Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

ZAGREB, 2010

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.
Organizatori – Organized by
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering University of Zagreb INA – Industrija nafte, d.d. – INA Oil Industry Plc. Pod pokroviteljstvom prof. dr. Ive JOSIPOVI]A, predsjednika Republike Hrvatske Under the auspices of President of the Republic of Croatia, prof. dr. Ivo JOSIPOVI]

Potpora – Supported by
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske – Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Hrvatske vode

Sponzori – Sponsored by
Kamen Benkovac d.o.o. [tedbanka d.d. Promeks Kompjuter d.o.o. Hrvatsko geotehni~ko dru{tvo HGD LASERplus

Organizacijski odbor Organizing committee
Dr. sc. Josip HALAMI] predsjednik / president Prof. dr. sc. Dra`en BALEN potpredsjednik / vice-president Prof. dr. sc. Goran DURN potpredsjednik / vice-president Dr. sc. Uro{ BARUD@IJA tajnik / secretary Dr. sc. Renato BULJAN Prof. dr. sc. Vlasta ]OSOVI] Mr. sc. Niko DALI] Dr. sc. Marija HORVAT Mr. sc. @eljko IVKOVI] Dr. sc. Tvrtko KORBAR Dr. sc. Jadranka MAUCH LENARDI] Prof. dr. sc. Davor PAVELI] Jadranka PEJNOVI], prof. Goran RADONI], dipl. ing. Doc. dr. sc. Ma{a SURI] Doc. dr. sc. Nenad TOMA[I] Prof. dr. sc. Igor VLAHOVI]

Znanstveni odbor Scientific committee
Prof. dr. sc. Bruno TOMLJENOVI] predsjednik / president

Doc. dr. sc. Dunja ALJINOVI] Prof. dr. sc. Andrea BA^ANI Dr. sc. Mirko BELAK Prof. dr. sc. Damir BUCKOVI] Dr. sc. Ton}i GRGASOVI] Akad. Ivan GU[I] Doc. dr. sc. Tomislav MALVI] Dr. sc. Slobodan MIKO Akad. Branko SOKA^ Prof. dr. sc. Jasenka SREMAC Mr. sc. Vlasta TARI-KOVA^I] Dr. sc. Josip TERZI] Prof. dr. sc. Darko TIBLJA[ Akad. Josip TI[LJAR †

Dr. sc. László CSONTOS (MOL, Hungary) Dr. sc. Stjepan ]ORI] (Geologische Bundesanstalt, Austria) Prof. dr. sc. Eugen GRADINARU (Univ. Bucharest, Romania) Prof. dr. sc. Hazim HRVATOVI] (Federalni Zavod za geologiju Sarajevo, BIH) Dr. sc. Tea KOLAR-JURKOV[EK (Geolo{ki zavod Slovenije) Prof. dr. sc. Franz OTTNER (Univ. für Bodenkultur, Austria) Prof. dr. sc. Vincenzo PICOTTI (Univ. Bologna, Italia)

ISBN 978-953-6907-23-6 Izdava~ – Published by: Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey – Zagreb Urednica – Edited by: Marija Horvat Oblikovanje – Layout and design: Mirela Miki} Muha, LASERplus, Zagreb, Brijunska 1a, Zagreb Izdano – Issued: listopad 2010, 300 primjeraka – October 2010, 300 copies Ovitak – Cover: Katedrala sv. Jakova / Cathedral of St. James – [ibenik (photo: T. KORBAR) Slijed karbonatnih naslaga gornje krede – Nacionalni park "Kornati" / Sequence of Upper Cretaceous carbonate deposits – National Park "Kornati" (photo: T. KORBAR) Slapovi Krke – Krka Falls (photo: U. BARUD@IJA)

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

Autori su odgovorni za sadr`aj svojih sa`etaka The authors are responsible for contents of their abstracts

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Linking the geosphere & biosphere to understand dolomite formation
Utjecaj geosfere i biosfere na postanak dolomita

Judith A. McKenzie
ETH-Zürich, Geological Institute, 8092 Zurich, Switzerland (sediment@erdw.ethz.ch) Key words: Dolomieu, dolomite, formation models, microbial mediation, diagenesis Klju~ne rije~i: Dolomieu, dolomit, modeli postanka, mikrobijsko posredovanje, dijageneza

IAS Lecturer

Reflecting on almost two centuries of carbonate research reveals that varying scientific trends regulate the approach sedimentologists use to interpret the sedimentary rock record. New concepts develop with the introduction of the latest methods and technologies to a scientific field and propel evolving scientific trends, which often tend to cycle back on themselves with new advances. The study of dolomite formation since the recognition of its unique mineralogy more than 200 years ago has been no exception to this rule. The Tyrolian Alps of the Mediterranean Realm are widely acknowledged to be the geographic area where dolomite [CaMg(CO3)2], a common carbonate mineral in sedimentary rocks, was discovered. The name of the mineral, rock and mountains is unquestionably associated with one individual, the French geologist and mineralogist Déodat de Dolomieu (1750–1801). During field excursions in the region, Dolomieu recognized the occurrence of an unusual carbonate rock that resembled limestone but only weakly effervesced with acid. He published his observations in 1791 in the Journal de Physique. One year later in the same journal, Nicolas-Théodore de Saussure (1767–1845) provided a chemical analysis of the rock, which he named “dolomie” after his colleague Dolomieu. Within 10 years of its discovery, the English version of the name, dolomite, was in use, and it had become a commonly identified rock type. Only later, most probably in 1864, the scenic rugged mountains found in northeastern Italy were designated the Dolomite Mountains. Subsequently, the origin of the Dolomite Mountains and the origin of the dolomite mineral of which they are composed became a major topic of research (MCKENZIE & VASCONCELOS, 2009). Although dolomite is found throughout the geological record, especially in Precambrian carbonate rocks where it is abundant and often found associated with microbial structures, it is rarely found forming in modern carbonate sediments. Because of its rare occurrence in modern environments, as well as the apparent inability to synthesize it under low-temperature conditions in the laboratory, the origin of

dolomite has remained a longstanding enigma in carbonate sedimentology, often called the “Dolomite Problem”. Dolomite bodies are often significant hydrocarbon reservoirs, and, as a consequence, much emphasis has been placed on the development of dolomite models to define the physicochemical and hydrologic parameters involved in dolomitization. Nevertheless, these models, such as the mixing-zone model or reflux model, have not been adequately calibrated for real-world circumstances because it was not possible to synthesis dolomite in the laboratory at Earth’s surface temperatures. Since 1995, a microbial factor has been incorporated into geochemical models to better represent the process of dolomite formation under Earth’s surface conditions (VASCONCELOS et al., 1995; VASCONCELOS & MCKENZIE, 1997). It is now generally appreciated that microbial activity under specific environmental conditions can mediate the precipitation of dolomite at low temperatures. With the recognition that specific microbes can mediate dolomite precipitation, it is possible to conduct culture experiments under controlled conditions to better define boundary parameters. The results of these experiments provide new information to interpret the conditions required for dolomite formation during carbonate diagenesis and necessitate a reinterpretation of currently applied models. For example, dolomite apparently does not nucleate in the fluids contained in open pore spaces, but precipitation occurs readily within an organic matrix (biofilm or EPS) produced by identifiable microbes (BONTOGNALI et al., 2008). Factors, such as the optimum growth temperature for particular microbes under defined chemical conditions, are essential considerations for dolomite nucleation. In addition, geochemical proxies that have been used to interpret the paleoenvironment of dolomite formation, such as stable isotopic fractionation, are being redefined with these experimental studies. Furthermore, revisiting classic areas of modern dolomite formation, such as the coastal sabkhas of Abu Dhabi (U.A.E.), demonstrates that the microbial factor plays an important role in dolomite pre-

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

cipitation in these extreme environments (BONTOGNALI et al., 2010). Using a geomicrobiologic approach to investigate natural dolomite-forming environments indicates that a diverse microbial community with various metabolic processes promotes dolomitization. This approach has been succinctly applied in the study of microbial dolomite formation in the Plio-Quaternary organic carbon-rich hemipelagic sediments deposited on the Peru Margin, where, during an ocean drilling campaign (ODP Leg 201), microbiologic, geochemical and sedimentologic studies were conducted to evaluate the microbial community, its metabolic activity and products (MEISTER et al., 2007). Recognition of in situ microbial processes occurring in deep-sea sediments opens a new prospective for the study of early diagenesis within the domain of the deep sub-seafloor biosphere. Ultimately, microbes appear to be a powerful driving force behind carbonate diagenesis and must be included in any new model paradigm for dolomitization. Applying molecular biology methods and technical advances in microscopy, it is now possible to view the carbonate world through the microbial window. Indeed, a new scientific trend in carbonate sedimentology linking the geosphere with the biosphere has already begun. How this microbial mediation of a biomineral can be translated into the production of gigantic structures, such as the Dolomite Mountains, remains unclear, but the influence of these microorganisms can no longer be ignored.

BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., DUPRAZ, C., BERNASCONI, S.M. & MCKENZIE, J.A. (2008): Microbes produce nanobacteria-like structures, avoiding cell entombment.− Geology, 36, 663–666. BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., BERNASCONI, S.M., DUPRAZ, C., STROHMENGER, C.J. & MCKENZIE, J.A. (2010): Dolomite formation within microbial mats in the coastal sabkha of Abu Dhabi (United Arab Emirates).− Sedimentology, 57, 824–844. MEISTER, P., MCKENZIE, J.A., VASCONCELOS, C., FRANK, M. & GUTJAHR, M. (2007): Dolomite formation in the dynamic deep biosphere: Results from the Peru Margin.− Sedimentology, 54, 1007–1031. MCKENZIE, J.A. & VASCONCELOS, C. (2009): Dolomite Mountains and the origin of the dolomite rock of which they mainly consist: historical developments and future perspectives.− Sedimentology, 56, 205–219. VASCONCELOS, C., MCKENZIE, J.A., BERNASCONI, S., GRUJIC, D. & TIEN, A.J. (1995): Microbial mediation as a possible mechanism for natural dolomite formation at low temperatures.− Nature, 377, 220–222. VASCONCLEOS, C. & MCKENZIE, J.A. (1997): Microbial mediation of modern dolomite precipitation and diagenesis under anoxic conditions (Lagoa Vermelha, Rio de Janeiro, Brazil).− Journal of Sedimentary Research, 67, 378–390.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Loess – High Resolution Sediment Archives
Prapor – Sedimentni zapis velike rezolucije

Manfred Frechen
Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG-Institute), S3 Geochronology and Isotope Hydrology, Stilleweg 2, D-30655 Hanover, Germany (Manfred.Frechen@liag-hannover.de) Key words: loess, paleoclimate, Europe, Pleistocene Klju~ne rije~i: prapor, paleoklima, Europa, pleistocen

Upper Pleistocene loess/palaeosol sequences provide excellent high-resolution terrestrial archives of climate forcing in Europe (FRECHEN et al., 1997, 2003; NOVOTHNY et al., 2009; WACHA et al., in press) and elsewhere. The last glacial loess record has become of interest because chronological methods, such as luminescence dating, make the direct dating of deposition ages of aeolian sediments possible. Thus, a more reliable time-based reconstruction of the past climate and environmental change has become available for the loess record in Europe. Multidisciplinary approaches combining a reliable chronological framework with high resolution climate proxies enable the correlation and modeling of climate zones in the Northern Hemisphere at least for the Upper Pleistocene. Multi-disciplinary approaches combining stratigraphy, pedology, sedimentology, palynology, malacology, geochemistry and geochronology can provide a detailed reconstruction of wind dynamics, palaeoclimate (including palaeotemperature and -precipitation) and dust flux through the interglacial/glacial cycles of the Middle and Upper Pleistocene. During the Pleistocene glaciations, Europe was an extensive area of increased dust accumulation and loess formation. These sediments are widespread and show a close relationship with cooling and warming trends for the Quaternary period. The well-developed loess/palaeosol sequences reflect changes in mass accumulation rates of silt-rich sediments and are thus a measure to determine the palaeo-dust content of the atmosphere for the geological past – an important parameter for climate modelling. The mass accumulation rates of loess during oxygen isotope stage 2 (considering approximately 28–14 ka BP) have been estimated for about 40 sites along a northwest southeast transect in Europe. These sites fall along a coarse climatic gradient from the relatively coastal climate of Belgium and France to the more continental and arid climate of Central Europe. In Croatia, the Danube loess from the classical sites at e.g. Vukovar and Zmajevac, as well as the Adri-

atic loess from the island of Susak gives major contribution to these studies. Interpreting mass accumulation rates of loess in terms of this climatic gradient is not straightforward, as these loess deposits are dominated by sources in floodplains and large river systems. Thus accumulation rates are influenced strongly by regional wind and precipitation patterns, but mostly by the availability of glacially derived material from the Alps and periglacial regions that are present in European fluvial systems at this time. Furthermore, detailed high-resolution studies of the grain-size distribution of loess by laser-diffractometry are an increasingly applied approach to reconstruct wind speeds and to get more information about source-to-sink distances (NOVOTHNY et al., submitted; WACHA et al., submitted). Geochemical proxies including stable isotopes (KÖNIGER et al., in preparation) and n-alkanes (THIEL et al., in preparation) are used as indicators for weathering processes and intensities, for provenance studies and for reconstructing the vegetation history in loess, respectively.

FRECHEN, M., HORVÁTH, E. & GÁBRIS, G. (1997): Geochronology of Middle and Upper Pleistocene Loess Sections in Hungary.– Quaternary Research, 48/3, 291–312. FRECHEN, M., OCHES, E.A. & KOHFELD, K.E. (2003): Loess in Europe – mass accumulation rates during the Last Glacial Period.– Quaternary Science Reviews, 22, 1835–1875. NOVOTHNY, A., FRECHEN, M., HORVÁTH, E., KRBETSCHEK, M. & TSUKAMOTO, S. (2010): Infrared optically stimulated luminescence and radiofluorescence dating of Quaternary eolian sediments.– Quaternary Geochronology, doi: 10–1016/j.quageo. 2009.05.002. WACHA, L., MIKUL^I] PAVLAKOVI], S., NOVOTHNY, A., CRNJAKOVI], M. & FRECHEN, M. (2010): Luminescence dating of Upper Pleistocene loess from the island of Susak in Croatia.– Quaternary International, doi: 10.1016/j.quaint.2009.12.017.

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

pozvano predavanje – key lecture

Za{tita strate{kih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske
Protection of the strategic groundwater resources of the Republic of Croatia

Zoran Naki}
Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000, Zagreb, Hrvatska (zoran.nakic@rgn.hr) Klju~ne rije~i: za{tita podzemnih voda, strate{ke zalihe podzemnih voda Republike Hrvatske, funkcije podzemnih voda, vrijednost podzemne vode Keywords: groundwater protection, strategic groundwater resources of the Republic of Croatia, groundwater functions, value of groundwater

U stajali{tima hrvatske vodne politike, izra`enima u Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine br. 91/2008), podzemne vode su odre|ene kao glavni izvor vode za potrebe javne vodoopskrbe, a sve vi{e dobiva na zna~aju i njena ekolo{ka vrijednost, budu}i da se podzemne vode ~esto nalaze u interakciji s kopnenim i vodenim ekosustavima te na taj na~in izravno utje~u na kvantitativno, kemijsko i ekolo{ko stanje ekosustava. U strate{kim ciljevima ove politike nagla{ena je va`nost odre|ivanja stanja, funkcija i odgovaraju}e za{tite podzemnih voda. Usvajanjem Strategije i drugih zakonskih i podzakonskih akata, kroz proces uskla|ivanja vodnoga prava s pravnom ste~evinom Europske unije na podru~ju upravljanja vodama, po prvi puta su jasno definirane strate{ke zalihe podzemnih voda od nacionalnoga interesa za Republiku Hrvatsku, kao i potreba da se na odgovaraju}i na~in odredi njihovo racionalno kori{tenje i za{tita te ih se uklju~i u prostorne planove i dokumente prostornoga ure|enja. Ove strate{ke zalihe podijeljene su u ~etiri kategorije s obzirom na zalihe i kakvo}u podzemnih voda, stupanj njihovog trenutnoga kori{tenja i zna~aja za sada{nju i budu}u vodoopskrbu te s obzirom na mogu}nosti njihove za{tite na teritoriju Republike Hrvatske. Neke od ovih kategorija strate{kih zaliha, poput zagreba~koga i vara`dinskog vodonosnog sustava u sjevernoj Hrvatskoj ozbiljno su ugro`ene i djelomi~no one~i{}ene, a neke poput velikih strate{kih zaliha u podru~ju ju`ne Hrvatske, koje su jo{ uvijek relativno dobre kakvo}e, ozbiljno su ugro`ene i od prekograni~nih utjecaja, jer se podru~je obnavljanja podzemnih voda u tim sustavima nalazi izvan podru~ja Hrvatske, {to ote`ava njihovu za{titu. Dodatni problem je {to jo{ uvijek nije odre|en odgovaraju}i na~in provedbe za{titnih mjera u podru~jima sa strate{kim zalihama podzemnih voda, niti na~in njihova odgovaraju}ega uklju~ivanja u prostorno-plansku dokumentaciju. Sve nagla{eniji antropogeni utjecaji, koji se u perspektivi, logikom urbanizacije i gospodarskoga razvoja mogu samo intenzivirati, nepovoljno utje~u na promjene u kakvo}i i koli~inama podzemne vode u RH. To se naro~ito odnosi na

podru~ja strate{kih zaliha podzemnih voda i/ili podru~ja s velikom ranjivosti vodonosnika. U takvim uvjetima potrebno je unaprijediti postoje}i sustav za{tite strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Hrvatske, s jedne strane kroz objektivnu procjenu razli~itih strategija za{tite i sanacije podzemnih voda, na temelju identificiranih pokazatelja, a s druge strane kroz sustavnu analizu potreba i racionalnoga kori{tenja podzemnih voda kao najva`nijega resursa pitke vode Republike Hrvatske. Pritom je potrebno naglasiti da je bitna odrednica europske vodne politike, koja se u cijelosti primjenjuje i na podzemne vode, primjena ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera koje }e garantirati postizanje dobroga kemijskog, ekolo{kog i kvantitativnog stanja voda. Okvirnom Direktivom o vodama (2000/60/EC) Europske unije, ali i dokumentom koji je prethodio dono{enju ove direktive, Priop}enjem Europske komisije Vije}u i Europskom Parlamentu o politici cijena vode za pove}anje odr`ivosti vodnih resursa (EC, 2000), stvoreni su uvjeti za primjenu ekonomskih kriterija, izme|u ostaloga i u definiranju strategije i politike za{tite podzemnih voda. Naime, prilikom razmatranja ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera, u obzir je potrebno uzeti i tro{kove kori{tenja i za{tite okoli{a i vodnih resursa, koji nastaju zbog one~i{}enja okoli{a, a naro~ito vodenih ekosustava, i/ili zbog prekomjerne eksploatacije vodnih resursa. Ovi tro{kovi mogu upu}ivati do koje mjere su postignuti ciljevi Okvirne direktive o vodama, s obzirom na postizanje dobroga kemijskog i kvantitativnog stanja podzemnih voda. Ekonomska analiza, koja je provedena u okviru projekta “Ekonomika za{tite podzemnih voda”, omogu}ila je procjenu potencijalnih tro{kova i koristi primjene mjera za{tite podzemnih voda iz “Direktive o za{titi podzemnih voda od one~i{}enja i pogor{anja kakvo}e” (2006/118/EC). Rezultati ovoga projekta pokazali su da su tro{kovi i koristi za{tite podzemnih voda, izme|u ostaloga, izrazito ovisni o hidrogeolo{kim zna~ajkama, odnosno o dinamici podzemnih voda i pona{anju zaga|ivala u podzemnim vodama i nezasi}enoj zoni, te o sada{njem i budu}em kori{tenju podzemne vode na

(2003): Economic assessment of groundwater protection. COM (2000) 477 final. Eur. a naro~ito njenih ekolo{kih funkcija. Communities L 327. B. Utvr|eno je da analize tro{kova i koristi uvo|enja razli~itih razina za{tite podzemnih voda ~esto nisu dovoljno to~ne zbog naj~e{}e preniske procijenjene vrijednosti koristi. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. pokazali su da su preventivne mjere za{tite podzemnih voda uvijek jeftinije od obnove ve} one~i{}enih vodonosnika. Communities L 372. Eur.1/2002/0019. Potreba za vrednovanjem funkcija podzemnih voda naro~ito dolazi do izra`aja ukoliko se uspore|uju tro{kovi koji nastaju zbog preventivnih aktivnosti na spre~avanju one~i{}enja i tro{kovi koji bi proiza{li iz sanacije one~i{}enja u podzemlju.A. LITERATURA Communication from the Commission to the Council. J.. 22.4. Off. 2003). & INTERWIES. kao i koristi od sanacije. 12. Rezultati ovoga.2006. 27. i da ih je potrebno provoditi u svim onim slu~ajevima u kojima postoji zna~ajan rizik od one~i{}enja. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. RANAUDO. Executive summary in European Commission project: “Economics of groundwater protection”. S.. Off. 12. . U slu~aju da je ve} do{lo do one~i{}enja podzemnih voda. GÖERLACH. kao i drugih EU projekata.. J. the European Parliament and the Economic and Social Committee: Pricing policies for enhancing the sustainability of water resources.2000. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da je preduvjet za ekonomsku analizu izrada odgovaraju}e konceptualne osnove. E. J-D. odnosno vrijednosti funkcija podzemnih voda. kao i njenih izravnih i neizravnih posljedica. neosporno mo`e imati vrlo va`nu ulogu prilikom definiranja preventivnih aktivnosti na spre~avanju potencijalnih one~i{}enja strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske. kojem je mogu}e dodijeliti odgovaraju}u monetarnu vrijednost. tehni~ka rje{enja sanacije one~i{}enja mogu}e je odrediti tek na osnovi provedene ekonomske analize iz- ra~una tro{kova sanacije one~i{}enja podzemnih voda. Procjena vrijednosti funkcija podzemnih voda i tro{kova alternativnih izvora vode i/ili sanacije one~i{}enja. koja }e utvrditi me|uzavisnosti pojedinih funkcija podzemnih voda i integrirati ih u jedinstveni vrijednosni izraz. ENV. LOUBIER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 5 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book razini vodonosnika ili cjelina podzemne vode (RANAUDO et al. primjerice FP6 projekata: “AquaMoney” i “BRIDGE” (Background cRiteria for the IDentification of Groundwater thrEsholds).

Bosnia and Herzegovina (zgeolbihic@bih. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: srednji trijas. Pierottijeva 6.to crystaloclastic tuffs and ignimbrites deposited as pyroclastic flows in intrashelf environment. Nevertheless the abundance of texturally unmodified pyroclasts suggests that pyroclastic material was delivered more of less directly to sedimentary transport and deposition systems. not far from subaerialy located caldera. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. Near Sinj a thick volcaniclastic beds (called “pietra verde”) are interbeded with marine bioclastic. Vanjski Dinaridi. volcanic and volcaniclastic rocks in the External Dinarides represent Middle Triassic syn-rift phase in which along deep structural fractures graben-like depressions had been formed. In the angular peperite type jigsaw-fit texture can be observed suggesting quenching of basaltic lava on the . showing relict tube vesicle texture. Cross lamination occur at the top of some beds. 2000). Ilid`a. platy or udeformed bubble-wall shards. JELASKA et al. 2006). brachiopods.. bogdan. 2003) Volcaniclastic beds (tuffs) near Sinj are massive or evenly laminated. deposition in offshore environment. serpulids as well as ammonoids.. well bedded limestones.aljinovic@rgn. were interpreted as vitro. 1984. Pumice wisps occur in some lithotypes in random orientation. Although it has been suggested that the origin had been primary pyroclastic surge deposits from subaerial depositional settings. Hrvatska. 71 210 Sarajevo.. radiolarians and conodonts suggesting open marine (pelagic) associations (JAECKS et al.si. bivalves. we thought that pyroclastic material generated from explosive eruptions at marine submerged vents. Bioclastic limestone and dolomites are characterised by presence of calcareous algae. in the External Dinarides.kolaric@geo-zs. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Characteristics of some Middle Triassic volcaniclastic rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Karakteristike nekih srednjotrijaskih vulkanoklasti~nih stijena Vanjskih Dinarida (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. acidic eruptions.hr) 2 Geological Survey of Slovenia.zs. possibly mass-flow. Slovenia (tea. rifting phase. On the base of conodonts and amonoids the Lower Ladinian age was inferred (BALINI et al. gastropods. Croatia. Ustani~ka 11. The formerly glassy shards are recrystalised to a fine quartz-rich mosaic. 2006. The dominance of juvenile pyroclasts (shards and quartz crystal fragments) suggests that they were sourced from explosive. MARJANAC. Other components are sparse feldspar and quartz crystal fragments. cherts and dolomites.. 10 000 Zagreb. foraminifers. Geology and Petroleum Engineering.ba) Key words: Middle Triassic. BALINI et al. Shards are occasionally well preserved due to carbonate microcrystaline calcite that outlines them. The interlaying with carbonates containing pelagic (open marine) fossil assemblages suggests that they have been deposited farther offshore. Near Bosansko Grahovo there are occurrences of blocky peperites. Limestone beds are strongly silicified and recrystalised. BELAK. Bedforms indicate rapid.6 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.si) 3 Federal Bureau of Geology. Dolomites exhibit macrocrystaline anhedral texture suggesting a secondary dolomitisation. Thus we interpret deposits near Sinj as pyroclast rich offshore mass-flow deposits. vulkanoklasti~ne stijene. In this circumstances are these subaqueous deposits not likely to by strictly primary. Bosna i Hercegovina Several volcaniclastic-sedimentary successions of Middle Triassic age have been investigated in Croatia (vicinity of Sinj and Knin) and in Bosnia and Herzegovina (vicinity of Bosansko Grahovo)..net. volcaniclastic rocks. described mineralogically and petrographycally by the same authors. Dimi~eva 14. 2000. 1 000 Ljubljana. Volcanic and volcaniclastic successions near Sinj. Several volcaniclastic lithotypes of tuffs dominantly contain formerly glassy fragments which are cuspate. The dominance of juvenile pyroclasts suggests that fragmentation occurred when lavas emplaced into marine unlithified sediments allow explosive vaporisation of pore fluids or when superheated water flashes to steam that rapidly expand. Croatia (dunja. In our investigation we examined several lithotypes of volcanic and volcaniclastic and in the interpretation we considered the new palaeontological data. External Dinarides.jurkovsekic@geo. The Middle Triassic rift phase in the External Dinarides is marked by basaltic extrusions to acidic explosive activities that resulted in the deposition of pyroclastic and volcaniclastic deposits ([]AVNI^AR et al. crinoids. riftna faza. Faculty of Mining. 2003. Tea Kolar-Jurkov{ek2.

V. []AVNI^AR. Zagreb.. & [U[NJARA.05.. G.. S. 35−82. MARJANAC. B. (2000): Kristaloklasti~ni i vitoroklasti~ni tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih dolomita. . KOLAR-JURKOV[EK.. \. JURKOV[EK. T. 230. 2. Cavtat – Dubrovnik. Svilaja. geol. L. B. 14/2. The Ladinian age of the succession was discerned according to conodonts found in limestones intercalations. Hrvatski geol. JELASKA. & BIONDI]. B. Vodi~ ekskurzija (VLAHOVI]. & JELASKA.− Geological Sociaty of America. M. JURKOV[EK. []AVNI^AR. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 7 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book contacts with unconsolidated pelagic limestones.− Geologija.. 383−395... 117−126. 225−230. (2003): Phylogenetic analysis of a likely productide from the Triassic. Croatia). JEACKS. Svilaja (Croatia).2000. Svilaja (External Dinarides. 12/1.. JURKOV[EK.. Abstracts with Program. & GU[I].. D. (2000): Triassic of Dalmatia – Evidence of a failed rift (Mu} section). V.− U: JELASKA. Vijesti hrv. (1984): The volcanic-sedimentary Middle Triassic in the Suvaja brook area (Mt.. Seattle. and the implications for survival through the Permo-Triassic extinction. A. BELAK. B. I.4. BEN^EK. E Strat.− Acta Geologica. Postaja 2: profil Sutina-Zelovo Sutinsko.)). (eds. Seattle Annual Meeting. V. tufita i ro`njaka. LEIGHTON.− PANCARDI 2000. 17–20. & KOLAR-JURKOV[EK. M. dr. (2006): New Ladinian ammonoids from Mt. REFERENCES BALLINI.R. I. Outer Dinarides). MATI^EC. T.− Rivista Italiana di Pal. & GU[I]. KOLAR-JURKOV[EK.: Geolo{ka povijest i strukturna evolucija Vanjskih Dinarida. T.S.. vapnenac. 37/2. I. R. 66−1. kongres. M. BELAK. 6–9. (2003): Triassic beds in the beds in the basement of the Adriatic-Dinaric carbonate platform of Mt. 46/2. T.

Lybia Na podru~ju Sinawin-Sha’wa u sjeverozapadnoj Libiji provedena je detaljna geolo{ka prospekcija terena. Odredbom litotipova i analizom njihovog prostornog odnosa na snimljenom geolo{kom stupu izdvojena su ukupno ~etiri litofacijesa: Litofacijes A: mikritni vapnenci (lagunski mikriti i biomikriti) – {upljikavi. 2001). ostrakode i gastropode) cementirane mozai~nim kalcitnim cementom. djelomice rekristalizirani. Lybia) Uro{ Barud`ija1. Unutar pojedinih litofacijesa uo~eni su dijagenetski procesi rekristalizacije.d. 1979). Sinawin. Litofacijes D: biospariti i biosparuditi – predstavlja zrnaste vapnence. dijagenetski procesi i fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena kamenoloma K-3 na podru~ju Sinawin-Sha’wa u Libiji Lithofacies. No. (ii) semi-kvantitativne mineralo{ke (XRD) analize. Sini{a Kozari}2. Ovi vapnenci sadr`e dominantno bioklasti~ni materijal (~itave fosile i njihove fragmente: bentosne foraminifere. diagenesis. niti razvijeni procesi selektivne silicifikacije. Kranj~evi}eva 2. Semikvantitativnom mineralo{kom analizom (XRD) odre|eno je da litofacijes B (slabo litificirani dolomiti~ni lapori) sadr`i dominantno dolomit. Prospekcijom su obuhva}ene stijene gornjokredne starosti. je`ince. stijenska masa litofacijesa A ne zadovoljava kriterije kvalitete za proizvodnju agregata za asfaltne mje{avine. s znatnim udjelom gline. Ana Kr{ini}1. Rekristalizacija mikritnih vapnenaca uo~ena je u litofacijesima A i C. Ispitivana su sljede}a fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase potencijalno pogodnih litofacijesa A. dijageneza. Hrvatska Klju~ne rije~i: litofacijes.8 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. nemaju bitan utjecaj na fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase litofacijesa C i D. 10 000 Zagreb. Uzorci litofacijesa D imaju najve}e vrijednosti jednoosne tla~ne ~vrsto}e i najmanje vrijednosti upijanje vode. snimljen je geolo{ki stup i uzeti su uzorci stijena za: (i) mikropetrografske analize. 1997). tipa grainstone i rudstone. Sha’wa. physical-mechanical properties of rocks. niti blago pove}anje udjela siliciklasti~nog materijala. s ciljem pronala`enja pogodne stijenske mase za proizvodnju asfaltnih mje{avina. {koljka{e. sa znatnim udjelom organske tvari. te prostorna masa i upijanje vode zrna agregata. Budu}i da se radi o potencijalno nepovoljnom materijalu za planiranu namjenu. i (iii) ispitivanje osnovnih fizi~ko-mehani~kih svojstava stijenske mase (prema TI[LJAR i dr. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Litofacijesi. Neven Tadej1 & Mladen Fistri}3 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Uzorci litofacijesa A pokazuju najmanje vrijednosti prostorne mase i jednoosne tla~ne ~vrsto}e. Na tako dobivenim uzorcima agregata ispitani su otpornost na udar i habanje metodom Los Angeles. Mrljasta kasnodijagenetska dolomitizacija bitno je utjecala na formiranje litofacijesa C. na lokaciji potencijalnog kamenoloma K-3. upijanje vode i jednoosna tla~na ~vrsto}a. Libija Key words: lithofacies. uglavnom vapnenci i dolomiti Mizdah i Zimam formacija (IRCT.. Izvori{ni materijal za selektivnu silicifikaciju bio je djelomice pove}ani udio siliciklasti~nog materijala unutar litofacijesa C i D. Litofacijes C: dolobiomikriti – karakteriziran rekristalizacijom i/ili dolomitizacijom primarnih mikrita i biomikrita. Unutar litofacijesa C i D uo~en je i dijagenetski proces selektivne silicifikacije. {to su neka od bitnih svojstava za ocjenu podobnosti kamena za proizvodnju agregata za asfalte (SMITH & COLLIS. Sha’wa. 10 000 Zagreb. fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena. Sinawin. uzorci litofacijesa D imaju najve}e prostorne mase {to upu}uje na ~injenicu da su od ispitanih uzoraka oni najgu{}i. U stijenama Zimam formacije. Raku{ina 1. a podre|eno i tipa packstone. diagenetic processes and physical-mechanical properties of rocks from K-3 quarry (Sinawin-Sha’wa area. a visoke vrijednosti upijanja vode. dolomitizacije i silicifikacije. potrebnih za rekonstrukciju regionalne ceste Nalut – Ghadames. a podre|eno sadr`i kalcit i gips te minerale glina. Na temelju dobivenih rezultata kao relativno povoljan izdvojen je kamen iz litofacijesa D te je od njega proizveden probno drobljeni agregat. Pierottijeva 6. odnosno najkompaktniji. Uzorci litofacijesa C prema vrijednostima prostorne mase.. ali isklju~ivo unutar pojedina~nih dijelova skeleta je`inaca. Hrvatska 3 Institut gra|evinarstva Hrvatske. stijenska masa litofacijesa B nije uvr{tena u ispitivanja fizi~ko-mehani~kih svojstava. Hrvatska Viadukt d. Litofacijes B: dolomiti~ni lapori – slabo litificirani litofacijes. C i D: prostorna masa. Uz to. upijanja vode i jednoosne tla~ne ~vrsto}e pokazuju vrijednosti izme- . Prema navedenome.

23–39... . ali zbog pove}anog upijanja vode tako|er nisu podobni za proizvodnju agregata za asfalte. SMITH. 17. Ovaj rad posve}en je idejnim pokreta~ima projekta: pokojnima Josipu Ti{ljaru i Zlatku \oki}u. Geol. T. L. Soc. stijenska masa litofacijesa D (biospariti i biosparuditi) pokazuje zadovoljavaju}a svojstva za planiranu namjenu. & COLLIS. Z. LITERATURA IRCT – Industrial Research Center Tripoli (1979): Geological map of Lybia 1:250 000. This work is dedicated to late Josip Ti{ljar and Zlatko \oki}. upijanje vode smije iznositi najvi{e 2. 339. kao jedan od glavnih kriterija kakvo}e frakcioniranih kamenih agregata (prema tehni~koj dokumentaciji za izgradnju ceste Ghadamis – Nalut. Zagreb. \OKI]. Publ. Eng. & @ENKO.R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 9 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book |u vrijednosti litofacijesa A i D. Sheet Sha’wa. who were the initiators of this project. London. TI[LJAR.. gravel and crushed rock aggregates for construction purposes. 9. M. Spec.00%).– RGN Zbornik.− Geol. S obzirom na parametar upijanja vode. J. (1997): Influence of the sedimentary environment on the techical properties of the Lower Cretaceous limestones from the Lakovi}i Quarry in Istria (Croatia).4. (2001): Aggregates − sand.

Naslage su dobro uslojene. Zrnasti vapnenci (peloidni i intraklasti~ni grejnstoni do pekstoni) i peritajdalne bre~e talo`e se u plitkom subtajdalu i intertajdalu s povi{enom energijom vode. Na detaljnom geolo{kom stupu se mogu jasno izdvojiti takvi ciklusi koji ~esto zavr{avaju erozijskom granicom ili sedimentima plimnih kanala (klastiti u lateralnoj izmjeni s glinama i laporima). te stalno pove}avanje debljine istalo`enih naslaga u potplimnoj zoni. Prou~avani slijed naslaga pripada tre}oj megasekvenciji (gornji alb-santon) transgresivnih platformnih peritajdalnih karbonata koja zapo~inje postupnom i osciliraju}om transgresijom po~etkom mla|ega alba. Me|u vapnencima dominiraju sitnozrnasti. peloidnointraklasti~ni grejnstoni i pekstoni u izmjeni s peloidnim i skeletnim vekstonima i madstonima.hr) Klju~ne rije~i: alb. Katodoluminiscentnim mikroskopiranjem uo~en je autigeni rast kvarca (silicifikacija) u obliku rozeta (luminiscira tamnoplavo) unutar prethodno dolomitiziranog . lapora i/ili glina. 1978b.). nekoliko kilometara zapadno od mjesta Sveti Petar u [umi. a navi{e prevladavaju facijesi prednjeg `ala (peritidal u shoreface). Prijelaz je obilje`en i tendencijom opli}avanja (TI[LJAR et al. TI[LJAR & VELI]. a u slijedu se izmjenjuju razli~iti litotipovi plitkomorskih vapnenaca i dolomita. dobro sortirani. a u nekim dolomitiziranim uzorcima se vide i reliktne strukture (primarni bioklasti~ni materijal). progradacija plimnih ravnica. Tinjanska draga.. rast krpastih grebena. P. Kontakt naslaga gornjeg apta i donjeg alba obilje`en je emerzijom s okr{avanjem te sporadi~nim zapunama gline i glinovitog lapora. Adriatic Carbonate Platform Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa opisane su naslage gornjeg alba u sredi{njoj Istri.000. zajedno uzrokuju relativno smanjivanje morske razine {to se jasno vidi iz ciklusa opli}avanja navi{e. ostrakodi. Na temelju podataka prikupljenih tijekom detaljnog snimanja i kabinetskih analiza izra|en je detaljni geolo{ki stup u mjerilu 1:100. Dijagenetske promjene kao {to su dolomitizacija ili dedolomitizacija te silicifikacija ustanovljene su u nekoliko slojeva unutar slijeda. Naslage su otvorene uz zasjek ceste koja od Sv. Croatia (vbrcic@hgi-cgs. Mjestimice se pojavljuju LLH-stromatoliti i peritajdalne bre~e. ~lanovi ciklusa u vertikalnom slijedu se razlikuju po litolo{kim karakteristikama (granulometrija. Okoli{ talo`enja je veoma plitki subtajdal i intertajdal (TI[LJAR. Istria.8 m (bez prekrivenih naslaga u rasjednoj zoni). 1995). Stup je prethodno snimljen za potrebe izrade OGK RH 1:50. Ovakvi facijesi se pojavljuju na cijelom podru~ju karbonatne platforme. debljine slojeva kre}u se od svega nekoliko centimetara pa do mjestimi~no nekoliko metara. 10 000 Zagreb.Box 268. gastropodi. Jadranska karbonatna platforma Key words: Albian. strukture i teksture. a veoma blago povijanje i nagnutost pod svega nekoliko stupnjeva vidljiva je samo na nekoliko mjesta. Petra u [umi vodi preko Tinjanske drage na zapadu i dalje na sjever prema Tinjanu. odnosno K-3 megafacijesu peletnih i stromatolitnih vapnenaca periplimnih i plimnih ravnica s ciklusima opli}avanja navi{e. povremeno prekinuti pojavama tamnih ulo`aka bre~a. Naslage nisu zna~ajnije tektonski poreme}ene. Periplimni karbonati sadr`e i tempestite. Karbonatni sedimenti gornjega alba u ju`noj Istri su zastupljeni periplimnim vapnencima koji su mjestimice slabije ili ja~e kasnodijagenetski dolomitizirani. Procesi kao {to su plima i oseka. debljina naslaga i sl. Naslage su karakteristi~ne po izmjenama tankoslojevitih peletnih vekston/pekstona do grejnstona s LLH-stromatolitima. 1999). migracija prudova i karbonatnih pje{~anih tijela. a od ukupno 9 reprezentativnih uzoraka selektiranih za mikroskopiranje u prolaznoj svjetlosti odabrana su dva za analizu primjenom metode katodoluminiscentne mikroskopije (CL). Unutar vekstona nalaze se skeleti zelenih alga. Tinjanska draga. Ukupna debljina naslaga je 82.O. Ovisno o tome koji je od navedenih ~imbenika prevladavao u sedimentnom okoli{u. VLAHOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Petrolo{ko-sedimentolo{ke zna~ajke albskih naslaga na podru~ju Tinjanske drage (Istra) Petrological and sedimentological characteristics of Albian deposits from Tinjanska draga (Istria) Vlatko Br~i} Croatian Geological Survey. 1991. Sachsova 2. U pojedinim uzorcima (preparatima) dio idiomorfnih romboidalnih kristala dolomita je djelomi~no transformiran u mikritni matriks. Istra. Ponegdje ovi sedimenti potpuno prelaze u vi{e-manje ~iste kasnodijagenetske dolomite. te bentosne foraminifere.10 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

& VELI]. . D. uzorkovanjem karakteristi~nih litofacijesa. September 17–19. Opatija 1995.− Disertacija. (1991): Carbonate facies and depositional enviroments of the Jurassic and lower Cretaceous of the coastal Dinarides (Croatia). 363−382. Za to vrijeme talozi su bili dolomitizirani. (1978b): Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjoj kredi Istre (Hrvatska. TI[LJAR. Cijeli prostor je povremeno bio izlo`en du`im ili kra}im emerzijama. J.− Geol. 67–110. Zagreb. 44. (2003): Evolution of depositional environments from the Paleozoic to the Quaternary in the Karst Dinarides and the Panonian Basin. & VELI]. J. 327 str. RGN fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. LITERATURA TI[LJAR. & TI[LJAR. J. Zagreb. Hrvatskog geolo{kog kongresa. VLAHOVI]. 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija.− Institut za geolo{ka istra`ivanja. (1999): Karbonatni facijesi plitkovodnih talo`nih sustava od kimerid`a do gornjega alba u zapadnoj Istri.− Geol. (1995): Vodi~ ekskurzija 1. Institute of Geology. MATI^EC.− Field Trip Guidebook.4. TI[LJAR.. I. Zagreb. VLAHOVI]. 215−234. vjesnik 30/2. mikroskopiranjem i katodoluminiscencijom odabranih uzoraka dokazani su plitkomorski uvjeti talo`enja s prevladavaju}im sedimentacijskim okoli{ima plimnih ravnica s pojavama plimnih kanala za vrijeme alba na prostoru Tinjanske drage u sredi{njoj Istri. Zagreb. I. J.. vjesnik. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 11 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book i dedolomitiziranog (luminiscira svijetlo crveno) primarnog ostrakodnog mikrita. Jugoslavija). VLAHOVI]. Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa. I. I. I. 2003.

1).5%). kvarca. a granulometrijski. petrografski i kemijski sastav glavnih elemenata kvartarnih sedimenata. Slika 1.125 mm otapanjem u 3% kloridnoj kiselini. geokemija Key words: Veternica Cave. VET08-1/2 – Laminirana malo pjeskovita glina s dubine 5–10 cm sadr`i 5. Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi} & Dragan Bukovec Hrvatski prirodoslovni muzej. te rekonstrukcije talo`nih paleookoli{a. dakle u vrijeme prije mogu}nosti eventualnog antropogenog utjecaja. Demetrova 1. te kristali}a gipsa i apatita. alluvium. prvi spominje GORJANOVI]-KRAMBERGER (1899). te u Velebita{kom kanalu koji prima sediment s podru~ja Jaruge zapadno od Veternice s badenskim i trijaskim stijenama kao izvorima detritusa (Sl.0% kalcij karbonata u frakciji <2 mm. Veternicu. Kemijski sastav (glavni elementi. ~ine grudice glina. Promjene granulometrijskog i kemijskog sastava tuma~i klimatskim promjenama tijekom pleistocena. opisuje MALEZ (1965). Ground-plan of the Veternica Cave and sample location. na ulaznom dijelu {pilje. te <0. a netopivi ostatak (96.125 mm analizirani su u ACME Analytical Laboratories Ltd.hr) Klju~ne rije~i: {pilja Veternica. .12 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1). gornjokrednih i badenskih sedimenata. homogene `u}kaste gline. Vancouver u Kanadi. aluvij. Recentni aluvijalni sedimenti istra`eni su u Glavnom kanalu koji prikuplja vodu sa ponora na Ponikvama. Medvednica. Istra`ivani fosilni sedimenti nalaze se u turisti~kom dijelu Veternice oko 130 m od ulaza (Sl.1% u frakciji <0.Crnjakovic@hpm. {upljikave. 10 000 Zagreb. Damir Lackovi}.125 mm. usmeno priop}enje). Figure 1. te vaganjem netopivog ostatka. koja sadr`i 3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacija fosilnih sedimenata {pilje Veternice (Medvednica) s recentnim aluvijem Correlation of Veternica fosil cave sediments (Medvednica) with recent alluvium Marta Crnjakovi}. Petrografski sastav odre|en je u netopivom ostatku u mikroskopskim preparatima praha. a detritus potje~e od trijaskih dolomita i dolomiti~nih vapnenaca. starost istra`ivanih aluvijalnih sedimenata smje{ta se u razdoblje starije od 380 000 godina (koliko iznosi starost najstarijih analiziranih obalnih plo~a – shelfstone). Na temelju istra`ivanja siga koja su u tijeku (LACKOVI].. najve}i speleolo{ki objekt na Medvednici i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Medvednica. i 2. geochemistry Istra`ivana je geokemija fosilnog i recentnog aluvija {pilje Veternice (Medvednica). Netopivi ostatak se sastoji od grudica glinovite tvari. Hrvatska (Marta.5% kalcij-karbonata. Tlocrt {pilje Veternice i lokacija uzoraka. Fosilni sedimenti u Veternici: VET08-1/1 – Povr{inski dio izdanka sastoji se od sa}aste. elementi u tragovima i elementi rijetkih zemalja (REE)) u frakciji <0. Udio kalcij-karbonata u sedimentu odre|en je u frakciji <2 mm.

Udio REE jednak je za sve analizirane sedimente. Ni. Recentni sedimenti aktivnog toka u Veternici: VET08-3/1 – Recentni sediment iz aktivnog toka (“stream”) u sjevernom dijelu {pilje blizu ponora na Ponikvama je konglomerati~ni glinoviti pijesak. zoisit. muskovit. brookit. Planinar.125 mm u kojoj prevladava kvarc (uklju~ivo slo`ena zrna). Vi{i udio cirkonija u recentnom sedimentu potje~e iz detriti~nog cirkona. Zn i Cr donekle usporedljive s vrijednostima dobivenim u sedimentima Veternice. 175−229. D. Cd i Hg. Concentrations of selected elements in the alluvium of Veternica Cave. Siliciklasti~ne ~estice su: ~estice stijena (mikrokvarcit. MALEZ.8% kalcij-karbonata. Udio glavnih elemenata sli~an je u sva 4 analizirana uzorka i tako|er pokazuje ovisnost o granulometriji.. Dimenzija ve}ine siliciklasti~nih ~estica (oko 0. rijetki biotit. filit. Ni i As. Netopivi ostatak sadr`i jako malo frakcije <0.1%–8. Udio ve}ine elemenata u tragovima znatno je.125 mm samo 3. epidot i granat. Zagreb. Izvije{}e o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba (2006): www. Pb. slejt). Podjednako su zastupljeni cirkon. M. 2).5% u fosilnom glinovitom sedimentu. kvarc.3%. odra`avaju izvorni geokemijski sastav i mogu poslu`iti kao pokazatelj za nenaru{eni okoli{. Udio kalcij-karbonata ovisan je o veli~ini zrna analiziranog sedimenta – u frakciji <2 mm varira od 3.4%. Pb. hornblenda i turmalin.7%. Razmjerno je ~est cirkon. VET09-1/3 – Recentni sediment iz aktivnog toka u Velebita{kom kanalu je glinoviti konglomerati~ni pijesak. zatim ~estice stijena i opâka zrna. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 8. uklju~ivo i oni recentni. gdje su prosje~ne vrijednosti u tlu za Cd. a neznatno su vi{e za Mo. (1965): Pe}ina Veternica u Medvednici. II stratigrafija kvartarnih talo`ina. Figure 2. a u sitnijoj <0. turmalin.1%. Udio odabranih elemenata u aluviju Veternice. a frakcija <0. Najglinovitiji uzorak (VET08-1/1) sadr`i ne{to vi{e barija.− Hrv. gdje prevladavaju karbonatne stijene. Zaklju~no se mo`e ustvrditi da sedimenti Veternice. Cu.zagreb. Prepoznati su cirkon. . Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 25. epidot – zoisit. VET08-2/2 – Laminirana neznatno pjeskovita glina. muskovit i klorit. iz ~ega je vidljivo da ve}im dijelom potje~e od detriti~nih ~estica.03 mm) je presitna za istra`ivanje petrografskim mikroskopom. apatit i granat.125 mm 8. (1899): Kr{ Zagreba~ke gore.4.nsf Pravilnik o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992): Narodne novine 15/92. do 25. a vrijednost nikla je ~ak gotovo dvostruko vi{a nego u sedimentima recentnih tokova.7%. zanimljivo je da je u fosilnom sedimentu vi{i udio nikla i skandija. Tako su u fosilnom sedimentu povi{ene vrijednosti Cu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 13 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. rubidija i vanadija. Zn. ili ~ak gotovo dvostruko vi{i u fosilnom sedimentu.hr/slglasnik. rje|i su tremolit-aktinolit. no maksimalne vrijednosti ih daleko prema{uju. a u sitnijoj <0.125 mm samo 3. kloritoid. (Sl.− Acta Geol. [to se ti~e elemenata u tragovima. biotit.. kojih je vi{e u krupnijoj frakciji i ne{to su ~e{}e u kanalu koji prima sediment s Ponikvi. amfibol. Frakcija <2 mm sadr`i 12. a vrlo su rijetki rutil. a rijetki su muskovit klorit i biotit. 2/11. I op}i speleolo{ki pregled.4% u sedimentu recentnog toka koji u {pilju dolazi s podru~ja Ponikvi. Sli~no se mo`e vidjeti u Izvije{}u o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba iz 2006. rutil i po koje zrno zoisita. U usporedbi s podacima iz Pravilnika o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992) maksimalne dozvoljene vrijednosti za analizirane elemente vi{e su od onih dobivenih u sedimentima Veternice. turmalin i rutil. aktinolit. U frakciji <0.7%.125 mm udio CaCO3 je znatno ni`i i iznosi 2. ^esti su “{tapi}i” dijatomeja. te brookit. 5.

14 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Collected sediment samples were disintegrated. Pyrite was identified by distinctive crystal morphology – hexahedra with perfectly preserved striations and octahedra-hexahedra combinations. cut and polished. Igor Vlahovi}2. Velebit) Karmen Fio1. Croatia) Autigeni `eljezoviti minerali kao indikatori rane dolomitizacije u pjeskovitom dolomitu (najgornji dio perma i donji trijas. Siderite rhombohedral crystals are inter-grown with smaller dolomite or ankerite rhombohedra. Croatia (karmen. 10 000 Zagreb. magnesium and sulphide concentrations chosen for stability field calculations are variable. Authigenic Fe-mineral association present in these dolomites. heksaedri s o~uvanim prutanjem karakteristi~nim za pirit. Scanning Electron Microscope (SEM). and X-ray Diffraction. University of Zagreb. Sachsova 2.pmf. Croatia 3 Croatian Geological Survey. Their composition indicate shallow-water marine depositional environment strongly influenced by the hinterland. Velebit Sedimentation from the uppermost Permian to the Lower Triassic deposits in the Velebit Mt. The iron. Pseudomorfoza goethita po piritu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Authigenic iron minerals as indicators of early-dolomitization in the Sandy Dolomites (uppermost Permian–Lower Triassic. rarely in pseudo-hexagonal plates. Horvatovac 102a. Lower Triassic deposits are mostly represented by early-diagenetic dolomites characterized by scarce fossil findings and frequent siliciclastic grains. University of Zagreb. can therefore help in reconstruction of diagenetic and geochemical conditions of the dolomitization environment. Hrvoje Posilovi}1. Klju~ne rije~i: autigeni `eljezoviti minerali. minimizing errors in conclusions. 10 000 Zagreb.. even though they were oxidized mainly into magnetite and goethite (Fig. This approach enabled determination of trends in the mineral stability field change. Phase stability diagrams were constructed on the basis of mineral phases identified in the samples. calcium. hexahedra with preserved pyrite striations. 1948). Up to four stability iterations with different activities per ion species were calculated and stability fields were overlaid. donji trijas. Siderite is present in the characteristic rhombohedral form (Fig. Croatia Key words: Fe-authigenic minerals. Pierottijeva 6. Pseudomorphosis of goethite after pyrite. and EDS show spectra characteristic for siderite. Lower Triassic. 10 000 Zagreb. and occurs within the lowest part of the informal lithostratigraphic unit of Sandy Dolomite. but within ranges considered normal for pore fluids in balance with carbonates. Due to the oxidation of authigenic sulphides and siderite their determination was sometimes possible only on the basis of crystal morphology examination under SEM. Slika 1. Energy Dispersive Spectroscopy (EDS). Such aggregate formations indicate that dolomite and ankerite have been crystallized prior to the phase of siderite Figure 1. due to unknown real ion activities in pore waters. in the form of crystal inclusions. area is continuous (SALOPEK.hr) 2 Faculty of Mining. . and analyzed by polarizing microscope. mainly pyrite and siderite. rana dolomitizacija. Geology and Petroleum Engineering. Siderite is also oxidized to magnetite and goethite but in much lower extent compared to pyrite.fio@geol. Vladimir Bermanec1 & Ivo Veli}3 1 Faculty of Science. Jasenka Sremac1. early-dolomitization. 2). Velebit Mt. Velebit Mt. 1).

or may occasionally be precipitated during deposition or early diagenesis. ankerite and dolomite. Figure 2. or by dilution with fresh water of meteoric or other non-marine origin. sulphide concentration can be lowered by precipitation of iron sulphides. WRIGHT et al. (1948): O gornjem paleozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. (1997): Contrasting flooding histories of Mississippian carbonate platforms revealed by marine alteration effects in paleosols. In marine sediments siderite occur mostly as late-diagenetic cement. WRIGHT. sometimes transitional to ankerite. Fe-mineral associations and thermodynamic stability of authigenic iron minerals studied within uppermost Permian to Lower Triassic Sandy Dolomites of the Velebit Mt. Sulphate in marine environment is regularly reduced to sulphide by bacterial metabolic activity. 1997). Dolomitization of the studied sediments containing characteristic mineral association of pyrite. occurred in the mixing zone of sea and fresh water. 1981). V. Host sediment containing described mineral association can be described as early-diagenetic dolomite. then ankerite or ferroan calcite will form.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Sciences and Arts. Authigenic iron minerals found in the carbonate sediments are typical for three very different geochemical environments: sulphidic. Zagreb. if sulphate concentration is somehow lowered. Pyrite.. In such diagenetic environment iron sulphides were formed. Such dolomitization model is typical for the transgressive sequences (e. If there is lower activity of Fe2+ and higher Ca2+ and Mg2+ activity in the pore waters. M. Siderite rhombohedron partially oxidized into goethite. 51. These processes have moved diagenetic environment toward siderite stability area. R. Siderite was therefore formed in the mixing zone of marine and fresh water due to significantly lower sulphate concentration in brackish waters. siderite. (1981): A New Geochemical Classification of Sedimentary Environments. Romboedar siderita djelomi~no oksidiran u goethit.D. VANSTONE. .D. Geochemical environment characterized by pyrite–siderite–ankerite–dolomite mineral association was the same diagenetic environment in which early-diagenetic dolomites were formed. which is in line with the ongoing transgression recorded within the Sandy Dolomite unit and continuous siliciclastic input to the shallow-water environment during Early Triassic. 359–365.− Journal of Sedimentary Petrology. In diagenetic environment described here siderite is found to be associated with pyrite. 44.4. 825–842.A. Slika 2. provided a new tool to reveal diagenetic environment. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 15 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rhombohedra formation. which additionally lowered sulphide activity in sediment pore waters.P. 101–143. REFERENCES BERNER. siderite and magnetite are minerals stable under negative Eh and their stability fields are strongly influenced by the pCO2 and pS2of the solution. The occurrence of siderite is characteristic for continental sediments with low concentration of dissolved sulphate (BERNER. as in studied deposits. and Lika region – in Croatian). & MARSHALL.− Sedimentology. resulting in relative Fe2+ concentration increase.. SALOPEK. S. carbonate and oxic.g. J.

sparitizirani mikriti. mono. metamorfne stijene razli~ite teksture (od homogene do {kriljave) i razli~itog stupnja kristaliniteta. a nailazi se i na mikrokliva`. izdvojene su iz klast. rijetko plagioklas). Dilj gora. Ovi varijeteti odgovaraju sublitoarenitu na granici prema liti~noj grauvaki. a najsveobuhvatnije su opisana od strane [PARICA & CRNKO (1973). kvarcnih {kriljavaca. 2005. Prva istra`ivanja na Dilj gori zapo~eta su u drugoj polovici 19. Valutice se mogu grupirati u tri glavne skupine. Valutice s lokaliteta Pivnice. Lower part of Miocene. U pojedinim uzorcima opti~ki se uop}e ne razaznaju mineralne faze. u Slavoniji. sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su izmjenom intervala pjeskovito do {ljunkovitog silta i klastpotpornog.hr) Klju~ne rije~i: krupnoklasti~ni sedimenti. dok uzorci s ve}im postotkom sekundarno izlu~enog karbonata u intergranularnom prostoru odgovaraju pje{~enjacima grauvaknog tipa. nastavljena u drugoj polovici 20. Stijene ove skupine najvjerojatnije su bile finolaminirani sedimenti – izmjena lamina pje{~enjaka i {ejla uz prisustvo karbonata. amfibol i karbonat (kalcit). polimiktnog {ljunka. U ve}em broju prisutne su valutice mramora i amfibolskog {kriljavca. 2005) utvr|eni su na lokalitetima Staro Zavr{je (StZ-I). Neki uzorci su lagano mikroborani (“plisirani”). Vapnenci su rje|i nego na lokalitetu StZ-I. Na lokalitetu Staro Zavr{je. Dilj Mt. a i ovdje kao i na prethodnom lokalitetu veliku skupinu ~ine anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. 10 000 Zagreb. Ima uzoraka u kojima se smanjuje udio feldspata na ra~un fragmenata stijena i to: kvarcita. [ljunak se javlja i u vidu le}a unutar siltnih intervala. Svi uzorci imaju ujedna~eni mineralni sastav: prevladavaju ~estice feldspata (ortoklas. na podru~ju Dilj gore. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore (lokaliteti Staro Zavr{je. Uzorci s visokim sadr`ajem CaCO3 predstavljaju prijelaz prema drugoj glavnoj skupini stijena. Jedna tre}ina prikupljenih valutica i ovdje su sitno do srednjezrnasti pje{~enjaci s karbonatnim vezivom i siltiti. (Staro Zavr{je. Kemijsko tro{enje nije zahvatilo feldspate {to je najvjerojatnije posljedica sedimentacije u blizini mati~nih stijena koje su ih derivirale. 1986b). rijetko muskovit i ~estice karbonata i pripadaju arkoznim arenitima i subarkozama. gusto pakirane. unutar neogenskih naslaga izdvojila su 11 neformalnih litostratigrafskih jedinica (PIKIJA et al. ali su prisutni i blokovi veli~ine do 40 cm. 1986a. Pri tome su kao rezultat nastale.i polikristalini~ni kvarc.. te mramorizirani vapnenci. Gusto pakirani varijeteti s `eljezovitom komponentom u vezivu u kojima prevladavaju litoklasti odgovaraju sublitoarenitu. sitnije su nego na prethodna dva . ali je na|en uzorak koji odgovara vapnencu tipa scaglia. a pretpostavka je. ali i relativno brzog talo`enja. feldspat (albit). kiselih magmatskih stijena i ro`njaka. dok postoje varijeteti u kojima su jasno odredivi kvarc.16 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ovisno o udjelu prethodno nabrojanih komponenti i tada prisutnim p-t uvjetima.-og. Tre}a karakteristi~na skupina jesu anhimetamorfne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. Novomilenijska istra`ivanja u okviru izrade Geolo{ke karte Republike Hrvatske 1:50. (1979. 1980. Sachsova 2. feldspata. riolita i bre~e. Vu~je jame i Pivnice) Pebbles of Lower part of Miocene deposits of Dilj Mt.. Prvu sa~injavaju pje{~enjaci i siltiti. glinovito-siltozni vapnenci. nad ~esticama monomineralnog kvarca.. Na temelju snimljenih geolo{kih stupova. te [PARICA et al. a nalazimo i karbonatne ~estice. a to su vapnenci. te rijetko ro`njaka. Veli~ina valutica iznosi 2–10cm. krupnoklasti~ni sedimenti ni`eg miocena neformalne litostratigrafske jedinice Ravan (PIKIJA et al. {kriljavaca i kiselih magmatskih stijena.do matrikspotpornog {ljunka. lo{e sortirane s neujedna~enim dimenzijama detritusa. Nabrojani minerali potvr|eni su i XRD analizom. `eljezovito. KOVA^I] et al. jedinica Ravan. mikroklin. dijelom slabo vezanog. Prevladavaju fragmenti polikristalini~nog kvarca. klorit. Croatia Dilj gora smje{tena je u ju`nom dijelu Panonskog bazena. Na lokalitetu Vu~je jame sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su klast do matrikspotpornim {ljunkom. Vezivo je oskudno. bijeli tinjac.-og. ponegdje sekundarno izlu~eni karbonat. Skoro uvijek je prisutan i sekundarno izlu~eni karbonat. 2005). Hrvatska (mhorvat@hghi-cgs. Ravan unit. Razlikuju se ~isti mikriti.000. Rijetki su nalazi valutica granita. Hrvatska Key words: coarse clastic sediments.. kvarcita. muskovita i klorita. sjeverno od Slavonskog Broda. To su stijene psamitno-pelitne klasti~ne strukture. Vu~je jame and Pivnice localities) Marija Horvat Hrvatski geolo{ki institut. ni`i miocen. da su metamorfozirane u uvjetima niskog stupnja metamorfizma.. Vu~je jame (Vjm-I) i Pivnice (Piv-I).

J... riolit i bre~e. R. Beograd. (1980): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. Zagreb.– U: VELI]. (1973): Geologija zapadnog dijela Dilj gore. feldspata. M. Najzastupljeniji su pje{~enjaci do siltiti. 83−92. Beograd. biotita i klorita. Sarajevo.. D. Sav.. za geol.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress. D. [PARICA. Tuma~ za list Nova Kapela. I.). FILJAK. (1986a): Osnovna geolo{ka karta 1:100. Sarajevo. Inst. & SLOVENEC. (1979): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. [IMUNI]. za geol.000. a rije|i listi}i muskovita. A. M. M. Sarajevo. VRSALJKO. C. za geol. zavod. CRNKO.. M. Beograd. zavod. M. Zagreb. Vapnenci su mikriti i mikrospariti. Zagreb. koji je u pojedinim uzorcima slabije do izra`enije rekristaliziran.). To su lo{e sortirani pje{~enjaci u kojima od siliciklasti~nih ~estica prevladava polikristalini~ni kvarc. istra`.4. (ur. a podre|eno prisutni amfibolski {kriljavac. Sav.– Inst. 1−55. & BIONDI]. Za razliku od lokaliteta Staro Zavr{je i Vu~je jame ovdje nisu na|ene anhimetamorfne stijene i metamorfne stijene skupine slejt-filita. ^esta su samostalna zrna kvarca. klasti starijih karbonatnih stijena i ro`njaci. (1986b): Osnovna geolo{ka karta 1:100. D. Sporadi~no i ovdje se isipavaju mramor i amfibolski {kriljavac.. Zagreb. za geol. AVANI]. Ve}ina pje{~enjaka su sublitoareniti s prijelazom u grauvake. zavod. Osnovni sastojak je mikritni kalcit. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 17 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book lokaliteta (veli~ina im rijetko dose`e 10cm). Inst. [PARICA. Sarajevo. JOVANOVI]. Vrlo su dobro zaobljene. slabo do dobro sortirane. Inst. BAKRA^. M. Inst. I. list Nova Kapela. U vezivu varira udio `eljezovite komponente i sekundarno izlu~enog karbonata. J.000.– U: VELI]. M..– Inst. [PARICA. & CRNKO.. M. a tek u manjoj mjeri magmatske stijene. & @IVANOVI].. JOVANOVI]. geol. 77–78. D.− Geol. pjeskoviti vapnenci i mramori. HORVAT. JURI[A. zavod. 113−114. Sav. & PAVELI]. R. Abstracts Book. vapnenci.... BUZALJKO.– Inst.. Inst. VLAHOVI]. M. geol. A. geol. MIKNI]. za geol. JURI[A. BUZALJKO. [PARICA. R.. ^este su i `ilice sekundarnog kalcita.. I. granit.000. istra`. M. istra`. HE]IMOVI]. VLAHOVI]. (2005): Gornjomiocenski sedimenti Dilj gore (Late Miocene Sediments of Dilj Mt. 1−56. (ur. M. R...... & @IVANOVI]. . PIKIJA. istra`.. I. Neke od valutica sadr`avaju fosilno kr{je. A. 26.. (2005): Sedimenti ni`eg miocena Dilj gore (Lower part of Miocene Deposits of Dilj Mt. & BIONDI]. [PARICA. potom anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. LITERATURA KOVA^I]... vjesnik. K. Abstracts Book. R. Tuma~ za list Slavonski Brod. C.. GALOVI]. A. geol. & MORI]. & MOJI]EVI]. kvarcni {kriljavac. Istra`ivane valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore litolo{ki su veoma heterogenog sastava.. [IMUNI]. Sav. CRNKO. za geol.. I.000. za geol. Beograd. ali su kao i na prethodna dva lokaliteta potvr|eni nalazi pje{~enjaka i vapnenaca. list Slavonski Brod. Zagreb. I. M. za geol.. Navedeni tipovi stijena ukazuju da su mati~ne stijene iz kojih su valutice derivirane prvenstveno bile starije sedimentne i metamorfne stijene. J.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress.

Slovenia (duje. This research is focused on the Biancone limestone. and in places contains thin interlayers of marl. Clasts of pelagic limestone are also present and contain Calpionella alpina LORENZ whose range is late Tithonian to earliest Valanginian. fragments of calcareous algae. The Jurassic to Lower Cretaceous succession of the Bled Trough consists of: Lower Jurassic limestone with echinoderms (Hierlatz facies). SCHLAGINTWEIT et al. 95. [pela Gori~an¹ & Adrijan Ko{ir¹ Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU.. In the uppermost part. which occupied an intermediate position between the Dinaric Carbonate Platform and the Bled Trough. which formed during the early emplacement of the internal Dinaric units onto the continental margin. H. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate gravity-flow deposits from Bohinj area (NW Slovenia): evidence of a latest Jurassic – earliest Cretaceous carbonate platform in the Internal Dinarides Naslage karbonatnih gravitacijskih tokova okolice Bohinja (SZ Slovenija) kao dokaz postojanja kasnojurske do ranokredne karbonatne platforme u podru~ju Unutarnjih Dinarida Duje Kuko~¹.− International Journal of Earth Science (Geologische Rundschau).kukoc@zrc-sazu. Novi trg 2. & SCHLAGINTWEIT. which includes intercalations of resedimented carbonates. Paleogeographically. Genetically similar isolated carbonate platforms of more or less the same age are known from several localities in the Alpine – Dinaride – Carpathian mountain belt. The upper part consists mainly of carbonate breccias. which was located NE of the Tolmin Trough and thus relatively distal with respect to the Dinaric Carbonate Platform. The age of the platform carbonates is determined on the basis of calcareous alga Clypeina jurassica FAVRE which is characteristic of late Kimmeridgian to earliest Berriasian. Therefore we conclude that the Dinaric Carbonate Platform could not be the source of shallow-water carbonates in the Bled Trough. carbonate breccias alternate with calcarenites. bledsko korito Carbonate gravity-flow deposits at Srednja vas near Bohinj have been studied for radiolarian dating and composition of resedimented limestones. alternation of marls and shales. Microfacies analyses showed angular to subangular shallow-water grainstone lithoclasts. Radiolarian assemblages from these beds indicate an Early Cretaceous age (Berriasian – early Valanginian). radiolarije. Other examples include Upper Jurassic reef limestones unconformably overlying the Vardar ophiolites in Serbia and the South Apuseni ophiolites in Romania (SCHMID et al. consists of micrite without resedimented limestones. miliolid foraminifera and various other skeletal fragments of different size. calcareous breccia. (2008) analysed clasts in massflow deposits to reconstruct a completely eroded Kimmeridgian? – Tithonian Kurbnesh Carbonate Platform from the Mirdita Ophiolite Zone in Albania. The lower part of the studied section consists of radiolarian packstone with chert nodules and layers. GAWLICK & SCHLAGINTWEIT (2006) described the Plassen Carbonate Platform which developed above Callovian to Tithonian basinal deposits of the Northern Calcareous Alps. an approximately 40 m thick series of well bedded pelagic limestone.J. Middle and Upper Jurassic bedded radiolarian cherts and shales. ooid grains. . Biancone limestone. Berlin/Heidelberg. Slump folds are common. Bled Trough Klju~ne rije~i: Biancone vapnenci. 2008). REFERENCES GAWLICK. vapnena~ke bre~e. and finally siliciclastics with limestone olistoliths and ophiolite debris. 451–462. This inferred platform may have developed on top of a nappe stack. (2006): Berriasian drowning of the Plassen carbonate platform at the type-locality and its bearing on the early Eoalpine orogenic dynamics in the Northern Calcareous Alps (Austria). radiolarians. F. 1000 Ljubljana. The Biancone limestone of the Tolmin Trough. the area was part of the Bled Trough. Lower Cretaceous. donja kreda. Extraclasts and calcareous debris undoubtedly prove a platform origin of resedimented limestone. We believe that these breccias represent evidence of a carbonate platform which must have been located more internally but is now not preserved. The matrix of breccias is radiolarian-rich lime mudstone.18 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.si) Key words: Biancone limestone.

SCHUSTER. M... S.. FÜGENSCHUH. R. MISSONI. HOXHA. 139–183. L. S. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 19 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SCHLAGINTWEIT... (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. K. & FRISCH. B. Basel. SCHEFER. F.. R. S. 101.− Swiss Journal of Geosciences. H. 101. W.M. . TISCHLER.J.. MATENCO. BERNOULLI.. LEIN.– Swiss Journal of Geosciences. L. D. GAWLICK.4.. SCHMID.. Basel. (2008): The eroded Late Jurassic Kurbnesh carbonate platform in the Mirdita Ophiolite Zone of Albania and its bearing on the Jurassic orogeny of the Neotethys realm. 125–138. & USTASZEWSKI.

In sandstones from the lower Cretaceous O{trc formation (Ivan{~ica Mt. considerably higher than in other analyzed samples. Sandstone geochemistry. Pojednostavljena geolo{ka karta istra`ivanog prostora na kojoj su istaknuta podru~ja rasprostiranja prou~avanih klasti~nih formacija. it allows direct comparisons to be drawn with neighboring Alpine. kreda. Croatia (bluzar@geol.20 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. and Glog formations. our aim is to constrain the composition and dynamics of ophiolitic and continental source terrains being exhumed and eroded in the northwestern Dinarides and neighboring regions during the Mesozoic.. and zircon fission track (ZFT) thermochronology. University of Zagreb. the high Y/Ni values (and low Cr/V) in the Glog samples (Medvednica Mt.). Zircon fission track thermochronology Klju~ne rije~i: provenijencija. Cretaceous. Croatia (Fig. The Bistra (Medvednica Mt. Heavy mineral chemistry. Such integrated data can greatly contribute to a better understanding of the major events which marked the early tectonic history of the Dinarides. synorogenic clastic formations document the evolution of the Dinaride orogen. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 An integrated approach to provenance analysis: an example of Cretaceous sandstones from the northwestern Dinarides Integrirani pristup pri analizi provenijencije: primjer krednih klastita sjeverozapadnih Dinarida Borna Lu`ar-Oberiter1. The chemistry of detrital Cr-spinel has helped to further reveal the petrogenesis of the ophiolite source rocks being Figure 1. Vivodina. The siliciclastic detritus of fine to medium grained sandstones ranging in age from Early to latest Cretaceous was studied using wholerock geochemistry. however. 2009): the O{trc. geokemija pje{~enjaka. Meanwhile.). Geowissenschaftliches Zentrum der Universität Göttingen. Dinarides. Faculty of Science. Deutschland Key words: Provenance. In northwestern Croatia. Tisza and other Dinaride regions. kemija te{kih minerala Provenance studies which integrate results from multiple analytical approaches can offer an in-depth view into the history of clastic detritus and its source area. a region characterized by considerable geological complexity resulting from a severe and long-lasting deformational history. Our study concentrates on Cretaceous clastic rocks which outcrop on the mountains and hills surrounding Zagreb. including the Dinaride-Alpine transitional area.pmf. Tamas Mikes3 & Ljubomir Babi}1 1 Institute of Geology and Palaeontology. Horvatovac 102a. Istvan Dunkl2. Bistra. Furthermore. this is indicative of a very large contribution of material from ophiolites (McLENNAN et al. microprobe analysis of individual heavy mineral grains. By applying a range of analytical methods to study the siliciclastic detritus of Cretaceous sandstones. Kravljak. . Dinaridi. Simplified geological map of the study area showing the distribution of the studied clastic formations. 1993).hr) 2 Abteilung Sedimentologie/Umweltgeologie. 10T000 Zagreb. Kravljak and Vivodina (@umberak Hills) samples have Cr/V and Y/Ni values indicative of some ophiolite contribution. 1) which have been extensively studied and described in the literature (see references in LU@AR-OBERITER et al. Deutschland 3 Institut für Geologie. suggest a purely continental source.). Slika 1. Hilmar von Eynatten2. Together with very low Y/Ni values. The studied sandstones were sampled from five distinct clastic formations (Fig. values of Cr/V range between 20 and 30. much more limited than is the case for the O{trc. similar to those found in felsic rocks. Leibniz Universität Hannover.. 1).

H. B. T. 66. REFERENCES POBER. or the Dinarides themselves. odre|ene pomo}u programa PopShare (DUNKL & SZÉKELY. Metapelites of medium grade were likely the most widespread continental non-carbonate lithology in the source region during the entire Cretaceous.. Slika 2. The make-up and dynamics of continental sources terrains can be constrained by the chemical composition of detrital tourmaline.4.J.N.. & BASU. (1993): Geochemical Approaches to Sedimentation. and ZFT thermochronology. Hung. In the Maastrichtian Vivodina sample (@umberak Mts. A. M. indicating that rapidly exhuming basement units either in the Eastern Alps and/or Tisza. During both the Early and Late Cretaceous the source ophiolites were predominantly composed of harzburgite peridotites and associated cumulate rocks. ÁRGYELÁN. P.K. S. VON EYNATTEN..– In: JOHNSSON. & HANSON.– Acta Geol. 77.. 341–368. obducted and eroded along the margin of Adria during Late Jurassic-Cretaceous times (LU@AR-OBERITER et al. MIKES. G. Earth Sci. 1988.M. Soc. DUNKL. & SZÉKELY. Detrital zircon FT age populations identified using the PopShare computer software (DUNKL & SZÉKELY.B. 2). Also present within these sandstones are zircon grains which belong to older. segments of which had undergone thermal overprint related to obduction of the Neotethys in the Late Jurassic. D. 1097–1108. LU@AR-OBERITER. Metamafic rocks also presented a significant source. (eds. 2009). 641–670. 98. G. Diamonds correspond to population means while the extents of the whiskers represent the first standard deviations. Geol. 39. 2002). were supplying the basins of the NW Dinarides with detritus at the end of the Cretaceous. (2002): Component analysis with visualization of fitting. and 159±30 Ma (Fig.– Int. and contemporaneous Cr-spinel rich formations in the North Calcareous Alps and Transdanubian Central Range (POBER & FAUPL. and were subsequently exhumed and incorporated into thrust sheets together with ophiolites. A distinct regional similarity in detrital Cr-spinel compositions is evident between the O{trc Fm.) a well defined ZFT age population lies at 76±13 Ma. Paper. HEMMING.. 21–40. 162±43 Ma. 201. LJ. 284.– Geochim. Cosmoch. Medvednica the distributions of single-grain ages are unimodal at 80±18 Ma and 73±23 Ma (Fig.– Geol. In sandstones of Barremian to Cenomanian age the youngest identified ZFT age populations are 134±14 Ma. Hungary). McLENNAN. 145±36 Ma. detrital ZFT ages are notably younger. McDANIEL. Am. while in the Maastrichtian Glog samples from Mt. (1996): Geochemical investigations of detrital chrome spinels as a tool to detect an ophiolitic source area (Gerecse Mountains. (1988): The chemistry of detrital chromian spinels and its implications for the geodynamic evolution of the Eastern Alps. & BABI]. more diffuse ZFT age populations ranging from the Early Jurassic to the Carboniferous. Spec. 2002).. 1996). rutile and garnet. I. Prikazane su srednje vrijednosti populacija (dijamanti) +/– 1standardna devijacija.. . This clearly identifies a distinct Eo-Alpine overprint in the source area. J. Acta. Rundsch. E. & FAUPL. a Windows program for data analysis (abstract).): Processes Controlling the Composition of Clastic Sediments. In the latest Cretaceous sandstones. The sources of these zircons were most likely fragments of the Adria basement. B. 2). (2009): Ophiolitic detritus in Cretaceous clastic formations of the Dinarides (NW Croatia): evidence from Cr-spinel chemistry. Provenance and Tectonics. while high grade metasediments and granitoid rocks occurred more sporadically. PopShare. Populacije starosti detritarnih cirkona dobivene ”fission track” metodom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 21 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. ÁRGYELÁN.. S.

6 ka old and TF1 is between 93. palaeosols. Bulk-rock chemical analyses were carried out in ACME Analytical Laboratories Ltd. Sachsova 2. geokemija. 2007) and Campanian province (PECCERILLO. 10 000 Zagreb.9 ± 2. geochemistry.3 ± 7. Similar vitroclast morphology in TF1 and TF3 points to the same type of volcanism. Heavy minerals (32 to 125 ìm size fraction).3 ± 7. Italy. Croatia 3 Croatian Geological Survey. CHIESA et al. Island of Hvar in Central Dalmatian archipelago (LU@AROBERITER et al. whereas TF2 is a bit different not only by elongated and tubular vitroclasts which could be indicative for a strong eruption of Plinian-type. 10 000 Zagreb.3 and 41. S3: Geochronology and Isotope Hydrology. carbonate concretions and at least three tephra layers (first introduced by BOGNAR et al. 1). Based on the age. 2007). Its almost horizontal Cretaceous limestone basement is covered with up to 90 m thick loess and loess-like sediments intercalated by sandy layers. Marin [oufek1. Paglicci Cave. Croatia (snjezana. Serration of oldest tephra clinopyroxenes could be a result of diagenesis in the lowermost (the oldest) unit of the loess sequence. CREMASCHI & FERRARO. the TF3 from Bok section is between 29. 10 000 Zagreb. Demetrova 1. Due to abundance and frequency of Italian volcanic activity during Pleistocene .0 and 98.2 and 31. Vancouver (Canada).1 ka old in Sand pit section. 1990. 2005). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tefra u pleistocenskim lesnim naslagama otoka Suska (sjeverni Jadran. Hrvatska) – karakterizacija i problematika Tephra from the Pleistocene loess deposits of the Island of Susak (northern Adriatic. green augite in TF2 and TF3).8 km2 with the highest peak at 96 m above sea level. Although all tephras have similar main and heavy mineral composition as loess (MIKUL^I] PAVLAKOVI] et al. The emphasis is on the problems of geochemical characterization of tephra and determination of possible volcanic sources.. in press). Analysis of vitroclasts was performed by SEM-EDS.3 ka old and between 28. 2007). Croatia 4 Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG). Bulk-rock chemistry shows minor differences between TF2 and other two tephra layers.0 ± 2. Based on more recent IRSL dating of loess sandwiching the tephra. 2001). The oldest (TF1) and the youngest (TF3) tephra are situated in loess while middle tephra (TF2) is patchy distributed in brown palaeosol (Fig.2 ± 3. Chemical composition of the vitroclasts differs from the bulk-rock chemistry mostly by lower alkali content which could be a consequence of weathering and difficulties in the detection of light elements (especially Na).22 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. were studied by polarizing microscope. the main characteristics are vitroclasts..0 ± 2. This study provides data on mineralogical and geochemical properties of tephras as well as time of deposition based on stratigraphically important loess horizons.. but also by its geochemical characteristics. Stilleweg 2. Darko Tiblja{2. Faculty of Science. Geochemical characterization could be influenced by pedogenesis and weathering (depletion of alkalies) as well as by mixing of volcanic material with loess (higher SiO2 content).3 ka old. Marta Crnjakovi}1. 30 655 Hanover. First IRSL dating showed that loess-palaeosol sequence including upper two tephra layers correlates to Oxygen Isotope Stage 3 (WACHA et al.. Considering the age of TF1 and TF3 and the similarities of idiomorphic and serrated augite in other regions such as Aeolian arc (GARZANTI & ANDÒ. TF2 is between 39. middle tephra from Susak could be related to Campanian Ignimbrite eruption of the Phlegraean Fields dated around 39 ka (DE VIVO et al. volcanic particles Klju~ne rije~i: Susak. but according to TAS diagram all have intermediate composition with low alkali content (Na and K).mikulcic@hpm. Lara Wacha3. and higher pyroxene content (serrated clinopyroxene in TF1 and idiomorphic. Croatia) – problems with characterization Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi}1.4 & Manfred Frechen4 1 Croatian Natural History Museum. Horvatovac 95. The ages were obtained by Infrared stimulated luminescence (IRSL) dating method. separated using bromoform after removal of carbonate.. 2002). morphology of volcanic particles and similarities with other tephra layers (Marche province. in the Kvarner archipelago.0 ± 3. in press). Germany Key words: Island of Susak. tephra.hr) 2 University of Zagreb...8 ± 2. rare idiomorphic biotite. vulkanske ~estice Island of Susak.1 and 28. those tephras could be related to the Middle and South Italian volcanic provenance. mineral association. covers an area of 3. tefra.

& FERRARO. (2007): Plate tectonics and heavy mineral suites of modern sands. 365 p. Stratigraphic sequences of Susak loess sections at Bok Bay (Bok-1. F. COLTORTI.. Figure 1. 47–65. Lj. 2005) the additional analyses are required for further characterization of Susak’s tephra horizons and correlation with possible sources of this volcanic material. Sand Pit-east wall) with indicated IRSL dating results.017. Croatia). (1990): Loess sedimentation and quaternary deposits in the Marche province. M.quaint. (in press): Mineralogical and Geochemical Characteristics of Quaternary Sediments from the Island of Susak (Northern Adriatic. 58. doi: 10. P. LU@AR–OBERITER. (ed.N. Berlin.R. Skica opisanih prapornih profila na otoku Susku u uvali Bok (Bok-1. Slika 1. (2005): Plio-Quaternary Volcanism in Italy – Petrology. B.– Quaternary International PECCERILLO. M. TIBLJA[. MIKUL^I] PAVLAKOVI]. E. M. & LACKOVI].– Atti della Societa Toscana di Scienze Naturali. E.. (2007): The Upper Pleistocene in the Paglicci Cave (Gargano. & BELKIN. CRNJAKOVI].T. CALVERT.– Chikei: Transactions–Japanese Geomorphological Union.): Heavy minerals in use. . M. BABI].. (2002): The Reconstruction of the Paleoenvironmental History of the Northern Adriatic Region Using of the Granulometric Properties of Loess Deposits on Susak Island. CRNJAKOVI]. 73. S.– Springer. B. Bok-2) i u pjeskokopu (Sand Pit-south wall.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 23 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book REFERENCES BOGNAR. Milano. 795–810. & PROSPERI. G.A.J. Elsevier. Geochemistry. M. WACHA... & CRNJAKOVI]. M. Southern Italy): Loess and tephra in the anthropogenic sequence. A. FRECHEN. Guide-book to the excursion in Northern and Central Italy. FLORIS. Serie A. L. 112. M. INQUA Commission on Loess. (eds.4. M.– Mineralogy and Petrology. S. (2001): New constraints on the pyroclastic eruptive history of the Campanian volcanic Plain (Italy).): The loess in northern and central Italy: a loess basin between the Alps and the Mediterranean region. L. [OUFEK. 23/5. (2007): Sources of modern beach sands from two islands in the eastern Adriatic (Croatia). Bok-2) and Susak’s sand pit (Sand Pit-south wall. S. GARZANTI. MIKUL^I] PAVLAKOVI]. SPERA. F. CHIESA. D... 12. D. M.. S. (in press): Luminescence Dating of Upper Pleistocene Loess from the Island of Susak in Croatia. BOHRSON. A. M. & WRIGHT. WACHA. H. D. GANS.. L. A. 103–130. (PECCERILLO. M. CREMASCHI. B. Croatia. CREMASCHI. SCHWEITZER... FERRARIS... 153–163.– In: MANGE. 1.. Developments in Sedimentology.. & KIS.. NOVOTHNY Á. C.2009. ROLANDI. W. Quaderni di Geodinamica Alpina e Quaternaria. Memorie.. 268 p..– In: CREMASCHI. & ANDÒ. DE VIVO.B. F. M. Geodynamics. & FRECHEN.A. 741–763.1016/j.E.– Quaternary International. Sand Pit-east wall) s nazna~enim rezultatima datiranja metodom luminiscencije.– In: Book of Abstracts Patras: International Association of Sedimentologists.

tempestites. predgorski bazen. their association with sandy hyperpycnites suggests that at least some of laminated mudstone beds have been deposited from sustained. parallel-plane lamination to massive to parallel-plane lamination (like Tbab). Stanislav Bergant2. The presence of plant detritus as well as low diversity and low abundance of trace fossils in both types of hyperpycnites indicate fresh water input into the basin. Promina deposits Klju~ne rije~i: pje{~ani hiperpikniti. Tcde) 10–20 cm thick. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 University of Zagreb. 10 000 Zagreb. and some of them are stacked together and laterally pinch-out suggesting deposition within poorly defined wide channels. Contacts between coarser-grained and muddy parts are gradational or sharp. low-angle cross lamination to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tcbc). 1980. 2008). klasi~ni turbiditi.to very fine-grained.do gornjoeocenskim Prominskim naslagama sjeverne Dalmacije Ervin Mrinjek1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sedimentology. their recognition and differentiation from other types of laminated mudstones may be problematic (STOW & SHANMUGAN. This up to 600 m thick alternation is frequently interrupted by deposition of olistoliths and megabeds (BABI] & ZUPANI^. MRINJEK. or are incomplete. Croatia 4 INA-Industrija nafte.. long. Goran Mik{a4. muljni hiperpikniti.24 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. origin and depositional setting of sandstone beds within the oldest Promina deposits (Middle to Upper Eocene) of Northern Dalmatia. . 10 000 Zagreb. Classical turbidites may have been deposited either by spontaneous sediment failures or from earthquake-generated turbidity currents. Faculty of Mining. Vili Pencinger2. Pierottijeva 6. postanak i talo`ni okoli{ pje{~enja~kih slojeva u najstarijim. tempestiti. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. inversely and/or normally graded sandstone beds. Unfortunately. 30–40 cm thick. Carbonate sandstones interbedded with 'background' finer-grained calcareous deposits (siltstones and mudstones) are ubiquitous feature of the Korlat Unit. 10 000 Zagreb. Prominske naslage The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit which is cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area (Northern Dalmatia) represents the oldest part of the Promina succession. massive to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tabc). classical turbidites. olujne struje.to fine-sized grains (incomplete sequences) to mud at the top of both sequences types. sharp or erosional. Muddy hyperpycnites occur within interbedded 'background' facies (SOYINKA & SLATT. Sandstone beds are a mixture of various high-energy 'event facies' such as classical Bouma-type turbidites and non-classical turbidites. Their bedding surfaces may be gradational. Ivo Veli}2. but fluctuating flows (waning flows or waxing to waning flows). silts and muds (MULDER et al.. representing base cut-off sequences (Tbcde. storm-generated currents. Croatia 3 University of Zagreb. longduration currents which can transport large quantities of very fine-grained sands. Beds can be fully massive (Bouma-like Ta). Tde. see also MRINJEK et al. storm wavereworked amalgamated shoreface beds and tempestites (storm-genereted turbidites). 1992). fine. Sandy hyperpycnites are 3–30 cm thick. Non-classical turbidites include sandy and muddy hyperpycnites (river flood-generated turbidites). Croatia Croatian Geological Survey. inversely and/or normally graded siltstone and very fine-grained sandstone beds or very thin siltstone and sandstone strings suggest deposition from muddy hyperpycnal flows. srednjo. Faculty of Science. 2003).duration currents. Flood-generated hyperpycnal flows are sustained. Massive mudstone with laminae and thin (1–3 cm) ungraded. Classical turbidites (surge-type flow-derived turbidites) comprise complete Bouma sequences (Ta-e). this book). muddy hyperpycnites. Igor Vlahovi}3. Croatia Sedimentologija. Croatia Key words: sandy hyperpycnites. Geology and Petroleum Engineering. Sachsova 2. ungraded. In the SE part hyperpycnites are thicker. foreland basin. fully parallel-plane laminated (like Tb) or contain intervals of massive to parallel-plane lamination (like Tab). granules and/or very coarse-sized sand grains in the base (complete sequences) or medium. They are characterized by well developed grading from small rip clasts. However. Recognizable structures suggest deposition from sustained. 10 000 Zagreb. Sandy hyperpycnites in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. Horvatovac 102a. Josipa Veli}3. 1983.

between the fair-weather and storm wave base. J. but many beds display internal sedimentary structures such as planar parallel lamination. graded basal parts. SOYINKA. MRINJEK. V. S. T. The heavily laden. FAUGERES. Beachface and shoreface environments have been formed along the northeastern margin by reworking and lateral redistribution of mouth bar deposits (paper in preparation). bellow the storm wave base) along the basin axis in the NW direction. whereas corresponding zones along the northeastern margin have been wider with lower gradient and pronounced sediment aggradation.A. 55. (1980): Sequence of structures in fine-grained turbidites: comparision of recent deep sea and ancient flysch sediments. J. 37–61. MIGEON. Split. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. O. Lj.– Sedimentology.. STOW.. J. Wyoming. Geol.V.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. R.M. wave-ripple cross lamination and cross lamination which may be attributed to asymmetrical combined-flows ripples. Gravel and sandy gravel fan-deltas have been mostly formed along the south- western basin margin.4.. D.P.– Geol. 69–86. The scale of cross-lamination commonly decreases upwards within a bed. & SHANMUGAN. some flood-generated hyperpycnal flows could have been modified by storm waves during their transportation over shoreface and offshore-transition zone. hummocky and/or swaley lamination. sheet-like sandstone beds which are amalgamated or separated by 'background' deposits. Impressive thickness and monotonous character of the Korlat Unit in distal. .– Sed. & JELASKA. where 'background' sedimentation has been punctuated by episodic incursions of storm-derived sand. 861–882. 20.C. The sandstone beds separated with thicker (10 to 100 cm) 'background' deposits have probably been deposited in an offshore-transition zone. (2008): Identification and microstratigraphy of hyperpycnites and turbidites in Cretaceous Lewis Shale.. behavior and related deposits: a review. non-radial sand dispersal pattern. Southeastern and northeastern basin margins have been subjected to differential uplift by tectonic thrusting. (2003): Marine hyperpycnal flows: initiation. LJ. B. Shoreface and offshore-transitional zone along the southeastern margin were narrower with steeper gradient and thus prone to sediment bypass. northwestern part of the basin suggest ponding of turbidity currents and topographically closed part of the basin.– Mar. Also. (1992): The bottom current sediments (contourites) in the Upper Cretaceous deep-water deposits in the northeastern part of @umberak (Croatia). Some beds probably represent hyperpycnites derived from flood-generated density flows. SYVITSKI. although some currents. MULDER. 1117–1133.M. Some beds have massive. could spread obliquely across the basin. The current directions can be attributed to the NW basin inclination whereas possible development of gentle blindthrust anticlines on the basin-floor could promote mainly linear. Flood-generated hyperpycnal flows have been generated on fronts of fan-deltas where they cut channels and fed prodelta lobes in the offshore zone (outer ramp. 23–42. Excursion Guidebook. E. The amalgamated sandstone beds and sandstone beds separated with thin (up to 5 cm) 'background' deposits have been deposited in a shoreface zone (above the mean fairweather wave base) during erosional storm events when the shoreface sand has been swept seawards by currents. & ZUPANI^. REFERENCES BABI]. Petrol. Sandstones are very fine. stormgenerated currents could have been boosted by density and in this case their deposits in the distal parts of the basin (below storm wave base) may resemble classical turbidites.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 25 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Deposits on the southeastern edge of the Korlat Unit consist of 5–40 cm thick. coming from the northeastern margin. & SAVOYE. & SLATT. commonly partly graded with planar or slightly undulatory erosional bases. G. (eds. 45.– In: BABI]. 25. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia.A.to medium-grained. Croat. Geol.

turbiditi. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting deposition in wide channels. however. The Korlat Unit contains two facies asociations. Outstanding characteristics throughout Korlat unit are huge carbonate olistoliths and thick beds composed of carbonate breccias and/or thick graded carbonate sandstones completely encased in the host deposits (BABI] & ZUPANI^. In northern Dalmatia this partition started in the late Middle Eocene by contraction and formation of blind-thrust anticlines which split the foreland basin into at least two subparallel basins: the northestern 'piggyback' Promina Basin and the southwestern 'Flysch' foredeep. previous authors have not considered a significant difference in dip angles between Flysch and Korlat beds. University of Zagreb. 2008. which contains various sheet-like sandstone bodies and marl beds frequently deformed by slumping in its lower part and isolated and amalgamated channel-fill sandstone bodies in the upper part. Pierottijeva 6. Josipa Veli}3. Promina deposits Klju~ne rije~i: olistoliti. megaslojevi. dip angles of Korlat beds gradually decrease upwards. high-gradient rivers. BABI] & ZUPANI^ (2008) in revisited interpretation described 'Flysch' as a prograding prodelta slope deposits followed by braid delta front and delta plain deposits fed by powerfull. Croatia Key words: olistoliths. In the SE part of the unit event beds are thicker. prominske naslage The Promina Basin deposits (or Promina Beds) is a calciclastic succession from ramp. foreland basin. Geology and Petroleum Engineering. Stanislav Bergant2. Vili Pencinger2. Most of approximately 600 m thick Korlat Unit consists of very well-bedded (3–40 cm thick beds) carbonate sandstones interbedded with 5–300 cm thick beds of finegrained calcareous deposits. The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area represents the oldest part of the Promina Beds succession. 10 000 Zagreb. base cut-off sequences). 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate olistoliths and megabeds within Middle to Upper Eocene Promina deposits: A sedimentary response to thrusting and fold growth in the Dinaric foreland Basin Karbonatni olistoliti i megaslojevi u srednjo. MRINJEK & PENCINGER. and up to 20 km wide area in the northern Dalmatia which can be considered as a wedge-top part of Dinaric foreland. 1983). In the SE part the sandstone beds are thicker. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. According to generally accepted opinion Korlat succession conformably overlies Flysch deposits.26 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 Department of Geology. coastal to alluvial facies associations (BABI] & ZUPANI^. A complete stratigraphic thickness of the succession reaches 2000 m. hyperpycnites. delta. 1983. frontal part of the orogenic wedge. Igor Vlahovi}3. shelf. Horvatovac 102 a.e. indicating progressive unconformity to underlying Flysch. Croatia Croatian Geological Survey. Sandstone beds in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. turbidites. predgorski bazen. Olistoliths and breccias are composed exclusively of various Lower–Middle Eocene foraminiferal limestones. The Promina Basin is more than 80 km long. 10 000 Zagreb. University of Zagreb. Croatia 3 Faculty of Mining. MRINJEK. Goran Mik{a4. i. Faculty of Science. A network of wide channels fed with sediments the delta . megabeds. 1993.do gornjoeocenskim prominskim naslagama: talo`na reakcija na navla~enje i ”rastu}e bore” u Dinarskom predgorskom bazenu Ervin Mrinjek1. Ivo Veli}2. 10 000 Zagreb. hyperpycnites (hyperpycnal-flow derived turbidites deposited during waning flows or waxing to waning flows) and storm-derived turbidites). Promina deposits are underlain by Middle Eocene Flysch succession (or Flysch fm. Flysch deposits contain significantly more siliciclastic component (about 50%) then overlying Korlat Unit (less than 20% of siliciclastic component). hiperpikniti. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting lens-like geometry. Croatia 4 INA-Industrija nafte.). 2008) deposited from the late Middle Eocene to the Early Oligocene. Moreover. siltstones) and a mixture of high-energy event sandstone beds such as classical turbidites (surge-type flow derived-turbidites with complete Bouma sequence or with incomplete. This association was deposited within prodelta lobes setting on the outer ramp zone (mostly bellow the storm wave base). Facies association A is composed of 'background' finegrained calcareous sediments (mudstones. Sachsova 2.

which could have generated high-density turbidity currents – a mechanism responsible for depositio of the upper parts. Excursion 3A. 37–77. Croatia. 5th International ProGEO Symposium. Olistolihts and megabeds have been derived from a line source. The host deposits at the base and at the front of the NE edges of individual olistoliths are intensively distorted and bended. BABI].5 m thick debrites in the lower part and 1–6 m thick turbidites showing complete Bouma sequence in the upper part. Field Guide. Fabric are matrix. whereas irregular olistoliths are considerably smaller. J. The debrites consist of unsorted to poorly sorted. Turbidites are characterized by well developed grading from small rip up clasts and granule. 105–125.to clast-supported.to very coarse-sized grains with the similar composition to clasts. Rab Island. They have probably been triggered by seismic activity along the NW–SE orientated blind-thrust anticlines along the SW margin of a piggyback Promina basin. (2008): Evolution of river–fed foreland basin fill: The North Dalmatian Flysch revisited (Eocene.V. LJ. LJ. 46/2. Outer Dinarides). 5th International ProGEO Symposium. Split. being 12–15 m in length and 3–6 m thick. 37–61. V. The Korlat Unit is in transitional contact with the approximately 250 m thick overlying Upper Eocene Debelo Brdo Unit which consists of very-well bedded calcareous mudstones and rare. 357–374. parallel to the basin axis. 2–60 cm in diameter.. .e. Elongated olistoliths are oriented and slightly 'plunged' in the NE direction. In the base of SW edges of olistoliths host beds are undisturbed and their orientation corresponds to the local bed orientation. & ZUPANI^. Individual sliding of the olistoliths towards the NE may have been facilitated by a cushion of water-saturated muds directly under the moving blocks which have effectively reduced the resistance to the basal shearing.. Structural charac- teristics of megabeds indicate origin from two kinds of the sediment gravity flows: lower parts have probably originated from a cohesive debris flows and/or the transition between cohesive debris flows and a density-modified grain flows. The total of 27 counted olistoliths and 9 megabeds are located in 9 horizons oriented parallel to the strike direction of the host deposits. The contact between lower and upper part is rather distinct. Split-Rab. 17/4.and coarse-sized grains at the base to mud-sized grains at the top of beds.– In: BABI]. Split. E. Croatia.– Nat. MRINJEK. REFERENCES BABI]. (eds. Field Guide. i. (1993): Sedimentology and depositional setting of alluvial Promina Beds in northern Dalmatia.4. Croatia.5–1. (2008): Promina Beds in Canyon of Krka River and Bribirske Mostine. & ZUPANI^. MRINJEK. & JELASKA. since their spreading exceeds 10 km. Facies association B consists of carbonate olistoliths and carbonate megabeds. The matrix is composed of granules and medium. Significant variation in individual bed thickness can be noticed where debrites is lacking or is thinning. E. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 27 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book front to the prodelta lobes along the basin axis in the NW direction. mostly 1–5 cm thick interlayers of very fine-grained carbonate sandstones deposited in offshore zone indicating subsequent marine transgressions as a result of the foreland subsidence due to the crustal loading by Dinaric thrust sheets. MRINJEK. E.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. The individual megabeds can be followed laterally only parallel to strike direction to a maximum distance of about 2 km. angular to subangular clasts. The olistoliths are isolated and coherent bodies of elongated or irregular shape. J. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. Megabeds are 2–7 m thick 'bipartite beds' consisting of 0. 243–261. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. Split-Rab. Rab Island. Very rare bottom marks are NE–SW orientated. Excursion 3B. The beds do not cut into underlying host deposits. Most of breccia beds are chaotic but some beds and certain parts of chaotic beds display an indistinct normal or inverse grading. Parallel planar stratification (interval b) and undulating stratification (interval c) is weakly visible.– Geol. LJ. & PENCINGER. (2008): The Benkovac Stone – a building stone from the Promina Beds: A Late Eocene heterolithic succession of storm-dominated shelf deposits with highly diverse trace fossils. Croat. Elongated olistoliths are 60–280 m long and 7–20 m thick. Excursion Guidebook. Croat. thin.

Badenian. oko 1 km zapadno od Na{i~kog Gradca je karakteristi~an primjer posljednje marinske transgresije u Miocenu na sjevernim padinama Krndije (PAVELI] et al.. U vi{em dijelu litofacijesa slijedi bogata zajednica foraminifera s oblicima obalnog pojasa Amphistegina sp. [ljunak je u jasnom kontaktu sa 50 cm debelim slojem {ljunka. Coryphostoma digitalis (d ORBIGNY). Utvr|ena je monospecifi~na zajednica foraminifere Ammonia viennensis* (d ORBIGNY). Hrvatska Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. tufita i kvarc-olivinskog bazalta. Kontinuirano slijedi 49 cm debeo interval srednje i finozrnatog pijeska je koji je u o{trom kontaktu sa podinom. shoreface. fringing reefs. rubni grebeni. izgra|ene od stijena istog tipa kao podinski {ljunak. dok im prosje~na dimenzija odgovara veli~ini 1–2 cm (litofacijes 2). Hrvatska 3 NEXE GROUP (Cement Factory). Horvatovac 102a. E. Krndija. sjeveroisto~na Hrvatska) Characteristics of the Badenian transgressive deposits near Na{i~ki Gradac (Mt. Ostale zna~ajke su gotovo identi~ne zna~ajkama litofacijesa 4. Mt. beccarri / viennensis koja podnosi smanjenje saliniteta u plitkom okoli{u (SPEZZAFERRI 2004. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Karakteristike badenskih transgresivnih naslaga kod Na{i~kog Gradca (Krndija. Masivne je gra|e i srednje sortiran bez drugih strukturnih zna~ajki. Valovite strukture unutar njega upu}uju na valne ili kombinirane. 2003). Matriks je srednje do krupnozrnati pijesak. srednje sortirane. “raspr{enim” zaobljenim granulama. U bazi profila du`ine oko 13 metara nalazi se sloj {ljunka pribli`ne debljine 100 cm izdvojen kao litofacies 1. northeastern Croatia) Vili Pencinger1. Heterolepa dutemplei (d ORBIGNY).28 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Valutice i pijesak se petrografski podudaraju sa onima u litofacijesu 2. Valutice su izgra|ene od vulkanskih stijena tipa tufova. Asterigerinata-grupa i Nonion-grupa. Postupno prelazi u 250 cm debeo sloj srednje do finozrnatog pijesaka u kojem su na|eni fragmenti jezgara sitnih gastropoda (litofacijes 8). cohessive debris flow. dobro su zaobljenje. kohezivni debritni tokovi. Cibicides lobatulus (WALKER & JACOB). Krndija Izdanak badenskih naslaga u podru~ju Torina. Na{ice.. avalanche debris flow. Mirjana Mikni}1 & Valentina Hajek-Tadesse1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut.5 m debeo sloj krupno do vrlo krupnozrnatog pijeska s “raspr{enim” sitnim valuticama prosje~ne veli~ine oko 1. Hanzavaia hor~ici (CICHA & ZAPLETALOVA). Hrvatska Klju~ne rije~i: podvodna koni~na delta. ~ije valutice ne prelaze veli~inu od 5 cm. Debljina litofacijesa 6 je oko 75 cm i izgra|en je od krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska s rijetkim. Elphidium crispum (LINNE). Bulimina elongata (d ORBIGNY). Krndija Key words: underwater conical deltas.5 cm. strujno-valne riplove (litofacijes 7). philippii (REUSS). Valutice imaju me|usobnu potporu. @eljko Bortek3. Sachova 2. rugosum (d ORBIGNY) i Planostegina-grupa. 10 000 Zagreb. . Zatim slijedi oko 200 cm debeli sloj masivnog finozrnatog pijeska (litofacijes 9). Navedena foraminiferska zajednica premje{tena je u podru~je pli}eg {elfa u kojem dominiraju benti~ke vrste oksi~ne sredine: Lenticulina inornata (d ORBIGNY). Ervin Mrinjek2. Ostale zna~ajke su identi~ne zna~ajkama litofacijesa 2. Stjepan Crnogaj1. Neke valutice pokazuju jasnu imbriciranost tipa atbi. koje su srednje do dobro zaobljene te srednje sortirane. Infaunske vrste suboksi~ne ili disoksi~ne sredine su slabije zastupljene: Bolivina-grupa. lavinski debritni tokovi. Porosononion granosum (d ORBIGNY). Valutice su djelomi~no u matriksnoj potpori kojeg ~ine fragmenti veli~ne krupnog {ljunka. Mikrofauna je zastupljena plitkovodnim i dubljevodnim marinskim vrstama ostrakoda: Aurila cf. odnosno kvarc bazalta. Pappina parkeri KARRER. s valuticama veli~ine 20–40 cm. Prosje~na veli~ina valutica odgovara veli~inama granula. granula i zrna veli~ine krupnog pijeska. Pijesak kontinuirano prelazi u 40–45 cm debeo sloj {ljunka ~ije se zrna mjestimice dodiruju (litofacijes 4). Spomenuta vrsta spada u grupu A. Zrna pijeska su srednje sortirana i dobro zaobljena kao i raspr{ene granule i valutice. Slijede}i litofacijes (3) je oko 60 cm debeo sloj krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska u kojem se mogu uo~iti raspr{ene granule i do 3 cm velike valutice. gornji baden. Slijede}i litofacijes je oko 2. Mjestimice s mogu uo~iti poluzaobljeni fragmenti lapora veli~ine do 40 cm (5). BALDI & HOHENEGGER 2008). obalno lice. dok maksimalna mo`e iznositi do 6 cm. 10 000 Zagreb.

(1990): Aspects of sediment movement on steep delta slopes. (2008): Paleoecology of benthic foraminifera of the Baden-Sooss section (Badenian. 1990) koje nastaju na strmim {elfovima (padinama) bez deltne ravnice u nepo- srednoj blizini kopna.zrnatog pijeska dubljeg {elfa (“offshore-transitional zone”). (1998): Postglacial colluvium in western Norway: depositional processes. Pokornyella deformis (REUSS) i Pterygocythereis calcarata (BOSQUET). Aurila haueri (REUSS). planostegine i elfidije donesene su i sesilne vrste Acervulinidae i Homotrematidae koje su zna~ajne za grebenski i prigrebenski okoli{...): Coarse-Grained Deltas. D. L. vidi BLIKRA & NEMEC. A. 5 i 6 nastali talo`enjem iz razli~tih tipova gustih gravitacijskih tokova kao {to su kohezivni debritni tokovi (cohessive debris flow) i gusti turbiditni tokovi (“high density turbidity currents”).. 411–424. Na|ene su i rijetke planktonske vrste Globoquadrina cf. M. Bairdoppilata sp. Ostrakodna zajednica zastupljena je vrstama Aurila angulata (REUSS). Zna~ajke litofacijesa od 1 do 5 sugeriraju njihovo talo`enje u okoli{u tzv. podvodnih koni~nih delti (“underwater conical deltas”. carinella (REUSS).. 7 i 9) i fino. K. 1998) dok su litofacijesi 2. T. 155–164. A. W. algi. Hermanites haidingeri (REUSS).– Geologica Carpathica. facies and palaeoclimatic record. Globigerinoides trilobus REUSS i dr. D. M. Krithe sp. PAVELI]. U zajednici uz spomenute vrste oksi~ne sredine koje su opisane u litofacijesu 9 ~este su aglutinirane vrste Textularia gramen (d ORBIGNY). Slojevitost je slabo vidljiva i na nju upu}uje izmjena intervala sa razli~itom veli~inom bioklasta (litofacijes 10). & GRIZELJ. KOVA^I].4. North Croatian Basin).. Austria).– Geologica Carpathica. BELAK. Krithe oertlii DIECI & RUSSO. kao {to su brojni srednje zaobljeni i srednje sortirani fragmenti koralja. mahovnjaka (Bryozoa). Profil zavr{ava sa preko 250 cm debelim paketom srednjezrnatih i krupnozrnatih biokalkarenita izgra|enih od gusto pakiranog skeletnog materijala. Semivulvulina deperdita (d ORBIGNY). (2003): Lacustrine coarsegraineddelta-front to prodelta succession (Early Miocene. (eds. M. altispira (CUSHMAN & JARVIS). IAS. & NEMEC. Globigerina buloides (d ORBIGNY). 2003). vidi NEMEC. Vienna Basin. Cytheridea cf. Publ. Po`e{ka. S. Flexus triebeli (RUGGIERI). je`inaca i meku{aca. W. 909–959. J. BLIKRA. (2004): Foraminiferal paleoecology and biostratigraphy of the Grund Formation (Molasse Basin. Spec. p. ~ijom je erozijom zbog olujnih valova nastajao materijal talo`en u dubljim dijelovim {elfa (litofacijes 11).– Sedimentology. REFERENCES BALDI. Nastupaju}a transgresija je relativno brzo smanjivala oto~no kopno tako da slijedi sve “smirenija” sedimentacija srednjezrnatog pijeska obalnog lica (“shoreface”) (litofacijesi 6. 23–73. Abstract Book. Cytherella compressa (MUNSTER). Bosquetina cf.. & HOHENEGGER. laevigata (d ORBIGNY). Costa edwardsi (ROEMER). Bairdoppilata sp. 3. K..H. Paravulvulina serrata (d ORBIGNY). NEMEC.– In: COLLELA.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija 2003.148.. serpulidnih cijev~ica. 10. Middle Miocene. Sloj {ljunka u bazi profila (1) je mogao nastati talo`enjem iz obrona~kih debritnih tokova (avalanche debris flow. GALOVI]. 59. Na|ene su i jezgre i otisci sitnih meku{aca i nakupine peleta. acuminata BOSQUET. Loxoconcha hastata (REUSS). & PRIOR.. 45. Cytheridea cf. MIKNI]. Loxoconcha punctatella (REUSS). pernota (OERTLI & KEY). Cytheridea cf. Lower Austria). I.B. Mt. SPEZZAFERRI. pernota OERTLI & KEY. (litofacijes 10).. 4. . BAKRA^. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 29 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Aurila haueri (REUSS). Iz obalnog pojasa uz amfistegine. 55. Transgresija je postupno sve vi{e pogodovala razvoju malih rubnih grebena (PAVELI] et al.

@ivim Bunarima i u Jablana~kom Jezeru. Sediment je bre~a s dobro izra`enom slojevito{}u i valuticama promjera od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. glacijalne. dok stariji izvori (BOGNAR et al. Aluvijalne naslage Aluvijalne naslage nalaze se na ni`im nadmorskim visinama od glacijalnih naslaga. ali njihova primarna rasprostranjenost i topografija se vi{e ne vide. Zagreb 10 000.) navode mal|e virmsku starost. u Jablancu. Slika 1.. koje su sitnozrnatije od koluvijskih bre~a. kod @ivih Bunara. 1991. ali oni nisu ovom prilikom istra`ivani. a najvi{i izmjereni je na Dundovi} Mirevu visok 13 m. jer su sedimenti iskori{teni za nava`anje ceste prema skretnici `i~are koja je i{la prema Alanu. koritima sezonskih tokova i vododerinama imamo dobar pogled u materijal od kojeg su humci gra|eni. Klasti su centimetarskih dimenzija. Glacijalne naslage Glacijalne naslage se nalaze na Bilenskom i Dundovi} Mirevu na visini od 1338 m. srednjejurski mrljasti vapnenci. Horvatovac 102a. aluvijalne i kvartarne bre~e nepoznatog postanka i starosti. Tu se vidi da su tilovi. izme|u tilova nalazi se izdanak (glacio) fluvijalnog sedimenta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kvartarne naslage izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu Quaternary deposits between Jablanac and Alan on north Velebit Kre{imir Petrinjak Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Tilova tako|er ima i kod napu{tenog sela Dundovi} Pod. Na podru~ju Bilenskog i Dundovi} Mireva nalaze se i erati~ki blokovi razli~itih veli~ina uglavnom metarskih dimenzija koji su iste litologije kao i tilovi. Tilnih humaka ima razli~itih veli~ina. nevezani. Hrvatska Klju~ne rije~i: Kvartar. Geolo{ki odsjek. Koluvijski sedimenti su uslojene bre~e s nagibom slojeva od 30°. Erratic block and till mounds on Bilensko Mirevo and Dundovi} Mirevo. Zaklju~ak U ranom kvartaru na ovom dijelu Velebita nalazili su se ledenjaci koji su se sezonski otapali i hranili potoke i bujice u kojima su istalo`ili kao {ljunci i bre~e. Kvartarne naslage na podru~ju izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu istra`ene su na povr{ini od oko 20 km2 i podijeljene su u tri skupine prema na~inu postanka. lo{e sortirani i neuslojeni. Ovdje se tako|er nalaze i holocenski sipari i crvenica. npr. Figure 1.Ove naslage tvore raznoliku i nejednoliku topografiju koju ~ine humci i razli~ite depresije (Sl.). Klasti su uglavnom donjojurski vapnenci s brahiopodima. Novija istra`ivanja pokazuju da su glacijalni sedimenti okolice Alana starije kvartarne starosti (VELI] & VELI] 2009. Aluvijski sedimenti nalaze se i u Stinici kod nove trajektne luke te kod mjesta @ivi Bunari na Jadranskoj magistrali. Jablancu. Sjeverni Velebit Key words: Quaternary. Nagib slojeva koluvija i aluvijalne lepeze ukazuje da je transport bio negdje iz Velebitskog kanala (MARJANAC & MARJANAC. ali na strmim dijelovima humaka. 1). te kod mjesta Dundovi} Pod na oko 800 m. Najljep{i izdanak aluvijske lepeze nalazi se ispod jablana~kog groblja. ~ak na razini mora i to u Dundovi} Podu. ali nalaze se ~esto i klasti do pola metra promjera. Izdanaci koluvija se nalaze kod trajektne luke i kod hotela. dolomiti i kvartarne bre~e. To su naslage aluvijalnih lepeza i potoka koji su neko} ovuda tekli i jako se me|usobno razlikuju. Prilikom gradnje ceste za [tirova~u napravljen je usjek u moreni izme|u Tudereva i Dundovi} mireva. Sedimente je uglavnom obrasla trava. Stinici. Danas na ovom podru~ju nema stalnih povr{inskih tokova {to ukazuje da je geolo{koj pro{losti hidrologija terena bila bitno druga~ija. 1999). Sediment ukazuje da je ovdje nekad tekao ve}i povr{inski tok koji je vjerojatno nastao od subglacijalnog potoka. Erati~ki blok i humci tila na Bilenskom i Dundovi} mirevu. Kod Jablanca se nalaze sedimenti koluvija i aluvijalne lepeze. itd. Kod Jablana~kog Jezera nalazi se staro korito koje je ispunjeno {ljunkom debljine 2 metra.30 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Kod mjesta Dundovi} Pod. . morenski materijal u kojem prevladavaju fragmenti ruditnih dimenzija. tj. Northern Velebit Mt. Koluvijski sedimenti su stariji i na njih se nadovezuju sedimenti aluvijalne lepeze. vapnenci s litiotisima. gdje su otkrivene bre~e.

T. A. Zagreb. Nacionalni park Sjeverni Velebit. & MARJANAC. VELI]. 143 str.– IAS Lecture tour ’99. LJ.): Quaternary clastics of the Jablanac cove in the foothils of the Velebit Mt. Field-trip guide book. (1991): Tragovi oledbe na sjevernom Velebitu. 27–39.– Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park sjeverni Velebit. MARJANAC. & PAVELI]. I. & VELI]. S. J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 31 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LITERATURA BOGNAR. J.4. Krasno. 53. FAIVRE. 26–28.– Geografski glasnik. 143 p. (1999. . (2009): Od morskih pli}aka do planine..

Zagreb 10 000. & MARJANAC. LJ. T. . W. J. E. otok Rab Key words: tidal sandstones. MARJANAC. 2007). Taj estuarij nastao je u vrijeme spu{tanja morske razine. Loparske pje{~enjake i njihovu genezu opisali su ZUPANI^ & BABI] (1991). WATNEY. za vrijeme visokih plima.H. (1991): Cross-bedded sandstones deposited by tidal currents in the Eocene of the outer Dinarides (Island of Rab. LITERATURA ARCHER. otok Rab. Croatia). Croatia.L. Figure 1. LJ.– Facies. i MARJANAC & MARJANAC (1991). 44. Naime. Kendall... St. 28. (1991): Modeling of tidal rhytmites using modern tidal periodicities and implications for short-term sedimentation rates. Ortisei. & BABI]. & TERWINDT.– Abstracts Dolomieu Conference on Carbonate Platforms and Dolomitization. northern Adriatic Sea. BOERSMA. A.C. Horvatovac 102a. Island of Rab. 235–245. Hrvatska Klju~ne rije~i: tajdalni pje{~enjaci.R. 1991).– Geolo{ki vjesnik. otok Rab Neap-spring cycles in tidal Eocene sandstones. loparske pje{~enjake. ciklusi niske i visoke plime. Geolo{ki odsjek. Kansas Geological Society Bulletin. lamine.J. J. Slika 1. W.C. 1981. Lamine su nastale talo`enjem pijeska kojeg su donosile plimne struje iz smjera zale|a koje se nalazilo sjevernije od otoka Raba. Usporedbom umjetne plimne cikli~nosti dobivene uporabom dana{njih podataka s plim- nom cikli~nosti zapisanom u starijim stijenama mogu}e je odrediti periode niskih i visokih plima u tim stijenama (VISSER 1980. BOERSMA & TERWINDT. (1991): Shallow-marine clastic Paleogene on the Island of Rab (northern Adriatic). 53. J.. FRANSEEN. 8. & MARJANAC. Zaklju~ak Loparski pje{~enjaci talo`eni su u obliku sedimentnih tijela nastalih u plitkom moru pod utjecajem struja plime i oseke. nastaju deblje lamine.– In: Sedimentary modeling: Computer simulations and methods for improved parameter definition. M. Istra`ivali smo tajdalne pje{~enjake na loparskom rtu [ilo s naglaskom na pje{~enjacima u kojima su dobro vidljive lamine.– Geology.– Sedimentology. ZUPANI^. 1991. ARCHER. 493–508. 233. neap-spring cycles. laminae. Oni tvore koso slojevita pje{~ana tijela (pje{~ane dine i pje{~ane valove) koja su se talo`ila u estuariju djelovanjem plime i oseke. a za vrijeme niskih plima tanje lamine. 543–546. (1981): Neap-spring tide sequences of intertidal shoal deposits in a mesotidal estuary. Island of Rab Klasti~ni sedimenti eocenske starosti poluotoka Lopara na otoku Rabu obuhva}aju tzv. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ciklusi niske i visoke plime u tajdalnim eocenskim pje{~enjacima. Detaljnijim istra`ivanjem njihovih struktura mogu}e je odrediti periode visokih i niskih plima u vrijeme talo`enja {to daje zapravo najprecizniju startigrafiju reda veli~ine jednog dana (plimnog talo`enja). Tajdalni pje{~enjaci na poluotoku Loparu. Island of Rab. VISSER. Loparske pje{~enjake (Sl. Ross.32 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1) istra`ivali smo brojanjem lamina i mjerenjem njihovih debljina na odre|enim intervalima s ciljem da upoznamo cikli~nost niskih i visokih plima u vrijeme talo`enja pijeska. (2007): Sequence stratigraphy of Eocene incised valley clastics and associated sediments. 151–170. Island of Rab Leda Pi~uljan & Igor Felja Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. 159–160.G. Tidal sandstones of Lopar peninsula. T. Italy. MARJANAC..K. Slijed loparskih pje{~enjaka sadr`i 28 kompletnih sekvencija i 15 parasekvencija koje odra`avaju ~este relativne oscilacije morske razine (MARJANAC & MARJANAC.J. (1980): Neap-spring cycles reflected in Holocene subtidal large scale bedform deposits: A preliminary note. LJ.W..

80) software. 21 000 Split. 3. dominated by karst relief with variable pattern of sediment distribution and a very broad mean grain size range (after FÜTTERER & PAUL. generally. 1968) s ucrtanim istra`enim profilima. morsko dno. In the E-SE part relict coarse-grained (sandy) sediments dominate. 1976). allowing very coarse and very fine sediments to be found near each other (FÜTTERER & PAUL. In studies aimed at investigating seabed surface and subsurface sediment. seabed. Elementary distance sampling unit (ESDU) of 0.hr) 2 Institute of Oceanography and Fisheries. such data could be useful in ecological and fishery studies. Distribution of this mud is controlled by northward currents. along 6 transversal and 5 longitudinal transects off the western Istrian coast (Fig. Sjeverni Jadran. Acoustic data were collected aboard the R/V Bios Dva using SIMRAD EK60 split-beam scientific echosounder with calibrated hull-mounted SIMRAD ES38B transducer. University of Zagreb. Generalni raspored tipova sedimenata u Sjevernom Jadranu (prema PIGORINI. 4.g. Slika 1. Danijela Bogner2. 1968). 1976). tipovi sedimenta During the annual acoustic survey on small pelagic fish made during 2009 within PELMON Project. two main sedimentary regions could be distinguished (VDOVI] & JURA^I]. 1). [etali{te Ivana Me{trovi}a 63. Collected data were post-processed with Echoview® (Ver.5 m linear offset line. Horvatovac 102 a. 10 000 Zagreb.5 kHz) sound is usually used. 1968). which is commonly used in fishery acoustic assessment surveys.4. seafloor penetrating low frequency (e. In its W-NW part finegrained (muddy) sediments prevail and belong to the modern Po muddy prodelta. Zone 1 i 2 se odnose na obalnu zonu u kojoj dominira kr{ki reljef s razli~itim rasporedom tipova sedimenata i {irokim rasponom srednje veli~ine zrna (prema FÜTTERER & PAUL. Croatia (kpikelj@geol. used for data calibration. creating tongue-shaped zone (PIGORINI. Variety of seabed substrate along the other biotic and abiotic environmental factors can influence fish distribution and behaviour. greatly affected by modern and palaeo-Po River sediment supply. . MATIJEVI] et al. 1993. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 33 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Characterization of the seabed surface sediments off the western Istrian coast (Northern Adriatic) using a quantitative echosounder Karakterizacija povr{inskih sedimenata morskog dna ispred zapadne obale Istre (Sjeverni Jadran) uz pomo} kvantitativnog ehosondera Kristina Pikelj1. Faculty of Science.pmf. in order to test their usefulness in terms of general seabed discrimination/classification. General distribution of sediment types in the Northern Adriatic (after PIGORINI.. In the eastern part (Istrian coastal zone) minimal recent sedimentation occurs. Zone 1 and 2 refer to the coastal zone.25 nmi (463 m) has been used to average acoustics data collected within cells bordered by sounder-detected sea bottom line and corresponding sea bottom –0. Croatia Key words: acoustic survey. Though often omitted. The area between these two sedimentation zones is covered with mixtures of two sediment types. in which. acoustic data on seabed were simultaneously collected. 1). reflecting terrestrial sedimentation on the alluvial plain during Pleistocene (PIGORINI. where strong karst relief influences the sediment distribution pattern. 2008). Investigated area is part of the northern Adriatic shelf (Fig. Obtained DGPS positioned SV values were imported in ODV Figure 1. integration and extraction. For each cell mean volume backscattering coefficient (SV mean) was calculated. 1976). In this study we analyzed echo signals from seabed collected at the frequency of 38 kHz. 1968) with prospected transects. sediment types Klju~ne rije~i: eho-monitoring. Northern Adriatic shelf. Vjekoslav Ti~ina2 & Stipe Muslim2 1 Department of Geology.

Therefore. Yugoslavia). 2006). 1–21.de Figure 2. K.M. 2006. & PAUL. 157–163. & AMAKASU. Slika 2.– Fresenius Environmental Bulletin. Zagreb.. 46/1. (1993): Sedimentological and surface characteristics of the northern and central Adriatic sediments. 8. Transitional zone between these two areas coincide with the zone of mixed sediment. Mud-dominated shallow western part revealed weaker backscattering strength (–17 to –26 dB)..– Marine Geology. Amsterdam. (2008): Characteristics of the sediment along the Eastern Adriatic coast (Croatia). 187–229. in both ecological and fishery studies or for establishing routine procedure for the preliminary geological analyses. N.awi.. MANIK. TI^INA. http:/odv. dok isto~ni pjeskoviti dio (ozna~eno linijom sitnijih crtica) pokazuje vi{e SV vrijednosti. PIGORINI. MOROVI]. while the eastern sandy part (fine dashed) has greater SV values. (1968): Sources and dispersion of recent sediments of the Adriatic Sea. BOGNER. REFERENCES FÜTTERER. 2). which was confirmed by dual nature (muddy sand. according to obtained results. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 mation on actual ground truth. FURUSAWA. & JURA^I]. sandy mud) of analyzed sediment samples collected in this area. Analyzed acoustic data are in accordance with literature information and ground truth sediment data of the investigated area. D. 6. 503–512.. VDOVI]. & GRBEC. 1763–1772. Spatial distribution of mean SV values in the investigated area: western muddy part (coarse dashed) reveals weaker backscattering strength. Freising.34 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. while deeper sand-dominated eastern part had greater SV values (–8 to –11 dB). M. 2010) to generate graphical description (Fig. and were used for seabed echoes classification. SCHLITZER. Frankfurt. 17/10b. D. M. Acoustic data have indicated differences in the investigated area regarding sediment characteristics. (2006): Measurement of sea bottom surface backscattering strength by quantitative echo sounder. 2007 and 2008 were analyzed in order to obtain additional infor- .– Fisheries Science. B. we consider the acoustic data collected by scientific echosounder at 38 kHz as a useful tool for seabed sediment characterization. B. Prostorni raspored prosje~nog koeficijenta raspr{enja (SV) u istra`ivanom prostoru: zapadni muljeviti dio (ozna~eno linijom krupnijih crtica) pokazuje ni`e. V. M. H. In addition. J. (1976): Recent and Pleistocene sediments off the Istrian Coast (Northern Adriatic.– Senckenbergiana maritima..– Geologia Croatica. 72. MATIJEVI]. 17 sediment grab samples collected along acoustic transects prospected during 2005. as expected (MANIK et al. R. S. (SCHLITZER. (2010): Ocean Data View.

1).hr) 2 Ministry of Culture. solution under saturation and pH elevation. Upper Cretaceous. Slika 1. Karmen Fio1. The dissolution-precipitation reaction of biogenic silica can be shown with the following expression: SiO2 + 2 H2O « Si(OH)4. With formation of the core. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Marija Brajkovi}2 1 Faculty of Science.pmf. echinoderm fragments and primitive planktic foraminifera. Nature Protection Directorate. Sediment surrounding the concretions is wackestone-packstone with abundant pelagic particles (pithonellas and calcispheres). and the concentration gradient. Highly spherical concretion shape indicates the same rate of the source material supply from all directions of the sphere envelope. Biogenic silica (opal-A) is amorphous. Nodular concretions from the Vrgorac area. Vrgorac. with zonation of siliceous and carbonate material. Once emplaced as a proto-concretion. Diffusion is one of the most important processes acting during sediment diagenesis and especially concretion growth. which brings to ion depleted zone in the near concretion volume. Spheroid concretions show extensive zonation of alternating zones with different carbonate and silicate content (Fig. Hrvatska Siliceous-carbonate nodular concretions – perfectly spheroid. Typical early-diagenetic carbonate marine environment with elevated pH was under-saturated with silica. in the form of oblate spheres and some of irregular shape – were found within Upper Cretaceous limestone near Vrgorac. Concretion outer surface and surrounding host sediment is often impregnated with bituminous material. Vrgorac. The efficacy of diffusion is determined by the diffusion coefficient. Savska cesta 41. 10 000 Zagreb. Alternating zonation of opal and carbonate rich zones derive from fast ”consummation” of silica material at the growth site. Croatia (posilovic@geol. Nodula i presjek nodule iz okolice Vrgorca s vidljivom zonacijom izme|u karbonatnog i silikatnog materijala. open framework silica polymers form and flocculate to yield opal-CT. Jasenka Sremac1. gornja kreda. Oblate spheres are zoned in much less extent. Concentration gradient results in ion flux from surrounding sediment toward growth site. diffusion. and source material concentration gradient is established. University of Zagreb. and references therein). Hrvatska Key words: silica. Such conditions can be established in stagnant sediment pore waters where supply of the new material at the growth site goes only by molecular diffusion. Preservation of bituminous material in carbonates is connected with stagnant pore waters and rapid sea-level rise due to the Oceanic Anoxic Event (OAE) at the Cenomanian–Turonian transition (GU[I] & JELASKA. hydrated and the most unstable form of silica and its solubility greatly increase with temperature.4. Fast dissolution of opal-A. These deposits belong to the hemipelagic Cenomanian–Turonian Sveti Duh Fm (GU[I] & JELASKA. 1990. Diffusion can be defined as molecular migration without pore fluid flow and at a constant temperature. Croatia Klju~ne rije~i: silika. Figure 1. In pore waters saturated with silica. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 35 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Siliceous nodular concretions from Upper Cretaceous limestone near Vrgorac (Croatia) Ro`nja~ke nodule iz gornjokrednih vapnenaca okolice Vrgorca (Hrvatska) Hrvoje Posilovi}1. nodule. commonly limestone and dolomite. such globular molecular cluster starts to grow in the direction of the new material supply. . difuzija. Horvatovac 102a. yields solutions of relatively high silica content. and stagnant pore waters. nodular concretion. while irregular mostly show no zonation and are composed entirely of silicate component. 1990). the growth starts. Nodule is a mineral body that differs in composition from rock in which it is formed. pressure. resulting in fast dissolution of biogenic opal remains. 10 000 Zagreb. The source of bituminous material was organic remains possibly giving opal (silica) material for concretion growth. the pore space path and geometry.

