Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

ZAGREB, 2010

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.
Organizatori – Organized by
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering University of Zagreb INA – Industrija nafte, d.d. – INA Oil Industry Plc. Pod pokroviteljstvom prof. dr. Ive JOSIPOVI]A, predsjednika Republike Hrvatske Under the auspices of President of the Republic of Croatia, prof. dr. Ivo JOSIPOVI]

Potpora – Supported by
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske – Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Hrvatske vode

Sponzori – Sponsored by
Kamen Benkovac d.o.o. [tedbanka d.d. Promeks Kompjuter d.o.o. Hrvatsko geotehni~ko dru{tvo HGD LASERplus

Organizacijski odbor Organizing committee
Dr. sc. Josip HALAMI] predsjednik / president Prof. dr. sc. Dra`en BALEN potpredsjednik / vice-president Prof. dr. sc. Goran DURN potpredsjednik / vice-president Dr. sc. Uro{ BARUD@IJA tajnik / secretary Dr. sc. Renato BULJAN Prof. dr. sc. Vlasta ]OSOVI] Mr. sc. Niko DALI] Dr. sc. Marija HORVAT Mr. sc. @eljko IVKOVI] Dr. sc. Tvrtko KORBAR Dr. sc. Jadranka MAUCH LENARDI] Prof. dr. sc. Davor PAVELI] Jadranka PEJNOVI], prof. Goran RADONI], dipl. ing. Doc. dr. sc. Ma{a SURI] Doc. dr. sc. Nenad TOMA[I] Prof. dr. sc. Igor VLAHOVI]

Znanstveni odbor Scientific committee
Prof. dr. sc. Bruno TOMLJENOVI] predsjednik / president

Doc. dr. sc. Dunja ALJINOVI] Prof. dr. sc. Andrea BA^ANI Dr. sc. Mirko BELAK Prof. dr. sc. Damir BUCKOVI] Dr. sc. Ton}i GRGASOVI] Akad. Ivan GU[I] Doc. dr. sc. Tomislav MALVI] Dr. sc. Slobodan MIKO Akad. Branko SOKA^ Prof. dr. sc. Jasenka SREMAC Mr. sc. Vlasta TARI-KOVA^I] Dr. sc. Josip TERZI] Prof. dr. sc. Darko TIBLJA[ Akad. Josip TI[LJAR †

Dr. sc. László CSONTOS (MOL, Hungary) Dr. sc. Stjepan ]ORI] (Geologische Bundesanstalt, Austria) Prof. dr. sc. Eugen GRADINARU (Univ. Bucharest, Romania) Prof. dr. sc. Hazim HRVATOVI] (Federalni Zavod za geologiju Sarajevo, BIH) Dr. sc. Tea KOLAR-JURKOV[EK (Geolo{ki zavod Slovenije) Prof. dr. sc. Franz OTTNER (Univ. für Bodenkultur, Austria) Prof. dr. sc. Vincenzo PICOTTI (Univ. Bologna, Italia)

ISBN 978-953-6907-23-6 Izdava~ – Published by: Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey – Zagreb Urednica – Edited by: Marija Horvat Oblikovanje – Layout and design: Mirela Miki} Muha, LASERplus, Zagreb, Brijunska 1a, Zagreb Izdano – Issued: listopad 2010, 300 primjeraka – October 2010, 300 copies Ovitak – Cover: Katedrala sv. Jakova / Cathedral of St. James – [ibenik (photo: T. KORBAR) Slijed karbonatnih naslaga gornje krede – Nacionalni park "Kornati" / Sequence of Upper Cretaceous carbonate deposits – National Park "Kornati" (photo: T. KORBAR) Slapovi Krke – Krka Falls (photo: U. BARUD@IJA)

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

Autori su odgovorni za sadr`aj svojih sa`etaka The authors are responsible for contents of their abstracts

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Linking the geosphere & biosphere to understand dolomite formation
Utjecaj geosfere i biosfere na postanak dolomita

Judith A. McKenzie
ETH-Zürich, Geological Institute, 8092 Zurich, Switzerland (sediment@erdw.ethz.ch) Key words: Dolomieu, dolomite, formation models, microbial mediation, diagenesis Klju~ne rije~i: Dolomieu, dolomit, modeli postanka, mikrobijsko posredovanje, dijageneza

IAS Lecturer

Reflecting on almost two centuries of carbonate research reveals that varying scientific trends regulate the approach sedimentologists use to interpret the sedimentary rock record. New concepts develop with the introduction of the latest methods and technologies to a scientific field and propel evolving scientific trends, which often tend to cycle back on themselves with new advances. The study of dolomite formation since the recognition of its unique mineralogy more than 200 years ago has been no exception to this rule. The Tyrolian Alps of the Mediterranean Realm are widely acknowledged to be the geographic area where dolomite [CaMg(CO3)2], a common carbonate mineral in sedimentary rocks, was discovered. The name of the mineral, rock and mountains is unquestionably associated with one individual, the French geologist and mineralogist Déodat de Dolomieu (1750–1801). During field excursions in the region, Dolomieu recognized the occurrence of an unusual carbonate rock that resembled limestone but only weakly effervesced with acid. He published his observations in 1791 in the Journal de Physique. One year later in the same journal, Nicolas-Théodore de Saussure (1767–1845) provided a chemical analysis of the rock, which he named “dolomie” after his colleague Dolomieu. Within 10 years of its discovery, the English version of the name, dolomite, was in use, and it had become a commonly identified rock type. Only later, most probably in 1864, the scenic rugged mountains found in northeastern Italy were designated the Dolomite Mountains. Subsequently, the origin of the Dolomite Mountains and the origin of the dolomite mineral of which they are composed became a major topic of research (MCKENZIE & VASCONCELOS, 2009). Although dolomite is found throughout the geological record, especially in Precambrian carbonate rocks where it is abundant and often found associated with microbial structures, it is rarely found forming in modern carbonate sediments. Because of its rare occurrence in modern environments, as well as the apparent inability to synthesize it under low-temperature conditions in the laboratory, the origin of

dolomite has remained a longstanding enigma in carbonate sedimentology, often called the “Dolomite Problem”. Dolomite bodies are often significant hydrocarbon reservoirs, and, as a consequence, much emphasis has been placed on the development of dolomite models to define the physicochemical and hydrologic parameters involved in dolomitization. Nevertheless, these models, such as the mixing-zone model or reflux model, have not been adequately calibrated for real-world circumstances because it was not possible to synthesis dolomite in the laboratory at Earth’s surface temperatures. Since 1995, a microbial factor has been incorporated into geochemical models to better represent the process of dolomite formation under Earth’s surface conditions (VASCONCELOS et al., 1995; VASCONCELOS & MCKENZIE, 1997). It is now generally appreciated that microbial activity under specific environmental conditions can mediate the precipitation of dolomite at low temperatures. With the recognition that specific microbes can mediate dolomite precipitation, it is possible to conduct culture experiments under controlled conditions to better define boundary parameters. The results of these experiments provide new information to interpret the conditions required for dolomite formation during carbonate diagenesis and necessitate a reinterpretation of currently applied models. For example, dolomite apparently does not nucleate in the fluids contained in open pore spaces, but precipitation occurs readily within an organic matrix (biofilm or EPS) produced by identifiable microbes (BONTOGNALI et al., 2008). Factors, such as the optimum growth temperature for particular microbes under defined chemical conditions, are essential considerations for dolomite nucleation. In addition, geochemical proxies that have been used to interpret the paleoenvironment of dolomite formation, such as stable isotopic fractionation, are being redefined with these experimental studies. Furthermore, revisiting classic areas of modern dolomite formation, such as the coastal sabkhas of Abu Dhabi (U.A.E.), demonstrates that the microbial factor plays an important role in dolomite pre-

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

cipitation in these extreme environments (BONTOGNALI et al., 2010). Using a geomicrobiologic approach to investigate natural dolomite-forming environments indicates that a diverse microbial community with various metabolic processes promotes dolomitization. This approach has been succinctly applied in the study of microbial dolomite formation in the Plio-Quaternary organic carbon-rich hemipelagic sediments deposited on the Peru Margin, where, during an ocean drilling campaign (ODP Leg 201), microbiologic, geochemical and sedimentologic studies were conducted to evaluate the microbial community, its metabolic activity and products (MEISTER et al., 2007). Recognition of in situ microbial processes occurring in deep-sea sediments opens a new prospective for the study of early diagenesis within the domain of the deep sub-seafloor biosphere. Ultimately, microbes appear to be a powerful driving force behind carbonate diagenesis and must be included in any new model paradigm for dolomitization. Applying molecular biology methods and technical advances in microscopy, it is now possible to view the carbonate world through the microbial window. Indeed, a new scientific trend in carbonate sedimentology linking the geosphere with the biosphere has already begun. How this microbial mediation of a biomineral can be translated into the production of gigantic structures, such as the Dolomite Mountains, remains unclear, but the influence of these microorganisms can no longer be ignored.

BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., DUPRAZ, C., BERNASCONI, S.M. & MCKENZIE, J.A. (2008): Microbes produce nanobacteria-like structures, avoiding cell entombment.− Geology, 36, 663–666. BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., BERNASCONI, S.M., DUPRAZ, C., STROHMENGER, C.J. & MCKENZIE, J.A. (2010): Dolomite formation within microbial mats in the coastal sabkha of Abu Dhabi (United Arab Emirates).− Sedimentology, 57, 824–844. MEISTER, P., MCKENZIE, J.A., VASCONCELOS, C., FRANK, M. & GUTJAHR, M. (2007): Dolomite formation in the dynamic deep biosphere: Results from the Peru Margin.− Sedimentology, 54, 1007–1031. MCKENZIE, J.A. & VASCONCELOS, C. (2009): Dolomite Mountains and the origin of the dolomite rock of which they mainly consist: historical developments and future perspectives.− Sedimentology, 56, 205–219. VASCONCELOS, C., MCKENZIE, J.A., BERNASCONI, S., GRUJIC, D. & TIEN, A.J. (1995): Microbial mediation as a possible mechanism for natural dolomite formation at low temperatures.− Nature, 377, 220–222. VASCONCLEOS, C. & MCKENZIE, J.A. (1997): Microbial mediation of modern dolomite precipitation and diagenesis under anoxic conditions (Lagoa Vermelha, Rio de Janeiro, Brazil).− Journal of Sedimentary Research, 67, 378–390.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Loess – High Resolution Sediment Archives
Prapor – Sedimentni zapis velike rezolucije

Manfred Frechen
Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG-Institute), S3 Geochronology and Isotope Hydrology, Stilleweg 2, D-30655 Hanover, Germany (Manfred.Frechen@liag-hannover.de) Key words: loess, paleoclimate, Europe, Pleistocene Klju~ne rije~i: prapor, paleoklima, Europa, pleistocen

Upper Pleistocene loess/palaeosol sequences provide excellent high-resolution terrestrial archives of climate forcing in Europe (FRECHEN et al., 1997, 2003; NOVOTHNY et al., 2009; WACHA et al., in press) and elsewhere. The last glacial loess record has become of interest because chronological methods, such as luminescence dating, make the direct dating of deposition ages of aeolian sediments possible. Thus, a more reliable time-based reconstruction of the past climate and environmental change has become available for the loess record in Europe. Multidisciplinary approaches combining a reliable chronological framework with high resolution climate proxies enable the correlation and modeling of climate zones in the Northern Hemisphere at least for the Upper Pleistocene. Multi-disciplinary approaches combining stratigraphy, pedology, sedimentology, palynology, malacology, geochemistry and geochronology can provide a detailed reconstruction of wind dynamics, palaeoclimate (including palaeotemperature and -precipitation) and dust flux through the interglacial/glacial cycles of the Middle and Upper Pleistocene. During the Pleistocene glaciations, Europe was an extensive area of increased dust accumulation and loess formation. These sediments are widespread and show a close relationship with cooling and warming trends for the Quaternary period. The well-developed loess/palaeosol sequences reflect changes in mass accumulation rates of silt-rich sediments and are thus a measure to determine the palaeo-dust content of the atmosphere for the geological past – an important parameter for climate modelling. The mass accumulation rates of loess during oxygen isotope stage 2 (considering approximately 28–14 ka BP) have been estimated for about 40 sites along a northwest southeast transect in Europe. These sites fall along a coarse climatic gradient from the relatively coastal climate of Belgium and France to the more continental and arid climate of Central Europe. In Croatia, the Danube loess from the classical sites at e.g. Vukovar and Zmajevac, as well as the Adri-

atic loess from the island of Susak gives major contribution to these studies. Interpreting mass accumulation rates of loess in terms of this climatic gradient is not straightforward, as these loess deposits are dominated by sources in floodplains and large river systems. Thus accumulation rates are influenced strongly by regional wind and precipitation patterns, but mostly by the availability of glacially derived material from the Alps and periglacial regions that are present in European fluvial systems at this time. Furthermore, detailed high-resolution studies of the grain-size distribution of loess by laser-diffractometry are an increasingly applied approach to reconstruct wind speeds and to get more information about source-to-sink distances (NOVOTHNY et al., submitted; WACHA et al., submitted). Geochemical proxies including stable isotopes (KÖNIGER et al., in preparation) and n-alkanes (THIEL et al., in preparation) are used as indicators for weathering processes and intensities, for provenance studies and for reconstructing the vegetation history in loess, respectively.

FRECHEN, M., HORVÁTH, E. & GÁBRIS, G. (1997): Geochronology of Middle and Upper Pleistocene Loess Sections in Hungary.– Quaternary Research, 48/3, 291–312. FRECHEN, M., OCHES, E.A. & KOHFELD, K.E. (2003): Loess in Europe – mass accumulation rates during the Last Glacial Period.– Quaternary Science Reviews, 22, 1835–1875. NOVOTHNY, A., FRECHEN, M., HORVÁTH, E., KRBETSCHEK, M. & TSUKAMOTO, S. (2010): Infrared optically stimulated luminescence and radiofluorescence dating of Quaternary eolian sediments.– Quaternary Geochronology, doi: 10–1016/j.quageo. 2009.05.002. WACHA, L., MIKUL^I] PAVLAKOVI], S., NOVOTHNY, A., CRNJAKOVI], M. & FRECHEN, M. (2010): Luminescence dating of Upper Pleistocene loess from the island of Susak in Croatia.– Quaternary International, doi: 10.1016/j.quaint.2009.12.017.

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

pozvano predavanje – key lecture

Za{tita strate{kih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske
Protection of the strategic groundwater resources of the Republic of Croatia

Zoran Naki}
Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000, Zagreb, Hrvatska (zoran.nakic@rgn.hr) Klju~ne rije~i: za{tita podzemnih voda, strate{ke zalihe podzemnih voda Republike Hrvatske, funkcije podzemnih voda, vrijednost podzemne vode Keywords: groundwater protection, strategic groundwater resources of the Republic of Croatia, groundwater functions, value of groundwater

U stajali{tima hrvatske vodne politike, izra`enima u Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine br. 91/2008), podzemne vode su odre|ene kao glavni izvor vode za potrebe javne vodoopskrbe, a sve vi{e dobiva na zna~aju i njena ekolo{ka vrijednost, budu}i da se podzemne vode ~esto nalaze u interakciji s kopnenim i vodenim ekosustavima te na taj na~in izravno utje~u na kvantitativno, kemijsko i ekolo{ko stanje ekosustava. U strate{kim ciljevima ove politike nagla{ena je va`nost odre|ivanja stanja, funkcija i odgovaraju}e za{tite podzemnih voda. Usvajanjem Strategije i drugih zakonskih i podzakonskih akata, kroz proces uskla|ivanja vodnoga prava s pravnom ste~evinom Europske unije na podru~ju upravljanja vodama, po prvi puta su jasno definirane strate{ke zalihe podzemnih voda od nacionalnoga interesa za Republiku Hrvatsku, kao i potreba da se na odgovaraju}i na~in odredi njihovo racionalno kori{tenje i za{tita te ih se uklju~i u prostorne planove i dokumente prostornoga ure|enja. Ove strate{ke zalihe podijeljene su u ~etiri kategorije s obzirom na zalihe i kakvo}u podzemnih voda, stupanj njihovog trenutnoga kori{tenja i zna~aja za sada{nju i budu}u vodoopskrbu te s obzirom na mogu}nosti njihove za{tite na teritoriju Republike Hrvatske. Neke od ovih kategorija strate{kih zaliha, poput zagreba~koga i vara`dinskog vodonosnog sustava u sjevernoj Hrvatskoj ozbiljno su ugro`ene i djelomi~no one~i{}ene, a neke poput velikih strate{kih zaliha u podru~ju ju`ne Hrvatske, koje su jo{ uvijek relativno dobre kakvo}e, ozbiljno su ugro`ene i od prekograni~nih utjecaja, jer se podru~je obnavljanja podzemnih voda u tim sustavima nalazi izvan podru~ja Hrvatske, {to ote`ava njihovu za{titu. Dodatni problem je {to jo{ uvijek nije odre|en odgovaraju}i na~in provedbe za{titnih mjera u podru~jima sa strate{kim zalihama podzemnih voda, niti na~in njihova odgovaraju}ega uklju~ivanja u prostorno-plansku dokumentaciju. Sve nagla{eniji antropogeni utjecaji, koji se u perspektivi, logikom urbanizacije i gospodarskoga razvoja mogu samo intenzivirati, nepovoljno utje~u na promjene u kakvo}i i koli~inama podzemne vode u RH. To se naro~ito odnosi na

podru~ja strate{kih zaliha podzemnih voda i/ili podru~ja s velikom ranjivosti vodonosnika. U takvim uvjetima potrebno je unaprijediti postoje}i sustav za{tite strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Hrvatske, s jedne strane kroz objektivnu procjenu razli~itih strategija za{tite i sanacije podzemnih voda, na temelju identificiranih pokazatelja, a s druge strane kroz sustavnu analizu potreba i racionalnoga kori{tenja podzemnih voda kao najva`nijega resursa pitke vode Republike Hrvatske. Pritom je potrebno naglasiti da je bitna odrednica europske vodne politike, koja se u cijelosti primjenjuje i na podzemne vode, primjena ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera koje }e garantirati postizanje dobroga kemijskog, ekolo{kog i kvantitativnog stanja voda. Okvirnom Direktivom o vodama (2000/60/EC) Europske unije, ali i dokumentom koji je prethodio dono{enju ove direktive, Priop}enjem Europske komisije Vije}u i Europskom Parlamentu o politici cijena vode za pove}anje odr`ivosti vodnih resursa (EC, 2000), stvoreni su uvjeti za primjenu ekonomskih kriterija, izme|u ostaloga i u definiranju strategije i politike za{tite podzemnih voda. Naime, prilikom razmatranja ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera, u obzir je potrebno uzeti i tro{kove kori{tenja i za{tite okoli{a i vodnih resursa, koji nastaju zbog one~i{}enja okoli{a, a naro~ito vodenih ekosustava, i/ili zbog prekomjerne eksploatacije vodnih resursa. Ovi tro{kovi mogu upu}ivati do koje mjere su postignuti ciljevi Okvirne direktive o vodama, s obzirom na postizanje dobroga kemijskog i kvantitativnog stanja podzemnih voda. Ekonomska analiza, koja je provedena u okviru projekta “Ekonomika za{tite podzemnih voda”, omogu}ila je procjenu potencijalnih tro{kova i koristi primjene mjera za{tite podzemnih voda iz “Direktive o za{titi podzemnih voda od one~i{}enja i pogor{anja kakvo}e” (2006/118/EC). Rezultati ovoga projekta pokazali su da su tro{kovi i koristi za{tite podzemnih voda, izme|u ostaloga, izrazito ovisni o hidrogeolo{kim zna~ajkama, odnosno o dinamici podzemnih voda i pona{anju zaga|ivala u podzemnim vodama i nezasi}enoj zoni, te o sada{njem i budu}em kori{tenju podzemne vode na

