potrebno je odmah izgraditi nepropusnu kanalizaciju tamo gdje je nema.

izvor Vrelo Key words: Bjelolasica. Sastavom su to vapnena~ki pje{~enjaci do siltiti. multi-purpose reservoir. Ranko Biondi}1. koji su zasigurno imali utjecaj na otvaranje depresije kr{kog polja Bjelolasice. hydrogeological relations. Tomo Novosel2. Hrvatska Klju~ne rije~i: Bjelolasica. Ima veliku sezonsku amplitudu istjecanja. kada generalno nema padalina vi{e mjeseci ili barem ne takovih koje utje~u na pozitivnu promjenu bilance voda i zimska.. Raku{e 1. Izvor Vrelo je jedini izvor vode za budu}u akumulaciju. Geotehni~ki fakultet. Izvor Vrelo kaptiran je za potrebe Olimpijskoga centra Bjelolasica bu{enim zdencem neposredno kod samoga izvora zahva}aju}i vode izvora. Vodopropusnosti u dolomitima su vrlo niske.. ti rasjedi nisu regionalnog zna~aja kao prije navedeni. u sklopu kojih je izra|en i dana{nji eksploatacijski objekt dubine 60 m (IVI^I]. Od tektonskih elemenata je va`an blago reversni rasjed uzdu` desnog boka doline. pa ~ak i na mjestima . 2000). a izvor povremeno presu{i {to stvara velike probleme u osiguranju normalne vodoopskrbe Olimpijskog naselja.d. Bez obzira {to na prostoru akumulacije ima rasjeda. ali mo`e se pretpostaviti da je to bio ‘’zaljev’’ velikog jezera i da je debljina tih naslaga u sredi{njem dijelu daleko ve}a. mjestimice vrlo ~vrsti. Hrvatska Institut IGH d. J. odnosno formiralo akumulacijsko jezero koje bi sezalo do izvori{ne zone i potapalo izvor Vrelo. neotektonski pokreti. od nekoliko m3/s do svega nekoliko l/s. tzv. 10 000 Zagreb. Hallerova aleja 7. hidrogeolo{ki odnosi. Debljina im je na pregradnom mjestu oko 14 m. ali istjecanje na izvoru nedostatno je tijekom su{nih razdoblja. Hidrogeolo{ki odnosi na lokaciji budu}e akumulacije Podru~je akumulacije je smje{teno u jednom velikom strukturno-tektonskom bloku ome|enom jakim rasjedima sa sjeveroisto~ne i ju`ne strane. u svakom slu~aju nedovoljno za potrebe ambicioznog razvoja Olimpijskog centra Bjelolasica. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki uvjeti ostvarenja vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica Hydrogeological conditions of realization of multi-purpose reservoir Bjelolasica Bo`idar Biondi}1. ali su zasigurno hidrogeolo{ki va`ni. Prijelaz iz neogena u kvartar je karakteristi~an po postojanju brojnih jezera u dubokim depresijama u kr{kim podru~jima. Na mjestu pregrade su izvedena geofizi~ka istra`ivanja i istra`no bu{enje s ispitivanjima vodopropusnosti metodom Lugeona u karbonatnim stijenama i metodom Lefranca u me|uzrnskim sedimentima kvartarne starosti. Tih sedimenata nema na povr{ini terena. To su ljetna su{na razdoblja. a vodne rezerve u obliku snijega visoko u planinskom podru~ju. geofizikom i istra`nim bu{enjem (NOVOSEL et al. Kvartar je za nastanak recentnih kr{kih formi i formiranje prirodnih slivova i procesa okr{avanja zasigurno najva`nije geolo{ko razdoblje. Kada se govori o su{nom razdoblju na podru~ju Jasenka onda treba uzeti u obzir dva kriti~na razdoblja s vodom. kada su ve} okr{ene mase karbonatnih stijena me|usobno pomicane i kada su stvarani dana{nji vrlo kompleksni hidrogeolo{ki odnosi u kr{kom podru~ju. Za izgradnju vi{enamjenske akumulacije najva`niji je kr{ki izvor Vrelo uzvodno od istoimenog sela. Va`no je ista}i da na podru~ju akumulacije karbonatnu podlogu izgra|uju dolomiti i vapnena~ki dolomiti gornje malmske starosti. a upravo tada treba najvi{e vode za pripremu umjetnog snijega na skijali{tima. ~ije se istjecanje bitno smanjuje tijekom ljetnih i zimskih su{nih razdoblja. 42 000 Vara`din. koji treba velike koli~ine vode za proizvodnju umjetnog snijega. 2006). Tijekom ve}ega dijela godine kapacitet izvora je dostatan za potrebe Olimpijskoga centra.184 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ve} su odre|eni u istra`nim bu{otinama na pregradnom mjestu. Postoje}a vodoopskrba Olimpijskog centra Bjelolasica je vezana za taj izvor i na njemu je do sada bilo dosta istra`ivanja. Vrelo spring Uvod Izvo|enje vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica zami{ljeno je izgradnjom nasute brane 300-tinjak metara nizvodno od izvora Vrelo ~ime bi se stvorio uspor te~enju Jasena~kog potoka. u prvom redu za nastanak jakog kr{kog izvora. vi{enamjenska akumulacija. Izgradnjom vi{enamjenske akumulacije omogu}ilo bi se zaustavljanje dijela velikih voda i produ`ilo normalnu vodoopskrbu tijekom su{nih razdoblja. Rasjed je pod oko 80o nagnut prema sjeveru. Treba ista}i da su zna~ajnu ulogu pri tome imali i najmla|i. Ova istra`ivanja su pokazala da jezerskih sedimenata ima i na Bjelolasici i to u desnom boku pregradnog mjesta. Najve}a dubina budu}ega akumulacijskog jezera je 10-tak metara kod pregradnoga mjesta. kada je sve zamrznuto. koji je glavni izvor vode za akumulaciju. Izvire iz podzemnog kr{kog sustava kanala. koji je registriran povr{inskim kartiranjem terena. naselja Vrelo i Jasenak i skija{kog centra. Marijan Krsnik2 & Hrvoje Mea{ki1 1 2 Sveu~ili{te u Zagrebu.

. Tako izgra|enu podlogu prekriva deluvij na desnom boku i taj deluvij je najupitnijih geotehni~kih karakteristika u odnosu na cijelo pregradno mjesto. BIONDI]. Dolomiti u podlozi su vrlo niske vodopropusnosti. ali stijenama podloge po geotehni~kim svojstvima treba dodati i jezerske sedimente debljine do 14 m na desnom boku pregradnog mjesta. koji su ispunjeni glinovitim materijalom. . koje treba tehni~ki rje{avati u sklopu vi{e faze projekta. [to se ti~e stijena podloge treba ra~unati na brtvljenje stijene du` geofizikom i istra`nim bu{enjem registriranih uzdu`nih rasjeda. PRELOGOVI]. pukotine okomito na strukturnu os “b” 122/81. geofizi~ka istra`ivanja i istra`na bu{enja. na povr{ini ima vidljivih ostataka jezerskih sedimenata prekrivenih deluvijalnim nanosom. D. ali deluvijalni nanos opet mo`e biti problemati~an u odnosu na preuzimanje optere}enja planiranog objekta. M & MIRKOVI]. U tim naslagama postoji i podzemna voda gradijentno usmjerena od brdskog podru~ja prema vodotoku izvora Vrelo. Druga je stvar s deluvijalnim nanosom. To se mo`e re}i i za jezerske sedimente u podlozi deluvijalnog nanosa. Obzirom na niske razine utvr|ene vodopropusnosti radi se najvjerojatnije o procjednim podzemnim vodama s gradijentom od brdskog dijela profila prema koritu vodotoka. H. jer je u dnu korita vodotoka otvorena stijena podloge. U desnom boku pregradnog mjesta je istra`nim bu{enjem utvr|eno postojanje podzemne vode. Na ne- {to pove}ane vodopropusnosti treba ra~unati na mjestima reversnih rasjeda prostiranja okomito na pregradno mjesto. pa s te strane ne prijeti opasnost gubitka vode. In`enjerskogeolo{ke karakteristike stijena podloge su u svakom slu~aju dobre u odnosu na planirani objekt. B. Zagreb. Vara`din. o ~emu treba voditi ra~una u budu}em razvoju projekta. E. KRSNIK. Pojava podzemne vode je vezana za deluvijalni nanos i ne treba isklju~iti povezanost s razinama podzemne vode u karbonatnom masivu. R. (2000): Hrvatski olimpijski centar – Bjelolasica. Aluvijalnog nanosa ima vrlo malo na pregradnom mjestu. O.. barem u vrijeme izvo|enja bu{enja. Geolo{ki indeks ~vrsto}e – GSI 64-81). Niske vodopropusnosti je i jezerski sediment. Sveu~ili{te u Zagrebu. Podlogu izgra|uju dolomiti s le}ama i proslojcima dolomiti~nog vapnenca (sloj 229/15. ali ima problema. T. jer gotovo sva ispitivanja vodopropusnosti u bu{otinama pokazuju vrlo niski stupanj vodopropusnosti.4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 185 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rasjeda. BIONDI]. LITERATURA IVI^I]. a stijene podloge su otvorene na samoj osi pregradnog mjesta. KOLA^EVI]. M. Hidrogeolo{ka istra`ivanja.. (2006): Istra`ni radovi za vi{enamjensku akumulaciju Bjelolasica. Zaklju~ak Pregradno mjesto je geolo{ki vrlo slo`eno. jer osim stijena podloge i deluvijalnog i aluvijalnog nanosa... {to potvr|uje pretpostavku generalne vododr`ivosti budu}e akumulacije. pukotine paralelne kliva`u osne oplohe 195/76. Aluvijalnog nanosa na pregradnom mjestu ima jako malo. koji zbog heterogenog litolo{kog sastava ima promjenljive vrijednosti vodopropusnosti. Hidrogeolo{ki je situacija ne{to jasnija. In`enjerskogeolo{ka slika pregradnog mjesta je ve} u ovoj fazi istra`ivanja prili~no jasna. To su generalno gledaju}i vodopropusnost i geotehni~ke karakteristike deluvijalnog nanosa za {to treba definirati odre|ena tehni~ka rje{enja.– Arhiv Geotehni~ki fakultet. Vodoistra`ni radovi u Jasenku. MEA[KI.. NOVOSEL. Vodopropusnost jezerskog sedimenta je mjerenjima pokazano vrlo niska.– Arhiv HGI. Prirodni uvjeti za izgradnju brane na planiranoj lokaciji su generalno povoljni.

186 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. groundwater recharge. 1995). a u pogon je pu{teno 1983. Vodonosnik je poluzatvorenog tipa. Groundwater level in the piezometer MP-9: simulated groundwater level on the mathematical model (a) and groundwater level in 2009 (b). U prvoj varijanti pretpostavljen je rad crpili{ta s ukupnom izda{nosti od 60. 1993). BRKI]. Kosta Urumovi} & Maja Bri{ki Hrvatski geolo{ki institut.03–0. godini (b). Sachsova 2. U ovom radu je prikazano dana{nje stanje razina podzemne vode na crpili{tu i stanje crpnih zdenaca. te usporedba dana{njih razina vode s onim simuliranim. Razina podzemne vode u piezometru MP-9: simulirana razina podzemne vode na matemati~kom modelu (a) i razina podzemne vode u 2009. specific capacity of wells Uvod Crpili{te Ravnik nalazi se u zapadnom dijelu Savskog bazena i smje{teno je izme|u jugozapadnih padina Moslava~ke gore i autoputa Zagreb – Slavonski Brod. a debljina krovinskog polupropusnog sloja je izme|u 30 i 50 m.. Hidrogeolo{ki uvjeti zahva}enog vodonosnika Kvartarni vodonosnik zahva}en na crpili{tu Ravnik sastoji se od pijeska i {ljunka koji izgra|uju propusne. Krovina vodonosnika sastoji se od polupropusnih glinovito-pra{inastih naslaga unutar kojih se pojavljuju proslojci i le}e pijeska. Ukupna debljina propusnih slojeva dose`e 50 m. 10 000 Zagreb. Matemati~kim modeliranjem strujanja podzemne vode utvr|eno je da se vodonosnik napaja infiltracijom padalina koja iznosi 14–15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al. Sastoji se od 10 zdenaca. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Crpili{te Ravnik – stanje i perspektive Ravnik pumping site – status and perspective @eljka Brki}. godine simulirane su tri varijante rada crpili{ta Ravnik (URUMOVI] et al. a koeficijent uskladi{tenja je oko 0.7 l/s simulirane su razine vode kroz 9 godina. Razine podzemne vode Za razdoblje od 1994. 1993. Prosje~na vertikalna hidrauli~ka vodljivost krovinskih naslaga je u rasponu od 0. godine. specifi~na izda{nost zdenaca Key words: groundwater level. Rubni uvjet infiltracije padalina pretpostavljen je u iznosima 14–15% prosje~nih godi- Slika 1. Eksploatacija podzemne vode uzrokovala je razmjerno velika sni`enja razine vode u crpnim zdencima {to je tuma~eno precrpljivanjem vodonosnika. obnavljanje podzemne vode. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja je procijenjena na 14-15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al. Prosje~na godi{nja crpna koli~ina je oko 62 l/s. a ostale dvije varijante su se odnosile na simulaciju rada crpili{ta sa 76 l/s ali s uklju~ivanjem zdenaca na razli~itim lokacijama. Podzemna voda prirodno sadr`i visoke koncentracije mangana i `eljeza zbog ~ega se voda prera|uje. 1993. Prosje~na hidrauli~ka vodljivost vodonosnika varira od 7 do 16 m/dan.. . BRKI].09.005 m/dan.. Hrvatska Klju~ne rije~i: razina podzemne vode. a efektivna poroznost 0. 1995). Figure 1.7 l/s.0015. transmisivnost od 220 do 560 m2/dan. te praha i gline koji izgra|uju polupropusne slojeve.003 do 0. Modeliranjem strujanja podzemne vode pri crpnoj koli~ini od 60. do 2003.

ju`no od crpili{ta Ravnik. URUMOVI]. (1993): Eksploatacijski kapacitet crpili{ta Ravnik. te zbog uo~ene mogu}e povezanosti vodonosnika. Hrvatski geol. kongres. Kona~no izvje{}e. 207–210. kakvi su u zahva}enom vodonosniku crpili{ta Ravnik. geol. A. Odnos q3/q2 za zdence B-5 i B-7 razmjerno je visok (0.4. B-5. Zaklju~ak Analizom razina podzemne vode na crpili{tu Ravnik utvr|eno je ustaljenje razine vode u piezometrima koje se podudara s razinom podzemne vode prema provedenoj simulaciji strujanja podzemne vode pri prosje~noj crpnoj koli~ini koja se na crpili{tu danas eksploatira. Stanje crpnih zdenaca S ciljem utvr|ivanja dana{njeg stanja crpnih zdenaca. Zagreb. a tijekom 2009. Zbornik radova. knjiga. BRKI].24) {to upu}uje na smanjenje kvalitete zdenca u tom razdoblju. & [ARIN. HLEVNJAK. Niske razine podzemne vode u crpnim zdencima posljedica su njihovog “starenja” {to pokazuju razmjerno niske vrijednosti specifi~nih izda{nosti zdenaca i koeficijenata u~inkovitosti. nakupljaju se `eljezovite bakterije koje zatvaraju zdena~ka sita {to za posljedicu ima smanjenje propusnosti sita i pove}anje sni`enja u zdencima (HLEVNJAK & VOJKOVI]. kongres. Odnosom q2/q1 za zdence B-4. Hrvatski geol. & VOJKOVI]. uspore|ene su sa specifi~nim izda{nostima zdenaca izra~unatim pri pokusnim crpljenjima nakon izgradnje zdenaca (q1) i specifi~nim izda{nostima dobivenim na bazi kratkotrajnog crpljenja provedenog 1992. izra~unate na temelju ovih probnih crpljenja (q3). T.19–1. B-6 i B-7 dobiven je nizak koeficijent u~inkovitosti (0. U reduktivnim uvjetima. name}e se potreba izvedbe zamjenskih zdenaca. Budu}i da prva simulirana varijanta odgovara crpnoj koli~ini koja se danas eksploatira na~injena je usporedba dana{njih razina podzemne vode s onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije rada crpili{ta. Koeficijent u~inkovitosti kao odnos q3/q1 za zdence B-2. Specifi~na izda{nost zdenca B-4 je od 1992.– Inst. godine je provedeno kratkotrajno pokusno crpljenje pojedina~nih zdenaca u trajanju od 60 minuta. knjiga 1. godine (q2). (1995): O pristupu ocjeni obnavljanja podzemne vode na podru~ju Ravnik–Kutina. K. 1. (1995): Reavitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem `eljeznih bakterija na osje~kom crpili{tu. odnos specifi~nih izda{nosti (q2/q1. LITERATURA BRKI]..– 1. Specifi~ne izda{nosti zdenaca. . 1995). istr. Me|utim. Pri ukupnoj crpnoj koli~ini od 60. B-8 i B-10 je nizak {to tako|er upu}uje na naru{avanje njihove kvalitete. Iznos koeficijenta u~inkovitosti.91 i 0. @. razine podzemne vode u piezometru MP-9 danas su vrlo sli~ne onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije. Zbornik radova. – 1. Budu}i je u planu izgradnja regionalnog crpili{ta Osekovo u Lonjskom polju. S obzirom na starost zdenaca.7 l/s simulirana razina podzemne vode u zadnjim godinama simulacije (2001–2002) u piezometru MP-9 iznosila je 81–82 m n. B. B-3A.. do danas smanjena za 60%. 131–135. q3/q2 i q3/q1) upu}uje na stanje zdenaca. posebna se pozornost treba posvetiti njihovom me|usobnom utjecaju. 2009. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 187 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {njih padalina.97) {to pokazuje da se njihovo stanje u posljednjih 18 godina nije bitno pogor{alo. @. Pod utjecajem su nelinearnih gubitaka koji su rezultat za~epljenja zdena~kih sita kao posljedica njihovog starenja.m. a zdenaca B-1A i B-6 za oko 50 %. godine u prosjeku se nalazi na istim kotama pri prosje~noj crpnoj koli~ini od oko 62 l/s (slika 1). Razine podzemne vode u crpnim zdencima ni`e su od onih simuliranih. Takva situacija upu}uje na uspostavljanje ravnote`e izme|u ukupnog crpljenja i napajanja vodonosnika. tj.

promjera 406 mm i veli~ine otvora 1 mm.188 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Krovinu vodonosnika izgra|uju pra{inasto-glinovite naslage debljine od 2 do 6 m. Na temelju utvr|enih rezultata istra`nog bu{enja odre|ena je lokacija pokusno-eksploatacijskog zdenca koja je smje{tena na udaljenosti 22. kao i crpljenje sa stalnom koli~inom od 100 l/s. hydrogeological parameters. 35 m sita od istog materijala. Bu{enje zdenca Z\-1 izvedeno je bu{enjem s povratnim zakretanjem za{titne kolone (laviranjem) (FILBIS. .5 km sjeverozapadno od grada \ur|evca i 3. U prirodnim uvjetima vodonosnik je poluzatvorenog Slika 1. Hidrogeolo{ka istra`ivanja lokacije zapo~eta su izvedbom 6 strukturno-piezometarskih bu{otina dubine do 70 m (GEOISTRA@IVANJE OSIJEK. centralizera i kape zdenca. 10 000 Zagreb. Sachsova 2. te pokusno crpljenje s tri crpne koli~ine: 55. Maja Bri{ki1. Figure 1. 2 m talo`nika. 10 000 Zagreb. Location map of the future pumping site in the \ur|evac area.9 m od piezometra SPB-5. @eljko Peka{2 & Ozren Larva1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. U litolo{kom sastavu vodonosnika dominira {ljunak i pijesak sa udjelom sitnozrnatih materijala. 2010). tok podzemne vode Key words: lithological composition of an aquifer. groundwater flow Budu}e crpili{te regionalnog vodovoda kod \ur|evca smje{teno je 1. 1) uz ju`ni rubni dio Dravskog bazena. Podina vodonosnika je na dubini od oko 65 m i sastavljena je od pra{inastog sitnozrnatog pijeska. Kosta Urumovi}1. uglavnom praha u iznosu do oko 20%. Konstrukcija zdenca sastoji se od 27 m punih nehr|aju}ih ~eli~nih cijevi. Ulica grada Vukovara 220. Nakon ugradnje konstrukcije zdenca provedeno je ~i{}enje i osvajanje zdenca. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke karakteristike vodonosnika na budu}em crpili{tu regionalnog vodovoda kod \ur|evca Hydrogeological characteristics of the aquifer on the future pumping site of the regional Waterwork in the \ur|evac area @eljka Brki}1. Hrvatska Hrvatske vode. 2008). Valutice {ljunka mjestimice dose`u i 7 cm. Hidrolo{ki uvjeti tijekom pokusnog crpljenja odgovarali su razmjerno visokim vodostajima. Polo`ajna karta budu}eg crpili{ta kod \ur|evca. hidrogeolo{ki parametri. 80 i 100 l/s.9 km od postoje}eg crpili{ta \ur|evac (Sl. Hrvatska Klju~ne rije~i: litolo{ki sastav vodonosnika.

. Prora~un za zdenac Z\-1 daje: B = 14. (ur. Iako na ovom podru~ju mjestimice mo`e biti pove}anog sadr`aja `eljeza i mangana u podzemnoj vodi. 2004). 321–386. 1) ukazuje na tok podzemne vode prema istoku u skladu s regionalnim ocrtom razina podzemne vode.83Q + 44.– Johnson screens.– Inst. Na temelju parametara B i C mo`e se izra~unati sni`enje u zdencu za bilo koju crpnu koli~inu.05 s2/m5. F.4. 1981. ISBN 0-9616456-0-1.istra`. URUMOVI]. (1981): Studija o za{titnim zonama crpili{ta \ur|evac. Visoke razine podzemne vode zabilje`ene su po~etkom 2009. VODOEKSPERT. Kakvo}a podzemne vode zadovoljava uvjete zdravstveno ispravne vode za pi}e.9 m. C. godine. 1995). Hidrogeolo{ke karakteristike kvartarnog vodonosnika na lokaciji budu}eg crpili{ta regionalnog vodovoda kod \ur|evca su iznimno dobre. Crpljenjem zdenca Z\-1 u hidrolo{kim uvjetima kakvi su bili za vrijeme pokusnog crpljenja. pa bi teoretski sa crpnom koli~inom od 150 l/s sni`enje iznosilo 3. Paul. sve do listopada. Minnesota. a od o`ujka 2009. Okolno podru~je pokriveno je poljoprivrednim povr{inama.06 m²/s.001 m/s {to. a hidrauli~ke vodljivosti oko 0. gdje B predstavlja vrijednost linearnih gubitaka (s/m2) i opisuje gubitke u vodonosniku. Izda{nost u funkciji sni`enja mo`e se izraziti jednad`bom s = BQ + CQ2. a C vrijednost nelinearnih gubitaka (s2/m5). 2004). Visoki iznosi hidrogeolo{kih parametara vodonosnika upu}uju na mogu}nost zahva}anja znatne koli~ine podzemne vode koju treba definirati daljnjim istra`ivanjima.E. K. Za prora~un parametara B i C potrebno je rije{iti sustav jednad`bi. nastupilo je odvodnjavanje vodonosnika koje je trajalo gotovo sedam mjeseci. Hidrogeolo{ki parametri vodonosnika i parametri zdenca dopu{tali bi i znatno ve}u crpnu koli~inu. (1950): Flow of groundwater. odnosno gubitaka na rubu konstrukcije zdenca koji prvenstveno ovisi o izvedbi zdenca (Jacob. JACOB.G. GEOISTRA@IVANJE OSIJEK (2008): Izrada 6 istra`nih bu{otina na crpili{tu regionalnog vodovoda \ur|evac. LITERATURA DRISCOLL. Me|utim. & [ARIN. Driscoll. 108 p. VODOEKSPERT (2004): Istra`ivanja u cilju definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na crpili{tu \ur|evac. A. H. (1995): Groundwater and wells.05Q2. a osim njih zna~ajnijih one~i{}iva~a nema. s koli~inom od 100 l/s ostvareno je sni`enje od 1. godine. prema rezultatima prethodnih istra`ivanja na {irem prostoru lokacije (URUMOVI] & [ARIN. pa je s = 14. na istra`ivanoj lokaciji to nije utvr|eno. New York.): Engineering Hydraulics. Zagreb. Analizom podatataka pokusnog crpljenja pomo}u nekoliko metoda zaklju~eno je da prosje~na vrijednost transmisivnosti vodonosnika iznosi oko 0. FILBIS (2010): Izrada pokusno-eksploatacijskog zdenca Z\-1 kod \ur|evca.2 m. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja na ovom podru~ju iznosi oko 20% prosje~nih godi{njih padalina (VODOEKSPERT. vodonosnik je ugro`en od one~i{}enja s povr{ine terena.. Kontinuirano mjerenje razina podzemne vode na u`em prostoru budu}eg crpili{ta provodi se od sredine sije~na 2009. St. 1950. Wiley. koje se zasnivaju na svakoj crpnoj koli~ini i pripadaju}em sni`enju.geol. odgovara gornjim iznosima ovih parametara za to podru~je. S obzirom na razmjerno malu debljinu krovinskih naslaga i njihov litolo{ki sastav. – U: ROUSE.83 s/m2 i C = 44. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 189 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book tipa. razina podzemne vode u uvjetima crpljenja oscilira oko granice krovine vodonosnika {to uvelike ote`ava izbor odgovaraju}e metode obrade podataka u cilju odre|ivanja hidrogeolo{kih parametara. Za definiranje parametara linearnih i turbulantnih gubitaka zdenca kori{teni su podaci probnog crpljenja zdenca s tri crpne koli~ine. me|utim u podzemnoj vodi antropogeni utjecaj nije utvr|en. Ocrt hidroizohipsi (Sl.

kojim se sistematiziraju postoje}a. Prije svega.190 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.com) Klju~ne re~i: Hidrogeologija. potable water. geolo{ka gra|a – sinklinalne strukture. ali i brojnih industrijskih i otpadnih kemijskih one~i{}enja. Na na{em planetu voda pokriva gotovo ¾ njene ukupne povr{ine. Posebna pa`nja se treba posvetiti zaštiti podzemnih voda. Ovo drasti~no smanjenje zaliha vode za pi}e rezultat je vrtoglavog porasta potro{nje pitke vode uslijed porasta broja stanovnika i samog standarda `ivota. Sarajevo. U ovom radu prikazane su geolo{ko-tektonske i hidrogeolo{ke karakteristike Krekanskog ugljenog bazena i Spre~kog polja. gline. mineralne vode. vijeka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenskog bazena The hydrogeological potentiality of Kreka neogene basin Milena ^avi} Geofizika d. gra|evinskog kamena. a o~ekuje se i dalje smanjenje svjetskih rezervi vode. vodni resursi Key words: Hydro-geology. water resources U radu se daje prikaz hidrogeolo{kih potencijala Krekanskog neogenog bazena.o. Prema The UNESCO Courier koli~ina pitke vode po glavi stanovnika s kojom danas raspola`emo ne iznosi ni 50% koli~ine koju smo imali prije samo 50 godina. Zahvaljuju}i intenzivnoj eksploataciji ugljena. bunari. dalja istra ivanja treba usmjeriti ka manje istra`enim (isto~nim) dijelovima bazena. Bosna i Hercegovina (m. geological-synclinal structure.cavic@geofizika. hidrogeolo{ki parametri. underground water. Na osnovu postoje}ih i dostupnih podataka analizirani su hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenog bazena i data zaklju~na razmatranja. springs. kao i za potrebe vodoopskrbe izvedena su detaljna istra`ivanja i u sjevernom i ju`nom sinklinoriju Krekanskog bazena. izdanske vode. kao i smjernice u kom pravcu treba usmjeriti dalja istra`ivanja. kao i drugih nemetali~nih mineralnih sirovina. ali je o~igledno da }e voda postati strate{ka sirovina 21. a sam rad je rezultat dugogodi{njeg znanstvenog rada. hydro-geological parameters aquifers. Za potrebe pronala`enja optimalnog na~ina odvodnjavanja. geolo{ka i hidrogeolo{ka istra`i- vanja Krekanskog bazena odvijaju se ve} vi{e od 100 godina. zatim trijaskih vapnenaca i pijesaka neogenske i kvartarne starosti. podru~ju Malina. pollution and protection of underground water. kvarcnog pijeska. izvori.o. mineral water. odnosno dostupna znanstvena saznanja o navedenom terenu i daje doprinos novim znanstvenim saznanjima. . water wells. zaga|ivanje i za{tita podzemnih voda. S obzirom na aktualnost problematike koja je tretirana u ovom radu ostaje aktualna dalja nadogradnja ove materije.

. Na izvori{tu Toplica postoji samo jedan vodozahvatni objekt. Pojava vodonosnika u miocenskim naslagama naslu}ena je na temelju registrirane strukture naslaga i vodnih pojava. godine pri osnivanju vodoopskrbnog sustava. Dolomiti su krupnokristalaste gra|e i slojevitost im se te`e zamje}uje. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. a tre}e je crpili{te Fatovi. ali su ponegdje u vapnenom razvoju pa se u pojedinim predjelima zapa`a i njihovo okr{avanje. Za izvori{ta iz kr{kih vodonosnika. Rubne predjele sjevernih padina Papuka u kojima je razvijeno izvori{te Toplica izgra|uju miocenske naslage koje su prete`ito predstavljene laporima razli~itih varijeteta. Pru`anje struktura je generalno istok-zapad. izlomljeni. koje su definirane uzimaju}i tri osnovna kriterija: brzina podzemne vode. u kojima se pojavljuju pretalo`ene tortonske naslage i tanko uslojeni ispucali vapnenci koji tako|er mogu predstavljati vodonosnu sredinu. aquifer. U slijevnom podru~ju papu~kih izvori{ta to nije slu~aj iako se radi o kr{kom vodonosniku. godine.83. Iz geolo{kog je zemljovida (JAMI^I] & BRKI].. 2009). U njima va`nu ulogu imaju litotamnijski vapnenci i bre~okonglomerati. To omogu}uje i zna~ajnu vertikalnu komunikaciju. Osnovna im je strukturna osobitost da su intenzivno ispucali i zbog strukturne poreme}enosti (boranje i rasjedanje) zdrobljeni. Pierottijeva 6. 1986) vidljivo da su sve opisane stijene koje uvjetuju pojavljivanje izvori{ta Tisovac intenzivno borane i rasjedane. kr{ Key words: groundwater. kao i vezu sa {irim zale|em u smislu napajanja dolomitno vapnena~kog vodonosnika. bu{en i testiran u prosincu 1990. Iznad njih slijede naslage koje su prete`ito laporovitog razvitka. Cijela struktura je zahva}ena intenzivnom tektonikom uslijed koje su slojevi poreme}eni. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 191 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problem definiranja za{titnih zona izvori{ta u karbonatnim naslagama Papuka Definition of groundwater protection areas in carbonate deposits of Papuk @eljko Dui} & Branko Hlevnjak Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Vapnenci su dobro uslojeni. vrijeme zadr`avanja i hidrogeolo{ka analogija. 1986). Bore su preba~ene do izoklinalne sa sjevernim vergencijama. karst Vodoopskrbni sustav Orahovice koristi tri aktivna izvori{ta. To je zdenac BT-1. Tu su u pravilu najzna~ajnije srednjomiocenske badenske naslage koje transgresivno nalije`u na osnovno gorje. Tako su nastale brojne pukotine (sustavi pukotina) koje uvjetuju i zna~ajnu sekundarnu poroznost {to je omogu}ilo i zna~ajnije nakupljanje podzemnih voda u dolomitima. Ove potencijalne vodonosne sredine su heterogene. Realnom djeluje pretpostavka da se heterogena vodonosna sredina mogla formirati u vapnena~kim naslagama miocena (URUMOVI] et al. godine. Na povr{ini se lako tro{e i podlo`ni su formiranju ponikava manjih dimenzija u kojima ponire voda. Ove stijene kontinuirano su se talo`ile na stijene donjeg trijasa. Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite izvori{ta (NN 55/02) predvi|ene su 4 zone. 10 000 Zagreb. U hidrogeolo{kom pogledu najzna~ajniji su reverzni rasjedi preko kojih su nagurane karbonatne stijene (dolomiti i vapnenci) na nepropusne stijene (klastiti donjeg trijasa i stariji metamorfiti) te je tako omogu}eno zna~ajnije nakupljanje i istjecanje podzemnih voda na tektonskoj granici karbonati-klastiti. Prve dva su ra{irena za predjele ra{irenih kr{kih ponora i predjela gdje se ostvaruju koncentrirani tokovi i vrlo daleke komunikacije podzemnih voda s izra`enim pojavama ponora preko kojih je izvodivo trasiranje podzemnih voda. prelaze u laporovite i glinovite naslage. naborani pa im je prividna debljina mjestimice reducirana. vodonosnik. odnosno registriranih zona poniranja vode u gorju Papuka i tragovima izviranja na sjevernom rubu padina. ^esto puta su izlu`eni i {upljikavi. koji su transgresivni na temeljno gorje i u kojima je razvijena primarna i sekundarna poroznost uslijed ~ega mogu drenirati vode iz pukotinskog sustava temeljnog gorja. Drugo je Toplica koje je priklju~eno na vodoopskrbni sustav 1991. zahva}eno 1970. Na njima nalije`u sarmatske naslage. Ukupna dubina bu{enja iznosila je 85 m. Nalije`u na temeljno gorje izgra|eno od metamorfnih stijena paleozoika i karbonatnih stijena trijasa. od vapnenih lapora i laporovitih vapnenaca do glinovitih lapora i laporovitih glina. U smislu za{tite podzemnih voda izvori{ta Tisovac i Toplica glede geolo{ke gra|e valja istaknuti da cjelokupni karbonatni masiv u zale|u izvori{ta zaslu`uje najve}u po- .4.83 do 70. Na lokaciji izvori{ta Tisovac dolomiti i dolomiti~ni vapnenci srednjega trijasa (T2) predstavljaju najmarkantniji i najinteresantniji stijenski kompleks u hidrogeolo{kom smislu. U petrografskom smislu prevladavaju dolomiti i dolomiti~ni vapnenci te podre|eno vapnena~ke bre~e (JAMI^I] et al. a sito zdenca je na intervalu 58. kao {to je slu~aj s vodonosnikom izvori{ta Tisovac i Toplica na obroncima Papuka. koje zahva}a aluvijalni kvartarni vodonosnik. a mjestimice pove}ana. odnosno metamorfiti. Najstarije je izvori{te Tisovac na obroncima Papuka.

HLEVNJAK. B.– Savezni geolo{ki zavod. istok-zapad uz koje bi se moglo o~ekivati zna~ajnije kretanje podzemnih voda prema izvori{tu. (2009): Vodoopskrbni sustav Orahovica. (1986): Osnovna geolo{ka karta. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.000.192 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. URUMOVI].. BRKI].000. Granice pojedinih zona sanitarne za{tite u brdskim predjelima najvi{e su uvjetovane geomorfolo{kim prilikama i geolo{kom gra|om. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 zornost. M 1:100. Zagreb. uz geomorfolo{ke prilike. JAMI^I].– Savezni geolo{ki zavod. & VRAGOVI]. CRNKO. Eventualnu pozornost zaslu`uju i rasjedi pru`anja paralelno s glavnim strukturama. M. Tuma~ za list Orahovica.. D. Beograd. pa je koncentracija tokova slabo izra`ena. Prema tome mo`e se re}i da su vodonosne stijene ispucali karbonati u kojima je slabo razvijena solucijska poroznost. & DUI]. (1986): Osnovna geolo{ka karta. Posebnu pozornost zahtijeva opa`a~ki sustav izvori{ta koji treba u okviru mjera aktivne za{tite izvori{ta obuhvatiti mjerenje protoka i fizikalno-kemijske i bakteriolo{ke analize kakvo}e podzemne vode. M 1:100.. 72 str. @. pa kao najbolji kriterij u odre|ivanju vodoza{titnih zona preostaju hidrogeolo{ki i geomorfolo{ki uvjeti u izvori{nom okoli{u i cjelokupnom slijevu kao jedini kriterij za odre|ivanje pojedinih zona i njihovih granica.– Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Toplica. valja voditi ra~una pri postavljanju granica pojedinih zona. list Orahovica. . Beograd. & BRKI] M. U takvim okolnostima nije bilo izvodivo trasiranje podzemnih voda. K. Posljedica je da se ne raspola`e s podacima o brzini kretanja i vremenu zadr`avanja podzemnih voda. a povezana je samo uz relativno sna`nije pukotinske sustave koji povr{inski nisu toliko izra`eni da bi se izabralo primjereno mjesto za upu{tanje obilje`iva~a u podzemlje. tj. M. LITERATURA JAMI^I]. To su postavke o kojima. J.

Upojna gra|evina se sastoji od linijski poredanih pet (5) negativnih zdenaca. Otvoreni presjek zdenaca iznosi 300 mm. Hrvatska Sveu~ili{te u Zagrebu. Prosje~na koli~ina poniranja vode u kr{ko podzemlje je iznosilo 593. Hrvatska Klju~ne rije~i: upojna gra|evina.000 m3 do potpunog pra`njenja vodospreme. da je testiranjem upojne gra|evine izazvana i sama pojava zamu}enja izvori{ta Zvir.4. Neposredno poslije ispu{tanja vode u podzemlje naglo se pojavilo jako zamu}enje izvori{ta Zvir. a posljedica je tangencijalne tektonike. obavljeno je trasiranje podzemne vode iz upojne gra|evine. Kako bi se potvrdila ili odbacila pretpostavka o utjecaju pra`njenja vodospreme Streljana na mogu}e pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir i dobili egzaktni podaci (prostorni i vremenski) o te~enju poniraju}e vode unutar kr{kog podzemlja. Ukupna zapremina vodospreme iznosi 20. a SI krilo debelo uslojeni do gromadasti rudistni vapnenci (K22. to je antiklinala velikog indeksa stisnutosti. Turbidity appearances on the spring Zvir. Rasjedi i prate}i pukotinski sustavi su uz zdru`eno neprekinuto djelovanje kr{kih procesa (erozije i korozije). {to je bilo neo~ekivano i izazvalo veliku zabrinutost uprave KD Vodovoda i kanalizacije-Rijeka. Mikrolokacija zahvata nalazi se na dijelu JZ krila prevrnute antiklinale ”strukturne jedinice Rijeka” ([IKI] et al. koje se nalazi uz desnu obalu vodotoka Rje~ine na 2. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. U biti. Najve}a mu izda{nost iznosi 20. na me|usobnom razmaku od 4 m te dovodnog betonskog korita koje je povezano s temeljnim ispustom preljeva vodospreme (DUKARI] & BIONDI].40 km uzvodno od njezinog u{}a u more.. Geotehni~ki fakultet. U sklopu izgradnje gra|evine izvedena su detaljna istra`ivanja u svrhu rje{avanja problema upoja vode koji nastaje prilikom povremenih pra`njenja vodospreme i/ili gravitacijskog cjevovoda s izvora Rje~ine zbog ~i{}enja pra{inasto-pjeskovitog taloga iz spremnika ili pri mo`ebitnim nepredvidljivim kvarovima na objektima. koja se puni gravitacijskim cjevovodom iz povremenog izvora Rje~ine. Antiklinala je uglavnom presje~ena mla|im neotektonskim subvertikalnim dijagonalnim i popre~nim rasjedima.2) u tektonskom dodiru.2).. Budu}i se u kratkom vremenu ispustila relativno velika koli~ina vode u podzemlje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 193 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ispitivanje utjecaja pra`njenja vodospreme Streljana u kr{ko podzemlje na pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir u Rijeci Determination of impact of discharge of the Streljana water reservoir on turbidity appearances on the Zvir spring in Rijeka Franjo Dukari}1. Zbog malog kapaciteta postoje}e kanalizacijske mre`e naselja Drenove za potrebe povremenog pra`njenja vodospreme Streljana izvedena je upojna gra|evina s mogu}no{}u kontroliranog upu{tanja vode u kr{ko podzemlje. trasiranje podzemnih tokova Key words: Recharge well. na nadmorskoj visini od 270 m. 1975). Hallerova aleja 7. pribli`no 1. preko Studene. Na osnovi podataka opa`anja i rezultata analize uzoraka vode svih opa`anih vodnih pojava utvr|eno je usko i koncentrirano istjecanje trasera s vodom prema priobalnoj izvori{noj zoni Mlaka “sliva izvora grada Rijeke” (Sl. Vinodolskog.000 m3. Testiranje upojne gra|evine je obavljeno 10. dok jedan upojni zdenac ima dubinu od 17 m.70 L/s (BRUSI]. Trsata. velja~e 2002. godine s istovremenim ispu{tanjem vode iz vodospreme. U upojne zdence je kontinuirano poniralo 150 L/s vode. 2001). listopada 2001. Ranko Biondi}2. Trasiranje Na-fluoresceinom je izvedeno iz zdenca DZ-3 u 11 sati 15. 2001). Dinarsko prostiranje (SZ-JI) ove strukture mo`e se pratiti od [kalnice. Groundwater tracing test Uvod Vodosprema Streljana na Drenovi predstavlja sredi{nju gra|evinu rije~kog sustava vodoopskrbe. godine pra`njenjem vodospreme s poniranjem vode u negativne zdence.50 m n. Ve`ice i Kostrene dalje na JI sve do N.m. 10 000 Zagreb. Tjeme antiklinale izgra|uju prelazne dolomitne bre~e (K1. te foraminiferski vapnenci (E1. Gra|evina vodospreme smje{tena je u morfolo{ki izra`enoj uleknini. nametnula se sumnja i pretpostavka. smjera pru`anja S-J i SI-JZ. Bo`idar Biondi}2 & Josip Kolari}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Katarine.2). zamu}enje vode izvora Zvir. Projektirana i izvedena dubina ~etiri upojna zdenca iznosi 20 m. Sachsova 2. ukupno 18. 42 000 Vara`din. U razdobljima presu{ivanja izvora Rje~ine vodosprema se puni tla~nim cjevovodom iz stalnog izvora Zvir.2).2) i izmjena dolomita i vapnenaca (2K21. U vladaju}im hidrolo{kim prilikama privid- .3). To je sna`no preljevno kr{ko vrelo.30 m3/s. omogu}ili stvara- nje sekundarne poroznosti karbonatnih stijena i razvoj kanala i {upljina du` kojih se odvija velika raznovrsnost tokova podzemnih voda. oblikovanoj unutar izmjene dolomita i vapnenaca gornje kredne starosti (K21. 1). Priobalni izvor Zvir ima najve}u izda{nost na podru~ju “sliva izvora grada Rijeke” i ~ini okosnicu vodoopskrbe u uvjetima presu{ivanja izvora Rje~ine. Na JZ dijelu krila nalaze se prelazne dolomitne i dolomitno-vapnena~ke bre~e (K1.

(2001): Vodosprema Streljana. istodobno se na izvori{tu Zvir svakodnevno mjerila mutno}a izvorske vode koje su bile u dopu{tenim granicama za pitke vode. Glavni vodoopskrbni izvor Zvir nije ugro`en s pove}anom pojavom zamu}enja izvorske vode s mjesta upojne gra|e- vine vodospreme Streljana-Drenova u uvjetima ispu{tanja vode grani~no do 150 L/s u kr{ko podzemlje (DUKARI] & BIONDI]. (2002): Upojna gra|evina vodospreme Streljana-Drenova. To potvr|uju. Zaklju~ak Temeljem polu~enih rezultata.– Arhiv HGI. M. koje bi utjecale na zamu}enje izvori{ta Zvir. najvi{e sa 150 L/s poniranja vode. P. & BIONDI]. DUKARI]. Zagreb. ~ime se uzrokuje jako zamu}enje vode. ne samo rezultati trasiranja. odnosno od 1058 m/dan do 1237 m/dan. F. Zagreb. [IKI]. F. PLENI^AR. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. R. Trasiranje podzemne vode – hidrogeolo{ka istra`ivanja. kako se ne bi izazivalo turbulentno strujanje vode unutar kr{kog podzemlja. Za vrijeme trasiranja i tijekom pra}enja istjecanja trasera na priobalnim izvorima Rije~kog zaljeva. ne brzine podzemnih tokova prema izvoru Podpinjol i INA-zdencu bile su u rasponu od 1.– Arhiv HGI. R.– Arhiv Teh-projekt hidro. DUKARI]. (1975): Osnovna geolo{ka karta. & BIONDI].000. re`im pra`njenja vodospreme Streljana treba biti kontroliran. . (2001): Informacije o pra`njenju vodospreme Streljana II. Rijeka.22 cm/s do 1.43 cm/s. Figure 1. Tijekom opa`anja i mjerenja nije bilo ki{a u podru~ju “sliva izvora grada Rijeke”.– Arhiv HGI.194 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & [PARICA. Zagreb. a time ispiranje pukotinskih sustava i {upljina. LITERATURA BRUSI]. Tracing test from recarge wells of the Streljana water reservoir-Drenova. list Ilirska Bistrica M 1: 100. 2002). D. Trasiranje podzemnih tokova iz upojne gra|evine vodospreme Streljana-Drenova. ve} i rezultati mjerenja mutno}e u izvorskoj vodi koji su se tijekom opa`anja kretali unutar dopu{tenih vrijednosti za pitke vode.. M.

godine ustanovljeno je da je do{lo do degradacije kvalitete zdenca. koje blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnog sloja. u {ljun~anom zasipu i porni prostor sloja u neposrednoj okolini zdenca. tako i ukupnog procesa. Ponekad je njihov rast. Propusne naslage izgra|ene su od jednoli~nog sitno do srednjezrnastog pijeska u kojem se rijetko pojavljuju valutice {ljunka. Hrvatska 3 HEP Plin Osijek. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana). Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. U tom procesu one oksidiraju dvovalentno u trovalentno `eljezo. Na osje~kom crpili{tu je proveden niz revitalizacija ovako za~epljenog zdenca s razli~itom tehnologijom izvo|enja. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza i mangana. MgCO3. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. Jasna Zima2 & Vlado Skele`ija3 1 2 Rudarsko geolo{ko naftni fakultet. U prvoj bi bila o{te}enja uzrokovana anorganskim talozima. well. Brz rast bakterija i stvaranje velike koli~ine materijala zatvara otvore na situ. Bakterije svojim djelovanjem zatvaraju sito. upotrebljavaju}i stvorenu energiju za svoj rast i razvoj. gdje se prvenstveno misli na karbonatne inkrusatate (CaCO3. U ovom se postupku kao radni fluid u zdenac utiskivalo jako oksidacijsko sredstvo natrijev hipoklorit (NaOCl). Osje~ko crpili{te smje{teno je u isto~nom dijelu dravske potoline. Vodonosnik je izgra|en od aluvijalnih sedimenata Drave i Dunava. zasipu. a stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana) iz vodonosnika. iron. oxalic acid U aluvijalnim vodonosnicima Drave i Dunava ~esto se javljaju reduktivni uvjeti. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. posljedica ~ega je smanjenje izda{nosti. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. dogodi se u nekoliko mjeseci. `eljezne bakterije. akumuliraju}i pri tome velike koli~ine `eljeznog hidroksida u ili na njihovim `elatinoznim oblogama. oxalna kiselina Key words: underground water. odnosno na izlazu iz sita gdje je povi{en sadr`aj kisika. Kao drugo. 10 000 Zagreb. Naslage odgovarju rije~nim terasama. zatvaraju}i otvore na situ. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. odnosno polupropusnih slojeva je dosta ujedna~ena. prije revitalizacije. koja bi se mogla izdvojiti u dvije grupe. Zahva}eni su vodonosni slojevi relativno dobrih filtracijskih karakteristika. vr{ena je usporedbom specifi~ne izda{nosti dobivene iz pokusnog crpljenja u koracima pri izradi zdenca. iron bacteria. poslije svake etape i na kraju revitalizacije. ~ime se trebao potaknuti oksidacijski proces . a ponekad i vodonosniku u neposrednoj okolini zdenca. U tom procesu one oksidiraju ione dvovalentnog u trovalentno `eljezo. mo~varnim talo`inama i deluvijalnim naslagama. Hrvatska Vodovod Osijek. Zalije`u u dubinskom intervalu od 40 do 176 m. stvaraju}i vlaknaste muljevite nakupine `eljeznog (manganovog) hidroksida. Prva je etapa imala za cilj uklanjanje o{te}enja nastala stvaranjem organskih taloga (biomase). stabiliziran natrijevim hidroksidom (NaOH). da se radi o kompleksnim o{te}enjima. Prilikom provedenih analiza o stanju crpili{ta 1992. Sveu~ili{ta u Zagrebu. a kao posljedica starenje zdenca. Pierottijeva 6. Koeficijent u~inkovitosti zdenaca se kretao od 20 do 50 %. a netto debljina slojeva iznosi od 56 do 78 m. Tako|er se pretpostavilo da se procesom eksploatacije pojavilo “navla~enje” glinovitosiltoznih frakcija navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. praporima. pretpostavilo se da je to posljedica stvaranja organskih taloga djelovanjem Fe bakterija. no ipak mjestimice dolazi do isklinjavanja pojedinih slojeva. Provjera u~inkovitosti kako pojedinih etapa revitalizacije. koje onda obaraju kao `eljezni hidroksid u ili na njihovim ljepljivim oblogama. zdenac. revitalizacija zdenca. Sedimenti su talo`eni u umjereno reduktivnim uvjetima koje karakteriziraju povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana. tj. a polupropusni me|uslojevi izgra|eni su od praha i gline. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 195 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Optimalna metoda i trenutak revitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem Fe bakterija The optimal metod and moment of revitalization of well choked up by action of the ferrous bacteria Branko Hlevnjak1. Prva revitalizacija provedena je u tri etape. Debljina pojedinih propusnih.4. revitalization of well. koja je dovela do redukcije njihove u~inkovitosti. FeCO3). @eljezne bakterije razvijaju se u zdencu na situ. Zaklju~ilo se da se ne radi samo o jednoj vrsti o{te}enja. `eljezo. pri kojima nastaje povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana otopljenog u vodi. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. Obaranje `eljeza i brzi rast bakterija stvara veliku koli~inu tvari koja se vrlo brzo {iri. vrlo brz.