V. I. giving characteristic oblate sphere concretion shape.36 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . Silanol groups on biogenic silica surface are known excellent ligands for aluminium. REFERENCES GU[I]. Sphere area increasing with square of its radius (4r2Ð) and constant linear ion flux can not feed the rapidly increasing growth area. (1990): Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic Carbonate Platform. additionally enhancing zone formation acting during concretion formation and preferring different opal or carbonate content in one zone layer. There are two different growth mechanisms for opal and carbonate. istra`ivanja. addition of new silica material to the concretion opal zone stops. Described siliceous-carbonate concretions and mechanisms of their growth represent excellent and rare example where natural laws governing shaping and appearance of matter can be clearly seen and successfully used to explain the occurrence of geological phenomena. and do not necessary reflect temporary variations in the environment. za geol. When silica becomes under-saturated. & JELASKA. 160 p. calcium. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Rhythmic carbonate-opal concentration variation can be explained with geometric relations of the sphere. Carbonate formation is result of crystallization process while silica gels forms by polymer flocculation.– JAZU and Inst. due to inhibition by adsorbed organic matter or sulphate on possible carbonate crystal nucleation sites. Carbonate precipitation on the opal surface is strongly enhanced due to cation adsorption on dissociated silanol groups –SiOH. so carbonate precipitation could be slowed down. and now carbonate zone precipitation begins with the same growth scenario described for the opal zone. Sediment partial consolidation and preferential orientation of platy shaped sediment particles would cause greater horizontal than vertical sediment permeability and a slight preferential transport horizontally. iron and other cations existing in sediment pore waters. All apparently irregular concretion shapes are in fact typical for gel structures. resembling geometrical shapes of minimal surface tension (energy). The Ministry of Culture started with the procedure of protecting the concretions as natural values by the Nature Protection Act. which results is concentration lowering.

1995). Rezultati U povr{inskim sedimentima podru~ja istra`ivanja prevladavaju pjeskoviti silt i siltozni pijesak. 1a) je posljedica procesa iz bli`e i dalje geolo{ke pro{losti. b) Linije snimanja SBP-om s postajama uzorkovanja sedimenata (l – gravitacijska sonda. Zrinsko-Frankopanska 161. Metode Radi odre|ivanja promjene uvjeta sedimentacije u akvatoriju luke. geolo{ki profili Key words: holocen. 1b). p – grabilo) na kojima su oboreni geolo{ki profili. . erozije. sediments. b) SBP recording lines with locations on which sediment samples were taken (l – gravity corer. The distribution of surface sediment types are also shown. a tip je odre|en prema Shepardovoj klasifikaciji (Sl. geolo{ko-strukturnim dubinomjerom (Sub bot- tom profiler – SBP) su snimljeni geofizi~ki zapisi na jednoj centralnoj i ~etiri paralelne linije okomite na centralnu liniju (Sl. Me{trovi}a 63. geological profiles Uvod Dana{nji izgled akvatorija luke Pore~ (Sl. a pjeskoviti silt u dubljim i udaljenijim djelovima od obale (Sl. 21 000 Split. a) Investigated area.skaro@hhi. U periodu od prije 7500 do 6500 BP godina zapo~inje stvaranje zaljeva uslijed kasno pleistocenske – rano holocenske transgresije (STANELY. a) Podru~je istra`ivanja. Hrvatska (bogner@izor. 1954). 1b).4. koji su bili pod zna~ajnim utjecajem tektonike. 1b) (SHEPARD.hr) Klju~ne rije~i: holocen. Hrvatska (krunoslav. [etali{te I. Gravitacijskom (udarnom) sondom i grabilom prikupljeni su povr{inski uzorci i jezgre sedimenta. Oboreni geolo{ki profil otkriva situaciju u kojoj analizirani uzorci Slika 1. a samim time i promjene razine mora. 2). 1973). sedimenti. Prikazana je i povr{inska raspodjela tipa sedimenta. U obalnom podru~ju zapadne Istre glavni izvor sedimenta je zemlja crvenica i karbonatni mulj nastali tro{enjem kopna. 21 000 Split.hr) 2 Institut za oceanografiju i ribarstvo. Analogni zapis linije snimanja 08 ima samo jednu karakteristi~nu refleksiju ozna~enu crnom bojom i ozna~ava granicu promjene sedimentacije s intervalom debljine naslaga od 4 do 8 m (Sl. Figure 1. te biogeni ostaci organizama (MEISCHNER. a marinske naslage talo`e se na ranije nastalo okr{eno podru~je. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 37 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Holocenska sedimentacija u akvatoriju luke Pore~ Holocen sedimentation in the sea area of the Pore~ harbour Krunoslav [karo1 & Danijela Bogner2 1 Hrvatski hidrografski institut. p – grabb sampler). Siltozni pijesak prevladava uz obale.

– Magistarski rad. int. prisustva biogene komponente i erozije centralnog dijela podru~ja uslijed djelovanja struja.38 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– The Journal of Sedimentary Petrology. 24. Pretpostavlja se da se glinoviti silt (zemlja crvenica) istalo`io ispod pjeskovitog silta na cijelom podru~ju akvatorija. D. glina – PSG). [KARO. (1995): A global sea-level curve for the late Quaternary: the impossible dream. a u najdubljem dijelu pojavljuje se glinoviti silt (zemlja crvenica) ([KARO. silt. LITERATURA MEISCHNER.– Marine Geology. STANLEY. a iznad njega siltozni pijesak.– Rapp. a njegova stvarna debljina nije utvr|ena zbog ograni~enog prodiranja akusti~kog signala SBP-a kroz podlogu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 pretpostavljaju granice (debljine slojeva) izme|u odre|enih tipova sedimenata (Sl. F. Slika 3. {to je najvjerojatnije posljedica donosa krupnijih ~estica s kopna. 2009). K. Slika 2. 1–6. Comm. ali i pove}anog antropogenog utjecaja (odno{enje materijala). poprima oblik poluzatvorenog obalnog podru~ja. Mer Medit. (1954): Nomenclature based on sand-silt-clay relations. Analog recording of SBP with characteristic reflections at line 08.P. Diskusija i zaklju~ci Okr{en akvatorij luke Pore~ izgra|en od jurskih i krednih vapnenaca. SHEPARD. (1973): Formation processes and dispersal patterns of the sediments along the Istrian coast of the Adriatic. 137 str. 125. D. U cijelom podru~ju istalo`en je pjeskoviti silt promjenjive debljine. Figure 2. ~ije je poplavljivanje zapo~elo u periodu od 7500 do 6500 godina BP. Geological profile at line 08. kao i zbog ograni~ene duljine uzorkovanih jezgara sedimenta (do 1 m). (2009): Holocenski sedimentacijski procesi u akvatoriju luke Pore~. 843–846. Oboreni profil s geolo{kim prikazom linije snimanja 08. Na poziciji uzorka gravitacijske sonde 41 isklinjava tip sedimenta smjese (pijesak.J. 3). 151–158.. Figure 3. Sveu~ili{te u Zagrebu. . 21/11. Analogni zapis SBP-a s karakteristi~nim refleksijama na liniji snimanja 08. Siltozni pijesak istalo`en je u obalnom dijelu.

kalcit ~iji je udio unutar horizonta izuzetno promjenjiv. Ankica Oros Sr{en3. a prisutne su i interstratificirane gline koje nisu mogle biti detaljnije determinirane. Hrvatska (dtibljas@geol. Netopivi ostaci vapnenaca iz podine i krovine mla|eg glinovitog horizonta bitno su razli~iti od onih iz karbonata vezanih za stariji glinoviti horizont odnosno za proslojke gline na lokalitetu uz Veliko jezero. ali ponekad i `u}kasto-bijele boje. snimani na infracrvenom spektrometru te datirani K-Ar metodom. Naj~e{}e su prisutni kao nepravilni. pojave emerzije. otkriven je u duljini od otprilike 1. Okoli{ talo`enja je plitkomorski s niskom do srednjom energijom. talo`enog u okoli{u plitke podplimne zone s niskom energijom vode. Mikroskopiranjem vapnenaca odre|en je njihov mikrofosilni sadr`aj i mikrofacijesne karakteristike. U madstonu iz krovine mjestimi~no su vidljive pukotine s geopetalnim ispunama koje ukazuju na (povremeno) izranjanje jo{ neo~vrslog taloga u vadoznu zonu. Starost bre~astog vapnenaca iz podine gline. glinoviti sedimenti te netopivi ostaci karbonata analizirani su metodom difrakcije rendgenskih zraka na pra{kastim uzorcima. Sa ciljem odre|ivanja njihovog sastava i porijekla. Glinoviti sedimenti na izdanku kraj Sobre. odre|ena je kao baremska na temelju dasikladacejskih algi. U oba su determinirani illit. Mljet island. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Ivan Gu{i}1 1 Geolo{ki odsjek. diagenesis.5 m. Mikrofacijesna analiza ukazala je na mogu}e ostatke paleotla i milimetarske do centimetarske pukotine (rizolite) koje su najvjerojatnije nastale rastom korijenja u jo{ neo~vrslom sedimentu. kao i pojave bre~a predstavljaju zavr{ni stadij ciklusa opli}avanja navi{e tj. Karakteristike baremskog fenestralnog bioklasti~nog pekstona-grejnstona ukazuju na okoli{ u podru~ju izmjene plime i oseke. Promjenjive je debljine. i odlikuju se daleko ve}om debljinom (do 2 m) nego na prethodno opisanom lokalitetu. Na ovom lokalitetu netopivi ostatak vapnenca iz podine starijeg glinovitog horizonta i materijal iz tog horizonta imaju sli~an mineralni sastav. Croatia Darko Tiblja{1. a u njemu je prisutno i kr{je karbonata. HU-4001 Debrecen. nehomogeni slojevi debljine nekoliko centimetara. Mikrofosilna zajednica (dasikladacejske alge i foraminifere) peloidno-bioklasti~nog vekston-pekstona iz podine starijeg glinovitog sloja u skladu je s baremskom staro{}u jedinice Gove|ari. Odabrani uzorci su kemijski analizirani. carbonate platform. kvarc i kaolinit. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 39 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sastav i porijeklo baremskih glinovitih sedimenata s otoka Mljeta Composition and origin of the Barremian clay-rich sediments from the Mljet Island. Toma Molnar1. Na izdanku uz Veliko jezero glinoviti sediment prete`no sivo-zelene. Najve}i broj takvih pojava vezan je uz litostratigrafsku jedinicu Gove|ari baremske starosti (HUSINEC. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.hr) 2 Institute of Nuclear Research. kaolinit i kalcit. Kalcit je u nekim dijelovima glinovito-laporovitog horizonta dominantan. kaolinit. Bem tér 18/c. a vrlo sli~an je i mineralni sastav netopivog ostatka krovinskog vapnenca.4. Mineralni sastav oba glinovito-laporovita horizonta je sli~an. U vapnencu iz krovine povi{en je udio kaolinita u odnosu na druge minerale glina. U glinovitom materijalu determinirani su illit. Ante Kova~i}a 5. U njima su kao glavni sastojci u siltnoj frakciji determinirani autigeni kalijski feldspati. Postanak glinovitog sedimenta nije jednozna~no odre|en.pmf. Hrvatska Klju~ne rije~i: glinoviti sedimenti. barem. Vanja Bi{evac1. emersion. klasificiranog kao algalni vekston-pekston. U podini mla|eg glinovitog horizonta je fenestralni madston-vekston sa stilolitskim {avovima talo`en u okoli{u plimne zone. 10 000 Zagreb. Hungarian Academy of Science. dolaze u dva nivoa. Mljet Key words: clay sediments. 10 000 Zagreb. Pojave glinovitih sedimenata. Talo`en je ili u zoni izmjene plime i oseke ili u natplimnoj zoni. 2002). ali na nekim lokalitetima tvore i deblje slojeve. Horvatovac 95. maksimalno oko deset centimetara. emerzija. dijageneza. u njemu su odre|eni muskovit. karbonatna platforma. Razli~iti mineralni sastavi tog sedimenta i netopivog . Netopivi ostatak homogenih dijelova vapnenca iz podine je bitno razli~it. U peloidno-fenestralnom vekstonu stromatolitne gra|e iz krovine mla|eg glinovitog horizonta uo~ene su fenestre s geopetalnim ispunama. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Barremian Zelenkasto sivi glinovito-laporoviti sedimenti otkriveni su unutar donjokrednih plitkomorskih platformnih karbonata na vi{e lokaliteta na otoku Mljetu. kao {to je to opisao i HUSINEC (2002). Za potrebe ovog rada istra`eni su takvi sedimenti i karbonati iz njihove neposredne podine i krovine s izdanaka u uvali Pra~arica na Velikom jezeru odnosno na cesti iznad blatine kod Sobre. klorit. i uklju~uju razli~ito velike ulomke vapnenaca. dok je drugdje prisutan ili kao sporedan ili u tragovima. Kadosa Balogh2. klorit. Hungary 3 Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara.

(2005): Evoluution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. I. SANDLER. VELI]. Palaeoclimatology. & MATI^EC.. 300 str.– Palaeogeography. Budu}i da su naslage bile talo`ene na uglavnom izoliranoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (VLAHOVI] et al. A. (2006): Early diagenetic illitization of illite-smectite in Cretaceous sediments (Israel): evidence from K-Ar dating. Pretpostavka je da je vulkanski materijal bio podvrgnut procesima tro{enja koje su slijedili dijagenetski procesi (SANDLER & HARLAVAN. Sveu~ili{te u Zagrebu.. J. main events and depositional dynamics. 637–658. koja vjetrovima mo`e biti no{ena na velike udaljenosti. Y. Palaeocology. I.40 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & HARLAVAN.– Doktorska disertacija. 2006) tijekom kojih su nastali illit i autigeni felspati. VLAHOVI]. LITERATURA HUSINEC. .. 2005) porijeklo glina je vjerojatnije povezano s vulkanskom pra{inom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostatka podinskog vapnenca s Velikog jezera te kratko trajanje emerzije ukazuju da porijeklo glina najvjerojatnije ne treba vezati uz vapnence. London. (2002): Stratigrafija mezozojskih naslaga otoka Mljeta u okviru geodinamske evolucije ju`nog dijela Jadranske karbonatne platforme. 220. 333–360. 41. TI[LJAR.– Clay Minerals. D. A.

shallow benches around lake margins which prograded basinward with time (MURPHY & WILKINSON. The pre-Neogene basement is dominated by the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) carbonates along the basin margins. Davor Paveli}1.pavelic@rgn.4. Unit 3 is composed of Facies C and I (coal) with minor interbedding of Facies D. H – Conglomerates and I – Coal. Budapestlaan 17.hr.hr. jezerski/palustrinski karbonati During the Neogene due to the ongoing collision of Africa/Arabia with Europe a Dinarian-Anatolian island was formed.at) 4 Paleomagnetic Laboratory Fort Hoofddijk. near the village of Lu~ane at the NW margin of the basin.aljinovic@rgn. Extensive Permo-Triassic evaporites occur immediately beneath the basin and are exposed in the middle of the basin probably as a result of post-Miocene diapirism. The Netherlands (adeleeuw@geo. Unit 2 contains only Facies C with some Facies D and E.nl) Key words: Sinj basin. Unit 1 is comprised of alternations of Facies A. Faculty of Geosciences. . D – Laminated micrite. ivan. A-1010 Vienna. 3584 CD Utrecht. miocenski Dinaridski jezerski sistem. 2.hr) 2 Department of Geological Sciences. representing together a continuous. 2010) made it possible to see changes of three major factors controlling carbonate deposition – hydrology. 2009).edu) 3 Geological-Paleontological Department.mandic@nhm-wien. whereas the rest of the infill is exclusively carbonate rocks. Oleg Mandic3. B.. A detailed time frame (DE LEEUW et al. 1980. dunja. Athens. B – Calcisiltite. University of Zagreb. 390. E.0 to 15. 1982). Croatia (alan. USA (gierlows@ohio. In the northern part of the island due to a general compressional regime. F and H.at. 10 002 Zagreb. Pierottijeva 6. and 3).0 Ma. JI Hrvatska) Alan Vranjkovi}1. E – Coquina/rudstone. The Sinj basin infill was deposited from 18. Utrecht University. Ivan Dragi~evi}1.p. In the Sinj Basin two overlapping composite sections were logged in detail. Carbonate sediments in the lacustrine-paludal paleoenvironments of the Sinj Basin formed broad. Geology and Petroleum Engineering. Ohio University. E. ranging in age from the Middle Triassic to the Eocene (VLAHOVI] et al.harzhauser@nhm-wien. Natural History Museum Vienna. It represented a geographic barrier between the Paratethys and the Mediterranean (HARZHAUSER & MANDIC. Sinjski bazen. Correlation of sections was established by using tephrostratigraphy (40Ar/39Ar dating) and magnetostratigraphy (DE LEEUW et al. Sinj Basin. TREESE & WILKINSON. Seven facies are carbonate in origin in addition to the coal and tephra facies: A – Lime mudstone.. mathias.vranjkovic@rgn. Karpatian and lowermost Badenian Paratethys stages.ac. SE Croatia) Talo`ni model slatkovodnih jezersko/palustrinskih karbonata (rani-srednji miocen. coal seam intercalations. G – Extrabasinal breccia. lacustrine/palustrine carbonates Klju~ne rije~i: Sinjski bazen. F and G. Dunja Aljinovi}1 & Mathias Harzhauser2 1 Faculty of Mining. C – Charophytic micrite. the siliciclastic input was insignificant.dragicevic@rgn. 2005). 2010). The CaCO3 content varies between 82% and 99%. about five km east of the Lu~ane section. The Lu~ane section (CSL) was logged in and around Sutina creek. Austria (oleg. The coal deposition at the top of the section shows a straightforward correlation with the Middle Miocene climate optimum. Miocene Dinaride Lake System. Arjan de Leeuw4. The Sinj basin occurs as one of the southernmost basins of this Miocene system.uu. a series of tectonic depressions were occupied by numerous synchronous lakes called the Dinaride Lake System (KRSTI] et al. Sedimentological analysis and petrography identified nine facies types.hr. and C with minor contributions by Facies D. The Glavice section (CSG) is also a composite section from the central part of the Sinj basin. 2003). approximately 500 m-thick record of lacustrine/palustrine deposits. davor. The lake sediments are dominated by freshwater carbonates. The whole succession is intercalated rarely by volcanic ash layers.. Burgring 7. Today the Sinj basin is located on the Croatian Karst (External) Dinarides. correlating with the Upper Burdigalian and Lower Langhian Mediterranean stages and the Ottnangian. OH 45701-2979. The infill is divided into three main units (Units 1. p. Elizabeth Gierlowski-Kordesch2. The uppermost 100 m of the section include up to 3-m thick. F – Tuff/clays.ac. sediment input and temperature changes (GIERLOWSKI-KORDESCH. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 41 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Depositional model of freshwater lacustrine/palustrine carbonates (Early-Middle Miocene.

J. & BODOR. (2003): Lower Miocene lakes of the Balkan Land. doi: 10. a change in sedimentation rate occurs.– Acta Geologica Hungarica. 220. & KELTS.): Continental Carbonates. O.. N. MANDIC.. N. Special Publication International Association of Sedimentologists.03.– Sedimentology. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. GÓMEZ-FERNÁNDEZ. VRANJKOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 2010). (1991): Lacustrine carbonates: facies models. V. Concomitant with these changes up-section. & BIJ DE VAATE. D. K. A.H. MURPHY. & MATI^EC. L. S. Palaeoecology.2010. K.– In: VAN DER VELDE. I. Leiden/Margraf Publishers.H. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. L.. K...– In: ANADÓN. SAVI]. & TANNER. 13.F. 61. from approximately 10 cm/kyr in Unit 1 to 20cm/kyr in Units 2 and 3. KRSTI]. A.H. & MANDIC.L.– Sedimentology. RAJAGOPAL. formed from an increase in water and sediment input along with an increase in the accommodation space. O. .1016/j. CABRERA. M. 27. main events and depositional dynamics. KRIJGSMAN.. N.P. & MELÉNDEZ. Backhuys Publishers. (1991): Carbonate and coal deposition in an alluvial lacustrine setting: Lower Cretaceous (Weald) in the Iberian Range (east-central Spain). W. HARZHAUSER. P.): The Zebra Mussel in Europe.42 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. A. K.. VLAHOVI]. VELI]. (eds. From Unit 1 thru transitional Unit 2 and then to Unit 3. 1–102. TREESE. D. & WILKINSON. LJ..040 GIERLOWSKI-KORDESCH. 333–360. 123–135. (eds. & WILKINSON. D..– Palaeogeography. Chapter 2. Palaeoecology.– In: ANADÓN.H. HARZHAUSER. & WRIGHT. PAVELI]. facies distribution and hydrocarbon aspects. G. M.): Lacustrine Facies Analysis. & KUIPER.C. E.M. (1982): Peat-marl deposition in a Holocene paludal-lacustrine basin – Sucker Lake. 57–74. 11–29. Croatia). 109–125. 1992). REFERENCES DE LEEUW. CABRERA. & KELTS. I. Unit 3 with its coal-limestone facies is interpreted as a small lake delta (GIERLOWSKI-KORDESCH et al..H. 1991). (eds. B. (1980): Carbonate deposition and facies distribution in a central Michigan marl lake. carbonate textures indicate a change from intermediate to humid climate/hydrology conditions (PLATT & WRIGHT. E. G. A. P.. JOVANOVI]. Weikersheim. International Association of Sedimentologists Special Publication. GIERLOWSKI-KORDESCH. 29.palaeo.H. 375–390. 46/3. TI[LJAR. (eds. 291–299.– In: ALONSO-ZARZA. 13. E. J. (2010): Lacustrine carbonates. Paleoclimatology.– Palaeogeography. Michigan. L..): Lacustrine Facies Analysis. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. Developments in Sedimentology. PLATT. B.H. Palaeoclimatology.

si) 3 Federal Bureau of Geology. 10 000 Zagreb. The important comparison can be made based on established zoning especially using very precise conodont zonation. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: donji trijas. Ilid`a. Ustani~ka 11. Conodont fauna of Dolomitic facies at Plavno section is represented by isarcicellids.zs. As seen in the examples from the Southern Alps and Slovenia lithology varies from one section to the other. Geology and Petroleum Engineering. conodont zonation. Bosnia and Herzegovina (zgeolbih@bih.hr) 2 Geological survey of Slovenia. Discerned conodont taxa enable us to establish conodont zonation which gave a new insight to the range of so-called Siusi and Campil beds. isarcica that mark the Griesbachian isarcica Zone.aljinovic@rgn. Croatia. Faculty of Mining. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 43 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Conodont dating of the Lower Triassic – Scythian sedimentary rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Datiranje konodontima donjotrijaskih – skitskih stijena u Vanjskim Dinaridima (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. Bipartite dismembering of the Lower Triassic beds that is still used in the Dinarides is not actual any more.4. Pierottijeva 6.ba) Key words: Lower Triassic. Slovenia (tea. 1 000 Ljubljana. Thus.si. Facies sucessions at Plavno (ca 700 m thick) and Bosansko Grahovo (ca 130 m thick) differentiate in the appearance of Dolomitic facies that occurred only at the beginning of Plavno sucession. Hrvatska. Mudstone and Siltstone-mudstone facies were interpreted as deepening of the environment envisaged as a transgressive trend in a shallow shelf environment. Tea Kolar-Jurkov{ek2. bogdan. Vertical succession of Siliciclastic. Bosna i Hercegovina Two Lower Triassic – Scythian sediment successions have been dated by means of conodonts in the External Dinarides: Plavno section in the vicinity of Knin (Croatia) and Bosansko Grahovo section in neighboring Bosnia and Herzegovina. Dinaridi. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. Mudstone facies and Siltstone-mudstone facies (occured in the upper part of the Scythian succession that was formerly considered Campil beds of the Late Scythian). considering only lithology. Dimi~eva 14.kolar@geo-zs.net. zoniranje konodontima.jurkovsek@geo. there is no need to compare Lower Triassic developments of the Dinarides strictly with the type localities. Croatia (dunja. The Silici- clastic facies of Plavno and Bosansko Grahovo section is characterized by shallow-water euryhaline taxa attributed to the Smithian obliqua Zone. Dinarides. Isarcicella staeschei and I. . Deposition at both sections shows similar characteristics differentiated in three continuously deposited facies: The Siliciclastic facies (previously considered Siusi beds and assigned to the Early Scythian). It is particularly true for the shallow shelf environment where slight changes in palaeomorphology influence important differences. This fauna is prevailed by Hadrodontina anceps and Pachycladina obliqua with co-ocurrence of Parachirognathus ethingtoni and very rare presence of Furnishius sp. because also in the Southern Alps it has been changed and further defined. 71 210 Sarajevo.

Irregularia. The Miocene Irregularia can be found in the Badenian deposits of the Medvednica Mt. The Clypeaster specimens display values from 0. and decreased to the lower sea temperatures (PILKEY & HOWER. while Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus VADÁSZ shows range from 0. Paratethys completely separated from Tethys Sea.6% for the Eocene samples. At the end of the Badenian and during the Sarmatian. Jasenka Sremac.pmf. as result of the global tectonic movements. marked by the enhanced magnesium content.35%.. Hrvoje Posilovi}. tropical seas. 2). 10 000 Zagreb. Dva najve}a grupiranja razdvajaju badenske i eocenske primjerke.36–0. razdvaja se na dva roda Echinolampas (20 i 21) i Conoclypeus (22 i 23). marls and conglomerates. In Croatia. Samoborska. The Miocene samples have shown a wider range of magnesium weight percent in the tests (Fig. 18 i 19. 1). At the end of the Eocene epoch. in Istria (Ra{a valley. 1970). on the islands of Rab. Karmen Fio & \ur|ica Pezelj Faculty of Science. 16. pokazuju povi{en udio Mg u odnosu na druge primjerke iz badena. 1). 17. The Eocene Irregularia tests have shown relatively uniform magnesium content (Fig. averaging 0. 18 and 19 are indicative for Late Badenian showing higher Mg content in concern to the other Badenian samples.68% in Echinolampas. a cooler climatic period started. paleoklima. 17.84%. The magnesium weight percent varies from 0. Samples 10 and 11 mark the Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus with the highest Mg content. The diagrams show two biggest clusters marking the Badenian and Eocene samples. Pazin region).36–0. especially during the Eocene epoch. 1960). in the vicinity of Bribirske mostine area and in the Benkovac area (MITROVI]-PETROVI]. University of Zagreb.98%. Eocenska grupa. The enhanced magnesium content should correspond to higher. Samples 15.49% in Conoclypeus conoideus ZITTEL. To analyse the Irregularia tests composition.63–0. The aim of this research is to determine whether the weight percent of magnesium in the tests can be used as the indicator of the sea water temperature. Brojevi 10 i 11 pripadaju vrsti Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus i pokazuju najve}i sadr`aj magnezija. iz gornjeg badena. Irregularia. Eocene irregular echinoids can be found in flysch sediments. 16. The average value of the magnesium content for the Miocene specimens is 0. the calcite crystal fragments were prepared by fracturing and carbon coating.68%) and Miocene samples (0. skeniraju}i elektronski mikroskop Irregular echinoids emerged in the Lower Jurassic. The environmental Figure 1. Most species of Irregularia were retreating to the warmer. The Echinolampas genus shows increased magnesium weight percent for both Eocene (0. Samples were analysed by Energy Dispersive Spectrometer (EDS) coupled with Scanning Electron Microscope (SEM) Tescan VEGA to obtain chemical composition. magnezij.05 to 0. especially magnesium content in Mg-calcite tests. These results can be compared with the average Earth temperature curve during Eocene epoch when the average temperature was above 20°C (Fig.44 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. koja ima povi{en udio magnezija. SEM Klju~ne rije~i: kenozoik. The cladogram showing Eocene and Miocene Irregularia specimen groups.98%). in the Dilj and Psunj Mts. separation for Echinolampas (20 i 21) and for Conoclypeus (22 i 23) genus can be noticed. Croatia (simeascic@geol. when the environmental conditions were most favourable. In the Eocene cluster. Stable isotope analyses (18O/16O) are planned in order to verify these preliminary conclusions. . Echinoidea. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Palaeoclimatic record based on the irregular echinoid tests Zapisi o paleoklimi u ~ahurama nepravilnih je`inaca [imun A{~i}.. Bra~ and Hvar. but their significant evolution occurred during the Paleogene period. U kladogramu su prikazana grupiranja eocenskih i miocenskih vrsta nepravilnih je`inaca. and in the other localities containing Lithothamnium Limestone (“Litavac”) and grey marly clays (POLJAK. and rarely in laminated marly limestones. to 0. Horvatovac 102a. Uzorci 15. Magnesium. 1938). Petrova and Zrinska Gora. Echinoidea. Slika 1.hr) Key words: Cenozoic. Due to the fresh water conditions Irregularia disappeared from the Paratethys Sea. Palaeoclimate.

(1960): The effect of environment on the concentration of skeletal magnesium and strontium in Dendraster. Figure 2. 203–214. especially in .htm (21. Slika 2. http://www.– Vesnik of the Geological Institute of Yugoslavia.scotese. J. 1960).scotese.scotese. Belgrade. PILKEY. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. Average temperature on Earth during Cenozoic era (modified after www.com). which becomes physically separated from the Tethys Sea.com/climate.– The Journal of Geology. The average annual temperature fall in Miocene can also be seen from the magnesium weight percent in tests of Miocene Irregular Echinoids.) conditions in shallow-water realms of the Tethys Sea were similar to recent tropical sea conditions and therefore suitable for the Irregularia.2010. (1938): Supplement to Miocene Echinoidea of Croatia and Slavonia (in Croatian).H. This is consistent with relatively uniform and high magnesium content found in the Eocene Irregularia tests. J. The increased magnesium weight percent determined within some of the Clypeaster specimens may be related to some local environmental factor such as low salinity (PILKEY & HOWER. The Miocene Echinolampas specimens living in the colder Paratethys Sea show lower and more variable magnesium content in relation to their Eocene relatives. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 45 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book the Paratethys Sea. The climate changes at the end of the Eocene and during the Oligocene and Miocene coincide with the reduction of living area for Irregularia.– Geological anales of the Balkan peninsula 35. Geological institute of the University of Belgrade. 151–190. J. & HOWER. (1970): Eocene echinoids of Yugoslavia (in Croatian). O.30% of magnesium.4. POLJAK.04. The average Earth temperature in Miocene was around 15°C (Fig. The biggest number of samples contains less than 0. Prosje~na temperatura na Zemlji tijekom kenozoika (preuzeto i modificirano prema www. 68. Belgrade. 2). 167–203.com).

Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. a na bo~noj strani nisu vidljivi ni o`iljci privjesaka. sl. 5x 2 – Blok 1 – kolumnalij (internodal) s uskim i dugim krenelama. crinoids. Gologlav. Ti slojevi le`e superpozicijski na crvenom cefalopodnom vapnencu (Bulo{ki vapnenac). 6). 5. Na Tabli I. 1992). 5x 1 – Block 1 – calyx base. Demetrova 1. Balatonicus i Cadoricus podzone) (VÖRÖS. Hrvatska Klju~ne rije~i: anizik. DAGYS 1974). koji se nalazi zajedno s dijelovima krinoida (Tabla I). 3x 4 – Block 1 – brachiopod (Punctospirella sp. 1989). Croatia Na “to~ku” (mjesto gdje se to~i voda) Busova~a. 5x 2 – Block 1 – columnal (internodal) with narrow and short crenellae. Encrinus liliiformis LAMARCK 1801 i Entrochus silesiacus BEYRICH 1858 (MUDRENOVI] et al. Middle Triassic crinoids from Gologlav 1 – Blok 1 – donji dio ~a{ke. a dokazuju pelsonijansku starost [(Balatonicus zona. Srednjotrijaski krinoidi Gologlava Table I. Krinoidna fauna prona|ena ondje mo`e se me|u ostalim uspore|ivati sa sli~nom faunom u okolici Vare{a. a pripadaju anizi~kom katu. 5x 3 – Block 1 – pluricolumnal with mesistele and distal columnals. 1952). {to zna~i da pripada internodalima (MOORE. smje{tenu na Gologlavu (sjeveroisto~no od Knina). Gologlav. 2 vidi se kolumnalij kru`nog presjeka i srednje debljine. dok je sama granica prema mla|im talo`inama na tom lokalitetu problemati~na zbog tektonike kao i problema vezanih uz kondenziranu sedimentaciju. DAGYS 1974).. 2003)] (Tabla I. Uzorak sloja debljine 16 cm pohranjen je u depou Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. U uslojenom trohitnom vapnencu odre|eni su ponajvi{e dijelovi stapke krinoida – kolumnaliji i plurikolumnaliji. gdje dolaze tri krinoidne vrste: Dadocrinus gracilis BUCH 1845. na|eni su slojevi vapnenca bogati fragmentima krinoida (trohitni vapnenac) srednjotrijaske starosti. Hrvatska Key words: Anisian. Prema obliku pripada srednjim (mezistelnim) kolumnalijima. 5x 4 – Blok 1 – brahiopod (Punctospirella sp. te brahiopod Punctospirella sp. sl. koje pripadaju kozmopolitskoj carolinae-grupi (BUCHER. DAGYS 1974. Ne sadr`i privjeske. 3x 5 – Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873 6 – Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 . krinoidi. 10 000 Zagreb. 5x 3 – Blok 1 – plurikolumnalij sa sredi{njim ili udaljenim kolumnalijima.46 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U podinskom sloju cefalopodnog vapnenca na|ene su me|u ostalim i vrste amonita: Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 i Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873. kao i fragment donjeg dijela ~a{ke. Artikulum sadr`i lijepo razvijen Tabla I. koji je pak pokriven tankim slojem (20–30 cm) zelenkastog tufiti~nog sedimenta. odnosno plo~ica kojom je ~a{ka prirasla za stapku. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Anizi~ki krinoidi Gologlava Anisian crinoids from Gologlav Marija Bo{njak & Dra`en Japund`i} Hrvatski prirodoslovni muzej.

135. (1964): Paleozoologija. (1952): Invertebrate fossils. Tome LIII/1. te su njezina to~na gra|a i broj krakova nepoznati. Bo~ne su im strane ravne ili blago ispup~ene. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 47 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book uzak krenularij s radijalno raspore|enim krenelama: krenule su uske i kratke.E. VÖRÖS. bila je mogu}a samo usporedba sa srednjotrijaskim vrstama krinoida unutar podrazreda Articulata MILLER 1821. dok je lumen manji i okrugao. (2008): Towards a systematic standard approach to describing fossil crinoids. A. 2008). V. Warszawa. Nije na|ena ~itava ~a{ka krinoida. Donji dio ~a{ke (Tabla I.– Geolo{ki anali Balkanskog poluostrva.... 425–465. Areola je {ira. G£UCHOWSKI. & JURKOV[EK. T. Prema nazubljenom izgledu krenulatnih suturnih linija vidi se da su spojevi u stapci simpleti~ni (FEARNHEAD..– Geologica Hungarica series Palaeontologica. (2005): The Lower Muschelkalk crinoids from Raciborowice. F. New York-Toronto-London. MUDRENOVI]. 71–121.– Scripta Geologica. H. {to upu}uje na zaklju~ak da pripadaju sredi{njim (mezistelnim) ili udaljenim (distalnim) kolumnalijima. Fasciculus. M. Kako je pri odre|ivanju vrste najva`niji kriterij izgled ~a{ke (KOCHANSKY-DEVIDÉ. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. 452 str. LITERATURA BUCHER.– Jahrbuch der Geologischen Bundesanstalt. KOLAR-JURKOV[EK. . Pojedina~ni su kolumnaliji okrugli i relativno vi{i. 83–92. te je njihovo prou~avanje paleontolo{ki i stratigrafski va`no zbog mno{tva fosila s kratkim stratigrafskim rasponom pojedine vrste. s konveksnom bazom iznad koje se nalaze dijelovi pet infrabazalnih plo~ica. sl. 1952). 136. SW Poland. MOORE. Prema stratigrafskom slijedu i navedenom opisu odre|eno je da nalaz fragmentiranih krinoida pripada anizi~kom rodu Encrinus LAMARCK 1801 (G£UCHOWSKI & SALAMON. Wien.– McGraw-Hill Book Company Inc. 49/1. Ostaci krinoida {iroko su rasprostranjeni u mnogim formacijama stijena starosti od donjeg paleozoika do keno- zoika.– [kolska knjiga. 55. E. 1964). 766 p. 8 tbl. KOCHANSKY-DEVIDÉ. 2005). budu}i da je tip ~a{ke dicikli~an (MOORE.4. a kulmine su im oblikom vrlo sli~ne. sl. 227–236. Plurikolumnalij (Tabla I. North-Sudetic Basin. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian. illustrated by the redescription of a Scottish Silurian Pisocrinus de Koninck. V. Leiden. Budapest. Middle Triassic) from Northwestern Nevada (USA). 3) sadr`i tri. 1) zdjeli~astog je oblika. odnosno dva kolumnalija izgleda poput prije opisanih. FEARNHEAD. R. 39–61. 'Hydasp' Substage.– Geological Quarterly. & SALAMON. B (1989): Development of Anisian near Vare{.C. Zagreb. Beograd.

. chemostratigraphy. are being used in order to constrain the regional stratigraphic correlation. Several methods (field and laboratory) will be used in order to describe their petrological and mineralogical characterictics. The benthic foraminifera association of the whole succession indicates (late middle) late Campanian (?Maastrichtian) age. 2008) or some global eustatic/isotopic event (cf. Croatia (mihovil. bio-. These surfaces can be described as hard-/firm-grounds with traces of bioturbation. which are in places highly neomorphosed. CVETKO TE[OVI] et al. Apulian platform: SCHLÜTER et al. GU[I] & JELASKA. the stratigraphic . 1990) characterized by bioclastic W/P containing calcispheres.. Lower 66 m of the succession is referred to as the Dol formation (Santonian-Campanian cf. STEUBER et al. 2002). coralinacean algae. bioerosion. 10 000 Zagreb.. cortoids and wholly micritized grains. 2001). and chemo-stratigraphy of C and Sr stable isotopes) and petrological analysis. Ladislav Fu~ek1 & Bosiljka Glumac3 1 Croatian Geological Survey. Integrated stratigraphic analysis indicates Campanian age of the Dol formation. benthic foraminifera. kemostratigrafija. Croatia 3 Department of Geology.hr) 2 Department of Geology.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. biostratigrafija. Smith College. biostratigraphy. Hrvatska) Mihovil Brlek1. slope carbonates. and with chert nodules in a few horizons. Horvatovac 95. 2005). padinski karbonati. Bioclastic P/G intercalated within the surfaces shows a generally fining upward trend. Horizon ^-9 represents an intercalation of resedimented allochthonous bio-lithoclastic P/R (platform derived fragments of rudists and other mollusks) (SMF 4-5) with admixtures of pelagic bioclastic W/P (SMF 3). Tvrtko Korbar1. During subaerial exposure. implying different depositional setting. JARVIS et al. and sporadically dolomitized. agglutinated foraminifera and calcite fragments (SMF 3. differs from the typical platform development in the region (e. Two intra-Campanian discontinuity surfaces occur in the uppermost part (at 56 and 66 m) of the Dol formation. 2000). These are mostly bio-lithoclastic P (rarely G/R) (SMF 4-5-12-Crin. USA Key words: lithostratigraphy. Although the depositional setting and lithology of the bio-lithoclastic packestones in the upper part (66-296 m) of the Upper Cretaceous succession on the Island of ^iovo can be correlated with that of the Bra~ “marble” member of the Pu~i{}a formation or “atypical” facies (Dra~evica) of the Dol formation on the Island of Bra~ (GU[I] & JELASKA. bryozoans. Blanka Cvetko Te{ovi}2.. There is a possible correlation to some regional or global process of hard-/firm-ground formation. The succession is unconformably overlain by the Paleogene Foraminiferal limestones.brlek@hgi-cgs. potentially to the regional intra-Campanian relative sea-level fall (Adriatic platform: STEUBER et al. University of Zagreb. The strata between 66 and 296 m were deposited in slope/ toe-of-slope settings. 1975). indicated as well by the benthic foraminfera assemblage (CVETKO TE[OVI] et al. as well as pelagic admixtures (SMF 3). after WILSON. mollusk fragments (bivalves: rudist fragments and other bivalves). Sachsova 2. nodularization and mineralization (KENNEDY & GARRISON. Croatia) Integrirana stratigrafija karbonatnih naslaga gornje krede otoka ^iova (sredi{nja Dalmacija. which shows normal gradation. The Upper Cretaceous carbonate succession on the Island of ^iovo in central Dalmatia. 10 000 Zagreb. Northampton. 1975). 1990. Klju~ne rije~i: litostratigrafija. including integrated stratigraphy (litho-. other calcite fragments (heterozoan grain association). 1990. lithoclasts. Croatia.. 1994) developed in the uppermost ~10 m of this Upper Cretaceous succession. The succession between 66 and 296 m is in general represented by massive to thick-bedded resedimented allochthonous grainy limestones. karbonatna platforma. carbonate platform. Faculty of Science. the Island of Bra~: GU[I] & JELASKA. 300 m thick succession of Cretaceous carbonates is measured and analyzed on the westernmost coast of the island.48 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Several methods. Depositional setting of the Dol formation is presumed to be toe-of-slope/slope.g. 2005. see BORGOMANO. planktonic foraminifera (globotruncanoids). Massachusetts 01063. 2001. Approx. as well as to explain their genesis. which is unconformably overlain by the transgressive Paleogene (?Eocene) Foraminiferal limestones over the regional type 1 sequence boundary. encrinite) with predominantly echinoderm fragments (mostly crinoids but also echinoids) with syntaxial overgrowths (commonly the only components). “paleokarstic pockets” in the form of paleosols with Microcodium structures (WRIGHT.

A.. V.– Earth-Science Reviews. penecontemporaneous deposits of the ^iovo formation likely represent deeper water slope/toe-of-slope depositional settings (see BORGOMANO. Palaeoclimatology. (2002): Late Cretaceous (Campanian) carbon isotope events. JELASKA. 367–395. CHOROWICZ. or an inter-platform trough that completely separated the Adriatic and Dinaridic platforms during the latest Cretaceous and earliest Paleogene. Island of Bra~. I. 26/5. 29. & PARENTE.T. 296–312. WILSON. MABROUK. 2005). x+471 p.. J. 2009).– Earth-Science Reviews.P. the trough represents the extension of the Budva-Cukali basin in the form of either an intra-platform embayment (tongue of the ocean) that ends in the area near Split (CHOROWICZ. GU[I]. I. M.– Springer-Verlag. 741–756. (2001): Stratigraphy and microfacies of the Upper Cretaceous Pu~i{}a Formation. Croatia. & CABRERADE. 69. KORBAR. Palaeoecology. VELI]. T.F. TI[LJAR.– AAPG Bulletin.. According to the current interpretations.R.J & GARRISON R.– Cretaceous Research.E (1975): Morphology and genesis of nodular chalks and hardgrounds in the Upper Cretaceous of southern England. (2008): Chronostratigraphy of Campanian-Maastrichtian platform carbonates and rudist associations of Salento (Apulia.. & JELASKA. vol. V. (1994): Paleosols in shallow marine carbonate sequences.– Cretaceous Research. 188. 591–613. STEUBER.. JELASKA. 96. MOODY. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). JARVIS. main events and depositional dynamics. VLAHOVI]. and is today completely covered by the Dinaridic thrust further to the NW (as hypothesized by KORBAR. R.L. (2000): The Upper Cretaceous carbonates of the Gargano-Murge region. While the Sumartin formation on the Island of Bra~ represents a typical inner-platform development. 22. Palaeoecology. 311–386. I. Zagreb. KORBAR. southern Italy: A model of platformto-basin transition. SCHLÜTER. J. D. 22. I. T. OOUR za geologiju. I.– Palaeogeography. 7/17. Berlin. 699–709. 2009). which is called here the ^iovo formation.– Bulletin de la Societe Geologique de France. D. 215–248. 1975. & GU[I].J.. & BUCKOVI]...– Sedimentology. CVETKO TE[OVI]. J. presumably facing the NE Adriatic trough (KORBAR. 333–360. 1561–1588. KENNEDY W. 220/3–4. WRIGHT. V. T. 160 str. I. STEUBER. 35. Palaeoclimatology. 100–114. (1975): Carbonate facies in geologic history. sea-level change and correlation of the Tethyan and Boreal realms. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. REFERENCES BORGOMANO.4. V.. 2000). S. M.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. J. Croatia): implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy..– Palaeogeography. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: palaeogeography. (1975): Le devenir de la zone de Budva vers le Nord-Ouest de la Yougoslavie. & MATI^EC. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates. T. B. GU[I].– Cretaceous Research. Institut za geolo{ka istra`ivanja. 84/10.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 49 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book range and the relationships with overlying rocks demand to define a new formation. . Italy). VLAHOVI] et al.

polo`aj unutar ku}ice i dimenzije. D/T omjer ve}i od 2. Ku}ice su razli~itih veli~ina. 10 000 Zagreb. 2003. 7–10 ekvatorijalnih klijetki).18 mm. 1993. pro{iruju}i ih i ostavljaju}i spiralno udubljenje-trag (u ekvatorijalnom sloju na jednakim razmacima vi{e jednako velikih tragova). . 2002.1 do 36 mm. SHROBA.25 mm je dulja os) tek neznatno raste idu}i od embrionalnog aparata prema rubovima ku}ice. kod drugih foraminifera (operkuline i sferi~ni numuliti) u zajednici. NIELSEN & GORMUS. Izolirane strukture u lateralnom sloju su u ku}icama ~iji je D/T manji od 2. pove}ali ih (ispuna sli~nog oblika kao okolni sediment i veza s vanjskom povr{inom). manja je koli~ina potencijalne hrane (nerazmjer u koncentraciji citoplazme u ekvatorijalnom i lateralnom sloju). Nasuprot tome. Tragovi su ispunjeni mikritom. 2004). pretpostavljamo da su nastali za `ivota jedinke.2 mm. pravilne kru`nice.9 do 2. Prema obliku.4 do 1 mm i one su ispunjene mikritom. Ragancini-Li{ani. tako se endobiont selio. PMF. i Asterocyclina sp. Pri tome se za prolaz koristio sistemom stolona na ekvatorijalnim klijetkama i klijetkicama. odnosno iz osnih ili kosih (ali ne tangencijalnih) presjeka ku}ica. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ubu{ivanja.. Istria Ihnofosili u paleogenskim klasti~nim naslagama Vanjskih Dinarida istra`uju se ve} godinama. uskim kanalom povezane s povr{inom ku}ice. nastale su pro{irivanjem stolona biolo{kim uni{tavanjem septulana na lateralnim klijetkama i kljetkicama. vapnenci. Naime. ubu{ivanja. Lutetian. Velike jedinke imaju vi{e takvih bu{otina. Endoliths.2 (orbitoklipeusi i asterocikline. Kako je jedinka “doma}ina” rasla (u slu~aju diskociklina. Limestones. 1975). tafonomska istra`ivanja tragova u krednim i eocenskim foraminiferama. Eocene larger foraminifera and Transitional beds (Istria. CHECCONI & MONACO. Tragove u obliku pravilnih kru`nica promjera do 0. odnosno ispranim mikritom. Alan Moro & @eljko I{tuk Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. 2006. Horvatovac 102a. ali smje{tene u ekvatorijalnom sloju na razli~itim udaljenosti od embrionalnog aparata (embrionalnom aparatu najbli`i trag je izme|u 6–8 ekvatorijalne klijetkice). ali ima i onih ~iji je oblik nepravilan. NIELSEN. Hrvatska Klju~ne rije~i: Ortofragmine. NIELSEN et al. smje{taj unutar “doma}ina” i vrstu organizama koji ih ostavljaju (SLITER. te tekstura ispuna prou~avani su isklju~ivo iz mikroskopskih preparata.4 do 1. Dimenzije (dulja os) struktura variraju od 0. Stoga je za pretpostaviti da su ove strukture nastale djelovanjem drugog tipa organizma. Ispuna u potpunosti odgovara vezivu stijene. Na ~ak 30% ku}ica ortofragmina uo~eni su bioerozijski tragovi. lutet. iskoristili drugi endoliti. tragovi su.. Nepravilne su forme najrje|e i nalazimo ih kod jedinki diskociklina u lateralnim slojevima. ^esta ubu{ivanja u ku}ice ortofragmina u eocenskim vapnencima koje nalazimo rasprostranjene od Istre do Pelje{ca. Tragovi nepravilnog oblika najvjerojatnije su nastali tako {to su u postoje}e biostrukture. Ku}ice ortofragmina iz lutetskih (SBZ15 i SBZ 16) Ortofragminskih vapnenaca (Prijelaznih slojeva sensu ]OSOVI] et al. u ekvatorijalnom sloju neposredno uz embrionalni aparat imaju tragove ~iji su presjeci elipse. eocenske velike foraminifere i Prijelazni slojevi (Istra. a udaljenost izme|u pojedinih je 1 mm. Buzet (Istra) imaju tragove ubu{ivanja. [terna. nalazimo u lateralnom sloju orbitoklipeusa. a debljine od 0. 2008). nakon uginu}a organizma. ispunjenih mikritom. a zbog reducirane brzine stvaranja novih klijetki. ~ije su ku}ice sli~nog oblika.. Hrvatska). elipse. Ubu{ivanje u lateralni sloj je te{ko i zahtjevno zbog specifi~ne arhitekture. sparitom. i uz broj~ano najzastupljenije ortofragmine sadr`e dobro sa~uvane ku}ice operkulina i “sferi~nih” numulita. Analizirani uzorci. nisu istra`ivana. Croatia): paleoecologic and taphonomic significance Vlasta ]osovi}. Zanimljivo je to da veli~ina bu{otina (0. GORMUS & NIELSEN. 2003. odnosno vr{nog dijela tradicionalnih Foraminiferskih vapnenaca) s profila Pi}an.. ali i veli~ina.. Elipsasti tragovi u ku}icama ortofragmina koje nalazimo u ekvatorijalnom sloju i ne dopiru do vanjske povr{ine.. hrane}i se citoplazmom “doma}ina”. 2004. Borings. endoliti. oblik.50 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. nisu uo~eni tragovi ubu{ivanja.2 s 20–25 ekvatorijalnih klijetki) i selila se u mla|e i ve}e klijetke. paleoekolo{ki i tafonomski zna~aj Borings. odgovaraju Mikrofacijesu IV Ortofragminskih vapnenaca: Biolo{ki uni{tenim vekstonima s ortofragminama (]OSOVI] et al. Elipsaste bu{otina nalazimo i kod jedinki Discocyclina sp. Napravio ih je organizam koji je `ivio kao endobiont. razrije{ila su neke od dilema oko njihova nastanka: ihnotaksonomiju. Ku}ice Orbitoclypeus sp. 1971. Istra Key words: Orthophragminids. Sparitne ili geopetalno ispunjene bu{otine obja{njavamo precipitacijom kalcita iz pornih voda koje su lak{e cirkulirale praznom bioerodiranom ku}icom (GOLUBI] et al. U~estalost pojavljivanja tragova. dijametra od 1.

83. 165–176. K. U recentnim okoli{ima ubu{ivanja su zabilje`ena na foraminiferama iz umjerenih i hladnijih mora.J. Research. Acta Geol. ali i foraminifere). ]OSOVI]. & LUKAS.. gljive.): The Study of Trace Fossils.– Facies. 110/2. ]OSOVI] et al. J.D. GORMUS. (2004): Ichnotaxonomy and ethology of borings in shallow-marine benthic foraminifes from the Maastrichtian and Eocene of northwestern and southwestern Turkey.. & MONACO. W. (2003): Palaeoecelogical and ichnological significance of microborings in Quaternary Foraminifera. 8. P. S. Springer-Verlag. J. 1. GOLUBI]. R. stoga postojanje elipsastih i sferi~nih biostruktura ide u prilog pretpostavci o vanjskom {elfu kao stani{tu nekih ortofragmina (ali unutar foti~ke zone. 250–266.org/paleo/2003_1/ichno/issue1_03.S.4. (1971): Predation on benthic foraminiferal. (2006): Borings in larger Benthic Foraminifers from Turkey and their Paleoevironmental significance. Foram. veli~ini jedinke i podru~ju skeleta). Paleont. crvi. 493–501.– Studi Trent.. Berlin-Heideberg-New York. Erlangen. SLITER.. Camposauro (Longano Formation. . & BROMLEY. R. & GORMUS. K. DROBNE. M.htm) SHROBA. 61–75. Washington. 50. J. (1993): Taphonomic features of benthic foraminifera in a temperate setting: experimental and field observations on the role of abrasion. It. Strat.S.– Riv. R. A. (2004): Paleoenvironmental model for Eocene foraminiferal limestones oft he Adriatic carbonate platform (Istrian peninsula).C. Foram. solution and microboring in the destruction of foraminiferal tests. Trento. & MORO.. A.– Paleontologica Electronica. C.K. (1975): Boring micro-organisms and microborings in carbonate substrates. 13 p.K. 2004). V. NIELSEN.G. Italy).– Palaios. 6/2. Southeren Apennines. 152–165. Milano.K.– Acta Paleonttol. Nat. Izolirani tragovi u razli~itim ekvatorijalnim ili lateralnim klijetkama upu}uju na djelovanje jednog ili vi{e nepoznatih organizama (sli~ne opisanim tragovima ostavljaju cijanobakterije. (ed. 229–259.– In: FREY. PERKINS.. Sci. Pol. (2008): Trace fossil assemblages in rhodoliths from the Middle Miocene of Mt.– Journ.K.V. & NIELSEN. LITERATURA CHECCONI. Unato~ tome smatramo da bioerozijski tragovi svjedo~e o postojanju grabe`ljivaca i parazita nad ortofragminama (selektivni odabir prema rodovima. Washington. 673–678. Tulsa. K. Research. J. (http://palaeo-electronica. 36/2. (2002): Borings formed by Late Cretacoues endobiontic foraminifers within larger benthic foraminifers. NIELSEN. 20–29.– Journ. M. Warszawa. 47/4. NIELSEN.W. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 51 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija biostruktura je donekle ograni~ena zbog ciljanog uzorkovanja isklju~ivo ortofragminskih slojeva (stoga i relativno veliki postotak o{te}enih ku}ica) i zbog nemogu}nosti dobivanja ekvatorijalnih presjeka ku}ica.. NIELSEN.

[ubi}eva 29. Slika 1. The Eocene part of profile passes the first 60 m across a plain. biostratigrafski pregled eocenskih naslaga od granice kreda/paleogen do srednjeg luteta i njegov paleogeografski polo`aj izme|u Dinarida i Apenina na paleogenskoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (ipres (kuiz) – oligocen) Katica Drobne1. Rakovec Institute of Paleontology. ZRC SAZU. stipes. Lutetian. spirolinas. Slovenia 4 Independent geologist. Lower Cuisian and Upper Lutetian paleogeographic maps. A. Pseudochrysalidina cf. Pseudolacazina n. Among the nummulites Figure 1. decastroi. Jadranska karbonatna platforma Lavsa. Paleogeografska karta donjeg kuiza i gornjeg luteta. C. Trnsko 7c. On the smaller peninsula of its NE part Cretaceous and Eocene beds are exposed displaying a clear boundary between the two. A. Ul. 10 000 Zagreb. . In the first 60 m a typical subtidal facies is indicated. A. tenuis are listed. sredi{nja Dalmacija. and in younger beds with orthofragminas accompanied by a rotaliids. 10 000 Zagreb. paleogen. ipres. liburnica. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Lavsa Island. elliptica nuttalli. and to the second ones Periloculina dalmatina. Lavsa Island. A. After a shorter hiatus marked by breccia appears in limestones a second group of larger foraminifera with alveolinas and nummulites. Josipine Turnograjske 2. 1 000 Ljubljana. P. Croatia 3 Independent geologist. Slovenia (katica@zrc-sazu. Ypresian. In samples (25) were estab- lished more than 40 taxons that distinctly characterize two age complexes of rocks. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian The island Lavsa is situated in the exposed outer arc of the Kornati islands. otok Lavsa. Vlasta Tari2. then for cca 120 m over a minor height. Central Dalmatia. variospira. hottingeri. The northern side of coast is steep.sp. lutet. minieri. beds dip to NW. conical foraminifera with agglutinated wall and larger trematophorid miliolides. Uro{ Premru3 & Mladen Trutin4 1 I. Kornati. Kornati. Exploration Department. cf. perpera. further A. C.52 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. cf. but remains under influence of a higher energy index of water. which in younger beds gradually deepens. In the first one prevail nubecularias. To the first mentioned belong Coskinolina douvillei. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian and its paleogeographic position between Dinarides and Apennines on the Paleogene Adriatic carbonate platform (Ypresian (Cuisian) – Oligocene) Otok Lavsa. Novi Trg 2. 4 205 Preddvor.si) 2 INA Naftaplin. Paleogene Adriatic Carbonate Platform Klju~ne rije~i: velike foramnifere. Among leading fossils Alveolina levantina. The measured thickness of beds is cca 160 m. Croatia Key words: larger foraminifera.

praeaturicus and Assilina spira. V. (2007): Carbonate platform of Adriatic and Dinarides from Cuisian till Oligocene (Slovenia and Croatia). V. In favor of Eocene connection of marine areas of the central part of Tethys. 2003). TARI-KOVA^I]. 47. K. Urbino. Dela-Opera SAZU 4... K. K. i. TRUTIN. M. i. Abstract Book. (2006): Paleogene biofacies in palinspastic and paleogeographic reconstruction of Adria Region. Based on these determinations the older beds with conical and trematophorid foraminifera can be attributed to Middle and Upper Cuisian (Ypresian). I. I. Progressive compression in Middle and Late Eocene closed and underthrust Budva Basin and buried eastern mar- gin of Adria by flysch and flysch-like deposits. TARI-KOVA^I]. overgrown with sessile foraminifera. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 53 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book prevails N. & TRUTIN. The complicated paleobiogeographical and sedimentological composition of Cuisian to Priabonian deposits reflects a significant shortening which led to the Eocene formation of the SW-verging Western thrust belt (TARI. www.. PREMRU.uniurb. PREMEC-FU^EK. DROBNE.. biozoological provinces (PREMRU et al. These phenomena indicate slow sedimentation and later tectonic deformations. M. Ljubljana. 2006) and their migration through time and space is based on micropaleontological associations and lithological properties of more than 150 stratimetric sections and about 20 off-shore boreholes (DROBNE. REFERENCES DROBNE..e.. Series.– In: 3rd Intern. V. CD-rom. U.): Paleogene Shallow Benthos of the Tethys. Very often the red algae form macroids or they overgrow foraminifera. (1998): Planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoecology of the Middle to Upper Eocene succession in the north Adriatic sea. Many Lutetian larger foraminifera display regenerated tests. . 223–236.– EGU Stephen Mueller Spec. BAJRAKTAREVI]. 1. 5 pls. L.. 34/2. V. 1998).– In: VLAHOVI].. (eds. congress on Adriatic area. 2. Conf. Abstract. Many tests are etched by endoliths.it/adria2006/ADRIA-2006. Geology of the Tethys. (ed. speaks the following chapter with graphic illustrations. SBZ 13 and SBZ 14. 1) based on tectonic reconstruction (PREMRU. to Middle Eocene. TARI. geol. and in the youngest beds N. Paleogene Adriatic carbonate platform between Dinarides and Apennines The paper is an attempt to reconstruct rather complicated paleogeography and tectonics during early collision of the Dinarides with Adria block. In samples the tests are very frequently damaged by later breaks or compressions and disintegrations. A simple thrust belt-foredeep-foreland model applied can explain distribution of paleoenvironments and their further shortening during Lutetian to Priabonian by SW-ward thrust propagation and also later by Oligocene and Miocene thrusting. Cairo Univ. Comparison of foraminiferal assemblage from the Lavsa Island with other areas indicates connections with Dalmatia. there especially with the Trentinara Formation.– In: HOTTINGER. laevigatus. (References see below). (2007). razr. Abstr. PREMRU. CD-rom. The differentiation of ramps and troughs. & GU[I]. DROBNE. probably Solenoporis.e.– ADRIA 2006 Intern. pdf. 2006) and adapted by DROBNE et al. (2002): Evolution of the northern and western Dinarides: a tectonostratigraphic approach. Zagreb. Istria and Apulia. & DROBNE. Opatija. Toward the end of Eocene the entire northern Adriatic area became a part of Mediterranean province characterized with subtropical and warm-temperature climate (PREMEC-FU^EK et al.): 22nd IAS Meeting of Sediment..4. SBZ 11 and SBZ 12. K. 255–271. Publ. &.. LJ. (2003): Paleogene biota from the sedimentary zones 1–4 on the Adriatic Carbonate Platform (ACP). The younger part with alveolinas and nummulites extends to Lower and partly Middle Lutetian. especially of the Paleogene Adriatic carbonate platform. CD-rom.. Presumed position of paleogeographic units is represented on palinspastic maps from Lower Cuisian to Priabonian time (Fig. Z. 2002). U. BABI].

Miocene plants Fosilno li{}e s dobro o~uvanim o{te}enjima nastalim uslijed aktivnosti insekata pru`a bogate i razli~ite informacije. Podsused e) Gala na plojki lista. U skupinu lisnih minera ubrajaju se vrste kojima li~inke u listovima bu{e hodnike. Radoboj Hole feeding on Cedrella europaea UNGER. 2007). Radoboj b) Grizotine na obodu lista. Sarmatian. Izrazito Tabla I. BRAUN. Table I. Stoga su o~uvane mine i gale potencijalno zna~ajne za bolje razumijevanje me|usobne evolucije biljaka i parazita (ve}inom insekata) (KRASSILOV. a) Grizotine na plojki lista Cedrella europaea UNGER. 2008).54 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski prirodoslovni muzej. tako i o ekolo{kim i ponekad taksonomskim grupama korisnika. nazvane minama. sarmat.derek@hpm. miocenske biljke Key words: traces.hr) Klju~ne rije~i: tragovi. 10 000 Zagreb.BRAUN. otnang. Sarmatian. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tragovi aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama Traces of fossil insect activity on Miocene plants Tamara \erek & Sanja Japund`i} Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. Fosilne mine i gale pru`aju direktan dokaz parazitskog pona{anja i odgovora biljaka na takav parazitizam. activity. tunele. paleontolo{kim kuriozitetom. Hrvatska (tamara. Izabrani primjeri aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama (Foto: Nives BOR^I]). Podsused Skeletonization on Sarmatian leaf from Podsused d) Mina na Quercus neriifolia AL. {to je jedinstveno u fosilnim zabilje{kama (WILF. Demetrova 1. Podsused Mine on Quercus neriifolia AL. Poljanska Margin feeding on Ottnangian leaf from Poljanska c) Skeletiranje plojke lista. Poljanska Gall on Ottnangian leaf from Poljanska . sarmat. fosilni insekti. fossil insects. sarmat. O~uvanje ovakvih o{te}enja na fosilnim listovima dugo je vremena smatrano rijetkim fenomenom. aktivnost. otnang. Selected examples of fossil insects activity on Miocene plants (Photo: Nives BOR^I]). kako o biljkama i insektima.

M. R. grizotine na obodu lista. Gale su sa~uvane na 9 uzoraka. . (2007): Guide to Insect (and Other) Damage Types on Compressed Plant Fossils. C. Iz paleobotani~kih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela (Sarmatska flora Radoboja.– Zrinski.M. C. Recentnija istra`ivanja ovakvih tragova aktivnosti insekata. D. Kad je biljka napadnuta. DILCHER. osobito mina i gala. (MACELJSKI.C. te novi nalazi s lokaliteta Poljanska u Slavoniji) izdvojeno je 26 primjeraka fosilnih listova na kojima su jasno vidljivi tragovi o{te}enja uslijed djelovanja insekata. 178. LABANDEIRA. Israel. O. a grizotine na obodu lista vidljive su na 9 primjeraka. skeletiranje. 91/25. D. MACELJSKI. Oligocenska flora Planine u Zagreba~koj gori. & PELLMYR.C. 25 p.– African Inverebrates. (LABANDEIRA et al.. Grizotine na plojki lista uo~ene su na 13 primjeraka. Klasifikacija aktivnosti/o{te}enja uspore|ena je s literaturom (LABANDEIRA et al.R. DAVIS DONALD. 48/1. Izabrani listovi klasificirani su u 5 grupa: 1) grizotine na plojki lista 2) grizotine na obodu lista 3) skeletiranje 4) mine 5) gale Na izabranim miocenskim biljkama utvr|eno je u najve}em broju postojanje grizotina tipa 1. (ed. (2008): Insect-damaged fossil leaves record food web response to ancient climate change and extinction.0. & WAGNER. ^akovec.): Plant-Animal Interactions: An Evolutionary Approach.– In: HERRERA. LABANDEIRA. 12278–12282. 1999). Skeletiranje je primje}eno samo na 1 fosilnom listu.L. London: Blackwell Science. LABANDEIRA. te ostala o{te}enja koja se rje|e pojavljuju. (1999): Poljoprivredna entomologija.. (1994): Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: paleobiological insights into the meaning of coevolution... K. C. 2007). LABANDEIRA. (KRASSILOV. a mine na 2 uzorka. LITERATURA KRASSILOV. Gale ili {i{ke nastaju kao odgovor biljnog tkiva na prisutnost li~inke kukca. Pietermaritzburg. Washington. vrlo su ~este i grizotine na plojki lista. JOHNSON.. 2002) pokazuju da mo`emo ve} govoriti o novim granama istra`ivanja u paleontologiji – paleominologiji i paleocecidologiji. Osim gala i mina. 1994. 2007) i utvr|eno je postojanje vrlo sli~nih tipova o{te}enja ali i nekih razli~itih koji }e se detaljno razraditi u budu}im radovima. katkad Coeloptera i drugih redova kukaca.– Proceedings of the National Academy of Sciences. (2007): Mines and galls on fossil leaves from the Late Cretaceous of southern Negev. WILF. 248–261. i 2. P..– New Phytologist. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 55 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book najve}i broj lisnih minera su gusjenice Lepidoptera. no u lisne minere ubrajaju se i li~inke nekih Diptera.. P. & MARSH.– Smithsonian Institution. Li~inke bu{e parenhim izme|u epidermi lica i nali~ja lista ostavljaju}i epidermu netaknutu. aktivira obrambeni sustav i poku{ava se za{tititi od uljeza razvijaju}i dodatno tkivo. 13–22. Lancaster.C.L.A. Version 3. Sarmatska flora Zagreba~ke i Samoborske gore.. Oko 85% {i{ki izazivaju kukci iz porodice Cynipidae i to unutar roda Quercus. Washington. 486–502. (2002): The history of associations between plants and animals. V. F. 464 str. C. WILF.4. 26–47.

pmf. The increase in Mg content and its variability in Sandy Dolomite can be explained by sediment dolomitization and diagenesis.and late-diagenetic dolomites. K and Ti in the TD and SD datasets show high scores on the first principal component.56 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.61% of insoluble residue. Switzerland Key words: Statistical correlation. 10 000 Zagreb. Jasenka Sremac1. Spangenberg4 1 Faculty of Science. with up to 1.39–1. Transitional Dolomite. Geology and Petroleum Engineering. Erozijska granica izme|u prijelaznog i pjeskovitog dolomita. CH-1015 Lausanne. .46 in TD and 0. are represented by two informal lithostratigraphic units.56% of insoluble residue. Pierottijeva 6. but show negative correlation in the Figure 1. indicating consistency in carbonate stechiometry. Erosional boundary between Transitional and Sandy Dolomite. and up to 29.88% of calcite. Elements with high coefficient of determination (R2) that correlate to Al2O3 content are those which tend to stay bound with clays during weathering and erosion. Croatia 3 Croatian Geological Survey.09–7. this lithologic change used to be considered as the Permian-Triassic Boundary (PTB). relatively rich in fossils. Correlations between Ca and S content in both units are positive (R2 = 0. pjeskoviti dolomit.30 in SD). containing up to 6.48–1. Mg and S are uncorrelated in the TD (R2 = 0. Sachsova 2. and therefore can be related to the terrigenous source area. University of Zagreb. Width of the photomicrograph is 5 mm.70% of calcite and 0. 1). Velebit meeting Klju~ne rije~i: stati~ka korelacija. prijelazni dolomit.01). (Croatia) Analiza glavnih komponenti na granici prijelaznog i pjeskovitog dolomita na Velebitu (Hrvatska) Karmen Fio1.fio@geol. Transitional Dolomite is characterized by the positive Ca–Mg correlation (R2 = 0. Slika 1. Sandy Dolomite. The Principal component analysis (PCA) was used to identify patterns of positive and negative covariation for Transitional and Sandy Dolomite samples. Sandy Dolomite com- prises thin-bedded dolomites. Ca. Bâtiment Anthropole.52) and low negative Ca–Mg correlation (R2 = –0. 10 000 Zagreb. S and Sr are generally more closely related within the Transitional Dolomite and may be connected to relatively abundant fossil content in these deposits. Transitional Dolomite (TD) and Sandy Dolomite (SD) (SALOPEK. gornji perm. Croatia 4 Institute of Mineralogy and Geochemistry. Croatia (karmen. Al. above the clear erosional boundary between Transitional and Sandy dolomites (Fig. Hrvoje Posilovi}1. The lowermost part of the Sandy Dolomite is characterized by complete lack of fossils.59) and low variability in Ca/Mg ratio (1. indicating strong positive covariation. such as those expected between Al and trace elements included in clay matrices. Ivo Veli}3 & Jorge E.25) indicate more diverse carbonate mineralization. 1948). Horvatovac 102a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Principal component analysis around the Transitional and Sandy Dolomite boundary in the Velebit Mt.50).. 10 000 Zagreb. University of Lausanne. Transitional Dolomite is represented by well-bedded light-grey to grey early. Si. Sandy Dolomite with more variable Ca/Mg ratio (1. often with recrystallized grains and scarce fossil findings. Upper Permian. submitted).hr) 2 Faculty of Mining. numerous ooids and angular siliciclastic grains. Mg. Velebit Late Permian and Early Triassic deposits in the Velebit Mt. [Irina fotografije je 5 mm. until the recent findings of Permian fossils in the lower part of the Sandy Dolomite unit (FIO et al. Due to the lack of the Triassic index fossils above the erosional contact between TD and SD. mostly terrigenous siliciclastic material. Igor Vlahovi}2. University of Zagreb. or relations between Mg and Ca and siliciclastic minerals (Fig. 2).

SREMAC. Analiza glavnih komponenti za uzorke prijelaznog I pjeskovitog dolomita. VLAHOVI].. The abrupt lithologic change between TD and SD is marked by the enrichment in lithophile (Si. SALOPEK. siderophile (Fe. Al.E. Th. suggesting that Mg source is not related to organic matter.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Science and Art. S and Sr content.48).. MgO. The Principal component analysis (PCA) for Transitional and Sandy Dolomite samples. More than 43% of the total data variance for the Transitional Dolomite (A) and more than 51% of variance for Sandy Dolomite (B) is explained by the first principal component. V. J. feldspars). enrichment in rare earth elements and negative Cerium anomaly. Rb. zircon.. K. & MRINJEK. E. Ni) and chalcophile (Cu. The PCA analyses and coefficients of determination gave us possibility to derive the most useful elemental data to define lithologic change.4. Zagreb. VELI]. showing simultaneously a strong decrease in the CaO. M. Tamno sivi stupci predstavljaju MgO I CaO. (1948): O gornjem palozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. sudden disappearance of fossils and occurrence of ooids may be explained as a consequence of the Late Permian regression.. The decrease in Ca–Mg correlation and sulphur content in the Sandy Dolomite after the lithologic boundary. Slika 2. Croatia. This is consistent with the lack of the Mg-calcite skeletal remains in the lowermost part of the SD unit. K. Y). (submitted): Stable isotope and trace element stratigraphy across the Permian-Triassic transition: a redefinition of the boundary in the Velebit Mountains. Figure 2. SPANGENBERG. high correlation of elements attributive to clays and siliciclastic material (quartz. I. Zr. and the sediment reworking and import by the transgression onset. Zn. Dark-grey columns represent MgO and CaO. . Vi{e od 43% varijance podataka za prijelazni dolomit (A) i vi{e od 51% varijance za pjeskoviti dolomit (B) je obja{njeno prvom PCA komponentom. and Lika region – in Croatian). Co. I. REFERENCES FIO. As) elements. J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 57 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SD unit (R2 = –0. 101–143.

REFERENCES AUBRY. and warm marine environments (BÓNA & GÁL. promjene morske razine i (prekidi) veze sa drugim marinskim prostorima utjecali na zajednice vapnena~kog nanoplanktona tijekom prijelaza sarmata u panon Ines Galovi} Croatian Geological Survey. W.galovic@hgi-cgs. PROBERT & HOUDAN. Lack of the coccospheres in the assemblage with Braarudosphaera bigelowii (GRAN & BRAARUD) DEFLANDRE. This intercontinental region is developed in the early Miocene as a result of the African and European plate collision. the connections oscillate but are still present. BÓNA. Mentioned species are characteristic for warmer marine areas (RAHMAN et al.– U: PAPP.hr) Key words: calcareous nannoplankton. Sphenolithus spp. 1998). Central Paratethys Klju~ne rije~i: vapnena~ki nanoplankton. sea-level changes and connections with Mediterranean. 1992.. 2006). Dinaride and Carpathian Mts. oligotrophic. The lowstand at the end of the Sarmatian (Sarmatian/Pannonian boundary) discovered in the NN8 zone of calcareous nannoplankton can be correlated with the Ser4 sequence boundary (GALOVI] & BAJRAKTAREVI]. and Syracosphaera pulchra LOHMANN. A. Boreal and Indopacific oceans. The regional tectonic movements caused shallowing and much more influence of the river input. 1990. 10 degrees 45’N). J. In the area of Samobor hills and Krndija Mt. (1985): Kalkiges nannoplankton im Pannonien Ungarns. Kiadó. M. which had a direct influence on the evolution of the organisms and their endemism. Croatia (ines. 2002) at @umberak Mts. (Be~ic section). 10 000 Zagreb. 482–515.58 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. centralni Paratethys The Croatian Basin belongs to south western part of the Central Paratethys. (1992): Paleontological evidence for early exposure of deep oceanic crust on the Vema fracture zone southern wall (Atlantic Ocean. Akad. and reworked species of the NN6 zone imply on regresive trend and their development in typically shallow. (ed): Pannonien..P. The evolution of the Central Paratethys was controlled by regional tectonic events. On the other hand. AUBRY et al.– Marine Geology. environmental changes. 1–7. Percentage of calcareous nannoplankton (Reticulofenestra minuta ROTH. Chronostratigraphie und Neostratotypen Miozän der Zentralen Paratethys 7. sea level changes and (dis)connections with others marine areas influenced on calcareous nannoplankton asemblage during the Sarmatian/Pannonian transition Kako su tektonika. okoli{ne promjene.) the marine (weak) connections oscillate but are still present with the beginning of the Pannonian.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 How tectonic.. BERGGREN. is typical for the tropical marine regions (RAFFI et al. It’s evident that in the North Croatian Basin (Samobor hills and Krndija Mt. M. 107. (Dragani} section) and Dilj Mt. In the upper Sarmatian the marine littoral development prevails. A. 1985. 2004). Lithostromatium perdurum DEFLANDRE. This event is de- tected at 11. the first detected appearance of the Amaurolithus group (Nicklithus amplificus (BUKRA & PERCIVAL) RAFFI et al. & GÁL. The typical endemical form Noelaerhabdus bozinovicae JERKOVI] is also a conseguence of those changes in the environment and it’s adjustment to them.. Budapest. The communications with the other marine areas are broken in the upper part of the Sarmatian on the Medvednica Mt. Sarmatian/Pannonian transition.5 %) at the end of the Sarmatian. prijelaz sarmat/panon. hrvatski bazen. Perforocalcinella fusiformis BÓNA. river input…). These connections have been several times repeatedly disrupted and re-established.. BUCCHERI et al.. & SCHAAF. Sachsova 2. Sphenolithus abies DEFLANDRE and Syracosphaera pulchra LOHMANN) in the assemblages is drastically increased (up to 99.1 Ma (VASILIEV. It’s surrounded by the Alps. Amaurolithus tricorniculatus (GARTNER) GARTNER & BUKRY) on the Samobor hills (Jurjev~an section) and Krndija Mt. The most representative calcareous nannoplankton in laminated sediments belongs to ascidian spicules known in Paratethys as an endemic Perforocalcinella fusiformis BÓNA and also to Isolithus semenenko LULJEVA in association with Reticulofenestra spp. . The reason for their appearance might be in periodic influx of warm marine waters within the coastal lake or influence of warm marine current into restricted environment during the warmer season. Croatian Basin.A. 2006) and noticed in drastic decrease in the number of species and genus with monofloral development of the calcareous nannoplankton characterising more changes in the environment (shallowing.

– Geologica Ultraiectina.– Marine Geology. Consequences for the kinematic and paleoenvironmental evolution of the Paratethys region.R. & ROTH.– Geologica Carpathica..– Paleoceanography. I. 17–41. FERRUZZA. Z. ESPOSITO. I... A. H.R.. 115. Medvednica at Zagreb based on siliceous microfossils (North Croatia. 57/3. VASILIEV. 35. D. SENATORE. M. (1990): Late Neogene paleoceanography and paleoclimatology of the Gulf of Aden region based on calcareous nannofossils. Berlin. E. J.– In: THIERSTEIN..A. RUSSO ERMOLLI. P. CAPRETTO. (ed.R. V. 1–24. A. (2006): Sarmatian biostratigraphy of the Mt. SPROVIERI.): Coccolithophores From Molecular Processes to Global Impact. (1998): Evolutionary trends of tropical calcareous nannofossils in the late Neogene. 267. & YOUNG.– Marine Micropaleontology.4. G. G. & RIO. G. DI DONATO.. & MADONIA. 199–210. I. & HOUDAN. PROBERT. 193. M. CARELLA.. (2004): The laboratory culture of coccolithophores. M. J.. G. Central Paratethys). 5/1. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 59 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book BUCCHERI.H.. BACKMAN. T. 91–107. p. & BAJRAKTAREVI]. D. 217–249. GALOVI].. PESCATORE. RAFFI. P. (2006): A new chronology for the Dacian Basin (Romania). BERTOLDO. RAHMAN. (2002): High resolution record of the last deglaciation in the southern Tyrrhenian Sea: environmental and climatic evolution.. I. Springer.

(1983): Prilog poznavanju eocenskih molusaka Dabrice kod Stoca (Hercegovina). 1983). Bogati ostatci makroflore omogu}uju rekonstrukciju paleoklimatskih uvjeta za vrijeme srednjeg/gornjeg eocena i puno jasnije definiranje paleokoli{a. Sv. LITERATURA BUTKOVI]. koja zasada znanstveno nije nigdje posebno obra|ivana. paleogeography. klastiti. ~ime se olak{ava rekonstrukcija talo`nog modela i evolucije {ireg prostora vanjskih Dinarida tijekom mla|eg paleogena. Mile Budaka 106a. koralja (24) i je`inaca (12). te o talo`enju u vrlo plitkom okoli{u. Le`i{ta uglavnom dolaze unutar stratigrafskog raspona gornja kreda – paleogen. B. makroflora.– Glasn. fli{ Key words: Paleogene. Tafonomske karakteristike su prili~no impresivne. {to je posebice izra`eno unutar gastropodne faune koja je sadr`i najvi{e morfolo{ki specifi~nih i neuporedivih oblika. pri ~emu je najve}i broj taksona {koljka{a (59). Dosad je determinirano ukupno 140 razli~itih taksona makrofaune. 22. JUNGWIRTH. s obzirom na malu povr{inu podru~ja na kojem je prikupljena fosilna makrofauna. ^itluk. prir. E. predstavljaju prve zabilje`ene pronalaske paleogenske makroflore na podru~ju ^itluka i ovog dijela Hercegovine. flysch Na {irem podru~ju ^itluka u jugozapadnoj Hercegovini nalaze se vrlo brojna le`i{ta boksita. muz. kao i njihovo vertikalno i lateralno razgrani~enje na {irem podru~ju ^itluka. {to se kosi s turbiditnim mehanizmom kretanja materijala i dubinom sedimentacije kod fli{a. (1997): Prvi nalazi eocenske fosilne makroflore u zapadnoj Hercegovini.– Rud. U paleogeografskoj rekonstrukciji terena od posebnog je zna~aja zona s biofacijesnim i litofacijesnim pokazateljima litorala i plitkomorskog obalnog podru~ja. Eocene. Zemalj. Na pojedinim lokalitetima zapa`ene sedimentne strukture zajedno s pripadnim fosilnim sadr`ajem govore o minimalnim brzinama sedimentacije i kretanja materijala. Sarajevo.60 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Ostali fosilni oblici predstavljeni su mahovnjacima. 88–92. 29–34. macroflora. nauke. U dosada{njoj literaturi kao i u geolo{kim kartama ove naslage se ve}inom tretiraju kao fli{ ili Promina formacija. Upravo u ovim klastitima prikupljena je obilna i vrlo raznolika makrofauna. ^itluk. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleontolo{ke karakteristike eocenskih klastita podru~ja ^itluka (jugozapadna Hercegovina) Paleontological characteristics of the Eocene clastics within the ^itluk area (southwestern Herzegovina) Goran Glamuzina JP Elektroprivreda HZ HB. Uspore|ivanjem i korelacijom svih prou~enih litofacijesnih elemenata s biofacijesnim elementima omogu}uje se dobivanje jasnije slike rasprostiranja 'fli{oliko – prominskih' formacija i tipi~nih plitkomorskih formacija gornjopaleogenskih sedimenata. makrofauna. Na osnovu cijelokupne fosilne faune mogu}e je izdvojiti nekoliko zona s karakteristi~nim biofacijesima i faunalnim zajednicama. Paleogenske krovinske naslage u ve}ini le`i{ta pripadaju srednjoeocenskim do gornjoeocenskim klasti~nim sedimentima.-geol. pu`eva (42). paleogeografija. Mostar. 1997) i Stoca (BUTKOVI]. Odre|en je i veliki broj oblika fosilnih je`inaca i koralja. clastics. glavono{cima i florom. southwestern Herzegovina. Prona|eno je dosta fosilnih oblika koji svojim morfolo{kim karakteristikama kazuju da se mo`da radi o novim vrstama. macrofauna. . koluti}avcima. eocen. Makrofaunu ve}inom ~ine fosilni ostatci meku{aca i to {koljka{a i pu`eva u jednako velikom broju. 88 000 Mostar. Uz prou~enu makrofaunu posebno se isti~u brojni nalazi makroflore. koji uz dosada{nje nalaze s podru~ja Posu{ja (JUNGWIRTH. Ovakvi dobiveni elementi paleogeografije i paleokoli{a upotputnjuju prazninu unutar dosada istra`enih podru~ja Dalmacije i Hercegovine s eocenskim klastitima. jugozapadna Hercegovina. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: Paleogen. 1. Paleontolo{ke osobine mnogih paleogenskih fosilifernih izdanaka i slojeva ukazuju na ne{to druga~iji re`im sedimentacije i tip paleookoli{a nego {to je u slu~aju fli{a i Promina formacije. BiH. glasnik.

@umberak Mt. Cymopolia) stvaraju karakteristi~ni vapnena~ki “skelet” koji ih {titi od grabe`ljivaca i utjecaja okoli{a. Avrainvillea. Canton. Nalazimo ih i na krpastim grebenima. Bahami Key words: Calcareous algae. Dasycladus je na|en u hipersalinim jezerima. Sve one na|ene su uglavnom skupljene u busene po vi{e primjeraka i pri~vr{}ene za ~vrsti substrat (stijene. fragmente {koljka{a). Rhipocephalus.. Carbonate environments. Otok San Salvador je mala izolirana karbonatna platforma unutar Bahamskog oto~ja. ali uvijek ispod razine mora. Neke alge (Halimeda. Bahamas) – left. Vapnena~ke alge na|ene su u raznolikim okoli{ima. u plimnim kanalima i uz pla`e. Na{a istra`ivanja fokusirala su se na vapnena~ke alge.edu) Klju~ne rije~i: vapnena~ke alge. ~vrsto pri~vr{}ena za podlogu. Ovapnjenje varira kod razli~itih alga. Clypeina besici PANTI] (Upper Triassic. Padina) precipitiraju male aragonitne kristale koji se nakupljaju na povr{ini alga i izme|u filamenata. bivaju}i sve svijetlije (do bijele) kako se na njima talo`i aragonit. Sachsova 2. Acetabularia stvara vrlo tanku aragonitnu ovojnicu koja se tako|er raspada u ~estice dimenzije mulja. ali je ona genetski bli`a prvom tipu ovapnjenja. Hrvatska (tgrgasovic@hgi-cgs. Neomeris. 10 000 Zagreb. karbonatna sedimentacija. and correlation with respective fossil communities Ton}i Grgasovi}1 & Antun Husinec2 1 Hrvatski geolo{ki institut. koje le`e na debelom slijedu tercijarnih i mezozojskih karbonata. karbonatni okoli{i. Carbonate sedimentation. Ostale zelene alge su tako|er ~este. Croatia) – right. Lawrence University. Figure 1. Velik dio otoka prekrivaju hipersalina jezera nastala u depresijama izme|u litificiranih dina. kao {to su Rhipocephalus. kao i na usporedbu s fosilnim zajednicama rasprostranjenima u karbonatnim naslagama hrvatskih Dinarida. 2B i A) su najrasprostranjenije. Neovapnjele dazikladalne alge Batophora i Dasycladus Slika 1. {to zna~i da tolerira povremeno isu{ivanje. Postmortem dezintegracija ovih skeleta vodi stvaranju karbonatnog sedimenta dimenzija pijeska do mulja. Bahamas Karbonatna platforma Bahama (Great Bahama Bank) {iroko je poznata kao recentni ekvivalent karbonatnih platformi iz geolo{ke povijesti. bilo da je dno golo ili obraslo travom. Acetabularia dolazi u istim okoli{ima kao i Batophora. Batophora je na|ena u lagunarnim okoli{ima. Nakon smrti alge aragonitna se ovojnica raspada u ~estice dimenzije mulja. koralje. kao i rijetki neomerisi. . St. Udotea. posebno dazikladalne. 2000). ~esto u malim bazen~i}ima izme|u humaka koje rade kalianasidni rakovi. Bahami) – lijevo. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (otok San Salvador. valutice. Zelene alge iz reda Dasycladales su mnogo rje|e od spomenutih iz reda Bryopsidales (LITTLER & LITTLER. Ovapnjele vrste Cymopolia barbata i Neomeris annulata su vrlo rijetke.4. 1) i Dasycladus vermicularis. 13 617 USA (ahusinec@stlawu. karnik. Clypeina besici PANTI] (gornji trijas. male debljine i prete`no eolskog podrijetla. San Salvador je okru`en barijernim grebenima koji {tite plitka lagunarna podru~ja. Ostale vapnena~ke alge (Penicillus. Zelene halimedacejske alge Halimeda i Penicillus (Sl. sve do nivoa oseke. posebno u za{ti}enim lagunama s mekanim dnom. New York. @umberak) – desno. Cymopolia se javlja blizu obale na udaru valova. Mlade alge su tako zelene. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (San Salvador Island. Tako|er se javlja pri~vr{}ena za korijene mangrova iznad nivoa oseke.hr) 2 Department of Geology. njihovu raznovrsnost. uglavnom blizu pla`a. Otok izgra|uju pleistocenske i holocenske karbonatne naslage. Udotea i Avrainvillea. Carnian. `ivotne okoli{e. Temperatura mora varira od 24 do 30 oC. utjecaj na stvaranje karbonatnih sedimenata. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 61 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vapnena~ke alge otoka San Salvador (Bahami) i njihova usporedba s odgovaraju}im fosilnim zajednicama Calcareous algae from San Salvador Island (Bahamas). Me|u njima su naj~e{}e Acetabularia crenulata (Sl.

– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas.R. N. smatrati recentnim analozima dazikladnih alga paleozoika i mezozoika.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. high-energy carbonate lagoon.I. Vrlo slaba . U geolo{koj pro{losti situacija je bila obrnuta: dok su nalazi fosilnih briopsidalnih alga rijetki. 95–105. Bahamas. a istra`ivan je i na San Salvadoru (ARMSTRONG & MILLER. LITTLER. 1988). & BOARDMAN. Na{a istra`ivanja potvrdila su ranije podatke o iznimnoj va`nosti vapnena~kih alga u stvaranju karbonatnih ~estica dimenzija pijeska i mulja. sediments. COLBY.C.62 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. M. D. 23–32.M.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas.E. San Salvador. Bahamian Field Station. San Salvador. {to se ti~e uloge u stvaranju karbonatnih sedimenata. San Salvador Island. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rasprostranjenost dazikladalnih alga uz obale San Salvadora prije~i procjenu njihovog doprinosa recentnoj karbonatnoj sedimentaciji. Tako je npr. 542 p. Florida and Gulf of Mexico. Bahamas. A. L. Bahamas. M. A. BRESNEHAN. Bahamas. hvataju}i ~estice dimenzije pijeska i mulja izme|u svojih ogranaka. LITERATURA ARMSTRONG. Bahamas. Tipi~na zajednica za{ti}enih plitkomorskih karbonatnih okoli{a Bahama: A) Penicillus. (1988): The biological communities.S.– Journal of Sedimentary Research. B) Halimeda. u kojem nalazimo i neke vrste ~iji bliski srodnici `ive i danas (Sl. & LITTLER. M. 55–57. Bahamian Field Station. Bahamian Field Station. 1). (2000): Caribbean Reef Plants: An Identification Guide to the Reef Plants of the Caribbean. djeluju kao sakuplja~i (“bafflers”). (1988): Modern carbonate sediment production and its relation to bottom variability. prije pojave trava. Typical community of protected shallow-water carbonate environments of Bahamas: A) Penicillus. 1975). 763–786. carbonate tidal flat. Figure 2. ali u geolo{koj pro{losti. NEUMANN. NEUMANN & LAND.C.C. COLBY & BOARDMAN. San Salvador. & MILLER. Doprinos alga iz reda Bryopsidales stvaranju recentnih karbonatnih sedimenata je dobro poznat (npr. M. 1988. & LAND. and biogenic processes of a modern. 45/4.. a budget. nalazi dazikladalnih alga vrlo su ~esti. Grahams Harbor. C) mounds made by crustacean Callianassa. neovapnjele alge bile su glavni sakuplja~i sedimenta. 1988. (1988): Depositional evolution of windward. C) humci koje rade rakovi Callianassa.– Offshore Graphics. San Salvador. a u nekim geolo{kim razdobljima predstavljaju litogenetske fosile. BRESNEHAN. iako nisu fosilno sa~uvane. B) Halimeda.S. Slika 2. Washington D. bilo u trijasu dana{njih Dinarida. Koli~ina tako sakupljenog sedimenta je vrlo mala u usporedbi s morskom travom. Recentne halimedaceje Bahama mogu se tako. Pigeon Creek. San Salvador. (1975): Lime mud deposition and calcareous algae in the Bight of Abaco.D.

HAJEK-TADESSE et. Zagreb. JIØI^EK & RIHA.) sarmatica elongata and NO-10 Carinocythereis carinata – Phlycttenophora farkasi. Ostracod fauna is characterized by strong Tethyan component. miocen. (2009) suggests that the originally marine Karpatian-dated sediments (PAVELI] et al.. Due to lack of other fossil remaines. the transgression played a major role during the Karpatian age. 2001). The marine regression and progressive restriction of conections with the open ocean resulted in demise of ostracod fauna in the Sarmatian.) laskarevi – Neocyprideis (M. Formation of sedimentary basin in North Croatia started in the Early Miocene. In the lowermost part of the basal marine sediments ostracods are represented with only a few juvenile valves. Hrvatska The present study gives a short description of the perennial investigation and results of Miocene ostracod (freshwater. deep water ostracods became less abundant.hr) Key words: Ostracoda. 1961a. ostracod fauna has proven to be a valid tool for the investigation of local and global realms. and shallow marine fauna became the dominant. but valuable ostracod biostratigraphical markers are missing. Croatia (valentina. Several ostracod species limited to Karpatian age are known. During the Neogene the central and northern regions of Croatia were situated on the southern and south-western margins of Central Paratethys. biostratigrafija. the determination of ostracod assemblages and species is essential in biozonation of Upper Miocene sediments. The ostracod assemblages and species are useful as biostratigraphic and ecological indicators. 1988) ca be correlated with the Middle Miocene. RÖGL. The great transgression started during the basal Middle Miocene. Sachsova 2. 1963. Four Badenian ostracod zones were defined in the NCB known from the Miocene of Paratethys (JIØI^EK. Miocene. biostratigraphy. connections of the Central Paratethys with the Mediterranean and the Indo-Pacific Ocean were established and interrupted several times (STEININGER et al.. different depositional modes and palaeoecological conditions. 1965. brackish and marine) fauna from Croatia. The integrative biostratigraphic studie by ]ORI] et al. 1991). Deep marine ostracod fauna dominated in all areas. In general. and is similar to the .. paleoekologija. During the Miocene. while regressive phases resulted in a great number of specimens and species. palaeoecology. Middle Badenian zone NO-8 Eocytheropteron inflatum – Falunia spinulosa and two Upper Badenian zones NO-9 Paijenborchella (E. 1967. PAVELI]. SOKA^ (1961. 1983. abundant and well preserved ostracod assemblages dominated in Upper Miocene deposits. the brackish deposits of Late Ottnangian and Early Karpatian age were recognized for the first time in the North Croatian Basin. 1988. which had a positive effect on marine organisms. Alluvial sediments (without fossil remains) are overlain by lacustrine freshwater to brackish deposits containing the first abundant ostracod assemblages (HAJEK-TADESSE et al. 2009). al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 63 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ostracods as biostratigraphic and palaeoenvironmental proxies from Miocene deposits in Croatia Ostrakodi kao pokazatelji biostratigrafije i paleoekologije miocenskih naslaga u Hrvatskoj Valentina Hajek-Tadesse Croatian Geological Survey. 1972) presented a detailed biostratigraphical division and palaeoecological reconstruction of Upper Miocene deposits. Following the stabilization of marine palaeoenvironment. 2009). 1990): Lower Badenian zone NO-7 Acanthocythereis hystrix – Bythocypris lucida. Many “Mediterranean” species dissapeared. and consequently the development of different ostracod faunas. probably in the Ottnangian (PAVELI] et al. 1998. This study also presents a peculiar Miocene freshwater ostracod fauna that belong to the Dinaride Lake systems. The richness and diversity of ostracod fauna in the area investigated is the consequence of global changes in the Paratethys area during the Badenian. 1996).. Transgressive phases resulted in a much diversified fauna.4. Brackish. 2006. Such unstable type of connection resulted in sea level oscillations (HAQ. Based on the analysis of ostracod fauna (HAJEK-TADESSE et al. (2009) recognized the first marine ingression into the Lower Miocene Lake in this area.. The ostracod fauna is autochtonous. with ostracods occurring both in nearshore and offshore environments. Freshwater deposits cover a wider area.tadesse@hgi-cgs. Early Badenian deposits. the ostracod fauna becomes rich. Croatia Klju~ne rije~i: ostrakodi. Changes in the ostracod distribution closely follow regional geological events.

– Geol. Int. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostracod freshwater fauna of Central Paratethys Sea and Lake Panon (SOKA^. Section A: 10/5. 391–401. S. HAQ.. A. BELAK.): The Pannonian Basin. REFERENCES ]ORI]. U. It is characterised by a specific endemic development in location Crnika. SREMAC. M. 63–86.– Geol. Jugosl.. Eastern Paratethys. Z. 137–144. Sendai. RÖGL.U. (1961a): Die pannonische Fauna der Ostrakoden aus der Banija (Kroatien). Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. (1961): Pontische Ostracodenfauna aus Donja Kon{~ina. AVANI].– In: SAITO HO-ON KAI (ed.): Spec. A. M. No. Book of abstracts. Publs.– Geol. SOKA^. (1998): Early to Middle miocene facies succession in lacustrine and marine environments on the southwestern margin of the Pannonian Basin System. V. Croatia). 12. R. & SARKOTI]-[LAT.. (eds. SOKA^. Central Paratethys). KRIZMANI].. (1967): Pontska fauna ostrakoda jugoisto~nog pobo~ja Zagreba~ke gore. 49/6. 4. 213–228. (2006): Preservation.H. F. PAVELI].– Bulletin Scientifique–Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. F. 15/2. D.. ER@EN. 9–140.. F. 147. 359–376. 45. B.– Basin Research.– Paleont.– Bulletin Scientifique. F.– Bulletin Scientifique. SREMAC. R. 31. JIØå^EK.. 79–87.– Spec. vjesnik. Ass. Po`e{ka gora. Carpathica. & HAJEK-TADESSE. Sed. Section A: 6/2. Section A: 6/4. 60/3. M. SOKA^. (2009): Lower Miocene ostracods from the Sadovi section (Mt.. V. Mem. (1991): Sequence stratigraphy. abundance and architectural variations of Ostracods in different Miocene paleoenvironments of Northern Croatia. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie.Pub. D.3. L. (1983): Redefinition of the Oligocene and Neogene ostracod zonation of the Paratethys. BERMANEC. SOKA^. vjesnik. 433–443. (2009): Revised Mid Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System.. (1979): Miocenski ostrakodi Sinjskog polja. STEININGER. 13.. A. & HORVATH.64 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. JURI[I]-POL[AK. Proceedings of Shallow Tethys 3. D.– Geol.32 PAVELI]. Slovenski geolo{ki kongres. Petrol. Carpathica. S. (1993): Freshwater Miocene of Krbavsko Polje in Lika (Croatia). Medvednica. HAJEK-TADESSE. 251–262. SOKA^.. (1972): Pannonian and Pontian Ostracode Fauna of Mt. 20. (1990): Correlation of Ostracod Zones in the Paratethys and Tethys. PETRI^. JURI[I]-POL[AK et al.– Miscellana Micropalaeontologica. A. V. BELAK. & RIHA. K.. (1965): Die pannonische und pontische Ostracodenfauna von Medvednica. A. A. HAJEK-TADESSE. B. 98. 46/2. (1963): Panonska fauna ostrakoda Donjeg Seli{ta jugozapadno od Gline. VRABAC. A.. & RÖGL. Geol. . A... Pag.– In: RE@UN. and Mediterranean Neogene Stages. C.– In: ROYDEN. A study in Basin Evolution. MIKNI]. 85.. SOKA^. (eds. Croatica. & WACHA.. R. L. D. A. sea level change and significance for the deep sea. & SOKA^.. 31–43. – Geol.– Geol. J. MÜLLER. PAVELI].): 2. & VRANJKOVI]. 195–225.– Geol. O. 62/1. Akad.. 1979. V. 1993). (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System.. Am. 11.31 SOKA^. & GANTAR.. MANDI]. jugosl. 3–39. VRSALJKO. vjesnik.. (1988): Correlation of Central Paratethys. Assoc. J. Croat. Idrija. I. 52. J. JIØå^EK. M..

Compared with E16. Lovin~i}eva bb. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). specimens are small (average size of foraminifera test is 8504. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). Croatia Key words: biostratigraphy. Chiloguembelina cubensis (PALMER) (Fig. tapuriensis BLOW & BANNER and D. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m).4. H. Fotografije planktonskih foraminifera iz bu{otine Istra more – 3 snimljene skaniraju}im elektronskim mikroskopom. as well as species Cribrohantkenina inflata (HOWE). Slika 1. After that it becomes very rare and finally disappears at the base of the O2 Zone. B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). Chiloguembelina ototara (FINLAY) (Fig. tripartita (KOCH) continued from E16. alabamensis CUSHMAN. Four species of Hantkenina are present: H. At the end of this zone.d. Field Engineering & Operation Sector. planktonske foraminifere. 10 000 Zagreb. . The most common species are Turborotalia cocoaensis (CUSHMAN) and Subbotina linaperta (FINLAY).02 mm2. 1-D) occurs cca 30 m before the boundary with very few specimens and increase in abundance at the boundary. Very frequent are specimens of the genus Dentoglobigerina. Jadransko more Hemipelagic paleogene sediments in the North Adriatic Sea contain very well-preserved planktonic foraminiferal assemblages. and H nanggulanensis HARTONO. in Zone O1. galavisi (BERMUDEZ) and D.04 mm2).54 mm2. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catasydrax (8%) are less abundant. compressa PARR. After the boundary this species fluctuates in abundance. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). Adriatic Sea Klju~ne rije~i: biostratigrafija. Vlasta Premec Fu~ek & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte d. B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). At the beginning of their evolutionary appearance. granica eocen/oligocen. Turborotalia ampliapertura (BOLLI) is very rare in late Eocene and became more frequent after the Eocene/Oligocene boundary. globularis (BERMUDEZ) have their first appearance in O1. 2005). Significant changes in small size fractions (<125 mm) across the Eocene/Oligocene boundary have been observed. abundant species decrease in number and some of them become extinct indicating climatic deterioration and instability of the water column. and then abruptly decreases in abundance just before the boundary (cca 5 m). E&P Research Laboratory Department. C – Chiloguembelina ototara (1280 m). At the E/O boundary this species has the last peak in abundance. primitiva CUSHMAN & PONTON. Exploration & Production BD. C – Chiloguembelina ototara (1280 m). Eocene/Oligocene boundary. cca 80m after Figure 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 65 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Planktonic foraminiferal turnover across the Eocene/Oligocene boundary in the North Adriatic Sea Promjene u zajednici planktonskih foraminifera na granici eocen/oligocen u sjevernom Jadranu Morana Hernitz Ku~enjak. This species also varies in size. A – Pseudohastigerina micra (1290 m). A – Pseudohastigerina micra (1290 m). 1-C) extremely increases in abundance (cca 15 m before boundary). planktonic foraminifera. Prior to boundary size of the test increased to 9728. Scanning electron microscope images of the planktonic foraminifera from Istra more – 3 well. Planktonic foraminiferal assemblage in the last Eocene zone E16 is highly diversified with 28 planktonic foraminiferal species indicating warm and stable climate.. but at the Eocene/Oligocene boundary size decrease to 9004. The turnover of planktonic foraminiferal fauna was studied for a stratigraphic interval spanning the Hantkenina alabamensis Zone (E16) and Pseudohastigerina nagguewichiensis Zone (O1) (BERGGREN & PEARSON. 21 species of planktonic foraminifera have been observed. D. H. whereas D.

66 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 68/3–4. 686–693. 292. THOMAS. 1991. & PEARSON.N.– Science. indicating the global cooling. Our data show significant changes of the planktonic foraminifera association. B) are present also in the 125–160 mm sieve size fraction. Both species Chiloguembelina ototara and C. L. and aberrations in global climate 65 Ma to present. M.. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. B.A. (2001): Trends. whereas C. cubensis vary in size near the boundary. WADE & PEARSON. Pseudohastigerina micra (COLE) (Fig. Turborotalia cerroazulensis group and the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalic. Tenuitella praegema (LI) and T. It recovers after the boundary. 1-A. ZACHOS et al. P. which culminated in the earliest Oligocene (SPEZZAFERRI & PREMOLI SILVA. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania.– Marine micropaleontology. 2001. C. E. WADE. Paleoclimatology. . DSDP Leg 77. REFERENCES BERGGREN. 1-A) decrease in size just at the E/O boundary. & PEARSON. ototara also shows distinct size reduction at the Eocene/Oligocene boundary. PAGANI. gemma (JENKINS). P. ZACHOS. SPEZZAFERRI. S.N. Streptochilus martini (PIJPERS). 217–236. Palaeoecology. specimens of genus Pseudohastigerina (Fig. & BILLUPS. J. but no longer reaches the previous size. In the small size fraction (<125 mm) a turnover in planktonic foraminiferal association is also very well visible. K. rhythms. 244–255.S. The Eocene/Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantheninids. 279–298. Gulf of Mexico. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 boundary. & PREMOLI SILVA.. W.– Journal of Foraminiferal Research.. 2008). (1991): Oligocene planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoclimatic interpretation from Hole 538A. ototara drops in size at the boundary and never reaches the former size. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. The first appearance of Cassigerinella chipolensis was also observed at the boundary associated with other microperforate taxa like Chiloguembelina ototara.– Paleogeography.. I. After the Eocene/Oligocene boundary pseudohastigerinids are found only in the <125 mm sieve size fraction. 83. Furthermore. 35/4. SLOAN. during the Eocene.

Paratetis. gornji baden. Slovenija Key words: paleogeography. It is widely assumed that this seaway was closed by the end of the Middle Badenian at the NN5/NN6 boundary so that the Central Paratethys was already isolated from the Mediterranean in the Upper Badenian and communicated only to the southeast.– ZRC SAZU Publishing.E. Atlantic. 2002. Privoz 11. The composition of Badenian nannoplankton assemblages in the Mura depression (Mura-Zala basin) closely resembles that of contemporary Mediterranean assemblages. REFERENCES BARTOL. offers some additional proof of an active connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. gervaisi can only be found in the Mediterranean. 2004). The succession of observed biostratigraphic events immediately above the NN5/NN6 boundary (LO of Sphenolithus heteromorphus. (2004): Middle Miocene siliceous algae of Slovenia: paleontology. (2009): Middle Miocene calcareous nannoplankton of NE Slovenia (western Central Paratethys). HORVAT.g. FCO of Reticulofenestra pseudoumbilicus />7 mm/. 8–31. 2004) and calcareous nannoplankton of the Mura depression (BARTOL. Slovenian Corridor Klju~ne rije~i: paleogeografija. 255 p. 1000 Ljubljana. A. Slovenski koridor The Slovenian Corridor. (2007): Benchmark data of a changing sea – Paleogeography. that the connection of the Central Paratethys with the Mediterranean existed also in the Upper Badenian. Palaeoclimatology. Paratethys.4. (e. Novi trg 2.. gervaisi was proven with diatoms (HORVAT.2. HARZHAUSER & PILLER. since the species P. and Indian Oceans reveals. and the perfectly symmetrical parallel development of calcareous nannoplankton assemblages on both sides of the Slovenian Corridor it can be assumed. M. paleoecology. 2009) were found to have some similar palaeogeographical implications and indicate that connection of the Central Paratethys and the Mediterranean remained active untill the end of the Badenian. the Pacific. & PILLER. 2004. was opened during a syn-rift phase of the Pannonian basin formation in the Karpatian... STEININGER & WESSELY. 2006). 136 p. in fact. As the species was not found in any older beds. The results of two independent studies of the Miocene siliceous phytoplankton of the Kr{ko basin (HORVAT. gervaisi did not colonise the southern part of the Central Paratethys. The migration path must have led across the Slovenian Corridor. Ljubljana. 253. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. . Amsterdam. HORVAT.5 cycle (RI@NAR et al. the migration of the species to the Central Paratethys appears to have occurred in the Upper Badenian. W. the Western Paratethys and at the northern margin of the Central Paratethys (MIKU@. paleobiogeography. P. HARZHAUSER. 1998. particularly the biogeography of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). POPOV et al. Upper Badenian. LCO of Cyclicargolithus floridanus. Slovenija Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU.– Palaeogeography. M. None of the other observed events is marked by global synchronicity. New data indicate that the oldest marine facies in the Kr{ko basin is of Upper Badenian age which means that the Kr{ko basin was not flooded before the transgression at the beginning of the TB 2. and not through some connection with the eastern Mediterranean. 1000 Ljubljana. Milo{ Bartol2 & Vasja Miku`1. OTONI^AR & CIMERMAN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 67 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New facts about the Upper Badenian Paratethys paleogeography Novija saznanja o gornjebadenskoj paleogeografiji Paratetisa Aleksander Horvat1. a seaway connection between the Central Paratethys and the Mediterranean.. 2007. 2000). srednji miocen. LO of Cyclicargolithus floridanus and the appearance of the first scattered specimens of Calcidiscus macintyrei) is exactly the same in the Lenart section (Central Paratethys) and several Mediterranean sites (FORNACIARI et al. 2004. The Upper Badenian age of the beds with P. A comparison of ODP and DSDP reports from the Mediterranean. Ljubljana. The study of mollusc assemblages in the Kr{ko basin. Pleobiogeography and events in the Central Paratethys during the Miocene. they are diachronous or missing in various regions.. 1996). stratigraphy.2 1 2 Univerza v Ljubljani. RÖGL. Palaeoecology. Oddelek za geologijo. with the Indopacific bioprovince and the Eastern Paratethys. that only the LO of Sphenolithus heteromorphus is a globally well correlated event. 2000). The southernmost localities in the Central Paratethys are in northern Croatia and in the Kr{ko basin. Middle Miocene. This parallelism can be explained as a consequence of an active connection between the two realms during the lower part of NN6 or as a reflection of a universal global trend. On the basis of the paleogeographic and stratigraphic distribution of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian).– ZRC SAZU Publishing.

1–46. (2000): From the Tethyan Ocean to the Paratethys Sea: Oligocene to Neogene stratigraphy.– Micropaleontology. paleogeography and paleobiogeography to the circum-Mediterranean region and the Oligocene to Neogene basin evolution in Austria. M. I. & GANTAR. 37–62. Wien. . (eds. & WESSELY. DI STEFANO. (2000): Pereiraea gervaisi (Vézian) from Miocene beds south of [entjernej in Lower Carniola. SCHERBA. F. F.– Cour. T..F. I. & NEGRI. PETRI^. D. B. & HORVAT.. 250. Forsch.V.G. D. B. Ljubljana. M. Mus. (2006): Facialna analiza. Idrija. 42/1. 279–310.– In: RE@UN. S. STEININGER.– Ann. (1996): Middle Miocene calcareous nannofossil biostratigraphy in the Mediterranean region.F. & KOVAC. 92.. New York. 10 Maps.– Mitt. V. Ljubljana.. STEININGER. VERBI^.Y. (2004): Lithological-Paleogeo- graphic maps of Paratethys. biostratigrafija in depozicijski model srednjemiocenskih karbonatnih kamnin med Kr{ko vasjo in Obre`jem.. Frankfurt. RÖGL. A.68 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4..– Geologija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 FORNACIARI. RI@NAR.. OTONI^AR.-Inst. I. MILETI]. F. F. 2nd Slovenian Geological Congress. RÖGL. ER@EN. 42. Österr.): Book of Abstracts. 123–140. A. Geol. 99A. A.– Geologija.. (1998): Palaeogeographic considerations for Mediterranean and Paratethys Seaways (Oligocene to Miocene). RIO. MIKU@. G. 71. Ges. Wien. E. POPOV. F. A. Senckenberg. U.. ROZANOV. 45/2. Naturhist. & CIMERMAN. 95–116. 531–536. (2002): Middle Miocene sediments on the northern part of Gorjanci between ^ate` and Kostanjevica (SE Slovenia).

The Middle – Upper Triassic age is presumed according to correlation with previously investigated wells. Sediments are micrite (M). The Carboniferous age is presumed according to correlation with previous investigated wells. Very scarcely thin mollusc shells were observed together with some other fossils fragments. In this interval there are no fossil remains. Index microfossils have not been found in this unit. ostracods. gastropods. Lithostratigraphic Formations in Syria Klju~ne rije~i: kreda. and drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. Permian. The Palaeozoic sediments composed of mudstone/claystone in places hematitic. The Scythian age is presumed according to correlation with previously investigated wells. The Carnian age is supposed due to the lithological characteristics as well as correlation with similar deposits. Vladimir Veseli1. Gabrijela Pecimotika1. Zagreb. The Middle – Upper Triassic age is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. anhydrite and dolomite cement) and rare siltstone and dolomicrite of the Markada Formation (3022–2790 m) has been distinguished at the bottom of the well. Lithology and microfossil content indicate peritidal – supratidal with sporadic sabkha environment. dolomite (crystalline and dolomicrite) and shale proceeded. brachiopods. dolomicrite (argillaceous. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 69 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Khnifes-1 (Sirija) Zlata Ivani~ek1. argillaceous dolomicrite with anhydrite. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous (1180– 1140 m) composed of quartzarenite in places conglomeratic. Carboniferous. dolomicrite and dolopelmicrite in places recrystallized. Next is the Kurrachine Dolomite Formation of Triassic (2214–1590 m) composed of micrite (M). EK logs. and lithology. Branko Sokolovi}1.4.d. E&P Research Laboratory Department. karbon. biomicrite (W) in places dolomitic and/or argillaceous. Only benthic foraminifera Nodosaria sp. Deposits are formed in transitional (deltaic) and occasionally shallow marine environment.. The Kurrachine Anhydrite Formation of the Triassic (1590–1230 m) consists of argillaceous dolomicrite with early diagenetic anhydrite and gypsum. Lovin~i}eva bb. has been noticed. Croatia Key words: Cretaceous. quartzarenite (silica. trijas. Sachsova 2. Exploration & Production BD. On the basis of correlation with previously investigated wells. The succession of sediments in Khnifes-1 continues with the Amanus Sand Formation of the Palaeozic (2790– 2330 m) consists of quartzarenite and hematitic mudstone/ claystone. In this unit the microfossils have not been found. Sedimentation took place in peritidal (shallow subtidal – supratidal) environment. mollusc shells. slightly fossiliferous. The Hayane Formation of the Lower Cretaceous – Upper Cretaceous (1140–1030 m) carries on the Mesozoic series. Permian age is supposed as well as transitional to continental depositional environment. perm. Due to a correlation with previous investigated wells. Triassic. Lithological characteristics suggest supratidal with sabkha environment. biomicrite (W). Fossils have not been found. Fossils have not been found. thin mollusc shells. Throughout the entire interval ostracods. Kre{imir Krizmani}1 & Georg Koch2 1 INA – Industrija nafte d. and lithology the whole interval is affiliated to Upper Albian – . and sporadically late diagenetic dolomite. The Amanus Shale Formation of the Lower Triassic (2330–2214 m) made of hematitic shale. crystalline dolomite. 10 000 Zagreb. Microfossil association is very poor or almost absent. salt and shale pursues. hematitic and dolomitic. calcitic and silty-sandy) with primary anhydrite/gypsum and shale. EK logs. The Butmah Formation of the Upper Triassic (1230– 1180 m) is next. Lithology and absence of fossils suggest predominantly continental (fluvio-deltaic) environment. Sedimentation probably took place in transitional environment. Field Engineering & Operations Sector. Damir Stankovi}1. Sediments are composed of dolomicrite. Croatia 2 Croatian Geological Survey. less gypsum. corals and relicts of foraminifera have been found. In this unit the microfossils have not been found. EK logs and lithology the Lower Cretaceous age has been defined. shale and chert. undeterminable benthic foraminifera and relicts of microfossils have been found. fragments of echinoderms. As a result of correlation with previous investigated wells. litistratigrafske formacije u Siriji The vertical exploration well Khnifes-1 is located in the Hayan block in Syria. Only a few fragments of echinoderms. follows.

and lithology the age of whole interval has been estimated as Upper Cenomanian – Turonian. Contusotruncana sp. The microfossils. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal with sporadic sabkha environment. mollusk shells and relicts of microfossils have been found. Gavelinella sp. in some places with anhydrite. Next is the Judea Formation of the Upper Cretaceous (1030–740 m). dolopelomicrite in places recrystallized and impregnated with organic matter). The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (530–390 m) made of biomicrite (W). Muricohedbergella sp. planktonic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. Heterohelix sp.. mollusc shells and fragments of echinoderms are present too. sporadically slightly fossiliferous. Ma- croglobigerinelloides subcarinatus (BROENNIMANN).. In the whole interval... This formation is brought into abnormal contact with the preceding Shiranish formation by tectonics (fault). are presented by the following planktonic and benthic foraminifera: Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). Heterohelix sp. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (740– 530 m). Fossils are very rare. Globotruncana sp. Microfossil association is very poor or almost absent. and in lesser amount of early diagenetic dolomite (dolomicrite. and Bolivina sp. Subsequently. Gyroidinoides sp. fragments of molluscs. gagnebini (NAKKADY). and chert. Sediments are composed of dolomite (predominatelly late diagenetic.... chert and shale.70 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Globotruncana aegyptica var. Deposits are predominantly composed of late diagenetic dolomite (finely – medium crystalline). Pseudoguembelina costulata (CUSHMAN). On the basis of correlation with previously investigated wells. The following foraminifera taxa have been defined the Late Santonian – Early Campanian stratigraphic position of the deposits: Muricohedbergella sp. rarely argillaceous and sporadically brecciated is next. follows. in the association of the whole interval. dolomitized micrite (M).. EK logs. Lithology and microfossil association suggest outer shelf to deep marine depositional environment. Globotruncana sp. Bulimina sp. undeterminable bentic foraminifera.. there is the Judea Formation (390–10 m) of the Upper Cretaceous again.. Also.. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. consists of biomicrite (W) interbedded with phosporites. and Marsonella sp. carbonate microbreccia. Bolivina sp. and some dolomicrite. echinoderms as well as undeterminable benthic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. benthic undeterminable foraminifera. Lithology and microfossil content indicate deposition in outer shelf to deep marine environment. Gansserina gansseri (BOLLI). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Middle Cenomanian. dolopelmicrite – recrystallized and fossiliferous). . Lenticulina rotulata (LAMARCK).. Only a few fragments of echinoderms. Throughout the entire interval fragments of thin mollusc shells. which define the Late Campanian to Maastrichtian age. rare gypsum. Sediments were most probably deposited in restricted shallow marine environment. Globotruncana bulloides (VOGLER). ostracods. The Upper Cenomanian – Turonian age of this interval is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. Rugoglobigerina sp. Macroglobigerinelloides sp. Bulimina sp.. Gaudryna sp.

srednji trijas. te podre|eno benti~kim foraminiferama. Acrochordicras ippeni ARTHABER. U nekim slu~ajevima ta o{te}enja nisu bila kobna po amonita. Bulogites i Proteusites upu}uje na pripadnost faune u anizi~ki “pelsonijski” potkat (BUCHER. Po{tak. 2003). 1911). Hrvatska Klju~ne rije~i: amoniti. algama dazikladacejama. / Figure 2. Amoniti prona|eni u kokinama unutar teepee {upljina javljaju se zajedno sa nautiloidima. Demetrova 1. Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. 1911 Slika 2. 2004).4.. Orlovica i Gologlav (Lika i Dalmacija) prikupljena je brojna i raznovrsna cefalopodna fauna. pustericum MOJSISOVICS. Balatonites. prisustvo rodova Acrochordiceras. Acrochordicras cf. {koljka{ima. Croatia Tijekom terenskih istra`ivanja kustosa geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u posljednjih nekoliko godina na lokalitetima Po{tak. Croatia Dra`en Japund`i}. Balatonites je dijagnosti~ki najvrjedniji rod za ovo vremensko razdoblje i pojavljuje se kao bitan marker niskih paleogeografskih {irina (TOZER. 1882 i Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. Tragovi zubi na lju{turama mogu}i su klju~ determinacije vrsta grabe`ljivaca koji su se hranili amonitima (TICHY & URBANEK. Anisian. 1882) mo`e zaklju~iti da je ugriz predatora bio smrtonosan. Hrvatska Bite marks on the Anisian ammonoid shells of Po{tak Mt. Na njima se jasno vidi da su organizmi pretrpjeli odre|eni stupanj o{te}enja lju{ture. Tijekom obrade i klasifikacije prikupljene faune na lju{turama nekoliko uzoraka uo~eni su. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 71 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tragovi ugriza na lju{turama anizi~kih amonita Po{taka. Prou~avanjem ovih fosila na kojima je vidljiva patolo{ka {teta. Sjeverne Amerike i Azije. kao i nedostatku novijih podataka o stratigrafskom rasprostranjenju amonita. cf. 1882 . Middle Triassic. Hrvatska Key words: ammonoids. brahiopodima i bodljika{ima. Na osnovi determiniranih rodova i vrsta amonita mo`emo ustvrditi da se radi o hanbulo{kom facijesu. dolazimo tako|er do zna~ajnih informacija Slika 1. pravilni i neuobi~ajeni o`iljci – tragovi ugriza. anizik. Unato~ kondenziranoj sedimentaciji i problemima vezanim uz superpozicijske odnose. 1887).. dok se na drugima (A. reptile bite marks. ortoceratidima. / Figure 1. Stoga je za faunu pelsonijskog potkata u europskoj stratigrafiji prihva}en naziv “Balatonites-zona” (VOROS. 1992). 1981). a poznat je iz Europe. Po{tak Mt. 10 000 Zagreb. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. pa lju{tura pokazuje istovremeni rast (Acrochordicras ippeni ARTHABER. u literaturi poznatom i kao “bosanski muchelkalk” (HAUER. aulakoceratidima. a mogu ukazivati i na koji su ih na~in napadali. ugrizi gmazova. po prvi puta kod nas. pustericum MOJSISOVICS.

1–8. A. a kada se plijen jednom na{ao u ustima zdrobili bi ga stra`njim i nep~anim zubima. & URBANEK. (2004): Biss-Spuren eines Sauriers an Pinacoceras parma MOJSISOVICS. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 3. . Detaljnom analizom o`iljaka. Chicago Press. 1833 i Omphalosaurus MERRIAM. 18. Vol.R. TICHY. pretpostavili smo da se radi o otiscima ugriza gmazova specijaliziranih za durofagnu prehranu. Assoc. 71–121. / Figure 3. Chicago. tbl. Math.T. London.S. (ed. System. Akademie der Wissenschaften. 135/2. Geol. TOZER.72 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. njihovi zubi bili su tuma~eni kao riblji (ROMER. Bundesanst. Radi se o vrlo zanimljivim i dosad neistra`ivanim nalazima koji sadr`e niz informacija o `ivotu i peleoekolo{km prilikama u srednjotrijaskom prostoru zapadnog Tethys-a {to nam pru`a nove mogu}nosti za daljnja istra`ivanja. Kl. E. H. M. Oni su lovili svoj tvrdolju{turast plijen bezkralje`njaka iz mekog morskog taloga svojim isturenim prednjim zubima. kako na terenu. (1887): Die Cephalopoden des Bosnischen Muschelkalkes von Han Bulog bei Sarajevo. ROMER. mode of life and geological usefulness of a major fossil group. Zub gmaza Placodus sp. (1981): Triassic Ammonoidea: Classification. rakove i glavono{ce. tako i na postoje}im zbirkama amonita u Muzeju. Poznata su samo dva anizi~ka gmaza specijalizirana za drobljenje lju{tura amonita: Placodus AGAZZIS. a specijaliziranog (~eljust i zubi) za lov na tvrdolju{turaste organizme: {koljka{e. 1906.– Univ. Slika 4. Middle Triassic) from northwestern Nevada (USA). 50 p. 65–100. (1966): Vertebrate Paleontology.. VII + 468 p. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. Sjeka~ima-dlijetu nalik prednji zubi. 1882 o paleookoli{u te o polo`aju amonita u morskom hranidbenom lancu. 54. smje{teni na anteriornom dijelu premaksile.. Figure 4. Wien..– Jahrb.-Naturw. E. Budapest.R. Alp.. VÖRÖS. Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. 87–90. 425–465.): The Ammonoidea: The evolution classification.R. ostavljali su duboke o`iljke na lju{turama amonita. ein Ammonit der Halleiner Obertrias. 1966).. uzev{i u obzir sve parametre kao i dosad opisane nalaze iz istovremenih talo`ina. (Fotografije/Photo: Nives BOR^I]). Prije nego li je bila poznata anatomija Placodus-a.– In: HOUSE. Fasciclus.. 3rd ed.– Geologica Hungarica series Palaeontologica. 1. HAUER.. Spec. Innsbruck. & SENIOR.– Denkschriften der Kais.– Geo. Tooth of the reptile Placodus sp. ramenono{ce. evolution and relationship with Permian and Jurassic Forms. G. LITERATURA BUCHER.. F. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian. A. 55. Nalaz nep~anog zuba u fragmentu nastanjene klijetke roda Monophyllites po svojim morfometrijskim karakteristikama upu}uje na anizi~koga gmaza Placodus sp. 8 tbl. Wien. J.

while bioclastic-ostracod-foraminiferal packstone and graistone rarely occur within thicker beds.. Slovenia (jernej. Jadranska karbonatna platforma.4. Grain supported lithofacies were deposited during periodical storms. occurrences of supratidal breccia and meteoric cements indicate depositional processes in peritidal environments from restricted lagoon to tidal/supratidal zone of tidal flats. Mud dominated texture. Rudist bioclastic rudstone and grainstone/rudstone lithofacies prevail over bioclastic packstone which occur in the lower part of the unit. Approximately 1200 m thick Albian to Campanian carbonate succession was studied in the “Nadrt” geological profile. W Slovenia) Gornjokredni karbonatni slijed sjevernog ruba Jadranske karbonatne platforme (Hru{ica. lithostratigraphic units. 1000 Ljubljana. intraclastic-ooid grainstone occurs sporadically. With regard to lithofacies characteristics and their stratigraphic position. 90 m thick. Locally dolomite and dolomitized limestone prevail over limestone.e. Slovenia (otonicar@zrc-sazu. unit is composed of thick-bedded limestone. close to the regional road Logatec – Ajdov{~ina.. In the lowermost part of the unit calcispheres and pelagic foraminifers occur. eight informal lithostratigrafic units were defined. while algal-peloidal-intraclastic-bioclastic-foraminiferal wackestone/packstone and packstone/ grainstone is less common. Titov trg 2. The upper boundary of the unit is gradual and defined where progressively thicker and com- . Hru{ica plateau. thin bedded ostracod-peloid-miliolidal mudstone and mudstone/wackestone prevail. The upper boundary of the unit is sharp and marked by sudden lithologic change from mud dominated lithofacies to bioclastic packstone with pelagic fauna. the investigated area belongs to the Hru{ica nappe. (2) Next. 200 m thick. unit is composed of mudstone and mudstone/wackestone lithofacies characterized by fenestrae (i.g. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 73 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Late Cretaceous carbonate succession of the Northern margin of the Adriatic Carbonate Platform (Hru{ica plateau.si) 2 Karst Research Institute ZRC SAZU. while the evolution of its marginal parts and transition towards the deeper marine Slovenian basin have not been studied in detail. as the main sites of carbonate production. 6230 Postojna. Hru{ica. Therefore. even more sensitive to conditions that control carbonate production. should yield the information about these events. zapadna Slovenia Introduction Late Cretaceous sedimentary evolution of the inner parts of the northern sector of the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) is relatively well known. while in the middle part of the unit orbitolinid foraminifers (e. zapadna Slovenija) Jernej Je`1 & Bojan Otoni~ar2 1 Geological Survey of Slovenia. Depositional settings of the inner areas of the northern sector of the AdCP indicate significant differentiation in topography culminated in development of deep closed lagoons and/or intraplatform basins throughout the Cretaceous as a consequence of regional tectonics and in minor extent eustasy. lithofacies.jez@geo-zs. litofacijes. In the uppermost part of the unit up to 30 cm large shells of caprinids and chondrodontids have been found. The upper boundary of the unit is gradual and defined where thin bedded bioclastic-peloidal-foraminiferal wackestone/packstone prevails over thick bedded rudist dominated framestone and rudstone. Benthic foraminifers Broeckina (Pastrikella) balcanica and Vidalina radoicicae suggest the Upper Cenomanian age of the unit. Conicorbitolina conica) have been locally noticed indicating Lower to Middle Cenomanian age of the unit. synsedimentary tectonics. sinsedimentna tektonika. W Slovenia Klju~ne rije~i: gornja kreda. (3) Third.si) Key words: Late Cretaceous. Coarse-grained grainsupported lithofacies indicate deposition in high-energy environments as a result of storm and wave reworking and redistribution of shallow marine rudist shoals. fenestral fabrics. litostratigrafske jedinice. loferite). in the central part of the Hru{ica plateau. Adriatic Carbonate Platform (AdCP). Dimi~eva 14. In the lowermost 32 m of the unit. Lithostratigraphic units of the Nadrt section (1) Among different lithofacies of this 350 m thick unit. the most extended thrust unit of the northwestern External Dinarides. Mud-supported textures of the unit with oligotypic fauna indicate deposition in restricted closed lagoon with episodic higher energy events when grain-supported lithofacies were deposited. also the successions of the marginal parts of the platform which are normally. Tectonically.

lithostratigraphic unit. Thus. calcispheres and bryozoans were recognized only locally. More than 400 m thick accumulations of predominately bioclastic grain-supported mid ramp lithofacies of the unit seven and eight could be correlated with second order Santonian/Campanian sea-level rise and tectonically induced subsidence of the marginal parts of the platform during the foreland basin development. (7) Bedded and locally massive limestone compose 100 m thick seventh unit. Scandonea samnitica. while the Lower Cenomanian deepening of depositional environment was most probable tectonically induced. Lithofacies characteristics mainly indicate deposition in subtidal oligotrophic open marine environments. while echinoderm fragments. (5) Algal-bioclastic-foraminiferal-peloidal mudstone and mudstone/wackestone are the prevailing lithofacies of the fifth. the lack of reef building organisms and distribution of the lithofacies in the study carbonate succession indicate ramp-type carbonate depositional system. (8) Various lithofacies (wackestone to rudstone and boundstone textural types) compose the youngest. unit. burrows and local abundance of ostracods indicate depositional environment of relatively protected lagoon with more opened episodes when packstone/grainstone was deposited. Upper part of the unit and the eighth unit indicate deposition in the subtidal open marine setting suggesting mainly the mid ramp depositional environments with slow but continuous relative sea-level rise. rudists. Fenestral fabrics and other geopetally filled voids indicate periodic intertidal conditions. rarely packstone textural types with benthic foraminifers. Although substantial stratigraphic gap between the fifth and sixth unit couldn’t be formed without tectonic uplift of the marginal parts of the AdCP the subaerial exposure was initially most probably triggered and/or amplified by Late Turonian eustatic sealevel fall. Calcispheres and lack of characteristic sedimentary structures suggest a deposition in subtidal depositional setting within a relatively open marine environment. while grainstone/rudstone type occurs only locally. Erosional unconformity overlain by by flysch deposits represents the upper boundary of the unit. the unit is Santonian in age. Among skeletal grains. Limestone lithofacies of this unit were deposited in subtidal oligotrophic open marine environment. With regard to foraminiferal assemblage. echinoderm fragments. The lithofacies of the first. The upper boundary of the unit is gradual and defined where foraminiferal-bioclastic packstone with sparse calcispheres prevails over mud-supported lithofacies. benthic foraminifers and algae are the most common. rudist bioclasts. the lithofacies of the sixth unit which indicate characteristics of inner ramp environments were deposited during transgressive system tract (TST). third and fifth units indicate characteristics of the inner ramp lagoonal and peritidal depositional setting and were mainly deposited under highstand system tract (HST). Diversity of fauna within prevailing micritic limestone lithofacies suggests deposition in open relatively oligotrophic lagoon. Distinct unconformity denoted by bauxite deposits represents the upper boundary of the unit. 350 m thick. Sporadic fenestrae in the upper part of the unit suggest intertidal conditions.74 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The occurrence of foraminifera Keramosphaerina tergestina and Calvesiconus lecalvezae suggest the Campanian age of the unit. Mud-supported textures. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 monly coarser-grained lithofacies pass over to micritic limestone with bioclasts and sporadic calcispheres. rudists. unit consists of mudstone/wackestone. . Discussion and conclusions In general. Continuous deepening of the accommodation space and progressively more open mid ramp depositional setting culminated in seventh lithostratigraphic unit. foraminifers and calcispheres prevail over red algae and hydrozoans which occur sporadically. (4) Approximately 20 m thick fourth unit is composed of thick-bedded limestone predominantly composed of mudstone/wackestone and wackestone/packstone lithofacies with echinoderm and mollusk shell fragments and calcispheres. The study of lithostratigraphic units suggests alternation of inner and mid ramp depositional environments induced by relative sea-level changes. The upper boundary of the unit is gradual and defined where the amount of calcispheres diminishes simultaneously with the increasing amount of foraminifers and algae. while those of the second and forth units indicate deposition in the mid ramp setting predominantly under transgressive system tract (TST). Transgressive character of the fourth and sixth unit could be correlated with the eustatic sea-level rise at the Cenomanian/Turonian and Santonian/Campanian boundary. Deposition of the fifth unit was interrupted by forced regression denoted by paleokarstic features and bauxite deposits. including Murgella lata. approximately 30 m thick. Moncharmontia apenninica. Among skeletal grains. Pseudocyclamina sphaeroidea. 25 m thick. Packstone textural type is the most common. algae. while packstone and packstone/grainstone occur only locally. (6) Next. ostracods and peloids. Transition to the next unit is gradual and defined where characteristic echinoderm and mollusk bioclasts and calcispheres disappear.