Eur. Procjena vrijednosti funkcija podzemnih voda i tro{kova alternativnih izvora vode i/ili sanacije one~i{}enja... ENV. LOUBIER. . LITERATURA Communication from the Commission to the Council. Communities L 372. S. i da ih je potrebno provoditi u svim onim slu~ajevima u kojima postoji zna~ajan rizik od one~i{}enja. Rezultati ovoga. RANAUDO. the European Parliament and the Economic and Social Committee: Pricing policies for enhancing the sustainability of water resources. tehni~ka rje{enja sanacije one~i{}enja mogu}e je odrediti tek na osnovi provedene ekonomske analize iz- ra~una tro{kova sanacije one~i{}enja podzemnih voda. Executive summary in European Commission project: “Economics of groundwater protection”. Eur. odnosno vrijednosti funkcija podzemnih voda. J. (2003): Economic assessment of groundwater protection.4. E. GÖERLACH. kao i njenih izravnih i neizravnih posljedica. COM (2000) 477 final.. J. kao i koristi od sanacije. 12.A. 27. kao i drugih EU projekata. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 5 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book razini vodonosnika ili cjelina podzemne vode (RANAUDO et al. primjerice FP6 projekata: “AquaMoney” i “BRIDGE” (Background cRiteria for the IDentification of Groundwater thrEsholds). koja }e utvrditi me|uzavisnosti pojedinih funkcija podzemnih voda i integrirati ih u jedinstveni vrijednosni izraz. & INTERWIES. a naro~ito njenih ekolo{kih funkcija. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da je preduvjet za ekonomsku analizu izrada odgovaraju}e konceptualne osnove. Potreba za vrednovanjem funkcija podzemnih voda naro~ito dolazi do izra`aja ukoliko se uspore|uju tro{kovi koji nastaju zbog preventivnih aktivnosti na spre~avanju one~i{}enja i tro{kovi koji bi proiza{li iz sanacije one~i{}enja u podzemlju.2006. J-D.2000.1/2002/0019. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. Off. 2003). Off. Utvr|eno je da analize tro{kova i koristi uvo|enja razli~itih razina za{tite podzemnih voda ~esto nisu dovoljno to~ne zbog naj~e{}e preniske procijenjene vrijednosti koristi. pokazali su da su preventivne mjere za{tite podzemnih voda uvijek jeftinije od obnove ve} one~i{}enih vodonosnika. 12. kojem je mogu}e dodijeliti odgovaraju}u monetarnu vrijednost. B. Communities L 327. 22. neosporno mo`e imati vrlo va`nu ulogu prilikom definiranja preventivnih aktivnosti na spre~avanju potencijalnih one~i{}enja strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske. U slu~aju da je ve} do{lo do one~i{}enja podzemnih voda.

6 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.hr) 2 Geological Survey of Slovenia. Hrvatska. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. were interpreted as vitro. On the base of conodonts and amonoids the Lower Ladinian age was inferred (BALINI et al.aljinovic@rgn.net. deposition in offshore environment. JELASKA et al. Bioclastic limestone and dolomites are characterised by presence of calcareous algae.. Nevertheless the abundance of texturally unmodified pyroclasts suggests that pyroclastic material was delivered more of less directly to sedimentary transport and deposition systems. Shards are occasionally well preserved due to carbonate microcrystaline calcite that outlines them.. In this circumstances are these subaqueous deposits not likely to by strictly primary. brachiopods. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Characteristics of some Middle Triassic volcaniclastic rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Karakteristike nekih srednjotrijaskih vulkanoklasti~nih stijena Vanjskih Dinarida (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. riftna faza. In the angular peperite type jigsaw-fit texture can be observed suggesting quenching of basaltic lava on the . Faculty of Mining.kolaric@geo-zs. bogdan. foraminifers. Bosna i Hercegovina Several volcaniclastic-sedimentary successions of Middle Triassic age have been investigated in Croatia (vicinity of Sinj and Knin) and in Bosnia and Herzegovina (vicinity of Bosansko Grahovo). Limestone beds are strongly silicified and recrystalised. 2003) Volcaniclastic beds (tuffs) near Sinj are massive or evenly laminated. Other components are sparse feldspar and quartz crystal fragments.. 71 210 Sarajevo. 10 000 Zagreb. platy or udeformed bubble-wall shards. serpulids as well as ammonoids. possibly mass-flow. MARJANAC. Croatia.jurkovsekic@geo. Near Bosansko Grahovo there are occurrences of blocky peperites. The interlaying with carbonates containing pelagic (open marine) fossil assemblages suggests that they have been deposited farther offshore. 2003. The dominance of juvenile pyroclasts suggests that fragmentation occurred when lavas emplaced into marine unlithified sediments allow explosive vaporisation of pore fluids or when superheated water flashes to steam that rapidly expand.si. well bedded limestones.si) 3 Federal Bureau of Geology. Geology and Petroleum Engineering. Tea Kolar-Jurkov{ek2. Bedforms indicate rapid. Several volcaniclastic lithotypes of tuffs dominantly contain formerly glassy fragments which are cuspate. Ustani~ka 11. Thus we interpret deposits near Sinj as pyroclast rich offshore mass-flow deposits. bivalves. gastropods.ba) Key words: Middle Triassic. Near Sinj a thick volcaniclastic beds (called “pietra verde”) are interbeded with marine bioclastic. Dimi~eva 14. Pumice wisps occur in some lithotypes in random orientation. Volcanic and volcaniclastic successions near Sinj. The Middle Triassic rift phase in the External Dinarides is marked by basaltic extrusions to acidic explosive activities that resulted in the deposition of pyroclastic and volcaniclastic deposits ([]AVNI^AR et al. The formerly glassy shards are recrystalised to a fine quartz-rich mosaic. volcaniclastic rocks. 1 000 Ljubljana.. vulkanoklasti~ne stijene. Vanjski Dinaridi. Bosnia and Herzegovina (zgeolbihic@bih. Pierottijeva 6. Ilid`a. 1984..to crystaloclastic tuffs and ignimbrites deposited as pyroclastic flows in intrashelf environment. cherts and dolomites. The dominance of juvenile pyroclasts (shards and quartz crystal fragments) suggests that they were sourced from explosive. External Dinarides. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: srednji trijas. in the External Dinarides. not far from subaerialy located caldera. 2006). Dolomites exhibit macrocrystaline anhedral texture suggesting a secondary dolomitisation. 2006. radiolarians and conodonts suggesting open marine (pelagic) associations (JAECKS et al. Cross lamination occur at the top of some beds. described mineralogically and petrographycally by the same authors. Croatia (dunja. rifting phase. acidic eruptions. BALINI et al. showing relict tube vesicle texture.zs. 2000. crinoids. BELAK. volcanic and volcaniclastic rocks in the External Dinarides represent Middle Triassic syn-rift phase in which along deep structural fractures graben-like depressions had been formed. 2000). we thought that pyroclastic material generated from explosive eruptions at marine submerged vents. Slovenia (tea. In our investigation we examined several lithotypes of volcanic and volcaniclastic and in the interpretation we considered the new palaeontological data. Although it has been suggested that the origin had been primary pyroclastic surge deposits from subaerial depositional settings.

I. BELAK. V. Hrvatski geol. KOLAR-JURKOV[EK. REFERENCES BALLINI. T. 383−395. Abstracts with Program. KOLAR-JURKOV[EK. 117−126.. \.− Geological Sociaty of America. & BIONDI]. V.. L. D. T. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 7 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book contacts with unconsolidated pelagic limestones. 230.. Svilaja. S. []AVNI^AR. R. Postaja 2: profil Sutina-Zelovo Sutinsko.− Rivista Italiana di Pal. 37/2.. & GU[I]. M. MARJANAC. BEN^EK. LEIGHTON.R. Croatia).)).4.− Acta Geologica. (2000): Triassic of Dalmatia – Evidence of a failed rift (Mu} section). Vodi~ ekskurzija (VLAHOVI]. 14/2. Svilaja (External Dinarides. I. Outer Dinarides). (2003): Phylogenetic analysis of a likely productide from the Triassic. Seattle. (eds. 66−1. G. (2003): Triassic beds in the beds in the basement of the Adriatic-Dinaric carbonate platform of Mt. MATI^EC.05. & JELASKA.2000.− U: JELASKA. Zagreb.. & GU[I]. B. B. 17–20. geol. JELASKA.... .. kongres. JURKOV[EK... & KOLAR-JURKOV[EK. V. dr. E Strat. 2. M.− Geologija. Svilaja (Croatia). Cavtat – Dubrovnik.S. Seattle Annual Meeting. BELAK. 46/2. and the implications for survival through the Permo-Triassic extinction. tufita i ro`njaka. 6–9. 12/1. 35−82. JEACKS. & [U[NJARA. (2006): New Ladinian ammonoids from Mt. (2000): Kristaloklasti~ni i vitoroklasti~ni tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih dolomita. M. JURKOV[EK.− PANCARDI 2000. B. The Ladinian age of the succession was discerned according to conodonts found in limestones intercalations. []AVNI^AR. Vijesti hrv. JURKOV[EK. A. vapnenac. 225−230. (1984): The volcanic-sedimentary Middle Triassic in the Suvaja brook area (Mt. T.: Geolo{ka povijest i strukturna evolucija Vanjskih Dinarida. B.. T. I.

djelomice rekristalizirani.8 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. je`ince. Prema navedenome. snimljen je geolo{ki stup i uzeti su uzorci stijena za: (i) mikropetrografske analize. Libija Key words: lithofacies. s ciljem pronala`enja pogodne stijenske mase za proizvodnju asfaltnih mje{avina. Uz to. Ispitivana su sljede}a fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase potencijalno pogodnih litofacijesa A. te prostorna masa i upijanje vode zrna agregata. Sinawin. C i D: prostorna masa. Mrljasta kasnodijagenetska dolomitizacija bitno je utjecala na formiranje litofacijesa C. a visoke vrijednosti upijanja vode. upijanja vode i jednoosne tla~ne ~vrsto}e pokazuju vrijednosti izme- . diagenesis. uglavnom vapnenci i dolomiti Mizdah i Zimam formacija (IRCT.d. Litofacijes D: biospariti i biosparuditi – predstavlja zrnaste vapnence. Litofacijes C: dolobiomikriti – karakteriziran rekristalizacijom i/ili dolomitizacijom primarnih mikrita i biomikrita.. physical-mechanical properties of rocks. {to su neka od bitnih svojstava za ocjenu podobnosti kamena za proizvodnju agregata za asfalte (SMITH & COLLIS. Na temelju dobivenih rezultata kao relativno povoljan izdvojen je kamen iz litofacijesa D te je od njega proizveden probno drobljeni agregat. (ii) semi-kvantitativne mineralo{ke (XRD) analize. a podre|eno i tipa packstone. fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Litofacijesi. Odredbom litotipova i analizom njihovog prostornog odnosa na snimljenom geolo{kom stupu izdvojena su ukupno ~etiri litofacijesa: Litofacijes A: mikritni vapnenci (lagunski mikriti i biomikriti) – {upljikavi. Hrvatska Klju~ne rije~i: litofacijes. potrebnih za rekonstrukciju regionalne ceste Nalut – Ghadames. s znatnim udjelom gline. i (iii) ispitivanje osnovnih fizi~ko-mehani~kih svojstava stijenske mase (prema TI[LJAR i dr. 1997). odnosno najkompaktniji. Raku{ina 1. 10 000 Zagreb. Neven Tadej1 & Mladen Fistri}3 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Ovi vapnenci sadr`e dominantno bioklasti~ni materijal (~itave fosile i njihove fragmente: bentosne foraminifere. uzorci litofacijesa D imaju najve}e prostorne mase {to upu}uje na ~injenicu da su od ispitanih uzoraka oni najgu{}i. Na tako dobivenim uzorcima agregata ispitani su otpornost na udar i habanje metodom Los Angeles. 1979). tipa grainstone i rudstone. Sinawin. Prospekcijom su obuhva}ene stijene gornjokredne starosti. Unutar litofacijesa C i D uo~en je i dijagenetski proces selektivne silicifikacije. {koljka{e. 10 000 Zagreb. Budu}i da se radi o potencijalno nepovoljnom materijalu za planiranu namjenu. na lokaciji potencijalnog kamenoloma K-3. dijageneza. Lybia Na podru~ju Sinawin-Sha’wa u sjeverozapadnoj Libiji provedena je detaljna geolo{ka prospekcija terena. U stijenama Zimam formacije. nemaju bitan utjecaj na fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase litofacijesa C i D. stijenska masa litofacijesa A ne zadovoljava kriterije kvalitete za proizvodnju agregata za asfaltne mje{avine. dolomitizacije i silicifikacije. stijenska masa litofacijesa B nije uvr{tena u ispitivanja fizi~ko-mehani~kih svojstava. Uzorci litofacijesa C prema vrijednostima prostorne mase. upijanje vode i jednoosna tla~na ~vrsto}a. Semikvantitativnom mineralo{kom analizom (XRD) odre|eno je da litofacijes B (slabo litificirani dolomiti~ni lapori) sadr`i dominantno dolomit. 2001). Rekristalizacija mikritnih vapnenaca uo~ena je u litofacijesima A i C. Sha’wa. a podre|eno sadr`i kalcit i gips te minerale glina. ostrakode i gastropode) cementirane mozai~nim kalcitnim cementom. Izvori{ni materijal za selektivnu silicifikaciju bio je djelomice pove}ani udio siliciklasti~nog materijala unutar litofacijesa C i D. Sha’wa. Uzorci litofacijesa A pokazuju najmanje vrijednosti prostorne mase i jednoosne tla~ne ~vrsto}e. ali isklju~ivo unutar pojedina~nih dijelova skeleta je`inaca. Hrvatska Viadukt d. Ana Kr{ini}1. niti blago pove}anje udjela siliciklasti~nog materijala. Lybia) Uro{ Barud`ija1. Hrvatska 3 Institut gra|evinarstva Hrvatske. Sini{a Kozari}2. No. 10 000 Zagreb. Uzorci litofacijesa D imaju najve}e vrijednosti jednoosne tla~ne ~vrsto}e i najmanje vrijednosti upijanje vode. diagenetic processes and physical-mechanical properties of rocks from K-3 quarry (Sinawin-Sha’wa area. sa znatnim udjelom organske tvari. niti razvijeni procesi selektivne silicifikacije. dijagenetski procesi i fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena kamenoloma K-3 na podru~ju Sinawin-Sha’wa u Libiji Lithofacies. Pierottijeva 6. Unutar pojedinih litofacijesa uo~eni su dijagenetski procesi rekristalizacije. Kranj~evi}eva 2. Litofacijes B: dolomiti~ni lapori – slabo litificirani litofacijes..