{to omogu}uje njezino izno{enje tijekom ~i{}enja. Poslije ove etape specifi~na izda{nost je bila neznatno pove}ana {to je upu}ivalo da vjerojatno jo{ uvjek postoji za~epljenje `elatinoznom masom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (“otapanja”) otklanjanja o{te}enja od `elatinozne bio-mase. Paralelno je provedena samo mehani~ka revitalizacija. U novim se revitalizacijama koristi oxalna kiselina. koja blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnika. odnosno vrlo brzo nakon revitalizacije specifi~na izda{nost padne na onu prije revitalizacije. Koristi se gotov preparat CLEARBORE tvrtke CLEARBOR PTY LTD. MgCO3. U prvoj se revitalizaciji koristila maksimalna koncentracija ovog preparata. kako bi se usporedila u~inkovitost i trajnost obje metode. Uo~ena je podudarnost pove}anja specifi~ne izda{nosti sa smanjenjem sadr`aja koloidnih ~estica. pa se od njih odustalo. a da se stvarni trenutak treba odrediti stalnim pra}enjem razine vode u zdencu. Izno{eno je mnogo suspendiranih koloidnih ~estica glinovitog porijekla {to je ukazalo na dobru djelotvornost pirofosfata.196 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. no uz visoku cijenu tijekom njihovog kori{tenja. no upu}ivalo je da je u~inak kiseline bio gotovo zanemariv. Kao radni fluid u zdenac se utiskivala klorovodi~na kiselina (HCl) uz octenu kiselinu i uz dodatak inhibitora korozije. U ranijim revitalizacijama zapa`eni su vrlo skromni u~inci. Iz postignutih je rezultata bilo vidljivo da su osnovna o{te}enja nastala djelovanjem `eljeznih bakterija. Na nekim susjednim crpili{tima testirani su neki gotovi preparati. Iz rezultata prikupljenih tijekom verifikacije rada crpili{ta za razdoblje 1984. ukazali su se neki nedostaci. Tre}a etapa imala je za cilj uklanjanje glinovito siltoznih ~estica navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. Pretpostavlja se da je tome uzrok bio relativno dugo mehani~ko ~i{}enje koje je pogodovalo daljnjem otstranjivanju `elatinozne mase. kao sredstvo za uklanjanje `eljezovitih bakterija i dezinfekciju. FeCO3). ustanovljeno je da trenutak provo|enja optimalne revitalizacije zdenca nastupa pribli`no u tre}oj godini rada zdenca. . koja razara kristalnu re{etku minerala gline. odnosno u onom trenutku kada po~inje opadati u~inkovitost zdenca. ipak je zaklju~eno da ovaj na~in njezinog provo|enja nije dovoljno u~inkovit. Iako se mo`e re}i da je provedba ovih revitalizacija odr`avala kondiciju zdenca ne{to iznad one koja bi bila da se revitalizacija nije provodila. do 1994. Ovdje se primjenjivala mje{avina vode i Na-kiselog pirofosfata. Po provedbi ove etape specifi~na izda{nost je ne{to pove}ana. Druga etapa imala je za cilj otkljanjanje eventualnih o{te}enja nastalih stvaranjem anorganskih taloga karbonatnog porijekla (CaCO3. Analizom uzoraka vode u labaratoruju Vodovoda Osijek je ustanovljeno da su se poslije ovog postupka ponovo pojavile `eljezne bakterije.

small. Besides the fact that a modified approach enhanced land use potential. 1999. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 197 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Application of sintacs method in the recharge area of the Jadro and @rnovnica springs Primjena sintacs metode na podru~je napajanja izvora Jadro i @rnovnica Sanja Kapelj1. dolomites and impermeable lower Triassic clastic deposits and Eocene flysch. geochemical and environmental isotope research. dolines.. SINTACS Karstic aquifers are well known for their vulnerability to groundwater contamination and many different types of antropogenic impact. A concept of groundwater vulnerability assessment quantifies the sensitivity of an aquifer to human activities impact on groundwater contamination (DORFLINGER et al. climatic and impact settings typical for the Mediterranean countries (CIVITA & DE MAIO. soil/overburden attenuation capacity. 165–76. morphological. Vukovarska 35. Also.4. F. a rapid infiltration rate include point or diffuse recharge and underground flow throught a high permeability conduits and different size of fracture and cavernous systems. uporaba zemlji{ta. hydrogeological characteristics of the aquifer. Hrvatska Geo-Rudus. 279 p. JEANNIN. SINTACS Klju~ne rije~i: ranjivost vodonosnika. Eocene and Perms limestones. structural. In- creasing anthropogenic pressures in inland part of recharge area and increasing trends of some contaminant content in spring waters initiated a comprehensive study which included detailed geological. European Research Area: structural aspects – COST. shafts and sinkholes. DORFLINGER. kr{. karst. ZWAHLEN.. well permeable Mesozoic. & DE MAIO.. Directorate – General for Research. F. On the basis of obtained data selected parameters were presented in appropriate grid information layers scale 1:25. The procedure of the method incorporates seven parameters relevant for the contaminant attenuation capacity and vertical flow features: depth to groundwater. (1999): Water vulnerability assessment in karst environments: a new method of defining protection areas using multi-atribute approach and GIS tools (EPIK method). P-Y. hydraulic conductivity range of the aquifer and hydrologic role of the topographic slope. . standard scheme was modified within the hydraulic conductivity parameter layer by incorporation of the density of dolinas. REFERENCES CIVITA. Popovi}a 13 – [imun~evec.: European Comission. 248 p. COST 620 (2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers. Jelena Loborec1. 10 360 Sesvete. Applied modification decrease the area of extreme and very extreme vulnerability assessment of the karst aquifer and increase very small. \. Jadro and @rnovnica springs are a major source of fresh potable water area for the Split town and surrounding settlements. hydrogeological. 42 000 Vara`din. 21 000 Split. 39/2. all’inquinamento con il systema parametrico SINTACS R5. In comparison with other types of aquifers. further tests and modeling procedures should analyses its implications on the protection of these very valuable groundwater resources. (2000): Valutacione e cartografia automatica della vulnerabilita degli acquiferi. N. M. Janislav Kapelj2 & Mirjana [vonja3 1 2 University of Zagreb. mostly permeable overlaying deluvial sediments of karst poljes with swallov holes. COST 620. land use. Hallerova aleja 7.o. effective infiltration action.– Environmental Geology.000 and processed by GIS following the SINTACS R5 standard scheme (CIVITA & DE MAIO. A recharge of springs is approximately 500 km2 and mainly is composed of carbonate rocks. In: ZWAHLEN. The karst of Dinarides is manly open karst environment with characteristics such as a thin soil cover. M. unsaturated zone attenuation capacity. 2000). established for hydrogeological. 2000). Hrvatska Key words: aquifer vulnerability. 2004). Faculty of Geotechnical Engineering.. d. One of the first approaches focused on aquifer vulnerability mapping was SINTACS scheme. Bologna. Hrvatska 3 Croatian Waters. medium and high vulnerability parts of the recharge area.o. Pitagora.

ekonomska i za okoli{ prihvatljiva rje{enja njihovog kori{tenja. Uz susretljivost dr`ave. gdje prostor sjeverozapadne Podravine zauzima gotovo desetak posto istra`nih prostora i eksploatacionih polja INA-Naftaplina. odnosno prostora od prioritetnog interesa za istra`ivanje i proizvodnju ove doma}e energetske sirovine. . geolo{ka rje{enja osnova su za tehni~ko. gdje se le`i{ta prete`ito nalaze na dubinama preko tisu}u metara. koji kontroliraju dubinsku gra|u ovog dijela sjeverozapadne Hrvatske. Na cijelom prostoru izra|ene su strukturne karte po pet osnovnih nivoa geolo{ke gra|e. methods and results. kojom je mogu}e dovoljno pouzdano razumjeti geolo{ke odnose. Pannonian basin of Republic of Croatia Geotermalna energija geotermalnih i mineralnih voda je va`an i nedovoljno istra`en i kori{ten resurs Republike Hrvatske. Razlog ovog apela je u aktualnoj praksi. metode i rezultati. ekonomika i legislativa. panona. gdje se i manji dio potencijala koristi u energetske svrhe. prera|iva~ke proizvodnje i turizma. Posebno je interesantan prikaz analiza tektonskih elemenata i makro strukturnih jedinica. pored maksimalnog kori{tenja geolo{kih i geofizi~kih informacija va`no je spomenuti preko tristo detaljno obra|enih i kori{tenih dubokih bu{otina. kao pokreta~e ravnomjernijeg privrednog razvoja ove ~iste i obnovljive doma}e energije. Zavaljuju}i tako detaljnoj strukturnoj interpretaciji izra|ene su i karte debljina pet prisutnih geolo{kih jedinica: mezozoika. njen glavni dio kod nas je vezan uz duboke naftonosne bazene. tehnolo{ka. Na primjeru geolo{kog segmenta projekta evidentiranja le`i{ta geotermalne i mineralne vode na prostoru sjeverozapadne Podravine. economy and legislative. Velika Ciglena. postupaka i znanja. Sa stajali{ta Hrvatskog geolo{kog kongresa. [ubi}eva 27. Osnovni elementi ovog geolo{kog modula projekta. Ovim izlaganjem `elim skrenuti pa`nju geolo{ke struke na neophodno uva`avanje. donjeg ponta. Kri`evci i drugi. rational and environmental acceptable use. Privredne aktivnosti se time ravnomjernije raspore|uju izvan gradskih sredi{ta Panonskog prostora Hrvatske. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinska geologija – osnova istra`ivanja i proizvodnje geotermalne i mineralne vode u Republici Hrvatskoj Understanding of deep geological settings – key of the exploration and production of geothermal and mineral waters in Republic of Croatia Slobodan Kolbah INA Naftaplin. gornjeg ponta i mla|ih naslaga. bila raspolo`iva gusta mre`a 2D i dijelom 3D seizmike. ukupne povr{ine od gotovo trideset tisu}a kvadratnih kilometara. ovdje se `ele nazna~iti osnovni i minimalni elementi koje je danas mogu}e i nu`no ugraditi kao osnovu za istra`ivanje le`i{ta geotermalnih i mineralnih voda. sredi{njeg nacionalnog stru~nog skupa. U ovom regionalnom rje{enju. Hrvatska Klju~ne rije~i: Istra`ivanje i kori{tenje geotermalne i mineralne vode. Iz takvih regionalnih projekata koji uklju~uju interpretaciju povr{inskih i dubinskih geolo{kih informacija iz bu{otina zajedno sa ostalim geofizi~kim mjerenjima. oni naj~e{}e ne vode do cilja ili ga uop}e nemaju i sami su sebi svrha. od kojih nam je na prostoru sjeverozapadne Podravine pored moderne gravimetrije. Takvo nestru~no i neprofesionalno pona{anje dovodi do lako ste~enih probitaka. ne samo za ovu sirovinu. racionalno kori{tenje i za{tita okoline. kvalitetne geolo{ke podloge mogu pridonijeti pove}anju ekonomske atraktivnosti uz pove}anje pouzdanosti ulaganja u ove vrlo skupe i rizi~ne projekte. Ona je obnovljiv i za okoli{ prihvatljiv lokalni izvor toplinske i elektri~ne energije. Takav pristup jedina je osnova za realizaciju pozitivnih rudarskih na~ela i odr`ivog okoli{a. 10 000 Zagreb. Tehnike istra`ivanja i proizvodnje proisti~u iz onih u naftnoj industriji. U cjelovitom projektu evidencije rezervi u le`i{tima geotermalne i mineralne vode.198 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. pa za cijeli proces ima vrlo {tetne posljedice. elaborati o rezervama za niz geotermalnih objekata kao: Kutnjak-Lunjkovec. gdje se u nekim doma}im ali i me|unarodnim projektima ve} po~elo ignorirati odnosno. tercijarnih naslaga starijih od srednjeg miocena. a ekonomski je posebno interesantna kao pokreta~ poljoprivredne. metoda. vrednovanje i koordinaciju na{ih stru~nih saznanja i odgovaraju}oj interpretaciji raspolo`ivih informacija. Informacije o hidrodinami~kim mjerenjima i geolo{ko-fizikalnim parametrima potencijalnih le`i{ta omogu}uje minimalno pouzdanu interpretaciju potrebnu za njihovo definiranje i nastavak istra`ivanja. Unutar ovog prostora izra|uju se i detaljne zakonski definirane studije. Panonski bazen Republike Hrvatske Key words: Exploration and production of geothermal and mineral waters. pri ~emu su po krovini mezozoika kartirane najzna~ajnije litolo{ke cjeline va`ne za formiranje geotermalnih rezervoara. Unato~ vrijednih saznanja sa brojnih prirodnih izvora. ovim izlaganjem upu}ujem apel na racionalno pona{anje prema istra`ivanju i proizvodnji geotermalne energije i kori{tenju odgovaraju}ih. ne koristiti i nedovoljno razumijevati pojedine dubinske podatke izva|ene iz cjelovitog konteksta geotermalnog istra`ivanja i proizvodnje na velikim dubinama sedimentnih bazena Hrvatske. ve}im dijelom raspolo`ivih informacija.

In some of the locations there are plans to increase production or use the water in more ways then is currently the case. In many of those locations intake structures and boreholes were established in order to advance production. Tablica 1. Natural springs are the locations where geothermal water naturally rose or still rises to the surface. The locations that went furthest in the planning of geothermal water and/or energy exploitation are Terme Zagreb (recreation). a natural geothermal spring. For example. Education and Sports. geothermal energy. In locations with the lowest-temperature waters (18–20°C) fish aquaculture is developed. which is a result of overuse. Sachsova 2. so the data is summarized in the tables. was acquired within the framework of the project “Geothermal map of the Republic of Croatia” (181-1811096-1790) financed by the Croatian Ministry of Science. indications of future development are given taking in account both current trend and planned projects. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj 2010. balneotherapy and TYPE OF FACILITY UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply NATURAL DEEP SPRING BOREHOLE 14 7 2 4 5 2 1 0 1 1 3 2 3 4 1 1 1 1 0 1 TOTAL 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 Table 2. Category Temperature Natural spring Deep borehole SUBTHERMAL 13–20 °C 1 0 HYPOTHERMAL >20–34 °C 6 4 HOMEOTHERMAL >34–38 °C 2 0 HYPERTHERMAL >38 °C 6 6 . 10 000 Zagreb. Hrvatska The first paper presenting a review of geothermal water utilization in Croatia was published 12 years ago (KOVA^I] & PERICA. 1998). Due to the lack of space in this abstract. This review includes geothermal waters in a wide temperature range – from subthermal to hyperthermal (Table 2). Deep borehole is a location class for places where there isn’t. Geothermal water utilization in Croatia in the year 2010. Dra{kovec (in Me|imurje county – recreation. in Stubi~ke toplice water is used in six different ways. Kategorizacija geotermalnih lokaliteta Hrvatske prema temperaturi vode.4. The data used in this paper Table 1. In most of the locations geothermal water is used in a variety of ways. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 199 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Trends in geothermal water utilization in Croatia Trendovi kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj Miron Kova~i} & Sta{a Borovi} Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey. a great interest exists for geothermal water utilization in new locations in Croatia. geotermalna energija. Also. godine. and there never was. This paper aims at pointing out the trends in geothermal water utilization in Croatia in the past 13 years on the basis of the comparison between the data from aforementioned papers and field inspection in the beginning of the year 2010. Since then reviews were published two more times (KOVA^I]. while in Sveta Nedjelja it is used in one single way. In some of them natural springs don’t exist in the present. Croatia Key words: geothermal water. Other than that.The locations where geothermal waters are already in use are categorized into two classes: natural springs and deep boreholes (Table 1). 2001 and 2006). while the highest-temperature waters (68–98°C) are used. Tablica 2. Categorization of geothermal localities in Croatia on the basis of water temperature. among other. Croatia Klju~ne rije~i: geotermalna voda. it was not possible to give a detailed description of utilization for each of the localities. for space heating. so geothermal water is only found at greater depth in a borehole.

(2001): Temeljne geotermijske zna~ajke Hrvatske i kori{tenje geotermalmnih voda u Hrvatskoj tijekom 2000. NUMBER OF SITES UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply Total number of sites (natural springs/deep boreholes) 1998 15 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2000 18 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2006 20 9 5 8 6 2 2 1 1 2 27 (18/9) 2010 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 25 (15/10) are also visible in utilization for greenhouse heating. M. as well as the number of exploitation localities. shows that there was a maximum difference in recreational use of geothermal waters (15 locations in 1998. The number of localities with other modes of utilization varies a little or there are no changes. Hrvatska gospodarska komora. 9/25. Tablica 3. Geothermal water utilization in selected years in Croatia. 167–174. (ur. The total number of locations also varies only slightly in the last 13 years (24–27 locations). 355–361.– Stru~ni skup s me|unarodnim sudjelovanjem. Zbornik radova / [^ULAC-DOMAC.200 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. one should bear in mind that there are a number of sites with development plans in different stages of implementation. M. being that the water is only used for that purpose since 2006. space heating). Zagreb. M. & VAN^INA. Zagreb. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj u odabranim godinama. Therefore. There is also a significant interest of foreign investors for geothermal energy utilization. (2006): Pregled sada{njeg i naznake budu}eg kori{tenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. [ibenik. However. M. KOVA^I]. one can infer that the modes of utilization. Velika Ciglena (in Bilogora region – power generation and cascade use of geothermal energy) and [mithen (near the town of Samobor – recreation). REFERENCES KOVA^I]. If such trend persists. Table 3. there is no reason to expect an increase in the number of localities or ways of utilization in the future. Changes . & PERICA. there exists a possibility for a significant increase in geothermal water utilization in the future. On the basis of reviewed data. Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj. then 20 locations in 2006 and 17 locations in 2010). Lunjkovec (in Podravina region – power generation).).– “Hrvatske vode”. tend to remain constant. F. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Table 3. although the current trends don’t indicate it. R. KOVA^I]. (1998): Stupanj kori{tenja geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj. especially owing to favorable natural conditions. godine – Hrvatske vode. 25. 145–150.

godine. 2. Naime. kada su se u nju do dubine od 40 m spustili ~lanovi Speleolo{kog dru{tva Hrvatske (SDH). 2002). rezultirali su objavljivanjem niza ~lanaka o jami i njenim zna~ajkama (GARA[I]. naknadno izvedenim jednostavnim speleolo{ko-hidrogeolo{kim istra`ivanjima pokazalo se da voda u jami nije bakteriolo{ki ispravna. Vo|ena tim saznanjima prvo je INA pokrenula istra`ne radove s ciljem zahvata i izgradnje punionice izvorske vode. obalnog i oto~kog dijela Li~kosenjske `upanije. 10 000 Zagreb. Crna~kog i Dre`ni~kog polja. water supply. Kada prestane poniranje vodotoka Jaruge na ponorima uz sjeverozapadni rub Stajni~kog polja. 2000). Nakon {to su zbog vrlo lo{eg programa istra`ivanja prvo utro{ena zna~ajna financijska sredstva na izvo|enje pristupne ceste. Lika Key words: Karst. i 2002. protok u jami je redovito ispod 0. premda u to vrijeme nisu vladale izrazito su{ne hidrolo{ke prilike. KUHTA. pit. U njima su najaktivniji bili ~lanovi speleolo{kih odsjeka planinarskih dru{tava Velebit i Sutjeska. a svakako i nalaz brojnih primjeraka ~ovje~je ribice (Proteus anguinus). pa se unato~ povoljnim kemijskim pokazateljima na kraju od punionice odustalo. naredna istra`ivanja izvedena su za potrebe Hrvatskih voda. Tijekom tih istra`ivanja nedvojbeno je dokazana podzemna vodna veza ponora na Stajni~kom polju i vodenog toka u jami (2040 m. Budu}i da konstatirano bakteriolo{ko one~i{}enje podzemne vode uz adekvatni tretman ne predstavljaju problem za njeno kori{tenje u javnoj vodoopskrbi. Dubina jame od ulaza do nizvodnog sifona iznosi oko 127 m. U sklopu tih nastojanja Rokina bezdana istra`ivana je s ciljem prikupljanja podataka potrebnih za tuma~enje hidrogeolo{kih odnosa izme|u Stajni~kog i Crna~kog polja. Vodoopskrbni potencijal Ve} su prva mjerenja protoka u jami izvedena tijekom istra`ivanja u 2000. Prvi podaci o Rokinoj bezdani datiraju iz 1960. srpnja 2000. GARA[I] & KOVA^EVI]. godine zaklju~eno je da se protoci na razini 2 ili vi{e m3/s javljaju samo u vrijeme povi{enih i visokih voda. S druge strane informacije o postojanju stalnog i vrlo izda{nog podzemnog toka u jami pobudile su interes za kori{tenju tih voda. Nadalje. jama Rokina bezdana smatrana je potencijalnim izvorom za vodoopskrbu zapadnog.6 m3/s. te da se povremeno muti. tragom spomenutih navoda o velikoj minimalnoj izda{nosti.36 cm/s. 1992. 1980. 2003). godine (MALINAR.4. godini pokazala da prija{nji podaci o minimalnoj izda{nosti nisu to~ni. Utvr|ivanje realne minimalne izda{nosti i procjena vodoopskrbnog potencijala Rokine bezdane bili su glavni ciljevi istra`ivanja izvedenih u razdoblju od mjeseca svibnja do studenog 2003. godine izmjeren protok od svega 293 L/s. Prvo spu{tanje do podzemnog vodenog toka izveli su ~lanovi SO PDS “Velebit” 1967. uklju~uju}i i bakteriolo{ke. Kroz to razdoblje u jami je organizirano kontinuirano pra}enje razine podzemne vode u kanalu uzvodno od prvog sifona (svakih 120 minuta). neposredno iznad Stajni~kog i Crna~kog polja. a prema njihovim podacima tlocrtna du`ina istra`enih kanala u jami je 850 m. Hrvatska (mladen. Kapele. 1975. temeljem sedam mjerenja izvedenih tijekom 2002. Za to je kori{ten automatski mjera~ . a to se doga|a znatno prije pojave niskih voda. Rokina bezdana. godine (MUNDA & KUHTA. 1992). jama. izvrsne kakvo}e. Intenzivna speleolo{ka i speleoronila~ka istra`ivanja zapo~inju 1975.5 m iznad prosje~ne razine (KUHTA. i drugi). Dana{nja istra`ivanja predvode ~lanovi dru{tva DISKF “Dinaridi”. a kasnije Dru{tva za istra`ivanje i snimanje kr{kih fenomena (DISKF) iz Zagreba. Va`nu ulogu u tome imali su navodi o minimalnom protoku objavljeni u speleolo{koj literaturi (GARA[I] & KOVA^EVI]. Tako je 8. Pored toga spominje se da je voda po svim ispitivanim parametrima. Tijekom tih istra`ivanja utvr|en je hipsometrijski polo`aj karakteristi~nih to~aka jame i konstatirano povremeno dizanje razine vode ispod ulazne vertikale za 14. Lika Uvod Jama Rokina bezdana nalazi se na JZ padinama masiva V. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 201 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vodoopskrbni potencijal jame Rokina bezdana Water supply potential of the Rokina bezdana pit Mladen Kuhta & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. 1967). bunara i piezometra. U radu se eksplicitno navodi da je vi{ekratnim mjerenjima u kanalu ispod ulazne vertikale konstatiran minimalni protok od 2 m3/s. Atraktivnost objekta u kojem dominiraju 84 m duboka ulazna vertikala i sna`an podzemni vodeni tok. Rokina bezdana.kuhta@hgi-cgs. Novija speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja Ve} du`i niz godina razmatra se mogu}nost hidroenergetskog iskori{tenja poplavnih voda Stajni~kog. Sachsova 2.hr) Klju~ne rije~i: Kr{. 24 sata. i prakti~ki traju do danas. vodoopskrba.

Osnovni problem su dale- ko manje koli~ine vode u su{nim razdobljima od onih navedenih u literaturi. Poznato je da 2003. LITERATURA GARA[I].202 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. {to je daleko ispod o~ekivanih koli~ina.– Speleolog.– Spelaeologia Croatica. . 19/1–2. MUNDA. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 postavljen u postoje}u piezometarsku bu{otinu. godinu obilje`ava izrazito dugo su{no razdoblje. (1992): Speleolo{ki sustav Rokine bezdane u rje{avanju hidrogeolo{kih odnosa u podru~ju Male i Velike Kapele (Lika). & KOVA^EVI]. rujna 2003. T. 58. Tom prilikom on je iznosio svega 84 L/s. Zagreb. a koje su u{le u i danas va`e}u plansku dokumentaciju. Nalazi provedenih analiza vode potvrdili su prethodne spoznaje o njenoj dobroj kakvo}i s obzirom na fizikalno-kemijske parametre. Zagreb. U takvim okolnostima na ve}ini kr{kih izvora zabilje`eni su vi{egodi{nji minimumi. M. H. Pored toga na vodomjernom profilu ispod ulazne vertikale izvedena su ~etiri mjerenja protoka pomo}u hidrometrijskog krila. 10–12. M. (1980): Rokina bezdana sigurno nalazi{te ~ovje~jih ribica u Hrvatskoj. Zadnje mjerenje protoka u jami izvedeno je 17. Na{e planine. Tako se u Prostornom planu Li~ko-senjske `upanije donesenom 2002. pseudomonas aeruginosa). pa su zbog njihove za{tite eventualno raspolo`ive koli~ine vode i znatno manje. Zaklju~ak Provedena speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se vode Rokine bezdane odlikuju vrlo dobrim fizikalno-kemijskim sastavom. B. 22–23. GARA[I]. 186–190.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. GARA[I].. (2003): Vodoistra`ni radovi za ocjenu koli~ine i kakvo}e vode na Rokinoj bezdani. (2000): Izvje{}e o speleolo{kim radovima u jami Rokina bezdana kod Jezerana. (1967): Na obali podzemne rijeke. (1975): Proteus anguinus (~ovje~ja ribica) prona|ena u Rokinoj bezdani kod Jezerana. Prema podacima ki{omjera u Brinju izrazito su{no razdoblje na podru~ju Rokine bezdane potrajalo je do 24. ali i ~injenicu da je u svim hidrolo{kim prilikama mikrobiolo{ki one~i{}ena (ukupni i fekalni koliformi. Zagreb. 15–22. Zagreb. KUHTA. Zagreb. KUHTA. rujna razina vode opala za jo{ 1 cm. Nadalje. treba voditi ra~una i o tome da je jama poznato stani{te ~ovje~je ribice i endemi~ne slatkovodne spu`vice.– Priroda. (2002): Speleolo{ki istra`ni radovi u Rokinoj bezdani i trasiranje ponora u Jezeranama. Zagreb. Na osnovi izmjerenih podataka formirana je konsumpcijska krivulja temeljem koje su podaci kontinuiranog mjerenja razine transformirani u protok. rujna kada su pale prve zna~ajnije oborine. prema konsumpcijskoj krivulji proizlazi da se protok smanjio na 70 L/s. a pri svakom od njih prikupljani su uzorci vode za fizikalno-kemijske i mikrobiolo{ke analize. MALINAR. fekalni streptokoki. M. Budu}i je do oborina 24. Zagreb. godine. a posebno u slu~aju te~enja otvorenim kanalskim sustavima kao {to je Rokina bezdana. i nadopunjenom 2007. 3. godine. ^injenica je da su u jami zabilje`eni minimalni protoci od svega 70 L/s. jama Rokina bezdana smatra potencijalnim izvorom pitke vode izda{nosti do 2 m3/s. 18.o. & KUHTA.– Arhiv Geoaqu d.o. M. pa i u radnoj verziji jo{ neusvojenog Vodoopskrbnog plana. 7/8. M. Ovdje treba naglasiti da je to ~esta pojava kod gotovo svih kr{kih voda. M.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. a pojava prekomjernog bakteriolo{kog one~i{}enja nije ograni~avaju}i faktor njenog kori{tenja za javnu vodoopskrbu.

Uzorkovanje je organizirano na 19 lokacija. Na glavnim vodoopskrbnim izvori{tima (Zvir. godine potvr|ena je podzemna vodna veza zapadnih rubova Grobni~kog polja s izvorima Zvir i Marganovo u Rijeci (BIONDI] et al. Neposredno nakon {to se u njoj pojavila boja. Sachsova 2. Metodologija istra`ivanja Istovremeno trasiranje ponora Rupa kod Gornjeg Jelenja i bu{otine DB-1 na jugoisto~nom rubu Grobni~kog polja Tablica 1. a za to su kori{teni terenski fluorometri (GGUN-FL.n. KD “Vodovod i kanalizacija” d. prve pojave prividna (sati) brzina (cm/s) 43 31 22 35 4. Na-naphthionat. odnosno pri povla~enju visokog vodnog vala.) 282 281 280 280 Vrijeme do Max. konc.m. smjerovi i brzine otjecanja podzemnih voda s njegove jugoisto~ne strane do sada nisu bili poznati. niti u kanalu izvora [kolji}. Sva mjerenja i uzorkovanja obavili su djelatnici HGI-a. S obzirom na istovrsnu namjenu trasiranja i polo`aj istra`ivanih lokacija u bliskim hidrogeolo{kim sustavima. konc. 1977).45 5. maj u Rijeci do izvori{ta @minjci kod Bakarca.17 7. koji je potom ispran sa 104 m3 vode dopremljene cisternama. 3. a na podru~ju Bakarskog zaljeva 24 dana. (sati) 51 43 30 43 Prividna brzina (cm/s) 3. Ve} dugi niz godina u Hrvatskoj se trasiranja izvode pomo}u uranina dok se ostali traseri gotovo i ne koriste.04 . te iz toga proiza{lu potrebu opa`anja istih mjesta istjecanja. 10 000 Zagreb. Grobni~ko polje.hr) Klju~ne rije~i: istovremeno trasiranje. iz Rijeke i Primorsko-goranske `upanije. po prvi put je kori{ten Na-naphthionat (C10H8NSO3Na.0395 Vrijeme do pojave max. Rezultati Podzemna vodna veza ponora Rupa dokazana je s izvorima Mlaka.90 4. u opa`a~ku mre`u naknadno su uklju~eni izvori u kr{koj depresiji Ponikve. opa`anje je bilo kontinuirano. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 203 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Istovremeno trasiranje ponora Rupa i bu{otine DB-1 na Grobni~kom polju Simultaneous tracing tests of ponor Rupa and the borehole DB-1 on Grobni~ko polje Mladen Kuhta. izvedeno je 14.. Rezultati trasiranja ponora Rupa. Intervali izme|u uzorkovanja bili su od 6 do 24 sata i mijenjali su se kroz razdoblje opa`anja.. [vicarska).42 6. Perilo-galerija). U vrijeme ubacivanja trasera u ponor je uviralo 379 L/s. dobiveni rezultati upu}uju na to da se bunari u galeriji prete`ito napajaju Izvor Mlaka Rikard Ben~i} Zvir Marganovo Udaljenost (m) 6845 6890 6260 6260 Visina h(m.02. Na-naphthionate.kuhta@hgi-cgs.0948 0. (mg/L) 0. U ovom slu~aju pored uranina. Prvenstveno zbog nepostojanja adekvatne lokacije za upu{tanje trasera.80 4. uranin Key words: Simultaneous tracing.4. Tihomir Frangen & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. Grobni~ko polje. godine u optimalnim hidrolo{kim uvjetima.o. Poznato je da rezultati takvih trasiranja najbolje prikazuju stanje u kr{kom vodonosniku. Uranine Uvod Prikazana istra`ivanja su izvedena za potrebe novelacije zona sanitarne za{tite izvori{ta pitke vode zahva}enih na podru~ju grada Rijeke i u Bakarskom zaljevu.o. Zanimljivo je da traser nije detektiran u vodi zdenaca unutar galerijskog vodozahvata Zvir II (uzorkovani su zdenci B-2. Ponor Rupa trasiran je sa 75 kg Na-naphthionata. razlika Dh(m. Zvir i Marganovo (Tablica 1).0855 0.2009. Table 1. Premda to mo`e biti posljedica uzorkovanja u stati~kim uvjetima. U bu{otinu je upu{teno 50 kg uranina. Hrvatska (mladen. Rikard Ben~i}. 2009). Na izvorima u Rijeci uzorci su prikupljani 10. CAS broj 130-13-2).) 3 4 5 5 Vis. Albillia. a financirana su od strane Hrvatskih voda.97 Max.0541 0. Prethodnim trasiranjem ponora Rupa 1974. od izvora 3.73 4. Martin{}ica. izvedeno je simultano trasiranje s dva razli~ita trasera (KUHTA et al. 5 i 6). Results of the ponor Rupa tracing test.

Razlog tome su hidrogeolo{ki uvjeti napajanja galerijskog zahvata i njegovo opa`anje u stati~kim uvjetima. S obzirom na to da su zabilje`ene prividne brzine toka vrlo sli~ne onima dobivenim prethodnim trasiranjem.0352 0.0041 0. Ne{to ve}e prividne brzine konstatirane su prema izvorima Jaz i Perilo. a najve}i dio podzemnog otjecanja usmjeren je prema vodoopskrbnom izvoru Zvir. In: TANIGUCHI.– Fond stru. godine. KUHTA. B. Trasiranjem je potvr|ena i prethodno konstatirana veza s bunarom-izvorom Marganovo (Tvornica papira).27 Max. a i koncentracija trasera je bila vrlo niska. @. Najve}a prividna brzina toka od (7. Dobra.0266 0. Sna`an drena`ni pravac potvr|en je i prema zahva}enim izvorima Dobra i Dobrica (2.36 1.5 0 1 1 0 105 Vis.3 cm/s. te na priobalnom izvoru Perilo u Kostreni. O tome treba voditi ra~una pri novelaciji za{titnih zona vodozahvata Perilo. (2008): Water Tracing Tests in the Dinaric Karst of Croatia.45 0. Traser je u visokoj koncentraciji konstatiran na izvorima Jaz.– Fond stru. Toyama.. SINNER. Table 2. 2008). Relativno mala prividna brzina i vrlo niska koncentracija trasera na Martin{}ici.0948 mg/L) utvr|ene su prema izvoru Zvir.42 7150 5 300 137 1. (ed. GOATTI.0343 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2.00019 183 1. @. Integrating Groundwater Science and Human Well-being.41 cm/s).56 1. ..): Proceedings CD. Prividne brzine toka su u rasponu vrijednosti koje su vrlo sli~ne prosje~nim vrijednostima na podru~ju Hrvatskog kr{a (srednja vrijednost 3. unato~ ~injenici da su prema njemu utvr|ene znatno manje brzine toka. konc.0361 0. A. KUHTA. V. razlika Dh(m.5 305 304 304 305 200 Vrijeme do prve pojave (sati) 147 51 43 59 99 91 75 123 47 Prividna brzina (cm/s) 1. Trasiranjem bu{otine DB-1 utvr|eno je da se jugoisto~ni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u Bakarskom zaljevu. Zagreb. & BRKI].55 cm/s.05 cm/s) i Perilo (4. konc. Results of the borehole DB-1 tracing test. YOSHIOKA. Trasiranjem Bu{otine DB-1 potvr|ena je podzemna vodna veza jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja s izvorima u podru~ju Bakarskog zaljeva (Tablica 2). Zagreb. premda je on uba~en u dovoljnoj koli~ini..64 2.0273 0.97 1.) 5 1 1 0.25 5. Najbr`a vodna veza utvr|ena je prema izvorima Jaz (5.26 2. Traser se nije pojavio samo na krajnjem opa`anom izvoru @minjci kod Bakarca. T. nalazi ovog testa ne}e bitno utjecati na postoje}e granice zona sanitarne za{tite. pokazuju da je napajanje tog vodozahvata vodama s jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja vrlo malo.05 3. dok. Nadalje. Izvor Perilo – Galerija Perilo izvor Jaz Lovni enac Podbok Dobra Dobnca Uvala Crno Ponikva NESIGURNO Martin{~ica Udaljenost (m) 7555 7810 7810 7740 8070 8815 9215 9890 3845 Visina h(m. LITERATURA BIONDI]. A. & STROJ. Dobrica i u uvali ^rno.. visoka koncentracija trasera zabilje`ena na izvorima u Ponikvama. Ove vrijednosti pribli`no odgovaraju onima dobivenim pri trasiranju 1974. Veza vodozahvata Martin{}ica s bu{otinom DB-1 nije pouzdano utvr|ena. te na izvorima Podbok.23 2.69 i 3. medijan 2. Trasiranje tokova podzemne vode s Grobni~kog polja.65 1.) 300 304 304 304. M. FRANGEN.69 3. koji se nalaze pribli`no na pola puta izme|u bu{otine i opa`anih izvori{ta u Bakarskom zaljevu. HGI.55 1. dok. pokazuje da se najve}a disperzija trasera doga|a u nizvodnom dijelu vodonosnika. (sati) 217 139 139 139 165 139 155 139 75 Prividna brzina (cm/s) 9. (1977): Vodoistra`ni radovi Rijeka. prividne brzine toka su oko 1.56 1. & VULI].204 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. prethodno nije bila konstatirana.0375 0.98 1. Zaklju~ak Rezultati dobiveni pri trasiranju ponora Rupa pokazuju da se zapadni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u gradu Rijeci.25 cm/s).n. za {to ima elemenata. KUHTA & BRKI].09 iz nekog drugog sustava. Ukoliko se vrlo niske koncentracije trasera usvoje kao pokazatelji vodne veze. Ponor Rupa u Donjem Jelenju.43 4. (mg/L) 0.. (2009): Vodoistra`ni radovi.m. M. HGI.45 cm/s.9 cm/s) i koncentracija trasera (0. A.0439 0. AURELI.2777 Vrijeme do pojave max.76 1. Perilo i Lovrijenac u Bakru. Rezultati trasiranja bu{otine DB-1. M.41 2. Japan. Ovom prilikom neupitno potvr|ena veza prema izvorima Mlaka i Rikard Ben~i}. R. Okr{enost karbonatnog vodonosnika je velika. Bu{otina DB-1.

Markov ponor. Pove}ani dotoci u podzemlje manifestirali su se porastom razine podzemnih voda i velikim porastom izda{nosti svih vodnih pojava u priobalju. pa je do{lo do formiranja iznimno visokog vodnog vala i plavljenja Lipovog polja. a posebno u odnosu na iznimno brze vodne veze prema izvorima Jurjevska @rnovnica (32. 1976). godine i predmetnog trasiranja (Tablica 1) jasno su vidljive velike razlike u redoslijedu. u ekstremnim hidrolo{kim uvjetima nije potvr|ena izrazito velika razlika prividnih brzina toka izme|u Jurjevske @rnovnice i obli`nje uvale Duboka. Prva pojava boje. te pomo}u aktivnog ugljena na izvoru Ba~vice-uvala Vrulja. Lipovo polje Trasiranje Markovog ponora izvedeno je 30. Manje prividne brzine toka mogu se tuma~iti kao posljedica obilnih dotoka svje`e infiltriranih voda iz podru~ja samog velebitskog masiva. godine (DUKARI] et al. i 1975.44 cm/s). Vrijednosti prividnih brzina tokova podzemne vode bile su u rasponu od 2.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. nakon trasiranja 1960. Mo`e se konstatirati da postignuti rezultati opisuju uvjete te~enja kroz kr{ko podzemlje u razdoblju razvoja iznimno visokog vodnog vala. 10 000 Zagreb.kuhta@hgi-cgs. jednako kao i najve}a vrijednost prividne brzine je neo~ekivano utvr|ena u smjeru izvora Starigrad kod Senja. godine (TURNER.95 : 2.0075 na izvoru Klenovica do 0. Andrej Stroj & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. uvala Duboka. a njihova me|usobna udaljenost. Naravno.68 cm/s.73 cm/s. koja je pri prethodnom trasiranju iznosila 32. utvr|ene pri trasiranju 1975. Hidrolo{ke prilike koje su uslijedile neposredno nakon upu{tanja trasera bile su izrazito nepovoljne. Lipovo polje Key words: tracing.25 cm/s).1 : 1. a time i pronos trasera prema mjestima istjecanja. premda se on pojavio na obli`njem izvoru Klenovica.22 cm/s) i Stinica (13.. studenog 2005. To su ujedno i krajnje to~ke pojave trasera. Uo~ljivo je da ranije izvedeno trasiranje pokazuje znatno {iru lepezu pojavljivanja trasera od Novljanske @rnovnice na sjeverozapadu sve do uvale Krali} na jugoistoku. od Markovog ponora udaljeni su 23 km. cijelo kr{ko podru~je zahvatile su intenzivne oborine pra}ene naglim topljenjem snijega. 1960.02 cm/s. Nadalje. U ponor je pri dotoku od pribli`no 50 m3/s upu{teno 100 kg uranina deklarirane ~isto}e iznad 98%.0541 mg/L na izvoru u Jurjevskoj @rnovnici. odnosno {irina pojasa registriranog istjecanja boje je pribli`no 52 km. Provedenim trasiranjem konstatirane su op}enito manje i ujedna~enije prividne brzine toka. @aga – Sv. i iznosi 12. Izostanak pojave trasera na dijelu opa`anih izvora ne treba tuma~iti kao negaciju prethodno utvr|enih veza.02 do 12. Juraj. ve} prvenstveno kao posljedicu uvjeta u kojima je ovo trasiranje izvedeno. {to se zasigurno odrazilo i na rezultate samog ispitivanja.8 km. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 205 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju Results of the repeated tracing test of the Markov ponor on the Lipovo polje Mladen Kuhta. mogli znatno usporiti i dodatno razrijediti dotok iz Markovog ponora. Oba prethodna trasiranja izvedena su sa 150 kg uranina 50%-e koncentracije. Ovo je bilo tre}e trasiranje iz istog objekta. Naime. U tom kontekstu potrebno je promatrati i izostanak pojave trasera na izvori{tu Novljanske @rnovnice.4.1 cm/s). Pored toga u slu~aju Novljanske @rnovnice treba voditi ra~una i o mogu}nosti nepovoljnog djelovanja sna`nih dotoka iz Gorskog kotara.80 cm/s. 2005). BIONDI] & GOATTI. Sachsova 2. Najve}a zra~na udaljenost je prema izvoru Klenovica i iznosi 45. Jurjevska @rnovnica. Maksimalne koncentracije boje na pojedinim izvorima kretale su se u rasponu od 0. Juraj.02 i 2. odnosno izvori Ba~vice – kapta`a i Ba~vice – uvala Vrulja. smjerovima i vrijednostima prividnih brzina dotoka podzemne vode za pojedine opa`ane priobalne izvore i izvorne zone. a iznosile su 2. Starigrad kod Senja i Ba~vice-kapta`a. godine.80 cm/s (Tablica 1). Pored toga. koje su usporile dreniranje koncentriranih dotoka iz li~kih ponora. Uspore|uju}i rezultate dobro dokumentiranog trasiranja 1975. U opisanim hidrolo{kim prilikama istjecanje boje je dokazano na slijede}im izvorima: Klenovica. koji su u danim hidrolo{kim uvjetima. traser se pojavio na ve}em broju izvora premda je ve}i dio njih bio opa`an i pri ovom trasiranju. Jurjevo-Bakovac (16. Sada je konstatirani odnos prividnih brzina bio svega 3. uz tako velike koli~ine podzemnih voda do{lo je i do iznimno velikog razrje|enja trasera. Rezultati provedenog trasiranja pokazuju da u kr{kom vodonosniku razvijenom u dubini velebitskog masiva vla- . Hrvatska (mladen. Markov ponor. Donja Klada (14. Najni`e vrijednosti prividnih brzina zabilje`ene su u smjeru priobalnih izvora uvala Duboka i izvora @aga – Sv. Najbli`a mjesta istjecanja na kojima je potvr|ena pojava trasera. S obzirom na tu ~injenicu proizlazi da je ovom prilikom u ponor realno uba~eno oko 25 kg vi{e ~istog uranina.