1. s osobitim obzirom na piknodonte Koraljka Klepa~1 & Francisco José Poyato-Ariza2 1 2 Natural History Museum – Rijeka. will certainly provide most valuable information. questioned by POYATO-ARIZA & WENZ (2002) is being revised by the authors. Among the fishes from those localities we have reviewed the material previously assessed as the Pycnodontiformes. Über einen obermiozänen Lates aus Dolje bei Agram in Kroatien. 1997). 1854 (GORJANOVI]KRAMBERGER. 1854 (SCHULTZ & PAUNOVI]. Cantoblanco. together with revision of the previously known Croatian material. 1854. (1902): Paläoichthyologische Beiträge. The validity of Coelodus suillus. GORJANOVI]-KRAMBERGER. near Barban. 1895. and compare it with the closely related specimens of the same age. akad. and one on the territory of Istria (Valtura. Dalmatia. Hrvatska There are 19 localities with fish remains from Cretaceous platy limestones in Croatia. SCHULTZ & PAUNOVI]. 2003).4. The new pycnodont is a confirmation of this. These are: a nearly complete specimen originally reported as Coelodus saturnus HECKEL. Mrzleci. Rijeka.– Djela Jugosl. It is an isolated dentition assessed as Coelodus saturnus HECKEL. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 75 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book A revision of the Cretaceous ichthyofauna from Croatia. and is housed in the Natural History Museum in Vienna. Lorenzov prolaz 1. Libanonis et appendix de piscibus oligocaenicis ad Tüffer. RUKAVINA. III. znan. umjetn. The new finding. near Pula.. RUKAVINA. near Pula) have provided Cretaceous ichtyofauna outside Dalmatia (SCHULTZ & PAUNOVI]. kreda. I.. and will provide relevant information for study and comparison of the Tethys fish fauna in the Croatian area during the Creataceous period. The new finding. so that Early (and even some Late) Cretaceous ichthyofaunas are essentially formed by relict forms from the Jurassic. and is the first complete pycnodontiform fish specimen that has been found in Croatia. . 16. a splendid specimen of pycnodontiform fish. and near the towns of Split. Pag. Croatia Dept. It is housed in the Natural History Museum in Rijeka. Most sites with Cretaceous ichthyofauna are located in Dalmatia – on the islands of Hvar. Omi{. Primo{ten. two specimens of Coelodus saturnus HECKEL. as part of a project to study the Cretaceous pycnodonts from Croatia. 12 tab. Istria. Some fragmentary material. on Bilogora). 51 000. Croatia Klju~ne rije~i: Piknodonti. and Mali Lo{inj (GORJANOVI]-KRAMBERGER.. sl. Cretaceous. 1895. 1997. The only known specimen of a pycnodontiform fish from Istria comes from Valtura. It is a holotype of the nominal species “Coelodus” gasperinii GORJANOVI]-KRAMBERGER. Dalmacija. Zagreb. 28049-Madrid. Spain Key words: Pycnodonts. D. Über einige Fische des ungarischen Tertiärs. namely two isolated dentitions of Coelodus cf.. [olta. Istra. Biología. the Tethys sea constitutes a relatively steady environment for fish. REFERENCES GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1–67. 1895. one from Dalmatia and the other from northern Croatia are housed in the Institute for Quaternary Paleontology and Geology of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb (SCHULTZ & PAUNOVI]. Only one site in northern Croatia (Sedlarica. 2003). saturnus HECKEL. Trogir. 1995) comes from the recently discovered locality of Rojni}i. Lesinae et M. Bra~. 1975). in Istria. II. Sagor et Trifail. The objective of our present work is to describe this new fossil remain. 1902. 1854 (GORJANOVI]-KRAMBERGER. During the Jurassic and the Cretaceous. and Kor~ula. 1854 assessed on the basis of isolated dentitions only (SCHULTZ & PAUNOVI]. 1997) and a specimen referred to as the holotype of Coelodus suillus HECKEL. The Natural History Museum in Split houses a well preserved specimen of another pycnodontiform fish which has been found on the island of [olta. consisting of part and counterpart found in bedded peloid packstones dated as Upper Cretaceous (VELI] et al. Vrlika. D. not only for phylogenetic systematics. [ibenik. with special reference to pycnodonts Revizija kredne ihtiofaune Hrvatske. 1997). The Croatian Natural History Museum in Zagreb houses specimens of pycnodontiform fish from localities in Dalmatia. RADOV^I]. 1997) to date. (1895): De piscibus fossilibus Comeni. but also for comparison of the local ichthyofaunas in the Tethys Sea and the surrounding areas during the Cretaceous. Universidad Autónoma de Madrid. which might be related to a new fish specimen reported here.

14. F. Croat. & PAUNOVI]. D. Paris. M. & WENZ. Steiermark. Congr.– Palaeont. (2002): A new insight into pycnodontiform fishes. J. Über zwei obercretazische Fische der Insel Bra~ und [olta in Dalmatien. Zagreb. RUKAVINA. Wien. 1–21. Wien... Pycnodontidae) im Turonien (Oberkreide) von Gams bei Hieflau. I. Wiss. jugosl. geol. Cl. 73–141. O. (1975): Some new Upper Cretaceous Teleosts from Yugoslavia with special reference to localities. 139–248.– Croatian Natural History Museum. Budapest. (2003): Catalogue of Fossil Vertebrates in the Croatian Natural History Museum.. IV. S. VELI].. Wiss. Cl. J. HECKEL. Akad. (1995): A Review of the Geology of Istria. 11. 192 p. Ung. (1997): Der Nachweis von Coelodus (Osteichthyes.– Geodiversitas. Guide-Book: 21–30. Jahrb.. geology and palaeoenvironment.-naturwiss. Wien. 12. Excursion. POYATO-ARIZA. Mathem. Anst.– Mitt. Zagreb. 1–55. 17. 187– 274. und aus der Oberkreide von Kroatien und Italien.. 433–464. SCHULTZ. J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Über einen miocänen Sparsiden aus Steiermark. RADOV^I].. Zagreb. 24/1. Geol.-Ber.– Annalen des Naturhistorisches Museum in Wien 98A. .– I..– Sitz.– Denkschr. et al. Akad. Osterreich. (1856): Beiträge zur Kenntniss der fossilen Fische Oesterreichs. Math.-naturw.76 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. HECKEL. J. (1854): Über den Bau and die Eintheilung der Pycnodonten nebst kurzer Beschreibung einiger neuen Arten derselben. Zagreb.

Pierottijeva 6. 81–115.hr) Key words: Permian-Triassic boundary. WANG.. KOZUR. 102–114. 173–213. Palaeoclimatol. biostratigrafsko datiranje. Ljubljana.aljinovic@rgn. (Triassic conodonts of the Slovenian Basin). H. Y. (2007): Triasni konodonti Slovenskega bazena. 487–495. Late Permian carbonates that are known also as “@a`ar Fm” in Slovenia that represent equivalent of Bellerophon Fm. Zhejiang.jurkovsek@geo. (1999): Conodont Mass Extinction and Recovery from Permian-Triassic Boundary Beds in the Meishan Sections.and biostratigraphic boundaries and is of key importance not only for defining the GSSP of the basal Triassic boundary but also for study of the P/T mass extinction and recovery (WANG. REFERENCES BUSER. In the studied Late Permian-Early Triassic section Luka~ six conodont zones have been recognized.. 1996). C. Ital. 72–81. 19–28. Bogdan Jurkov{ek1 & Dunja Aljinovi}2 1 Geological Survey of Slovenia. Modena... C. Slovenia (tea. The approved proposal clearly separates the event stratigraphic. lobata. A.kolar@geo-zs. Hindeodus parvus is the first globally distributed species that appears just above the minimum faunal diversity indicated by the minimum in d13C (KOZUR. 1996. China. 2001). K. 2008). Isarcicella and Sweetohindeodus in the uppermost Permian and lowermost Triassic. 37–38. isarcica. & WU. 24. (1996): The importance of Hindeodus parvus (Conodonta) for the definition of the Permian-Triassic boundary and evaluation of the proposed sections for a global stratotype section and point (GSSP) for the base of the Triassic. B. Soc. Palaeoecol. S. and Griesbachian (lowermost Triassic) parvus. Croat.D. 49/1.. bogdan.. KOLAR-JURKOV[EK. KOLAR-JURKOV[EK. J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 77 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Definition of the Permian – Triassic boundary in Western Slovenia Definicija granice perm-trijas u zapadnoj Sloveniji Tea Kolar-Jurkov{ek1..– Geologija 50/1. Paleont. Faculty of Mining.. The FAD (first appearance datum) of H. Amsterdam. conodont zonation. these are in ascending order. Z.4. and remained stable until Late Anisian times (BUSER et al. H. TONG. 1999). Above the Transitional beds that include P/T boundary is developed the Streaky limestone (KOLAR-JURKOV[EK & JURKOV[EK. postparvus and anceps Zones. 252/1. T. Western Slovenia Klju~ne rije~i: granica perm-trijas. In the paleogeographic sense Late Paleozoic and Early Triassic beds of the studied area were formed on extensive Slovenian Carbonate Platform which became established in the Late Permian. the latest Changhsingian (uppermost Permian) praeparvus Zone. (2001): The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the Permian–Triassic Boundary.Y.Y. ZHANG. B. parvus in the Transitional beds (sample L1) markes the base of the systemic boundary. KOZUR.. RAMOV[.– Boll. H.– Episodes.. & ZAKHAROV.si) 2 University of Zagreb. 37/2–3 (1998). YANG.– Geologija. 2007) and then follow oolithic-clastic Early Triassic succesion of beds. Geology and Petroleum Engineering. YIN. On the basis of conodonts. The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the PTB have been ratified by IUGS in 2001 (YIN et al. 10 000 Zagreb (dunja.– Geol. WANG. the Luka~ section enables correlation with the sequences in Southern Alps and in other areas of the world..si. (2007): First record of Hindeodus-Isarcicella population in Lower Triassic of Slovenia. 1 000 Ljubljana. biostratigraphic dating. . zapadna Slovenija The stratigraphy of the Permian-Triassic Boundary (PTB) beds has been intensively studied in many parts of the world for many years after the establishment of the Permian-Triassic Working Group (PTWG) in 1981. S. Dimi~eva 14. & JURKOV[EK. Studies of the PTB interval were carried out in the @iri area in the north-west part of the External Dinarides. (1996): The Conodonts Hindeodus. Stratigraphically most important species across the PTB belong to the conodonts of the Hindeodus-Isarcicella group.zs.– Palaeogeogr. T. & JURKOV[EK. KOZUR et al.. konodontna zonacija. Ljubljana. The first appearance datum (FAD) of the species Hindeodus parvus (KOZUR & PJATAKOVA) of the Meishan section in South China marks the base of the Triassic System.

2009)..78 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2006). 2010). kreda. Naslage najgornjeg cenomana i baznog turona istra`ivanog podru~ja talo`ene su tijekom globalnog OAE 2 (SCHLANGER et al. tijekom kojeg je Dalmatinski dio Jadranske platforme emergiran prije oko 76 mil. U {irem smislu. 2009).korbar@hgi-cgs. a ne gornjem aptu (HUCK et al. MCARTHUR. 1994.. Jadransko-dinaridska karbonatna platforma Key words: chemostratigraphy. a njihova istodobnost s OAE 2 potvr|ena je kemostratigrafskom korelacijom (KORBAR et al. Naslage iste starosti izdanjuju i na zapadnim obalama otoka Bra~a. 87Sr/86Sr. Napravljen je pregled rezultata dosada{njih kemostratigrafskih istra`ivanja naslaga krede na jadranskom podru~ju Hrvatske. ~ime je omogu}ena bolja interpretacija dinamike talo`enja na platformi (KORBAR et al. zabilje`ena u naslagama talo`enim tijekom oceanskih anoksi~nih doga|aja (OAE). uzorci za odre|ivanje d13C naj~e{}e se uzimaju iz mikritnih litotipova vapnenca (bulk sediment). a referentne krivulje definirane su za donju (MENEGATTI et al.. kojima su uglavnom obuhva}ene naslage Jadranske karbonatne platforme u u`em smislu. rasponi provodnih foraminifera i rudista koje nalazimo unutar naslaga konijaka do mastrihta na otoku Bra~u. Budu}i da se stratigrafija ugljikovih izotopa (CIS) temelji na analizi nekog sedimentog slijeda. Relativno mali hijatus koji odvaja formacije Pu~i{}a i . 2010). re-kalibrirani su pomo}u SIS-a (STEUBER et al. Time je omogu}ena kronostratigrafska kalibracija dobro definiranih biozona unutar slijeda naslaga platformnih karbonata (VELI]. SCHLANGER et al. koje nalazimo unutar plitkovodnih naslaga karbonatnih platformi. Pritom se naj~e{}e koriste izotopi ugljika (d13C.. Zavod za geologiju. 1987) i stroncija (87Sr/86Sr. 1990.hr) Klju~ne rije~i: kemostratigrafija. U donjoj kredi Istre detaljno su istra`ene naslage gornjeg barema i donjeg apta (HUCK et al. Adriatic-Dinaridic carbonate platform Primjenom kemostratigrafije tijekom protekla dva desetlje}a omogu}ena je bolja korelacija biozona benti~kih organizama... KORBAR. U zavr{noj fazi su i integrirana stratigrafska istra`ivanja na podru~ju Istre. Fe i Mn te skeniranjem elektronskim mikroskopom (SEM). s kronostratigrafski bolje definiranim biozonama pelagi~kih organizama. GU[I] & JELASKA. 1993). Hrvatska (tvrtko. jedan slijed padinskih karbonata i jedan lokalitet koji je pripisan alohtonom dijelu Dinaridskog segmenta. Na temelju udjela elementarnog Sr. Osim globalne. Time je unaprije|en stratigrafski obrazac koji se koristi za gornju kredu Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (GU[I] & JELASKA. 1987. 2005). koja obuhva}aju i naslage alba (CVETKO TE[OVI] et al. 1999). u kojima se na temelju odnosa izotopa d13C i d18O mo`e detektirati stupanj dijagenetske izmjene originalnih vrijednosti d13C. kemostratigrafija je iskori{tena i za lokalnu korelaciju istodobnih naslaga. 1998) i gornju kredu (JARVIS et al.. 2001). Zbog toga je ograni~ena dostupnost kvalitetnog materijala (uz cijenu analize) najve}i problem pri primjeni stratigrafije stroncijevih izotopa (SIS). 2006). 87Sr/86Sr. 2007).. 2009). Zaklju~eno je da je Kanfanar formacija talo`ena tijekom OAE 1a. 2003).. sve istra`ene naslage talo`ene su u podru~ju Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (KORBAR. Izotopni zapisi d13C pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE 2 na platformi. Odre|ivanje vrijednosti 87Sr/86Sr u zanimljivim rudistnim horizontima na Hvaru (KORBAR et al. d13C.. Za korelaciju su najupotrebljivija odstupanja od prosje~nih vrijednosti d13C. 2009)... 2010) pridonijelo je boljem definiranju kampanskog doga|aja. dokazano je da je vanjski kompaktni sloj lju{ture pojedinih skupina rudista kvalitetan materijal za analizu 87Sr/86Sr (STEUBER. Na temelju kemostratigrafije (d13C i 87Sr/86Sr) napravljena je korelacija Kanfanar formacije s istodobnim naslagama rubnih podru~ja negda{njeg Tetisa. g. Stoga i regionalna aptsko-albska emerzija ~ini ve}u stratigrafsku prazninu nego {to se prije smatralo. 10 000 Zagreb. MCARTHUR et al. Cretaceous. Taj interval naslaga je s kemostratigrafskog aspekta u Hrvatskoj po prvi puta istra`en na Dugom otoku i Hvaru (DAVEY & JENKYNS. d13C. Nadalje. Sachsova 2. ali i {ire. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kemostratigrafija krednih karbonata jadranskog podru~ja Hrvatske – pregled dosada{njih istra`ivanja Chemostratigraphy of Cretaceous carbonates in the Adriatic region of Croatia – a review Tvrtko Korbar Hrvatski geolo{ki institut. Utvr|eno je da biozona Palorbitolina lenticularis u Istri odre|uje donji dio donjeg apta te da mno`inska zona Salpingoporella dinarica pripada donjem. za vrijeme kojeg su u marinskim plitkovodnim okoli{ima niskih geografskih {irina talo`ene Lithocodium-Bacinella naslage.

ISC 2006. H. T. (1994): Recent trends in strontium isotope stratigraphy. Volume A.. (eds. HUCK. A. 26/5. & IMMENHAUSER. DAVEY. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform. Best-fit to the marine Sr-isotope curve for 0 to 509 Ma and accompanying look-up table for deriving numerical age. & JELASKA. Palaeoclimatology. Croatia. Helv..C. K. STRASSER. Croatia).. CVETKO TE[OVI]. (2003): Strontium isotope stratigraphy of Cretaceous hippuritid rudist bivalves: rates of morphological change and heterochronic evolution.O. STEUBER. 96/4. Geol. Budu}im istra`ivanjima trebalo bi detaljnijim uzorkovanjem pogodnog slijeda naslaga od turona do paleogena dodatno unaprijediti stratigrafiju gornje krede pomo}u SIS-a.6 Ma).S. & FLEET. Naime. GU[I]. KRIZMANI]. S. V. O. Croatia). 741–756. A. 221–243. T..– Eclogae geol. Croatia). 331–358. M. HOWARTH. WIECZOREK.. A. CVETKO TE[OVI]. KORBAR.. Fukuoka. T. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 79 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sumartin.2009. Special Publication. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe).earscirev.C. A. 163–170. p. KORBAR. KORBAR T. MCARTHUR. MCARTHUR. GLUMAC. B. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event.. (2010): Campanian Pseudosabinia from the Pu~i{}a Formation on the island of Hvar (Adriatic Sea. OOUR za geologiju. 92.. I. IAS Alghero (Sardinia).D. 13. STEUBER. dosada{njim kemostratigrafskim istra`ivanjima utvr|eno je da pojedini zonski fosili imaju druga~ije raspone pojavljivanja od tradicionalno prihva}enih. N.. 2010). ARTHUR. S.. T.J.6– 70.A. (2010): Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia.– 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010. (1998): Highresolution d13C stratigraphy through the early Aptian “Livello Selli” of the Alpine Tethys..004 KORBAR. Institut za geolo{ka istra`ivanja. 561–608. 2007). .– In: BROOKS. T.): From the Highest to the Deepest. & BUCKOVI]. L.. & SCHOLLE. J.. T.C.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.. B. 1–113.. KORBAR. Stuttgart. V. B. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. BROWN. Croatia): Implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy.– Paleoceanography. S.. & SKELTON. 254. & GU[I]. 6.– Geological Magazine.. Abstracts.07.– Geologia Croatica.R. 60.): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London.. (eds.4. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates. I.– In: HOYANAGI.J. I. B. Zagreb. & BAILEY. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. TAKANO. & PEARCE. D. M. T.S. LITERATURA BRLEK. 296–312. GALE. CVETKO TE[OVI]. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). Japan. I.. Abstract book.V. Abstracts Book (this volume). & JELASKA. 82/4. FARRIMOND..W. B. STEUBER. Croatia).– Terra Nova.. VELI]... Palaeoecology.. JELASKA.– Cretaceous Research.– J. V. & GLUMAC. J.. T. 69.M. HEIMHOFER. TYSON. I.– Geol. (2001): Strontium isotope stratigraphy: Lowess version 3. 530–545. 26. & JENKYNS.A. JENKYNS. U. posljedica je tog regionalnog doga|aja. B. K.M. 676–686. GU[I]. FU^EK.1016/j. JARVIS. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. P. RADOVANOVI]. 143/5. GLUMAC. Rezultati omogu}uju dobru korelaciju s istodobnim plitkovodnim karbonatima otoka Bra~a i {ire. SCHLANGER. CVETKO TE[OVI]. T. MENEGATTI. B. H. S.– Palaeogeography.– Earth Science Reviews. JENKYNS. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion.– Sedimentology (in press). 155–170. M. R.A. koja uklju~uju i kemostratigrafiju padinskih karbonata (BRLEK et al.– Turkish Journal of Earth Sciences (in press). (2006): Unraveling stratigraphic complexities in Lower Cretaceous (Barremian to Albian) strata of Istria. P... 371–400. U zavr{noj fazi su integrirana stratigrafska istra`ivanja gornje krede na otoku ^iovu. H.. & KANO. ~ime bi se preciznije kalibrirale postoje}e biozone (VELI]. (2010): Latitudinally different responses of Tethyan shoalwater carbonate systems to the Early Aptian oceanic anoxic event (OAE 1a).. K.. doi: 10. P. Rundsch.D. 200. & CADIEUX.P. J. 109. M.– 27th Meeting of Sedimentologists. I.. R. & CARON. H. I. KORBAR. A. T. WEISSERT. RAMEIL. 160 str. R..B..

Hrvatska (tvrtko. Kalcisferski vekston-pekston u matriksu.i makropaleontolo{ke te kemostratigrafske (izotopi C i O) analize. 2006. 10 000 Zagreb. 1990. odli~an alat za preciznu globalnu korelaciju tih naslaga je kemostratigrafija temeljena na izotopima ugljika (d13C). biostratigraphy. tzv.. a na stupu Splitska Vrata vi{e od 80 m. Hrvatska 4 Department of Earth and Planetary Sciences. Sveu~ili{te u Zagrebu. Hrvatska) Influence of Cenomanian-Turonian synsedimentary tectonics and OAE 2 on development of Adriatic Carbonate Platform: a case study from the Island of Bra~ (Dalmatia. U vr{nom dijelu su decimetarski do metarski paketi laminita kaoti~no slampirani i “izmje{ani” s intraformacijskim karbonatnim bre~ama. carbonate platform. Sardinija) – IAS 2009 (KORBAR et al. Istra`ena su 2 profila: u sjevernom krilu antiklinale u uvali Kupinova.korbar@hgi-cgs. a potvr|eno je da je preplavljivanje platforme zapo~elo u kasnom cenomanu (DAVEY & JENKYNS. Sachsova 2. USA 3 Geolo{ki odsjek Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta. Najgornji dio formacije Milna je na stupu Kupinova sinsedimentacijski poreme}en. 1990. kemostratigrafija. Budu}i da su unutar tog intervala naslage potopljene platforme talo`ene u dobro oksi~nim uvjetima. U nedostatku usko-provodnih fosila. gornja kreda. Croatia) Tvrtko Korbar1. University of Tennessee. mikro. Debljina formacije Sveti Duh je na stupu Kupinova oko 40 m. Horvatovac 102a. Northampton. plastiklastima i neptunskim dajkovima.. biostratigrafija. 1993). Slabljenje pelagi~kog utjecaja obilje`eno je pojavama plitkovodnih algi te radiolitida u polo`aju rasta. Te naslage talo`ene su tijekom oceanskog anoksi~nog doga|aja 2 (OAE-2).. 1987). PEARCE et al. d13C. Na njima jo{ u kontinuitetu slijede masivni do debeloslojeviti bioklasti~ni vapnenci s nejasnom kosom slojevito{}u. s ciljem njihove me|usobne i globalne korelacije. Upper Cretaceous. 10 000 Zagreb. Bosiljka Glumac2. Kontakt s dobro uslojenim krovinskim naslagama formacije Sveti Duh je o{tar. Smith College. Tema je izvorno prezentirana na 27. koja sugerira migraciju visokoenergijskih okoli{a. litostratigrafija. gdje se nalaze u jezgri antiklinale kod Milne (GU[I] & JELASKA.80 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. pa su te naslage pripisane formaciji Gornji Humac. U gornjem dijelu nalazimo metarske intervale bioklasti~nih pekston-radstona s d`epovima kalcisferskih vekstona u me|uzrnskom prostoru. Snimljene su naslage gornjeg dijela formacije Milna. {to je potvr|eno kemostratigrafskom korelacijom s referentnim stupom Eastbourne u Engleskoj (JARVIS et al. cijele formacije Sveti Duh i baznog dijela formacije Gornji Humac. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Utjecaj sinsedimentacijske tektonike i OAE 2 na razvoj Jadranske karbonatne platforme tijekom cenoman-turona: primjer otoka Bra~a (Dalmacija.. Massachusetts. Slijed naslaga formacije Sveti Duh je monoton. karbonatna platforma Keywords: OAE-2. Knoxville. koji dopiru do podine laminita (hondrodontnoradiolitidne litosome). Izotopni zapisi d13C iz oba istra`ena stupa pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE-2 na platformi. USA Klju~ne rije~i: OAE-2. skupu sedimentologa (Alghero. “crni . i u ju`nom krilu u Splitskim vratima. 1999). obilje`en sporadi~nim pojavama onkoida na stupu Kupinova i nekoliko horizonata ro`nja~kih nodula u gornjem dijelu stupa Splitska Vrata.hr) Department of Geosciences. s nejasnim ju`nim vergencijama decimetarskih slampova. chemostratigraphy. anoksi~ni uvjeti u kojima su talo`ene istodobne bazenske naslage. Naslage talo`ene tijekom kasnog cenomana i ranog turona. Zavod za geologiju. ukazuje na ekstenzijsku tektoniku i pretalo`ivanje nakon talo`enja prvih kalcisferskih muljeva tijekom preplavljivanja platforme. Rezultati su potvrdili kasnocenomansko-ranoturonsku starost istra`enog slijeda (GU[I] & JELASKA. 1993). Tennessee. 2007). sadr`e zapise jednog od najistra`enijih globalnih oceanskih anoksi~nih doga|aja (ocean anoxic event) – OAE 2 (SCHLANGER et al. Napravljene su sedimentolo{ke. Blanka Cvetko Te{ovi}3 & Sarah B.. 2009). Peritajdalni laminiti su u donjem dijelu tog stupa slampirani. sli~no kao na ju`nom krilu antiklinale kod Milne (PRTOLJAN et al. 2009). Cadieux4 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. lithostratigraphy. Na temelju rezultata integriranih stratigrafskih istra`ivanja intrpretirana je dinamika talo`enja na tom dijelu platfome tijekom kasnocenomanskog preplavljivanja. Naslage gornjeg cenomana i donjeg turona dobro su otkrivene na zapadnoj obali otoka Bra~a.

P. V. L. KORBAR.. @. 82/4.A. D.4.. I. (2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the Cenozoic structuration of the middle Adriatic.. & PEARCE. & TOCHER.A. Zagreb. 92. HUSINEC..– Palaeogeography... 38.– 27th Meeting of Sedimentologists. S.A. 39–58. A.S. 287– 300.– Eclogae geol... Stuttgart. V. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. GLUMAC.. 2001. VLAHOVI].– Geological Magazine. B.– In: BROOKS.6 Ma). 143/5.C. JAMI^I]. & ROBSON. MATI^EC. I. 280. & MARKULIN. Special Publication. B. 160 str.. Croatia). 45. MATI^EC.C. ARTHUR. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). JARVIS. 207–234. Dokumentirana razlika u debljini naslaga formacije Sveti Duh mogu}a je posljedica triju superponiranih mehanizama: 1) dijakronog preplavljivanja neravne platformne topografije. & JELASKA. T. J. & JENKYNS.– Geol.6– 70. GU[I]. CVETKO TE[OVI]. KORBAR. GALE.. Croatia).. najvjerojatnije nisu dosezali vr{ne dijelove vodene mase koja je preplavljivala platformu.A. H. I. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform.. S. OAE2 and palaeoenvironmental change in epicontinental seas: New insights from the dinocyst and geochemical records. . 137–152.A. KRATKOVI]. J. (2009): The Cenomanian-Turonian event. N. Rundsch. V.. T. JARVIS. Palaeoecology. M. FU^EK. Palaeoclimatology. PRTOLJAN. OOUR za geologiju. (1998): Carbonate Facies Evolution from the Late Albian to Middle Cenomanian in Southern Istria (Croatia): Influence of Synsedimentary Tectonics and Extensive Organic Carbonate Production. B. 676–686. GU[I]. & SCHOLLE. 2) lokalnog pretalo`ivanja dijela ve} istalo`enih naslaga gravitacijskim tokovima ({to ukazuje na pove}anu nestabilnost uslijed diferencijalne sinsedimentacijske tektonike i usporene sedimentacije na preplavljenoj platformi).. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 81 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {ejlovi”. (eds. 69.. SCHLANGER. 2009). I. (2001): Cenomanian Carbonate Facies and Rudists along Shallow Intraplatform Basin Margin – the Island of Cres (Adriatic Sea. 26. 163–170. & JELASKA. CVETKO TE[OVI]. VELI]. I. JENKYNS.B. I. M. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion. LITERATURA DAVEY.– Facies.– Facies.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.. KORBAR et al. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. PEARCE. A.... & FLEET. S. Institut za geolo{ka istra`ivanja. VLAHOVI]. TI[LJAR et al. & JELASKA. A. & CADIEUX.C. TI[LJAR. Helv.O. M.. I. IAS Alghero (Sardinia). I. JENKYNS. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event. B. H. H.. Croatia. I. Croatia). te 3) migracije rubnih okoli{a (prudova/podvodnih dina) tijekom ponovnog uspostavljanja peritajdalnih uvjeta i zapunjavanja talo`nog prostora stvorenog na potopljenoj platformi (cf. Abstract book. J. D.– Geodinamica Acta. O[TRI].): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London. 1998.. 561–608. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform.J. B. 20/5.D. D. 371–400.

1988.. U intervalu od 3255 do 2890 m su razli~ite krupnoklasti~ne naslage badenske starosti.82 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Nema marinskih foraminifera ni dinoflagelata. spora. pli}em. Od 3085 do 2890 m su zastupljeni polimiktni konglomerati. Od 3190 do 3150 m slijedi izmjena klast i matriks potpornog dolomitnog konglomerata.. Lovin~i}eva bb. za{ti}enom marinskom okoli{u s jakim slatkovodnim utjecajem. fosiliferni) i pjeskoviti fosiliferni lapori. Engelhardtioidites quietus. Laevigatosporites gracilis. 2001. Drava basin Na temelju rezultata analiza fosilne peludi. Sequoiapollenites sp. Uz benti~ke marinske foraminifere. U intervalu od 3500 do 3255 m je matriks potporni bre~okonglomerat uglavnom sastavljen od karbonatnih fragmenata stijena uklopljenih u siltozno-pjeskoviti karbonatni mulj.. Fosili su rijetki. Cupresaccites sp. Materijal je transportiran gravitacijskim tokom (debris flow) i talo`en kao deltna lepeza (gornji dio delte).). rje|e benti~ke foraminifere.. Bu{otina je locirana u hrvatskom dijelu Dravske potoline a probu{ila je naslage od 0 do 3500 m. Naslage su nastale u pli}em i proksimalnijem i okoli{u (puno peluda i spora. Nyssapollenites kruschi.).. Sequoiapollenites sp. utvr|ene konvencionalnim mikropaleontolo{kim metodama. Sedimenti su nastajali u marinskim pli}acima (unutarnji {elf) uz jak utjecaj s kopna (alga Botryococcus braunii ukazuje na osla|eni okoli{) i uz povremeno produbljavanje. Systematophora sp... Field Engineering & Operations Sector. U palinofacijesu su. Myricipites div. Polysphaeridium zoharyi. cisti dinoflagelata. Myricipites coryphaeus. 2005). Nedostatak fosilnih zajednica sarmata i najdonjeg panona omogu}uje pretpostavku o hijatusu izme|u badena i gornjeg dijela donjeg panona u trajanju od nekoliko milijuna godina. spore. Sapotaceoidaepollenites sp. palinolo{ki je interpretirana istra`na bu{otina Dravica-1. Spiniferites pseudofurcatus. Polysphaeridium sp. Miocene. miocen. U intervalu od 2890 do 2805 m su kalcitom bogati lapori s laminama litoarenita. zelenih alga i ostalih palinomorfi. Dravska potolina Key words: palynologic analyses.. Sedimentacija se odvijala u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina) ali uz zna~ajan fluvijalni utjecaj. te brojne dinociste (Lingulodinium sp. uo~ene slijede}e dinociste: Cribroperidinium sp. Carpinipites carpinoides i Caryapollenites simplex. Impagidinium sp.. Croatia Klju~ne rije~i: palinolo{ke analize. spores. BAKRA^. Systematophora sp. kalkarenacejski pje{~enjaci i siltozno-pjeskoviti fosiliferni lapori s izmijenjenim andezit-bazaltom. i Engelhardtioidites sp. ili (kad je prisutna zelena alga Botryococcus braunii) u proksimalnom. konglomerati~nog litoarenita i pjeskovitog siltita. litoareniti do siltiti (konglomerati~ni. rijetke horatne dinociste. E&P Research Laboratory Department. Sporomorfe su zastupljene raznim sporama i peludnim zrncima (primjerice Momipites punctatus. Nematosphaeropsis sp.. te razne spore i pelud od kojih su najzna~ajnije: Leiotriletes wolffi.) i spora (Radialisporis radiatus).. malo peludi (Taxodiaceaepollenites sp.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocenski palinolo{ki zapis bu{otine Dravica-1 Miocene palynologic record of Dravica-1 well Kre{imir Krizmani} & Dra`en Brajkovi} INA – Industrija nafte d. dinoflagellates. U palinolo{kim preparatima su uo~ene alge Botryococcus braunii. Utvr|ene su brojne planktonske foraminifere. Operculodinium sp. Prisutne su zelene alge Botryococcus braunii. Myricipites microcoryphaeus. nema dinocisti) uz utjecaj i dotok slatke vode. Batiacasphaera sphaerica. Taxodiaceaepollenites concedipites. Laevigatosporites sp. pollen. Talo`enje se odvijalo u kontinentalnom (fluvijalnom?) okoli{u. Sporomorfe upu}uju na miocensku starost. Zagreb. uz zelene alge Botryococcus braunii. Istovjetni su kronostratigrafski i pripadaju panonu. Prisutne su spore gljiva. Paratethys. Dinociste nisu na|ene. pelud. itd. Alnipollenites verus. Mikropaleontolo{kim analizama su ou~ene brojne planktonske foraminifere. Spiniferites sp. Impagidinium patulum. sp. Exploration & Production BD.. i Palaeocystodinium sp. LU^I] et al. Od 3150 do 3085 m su polimiktni konglomerati do bre~okonglomerati. Miocenska (donji-srednji miocen) starost je pretpostavljena na temelju superpozicije i odre|enih vrsta peludnih zrna (Engelhardtioidites quietus. Inaperturopollenites concedipites). Zajednica dinoflagelata potvr|uje badensku starost sedimenata koji su nastajali u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina). Od 3255 do 3190 m su polimiktni bre~okonglomerati s pjeskovito hematitno/limonitnim matriksom. zelene alge Botryococcus brauni. te razli~ita zrna peludi i spora me|u kojima su: Myricipites bituitus. .. ostaci briozoa i crvenih algi. uo~ena je i bogata palinolo{ka zajednica. Paratethys.d. no biostratigrafski su razli~iti i podijeljeni prema biozonaciji dinocisti za Paratethys (SÜTÕ-SZENTAI. dinoflagelate. te rijetke benti~ke vrste.

. (2001): The Neogene evolution and hydrocarbon potential of the Pannonian Basin in Croatia.. K. 18. Pediastrum boryanum i Pediastrum simplex. {ljunak. Galeacysta etrucsca. Elsevier.. odre|ene su vrste Graminidites gramineoides. PMF. siltita i mjes- timice ugljena. D. pjeskoviti i glinoviti lapori s le}ama i/ili laminama vrlo sitnozrnastih do sitnozrnastih. Nisu utvr|eni sedimenti najdonje panonske zone Mecsekia ultima.– Acta Botanica Hungarica 34/3–4. U intervalu od 1150 do 0 m su fino do srednjezrnasti pliocenski pijesci.. Pediastrum boryanum. E. bisakatnim i drugim tipovima peluda. MESI]. no uz jak terigeni utjecaj.– Marine and Petroleum Geology. Od 2880 do 2845 m naslage tako|er pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. te izmjenom grauvaka do konglomerati~nih grauvaka. sitnozrnastog litoarenita i siltita od 2805 do 2660 m. a poglavito vrsta Spiniferites bentori i Spiniferites bentori pannonicus pridru`ene glavnoj dinoflagelatnoj biozoni. Spiniferites paradoxus zone. inaperturatnim. tab 17. LITERATURA BAKRA^. 1–173. U intervalu od 2805 do 1150 m su klasti~ni jezerski sedimenti pontske starosti s brojnim vrstama cisti dinoflagelata i ostacima zelenih slatkovodnih algi od kojih su naj~e{}e Spirogyra sp. Zagreb. zoni donjeg dijela gornjeg panona. Nastale su u proksimalnijem ali dovoljno dubokom jezerskom (slatkovodnom) okoli{u pogodnom za `ivot bogate zajednice dinoflagelata. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) ne{to distalnijem i dubljem okoli{u. U palinofacijesu su utvr|eni ostaci razli~itih slatkovodnih algi kao {to su Mougeotia letevirens. uglavnom iz roda Pontiadinium.. Manje je dinociste. ali u gornjopontsku zonu Spiniferites validus. Prema biozonaciji dinocista stijene iz ovog intervala jo{ uvijek spadaju u glavnu pontsku zonu Spiniferites balcanica.. V. mjestimice ugljen i glina. SÜTÕ-SZENTAI. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 83 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Naslage od 2890 do 2880 m su na temelju utvr|enih vrsta dinocisti. (2005): Palinolo{ka karakterizacija naslaga srednjeg i gornjeg miocena jugozapadnog dijela panonskog bazena. Budapest. I. ali zoni Spiniferites bentori oblongus. Od 2005 do 1150 m su siltozni. Sveu~ili{te u Zagrebu. LU^I]. 4 tab. zoni gornjeg dijela gornjeg panona. Amsterdam. Sedimenti su nastali u proksimalnom i pli}em slatkovodnom okoli{u s povremenim produbljavanjem sedimentacijskog prostora. Spiniferites bentori. SAFTI]. PRELOGOVI].– Doktorska disertacija. Alnipollenites verus i Tsugaepollenites sp. L. povremeno srednjezrnastih litoarenita.4. (2001) 133–147. i to u donjopontsku zonu Spiniferites bentori coniunctus. Sedimenti karakterizirani izmjenom siltoznog do pjeskovitog lapora. a me|u razli~itim triporatnim.. zoni Spiniferites bentori pannonicus znakovitoj za gornji dio donjeg panona. 339–356. Od 2845 do 2805 m naslage jo{ uvijek pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. & TADEJ. Stratum Complex and in the Upper Part of the Sarmatian Strata. Nastajali su u distalnijem i dubljem jezerskom (slatkovodnom) okoli{u.. M. Pediastrum simplex i Spirogyra sp. J.. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) okoli{u oko granice proksimalnog i distalnog prostora. Paleookoli{ je bio braki~an (osla|en) i razmjerno proksimalan (ne preblizu obali). ali podzoni Pontiadinium pecsvaradensis. BRITVI]. (1988): Microplankton Zones of Organic Skeleton in the Pannonian S. Botryococcus braunii. glinovito-siltoznih lapora i siltita od 2660 do 2005 m. prema biozonaciji dinocista spadaju u glavnu zonu Spiniferites balcanica. B. KRIZMANI].. K. Sporomorfe su brojne.

84 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2009). It occupied multiple tectonic depressions within the Dinaride mountain chain and was thus located at a crucial geographic position between the Central Paratethys and early Mediterranean Sea. Moreover. Good constraints can. Arjan de Leeuw2. Utrecht.mandic@nhm-wien. Mathias Harzhauser1.. where corresponding lacustrine deposits crops out in tectonic depressions of Dinaric Alps or on isolated hills of the southern Pannonian basin. Our results now definitely excludes their coeval occurrence what makes this characterization still more striking. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: dugo`ivu}a jezera. Consequently the immense coal deposits mined in many lacustrine basins of Bosnia and Herzegovina and representing the crucial national energy resource can therefore be largely considered as product of that Miocene global warming event. 3584 CD. evolucija bazena. The significant environmental stress introducing the evolutionary pulses is marked by enhanced morphological variation reflecting the initiation of speciation through adaptation processes. the strictly endemic character of these mollusks inhibits straightforward biostratigraphic correlation with regions outside the DLS. Apparent time correlation with the initial tectonic rifting of the Pannonian basin pinpointed the geodynamics for most important factor controlling the origin and geologic history of these striking lakes. stratigraphy. Furthermore the lake deposition coincided largely with the highest Miocene concentration of greenhouse gases in Earth’s atmosphere during the Middle Miocene Climate Optimum (JIMÉNEZ-MORENO et al. Pierottijeva 6. cyclostratigraphic and radiometric dating techniques. 2009. While the richly preserved mollusks of the Dinaride Basins provide an impressive example of mollusk radiation. basin evolution. slatkovodni meku{ci. Adaptation to similar habitats under stable environmental conditions over hundred thousands or even million of years can apparently lead the morphological adaptation in identical direction and result consequently in similar organism shapes also in not directly related lines (HARZHAUSER & MANDIC.. be obtained using magnetostratigraphic. stratigrafija. Austria (oleg. 2009). Finally the present investigation pinpointed previously unknown faunistic gradient in the Dinaride Lake System dividing it into taxonomically richer and more evolutionary advanced southern part facing the less advanced and taxonomically poorer northern part.. Utrecht University. The mollusks inhabiting the Dinaride Lake System include about 200 species. Moreover Dinaride Lake System mollusks show some striking morphological convergence to much better known fauna of the Late Miocene Lake Pannon.. Burgring 7. 2008). an absolute timescale and good correlations between the different basins provide better insight in the space-time evolution of the Neogene DLS and the timing and mechanism of basin formation. 1010 Wien. Ustani~ka 11.. Croatia. Hrvatska. The Natural History Museum Vienna. Bosna i Hercegovina The long-lived Dinaride Lake System (DLS) was a vast lacustrine environment covering an area of up to 75. fresh water mollusks. Budapestlaan 4. The investigations were carried out in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Evolutionary history of the Miocene Dinaride Lake System Geodinamika i evolucija miocenskog Dinarskog jezerskog sustava Oleg Mandic1. however. 10 000 Zagreb. 71 210 Ilid`a. during Early to Middle Miocene (JIMÉNEZ-MORENO et al. the age of the lacustrine deposits therefore remained enigmatic. That result provided a complete new insight into the evolutionary history of a unique mollusk fauna originating from that fresh-water setting. First our data could prove the coexistence of these regions earlier considered for being differently old (]ORI] et al. 2008. Davor Paveli}3 & Hazim Hrvatovi}4 1 Department of Geology & Palaeontology.ac.000 square kilometer in today southeastern Europe (MANDI] et al. Until recently. 2010). they are essential for the interpretation of mollusk speciation and radiation rates as well as evolutionary modes. Wout Krijgsman2.y. Our geophysical and geochemical measurements enabled the exact age calculations delimiting the Dinaride Lake System duration to a time interval of about 5 m. The conducted integrative research allowed now for a very first time the definition of exact chronology and paleogeographic setting for different DLS basins. LEEUW et al. 2009). Nizozemska 3 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Our results demonstrate clearly that such outstandingly high diversities represent the combined effect of autochthonous evolution through speciation in a long-lived system and accumulation of inhered elements from previous phases.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. Hrvatska 4 Federalni Zavod za Geologiju – Sarajevo. Most of them are known exclusively from this region apparently originated through autochthonous evolutionary processes. Bosna i Hercegovina Key words: long-lived lakes. While the geodynamic evolution and paleogeographic history of the region are currently still prone to speculation. About the cause for that .

. O. ZUPANI]. the Croatian MZOS project: “Neogene terrestrial environments of the Pannonian basin and the karst region” and was furthermore supported by Dutch ISES and NWO. Palaeoecology. Leiden/Margraf Publishers. J. (2009): Revised Middle Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System. D. KRIJGSMAN. Weikersheim. SACHSENHOFER. . RAJAGOPAL.– Palaeogeography. K. JIMÉNEZ-MORENO... PAVELI]. 431–452. R. Central Paratethys). (eds.): The Zebra Mussel in Europe. & bij de VAATE. D. SE Croatia). Palaeoclimatology. HARZHAUSER. MANDIC.. M. 62.. D. G. D.. & MANDIC.. R. A. LEEUW. A.. O. A. VRANJKOVI].4. PAVELI]. Croatia): a long-lived hard-water lake in a pull-apart tectonic setting. (2009): Integrated stratigraphy of the early Miocene lacustrine deposits of Pag Island (SW Croatia): palaeovegetation and environmental changes in the Dinaride Lake System. O. W.– Palaeogeography.. 11–29.. Palaeoecology. HARZHAUSER.. &. N. (2008): Neogene lake systems of Central and South-Eastern Europe: Faunal diversity.. gradients and interrelations. & VRANJKOVI].. VRABAC..– Geologia Croatica. MANDIC.. D.. A. Chapter 2. Palaeoecology.F. (2009): Depositional history of the Miocene Lake Sinj (Dinaride Lake System.040 HARZHAUSER. M. 280. PAVELI]. TADEJ. G. 41.2010.. Palaeoclimatology.– Palaeogeography. Backhuys Publishers. M. 417–434. 260. A... L. O. REFERENCES ]ORI]. S.. PAVELI]. & KUIPER.. S.1016/j. AVANI].03. The study was conducted in the frame of the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk evolution of the Miocene Dinaride Lake System”. MANDIC. 193–206. Croatia).– In: Van der VELDE. M. O. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. & VRANJKOVI]. A. F. HARZHAUSER. A. W. HARZHAUSER.. DE LEEUW. HARZHAUSER. O. MANDIC. doi:10. MANDIC.– Review of Palaeobotany and Palynology. JERKOVI]. Palaeoclimatology. 31–43.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 85 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book phenomenon such as water shed or climatic gradient can only be speculated before new data become available from subsequent investigations. KRIJGSMAN. M. VRANJKOVI]. A. PAVELI]. & VRANJKOVI]. 193–206.– Journal of Paleolimnology.. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. & MANDIC. S. RÖGL. JIMÉNEZ-MORENO. D. O.palaeo. REISCHENBACHER.. 280. M. DE.F. (2008): Vegetation and climate dynamics during the early Middle Miocene from Lake Sinj (Dinaride Lake System. G.

Our present study deals with the Gacko basin in eastern Bosnia and Herzegovina. B. Palaeoclimatology. in pedogenic and palustrine carbonate accumulation. Budapestlaan 4. submitted): Palaeoenvironmental evolution of Lake Gacko (NE Bosnia and Herzegovina): impact of the Middle Miocene Climatic Optimum on the Dinaride Lake System. De Boelelaan 1085. Dry climate intervals became related to ~400-kyr eccentricity minima.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. Indeed. Nizozemska Key words: climate change. especially in Bosnia and Herzegovina where numerous power plants depend on their availability. Austria (oleg.. 2010). Burgring 7. Huge outcrop at Gra~anica opencast coal-mine provided excellent insight into lake deposition on basin’s paleo-margin. Elektroprivreda Republike Srpske.ac. HARZHAUSER. Results from integrated Ar/Ar geochronology and magnetostratigraphy fixed the age of the lacustrine deposition into Langhian and Badenian implying its relation with the Middle Miocene Climatic Optimum (MANDIC et al. A. Utrecht. 89240 Gacko. In the lower part of the succession they resulted in iterative swamp forest extension reflected by vast lignite accumulations. KRIJGSMAN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocene climate change and global warming in the long-lived Lake Gacko Zapis klimatskih promjena i globalnog zatopljenja u miocenu Gata~kog bazena Oleg Mandic1. 3584 CD. in contrast. attaining thicknesses greater than 2000 m. ciklostratigrafija.. They are distributed throughout the Dinaric Alps.86 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dugo`ivu}a jezera. The lignite seams common in those basins are of crucial economic interest. Vrije Universiteit Amsterdam... Mathias Harzhauser1 & Klaudia F. Furthermore.F. 1081 HV Amsterdam. The architecture of that sedimentary series can be interpreted as a single. 1010 Wien. In the upper part of the succession they resulted. O. Wout Krijgsman2. (2010. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: klimatske promjene. the cyclostratigraphic analysis revealed the presence of two first order and seven second order transgression-regression cycles. sedimentology. cyclostratigraphy. Kuiper4 1 Department of Geology & Palaeontology. Bosna i Hercegovina 4 Isotope Geochemistry. Utrecht University. REFERENCES MANDIC.. lacustrine transgression-regression mega-cycle. . Industrijska zona bb. Subsequently. The lake level high-stands were thereby related to eccentricity maxima. W.– Palaeogeography. Nizozemska 3 Rudnik i Termoelektrana Gacko. geophysical logging and mollusk paleoecology indicated vivid changes of regional water budget. Arjan de Leeuw2. Palaeoecology. These were orbitally tuned to ~400-kyr and ~100-kyr eccentricity cycles. K. The western part of the land mass comprised huge freshwater lacustrine environment named as Dinaride Lake System. long-lived paleo-lakes. & KUIPER. evolucija bazena. results from sediment petrography.mandic@nhm-wien. dropping water levels triggered again the swamp and mire conditions in the terminal phase of the Lake Gacko. The subsequent coal building phase marks the installation of swamp conditions. The Natural History Museum Vienna. passing upward into limestones originating from hard-water lake deposition. sedimentologija. VUKOVI]. Bo{ko Vukovi}3. Its infill is about 360 m thick. The sedimentation started with detritic deposition representing the initial flooding of the basin. M. Deposits of those lakes represent today sedimentary infills of numerous intra-mountainous basins. Bosna i Hercegovina The Dinaride-Anatolian Island acted in the Middle Miocene as a major paleogeographic barrier between the Paratethys and the proto-Mediterranean Sea. DE LEEUW. basin evolution. accompanied by environmental eutrophication events in consequence to enhanced denudation and terrestrial input into the basin. secondarily distributed across the basin’s margin.

biostratigraphy. Combining data collected in the field with microfacies analysis from thin sections. 2008).to supra-tidal HGs and paleosols) at Kubus locality. diagenetic features that are result of repeated sediment drying and wetting in subaerial conditions are called inter. root-related structures and nodular texture.martinus@geol. circumgranular and desiccation cracks (seen in the field. Two sections of Lower Jurassic carbonate succession.and coarsening-upward cycles (BUCKOVI] et al. Most of these surfaces represent hiatuses below biostratigraphic resolution and detailed sedimentologic and diagenetic study is needed to distinguish these small scale discontinuities from simple bedding planes and evaluate the environmental change involved (CLARI et al. 1995. 1 000 Ljubljana.to supra-tidal HGs are recorded at both localities in deposits belonging to Latest Sinemurian to Earliest Carixian. birdseyes. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 87 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Subaerial exposure surfaces recorded in shallow-marine Lower Jurassic platform carbonates on Velebit Mt. these localities are 50 km apart. Recorded logs are of Middle Sinemurian to Early Carixian age (FADs of Lituosepta recoarensis CATI. iii) Bedding surfaces showing meteoric influence visible in thin sections as recrystallization of skeletal and nonskeletal particles and cements are called diagenetic discontinuities. Velebit. Duje Kuko~2 & Damir Buckovi}1 1 Department of Geology. Faculty of Science. Today. . Early Jurassic Klju~ne rije~i: emerzijske povr{ine. three types of surfaces containing features of diagenesis in subaerial conditions are observed and classificated sensu HILLGÄRTNER (1998): i) Paleosols are recognized as emersion surfaces showing pedogenic features. Croatia Emerzijske povr{ine zabilje`ene u plitkomorskim donjojurskim platformnim karbonatima Velebita Maja Martinu{1.to supra-tidal hardgrounds (HG). During Early Jurassic Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) was a carbonate ramp with extensive shallow inner-ramp environments (^RNE & GORI^AN. i. In the field. donja jura Surfaces showing evidence of exposure to subaerial conditions are frequent in particular parts of shallow-marine Adriatic-Dinaridic carbonate platform succession formed during Early Jurassic. ii) Exposure surfaces showing fenestral fabric. (2001)). 10 000 Zagreb. Orbitopsella primaeva HENSON and Orbitopsella praecursor GÜMBEL are identified) (VELI].pmf. which enabled correlation of the two sections on a bed level. 2007). that belonged to the inner part of the ADCP. Microfacies analysis reveals circumgranular cracking. Novi trg 2. Succession of Late Sinemurian age contains several significant paleosols at Mali Alan which are well correlated with contemporaneous exposure surfaces (inter. these surfaces are of irregular relief. Several diagenetic DSs and inter.. the area that small sea-level changes will mostly affect and therefore has the greatest potential to record environmental changes.. Slovenia Key words: subaerial exposure surfaces. Altogether 242 thin sections were made and analyzed under the microscope to determine microfossil content and depositional facies. Horvatovac 102a. solution vugs. University of Zagreb.e.to supra-tidal HGs are observed at both localities. sheet cracks.hr) 2 Ivan Rakovec Institute of Palaentology. Deposits of Middle to Late Sinemurian age show little evidence of subaerial diagenesis: rare diagenetic DSs and inter. were studied in detail on a centimeter scale. but the possibility that this alteration is due to the outcrop weathering has to be taken into account. The under. Contact with the next bed is mostly sharp because of the erosion during the following marine flooding. Both sections are situated in the Velebit Mt.4. Occasionally.and overlying rocks of each bedding plane and rocks from the bedding planes itself were studied and detailed bed-by-bed logs recording stratigraphical data. Croatia (maja. sedimentary structures and textures obtained from field and laboratory investigations are made.. The alteration of limestones is seen as reworked lithoclasts within brownish yellow clayey calcareous matrix. as well as in thin sections). Velebit Mt. often show brecciated appearance due to the dissolution processes and rhizoturbation during exposure. Scientific Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts. upper bedding planes show strong reddish-brown staining by aluminium and iron oxides (possibly limonite and hematite) pointing to oxidation during subaerial exposure. HILLGÄRTNER. 1998). area – Kubus (82 m thick) and Mali Alan (83 m thick). A correlation of the two sections is based on facies architecture (both logs show arrangement of facies change into shallowing. exposure surfaces and one bed marker.

& MARTIRE. Valanginian. paleosols and inter. Soc.– Facies. It.to supra-tidal HGs point to relativelly longer exposure in respect to diagenetic DSs.. 151–162. JELASKA. Croatica.A. 389–405. A. 319–341. HILLGÄRTNER. 68. ^RNE. 60/1. H. & GORI^AN.. Zagreb. V. [. 127/2. study of a wider platform area of the ADCP is required. DELA PIERRE. interpretation and classification of some Italian examples.– J. 100. VELI]. but to confirm this presumption. I. Repeated periods of generally shorter-lived supratidal regime may be related to a single regressive event that occured in the studied area.– Geol. D. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). (2008): The Dinaric Carbonate Platform margin in the Early Jurassic: a comparison between successions in Slovenia and Montenegro.E.. 1093–1108. Interval with the most prominent exposure features extends laterally over 50 km and shows that recognition of exposures can be useful in correlation of shallow-marine platform strata and obtaining additional informations of platform evolution. Res. but compared to each other. of Sed. & CVETKO TE[OVI].88 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Geol. (1998): Discontinuity surfaces on a shallow-marine carbonate platform (Berriasian. CLARI. 1–113. L. F. .– Boll. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three types of exposure surfaces are differentiated. REFERENCES BUCKOVI]. P.– Sedimentary Geology. B.. They indicate periods of generally shorter-lived supratidal regime. (2001): Facies Variability in Lower Liassic Carbonate Successions of the Western Dinarides (Croatia). France and Switzerland). (1995): Discontinuities in carbonate succession: identification. 44. Late Sinemurian is determined as the time of the most significant and frequent exposures of the studied part of the inner platform area.

Pleistocene. Do sada jedinstven nalaz s podru~ja Hrvatske je i drugi mlije~ni zub vunastog mamuta iz Podravine (iz zbirke Cugov~an. 1828. pleistocen. Mastodon (Bunolophodon) angustidens CUVIER. MAUCH LENARDI]. Determinirane su sljede}e vrste (taksonomski nazivi dinoterija i mastodona preuzeti su kako su navedeni u originalnim radovima): Dinotherium giganteum KAUP. LENARDI]-FABI]. 60–95.i srednjopleistocenskih mamuta i slonova (Mammuthus meridionalis. Dinoteriji su determinirani u donjopliocenskim sedimentima Marije Gorice kod Brdovca (Dinotherium giganteum. pa su njegovi ostatci na na{im lokalitetima i naju~estaliji. Nedavno su u jami Vrtare male kod Dramlja (BRAJKOVI] et al. Osim sporadi~nih in situ nalaza. Dunava i njihovih pritoka. RADOV^I] & MAJI]. & JAL@I]. donjo. koji jo{ nisu specifi~ki odre|eni. pliocen. GORJANOVI]-KRAMBERGER. RADOV- ^I] & MAJI]. GORJANOVI]-KRAMBERGER. Jo{ 1884. 1988.. U srednjo. 1989. Prodeinotherium bavaricum (VON MEYER. 10 000 Zagreb. Tako|er ko~arenjem kod otoka Raba prona|en je dio donje ~eljusti s tre}im zadnjim kutnjakom vrste Palaeoloxodon antiquus (VAN ESSEN. Stariji nalazi (miocenski. M.. MALEZ. proboscids. Zagreb. B. osobito gomfoterija (mastodona) i dinoterija. J. pa i u Hrvatskoj. 21. 1817. lijevi i desni zadnji kutnjak). M. primigenius (BLUMENBACH. Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER. (1884): Fosilni sisari Hrvatske. 1834). proboscidi. a objavio u svojoj raspravi NEUMAYR (1879. 1799) i Elephas (Palaeoloxodon) antiquus (FALCONER & CAUTLEY. D. 3–23. M. 2002). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 89 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Miocenski do gornjopleistocenski proboscidi Hrvatske Miocene to Upper Pleistocene proboscids in Croatia Jadranka Mauch Lenardi} Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. D. MAUCH LENARDI]. godinu.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 2006) otkriveni skeletni ostatci elefantida.. osobno priop}enje). MARJANAC. U pripremi je revizija ovih fosilnih nalaza. MALEZ & LENARDI]-FABI]. 1825. 25 str. Izvje{}e za 2006. GORJANOVI]-KRAMBERGER. neobjavljeni podaci).do gornjomiocenskim naslagama (Mursko Sredi{}e) na|ene su vrste Mastodon (Bunolophodon) angustidens i Mastodon (Zygolophodon) tapiroides (MALEZ. Tako|er su zanimljivi nalazi s dna Jadranskog mora: gornji desni zadnji kutnjak i bedrena kost izva|eni ko~om izme|u otoka Raba i oto~i}a Laganj. 1960b. Mastodon (Anancus) arvernensis CROIZET & JOBERT. 1831). Hrvatska (jml@hazu. = rila{i). Na prostorima Euroazije tijekom gornjeg pleistocena dominantan je bio vunasti mamut (Mammuthus primigenius). Slavonije i Dalmacije. LJ. 1991. 1912. 1847) (GORJANOVI]-KRAMBERGER. pliocenski. U Europi. ssp. 2002). 1960a). 1829. Mammuthus meridionalis NESTI. Malobrojni su i fosilni ostatci donjo. Croatia U Hrvatskoj su na vi{e od 90 nalazi{ta prona|eni skeletni ostatci proboscida (red Proboscidea ILLIGER.hr) Klju~ne rije~i: miocen. Mnogobrojni fosilni ostatci proboscida dokaz su `ivota i/ili migracija pripadnika ove skupine `ivotinja na prostoru dana{nje Hrvatske tijekom dugog vremenskog perioda od miocena do kraja gornjeg pleistocena.i srednjopleistocenski) znatno su rje|i od gornjopleistocenskih. 1884. 1994. 1988). preuzeto iz: GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1879) o ostatcima mastodona iz Bribira (Mastodon borsoni). 1884).4. Ve}inom su to zubi. oskudni su nalazi gornjotercijarnih rila{a. Zagreb.– Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 69. trogontherii (POHLIG. LITERATURA BRAJKOVI]. Zagreb. 1965. (2006): Istra`ivanja jame Vrtare male (Dramalj). godine u gornjopliocenskim pijescima u Dugom Selu. Jedinstveni nalazi iz Hrvatske su dva zuba mastodona iste individue (Gomphotherium angustidens. Hrvatska Key words: Miocene. kao i podatke o zubima vrste M. odre|eni kao nova podvrsta Mammuthus meridionalis adriacus n. a ne{to rje|e i fragmentirane kosti. 1824. godine GORJANOVI]-KRAMBERGER pi{e o fosilnim proboscidima Hrvatske. navode}i i podatke iz ranije objavljenog rada (FUCHS.– Elaborat Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. LENARDI]. Pliocene. (MALEZ & LENARDI]-FABI]. Ante Kova~i}a 5. 1881). (1912): Fosilni proboscidi Hrvatske i Slavonije. 1960a. hrv. fosilni ostatci rila{a potje~u iz naplavina na{ih velikih rijeka: Save. 1912) i gornjokarpatskim i donjobadenskim naslagama Gornje Jelenske na Moslava~koj gori (Prodeinotherium bavaricum. 1917. D. 1811. . Drave. arvernensis iz Podvinja koje je u paludinskim naslagama prona{ao \uro Pilar. prona|eni 1962. Mastodon (Zygolophodon) tapiroides CUVIER. Mastodon borsoni (HAYS. trogontherii i Palaeoloxodon antiquus).

44. Yugoslavia). (1960b): Erster Fund des Südelefanten (Archidiskodon meridionalis Nesti) in Jugoslawien. D.– Geol. J. RADOV^I]. MALEZ. J. (2002): Fosilni slonovi i nosorozi iz bentonita Gornje Jelenske. 5/2. (1960a): Die ersten fossilen Säugetiere in den Tertiärschichten des Medjimurje. . J.– Magistarski rad (neobjavljen). ssp. (1989): Pleistocenski elefantidi Hrvatske. 10/12. 15–29. Sveu~ili{te u Zagreb. MALEZ. Croatica. Ceres. mandibule i izolirani zubi pleistocenskih slonova s raznih lokaliteta Hrvatske i Vojvodine. Zagreb. 47/2. 40–41. 146 str. Zagreb. M. M.– Palaeontologia jugoslavica. & LENARDI]-FABI].) from the bottom of the Adriatic Sea (Croatia. Zagreb.– Bulletin Scientifique. LENARDI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 LENARDI]. & MAJI]. 37. MALEZ. (1988): New subspecies of the southern elephant (Mammuthus meridionalis adriacus n. (1994): Description and morphometric analysis of the Mammuthus armeniacus (FALCONER) skull from Slavonski Brod (Croatia). Zagreb. 65–66. (ur. 5/3. LENARDI]-FABI]. M. 1–36. (1991): Kranijalni dijelovi. Mjesni odbor Gornje Jelenske.90 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.): Gornja Jelenska. 28–39.– Geol. (1965): Erster Fund der Gattung Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER im Pliozän von Slawonien. Zagreb.– Bulletin Scientifique. M. MALEZ. Zagreb. D. vjesnik. Zagreb. J. 157–166.– Bulletin Scientifique.– U: KOVA^EVI]. J. 420.

g. Cave-mouth sediments may have formed from a mix- ture of unbleached authochthonous material (e. contain no material suitable for radiocarbon dating) or where the organic material is much older (e. Palaeolithic. Some key advantages of OSL dating are: (i) the dateable age range extends well into the Mid Pleistocene (whereas e. introduced into the cave via wind.g. 2004. The latest development in OSL dating is the single-grain approach. kasni Pleistocen Optically stimulated luminescence (OSL) dating is capable of constraining the sedimentary ages of a range of terrestrial and aquatic deposits and has thus become a widely used dating technique for the Quaternary over the past two decades (e. modern tree roots) compared to the true sedimentary age of the deposit. Archaeology.at) 2 School of Earth and Environmental Sciences. including archaeological sediments deposited in cave mouths or rock shelters (e. JACOBS & ROBERTS. detrital charcoal) or much younger (e. DULLER. The same extent of data validation is not possible using aliquots composed of multiple grains because these give rise to a cumulative OSL signal from many tens.. Innsbruck. The main benefits of analysing individual grains include the identification of such contaminant grains in a sample and their exclusion before final age determination. 2010). 1985.g. The cave is famous for its Neanderthal and modern human remains.. such as single-crystal dating in argon–argon (40Ar/39Ar) and fissiontrack.g. LIAN & ROBERTS.2.g. Due to these inherent benefits. but the chronology and interpretation of these records remain a matter of lively discussion (KARAVANIC & SMITH. hundreds or thousands of grains.g. Ljerka Marjanac3. and Neanderthal DNA has been retrieved from several of the bones (GREEN et al. Roberts2 1 Institut für Geologie und Paläontologie. a key archaeological site in central Europe that contains a 12 m-thick sequence of cave-mouth sediments spanning the Middle to Upper Palaeolithic. Meyer1. Croatia Key words: single-grain OSL dating. and microsample analysis in accelerator mass spectrometry radiocarbon (AMS 14C) and inductively coupled plasma mass spectrometry uraniumseries (ICP-MS 230Th/234U) dating. 2001. Late Pleistocene Klju~ne rije~i: OSL datiranje na pojedina~nim zrnima. Here we describe our ongoing OSL dating campaign at Vindija Cave. grains released via decomposition of roof spall material) and wellbleached allochthonous sediment. the single-grain approach (as opposed to multiple-grain OSL dating) is the tool of choice for complex archaeological sequences in order to improve the accuracy and precision of OSL-based chronologies.4. The move towards single-grain analysis parallels that in other modern geochronology methods. bioturbation) commonly result in post-depositional disturbance. Arheologija. 2006). Furthermore. Zagreb. where human activities and other sediment mixing processes (e. . OSL dating requires the complete resetting of the lightsensitive signal by exposing the sediments to sunlight (bleaching). including some grains that might have been rejected if measured individually. Zenobia Jacobs2 & Richard G. Paleolitik. HUNTLEY et al. 14C dating has an upper age limit of ca. (ii) very young sediments can be dated with good precision (while radio carbon dating suffers from the effect of 14C plateaus over that time range) and (iii) – because OSL constrains the depositional age of sediments directly – reliable OSL chronologies can be obtained for sedimentary deposits which are organically sterile (i. ROBERTS et al. 2007)..e. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 91 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Did Neanderthals and Modern Humans meet? – Reexamining the chronology of sediments in Vindija Cave (Croatia) by using single-grain optically stimulated luminescence Da li su se neandertalci i moderni ljudi sretali? – Preispitivanje kronologije naslaga {pilje Vindije upotrebom opti~ki stimulirane luminiscencije na pojedina~nim zrnima Michael C. Universität Innsbruck. NSW. Austria (michael. Australia 3 Croatian Academy of Science and Arts.. 1998. Single-grain OSL dating offers new opportunities to date deposits that were previously regarded as troublesome. 40 – 50 ka). 1998. single-grain OSL dating allows the operator to reject unreliable data on a grain-by-grain basis – that is – to dismiss grains that fail well-defined acceptance criteria that are built in to the single aliquot regenerative (SAR) measurement. as well as the ability to directly check the stratigraphic integrity of archaeological sites.ac. slopewash or tidal processes. University of Wollongong.meyer@uibk. WILD et al.g.

J. SCHMITZ. O. Croatia.. 210–223. P. We summarize the dosimetry of Vindija Cave. ALKAN.M. W.– In: CAMPS. ZHAI. RUSS. EICHLER... HANSEN. R. 43/2B. M.. AXIMU-PETRI. & ROBERTS..H..S.W.... 34/3. DE LA RASILLA.. R. AFFOURTIT... SCHULTZ. & CHAUHAN. A. P.F. G. YOSHIDA.W. A. (2004): Luminescence dating of Quaternary sediments: recent advances. J.. GALBRAITH.– Radiocarbon. B... KELSO. H. GOLOVANOVA. T.-S. MULLIKIN..– Nature.....– Science. F.. BURBANO. ROSAS. ROBERTS. M.G. LI.Y. MARICIC.J. GODFREY-SMITH. T. R. MEYER. 105–107.-Y. Springer. N. NOVOD.V. R. JACOBSEN. (2007): Advances in optically stimulated luminescence (OSL) dating of individual grains of quartz from archaeological deposits. M. E.. K. LACHMANN.. OLLEY.A. 223–248. D. & SMITH. R. I. N. KARAVANIC. SLATKIN... R. C.. JONES. MALASPINAS.F..– Journal of Quaternary Sciences. (1985): Optical dating of sediments. E. KUCAN. A. P. H. M. V. C. PAUNOVIC. VERNA. U. 407–426.... 25/19–20. R. & HUA. J.. LALUEZA-FOX. 358–362. MARKUS H. E. C.. E. M. G. (eds... 710–722. DURAND. 19. LASLETT. (2009): Szeletian. 2449–2468. FALUSH. REICH.B.. HOFFNER.E. Z.T. M. S. D.W. GOOD. 1021–1228. Q. (2010): A Draft Sequence of the Neandertal Genome. M. FULLAGAR. BRAJKOVI]. HOBER. JACOBS. H. N. J. BRIGGS.. FORTEA.. GREEN.– Journal of Human Evolution.– Quaternary Science Reviews. JOHNSON. ZHILAO.. MARQUES-BONET.... 313. D... @. SIEGEMUND. G.L. REFERENCES DULLER. PATTERSON. P. LANDER. G... M. & STEIER. WILD.E. JENSEN. KIRCHER... STENZEL.. DORONICHEV.. R. WEIHMANN. LAWSON. 393.B.C. EGHOLM. FRITZ. C. 183–192. A. 328. E. L. A. .L.. J. M. J. R....– Nature. J. GUSI]. C. I. & THEWALT.. D.M. HUNTLEY. (1998): The Middle/Upper Paleolithic interface and the relationship of Neanderthals and early modern humans in the Hrvatsko Zagorje... BUTTHOF..D.G. LIAN. B. PRUFER. single-grain and multiple-grain approaches and discusses our OSL data in the light of the cave sedimentology.. NUSBAUM. E. (2006): Dating the Quaternary: progress in luminescence dating of sediments. A. RUDAN. NIELSEN. & PAABO.I.. (2001): Age determination of fossil bones from the Vindija Neanderthal site in Croatia.. BIRD. BIRNEY. STEFFAN. New York... J.. KRAUSE..): A Sourcebook of Paleolithic Transitions. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ZHILAO.– Evolutionary Anthropology. M.92 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. R. RABEDER.. 2009). (1998): Optical and radiocarbon dating at Jinmium rock shelter in northern Australia. J. I. D. 16. & ROBERTS.. as post-depositional disturbance of the cave-mouth sediments has been recognised. M. not Aurignacian: A review of the chronology and cultural associations of the Vindija G1 Neanderthals.A.. present the preliminary equivalent dose distributions measured via both.

palaeobiogeography Within the area of the former Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) 17 sites with dinosaur footprints have been discovered. The assemblage of the fauna at the very end of the Cretaceous period (Late Santonian-Late Maastrichtian) was characterized by iguanodontids and hadrosaurids among the herbivores and medium sized theropods (including dromaeosaurids) among carnivores. Titanosaurian sauropods presented the fauna during the Late Turonian/Early Coniacian. Fig. paleobiogeografija Key words: dinosaur footprints. palaeoecology.4. Among the carnivores small-mid sized 'coelurosaurian' theropods prevail. 15 of them on the Istrian peninsula. During the period of Late Albian-Late Cenomanian the fauna was very rich and herbivores include the titanosaurian and non-titanosaurian sauropods as well as iguanodontid ornithopods. ichnocoenoses. there were also the titanosauriform sauropods beside them. then theropods (747. but large 'carnosaurian' theropods are also present. paleoekologija. Those dinosaurs could not live and survive on the ADCP area or even in the carbonate platform en- ICHNOCOENOSIS Late Turonian / Early Coniacian Late Cenomanian FOOTPRINT TYPE sauropods sauropods theropods sauropods NUMBER OF FOOTPRINTS 10 324 217 sauropod 107 theropod 719 578 theropod 121 sauropod 20 ornithopod 61 18 17 sauropod 1 theropod >50 971 ICHNOASSEMBLAGE 1 5 Late Albian theropods ornithopods 6 Late Barremian Late Hauterivian Late Valanginian / Early Hauterivian Late Tithonian theropods sauropods theropods sauropods sauropods 1 2 1 1 . The land area for the given dinosaur faunas has had to be multiple larger than the area of the former ADCP. Seven stratigraphically different ichnocoenoses were defined among 17 determined ichnoassemblages (Tab. They include small-mid sized theropods. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 93 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ihnocenoze dinosaura na Jadransko-Dinaridskoj karbonatnoj platformi Dinosaur ichnocoenoses on the Adriatic-Dinaridic carbonate platform Aleksandar Mezga Institute of Geology & Paleontology. 10 000 Zagreb. 2) and finally ornithopods (20). Horvatovac 102a. mid sized ornithopods and mid-large sized sauropods. All ichnocoenoses are assigned to the Brontopodus ichnofacies. Five different kinds of dinosaurs have been recognized among these sites. 1). In the Late Tablica 1: Ihnocenoze dinosaura s podru~ja nekada{nje ADCP. Stratigraphic range of these findings is Late Tithonian-Late Maastrichtian. Croatia (amezga@geol. Table 1: Dinosaur ichnocoenoses from the former ADCP. as well as large 'carnosaurian' theropods.hr) Klju~ne rije~i: otisci stopala dinosaura. Faculty of Science. Adriatic-Dinaridic carbonate platform. ihnocenoze. large theropods. A total of over two thousands single footprints have been found as well as over one hundred trackways. Among these footprints the majority belong to sauropods (1386. 1). Fig. Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma. During the Late Tithonian-Late Hauterivian the fauna was dominated by diplodocoid sauropods.pmf. Hauterivian-Late Barremian.

94 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Theropod footprints from the ADCP localities. not just between the carbonate platforms on the Southern Tethyan megaplatform. Figure 2. vironment. Slika 2. . mjerilo = 10 cm. This implies the continuous or sporadic connection. Fully terrestrialized Adria microplate or Southern Tethyan megaplatform might represent the land area large enough to sustain the dinosaur populations and the ecosystem which they were the part of. Otisci stopala sauropoda s nalazi{ta na ADCP-u. Figure 1. 1–4 millions km2. mjerilo = 20 cm. The ecosystem with discovered dinosaurs demand the land area of app. Otisci stopala teropoda s nalazi{ta na ADCP-u. depending of the stratigraphic range for the specific taxa. but between it and the nearby continents. scale bar = 20 cm. scale bar = 10 cm. Sauropod footprints from the ADCP localities. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1.

Hrvatska As POLJAK (1938) or MITROVI]-PETROVI] (1969) already reported. 1C). were found as Clypeaster-dominated echinoid assemblage joined with some rare remnants of cidaroid regular echinoids. The large and heavy tests of Clypeaster can be easily found elsewhere where the terrain is built of shallow marine Miocene sediments of Carpathian and mostly Badenian stages. Miocene. Sjeni~ak Lasinjski) are mainly composed of spatangoids and small clypeasteroid Echinocyamus. 10 000 Zagreb. Echinocyamus. Once used as an architectural and building stone. at least 75% of fossil echinoids in the Middle Miocene of Croatia and surrounding areas belong to the sand dollar genus Clypeaster. 1995. we used a microanalysis of weathered residual sediments and fresh rocks dissolved in the solution of hydrogen peroxide. Clypeaster-dominated assemblages. its fragments are relatively rare. are dominated by echinoid genus Conolampas. some of the most popular sites like Bizek quarry in the Medvednica Mt. This statement seems to be correct when we look at the composition of briefly collected echinoid fossil faunas from the wide-spread Miocene outcrops in the continental part of Croatia.miksa@ina. 1999) opposite to all the other present echinoids. where the conical forms of Clypeaster may lived deeper. these fossils are often incorporated in the composition of recent sediments as short-lived clasts.g. For example. Miocene bioclastic limestone was a subject of intensive quarrying which left a lot of abandoned works (excavation pits and quarries) around northern Croatia suitable for fossil researches. Clypeaster. 10 000 Zagreb. Sutinska vrela quarry in Medvednica Mt. This suggest on few living niches affected by different taphonomic conditions. The disproportion between fragmentary material and completely preserved echinoid tests was also observed. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 95 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Taphonomic selection among echinoids or why is Clypeaster the most abundant echinoid in the Miocene of Croatia Tafonomska selekcija me|u je`incima ili za{to je Clypeaster naj~e{}i je`inac u miocenu Hrvatske Goran Mik{a1 & Aleksandar Mezga2 1 Field Engineering & Operations Sector. The result of this research was a quite different composition of echinoid fauna from investigated localities when compared to the earlier reports and available fossil collections. Lovin~i}eva bb. Released from sediment by weathering. campanulatus gr. are obviously a product of taphonomic selection. also not by Clypeaster. Thus prepared material was sieved and analyzed on stereo microscope. This early phase was . not by Clypeaster.hr) Key words: echinoid s. All other genera except Echinolampas are relatively rarely represented in localities with wholly preserved tests. Echinocyamus. 1992. Croatia Klju~ne rije~i: je`inci. folium) with stronger and more compact test. soluble in the meteoric water. buried deeply in the sediment or lived out of destructive influence of the waves to survived early phase of taphonomic selection.pmf. 1995. Determinable fragments (isolated spines and plates) show completely different composition of echinoid fauna with presence of large amount of spatangoid. Only one site.) are surprisingly more abundant than the flat forms (e. C.4. Positions of localities follow the marginal parts of Paratethys. 1B. tafonomija. Clypeaster shells could be preferably found in bioclastic corallinacean limestone of different type and less often in lithoarenite and lithic graywacke. Due to the relatively changeable firmness of the rocks. The uncovered echinoid fauna is not totally composed of genus Clypeaster regarding almost all of the sites.g. Discrepancy between completely preserved tests and fragments are the greatest in the case of Clypeaster. In this study. Clypeaster. On the other hand. This could be partially explained by the structure of clypeasteroid tests which are reinforced with numerous pillars as adaptation to living in high-energy shallow-marine environments (NEBELSICK.hr) 2 Department of Geology & Paleontology. Croatia (goran. we investigated some of the most cited Clypeaster-dominated outcrops in the northern Croatia where we thoroughly checked the sediments to reveal as much as possible of complete echinoid fauna. 1A). taphonomy. Some of these echinoids are the first records in Croatian Miocene like the genus Pliolampas and Echinocyamus (Fig. 1979. University of Zagreb. C. Localities in Hrvatska Banovina (Sjeni~ak. where the test of this echinoid has a large preservation potential (SEILACHER. Horvatovac 102a. Figs. selection existed also between different species of Clypeaster where the conical forms (e. Croatia (amezga@geol. NEBELSICK. in terms of completely preserved echinoid tests. cassiduloid and clypeasteroid echinoids. INA-Industrija nafte Plc. miocen. Faculty of Science.

316–328.– Palaios. 7. Beograd. J. A) Je`inac Echinocyamus sp. 191–221. Transversal section through ambulacrum 2 with well-visible pillars. J. Oral view of the test. 149. Sedimentary environment in which the echinoids are preserved is also important for their preservation (NEBELSICK. POLJAK. 7. (1999): Taphonomic comparison between recent and fossil sand dollars.. 5. NEBELSICK. 88. 685–693. 349–358. 166–206. Scale bar = 1 cm. iz badena (srednji miocen) Hrvatske Banovine. 113–146. NEBELSICK. (1938): Prilog poznavanju miocenskih echinoidea Hrvatske i Slavonije.. The explanation of high percent of Clypeaster here also may lay on excellent perceptibility and size of its test which makes it an easy target for amateur collectors who often donates the material to museums and professional paleontologist. Figure 1. Mjerilo = 1 cm. The echinoids from Dvor na Uni (Zrinska gora Mt. Scale bar = 1 cm. As final conclusion.. . implosion of the test forming 'pie slice' fragments etc. Scale bar = 1 mm. Mjerilo = 1 cm. Ekvatorijalni presjek s vidljivom gustom mre`om unutarnjih oja~anja ~ahure. 1995). Red Sea. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. Amsterdam. Some local town museums and private collectors also display only Clypeaster in their fossil collections.H.– Paleobiology. J. J. (1992): Echinoid distribution by fragment identification in the Northern Bay of Safaga. Mjerilo = 1 mm. A. The fact that this kind of fossil material in Croatia was never researched in details also contributes to the explanation. NEBELSICK.. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. Helv. Zagreb.– Eclogae geol. Favorable geochemical conditions through all the phases of diagenesis and type of sediment also supported preservation of the echinoid tests in carbonate deposits. Basel. A) Clypeasteroid Echinocyamus sp.– Acta Geologica 6/36. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. SEILACHER. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. Large sediment grains probably redirect or take over some part of the sediment pressure to the surrounding sediment mass. Equatorial section of the test shows dense meshwork of internal reinforcement pillars. from the Badenian (Middle Miocene) of Hrvatska Banovina County. (1995): Comparative taphonomy of Clypeasteroids.H. Palaeoecol.– Palaeogeogr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. (1969): Srednjomiocenski ehinidi severne Bosne (Bosanska Posavina). Egypt. C) Clypeaster scillae DES MOULINS.H. Palaeoclim. Analysis of the echinoid collections from Croatian Natural History Museum also confirms the dominance of genus Clypeaster in localities of northern Croatia where the genus Clypeaster makes 80% of total echinoid fauna.). (1979): Constructional morphology of sand dollars.) locality were found in fine-grained lithic graywacke and they are all fragmented with no preservation of complete echinoid test. we can tell that seemingly high percent of Clypeaster tests in Croatian Miocene shallow-marine deposits is product of different taphonomic processes which strongly influenced the original composition of echinoid fauna.96 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Popre~ni presjek kroz drugi ambulakrum s dobro uo~ljivim potpornjima ~ahure. sometimes misidentified as a genus Scutella in case of flat forms of the test. Pogled na donju stranu ~ahure. In the fine-grained sediments (like on the Dvor na Uni locality) this phenomena is missing and echinoids show a hydraulic cracking of its test (collapsed ambulacral zones.– Vesnik Geolo{kog instituta Kraljevine Jugoslavije. J. destructive for the most other echinoids like thin shelled spatangoids or unstable skeletons of regular echinoids which explains a minimum record of their complete tests.

Lophoctenids. Horvatovac 102a. It represents a middle part of Middle Eocene to Lower Oligocene Promina Basin deposits. Cosmorhaphe. strozzii almost always coincides with appearance of microbial mats. asterosomids. Chondrites. 2005) these ichnoassemblages should be an exception to the standard ichnofacies distribution which consider them as a combination of Zoophycos and Nereites ichnofacies (FREY & SEILACHER. Croatia (ervin. Teichichnus. Paleodictyon and Helminthorhaphe are the only graphoglyptids present in strata below Benkovac Stone mb. Benkovac Stone mb.) mixed into sediment during the tempestite formation. Zoophycos.4. Paleodictyon. Promina deposits. Chondritids. one of the most common trace fossils in the Benkovac Stone mb. Zoophycos group and asterozoan traces. Sandstones and mudstones are characterized by different trace fossils ichnoassemblages. etc. medusiform burrows (gyrophyllitids). – 'flysch trace fossils' in the shallow water setting Benkova~ki kamen jedinica – 'fli{ki tragovi fosila' u plitkovodnom okoli{u Goran Mik{a1. represented by few excellently preserved records of Polykampton (cast of one bedding plane with Polykampton was in 2009 included in Adolf Seilacher’s famous exhibition 'Fossil Art') are also rare and found only occasionally.vlahovic@rgn. only Palaeophycus is present throughout the unit. together with Paleodictyon strozzii and gyrophyllitids. being most frequent immediately after disappearance of Zoophycos in succession. University of Zagreb. Pierottijeva 6. etc. arthropod burrows. and is well-known for its excellently preserved trace fossils. 10 000. 1999. Scolicia ispp. nereitids.. Benkova~ki kamen jedinica. mostly cropping out in a vicinity of Benkovac in the northern Dalmatia. University of Zagreb. although these traces also occasionally occur in the younger part of the succession. Croatia (igor. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 97 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Benkovac Stone mb. Rhizocorallium and Thalassinoides. Two major lithological types within the Benkovac Stone mb. Zagreb. are similar in composition to those found in many European flysch basins (UCHMAN.). lophoctenids. (within Korlat and Debelo brdo mbs.. tragovi ~lankono`aca. Croatia (goran. Field Engineering & Operations Sector. asterosomids and graphoglyptid Cosmorhaphe are characteristic traces for the lower part..). is commonly used architectural and building stone. Promina naslage. graphoglyptids. more than 1 m wide forms which mark narrow transitional zone between underlying Debelo Brdo mb. searching for the organic particles (plant debris. represented with its different preservational varieties. and Benkovac Stone mb. since ubiquitous occurrence of ichnospecies P. Zoophycos. Ichnoassemblages from the Benkovac Stone mb. Graphoglyptids are generally rare except ichnospecies Pa- leodictyon strozzii.. approximately 120 m thick succession of calciclastic deposits. Lovin~i}eva bb. studied in detail. 10 000 Zagreb. Traces like Hydrancylus– and Treptichnus occur only in combination with mi- . Glockerichnus occurs in the topmost part of the unit. etc. Urohelminthoida.hr) 3 Faculty of Mining. 10 000 Zagreb. Department of Geology. Geology and Petroleum Engineering. Belorhaphe. more than 2000 m thick succession from deep-marine to alluvial facies (MRINJEK et al.hr) Key words: trace fossils. Especially interesting is preservation of trace fossil Paleodictyon. 2001. 2005). is the most common and ubiquitous trace fossil in the Benkovac Stone mb. girofiliti. Hrvatska The Upper Eocene Benkovac Stone mb. Interpreted as offshore-transition environment (MRINJEK et al.miksa@ina. chondritids. which were never. Nereites. Chondrites. Trace fossils from tempestite calciclastic sandstones are represented by numerous polychaete and arthropod burrows and burrows of irregular echinoids – Palaeophycus.) with Paleodictyon. Paleodictyon. The Benkovac Stone mb. grafogliptidi. Zoophycos appears as large. is a shallow-marine. Among the aforementioned traces.hr) 2 Faculty of Science.htnet. 1980). are calciclastic sandstones and calciclastic mudstones. Sandstones were deposited by storms and mudstones were mostly a product of background sedimentation within offshore-transition zone.mrinjek@zg. and individual ichnoassemblages are laterally very variable. Ervin Mrinjek2 & Igor Vlahovi}3 1 INA-Industrija nafte Plc. gyrophyllitids. the most important are graphoglyptid traces (Helminthorhaphe. gornji eocen. Croatia Klju~ne rije~i: tragovi fosila. and probably suggest specific sedimentological/paleoecological conditions around transition zone. Upper Eocene. Trace fossils from mudstones shows a quite different and broader ichnodiversity. up to now. Tracemakers exploited the sediments for the short time. 1995.

The Benkovac Stone mb. (2007): New occurrences of the trace fossil Paleodictyon in shallow marine environments: examples from the Triassic–Jurassic of Iran. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 crobial mats and seems to indicate this specific sedimentary environment. FÜRSICH.)..– Geol. A.. F. UCHMAN. 15. 3–115. A. 58/2. UCHMAN.– Beringeria. R.g. 25. plenty of dissolved oxygen and permanent circulation of water seems to be the major limiting factor for development of such ichnoassemblages.– Beringeria. SREMAC.– Lethaia. UCHMAN. 67–173. 183–207. E. Italy). 22. J. TAHERI. 28. M. A. (2001): Eocene flysch trace fossils from the Hecho Group of the Pyrenees.– Palaios.98 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Erosive exhumation of mudstone-related traces by deposition of calcarenites (casting of the traces) has also been responsible for preservation of many trace fossils in the Benkovac Stone mb. This preservation mode prevailed in younger parts of the studied unit. northern Spain. while the evidence of microbial mats occurs even later. 408–416. Croatica.. Northern Apennines. (1980): Uniformity in marine invertebrate ichnology. shows great variety of different ichnospecies. Variable content of food. some phycosiphonid forms of burrows. etc. PENCINGER. & WILMSEN. Therefore. & SEILACHER. 13. (2005): The Benkovac Stone Member of the Promina Formation: A Late Eocene succession of storm-dominated shelf deposits. V. FÜRSICH et al. B.W. J. 163–184. 3–41. which is rather the result of different modes of preservation than the result of tracemaker biodiversity. A. .. (1999): Ichnology of the Rhenodanubian Flysch (Lower Cretaceous–Eocene) in Austria and Germany. 2007). studied ichnoassemblages could be among the shallowest occurrences of the 'flysch trace fossils' and Nereites ichnofacies published up to now (e. REFERENCES FREY. & LUK[I]. A few forms of burrows cannot be assigned to any group of trace fossils (forms similar to gyrophyllitid. MRINJEK.T. (1995): Taxonomy and palaeoecology of flysch trace fossils: The Marnoso-arenacea Formation and associated facies (Miocene.– Beringeria.

Slovenija Klju~ne rije~i: makrofosili. ali su zato vi{e razli~iti. fli{. Oddelek za geologijo. Kod ehinoida je zanimiljiv podatak. Istra. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. Grdoselu i Pazu nismo na{li. Croatia ]opi Je`inci su taksonomski detaljno istra`ivani. Sva su nalazi{ta makrofosila vezana na karbonatne megaslojeve fli{kog slijeda naslaga. Table 1. Hrvatska Key words: macrofossils. flysch. Pericosmus. koji se mogu vrlo brzo promijeniti i dopuniti. Gra~i{}e. Istria. Gra~i{}a. 1000 Ljubljana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 99 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Makrofosili iz razli~itih eocenskih nalazi{ta sredi{nje Istre. iz nalazi{ta u okolici ]opija. Registered remains of different Eocene organisms from localities ]opi. Hrvatska Macrofossils from different Eocene localities in central Istria. Razlike odre|enih fosilnih ostataka izme|u spomenutih nalazi{ta. U Gra~i{}u su primjerci svih je`inaca relativno rijetki. a u Grdoselu su veoma rijetki. Grdoselo i Paz u sredi{noj Istri. Croatia. . U Gra~i{}u nismo na{li ni jednog primjerka slijede}ih rodova: Conoclypus. Cassidulus. To su trenuta~ni rezultati. da u nalazi{tu ]opi uop}e nisu na|eni regularni je`inci. U nalazi{tima ]opi i Grdoselo neki oblici je`inaca su veoma ~esti. Cyclaster i Macropneustes. kojih u ]opiju. Odre|eni ostaci razli~itih eocenskih organizama u nalazi{tima ]opi. FLORA crvene alge (Lithothamnians) FAUNA Foraminiferida numuliti (Nummulitins) asterocikline (Asterocyclinas) Koralji – Anthozoa solitarni koralji (Solitary corals) kolonijski koralji (Reef building corals) oktokoralji (Octocorals) Meku{ci – Mollusca pu`evi – Gastropoda {koljka{i – Bivalvia glavono{ci – Cephalopoda Koluti}avci – Annelida Rakovi – Crustacea rakovice – Decapoda tlparsesilni rakovi – Cirripedia Mahovnjaci – Bryozoa Ramenono{ci-Brachiopoda Morski ljiljani – Crinoidea Morski je`evi – Echinoidea regularia irregularia Ribe – Pisces – + – + + – + + – + + + + + + – + + – + + + – – + – – + – + + + + + + + + + – + + + + + + + + + – – – + + + – – – + + – + + + – + + + – – + – + Paz Makrofosili (Macrofossils) Grdoselo Gra~i{}e Istra`ivani su makrofosili iz srednjeeocenskih – lutetskih fli{nih naslaga centralne Istre. Gra~i{}e je zanimljivo i po na|enim iregularnim je`incima rodova Echinocyamus. samo iz nekih lokaliteta.4. Tablica 1. Grdoselo and Paz in central Istria. Hrvatska. determinirani do nivoa vrsta (Tablica 2 sadr`i samo popis rodova). Gra~i{}e. Grdosela i Paza. eocen. Preliminarni rezultati ukazuju da je razlika izme|u lokaliteta djelomi~no uzrokovana razli~itim facijesima karbonatnih turbidita unutar fli{kog bazena. Najmanja raznolikost me|u je`incima je ustanovljena u Pazu i Grdoselu. Eocene. jer takva nalazi{ta s makrofosilima nisu nikada do kraja istra`ena. Gitolampas (Echinanthus) i Brissus. naro~ito primjerci rodova Echinolampas i Cyclaster. Linthia. Plesiolampas. Privoz 11. prikazane su na Tablicama 1 i 2. Croatia Vasja Miku` & Aleksander Horvat Univerza v Ljubljani.

]opi ECHINOIDEA REGULARIA Stereocidaris Phyllacanthus Porocidaris Prionocidaris “Eucidaris” Eucidaris Phymosoma Porosoma Coelopleurus IRREGULARIA Conoclypus Echinocyamus Echinolampas Plesiolampas Cassidulus Gitolampas (Echinanthus) Ditremaster Pericosmus Schizaster Linthia Prenaster Brissus Cyclaster Macropneustes + – + + – – + + + + + – + + – + + – + + + – + – + + – – + – + – – – – + – + + – + + – – + – – – – – – – – – + – B A D A A B A A B B C A D B – – – – – – – – – – + + + + + + + – + – – – – – – – – – + + – + + – – + A A B B A A A A B U~estalost (Frequence) Grdoselo Gra~i{}e Paz . Eocenski je`inci odre|eni u nalazi{tima sredi{nje Istre (A = vrlo rijetki. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. B = rarely. Table 2. Eocene echinoidea from localities in central Istria. C = ~esti. D = very frequent). B = rijetki. Croatia (A = very rarely. D = vrlo ~esti).100 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. C = frequent.

marine transgression. The topmost 40 m of the logged succession include in its lower part two subordinate. It is contribution to the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk Evolution of the Neogene Dinaride Lake System”. sands and coal seams.4. oxygen content and organic matter content. Panonski bazen. Cassisidulna laevigata. The characteristic representatives are Valvulineria complanata. 10 m thick carbonate body. followed in very top by subordinate diatomite intercalations. The Natural History Museum Vienna. Its sedimentary structures and lower contact point to deposition by debris flow. depositional depth. Burgring 7. Badenian. Benthic foraminifera record with 84 detected species shows distinct changes in composition and diversity across the section. Lobatula lobatula and Ammonia viennensis. i. evolucija okoli{a. Pannonian Basin. The marine ingression is marked by the first occurrence of the marine macrofauna in a sandy marl horizon comprising mollusk accumulations. comprising clays. Austria (oleg. superposed by a massive. foraminifera. 10 000 Zagreb. Some sea level fluctuation is present with distinct shallowing peak directly above the thick carbonate body.mandic@nhm-wien. deep water middle to outer shelf assemblage installs. Hrvatska Department of Geology & Palaeontology. 1m thick carbonate beds.. Prirodoslovno–matemati~ki fakultet. The study was made possible by courtesy of Zlatko JE^MENICA and “Ugljevik” mine authorities. Elphidium rugosum. Heterolepa dutemplei together with Bulimina elongata. Within the first meter of the marine part of the section shallow water assemblage predominates.e. species dominance and bottom water oxygen content. volcanic ash layers and fossiliferous beds with well preserved. The Oligocene lignite bearing lacustrine deposits are superposed there by Middle Miocene marine sediments. marinska transgresija.ac. marine fish remains. reflecting changes of the paleoenvironment. The measured section is about 60 m thick and beside marine sediments includes the uppermost part of the lake deposits. baden. The benthic foraminifera assemblage allows a good correlation of the marine deposits with the Badenian regional stage. 1010 Wienna. Within following meter distance the most distinct change develops with installation of low oxic near-bottom conditions remaining stable until the section top. Gradually. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: paleoekologija. Bosna i Hercegovina Open mine pit Bogutovo Selo near Ugljevik in NE Bosnia and Herzegovina is positioned at the southern margin of the Pannonian Basin. About 20 m of gray marls with two dark clay intercalations follow. The assemblages of benthic and planktic foraminifera allow the biostratigraphic correlation of the marine transgression horizon with the upper part of the Lower Badenian based on abundant presence of Orbulina suturalis. The benthic fauna of that latter interval is characterized by low diversity and high dominance fauna comprising oxygen depletion indicators such as Praeglobobulimina pyrula or Bolivina ssp. The most common are Asterigerinata planorbis.at) Keywords: paleoecology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 101 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleoenvironmental evolution of southern Pannonian Basin during Badenian transgression Evolucija paleookoli{a tokom Badenske transgresije na jugu Panonskog bazena \ur|ica Pezelj1 & Oleg Mandic2 1 2 Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. showing a stable moderately oxic bottom environment. Slightly preceding the first dark clay intercalation the environmental perturbation starts pointed out by repetitive change of diversity index. Geolo{ki odsjek. . reflecting highly oxic environmental conditions. Horvatovac 102a.

koja je tipi~na za donjosarmatske naslage. donjesarmatske biozone Anomalinoides badenensis zona i Elphidium reginum zona. dok uski pojas mla|ih miocenskih naslaga iz krovine nije do sada detaljnije analiziran. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sarmatske naslage lokaliteta Donje Ore{je (Medvednica) Sarmatian sediments of Donje Ore{je (Medvednica Mt. Profili Donje Ore{je 1 i Donje Ore{je 2 nalaze se kod istoimenog sela sjeverno od Svetog Ivana Zeline u sjeveroisto~nom dijelu Medvednice. Sarmatian. Biostratigrafska analiza prou~enih profila bazira se na standardnim biozonacijama koje vrijede za podru~je Centralnog Paratethys-a (PAPP et al. University of Zagreb.) \ur|ica Pezelj & Jasenka Sremac Department of Geology and Palaeontology. Medvednica Mt Gora Medvednica je istaknuta topografska jedinica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Uzorci O17–O19 s profila Donje Ore{je 1.. . Na podru~ju Donjeg Ore{ja sarmatske naslage se kontinuirano talo`e na gornjobadenske naslage vanjskog {elfa (profil Donje Ore{je 1). donjem dijelu donjeg sarmata. te s manjim oscilacijama u dubini talo`nog bazena. 1978. na {to upu}uje znatan udio marinskih vrsta benti~kih foraminifera. Tijekom miocena ovo je podru~je pripadalo Centralnom Paratethys-u. Pad vrijednosti razli~itih paleoekolo{kih pokazatelja (P/B odnos. U pravilu je uzorkovana svaka litolo{ka promjena (ukupno 19 uzoraka). Medvednica Key words: benthic foraminifera. 1995). te uzorak R12 s profila Donje Ore{je 2 pripadaju Anomalinoides badenensis zoni tj.. Cibicidoides pseudoungerianus (D’ORBIGNY) i Cassidulina laevigata D’ORBIGNY. kao i manja zastupljenost vrsta rodova Ammonia. jasno upu}uje da su sarmatske mikrofosilne zajednice `ivjele na podru~ju unutra{njeg {elfa s mogu}im oscilacijama u salinitetu vode. PAPP & SCHMID. {to je omogu}ilo kontinuirano pra}enje slijeda krovinskih naslaga. 1998). Na prou~enim profilima naslage donjeg sarmata se kontinuirano talo`e na naslage gornjeg badena. 1979). 1985. uz koju se jo{ javljaju vrste Aurila haueri (REUSS) i Quadracythere sp. a uo~en je i znatan udio badenskih vrsta Bolivina dilatata REUSS. bez izrazite razlike u litolo{kom sastavu sedimenata. Smje{teni su u krovini kamenoloma na desnoj strani potoka [um. indeksi raznolikosti) te porast koli~ine kisika pri morskom dnu (vi{e vrijednosti BFOI). CICHA et al. Faculty of Science. Debljina snimljenih naslaga je pribli`no 8 m (ukupno 21 uzorak). Zbog intenzivne eksploatacije kamena. s tim da je u obzir uzeta mogu}nost uspostavljanja i nekih drugih biozona uslijed lokal- nih paleoekolo{kih uvjeta. Unutar ostrakodne zajednice dominira vrsta Argilloecia sarmatica (ZALÁNY). Porosononion te bo~atih vrsta elphidija. te gornjeg batijala (profil Donje Ore{je 2). {to ukazuje na prijelazni karakter ove Zone od badenskih prema tipi~no sarmatskim naslagama. Profil Donje Ore{je 1 sastoji se uglavnom od sme|kastih masivnih lapora koji se izmjenjuju s glinovitim laporima s povremenim proslojcima gline. opli}avanje talo`nog bazena i druga~iji sastav badenskih i sarmatskih mikrofosilnih zajednica. Tek detaljna analiza mikrofosilne zajednice ukazuje na promjenu okoli{nih uvjeta tj. Sarmat. U ovoj po~etnoj fazi opli}avanja salinitet vode najvjerovatnije jo{ nije zna~ajnije smanjen. dok je u gornjem dijelu evidentan pove}ani udio gline. u kamenolomu su se tijekom vremena otvarale nove eta`e. te izrazita dominacija vrste Anomalinoides badenensis (D’ORBIGNY). Njezina jezgra uglavnom je sastavljena od paleozojskih i mezozojskih stijena razli~itog postanka i okru`ena transgresivno talo`enim mla|im tercijarnim i kvartarnim sedimentnim stijenama ([IKI].102 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. odnosno Tethys-om (RÖGL. U donjem dijelu prevladavaju uslojeni do masivni sme|kasti lapori. Gornjokredne naslage su transgesivne preko gornjotrijaskih vapnenaca. Na tu starost ukazuje nalaz provodne vrste ostrakoda Cytheridea hungarica (ZALÁNY). te su dijelom erodirane ili pokrivene transgresivnim badenskim naslagama. paleoekologija. Na profilu Donje Ore{je 2 (udaljen cca 200 m zapadno od profila Donje Ore{je 1) jasno je uo~ljiv transgresivan kontakt badenskih naslaga s krednom podlogom. Horvatovac 102a. u odnosu na analizirane badenske zajednice. 1999). Lokalitet Donje Ore{je je ve} dugo poznat u geolo{koj literaturi zbog debelog kompleksa trijaskih i krednih naslaga koje su detaljno prou~ene (POL[AK. te srednjesarmatska Elphidium hauerinum zona. 10 000 Zagreb. a pru`a se pravcem jugozapad-sjeveroistok na povr{ini od pribli`no 300 km2. unutar Paratethys-a imao specifi~nu geolo{ku povijest. s time da odnos s starijim sedimentima nije vidljiv. palaeoecology. budu}i da je povremeno gubio vezu sa Sredozemljem. Croatia Klju~ne rije~i: benti~ke foraminifere. Debljina naslaga je oko 7 m. Detaljno prou~avanje benti~kih foraminifera i ostrakoda je omogu}ilo utvr|ivanje ukupno ~etiri biozone: gornjobadenska Buliminsko-bolivinska zona. Unutar benti~ke zajednice niske raznolikosti vrlo je ~esta i vrsta Rosalina obtusa D’ORBIGNY. koji je.

RÖGL. 7–30. Osla|ivanje dokazuje i sastav bo~ate ostrakodne zajednice. CICHA. F. badenensis. istra`. J. Zagreb. Akad. (1998): OligoceneMiocene foraminifera of the Central Paratethys. CICHA. koja se u ovom dijelu unutra{njeg {elfa javlja s udjelom od ~ak 14. (ur. kao i sastav cjelokupne zajednice. gornji dio donjeg sarmata je utvr|ena na profilu Donje Ore{je 2 – uzorak R13. RÖGL. C. F. Badenian. geol.– Geol. 263– 325. 50/4.): Chronostratigraphie und neostratotypen miozän der Zentralen Parathetys. 1–311. & STEININGER. A. nosioca ove zone. I.. Zagreb. & CTYROKA.. Aurila angulata (REUSS). PAPP. K. Tako|er je zna~ajan i nalaz sarmatskih elfidijuma vrsta Elphidium josephinum (D’ORBIGNY) i Elphidium hauerinum (D’ORBIGNY)... & SCHMID. (ur. A. te donjosarmatskih vrsta Aurila mehesi (ZALÁNY)..– Abh. {to mo`e upu}ivati na produbljavanje talo`nog okoli{a i/ili ne{to ve}u koli~inu organske tvari u sedimentu. Unutar ove zajednice je uo~en mali porast udjela disoksi~nih i infaunalnih oblika. od kojih treba posebno istaknuti vrstu E. Ostrakodna zajednica je obilje`ena vrstama Leptocythere tenuis (REUSS). na ovom dijelu unutra{njeg {elfa upu}uje na mogu}e opli}avanje i poja~ano osla|ivanje sedimentacijskog prostora. Inst. (1978): Foraminifera.– Acta geol. 339–349. I. 1–38. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 103 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Elphidium reginum zona tj. 549. Uzorci R15–R18 na profilu Donje Ore{je 2 pripadaju Elphidium hauerinum zoni tj. Verlag der Slowak. Bundesanst. Evidentno je da su unutar ostrakodne zajednice najzastupljeniji rodovi s ~vrstim i ja~e kalcificiranim lju{turama. POL[AK. josephinum i Elphi- dium obtusum (D’ORBIGNY). SENE[. A.. hauerinum.. vrste Ammonia vienensis (D’ORBIGNY).4. Starost ove zone je utvr|ena na osnovi nalaza usko provodne vrste ostrakoda Aurila merita (ZALÁNY). LITERATURA CICHA. Carpathica. Argilloecia sarmatica (ZALÁNY) i Xestoleberis glabrascense (REUSS). te jo{ uvjek poprili~an udio vrste A. der Wissen.– Abh. PAPP. {to tako|er ukazuje da je ova zajednica `ivjela u ne{to pli}em i uzburkanijem okoli{u nego zajednica iz Anomalinoides badenensis zone. Elfidiji prevladavaju u sastavu zajednice benti~kih foraminifera. . & ^TYROKÁ.. K. RUPP. I. [IKI].E. sjeverna Hrvatska). Ges. Cytheridea hungarica (ZALÁNY) i Elphidium reginum (D’ORBIGNY). U svakom slu~aju znatna zastupljenost bo~atih vrsta benti~kih foraminifera. Vrlo su ~este i vrste Bolivina sarmatica DIDKOVSKIY te R. 37.. F. A. Facts and hypotheses of an Oligocene to Miocene paleogeography (short overview). J.– U: [IKI]. naturforsch. te vrste E. te vrste Nonion tumidulus PISHVANOVA. senckenberg. 9/6. (1995): Prikaz geolo{ke gra|e Medvednice.): Geolo{ki vodi~ Medvednice. M. obtusa. Unutar benti~ke zajednice je zapa`en znatan udio razli~itih vrsta elfidija. (1979): Stratigrafija i paleogeografija biolititnog kompleksa senona kod Donjeg Ore{ja (Medvednica.. Bratislava. (1999): Mediterranean and Paratethys. J. donjem dijelu srednjeg sarmata. Geologisch.95%. (1985): Die fossilen foraminiferen des Tertiaren Bekens von Wien. 1–325.– U: PAPP.

A thick and massive shell is usually a good passive defence strategy against predator attacks. Figure 2. Repair mark shape and size on the real ribbed shell is in good accordance with predicted damage on FEA models for ribbed shell. Ornamentation of the external shell surface usually increases shell strength. others from peeling or sinking in the soft sediment. 1 showing repair mark damage on ribbed gastropod shell and segment of ribbed shell model with stress intensity contours plotted. Ante Star~evi}a 40. Tokyo. funkcionalna morfologija. 35 000 Slavonski Brod.104 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . and scanning electron microscopy. Croatia Muzej Brodskog posavlja. damage of the smooth shell is Figure 1. Oblik i veli~ina tragova zara{tanja na rebrastim ku}icama mo`e se dobro povezati s o~ekivanom {tetom na FEA modelima za rebraste ku}ice.. In this study a species-level distinction was not implemented. Horvatovac 102a. but rather simple morphogroups were selected and analysed. or almost impossible to determine its function. Slika 1. Repair mark and FEA model for smooth shell. A number of smooth and ornamented viviparid shells were collected in the field and analyzed by repair mark examination. Cybernetic System. Damage reconstructed by repair mark analysis of ornamented and smooth viviparid shells is comparable with zones of maximum stress intensity plotted on FEA models. The shell geometry was reconstructed from the transverse sections of the shells using Mathematica software and general equations for shell coiling.5. Japan). Some morphological features protect gastropod shell against crushing.1 Zlatan Bajraktarevi}1 & Dinko Kozak2 1 2 Faculty of Science. but in a higher number of shells with small damages (VERMEIJ et al. A more resistant shell should result in less successful predation. Fig. 10 000 Zagreb. 1981). Unsuccessful and not lethal attack on gastropods may result in shell regeneration. Croatia Key words: viviparids. repair marks Klju~ne rije~i: viviparidi. it can be seen that repaired damage of the aperture on the ornamented viviparids are more frequent than on the smooth ones. Slika 2. according to this. Two morphologically distinct viviparid groups were selected. The model was transferred to a general purpose finite element analysis program (ANSYS rev 5. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Mollusc shell repair marks as indicator of predator-pray interaction Tragovi zara{tanja na skeletima meku{aca kao indikator odnosa predator-plijen Hrvoje Posilovi}. functional morphology. numerical modelling (Finite Element Modelling – FEM). Not lethally damaged shells in aperture area are regenerated by the mantle edge activity. University of Zagreb. Tragovi zara{tanja i FEA model za glatke ku}ice. but this hardly can be the best solution since the high metabolic cost of producing and carrying heavy carbonate shell. Stress intensity plotted as a contour plot on the smooth gastropod shell is symmetrical in shape and not showing any preferential stress direction. or damaged areas on the shell surface and its structure. 2 is the same plot for smooth shell. but ornamentation in specific morphological characters can be functional in many different ways and it can be very difficult. On the collected gastropod specimens. gastropods with smooth shell and gastropods with spiral rib ornamented shells. tragovi zara{tanja This paper is an attempt to explain biomechanical function of gastropod shell ornamentation at the viviparid example. Fig. Traces of such non-fatal peeling in gastropods can be seen as scars.

& ZIPSER.. If smooth forms tended to achieve the same resistance as the ribbed ones. (2010): Functional morphological analysis of evolution of ribbing in Pliocene viviparid shells from Croatia.– Lethaia.00209. (1981): Predation Through Geological Time: Evidence from Gastropod Shell Repair. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 105 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book symmetrical in shape and is not directed with some morphological features. Taxonomical composition of morpho-groups does not influence our interpretations in this paper (POSILOVI] & BAJRAKTAREVI].4. Strengthening of the shell in smooth viviparids requires large amounts of material to achieve small increase of thickness and second moment of area. SCHINDEL D. they would have to use significantly more material for the formation of the shell and thus they would be proportionally heavier. . H. which at the same time significantly increases the weight of the complete shell – in contrast to the ribbed forms.x VERMEIJ. To increase the shell strength. Z. 1024–1026. 1. G. & BAJRAKTAREVI]. requiring more food and more energy. 214. which achieve stronger strengthening of the shell with smaller amounts of used material.1111/j.2009. E.– Science.J. Ribbed shell contour plot showing maximal stress intensity concentrated in the rib direction which is very similar to the repair mark on the Fig. So it follows that high rib will “shift” material away from the neutral plane of the shell wall more than just a smooth wall. shell material is shifted away from the middle plane in the direction of the outer side of the shell which in fact presents the formation of a more or less pronounced rib.1502-3931. doi 10. 2010).E. and which also causes the decrease of the shell weight. REFERENCES POSILOVI].

srednji i gornji eocen. Turborotalids and globigerinathekids still remain successful groups in planktonic assemblages. Speciation of the Globigerinatheka was the main characteristic of the E9 Zone. Assemblages of the E13 zone are characterized by persistence of the subtropical fauna (Acarinina. curry. possagnoensis and T frontosa successfully co-existed during the Zone. subconglobata. all groups mentioned in previous Zones persisted. Globigerinathekids are represented by Orbulinoides beckmanni and Globigerinatheka euganea. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. cerroazulensis. filogenija i paleobiologija eocenskih planktonskih foraminifera iz sjevernog Jadrana Vlasta Premec Fu~ek.. Igorina and Morozovelloides were dominant component of these assemblages. turborotalids (20%) and globigerinathekids (5%). altispiroides. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Biostratigraphy. but only in Istra more-5 well. pomeroli and a new species T. were useful for biostratigraphic analyses. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. G. Important in assemblages are also subbotinids (25%). whereas muricate taxa are absent or very rare. and G. 2005). acarininids and subbotinids are dominant in the assemblages. The last occurrences of the several muricate species have also been detected: Acarinina bullbrooki. paleooceanography.. topilensis and Morozovelloides lehneri. M. the evolutionary lineage of the Turborotalia cerroazulensis group. whereas T. Muricate warm water taxa Acarinina. aragonensis dissappeared and Igorina broedermanni became very rare. with few specimens occurred T. Istra more-4 and Istra more-5 wells consist of hemipelagic deposits of marls and clayey marls with exeptionally well preserved planktonic foraminifera. defined in the cored interval (1557–1565 m) from Istra more-5 well. a zonal scheme which emphasizes highest occurrences (HO) of the index taxa has been used. become more frequent. G. d. Middle and Late Eocene. 10 002 Zagreb. coronatus) has been noticed. high-resolution biostratigraphic and isotope analyses have been conducted on a 6 m cored . isotopes. paleoklima. diversity. This extinction event is very well documented in the Istra more-5 well. as well as the species succession of the genus Globigerinatheka. first occurrence of a few species of the genus Morozovelloides (M. Besides the zonal markers. Standard planktonic foraminiferal zones from E8 to E16 were identified (BERGGREN & PEARSON. in which the acarininids and morozovelloids are dominant (35%). mexicana. Inside the Zone. At the same time. paleookoli{. Morozovelloides crassatus and Acarinina pseudotopilensis remain abundant. Hrvatska Key words: planktonic foraminifera. During the E12 Zone planktonic foraminiferal assemblage is highly diversified and productive. cerroazulensis. Biostratigraphic analyses were made on drill cuttings and five cored intervals.b. paleoenvironment. Tropical to subtropical planktonic foraminiferal assemblages of the Zone E8 have been determined in Istra more-5 well and in cored interval of the Istra more-3 well (1964– 1967 m). phylogeny and paleobiology of Eocene planktonic foraminifera from the North Adriatic Sea Biostratigrafija. In the E11 Zone. Due to the possible reworking of drill cuttings. bandy. index. North Adriatic Sea Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. By the end of the zone. pseudovenezuelana. G. with abundant subbotinids and turborotalids. The succession studied was deposited on the eastern edge of the Venetian Basin in a slope to basinal environment. M. Morozovelloides. In the Istra more-5 well. Five species have been determined: G. barri.106 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. the most abundant are warm water species Acarinina mcgowrani and Morozovelloides crassatus. izotopi. Besides them. Near the end of the Zone. The main signature of the E10 Zone is a rich and highly diversified planktonic foraminiferal association (32 species). Beside Turborotalia pomeroli and T. Turborotalia frontosa and T. Subbotinids remain important component in these assemblages. crassatus and M. paleoclimatology. paleooceanografija. Morana Hernitz Ku~enjak & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte. Lovin~i}eva b. sjeverni Jadran The middle and late Eocene sediments from the Istra more-3.d. The end of the Zone is marked by the extinction of all large acarininids and Morozovelloides crassatus. At the E14/E15 boundary. raznolikost. and Globigerinatheka) as well as by speciation of the cool water species like Dentoglobigerina galavisi and D. In these wells Turborotalia pomeroli. T. samples in Istra more-3 and Istra more-4 contain different assemblages. A. possagnoensis disappeared. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina.

cerroazulensis constantly show thermocline habitat.N. Tenuitella (T. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). Globoturborotalita. possibly indicating a period of increased ecological stress for all group of planktonic foraminifera. as well as by the first occurrence of the Turborotalia ampliapertura. The heavier d13C values values show Globigerinatheka index and G. ototara. This boundary is also characterized by abundant occurrence of microperforate taxa such as Chiloguembelina (C. South Atlantic. the total diversity still stays high (28 species). N. according to the long-term average sedimentation rate of 8 cm per 1 kyr.4. suggesting calcification in the warmest surface water and temperatures of about 24°C. Only small acarininids.A.N. The most common species are Turborotalia cocoaensis and Subbotina linaperta. mexicana successfully persisted in that period.. SHACKLETON. praegemma.– Marine micropaleontology. & PEARSON. Morozovelloides crassatus occurs in the fine fraction (160–250 µm) up to the depth of 1171. indicating the changing climate. DSDP SITE 523.S. 68. 279–298. W. M. Sub-thermocline waters inhabited only Catapsydrax unicavus. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. After both extinction events the d13C values show less variability suggesting a period of stability in ocean circulation. corresponds to approximately 10 kyr. 2008). WADE & PEARSON. Planktonic foraminiferal assemblage of the late Eocene E16 Zone is rich and moderately diversified (28 species). cubensis). The 80 cm interval between two extinctions levels. persisted into the late Eocene..J. Multi-species oxygen and carbon stable isotope analyses are used to define their relative depth habitats in the well stratified water column (PEARSON et al. & PEARSON.A. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). echinata. 2001.. barri which probably occupied upper mixed layer. represented by A. Above this depth no specimens have been found. they became extinct by the end of the Zone. WADE. .6 m. The Eocene/ Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantkeninids. Although Globigerinatheka barri and G.N. luterbacheri became extinct at the E15/E16 boundary. In the E14 Zone. the Turborotalia cerroazulensis group as well as the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalis. P. 244–255. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania. E15 Zone was characterized by speciation of microperforate Tenuitella and Globoturborotalita. N. muricate taxa were replaced by increased number of cool-water prefering taxa like Subbotina. P. Two extinction horizons of the muricate species have been recorded. gemma) and by the first appearance of the tiny species Cassigerinella chipolensis. P. Glo- bigerinatheka index and G. indicating strong climate deterioration and global cooling. T.– Journal of Foraminiferal Research. Generally. C. Catapsydrax and Pseudohastigerina. 35/4. Acarinina mcgowrani is species with the lightest d18O. The first extinction level is at 1172. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catapsydrax (8%) are less abundant. & HALL. A. Fluctuation in both d18O and d13C values near and between two extinction levels could imply changes of ocean circulation and instability of the water column. collactea and A. PEARSON. Turborotalia. where large acarininids (Acarinina mcgowrani) abruptly disappear. 23/2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 107 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book interval from Istra more-5 well (1170–1176m). Due to the mentioned speciation.– Journal of Foraminiferal Research. 123–140. whereas both Turborotalia pomeroli and T. REFERENCES BERGGREN. B. medizzai. (1993): Stable isotope paleoecology of middle Eocene planktonic foraminifera and multi-species isotope stratigraphy. assemblages were dominated by cool-water preferring taxa similar as in the previous zone. Turborotalia ampliapertura is very rare in the late Eocene and becomes more frequent after boundary.80 m. (2008): Planktonic foraminiferal turnover.

Izlu~uju se krupni. struktura stijenke. Hrvatska Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. Budu}i da je ova pojava primije- Slika 1. A – rekristalizacija stijenke kod roda Hantkenina.kod vrste Acarinina truncatulinoides. Ku}ice planktonskih foraminifera. diagenetic changes. a novonastala struktura stijenke mo`e se uo~iti jedino na SEM-u. Primarna stijenka je otopljena u obliku nepravilno raspore|enih rupica. npr. kod vrsta roda Hantkenina (Sl. Unato~ tomu. Naj~e{}e dijagenetske promjene na ku}icama planktonskih foraminifera.. pa sve do otapanja ve}ih dijelova ku}ice kod vrsta koje su ja~e podlo`ne otapanju. Figure 1. Korozija stijenke ili selektivno otapanje stijenke Korozija stijenke zabilje`ena je kod vrsta rodova Globorotaloides i Acarinina. 1-C). B. 1-A). 3. d. C. north Adriatic Sea Duboke istra`ne bu{otine Istra more smje{tene su u sjevernom dijelu Jadranskog mora i pripadaju rijetkim svjetskim lokalitetima s iznimno dobro o~uvanim planktonskim foraminiferskim zajednicama. a posredno ih i{~itavamo iz kvalitetnih rezultata izotopnih analiza. Dijagenetski procesi koji utje~u na prvobitni sastav i strukturu ku}ica najmanje se osje}aju u glinovito laporovitim stijenama koje su zastupljene u eocenskim sedimentima sjevernog Jadrana.of the genus Turborotalia.dissolution of the test -“peeled off”. a koje se doga|aju u razli~itim fazama dijageneze. kada se pod velikim pove}anjima od 2000-4000x uo~ava hrapava povr{ina prekrivena sitnim kristalima kalcita.b. Stvaranje kalcitne kore Kalcitna kora po~inje se stvarati na povr{ini nekih ku}ica kada one dospiju na morsko dno. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dijagenetske promjene na stijenkama ku}ica planktonskih foraminifera Diagenetic changes on the planktonic foraminiferal tests Renata Slavkovi}. D – gametogenic calcite of the species Globigerinatheka index. O~uvanost kalcitnih ku}ica jedan je od najva`nijih elemenata koji omogu}avaju filogenetske i taksonomske studije (HEMLEBEN & OLSSON. detaljna prou~avanja na skaniraju}em elektronskom mikroskopu (SEM) otkrila su nekoliko vrsta promjena primarnih struktura na stijenkama ku}ica. 2006). Vlasta Premec Fu~ek & Morana Hernitz Ku~enjak INA-Industrija nafte. 10 000 Zagreb. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. U novim uvjetima izlu~uju se veliki idiomorfni kristali koji u potpunosti mogu prekriti primarnu strukturu stijenke (Sl. eocen. nepravilni grumeni kalcita koji mogu potpuno prekriti primarnu strukturu. 2. homogene kriptokristalaste stijenke prisutan je npr. Rekristalizacija Rekristalizacija reda veli~ine nekoliko mikrona naj~e{}e nije vidljiva pod svjetlosnim mikroskopom. predstavljaju dragocjene podatke u kojima su zapisani paleooceanografski i paleoklimatski uvjeti nekada{njih marinskih okoli{a.108 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Ovi veliki kristali mogu biti vidljivi i pod svjetlosnim mikroskopom. B – lju{tenje stijenke kod roda Turborotalia. Fotografije dijagenetski izmijenjenih stijenki ku}ica planktonskih foraminifera snimljenih skaniraju}im elektronskim mikroskopom. C – alteracija stijenke kod vrste Globigerinatheka index. 4. Lovin~i}eva b. D – gametogeni kalcit kod vrste Globigerinatheka index.d. Scanning Electron Microscope images of diagenetic modified walls of the planktonic foraminifera: A – wall recryistallization of the genus Hantkenina. wall texture. Primjer rekristalizacije glatke. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Alteracija ili zamjena Alteracija ili zamjena zamije}ena je kod samo nekoliko primjeraka. dijagenetske promjene.wall alteration of the species Globigerinatheka index. . Eocene. koje su u potpunosti izgra|ene od kalcita. su slijede}e: 1. sjeverni Jadran Key words: planktonic foraminifera.

& BERGGREN. Special Paper. 1980). Proces se ponavlja kod stvaranja svake nove klijetke. a najo~itija je kod vrsta roda Globigerinatheka (Sl. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 109 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book }ena na samo nekoliko primjeraka. W. Zapunjavanje ku}ica Zapunjavanje ku}ica tako|er se odvija nakon {to one dospiju na morsko dno i bivaju zapunjene u najve}em broju slu~ajeva piritom. Ova pojava zamije}ena je kod mnogih skupina planktonskih foraminifera. i time vjerojatno favoriziraju pre`ivljavanje mladih jedinki i daljnju egzistenciju vrste. Ponekad je te{ko razlikovati tako nastali gametogeni kalcit koji jedinka izlu~uje u zadnjoj fazi svog reproduktivnog ciklusa od kalcitne kore (2). HEMLEBEN. Ona predstavlja biogeni proces dodavanja nepravilnih kalcitnih grumena na povr{inu ku}ice. Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica manifestira se na povr{ini stijenke u obliku manjih ili ve}ih kalcitnih bodlji. P.A. nije nam poznata pojava koja je do nje dovela. 41. kao i glinovitim materijalom. 5. 1989).. SPINDLER. naj~e{}e kaolinitom. HEMLEBEN.. A.. 47–66. LITERATURA BÉ.– Springer-Verlag. 363 str. Defolijacija ili lju{tenje (“peeled off”) Defolijacija ili lju{tenje zapa`eno je kod vrsta grupe Turborotalia cerroazulensis (Sl. One mogu dovesti do zabune kod prou~avanja jer podsje}aju na primarnu ornamentaciju koju izlu~uje jedinka za svoga `ivota. koji su bogati nutrijentima. . kojim se ku}ica ote`ava i do 30% (BÉ. R. 8. The Cushman Foundation for Foraminiferal Research. & ANDERSON.. Doga|a se oko 16 sati prije odbacivanja gameta i zapravo predstavlja evolucijsku prilagodbu kojom se omogu}uje tonjenje ku}ice u dublje slojeve stupca vode. 283–310. odnosno na~inom kalcifikacije.– In: PEARSON.N. koja se tijekom dijageneze mo`e lju{titi. HUBER. C. 1-B). C.W. 6. O. HEMLEBEN. U neposrednoj je vezi s bilamelarnom teksturom stijenki planktonskih foraminifera.K. glaukonitom. {to rezultira bilamelarnom stijenkom. (HEMLEBEN et al.R. New York. M.– Marine Micropaleontology. B. (1980): Gametogenic calcification in a spinose planktonic foraminifera.K. Globigerinoides sacculifer (Brady). Pri tome ina~e svijetle ku}ice dobivaju tamniju boju i nisu pogodne za izotopne analize. (1989): Modern Planktonic Foraminifera. (eds. Gametogeni kalcit Gametogena kalcifikacija je va`na pojava koja se odvija za `ivota jedinke.): Atlas of Eocene Planktonic Foraminfera. 7. (2006): Wall textures of Eocene Plamktonic Foraminifera.. Svaka stijenka nastaje izlu~ivanjem kalcita na vanjskoj i unutra{njoj strani primarne organske membrane – POM.T. R.H.4. OLSSON. 5. 1-D) te kod vrste Subbotina senni. & OLSSON. a rezultat toga je vi{eslojna stijenka. C.

Sachsova 2. div. and Bryozoa.. Damir Stankovi}1.. div. siltstone. Raistrickia sp... The next interval (2415–1610 m) is made of mudstone/shale in places sandy and conglomeratic. Endothyra“ sp. 1996) represented by Multiplicisphaeridium sp... Lophotriletes sp. The Markada Formation (3120–1060 m) of the Palaeozoic follows. similis (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). Omphalotis? sp.. Also. According to the palynofloristic assemblage (MOLYNEUX et al. div. University of Zagreb. Permian. Triassic. Reticulatisporites sp. Sediments most probably originated in the transitional (deltaic) environment with occasional short marine episodes (perireef). 10 000 Zagreb. Cingulizonates sp. consisted of shale. div. Retusotriletes sp.. The Carboniferous deposits occured below and above the Silurian deposits. It has penetrated 4147 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Silurian. kreda. as lacustrine-swamp to tidal flat sediments. Vallatisporites sp. 10 000 Zagreb. div. Planoendothyra spirilliniformis (BRAZHNIKOVA & POTIEVSKA). div.. Pseudoammodiscus parvus (REITLINGER). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Al Bahra-1 (Sirija) Branko Sokolovi}1.. The Early Carboniferous age is confirmed on the basis of palynofloristic sporomorph composition (Cingulizonates sp. Sediments are composed of shale (in places sandy) with a lot of opaque materials (probably magnetite) and lenses of siltstone and quartzarenite. the Permian to Scythian age is just supposed on the basis of correlation with previous investigated wells.). div. Croatia Klju~ne rije~i: silur. 10 000 Zagreb. Pseudoammodiscus– sp. Lithology and palynofacies characteristics indicate deposition in relatively proximal marine shelf environment with some fluviatile influence. Convolutisporites sp. In this interval (1060– 790 m) quartzarenite (in places with characteristic of sublitharenite.). Verrucosisporites sp.. Vallatisporites cf. Leiotriletes sp. The succession of sediments began with the Markada Formation (4147–3165 m) of the Palaeozoic. perm. biomicrite (W). bowmani PHILLIPS. Spelaeotriletes sp. Croatia 3 Department of Geology... Omphalotis omphalota (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER).. litharenite. shale and tuff are defined. Cretaceous. the sediments are dated as Silurian in age. div. or subarkoze). Depositional environment was most probably transitional to continental. Anaplanisporites sp. Carboniferous age has been defined by very rich fossil assemblages. Raistrickia grovens. Acanthotriletes sp.. crystalline dolomite with anhydrite and gypsum. litostratigrafske formacije Key words: Silurian. Exploration & Production BD. pusillites. Sedimentation probably took place in continental-marine transitional paleoenvironments. “Endothyra” ex gr. sandy shale and opaque material (probably magnetite) seemed to be brought into abnormal contact with the Carboniferous sediments beneath. Zlata Ivani~ek1. The deepest part of this interval (3120–2415 m) is consisted of claystone/shale with opaque materials (probable magnetite). Cymbosphaeridium sp. Kre{imir Krizmani}1.. Croatia 2 Croatian Geological Survey. Since there are no relevant microfossils. with some fluviatile influence. karbon. numerous sporomorph assemblage (OWENS. trijas.. Spelacotriletes sp. The Tanf Formation (3165–3120 m) of the Silurian... The Palaeozoic Amanus Sand Formation and the Mesozoic Amanus Shale Formation follow. Horvatovac 102a. therefore reverse faulting should be taken into consideration. Endothyra cf.110 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. as well as lenses and laminae of bioclastic limestone (W/P).?Densoisporites sp... Vallatisporites verrucosus and Vallatisporites vallatus. Georg Koch2 & Jasenka Sremac3 1 INA – Industrija nafte d. claystone and seldom aphano to crystalline dolomite. Faculty of Science. and Veryhachium sp... Vladimir Veseli1.. EK logs and lithology. div.. Lycospora sp. siltstone. Carboniferous. The most significant microfossils are: Ammarchaediscus explanatus VDOVENKO.?Cyclotriletes sp.. 1996) are determined: Calamospora sp. and palynomorphs are rare and poorly preserved (?Endosporites sp.. Tetrataxis sp. Punctatisporites sp. Lophosphaeridium sp. Evittia sp... . with lenses or laminae of quartzarenite to subarkose. Field Engineering & Operations Sector. div. Lithostratigraphic Formations The vertical exploration well Al Bahra-1 is located in the Hayan block in Syria. quartzarenite and litharenite. The series ends with the hematitic mudstone/shale (in some places sandy and conglomeratic or turn into the greywacke) and sporadically with quartzarenite of the last interval (1610– 1060 m).?Veryhachium sp. identified at the bottom of the well.. div.d. Lovin~i}eva bb. Ninoslav Sabol1. Punctatosporites sp. rarely altered to greywacke. E&P Research Laboratory Department. Densosporites sp. Vallatisporites sp..