23–39. upijanje vode smije iznositi najvi{e 2. 339. \OKI].− Geol. London. Soc. T.. 17. stijenska masa litofacijesa D (biospariti i biosparuditi) pokazuje zadovoljavaju}a svojstva za planiranu namjenu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 9 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book |u vrijednosti litofacijesa A i D. & COLLIS. (1997): Influence of the sedimentary environment on the techical properties of the Lower Cretaceous limestones from the Lakovi}i Quarry in Istria (Croatia)... LITERATURA IRCT – Industrial Research Center Tripoli (1979): Geological map of Lybia 1:250 000. (2001): Aggregates − sand.4. Zagreb. gravel and crushed rock aggregates for construction purposes. J. Z. Publ.00%). S obzirom na parametar upijanja vode. Eng. L. Spec.R. who were the initiators of this project. Sheet Sha’wa. SMITH.– RGN Zbornik. & @ENKO. M. 9. ali zbog pove}anog upijanja vode tako|er nisu podobni za proizvodnju agregata za asfalte. . kao jedan od glavnih kriterija kakvo}e frakcioniranih kamenih agregata (prema tehni~koj dokumentaciji za izgradnju ceste Ghadamis – Nalut. Ovaj rad posve}en je idejnim pokreta~ima projekta: pokojnima Josipu Ti{ljaru i Zlatku \oki}u. Geol. TI[LJAR. This work is dedicated to late Josip Ti{ljar and Zlatko \oki}.

dobro sortirani. Stup je prethodno snimljen za potrebe izrade OGK RH 1:50. Na detaljnom geolo{kom stupu se mogu jasno izdvojiti takvi ciklusi koji ~esto zavr{avaju erozijskom granicom ili sedimentima plimnih kanala (klastiti u lateralnoj izmjeni s glinama i laporima). Na temelju podataka prikupljenih tijekom detaljnog snimanja i kabinetskih analiza izra|en je detaljni geolo{ki stup u mjerilu 1:100. zajedno uzrokuju relativno smanjivanje morske razine {to se jasno vidi iz ciklusa opli}avanja navi{e. strukture i teksture.O. 10 000 Zagreb. lapora i/ili glina. Kontakt naslaga gornjeg apta i donjeg alba obilje`en je emerzijom s okr{avanjem te sporadi~nim zapunama gline i glinovitog lapora. Tinjanska draga. Naslage su otvorene uz zasjek ceste koja od Sv. Ukupna debljina naslaga je 82.hr) Klju~ne rije~i: alb. Mjestimice se pojavljuju LLH-stromatoliti i peritajdalne bre~e. 1995). a u nekim dolomitiziranim uzorcima se vide i reliktne strukture (primarni bioklasti~ni materijal). TI[LJAR & VELI]. Tinjanska draga. 1978b. Jadranska karbonatna platforma Key words: Albian. Periplimni karbonati sadr`e i tempestite. Sachsova 2. Katodoluminiscentnim mikroskopiranjem uo~en je autigeni rast kvarca (silicifikacija) u obliku rozeta (luminiscira tamnoplavo) unutar prethodno dolomitiziranog .Box 268. 1991. P. 1999). Ovisno o tome koji je od navedenih ~imbenika prevladavao u sedimentnom okoli{u.. ~lanovi ciklusa u vertikalnom slijedu se razlikuju po litolo{kim karakteristikama (granulometrija.8 m (bez prekrivenih naslaga u rasjednoj zoni). Prijelaz je obilje`en i tendencijom opli}avanja (TI[LJAR et al. Ponegdje ovi sedimenti potpuno prelaze u vi{e-manje ~iste kasnodijagenetske dolomite. Procesi kao {to su plima i oseka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Petrolo{ko-sedimentolo{ke zna~ajke albskih naslaga na podru~ju Tinjanske drage (Istra) Petrological and sedimentological characteristics of Albian deposits from Tinjanska draga (Istria) Vlatko Br~i} Croatian Geological Survey. Istra. Ovakvi facijesi se pojavljuju na cijelom podru~ju karbonatne platforme. debljina naslaga i sl. a od ukupno 9 reprezentativnih uzoraka selektiranih za mikroskopiranje u prolaznoj svjetlosti odabrana su dva za analizu primjenom metode katodoluminiscentne mikroskopije (CL). peloidnointraklasti~ni grejnstoni i pekstoni u izmjeni s peloidnim i skeletnim vekstonima i madstonima. Prou~avani slijed naslaga pripada tre}oj megasekvenciji (gornji alb-santon) transgresivnih platformnih peritajdalnih karbonata koja zapo~inje postupnom i osciliraju}om transgresijom po~etkom mla|ega alba. migracija prudova i karbonatnih pje{~anih tijela. a u slijedu se izmjenjuju razli~iti litotipovi plitkomorskih vapnenaca i dolomita. a navi{e prevladavaju facijesi prednjeg `ala (peritidal u shoreface). a veoma blago povijanje i nagnutost pod svega nekoliko stupnjeva vidljiva je samo na nekoliko mjesta. odnosno K-3 megafacijesu peletnih i stromatolitnih vapnenaca periplimnih i plimnih ravnica s ciklusima opli}avanja navi{e. te stalno pove}avanje debljine istalo`enih naslaga u potplimnoj zoni.000. rast krpastih grebena. Unutar vekstona nalaze se skeleti zelenih alga. Dijagenetske promjene kao {to su dolomitizacija ili dedolomitizacija te silicifikacija ustanovljene su u nekoliko slojeva unutar slijeda. Naslage su karakteristi~ne po izmjenama tankoslojevitih peletnih vekston/pekstona do grejnstona s LLH-stromatolitima. progradacija plimnih ravnica. Me|u vapnencima dominiraju sitnozrnasti. Croatia (vbrcic@hgi-cgs. Adriatic Carbonate Platform Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa opisane su naslage gornjeg alba u sredi{njoj Istri. gastropodi. nekoliko kilometara zapadno od mjesta Sveti Petar u [umi. Zrnasti vapnenci (peloidni i intraklasti~ni grejnstoni do pekstoni) i peritajdalne bre~e talo`e se u plitkom subtajdalu i intertajdalu s povi{enom energijom vode. Istria. povremeno prekinuti pojavama tamnih ulo`aka bre~a. debljine slojeva kre}u se od svega nekoliko centimetara pa do mjestimi~no nekoliko metara. U pojedinim uzorcima (preparatima) dio idiomorfnih romboidalnih kristala dolomita je djelomi~no transformiran u mikritni matriks.). Naslage nisu zna~ajnije tektonski poreme}ene. te bentosne foraminifere. VLAHOVI]. ostrakodi.10 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Petra u [umi vodi preko Tinjanske drage na zapadu i dalje na sjever prema Tinjanu. Naslage su dobro uslojene. Karbonatni sedimenti gornjega alba u ju`noj Istri su zastupljeni periplimnim vapnencima koji su mjestimice slabije ili ja~e kasnodijagenetski dolomitizirani. Okoli{ talo`enja je veoma plitki subtajdal i intertajdal (TI[LJAR.

LITERATURA TI[LJAR. 67–110.− Geol. Zagreb. & VELI]. vjesnik 30/2. 215−234. September 17–19. I. .− Field Trip Guidebook. 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija. & TI[LJAR. TI[LJAR.4. VLAHOVI]. I. J.− Institut za geolo{ka istra`ivanja. (1978b): Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjoj kredi Istre (Hrvatska. uzorkovanjem karakteristi~nih litofacijesa. I. 363−382. 2003. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 11 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book i dedolomitiziranog (luminiscira svijetlo crveno) primarnog ostrakodnog mikrita. & VELI].. Jugoslavija). D. (1991): Carbonate facies and depositional enviroments of the Jurassic and lower Cretaceous of the coastal Dinarides (Croatia). I.− Disertacija. vjesnik. (1999): Karbonatni facijesi plitkovodnih talo`nih sustava od kimerid`a do gornjega alba u zapadnoj Istri. J. TI[LJAR. Hrvatskog geolo{kog kongresa. Institute of Geology. (1995): Vodi~ ekskurzija 1. 44. 327 str. Zagreb. Za to vrijeme talozi su bili dolomitizirani. Opatija 1995.. RGN fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. J. mikroskopiranjem i katodoluminiscencijom odabranih uzoraka dokazani su plitkomorski uvjeti talo`enja s prevladavaju}im sedimentacijskim okoli{ima plimnih ravnica s pojavama plimnih kanala za vrijeme alba na prostoru Tinjanske drage u sredi{njoj Istri. Cijeli prostor je povremeno bio izlo`en du`im ili kra}im emerzijama. Zagreb. (2003): Evolution of depositional environments from the Paleozoic to the Quaternary in the Karst Dinarides and the Panonian Basin. Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa. I. VLAHOVI]. J. VLAHOVI].− Geol. MATI^EC. Zagreb.

1).125 mm. {upljikave. Recentni aluvijalni sedimenti istra`eni su u Glavnom kanalu koji prikuplja vodu sa ponora na Ponikvama. starost istra`ivanih aluvijalnih sedimenata smje{ta se u razdoblje starije od 380 000 godina (koliko iznosi starost najstarijih analiziranih obalnih plo~a – shelfstone). i 2.5%). Medvednica. te rekonstrukcije talo`nih paleookoli{a.1% u frakciji <0. Medvednica.hr) Klju~ne rije~i: {pilja Veternica. najve}i speleolo{ki objekt na Medvednici i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. dakle u vrijeme prije mogu}nosti eventualnog antropogenog utjecaja.. . Kemijski sastav (glavni elementi. Na temelju istra`ivanja siga koja su u tijeku (LACKOVI]. Hrvatska (Marta. Udio kalcij-karbonata u sedimentu odre|en je u frakciji <2 mm. geochemistry Istra`ivana je geokemija fosilnog i recentnog aluvija {pilje Veternice (Medvednica). elementi u tragovima i elementi rijetkih zemalja (REE)) u frakciji <0.Crnjakovic@hpm. a netopivi ostatak (96. Tlocrt {pilje Veternice i lokacija uzoraka. usmeno priop}enje). opisuje MALEZ (1965).5% kalcij-karbonata. gornjokrednih i badenskih sedimenata. Promjene granulometrijskog i kemijskog sastava tuma~i klimatskim promjenama tijekom pleistocena. 1). a granulometrijski. Istra`ivani fosilni sedimenti nalaze se u turisti~kom dijelu Veternice oko 130 m od ulaza (Sl.12 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. te kristali}a gipsa i apatita. te u Velebita{kom kanalu koji prima sediment s podru~ja Jaruge zapadno od Veternice s badenskim i trijaskim stijenama kao izvorima detritusa (Sl. Demetrova 1. Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi} & Dragan Bukovec Hrvatski prirodoslovni muzej. a detritus potje~e od trijaskih dolomita i dolomiti~nih vapnenaca.125 mm analizirani su u ACME Analytical Laboratories Ltd. geokemija Key words: Veternica Cave. koja sadr`i 3. alluvium. kvarca. VET08-1/2 – Laminirana malo pjeskovita glina s dubine 5–10 cm sadr`i 5. te vaganjem netopivog ostatka. petrografski i kemijski sastav glavnih elemenata kvartarnih sedimenata. 10 000 Zagreb. Figure 1. Veternicu. prvi spominje GORJANOVI]-KRAMBERGER (1899). ~ine grudice glina. Damir Lackovi}. Petrografski sastav odre|en je u netopivom ostatku u mikroskopskim preparatima praha. Fosilni sedimenti u Veternici: VET08-1/1 – Povr{inski dio izdanka sastoji se od sa}aste. te <0. aluvij. Slika 1.0% kalcij karbonata u frakciji <2 mm. Vancouver u Kanadi.125 mm otapanjem u 3% kloridnoj kiselini. Ground-plan of the Veternica Cave and sample location. homogene `u}kaste gline. Netopivi ostatak se sastoji od grudica glinovite tvari. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacija fosilnih sedimenata {pilje Veternice (Medvednica) s recentnim aluvijem Correlation of Veternica fosil cave sediments (Medvednica) with recent alluvium Marta Crnjakovi}. na ulaznom dijelu {pilje.

Figure 2. turmalin. Pb. odra`avaju izvorni geokemijski sastav i mogu poslu`iti kao pokazatelj za nenaru{eni okoli{. epidot i granat. uklju~ivo i oni recentni.nsf Pravilnik o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992): Narodne novine 15/92. VET08-2/2 – Laminirana neznatno pjeskovita glina.03 mm) je presitna za istra`ivanje petrografskim mikroskopom. zoisit. 5. 175−229. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. epidot – zoisit. Prepoznati su cirkon. brookit. muskovit i klorit. Zaklju~no se mo`e ustvrditi da sedimenti Veternice. Cu.125 mm samo 3. do 25. Netopivi ostatak sadr`i jako malo frakcije <0. (1899): Kr{ Zagreba~ke gore.125 mm u kojoj prevladava kvarc (uklju~ivo slo`ena zrna). filit. ^esti su “{tapi}i” dijatomeja. Zagreb. rutil i po koje zrno zoisita. (1965): Pe}ina Veternica u Medvednici.1%–8. Izvije{}e o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba (2006): www. Zn i Cr donekle usporedljive s vrijednostima dobivenim u sedimentima Veternice. Vi{i udio cirkonija u recentnom sedimentu potje~e iz detriti~nog cirkona. rubidija i vanadija.7%. Ni. aktinolit.7%. hornblenda i turmalin.5% u fosilnom glinovitom sedimentu. Pb. apatit i granat. rijetki biotit. U frakciji <0. kloritoid. a u sitnijoj <0. kojih je vi{e u krupnijoj frakciji i ne{to su ~e{}e u kanalu koji prima sediment s Ponikvi. Udio REE jednak je za sve analizirane sedimente.125 mm udio CaCO3 je znatno ni`i i iznosi 2. MALEZ.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 13 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. zatim ~estice stijena i opâka zrna.− Acta Geol.125 mm 8. U usporedbi s podacima iz Pravilnika o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992) maksimalne dozvoljene vrijednosti za analizirane elemente vi{e su od onih dobivenih u sedimentima Veternice. VET09-1/3 – Recentni sediment iz aktivnog toka u Velebita{kom kanalu je glinoviti konglomerati~ni pijesak. Podjednako su zastupljeni cirkon. Siliciklasti~ne ~estice su: ~estice stijena (mikrokvarcit. slejt). Tako su u fosilnom sedimentu povi{ene vrijednosti Cu. D.3%. gdje su prosje~ne vrijednosti u tlu za Cd. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 8. Udio ve}ine elemenata u tragovima znatno je. II stratigrafija kvartarnih talo`ina. a u sitnijoj <0. Frakcija <2 mm sadr`i 12.1%. M. Planinar. muskovit..4% u sedimentu recentnog toka koji u {pilju dolazi s podru~ja Ponikvi. ili ~ak gotovo dvostruko vi{i u fosilnom sedimentu. gdje prevladavaju karbonatne stijene. te brookit. 2).7%. iz ~ega je vidljivo da ve}im dijelom potje~e od detriti~nih ~estica. amfibol. Recentni sedimenti aktivnog toka u Veternici: VET08-3/1 – Recentni sediment iz aktivnog toka (“stream”) u sjevernom dijelu {pilje blizu ponora na Ponikvama je konglomerati~ni glinoviti pijesak. a neznatno su vi{e za Mo.8% kalcij-karbonata. Sli~no se mo`e vidjeti u Izvije{}u o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba iz 2006. zanimljivo je da je u fosilnom sedimentu vi{i udio nikla i skandija. Udio glavnih elemenata sli~an je u sva 4 analizirana uzorka i tako|er pokazuje ovisnost o granulometriji. . turmalin i rutil. Udio kalcij-karbonata ovisan je o veli~ini zrna analiziranog sedimenta – u frakciji <2 mm varira od 3. a vrlo su rijetki rutil. Cd i Hg. a frakcija <0.4%. Zn. Dimenzija ve}ine siliciklasti~nih ~estica (oko 0. (Sl. a rijetki su muskovit klorit i biotit.125 mm samo 3.4.hr/slglasnik. Ni i As. a vrijednost nikla je ~ak gotovo dvostruko vi{a nego u sedimentima recentnih tokova. Udio odabranih elemenata u aluviju Veternice. biotit. Najglinovitiji uzorak (VET08-1/1) sadr`i ne{to vi{e barija.− Hrv. I op}i speleolo{ki pregled. kvarc. 2/11. no maksimalne vrijednosti ih daleko prema{uju. Razmjerno je ~est cirkon.zagreb. [to se ti~e elemenata u tragovima. rje|i su tremolit-aktinolit. Concentrations of selected elements in the alluvium of Veternica Cave. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 25.