Naziv izvora VP 1960.5 0.0149 0.0315 Akt. & GOATTI. (1976): Regionalna hidrogeolo{ka istra`ivanja Like i Hrvatskog Primorja.0075 0.05 0.0347 0.– Arhiv DHMZ. dok. mo`e se o~ekivati da pri opisanim hidrolo{kim uvjetima dolazi i do zna~ajnog razrje|enja one~i{}enja. ali da je u povoljnijim hidrolo{kim prilikama vrlo izgledna.41 3. M. a dinamika podzemnih voda vrlo je osjetljiva na promjene hidrolo{kih prilika.02 — — Max. A.05 0. k. HGI.0541 0. DUKARI].44 1. Table 1.73 2.05 0.3–4. B.31 Max. To je svakako posljedica njegove velike disperzije i razrje|enja.1 0.77 16. Sukladno tomu. S obzirom na to da su glavni ciljevi ovog istra`ivanja bili prikupljanje dodatnih informacija za novelaciju za{titnih zona Novljanske @rnovnice.15 — 14. odnosno do svojevrsnog ispiranja podzemlja.68 3. HGI.70 2. F.05 0. (2005): Trasiranje tokova podzemne vode iz Markovog ponora u Lipovom polju u porje~ju rijeke Like.– Fond stru.6 0.19 2. a na znatnom broju izvora i ispod granice detekcije.01 0. LITERATURA BIONDI]. k.005 VP 2005.76 3. Usprkos dosad najve}oj koli~ini uba~enog trasera njegova koncentracija na izvorima bila je uglavnom ni`a nego u prethodnim trasiranjima. U uvjetima razvoja iznimno visokog vodnog vala te~enje podzemnih voda pokazalo se bitno druga~ijim od onog registriranog prethodnim trasiranjem.95 2.80 0 0 5. (mg/L) Novljanska @rnovnica Klenovica Smokvica Sv. Zagreb. & STROJ.5 0 0 (—) – Izvor nije opa`an – not observed spring (0) – Opa`ani izvor bez pojave trasera – observed spring without tracer daju slo`eni hidrogeolo{ki uvjeti. V.05 0.05 0. (cm/s) VP 1975. dok. Osnovni rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora u usporedbi s prethodnim testovima.– Fond stru. (cm/s) 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. (cm/s) 0 3.. Zagreb TURNER.22 4.72 — 2.005 0. KUHTA.92 — 6. S. .35 5.34 — 3.84 — — — — 0. treba konstatirati da ta veza nije potvr|ena. Zagreb.15 4. ugljen 0. Juraj – Bakovac / @aga Jurjevska @rnovnica Uvala Duboka @dralovo Uvala Bilu}a Donja Klada Starigrad kod Senja Stinica Jablanac Ba~vice – kapta`a Ba~vice – uvala Vrulja (ugljen) Cesarica Uvala Krali} — — — 10.24 2.10 1.206 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.0211 0. (1960): Bojenje Markovog ponora u Lipovom polju. Basic results of the Markov ponor repeated tracing test in comparison with previous tests. (mg/L) 0.05 0 12.005 0.25 32.95 Tragovi Tragovi — 2.60 13.

Sachsova 2.m.8 m.95 ´ 10–5 m/s. posebno u uvjetima dobre saturacije podzemlja. 2007). kroz kvarcne pje{~enjake. a u razdobljima velikih voda najve}a zabilje`ena izda{nost dosegnula je 260 L/s.5 L/s uz sni`enje u zdencu od 3.012–0. Vodozahvat izgra|en 1972. Istra`na bu{otina PV-1 dubine 150 m izvedena uz cestu Velika-Jankovac neposredno iznad izvora pokazala je bitno druga~iju situaciju (KUHTA & STROJ. Najzna~ajniji vodonosnik predstavljaju vapnenci i dolomiti srednjeg trijasa koji izgra|uju sredi{nje dijelove masiva. 2006). ovdje su prikazane nove spoznaje vezane uz geolo{ku gra|u i hidrogeolo{ke odnose u njihovom zale|u. Andrej Stroj. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. protok izvora Veli~anke pao je na 2 L/s. te brzu reakciju na oborine. Dakle. Ovim je nedvojbeno dokazano da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnih naslaga sredi{njih dijelova masiva Papuka. Zbog svog prostornog i hipsometrijskog polo`aja. Ispod 31 m kvarcnih pje{~enjaka bu{otina je u{la u srednjetrijaske vapnence.kuhta@hgi-cgs. HR-10 000 Zagreb. Hidrogeolo{ke zna~ajke izvora Izvor Veli~anka nalazi se na pribli`no 512 m n. Prema litolo{kim karakteristikama stijena u intervalima 31–64 i 119–150 bu{eno je kroz anizi~ke vapnence (T21). Premda istra`ivanja jo{ nisu zavr{ena. hidrogeologija. u boku doline istoimenog potoka. godine.4. Pokusno crpljenje izvedeno je u razdoblju od 20. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 207 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zna~ajke kr{kog vodonosnika izvora Veli~anke na Papuku Characteristics of the Veli~anka spring karst aquifer on the Papuk Mt.. Mala Veli~anka i Stra`emanka. kao i ~injenice da u minimumu daju oko 40 L/s vrlo kvalitetne podzemne vode. koji formiraju slabije propusnu barijeru izme|u izvora i glavnog karbonatnog vodonosnika. @eljka Brki} & Domagoj Jami~i} Hrvatski geolo{ki institut. Tijekom prosje~nih hidrolo{kih godina mogu se o~ekivati minimalne izda{nosti u rasponu od 20 do 25 L/s. godine nad izvorom Veli~anke izveden je istra`no-eksploatacijski bu{eni bunar BV-1 dubine 100 m. Mladen Kuhta. Potencijalno priljevno podru~je izvora Veli~anke nedvojbeno se nalazi unutar karbonatnih stijena koje izgra|uju glavni greben masiva Papuka. Papuk Uvod Vodoopskrbni sustav Po`e{tine temelji se na vodozahvatima podzemne vode iz aluvija rijeke Orljave i prirodnih izvora po obodu gorskih vodonosnika Papuka. prosinca 2006. metamorfnim i magmatskim stijenama. Budu}i da je sam vodozahvat izveden na kontaktu vodonepropusnih slejtova i filita karbon-permske starosti i slabo propusnih kvarcnih pje{~enjaka permotrijasa.1 L/s.5 L/s u trajanju od svega 6:30 sati. Dinamika istjecanja iskazuje znatne oscilacije (odnos zabilje`enih ekstremnih izda{nosti izvora je 1:26). smatrano je da se napajanje izvora odvija posredno. do 22.66 ´ 10–3 do 5. U posljednjih pet godina Hrvatske vode su inicirale i financirale niz hidrogeolo{kih istra`ivanja na pojedinim dijelovima masiva Papuka. Ove su naslage okru`ene trijaskim kvarcitima i razli~itim paleozojskim klasti~nim. Hrvatska (mladen. U sklopu hidrogeolo{kih istra`ivanja 2006. Dio tih istra`ivanja izveden je i na priljevnom podru~ju ve} zahva}enih izvora Veli~anke i Male Veli~anke. danas je zatrpan obru{enim blokovima i u njega nije mogu}e u}i. Papuk Key words: karst. a posebno u su{nim ljetnim razdobljima. izvor Veli~anka. koja su imala za cilj zahva}anje dodatnih koli~ina podzemne vode. Na podru~ju Papuka za vodoopskrbu su zahva}eni izvori Bo`ji zdenac. Zanimljivo je da tijekom pokusnog crpljenja nisu zabilje`ene nikakve promjene izda{nosti na izvoru Male Veli~anke . u uvjetima izrazito niskih voda.04 ´ 10–3 m2/s. a u intervalu 64–119 m bu{otina je pro{la kroz vapnence ladinika (T22). Zbog kratkog trajanja testa. transmisivnost stijenske mase u okolici bu{otine kre}e se u rasponu od 5.hr) Klju~ne rije~i: kr{.4 L/s mo`e se konstatirati da je crpljenjem ostvareno pove}anje dotoka od 4.013 (STROJ & KUHTA. Veli~anka. Na osnovi podataka prethodnih istra`ivanja i novijih mjerenja mo`e se konstatirati da u ekstremno su{nim godinama minimalna izda{nost izvora Veli~anke opada do 10 L/s. sam izvor i ispitivani zdenac davali su ukupno 18.96 ´ 10–5 do 8. godine. Geolo{ka gra|a Podru~je Papuka vrlo je slo`ene geolo{ke gra|e. Prema nalazima tako izvedenog testa. hydrogeology. Tijekom konstantnog crpljenja s koli~inom od 16. Veli~anka spring. ovi izvori imaju velik zna~aj. pa su hidrolo{ka mjerenja uspostavljena u mjerno regulacijskoj komori nekoliko kilometara nizvodno. Zbog pote{ko}a u vodoopskrbi program crpljenja znatno je skra}en. rezultate ovog testa treba uzeti s rezervom. Budu}i je na po~etku ove faze testiranja izda{nost izvora Veli~anke iznosila oko 14. a hidrauli~ka vodljivost u rasponu od 9.

te Jankovca na sjevernoj strani masiva. dok. ..3. Priljevno podru~je Veli~anke se`e do kontakta s vodonepropusnim naslagama na sjevernim padinama Papuka. STROJ. Kako je ve} konstatirano priljevno podru~je Veli~anke smje{teno je na karbonatnim naslagama sredi{njeg dijela masiva Papuka.03. Kr{ke karakteristike vodonosnika potvr|uju i prividne brzine toka utvr|ene tijekom trasiranja (2. 2004). granice sliva Veli~anke zasad nisu poznate (KUHTA & BRKI]. (2006): Hidrogeolo{ka gra|a PP “Papuk”. Trasiranje je izvedeno 22. Papuk karst aquifer. faze istra`ivanja. M.5 °C. A.– Fond str. M. LARVA. Zagreb.m. godine pomo}u 3. (2003): Hidrogeolo{ka istra`ivanja na podru~ju Park {ume Jankovac u Parku prirode “Papuk”.– Fond stru. Izvje{}e I. Prividna brzina toka do pojave maksimalne koncentracije iznosila je 1 cm/s. M. M. Prvi korak u tom smjeru je trasiranje ponora Uviraljke (800 m n. (2007): Hydrogeological explorations of Mt. T. Mala Veli~anka 10.2007. u 6 sati. Budu}i se iz tog vodonosnika napajaju i drugi zna~ajni izvori poput Dubo~anke i Tisovca.27 cm/s). IGI. te zna~ajne razlike u temperaturi vode (Veli~anka 9. O. M.11 km proizlazi prividna brzina toka od 2. odnosno pronos trasera bio je 86 %. A. pokazuju da se unato~ blizini. Maksimalna koncentracija trasera od 0. 2006). Na izvoru Mala Veli~anka traser se nije pojavio. pojava trasera o~ekivana je prvenstveno na izvoru Kova~ica.17 km isto~no od ponora na nadmorskoj visini od 540 m. dok. PP “Papuk”. 2003.– Fond stru. (2006): Izvje{}e o vodoistra`nim radovima na Papuku u 2006. koji se nalazi na sjevernim padinama vr{nog dijela grebena. Naime. 80/04.208 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ali mu bo~ne granice nisu poznate. a koje su na razini naj~e{}ih vrijednosti zabilje`enih u na{em kr{u. 123/06. a javlja se na liniji istog kontakta karbonata i vodonepropusnih sijena (u ovom slu~aju donjotrijaskih klastita) na kojoj je i sam ponor. PP “Papuk”. br. IGI.– Fond str.8 °C. Velika. LITERATURA KUHTA. & BRKI]. Zbog geolo{ke situacije i ~injenice da se Uviraljka nalazi na sjevernoj strani Papuka. (2004): Istra`ivanja karbonatnih vodonosnika Papuka na {irem prostoru izvori{ta Veli~anka radi zahva}anja pitke vode za javnu vodoopskrbu – hidrogeolo{ka istra`ivanja. & KUHTA. a vjerojatno i Stra`emanke. @. Zaklju~ak Provedena hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnog vodonosnika sredi{njih dijelova masiva Papuka. KUHTA.013. {to potvr|uje pretpostavke o njenom napajanju iz zasebnog sliva. Velika. S obzirom da je Veli~anka od ponora udaljena 3. & STROJ. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. dok.– 15th International Karstological School “Classical Karst”. Karst Research Institute SRC SAZU. dakle 86 sati nakon ubacivanja. Management of transboundary karst aquifers. Postojna. NE Croatia. KUHTA..0014 mg/L zabilje`ena je na uzorku uzetom 36 sati nakon ubacivanja. izvor Male Veli~anke napaja iz zasebnog sliva.27 cm/s.012–0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 koji je davao konstantnih 2. KUHTA et al. Zagreb. dok.. ovaj se izvor nalazi 3.5 kg Na-floresceina (uranin) i prvo je takvo istra`ivanje na podru~ju Papuka. Premda se otjecanje u tom smjeru ~inilo vrlo logi~nim.). KUHTA. Prva pojava trasera u koncentraciji od 0. traser se pojavio samo na izvoru Veli~anke. & STROJ.3103 mg/L zabilje`ena je na uzorku od 26. razlike u aktivnosti tricija.1 L/s. KUHTA. godini. A. br. izme|u vrha Papuka i Iva~ke glave. MARKOVI]. Prema izvedenom prora~unu na Veli~anki je isteklo oko 3. Ovaj podatak kao i prethodno utvr|ene razlike kemijskog sastave vode. na ju`noj.008 kg boje. na kontaktu karbonata i vodonepropusnih paleozojskih migmatita.

zauzimaju manje povr{ine. 2004) i indeksom razvedenosti I=5. Otok je prete`ito izgra|en od izrazito okr{enih karbonatnih naslaga. salt/fresh water relations. S povr{inom od 284.5 km u sjevernom do 7. te se dio voda u vapnencima drenira prema poljima. 2010). te su nitrati ispirani iz tla u poljodjelski aktivnim podru~jima. Geolo{ka gra|a opisana je na vi{e listova Osnovne geolo{ke karte RH. Croatia Pag je otok na dodiru Dalmacije. a njegovi su (uglavnom) neobjavljeni radovi kori{teni i pri nedavnim istra`ivanjima u sklopu izrade Osnovne hidrogeolo{ke karte. Josip Terzi} & Stipe Doli} Hrvatski geolo{ki institut. iz vodocrpili{ta Hrmotine (dio HE sustava Senj). navedeni objekti nisu dostatni za vodoopskrbu cijelog otoka pa se glavni dio vode dovodi s kopna. REFERENCE DUPLAN^I] LEDER. hidrogeologija. Tijekom 2010. naj~e{}e se pridru`uje Kvarnerskim otocima jer im pripada po klimatolo{kom kriteriju.18 km2. Osim toga. T. povi{ene koncentracije klorida djelomi~no su uzrokovane i ispiranjem posolice s povr{ine tijekom infiltracije oborina. Osnovne strukturne geolo{ke forme otoka su dvije kredne antiklinale izme|u kojih je eocenska sinklinala. pa mu je sjeveroisto~na strana ogoljela od vegetacije. Hrvatska Key words: karst. 10 000 Zagreb. (2004): Coastline lengths and areas of island sin the Croatian part of Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000. Jezgra antiklinala najvjerojatnije djeluje kao podzemna razvodnica. Kvarnera i Like. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. kemizam istra`ivanog podru~ja je u skladu s onim na podru~ju cijele isto~ne obale Jadranskog mora u zoni utjecaja mije{anja slatke i slane vode (TERZI] et al. Op}ina Povljane se nedavno odvojila od pa{kog vodovoda te se oskrbljuje vodom iz ~etiri bu{otine u Povljanskom polju. island. 1974). Du`ina mu je oko 60 km. Navedene zna~ajke (geolo{ke i morfolo{ke) razlog su zbog kojeg unato~ relativno velikoj povr{ini otoka. 5–32. nema mogu}nosti za formiranje znatnih koli~ina pitke podzemne vode. To se prvenstveno odnosi na kapta`u uz jezero Velo Blato u ju`nom dijelu otoka. M. dok je natrijskokloridni facijes posljedica velike izlo`enosti utjecaju mora zbog spomenute male {irine otoka i velike okr{enosti stijena. uzeti }e se jo{ jedna serija uzoraka na otoku Pagu. Ipak. te me|usobno slabo ili nikako povezani. a u planu je desalinacija.. Stoga postoji veliki broj malih priobalnih izvora i vrulja. a dio prema moru. dok lapori i pje{~enjaci eocenskog fli{a. odre|eni su hidrokemijski facijesi koji se kre}u od kalcijsko-karbonatnih (Ca-HCO3) u sredi{njem dijelu otoka do natrijsko-kloridnih (Na-Cl) koji su sve izra`eniji bli`e obali.. a paralelna analiza dviju serija hidrokemijskih uzoraka razli~itim matemati~ko-statisti~kim metodama (prvenstveno multivarijatnim analizama) znatno }e doprinijeti upoznavanju hidrogeolo{kih i hidrokemijskih odnosa na otoku Pagu. hydrochemistry. peti je po veli~ini i najrazvedeniji me|u jadranskim otocima s du`inom obale od 302. otok. koje se rje{ava mije{anjem sa slatkom vodom dovedenom s kopna.. . te nekoliko manjih zdenaca. 9/1. & ^ALA.06. a sinklinale doline i polja. podzemna se voda ipak koristi za javnu vodoopskrbu. Smje{taj ispod Velebita izlo`io je otok jednoj od najja~ih bura na isto~noj obali Jadrana. Na pojedinim izvorima koncentracije nitrata su povi{ene. Me|utim. Na temelju hidrokemijskih analiza uzoraka s 19 vodnih objekata na otoku (Sl. Dolazi do podzemnog mije{anja infiltrirane vode s morskom vodom koje se poput klina pru`a u unutra{njost ispod slatke i bo~ate vode zbog razlike u gusto}ama. a najve}im dijelom na listu Gospi} (SOKA^ et al. hydrogeology. Morfologija otoka ima zna~ajnu ulogu za nakupljanje i strujanje podzemne vode. Polja u eocenskoj sinklinali su vrlo povoljna za nakupljanje vode. Sachsova 2. u druga~ijim hidrolo{kim uvjetima (bli`e minimumu). 1). no to nije neobi~no jer su se uzorci uzimali netom nakon perioda prvih ja~ih oborina poslije su{nog ljetnog perioda. Morfolo{ki.– Geoadria. Kalcijsko-karbonatni facijes odraz je litolo{kog sastava vodonosnih naslaga. koji su dobrim dijelom prekriveni kvartarnim naslagama. a {irina mu varira od 1. UJEVI]. Temperature na ve}ini opa`anih lokacija u skladu su sa srednjom godi{njom temperaturom zraka istra`ivanog podru~ja.4. odnos slatke i slane vode.5 km u ju`nom dijelu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 209 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrokemijske zna~ajke otoka Paga Hydrogeological and hydrochemical features of the island of Pag Jasmina Luka~ Reberski.. Te geolo{ke strukture se poklapaju s reljefom otoka pa antiklinale predstavljaju najvi{e dijelove otoka. te uz njih nekoliko manjih pravilnih bora. Iako geolo{ki i morfolo{ki odnosi ne dopu{taju stvaranje ve}ih kr{kih vodonosnika na Pagu. Pag je nastavak Ravnih Kotara. Izdu`enog je oblika koji prati dinaridski smjer pru`anja. hidrokemija.47 km (DUPLAN^I] LEDER et al. Op}enito. T. Problem ve}ine vodoopskbnih objekata je zaslanjenje. {to je va`nije od ostalih okolnosti obzirom na predmet izu~avanja. obilje`en blagim reljefom. Zbog oblika i razvedenosti sljevovi otoka Paga su relativno mali i ra{trkani. U hidrogeolo{kom smislu otok je u vi{e navrata istra`ivao MAGDALENI] (1963).

NIKLER. P. Sampling locations on the island of Pag and display of the hydrochemical data in Piper diagram (position sketch in the detail). 1629–1642. 1866–6299. ISSN 1866–6280 (Print). doi 10. (1974): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. I.. Figure 1. Beograd. J. T. B. & MAMU@I]. & MARKOVI]. Zagreb.– HGI-CGS.– Arhiv HGICGS. L. Zagreb.. 59/8. MAGDALENI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. list Gospi}. TERZI]. 66/63. (2010): Hydrochemical properties of transition zone between fresh groundwater and seawater in karst environment of the Adriatic islands.. PEH. Earth Sc. Z.210 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1963): Hidrogeologija otoka Paga. Croatia. SOKA^.– Env. A. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. Mjesta uzorkovanja na otoku Pagu i prikaz hidrokemijskih podataka Piperovim dijagramom (polo`ajna skica u detalju). VELI].1007/s12665-009-0146-x .

U sredi{njem i ni`im dijelovima polja.m.). tektonski o{te}eni i okr{eni bez povr{inske hidrografske mre`e.ELEKTROPRIVREDA HZ-HB. Slika 1.) se prostire na povr{ini od cca 128 km2 i predstavlja dio hidrogeolo{kog sustava koji povezuje vode Kupre{kog polja (1100–1200 m n. Matice hrvatske bb. od kojih su u promatranom dijelu polja izdvojeni miocenski `utosivi lapori i laporoviti vapnenci u kojima su ulo`eni konglomerati. Armije BiH 15/2. The appearance of flooded areas. BiH Klju~ne rije~i: Duvanjsko polje. Najve}i dio ravni polja izgra|uju neogenske naslage. U slu~aju Duvanjskog polja promatrano od [uice na sjeveru do ju`nih dijelova. za razliku od drugih polja Hercegovine i jugozapadne Bosne funkcionira kao zasebna hidrolo{ka cjelina. Neogene basin Duvanjsko polje (860–900 m n. flooded wave. 88 000 Mostar. se ogleda u izostanku stalnih ili zna~ajnijih povremenih vrela u uzvodnim kontaktima ovih cjelina. 75 000 Tuzla.m. a raznose poplave. Figure 1. retenzija. Za razliku od drugih polja u kojima se gotovo u pravilu du` ovakvih kontakata javljaju kako stalna tako i zna~ajnija povremena vrela. a izuzetkom se djelomi~no mo`e smatrati povremeni vodotok Drina koji drenira vode s ju`nih dijelova podru~ja. kojim se sve vode usmjeravaju prema ponoru Kova~i (856 m n. To se prvenstveno odnosi na podru~je izgra|eno od debelih glinovitih sedimenata koji su utvr|eni u promatranom dijelu gdje su izvr{ena istra`ivanja. iznad neogenskih lapora. Amira Gali}2. takvih pojava nemamo. koje donose tokovi. Specifi~nost odnosa dubokog neogenskog bazena s izolatorskim osobinama i okr{enih vapnenaca okru`enja s kolektorskim svojstvima. rje|e dolomita prete`no kredne starosti. january 2010 Josip Marin~i}1. BiH GRA\EVINSKI FAKULTET-Sveu~ili{te u Mostaru. Debljina neogenskog kompleksa u Duvanjskom polju je vrlo velika. Manji dio voda izvire u ni`im razinama sliva Cetine. a sve vode teku kroz podzemne povezane {upljine na velikoj dubini prema erozijskoj bazi. neogenski bazen Key words: Duvno field. Kova~i sinkhole. . poplavni val. a po nekim istra`ivanjima (gravimetrija) i do 2000 m.). Izdvojene neogenske naslage imaju malu intergranularnu vodopropusnost i u funkciji terena predstavljaju hidrogeolo{ki podinski i bo~ni izolator. retention.m. Ostali dijelovi sliva.) odnosno dotje~u u akumulaciju Bu{ko Blato.m.4. Maja Prskalo2 & Enes [erifovi}3 1 2 JP. godine Hydrogeological and hydrological characteristics of Duvno field – observed in the context of wave flooding. a sve vode vrlo razgranate mre`e ve}ih i manjih dotoka drenira tok rijeke [uice. pje{~enjaci i tufovi. Izgled plavne povr{ine. 88 000 Mostar. Mile Budaka 106 a. Ve}ina ovih voda izvire na vrelima Ri~ine (700 m n.) s Bu{kim blatom (700–720 m n. te miocensko-pliocenski polifacijalni kompleks izgra|en uglavnom od glinovito-laporovitih sedimenata s ugljenim slojevima. BiH 3 CERBERUS. Duvanjsko polje. natalo`eni su aluvijalni nanosi pijeska i mulja. Rezultat ovakvih odnosa je kontinuiran tok rijeke [uice i neznatni gubitci vode iz korita i u uvjetima malih dotoka.m. prvenstveno rubovi polja i planinski masivi su izgra|eni uglavnom od vapnenaca. ponor Kova~i. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 211 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrolo{ke zna~ajke Duvanjskog polja – promatrano u kontekstu poplavnog vala iz sije~nja 2010.

.m. Ovakvi odnosi su rezultirali.) dolazi do formiranja retencije. Figure 2.1968 godine. godine kada se formirala retencija s vodostajem od 864.) dotok u ponor je ve}i od 60 m3/s i dolazi do pojave uspora uslijed nedovoljnog kapaciteta ponora.01.15 m n. definiranjem hidrogeolo{ke razvodnice du` ruba polja. Pri vodostajima ve}im od cca H = 200 cm (853. kada dolazi do akumuliranja vode u polju. i volumen oko 48 mil. (Slika 1-Izgled plavne povr{ine).m. god. U prosje~noj godini rijeka [uica na lokalitetu Kova~i (vodomjerna postaja cca 300 m uzvodno od ponora) ne presu{uje.212 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dok je pojava ekstremne razine vode iznad H = 1200 cm (863. Poplavni val je uslijedio nakon obilnih ki{a koje su u periodu od 05–10. odnosno pomicanju hidrogeolo{ke razvodnice dalje u masive Ljubu{e i Vrana. Pojava retencije. odnosno akumuliranja vode u Duvanjskom polju. od strane nekih autora. Dodatni i klju~ni efekt razvoju pojave ove poplave jest izniman rast razine podzemne vode i promjena u podzemnoj raspodijeli voda.m. Dijagram intenziteta oborina. Pri ovom vodostaju retencija je zauzimala jedinstvenu povr{inu ve}u od 24 km2.40 m n. U ekstremno su{noj godini [uica presu{uje cca 150 dana. a u ki{noj godini akumulacija u polju traje 23–24 dana. Drugim rije~ima za razdoblje obrade za koje postoje podaci (1954–1990. a iznad vodostaja cca H = 700 cm (858. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2.2010. Upravo iz ovih smjerova (isto~ni i jugoisto~ni rubovi polja) su bilje`ene ekstremne pojave izviranja velikih koli~ina vode iz vapnena~kih masiva na razinama i po 20 i vi{e metara od razine polja.15 m n. zbirno iznosile 255 mm (podaci sa MP Kongora-Slika 2). u su{noj godini ne dolazi do plavljenja ({to se de{avalo historijski i nekoliko godina uzastopno).2010 god. godina) pojava vodostaja iznad 700 cm. se registrirala 48 puta.m3. Pojava poplave ovakve i ve}e razmjere dogodila se u periodu od 09–21.15 m n.01. The diagram of the intensity of rainfall. Ovim ki{ama je prethodio iznad prosje~no ki{ni i snje`ni prosinac 2009. u prosje~noj godini traje 1–2 dana.19 i 20 11.m.) registrirana u periodu 18.

MARKOVI]. aluvijalan vodonosnik. a od Suhopolja nizvodno dominira srednjozrnati do sitnozrnati jednoli~ni pijesak (BABI] et al. 1978. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 213 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Kakvo}a podzemne vode na podru~ju Dravskog bazena Groundwater quality in the Drava Basin Tamara Markovi}1. Sachsova 2. rijeka Drava Key words: groundwater quality. Mjestimice se i u zapadnim predjelima unutar {ljun- ~anih naslaga nalaze pje{~ani slojevi kao posljedica povremenog pada energije vodenog toka. . Kosta Urumovi}1 & Maja Bri{ki1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. 1973). premda se ne mo`e zanemariti i donos iz ju`nih i sjevernih predjela.. U zapadnim predjelima prevladava u litolo{kom sastavu vodonosnika {ljunak s razli~itim udjelima pje{~ane komponente (BABI] et al. MILETI] et al. U krovini vodonosnika ve}inom se nalaze slabopropusne glinovito-pra{inaste naslage. 1973. Idu}i prema istoku debljina im se pove}ava i mjestimi~no iznosi vi{e od 30 m (BABI] et al. Sedimentacijski je materijal iz izvori{nog podru~ja preno{en prvenstveno rijekom Dravom. 1988). MILETI] et al. 1978. LARVA.. 1969. Figure 1. Na krajnjem zapadnom dijelu njihova debljina ~esto ne prelaze 1 m a mjestimi~no u cijelosti izostaju ili se sastoje isklju~ivo od humusnog materijala (URUMOVI] et al. 2008). CaMgNa-HCO3 i NaCa-HCO3 hidrokemijskim facijesima. URUMOVI] et al. @eljka Brki}1. Piperov dijagram podzemnih voda a) zapadnog dijela bazena b)isto~nog dijela bazena.. Promatraju}i osnovni ionski sastav podzemne vode motrenog podru~ja pripadaju od Ca-HCO3..4. U sredi{njim se predjelima lateralno i vertikalno smjenjuju {ljunak i pijesak. do CaMg-HCO3 hidrokemijskom facijesu u zapadnom i sredi{njem dijelu bazena {to je posljedica dominatnog otapanja karbonatnih minerala (kalcit i dolomit). 2008). Drava River Prema geotektonskoj klasifikaciji Dravski bazen pripada ju`nom rubnom dijelu Panonskog bazena. Karakterizira ga razmjerno velika debljina istalo`enih kvartarnih naslaga unutar kojih je formiran vodonosnik intergranularne poroznosti sa znatnim koli~inama akumulirane podzemne vode.. 10 000 Zagreb. 1973. Hidrokemijski facijes upu}uje na dominantan utjecaj otapanja karbonatnih minerala u vo- a) b) Slika 1. 1990. MILETI]. 2007. U isto~nom dijelu bazena podzemna voda pripada CaMg-HCO3. @eljko Peka{2. Piper diagram of groundwaters a) western and middle part of basin b) eastern part of the basin. 1978. PRELOGOVI] & VELI]. alluvial aquifer. LARVA. Debljina vodonosnika se pove}ava u smjeru istoka.. a u istom se smjeru postupno smanjuje i prosje~na veli~ina zrna zbog pada energije vodenog toka. MILETI] et al. MgCa-HCO3. 10 000 Zagreb. Geolo{ki i hidrogeolo{ki uvjeti su utjecali na kemizam podzemnih voda na podru~ju Dravskog bazena. Hrvatska Hrvatske vode. Hrvatska Klju~ne rije~i: kakvo}a podzemne vode. Ozren Larva1. 1990. Ulica grada Vukovara 220.

V. te prosje~na vrijednost iznosi 75 mg/l. A. 22.214 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ortofosfta i nitrita (MARKOVI]. (1971): Hidrogeologija prvog vodonosnog horizonta porje~ja Drave na podru~ju Hrvatske. Figure 2. me|utim ukazuje i na ionsku zamjenu Ca2+ (iz vode) i Na+ (iz minerala glina) u vodonosniku. TURI]. SOKA^. T.. & MRAZ. O.– Doktorska disertacija. K. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 be prirodnih i umjetnih gnojiva (MARKOVI]. vjesnik. 155. Rudarskogeolo{ko-naftni fakultet. Visoke koncentracije nitrata su posljedica upora- . (1969): Hidrogeolo{ke karakteristike sjeverne Hrvatske. u prvom vodonosniku. (1990): Hidrogeolo{ki uvjeti vara`dinskog vodonosnika. PRELOGOVI]. 2007). 24. vjesnik.8 mg/l.. Distribution of As and Pb in the groundwater eastern part of the basin. D. Slika 2. 198. LARVA. D. K. U zapadnom dijelu bazena ({ira okolica grada Vara`dina i ^akovca).. 267–277. G. U drugom vodonosniku. Sveu~ili{ta u Zagrebu. B. LITERATURA BABI]. Povremeno u tom podru~ju zamje}uju se i visoke koncentracije amonijaka. Me|utim u ovom podru~ju u pojedinim vodonosnim horizontima su povi{ene koncentracije Fe. str. Pb i NH4+. Raspodjela As i Pb u podzemnim vodama isto~nog dijela bazena. URUMOVI]. 30/1. U smjeru istoka koncentracije nitrata znatno opadaju i prosje~ne vrijednosti iznose 2. Sveu~ili{ta u Zagrebu. Geol. koje za navedene ione iznosi 250 mg/l.8 mg/l. K. @.– Geol. 149–154. Koncentracije sulfata i klorida na cijelom podru~ju su ispod MDK vrijednosti. MILETI]. donosnicima. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. (2007): Odre|ivanje osjetljivosti nesaturirane zone geokemijskim modeliranjem.– Doktorska disertacija.– Geol. MILETI]. Mn. & MAYER. 149–158. As. 43–61. MILETI]. 2007). P. A. 25.. (1973): Prilog poznavanju koncentracije `eljeza u podzemnim vodama porje~ja Drave.– Geol.. & CAPAR. HLEVNJAK. Zn. Njihovo podrijetlo je prirodno i nije inducirano antropogenom aktivno{}u. P. ^AKARUN. koncentracije nitrata prelaze MDK vrijednost 50 mg/l. E.– Geol. str. & MAYER. vjesnik. URUMOVI]. MARKOVI]. P.. koncentracije nitrata su daleko ispod MDK vrijednosti i prosje~na vrijednost iznosi 19. URUMOVI].. Visoke koncentracije nitrata zabilje`ene su i u plitkim vodonosnicima sredi{njeg dijela bazena. 511–524. vjesnik. V. vjesnik. (1978): O geologiji kvartarnih naslaga porje~ja rijeke Drave. 43. (2008): Ranjivost vodonosnika na priljevnom podru~ju vara`dinskih crpili{ta.

godine. Tako|er. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. prilikom isparavanja iz vodene otopine vi{e izdvajaju lak{i izotopi. Tonkovi}a vrilu. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 215 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena hidrokemijskih pokazatelja i stabilnih izotopa kisika i vodika u hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih sustava: pokusno podru~je – izvori rijeke Gacke Application of hydrochemical parameters and stable isotopes of oxygen and hydrogen in hydrogeological investigations of karst system: testing site – springs of Gacka River Tamara Markovi}1. Linearnu zavisnost izme|u sadr`aja stabilnih izotopa kisika i vodika u ve}ini . Tihomir Frangen1. Ante Pavi~i}1. na~injena su hidrokemijska i izotopna istra`ivanja na sljede}im izvorima rijeke Gacke: Majerovom vrilu. U istom laboratoriju su izmjerene koncentracije natrija. stable isotopes. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) u istra`ivanju podzemnih voda koriste se za odre|ivanje podrijetla podzemnih voda.4. podzemna voda u kr{u je od posebnog zna~enja jer se gotovo 50% teritorija dr`ave nalazi upravo na takvim terenima. odnosno mjerenja fizikalnih. odnosno brzine izmjene voda u pojedinim dijelovima vodonosnika i hidrauli~ke povezanosti me|u pojedinim slojevima/vodonosnicima. Hrvatska Medicinski fakultet u Rijeci. ponornica. stabilni izotopi. fizikalno-kemijskih. Kori{teni postupci pripreme i mjerenja uzoraka uobi~ajeni su u hidrokemiji. pH-vrijednost vode i mutno}a vode. na primjer. Hrvatskog geolo{kog instituta. Diana Mance2 & Hans Lutz2 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Slijev izvori{ta rijeke Gacke nalazi se na podru~ju dinaridskog kr{a koji je u svjetskim razmjerima poznat kao locus typicus. Marusinom vrilu. klorida. Sadr`aj hidrogenkarbonatnih iona mjeren je titrimetrijskom metodom. u sklopu me|unarodnog projekta. Klancu. a sama voda ostaje oboga}ena te`im izotopima. Na terenu prilikom uzimanja uzoraka izvorskih voda mjereni su “in situ” sljede}i fizikalni. Zbog o~uvanja ovako zna~ajnog prirodnog resursa tijekom 2008. magnezija i kalcija metodom atomske adsorbcije pomo}u adsorbera tvrtke Perkin Elmer. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) mjereni su u Laboratoriju Zavoda za fiziku. hidrodinami~kih uvjeta. Knjapovcu. a mjerenja su u~injena u Hidrokemijskom laboratoriju Zavoda za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. temperatura vode (T). Sachsova 2. Prilikom mjerenja aniona kori{ten je ionski kromatograf tvrtke LabAlliance. Bra}e Branchetta 20. 10 000 Zagreb. koristiti hidrokemijske metode. zasi}enost kisikom vode (O2). 51 000 Rijeka. nadmorskih visina podru~ja prihranjivanja. hidrokemija. hidrogeologija Key words: karst. Grabi i Jazu. Tako utvr|ene varijacije omjera izotopa u podzemnoj vodi odraz su promjene godi{njih doba. Pe}ini. @eljka Brki}1. dD mjeren je metodom Cr u kontinuiranom toku He u GasBench II koji je spojen s DELTA plus XP masenim spektrometrom tvrtke Finnigan. nitrata. Gacka je tipi~na kr{ka rijeka. hydrochemistry. jakih ki{nih pljuskova i izotopnih izmjena sa stijenskom masom. a kemikalije kori{tene za pripremu uzoraka i standardne otopine proizvodi su tvrtke HACH i AccuStandard. kemijskih i izotopnih pokazatelja u podzemnim vodama. S obzirom na to da se u Hrvatskoj 90% vode za potrebe vodoopskrbe dobiva iz zahvata podzemne vode na crpili{tima i kaptiranim izvori{tima. d18O mjeren je metodom ravnote`e u modu dualnog inleta na masenom spektrometru DELTA plus XP tvrtke Finnigan. Odjeljivanje (frakcioniranje) kod stabilnih izotopa kisika i vodika najvi{e ovisi o temperaturi faznog prijelaza. Koncentracije fluorida. Zvjezdana Roller-Lutz2. Tako se. kalija. Isti~e se vrlo povoljnim hidrolo{kim uvjetima. Zavod za fiziku. bromida i sulfata su mjerene metodom ionske kromatografije. 2001). blizine mora. Medicinskog fakulteta u Rijeci. tlaku i izotopnom sastavu vode (IAEA/UNESCO. odnosno klasi~ni kr{. Jasmina Luka~-Reberski1. ve}i je efekt frakcionacije izme|u teku}e i plinovite faze. uz klasi~ne hidrogeolo{ke metode istra`ivanja prostora. re`im ujedna~en. ukupno otopljene krute tvari (TDS). Tijekom godine ne dolazi do znatnih kolebanja koli~ina protoka kroz korito te joj je. Andrej Stroj1. Sustav izvora rijeke Gacke po koli~ini i kakvo}i mo`e zadovoljiti potrebe vodoopskrbe regije i osigurati zna~ajan ekonomski i socijalni razvoj tog prostora. hydrogeology U svijetu je tijekom hidrogeolo{kih istra`ivanja nekog podru~ja praksa. fizikalno-kemijski parametri: elektroliti~ka vodljivost (EC). U prirodi se razlike u omjerima javljaju u vodenom mediju pri faznim prijelazima. za kr{ku ponornicu. Tamara Hunjak2. podru~ja prihranjivanja. 1981). Rezultat ovisnosti stupnja frakcionacije o temperaturi i tlaku razlika je u omjerima tih izotopa u oborinama (IAEA. {to je temperatura faznog prijelaza ni`a.

Slika 1. Prema svom osnovnom ionskom sastavu pripadaju CaMg-HCO3 tipu voda. 1702–1703. omjeri stabilnih izotopa vodika i kisika neke regije mogu biti druga~iji od globalnih zbog razli~itih meteorolo{kih uvjeta u regiji pa se tada mo`e izra~unati LMWL (local meteoric water line).G. MOOK (ed.– W. Distribution of oxygen and hydrogen stable isotopes of springs water. Izmjereni omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) ukazuju na prihranjivanje izvora padalinama. Isto tako. 1). IAEA/UNESCO (2001): Environmental Isotopes in Hydrological Cycle: Principles and Applications. 210. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 nama cijelog svijeta. (eds. 337 p. & Gonfiantini R. I.216 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1961): Isotope variations in meteoric waters. (1953): Deuterium content of natural waters and other substances. Figure 1. GMWL je izra~unata za srednje omjere izotopa vodika i kisika u obori- . et. {to je posljedica otapanja karbonatnih minerala u podru~ju prihranjivanja izvora. JR. Me|utim. fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja upu}uju da su izvorske vode rijeke Gacke izvrsne kakvo}e.– Science.– Geochim.): Stable Isotope Hydrology. REFERENCE IAEA (1981): Deuterium and Oxygen-18 in the Water Cycle. Acta 4. FRIEDMAN. 89–103 CRAIG. Cosmochim. 133. svi izmjereni hidrokemijski pokazatelji upu}uju na grupiranje pojedinih izvori{ta (Sl. IAEA Technical Reports Series No. a CRAIG (1961) je definirao tu zavisnost formulom: dD = 8 d18O + 10 i nazvao je GMWL (global meteoric water line).– In: GAT. Rezultati mjerenja fizikalnih. oborina utvrdio je FRIEDMAN (1953).): IAEA/UNESCO Series. Raspodjela stabilnog izotopa kisika i vodika u motrenim izvorskim vodama. H.

U gorskom zale|u . Estavela Jezerce najvi{e funkcionira kao povremeni izvor. nego u unutra{njosti (brdsko zale|e – Gospi}: –0. Detaljna geolo{ka kartiranja izvedena su u {irem podru~ju Bokanjca za izradu hidrogeolo{ke studije “Ravni Kotari i Bukovica” (FRITZ. 23 000 Zadar.2% na 10god) i zimi (–1. to je dublji prodor mora u unutra{njost.. [to je manji gradijent.0% na 10god) koli~ina oborine. pa ~ak i okomito na geolo{ku strukturu. Josip Terzi}1. Morska se voda zbog ve}e gusto}e prote`e poput klina ispod slatke vode duboko u unutra{njost. Zadar. Prije izvedbe umjetnih intervencija oko Bokanja~kog Blata (tunel i injekcijska zavjesa). trend godi{njih koli~ina oborine pokazuje njihovo smanjenje tijekom 20. (sije~anj-listopad) jest 0. U istom razdoblju iz dvaju Bokanja~kih zdenaca crpljeno je: oko 50 L/s iz B-4 i 40 L/s iz B-5.. Na dalmatinskim otocima (Hvar) smanjenje godi{nje koli~ine oborine posljedica je smanjenja zimskih (–2. Jasmina Luka~-Reberski1 & Stjepan Doli}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. mo`e o~ekivati podzemni doprinos koli~inama vode u u`em sustavu Bokanja~kog Blata.o. Osijek: –1. do fli{kih potpunih i vise}ih barijera. Istjecanje podzemnih voda iz ovoga sustava najve}im se dijelom doga|a paralelno borama.8% na 10 god.–2007. 10 000 Zagreb. podzemna voda. a zatim u prolje}e (–2. Zagreb-Gri~: –0. 2009. Na podru~ju sjevernog Jadrana (Crikvenica) uo~eno je smanjenje svih sezonskih koli~ina oborine. koji su regionalno vrlo razli~iti.00°C/57. u Bokanjcu oko 10–11 m n. Kako je rije~ o vodoopskrbnim objektima. a dinamika i mije{anje uzrokuju vrlo {iroku prijelaznu zonu. Nikolina Ilijani}1. Danas se za vodoopskrbu koristi Jezerce s prosje~nim crpljenjem (2004.2°F. Prema tim podacima 2009. Sachsova 2.m. koja je bila toplija od dekade 1980. od Poli~nika prema podru~ju Bokanja~kog Blata.o. ~ije je prostiranje isprekidano eocenskim fli{kim sinklinalama. Hrvatska Vodovod d. a tek je rijetko u vrijeme prije drena`e polja tunelom funkcionirala i kao ponor. hydrcehmical parameters.20°F) iznad prosjeka za 1961–1990. (1990–1999). literaturi) vode uzrokovanog crpljenjem. Geolo{ka gra|a je prikazana na temelju Osnovne geolo{ke karte (list Zadar. zaslanjenje nije samo rezultat prirodnog “klina” prodora mora u unutra{njost. Time se iz cijele zone od Oka pa sve do Biljana Donjih. To je rezultat sezonskih trendova oborine. 2010). Kr{ke podzemne vode najve}im se dijelom kre}u paralelno i subparalelno geolo{kim strukturama zbog izmjene barijera razli~itog tipa: od dubinskih relativnih barijera u dolomitnim antiklinalama.. Ipak.9% na 10god) i proljetnih (–2.44°C (± 0. rangirana je me|u deset najtoplijih od po~etka instrumentalnih motrenja. U zoni izvora Oko minimalne razine podzemne vode kre}u se oko 58 m n. najvi{e izra`eno ljeti (–2.4. MAJCEN & KOROLIJA. Ja~e je izra`eno na Jadranu (Crikvenica: –1. barijera izme|u ovih dvaju sustava isklinjava i dobrim dijelom gubi svoju funkciju na samom zapadnom rubu. Dekada od 2000. dio podzemnih voda struji i dijagonalno. nego i konusnog uzdizanja (tzv. smje{tena je kao peta najtoplija godina. Podru~je slijeva Bokanja~kog blata najve}im je dijelom izgra|eno od okr{enih karbonatnih naslaga kredne i eocenske starosti. a pojava tih voda prvenstveno se o~ekuje u zoni estavele Jezerce.) od oko 140 L/s. statisti~ki signifikantno i Hvar: –1. 1976). (2000–2009) bila je toplija od dekade 1990. od 1850. Nicoletta Berovi}2.. 1973). prema BRANKOVI] et al. Bokanja~ko blato Bokanja~ko blato je kr{ko polje koje je depresija pokrivena jezerskim sedimentom i crvenicom. Globalna kombinirana temperatura zraka iznad povr{ine mora i kopna za 2009. Hrvatska Klju~ne rije~i: klimatske promjene. “upconing” u engl. a praznilo se kroz ponornu zonu u krajnjem nizvodnom dijelu polja (FRITZ. 1976). [pire Brusine 17. Bokanja~ko blato Key words: climate change. (1980–1989) (KATU[IN.70°F ± 0. sjeverozapadna Hrvatska. groundwater. koji iznosi 14.2% na 10 god). ono je povremeno poplavljivalo. no po istome pravcu u obratnom smjeru doga|a se prodor morske vode u unutra{njost.7% na 10 god). isto~na Slavonija. ~ime se ono pridru`uje tendenciji osu{enja na Mediteranu.8% na 10 god. Naime.8% na 10god).57 km2. odnosno razina slatke vode u zale|u. te se podzemne vode oko (ili ispod) nje mogu kretati prema jugu. stolje}a na cijelom podru~ju Hrvatske. Isto tako.11°C (0. Slobodan Miko1.m. prema izvorima podataka koje je prikupila Svjetska meteorolo{ka organizacija (WMO).3% na 10 god). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 217 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj promjene klime na hidrokemijske pokazatelje podzemne vode: pokusno podru~je projekta CCWaterS – Bokanja~ko blato Impact of the climate change on hydrochemical parameters of groundwater: testing site of CCWaterS project – Bokanja~ko blato Tamara Markovi}1. Prema izvje{}u DHMZ-a godina 2009. Slijev Bokanja~kog blata zauzima 182. hidrokemijski parametric. Ozren Hasan1.3% na 10 god.