[PANI]... 1995). div. ostracods and thin mollusc shells. Patinasporites densus. Duplicisporites sp. Lithology and palynofloristic assemblages indicate peritidal – supratidal environment. together with Middle to Late Triassic benthic foraminifera have been found: Frondicularia xiphoidea KRISTAN-TOLLMANN.) are represented rarely. and Bulimina sp.– In: JANSONIUS. Semiinvolutina sp. Vitreisporites pallidus. Partitisporites verrucosa. Sporomorphs are abundant: Punctatisporites sp. div. Muricohedbergella sp. Agathamminoides sp. Voltziaceaesporites heteromorpha. D. and Aulotortus sp. Discordantly follows the Judea Formation of the Upper Cretaceous (311–202 m) composed of dolomite (aphanocrystalline. cf.): Palynology: Principles and Applications.G.C. Michrystridium sp. Samaropollenites speciosus. the deposits of the analysed samples are dated more precisely as Carnian in age (YAROSHENKO & BASH IMAM. Aulisporites astigmosus.. YAROSHENKO.) and Chlorophyceae (Botryococcus sp..– In: JANSONIUS.. KOCH. O. and lithology the age of whole interval has been estimated as Late Cenomanian – Turonian.. Samaropollenites speciosus. Cannanaropollis scheuringii. Le HÉRISSÉ. Environment of deposition is outer shelf to deep marine. AASP Foundation. J.. Archaeoglobigerina blowi PESSAGNO.. Triadispora sp. 111. Brachysaccus ovalis. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. crystalline). On the basis of correlation with previously investigated wells. Striatoabieites balmei. Pseudenzonalasporites summus. The Kurrachine Dolomite (570–311 m) Formation consisted of very finely to coarsely crystalline dolomite with laminae of organic matter and early diagenetic acicular and nodular anhydrite. in places sandy and recrystalized dolomicrite (aphanocrystalline to very finely crystalline dolomite) and sporadically volcanoclastic (?) breccia and shale. On the basis of the recovered palynofloristic assemblages represented by Minutosaccus crenulatus.. div...): Palynology: Principles and Applications. palynofacies and organic facies of Triassic evaporitic-carbonate succession: Examples from Croatian off-shore and Syrian on-shore wells.4. Froehlichsporites traversei. Sedimentation took place in outer shelf to deep marine depositional environment. Stellapollenites thiergartii. On account of recovered microfossil assemblages and EK logs.C. Minutosaccus crenulatus. very finely crystalline and coarsely crystalline with visible vugy porosity).. Alisporites sp. 493–529. Only rare undeterminable small benthic foraminifera. I. Falcisporites sp.. S. 597–606. REFERENCES LU^I]. Platysaccus queenslandiae... (eds.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology. A. Based on the palynofloristic assemblages (730–720 m) the Late Anisian to Early Ladinian age is defined. D. Lunatisporites acutus. BALA@-BOROMISA. (1996): Palaeozoic Phytoplankton. (1995): Age Variability of Palynomorph Compositions of the Middle and Late Triassic of Syria and their Relation to Climate and Facies. D. & McGREGOR. & BUBNI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 111 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Next is the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle Triassic (790–570 m) composed of dolomite (very finely to medium.P. J. Sediments are deposited in supratidal with sabhka environment. EK logs. AASP Foundation. thin mollusc shells. & McGREGOR. K. KRIZMANI]. Frondicularia sp. Abstracts Book. 2. FOR[EK.. deposits are dated as Coniacian – Early Campanian in age.. sporadically coarsely. I. 375–392. Opatija. & BASH IMAM. div. . Angustisulcites sp. Todisporites sp. gastropods and ostracods have been found. R. Lunatisporites pellucidus. 3/4. Camerosporites secatus. Besides fragments of echinoderms. defines Late Campanian to Maastrichtian age. consisted of fossiliferous marls to calcareous marlstones came after. 2. D. MOLYNEUX. B (1996): Upper Carboniferous Spores and Pollen.. Microfossils are rare. Parillinites sp. G. Muricohedbergella sp.. (2003): Lithofacies. Partitisporites sp. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (202– 150 m). J. div. Both planktonic and benthic foraminifera (Heterohelix globulosa (EHRENBERG). E. Heliosaccus dimorphus. MESI]. S. MARETI]. The microfossil association of rare planktonic foraminifera Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). Brachysaccus neomundanus. micrite (M) in places dolomitized. Microfossil association is very poor or almost absent.– Stratigraphy and Geological Correlation. G. Sulcatisporites kraeuseli. 2003). The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (150– 45 m) made of fossiliferous clay marl and fossiliferous marl to calcareous marlstone ends the succession of sediments in Al Bahra-1 well. & WICANDER. dolomitized ooidic bioclastic limestone (W/P) and claystone to clayshale continues into the Upper Triassic as well (LU^I] et al.. Phytoplankton (Leiosphaeridia sp.) have been identified.. OWENS. (eds.

145–148. ZLINSKA. (1987): Paleobathymetry of Middle Miocene (Badenian) marine deposits at the Weissenegg querry (Styrian Basin.. morav (M41). donji baden u facijesu Orbulina suturalis. schlieric facies. E. dubokomorski facies. 1993) je kao formaciju badena u Sloveniji predlo`ila L. B. da se na osnovu postoje}ih geolo{kih i bu{otinskih podataka (arhiv Nafte Lendava) poku{a definirati razvoj badena. m-log marker. MÜLLER. A1-horizon. 40/1–2. A1-horizont. F. . 273–284. M. jasnije je i prihvatljivije definiran razvoj badena u Sloveniji (TURK. TURK. Austria). Moravian (M41).. S. u korelaciji s regionalno tektonsko-strukturnim odnosima (TUNYI. tako i u stratigrafsko-tektonskom smislu razvoja Paratetisa i Panonskog bazena. H. kako u smislu operativnih jedinica Pg-miocena za plinski rezervoar polja Peti{ovci. wielic (M42).112 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Mus. deep-marine facies. Naturhist. (2007): Miocene Central Paratethys stratigraphy – current status and future directions. D1-horizont. glaukonitski pje{~enjaci. 89A.-J. RIJAVEC s namjerom. mineralo{ko-petrografskih. J. (2005): Magnetostratigraphy of Badenian evaporite deposits (East Slovak Basin). vulkanizam.– Stratigraphy. & BELACEK.. W. TUNYI. (1993): Reinterpretacija kronostratigrafskih in litostratigrafskih odnosov v Murski udorini. A. O.– Geologica Carpathica. 15–36. w-marker. Me|utim. VASS. Interdisciplinarnom analizom geokemijskih. te gornji baden u facijesu glaukonitskih pje{~enjaka (HANSEN. V. V. LITERATURA HANSEN. Slovenia Klju~ne rije~i: [pilja formacija. C. volcanism. tectonics. 4/2–3.– Ann.– Arhiv Nafte Lendava.. 151–168.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 [pilja formacija murske potoline u Sloveniji Spielfeld formation of Mura subbasin in Slovenia Velimir Turk Nafta Geoterm. D1-horizon. HARZHAUSER. 1987. m-marker. tektonika. magnetic polarity [pilja formaciju (TURK.). sedimentolo{ko-stratimetrijskih (PILLER. TURK.and Chronstratigraphic Table of The Mura Sub-Basin. KAROLI.. JANOCKO. Rp-marker.E. 9220 Lendava. 2005). HALASOVA. neobjavljeno.. glauconitic sandstones. w-log marker. & MANDIC. & RÖGL. jo{ uvijek nije paleontolo{ki rije{en problem granice prema karpatu i sarmatu. Paleontolo{ki je definiran srednji baden u facijesu foraminifera s pje{~anim ku}icama. {lirski razvoj. I. Wielician (M42). 2007). 56/3.. 2009). Rp-log marker.. kosov (M43). PILLER. Kosovian (M43). Wien. D. magnetska polarnost Key words: Spielfeld formation. (2009): Litho. Mlinska 5. karota`no-geofizi~nih podataka.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 113 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stratigraphic-structural interpretation of SE Palmyrides (Syria) Stratigrafsko-strukturna interpretacija jugoisto~nih Palmirida (Sirija) Vladimir Veseli1. the main topic of this study. separated by Jhar fault located at the northern edge of the Al Daww Depression in between the SW and NE Palmyrides.. Geology & Reservoir Management Sector. E&P Research Laboratory Department. Geolgy & Petroleum Engineering. The Permian Amanus Sand Formation and Scythian Amanus Shale Formation. with several kilometres of Palaeozoic and Mesozoic sediments accumulated in the period of episodic rifting and broad subsidence (e. Pierottijeva 6. Croatia 4 Croatian Geological Survey. Damir Taka~2. respectively. The vertical exploration well Khnifes-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well) has drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. 1992). This concession occupies the northern part of Palmyrides. The Palmyrides represent the object of special interest because of the Hayan block.d. Bruno Tomljenovi}3 & Georg Koch4 1 INA – Industrija nafte d.d. The Shiranish Formation of the Upper Cretaceous.. Syria Klju~ne rije~i: JI Palmyridi. where Khnifes-1 and Al Bahra-1 exploration well are located. 10 000 Zagreb. Croatia 3 University of Zagreb.. the most important exploration/production privilege of INA Industrija nafte d. Since the Late Cretaceous the Palmyrides have been subjected to episodic compression leading to folding and faulting of sedimentary pile. Zagreb. 10 002 Zagreb. Subsequently to regionally determined emergence phase at the Silurian-Carboniferous boundary came the Markada Formation of the Carboniferous in age. the Abd el Aziz – Sinjar Uplift and Dead Sea Fault System. Exploration and Production BD. Croatia Key words: SE (Frontal) Palmyrides. Regardless on tectonics. During most of the Phanerozoic the Palmyrides belt was a sedimentary depocenter. Field Engineering & Operations Sector. the idealized succession of sediments in the vertical exploration well Al Bahra-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 Well) starts with the Tanf Formation of the Silurian. Faculty of Mining. [ubi}eva 29. Kre{imir Krizmani}1. borano-navla~ni pojas. They are divided into two areas with sum of five INA’s exploration wells. are due to a lack of information declared jointly. the northeastern part of the Al Daww Depression and the part of the SE (Frontal) Palmyrides. After a new emergence phase at the Scythian-Upper Anisian boundary. Sachsova 2.. and not considering abnormal contacts caused by faults the basic lithostratigra- .g. Exploration & Production BD. NE-SW trending intracontinental fold-thrust belt. In the Al Bahra-1 well this stratigraphic hiatus lasted (app. -2 and -3. BREW et al. the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle to Upper Triassic (Late Anisian to Carnian) follows. After most likely an additional undefined local unconformity The Soukhne Formation of the Coniacian (Santonian) to Early Campanian in age follows.4. It represents a 400 km long. The subsurface geology of the Khnifes – Al Bahra Area was in more detail examined by analysing the rocks samples and relevant well data obtained during drilling the Al Bahra-1 and Khnifes-1 wells in the years 2004 to 2006. Late Campanian to Maastrichtian in age ends the borehole series of deposits. which resulted in formation of the modern NE-SW trending mountain range evident in topography. The Palmyrides fold-thrust belt is the most extensive and topographically prominent tectonic zone in Syria. Sirija The territory of Syria is divided into the following four major tectonic units: the Palmyrides fold-thrust belt. in Syria. Lovin~i}eva bb. occupies their central part. CHAIMOV et al. Zagreb. The SE (Frontal) Palmyrides represents the NE-SW trending fold-thrust belt. which extends from Damascus for more then 200 km due northeast.d. 2001. formed in between the two relatively undeformed tectonic blocks known as the Allepo Plateau on the north and the Rutbah Uplift on the south. the Judea Formation of the Upper Cretaceous. To the east and west the Palmyrides are bounded by the Euphrates and Dead Sea fault systems. although probably alienated by local unconformities. Khnifes-Al Bahra podru~je. fold-thrust belt. The Khnifes – Al Bahra Area. Croatia 2 INA – Industrija nafte d. 130 MY) from the Carnian to the Upper Cenomanian. The significant tectonic activity at the end of the Triassic resulted in major regional emersion of the greater part of the Palmyrides. Khnifes-Al Bahra Area. Late Cenomanian to Turonian in age unconformably overlies the Triassic sediments. the Euphates Graben or Depression. Geomodel Development Department. This fold-thrust belt is usually subdivided into SE (or Frontal) Palmyrides and the NW (or Central) Palmyrides. Consequently. The Palmyra Area occupies northeastern part with wells Palmyra-1.

The repetition of Upper Triassic to Upper Cretaceous sediments.. The sediments of Judea Formation crop out again along the hill on the opposite side of the valley (i. which unconformably rest over Paleogene limestones and marls. 117 MY). The Khnifes – Al Bahra Area is morphologically characterized by a set of en echelon arranged NE-SW trending anticlines largely composed of Cretaceous deposits. geological relations at the surface and on assembled reflection seismic section which extends from the Al Daww depression across the Khnifes anticline and to the Al Bahra-1 well indicate a complex internal structure. Sediments moderately dip to the southeast (150/30) and going upslope pass into red-coloured ferruginous sandy dolomite of the lower part of Judea Formation. layers become steeper and dip between 45 to 60° due NW into the Al Daww depression below Paleogene and Quaternary series. gently dipping due northwest. 104/6. Damascus. (2001): Tectonic and Geologic Evolution of Syria.F & SÉGURET. .– GeoArabia. The Kneffes valley is bounded on both sides by NW-SE trending hills where Mesozoic sediments crop out... D. but with dipping in an opposite direction (300/10) which suggests that sediments are folded in a form of an anticline. i. The Judea Formation of the Upper Cenomanian to Turonian age follows. (1966): The geological map of Syria. The surface geologic features were observed around the Khnifes-1 well by field campaign in November.P. except for the Triassic age of the oldest outcropping sediments that are incorrectly indicated on geological map of PONIKAROV (1966) as Jurassic. 573–616. Upper Albian to Middle Cenomanian in age. AL-SAAD. Consequently.K. AL-MALEH. Bulletin. 234/4. M. T. The next is Amanus Sand Formation of the Permian age overlied with the Amanus Shale Formation of the Scythian age.e. The recognized Palmyrides regional emersion at the end of the Triassic in the Khnifes-1 well began in Carnian and lasted to the Lower Cretaceous with lengthened duration of stratigraphic hiatus (app. After the regional emergence phase. 2005. Rutbah and Butmah Formations and finally by evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation exposed at the toe of the slope. to the northwest from the Khnifes-1 well) is composed of well layered dolomites and micrites (with chert nodules) of Cretaceous Judea Forma- tion. Am.. We proved that geological and structural relations shown on geological map of PONIKAROV (1966). Syria. SAWAF. Carnian in age follows. Next are the sediments of the upper part of Judea Formation. as well as mapped and reconstructed by SALEL & SEGURET (1994) are in a good correlation with our field observations. BREW. T. The Butmah Formation of the Upper Triassic. 400 m.e. REFERENCES PONIKAROV. Down the slope. Ministry of Industry. Syria.114 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. SALEL. V. (1994): Late Cretaceous to Palaeogene thin-skinned tectonics of the Palmyrides belt (Syria). Scale 1/100000. & SAWAF. first the Kurrachine Dolomite Formation and than the Kurrachine Anhydrite Formation of the Middle to Upper Triassic proceed behind.e. BARAZANGI. CHAIMOV T. The Khnifes-1 well is located at the northwestern margin of the valley covered by Quaternary sands and silts. These sediments are nicely exposed in a huge phosphate mine at the southwestern entrance into the valley. J. Further eastward Paleogene and Cretaceous sediments appear again on the surface. A.– Tectonophysics. (1992): Mesozoic and Cenozoic deformation inferred from seismic stratigraphy in the southwestern intracontinental Palmyride fold-thrust belt. sediments of the Judea Formation are expected to be penetrated by the Khnifes-1 well first close to the surface and then again at depth of ca.. to the southeast from the Khnifes-1 well) with layers dip at about 20–30° due northwest. To the northwest. 704–715. 265–290. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 phic column begins with the Carboniferous deposits of the Markada Formation. structurally below the evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation. the Judea Formation is underlain by the Hayan. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous precedes the Hayane Formation of the Lower to Upper Cretaceous. Soc.– Geol. M. The Soukhne Formation of the Late Santonian to Early Campanian in age unconformably overlies previous deposits. A hill slope at the northwestern valley margin (i. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous. G. BARAZANGI. 6/4. Late Campanian to Maastrichtian in age ends this succession of sediments. A. M. & GEBRAN.

Uzorci su uzeti s dubina od 2 m do 108 m. a najve}i u Piranskom zaljevu (16. indeksi bioraznolikosti. Ispred otoka Zverinca najve}i udio u zajednici (6. Cilj istra`ivanja bio je usporediti sastav zajednica.25 na u{}u rijeke Cetine.. a slijede Globigerina bulloides d'Orbigny. a u sedimentima se nalaze i pretalo`ene eocenske planktonske foraminifere. uvala Malinska na otoku Krku.5%). ali laboratorijska je obrada slijedila isti protokol: ispiranje na situ promjera 63 mikrona. Mladen Jura~i}1. Adriatic Sea. Planktonske foraminifere (Globigerina sp. Shannon-Wienerov indeks kre}e se od 2. . Vis i tjesnac O{tro u drugu. Sastav zajednica mo`e se protuma~iti promjenom dubine mora me|u grupama i/ili utjecajem rije~nog toka: Piranski zaljev. 52 210 Rovinj. Hrvatska Institut Ru|er Bo{kovi}. Jadransko more. sand. odvajanje u standardne pod-uzorke od oko 300 jedinki i odre|ivanje vrsta i rodova prema kriterijima LOEBLICH & TAPPAN (1987). Vis i tjesnac O{tro nalaze se na dubinama od 65 do 108 m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 115 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pijesci i foraminiferska zajednica na odabranim lokalitetima isto~ne obale Jadranskog mora Sands and foraminiferal community from selected localities along the Eastern Adriatic coast Jelena Vidovi}1. Elphidium punctatum Terquem i Gyroidinoides sp. U uvali Malinska na jedinke vrste P. Adriana Bor~i}2. Rezultati analize foraminiferske zajednice pokazali su visoku bioraznolikost tipi~nu za {elfna mora normalnog saliniteta. Zverinac.4%) i vrste T. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Matea ^i~a1. U zajednicama dominiraju epifaunalni rodovi. do 2008: Piranski zaljev. Centar za istra`ivanje mora. koje zajedno predstavljaju 35% zajednice. Siphonaperta aspera (d’Orbigny) i Siphonaperta irregularis (d´Orbigny). bioraznolikost i dominaciju s istog tipa sedimenata. principal component analysis Analizirana je foraminiferska zajednica iz povr{inskog sloja sedimenata dna Jadranskog mora. otok Zverinac. zajednice sadr`e vi{e infaunalnih vrsta. dok sedimenti s dubljevodnih postaja sadr`e ve}e udjele planktonskih foraminifera ({to je posljedica utjecaja otvorenog mora).). analiza glavne komponente Key words: foraminifers. Uzorkovanja su provedena u razli~itim okoli{ima obalne zone uzdu` isto~ne obale Jadranskog mora. Na svim postajama tip sedimenta je pijesak. ali s razli~itih dubina i geografski udaljenih postaja. U{}e rijeke Cetine specifi~na je postaja.25 u Malinskoj. Na u{}u rijeke Cetine dominantne vrste su Quinqueloculina sp. u{}e rijeke Cetine. i Quinqueloculina seminula (Linnaeus). Elphidium margaritaceum (Cushman) i Elphidium translucens Natland. U Piranskom zaljevu najbrojnija vrsta je Textularia agglutinans d'Orbigny (15% zajednice). do 3. a slijede Triloculina affinis d'Orbigny. Sve interpretacije temelje se na ukupnoj zajednici.) predstavljaju ~ak 40% ukupne zajednice. otok Vis (6. pertusus i Ammonia sp. Na postaji u podmorju otoka Visa najbrojnije su jedinke roda Globigerina (21. a jedina postaja pod znatnim utjecajem rijeke je ona na u{}u Cetine. Vlasta ]osovi}1. pijesak. Globorotalia sp. Horvatovac 102a. U tjesnacu O{tro dominira vrsta Lenticulina cultrata (Montfort). sa skoro 11%. idu}i od sjevera prema jugu u razdoblju od 1995. U tjesnacu O{tro. brojne su jedinke roda Quinqueloculina. razli~itim tehnikama uzorkovanja..9). U uvali Novi Vinodolski jedinke roda Ammonia sa~injavaju oko 55% zajednice. gdje je odre|en glinoviti pijesak. biodiversity indices. Ammonia beccarii (Linnaeus) i Cribroelphidium poeyanum (d´Orbigny). (6. 10 000 Zagreb. Fisherov á indeks najmanji je u Malinskoj (8. Giordano Paliaga 5. Peneroplis pertusus (Foraskal). Rosalina bradyi (Cushman) i Textularia conica (d'Orbigny).8). dok je u{}e rijeke Cetine odvojeno od prethodnih dviju grupa. koju slijede Asterigerinata mamilla (Williamson). a srednje zastupljene vrste su Miliolinella sp.4. uvala Malinska i Novi Vinodolski svrstani su u jednu grupu. a prema zastupljenosti slijede Elphidium sp. zbog pove}anja udjela glinovite komponente u sedimentu. izuzev na otoku Visu i u tjesnacu O{tro.4%) ima vrsta Lobatula lobatula (Walker & Jacob). Tamara Ore{kovi}1 & Lea Pesjak1 1 2 Geolo{ki odsjek. Cibicides boueanus (d'Orbigny). Na plitkovodnim postajama izrazita je dominacija pojedinih vrsta (P.28%). Malinska i Novi Vinodolski karakteriziraju manje dubine mora (od 2 do 33 m). Zverinac. Globocassidulina subglobosa (Brady) i Melonis pompiloides (FICHTEL & MOLL).5 km od SI obale) te tjesnac O{tro (Bokokotorska vrata). uvala Novi Vinodolski. zatim Ammonia tepida (Cushman). pertusus otpada ~ak 48% zajednice. svaka s oko 4%. agglutinans (10. Hrvatska Klju~ne rije~i: foraminifere. Analizom glavne komponente (PCA) uzorci su grupirani na slijede}i na~in: Piranski zaljev.

(1987): Foraminiferal genera and their classification. ve} faktori poput dubine (koli~ine svjetla i koli~ina hrane). & TAPPAN. Jr. ali i rivalski odnosi me|u vrstama foraminifera. dominacije vrsta. A.R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Iz sastava zajednica. 869 p.116 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. H.– Van-Nostrand-Reinhold-New York. . LITERATURA LOEBLICH. proizlazi da tip sedimenta dna ne igra va`nu ulogu u distribuciji foraminifera. brojnosti oportunista i specijalista te udjela foraminifera prema tipovima stijenki. omjera epifaune i infaune.

a u podzemlju su ~ak 2 do 3 puta deblje. 16-Lymnocardium decorum zona. Paratethys. 4-Lucinoma borealis zona. s ostalim talo`nim bazenima nekada{njeg Paratethysa. Na povr{inskim terenima poznato je i dokazano postojanje naslaga srednjeg i gornjeg miocena koje su prosje~no efektivne debljine oko 1 500 m. tj. Izdvojene biozone ~ine glavni i sastavni dio neformalnih litostratigrafskih jedinica.. Temelj radu ~ine dosada{nja istra`ivanja i publicirani rezultati o podjeli miocena u panonskoj Hrvatskoj. biostratigrafija. Miocenska epoha u panonskoj Hrvatskoj dokumentirana je brojnim nalazima fosila. redaju}i ih od starijih/donjih prema mla|im/gornjima: 1-Myrthea-Tellina-Macoma zona. koja su uglavnom iskazana kroz OGK 1:100. North Croatia Ovaj rad sublimacija je relevantnih rezultata 15-godi{njih (1993–2008) geolo{ko-paleontolo{kih istra`ivanja miocenskih terena sjeverne. Pannonian Basin System.. tj. Na temelju novijih istra`ivanja i nalaza “karakteristi~nih asocijacija” fosilnih meku{aca izvr{ena je djelomi~na biostratigrafska revizija i predlo`eno zoniranje srednjo-gornjomiocenskih naslaga kroz 19 biozona. Hrvatska (davor. pijesci. 2-Clavatulla zona. Ovdje je predstavljeno. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 117 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zonacija srednjeg i gornjeg miocena sjeverne Hrvatske na temelju meku{aca Middle and Upper Miocene zonation of the norhern Croatia on the base of the Molluscs Davor Vrsaljko Hrvatski prirodoslovni muzej. Biostratigraphy. 18-Congeria brandenburgi-Congeria croatica zona i 19-Melanopsis decolata-Congeria rhomboidea zona. a litolo{ki je predstavljena raznovrsnim. Najve}i udio imaju klastiti. Ve} na terenskom kartiranju.. 14-Congeria partschi zona. tj. Demetrova 1. Paratethys. Samoborsko gorje. Molluscs. testirati i korelirati u ukupnim prostorima. 9-Radix croatica zona. U ukupnoj bionomskoj komponenti najve}i udio imaju {koljka{i i pu`evi. 11-Congeria banatica zona. ovdje se donekle poku{alo odgovoriti.. jz. na temelju kojih se moglo rekonstruirati paleoekolo{ke osobitosti. panonski bazenski sustav. svaki facijes i razvoj ima posebnu faunisti~ku zajednicu?”. a naj~e{}i su: pje{~enjaci. 10-Lymnocardium cekusi zona. 13-Melanopsis zona. Prema najnovijim istra`ivanjima i uz uva`avanje postoje}ih literaturnih i drugih spoznaja mo`e se izdvojiti ukupno 19 biozona. indicirati i definirati geokronolo{ku starost stijena te predlo`iti zoniranje miocenske epohe u panonskoj Hrvatskoj. 6-Pirenella zona. biozona. istra`ivanog podru~ja (dio Pokuplja. “svi mi neogeni~ari” imali smo vrlo brza i prakti~na rije{enja od ove i ovakove podjele miocena.000). po na~elu “vertikalno neponovljivih fosilnih asocijacija”. 8-Ervillia-Mactra zona. panonske Hrvatske. 7-Dorsanum zona. KochanskyDevide jo{ davne 1944.. imenovanih i definiranih po na~elima formacijske analize.000 i koja su bila vo|ena “na~elima zonske vrste”. na temelju sukcesivnih homogenih sedimentnih cjelina (GK RH 1:50. koje si je postavila V. a na temelju nalaza faune meku{aca. . godine: “Kakva je fauna. dio Medvednice) mogu}e je skoro u potpunosti korelirati s ostalim djelovima ukupnog panonskog bazenskog sustava. 5-Paliollum zoellikoferi zona. 12-Congeria czjzeki zona. Biozona. lapori. Tako je prvi test uspje{no polo`en i na{ao primjenu! Miocenske meku{ce treba u panonskoj Hrvatskoj posebito cijeniti jer “oni su najbolji klju~” za razumijevanje scenarija tog geolo{kog vremena. meku{ci. 10 000 Zagreb.vrsaljko@hpm. 3-Pecten-Ostrea-Cardium zona.4. tufovi i ugljen. Izdvojene biozone i neformalne litostratigrafske jedinice koje su uspostavljene na miocenskim povr{inskim terenima u`eg poligona. 17-Prosodacnomya zona.hr) Klju~ne rije~i: srednji-gornji miocen. Izdvojene zone ovdje nisu rangirane iz razloga nepotpunog statisti~kog uzorka. a potrebno ih je u budu}nosti nadopunjavati. sjeverna Hrvatska Key words: Middle-Upper Miocene. obra|eno i determinirano oko 250 taksona meku{aca. Na pitanje. uglavnom sedimentnim stijenama. 15-Dreissenomya digitifera-Paradacna abichi zona. gline. uz relativno visoku razlu~ivost biostratigrafske razdiobe. jer svaka stepenica. @umberak. Dalje navodim i predla`em biozone srednjeg i gornjeg miocena.

Delphinopsis Freyerii. ali obzirom na njihovu mnogobrojnost mogu}e je prona}i i bolje o~uvane ostatke. Grgani}-Vrdoljak. D. Zagreb.o. istra`ivanje ovog nalazi{ta se nastavilo pa je prikupljeno vi{e od 500 fosilnih kostiju. 111. Me|utim. srednjezrnat do krupnozrnat. Japund`i}.– Sitzungsber. Horvatovac 95. te brojni ve}i ili manji riblji kralje{ci. Me|u prvima. Champsodelphis sp. 84–88. Z. ovi pretalo`eni fosilni ostaci vjerojatno pripadaju srednjem miocenu (sarmat-?baden).. J. koji se ne mogu pripisati ribama ili dupinima. Hrvatska Klju~ne rije~i: Vrani}. 1853) i na Medvednici (Podsused) – Mesocetus agrami Van BENEDEN. kao i kosti prednjih ekstremiteta ve}ih i manjih primjeraka dupina. Le`i{te je otkriveno 1974. Nem~i}a. . fossil whales. MARKOVI]. D. Mineralo{ko–petrografski zavod. oko 500 m sjeverno od rje~ice Orljave. Akad. J. pobli`e dupina (porodica Delphinidae). (2002): Hrvatske mineralne sirovine.pmf.” Kop je danas otvoren u visinu oko 30 m i u {irinu oko 300 m.hr) 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. U njegovom sastavu dominiraju slabo zaobljene ~estice alkalijskih feldspata i kvarca. 1–21. S. Geolo{ki odsjek. S.o. 542 str. okruglasti zubi riba iz roda Chrysophrys (=Sparus).. Prosje~no se u 1 m3 pijeska na|e 20-tak primjeraka fosilnog materijala. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Mineralo{ka i strukturna nezrelost pijeska ukazuje na slabo kemijsko tro{enje detritusa i njegov kratak transport. za {to je potrebna detaljnija anatomska korelacija s danas `ivu}im vrstama. A. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Vrani}: Najzna~ajnije nalazi{te fosilnih kitova u Sjevernoj Hrvatskoj Vrani}: The most important finding place of fossil whales in Northern Croatia Davor Vrsaljko1. 10 000. Vrijedni sakuplja~i bili su: D. uz cestu Pakrac-Po`ega.118 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Japund`i}. tek }e budu}a istra`ivanja zasigurno mo}i detaljnije objasniti iz kojih su miocenskih slojeva ove kosti pretalo`ene (vjerojatno se radi o vi{ekratnom recikliranju!).– Rad JAZU. Fosilni kitovi prona|eni su do sada u sarmatskim naslagama Radoboja – Delphinopsis freyeri MÜLLER (MÜLLER. Zrinka Grgani}-Vrdoljak3 & Pia Ple{e2 1 Hrvatski prirodoslovni muzej. Zagreb.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. naj~e{}e su dobro uo~ljivi sjajni. Demetrova 1. Iako je starost naslaga najvjerojatnije postmiocenska. (1892): O fosilnih Cetaceih Hrvatske i Kranjske. Radi se o materijalu lokalnog podrijetla ~ije su izvori{ne stijene najve}im dijelom bile granitoidne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma. Lokalitet Vrani} zasigurno zaslu`uje svekoliku pozornost hrvatskih prirodoslovaca kao jedno od rijetkih nalazi{ta fosilnih kitova. 10. Hrvatska (davor. Vrsaljko. Jelenko. (GORJANOVI]-KRAMBERGER. na{i su kolege geolozi Mato Brki} i Domagoj Jami~i}. Kosti su ve}inom fragmentirane i erodirane. Delphinapterus sp. Takve stijene sudjeluju u gra|i kristaline jezgre Papuka i obli`njeg Psunja.. Sanja Japund`i}1. Marijan Kova~i}2. Zagreb. Djelomi~nu interpretaciju fosilne faune iz Vrani}a dao je i Darko Rukavina.o. 2002). pa je stoga nu`na temeljitija obrada fosilnih nalaza i eventualna za{tita ove vrijedne “nacionalne geoba{tine”. Hrvatska (mkovacic@geol.o.hr) 3 Geoist d.. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. koji su otkrili zna~aj pjeskokopa Vrani} i ve} koncem pro{log stolje}a objavili i dobrohotno ustupili fosilni materijal Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Uz ostatke kitova. Wien. kao i drugi ko{tani ostaci riba. Po~esto se mogu prona}i i vrlo karakteristi~ni zubi morskih pasa. Osobito su ~esti kralje{ci – trupni i repni. Neki od ostataka. Sjeverna Hrvatska Key words: Vrani}. dok u zajednici te{kih minerala izrazito prevladava epidot.vrsaljko@hpm. (1853): Bericht über ein neu entdectes Cetaceum aus Radoboy. a u njemu se ve} desetlje}ima iskori{tava kvarcni pijesak za staklarsku industriju u Lipiku – “Lipik-glass d. mogli bi pripadati drugim akvati~kim sisavcima. U proteklih nekoliko godina. fosilni kitovi. U donjim i sredi{njim dijelovima pjeskokopa na|ene su brojne kosti fosilnih kitova (podred Odontoceti). Pijesak je naj~e{}e srednje sortiran. Platanista croatica GORJANOVI]-KRAMBERGER. Wiss. 10 000. Northern Croatia Pjeskokop Vrani} smje{ten je na jugozapadnim obrocima Papuka u blizini istoimenog sela. MÜLLER. godine (MARKOVI]. Radov~i} i M. Zagreb. 10 430 Samobor. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1892).

Za vrijeme egenburga i donjeg otnanga nastali su glaukonitni pje{~enjaci. a najmla|e nastaju i danas (kvartar). Razlog tome je {to se zeolit danas sve vi{e pokazuje kao mineral budu}nosti zbog svoje vi{estruke primjene (medicina. Od mineralnih sirovina koje se nalaze unutar podru~ja Op}ine Jesenje mogu se izdvojiti tehni~ko-gra|evni kamen i tuf. lapori i gline. BAKRA^.. stomatologija) LITERATURA AVANI]. kada su unutar stijena “Macelj formacije” odlagani samo tufovi. TOMLJENOVI]. Eggenburgian. Paratethys.– U: GROSS. R. Sachsova 2. pje{~enjaci. Zavr{nu fazu talo`enja predstavljaju nanosi potoka za vrijeme gornjeg kvartara. & GRIZELJ. 2007). siltovi. Vulkanska aktivnost u egenburgu i donjem otnangu bila je ne{to slabijeg intenziteta. okoli{. 544 str. Oni su odlagani u marinskom okoli{u na podru~ju priobalja i prijelazne zone. Najva`niji tektonski pokreti bili su u permu (hercinski). talo`eni konglomerati. a pripada “Macelj formaciji”. Tethys. siltovi. 2002).. kvartar. PAVELI]. R. 10 000 Zagreb. Nakon toga u gornjem egeru su u marinsko-braki~nom okoli{u. Kapfenstein. MÁRTON. perm. Prvo je u srednjem trijasu do{lo do podmorskih izljeva andezit-bazalta. Municipality Jesenje. Povremeno je uz dotok slatke vode talo`en i krupnozrnasti kopneni materijal u okoli{u rije~ne delte. 2002). koji se eksploatiraju u dva kamenoloma nedaleko @utnice na obroncima Gorjaka (MARKOVI]. te alpski za vrijeme mezozoika i kenozoika. (2007): Egerian Deposits from the South-western Part of the Pannonion Basin.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. kao i sve ostale gore u Hrvatskom zagorju. Gline i lapori s proslojcima pijesaka “Meljan formacije” odlagani su od gornjeg oligocena do donjeg egera u okoli{u {elfa i prodelte (AVANI] et al. J. Tijekom toga vrlo dugoga geolo{kog razdoblja njihov postanak bio je u uskoj vezi s nekada{njim oceanom Tethys i mla|im morem Paratethys. D. U donjem miocenu u Paratethysu se diferenciraju talo`ni bazeni... eger. PAMI]. Ranije se eksploatirao za potrebe cementne industrije. Srednjetrijaski karbonati su nastali u relativno plitkom moru na podru~ju karbonatne platforme. kada su talo`eni sitnozrnati klastiti. Zagreb. AVANI]. konglomerati. Tethys. koji su uvr{teni u “Macelj formaciju”. Ottnangian. pod utjecajem plime i oseke. Zagreb. quarries.) ([IMUNI] & [IMUNI]. u gornjem paleozoiku (gornji perm). Tada su potpuno izdignute planine Strahin{~ica i Ivan{~ica. Macelj. environment. koja je povremeno bila produbljavana. Quaternary. B. kamenolom. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ke karakteristike. F. Joannea-Geologie und Paläontologie 9. srednjeg trijasa. A. S (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Permian. “Meljan formacije”. lapori i ugljeni “Golubovec formacije”. Triassic. Croatia. M. aluvij. P. Najmla|i tektonski pokreti dogodili su se tijekom pliocena i kvartara (posljednjih 5 milijuna god. u podru~ju priobalja i delte. otnang. Pojave silikatnog minerala zeolita u tufu otvaraju mogu}nost reaktivacije zatvorenog kamenoloma. Tijekom talo`nih procesa u geolo{koj povijesti u ovom podru~ju do{lo je do tektonike i izdizanja pojedinih stijena. “Golubovec formacije”. Konglomerati i pje{~enjaci gornjeg perma su odlagani u priobalnom marinskom okoli{u. vulkanizam. 2001.. a zatim su tijekom gornjeg egera na povr{inu dospjeli andeziti i piroklastiti (tufovi i piroklasti~ne bre~e). MÁRTON et al. pijesci. volcanism. pijesci. Abstract Book. Meljan. K. MIKNI]. 1987).. formacija. Meljan..4. 9–10. Fm. Tehni~ko-gra|evni kamen ~ine srednjetrijaski dolomiti i dolomitne bre~e. zeolit Key words: geological characteristics. pa se miocenski sedimenti na podru~ju Jesenja odla`u unutar Panonskog bazena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 119 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke osobitosti podru~ja op}ine Jesenje Geological characteristics in the area of Jesenje Municipality Radovan Avani} Hrvatski geolo{ki institut. E. Najstarije stijene na podru~ju Op}ine Jesenje nastale su prije 260 milijuna godina. Svi ti pokreti rezultirali su u formiranju recentnog strukturno-tektonskog sklopa na podru~ju Hrvatskog zagorja. Na geolo{koj karti izdvojene su stijene gornjeg perma. zeolite Geolo{ke karakteristike prostora Op}ine Jesenje prikazane su u okviru monografije Op}ine Jesenje (isto~no od \urmanca). egenburg. MARKOVI]. Op}ina Jesenje. M & INGOMAR.): 2nd International Workshop ”Neogene of Central and South-Eastern Europe”. “Macelj formacije” i aluvij recentnih potoka. Paratethys. Tuf se nalazi u napu{tenom kamenolomu kod Donjeg Jesenja. U opisu geolo{ke gra|e nastojalo se na jedan popularan i eduktivan na~in objasniti postanak i razvoj stijena na ovom podru~ju. & MÁRTON. Spomenuta sedimentacija od paleozoika do donjeg otnanga obilje`ena je ~estim vulkanizmom. trijas. odnosno u Zagorskom podbazenu (PAVELI]. (ur. (2002): In the wake of a counterclockwise .. Egerian. te kao ukrasni kamen. Macelj..

znan. D. AL. PAVELI]. Jour. [IMUNI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rotating Adriatic microplate: Neogene paleomagnetic results from northern Croatia. (1987): Rekonstrukcija neotektonskih zbivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na temelju analize pontskih sedimenata. Earth Sci. akad.. 514–523. 91. . 155–177..120 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Int. 22. & [IMUNI]. Zagreb.– Rad Jugosl. 431. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. Blackwell Science Ltd. za prir. AN. umjetn. Razr. 13.. znan.– Basin Research. 359–376.

Zagreba~ke i Krapinsko-zagorske `upanije na povr{ini od 17 938 ha. Postavljene su drvene skulpture rudara u prirodnoj veli~ini (Sl. galena. povremeno su ulazili tek samo znati`eljnici. Rudnik je za{ti}en kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Posjetitelji rudnika mogu saznati mno{tvo informacija o prirodnim. Istra`nim radovima otkriveni su novi hodnici koji se namjeravaju urediti za posje}ivanje. godine. U rudnik nekad zvan “Gorci” a danas Zrinski. posjetitelji. dobivena lokacijska te uporabna dozvola. Odr`avanje rudnika zahtijeva pregled stanja podgrada te premazivanje podgrade za{titnom bojom. – before and now Tajana Ban ]uri} & Nives Farka{-Topolnik Javna ustanova “Park prirode Medvednica”. Povijest rudnika Rudnik Zrinski se nalazi na lokalitetu “Rudarski vrt” u sredi{njem dijelu Parka na 800 m nadmorske visine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 121 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Srednjovjekovni Rudnik Zrinski na Medvednici – nekad i sad Mideval Mine “Zrinski” on Medvednica Mt. te prisutnosti jalovi{ta. tourism. Nikola Zrinski je 1527. Realizacija projekta bila je vrlo zahtjevna. pretpostavljene paleozojske. Uvedeno je ozvu~enje – kapanje vode. Matija Cinaberski i Jakob Ga{parin. 1) te je izlo`en nekada{nji rudarski alat. galenit. godine sklopio Ugovor sa zagreba~kim gra|anima na temelju kojeg su smjeli rudariti na posjedima Zrinskih. godine zbog velikih zasluga dobio kraljevski rudarski privilegij od kralja Matije Korvina koji mu je omogu}io rudarenje i na Medvednici. 4. visitors.4. U svrhe monitoringa potrebno je godi{nje obavljati mjerenja mikroklimatskih uvjeta i ispravnosti elektri~nih instalacija te pregled stabilnosti rudnika. Izra|ena je projektna dokumentacija za obnovu rudnika. a najve}i broj posjetitelja su {kolska djeca. Sve do nedavno se o postojanju srednjovjekovnih rudarskih aktivnosti na ovom podru~ju moglo zaklju~iti samo na osnovu tragova uru{avanja starih rudarskih hodnika. godine. 2002). obnova. Otapanje snijega povremeno mo`e uzrokovati uru{enja koja je potrebno sanirati. Bliznec bb. rudnik. koji su na pojedinim mjestima osigurani drvenom podgradom. Zagreb. odnosno devonsko-kar- . education. ~ak 100% u odre|enim godi{njim dobima {to uzrokuje propadanje drvene podgrade. edukacija. udarci pijuka u stijenu. Medvednica predstavlja glavno ekolo{ko upori{te u neposrednoj blizini glavnog grada Republike Hrvatske i izleti{te od neprocjenjive vrijednosti u kojem stanovni{tvo milijunskog grada i okolnih naselja mo`e zadovoljiti potrebe za odmorom i rekreacijom. Do sada je u obnovu ulo`eno vi{e od milijun kuna. manjim povr{inkim kopovima. Zaru{eni hodnici su otkopani.hr) Klju~ne rije~i: Medvednica. {kripa drvenih ta~aka i prigu{eni razgovor rudara koji pove}avaju do`ivljaj srednjovjekovnog rudarenja. Rudnik u geolo{kom smislu Stijene u kojima se nalazi rudnik Zrinski su prema geolo{kim kartama sredi{njeg dijela Medvednice svrstane u kompleks parametamorfnih stijena niskog stupnja metamorfizma. Njegov potomak. Obnova Javna ustanova “Park prirode Medvednica” je 2002. Rudnik je otvoren na dan Svete Barbare. dolomite Park prirode “Medvednica” Rudnik Zrinski nalazi se na prostoru Parka prirode “Medvednica”. Projekt prenamjene Rudnika Zrinski mo`e biti primjer dru{tvenoj zajednici kako stari i napu{teni rudnici mogu iskoristiti svoje turisti~ke i kulturne potencijale i biti izvor znanja za budu}e sli~ne projekte u Hrvatskoj. postavljene su drvene podgrade koje svojim izgledom odra`avaju srednjovjekovan na~in rudarenja. uvedena je rasvjeta. do njegova ure|enja i obnove. To su jedini povijesni podaci prona|eni o rudniku. turizam. U rudniku je prisutna visoka vlaga. Rudnik se sastoji od ulazne prostorije i nekada{njih rudarskih hodnika. Hrvatska (strucansluzba@pp-medvednica. financijski i u samoj izvedbi. Do sada je rudnik posjetilo vi{e od 50 000 posjetitelja. Plo~e sa slikama u glavnoj. Park se prostire na podru~ju grada Zagreba. Prona|ena su imena dvojice Zagrep~ana. renovation. Prema pisanim izvorima Petar Zrinski je 1463. koji su rudarili od 1608. mine. ulaznoj prostoriji preuzete su iz knjige “De Re Metallica” autora Georgiusa Agricole. isho|ene potrebne suglasnosti. Financiran je ve}inom iz dr`avnog prora~una i uz pomo} brojnih sponzora. prosinca 2004. godine zapo~ela s obnovom i prenamjenom nekada{njeg rudnika u turisti~ko-edukativne svrhe. do 1623. dolomit Key words: Medvednica. vjerojatno i u Rudniku Zrinski (MARKOVI]. kulturno-povijesnim te o geolo{kim vrijednostima Medvednice. Osnovni fenomen su dobro o~uvane prirodne {ume i {umske zajednice koje ~ine 78% povr{ine Parka.

Recentna mikroskopska istra`ivanja su pokazala da se uz dominantni galenit i podre|eni sfalerit u rudi u malim koli~inama nalaze i pirit. Figure 1. Zagreb. preliminarne geolo{ke karte rudnika Zrinski izdvojeno je pet litostratigrafskih jedinica: dolomitni {kriljavac. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. S. a od jalovinskih minerala kvarc. Zagreb. Naftaplin. Vrlo rijetko je mogu}e uz galenit makroskopski uo~iti i sfalerit. & GARA[I]. 25. Jakoba utvr|uje se trijaska starost parametamorfnih protolita (\UR\ANOVI]. Figure 2. @. 29–47. G.. 2).– Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. bonske starosti ([IKI] et al. . V. Dosad objavljeni biostratigrafski podaci prikupljeni u stijenama u najbli`oj okolici rudnika su rijetki. \UR\ANOVI]. vjesnik. Slika 2. Dodatno..– Geol. Zagreb. Wodden sculpture of the miner. (1995): Geolo{ki vodi~ Medvednice. 1973). Na temelju nedavno napravljene prve. granat i tinjci (TOMLJENOVI] & GARA[I]. B. [IKI]. Galena in the dolomite. 199 str. 1950. 2008). 2008). LITERATURA AGRICOLA. drugih podatka o kemizmu nema ([IKI] et al. Na osnovu konodontne faune separirane iz vapnena~kih protolita ulo`enih u slejtovima u okolici Kralji~inog zdenca i u podru~ju ju`no od kapelice Sv. Inc. dolomit s granatom-skarn i dolomitizirani oolit (TOMLJENOVI] & GARA[I]. Drvena skulptura rudara. Prema zapisu jedna tona galenita uklapa 485 g srebra. New York.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. detaljnim prou~avanjem mikroskopskih struktura dolomitnih stijena uo~eni su rijetki ostaci lju{turica foraminifera za koje je potrebno provesti biostratigrafsku analizu (TOMLJENOVI] & GARA[I].. Zagreb. ali naj~e{}e du` pukotina i prslina pojavljuje galenit (Sl. 544 str. Najve}i dio rudnika izgra|uje dolomit unutar kojeg se mjestimice u vidu uprskanja. K. 1995). 2008). halkopirit i malahit.– Dover Publications. slejt/filit. MARKOVI]. Galenit u dolomitu. (2008): Preliminarni izvje{taj i geolo{ka karta rudnika Zrinski. (2002): Hrvatske mineralne sirovine.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. (1973): O paleozoiku i trijasu Medvednice (Zagreba~ke gore) i podru~ja Dvora na Uni na temelju konodonata. 1995).122 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dolomit. INA. TOMLJENOVI]. (1556): De Re Metallica.

muzej oda{ilje pozivnicu za posjet geolo{kim zanimljivostima na{e zemlje. no s geolo{kog gledi{ta vrlo zanimljive i vrijedne pa`nje. Moderni muzeji tako imaju sve va`niju ulogu u realizaciji programa tzv. aktivnosti i ideja koje Muzej promi~e. ili je to samo pejza`. koji svojim izlo`bama i programima privla~i svake godine sve vi{e i vi{e posjetitelja (i turista).4. Hrvatska (renata. zanimljiva stijena. uvijek je u blizini neka prirodna ljepota. tu je i nekoliko destinacija (lokaliteta) koje su {iroj javnosti mo`da manje poznate. minerali.). Ipak. Demetrova 1. Karta popularizira geolo{ku (i biolo{ku) ba{tinu. Sve je to sa`eto i predstavljeno u ilustriranoj karti geolo{kih i biolo{kih turisti~ki zanimljivih lokaliteta Hrvatske koju je objavio Hrvatski prirodoslovni muzej kako bi o njima informirao posjetitelje muzeja. . Upravo zato Hrvatski prirodoslovni muzej. popularization. nalazi{te fosila. S obzirom da je Hrvatska zemlja velike prirodne raznolikosti – kako geolo{ke (stijene. imaju jednostavan. imaju i onu estetsku i obrazovnu vrijednost. ono {to osobito raduje je sve ve}i posjet i stranih turista. odnosno kao izvor informacija za osmi{ljavanje nekih novih. odnosno da su ure|eni za posjetitelje. ali za njih ne znamo. reljef) tako i biolo{ke (biljni i `ivotinjski svijet. fosili. ekosustavi). Karta predstavlja dvadesetak geolo{kih lokaliteta koji su ucrtani na prednjoj strani karte. education U radu se predstavlja publikacija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja 'Geolo{ke i biolo{ke turisti~ke znamenitosti Hrvatske' koju je u obliku turisti~ke karte Muzej izdao 2009. edukacija Key words: geological heritage. no u ~emu je onda problem? Mo`da u nedovoljnoj informiranosti. Od brojnih na{ih geolo{kih lokaliteta svega ih je nekoliko op}epoznatih koje ciljano obilaze i posje}uju organizirane {kolske grupe. ve} i za sve one koji dolaze iz drugih krajeva. pa mogu biti zanimljivi i {iroj javnosti. Opisanim je lokalitetima zajedni~ko da. ili djelatnosti. osim svoje znanstvene ili gospodarske vrijednosti.brezinscak@hpm. u ~ijoj blizini postoje geolo{ke zanimljivosti ure|ene za posjete. koji osim kulturne ba{tine uklju~uje i prirodnu. ^esto se doga|a da se nalazimo u nekom gradu ili kraju. popularizacija. jer je uz upoznavanje kulturne ba{tine nekoga kraja sve popularnije i upoznavanje prirodne ba{tine. a na stra`njoj su njihovi kratki opisi s fotografijama i nekim korisnim informacijama. Uz neke poznatije i zna~ajnije geolo{ke znamenitosti koje su ve} dugo sastavni dio gotovo svih {kolskih izleta. i u~enicima i nastavnicima mo`e koristiti kao pomo}no u~ilo. stani{ta. 10 000 Zagreb. ima va`nu misiju popularizacije prirodoslovlja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 123 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke turisti~ke atrakcije Hrvatske – Prijedlog za {kolske i obiteljske izlete Geological tourist attractions of Croatia – A proposal for school and family excursions Renata Brezin{~ak Hrvatski prirodoslovni muzej. dodu{e ne{to vi{e biolo{ke i krajobrazne. Tematskim izlo`bama Muzej ~esto promi~e ideju o~uvanja prirodne ba{tine. prvenstveno profesore i u~itelje koji u muzej dolaze s u~enicima. To {to su nepoznate ne ~ini ih manje va`nima ili manje zanimljivima za razgled. lagan i svima dostupan pristup. osim prirodne vrijednosti i zanimljivosti. Ali {to je s ostalim geolo{kim zanimljivostima na{e domovine? Zanimanje profesora i javnosti za geolo{ku ba{tinu o~ito postoji. ali i ostale individualne posjetitelje kojima to mo`e biti svojevrsni smjerokaz za zanimljive izlete. pa je time i sve ve}a potreba za suradnjom i interakcijom dviju djelatnosti – muzejske i turisti~ke. geolo{ki fenomen.hr) Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. i to ne samo za domicilne stanovnike. ili sli~no. mnogo je prirodnih predjela koji. zanimljivih i pou~nih itinerera {kolskih i obiteljskih izleta. kulturnog turizma. ali {to je osobito va`no. godine. roditelji s djecom i turisti. Va`na osobitost na{e zemlje je ~injenica da koje god mjesto posjetili ili odabrali za razgled ili odmor. parka prirode i dr. a koje su istovremeno i turisti~ki zanimljive. Me|u posjetiteljima na{ega muzeja jo{ su uvijek najbrojnije organizirane {kolske grupe. bez obzira na to je li to dio nekog za{ti}enog objekta prirode (nacionalnog parka. sve ~e{}e i geolo{ke. Izdvajanjem i nagla{avanjem muzejskih predmeta. a od individualnih posjeta najbrojniji su posjeti – obiteljski.

geolo{ke zbirke. postoji mogu}nost postavke zbirke minerala karakteristi~nih za na{e prostore. Hrvatska Klju~ne rije~i: edukacija. geological collections. . Visina stupa biti }e cca. Representative rock types. Figure 2. Figure 1. schools. Imaju}i u vidu ~injenicu da je povijest planeta Zemlje kao i razumijevanje njenih procesa od klju~nog zna~aja. Hrvatska (www. magmatske i metamorfne. mjerila 1:500.2 3 UPRIS – Udruga za prirodoslovna istra`ivanja. Uz navedeni stup nalazit }e se i kartonski stup iste visine na kojem }e se prikazati starost i vrsta stijene. 22 000 [ibenik. barem za gimnazijsko obrazovanje. Reprezentativni uzorci stijena. koliko je to mogu}e.124 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Geolo{ka karta Hrvatske. Tako|er.hr) Prirodoslovna tehni~ka {kola Split. podacima o na~inu njegova nastanka i lokalitetu uzorkovanja. Obje zbirke biti }e popra}ene tekstualnim obja{njenjem pojedinog uzorka. Kranj~evi}a 10. fizike i kemije. rock types Od osnutka prvih srednjih {kola na teritoriju Hrvatske pa sve do sredine 20. srednjoj ili pak prirodoslovnoj {koli.000 tako|er }e na}i svoje mjesto u zbirci uz vertikalni geolo{ki stup stijena idu}i od starijih prema mla|ima. Na ovaj na~in. Slika 1. Nakon toga dolazi do isklju~enja geologije iz istog te se njeno gradivo raspore|uje u srodne prirodoslovne znanosti poput geografije. primjerice hodniku {kole ili u~ionici geografije. Zbirke }e biti sastavljene od nekoliko desetaka reprezentativnih uzoraka (Sl.). Stoga predla`emo projekt “Geolo{ke zbirke u {kolama” imaju}i u vidu metodi~ke prednosti ovakvog tipa edukacije. 1. Slika 2. raspodjeljene u tri osnovne skupine: sedimentne.) te }e sadr`avati osnovne tipove stijena koje nalazimo na podru~ju Hrvatske.upris. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geolo{ke zbirke u {kolama Geological collections in schools Zvonko Bumber1 & Vicko Svili~i}2. Udruga UPRIS ve} ima planove donacije zbirki kao i nekoliko zainteresiranih {kola te se nadamo uva`avanju na{eg projekta na dr`avnoj razini. U prilog na{em mi{ljenju ide i spoznaja da u razvijenijim zemljama svijeta postoji geologija kao nastavni predmet pod op}im imenom “geoscience” ili “earth science”. Matice hrvatske 11. Obim uzoraka }e se korigirati prema tome radi li se o osnov- noj. koje }e biti postavljene na vidljivom mjestu. dolazimo do zaklju~ka da je potrebno pridodati vi{e pa`nje geologiji u {kolskim ustanovama. vrste stijena Key words: education. a postavljeni }e uzorci bili umanjeni prikaz stijena u njihovoj stvarnoj veli~ini. 21 000 Split. Stube S. {kole. a koje bi se mogle izlo`iti i u u~ionici kemije (Sl. samu trajnost zbirke i naravno povoljnu cijenu. stolje}a. 50 cm. u~enici i druge zainteresirane stranke dobili bi cjelokupan i jednostavan uvid u razumijevanje geologije. Mineral collection.S. Zbirka }e se nalaziti u specijaliziranim osvjetljenim vitrinama. geologija je imala zaslu`eno mjesto u redovnom nastavnom programu. Zbirka minerala.3 1. 2.

. bio 30 m visok strmac na obali Dunava i obuhva}ao razdoblje od Rißa do danas. JANEKOVI] (1969). A.–17. POJE (1982. 1985. 299–356. u sredi{tu grada i. GALOVI].– Quat.hr) Klju~ne rije~i: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. SHINGHVI et al. {kole poti~e pokretanje {kolskog projekta: ”Predstavljanje geolo{ke ba{tine” LITERATURA BRONGER. BRONGER (1976. Za{to ba{ Gorjanovi}ev profil? • Kilometarski strmac visok desetak metara du` {etnice od centra Vukovara do Vu~edola i Iloka • Priznanje djela istaknutom hrvatskom znanstveniku • Povjesni zna~aj Vukovara i dana{nje potrebe za njegovom revitalizacijom • Blizina Vu~edola (5 km nizvodno) • Blizina vodotornja (desetak metara) (spomenik Domovinskom ratu) pa time i turisti~ko odredi{te • Dostupnost infrastrukture (prilazne ceste. – Povijest hrvatskog priorodoslovlja Vukovarsko-srijemske `upanije) predstavljen je GUP. Prilikom ure|enja obale Dunava najstariji.. zatrpana su i zabetonorana (nedostupna!). [to je poduzeto? Zahtjev je poslan: • Ministarstvo kulture • Dr`avni zavod za za{titu prirode • @upanijska javna ustanova za upravljanje za{ti}enim prirodnim vrijednostima • Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru • O[ D. prema na{im spoznajama. geo-heritage. Nazvan je po Dr. geoba{tina. Hrvatska (lidija. (1942) TAK[I] (1947). (1984): Gornjopleistocenski sedimenti isto~ne Slavonije (Hrvatska). Dragutinu Gorjanovi}u-Krambergeru.4. Vukovar. 45. Int. 106/107. 1986). I. dostupan. 11–31. Hrvatska Key words: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. loess section. 2003). (2003): Corelation of loess-paleosol sequences in East and Central Asia with SE Central Europe: towards a continental Queternary pedostratigraphy and paleoclimatic history. A. (1976): Zur quartären Klima. 2009. razgledavao i da se na njemu mogu izu~avati i paleoklimatolo{ke promjene. donji dio profila je zazidan. 1). Pristupa~an je. utemeljitelju Hrvatskoga geolo{kog instituta i geologu koji je prvi detaljno opisao ovaj praporni profil prije stotinjak godina. & MUTI]. rasvjeta. Croatia Gdje je Gorjanovi}ev profil? Rije~ je o geolo{kom profilu u praporu koji se nalazi u samom gradu Vukovaru na obali Dunava ispod vodotornja (Sl. [ANDOR (1912).) • Aktualizacija znanstvenih istra`ivanja i dostupnost novih metoda analize Trenutno stanje Gorjanovi}evog profila Profil je. Koji mu je znanstveni zna~aj? Predstavlja izvrstan geokronolo{ki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale krajem Pleistocena. schriften.– Rad JAZU.. . To je bilo “ledeno doba” tijekom kojeg su zatopljenja dokumentirana paleotlima (tamne pruge unutar svjetlog prapora) (Sl. praporni profil. BRONGER.. Razli~iti geokemijski i mineralni sastav tih paleotala svjedo~i o razli~itim klimatskim uvjetima koji su vladali u ovim krajevima. Tadijanovi} povodom 50 god. pedogenetski razvijenija i klimatski specifi~na paleotla. 1–268. Odjel za prirodoslovlje i matematiku (16.– Kieler Geogr. a sad prijeti opasnost da i gornji mla|i dio profila bude ugro`en. Na znanstvenom skupu Matice Hrvatske. TAJDER. TRIFUNOVI] (1985).galovic@hgi-cgs.radovi na vodotornju i kanalizacijski odvod! Za{to bi ga trebalo za{tititi? U svjetlu dana{njih klimatskih promjena od izuzetnog je zna~aja sa~uvati i za{tititi takav profil da bi se istra`ivao. 1914). listopada. GALOVI] & MUTI] (1984). Kiel. Zagreb. 10 000 Zagreb. koja obuhva}a kontakt prapora s pontom i najstarija. (1989) i MUTI] (1990). u vrijeme istra`ivanja GORJANOVI]AKRAMBERGERA (1912). 411. O njemu su pisali GORJANOVI]-KRAMBERGER (1912. R.1). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 125 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita geolo{kog lokaliteta “Vukovarski Gorjanovi}ev profil” Protection of geosight “Vukovar Gorjanovi} section” Lidija Galovi} Hrvatski geolo{ki institut. nije u privatnom vlasni{tvu. Vukovar. Ure|enjem {etnice uz Dunav starija polovica profila. Sachsova 2.und Landschaftsentwicklung des Karpatenbeckens auf (palö-) pedologischer und bodengeographischer Grundlage.

D. & PANT.– Spomenica vukovarske real. 54 str.K. 19–42. vjesnik. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 GORJANOVI]-KRAMBERGER. (1989): Thermoluminiscence dating of loess-paleosol sequences in the Carpathian Basin (East-Central Europe): a suggestion for a revised chronology. Zagreb. (1914): Iz prapornih predjela Slavonije.126 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zagreb. rud. A.– Chem. M.– Geol. povjerenstva. 103–107. (1947): Prinos poznavanju prapora isto~ne Hrvatske.– Vijesti geol. POJE. D. 202–231. Paris. A.. A. Sav. 62 str.– Acta Geol. M. 28–30. TAK[I]. SAUER.. gimn. SINGHVI.– Vijesti geol. Minist. GJ. Beograd. Zagreb. 29–80.– Geol. 20/2.000 L 34-87 list Od`aci. Zagreb. u Zagrebu. W. M. Geol. 3 i 4. [ANDOR.– Vijesti geol. 21–26. (1985): Tuma~ za OGK 1:100. Zagreb. MUTI]. (1912): Istra`ivanja prapora iz Vukovara. . Zagreb. (1985): Praporne naslage “vukovarskog profila” i njihova stratigrafska pripadnost.– Geolo{ki institut Beograd i Nafta-gas Novi Sad (1984). 45–66. R. 2.. geol. Inst. ind. povjerenstva. (1986): ekolo{ke promjene na vukovarskom prapornom ravnjaku proteklih cca 500. INQUA. 38. GORJANOVI]-KRAMBERGER.– Vjesnik geol. (1982): Malakofauna prapornih naslaga isto~nog dijela Slavonije. rud. Vukovar. R. 2. M. POJE.– Magistarski rad Sveu~. POJE.000 godina. (1990): Korelacija kvartara isto~ne Slavonije na osnovi podataka mineralo{ko-petrografskih analiza (Isto~na Hrvatska. 39.. Jugoslavija) – Dio II: Lesni ravnjak. TRIFUNOVI]. 73/4... 107–112. Bilogore i sa Rajne (Prethodne vijesti). F. BRONGER. (1969): Loess de Croatie. TAJDER. povjerenstva.. vjesnik. zavod. La stratigraphie de Loess d’Europe. (1942): Sastav i postanak srijemskog prapora. 1. JANEKOVI].. (1912): Iz prapornih predjela Slavonije. S. 307–317.K.

Nacionalni park Sjeverni Velebit. info-kiosk s geolo{kom i Slika 1. geo-marketin{ki materijal. Figure 1. ima i klasti~nih stijena poput pje{~enjaka. kr{ki oblici. speleological physical map. Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. geolo{ka maketa s geolo{kim stupom i speleolo{ka maketa. Tek u manjem dijelu Parka. Velebitski botani~ki vrt (jedini hrvatski alpinetum). From Marine Shallows to the Mountain: Geological Guidebook through the Northern Velebit National Park.4. ve} poznati geolo{ki podaci uneseni su u sve promocijske materijale Parka. karst forms. geological physical map with geological column. me|u kojima dominiraju karbonatne stijene – vapnenci. godine podru~jem Parka upravlja Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit ~iji je glavni cilj o~uvanje. Isti~u se Strogi rezervat Hajdu~ki i Ro`anski kukovi (s iznimnom mnogobrojno{}u i raznoliko{}u kr{kih oblika). konglomerata. promotional film Nacionalni park Sjeverni Velebit smje{ten je u vr{noj zoni sjevernog Velebita na prostoru od 109 km2. U promocijskom informacijskom centru u Senju postavljen je i tzv. U svrhu poticanja javnog interesa za geologiju i razvitak turizma u Republici Hrvatskoj u samome je Parku osmi{ljeno nekoliko vrsta aktivnosti. marketing activities. geolo{ki vodi~. dolina [tirova~a (najve}a depresija na Velebitu). u [tirova~i. Northern Velebit National Park. . Od 2001. promocijski film Key words: Geology. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geologija. Ponajprije. geological guide. geo-marketing material. U geolo{koj gra|i Parka postoje isklju~ivo talo`ne stijene. marketin{ke aktivnosti. Unutar granica Parka postoje podru~ja s izuzetnim geolo{kim. Tudorevo i Mirovo (s morenskim naslagama iz pleistocenske oledbe) te Premu`i}eva staza (izvedena po vr{nom hrptu Velebita u stijenama razli~itih stratigrafskih pripadnosti). prahovnjaka i dr. znanstvenim i edukativnim vrijed- nostima. dolomiti i karbonatne bre~e. geomorfolo{kim. Raznolikost geolo{kih i topografskih zna~ajki kao i `ivotinjskog i biljnog svijeta u Parku uz o~uvanu lokalnu kulturnu ba{tinu ~ine Park osobito pogodnim podru~jem za razvitak geoturizma. Lubenovac. 53274 Krasno. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 127 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Marketin{ke aktivnosti u promicanju geolo{kih vrijednosti Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Marketing activities in promotion of the geological value of the Northern Velebit National Park Dubravka Kljajo Nacionalni park Sjeverni Velebit. njegovu mre`nu stranicu i multimedijalnu prezentaciju koja se trajno odr`ava u zgradi Parka kao i po lokalnim osnovnim {kolama i knji`nicama. za{tita i promicanje prirodnih vrijednosti Parka.

izra|enog u znanstvene i turisti~ke svrhe. J. a ~ije objavljivanje predstavlja presedan u hrvatskoj i europskoj geolo{koj praksi. . 1). LITERATURA VELI]. Krasno. 2009. Dodatnoj geolo{koj edukaciji turista doprinose organizirana stru~na geolo{ka vo|enja kao i pou~ne plo~e postavljene du` jedne od planinarskih staza i u botani~kom vrtu. Sl. koji }e biti dostupan u okviru mre`ne stranice Parka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 speleolo{kom maketom. pra}ena `ivopisnom pri~om iz narodne predaje oblikovanom u suradnji s lokalnim stanovni{tvom. Geolo{ka maketa s pripadaju}im geolo{kim stupom pokazuje sve uzorke stijena koji se mogu na}i na sjevernom Velebitu i povijest nastanka same planine. Uz to. Temeljem svih dosada{njih geolo{kih istra`ivanja u daljnjoj se budu}nosti planira izraditi film o nastanku planine Velebit. I. U svrhu daljnje uspje{ne popularizacije geoprofila Nacionalnog parka u Republici Hrvatskoj i {irim zemljopisnim okvirima potrebno je Geolo{ki vodi~ i bro{ure prevesti na engleski jezik. Predstavljanje ovog jedinstvenog geolo{kog vodi~a pod nazivom Od morskih pli}aka do planine (VELI] & VELI]. organizirana je u razli~itim regijama Republike Hrvatske. pristupilo se i dodatnim geolo{kim i speleolo{kim istra`ivanjima kako bi se postoje}e znanje obogatilo novim spoznajama. (2009): Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. pak. Za istaknuti je kako ove prezentacije redovito prati visoka posje}enost te ostvaruju natprosje~no visok broj prodanih primjeraka ovog Vodi~a. Ove su aktivnosti rezultirale objavljivanjem geolo{ke i speleolo{ke bro{ure te iznimno vrijednog geolo{kog vodi~a pisanog popularno-znanstvenim jezikom. 143 str.– Nacionalni park Sjeverni Velebit. Ovime }e se ostvariti iskrena `elja djelatnika Parka o ostvarenju prepoznatljivosti Sjevernog Velebita kao jednog od najbogatijih i najprivla~nijih kr{kih podru~ja na svijetu kako bi postao prioritetna znanstveno-istra`iva~ka i turisti~ka lokacija. Speleolo{ka maketa je.128 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Park tako|er planira i provodi i opse`nija geolo{ka istra`ivanja kvartara kao i analizu tektonskih aktivnosti i strukturnih zna~ajki naslaga koja }e se upotpuniti speleolo{kim istra`ivanjima. & VELI].

Dakako. obljetnica Geolo{ko-paleontolo{kog zavoda Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta i prigodom obiju obljetnica spomenuta je va`na uloga Muzeja i tada{njih prvih muzealaca u stvaranju spomenutih. najbrojnije i najzna~ajnije zbirke prikupili i znanstveno obradili veliki uglednici na{ega prirodoslovlja. za sve nas geologe. Pitanje za{tite i prezentacije vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa. a posebice za suvremeniji vid prezentacije. 1971) dok najve}i dio tipova vrsta pripada zbirci fosilne malakolo{ke faune. Spiridion Brusina i Gjuro Pilar. znanstveno je obradio Gjuro Pilar ve} davne 1873. jedna od najvrednijih i javnosti najpoznatijih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela je Zbirka krapinskog pleistocena. velike i brojne zbirke zahtijevaju. Ovim propustima zakinuli smo ve} niz generacija {kolske djece. Svakako. U prvom redu potrebno je . presentation. zaslu`uje. a samim time i smanjili mogu}nost njihovog daljnjeg interesa za upoznavanje i prou~avanje geologije i paleontologije. ako se sla`emo da je uloga Muzeja kao ishodi{ne geolo{ke institucije velika i neupitna. koju je prikupio i obradio Gorjanovi}-Kramberger. godine (MILAN. samo `elimo istaknuti da su neke od tih zbirki izuzetno vrijedne i stoga su progla{ene zbirkama nulte kategorije spomeni~ke vrijednosti. kojem ne bi smjela izostati podr{ka struke. a prije pet godina obilje`ena je 130. ni u jednom trenutku nije bilo upitno vrijeme jer smo sasvim sigurne da je krajnji trenutak javno progovoriti o temi. Iako smo u samom za~etku ideje dvojili je li za izno{enje spomenute problematike dobro odabrano mjesto. odabrale smo upravo Hrvatski geolo{ki kongres da bismo iznijeli problematiku vezanu uz status na{eg fundusa. kada su prirodoslovne zbirke iz Opati~ke 18 “privremeno smje{tene” u Demetrovu 1. ne smije i ne mo`e biti predmetom politi~kog ili bilo kakvog drugog nadmetanja. Prostor od 150 m2. koja je zadnji put bila izlo`ena javnosti sada ve} davne 1987. godine. za{tita. Croatian Natural History Museum Za{tita i prezentacija muzejske gra|e. moramo ustvrditi da ve} godinama postoje objektivni problemi koji ote`avaju rad na za{titi i prezentaciji geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. prezentacija. onda jednostavno zaklju~ujemo da je nastojanje k postizanju boljeg statusa geolo{ko-paleontolo{kog fundusa HPM-a dio redovitog posla kustosa-geologa u Muzeju. preservation. stvaranog stotinama milijuna godina u prirodi i pomno ~uvanog vi{e od stotinu godina u Muzeju. koji ba{tinimo jo{ iz vremena Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja tj. a i drugih posjetitelja da upoznaju. Prikupljanje prvih uzoraka fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela HPM-a zapo~elo je sredinom 19. 1968). a istovremeno bi trebala biti `elja i moralna obveza. ne}emo nabrajati sve zbirke iz fundusa. Najstariju muzejsku zbirku pod imenom “Tre}egorje i podloga mu u Glinskom Pokuplju”. a ve}inu je postavio Brusina krajem devetnaestog i po~etkom dvadesetog stolje}a. 10 000 Zagreb. do`ive i zainteresiraju se za predmete iz na{ih zbirki. godine osnutkom Prirodopisnog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu (SAKA^. na na{e odlu~no i argumentirano inzistiranje. Dakle. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 129 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita i prezentacija fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Preservation and presentation of the collections of Geological and Paleontological Department. uistinu. Tako zna~ajne. Naprotiv. Hrvatski prirodoslovni muzej Key words: geological and paleontological collections. pa makar ona bila i geolo{ko-paleontolo{ka. Me|utim. svakog geologa u Hrvatskoj. a prva sistematska i znanstvena obrada zapo~inje 1866. {to mu je i donijelo ugled svjetski poznatog paleoantropologa. isklju~ivo je muzejski posao koji bi kustosi trebali redovito obavljati te povremenim izlo`bama fascinirati javnost.4. Croatian Natural History Museum Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. Me|utim. Kako je na{a temeljna struka geologija. nagla{avamo da je ukupan broj primjeraka u svim geolo{ko-paleontolo{kim zbirkama impozantan i pribli`ava se brojci od 300 000. suvremenog geolo{ko-paleontolo{kog postava. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. u prvom redu. gdje se privremeno nalaze i danas nakon vi{e od 150 godina. nije dostatan za izvedbu novog. koja po na{oj prosudbi ne bi smjela ostaviti ravnodu{nim niti jednog hrvatskog geologa. daleko ve}i i primjereniji prostor za ~uvanje. bitnih institucija. taj zna~ajan fundus mora dobiti status koji. od kojih }emo samo neke spomenuti: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. Sli~na je situacija i sa spomenutom. Nu`no je istaknuti da su najstarije. Tako|er. Demetrova 1. svjetski poznatom zbirkom krapinskoga pleistocena. stolje}a. po na{em mi{ljenju. vremena prije nastanka jedinstvenog Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. takva konstatacija mo`e samo jedno vrijeme biti opravdanje za nepostojanje stalnog postava. ali nikako ne mo`e biti dvadeset godina. Za{to? Pro{le godine proslavljeno je stotinu godina postojanja Hrvatskoga geolo{kog instituta. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ko-paleontolo{ke zbirke.

Zagreb. K. Zagreb. 3 tbl. SAKA^. kompletan fundus. Kad ove ideje i `elje postanu stvarnost nadamo se da }e svaki hrvatski geolog svoj dragocjeni prikupljeni materijal s punim povjerenjem pohraniti u na{ Muzej. hrvatskoga geolo{kog kongresa. Figure 1. Dio najvrjednije zbirke – Zbirke holotipova. Posredstvom moderne tehnologije. Figure 2. izme|u ostalih. 41 str. (1971): Vodi~ kroz Geolo{ko-paleontolo{ki muzej u Zagrebu. Dio najstarije znanstveno obra|ene zbirke Gjure Pilara. kao {to je napravio na{ kolega Jakov Radov~i} sa Zbirkom krapinskog pleistocena kroz europski projekt TNT. Zbog svega navedenog predla`emo da jedan od zaklju~aka 4. LITERATURA MILAN. Napokon. Part of the oldest scientifically elaborated collection of Gjuro Pilar.130 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. a potom i realizaciji kvalitetnih rje{enja za provo|enje adekvatne za{tite i suvremene prezentacije vrijednog fundusa. Part oft he most valuable collection – The collection of holotypes (Fotografije: Nives BOR^I]). svaki primjerak mogao bi se koristiti u znanstvene svrhe. (Guide to the Geological-paleontological Museum of Zagreb).– Geolo{ko-paleontolo{ki muzej. (1968): Pregled zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja u Zagrebu.. bude da }e struka dati svekoliku podr{ku Geolo{ko-paleontolo{kom odjelu HPM-a pri iznala`enju. 413–417. primjereno i sigurno za{tititi te trajno pohraniti u novoure|ene i suvremeno opremljene depoe. dio jedinstvenog i vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja morao bi {to prije kroz stalni postav biti dostupan svim zainteresiranim posjetiteljima.– Geolo{ki vjesnik. A. 21. Slika 2. a posebice njegov najosjetljiviji dio.. bez ikakvog rizika o{te}enja.

Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina.4. {pilja. njegovih kamenih izra|evina. planiranje namjene i progla{enje novih dijelova prirode). godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode.5 m. za{ti}en 1998. a najzna~ajniji su ostaci hominida vrste Homo sapiens neanderthalensis iz Hu{njakova brda i Vindije. Na temelju sedimentolo{kih. promjenljive visine od 1. [pilja je za{ti}ena 1964. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi oko 13 m. Inventarizacijom geolo{kih. te je ustanovljen neprekidan slijed naslaga od interglacijala Mindel/Riss do holocena. Hrvatska [etali{te V. godine kao prvi paleontolo{ki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj i svojim se zna~enjem ubraja u jedno od najbogatijih paleoliti~kih nalazi{ta neandertalskog ~ovjeka u svijetu. Nalazi hominida uvjetovali su detaljne paleontolo{ke. Projekt je sastavni dio stru~ne podloge koju izra|uje Dr`avni zavod za za{titu prirode. vulkanskih bre~a i tufova. Prema Zakonu o za{titi prirode za{ti}eni su izuzetno va`ni i vrijedni geolo{ko-paleontolo{ki spomenici prirode (Hu{njakovo brdo. paleontolo{kih i paleolitskih karakteristika izdvojeno je 16 stratuma. Ma~kova {pilja) [pilja Velika pe}ina je jednostavna nepravilna oblika (duga~ka 18 m. [tera 13. Vindija. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. paleoklimatolo{ke i sedimentolo{ke analize. U posljednje vrijeme provodi se niz aktivnosti inventarizacije i valorizacije geolokaliteta s ciljem pokretanja postupka za{tite. Brdo je izgra|eno od andezita. [pilja je za{ti}ena 1966. {iroka 14 m). palinolo{ke analize i dr. dok je Gaveznica kao geolo{ki spomenik prirode za{ti}en tek 1998. paleoantropolo{ke. Vara`din. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi 12 m. inventarisation Uvod Prostor Hrvatskog zagorja obiluje geolo{kim i geomorfolo{kim lokalitetima koji su jo{ uvijek nedovoljno poznati.3 m do 3. godine. Geolo{ka ba{tina i georaznolikost definirani su Zakonom o za{titi prirode kao sastavni dio krajobrazne raznolikosti. Danas napu{teni kamenolom podsje}a na grotlo vulkana. Hu{njakovo brdo U pje{~anim talo`inama polu{pilje otkriveni su brojni ostaci neandertalskoga ~ovjeka. Krapina. za{tita. Na temelju sedimentolo{kih analiza izdvojeno je 14 stratuma. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 131 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ka ba{tina Hrvatskog zagorja Geological heritage of Hrvatsko zagorje Nevenka Krklec1 & Vlasta Krklec2 1 2 A. Velika pe}ina i Gaveznica) koji potvr|uju tisu}ljetnu prisutnost ~ovjeka na ovim prostorima. Vindija [pilja Vindija uz Hu{njakovo brdo drugo je najbogatije nalazi{te neandertalaca u ju`noj Europi. Gaveznica Podru~je Gaveznica-Kameni vrh kod Lepoglave nalazi{te je poludragog kamenja (lepoglavski ahat) i jedini sa~uvani vulkan u Hrvatskoj. Ovo prapovijesno nalazi{te za{ti}eno je 1948. Tijekom istra`ivanja kvartarnih naslaga sjeverozapadne Hrvatske sakupljen je bogat paleontolo{ki i paleoantropolo{ki materijal. protection. s . geomorfolo{kih i hidrogeolo{kih objekata detaljno je obra|eno 28 lokaliteta. Speleolo{kim i biospeleolo{kim istra`ivanjima Ivan{~ice i Ravne gore utvr|eno je preko stotinu objekata. inventarizacija Key words: geological heritage. sapiens sapiens prisutna u mla|im horizontima nalazi{ta {pilja. s ciljem rekonstrukcije zbivanja u ekolo{kim i klimatskim odnosima u pleistocenu. odr`avanje (nadzor i koordinacija u o~uvanju izvornih vrijednosti) i promicanje prirodne ba{tine (analiza stanja.. Velika pe}ina (Pelenjska. Hrvatsko zagorje. Velika pe}ina i Vindija za{ti}eni su 50-tih i 60-tih godina pro{log stolje}a. Hrvatsko zagorje. Potencijalni lokaliteti za{tite geoba{tine Djelatnost `upanijskih javnih ustanova za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode je za{tita (priprema. godine kao {esti geolo{ki spomenik prirode. te raznovrsnih okamina prapovijesnih i izumrlih `ivotinja. dok je podvrsta H. Rezultati istra`ivanja obra|eni su u brojnim znanstvenim radovima uslijed ~ega su za{ti}eni lokaliteti geoba{tine danas svjetski poznati lokaliteti. a tako|er i promocije za {iru javnost. predlaganje i provo|enje mjera za{tite i osiguranja od degradacije za{ti}enih dijelova prirode). Sluge bb. jama i kr{kih izvora. Lokalitet je i arheolo{ko nalazi{te. Za{ti}ena geolo{ka ba{tina Lokaliteti Hu{njakovo brdo. datiranja sedimenata.

a i danas je radobojska zbirka dio svjetske i hrvatske znanstvene ba{tine. paleoantropolo{kog i arheolo{kog zna~enja. ve} i svakog pojedinca.132 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zaklju~ak Postoje}i za{ti}eni objekti geolo{ke ba{tine Hu{njakovo brdo. {pilje Vindija i Velika pe}ina. ~ime podru~je Hrvatskog zagorja predstavlja najbogatiju paleofaunsku zbirku pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka u Hrvatskoj. te `ivota na kopnu i u Panonskom moru. . odr`avanje i promicanje za{ti}enih dijelova prirode obveza je ne samo javnih ustanova. obra|enu u brojnim znanstvenim i stru~nim radovima. Unato~ zakonskoj osnovi. U radobojskim sarmatskim naslagama nalaze se okamine kopnenih i morskih organizama. te Gaveznica od iznim- nog su paleontolo{kog. U bogatom paleontolo{kom materijalu (uz jo{ neke lokalitete) utvr|eno je 175 vrsta pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka. osobito prirodoslovaca. Dono{enje akta o progla{enju za{tite nije dostatno za o~uvanje ve} je potrebna aktivna za{tita. po~ev{i od ure|enja lokaliteta i privo|enja funkciji. geoba{tina nije dovoljno zastupljena ni prezentirana javnosti. kao kameni svjedoci negda{njih klimatskih prilika na tom podru~ju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ciljem za{tite Ivan{~ice i Ravne gore u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka. ~iji je lokalitet svakako potrebno za{tititi. Za{tita geoba{tine i ostalih dijelova prirode. objedinjuju}i edukativne i turisti~ke namjene. Radoboj Fosilna flora i fauna Radoboja vrlo slikovito nam kazuje o dijelu geolo{ke pro{losti Hrvatskoga zagorja. te osnovanim Javnim ustanovama za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode na razini `upanija. Takvo vrijedno nalazi{te okamina plijenilo je pa`nju brojnih istaknutih znanstvenika.

njih ukupno 66. geological heritage. geoturism.. Trg Gospe Vo}inske bb. Ju`ni dio Panonskog bazena. za{tita i promicanje parka prirode. Uz potporu UNESCO-a. Na predlo{ku Asocijacije europskih geoparkova osnovana je i Asocijacija svjetskih geoparkova (The Global Network of National Geoparks). redovno se osvje`ava i web stranica EGN. sa posebno atraktivnim sedimentima badenske starosti koje ~esto sadr`avaju i makrofosile (KOVA^I]. na koje se kontinuirano nastavljaju klasti~ne naslage donjeg trijasa. Asocijacija europskih geoparkova radi kao neprofitna organizacija. 2005). Prema bu{otinskim i geofizi~kim podacima. Po`e{ku goru i Dilj sa~injavaju prete`no puno mla|e neogenske sedimentne stijene. te dva puta godi{nje se organiziraju sastanci na kojima sudjeluju po dva predstavnika iz svakog geoparka. geolo{ka ba{tina. za{titi vrijedne geolo{ke ba{tine. a podre|eno i mezozojske formacije. 2008). 1999). 1989). Osnovna geolo{ka karta RH. Slavonske planine se u geolo{kom sastavu me|usobno razlikuju: Papuk. geoturizam. ima nadzorni i koordinacijski odbor. geolo{ke i kulturno-povijesne raznolikosti ovog dijela Slavonskih planina. koja u potpunosti obuhva}a prostor Parka prirode Papuk. geoconservation Park prirode Papuk progla{en je za{ti}enim dijelom prirode Republike Hrvatske 1999. odnosno Tisije. te se kandidiraju na razli~ite fondove za financiranje. na Po`e{koj gori se pojavljuju i gornjokredne sedimentne i vulkanske stijene. pokazuje da njegov najve}i dio izgra|uju paleozojske formacije. U Parku prirode Papuk jo{ od samog osnutka postojala je vizija stvaranja geoparka temeljenog na iznimnim geolo{kim vrijednostima za{ti}enog prostora. naj~e{}e starosti od 18 do 2-3 milijuna godina. u koju su uklju~eni gorski sustavi Ju`nih Alpa i Dinarida. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 133 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Park prirode Papuk – prvi geopark u Hrvatskoj Nature Park Papuk – the first Geopark in Croatia Goran Radoni} & Goran Pavi} Javna ustanova Park prirode Papuk. a predstavljene su razli~itim vrstama {kriljavaca i granitoidnim stijenama {to im je zajedni~ko geolo{ko obilje`je. JAMI^I] & BRKI]. Jedan o novih dijelova efektivnog rada na sastancima koordinacijskog odbora je rad u tematskim grupama. Paleozojske kristalinske stijene Papuka i okolnih planina izgra|uju ju`ne dijelove euroazijske plo~e. geokonzervacija Key words: Papuk. Danas ovu asocijaciju ~ini 36 geoparkova iz 15 europskih dr`ava. papu~ki i radlova~ki metamorfni kompleks. 2000. Granica izme|u ju`nog dijela Tisije (Karpata) i najsjevernijih Dinarida zaplavljena je neogenskim sedimentima Panonskog bazena. U tom smislu pokrenute su brojne aktivnosti koje su pridonijele afirmaciji Geoparka Papuk. valorizaciji. Psunj i Krndiju izgra|uju uglavnom stare paleozojske stijene. geoparks. te karbonatne srednjeg trijasa (JAMI^I]. naj~e{}e starosti od 350 do 300 milijuna godina.4. a ju`na je Afrika. na kojoj se mogu prona}i sve va`ne informacije u domeni ove tematike. uklju~uju}i Papuk i okolne planine. 1987. jednom godi{nje izlazi specijalizirani ~asopis – EGN Magazine. 2003). Hrvatska Klju~ne rije~i: Papuk. Vlada Republike Hrvatske osnovala je i ustanovu kojoj je zada}a upravljanje. ali isto tako inicijativama UNESCO-vog Odjela za geoznanosti za potrebom osnivanja geoparkova. list Orahovica (JAMI^I] et al. geoparkovi. Za{tita geolo{ke ba{tine postala je prepoznatljiva inicijativa 90-tih godina kroz projekt “Global geosites” Udruge za za{titu geolo{ke ba{tine PROGEO. Malezije. Erozijom navedenih metamorfnih stijena krajem paleozoika nastaju naslage permotrijaskih sedimenata. starosti oko 70 milijuna godina (PAMI] et al. koja je na jugu u kontaktu sa sjevernim Dinaridima. za{tita prirode. nature protection. koje su se talo`ile u Panonskom bazenu. Razlikujemo tri metamorfna kompleksa: psunjsko-krndijski. koja je tada brojala samo ~etiri geoparka. U cilju promocije geoparkova publicirana je i knjiga o geoparkovima Europe. Od neogenskih naslaga u podru~ju Parka prirode Papuk. smje{ten je u dodirnom podru~ju dviju velikih plo~a: sjeverna je Euroazija. godine zbog iznimne biolo{ke. paleozojske kristalinske stijene ju`ne Tisije se pod blagim kutom (10-15°) podvla~e pod Dinaride. Australije i Japana. Irana. Uz te mlade tvorevine. Brazila. gdje se definiraju zajedni~ki projekti. Svaki geopark ima obvezu obilje`avanja Tjedna geoparkova gdje se razli~itim aktivnostima u isto vrijeme promi~e spoznaja o geoba{tini. Papuk s ju`ne i sjeverne strane opasuju uske zone izgra|ene od neogenskih i kvartarnih sedimenata Panonskog bazena i Po`e{ke kotline. u kojoj su osim europskih geoparkova nalaze se i geoparkovi iz Kine. 33 522 Vo}in. godine. u koju su u ovom dijelu Europe uklju~ene Isto~ne Alpe i Karpati. osnovana je Asocijacija europskih geoparkova (The European Network of Geoparks). a u podzemlju ide pribli`no linijom: ju`ni obodi Moslava~ke gore i Slavonskih planina (PAMI]. Od samom po~etka stru~nog rada u Parku prirode Papuk posebna pozornost je posve}ena detekciji. Prva nakana stvaranja prvog geoparka u . nalazimo od sedimenata otnanga do najmla|ih pliokvartarnih naslaga..

primijenjene su sve tri navedene postavke: geokonzervacija – ~i{}enje od vegetacije. JAMI^I]. ~lan navedene asocijacije. godine na Me|unarodnom geolo{kom kongresu u Firenci. RADONI]. Savezni geolo{ki zavod. 1:100. geoedukacija – napravljena je infrastruktura sa manjom pou~nom stazom ~ijim obilaskom se otkrivaju sve vizure vulkanskih stupova. Brojne geopark aktivnosti na~injene su u periodu od progla{enja do danas: obilje`avanje ulaza u geopark geozidi}ima.. M. geoturizam – sama pou~na staza postala je dio turisti~kog programa {kola u prirodi. JU PP Papuk. izrada zidanog geolo{kog stupa. izradili smo aplikacijski elaborat. PAMI]. prvom geolo{kom spomeniku prirode u Hrvatskoj. Absract book. (1999): Kristalinska podloga ju`nih dijelova Panonskog bazena temeljena na povr{inskim i bu{otinskim podacima. D. & PAVI]. pa se uz postoje}i centar za posjetitelje u Velikoj planira izgradnja velikog multimedijalnog geo-info Centra u Vo}inu. (1989): Osnovna geolo{ka karta SFRJ.org (2004) www. Tri su osnovne postavke svakog geoparka: geokonzervacija – za{tita i o~uvanje vrijedne geolo{ke ba{tine. J. (2003): Geolo{ki vodi~ kroz Park prirode Papuk. geoedukacija – edukacija o vrijednostima i potrebi za{tite vrijedne geolo{ke ba{tine i geoturizam – razvoj nove vrste turisti~ke ponude u smislu potpore odr`ivom razvoju podru~ja geoparka. & PAVI]. 273. M. odnosno Geopark Papuk radi na pobolj{anju geoturisti~ke infrastrukture.– Fond dok. CRNKO. Florence. BRKI]. 50/9. ozna~avanje vrijednih geolo{kih lokaliteta na terenu. Zagreb. Opatija. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. Tuma~ za list Orahovicu. 33. te se posjetitelji educiraju o samom fenomenu. Zagreb.– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). izgradnja edukativne infrastrukture – interpretacijskih tabli.– Park prirode Papuk. 66 str. godine u Opatiji (RADONI] & PAVI]. G. te sanacija ve}ina pukotina u smislu stabilizacije. (2004): Nature Park Papuk as Geopark. papukgeopark. 291–310. Na geolokalitetu Rupnica. JAMI^I]. G.000. & VRAGOVI] M.com (2009) . 2007. Hrvatski geolo{ki kongres. otkrivanje ve}e povr{ine fenomena koji je bio pod zemljom. International Geological Congress.. Prihva}anjem aplikacije od strane koordinacijskog odbora Asocijacije europskih geoparkova. 72 str.– 32. KOVA^I]. pou~nih staza.– Nafta. europeangeoparks. Po`ega. RADONI] & PAVI]. LITERATURA JAMI^I]. G.134 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. te Hrvatskom geolo{kom kongresu 2005. D. 68 str. knjiga sa`etaka. 2004. {to }e pridonijeti novoj atrakciji u geoparku i popularizaciji geolo{ke pri~e op}enito. G.000.. definiran je program {kola u prirodi sa geolo{kim radionicama.– Fond dok. 36 str. JU PP Papuk... Savezni geolo{ki zavod. J. www. G. gdje nakon upoznavanja sa vo}inskim vulkanom djeca sama izra|uju model vulkana uz simulaciju vulkanske erupcije. (2005): Park prirode Papuk kao geopark.– Geolo{ki zavod Zagreb. & BRKI]. godine Park prirode Papuk postao je prvi hrvatski geopark. J. Beograd. 2005). Zagreb. PAMI]. Na osnovu prikupljenih svih geolo{kih saznanja brojnih autora o prostoru parka. ali i o svim va`nijim podatcima vezanih uz vulkane. (2008): Sedimentolo{ko i paleontolo{ko istra`ivanje geolo{kih to~aka nedaleko Vo}ina u smislu uspostave geolo{ke pou~ne staze. (2005): Geolo{ke zna~ajke Parka prirode Papuk.– 3... D. RADONI]. Beograd. a izra|en je i prvi geolo{ki suvenir. List Orahovica L 33-95. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hrvatskoj predstavljena je 2004. G. M. U sljede}em razdoblju Park prirode Papuk. & PAVI]. RADONI].

Cretaceous. quartz. the MG crystalline is located in the SW part of the Pannonian Basin. Moslava~ka Gora Klju~ne rije~i: granit. as inferred from field. Following the classical division of this “inhomogenities” inside granitic host proposed by LACROIX (1893). nematoblastic texture. For example. Moslava~ka gora The Moslava~ka Gora (MG). although they are less abundant than in the previous type. They generally range in size from few millimetres to hundreds of meters. K-feldspar. and (3) amphibolite facies metamorphic rocks (PAMI]. weak schistosity) and quartz xenoliths/xenocrysts (cm to dm sized quartz aggregates showing sharp contact and no reaction rim to the granite host). andalusite) both penetrate two-mica granite and are not devoid of enclaves. is mainly made up of crystalline rocks showing mostly Cretaceous age (STARIJA[ et al. biotite. albite. gneissic xenoliths (quartz. “Foreign” enclaves are characterized by the composition and origin that is not related to that of their host rock. (2008).. have been ascribed to this category: surmicaceous and/or biotite-rich xenoliths (biotite. colours. metamorphic rocks of the MG bare a signature of a characteristic high-temperature low-pressure metamorphic event (temperatures higher than 550 – 650°C and pressures up to 400 MPa) that has not been identified elsewhere in the region so far. also present varieties with diopside and garnet. Regardless the type. two-mica granite (quartz. The two subtypes of pegmatitic and aplitic leucogranites (quartz. granitoid pluton. enclave. albite. muscovite. garnet. The term “enclave”. The first type. lepidoblastic texture). enklava. biotite. It shows marks of a complex igneous and metamorphic evolution during Cretaceous – namely. laminated structure). From the regional point of view. all enclaves contribute significantly to the information on the origin and evolution of the MG crystalline complex. Horvatovac 95.pmf. muscovite. sillimanite. They resulted from the processes that took place in the magmatic body itself i. petrographic and geochemical studies. ksenoliti.e. fine-grained. amphibolite xenoliths (amphibole. biotite. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 135 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Complex Cretaceous evolution of the Moslava~ka Gora crystalline: different aspects from various types of “foreign” and “cognate” enclaves inside granites Kompleksna kredna evolucija kristalina Moslava~ke gore: “strane” i “kognatne” enklave unutar granita kao raznovrsni izvori informacija Dra`en Balen & Zorica Petrinec Institute of Mineralogy and Petrology.1). in a so-called “Sava zone”. homogeneous.2 wt% and K2O ~ 5 wt%. together with the surrounding basement.4. textures and lithologies. garnet. show various shapes. together with Na2O < 3. K-feldspar. sometimes foliated). the presence of dark granular enclaves called mafic microgranular / microgranitoid / magmatic enclaves (MME) represents episode(s) of mixing of more mafic magma(s) with the more felsic granitic host. Contrarily. Various types of xenoliths. On the basis of trace element distribution (especially REE’s) a clear distinction has been made between the two most abundant granite types: two-mica (predominantly biotite) granite. plagioclase. The granitoid pluton itself comprises about 110 km2 of the exposed crystalline hosting several types of granitic rocks. both members having . according to recent geotectonic reconstructions of SCHMID et al. andalusite. andalusite. sillimanite ± andalusite. quartz. Croatia (drbalen@geol. quartz. biotite. tourmaline. All types of granites show similar chemical signatures: strong peraluminosity (A/CNK > 1.hr) Key words: granite. 10 000 Zagreb. enclaves are here divided into “enclaves énallogènes” or “foreign” enclaves and “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves. making the geotectonic position and significance of MG crystalline complex quite enigmatic. K-feldspars. normative corundum content greater than 1%. Faculty of Science. and two subtypes of leucogranites. Department of Geology. cordierite xenoliths (cordierite. University of Zagreb. representing mostly parts of the MG metamorphic complex. feldspar. xenoliths. as used here. muscovite. (2) migmatites. 2010) which can be divided into three groups: (1) granitoids. muscovite. 1990). making the contrast between the enclaves and their host rock usually very evident but sometimes also cryptic. refers to fragments of rocks or any other inhomogenity enclosed in and completely surrounded by a homogeneous igneous host rock. kreda. …) regularly hosts different types of enclaves. “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves show evidence of mineralogical or genetic links to their host rock. foliation. plagioclase.

B. F.– Rad JAZU. separation and entrapment of immiscible aqueous boron-rich melt portions inside the coexisting granitic magma.. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. their mineral assemblages and geochemical features. 770 p. 101. 21–21. in press. MATENCO. Metamorphic evolution that preceded igneous events remained recorded in the metamorphic part of the complex that became the source for the “foreign” enclaves encapsulated inside the intruding granite magma. These “gaseous enclaves” represent incompletely filled void(s) in the host granite and are consistent with the escape of volatiles and gases from the evolving magma in the low-pressure environment. in press. (1990): Alpinski granitoidi. P-T conditions at the crystallization level of the host granite have been obtained from the zircon saturation temperature and REE thermometry (ca. D. on the other hand. R.. partitioning of elements and the crystallization path of the two-mica granite as an integral part of the main plutonic body. rock textures and relation among known rock types. (1893): Les enclaves des roches volcaniques. (2007): Leucogranite from Srednja Rijeka (Moslava~ka Gora.– Protat.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. consisting of quartz + feldspar ± muscovite.2 wt% (BALEN & BROSKA. The granite body itself shows evidence of at least two subsequent igneous events – their signature was left behind in the form of various types of “cognate” enclaves. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. A. STARIJA[. V. nodules show a complex texture comprising two clearly distinct units: tourmaline-bearing core and leucocratic envelope (halo). represents an integral part of the nodule and envelopes the tourmaline-bearing core. M. Ranging in size up to 10 cm. “Cognate” enclaves. such as crystal shape. TISCHLER. PAMI]. Among those features. mode of emplacement of granitoid magmas. & VRKLJAN. closely related.. Publ. Present geological relations inside the Moslava~ka Gora crystalline reflect a complex history of the metamorphic and igneous evolution during multiple. SCHMID. Preliminary geochemical model for production of melts inside MG magmatic system indicates muscovite dehydration melting at low aH2O (GARA[I] et al.136 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. K. Decreasing pressure and related cooling were major factors controlling the melt differentiation. S. & FINGER. TIBLJA[... More precisely. pressure values have been estimated to 70–270 MPa (on average ~ 5 km depth) and water content of the melt up to 4. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. nature of country rocks and the relative age of the granitoid pluton.43–0. Zagreb. REFERENCES BALEN. fluid behaviour. D. 139–183. Soc.58) and slightly Na-deficient tourmaline. they are locally found inside the peraluminous two-mica granite and point to temperature. D. . GERDES. reaching up to 30 cm in diameter. Being found inside the host granite. S. hold a different type of information – primarily that concerning the evolution of the MG igneous body. it is evident that “foreign” enclaves (xenoliths) give information on the undoubted continental crust contribution to the studied magmatic system. J. GARA[I]. Other notable features are tourmaline “suns” – rosette arrangements of elongated crystals of schorl tourmaline. & USTASZEWSKI. 7–121... with diameter ranging from 1 to 10 cm. 720–730°C). FÜGENSCHUH. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 visco-plastic behaviour at that time. & BROSKA. consistent with field evidence and observations made on enclaves. Davos. D.. K-feldspar megacrysts are of a special interest regarding the evolution of “cognate” enclaves.– Swiss Journal of Geosciences. SCHUSTER.. together with quartz + albite + K-feldspar. This was already inferred from the field occurrences of miarolitic cavities and the presence of magmatic andalusite inside the host granite. B.. Igneous microstructures of the K-feldspar megacrysts.– Swiss Journal of Geosciences. BERNOULLI.. 2010). Another feature can be also regarded as a type of “cognate” enclaves – miaroles. R. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. Inside the MG magmatic system there are also numerous “inhomogenities” like pegmatitic and aplitic bodies. liquid immiscibility. they support a scenario according to which magma escaped from the plutonic depths. Cretaceous events.. Jugoslavija). they are a consequence of the exsolution. Croatia).. 10. where it stalled in a low-pressure crustal setting. at least partly. host two-mica granite. London Spec. Mâcon. SCHEFER. The tourmaline-bearing core consists of dravite-enriched (Fe# 0.M. simple twinning and zonal growth (compositional zoning) are consistent with growth from the granitic melt i.e. LACROIX. tourmaline “suns” and K-feldspar megacrysts. From these temperatures. The nodule’s halo. I. L. M. A. 2007) of a (meta)pelitic source which is. SCHUSTER. A. Occurring typically in form of spherical aggregates. BALEN. reached shallow level. Tourmaline nodules are also a feature genetically related to the host granite. pressure and compositional fluctuations that took place in the host magma during crystallization. KR[INI]. From their characteristics.

94 5. geopark. GOEHRING & MORRIS. in ideal case giving six-sided columns (JAGLA & ROJO. 2001). 2009). TORAMARU & MATSUMOTO. 2005. while on greater depths and with slow cooling rates cracks will propagate into depth.e. For comparison data for three volcanic complexes with distinctive columnar jointing are given (data and equations (X6. Analysis performed on the Rupnica columnar jointing (Table 1) shows the development and reorganization of propagating joints and formation of n-sided columns.71 .93 X4 1. 1969).95 0. reorganizing themselves into “Y-junctions”. Fundamentally. Papuk The Rupnica geosite is one of the key-localities of the Papuk Geopark. WEINBERGER. 2002. ice and starch slurry (LYLE.49 1. X4 = indeksi heksa-. 2001. Rupnica. Papuk Klju~ne rije~i: lu~enje. 2008. 2004. geopark. 2002.53 X6 1. X4 = heksa-. Croatia (kontakt@papukgeopark.80 1.30 5.11 0. the fast cooling rate of magmatic materials near or close to surface conditions will cause the formation of cracks which will reorganize themselves in the form of “T-junctions”.88 0. X5.02 1. penta.4. 10 000 Zagreb. Distribution of the polygon sides/bounded cracks in the Rupnica geosite counted during four measurement campaigns and corresponding statistical parameters (N = average. Locality is a part of a larger volcanic body known also as the Vo}in volcanic mass (PAMI]. simple and universal laws of physics govern the behavior of cracks and development of columnar joints in volcanic rocks. 1956.03 0. The values are expressed as n-gonality (hexagonality.i tetra-gonalnosti). Broj stranica stupova (broj pukotina) u Rupnici dobiven u ~etiri nezavisna mjerenja te njihovi izra~unati statisti~ki parametri (N=prosjek.58 1. 1987) has been inferred base on broader geological/stratigraphic relations.32 1. University of Zagreb.44 4.90 X5 0.80 0. Horvatovac 95.. 2006. 34330 Velika. 2000.88 0. pentago- Table 1. 2004).40 1. X5) are from WEINBERGER. penta-.06 0. which has a significant bearing on the development of columnar joints.com) Key words: columnar joints.79 4. Croatia (drbalen@geol. Simplified. 1991). K-Ar dating of volcanic rocks (interstratified basalts) near the locality gave Cretaceous age (PAMI]. its depth i.60 5. but also in analogous materials like mud. 1987. Goran Radoni}2 & Goran Pavi}2 1 Faculty of Science.. Stjepana Radi}a 46. X5) preuzeti su iz WEINBERGER. Tablica 1.23 0. 2001). TORAMARU & MATSUMOTO. JAGLA & ROJO. JAMI^I] et al. tetra-gonality indices). rhyolite. has not been estimated in detail so far. X6.88 1. Position of the Rupnica geosite inside the volcanic body. It is under protection as a “Geological Monument of Nature” since 1948 and is famous due to a characteristic exposure of the columnar joints developed in the albite rhyolite (TAJDER. Za usporedbu su dani parametri za tri vulkanska kompleksa s izra`enim prizmatskim lu~enjem (podaci i formule (X6.98 2. X5. Rupnica. X6.89 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 137 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Order and disorder in columnar joints of Rupnica Geosite (Papuk Geopark) Stupanj ure|enosti i neure|enosti pukotina lu~enja na geolokalitetu Rupnica (Geopark Papuk) Dra`en Balen1. riolit.91 0. 1991) while the alternative Miocene age (JAMI^I] & BRKI].63 4.pmf. producing mostly four-sided columns.53 4.88 1. GOEHRING et al. Rupnica 1 2008 2nd 2008 3rd 2009 4th 2009 Average Giant’s Causeway Devil’s Postpile Columbia River st 3 10 9 45 30 24 0 1 0 4 94 217 263 179 188 6 29 5 5 137 129 198 199 166 49 92 30 6 53 41 39 57 48 102 67 28 7 0 3 3 4 3 40 9 7 8 0 0 0 0 0 4 2 0 Total 294 399 548 469 428 201 200 70 N 4. pressure of solidification and cooling rate.51 1. 1960.hr) 2 Papuk Geopark.45 0.

469–476. tightly packed striae (propagating cracks inside columns).. 2 (Prir istra` JAZU). like relatively narrow columns. Res. TORAMARU. 1A–B).– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). 22. 69.W. LYLE. 1 (Prir. (1960): Anortoklasni egirinski riolit iz potoka Rupnice kod Vo}ina. CRNKO. MAHADEVAN. 036115. 113–129. (1956): Albitski efuzivi okolice Vo}ina i njihova geneza.. L.– Geolo{ki zavod Zagreb (1986). Rev. 387–392.000. 72.A. (2005): Order and disorder in columnar joints. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100..000.. 74. curved sets of columns and occurrence of pyroclastic material in the vicinity (Omerovac site). Savezni geolo{ki zavod Beograd. (2006): An experimental investigation of the scaling of columnar joints. B02205. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Rev.. L. Consequently. M. 95–101. 715–722. 2. M. Res. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1.. The outcrop cleaning using pumping water “cannon” (fall 2008) made it possible to access and counts a greater number of columns in 2009.. D. 29. L. J. Hrvatska).– PNAS. & ROJO. E. WEINBERGER. L. 026203.– Acta geol. istra`.. B) Four-sided columns dominate at Rupnica geosite.98) and five-sided (0. Beograd. & MORRIS. 35–48. (2002): Sequential fragmentation: The origin of columnar quasihexagonal patterns. LIN. Statistically significant are those results approaching value 1. nality.– GSA Bulletin. & BRKI]. L. TAJDER. 106. & MORRIS. 44.138 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Tuma~ za list Orahovica L 33-96. (2000): The eruption environment of multitiered columnar basalt lava flows. & MATSUMOTO. 739–745. 65. REFERENCES GOEHRING. T. B.– Phys. analysis of cracking pattern responsible for the origin of columnar joints at the Rupnica geosite shows that this genetic process is related to a shallow. & MORRIS.. A.. (2004): Columnar joint morphology and cooling rate: A starch-water mixture experiment. (1969): Magmatizam i metamorfizam planinskog podru~ja Papuk-Psunj. S. list Orahovica L 33-96. & VRAGOVI]. Differences in the total number of counted columns in 2008 (300–400) and 2009 (450–550) are due to mud avalanche (landslide) which covered a significant part of the locality. TAJDER. JAGLA. TAJDER. GOEHRING. GOEHRING. E.W. A. M. R.– J. Slika 1. Four-sided (0.– Phys. (2008): The scaling of columnar joints in basalt. 113/1. (1991): Gornjokredne bazaltoidne i piroklasti~ne stijene iz vo}inske vulkanske mase na Papuku (Slavonija. A) Poligonalni obrazac vidljiv na popre~nim presjecima stupova nastalih prizmatskim lu~enjem u albitnom riolitu.– Europhys. 27. 20–31. B) ^etverostrani popre~ni presjeci stupova dominiraju u Rupnici. S. str.) indices. If such measurements are correlated with other features visible at or near the Rupnica locality.– J.W. & MORRIS. S. M.– Journal of the Geological Society London. JAZU). BRKI]. 109. D. than we can depict the Rupnica columnar jointing as the upper part (entablature) of the volcanic body. Lett. 10203. M.88) columns show the greatest resemblance to the idealized case (Figs. The help of Geology and Environmental Science students during research is greatly acknowledged.– Geolo{ki vjesnik.– Acta geol. 157/4. Beograd. PAMI]. E.G. Z. Savezni geolo{ki zavod Beograd.. P. A) Polygonal columnar pattern visible in albite rhyolite at Rupnica geosite. which represent a measure of discrepancy in the number of joints between the real sample and an ideal (theoretical) case. 161–172.– Geolo{ki vjesnik. fast cooling environment. . Geophys.W. Such results are in good agreement with results expected for shallow placed and relatively rapidly cooled volcanic mass. sj. JAMI^I]. GOEHRING. S. M. 1:100. JAMI^I]. Geophys. (2009): Nonequilibrium scale selection mechanism for columnar jointing. J. (2001): Evolution of polygonal patterns in stratified mud during desiccation: The role of flaw distribution and layer boundaries.

hr) 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.74) .90 Na0. sjeverno od Kobiljaka. Pierottijeva 6. Prosje~na formula alteriranog biotita izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. Smje{tena je u dodirnom podru~ju geotektonskih jedinica Alpa. stilpnomelane. Biotiti su homogenog sastava. Parageneza biotit + stilpnomelan karakterizira sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca. geografski pripada sjeverozapadnom dijelu Hrvatske..belak@hgi-cgs.51. dok manje pojave nalazimo u obliku tektonski uvjetovanih zona. a stilpnomelan ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca (BUCHER & FREY.10 i 0.003 Mn0. Alterirani biotit ± stilpnomelan u zajednici je s fengitom. biotit. a u dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) analizirani biotiti projiciraju se u sredi{nje podru~je izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita. 10 000 Zagreb. Biotit niskog stupnja metamorfizma koji koegzistira s fengitom ± kloritom i kvarcom odgovara Barrowljevoj biotitnoj zoni u metapelitima (WINKLER. mg = Mg/(Mg+Fetot) = 0.06 Fetot.1. Ukupna mineralna asocijacija u svim varijetetima zelenih orto{kriljavaca obuhva}a aktinolit. U dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) vrijednosti za alterirane biotite se projiciraju to~no izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita.008)(Al0. SI= 0.9 Al1. siderit. Biotit i stilpnomelan odre|eni su opti~kim mikroskopom te primjenom rendgenske difrakcije na prahu i pomo}u elektronske mikrosonde. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 139 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stilpnomelan i biotit u mineralnoj paragenezi zelenih {kriljavaca Medvednice (SZ Hrvatska) – indikatori metamorfne zonalnosti Stilpnomelane and biotite in mineral paragenesis of the greenschists of Medvednica (NW Croatia) – indicators of the metamorphic zonality Mirko Belak1.19 Ti0.06 Fetot. ortoklas. Tisije i Dinarida u Zagorsko-srednjetransdanubijskoj tektonskoj zoni. klinoklor. 10 000 Zagreb.j. na sjeveroisto~nom dijelu Medvednice.p.5 a.4.1)O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0.35 Cr0. U svim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici dominantni feldspat je albit (An<3). epidotom i fengitom. stilpnomelan. facijes zelenih {kriljavaca. s pru`anjem orografske osi sjeveroistok-jugozapad u du`ini od oko 40 km. Vesnica Gara{i}2 & Dragutin Slovenec2 1 Hrvatski geolo{ki institut. stilpnomelan. greenschist facies.j. hematit. magneziohornblendu. te stupnju metamorfnih promjena.53.91) Alterirani biotiti kemijski su relativno uniformni.1) O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0. kvarc. ovisno o kemijskom i mineralnom sastavu primarne stijene.008 Ca0. Hrvatska (mirko. Fe-Mg klorit. Biotit koegzistira s fengitom. te sporedna magneziohornblenda u kojoj je AlIV ve}i od 0.02 Mg1. ali i kao sitni uklopci u albitu.50 a. mg =Mg/(Mg+Fetot) = 0.f. kloritom i Al-bogatim aktinolitom. rutil te relikte ilmenita i augita. Amfiboli koji se javljaju u metabazitima su kompleksnog sastava.49 do 0. Glavna masa ortometamorfita rasprostranjena je u sredi{njem dijelu Medvednice (Malo i Veliko Sljeme – Puntijarka).1. magnetit. biotit. Sachsova 2.49.51. Op}enito vrijedi da s porastom metamorfnog stupnja u sastav amfibola ulazi vi{e natrija i aluminija. metamorphic zonality Planina Medvednica. epidot. Hrvatska Klju~ne rije~i: Medvednica. titanit. metamorfna zonalnost Key words: Medvednica Mt. Izra~unata je prosje~na formula takvih biotita na temelju 11 mikrosondskih analiza: (K0.f. U zelenim orto{kriljavcima mogu se izdvojiti razli~iti strukturno teksturni varijeteti.53. albit. Stilpnomelan bez biotita pojavljuje se u mineralnoj paragenezi s fengitom.005 Ca0. koje se prote`u od sela Mikuli} na jugozapadu do potoka Blagu{a. no tremolitna. 1994).24) (Si2. biotite.p. edenitna i ~ermakitna komponenta su glavne komponente ~vrstih otopina. alterirani biotit i stilpnomelan. SI= 0. Za raziku od amfibola kloriti i epidot ne pokazuju ovisnost sastava o stupnju metamorfoze.40 Cr0. kalcit.47. Naj~e{}e glavne mineralne parageneze u zelenim orto{kriljavcima su: albitaktinolit-epidot-klorit. Listi}i biotita pojavljuju se u folijativnim mikrolitonima s kloritom.04)(Al0.40) (Si2. muskovit. omjeri Fe/(Fe + Mg) variraju u rasponu od 0.69 Na0. kloritom i aktinolitom koji ima nizak sadr`aj Al. omjer Fe/(Fe + Mg) varira izme|u 0. U pojedinim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici pojavljuju se biotit.9 Al1. koji imaju razli~it mineralni sastav. kloritom i aktinolitom s ni`im sadr`ajem Al. 1979). fengit. albit-aktinolit-epidot i albit-epidotklorit.52 i 0.003 Mn0. glaukofanska. schamozit. Amfiboli u zelenim {kriljavcima su prete`no aktinoliti u kojima koli~ina AlIV varira izme|u 0.02 Mg1.19 Ti0.

Meta- morfna zona (2) ukazuje na sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca i temperaturu od oko 400°C (BUCHER i FREY. 140–146.80 Mn0..37.. Mineral.. L. 1977). (1977): The crossite content of Ca-amphibole as a guide to pressure of metamorphism.V. 799 p. (1982): Geothermometry and geobarometry of plagioclase – hornblende bearing assemblages. Eastern Sayan. Metamorfna zona (1) karakteristi~na je za ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca odnosno temperature 350°C do 400°C (BUCHER & FREY. SM = 5.. C. 318 p. K. 5/6. M.– Petrology. (1994): Petrogenesis of Metamorphic Rocks. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Prosje~na formula stilpnomelana izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. pomo}u vi{e geobarometara i geotermometara (GERYA et al.H. LITERATURA BROWN.H. & FREY. 1982. TRIBOULET. BUCHER. A. ukazuju na temperaturne uvjete od oko 450°C i tlak od 3 do 4 kbara.L. (1997): Petrology of the Tumanshet zonal metamorphic complex.08 Ca0. T. odnosno vi{e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca.20 Na0. 80. Petrol.. & SEZ’KO.– Contrib. BROWN.98) Zaklju~ak U zelenim orto{kriljavcima Medvednice na temelju sastava amfibola.17 Ti0.3. WINKLER. te pojave biotita i stilpnomelana mogu se izdvojiti tri metamorfne zone: (1) metamorfna zona je karakterizirana mineralnom asocijacijom aktinolit (niski sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + fengit + stilpnomelan. PERCHUK. F. 1997... PLYUSNINA.– Min.. 503–533. 1995). AUDREN. Berlin. SPEAR. PLYUSNINA.– 5th ed. L.140 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1995): Metamorphic Phase Equilibria and Pressure – Temperature – Time Paths. 18. (2) metamorfna zona sadr`i mineralnu asocijaciju aktinolit (srednji sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + alterirani biotit + stilpnomelan + fengit..OH)27*2-4 H2O (SI = 0.S.– 6th ed. 53–402.09)(Mg1.. Springer-Verlag. Rezultati izra~unavanja metamorfnih uvjeta za zonu (3). C. 348 p.– J. Petrol.28) Si8Al(O.G. Soc.P. E. 1994. SPEAR. (1979): Petrogenesis of metamorphic rocks. Springer Verlag. 1994).73 Fetot.I. Am. Washington. GERYA. H.002 Al0. . (3) metamorfna zona odlikuje se mineralnom asocijacijom aktinolit (visoki sadr`aj Al) + albit + Fe-Mg klorit + epidot + biotit + fengit.

1). demonstrating that the Permotriassic sequence must have experienced a significant low-grade metamorphic event at that time. different granitoid pebbles. and are presumably derived from the surrounding basement complexes of the Papuk Mountain. monacit. coarse-grained clastic rocks occur. 34. Monaciti iz granitoidnih valutica definiraju variscijsku i alpinsku izokronu. Carboniferous monazite ages were measured (Fig. is covered in places by the Permotriassic sequence. represented by conglomerates and in some parts by gravelly sandstones. Three macroscopically Figure 2. At the base of the sequence.hr) 2 Division of Mineralogy. University of Zagreb. Permotrijaska sekvenca. in which some well defined groups can be distinguished.49e (LUDWIG. which were investigated by means of the electron microprobe in order to determine their U-Th-Pb age. 1987. monazite. SZAKMÁNY et al. Croatia Variscijski visokotemperaturni i kredni niskotemperaturni monacit u granitoidnim valuticama permotrijaskih naslaga. La/Nd – Y2O3 dijagram na kojem su vidljive razlike u kemijskom sastavu izme|u alpinskih i hercinskih monacita. granitoidne valutice. which were calculated by internal error propagation (95% confidence) using Isoplot 2. University of Salzburg. Slika 2. Department of Material Science. Permotriassic sequence. Erwin Krenn2. Papuk. La/Nd vs Y2O3 plot showing chemical differences between Variscan and Alpine monazite.. Interestingly. Dra`en Balen1 & Friedrich Finger2 1 Institute of Mineralogy and Petrology.pmf. Faculty of Science. sampled on the locality near Velika.. Hellbrunnerstr. Hrvatska Vanja Bi{evac1. Also shown are the weighted average ages.4. 1). 2003). Slika 1. 2001). Yttrium contents of the Alpine monazite are uniformingly low Figure 1. A-5020 Salzburg. contained accessory monazite grains. . 2001). Austria Key words: Slavonian Mts. Papuk. implying a Variscan formation of the granitoids. (1991). Th*-Pb dijagram prema SUZUKI i dr. (1991). the two monazite generations show significant chemical differences with respect to their REE patterns and yttrium values. Department of Geology. The thickness of this Permotriassic cover. granitoid pebbles. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 141 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Variscan high-T and Cretaceous low-T monazite in granitoid pebbles of the Permotriassic sequence. Several types of clasts can be observed (schists. Tako|er su prikazane i te`inske srednje vrijednosti starosti koje su izra~unate metodom napredovanja interne pogre{ke (95% pouzdanosti) koriste}i kompjutorski program Isoplot 2. Monazites from the granitoid pebbles define both a Variscan and an Alpine isochrone (forced through 0). Croatia (vabisevac@geol. U-Th-Pb Klju~ne rije~i: Slavonske planine. a newly formed Alpine (Cretaceous) monazite generation was found in one pebble (Fig. U-Th-Pb The Variscan and pre-Variscan crystalline basement of the Slavonian Mts.49e (LUDWIG. Beside their obvious discrepancy in age. quartz and granitoid pebbles). varies from 160 to 350 meters (JAMI^I] & BRKI]. Th* vs Pb digram after SUZUKI et al. In all samples.

. JAMI^I]. List Orahovica L 33-96. 22nd IAS Meeting of Sedimentology. S.. W. K. Some of the Variscan monazite grains have high yttrium contents of up to 3 wt. consistent with a low-grade metamorphic formation. G. consistent with a high-T igneous origin. 3–16. GY.L. (2001): Isoplot/Ex..– Geol. CRNKO. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (Fig. An empirical calibration. 204. central Japan: Th-U-total Pb evidence from an electron microprobe monazite study. Tuma~ za list Orahovica L 33-96 (Basic Geological Map of Yugoslavia – Explanatory notes for sheet Orahovica).. Sav. 15. inst. D. JAMI^I]. JÓSZA. J. PYLE. Metamorph. Yttrium-in-monazite thermometry (HEINRICH et al. W. Beograd.– Geol. Alpine monazite is characterized by low La/Nd ratios and relatively high Eu contents. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100000. G. Sav.000. & TANAKA. Version 2. % Y2O3. SUZUKI. 1–72. Geol. F.M. geol. Beograd. A. REFERENCES HEINRICH. M. (1997): Monazite-xenotime miscibility gap thermometry. Furthermore. 42. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100.49e. Opatija. M.142 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.F. I. sheet Orahovica). RUDNICK. p. 75. geol.. JAMI^I]. 1997. BRKI]. LUDWIG. M. SZAKMÁNY. ADACHI.. K. Geol.– J.R. M.. zavod Zagreb (1986). SPEAR. (Basic Geological Map of Yugoslavia in scale 1:100. T. (1991): Middle Precambrian provenance of Jurassic sandstone in the Mino Terrane.. PYLE et al.S.. zavod Zagreb (1971–1986).. 2). & VRAGOVI]. ANDREHS.– J. 2083–2107. R.. & MCDONOUGH. Petrol. suggesting that the formation conditions during Alpine metamorphism were oxidizing.– Abstract book. . D.000.– Sed. (2003): Petrological and geochemical studies of the Permotriassic siliciclastic sequence in the western part of the Papuk Mountain (Croatia). (2001): Monazite-xenotime garnet equilibrium in metapelites and a new monazite-garnet thermometer.. RAUSCSIK VARGA. 141–147....– Berkeley Geochronological Center Special Publications. 2001) indicates formation temperatures of around 350–400°C. J. D. inst. M. & HORVAT. & BRKI].. A Geochronological Toolkit for Microsoft Excel. & FRANZ.

hr) 2 Institute of Mineralogy and Petrology. regular. SEM with EDS Klju~ne rije~i: alkalni feldspati. c. . (2) the C2/m symmetry degrades to C1. 2/m.) (patchy white) with irregular morphology in the host K-rich feldspar (gray).and Figure 1.. Neke eksolucijske lamele su dijelom pokrupnjene sekundarnim procesima (dolje desno). SEM.P. U K-feldspatu (sivo) vidljiv je “krpasti” pertit (P. C1). Department of Geology.). 1. s. A – Optical microphotograph of perthitic alkali feldspar microtextures showing finescale. These reactions reflect the cooling history of a parent magma. E. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 143 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alkali feldspar microtextures from Pogari formation granite pebbles (Middle Bosnia) Mikroteksture u alkalnim feldspatima iz granitnih valutica Pogari formacije (srednja Bosna) Mihovil Brlek1. E. The Al–Si ordering. Faculty of Science. A – Mikrofotografija pertitske strukture s vidljivim pravilnim lamelarnim prorastanjima (paralelne bijele linije.brlek@hgi-cgs. Sachsova 2. myrmekite. C2/m). Dra`en Balen2 & Vladimir Bermanec2 1 Croatian Geological Survey. B – Slika iste strukture dobivena unatrag raspr{enim elektronima (BSE) pokazuje razlike u sastavu izme|u eksolucijskih lamela i “krpa” oboga}enih natrijem (tamnosivo) te K-feldspata (sivo). 10 000 Zagreb.c. sekundarne mikroteksture. BRLEK.Na)AlSi3O8) from sanidine (Sa.P.P. lamellar micro-perthitic intergrowths. EDS Several reactions on minerals of the exotic reddish I-type granite pebbles of Cretaceous Pogari formation (Middle Bosnia) were observed using polarizing microscope: sericitization of plagioclase and chloritization of biotite (with epidote as a possible by-product). There are three important processes that occur in feldspar crystals during cooling: (1) the homogenous composition exsolutes into K. koja su zna~ajka eksolucijskog procesa. exsolution and “patch” perthites. (parallel white lines. deuteric microtextures.g. Some of them might have been interconnected (“cyclic” reactions) and could have formed simultaneously (NEUBAUER et al.g. characteristic of exsolution processes. Slika 1.P. 10 000 Zagreb.c. c. B – BSE image of the same microtexture showing difference in composition between sodium rich exsolution lamellae and “patches” (dark gray) and K-feldspar (gray). s. which controls the change in symmetry in K-feldspars ((K. s. through orthoclase (Or. 2/m. “intergranular plagioclase”. Croatia Key words: alkali feldspars. and microstructures provide evidence for the thermal history of feldspars (WENK. Some exsolution lamellae are partly coarsened by deuteric processes (bottom right). bijela podru~ja) nepravilne morfologije. University of Zagreb. 2003. “plagioclase overgrowth”. Horvatovac 95. 2008).). 1976).and Na-rich lamellae and lenses at high temperature (below solvus).. (3) twinning occurs in both Na.c.g.4. which are crosscut by “patch” perthites (P. C2/m) to microcline (Mc. c. Croatia (mihovil.

PAMI]. Tonejc. (2004): Microstructures in two alkali feldspar megacrysts from the Papuk Mt. termed “unzipping”. 1A–B). The aid of S. H. Croatia. and irregular Na-rich “patch” perthite (P. with lamellae typically £ lµm thick and coherent or semicoherent interfaces between albite (Ab)-rich and K-feldspar (Or)-rich phases. deuteric phase of granitic magma cooling.P.-R. coherent exsolution and coarsening leads to finescale.) in host K-rich feldspar (Figs.P. 2004). WENK. Reduction of total free energy by release of coherency strain during dissolution-reprecipitation reactions (related to micropores and turbidity).) are visible in optical microphotograph (Fig. 2009). Department of Geology. PARSONS. J. HORVAT. 118 p. NEUBAUER. Jakovljevi} is gratefully acknowledged. Because of the difference in cell dimensions between the exsolved phases. M. I. KOVACS KIS. The last two processes are simultaneous (KOVACS KIS et al.. with some lamellae partly coarsened. REFERENCES BRLEK.144 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1976): Electron microscopy in mineralogy. These “deuteric perthites” (“patch” perthite). Berlin. 2009). (2008): Zna~ajke granitnih valutica unutar konglomerata Pogari formacije srednje Bosne. 1A) and SEM backscatter electron (BSE) image (Fig. Budapest. These images reveal alkali feldspar microtex- tures: primary exsolution perthites (E. Croatica.. I. R. Sectio geologica.P. 564 p. . Dislocations (possible fluid pathways) can also nucleate on the straight albite lamellae and the intergrowths are then semicoherent (PARSONS & LEE.). Faculty of Science.– Springer-Verlag.. V. 57/2. regular. 1B). Petrol. lamellar “strain-controlled” cryptoor fine micro-perthitic intergrowths. HANDLER. I. This research was supported by A. (2009): Mutual replacement reactions in alkali feldspars I: microtextures and mechanisms. 157. 35. F. up to 103 times coarser than strain-controlled intergrowths. indicating the “unzipping” process that took place during subsolidus.– Contrib.. & DODONY. DUNKL. University of Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 K-rich lamellae. Differences in composition between K-rich host grain and Na-rich “patches” (P.. During subsolidus. & LEE. are incoherent and have irregular morphologies (PARSONS & LEE. M. (2003): Exotic granites in the Cretaceous Pogari Formation overstepping the Dinaridic Ophiolite Zone mélange in Bosnia. 641–661. 149–158. Mineral. elastic strain (coherency strain energy) develops at the surfaces of perthite lamellae.. leads to growth of incoherent subgrain mosaics of albite and microcline.– Geol. 133–134.– Annales Universitatis Budapestiensis. & MAJER V.. when alkali feldspars react readily with magmatic fluids. M.– Diploma thesis..

Analiza na elektronskom mikroskopom (REM) dala je rezultate hemijske analize piroksena i olivina (Ol). ultramafic rocks Ofiolitna zona Dinarida. Podru~je Varde i Vi{egrada. amfiboliti. keratofira. lherzolite. glinci. ro`naci. granitoida. ^avke do Vrbanje. dijabaz-doleriti. Figure 1. {to ukazuje na visok stepen serpentinizacije. npr. lercolit. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 145 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mineralo{ko-petrografski sastav ultramafita na jednom dijelu ofiolitne zone Dinarida Mineralogical-petrographic composition of the ultramafics in one part of Dinaride Opholite Zone Amra Hamzabegovi}1 & Milan Stevi}2 1 2 Zemaljski muzej BiH. koja predstavlja glavnu jedinicu Unutra{njih Dinarida zauzima veliku povr{inu na podru~ju Bosne i Hercegovine. bazalta. gabri. zastupljenost pojedinih glavnih ~lanova (tektonitnih peridotita. veli~ina kompleksa. Electron microscope photography of samples BE1/1 and BE2. Veli~ine fragmenata variraju od mm-cm do dm-m i dekametarsko-hektometarskih dimenzija (PAMI]. Tablica Svaki od navedenih kompleksa nosi neku svoju specifi~nost po kojoj se razlikuje od ostalih kompleksa. Slika 1. kumulatnih gabra i peridotita. te egzoti~ni blokovi kre~njaka razli~ite starosti (od srednjeg trijasa do titon-berijasa). Snimak elektronskim mikroskopom uzoraka BE1/1 i BE2. Ofiolitni komleks Borja i Mahnja~e i Kozara~ki ofiolitni kompleks Me|u fragmentima u ofiolitnoj zoni ~esto dolaze ultramafiti. BiH Rudarsko-geolo{ko-gra|evinski fakultet. Ofiolitni kompleks Ljubi}a. dijabaza.4. Sarajevo. Geografski. BiH Klju~ne rije~i: kompleks. podjela ofiolitske zone u Bosni mo`e se izvr{iti na sljede}e ofiolitske komplekse: • • • • • • Krivajsko – konju{ki ofiolitni kompleks. Ozrenski ofiolitni kompleks. Tuzla. Odnos MgO:FeO koji je oko 5 puta ve}i po ~emu ima sve karakteristike alpinotipnih peridotita. spilita. Hemijski sastav lerzolita Ofiolitne zone Dinarida je ujedna~en {to se mo`e viditi na Tablici 1. Petrografija ultramafitnih stijena okoline @ep~a ne razlikuje se od petrografije ultramafitnih stijena iz ostalih dijelova Dinaridske ofiolitne zone u Bosni. 1996). amfibolita) i njihovu izdiferenciranost. bazalt-spiliti. U hemijskim analizama uo~ljiv je visok sadr`aj vode. ultramafitne stijene Key words: complex.