hr) 2 Faculty of Mining. Lower Triassic. Slika 1. Pseudomorfoza goethita po piritu. mainly pyrite and siderite. can therefore help in reconstruction of diagenetic and geochemical conditions of the dolomitization environment. Vladimir Bermanec1 & Ivo Veli}3 1 Faculty of Science. and occurs within the lowest part of the informal lithostratigraphic unit of Sandy Dolomite. Croatia) Autigeni `eljezoviti minerali kao indikatori rane dolomitizacije u pjeskovitom dolomitu (najgornji dio perma i donji trijas. Scanning Electron Microscope (SEM). Hrvoje Posilovi}1. Croatia Key words: Fe-authigenic minerals. This approach enabled determination of trends in the mineral stability field change. and analyzed by polarizing microscope. area is continuous (SALOPEK. rarely in pseudo-hexagonal plates. 1948). Velebit) Karmen Fio1. University of Zagreb. 10 000 Zagreb. University of Zagreb. calcium. Velebit Mt. Horvatovac 102a. due to unknown real ion activities in pore waters. Velebit Mt. and X-ray Diffraction. 1). even though they were oxidized mainly into magnetite and goethite (Fig. Lower Triassic deposits are mostly represented by early-diagenetic dolomites characterized by scarce fossil findings and frequent siliciclastic grains. Jasenka Sremac1. Velebit Sedimentation from the uppermost Permian to the Lower Triassic deposits in the Velebit Mt. heksaedri s o~uvanim prutanjem karakteristi~nim za pirit. Up to four stability iterations with different activities per ion species were calculated and stability fields were overlaid. Pierottijeva 6. Sachsova 2. Phase stability diagrams were constructed on the basis of mineral phases identified in the samples. minimizing errors in conclusions. early-dolomitization. cut and polished. Siderite is present in the characteristic rhombohedral form (Fig. hexahedra with preserved pyrite striations. in the form of crystal inclusions.. Such aggregate formations indicate that dolomite and ankerite have been crystallized prior to the phase of siderite Figure 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Authigenic iron minerals as indicators of early-dolomitization in the Sandy Dolomites (uppermost Permian–Lower Triassic. and EDS show spectra characteristic for siderite. Authigenic Fe-mineral association present in these dolomites.pmf. Geology and Petroleum Engineering.14 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Siderite is also oxidized to magnetite and goethite but in much lower extent compared to pyrite. 10 000 Zagreb. Pyrite was identified by distinctive crystal morphology – hexahedra with perfectly preserved striations and octahedra-hexahedra combinations. 2). Klju~ne rije~i: autigeni `eljezoviti minerali. Croatia (karmen. Due to the oxidation of authigenic sulphides and siderite their determination was sometimes possible only on the basis of crystal morphology examination under SEM.fio@geol. Energy Dispersive Spectroscopy (EDS). Croatia 3 Croatian Geological Survey. magnesium and sulphide concentrations chosen for stability field calculations are variable. but within ranges considered normal for pore fluids in balance with carbonates. rana dolomitizacija. donji trijas. . Siderite rhombohedral crystals are inter-grown with smaller dolomite or ankerite rhombohedra. 10 000 Zagreb. The iron. Their composition indicate shallow-water marine depositional environment strongly influenced by the hinterland. Pseudomorphosis of goethite after pyrite. Collected sediment samples were disintegrated. Igor Vlahovi}2.

or may occasionally be precipitated during deposition or early diagenesis.. and Lika region – in Croatian). which is in line with the ongoing transgression recorded within the Sandy Dolomite unit and continuous siliciclastic input to the shallow-water environment during Early Triassic.D. Romboedar siderita djelomi~no oksidiran u goethit.4. siderite and magnetite are minerals stable under negative Eh and their stability fields are strongly influenced by the pCO2 and pS2of the solution. If there is lower activity of Fe2+ and higher Ca2+ and Mg2+ activity in the pore waters. Pyrite. occurred in the mixing zone of sea and fresh water. J.− Sedimentology. Siderite rhombohedron partially oxidized into goethite. or by dilution with fresh water of meteoric or other non-marine origin. WRIGHT. & MARSHALL. (1997): Contrasting flooding histories of Mississippian carbonate platforms revealed by marine alteration effects in paleosols.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Sciences and Arts. (1948): O gornjem paleozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. Siderite was therefore formed in the mixing zone of marine and fresh water due to significantly lower sulphate concentration in brackish waters. The occurrence of siderite is characteristic for continental sediments with low concentration of dissolved sulphate (BERNER. (1981): A New Geochemical Classification of Sedimentary Environments. SALOPEK.g.P.A. Dolomitization of the studied sediments containing characteristic mineral association of pyrite. In diagenetic environment described here siderite is found to be associated with pyrite. These processes have moved diagenetic environment toward siderite stability area. provided a new tool to reveal diagenetic environment. Zagreb. Figure 2. Host sediment containing described mineral association can be described as early-diagenetic dolomite. 359–365. Geochemical environment characterized by pyrite–siderite–ankerite–dolomite mineral association was the same diagenetic environment in which early-diagenetic dolomites were formed. then ankerite or ferroan calcite will form. Sulphate in marine environment is regularly reduced to sulphide by bacterial metabolic activity.− Journal of Sedimentary Petrology. which additionally lowered sulphide activity in sediment pore waters. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 15 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rhombohedra formation. Such dolomitization model is typical for the transgressive sequences (e. if sulphate concentration is somehow lowered. 51. 44. Fe-mineral associations and thermodynamic stability of authigenic iron minerals studied within uppermost Permian to Lower Triassic Sandy Dolomites of the Velebit Mt. 1997).. In marine sediments siderite occur mostly as late-diagenetic cement. M. Authigenic iron minerals found in the carbonate sediments are typical for three very different geochemical environments: sulphidic. VANSTONE. as in studied deposits. REFERENCES BERNER. Slika 2.D. In such diagenetic environment iron sulphides were formed. WRIGHT et al. 101–143. R. 1981). siderite. V. sulphide concentration can be lowered by precipitation of iron sulphides. S. sometimes transitional to ankerite. 825–842. resulting in relative Fe2+ concentration increase. carbonate and oxic. ankerite and dolomite.

feldspat (albit). Dilj gora. Skoro uvijek je prisutan i sekundarno izlu~eni karbonat. [ljunak se javlja i u vidu le}a unutar siltnih intervala. KOVA^I] et al. polimiktnog {ljunka. Sachsova 2.. a nalazimo i karbonatne ~estice. te rijetko ro`njaka. Veli~ina valutica iznosi 2–10cm.-og. sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su izmjenom intervala pjeskovito do {ljunkovitog silta i klastpotpornog. 2005) utvr|eni su na lokalitetima Staro Zavr{je (StZ-I). Vezivo je oskudno. Novomilenijska istra`ivanja u okviru izrade Geolo{ke karte Republike Hrvatske 1:50. dijelom slabo vezanog. 1986a. Gusto pakirani varijeteti s `eljezovitom komponentom u vezivu u kojima prevladavaju litoklasti odgovaraju sublitoarenitu. a to su vapnenci. ali je na|en uzorak koji odgovara vapnencu tipa scaglia. bijeli tinjac. Vu~je jame and Pivnice localities) Marija Horvat Hrvatski geolo{ki institut. kvarcnih {kriljavaca. dok postoje varijeteti u kojima su jasno odredivi kvarc. nastavljena u drugoj polovici 20. Valutice se mogu grupirati u tri glavne skupine. dok uzorci s ve}im postotkom sekundarno izlu~enog karbonata u intergranularnom prostoru odgovaraju pje{~enjacima grauvaknog tipa. `eljezovito. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore (lokaliteti Staro Zavr{je. Rijetki su nalazi valutica granita. gusto pakirane. te [PARICA et al. U ve}em broju prisutne su valutice mramora i amfibolskog {kriljavca. 2005.. Svi uzorci imaju ujedna~eni mineralni sastav: prevladavaju ~estice feldspata (ortoklas.do matrikspotpornog {ljunka.16 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.000. Jedna tre}ina prikupljenih valutica i ovdje su sitno do srednjezrnasti pje{~enjaci s karbonatnim vezivom i siltiti. Razlikuju se ~isti mikriti. da su metamorfozirane u uvjetima niskog stupnja metamorfizma. {kriljavaca i kiselih magmatskih stijena. Kemijsko tro{enje nije zahvatilo feldspate {to je najvjerojatnije posljedica sedimentacije u blizini mati~nih stijena koje su ih derivirale. unutar neogenskih naslaga izdvojila su 11 neformalnih litostratigrafskih jedinica (PIKIJA et al. Pri tome su kao rezultat nastale. Na lokalitetu Staro Zavr{je. kvarcita. sitnije su nego na prethodna dva . Prevladavaju fragmenti polikristalini~nog kvarca. 10 000 Zagreb. Stijene ove skupine najvjerojatnije su bile finolaminirani sedimenti – izmjena lamina pje{~enjaka i {ejla uz prisustvo karbonata. Croatia Dilj gora smje{tena je u ju`nom dijelu Panonskog bazena. Uzorci s visokim sadr`ajem CaCO3 predstavljaju prijelaz prema drugoj glavnoj skupini stijena. a najsveobuhvatnije su opisana od strane [PARICA & CRNKO (1973). Hrvatska Key words: coarse clastic sediments. Prvu sa~injavaju pje{~enjaci i siltiti. u Slavoniji. (1979. izdvojene su iz klast. ni`i miocen. Ravan unit. glinovito-siltozni vapnenci. mono. Prva istra`ivanja na Dilj gori zapo~eta su u drugoj polovici 19. Neki uzorci su lagano mikroborani (“plisirani”). Valutice s lokaliteta Pivnice.. jedinica Ravan. lo{e sortirane s neujedna~enim dimenzijama detritusa. amfibol i karbonat (kalcit). Lower part of Miocene. Dilj Mt. U pojedinim uzorcima opti~ki se uop}e ne razaznaju mineralne faze. krupnoklasti~ni sedimenti ni`eg miocena neformalne litostratigrafske jedinice Ravan (PIKIJA et al. ponegdje sekundarno izlu~eni karbonat. Ovi varijeteti odgovaraju sublitoarenitu na granici prema liti~noj grauvaki. ali su prisutni i blokovi veli~ine do 40 cm. sjeverno od Slavonskog Broda.. rijetko plagioklas). Na lokalitetu Vu~je jame sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su klast do matrikspotpornim {ljunkom.-og. a i ovdje kao i na prethodnom lokalitetu veliku skupinu ~ine anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. nad ~esticama monomineralnog kvarca. Vu~je jame i Pivnice) Pebbles of Lower part of Miocene deposits of Dilj Mt. metamorfne stijene razli~ite teksture (od homogene do {kriljave) i razli~itog stupnja kristaliniteta. 1986b). Tre}a karakteristi~na skupina jesu anhimetamorfne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. kiselih magmatskih stijena i ro`njaka. Vapnenci su rje|i nego na lokalitetu StZ-I. ali i relativno brzog talo`enja. To su stijene psamitno-pelitne klasti~ne strukture. a pretpostavka je. 1980. Vu~je jame (Vjm-I) i Pivnice (Piv-I). te mramorizirani vapnenci.. (Staro Zavr{je. Hrvatska (mhorvat@hghi-cgs. Nabrojani minerali potvr|eni su i XRD analizom.i polikristalini~ni kvarc. feldspata. ovisno o udjelu prethodno nabrojanih komponenti i tada prisutnim p-t uvjetima. riolita i bre~e. 2005). Ima uzoraka u kojima se smanjuje udio feldspata na ra~un fragmenata stijena i to: kvarcita. klorit. Na temelju snimljenih geolo{kih stupova. mikroklin. na podru~ju Dilj gore. sparitizirani mikriti. a nailazi se i na mikrokliva`.hr) Klju~ne rije~i: krupnoklasti~ni sedimenti. rijetko muskovit i ~estice karbonata i pripadaju arkoznim arenitima i subarkozama. muskovita i klorita.

CRNKO. M. & MOJI]EVI]. Istra`ivane valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore litolo{ki su veoma heterogenog sastava. BUZALJKO.− Geol. [PARICA.. zavod..): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress. M. BAKRA^. [PARICA. geol. Beograd. M.– U: VELI]. kvarcni {kriljavac. & @IVANOVI]. vjesnik.– U: VELI].. list Nova Kapela. za geol. PIKIJA.. Inst.. Sarajevo. GALOVI]..– Inst... za geol. 83−92. Osnovni sastojak je mikritni kalcit. A. [IMUNI]. CRNKO.. Neke od valutica sadr`avaju fosilno kr{je. I. FILJAK. M. Vapnenci su mikriti i mikrospariti. riolit i bre~e. I.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress.. Abstracts Book. granit. za geol.. (1986b): Osnovna geolo{ka karta 1:100. M.. Sarajevo. Inst. [IMUNI]. HE]IMOVI]. pjeskoviti vapnenci i mramori. Abstracts Book.000. za geol. slabo do dobro sortirane. JURI[A. U vezivu varira udio `eljezovite komponente i sekundarno izlu~enog karbonata. VRSALJKO. VLAHOVI].000.). 77–78. A. AVANI]. za geol. D. 1−56. D. zavod. Sav. koji je u pojedinim uzorcima slabije do izra`enije rekristaliziran. R. Zagreb. M. Tuma~ za list Slavonski Brod. za geol. Beograd. K. Za razliku od lokaliteta Staro Zavr{je i Vu~je jame ovdje nisu na|ene anhimetamorfne stijene i metamorfne stijene skupine slejt-filita. LITERATURA KOVA^I].. istra`. [PARICA.. A. R. (ur. (2005): Gornjomiocenski sedimenti Dilj gore (Late Miocene Sediments of Dilj Mt. potom anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. feldspata. J. [PARICA. D. Zagreb. istra`. Sav.. & PAVELI]. ^esta su samostalna zrna kvarca. Ve}ina pje{~enjaka su sublitoareniti s prijelazom u grauvake. Navedeni tipovi stijena ukazuju da su mati~ne stijene iz kojih su valutice derivirane prvenstveno bile starije sedimentne i metamorfne stijene. D. M.. & @IVANOVI].. (ur.. MIKNI]. Vrlo su dobro zaobljene.. ^este su i `ilice sekundarnog kalcita. Sav. Tuma~ za list Nova Kapela. M. I. geol. Zagreb. Beograd. Sporadi~no i ovdje se isipavaju mramor i amfibolski {kriljavac. C. (1979): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. BUZALJKO. Sarajevo.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 17 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book lokaliteta (veli~ina im rijetko dose`e 10cm). klasti starijih karbonatnih stijena i ro`njaci. M. I. Sarajevo. istra`. 1−55. (1980): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. R.4. R. & CRNKO. D. . Inst. Zagreb.. (1973): Geologija zapadnog dijela Dilj gore. za geol. M. za geol. istra`.000. a podre|eno prisutni amfibolski {kriljavac. & MORI]. a tek u manjoj mjeri magmatske stijene. R. Zagreb.– Inst..– Inst. a rije|i listi}i muskovita.. & BIONDI]. I. Sav. C. [PARICA.. JURI[A. JOVANOVI]. zavod. geol.). Inst. I.000. To su lo{e sortirani pje{~enjaci u kojima od siliciklasti~nih ~estica prevladava polikristalini~ni kvarc. list Slavonski Brod. M. ali su kao i na prethodna dva lokaliteta potvr|eni nalazi pje{~enjaka i vapnenaca. (1986a): Osnovna geolo{ka karta 1:100. VLAHOVI]. M. (2005): Sedimenti ni`eg miocena Dilj gore (Lower part of Miocene Deposits of Dilj Mt.. J.. & BIONDI]. vapnenci. J. zavod. HORVAT. Beograd.. A. Inst. geol. 26. Najzastupljeniji su pje{~enjaci do siltiti. 113−114. JOVANOVI]. & SLOVENEC. biotita i klorita..

REFERENCES GAWLICK.18 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. radiolarians. Radiolarian assemblages from these beds indicate an Early Cretaceous age (Berriasian – early Valanginian). carbonate breccias alternate with calcarenites. fragments of calcareous algae. Therefore we conclude that the Dinaric Carbonate Platform could not be the source of shallow-water carbonates in the Bled Trough. Biancone limestone. which formed during the early emplacement of the internal Dinaric units onto the continental margin. The age of the platform carbonates is determined on the basis of calcareous alga Clypeina jurassica FAVRE which is characteristic of late Kimmeridgian to earliest Berriasian. Lower Cretaceous. Novi trg 2. This inferred platform may have developed on top of a nappe stack.− International Journal of Earth Science (Geologische Rundschau). and in places contains thin interlayers of marl.kukoc@zrc-sazu. Microfacies analyses showed angular to subangular shallow-water grainstone lithoclasts. Paleogeographically. the area was part of the Bled Trough. ooid grains. miliolid foraminifera and various other skeletal fragments of different size. and finally siliciclastics with limestone olistoliths and ophiolite debris. consists of micrite without resedimented limestones. (2008) analysed clasts in massflow deposits to reconstruct a completely eroded Kimmeridgian? – Tithonian Kurbnesh Carbonate Platform from the Mirdita Ophiolite Zone in Albania. bledsko korito Carbonate gravity-flow deposits at Srednja vas near Bohinj have been studied for radiolarian dating and composition of resedimented limestones. Other examples include Upper Jurassic reef limestones unconformably overlying the Vardar ophiolites in Serbia and the South Apuseni ophiolites in Romania (SCHMID et al. SCHLAGINTWEIT et al. H. (2006): Berriasian drowning of the Plassen carbonate platform at the type-locality and its bearing on the early Eoalpine orogenic dynamics in the Northern Calcareous Alps (Austria). Extraclasts and calcareous debris undoubtedly prove a platform origin of resedimented limestone. The Biancone limestone of the Tolmin Trough. Genetically similar isolated carbonate platforms of more or less the same age are known from several localities in the Alpine – Dinaride – Carpathian mountain belt. vapnena~ke bre~e. In the uppermost part. GAWLICK & SCHLAGINTWEIT (2006) described the Plassen Carbonate Platform which developed above Callovian to Tithonian basinal deposits of the Northern Calcareous Alps. 1000 Ljubljana.si) Key words: Biancone limestone. calcareous breccia. donja kreda. alternation of marls and shales. 451–462. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate gravity-flow deposits from Bohinj area (NW Slovenia): evidence of a latest Jurassic – earliest Cretaceous carbonate platform in the Internal Dinarides Naslage karbonatnih gravitacijskih tokova okolice Bohinja (SZ Slovenija) kao dokaz postojanja kasnojurske do ranokredne karbonatne platforme u podru~ju Unutarnjih Dinarida Duje Kuko~¹. Berlin/Heidelberg. F. an approximately 40 m thick series of well bedded pelagic limestone.. Bled Trough Klju~ne rije~i: Biancone vapnenci. . We believe that these breccias represent evidence of a carbonate platform which must have been located more internally but is now not preserved.J. The upper part consists mainly of carbonate breccias. This research is focused on the Biancone limestone. Middle and Upper Jurassic bedded radiolarian cherts and shales. Clasts of pelagic limestone are also present and contain Calpionella alpina LORENZ whose range is late Tithonian to earliest Valanginian. 95. The Jurassic to Lower Cretaceous succession of the Bled Trough consists of: Lower Jurassic limestone with echinoderms (Hierlatz facies). radiolarije. [pela Gori~an¹ & Adrijan Ko{ir¹ Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. Slovenia (duje. which was located NE of the Tolmin Trough and thus relatively distal with respect to the Dinaric Carbonate Platform. The matrix of breccias is radiolarian-rich lime mudstone. 2008). The lower part of the studied section consists of radiolarian packstone with chert nodules and layers. Slump folds are common. & SCHLAGINTWEIT. which includes intercalations of resedimented carbonates. which occupied an intermediate position between the Dinaric Carbonate Platform and the Bled Trough.