1% na 10 god) i jesenjih (Osijek: –3. DHMZ. temperatura podzemne vode (T). dok na zdencima B-4 i B-5 ovaj trend se ne zamje}uje.0% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. M. M. godine u vodi Jezerca. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rine na podru~ju sjeverno od Save rezultat je smanjenja proljetnih (Osijek: –4.0% na 10 god) koli~ina oborine. V. Z. Zagreb.7% na 10 god) i proljetnih (–2. Institut za geolo{ka istra`ivanja. 1). Tuma~ za list Zadar. GÜTTLER. CINDRI]. Scenarij klimatskih promjena. REFERENCE BRANKOVI]. (1976): Ravni Kotari – Bukovica. MAJCEN..4% na 10 god) koli~ina oborine. FRITZ. & KOROLIJA. (2010): Pra}enje i ocjena klime u 2009. do 2009. Koncentracije klorida i vrijednosti EC u vodi zdenca B-5 i estavele Jezerce od 1995.. godini. Vi{e koncentracije klorida po~inju se opa`ati tijekom 2006..000. Slika 1. sulfata. Hidrokemijski pokazatelji kao {to su elektroliti~ka vodljivost (EC). koncentracije klorida. pH-vrijednost podzemne vode. L. natrija. GAJI]-^APKA. kalija. Isto tako se zapa`a u vodi estavele Jezerca blagi pozitivni trend rasta temperature podzemne vode. Utjecaj klimatskih varijacija i promjena na biljke i na opasnost od {umskih po`ara.1% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. Zagreb. a na zdencu B-5 i B-4 ovaj trend se ne zamje}uje (Sl.– Hidrogeolo{ka studija. SRNEC. & ZANINOVI]. Zagreb. K. KATU[IN. K.– DHMZ. bromida u priobalnim podru~jima mogu ukazati na utjecaj klimatskih promjena na kakvo}u podzemne vode odnosno na utjecaj mora zbog slabljenja tlaka slatke vode u zale|u zbog manjka oborina.. B. (Gospi} na li~koj visoravni) tako|er je najizra`enije smanjenje zimskih (–2. ^. Vrijednosti klorida i EC u motrenom razdoblju od 1995. @. do 2009. godine. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. VU^ETI]. Zagreb. Smanjenje godi{nje koli~ine obo- . F.– HGI. I. PATAR^I]. Figure 1.. (2009): Peto nacionalno izvje{}e Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC): Izabrana poglavlja: Opa`ene klimatske promjene u Hrvatskoj..218 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Op}enito se mo`e zaklju~iti na temelju samo nekoliko hidrokemijskih pokazatelja da se utjecaj promjene u koli~ini oborina i temperaturi zraka mo`e vidjeti u kemijskom sastavu podzemne vode. godine pokazuju blagi pozitivni trend rasta na estaveli Jezerce. Chloride concentrations and EC values in well B-5 and estavelle Jezerce from 1995 to 2009.

klimatske promjene. agriculture) and point pollution sources (e. . shifts in precipitation patterns and snow cover. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. This will result in increases in temperature. The future climate change scenarios suggest that global average temperature will increase by 1.8–4 °C from 2000-2100 (IPCC.4. for water supply or industry. zagreba~ki vodonosni sustav Groundwater resources are facing increasing pressure from water uses and contamination by diffuse (e. 10 000. These impacts Figure 1. Furthermore. Linkages between work packages in the GENESIS project. Hrvatska Key words: integrated modelling.g. Pierottijeva 6. utjecaj kori{tenja zemlji{ta. 2007).g. land-use impact. e. climate change. Zagreb. Veze izme|u radnih paketa u projektu GENESIS. Land- use and particularly climate change are the key variables that determine the groundwater pollution potential. groundwater pollution and lowering of groundwater levels in some areas resulted in negative impacts on quality and quantity status of groundwater dependent ecosystems (GDE). an increase in the frequency of flooding and droughts. 2007). Zagreb aquifer system Klju~ne rije~i: integrirano modeliranje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 219 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Project GENESIS: groundwater and dependent ecosystems – new scientific and technical basis for assessing climate change and land-use impacts on groundwater systems Projekt GENESIS: podzemna voda i zavisni ekosustavi – nova znanstvena i tehni~ka osnova za procjenu klimatskih promjena i utjecaja kori{tenja zemlji{ta na sustave podzemnih voda Zoran Naki} Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. and the possible large impact of future sea-level rises (EEA. These pressures cause major threat and risk to the consumptive use of groundwater.g. industry). Slika 1.

Faculty of mining. GWD (2006/118/EC) and the Water Framework Directive. Groundwater flow characteristics are studied using statistical modelling of groundwater level fluctuations. Manning. D.2006. United Kingdom and New York. WFD (2000/60/EC) provide means to protect aquifers from pollution and deterioration. The EU Groundwater Directive. Eur. Acknowledgments: The study was supported by the European Community 7th Framework Project GENESIS (226536) on groundwater systems. in order to verify and to improve the existing conceptual model of the Zagreb aquifer system (WP2). In: Climate Change 2007: The Physical Science Basis. laboratory measurements of physical and chemical properties and column leaching experiment on undisturbed samples. Averyt. field measurement of hydraulic conductivity in unsaturated zone. J. K..– Off. S. The work in this 5-years project. NY. Communities L 327. Characterisation of the spatial-temporal nature of groundwater flow and transport of pollutants is supported by the modelling of groundwater flow and transport through the unsaturated zone at local scales in Zagreb area.220 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. with the aim to integrate preexisting and new scientific knowledge into new methods. 2H and 3H. is responsible for providing this case study for hypotheses testing and model developments and to study impacts and threats to groundwater and GDE from land-use (WP1). M. To achieve understanding of transport regime of heavy metals in heterogeneous alluvial aquifers and to reconstruct the evolution of an existing plume(s) (using heavy metals as indicators of contamination) from its origin to the present state it is necessary to gain the knowledge on initial concentrations of selected heavy metals in the model domain by calculating its geochemical background concentrations (WP5). the new scientific basis for the revision of the GWD has been required in the articles and annexes of this directive.Tignor and H. particularly Sava river. To couple various physical and geochemical processes in the Zagreb aquifer system. e. 12. including detail sampling of bulk samples and undisturbed samples. statistical modeling is needed in order to interpolate the results of local coupled models and to create spatial distribution of parameters throughout the whole regional model domain. IPCC (2007): Summary for Policymakers. using Hydrus software package (WP3) and by integration of the available data on GDE in Zagreb area in the conceptual model of the aquifer system in order to estimate recharge-discharge pattern between groundwater and GDE. The Zagreb aquifer system has been selected as one of the test sites for the GENESIS project work purposes. numerical modelling of ground water flow and also tracer methods.– EEA Technical report No 2/2007. . integrated modeling of unsaturated and saturated zone is required by applying 1 D column model (soil-unsaturated zone) to estimate recharge rates and concentrations of solutes (heavy metals) for use in MODFLOW in local scale. 12. concepts and tools for the revision of the GWD and better management of groundwater resources. Communities L 372. partner institution in the project consortium. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 will result in water quality and quantity changes as well as key economic activities such as tourism or agriculture. Cambridge University Press. Eur. To apply the results in regional scale. Chen. Coupling of groundwater models and socio-economic data analysis is required in order to simulate the economic impacts of different policies and management strategies in the context of diverse land-use and climate change (WP6). Z. 27. Cambridge. Qin.B. One of the key objectives of the GENESIS project is development of an integrated socio-hydro-economic modelling framework for selecting sustainable cost-efficient measures and management strategies to achieve the good quantitative and chemical groundwater status in an uncertain environment. as shown in the Figure 1. However. J. EEA (2007): Climate change and water adaptation issues. Marquis. Miller (eds.g. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Solomon. REFERENCES Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. These needs will be addressed by EU GENESIS project. which started in 2009. which has great influence on recharging the groundwater in this area (WP4). 18 p. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. has been divided into seven work packages. 110 p. non-reactive environmental tracers 18O.2000.)]. funded under the Seventh Framework Programme. M. 22.L. USA. Development of conceptual model is also provided by detailed field and laboratory research. geology and petroleum engineering. M.– Off. with the aim to solve specific issues related to the protection of groundwater and GDE.

Ova faza modeliranja vrlo je zahtjevna. koje su posebno izra`ene u izrazito heterogenim i anizotropnim sredinama kao {to su to kr{ki vodonosnici. Problem odre|ivanja mehanizama toka podzemne vode u kr{kim vodonosnicima le`i u slo`enom re`imu toka kod kojega dolazi u pitanje tradicionalni Darcyev zakon. Pierottijeva 6. razvoj pojednostavljenja i pretpostavki koje omogu}avaju analizu stvarnoga problema. groundwater Numeri~ki model. 10 000 Zagreb. Oni u velikoj mjeri utje~u na krajnje rezultate nestacionarnih simulacija dok kod stacionarnih simulacija nemaju zna~ajniju ulogu. zdencima i piezometrima. bez obzira koliko bio slo`en. Stoga. predstavljaju tek parametar lokalnoga zna~enja za kojega je mala vjerojatnost da predstavlja zna~ajke cijeloga sustava. glavni problem. diskretizaciju prostora i vremena. ~ak i ako su odre|ivani laboratorijski ili na temelju pokusnoga crpljenja. Tre}a faza u procesu numeri~kog modeliranja je razvoj konceptualnoga modela. minimaliziranje ra~unalnih zahtjeva za memorijom i vremenom potrebnim za izvo|enje ra~unalnih operacija. Numeri~ki modeli su alat za rje{avanje problema. Valovitost se javlja kao posljedica privilegiranoga toka kroz pukotine i kanale. Priprema numeri~koga modela i njegova kalibracija ~esto predstavljaju 50 do 70 posto ukupnoga vremena modeliranja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 221 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problematika numeri~koga modeliranja toka podzemne vode u kr{u Issues in numerical modeling of groundwater flow in karst Jelena Parlov Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Model treba biti pojednostavljena slika stvarnoga sustava. Upravo je ograni~eni broj podataka o prostornom smje{taju pukotina i kanala. nikad ne mo`e opisati vodonosni sustav bez odstupanja od stvarnih fizi~kih procesa koji se u njemu odvijaju. jer rezultati kasnijih obrada: matemati~kog modeliranja. niti pak to~ni odgovori za nedovoljno definirane probleme. Priprema numeri~koga modela zahtijeva odabir domene modela. stabilnost rje{enja s optimalnim vremenskim korakom. jer uklju~uje tuma~enje i spajanje velikoga broja razli~itih informacija s prethodnim iskustvom u sliku koju je mogu}e numeri~ki analizirati. bilo uzdu`no ili oboje. koju . kr{. Prostorna i vremenska diskretizacija mo`e se odabrati optimaliziranjem sljede}ih ciljeva: pove}anje rezolucije mre`e na podru~jima od ve}eg interesa (u blizini izvora i glavnih pukotina ili kanala). Faza prikupljanja podataka je ujedno i prva pote{ko}a modeliranja toka podzemne vode u kr{kom vodonosniku. To~nost rezultata uvelike ovisi o diskretizaciji prostora i vremena. pukotine i kanali) mo`e se pretpostaviti i pojava turbulentnoga toka u odre|enim uvjetima. simulacija i optimizacija. Hrvatska Klju~ne rije~i: numeri~ki model. Provjeri ulaznih podataka potrebno je posvetiti odgovaraju}u pozornost. hidrogeolo{ki parametri vodonosnoga sustava i uvjeti na njegovim granicama. karst. kao i o njihovoj hidrauli~koj vodljivosti i me|usobnoj povezanosti. Generalno. pri ~emu treba te`iti {to ve}em pribli`enju stvarnom sustavu ili kako bi to Albert Einstein rekao: “Sve treba pojednostaviti koliko je god to mogu}e. Dobar konceptualni model klju~ je uspje{noga modeliranja i malo je vjerojatno da u procesu razvoja prvi konceptualni model bude i posljednji.4. ali se s time paralelno pove}ava vrijeme izvo|enja ra~unalnih operacija. Svako numeri~ko modeliranje po~inje prikupljanjem ulaznih podataka potrebnih za opis promatranoga vodonosnog sustava. te pripremu ostalih ulaznih podataka. jer pouzdanost modela prvenstveno ovisi o pouzdanosti ulaznih parametara. Druga. ne mogu biti bolji nego {to to dopu{ta kakvo}a ulaznih podataka. Po~etni uvjeti opisuju raspodjelu razina podzemne vode. je analiza pouzdanosti ulaznih podataka. no ne i samo rje{enje. Naime. Hidrogeolo{ki parametri. Tri glavna koraka u razvoju konceptualnoga modela su: odre|ivanje klju~nih mehanizama toka podzemne vode. podzemna voda Key words: numerical model. i to vrlo zna~ajna faza. jer s obzirom na raznolikost sredina kroz koje se odvija tok (matriks. Po~etna raspodjela razina podzemne vode kreira se na osnovi podataka o izmjerenim razinama podzemne vode u piezometrima za odre|eni dan (po~etni dan u simulaciji). osnovni ulazni podaci potrebni za izradu numeri~koga modela su geometrija prirodnoga sustava. to~nost rezultata raste smanjenjem veli~ine mre`e (grida) odnosno smanjenjem vremenskoga koraka. podaci o izvorima. odre|ivanje po~etnih i grani~nih uvjeta. Sveu~ili{te u Zagrebu. korisnik modela mora uvijek razumjeti posljedice pojednostavljenja i pretpostavki. i uspostavljanje radnih okvira modela (veli~inu i tip modela). kao i veli~ina prostora potrebnoga za pohranu podataka. bilo popre~no. ali ne vi{e od toga!”. Kada se istjecanje iz kr{koga vodonosnika odvija kroz izvor zapa`eno je stvaranje “valovitoga” vodnog lica. Konceptualnim modelom se na pojednostavljen na~in opisuju svojstva prirodnoga sustava. te ih se prilago|ava zahtjevima numeri~koga modela. minimaliziranje numeri~ke disperzije.

Najosnovnija analiza na temelju koje se odre|uju pogre{ke u modelu je analiza mjerenih i simuliranih razina podzemnih voda.222 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pogre{ke ulaznih podataka. ne samo mjerene vrijednosti razina podzemnih voda. I na kraju. slo`enosti granica. te bolje shva}anje mehanizama koji upravljaju tokom podzemne vode. Ulazni podaci modela mogu se podijeliti na pouzdane i nepouzdane parametre pri ~emu je variranje nepouzdanih parametara prvi korak u procesu kalibracije. uskladi{tenje. broju i to~nosti mjerenih vrijednosti i sli~no. Verifikacija modela je proces u kojem se ispituje predstavlja li kalibrirani model stvarni sustav. naj~e{}e u slu~ajevima kad ra~unalni program ne raspola`e mogu}nostima grafi~kih i statisti~kih prikaza rezultata ili lo{ega poimanja o~ekivanih rezultata. obrada i analiza tih podataka daje nova saznanja o sustavu. Pod pojmom variranje u opravdanim rasponima podrazumijeva se variranje parametara unutar mjerenih ili vjerojatnih vrijednosti. iako modeliranje mo`e imati i druge svrhe osim predvi|anja pona{anja sustava. a gdje vi{e to~an. onda ti podaci omogu}uju da se shvati dinamika sustava. pogre{ke u tuma~enju do kojih dolazi zbog nerazumijevanja rezultata. odnose se na pogre{no unesene podatke. Postoje samo oni koji su pouzdani za predvi|anje i oni koji to nisu. Modeli koji nisu pouzdani. Za kalibraciju treba koristiti sve dostupne informacije. bolje shva}anje uvjeta u stvarnom sustavu. Numeri~ke gre{ke obi~no su zaokru`ivanje vrijednosti na odre|eni broj decimala i gre{ke uzrokovane numeri~kim rasipavanjem. iz tih saznanja numeri~kim modelom uspije opisati sustav koji je blizak stvarnosti. najbolje je kad je pogre{ka bilance mase manja od 2 posto. Numeri~ko modeliranje zahtijeva veliku koli~inu podataka i informacija o sustavu. Ve} samo prikupljanje. jesu li pogre{ke u kalibraciji posljedica pogre{ke u bilanci mase ili pogre{nih parametara kori{tenih u modelu. Interpretacija predvi|anja modelom treba uklju~iti znanja ste~ena modeliranjem koja }e odrediti gdje je model manje. Rezultati takvih analiza mogu ukazati da ponekad kalibrirani podaci nisu jednozna~ni. Predvi|anja numeri~kim modelom ~esto se smatraju glavnim ciljem modeliranja. Cilj analize modela variranjem vrijednosti nesigurnih ulaznih parametara je da se prika`e odgovor modela za razli~ite vrijednosti tih parametara. efektivna poroznost) dok se mjereni parametri (vodostaji. Analiza odgovora modela daje razinu nesigurnosti predvi|anja modela i raspon neujedna~enosti kalibriranih ulaznih podataka. Kalibriranje modela predstavlja proces variranja nesigurnih ulaznih podataka modela u opravdanim rasponima tako dugo dok se ne postigne zadovoljavaju}e poklapanje mjerenih podataka i izra~unatih vrijednosti. U osnovi. Uspje{no kali- briran model nije u svim slu~ajevima i pouzdan za precizna predvi|anja. te da se predvidi reakcija tih sustava u slu~aju promjene uvjeta u njima. Matemati~ke ili gre{ke ra~unalnoga koda. te pogre{no definiranih granica. nedostatka dovoljnoga broja opa`a~kih mjesta razine podzemne vode. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 je posebno te{ko odrediti zbog. omogu}uju pobolj{anje konceptualizacije stvarnoga sustava. Nesigurnim podacima smatraju se oni za koje ne postoje dovoljno detaljna mjerenja (hidrauli~ka vodljivost. Svrha modela naj~e{}e odre|uje razinu prihvatljive pogre{ke koja naj~e{}e ovisi o heterogenosti sustava. Sustavno mijenjanje svih parametara naj~e{}e je gubitak vremena. ina~e se ne mo`e sa sigurno{}u re}i. koli~ine crpljenja podzemne vode) smatraju sigurnim podacima. odnosno oni koji nisu zadovoljili kalibracijske kriterije slu`e kao smjernice za prikupljanje novih podataka. Osim analize variranjem parametara mo`e se provesti i analiza variranjem diskretizacije prostora (grid). Op}enito postoji pet osnovnih tipova pogre{aka. kao i stupanj nesigurnosti u predvi|anju. stoga je neophodna njegova provjera. u ve}ini slu~ajeva. ve} i podatke o ukupnoj bilanci mase. Ne postoje nekorisni modeli. Testiranje jednoga parametra ~esto je br`i i bolji put. pa stoga i poti~e prikupljanje. konceptualne koje uklju~uju pogre{ke nedovoljno definiranih mehanizama sustava. Provjera modela u najve}oj mjeri odnosi se na nesigurne ulazne podatke. koli~ina dotjecanja i otjecanja. kao {to su primjerice dotjecanje/otjecanje iz cijeloga sustava. gre{ke mjerenja. te na heterogenost sustava koja nije poznata ili koju nije mogu}e odrediti u numeri~kom modelu. organiziranje i analiziranje tih podataka. . U tom slu~aju neophodne su ponovne analize ili pak dodatni terenski podaci. Ako se pak.

Taj prostor definiran je Odlukom o dono{enju Prostornog plana Zagreba~ke `upanije (Glasnik Zagreba~ke `upanije br. Ulica Grada Vukovara 220. Prijedlog vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec“. Zagreb. Hrvatska Hrvatske vode. 3/2002 i 6/2002 (ispravak)) kao potencijalno u`e vodoza{titno podru~je “^rnkovec” koje treba tretirati kao II. Zagreb. U modelu su simulirani mehanizmi advekcije i mehani~ke disperzije. wellfield “^rnkovec” Model transporta zaga|ivala kreiran je za potrebe procjene recentnog prevladavaju}eg smjera gibanja zaga|ivala s podru~ja odlagali{ta otpada Jaku{evec (RGN fakultet. Slika 1. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. . VGO Grad Zagreb. 10000.4. advekcijski transport zaga|ivala predstavlja dominantan mehanizam. contaminant transport model. a s ciljem procjene potencijalne ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” koji obuhva}a vodocrpili{te Kosnica i ^rnkovec (u`a lokacija). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 223 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Modeliranje transporta zaga|ivala u zagreba~kom vodonosniku u svrhu procjene ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec“ Modeling of contaminant transport in Zagreb aquifer in order to assess pollution risks to reserved area of wellfield “^rnkovec“ Kristijan Posavec1. 10 000. 2009). zonu za{tite. model transporta zaga|ivala. vodocrpili{te “^rnkovec” Key words: waste repository Jaku{evec. Proposition of water protection area “^rnkovec“. Andrea Ba~ani1 & Renata Kola~evi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Hrvatska Klju~ne rije~i: odlagali{te otpada Jaku{evec. Figure 1. Pierottijeva 6. S obzirom na izrazito visoke vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti zagreba~kog vodonosnika.

RGN fakultet (2009): Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa one~i{}enja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpili{ta “^rnkovec”. 2004). Elektroprojekt d. zonom za{tite vodocrpili{ta Kosnice (Slu`beni glasnik Grada Velike Gorice 15/04) i Velike Gorice (zone za{tite prihva}ene su od strane stru~nog povjerenstva i kao takve idu na usvajanje na @upanijsku skup{tinu). odnose se na isklju~ivanje vodocrpili{ta ^rnkovec (u`a lokacija) iz daljnjih razmatranja pro{irenja vodocrpili{ta te usmjeravanje razvoja cjelokupnog vodocrpili{ta na vodocrpili{te Kosnica na podru~ju izme|u rijeke Save i “Zagreba~ke obilaznice”. dok se na preostalom prostoru predla`e preuzimanje granice potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja crpili{ta “^rnkovec”. koji bi opravdali napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. i 2007. u smjeru istoka i jugoistoka za vrijeme srednjih te u smjeru istoka i sjeveroistoka za vrijeme niskih vodostaja Save. (2009): Izvedba piezometara na podru~ju crpili{ta “^rnkovec”. Zagreb. LITERATURA EKONERG (2004): Studija me|uutjecaja Prostornim planom Zagreba~ke `upanije predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb i vodocrpili{ta ^rnkovec. Elektroprojekt d. a koji dominantno utje~u na razine podzemne vode zagreba~kog vodonosnika. u prvom redu mangana i `eljeza. (2006): Ispitivanja u svrhu novelacije polo`aja vodozahvata crpili{ta ^rnkovec. U nastavku radova (Institut IGH d. godine. koji te`i disperzirati ili ra{iriti zaga|ivalo u svim smjerovima du` advektivnog puta i smanjiti koncentraciju zaga|ivala. Stoga bi napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” prije terenskih istra`ivanja i ispitivanja te kontinuiranog pra}enja kakvo}e podzemne vode koja se do danas nisu sprovela na 75% povr{ine postoje}eg rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. 2009) izvedeno je 7 novih piezometara u priljevnom podru~ju vodocrpili{ta Velika Gorica. Hidrauli~ka situacija je na ovom podru~ju takva da se za vrijeme niskih voda odnosno niskih vodostaja Save podzemna voda giba u smjeru Save dok se za vrijeme visokih voda giba od Save prema zaobalju. a {to potvr|uju i rezultati provedene analize podataka o kakvo}i podzemne vode.5 do 2 km) od odlagali{ta otpada Jaku{evec.d. Rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” prethodno je analiziran u studiji me|uutjecaja rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” i predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb (EKONERG. a koja bi zna~ajno promijenila postoje}u sliku rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. arsena i amonijaka prisutne su samo u piezometrima neposredno nizvodno od odlagali{ta Jaku{evec. srednjih i niskih vodostaja Save. Iznimno je va`no istaknuti i da je rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” podru~je s najdebljim naslagama na podru~ju cijelog zagreba~kog vodonosnika.224 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zna~ajna je ~injenica da se koncentracija zaga|ivala u podzemnoj vodi s po~etnih 1000 mg/l zadanih na podru~ju odlagali{ta otpada Jaku{evec ve} kod naselja Mi~evec smanjila na oko 50 mg/l. Naime. Ovakvu tendenciju gibanja prema Savi i od Save ima i oblak zaga|ivala pa mo`emo re}i da se na samom podru~ju odlagali{ta Jaku{evec oblak zaga|ivala “ziba” u smjerovima sjeveroistoka i jugoistoka.d. ~ine trajanja visokih. U prilog tome tako|er ide i ~injenica da zagreba~ki vodonosni sustav spada u strate{ke zalihe podzemnih voda Hrvatske prema Strategiji upravljanja vodama (“Narodne novine broj” 91/08). Rje{enja koja su predlo`ena. dok se s udaljavanjem od odlagali{ta bilo prema istoku ili prema jugu koncentracije zna~ajno smanjuju. Uzimaju}i u obzir rezultate svih analiza koje su provedene u sklopu istra`ivanja u ovom radu kao i rezultate prethodnih istra`ivanja.d. a analize kakvo}e podzemne vode 16 fizikalno-kemijskih i 4 mikrobiolo{ka parametra pokazale su pove}ane koncentracije mangana na 5 i amonija na jednom piezometru. bilo suprotno Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske i neodgovorno s aspekta strate{ke vrijednosti podzemne vode. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dok zna~ajnu ulogu ima i mehani~ka disperzija zbog izra`ene heterogenosti vodonosnika. Klju~an element u identifikaciji prevladavaju}eg smjera gibanja s obzirom na dominantno prisutan advekcijski mehanizam transporta zaga|ivala. evidentno je da se podzemna voda.d. zatim olova. ekstremne koncentracije indikatora zaga|enja. srednjeg i visokog vodostaja Save. godine u radovima Elektroprojekta d. Zagreb. Institut IGH d. Reaktivni transport koji uklju~uje geokemijske i biolo{ke reakcije nije simuliran jer ti mehanizmi ne utje~u zna~ajnije na sam smjer gibanja oblaka zaga|ivala. Analizom rezultata {estogodi{nje simulacije zaklju~uje se da je transport oblaka zaga|ivala dominantno u smjeru jugoistoka i istoka. zaklju~uje se da ne postoje dovoljno ~vrsti modelski. Zagreb. a koji ovisi o trajanju niskog. a pogotovo ne mjereni terenski dokazi. a s njome i oblak zaga|ivala. a kojom se simulirao i klju~an element trajanja visokih. Mehanizam difuzije ne dolazi u zna~ajnijoj mjeri do izra`aja zbog velikih brzina toka podzemne vode koje su posljedica kako visokih vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti tako i visokih hidrauli~kih gradijenata u blizini rijeke Save. a dominantno odnosno prevladavaju}e rezultanto gibanje je u smjeru jugoistoka i istoka. Stoga se novelacija rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” predla`e isklju~ivo na prostoru na kojem se postoje}a granica potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec” preklapa s III. No te karte daju sliku jednog trenutka u vremenu pa nije mogu}e utvrditi veli~inu pomaka oblaka zaga|ivala u pojedinom smjeru. Zagreb. srednje i visoke vode. Iz rezultata dosada{njih analiza smjerova gibanja podzemne vode temeljenih na kartama ekvipotencijala za niske. dovodi do zna~ajnog smanjenja koncentracije ve} na malim udaljenostima (oko 1. U tu svrhu je provedena simulacija transporta u razdoblju od 2003.. gdje se isti~e da za{tita izvori{ne zone “^rnkovec” mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora te da se treba planski {tititi od svih postoje}ih i potencijalnih objekata/zahvata izvora zaga|enja. (2007): Studijski i vodoistra`ni radovi na utvr|ivanju optimalnog rje{enja razvoja crpili{ta ^rnkovec. do 2008. Nadalje je istra`ivan 2006. kadmija. .d. dok su svi ostali pokazatelji odre|eni u koncentracijama ispod MDK. srednjih i niskih vodostaja Save. giba u smjeru juga za vrijeme visokih vodostaja Save. 1). a koja je odre|ena u okviru va`e}e prostorno planske dokumentacije (Sl. To ukazuje da ve} i samo simulacija mehanizma mehani~ke disperzije.

pa i prostor na kome se podzemne vode ~esto javljaju na povr{ini – u vidu istjecanja kr{kih izvora. Hrvatska (jrubinic@gradri. uslo`njavaju okvir gospodarenja priobalnim kr{kim vodnim resursima. priobalje. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{ki izvor. a s druge strane zbog izra`enih hidrauli~kih promjena upravo na tom prostoru. . Emina 5.4. Jama je lijevkastog oblika. cosastal area. VGO Dalmatinskih slivova.hr) 2 Hrvatske vode.C. velik broj priobalnih kr{kih izvora povremeno ili stalno zaslanjuje. S jedne strane zbog osjetljive ravnote`e slane i slatke vode u takvim priobalnim kr{kim vodonosnicima. Intenzivni procesi litoralizacije. 51 000 Rijeka. sa sve vi{e potro{a~a i one~i{}iva~a na uskom priobalnom podru~ju. Vukovarska 35. dimenzija na Slika 1. udaljena 200 m od korita Boljun~ice. To je prostor najintenzivnijih komunikacija kr{kih vodonosnika s morem. priobalnih izvori{ta i vodonosnike koji povremeno ili stalno zaslanjuju. Zaslanjenje Bubi} jame krajem ljeta 1990. s kojim u situacijama manjih dotoka komunicira more. Figure 1. protoka i razina podzemnih voda. Nalazi se u Plominskom zaljevu. 2007). zaslanjenje. uz zapa`ene negativne op}e trendove vezane uz prirodne procese (opadanja koli~ina oborina. seawater intrusion. water use U kr{u je priobalna zona definirana zonom utjecaja kolebanja plime i oseke (FORD & WILLIAMS. a ~esto je potaknut i precrpljivanjem vodonosnika. V. Bubi} jama je jedno od takvih izvori{ta koje povremeno zaslanjuju. porast razine mora). kori{tenje voda Key words: karst spring. Stoga je sigurno da }e se rje{enja osiguranja vode za razli~ite vidove kori{tenja u skoroj budu}nosti tra`iti i u ve}em kori{tenju uvjetno re~eno “problemati~nijih” vodnih resursa u kr{u. 21 000 Split. Intenzitet takvih zaslanjenja u ovisnosti je o otvorenosti komunikacija njihova vodonosnika s morem. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 225 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mehanizmi zaslanjenja priobalnih kr{kih izvori{ta – primjer Bubi} jame The mechanism of seawater intrusion into coastal karst springs – example of Bubi} jama Josip Rubini}1 & Ivana Gabri}2 1 Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. Seawater intrusion into Bubic jama at the end of the year 1990.

(2007a): Temeljna hidrologija. U eksploataciji su zaslanjenja registrirana u dvama ciklusima – tijekom 1971. No. RUBINI]. naraste i do preko 2000 mg/l. problem su povremene pojave zaslanjenja kada sadr`aj klorida. Provedenim analizama utvr|eno je da u do sada uobi~ajenim eksploatacijskim uvjetima naj~e{}i uzrok zaslanjenja nije sni`enje razine vode u Bubi} jami. Ukoliko se radi o izvorima koji imaju nagla{en ovaj drugi mehanizam zaslanjivanja. a to je kroz samu jamu. Respektiraju}i uzroke pojave zaslanjenja (nagla promjena hidrauli~kih uvjeta). a njihovo odslanjivanje je mogu}e ubrzati pove}anim crpljenjima. Seawater intrusion event in October 2007..m.3 l/s. s prosjekom od 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 povr{ini cca 60 x 40 m i ukupne dubine oko 25 m. 20 str. a s druge strane i za osiguranje vodoopskrbnih potreba Vodovoda Labin. s prakti~ki laboratorijskim opitom prilikom situacije u 2007. 267 str. Planira se i pove}anje njezinog kori{tenja – s jedne strane za osiguranje vode za planirani objekt TE Plomin 3. Tom prilikom dolazi do naglih promjena hidrauli~kih prilika u podzemlju.226 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. a pri precrpljivanju za potrebe izgradnje novog dimnjaka 1988. Rijeka. te potiskivanja zaslanjene vode iz rubnih dijelova vodonosnika u smjeru najmanjih hidrauli~kih otpora. D. ve} pojava intenzivnih oborina nakon dugotrajnijih su{nih razdoblja (Slika 1). ono je ponovno zabilje`eno po~etkom listopada 2007. pokazale su da se pri upravljanjima resursima s povremenim zaslanjenjima mora voditi ra~una o mehanizmu zaslanjivanja – da li do njega dolazi zbog precrpljivanja na vodozahvatu ili kao posljedica sloma ravnote`e slane i slatke vode u uvjetima naglog nailaska ve}ih voda nakon dugotrajno su{nih razdoblja. od 2000. Chichester. kloridi su se vratili u normalu nakon 4–5 dana od njihove pojave. 562 p. g. Rijeka. u uvjetima izazvanim pregra|ivanjem korita bujice Boljun~ica. Nakon 15-tak godina bez pojave zaslanjenja. koristi se kao zahvat vode za TE Plomin 1.–76. g. ~ime se pribli`ava podatku od oko 100 l/s na koliko je procijenjen njen minimalni kapacitet. & WILLIAMS.3 m ispod razine mora.– Wiley.800 mg/l. (2007): Karst Hydrogeology and Geomorphology. te 1988. ~ak i 8. J.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci.98 m n.. i za TE Plomin 2 s prosje~nim godi{njim crpljenjem od oko 23 l/s. J.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. RUBINI]. Situacija zaslanjenja u listopadu 2007. . kao i odslanjenja priobalnih kr{kih izvora. U takvim inducira- nim uvjetima kloridi su porasli s prethodno stabiliziranih oko 12 mg/l na 1080 mg/l (Slika 2). kao posljedica precrpljivanja jame. vodni resursi i sedimentacijski procesi na utjecajnom podru~ju TE Plomin. g.g. njihovo je kori{tenje mogu}e na na~in da se kriti~no razdoblje pove}anih saliniteta prebrodi privremenim zahvatom iz nekog od zamjenskih izvori{ta koje u uvjetima pove}anja dotoka ne zaslanjuje.. Figure 2. LITERATURA FORD. Zabilje`ene pojave zaslanjivanja voda Bubi} jame. Dno je na koti od 15. Slika 2. i prijedlog novelacije hidrolo{kog monitoringa. Od 1969. g. koji se u uobi~ajenim hidrolo{kim prilikama kre}e u rasponu izme|u 6 i 20 mg/l. a kojom prilikom je do{lo i do prodora mora u samo pregra|eno korito (RUBINI]. 2007b). U samo radu su detaljnije analizirani mehanizmi zaslanjenja. 2007a). g. dobro primijenjenom strategijom odslanjivanja (crpljenje zaslanjene vode iz jame umjesto nekada uobi~ajenog pa i vi{emjese~nog ~ekanja da se jama sama odslani). Tijekom spomenutih razdoblja prekomjerno zaslanjivanje registrirano je svake godine (RUBINI]. a razine vode u normalnim uvjetima eksploatacije osciliraju u rasponu 0. te najve}im srednjim mjese~nim crpljenjima od 31.37 i 7. P.m. podizanjem razine vode u kanalu a time i u vodonosniku i samoj Bubi} jami za oko 60 cm.–1992. Prva postupna pove}anja sadr`aja klorida zapa`ena ve} pri probnim crpljenjima. (2007b): Izvori{te Bubi} jama – Hidrolo{ka analiza pojave zaslanjenja u listopadu 2007.16 m n.

Razlog za ovo jesu niskomineralne vode Vrlike. kao {to su Krupa-Kordi}i. Ve}i sadr`aj sulfata pokazuju oni izvori koji imaju manje oscilacije izda{nosti u toku hidrolo{ke godine (izuzetak predstavlja vrelo Vakuf-Studenci). Ovi izvori se naj~e{}e pojavljuju na navla~nom (tektonskom) kontaktu vapnenaca i dolomita mezozoika na eocenski fli{.6 m3/s (SLI[KOVI] et al.000 i izrada Elaborata o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda BiH te je u odre|enoj mjeri poznat njihov kemijski sastav. povremeno mineralne sulfatne vode. Kajtazovina). tipi~ni kr{ki izvor (HCO3-Ca tip vode). 2/92) primjenjuje kao republi~ki propis. tj.com) Klju~ne rije~i: kr{ Zapadne Hercegovine. najve}i je broj stalnih i povremenih vrela. Vakuf. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 227 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sulfatne kr{ke podzemne vode Zapadne Hercegovine. uzvodno od izvora Klokun i sva su uzlaznog tipa. Mineralne sulfatne podzemne vode u kr{u Zapadne Hercegovine su nedovoljno istra`ene. prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e (Sl. 33/87 i 13/91). br. mineral sulphate graundwaters. Vrelo Nena~ je samo jednom analizirano i prema ovoj analizi voda je mineralna.. Crno vrelo-Grabovica. Vrio{tica – Vitina. Studena~ka vrela-Vrilo. a koji se prema Zakonu o primjenjivanju i preuzimanju saveznih propisa (Sl. Sarajevo. podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su prisutne i u susjednim terenima Hrvatske kao {to su izvori Norin. 2) povremeno mineralne sulfatne vode. Ilid`a. Razlog niskog stupnja istra`enosti jest ograni~ena primjena ovih voda. ali povremeno ili stalno imaju povi{en sadr`aj SO42– iona (>100 mg/l). koja ponire u Drinovcima i pojav- . BiH (natalijasamardzic@yahoo. Nezdravica. Podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su bolje istra`ene od mineralnih. U ovom podru~ju postoje 4 vrste podzemnih kr{kih voda: 1) mineralne sulfatne vode. Ovo je jedan od najve}ih mineralnih izvora u Europi s minimalnom izda{nosti Qmin=3. ve} su to hidrokarbonatne vode. Klokun. tako da prema uobi~ajenim hidrogeolo{kim klasifikacijama pripadaju povremeno mineralnim vodama te su isti u ovom radu tako tretirani. Neki od izvora ovog podru~ja. genesis of sulphates Izvori s povi{enim sadr`ajem sulfata su rijetkost u holokr{kim terenima Vanjskih Dinarida. periodical mineral sulphate graundwaters. Crno Oko-@itomisli}i i Li{tica nemaju nikada u toku godine mineralizaciju ve}u od 1 g/l. {to zna~i da im je prihranjivanje. list SFRJ. Izvori s najve}im sadr`ajem sulfata i mineralizacijom su koncentrirani s lijeve strane Tihaljine od izvori{ta do Klobuka. mineralne sulfatne podzemne vode. Istra`ivanja ovih voda su naj~e{}e vr{ena u svrhu regionalnih hidrogeolo{kih istra`ivanja. 3) vode s povi{enim sadr`ajem sulfata i 4) hidrokarbonatne vode. porijeklo sulfata Key wards: karst of Western Herzegovina. dok je sami izvor rijeke Tihaljine niskomineralni. vode s povi{enim sadr`ajem sulfata. s niskim sadr`ajem sulfata. br. 1:100. Sva ova vrela se nalaze s lijeve strane Tihaljine. jer vode kod kojih je sadr`aj sulfata ve}i od 200 mg/l. Modro Oko u odre|enim periodima godine imaju sadr`aj sulfata ve}i od 500 mg/l. Modro Oko i Butina. Ustani~ka 11. Grabovo vrelo. Jeovo-Kordi}i. jurske i kredne starosti.4. {to je razlog da i njihova mineralizacija tada bude ve}a od 1 g/l. pra`njenje i hidrauli~ki mehanizam sli~an izvoru Klokun. Za razliku od prethodnih. Takva su npr. ne mogu se koristiti za javno vodosnabdijevanje. kvantitet (izda{nost) i pravci cirkulacije podzemnih voda. 1983). vrela: Veliki i Mali Praporac. ~ija je voda uvijek mineralna. ima mineralizaciju ve}u od 1 g/l tokom cijele hidrolo{ke godine sa sadr`ajem sulfata >400 mg/l (maksimum 634 mg/l). kao {to je izrada OHGK. Izvori Ne~ista – Kordi}i. Studenci – Vakuf i Studenci – Kajtazovina. Sulfati u ovim vodama vode porijeklo od klastita permo – trijasa u kojima su prisutni gips i anhidrit. Arape Mlin. Osim navedenih izvora. Studenci – Vrilo. waters with high content of sulphates. koja nemaju povi{en sadr`aj sulfata. Akviferi mineralnih i povremeno mineralnih sulfatnih voda i voda s povi{enim sadr`ajem sulfata su vapnenci i dolomiti trijaske. Jak{enica. kroz koje vode cirkuliraju na svom putu do pojavljivanja na povr{ini terena. Grudsko vrelo i izvor Pe} Mlini – vrelo Tihaljine. jer se pojedina vrela koriste u svrhu vodosnabdijevanja (Vrio{tica-Vitina. list RBiH. Bosna i Hercegovina Sulphate karstic groundwaters of Western Herzegovina. Ustanovljeno da je izvor Klokun-Klobuk jedini. dok ve}ina kr{kih izvora to nema. akumuliranje. Studenac-Mostar. Bu}alo-Kordi}i. Bosnia and Herzegovina Natalija Samard`i} Federalni zavod za geologiju. Ovakvi izvori se pojavljuju u Zapadnoj Hercegovini od Neretve preko Ljubu{kog do Gruda i [irokog Brijega.

cirkulacije. osim ako se rijeka Li{tica ne oboga}uje sulfatima du` toka. Pretpostavljeno je da sulfati na izvorima u Hrvatskoj – Norin. M.. akumuliranja i formiranja fizi~ko-kemijskih karakteristika voda. kao i druge niskomineralne vode Imotskog i Bekijskog polja (Grudskog polja). ova vrela odlikuje vrlo sli~an sadr`aj sulfata te se mo`e pretpostaviti da ista imaju sli~ne uvjete prihranjivanja. Vakuf i Kajtazovina. a ~ije vode se gube na ponorima u jugoisto~nom dijelu Mostarskog blata i pojavljuju na ovim izvorima. . odnosno analiziranjem fizi~ko-kemijskog sastava povr{inskih voda Tihaljine. LITERATURA SLI[KOVI]. Sli~na po sadr`aju i oscilacijama sulfata su i vrela Arape Mlin i Crno Oko-@itomisli}. Mlade i Trebi`ata. u korelaciji su s vrelom Vrio{tica-Vitina. Izvori u Studencima – Vrilo. Ostaje otvoreno pitanje za{to vrelo Vakuf-Studenci ima znatno ujedna~eniju izda{nost u odnosu na druga vrela Vitine i Studenaca. kao i istodobnim uzorkovanjem. Sarajevo. u svim hidrolo{kim uvjetima.– Geoin`enjering. Mlade i Trebi`ata i navedenih izvora. (1983): Elaborat o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda u pukotinskim i karstno – pukotinskim stijenskim masama BiH-e. Porijeklo sulfata na vrelima u neposrednom slivu Neretve – Crno Oko i Arape Mlin se djelimi~no mo`e vezati za poniru}e vode rijeke Li{tice koja sadr`i sulfate. TAHIROVI]. Poniru}e vode Li{tice nisu jedini izvor sulfata na Crnom Oku i Arape Mlinu. & PETRINA. tj. {to bi trebalo utvrditi bojenjem ponora u koritu ovih vodotoka. po sadr`aju sulfata. koje poniru na ponorima u ovim poljima i pojavljuju se na navedenom vrelu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ljuje se na izvoru Tihaljine. jer je njihov sadr`aj manji na vrelu Li{tice nego na druga dva vrela.228 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. F. dok vrelo Li{tice karakterizira ne{to manji sadr`aj sulfata u odnosu na prethodno spomenuta dva vrela. I. Klokun i Modro Oko poti~u od poniru}ih voda Tihaljine.

com) Klju~ne rije~i: perm. pje{~enjaci (3Pz). U gra|i le`i{ta su kloritsko-sericitsko-kvarcni {kriljci. Ilid`a. glinci i lapori donjeg trijasa (T1) koji navi{e prelaze u dolomite i vapnence srednjeg trijasa anizika (T21). mineralna voda. M 1: 500. BiH (fskopljak@yahoo. Pojave izvora mineralne vode su linijski raspore|ene du` busova~kog razloma koji se pru`a od Ilid`e na jugoistoku do Busova~e na sjeverozapadu (KATZER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 229 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Prilog poznavanju geneze mineralnih voda u Kiseljaku kod Sarajeva Contribution to knowledge the genesis of mineral water in Kiseljak near Sarajevo Ferid Skopljak Federalni zavod za geologiju. filiti. kao i naslage donjeg trijasa i gornje krede. a na sjeverozapadu su na njih navu~ene naslage fli{a gornje krede (K2). Situacioni polo`aj le`i{ta mineralne vode u Kiseljaku. 11. konglomerati sa ulo{cima pje{~enjaka i glinaca. Paleozojski metamorfiti i vulkaniti. M 1: 500. strukturno tektonske jedinice. te laporoviti vapnenci sa slojevima i le}ama gipsa. Ustani~ka br. trijas. Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku pripada hidrogeokemijskoj oblasti mineralnih i termomineralnih voda jugozapadnog oboda sarajevsko-zeni~kog basena. Preko permskih naslaga kontinuirano se talo`e pje{~enjaci.4. Sarajevo. na kontaktu dvije. su prete`no nepropusne stijene ~ija se propusnost pove}ava u zoni busova~kog rasjeda. Propusnost stijena sekundarnog akvifera.000 . 2007). CO2 Key words: Permian. Preko karbonata srednjeg trijasa su u Kiseljaku talo`ene aluvijalne naslage (al). prema podacima crpljenja zde- Slika 1. CO2 Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku je formirano u sredi{njim Dinaridima Bosne i Hercegovine. Primarni akvifer mineralnih voda su klastiti i evaporiti perma.3). a sekundarni karbonati anizika (SKOPLJAK & BA[AGI]. preko kojih su diskordantno talo`ene limni~ke naslage srednje-gornjeg miocena (M2. srednjobosanskog {kriljavog gorja na jugozapadu i sarajevsko-zeni~kog limni~kog bazena na sjeveroistoku (Sl. mineral water. Situational position of deposits of mineral water in Kiseljak.000 Figure 1. 1919). te izljevi i proboji kvarcporfirita (?q) silur-devona preko kojih su diskordantno talo`ene naslage gornjeg perma (P3) u ~ijem sastavu su bre~asti vapnenci. geolo{ki u mnogo ~emu razli~ite. Triassic.1).