149 Ti0. Ol #3 Ol #4 Cpx #1 Cpx #2 Cpx #3 Opx #4 Opx #5 Sp #7 Sp #8 (Mg1..83 Ca0.146 Si1. (2001): Kora raspadanja na peridotitima okoline @ep~a-ofiolitna zona Dinarida.714 (Si1.121 (Si1.27)1.253 )2.994 O6 Ca0. Iz formula se vidi da je hemijski sastav varijabilan jer u ta~ki #7 pored glavnih elemenata prisutni su Mn i Ca dok u ta~ki #8 Mn nije registrovan.146 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.98 Fe2O3 3. Pored olivina u sastav ulazi ortopiroksen. Zagreb.58 0.82 )15.748 Fe0. 99-135.Monografija.75 1. olivin i malim dijelom spinel koji je neujedna~enog sastava.21 / MnO 0.765 Al0.5 Al8. IV.06)15. U njemu se isti~e visok sadr`aj MgO i nizak sadr`aj CaO. PAMI].45 40. Rudarskogeolo{ko-gra|evinski fakultet. 2 – Za ultramafitnu stijenu iz ofiolitne zone okoline @ep~a (analiza ura|ena na elektronskom mikroskopu)/for ultramafic rock from ophiolite zone of @ep~a area (electron microscope analysis) (HAMZABEGOVI].022)1. Ta~ke #1.948 (Mg0.876 Al0.– Magistarski rad.082 (Cr6.23 / FeO 5. Hemijski sastav ultramafitnih stijena ofiolitne zone Dinarida.15 MgO 39. Tablica 2.6 Fe4.028 Ca0. Nafta.93 O32 2.995 O6 Ca1. klinopiroksen. U uzorku je registrovan krom spinel (Sp) predstavljen ta~kama #7 i #8.31 13. LITERATURA HAMZABEGOVI]. 225 str.06)8. 2001).37 Ti0. J.642 Fe0.116)1. J.72 Fe 0.031)0. PAMI]. #2 i #3 analizirane na isje~ku BE2 su klinopiroksen (Cpx) dok su ta~ke #4 i #5 ortopiroksen (Opx). 1977).049)1.5 (Cr7..70 1.23)2.96 Ti0.055 (Al0.266 Ti0.02)1. Table 2.36 Al8. a pokazuje da je ve}ina uzoraka izgra|ena od olivina koji je neravnomjerno serpentiniziran.27 Mn0.067 (Mg1.45 99. “Geoin`injering” – Sarajevo.724 Fe4.142 (Mg0. Universitet u Tuzli.18 O32 (Mg3. Vardarske zone i ju`nih dijelova Panonskog basena.810)1.91 CaO 2.99 SiO4 Ca1.013 Cr0.76 (Mg1.11 / H2O+ 5.167)1.62 H2O– 0. knj.976 O6 (Mg3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.93 (Al0. A. Mineralo{kopetrografski sastav je utvr|en analizom elektronskog mikroskopa.188 Si1.692 Fe0.1)1.746 Fe0.013 Cr0.876 Al0. Formulea based on the spot chemical analyses. Table 1.81 / 1 – Za ofiolitnu zonu u Bosni/for ophiolite zone in Bosnia (PAMI] et al. . Formule na osnovu rezultata hemijskog sastava ispitivanih ta~aka na uzorcima.47 35. (1978): Krivajsko – konju{ki kompleks.02 Cr0.06 / NiO 0.199 Mn0. str.13 0. a utvr|en je Ti.011 SiO4 (Mg 1.39 / K2O 0.933 O6 Ca0.047(Mg0.02 Cr0.99 O6 Ca0.07 41.847)1.59 Na2O 0. (1996): Magmatske formacije Dinarida. SiO2 1 2 TiO2 Al2O3 2.63 Fe0.58 / S 100.249 Cr0. Chemical composition of the ultramafic rocks from Dinaride Opholite Zone.42 4.39 Cr2O3 0. Mati~na stijena ispitivanog profila okoline @ep~a je lerzolit koji je tamnosive. Na Sl. 1–57.814 Fe0.. 1 prikazan je snimak mikroskopskog preparata na elektronskom mikroskopu sa nazna~enim dijelovima (BE1/1 i BE2) na kojima su izvr{ene detaljne analize uklju~uju}i i odre|ivanje hemijskog sastava.Geologija BiH.07 )8.929 (Si1. gotovo crne boje.

Steps used for calculation of integrated or a plateau ages are delineated by bar. Their total salinities are between 42 to >70 wt % NaCl equ. University of Salzburg. The trace elements and a normalized-MORB incompatible element spider-diagram support similarity of the Jabuka gabbro with continental tholeiitic magmas. Jorge Spangenberg3 & Ivan Razum1 1 Institute of Minaralogy and Petrography. on Jabuka. Croatia Starost riftnog magmatizma i evaporita na jadranskim otocima Jabuka. 40Ar/39Ar apparent age spectra of the a) K-feldspar from pink dyke of the Jabuka Islet (sample J5). Slika 1. Franz Neubauer2. Faculty of Sceince. The igneous rocks from Vis. Laser energy increases from left to right. University of Zagreb. and c) K-feldspar concentrate from Komi`a (Vis) dyke. Hellbrunner Str. biotite. selected from the dykes. The first group characterizes Jabuka and Brusnik. Croatia (lpalinkas@geol. b) biotita iz dijabaza s oto~i}a Brusnika. 10 000 Zagreb. whereas the second one is on the Vis. medium-grained rock with sub-hypidiomorphic texture. Sabina Strmi} Palinka{1. Austria 3 Institute of Mineralogy and Geochemistry. Ar/Ar date. rifting. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 147 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Dating of rifting magmatizm and evaporites within the Adria Plate. High salinity liquid-rich FIs melted silvine at T between 80° to 150°C. 2005). Horvatovac 95. evaporites. Mineral composition is the same as in the Jabuka gabbro. A-5020 Salzburg. Minimum pressure was 0. izotopi sumpora. Sibila Borojevi} [o{tari}1. Petrographic examination shows coexistence of vapour rich FIs and high salinity liquid rich FIs containing halite and silvite daughter minerals. sulphur isotopes. 34. excluding MORB type affinity. Energija lasera raste s lijeva na desno. Ar/Ar datiranje. priori to or synchronous with the vapour disappearance. indicating minimum 2 km of overburden under lithostatic conditions. Palinka{1. the same. Total homogenization to a liquid phase was in the range from 415° to Figure 1. The gabbro intrusive-body was dissected by a swarm of dyke-veins of pinkish.4. Brusnik and Vis islands.pmf. evaporiti. Adria plate. Ti-magnetite and ilmenite. holocrystalline. University of Lausanne.hr) 2 Department of Geography and Geology. gabbro. Koraci kori{teni za prora~un integriranih ili platoe vrijednosti su masno ocrtani. The dyke swarm is perpendicular to the pseudo-layering and Th suggests brittle intrusion of fractionated. The parent magma is.6 kbar. Wide range of igneous rock ages from Permian to Triassic times show two stage evolution from the early intra-continental rifting to the advanced rifting and oceanization. however. contain measurable fluid inclusion (FIs). Switzerland Key words: basalt. The gabbro of the Jabuka is a phaneritic. b) biotite from diabase of the Brusnik Islet (sample BT 3c). The dolerite of the Brusnik Island has phaneritic. fluidne inkluzije Permo-Triassic rift-related magmatism in the Dinarides produced gabbro-diorite-syenite-granite formation and an extrusive basalt-andesite-dacite formation with abundant pyroclastic rocks (PAMI] & BALEN. Major and trace elements point their calc-alkaline character. and salinities around 25 wt % NaCl equ. . Quartz from coarse grained gabbroid dykes contains well developed fluid inclusions. alkali enriched magma. Building Anthropole.. Liquid-rich inclusions yielded homogenizations (Th) between 420° and 505°C. Brusnik i Vis Ladislav A. coarse-grained gabbro. intergranular diabase texture with ophitic to subophitic groundmass (GARA[I] et al. Plagioclase and two pyroxenes (augite and pigeonite) represent the main crystallization phase with subordinate amphibole (uralite). gabro. Amphibols. i c) K-feldspata iz dajkova s Komi`e (otok Vis). riftovanje. Jadranska plo~a. Department of Geology. b) extrusive types with augite-andasite. fluid inclusions Klju~ne rije~i: bazalt. Jabuka and Brusnik islands consist of the two main groups: a) sul-bvolcanic types with augite-diabases. 2001). 40Ar/39Ar spektar starosti a) K-feldspata iz crvenih dajkova s oto~i}a Jabuka. spilite-keratophyres and spilites. followed by halite melting at T range from 345° to >600°C. CH-1015 Lausanne.

wavy shape of dykes and high Th of FIs in magmatic quartz suggest ductile conditions during intrusion of dykes. but the homogenization attempts failed. however. K-feldspar from the Jabuka brittle dyke is unaffected and shows similar plateau age of 269. (2005): Interaction between Permo-Triassic rifting.3. Vapour-rich inclusions show presence of CO2±CH4 within the vapour phase.6) might be attributed to the secular variation of the Lower and Upper Triassic sea water. Adriatic Sea). (1994): The medium-grained gabbro of the Jabuka islet (“Scoglio del Pomo”. M. DE MIN et al. V. but rarely exceed 0.– Geologia. TADEJ. 2. Prehnite from the Komi`a Bay.9 Ma. One can distinguish sub-volcanic types represented by augite-andesite. while K-feldspar has a plateau age of 214±0. Recent research of the Jabuka and Brusnik intrusives revealed their age determined by Ar/Ar method on the gabbro.. in radial patterns are commonly less than 1 mm. DE MIN. GARA[I]. 1994).2–6. It roughly reflects the latest stage of crystallization after intrusion.2 kbars. A. P. (2008) obtained. formed by autobrecciation.4±2. N. a new Ar/Ar plateau ages of 227±5 Ma and an isochrone at 226±3 Ma for Jabuka. (1994). lapilli tuffs. lapillistones. 181–204. by analyzing plagioclase separates on Jabuka and Brusnik.– Berichte der Deutschen Mineralogische Gesellschaft. . d34S. Amygdales and vesicles filled with chlorite. Th= 135°–180°C) FIs points to precipitation from boiling fluid. JOURDAN. (average 16.1.5 wt % NaCl equ.) aqueous two-phase (L+V) FIs with Th between 110°–125°C represent seawater relicts. RENZULLI. This is explanation why the former K/Ar and Ar/Ar dating gave ages which are not completely compatible with the geotectonic events in the early history of Tethyan evolution. At the coast a submarine lava flow is made of rare pillow lava lobs. C.5 cm. fills amygdales and vein lets within pillow lavas and represents the product of hydrothermal alteration of basalt under seawater-dominant conditions. prehnite and calcite. and differ from those obtained on K-feldspars. The K/Ar ages obtained on the Jabuka whole rock and mineral fractions differ insignificantly. VENERI. D.– Soc. The research supports a tectono-magmatic hypothesis of a subalkaline.3 wt % NaCl equ. RAVASZ-BARANYAI. RENNE. ensialic intrusion during the extensional processes of the continental crust. magmatism and initiation of the Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP). F.1.1 Ma.3±7. Petrographic observations and microthermometric measurements of prehnite distinguish three types of primary FIs. GUERRERA. 13–25. 56–56. although calc-alkaline character excludes MORB type lithotypes (BALOGH et al. V. F. & MAJER... 56/2. suggests uppermost Triassic. and plateau age of 226±3 Ma for Brusnik. F. obviously lowered due to release of Ar.7 Ma coherent with the other magmatic representatives (Fig. Bologna.0 Ma (Fig. 17. The dating.. Evaporites – Sulphur isotopes: Evaporites on the Vis Island. 16. 45. Upper Permian ages correspond to the early intra-continental rifting and the geochemistry to the within plate magmatism. 1c).. salinity = 29. K. Interaction with basaltic lava slightly increased salinity. Low saline (5. The age is shifted to- ward the Middle Triassic time what is a better fit to the general rifting conditions in the area. Vis Island. Volcanic rocks on the island of Vis are situated around a small village Komi`a. Assuming modified seawater salinity around 5. and two isochrones gave 200.– Acta Geologica Hungarica. & ALBERINI.6. Croatia).2±2. which was the object of the previous dating..9 Ma with little amount of excess radiogenic Ar.3 to 1. near Komi`a are in tectonic contact with volcanic rocks.. during some later thermal episode (Fig. The coexistence of aqueous three-phase (L+V+Siso. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 >600°C under the minimum pressure of 0. but K-feldspar from the additional dyke on the Jabuka is dated at 254. felsic dykes. 16..5±2...3–30. Sulphur isotope values. 16.. what is confirmed by polen analysis (Hass personal communication). gave a plateau age of 276. The winding. 17. M. REFERENCES BALOGH. 1b). and further FIs measurements are needed. The ages determined on biotites are more consistant. Biotite in the Brusnik dolerite is dated at 265±1. J. MARZOLI.148 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1–3. incipient boiling (135°C) took place at a depth of 20 m. (2008): The tholeiitic Magmatism of Jabuka and Brusnik Islands: a Carnian magmatism in the Adria Plate. with loss of Ar around 77. MAJER.. P.3 Ma.9 and 199.1 Ma. VRKLJAN. A. It. COLANTONI. K-feldspar separated from the basalt-andesitic fragment in the volcanics from Komi`a. PAMI]. Geol.5± 11. volcanic agglomerates. The average K/Ar age is 205 ±6. Dating – Igneous rocks: The first radiometric dating was done on the Jabuka by BALOGH et al.6±1. tuffs and hyaloclastite. 1a). & BALEN. L. indicating minimum 1 to 4 km of overburden under lithostatic conditions. spilite-keratophyres and spilites.1.5 wt % NaCl equ. Biotite from the Jabuka brittle dyke gives a plateau age of 273±1.R. which occurred since middle Triassic in the western Tethys..4 Ma.. and a coherent basalt fragment from Komi`a on the Vis Island. Vis Island. 13. what does not correspond with the major phase of Triassic rifting. Th = 135°–180°C) and vapour-rich (V+L. V.9. & JURA^I]. (2001): Dolerites from the islet of Brusnik (Adriatic Sea.

Rock samples were analysed using destructive tomographic techniques: serial slicing (sectioning) and serial lapping (grinding). tourmaline-bearing bodies. Although such nodular occurrences are observable throughout the MG granitic pluton. A 3D study of various samples of granitic rocks from the northern slopes of MG containing nodules has been conducted in order to investigate morphology. PAMI]. Beside these “classical” leucocratic vein rocks regularly noted by many researchers of the MG crystalline (Figs. tourmaline. % of biotite in contrast to almost completely biotite-free leucocratic halo. while the serial grinding method. morphology. 3) Data classification (segmentation) encompassed definition of all voxels in the dataset corresponding to a particular component. Non-destructive. Namely. depending on the desired resolution of the final 3D model. occurrence and internal structure of this “peculiar” feature together with their distribution inside the host rock and spatial relations among individual nodules. either at the data acquisition stage or later during the 3D reconstruction process. unutarnja gra|a. based on the greyscale value of individual pixels. resembling leucocratic veins in mineral composition and relations to the host granite implicating petrogenetic processes intimately related to the host granite and similar to those yielding pegmatitic and aplitic bodies. They are usually described as leucocratic veins cutting host granite consisting of quartz. they are most noticeable feature of the host granite on the northern rim of the MG pluton and have been recently indisputably defined as tourmaline nodules (BALEN. X-ray tomography could not have been used on the studied material due to similar mineral densities (Qtz. A 3D computer reconstruction of studied material by destructive techniques involved following steps: 1) Sample preparation i. turmalinska nodula. 2010). voksel. 1D). provided detailed information about nodule’s internal structure. albite. K-feldspar. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 149 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Turning mineral grains into voxels: destructive tomographic techniques reveal the true nature of a peculiar granitic rock texture in 3D Od mineralnih zrna do voksela: destruktivne tomografske tehnike otkrivaju trodimenzionalni karakter neobi~nih strukturnih zna~ajki u granitima Zorica Petrinec & Dra`en Balen Institute of Mineralogy and Petrology. Their genetic relation to the host granite and its evolution is well-established (e.e. Kfs). construction of different reference systems which enabled an exact realignment of individual slices/erosion levels. while the resolution achieved during a single erosion step on a grinding machine was 10× finer – 0. feldspar ± muscovite (BALEN & BROSKA. albite and K-feldspar is enveloped by a leucocratic halo. a spherical aggregate of tourmaline. 2007). Faculty of Science. sometimes even slightly ameboidal contours and a complex texture comprising two clearly distinct units (Fig. which would disable the separation of individual grains pertaining to those phases. internal structure. 1A–C). the ability of analyzing larger samples in “low-resolution” gave information on their morphology and relations inside the host rock. tourmaline nodule. 1904. showing nodular shapes in 3D. University of Zagreb. granite.5 mm thick. serial sectioning tomography Klju~ne rije~i: 3D struktura. These “peculiar” bodies can be described as compact tourmaline-bearing aggregates surrounded by a contrasting leucocratic rim. consisting of quartz. Pl. muscovite. 10 000 Zagreb.4. roughly cm to dm in diameter.pmf. However. biotite ± garnet. voxel. Acquired surfaces were saved as greyscale images in TIFF format. granit. 1990). Horvatovac 95. Department of Geology. thinnest slices obtainable using an annular saw were 3. there are somewhat different occurrences of “peculiar”. Croatia (zoricap@geol. The core. In order to facilitate . In case of serial sectioning. their nodular nature can be easily mistaken for a vein when observed in 2D sections solely. serijska destruktivna tomografija Pegmatites and aplites from the Moslava~ka Gora (MG) are well-known for more than a century. morfologija. Each section or erosion step has been digitalized using a flatbed scanner. But the great number of such circular “vein intersections” and the rounded nature of their endings inside granitic host are confusing.hr) Key words: 3D texture. Their general characteristics are observable even in 2D: elliptical to circular.35 mm per erosion step. Ab. TU]AN. The outer boundary between nodule’s halo and granitoid host can be visually clearly defined by the absence or presence of biotite: host rock contains up to 15 vol. This characteristic is evident even on an outcrop scale and has been used as the main criteria for the separation of nodules as autonomous bodies inside the host rock. 2) Data acquisition or production of multiple slices or erosion surface in order to digitalize them in the following step. quartz. performed on smaller samples.g.

166–208.150 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 159. D) Turmalinska nodula u granitnom doma}inu. Zagreb. 1. D) Tourmaline nodule inside granitic host. A–C) Uzdu`ni presjeci razli~itih pegmatitnih `ila s Moslava~ke gore. J. E) 3D rekonstrukcija izdvojene nodule s jasno vidljivim jedinicama: turmalinom bogata jezgra i leukokratski ovoj.– Rad JAZU. BLOB3D software enables an export of “geologically interpreted” datasets in form of “processed” greyscale images – this is a valuable pre-processing step that can simplify (and speed up) volume reconstruction. core and halo. Another feature that distinguishes nodules from pegmatites/aplites is the crystal habit of tourmaline: nodule cores contain anhedral tourmaline in form of a tourmaline-quartz “network” whilst veins contain subhedral to euhedral tourmaline. D. Slika 1. (1904): Pegmatit u kristalini~nom kamenju Moslava~ke gore. Davos. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. & BROSKA. TU]AN. KETCHAM. are clearly distinguishable in 3D and show sharp contacts to each other but also to the granitic host (Figs. further processing of the “raw” data. F. 32–41. 5) 3D model visualization. in press. London Spec.. 1E–F). Soc. 3–3. the two structural units of a nodule. Obtained 3D reconstructions of rock volumes containing tourmaline nodules showed that they are indeed isolated spherical bodies dispersed inside the granitic host and not vein formations. Segmentation of such pre-processed data has been done using BLOB3D software (KETCHAM. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. E) 3D reconstruction of a tourmaline nodule showing distinct core and halo units. but their quantification and visualization generally requires the use of specialized software. D. 2005).A. Zagreb. Publ. R.– Rad JAZU. (2007): Tourmaline nodules occurences in Moslava~ka Gora (Croatia) granite: a snapshot of magmatic processes. A–C) Sections of various pegmatitic veins/bodies from MG. PAMI]. 4) Separation (3D reconstruction) included defining individual blobs – series of contiguous touching voxels of a single classified component. Jugoslavija). Also. 7–121.– Geosphere. BALEN. a clear distinction between tourmaline nodule’s core and halo and the surrounding host rock was attained through manual correction of the image levels in the graphic software prior to image analysis. . I. 10. F) Prostorni raspored i odnosi me|u nodulama unutar rekonstruiranog volumena prou~avanog granita. REFERENCES BALEN. Nevertheless. BLOB3D was designed primarily for the manipulation of 3D datasets. F) Distribution and spatial relations among nodules inside investigated granite volume. (2005): Computational methods for quantitative analysis of three-dimensional features in geological specimens. (1990): Alpinski granitoidi.

Analizom sekundarnih parageneza i kemijskog sastava paragenetskih minerala mogu se razlu~iti dva odvojena stadija: (a) rani stadij nisko-temperaturnih submarinskih alteracija ubrzo nakon ekstruzija i (b) kasniji stadij hidrotermalnog metamorfizma niskog stupnja na dnu oceana. Hrvatska (blugovic@rgn. Sveu~ili{te u Zagrebu. Za karakterizaciju uvjeta alteracija odnosno hidrotermalne metamorfoze analiziranih bazalta zna~ajno je prisustvo pumpellyita. Ovakva alteracijska parageneza jasno ukazuje na hidrotermalnu metamorfozu bazaltnih stijena ofiolitnog kompleksa u prehnit-pumpellyitnom facijesu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 151 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alteracijski procesi u mafitnim ekstruzivnim stijenama iz ofiolitnog melan`a Medvednice (Hrvatska) Alteration processes in the extrusive mafic rocks from the ophiolite mélange of the Mt. epidot i zoisit/klinozoisit na ra~un augita. unutar pelitno-siltoznog matriksa koji sadr`i palinolo{ku zajednicu karakteristi~nu za donju do srednju juru (bajocian). Sachsova 2. zeolitu se mo`e pridru`iti paragenetski pirit. 2009). petrologiju i mineralne sirovine. Medvednica Ofiolitni melan` Medvednice smje{ten je na trome|i Ju`nihisto~nih Alpa. Mafitni ekstruzivi u ofiolitnom melan`u Medvednice zastupljeni su toleitnim masivnim. Alteracijski tip II odigrava se na relativno vi{oj temperaturi karakteristi~noj za dijagenetski segment zeolitnog facijesa (< 150 °C) uz srednji do niski aktivitet vode i u analiziranim stijenama zabilje`en je pseudomorfozom zeolita (natrolita?) po plagioklasu i/ili kristalizacijom zeolita u pukotinama stijena. dostupni podaci ukazuju na gornju granicu formiranja melan`a u donjoj kredi tijekom otriva (BABI] et al. Hrvatska (dslovenec@hgi-cgs. odnosno vr{nih litolo{kih ~lanova ofiolita. ilmenitom i naro~ito leukoksenom Leukoksen u predmetnim stijenama zapravo predstavlja agregate submikroskopskih kristala titanita. Magmatska strukturno-teksturna obilje`ja ovih stijena ostala su sa~uvana dok su mineralo{ke promjene u pravilu intenzivne pa se predmetne stijene ve}inom klasificiraju kao spiliti odnosno metabazalti. Medvednica Key words: hydrothermal alterations. Ve}ina magmatskih klasta. Medvednica (Croatia) Damir Slovenec1 & Bo{ko Lugovi}2 1 Institut za geolo{ka istra`ivanja... a u geotektonskom smislu pripada jugozapadnom dijelu Zagorje-srednjotransdanubijske smi~ne zone (PAMI] & TOMLJENOVI]. ophiolite mélange. kvarc i neoalbit. 1998) kao zasebna tektonostratigrafska jedinica (Kalnik Unit po HAAS et al. te fragmentima vapnenaca i klastita alb-cenomanske starosti ~iji geolo{ki polo`aj jo{ nije u potpunosti jasan. aktinolita i prehnita u sekundarnim paragenezama. prema podjeli ERZINGERA (1989). metarske do kilometarske veli~ine. Uzimaju}i u obzir cjelokupni geodinami~ki kontekst stvaranja ofiolitnog melan`a Medvednice (BABI] et al. dok se srednjotrijaski fragmenti neofiolitnih alkalijskih bazalta nalaze izuzetno rijetko (SLOVENEC & LUGOVI]. 10 000 Zagreb. Sedimentne stijene zastupljene su blokovima sinsedimentacijskih pje{~enjaka i ro`njaka trijaske i jurske starosti. odnosi se na “tro{enje” na oceanskom dnu koje se odigrava na niskoj temperaturi uz visok aktivitet morske vode (alteracijski tip I). predstavlja fragmente srednjojurske oceanske kore.hr) Klju~ne rije~i: hidrotermalne alteracije. afirnim bazaltima ili doleritima i jastu~astim (pillow) bazaltima. To je kaoti~an sedimentacijsko-tektonski kompleks kojeg izgra|uju sedimentni i magmatski klasti.hr) 2 Zavod za mineralogiju. Rani stadij. rijetko alkalijskim bazaltima. ofiolitni melan`. Hidrotermalnim metasomatskim promjenama nastali su albit (pseudomorfozom po plagioklasu). Pumpellyit u analiziranim uzorcima nastaje izmjenom plagioklasa (tad zajedno s prehnitom) i/ili augita (tad zajedno s kloritom i/ili aktinolitom) i devitrifikacijom u kori jastu~astih bazalta.. Alteracije vezane za ovaj stadij najintenzivnije su u istra`ivanim bazaltnim stijenama. klorit. basaltic extrusives. 2002). Mt. Pierottijeva 6. bazaltni ekstruzivi. Kasni stadij odigrava se na temperaturama vi{im od 200 °C uz nizak aktivitet vode odnosno u reduktivnim uvjetima. To je alteracijski tip III poznat i pod nazivom hidrotermalni metamorfizam (oceanskog dna). te titanit. Uz postupno slabljenje oksidacijskog potencijala sredine. SLOVENEC & LUGOVI]. 2009) i imaju}i u vidu da matriks . 10 000 Zagreb. Primarni Fe-Ti minerali (magnetit i/ili magnezioferit) djelomice se zamijenjuju hematitom. 2000). Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 2002. Dinarida i Tise. razli~itog tektonostratigrafskog podrijetla. Tijekom ove alteracije morska voda prodire u pillowe i masivnu oceansku koru do dubine od nekoliko stotina metara uzrokuju}i prvenstveno oksidaciju bazalta.4.

Dio komponenata za tvorbu klorita potje~e i iz alteriranih klinopiroksena.. ÁRKAI. J.– Geochim. J.. Helvetiae. & PAMI]. 95. Proces sosiritizacije ~est je u vulkanitima iz ofiolitnog melan`a Medvednice. D. 2004) zaklju~eno je da su navedene parageneze rezultat pervazivne metasomatoze uzrokovane cirkulacijom morske vode koja je prodirala du` mikrofraktura u bazaltnoj kori za vrijeme ili netom nakon njihove konsolidacije na dnu oceana. (1998): Basic geologic data from the Croatian part of the Mid-Transdanubian Zone.A. J. Zrna plagioklasa zahva}ana su metasomatozom selektivno. P. Medvednica. B. J. 1984).. Croatia: Mineral assemblages and phyllosilicate characteristics. (2000): Complex structural pattern of the Alpine-Dinaridic Pannonian triple junction. BALEN. Procesi karbonitizacije i limonitizacije spadaju u zavr{ne procese izmjene bazaltnih stijena iz ofiolitnog melan`a Medvednice. 78. A. (2009): Geochemistry and tectono-magmatic affinity of extrusive and dyke rocks from the ophiolite mélange in the SW Zagorje-Mid-Transdanubian Zone (Mt. KOROKNAI.. J. & R. U albitiziranim bazaltima kod kojih nije zapa`eno oboga}enje SiO2 postoji lokalni izvor SiO2 koji je deriviran prilikom kloritizacije intersticijskog vulkanskog stakla i sli~nim reakcijama. HORVÁTH. GIGGENBACH. Ovaj hidrotermalni alteracijski proces. TOMLJENOVI]. Cosmochim. JUDIK. ERZINGER.. SEEWALD. Univ. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ofiolitnog melan`a pokazuje samo dijagenetske promjene (JUDIK et al. vezan za rezidualne magmatske otopine karak- teriziran je alteracijom bazi~nih plagioklasa i stvaranjem sosirita – agregata zoisita/klinozoisita. W. 63–80.– M. najvjerojatnije na hrptu. ÁRKAI. Medvednica. 2693–2711. a talo`e se Ca-Al–silikati. TOMLJENOVI]. tj. LJ. 377–389. (1984): Mass transfer in hydrothermal alteration systems. 389–400. Geol. E. & ZUPANI^. P. Hungarica.– Geol.F. Proces albitizacije je zahvatio najve}i dio vulkanita Medvednice. BÉRCZI-MAKK. & TOMLJENOVI]. (2002): The Jurassic ophiolitic mélange in the NE Dinarides: Dating. formiraju}i kristalizacijske zametke albita koji daljnjim napredovanjem albitizacije mogu rasti do potpune pseudomorfoze zrna plagioklasa.– Int.. Tvorba klorita je izazvala pove}anje omjera Na+/Mg2+ omogu}iv{i daljnju albitizaciju (SEEWALD. Kod dijela izmijenjenih bazalta zapa`eno je potiskivanje albita prehnitom. G. B. 41.– Acta. DOBOSII. HAAS.(2004): Diagenesis and low-temperature metamorphism of the Mt. SLOVENEC. 263– 275.. Thesis. & LUGOVI]. J. PAMI].. D. 731–740. HOCHULI.– Eclogae Geol. 151–176.. u odgovaraju}im mikrodomenama promjera nekoliko mm-a. P. LITERATURA BABI]. P.. albita i kvarca.. PAMI]. epidota.. Earth Sci.152 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. internal structure and geotectonic implications. (1987): Na and Ca metasomatism during hydrothermal basalt alteration: an experimental and theorethical study. 47. Hungarica. Acta..– Acta Geol. Mikrostrukturna analiza ukazuje da albitizacija plagioklasa nije napredovala striktno od rubova zrna prema sredi{njem dijelu ili obrnuto. prehnit (GIGGENBACH. Ove izmjene vezane za Ca-metasomatizam vjerojatno su se de{avale uslijed kretanja fluida du` pozitivnog temperaturnog gradijenta {to je moglo poduprijeti zadr`avanje Ca u stijeni i premje{tanje Na u fluid putem reakcija kojima se razara albit. K. Da. MIO^.. B. S. Natrijem bogate hidrotermalne otopine potrebne za albitizaciju potjecale su najve}im dijelom iz morske vode uz mogu}nost djelomi~nog utjecaja juvenilnih hidrotermalnih otopina. P.. J. Sc.-FELGENHAUER.S. 1987). 48. B. (1989): Chemical alteration of the oceanic crust. Minnesota. B. bez jasne pravilnosti. Rundschau. KOVÁCS. J.– Ofioliti. 89.. Croatia). 34. . TIBLJA[.

University of Zagreb. 10 000 Zagreb. Darko Tiblja{3. A-5020 Salzburg. kredni granit. shown in concordia diagrams.4. Cretaceous LP/HT metamorphism Klju~ne rije~i: Moslava~ka gora. kredni LP/HT metamorfizam The Moslava~ka Gora Massif in Croatia (MGM) is located about 50 km ESE of Zagreb. Slika 1. Horvatovac 95. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 153 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New constraints on the geochronology of the Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia Novi geokronolo{ki okvir za kristalinski masiv Moslava~ke gore Biljana Starija{1.starijas2@sbg. It covers an area of ~150 km2 and represents an important surface exposure of crystalline basement within the Tertiary sediments of the Pannonian Basin (PAMI]. D-60438. ordovicijski metagranit. In terms of the Alpine plate tectonic framework. Croatia Key words: Moslava~ka Gora. Goethe University. Axel Gerdes2.at) 2 Institute of Geoscience. Results of LA-SF-ICP-MS zircon dating for the Central Granite and metagranites from the MGM. Germany 3 Institute of Mineralogy and Petrology. Rezultati LA-SF-ICP-MS datiranja na cirkonu iz sredi{njih granita i metagranita masiva Moslava~ke gore. Ordovician metagranite. Altenhöferallee 1.ac. Dra`en Balen3. 1990). Andreas Mayer1 & Fritz Finegr1 1 Department ofMaterials Science and Physics. Frankfurt am Main. the MGM has been long considered to be a ma- Figure 1. . Austria (biljana. Cretaceous Central Granite. Hellbrunnerstrasse 34. University of Salzburg. prikazani na konkordija dijagramima.

The southeastern sector of the massif was additionally affected by post-granitic. A retrograde metamorphic event at lower amphibolite facies conditions overprinted the metamorphic complex. 273– 294. 2002). They are older than the Cretaceous LP/HT regional metamorphism. R. J. USTASZEWSKI. sample BS 21a. (C) Gari} grad. SCHEFER. B. SCHUSTER. Zircons from three different samples of metagranite were dated at 486±6 Ma. PAMI] et al. REFERENCES PAMI]. 483±6 Ma and 491±1 Ma.. .. BALEN. BERNOULLI. 1998. geochemical and geothermobarometric data indicate that the MGM consists of a Cretaceous S-type granite pluton intruding a Cretaceous low-pressure/ high-temperature (LP/HT) metamorphic complex (STARIJA[ et al. (2008) and SCHMID et al. Slika 2. Some indications for a Permian regional metamorphic event are provided by inherited zircons in the Central Granite (Fig. The metamorphic complex of the MGM comprises mainly felsic anatexites and orthogneisses of granitic composition together with metapelites (paragneisses and mica schists) and minor amphibolites. K. M. As yet there is no clear evidence for Variscan events in the MGM.. E. (C) Gari}-grad metagranite. GERDES. The Cretaceous high heat flow regime recorded in the MGM crystalline massif is unique in the subcrop of the Pannonian Basin and may be a local feature triggered by a mafic intrusion in the lower crust. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. J. Recently.. predominantly NE oriented shearing at greenschist facies conditions. L.– Swiss Journal of Geosciences. STARIJA[. uzorak BS 10. suggesting that most of the metamorphic complex represents an Early Ordovician granitic series (Fig. MATENCO..M... 1) that have been dated with a Permian age. (1990): Alpinski granitoidi. (A) Metapelite. (B) Sredi{nji granit. D. sample BS 4. 1). K. D. B. B. 91. uzorak BS 21a. (2008) related the MGM to the so-called “Sava-Zone”. TIBLJA[. D.– Swiss Journal of Geosciences. BALEN. D. 2010). & FINGER. and by Permian monazite relics (Fig.. PAMI]. KISSLING. in press. 2) found in metapelites (STARIJA[ et al. (2008): A map-view restoration of the Alpine-Carpathian-Dinaridic system for the Early Miocene. 1).. J. jor outcrop of Variscan crystalline basement of the South Tisia block (PAMI]. 7–121. Laser ablation-sector field-inductively coupled plasma-mass spectrometry (LA-SF-ICPMS) based U-Pb dating on zircon gave 82±1 Ma for the Central Granite (Fig. 787–798. This event is probably related to the intrusion of the Central Granite.– Nafta. F.. M. Our geochronological. metagranit.– Swiss Journal of Geosciences. S. & TIBLJA[.– Rad Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti. FÜGENSCHUH.. uzorak BS 4.... sample BS 10.. The age of the LP/HT metamorphism is estimated at ~90–100 Ma using the method of electron microprobe based monazite dating. which is interpreted as the Cenozoic suture between Tisia and the Northern Dinarides. 101. A. PAMIC. 139–183. 49. T. 2002). 371–390. 2010). & SPAKMAN. S.M. BSE slike datiranih zrna monacita iz MGM. TISCHLER. Mineral relics of a medium-pressure amphibolite facies metamorphism are preserved in amphibolites (PAMIC et al. The Cretaceous regional metamorphism culminated in granulite facies conditions of ~750 °C and 3–4 kbar. (A) Metapelit. (2002): Petrology and geochemistry of orthoamphibolites from the Variscan metamorphic sequences of the South Tisia in Croatia – an overview with geodynamic implications. Backscattered-electron (BSE) images of dated monazite grains from the MGM. SCHMID. Supplement 1. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke Gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska.154 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. 10. 101. (B) Central Granite. but their age is presently unknown. SCHMID. & USTASZEWSKI. D. USTASZEWSKI et al. W... S. Jugoslavija). (1998): Crystalline basement of the South Pannonian Basin based on surface and subsurface data.– International Journal of Earth Sciences (Geologische Rundschau).. FÜGENSCHUH. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units.

geoelectrical methods Za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na lokaciji sjeverno od Save. laboratorijska ispitivanja. petrina. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci izvedeni su geomehani~ki. 10 000 Zagreb. Na lokaciji sjeverno od Save. Od geofi- zi~kih metoda primijenjena je geoelektri~na tomografija i radioaktivna karota`a.hr) Klju~ne rije~i: vodonosnik. marijan. koje su dalje ra{~lanjene prema genetskim tipovima i po stratigrafskim obilje`jima.baranasic@igh. CPTU ispitivanja. dobro do jednoliko graduirani. Ispod gline nalazi se {ljunkovit pijesak. ispitivanje vodopropusnosti. te jezersko–barski sedimenti pleistocena. Figure 1. kako bi se na osnovu dobivenih podataka odredili geotehni~ki parametri potrebni za odre|ivanje na~ina temeljenja objekta te prora~unala stabilnost iskopa i na~in osiguranja gra|evinske jame. Zadatak provedenih istra`iva~kih radova bio je utvrditi geolo{ki sastav i gra|u podzemlja te dobiti uvid u karakteristike tla. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 155 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na sustavu Bi| – Bosut Engineering geological investigations for the building canal lock and pumping station on the system Bi| – Bosut Ivan Barana{i}1. U sklopu istra`iva~kih radova za potrebe postavljanja ustave i crpne stanice izvedeno je istra`iva~ko bu{enje s jezgrovanjem. istra`iva~ko bu{enje. pokusno crpljenje. s Slika 1. Janka Raku{e 1. Marijan Krsnik3 & Boris Kavur4 1 Institut IGH. boris.hr. CPTU ispitivanja i geofizi~ka mjerenja. 2) ukazuju da se ispod humusnog pokriva~a prote`e prvi sloj prahova i gline. pumping test.kontrec@igh. . ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci prevladavaju naslage kvartara. Hrvatska (ivan. Petrina Kontrec2. a unutar njih naslage organogeno-barskog i aluvijalnog porijekla. Dobiveni rezultati istra`iva~kih radova (Slika 1.kavur@igh. Prete`ito su prisutne holocenske naslage. Slijedi dobro zbijen pjeskovit {ljunak koji prelazi u glinu.hr. Prognostic engineering geological cross section.hr.4. hidrogeolo{ki i geofizi~ki istra`iva~ki radovi.krsnik@igh. Prognozni in`enjerskogeolo{ki presjek. geoelektri~ne metode Key words: aquifer. investigatory drilling. CPTU investigations. ispod kojih se nalaze pijesci.

Models of electrical resistance. . Oba vodonosnika odvojena su slojem malo propusne gline. tanjim le}ama praha i gline. (2008): Geotehni~ki elaborat. Pokusnim crpljenjem utvr|eno je da su slojevi povr{inske gline te sloja gline izme|u dva vodonosnika jako male propusnosti te da tokom crpljenja nije do{lo do procje|ivanja iz gornjeg u donji sloj i obrnuto (ANTUNOVI].156 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. a manjim dijelom iz padalina procje|ivanjem kroz prahove i gline. Zagreb. M.– Institut IGH. Iz toga slijedi da na predmetnoj lokaciji postoje dva vodonosnika. LITERATURA ANTUNOVI]. Modeli elektri~ne otpornosti. 2008). jedan pli}i i drugi dublji. Gornji vodonosnik ve}im dijelom se prihranjuje iz Save. Figure 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2.

y) odnosno ± 20 mm (z) (BENAC et al. flysch. V. Sanja Dugonji}1. pomaci. godine. Zagreb PC Rijeka.1998. Maja O{tri}2. monitoring Istra`ivano klizi{te nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline Rje~ine. Nulto mjerenje koordinata (x. Nakon in`enjerskogeolo{kog kartiranja i odre|ivanja vidljivih granica kliznih tijela ugra|eno je 16 geodetskih repera (R-1 do R-16): oko aktivnog klizi{ta. padina se mo`e podijeliti u tri cjeline (Sl. Posljednja ve}a nestabilnost pojavila se 5. 1). 2005. \. displacement. Gra|evinski fakultet. 15. 51 000 Rijeka. do{lo je do retrogresivnog napredovanja klizanja do vrha padine. Hrvatska Hrvatske vode Zagreb VGO Rijeka. @eljko Arbanas1 & Petra \omlija3 1 2 Sveu~ili{te u Rijeci.4. Od tada se obavlja instrumentalno mjerenje horizontalnih i vertikalnih pomaka (x. Figure 1. y. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te.. kao i na izoliranim blokovima stijena u podno`ju litice.. In`enjerskogeolo{ka karta klizi{ta. godine registrirani pomaci na toj padini. prosinca 1996. [porera 3. 2002). monitoring Key words: landslide.12. nizvodno od brane Vali}i. 1-paleogenski vapnenci 2-padinske tvorevine (prete`ito kameni blokovi i odlomci) na siliciklasti~noj stijeni (paleogenski fli{) 3-rije~ni sedimenti (valutice i {ljunci) 4-no`ica klizi{ta (prosinac 1996. Na uzvi{enjima oko doline nalaze se vapnenci. Engineering geological map of landslide. Hrvatska 3 IGH d. z). 51 000 Rijeka. Toma{i}a 5. 51 000 Rijeka. S obzirom na morfologiju padine kao i veliku udaljenost repera od mjernog instrumenta. pokrenuti su izolirani vapnena~ki blokovi (BENAC et al. Cara-Emina-5. a na padinama i dnu doline siliciklasti~ne stijene (fli{). Reperi na vrhu padine (R-1 do R-6) imaju Slika 1. Na kraju procesa.) 5-granica klizi{ta (otvorene pukotine) 6-granica klizi{ta (smi~ne pukotine) 7-bu{otina s reperom 8-geodetski reper 9-horizontalni pomak repera (nije u mjerilu karte) 1-Paleogene limestones 2-slope deposits (mostly blocks and fragments) over siliciclastic bedrock (Paleogene flysch) 3-fluvial sediments (pebbles and gravels) 4-toe of landslide (December 1996) 5-margine of landslide (open fractures) 6-margine of landslide (shearing fractures) 7-borehole with benchmark 8-benchmark 9-horizontal displacement of benchmark (not in scale of map) . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 157 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slo`eno klizi{te u dolini Rje~ine: rezultati monitoringa Complex landslide in the Rje~ina valley: results of monitoring ^edomir Benac1. Prema trendovima pomaka. fli{. 1). 2006).1999. z) obavljeno je 17.d. Nakon pomicanja inicijalnog kliznog tijela.09. na vapnena~kom megabloku na vrhu padine. Ve} su 1893. godine postavljeno je dodatnih sedam geodetskih repera (G-1 do G-7) na glavama inklinometara i piezometara koji se nalaze unutar granice klizi{ta (Sl. to~nost mjerenja je bila ± 15 mm (x. S. Nakon zavr{etka istra`nog bu{enja. y.

. N.M. Geol. JARDAS. 658/1–7. J. osim repera R-12 (16 cm) i G-6 (12 cm)..– Proc. 10th IAEG Int. LITERATURA BENAC. (2002): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): results and monitoring.): Landslides.A. ^. & O@ANI]. V. JURAK. R-15 i R-16) kao i reperi na u{}ima bu{otina (G-1 do G-6) imaju ve}inom manje horizontalne pomake od 2 do 9 cm. STEMBERK. & WAGNER. 13. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 jednolik trend horizontalnih pomaka od 4 do 12 cm prema dnu padine.– U: RIBAR. 361– 371. dok su vertikalni pomaci unutar granica mjerenja. A.– Bull.. M. @. O[TRI]. The Geological Society of London.. ARBANAS. & O[TRI]. BENAC. Eng. (ur. P. JURAK. Reperi na srednjem i na ni`em dijelu padine (R-12. S. BALKEMA.158 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. M. ^. ^. ARBANAS... Env. Lisse-Abingdon-Exton-Tokyo. V. Croatia. godine pokazuju najbr`i trend pomaka niz padinu od 25 do 32 cm.. Congress: IAEG Engineering geology for tomorrow’s cities. 64/4. Reperi na vi{em isto~nom dijelu padine (R-7 do R-11) koji se nalaze izvan granica klizi{ta iz 1996.. J. Mjerenja na reperu R-10 po~ela su kasnije zbog o{te}enja. (2006): Qualitative assessment of geohazard in the Rje~ina Valley. @. 487–492. (2005): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): origin and sliding mechanism. B. V & KOVA^EVI]. JURAK. BENAC.

Doga|aj koji je zasigurno uveli~ao ovu va`nu obljetnicu bilo je otvaranje in`enjerskogeolo{kog laboratorija ~ime HGI nastavlja svoju znanstvenu tradiciju te poti~e daljnji razvoj i radi u smjeru postizanja vrsnosti na polju in`enjerske geologije. Opremljenost laboratorija Za potrebe odre|ivanja fizi~kih i mehani~kih osobina intaktnog uzorka stijene laboratorij je opremljen sljede}om opremom (Slika 1): Slika 1. Otvaranjem ovog laboratorija istra`iva~ima in`enjerskogeolo{ke grupe u Zavodu za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju omogu}eno je da u svojem znanstvenoistra`iva~kom radu uz terenske testove. To su ure|aj za rentgensku difrakcijsku analizu (definiranje mineralnog sastava stijena i tla) te opti~ki mikroskop (definiranje mineralnog sastava. Cilj istra`iva~a HGI je. engineering geology. koriste i egzaktne podatke koji proizlaze iz velikog broja laboratorijskih postupaka. b) Machine for determining indirect tensile strength. d`epni penetrometar). teksturi te razli~itim defektima u gra|i stijena). in`enjerskogeolo{ka istra`ivanja Key words: laboratory. strukture i defekata u gra|i stijena). krilna sonda. a) Jednoosna pre{a.4. engineering geological investigation Uvod Godina 2009. ali }e isto tako uz te postupke obavljati neke fundamentalne geolo{ke postupke kao {to su rentgenska difrakcijska analiza i mikroskopiranje stijena. in`enjerska geologija. Iako su korelacije izme|u indeksnih testova i mehani~kih karakteristika stijena i tala u uporabi ve} desetlje}ima na njih utje~u brojni faktori {to ih ~ini nepouzdanim. Unato~ tome indeksni testovi su jako privla~ni zbog jednostavnosti provedbe i niske cijene. Schmidtov ~eki}. a) Compression machine. 10 000 Zagreb. d) PLT. U realizaciji tog cilja veliku pomo} }e imati u instrumentima kojima je HGI opremljen. b) Brazilski test. Tako|er. op}e je poznato da mehani~ki parametri ovise o petrografskim svojstvima stijena i tala (mineralnom sastavu. Iz tog razloga jedan od osnovnih ciljeva in`enjerskogeolo{kog laboratorija je definiranje korelacijskih jednad`bi izme|u standardnih laboratorijskih postupaka i indeksnih testova za stijene i tla na podru~ju Hrvatske. definiranje relacijskih veza izme|u mehani~kih parametara ~vrsto}e te petrografskih svojstava. Sachsova 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 159 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ki laboratorij u Hrvatskom geolo{kom institutu Engineering geology laboratory in Croatian Geological Survey @eljka Brki} & Vlatko Gulam Hrvatski geolo{ki institut. Figure 1. koji su im do sada bili dostupni. Tim se testovima ne dobivaju mehani~ki parametri ve} se rezultati tih testova koriste za indirektno dobivanje spomenutih parametara i to preko razli~itih korelacijskih jednad`bi. PLT. Hrvatska Klju~ne rije~i: laboratorij. . dakle. c) Schmidt hammer. Osnovni ciljevi Terenski testovi koji su do sada kori{teni za potrebe definiranja mehani~kih osobina stijena i tala uglavnom su indeksni (npr. d) PLT. c) Schmidtov ~eki}. In`enjerskogeolo{ki laboratorij }e u budu}nosti mo}i obavljati veliki broj standardnih geotehni~kih postupaka. bila je od velikog zna~aja za Hrvatski geolo{ki institut (HGI) jer je te godine institut navr{io 100 godina. strukturi.

a) Direct Shear (right) and soil strength apparatus – triaxial (left). a) Optical microscope. Kategorizacija stijenskih masa i tla na podru~ju Hrvatske jedan je od osnovnih zadataka istra`iva~a HGI. a) Opti~ki mikroskop. 5) Ure|aj za odre|ivanje brzine {irenja ultrazvu~nih valova (ELE). 6) Odre|ivanje granice plasti~nosti (Geostroj). b) Konpenetrometar. Zaklju~ak In`enjerskogeolo{ki laboratorij u HGI-u }e svakako pobolj{ati uvjete za znanstvenoistra`iva~ki rad istra`iva~ima na polju in`enjerske geologije. c) Casagrandeova treskalica. Slika 3. 3) PLT – ure|aj za odre|ivanje ~vrsto}e u to~ki (ELE).160 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. 1) Pre{a za odre|ivanje jednoosne tla~ne ~vrsto}e (ELE). Figure 3. b) Rendgenski difraktometar. 4) Schmidtov ~eki} (Proceq). d) Tresilica za sijanje. a) Ure|aj za izravni posmik (lijevo) i troosni posmik (desno). mineralnog sastava stijene i tla te strukturno-teksturnih obilje`ja stijena. Petrografske zna~ajke uzoraka tla i stijena odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. Figure 2. 5) Odre|ivanje granice te~enja konpenetrometrom ili Casagrandeovom treskalicom (ELE). 2): 1) Ure|aj za izravni posmik (ELE). c) Liquid limit device (Casagrande method). Novoosnovani laboratorij }e kvalitetu kategorizacije stijena i tla na podru~ju RH nesumnjivo podi}i na vi{u razinu. 3): 1) Rentgenski difraktometar (PANalytical). d) Sieve shaker. 2) Opti~ki mikroskop (Zeiss). . 2) Ure|aj za troosni posmik (ELE). b) Semi-automatic penetrometer. 3) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla tresilicom za sijanjem (ELE). Fizi~ke i mehani~ke karakteristike tla odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. 2) Odre|ivanje indirektne vla~ne ~vrsto}e – Brazilski postupak (Geostroj). 4) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla areometriranjem. Osnovni cilj je kvalitetnije definiranje veze izme|u fizi~kih i mehani~kih karakteristika. b) Multipurpose diffractometer.

S7. od uvale Komarna do nadomak uvale Brijesta na poluotoku Pelje{cu. Figure 1. ~esto rekristaliziranih. Obzirom da analiza brojnih laboratorijskih i in situ podataka na svakom stupnom mjestu tek predstoji.404 m. . Osim reversnih rasjeda i navla~nih ploha izra`eni su i brojni normalni rasjedi razli~itih orijentacija. dinaridskog pravca pru`anja. Nagib slojeva je 50–60° prema SI (BULJAN & GULAM. S8 i S10 predvi|eno je temeljiti u sloju tvrde gline na na~in da se nosivost postigne trenjem po pla{tu pilota stupa. a strukture su monoklinalne. Pelje{a~ki rubni dio zaljeva i podru~je u okolici ju`nog upornjaka mosta izgra|eno je od dobro do debelo slojevitih. od ~ega su 2 centralna pilona projektirane visine 176. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke Key words: “Kopno-Pelje{ac” bridge. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 161 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Most “Kopno-Pelje{ac” – in`enjerskogeolo{ke zna~ajke The “Kopno-Pelje{ac” bridge – the engineering geological characteristics Renato Buljan. kompaktnih i ~vrstih gornjokrednih vapnena~kih dolomita s proslojcima vapnenaca u vertikalnoj i lateralnoj izmjeni. Stupna mjesta S6. Zna~ajka terena su rasjednute bore {to podru~ju daje obilje`je “ljuskave strukturne gra|e”. 2009). Na preostalom dijelu du` osi mosta morsko dno je zaravnjeno na prosje~noj dubini od 28 m i bez na njemu vidljivih izdanaka (LEDER.2° MCS skale seizmi~nosti. U fazi izvedbenog projekta provedeno je istra`iva~ko bu{enje (Sl. 2007). SZ – JI. Ve}ina istra`iva~kih bu{otina jezgrovana je po cijeloj dubini. Sve nedvojbeno ukazuje na intenzivnu tektonsku aktivnost u ovom prostoru tijekom geolo{ke pro- {losti. Vapnenci su uslijed tektonskih pokreta izrazito razlomljeni s izra`enim sustavom diskontinuiteta okomitim na os geolo{ke strukture.4. 1). 10 000 Zagreb. 2004). Slika 1.. Hrvatska Klju~ne rije~i: most “Kopno-Pelje{ac”. Vlatko Gulam & Davor Pollak Hrvatski geolo{ki institut. Za sva podmorska stupna mjesta mosta “Kopno-Pelje{ac” bu{enje je provedeno s broda. engineering geological characteristics Most “Kopno-Pelje{ac” projektiran je preko Malostonskog zaljeva u du`ini 2. a jezgra bu{otine je uzorkovana za laboratorijska ispitivanja. ovdje su preliminarno izdvojene naslage prema terenskim procjenama in`enjerskogeolo{kih zna~ajki naslaga iz jezgre bu{otina. Na svakom stupnom mjestu izvedene su dvije do pet istra`iva~kih bu{otina. Istra`iva~ko bu{enje i in`enjerskogeolo{ka determinacija jezgre. For each of the submarine rectangle piles of the “Kopno-Pelje{ac” bridge the drilling was performed from the ship.15 m (RADI] et al. Podru~je kopnenog rubnog dijela Malostonskog zaljeva i sjevernog upornjaka mosta izgra|eno je od gornjokrednih vapnenaca tipa madston. s nagibom slojeva u smjeru sjeveroistoka pod kutovima nagiba 20–60°. vekston i pekston. Sachsova 2. The exploratory drilling and engineering geological determination of the cores. Od obalne linije zaljeva do dubine od oko 20 m morsko dno je strmo i izgra|eno od karbonatne stijenske mase. Na ostalim stupnim mjestima zavr{ne dubine zabijanja pilota bit }e u vapnena~kim naslagama podno klastita. U podmorju se nalazi 14 stupnih mjesta. Most je projektiran u prostoru intenziteta 9. Glavno strukturno obilje`je podru~ja je uslijed kompresije prostora visok stupanj razlomljenosti.

Osim toga. 2). rje|e nisko plasti~na glina. u~estalo s ostacima fragmenata lju{tura {koljaka. • tlo lako do te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – izmjene glina i praha u razli~itim omjerima.162 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. od 13 m do 50 m. Zagreb.. M. J. Adriatic Sea. u sredi{njem dijelu debljine od 17 m do preko 42 m. u njoj su sadr`ani pravilni proslojci gline s kalciti~nim konkrecijama. sastavu i boji izdvojene tri in`enjerskogeolo{ke/geotehni~ke sredine: • tlo `itkog konzistentnog stanja – dominiraju pra{inasti ili glinovito-pra{inasti materijali sive boje. Izuzetak je granica izme|u `itkog i lako-gnje~ivog tla ~ija dubina varira i do 20 m. vrlo pravilne i gotovo horizontalne. Italy. 2005). HRELJA. Split. pa se u tom podru~ju mo`e o~ekivati obrona~ni nevezani materijal znatnije debljine. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. U naslagama tla su prema konzistentnom stanju. pojedini stupovi sredi{njeg dijela mosta biti }e temeljeni u tlu. RADI]. [AVOR. L. za razliku od stupova bli`e obali koji }e biti temeljeni u ~vrstoj vapnena~koj podlozi. D’appolonija. & GULAM. zbog velike sveukupne debljine tla i njegovih op}enito lo{ih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki o~ekuju se generalno nepovoljni uvjeti temeljenja mosta. Prema navedenom. 801–814. LEDER. The sketch of the basic engineering geological characteristics of the cores along “Kopno-Pelje{ac” bridge. a u rubnim dijelovima Malostonskog zaljeva isklinjava. Prema glavnom projektu.– Final Repori Geotechnical Investigation.. Genova. • tlo te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – crveno-sme|a i visoko plasti~na. od 0 m do 38 m debljine. Z. Ta ~injenica dodatno komplicira geotehni~ke prora~une koji moraju usvojiti znatne in`enjerskogeolo{ke razlike sredina temeljenja. sive boje.. (2005): Pelje{ac Bridge Location. (2009): Most Pelje{ac.– In`enjerskogeolo{ko izvje{}e za trasu i objekte. LITERATURA BULJAN. Iz skice koja sadr`i osnovne podatke o zna~ajkama tla na stupnim mjestima pod morem vidljiva je stratifikacija tla razli~itih zna~ajki (Sl. 61. MARASCHINI.– Gra|evinar. V.. Prikazani podaci prili~no se dobro podudaraju s prethodnim geofizi~kim i in`enjerskogeolo{kim istra`ivanjima provedenim za glavni projekt mosta (MARASCHINI et al. G. Hrvatski geolo{ki institut. potrebno je naglasiti da je morsko dno na rubnim mjestima kanala u blizini sjeverne obalne linije vrlo strmo. & MUJKANI]. Figure 2. (2007): Most kopno – Pelje{ac s pristupnim cestama. Knjige 1–4. R. N. Granice me|u izdvojenim sredinama su postupne. M.– Hrvatski hidrografski institut. Shematski prikaz osnovnih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki jezgre bu{otina du` mosta “Kopno-Pelje{ac”. & PAOLETTI. (2004): Predhodni istra`iva~ki radovi za potrebe projekta “Most kopno – poluotok Pelje{ac”. Zagreb. a samo lokalno s poja~anim udjelom organske tvari. PEDEMONTE. N.

Padina je blagog nagiba od 5–10°. teren.5 m. Pojava podzemnih voda vezana je direktno za infiltraciju s povr{ine terena kroz pukotine i o{te}ene dijelove padine zahva}ene klizanjem.00 za uvjete prisutnosti podzemne vode. sedimenti Key words: engineering geological and geotechnical investigations.0 kN/m2. to su povre- meno vr{eni odre|eni sanacioni zahvati.25–1. Analize su vr{ene za vrijeme prisutnosti podzemne vode (drenirani uvjeti). {to nije dovoljno. godine za vrijeme intenzivnih ki{a imao takav karakter da su stambeni objekti ugro`eni u mjeri da nisu vi{e za stanovanje. U okviru geotehni~kih istra`ivanja ura|eno je sedam (7) istra`nih bu{otina. {to je ne{to {ire u odnosu na prostor na kome se nalaze objekti. c = 0. Geotehni~ke analize stabilnosti padine Na temelju rezultata terenskih istra`ivanja definirana je konstrukcija terena i izdvojene tri klizne ravnine. slope. Sedimenti suvremene akumulacije (al) ili aluvijalni sedimenti. na kojima je kasnije pra}ena razina podzemnih voda.30 za drenirane uvjete.1°.50.7°. pri ~emu su dobivene vrijednosti faktora sigurnosti: • Klizna ploha 1. Geolo{ke i geomehani~ke karakteristike terena Klizi{te je formirano na lijevoj strani magistralnog puta Bijeljina – Zvornik u selu Ruhotina. a u dubljim dijelovima su jako zaglinjeni {ljunci i pijesci. dok se za drenirane uvjete posti`e Fs = 1. da bi po~etkom 2007. Ipak. koje su prikazane na profilu terena. Dobiveni rezultati pokazuju da je u uvjetima prisutnosti podzemnih voda faktor sigurnosti Fs = 1.0 m. sediments Uvod Klizi{te se nalazi uz magistralni put Bijeljina – Zvornik. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 163 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja klizi{ta u naselju Ruhotina Engineering geological investigations landslide in settlement Ruhotina Ne|o \uri} Tehni~ki institut Bijeljina. Starine Novaka bb. Obzirom da padina predstavlja aktivno klizi{te jo{ od sedamdesetih godina.0 kN/m2. godine do{lo je do loma {ipova i ponovne aktivacije procesa klizanja. koje su zasi}ene vodom. Teren do dubine istra`ivanja karakteriziraju kvartarni sedimenti stare rije~ne terase i rije~ni sedimenti suvremene akumulacije.0 kN/m2. na kojima su uzeti uzorci za laboratorijska ispitivanja iz svake litolo{ke promjene (Sl. Sedimenti stare rije~ne terase (t1) izgra|uju padinu na kojoj je formirano klizi{te i njen kontaktni prostor. Klizanje je zahvatilo nekoliko manjih stambenih i pomo}nih objekata. U nazo~nosti objekata koji dodatno optere}uju padinu. g = 20. pri ~emu je nagib ve}i u njenim ni`im dijelovima. Za uvjete da je padina bez optere}enja od strane objekata. to je neophodno primijeniti dodatne mjere .01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. • Klizna ploha 2.5°. Faktor sigurnosti Fs = 1.0 kN/m2. terrain. Istra`ivanje terena provedeno je na povr{ini oko 8000 m2. Na bu{otinama su izvedeni pokusi SPT-a. Faktor sigurnosti Fs = 1.4. Faktor sigurnosti Fs = 1. g = 20. i ugra|eni piezometri. g = 20. j = 13. a dublje su {ljunci i pijesci slabo zaglinjeni. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: in`enjerskogeolo{ka i geotehni~ka istra`ivanja. 1). Faktor sigurnosti Fs = 1. slika 1. Zajedno s podacima detaljnog in`enjerskogeolo{kog kartiranja jezgra iz bu{otina definirana je klizna ploha kao polazna osnova za analizu stabilnosti padine. formirana u pra{inasto-pjeskovitim glinama. to su piezometarske cijevi bile dobar pokazatelj dubine klizne plohe.0 m. j = 14. Kako je proces klizanja u vrijeme istra`ivanja u pojedinim dijelovima lokacije bio aktivan. c = 0. c = 0. klizi{te. Vremenom proces je bio sve intenzivniji. Faktor sigurnosti Fs = 1.45. faktor sigurnosti Fs = 1.0 kN/m2. Dio terena na kojem su aktivirani procesi klizanja pokriven je koluvijalnim tvorevinama (Co). Obzirom da analize stabilnosti padine pokazuju da se dreniranjem vode ne posti`u zadovoljavaju}i rezultati u pogledu stabilnosti. Svi su o{te}eni u mjeri da su postali opasni za kori{tenje. prostiru se u podno`ju istra`ivane padine.45 bio bi dovoljan. j = 13. Za izra~une su usvojeni sljede}i parametri. Rezultati geomehani~kih istra`ivanja pokazali su da se klizna ravan nalazi na dubini oko 6. neophodno je posti}i Fs > 1. uglavnom drvenim {ipovima dubine oko 4.45 za drenirane uvjete. dubine 7. • Klizna ploha 3.25 za drenirane uvjete. Faktor sigurnosti Fs = 1. padina. koje predstavljaju gline izmijenjene u pogledu fizi~ko-mehani~kih svojstava u odnosu na samoniklo tlo. ali i njihova stabilnost.0 m. uglavnom neravnomjernog sastava. srednje do vrlo sti{ljive.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. Republika Srpska. Predstavljeni su uglavnom glinama do dubine 12.0 kN/m2.5 – 15. tijekom 2005. landslide. To su gline u povr{inskom i pripovr{inskom dijelu terena.

– Gra|evinska knjiga. Co – colluvio sediments. (1991): Mehanika tla u in`enjerskoj praksi. Co – koluvijalni sedimenti. gravel clayey). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. t2 – sedimenti rije~ne terase (gline. OBRADOVI]. tre}e izdanje. M. Situacioni plan terena: al – rije~ni sedimenti. t2 – river terrace sediments (clay. N. Predlo`ena je izrada {ipova koji }e se postaviti u hipsometrijski ni`em dijelu klizi{ta. R. Figure 1. Beograd. (2005): “Mehanika tla”. kako bi {titili objekte od daljnjeg pomicanja.164 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. sanacije. LITERATURA MAKSIMOVI]. NAJDANOVI]. Beograd.– Rudarski institut. zaglinjeni {ljunak). Situational plan of the field: al – river sediments. ..

serpentin je mekan mineral koji se u stijenama javlja u sitno listi}avim ili vlaknastim agregatima.) i uslijed promjene volumena u fazi metamorfoze olivina u serpentin. Janka Raku{e 1. pukotine. Sachsova 2. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. odnosno pojedinog le`i{ta peridotita.4. Za razliku od olivina i piroksena. magnezit. ~vrste i tvrde stijene pogodne za upotrebu kao tehni~ko-gra|evni kamen. je peridotit iz okolice @ep~a u Republici Bosni i Hercegovini. .. [ama~ka 11. d. ali koji kakvo}om jo{ zadovoljavaju uvjete kvalitete za proizvodnju nekih gra|evinskih materijala. Zbog toga je bitno {to bolje poznavati utjecaj serpentinizacije na svojstva peridotita. Dok je kakvo}a stijenske mase i iz nje proizvedenih drobljenih kamenih agregata stalnih kamenoloma vi{e manje poznata. Mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop se mijenjaju tijekom vremena i njihovo trenutno stanje odraz je primarnog mineralnog sastava i primarne strukture i teksture kamena. trajnost kamena. 31 000 Osijek. produkti rekristalizacije i dr. tehni~ko-gra|evni kamen Key words: Serpentinization. 1977).d. Rezultati ispitivanja njihovih fizikalnih i mehani~kih svojstava. problem nastaje kada u {iroj okolici gra|evinskog zahvata nema izvori{ta kvalitetnijeg tehni~ko-gra|evnog kamena. Rezultati ispitivanja U cilju utvr|ivanja udjela serpentina kod kojeg dolazi do zna~ajnog pada fizi~ko-mehani~kih svostava peridotita. Naravno da se time uvelike mijenjaju i njegova fizi~ko-mehani~ka svojstva. `ile. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 165 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj serpentina na svojstva i trajnost peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena Influence of serpentine on properties and durability of peridotites as rock for construction purposes Mladen Fistri}1. To su guste. talk. te zbog ve}e podlo`nosti procesima atmosferskog tro{enja tako izmijenjene stijene (WICKS et al. Jedna od izmjena kod koje se bitno mijenjaju mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop kamena je serpentinizacija ultrabazi~nih magmatskih stijena iz skupine peridotita.. Hrvatska Klju~ne rije~i: Serpentinizacija. te mineralo{ko-petrografskog sastava ugra|enog kamenog materijala mo`e u kona~nici nepovoljno utjecati na trajnost i sigurnost gra|evine (FRENCH & CRAMMOND. odnosno gotovo su redovito peridotiti u ve}oj ili manjoj mjeri serpentinizirani. Intenzitet serpentinizacije bitno varira izme|u razli~itih lokacija na kojima se pojavljuju peridotiti. ali i procesa alteracija i tro{enja.. prsline. u prirodi se rijetko nalaze svje`i peridotiti. 10 000 Zagreb. te {to to~nije odrediti kod kojeg udjela serpentina dolazi do neprihvatljivih vrijednosti pojedinog svojstva zna~ajnog za primjenu peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena. te vremenska postojanost kamena ovise o njegovom mineralnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu. deformirani kristali. 10 000 Zagreb. Nikolina Ilijani}2 & Renato Hrka~3 1 2 Institut IGH. Ti peridotiti su tamnozelene boje i homogene teksture. ve} i postojanje i me|usobni odnosi raznih deformacija i defekata u kamenu kao {to su {upljine. Iako bi serpentinite u pravilu trebalo izbjegavati gdje je to mogu}e kao tehni~ki gra|evni kamen. Procesom serpentinizacije naru{avaju se tehni~ka svojstva kamena zbog nastanka minerala lo{ijih mehani~kih svojstava (serpentin. brucit i dr. a ponekad su velike varijacije prisutne i unutar iste stijenske mase. 1980). Fizikalna i mehani~ka svojstva. te udjela serpentina prikazani su u Tablici 1. Me|utim. kontroli kakvo}e kamenih materijala iz lokalnih izvori{ta ne pridaje se dovoljno zna~aja i ~esto se koriste bez prethodnih ispitivanja.d. durability of stone. Primjer peridotita kod kojih su procesi serpentinizacije ve} uznapredovali. ispitani su uzorci peridotita iz okolice @ep~a i Prnjavora (BiH) i Kukesa (Albanija). Utjecaj serpentinizacije na trajnost kamena i kamenog agregata Prema svom primarnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu peridotiti su ultrabazi~ne intruzivne stijene zrnaste strukture izgra|ene od olivina (40–70%). Pri tome se pod strukturno-teksturnim sklopom ne smatraju samo jednostavno opisani struktura i tekstura. Udio serpentina odre|en je kvantitativnom rendgenskom difrakcijskom analizom. te tektonskih procesa kroz koje je kamen pro{ao tijekom svog postojanja. rock aggregates Uvod Intenzivnom izgradnjom cestovne infrastrukture ~esto se potrebe za pove~anim koli~inama tehni~kog gra|evnog kamena podmiruju kori{tenjem kamenog materijala iz iskopa ili lokalnih izvori{ta. Nepoznavanje fizikalnih i mehani~kih zna~ajki. Tomislav @enko1. Hrvatska 3 Osjek-Koteks d. piroksena (20–40%) i akcesornih sastojaka.

7 serpentinit Kristalaste granularne su strukture.166 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. homogene teksture. J. %) Prostorna masa (t/m ) Gusto}a (t/m ) Poroznost (%) Postojanost na mrazu (25 ciklusa.558 2. Test results of peridotites from @ep~e. Drugi varijetet je tamnozelene do crne boje. Zaklju~ak Usporedbom rezultata ispitivanja (Tablica 1). 15. .331 2. ortopiroksena i klinopiroksena ili njihovi dijelovi (relikti) nalaze unutar mre`e serpentina. a u mikroskopskom preparatu vidljivo je da im granularnu strukturu ~ine hipidiomorfni do alotriomorfni kristali olivina.J.15 (nepost.590 1.W. Prvi je sivozelene boje. vidljivo je da peridotiti iz okolice @ep~a imaju povoljnija fizikalna i mehani~ka svojstva. & CRAMMOND. a izgled im varira izme|u dva raspoznatljiva varijeteta. ISPITANO SVOJSTVO u suhom stanju (MPa) Tla~na ~vrsto}a u vodom zasi}enom stanju (MPa) 25 ciklusa smrzavanja (MPa) Otpornost na habanje po Boehmeu (cm /50cm ) Upijanje vode (mas. %) Udio serpentina (%) Petrografsko odre|enje 3 3 3 2 @EP^E 155. Eng.3 (postojan) 92.5 104. Prnjavora i Kukesa.1 13. N. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo reliktnu zrnatu strukturu u kojoj se rijetki neizmijenjeni minerali olivina.7 serpentinizirani peridotit PRNJAVOR 82. afanitne strukture i nepravilno ispresijecan s malobrojnim bijelim `ilama debljine do 3 mm.5 142. U kristalima klinopiroksena se tako|er opa`a serpentinizacija. Me|utim. ma koliko peridotit ~ijim drobljenjem se taj agregat dobiva bio serpentiniziran.21 2. LITERATURA FRENCH. dok su ortopirokseni uglavnom neizmjenjeni. iako su ona bila ograni~ena. mas. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo mre`astu strukturu serpentina s malobrojnim reliktima neprepoznatljivih primarnih minerala od kojih su preostale samo konture. 13. Geol. (1980): The influence of serpentinite and other rocks on the stability of concretes in the Middle East. na kristalizaciju Na2SO4 (5 ciklusa.– Can. London.24 postojan – 22 0.1 – – – 2. Peridotiti iz okolice Prnjavora i Kukesa su gotovo u potpunosti serpentinizirani. F. Table 1.882 0.4 serpentinit ALBANIJA 76. Na temelju tih rezultata moglo bi se zaklju~iti da peridotiti iz okolice Prnjavora i iz Kukesa nemaju primjenu kao tehni~ko-gra|evni kamen. Miner. gdje su eksploatirani serpentinizirani peridotiti po petrografskom izgledu i udjelu serpentina sli~ni onima iz okolice Prnjavora.6 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. W. {to je i bilo za o~ekivati na temelju petrografskog opisa i RTG analize udjela serpentina.5 0. pokazuju da proizvedeni agregat ima neka svojstva (otpornost na smrzavanje i otpornost na drobljenje) dovoljno dobra za odre|enu namjenu. mas. %) “Los Angeles” test (frakcija 4/8 mm) (KLA) Postojanost na mraz (frakcija 8/16 mm) (mas..) – – 95. Iz rezultata provedenih ispitivanja. homogene teksture i makrokristalaste strukture. Rezultati ispitivanja peridotita iz @ep~a.419 – – postojan 5.J. 255–280. zaklju~ujemo da se bez detaljnih ispitivanja kako uzoraka kamena tako i iz njega proizvedenog agregata.J. klinopiroksena i ortopiroksena.– Q. 459–488.280 postojan 0.132 (postojan) – – 78. WICKS. & WHITTAKER. (1977): Serpentine textures and serpentinization. ne bi smjeli donositi zaklju~ci o nepodobnosti pojedinog peridotita za proizvodnju kamenih agregata.808 2. ispitivanjem agregata dobivenog drobljenjem kamena iz le`i{ta Kukes u Albaniji.31 2. E. J. %) Post. Kristali olivina su u zna~ajnoj mjeri serpentinizirani. Prnjavor i Kukes.5 – – 24.

1996).. & BUGARIN. from super high to laminar. M. M. with the advent of open cracks and cracks. D. D. S. & @IVKOVI]. Beograd. Lamina are thick to several inches. . Accumulation area to accommodate tailings from flotation there was a damming of the Krivelj River valley dams 1A. According to the methodological procedures are derived the following investigative work: 1. Faculty of Mining and Geology. S. (2008). litological types and knowledge about the rock stability of rock. while the participation of individual members unequally. Klju~ne rije~i: odvojene kredne jedinice. Bor Copper Mine. Alternates with sandstone lamina marlon and less. psammites. 2A and 3A of sand built by cyclone. rarely more decimeter.– GEOING. 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 167 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Litological types of rocks along the new tunnel route for the relocation of the Kriveljska River Litolo{ki tipovi stijena na novoj trasi tunela Kriveljske rijeke Sla|ana Krsti}. & KRSTI]. Milenko Ljubojev & Mile Bugarin 1 Mining and Metallurgy Institut Bor. made the project of making the tunnel for the relocation of the Kriveljska River to avoid the ecological disaster that can be extended to the Black Sea where it empties into the Danube. Sandstones occur as brown. 25–40. In: KNEZEVI]. & V. 2007. B. gray blue. 19 210 Zeleni bulevar 35. and it is possible appearance swelling. Krivelj. Serbia. Research results Route of research drilling in the field for the Relocation of the river represented Krivelj following lithological types of rocks: 1. 19–25. Projekat geolo{kih i fizi~ko-mehani~kih istra`ivanja stena trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke’’. Nivo podzemnih voda na delu projektovane trase tunela. B-3k. LJUBOJEV. LJUBOJEV. Terranes of Serbia and neighbouring areas. ecological disaster. B-4k and B-5k). Determination of rock mass cracks (RQD). Institut za rudarstvo i metalurgiju u Boru. marlon and pelites. V. & KRSTI]. Drilled total of 508 meters by drilling five boreholes (B-1k. light dark gray color. P. Bor. REFERENCES KARAMATA. and especially marlon is subjected to rapid degradation in the form of decolorization and dropout. Tehni~ki izve{taj istra`nih geolo{kih bu{otina trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke. (2006). among other things situated and Timok magmatic complex (KARAMATA et al. Case studies The new alignment of tunnel for relocation of the river are derived Kriveljske field research in order to obtain continuous cores represented members in depth. (1996). Research in drillholes presented carakterisics massif rock.– Institut za bakar Bor. KRSTI]. and fill material from flotation. Belgrade. (eds. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is made as cooperation with the Ministry of Science and Technological Development on project N° 17004 R. LJUBOJEV. (2007). discrete units of Cretaceous. Investigation drilling. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. gently picked. rocks. RATOMIR. analysis of cracks and getting massive rock representative rock samples to determine the physical and mechanical determine parameters in the laboratory. M. & BUGARIN. continental clastic deposits. among other space to accommodate a flotation mullock space flotation tailings Kriveljska River. took from prospecting Kriveljska River. Distribution has the largest area of sandstones. In contact with fresh air. bu{otine.– Rudarski radovi 2/2008. The thickness of layers in series is variable. ekolo{ka katastrofa. 2. shallow-water carbonates and intermediate-composition volcanic rocks). In the Ku~aj Terrane. The rocks are mostly fresh and sail. Upper Cretaceous sediments (K2-32 – Continental clastic deposits.represented the talus and eluvial deposits. pelites. drillholes. B-2k. in which will be place tunnel axis. B. M. Parallel lamination and hair that is registered in all the investigative drilling is fast removal large and smaller deposits. Rarely occur and lamina coalclay up to several mm thick. Elaborat o izvr{enim fizi~ko-mehani~kim i deformacionim ispitivanjima materijala flotacijske brane 2-A. str. Due to the deterioration of the collector on the part of the route of the tunnel. Quaternary sediments (Q) cover the entire surface of the investigated area.4. 3. M. SAVI]. (2008). Detailed engineering geological mapping and core boreholes taking soil samples for laboratory testing.): Terranes of Serbia.

po`ari. international data bases Metodologija prikupljanja podataka Analiza ukupnog broja prirodnih katastrofa i ukupnih ekonomskih gubitaka uslijed prirodnih hazarda u svijetu pokazuje trend porasta u posljednjih 50 godina. za sve tipove hazarda osim za biolo{ke.emdat. Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Druge po opasnosti su klimatske katastrofe s 40% ljudskih `rtava (ili 992 izgubljena ljudska `ivota). znanstvene ili osiguravaju}e institucije ili novinske agencije. vulkani. broj poginulih i povrije|enih ljudi.com) preuzeti su 10. datum. a prema CRED-u (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters) definicija je sljede}a (GUHA-SAPIR. Pierottijeva 6. 2008): “…situacija ili doga|aj koji dovodi do prema{ivanja lokalnih mogu}nosti zbog ~ega nu`nom postaje pomo} izvana. pokretanja masa stijena/tala (suha). godine.9. potresa. uni{tavanje i ljudske patnje”. ekonomske. Definicije prirodnih katastrofa i glavni tipovi kori{teni u bazama podataka EM-DAT i NATHAN (GUHA-SAPIR. Analiza broja poginulih ljudi pokazuje da je najve}i broj ljudskih `ivota izgubljen uslijed geofizi~kih katastrofa. Na temelju ovoga je zaklju~eno da najvi{i stupanj smrtnosti uzrokuju potresi iako su najrje|i prirodni hazard.. Makedoniju. Srbija Klju~ne rije~i: prirodne katastrofe. Rezultati analiza podataka U razdoblju od 1900-2008. Martin Krka~1 & Pavle Feri}1 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.1963. me|unarodne baze podataka Key words: natural disasters. kao i procijenjena vrijednost gubitaka uslijed {teta (izra`ena u ameri~kim dolarima).. • biolo{ke katastrofe su prouzro~ene izlaganjem `ivih organizama bacilima i otrovnim tvarima: epidemije. a za svaki od njih evidentirana je tako|er i lokacija.7. prirodni hazardni doga|aji. `ivotinjski stampedo. Iako ne postoji me|unarodni dogovor o preporu~enoj praksi za prikupljanje podataka o prirodnim katastrofama (GUHA-SAPIR. politi~ke ili kulturne (ABOLMASOV et al.be) preuzeti su 20. insekata.2009. odnosno na stupanj razvijenosti i ranjivosti regije ili zemlje i to socijalne. Sveu~ili{ta u Zagrebu. godine na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe dogodilo se ukupno 32 katastrofalna doga|aja koji su prouzro~ili ljudske `rtve i to: 13 klimatskih katastrofa (41%). 2008) su sljede}i: • geofizi~ke katastrofe su doga|aji ~ije je porijeklo iz podzemlja: potresi. 2008) ove dvije baze koriste istu klasifikaciju tipova katastrofa {to je omogu}ilo integraciju podataka i njihovu analizu.9. Biljana Abolmasov2. bilo na nacionalnoj ili me|unarodnoj razini. 2009). zatra`ena me|unarodna pomo}. broj ozlije|enih 100 ili vi{e. U ovom radu napravljena je analiza prirodnih katastrofa za sljede}e zemlje: Hrvatsku. • meteorolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni kratkotrajnim atmosferskim procesima ~ije trajanje se izra`ava u minutama ili danima: oluje. 10 000 Zagreb. . U ovom radu se prikazuju rezultati analiza i statisti~ki pregled podataka iz dvije me|unarodne baze podataka o prirodnim katastrofama i njihovom utjecaju na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. Hrvatska Rudarsko-geolo{ki fakultet. • klimatske katastrofe su doga|aji prouzro~eni dugotrajnim procesima. godine. 11 hidrolo{kih katastrofa (34%) i 8 geofizi~kih katastrofa (25%). Tipovi prirodnih katastrofa i njihov utjecaj na ljude i materijalna dobra razlikuju se s obzirom na geografski polo`aj. Postoji vi{e definicija prirodnih katastrofa. Gubitak od ukupno 1299 ljudskih `ivota uslijed 8 potresa iznosi 52% od ukupnih gubitaka ljudskih `ivota svih analiziranih doga|aja. Sveu~ili{ta u Beogradu. Srbiju.168 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.munichre. a podaci iz NATHAN baze podataka katastrofa koju odr`ava Minhensko osiguravaju}e dru{tvo (http://mrnathan. • hidrolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni poreme}ajima u normalnom kru`nom ciklusu vode i/ili prelijevanjem vodnih tijela: poplave. nepredvi|eni i ~esto iznenadni doga|aj koji uzrokuje veliku {tetu. a obuhva}aju klimatske promjene unutar jedne sezone do promjene koje se izra`avaju nakon vi{e desetlje}a: ekstremne temperature. Kriteriji koji odre|eni doga|aj treba ispuniti da bi bio registriran u ovim bazama podataka su sljede}i: broj poginulih 10 ili vi{e. \u{ina 7. Zabilje`eni doga|aji evidentirani su po zemljama. natural hazardous events. Za navedene zemlje analizirani su podaci iz razdoblja 1900–2008.2009. tj. Albaniju. Najve}i broj ljudskih `rtava (1100) dogodio se za vrijeme potresa u Skopju 26. 10 000 Beograd. su{e. pokretanja masa stijena/tala (vla`na). Izvori podataka su vladine ili UN-ove agencije. progla{eno stanje uzbune. a samo 8% ljudskih `rtava (ili 189 izgubljenih ljudskih `ivota) otpada na hidrolo{ke katastrofe. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Regionalni prikaz prirodnih hazarda u dijelu jugoisto~ne Europe Regional overview of natural hazards in part of Eastern Europe Snje`ana Mihali}1. Podaci iz baze podataka EM-DAT (The Emergency Disasters Data Base) kojom upravlja CRED na Katoli~kom sveu~ili{tu Louvain u Belgiji (http://www.

poplave i odre|eni tipovi klizi{ta). HAD@I-NIKOVI]. su{e.– In: ALEKSI].000 km2 u zemljama Zapadnog Balkana (Izvor: IMF. na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe.448. 31% (ili 1.): Proceedings of the XIII International Eco-Conference: Environmental Protection of urban and suburban settlements. Issue No 13. Accessed September 25.090) ozlije|enih uslijed meteorolo{kih katastrofa. kao i vo|enje regionalnih i lokalnih baza podataka. M. (ed. 10% (ili 652. S obzirom na ekonomske {tete. LITERATURA ABOLMASOV. G. Brussels.emdat.2009).000 USD) na geofizi~ke katastrofe.000 USD) otpada na klimatske katastrofe. ukupno 22 prirodna doga|aja su tretirana kao katastrofalna u istom razdoblju i na istom podru~ju i to: 9 (ili 41%) klimatskih. (2008): EM-DAT’s new disaster classification. D. Rezultati analiza pokazuju da se u ovoj regiji pojavljuju svi tipovi prirodnih hazarda i prirodnih katastrofa. Oba ova doga|aja zahvatila su isto podru~je smje{teno u sredi{njem dijelu biv{e Jugoslavije. (2009): The socioeconomic influence of geological hazards.000 USD od ~ega 45% (2. Ecological movement of the City of Novi Sad.220) ozlije|enih uslijed geofizi~kih katastrofa. Osim toga. 14% (ili 885.894. org. poplave) nisu pohranjeni po pojedinim dr`avama.4.353. bila su su{a (iz srpnja 1990) i poplava (iz listopada 1990). godine.be/publications/.726. do danas nije prepoznata od strane dr`avnih institucija na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana.000 USD) na hidrolo{ke katastrofe i 24% (ili 1. 347–355. Novi Sad.886. a relativni udjeli s obzirom na tip katastrofalnog doga|aja su sljede}i: 68% (ili 4. CRED CRUNCH News. GUHA-SAPIR. ekstremne temperature. Dva pojedina~na klimatska doga|aja. po`ari) iako su naj~e{}e hidrolo{ke katastrofe (npr. Analiza broja ozlije|enih ljudi pokazuje da je ukupan broj ozlije|enih ljudi iznosio 6. koji zahva}aju nekoliko susjednih zemalja (npr.451) ozlije|enih uslijed hidrolo{kih katastrofa. Ukupna ekonomska {teta iznosila je 4.600. LJ. . mnogi detaljniji lokalni podaci nedostaju.158.– Disaster data: A Balanced Perspective. Iako se podaci o prirodnim katastrofama za sve zemlje u regiji mogu prona}i u globalnim bazama podataka.313. Zaklju~ak Vi{e od 22 milijuna ljudi `ivi na pribli`no 264. Centre for Research on the Epidemiology of Disasters. Na temelju ovoga se zaklju~uje da ljude najvi{e ugro`avaju klimatske katastrofe (npr. & RUNDI]. http://www. Na tre}em mjestu nalazi se ve} ranije spomenuti potres u Skopju 1963. Sustavno prikupljanje podataka s obzirom na u~estalost i u~inke katastrofalnih doga|aja predstavlja vrijedan izvor informacija za razli~ita tijela lokalne samouprave i nacionalne uprave koja se bave prostornim ure|enjem i za{titom i spa{avanjem ljudi od prirodnih katastrofa..119. dogodilo ukupno 53 katastrofalna doga|aja tijekom kojih je ozlije|eno 100 ili vi{e ljudi i to: 31 hidrolo{ka katastrofa (58%). (http://www.10. koja su prouzro~ila najve}u ekonomsku {tetu. 9 klimatskih katastrofa (17%) i 3 meteorolo{ke katastrofe (6%).973. B.imf. jer ne zadovoljavaju zadane kriterije s obzirom na stupanj {tete ukoliko se promatra samo odre|ena dr`ava. Belgium. 10 geofizi~kih katastrofa (19%). Va`nost prikupljanja podataka o prirodnim hazardima. 8 (ili 36%) hidrolo{kih i 5 (ili 23%) geofizi~kih doga|aja. tipovi prirodnih katastrofa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 169 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book U istom se razdoblju. od 21. i 8% (ili 526. 2009).290.088) ozlije|enih uslijed klimatskih katastrofa.

Arbanas i prof. Prora~un osiguran od japanske Vlade namijenjen je za donaciju opreme Hrvatskoj. Martin Krka~1 & Sanja Dugonji}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Do lipnja 2010. dr. razvoj sustava ranog upozoravanja navedenih geohazarda. N. 10 000 Rijeka. O`ani} i prof. Marui). Y. a Ministarstvo znanosti. zamjenica voditelja projekta prof. totalna stranica. Ostala pilot podru~ja definirat }e se u drugoj polovici 2010. Pierottijeva 6. dr. I. sc. sc. 10 000 Zagreb. H. Ovaj projekt spada me|u 10 projekata koji su odabrani u konkurenciji od 142 projektna prijedloga iz cijeloga svijeta. S. Kisi} (Sveu~ili{te u Zagrebu). sc. geotehni~kih i geodetskih podataka. obrazovanja i {porta (MZO[) sufinancirat }e projekt izravnim u~e{}em u ukupnom iznosu od pribli`no 180. analiza inici- . znanstveni projekt. Znanstvena istra`ivanja provodit }e se na pilot podru~jima u Primorsko-goranskoj `upaniji. @eljko Arbanas2. Specifi~ni ciljevi projekta su: razvoj metodologija procjene rizika klizanja i bujica. kao i nabavka postoje}ih geolo{kih. uspostavljanje sustava za geodetsko i geotehni~ko pra}enje klizi{ta (GPS. Japan Key words: landslides. U implementaciji projekta s hrvatske strane sudjeluju sastavnice Sveu~ili{ta u Splitu (Gra|evinsko-arhitektonski fakultet). dr. kada se tako|er o~ekuje i intenzivnija implementacija aktivnosti projekta: nabavka opreme za kabinetska i terenska istra`ivanja. Sveu~ili{ta u Rijeci (Gra|evinski fakultet) i Sveu~ili{ta u Zagrebu (Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) te Hrvatski geolo{ki institut. dr. (ii) radna grupa za buji~ne poplave (voditelji prof. te Me|unarodni konzorcij za klizi{ta (International Consortium on Landslides. K. O. dr. scientific join research. Partner MZO[-u u ovom projektu je Japanska agencija za me|unarodnu suradnju (JICA – Japan International Cooperation Agency). Purgar (MZO[). koordinator projekta prof. instalacija opreme na terenu. O`ani} (Sveu~ili{te u Rijeci). kao i za tro{kove razmjene japanskih i hrvatskih znanstvenika za potrebe zajedni~kog istra`ivanja. Japan Op}enito o projektu U okviru vi{egodi{nje vrlo uspje{ne tehni~ke suradnje izme|u Republike Hrvatske i Japana. N. dr. sc. flash floods. Hrvatska Gra|evinski fakultet. Mihali} i prof. bujice. godine definirana su pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta na podru~ju Rijeke (klizi{te Grohovo) i Zagreba (klizi{te Kostanjek). japanska Vlada je u sklopu me|unarodnog natje~aja programa “Suradnja u podru~ju znanstvenih i tehnolo{kih istra`ivanja za odr`ivi razvitak’’ odobrila financiranje hrvatsko-japanskog projekta “Identifikacije rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje opasnosti od klizanja i buji~nih poplava u Hrvatskoj’’. Sassa). seizmografi. obrada i priprema podataka za prostorne analize. nabavka avionskih i satelitskih snimaka. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{ta. dr. risk. voditelj projekta prof. Upravu projekta s hrvatske strane sa~injavaju: direktor projekta V. sc. ICL). Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj `upaniji. Bonacci (Sveu~ili{te u Splitu). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Japansko-hrvatski bilateralni projekt “Identifikacija rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj” – pilot podru~ja Japanese-Croatian bilateral project “Risk identification and land-use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia” – pilot areas Snje`ana Mihali}1. @. Yamashiki). Partnerske institucije s japanske strane su: Sveu~ili{te u Niigati (Research Center for Natural Hazards and Disaster Recovery) i Sveu~ili{te u Kyotu (Disaster Prevention Research Institute. inklinometri. godine. opremanje prostora za kabinetska istra`ivanja. ki{omjer). te pilot podru~je radne grupe za buji~ne tokove na podru~ju Vinodolske doline (Slani potok). (iii) radna grupa za kartiranje hazarda i primjenu u prostornom planiranju (voditelji doc. Projekt je zapo~eo u travnju 2009. Sveu~ili{ta u Zagrebu. godine. in situ i laboratorijska ispitivanja uzoraka tla).170 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta U okviru aktivnosti Radne grupe za klizi{ta planiraju se sljede}e skupine aktivnosti: geotehni~ka istra`ivanja klizi{ta (istra`iva~ko bu{enje. sc. izrada uputa za primjenu karata hazarda u prostornom planiranju. dr. sc. a ukupno trajanje projekta je 5 godina. Aktivnosti na projektu podijeljene su u tri radne grupe: (i) radna grupa za klizi{ta (voditelji prof. uspostavljanje sustava prijenosa i obrade podataka. sc. sc. rizik. ekstenzometri. Viktora Cara Emina 5. Sveu~ili{ta u Rijeci. Op}i cilj projekta je razvoj metodologija za prevenciju i ubla`avanje prirodnih hazarda klizanja i buji~nih tokova.000 eura. dr. razvoj metodologija za procjenu i zoniranje hazarda klizanja i bujica. Prora~un projekta koji }e financirati japanska Vlada iznosi 4 milijuna eura. piezometri. DPRI).

pokrenuti materijal zauzeo je relativno stabilan polo`aj bez provedbe sanacijskih radova.. Procjena je da je trenutno stanje stabilnosti relativno nisko. Klizi{te Grohovo. (1996): Formiranje prostornog in`enjersko-geolo{kog modela dubokog klizi{ta s vi{e kliznih ploha (na primjeru klizi{ta Podsused). a odgovaraju plohama slojevitosti u sarmatskim i gornjo-panonskim naslagama.000 m3 do 2. 64/4. numeri~ko modeliranje klizi{ta i bujica. Ovo klizi{te je reaktivirano retrogresivno klizi{te. 65 m i 90 m..000 m3. ARBANAS.– Disertacija. O[TRI]. Klizi{te Kostanjek.2 km2 s oko 500 stambenih i gospodarskih objekata. Klizi{te je i danas aktivno.. podizanja razine podzemnih voda u padini i vode u koritu Rje~ine. Nakon po~etnog klizanja. kojega je interpretirao ORTOLAN (1996). U posljednjih nekoliko godina Grad Zagreb financira izradu projekta sanacije klizi{ta u okviru ~ega su provedena detaljna geodetska snimanja klizi{ta i postavljeni su reperi za geodetsko pra}enje pomaka klizi{ta. a klizanjem su zahva}eni i vapnena~ki blokovi na fli{u na vrhu padine (BENAC et al. sastavljeno od nekoliko razli~itih kliznih tijela s obzirom na stanje aktivnosti. V. na podru~ju fli{ne sinklinale ome|ene rasjedima na kontaktu s vapnena~kim bokovima doline. Klizi{te Kostanjek predstavlja kompleksno klizi{te. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 171 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book jalnih uzroka klizanja (oborine i potresi). te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. ^. dok je sredi{nji dio doline izgra|en u naslagama paleogenskog fli{a. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Ukupno je u pokretu po najdubljoj kliznoj plohi oko 32. Sveu~ili{te u Zagrebu. po srednjoj oko 12. Vapnenci kredne i palogenske starosti izgra|uju vrhove padine. {irina pokrenute mase Wd= 80 do 200 m. Prema ORTOLAN (1996) klizne plohe utvr|ene su na dubinama od cca 50 m. ili eventualnog seizmi~kog doga|aja. osim regulacije korita Rje~ine u zoni klizanja. te razvoj sustava za rano upozoravanje. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. ovo klizi{te je tako|er reaktivirano retrogresivno klizi{te. Primorsko-goranska `upanija Klizi{te Grohovo nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline rijeke Rje~ine u zale|u Rijeke. M..8x106 m3. Klizanjem je zahva}eno podru~je pribli`ne povr{ine oko 1. @. & O@ANI]. 361–371. Procjena volumena pokrenute mase kra}e se od 850.– Bulletin of Eng ineering Geology and the Environment. ORTOLAN. zbog eksploatacije u povr{inskom kopu cementnog lapora. visina od no`ice klizi{ta do ~ela klizi{ta DH=165 m. JURAK. Grad Zagreb Klizi{te Kostanjek nalazi se na zapadnom dijelu Podsljemenske zone u Zagrebu. a nastalo je u miocenskim naslagama sarmatske do gornjo-panonske starosti. a pokrenuta masa u cijelosti je pregradila korito Rje~ine.000. (2005): Complex landslide in the Rje~ina valley (Croatia): Origin and sliding mechanism. i po najpli}oj oko 7x106 m3 stijenske mase. 236 str. Prema in`enjerskogeolo{kom modelu klizi{ta. Monitoringom su uo~eni manji pomaci i daljnji razvoj klizanja u gornjim dijelovima padine.6x106 m3. podizanja razine podzemnih voda u padini ili eventualnog seizmi~kog doga|aja mogu o~ekivati nova klizanja.4. LITERATURA BENAC. N. Inicijalno klizi{te je nastalo 1963. @. Rijeka. 2005). Inicijalno klizi{te je nastalo pokretanjem mase unutar deluvijalnog pokriva~a u no`ici padine neposredno uz samu Rje~inu. Klizi{te Grohovo predstavlja kompleksno klizi{te i sastavljeno je od 13 razli~itih kliznih tijela. . debljina pokrenute mase Dd= 6 do 20 m. mogu o~ekivati nova klizanja. Ukupna duljina klizi{ta iznosi L=425 m.

engineering geological complex Uvod Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. Podru~je je uglavnom pokriveno. map. in`enjerskogeolo{ka karta obuhva}a cijelu lepezu in`enjerskogeolo{kih ~lanova i kompleksa – na listu se nalaze kompleksi ~vrstih. predstavlja temeljnu istra`iva~ku djelatnost ~iji je glavni zadatak znanstveno prou~avanje in`enjerskogeolo{kih zna~ajki prostora. 1983). landslides. Ivan{~icu. Medvednicu. Projekt Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta Republike Hrvatske (OIGK RH). 1999) podru~je lista Ivani} Grad. s obzirom na potencijal likvefakcije. Hrvatska Klju~ne rije~i: in`enjerska geologija. te koherentnog i nekoherantnog tla. ponajvi{e na dubini od 10 do 20 km. Osnovna geolo{ka karta rje{ava stratigrafske probleme i me|usobne odnose pojedinih geolo{kih jedinica. Ivani} Grad sheet @eljko Miklin. list Ivani} Grad. list Ivani} Grad (SLI[KOVI] & [ARIN. uvjetno stabilno podru~je. klizi{ta. slabo o~vrslih i klasti~nih stijena. to je zona koja zahva}a sjeverne obronke Bilogore. Vukomeri~ke gorice i @umbera~ku goru. te mogu}nost pojavljivanja erozije. Seizmotektonska karta Dodatna Seizmotektonska karta M 1:300. list Ivani} Grad (BASCH. Podru~je izme|u rijeke Save i Vukomeri~kih gorica ~ini Turopoljska ravnica. unstable slopes. Za in`enjersku geologiju hidrogeolo{ka karta predstavlja dragocjen dokument upravo u poznavanju izvora malih izda{nosti (iako nisu primarni na toj karti). Karta kategorije terena prema stabilnosti Temeljem in`enjerskogeolo{kih podataka izra|ena je faktorska karta stabilnosti terena u mjerilu M 1:300. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. U pogledu seizmi~ke aktivnosti dominantno je epicentralno podru~je Ka{ine. Zbog pokrivenosti terena za kategorizaciju stijena i tala kori{tena su geomehani~ka izvje{}a za graditeljstvo. Josip Kolari} & Laszlo Podolszki Hrvatski geolo{ki institut. Pozicioniranjem ovih izvje{}a na kartu dolazimo u nesrazmjer u istra`ivanju terena.000. Ovo podru~je je seizmi~ki vrlo aktivno s brojnim jakim i katastrofalnim potresima. To je poznato epicentralno podru~je u kojem su potresi posljedica su~eljavanja struktura panonskog bazena i onih “medvedni~ko-kalni~kog pru`anja”. mjerila M 1:300. Izvori malih izda{nosti markiraju podno`je klizi{ta. Zbog tih razloga hidrogeolo{ka karta je neophodna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte. Kalnika. Uz kartu klizi{ta i erozije. Na jugozapadnom dijelu lista Ivani} Grad teren se blago uzdi`e prema Vukomeri~kim goricama. 1999).172 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Nada Bastali}. a jugoisto~no pribre`je Medvednice karakteriziraju blagi bre`uljci. Na sjeverozapadnom dijelu lista Ivani} Grad dominira masiv Medvednice. Cijelo podru~je je i pod utjecajem rasjedne zone `umbera~ko-medvedni~ko-kalni~kog rasjeda. Na istoku lista kod Ivani} Grada teren je blago bre`uljkast. U planinskom dijelu su ~etiri kategorije stabilnosti: stabilno podru~je. Na gradskom podru~ju imamo i do 20 istra`nih radova na km2 dok u neurbaniziramom dijelu na km2 otpada 1–2 rada. Hipocentri potresa su uglavnom iznad Mohorovi~i}eva diskontinuiteta. a u ravni~arskom dijelu kao osnovu za stabilnost terena. Izdvojena su dva tipa terena: planinski i ravni~arski. Hidrogeolo{ka karta. te je za svako podru~je prilo`ena i posebna legenda.000. nestabilne padine. nepropusnost pokriva~a. je kompilacijska karta sastavljena od tri faktorske karte: od Osnovne geolo{ke karte. uvjetno nestabil- . U Hrvatskoj. s malo otvorenih izdanaka. Stabilnost planinskog podru~ja definiraju kartirana klizi{ta i nagib padine. List Ivani} Grad Osnovne in`enjerskogeolo{ke karte obuhva}a podru~je povr{ine 1349 km2 i u cijelosti pripada teritoriju Republike Hrvatske. Zbog kompatibilnosti listova dogovoreno je da se geolo{ka karta upotrijebi kao faktorska karta i u potpunosti preuzme bez obzira na nove spoznaje o terenu. Geolo{ka karta Kao preduvjet za izradu osnovne in`enjerskogeolo{ke karte potrebno je imati gotovu osnovnu geolo{ku kartu. u mjerilu 1:100. Hidrogeolo{ka karta Druga faktorska karta koja je potrebna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte je zavr{ena osnovna hidrogeolo{ka karta. prikazuje vodopropusnost pojedinih naslaga i njihov me|usobni odnos (hidrogeolo{ke veze utvr|ene trasiranjem). 10 000 Zagreb. komunalne poslove i prometnice. mjerila M 1:100. karta. te niza dijagonalnih rasjeda koji se mogu smatrati linijskim izvorom potresa.000 pokriva (KUK & PRELOGOVI].000. Ovakav nerazmjer podataka rije{en je odabirom karakteristi~nih profila. uzeta je razina podzemne vode. list Ivani} Grad Basic engineering geological map. Sachsova 2. Dvije dodatne karte su seizmotektonska karta i karta s kategorijama terena po stabilnosti.000. in`enjerskogeolo{ki kompleks Key words: engineering geology. Osnovne hidrogeolo{ke karte i karte klizi{ta i erozije.

(1999): Prostorni plan grada Zagreba – seizmolo{ka i seizmotektonska studija. znanstveno su obra|eni egzodinami~ki procesi i pojave u prostoru (klizi{ta. vodoprivredi. za{titi okoli{a i ocjeni pogodnosti terena za izgradnju infrastrukturnih objekata. Zagreb. A. .– Arhiv HGI. SLI[KOVI]. Digitalni geokodirani in`enjerskogeolo{ki podaci omogu}uju dinami~nost u izradi i interdisciplinarno kori{tenje rezultata istra`ivanja. formiraju se in`enjerskogeolo{ki modeli karakteristi~nih geolo{kih sredina.– Bulletin IAEG. V. No 41. Izdvojena je kao posebna kategorija i podru~je savskog poloja. (1999) Osnovna Hidrogeolo{ka karta i tuma~ za list Ivani} Grad. Mech. J. KUK.– Arhiv HGI. 1978). U nizinskom dijelu izdvojene su dvije kategorije vezane uz razinu podzemne vode: podru~je dubljeg vodnog lica.. Sci. ISRM International Society for Rock Mechanics (1978): Suggested methods for the quantitative description of discontinuities in rock masses. industriji i drugdje. Abstr. In`enjerskogeolo{ka karta Na listu su prikazane in`enjerskogeolo{ke odlike i kategorizacija stijenskih masa i tala. Commission on standardization of laboratory and field tests.– RGN fak. & [ARIN. koje zahtijeva slo`enije temeljenje. Pergamon Press Ltd. Nakon obrade podataka prikupljenih terenskim istra`ivanjima i geome- hani~kim laboratorijskim ispitivanjima imamo parametre koji omogu}uju kategorizaciju stijenske mase i tala. rudarstvu. razine 4–6 m.. Cilj projekta je u sklopu izrade OIGK RH i IG informacijskog sustava omogu}iti interdisciplinarno kori{tenje in`enjerskogeolo{kih podataka. trajnost i ekonomi~nost izgra|enih objekata.– Int. Podaci o in`enjerskogeolo{koj gra|i predo~eni na karti omogu}uju razvoj i izgradnju u skladu s geolo{kom sredinom i na taj na~in osiguravaju sigurnost. od 6–8 m. In`enjerskogeolo{ka karta prikazuje prirodna svojstva terena koja }e biti primijenjena kod projektiranja u gra|evinarstvu. 15. erozija). and Geomech. Zagreb. 13–16. O. nestabilne padine. E. a posebno za{titu okoli{a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 173 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book no podru~je i nestabilno podru~je.. list Ivani} Grad – karta i tuma~. uklju~uju}i i snimanje morfolo{kih i drugih odlika sustava diskontinuiteta. te za kapitalnu izgradnju. (1983): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100 000. okarakterizirano je jednostavnim temeljenjem i podru~je pli}eg vodnog lica. London. WP/WLI (1990) Suggested nomenclature for landslides. Min.4. 319–368. Zagreb.. metodama koje preporu~uju WP/WLI (1990): i International Society for Rock Mechanics (ISRM. Rock. elektroprivredi. & PRELOGOVI]. I. LITERATURA BASCH. posebno u prostornom planiranju. Temeljem terenskih in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja.

Drinska 16a. . Centru svakog kvadrata pridru`ena je vrijednost optere}enosti klizanjem. Pojednostavljena preliminarna karta hazarda klizi{ta Podsljemenske urbanizirane zone i grafi~ki prikaz zastupljenosti klizi{ta. 2009. hazard Klasi~nim kartiranjem utvr|eno je 707 klizi{ta i izra~unato optere}enje klizi{tima na kvadrati~noj mre`i od 1 km2. Sachsova 2.174 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Simplified preliminary landslide presence map of the “Sljeme foothills suburbanized area” and graphical representation of landslides and their average load value of slides susceptibility. Podru~je Podsljemenske urbanizirane zone kartirano je geolo{ki. Ivan He}imovi}1 & Laszlo Podolszki1 Hrvatski geolo{ki institut. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” Preliminary hazard map of the “Sljeme suburban area” @eljko Miklin1. svibnja. Tako je dobivena preliminarna karta hazarda od klizanja. @eljko Ortolan2. ili rigorozno (precizno) zoniranje. te srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. 10 000 Zagreb. square mesh. Tijekom 2005–2007 godine sustavno se kartiralo podru~je povr{ine 172 km2. Aktom od 5. 2009). Prema mjerilu i prema geotehni~kim istra`ivanjima Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” ulazi u III stupanj zoniranja. tako da su prikupljene korisne informacije za procjenu potencijala sloma tla. godine Vlada Republike Hrvatske donosi procjenu ugro`enosti RH od prirodnih i tehni~ko – tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. kvadrati~na mre`a. Figure 1. a izolinijama su spojene iste vrijednosti. Ovakva istra`ivanja potpomognuta su i nizom geomehani~kih analiza provedenim u svrhu dobivanja relevantnih podataka o kvaliteti tla ili stijene. Hrvatski geolo{ki institut je uvidom u svoju bazu podataka ocijenio da postoji mogu}nost izrade prelimi- narne karte hazarda od klizanja u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. hidrogeolo{ki i in`enjerskogeolo{ki. Osijek. Hrvatska Gra|evinski fakultet Osijek. hazard Key words: landslide. nestabilnosti padina i likvefakcije odre|ena su tri stupnja pristupa zoniranja (ISSMFE Technical Committee for Geotechnical Eartquake Engineering –1999). Za svako procjenjivanje pokreta tla. Za ovo zoniranje bili su Slika 1. planova i akata za provedbu procjene u cilju smanjenja opasnosti i spremnosti za djelovanje u otklanjanju posljedica od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a (DUZS. Vlada zadu`uje tijela dr`avne uprave i druga nadle`na tijela da u okviru svoje nadle`nosti odmah pristupe izradi programa.

polo`aj slojeva. prema (CHACON et al. T. Analizirano je 24 granica stezanja. sanirana i inicijalna. 2006).4. 64 str. 5–10%. Sugayama Building 4F. Zagreb. Kanada Awaji-cho 2–23 Chiyoda-ku. bez tre}e dimenzije – dubine. 65/4. isto toliko pokusa granica plasti~nosti. @. MLINAR. 341–411. za svaki je izra~unata povr{ina pod klizi{tem te se tako dobio postotak klizi{ta po km2. Iz tako prikupljenih uzoraka na~injeno je 1166 pokusa granica te~enja. Na~injeno je 150 kvadrata.– Bulletin of Engineering Geology and the Environment.000. DR@AVNA UPRAVA ZA ZA[TITU I SPA[AVANJE (DUZS) 2009: Procjena ugro`enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a..45%.. Na 7 uzoraka izmjerene su jednoosne ~vrsto}e stijene. s tim da najve}e optere}enje klizanjem je u 133 kvadratu i iznosi 61%. te 176 granulometrijskih analiza. M 1: 5000 (DIGK – I faza). R. a na 21 uzorku tla na~injene su jednoosne ~vrsto}a tla. TECHNICAL COMMITTEE FOR EARTHQUAKE GEOTECHNICAL ENGINEERING. @. HE]IMOVI]. svibnja 2009. minimalne dubine podzemnih voda.– The Japanese Geotehnical Society.. 1. Iz bu{otina je uzeto 911 uzoraka na 208 lokacija. (2007) Detaljna in`enjerskogeolo{ka karta podsljemenske urbanizirane zone. bez analize faktora rizika.72.. 22 kemijske analize te 40 paleontolo{ke analize (MIKLIN et al. koja iznosi 13. IRIGARAY. 73. 10–20%. u kona~noj karti hazarda biti }e Atterbergove granice te~enja i indeksi plasti~nosti materijala. Tokyo 101–0063.). S povr{ine je uzeto 530 uzoraka tla na 500 lokacija. ORTOLAN. (2006): Engineering geology maps: landslides and geographical information systems. te 39 pokusa d`epnim penetrometrom i 232 pokusa krilnom sondom. MIKLIN. 2007. Multivarijatne analize “Detaljne in`enjerskogeolo{ke karte podsljemenske urbanizirane zone (DIGK – faza I)” izra|ene su pomo}u Arc Info (ESRI) alata.74/07. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 175 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book potrebni terenski i laboratorijski podaci. & JURAK. 2010). Tako dobivena karta predstavlja preliminarnu kartu hazarda definiranu na osnovi gusto}e klizi{ta (Sl. Faza DIGK daje samo plo{ni prikaz. (2010): Liquid limit – reliable indicator of the shear strength and its influence on sliding hazard.. . u prosjeku na 1 km2 uzeto je 8 uzoraka tla s 4 lokacije. J.. 10 SEM analiza. FERNANDEZ. Karta klizi{ta s katastrom klizi{ta prikazuje lokacije i konture klizi{ta koja su kategorizirana u aktivna. povratnih perioda i jakih potresa. 2007).– Hrvatski geolo{ki institut.. Kako su klizi{ta u uskoj vezi s erozijom kartirana je i erozija. TC4. ISSMFE (1999): Manual for Zonation on Seizmic Geotechnical Hazards (Revised Version).. s povr{inom kvadrata od 1 km2. LITERATURA CHACON. realnih i potencijalnih ploha i/ili zona sloma (ORTOLAN et al.. Naime I. 70. New Zealand.. Tako spojene izolinije zastupljenosti povr{ina klizanja u postotcima omogu}ile su kategoriziranje u pet kategorija: <5%. Tako dobivene podloge bile su osnova za izradu preliminarne karte hazarda od klizanja. MIKLIN. Japan. Zagreb 07. Osnovni faktor rizika. tj. Spajanjem istih vrijednosti sredi{ta kvadrata na~injene su izolinije zastupljenosti povr{ina klizi{ta u postotcima.71. @. In situ testovima na~injeno je 200 SPP testova na 200 lokacija. 22 kvantitativne termi~ke analize i 20 rendgenske analize. & EL HAMDOUNI. REPUBLIKA HRVATSKA. umirena. V.. koje tek valja istra`iti tijekom izrade DIGK-faza II. uz veli~ine nagiba padina. @. C. Izra~unata je i srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. Iskartirano je 707 klizi{ta i za svako je ispunjen katastarski list. & BRKI]. Izra|eno je 38 in`enjerskogeolo{kih i geolo{kih karata mjerila 1:5000.– 11th IAEG Congress 2010 (in print) Auckland. 20–30% i >30% zastupljenosti klizi{ta. @. povratni periodi oborina velikog intenziteta. Podru~je istra`ivanja prekriveno je kvadrati~nom mre`om. I. To su dokazano pouzdani indikatori najslabije “karike u lancu posmi~ne ~vrsto}e”. Preliminarna karta hazarda klizanja temeljena je na ~injenici postojanja klizi{ta na odre|enim povr{inama (na kojima }e se pojavljivati i ubudu}e) – iz DIGK-faza I. 12 zemljovida M 1:3 000.

Fli{ je kompleks naslaga koji se sastoji od vi{e lito~lanova.–2009. jer pojedini litolo{ki ~lanovi mogu biti vodonosni.53 m s jezgrovanjem radi IG/geotehni~ke interpretacije i 200 m u HG bu{otinama u kojima su provedena pokusna crpljenja. Kajo) su 2008. provedeni opse`ni istra`iva~ki radovi. 1903. strukturom i teksturom stijene. 1987). 1).m. Croatia Podru~je Ka{telanskog zaljeva kod Splita izgra|eno je od naslaga eocenskog fli{a. 1971). Hrvatska Klju~ne rije~i: fli{. hydrogeology. quarry. mutnim strujama – turbiditima. Na dva kamenoloma (Sv Juraj i Sv. odnosno obru{avanjem materijala s kopna u duboko more uz talo`enje u obliku lepeze. 1) gdje se kre}e unutar reda veli~ine 10–4 do 10–5 m/s. U podru~ju istra`ivanja fli{ke su naslage talo`ene tijekom srednjeg eocena (MARIN^I] et al. odnosno neki od njenih lito~lanova. kamenolom.m. zna~ajki stijenske mase i tro{enja. i trenutna situacija je uravnote`ena. 100–250 MPa) stijena. Ovaj teren pripada kr{kom dinaridskom pojasu. 21212 Ka{tel Su}urac. Obzirom na fizikalno mehani~ke zna~ajke intaktnog materijala izdvojenih lito~lanova. no daljnja eksploatacija ispod kote 80 m n. Juraj) ne}e biti mogu}a bez pro{irenja odvodnje. kako gdje. Danas se ova dragocjena cementna sirovina zahva}a u tri velika kamenoloma (“tupinoloma”) u vlasni{tvu tvrtke Cemex Hrvatska d. utvr|eno je da se radi o vrlo heterogenim stijenama koje se kre}u u kategorijama od vrlo slabih (R1. Najvi{a je u podru~ju dana{njeg platoa Sv. (Sv. no u lokalnom mjerilu takvo tuma~enje ne stoji. odnosno geotehni~ke jedinice koje su prikazane u Tablici 1. 1) odre|ena je na temelju objavljenih istra`ivanja (KERNER. MARJANAC. kemizmom i tektonikom. Tijekom cijele godine opa`ane su razine podzemne vode automatskim mjera~ima (Diver TD). Pierottijeva 6.d. popre~no na fli{. 10 000 Zagreb. 2000). Hrvatska Key words: flysch. nema strujanja kr{kih podzemnih voda iz vapnenaca (osim po izrazito razlomljenim preferiranim pukotinskim zonama) pa se fli{ smatra potpunom ili “vise}om” barijerom. Ipak. s litolo{kim sastavom. Petar Hr`enjak2. 1). U sklopu provedenih istra`ivanja teren je podrobno kartiran (M 1:2000). kalksiltite i susjedne lito~lanove du`inom oba dva kamenoloma varirale su od 78 do 84 m n. stabilnost kosina. U hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih terena u regionalnom mjerilu. Juraj – Sv. Dra`en Navratil1. Juraj kod HG bu{otine B-8A (Sl. 1–5 MPa) do vrlo ~vrstih (R5. Izdvojeni karakteristi~ni litolo{ki ~lanovi u naslagama fli{a ujedno definiraju IG. a slojevi su generalno nagnuti prema SI. MARINOS & HOEK. U dva navrata (minimum i maksimum) su obavljena pokusna crpljenja svih triju HG bu{otina. in`enjerska geologija.d. Prikazana litolo{ka ra{~lamba (Tab. Sachsova 2. Zna~ajke stijenske mase izra`ene su preko Geolo{kog indeksa ~vrsto}e prema modificiranoj GSI klasifikaciji (SONMEZ & ULUSAY. ovisno o lokalnoj razlomljenosti. Postoji mogu}nost crpljenja podzemne vode i njenog kori{tenja kao tehni~ke vode za polijevanje putova unutar kamenoloma. 1999. a izbu{eno je i ukupno 5046 m radi izra~una rezervi.b. Raznovrsnost u granulaciji ovog sedimenata dovodi do vrlo raznolikih litolo{kih ~lanova s razli~itim IG i HG svojstvima. engineering geology. U tablici 1 ukratko su prikazane osnovne IG i HG zna~ajke litolo{kih ~lanova. Cilj provedenih IG i geotehni~kih istra`ivanja na podru~ju eks- . Hidrauli~ka vodljivost mijenja se bo~no unutar vodonosnog “horizonta”. ve} vi{e od 100 godina koriste u proizvodnji cementa. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Kajo near Split Josip Terzi}1. Hrvatska 3 CEMEX Hrvatska d. Razine podzemne vode u vodonosnom horizontu koji se prote`e kroz kalkarenite.. iz ~ega je utvr|ena velika heterogenost stijenskih masa u izdvojenim lito~lanovima. Juraj – St. fli{ke se naslage smatraju nepropusnima – barijerom.176 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. u sklopu kojih su obavljena in`enjerskogeolo{ka (IG). F. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke fli{kih naslaga u podru~ju eksploatacijskog polja Sv. Madlena O`ani}3 & Jasmina Luka~ Reberski1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. hidrogeologija. od ~ega 582. no u regionalnom mjerilu on je sastavni dio kr{kog dinaridskog pojasa. hidrogeolo{ka (HG) i geotehni~ka istra`ivanja prikazana u ovome radu. Radi se o vrlo slabim do dobrim stijenskim masama (Tabl. Kako su strukture u ovome dijelu terena paralelne s dinaridskim pravcem pru`anja (SZ-JI). 10 000 Zagreb. a nastaje tzv.. Tu|mana b. Fli{ se sensu stricto ne smatra kr{em jer se sastoji od raznovrsnih klasti~nih stijena. unutar propusnih ~lanova dolazi do nakupljanja podzemne vode (Sl. Ta se stijenska masa. slope stability. Podzemna voda drenira se tunelom i sustavom drena`nih bu{otina. Kajo kod Splita Hydrogeological and engineering geological characteristics of the flysch deposits within the exploitation field of St. zbog prisutnosti nepropusnih laporovitih slojeva. Provedenim istra`ivanjima za potrebe izrade IG modela potvr|ena je povezanost fizikalno-mehani~kih zna~ajki intaktne stijene.

Cg) Lapori s ve}im udjelom kalciti~ne komponente (“tupina”) Srednja fli{ka zona.60 g/cm3 (lapori). gusto}a (g/cm3). 2. 36. 2.67 g/cm3 (bre~okonglomerati). (Ms) IG zna~ajke i parametri: GSI (raspon bodova).9 MPa (bre~okonglomerati). hidrauli~ka vodljivost ovisi o razlomljenosti (10–4 do 10–7 m/s) Djelomi~no propusna stijenska masa. list Split.Ss. (1999): Modification to the geological strength index (GSI) and their applicability to stability of slopes. Juraj – Sv. . Table 1. GB-3 – geotechnical borehole. Mogu}e procje|ivanje samo po tektonski najrazlomljenijim zonama. E. SONMEZ. Zagreb. T. 2. 46. odnosno ukupne stabilnosti kopa provedene su na pet karakteristi~nih in`enjerskogeolo{kih profila metodama op}e grani~ne ravnote`e uz kru`ne i op}e zakrivljene (slo`ene) klizne plohe (Sl. Geolo{ki profil popre~no na kamenolom Sv. Lithotypes and their basic engineering geological and hydrogeological properties. 60–83% GSI 37–58. R. MARINOS. 32–87% (naj~e{}e 79–87%) GSI 43–61. vjesnik. 743–760. analizirane su i potvr|ene lokalne pojave nestabilnosti u pojedinim dijelovima eta`nih kosina (ravninski i klinasti lom) vezane uz promjene strukturnih zna~ajki ili zna~ajna oslabljenja u stijenskoj masi. R. Jour.50 g/cm3 (fosiliferni lapor). Figure 1. (Ms) Kalkarenit. 25. Kaji”) ispod no`i~nog dijela zavr{ne kosine. & BOROVI]. Gornja fli{ka zona. & ULUSAY. 25–62 % GSI 44–66. 1).61 g/cm3 (izmjena lapora i pje{~enjaka).4. Kaoti~ni. 2. of the Eng. Udio numulita opada prema mla|im slojevima. of Rock Mech. REFERENCE KERNER. propusno u ja~e razlomljenim zonama.000. ploatacijskog polja “Sv. ^vrsta stijena plavosive boje.. GB-3 – geotehni~ka bu{otina. Litolo{ka jedinica i oznaka u profilu (Slika 1) Tamnosivi lapor s numulitima.4 MPa (fosiliferni lapor). Srednja fli{ka zona. geol.9 MPa. 73. (2000): Estimating the mechanical properties of heterogeneous rock masses such as flysch. 85–92. (Ms.9 MPa. 2. Kajo” bio je utvr|ivanje geomehani~kih uvjeta eksploatacije i stabilnosti kosina. do mjestimi~no nepropusna. H. (Db) Izmjena lapora i pje{~enjaka s proslojcima bre~okonglomerata. 36–84 % GSI 42–55.– Int. Srednja fli{ka zona. 103. jednoosna tla~na ~vrsto}a (MPa). (St) Debritna serija.62 g/cm3. (1987): Sedimentacija Kernerove “srednje fli{ke zone” (paleogen okolice Splita). Utvr|ena je zadovoljavaju}a stabilnost predlo`ene geometrije zavr{nih kosina u stati~kim i seizmi~kim uvjetima. Pukotinska poroznost. & HOEK.8 MPa (lapori). P. and Mining Sc.5 MPa. Tako|er. 7. B-8A – HG bu{otina. & the Environment (IAEG). Analize stabilnosti sustava zavr{nih kosina. S.63 g/cm3 (biokalkarenit – biokalkrudit). 2. heterogeni sediment. Pukotinska poroznost.65 g/cm3. (1971): Osnovna geolo{ka karta 1:100.– Verh. 40. F. (Ss) Kalksiltit (glinoviti vapnenac). stijena postaje ~vr{}a. Srednje fli{ke zone. 177–194. MARJANAC.– Geol.8 MPa (biokalkarenit – biokalkrudit).. (1903): Gliederung Der Spalatiner Flyschformation. Srednja fli{ka zona (olistostroma). MAGA[. osim u podru~ju pru`anja vrlo slabog materijala (lapora s numulitima u “Sv.Wien. Juraj i fli{ku strukturu. 2. 37–85% GSI cca.. I. 2. Slika 1. N. Litolo{ki ~lanovi i njihove osnovne in`enjerskogeolo{ke i hidrogeolo{ke zna~ajke. Indeks kvalitete HG zna~ajke i parametri jezgre RQD (raspon %) GSI 10–25. Slabo propusna stijenska masa. A. Geological profile perpendicular to the St. 60. 55–91% Propusna stijenska masa. Geol.68 g/cm3.. 72. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 177 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1. B-8A – hydrogeological borehole.– Bull. 10–40. 2. Juraj quarry and perpendicular to flysch structure. MARIN^I].2 MPa (izmjena lapora i pje{~enjaka). 210.

exploitation of natural stone blocks and projecting of height and width of benches or a rock slope design are some of them. In view of the importance of rock slope stability for economics and safety of opencast mining. The results of analyses must be the most stable rock mass and the most favorable orientation of exploitation fronts in relation to discontinuity inclination and orientations. In this paper. The size of stone pieces depends on using of rock mass as aggregates or as much greater stone pieces for armourstone. First example (Fig. in other open pit mines. fragmentation. 1a) is the case. Influence of geo- logical features through adjustment of blasting parameters must be taken into consideration. On the base of exploration. Three borderline examples of relations between excavation front position and orientation of discontinuities. Detailed optimal determination of discontinuities. including field structural geology studies and geological methods important for rock slope design. 1 a.b. determination of stable excavation fronts is by discontinuity analysis emphasized. important conclusion has been established and carried out. there are other remarkable possibilities for mining engineers to obtain a reliable estimation for safe and sustainable excavation. Excavation slope has inclination of 70° in direction of working platform. when strike of exploitation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). Tri grani~na primjera odnosa izme|u orijentacije otkopne fronte i pru`anja diskontinuiteta. Excavation front. stability and sustainable exploitation and excavation of crude rock masses. . Slika 1. Discontinuities. Pierottijeva 6. Geology and Petroleum Engineering. in civil engineering works and during formation of cuttings and embankments as well. There are three borderline examples (Figs. crumbling. Stable rock mass is very important for safety and economics of exploitation and fragmentation in quarries. minerski radovi This paper describes geological approach. Stable rock mass and discontinuities (bedding plains and joints) have great influence on blasting works and on determination of other exploitation factors. 10 000 Zagreb. among all other. 1989). The analysis has been based on graphical method by HOEK & BRAY (1974) and on research and experience by TOMA[I] (1986 and 1989) and TOMA[I] & JAKI] (1990). During blasting rock mass breaks into small pieces favorable for crumbling in machinery. Blasting. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geological approach to rock mass stability and feasibility during the exploitation and excavation in hard rock masses Geolo{ki pristup pri ocjeni stabilnosti ~vrstih stijenskih masa tijekom eksploatacije Ivan Toma{i} & Ana Kr{ini} Faculty for Mining. mostly in quarries. discontinuity density and discontinuity spatial relations is also important for evaluation and utilization of large stone blocks during the exploitation of natural stone blocks. perception of rock structure. but disconti- Figure 1. Blasting works Klju~ne rije~i: stabilnost stijenske mase. Hrvatska Key words: Rock Mass Stability.c) of relations between exploitation front orientation and orientation of discontinuities (TOMA[I]. discontinuity measuring and analyses in many examples of hard rock masses. otkopna fronta. diskontinuiteti.178 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

(1986): Analiza tektonskog sklopa u svrhu razrade i eksploatacije le`i{ta mineralnih sirovina. Favorableness discrepancies range from that position to bring out ±20°. This position of rock slope regarding discontinuities could be the most favorable for rock mass stability. TOMA[I]. V.. E. Third example is the case when strike of excavation slope (dip is 70°) and strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints) are mutually perpendicular (Fig. Unstable rock mass does not enable high quality of blasting and optimal fragmentation because of low resistance of unstable rock mass to explosive charge during the explosion. (1990): Optimalni polo`aj otkopne fronte u odnosu na strukturni sklop (grafi~ka metoda primjenom ra~unala). TOMA[I]. have dip between 35° (friction angle j) and 70°. . Also utilization depends on the discontinuity spacing (discontinuity density). energy of explosion spends on pushing rock mass down the slope in direction of working platform and fragmentation is not complete. 1. But in this case the difference is emphasized with dip of discontinuities in direction of rock mass or in direction of exploitation. It is favorable for fragmentation of rock mass. 2. & BRAY. 190 str. The rock slope could be stable at dip angle more than 70°. I. I. based on discontinuity analysis and on field experience. the strike of excavation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). REFERENCES HOEK. (Fig. 1a. high percent of over break excavation stone blocks require much expensive costs using a secondary blasting. Grafi~ka metoda analize najpovoljnijeg polo`aja otkopne fronte u odnosu na tektonski sklop i stabilnost stijenske mase. Utilization of stone blocks from natural stone deposits is favorable when discontinuities are parallel or perpendicular in relation to the exploitation front.. According before stated better fragmentation is possible in example of orientation of excavation fronts in relation on discontinuities on Fig. The institution of Mining and Metallurgy. In that case HOEK & BRAY (1974) emphasized that those unfavorable intersections between discontinuities do not exist or exist much less inside the surface between friction angle (35° in this example) and angle of rock slope inclination (70°). But this reality is not proved in wholeness during the field research. London. Optimal fragmentation of rock mass enables low expenses of blasting and favorable economic conditions for exploitation. Stability of rock mass in this example is more favorable than in the first example. In this case ideal geometrical conditions exist for producing controlled or uncontrolled sliding. Consequently.4. Influence of water pressure is also important for sliding and shear strength. 1 c). Maybe the most resistance of rock mass to blasting is when discontinuities tend to be perpendicular to the excavation front. In second example. have confirmed that third example (Fig. This paper demonstrates that used method has an important application during the exploitation and excavation of hard rock masses. (1989). In that case primary blasting works achieves optimal fragmentation in stable rock mass and the planed desired effect. Based on our experience during the exploration we determined that successfulness of blasting directly depends on rock mass stability. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 179 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book nuities possible for inducing of sliding. (1974): Rock Slope Engineering. I. On the geotechnical basis stable rock mass intensify controlling of rock fragmentation. 1c) is the most favorable for rock stability. During the blasting the most favorable intersection of discontinues with excavation slope range from 45° to 90°.– Rudarsko-geolo{ko-naftni zbornik. Zagreb. 1b than in the case of on Fig. In spite of high adjusted blasting pa- rameters. 77–87. Zagreb. Why is that possible? Stable rock mass enables optimal resistance to explosive charges and maximal utilization of its energy during the fragmentation. & JAKI]. Reorientation of exploitation slopes in position of stable rock mass enable optimal using of blasting methods during the excavation and fragmentation of rock mass.– Doktorska disertacija. The results. All previously mentioned also depend about influence of geotechnical characteristics of rock mass and discontinuity roughness on contact surfaces. TOMA[I]. 402 p. J. 1b). Sveu~ili{te u Zagrebu. 41–46.