− Swiss Journal of Geosciences. R. & FRISCH. S..– Swiss Journal of Geosciences.. F. L.M.. LEIN. B. HOXHA. TISCHLER. MATENCO. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units... . (2008): The eroded Late Jurassic Kurbnesh carbonate platform in the Mirdita Ophiolite Zone of Albania and its bearing on the Jurassic orogeny of the Neotethys realm. 125–138. FÜGENSCHUH. 139–183. 101.J. S. Basel. W. S. R.. 101. SCHUSTER. H. L. MISSONI.. & USTASZEWSKI. SCHEFER. BERNOULLI.. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 19 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SCHLAGINTWEIT. GAWLICK. SCHMID.4. Basel. K. M...

By applying a range of analytical methods to study the siliciclastic detritus of Cretaceous sandstones. The studied sandstones were sampled from five distinct clastic formations (Fig. Our study concentrates on Cretaceous clastic rocks which outcrop on the mountains and hills surrounding Zagreb. Dinarides. Simplified geological map of the study area showing the distribution of the studied clastic formations. kreda. Leibniz Universität Hannover. 1) which have been extensively studied and described in the literature (see references in LU@AR-OBERITER et al. Kravljak and Vivodina (@umberak Hills) samples have Cr/V and Y/Ni values indicative of some ophiolite contribution. including the Dinaride-Alpine transitional area. 10T000 Zagreb. suggest a purely continental source. Deutschland Key words: Provenance. Istvan Dunkl2. Zircon fission track thermochronology Klju~ne rije~i: provenijencija. microprobe analysis of individual heavy mineral grains. The chemistry of detrital Cr-spinel has helped to further reveal the petrogenesis of the ophiolite source rocks being Figure 1. geokemija pje{~enjaka. and Glog formations.hr) 2 Abteilung Sedimentologie/Umweltgeologie. Hilmar von Eynatten2. In sandstones from the lower Cretaceous O{trc formation (Ivan{~ica Mt. the high Y/Ni values (and low Cr/V) in the Glog samples (Medvednica Mt.. Vivodina. Dinaridi.. . Croatia (bluzar@geol. Cretaceous. similar to those found in felsic rocks. Faculty of Science. Kravljak. values of Cr/V range between 20 and 30. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 An integrated approach to provenance analysis: an example of Cretaceous sandstones from the northwestern Dinarides Integrirani pristup pri analizi provenijencije: primjer krednih klastita sjeverozapadnih Dinarida Borna Lu`ar-Oberiter1. a region characterized by considerable geological complexity resulting from a severe and long-lasting deformational history. Tamas Mikes3 & Ljubomir Babi}1 1 Institute of Geology and Palaeontology. Croatia (Fig. 1993). Sandstone geochemistry. Deutschland 3 Institut für Geologie. The Bistra (Medvednica Mt. Furthermore. Together with very low Y/Ni values. our aim is to constrain the composition and dynamics of ophiolitic and continental source terrains being exhumed and eroded in the northwestern Dinarides and neighboring regions during the Mesozoic. Geowissenschaftliches Zentrum der Universität Göttingen. synorogenic clastic formations document the evolution of the Dinaride orogen. Slika 1. Pojednostavljena geolo{ka karta istra`ivanog prostora na kojoj su istaknuta podru~ja rasprostiranja prou~avanih klasti~nih formacija. and zircon fission track (ZFT) thermochronology. Such integrated data can greatly contribute to a better understanding of the major events which marked the early tectonic history of the Dinarides.20 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Heavy mineral chemistry. considerably higher than in other analyzed samples. it allows direct comparisons to be drawn with neighboring Alpine.). kemija te{kih minerala Provenance studies which integrate results from multiple analytical approaches can offer an in-depth view into the history of clastic detritus and its source area. The siliciclastic detritus of fine to medium grained sandstones ranging in age from Early to latest Cretaceous was studied using wholerock geochemistry. much more limited than is the case for the O{trc. Meanwhile. Bistra. 1).pmf. 2009): the O{trc. In northwestern Croatia. this is indicative of a very large contribution of material from ophiolites (McLENNAN et al. Tisza and other Dinaride regions.). however. Horvatovac 102a. University of Zagreb.).

The make-up and dynamics of continental sources terrains can be constrained by the chemical composition of detrital tourmaline. . 341–368. A.. Populacije starosti detritarnih cirkona dobivene ”fission track” metodom. or the Dinarides themselves. J. Cosmoch. (eds. & BABI]. more diffuse ZFT age populations ranging from the Early Jurassic to the Carboniferous. Metapelites of medium grade were likely the most widespread continental non-carbonate lithology in the source region during the entire Cretaceous.– Int. 1097–1108. Prikazane su srednje vrijednosti populacija (dijamanti) +/– 1standardna devijacija. 39. In the latest Cretaceous sandstones.– In: JOHNSSON. In sandstones of Barremian to Cenomanian age the youngest identified ZFT age populations are 134±14 Ma. McLENNAN.. Slika 2. LJ.– Acta Geol. 641–670. & BASU.4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 21 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. indicating that rapidly exhuming basement units either in the Eastern Alps and/or Tisza. 2002). Hung.) a well defined ZFT age population lies at 76±13 Ma. D. 2). B. and 159±30 Ma (Fig.– Geochim. 21–40. 1996). B. I. In the Maastrichtian Vivodina sample (@umberak Mts. Geol. (1993): Geochemical Approaches to Sedimentation. & SZÉKELY.N.M.J. S. rutile and garnet. (2002): Component analysis with visualization of fitting. Spec. Soc. 1988. 2). Rundsch. (1996): Geochemical investigations of detrital chrome spinels as a tool to detect an ophiolitic source area (Gerecse Mountains. G. Paper. 284. & FAUPL. Am.. ÁRGYELÁN. McDANIEL. while high grade metasediments and granitoid rocks occurred more sporadically. segments of which had undergone thermal overprint related to obduction of the Neotethys in the Late Jurassic. detrital ZFT ages are notably younger. E.– Geol.. Hungary).B.): Processes Controlling the Composition of Clastic Sediments. 66. 201. 2009).K. a Windows program for data analysis (abstract). LU@AR-OBERITER. VON EYNATTEN. Earth Sci.. 2002).. This clearly identifies a distinct Eo-Alpine overprint in the source area. A distinct regional similarity in detrital Cr-spinel compositions is evident between the O{trc Fm. Provenance and Tectonics. (1988): The chemistry of detrital chromian spinels and its implications for the geodynamic evolution of the Eastern Alps. & HANSON. 98. REFERENCES POBER. Also present within these sandstones are zircon grains which belong to older.. and ZFT thermochronology. HEMMING. and contemporaneous Cr-spinel rich formations in the North Calcareous Alps and Transdanubian Central Range (POBER & FAUPL. Detrital zircon FT age populations identified using the PopShare computer software (DUNKL & SZÉKELY. odre|ene pomo}u programa PopShare (DUNKL & SZÉKELY. were supplying the basins of the NW Dinarides with detritus at the end of the Cretaceous. PopShare. G. and were subsequently exhumed and incorporated into thrust sheets together with ophiolites. 162±43 Ma. Acta. M. Diamonds correspond to population means while the extents of the whiskers represent the first standard deviations. Metamafic rocks also presented a significant source. H. Medvednica the distributions of single-grain ages are unimodal at 80±18 Ma and 73±23 Ma (Fig. ÁRGYELÁN. S. (2009): Ophiolitic detritus in Cretaceous clastic formations of the Dinarides (NW Croatia): evidence from Cr-spinel chemistry. while in the Maastrichtian Glog samples from Mt. DUNKL.. During both the Early and Late Cretaceous the source ophiolites were predominantly composed of harzburgite peridotites and associated cumulate rocks. MIKES. 77. obducted and eroded along the margin of Adria during Late Jurassic-Cretaceous times (LU@AR-OBERITER et al. T. P. 145±36 Ma. The sources of these zircons were most likely fragments of the Adria basement.

Stilleweg 2. Based on the age. the TF3 from Bok section is between 29. 2005). covers an area of 3. and higher pyroxene content (serrated clinopyroxene in TF1 and idiomorphic. volcanic particles Klju~ne rije~i: Susak.. 2007). Hrvatska) – karakterizacija i problematika Tephra from the Pleistocene loess deposits of the Island of Susak (northern Adriatic.3 ka old. in press). Croatia 4 Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG).. palaeosols.hr) 2 University of Zagreb. Similar vitroclast morphology in TF1 and TF3 points to the same type of volcanism. middle tephra from Susak could be related to Campanian Ignimbrite eruption of the Phlegraean Fields dated around 39 ka (DE VIVO et al. Vancouver (Canada). 2007) and Campanian province (PECCERILLO.0 ± 3. The emphasis is on the problems of geochemical characterization of tephra and determination of possible volcanic sources. Bulk-rock chemical analyses were carried out in ACME Analytical Laboratories Ltd. Darko Tiblja{2. Based on more recent IRSL dating of loess sandwiching the tephra. those tephras could be related to the Middle and South Italian volcanic provenance. carbonate concretions and at least three tephra layers (first introduced by BOGNAR et al. Chemical composition of the vitroclasts differs from the bulk-rock chemistry mostly by lower alkali content which could be a consequence of weathering and difficulties in the detection of light elements (especially Na).0 ± 2.2 and 31. 1).3 and 41. in the Kvarner archipelago.3 ± 7.. Croatia) – problems with characterization Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi}1. Paglicci Cave. tephra. First IRSL dating showed that loess-palaeosol sequence including upper two tephra layers correlates to Oxygen Isotope Stage 3 (WACHA et al. Due to abundance and frequency of Italian volcanic activity during Pleistocene .2 ± 3..1 ka old in Sand pit section. 30 655 Hanover.3 ± 7. Bulk-rock chemistry shows minor differences between TF2 and other two tephra layers. Marta Crnjakovi}1. mineral association. morphology of volcanic particles and similarities with other tephra layers (Marche province. Demetrova 1. Croatia 3 Croatian Geological Survey. green augite in TF2 and TF3).1 and 28. were studied by polarizing microscope. 1990. Although all tephras have similar main and heavy mineral composition as loess (MIKUL^I] PAVLAKOVI] et al. 2001). vulkanske ~estice Island of Susak. Serration of oldest tephra clinopyroxenes could be a result of diagenesis in the lowermost (the oldest) unit of the loess sequence. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tefra u pleistocenskim lesnim naslagama otoka Suska (sjeverni Jadran. 10 000 Zagreb. Heavy minerals (32 to 125 ìm size fraction).0 ± 2. the main characteristics are vitroclasts. CREMASCHI & FERRARO. 2002).. Lara Wacha3.8 km2 with the highest peak at 96 m above sea level. The ages were obtained by Infrared stimulated luminescence (IRSL) dating method. CHIESA et al. The oldest (TF1) and the youngest (TF3) tephra are situated in loess while middle tephra (TF2) is patchy distributed in brown palaeosol (Fig. Considering the age of TF1 and TF3 and the similarities of idiomorphic and serrated augite in other regions such as Aeolian arc (GARZANTI & ANDÒ. geochemistry. 10 000 Zagreb. geokemija. but according to TAS diagram all have intermediate composition with low alkali content (Na and K). 2007).mikulcic@hpm. rare idiomorphic biotite. but also by its geochemical characteristics. Germany Key words: Island of Susak.22 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Faculty of Science. tefra. Italy..9 ± 2. Island of Hvar in Central Dalmatian archipelago (LU@AROBERITER et al.6 ka old and TF1 is between 93. Analysis of vitroclasts was performed by SEM-EDS. Sachsova 2. TF2 is between 39. 10 000 Zagreb.3 ka old and between 28.0 and 98. separated using bromoform after removal of carbonate.. Geochemical characterization could be influenced by pedogenesis and weathering (depletion of alkalies) as well as by mixing of volcanic material with loess (higher SiO2 content). This study provides data on mineralogical and geochemical properties of tephras as well as time of deposition based on stratigraphically important loess horizons. Horvatovac 95.8 ± 2. Marin [oufek1. Croatia (snjezana. S3: Geochronology and Isotope Hydrology.4 & Manfred Frechen4 1 Croatian Natural History Museum. Its almost horizontal Cretaceous limestone basement is covered with up to 90 m thick loess and loess-like sediments intercalated by sandy layers. whereas TF2 is a bit different not only by elongated and tubular vitroclasts which could be indicative for a strong eruption of Plinian-type. in press).

B. FRECHEN. B. 58. SPERA. M. F. Southern Italy): Loess and tephra in the anthropogenic sequence.A.. P. Bok-2) i u pjeskokopu (Sand Pit-south wall. MIKUL^I] PAVLAKOVI]. ROLANDI. Geodynamics. COLTORTI..– Mineralogy and Petrology. Quaderni di Geodinamica Alpina e Quaternaria. MIKUL^I] PAVLAKOVI]. 103–130. LU@AR–OBERITER. CALVERT. & ANDÒ. Developments in Sedimentology.2009.017. . & CRNJAKOVI].. & PROSPERI. 47–65.– In: MANGE. (2005): Plio-Quaternary Volcanism in Italy – Petrology. TIBLJA[.J. Memorie. 12. D.– Chikei: Transactions–Japanese Geomorphological Union. & KIS. 153–163.. INQUA Commission on Loess. Figure 1. 365 p. G. Lj. 741–763. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 23 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book REFERENCES BOGNAR. NOVOTHNY Á. L. CRNJAKOVI]. BABI].1016/j.. FERRARIS. CREMASCHI. (2002): The Reconstruction of the Paleoenvironmental History of the Northern Adriatic Region Using of the Granulometric Properties of Loess Deposits on Susak Island. D.N. B. 795–810. Elsevier.. E... & WRIGHT. A.B. CREMASCHI. Sand Pit-east wall) s nazna~enim rezultatima datiranja metodom luminiscencije. 23/5. M... & BELKIN.4. (1990): Loess sedimentation and quaternary deposits in the Marche province.. CRNJAKOVI]..– Quaternary International. A. (2007): The Upper Pleistocene in the Paglicci Cave (Gargano. Serie A. (eds. A.): The loess in northern and central Italy: a loess basin between the Alps and the Mediterranean region. & LACKOVI]. M. M. Skica opisanih prapornih profila na otoku Susku u uvali Bok (Bok-1. Guide-book to the excursion in Northern and Central Italy. H. 73. M. L. Sand Pit-east wall) with indicated IRSL dating results. [OUFEK. SCHWEITZER. GANS. S.– Springer. S.. WACHA. doi: 10. M. (in press): Mineralogical and Geochemical Characteristics of Quaternary Sediments from the Island of Susak (Northern Adriatic.– Atti della Societa Toscana di Scienze Naturali. (PECCERILLO. Slika 1. (ed.. BOHRSON. W. E. DE VIVO. (2007): Sources of modern beach sands from two islands in the eastern Adriatic (Croatia). M. C.A. Croatia).quaint. 112. Bok-2) and Susak’s sand pit (Sand Pit-south wall. M. Berlin.. L. M..– In: CREMASCHI. 268 p. FLORIS. F.. (2001): New constraints on the pyroclastic eruptive history of the Campanian volcanic Plain (Italy).E.R. M. GARZANTI. Stratigraphic sequences of Susak loess sections at Bok Bay (Bok-1. & FRECHEN. M. CHIESA. Geochemistry.– In: Book of Abstracts Patras: International Association of Sedimentologists.. S. S. (2007): Plate tectonics and heavy mineral suites of modern sands. M. & FERRARO. F. WACHA. Croatia. (in press): Luminescence Dating of Upper Pleistocene Loess from the Island of Susak in Croatia.– Quaternary International PECCERILLO.. Milano. 1.): Heavy minerals in use. 2005) the additional analyses are required for further characterization of Susak’s tephra horizons and correlation with possible sources of this volcanic material.T.