Usljed visokog tlaka u primarnom akviferu mineralna voda ascendentno.– Institut Fresenius. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2.9 l/s.02. Na/Cl=4. Genetski grafikon Sulina za mineralne vode u Kiseljaku.05. 2. Slika 3. doti~e u sekundarni akvifer i isti~e na izvorima. najvjerovatnije. 191–264. (2007): Analiza mineralne vode bunara B-4 u Kiseljaku.230 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.). F. Zemaljska {tamparija.1´10–5 m/s.79.04. transmisivnosti Tsr = 6. 2007). Na intenzivno mije{anje voda ukazuju visok odnos Ca/Sr=821.08´10–3 m2/s i asr = 5. Sarajevo. nastao u katalizi djelovanjem SiO2 na karbonate u dubljim dijelovima zemljine kore. SKOPLJAK. ZERBE. B-4 (04. Hydrogeological profile terrain in the deposits of mineral water in Kiseljak. (2007): Za{tita izvori{ta mineralne vode “Sarajevski kiseljak” u Kiseljaku. mineralizacije oko 3250 mg/l i sadr`aja CO2 oko 3500 mg/l. LITERATURA KATZER. B-4 (01. Voda je atmosferskog porijekla. Genetic chart Sulin for mineral water in Kiseljak. Voda je.). Mineralna voda je HCO3-SO4-Ca-Na tipa. B-2 (june 1983. Figure 2. Mije{anje mineralnih voda sa obi~nim vodama u aluvionu nije registrirano. usporenom cirkulacijom descendira u primarni akvifer gdje se oboga}uje sa CO2 i mineralnim tvarima.– Glasnik zemalj. 3. .0 °C. Taunusstein-Njema~ka. dijagrami mije{anja. P-2 Podgaj (11. F. Figure 3.3).2003.0 TU (ZERBE. te sadr`aj tricija 3H=6. H. Muzeja BiH. najvjerovatnije. Mije{anje voda je u zoni sekundarnog akvifera i na ve}im dubinama bez uticaja suvremenih klimatskih faktora. (1919): K poznavanju mineralnih vrela Bosne. Hidrogeolo{ki profil terena u le`i{tu mineralnih voda u Kiseljaku. termometamorfan.– Institut za geologiju Gra|.04´10–3 m2/dan. mje{avina dvije ili vi{e voda razli~ite mineralizacije. temperature oko 11.) naca u Kiseljaku.1967. ima srednje vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti Ksr = 5. du` busova~kog rasjeda. Bilansne rezerve mineralne vode u le`i{tu Kiseljak iznose Q = 46. 4. Legenda/Legend: 1.77 i Ca/SO4=1. M. Uglji~ni dioksid je.). fakulteta Sarajevo. & BA[AGI].1983. Mineralna voda i uglji~ni dioksid u njima imaju razli~ito porijeklo (sl. gdje su kvarcporfiri probili paleozojske tvorevine.

1997). Prilikom ranijeg trasiranja prema Jurjevskoj @rnovnici utvr|ena je vrlo velika brzina od 14. 1975). {to je u kona~nici rezultiralo i ne{to u`om zonom istjecanja (Tablica 1. Utvr|ene podzemne vodne veze trasiranjima 1974. 1). underground flow path. godine izvedeno je prvo trasiranje ponora Bikina jama uz sjeverni krak Gacke kod Oto~ca (BIONDI] & GOATTI. Hrvatska (andrej.stroj@hgi-cgs. Rezultati novijeg trasiranja zna~ajno se razlikuju od rezultata prethodnog prema vrijednostima prividnih brzina podzemnih tokova. uz izuzetak izvora Cesarica.38 Slika 1. [irina podru~ja istjecanja trasera predstavljala je iznena|enje (BIONDI] & GOATTI. i 2004. podzemna vodna veza. Sl. Pojava trasera utvr|ena je na ve}ini izvora kao u prethodnom trasiranju. dye tracing tests. zbog nepovoljnih uvjeta na prethodnoj lokaciji. koja je presje~ena Velebitskom hidrogeolo{kom barijerom (PAVI^I]. and 2004. Underground connections from year 1974. 10 000 Zagreb. kr{. Sachsova 2. . 2004). godine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 231 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Usporedba rezultata trasiranja ponorne zone sjevernog kraka Gacke kod Oto~ca Comparison of the Gacka river northern branch sinking area tracing tests results Andrej Stroj. Traser je prilikom ovog trasiranja. koji se koristi za javnu vodoopskrbu podru~ja Novog Vinodolskog i Crikvenice. pogotovo u smjeru izvora {ireg podru~ja Jurjevske @rnovnice. 2004. pogotovo u pogledu utvr|ene veze prema izvoru Cesarica.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. Lika karst region 1974. 1). 1976). Pojava trasera utvr|ena je na vrlo {irokom podru~ju od Novljanske @rnovnice na sjeveru do Cesarice na jugu (Sl. Lika Key words: tracing test. upu{ten u aktivni ponor oko 200 m nizvodno od Bikine jame (DUKARI] & STROJ. Mladen Kuhta & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. Figure 1. Trasiranjem je tako|er utvr|en smjer djela ponorne vode sjevernog kraka Gacke prema kaptiranom izvoru Novljanska @rnovnica. Prethodno novelaciji za{titnih zona Novljanske @rnovnice u skladu s novim Pravil- nikom (NN 55/02).4. godine obavljeno je novo trasiranje iste ponorne zone.

52 2. B. BIONDI].3 26.16 1. Croat. Zagreb. 5782.001 0.005 0.2 20.38 7. (1975): Bojenje ponora Gacke kod Oto~ca.8 40.57 1.77 – – 14. (2) Klenovica (3) Kozica (4) Jurjevo (5) Jurjevska @.61 0. DUKARI]. 1–14. dok. 11. Zagreb.4 39. V.7 35. ugljen Tepla (1) Novljanska @.5–4.3 26.18 – 0 1. B.51 0 2. knj.– Fond.28 3. F. PAVI^I]. vodostaj Gacke bio u opadanju.– Fond str. Hidrolo{ke prilike tijekom oba trasiranja imala su zna~ajke vodnijeg razdoblja. and 2004. HGI. 2004. slijedio izra`eniji vodni val.0082 Kmax (mg/l) akt. 1974.– Geol.3 26.005 0.31 2.97 7. godine. (2004): Trasiranje tokova podzemne vode u svrhu definiranja granice sliva izvori{ta Novljanske @rnovnice.0204 0.5 0. Jugoslavenski simpozij o hidrogeologiji i in`enjerskoj geologiji.0–2. vp (cm/s) 0 3. & STROJ.6 40.28 3. dok je tijekom novog trasiranja iznosila 2.6 39. HGI. 41.0 – 2.7 35.77 6. Comparison of dye tracing results obtained in year 1974. ugljen 0.38 14.0125 0. Usporedni prikaz rezultata trasiranja 1974.1 35.0254 0. & GOATTI.0 32. tj. uz izuzetak brzina u smjeru Novljanske @rnovnice koje su relativno su sli~ne. LITERATURA BIONDI].0 cm/s. A. (1976): Hidrogeolo{ke prilike ponornih zona rijeka Like i Gacke i njihove podzemne veze s izvorima u Hrvatskom Primorju.0 4. str. i 2004. Croatia). vp (cm/s) 3. . Table 1. & GOATTI.004 0.4 26. 50/2. A.001 0.0414 akt.58 2.6 31. (6) Duboka (7) @dralova (8) Donja Klada (9) Starigrad (10) Stinica (11) Jablanac (12) Ba~vica (13) Cesarica (14) 41. 1. V.9 29.5 2.5–3. dok je 2004.0284 0. Zagreb.84 2. ugljen 0.005 Kmax(mg/l) 18.1 35.8 33.1 33.84 cm/s. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.6 26.0219 0.0 29. Razlike u hidrolo{kim prilikama nakon upu{tanja trasera.0156 akt.4 26.9 29. 2004. Izvor Udaljenost (km) 1974. (1997): Hydrogeological Evaluation of Water Retaining Properties of the Kosinj Reservoir (Lika. 289–298.232 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.4 40. uspor izazvan infiltracijom oborina na podru~ju izme|u ponora i priobalja vjerojatno je bio glavni uzrok navedenih razlika u prividnim brzinama.3 30.– 4.84 0 0.0006 0. dok. Skopje.7 26.6 40.1 26.0006 0. 11. I prema ostalim izvorima postoje znatne razlike u prividnim brzinama. uz razliku da je u danima nakon upu{tanja trasera 1974.

da su neki dijelovi eocenskih naslaga transgresivno talo`eni na razli~ite dijelove kredne podloge. Formacija “Prelazni slojevi” odlagana je u okoli{u plitkog i dubokog mora. Formacija “Fli{oidni sedimenti” (“Semifli{”).bacani@rgn. Talo`enje fli{a po~inje kad su ste~eni uvjeti za njegovu sedimentaciju. Talo`e se bazenski turbiditi. sastoje se od slijeda od pet litostratigrafskih cjelina u rangu formacije: 1. 1996). Trajanje emerzijske faze je promjenjivo od podru~ja do podru~ja. U karbonatnoj platformi ugiba se koritasta depresija “dinarskog” pru`anja (okomito na globalni tangencijalni stres). Sedimenti ove jedinice lokalno su prisutni i talo`eni tijekom donjeg eocena (ipres) u najni`im dijelovima paleoreljefa.sparica@hgi-cgs. jugozapadne Slovenije. Na podru~ju Istre i istarskog zale|a. koje naj~e{}e izgra|uju sekvencije Bouma tipa. U tom razdoblju je sedimentirano 300–350 m naslaga.hr) Klju~ne rije~i: regionalna geologija. Vrijeme talo`enja je srednji-gornji lutet. Mo`e se re}i da je ukupan talo`ni prostor fli{a imao oblik korita (grabe) poput epikontientalnog o`iljka povezanog na jugoistoku s oceanom Thetys. b) s gravity flows sedimentima u bazi c) u erozijskoj diskordanciji na naslagama platformskih karbonata (MARIN^I] et al. 4. Andrea Ba~ani2 & Vibor Novak1 1 Croatian Geological Survey. Hrvatska Key words: regional geology. Croatia Litostratigrafski sastav eocenske sukcesije u Istri. Hrvatska (andrea. hidrogeology. Istria. Sastoje se od slatkovodnih do braki~nih i lagunarnih sedimenata s ugljenom. Formacija “Fli{” je sastavni dio velikoga talo`nog prostora koji se protezao isto~no.. sastoji se od slijeda karbonatnih i siliciklasti~nih naslaga koje su talo`ene nakon prekida u sedimentaciji izme|u senona do donjeg eocena. hidrogeologija. fli{ke naslage se pojavljuju u tri temeljna odnosa prema naslagama podine: a) u kontinuiranom talo`enju na platformskim karbonatima podloge. Pedrovica i . U vr{nim dijelovima fli{ke sukcesije u podru~ju Pi}anj. To su razvijena fiziografija bazena s formiranim {elfom. Sachsova 2. Velike promjene u re`imu sedimentacije na prostoru karbonatne platforme po~inju u srednjem eocenu. Donji dio stupa naslaga izgra|uju glinoviti vapnenci ~lana zvanog raznim nazivima: “gomoljasti vapnenci”. Formacija “Liburnijske naslage”.. 10 000 Zagreb. Geometrija i fiziografija sedimentacijskog prostora i do danas je u osnovi sa~uvala primarno obilje`je pirinejske tektonike. Croatia (marko. pirinejskih tangencijalnih tektonskih pokreta. Karakterizira ih osciliraju}a ingresija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 233 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Karbonatne i klasti~ne naslage paleogena u Istri (geolo{ki i hidrogeo{ki prikaz) Paleogene clastic and carbonate rocks of Istria Peninsula (Croatia): geological and hydrogeological account Marko [parica1. 5. Pierottijeva 6. Pojednostavljeno. Talo`eni su od “ipres/luteta do srednjeg i gornjeg luteta ([PARICA et al. University of Zagreb. Formacija “Foraminiferski vapnenci” izgra|ena je od karbonatnih litostratigrafskih tipova: miliolidni. Fli{ se pojavljuje na istovjetnom stratigrafskom nivou podloge. tako se fli{ mo`e shvatiti kao sintektonski sediment. Ovi lapori su posljednji litofacijes koji je talo`en dosada{njim mehanizmom sedimentacije “sloja na sloj” jer se na ovoj vremenskoj razini po~inju mijenjati mehanizmi sedimentacije i zapo~inje talo`enje fli{a turbiditskim tokovima. “prelazne naslage” i gornji dio formacije kojeg izgra|uju masivni hemipelagi~ki bioturbirani lapori (~lan “Globigerinski lapori”). pa niz kontinetsku padinu do bazenskog dna.hr) 2 Faculty of Mining. Hrvatskog Primorja i Dalmacije sve do Boke Kotorske u Crnoj Gori. Na veli~inu ovih tektonskih destrukcija kao i geometriju novog prostora sedimentacije upu}uju duboke strukturne promjene koje su zahvatile i Moho-diskontinutet. kontinetskom padinom i bazenskim dnom. Sedimentacija fli{a u Istri obuhva}a relativno kra}e geolo{ko razdoblje od gornjeg luteta do gornjeg eocena (mo`da donjeg oligocena?). 3. {to je u svezi s vremenom aktivnosti pirinejske tangencijalne tektonske faze (eocen-oligocen). numulitni i diskociklinski vapnenci koji su u normalnom superpozicijskom slijedu. djelovanjem tzv. 10 000 Zagreb.jadranskim priobaljem i nekim otocima: od okolice Trsta u Italiji. “naslage s rakovicama”. alveolinski. Geology and Petroleum Engineering. Budu}i da je prinos detritusa pristizao u novostvoreni bazen iz sjeveroisto~nih okopnjenih podru~ja do {elfa. Sedimentacija fli{a je posljedica zna~ajnih geotektonskih promjena u podru~jima platformskih karbonata. Istre. 2. {to je razlogom. fli{ki su litofacijesi i fli{u lateralni faciesi raspore|eni zonarno u kontinuiranom talo`enju paralelno s du`om osi bazena.4. “vapnenci s glaukonitom”. Istra. 2000).

koji zavr{avaju s izmjenom slojeva bre~a. G. Italia. Vodne pojave vezane za fli{ Istre zaslu`uju pa`nju s hidrogeolo{kog aspekta. 1999). fli{ kao cjelina za sebe je vrlo heterogen i sastoji se od u~estale izmjene litolo{kih ~lanova razli~itih geolo{kih osobitosti. A. za fli{ku sredinu velika izda{nost mo`e se protuma~iti blizinom tektonske zone “Bujske antiklinale” tj. TUNIS. & BA^ANI. Od izvora ve}eg kapaciteta u fli{u Istre svakako treba spomenuti vrelo Momjan. V. Ova. koje je vezano za kontakt nepropusnih lapora siliciklasti~ne sekvencije i dobro propusnih krupnozrnatih konglomerata kabonatne sekvenci- je. Prema usmenim informacijama mje{tana iz naselja Momjan. Po svemu sude}i pojava ovog “semifli{kog” litofacijesa ozna~ava vertikalnu granicu fli{a.– 2. On predstavlja barijeru kretanju podzemne vode kroz karbonatne stijene i svojom nepropusno{}u omogu}ava pojavu izvora. BERGANT. HAJEK-TADESSE. 253–258. jer svojim prostornim polo`ajem odre|uje hidrogeolo{ke odnose na podru~ju Istre. 80°Riunione Estiva. sedimentological and ichnological analyses. Na podru~ju sjeverne i sredi{nje Istre dobro propusne stijene unutar fli{kih naslaga su karbonatne sekvencije ~ije se debljine kre}u od 0. escursione B 3. Prema tome u regionalnim odnosima fli{ je nepropusna stijena u odnosu na karbonatne naslage. vrelo nikada nije presu{ilo i uvijek je istog kapaciteta. Procijenjena izda{nost ovog vrela je izme|u 5 i 10 l/s u su{nom razdoblju. neotekonskom aktivno{}u poreme}ene fli{ke naslage (BA^ANI & [PARICA. Trieste. Naj~e{}e su to vrela silaznog tipa razli~itog kapaciteta od 0. Koper. TUNIS G. 9/96 139–156. BA^ANI. (1999): Hidrogeolo{ke zna~ajke fli{a Istre na primjeru izvora Momjan. tektonski predisponiranim putevima podzemne vode iz okr{ene karbonatne podloge kroz relativno tanke. . Hrvatska konferencija o vodama. 19–22 svibnja 1999. M. stratigraphic. MARIN^I]. Guida alle escursioni. {to ote`ava mjerenje izda{nosti. M.– Anals for Istrian and Mediterranean Studies. (2000): Il flysc eocenico dell’ Istria. A.. Registrirani su brojni izvori ~ija je pojava vezana za kontakt dobro propusne karbonatne sekvencije i siliciklasti~ne nepropusne podloge. [PARICA. konglomerata. koji se u izu~avanju regionalnih hidrogeolo{kih odnosa kr{kh podru~ja smatra nepropusnom sredinom. jer iako se nalaze u specifi~nom klasti~no-karbonatnom stijenskom kompleksu.234 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. U hidrogeolo{kom smislu je od svih navedenih formacija fli{ svakako najzna~ajniji. po~inje progradacijski proces koji se manifestira talo`enjem sve debljih Tb i Tc intervala. Me|utim. A. (1996): The Eeocene flysc of the Istria Peninsula in Croatia and Slovenija: regional. M. DROBNE. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Gra~i{}e. & UHMAN. Dubrovnik. S. odnosno regresivni facijes fli{a. pje{~enjaka i lapora bez izra`enih sedimentnih struktura i tekstura koje su ina~e karakteristi~ne za fli{. koji postupno prelazi u “molasoidnu” sedimentaciju. povr{inskih tokova i ponora na kontaktu s karbonatnim naslagama... na kojima voda gravitacijski istje~e preko nepropusne podloge.2 do 10 m. K. S. oni su od zna~aja za lokalnu vodoopskrbu manjih mjesta. LITERATURA [PARICA.. 281– 283. Prostiranje karbontnih sekvencija mo`e biti vi{e desetaka km². & [PARICA. Voda izbija kroz nekoliko pukotina.1 do 1 l/s.

pumping test.4. Kako morfolo{ki. dok pri vi{ima iz njega izvire cijela rijeka ^ikola (na samom izvoru ponekad istje~e vi{e m3/s). {pilja. and pumping test with hourly groundwater levels. 1977). blizu Drni{a. (minimalne dnevne razine). tipi~nom terenu kr{kih Dinarida koji je u najve}oj mjeri izgra|en od okr{enih vapnenaca i bre~a s proslojcima dolomita donjo i gornjokredne starosti. hidrogeologija. a manjim dijelom od litolo{ki heterogenih naslaga gornje jure (IVANOVI] et al. Kretanje razine podzemne vode tijekom 2009. hydrogeology. Slika 1. 21 000 Split. temperature and EC values. temperature i EC vrijednosti. Croatia Izvor kr{ke rijeke ^ikole nalazi se u sjevernoj Dalmaciji. tako i prema re`imu istjecanja. Hrvatska Key words: karst. Izvor u vrijeme niskih razina podzem- nih voda (RPV) presu{uje. . and minute based turbidity. Smje{ten je uz sjeveroisto~ni rub kr{kog Petrovog polja. cave. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 235 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pokusno crpljenje i kretanje razina podzemne vode u eksploatacijskim zdencima na kr{kom izvoru rijeke ^ikole Pumping test and groundwater level fluctuations of the extraction wells on the karst spring of the ^ikola River Josip Terzi}1. Vukovarska 35. Figure 1. 10 000 Zagreb. a cijelo izvori{te sastoji se od oko 100 m {iroke zone (depresije) u kojoj se nalazi ve}i broj pukotina i sufozijskih udubljenja. Glavno je mjesto izviranja smje{teno u {pilji. Sachsova 2. pokusno crpljenje. Hrvatska Hrvatske vode.. Zdravko Brajkovi}2 & Kosta Urumovi}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Slijev ovog izvora smje{ten je u planini Svilaji. Tihomir Frangen1. pokusno crpljenje sa satnim razinama podzemne vode i minutne promjene mutno}e. Trends in groundwater level during 2009 (minimum daily levels). ovaj je izvor izrazito kr{kih zna~ajki. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{.

A. Zdenci su izbu{eni nakon podrobnih speleolo{kih istra`ivanja (BE[ENI] et al. Beograd. (1986): Ronila~ki radovi na izvoru ^ikole.. Dva dana nakon po~etka crpljenja u slijevu je po~ela padati jaka ki{a na koju je izvor brzo reagirao i usprkos intenzivnom crpljenju RPV se po~ela intenzivno podizati.– Arhiv HGI-CGS 51/84. niti ovo pokusno crpljenje nije obavljeno kako je planirano. Nakon dva dana zapo~ela je jaka ki{a u slijevu.18 m n.. Stoga je u listopadu 2009. godini. U jedan od zdenaca postavljen je automatski mjera~ razine tvrtke Eijkelkamp (Diver CTD). REFERENCE BE[ENI]. M. U crpnoj stanici nalaze se ~etiri bu{ena zdenca promjera 750 mm. najvjerojatnije tijekom rujna. U sljede}ih 7-8 sati utjecaj ki{e blago je podizao razinu (u 16:00 RPV je bila 266. @. Prethodni poku{aji pokusnog crpljenja izvora ^ikole nisu izvedeni u potpunosti u skladu s planom ([ARIN.m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 U neposrednom zale|u {pilje/izvora ^ikole smje{teno je javno vodocrpili{te. T.– Arhiv Hrvatskih voda. to~no tri dana nakon po~etka crpljenja. BROZOVI].m. . MARKOVI]. kada bi se trebalo obaviti desetdnevno pokusno crpljenje maksimalnom crpnom koli~inom.10. Nisu zamije}ene bitnije promjene kemijskog sastava vode. List Drni{.– HGICGS. S. ovaj pokus odradi do kraja u su{nom razdoblju.10. odlu~eno je da se ve} 2010. N. (1988): Tehni~ki izvje{taj pokusnog crpljenja bunarskog zahvata izvora ^ikole u 1988. oko 18:20 (23. Tehni~ko izvje{}e. A.. pa je odlu~eno da se upravo takav pokus obavi u vrijeme niskih RPV na kraju su{nog razdoblja. Instalirani kapaciteti crpki u vodocrpili{tu su ukupno oko 240 L/s. to je manji problem jer se razine mjere i automatskim sustavom vodovoda (Sl. Naime. biti }e od velike va`nosti pri planiranju crpljenja u bliskoj budu- }nosti.10. Povremeno su uzimani uzorci vode za hidrokemijske analize. Tehni~ko izvje{}e. [ARIN. G. {to je obavljeno uspje{no. Split. Me|utim. SIKIRICA..07 m (razina se s 268. zapo~elo pokusno crpljenje maksimalnim kapacitetom triju vodovodnih crpki (~etvrta trenutno ne radi). (1983): Tehni~ki izvje{taj o pokusnom crpljenju izvora ^ikole u 1983.7oC. niti s ovom koli~inom nije se crpilo dugo bez prekida. u 8:00. (oko 18 m iznad po~etne razine). PLAN^I]. M 1:100.82 m n.– Arhiv HGI-CGS 145/88.) da bi u sljede}im satima do{lo do naglog skoka.000. JURI[I]. mutno}a je bila niska (uglavnom 1-2 NTU).. koji mjeri razinu. [pilja je tada geodetski snimljena kako bi se zdencima zahvatila podzemna voda u samoj {pilji. neobjavljeno.22 m n. nakon {to se RPV u zdencima gotovo dva mjeseca nije dizala iznad 270 m n. 1983). [ARIN.236 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. A. 1) je zapo~elo nakon dugotrajno niskih RPV u gotovo idealnim uvjetima 21.. Ronila~ki centar “Sava”. pa se ne}e mo}i koristiti minutna rezolucija kretanja RPV. neobjavljeno. na kojoj se voda pojavljuje na ulazu u {pilju. i 2010. ponajvi{e zbog vidljivog zraka u iscrpljenoj vodi (mije{anje sa zrakom u crpnom sustavu) zbog kojega su mjehuri plina prekrivali aparat. KOZARI]. Nastavak crpljenja ubrzo je postao besmislen i pokus je prekinut. & SAKA^. & P[ENICA. A. Postavljen je i automatski mjera~ mutno}e (Fluorometar GGUN-FL).. IVANOVI].m. Zagreb. (1977): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Mogu}e je tek obratiti pa`nju na neznatan – ali jasan porast EC tijekom crpljenja s oko 350 na 360 mS/cm prije doprinosa novo-infiltrirane ki{e. u 9:00 (49 sati crpljenja s Q=180 L/s) sni`enje je iznosilo 2. 1983 i 1988) i odre|ivanje stvarnog kapaciteta ostalo je vi{e ili manje u podru~ju procjene. P[ENICA.. V. Zagreb. U jutro 24. Kada se taj utjecaj stabilizirao.m. Kao najva`nija kota u ovim mjerenjima odre|ena je kota 278 m n.4 na 12. K. RPV se podigla za ~ak 20. Do trenutka kada je postignuta najni`a razina – 23..03 m iznad minimalne razine na 286. Dio iscrpljene vode kori{ten je za vodoopskrbu. Analiza ovih rezultata i pra}enje promjena RPV tijekom 2009. M. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. Kad je nagli rast razine zapo~eo.2009. godini.. Temperatura je blago rasla s 12. 1). neobjavljeno. Postavljeni Diver CTD je ostao zaglavljen u zdencu. Tehni~ko izvje{}e..10.) pokusno je crpljenje prekinuto. Mutno}a je znatnije varirala u po~etku crpljenja. Ipak. temperaturu i elektroliti~ku vodljivost (EC). 1986). Pokusno crpljenje (Sl.15).m. Ipak. a vi{ak ispu{tan oko 1200 m daleko od izvora ^ikole (u blizini povremenog izvora Mala Kanjeva~a) kako bi se izbjegla recirkulacija vode – pote{ko}a primije}ena u prethodnim istra`ivanjima ([ARIN. spustila na 266.

uklju~uju}i podslijev Golubinke.4. hydrogeology. 1970. Primjer lista Zadar OHGK RH Hydrogeological researches. Hrvatska Key words: GIS. hidrogeologija. hidrokemija. Na-ClHCO3 i CaMgNa-ClHCO3 tipu voda. Tijekom travnja i svibnja 2004. kaptirana estavela Jezerce (Sl. MARKOVI]. kr{. Izmjenjuju se mezozojske karbonatne okr{ene stijene i. a zahva}a i mali dio velebitskih padina u podru~ju Paklenice. Ante Pavi~i}. a doline u podru~ju antiklinala. 2006. U modernoj hidrogeolo{koj obradi sve hidrogeolo{ke i morfolo{ke spoznaje postavljene su u jedinstvenu bazu hidrogeolo{kih podataka (BHP).. od ~ega ~ak 38 neobjavljenih tehni~kih izvje{}a. preko vodoopskrbe i za{tite podzemnih voda. J. a uzorkovane vode prema osnovnom ionskom sastavu pripadaju Ca-HCO3. Najvi{e je pa`nje posve}eno slijevu Bokanjac-Poli~nik. GIS and chartography for the “Basic Hydrogeological map of Croatia” production in karst areas. PAVI^I]. reverznim rasjedima. dijelu tzv. Tako je u ovoj fazi izrade tuma~a obra|eno 69 referenci.. 1973). MAJCEN & KOROLIJA. tj. 2003 i TERZI]. 1997). Projekt OHGK obra|uje hidrogeolo{ke odnose u regionalnom mjerilu. dinaridskog kr{a. Kapta`a estavele Jezerce u Bokanja~kom blatu. Izme|u tih sljevova nalazi se zonarna kr{ka razvodnica. do odvodnje prometnica i trasiranja podzemnih tokova. Upotrebom geo-informacijskih sustava (GIS) omogu}ena je puno ve}a dinamika. J. CaMg-HCO3. Taj slijev prekriva najve}i dio istra`ivanog podru~ja. Uzorkovano je 28 lokacija. Sachsova 2. Rije~ je o kr{kom terenu. U morfolo{kom smislu zale|e Zadra je obilje`eno blagim reljefom koji je “inverzan”. koji je poznat po dubokoj i intenzivnoj tektonici. fli{ke naslage eocena. uzvi{enja su u podru~ju sinklinala. karst. dijelovi Paga i Dugog otoka i neki manji otoci). Ovakvi raznoliki hidrokemijski facijesi su posljedica otapanja karbonatnih stijena u podru~ju napajanja i utjecaja podzemnog prodora mora na priobalne izvore. Hrvatska Klju~ne rije~i: GIS. Od znanstvenih spoznaja na ovome terenu treba istaknuti doktorske i magistarske disertacije koje su u ve}em ili manjem opsegu zahvatile istra`ivano podru~je (kronolo{ki): FRITZ. 2002. 1995. priobalni izvor Golubinka i izvori/zdenci Boljkovac i Oko. Croatia List Zadar Osnovne hidrogeolo{ke karte (OHGK) Republike Hrvatske (M 1:100. KAPELJ.. kao i brojni geolozi i hidrogeolozi iz drugih institucija su na ovome podru~ju radili na raznovrsnim projektima: od klasi~nog kartiranja. u regionalnom smislu nepropusne. Extraction site on estavelle Jezerce in Bokanja~ko blato. 1964 i 1978. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 237 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ka istra`ivanja. 1). 10 000 Zagreb. Figure 1. Vir. Tamara Markovi} & Mario Doli} Hrvatski geolo{ki institut. kako Slika 1. Rad na OHGK nastavlja se na velike studijske projekte koje su ve} izradili stru~njaci Hrvatskog geolo{kog instituta (HGI-CGS) (FRITZ. Stru~njaci HGI-CGS. u kojem se nalazi nekoliko va`nih vodoopskrbnih objekata: kopani zdenci Bokanjac.000) najve}im dijelom obuhva}a teren u zale|u Zadra (Ravni Kotari i Bukovica). IVI^I] et al. a podru~ja su ograni~ena listovima koji prate Osnovnu geolo{ku kartu (MAJCEN et al. . manjim dijelom otoke (Ugljan. 1976. Nekoliko vodoopskrbnih izvora nalazi se u malom slijevu vezanom uz fli{ku sinklinalu izme|u Ljuba~a i Islama Latinskog. upotpunjen je katastar brojnih vodnih pojava hidrokemijskim podatcima. pru`anju struktura u smjeru SZ-JI i vrlo zamr{enim hidrogeolo{kim odnosima. GIS i kartografija za izradu “Osnovne hidrogeolo{ke karte Republike Hrvatske” u kr{kim podru~jima. The Zadar Sheet case study Josip Terzi}. Isto~no od njega nalazi se va`an vodoopskrbni slijev Turanjskog jezera u Vranskom polju. I`. hydrochemistry.

Institut za geol. PAVI^I]. @.– Institut za geol. & KAPELJ. Zagreb.– Arhiv HGI-CGS. Tuma~ za list Zadar L 33–139. J. a ovisno o novim spoznajama povremeno }e se izdavati nove verzije baza podataka. (1970): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. postoje}i tuma~ OHGK za listove Split i Primo{ten (FRITZ & KAPELJ. BO@I^EVI].– Magistarski rad. 113 str. (1978): Hidrogeologija Ravnih Kotara i Bukovice. (2002): Strukturni sklop {ireg podru~ja Promine u sjevernoj Dalmaciji i odraz na hidrogeolo{ke odnose. Tuma~ je usko povezan s bazama podataka i kartografijom. Beograd. Drugo. SOKA^. istra`ivanja. 1998) kori{ten je kao predlo`ak.000. FRITZ.. Zagreb. Beograd. B. F. Zagreb. 104 str. on je stalno otvoren. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. 220 str. (~lanak prema doktorskoj disertaciji). J.238 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Beograd. JAZU. J. B. (1998): Tuma~ za Osnovnu hidrogeolo{ku kartu Republike Hrvatske – listovi Split i Primo{ten.– Arhiv HGICGS. 1988). te }e i on biti periodi~ki upotpunjavan u skladu s novim spoznajama.– Arhiv HGI-CGS br. List Zadar L 33–139. & KOROLIJA. D. Prirodoslovno – matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. MAJCEN. & KAPELJ. A. (2006): Hidrogeologija jadranskih kr{kih otoka. & NIKLER. R. Hidrogeolo{ka studija. IVI^I]. Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 u kartografskom pregledu tako i u analiti~koj obradi opa`anih objekata.– Doktorska disertacija. R. kartografskih priloga.– Doktorska disertacija. B. pa i samog tuma~a. 10/1.– Magistarski rad.. S. ispravljen u skladu s recenzentskim naputcima. Tuma~ je pisan prema “Uputama za izradu OHGK” ([ARIN. F. MARKOVI]. A.. M 1:100. istra`ivanja. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. biti dostupan svim istra`iva~ima. (1997): Hidrogeolo{ka studija dalmatinskih otoka. Savezni geolo{ki zavod. Zagreb. (1964): Hidrogeolo{ki odnosi podru~ja Nin – Poljica – Posedarje. @. Zagreb. (1995): Hidrogeolo{ki uvjeti za ostvarenje akumulacija u kr{u zale|a Velebita. Kako je rije~ o GIS sustavu.000. Tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. KAPELJ. (1988): Upute za izradu Osnovne hidrogeolo{ke karte Jugoslavije 1:100. F. SINGER. 93/97.– HGI-CGS. BIONDI]. FRITZ. TERZI]. L. MAJCEN. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Zagreb. Rudarsko– geolo{ko–naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. F. REFERENCE FRITZ. (2003): Istra`ivanje pokretljivosti one~i{}enja u pokrovnim naslagama kr{kog vodonosnika na podru~ju izvora Turanjsko jezero u Vranskom polju. S.. 1–43. KOROLIJA. D. 108 str. (1976): Ravni Kotari – Bukovica.. M 1:100. . BULJAN..– Doktorska disertacija.– Kr{ Jugosl. List Zadar OHGK trenutno je spreman za recenziju nakon koje }e. [ARIN. T. FRITZ. Prirodoslovno matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.000.

and altitude Tatjana Vujnovi} Park prirode “@umberak-Samoborsko gorje”.– Geolo{ki zavod Ljubljana. litostratigrafske jedinice. list Novo Mesto.1 l/s. te 87 izvora nepoznatog re`ima istjecanja.m.m.m. godine po~elo terensko rekognosciranje izvora cijelog za{ti}enog podru~ja kako bi se prikupili {to to~niji podaci za izradu karte prirodne ranjivosti. u razli~itim dijelovima godine i hidrolo{kim uvjetima pa se mjerenja fizikalno-kemijskih parametara ne mogu uspore|ivati. Sa 135 zabilje`enih izvora slijede gornjokredne karbonatne naslage koje pokrivaju 13% istra`ivanog terena. Raspodjela izvora prema izda{nosti je napravljena tek kao indikator mogu}ih koli~ina istjecanja. do najvi{ih dijelova iznad 1000 m n. Hrvatska (tvujnovic@yahoo. pH. Park prirode “@umberak – Samoborsko gorje” Key words: springs.– Institut za geolo{ka istra`ivanja Zagreb. [IKI] et al. Najmanji udio od 2% imaju izvori kojima je izmjerena izda{nost ve}a od 10 l/s {to je u skladu s karbonatnim. altitude. Raspodjela ostalih izvora nije ra|ena s obzirom na njihov nedovoljan broj za statisti~ku obradu... Raspodjela izvora po litostratigrafskim jedinicama (PLENI^AR et al. discharge and its regime. Na temelju postoje}ih podataka iz GIS sustava Parka je 2007. Grdanjci 57. discharge regime.000. re`imu istjecanja. Takva raspodjela je u skladu s o~ekivanjima prema kojima se podzemne vode dolomitnog vodonosnika prihranjuju na ve}im nadmorskim visinama. da li je kaptiran. PREMRU. Brojno{}u slijede izvori iz gornjotrijaskih naslaga gdje ih je zabilje`eno 287. 10 432 Bregana. nadmorska visina.m.m. a istje~u ni`e u erozijskim bazama. izda{nost. [IKI]. Ve}ina od 847 iskartiranih izvora je izmjerena samo jednom. . Po brojnosti izvora (309) prednja~i jedinica gornjokrednog fli{a iako pokriva samo 22% istra`ivanog terena. temperatura. (1978): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Svi izvori su fotografirani. lithostratigraphic units.1–1 l/s.01–0. & [IMUNI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 239 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Izvori u Parku prirode “@umberak – Samoborsko gorje” – raspodjela po litostratigrafskim jedinicama. da li se koristi za vodoopskrbu. Prema mjere- njima iz 2007. 1978) ukazuje na regionalne uvjete vodonosnika. te nadmorskoj visini Springs in the “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park – distribution by lithostratigraphic units. Najve}i dio gornjotrijaskih izvora (36%) istje~e na nadmorskoj visini od 301 do 400 m n. Prema zabilje`enom re`imu istjecanja najvi{e je stalnih izvora-648. list Zagreb. No. Broj povremenih izvora je vjerojatno vi{estruko ve}i od zabilje`enog s obzirom na geolo{ku gra|u i strukturu istra`ivanog terena. M. elektroliti~ka vodljivost.. Brojno{}u od 30% slijede ve}i izvori u klasi izda{nosti od 0. BASCH.m. raspodjela. stratigrafska pripadnost. re`im istjecanja. Izvorima kojima je bilo mogu}e izmjerena je izda{nost.m. 1975. Savezni geolo{ki zavod Beograd. {to je u skladu s povr{inom litostratigrafske jedinice koja pokriva najve}i dio istra`ivanog terena-46%. Stijene gornjeg trijasa i gornje krede imaju najve}u rasprostranjenost na podru~ju Parka pa se nalaze od najmanjih nadmorskih visina ispod 200 m n..000. U. (1975): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. A. te izvori od 501–600 m n. Svakom izvoru su GPS-om ubilje`ene geografske koordinate. godine s prikupljenim osnovnim podacima za 847 izvora. Vodonosnik ima zna~ajno horizontalno i vertikalno rasprostiranje pa omogu}ava takvo protjecanje i istjecanje. (23%). zasi}enost kisikom. godine. Savezni geolo{ki zavod Beograd. s udjelom od 13%. M. Sa 14% slijede izvori na visinama od 701–800 m n.com) Klju~ne rije~i: izvori. K. mogu se prikazati raspodjele po litostratigrafskim jedinicama. izda{nosti i re`imu istjecanja. lokalni naziv ukoliko postoji.4. 1:100. “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park Hidrogeolo{ka istra`ivanja podru~ja Parka prirode “@umberak-Samoborsko gorje” su se odvijala kroz nekoliko etapa od 2006.1:100. LITERATURA PLENI^AR. Taj dio istra`ivanja je zavr{en po~etkom 2008. izda{nosti i nadmorskoj visini.. Raspodjela gornjotrijaskih i gornjokrednih izvora prema nadmorskoj visini mo`e ukazivati na zone prihranjivanja i istjecanja iz vodonosnika. te od 401 do 500 m n. O. izrazito tektoniziranim plitkim kr{kim vodonosnikom. godine do 2009. Raspodjela gornjokrednih izvora je znatno druga~ija i pokazuje najvi{e izvora (33%) na nadmorskim visinama od 601–700 m n. Takva raspodjela izvora ukazuje na dominantno lokalno dreniranje malih slivnih podru~ja u uglavnom fli{kom heterogenom vodonosniku. godine vidljivo je da se najve}i broj izvora (35%) nalazi unutar klase izda{nosti od 0. re`im istjecanja.. L38-80. L33-79. broj izvora. ukupno otopljene krute tvari. i dijela 2008. Zabilje`eno je 112 povremenih izvora. tip izvora. & HERAK. distribution.

240 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zbog pove}anog hidrostatskog tlaka u akumulaciji do{lo je do uspostavljanja kretanja vode u kr{kom podzemlju. Brana i akumulacija su bile u eksploataciji 17 godina. Geofizi~ke anomalije na profilu unjegovoj blizini. Hrvatska (miroslav. Consolidated abysm. Na temelju rezultata ovih istra`ivanja izra|en je projekt izgradnje brane i akumulacije. godine. bozo. Figure 1. godine do travnja 2003.hr) Klju~ne rije~i: geofizi~ka istra`ivanja. {to su utvr|eno u geolo{koj ekspertizi (MILANOVI] at al. Janka Raku{e 1.padovan@igh. geofizi~ke metode Key words: geophysical investigations. 10 000 Zagreb. 2007). Tada su se pojavili veliki gubici vode kroz podzemlje i akumulacije se potpuno ispraznila. Geophysical anomalies on profile near abysm. U dnu sada{nje akumulacije stvorili su se krateri na vi{e nivoa.hr..andric@igh. Konsolidiran ponor na koti 719 m. sve do travnja 2003. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru Geophysical investigations in the Accumulation Hammam Grouz in Algeria Miroslav Andri} & Bo`o Padovan Institut IGH. . Povr{inska glinovita za{tita je najprije popustila Slika 1. godine bio je period intenzivnih ki{a i akumulacija se prvi puta napunila do nivoa predvi|enog projektom. geophysical methods Na lokaciji Hammam Grouz prva geolo{ka istra`ivanja i veliki broj bu{otina izvedeni su prije 30 godina. Od kraja 2002.

Oni vodu iz akumulacije dreniraju kroz podzemlje ispod brane. (2008): Preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru. Slika 1 prikazuje rezultate geofizi~kih mjerenja izvedenih na profilu blizu ponora na koti 719 m. STEVANOVI] & Z. (2007): Rapport d’Expertise.. On se nalazi u zoni ve}eg termalnog izvora. Raids of water from deep underground can be clearly seen. Drugi ponor se otvorio na nivou 708 m. Ministere des Resources en Eau. 1). Barrage Hammam Grouz. U tu svrhu izvedena su probna geofizi~ka mjerenja s nekoliko metoda i to: seizmi~kom refleksijom. Na Sl. P. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 241 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. geoelektri~nom tomografijom i georadarom. Uo~avaju se mjesta prodora termalne vode iz karbonatnih stijena u dubokom podzemlju (s dubine oko 150 m) kroz aluvijalni nanos do povr{ine dna akumulacije. I na refrakcijskom i na geoelektri~nom tomografskom presjeku jasno se vide anomalije koje ozna~avaju kanal kojim se voda iz ponora odvodi u podzemlje. vrlo blizu glavnog rasjeda koji ide kroz akumulaciju. Figere 2. Da bi se mogao izraditi projekt pouzdane sanacije akumulacije Hammam Grouz potrebno je istra`iti njezino podzemlje do dubine oko 200 m dokle. M. V. Stvaranje ovakvog tipa ponora mogu}e je i na drugim mjestima. seizmi~kom refrakcijom.4. Agence des Barrages et Transfert. Depth reflection section. od kojih 5 u desnom boku akumulacije gdje su se otvorili ponori. LITERATURA MILANOVI]. 2 je prikazan refleksijski dubinski presjek profila trasiranog oko 800 m ju`no od brane. ANDRI]. Vide se prodori vode iz dubokog podzemlja. Kasnije je taj ponor konsolidiran.– Fond dokumenata IGH. po geolo{kim saznanjima. Dubinski seizmi~ki refleksijski presjek. Kao zaklju~ak mo`e se konstatirati da su preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz polu~ila rezultate koji omogu}uju otkrivanje rasjeda. na mjestu fosilnog ponora na koti 719 m (Sl. La partie I. Trasirano je 7 profila. se`e okr{avanje. fosilnih ponora koji se mogu aktivirati i ve}ih kanala. Zagreb. . BELI^EVI]. Alger. a 2 na udaljenosti oko 800 m ju`no od brane.

Radi}a 200. – modelima tla (atributi modela: debljine slojeva D(m) i otpornosti R(Wmm)). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Le`i{te pijeska i {ljunka Vukojevac The deposit of sand and gravel Vukojevac @eljko Bortek & Igor Janjatovi} Na{icecement d.d. a njihovi rasporedi prikazani su dijagramom sondiranja za pojedine sonde sa: – prora~unanim vrijednostima (vi{estrukim) prividnih otpornosti. I – struja koja te~e preko elektroda A i B. Histogram otpornosti sedimenata. {ljunak.. 1. . te na taj na~in odrediti sastav i strukturu tla (SALKOVI] et al.. litolo{ko tuma~enje tla. Otpornosti variraju u rasponu od 11 – 250 Wm. na spomenuti na~in dobivenu otpornost uobi~ajeno je nazivati prividnom. lithological interpretation of the soil. Tajnovac 1. potential difference.. 31500 Na{ice. Tako dobivenim modelima mo`e se dati litolo{ko tuma~enje. Iz izmjerenih vrijednosti napona (razlike potencijala) i struje. Key words: Geoelectrical sounding. Histogram otpornosti za sve sedimente.. Kako je podzemlje elektri~ki nehomogeno. te iznimno na GS-1 troslojni. Izmjerene su ukupno 24 sonde. Kod ove metode koristi se kolinealni simetri~ni raspored elektroda.d. kao za pojedine tipove prikazan je na Sl. Nexe grupa d.. razlika potencijala. U – napon me|u elektrodama M i N. Slika 1. clay powder. k – konstanta koja ovisi o rasporedu elektroda. 31 500 Na{ice. mogu}e je izra~unati elektri~nu otpornost prema: r = k ´ U / I. gdje su: r – otpornost. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geoelektri~no sondiranje. 2008). Stvarne vrijednosti otpornosti dobivaju se itereativnim postupkom modeliranja slojevitog tla tako da modelu pripadaju}a teorijska krivulja najbolje odgovara mjerenim vrijednostima. Histogram of resistance sediments. na 10 sondi kao peteroslojni. – teorijskim krivuljama za dobiveni model tla. uzimaju}i u obzir me|usobni polo`aj elektroda. sand and gravel. Figure 1.242 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. pijesak. B. Mjerenje i prora~un otpornosti se ponavlja za vi{e razmaka elektroda A i B (prema potrebi se mijenja i polo`aj elektroda M i N). Prikaz i tuma~enje rezultata istra`ivanja Geoelektri~no sondirenje izvedeno je Schlumbergerovim rasporedom elektroda sa polurazmakom strujnih elektroda (AB/2) do 215m. glina prah. Obradom rezultata mjerenja uglavnom su dobiveni ~etveroslojni modeli (13 sondi). Geoelektri~no sondiranje Geoelektri~na mjerenja temelje se na mjerenju razlike potencijala me|u to~kama na povr{ini terena izazvane strujom poznate jakosti.