. kalcit. Prema prognoznoj RMR klasifikaciji. Prema prog- nozi. obavljano je svakodnevno in`enjerskogeolo{ko kartiranje ~ela iskopa i kategorizacija stijenske mase prema RMR klasifikaciji. Temeljem in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. je pojava zone gline u du`ini od pribli`no 55 m. Tomislav Novosel2. a GSI=57–86). rezultat ~ega je prisutnost razli~itih speleolo{kih objekata. S ju`ne strane kontakt je subparalelan osi tunela uz prisutnu ja~u zonu okr{avanja. O~ekivale su se Q vrijednosti u rasponu od 1. Ima generalno pru`anje sjever-jug. Prolazi dijagonalno kroz masiv brda Raotina koje ima dinaridsko pru`anje (SZ-JI).180 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.667 do 33. sredi{nji i ju`ni dio tunela (strukturni blok B) uglavnom sa~injava povoljna stijenska masa i u manjoj mjeri dobra stijenska masa (RMR=50–84. Tijekom iskopa tunela. Mogao se o~ekivati iskop u suhom. vapnenci Key words: Tunnel Kobilja~a. a GSI=49–80). dok su u istoj zoni u lijevoj tunelskoj cijevi opa`ene samo manje pojave okr{avanja. geofizi~kih (du` cijele trase uzdu`ni refleksijski profil i u zoni portala refrakcijski profili) i laboratorijskih ispitivanja. 10 000 Zagreb. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke. 2007). trebao pripadati povoljnoj i u manjoj mjeri dobroj stijenskoj masi (RMR=42–82. K22). seizmolo{ke i seizmotektonske studije (PRELOGOVI] & KUK. FU^EK & PALENIK. Kvantitativnom rendgenskom analizom u istim su uzorcima utvr|ene mineralne faze: kvarc.K22-GHN. Ono {to je posebno obilje`ilo iskop tunela. dolomit (Tablica 2). rje|e glinom. 2005). Manji dio stijenske mase prema Q klasifikaciji pripadati }e kategoriji – slaba stijenska masa. Nagla{ena je mogu}nost pojave kaverni koje mogu biti ispunjene glinom ili prazne. a sa sjeverne strane gotovo okomit na os tunela. Za minerale glina napravljena je detaljna analiza na orijentiranim uzorcima u kojima je dokazana prisutnost jako bujaju}ih minerala glina iz skupine smektita. tektonski. Rezultati analiza ukazuju na neobi~no visok sadr`aj organske tvari (10 %) u glinovito-pra{inastom materijalu (podaci granulometrije. metoda iskopa tunela i njegova za{tita morali su biti prilago|eni neo~ekivanim i novim uvjetima. Strukturni blokovi predvi|eni projektom gotovo su potpunosti potvr|eni iskopom. U povr{inskoj zoni tro{enja se u diskontinuitetima ~esto nalazi glinovita ispuna. Geofizi~kim istra`ivanjem (plitka refleksija) i istra`iva~kim bu{enjem izdvojena je zona tro{enja koja dopire do dubine od 25 do 50 m od povr{ine terena. u istra`ivanom podru~ju izdvojene su: 1 litostratigrafska jedinica. Karakteristi~no je da je prisutnost gline utvr|ena samo u desnoj tunelskoj cijevi. spojna cesta ^vor Plo~eCP Karamati}i. U sjevernom dijelu tunela locirani su manji. Sveukupna duljina tunela s portalnom gra|evinom je 847 m za lijevu i 807 m za desnu cijev. s maksimalnim nadslojem od pribli`no 135 m. Na povr{ini se nalaze blokovi velikih dimenzija koji su odijeljeni diskontinuitetima decimetarskih {irina. Geolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke podru~ja tunela – prognozirano i stvarno stanje Tunel je smje{ten izme|u brda Pozla gora i rijeke Matice.d. klorit. limestones Uvod Tunel Kobilja~a nalazi se na Autocesti A1 Zagreb-SplitDubrovnik. Zbog izrazitih razlika u in`enjerskim svojstvima gline i vapnenca. engineering-geological properties. Sachsova 2. prate}i rasjedi s relativno {irokim rasjednim zonama pru`anja istok-zapad i sjever-jug. clay. Zbog toga su na st. uglavnom slojevite teksture. a nije utvr|eno istra`iva~kim radovima. Janka Raku{e 1. Hrvatska Klju~ne rije~i: Tunel Kobilja~a. tablica 1) koji se prema granicama plasti~nosti mo`e definirati kao visokoplasti~na glina (CH). muskovit. mjestimi~no zahva}eni procesima okr{avanja. sjeverni dio tunela (strukturni blok A) bi zbog ja~e razlomljenosti stijenske mase. 2006) koji izgra|uju istra`ivano podru~je jako su okr{eni. Laszlo Podolszki2 & Nikolina Ilijani}2 1 2 Institut IGH. istra`iva~kog bu{enja (5 istra`iva~kih bu{otina ukupne dubine 167 m). Glavne rasjedne zone su reversnog karaktera pru`anja SZ-JI. 10 000 Zagreb. d. Kontakt gline i vapnenca je o{tar. Debelo i dobro slojeviti vapnenci gornje krede (V. 3+400 km uzeti uzorci u tri terenski odre|ena razli~ita bloka. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. {to uglavnom pripada kategorijama od povoljne do dobre stijenske mase. glina. dionica Rav~a-Plo~e. Osim minerala . Provedene su laboratorijske analize fizi~kih i mehani~kih svojstava gline koje nisu bila obuhva}ene tijekom faze istra`ivanja tunela (Tablica 1). 1 in`enjerskogeolo{ka jedinica i 2 strukturna bloka (POLLAK & NOVOSEL. Davor Pollak2. kaolinit. Potvr|eno je da stijensku masu u zoni iskopa izgra|uju vapnenci gornje krede (V. Na razini nivelete tunela o~ekivala se blokovita stijenska masa sa {iroko razmaknutim diskontinuitetima i uskim diskontinuitetima ispunjenim kalcitom.333. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 In`enjerskogeolo{ki problemi pri iskopu tunela “Kobilja~a” Engineering-geological problems during the “Kobilja~a” tunnel excavation Tomislav @enko1.

Seizmolo{ka i seizmotektonska istra`ivanja. V. %). fond. Iskopom tunela nisu utvr|ena znatnija odstupanja od prognoziranog stanja.15 40.51 w (%) 30.4 1. 05/07.– Hrvatski Geolo{ki Institut. Prolog-Karamati}i.49 1.7 21. dionica Rav~a – Plo~e.30 rd r sc (kPa) 337 648 166 e (%) 1.3 glina iz skupine smektita u uzorcima su prisutni klorit.60 IP (%) 41. PRELOGOVI].96 70.4.76 9. u ispitivanom glinovitom materijalu je rentgenskim analizama utvr|en zna~ajan udio bubrivih minerala.36 77. LITERATURA FU^EK L. (2006): Izvje{}e o temeljnim geolo{kim istra`ivanjima na dionici: Rav~a-Plo~e (AC A1 Zagreb-Split-Dubrovnik). POLLAK.96 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 181 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1.94 1. Prolog-Plo~e.83 9. oznaka Blok 1 Blok 2 Blok 3 kvarc 21.7 kalcit 17.22 M (%) 39.00 Granulometrija S (%) 1.– Hrvatski geolo{ki institut. (2007): Autocesta A10. In`enjerskogeolo{ki istra`iva~ki radovi (M = 1:1000). & KUK.00 0.89 C (%) 59. T. 34 str. E.– Sveu~ili{te u Zagrebu.3 12. Physical and mechanical properties. Fizi~ko mehani~ka svojstva oznaka org (%) Blok 1 Blok 2 Blok 3 10.15 CaCO3 (%) 12.57 50.3 14. D. Dionica M. ali bez za{tite iskopa metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”).9 klorit 4.4 4.1 - muskovit/ilit 12.51 1. Prolog-Plo~e.44 wL (%) 65. osim pojave gline u desnoj tunelskoj cijevi u du`ini od oko 55 m.75 58.00 0. Zaklju~ak Tunel Kobilja~a probijen je kroz vapnence gornje krede. & PALENIK D. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. and granulometric composition of samples. Poddionica M. ali bez danas ve} uobi~ajene za{tite iskopa u takvim materijalima metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”).6 11.35 32.40 29. Table 2. Zagreb.40 1.2 6. %). kaolinit i ilit (Tablica 2). BIH-M.89 (g/cm3) (g/cm3) 1. Tunel “Kobilja~a”.10 wP (%) 23.9 17. Table 1.10 0.6 G (%) 0.74 10.2 smektit 29. . ali i odre|ivanjem prisutnih skupina minerala glina koji u velikoj mjeri utje~u na mehani~ke zna~ajke i in`enjersko pona{anje glinovitog materijala. In`enjerskogeolo{ke zna~ajke gline definirane su odre|ivanjem cjelokupnog mineralo{kog sastava.24 28. Naime. (2005): Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik.88 Tablica 2. Rezultati kvantitativne rendgenske analize (mas.7 dolomit 1.75 13.84 42. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.4 20.33 66.79 26. The results of quantitative X-ray analysis (mass.3 kaolinit 14. & NOVOSEL.7 34.6 28.5 1. Fizi~ko-mehani~ke zna~ajke i granulometrijski sastav uzoraka.9 21.8 3.49 23.80 0.

182 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja kre}e se od 90 do 140 m/dan. vremenski interval u simulacijama iznosio je 1 dan. Granicom poznatog potencijala opisan je i odvodni kanal HE Vara`din koji predstavlja jedan od dominantnih grani~nih uvjeta vara`dinskog vodonosnika i koji u velikoj mjeri utje~e na smjerove gibanja podzemne vode u vodonosniku. Na crpili{tu Bartolovec se pomo}u osam zdenaca zahva}a 220 l/s vode. {ljunkovito-pjeskovitih naslaga. na osnovu analize nivograma piezometara. {to zna~i da je sustav u osnovi podijeljen na 3 sloja: prvi vodonosni sloj. Metodologija Za simulacije toka podzemne vode odabran je MODFLOW program (McDonald & Harbaugh. Drugi izvor prihranjivanja vodonosnika su oborine.3.2006. Zagreb. do 2006. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadr`avanja u . Ormo{kog praga na zapadu i Legradskog praga na istoku. Tok podzemne vode simuliran je za razdoblje od 2004. Prosje~na horizontalna diskretizacija domene modela iznosila je 100m×100m dok su podru~ja od ve}eg interesa imala diskretizaciju 50m×50m. ~ija prosje~na koli~ina iznosi preko 850 mm/god.06. Prosje~na vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja je 300 m/dan. Zapadno od crpili{ta Vara`din isklinjava. Na crpili{tima se zahva}a voda iz vara`dinskog vodonosnika koji zauzima prostor izme|u Me|imurskih Gorica na sjeveru.2005 (niske vode). 1989). simulacije trasiranja ~estica napravljene su za 01. 55/02). a na crpili{tu Vara`din pomo}u jednog zdenca 50 l/s. a za simulacije trasiranja ~estica odabran je MODPATH program (Pollock. praha i lapora. Demetrova 1. Hrvatska Klju~ne rije~i: za{titne zone crpili{ta. 10 000. (visoke vode) i za 07. Kalibracija je provedena na 85 piezometara. Pierottijeva 6. Slabopropusni me|usloj sastoji se od gline i praha. Prvi vodonosni sloj zalije`e do maksimalno 50 m dubine. Vara`dinski vodonosnik je izgra|en od kvartarnih. III. Krovinu vodonosnog sustava ~ine pra{inasto-glinovito-pjeskovite naslage ~ija debljina se kre}e od 0. Bartolovec i Vinokov{~ak. 10 000. granicama poznatog potencijala na sjeveru koje ~ine rijeke Drava i Ormo{ko te Vara`dinsko jezero i granicom otjecanja na istoku. Vara`din Aquifer Uvod Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta Vara`din. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice II. Osnovna vertikalna diskretizacija domene modela bazirana je na hidrogeolo{koj konceptualizaciji. Ivan~ice i Kalnika na jugu. S obzirom da se zone za{tite vodocrpili{ta trebaju odrediti za razdoblje visokih i niskih voda. vara`dinski vodonosnik Keywords: Wellhead Protection Areas. Rezultati i zaklju~ci Koriste}i rezultate simulacija trasiranja ~estica unatrag (Backward particle tracking) izvr{ila se delineacija II. Konceptualni model rubnih granica modela opisan je u hidrauli~kom smislu nepropusnom granicom na jugu i zapadu prema Maceljskom gorju. Programi MODFLOW i MODPATH su sastavni dio programskog paketa Visual Modflow Pro 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Za{tita vodocrpili{ta u sustavu regionalnog vodovoda Vara`din Protection of Well Fields within the regional Water Supply System Vara`din Andrea Ba~ani1. Podina vodonosnika se sastoji od gline. Drava je usjekla korito u vlastiti nanos i u izravnoj je hidrauli~koj vezi s podzemnim vodama. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. novelirane su koriste}i 3D numeri~ki model toka podzemne vode i trasiranja ~estica kako je to definirano Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite (NN br. godine i za to razdoblje je model kalibriran. i III. Bartolovec i Vinokov{~ak. zone za{tite vodocrpili{ta Vara`din.0 do 2. Drugi vodonosni sloj zalije`e do maksimalne dubine 100 m. Hrvatska Hrvatski prirodoslovni muzej. Kristijan Posavec1 & Tatjana Vlahovi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Akumulacijska jezera prihranjuju podzemne vode. Prirodni odnos rijeke i podzemne vode bitno je izmijenjen izgradnjom akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana Vara`din i ^akovec. na crpili{tu Vinokov{~ak pomo}u tri zdenca 120 l/s. Gre{ka bilance mase je u simulacijama za sve stresne periode bila unutar 2% {to ~ini rezultate simulacija prihvatljivim.02. zone do granice izra~unatog podru~ja napajanja dok II. Trogodi{nje razdoblje je bilo dovoljno dugo da se vidi kretanje trendova odnosno eventualno odstupanje generalnih trendova simuliranih vrijednosti u odnosu na mjerene vrijednosti razina podzemne vode. U litolo{kom sastavu vodonosnika ima ne{to vi{e sitnozrnatijeg materijala. 1988). U konceptualnom smislu razlikuju se dva vodonosna sloja koja su odijeljena slabopropusnim me|uslojem. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice I. a debljine je do 5 m. Zagreb.0 m. proslojak i drugi vodonosni sloj. Ravnoj gori i Vara`dinsko-topli~kom gorju. S obzirom na raspolo`iva mjerenja vodostaja Drave na dnevnoj bazi.

2008).G. Bartolovec i Vinokov{~ak. Odvodnju prometnica treba staviti u funkciju. putove. i II. POLLOCK DAVID. U izradi kona~nog prijedloga II. Za izradu prijedloga I. Prva faza sanacije obuhva}a I. . Geological Survey Open-File Report 89– 381. te prema kojima granice zona za{tite trebaju pratiti prometnice. 586 p. A1. LITERATURA BA^ANI. Valja sprije~iti izgradnju proizvodnog sadr`aja. zona za{tite mora biti udaljena od gra|evina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ogra|ena. 188 p. a ~i{}enje prometnica zimi obavljati uz kori{tenje kamene drobine s minimalnom upotrebom soli ili drugih kemijskih preparata. U cilju efikasne za{tite koli~ine i kakvo}e podzemnih voda na~injen je prijedlog sanacije na postoje}im objektima. gra|evinska podru~ja naselja i katastarske ~estice zbog mogu}nosti lak{eg ozna~avanja i uo~avanja oznaka (Sl. podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt. Treba odrediti vrstu i koli~inu agrotehni~kih sredstava dozvoljenih za kori{tenje u poljoprivredi. Prema pravilniku. (2008): Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Vara`din. McDONALD. a postoje}u sanirati.W. Nadalje. Figure 1. W. A. i III. U drugoj fazi sanacije sve navedeno potrebno je provesti na ~itavom slivnom podru~ju grada. chap. kao i divlja odlagali{ta.– U. 2008). book 6. Geological Survey Techniques of Water-Resources Investigations. zone za{tite kori{teni su katastarski planovi (M 1:1000). Geological Survey modular three-dimensional finitedifference groundwater flow model. Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta (BA^ANI & POSAVEC. A. (1988) A modular threedimensional finite-difference ground-water flow model. potrebno je sve registrirane potencijalne zaga|iva~e zakonom prisiliti na obvezu pro~i{}avanja otpadnih voda. I. (1989): Documentation of computer programs to compute and display pathlines using results from the U. a forsirati zadr`avanje svih neizgra|enih povr{ina u funkciji proizvodnje “zdrave” hrane ili rekreacije. & POSAVEC.S. Wellhead Protection Areas (BA^ANI & POSAVEC. & HARBAUGH. ali bez za okoli{ potencijalno opasnih sadr`aja. Provedba sanacije predvi|ena je u dvije faze. M.4.– U. 1).– Fond stru~nih dokumenata RGN fakultet. Va`no je zabraniti {ljun~arenje i sanirati napu{tene {ljun~are. zone za{tite kori{tene su smjernice prema kojima zone za{tite ne smiju biti manje od zona dobivenih simulacijama trasiranja ~estica za niske i visoke vode niti smiju u znatnijoj mjeri odstupati od njih. K. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 183 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 1. zonu. Potrebno je odmah izgraditi nepropusnu kanalizaciju tamo gdje je nema.S.S.

Hrvatska Klju~ne rije~i: Bjelolasica. Bez obzira {to na prostoru akumulacije ima rasjeda. 42 000 Vara`din. kada je sve zamrznuto. multi-purpose reservoir. koji je registriran povr{inskim kartiranjem terena. Izvire iz podzemnog kr{kog sustava kanala. ve} su odre|eni u istra`nim bu{otinama na pregradnom mjestu. geofizikom i istra`nim bu{enjem (NOVOSEL et al. ali mo`e se pretpostaviti da je to bio ‘’zaljev’’ velikog jezera i da je debljina tih naslaga u sredi{njem dijelu daleko ve}a. kada generalno nema padalina vi{e mjeseci ili barem ne takovih koje utje~u na pozitivnu promjenu bilance voda i zimska. Za izgradnju vi{enamjenske akumulacije najva`niji je kr{ki izvor Vrelo uzvodno od istoimenog sela. odnosno formiralo akumulacijsko jezero koje bi sezalo do izvori{ne zone i potapalo izvor Vrelo. 2000). Izvor Vrelo kaptiran je za potrebe Olimpijskoga centra Bjelolasica bu{enim zdencem neposredno kod samoga izvora zahva}aju}i vode izvora. izvor Vrelo Key words: Bjelolasica. Prijelaz iz neogena u kvartar je karakteristi~an po postojanju brojnih jezera u dubokim depresijama u kr{kim podru~jima. mjestimice vrlo ~vrsti. ali su zasigurno hidrogeolo{ki va`ni. Sastavom su to vapnena~ki pje{~enjaci do siltiti. Rasjed je pod oko 80o nagnut prema sjeveru. Hidrogeolo{ki odnosi na lokaciji budu}e akumulacije Podru~je akumulacije je smje{teno u jednom velikom strukturno-tektonskom bloku ome|enom jakim rasjedima sa sjeveroisto~ne i ju`ne strane. 2006). Najve}a dubina budu}ega akumulacijskog jezera je 10-tak metara kod pregradnoga mjesta. u sklopu kojih je izra|en i dana{nji eksploatacijski objekt dubine 60 m (IVI^I]. Debljina im je na pregradnom mjestu oko 14 m. Ranko Biondi}1. Tomo Novosel2. neotektonski pokreti. Vodopropusnosti u dolomitima su vrlo niske. Izgradnjom vi{enamjenske akumulacije omogu}ilo bi se zaustavljanje dijela velikih voda i produ`ilo normalnu vodoopskrbu tijekom su{nih razdoblja. kada su ve} okr{ene mase karbonatnih stijena me|usobno pomicane i kada su stvarani dana{nji vrlo kompleksni hidrogeolo{ki odnosi u kr{kom podru~ju. koji je glavni izvor vode za akumulaciju.d. u svakom slu~aju nedovoljno za potrebe ambicioznog razvoja Olimpijskog centra Bjelolasica. Raku{e 1. Vrelo spring Uvod Izvo|enje vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica zami{ljeno je izgradnjom nasute brane 300-tinjak metara nizvodno od izvora Vrelo ~ime bi se stvorio uspor te~enju Jasena~kog potoka. Geotehni~ki fakultet. Od tektonskih elemenata je va`an blago reversni rasjed uzdu` desnog boka doline. Ova istra`ivanja su pokazala da jezerskih sedimenata ima i na Bjelolasici i to u desnom boku pregradnog mjesta. Marijan Krsnik2 & Hrvoje Mea{ki1 1 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. hidrogeolo{ki odnosi. a izvor povremeno presu{i {to stvara velike probleme u osiguranju normalne vodoopskrbe Olimpijskog naselja. Treba ista}i da su zna~ajnu ulogu pri tome imali i najmla|i. a vodne rezerve u obliku snijega visoko u planinskom podru~ju.184 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Postoje}a vodoopskrba Olimpijskog centra Bjelolasica je vezana za taj izvor i na njemu je do sada bilo dosta istra`ivanja. Kada se govori o su{nom razdoblju na podru~ju Jasenka onda treba uzeti u obzir dva kriti~na razdoblja s vodom. a upravo tada treba najvi{e vode za pripremu umjetnog snijega na skijali{tima. tzv. naselja Vrelo i Jasenak i skija{kog centra. ti rasjedi nisu regionalnog zna~aja kao prije navedeni. koji su zasigurno imali utjecaj na otvaranje depresije kr{kog polja Bjelolasice. koji treba velike koli~ine vode za proizvodnju umjetnog snijega. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki uvjeti ostvarenja vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica Hydrogeological conditions of realization of multi-purpose reservoir Bjelolasica Bo`idar Biondi}1. Ima veliku sezonsku amplitudu istjecanja.. pa ~ak i na mjestima . Hallerova aleja 7. hydrogeological relations.. Va`no je ista}i da na podru~ju akumulacije karbonatnu podlogu izgra|uju dolomiti i vapnena~ki dolomiti gornje malmske starosti. Tih sedimenata nema na povr{ini terena. 10 000 Zagreb. Kvartar je za nastanak recentnih kr{kih formi i formiranje prirodnih slivova i procesa okr{avanja zasigurno najva`nije geolo{ko razdoblje. Na mjestu pregrade su izvedena geofizi~ka istra`ivanja i istra`no bu{enje s ispitivanjima vodopropusnosti metodom Lugeona u karbonatnim stijenama i metodom Lefranca u me|uzrnskim sedimentima kvartarne starosti. Hrvatska Institut IGH d. ~ije se istjecanje bitno smanjuje tijekom ljetnih i zimskih su{nih razdoblja. Izvor Vrelo je jedini izvor vode za budu}u akumulaciju. J. ali istjecanje na izvoru nedostatno je tijekom su{nih razdoblja. od nekoliko m3/s do svega nekoliko l/s. Tijekom ve}ega dijela godine kapacitet izvora je dostatan za potrebe Olimpijskoga centra. vi{enamjenska akumulacija. u prvom redu za nastanak jakog kr{kog izvora. To su ljetna su{na razdoblja.

{to potvr|uje pretpostavku generalne vododr`ivosti budu}e akumulacije. o ~emu treba voditi ra~una u budu}em razvoju projekta.. To su generalno gledaju}i vodopropusnost i geotehni~ke karakteristike deluvijalnog nanosa za {to treba definirati odre|ena tehni~ka rje{enja.. pukotine okomito na strukturnu os “b” 122/81. U desnom boku pregradnog mjesta je istra`nim bu{enjem utvr|eno postojanje podzemne vode. B. Vodopropusnost jezerskog sedimenta je mjerenjima pokazano vrlo niska. Pojava podzemne vode je vezana za deluvijalni nanos i ne treba isklju~iti povezanost s razinama podzemne vode u karbonatnom masivu. KRSNIK.. a stijene podloge su otvorene na samoj osi pregradnog mjesta. M. . koje treba tehni~ki rje{avati u sklopu vi{e faze projekta. ali ima problema. geofizi~ka istra`ivanja i istra`na bu{enja. (2000): Hrvatski olimpijski centar – Bjelolasica. Vodoistra`ni radovi u Jasenku. Hidrogeolo{ki je situacija ne{to jasnija. [to se ti~e stijena podloge treba ra~unati na brtvljenje stijene du` geofizikom i istra`nim bu{enjem registriranih uzdu`nih rasjeda. Aluvijalnog nanosa na pregradnom mjestu ima jako malo.– Arhiv Geotehni~ki fakultet. In`enjerskogeolo{ka slika pregradnog mjesta je ve} u ovoj fazi istra`ivanja prili~no jasna. To se mo`e re}i i za jezerske sedimente u podlozi deluvijalnog nanosa. Podlogu izgra|uju dolomiti s le}ama i proslojcima dolomiti~nog vapnenca (sloj 229/15. LITERATURA IVI^I]. pukotine paralelne kliva`u osne oplohe 195/76. (2006): Istra`ni radovi za vi{enamjensku akumulaciju Bjelolasica. Zaklju~ak Pregradno mjesto je geolo{ki vrlo slo`eno. KOLA^EVI]. T. BIONDI]. R. U tim naslagama postoji i podzemna voda gradijentno usmjerena od brdskog podru~ja prema vodotoku izvora Vrelo. D. Tako izgra|enu podlogu prekriva deluvij na desnom boku i taj deluvij je najupitnijih geotehni~kih karakteristika u odnosu na cijelo pregradno mjesto.– Arhiv HGI. Na ne- {to pove}ane vodopropusnosti treba ra~unati na mjestima reversnih rasjeda prostiranja okomito na pregradno mjesto. Dolomiti u podlozi su vrlo niske vodopropusnosti. Druga je stvar s deluvijalnim nanosom. Aluvijalnog nanosa ima vrlo malo na pregradnom mjestu.4.. jer je u dnu korita vodotoka otvorena stijena podloge. In`enjerskogeolo{ke karakteristike stijena podloge su u svakom slu~aju dobre u odnosu na planirani objekt. M & MIRKOVI]. ali stijenama podloge po geotehni~kim svojstvima treba dodati i jezerske sedimente debljine do 14 m na desnom boku pregradnog mjesta. Sveu~ili{te u Zagrebu. koji su ispunjeni glinovitim materijalom. NOVOSEL. O. MEA[KI. E. koji zbog heterogenog litolo{kog sastava ima promjenljive vrijednosti vodopropusnosti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 185 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rasjeda. Geolo{ki indeks ~vrsto}e – GSI 64-81). Zagreb. Obzirom na niske razine utvr|ene vodopropusnosti radi se najvjerojatnije o procjednim podzemnim vodama s gradijentom od brdskog dijela profila prema koritu vodotoka. na povr{ini ima vidljivih ostataka jezerskih sedimenata prekrivenih deluvijalnim nanosom. BIONDI]. Prirodni uvjeti za izgradnju brane na planiranoj lokaciji su generalno povoljni. ali deluvijalni nanos opet mo`e biti problemati~an u odnosu na preuzimanje optere}enja planiranog objekta.. Hidrogeolo{ka istra`ivanja. Niske vodopropusnosti je i jezerski sediment.. pa s te strane ne prijeti opasnost gubitka vode. jer osim stijena podloge i deluvijalnog i aluvijalnog nanosa. barem u vrijeme izvo|enja bu{enja. Vara`din. PRELOGOVI]. H. jer gotovo sva ispitivanja vodopropusnosti u bu{otinama pokazuju vrlo niski stupanj vodopropusnosti.

Kosta Urumovi} & Maja Bri{ki Hrvatski geolo{ki institut.7 l/s. Figure 1. godini (b). 1993.. Podzemna voda prirodno sadr`i visoke koncentracije mangana i `eljeza zbog ~ega se voda prera|uje.005 m/dan. godine. Razine podzemne vode Za razdoblje od 1994. 1995). Rubni uvjet infiltracije padalina pretpostavljen je u iznosima 14–15% prosje~nih godi- Slika 1. BRKI].. U prvoj varijanti pretpostavljen je rad crpili{ta s ukupnom izda{nosti od 60. Sastoji se od 10 zdenaca. a efektivna poroznost 0. Vodonosnik je poluzatvorenog tipa. godine simulirane su tri varijante rada crpili{ta Ravnik (URUMOVI] et al. 10 000 Zagreb. U ovom radu je prikazano dana{nje stanje razina podzemne vode na crpili{tu i stanje crpnih zdenaca. 1995). BRKI]. te praha i gline koji izgra|uju polupropusne slojeve.0015. Matemati~kim modeliranjem strujanja podzemne vode utvr|eno je da se vodonosnik napaja infiltracijom padalina koja iznosi 14–15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al. te usporedba dana{njih razina vode s onim simuliranim. Hidrogeolo{ki uvjeti zahva}enog vodonosnika Kvartarni vodonosnik zahva}en na crpili{tu Ravnik sastoji se od pijeska i {ljunka koji izgra|uju propusne. specifi~na izda{nost zdenaca Key words: groundwater level.186 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. a u pogon je pu{teno 1983. 1993.03–0. Razina podzemne vode u piezometru MP-9: simulirana razina podzemne vode na matemati~kom modelu (a) i razina podzemne vode u 2009. Ukupna debljina propusnih slojeva dose`e 50 m. a koeficijent uskladi{tenja je oko 0. Eksploatacija podzemne vode uzrokovala je razmjerno velika sni`enja razine vode u crpnim zdencima {to je tuma~eno precrpljivanjem vodonosnika. transmisivnost od 220 do 560 m2/dan. Modeliranjem strujanja podzemne vode pri crpnoj koli~ini od 60. Prosje~na vertikalna hidrauli~ka vodljivost krovinskih naslaga je u rasponu od 0.09. groundwater recharge. specific capacity of wells Uvod Crpili{te Ravnik nalazi se u zapadnom dijelu Savskog bazena i smje{teno je izme|u jugozapadnih padina Moslava~ke gore i autoputa Zagreb – Slavonski Brod. 1993).7 l/s simulirane su razine vode kroz 9 godina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Crpili{te Ravnik – stanje i perspektive Ravnik pumping site – status and perspective @eljka Brki}. Prosje~na hidrauli~ka vodljivost vodonosnika varira od 7 do 16 m/dan. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja je procijenjena na 14-15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al.. a ostale dvije varijante su se odnosile na simulaciju rada crpili{ta sa 76 l/s ali s uklju~ivanjem zdenaca na razli~itim lokacijama. Krovina vodonosnika sastoji se od polupropusnih glinovito-pra{inastih naslaga unutar kojih se pojavljuju proslojci i le}e pijeska. Groundwater level in the piezometer MP-9: simulated groundwater level on the mathematical model (a) and groundwater level in 2009 (b). Sachsova 2. . Prosje~na godi{nja crpna koli~ina je oko 62 l/s. obnavljanje podzemne vode. a debljina krovinskog polupropusnog sloja je izme|u 30 i 50 m. Hrvatska Klju~ne rije~i: razina podzemne vode. do 2003.003 do 0.

Specifi~na izda{nost zdenca B-4 je od 1992. . tj. a zdenaca B-1A i B-6 za oko 50 %. posebna se pozornost treba posvetiti njihovom me|usobnom utjecaju. a tijekom 2009. Zbornik radova. @. Hrvatski geol. B-3A. godine (q2). Hrvatski geol. URUMOVI].. Specifi~ne izda{nosti zdenaca. Odnosom q2/q1 za zdence B-4. Zagreb. B-6 i B-7 dobiven je nizak koeficijent u~inkovitosti (0.4. (1995): O pristupu ocjeni obnavljanja podzemne vode na podru~ju Ravnik–Kutina. Iznos koeficijenta u~inkovitosti. Kona~no izvje{}e.. B-8 i B-10 je nizak {to tako|er upu}uje na naru{avanje njihove kvalitete. 1. name}e se potreba izvedbe zamjenskih zdenaca. te zbog uo~ene mogu}e povezanosti vodonosnika. godine u prosjeku se nalazi na istim kotama pri prosje~noj crpnoj koli~ini od oko 62 l/s (slika 1). ju`no od crpili{ta Ravnik. B. odnos specifi~nih izda{nosti (q2/q1. Odnos q3/q2 za zdence B-5 i B-7 razmjerno je visok (0. @.m.24) {to upu}uje na smanjenje kvalitete zdenca u tom razdoblju. HLEVNJAK. & VOJKOVI]. Razine podzemne vode u crpnim zdencima ni`e su od onih simuliranih. T. Zaklju~ak Analizom razina podzemne vode na crpili{tu Ravnik utvr|eno je ustaljenje razine vode u piezometrima koje se podudara s razinom podzemne vode prema provedenoj simulaciji strujanja podzemne vode pri prosje~noj crpnoj koli~ini koja se na crpili{tu danas eksploatira. Pod utjecajem su nelinearnih gubitaka koji su rezultat za~epljenja zdena~kih sita kao posljedica njihovog starenja. B-5. kongres. Me|utim. Takva situacija upu}uje na uspostavljanje ravnote`e izme|u ukupnog crpljenja i napajanja vodonosnika.7 l/s simulirana razina podzemne vode u zadnjim godinama simulacije (2001–2002) u piezometru MP-9 iznosila je 81–82 m n. 207–210. 1995). kakvi su u zahva}enom vodonosniku crpili{ta Ravnik. q3/q2 i q3/q1) upu}uje na stanje zdenaca. & [ARIN. razine podzemne vode u piezometru MP-9 danas su vrlo sli~ne onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije. 2009. (1993): Eksploatacijski kapacitet crpili{ta Ravnik. nakupljaju se `eljezovite bakterije koje zatvaraju zdena~ka sita {to za posljedicu ima smanjenje propusnosti sita i pove}anje sni`enja u zdencima (HLEVNJAK & VOJKOVI]. knjiga. Budu}i je u planu izgradnja regionalnog crpili{ta Osekovo u Lonjskom polju.97) {to pokazuje da se njihovo stanje u posljednjih 18 godina nije bitno pogor{alo. BRKI]. izra~unate na temelju ovih probnih crpljenja (q3). istr. uspore|ene su sa specifi~nim izda{nostima zdenaca izra~unatim pri pokusnim crpljenjima nakon izgradnje zdenaca (q1) i specifi~nim izda{nostima dobivenim na bazi kratkotrajnog crpljenja provedenog 1992. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 187 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {njih padalina. Zbornik radova. A. S obzirom na starost zdenaca. Koeficijent u~inkovitosti kao odnos q3/q1 za zdence B-2.19–1. geol. (1995): Reavitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem `eljeznih bakterija na osje~kom crpili{tu.91 i 0. LITERATURA BRKI]. Niske razine podzemne vode u crpnim zdencima posljedica su njihovog “starenja” {to pokazuju razmjerno niske vrijednosti specifi~nih izda{nosti zdenaca i koeficijenata u~inkovitosti. U reduktivnim uvjetima. Stanje crpnih zdenaca S ciljem utvr|ivanja dana{njeg stanja crpnih zdenaca. – 1. Budu}i da prva simulirana varijanta odgovara crpnoj koli~ini koja se danas eksploatira na~injena je usporedba dana{njih razina podzemne vode s onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije rada crpili{ta. godine je provedeno kratkotrajno pokusno crpljenje pojedina~nih zdenaca u trajanju od 60 minuta. K. kongres. 131–135.– Inst. knjiga 1. do danas smanjena za 60%. Pri ukupnoj crpnoj koli~ini od 60.– 1.

tok podzemne vode Key words: lithological composition of an aquifer. 10 000 Zagreb. Sachsova 2. te pokusno crpljenje s tri crpne koli~ine: 55. 2 m talo`nika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke karakteristike vodonosnika na budu}em crpili{tu regionalnog vodovoda kod \ur|evca Hydrogeological characteristics of the aquifer on the future pumping site of the regional Waterwork in the \ur|evac area @eljka Brki}1. Hidrolo{ki uvjeti tijekom pokusnog crpljenja odgovarali su razmjerno visokim vodostajima. Podina vodonosnika je na dubini od oko 65 m i sastavljena je od pra{inastog sitnozrnatog pijeska. 80 i 100 l/s. hydrogeological parameters. Ulica grada Vukovara 220.9 km od postoje}eg crpili{ta \ur|evac (Sl. 2008). U prirodnim uvjetima vodonosnik je poluzatvorenog Slika 1. hidrogeolo{ki parametri. promjera 406 mm i veli~ine otvora 1 mm. Nakon ugradnje konstrukcije zdenca provedeno je ~i{}enje i osvajanje zdenca. Hrvatska Hrvatske vode. 2010). Krovinu vodonosnika izgra|uju pra{inasto-glinovite naslage debljine od 2 do 6 m.9 m od piezometra SPB-5. Location map of the future pumping site in the \ur|evac area. groundwater flow Budu}e crpili{te regionalnog vodovoda kod \ur|evca smje{teno je 1. Hrvatska Klju~ne rije~i: litolo{ki sastav vodonosnika. 35 m sita od istog materijala. kao i crpljenje sa stalnom koli~inom od 100 l/s. 10 000 Zagreb. Maja Bri{ki1. Bu{enje zdenca Z\-1 izvedeno je bu{enjem s povratnim zakretanjem za{titne kolone (laviranjem) (FILBIS. centralizera i kape zdenca. Kosta Urumovi}1.5 km sjeverozapadno od grada \ur|evca i 3. Figure 1. 1) uz ju`ni rubni dio Dravskog bazena. Polo`ajna karta budu}eg crpili{ta kod \ur|evca. U litolo{kom sastavu vodonosnika dominira {ljunak i pijesak sa udjelom sitnozrnatih materijala. Valutice {ljunka mjestimice dose`u i 7 cm. uglavnom praha u iznosu do oko 20%. Na temelju utvr|enih rezultata istra`nog bu{enja odre|ena je lokacija pokusno-eksploatacijskog zdenca koja je smje{tena na udaljenosti 22. . @eljko Peka{2 & Ozren Larva1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Hidrogeolo{ka istra`ivanja lokacije zapo~eta su izvedbom 6 strukturno-piezometarskih bu{otina dubine do 70 m (GEOISTRA@IVANJE OSIJEK. Konstrukcija zdenca sastoji se od 27 m punih nehr|aju}ih ~eli~nih cijevi.188 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

Me|utim. (1995): Groundwater and wells. New York. Analizom podatataka pokusnog crpljenja pomo}u nekoliko metoda zaklju~eno je da prosje~na vrijednost transmisivnosti vodonosnika iznosi oko 0. VODOEKSPERT. odnosno gubitaka na rubu konstrukcije zdenca koji prvenstveno ovisi o izvedbi zdenca (Jacob.. Izda{nost u funkciji sni`enja mo`e se izraziti jednad`bom s = BQ + CQ2.001 m/s {to. 1995). odgovara gornjim iznosima ovih parametara za to podru~je. a C vrijednost nelinearnih gubitaka (s2/m5).06 m²/s. A. Za definiranje parametara linearnih i turbulantnih gubitaka zdenca kori{teni su podaci probnog crpljenja zdenca s tri crpne koli~ine. godine. Visoki iznosi hidrogeolo{kih parametara vodonosnika upu}uju na mogu}nost zahva}anja znatne koli~ine podzemne vode koju treba definirati daljnjim istra`ivanjima. nastupilo je odvodnjavanje vodonosnika koje je trajalo gotovo sedam mjeseci. K. & [ARIN.– Johnson screens.83Q + 44. Hidrogeolo{ki parametri vodonosnika i parametri zdenca dopu{tali bi i znatno ve}u crpnu koli~inu. Kontinuirano mjerenje razina podzemne vode na u`em prostoru budu}eg crpili{ta provodi se od sredine sije~na 2009. Iako na ovom podru~ju mjestimice mo`e biti pove}anog sadr`aja `eljeza i mangana u podzemnoj vodi. C. FILBIS (2010): Izrada pokusno-eksploatacijskog zdenca Z\-1 kod \ur|evca. me|utim u podzemnoj vodi antropogeni utjecaj nije utvr|en.2 m.geol. a hidrauli~ke vodljivosti oko 0. ISBN 0-9616456-0-1. Paul. S obzirom na razmjerno malu debljinu krovinskih naslaga i njihov litolo{ki sastav. – U: ROUSE. Crpljenjem zdenca Z\-1 u hidrolo{kim uvjetima kakvi su bili za vrijeme pokusnog crpljenja. Zagreb. s koli~inom od 100 l/s ostvareno je sni`enje od 1. (1950): Flow of groundwater.05Q2. koje se zasnivaju na svakoj crpnoj koli~ini i pripadaju}em sni`enju. vodonosnik je ugro`en od one~i{}enja s povr{ine terena.E. 1) ukazuje na tok podzemne vode prema istoku u skladu s regionalnim ocrtom razina podzemne vode. Visoke razine podzemne vode zabilje`ene su po~etkom 2009. Za prora~un parametara B i C potrebno je rije{iti sustav jednad`bi. LITERATURA DRISCOLL.83 s/m2 i C = 44. Prora~un za zdenac Z\-1 daje: B = 14. (ur. Wiley. . 321–386. GEOISTRA@IVANJE OSIJEK (2008): Izrada 6 istra`nih bu{otina na crpili{tu regionalnog vodovoda \ur|evac. 2004). gdje B predstavlja vrijednost linearnih gubitaka (s/m2) i opisuje gubitke u vodonosniku. Driscoll. 1950. VODOEKSPERT (2004): Istra`ivanja u cilju definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na crpili{tu \ur|evac. 1981. St. Minnesota.05 s2/m5. F. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja na ovom podru~ju iznosi oko 20% prosje~nih godi{njih padalina (VODOEKSPERT. Okolno podru~je pokriveno je poljoprivrednim povr{inama.): Engineering Hydraulics. H.9 m. a osim njih zna~ajnijih one~i{}iva~a nema. URUMOVI]. 108 p. prema rezultatima prethodnih istra`ivanja na {irem prostoru lokacije (URUMOVI] & [ARIN. JACOB. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 189 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book tipa.G. a od o`ujka 2009. Na temelju parametara B i C mo`e se izra~unati sni`enje u zdencu za bilo koju crpnu koli~inu. sve do listopada. Ocrt hidroizohipsi (Sl. na istra`ivanoj lokaciji to nije utvr|eno. razina podzemne vode u uvjetima crpljenja oscilira oko granice krovine vodonosnika {to uvelike ote`ava izbor odgovaraju}e metode obrade podataka u cilju odre|ivanja hidrogeolo{kih parametara. godine. pa je s = 14.4. 2004). Kakvo}a podzemne vode zadovoljava uvjete zdravstveno ispravne vode za pi}e. (1981): Studija o za{titnim zonama crpili{ta \ur|evac. Hidrogeolo{ke karakteristike kvartarnog vodonosnika na lokaciji budu}eg crpili{ta regionalnog vodovoda kod \ur|evca su iznimno dobre.– Inst. pa bi teoretski sa crpnom koli~inom od 150 l/s sni`enje iznosilo 3.istra`.

zaga|ivanje i za{tita podzemnih voda. izdanske vode. underground water. Prema The UNESCO Courier koli~ina pitke vode po glavi stanovnika s kojom danas raspola`emo ne iznosi ni 50% koli~ine koju smo imali prije samo 50 godina.o. water wells. geological-synclinal structure. . Posebna pa`nja se treba posvetiti zaštiti podzemnih voda. odnosno dostupna znanstvena saznanja o navedenom terenu i daje doprinos novim znanstvenim saznanjima. Sarajevo.com) Klju~ne re~i: Hidrogeologija.190 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. gline. podru~ju Malina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenskog bazena The hydrogeological potentiality of Kreka neogene basin Milena ^avi} Geofizika d. springs. Prije svega. zatim trijaskih vapnenaca i pijesaka neogenske i kvartarne starosti. S obzirom na aktualnost problematike koja je tretirana u ovom radu ostaje aktualna dalja nadogradnja ove materije. potable water. vijeka. geolo{ka gra|a – sinklinalne strukture. ali je o~igledno da }e voda postati strate{ka sirovina 21. kvarcnog pijeska. Bosna i Hercegovina (m. kao i smjernice u kom pravcu treba usmjeriti dalja istra`ivanja. geolo{ka i hidrogeolo{ka istra`i- vanja Krekanskog bazena odvijaju se ve} vi{e od 100 godina. Na na{em planetu voda pokriva gotovo ¾ njene ukupne povr{ine. hidrogeolo{ki parametri. Zahvaljuju}i intenzivnoj eksploataciji ugljena. a sam rad je rezultat dugogodi{njeg znanstvenog rada.o. kao i za potrebe vodoopskrbe izvedena su detaljna istra`ivanja i u sjevernom i ju`nom sinklinoriju Krekanskog bazena. Za potrebe pronala`enja optimalnog na~ina odvodnjavanja. a o~ekuje se i dalje smanjenje svjetskih rezervi vode. mineralne vode. Ovo drasti~no smanjenje zaliha vode za pi}e rezultat je vrtoglavog porasta potro{nje pitke vode uslijed porasta broja stanovnika i samog standarda `ivota. bunari. vodni resursi Key words: Hydro-geology. U ovom radu prikazane su geolo{ko-tektonske i hidrogeolo{ke karakteristike Krekanskog ugljenog bazena i Spre~kog polja. ali i brojnih industrijskih i otpadnih kemijskih one~i{}enja. mineral water. Na osnovu postoje}ih i dostupnih podataka analizirani su hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenog bazena i data zaklju~na razmatranja. hydro-geological parameters aquifers. gra|evinskog kamena. dalja istra ivanja treba usmjeriti ka manje istra`enim (isto~nim) dijelovima bazena. izvori.cavic@geofizika. kao i drugih nemetali~nih mineralnih sirovina. kojim se sistematiziraju postoje}a. pollution and protection of underground water. water resources U radu se daje prikaz hidrogeolo{kih potencijala Krekanskog neogenog bazena.

Dolomiti su krupnokristalaste gra|e i slojevitost im se te`e zamje}uje. odnosno registriranih zona poniranja vode u gorju Papuka i tragovima izviranja na sjevernom rubu padina. a mjestimice pove}ana.. Osnovna im je strukturna osobitost da su intenzivno ispucali i zbog strukturne poreme}enosti (boranje i rasjedanje) zdrobljeni. ali su ponegdje u vapnenom razvoju pa se u pojedinim predjelima zapa`a i njihovo okr{avanje.4. godine. bu{en i testiran u prosincu 1990. Prve dva su ra{irena za predjele ra{irenih kr{kih ponora i predjela gdje se ostvaruju koncentrirani tokovi i vrlo daleke komunikacije podzemnih voda s izra`enim pojavama ponora preko kojih je izvodivo trasiranje podzemnih voda. odnosno metamorfiti. Nalije`u na temeljno gorje izgra|eno od metamorfnih stijena paleozoika i karbonatnih stijena trijasa. Na izvori{tu Toplica postoji samo jedan vodozahvatni objekt.83. karst Vodoopskrbni sustav Orahovice koristi tri aktivna izvori{ta. od vapnenih lapora i laporovitih vapnenaca do glinovitih lapora i laporovitih glina. u kojima se pojavljuju pretalo`ene tortonske naslage i tanko uslojeni ispucali vapnenci koji tako|er mogu predstavljati vodonosnu sredinu. Rubne predjele sjevernih padina Papuka u kojima je razvijeno izvori{te Toplica izgra|uju miocenske naslage koje su prete`ito predstavljene laporima razli~itih varijeteta. U petrografskom smislu prevladavaju dolomiti i dolomiti~ni vapnenci te podre|eno vapnena~ke bre~e (JAMI^I] et al. U smislu za{tite podzemnih voda izvori{ta Tisovac i Toplica glede geolo{ke gra|e valja istaknuti da cjelokupni karbonatni masiv u zale|u izvori{ta zaslu`uje najve}u po- . 1986) vidljivo da su sve opisane stijene koje uvjetuju pojavljivanje izvori{ta Tisovac intenzivno borane i rasjedane. Na lokaciji izvori{ta Tisovac dolomiti i dolomiti~ni vapnenci srednjega trijasa (T2) predstavljaju najmarkantniji i najinteresantniji stijenski kompleks u hidrogeolo{kom smislu. To je zdenac BT-1. Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite izvori{ta (NN 55/02) predvi|ene su 4 zone. Realnom djeluje pretpostavka da se heterogena vodonosna sredina mogla formirati u vapnena~kim naslagama miocena (URUMOVI] et al. aquifer. U hidrogeolo{kom pogledu najzna~ajniji su reverzni rasjedi preko kojih su nagurane karbonatne stijene (dolomiti i vapnenci) na nepropusne stijene (klastiti donjeg trijasa i stariji metamorfiti) te je tako omogu}eno zna~ajnije nakupljanje i istjecanje podzemnih voda na tektonskoj granici karbonati-klastiti. naborani pa im je prividna debljina mjestimice reducirana. Pru`anje struktura je generalno istok-zapad. Ove stijene kontinuirano su se talo`ile na stijene donjeg trijasa.83 do 70. 1986). Na njima nalije`u sarmatske naslage. Tako su nastale brojne pukotine (sustavi pukotina) koje uvjetuju i zna~ajnu sekundarnu poroznost {to je omogu}ilo i zna~ajnije nakupljanje podzemnih voda u dolomitima. Iz geolo{kog je zemljovida (JAMI^I] & BRKI]. 2009). kr{ Key words: groundwater. vrijeme zadr`avanja i hidrogeolo{ka analogija. Drugo je Toplica koje je priklju~eno na vodoopskrbni sustav 1991. izlomljeni. vodonosnik. ^esto puta su izlu`eni i {upljikavi. godine. 10 000 Zagreb. To omogu}uje i zna~ajnu vertikalnu komunikaciju. Cijela struktura je zahva}ena intenzivnom tektonikom uslijed koje su slojevi poreme}eni. koji su transgresivni na temeljno gorje i u kojima je razvijena primarna i sekundarna poroznost uslijed ~ega mogu drenirati vode iz pukotinskog sustava temeljnog gorja. kao i vezu sa {irim zale|em u smislu napajanja dolomitno vapnena~kog vodonosnika. Iznad njih slijede naslage koje su prete`ito laporovitog razvitka. a sito zdenca je na intervalu 58. U njima va`nu ulogu imaju litotamnijski vapnenci i bre~okonglomerati. godine pri osnivanju vodoopskrbnog sustava. koje su definirane uzimaju}i tri osnovna kriterija: brzina podzemne vode. prelaze u laporovite i glinovite naslage.. Bore su preba~ene do izoklinalne sa sjevernim vergencijama. Ukupna dubina bu{enja iznosila je 85 m. Ove potencijalne vodonosne sredine su heterogene. koje zahva}a aluvijalni kvartarni vodonosnik. Vapnenci su dobro uslojeni. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 191 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problem definiranja za{titnih zona izvori{ta u karbonatnim naslagama Papuka Definition of groundwater protection areas in carbonate deposits of Papuk @eljko Dui} & Branko Hlevnjak Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Tu su u pravilu najzna~ajnije srednjomiocenske badenske naslage koje transgresivno nalije`u na osnovno gorje. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. Pierottijeva 6. a tre}e je crpili{te Fatovi. zahva}eno 1970. U slijevnom podru~ju papu~kih izvori{ta to nije slu~aj iako se radi o kr{kom vodonosniku. Pojava vodonosnika u miocenskim naslagama naslu}ena je na temelju registrirane strukture naslaga i vodnih pojava. Za izvori{ta iz kr{kih vodonosnika. kao {to je slu~aj s vodonosnikom izvori{ta Tisovac i Toplica na obroncima Papuka. Najstarije je izvori{te Tisovac na obroncima Papuka. Na povr{ini se lako tro{e i podlo`ni su formiranju ponikava manjih dimenzija u kojima ponire voda.

& VRAGOVI]. JAMI^I].192 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.000. D. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Zagreb. Beograd. list Orahovica. M. Posebnu pozornost zahtijeva opa`a~ki sustav izvori{ta koji treba u okviru mjera aktivne za{tite izvori{ta obuhvatiti mjerenje protoka i fizikalno-kemijske i bakteriolo{ke analize kakvo}e podzemne vode. K. tj. . M. HLEVNJAK.. D. (2009): Vodoopskrbni sustav Orahovica. a povezana je samo uz relativno sna`nije pukotinske sustave koji povr{inski nisu toliko izra`eni da bi se izabralo primjereno mjesto za upu{tanje obilje`iva~a u podzemlje. Tuma~ za list Orahovica. M 1:100.– Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Toplica. Posljedica je da se ne raspola`e s podacima o brzini kretanja i vremenu zadr`avanja podzemnih voda. LITERATURA JAMI^I]. & BRKI] M. 72 str. Granice pojedinih zona sanitarne za{tite u brdskim predjelima najvi{e su uvjetovane geomorfolo{kim prilikama i geolo{kom gra|om. Beograd. M 1:100. Eventualnu pozornost zaslu`uju i rasjedi pru`anja paralelno s glavnim strukturama. URUMOVI]. BRKI].. (1986): Osnovna geolo{ka karta.– Savezni geolo{ki zavod.000. pa je koncentracija tokova slabo izra`ena. B. uz geomorfolo{ke prilike.. @. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 zornost. Prema tome mo`e se re}i da su vodonosne stijene ispucali karbonati u kojima je slabo razvijena solucijska poroznost. (1986): Osnovna geolo{ka karta. istok-zapad uz koje bi se moglo o~ekivati zna~ajnije kretanje podzemnih voda prema izvori{tu. pa kao najbolji kriterij u odre|ivanju vodoza{titnih zona preostaju hidrogeolo{ki i geomorfolo{ki uvjeti u izvori{nom okoli{u i cjelokupnom slijevu kao jedini kriterij za odre|ivanje pojedinih zona i njihovih granica. To su postavke o kojima. & DUI]. CRNKO. U takvim okolnostima nije bilo izvodivo trasiranje podzemnih voda. J. valja voditi ra~una pri postavljanju granica pojedinih zona.– Savezni geolo{ki zavod.

na me|usobnom razmaku od 4 m te dovodnog betonskog korita koje je povezano s temeljnim ispustom preljeva vodospreme (DUKARI] & BIONDI].2). Hrvatska Klju~ne rije~i: upojna gra|evina.000 m3. Hrvatska Sveu~ili{te u Zagrebu. listopada 2001.3). Ve`ice i Kostrene dalje na JI sve do N. Projektirana i izvedena dubina ~etiri upojna zdenca iznosi 20 m. preko Studene. Upojna gra|evina se sastoji od linijski poredanih pet (5) negativnih zdenaca. da je testiranjem upojne gra|evine izazvana i sama pojava zamu}enja izvori{ta Zvir. Tjeme antiklinale izgra|uju prelazne dolomitne bre~e (K1. Rasjedi i prate}i pukotinski sustavi su uz zdru`eno neprekinuto djelovanje kr{kih procesa (erozije i korozije). Prosje~na koli~ina poniranja vode u kr{ko podzemlje je iznosilo 593. Najve}a mu izda{nost iznosi 20. Na osnovi podataka opa`anja i rezultata analize uzoraka vode svih opa`anih vodnih pojava utvr|eno je usko i koncentrirano istjecanje trasera s vodom prema priobalnoj izvori{noj zoni Mlaka “sliva izvora grada Rijeke” (Sl. zamu}enje vode izvora Zvir. velja~e 2002. Budu}i se u kratkom vremenu ispustila relativno velika koli~ina vode u podzemlje. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. Geotehni~ki fakultet. U razdobljima presu{ivanja izvora Rje~ine vodosprema se puni tla~nim cjevovodom iz stalnog izvora Zvir. U biti. Neposredno poslije ispu{tanja vode u podzemlje naglo se pojavilo jako zamu}enje izvori{ta Zvir.2) i izmjena dolomita i vapnenaca (2K21. 1975).4. Otvoreni presjek zdenaca iznosi 300 mm. Mikrolokacija zahvata nalazi se na dijelu JZ krila prevrnute antiklinale ”strukturne jedinice Rijeka” ([IKI] et al. a SI krilo debelo uslojeni do gromadasti rudistni vapnenci (K22.40 km uzvodno od njezinog u{}a u more. obavljeno je trasiranje podzemne vode iz upojne gra|evine. Hallerova aleja 7. Katarine.2). nametnula se sumnja i pretpostavka. To je sna`no preljevno kr{ko vrelo. U upojne zdence je kontinuirano poniralo 150 L/s vode. te foraminiferski vapnenci (E1..m. koje se nalazi uz desnu obalu vodotoka Rje~ine na 2. Groundwater tracing test Uvod Vodosprema Streljana na Drenovi predstavlja sredi{nju gra|evinu rije~kog sustava vodoopskrbe. Zbog malog kapaciteta postoje}e kanalizacijske mre`e naselja Drenove za potrebe povremenog pra`njenja vodospreme Streljana izvedena je upojna gra|evina s mogu}no{}u kontroliranog upu{tanja vode u kr{ko podzemlje. 42 000 Vara`din. Dinarsko prostiranje (SZ-JI) ove strukture mo`e se pratiti od [kalnice.2) u tektonskom dodiru. trasiranje podzemnih tokova Key words: Recharge well. Sachsova 2. omogu}ili stvara- nje sekundarne poroznosti karbonatnih stijena i razvoj kanala i {upljina du` kojih se odvija velika raznovrsnost tokova podzemnih voda. Trsata. godine s istovremenim ispu{tanjem vode iz vodospreme. Kako bi se potvrdila ili odbacila pretpostavka o utjecaju pra`njenja vodospreme Streljana na mogu}e pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir i dobili egzaktni podaci (prostorni i vremenski) o te~enju poniraju}e vode unutar kr{kog podzemlja.2). oblikovanoj unutar izmjene dolomita i vapnenaca gornje kredne starosti (K21. Gra|evina vodospreme smje{tena je u morfolo{ki izra`enoj uleknini. U sklopu izgradnje gra|evine izvedena su detaljna istra`ivanja u svrhu rje{avanja problema upoja vode koji nastaje prilikom povremenih pra`njenja vodospreme i/ili gravitacijskog cjevovoda s izvora Rje~ine zbog ~i{}enja pra{inasto-pjeskovitog taloga iz spremnika ili pri mo`ebitnim nepredvidljivim kvarovima na objektima.50 m n.70 L/s (BRUSI]. smjera pru`anja S-J i SI-JZ. Ukupna zapremina vodospreme iznosi 20. 2001). a posljedica je tangencijalne tektonike. Testiranje upojne gra|evine je obavljeno 10. 2001). Ranko Biondi}2. Na JZ dijelu krila nalaze se prelazne dolomitne i dolomitno-vapnena~ke bre~e (K1. Bo`idar Biondi}2 & Josip Kolari}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut.. 1). U vladaju}im hidrolo{kim prilikama privid- . pribli`no 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 193 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ispitivanje utjecaja pra`njenja vodospreme Streljana u kr{ko podzemlje na pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir u Rijeci Determination of impact of discharge of the Streljana water reservoir on turbidity appearances on the Zvir spring in Rijeka Franjo Dukari}1. {to je bilo neo~ekivano i izazvalo veliku zabrinutost uprave KD Vodovoda i kanalizacije-Rijeka.000 m3 do potpunog pra`njenja vodospreme. ukupno 18. to je antiklinala velikog indeksa stisnutosti. 10 000 Zagreb. godine pra`njenjem vodospreme s poniranjem vode u negativne zdence. Priobalni izvor Zvir ima najve}u izda{nost na podru~ju “sliva izvora grada Rijeke” i ~ini okosnicu vodoopskrbe u uvjetima presu{ivanja izvora Rje~ine. dok jedan upojni zdenac ima dubinu od 17 m. Trasiranje Na-fluoresceinom je izvedeno iz zdenca DZ-3 u 11 sati 15. Turbidity appearances on the spring Zvir.30 m3/s. na nadmorskoj visini od 270 m. Vinodolskog. koja se puni gravitacijskim cjevovodom iz povremenog izvora Rje~ine. Antiklinala je uglavnom presje~ena mla|im neotektonskim subvertikalnim dijagonalnim i popre~nim rasjedima.

istodobno se na izvori{tu Zvir svakodnevno mjerila mutno}a izvorske vode koje su bile u dopu{tenim granicama za pitke vode. . (1975): Osnovna geolo{ka karta.194 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ve} i rezultati mjerenja mutno}e u izvorskoj vodi koji su se tijekom opa`anja kretali unutar dopu{tenih vrijednosti za pitke vode. Trasiranje podzemnih tokova iz upojne gra|evine vodospreme Streljana-Drenova. koje bi utjecale na zamu}enje izvori{ta Zvir. a time ispiranje pukotinskih sustava i {upljina. Zagreb.. F.– Arhiv HGI.22 cm/s do 1.– Arhiv Teh-projekt hidro. (2001): Vodosprema Streljana. Tracing test from recarge wells of the Streljana water reservoir-Drenova.– Arhiv HGI. To potvr|uju. Tijekom opa`anja i mjerenja nije bilo ki{a u podru~ju “sliva izvora grada Rijeke”. & BIONDI]. & [PARICA.– Arhiv HGI. Za vrijeme trasiranja i tijekom pra}enja istjecanja trasera na priobalnim izvorima Rije~kog zaljeva. Zaklju~ak Temeljem polu~enih rezultata. & BIONDI]. Glavni vodoopskrbni izvor Zvir nije ugro`en s pove}anom pojavom zamu}enja izvorske vode s mjesta upojne gra|e- vine vodospreme Streljana-Drenova u uvjetima ispu{tanja vode grani~no do 150 L/s u kr{ko podzemlje (DUKARI] & BIONDI]. PLENI^AR. list Ilirska Bistrica M 1: 100. P. najvi{e sa 150 L/s poniranja vode. Figure 1. F. re`im pra`njenja vodospreme Streljana treba biti kontroliran. ne brzine podzemnih tokova prema izvoru Podpinjol i INA-zdencu bile su u rasponu od 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. 2002). (2002): Upojna gra|evina vodospreme Streljana-Drenova.000. (2001): Informacije o pra`njenju vodospreme Streljana II. Trasiranje podzemne vode – hidrogeolo{ka istra`ivanja. ne samo rezultati trasiranja. R. R. DUKARI]. D. Rijeka. [IKI]. odnosno od 1058 m/dan do 1237 m/dan.43 cm/s. DUKARI]. Zagreb. LITERATURA BRUSI]. ~ime se uzrokuje jako zamu}enje vode. M. kako se ne bi izazivalo turbulentno strujanje vode unutar kr{kog podzemlja. Zagreb. M.

u {ljun~anom zasipu i porni prostor sloja u neposrednoj okolini zdenca. odnosno polupropusnih slojeva je dosta ujedna~ena. MgCO3. zatvaraju}i otvore na situ. Debljina pojedinih propusnih. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima.4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 195 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Optimalna metoda i trenutak revitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem Fe bakterija The optimal metod and moment of revitalization of well choked up by action of the ferrous bacteria Branko Hlevnjak1. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. stvaraju}i vlaknaste muljevite nakupine `eljeznog (manganovog) hidroksida. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. prije revitalizacije. oxalic acid U aluvijalnim vodonosnicima Drave i Dunava ~esto se javljaju reduktivni uvjeti. Propusne naslage izgra|ene su od jednoli~nog sitno do srednjezrnastog pijeska u kojem se rijetko pojavljuju valutice {ljunka. koja bi se mogla izdvojiti u dvije grupe. odnosno na izlazu iz sita gdje je povi{en sadr`aj kisika. Kao drugo. a stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana) iz vodonosnika. poslije svake etape i na kraju revitalizacije. Prva revitalizacija provedena je u tri etape. Tako|er se pretpostavilo da se procesom eksploatacije pojavilo “navla~enje” glinovitosiltoznih frakcija navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. `eljezne bakterije. iron bacteria. `eljezo. @eljezne bakterije razvijaju se u zdencu na situ. U prvoj bi bila o{te}enja uzrokovana anorganskim talozima. posljedica ~ega je smanjenje izda{nosti. Obaranje `eljeza i brzi rast bakterija stvara veliku koli~inu tvari koja se vrlo brzo {iri. Osje~ko crpili{te smje{teno je u isto~nom dijelu dravske potoline. oxalna kiselina Key words: underground water. U ovom se postupku kao radni fluid u zdenac utiskivalo jako oksidacijsko sredstvo natrijev hipoklorit (NaOCl). Sedimenti su talo`eni u umjereno reduktivnim uvjetima koje karakteriziraju povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana. Jasna Zima2 & Vlado Skele`ija3 1 2 Rudarsko geolo{ko naftni fakultet. dogodi se u nekoliko mjeseci. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza i mangana. Pierottijeva 6. godine ustanovljeno je da je do{lo do degradacije kvalitete zdenca. vrlo brz. Zalije`u u dubinskom intervalu od 40 do 176 m. Koeficijent u~inkovitosti zdenaca se kretao od 20 do 50 %. Sveu~ili{ta u Zagrebu. U tom procesu one oksidiraju ione dvovalentnog u trovalentno `eljezo. a polupropusni me|uslojevi izgra|eni su od praha i gline. well. Vodonosnik je izgra|en od aluvijalnih sedimenata Drave i Dunava. koja je dovela do redukcije njihove u~inkovitosti. koje onda obaraju kao `eljezni hidroksid u ili na njihovim ljepljivim oblogama. FeCO3). Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. gdje se prvenstveno misli na karbonatne inkrusatate (CaCO3. akumuliraju}i pri tome velike koli~ine `eljeznog hidroksida u ili na njihovim `elatinoznim oblogama. a netto debljina slojeva iznosi od 56 do 78 m. revitalizacija zdenca. Hrvatska Vodovod Osijek. pri kojima nastaje povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana otopljenog u vodi. a ponekad i vodonosniku u neposrednoj okolini zdenca. Brz rast bakterija i stvaranje velike koli~ine materijala zatvara otvore na situ. zasipu. ~ime se trebao potaknuti oksidacijski proces . Na osje~kom crpili{tu je proveden niz revitalizacija ovako za~epljenog zdenca s razli~itom tehnologijom izvo|enja. stabiliziran natrijevim hidroksidom (NaOH). U tom procesu one oksidiraju dvovalentno u trovalentno `eljezo. a kao posljedica starenje zdenca. pretpostavilo se da je to posljedica stvaranja organskih taloga djelovanjem Fe bakterija. Provjera u~inkovitosti kako pojedinih etapa revitalizacije. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana). 10 000 Zagreb. Ponekad je njihov rast. no ipak mjestimice dolazi do isklinjavanja pojedinih slojeva. Zaklju~ilo se da se ne radi samo o jednoj vrsti o{te}enja. da se radi o kompleksnim o{te}enjima. tako i ukupnog procesa. upotrebljavaju}i stvorenu energiju za svoj rast i razvoj. vr{ena je usporedbom specifi~ne izda{nosti dobivene iz pokusnog crpljenja u koracima pri izradi zdenca. Prva je etapa imala za cilj uklanjanje o{te}enja nastala stvaranjem organskih taloga (biomase). Bakterije svojim djelovanjem zatvaraju sito. praporima. Hrvatska 3 HEP Plin Osijek. iron. koje blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnog sloja. revitalization of well. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. Zahva}eni su vodonosni slojevi relativno dobrih filtracijskih karakteristika. zdenac. mo~varnim talo`inama i deluvijalnim naslagama. tj. Naslage odgovarju rije~nim terasama. Prilikom provedenih analiza o stanju crpili{ta 1992.

koja razara kristalnu re{etku minerala gline. U novim se revitalizacijama koristi oxalna kiselina. Poslije ove etape specifi~na izda{nost je bila neznatno pove}ana {to je upu}ivalo da vjerojatno jo{ uvjek postoji za~epljenje `elatinoznom masom. {to omogu}uje njezino izno{enje tijekom ~i{}enja. Uo~ena je podudarnost pove}anja specifi~ne izda{nosti sa smanjenjem sadr`aja koloidnih ~estica. Druga etapa imala je za cilj otkljanjanje eventualnih o{te}enja nastalih stvaranjem anorganskih taloga karbonatnog porijekla (CaCO3. pa se od njih odustalo. U ranijim revitalizacijama zapa`eni su vrlo skromni u~inci. Izno{eno je mnogo suspendiranih koloidnih ~estica glinovitog porijekla {to je ukazalo na dobru djelotvornost pirofosfata. Paralelno je provedena samo mehani~ka revitalizacija. Tre}a etapa imala je za cilj uklanjanje glinovito siltoznih ~estica navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. koja blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnika. . Na nekim susjednim crpili{tima testirani su neki gotovi preparati. Iz rezultata prikupljenih tijekom verifikacije rada crpili{ta za razdoblje 1984.196 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. no upu}ivalo je da je u~inak kiseline bio gotovo zanemariv. Po provedbi ove etape specifi~na izda{nost je ne{to pove}ana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (“otapanja”) otklanjanja o{te}enja od `elatinozne bio-mase. odnosno u onom trenutku kada po~inje opadati u~inkovitost zdenca. MgCO3. do 1994. Iako se mo`e re}i da je provedba ovih revitalizacija odr`avala kondiciju zdenca ne{to iznad one koja bi bila da se revitalizacija nije provodila. no uz visoku cijenu tijekom njihovog kori{tenja. Kao radni fluid u zdenac se utiskivala klorovodi~na kiselina (HCl) uz octenu kiselinu i uz dodatak inhibitora korozije. a da se stvarni trenutak treba odrediti stalnim pra}enjem razine vode u zdencu. Pretpostavlja se da je tome uzrok bio relativno dugo mehani~ko ~i{}enje koje je pogodovalo daljnjem otstranjivanju `elatinozne mase. FeCO3). Koristi se gotov preparat CLEARBORE tvrtke CLEARBOR PTY LTD. ukazali su se neki nedostaci. odnosno vrlo brzo nakon revitalizacije specifi~na izda{nost padne na onu prije revitalizacije. Analizom uzoraka vode u labaratoruju Vodovoda Osijek je ustanovljeno da su se poslije ovog postupka ponovo pojavile `eljezne bakterije. ustanovljeno je da trenutak provo|enja optimalne revitalizacije zdenca nastupa pribli`no u tre}oj godini rada zdenca. kao sredstvo za uklanjanje `eljezovitih bakterija i dezinfekciju. Ovdje se primjenjivala mje{avina vode i Na-kiselog pirofosfata. kako bi se usporedila u~inkovitost i trajnost obje metode. U prvoj se revitalizaciji koristila maksimalna koncentracija ovog preparata. Iz postignutih je rezultata bilo vidljivo da su osnovna o{te}enja nastala djelovanjem `eljeznih bakterija. ipak je zaklju~eno da ovaj na~in njezinog provo|enja nije dovoljno u~inkovit.

Hrvatska Geo-Rudus. mostly permeable overlaying deluvial sediments of karst poljes with swallov holes. uporaba zemlji{ta. Hrvatska Key words: aquifer vulnerability. Pitagora. morphological. hydraulic conductivity range of the aquifer and hydrologic role of the topographic slope. F. soil/overburden attenuation capacity. 42 000 Vara`din. SINTACS Klju~ne rije~i: ranjivost vodonosnika. COST 620 (2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers. land use.. M. shafts and sinkholes. Besides the fact that a modified approach enhanced land use potential. 165–76. Applied modification decrease the area of extreme and very extreme vulnerability assessment of the karst aquifer and increase very small. medium and high vulnerability parts of the recharge area. \. Eocene and Perms limestones. karst. & DE MAIO. Directorate – General for Research. kr{. Hrvatska 3 Croatian Waters. hydrogeological. M. (2000): Valutacione e cartografia automatica della vulnerabilita degli acquiferi.000 and processed by GIS following the SINTACS R5 standard scheme (CIVITA & DE MAIO. In- creasing anthropogenic pressures in inland part of recharge area and increasing trends of some contaminant content in spring waters initiated a comprehensive study which included detailed geological. ZWAHLEN. 2004).– Environmental Geology. DORFLINGER.4. climatic and impact settings typical for the Mediterranean countries (CIVITA & DE MAIO.o. Vukovarska 35. (1999): Water vulnerability assessment in karst environments: a new method of defining protection areas using multi-atribute approach and GIS tools (EPIK method). Janislav Kapelj2 & Mirjana [vonja3 1 2 University of Zagreb. SINTACS Karstic aquifers are well known for their vulnerability to groundwater contamination and many different types of antropogenic impact. European Research Area: structural aspects – COST. REFERENCES CIVITA. F. small. all’inquinamento con il systema parametrico SINTACS R5. P-Y. JEANNIN. dolomites and impermeable lower Triassic clastic deposits and Eocene flysch. established for hydrogeological. 21 000 Split. A concept of groundwater vulnerability assessment quantifies the sensitivity of an aquifer to human activities impact on groundwater contamination (DORFLINGER et al. The karst of Dinarides is manly open karst environment with characteristics such as a thin soil cover.. 1999. well permeable Mesozoic. The procedure of the method incorporates seven parameters relevant for the contaminant attenuation capacity and vertical flow features: depth to groundwater. hydrogeological characteristics of the aquifer. a rapid infiltration rate include point or diffuse recharge and underground flow throught a high permeability conduits and different size of fracture and cavernous systems. further tests and modeling procedures should analyses its implications on the protection of these very valuable groundwater resources. Jadro and @rnovnica springs are a major source of fresh potable water area for the Split town and surrounding settlements. Popovi}a 13 – [imun~evec.. A recharge of springs is approximately 500 km2 and mainly is composed of carbonate rocks. structural. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 197 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Application of sintacs method in the recharge area of the Jadro and @rnovnica springs Primjena sintacs metode na podru~je napajanja izvora Jadro i @rnovnica Sanja Kapelj1. d. On the basis of obtained data selected parameters were presented in appropriate grid information layers scale 1:25. N. Faculty of Geotechnical Engineering. 2000). One of the first approaches focused on aquifer vulnerability mapping was SINTACS scheme. 279 p. Hallerova aleja 7. geochemical and environmental isotope research. Jelena Loborec1. In comparison with other types of aquifers.o. 10 360 Sesvete. dolines. In: ZWAHLEN. . 248 p. unsaturated zone attenuation capacity. effective infiltration action. Also. Bologna. 2000).: European Comission.. COST 620. 39/2. standard scheme was modified within the hydraulic conductivity parameter layer by incorporation of the density of dolinas.

geolo{ka rje{enja osnova su za tehni~ko. U ovom regionalnom rje{enju. Ona je obnovljiv i za okoli{ prihvatljiv lokalni izvor toplinske i elektri~ne energije. tercijarnih naslaga starijih od srednjeg miocena. ne samo za ovu sirovinu. panona. rational and environmental acceptable use. kvalitetne geolo{ke podloge mogu pridonijeti pove}anju ekonomske atraktivnosti uz pove}anje pouzdanosti ulaganja u ove vrlo skupe i rizi~ne projekte.198 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Osnovni elementi ovog geolo{kog modula projekta. ne koristiti i nedovoljno razumijevati pojedine dubinske podatke izva|ene iz cjelovitog konteksta geotermalnog istra`ivanja i proizvodnje na velikim dubinama sedimentnih bazena Hrvatske. kojom je mogu}e dovoljno pouzdano razumjeti geolo{ke odnose. od kojih nam je na prostoru sjeverozapadne Podravine pored moderne gravimetrije. Na cijelom prostoru izra|ene su strukturne karte po pet osnovnih nivoa geolo{ke gra|e. [ubi}eva 27. gdje se u nekim doma}im ali i me|unarodnim projektima ve} po~elo ignorirati odnosno. economy and legislative. . postupaka i znanja. ekonomika i legislativa. oni naj~e{}e ne vode do cilja ili ga uop}e nemaju i sami su sebi svrha. Velika Ciglena. Sa stajali{ta Hrvatskog geolo{kog kongresa. Takav pristup jedina je osnova za realizaciju pozitivnih rudarskih na~ela i odr`ivog okoli{a. pored maksimalnog kori{tenja geolo{kih i geofizi~kih informacija va`no je spomenuti preko tristo detaljno obra|enih i kori{tenih dubokih bu{otina. odnosno prostora od prioritetnog interesa za istra`ivanje i proizvodnju ove doma}e energetske sirovine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinska geologija – osnova istra`ivanja i proizvodnje geotermalne i mineralne vode u Republici Hrvatskoj Understanding of deep geological settings – key of the exploration and production of geothermal and mineral waters in Republic of Croatia Slobodan Kolbah INA Naftaplin. ekonomska i za okoli{ prihvatljiva rje{enja njihovog kori{tenja. Informacije o hidrodinami~kim mjerenjima i geolo{ko-fizikalnim parametrima potencijalnih le`i{ta omogu}uje minimalno pouzdanu interpretaciju potrebnu za njihovo definiranje i nastavak istra`ivanja. 10 000 Zagreb. Kri`evci i drugi. ve}im dijelom raspolo`ivih informacija. Hrvatska Klju~ne rije~i: Istra`ivanje i kori{tenje geotermalne i mineralne vode. pri ~emu su po krovini mezozoika kartirane najzna~ajnije litolo{ke cjeline va`ne za formiranje geotermalnih rezervoara. Tehnike istra`ivanja i proizvodnje proisti~u iz onih u naftnoj industriji. ukupne povr{ine od gotovo trideset tisu}a kvadratnih kilometara. metode i rezultati. njen glavni dio kod nas je vezan uz duboke naftonosne bazene. Unutar ovog prostora izra|uju se i detaljne zakonski definirane studije. prera|iva~ke proizvodnje i turizma. Unato~ vrijednih saznanja sa brojnih prirodnih izvora. Ovim izlaganjem `elim skrenuti pa`nju geolo{ke struke na neophodno uva`avanje. a ekonomski je posebno interesantna kao pokreta~ poljoprivredne. Posebno je interesantan prikaz analiza tektonskih elemenata i makro strukturnih jedinica. Razlog ovog apela je u aktualnoj praksi. gdje se i manji dio potencijala koristi u energetske svrhe. Na primjeru geolo{kog segmenta projekta evidentiranja le`i{ta geotermalne i mineralne vode na prostoru sjeverozapadne Podravine. Pannonian basin of Republic of Croatia Geotermalna energija geotermalnih i mineralnih voda je va`an i nedovoljno istra`en i kori{ten resurs Republike Hrvatske. vrednovanje i koordinaciju na{ih stru~nih saznanja i odgovaraju}oj interpretaciji raspolo`ivih informacija. Takvo nestru~no i neprofesionalno pona{anje dovodi do lako ste~enih probitaka. elaborati o rezervama za niz geotermalnih objekata kao: Kutnjak-Lunjkovec. U cjelovitom projektu evidencije rezervi u le`i{tima geotermalne i mineralne vode. koji kontroliraju dubinsku gra|u ovog dijela sjeverozapadne Hrvatske. Zavaljuju}i tako detaljnoj strukturnoj interpretaciji izra|ene su i karte debljina pet prisutnih geolo{kih jedinica: mezozoika. ovim izlaganjem upu}ujem apel na racionalno pona{anje prema istra`ivanju i proizvodnji geotermalne energije i kori{tenju odgovaraju}ih. methods and results. Uz susretljivost dr`ave. Iz takvih regionalnih projekata koji uklju~uju interpretaciju povr{inskih i dubinskih geolo{kih informacija iz bu{otina zajedno sa ostalim geofizi~kim mjerenjima. ovdje se `ele nazna~iti osnovni i minimalni elementi koje je danas mogu}e i nu`no ugraditi kao osnovu za istra`ivanje le`i{ta geotermalnih i mineralnih voda. bila raspolo`iva gusta mre`a 2D i dijelom 3D seizmike. Panonski bazen Republike Hrvatske Key words: Exploration and production of geothermal and mineral waters. donjeg ponta. tehnolo{ka. pa za cijeli proces ima vrlo {tetne posljedice. Privredne aktivnosti se time ravnomjernije raspore|uju izvan gradskih sredi{ta Panonskog prostora Hrvatske. racionalno kori{tenje i za{tita okoline. gdje se le`i{ta prete`ito nalaze na dubinama preko tisu}u metara. metoda. gdje prostor sjeverozapadne Podravine zauzima gotovo desetak posto istra`nih prostora i eksploatacionih polja INA-Naftaplina. sredi{njeg nacionalnog stru~nog skupa. gornjeg ponta i mla|ih naslaga. kao pokreta~e ravnomjernijeg privrednog razvoja ove ~iste i obnovljive doma}e energije.

In some of the locations there are plans to increase production or use the water in more ways then is currently the case. In some of them natural springs don’t exist in the present. In many of those locations intake structures and boreholes were established in order to advance production. Hrvatska The first paper presenting a review of geothermal water utilization in Croatia was published 12 years ago (KOVA^I] & PERICA. 1998). In most of the locations geothermal water is used in a variety of ways. while in Sveta Nedjelja it is used in one single way. Deep borehole is a location class for places where there isn’t. in Stubi~ke toplice water is used in six different ways. Tablica 1. 10 000 Zagreb. indications of future development are given taking in account both current trend and planned projects. The data used in this paper Table 1. Due to the lack of space in this abstract. geothermal energy. Education and Sports. Croatia Klju~ne rije~i: geotermalna voda.The locations where geothermal waters are already in use are categorized into two classes: natural springs and deep boreholes (Table 1). Geothermal water utilization in Croatia in the year 2010. Dra{kovec (in Me|imurje county – recreation. while the highest-temperature waters (68–98°C) are used. 2001 and 2006). among other. Category Temperature Natural spring Deep borehole SUBTHERMAL 13–20 °C 1 0 HYPOTHERMAL >20–34 °C 6 4 HOMEOTHERMAL >34–38 °C 2 0 HYPERTHERMAL >38 °C 6 6 . Other than that. The locations that went furthest in the planning of geothermal water and/or energy exploitation are Terme Zagreb (recreation). godine. balneotherapy and TYPE OF FACILITY UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply NATURAL DEEP SPRING BOREHOLE 14 7 2 4 5 2 1 0 1 1 3 2 3 4 1 1 1 1 0 1 TOTAL 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 Table 2. Sachsova 2. For example. and there never was. was acquired within the framework of the project “Geothermal map of the Republic of Croatia” (181-1811096-1790) financed by the Croatian Ministry of Science. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj 2010. Categorization of geothermal localities in Croatia on the basis of water temperature. Since then reviews were published two more times (KOVA^I]. This paper aims at pointing out the trends in geothermal water utilization in Croatia in the past 13 years on the basis of the comparison between the data from aforementioned papers and field inspection in the beginning of the year 2010. Also. a great interest exists for geothermal water utilization in new locations in Croatia. it was not possible to give a detailed description of utilization for each of the localities. Tablica 2. Kategorizacija geotermalnih lokaliteta Hrvatske prema temperaturi vode. which is a result of overuse. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 199 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Trends in geothermal water utilization in Croatia Trendovi kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj Miron Kova~i} & Sta{a Borovi} Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey. so geothermal water is only found at greater depth in a borehole. Natural springs are the locations where geothermal water naturally rose or still rises to the surface. geotermalna energija. In locations with the lowest-temperature waters (18–20°C) fish aquaculture is developed. Croatia Key words: geothermal water. for space heating. This review includes geothermal waters in a wide temperature range – from subthermal to hyperthermal (Table 2). so the data is summarized in the tables. a natural geothermal spring.4.

9/25. 25. M. 167–174. space heating).– “Hrvatske vode”. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Table 3. shows that there was a maximum difference in recreational use of geothermal waters (15 locations in 1998. Changes . Hrvatska gospodarska komora. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj u odabranim godinama. (1998): Stupanj kori{tenja geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj. Velika Ciglena (in Bilogora region – power generation and cascade use of geothermal energy) and [mithen (near the town of Samobor – recreation). Therefore. (ur. KOVA^I]. F. Lunjkovec (in Podravina region – power generation). There is also a significant interest of foreign investors for geothermal energy utilization. one can infer that the modes of utilization.). (2006): Pregled sada{njeg i naznake budu}eg kori{tenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. M. & PERICA. then 20 locations in 2006 and 17 locations in 2010). especially owing to favorable natural conditions. godine – Hrvatske vode. M. tend to remain constant. On the basis of reviewed data. M. [ibenik. NUMBER OF SITES UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply Total number of sites (natural springs/deep boreholes) 1998 15 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2000 18 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2006 20 9 5 8 6 2 2 1 1 2 27 (18/9) 2010 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 25 (15/10) are also visible in utilization for greenhouse heating. as well as the number of exploitation localities. Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj. The number of localities with other modes of utilization varies a little or there are no changes. there is no reason to expect an increase in the number of localities or ways of utilization in the future. Table 3. Zagreb. Geothermal water utilization in selected years in Croatia. being that the water is only used for that purpose since 2006. 355–361. If such trend persists. there exists a possibility for a significant increase in geothermal water utilization in the future. although the current trends don’t indicate it. Tablica 3. 145–150.200 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Stru~ni skup s me|unarodnim sudjelovanjem. Zagreb. R. KOVA^I]. Zbornik radova / [^ULAC-DOMAC. The total number of locations also varies only slightly in the last 13 years (24–27 locations). REFERENCES KOVA^I]. one should bear in mind that there are a number of sites with development plans in different stages of implementation. & VAN^INA. However. (2001): Temeljne geotermijske zna~ajke Hrvatske i kori{tenje geotermalmnih voda u Hrvatskoj tijekom 2000.

naredna istra`ivanja izvedena su za potrebe Hrvatskih voda. Dana{nja istra`ivanja predvode ~lanovi dru{tva DISKF “Dinaridi”. godine (MALINAR. Utvr|ivanje realne minimalne izda{nosti i procjena vodoopskrbnog potencijala Rokine bezdane bili su glavni ciljevi istra`ivanja izvedenih u razdoblju od mjeseca svibnja do studenog 2003. 2003). godine zaklju~eno je da se protoci na razini 2 ili vi{e m3/s javljaju samo u vrijeme povi{enih i visokih voda. Tako je 8. Dubina jame od ulaza do nizvodnog sifona iznosi oko 127 m. Crna~kog i Dre`ni~kog polja. godini pokazala da prija{nji podaci o minimalnoj izda{nosti nisu to~ni. godine. i drugi). U sklopu tih nastojanja Rokina bezdana istra`ivana je s ciljem prikupljanja podataka potrebnih za tuma~enje hidrogeolo{kih odnosa izme|u Stajni~kog i Crna~kog polja. Naime. rezultirali su objavljivanjem niza ~lanaka o jami i njenim zna~ajkama (GARA[I]. Va`nu ulogu u tome imali su navodi o minimalnom protoku objavljeni u speleolo{koj literaturi (GARA[I] & KOVA^EVI]. pit. a to se doga|a znatno prije pojave niskih voda. S druge strane informacije o postojanju stalnog i vrlo izda{nog podzemnog toka u jami pobudile su interes za kori{tenju tih voda.36 cm/s. obalnog i oto~kog dijela Li~kosenjske `upanije. a svakako i nalaz brojnih primjeraka ~ovje~je ribice (Proteus anguinus). 2000). Sachsova 2. jama Rokina bezdana smatrana je potencijalnim izvorom za vodoopskrbu zapadnog. 2. Rokina bezdana. 2002). Tijekom tih istra`ivanja nedvojbeno je dokazana podzemna vodna veza ponora na Stajni~kom polju i vodenog toka u jami (2040 m. uklju~uju}i i bakteriolo{ke.5 m iznad prosje~ne razine (KUHTA. 24 sata.hr) Klju~ne rije~i: Kr{. te da se povremeno muti. pa se unato~ povoljnim kemijskim pokazateljima na kraju od punionice odustalo. Kroz to razdoblje u jami je organizirano kontinuirano pra}enje razine podzemne vode u kanalu uzvodno od prvog sifona (svakih 120 minuta). GARA[I] & KOVA^EVI]. Kapele. 1992. a prema njihovim podacima tlocrtna du`ina istra`enih kanala u jami je 850 m. Kada prestane poniranje vodotoka Jaruge na ponorima uz sjeverozapadni rub Stajni~kog polja. 1967). Intenzivna speleolo{ka i speleoronila~ka istra`ivanja zapo~inju 1975.kuhta@hgi-cgs. izvrsne kakvo}e.6 m3/s. godine izmjeren protok od svega 293 L/s. a kasnije Dru{tva za istra`ivanje i snimanje kr{kih fenomena (DISKF) iz Zagreba. Za to je kori{ten automatski mjera~ . neposredno iznad Stajni~kog i Crna~kog polja. Lika Key words: Karst. Atraktivnost objekta u kojem dominiraju 84 m duboka ulazna vertikala i sna`an podzemni vodeni tok. KUHTA. 10 000 Zagreb. Pored toga spominje se da je voda po svim ispitivanim parametrima. water supply. tragom spomenutih navoda o velikoj minimalnoj izda{nosti. temeljem sedam mjerenja izvedenih tijekom 2002.4. vodoopskrba. U radu se eksplicitno navodi da je vi{ekratnim mjerenjima u kanalu ispod ulazne vertikale konstatiran minimalni protok od 2 m3/s. 1980. Rokina bezdana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 201 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vodoopskrbni potencijal jame Rokina bezdana Water supply potential of the Rokina bezdana pit Mladen Kuhta & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. 1992). Hrvatska (mladen. Budu}i da konstatirano bakteriolo{ko one~i{}enje podzemne vode uz adekvatni tretman ne predstavljaju problem za njeno kori{tenje u javnoj vodoopskrbi. Nakon {to su zbog vrlo lo{eg programa istra`ivanja prvo utro{ena zna~ajna financijska sredstva na izvo|enje pristupne ceste. bunara i piezometra. Novija speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja Ve} du`i niz godina razmatra se mogu}nost hidroenergetskog iskori{tenja poplavnih voda Stajni~kog. jama. Nadalje. kada su se u nju do dubine od 40 m spustili ~lanovi Speleolo{kog dru{tva Hrvatske (SDH). i 2002. naknadno izvedenim jednostavnim speleolo{ko-hidrogeolo{kim istra`ivanjima pokazalo se da voda u jami nije bakteriolo{ki ispravna. premda u to vrijeme nisu vladale izrazito su{ne hidrolo{ke prilike. i prakti~ki traju do danas. Vo|ena tim saznanjima prvo je INA pokrenula istra`ne radove s ciljem zahvata i izgradnje punionice izvorske vode. protok u jami je redovito ispod 0. Vodoopskrbni potencijal Ve} su prva mjerenja protoka u jami izvedena tijekom istra`ivanja u 2000. Prvi podaci o Rokinoj bezdani datiraju iz 1960. srpnja 2000. 1975. U njima su najaktivniji bili ~lanovi speleolo{kih odsjeka planinarskih dru{tava Velebit i Sutjeska. Tijekom tih istra`ivanja utvr|en je hipsometrijski polo`aj karakteristi~nih to~aka jame i konstatirano povremeno dizanje razine vode ispod ulazne vertikale za 14. godine (MUNDA & KUHTA. Lika Uvod Jama Rokina bezdana nalazi se na JZ padinama masiva V. Prvo spu{tanje do podzemnog vodenog toka izveli su ~lanovi SO PDS “Velebit” 1967.

Prema podacima ki{omjera u Brinju izrazito su{no razdoblje na podru~ju Rokine bezdane potrajalo je do 24. Zagreb. Nalazi provedenih analiza vode potvrdili su prethodne spoznaje o njenoj dobroj kakvo}i s obzirom na fizikalno-kemijske parametre. MALINAR. B. pa i u radnoj verziji jo{ neusvojenog Vodoopskrbnog plana. T. M. prema konsumpcijskoj krivulji proizlazi da se protok smanjio na 70 L/s. U takvim okolnostima na ve}ini kr{kih izvora zabilje`eni su vi{egodi{nji minimumi. pseudomonas aeruginosa). Nadalje. MUNDA. Na{e planine. M. LITERATURA GARA[I]. {to je daleko ispod o~ekivanih koli~ina. 186–190. fekalni streptokoki. Zadnje mjerenje protoka u jami izvedeno je 17. Budu}i je do oborina 24. Zagreb. Pored toga na vodomjernom profilu ispod ulazne vertikale izvedena su ~etiri mjerenja protoka pomo}u hidrometrijskog krila. Tom prilikom on je iznosio svega 84 L/s. Ovdje treba naglasiti da je to ~esta pojava kod gotovo svih kr{kih voda. M. godine. Zagreb. rujna kada su pale prve zna~ajnije oborine. 10–12.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. a pri svakom od njih prikupljani su uzorci vode za fizikalno-kemijske i mikrobiolo{ke analize. (1980): Rokina bezdana sigurno nalazi{te ~ovje~jih ribica u Hrvatskoj. 58.o. i nadopunjenom 2007. rujna 2003. 15–22. (2000): Izvje{}e o speleolo{kim radovima u jami Rokina bezdana kod Jezerana.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. GARA[I]. GARA[I]. Zaklju~ak Provedena speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se vode Rokine bezdane odlikuju vrlo dobrim fizikalno-kemijskim sastavom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 postavljen u postoje}u piezometarsku bu{otinu.– Spelaeologia Croatica. M. Zagreb. (1992): Speleolo{ki sustav Rokine bezdane u rje{avanju hidrogeolo{kih odnosa u podru~ju Male i Velike Kapele (Lika). H. M. (1967): Na obali podzemne rijeke. 3. treba voditi ra~una i o tome da je jama poznato stani{te ~ovje~je ribice i endemi~ne slatkovodne spu`vice. jama Rokina bezdana smatra potencijalnim izvorom pitke vode izda{nosti do 2 m3/s. (1975): Proteus anguinus (~ovje~ja ribica) prona|ena u Rokinoj bezdani kod Jezerana. 22–23. & KOVA^EVI]. Zagreb.– Speleolog. rujna razina vode opala za jo{ 1 cm.– Arhiv Geoaqu d.. 18. Zagreb. Na osnovi izmjerenih podataka formirana je konsumpcijska krivulja temeljem koje su podaci kontinuiranog mjerenja razine transformirani u protok. godinu obilje`ava izrazito dugo su{no razdoblje. ali i ~injenicu da je u svim hidrolo{kim prilikama mikrobiolo{ki one~i{}ena (ukupni i fekalni koliformi. Zagreb. 7/8. (2002): Speleolo{ki istra`ni radovi u Rokinoj bezdani i trasiranje ponora u Jezeranama. KUHTA. ^injenica je da su u jami zabilje`eni minimalni protoci od svega 70 L/s. godine.202 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. pa su zbog njihove za{tite eventualno raspolo`ive koli~ine vode i znatno manje. KUHTA. (2003): Vodoistra`ni radovi za ocjenu koli~ine i kakvo}e vode na Rokinoj bezdani.– Priroda. 19/1–2. a koje su u{le u i danas va`e}u plansku dokumentaciju. Tako se u Prostornom planu Li~ko-senjske `upanije donesenom 2002. M. Osnovni problem su dale- ko manje koli~ine vode u su{nim razdobljima od onih navedenih u literaturi. a posebno u slu~aju te~enja otvorenim kanalskim sustavima kao {to je Rokina bezdana. a pojava prekomjernog bakteriolo{kog one~i{}enja nije ograni~avaju}i faktor njenog kori{tenja za javnu vodoopskrbu. . Poznato je da 2003. & KUHTA.o.

(mg/L) 0. konc. Martin{}ica. Hrvatska (mladen. razlika Dh(m. od izvora 3. Neposredno nakon {to se u njoj pojavila boja.hr) Klju~ne rije~i: istovremeno trasiranje. te iz toga proiza{lu potrebu opa`anja istih mjesta istjecanja. Na-naphthionat. izvedeno je 14. Premda to mo`e biti posljedica uzorkovanja u stati~kim uvjetima.n. Prethodnim trasiranjem ponora Rupa 1974. a za to su kori{teni terenski fluorometri (GGUN-FL. Rezultati trasiranja ponora Rupa. Table 1.o. 5 i 6). Rikard Ben~i}. koji je potom ispran sa 104 m3 vode dopremljene cisternama. Poznato je da rezultati takvih trasiranja najbolje prikazuju stanje u kr{kom vodonosniku. maj u Rijeci do izvori{ta @minjci kod Bakarca.kuhta@hgi-cgs. Grobni~ko polje.17 7. a financirana su od strane Hrvatskih voda. niti u kanalu izvora [kolji}. konc..90 4. KD “Vodovod i kanalizacija” d. Albillia.o. a na podru~ju Bakarskog zaljeva 24 dana. iz Rijeke i Primorsko-goranske `upanije.04 . Tihomir Frangen & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. Prvenstveno zbog nepostojanja adekvatne lokacije za upu{tanje trasera. S obzirom na istovrsnu namjenu trasiranja i polo`aj istra`ivanih lokacija u bliskim hidrogeolo{kim sustavima.0948 0. Na izvorima u Rijeci uzorci su prikupljani 10. Na glavnim vodoopskrbnim izvori{tima (Zvir. izvedeno je simultano trasiranje s dva razli~ita trasera (KUHTA et al.42 6.0395 Vrijeme do pojave max. Sva mjerenja i uzorkovanja obavili su djelatnici HGI-a. U vrijeme ubacivanja trasera u ponor je uviralo 379 L/s. Results of the ponor Rupa tracing test. odnosno pri povla~enju visokog vodnog vala.45 5. smjerovi i brzine otjecanja podzemnih voda s njegove jugoisto~ne strane do sada nisu bili poznati. Sachsova 2. Ponor Rupa trasiran je sa 75 kg Na-naphthionata. po prvi put je kori{ten Na-naphthionat (C10H8NSO3Na. 10 000 Zagreb. Uzorkovanje je organizirano na 19 lokacija.0541 0. opa`anje je bilo kontinuirano.97 Max.80 4. 2009). U ovom slu~aju pored uranina. 1977). Grobni~ko polje. CAS broj 130-13-2). 3. (sati) 51 43 30 43 Prividna brzina (cm/s) 3.73 4. Na-naphthionate. u opa`a~ku mre`u naknadno su uklju~eni izvori u kr{koj depresiji Ponikve. Ve} dugi niz godina u Hrvatskoj se trasiranja izvode pomo}u uranina dok se ostali traseri gotovo i ne koriste. prve pojave prividna (sati) brzina (cm/s) 43 31 22 35 4.4. dobiveni rezultati upu}uju na to da se bunari u galeriji prete`ito napajaju Izvor Mlaka Rikard Ben~i} Zvir Marganovo Udaljenost (m) 6845 6890 6260 6260 Visina h(m.02. godine potvr|ena je podzemna vodna veza zapadnih rubova Grobni~kog polja s izvorima Zvir i Marganovo u Rijeci (BIONDI] et al.) 282 281 280 280 Vrijeme do Max.2009. godine u optimalnim hidrolo{kim uvjetima.) 3 4 5 5 Vis. Rezultati Podzemna vodna veza ponora Rupa dokazana je s izvorima Mlaka.0855 0. Zvir i Marganovo (Tablica 1). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 203 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Istovremeno trasiranje ponora Rupa i bu{otine DB-1 na Grobni~kom polju Simultaneous tracing tests of ponor Rupa and the borehole DB-1 on Grobni~ko polje Mladen Kuhta.. U bu{otinu je upu{teno 50 kg uranina. [vicarska).m. Intervali izme|u uzorkovanja bili su od 6 do 24 sata i mijenjali su se kroz razdoblje opa`anja. uranin Key words: Simultaneous tracing. Uranine Uvod Prikazana istra`ivanja su izvedena za potrebe novelacije zona sanitarne za{tite izvori{ta pitke vode zahva}enih na podru~ju grada Rijeke i u Bakarskom zaljevu. Perilo-galerija). Zanimljivo je da traser nije detektiran u vodi zdenaca unutar galerijskog vodozahvata Zvir II (uzorkovani su zdenci B-2. Metodologija istra`ivanja Istovremeno trasiranje ponora Rupa kod Gornjeg Jelenja i bu{otine DB-1 na jugoisto~nom rubu Grobni~kog polja Tablica 1.

razlika Dh(m. Rezultati trasiranja bu{otine DB-1.– Fond stru. A.n. KUHTA & BRKI]. visoka koncentracija trasera zabilje`ena na izvorima u Ponikvama. Trasiranje tokova podzemne vode s Grobni~kog polja.45 cm/s. YOSHIOKA. (2008): Water Tracing Tests in the Dinaric Karst of Croatia. nalazi ovog testa ne}e bitno utjecati na postoje}e granice zona sanitarne za{tite. konc. (ed. Sna`an drena`ni pravac potvr|en je i prema zahva}enim izvorima Dobra i Dobrica (2. M. za {to ima elemenata.0343 0. Results of the borehole DB-1 tracing test. Ne{to ve}e prividne brzine konstatirane su prema izvorima Jaz i Perilo. HGI. Traser se nije pojavio samo na krajnjem opa`anom izvoru @minjci kod Bakarca.76 1.05 3. Prividne brzine toka su u rasponu vrijednosti koje su vrlo sli~ne prosje~nim vrijednostima na podru~ju Hrvatskog kr{a (srednja vrijednost 3. & BRKI].69 3. R. 2008). Zagreb. Veza vodozahvata Martin{}ica s bu{otinom DB-1 nije pouzdano utvr|ena. unato~ ~injenici da su prema njemu utvr|ene znatno manje brzine toka.41 cm/s).. A.0439 0. prividne brzine toka su oko 1.69 i 3.41 2.5 305 304 304 305 200 Vrijeme do prve pojave (sati) 147 51 43 59 99 91 75 123 47 Prividna brzina (cm/s) 1. Traser je u visokoj koncentraciji konstatiran na izvorima Jaz.00019 183 1.5 0 1 1 0 105 Vis.2777 Vrijeme do pojave max. V. (mg/L) 0. pokazuju da je napajanje tog vodozahvata vodama s jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja vrlo malo. te na izvorima Podbok.98 1. Izvor Perilo – Galerija Perilo izvor Jaz Lovni enac Podbok Dobra Dobnca Uvala Crno Ponikva NESIGURNO Martin{~ica Udaljenost (m) 7555 7810 7810 7740 8070 8815 9215 9890 3845 Visina h(m.0266 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. (2009): Vodoistra`ni radovi. Trasiranjem je potvr|ena i prethodno konstatirana veza s bunarom-izvorom Marganovo (Tvornica papira). & VULI].. Okr{enost karbonatnog vodonosnika je velika. & STROJ. Bu{otina DB-1.26 2. LITERATURA BIONDI]. Japan. Zagreb.97 1.27 Max. KUHTA. te na priobalnom izvoru Perilo u Kostreni.64 2. M.0948 mg/L) utvr|ene su prema izvoru Zvir. koji se nalaze pribli`no na pola puta izme|u bu{otine i opa`anih izvori{ta u Bakarskom zaljevu. M.55 1.05 cm/s) i Perilo (4. godine. SINNER. dok. Table 2.0352 0. Integrating Groundwater Science and Human Well-being. @.9 cm/s) i koncentracija trasera (0..) 5 1 1 0.09 iz nekog drugog sustava. Ponor Rupa u Donjem Jelenju.0041 0.65 1. Trasiranjem bu{otine DB-1 utvr|eno je da se jugoisto~ni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u Bakarskom zaljevu. T. Ovom prilikom neupitno potvr|ena veza prema izvorima Mlaka i Rikard Ben~i}..25 5. B.56 1. Najve}a prividna brzina toka od (7. (sati) 217 139 139 139 165 139 155 139 75 Prividna brzina (cm/s) 9.– Fond stru. In: TANIGUCHI..43 4. Ukoliko se vrlo niske koncentracije trasera usvoje kao pokazatelji vodne veze.0361 0. (1977): Vodoistra`ni radovi Rijeka. HGI. Ove vrijednosti pribli`no odgovaraju onima dobivenim pri trasiranju 1974. premda je on uba~en u dovoljnoj koli~ini. Razlog tome su hidrogeolo{ki uvjeti napajanja galerijskog zahvata i njegovo opa`anje u stati~kim uvjetima. konc. GOATTI. AURELI. Dobra.): Proceedings CD. . Nadalje. @. A. medijan 2.56 1.0375 0. KUHTA.3 cm/s.0273 0.25 cm/s). Relativno mala prividna brzina i vrlo niska koncentracija trasera na Martin{}ici. Perilo i Lovrijenac u Bakru.23 2. prethodno nije bila konstatirana. Trasiranjem Bu{otine DB-1 potvr|ena je podzemna vodna veza jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja s izvorima u podru~ju Bakarskog zaljeva (Tablica 2). Toyama.m.55 cm/s.36 1. a najve}i dio podzemnog otjecanja usmjeren je prema vodoopskrbnom izvoru Zvir. pokazuje da se najve}a disperzija trasera doga|a u nizvodnom dijelu vodonosnika. Najbr`a vodna veza utvr|ena je prema izvorima Jaz (5. FRANGEN. Zaklju~ak Rezultati dobiveni pri trasiranju ponora Rupa pokazuju da se zapadni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u gradu Rijeci. S obzirom na to da su zabilje`ene prividne brzine toka vrlo sli~ne onima dobivenim prethodnim trasiranjem.42 7150 5 300 137 1. Dobrica i u uvali ^rno.) 300 304 304 304. a i koncentracija trasera je bila vrlo niska.45 0. O tome treba voditi ra~una pri novelaciji za{titnih zona vodozahvata Perilo.204 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dok.

To su ujedno i krajnje to~ke pojave trasera. studenog 2005. a iznosile su 2.4. i iznosi 12. u ekstremnim hidrolo{kim uvjetima nije potvr|ena izrazito velika razlika prividnih brzina toka izme|u Jurjevske @rnovnice i obli`nje uvale Duboka.02 i 2. Pove}ani dotoci u podzemlje manifestirali su se porastom razine podzemnih voda i velikim porastom izda{nosti svih vodnih pojava u priobalju.80 cm/s. od Markovog ponora udaljeni su 23 km. Starigrad kod Senja i Ba~vice-kapta`a. nakon trasiranja 1960. U ponor je pri dotoku od pribli`no 50 m3/s upu{teno 100 kg uranina deklarirane ~isto}e iznad 98%. Maksimalne koncentracije boje na pojedinim izvorima kretale su se u rasponu od 0. @aga – Sv. Markov ponor. Lipovo polje Key words: tracing. cijelo kr{ko podru~je zahvatile su intenzivne oborine pra}ene naglim topljenjem snijega.0541 mg/L na izvoru u Jurjevskoj @rnovnici. a njihova me|usobna udaljenost. Ovo je bilo tre}e trasiranje iz istog objekta.80 cm/s (Tablica 1). godine (DUKARI] et al. Juraj. odnosno {irina pojasa registriranog istjecanja boje je pribli`no 52 km. a posebno u odnosu na iznimno brze vodne veze prema izvorima Jurjevska @rnovnica (32. Izostanak pojave trasera na dijelu opa`anih izvora ne treba tuma~iti kao negaciju prethodno utvr|enih veza. Hrvatska (mladen. 1960.25 cm/s).kuhta@hgi-cgs. Lipovo polje Trasiranje Markovog ponora izvedeno je 30. i 1975. Manje prividne brzine toka mogu se tuma~iti kao posljedica obilnih dotoka svje`e infiltriranih voda iz podru~ja samog velebitskog masiva. pa je do{lo do formiranja iznimno visokog vodnog vala i plavljenja Lipovog polja. mogli znatno usporiti i dodatno razrijediti dotok iz Markovog ponora. traser se pojavio na ve}em broju izvora premda je ve}i dio njih bio opa`an i pri ovom trasiranju. Vrijednosti prividnih brzina tokova podzemne vode bile su u rasponu od 2.95 : 2. uz tako velike koli~ine podzemnih voda do{lo je i do iznimno velikog razrje|enja trasera. Rezultati provedenog trasiranja pokazuju da u kr{kom vodonosniku razvijenom u dubini velebitskog masiva vla- .1 : 1. Juraj.8 km. Naravno. jednako kao i najve}a vrijednost prividne brzine je neo~ekivano utvr|ena u smjeru izvora Starigrad kod Senja. {to se zasigurno odrazilo i na rezultate samog ispitivanja.0075 na izvoru Klenovica do 0.1 cm/s). Najve}a zra~na udaljenost je prema izvoru Klenovica i iznosi 45. Andrej Stroj & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. premda se on pojavio na obli`njem izvoru Klenovica. Sachsova 2. 1976). koje su usporile dreniranje koncentriranih dotoka iz li~kih ponora. BIONDI] & GOATTI. Jurjevska @rnovnica. ve} prvenstveno kao posljedicu uvjeta u kojima je ovo trasiranje izvedeno. utvr|ene pri trasiranju 1975. uvala Duboka. te pomo}u aktivnog ugljena na izvoru Ba~vice-uvala Vrulja. smjerovima i vrijednostima prividnih brzina dotoka podzemne vode za pojedine opa`ane priobalne izvore i izvorne zone. Nadalje. godine (TURNER.22 cm/s) i Stinica (13. koja je pri prethodnom trasiranju iznosila 32. Sada je konstatirani odnos prividnih brzina bio svega 3. Donja Klada (14. odnosno izvori Ba~vice – kapta`a i Ba~vice – uvala Vrulja. Hidrolo{ke prilike koje su uslijedile neposredno nakon upu{tanja trasera bile su izrazito nepovoljne.02 cm/s. godine i predmetnog trasiranja (Tablica 1) jasno su vidljive velike razlike u redoslijedu. Prva pojava boje.44 cm/s). Mo`e se konstatirati da postignuti rezultati opisuju uvjete te~enja kroz kr{ko podzemlje u razdoblju razvoja iznimno visokog vodnog vala.68 cm/s.73 cm/s. Pored toga u slu~aju Novljanske @rnovnice treba voditi ra~una i o mogu}nosti nepovoljnog djelovanja sna`nih dotoka iz Gorskog kotara. U tom kontekstu potrebno je promatrati i izostanak pojave trasera na izvori{tu Novljanske @rnovnice.. Najbli`a mjesta istjecanja na kojima je potvr|ena pojava trasera. a time i pronos trasera prema mjestima istjecanja. Pored toga. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 205 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju Results of the repeated tracing test of the Markov ponor on the Lipovo polje Mladen Kuhta.02 do 12. S obzirom na tu ~injenicu proizlazi da je ovom prilikom u ponor realno uba~eno oko 25 kg vi{e ~istog uranina. Provedenim trasiranjem konstatirane su op}enito manje i ujedna~enije prividne brzine toka. 10 000 Zagreb. Naime. Jurjevo-Bakovac (16. Najni`e vrijednosti prividnih brzina zabilje`ene su u smjeru priobalnih izvora uvala Duboka i izvora @aga – Sv. Uo~ljivo je da ranije izvedeno trasiranje pokazuje znatno {iru lepezu pojavljivanja trasera od Novljanske @rnovnice na sjeverozapadu sve do uvale Krali} na jugoistoku. Markov ponor. 2005).hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. U opisanim hidrolo{kim prilikama istjecanje boje je dokazano na slijede}im izvorima: Klenovica. Uspore|uju}i rezultate dobro dokumentiranog trasiranja 1975. godine. koji su u danim hidrolo{kim uvjetima. Oba prethodna trasiranja izvedena su sa 150 kg uranina 50%-e koncentracije.

odnosno do svojevrsnog ispiranja podzemlja. (mg/L) 0. Sukladno tomu.5 0. F.73 2.05 0.24 2.05 0 12. Juraj – Bakovac / @aga Jurjevska @rnovnica Uvala Duboka @dralovo Uvala Bilu}a Donja Klada Starigrad kod Senja Stinica Jablanac Ba~vice – kapta`a Ba~vice – uvala Vrulja (ugljen) Cesarica Uvala Krali} — — — 10. (cm/s) VP 1975. treba konstatirati da ta veza nije potvr|ena.– Fond stru. DUKARI].01 0. S. HGI. dok.92 — 6.0541 0. (cm/s) 4. LITERATURA BIONDI].005 VP 2005.60 13. Zagreb TURNER. HGI.41 3.6 0.25 32.005 0. A. Osnovni rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora u usporedbi s prethodnim testovima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.68 3. S obzirom na to da su glavni ciljevi ovog istra`ivanja bili prikupljanje dodatnih informacija za novelaciju za{titnih zona Novljanske @rnovnice. (2005): Trasiranje tokova podzemne vode iz Markovog ponora u Lipovom polju u porje~ju rijeke Like. B. KUHTA.206 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (cm/s) 0 3.19 2.44 1.5 0 0 (—) – Izvor nije opa`an – not observed spring (0) – Opa`ani izvor bez pojave trasera – observed spring without tracer daju slo`eni hidrogeolo{ki uvjeti. Zagreb. Table 1. Zagreb. (mg/L) Novljanska @rnovnica Klenovica Smokvica Sv.31 Max.84 — — — — 0.35 5. Naziv izvora VP 1960. & STROJ. Usprkos dosad najve}oj koli~ini uba~enog trasera njegova koncentracija na izvorima bila je uglavnom ni`a nego u prethodnim trasiranjima. k.05 0.05 0.0075 0.02 — — Max.3–4. dok. (1976): Regionalna hidrogeolo{ka istra`ivanja Like i Hrvatskog Primorja. mo`e se o~ekivati da pri opisanim hidrolo{kim uvjetima dolazi i do zna~ajnog razrje|enja one~i{}enja.– Fond stru. a dinamika podzemnih voda vrlo je osjetljiva na promjene hidrolo{kih prilika.22 4.34 — 3. ugljen 0. & GOATTI.70 2.0347 0. V.95 Tragovi Tragovi — 2. .15 — 14.72 — 2.0315 Akt.80 0 0 5. To je svakako posljedica njegove velike disperzije i razrje|enja. M.10 1. k.15 4.05 0..– Arhiv DHMZ.1 0.77 16.0149 0.76 3.0211 0.05 0. ali da je u povoljnijim hidrolo{kim prilikama vrlo izgledna. Basic results of the Markov ponor repeated tracing test in comparison with previous tests.05 0.005 0. (1960): Bojenje Markovog ponora u Lipovom polju. a na znatnom broju izvora i ispod granice detekcije. U uvjetima razvoja iznimno visokog vodnog vala te~enje podzemnih voda pokazalo se bitno druga~ijim od onog registriranog prethodnim trasiranjem.95 2.

96 ´ 10–5 do 8. Tijekom prosje~nih hidrolo{kih godina mogu se o~ekivati minimalne izda{nosti u rasponu od 20 do 25 L/s. Veli~anka spring. u uvjetima izrazito niskih voda. Papuk Uvod Vodoopskrbni sustav Po`e{tine temelji se na vodozahvatima podzemne vode iz aluvija rijeke Orljave i prirodnih izvora po obodu gorskih vodonosnika Papuka. @eljka Brki} & Domagoj Jami~i} Hrvatski geolo{ki institut. metamorfnim i magmatskim stijenama.012–0. a u intervalu 64–119 m bu{otina je pro{la kroz vapnence ladinika (T22).hr) Klju~ne rije~i: kr{. rezultate ovog testa treba uzeti s rezervom.5 L/s u trajanju od svega 6:30 sati. Andrej Stroj. transmisivnost stijenske mase u okolici bu{otine kre}e se u rasponu od 5. izvor Veli~anka. Dio tih istra`ivanja izveden je i na priljevnom podru~ju ve} zahva}enih izvora Veli~anke i Male Veli~anke. Tijekom konstantnog crpljenja s koli~inom od 16. U posljednjih pet godina Hrvatske vode su inicirale i financirale niz hidrogeolo{kih istra`ivanja na pojedinim dijelovima masiva Papuka. Istra`na bu{otina PV-1 dubine 150 m izvedena uz cestu Velika-Jankovac neposredno iznad izvora pokazala je bitno druga~iju situaciju (KUHTA & STROJ.1 L/s. Dinamika istjecanja iskazuje znatne oscilacije (odnos zabilje`enih ekstremnih izda{nosti izvora je 1:26).4. ovdje su prikazane nove spoznaje vezane uz geolo{ku gra|u i hidrogeolo{ke odnose u njihovom zale|u. ovi izvori imaju velik zna~aj. hydrogeology. hidrogeologija. Zbog kratkog trajanja testa.013 (STROJ & KUHTA. a u razdobljima velikih voda najve}a zabilje`ena izda{nost dosegnula je 260 L/s. Prema nalazima tako izvedenog testa. Sachsova 2. te brzu reakciju na oborine. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. Geolo{ka gra|a Podru~je Papuka vrlo je slo`ene geolo{ke gra|e. u boku doline istoimenog potoka. pa su hidrolo{ka mjerenja uspostavljena u mjerno regulacijskoj komori nekoliko kilometara nizvodno. Prema litolo{kim karakteristikama stijena u intervalima 31–64 i 119–150 bu{eno je kroz anizi~ke vapnence (T21). Zbog pote{ko}a u vodoopskrbi program crpljenja znatno je skra}en. godine. Na podru~ju Papuka za vodoopskrbu su zahva}eni izvori Bo`ji zdenac. Veli~anka. Mladen Kuhta. koji formiraju slabije propusnu barijeru izme|u izvora i glavnog karbonatnog vodonosnika. kroz kvarcne pje{~enjake. a hidrauli~ka vodljivost u rasponu od 9. Pokusno crpljenje izvedeno je u razdoblju od 20.5 L/s uz sni`enje u zdencu od 3. posebno u uvjetima dobre saturacije podzemlja.. protok izvora Veli~anke pao je na 2 L/s. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 207 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zna~ajke kr{kog vodonosnika izvora Veli~anke na Papuku Characteristics of the Veli~anka spring karst aquifer on the Papuk Mt. Zanimljivo je da tijekom pokusnog crpljenja nisu zabilje`ene nikakve promjene izda{nosti na izvoru Male Veli~anke .m. kao i ~injenice da u minimumu daju oko 40 L/s vrlo kvalitetne podzemne vode. smatrano je da se napajanje izvora odvija posredno. sam izvor i ispitivani zdenac davali su ukupno 18. Ovim je nedvojbeno dokazano da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnih naslaga sredi{njih dijelova masiva Papuka. Hidrogeolo{ke zna~ajke izvora Izvor Veli~anka nalazi se na pribli`no 512 m n.95 ´ 10–5 m/s. 2007). Zbog svog prostornog i hipsometrijskog polo`aja. Dakle. godine.66 ´ 10–3 do 5. HR-10 000 Zagreb. U sklopu hidrogeolo{kih istra`ivanja 2006. a posebno u su{nim ljetnim razdobljima. Premda istra`ivanja jo{ nisu zavr{ena. koja su imala za cilj zahva}anje dodatnih koli~ina podzemne vode. Papuk Key words: karst. Budu}i da je sam vodozahvat izveden na kontaktu vodonepropusnih slejtova i filita karbon-permske starosti i slabo propusnih kvarcnih pje{~enjaka permotrijasa. Ove su naslage okru`ene trijaskim kvarcitima i razli~itim paleozojskim klasti~nim. godine nad izvorom Veli~anke izveden je istra`no-eksploatacijski bu{eni bunar BV-1 dubine 100 m. do 22. Hrvatska (mladen. prosinca 2006. Mala Veli~anka i Stra`emanka. Potencijalno priljevno podru~je izvora Veli~anke nedvojbeno se nalazi unutar karbonatnih stijena koje izgra|uju glavni greben masiva Papuka.kuhta@hgi-cgs. Budu}i je na po~etku ove faze testiranja izda{nost izvora Veli~anke iznosila oko 14.8 m.4 L/s mo`e se konstatirati da je crpljenjem ostvareno pove}anje dotoka od 4. Ispod 31 m kvarcnih pje{~enjaka bu{otina je u{la u srednjetrijaske vapnence. danas je zatrpan obru{enim blokovima i u njega nije mogu}e u}i. 2006). Na osnovi podataka prethodnih istra`ivanja i novijih mjerenja mo`e se konstatirati da u ekstremno su{nim godinama minimalna izda{nost izvora Veli~anke opada do 10 L/s. Vodozahvat izgra|en 1972. Najzna~ajniji vodonosnik predstavljaju vapnenci i dolomiti srednjeg trijasa koji izgra|uju sredi{nje dijelove masiva.04 ´ 10–3 m2/s.

2007. Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 koji je davao konstantnih 2. Velika. LARVA. granice sliva Veli~anke zasad nisu poznate (KUHTA & BRKI]. Naime.013.5 °C. O. Management of transboundary karst aquifers. Priljevno podru~je Veli~anke se`e do kontakta s vodonepropusnim naslagama na sjevernim padinama Papuka. Prividna brzina toka do pojave maksimalne koncentracije iznosila je 1 cm/s. PP “Papuk”. Kako je ve} konstatirano priljevno podru~je Veli~anke smje{teno je na karbonatnim naslagama sredi{njeg dijela masiva Papuka. Kr{ke karakteristike vodonosnika potvr|uju i prividne brzine toka utvr|ene tijekom trasiranja (2. (2006): Izvje{}e o vodoistra`nim radovima na Papuku u 2006. KUHTA. br. Papuk karst aquifer. (2004): Istra`ivanja karbonatnih vodonosnika Papuka na {irem prostoru izvori{ta Veli~anka radi zahva}anja pitke vode za javnu vodoopskrbu – hidrogeolo{ka istra`ivanja. & STROJ. izvor Male Veli~anke napaja iz zasebnog sliva. @. STROJ. na kontaktu karbonata i vodonepropusnih paleozojskih migmatita. dok. Na izvoru Mala Veli~anka traser se nije pojavio. faze istra`ivanja.0014 mg/L zabilje`ena je na uzorku uzetom 36 sati nakon ubacivanja. MARKOVI]. Karst Research Institute SRC SAZU. Postojna.5 kg Na-floresceina (uranin) i prvo je takvo istra`ivanje na podru~ju Papuka.27 cm/s.– Fond str. Mala Veli~anka 10. pojava trasera o~ekivana je prvenstveno na izvoru Kova~ica. koji se nalazi na sjevernim padinama vr{nog dijela grebena. odnosno pronos trasera bio je 86 %. IGI. NE Croatia.m.– Fond stru.03. A.3103 mg/L zabilje`ena je na uzorku od 26. KUHTA. LITERATURA KUHTA. te zna~ajne razlike u temperaturi vode (Veli~anka 9.– Fond stru. izme|u vrha Papuka i Iva~ke glave... IGI. traser se pojavio samo na izvoru Veli~anke. T. KUHTA et al. Maksimalna koncentracija trasera od 0. (2003): Hidrogeolo{ka istra`ivanja na podru~ju Park {ume Jankovac u Parku prirode “Papuk”. A. ali mu bo~ne granice nisu poznate. A. Budu}i se iz tog vodonosnika napajaju i drugi zna~ajni izvori poput Dubo~anke i Tisovca. Velika. Prva pojava trasera u koncentraciji od 0. (2007): Hydrogeological explorations of Mt.3. dakle 86 sati nakon ubacivanja. 2006). Prvi korak u tom smjeru je trasiranje ponora Uviraljke (800 m n. & BRKI]. (2006): Hidrogeolo{ka gra|a PP “Papuk”. 123/06. 2004). & KUHTA. M.008 kg boje. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0.17 km isto~no od ponora na nadmorskoj visini od 540 m. Zagreb. M. Premda se otjecanje u tom smjeru ~inilo vrlo logi~nim.). M. Prema izvedenom prora~unu na Veli~anki je isteklo oko 3. {to potvr|uje pretpostavke o njenom napajanju iz zasebnog sliva. dok.012–0. M. M. godini.208 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.1 L/s. a vjerojatno i Stra`emanke. . a koje su na razini naj~e{}ih vrijednosti zabilje`enih u na{em kr{u. br. & STROJ. PP “Papuk”. Trasiranje je izvedeno 22. S obzirom da je Veli~anka od ponora udaljena 3. razlike u aktivnosti tricija. 2003. Zbog geolo{ke situacije i ~injenice da se Uviraljka nalazi na sjevernoj strani Papuka. u 6 sati. ovaj se izvor nalazi 3. pokazuju da se unato~ blizini. na ju`noj.8 °C. 80/04. Ovaj podatak kao i prethodno utvr|ene razlike kemijskog sastave vode.27 cm/s). dok. a javlja se na liniji istog kontakta karbonata i vodonepropusnih sijena (u ovom slu~aju donjotrijaskih klastita) na kojoj je i sam ponor. godine pomo}u 3.– 15th International Karstological School “Classical Karst”.– Fond str. te Jankovca na sjevernoj strani masiva. Zaklju~ak Provedena hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnog vodonosnika sredi{njih dijelova masiva Papuka. KUHTA.. dok. KUHTA.11 km proizlazi prividna brzina toka od 2. Izvje{}e I.

Zbog oblika i razvedenosti sljevovi otoka Paga su relativno mali i ra{trkani. Morfolo{ki. peti je po veli~ini i najrazvedeniji me|u jadranskim otocima s du`inom obale od 302. 10 000 Zagreb. (2004): Coastline lengths and areas of island sin the Croatian part of Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000. nema mogu}nosti za formiranje znatnih koli~ina pitke podzemne vode. te se dio voda u vapnencima drenira prema poljima. Te geolo{ke strukture se poklapaju s reljefom otoka pa antiklinale predstavljaju najvi{e dijelove otoka. povi{ene koncentracije klorida djelomi~no su uzrokovane i ispiranjem posolice s povr{ine tijekom infiltracije oborina. a najve}im dijelom na listu Gospi} (SOKA^ et al. a {irina mu varira od 1.47 km (DUPLAN^I] LEDER et al. Polja u eocenskoj sinklinali su vrlo povoljna za nakupljanje vode. koji su dobrim dijelom prekriveni kvartarnim naslagama. Ipak. Du`ina mu je oko 60 km. Problem ve}ine vodoopskbnih objekata je zaslanjenje. Josip Terzi} & Stipe Doli} Hrvatski geolo{ki institut. te su nitrati ispirani iz tla u poljodjelski aktivnim podru~jima. Smje{taj ispod Velebita izlo`io je otok jednoj od najja~ih bura na isto~noj obali Jadrana.– Geoadria. Sachsova 2. iz vodocrpili{ta Hrmotine (dio HE sustava Senj). uzeti }e se jo{ jedna serija uzoraka na otoku Pagu. 2010). Na pojedinim izvorima koncentracije nitrata su povi{ene. kemizam istra`ivanog podru~ja je u skladu s onim na podru~ju cijele isto~ne obale Jadranskog mora u zoni utjecaja mije{anja slatke i slane vode (TERZI] et al. 2004) i indeksom razvedenosti I=5. Temperature na ve}ini opa`anih lokacija u skladu su sa srednjom godi{njom temperaturom zraka istra`ivanog podru~ja.18 km2. salt/fresh water relations. Tijekom 2010. T. a dio prema moru. island. Na temelju hidrokemijskih analiza uzoraka s 19 vodnih objekata na otoku (Sl. Navedene zna~ajke (geolo{ke i morfolo{ke) razlog su zbog kojeg unato~ relativno velikoj povr{ini otoka.5 km u ju`nom dijelu. hidrokemija.4. zauzimaju manje povr{ine. Dolazi do podzemnog mije{anja infiltrirane vode s morskom vodom koje se poput klina pru`a u unutra{njost ispod slatke i bo~ate vode zbog razlike u gusto}ama. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. a njegovi su (uglavnom) neobjavljeni radovi kori{teni i pri nedavnim istra`ivanjima u sklopu izrade Osnovne hidrogeolo{ke karte. T. te uz njih nekoliko manjih pravilnih bora. hidrogeologija. Geolo{ka gra|a opisana je na vi{e listova Osnovne geolo{ke karte RH. a sinklinale doline i polja. Iako geolo{ki i morfolo{ki odnosi ne dopu{taju stvaranje ve}ih kr{kih vodonosnika na Pagu. Jezgra antiklinala najvjerojatnije djeluje kao podzemna razvodnica. dok je natrijskokloridni facijes posljedica velike izlo`enosti utjecaju mora zbog spomenute male {irine otoka i velike okr{enosti stijena. Morfologija otoka ima zna~ajnu ulogu za nakupljanje i strujanje podzemne vode. odnos slatke i slane vode. M. Me|utim. Croatia Pag je otok na dodiru Dalmacije. u druga~ijim hidrolo{kim uvjetima (bli`e minimumu). obilje`en blagim reljefom. koje se rje{ava mije{anjem sa slatkom vodom dovedenom s kopna.. 1).. hydrogeology. 9/1. Pag je nastavak Ravnih Kotara. Otok je prete`ito izgra|en od izrazito okr{enih karbonatnih naslaga.. 1974). Stoga postoji veliki broj malih priobalnih izvora i vrulja.5 km u sjevernom do 7. odre|eni su hidrokemijski facijesi koji se kre}u od kalcijsko-karbonatnih (Ca-HCO3) u sredi{njem dijelu otoka do natrijsko-kloridnih (Na-Cl) koji su sve izra`eniji bli`e obali. Osnovne strukturne geolo{ke forme otoka su dvije kredne antiklinale izme|u kojih je eocenska sinklinala. no to nije neobi~no jer su se uzorci uzimali netom nakon perioda prvih ja~ih oborina poslije su{nog ljetnog perioda. otok. a u planu je desalinacija. Op}enito. te me|usobno slabo ili nikako povezani. te nekoliko manjih zdenaca. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 209 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrokemijske zna~ajke otoka Paga Hydrogeological and hydrochemical features of the island of Pag Jasmina Luka~ Reberski. Kalcijsko-karbonatni facijes odraz je litolo{kog sastava vodonosnih naslaga. & ^ALA. Kvarnera i Like. UJEVI]. Osim toga. a paralelna analiza dviju serija hidrokemijskih uzoraka razli~itim matemati~ko-statisti~kim metodama (prvenstveno multivarijatnim analizama) znatno }e doprinijeti upoznavanju hidrogeolo{kih i hidrokemijskih odnosa na otoku Pagu. hydrochemistry.06. Izdu`enog je oblika koji prati dinaridski smjer pru`anja. navedeni objekti nisu dostatni za vodoopskrbu cijelog otoka pa se glavni dio vode dovodi s kopna. podzemna se voda ipak koristi za javnu vodoopskrbu.. pa mu je sjeveroisto~na strana ogoljela od vegetacije. {to je va`nije od ostalih okolnosti obzirom na predmet izu~avanja. Op}ina Povljane se nedavno odvojila od pa{kog vodovoda te se oskrbljuje vodom iz ~etiri bu{otine u Povljanskom polju. naj~e{}e se pridru`uje Kvarnerskim otocima jer im pripada po klimatolo{kom kriteriju. dok lapori i pje{~enjaci eocenskog fli{a. 5–32. . U hidrogeolo{kom smislu otok je u vi{e navrata istra`ivao MAGDALENI] (1963). To se prvenstveno odnosi na kapta`u uz jezero Velo Blato u ju`nom dijelu otoka. REFERENCE DUPLAN^I] LEDER. S povr{inom od 284. Hrvatska Key words: karst.

doi 10. VELI].210 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1629–1642. 59/8.– Arhiv HGICGS.. MAGDALENI]. PEH. & MAMU@I]. Earth Sc. Figure 1. Z. (1974): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. A. & MARKOVI]. I.. Croatia. L. Zagreb. (1963): Hidrogeologija otoka Paga. SOKA^. Zagreb. B.. ISSN 1866–6280 (Print). (2010): Hydrochemical properties of transition zone between fresh groundwater and seawater in karst environment of the Adriatic islands. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda.– HGI-CGS. 1866–6299. TERZI]. J. list Gospi}. NIKLER. Mjesta uzorkovanja na otoku Pagu i prikaz hidrokemijskih podataka Piperovim dijagramom (polo`ajna skica u detalju). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1.1007/s12665-009-0146-x .– Env. T. Sampling locations on the island of Pag and display of the hydrochemical data in Piper diagram (position sketch in the detail). 66/63. P. Beograd.