10 000 Zagreb.24 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1980. muddy hyperpycnites. inversely and/or normally graded sandstone beds. Sandy hyperpycnites in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. silts and muds (MULDER et al. Faculty of Science. Non-classical turbidites include sandy and muddy hyperpycnites (river flood-generated turbidites). .duration currents. Classical turbidites (surge-type flow-derived turbidites) comprise complete Bouma sequences (Ta-e). Ivo Veli}2. low-angle cross lamination to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tcbc). In the SE part hyperpycnites are thicker. Massive mudstone with laminae and thin (1–3 cm) ungraded. long. Goran Mik{a4. Unfortunately. 10 000 Zagreb. and some of them are stacked together and laterally pinch-out suggesting deposition within poorly defined wide channels. see also MRINJEK et al. granules and/or very coarse-sized sand grains in the base (complete sequences) or medium.. Igor Vlahovi}3. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. fine. Croatia 3 University of Zagreb. They are characterized by well developed grading from small rip clasts. representing base cut-off sequences (Tbcde. tempestites. massive to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tabc). Vili Pencinger2. Croatia Key words: sandy hyperpycnites. sharp or erosional. Josipa Veli}3. this book). their recognition and differentiation from other types of laminated mudstones may be problematic (STOW & SHANMUGAN. Faculty of Mining. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sedimentology. parallel-plane lamination to massive to parallel-plane lamination (like Tbab). Beds can be fully massive (Bouma-like Ta). Prominske naslage The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit which is cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area (Northern Dalmatia) represents the oldest part of the Promina succession. Recognizable structures suggest deposition from sustained. Tde. Muddy hyperpycnites occur within interbedded 'background' facies (SOYINKA & SLATT. origin and depositional setting of sandstone beds within the oldest Promina deposits (Middle to Upper Eocene) of Northern Dalmatia. Stanislav Bergant2. This up to 600 m thick alternation is frequently interrupted by deposition of olistoliths and megabeds (BABI] & ZUPANI^. tempestiti. storm wavereworked amalgamated shoreface beds and tempestites (storm-genereted turbidites). Classical turbidites may have been deposited either by spontaneous sediment failures or from earthquake-generated turbidity currents. Sandstone beds are a mixture of various high-energy 'event facies' such as classical Bouma-type turbidites and non-classical turbidites.to very fine-grained. predgorski bazen. classical turbidites. 10 000 Zagreb. srednjo. Their bedding surfaces may be gradational. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 University of Zagreb. Flood-generated hyperpycnal flows are sustained. ungraded. Tcde) 10–20 cm thick. Croatia Croatian Geological Survey. fully parallel-plane laminated (like Tb) or contain intervals of massive to parallel-plane lamination (like Tab). 1992). foreland basin. Croatia 4 INA-Industrija nafte.. Carbonate sandstones interbedded with 'background' finer-grained calcareous deposits (siltstones and mudstones) are ubiquitous feature of the Korlat Unit. but fluctuating flows (waning flows or waxing to waning flows). postanak i talo`ni okoli{ pje{~enja~kih slojeva u najstarijim. Sachsova 2. MRINJEK. longduration currents which can transport large quantities of very fine-grained sands. klasi~ni turbiditi. Promina deposits Klju~ne rije~i: pje{~ani hiperpikniti. Sandy hyperpycnites are 3–30 cm thick. inversely and/or normally graded siltstone and very fine-grained sandstone beds or very thin siltstone and sandstone strings suggest deposition from muddy hyperpycnal flows. olujne struje.do gornjoeocenskim Prominskim naslagama sjeverne Dalmacije Ervin Mrinjek1. or are incomplete. muljni hiperpikniti. Horvatovac 102a. However. 10 000 Zagreb. Geology and Petroleum Engineering. their association with sandy hyperpycnites suggests that at least some of laminated mudstone beds have been deposited from sustained. Croatia Sedimentologija. The presence of plant detritus as well as low diversity and low abundance of trace fossils in both types of hyperpycnites indicate fresh water input into the basin. Pierottijeva 6. Contacts between coarser-grained and muddy parts are gradational or sharp.to fine-sized grains (incomplete sequences) to mud at the top of both sequences types. storm-generated currents. 1983. 30–40 cm thick. 2008). 2003).

37–61. Also. where 'background' sedimentation has been punctuated by episodic incursions of storm-derived sand. graded basal parts. Geol.M.C. (1992): The bottom current sediments (contourites) in the Upper Cretaceous deep-water deposits in the northeastern part of @umberak (Croatia).A. 25. whereas corresponding zones along the northeastern margin have been wider with lower gradient and pronounced sediment aggradation.– In: BABI]. non-radial sand dispersal pattern. Split. J.. MRINJEK. B. D. Some beds probably represent hyperpycnites derived from flood-generated density flows. sheet-like sandstone beds which are amalgamated or separated by 'background' deposits. coming from the northeastern margin. E. Sandstones are very fine. S. 55. (2003): Marine hyperpycnal flows: initiation. bellow the storm wave base) along the basin axis in the NW direction. Excursion Guidebook. Lj. 20. Gravel and sandy gravel fan-deltas have been mostly formed along the south- western basin margin. Petrol. wave-ripple cross lamination and cross lamination which may be attributed to asymmetrical combined-flows ripples. northwestern part of the basin suggest ponding of turbidity currents and topographically closed part of the basin. & SLATT. Impressive thickness and monotonous character of the Korlat Unit in distal.P. O.M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 25 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Deposits on the southeastern edge of the Korlat Unit consist of 5–40 cm thick. MULDER. behavior and related deposits: a review. 1117–1133.– Sed. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. & SAVOYE. The current directions can be attributed to the NW basin inclination whereas possible development of gentle blindthrust anticlines on the basin-floor could promote mainly linear. (2008): Identification and microstratigraphy of hyperpycnites and turbidites in Cretaceous Lewis Shale.to medium-grained. FAUGERES. (1980): Sequence of structures in fine-grained turbidites: comparision of recent deep sea and ancient flysch sediments. REFERENCES BABI]. J. SYVITSKI. The heavily laden. stormgenerated currents could have been boosted by density and in this case their deposits in the distal parts of the basin (below storm wave base) may resemble classical turbidites. T. SOYINKA. 861–882. 69–86. commonly partly graded with planar or slightly undulatory erosional bases. The scale of cross-lamination commonly decreases upwards within a bed. although some currents. 45.– Geol. & ZUPANI^. MIGEON.– Mar. STOW.V. Geol. could spread obliquely across the basin. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. J.. Flood-generated hyperpycnal flows have been generated on fronts of fan-deltas where they cut channels and fed prodelta lobes in the offshore zone (outer ramp. G. (eds. V.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. hummocky and/or swaley lamination.. some flood-generated hyperpycnal flows could have been modified by storm waves during their transportation over shoreface and offshore-transition zone. Beachface and shoreface environments have been formed along the northeastern margin by reworking and lateral redistribution of mouth bar deposits (paper in preparation).. The sandstone beds separated with thicker (10 to 100 cm) 'background' deposits have probably been deposited in an offshore-transition zone. The amalgamated sandstone beds and sandstone beds separated with thin (up to 5 cm) 'background' deposits have been deposited in a shoreface zone (above the mean fairweather wave base) during erosional storm events when the shoreface sand has been swept seawards by currents. R. & JELASKA. LJ. & SHANMUGAN.A. 23–42. Some beds have massive. . between the fair-weather and storm wave base. Southeastern and northeastern basin margins have been subjected to differential uplift by tectonic thrusting. Wyoming.4. but many beds display internal sedimentary structures such as planar parallel lamination.– Sedimentology.. Shoreface and offshore-transitional zone along the southeastern margin were narrower with steeper gradient and thus prone to sediment bypass. Croat.

10 000 Zagreb. 1993. hyperpycnites. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate olistoliths and megabeds within Middle to Upper Eocene Promina deposits: A sedimentary response to thrusting and fold growth in the Dinaric foreland Basin Karbonatni olistoliti i megaslojevi u srednjo. Stanislav Bergant2. University of Zagreb. The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area represents the oldest part of the Promina Beds succession. According to generally accepted opinion Korlat succession conformably overlies Flysch deposits. In the SE part of the unit event beds are thicker.26 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Croatia 3 Faculty of Mining. Moreover. predgorski bazen. Flysch deposits contain significantly more siliciclastic component (about 50%) then overlying Korlat Unit (less than 20% of siliciclastic component). University of Zagreb. megaslojevi. MRINJEK & PENCINGER. In the SE part the sandstone beds are thicker. The Promina Basin is more than 80 km long. Sandstone beds in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. megabeds. prominske naslage The Promina Basin deposits (or Promina Beds) is a calciclastic succession from ramp. Horvatovac 102 a. which contains various sheet-like sandstone bodies and marl beds frequently deformed by slumping in its lower part and isolated and amalgamated channel-fill sandstone bodies in the upper part. hiperpikniti. This association was deposited within prodelta lobes setting on the outer ramp zone (mostly bellow the storm wave base). BABI] & ZUPANI^ (2008) in revisited interpretation described 'Flysch' as a prograding prodelta slope deposits followed by braid delta front and delta plain deposits fed by powerfull.e.do gornjoeocenskim prominskim naslagama: talo`na reakcija na navla~enje i ”rastu}e bore” u Dinarskom predgorskom bazenu Ervin Mrinjek1. The Korlat Unit contains two facies asociations. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting lens-like geometry. Croatia 4 INA-Industrija nafte. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 Department of Geology. delta. Promina deposits Klju~ne rije~i: olistoliti. Most of approximately 600 m thick Korlat Unit consists of very well-bedded (3–40 cm thick beds) carbonate sandstones interbedded with 5–300 cm thick beds of finegrained calcareous deposits. Goran Mik{a4. A network of wide channels fed with sediments the delta . and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting deposition in wide channels. Ivo Veli}2. siltstones) and a mixture of high-energy event sandstone beds such as classical turbidites (surge-type flow derived-turbidites with complete Bouma sequence or with incomplete. Sachsova 2. Outstanding characteristics throughout Korlat unit are huge carbonate olistoliths and thick beds composed of carbonate breccias and/or thick graded carbonate sandstones completely encased in the host deposits (BABI] & ZUPANI^. high-gradient rivers. MRINJEK. and up to 20 km wide area in the northern Dalmatia which can be considered as a wedge-top part of Dinaric foreland. 2008. dip angles of Korlat beds gradually decrease upwards. 10 000 Zagreb. shelf. Igor Vlahovi}3. Facies association A is composed of 'background' finegrained calcareous sediments (mudstones. foreland basin. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. 10 000 Zagreb. In northern Dalmatia this partition started in the late Middle Eocene by contraction and formation of blind-thrust anticlines which split the foreland basin into at least two subparallel basins: the northestern 'piggyback' Promina Basin and the southwestern 'Flysch' foredeep. Geology and Petroleum Engineering. however. Olistoliths and breccias are composed exclusively of various Lower–Middle Eocene foraminiferal limestones. 1983. frontal part of the orogenic wedge. previous authors have not considered a significant difference in dip angles between Flysch and Korlat beds. Josipa Veli}3. i. Promina deposits are underlain by Middle Eocene Flysch succession (or Flysch fm. A complete stratigraphic thickness of the succession reaches 2000 m. hyperpycnites (hyperpycnal-flow derived turbidites deposited during waning flows or waxing to waning flows) and storm-derived turbidites). base cut-off sequences). 2008) deposited from the late Middle Eocene to the Early Oligocene.). Croatia Key words: olistoliths. 1983). 10 000 Zagreb. turbiditi. indicating progressive unconformity to underlying Flysch. turbidites. coastal to alluvial facies associations (BABI] & ZUPANI^. Croatia Croatian Geological Survey. Faculty of Science. Vili Pencinger2. Pierottijeva 6.

and coarse-sized grains at the base to mud-sized grains at the top of beds. Turbidites are characterized by well developed grading from small rip up clasts and granule. Parallel planar stratification (interval b) and undulating stratification (interval c) is weakly visible.to clast-supported. Most of breccia beds are chaotic but some beds and certain parts of chaotic beds display an indistinct normal or inverse grading. LJ. E. Very rare bottom marks are NE–SW orientated. Rab Island. The matrix is composed of granules and medium. In the base of SW edges of olistoliths host beds are undisturbed and their orientation corresponds to the local bed orientation. (eds. Structural charac- teristics of megabeds indicate origin from two kinds of the sediment gravity flows: lower parts have probably originated from a cohesive debris flows and/or the transition between cohesive debris flows and a density-modified grain flows. (1993): Sedimentology and depositional setting of alluvial Promina Beds in northern Dalmatia. Split.– Geol. & PENCINGER. 17/4. LJ. Croatia. 2–60 cm in diameter. 5th International ProGEO Symposium. LJ. parallel to the basin axis.4.e.– In: BABI]. Fabric are matrix.5–1. since their spreading exceeds 10 km. Elongated olistoliths are oriented and slightly 'plunged' in the NE direction. The individual megabeds can be followed laterally only parallel to strike direction to a maximum distance of about 2 km. Croat. (2008): The Benkovac Stone – a building stone from the Promina Beds: A Late Eocene heterolithic succession of storm-dominated shelf deposits with highly diverse trace fossils. Excursion 3A. The contact between lower and upper part is rather distinct. Outer Dinarides). . The total of 27 counted olistoliths and 9 megabeds are located in 9 horizons oriented parallel to the strike direction of the host deposits. Facies association B consists of carbonate olistoliths and carbonate megabeds. Split-Rab. angular to subangular clasts. Excursion Guidebook. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. The debrites consist of unsorted to poorly sorted. MRINJEK. The olistoliths are isolated and coherent bodies of elongated or irregular shape. Field Guide.5 m thick debrites in the lower part and 1–6 m thick turbidites showing complete Bouma sequence in the upper part. They have probably been triggered by seismic activity along the NW–SE orientated blind-thrust anticlines along the SW margin of a piggyback Promina basin. Croatia. & ZUPANI^. whereas irregular olistoliths are considerably smaller. J. 243–261.V.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. 46/2. BABI].. Megabeds are 2–7 m thick 'bipartite beds' consisting of 0. being 12–15 m in length and 3–6 m thick. Split-Rab. Elongated olistoliths are 60–280 m long and 7–20 m thick. mostly 1–5 cm thick interlayers of very fine-grained carbonate sandstones deposited in offshore zone indicating subsequent marine transgressions as a result of the foreland subsidence due to the crustal loading by Dinaric thrust sheets. MRINJEK. Significant variation in individual bed thickness can be noticed where debrites is lacking or is thinning. 37–61. & JELASKA. 37–77. i. thin. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. Split. The beds do not cut into underlying host deposits. 5th International ProGEO Symposium. Olistolihts and megabeds have been derived from a line source.– Nat. Croat. Field Guide. E. Excursion 3B. Croatia. E. REFERENCES BABI]. 105–125.to very coarse-sized grains with the similar composition to clasts. The host deposits at the base and at the front of the NE edges of individual olistoliths are intensively distorted and bended. The Korlat Unit is in transitional contact with the approximately 250 m thick overlying Upper Eocene Debelo Brdo Unit which consists of very-well bedded calcareous mudstones and rare. MRINJEK.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 27 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book front to the prodelta lobes along the basin axis in the NW direction. (2008): Promina Beds in Canyon of Krka River and Bribirske Mostine. J. (2008): Evolution of river–fed foreland basin fill: The North Dalmatian Flysch revisited (Eocene. 357–374. Individual sliding of the olistoliths towards the NE may have been facilitated by a cushion of water-saturated muds directly under the moving blocks which have effectively reduced the resistance to the basal shearing. V. & ZUPANI^. which could have generated high-density turbidity currents – a mechanism responsible for depositio of the upper parts. Rab Island.

tufita i kvarc-olivinskog bazalta. s valuticama veli~ine 20–40 cm. lavinski debritni tokovi. Cibicides lobatulus (WALKER & JACOB). granula i zrna veli~ine krupnog pijeska. dobro su zaobljenje. Bulimina elongata (d ORBIGNY). “raspr{enim” zaobljenim granulama. Pappina parkeri KARRER. Valutice i pijesak se petrografski podudaraju sa onima u litofacijesu 2. northeastern Croatia) Vili Pencinger1. @eljko Bortek3. izgra|ene od stijena istog tipa kao podinski {ljunak. Na{ice. 10 000 Zagreb. Debljina litofacijesa 6 je oko 75 cm i izgra|en je od krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska s rijetkim.5 cm. Navedena foraminiferska zajednica premje{tena je u podru~je pli}eg {elfa u kojem dominiraju benti~ke vrste oksi~ne sredine: Lenticulina inornata (d ORBIGNY). Valovite strukture unutar njega upu}uju na valne ili kombinirane. Valutice su djelomi~no u matriksnoj potpori kojeg ~ine fragmenti veli~ne krupnog {ljunka. Ervin Mrinjek2. rubni grebeni. Coryphostoma digitalis (d ORBIGNY). Valutice imaju me|usobnu potporu. philippii (REUSS). 10 000 Zagreb. [ljunak je u jasnom kontaktu sa 50 cm debelim slojem {ljunka. Heterolepa dutemplei (d ORBIGNY). cohessive debris flow. obalno lice. Elphidium crispum (LINNE). gornji baden. Badenian. Ostale zna~ajke su identi~ne zna~ajkama litofacijesa 2. Hrvatska Klju~ne rije~i: podvodna koni~na delta. Mt. Krndija. strujno-valne riplove (litofacijes 7). Slijede}i litofacijes je oko 2. Mirjana Mikni}1 & Valentina Hajek-Tadesse1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. fringing reefs. dok im prosje~na dimenzija odgovara veli~ini 1–2 cm (litofacijes 2). rugosum (d ORBIGNY) i Planostegina-grupa. oko 1 km zapadno od Na{i~kog Gradca je karakteristi~an primjer posljednje marinske transgresije u Miocenu na sjevernim padinama Krndije (PAVELI] et al. Mikrofauna je zastupljena plitkovodnim i dubljevodnim marinskim vrstama ostrakoda: Aurila cf. Slijede}i litofacijes (3) je oko 60 cm debeo sloj krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska u kojem se mogu uo~iti raspr{ene granule i do 3 cm velike valutice. Utvr|ena je monospecifi~na zajednica foraminifere Ammonia viennensis* (d ORBIGNY). Masivne je gra|e i srednje sortiran bez drugih strukturnih zna~ajki. Spomenuta vrsta spada u grupu A. Ostale zna~ajke su gotovo identi~ne zna~ajkama litofacijesa 4. avalanche debris flow. 2003). koje su srednje do dobro zaobljene te srednje sortirane. BALDI & HOHENEGGER 2008). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Karakteristike badenskih transgresivnih naslaga kod Na{i~kog Gradca (Krndija. Valutice su izgra|ene od vulkanskih stijena tipa tufova. Pijesak kontinuirano prelazi u 40–45 cm debeo sloj {ljunka ~ije se zrna mjestimice dodiruju (litofacijes 4). Krndija Key words: underwater conical deltas. Horvatovac 102a. Stjepan Crnogaj1. Porosononion granosum (d ORBIGNY). Sachova 2. odnosno kvarc bazalta. srednje sortirane. Hrvatska 3 NEXE GROUP (Cement Factory). E. beccarri / viennensis koja podnosi smanjenje saliniteta u plitkom okoli{u (SPEZZAFERRI 2004. U bazi profila du`ine oko 13 metara nalazi se sloj {ljunka pribli`ne debljine 100 cm izdvojen kao litofacies 1. Zatim slijedi oko 200 cm debeli sloj masivnog finozrnatog pijeska (litofacijes 9). . dok maksimalna mo`e iznositi do 6 cm. kohezivni debritni tokovi. sjeveroisto~na Hrvatska) Characteristics of the Badenian transgressive deposits near Na{i~ki Gradac (Mt. Zrna pijeska su srednje sortirana i dobro zaobljena kao i raspr{ene granule i valutice. Matriks je srednje do krupnozrnati pijesak.28 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Kontinuirano slijedi 49 cm debeo interval srednje i finozrnatog pijeska je koji je u o{trom kontaktu sa podinom.5 m debeo sloj krupno do vrlo krupnozrnatog pijeska s “raspr{enim” sitnim valuticama prosje~ne veli~ine oko 1. Hrvatska Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Infaunske vrste suboksi~ne ili disoksi~ne sredine su slabije zastupljene: Bolivina-grupa. Krndija Izdanak badenskih naslaga u podru~ju Torina. Mjestimice s mogu uo~iti poluzaobljeni fragmenti lapora veli~ine do 40 cm (5). ~ije valutice ne prelaze veli~inu od 5 cm. U vi{em dijelu litofacijesa slijedi bogata zajednica foraminifera s oblicima obalnog pojasa Amphistegina sp.. Postupno prelazi u 250 cm debeo sloj srednje do finozrnatog pijesaka u kojem su na|eni fragmenti jezgara sitnih gastropoda (litofacijes 8). shoreface. Asterigerinata-grupa i Nonion-grupa. Prosje~na veli~ina valutica odgovara veli~inama granula. Hanzavaia hor~ici (CICHA & ZAPLETALOVA).. Neke valutice pokazuju jasnu imbriciranost tipa atbi.