Razina podzemne vode je pribli`no na koti 99 m nv. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 243 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. LITERATURA SALKOVI]. mje{avina gline i praha. 2. BE – 628 th. Figure 2. . Block diagram of the deposit of sand and gravel.5 m) registrirana ja na sondi GS-14. Izdvojene su slijede}e sredine prikazane na Sl.– MOHO Ltd. 2: 1. na GS-4 i GS-17 drugi i tre}i). 3. a gradi ga humus. na GS-1 drugi). a na pojedinim sondama kao dva sloja (tre}i i ~etvrti. na sondama GS-1. A. od 29 m na GS-23 do 90 m na GS-15. Blok dijagram le`i{ta pijeska i {ljunka. a najve}a dubina (7. U podini serije pijesaka i {ljunaka glina u izmjeni s prahom s otpornostima 18 – 41 Wm. vi{e ili manje vla`an o ~emu ovisi i otpornost. Serija pijesaka i {ljunaka s otpornostima od 80 – 250 Wm. Zagreb. research space Gornjak. GS-4 i GS-17 ga nema. relativno je ujedna~ene debljine. Dubina zalijeganja je razli~ita.. @. rijetko se pojavljuju ve}e vrijednosti (do 190 Wm).. Povr{inski kompleks. Odgovara drugom sloju. 4.4. s otpornostima uglavnom u rasponu od 20 – 60 Wm. Odgovara prvom sloju u modelima. Nesaturiran je. pa je ova sredina saturirana. a na mjestima povi{ene otpornosti i pijesak (mogu}e {ljunka). U podini povr{inskog kompleksa uglavnom glina i prah (glinoviti) s otpornostima od 11 – 36 Wm. Ova sredina interpretirana je kao jedan sloj (tre}i. & BORTEK. (2008): Geophisical Research deposits of sand and gravel Vukojevac. PE[TA. D.

pa sve do 1700 m (a na nekim mjestima i dublje). ali sa pukotinskim sistemom. jer je to za sada jo{ uvijek veoma skupa voda za pridobivanje. true resistivity (Rt) Na podru~ju Hrvatske pod zemljom postoje veliki potencijali vode niskih vrijednosti saliniteta (slatke i braki~ne vode) i geotermalne vode. To su rezerve vode koje se sporo obnavljaju. Stanje u samoj bu{otini. [ubi}eva 29. Hrvatska Klju~ne rije~i: karota`a. dotok vode iz sloja i vrstu stijene mo`e se snimiti u bu{otini pomo}u kamere. prirodne radioaktivnosti stijene (GR) i mikrologa (ML). . a cijena te vode iz godine u godinu }e rasti. Karota`na mjerenja su relativno lagan i jeftin na~in da se utvrdi postojanje slojeva zasi}enih vodom. budu}i da Hrvatska jo{ uvijek ima relativno velike koli~ine jeftinije pitke povr{inske vode. U karbonatnim kompleksima bez primarnog poroziteta. SD Istra`ivanje i proizvodnje nafte i plina.244 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Primjena karota`nih mjerenja u odre|ivanju vode s niskim vrijednostima saliniteta u le`i{tu Application of logging measurements in determination of low salinity water in the reservoir Zoran ^ogelja & Zvonko Jeras INA. koli~ina vode. Ova interpretacija omogu}ava precizno postavljanje perforiranih cijevi u intervale koji }e proizvoditi vodu. koristi se mjerenje mikrologa za preciznu interpretaciju dubinu. ali su koli~ine tih voda velike i u bliskoj budu}nosti ne postoji opasnost od njihovog iscrpljenja. Zagreb 10 000. dubina i rasprostiranje. Danas je u svijetu sve ve}a potreba za pitkom i geotermalnom vodom. fizikalni pokazatelji i temperatura. Ispod tih akvifera na dubinama ispod 100 ili 150 m. nalazi se voda koja ne komunicira s povr{inom i ne mo`e se one~istiti. waters of low salinity. spontani potencijal (SP). [upljikavost stijene (poroznost) i litologija mo`e se interpretirati pomo}u karota`e neutron (CNL – Compesated Neutron Log) i karota`e gusto}e formacije (CDL – Compesated Density Log). otpornost stijene (Rt) Key words: well logging. spontaneous potential (SP). Pribli`ni salinitet vode mo`e se odrediti iz o~itanih vrijednosti otpornosti sloja zasi}enog vodom (Rv) i spontanog potencijala (SP) a debljina vodonosnih slojeva pomo}u spontanog potencijala (SP). Veliki su problemi sa vodom na povr{ini ali i onom vodom u podzemlju. vode niskih vrijednosti saliniteta. Trenutno su u povoljnijem polo`aju radovi oko kori{tenja geotermalne vode koje zbog svoje {iroke primjene veoma brzo vra}aju ulo`ena sredstva. Temperatura vode se mjeri ure|ajem za kontinuirano mjerenje temperature u bu{otini (Th). To su strate{ke rezerve. koja komunicira sa povr{inom. jer se u oba slu~aja one~i{}enja mogu lako pro{iriti. broja i {irine pukotina. raspored pukotina i njihov smjer.

5 m nalazi se na dubini z = 1. University of Zagreb. no u tu svrhu koristi se i izvor vala na suprotnoj strani profila. 10 000 Zagreb. [upljina ne propu{ta seizmi~ke valove. 2008). v1 i v2 su seizmi~ke brzine u gornjem odnosno donjem sloju). Croatia 4 Department of Physics. pa je oblik grafa posljedica obilaska vala oko {upljine. Teorijska istra`ivanja provedena su za dvoslojni model: sloj manje seizmi~ke brzine (350 m/s). Figure 1. z) poznata seizmi~ka brzina u to~ki (x.. Na udaljenost xp (vr{na to~ka) istovremeno sti`e val koji obilazi {upljinu s lijeve i val koji obilazi {upljinu s desne strane. Croatia (tihomir. b) Rasprostiranje valnih fronti. University of Zagreb. (1992). Geology and Petroleum Engineering.hr) 2 Faculty of Mining. polo`en je iznad sloja ve}e seizmi~ke brzine (1400 m/s). gdje je t(x. Faculty of Science.engelsfeld@phy. Utjecaj {upljine vidljiv je na udaljenostima izme|u x1 i x2. (2008) pokazali su da se pomo}u grafa vrijeme – udaljenost mo`e izra~unati polumjer {upljine izrazom 2r = (x2-x1)cosq. GRANDJEAN et al. 10 000 Zagreb. a) Dijagram vrijeme – udaljenost. a NASSERI-MOGHADDAM et al. Izvedeni su i matemati~ki izrazi za ra~unanje polo`aja {upljine. z) vrijeme nailaska u to~ku (x. (2002) koriste analizu refleksije P-va- lova. Izvor vala nalazi se s lijeve strane profila. Croatia 3 College for Information Technologies. z )  ∂x   ∂z  2 2 (1) Slika 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 245 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena refrakcijske seizmi~ke metode za pronala`enje podzemne {upljine u dvoslojnom modelu Applying the refraction seismic method for detecting underground cavity in a two-layer model Tihomir Engelsfeld1. a) Time – distance graph. Faculty of Science. Kru`na {upljina polumjera r = 0. Croatia 5 Max Planck Institute for the Physics of Complex Systems. Dresden.4. Refrakcijska seizmi~ka metoda tako|er se koristi u is tra`ivanju podzemnih {upljina (ENGELSFELD et al. a pripadaju}e valne fronte prikazane su na slici 1b. Vremena prvih nailazaka ucrtana su u dijagram vrijeme – udaljenost (slika 1a). ENGELSFELD et al. prvi nailasci. gdje je q kriti~ni kut refrakcije (prema Snellovom zakonu sinq = v1/v2. mostova.5 1 Department of Geophysics. b) Propagation of wavefronts. Jednad`ba nema op}e analiti~ko rje{enje pa se koristi numeri~ko rje{avanje primjenom ra~unala prema algoritmu koji uvode QIN et al. eikonal equation Geofizi~ko istra`ivanje podzemnih {upljina provodi se prije po~etka gra|evinskih radova (izgradnje cesta. Germany Klju~ne rije~i: podzemna {upljina. a v(x. Prou~ava se utjecaj {upljine na prve nailaske seizmi~kih valova. Vladimir Krsti}3. z). (2007) prou~avaju utjecaj polo`aja (dubine) i oblika {upljine na rasprostiranje povr{inskih valova. Na primjer.5 & Nenad Pavin4. debljine 2 m. brana) da bi se izbjegle nesre}e i {tete uzrokovane uru{avanjem. first arrivals. Franjo [umanovac2. University of Zagreb. z). 10 000 Zagreb. eikonalna jednad`ba Key words: underground cavity. Vrijeme prvih nailazaka ra~una se pomo}u eikonalne jednad`be: 1  ∂t   ∂t    +  = 2 n (x . . Brojne istra`iva~ke skupine razvijaju razli~ite seizmi~ke metode za otkrivanje podzemnih {upljina. 10 000 Zagreb.2 m u sredini profila.

Du`inu profila 11. PHILLIPS.5 m) na dubinu z = 1. a slika 2b prikazuje graf vijeme – udaljenost. A. geofon (za izvore lijevo od {upljine). 57/9. [upljina je dobivena ukopavanjem cisterne (valjak polumjera baze r = 0. 478–487. Figure 2. BITRI. [UMANOVAC. b) Dijagram vrijeme – udaljenost za terenska mjerenja. F.. 441–447. 334/7. Izostavljeni su izvori 4 i 5 jer su preblizu geofonima 1. (1992): Finite-difference solution of the eikonal equation along expanding wavefronts. & PAVIN. a) Raspored geofona i izvora. . 6/4. G.. A. G.B. Slika. (2007): Effects of underground cavities on Rayleigh waves–Field and numerical experiments. T. (2008): Investigation of underground cavities in a two-layer model using the refraction seismic method. LUO. GRANDJEAN. 300–313. 2.– Near Surface Geophysics. D. J. G. b) Experimentally obtained time – distance graph.– Comptes Rendus Geoscience.. C. LITERATURA ENGELSFELD. a) Positions of geophones and sources. ili 13. & SCHUSTER..J.. CASCANTE. Polo`aj geofona i izvora prikazan je na slici 2a. (2002): Détection de carrières souterraines par sismique haute résolution à Annet-sur-Marne (France). Y. Glavna os valjka okomita je na pru`anje profila.T. Sloj suhog pijeska v1 = 350 m/s. Uo~ava se vr{na to~ka za 11. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Teorija je potvr|ena terenskim mjerenjima. debljine 2 m. SENECHAL. 221–231. Izvor vala je udarac ~eki}a o metalnu plo~u na tlu. nalazi se iznad sloja mokrog pijeska v2 = 1400 m/s.5 m. N. G. NASSERI-MOGHADDAM.5 m prekriva 24 geofona razmaknutih 0. F.. & DABAN.. QIN.– Soil Dynamics and Earthquake Engineering.– Geophysics. 27/4.B. geofon (za izvore desno od {upljine) i 12. odnosno 24. OLSEN. Q. & HUTCHINSON.2 m.246 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

This paper presents a detailed example of the use of the LWD services in Adriatic Sea Gas fields development. Majority of the wells are directionally drilled using real time Logging While Drilling services to provide qualitative formation evaluation in a timely and cost effective manner (Figure 1). adnVISION karota`na sonda. karakterizacija le`i{ta. Slika 1. Figure 1. Hrvatska Klju~ne rije~i: Mjerenje tijekom bu{enja (LWD). real time Recent developments in Logging While Drilling (LWD) have been aimed at improving drilling efficiency and optimize reservoir characterisation. The real time data allowed operator to optimize costs and make operational decisions much more quickly. The Azimuthal formation density measurements were acquired in sectors distributed azimuthally around the borehole while rotating. what enhances the quality of the measurements and yields an image for the structural characterisation of the field (Figure 3). adnVISION logging tool. from adnVISION log- ging tool. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 247 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LWD – Pregled i primjer s Jadranskog mora LWD – Overview and case history from Adriatic Sea Zdravko Kosovec & Dra`en Parlov INA Naftaplin. and resistivity data. .4. reservoir characterisation. This feature enables contact of the density sensor with the formation all the time. stvarno vrijeme Key words: Logging while drilling (LWD). 10 000 Zagreb. acquired in Real Time contribute to better control of the well trajectory in the reservoir and to complete petrophysical evaluation of the formations (Figure 2). from arcVISION logging tool. [ubi}eva 29. The neutron-density data.

Slika 3. Slika 2. Slika za strukturnu karakterizaciju. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. Figure 3. Petrophysical evaluation.248 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Petrofizikalna procjena. Image for the structural characterisation.

U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabu ra~unalnu opremu i programe po dana{njim kriterijima. i 2010. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice postoje}ih. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 249 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3D Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjuje se novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja kao i najbolji broj tragova za analizu. SD istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. Primjer jednog takvog procesa je nazvan AAA (Anomalous Amplitude Attenuaion). 2010. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. ali i potencijalnih le`i{ta.4. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu slojeva razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. godine upravo u Ininom centru za obradu gdje se i dan danas takvi podaci obra|uju. amplitude. example – Vu~kovec 3D Nina Kova~i}. zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu “Vu~kovec 3D” uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical.6GHz Diskovni prostor 40GB 20TB Radna memorija 512MB 88GB (37 nodes) . Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske u frekventnu domenu. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. obrada. Table 1. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. Tablica 1. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. vibratori ili zra~ni topovi. OMEGA OMEGA2 Broj procesora 1 94 (cluster 37 nodes) Model procesora POWER2 XEON Brzina procesora 66MHz 3. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno mo- dernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji omogu}uju nekoliko puta ve}u brzinu obrade te imaju znatno ve}i prostor za vanjsku pohranu radnih podataka. Programski paket 1994. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. Temelji se na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. godine. [ubi}eva 29. Usporedba se mo`e vidjeti u sljede}oj Tablici 1. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. processing. ukloniti ili zamjeniti. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. ali najnaprednije u to vrijeme. Godine 1994. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. radi pobolj{avanja odziva korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) s ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. 10 000 Zagreb. Ujedno. to je bio i te~aj 3D obrade. amplituda.

250 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pre-stack Dubinska migracija je vrlo osjetljiva na model brzina. 10 000 Zagreb. Hrvatska Klju~ne rije~i: skaliranje. Kona~ni 3D dubinski migrirani volumen slu`i za daljnje petrofizikalne analize i analize ostalih atributa u ukupnom procesu karakterizacije rezervoara. migracija. bez prostornih pomicanja dubinskih to~aka na prave pozicije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinsko modeliranje strukture Jihar Depth Modelling of Jihar structure Mirjana Milinovi} Kolund`i}. . Vremenski interpretirane karte pretvaraju se u dubinu pomo}u karata brzina formacija.Upravo zbog velike ovisnosti o brzinama formacija izra|uju se detaljne analize. Izrada modela Brzina/Dubina vrlo je slo`eni iterativni proces. pomo}u formule dz = dt*v. U ovom primjeru prikazane su dvije metode pretvorbe vremenskih karata u dubinu: (a) jednostavno skaliranje vremenskih horizonata u dubinu sa modelom intervalnih brzina formacije. 3D post-stack migrirani volumen kori{ten je za korekciju ulazne interpretacije strukturno tektonskih odnosa i pobolj{anje volumena brzina/dubina. Pobolj{ani volumen Brzina/Dubina kori{ten je za prestack i post-stak 3D migraciju. Dubinske karte pomi~u se u prostoru smje{taju}i dubinske to~ke na prave pozicije u odnosu na pozicije tih to~aka na povr{ini. dt jednostruko vertikalno vrijeme formacije. interval velocity Ulazni podatak za “3D-Prestack” dubinsku migraciju je postupno izgra|ivani i pobolj{avani volumen podataka iz odnosa brzina/dubina. v intervalna brzina. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Kod ove metode to je jednostavna pretvorba vremena u dubinu. intervalne brzine Key words: scaling. Postoji nekoliko na~ina za pretvorbu. [ubi}eva 29. migration. Koriste}i tu metodu dubinski horizonti smje{taju se na prave pozicije i daju to~nije strukturne oblike. gdje je dz vertikalna debljina formacije. Analize brzina prije migracije poku{avaju korigirati pozicije migracije koriste}i najbolji odnos signal-smetnja u cilju fokusiranja energije. (b) migracija vremenskih karata u dubinu sa modelom intervalnih brzina na principu Snell`ovog zakona loma zraka. Za model su potrebne karte intervalnih brzina seizmi~kih valova pojedinih formacija brzina i dubinske strukturne karte tih istih formacija. Pomak horizonata u podzemlju definiran je kartama azimuta pomaka kao vrijednostima vektora. Damir Taka~ & Josip Husnjak INA-Naftaplin.

Takvim na~inom mjerenja sistematski se prekriva istra`ivano podru~je.d. kontinuirani presjek podzemlja. Stjenovita masa gra|ena je od vapnenca i od kote temeljenja do dubina od oko 9. Kombinacijom paralelnih presjeka mogu}e je dobiti 3D prikaz podzemlja na kojem se isti~u zone raspucale stjenovite mase. Na tlocrtnim prikazima jasno se uo~ava pru`anje podzemnih struktura koje su uzrokovale porast amplitude reflektiranog vala. vidljivo je da se ispod dijela temelja stupi{ta S3 nalazi zona razlomljene i kavernozne stjenovite mase. caverne. O metodi Osnova ove geofizi~ke metode je primjena svojstva elektromagnetskih valova da se reflektiraju ili lome na kontaktu dva materijala razli~itih elektri~kih karakteristika (di- elektri~na permitivnost. Ispitivanje georadarom je nedestruktivna geofizi~ka metoda koja kao rezultat mjerenja daje uzdu`ni.25 metara. Primjer 1. section [estanovac – Zagvozd Olinka Mirkovi} Institut IGH. – vijadukt “Gradina” Na lokaciji stupnog mjesta S3 budu}eg vijadukta “Gradina” snimljeno je 11 paralelnih presjeka. GPR time slice at the depth of 3. te potrebnoj rezoluciji. poligon.mirkovic@igh. Frekvencija vala odabire se ovisno o planiranoj dubini zahvata. Uvidom u rezultate ispitivanja. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. Pokazalo se da se na tim Slika 1.4..25 metara. dionica [estanovac – Zagvozd Detection of fractured and cavernous zones in karstic areas using gpr: examples from highway Zagreb – Split – Dubrovnik. Na dubini ve}oj od 9 metara. s razmakom od 1 m.45 do 5. ~ime je postignuta dubina zahvata od oko 14 metara.5 metara (MIRKOVI].25 m. kaverna. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 251 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Detekcija pukotinskih i kavernoznih zona u kr{u upotrebom georadara: primjeri s AC Zagreb – Split – Dubrovnik. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. te se omogu}uje trodimenzionalna interpolacija podataka i kreiranje tlocrtnih prikaza amplituda reflektiranih signala na razli~itim dubinama. 2003).0 metara je jako (HW) do srednje okr{ena (MW). duljine 10. karst Uvod Prilikom izvo|enja gra|evinskih radova na dionici [estanovac – Zagvozd. AC Zagreb – Split – Dubrovnik u vi{e je navrata otkriveno postojanje kavernoznih zona ispod projektiranih objekata ili trase budu}e autoceste. Darker colours represent fractured rock mass. Antenom – predajnikom se u tlo oda{ilju visokofrekventni elektromagnetski valovi (25 MHz do 2 GHz). Janka Raku{e 1. d. 2008a). Figure 1. Hrvatska (olinka. Mjerenje je izvr{eno instrumentom RAMAC/GPR. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. stjenovita masa je uglavnom kompaktna ili slabo razlomljena. vodljivost i magnetska permitivnost) (BRISTOW & JOL. 10 000 Zagreb. odnosno skup paralelnih presjeka konstantnog razmaka i pribli`no jednake duljine. Presjeci su organizirani u tzv. Na Slici 1.45 do 5. Dio emitirane energije reflektira se od dielektri~nih diskontinuiteta (podzemnih objekata i tla razli~itog sastava). {vedskog proizvo|a~a MALA GeoScience. U oba ovdje prikazana ispitivanja kori{tene su antene frekvencije 200 MHz.45–5. kr{ Key words: ground penetrating radar (gpr).hr) Klju~ne rije~i: georadar. Na dvije takve lokacije izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja dodatnih informacija o dubini i smjeru {irenja kaverni. . Reflektirane valove prima antena – prijemnik i sistem ih pohranjuje u digitalnom obliku na prijenosno ra~unalo.

211 p. Slika 2. duljine 40 metara. km 44+275 do km 44+305 Prilikom izvo|enja radova na trasi autoceste. O. te lociranja eventualnih neotkrivenih speleolo{kih objekata. GPR time slice at the depth of 5. Rezultati ispitivanja su pokazali da se otkrivena kaverna pru`a ispod cijele {irine postoje}e trase.M. H. od kojih su interpolacijom dobiveni tlocrtni presjeci za razli~ite dubine (MIRKOVI]. (2008a): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje georadarom podru~ja temelja S3 vijadukta “Gradina”).5–7 m. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. (2008b): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje podru~ja {pilje u st. C.5 do 7 metara. Na dubini od 13–14 metara vi{e nema indikacija za postojanje {upljina. Na prikazima su tamnije sme|om bojom istaknuta podru~ja na kojima postoji porast amplitude reflektiranog vala. (2003): Ground Penetrating Radar in Sediments. Na Slici 3. Tamnije sme|om bojom ozna~ene su zone raspucale i kavernozne stjenovite mase. O. Special Publication. Cave in the area of investigation. . [pilja na ispitivanom podru~ju dionice [estanovac – Zagvozd. LITERATURA BRISTOW. MIRKOVI]..252 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Primjer 2. gotovo od same povr{ine do dubine od oko 12 metara. km 44+275 do 44+305). Figure 3. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase.– Geological Society. 2008b). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dubinama nalazi ve}i dio anomalija koje ukazuju na pojavu kaverni. {to ukazuje na izrazito razlomljenu stjenovitu masu i pojavu {upljina bez ispune. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. na staciona`i od km 44+275 do km 44+305. Snimljeno je ukupno 25 paralelnih presjeka. Figure 2. s razmakom od 1 metra. te dobiti informaciju o njihovoj dubini i smjeru {irenja.S & JOL. section [estanovac – Zagvozd. Zaklju~ak Predstavljena su dva primjera ispitivanja georadarom potencijalno kavernoznih zona u kr{u. Na lokaciji otkrivene {pilje izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja informacija o njenoj dubini i smjeru {irenja. Darker colours represent fractured rock mass.5–7 metara.). – podru~je od st. Pokazalo se da je ovom metodom mogu}e ustanoviti postojanje takvih zona. otkriven je speleolo{ki objekt – {pilja (Slika 2. MIRKOVI]. Slika 3.

REFERENCES MÁRTON. Horvatovac 102A. (2008): The motion of Adria during the Late Jurassic and Cretaceous: New paleomagnetic results from stable Istria. A. the proportion of the paleo- magnetically useful samples differs form one locality to another.. The limestones were wackestonepackstone/grainstones. 454. 2003. & MORO. subtidal as well as pelagic limestones from Ist and neighbouring islands (MÁRTON & MORO. (2009): New paleomagnetic results from imbricated Adria: Ist island and related areas. Hungary Key words: paleomagnetism. E. & ZVOCAK. K. 10 000 Zagreb. paleomagnetic samples were taken from peritidal. Adriatic carbonate platform Klju~ne rije~i: paleomagnetizam. 1145 Budapest. Emõ Márton2 & Damir Buckovi}1 1 2 Department of Geology. DROBNE. vapnenac. According to the field observations as well as thin-section analysis. .– Tectonophysics. V. 62/2. Columbus u.4.. Croatia Paleomagnetic laboratory. it could be presumed that. A. V. together with late diagenetic processes. & MORO. (2003): Paleomagnetic evidence for Tertiary counterclockwise rotation of Adria. Both could appear with lamination as structural characteristic.– Tectonophysics. apart from good bedding and the absence of visible karstification (MÁRTON et al. University of Zagreb. 2008). MÁRTON. More recently it became clear that for the purpose of paleomagnetic studies. Faculty of Science.. mud supported limestones without visible macrofossils or late diagenetic changes and secondary alterations are preferable ones. E. Despite similar structural and textural characteristic of sampled limestones. limestones. MÁRTON. 44–53. ]OSOVI]. ]OSOVI]. 17-23. 143–156. The subjects of those pioneer studies were mostly weakly magnetic platform carbonates which were sampled before developments in knowledge of carbonate platforms sedimentology. 337.– Geologia Croatica. MÁRTON et al. 2009). Jadranska karbonatna platforma Paleomagnetic investigations of the Adriatic carbonate platform started more than 30 years ago. Keeping in mind the above requirements. A. 107–114. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 253 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sedimentological characteristics of limestones and their influence on the paleomagnetic results – example form Adriatic carbonate platform Sedimentolo{ka svojstva vapnenaca i njihov utjecaj na paleomagnetske rezultate – primjer Jadranske karbonatne platforme Alan Moro1. Eötvös Loránd Geophysical Institute of Hungary. MORO. while the pelagics were mudstonespackstones. E. the amount of different particles as well as their characteristics variously influenced paleomagnetic results. S.

padovan@igh. Potom su preostali geofizi~ki radovi izvedeni u podru~ju u kojem je spomenuti blok indiciran elektromagnetskim Slika 1. Figure 1. do oko 200 m ispod nivoa mora te. Hrvatska (bozo. prije navedenim trima metodama izmjereno je.hr. Svrha im je bila istra`iti i upoznati podzemlje. ako postoji. elektromagnetsko sondiranje.hr) Klju~ne rije~i: seizmi~ke metode. provedena su i geofizi~ka istra`ivanja. 10 000 Zagreb. elektromagnetsko sondiranje u vremenskoj domeni Key words: seismic methods. na lokaciji rafinerije nafte u Urinju. 1). (2008)) izvodivosti podvodnih rezervoara za ukapljeni naftni plin. .254 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja za izbor lokacije budu}eg LPG rezervoara u Urinju Geophysical investigations for determination of prospective LPG reservoir location in Urinj Bo`o Padovan & Miroslav Andri} Institut IGH. geoelektri~ne metode. Rezultati probnih mjerenja pokazali su da odabrane geofizi~ke metode mogu zna~ajno doprinijeti utvr|ivanju odnosa u podzemlju do zahtijevane dubine. primijenjena je nakon {to su analizirani rezultati do tada izvedenih geofizi~kih mjerenja. ^etvrta metoda. Nakon obavljenih probnih radova pristupilo se izvo|enju kompletnog programa geofizi~kih istra`ivanja. miroslav. Po njegovoj trasi izvedena su mjerenja s tri metode i to seizmi~kom plitkom refleksijom. Od ukupno predvi|enih 11 profila. geoelectrical methods. Prethodnim in`enjersko-geolo{kim kartiranjem i tektonskom analizom utvr|eno je da je istra`ivano podru~je pokriveno karbonatnim naslagama – dolomitima i vapnencima s vrlo izra`enom tektonikom. Na temelju dostupnih geolo{kih rezultata trasiran je geofizi~ki profil nazvan TEST.andric@igh. Model of electrical resistivity for profile EMS-PROFIL 2. Sonde su ciljano postavljene na mjesta na kojima se u podzemlju moglo o~ekivati postojanje bloka slabije razlomljene karbonatne stijene. geoelektri~nom tomografijom i elektromagnetskim sondiranjem. Model elektri~nih otpornosti profila EMS-PROFIL 2. Geofizi~ka istra`ivanja zapo~ela su probnim mjerenjima kako bi se provjerila pouzdanost predvi|enih geofizi~kih metoda. Rezultati elektromagnetskog sondiranja ukazali su na postojanje takvog bloka (s otporno{}u ve}om od 1000 ohmm-a) pribli`no izme|u kota –80 i –150 m (Sl. Janka Raku{e 1. seizmi~kom refleksijskom metodom. osobito njegov dublji dio. time domain electromagnetics U okviru izrade studije (ANDRI] et al. otkriti blok slabije razlomljene karbonatne stijene u kojoj je mogu}e projektirati i izgraditi rezervoar. obra|eno i interpretirano najprije njih pet. Geofizi~ka mjerenja provedena su s vi{e geofizi~kih metoda: seizmi~kom refrakcijskom metodom. seizmi~kom refrakcijom i geoelektri~nom tomografijom.

E. M. Zagreb.– Institut IGH. dobiveni su kona~ni rezultati na temelju kojih je izdvojeno podru~je gdje. & GRGEC.4. dovoljno duboko ispod nivoa mora. D.. PRELOGOVI]. B. Provjera rezultata geofizi~kih istra`ivanja obavit }e se bu{enjem. vrlo vjerojatno postoji kompaktniji blok karbonatne stijene. (2008): Geofizi~ki elaborat. . Tako koncipiranim istra`ivanjem.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 255 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book sondiranjem. LITERATURA ANDRI]. PADOVAN.

Uspostavljanje veze izme|u geologije i seizmike je klju~ni trenutak u rje{avanju geolo{ke slike podzemlja. geology. Dakle.256 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. geologija. Naprednim tehnikama 3D tehnologije dolazi se to tre}e dimenzije geolo{kih tijela. pa ~ak i kada odgovaraju}i zakon brzina ne postoji. Kalibracija se tako|er mo`e provesti i preko mjerenja VSP-a (vertikalno seizmi~ko profiliranje). Premda su seizmi~ki podaci odraz geolo{kih zbivanja u podzemlju. [ubi}eva 29. Geolo{ko modeliranje ide po principu “krovine” – pov{ine koja predstavlja maksimalno rasprostiranje odnosne geolo{ke (litolo{ke) jedinice. Kalibracija se mo`e provesti i preko bilo koje karota`ne krivulje uz primjenu odgovaraju}eg zakona brzina. Hrvatska Klju~ne rije~i: kalibracija. 10 000 Zagreb. Seizmi~ko modeliranje ide po principu “podine” – povr{ine koja predstavlja donju granicu na koju se odnose seizmi~ke brzine stijena iznad nje. Prvi korak povezivanja je kalibracija putem sintetskih seizmograma primjenom seizmi~kog vali}a na karota`u zvuka. seizmi~ki facijes se mo`e “transformirati” u litolo{ki facijes. Prema tome. svi ti oblici kalibracije mogu se smatrati indirektnim povezivanjem seizmi~kih s bu{otinskim podacima s obzirom na to da su i karota`na mjerenja tako|er odraz geologije koja zahtijevaju odre|ena tuma~enja. seizmika. modeliranje Key words: calibration. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Povezivanje bu{otinskih sa seizmi~kim podacima Linking the well data with the seismic data Damir Taka~ & Katica Ivi~i} INA-Naftaplin. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. facies. seismic. U tom kontekstu mo`e do}i do razila`enja u tuma~enju geolo{kih/seizmi~kih granica sadr`anih u modelu. uspostava veze izme|u geologije i seizmike ide putem modeliranja – uskla|ivanjem geolo{kog sa seizmi~kim modelom i obratno. modelling Suvremeno istra`ivanje nafte i plina je nezamislivo bez primjene seizmi~kih podataka. Litolo{ki sadr`aj se odra`ava amplitudnim efektima ~iji skup u kona~nici tvori seizmi~ki facijes. No. njihovo tuma~enje je uvijek dvojbeno. a seizmi~ki model u geolo{ki model koji primijenom odgovaraju}eg modela seizmi~kih brzina dobiva i dubinsku dimenziju. facijesi.

water-cut (WC) Osnova metode Turk-Leg~evi} (TURK & LEG^EVI].com) Klju~ne rije~i: teorija struna. Turk-Leg~evi} metoda je otvorena za sve vrste kvalitativno-kvantitativnih analiza. connate water salinity (log10 Rc). Slovenia (jasna. Nastala je kao poku{aj kvalitativno-kvantitativne interpretacije starih karota`nih mjerenja (SP. litolo{ke karakteristike. facies (m/a). acoustic impedance (AI).– Rudarsko-metalur{ki zbornik. zrelost ugljikovidika i water-cut za bu{otinu na plinsko-naftnom polju Peti{ovci. salinitet konatne vode (log10 Rc). LEG^EVI] & TURK. 9220 Lendava. LITERATURA SOVILJ-LEG^EVI]. Ljubljana. . & TURK. 1995. osmotski tlak (ð).– Geologija. environment (m/a). (2000): New Access to Old Electrical Log Interpretation in Oil and Gas Wells. unified field. (1995): Nov pristop interpretaciji starih elektrokarota`nih diagramov. Ljubljana. & LEG^EVI]. 267–292. Rt i Ri) za reinterpretaciju postoje}ih i potencijalnih rezervi ugljikovodika na naftno-plinskom polju Peti{ovci. Rt i Ri. J. Mlinska 5. To zna~i mogu}nosti definiranja svakog relevantnog parametra u interpretaciji rezervoarskih karakteristika naftno-plinskoga le`i{ta. 2000) je teorija struna i jedinstvenog polja. osmotic pressure (ð).legcevic@gmail. 3–4. 271–279. water-cut (WC) Key words: string theory. kojima je osnova SP. 43/2. jedinstveno polje. V. hydrocarbon maturity (BVWn). TURK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 257 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija elektrologa po Turk-Leg~evi} metodi Turk-Leg~evi} method for E-log interpretation Velimir Turk1 & Jasna Sovilj-Leg~evi}2 1 2 Nafta Geoterm. stupanj zrelosti ugljikovodika (BVWn). salinitet konatane vode. J. akusti~ka impedancija (AI). U ovom ~lanku su prikazani samo neki od tih parametera: akusti~na impedanca. V. osmotski tlak.4.

Kako je stupanj sli~nosti izme|u bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina zadovoljavaju}i seizmi~ki poroziteti se mogu koristiti i za prostorno predvi|anje kvalitativnih poroziteta. Bu{otinsko mjerenje karota`e zvuka (sonic log) je poveznica izme|u seizmi~kih i geolo{kih podataka. Seizmi~ki podaci su amplitude u vremenu. Prije toga je potrebno korelirati seizmi~ke intervalne brzine i bu{otinske porozitete iz jezgre le`i{nih stijena u ciljnim formacijama. strukturi i stratigrafskoj raspodjeli. strukturi le`i{ta i stratigrafskoj klasifikaciji mogu se izra~unati neke petrofizikalne karakteristike. razlo`no je izra~unati raspodjelu seizmi~kih poroziteta u le`i{tu na osnovu odnosa izme|u poroziteta i seizmi~kih prolaznih vremena (intervalnih brzina) stijena. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina. Rezultat inverznog modeliranja su sintetski akusti~ki otpori. prolaznih vremena u matriksu i prolaznih vremena u pornom fluidu u stijenama karbonatnog ili klasti~nog tipa pomo}u Wyllie-eve jednad`be. Hrvatska Klju~ne rije~i: inverzija. interval velocity. Jihar-3 i Jihar-6 pokazuju slaganje. Zaklju~ak Korelacije izme|u vrijednosti bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina i poroziteta i seizmi~kih intervalnih brzina na Kuracchine Dolomite formaciji navedenih bu{otina Jihar-1.Ako su rezultati korelacija zadovoljavaju}i. brzi 'Sparse Spike Zero Phase' i detaljniji 'Constrained Inversion in Eignevectors Basis'. intervalne brzine ili intervalna prolazna vremena dobiveni iz seizmi~kih tragova i kalibrirani sa podacima karota`e zvuka u bu{otinama Jihar-1. Jihar-3 i Jihar-6. tako|er se mogu prepoznati litolo{ki odnosi i izra~unati poroziteti. Kori{teni su algoritmi. Koeficijenti korelacije su iznad 0. intervalne brzine. {to predstavlja potvrdu da se mogu okonturiti poroziteti na osnovu seizmi~kih intervalnih brzina u podru~jima bez kompleksnih strukturnih i litolo{kih odnosa. Jihar-2. Jihar-2. [ubi}eva 29. 10 000 Zagreb. . geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama.6 i ve}i. Slijede}i postupak su korelacije izme|u seizmi~kih i bu{otinskih intervalnih brzina.258 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Na osnovi interpretiranih poroziteta dobivena je karta prosje~nih poroziteta za Kuracchine Dolomite formaciju za podru~ja sa bu{otinama. Damir Taka~1 & Kre{imir Peji}1 1 INA. a akusti~ki otpori i intervalne brzine se izra~unavaju iz podataka zvuka (sonic log/transit time). tada je mogu}e predvidjeti vertikalne i bo~ne raspodjele akusti~kih svojstava pojedinih litostratigrafskih jedinica oko bu{otina i {ire ovisno o ostalim geolo{kim podacima polja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacije izme|u seizmi~kih akusti~kih otpora i le`i{nih svojstava Correlations between seismic interval velocities and reservoir characteristics Marija Vidovi}1. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina i geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. Exploration Department. le`i{na svojstva Key words: inversion. ali i za podru~ja bez bu{otina. uvjetno seizmi~ke intervalne brzine. reservoir characterizations Predmet ovog rada je povezivanje i prognoziranje le`i{nih i seizmi~kih svojstava na strukturi Jihar temeljeno na poznatom postupku inverzije amplitudne seizmike u seizmi~ke akusti~ke otpore. Ako se ustanovi korelativni odnos.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

259
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Handling uncertainty in the case of lateral extension of log-porosity values in a turbidity reservoir
Analiza nesigurnosti u slu~aju lateralne procjene logaritamskih vrijednosti poroznosti u le`i{tu turbiditnog podrijetla
János Geiger1, Tomislav Malvi}2,3 & Kristina Novak Zelenika3
1 2

University of Szeged, Department of Geology and Paleontology, Szeged, Hungary Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Department for Geology and Geological Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska 3 INA-Naftaplin, Sector for Geology and Reservoir Management, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Key words: Indicator formalism, Sequential Indicator Simulation, convergence, reservoir characterization, clastics, Miocene, Croatia Klju~ne rije~i: indikatorski formalizam, sekvencijske indikatorske simulacije, karakterizacija le`i{ta, klastiti, miocen, Hrvatska

The geological uncertainty can be determined through the differences between many equally probable reservoir descriptions generated using a geostatistical techniques known as stochastic simulations. Each of these realizations reproduces a prior measure of spatial continuity (covariances) and may be conditioned to honor available data. The differences between these descriptions provide indications of reservoir uncertainty due to lack of information (DEUTSCH, 2002). Sequential indicator simulation (SIS) is widely used for diagenetically controlled facies (DEUTSCH, 2002). However, the background indicator formalism can also be applied whenever the data set available has a considerable uncertainty (DEUTSCH & JOURNEL, 1997; JOURNEL & ALABERT, 1988). In case of Klostar field the number and spatial distribution of wells allowed us expecting any lateral extension of

well-log porosity to be quite uncertain (NOVAK ZELENIKA et al., 2010). Because of this prior expectation we used the indicator formalism for discretizing the original well-averaged porosity data. Applying sequential indicator simulation for six porosity cut-offs we generated one-hundred equally probable stochastic realizations for each of five different grid sizes (Fig. 1). Then the average values, the width of their probability intervals (Fig. 2) and standard deviations were calculated for the first, first two, first three, and finally for the first 100 grids. The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity.

Figure 1. E-type estimations derived from SIS for five different cell-sizes. Slika 1. E-tip procjene dobivene sekvencijskim indikatorskim simulacijama za pet razli~itih veli~ina }elije.

260
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Figure 2. Width of symmetric probability interval around E derived from SIS for five cell-sizes. Slika 2. [irina simetri~nog intervala vjerojatnosti oko E dobivenog iz sekvencijskih indikatorskih simulacija za pet razli~itih veli~ina }elije.

Figure 3. Convergence of the outer variance (variance of the means among grid points) with incresing number of realizations. Slika 3. Konvergencija vanjske varijance (varijanca srednjih vrijednosti izme|u to~aka mre`e) s pove}anjem broja realizacija.

The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity. It is an open question whether this uncertainty varies with the depositional genetic, but we demonstrated that it is the function of the grid resolution. To this there were generated 100 realizations (by repeating SIS procedure with the same parameters) for each of four different grid sizes. From these realizations we defined one hundred sets of realizations containing the first three, first four etc., first one-hundred realizations. For each sets the (1) average value, (2) the total variance, the (3) coefficient of variation and the (4) variation of the expected value were calculated. Afterwards, we decomposed the total variance into its (5) 'inner' (mean of the variances of at grid points) and (6) 'outer' (variance of the means among grid points) component for each sets of realizations. It has become clear, that according to the limit values and the speed of convergence the stochastic estimations (SIS) can

be subdivided into two groups (Fig. 3). These groups demonstrate where the change of scale can be made probable. Moreover this finding may reflect the scale of the representative elementary volume in the case of well-log porosity. It is also apparent that different numbers of realizations need for stabilizing the overall estimations when support changes.

REFERENCES
DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York. DEUTSCH, C.V. (2002): Geostatistical Reservoir Modeling.– Oxford University Press. New York, 376 p. JOURNEL, A.G. & ALABERT, F.G. (1988): Focusing on spatial connectivity of extreme valued attributed: stochastic indicator models for reservoir heterogeneities.– SPE Paper # 18324. NOVAK ZELENIKA, K., MALVIC, T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of Late-Miocene Sandstone Facies Using Indicator Kriging.– Submitted in Nafta journal, January 2010.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

261
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Define of depositional environment using neural network
Odre|ivanje talo`nog okoli{a neuronskom mre`om

Horváth Janina
Department of Geology and Paleontology, University of Szeged, H-6722, Szeged, Egyetem u. 2-6, Hungary Key words: Neural Network, pattern recognition, depositional environment Klju~ne rije~i: neuronska mre`a, prepoznavanje uzorka, talo`ni okoli{

Traditional techniques of identification of a depositional body from core data are costly and sometimes difficult to extrapolate to uncored wells. However, application of Kohonen’s Self Organized Map (abbr. SOM) (KOHONEN, 2001) approach may be regarded to be a potential method for pattern recognition problems. A combination of Indicator Kriging and SOM for log-porosity and sand content data coming from quantitative well-log interpretations is used for identifying the spatial pattern of some delta-plain sub-environments. The basic high-dimensional property fields are defined by 3D shapes of some well known depositional facieses of a particular reservoir rock body in the Algyõ Field, Hungary (GEIGER, 2003), (Fig. 1). Many parameters as log-porosity and sand content data can be used to determine lithological patterns using SOM (AKINYOKUNK et al., 2009 and

ULTSH et al., 1995). This step of method can discover spatial patterns as clusters in unstructured data set because SOM is based on clustering algorithm. However, this approach not necessarily makes sure, that the resulting disjunctive clusters can show any meaningful depositional geometry. So at last the final geometry is given using Indicator technique which uses threshold values derived from property values of clusters. (NOVAK ZELENIKA et al., 2010, in press)

REFERENCES
AKINYOKUNK, O.C., ENIKANSELU, P.A., ADEYEMO, A.B. & ADESIDA, A. (2009): Well Log interpretation model for the determination of lithology and fluid contents.– The Pacific Journal of Science and Technology, Springer.

Figure 1. 3D model of cravasse splay environments in the Algyõ delta (GEIGER, 2003). Slika 1. 3D model okoli{a naplavnih talo`ina u paleodelti polja Algyõ (GEIGER, 2003).

262
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

GEIGER, J (2003): A pannóniai újfalui (törteli) formációban levõ algyõ-delta fejlõdéstörténete – I.: Az algyõ-delta alkörnyezeteinek 3d modellezése. Part one: 3d modelling of the sub-environments of Algyo-delta. Földtani Közlöny. KOHONEN, T. (2001): Self Organized Maps – Springer, Berlin, Germany. NOVAK ZELENIKA, K., MALVI], T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of the late miocene sandstone facies using indicator kriging.– Nafta, Zagreb, in press.

ULTSCH, A., KORUS, D. & WEHRMANN, A. (1995): Neural networks and their rules for classification in marine geology, Raum und Zeit in Umweltinformationssystemen, 9th Intl. Symposium on Computer Science for Environmental Protection CSEP ´95, Vol. I, ed. GI-Fachausschuß 4.6 “Informatik im Umweltschutz” vol. 7, Metropolis-Verlag, Marburg.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

263
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Procjena sekvencijskim Gaussovim simulacijama le`i{nih varijabli pje{~enja~kog donjopontskoga le`i{ta nafte, polje Klo{tar, Savska depresija, Hrvatska
Estimations by sequential Gaussian simulations of reservoir variables in Early Pontian oil reservoir, Klo{tar Field, Sava Depression, Croatia
Kristina Novak Zelenika1 & Tomislav Malvi}1,2
1 2

INA-Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Klju~ne rije~i: le`i{ne varijable, pje{~enjaci, geostatistika, sekvencijske Gaussove simulacije, polje Klo{tar, Savska depresija, donji pont Key words: reservoir variables, sandstones, geostatistics, sequential Gaussian simulations, Klo{tar Field, Sava Depression, Early Pontian

Polje Klo{tar nalazi se u zapadnom dijelu Savske depresije, na jugozapadnim obroncima Moslava~ke gore. Geografski je smje{teno oko 35 kilometara isto~no od grada Zagreba, unutar i u okolici istoimenog sela Klo{tar (Sl. 1). To polje je

odabrano za geostatisti~ku analizu iz sljede}ih razloga: (a) jo{ uvijek je jedno od najve}ih naftnih i plinskih polja u Savskoj depresiji, (b) na tom polju ve} je ranije na~injen skup razli~itih geostatisti~kih procjena, (c) postoji veliki skup prikupljenih podataka koji se analiziraju u okviru rada na disertaciji prve autorice te uporabe stohasti~kih metoda kroz znanstveni projekt MZOS-a “Stratigrafska i geomatemati~ka istra`ivanja naftnogeolo{kih sustava u Hrvatskoj”. Polje Klo{tar je na sjeveru i sjeveroistoku odijeljeno od masiva Moslava~ke gore transverzalnim Sjevernim rubnim rasjedom Savske depresije. U donjem i srednjem miocenu (zaklju~no sa sarmatom) izvori materijala bili su lokalni. U panonu glavni utjecaj preuzeo je materijal donesen iz Isto~nih (metamorfnih) Alpi, prena{an turbiditnim strujama (VRBANAC et al., 2008). Na kraju, u pliocenu i kvartaru, talo`eni su uglavnom plitki jezerski, a kasnije i kopneni sedimenti. Geostatisti~ki su analizirani podatci poroznosti, dubine i debljine prikupljeni za najve}e pje{~enja~ko le`i{te imenovano “T” (donjopontske starosti), iz skupa od 19 bu{otina. Za njih su na~injene karte semivariogramskih povr{ina te izra~unati eksperimentalni i teorijski standardizirani semivariogrami programom Variowin 2.21 (PANNATIER, 1996). Na kraju je izra~unato po stotinu realizacija uvjetnim sekvencijskim Gaussovim simulacijama (skr. SGS; opisane npr. u DEUTSCH & JOURNEL (1997), MALVI] (2008) i drugdje). Prikazane su 1., 50. i 100. realizacija za svaku varijablu (Slike 2, 3 i 4). Modeliranje le`i{ta je proces koji uvijek uklju~uje odre|eni stupanj nesigurnosti, tako da je stohasti~ki pristup ~esto najprimjereniji za karakterizaciju le`i{ta. Stohastikom se dobiva niz jednako vjerojatnih karata. Upotrijebljene su uvjetne sekvencijske Gaussove simulacije, no zbog promatranja triju geolo{kih varijabli razli~itog reda veli~ine (101, 102 i 103) na~injeni su standardizirani teorijski variogrami. Anizotropija se uo~ava na kartama poroznosti i dubina. Zanimljivo je kako ve}e poroznosti odgovaraju ve}im dubina-

Slika 1. Smje{taj polja Klo{tar te regionalne strukturne depresije Sjeverne Hrvatske Figure 1. Location of the Klo{tar Field and regional structural depressions in North. Croatia

264
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Slika 2. Poroznosti dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 2. Porosities obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 3. Debljine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 3. Thickness obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 4. Dubine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 4. Depths obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

ma, {to ukazuje da su tektonikom nakon talo`enja le`i{ta ja~e izdignuti rubni dijelovi glavnoga kanala talo`nog prostora pje{~enjaka.

LITERATURA
DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York.

MALVI], T. (2008): Primjena geostatistike u analizi geolo{kih podataka.– INA-Industrija nafte d.d., 103 str., Zagreb. PANNATIER, Y. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis.– Springer Verlag, 91 p., New York. PRELOGOVI], E., SAFTI], B., KUK, V., VELI], J., DRAGA[, M. & LU^I], D. (1998): Tectonic activity in the Croatian part of the Pannonian basin.– Tectonophysics, 297, 283–293. VRBANAC, B., VELI], J. & MALVI], T. (2008): Sedimentation of Late Pannonian clastic deposits in main and marginal basins (Sava depression vs. Bjelovar subdepression).– Geophysical Research Abstracts, 10, Copernicus Group, 1–2, Wien.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

265
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha
Probability of geological success

Ines Vlahov & Brankica Cirkovi}
INA–Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Klju~ne rije~i: vjerojatnost geolo{kog uspjeha, geolo{ki rizik, mati~na stijena, zamka, migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene, izgledni stratigrafski interval, istra`ni lokaliteti, izravni i neizravni podaci. Key words: probability of geological success, geological risk, source rock, trap, migration, reservoir rocks, seal, play, prospect, direct and indirect data.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha (skr. Pg; engl. Probability Of Success, abbr. POS) je ocjena kvalitete osnovnih geolo{kih kategorija (s vi{e geolo{kih faktora ili doga|aja) koji su klju~ni za procjenu uspjeha otkri}a ugljikovodika. Svrha procjene vrijednosti 'Pg' u istra`ivanju ugljikovodika je rangiranje neotkrivenih rezervi ugljikovodika prema kvaliteti i koli~ini geolo{kih podataka.