U sredi{njem i ni`im dijelovima polja.m. retenzija. 88 000 Mostar.) se prostire na povr{ini od cca 128 km2 i predstavlja dio hidrogeolo{kog sustava koji povezuje vode Kupre{kog polja (1100–1200 m n. . a sve vode teku kroz podzemne povezane {upljine na velikoj dubini prema erozijskoj bazi. Izgled plavne povr{ine. january 2010 Josip Marin~i}1.m.m. flooded wave. Za razliku od drugih polja u kojima se gotovo u pravilu du` ovakvih kontakata javljaju kako stalna tako i zna~ajnija povremena vrela. BiH Klju~ne rije~i: Duvanjsko polje. Debljina neogenskog kompleksa u Duvanjskom polju je vrlo velika. Izdvojene neogenske naslage imaju malu intergranularnu vodopropusnost i u funkciji terena predstavljaju hidrogeolo{ki podinski i bo~ni izolator. Specifi~nost odnosa dubokog neogenskog bazena s izolatorskim osobinama i okr{enih vapnenaca okru`enja s kolektorskim svojstvima. natalo`eni su aluvijalni nanosi pijeska i mulja. Slika 1. Amira Gali}2. To se prvenstveno odnosi na podru~je izgra|eno od debelih glinovitih sedimenata koji su utvr|eni u promatranom dijelu gdje su izvr{ena istra`ivanja. prvenstveno rubovi polja i planinski masivi su izgra|eni uglavnom od vapnenaca.). za razliku od drugih polja Hercegovine i jugozapadne Bosne funkcionira kao zasebna hidrolo{ka cjelina. iznad neogenskih lapora. BiH GRA\EVINSKI FAKULTET-Sveu~ili{te u Mostaru. 75 000 Tuzla. godine Hydrogeological and hydrological characteristics of Duvno field – observed in the context of wave flooding. rje|e dolomita prete`no kredne starosti. se ogleda u izostanku stalnih ili zna~ajnijih povremenih vrela u uzvodnim kontaktima ovih cjelina.).) s Bu{kim blatom (700–720 m n. pje{~enjaci i tufovi.) odnosno dotje~u u akumulaciju Bu{ko Blato. Neogene basin Duvanjsko polje (860–900 m n.m. takvih pojava nemamo. retention. Mile Budaka 106 a. a po nekim istra`ivanjima (gravimetrija) i do 2000 m. BiH 3 CERBERUS. tektonski o{te}eni i okr{eni bez povr{inske hidrografske mre`e. Manji dio voda izvire u ni`im razinama sliva Cetine. od kojih su u promatranom dijelu polja izdvojeni miocenski `utosivi lapori i laporoviti vapnenci u kojima su ulo`eni konglomerati. a izuzetkom se djelomi~no mo`e smatrati povremeni vodotok Drina koji drenira vode s ju`nih dijelova podru~ja. The appearance of flooded areas. neogenski bazen Key words: Duvno field. poplavni val. Najve}i dio ravni polja izgra|uju neogenske naslage.m. Duvanjsko polje.ELEKTROPRIVREDA HZ-HB. Ve}ina ovih voda izvire na vrelima Ri~ine (700 m n.4. koje donose tokovi. ponor Kova~i. Rezultat ovakvih odnosa je kontinuiran tok rijeke [uice i neznatni gubitci vode iz korita i u uvjetima malih dotoka. 88 000 Mostar. Matice hrvatske bb. U slu~aju Duvanjskog polja promatrano od [uice na sjeveru do ju`nih dijelova. kojim se sve vode usmjeravaju prema ponoru Kova~i (856 m n. Ostali dijelovi sliva. Armije BiH 15/2. Figure 1. Maja Prskalo2 & Enes [erifovi}3 1 2 JP. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 211 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrolo{ke zna~ajke Duvanjskog polja – promatrano u kontekstu poplavnog vala iz sije~nja 2010. a raznose poplave. Kova~i sinkhole. a sve vode vrlo razgranate mre`e ve}ih i manjih dotoka drenira tok rijeke [uice. te miocensko-pliocenski polifacijalni kompleks izgra|en uglavnom od glinovito-laporovitih sedimenata s ugljenim slojevima.

definiranjem hidrogeolo{ke razvodnice du` ruba polja. Pri vodostajima ve}im od cca H = 200 cm (853.m.15 m n. u prosje~noj godini traje 1–2 dana.01. se registrirala 48 puta. dok je pojava ekstremne razine vode iznad H = 1200 cm (863. Upravo iz ovih smjerova (isto~ni i jugoisto~ni rubovi polja) su bilje`ene ekstremne pojave izviranja velikih koli~ina vode iz vapnena~kih masiva na razinama i po 20 i vi{e metara od razine polja. . The diagram of the intensity of rainfall. Dijagram intenziteta oborina. U ekstremno su{noj godini [uica presu{uje cca 150 dana. Ovim ki{ama je prethodio iznad prosje~no ki{ni i snje`ni prosinac 2009. zbirno iznosile 255 mm (podaci sa MP Kongora-Slika 2). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2.m.m. godina) pojava vodostaja iznad 700 cm. Ovakvi odnosi su rezultirali.m. Pojava poplave ovakve i ve}e razmjere dogodila se u periodu od 09–21.15 m n.m3. (Slika 1-Izgled plavne povr{ine). odnosno pomicanju hidrogeolo{ke razvodnice dalje u masive Ljubu{e i Vrana. Dodatni i klju~ni efekt razvoju pojave ove poplave jest izniman rast razine podzemne vode i promjena u podzemnoj raspodijeli voda.) dotok u ponor je ve}i od 60 m3/s i dolazi do pojave uspora uslijed nedovoljnog kapaciteta ponora.) dolazi do formiranja retencije. godine kada se formirala retencija s vodostajem od 864. god. odnosno akumuliranja vode u Duvanjskom polju.15 m n. Figure 2.19 i 20 11. od strane nekih autora. Drugim rije~ima za razdoblje obrade za koje postoje podaci (1954–1990. a iznad vodostaja cca H = 700 cm (858.01. U prosje~noj godini rijeka [uica na lokalitetu Kova~i (vodomjerna postaja cca 300 m uzvodno od ponora) ne presu{uje. a u ki{noj godini akumulacija u polju traje 23–24 dana. i volumen oko 48 mil.) registrirana u periodu 18.40 m n. Pri ovom vodostaju retencija je zauzimala jedinstvenu povr{inu ve}u od 24 km2. kada dolazi do akumuliranja vode u polju.212 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.2010 god. Pojava retencije.2010.1968 godine. Poplavni val je uslijedio nakon obilnih ki{a koje su u periodu od 05–10. u su{noj godini ne dolazi do plavljenja ({to se de{avalo historijski i nekoliko godina uzastopno).

rijeka Drava Key words: groundwater quality. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 213 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Kakvo}a podzemne vode na podru~ju Dravskog bazena Groundwater quality in the Drava Basin Tamara Markovi}1. MILETI] et al.. a u istom se smjeru postupno smanjuje i prosje~na veli~ina zrna zbog pada energije vodenog toka.. a od Suhopolja nizvodno dominira srednjozrnati do sitnozrnati jednoli~ni pijesak (BABI] et al. 1978. MILETI]. . 2007. U sredi{njim se predjelima lateralno i vertikalno smjenjuju {ljunak i pijesak. Karakterizira ga razmjerno velika debljina istalo`enih kvartarnih naslaga unutar kojih je formiran vodonosnik intergranularne poroznosti sa znatnim koli~inama akumulirane podzemne vode. MgCa-HCO3. aluvijalan vodonosnik. premda se ne mo`e zanemariti i donos iz ju`nih i sjevernih predjela. LARVA. 1988). 1973). @eljka Brki}1. U isto~nom dijelu bazena podzemna voda pripada CaMg-HCO3. Piperov dijagram podzemnih voda a) zapadnog dijela bazena b)isto~nog dijela bazena. URUMOVI] et al. Ozren Larva1. 2008). Geolo{ki i hidrogeolo{ki uvjeti su utjecali na kemizam podzemnih voda na podru~ju Dravskog bazena.. 1990. Idu}i prema istoku debljina im se pove}ava i mjestimi~no iznosi vi{e od 30 m (BABI] et al. 1978. MILETI] et al. 2008). U krovini vodonosnika ve}inom se nalaze slabopropusne glinovito-pra{inaste naslage. Drava River Prema geotektonskoj klasifikaciji Dravski bazen pripada ju`nom rubnom dijelu Panonskog bazena... Piper diagram of groundwaters a) western and middle part of basin b) eastern part of the basin. MARKOVI]. Debljina vodonosnika se pove}ava u smjeru istoka. Kosta Urumovi}1 & Maja Bri{ki1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Mjestimice se i u zapadnim predjelima unutar {ljun- ~anih naslaga nalaze pje{~ani slojevi kao posljedica povremenog pada energije vodenog toka. Ulica grada Vukovara 220. Hrvatska Klju~ne rije~i: kakvo}a podzemne vode. 1978. Figure 1. alluvial aquifer. CaMgNa-HCO3 i NaCa-HCO3 hidrokemijskim facijesima. Promatraju}i osnovni ionski sastav podzemne vode motrenog podru~ja pripadaju od Ca-HCO3.4. 1990. Sedimentacijski je materijal iz izvori{nog podru~ja preno{en prvenstveno rijekom Dravom. U zapadnim predjelima prevladava u litolo{kom sastavu vodonosnika {ljunak s razli~itim udjelima pje{~ane komponente (BABI] et al. Na krajnjem zapadnom dijelu njihova debljina ~esto ne prelaze 1 m a mjestimi~no u cijelosti izostaju ili se sastoje isklju~ivo od humusnog materijala (URUMOVI] et al.. PRELOGOVI] & VELI]. 1973. Hrvatska Hrvatske vode. 10 000 Zagreb. 10 000 Zagreb. 1969. 1973. MILETI] et al. @eljko Peka{2. LARVA. Sachsova 2. Hidrokemijski facijes upu}uje na dominantan utjecaj otapanja karbonatnih minerala u vo- a) b) Slika 1. do CaMg-HCO3 hidrokemijskom facijesu u zapadnom i sredi{njem dijelu bazena {to je posljedica dominatnog otapanja karbonatnih minerala (kalcit i dolomit).

2007). 155. LARVA. 25. vjesnik. K.. & MRAZ.. Sveu~ili{ta u Zagrebu. B. MARKOVI]. 22. TURI].. @. donosnicima. P. Njihovo podrijetlo je prirodno i nije inducirano antropogenom aktivno{}u. & MAYER. K. 24. & CAPAR. MILETI].214 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Koncentracije sulfata i klorida na cijelom podru~ju su ispod MDK vrijednosti. URUMOVI].– Geol. ortofosfta i nitrita (MARKOVI]. 511–524. Visoke koncentracije nitrata su posljedica upora- . Me|utim u ovom podru~ju u pojedinim vodonosnim horizontima su povi{ene koncentracije Fe. 43. 43–61. koje za navedene ione iznosi 250 mg/l. (2007): Odre|ivanje osjetljivosti nesaturirane zone geokemijskim modeliranjem. 149–154. K. URUMOVI]. U drugom vodonosniku.. vjesnik. (2008): Ranjivost vodonosnika na priljevnom podru~ju vara`dinskih crpili{ta. Sveu~ili{ta u Zagrebu. Povremeno u tom podru~ju zamje}uju se i visoke koncentracije amonijaka. (1973): Prilog poznavanju koncentracije `eljeza u podzemnim vodama porje~ja Drave. Slika 2. URUMOVI]. LITERATURA BABI]. vjesnik. 267–277. T.. 198.– Geol. te prosje~na vrijednost iznosi 75 mg/l. P. HLEVNJAK. A. P. E. str. MILETI]. D. Rudarskogeolo{ko-naftni fakultet. ^AKARUN.– Doktorska disertacija. 2007). D. 149–158. MILETI]. 30/1.. & MAYER. As. (1971): Hidrogeologija prvog vodonosnog horizonta porje~ja Drave na podru~ju Hrvatske.– Geol. A. koncentracije nitrata su daleko ispod MDK vrijednosti i prosje~na vrijednost iznosi 19.8 mg/l.– Geol. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Pb i NH4+. Visoke koncentracije nitrata zabilje`ene su i u plitkim vodonosnicima sredi{njeg dijela bazena. Zn. V. vjesnik. O. U smjeru istoka koncentracije nitrata znatno opadaju i prosje~ne vrijednosti iznose 2. Figure 2. G. Mn. (1969): Hidrogeolo{ke karakteristike sjeverne Hrvatske. vjesnik. (1978): O geologiji kvartarnih naslaga porje~ja rijeke Drave.8 mg/l. Geol. PRELOGOVI]. koncentracije nitrata prelaze MDK vrijednost 50 mg/l.– Doktorska disertacija. SOKA^. Raspodjela As i Pb u podzemnim vodama isto~nog dijela bazena. str. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 be prirodnih i umjetnih gnojiva (MARKOVI]. me|utim ukazuje i na ionsku zamjenu Ca2+ (iz vode) i Na+ (iz minerala glina) u vodonosniku. Distribution of As and Pb in the groundwater eastern part of the basin. V. (1990): Hidrogeolo{ki uvjeti vara`dinskog vodonosnika. U zapadnom dijelu bazena ({ira okolica grada Vara`dina i ^akovca). u prvom vodonosniku..

Zvjezdana Roller-Lutz2. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. podru~ja prihranjivanja. stabilni izotopi. na primjer.4. nitrata. Zavod za fiziku. d18O mjeren je metodom ravnote`e u modu dualnog inleta na masenom spektrometru DELTA plus XP tvrtke Finnigan. re`im ujedna~en. 10 000 Zagreb. Diana Mance2 & Hans Lutz2 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. za kr{ku ponornicu. U prirodi se razlike u omjerima javljaju u vodenom mediju pri faznim prijelazima. odnosno klasi~ni kr{. Knjapovcu. 51 000 Rijeka. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) u istra`ivanju podzemnih voda koriste se za odre|ivanje podrijetla podzemnih voda. Rezultat ovisnosti stupnja frakcionacije o temperaturi i tlaku razlika je u omjerima tih izotopa u oborinama (IAEA. a kemikalije kori{tene za pripremu uzoraka i standardne otopine proizvodi su tvrtke HACH i AccuStandard. na~injena su hidrokemijska i izotopna istra`ivanja na sljede}im izvorima rijeke Gacke: Majerovom vrilu. Pe}ini. ukupno otopljene krute tvari (TDS). blizine mora. Slijev izvori{ta rijeke Gacke nalazi se na podru~ju dinaridskog kr{a koji je u svjetskim razmjerima poznat kao locus typicus. u sklopu me|unarodnog projekta. Tonkovi}a vrilu. Koncentracije fluorida. odnosno mjerenja fizikalnih. U istom laboratoriju su izmjerene koncentracije natrija. koristiti hidrokemijske metode. 2001). nadmorskih visina podru~ja prihranjivanja. Marusinom vrilu. Klancu. Kori{teni postupci pripreme i mjerenja uzoraka uobi~ajeni su u hidrokemiji. Tihomir Frangen1. dD mjeren je metodom Cr u kontinuiranom toku He u GasBench II koji je spojen s DELTA plus XP masenim spektrometrom tvrtke Finnigan. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 215 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena hidrokemijskih pokazatelja i stabilnih izotopa kisika i vodika u hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih sustava: pokusno podru~je – izvori rijeke Gacke Application of hydrochemical parameters and stable isotopes of oxygen and hydrogen in hydrogeological investigations of karst system: testing site – springs of Gacka River Tamara Markovi}1. uz klasi~ne hidrogeolo{ke metode istra`ivanja prostora. Tamara Hunjak2. kemijskih i izotopnih pokazatelja u podzemnim vodama. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) mjereni su u Laboratoriju Zavoda za fiziku. podzemna voda u kr{u je od posebnog zna~enja jer se gotovo 50% teritorija dr`ave nalazi upravo na takvim terenima. Tijekom godine ne dolazi do znatnih kolebanja koli~ina protoka kroz korito te joj je. tlaku i izotopnom sastavu vode (IAEA/UNESCO. @eljka Brki}1. temperatura vode (T). pH-vrijednost vode i mutno}a vode. ve}i je efekt frakcionacije izme|u teku}e i plinovite faze. fizikalno-kemijski parametri: elektroliti~ka vodljivost (EC). Odjeljivanje (frakcioniranje) kod stabilnih izotopa kisika i vodika najvi{e ovisi o temperaturi faznog prijelaza. Hrvatskog geolo{kog instituta. Tako utvr|ene varijacije omjera izotopa u podzemnoj vodi odraz su promjene godi{njih doba. odnosno brzine izmjene voda u pojedinim dijelovima vodonosnika i hidrauli~ke povezanosti me|u pojedinim slojevima/vodonosnicima. Jasmina Luka~-Reberski1. hidrogeologija Key words: karst. godine. magnezija i kalcija metodom atomske adsorbcije pomo}u adsorbera tvrtke Perkin Elmer. zasi}enost kisikom vode (O2). a mjerenja su u~injena u Hidrokemijskom laboratoriju Zavoda za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. jakih ki{nih pljuskova i izotopnih izmjena sa stijenskom masom. ponornica. fizikalno-kemijskih. Grabi i Jazu. Sadr`aj hidrogenkarbonatnih iona mjeren je titrimetrijskom metodom. Zbog o~uvanja ovako zna~ajnog prirodnog resursa tijekom 2008. a sama voda ostaje oboga}ena te`im izotopima. 1981). hydrogeology U svijetu je tijekom hidrogeolo{kih istra`ivanja nekog podru~ja praksa. Isti~e se vrlo povoljnim hidrolo{kim uvjetima. Prilikom mjerenja aniona kori{ten je ionski kromatograf tvrtke LabAlliance. {to je temperatura faznog prijelaza ni`a. stable isotopes. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. klorida. hydrochemistry. Linearnu zavisnost izme|u sadr`aja stabilnih izotopa kisika i vodika u ve}ini . Ante Pavi~i}1. S obzirom na to da se u Hrvatskoj 90% vode za potrebe vodoopskrbe dobiva iz zahvata podzemne vode na crpili{tima i kaptiranim izvori{tima. Sachsova 2. Medicinskog fakulteta u Rijeci. hidrodinami~kih uvjeta. prilikom isparavanja iz vodene otopine vi{e izdvajaju lak{i izotopi. Andrej Stroj1. Sustav izvora rijeke Gacke po koli~ini i kakvo}i mo`e zadovoljiti potrebe vodoopskrbe regije i osigurati zna~ajan ekonomski i socijalni razvoj tog prostora. Tako|er. Na terenu prilikom uzimanja uzoraka izvorskih voda mjereni su “in situ” sljede}i fizikalni. kalija. Hrvatska Medicinski fakultet u Rijeci. Bra}e Branchetta 20. bromida i sulfata su mjerene metodom ionske kromatografije. hidrokemija. Gacka je tipi~na kr{ka rijeka. Tako se.

Slika 1. Raspodjela stabilnog izotopa kisika i vodika u motrenim izvorskim vodama. GMWL je izra~unata za srednje omjere izotopa vodika i kisika u obori- . (1961): Isotope variations in meteoric waters. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 nama cijelog svijeta. JR. {to je posljedica otapanja karbonatnih minerala u podru~ju prihranjivanja izvora. 1702–1703. 89–103 CRAIG.): Stable Isotope Hydrology.– Science. Acta 4. Figure 1. (1953): Deuterium content of natural waters and other substances. omjeri stabilnih izotopa vodika i kisika neke regije mogu biti druga~iji od globalnih zbog razli~itih meteorolo{kih uvjeta u regiji pa se tada mo`e izra~unati LMWL (local meteoric water line). Prema svom osnovnom ionskom sastavu pripadaju CaMg-HCO3 tipu voda. 133. Isto tako. svi izmjereni hidrokemijski pokazatelji upu}uju na grupiranje pojedinih izvori{ta (Sl. a CRAIG (1961) je definirao tu zavisnost formulom: dD = 8 d18O + 10 i nazvao je GMWL (global meteoric water line). oborina utvrdio je FRIEDMAN (1953). Rezultati mjerenja fizikalnih. 210. H. IAEA/UNESCO (2001): Environmental Isotopes in Hydrological Cycle: Principles and Applications. Izmjereni omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) ukazuju na prihranjivanje izvora padalinama. I. REFERENCE IAEA (1981): Deuterium and Oxygen-18 in the Water Cycle. & Gonfiantini R.G. 1). (eds. Cosmochim. FRIEDMAN. MOOK (ed. Me|utim. et. 337 p.– In: GAT.– Geochim.216 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– W. fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja upu}uju da su izvorske vode rijeke Gacke izvrsne kakvo}e. Distribution of oxygen and hydrogen stable isotopes of springs water. IAEA Technical Reports Series No.): IAEA/UNESCO Series.

U istom razdoblju iz dvaju Bokanja~kih zdenaca crpljeno je: oko 50 L/s iz B-4 i 40 L/s iz B-5. a tek je rijetko u vrijeme prije drena`e polja tunelom funkcionirala i kao ponor. sjeverozapadna Hrvatska.m. groundwater. te se podzemne vode oko (ili ispod) nje mogu kretati prema jugu. Jasmina Luka~-Reberski1 & Stjepan Doli}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Detaljna geolo{ka kartiranja izvedena su u {irem podru~ju Bokanjca za izradu hidrogeolo{ke studije “Ravni Kotari i Bukovica” (FRITZ.70°F ± 0. isto~na Slavonija. hidrokemijski parametric. (1980–1989) (KATU[IN. smje{tena je kao peta najtoplija godina. Kr{ke podzemne vode najve}im se dijelom kre}u paralelno i subparalelno geolo{kim strukturama zbog izmjene barijera razli~itog tipa: od dubinskih relativnih barijera u dolomitnim antiklinalama. Sachsova 2. nego u unutra{njosti (brdsko zale|e – Gospi}: –0.o. koji iznosi 14. 2010).8% na 10 god. Kako je rije~ o vodoopskrbnim objektima. Podru~je slijeva Bokanja~kog blata najve}im je dijelom izgra|eno od okr{enih karbonatnih naslaga kredne i eocenske starosti. ~ije je prostiranje isprekidano eocenskim fli{kim sinklinalama. Zadar. statisti~ki signifikantno i Hvar: –1.7% na 10 god). 10 000 Zagreb. Time se iz cijele zone od Oka pa sve do Biljana Donjih.0% na 10god) koli~ina oborine. 1976).44°C (± 0. literaturi) vode uzrokovanog crpljenjem.11°C (0. Ja~e je izra`eno na Jadranu (Crikvenica: –1. Estavela Jezerce najvi{e funkcionira kao povremeni izvor. prema izvorima podataka koje je prikupila Svjetska meteorolo{ka organizacija (WMO). 23 000 Zadar. pa ~ak i okomito na geolo{ku strukturu. 1973). 1976).3% na 10 god. Slijev Bokanja~kog blata zauzima 182. U gorskom zale|u . koja je bila toplija od dekade 1980.57 km2. To je rezultat sezonskih trendova oborine. dio podzemnih voda struji i dijagonalno. koji su regionalno vrlo razli~iti. U zoni izvora Oko minimalne razine podzemne vode kre}u se oko 58 m n. MAJCEN & KOROLIJA. (sije~anj-listopad) jest 0. no po istome pravcu u obratnom smjeru doga|a se prodor morske vode u unutra{njost. Na podru~ju sjevernog Jadrana (Crikvenica) uo~eno je smanjenje svih sezonskih koli~ina oborine. Zagreb-Gri~: –0.2°F. Slobodan Miko1. barijera izme|u ovih dvaju sustava isklinjava i dobrim dijelom gubi svoju funkciju na samom zapadnom rubu. Na dalmatinskim otocima (Hvar) smanjenje godi{nje koli~ine oborine posljedica je smanjenja zimskih (–2. Josip Terzi}1. odnosno razina slatke vode u zale|u. ~ime se ono pridru`uje tendenciji osu{enja na Mediteranu. Prije izvedbe umjetnih intervencija oko Bokanja~kog Blata (tunel i injekcijska zavjesa). Globalna kombinirana temperatura zraka iznad povr{ine mora i kopna za 2009. do fli{kih potpunih i vise}ih barijera. zaslanjenje nije samo rezultat prirodnog “klina” prodora mora u unutra{njost.8% na 10god). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 217 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj promjene klime na hidrokemijske pokazatelje podzemne vode: pokusno podru~je projekta CCWaterS – Bokanja~ko blato Impact of the climate change on hydrochemical parameters of groundwater: testing site of CCWaterS project – Bokanja~ko blato Tamara Markovi}1. Istjecanje podzemnih voda iz ovoga sustava najve}im se dijelom doga|a paralelno borama. Naime. Danas se za vodoopskrbu koristi Jezerce s prosje~nim crpljenjem (2004. [pire Brusine 17.8% na 10 god. (1990–1999). Hrvatska Klju~ne rije~i: klimatske promjene. najvi{e izra`eno ljeti (–2. ono je povremeno poplavljivalo. Isto tako. a dinamika i mije{anje uzrokuju vrlo {iroku prijelaznu zonu. a praznilo se kroz ponornu zonu u krajnjem nizvodnom dijelu polja (FRITZ. Morska se voda zbog ve}e gusto}e prote`e poput klina ispod slatke vode duboko u unutra{njost.00°C/57.2% na 10god) i zimi (–1. prema BRANKOVI] et al. stolje}a na cijelom podru~ju Hrvatske. trend godi{njih koli~ina oborine pokazuje njihovo smanjenje tijekom 20. Nikolina Ilijani}1. a zatim u prolje}e (–2. [to je manji gradijent. Geolo{ka gra|a je prikazana na temelju Osnovne geolo{ke karte (list Zadar. Nicoletta Berovi}2. podzemna voda. Ipak. hydrcehmical parameters.) od oko 140 L/s.3% na 10 god). Ozren Hasan1. Dekada od 2000. Prema tim podacima 2009. od Poli~nika prema podru~ju Bokanja~kog Blata. to je dublji prodor mora u unutra{njost. Bokanja~ko blato Bokanja~ko blato je kr{ko polje koje je depresija pokrivena jezerskim sedimentom i crvenicom. Bokanja~ko blato Key words: climate change.9% na 10god) i proljetnih (–2.. od 1850.. u Bokanjcu oko 10–11 m n. “upconing” u engl.4.. 2009.–2007. mo`e o~ekivati podzemni doprinos koli~inama vode u u`em sustavu Bokanja~kog Blata.o. Prema izvje{}u DHMZ-a godina 2009. rangirana je me|u deset najtoplijih od po~etka instrumentalnih motrenja. Hrvatska Vodovod d. (2000–2009) bila je toplija od dekade 1990.20°F) iznad prosjeka za 1961–1990.2% na 10 god).m. nego i konusnog uzdizanja (tzv. Osijek: –1. a pojava tih voda prvenstveno se o~ekuje u zoni estavele Jezerce..

Vi{e koncentracije klorida po~inju se opa`ati tijekom 2006. L. M. CINDRI]. Slika 1. PATAR^I].– DHMZ.. Isto tako se zapa`a u vodi estavele Jezerca blagi pozitivni trend rasta temperature podzemne vode.1% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. VU^ETI]. Hidrokemijski pokazatelji kao {to su elektroliti~ka vodljivost (EC). kalija. sulfata. Tuma~ za list Zadar. Z. pH-vrijednost podzemne vode. K. Smanjenje godi{nje koli~ine obo- . 1). Op}enito se mo`e zaklju~iti na temelju samo nekoliko hidrokemijskih pokazatelja da se utjecaj promjene u koli~ini oborina i temperaturi zraka mo`e vidjeti u kemijskom sastavu podzemne vode. Zagreb. godine. DHMZ. (1976): Ravni Kotari – Bukovica. ^.– HGI. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rine na podru~ju sjeverno od Save rezultat je smanjenja proljetnih (Osijek: –4. koncentracije klorida. do 2009. Utjecaj klimatskih varijacija i promjena na biljke i na opasnost od {umskih po`ara. (2010): Pra}enje i ocjena klime u 2009. & KOROLIJA. godini.. MAJCEN. Scenarij klimatskih promjena.0% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. Zagreb. Zagreb.218 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.1% na 10 god) i jesenjih (Osijek: –3.7% na 10 god) i proljetnih (–2. Chloride concentrations and EC values in well B-5 and estavelle Jezerce from 1995 to 2009. M. Institut za geolo{ka istra`ivanja. (2009): Peto nacionalno izvje{}e Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC): Izabrana poglavlja: Opa`ene klimatske promjene u Hrvatskoj. godine pokazuju blagi pozitivni trend rasta na estaveli Jezerce. @. dok na zdencima B-4 i B-5 ovaj trend se ne zamje}uje. (Gospi} na li~koj visoravni) tako|er je najizra`enije smanjenje zimskih (–2. a na zdencu B-5 i B-4 ovaj trend se ne zamje}uje (Sl. GAJI]-^APKA. Vrijednosti klorida i EC u motrenom razdoblju od 1995. bromida u priobalnim podru~jima mogu ukazati na utjecaj klimatskih promjena na kakvo}u podzemne vode odnosno na utjecaj mora zbog slabljenja tlaka slatke vode u zale|u zbog manjka oborina. K. natrija. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. Koncentracije klorida i vrijednosti EC u vodi zdenca B-5 i estavele Jezerce od 1995. temperatura podzemne vode (T). FRITZ. REFERENCE BRANKOVI]. GÜTTLER. V.– Hidrogeolo{ka studija..4% na 10 god) koli~ina oborine. & ZANINOVI]..0% na 10 god) koli~ina oborine. B. godine u vodi Jezerca. I.. KATU[IN.000. F. do 2009. Figure 1. SRNEC.. Zagreb.

Linkages between work packages in the GENESIS project. Veze izme|u radnih paketa u projektu GENESIS. e.g. and the possible large impact of future sea-level rises (EEA.8–4 °C from 2000-2100 (IPCC. for water supply or industry. The future climate change scenarios suggest that global average temperature will increase by 1. Hrvatska Key words: integrated modelling. zagreba~ki vodonosni sustav Groundwater resources are facing increasing pressure from water uses and contamination by diffuse (e.g. These pressures cause major threat and risk to the consumptive use of groundwater. Zagreb. industry). shifts in precipitation patterns and snow cover. 2007). utjecaj kori{tenja zemlji{ta. klimatske promjene. climate change. 10 000. agriculture) and point pollution sources (e. Furthermore. groundwater pollution and lowering of groundwater levels in some areas resulted in negative impacts on quality and quantity status of groundwater dependent ecosystems (GDE). Land- use and particularly climate change are the key variables that determine the groundwater pollution potential. . Slika 1.g. This will result in increases in temperature. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 219 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Project GENESIS: groundwater and dependent ecosystems – new scientific and technical basis for assessing climate change and land-use impacts on groundwater systems Projekt GENESIS: podzemna voda i zavisni ekosustavi – nova znanstvena i tehni~ka osnova za procjenu klimatskih promjena i utjecaja kori{tenja zemlji{ta na sustave podzemnih voda Zoran Naki} Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. These impacts Figure 1. Pierottijeva 6. an increase in the frequency of flooding and droughts. land-use impact. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. 2007).4. Zagreb aquifer system Klju~ne rije~i: integrirano modeliranje.

. S. 22. NY. Characterisation of the spatial-temporal nature of groundwater flow and transport of pollutants is supported by the modelling of groundwater flow and transport through the unsaturated zone at local scales in Zagreb area. concepts and tools for the revision of the GWD and better management of groundwater resources. M. Cambridge University Press. geology and petroleum engineering. Coupling of groundwater models and socio-economic data analysis is required in order to simulate the economic impacts of different policies and management strategies in the context of diverse land-use and climate change (WP6). IPCC (2007): Summary for Policymakers.– Off. Communities L 327. These needs will be addressed by EU GENESIS project. using Hydrus software package (WP3) and by integration of the available data on GDE in Zagreb area in the conceptual model of the aquifer system in order to estimate recharge-discharge pattern between groundwater and GDE. To achieve understanding of transport regime of heavy metals in heterogeneous alluvial aquifers and to reconstruct the evolution of an existing plume(s) (using heavy metals as indicators of contamination) from its origin to the present state it is necessary to gain the knowledge on initial concentrations of selected heavy metals in the model domain by calculating its geochemical background concentrations (WP5). e.220 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 18 p. Miller (eds. Z. GWD (2006/118/EC) and the Water Framework Directive. funded under the Seventh Framework Programme. WFD (2000/60/EC) provide means to protect aquifers from pollution and deterioration. which started in 2009. numerical modelling of ground water flow and also tracer methods. J.– Off. Eur. J. . Qin. Faculty of mining. Acknowledgments: The study was supported by the European Community 7th Framework Project GENESIS (226536) on groundwater systems. K. To couple various physical and geochemical processes in the Zagreb aquifer system. particularly Sava river.)]. The work in this 5-years project. partner institution in the project consortium. the new scientific basis for the revision of the GWD has been required in the articles and annexes of this directive.Tignor and H. Averyt. integrated modeling of unsaturated and saturated zone is required by applying 1 D column model (soil-unsaturated zone) to estimate recharge rates and concentrations of solutes (heavy metals) for use in MODFLOW in local scale. laboratory measurements of physical and chemical properties and column leaching experiment on undisturbed samples.L. The Zagreb aquifer system has been selected as one of the test sites for the GENESIS project work purposes. Chen. Cambridge.2006.– EEA Technical report No 2/2007. with the aim to solve specific issues related to the protection of groundwater and GDE. To apply the results in regional scale. has been divided into seven work packages. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. 27. However. D. In: Climate Change 2007: The Physical Science Basis. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 will result in water quality and quantity changes as well as key economic activities such as tourism or agriculture. M.B. field measurement of hydraulic conductivity in unsaturated zone. Manning. 2H and 3H. as shown in the Figure 1. is responsible for providing this case study for hypotheses testing and model developments and to study impacts and threats to groundwater and GDE from land-use (WP1). with the aim to integrate preexisting and new scientific knowledge into new methods. United Kingdom and New York. 12. Groundwater flow characteristics are studied using statistical modelling of groundwater level fluctuations. M.g. Communities L 372. Marquis. 110 p. 12. USA. non-reactive environmental tracers 18O. Eur.2000. including detail sampling of bulk samples and undisturbed samples. Development of conceptual model is also provided by detailed field and laboratory research. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Solomon. which has great influence on recharging the groundwater in this area (WP4). statistical modeling is needed in order to interpolate the results of local coupled models and to create spatial distribution of parameters throughout the whole regional model domain. One of the key objectives of the GENESIS project is development of an integrated socio-hydro-economic modelling framework for selecting sustainable cost-efficient measures and management strategies to achieve the good quantitative and chemical groundwater status in an uncertain environment. EEA (2007): Climate change and water adaptation issues. in order to verify and to improve the existing conceptual model of the Zagreb aquifer system (WP2). The EU Groundwater Directive. REFERENCES Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy.

karst. Svako numeri~ko modeliranje po~inje prikupljanjem ulaznih podataka potrebnih za opis promatranoga vodonosnog sustava. ~ak i ako su odre|ivani laboratorijski ili na temelju pokusnoga crpljenja. jer rezultati kasnijih obrada: matemati~kog modeliranja. no ne i samo rje{enje. Priprema numeri~koga modela zahtijeva odabir domene modela. Priprema numeri~koga modela i njegova kalibracija ~esto predstavljaju 50 do 70 posto ukupnoga vremena modeliranja. ali ne vi{e od toga!”. bez obzira koliko bio slo`en. jer uklju~uje tuma~enje i spajanje velikoga broja razli~itih informacija s prethodnim iskustvom u sliku koju je mogu}e numeri~ki analizirati. jer pouzdanost modela prvenstveno ovisi o pouzdanosti ulaznih parametara. stabilnost rje{enja s optimalnim vremenskim korakom. jer s obzirom na raznolikost sredina kroz koje se odvija tok (matriks. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 221 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problematika numeri~koga modeliranja toka podzemne vode u kr{u Issues in numerical modeling of groundwater flow in karst Jelena Parlov Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Tri glavna koraka u razvoju konceptualnoga modela su: odre|ivanje klju~nih mehanizama toka podzemne vode. diskretizaciju prostora i vremena. Po~etni uvjeti opisuju raspodjelu razina podzemne vode. minimaliziranje numeri~ke disperzije. To~nost rezultata uvelike ovisi o diskretizaciji prostora i vremena. Pierottijeva 6. Stoga. Konceptualnim modelom se na pojednostavljen na~in opisuju svojstva prirodnoga sustava. 10 000 Zagreb. kao i o njihovoj hidrauli~koj vodljivosti i me|usobnoj povezanosti. podaci o izvorima. Faza prikupljanja podataka je ujedno i prva pote{ko}a modeliranja toka podzemne vode u kr{kom vodonosniku. koju . bilo uzdu`no ili oboje. ne mogu biti bolji nego {to to dopu{ta kakvo}a ulaznih podataka.4. Naime. i to vrlo zna~ajna faza. razvoj pojednostavljenja i pretpostavki koje omogu}avaju analizu stvarnoga problema. Upravo je ograni~eni broj podataka o prostornom smje{taju pukotina i kanala. Dobar konceptualni model klju~ je uspje{noga modeliranja i malo je vjerojatno da u procesu razvoja prvi konceptualni model bude i posljednji. zdencima i piezometrima. kao i veli~ina prostora potrebnoga za pohranu podataka. pukotine i kanali) mo`e se pretpostaviti i pojava turbulentnoga toka u odre|enim uvjetima. Ova faza modeliranja vrlo je zahtjevna. korisnik modela mora uvijek razumjeti posljedice pojednostavljenja i pretpostavki. glavni problem. Model treba biti pojednostavljena slika stvarnoga sustava. te pripremu ostalih ulaznih podataka. koje su posebno izra`ene u izrazito heterogenim i anizotropnim sredinama kao {to su to kr{ki vodonosnici. to~nost rezultata raste smanjenjem veli~ine mre`e (grida) odnosno smanjenjem vremenskoga koraka. podzemna voda Key words: numerical model. Hrvatska Klju~ne rije~i: numeri~ki model. Generalno. Po~etna raspodjela razina podzemne vode kreira se na osnovi podataka o izmjerenim razinama podzemne vode u piezometrima za odre|eni dan (po~etni dan u simulaciji). Valovitost se javlja kao posljedica privilegiranoga toka kroz pukotine i kanale. odre|ivanje po~etnih i grani~nih uvjeta. i uspostavljanje radnih okvira modela (veli~inu i tip modela). Prostorna i vremenska diskretizacija mo`e se odabrati optimaliziranjem sljede}ih ciljeva: pove}anje rezolucije mre`e na podru~jima od ve}eg interesa (u blizini izvora i glavnih pukotina ili kanala). Tre}a faza u procesu numeri~kog modeliranja je razvoj konceptualnoga modela. minimaliziranje ra~unalnih zahtjeva za memorijom i vremenom potrebnim za izvo|enje ra~unalnih operacija. ali se s time paralelno pove}ava vrijeme izvo|enja ra~unalnih operacija. simulacija i optimizacija. osnovni ulazni podaci potrebni za izradu numeri~koga modela su geometrija prirodnoga sustava. pri ~emu treba te`iti {to ve}em pribli`enju stvarnom sustavu ili kako bi to Albert Einstein rekao: “Sve treba pojednostaviti koliko je god to mogu}e. Provjeri ulaznih podataka potrebno je posvetiti odgovaraju}u pozornost. nikad ne mo`e opisati vodonosni sustav bez odstupanja od stvarnih fizi~kih procesa koji se u njemu odvijaju. Kada se istjecanje iz kr{koga vodonosnika odvija kroz izvor zapa`eno je stvaranje “valovitoga” vodnog lica. groundwater Numeri~ki model. je analiza pouzdanosti ulaznih podataka. Hidrogeolo{ki parametri. te ih se prilago|ava zahtjevima numeri~koga modela. Oni u velikoj mjeri utje~u na krajnje rezultate nestacionarnih simulacija dok kod stacionarnih simulacija nemaju zna~ajniju ulogu. bilo popre~no. Numeri~ki modeli su alat za rje{avanje problema. Druga. predstavljaju tek parametar lokalnoga zna~enja za kojega je mala vjerojatnost da predstavlja zna~ajke cijeloga sustava. hidrogeolo{ki parametri vodonosnoga sustava i uvjeti na njegovim granicama. Problem odre|ivanja mehanizama toka podzemne vode u kr{kim vodonosnicima le`i u slo`enom re`imu toka kod kojega dolazi u pitanje tradicionalni Darcyev zakon. kr{. niti pak to~ni odgovori za nedovoljno definirane probleme. Sveu~ili{te u Zagrebu.

Najosnovnija analiza na temelju koje se odre|uju pogre{ke u modelu je analiza mjerenih i simuliranih razina podzemnih voda. iz tih saznanja numeri~kim modelom uspije opisati sustav koji je blizak stvarnosti. Pogre{ke ulaznih podataka. koli~ine crpljenja podzemne vode) smatraju sigurnim podacima. U osnovi. Kalibriranje modela predstavlja proces variranja nesigurnih ulaznih podataka modela u opravdanim rasponima tako dugo dok se ne postigne zadovoljavaju}e poklapanje mjerenih podataka i izra~unatih vrijednosti. odnosno oni koji nisu zadovoljili kalibracijske kriterije slu`e kao smjernice za prikupljanje novih podataka. Osim analize variranjem parametara mo`e se provesti i analiza variranjem diskretizacije prostora (grid). Provjera modela u najve}oj mjeri odnosi se na nesigurne ulazne podatke. Rezultati takvih analiza mogu ukazati da ponekad kalibrirani podaci nisu jednozna~ni. ina~e se ne mo`e sa sigurno{}u re}i. pa stoga i poti~e prikupljanje. Predvi|anja numeri~kim modelom ~esto se smatraju glavnim ciljem modeliranja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 je posebno te{ko odrediti zbog. Op}enito postoji pet osnovnih tipova pogre{aka. Interpretacija predvi|anja modelom treba uklju~iti znanja ste~ena modeliranjem koja }e odrediti gdje je model manje. jesu li pogre{ke u kalibraciji posljedica pogre{ke u bilanci mase ili pogre{nih parametara kori{tenih u modelu. pogre{ke u tuma~enju do kojih dolazi zbog nerazumijevanja rezultata. gre{ke mjerenja.222 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Verifikacija modela je proces u kojem se ispituje predstavlja li kalibrirani model stvarni sustav. uskladi{tenje. Ne postoje nekorisni modeli. Ako se pak. ve} i podatke o ukupnoj bilanci mase. kao i stupanj nesigurnosti u predvi|anju. naj~e{}e u slu~ajevima kad ra~unalni program ne raspola`e mogu}nostima grafi~kih i statisti~kih prikaza rezultata ili lo{ega poimanja o~ekivanih rezultata. Uspje{no kali- briran model nije u svim slu~ajevima i pouzdan za precizna predvi|anja. Pod pojmom variranje u opravdanim rasponima podrazumijeva se variranje parametara unutar mjerenih ili vjerojatnih vrijednosti. kao {to su primjerice dotjecanje/otjecanje iz cijeloga sustava. Postoje samo oni koji su pouzdani za predvi|anje i oni koji to nisu. slo`enosti granica. te bolje shva}anje mehanizama koji upravljaju tokom podzemne vode. Testiranje jednoga parametra ~esto je br`i i bolji put. koli~ina dotjecanja i otjecanja. organiziranje i analiziranje tih podataka. ne samo mjerene vrijednosti razina podzemnih voda. Svrha modela naj~e{}e odre|uje razinu prihvatljive pogre{ke koja naj~e{}e ovisi o heterogenosti sustava. I na kraju. . najbolje je kad je pogre{ka bilance mase manja od 2 posto. konceptualne koje uklju~uju pogre{ke nedovoljno definiranih mehanizama sustava. te pogre{no definiranih granica. obrada i analiza tih podataka daje nova saznanja o sustavu. broju i to~nosti mjerenih vrijednosti i sli~no. omogu}uju pobolj{anje konceptualizacije stvarnoga sustava. Numeri~ko modeliranje zahtijeva veliku koli~inu podataka i informacija o sustavu. efektivna poroznost) dok se mjereni parametri (vodostaji. Cilj analize modela variranjem vrijednosti nesigurnih ulaznih parametara je da se prika`e odgovor modela za razli~ite vrijednosti tih parametara. Numeri~ke gre{ke obi~no su zaokru`ivanje vrijednosti na odre|eni broj decimala i gre{ke uzrokovane numeri~kim rasipavanjem. te na heterogenost sustava koja nije poznata ili koju nije mogu}e odrediti u numeri~kom modelu. Sustavno mijenjanje svih parametara naj~e{}e je gubitak vremena. odnose se na pogre{no unesene podatke. U tom slu~aju neophodne su ponovne analize ili pak dodatni terenski podaci. Nesigurnim podacima smatraju se oni za koje ne postoje dovoljno detaljna mjerenja (hidrauli~ka vodljivost. Ve} samo prikupljanje. u ve}ini slu~ajeva. Analiza odgovora modela daje razinu nesigurnosti predvi|anja modela i raspon neujedna~enosti kalibriranih ulaznih podataka. Ulazni podaci modela mogu se podijeliti na pouzdane i nepouzdane parametre pri ~emu je variranje nepouzdanih parametara prvi korak u procesu kalibracije. Matemati~ke ili gre{ke ra~unalnoga koda. bolje shva}anje uvjeta u stvarnom sustavu. Modeli koji nisu pouzdani. te da se predvidi reakcija tih sustava u slu~aju promjene uvjeta u njima. onda ti podaci omogu}uju da se shvati dinamika sustava. iako modeliranje mo`e imati i druge svrhe osim predvi|anja pona{anja sustava. nedostatka dovoljnoga broja opa`a~kih mjesta razine podzemne vode. a gdje vi{e to~an. stoga je neophodna njegova provjera. Za kalibraciju treba koristiti sve dostupne informacije.

Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo.4. S obzirom na izrazito visoke vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti zagreba~kog vodonosnika. Zagreb. Pierottijeva 6. zonu za{tite. Ulica Grada Vukovara 220. 3/2002 i 6/2002 (ispravak)) kao potencijalno u`e vodoza{titno podru~je “^rnkovec” koje treba tretirati kao II. vodocrpili{te “^rnkovec” Key words: waste repository Jaku{evec. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 223 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Modeliranje transporta zaga|ivala u zagreba~kom vodonosniku u svrhu procjene ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec“ Modeling of contaminant transport in Zagreb aquifer in order to assess pollution risks to reserved area of wellfield “^rnkovec“ Kristijan Posavec1. Taj prostor definiran je Odlukom o dono{enju Prostornog plana Zagreba~ke `upanije (Glasnik Zagreba~ke `upanije br. 2009). . wellfield “^rnkovec” Model transporta zaga|ivala kreiran je za potrebe procjene recentnog prevladavaju}eg smjera gibanja zaga|ivala s podru~ja odlagali{ta otpada Jaku{evec (RGN fakultet. Proposition of water protection area “^rnkovec“. model transporta zaga|ivala. contaminant transport model. U modelu su simulirani mehanizmi advekcije i mehani~ke disperzije. advekcijski transport zaga|ivala predstavlja dominantan mehanizam. VGO Grad Zagreb. a s ciljem procjene potencijalne ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” koji obuhva}a vodocrpili{te Kosnica i ^rnkovec (u`a lokacija). Hrvatska Klju~ne rije~i: odlagali{te otpada Jaku{evec. Andrea Ba~ani1 & Renata Kola~evi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Slika 1. 10000. 10 000. Figure 1. Hrvatska Hrvatske vode. Prijedlog vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec“. Zagreb.

Stoga se novelacija rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” predla`e isklju~ivo na prostoru na kojem se postoje}a granica potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec” preklapa s III. odnose se na isklju~ivanje vodocrpili{ta ^rnkovec (u`a lokacija) iz daljnjih razmatranja pro{irenja vodocrpili{ta te usmjeravanje razvoja cjelokupnog vodocrpili{ta na vodocrpili{te Kosnica na podru~ju izme|u rijeke Save i “Zagreba~ke obilaznice”. srednjeg i visokog vodostaja Save. a dominantno odnosno prevladavaju}e rezultanto gibanje je u smjeru jugoistoka i istoka. (2009): Izvedba piezometara na podru~ju crpili{ta “^rnkovec”. srednje i visoke vode. dok su svi ostali pokazatelji odre|eni u koncentracijama ispod MDK. srednjih i niskih vodostaja Save. a pogotovo ne mjereni terenski dokazi. No te karte daju sliku jednog trenutka u vremenu pa nije mogu}e utvrditi veli~inu pomaka oblaka zaga|ivala u pojedinom smjeru. dok se na preostalom prostoru predla`e preuzimanje granice potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja crpili{ta “^rnkovec”.d.5 do 2 km) od odlagali{ta otpada Jaku{evec. a kojom se simulirao i klju~an element trajanja visokih.d. Iz rezultata dosada{njih analiza smjerova gibanja podzemne vode temeljenih na kartama ekvipotencijala za niske. u prvom redu mangana i `eljeza. Elektroprojekt d. u smjeru istoka i jugoistoka za vrijeme srednjih te u smjeru istoka i sjeveroistoka za vrijeme niskih vodostaja Save. a koja bi zna~ajno promijenila postoje}u sliku rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. Nadalje je istra`ivan 2006. Uzimaju}i u obzir rezultate svih analiza koje su provedene u sklopu istra`ivanja u ovom radu kao i rezultate prethodnih istra`ivanja. Rje{enja koja su predlo`ena. Elektroprojekt d. U tu svrhu je provedena simulacija transporta u razdoblju od 2003. 1). Zagreb. Zagreb. Naime. zatim olova. Klju~an element u identifikaciji prevladavaju}eg smjera gibanja s obzirom na dominantno prisutan advekcijski mehanizam transporta zaga|ivala. zaklju~uje se da ne postoje dovoljno ~vrsti modelski. koji bi opravdali napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dok zna~ajnu ulogu ima i mehani~ka disperzija zbog izra`ene heterogenosti vodonosnika. a s njome i oblak zaga|ivala. giba u smjeru juga za vrijeme visokih vodostaja Save. LITERATURA EKONERG (2004): Studija me|uutjecaja Prostornim planom Zagreba~ke `upanije predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb i vodocrpili{ta ^rnkovec. Zna~ajna je ~injenica da se koncentracija zaga|ivala u podzemnoj vodi s po~etnih 1000 mg/l zadanih na podru~ju odlagali{ta otpada Jaku{evec ve} kod naselja Mi~evec smanjila na oko 50 mg/l. koji te`i disperzirati ili ra{iriti zaga|ivalo u svim smjerovima du` advektivnog puta i smanjiti koncentraciju zaga|ivala. Mehanizam difuzije ne dolazi u zna~ajnijoj mjeri do izra`aja zbog velikih brzina toka podzemne vode koje su posljedica kako visokih vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti tako i visokih hidrauli~kih gradijenata u blizini rijeke Save. a koja je odre|ena u okviru va`e}e prostorno planske dokumentacije (Sl. Stoga bi napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” prije terenskih istra`ivanja i ispitivanja te kontinuiranog pra}enja kakvo}e podzemne vode koja se do danas nisu sprovela na 75% povr{ine postoje}eg rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. a koji dominantno utje~u na razine podzemne vode zagreba~kog vodonosnika. 2009) izvedeno je 7 novih piezometara u priljevnom podru~ju vodocrpili{ta Velika Gorica.. Reaktivni transport koji uklju~uje geokemijske i biolo{ke reakcije nije simuliran jer ti mehanizmi ne utje~u zna~ajnije na sam smjer gibanja oblaka zaga|ivala.224 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dok se s udaljavanjem od odlagali{ta bilo prema istoku ili prema jugu koncentracije zna~ajno smanjuju. i 2007. arsena i amonijaka prisutne su samo u piezometrima neposredno nizvodno od odlagali{ta Jaku{evec. do 2008. a {to potvr|uju i rezultati provedene analize podataka o kakvo}i podzemne vode.d. a analize kakvo}e podzemne vode 16 fizikalno-kemijskih i 4 mikrobiolo{ka parametra pokazale su pove}ane koncentracije mangana na 5 i amonija na jednom piezometru. zonom za{tite vodocrpili{ta Kosnice (Slu`beni glasnik Grada Velike Gorice 15/04) i Velike Gorice (zone za{tite prihva}ene su od strane stru~nog povjerenstva i kao takve idu na usvajanje na @upanijsku skup{tinu). Zagreb. ekstremne koncentracije indikatora zaga|enja. srednjih i niskih vodostaja Save. evidentno je da se podzemna voda. gdje se isti~e da za{tita izvori{ne zone “^rnkovec” mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora te da se treba planski {tititi od svih postoje}ih i potencijalnih objekata/zahvata izvora zaga|enja. U prilog tome tako|er ide i ~injenica da zagreba~ki vodonosni sustav spada u strate{ke zalihe podzemnih voda Hrvatske prema Strategiji upravljanja vodama (“Narodne novine broj” 91/08).d. Analizom rezultata {estogodi{nje simulacije zaklju~uje se da je transport oblaka zaga|ivala dominantno u smjeru jugoistoka i istoka.d. godine u radovima Elektroprojekta d. Iznimno je va`no istaknuti i da je rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” podru~je s najdebljim naslagama na podru~ju cijelog zagreba~kog vodonosnika. Rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” prethodno je analiziran u studiji me|uutjecaja rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” i predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb (EKONERG. Ovakvu tendenciju gibanja prema Savi i od Save ima i oblak zaga|ivala pa mo`emo re}i da se na samom podru~ju odlagali{ta Jaku{evec oblak zaga|ivala “ziba” u smjerovima sjeveroistoka i jugoistoka. 2004). . bilo suprotno Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske i neodgovorno s aspekta strate{ke vrijednosti podzemne vode. Zagreb. ~ine trajanja visokih. a koji ovisi o trajanju niskog. godine. RGN fakultet (2009): Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa one~i{}enja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpili{ta “^rnkovec”. kadmija. To ukazuje da ve} i samo simulacija mehanizma mehani~ke disperzije. (2006): Ispitivanja u svrhu novelacije polo`aja vodozahvata crpili{ta ^rnkovec. Institut IGH d. U nastavku radova (Institut IGH d. (2007): Studijski i vodoistra`ni radovi na utvr|ivanju optimalnog rje{enja razvoja crpili{ta ^rnkovec. dovodi do zna~ajnog smanjenja koncentracije ve} na malim udaljenostima (oko 1. Hidrauli~ka situacija je na ovom podru~ju takva da se za vrijeme niskih voda odnosno niskih vodostaja Save podzemna voda giba u smjeru Save dok se za vrijeme visokih voda giba od Save prema zaobalju.

Figure 1. Intenzivni procesi litoralizacije. pa i prostor na kome se podzemne vode ~esto javljaju na povr{ini – u vidu istjecanja kr{kih izvora. protoka i razina podzemnih voda. porast razine mora). zaslanjenje. Emina 5. . Intenzitet takvih zaslanjenja u ovisnosti je o otvorenosti komunikacija njihova vodonosnika s morem. S jedne strane zbog osjetljive ravnote`e slane i slatke vode u takvim priobalnim kr{kim vodonosnicima. 21 000 Split.C. cosastal area. uslo`njavaju okvir gospodarenja priobalnim kr{kim vodnim resursima. To je prostor najintenzivnijih komunikacija kr{kih vodonosnika s morem. water use U kr{u je priobalna zona definirana zonom utjecaja kolebanja plime i oseke (FORD & WILLIAMS. s kojim u situacijama manjih dotoka komunicira more. 2007).4.hr) 2 Hrvatske vode. udaljena 200 m od korita Boljun~ice. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 225 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mehanizmi zaslanjenja priobalnih kr{kih izvori{ta – primjer Bubi} jame The mechanism of seawater intrusion into coastal karst springs – example of Bubi} jama Josip Rubini}1 & Ivana Gabri}2 1 Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. Stoga je sigurno da }e se rje{enja osiguranja vode za razli~ite vidove kori{tenja u skoroj budu}nosti tra`iti i u ve}em kori{tenju uvjetno re~eno “problemati~nijih” vodnih resursa u kr{u. priobalje. Hrvatska (jrubinic@gradri. Bubi} jama je jedno od takvih izvori{ta koje povremeno zaslanjuju. VGO Dalmatinskih slivova. V. Jama je lijevkastog oblika. priobalnih izvori{ta i vodonosnike koji povremeno ili stalno zaslanjuju. a s druge strane zbog izra`enih hidrauli~kih promjena upravo na tom prostoru. Seawater intrusion into Bubic jama at the end of the year 1990. uz zapa`ene negativne op}e trendove vezane uz prirodne procese (opadanja koli~ina oborina. a ~esto je potaknut i precrpljivanjem vodonosnika. Zaslanjenje Bubi} jame krajem ljeta 1990. seawater intrusion. sa sve vi{e potro{a~a i one~i{}iva~a na uskom priobalnom podru~ju. 51 000 Rijeka. kori{tenje voda Key words: karst spring. Vukovarska 35. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{ki izvor. Nalazi se u Plominskom zaljevu. velik broj priobalnih kr{kih izvora povremeno ili stalno zaslanjuje. dimenzija na Slika 1.

Figure 2. J. D.3 l/s. Seawater intrusion event in October 2007..37 i 7. ve} pojava intenzivnih oborina nakon dugotrajnijih su{nih razdoblja (Slika 1). u uvjetima izazvanim pregra|ivanjem korita bujice Boljun~ica. Situacija zaslanjenja u listopadu 2007. 2007a).16 m n.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. Zabilje`ene pojave zaslanjivanja voda Bubi} jame. g. . Chichester. g. kao posljedica precrpljivanja jame. Planira se i pove}anje njezinog kori{tenja – s jedne strane za osiguranje vode za planirani objekt TE Plomin 3. (2007b): Izvori{te Bubi} jama – Hidrolo{ka analiza pojave zaslanjenja u listopadu 2007. Tijekom spomenutih razdoblja prekomjerno zaslanjivanje registrirano je svake godine (RUBINI]. Ukoliko se radi o izvorima koji imaju nagla{en ovaj drugi mehanizam zaslanjivanja. Od 1969. Rijeka. naraste i do preko 2000 mg/l. s prosjekom od 1. koristi se kao zahvat vode za TE Plomin 1. vodni resursi i sedimentacijski procesi na utjecajnom podru~ju TE Plomin. dobro primijenjenom strategijom odslanjivanja (crpljenje zaslanjene vode iz jame umjesto nekada uobi~ajenog pa i vi{emjese~nog ~ekanja da se jama sama odslani). njihovo je kori{tenje mogu}e na na~in da se kriti~no razdoblje pove}anih saliniteta prebrodi privremenim zahvatom iz nekog od zamjenskih izvori{ta koje u uvjetima pove}anja dotoka ne zaslanjuje. ono je ponovno zabilje`eno po~etkom listopada 2007. te najve}im srednjim mjese~nim crpljenjima od 31. s prakti~ki laboratorijskim opitom prilikom situacije u 2007. (2007): Karst Hydrogeology and Geomorphology.–1992.g.. Provedenim analizama utvr|eno je da u do sada uobi~ajenim eksploatacijskim uvjetima naj~e{}i uzrok zaslanjenja nije sni`enje razine vode u Bubi} jami. Respektiraju}i uzroke pojave zaslanjenja (nagla promjena hidrauli~kih uvjeta). a to je kroz samu jamu..–76. 20 str. Nakon 15-tak godina bez pojave zaslanjenja.– Wiley.3 m ispod razine mora.m. a njihovo odslanjivanje je mogu}e ubrzati pove}anim crpljenjima. P. podizanjem razine vode u kanalu a time i u vodonosniku i samoj Bubi} jami za oko 60 cm. J. koji se u uobi~ajenim hidrolo{kim prilikama kre}e u rasponu izme|u 6 i 20 mg/l. g. RUBINI]. Tom prilikom dolazi do naglih promjena hidrauli~kih prilika u podzemlju. te 1988. kao i odslanjenja priobalnih kr{kih izvora. No. pokazale su da se pri upravljanjima resursima s povremenim zaslanjenjima mora voditi ra~una o mehanizmu zaslanjivanja – da li do njega dolazi zbog precrpljivanja na vodozahvatu ili kao posljedica sloma ravnote`e slane i slatke vode u uvjetima naglog nailaska ve}ih voda nakon dugotrajno su{nih razdoblja. U takvim inducira- nim uvjetima kloridi su porasli s prethodno stabiliziranih oko 12 mg/l na 1080 mg/l (Slika 2).800 mg/l. a pri precrpljivanju za potrebe izgradnje novog dimnjaka 1988. U samo radu su detaljnije analizirani mehanizmi zaslanjenja.226 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2007b). & WILLIAMS. g. a s druge strane i za osiguranje vodoopskrbnih potreba Vodovoda Labin.m. ~ime se pribli`ava podatku od oko 100 l/s na koliko je procijenjen njen minimalni kapacitet.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. a kojom prilikom je do{lo i do prodora mora u samo pregra|eno korito (RUBINI]. od 2000. Prva postupna pove}anja sadr`aja klorida zapa`ena ve} pri probnim crpljenjima. Slika 2. 562 p. 267 str. problem su povremene pojave zaslanjenja kada sadr`aj klorida. RUBINI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 povr{ini cca 60 x 40 m i ukupne dubine oko 25 m.98 m n. i prijedlog novelacije hidrolo{kog monitoringa. te potiskivanja zaslanjene vode iz rubnih dijelova vodonosnika u smjeru najmanjih hidrauli~kih otpora. (2007a): Temeljna hidrologija. kloridi su se vratili u normalu nakon 4–5 dana od njihove pojave. Dno je na koti od 15. ~ak i 8. Rijeka. U eksploataciji su zaslanjenja registrirana u dvama ciklusima – tijekom 1971. a razine vode u normalnim uvjetima eksploatacije osciliraju u rasponu 0. i za TE Plomin 2 s prosje~nim godi{njim crpljenjem od oko 23 l/s. LITERATURA FORD. g.

1983). Modro Oko u odre|enim periodima godine imaju sadr`aj sulfata ve}i od 500 mg/l. ve} su to hidrokarbonatne vode. tako da prema uobi~ajenim hidrogeolo{kim klasifikacijama pripadaju povremeno mineralnim vodama te su isti u ovom radu tako tretirani. Sarajevo. Ustani~ka 11. Nezdravica. BiH (natalijasamardzic@yahoo. povremeno mineralne sulfatne vode. Grudsko vrelo i izvor Pe} Mlini – vrelo Tihaljine. tipi~ni kr{ki izvor (HCO3-Ca tip vode). Razlog za ovo jesu niskomineralne vode Vrlike. periodical mineral sulphate graundwaters. ~ija je voda uvijek mineralna. Crno Oko-@itomisli}i i Li{tica nemaju nikada u toku godine mineralizaciju ve}u od 1 g/l. dok je sami izvor rijeke Tihaljine niskomineralni.6 m3/s (SLI[KOVI] et al. uzvodno od izvora Klokun i sva su uzlaznog tipa. Razlog niskog stupnja istra`enosti jest ograni~ena primjena ovih voda. kvantitet (izda{nost) i pravci cirkulacije podzemnih voda. ima mineralizaciju ve}u od 1 g/l tokom cijele hidrolo{ke godine sa sadr`ajem sulfata >400 mg/l (maksimum 634 mg/l). kao {to je izrada OHGK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 227 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sulfatne kr{ke podzemne vode Zapadne Hercegovine. Sulfati u ovim vodama vode porijeklo od klastita permo – trijasa u kojima su prisutni gips i anhidrit. Jeovo-Kordi}i. jer vode kod kojih je sadr`aj sulfata ve}i od 200 mg/l.000 i izrada Elaborata o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda BiH te je u odre|enoj mjeri poznat njihov kemijski sastav. br. Vrelo Nena~ je samo jednom analizirano i prema ovoj analizi voda je mineralna. Studenci – Vrilo. Za razliku od prethodnih. koja ponire u Drinovcima i pojav- . Bosnia and Herzegovina Natalija Samard`i} Federalni zavod za geologiju. {to zna~i da im je prihranjivanje. Ovi izvori se naj~e{}e pojavljuju na navla~nom (tektonskom) kontaktu vapnenaca i dolomita mezozoika na eocenski fli{. Sva ova vrela se nalaze s lijeve strane Tihaljine. prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e (Sl. 1:100. Akviferi mineralnih i povremeno mineralnih sulfatnih voda i voda s povi{enim sadr`ajem sulfata su vapnenci i dolomiti trijaske. Ovakvi izvori se pojavljuju u Zapadnoj Hercegovini od Neretve preko Ljubu{kog do Gruda i [irokog Brijega. ne mogu se koristiti za javno vodosnabdijevanje. s niskim sadr`ajem sulfata. list SFRJ. Modro Oko i Butina. tj. Ustanovljeno da je izvor Klokun-Klobuk jedini. a koji se prema Zakonu o primjenjivanju i preuzimanju saveznih propisa (Sl. br. list RBiH. Ovo je jedan od najve}ih mineralnih izvora u Europi s minimalnom izda{nosti Qmin=3. podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su prisutne i u susjednim terenima Hrvatske kao {to su izvori Norin. Bu}alo-Kordi}i. pra`njenje i hidrauli~ki mehanizam sli~an izvoru Klokun.4. najve}i je broj stalnih i povremenih vrela.. koja nemaju povi{en sadr`aj sulfata. kao {to su Krupa-Kordi}i. Istra`ivanja ovih voda su naj~e{}e vr{ena u svrhu regionalnih hidrogeolo{kih istra`ivanja. waters with high content of sulphates. Studena~ka vrela-Vrilo. U ovom podru~ju postoje 4 vrste podzemnih kr{kih voda: 1) mineralne sulfatne vode. ali povremeno ili stalno imaju povi{en sadr`aj SO42– iona (>100 mg/l). dok ve}ina kr{kih izvora to nema. Izvori Ne~ista – Kordi}i. Ilid`a. Neki od izvora ovog podru~ja. Jak{enica. Bosna i Hercegovina Sulphate karstic groundwaters of Western Herzegovina. Arape Mlin. Crno vrelo-Grabovica. Vakuf. 2) povremeno mineralne sulfatne vode. 3) vode s povi{enim sadr`ajem sulfata i 4) hidrokarbonatne vode. Vrio{tica – Vitina. akumuliranje. jurske i kredne starosti. Izvori s najve}im sadr`ajem sulfata i mineralizacijom su koncentrirani s lijeve strane Tihaljine od izvori{ta do Klobuka. vrela: Veliki i Mali Praporac. genesis of sulphates Izvori s povi{enim sadr`ajem sulfata su rijetkost u holokr{kim terenima Vanjskih Dinarida. 2/92) primjenjuje kao republi~ki propis. mineralne sulfatne podzemne vode. Ve}i sadr`aj sulfata pokazuju oni izvori koji imaju manje oscilacije izda{nosti u toku hidrolo{ke godine (izuzetak predstavlja vrelo Vakuf-Studenci). Podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su bolje istra`ene od mineralnih. 33/87 i 13/91). Grabovo vrelo. Osim navedenih izvora. kroz koje vode cirkuliraju na svom putu do pojavljivanja na povr{ini terena. Klokun.com) Klju~ne rije~i: kr{ Zapadne Hercegovine. Studenac-Mostar. Mineralne sulfatne podzemne vode u kr{u Zapadne Hercegovine su nedovoljno istra`ene. porijeklo sulfata Key wards: karst of Western Herzegovina. Takva su npr. Kajtazovina). {to je razlog da i njihova mineralizacija tada bude ve}a od 1 g/l. vode s povi{enim sadr`ajem sulfata. Studenci – Vakuf i Studenci – Kajtazovina. jer se pojedina vrela koriste u svrhu vodosnabdijevanja (Vrio{tica-Vitina. mineral sulphate graundwaters.

Vakuf i Kajtazovina. kao i druge niskomineralne vode Imotskog i Bekijskog polja (Grudskog polja).. tj. Sli~na po sadr`aju i oscilacijama sulfata su i vrela Arape Mlin i Crno Oko-@itomisli}. osim ako se rijeka Li{tica ne oboga}uje sulfatima du` toka. TAHIROVI]. Sarajevo. Izvori u Studencima – Vrilo.– Geoin`enjering. I. kao i istodobnim uzorkovanjem. Klokun i Modro Oko poti~u od poniru}ih voda Tihaljine. Ostaje otvoreno pitanje za{to vrelo Vakuf-Studenci ima znatno ujedna~eniju izda{nost u odnosu na druga vrela Vitine i Studenaca. odnosno analiziranjem fizi~ko-kemijskog sastava povr{inskih voda Tihaljine. cirkulacije. po sadr`aju sulfata. ova vrela odlikuje vrlo sli~an sadr`aj sulfata te se mo`e pretpostaviti da ista imaju sli~ne uvjete prihranjivanja. dok vrelo Li{tice karakterizira ne{to manji sadr`aj sulfata u odnosu na prethodno spomenuta dva vrela. Pretpostavljeno je da sulfati na izvorima u Hrvatskoj – Norin. Porijeklo sulfata na vrelima u neposrednom slivu Neretve – Crno Oko i Arape Mlin se djelimi~no mo`e vezati za poniru}e vode rijeke Li{tice koja sadr`i sulfate. (1983): Elaborat o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda u pukotinskim i karstno – pukotinskim stijenskim masama BiH-e. Mlade i Trebi`ata i navedenih izvora. u korelaciji su s vrelom Vrio{tica-Vitina. akumuliranja i formiranja fizi~ko-kemijskih karakteristika voda. {to bi trebalo utvrditi bojenjem ponora u koritu ovih vodotoka. koje poniru na ponorima u ovim poljima i pojavljuju se na navedenom vrelu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ljuje se na izvoru Tihaljine. M. Poniru}e vode Li{tice nisu jedini izvor sulfata na Crnom Oku i Arape Mlinu. LITERATURA SLI[KOVI]. u svim hidrolo{kim uvjetima. & PETRINA. jer je njihov sadr`aj manji na vrelu Li{tice nego na druga dva vrela. . Mlade i Trebi`ata.228 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. F. a ~ije vode se gube na ponorima u jugoisto~nom dijelu Mostarskog blata i pojavljuju na ovim izvorima.

2007). CO2 Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku je formirano u sredi{njim Dinaridima Bosne i Hercegovine. M 1: 500. Situacioni polo`aj le`i{ta mineralne vode u Kiseljaku. konglomerati sa ulo{cima pje{~enjaka i glinaca.3). Sarajevo. prema podacima crpljenja zde- Slika 1. trijas.000 . Paleozojski metamorfiti i vulkaniti. Ustani~ka br. geolo{ki u mnogo ~emu razli~ite. te izljevi i proboji kvarcporfirita (?q) silur-devona preko kojih su diskordantno talo`ene naslage gornjeg perma (P3) u ~ijem sastavu su bre~asti vapnenci. Primarni akvifer mineralnih voda su klastiti i evaporiti perma. 1919). glinci i lapori donjeg trijasa (T1) koji navi{e prelaze u dolomite i vapnence srednjeg trijasa anizika (T21). te laporoviti vapnenci sa slojevima i le}ama gipsa.000 Figure 1. Propusnost stijena sekundarnog akvifera. su prete`no nepropusne stijene ~ija se propusnost pove}ava u zoni busova~kog rasjeda. Preko karbonata srednjeg trijasa su u Kiseljaku talo`ene aluvijalne naslage (al). na kontaktu dvije. 11. U gra|i le`i{ta su kloritsko-sericitsko-kvarcni {kriljci. a sekundarni karbonati anizika (SKOPLJAK & BA[AGI].1). BiH (fskopljak@yahoo. a na sjeverozapadu su na njih navu~ene naslage fli{a gornje krede (K2). kao i naslage donjeg trijasa i gornje krede.com) Klju~ne rije~i: perm. filiti. srednjobosanskog {kriljavog gorja na jugozapadu i sarajevsko-zeni~kog limni~kog bazena na sjeveroistoku (Sl. Preko permskih naslaga kontinuirano se talo`e pje{~enjaci. Pojave izvora mineralne vode su linijski raspore|ene du` busova~kog razloma koji se pru`a od Ilid`e na jugoistoku do Busova~e na sjeverozapadu (KATZER. CO2 Key words: Permian. Ilid`a. Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku pripada hidrogeokemijskoj oblasti mineralnih i termomineralnih voda jugozapadnog oboda sarajevsko-zeni~kog basena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 229 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Prilog poznavanju geneze mineralnih voda u Kiseljaku kod Sarajeva Contribution to knowledge the genesis of mineral water in Kiseljak near Sarajevo Ferid Skopljak Federalni zavod za geologiju. mineralna voda. pje{~enjaci (3Pz). Triassic. M 1: 500. mineral water.4. preko kojih su diskordantno talo`ene limni~ke naslage srednje-gornjeg miocena (M2. strukturno tektonske jedinice. Situational position of deposits of mineral water in Kiseljak.

SKOPLJAK.). doti~e u sekundarni akvifer i isti~e na izvorima. Mije{anje voda je u zoni sekundarnog akvifera i na ve}im dubinama bez uticaja suvremenih klimatskih faktora. te sadr`aj tricija 3H=6. Slika 3.1983. termometamorfan. Genetic chart Sulin for mineral water in Kiseljak.04´10–3 m2/dan. LITERATURA KATZER.02. F. Na/Cl=4. Sarajevo.08´10–3 m2/s i asr = 5. najvjerovatnije.77 i Ca/SO4=1.2003. Muzeja BiH. du` busova~kog rasjeda.230 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.04. Mineralna voda je HCO3-SO4-Ca-Na tipa. Na intenzivno mije{anje voda ukazuju visok odnos Ca/Sr=821.1967. mje{avina dvije ili vi{e voda razli~ite mineralizacije. nastao u katalizi djelovanjem SiO2 na karbonate u dubljim dijelovima zemljine kore. 3. 2.– Institut za geologiju Gra|. B-4 (01. Usljed visokog tlaka u primarnom akviferu mineralna voda ascendentno. ZERBE. M. gdje su kvarcporfiri probili paleozojske tvorevine. Voda je atmosferskog porijekla.– Glasnik zemalj.0 TU (ZERBE. Figure 2. Figure 3.).0 °C.– Institut Fresenius. (2007): Analiza mineralne vode bunara B-4 u Kiseljaku. Zemaljska {tamparija. B-2 (june 1983. Voda je. Uglji~ni dioksid je. ima srednje vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti Ksr = 5. 191–264. (1919): K poznavanju mineralnih vrela Bosne. najvjerovatnije. dijagrami mije{anja. usporenom cirkulacijom descendira u primarni akvifer gdje se oboga}uje sa CO2 i mineralnim tvarima.79.1´10–5 m/s. Bilansne rezerve mineralne vode u le`i{tu Kiseljak iznose Q = 46. fakulteta Sarajevo. Genetski grafikon Sulina za mineralne vode u Kiseljaku. B-4 (04. H. Hidrogeolo{ki profil terena u le`i{tu mineralnih voda u Kiseljaku. 4. P-2 Podgaj (11. Mije{anje mineralnih voda sa obi~nim vodama u aluvionu nije registrirano.05. .) naca u Kiseljaku. Mineralna voda i uglji~ni dioksid u njima imaju razli~ito porijeklo (sl. Hydrogeological profile terrain in the deposits of mineral water in Kiseljak. Legenda/Legend: 1.3). mineralizacije oko 3250 mg/l i sadr`aja CO2 oko 3500 mg/l. transmisivnosti Tsr = 6. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. temperature oko 11. 2007). (2007): Za{tita izvori{ta mineralne vode “Sarajevski kiseljak” u Kiseljaku. & BA[AGI]. F.9 l/s. Taunusstein-Njema~ka.).

Sl. and 2004. 1). . godine izvedeno je prvo trasiranje ponora Bikina jama uz sjeverni krak Gacke kod Oto~ca (BIONDI] & GOATTI. koji se koristi za javnu vodoopskrbu podru~ja Novog Vinodolskog i Crikvenice. Prilikom ranijeg trasiranja prema Jurjevskoj @rnovnici utvr|ena je vrlo velika brzina od 14. 1975). dye tracing tests. Mladen Kuhta & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. upu{ten u aktivni ponor oko 200 m nizvodno od Bikine jame (DUKARI] & STROJ. Sachsova 2. 10 000 Zagreb. Lika Key words: tracing test.stroj@hgi-cgs. pogotovo u smjeru izvora {ireg podru~ja Jurjevske @rnovnice. 2004). zbog nepovoljnih uvjeta na prethodnoj lokaciji. i 2004. Utvr|ene podzemne vodne veze trasiranjima 1974. 1). Underground connections from year 1974. Pojava trasera utvr|ena je na vrlo {irokom podru~ju od Novljanske @rnovnice na sjeveru do Cesarice na jugu (Sl.4. Trasiranjem je tako|er utvr|en smjer djela ponorne vode sjevernog kraka Gacke prema kaptiranom izvoru Novljanska @rnovnica. 1997). kr{. Rezultati novijeg trasiranja zna~ajno se razlikuju od rezultata prethodnog prema vrijednostima prividnih brzina podzemnih tokova. godine. Prethodno novelaciji za{titnih zona Novljanske @rnovnice u skladu s novim Pravil- nikom (NN 55/02). godine obavljeno je novo trasiranje iste ponorne zone. underground flow path. Traser je prilikom ovog trasiranja.38 Slika 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 231 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Usporedba rezultata trasiranja ponorne zone sjevernog kraka Gacke kod Oto~ca Comparison of the Gacka river northern branch sinking area tracing tests results Andrej Stroj. Figure 1. pogotovo u pogledu utvr|ene veze prema izvoru Cesarica. uz izuzetak izvora Cesarica. koja je presje~ena Velebitskom hidrogeolo{kom barijerom (PAVI^I]. Lika karst region 1974. Pojava trasera utvr|ena je na ve}ini izvora kao u prethodnom trasiranju. 2004.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. [irina podru~ja istjecanja trasera predstavljala je iznena|enje (BIONDI] & GOATTI. Hrvatska (andrej. podzemna vodna veza. {to je u kona~nici rezultiralo i ne{to u`om zonom istjecanja (Tablica 1. 1976).

I prema ostalim izvorima postoje znatne razlike u prividnim brzinama.0–2. V. (6) Duboka (7) @dralova (8) Donja Klada (9) Starigrad (10) Stinica (11) Jablanac (12) Ba~vica (13) Cesarica (14) 41.7 35. B.001 0. dok je tijekom novog trasiranja iznosila 2. Croatia). 41. (1975): Bojenje ponora Gacke kod Oto~ca.77 – – 14.6 39. ugljen 0.84 2.18 – 0 1. Jugoslavenski simpozij o hidrogeologiji i in`enjerskoj geologiji.5 2. Hidrolo{ke prilike tijekom oba trasiranja imala su zna~ajke vodnijeg razdoblja.0 – 2. LITERATURA BIONDI].0254 0. Croat.6 40. Comparison of dye tracing results obtained in year 1974.005 0.8 40.– Geol.6 31.2 20. & GOATTI. uspor izazvan infiltracijom oborina na podru~ju izme|u ponora i priobalja vjerojatno je bio glavni uzrok navedenih razlika u prividnim brzinama. A.51 0 2. dok je 2004. Table 1. & GOATTI. DUKARI].4 26. HGI.3 26.84 0 0. 11. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. vodostaj Gacke bio u opadanju.9 29.0006 0.58 2.28 3. PAVI^I]. (1997): Hydrogeological Evaluation of Water Retaining Properties of the Kosinj Reservoir (Lika.6 26.– 4.0 cm/s. Razlike u hidrolo{kim prilikama nakon upu{tanja trasera.0 4.3 26.– Fond.6 40.16 1.31 2. (1976): Hidrogeolo{ke prilike ponornih zona rijeka Like i Gacke i njihove podzemne veze s izvorima u Hrvatskom Primorju.0082 Kmax (mg/l) akt. A. dok. 1974. 5782. BIONDI].4 26.005 0.8 33.52 2. 1–14.001 0.5–4. tj.84 cm/s. Usporedni prikaz rezultata trasiranja 1974. vp (cm/s) 0 3. knj.3 30.9 29. slijedio izra`eniji vodni val. uz izuzetak brzina u smjeru Novljanske @rnovnice koje su relativno su sli~ne. B. godine.005 Kmax(mg/l) 18. F.38 7. 2004. HGI. and 2004. 2004.0 32.0204 0.61 0. V.1 35.0219 0. dok.4 40.1 33.0006 0. 11. & STROJ. Skopje. str.1 26.77 6.0284 0. 50/2. 289–298. i 2004.5–3.0 29. (2) Klenovica (3) Kozica (4) Jurjevo (5) Jurjevska @.5 0. ugljen 0.4 39.3 26. Zagreb.97 7.004 0.0156 akt.232 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Fond str. Zagreb.57 1. vp (cm/s) 3. ugljen Tepla (1) Novljanska @. 1. (2004): Trasiranje tokova podzemne vode u svrhu definiranja granice sliva izvori{ta Novljanske @rnovnice.0125 0. uz razliku da je u danima nakon upu{tanja trasera 1974.28 3.38 14.7 26. Izvor Udaljenost (km) 1974.1 35. Zagreb.7 35.0414 akt.

Sastoje se od slatkovodnih do braki~nih i lagunarnih sedimenata s ugljenom. Formacija “Fli{” je sastavni dio velikoga talo`nog prostora koji se protezao isto~no. Geology and Petroleum Engineering. Formacija “Foraminiferski vapnenci” izgra|ena je od karbonatnih litostratigrafskih tipova: miliolidni.. Donji dio stupa naslaga izgra|uju glinoviti vapnenci ~lana zvanog raznim nazivima: “gomoljasti vapnenci”. Andrea Ba~ani2 & Vibor Novak1 1 Croatian Geological Survey. Talo`e se bazenski turbiditi. hidrogeology. Trajanje emerzijske faze je promjenjivo od podru~ja do podru~ja.sparica@hgi-cgs. 10 000 Zagreb. Formacija “Fli{oidni sedimenti” (“Semifli{”).4. numulitni i diskociklinski vapnenci koji su u normalnom superpozicijskom slijedu. 4. b) s gravity flows sedimentima u bazi c) u erozijskoj diskordanciji na naslagama platformskih karbonata (MARIN^I] et al. da su neki dijelovi eocenskih naslaga transgresivno talo`eni na razli~ite dijelove kredne podloge. U tom razdoblju je sedimentirano 300–350 m naslaga. Pierottijeva 6. fli{ki su litofacijesi i fli{u lateralni faciesi raspore|eni zonarno u kontinuiranom talo`enju paralelno s du`om osi bazena. tako se fli{ mo`e shvatiti kao sintektonski sediment. Hrvatska Key words: regional geology. To su razvijena fiziografija bazena s formiranim {elfom.bacani@rgn. 2000). hidrogeologija. alveolinski. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 233 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Karbonatne i klasti~ne naslage paleogena u Istri (geolo{ki i hidrogeo{ki prikaz) Paleogene clastic and carbonate rocks of Istria Peninsula (Croatia): geological and hydrogeological account Marko [parica1. Istre. djelovanjem tzv. Velike promjene u re`imu sedimentacije na prostoru karbonatne platforme po~inju u srednjem eocenu. {to je razlogom. Sedimentacija fli{a je posljedica zna~ajnih geotektonskih promjena u podru~jima platformskih karbonata. “naslage s rakovicama”. Vrijeme talo`enja je srednji-gornji lutet. U karbonatnoj platformi ugiba se koritasta depresija “dinarskog” pru`anja (okomito na globalni tangencijalni stres). sastoji se od slijeda karbonatnih i siliciklasti~nih naslaga koje su talo`ene nakon prekida u sedimentaciji izme|u senona do donjeg eocena. Sedimenti ove jedinice lokalno su prisutni i talo`eni tijekom donjeg eocena (ipres) u najni`im dijelovima paleoreljefa. 5. Croatia Litostratigrafski sastav eocenske sukcesije u Istri. Pojednostavljeno. sastoje se od slijeda od pet litostratigrafskih cjelina u rangu formacije: 1. jugozapadne Slovenije. Croatia (marko. koje naj~e{}e izgra|uju sekvencije Bouma tipa. 3. {to je u svezi s vremenom aktivnosti pirinejske tangencijalne tektonske faze (eocen-oligocen). Na podru~ju Istre i istarskog zale|a. University of Zagreb. Sachsova 2. Karakterizira ih osciliraju}a ingresija. U vr{nim dijelovima fli{ke sukcesije u podru~ju Pi}anj. 2. Ovi lapori su posljednji litofacijes koji je talo`en dosada{njim mehanizmom sedimentacije “sloja na sloj” jer se na ovoj vremenskoj razini po~inju mijenjati mehanizmi sedimentacije i zapo~inje talo`enje fli{a turbiditskim tokovima. Pedrovica i . Istria. Sedimentacija fli{a u Istri obuhva}a relativno kra}e geolo{ko razdoblje od gornjeg luteta do gornjeg eocena (mo`da donjeg oligocena?). “vapnenci s glaukonitom”. fli{ke naslage se pojavljuju u tri temeljna odnosa prema naslagama podine: a) u kontinuiranom talo`enju na platformskim karbonatima podloge. Na veli~inu ovih tektonskih destrukcija kao i geometriju novog prostora sedimentacije upu}uju duboke strukturne promjene koje su zahvatile i Moho-diskontinutet. Istra. kontinetskom padinom i bazenskim dnom. pirinejskih tangencijalnih tektonskih pokreta.hr) Klju~ne rije~i: regionalna geologija. Formacija “Prelazni slojevi” odlagana je u okoli{u plitkog i dubokog mora. Talo`enje fli{a po~inje kad su ste~eni uvjeti za njegovu sedimentaciju. Hrvatskog Primorja i Dalmacije sve do Boke Kotorske u Crnoj Gori.. Geometrija i fiziografija sedimentacijskog prostora i do danas je u osnovi sa~uvala primarno obilje`je pirinejske tektonike.jadranskim priobaljem i nekim otocima: od okolice Trsta u Italiji. Mo`e se re}i da je ukupan talo`ni prostor fli{a imao oblik korita (grabe) poput epikontientalnog o`iljka povezanog na jugoistoku s oceanom Thetys.hr) 2 Faculty of Mining. Talo`eni su od “ipres/luteta do srednjeg i gornjeg luteta ([PARICA et al. Formacija “Liburnijske naslage”. Hrvatska (andrea. Fli{ se pojavljuje na istovjetnom stratigrafskom nivou podloge. pa niz kontinetsku padinu do bazenskog dna. 10 000 Zagreb. Budu}i da je prinos detritusa pristizao u novostvoreni bazen iz sjeveroisto~nih okopnjenih podru~ja do {elfa. 1996). “prelazne naslage” i gornji dio formacije kojeg izgra|uju masivni hemipelagi~ki bioturbirani lapori (~lan “Globigerinski lapori”).

. BA^ANI.– Anals for Istrian and Mediterranean Studies. vrelo nikada nije presu{ilo i uvijek je istog kapaciteta. Dubrovnik. A. za fli{ku sredinu velika izda{nost mo`e se protuma~iti blizinom tektonske zone “Bujske antiklinale” tj. Po svemu sude}i pojava ovog “semifli{kog” litofacijesa ozna~ava vertikalnu granicu fli{a. A. (2000): Il flysc eocenico dell’ Istria. & BA^ANI. HAJEK-TADESSE. Voda izbija kroz nekoliko pukotina. TUNIS G. [PARICA. Koper. Trieste. (1999): Hidrogeolo{ke zna~ajke fli{a Istre na primjeru izvora Momjan. . sedimentological and ichnological analyses. & UHMAN. TUNIS. Na podru~ju sjeverne i sredi{nje Istre dobro propusne stijene unutar fli{kih naslaga su karbonatne sekvencije ~ije se debljine kre}u od 0. {to ote`ava mjerenje izda{nosti. po~inje progradacijski proces koji se manifestira talo`enjem sve debljih Tb i Tc intervala. K. 80°Riunione Estiva.2 do 10 m. 19–22 svibnja 1999. jer svojim prostornim polo`ajem odre|uje hidrogeolo{ke odnose na podru~ju Istre. Italia. konglomerata. Prema usmenim informacijama mje{tana iz naselja Momjan. S. oni su od zna~aja za lokalnu vodoopskrbu manjih mjesta. Registrirani su brojni izvori ~ija je pojava vezana za kontakt dobro propusne karbonatne sekvencije i siliciklasti~ne nepropusne podloge. 1999). G. Procijenjena izda{nost ovog vrela je izme|u 5 i 10 l/s u su{nom razdoblju. M.1 do 1 l/s.– 2. Prostiranje karbontnih sekvencija mo`e biti vi{e desetaka km². & [PARICA. Guida alle escursioni. tektonski predisponiranim putevima podzemne vode iz okr{ene karbonatne podloge kroz relativno tanke. neotekonskom aktivno{}u poreme}ene fli{ke naslage (BA^ANI & [PARICA. jer iako se nalaze u specifi~nom klasti~no-karbonatnom stijenskom kompleksu. koji zavr{avaju s izmjenom slojeva bre~a. On predstavlja barijeru kretanju podzemne vode kroz karbonatne stijene i svojom nepropusno{}u omogu}ava pojavu izvora. A. koji se u izu~avanju regionalnih hidrogeolo{kih odnosa kr{kh podru~ja smatra nepropusnom sredinom. Prema tome u regionalnim odnosima fli{ je nepropusna stijena u odnosu na karbonatne naslage. koje je vezano za kontakt nepropusnih lapora siliciklasti~ne sekvencije i dobro propusnih krupnozrnatih konglomerata kabonatne sekvenci- je. LITERATURA [PARICA. MARIN^I].. 253–258... stratigraphic. Hrvatska konferencija o vodama. DROBNE. 281– 283. (1996): The Eeocene flysc of the Istria Peninsula in Croatia and Slovenija: regional. V. povr{inskih tokova i ponora na kontaktu s karbonatnim naslagama. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Gra~i{}e. Ova. Vodne pojave vezane za fli{ Istre zaslu`uju pa`nju s hidrogeolo{kog aspekta.. M. escursione B 3. koji postupno prelazi u “molasoidnu” sedimentaciju. na kojima voda gravitacijski istje~e preko nepropusne podloge. Od izvora ve}eg kapaciteta u fli{u Istre svakako treba spomenuti vrelo Momjan. S. fli{ kao cjelina za sebe je vrlo heterogen i sastoji se od u~estale izmjene litolo{kih ~lanova razli~itih geolo{kih osobitosti. Me|utim. Naj~e{}e su to vrela silaznog tipa razli~itog kapaciteta od 0. 9/96 139–156. BERGANT. odnosno regresivni facijes fli{a. M. U hidrogeolo{kom smislu je od svih navedenih formacija fli{ svakako najzna~ajniji. pje{~enjaka i lapora bez izra`enih sedimentnih struktura i tekstura koje su ina~e karakteristi~ne za fli{.234 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

{pilja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 235 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pokusno crpljenje i kretanje razina podzemne vode u eksploatacijskim zdencima na kr{kom izvoru rijeke ^ikole Pumping test and groundwater level fluctuations of the extraction wells on the karst spring of the ^ikola River Josip Terzi}1. tipi~nom terenu kr{kih Dinarida koji je u najve}oj mjeri izgra|en od okr{enih vapnenaca i bre~a s proslojcima dolomita donjo i gornjokredne starosti. Slijev ovog izvora smje{ten je u planini Svilaji. Trends in groundwater level during 2009 (minimum daily levels). temperature i EC vrijednosti. Hrvatska Key words: karst.4. dok pri vi{ima iz njega izvire cijela rijeka ^ikola (na samom izvoru ponekad istje~e vi{e m3/s). Figure 1. ovaj je izvor izrazito kr{kih zna~ajki. Kako morfolo{ki. pumping test. blizu Drni{a. a manjim dijelom od litolo{ki heterogenih naslaga gornje jure (IVANOVI] et al.. tako i prema re`imu istjecanja. cave. a cijelo izvori{te sastoji se od oko 100 m {iroke zone (depresije) u kojoj se nalazi ve}i broj pukotina i sufozijskih udubljenja. Zdravko Brajkovi}2 & Kosta Urumovi}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Tihomir Frangen1. Izvor u vrijeme niskih razina podzem- nih voda (RPV) presu{uje. and pumping test with hourly groundwater levels. Sachsova 2. temperature and EC values. . Slika 1. 1977). hydrogeology. Kretanje razine podzemne vode tijekom 2009. Croatia Izvor kr{ke rijeke ^ikole nalazi se u sjevernoj Dalmaciji. pokusno crpljenje. (minimalne dnevne razine). Hrvatska Hrvatske vode. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. and minute based turbidity. Glavno je mjesto izviranja smje{teno u {pilji. hidrogeologija. 10 000 Zagreb. Vukovarska 35. Smje{ten je uz sjeveroisto~ni rub kr{kog Petrovog polja. 21 000 Split. pokusno crpljenje sa satnim razinama podzemne vode i minutne promjene mutno}e.

Dio iscrpljene vode kori{ten je za vodoopskrbu. M 1:100. neobjavljeno.10... [ARIN. neobjavljeno. ovaj pokus odradi do kraja u su{nom razdoblju. Stoga je u listopadu 2009. . JURI[I]. nakon {to se RPV u zdencima gotovo dva mjeseca nije dizala iznad 270 m n.2009. @. Nastavak crpljenja ubrzo je postao besmislen i pokus je prekinut. (1988): Tehni~ki izvje{taj pokusnog crpljenja bunarskog zahvata izvora ^ikole u 1988. SIKIRICA. A... Split. Dva dana nakon po~etka crpljenja u slijevu je po~ela padati jaka ki{a na koju je izvor brzo reagirao i usprkos intenzivnom crpljenju RPV se po~ela intenzivno podizati.– Arhiv HGI-CGS 51/84. Nisu zamije}ene bitnije promjene kemijskog sastava vode. 1) je zapo~elo nakon dugotrajno niskih RPV u gotovo idealnim uvjetima 21. M. Ipak. odlu~eno je da se ve} 2010. 1983 i 1988) i odre|ivanje stvarnog kapaciteta ostalo je vi{e ili manje u podru~ju procjene.. niti s ovom koli~inom nije se crpilo dugo bez prekida. to~no tri dana nakon po~etka crpljenja. Ipak.10. Povremeno su uzimani uzorci vode za hidrokemijske analize.10. T. Ronila~ki centar “Sava”.m. MARKOVI]. biti }e od velike va`nosti pri planiranju crpljenja u bliskoj budu- }nosti. K.7oC.. V.m.03 m iznad minimalne razine na 286.22 m n. Kada se taj utjecaj stabilizirao. Zagreb. PLAN^I]. (1983): Tehni~ki izvje{taj o pokusnom crpljenju izvora ^ikole u 1983.000. 1986). Tehni~ko izvje{}e. Naime. Postavljeni Diver CTD je ostao zaglavljen u zdencu. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. u 8:00. Zdenci su izbu{eni nakon podrobnih speleolo{kih istra`ivanja (BE[ENI] et al. N. Mogu}e je tek obratiti pa`nju na neznatan – ali jasan porast EC tijekom crpljenja s oko 350 na 360 mS/cm prije doprinosa novo-infiltrirane ki{e. BROZOVI]. U jedan od zdenaca postavljen je automatski mjera~ razine tvrtke Eijkelkamp (Diver CTD). & SAKA^. P[ENICA.236 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. pa je odlu~eno da se upravo takav pokus obavi u vrijeme niskih RPV na kraju su{nog razdoblja. Do trenutka kada je postignuta najni`a razina – 23. u 9:00 (49 sati crpljenja s Q=180 L/s) sni`enje je iznosilo 2. koji mjeri razinu. U crpnoj stanici nalaze se ~etiri bu{ena zdenca promjera 750 mm.m.18 m n. (1977): Osnovna geolo{ka karta SFRJ.. Postavljen je i automatski mjera~ mutno}e (Fluorometar GGUN-FL). 1983). Zagreb.82 m n.15). a vi{ak ispu{tan oko 1200 m daleko od izvora ^ikole (u blizini povremenog izvora Mala Kanjeva~a) kako bi se izbjegla recirkulacija vode – pote{ko}a primije}ena u prethodnim istra`ivanjima ([ARIN. IVANOVI].10. & P[ENICA. RPV se podigla za ~ak 20. Mutno}a je znatnije varirala u po~etku crpljenja. [pilja je tada geodetski snimljena kako bi se zdencima zahvatila podzemna voda u samoj {pilji. Instalirani kapaciteti crpki u vodocrpili{tu su ukupno oko 240 L/s. {to je obavljeno uspje{no. Tehni~ko izvje{}e. U jutro 24. (oko 18 m iznad po~etne razine). temperaturu i elektroliti~ku vodljivost (EC).. A.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 U neposrednom zale|u {pilje/izvora ^ikole smje{teno je javno vodocrpili{te. G.. godini.m.m. [ARIN. Temperatura je blago rasla s 12. KOZARI].– HGICGS. (1986): Ronila~ki radovi na izvoru ^ikole. kada bi se trebalo obaviti desetdnevno pokusno crpljenje maksimalnom crpnom koli~inom. i 2010. Nakon dva dana zapo~ela je jaka ki{a u slijevu.– Arhiv HGI-CGS 145/88. to je manji problem jer se razine mjere i automatskim sustavom vodovoda (Sl. neobjavljeno. pa se ne}e mo}i koristiti minutna rezolucija kretanja RPV. Analiza ovih rezultata i pra}enje promjena RPV tijekom 2009.) da bi u sljede}im satima do{lo do naglog skoka. REFERENCE BE[ENI]. List Drni{. Prethodni poku{aji pokusnog crpljenja izvora ^ikole nisu izvedeni u potpunosti u skladu s planom ([ARIN. najvjerojatnije tijekom rujna. spustila na 266.) pokusno je crpljenje prekinuto. ponajvi{e zbog vidljivog zraka u iscrpljenoj vodi (mije{anje sa zrakom u crpnom sustavu) zbog kojega su mjehuri plina prekrivali aparat. Kad je nagli rast razine zapo~eo. Tehni~ko izvje{}e. U sljede}ih 7-8 sati utjecaj ki{e blago je podizao razinu (u 16:00 RPV je bila 266. niti ovo pokusno crpljenje nije obavljeno kako je planirano. M. na kojoj se voda pojavljuje na ulazu u {pilju. A. A. Me|utim. S. Pokusno crpljenje (Sl. oko 18:20 (23. Beograd.4 na 12. godini. 1). mutno}a je bila niska (uglavnom 1-2 NTU). zapo~elo pokusno crpljenje maksimalnim kapacitetom triju vodovodnih crpki (~etvrta trenutno ne radi).– Arhiv Hrvatskih voda.. Kao najva`nija kota u ovim mjerenjima odre|ena je kota 278 m n.07 m (razina se s 268.

priobalni izvor Golubinka i izvori/zdenci Boljkovac i Oko.. MARKOVI]. dijelu tzv. koji je poznat po dubokoj i intenzivnoj tektonici. u regionalnom smislu nepropusne. uzvi{enja su u podru~ju sinklinala. a zahva}a i mali dio velebitskih padina u podru~ju Paklenice. preko vodoopskrbe i za{tite podzemnih voda. Tijekom travnja i svibnja 2004. Kapta`a estavele Jezerce u Bokanja~kom blatu. 1964 i 1978. tj. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 237 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ka istra`ivanja. Figure 1. kaptirana estavela Jezerce (Sl. hidrogeologija. u kojem se nalazi nekoliko va`nih vodoopskrbnih objekata: kopani zdenci Bokanjac. Najvi{e je pa`nje posve}eno slijevu Bokanjac-Poli~nik. Stru~njaci HGI-CGS. CaMg-HCO3. Nekoliko vodoopskrbnih izvora nalazi se u malom slijevu vezanom uz fli{ku sinklinalu izme|u Ljuba~a i Islama Latinskog. Vir. Hrvatska Key words: GIS. 1970. uklju~uju}i podslijev Golubinke.. PAVI^I]. Ante Pavi~i}. reverznim rasjedima. dinaridskog kr{a. J. Upotrebom geo-informacijskih sustava (GIS) omogu}ena je puno ve}a dinamika. kr{. U modernoj hidrogeolo{koj obradi sve hidrogeolo{ke i morfolo{ke spoznaje postavljene su u jedinstvenu bazu hidrogeolo{kih podataka (BHP). Rad na OHGK nastavlja se na velike studijske projekte koje su ve} izradili stru~njaci Hrvatskog geolo{kog instituta (HGI-CGS) (FRITZ. The Zadar Sheet case study Josip Terzi}. Izme|u tih sljevova nalazi se zonarna kr{ka razvodnica. od ~ega ~ak 38 neobjavljenih tehni~kih izvje{}a. manjim dijelom otoke (Ugljan. Extraction site on estavelle Jezerce in Bokanja~ko blato. Na-ClHCO3 i CaMgNa-ClHCO3 tipu voda. . U morfolo{kom smislu zale|e Zadra je obilje`eno blagim reljefom koji je “inverzan”. kao i brojni geolozi i hidrogeolozi iz drugih institucija su na ovome podru~ju radili na raznovrsnim projektima: od klasi~nog kartiranja. Croatia List Zadar Osnovne hidrogeolo{ke karte (OHGK) Republike Hrvatske (M 1:100. MAJCEN & KOROLIJA. 10 000 Zagreb. upotpunjen je katastar brojnih vodnih pojava hidrokemijskim podatcima. karst. 1995. hidrokemija. Od znanstvenih spoznaja na ovome terenu treba istaknuti doktorske i magistarske disertacije koje su u ve}em ili manjem opsegu zahvatile istra`ivano podru~je (kronolo{ki): FRITZ.4. GIS and chartography for the “Basic Hydrogeological map of Croatia” production in karst areas.000) najve}im dijelom obuhva}a teren u zale|u Zadra (Ravni Kotari i Bukovica). GIS i kartografija za izradu “Osnovne hidrogeolo{ke karte Republike Hrvatske” u kr{kim podru~jima. fli{ke naslage eocena. do odvodnje prometnica i trasiranja podzemnih tokova. hydrochemistry. a doline u podru~ju antiklinala. Rije~ je o kr{kom terenu. KAPELJ. Sachsova 2. Tamara Markovi} & Mario Doli} Hrvatski geolo{ki institut.. pru`anju struktura u smjeru SZ-JI i vrlo zamr{enim hidrogeolo{kim odnosima. 2002. dijelovi Paga i Dugog otoka i neki manji otoci). Uzorkovano je 28 lokacija. Ovakvi raznoliki hidrokemijski facijesi su posljedica otapanja karbonatnih stijena u podru~ju napajanja i utjecaja podzemnog prodora mora na priobalne izvore. 1). Hrvatska Klju~ne rije~i: GIS. 1997). 2003 i TERZI]. J. a podru~ja su ograni~ena listovima koji prate Osnovnu geolo{ku kartu (MAJCEN et al. 1976. Taj slijev prekriva najve}i dio istra`ivanog podru~ja. Isto~no od njega nalazi se va`an vodoopskrbni slijev Turanjskog jezera u Vranskom polju. Tako je u ovoj fazi izrade tuma~a obra|eno 69 referenci. Projekt OHGK obra|uje hidrogeolo{ke odnose u regionalnom mjerilu. IVI^I] et al. 1973). Primjer lista Zadar OHGK RH Hydrogeological researches. hydrogeology. Izmjenjuju se mezozojske karbonatne okr{ene stijene i. a uzorkovane vode prema osnovnom ionskom sastavu pripadaju Ca-HCO3. 2006. kako Slika 1. I`.

. [ARIN. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. kartografskih priloga.– Arhiv HGICGS. B. B. Zagreb. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda.. F. Savezni geolo{ki zavod.– Magistarski rad. S. PAVI^I]. (1995): Hidrogeolo{ki uvjeti za ostvarenje akumulacija u kr{u zale|a Velebita. (1970): Osnovna geolo{ka karta SFRJ.– Institut za geol. (1976): Ravni Kotari – Bukovica. on je stalno otvoren. Beograd. Prirodoslovno – matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu.238 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zagreb. (1988): Upute za izradu Osnovne hidrogeolo{ke karte Jugoslavije 1:100. Beograd. Zagreb. TERZI]. Tuma~ za list Zadar L 33–139. BO@I^EVI]. postoje}i tuma~ OHGK za listove Split i Primo{ten (FRITZ & KAPELJ.– Kr{ Jugosl. & KAPELJ.000. J. IVI^I]. biti dostupan svim istra`iva~ima. R. M 1:100.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 u kartografskom pregledu tako i u analiti~koj obradi opa`anih objekata. Zagreb. F.. ispravljen u skladu s recenzentskim naputcima.– Arhiv HGI-CGS. 93/97. KAPELJ.. REFERENCE FRITZ. SINGER. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. (2002): Strukturni sklop {ireg podru~ja Promine u sjevernoj Dalmaciji i odraz na hidrogeolo{ke odnose.. Tuma~ je pisan prema “Uputama za izradu OHGK” ([ARIN. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. (1964): Hidrogeolo{ki odnosi podru~ja Nin – Poljica – Posedarje. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Institut za geol. List Zadar OHGK trenutno je spreman za recenziju nakon koje }e. J.. 113 str. (1997): Hidrogeolo{ka studija dalmatinskih otoka. B. & KAPELJ. & KOROLIJA. Prirodoslovno matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. J. 10/1. 104 str. (~lanak prema doktorskoj disertaciji). SOKA^. F.– Arhiv HGI-CGS br. MAJCEN.000. D. A. MARKOVI]. Zagreb. Tuma~ je usko povezan s bazama podataka i kartografijom. R. (1978): Hidrogeologija Ravnih Kotara i Bukovice. L. Beograd. BIONDI]. pa i samog tuma~a. F. (2003): Istra`ivanje pokretljivosti one~i{}enja u pokrovnim naslagama kr{kog vodonosnika na podru~ju izvora Turanjsko jezero u Vranskom polju. istra`ivanja. Tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. 1988). FRITZ. MAJCEN. T. & NIKLER.– Doktorska disertacija. BULJAN. 1998) kori{ten je kao predlo`ak. a ovisno o novim spoznajama povremeno }e se izdavati nove verzije baza podataka. Drugo. 108 str. Rudarsko– geolo{ko–naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Hidrogeolo{ka studija. KOROLIJA. (1998): Tuma~ za Osnovnu hidrogeolo{ku kartu Republike Hrvatske – listovi Split i Primo{ten. @.000. List Zadar L 33–139.– HGI-CGS. (2006): Hidrogeologija jadranskih kr{kih otoka. M 1:100. Kako je rije~ o GIS sustavu. 220 str. Zagreb. JAZU. istra`ivanja. 1–43.– Doktorska disertacija. D.– Magistarski rad. . A. @.– Doktorska disertacija. FRITZ. te }e i on biti periodi~ki upotpunjavan u skladu s novim spoznajama. S. Zagreb. FRITZ.

i dijela 2008. Prema mjere- njima iz 2007. altitude. 1975. BASCH. 10 432 Bregana. zasi}enost kisikom. re`imu istjecanja. Hrvatska (tvujnovic@yahoo. Vodonosnik ima zna~ajno horizontalno i vertikalno rasprostiranje pa omogu}ava takvo protjecanje i istjecanje. te 87 izvora nepoznatog re`ima istjecanja. Sa 14% slijede izvori na visinama od 701–800 m n.4. distribution.1:100. u razli~itim dijelovima godine i hidrolo{kim uvjetima pa se mjerenja fizikalno-kemijskih parametara ne mogu uspore|ivati. & [IMUNI]. Stijene gornjeg trijasa i gornje krede imaju najve}u rasprostranjenost na podru~ju Parka pa se nalaze od najmanjih nadmorskih visina ispod 200 m n. lokalni naziv ukoliko postoji. Brojno{}u od 30% slijede ve}i izvori u klasi izda{nosti od 0. raspodjela.m. re`im istjecanja. Raspodjela gornjotrijaskih i gornjokrednih izvora prema nadmorskoj visini mo`e ukazivati na zone prihranjivanja i istjecanja iz vodonosnika. lithostratigraphic units. Po brojnosti izvora (309) prednja~i jedinica gornjokrednog fli{a iako pokriva samo 22% istra`ivanog terena. PREMRU. izda{nosti i nadmorskoj visini. Broj povremenih izvora je vjerojatno vi{estruko ve}i od zabilje`enog s obzirom na geolo{ku gra|u i strukturu istra`ivanog terena.01–0.. Prema zabilje`enom re`imu istjecanja najvi{e je stalnih izvora-648. discharge and its regime. pH. godine po~elo terensko rekognosciranje izvora cijelog za{ti}enog podru~ja kako bi se prikupili {to to~niji podaci za izradu karte prirodne ranjivosti. te nadmorskoj visini Springs in the “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park – distribution by lithostratigraphic units. [IKI]. list Zagreb. stratigrafska pripadnost. Park prirode “@umberak – Samoborsko gorje” Key words: springs. elektroliti~ka vodljivost. “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park Hidrogeolo{ka istra`ivanja podru~ja Parka prirode “@umberak-Samoborsko gorje” su se odvijala kroz nekoliko etapa od 2006. & HERAK. te izvori od 501–600 m n. broj izvora. Svakom izvoru su GPS-om ubilje`ene geografske koordinate.m. Savezni geolo{ki zavod Beograd. da li je kaptiran. Sa 135 zabilje`enih izvora slijede gornjokredne karbonatne naslage koje pokrivaju 13% istra`ivanog terena.m. 1978) ukazuje na regionalne uvjete vodonosnika. A. izrazito tektoniziranim plitkim kr{kim vodonosnikom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 239 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Izvori u Parku prirode “@umberak – Samoborsko gorje” – raspodjela po litostratigrafskim jedinicama.com) Klju~ne rije~i: izvori. Najve}i dio gornjotrijaskih izvora (36%) istje~e na nadmorskoj visini od 301 do 400 m n.m.. (1978): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. godine do 2009. Najmanji udio od 2% imaju izvori kojima je izmjerena izda{nost ve}a od 10 l/s {to je u skladu s karbonatnim. L33-79. (23%). No. list Novo Mesto. . litostratigrafske jedinice. Raspodjela izvora prema izda{nosti je napravljena tek kao indikator mogu}ih koli~ina istjecanja. M.000.– Institut za geolo{ka istra`ivanja Zagreb. Raspodjela ostalih izvora nije ra|ena s obzirom na njihov nedovoljan broj za statisti~ku obradu. da li se koristi za vodoopskrbu. [IKI] et al. Na temelju postoje}ih podataka iz GIS sustava Parka je 2007. discharge regime. M.1–1 l/s. Raspodjela gornjokrednih izvora je znatno druga~ija i pokazuje najvi{e izvora (33%) na nadmorskim visinama od 601–700 m n. 1:100..m. do najvi{ih dijelova iznad 1000 m n. ukupno otopljene krute tvari. Taj dio istra`ivanja je zavr{en po~etkom 2008. LITERATURA PLENI^AR. Takva raspodjela je u skladu s o~ekivanjima prema kojima se podzemne vode dolomitnog vodonosnika prihranjuju na ve}im nadmorskim visinama. godine. Brojno{}u slijede izvori iz gornjotrijaskih naslaga gdje ih je zabilje`eno 287. tip izvora. Takva raspodjela izvora ukazuje na dominantno lokalno dreniranje malih slivnih podru~ja u uglavnom fli{kom heterogenom vodonosniku. O. Svi izvori su fotografirani. temperatura.m. Zabilje`eno je 112 povremenih izvora. te od 401 do 500 m n.– Geolo{ki zavod Ljubljana. Ve}ina od 847 iskartiranih izvora je izmjerena samo jednom.000... Izvorima kojima je bilo mogu}e izmjerena je izda{nost. godine s prikupljenim osnovnim podacima za 847 izvora. K.. mogu se prikazati raspodjele po litostratigrafskim jedinicama. Grdanjci 57. re`im istjecanja. L38-80. U. s udjelom od 13%. Savezni geolo{ki zavod Beograd. Raspodjela izvora po litostratigrafskim jedinicama (PLENI^AR et al.1 l/s. godine vidljivo je da se najve}i broj izvora (35%) nalazi unutar klase izda{nosti od 0. izda{nost. {to je u skladu s povr{inom litostratigrafske jedinice koja pokriva najve}i dio istra`ivanog terena-46%.m. and altitude Tatjana Vujnovi} Park prirode “@umberak-Samoborsko gorje”. a istje~u ni`e u erozijskim bazama. izda{nosti i re`imu istjecanja. nadmorska visina. (1975): Osnovna geolo{ka karta SFRJ.

padovan@igh. . 10 000 Zagreb. Na temelju rezultata ovih istra`ivanja izra|en je projekt izgradnje brane i akumulacije. godine do travnja 2003. Od kraja 2002. U dnu sada{nje akumulacije stvorili su se krateri na vi{e nivoa. godine bio je period intenzivnih ki{a i akumulacija se prvi puta napunila do nivoa predvi|enog projektom. Konsolidiran ponor na koti 719 m.. geofizi~ke metode Key words: geophysical investigations. Hrvatska (miroslav. Consolidated abysm. sve do travnja 2003. Geophysical anomalies on profile near abysm. Figure 1. 2007).hr) Klju~ne rije~i: geofizi~ka istra`ivanja. godine. {to su utvr|eno u geolo{koj ekspertizi (MILANOVI] at al. geophysical methods Na lokaciji Hammam Grouz prva geolo{ka istra`ivanja i veliki broj bu{otina izvedeni su prije 30 godina. Brana i akumulacija su bile u eksploataciji 17 godina. Zbog pove}anog hidrostatskog tlaka u akumulaciji do{lo je do uspostavljanja kretanja vode u kr{kom podzemlju. Geofizi~ke anomalije na profilu unjegovoj blizini. Tada su se pojavili veliki gubici vode kroz podzemlje i akumulacije se potpuno ispraznila.240 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Povr{inska glinovita za{tita je najprije popustila Slika 1.andric@igh. bozo. Janka Raku{e 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru Geophysical investigations in the Accumulation Hammam Grouz in Algeria Miroslav Andri} & Bo`o Padovan Institut IGH.hr.

Kao zaklju~ak mo`e se konstatirati da su preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz polu~ila rezultate koji omogu}uju otkrivanje rasjeda. Agence des Barrages et Transfert. ANDRI]. Depth reflection section. 1). Figere 2. Trasirano je 7 profila. (2008): Preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru. Kasnije je taj ponor konsolidiran. Alger. P.. Na Sl. po geolo{kim saznanjima. STEVANOVI] & Z. na mjestu fosilnog ponora na koti 719 m (Sl. LITERATURA MILANOVI]. Stvaranje ovakvog tipa ponora mogu}e je i na drugim mjestima. Drugi ponor se otvorio na nivou 708 m. se`e okr{avanje. Oni vodu iz akumulacije dreniraju kroz podzemlje ispod brane. Ministere des Resources en Eau. Dubinski seizmi~ki refleksijski presjek. od kojih 5 u desnom boku akumulacije gdje su se otvorili ponori. La partie I. V. . Barrage Hammam Grouz. seizmi~kom refrakcijom. Zagreb. geoelektri~nom tomografijom i georadarom. Uo~avaju se mjesta prodora termalne vode iz karbonatnih stijena u dubokom podzemlju (s dubine oko 150 m) kroz aluvijalni nanos do povr{ine dna akumulacije. BELI^EVI].4. a 2 na udaljenosti oko 800 m ju`no od brane. vrlo blizu glavnog rasjeda koji ide kroz akumulaciju. I na refrakcijskom i na geoelektri~nom tomografskom presjeku jasno se vide anomalije koje ozna~avaju kanal kojim se voda iz ponora odvodi u podzemlje. Slika 1 prikazuje rezultate geofizi~kih mjerenja izvedenih na profilu blizu ponora na koti 719 m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 241 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2.– Fond dokumenata IGH. Da bi se mogao izraditi projekt pouzdane sanacije akumulacije Hammam Grouz potrebno je istra`iti njezino podzemlje do dubine oko 200 m dokle. Vide se prodori vode iz dubokog podzemlja. M. (2007): Rapport d’Expertise. On se nalazi u zoni ve}eg termalnog izvora. U tu svrhu izvedena su probna geofizi~ka mjerenja s nekoliko metoda i to: seizmi~kom refleksijom. fosilnih ponora koji se mogu aktivirati i ve}ih kanala. Raids of water from deep underground can be clearly seen. 2 je prikazan refleksijski dubinski presjek profila trasiranog oko 800 m ju`no od brane.

lithological interpretation of the soil.. 2008). mogu}e je izra~unati elektri~nu otpornost prema: r = k ´ U / I. – modelima tla (atributi modela: debljine slojeva D(m) i otpornosti R(Wmm)). Histogram otpornosti sedimenata.. Slika 1. te iznimno na GS-1 troslojni.d. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Le`i{te pijeska i {ljunka Vukojevac The deposit of sand and gravel Vukojevac @eljko Bortek & Igor Janjatovi} Na{icecement d.. B. U – napon me|u elektrodama M i N. Obradom rezultata mjerenja uglavnom su dobiveni ~etveroslojni modeli (13 sondi).d. a njihovi rasporedi prikazani su dijagramom sondiranja za pojedine sonde sa: – prora~unanim vrijednostima (vi{estrukim) prividnih otpornosti. gdje su: r – otpornost. Kod ove metode koristi se kolinealni simetri~ni raspored elektroda.. {ljunak. Nexe grupa d. Radi}a 200. clay powder. k – konstanta koja ovisi o rasporedu elektroda. Prikaz i tuma~enje rezultata istra`ivanja Geoelektri~no sondirenje izvedeno je Schlumbergerovim rasporedom elektroda sa polurazmakom strujnih elektroda (AB/2) do 215m. Geoelektri~no sondiranje Geoelektri~na mjerenja temelje se na mjerenju razlike potencijala me|u to~kama na povr{ini terena izazvane strujom poznate jakosti. Histogram otpornosti za sve sedimente. 31 500 Na{ice. 31500 Na{ice. Izmjerene su ukupno 24 sonde. potential difference. Kako je podzemlje elektri~ki nehomogeno. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geoelektri~no sondiranje. kao za pojedine tipove prikazan je na Sl. litolo{ko tuma~enje tla. Iz izmjerenih vrijednosti napona (razlike potencijala) i struje.242 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. I – struja koja te~e preko elektroda A i B. Histogram of resistance sediments. . te na taj na~in odrediti sastav i strukturu tla (SALKOVI] et al. na spomenuti na~in dobivenu otpornost uobi~ajeno je nazivati prividnom. Mjerenje i prora~un otpornosti se ponavlja za vi{e razmaka elektroda A i B (prema potrebi se mijenja i polo`aj elektroda M i N). Tako dobivenim modelima mo`e se dati litolo{ko tuma~enje. pijesak. – teorijskim krivuljama za dobiveni model tla. Figure 1. Tajnovac 1. razlika potencijala. glina prah. sand and gravel. 1. Otpornosti variraju u rasponu od 11 – 250 Wm.. na 10 sondi kao peteroslojni. uzimaju}i u obzir me|usobni polo`aj elektroda. Stvarne vrijednosti otpornosti dobivaju se itereativnim postupkom modeliranja slojevitog tla tako da modelu pripadaju}a teorijska krivulja najbolje odgovara mjerenim vrijednostima. Key words: Geoelectrical sounding.

pa je ova sredina saturirana. od 29 m na GS-23 do 90 m na GS-15. research space Gornjak.. a najve}a dubina (7. @. 3. 4.– MOHO Ltd. D. a na mjestima povi{ene otpornosti i pijesak (mogu}e {ljunka). na GS-4 i GS-17 drugi i tre}i). a gradi ga humus. Povr{inski kompleks. Dubina zalijeganja je razli~ita. na sondama GS-1. a na pojedinim sondama kao dva sloja (tre}i i ~etvrti. vi{e ili manje vla`an o ~emu ovisi i otpornost. Razina podzemne vode je pribli`no na koti 99 m nv. GS-4 i GS-17 ga nema. Ova sredina interpretirana je kao jedan sloj (tre}i. s otpornostima uglavnom u rasponu od 20 – 60 Wm. na GS-1 drugi). A. Serija pijesaka i {ljunaka s otpornostima od 80 – 250 Wm. Nesaturiran je. Blok dijagram le`i{ta pijeska i {ljunka. mje{avina gline i praha. Block diagram of the deposit of sand and gravel. (2008): Geophisical Research deposits of sand and gravel Vukojevac. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 243 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. Izdvojene su slijede}e sredine prikazane na Sl. U podini serije pijesaka i {ljunaka glina u izmjeni s prahom s otpornostima 18 – 41 Wm. relativno je ujedna~ene debljine. Zagreb. U podini povr{inskog kompleksa uglavnom glina i prah (glinoviti) s otpornostima od 11 – 36 Wm. 2. Odgovara drugom sloju. Odgovara prvom sloju u modelima.4. 2: 1. LITERATURA SALKOVI]. PE[TA..5 m) registrirana ja na sondi GS-14. rijetko se pojavljuju ve}e vrijednosti (do 190 Wm). BE – 628 th. & BORTEK. . Figure 2.

fizikalni pokazatelji i temperatura. To su strate{ke rezerve. jer se u oba slu~aja one~i{}enja mogu lako pro{iriti. Ova interpretacija omogu}ava precizno postavljanje perforiranih cijevi u intervale koji }e proizvoditi vodu. Hrvatska Klju~ne rije~i: karota`a. Trenutno su u povoljnijem polo`aju radovi oko kori{tenja geotermalne vode koje zbog svoje {iroke primjene veoma brzo vra}aju ulo`ena sredstva. Temperatura vode se mjeri ure|ajem za kontinuirano mjerenje temperature u bu{otini (Th). [upljikavost stijene (poroznost) i litologija mo`e se interpretirati pomo}u karota`e neutron (CNL – Compesated Neutron Log) i karota`e gusto}e formacije (CDL – Compesated Density Log). waters of low salinity. Zagreb 10 000. To su rezerve vode koje se sporo obnavljaju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Primjena karota`nih mjerenja u odre|ivanju vode s niskim vrijednostima saliniteta u le`i{tu Application of logging measurements in determination of low salinity water in the reservoir Zoran ^ogelja & Zvonko Jeras INA. Ispod tih akvifera na dubinama ispod 100 ili 150 m. spontaneous potential (SP). Stanje u samoj bu{otini. ali sa pukotinskim sistemom. [ubi}eva 29. U karbonatnim kompleksima bez primarnog poroziteta. raspored pukotina i njihov smjer. SD Istra`ivanje i proizvodnje nafte i plina. jer je to za sada jo{ uvijek veoma skupa voda za pridobivanje. a cijena te vode iz godine u godinu }e rasti. broja i {irine pukotina. koristi se mjerenje mikrologa za preciznu interpretaciju dubinu. dotok vode iz sloja i vrstu stijene mo`e se snimiti u bu{otini pomo}u kamere. koja komunicira sa povr{inom. prirodne radioaktivnosti stijene (GR) i mikrologa (ML). budu}i da Hrvatska jo{ uvijek ima relativno velike koli~ine jeftinije pitke povr{inske vode. koli~ina vode. nalazi se voda koja ne komunicira s povr{inom i ne mo`e se one~istiti. Danas je u svijetu sve ve}a potreba za pitkom i geotermalnom vodom. . spontani potencijal (SP). pa sve do 1700 m (a na nekim mjestima i dublje). ali su koli~ine tih voda velike i u bliskoj budu}nosti ne postoji opasnost od njihovog iscrpljenja. Pribli`ni salinitet vode mo`e se odrediti iz o~itanih vrijednosti otpornosti sloja zasi}enog vodom (Rv) i spontanog potencijala (SP) a debljina vodonosnih slojeva pomo}u spontanog potencijala (SP). true resistivity (Rt) Na podru~ju Hrvatske pod zemljom postoje veliki potencijali vode niskih vrijednosti saliniteta (slatke i braki~ne vode) i geotermalne vode. Karota`na mjerenja su relativno lagan i jeftin na~in da se utvrdi postojanje slojeva zasi}enih vodom. otpornost stijene (Rt) Key words: well logging.244 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Veliki su problemi sa vodom na povr{ini ali i onom vodom u podzemlju. vode niskih vrijednosti saliniteta. dubina i rasprostiranje.

. Na udaljenost xp (vr{na to~ka) istovremeno sti`e val koji obilazi {upljinu s lijeve i val koji obilazi {upljinu s desne strane. debljine 2 m. Brojne istra`iva~ke skupine razvijaju razli~ite seizmi~ke metode za otkrivanje podzemnih {upljina. gdje je q kriti~ni kut refrakcije (prema Snellovom zakonu sinq = v1/v2. University of Zagreb. ENGELSFELD et al. Kru`na {upljina polumjera r = 0. Geology and Petroleum Engineering.engelsfeld@phy. a pripadaju}e valne fronte prikazane su na slici 1b. Utjecaj {upljine vidljiv je na udaljenostima izme|u x1 i x2.hr) 2 Faculty of Mining. 10 000 Zagreb. Vladimir Krsti}3. Vremena prvih nailazaka ucrtana su u dijagram vrijeme – udaljenost (slika 1a). Vrijeme prvih nailazaka ra~una se pomo}u eikonalne jednad`be: 1  ∂t   ∂t    +  = 2 n (x . brana) da bi se izbjegle nesre}e i {tete uzrokovane uru{avanjem. v1 i v2 su seizmi~ke brzine u gornjem odnosno donjem sloju). Teorijska istra`ivanja provedena su za dvoslojni model: sloj manje seizmi~ke brzine (350 m/s).5 1 Department of Geophysics. Figure 1. first arrivals. pa je oblik grafa posljedica obilaska vala oko {upljine. a) Time – distance graph.2 m u sredini profila. z). (1992). mostova. eikonal equation Geofizi~ko istra`ivanje podzemnih {upljina provodi se prije po~etka gra|evinskih radova (izgradnje cesta. Faculty of Science. a v(x. Izvedeni su i matemati~ki izrazi za ra~unanje polo`aja {upljine. Prou~ava se utjecaj {upljine na prve nailaske seizmi~kih valova. 10 000 Zagreb. (2002) koriste analizu refleksije P-va- lova. b) Propagation of wavefronts. Germany Klju~ne rije~i: podzemna {upljina.5 m nalazi se na dubini z = 1. a) Dijagram vrijeme – udaljenost. Izvor vala nalazi se s lijeve strane profila. 2008). Croatia (tihomir. no u tu svrhu koristi se i izvor vala na suprotnoj strani profila.4. 10 000 Zagreb. 10 000 Zagreb. GRANDJEAN et al. z). eikonalna jednad`ba Key words: underground cavity. polo`en je iznad sloja ve}e seizmi~ke brzine (1400 m/s).5 & Nenad Pavin4. Dresden. Refrakcijska seizmi~ka metoda tako|er se koristi u is tra`ivanju podzemnih {upljina (ENGELSFELD et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 245 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena refrakcijske seizmi~ke metode za pronala`enje podzemne {upljine u dvoslojnom modelu Applying the refraction seismic method for detecting underground cavity in a two-layer model Tihomir Engelsfeld1. z) vrijeme nailaska u to~ku (x. a NASSERI-MOGHADDAM et al. Croatia 4 Department of Physics. Na primjer. University of Zagreb. (2008) pokazali su da se pomo}u grafa vrijeme – udaljenost mo`e izra~unati polumjer {upljine izrazom 2r = (x2-x1)cosq. Croatia 3 College for Information Technologies. gdje je t(x. Jednad`ba nema op}e analiti~ko rje{enje pa se koristi numeri~ko rje{avanje primjenom ra~unala prema algoritmu koji uvode QIN et al. prvi nailasci. b) Rasprostiranje valnih fronti. University of Zagreb. (2007) prou~avaju utjecaj polo`aja (dubine) i oblika {upljine na rasprostiranje povr{inskih valova. Croatia 5 Max Planck Institute for the Physics of Complex Systems.. z) poznata seizmi~ka brzina u to~ki (x. [upljina ne propu{ta seizmi~ke valove. Franjo [umanovac2. Faculty of Science. z )  ∂x   ∂z  2 2 (1) Slika 1.

5 m) na dubinu z = 1.. N. A. F. 2. 27/4. T. G. 57/9. Q. a) Raspored geofona i izvora.. (2008): Investigation of underground cavities in a two-layer model using the refraction seismic method. J. 441–447. ili 13. 300–313. [upljina je dobivena ukopavanjem cisterne (valjak polumjera baze r = 0. F. (2007): Effects of underground cavities on Rayleigh waves–Field and numerical experiments. a slika 2b prikazuje graf vijeme – udaljenost. & DABAN. GRANDJEAN. [UMANOVAC. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Teorija je potvr|ena terenskim mjerenjima. D. . Uo~ava se vr{na to~ka za 11. Figure 2.. b) Dijagram vrijeme – udaljenost za terenska mjerenja. & HUTCHINSON.B. odnosno 24. Sloj suhog pijeska v1 = 350 m/s.T. OLSEN. A. CASCANTE. BITRI. Y.2 m. Glavna os valjka okomita je na pru`anje profila. 478–487. (1992): Finite-difference solution of the eikonal equation along expanding wavefronts. Slika. Du`inu profila 11. b) Experimentally obtained time – distance graph. NASSERI-MOGHADDAM.– Near Surface Geophysics.. & PAVIN.5 m prekriva 24 geofona razmaknutih 0.– Comptes Rendus Geoscience. nalazi se iznad sloja mokrog pijeska v2 = 1400 m/s.5 m. G. debljine 2 m.. a) Positions of geophones and sources. Izvor vala je udarac ~eki}a o metalnu plo~u na tlu. LITERATURA ENGELSFELD. geofon (za izvore lijevo od {upljine).– Soil Dynamics and Earthquake Engineering. geofon (za izvore desno od {upljine) i 12. PHILLIPS. C. G. G.– Geophysics. 221–231. QIN. SENECHAL.246 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2002): Détection de carrières souterraines par sismique haute résolution à Annet-sur-Marne (France). Izostavljeni su izvori 4 i 5 jer su preblizu geofonima 1. 6/4...J.B. & SCHUSTER. LUO. 334/7. Polo`aj geofona i izvora prikazan je na slici 2a.