laevigata (d ORBIGNY). I. 7 i 9) i fino. North Croatian Basin). (1990): Aspects of sediment movement on steep delta slopes. facies and palaeoclimatic record.. Costa edwardsi (ROEMER). 4. ~ijom je erozijom zbog olujnih valova nastajao materijal talo`en u dubljim dijelovim {elfa (litofacijes 11). M. Abstract Book. (1998): Postglacial colluvium in western Norway: depositional processes. BAKRA^. Aurila haueri (REUSS). U zajednici uz spomenute vrste oksi~ne sredine koje su opisane u litofacijesu 9 ~este su aglutinirane vrste Textularia gramen (d ORBIGNY). altispira (CUSHMAN & JARVIS). (2004): Foraminiferal paleoecology and biostratigraphy of the Grund Formation (Molasse Basin. Semivulvulina deperdita (d ORBIGNY). Pokornyella deformis (REUSS) i Pterygocythereis calcarata (BOSQUET). Slojevitost je slabo vidljiva i na nju upu}uje izmjena intervala sa razli~itom veli~inom bioklasta (litofacijes 10). NEMEC. Spec. Austria). A. kao {to su brojni srednje zaobljeni i srednje sortirani fragmenti koralja. Na|ene su i jezgre i otisci sitnih meku{aca i nakupine peleta. Nastupaju}a transgresija je relativno brzo smanjivala oto~no kopno tako da slijedi sve “smirenija” sedimentacija srednjezrnatog pijeska obalnog lica (“shoreface”) (litofacijesi 6. Na|ene su i rijetke planktonske vrste Globoquadrina cf. & GRIZELJ. 45.. Krithe sp. Loxoconcha hastata (REUSS). Bairdoppilata sp.– Geologica Carpathica. REFERENCES BALDI. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 29 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Aurila haueri (REUSS). Profil zavr{ava sa preko 250 cm debelim paketom srednjezrnatih i krupnozrnatih biokalkarenita izgra|enih od gusto pakiranog skeletnog materijala. 1998) dok su litofacijesi 2. planostegine i elfidije donesene su i sesilne vrste Acervulinidae i Homotrematidae koje su zna~ajne za grebenski i prigrebenski okoli{. Middle Miocene. GALOVI]. Ostrakodna zajednica zastupljena je vrstama Aurila angulata (REUSS).H. & HOHENEGGER. vidi BLIKRA & NEMEC.. KOVA^I]. K.4. algi..– Geologica Carpathica. p. Mt. pernota (OERTLI & KEY). (litofacijes 10). Vienna Basin. . Po`e{ka. Paravulvulina serrata (d ORBIGNY). 23–73. 909–959. K. acuminata BOSQUET. Loxoconcha punctatella (REUSS). Lower Austria). vidi NEMEC. Globigerina buloides (d ORBIGNY).zrnatog pijeska dubljeg {elfa (“offshore-transitional zone”). W.. Globigerinoides trilobus REUSS i dr. 5 i 6 nastali talo`enjem iz razli~tih tipova gustih gravitacijskih tokova kao {to su kohezivni debritni tokovi (cohessive debris flow) i gusti turbiditni tokovi (“high density turbidity currents”). Bairdoppilata sp.. S. 3. SPEZZAFERRI.– In: COLLELA. Cytheridea cf.148. 10. (eds. & NEMEC. mahovnjaka (Bryozoa).– 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija 2003. MIKNI]. Sloj {ljunka u bazi profila (1) je mogao nastati talo`enjem iz obrona~kih debritnih tokova (avalanche debris flow.): Coarse-Grained Deltas. D. Hermanites haidingeri (REUSS). 411–424. Cytherella compressa (MUNSTER). T. 59.B.– Sedimentology. pernota OERTLI & KEY. je`inaca i meku{aca. D. BLIKRA. Krithe oertlii DIECI & RUSSO.. 155–164.. 1990) koje nastaju na strmim {elfovima (padinama) bez deltne ravnice u nepo- srednoj blizini kopna. 55.. podvodnih koni~nih delti (“underwater conical deltas”. (2008): Paleoecology of benthic foraminifera of the Baden-Sooss section (Badenian. M. W. A. PAVELI]. IAS. serpulidnih cijev~ica. J. Iz obalnog pojasa uz amfistegine. Cytheridea cf. L. Bosquetina cf. & PRIOR. Cytheridea cf. Flexus triebeli (RUGGIERI). (2003): Lacustrine coarsegraineddelta-front to prodelta succession (Early Miocene. carinella (REUSS). 2003). M. Transgresija je postupno sve vi{e pogodovala razvoju malih rubnih grebena (PAVELI] et al. BELAK. Zna~ajke litofacijesa od 1 do 5 sugeriraju njihovo talo`enje u okoli{u tzv. Publ..

gdje su otkrivene bre~e.. To su naslage aluvijalnih lepeza i potoka koji su neko} ovuda tekli i jako se me|usobno razlikuju. tj. morenski materijal u kojem prevladavaju fragmenti ruditnih dimenzija. a najvi{i izmjereni je na Dundovi} Mirevu visok 13 m. . Aluvijalne naslage Aluvijalne naslage nalaze se na ni`im nadmorskim visinama od glacijalnih naslaga. 1). ~ak na razini mora i to u Dundovi} Podu. Ovdje se tako|er nalaze i holocenski sipari i crvenica. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kvartarne naslage izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu Quaternary deposits between Jablanac and Alan on north Velebit Kre{imir Petrinjak Prirodoslovno-matemati~ki fakultet.) navode mal|e virmsku starost. itd. Sedimente je uglavnom obrasla trava. izme|u tilova nalazi se izdanak (glacio) fluvijalnog sedimenta. npr. dok stariji izvori (BOGNAR et al. 1991. Kod mjesta Dundovi} Pod. Stinici. Horvatovac 102a. u Jablancu. Glacijalne naslage Glacijalne naslage se nalaze na Bilenskom i Dundovi} Mirevu na visini od 1338 m. lo{e sortirani i neuslojeni. Najljep{i izdanak aluvijske lepeze nalazi se ispod jablana~kog groblja. Danas na ovom podru~ju nema stalnih povr{inskih tokova {to ukazuje da je geolo{koj pro{losti hidrologija terena bila bitno druga~ija. Figure 1. Kvartarne naslage na podru~ju izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu istra`ene su na povr{ini od oko 20 km2 i podijeljene su u tri skupine prema na~inu postanka. Zaklju~ak U ranom kvartaru na ovom dijelu Velebita nalazili su se ledenjaci koji su se sezonski otapali i hranili potoke i bujice u kojima su istalo`ili kao {ljunci i bre~e. vapnenci s litiotisima. jer su sedimenti iskori{teni za nava`anje ceste prema skretnici `i~are koja je i{la prema Alanu. glacijalne. Zagreb 10 000. Novija istra`ivanja pokazuju da su glacijalni sedimenti okolice Alana starije kvartarne starosti (VELI] & VELI] 2009. Erratic block and till mounds on Bilensko Mirevo and Dundovi} Mirevo. Klasti su uglavnom donjojurski vapnenci s brahiopodima. dolomiti i kvartarne bre~e. Kod Jablanca se nalaze sedimenti koluvija i aluvijalne lepeze. Kod Jablana~kog Jezera nalazi se staro korito koje je ispunjeno {ljunkom debljine 2 metra. Prilikom gradnje ceste za [tirova~u napravljen je usjek u moreni izme|u Tudereva i Dundovi} mireva. Tilnih humaka ima razli~itih veli~ina. ali oni nisu ovom prilikom istra`ivani. Aluvijski sedimenti nalaze se i u Stinici kod nove trajektne luke te kod mjesta @ivi Bunari na Jadranskoj magistrali. ali njihova primarna rasprostranjenost i topografija se vi{e ne vide. Geolo{ki odsjek. te kod mjesta Dundovi} Pod na oko 800 m. nevezani. Northern Velebit Mt. Jablancu. Tilova tako|er ima i kod napu{tenog sela Dundovi} Pod. 1999). Erati~ki blok i humci tila na Bilenskom i Dundovi} mirevu.Ove naslage tvore raznoliku i nejednoliku topografiju koju ~ine humci i razli~ite depresije (Sl. Hrvatska Klju~ne rije~i: Kvartar. ali nalaze se ~esto i klasti do pola metra promjera. Klasti su centimetarskih dimenzija. Koluvijski sedimenti su stariji i na njih se nadovezuju sedimenti aluvijalne lepeze. srednjejurski mrljasti vapnenci.30 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Izdanaci koluvija se nalaze kod trajektne luke i kod hotela. Slika 1. Sediment ukazuje da je ovdje nekad tekao ve}i povr{inski tok koji je vjerojatno nastao od subglacijalnog potoka.). Na podru~ju Bilenskog i Dundovi} Mireva nalaze se i erati~ki blokovi razli~itih veli~ina uglavnom metarskih dimenzija koji su iste litologije kao i tilovi. koje su sitnozrnatije od koluvijskih bre~a. Sjeverni Velebit Key words: Quaternary. Sediment je bre~a s dobro izra`enom slojevito{}u i valuticama promjera od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. @ivim Bunarima i u Jablana~kom Jezeru. Tu se vidi da su tilovi. Nagib slojeva koluvija i aluvijalne lepeze ukazuje da je transport bio negdje iz Velebitskog kanala (MARJANAC & MARJANAC. ali na strmim dijelovima humaka. Koluvijski sedimenti su uslojene bre~e s nagibom slojeva od 30°. aluvijalne i kvartarne bre~e nepoznatog postanka i starosti. koritima sezonskih tokova i vododerinama imamo dobar pogled u materijal od kojeg su humci gra|eni. kod @ivih Bunara.

& PAVELI]. LJ.. A. FAIVRE. S. 143 p. 53. 143 str. .): Quaternary clastics of the Jablanac cove in the foothils of the Velebit Mt. & VELI]. Krasno. Zagreb. VELI]. 27–39. & MARJANAC. Nacionalni park Sjeverni Velebit. T.– IAS Lecture tour ’99. (1999.– Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park sjeverni Velebit.4. (1991): Tragovi oledbe na sjevernom Velebitu.– Geografski glasnik. J. Field-trip guide book. MARJANAC. J. (2009): Od morskih pli}aka do planine. 26–28. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 31 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LITERATURA BOGNAR. I.

L. BOERSMA & TERWINDT. LJ. (1991): Shallow-marine clastic Paleogene on the Island of Rab (northern Adriatic).– In: Sedimentary modeling: Computer simulations and methods for improved parameter definition. W. J.W. T.J. VISSER. ARCHER. Lamine su nastale talo`enjem pijeska kojeg su donosile plimne struje iz smjera zale|a koje se nalazilo sjevernije od otoka Raba. a za vrijeme niskih plima tanje lamine.– Abstracts Dolomieu Conference on Carbonate Platforms and Dolomitization.– Facies. LJ. 233. Kansas Geological Society Bulletin. (1980): Neap-spring cycles reflected in Holocene subtidal large scale bedform deposits: A preliminary note. Slika 1. otok Rab Neap-spring cycles in tidal Eocene sandstones. WATNEY. otok Rab.– Geology. 493–508. Slijed loparskih pje{~enjaka sadr`i 28 kompletnih sekvencija i 15 parasekvencija koje odra`avaju ~este relativne oscilacije morske razine (MARJANAC & MARJANAC. LJ. M. (1981): Neap-spring tide sequences of intertidal shoal deposits in a mesotidal estuary. E. J. 1991). Croatia). 28.K. BOERSMA. 543–546. A. Loparske pje{~enjake (Sl. 1991.– Geolo{ki vjesnik. Croatia. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ciklusi niske i visoke plime u tajdalnim eocenskim pje{~enjacima. loparske pje{~enjake. Zagreb 10 000. 44.C. LITERATURA ARCHER. Zaklju~ak Loparski pje{~enjaci talo`eni su u obliku sedimentnih tijela nastalih u plitkom moru pod utjecajem struja plime i oseke. Ortisei. & BABI]. 235–245. Geolo{ki odsjek. & MARJANAC. Hrvatska Klju~ne rije~i: tajdalni pje{~enjaci. neap-spring cycles.H. 1) istra`ivali smo brojanjem lamina i mjerenjem njihovih debljina na odre|enim intervalima s ciljem da upoznamo cikli~nost niskih i visokih plima u vrijeme talo`enja pijeska.R. . Istra`ivali smo tajdalne pje{~enjake na loparskom rtu [ilo s naglaskom na pje{~enjacima u kojima su dobro vidljive lamine.– Sedimentology.. 1981. Kendall. W. laminae. MARJANAC. Island of Rab. Island of Rab. ciklusi niske i visoke plime. Usporedbom umjetne plimne cikli~nosti dobivene uporabom dana{njih podataka s plim- nom cikli~nosti zapisanom u starijim stijenama mogu}e je odrediti periode niskih i visokih plima u tim stijenama (VISSER 1980.32 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. (2007): Sequence stratigraphy of Eocene incised valley clastics and associated sediments. otok Rab Key words: tidal sandstones. (1991): Cross-bedded sandstones deposited by tidal currents in the Eocene of the outer Dinarides (Island of Rab.C. FRANSEEN. nastaju deblje lamine. & MARJANAC.G. 53.. Detaljnijim istra`ivanjem njihovih struktura mogu}e je odrediti periode visokih i niskih plima u vrijeme talo`enja {to daje zapravo najprecizniju startigrafiju reda veli~ine jednog dana (plimnog talo`enja).J. Island of Rab Leda Pi~uljan & Igor Felja Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. 151–170. lamine. Island of Rab Klasti~ni sedimenti eocenske starosti poluotoka Lopara na otoku Rabu obuhva}aju tzv. & TERWINDT. Loparske pje{~enjake i njihovu genezu opisali su ZUPANI^ & BABI] (1991). Taj estuarij nastao je u vrijeme spu{tanja morske razine. za vrijeme visokih plima. Figure 1. 159–160. (1991): Modeling of tidal rhytmites using modern tidal periodicities and implications for short-term sedimentation rates. Italy. St. J. i MARJANAC & MARJANAC (1991). Horvatovac 102a. Tajdalni pje{~enjaci na poluotoku Loparu. northern Adriatic Sea. Ross. Oni tvore koso slojevita pje{~ana tijela (pje{~ane dine i pje{~ane valove) koja su se talo`ila u estuariju djelovanjem plime i oseke. MARJANAC. Tidal sandstones of Lopar peninsula. 2007). 8... ZUPANI^. Naime. T.