Ovim radom prezentirana je slu`bena metoda koja se primjenjuje u Mol Grupi za izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha konvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Razmatra se geolo{ki rizik, odnosno procjenjuje vjerojatnost geolo{kog uspjeha pet kriti~nih geolo{kih kategorija koncepta izglednog stratigrafskog intervala ili istra`iva~kog lokaliteta. Geolo{ke kategorije koje se procjenjuju su: mati-

Tablica 1. Izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha. Table 1. Calculation of geological success probability.

Tip / Pouzdanost podataka Kategorija 1. Mati~na stijena & Zrelost a. Prisutnost i Kapacitet b. Zrelost mati~ne stijene 2. Timing & Migracija a. Timing b. Migracija 3. Rezervoarske stijene a. Prisutnost b. Kvaliteta 4. Pokrov a. Prisutnost i kvaliteta b. O~uvanje 5. Zamka / Zatvaranje a. Definicija zamke b. Karakteristika zamke Procjena Geološkog Rizika Vjerojatnost Geološkog Uspjeha 0,00 Vjerojatnost Mati~na stijena & Zrelost 0,00 Vjerojatnost Timing & Migracije 0,00 Vjerojatnost Kvalitete rezervoara 0,00 Vjerojatnost Pokrova & O~uvanja 0,00 Vjerojatnost Zamke / Zatvaranja 0,00 Direktni podaci Nepovoljni <0,3 Indirektni podaci Upitni 0,3–0,5 Neutralni 0,5 Indirektni podaci Obe}avaju}i 0,5–0,7 Direktni podaci Povoljni >0,7

266
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Tablica 2. Dijagram geolo{kog rizika. Table 2. Diagram of geological risk.

Dijagram geološkog rizika Grupa rizika / POS raspon Jako niski rizik / (50–100%) Niski rizik / (30–50%) Umjerni rizik / (20–30%) Srednji rizik / (10–20%) Visoki rizik / (6–10%) Jako visoki rizik / (0–6%) Zna~ajke istra nih lokaliteta Podru~je s proizvodnjom – Isti play – susjedna struktura / Struktura u blizini s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Vrlo obe}avaju}a struktura u blizini / Udaljena struktura s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Struktura u blizini / Udaljena struktura – Isti trend ili vrlo obe}avaju}a struktura Podru~je s proizvodnjom – Novi play – Struktura u blizini ili Proizvodni bazen – Isti play – Udaljena struktura Proizvodni bazen – Isti play – Slabo definirano ili jako udaljena struktura ili Proizvodni bazen – Novi play – Udaljena struktura ili Novo podru~je – Obe}avaju}i HC-sustav Novo podru~je – Novi bazen ili Novo podru~je – Play sa negativnim podacima

~ne stijene i zrelost, vrijeme i migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene te zamka. Svaka od razmatranih geolo{kih kategorija ima nekoliko potkategorija koje je tijekom procjene potrebno razmotriti i uzeti u obzir (Tablica 1). Podaci za procjenu vjerojatnosti geolo{kog uspjeha kod ove metode su odre|eni tipom i pouzdano{}u. Razlikujemo dva tipa ulaznih podataka izravne (direktne) i neizravne (indirektne) ~ija se pouzdanost procjenjuje kao: nepovoljna, upitna, neutralna, obe}avaju}a i povoljna.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha, dobiva se mno`enjem vjerojatnosti svih pet geolo{kih kategorija, a svaka od njih procijenjena je prema odgovaraju}oj pouzdanosti i tipu podatka. Ovom se metodom, prema izra~unatoj vjerojatnosti geolo{kog uspjeha, istra`ni lokaliteti svrstavaju u jednu od {est grupa geolo{kog rizika (Tablica 2).

Slovenia (gorazd. due to well developed learning algorithms they are easy to use. obrada podataka. engineering. it can be arbitrary. A – visualization of learning data (size of the symbol corresponds to the Zn concentration in attic dust) with square. 2001). Celje. 37. Aproksimacija funkcije. there are many different types of neural networks and each type is designated in doing certain task/ problem. The net of the neurons can be called neural network. 37000 to~kastih podataka (modificirani DEM Celje bazena. physics. predstavlja podru~je faze opoziva. Function approximation. A – vizualizacija probnih podataka (veli~ina simbola odgovara Zn-koncentraciji u ati~koj pra{ini) pomo}u kvadrata.si) Key words: neural networks. data mining. due to their nature neural networks can be used to model non-linear natural systems (linearity in the sense of mathematical properties of additivity and homogenuosity). activation function and outputs. Dimi~eva ulica 14. 25 m spatial resolution). The success of the method can be laid down to the following reasons: they can model extremely complex systems. medicine. depending on the CPU speed and computer memory. D – visualization of the neural network interpolation results. representing area of recall phase. there is no limitations with the dimensionality of the problem. B – karta Zn-koncentracije u ati~koj pra{ini. C – recall matrix. neural activation functions. Figure 1. Zn u ati~koj pra{ini. Slika 1. Zn in Celje attic dust case study. metoda kriging interpretacije. C – opozivna matrica. geokemija Introduction Neural networks have been successfully applied in many areas. 1000 Ljubljana. D – vizualizacija rezultata interpretacije neuronske mre`e. function approximation and clustering case study Uporaba neuronskih mre`a u interpretaciji geokemijskih podataka: klasifikacija. Depending on the types of neurons arrangement. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 267 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Use of neural networks in geochemical data interpretation: classification. inputs and outputs have to be placed. but to make it useful. prostorna razlu~ivost 25 m). robotics etc.zibret@geo-zs. geochemistry Klju~ne rije~i: neuronske mre`e. electronics. The details will not be described here as they can be found in two excellent “bibles” – Hayking’s (HAYKIN.4.000 data points (modified DEM of Celje basin. like financial problems. B – map of Zn concentration in attic dust. interconnectivity etc. funkcijska aproksimacija i klasteriranje Gorazd @ibret Geolo{ki zavod Slovenije. Method is based on the principles connections and repetition in biological nervous systems. kriging interpolation method. Basic unit is the neuron containing inputs with weights. . 1999) and Kohonen’s (KOHONEN.

All variables have been normalized to the interval [0. 136 samples of soils. Description of descriptive paramFigure 2. Cd and other chalcophile elements. More detailed description of this case study can be found in the upcoming issue of Mathematical Geosciences journal. Y. Zn in the attic dust of Celje has been used as an example (data from: @IBRET. derived from 25 m digital elevation model. S. 76 p. topsoil and alluvial sediment from different polluted and unpolluted areas have been chosen as examples (26 elements) with additionally patterns with random values to demonstrate the performance of neural network. Berlin-Heidelberg-New York. also like Kriging. (2006): Factor analysis of soil and attic-dust to separate mining and metallurgy influence. there have to be 1 neural network for each element separately.– Springer.– Geochem Explor Environ Anal.. . 2006). R.268 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Self organizing maps (special type of neural networks.. REFERENCES HAYKIN. Results of SOM classification in Me`ica area (data from [AJN. carb – geological parameter.e. R. This classification shows better performance of SOM comparing to factor analysis. 1). (1999): Neural Networks – a Comprehensive Foundation. Data from chemical analyses of attic dust. 103 samples of alluvial sediments and 37 random cases) and validation set 37 cases (9+7+8+15). U and Zr. Slovenia). @IBRET & [AJN. 2008). Clustering of geochemical data enables to recognize different geochemical associations of elements (anthropogenical/geological). Ljubljana. 2002.– Pearson. – Math. (2002): Geochemical properties of soil and attic dust in Celje area (BsCh thesis).1]. expl. P (and unfortunately also together with “sed” parameter) and parameter “met” together with Fe. has serious limitation: requirement of normal distribution of variables. activated neuron if sample is collected on carbonates and inactivated neuron if sample is not collected on carbonates. [AJN. 59–67. eters is as follows: dPb – distance of the sample to Pb smelter. compositional data and even attributive type of data (i. Geochem. and this is shown on the Me`ica case study (data from [AJN. (2001): Self-Organizing Maps. The performance of feedforward multilayer perceptron with 14 hidden neurons with sigmoid activation function is found to be excellent. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three case studies from geochemical data interpretation As neural networks are universal approximators they can be used for function approximation or with other words. Singapore. geol. Rezultati SOM-klasifikacije na podru~ju Me`ica (podaci iz [AJN. same applies for metamorphic rocks (met) and sedimentary rocks (sed) respectively. (2008): Modelling of atmospheric dispersion of heavy metals in the Celje area. 735–747. geological and other parameters) can be used together with normally distributed variables. Factor analysis. 2nd edition. 97. Slovenia. We see that SOM was capable to place dPb in the group together with the Pb. Only at detecting the random values the performance is slightly decreased (approx.– J. usually done with factor analysis. Summing together. because it is capable of correct classification of all geochemical sampling materials (different than in the learning dataset). parameter “carb” together with the Ca. Regarding SOM classification – fully trained SOM put similar input patterns close and different input patterns apart from each other. for interpolation purposes. R. Slika 2. G. 2 shows the positions of best matching units for every element and every descriptive parameter in the SOM output lattice (10x10 output grid). 2006). dFe – distance of the sample from ironworks. dFe inside group with other siderophile parameters Cr.– University of Ljubljana. 5/1. & [AJN. Sr. SOM) do not have such limitation. Moreover. 2006). training set contained 369 cases (130 samples of attic dust. 2005. KOHONEN. Fig. 38/6. This is very simple and naive approximation but will suit for the purpose of the demonstration. especially in the way those attributive types of variables shows the source of different elements in the environment. Me`a Valley. 501 p. Mn. [AJN. The classification problem will be addressed by classification of the different geological materials on the basis of their chemical analyses. @IBRET. Zn. Ni (pollution caused by ironworks). 29–41. sampled on a broad range of geological environments and on different polluted and unpolluted areas. (2005): Using attic dust and soil for the separation of anthropogenic and geogenic elemental distributions in an old metallurgic area (Celje. G. SOM output grid was clustered into 5 clusters by the means of k-means clustering algorithm. T. As a quantitative measure of similarity. 95% correct). To create geochemical maps in such way. This task is not so easy if taking into account very heterogeneous composition of geochemical sampling materials. [AJN. 842 p. Schematic procedure and the result are shown on Fig. @IBRET. Shape of the symbol represents membership of the output neuron to different cluster and size of the symbol distance to the cluster centre. 1. 3rd edition. This case study compares the results of the interpolation using neural networks with the commonly used kriging interpolation method (Fig. Slovenia. We look at Zn concentration in attic dust in Celje as a function of spatial position of the sample relative to the position of the source of the pollution (x and y coordinates) and elevation. Mg. W.

[ubi}eva 29.d. Kara{ [uma-1 (K[-1). Ku~anci-2 (Ku-2). Prema stratigrafsko-sedimentolo{kim zna~ajkama Dravska depresija je sa svojim otvaranjem zapo~ela prije Savske. Glavnu ulogu pri sedimentnim procesima i oblikovanju miocenskih sedimentacijskih tijela (najperspektivnijim rezervoarskim stijenama u istra`ivanom podru~ju) imali su transgresivno/regresivni ciklusi. Stoga istra`ivanja litofacijesa miocenskih sedimenata i njihovog prostiranja u prostoru omogu}uju kvalitetnije definiranje potencijalnih rezervoara i pokrovnih stijena.do srednje miocenske klasti~ne i karbonatne naslage predstavljaju zna~ajna le`i{ta ugljikovodika na podru~ju sredi{njeg i isto~nog dijela Dravske depresije. U bu{otini ^a|avica-1 kroz vulkanite (andezit – bazalt) bu{eno je cca 500 m.. Miocenske naslage. su talo`ene ili na mezozojske karbonate (neformalna jedinica “podina tercijara”) ili paleozojske magmatite i metamorfite (“temeljno gorje”). efusives Donjo. Vulkaniti mogu biti uslojeni sa sedimentima. ovisno o paleoreljefu. Damir Rakari}1 & Branko Sokolovi}2 1 2 INA d. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Kre{imir Krizmani}2. Srebrenka Matej1. Za potrebe ovog rada provjereni su i reinterpretirani postoje}i podaci iz odabranih bu{otina. Tijekom badena intenzivna je i vulkanska aktivnost. transgresivno slijede karbonatne naslage te u vr{nom dijelu lapori. Podravska Slatina-5 (PS-5). SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. a spu{tanje je bilo sna`nije {to je za posljedicu rezultiralo odlaganjem ve}e debljine naslaga.d. Lovin~i}eva bb. konglomerati~ni pje{~enjaci i kalkareniti badenske starosti. Rad obuhva}a sedimente izme|u neformalne litostratigrafske jedinice nazvane “temeljno gorje” paleozojske starosti (engl. 10 000 Zagreb INA d. clastites. efuzivi Key words: Lower to Middle Miocene. carbonates. basement) u podini sve do regionalnog EK markera Rs7. 10 000 Zagreb Klju~ne rije~i: donji do srednji miocen. Marica Balen1. kao okvirne granice u krovini. klastiti. mla|a tektonika i paleogeomorfologija/sinsedimentacijska tektonika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 269 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Model sedimentacije donjo do srednjomiocenskih naslaga na podru~ju Slatina – Donji Miholjac Sedimentation model of Lower to Middle Miocene deposits of the area “Slatina – Donji Miholjac” Dijana Bigunac1. Zlata Ivani~ek2. Rasovac-1 (Rs-1). Bockovci-1 (Bc-1)). Sedimentacija zapo~inje krupnim klastitima (kao {to je dokazano bu{otinama Krunoslavlje-1 (Kru-1). Mario Matkovi}1. karbonati. .. Lilit Cota1. Vulkaniti su mjestimi~no uslojeni s kalkarenitima i mikritskim vapnencima badenske starosti. Bukovica-1 (Bkc-1).4.

uzela je u obzir 12 klju~nih bu{otina: Ru-1. Kop-1 (testiranjem dobivena nafta ili plin. Ru-3. zrelost Key words: hydrocarbon potencial. vertikalna i/ili lateralna migracija. mati~na stijena. tragovi nafte i plina). . DG-1. Ru-2. kroz rasjede i frakture iz mati~nih stijena u rezervoare. Pretpostavlja se kratka. maturity Seizmo-stratigrafska reinterpretacija preostalog potencijala ugljikovodika podru~ja 3D Sava. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena na podru~ju Rugvica – Je`evo Evaluation of maturity of proved source rocks on Rugvica – Je`evo area Snje`ana Bla`ekovi}-Smoji} & Vesna Hr`enjak INA d. Prema raspolo`ivim geokemijskim podacima i utvr|enim mati~nim stijenama na~injena je i geolo{ka procjena putova migracije kroz geolo{ko vrijeme. odnosno podru~ja Rugvica–Je`evo. Je-1Du.270 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 10 000 Zagreb. DG-2. vrijeme migracije ugljikovodika.d. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Hrvatska Klju~ne rije~i: potencijal ugljikovodika. time of hydrocarbon migration. Je-3Du. Ru-1a. Predmet istra`ivanja je geolo{ka procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena te vrijeme i putevi migracije ugljikovodika u stratigrafsko-strukturnim zamkama na navedenom podru~ju. Je-2Du. [ubi}eva 29. Mati~na stijena je zrela na dubinama od 2200–3600 m i pri temperaturama ve}im od 100 °C. Je-4Du. U tu svrhu kori{ten je komercijalni softver BasinMod pomo}u kojega su na~injeni profil zrelosti i dijagram povijesti zalijeganja. Obo-3. source rock.

10 000 Zagreb. Nove utvr|ene rezerve nafte dvostruko su ve}e od rezervi prijavljenih u prethodnom Elaboratu.4. le`i{te K je perforirano. podijeljena u 3 tektonska bloka. bez vode. Hrvatska Klju~ne rije~i: 2D seizmika. Sa ciljem provjere zasi}enja. new reserves Vode}i se idejom da se poku{a zaustaviti prirodni pad proizvodnje na polju Leti~ani. Potrebno je u budu}nosti razmotriti izradu novih bu{otina u cilju pove}anja iscrpka utvr|enih rezervi nafte u novom bloku. a ispitivanjem je dobiven slab dotok nafte. Pokrenuta je reinterpretacija geolo{kog rje{enja polja. pokrenuti je niz razradnih radova. Prema starom strukturnom rje{enju polje Leti~ani je bilo podijeljeno u dva tektonska bloka. u bu{otini Le-5. structural map. Rezultat 2D seizmi~ke reinterpretacije je novo strukturnotektonsko rje{enje. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. Bu{otina Le-5 vodila se kao likvidirana u pretpostavljenom vodenom zasi}enju. Nakon procijene petrofizikalnih parametara i izra~una povr{ina te novih karata efektivnih debljina procijenjene su geolo{ke rezerve ugljikovodika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 271 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Novo geolo{ko rje{enje na temelju reinterpretacije 2D seizmike New geological solution based on 2D seismic reinterpretation Ana Domjani} & Ivona Kranj~evi} INA-Naftaplin. strukturna karta. nove rezerve Key words: 2D seismic. Prema novom rje{enju strukturu pred- stavlja antiklinala rasjednuta normalnim i reversnim rasjedima. . [ubi}eva 29.

te samo 1 143 832 m3 u dekadi 1991. godine i one tada na ukupno 11 polja iznose 63 570.99´106 m3 dok su se u dekadi 1961–1970. i 2 020 887 m3 u zadnjoj dekadi (2001.73´106 m3 od ~ega je 74. Prema podacima obra|enima u ovom radu vidljivo je da je najvi{e nafte i naftnog plina otkriveno i proizvedeno od 1951.77´106 m3. Oil reserves discovered in decades. Zna~ajnija proizvodnja Slika 1.–2010. No. Figure 1. Slika 2. Rezerve nafte otkrivene po dekadama. Taj broj utvr|enih geolo{kih rezervi nafte smanjuje se u dekadi 1961. zapo~inje zna~ajnija pro- izvodnja. u dekadi 1951. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Sli~nu vrijednost (7 253.–1990. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. hydrocarbon production. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Pierottijeva 6. Od tada pa do danas u Hrvatskoj je otkriveno 45 naftno-plinskih polja. Figure 2. tj. Pannonian basin Sa`etak Po~eci istra`ivanja i pridobivanja nafte i plina u Hrvatskoj se`u jo{ u 19. Tomislav Malvi}2. godine.3%) nafte. Rezerve plina otkrivene po dekadama. godine.5%.39´106 m3) zadr`avaju i u razdoblju od 1971. Naravno. 10 000 Zagreb.–1960. iznose 14 208. ponajvi{e zahvaljuju}i poljima @utica i Stru`ec otkrivenima na samom kraju dekade. godine. Hrvatska 3 INA-Naftaplin.–1970. dok je proizvedeno 46 262 808 m3 (36. Hrvatska. 10 000 Zagreb. stolje}e. Otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina vrhunac dose`u u periodu od 1981. do 1980. Rezerve prirodnog plina i kondenzata prikazuju ne{to druga~ije trendove.272 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Panonski bazen Key words: hydrocarbon reserves.25´106 m3) pridobivih rezervi. kada su izvedena prva geofizi~ka istra`ivanja. do 1960. do 1990. 1960.–2000. na 79 393 473 m3 te otprilike istu vrijednost (77 088 351 m3) zadr`ava i u razdoblju od 1971. do 2010.2% (47 168. dok je proizvedeno ukupno 48.. le`i{ne litologije.76´106 m3 u dekadi 1981. one gotovo pa prepolovile i iznose 7 711. do 1980.79´106 m3 plina. godine) (Slika 1). reservoir lithologies. godine dok nakon toga slijedi nagli pad (1 024. godine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Odnos rezervi i proizvodnje ugljikovodika po dekadama i dominantnim le`i{nim litologijama u hrvatskom dijelu Panonskog bazena Relation between hydrocarbon reserves and production during decades with respect to dominant reservoir lithologies in the Croatian part of the Pannonian basin Goran Jovi}1. 43 plinska polja me|u kojima je 14 kondenzatnih. . U tom periodu u samo 5 polja utvr|eno je ukupno ~ak 127 302 651 m3 geolo{kih rezervi od ~ega je 49 077 579 m3 (38.57´106 m3 od 2001. Gas reserves discovered in decades. Nakon toga slijedi nagli pad na 20 510 278 m3 u dekadi 1981.). 10 000 Zagreb. Hrvatska Klju~ne rije~i: rezerve ugljikovodika.) ~iji trend se odr`ao sve do danas (247. U ostalim dekadama otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina znatno su manje.5%) pridobivih rezervi. Croatia. Marko Cvetkovi}2. prije svega zbog uporabe suvremenih metoda istra`ivanja ugljikovodika.3 & Josipa Veli}2 1 2 Duvanjska 6.–1990. odnosno 30 828. sli~an trend zadr`avaju i geolo{ke rezerve naftnog plina i plina iz plinske kape pa tako one na vrhuncu. tek oko 1940. [ubi}eva 29. proizvodnja ugljikovodika.

a nije ih bilo mogu}e razdvojiti (a+b+c). WEISSER. Za drugu zna~ajniju koli~inu rezervi (2 479 220 m3) treba se vratiti skroz u razdoblje od 1961.). U ostalim dekadama geolo{ke rezerve kondenzata su zanema- LITERATURA VELI]. poput polja Stru`ec i Beni~anci. M. krupnozrnate pje{~enjake i efuzive donjo. dok su kod plina one vezane uz starije krupnoklasti~ne sedimente te stijene u njihovoj podini.) smanjuju za vi{e od 15 puta i iznose 716 554 m3. (2002): On the exploration level of the Croatian part of the Pannonian Basin. Tako|er. N. Figure 4. 10. Kod prirodnog plina i kondenzata ve}ina rezervi (61 587.. HERNITZ. rive (76 477 m3 od 1971. Poslije spomenutog vrhunca 80-tih godina pro{log stolje}a proizvodnja prirodnog plina naglo opada na samo 3 676. Ve}ina rezervi nafte.). Zaklju~ak Iscrpak le`i{ta tijekom povijesti nije puno rastao unato~ zna~ajnom napretku tehnologije. Nadalje. Sofia : Internat. vrlo je zanimljivo kako su gotovo jednake koli~ine prirodnog plina otkrivene u pje{~enjacima panonske i pontske starosti te slabokonsolidiranim pje{~enjacima pliocenske i kvartarne starosti u Sjevernom Jadranu. i 19 251 m3 od 2001. MALVI].. (c) stijene u podini neogena Pz i Mz starosti. do 2010. do 1970.. (b) bre~e. Rezerve plina otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. 567–574. Scientific Conference SGEM. . kada je proizvedeno 7 996.–1970. godine. Z. Daleko najvi{e geolo{kih rezervi kondenzata (15 196 520 m3) utvr|eno je u dekadi 1981. & CURI. Taj podatak zasigurno je i posljedica kompleksnosti situacije od le`i{ta do le`i{ta ali je ujedno i prilika da se u ve}ini le`i{ta dobiju dodatne koli~ine ugljikovodika primjenom suvremenih metoda pove}anja iscrpka te podupiranjem prirodnog vodonapornog re`ima u poljima gdje je on bio dominantan dugi niz godina. konglomerate. 363–370. CVETKOVI]. a obuhva}aju skupine (b) i (c) te (e) rezerve polja gdje su le`i{ta u sve tri skupine.04´106 m3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 273 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 3. M.97´106 m3 dok je u zadnjih desetak godina vrlo mala (Slika 2).– Nafta.4.95x106 m3). Te litologije podijeljene su u pet skupina: (a) pje{~enjake pontske i panonske starosti. novi manji porast rezervi i proizvodnje mo`e se o~ekivati pu{tanjem u rad novootkrivenih plinskih polja u Jadranu. odnosno 24 391. (2008): Observation useful for increase of hydrocarbon fields exploitation period within Croatian part of the Pannonian basin // Modern Management of Mine Producing Geology and Environmental Protection / International Scientific Committee of SGEM (ed. do 1980. dok se rezerve u sljede}oj dekadi (1991.33x106 m3 i 15 161 758 m3) nalaze se u le`i{tima skupine (d) (Slike 3 i 4). Oil reserves classified in dominant reservoir lithologies..–1990.i srednjomiocenske starosti. 53. & BOKOR. (d) le`i{ta koja predstavljaju jednu hidrodinami~ku cjelinu. Figure 3. Rezerve nafte otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. PAVLOVI]. Z. Slika 4. Gas reserves classified in dominant reservoir lithologies..–2000. naftnog plina i plina iz plinske kape otkrivena je u le`i{tima pje{~enjaka pontske i panonske starosti (217 316 037 m3. zapo~inje u razdoblju od 1961. V. Obradba i analiza podataka pokazala je i odnos koli~ine rezervi i dominantnih le`i{nih litologija. B. T. zanimljivo je kako su daleko najve}e rezerve nafte otkrivene u pje{~enjacima (skupina (a)). Povijest otkrivanja i proizvodnje rezervi kondenzata sli~na je kao i kod rezervi plina. VRBANAC. No. J.

definiranje zona povi{enog slojnog tlaka (nadtlaka). Osnovni cilj projekta u ovoj fazi prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta bio je procjena mogu}ih rezervi ugljikovodika. Spomenute zna~ajke definiraju le`i{ta ugljikovodika kao nekonvencionalna. PJ za procjenu formacije. Dosada{nja literatura prepoznaje sedam tipova nekonvencionalnih le`i{ta (NAIK. pukotinski sustavi jezgara. Mura. identifikacija “intervala interesa“. slabe propusnosti i nemogu}nosti ekonomi~ne proizvodnje bez stimulativnih zahvata i adekvatne odnosno nove proizvodne tehnologije. formation evaluation. Tijekom rada (2009. procjena formacije. Analizirano je 38 dubokih bu{otina od Murskog Sredi{~a na zapadu do Stjepanika na istoku. ispitivanja bu{otina i laboratorijskih analiza predstavljeni su u obliku slo`enih dijagrama (Composite Log). formiranjem multidisciplinarnog tima. erupcije i gubici tijekom bu{enja. mud logging Ekonomi~na proizvodnja ugljikovodika iz konvencionalnih le`i{ta mogu}a je bez stimulativnih tretmana ili specijalne tehnologije proizvodnje. prisutnost ugljikovodika u probu{enim krhotinama stijena. Plinske pojave (NP.274 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Osnovni kriteriji definiranja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika (NPC Global Oil & Gas Study. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. le`i{ne i proizvodne karakteristike: – slaba propusnost netipi~ne le`i{ne litologije – pove}ani ili znatno pove}ani slojni tlak – prete`ito plinsko zasi}enje (i/ili lagana nafta. Stoga se jasno nametnula nu`na potreba kori{tenja drugih spoznaja. 2006): Gusti pje{~enjaci zasi}eni plinom (Tight Gas Sands) Plinonosni {ejlovi i lapori (Gas Shales) Naftonosni {ejlovi i lapori (Oil Shales) Nafte u slabopropusnim stijenama (Low Perm Oil) Te{ke nafte (Heavy Oil) Plinonosni ugljeni slojevi (Coalbed Methane) Plinski hidrati (Gas Hydrates) Sistematizacija nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika opisuje i temeljne litolo{ke. geolo{kog pra}enja. kondenzat) – izostanak vode u proizvodnji Ideja i interes prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika u Panonskom bazenu (Drava. dotoci. Podaci dobiveni interpretacijom karota`nih mjerenja. geolo{ko pra}enje Key words: unconventional reservoirs. jesu i le`i{ni parametri poroziteta. karota`na mjerenja. 10 000 Zagreb. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. kao i interpretacija nadtlaka metodom Dcs znatno su olak{ali procjenu potrebnih parametara. le`i{ni parametri. TP). kategorizacija le`i{ta. osim prostora. Parametri koji definiraju izra~un volumena i rezervi. Zala ba- zeni) ostvareni su definiranjem zajedni~kog projekta istra`ivanja MOL-a i INA-e. posljednjih je petnaestak godina znatno porastao interes za le`i{ta ugljikovodika (osobito plina) netipi~ne le`i{ne litologije. Prou~avanje nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika pretpostavlja sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup sistematiziranju i organiziranju podataka i spoznaja. zasi}enja i efektivnih debljina procijenjeni na temelju analize karota`nih mjerenja. Me|utim. karota`ne korelacije repera i interpretacije litofacijesa. Tijekom rada izra|ene su i grafi~ke interpretacije trenda kompakcije. kvantitativne analize karota`nih mjerenja. . specijalnih postupaka razrade (i istra`ivanja) kao i potreba za uvo|enjem novih tehnologija u proizvodni proces. Tijekom analiza karota`nih podataka uo~ene su odre|ene pote{ko}e i nemogu}nosti to~ne i stru~no prihvatljive procjene tih parametara le`i{ta. CP. BP. reservoir parameters. velja~a – prosinac) u hrvatskom dijelu Panonskog bazena obra|eno je osam podru~ja mogu}eg postojanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. naj~e{}e kao posljedica ograni~avaju}ih mogu}nosti postoje}ih programa interpretacije. [ubi}eva 29. Tako procijenjene potencijalne rezerve ugljikovodika na promatranom prostoru postale su vjerodostojnije i stru~no prihvatljivije. 2006) jesu apsolutna nemogu}nost ekonomi~ne proizvodnje ugljikovodika bez opse`nih stimulativnih zahvata i tretmana le`i{ta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena petrofizikalnih parametara nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika Petrophysical parameters evaluation in unconventional hydrocarbon reservoirs Hrvoje Jur~i} & Sre}ko Mareti} INA-Naftaplin. well logging. osobito rezultata geolo{kog pra}enja.

hr.d.hu. E&P.hr) 4 Geochemist expert. Croatia (lilit. New Technologies and R& D. Considerable difference in organic facies between Lower Pannonian and Middle Miocene sources was indicated by geochemical investigations of rock extracts. Exploration Sector. Nagykanizsa. Lilit Cota3. lots of geophysical and well data were generated. Nagykanizsa.hr. Mónika Kajári2. 79. E&P. Marica Balen3 & Dijana Bigunac3 1 MOL Plc. omjer ugljikovih izotopa. Budafoki u. oleanane. hopane. discovered under the boundary between Lower Pannonian and Middle Miocene sediments.. Tamás Lukács5. Dravska depresija. Results of biomarker analyses show that Lower Pannonian-sourced hydrocarbons have no oleanane. mkajari@mol. and can be characterised by higher values of hopanes to steranes ratio. partly within the framework of INA – MOL cooperation. According to carbon isotope ratios. Hungary (tlukacs@mol.bigunac@ina. based on the latest investigations. Hungary (bgellert@mol.hu) 2 MOL Plc. Middle Miocene. E&P. Exploration and Production. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 275 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Organic facies of Lower Pannonian and Middle Miocene sources in northern flank of Drava basin Organski facijesi donjopanonskih i srednjomiocenskih mati~nih stijena na sjevernom rubu Dravske depresije István Koncz4. indicating no ter- restrial input and the effect of microbially reworked organic matter. [ubi}eva 29. hopane.4. dijana. 8. Nagykanizsa (ikoncz@mol. sterane In the last years intense hydrocarbon exploration occured on the northern flank of Drava Basin. Zagreb. On that occasion. Budapest. In contrast with Lower Pannonian-sourced hydrocarbons.cota@ina. Geological Modelling. generated by highly mature off structure Middle Miocene sources. oleanane. Lower Pannonian-sourced hydrocarbons proved to be isotopically lighter compared to Middle Miocene-sourced ones. Balázs Gellért2. that helped to develop the geological and geochemical knowledge of the area. Drava Basin.hu) 5 MOL Plc. Hydrocarbons reservoired beneath Lower Pannonian source rock in deeper-seated parts have genetic links to Middle Miocene-sourced hydrocarbons. mati~na stijena. Eurasian Exploration Projects Muzeum ter 2/b.hu) Key words: Lower Pannonian.balen@ina. The poster wishes to present our current standpoint about the organic facies of essential source rocks within Drava Depression. source rock. Lower Pannonian source rocks can be considered as seals rather than sources of migrated and accumulated hydrocarbons. Hungary (zsohorvath@mol. Var U.hu) 3 INA Industrija nafte d. Zsolt Horváth1. Middle Miocene-sourced ones indicate the presence of oleanane and much lower values of hopanes to steranes ratio. sterane Klju~ne rije~i: donji panon. marica.. srednji miocen. carbon isotope ratio. .

~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. Primjer jednog takvog procesa je AAA (ANOMALOUS AMPLITUDE ATTENUATION). Usporedba se mo`e vidjeti u slijede}oj Tablici 1. amplituda. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske domene u frekventnu. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabe hardware i software. Tablica 1. vibratori ili zra~ni topovi. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu formacija razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika.276 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. to je bio i te~aj 3D obrade. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjujemo novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. godine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3d Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). obrada. OMEGA OMEGA2 CPU number 1 94 (cluster 37 nodes) CPU model POWER2 XEON CPU speed 66MHz 3. example – Vu~kovec 3d Nina Kova~i}. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. radi pobolj{anja korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) sa ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. 10 000 Zagreb.6GHz HDD 40GB 20TB RAM 512MB 88GB (37 nodes) . Ujedno. metoda koja se temelji na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. Table 1. ali najnaprednije u to vrijeme. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. 2010. [ubi}eva 29. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. godine zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu Vu~kovec 3D uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice potencijalnih le`i{ta. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. i 2010. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. ukloniti ili zamjeniti. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja i kao i najbolji broj tragova za analizu. godine upravo u ININOM centru za obradu gdje se i dan danas podaci obra|uju. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic data. Software 1994. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. 1994. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. amplitude. processing. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno modernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji rezultiraju nekoliko puta pove}anoj brzini obrade i puno ve}em prostoru na discu gdje se nalaze radni podaci.

Nova 3D seizmika preko podru- ~ja Mustadire povr{ine 270 km2 snimljena je 2009. odnosno invertirani debeli Mezozojski bazen sa zna~ajnim otkri}ima ugljikovodika. Palmiridi na jugoistoku granice bloka. Aphamia blok je prekriven gustom mre`om 2D profila (cca 5000 km) snimljenih razli~itih generacija. godine. Prospekti su izdvojeni na osnovu regionalne seizmi~ke interpretacije.4. Homs bazen (debeli slijed mezozojskih sedimenata) 3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 277 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Seizmi~ka interpretacija Aphamia bloka Seismic interpretation of Aphamia Block Branka Krpan INA-Naftaplin. Aphamia Key words: Seismic interpretation. Na {irem podru~ju se nalaze tri glavne tektonske jedinice: 1. rezervoarske i pokrovne stijene. . Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Interpretacija seizmi~kih podataka obuhva}a interpretaciju klju~nih horizonata u smislu mati~ne. 2. 10 000 Zagreb. Geometrija interpretiranih horizonata bi trebala dati op}i pregled geolo{kih doga|anja. Aleppo plato (tanki sloj mezozojskih sedimenata). Aphamia Istra`ni blok Aphamia smje{ten je u centralno-zapadnom dijelu Sirije povr{ine 4350 km2. [ubi}eva 29. Hrvatska Klju~ne rije~i: Seizmi~ka interpretacija.

bu{otine. and ends by thick complex of pelite and alevropelite sediments rich on organic matt (oil shales).0 billion tonnes with average content of organic matter of approximately 20% and with oil content of approximately 10% (LJUBOJEV. The biggest deposits of commercial potential are Aleksinac and Vina-Zubetin. Slika 1. General spreading direction of oil shale seams is north-northwest – south-southeast. 2) is built from clastics and coarse sands. Serbia. Case studies The project N° 17004 (2008) was carried out research in the lokality Subotinac (Aleksinac oil shales deposit).2 to 0. • The upper layer construction bituminous marl stone. Filling of depression and sedimentation of lake were started on the end of Oligocene and on the beginning of Miocene. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is the result of research by the project of the Ministry of Science and Technological Development N° 17004 R. Aleksinac deposit has been explored in more detail compared with other deposits. with thicknesses from 0. Basic geological exploration in Serbia detected 21 deposits (Fig. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. marl stone with intrusion of sandy clay and rarely marly sandstone are located above oil shale seam (Figs. 3. ekolo{ke katastrofe. Figure 1.278 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1) of oil shale with resources of over 4.7 billion tonnes. . 19 210 Bor. Research results Geological research (Projekt No 17004) conducted at the site year 2008/2009 gave the following data: • Layer thickness oil shale seam contains thin coal seams. Zeleni bulevar 35. 4). ecological disaster. 2009).8 m. Aleksinac oil shales deposit was created in lake environment. • Research sites Subotinac in other segments are in progress. its origin is linked with Paleogene time. Polo`aj naftnih {ejlova u Srbiji. Some of the results of this collaboration are presented in this paper. with reserves close to 2. Locations of oil shale deposits in Serbia. The terrain (Fig. continental clastic deposits Klju~ne rije~i: kredne jedinice. drillholes. Vesna Ljubojev & Milenko Ljubojev Mining and Metallurgy Institute. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 New study of Aleksinac oil shale Nova studija naftnih {ejlova Aleksinca Sla|ana Krsti}. Oil shale in these deposits is of various qualities and oil content. • Oil shale is the upper part mainly without dirt intrusions is of better quality (contains mostly 12 to 14% of oil)..

Bituminous sandstone II N. Bor. Profile of Aleksinac oil shale deposit. (2009): Izve{taj mikroskopskih ispitivanja uljnih {kriljaca sa lokaliteta Subotinac (kod Aleksinca). Slika 2. Bituminozni pje{~enjak II N. 10x REFERENCE LJUBOJEV.– Institut rudarstva i metalurgije. N°17004 (2008): Projekat Ministarstva za nauku i tehnolo{ki razvoj . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 279 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2.4. Bituminous marl stone +N. 10x Slika 4. pru`anje 246°–66°. Bituminozni lapor +N. 10x Figure 4. directed in 246°–66°. V. Figure 3. Profil kroz naftne {ejlove Aleksinca. 10x Slika 3.

Annamaria. Ivana.R. The application of the seismic anomalies in the interpretation of several gas fields situated in the Ivana and Aiza Laura 3D seismic volumes is presented in this paper. Ika. Marica and Vesna gas fields where Pleistocene age sandstones are gas bearing and to Ika gas field where the gas is found in Mesozoic carbonates.. dim spot. They are results of changes in acoustic properties caused by lithology.kukavica@ina. 101–115. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic anomalies in the north Adriatic offshore Seizmi~ke anomalije u sjeverno-jadranskom podmorju Vladislava Kukavica & Bogomil Parlov INA-Naftaplin. Although the presence of anomalies in seismic data can be caused by other reasons than hydrocarbon accumulation. Based on integration of available gravimetric. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. [ubi}eva 29. REFERENCES BROWN. absorption. saturation. U: Zbornik radova I: Simpozij “Kompleksna naftno-geolo{ka problematika podmorja i priobalnih dijelova Jadranskog mora”. seizmi~ke anomalije Seismic anomalies represent irregularities or deviations in seismic data.– AAPG Memoir. Although some of the anomalies in the Adriatic offshore data produce disturbances making seismic interpretation more difficult. Bo`ica. gas fields. porosity. During 1996 and 1997 the North Adriatic exploration area was covered by 3D seismic. . they can be considered as direct hydrocarbon indicators (DHI’s).hr) Key words: Adriatic off-shore. J. age and local environment (BROWN. Seismic anomalies noticed in the 2D Adriatic offshore seismic profiles (recorded during 1970-ties and 80-ties) were used for “direct” gas detection (\URASEK & KRI@. bogomil. 540 p. 42..280 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatska (vladislava. Described examples refer to Ana. Katarina. S. The main characteristics of the recorded seismic data are frequent appearances of anomalies such as pull down. (1981): Sada{nji status “direktnog” otkrivanja plinskih le`i{ta u Jugoslaviji. Irina.parlov@ina. depth. plinska polja. 1981). 2004). phase change etc. seismic anomalies Klju~ne rije~i: jadransko podmorje. bright spot. definition of spatial gas saturation or recognition of the top of the structure. 10 000 Zagreb. Ida.hr. most of them provide useful information and are frequently used for reservoir detection. Tulsa-Oklahoma. 6th ed. & KRI@. A. \URASEK. (2004): Interpretation of Three-Dimensional Seismic Data. magnetometric and 2D seismic data first exploratory wells located in the Adriatic offshore identified gas accumulations. Split.

U prvoj skupini pojedina~na debljina iznosi prosje~no 1–2 metra. Prema talijanskoj nomenklaturi pliocenski sedimenti pripadaju formaciji Santerno. Bo`ica Field. a na~injena je 1 bu{otina. Quaternary. sands. 2009). Prva koja su imenovana kao “serija I” (njih 11). polje Bo`ica.4. Tijekom mla|ega pleistocena i holocena delta rijeke Po se kontinuirano povla~ila prema zapadu. pijesci. zahvaljuju}i glacijalima i padu globalne morske razine (Sl. a bilo je uglavnom hemipelagi~ko s rijetkim prodorima sitnozrnatih turbidita (slika 2. No. Smje{taj polja Bo`ica. 2001). 845. iz usporedbe obalna linija u anti~koj i dana{njoj Ravenni). 1996) izra~unata je prostorna autokorelacija poroznosti (do- . o kojima je objavljen niz radova (ASSERTO et al. koje su obuhvatile cijelu le`i{nu seriju. PANNATIER. a poroznosti manje. zna~ajnija delta rijeke Po stvorena je tek u pleistocenu pa su tada i njezini sedimenti obilniji u Sjevernom Jadranu. Prepoznato je ~ak 13 le`i{ta (***SKUPINA AUTORA.21 m. a poroznost oko 25 %. Padska depresija Key words: gas. Variogramima (programom Variowin 2. desno)..62– Slika 1. \UREKOVI] et al. Pleistocenska le`i{ta izgra|ena su od pijesaka i siltova poroznosti ve}e od 20 %. Pleistocenski sedimenti tako|er ~esto diskordantno nalije`u na pliocenske. {to traje jo{ i danas (npr. dok pleistocenski fm. depression of river Po Polje Bo`ica smje{teno je (Sl. Vrijednosti poroznosti u izolatorskim stijenama prosje~no su tek nekoliko postotaka manje negoli u le`i{tima. Pjeskoviti pliocenski i pleistocenski sedimenti uglavnom su turbiditnog i deltnog podrijetla. Talo`enje u pliocenu se odvijalo u marinskom prostoru na bazenskoj padini i ravnici. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 281 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Promjena talo`nih uvjeta kvartarnih pje{~anih le`i{ta plina u polju Bo`ica. kvartar.. Pliocensko-kvartarni sedimenti diskordantno su talo`eni na podinske karbonate mezozojske starosti. koji su imali ulogu izdignutoga paleoreljefa va`noga u nastanku nasljednih struktura. Figure 1. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. 1) u podru~ju Sjevernoga Jadrana uz niz drugih hrvatskih plinskih polja. [ubi}eva 29. oko 23 %. dok je u pleistocenu ona bila u prostoru paleodelte (prodelte) rijeke Po i plitkoga mora ~ija je povr{ina znatno reducirana. 10 000 Zagreb. Struktura polja pribli`ne je veli~ine 8´1 km. Croatia Tomislav Malvi}1. depression of river Po. Zbog ~esto bo~ne promjene facijesa. Seizmi~ki su interpretirani sedimenti kvartarne i pliocenske starosti te vr{nog dijela stijena mezozojske podine. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. 1). dok polje Bo`ica predstavlja satelitsku strukturu polja Ivana (Sl. Hrvatska Changing of depositional environment of Quaternary sandy gas reservoirs.21. Ravenna (gornji pleistocen). Sedimentacija je tijekom pliocena i kvartara bila razli~ita. ~ije je podrijetlo najve}im dijelom hemipelagi~ko (dominacija glinovitih lapora). no sva su smje{tena u pleistocenskim naslagama na dubinama 769. pru`anja SZ-JI. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. U drugoj skupini debljine su ve}e. 10 000 Zagreb.. Prema prosje~noj debljini i poroznosti le`i{ta se mogu podijeliti u dvije skupine. U hrvatskoj litostratigrafskoj nomenklaturi pliocenskokvartarni slijed pripada formaciji Susak. Pierottijeva 6. 1998. a razdvojenih glinovitim pijescima i siltovima te vrlo rijetko glinama. lijevo). Bo`ica Field. oko 5 metara. Location of the Bo`ica Field. izdignuta paleoreljefa te kompresijske tektonike zamke su klasificirane kao strukturno-stratigrafske. Carola (srednji) i fm. zbog izdizanja Alpi i Apenina tijekom pliocena. 1998. a druga kao “serija II” (2 le`i{ta). 2. Hrvatska Klju~ne rije~i: plin. no zbog male debljine interpretirane su samo krovine 4 od njih. KRPAN et al. Ve}ina polja smje{tena je vrlo blizu crte razgrani~enja s Italijom. slabo konsolidiranih. Padska depresija.2 & Davorin Bali}1 1 2 INA-Naftaplin.