4. The Azimuthal formation density measurements were acquired in sectors distributed azimuthally around the borehole while rotating. reservoir characterisation. what enhances the quality of the measurements and yields an image for the structural characterisation of the field (Figure 3). [ubi}eva 29. adnVISION karota`na sonda. 10 000 Zagreb. Hrvatska Klju~ne rije~i: Mjerenje tijekom bu{enja (LWD). from arcVISION logging tool. adnVISION logging tool. The real time data allowed operator to optimize costs and make operational decisions much more quickly. The neutron-density data. Majority of the wells are directionally drilled using real time Logging While Drilling services to provide qualitative formation evaluation in a timely and cost effective manner (Figure 1). This paper presents a detailed example of the use of the LWD services in Adriatic Sea Gas fields development. This feature enables contact of the density sensor with the formation all the time. Slika 1. real time Recent developments in Logging While Drilling (LWD) have been aimed at improving drilling efficiency and optimize reservoir characterisation. Figure 1. and resistivity data. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 247 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LWD – Pregled i primjer s Jadranskog mora LWD – Overview and case history from Adriatic Sea Zdravko Kosovec & Dra`en Parlov INA Naftaplin. karakterizacija le`i{ta. acquired in Real Time contribute to better control of the well trajectory in the reservoir and to complete petrophysical evaluation of the formations (Figure 2). . stvarno vrijeme Key words: Logging while drilling (LWD). from adnVISION log- ging tool.

Slika za strukturnu karakterizaciju. Figure 3. Slika 2. .248 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. Slika 3. Petrophysical evaluation. Petrofizikalna procjena. Image for the structural characterisation.

Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. i 2010. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. OMEGA OMEGA2 Broj procesora 1 94 (cluster 37 nodes) Model procesora POWER2 XEON Brzina procesora 66MHz 3. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabu ra~unalnu opremu i programe po dana{njim kriterijima. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic. ukloniti ili zamjeniti.6GHz Diskovni prostor 40GB 20TB Radna memorija 512MB 88GB (37 nodes) . amplituda. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske u frekventnu domenu. 10 000 Zagreb. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. godine upravo u Ininom centru za obradu gdje se i dan danas takvi podaci obra|uju. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno mo- dernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji omogu}uju nekoliko puta ve}u brzinu obrade te imaju znatno ve}i prostor za vanjsku pohranu radnih podataka. radi pobolj{avanja odziva korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) s ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. Usporedba softwarea i hardwarea 1994.4. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu slojeva razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. godine. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. Godine 1994. Temelji se na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjuje se novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. to je bio i te~aj 3D obrade. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. Primjer jednog takvog procesa je nazvan AAA (Anomalous Amplitude Attenuaion). izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja kao i najbolji broj tragova za analizu. SD istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. obrada. example – Vu~kovec 3D Nina Kova~i}. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. ali i potencijalnih le`i{ta. Table 1. ali najnaprednije u to vrijeme. Programski paket 1994. amplitude. Tablica 1. Usporedba se mo`e vidjeti u sljede}oj Tablici 1. [ubi}eva 29. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 249 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3D Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. 2010. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice postoje}ih. zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu “Vu~kovec 3D” uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. Ujedno. processing. vibratori ili zra~ni topovi.

gdje je dz vertikalna debljina formacije. pomo}u formule dz = dt*v. Pobolj{ani volumen Brzina/Dubina kori{ten je za prestack i post-stak 3D migraciju. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinsko modeliranje strukture Jihar Depth Modelling of Jihar structure Mirjana Milinovi} Kolund`i}. Kona~ni 3D dubinski migrirani volumen slu`i za daljnje petrofizikalne analize i analize ostalih atributa u ukupnom procesu karakterizacije rezervoara. Za model su potrebne karte intervalnih brzina seizmi~kih valova pojedinih formacija brzina i dubinske strukturne karte tih istih formacija. Pre-stack Dubinska migracija je vrlo osjetljiva na model brzina. dt jednostruko vertikalno vrijeme formacije. Koriste}i tu metodu dubinski horizonti smje{taju se na prave pozicije i daju to~nije strukturne oblike.Upravo zbog velike ovisnosti o brzinama formacija izra|uju se detaljne analize. 10 000 Zagreb. v intervalna brzina. Izrada modela Brzina/Dubina vrlo je slo`eni iterativni proces. interval velocity Ulazni podatak za “3D-Prestack” dubinsku migraciju je postupno izgra|ivani i pobolj{avani volumen podataka iz odnosa brzina/dubina. Hrvatska Klju~ne rije~i: skaliranje. intervalne brzine Key words: scaling. [ubi}eva 29. Pomak horizonata u podzemlju definiran je kartama azimuta pomaka kao vrijednostima vektora. 3D post-stack migrirani volumen kori{ten je za korekciju ulazne interpretacije strukturno tektonskih odnosa i pobolj{anje volumena brzina/dubina. Kod ove metode to je jednostavna pretvorba vremena u dubinu. U ovom primjeru prikazane su dvije metode pretvorbe vremenskih karata u dubinu: (a) jednostavno skaliranje vremenskih horizonata u dubinu sa modelom intervalnih brzina formacije. Dubinske karte pomi~u se u prostoru smje{taju}i dubinske to~ke na prave pozicije u odnosu na pozicije tih to~aka na povr{ini. Vremenski interpretirane karte pretvaraju se u dubinu pomo}u karata brzina formacija. migration. (b) migracija vremenskih karata u dubinu sa modelom intervalnih brzina na principu Snell`ovog zakona loma zraka. Damir Taka~ & Josip Husnjak INA-Naftaplin. . bez prostornih pomicanja dubinskih to~aka na prave pozicije.250 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Postoji nekoliko na~ina za pretvorbu. migracija. Analize brzina prije migracije poku{avaju korigirati pozicije migracije koriste}i najbolji odnos signal-smetnja u cilju fokusiranja energije.

4. poligon. .45 do 5. kaverna. caverne.hr) Klju~ne rije~i: georadar. kontinuirani presjek podzemlja. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. Presjeci su organizirani u tzv. Ispitivanje georadarom je nedestruktivna geofizi~ka metoda koja kao rezultat mjerenja daje uzdu`ni. Kombinacijom paralelnih presjeka mogu}e je dobiti 3D prikaz podzemlja na kojem se isti~u zone raspucale stjenovite mase.25 metara. stjenovita masa je uglavnom kompaktna ili slabo razlomljena. Frekvencija vala odabire se ovisno o planiranoj dubini zahvata. Stjenovita masa gra|ena je od vapnenca i od kote temeljenja do dubina od oko 9.45–5. 2003). te se omogu}uje trodimenzionalna interpolacija podataka i kreiranje tlocrtnih prikaza amplituda reflektiranih signala na razli~itim dubinama. dionica [estanovac – Zagvozd Detection of fractured and cavernous zones in karstic areas using gpr: examples from highway Zagreb – Split – Dubrovnik. section [estanovac – Zagvozd Olinka Mirkovi} Institut IGH. Antenom – predajnikom se u tlo oda{ilju visokofrekventni elektromagnetski valovi (25 MHz do 2 GHz). Na Slici 1. O metodi Osnova ove geofizi~ke metode je primjena svojstva elektromagnetskih valova da se reflektiraju ili lome na kontaktu dva materijala razli~itih elektri~kih karakteristika (di- elektri~na permitivnost. {vedskog proizvo|a~a MALA GeoScience. – vijadukt “Gradina” Na lokaciji stupnog mjesta S3 budu}eg vijadukta “Gradina” snimljeno je 11 paralelnih presjeka. vidljivo je da se ispod dijela temelja stupi{ta S3 nalazi zona razlomljene i kavernozne stjenovite mase. U oba ovdje prikazana ispitivanja kori{tene su antene frekvencije 200 MHz. Na tlocrtnim prikazima jasno se uo~ava pru`anje podzemnih struktura koje su uzrokovale porast amplitude reflektiranog vala. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. Na dvije takve lokacije izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja dodatnih informacija o dubini i smjeru {irenja kaverni. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 251 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Detekcija pukotinskih i kavernoznih zona u kr{u upotrebom georadara: primjeri s AC Zagreb – Split – Dubrovnik. Reflektirane valove prima antena – prijemnik i sistem ih pohranjuje u digitalnom obliku na prijenosno ra~unalo. karst Uvod Prilikom izvo|enja gra|evinskih radova na dionici [estanovac – Zagvozd.. Takvim na~inom mjerenja sistematski se prekriva istra`ivano podru~je.45 do 5.d. Pokazalo se da se na tim Slika 1. odnosno skup paralelnih presjeka konstantnog razmaka i pribli`no jednake duljine. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. GPR time slice at the depth of 3. Hrvatska (olinka.5 metara (MIRKOVI].mirkovic@igh.25 m. vodljivost i magnetska permitivnost) (BRISTOW & JOL. ~ime je postignuta dubina zahvata od oko 14 metara. 2008a). Na dubini ve}oj od 9 metara. AC Zagreb – Split – Dubrovnik u vi{e je navrata otkriveno postojanje kavernoznih zona ispod projektiranih objekata ili trase budu}e autoceste. s razmakom od 1 m. Darker colours represent fractured rock mass. te potrebnoj rezoluciji. Janka Raku{e 1. kr{ Key words: ground penetrating radar (gpr). Uvidom u rezultate ispitivanja.25 metara. Figure 1. Mjerenje je izvr{eno instrumentom RAMAC/GPR. duljine 10. Primjer 1.0 metara je jako (HW) do srednje okr{ena (MW). Dio emitirane energije reflektira se od dielektri~nih diskontinuiteta (podzemnih objekata i tla razli~itog sastava). 10 000 Zagreb. d.

.5–7 metara. 211 p. te lociranja eventualnih neotkrivenih speleolo{kih objekata. km 44+275 do km 44+305 Prilikom izvo|enja radova na trasi autoceste. Na lokaciji otkrivene {pilje izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja informacija o njenoj dubini i smjeru {irenja. Figure 2. 2008b). Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. GPR time slice at the depth of 5. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dubinama nalazi ve}i dio anomalija koje ukazuju na pojavu kaverni. H. LITERATURA BRISTOW.M.5 do 7 metara. Slika 2. Special Publication. Slika 3. Na Slici 3. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. [pilja na ispitivanom podru~ju dionice [estanovac – Zagvozd. Snimljeno je ukupno 25 paralelnih presjeka.S & JOL. otkriven je speleolo{ki objekt – {pilja (Slika 2.). MIRKOVI]. Cave in the area of investigation. duljine 40 metara. Pokazalo se da je ovom metodom mogu}e ustanoviti postojanje takvih zona. {to ukazuje na izrazito razlomljenu stjenovitu masu i pojavu {upljina bez ispune. Tamnije sme|om bojom ozna~ene su zone raspucale i kavernozne stjenovite mase. Figure 3.– Geological Society. Na prikazima su tamnije sme|om bojom istaknuta podru~ja na kojima postoji porast amplitude reflektiranog vala.. C. MIRKOVI]. od kojih su interpolacijom dobiveni tlocrtni presjeci za razli~ite dubine (MIRKOVI]. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. section [estanovac – Zagvozd. O. Zaklju~ak Predstavljena su dva primjera ispitivanja georadarom potencijalno kavernoznih zona u kr{u. Darker colours represent fractured rock mass.5–7 m. O. na staciona`i od km 44+275 do km 44+305. gotovo od same povr{ine do dubine od oko 12 metara. – podru~je od st. (2008a): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje georadarom podru~ja temelja S3 vijadukta “Gradina”). km 44+275 do 44+305). Primjer 2. Na dubini od 13–14 metara vi{e nema indikacija za postojanje {upljina. s razmakom od 1 metra. (2003): Ground Penetrating Radar in Sediments. te dobiti informaciju o njihovoj dubini i smjeru {irenja. (2008b): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje podru~ja {pilje u st. Rezultati ispitivanja su pokazali da se otkrivena kaverna pru`a ispod cijele {irine postoje}e trase.252 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

Faculty of Science. 10 000 Zagreb. E. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 253 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sedimentological characteristics of limestones and their influence on the paleomagnetic results – example form Adriatic carbonate platform Sedimentolo{ka svojstva vapnenaca i njihov utjecaj na paleomagnetske rezultate – primjer Jadranske karbonatne platforme Alan Moro1. subtidal as well as pelagic limestones from Ist and neighbouring islands (MÁRTON & MORO. More recently it became clear that for the purpose of paleomagnetic studies.4. & ZVOCAK. Both could appear with lamination as structural characteristic.– Geologia Croatica. 143–156. University of Zagreb. it could be presumed that. paleomagnetic samples were taken from peritidal. A. V. Croatia Paleomagnetic laboratory. 337. Despite similar structural and textural characteristic of sampled limestones. According to the field observations as well as thin-section analysis. The subjects of those pioneer studies were mostly weakly magnetic platform carbonates which were sampled before developments in knowledge of carbonate platforms sedimentology. . ]OSOVI]. K. ]OSOVI]. the amount of different particles as well as their characteristics variously influenced paleomagnetic results. Hungary Key words: paleomagnetism. MORO.. 2003. (2009): New paleomagnetic results from imbricated Adria: Ist island and related areas. Keeping in mind the above requirements. E. MÁRTON. Adriatic carbonate platform Klju~ne rije~i: paleomagnetizam. Jadranska karbonatna platforma Paleomagnetic investigations of the Adriatic carbonate platform started more than 30 years ago. & MORO. 2008). Eötvös Loránd Geophysical Institute of Hungary. together with late diagenetic processes. the proportion of the paleo- magnetically useful samples differs form one locality to another. E. 107–114. Horvatovac 102A. 454. MÁRTON. A. MÁRTON et al.. 44–53. Columbus u. REFERENCES MÁRTON. V.– Tectonophysics. 1145 Budapest. vapnenac. 62/2. while the pelagics were mudstonespackstones. (2003): Paleomagnetic evidence for Tertiary counterclockwise rotation of Adria. S. The limestones were wackestonepackstone/grainstones. A.. 2009). apart from good bedding and the absence of visible karstification (MÁRTON et al. limestones. (2008): The motion of Adria during the Late Jurassic and Cretaceous: New paleomagnetic results from stable Istria. 17-23.– Tectonophysics. & MORO. DROBNE. Emõ Márton2 & Damir Buckovi}1 1 2 Department of Geology. mud supported limestones without visible macrofossils or late diagenetic changes and secondary alterations are preferable ones.

Potom su preostali geofizi~ki radovi izvedeni u podru~ju u kojem je spomenuti blok indiciran elektromagnetskim Slika 1. Svrha im je bila istra`iti i upoznati podzemlje.hr) Klju~ne rije~i: seizmi~ke metode. Nakon obavljenih probnih radova pristupilo se izvo|enju kompletnog programa geofizi~kih istra`ivanja. Model of electrical resistivity for profile EMS-PROFIL 2. do oko 200 m ispod nivoa mora te. 10 000 Zagreb. seizmi~kom refrakcijom i geoelektri~nom tomografijom. elektromagnetsko sondiranje u vremenskoj domeni Key words: seismic methods. Od ukupno predvi|enih 11 profila. osobito njegov dublji dio.andric@igh. ^etvrta metoda. miroslav. seizmi~kom refleksijskom metodom. Model elektri~nih otpornosti profila EMS-PROFIL 2. Janka Raku{e 1. Geofizi~ka istra`ivanja zapo~ela su probnim mjerenjima kako bi se provjerila pouzdanost predvi|enih geofizi~kih metoda.hr. Prethodnim in`enjersko-geolo{kim kartiranjem i tektonskom analizom utvr|eno je da je istra`ivano podru~je pokriveno karbonatnim naslagama – dolomitima i vapnencima s vrlo izra`enom tektonikom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja za izbor lokacije budu}eg LPG rezervoara u Urinju Geophysical investigations for determination of prospective LPG reservoir location in Urinj Bo`o Padovan & Miroslav Andri} Institut IGH. geoelektri~nom tomografijom i elektromagnetskim sondiranjem. 1). Rezultati probnih mjerenja pokazali su da odabrane geofizi~ke metode mogu zna~ajno doprinijeti utvr|ivanju odnosa u podzemlju do zahtijevane dubine. primijenjena je nakon {to su analizirani rezultati do tada izvedenih geofizi~kih mjerenja. Sonde su ciljano postavljene na mjesta na kojima se u podzemlju moglo o~ekivati postojanje bloka slabije razlomljene karbonatne stijene. prije navedenim trima metodama izmjereno je. Po njegovoj trasi izvedena su mjerenja s tri metode i to seizmi~kom plitkom refleksijom. . provedena su i geofizi~ka istra`ivanja. elektromagnetsko sondiranje. na lokaciji rafinerije nafte u Urinju. Geofizi~ka mjerenja provedena su s vi{e geofizi~kih metoda: seizmi~kom refrakcijskom metodom. obra|eno i interpretirano najprije njih pet. otkriti blok slabije razlomljene karbonatne stijene u kojoj je mogu}e projektirati i izgraditi rezervoar. (2008)) izvodivosti podvodnih rezervoara za ukapljeni naftni plin. Hrvatska (bozo. Na temelju dostupnih geolo{kih rezultata trasiran je geofizi~ki profil nazvan TEST.padovan@igh. Figure 1.254 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. time domain electromagnetics U okviru izrade studije (ANDRI] et al. Rezultati elektromagnetskog sondiranja ukazali su na postojanje takvog bloka (s otporno{}u ve}om od 1000 ohmm-a) pribli`no izme|u kota –80 i –150 m (Sl. geoelektri~ne metode. geoelectrical methods. ako postoji.

PRELOGOVI]. dobiveni su kona~ni rezultati na temelju kojih je izdvojeno podru~je gdje. (2008): Geofizi~ki elaborat.. Zagreb.4. vrlo vjerojatno postoji kompaktniji blok karbonatne stijene. dovoljno duboko ispod nivoa mora. & GRGEC. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 255 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book sondiranjem. B. .. Tako koncipiranim istra`ivanjem. PADOVAN. D. E. Provjera rezultata geofizi~kih istra`ivanja obavit }e se bu{enjem.– Institut IGH. LITERATURA ANDRI]. M.

Seizmi~ko modeliranje ide po principu “podine” – povr{ine koja predstavlja donju granicu na koju se odnose seizmi~ke brzine stijena iznad nje. Dakle. uspostava veze izme|u geologije i seizmike ide putem modeliranja – uskla|ivanjem geolo{kog sa seizmi~kim modelom i obratno. njihovo tuma~enje je uvijek dvojbeno. . a seizmi~ki model u geolo{ki model koji primijenom odgovaraju}eg modela seizmi~kih brzina dobiva i dubinsku dimenziju. Premda su seizmi~ki podaci odraz geolo{kih zbivanja u podzemlju. Kalibracija se tako|er mo`e provesti i preko mjerenja VSP-a (vertikalno seizmi~ko profiliranje). Prema tome. Prvi korak povezivanja je kalibracija putem sintetskih seizmograma primjenom seizmi~kog vali}a na karota`u zvuka. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Naprednim tehnikama 3D tehnologije dolazi se to tre}e dimenzije geolo{kih tijela. Uspostavljanje veze izme|u geologije i seizmike je klju~ni trenutak u rje{avanju geolo{ke slike podzemlja. facies. U tom kontekstu mo`e do}i do razila`enja u tuma~enju geolo{kih/seizmi~kih granica sadr`anih u modelu. seizmika. Hrvatska Klju~ne rije~i: kalibracija. [ubi}eva 29. No. 10 000 Zagreb. modelling Suvremeno istra`ivanje nafte i plina je nezamislivo bez primjene seizmi~kih podataka. seizmi~ki facijes se mo`e “transformirati” u litolo{ki facijes. Geolo{ko modeliranje ide po principu “krovine” – pov{ine koja predstavlja maksimalno rasprostiranje odnosne geolo{ke (litolo{ke) jedinice. facijesi. seismic. Litolo{ki sadr`aj se odra`ava amplitudnim efektima ~iji skup u kona~nici tvori seizmi~ki facijes. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Povezivanje bu{otinskih sa seizmi~kim podacima Linking the well data with the seismic data Damir Taka~ & Katica Ivi~i} INA-Naftaplin. Kalibracija se mo`e provesti i preko bilo koje karota`ne krivulje uz primjenu odgovaraju}eg zakona brzina. modeliranje Key words: calibration. svi ti oblici kalibracije mogu se smatrati indirektnim povezivanjem seizmi~kih s bu{otinskim podacima s obzirom na to da su i karota`na mjerenja tako|er odraz geologije koja zahtijevaju odre|ena tuma~enja. geologija. pa ~ak i kada odgovaraju}i zakon brzina ne postoji.256 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. geology.

salinitet konatane vode. & TURK. & LEG^EVI]. V. jedinstveno polje. osmotski tlak (ð). water-cut (WC) Osnova metode Turk-Leg~evi} (TURK & LEG^EVI]. Nastala je kao poku{aj kvalitativno-kvantitativne interpretacije starih karota`nih mjerenja (SP. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 257 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija elektrologa po Turk-Leg~evi} metodi Turk-Leg~evi} method for E-log interpretation Velimir Turk1 & Jasna Sovilj-Leg~evi}2 1 2 Nafta Geoterm. (2000): New Access to Old Electrical Log Interpretation in Oil and Gas Wells. salinitet konatne vode (log10 Rc). Mlinska 5. Ljubljana. hydrocarbon maturity (BVWn). 271–279. J. osmotic pressure (ð). LITERATURA SOVILJ-LEG^EVI]. Rt i Ri) za reinterpretaciju postoje}ih i potencijalnih rezervi ugljikovodika na naftno-plinskom polju Peti{ovci. 3–4. acoustic impedance (AI). water-cut (WC) Key words: string theory. 9220 Lendava. stupanj zrelosti ugljikovodika (BVWn). LEG^EVI] & TURK. 43/2. zrelost ugljikovidika i water-cut za bu{otinu na plinsko-naftnom polju Peti{ovci. U ovom ~lanku su prikazani samo neki od tih parametera: akusti~na impedanca. Turk-Leg~evi} metoda je otvorena za sve vrste kvalitativno-kvantitativnih analiza. 267–292. kojima je osnova SP. J. . unified field. osmotski tlak. connate water salinity (log10 Rc). 1995.4.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. Ljubljana. environment (m/a). 2000) je teorija struna i jedinstvenog polja. Slovenia (jasna. V. Rt i Ri.legcevic@gmail. TURK. litolo{ke karakteristike. akusti~ka impedancija (AI).– Geologija. (1995): Nov pristop interpretaciji starih elektrokarota`nih diagramov. facies (m/a).com) Klju~ne rije~i: teorija struna. To zna~i mogu}nosti definiranja svakog relevantnog parametra u interpretaciji rezervoarskih karakteristika naftno-plinskoga le`i{ta.

6 i ve}i.Ako su rezultati korelacija zadovoljavaju}i. Jihar-2. . 10 000 Zagreb. Hrvatska Klju~ne rije~i: inverzija. prolaznih vremena u matriksu i prolaznih vremena u pornom fluidu u stijenama karbonatnog ili klasti~nog tipa pomo}u Wyllie-eve jednad`be. Jihar-2. Seizmi~ki podaci su amplitude u vremenu. geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. Na osnovi interpretiranih poroziteta dobivena je karta prosje~nih poroziteta za Kuracchine Dolomite formaciju za podru~ja sa bu{otinama. Prije toga je potrebno korelirati seizmi~ke intervalne brzine i bu{otinske porozitete iz jezgre le`i{nih stijena u ciljnim formacijama. Koeficijenti korelacije su iznad 0. Jihar-3 i Jihar-6 pokazuju slaganje. tada je mogu}e predvidjeti vertikalne i bo~ne raspodjele akusti~kih svojstava pojedinih litostratigrafskih jedinica oko bu{otina i {ire ovisno o ostalim geolo{kim podacima polja. tako|er se mogu prepoznati litolo{ki odnosi i izra~unati poroziteti. interval velocity. razlo`no je izra~unati raspodjelu seizmi~kih poroziteta u le`i{tu na osnovu odnosa izme|u poroziteta i seizmi~kih prolaznih vremena (intervalnih brzina) stijena. le`i{na svojstva Key words: inversion. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacije izme|u seizmi~kih akusti~kih otpora i le`i{nih svojstava Correlations between seismic interval velocities and reservoir characteristics Marija Vidovi}1. Kori{teni su algoritmi. Slijede}i postupak su korelacije izme|u seizmi~kih i bu{otinskih intervalnih brzina. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina. Damir Taka~1 & Kre{imir Peji}1 1 INA. reservoir characterizations Predmet ovog rada je povezivanje i prognoziranje le`i{nih i seizmi~kih svojstava na strukturi Jihar temeljeno na poznatom postupku inverzije amplitudne seizmike u seizmi~ke akusti~ke otpore. Exploration Department. [ubi}eva 29. {to predstavlja potvrdu da se mogu okonturiti poroziteti na osnovu seizmi~kih intervalnih brzina u podru~jima bez kompleksnih strukturnih i litolo{kih odnosa.258 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Kako je stupanj sli~nosti izme|u bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina zadovoljavaju}i seizmi~ki poroziteti se mogu koristiti i za prostorno predvi|anje kvalitativnih poroziteta. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina i geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. uvjetno seizmi~ke intervalne brzine. Zaklju~ak Korelacije izme|u vrijednosti bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina i poroziteta i seizmi~kih intervalnih brzina na Kuracchine Dolomite formaciji navedenih bu{otina Jihar-1. intervalne brzine ili intervalna prolazna vremena dobiveni iz seizmi~kih tragova i kalibrirani sa podacima karota`e zvuka u bu{otinama Jihar-1. a akusti~ki otpori i intervalne brzine se izra~unavaju iz podataka zvuka (sonic log/transit time). Jihar-3 i Jihar-6. strukturi le`i{ta i stratigrafskoj klasifikaciji mogu se izra~unati neke petrofizikalne karakteristike. ali i za podru~ja bez bu{otina. Ako se ustanovi korelativni odnos. strukturi i stratigrafskoj raspodjeli. Bu{otinsko mjerenje karota`e zvuka (sonic log) je poveznica izme|u seizmi~kih i geolo{kih podataka. intervalne brzine. Rezultat inverznog modeliranja su sintetski akusti~ki otpori. brzi 'Sparse Spike Zero Phase' i detaljniji 'Constrained Inversion in Eignevectors Basis'.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Handling uncertainty in the case of lateral extension of log-porosity values in a turbidity reservoir
Analiza nesigurnosti u slu~aju lateralne procjene logaritamskih vrijednosti poroznosti u le`i{tu turbiditnog podrijetla
János Geiger1, Tomislav Malvi}2,3 & Kristina Novak Zelenika3
1 2

University of Szeged, Department of Geology and Paleontology, Szeged, Hungary Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Department for Geology and Geological Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska 3 INA-Naftaplin, Sector for Geology and Reservoir Management, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Key words: Indicator formalism, Sequential Indicator Simulation, convergence, reservoir characterization, clastics, Miocene, Croatia Klju~ne rije~i: indikatorski formalizam, sekvencijske indikatorske simulacije, karakterizacija le`i{ta, klastiti, miocen, Hrvatska

The geological uncertainty can be determined through the differences between many equally probable reservoir descriptions generated using a geostatistical techniques known as stochastic simulations. Each of these realizations reproduces a prior measure of spatial continuity (covariances) and may be conditioned to honor available data. The differences between these descriptions provide indications of reservoir uncertainty due to lack of information (DEUTSCH, 2002). Sequential indicator simulation (SIS) is widely used for diagenetically controlled facies (DEUTSCH, 2002). However, the background indicator formalism can also be applied whenever the data set available has a considerable uncertainty (DEUTSCH & JOURNEL, 1997; JOURNEL & ALABERT, 1988). In case of Klostar field the number and spatial distribution of wells allowed us expecting any lateral extension of

well-log porosity to be quite uncertain (NOVAK ZELENIKA et al., 2010). Because of this prior expectation we used the indicator formalism for discretizing the original well-averaged porosity data. Applying sequential indicator simulation for six porosity cut-offs we generated one-hundred equally probable stochastic realizations for each of five different grid sizes (Fig. 1). Then the average values, the width of their probability intervals (Fig. 2) and standard deviations were calculated for the first, first two, first three, and finally for the first 100 grids. The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity.

Figure 1. E-type estimations derived from SIS for five different cell-sizes. Slika 1. E-tip procjene dobivene sekvencijskim indikatorskim simulacijama za pet razli~itih veli~ina }elije.

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Figure 2. Width of symmetric probability interval around E derived from SIS for five cell-sizes. Slika 2. [irina simetri~nog intervala vjerojatnosti oko E dobivenog iz sekvencijskih indikatorskih simulacija za pet razli~itih veli~ina }elije.

Figure 3. Convergence of the outer variance (variance of the means among grid points) with incresing number of realizations. Slika 3. Konvergencija vanjske varijance (varijanca srednjih vrijednosti izme|u to~aka mre`e) s pove}anjem broja realizacija.

The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity. It is an open question whether this uncertainty varies with the depositional genetic, but we demonstrated that it is the function of the grid resolution. To this there were generated 100 realizations (by repeating SIS procedure with the same parameters) for each of four different grid sizes. From these realizations we defined one hundred sets of realizations containing the first three, first four etc., first one-hundred realizations. For each sets the (1) average value, (2) the total variance, the (3) coefficient of variation and the (4) variation of the expected value were calculated. Afterwards, we decomposed the total variance into its (5) 'inner' (mean of the variances of at grid points) and (6) 'outer' (variance of the means among grid points) component for each sets of realizations. It has become clear, that according to the limit values and the speed of convergence the stochastic estimations (SIS) can

be subdivided into two groups (Fig. 3). These groups demonstrate where the change of scale can be made probable. Moreover this finding may reflect the scale of the representative elementary volume in the case of well-log porosity. It is also apparent that different numbers of realizations need for stabilizing the overall estimations when support changes.

DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York. DEUTSCH, C.V. (2002): Geostatistical Reservoir Modeling.– Oxford University Press. New York, 376 p. JOURNEL, A.G. & ALABERT, F.G. (1988): Focusing on spatial connectivity of extreme valued attributed: stochastic indicator models for reservoir heterogeneities.– SPE Paper # 18324. NOVAK ZELENIKA, K., MALVIC, T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of Late-Miocene Sandstone Facies Using Indicator Kriging.– Submitted in Nafta journal, January 2010.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Define of depositional environment using neural network
Odre|ivanje talo`nog okoli{a neuronskom mre`om

Horváth Janina
Department of Geology and Paleontology, University of Szeged, H-6722, Szeged, Egyetem u. 2-6, Hungary Key words: Neural Network, pattern recognition, depositional environment Klju~ne rije~i: neuronska mre`a, prepoznavanje uzorka, talo`ni okoli{

Traditional techniques of identification of a depositional body from core data are costly and sometimes difficult to extrapolate to uncored wells. However, application of Kohonen’s Self Organized Map (abbr. SOM) (KOHONEN, 2001) approach may be regarded to be a potential method for pattern recognition problems. A combination of Indicator Kriging and SOM for log-porosity and sand content data coming from quantitative well-log interpretations is used for identifying the spatial pattern of some delta-plain sub-environments. The basic high-dimensional property fields are defined by 3D shapes of some well known depositional facieses of a particular reservoir rock body in the Algyõ Field, Hungary (GEIGER, 2003), (Fig. 1). Many parameters as log-porosity and sand content data can be used to determine lithological patterns using SOM (AKINYOKUNK et al., 2009 and

ULTSH et al., 1995). This step of method can discover spatial patterns as clusters in unstructured data set because SOM is based on clustering algorithm. However, this approach not necessarily makes sure, that the resulting disjunctive clusters can show any meaningful depositional geometry. So at last the final geometry is given using Indicator technique which uses threshold values derived from property values of clusters. (NOVAK ZELENIKA et al., 2010, in press)

AKINYOKUNK, O.C., ENIKANSELU, P.A., ADEYEMO, A.B. & ADESIDA, A. (2009): Well Log interpretation model for the determination of lithology and fluid contents.– The Pacific Journal of Science and Technology, Springer.

Figure 1. 3D model of cravasse splay environments in the Algyõ delta (GEIGER, 2003). Slika 1. 3D model okoli{a naplavnih talo`ina u paleodelti polja Algyõ (GEIGER, 2003).

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

GEIGER, J (2003): A pannóniai újfalui (törteli) formációban levõ algyõ-delta fejlõdéstörténete – I.: Az algyõ-delta alkörnyezeteinek 3d modellezése. Part one: 3d modelling of the sub-environments of Algyo-delta. Földtani Közlöny. KOHONEN, T. (2001): Self Organized Maps – Springer, Berlin, Germany. NOVAK ZELENIKA, K., MALVI], T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of the late miocene sandstone facies using indicator kriging.– Nafta, Zagreb, in press.

ULTSCH, A., KORUS, D. & WEHRMANN, A. (1995): Neural networks and their rules for classification in marine geology, Raum und Zeit in Umweltinformationssystemen, 9th Intl. Symposium on Computer Science for Environmental Protection CSEP ´95, Vol. I, ed. GI-Fachausschuß 4.6 “Informatik im Umweltschutz” vol. 7, Metropolis-Verlag, Marburg.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Procjena sekvencijskim Gaussovim simulacijama le`i{nih varijabli pje{~enja~kog donjopontskoga le`i{ta nafte, polje Klo{tar, Savska depresija, Hrvatska
Estimations by sequential Gaussian simulations of reservoir variables in Early Pontian oil reservoir, Klo{tar Field, Sava Depression, Croatia
Kristina Novak Zelenika1 & Tomislav Malvi}1,2
1 2

INA-Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Klju~ne rije~i: le`i{ne varijable, pje{~enjaci, geostatistika, sekvencijske Gaussove simulacije, polje Klo{tar, Savska depresija, donji pont Key words: reservoir variables, sandstones, geostatistics, sequential Gaussian simulations, Klo{tar Field, Sava Depression, Early Pontian

Polje Klo{tar nalazi se u zapadnom dijelu Savske depresije, na jugozapadnim obroncima Moslava~ke gore. Geografski je smje{teno oko 35 kilometara isto~no od grada Zagreba, unutar i u okolici istoimenog sela Klo{tar (Sl. 1). To polje je

odabrano za geostatisti~ku analizu iz sljede}ih razloga: (a) jo{ uvijek je jedno od najve}ih naftnih i plinskih polja u Savskoj depresiji, (b) na tom polju ve} je ranije na~injen skup razli~itih geostatisti~kih procjena, (c) postoji veliki skup prikupljenih podataka koji se analiziraju u okviru rada na disertaciji prve autorice te uporabe stohasti~kih metoda kroz znanstveni projekt MZOS-a “Stratigrafska i geomatemati~ka istra`ivanja naftnogeolo{kih sustava u Hrvatskoj”. Polje Klo{tar je na sjeveru i sjeveroistoku odijeljeno od masiva Moslava~ke gore transverzalnim Sjevernim rubnim rasjedom Savske depresije. U donjem i srednjem miocenu (zaklju~no sa sarmatom) izvori materijala bili su lokalni. U panonu glavni utjecaj preuzeo je materijal donesen iz Isto~nih (metamorfnih) Alpi, prena{an turbiditnim strujama (VRBANAC et al., 2008). Na kraju, u pliocenu i kvartaru, talo`eni su uglavnom plitki jezerski, a kasnije i kopneni sedimenti. Geostatisti~ki su analizirani podatci poroznosti, dubine i debljine prikupljeni za najve}e pje{~enja~ko le`i{te imenovano “T” (donjopontske starosti), iz skupa od 19 bu{otina. Za njih su na~injene karte semivariogramskih povr{ina te izra~unati eksperimentalni i teorijski standardizirani semivariogrami programom Variowin 2.21 (PANNATIER, 1996). Na kraju je izra~unato po stotinu realizacija uvjetnim sekvencijskim Gaussovim simulacijama (skr. SGS; opisane npr. u DEUTSCH & JOURNEL (1997), MALVI] (2008) i drugdje). Prikazane su 1., 50. i 100. realizacija za svaku varijablu (Slike 2, 3 i 4). Modeliranje le`i{ta je proces koji uvijek uklju~uje odre|eni stupanj nesigurnosti, tako da je stohasti~ki pristup ~esto najprimjereniji za karakterizaciju le`i{ta. Stohastikom se dobiva niz jednako vjerojatnih karata. Upotrijebljene su uvjetne sekvencijske Gaussove simulacije, no zbog promatranja triju geolo{kih varijabli razli~itog reda veli~ine (101, 102 i 103) na~injeni su standardizirani teorijski variogrami. Anizotropija se uo~ava na kartama poroznosti i dubina. Zanimljivo je kako ve}e poroznosti odgovaraju ve}im dubina-

Slika 1. Smje{taj polja Klo{tar te regionalne strukturne depresije Sjeverne Hrvatske Figure 1. Location of the Klo{tar Field and regional structural depressions in North. Croatia

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Slika 2. Poroznosti dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 2. Porosities obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 3. Debljine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 3. Thickness obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 4. Dubine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 4. Depths obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

ma, {to ukazuje da su tektonikom nakon talo`enja le`i{ta ja~e izdignuti rubni dijelovi glavnoga kanala talo`nog prostora pje{~enjaka.

DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York.

MALVI], T. (2008): Primjena geostatistike u analizi geolo{kih podataka.– INA-Industrija nafte d.d., 103 str., Zagreb. PANNATIER, Y. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis.– Springer Verlag, 91 p., New York. PRELOGOVI], E., SAFTI], B., KUK, V., VELI], J., DRAGA[, M. & LU^I], D. (1998): Tectonic activity in the Croatian part of the Pannonian basin.– Tectonophysics, 297, 283–293. VRBANAC, B., VELI], J. & MALVI], T. (2008): Sedimentation of Late Pannonian clastic deposits in main and marginal basins (Sava depression vs. Bjelovar subdepression).– Geophysical Research Abstracts, 10, Copernicus Group, 1–2, Wien.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha
Probability of geological success

Ines Vlahov & Brankica Cirkovi}
INA–Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Klju~ne rije~i: vjerojatnost geolo{kog uspjeha, geolo{ki rizik, mati~na stijena, zamka, migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene, izgledni stratigrafski interval, istra`ni lokaliteti, izravni i neizravni podaci. Key words: probability of geological success, geological risk, source rock, trap, migration, reservoir rocks, seal, play, prospect, direct and indirect data.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha (skr. Pg; engl. Probability Of Success, abbr. POS) je ocjena kvalitete osnovnih geolo{kih kategorija (s vi{e geolo{kih faktora ili doga|aja) koji su klju~ni za procjenu uspjeha otkri}a ugljikovodika. Svrha procjene vrijednosti 'Pg' u istra`ivanju ugljikovodika je rangiranje neotkrivenih rezervi ugljikovodika prema kvaliteti i koli~ini geolo{kih podataka.

Ovim radom prezentirana je slu`bena metoda koja se primjenjuje u Mol Grupi za izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha konvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Razmatra se geolo{ki rizik, odnosno procjenjuje vjerojatnost geolo{kog uspjeha pet kriti~nih geolo{kih kategorija koncepta izglednog stratigrafskog intervala ili istra`iva~kog lokaliteta. Geolo{ke kategorije koje se procjenjuju su: mati-

Tablica 1. Izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha. Table 1. Calculation of geological success probability.

Tip / Pouzdanost podataka Kategorija 1. Mati~na stijena & Zrelost a. Prisutnost i Kapacitet b. Zrelost mati~ne stijene 2. Timing & Migracija a. Timing b. Migracija 3. Rezervoarske stijene a. Prisutnost b. Kvaliteta 4. Pokrov a. Prisutnost i kvaliteta b. O~uvanje 5. Zamka / Zatvaranje a. Definicija zamke b. Karakteristika zamke Procjena Geološkog Rizika Vjerojatnost Geološkog Uspjeha 0,00 Vjerojatnost Mati~na stijena & Zrelost 0,00 Vjerojatnost Timing & Migracije 0,00 Vjerojatnost Kvalitete rezervoara 0,00 Vjerojatnost Pokrova & O~uvanja 0,00 Vjerojatnost Zamke / Zatvaranja 0,00 Direktni podaci Nepovoljni <0,3 Indirektni podaci Upitni 0,3–0,5 Neutralni 0,5 Indirektni podaci Obe}avaju}i 0,5–0,7 Direktni podaci Povoljni >0,7

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Tablica 2. Dijagram geolo{kog rizika. Table 2. Diagram of geological risk.

Dijagram geološkog rizika Grupa rizika / POS raspon Jako niski rizik / (50–100%) Niski rizik / (30–50%) Umjerni rizik / (20–30%) Srednji rizik / (10–20%) Visoki rizik / (6–10%) Jako visoki rizik / (0–6%) Zna~ajke istra nih lokaliteta Podru~je s proizvodnjom – Isti play – susjedna struktura / Struktura u blizini s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Vrlo obe}avaju}a struktura u blizini / Udaljena struktura s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Struktura u blizini / Udaljena struktura – Isti trend ili vrlo obe}avaju}a struktura Podru~je s proizvodnjom – Novi play – Struktura u blizini ili Proizvodni bazen – Isti play – Udaljena struktura Proizvodni bazen – Isti play – Slabo definirano ili jako udaljena struktura ili Proizvodni bazen – Novi play – Udaljena struktura ili Novo podru~je – Obe}avaju}i HC-sustav Novo podru~je – Novi bazen ili Novo podru~je – Play sa negativnim podacima

~ne stijene i zrelost, vrijeme i migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene te zamka. Svaka od razmatranih geolo{kih kategorija ima nekoliko potkategorija koje je tijekom procjene potrebno razmotriti i uzeti u obzir (Tablica 1). Podaci za procjenu vjerojatnosti geolo{kog uspjeha kod ove metode su odre|eni tipom i pouzdano{}u. Razlikujemo dva tipa ulaznih podataka izravne (direktne) i neizravne (indirektne) ~ija se pouzdanost procjenjuje kao: nepovoljna, upitna, neutralna, obe}avaju}a i povoljna.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha, dobiva se mno`enjem vjerojatnosti svih pet geolo{kih kategorija, a svaka od njih procijenjena je prema odgovaraju}oj pouzdanosti i tipu podatka. Ovom se metodom, prema izra~unatoj vjerojatnosti geolo{kog uspjeha, istra`ni lokaliteti svrstavaju u jednu od {est grupa geolo{kog rizika (Tablica 2).

000 data points (modified DEM of Celje basin. geokemija Introduction Neural networks have been successfully applied in many areas. due to well developed learning algorithms they are easy to use. but to make it useful. kriging interpolation method. obrada podataka. medicine. funkcijska aproksimacija i klasteriranje Gorazd @ibret Geolo{ki zavod Slovenije. C – opozivna matrica. The net of the neurons can be called neural network. Basic unit is the neuron containing inputs with weights. Zn u ati~koj pra{ini. The success of the method can be laid down to the following reasons: they can model extremely complex systems. robotics etc. it can be arbitrary. Figure 1. physics.4. like financial problems. metoda kriging interpretacije. activation function and outputs. Aproksimacija funkcije. D – visualization of the neural network interpolation results. Dimi~eva ulica 14. The details will not be described here as they can be found in two excellent “bibles” – Hayking’s (HAYKIN. Slika 1. 2001). C – recall matrix. prostorna razlu~ivost 25 m). function approximation and clustering case study Uporaba neuronskih mre`a u interpretaciji geokemijskih podataka: klasifikacija. B – map of Zn concentration in attic dust. electronics. B – karta Zn-koncentracije u ati~koj pra{ini. there are many different types of neural networks and each type is designated in doing certain task/ problem. neural activation functions. A – vizualizacija probnih podataka (veli~ina simbola odgovara Zn-koncentraciji u ati~koj pra{ini) pomo}u kvadrata. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 267 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Use of neural networks in geochemical data interpretation: classification. 37. A – visualization of learning data (size of the symbol corresponds to the Zn concentration in attic dust) with square. 25 m spatial resolution). depending on the CPU speed and computer memory. inputs and outputs have to be placed. 1000 Ljubljana. Method is based on the principles connections and repetition in biological nervous systems. Celje. Slovenia (gorazd. Depending on the types of neurons arrangement. 1999) and Kohonen’s (KOHONEN. Function approximation. due to their nature neural networks can be used to model non-linear natural systems (linearity in the sense of mathematical properties of additivity and homogenuosity).si) Key words: neural networks. data mining. representing area of recall phase. engineering. . predstavlja podru~je faze opoziva. 37000 to~kastih podataka (modificirani DEM Celje bazena.zibret@geo-zs. there is no limitations with the dimensionality of the problem. D – vizualizacija rezultata interpretacije neuronske mre`e. geochemistry Klju~ne rije~i: neuronske mre`e. interconnectivity etc. Zn in Celje attic dust case study.

59–67. 95% correct). 2005. (2006): Factor analysis of soil and attic-dust to separate mining and metallurgy influence. sampled on a broad range of geological environments and on different polluted and unpolluted areas. 2006). carb – geological parameter.e. Factor analysis. Results of SOM classification in Me`ica area (data from [AJN. (2005): Using attic dust and soil for the separation of anthropogenic and geogenic elemental distributions in an old metallurgic area (Celje. dFe inside group with other siderophile parameters Cr. 76 p. Moreover. T..– Geochem Explor Environ Anal.– University of Ljubljana. Clustering of geochemical data enables to recognize different geochemical associations of elements (anthropogenical/geological). 103 samples of alluvial sediments and 37 random cases) and validation set 37 cases (9+7+8+15). @IBRET. 2002.– Pearson. S. To create geochemical maps in such way. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three case studies from geochemical data interpretation As neural networks are universal approximators they can be used for function approximation or with other words. Fig. Ljubljana. 1. 2006).268 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U and Zr. & [AJN. 842 p. training set contained 369 cases (130 samples of attic dust. Slovenia). 501 p. usually done with factor analysis. Slika 2. 735–747. for interpolation purposes. Self organizing maps (special type of neural networks. 2 shows the positions of best matching units for every element and every descriptive parameter in the SOM output lattice (10x10 output grid). @IBRET & [AJN. The performance of feedforward multilayer perceptron with 14 hidden neurons with sigmoid activation function is found to be excellent. Me`a Valley. Ni (pollution caused by ironworks). Regarding SOM classification – fully trained SOM put similar input patterns close and different input patterns apart from each other. [AJN. Summing together. SOM) do not have such limitation. Mg. R. SOM output grid was clustered into 5 clusters by the means of k-means clustering algorithm. especially in the way those attributive types of variables shows the source of different elements in the environment. 38/6. parameter “carb” together with the Ca. – Math. geological and other parameters) can be used together with normally distributed variables. 2nd edition. Zn in the attic dust of Celje has been used as an example (data from: @IBRET. [AJN. Singapore..– Springer. topsoil and alluvial sediment from different polluted and unpolluted areas have been chosen as examples (26 elements) with additionally patterns with random values to demonstrate the performance of neural network. geol. 29–41. same applies for metamorphic rocks (met) and sedimentary rocks (sed) respectively. has serious limitation: requirement of normal distribution of variables. We look at Zn concentration in attic dust in Celje as a function of spatial position of the sample relative to the position of the source of the pollution (x and y coordinates) and elevation. (2002): Geochemical properties of soil and attic dust in Celje area (BsCh thesis). Slovenia. W. Schematic procedure and the result are shown on Fig. P (and unfortunately also together with “sed” parameter) and parameter “met” together with Fe. 2008). R. (2001): Self-Organizing Maps. As a quantitative measure of similarity. G. 3rd edition. 2006). Mn. Zn. KOHONEN. expl. Slovenia. activated neuron if sample is collected on carbonates and inactivated neuron if sample is not collected on carbonates. REFERENCES HAYKIN. Geochem. G. 97. compositional data and even attributive type of data (i. 1). Sr. also like Kriging. Rezultati SOM-klasifikacije na podru~ju Me`ica (podaci iz [AJN. because it is capable of correct classification of all geochemical sampling materials (different than in the learning dataset). 5/1. Cd and other chalcophile elements. (2008): Modelling of atmospheric dispersion of heavy metals in the Celje area. This case study compares the results of the interpolation using neural networks with the commonly used kriging interpolation method (Fig. dFe – distance of the sample from ironworks. R. Data from chemical analyses of attic dust. eters is as follows: dPb – distance of the sample to Pb smelter. This classification shows better performance of SOM comparing to factor analysis. derived from 25 m digital elevation model. Description of descriptive paramFigure 2. We see that SOM was capable to place dPb in the group together with the Pb. Only at detecting the random values the performance is slightly decreased (approx. 136 samples of soils. and this is shown on the Me`ica case study (data from [AJN. More detailed description of this case study can be found in the upcoming issue of Mathematical Geosciences journal. This is very simple and naive approximation but will suit for the purpose of the demonstration. The classification problem will be addressed by classification of the different geological materials on the basis of their chemical analyses. (1999): Neural Networks – a Comprehensive Foundation. Berlin-Heidelberg-New York.1]. This task is not so easy if taking into account very heterogeneous composition of geochemical sampling materials. @IBRET. there have to be 1 neural network for each element separately.– J. Y. Shape of the symbol represents membership of the output neuron to different cluster and size of the symbol distance to the cluster centre. [AJN. All variables have been normalized to the interval [0. .

Bockovci-1 (Bc-1)). Mario Matkovi}1. U bu{otini ^a|avica-1 kroz vulkanite (andezit – bazalt) bu{eno je cca 500 m.d. .. kao okvirne granice u krovini. Lovin~i}eva bb. Stoga istra`ivanja litofacijesa miocenskih sedimenata i njihovog prostiranja u prostoru omogu}uju kvalitetnije definiranje potencijalnih rezervoara i pokrovnih stijena. su talo`ene ili na mezozojske karbonate (neformalna jedinica “podina tercijara”) ili paleozojske magmatite i metamorfite (“temeljno gorje”). ovisno o paleoreljefu. transgresivno slijede karbonatne naslage te u vr{nom dijelu lapori. Vulkaniti mogu biti uslojeni sa sedimentima. konglomerati~ni pje{~enjaci i kalkareniti badenske starosti. clastites. Sedimentacija zapo~inje krupnim klastitima (kao {to je dokazano bu{otinama Krunoslavlje-1 (Kru-1). Miocenske naslage. efuzivi Key words: Lower to Middle Miocene..4. basement) u podini sve do regionalnog EK markera Rs7. Vulkaniti su mjestimi~no uslojeni s kalkarenitima i mikritskim vapnencima badenske starosti. Marica Balen1. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Srebrenka Matej1. Damir Rakari}1 & Branko Sokolovi}2 1 2 INA d. [ubi}eva 29. Kre{imir Krizmani}2. Kara{ [uma-1 (K[-1). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 269 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Model sedimentacije donjo do srednjomiocenskih naslaga na podru~ju Slatina – Donji Miholjac Sedimentation model of Lower to Middle Miocene deposits of the area “Slatina – Donji Miholjac” Dijana Bigunac1. Prema stratigrafsko-sedimentolo{kim zna~ajkama Dravska depresija je sa svojim otvaranjem zapo~ela prije Savske.do srednje miocenske klasti~ne i karbonatne naslage predstavljaju zna~ajna le`i{ta ugljikovodika na podru~ju sredi{njeg i isto~nog dijela Dravske depresije. Za potrebe ovog rada provjereni su i reinterpretirani postoje}i podaci iz odabranih bu{otina. Bukovica-1 (Bkc-1). Rad obuhva}a sedimente izme|u neformalne litostratigrafske jedinice nazvane “temeljno gorje” paleozojske starosti (engl. Lilit Cota1. Ku~anci-2 (Ku-2). a spu{tanje je bilo sna`nije {to je za posljedicu rezultiralo odlaganjem ve}e debljine naslaga. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. 10 000 Zagreb INA d. Rasovac-1 (Rs-1). klastiti. mla|a tektonika i paleogeomorfologija/sinsedimentacijska tektonika. Tijekom badena intenzivna je i vulkanska aktivnost. Zlata Ivani~ek2.d. 10 000 Zagreb Klju~ne rije~i: donji do srednji miocen. Glavnu ulogu pri sedimentnim procesima i oblikovanju miocenskih sedimentacijskih tijela (najperspektivnijim rezervoarskim stijenama u istra`ivanom podru~ju) imali su transgresivno/regresivni ciklusi. efusives Donjo. karbonati. carbonates. Podravska Slatina-5 (PS-5).

uzela je u obzir 12 klju~nih bu{otina: Ru-1. Predmet istra`ivanja je geolo{ka procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena te vrijeme i putevi migracije ugljikovodika u stratigrafsko-strukturnim zamkama na navedenom podru~ju. tragovi nafte i plina). 10 000 Zagreb. . maturity Seizmo-stratigrafska reinterpretacija preostalog potencijala ugljikovodika podru~ja 3D Sava. vertikalna i/ili lateralna migracija. vrijeme migracije ugljikovodika. zrelost Key words: hydrocarbon potencial. kroz rasjede i frakture iz mati~nih stijena u rezervoare. Ru-1a. Ru-3. odnosno podru~ja Rugvica–Je`evo.270 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Je-3Du. Obo-3.d. DG-2. Mati~na stijena je zrela na dubinama od 2200–3600 m i pri temperaturama ve}im od 100 °C. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. [ubi}eva 29. Je-2Du. Prema raspolo`ivim geokemijskim podacima i utvr|enim mati~nim stijenama na~injena je i geolo{ka procjena putova migracije kroz geolo{ko vrijeme. Hrvatska Klju~ne rije~i: potencijal ugljikovodika. Je-1Du. Je-4Du. Kop-1 (testiranjem dobivena nafta ili plin. Pretpostavlja se kratka. source rock. Ru-2. DG-1. mati~na stijena. U tu svrhu kori{ten je komercijalni softver BasinMod pomo}u kojega su na~injeni profil zrelosti i dijagram povijesti zalijeganja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena na podru~ju Rugvica – Je`evo Evaluation of maturity of proved source rocks on Rugvica – Je`evo area Snje`ana Bla`ekovi}-Smoji} & Vesna Hr`enjak INA d. time of hydrocarbon migration.

10 000 Zagreb. Bu{otina Le-5 vodila se kao likvidirana u pretpostavljenom vodenom zasi}enju. Prema novom rje{enju strukturu pred- stavlja antiklinala rasjednuta normalnim i reversnim rasjedima. podijeljena u 3 tektonska bloka. bez vode. . structural map. Sa ciljem provjere zasi}enja. u bu{otini Le-5. [ubi}eva 29. nove rezerve Key words: 2D seismic.4. Nakon procijene petrofizikalnih parametara i izra~una povr{ina te novih karata efektivnih debljina procijenjene su geolo{ke rezerve ugljikovodika. Rezultat 2D seizmi~ke reinterpretacije je novo strukturnotektonsko rje{enje. Prema starom strukturnom rje{enju polje Leti~ani je bilo podijeljeno u dva tektonska bloka. Pokrenuta je reinterpretacija geolo{kog rje{enja polja. Potrebno je u budu}nosti razmotriti izradu novih bu{otina u cilju pove}anja iscrpka utvr|enih rezervi nafte u novom bloku. Hrvatska Klju~ne rije~i: 2D seizmika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 271 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Novo geolo{ko rje{enje na temelju reinterpretacije 2D seizmike New geological solution based on 2D seismic reinterpretation Ana Domjani} & Ivona Kranj~evi} INA-Naftaplin. strukturna karta. new reserves Vode}i se idejom da se poku{a zaustaviti prirodni pad proizvodnje na polju Leti~ani. pokrenuti je niz razradnih radova. le`i{te K je perforirano. a ispitivanjem je dobiven slab dotok nafte. Nove utvr|ene rezerve nafte dvostruko su ve}e od rezervi prijavljenih u prethodnom Elaboratu. Sektor za upravljanje i in`enjering polja.

5%. Taj broj utvr|enih geolo{kih rezervi nafte smanjuje se u dekadi 1961. godine i one tada na ukupno 11 polja iznose 63 570. Hrvatska. Marko Cvetkovi}2. sli~an trend zadr`avaju i geolo{ke rezerve naftnog plina i plina iz plinske kape pa tako one na vrhuncu. 43 plinska polja me|u kojima je 14 kondenzatnih. do 2010. dok je proizvedeno 46 262 808 m3 (36. le`i{ne litologije. [ubi}eva 29. do 1980. proizvodnja ugljikovodika. hydrocarbon production.39´106 m3) zadr`avaju i u razdoblju od 1971. tj.3 & Josipa Veli}2 1 2 Duvanjska 6. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. godine. Naravno. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Odnos rezervi i proizvodnje ugljikovodika po dekadama i dominantnim le`i{nim litologijama u hrvatskom dijelu Panonskog bazena Relation between hydrocarbon reserves and production during decades with respect to dominant reservoir lithologies in the Croatian part of the Pannonian basin Goran Jovi}1. godine) (Slika 1). iznose 14 208.76´106 m3 u dekadi 1981. odnosno 30 828.25´106 m3) pridobivih rezervi. 10 000 Zagreb. dok je proizvedeno ukupno 48. Hrvatska 3 INA-Naftaplin.–1990. Slika 2.–2000. na 79 393 473 m3 te otprilike istu vrijednost (77 088 351 m3) zadr`ava i u razdoblju od 1971. one gotovo pa prepolovile i iznose 7 711.272 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. te samo 1 143 832 m3 u dekadi 1991. Pannonian basin Sa`etak Po~eci istra`ivanja i pridobivanja nafte i plina u Hrvatskoj se`u jo{ u 19. godine.3%) nafte. do 1960.77´106 m3. i 2 020 887 m3 u zadnjoj dekadi (2001. No.5%) pridobivih rezervi.–2010.–1990. prije svega zbog uporabe suvremenih metoda istra`ivanja ugljikovodika. godine dok nakon toga slijedi nagli pad (1 024. Pierottijeva 6. ponajvi{e zahvaljuju}i poljima @utica i Stru`ec otkrivenima na samom kraju dekade. Panonski bazen Key words: hydrocarbon reserves. do 1990.79´106 m3 plina. Gas reserves discovered in decades.). u dekadi 1951. Tomislav Malvi}2. do 1980. Sli~nu vrijednost (7 253. tek oko 1940. Od tada pa do danas u Hrvatskoj je otkriveno 45 naftno-plinskih polja.. 1960. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Hrvatska Klju~ne rije~i: rezerve ugljikovodika. .73´106 m3 od ~ega je 74. Rezerve nafte otkrivene po dekadama. stolje}e. U tom periodu u samo 5 polja utvr|eno je ukupno ~ak 127 302 651 m3 geolo{kih rezervi od ~ega je 49 077 579 m3 (38. Figure 2. Figure 1. Otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina vrhunac dose`u u periodu od 1981. kada su izvedena prva geofizi~ka istra`ivanja.–1970.–1960. Rezerve prirodnog plina i kondenzata prikazuju ne{to druga~ije trendove. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. godine. godine. Oil reserves discovered in decades. Croatia.) ~iji trend se odr`ao sve do danas (247. Prema podacima obra|enima u ovom radu vidljivo je da je najvi{e nafte i naftnog plina otkriveno i proizvedeno od 1951. U ostalim dekadama otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina znatno su manje. Zna~ajnija proizvodnja Slika 1. reservoir lithologies. zapo~inje zna~ajnija pro- izvodnja.57´106 m3 od 2001.2% (47 168.99´106 m3 dok su se u dekadi 1961–1970. Nakon toga slijedi nagli pad na 20 510 278 m3 u dekadi 1981. Rezerve plina otkrivene po dekadama. 10 000 Zagreb.

Za drugu zna~ajniju koli~inu rezervi (2 479 220 m3) treba se vratiti skroz u razdoblje od 1961. Sofia : Internat. HERNITZ. MALVI]. Rezerve plina otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama.95x106 m3).i srednjomiocenske starosti. WEISSER.). Slika 4. Daleko najvi{e geolo{kih rezervi kondenzata (15 196 520 m3) utvr|eno je u dekadi 1981. konglomerate. Z.. Taj podatak zasigurno je i posljedica kompleksnosti situacije od le`i{ta do le`i{ta ali je ujedno i prilika da se u ve}ini le`i{ta dobiju dodatne koli~ine ugljikovodika primjenom suvremenih metoda pove}anja iscrpka te podupiranjem prirodnog vodonapornog re`ima u poljima gdje je on bio dominantan dugi niz godina.–2000. novi manji porast rezervi i proizvodnje mo`e se o~ekivati pu{tanjem u rad novootkrivenih plinskih polja u Jadranu. Zaklju~ak Iscrpak le`i{ta tijekom povijesti nije puno rastao unato~ zna~ajnom napretku tehnologije. U ostalim dekadama geolo{ke rezerve kondenzata su zanema- LITERATURA VELI]. godine. CVETKOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 273 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 3. do 1980. Scientific Conference SGEM.. Ve}ina rezervi nafte.04´106 m3. & CURI. a nije ih bilo mogu}e razdvojiti (a+b+c). & BOKOR. Gas reserves classified in dominant reservoir lithologies. . M. zanimljivo je kako su daleko najve}e rezerve nafte otkrivene u pje{~enjacima (skupina (a)). No. Povijest otkrivanja i proizvodnje rezervi kondenzata sli~na je kao i kod rezervi plina. odnosno 24 391.). 567–574. T.97´106 m3 dok je u zadnjih desetak godina vrlo mala (Slika 2). rive (76 477 m3 od 1971. J. V. dok su kod plina one vezane uz starije krupnoklasti~ne sedimente te stijene u njihovoj podini. (b) bre~e. Obradba i analiza podataka pokazala je i odnos koli~ine rezervi i dominantnih le`i{nih litologija. kada je proizvedeno 7 996.–1970. vrlo je zanimljivo kako su gotovo jednake koli~ine prirodnog plina otkrivene u pje{~enjacima panonske i pontske starosti te slabokonsolidiranim pje{~enjacima pliocenske i kvartarne starosti u Sjevernom Jadranu. Oil reserves classified in dominant reservoir lithologies.. Z. poput polja Stru`ec i Beni~anci. Tako|er. (2002): On the exploration level of the Croatian part of the Pannonian Basin.4..33x106 m3 i 15 161 758 m3) nalaze se u le`i{tima skupine (d) (Slike 3 i 4). 10. i 19 251 m3 od 2001. do 1970. 53. M. (2008): Observation useful for increase of hydrocarbon fields exploitation period within Croatian part of the Pannonian basin // Modern Management of Mine Producing Geology and Environmental Protection / International Scientific Committee of SGEM (ed. N. Figure 3. Figure 4. B.) smanjuju za vi{e od 15 puta i iznose 716 554 m3. Poslije spomenutog vrhunca 80-tih godina pro{log stolje}a proizvodnja prirodnog plina naglo opada na samo 3 676. Rezerve nafte otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. zapo~inje u razdoblju od 1961. dok se rezerve u sljede}oj dekadi (1991. Te litologije podijeljene su u pet skupina: (a) pje{~enjake pontske i panonske starosti. (c) stijene u podini neogena Pz i Mz starosti. krupnozrnate pje{~enjake i efuzive donjo. Kod prirodnog plina i kondenzata ve}ina rezervi (61 587. 363–370.. Nadalje.–1990. do 2010. PAVLOVI]. (d) le`i{ta koja predstavljaju jednu hidrodinami~ku cjelinu.– Nafta. VRBANAC. a obuhva}aju skupine (b) i (c) te (e) rezerve polja gdje su le`i{ta u sve tri skupine. naftnog plina i plina iz plinske kape otkrivena je u le`i{tima pje{~enjaka pontske i panonske starosti (217 316 037 m3.

kondenzat) – izostanak vode u proizvodnji Ideja i interes prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika u Panonskom bazenu (Drava. ispitivanja bu{otina i laboratorijskih analiza predstavljeni su u obliku slo`enih dijagrama (Composite Log). Tijekom analiza karota`nih podataka uo~ene su odre|ene pote{ko}e i nemogu}nosti to~ne i stru~no prihvatljive procjene tih parametara le`i{ta. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. osim prostora. karota`ne korelacije repera i interpretacije litofacijesa. Osnovni kriteriji definiranja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika (NPC Global Oil & Gas Study. Me|utim. kao i interpretacija nadtlaka metodom Dcs znatno su olak{ali procjenu potrebnih parametara. Zala ba- zeni) ostvareni su definiranjem zajedni~kog projekta istra`ivanja MOL-a i INA-e. Tijekom rada izra|ene su i grafi~ke interpretacije trenda kompakcije. 2006) jesu apsolutna nemogu}nost ekonomi~ne proizvodnje ugljikovodika bez opse`nih stimulativnih zahvata i tretmana le`i{ta. Osnovni cilj projekta u ovoj fazi prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta bio je procjena mogu}ih rezervi ugljikovodika. velja~a – prosinac) u hrvatskom dijelu Panonskog bazena obra|eno je osam podru~ja mogu}eg postojanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. dotoci. le`i{ne i proizvodne karakteristike: – slaba propusnost netipi~ne le`i{ne litologije – pove}ani ili znatno pove}ani slojni tlak – prete`ito plinsko zasi}enje (i/ili lagana nafta. . kategorizacija le`i{ta. Plinske pojave (NP. kvantitativne analize karota`nih mjerenja. PJ za procjenu formacije. Dosada{nja literatura prepoznaje sedam tipova nekonvencionalnih le`i{ta (NAIK. 10 000 Zagreb. zasi}enja i efektivnih debljina procijenjeni na temelju analize karota`nih mjerenja. Prou~avanje nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika pretpostavlja sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup sistematiziranju i organiziranju podataka i spoznaja. Mura. Parametri koji definiraju izra~un volumena i rezervi. prisutnost ugljikovodika u probu{enim krhotinama stijena. procjena formacije. geolo{ko pra}enje Key words: unconventional reservoirs. slabe propusnosti i nemogu}nosti ekonomi~ne proizvodnje bez stimulativnih zahvata i adekvatne odnosno nove proizvodne tehnologije. formiranjem multidisciplinarnog tima. Podaci dobiveni interpretacijom karota`nih mjerenja. posljednjih je petnaestak godina znatno porastao interes za le`i{ta ugljikovodika (osobito plina) netipi~ne le`i{ne litologije. formation evaluation. jesu i le`i{ni parametri poroziteta.274 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. geolo{kog pra}enja. pukotinski sustavi jezgara. 2006): Gusti pje{~enjaci zasi}eni plinom (Tight Gas Sands) Plinonosni {ejlovi i lapori (Gas Shales) Naftonosni {ejlovi i lapori (Oil Shales) Nafte u slabopropusnim stijenama (Low Perm Oil) Te{ke nafte (Heavy Oil) Plinonosni ugljeni slojevi (Coalbed Methane) Plinski hidrati (Gas Hydrates) Sistematizacija nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika opisuje i temeljne litolo{ke. [ubi}eva 29. definiranje zona povi{enog slojnog tlaka (nadtlaka). Tijekom rada (2009. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena petrofizikalnih parametara nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika Petrophysical parameters evaluation in unconventional hydrocarbon reservoirs Hrvoje Jur~i} & Sre}ko Mareti} INA-Naftaplin. naj~e{}e kao posljedica ograni~avaju}ih mogu}nosti postoje}ih programa interpretacije. erupcije i gubici tijekom bu{enja. CP. Tako procijenjene potencijalne rezerve ugljikovodika na promatranom prostoru postale su vjerodostojnije i stru~no prihvatljivije. osobito rezultata geolo{kog pra}enja. le`i{ni parametri. karota`na mjerenja. Spomenute zna~ajke definiraju le`i{ta ugljikovodika kao nekonvencionalna. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. TP). identifikacija “intervala interesa“. well logging. mud logging Ekonomi~na proizvodnja ugljikovodika iz konvencionalnih le`i{ta mogu}a je bez stimulativnih tretmana ili specijalne tehnologije proizvodnje. Stoga se jasno nametnula nu`na potreba kori{tenja drugih spoznaja. BP. reservoir parameters. Analizirano je 38 dubokih bu{otina od Murskog Sredi{~a na zapadu do Stjepanika na istoku. specijalnih postupaka razrade (i istra`ivanja) kao i potreba za uvo|enjem novih tehnologija u proizvodni proces.

Hungary (bgellert@mol. Zsolt Horváth1. Marica Balen3 & Dijana Bigunac3 1 MOL Plc. carbon isotope ratio.hr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 275 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Organic facies of Lower Pannonian and Middle Miocene sources in northern flank of Drava basin Organski facijesi donjopanonskih i srednjomiocenskih mati~nih stijena na sjevernom rubu Dravske depresije István Koncz4. dijana. E&P. Results of biomarker analyses show that Lower Pannonian-sourced hydrocarbons have no oleanane. Middle Miocene-sourced ones indicate the presence of oleanane and much lower values of hopanes to steranes ratio.hu) 2 MOL Plc. Nagykanizsa. mkajari@mol. based on the latest investigations. oleanane.cota@ina. Nagykanizsa (ikoncz@mol. Lilit Cota3. hopane. Hungary (zsohorvath@mol.balen@ina.hu. Balázs Gellért2. Middle Miocene. oleanane. marica. that helped to develop the geological and geochemical knowledge of the area. lots of geophysical and well data were generated.hu) 5 MOL Plc. 79. discovered under the boundary between Lower Pannonian and Middle Miocene sediments. Lower Pannonian-sourced hydrocarbons proved to be isotopically lighter compared to Middle Miocene-sourced ones. Hydrocarbons reservoired beneath Lower Pannonian source rock in deeper-seated parts have genetic links to Middle Miocene-sourced hydrocarbons. Eurasian Exploration Projects Muzeum ter 2/b. 8. indicating no ter- restrial input and the effect of microbially reworked organic matter. srednji miocen.hr. Dravska depresija. The poster wishes to present our current standpoint about the organic facies of essential source rocks within Drava Depression. E&P.hr) 4 Geochemist expert. Nagykanizsa. Geological Modelling. Hungary (tlukacs@mol. generated by highly mature off structure Middle Miocene sources. omjer ugljikovih izotopa. Lower Pannonian source rocks can be considered as seals rather than sources of migrated and accumulated hydrocarbons. Zagreb.. Mónika Kajári2. source rock. Considerable difference in organic facies between Lower Pannonian and Middle Miocene sources was indicated by geochemical investigations of rock extracts.. . sterane Klju~ne rije~i: donji panon. mati~na stijena.hu) 3 INA Industrija nafte d.hu) Key words: Lower Pannonian. Var U. and can be characterised by higher values of hopanes to steranes ratio. New Technologies and R& D. E&P. [ubi}eva 29. partly within the framework of INA – MOL cooperation. hopane. sterane In the last years intense hydrocarbon exploration occured on the northern flank of Drava Basin. According to carbon isotope ratios. Drava Basin. Exploration Sector.4. On that occasion.d. Tamás Lukács5. Budapest. In contrast with Lower Pannonian-sourced hydrocarbons. Exploration and Production. Budafoki u.bigunac@ina. Croatia (lilit.

Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi.6GHz HDD 40GB 20TB RAM 512MB 88GB (37 nodes) . anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika.276 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. metoda koja se temelji na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. 2010. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. Software 1994. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. i 2010. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic data. Ujedno. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. 1994. amplituda. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu formacija razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. 10 000 Zagreb. Table 1. godine upravo u ININOM centru za obradu gdje se i dan danas podaci obra|uju. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3d Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. amplitude. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. ukloniti ili zamjeniti. Primjer jednog takvog procesa je AAA (ANOMALOUS AMPLITUDE ATTENUATION). vibratori ili zra~ni topovi. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. ali najnaprednije u to vrijeme. processing. Usporedba se mo`e vidjeti u slijede}oj Tablici 1. godine. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. OMEGA OMEGA2 CPU number 1 94 (cluster 37 nodes) CPU model POWER2 XEON CPU speed 66MHz 3. [ubi}eva 29. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabe hardware i software. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja i kao i najbolji broj tragova za analizu. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno modernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji rezultiraju nekoliko puta pove}anoj brzini obrade i puno ve}em prostoru na discu gdje se nalaze radni podaci. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice potencijalnih le`i{ta. godine zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu Vu~kovec 3D uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. example – Vu~kovec 3d Nina Kova~i}. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjujemo novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske domene u frekventnu. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. to je bio i te~aj 3D obrade. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. radi pobolj{anja korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) sa ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. obrada. Tablica 1. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika.

odnosno invertirani debeli Mezozojski bazen sa zna~ajnim otkri}ima ugljikovodika. Aleppo plato (tanki sloj mezozojskih sedimenata). Aphamia Key words: Seismic interpretation. Na {irem podru~ju se nalaze tri glavne tektonske jedinice: 1. rezervoarske i pokrovne stijene. Geometrija interpretiranih horizonata bi trebala dati op}i pregled geolo{kih doga|anja. Prospekti su izdvojeni na osnovu regionalne seizmi~ke interpretacije.4. Aphamia blok je prekriven gustom mre`om 2D profila (cca 5000 km) snimljenih razli~itih generacija. [ubi}eva 29. . Palmiridi na jugoistoku granice bloka. Hrvatska Klju~ne rije~i: Seizmi~ka interpretacija. Homs bazen (debeli slijed mezozojskih sedimenata) 3. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 277 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Seizmi~ka interpretacija Aphamia bloka Seismic interpretation of Aphamia Block Branka Krpan INA-Naftaplin. Aphamia Istra`ni blok Aphamia smje{ten je u centralno-zapadnom dijelu Sirije povr{ine 4350 km2. 2. godine. Nova 3D seizmika preko podru- ~ja Mustadire povr{ine 270 km2 snimljena je 2009. Interpretacija seizmi~kih podataka obuhva}a interpretaciju klju~nih horizonata u smislu mati~ne. 10 000 Zagreb.

Case studies The project N° 17004 (2008) was carried out research in the lokality Subotinac (Aleksinac oil shales deposit). bu{otine. with thicknesses from 0. Locations of oil shale deposits in Serbia. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is the result of research by the project of the Ministry of Science and Technological Development N° 17004 R.. 3. .0 billion tonnes with average content of organic matter of approximately 20% and with oil content of approximately 10% (LJUBOJEV. • Research sites Subotinac in other segments are in progress. and ends by thick complex of pelite and alevropelite sediments rich on organic matt (oil shales). • Oil shale is the upper part mainly without dirt intrusions is of better quality (contains mostly 12 to 14% of oil).2 to 0. Polo`aj naftnih {ejlova u Srbiji. ekolo{ke katastrofe. Aleksinac oil shales deposit was created in lake environment. 2) is built from clastics and coarse sands. Some of the results of this collaboration are presented in this paper. 4). ecological disaster. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. Filling of depression and sedimentation of lake were started on the end of Oligocene and on the beginning of Miocene. Figure 1. The terrain (Fig. • The upper layer construction bituminous marl stone. drillholes. Oil shale in these deposits is of various qualities and oil content. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 New study of Aleksinac oil shale Nova studija naftnih {ejlova Aleksinca Sla|ana Krsti}. 1) of oil shale with resources of over 4. marl stone with intrusion of sandy clay and rarely marly sandstone are located above oil shale seam (Figs.8 m. its origin is linked with Paleogene time. Research results Geological research (Projekt No 17004) conducted at the site year 2008/2009 gave the following data: • Layer thickness oil shale seam contains thin coal seams. The biggest deposits of commercial potential are Aleksinac and Vina-Zubetin. 19 210 Bor. Vesna Ljubojev & Milenko Ljubojev Mining and Metallurgy Institute. General spreading direction of oil shale seams is north-northwest – south-southeast. Serbia. Aleksinac deposit has been explored in more detail compared with other deposits. Basic geological exploration in Serbia detected 21 deposits (Fig. continental clastic deposits Klju~ne rije~i: kredne jedinice. 2009). with reserves close to 2. Slika 1.7 billion tonnes. Zeleni bulevar 35.278 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

N°17004 (2008): Projekat Ministarstva za nauku i tehnolo{ki razvoj . 10x REFERENCE LJUBOJEV. Profile of Aleksinac oil shale deposit. Slika 2. Bituminozni lapor +N. Profil kroz naftne {ejlove Aleksinca. Bituminous marl stone +N. Bor. 10x Slika 4. 10x Slika 3. (2009): Izve{taj mikroskopskih ispitivanja uljnih {kriljaca sa lokaliteta Subotinac (kod Aleksinca).– Institut rudarstva i metalurgije. V. Bituminozni pje{~enjak II N. 10x Figure 4.4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 279 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. pru`anje 246°–66°. Bituminous sandstone II N. Figure 3. directed in 246°–66°.

2004). (1981): Sada{nji status “direktnog” otkrivanja plinskih le`i{ta u Jugoslaviji.parlov@ina. \URASEK. Bo`ica. Ika. The main characteristics of the recorded seismic data are frequent appearances of anomalies such as pull down. U: Zbornik radova I: Simpozij “Kompleksna naftno-geolo{ka problematika podmorja i priobalnih dijelova Jadranskog mora”. J. . Marica and Vesna gas fields where Pleistocene age sandstones are gas bearing and to Ika gas field where the gas is found in Mesozoic carbonates. During 1996 and 1997 the North Adriatic exploration area was covered by 3D seismic. Although some of the anomalies in the Adriatic offshore data produce disturbances making seismic interpretation more difficult.hr. they can be considered as direct hydrocarbon indicators (DHI’s). Annamaria. They are results of changes in acoustic properties caused by lithology. age and local environment (BROWN. 1981). most of them provide useful information and are frequently used for reservoir detection. Although the presence of anomalies in seismic data can be caused by other reasons than hydrocarbon accumulation. [ubi}eva 29. saturation. Ivana. 101–115. Katarina. porosity.kukavica@ina. Split. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic anomalies in the north Adriatic offshore Seizmi~ke anomalije u sjeverno-jadranskom podmorju Vladislava Kukavica & Bogomil Parlov INA-Naftaplin. Hrvatska (vladislava. Seismic anomalies noticed in the 2D Adriatic offshore seismic profiles (recorded during 1970-ties and 80-ties) were used for “direct” gas detection (\URASEK & KRI@. 540 p.– AAPG Memoir.280 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 42. depth. Irina. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. bright spot. Described examples refer to Ana. 10 000 Zagreb. dim spot. Tulsa-Oklahoma. (2004): Interpretation of Three-Dimensional Seismic Data.hr) Key words: Adriatic off-shore.. & KRI@.R. seismic anomalies Klju~ne rije~i: jadransko podmorje. A. bogomil. phase change etc.. Ida. gas fields. magnetometric and 2D seismic data first exploratory wells located in the Adriatic offshore identified gas accumulations. S. absorption. seizmi~ke anomalije Seismic anomalies represent irregularities or deviations in seismic data. REFERENCES BROWN. definition of spatial gas saturation or recognition of the top of the structure. Based on integration of available gravimetric. plinska polja. The application of the seismic anomalies in the interpretation of several gas fields situated in the Ivana and Aiza Laura 3D seismic volumes is presented in this paper. 6th ed.

2. Prepoznato je ~ak 13 le`i{ta (***SKUPINA AUTORA. pijesci. Figure 1. U prvoj skupini pojedina~na debljina iznosi prosje~no 1–2 metra.62– Slika 1. slabo konsolidiranih. No. no zbog male debljine interpretirane su samo krovine 4 od njih. Pierottijeva 6. Bo`ica Field. zbog izdizanja Alpi i Apenina tijekom pliocena. U drugoj skupini debljine su ve}e. 2001). oko 23 %. dok polje Bo`ica predstavlja satelitsku strukturu polja Ivana (Sl. Croatia Tomislav Malvi}1. Struktura polja pribli`ne je veli~ine 8´1 km. o kojima je objavljen niz radova (ASSERTO et al. 1996) izra~unata je prostorna autokorelacija poroznosti (do- . Pleistocenski sedimenti tako|er ~esto diskordantno nalije`u na pliocenske. Pliocensko-kvartarni sedimenti diskordantno su talo`eni na podinske karbonate mezozojske starosti. koji su imali ulogu izdignutoga paleoreljefa va`noga u nastanku nasljednih struktura. Bo`ica Field. U hrvatskoj litostratigrafskoj nomenklaturi pliocenskokvartarni slijed pripada formaciji Susak.21 m. Carola (srednji) i fm. dok pleistocenski fm. oko 5 metara. Quaternary. KRPAN et al. PANNATIER. Prva koja su imenovana kao “serija I” (njih 11). sands. depression of river Po. a razdvojenih glinovitim pijescima i siltovima te vrlo rijetko glinama. lijevo). Vrijednosti poroznosti u izolatorskim stijenama prosje~no su tek nekoliko postotaka manje negoli u le`i{tima.21. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 281 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Promjena talo`nih uvjeta kvartarnih pje{~anih le`i{ta plina u polju Bo`ica. {to traje jo{ i danas (npr. iz usporedbe obalna linija u anti~koj i dana{njoj Ravenni). zahvaljuju}i glacijalima i padu globalne morske razine (Sl. Prema prosje~noj debljini i poroznosti le`i{ta se mogu podijeliti u dvije skupine. Pleistocenska le`i{ta izgra|ena su od pijesaka i siltova poroznosti ve}e od 20 %. 2009). depression of river Po Polje Bo`ica smje{teno je (Sl. zna~ajnija delta rijeke Po stvorena je tek u pleistocenu pa su tada i njezini sedimenti obilniji u Sjevernom Jadranu. a na~injena je 1 bu{otina. kvartar. 1). no sva su smje{tena u pleistocenskim naslagama na dubinama 769. Hrvatska Changing of depositional environment of Quaternary sandy gas reservoirs.. 10 000 Zagreb. a bilo je uglavnom hemipelagi~ko s rijetkim prodorima sitnozrnatih turbidita (slika 2. koje su obuhvatile cijelu le`i{nu seriju. Ravenna (gornji pleistocen). Padska depresija.. Location of the Bo`ica Field. Prema talijanskoj nomenklaturi pliocenski sedimenti pripadaju formaciji Santerno. a druga kao “serija II” (2 le`i{ta). Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Hrvatska Klju~ne rije~i: plin. Talo`enje u pliocenu se odvijalo u marinskom prostoru na bazenskoj padini i ravnici. 10 000 Zagreb. 1) u podru~ju Sjevernoga Jadrana uz niz drugih hrvatskih plinskih polja. Sedimentacija je tijekom pliocena i kvartara bila razli~ita. Padska depresija Key words: gas. 1998. Zbog ~esto bo~ne promjene facijesa. Smje{taj polja Bo`ica. Tijekom mla|ega pleistocena i holocena delta rijeke Po se kontinuirano povla~ila prema zapadu. a poroznosti manje. dok je u pleistocenu ona bila u prostoru paleodelte (prodelte) rijeke Po i plitkoga mora ~ija je povr{ina znatno reducirana. Ve}ina polja smje{tena je vrlo blizu crte razgrani~enja s Italijom. izdignuta paleoreljefa te kompresijske tektonike zamke su klasificirane kao strukturno-stratigrafske. polje Bo`ica.2 & Davorin Bali}1 1 2 INA-Naftaplin.4. [ubi}eva 29. pru`anja SZ-JI. Pjeskoviti pliocenski i pleistocenski sedimenti uglavnom su turbiditnog i deltnog podrijetla. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. a poroznost oko 25 %. desno). 1998.. Variogramima (programom Variowin 2. ~ije je podrijetlo najve}im dijelom hemipelagi~ko (dominacija glinovitih lapora). \UREKOVI] et al. 845. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Seizmi~ki su interpretirani sedimenti kvartarne i pliocenske starosti te vr{nog dijela stijena mezozojske podine.

PANNATIER.– Nafta. dok su ostala znatno tanja (1–2 metra) te ispod dosega toga le`i{ta. 11.. PONTIGGIA. maksimum. Zagreb. 7/8. doseg je 1. Prodori sitnozrnatih turbiditnih sekvencija bili su rijetki zbog udaljenosti U kvartaru to postaje slatkovodnobraki~na sredina s talo`enjem fluvijalnih sedimenata rijeke Po mehanizmima delti. Figure 2..– INA-Naftaplin. Drugo “le`i{te 2/II” ima debljinu karakteristi~nu za tu seriju. zbog promjena razine mora i pomicanja ~ela delte rijeke Po. Talo`ne sredine u pliocenu i kvartaru bile su razli~ite. \UREKOVI].. 337–351.– Springer-Verlag. Dolazi do promjene udjela silta i gline pa se analizirane serije II i I mogu usporediti s promjenama talo`ina u turbiditnim sekvencama Tb-c u Tc-d. SAVINO. & PARLOV. 38 podataka). OGIP estimation. arhiva tvrtke. B. M. Relativno veliko odstupanje (preko 30 % praga) ukazuje na niz glinovitih ili siltnih proslojaka. RUVO. 34 podatka) te 2. CERRO. L. Jadransko more u pliocenu i kvartaru. To su 8..06.. (1998): 3D seismic interpretation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. .36. 241–258. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. Standardizirani teorijski variogrami odabrani su kako bi se jednostavno usporedila odstupanja i dosezi za oba le`i{ta. a odstupanje 0. (b) za starije “le`i{te 2/II” upotrijebljen je eksponencijalni model uz doseg 0. & VOLPI. KRPAN. prodelti i turbiditnih struja. Croatia. R. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 2/II.15. B. 7/8. aritmeti~ka sredina i medijan). Adriatic Sea in Pliocene & Quaternary bivene karota`om svakih 25 cm) za odabrana dva le`i{ta.– Nafta. koji le`i{te dijele na niz slojeva debljine oko 1 m. M. U pliocenu je vladala marinska sredina s talo`enjem glinovitih lapora i karbonata na bazenskoj padini i ravnici. Malo odstupanje ukazuje na relativno sli~ne vrijednosti bliskih podataka. Relativno mali doseg ukazuje na malu prostornu korelaciju jer “lokalna” varijanca brzo dosti`e ukupnu pa nema potrebe promatrati manje slojeve unutar le`i{ta kao zasebne cjeline sa svojim zasebnim statisti~kim parametrima (minimum. Unutar njih postoji prostorna zavisnost (korelacija) svih podataka poroznosti. production scenarios and economic evaluation of gas prospects in the Northern Adriatic Sea. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 8/I“. Croatia. tj. 91. Upravo u kvartaru. Ve}i doseg i odstupanje kod “le`i{ta 8/I” promatrani su zajedno s ~injenicom da je to najdeblje le`i{te I. serije. pje{~enja~ka le`i{ta polja Bo`ica pripadaju nizu pliocensko-pleistocenskih slojeva otkrivenih u sjevernojadranskim poljima. pa su malih debljina i bogata siltnom i glinovitom komponentom. M. JELI]-BALTA. Zaklju~no. ***SKUPINA AUTORA (2009): Bo`ica Gas Field – reservoir study. & MAGNI. C. \UREKOVI]. litolo{ku sli- ~nost cijeloga le`i{ta bez izrazitih nepropusnih proslojaka. Y. New York. KRPAN. (2001): Geological risk analysis. 213–230. Variogramski parametri su sljede}i: (a) za mla|e “le`i{te 8/I” aproksimacija je na~injena eksponencijalnim modelom. le`i{te I. LITERATURA ASSERTO. (1998): Geological modelling and petrophysical characterisation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. R. le`i{te II. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis in 2D.– Nafta..282 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. M. L. glavni talo`ni kanali pomicali su se u prostoru.56 te odstupanje 0. J. Tako su povla~enjem delte prema kraju pleistocena brojna tanja pje{~ana le`i{ta rezultat tek zavr{nih klasti~nih talo`ina iz turbiditne Bouma sekvence. M.

based on core analysis and quantitative log analysis data. REFERENCES MALVI] T. 267–274. it was calculated using mathematical relation between water saturation coming from log analysis and height above oil/water contact for each lithofacies respectively. However. Layering in 3D model was defined respecting parameters obtained by vertical variogram analysis of porosity data at well locations. The field structure is anticline striking NW-SE. petrophysical model Klju~ne rije~i: naftno plinsko polje @utica. 2010). siltstones and marls. the presence of fault tectonics was introduced respecting also lithological heterogeneity. The vertical displacement indicated by well data is from 0 up to 50 meters. structural modelling should be preceded by detailed 3D seismic interpretation in order to get more reliable structural-tectonic framework. The traps are of structural-stratigraphic type. Lithologically. and the overbank-levee facies. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 283 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Lithofacies and petrophysical model of Miocene sandstone Gama series reservoirs on @utica Field. The main objective of performed petrophysical modelling was to provide detailed characterisation of observed spatial and vertical heterogeneities. Even not supported by 3D seismic interpretation.4. Therefore.5 to 1 sqkm wide.. 2003) analysis was then performed in order to acquire input parameters for spatial lithofacies distribution using Sequential Gaussian Simulator. litofacijes. >20%) observed on histogram of porosity from well log analysis. There is significant difference between new structural model and the former one.. . Croatia Litofacijesno-petrofizikalni model miocenskih pje{~enja~kih le`i{ta gama serije polja @utica. Initial water saturation strongly depends on porosity. The uplifted block was additionally disintegrated by a set of normal faults approximately perpendicular to the main strike-slip ones. strukturni model. 3D static model was constructed in the context of ongoing EOR project and represent input for numerical simulation of production history as well as future tertiary oil production supported by CO2 injection. According to the lithostratigraphic determination. Naftaplin. 10 000 Zagreb. lithofacies. Gama reservoirs are the part of Upper Pannonian sedimentary complex characterized by series of turbiditic events deposited in brackish to fresh water (SAFTI] et al. reservoirs belong to Iva Sandstone Member. Lithofacies model of each reservoir was used as bias in the process of statistical variogram analysis of porosity data. [ubi}eva 29. (2003): One-dimensional variogram and statistical analysis in reservoir units of the Bjelovar sag. Three different lithofacies were recognized according to porosity classes (0–10%. Savska depresija. all the faults were considered vertical what was acceptable for 300 m thick reservoir section. 54/7–8. Gross thicknesses of particular reservoir within the main sandstone body amounts up to 60 meters. 11–20%. The isopach maps of each reservoir enabled clear delineation of main turbidite channel body’s 0. Quartz dominates in petrographic composition while the rest is composed of rock fragments. Statistical variogram (MALVI]. Hrvatska Marin Miro{evi} & Renata Vida~ek INA dd. lithofacies model was adopted for the cells penetrated by wells. Different methods of distribution were examined and SGS provide the greatest degree of coincidence between original and modelled data. in the case of full-field static model construction. Gama2 and Gama5 are on depth ranging between –1800 and –2100 mssl. including all the reservoir series. In this way porosity data upscaled on well locations were distributed more precisely and with better control in both. Investigated oil bearing reservoirs Gama1. structural model. For the modelling purposes. delineated on the SW and NE side by main strike-slip faults along which a subsequent uplifting associated with compressional events occurred. VRBANAC et al. – Nafta. Croatia. Sava Depression. Croatia Key words: @utica oil/gas field.. The main reasons were significant differences in oil/water contacts observed on different parts of the field and impossibility to interpret them as a consequence of spatial lithological variations. vertical and horizontal direction. petrofizikalni model New structural model of Gama series reservoirs on northern part of @utica oil&gas field provided structural framework for detailed petrophysical modelling. they are represented by alteration of fine to middle-grained sandstones. The offset of channel axis in the case of different reservoirs is also visible although the general direction was N-S to NW-SE. In the first phase. 2003.

O. VRBANAC.. J. @. & IVKOVI]. 55–69. VELI]. 61/1. & MALVI]. . Zagreb. JUHASZ. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 SAFTI]. Source Rocks and Hydrocarbon Reservoirs in the SW Part of the Pannonian Basin (Northern Croatia and South-Western Hungary). SZTANO. J. (2010): Sedimentation of deep-water turbidites in the SW part of the Panonian Basin – Geologica Carpathica. (2003): Tertiary Subsurface Facies. B.. B.. T.. VELI]. 101–122. 56/1. G.– Geologia Croatica.284 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

4. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti potragom za stratigrafskim zamkama. na podru~ju polja Molvi kao i sjeveroisto~no od podru~ja analiziranog atributima nalazili su se otoci ~iji su sedimenti predstavljali izvori{ni materijal za deltne sedimente (kvarciti. a ne sustavnim traganjem za njima. zagrebenskih sedimenata u sredi{njem te dubokomorskih u jugozapadnom dijelu. 10 000 Zagreb. Sustavnim promatranjem razli~itih prikaza seizmi~kih atributa te analizom okolnih bu{otina mogu}e je definirati paleookoli{ i pretpostaviti facijese. seizmi~ki atributi Key words: paleoenvironment interpretation. To je podru~je na kojem je jedini element kojim raspola`emo snimljena 3D seizmika i samo na osnovi interpretacije je nemogu}e predvidjeti paleookoli{. Razvojem 3D seizmike i sve manjim mogu}nostima za pronala`enje strukturnih zamki sve se ve}i zna~aj pridaje potra`nji za stratigrafskim zamkama. . Pokrovni sedimenti su izvrsno razvijeni na cijelom podru~ju i zastupljeni su vapnena~kim laporima sarmatske starosti. U u`em smislu pripada sjevernoj zoni depresije nazvanoj “duboka Drava”.U tom dijelu smje{tena su velika plinsko-kondezatna polja i nekoliko manjih naftnih polja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 285 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija paleookoli{a primjenom seizmi~kih atributa Paleoenvironment interpretation using seismic attributes Nata{a Nastasi}1 & Josip Bubni}2 1 2 INA-Naftaplin. 10 000 Zagreb. {kriljavci. Promatran je vremenski interval ispod regionalnog markera Rs7 (krovina Moslava~ka Gora Formacije). Za potrebe rekonstrukcije paleookoli{a integrirani su bu{otinski podaci s polja i seizmi~ki atributi s neizbu{enog podru~ja. pretpostavka je da su mogu}e akumulacije ugljikovodika u postoje}im stratigrafskim zamkama. [ubi}eva 29. Hrvatska INA-Naftaplin. Na rubnom dijelu polja Molvi. Stratigrafske zamke naj~e{}e se pronalaze slu~ajno. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti kori{tenjem starih metoda na nove na~ine te kombiniranjem istih. U`e podru~je istra`ivanja obuhva}a dio sjeveroisto~no od polja Molve gdje je glavni element za utvr|ivanje okoli{a 3D seizmika u kombinaciji sa seizmi~kim atributima. seismic attributes Podru~je obuhva}eno ovim radom pripada Dravskoj depresiji koja je smje{tena na jugozapadnom rubu hrvatskog dijela Panonskog bazena. “Duboka Drava” predstavlja dio Panonskog bazena visokog stupnja istra`enosti {to se ti~e strukturnih zamki. Glavna plinsko-kondenzatna polja u ovom dijelu Dravske depresije predstavljaju Molve. S obzirom na visoku istra`enost strukturnih zamki i sve ve}e zahtjeve naftne industrije neophodno je istra`ivati potencijalne stratigrafske zamke definiranjem paleookoli{a. dok u sjeveroisto~nom dijelu nalazimo sedimente aluvijalne lepeze zastupljene krupno i sitnozrnatim bre~okonglomeratima u proksimalnom i sredi{njem dijelu te sitnozrnastim pijescima i muljevitim vapnencima u proksimalnom dijelu. U jugozapadnom dijelu egzistirao je dubokomorski facijes zastupljen turbiditnim sedimentima. Preduvjet za definiranje takvih zamki ~ini utvr|ivanje paleookoli{a. Hrvatska Klju~ne rije~i: interpretacija paleookoli{a. egzistirali su vapnena~ki biokalkareniti talo`eni u uvjetima visoke energije pod utjecajem plima i valova. Kalinovac i Stari Gradac. mezozojski karbonati). paralelno pru`anju strukture. a putovi migracije su omogu}eni du` rasjeda i direktno iz mati~nih stijena u potencijalne kolektore. Ino poslovne jedinice-Naftaplin. predvi|anje litologije tih tijela te njihovo pronala`enje u prostoru. S obzirom na sve elemente. Na osnovu interpretacije na~injen je model koji prikazuje istovremeno postojanje sedimenata aluvijalne lepeze u sjeveroisto~nom dijelu. Mnoge naftne provincije ve} su dosegnule maksimum naftnih rezervi iz strukturnih zamki te se poseban trud ula`e u traganje za stratigrafskim zamkama. [ubi}eva 29. trenda rasprostiranja postoje}ih sedimentnih tijela. Na osnovi interpretacije karata seizmi~kih atributa i okolnih bu{otinskih podataka do{lo se do zaklju~ka o postojanju razli~itih facijesa u isto vrijeme. Geokemijski gledano nalazi se u blizini dobrih mati~nih stijena koje generiraju plin i kondenzat.

Moghan Plain area and southern part. Regional interpretation defined geometry and depth of horizons. Geology & Reservoir Menagement Sector. two-time maps were converted into a depth domain and structural maps were created. Moghan-2 blok Description: All the data were collected and interpreted in cooperation with the National Iranian Oil Company (NIOC). It covers 3230 km2. The geology. Croatia Key words: seismic interpretation. in meaning of petroleum provinces it belongs to the western part of the South Caspian Basin. Germi Area. In the northern part 6 two-time horizons were interpreted and in the southern 4 horizons. For the purpose of geological-geophysical study seismic interpretation of 894 km of 2D seismic lines was performed. Regional network of seismic lines is influenced by complex tectonics. Structural interpretation confirmed existence of many structural traps in the area. [ubi}eva 29. Stratigraphic traps would be hardly observed. of Iran was highly influenced by geological settings and events though history of the Tethyan region (Palaeotethys). The Moghan-2 block is situated in the northwestern Iran. There are also found difficulties in linking of well and seismic data.286 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.e. According to seismic interpretation numerous structural features are delineated. 2D seismic data are separated in two seismically detached areas: northern part. Structural traps are observed as primary targets. Conclusion: 2D seismic data were of relatively good quality for the interpretation. but has better quality of reprocessed seismic lines. The Moghan Basin is situated in the northern part of collision zone between Eurasian and Arabian tectonic plates.e. The area is found to be promising according to structural setting favorable for hydrocarbon reservoirs. For the purpose of time-depth conversion velocity check shot data from only one well was used. Moghan-2 block Klju~ne rije~i: interpretacija seizmike.e. i. i. i. . In the Moghan Plain five wells showed good correlation for the interpretation of seismic data while in the Germi Area well data unfortunately were not available and it is why seismic interpretation was performed only partially. including tectonic styles. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic interpretation of the Moghan-2 block (Iran) Seizmi~ka interpretacija Moghan-2 bloka (Iran) Nata{a Nastasi} & Josip Husnjak INA-Naftaplin. In terms of tectonic the Moghan Basin represents a part of the complex Talysh-Lesser Caucasus orogenic belt on the southern margin of the Kura Basin. mostly due to low density of seismic lines. After the interpretation.

ima i svoje pripadaju}e distalne dijelove. 60 km jugozapadno od Pule) koji pripadaju pleistocenskim formacijama Carola i Porto Garibaldi odnosno formaciji Susak (Sl. Santerno u smjeru sjeveroistoka. koji se mo`e razlu~iti na karota`nim dijagramima. Dra`en Parlov. Santerno. nego i glavni cilj istra`ivanja. Slika 1. Nevenka Romani} Kristensen & Tomislav Krsnik INA d. tj. kao kod klasi~nih pje{~anih slojeva metarskih debljina. koja ih uspje{no bilje`e. te je njihova procjena bila ote`ana. a tako|er se ne uo~avaju na seizmici kao pove}anje seizmi~ke amplitude. Svaki turbiditni slijed. Sjeverni Jadran Key words: thin layers. No. (“bright spot”). Navedeni slojevi sastavljeni su od sitnozrnastog pijeska i silta debljine od 1 mm do 30 cm.4. [ubi}eva 29. Geolo{ki profil s detaljnim prikazom polo`aja isklinjenja slojeva formacije Carola na formaciju O. Figure 1. SD Istra`ivanje i proiz. pokazali su dobre rezervoarske karakteristike dijela pojedi- nih intervala u istra`ivanom sedimentnom slijedu. Santerno formation. nafte i plina. plin se nalazi u podru~ju isklinjenja tankih pje{~anih slojeva na pliocenske lapore formacije O. danas postoje karota`na mjerenja visoke vertikalne razlu~ivosti. Mati~nu stijenu ~ine hemipelagi~ke naslage. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 287 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tanki pje{~ani slojevi distalnih dijelova mutnih struja na podru~ju Sjevernog Jadrana Thin layers of turbiditic sequence distal part on Northern Adriatic area Bogomil Parlov. a njihovo talo`enje te povijest pomicanja svakog slijede}eg sedimentnog slijeda i zapunjavanje mogu se dobro pratiti du` cijelog sjevernog dijela jadranskog bazena. Zamke su stratigrafskog tipa. Hrvatska Klju~ne rije~i: tanki pje{~ani slojevi. a poznavanje paleogeografije i talo`nih uvjeta od znatne je pomo}i. Geological profile with detail pinch out Carola formation to O. Dina Zopf. Izmjereni parametri propusnosti i poroznosti na jezgrama te rezultati dobiveni tijekom hidrodinamskih mjerenja. Istra`ivanja su u kona~nici i potvr|ena otkrivenim plinskim zasi}enjima u tankim pje{~anim slojevima te su stoga dokazala da takvi slojevi mogu biti ne samo sporedni. Vlatka Vani~ek. talozi mutnih struja. pleistocene. Takvi slojevi zasi}eni plinom nisu bili “vidljivi” na starim EK dijagramima zbog male vertikalne razlu~ivosti sondi.d. Northern Adriatic Najnovija istra`ivanja na podru~ju Sjevernog Jadrana ukazuju na dobar plinski potencijal tankih pje{~anih slojeva. Ti slojevi predstavljaju distalne dijelove turbiditnih slijedova materijala koje je u Jadranski bazen unosila rijeka Po. turbiditic sequence. 10 000 Zagreb. 1). te sami pje{~ani slojevi. . U radu su prou~avani tanki slojevi na podru~ju plinskog polja Ivana (sjeverozapadni dio Jadranskog podmorja.. pleistocen.

O. 7/76. overpressure. . 2005). Gas Shales). B.– J. LITERATURA BARI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Nadtlak odre|en D-eksponentom kao kriterij determiniranja nekonvencionalnih le`i{ta na primjeru Dravske i Murske depresije Overpressure determined by D-exponent as criteria for determination of unconventional reservoirs.R.A. 10 000 Zagreb. (1996): Source rocks and hydrocarbon accumulations in the Mura depression. BRITVI]. Tijekom izrade kanala bu{otine u sklopu geolo{kog pra}enja te u svrhu predvi|anja parametara gradijenta tlaka koristi se metoda D-eksponenta u sklopu ra~unalnih programa TDC laboratorija. V.C. Kako nisu ra|ene nove bu{otine za potrebe istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta. Kod nas istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta usmjerena su na podru~je Dravskog i Murskog bazena na guste slabo propusne pje{~enjake zasi}ene plinom (engl. [ubi}eva 29. slaba propusnost.– Nafta. 100–104.J. example of Drava and Mura Depressions Ana Pintar. G. Zagreb. (1966): Application of drilling performance data to overpressure detection. & DRAGA[. nekonvencionalna le`i{ta. nekonvencionalna predstavljaju cijele stratigrafske serije s izmjenama slojeva razli~itih karakteristika i stoga imaju veliki volumen rasprostiranja. Republic of Croatia. optere}enje na dlijeto.. 1996). & SHIRLEY. U ovom radu (posteru) prikazat }e se va`nost D-eksponenta (kao pokazatelj osnovnih le`i{nih uvjeta) u odre|ivanju nadtlaka. EATON. M. 25–34. Hrvatska Klju~ne rije~i: D-eksponent. Ista je kori{tena u na{oj analizi u cilju odre|ivanja nadpritisnutih podru~ja. Stjepan Trogrli} & Vesna @u`ul INA-Naftaplin. (2005): Tight Gas Reservoirs – An Unconventional Natural Energy Source for the Future. EATON.. G. NAIK. Tight Gas Sands) i lapore s plinskim zasi}enjem (engl. Drava and Mura Depressions Sve ve}a potreba u svijetu za naftom i prirodnim plinom dovela je do istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Metoda D-eksponenta sa~injava ekstrapolaciju bu{a}ih parametara (JORDEN & SHIRLEY. nadtlak. Petroleum Technology. usporedba nadpritisnutne zone i zone normalnog hidrostatskog tlaka te obja{njenje kako se D-eksponent dobiva i od ~ega se sve sastoji. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. Plinsko zasi}enja. 1387–1394. 47/1. (1972): Graphical method predicts geopressures worldwide. analiza se morala bazirati na postoje}im podacima dobivenim raznim ispitivanjima konvencionalnih le`i{ta. JORDEN J. 1972) kao {to su brzina napretka bu{enja.– World Oil. Za razliku od konvencionalnih. unconventional reservoirs. Dravska i Murska depresija Key words: D-exponent. osnovni su kriteriji koji su upotrijebljeni u na{oj analizi. njegova istro{enost te specifi~na te`ina isplake. 1966. nadtlak i izostanak kontakta plina i vode (NAIK. Glavni kriteriji koji definiraju nekonvencionalna le`i{ta su male propusnosti i niski porozitet te je zato potrebna velika stimulacija u postizanju zadovoljavaju}eg iscrpka. Lapore s plinskim zasi}enjem djelomi~no sa~injavaju mati~ne stijene sjeverozapadnog dijela Panonskog bazena (BARI] et al.288 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

(slu~aj gustih plinonosnih pje{~enjaka u podru~ju Koprivni~ki Bregi). 10 002 Zagreb. Prednost miocenskih nekonvencionalnih le`i{ta plina Panonskog bazena u usporedbi s silursko-devonskim u Sjevernoj Americi o~ituje se u ~injenici da ovdje i neznatne propusnosti stijene omogu}uju dotok. gusti plinonosni pje{~enjak.d.4. 2007) i brzi pad proizvodnje bu{otine (90 % pada proizvodnje doga|a se u prvoj godini). siltiti. Temeljeno na kriterijima koji odre|uju nekonvencionalno le`i{te plina i strukturno-geolo{kim karakteristikama. Plinske pojave kao i dotok plina dobivenog hidrodinamskim mjerenjima vezen je uz prirodni pukotinski sistem. Krivulja porasta slojnog tlaka naj~e{}e ne omogu}ava ekstrapolaciju odnosno odredbu inicijalnog slojnog tlaka. 10 000 Zagreb. a na nekoliko bu{otina iz tih intervala ispitivanjem je ostvaren obiman dotok plina uz tipi~ni brzi pad tlaka.d.. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. u ve}em broju bu{otina. kompaktni lapori. Plinonosni {ejl podrazumjeva tip nekonvencionalnog le`i{ta u mati~noj stijeni tj. [ubi}eva 29. Prema konstataciji vode}ih tvrtki za tehnologiju. source rock Nekonvencionalna le`i{ta plina predstavljaju veoma slabo propusne stijene zasi}ene plinom iz kojih nije mogu}e ostvariti proizvodnju bez primjene masovnog hidrauli~kog frakturiranja. izdvojeno je osam podru~ja unutra Dravske potoline te jedno podru~je u Murskoj potolini unutar kojih postoje stroge indikacije za mogu}nost proizvodnje plina kori{tenjem nekonvencionalne tehnologije. Nada Krklec1. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. prije pada tlaka. ali uz nizak koeficijent iscrpka (HOLDITCH at al. Predmet istra`ivanja su dva tipa nekonvencionalnih le`i{ta: gusti.. 1994).. gas shale. horizontalne bu{otine ili snopa horizontalnih bu{otina (HOLDITCH. pelitnim sedimentima: muljnjaci (TI[LJAR. Lovin~i}eva b. Sjeverozapadni dio Dravske potoline i sjeverni dio Murske potoline je od posebnog interesa zbog zasi}enja suhim plinom {to je potvr|eno ispitivanjem bu{otina te analizom i modelom zrelosti mati~nih stijena. donje miocenske starosti. Nedostatak je u ~injenici da se le`i{ta nalaze na znatno ve}im dubinama. plinonosni {ejl.b. Interpretacijom razvijenih krivulja porasta slojnog tlaka potvr|eno je postojanje dvostruke poroznosti.. mati~na stijena Key words: unconventional reservoirs. Srednja vrijednost propusnosti matriksa stijene je. Kre{imir Krizmani}2 & Alan Mavar1 1 2 INA d. 2006). 2002) iz nekonvencionalnih le`i{ta u Hrvatskoj prvenstveno je vezana uz Dravsku i Mursku potolinu. To su vrlo slabo propu- sni donje do gornje miocenski pje{~enjaci u izmjeni s pelitnim sekvencama. Nekonvencionalna le`i{ta u Europi u zadnjih nekoliko godina su u intenzivnoj fazi istra`ivanja pri ~emu su plinonosni {ejlovi naj~e{}i cilj istra`ivanja. Hrvatska INA d. planiranje i izvo|enje radova. Tamara Troskot-^orbi}2. Proizvodnja plina iz nekonvencionalnih le`i{ta ve} du`e vremena je u velikom zamahu u SAD-u gdje se vi{e od 43% ukupne proizvodnje plina ostvaruje iz silurskih i devonskih plinonosnih {ejlova i gustih. te`i{te u razvoju nove tehnologije pomaknuto je na tehnologiju koja se koristi u istra`ivanju i proizvodnji iz nekonvencionalnih le`i{ta. slabopropusni plinonosni pje{~enjaci i plinonosni {ejl donje do gornje miocenske starosti koji se nalaze u uvjetima znatnog nadtlaka. Karakteristika rezultata dobivenih hidrodinamskim mjerenjima je nagli pad tlaka. Mogu}nost ostvarenja ekonomske proizvodnje plina (SCHMOKER. ekonomskih koli~ina (dokazano hidrodinamskim mjerenjima u SZ dijelu Dravske i sjevernom dijelu Murske potoline). u prvoj fazi tj. U SZ dijelu Dravske potoline i sjevernom dijelu Murske potoline geokemijskim analizama dokazano je postojanje mati~nih stijena koje su u fazi generiranja plina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 289 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Potencijal nekonvencionalnih le`i{ta plina u hrvatskom dijelu panonskog bazena Unconventional gas potential in the Croatian part of the Pannonian Basin Arso Putnikovi}1. slabo propusnih pje{~enjaka te metana vezanog uz ugljene slojeve. a time i znatno nepovoljnijim tla~nim i temperaturnim uvjetima {to ima za posljedicu visoku cijenu . tight gas sandstone. manja od 0. Predvi|a se da }e za daljnjih deset godina nekonvencionalna le`i{ta postati glavni izvor u ukupnoj proizvodnji plina u SAD-u. Propusnost matriksa je manja od 0. Karakteristi~no za nekonvencionalna le`i{ta je postojanje velikih geolo{kih rezervi.1 10–15 m2. Gusti plinonosni pje{~enjaci utvr|eni su u {irem podru~ju u odnosu na plinonosne {ejlove.14 10–15 m2 Tijekom bu{enja plinskom karota`om utvr|ene su intenzivne pojave plina.

(2002): Resource-assessment perspectives for unconventional gas systems. LITERATURA HOLDITCH. June 2006. USA. odnosno nije mogu}e izra~unati ekonomi~nosti projekta. Coal Seams and Shales. J.W.A. 86–93. Tehni~ki manjak je {to u sada{njem trenutku ne postoji pilot bu{otina koja daje odgovor na podatnost stijene hidrauli~kom frakturiranju. (1994): Sedimentne stijene. J.. . TI[LJAR.290 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– AAPG Bull.A. (2006): Tight Gas Sands.– Working document of the NPC Global Oil & Gas Study. te podatke o proizvodnim mogu}nostima bu{otine. (2007): Unconventional Gas reservoirs – Tight Gas. & LEE. K. S. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 bu{otine.– [kolska knjiga. PERRY.. 149–154.. SCHMOKER. HOLDITCH. 1993–1999. K. S. Zagreb. 86/11.– JPT. 1–52.

10 17.m 0.41 173708.02 318732. okoli{ talo`enja.03 209490.11 16.20 6.15 19.9 1.90 15. Croatia Klju~ne rije~i: poroznost.m 0.92 5.43 149029. Lovin~i}eva bb..62 9.94 261578. Zdenka Barbi} & Adaleta Perkovi} 1 INA – Industrija nafte d.36 268968.fazna analiza porozimetar .34 17.01 15.22 118227. medium to coarse grained.63 7. image phase analysis. 50 km south-east of the capital Zagreb.m 0.0–1874. approx. porosimeter.63 15.86 286710.75 5.11 15.57 19.m 0.36 104700. and interchannel (swamp-lacustrine) thinly bedded to laminate pelites.35 6.m 0. depositional environment.75 13.19 AREA % 9.64 230241. Pontian Porosity measurements were done in the well Okoli-24 in purpose for characterization of the the Underground Gas Storage (UGS).4 4.m 0.54 15. Pore volume and bulk volume were determined by volumetric method using the laboratory equipment.3 2.4.4 3. Sedimentary and petrophysical results of the Pontian sandstones from the Okoli-24 well referred to 9 m of the core samples. pont Key words: porosity. clayey carbonates and marls with abundance of carbonaceous plant debris.56 20.83 84510.59 402660.72 359267.m 0. Phase analysis (Okoli-24) Tablica 1.6a 3.59 18.59 357687.79 4545297.m 0. The sediments from the analyzed interval were deposited on the flood or delta plain environment. E&P Research Laboratory Department.m 0.e.83 13.19 94074.0 m.36 5.84 159004.8 6.51 6.73 136079.49 19.72 263840.09 249563.35 8.m 0.34 118943.85 7.6 3.m 0. what is 60% of the total cored interval.42 330670.8 4.49 20.20 313823.33 82850.35 7.94 110188.49 13.66 19.72 305873.m 0. Field Engineering & Operations Sector.44 6.66 354471. Mea- IMAGE NAME 1.43 7. The Okoli field is located in the western part of the Sava Depression.15 10.00 310690.5 8. Exploration & Production BD.17 4.04 17.m 0. Fazna analiza (Okoli-24) The interval consists of the channel fill deposits represented with massive.75 3.m 0.59 13.39 AREA % 6.47 21.65 PHASE 1: Phase 1:133–146 Phase 1: 93–113 Phase 1: 95–113 Phase 1: 86–98 Phase 1: 57–152 Phase 1: 47–100 Phase 1: 58–103 Phase 1: 58–177 Phase 1: 148–164 Phase 1: 143-179 Phase 1: 123–139 Phase 1: 153–179 Phase 1: 149–167 Phase 1: 146–153 Phase 1: 63–114 Phase 1: 80–123 Phase 1: 144–172 Phase 1: 54–97 Phase 1: 128–163 Phase 1: 162–173 Phase 1: 153–187 mm2 139934.95 4.69 12.67 5.95 2.28 150752.m 0. Dubravka Dja~anin.6 9.m 0.58 18.12 11.78 15.26 18.54 380694.84 124456.94 19.08 .m 0.44 9.81 11. i.4 9.57 13.59 3.m 0.22 16.72 1253 10.59 5. 10 002 Zagreb.d. Porosity measurements were done by Ultra Pore Porosimeter.06 1563 11.70 5.74 17.42 222409.80 3619281.95 3.80 17. Characteristics of reservoir rocks are based on sedimentological and petrophysical analysis of the cored interval 1859.m 0. poorly sorted lithoarenites with eroded clasts of marls and coal.m 0.36 SUM % 15. Table 1.08 PHASE 2: Phase 2:92–132 Phase 2: 133–149 Phase 2: 138–169 Phase 2: 47–85 – Phase 2: 101–113 Phase 2: 104–114 Phase 2: 178–225 Phase 2: 128–147 – Phase 2: 140–145 Phase 2: 180–185 Phase 2: 92–147 Phase 2: 103–145 Phase 2: 115–131 Phase 2: 124–138 Phase 2: 115–143 – Phase 2: 164–171 Phase 2: 174–198 – mm2 216189.82 282991.25 9.4 5.44 116726.71 1445 6.m 0.53 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 291 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena fazne analize kod mjerenja poroziteta Implementation of the image phase analysis for porosity measurements Nevenka Ra{kaj.39 436649.

This method involves the expansion of nitrogen gas from a reference chamber of known volume into the pore space of the sample. All detected particle will be automatically measured (see phase Table 1). Results of analyzed thin sections by image phase analysis are mainly accordant with petrophysical measurements. Exception of microporosity values are proximately 0.5–3.0% and results are shown in Table 1. . thin sections must be previously prepared by blue dyed resin vacuum impregnation that is marked pore space. Lower values of porosity were affected by increasing of clay minerals (kaolinite. For analyses. Microporosity measurements were done by Image phase analysis computed program for Olympus polarization microscope with digital camera DP71.292 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Porosity of sandstones ranges 15–22% and predominantly represented intergranular. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 surement is based on Boyle’s law of gas expansion. chlorite) and secondary carbonate cementation of pore space. Porosity of a sample is defined as a ratio of pore volume (Vp) and bulk volume (Vb) of the rock sample. Microprosity measurements were done on the selected images (photomicrography) by applicable program for analyses. somewhere intragranular porosity type. A phase analysis is a quantitative evaluation of area (mm2) with regard to each separate gray value or color phase for particle detection that is distinguishable from image background.

seismic display. migracija Key words: structural forms. Op}enito se mo`e navesti da se vremenska migracija koristi u podru~jima sa velikim brojem difrakcija i velikog strukturnog povijanja. Hrvatska Klju~ne rije~i: strukturni oblici. . Na primjeru reobrade projekta Sava 3D. seizmi~ki prikaz. rasjedi ili recimo solne dome) mogu biti bolje ili lo{ije prikazani na seizmi~kom prikazu kao priprema za daljnju geolo{ku interpretaciju. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Razlikujemo 4 vrste migracije: pre-stack i post-stack vremensku i pre-stack i post-stack dubinsku migraciju.4. obrada podataka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 293 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sava 3d-nastavak – Prikaz strukturnih oblika prije i nakon primjene procesa migracije Sava 3d-extension – Presentation of structural forms before and after the migration process Tihana Ru`i}. migration Ovisno o raznim na~inima obrade seizmi~kih podataka strukturni oblici (kao {to su antiklinale. Primjenom procesa migracije zapravo je vidljiv stvaran prikaz podzemlja jer ako se on ne bi primijenio dobili bi la`ne strukturne oblike. Sam proces migracije (Kirchhoff-ova migracija) definiran je kao ra~unanje svih mogu}ih mjesta od kuda bi refleksija mogla do}i kako bi dobili {to vjerniji prikaz stvarnog polo`aja strukturnih oblika podzemlja. te pojava hiperbola kod difrakcija (u velikom broju slu~ajeva rasjedi su na seizmi~koj sekciji definirani difrakcijama).nastavak prikazani su strukturni oblici prije i nakon primjene procesa migracije. 10 000 Zagreb. dok se dubinska primjenjuje u slu~ajevima ako su cilj istra`ivanja strukturni oblici sa velikim nagibima. Takvi oblici su primjerice la`na pove}anja antiklinala. data processing. Jedan od zavr{nih procesa u toku obrade podataka je migracija. Bolji prikaz omogu}en je naprednijom tehnologijom obrade seizmi~kih podataka. zatim smanjivanja sinklinala. sinklinale. primjenom raznih procesa filtriranja kako bi pobolj{ali odnos signal/smetnja i dobili {to vjerniju sliku podzemlja. [ubi}eva 29. Igor Nagl & Marijana Radov~i} INA.

Lithofacies Unit 6 (2890–2805 m): The Pannonian calcitic marl. Features identified in the photographs were manually oriented by using an interactive sine-curve fitting technique and classified according to their geological significance. sedimentalogical interpretation and structural element evaluation have been performed as well. fossiliferous) and sandy. The structural elements have been evaluated in all four core intervals and the results of goniometric measures were interpretated. Cores 3 and 4 belong to this lithofacies unit. Sandstones show normal and on some places inverse gradation. siltstone and argillaceous silty marl are deposited in to the shore line distal and deeper freshwater environment within the zone of some terigene influence. Small beds of sandstones which interlayer marls are mostly in range of 1 to 3 cm with max thickness of 5 cm. slojevitost. Elements were analyzed in scale identical to that of the well cores that are near vertical. 3167–3176 m). Branko Sokolovi} & Zlata Ivani~ek INA – Industrija nafte d. fossiliferous marl are deposited in mainly deeper and distal marine environment (slope). Lithofacies Unit 9 (2005–1150 m): The Upper Pontian silty. considering that four cores were taken (Core No. sporadically medium litharenit. Core No. Lithofacies Unit 5 (3085–2890 m): The Lower Badenian polimyct conglomerate. Lovin~i}eva bb. stiloliti). Lithofacies Unit 7 (2805–2660 m): The Lower Pontian silty-sandy marl. Exploration & Production BD. 3127–3136 m.d. with lenses and/or laminae very fine to fine. bedding. very shallow. Kre{imir Krizmani}. E&P Research Laboratory Department. Core 2 belongs to this lithofacies unit. Ten Lithofacies Units have been established. 3158–3167 m. Lithofacies Unit 2 (3255–3190 m): The Lower Miocene polymict microbreccia/conglomerate with sandy hematite/ limonite matrix is deposited in moderately to strongly oxic shallow marine environment. stylolites). restricted (lagunar) environment with strong fresh water influence. 2897–2906 m. for example. bedding planes. Bedding of the sandstones is mostly in the range between 7 and 15 cm. Lithofacies Unit 8 (2660–2005 m): The Lower Pontian greywacke. Croatia Klju~ne rije~i: strukturni elementi (rasjedi. etc. 4. sandy and argillaceous marl. 3. gravel and in places clay and coal are deposited in in proximal and shallow freshwater setting with occasional environment deepening. fine-grained litharenite and siltstone are deposited in distal and deeper freshwater environment. conglomeratic litharenite and sandy silstone are deposited on marine shoreline (shoreface – shallow offshore) and – alluvial environment. Lithofacies Unit 3 (3190–3150 m): The Lower Badenian clasts and matrix supported dolomite conglomerate. Besides petrographical and biostratigraphical analyses.. the biggest one is 63 cm. 2. Core 1 belongs to this lithofacies unit. conglomeratic greywacke. Lithofacies Unit 1 (3500–3255 m): The Lower Miocene matrix-supported breccia/conglomerate is sedimentated most probably in continental (fluvial?) or in proximal. The photographs of the whole core that show the outside of the cleaned core were provided as high-resolution BMP images. siltstone and in places coal are deposited in deeper freshwater environment.). and Core No. Lithofacies Unit 10 (1150–0 m): The Pliocene sand (fine to medium grained). of 356 structural elements of the core No. 1. occasionally they can show as laminas. pukotine. calcarenaceous sandstone and silty-sandy. Core No. Lithofacies Unit 4 (3150–3085 m): The Lower Badenian polymict conglomerate – breccia/conglomerate. stylolites. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Strukturni elementi jezgara iz bu{otine Dravica-1 (Hrvatska) Structural elements evaluation of the Dravica-1 core (Croatia) Ninoslav Sabol. Contacts between sandstones and marls are usually sharp. Cores are recorded by DMT CoreScan II and obtained data of structural elements are analyzed in CoreLog Integra. 1 (2897–2906 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination.294 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. often with erosional . fractures. fossiliferous marl with altered andesite-basalt are sedimented in a deeper and somewhat distal marine environment (slope). lithostratigraphic formations The Dravica-1 exploration well penetrated sediments from 0–3500 m. Field Engineering & Operations Sector. 10 002 Zagreb. fractures. litostratigrafske formacije Key words: structural elements (faults. Orientation of isolated structural sets is shown in stereograph projection on diagrams (on Schmidt net of equal surfaces projected on lower hemisphere. litharenitesiltstone (conglomeratic. interlaminated with litharenite is deposited in brackish or fresh water moderately distal and deeper setting. No. Marl bedding is generally laminated and lamination is in range of 2–7 mm.

Morphology of the contact is predominantly planar or wavy. The fracture is approximately 25 cm long and the mean width is about 1 mm. solution seams are to 9 mm thick.10 there are two sets of faults that make downlifted area. like lamination. 70°. There are also laminae of coal visible in the core. subhorizontal or slightly oblique are conditioned with the fissility of marls). Only 0. D) Fault – there are 15 faults recorded in this core and all of them are inside of litharenite and siltstone. but the orientation is similar within small intervals. C) Fractures. they are mainly obliqueand and the width is up to 1 mm.0–3167. lamination. subhorizontal in marl and oblique in sandstones).0 m) has been recovered. Solution seams are predominant structural element in the core. In the upper part there are five recorded faults. therefore no measurements were performed. B) Chemical features – there are 12 measured elements of this type. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 295 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book structures (load and flame structures) on the lower bed plain of the sandstones. It is penetrating reduced fracture that starts on the depth 3133. without any specific orientation. There are 39 measured elements of this type. generally has the orientation in the area between SE to SW. lenses and foliation. B) Chemical features include stylolites and solution seams. Lamination on the other side. 2 (3127– 3136 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. In the lower part of the core there are ten recorded faults in only one meter of the core with dip in range between 57°–75° (average 67°). one in the first meter with the dip of 52°. 3 (3158. . filled fractures (3 records. C) Fractures – Reduced fracture – only one fracture has been recorded. subhorizontal to subvertical) and D) Fault – There are few microfaults (movement is less then 10 mm) in the cored interval.65 with the orientation 337/85. These features have similar orientation and the dip is between 21° and 39°. Organic filaments characterize lamination in the upper part and classic lamination is visible on the bottom of the eightmeter of the core. coal laminae.4. Stylolites are smooth or with low amplitude. reduced fractures (42 measurements. B) Chemical features – There are 30 measured elements of this type. Dip of this structural elements are generally subhorizontal. They are commonly oriented from SE to SW. Width is between 1–2 mm. In the lower part of the core there are probably two different sets of faults with movement between sets bigger than 1 cm (true faults).208 with orientation 159/33. Stylolites are predominant in the cemented parts of polymict conglomerates while solution seams are predominant in litharenite and siltstone and they contain organic matter too. and according to their dip they are mostly horizontal. In the second meter on the depth 3128. of 98 structural elements of the core No. Stylolite is on the depth of 3167. 4 (3167– 3176 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding. On the depth 2902. They are divided into open fractures (18 measurements.37 cm there is a group of three faults with different orientation and dip of 25° and 45°. Bedding does not show a consistent azimuth in the whole interval. No. both sets have dip of approx.3 m of the core No. Marl clasts appear on few places as a result of slumping. Twenty-four structural elements of the core No.

Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. To omogu}ava formiranje uglavnom te`ih visokomolekularnih i aromatskih spojeva (ORR. characterization. U sedimentima od 1350 do 1970 m koli~ina EOM zamjetno raste (1050–19635 ppm) te su sukladno tomu i EOM/ TOC vrijednosti izuzetno visoke (30. 7. Odre|ivanja su bila usmjerena na istra`ivanje i determiniranje krutih.. ukupni sumpor Key words: kerogen. Plinsko kromatografska analiza pokazuje prisutnost nezrelog do marginalno zrelog bitumena. te prevladavanjem fitana nad pristanom (Pr/Ph<1) kao i alkana prema odgovaraju}im Slika 1.57%). te`ih ugljikovodika tuma~i se lak{im pucanjem slabijih S–S veza u sumporom bogatom kerogenu (s. 1986). GC. Hrvatska Klju~ne rije~i: kerogen. Ipak komponentni sastav bitumena ostaje prakti~ki isti. Lovin~i}eva 1. pri ~emu se i pri ni`em stupnju maturacije istovremeno s manjom koli~inom zasi}enih ugljikovodika osloba|aju i ve}i fragmenti. hydrocarbons. Plinski kromatogrami pokazuju unimodalnu distribuciju s dominacijom u ni`em molekularnom podru~ju (C16–C19). Sektor za upravljanje i in`enjering polja. TLC/FID. PJ za geologiju i geokemiju. Sedimenti do 1320 m nemaju zamjetnu koli~inu ekstrabilne organske tvari-bitumena (EOM 130–618 ppm).d. karakterizacija. Ovakav grupni sastav ~esto je rezultat generiranja visokomolekularnih ugljikovodika iz sumporom bogatih nezrelih kerogena. Total Sulphur U radu je prikazano geokemijsko ispitivanje ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 s posebnim osvrtom na sedimente formacije Kurrachine Dolomite.6% S). Marija Mari~i} & Veronika ^uljak INA-Industrija nafte d. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geokemijska ispitivanja pojava ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 (Sirija) The geochemical exploration of hydrocarbons occurrences in Jihar-5 well (Syria) Irenka Stankovi}. Veliki udio visokomolekularnih. Komponentni sastav bitumena (TLC/FID detekcija). SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Bulk composition of bitumen (TLC/FID detection).39–31. .v. ekstrabilnih i teku}ih ugljikovodika sa svrhom odre|ivanja njihovih karakteristika te obja{njavanja mogu}e genetska povezanosti me|u njima. 10 002 Zagreb. GC. Ljubica Rumenjak. 1984). Bitumeni sadr`e ekstremno visoke koli~ine NSO i asfaltena u odnosu na neznatnu koli~inu zasi}enih ugljikovodika. a izvorna organska tvar je terestri~nog i/ili algalnog (bakterijski izmijenjenog) podrijetla talo`ena u anoksi~nim uvjetima. Uzimaju}i u obzir i rezultate Rock Eval pirolize visoki EOM/TOC odnosi upu}uju na primarno generiranje ugljikovodika (PALACAS.296 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Figure 1. TLC/FID. ugljikovodici.

F. 303–316. C17. Acta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 297 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. ali djelomi~no i procesom evaporizacijskefrakcionacije. (1995): Petroleum Geochemistry and Geology. Rezultati plinsko kromatografskih analiza prema svim dobivenim parametrima (max. NY. PALACAS. 3). Nafte su prvenstveno primarno izmijenjene procesima termalne maturacije. Kromatogrami su tipi~ni za zrele bitumene generirane iz marinsko/algalnih izvora deponiranih u reduktivnim uvjetima okoli{a. ORR. . Dijagram pokazuje da se “fingerprinti” podudaraju u velikom broju parametara te iako su nafte u vertikalno odvojenim rezervoarima mo`e se pretpostaviti da postoji neka vrsta komunikacije izme|u rezervoara (Sl. 18. Detaljna analiza gazolinske frakcije omogu}ava izra~unavanje pokazatelja prema kojima se mo`e izvr{iti klasifikacija nafti (THOMPSON.G. Sedimenti formacije Kurrachine Dolomite (2640–3190 m) sadr`e povi{enu koli~inu organske tvari (s. (1986): Kerogen/asphaltenes/sulphur relationships in sulphur-rich Monterey oils. prevladavanje lak{ih ugljikovodika (C18–C21) s izrazitim maksimumom na n-C17 te sastavom izoprenoidnih biomarkera (Pr/Ph»1) definiraju bitumen generiran iz zrelih marinskih izvora deponiranih u anoksi~nim i suboksi~nim uvjetima okoli{a.– Geochim.M. 0. Cosmochim. Pr/Ph »1. Gasoline fraction ratio F/H. Figure 2.1–52.– AAPG Studies in Geology. Prema ROF metodi koja uzima u obzir izabrane ugljikovodi~ne parove prvenstveno manje naftenske i aromatske pikove izveden je “zvjezdasti dijagram”. odnosno na visoki stupanj katageneze kod kojeg ve} dolazi do otvaranja prstena i skra}ivanja lanaca (Sl. J. 10.– Org.M. Ph/n-C18<1). Pr/n-C17<1. Slobodni fluidi (dvije nafte i jedan kondenzat) su po svojim fizikalnim karakteristikama me|usobno sli~ni i svojstveni za lake.H. S druge strane primje}uje se osiroma{enje u laganim ugljikovodicima i slijedom toga niskim LER