\UREKOVI]. C. New York. tj. Y. Figure 2. J. & MAGNI. dok su ostala znatno tanja (1–2 metra) te ispod dosega toga le`i{ta. & VOLPI. a odstupanje 0.. ***SKUPINA AUTORA (2009): Bo`ica Gas Field – reservoir study. \UREKOVI]. aritmeti~ka sredina i medijan). Zagreb. Drugo “le`i{te 2/II” ima debljinu karakteristi~nu za tu seriju. Talo`ne sredine u pliocenu i kvartaru bile su razli~ite. Unutar njih postoji prostorna zavisnost (korelacija) svih podataka poroznosti. pa su malih debljina i bogata siltnom i glinovitom komponentom. production scenarios and economic evaluation of gas prospects in the Northern Adriatic Sea. 241–258. M. & PARLOV.. 38 podataka).282 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. L. (1998): 3D seismic interpretation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. pje{~enja~ka le`i{ta polja Bo`ica pripadaju nizu pliocensko-pleistocenskih slojeva otkrivenih u sjevernojadranskim poljima. Variogramski parametri su sljede}i: (a) za mla|e “le`i{te 8/I” aproksimacija je na~injena eksponencijalnim modelom.. KRPAN. KRPAN.. Adriatic Sea in Pliocene & Quaternary bivene karota`om svakih 25 cm) za odabrana dva le`i{ta. 337–351. B. M. Dolazi do promjene udjela silta i gline pa se analizirane serije II i I mogu usporediti s promjenama talo`ina u turbiditnim sekvencama Tb-c u Tc-d. 213–230. R. zbog promjena razine mora i pomicanja ~ela delte rijeke Po. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 8/I“.56 te odstupanje 0. RUVO. CERRO.– Springer-Verlag. M. L. PONTIGGIA. Zaklju~no. Relativno veliko odstupanje (preko 30 % praga) ukazuje na niz glinovitih ili siltnih proslojaka. 34 podatka) te 2. (b) za starije “le`i{te 2/II” upotrijebljen je eksponencijalni model uz doseg 0.36. SAVINO.– Nafta. (1998): Geological modelling and petrophysical characterisation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. serije. 7/8. B. Prodori sitnozrnatih turbiditnih sekvencija bili su rijetki zbog udaljenosti U kvartaru to postaje slatkovodnobraki~na sredina s talo`enjem fluvijalnih sedimenata rijeke Po mehanizmima delti. 11. prodelti i turbiditnih struja. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis in 2D. le`i{te I. OGIP estimation. R. Upravo u kvartaru. Jadransko more u pliocenu i kvartaru. 91.– INA-Naftaplin.– Nafta. Malo odstupanje ukazuje na relativno sli~ne vrijednosti bliskih podataka.. Relativno mali doseg ukazuje na malu prostornu korelaciju jer “lokalna” varijanca brzo dosti`e ukupnu pa nema potrebe promatrati manje slojeve unutar le`i{ta kao zasebne cjeline sa svojim zasebnim statisti~kim parametrima (minimum. Ve}i doseg i odstupanje kod “le`i{ta 8/I” promatrani su zajedno s ~injenicom da je to najdeblje le`i{te I. To su 8. JELI]-BALTA. glavni talo`ni kanali pomicali su se u prostoru. U pliocenu je vladala marinska sredina s talo`enjem glinovitih lapora i karbonata na bazenskoj padini i ravnici. (2001): Geological risk analysis. Tako su povla~enjem delte prema kraju pleistocena brojna tanja pje{~ana le`i{ta rezultat tek zavr{nih klasti~nih talo`ina iz turbiditne Bouma sekvence. Croatia. M. LITERATURA ASSERTO. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 2/II.. maksimum.06. 7/8. M. Standardizirani teorijski variogrami odabrani su kako bi se jednostavno usporedila odstupanja i dosezi za oba le`i{ta.15.. arhiva tvrtke. PANNATIER. . doseg je 1. le`i{te II. litolo{ku sli- ~nost cijeloga le`i{ta bez izrazitih nepropusnih proslojaka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. Croatia. koji le`i{te dijele na niz slojeva debljine oko 1 m.– Nafta.

lithofacies model was adopted for the cells penetrated by wells. Savska depresija. strukturni model.. structural model. (2003): One-dimensional variogram and statistical analysis in reservoir units of the Bjelovar sag. The field structure is anticline striking NW-SE.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 283 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Lithofacies and petrophysical model of Miocene sandstone Gama series reservoirs on @utica Field. vertical and horizontal direction. 11–20%.. There is significant difference between new structural model and the former one. In the first phase. Different methods of distribution were examined and SGS provide the greatest degree of coincidence between original and modelled data. Gama2 and Gama5 are on depth ranging between –1800 and –2100 mssl. – Nafta. However. Sava Depression. Croatia Key words: @utica oil/gas field. For the modelling purposes. structural modelling should be preceded by detailed 3D seismic interpretation in order to get more reliable structural-tectonic framework. 3D static model was constructed in the context of ongoing EOR project and represent input for numerical simulation of production history as well as future tertiary oil production supported by CO2 injection. litofacijes. all the faults were considered vertical what was acceptable for 300 m thick reservoir section. According to the lithostratigraphic determination. In this way porosity data upscaled on well locations were distributed more precisely and with better control in both. Lithofacies model of each reservoir was used as bias in the process of statistical variogram analysis of porosity data. Three different lithofacies were recognized according to porosity classes (0–10%. 2010). siltstones and marls. Hrvatska Marin Miro{evi} & Renata Vida~ek INA dd. The offset of channel axis in the case of different reservoirs is also visible although the general direction was N-S to NW-SE. The isopach maps of each reservoir enabled clear delineation of main turbidite channel body’s 0. Gama reservoirs are the part of Upper Pannonian sedimentary complex characterized by series of turbiditic events deposited in brackish to fresh water (SAFTI] et al. in the case of full-field static model construction. Even not supported by 3D seismic interpretation. petrofizikalni model New structural model of Gama series reservoirs on northern part of @utica oil&gas field provided structural framework for detailed petrophysical modelling. lithofacies. . The main reasons were significant differences in oil/water contacts observed on different parts of the field and impossibility to interpret them as a consequence of spatial lithological variations. Layering in 3D model was defined respecting parameters obtained by vertical variogram analysis of porosity data at well locations. Investigated oil bearing reservoirs Gama1. Statistical variogram (MALVI]. The uplifted block was additionally disintegrated by a set of normal faults approximately perpendicular to the main strike-slip ones. 267–274.5 to 1 sqkm wide. the presence of fault tectonics was introduced respecting also lithological heterogeneity. 54/7–8. Croatia. delineated on the SW and NE side by main strike-slip faults along which a subsequent uplifting associated with compressional events occurred. 2003. based on core analysis and quantitative log analysis data. Initial water saturation strongly depends on porosity. VRBANAC et al. and the overbank-levee facies. The main objective of performed petrophysical modelling was to provide detailed characterisation of observed spatial and vertical heterogeneities. Croatia Litofacijesno-petrofizikalni model miocenskih pje{~enja~kih le`i{ta gama serije polja @utica. Gross thicknesses of particular reservoir within the main sandstone body amounts up to 60 meters. The vertical displacement indicated by well data is from 0 up to 50 meters. Quartz dominates in petrographic composition while the rest is composed of rock fragments. Lithologically. reservoirs belong to Iva Sandstone Member. REFERENCES MALVI] T. 2003) analysis was then performed in order to acquire input parameters for spatial lithofacies distribution using Sequential Gaussian Simulator. The traps are of structural-stratigraphic type. it was calculated using mathematical relation between water saturation coming from log analysis and height above oil/water contact for each lithofacies respectively. they are represented by alteration of fine to middle-grained sandstones. >20%) observed on histogram of porosity from well log analysis. 10 000 Zagreb.4. [ubi}eva 29. including all the reservoir series. petrophysical model Klju~ne rije~i: naftno plinsko polje @utica. Naftaplin. Therefore.

Source Rocks and Hydrocarbon Reservoirs in the SW Part of the Pannonian Basin (Northern Croatia and South-Western Hungary). VELI]. SZTANO. Zagreb.. 61/1. . JUHASZ. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 SAFTI]. 101–122.– Geologia Croatica. G.. (2010): Sedimentation of deep-water turbidites in the SW part of the Panonian Basin – Geologica Carpathica.284 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. VRBANAC. & MALVI]. 56/1.. (2003): Tertiary Subsurface Facies. J. O. 55–69. VELI]. T.. & IVKOVI]. @. J. B. B.

Preduvjet za definiranje takvih zamki ~ini utvr|ivanje paleookoli{a. Za potrebe rekonstrukcije paleookoli{a integrirani su bu{otinski podaci s polja i seizmi~ki atributi s neizbu{enog podru~ja. seismic attributes Podru~je obuhva}eno ovim radom pripada Dravskoj depresiji koja je smje{tena na jugozapadnom rubu hrvatskog dijela Panonskog bazena. egzistirali su vapnena~ki biokalkareniti talo`eni u uvjetima visoke energije pod utjecajem plima i valova. Stratigrafske zamke naj~e{}e se pronalaze slu~ajno. Na osnovi interpretacije karata seizmi~kih atributa i okolnih bu{otinskih podataka do{lo se do zaklju~ka o postojanju razli~itih facijesa u isto vrijeme. na podru~ju polja Molvi kao i sjeveroisto~no od podru~ja analiziranog atributima nalazili su se otoci ~iji su sedimenti predstavljali izvori{ni materijal za deltne sedimente (kvarciti. Glavna plinsko-kondenzatna polja u ovom dijelu Dravske depresije predstavljaju Molve. trenda rasprostiranja postoje}ih sedimentnih tijela. Sustavnim promatranjem razli~itih prikaza seizmi~kih atributa te analizom okolnih bu{otina mogu}e je definirati paleookoli{ i pretpostaviti facijese. “Duboka Drava” predstavlja dio Panonskog bazena visokog stupnja istra`enosti {to se ti~e strukturnih zamki. [ubi}eva 29. 10 000 Zagreb. U jugozapadnom dijelu egzistirao je dubokomorski facijes zastupljen turbiditnim sedimentima. seizmi~ki atributi Key words: paleoenvironment interpretation. Mnoge naftne provincije ve} su dosegnule maksimum naftnih rezervi iz strukturnih zamki te se poseban trud ula`e u traganje za stratigrafskim zamkama. zagrebenskih sedimenata u sredi{njem te dubokomorskih u jugozapadnom dijelu. Hrvatska Klju~ne rije~i: interpretacija paleookoli{a. Na rubnom dijelu polja Molvi. [ubi}eva 29. Hrvatska INA-Naftaplin. pretpostavka je da su mogu}e akumulacije ugljikovodika u postoje}im stratigrafskim zamkama. dok u sjeveroisto~nom dijelu nalazimo sedimente aluvijalne lepeze zastupljene krupno i sitnozrnatim bre~okonglomeratima u proksimalnom i sredi{njem dijelu te sitnozrnastim pijescima i muljevitim vapnencima u proksimalnom dijelu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 285 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija paleookoli{a primjenom seizmi~kih atributa Paleoenvironment interpretation using seismic attributes Nata{a Nastasi}1 & Josip Bubni}2 1 2 INA-Naftaplin. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. S obzirom na sve elemente. paralelno pru`anju strukture. S obzirom na visoku istra`enost strukturnih zamki i sve ve}e zahtjeve naftne industrije neophodno je istra`ivati potencijalne stratigrafske zamke definiranjem paleookoli{a. a putovi migracije su omogu}eni du` rasjeda i direktno iz mati~nih stijena u potencijalne kolektore.4. 10 000 Zagreb. Ino poslovne jedinice-Naftaplin. predvi|anje litologije tih tijela te njihovo pronala`enje u prostoru. . a ne sustavnim traganjem za njima. Geokemijski gledano nalazi se u blizini dobrih mati~nih stijena koje generiraju plin i kondenzat. Pokrovni sedimenti su izvrsno razvijeni na cijelom podru~ju i zastupljeni su vapnena~kim laporima sarmatske starosti. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti potragom za stratigrafskim zamkama. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti kori{tenjem starih metoda na nove na~ine te kombiniranjem istih. Razvojem 3D seizmike i sve manjim mogu}nostima za pronala`enje strukturnih zamki sve se ve}i zna~aj pridaje potra`nji za stratigrafskim zamkama. mezozojski karbonati). To je podru~je na kojem je jedini element kojim raspola`emo snimljena 3D seizmika i samo na osnovi interpretacije je nemogu}e predvidjeti paleookoli{. Na osnovu interpretacije na~injen je model koji prikazuje istovremeno postojanje sedimenata aluvijalne lepeze u sjeveroisto~nom dijelu. U`e podru~je istra`ivanja obuhva}a dio sjeveroisto~no od polja Molve gdje je glavni element za utvr|ivanje okoli{a 3D seizmika u kombinaciji sa seizmi~kim atributima. U u`em smislu pripada sjevernoj zoni depresije nazvanoj “duboka Drava”. {kriljavci. Kalinovac i Stari Gradac.U tom dijelu smje{tena su velika plinsko-kondezatna polja i nekoliko manjih naftnih polja. Promatran je vremenski interval ispod regionalnog markera Rs7 (krovina Moslava~ka Gora Formacije).

i. mostly due to low density of seismic lines. The Moghan-2 block is situated in the northwestern Iran. The area is found to be promising according to structural setting favorable for hydrocarbon reservoirs. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic interpretation of the Moghan-2 block (Iran) Seizmi~ka interpretacija Moghan-2 bloka (Iran) Nata{a Nastasi} & Josip Husnjak INA-Naftaplin. It covers 3230 km2. Germi Area. 2D seismic data are separated in two seismically detached areas: northern part. For the purpose of time-depth conversion velocity check shot data from only one well was used. Croatia Key words: seismic interpretation. in meaning of petroleum provinces it belongs to the western part of the South Caspian Basin.e. In terms of tectonic the Moghan Basin represents a part of the complex Talysh-Lesser Caucasus orogenic belt on the southern margin of the Kura Basin. Regional network of seismic lines is influenced by complex tectonics. including tectonic styles. Structural interpretation confirmed existence of many structural traps in the area. Moghan-2 block Klju~ne rije~i: interpretacija seizmike.e. According to seismic interpretation numerous structural features are delineated. . Moghan-2 blok Description: All the data were collected and interpreted in cooperation with the National Iranian Oil Company (NIOC). The geology. i. There are also found difficulties in linking of well and seismic data. two-time maps were converted into a depth domain and structural maps were created. In the northern part 6 two-time horizons were interpreted and in the southern 4 horizons. After the interpretation. Geology & Reservoir Menagement Sector. Conclusion: 2D seismic data were of relatively good quality for the interpretation. [ubi}eva 29. Regional interpretation defined geometry and depth of horizons. i. Moghan Plain area and southern part. Stratigraphic traps would be hardly observed. but has better quality of reprocessed seismic lines. The Moghan Basin is situated in the northern part of collision zone between Eurasian and Arabian tectonic plates. of Iran was highly influenced by geological settings and events though history of the Tethyan region (Palaeotethys). Structural traps are observed as primary targets.e.286 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. For the purpose of geological-geophysical study seismic interpretation of 894 km of 2D seismic lines was performed. 10 000 Zagreb. In the Moghan Plain five wells showed good correlation for the interpretation of seismic data while in the Germi Area well data unfortunately were not available and it is why seismic interpretation was performed only partially.

Geological profile with detail pinch out Carola formation to O. pleistocene. tj. [ubi}eva 29. plin se nalazi u podru~ju isklinjenja tankih pje{~anih slojeva na pliocenske lapore formacije O. kao kod klasi~nih pje{~anih slojeva metarskih debljina. Vlatka Vani~ek. Northern Adriatic Najnovija istra`ivanja na podru~ju Sjevernog Jadrana ukazuju na dobar plinski potencijal tankih pje{~anih slojeva. turbiditic sequence. Svaki turbiditni slijed. te je njihova procjena bila ote`ana. Istra`ivanja su u kona~nici i potvr|ena otkrivenim plinskim zasi}enjima u tankim pje{~anim slojevima te su stoga dokazala da takvi slojevi mogu biti ne samo sporedni. Slika 1.4. SD Istra`ivanje i proiz. a tako|er se ne uo~avaju na seizmici kao pove}anje seizmi~ke amplitude. Figure 1. U radu su prou~avani tanki slojevi na podru~ju plinskog polja Ivana (sjeverozapadni dio Jadranskog podmorja. te sami pje{~ani slojevi. a njihovo talo`enje te povijest pomicanja svakog slijede}eg sedimentnog slijeda i zapunjavanje mogu se dobro pratiti du` cijelog sjevernog dijela jadranskog bazena. Santerno. Dra`en Parlov. a poznavanje paleogeografije i talo`nih uvjeta od znatne je pomo}i. danas postoje karota`na mjerenja visoke vertikalne razlu~ivosti. pokazali su dobre rezervoarske karakteristike dijela pojedi- nih intervala u istra`ivanom sedimentnom slijedu. (“bright spot”).. koji se mo`e razlu~iti na karota`nim dijagramima. Mati~nu stijenu ~ine hemipelagi~ke naslage.d. Hrvatska Klju~ne rije~i: tanki pje{~ani slojevi. koja ih uspje{no bilje`e. Dina Zopf. 60 km jugozapadno od Pule) koji pripadaju pleistocenskim formacijama Carola i Porto Garibaldi odnosno formaciji Susak (Sl. Takvi slojevi zasi}eni plinom nisu bili “vidljivi” na starim EK dijagramima zbog male vertikalne razlu~ivosti sondi. Izmjereni parametri propusnosti i poroznosti na jezgrama te rezultati dobiveni tijekom hidrodinamskih mjerenja. Santerno u smjeru sjeveroistoka. Santerno formation. Geolo{ki profil s detaljnim prikazom polo`aja isklinjenja slojeva formacije Carola na formaciju O. Sjeverni Jadran Key words: thin layers. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 287 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tanki pje{~ani slojevi distalnih dijelova mutnih struja na podru~ju Sjevernog Jadrana Thin layers of turbiditic sequence distal part on Northern Adriatic area Bogomil Parlov. nafte i plina. 10 000 Zagreb. talozi mutnih struja. ima i svoje pripadaju}e distalne dijelove. No. 1). Nevenka Romani} Kristensen & Tomislav Krsnik INA d. Navedeni slojevi sastavljeni su od sitnozrnastog pijeska i silta debljine od 1 mm do 30 cm. Zamke su stratigrafskog tipa. . Ti slojevi predstavljaju distalne dijelove turbiditnih slijedova materijala koje je u Jadranski bazen unosila rijeka Po. pleistocen. nego i glavni cilj istra`ivanja.

nadtlak i izostanak kontakta plina i vode (NAIK. Petroleum Technology. example of Drava and Mura Depressions Ana Pintar. 25–34. NAIK.. (1966): Application of drilling performance data to overpressure detection. [ubi}eva 29. Dravska i Murska depresija Key words: D-exponent. (1996): Source rocks and hydrocarbon accumulations in the Mura depression. nekonvencionalna le`i{ta. 100–104.C. usporedba nadpritisnutne zone i zone normalnog hidrostatskog tlaka te obja{njenje kako se D-eksponent dobiva i od ~ega se sve sastoji.288 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. slaba propusnost.– J. EATON. B. & DRAGA[. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Nadtlak odre|en D-eksponentom kao kriterij determiniranja nekonvencionalnih le`i{ta na primjeru Dravske i Murske depresije Overpressure determined by D-exponent as criteria for determination of unconventional reservoirs. EATON. G. V. 2005). (1972): Graphical method predicts geopressures worldwide. njegova istro{enost te specifi~na te`ina isplake.A. Stjepan Trogrli} & Vesna @u`ul INA-Naftaplin. osnovni su kriteriji koji su upotrijebljeni u na{oj analizi. Tight Gas Sands) i lapore s plinskim zasi}enjem (engl. Lapore s plinskim zasi}enjem djelomi~no sa~injavaju mati~ne stijene sjeverozapadnog dijela Panonskog bazena (BARI] et al.R.J. optere}enje na dlijeto. 1972) kao {to su brzina napretka bu{enja.. Kako nisu ra|ene nove bu{otine za potrebe istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta. & SHIRLEY. LITERATURA BARI]. nekonvencionalna predstavljaju cijele stratigrafske serije s izmjenama slojeva razli~itih karakteristika i stoga imaju veliki volumen rasprostiranja. unconventional reservoirs. Plinsko zasi}enja. Zagreb. JORDEN J. Gas Shales). G. Tijekom izrade kanala bu{otine u sklopu geolo{kog pra}enja te u svrhu predvi|anja parametara gradijenta tlaka koristi se metoda D-eksponenta u sklopu ra~unalnih programa TDC laboratorija. . analiza se morala bazirati na postoje}im podacima dobivenim raznim ispitivanjima konvencionalnih le`i{ta. Hrvatska Klju~ne rije~i: D-eksponent.– World Oil. Drava and Mura Depressions Sve ve}a potreba u svijetu za naftom i prirodnim plinom dovela je do istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. M. O. overpressure. Kod nas istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta usmjerena su na podru~je Dravskog i Murskog bazena na guste slabo propusne pje{~enjake zasi}ene plinom (engl. 1966. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. Ista je kori{tena u na{oj analizi u cilju odre|ivanja nadpritisnutih podru~ja. Glavni kriteriji koji definiraju nekonvencionalna le`i{ta su male propusnosti i niski porozitet te je zato potrebna velika stimulacija u postizanju zadovoljavaju}eg iscrpka. 10 000 Zagreb. 47/1. 7/76. BRITVI]. Metoda D-eksponenta sa~injava ekstrapolaciju bu{a}ih parametara (JORDEN & SHIRLEY. U ovom radu (posteru) prikazat }e se va`nost D-eksponenta (kao pokazatelj osnovnih le`i{nih uvjeta) u odre|ivanju nadtlaka. 1387–1394.– Nafta. Za razliku od konvencionalnih. nadtlak. Republic of Croatia. 1996). (2005): Tight Gas Reservoirs – An Unconventional Natural Energy Source for the Future.

Plinske pojave kao i dotok plina dobivenog hidrodinamskim mjerenjima vezen je uz prirodni pukotinski sistem. gusti plinonosni pje{~enjak. Karakteristi~no za nekonvencionalna le`i{ta je postojanje velikih geolo{kih rezervi.1 10–15 m2. u prvoj fazi tj.d. prije pada tlaka. Mogu}nost ostvarenja ekonomske proizvodnje plina (SCHMOKER. manja od 0. Lovin~i}eva b. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Nedostatak je u ~injenici da se le`i{ta nalaze na znatno ve}im dubinama. 10 002 Zagreb. Prednost miocenskih nekonvencionalnih le`i{ta plina Panonskog bazena u usporedbi s silursko-devonskim u Sjevernoj Americi o~ituje se u ~injenici da ovdje i neznatne propusnosti stijene omogu}uju dotok.. slabo propusnih pje{~enjaka te metana vezanog uz ugljene slojeve. Interpretacijom razvijenih krivulja porasta slojnog tlaka potvr|eno je postojanje dvostruke poroznosti.. u ve}em broju bu{otina. a time i znatno nepovoljnijim tla~nim i temperaturnim uvjetima {to ima za posljedicu visoku cijenu . Predvi|a se da }e za daljnjih deset godina nekonvencionalna le`i{ta postati glavni izvor u ukupnoj proizvodnji plina u SAD-u. Predmet istra`ivanja su dva tipa nekonvencionalnih le`i{ta: gusti. Karakteristika rezultata dobivenih hidrodinamskim mjerenjima je nagli pad tlaka. horizontalne bu{otine ili snopa horizontalnih bu{otina (HOLDITCH. Hrvatska INA d.d. slabopropusni plinonosni pje{~enjaci i plinonosni {ejl donje do gornje miocenske starosti koji se nalaze u uvjetima znatnog nadtlaka.. U SZ dijelu Dravske potoline i sjevernom dijelu Murske potoline geokemijskim analizama dokazano je postojanje mati~nih stijena koje su u fazi generiranja plina.14 10–15 m2 Tijekom bu{enja plinskom karota`om utvr|ene su intenzivne pojave plina. Tamara Troskot-^orbi}2.. Nada Krklec1. ekonomskih koli~ina (dokazano hidrodinamskim mjerenjima u SZ dijelu Dravske i sjevernom dijelu Murske potoline). SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina.b. 2007) i brzi pad proizvodnje bu{otine (90 % pada proizvodnje doga|a se u prvoj godini). tight gas sandstone. 2002) iz nekonvencionalnih le`i{ta u Hrvatskoj prvenstveno je vezana uz Dravsku i Mursku potolinu. Gusti plinonosni pje{~enjaci utvr|eni su u {irem podru~ju u odnosu na plinonosne {ejlove. 10 000 Zagreb. kompaktni lapori. Sjeverozapadni dio Dravske potoline i sjeverni dio Murske potoline je od posebnog interesa zbog zasi}enja suhim plinom {to je potvr|eno ispitivanjem bu{otina te analizom i modelom zrelosti mati~nih stijena.4. Plinonosni {ejl podrazumjeva tip nekonvencionalnog le`i{ta u mati~noj stijeni tj. ali uz nizak koeficijent iscrpka (HOLDITCH at al.(slu~aj gustih plinonosnih pje{~enjaka u podru~ju Koprivni~ki Bregi). gas shale. Propusnost matriksa je manja od 0. siltiti. Krivulja porasta slojnog tlaka naj~e{}e ne omogu}ava ekstrapolaciju odnosno odredbu inicijalnog slojnog tlaka. To su vrlo slabo propu- sni donje do gornje miocenski pje{~enjaci u izmjeni s pelitnim sekvencama. te`i{te u razvoju nove tehnologije pomaknuto je na tehnologiju koja se koristi u istra`ivanju i proizvodnji iz nekonvencionalnih le`i{ta. Temeljeno na kriterijima koji odre|uju nekonvencionalno le`i{te plina i strukturno-geolo{kim karakteristikama. Prema konstataciji vode}ih tvrtki za tehnologiju. planiranje i izvo|enje radova. [ubi}eva 29. Srednja vrijednost propusnosti matriksa stijene je. plinonosni {ejl. a na nekoliko bu{otina iz tih intervala ispitivanjem je ostvaren obiman dotok plina uz tipi~ni brzi pad tlaka. Nekonvencionalna le`i{ta u Europi u zadnjih nekoliko godina su u intenzivnoj fazi istra`ivanja pri ~emu su plinonosni {ejlovi naj~e{}i cilj istra`ivanja. donje miocenske starosti. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. Proizvodnja plina iz nekonvencionalnih le`i{ta ve} du`e vremena je u velikom zamahu u SAD-u gdje se vi{e od 43% ukupne proizvodnje plina ostvaruje iz silurskih i devonskih plinonosnih {ejlova i gustih. Kre{imir Krizmani}2 & Alan Mavar1 1 2 INA d. pelitnim sedimentima: muljnjaci (TI[LJAR. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 289 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Potencijal nekonvencionalnih le`i{ta plina u hrvatskom dijelu panonskog bazena Unconventional gas potential in the Croatian part of the Pannonian Basin Arso Putnikovi}1. 1994). source rock Nekonvencionalna le`i{ta plina predstavljaju veoma slabo propusne stijene zasi}ene plinom iz kojih nije mogu}e ostvariti proizvodnju bez primjene masovnog hidrauli~kog frakturiranja. 2006). mati~na stijena Key words: unconventional reservoirs. izdvojeno je osam podru~ja unutra Dravske potoline te jedno podru~je u Murskoj potolini unutar kojih postoje stroge indikacije za mogu}nost proizvodnje plina kori{tenjem nekonvencionalne tehnologije.

86/11.A.. LITERATURA HOLDITCH. June 2006. SCHMOKER. S. & LEE. (2006): Tight Gas Sands. 86–93. J. HOLDITCH.– AAPG Bull.(2002): Resource-assessment perspectives for unconventional gas systems. K. odnosno nije mogu}e izra~unati ekonomi~nosti projekta.– Working document of the NPC Global Oil & Gas Study. USA. .A.– JPT. Tehni~ki manjak je {to u sada{njem trenutku ne postoji pilot bu{otina koja daje odgovor na podatnost stijene hidrauli~kom frakturiranju. 1993–1999. Zagreb. J..290 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1–52.. TI[LJAR. 149–154. te podatke o proizvodnim mogu}nostima bu{otine.W. K.– [kolska knjiga. (2007): Unconventional Gas reservoirs – Tight Gas. (1994): Sedimentne stijene. S. Coal Seams and Shales. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 bu{otine. PERRY.

11 16. clayey carbonates and marls with abundance of carbonaceous plant debris.19 AREA % 9. what is 60% of the total cored interval. Field Engineering & Operations Sector.m 0.71 1445 6.49 13.83 13.63 7.19 94074.80 17.39 436649.4.6a 3.10 17.fazna analiza porozimetar .44 9.79 4545297.62 9.e.43 7. 10 002 Zagreb.12 11.22 16.57 19.75 5.35 7.59 18.m 0.42 330670.5 8.35 6.59 357687.39 AREA % 6.43 149029.58 18.63 15.95 3. Phase analysis (Okoli-24) Tablica 1.86 286710.83 84510.81 11.44 116726.6 3.d.m 0.51 6.m 0. 50 km south-east of the capital Zagreb.m 0.m 0.06 1563 11. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 291 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena fazne analize kod mjerenja poroziteta Implementation of the image phase analysis for porosity measurements Nevenka Ra{kaj.75 3. okoli{ talo`enja.15 10.72 305873.49 20.28 150752. Table 1. Zdenka Barbi} & Adaleta Perkovi} 1 INA – Industrija nafte d. porosimeter.22 118227.84 124456.36 104700.m 0.65 PHASE 1: Phase 1:133–146 Phase 1: 93–113 Phase 1: 95–113 Phase 1: 86–98 Phase 1: 57–152 Phase 1: 47–100 Phase 1: 58–103 Phase 1: 58–177 Phase 1: 148–164 Phase 1: 143-179 Phase 1: 123–139 Phase 1: 153–179 Phase 1: 149–167 Phase 1: 146–153 Phase 1: 63–114 Phase 1: 80–123 Phase 1: 144–172 Phase 1: 54–97 Phase 1: 128–163 Phase 1: 162–173 Phase 1: 153–187 mm2 139934.36 268968.4 5.m 0. E&P Research Laboratory Department. medium to coarse grained.8 6.08 . Porosity measurements were done by Ultra Pore Porosimeter.15 19.m 0.54 380694.m 0. The Okoli field is located in the western part of the Sava Depression. Fazna analiza (Okoli-24) The interval consists of the channel fill deposits represented with massive.17 4.59 402660.57 13.94 110188.m 0.4 9. image phase analysis.66 354471.8 4.26 18.11 15.53 4.m 0.95 4.20 313823.36 5. Lovin~i}eva bb.4 3.6 9. Exploration & Production BD.00 310690.41 173708.m 0. approx..49 19. Characteristics of reservoir rocks are based on sedimentological and petrophysical analysis of the cored interval 1859.m 0.80 3619281.4 4.0 m.73 136079.m 0.85 7.36 SUM % 15. Dubravka Dja~anin. poorly sorted lithoarenites with eroded clasts of marls and coal. Pontian Porosity measurements were done in the well Okoli-24 in purpose for characterization of the the Underground Gas Storage (UGS).72 1253 10.m 0.82 282991. i.25 9.59 5.34 118943. The sediments from the analyzed interval were deposited on the flood or delta plain environment.m 0.72 359267.78 15. Croatia Klju~ne rije~i: poroznost.90 15.09 249563.47 21. and interchannel (swamp-lacustrine) thinly bedded to laminate pelites.m 0. Sedimentary and petrophysical results of the Pontian sandstones from the Okoli-24 well referred to 9 m of the core samples.69 12.59 13.20 6.42 222409.0–1874.04 17.08 PHASE 2: Phase 2:92–132 Phase 2: 133–149 Phase 2: 138–169 Phase 2: 47–85 – Phase 2: 101–113 Phase 2: 104–114 Phase 2: 178–225 Phase 2: 128–147 – Phase 2: 140–145 Phase 2: 180–185 Phase 2: 92–147 Phase 2: 103–145 Phase 2: 115–131 Phase 2: 124–138 Phase 2: 115–143 – Phase 2: 164–171 Phase 2: 174–198 – mm2 216189.95 2.92 5.66 19.94 19.03 209490.01 15.44 6.54 15.56 20.70 5.64 230241.9 1. pont Key words: porosity.35 8.02 318732. Mea- IMAGE NAME 1.m 0.94 261578.75 13.59 3.74 17.67 5.34 17.33 82850. Pore volume and bulk volume were determined by volumetric method using the laboratory equipment.72 263840.m 0.84 159004.3 2.m 0. depositional environment.

5–3.292 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. somewhere intragranular porosity type. chlorite) and secondary carbonate cementation of pore space. Lower values of porosity were affected by increasing of clay minerals (kaolinite. thin sections must be previously prepared by blue dyed resin vacuum impregnation that is marked pore space. For analyses. Microprosity measurements were done on the selected images (photomicrography) by applicable program for analyses. Porosity of a sample is defined as a ratio of pore volume (Vp) and bulk volume (Vb) of the rock sample. Porosity of sandstones ranges 15–22% and predominantly represented intergranular. Microporosity measurements were done by Image phase analysis computed program for Olympus polarization microscope with digital camera DP71. A phase analysis is a quantitative evaluation of area (mm2) with regard to each separate gray value or color phase for particle detection that is distinguishable from image background. All detected particle will be automatically measured (see phase Table 1). Exception of microporosity values are proximately 0. . This method involves the expansion of nitrogen gas from a reference chamber of known volume into the pore space of the sample. Results of analyzed thin sections by image phase analysis are mainly accordant with petrophysical measurements.0% and results are shown in Table 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 surement is based on Boyle’s law of gas expansion.

migration Ovisno o raznim na~inima obrade seizmi~kih podataka strukturni oblici (kao {to su antiklinale.4. data processing. te pojava hiperbola kod difrakcija (u velikom broju slu~ajeva rasjedi su na seizmi~koj sekciji definirani difrakcijama). Bolji prikaz omogu}en je naprednijom tehnologijom obrade seizmi~kih podataka. rasjedi ili recimo solne dome) mogu biti bolje ili lo{ije prikazani na seizmi~kom prikazu kao priprema za daljnju geolo{ku interpretaciju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 293 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sava 3d-nastavak – Prikaz strukturnih oblika prije i nakon primjene procesa migracije Sava 3d-extension – Presentation of structural forms before and after the migration process Tihana Ru`i}. Primjenom procesa migracije zapravo je vidljiv stvaran prikaz podzemlja jer ako se on ne bi primijenio dobili bi la`ne strukturne oblike. sinklinale. seismic display. zatim smanjivanja sinklinala. Igor Nagl & Marijana Radov~i} INA. obrada podataka. Op}enito se mo`e navesti da se vremenska migracija koristi u podru~jima sa velikim brojem difrakcija i velikog strukturnog povijanja. [ubi}eva 29. Sam proces migracije (Kirchhoff-ova migracija) definiran je kao ra~unanje svih mogu}ih mjesta od kuda bi refleksija mogla do}i kako bi dobili {to vjerniji prikaz stvarnog polo`aja strukturnih oblika podzemlja. Na primjeru reobrade projekta Sava 3D. . 10 000 Zagreb. Razlikujemo 4 vrste migracije: pre-stack i post-stack vremensku i pre-stack i post-stack dubinsku migraciju.nastavak prikazani su strukturni oblici prije i nakon primjene procesa migracije. seizmi~ki prikaz. Jedan od zavr{nih procesa u toku obrade podataka je migracija. primjenom raznih procesa filtriranja kako bi pobolj{ali odnos signal/smetnja i dobili {to vjerniju sliku podzemlja. Takvi oblici su primjerice la`na pove}anja antiklinala. migracija Key words: structural forms. dok se dubinska primjenjuje u slu~ajevima ako su cilj istra`ivanja strukturni oblici sa velikim nagibima. Hrvatska Klju~ne rije~i: strukturni oblici. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina.

sandy and argillaceous marl. Lithofacies Unit 6 (2890–2805 m): The Pannonian calcitic marl. stylolites. fractures. lithostratigraphic formations The Dravica-1 exploration well penetrated sediments from 0–3500 m. Lithofacies Unit 5 (3085–2890 m): The Lower Badenian polimyct conglomerate.. interlaminated with litharenite is deposited in brackish or fresh water moderately distal and deeper setting.d. 3. litharenitesiltstone (conglomeratic. Lithofacies Unit 1 (3500–3255 m): The Lower Miocene matrix-supported breccia/conglomerate is sedimentated most probably in continental (fluvial?) or in proximal. with lenses and/or laminae very fine to fine. Croatia Klju~ne rije~i: strukturni elementi (rasjedi. sedimentalogical interpretation and structural element evaluation have been performed as well. Marl bedding is generally laminated and lamination is in range of 2–7 mm. fractures. 3127–3136 m. slojevitost. etc. Bedding of the sandstones is mostly in the range between 7 and 15 cm. fossiliferous marl are deposited in mainly deeper and distal marine environment (slope). 1. Lovin~i}eva bb. Cores 3 and 4 belong to this lithofacies unit. of 356 structural elements of the core No. Lithofacies Unit 7 (2805–2660 m): The Lower Pontian silty-sandy marl. 1 (2897–2906 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. 10 002 Zagreb. Kre{imir Krizmani}. litostratigrafske formacije Key words: structural elements (faults. Lithofacies Unit 8 (2660–2005 m): The Lower Pontian greywacke. The structural elements have been evaluated in all four core intervals and the results of goniometric measures were interpretated. Elements were analyzed in scale identical to that of the well cores that are near vertical. considering that four cores were taken (Core No. No. Core 2 belongs to this lithofacies unit. Lithofacies Unit 4 (3150–3085 m): The Lower Badenian polymict conglomerate – breccia/conglomerate. siltstone and in places coal are deposited in deeper freshwater environment. Lithofacies Unit 2 (3255–3190 m): The Lower Miocene polymict microbreccia/conglomerate with sandy hematite/ limonite matrix is deposited in moderately to strongly oxic shallow marine environment. Ten Lithofacies Units have been established. The photographs of the whole core that show the outside of the cleaned core were provided as high-resolution BMP images. Features identified in the photographs were manually oriented by using an interactive sine-curve fitting technique and classified according to their geological significance. fossiliferous) and sandy. calcarenaceous sandstone and silty-sandy. Core 1 belongs to this lithofacies unit. Sandstones show normal and on some places inverse gradation. fine-grained litharenite and siltstone are deposited in distal and deeper freshwater environment. often with erosional . Field Engineering & Operations Sector. Core No. Contacts between sandstones and marls are usually sharp. sporadically medium litharenit. Small beds of sandstones which interlayer marls are mostly in range of 1 to 3 cm with max thickness of 5 cm. 2. gravel and in places clay and coal are deposited in in proximal and shallow freshwater setting with occasional environment deepening. 3167–3176 m). siltstone and argillaceous silty marl are deposited in to the shore line distal and deeper freshwater environment within the zone of some terigene influence. 4. Exploration & Production BD. very shallow. stiloliti). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Strukturni elementi jezgara iz bu{otine Dravica-1 (Hrvatska) Structural elements evaluation of the Dravica-1 core (Croatia) Ninoslav Sabol. 2897–2906 m. occasionally they can show as laminas. pukotine. Lithofacies Unit 10 (1150–0 m): The Pliocene sand (fine to medium grained).). conglomeratic greywacke. 3158–3167 m. Core No. for example. Lithofacies Unit 3 (3190–3150 m): The Lower Badenian clasts and matrix supported dolomite conglomerate. Lithofacies Unit 9 (2005–1150 m): The Upper Pontian silty. and Core No. bedding planes. Orientation of isolated structural sets is shown in stereograph projection on diagrams (on Schmidt net of equal surfaces projected on lower hemisphere. the biggest one is 63 cm. E&P Research Laboratory Department. restricted (lagunar) environment with strong fresh water influence. Branko Sokolovi} & Zlata Ivani~ek INA – Industrija nafte d. stylolites). fossiliferous marl with altered andesite-basalt are sedimented in a deeper and somewhat distal marine environment (slope). conglomeratic litharenite and sandy silstone are deposited on marine shoreline (shoreface – shallow offshore) and – alluvial environment. bedding. Besides petrographical and biostratigraphical analyses. Cores are recorded by DMT CoreScan II and obtained data of structural elements are analyzed in CoreLog Integra.294 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

2 (3127– 3136 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination.3 m of the core No. 70°. Stylolite is on the depth of 3167. There are also laminae of coal visible in the core. Bedding does not show a consistent azimuth in the whole interval. B) Chemical features – there are 12 measured elements of this type. In the lower part of the core there are probably two different sets of faults with movement between sets bigger than 1 cm (true faults). In the lower part of the core there are ten recorded faults in only one meter of the core with dip in range between 57°–75° (average 67°). but the orientation is similar within small intervals.4.0–3167. lamination. . Only 0. C) Fractures.37 cm there is a group of three faults with different orientation and dip of 25° and 45°. B) Chemical features include stylolites and solution seams. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 295 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book structures (load and flame structures) on the lower bed plain of the sandstones. reduced fractures (42 measurements. The fracture is approximately 25 cm long and the mean width is about 1 mm. generally has the orientation in the area between SE to SW. they are mainly obliqueand and the width is up to 1 mm. It is penetrating reduced fracture that starts on the depth 3133. coal laminae.65 with the orientation 337/85.0 m) has been recovered. one in the first meter with the dip of 52°. On the depth 2902. without any specific orientation. Solution seams are predominant structural element in the core. therefore no measurements were performed. filled fractures (3 records. In the second meter on the depth 3128. Twenty-four structural elements of the core No. Morphology of the contact is predominantly planar or wavy. Lamination on the other side.208 with orientation 159/33. subhorizontal to subvertical) and D) Fault – There are few microfaults (movement is less then 10 mm) in the cored interval. There are 39 measured elements of this type. and according to their dip they are mostly horizontal. Width is between 1–2 mm. 3 (3158. C) Fractures – Reduced fracture – only one fracture has been recorded. like lamination. D) Fault – there are 15 faults recorded in this core and all of them are inside of litharenite and siltstone. Marl clasts appear on few places as a result of slumping. They are divided into open fractures (18 measurements. solution seams are to 9 mm thick. Dip of this structural elements are generally subhorizontal. 4 (3167– 3176 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding. B) Chemical features – There are 30 measured elements of this type. Organic filaments characterize lamination in the upper part and classic lamination is visible on the bottom of the eightmeter of the core. In the upper part there are five recorded faults. Stylolites are smooth or with low amplitude. subhorizontal in marl and oblique in sandstones).10 there are two sets of faults that make downlifted area. of 98 structural elements of the core No. No. both sets have dip of approx. These features have similar orientation and the dip is between 21° and 39°. lenses and foliation. They are commonly oriented from SE to SW. Stylolites are predominant in the cemented parts of polymict conglomerates while solution seams are predominant in litharenite and siltstone and they contain organic matter too. subhorizontal or slightly oblique are conditioned with the fissility of marls).

a izvorna organska tvar je terestri~nog i/ili algalnog (bakterijski izmijenjenog) podrijetla talo`ena u anoksi~nim uvjetima.v. TLC/FID. Odre|ivanja su bila usmjerena na istra`ivanje i determiniranje krutih. ugljikovodici.. ekstrabilnih i teku}ih ugljikovodika sa svrhom odre|ivanja njihovih karakteristika te obja{njavanja mogu}e genetska povezanosti me|u njima. Komponentni sastav bitumena (TLC/FID detekcija).d. Marija Mari~i} & Veronika ^uljak INA-Industrija nafte d. 1984). U sedimentima od 1350 do 1970 m koli~ina EOM zamjetno raste (1050–19635 ppm) te su sukladno tomu i EOM/ TOC vrijednosti izuzetno visoke (30. GC. Bulk composition of bitumen (TLC/FID detection). Ipak komponentni sastav bitumena ostaje prakti~ki isti.296 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. pri ~emu se i pri ni`em stupnju maturacije istovremeno s manjom koli~inom zasi}enih ugljikovodika osloba|aju i ve}i fragmenti. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Lovin~i}eva 1. ukupni sumpor Key words: kerogen. characterization. Plinsko kromatografska analiza pokazuje prisutnost nezrelog do marginalno zrelog bitumena. Ovakav grupni sastav ~esto je rezultat generiranja visokomolekularnih ugljikovodika iz sumporom bogatih nezrelih kerogena. PJ za geologiju i geokemiju. 7. karakterizacija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geokemijska ispitivanja pojava ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 (Sirija) The geochemical exploration of hydrocarbons occurrences in Jihar-5 well (Syria) Irenka Stankovi}. hydrocarbons. 1986). Total Sulphur U radu je prikazano geokemijsko ispitivanje ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 s posebnim osvrtom na sedimente formacije Kurrachine Dolomite. Figure 1. GC. Veliki udio visokomolekularnih. Bitumeni sadr`e ekstremno visoke koli~ine NSO i asfaltena u odnosu na neznatnu koli~inu zasi}enih ugljikovodika. 10 002 Zagreb. TLC/FID. te`ih ugljikovodika tuma~i se lak{im pucanjem slabijih S–S veza u sumporom bogatom kerogenu (s. Ljubica Rumenjak.57%). To omogu}ava formiranje uglavnom te`ih visokomolekularnih i aromatskih spojeva (ORR.39–31. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina.6% S). te prevladavanjem fitana nad pristanom (Pr/Ph<1) kao i alkana prema odgovaraju}im Slika 1. Sedimenti do 1320 m nemaju zamjetnu koli~inu ekstrabilne organske tvari-bitumena (EOM 130–618 ppm). . Plinski kromatogrami pokazuju unimodalnu distribuciju s dominacijom u ni`em molekularnom podru~ju (C16–C19). Uzimaju}i u obzir i rezultate Rock Eval pirolize visoki EOM/TOC odnosi upu}uju na primarno generiranje ugljikovodika (PALACAS. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. Hrvatska Klju~ne rije~i: kerogen.

45–62. (1986): Kerogen/asphaltenes/sulphur relationships in sulphur-rich Monterey oils.– W. Odnos F/H gazolinske frakcije. PALACAS. Figure 3. Slika 3. C17. Figure 2. Unimodalna distribucija. J. Geochemistry. Nafte su prvenstveno primarno izmijenjene procesima termalne maturacije. Rezultati plinsko kromatografskih analiza prema svim dobivenim parametrima (max.G. . K. 303–316. Sedimenti formacije Kurrachine Dolomite (2640–3190 m) sadr`e povi{enu koli~inu organske tvari (s. Acta. Kromatogrami su tipi~ni za zrele bitumene generirane iz marinsko/algalnih izvora deponiranih u reduktivnim uvjetima okoli{a. 0.4. Ph/n–C18»1) pretpostavljaju prisutnost nafte generirane iz marinskih zrelih izvora deponiranih u reduciraju}im do lagano oksi~nim uvjetima sedimentacije. (1984): Petroleum geochemistry and source rock potential of carbonate rocks.3 %) {to je u suglasju s promjenama uzrokovanim termalnim procesima tokom katageneze kao i ve}om dubinom zalijeganja (Sl. Slobodni fluidi (dvije nafte i jedan kondenzat) su po svojim fizikalnim karakteristikama me|usobno sli~ni i svojstveni za lake. (1995): Petroleum Geochemistry and Geology. J. NY. 3). plinsko kromatografske analize tri analizirana fluida definiraju zrele nafte u kasno katagenetskom stadiju pretvorbe generirane iz vodikom bogate alifatske izvorne organske tvari. odnosno na visoki stupanj katageneze kod kojeg ve} dolazi do otvaranja prstena i skra}ivanja lanaca (Sl. Zaklju~no. Cosmochim. izoprenoidima (Pr/n-C17<1.– Org. Visoke heptanske i izoheptanske vrijednosti ukazuju na zrele i superzrele nafte. S druge strane primje}uje se osiroma{enje u laganim ugljikovodicima i slijedom toga niskim LER indeksima {to pretpostavlja parcijalni utjecaj procesa evaporizacijske frakcionacije.74% TOC) u glavnoj fazi termalne maturacije (naftni prozor) i to s prosje~nim do dobrim generativnim potencijalom. Dijagram parametara po ROF metodi. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 297 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2.v.L. Ph/n-C18<1). 2). Pokazatelji visoke maturacije su i parafinski i aromatski odnosi koji pokazuju po~etak procesa stvaranja plina i s time pove- }avanje parafini~nosti od dubljih prema pli}im sistemima. nisko sumporne parafinske nafte (41° do 45° API. Pr/n-C17<1.1–52. 1). ORR.– Geochim. Pr/Ph »1. W. Ovaj dijagram upotrebljava se za bolje razlu~ivanje razlika me|u kromatogramima s namjerom da bitne podudarne karakteristike nafti otkriju njihov me|usobni odnos obzirom na porijeklo iz istih i/ili razli~itih rezervoara (HUNT. prevladavanje lak{ih ugljikovodika (C18–C21) s izrazitim maksimumom na n-C17 te sastavom izoprenoidnih biomarkera (Pr/Ph»1) definiraju bitumen generiran iz zrelih marinskih izvora deponiranih u anoksi~nim i suboksi~nim uvjetima okoli{a. Gasoline fraction ratio F/H. Star diagram by ROF method.F. Dijagram pokazuje da se “fi