Slika 1. In its W-NW part finegrained (muddy) sediments prevail and belong to the modern Po muddy prodelta.pmf. 1976).5 kHz) sound is usually used. Croatia (kpikelj@geol. Zone 1 and 2 refer to the coastal zone. 3. 1976). 4. In the eastern part (Istrian coastal zone) minimal recent sedimentation occurs. greatly affected by modern and palaeo-Po River sediment supply. MATIJEVI] et al. integration and extraction. 1). Generalni raspored tipova sedimenata u Sjevernom Jadranu (prema PIGORINI.5 m linear offset line. along 6 transversal and 5 longitudinal transects off the western Istrian coast (Fig. 10 000 Zagreb. Sjeverni Jadran. 21 000 Split. For each cell mean volume backscattering coefficient (SV mean) was calculated. Croatia Key words: acoustic survey. In the E-SE part relict coarse-grained (sandy) sediments dominate. 1968). . two main sedimentary regions could be distinguished (VDOVI] & JURA^I]. 1). dominated by karst relief with variable pattern of sediment distribution and a very broad mean grain size range (after FÜTTERER & PAUL. Northern Adriatic shelf. reflecting terrestrial sedimentation on the alluvial plain during Pleistocene (PIGORINI. Obtained DGPS positioned SV values were imported in ODV Figure 1. 1968) with prospected transects. University of Zagreb. 1993. Horvatovac 102 a. Danijela Bogner2. 1968).80) software. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 33 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Characterization of the seabed surface sediments off the western Istrian coast (Northern Adriatic) using a quantitative echosounder Karakterizacija povr{inskih sedimenata morskog dna ispred zapadne obale Istre (Sjeverni Jadran) uz pomo} kvantitativnog ehosondera Kristina Pikelj1. The area between these two sedimentation zones is covered with mixtures of two sediment types. seafloor penetrating low frequency (e.4. Collected data were post-processed with Echoview® (Ver. used for data calibration. in order to test their usefulness in terms of general seabed discrimination/classification. such data could be useful in ecological and fishery studies. sediment types Klju~ne rije~i: eho-monitoring. Variety of seabed substrate along the other biotic and abiotic environmental factors can influence fish distribution and behaviour. Distribution of this mud is controlled by northward currents. acoustic data on seabed were simultaneously collected. allowing very coarse and very fine sediments to be found near each other (FÜTTERER & PAUL. Acoustic data were collected aboard the R/V Bios Dva using SIMRAD EK60 split-beam scientific echosounder with calibrated hull-mounted SIMRAD ES38B transducer. [etali{te Ivana Me{trovi}a 63. Vjekoslav Ti~ina2 & Stipe Muslim2 1 Department of Geology. 2008). generally. In this study we analyzed echo signals from seabed collected at the frequency of 38 kHz.hr) 2 Institute of Oceanography and Fisheries.25 nmi (463 m) has been used to average acoustics data collected within cells bordered by sounder-detected sea bottom line and corresponding sea bottom –0. General distribution of sediment types in the Northern Adriatic (after PIGORINI. Faculty of Science.g. tipovi sedimenta During the annual acoustic survey on small pelagic fish made during 2009 within PELMON Project. where strong karst relief influences the sediment distribution pattern. In studies aimed at investigating seabed surface and subsurface sediment. creating tongue-shaped zone (PIGORINI. 1968) s ucrtanim istra`enim profilima. 1976). Zone 1 i 2 se odnose na obalnu zonu u kojoj dominira kr{ki reljef s razli~itim rasporedom tipova sedimenata i {irokim rasponom srednje veli~ine zrna (prema FÜTTERER & PAUL.. Elementary distance sampling unit (ESDU) of 0. Though often omitted. morsko dno. seabed. Investigated area is part of the northern Adriatic shelf (Fig. in which. which is commonly used in fishery acoustic assessment surveys.

R. 187–229. (1976): Recent and Pleistocene sediments off the Istrian Coast (Northern Adriatic. as expected (MANIK et al..– Senckenbergiana maritima. & JURA^I]. according to obtained results. Amsterdam. MATIJEVI]. Slika 2. B.34 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. PIGORINI. 72. REFERENCES FÜTTERER. FURUSAWA. 17 sediment grab samples collected along acoustic transects prospected during 2005. 2006.. 6.awi. B. M. Zagreb. K. TI^INA. Prostorni raspored prosje~nog koeficijenta raspr{enja (SV) u istra`ivanom prostoru: zapadni muljeviti dio (ozna~eno linijom krupnijih crtica) pokazuje ni`e. http:/odv.M. MOROVI]. 2006). 1763–1772. 157–163.– Marine Geology. S. 1–21. H. 2). BOGNER. Freising. sandy mud) of analyzed sediment samples collected in this area. D. & GRBEC.. M. 2010) to generate graphical description (Fig. & AMAKASU. (SCHLITZER.– Geologia Croatica. (2006): Measurement of sea bottom surface backscattering strength by quantitative echo sounder.– Fisheries Science. Yugoslavia). In addition. (1968): Sources and dispersion of recent sediments of the Adriatic Sea. Frankfurt. while deeper sand-dominated eastern part had greater SV values (–8 to –11 dB). & PAUL. and were used for seabed echoes classification. Therefore. J. (2008): Characteristics of the sediment along the Eastern Adriatic coast (Croatia). 17/10b. 2007 and 2008 were analyzed in order to obtain additional infor- . which was confirmed by dual nature (muddy sand. Transitional zone between these two areas coincide with the zone of mixed sediment. Acoustic data have indicated differences in the investigated area regarding sediment characteristics.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 mation on actual ground truth. we consider the acoustic data collected by scientific echosounder at 38 kHz as a useful tool for seabed sediment characterization. Mud-dominated shallow western part revealed weaker backscattering strength (–17 to –26 dB). D. SCHLITZER.– Fresenius Environmental Bulletin. 503–512. while the eastern sandy part (fine dashed) has greater SV values. M. Analyzed acoustic data are in accordance with literature information and ground truth sediment data of the investigated area.. 8. (2010): Ocean Data View. VDOVI]. Spatial distribution of mean SV values in the investigated area: western muddy part (coarse dashed) reveals weaker backscattering strength. 46/1. MANIK. dok isto~ni pjeskoviti dio (ozna~eno linijom sitnijih crtica) pokazuje vi{e SV vrijednosti.de Figure 2. in both ecological and fishery studies or for establishing routine procedure for the preliminary geological analyses. N. (1993): Sedimentological and surface characteristics of the northern and central Adriatic sediments. V.

Typical early-diagenetic carbonate marine environment with elevated pH was under-saturated with silica. the pore space path and geometry. Vrgorac. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Marija Brajkovi}2 1 Faculty of Science. In pore waters saturated with silica. The dissolution-precipitation reaction of biogenic silica can be shown with the following expression: SiO2 + 2 H2O « Si(OH)4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 35 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Siliceous nodular concretions from Upper Cretaceous limestone near Vrgorac (Croatia) Ro`nja~ke nodule iz gornjokrednih vapnenaca okolice Vrgorca (Hrvatska) Hrvoje Posilovi}1.4. Spheroid concretions show extensive zonation of alternating zones with different carbonate and silicate content (Fig. nodular concretion. Sediment surrounding the concretions is wackestone-packstone with abundant pelagic particles (pithonellas and calcispheres). Nature Protection Directorate.pmf. solution under saturation and pH elevation. . Croatia Klju~ne rije~i: silika. and the concentration gradient. Alternating zonation of opal and carbonate rich zones derive from fast ”consummation” of silica material at the growth site. hydrated and the most unstable form of silica and its solubility greatly increase with temperature. which brings to ion depleted zone in the near concretion volume. yields solutions of relatively high silica content. difuzija. 1990. diffusion. while irregular mostly show no zonation and are composed entirely of silicate component. gornja kreda. 1). open framework silica polymers form and flocculate to yield opal-CT. nodule. Slika 1. Nodule is a mineral body that differs in composition from rock in which it is formed. Highly spherical concretion shape indicates the same rate of the source material supply from all directions of the sphere envelope.hr) 2 Ministry of Culture. and references therein). Savska cesta 41. commonly limestone and dolomite. such globular molecular cluster starts to grow in the direction of the new material supply. Jasenka Sremac1. and stagnant pore waters. Nodula i presjek nodule iz okolice Vrgorca s vidljivom zonacijom izme|u karbonatnog i silikatnog materijala. the growth starts. echinoderm fragments and primitive planktic foraminifera. Diffusion can be defined as molecular migration without pore fluid flow and at a constant temperature. 10 000 Zagreb. 10 000 Zagreb. These deposits belong to the hemipelagic Cenomanian–Turonian Sveti Duh Fm (GU[I] & JELASKA. The source of bituminous material was organic remains possibly giving opal (silica) material for concretion growth. The efficacy of diffusion is determined by the diffusion coefficient. Karmen Fio1. Diffusion is one of the most important processes acting during sediment diagenesis and especially concretion growth. 1990). Once emplaced as a proto-concretion. Figure 1. University of Zagreb. and source material concentration gradient is established. Upper Cretaceous. Horvatovac 102a. Hrvatska Siliceous-carbonate nodular concretions – perfectly spheroid. Biogenic silica (opal-A) is amorphous. Concentration gradient results in ion flux from surrounding sediment toward growth site. Preservation of bituminous material in carbonates is connected with stagnant pore waters and rapid sea-level rise due to the Oceanic Anoxic Event (OAE) at the Cenomanian–Turonian transition (GU[I] & JELASKA. resulting in fast dissolution of biogenic opal remains. Such conditions can be established in stagnant sediment pore waters where supply of the new material at the growth site goes only by molecular diffusion. with zonation of siliceous and carbonate material. Fast dissolution of opal-A. Vrgorac. Nodular concretions from the Vrgorac area. Oblate spheres are zoned in much less extent. Hrvatska Key words: silica. in the form of oblate spheres and some of irregular shape – were found within Upper Cretaceous limestone near Vrgorac. Croatia (posilovic@geol. Concretion outer surface and surrounding host sediment is often impregnated with bituminous material. pressure. With formation of the core.

and do not necessary reflect temporary variations in the environment. V. Silanol groups on biogenic silica surface are known excellent ligands for aluminium. iron and other cations existing in sediment pore waters. Carbonate formation is result of crystallization process while silica gels forms by polymer flocculation. REFERENCES GU[I]. Sphere area increasing with square of its radius (4r2Ð) and constant linear ion flux can not feed the rapidly increasing growth area. giving characteristic oblate sphere concretion shape. resembling geometrical shapes of minimal surface tension (energy). . za geol. (1990): Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic Carbonate Platform. & JELASKA. When silica becomes under-saturated. Sediment partial consolidation and preferential orientation of platy shaped sediment particles would cause greater horizontal than vertical sediment permeability and a slight preferential transport horizontally. which results is concentration lowering. addition of new silica material to the concretion opal zone stops. There are two different growth mechanisms for opal and carbonate. so carbonate precipitation could be slowed down. calcium. additionally enhancing zone formation acting during concretion formation and preferring different opal or carbonate content in one zone layer. All apparently irregular concretion shapes are in fact typical for gel structures. due to inhibition by adsorbed organic matter or sulphate on possible carbonate crystal nucleation sites. istra`ivanja. I.– JAZU and Inst. and now carbonate zone precipitation begins with the same growth scenario described for the opal zone.36 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Carbonate precipitation on the opal surface is strongly enhanced due to cation adsorption on dissociated silanol groups –SiOH. 160 p. The Ministry of Culture started with the procedure of protecting the concretions as natural values by the Nature Protection Act. Described siliceous-carbonate concretions and mechanisms of their growth represent excellent and rare example where natural laws governing shaping and appearance of matter can be clearly seen and successfully used to explain the occurrence of geological phenomena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Rhythmic carbonate-opal concentration variation can be explained with geometric relations of the sphere.

b) SBP recording lines with locations on which sediment samples were taken (l – gravity corer. erozije. Metode Radi odre|ivanja promjene uvjeta sedimentacije u akvatoriju luke. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 37 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Holocenska sedimentacija u akvatoriju luke Pore~ Holocen sedimentation in the sea area of the Pore~ harbour Krunoslav [karo1 & Danijela Bogner2 1 Hrvatski hidrografski institut. 1b). a marinske naslage talo`e se na ranije nastalo okr{eno podru~je. 1a) je posljedica procesa iz bli`e i dalje geolo{ke pro{losti. a samim time i promjene razine mora. U obalnom podru~ju zapadne Istre glavni izvor sedimenta je zemlja crvenica i karbonatni mulj nastali tro{enjem kopna. 1973). Rezultati U povr{inskim sedimentima podru~ja istra`ivanja prevladavaju pjeskoviti silt i siltozni pijesak. Hrvatska (bogner@izor. . 1b) (SHEPARD. Oboreni geolo{ki profil otkriva situaciju u kojoj analizirani uzorci Slika 1.hr) Klju~ne rije~i: holocen. U periodu od prije 7500 do 6500 BP godina zapo~inje stvaranje zaljeva uslijed kasno pleistocenske – rano holocenske transgresije (STANELY. Analogni zapis linije snimanja 08 ima samo jednu karakteristi~nu refleksiju ozna~enu crnom bojom i ozna~ava granicu promjene sedimentacije s intervalom debljine naslaga od 4 do 8 m (Sl. geological profiles Uvod Dana{nji izgled akvatorija luke Pore~ (Sl. p – grabilo) na kojima su oboreni geolo{ki profili. a) Podru~je istra`ivanja. koji su bili pod zna~ajnim utjecajem tektonike.skaro@hhi. p – grabb sampler). Hrvatska (krunoslav. te biogeni ostaci organizama (MEISCHNER. 2). [etali{te I. Figure 1.4. geolo{ko-strukturnim dubinomjerom (Sub bot- tom profiler – SBP) su snimljeni geofizi~ki zapisi na jednoj centralnoj i ~etiri paralelne linije okomite na centralnu liniju (Sl. a) Investigated area. Prikazana je i povr{inska raspodjela tipa sedimenta. sediments. The distribution of surface sediment types are also shown. sedimenti. 21 000 Split. 1995). 1b). a pjeskoviti silt u dubljim i udaljenijim djelovima od obale (Sl. geolo{ki profili Key words: holocen. Siltozni pijesak prevladava uz obale. a tip je odre|en prema Shepardovoj klasifikaciji (Sl.hr) 2 Institut za oceanografiju i ribarstvo. 21 000 Split. 1954). Me{trovi}a 63. Zrinsko-Frankopanska 161. Gravitacijskom (udarnom) sondom i grabilom prikupljeni su povr{inski uzorci i jezgre sedimenta. b) Linije snimanja SBP-om s postajama uzorkovanja sedimenata (l – gravitacijska sonda.

(1995): A global sea-level curve for the late Quaternary: the impossible dream. Comm. Diskusija i zaklju~ci Okr{en akvatorij luke Pore~ izgra|en od jurskih i krednih vapnenaca. 1–6.– The Journal of Sedimentary Petrology. prisustva biogene komponente i erozije centralnog dijela podru~ja uslijed djelovanja struja.– Marine Geology. kao i zbog ograni~ene duljine uzorkovanih jezgara sedimenta (do 1 m). Figure 2. Na poziciji uzorka gravitacijske sonde 41 isklinjava tip sedimenta smjese (pijesak. glina – PSG).38 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Figure 3. 3). SHEPARD. U cijelom podru~ju istalo`en je pjeskoviti silt promjenjive debljine. D. Sveu~ili{te u Zagrebu. K. ~ije je poplavljivanje zapo~elo u periodu od 7500 do 6500 godina BP. int.– Rapp. 137 str. LITERATURA MEISCHNER. silt. (2009): Holocenski sedimentacijski procesi u akvatoriju luke Pore~. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 pretpostavljaju granice (debljine slojeva) izme|u odre|enih tipova sedimenata (Sl. . Slika 2. D. 2009).P. [KARO. a u najdubljem dijelu pojavljuje se glinoviti silt (zemlja crvenica) ([KARO. Analogni zapis SBP-a s karakteristi~nim refleksijama na liniji snimanja 08. F. Slika 3. {to je najvjerojatnije posljedica donosa krupnijih ~estica s kopna. STANLEY. Analog recording of SBP with characteristic reflections at line 08. Geological profile at line 08. Oboreni profil s geolo{kim prikazom linije snimanja 08. ali i pove}anog antropogenog utjecaja (odno{enje materijala). 24. a njegova stvarna debljina nije utvr|ena zbog ograni~enog prodiranja akusti~kog signala SBP-a kroz podlogu. poprima oblik poluzatvorenog obalnog podru~ja. 125. (1954): Nomenclature based on sand-silt-clay relations.. Mer Medit. a iznad njega siltozni pijesak. (1973): Formation processes and dispersal patterns of the sediments along the Istrian coast of the Adriatic.J. Siltozni pijesak istalo`en je u obalnom dijelu. 21/11. 843–846.– Magistarski rad. 151–158. Pretpostavlja se da se glinoviti silt (zemlja crvenica) istalo`io ispod pjeskovitog silta na cijelom podru~ju akvatorija.

a u njemu je prisutno i kr{je karbonata. U vapnencu iz krovine povi{en je udio kaolinita u odnosu na druge minerale glina. Kadosa Balogh2. Ante Kova~i}a 5. Vanja Bi{evac1. Talo`en je ili u zoni izmjene plime i oseke ili u natplimnoj zoni. HU-4001 Debrecen. Hungarian Academy of Science. U madstonu iz krovine mjestimi~no su vidljive pukotine s geopetalnim ispunama koje ukazuju na (povremeno) izranjanje jo{ neo~vrslog taloga u vadoznu zonu. emerzija. pojave emerzije. 10 000 Zagreb. Mikroskopiranjem vapnenaca odre|en je njihov mikrofosilni sadr`aj i mikrofacijesne karakteristike. Naj~e{}e su prisutni kao nepravilni. Glinoviti sedimenti na izdanku kraj Sobre. Hungary 3 Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara. Hrvatska Klju~ne rije~i: glinoviti sedimenti. Mikrofosilna zajednica (dasikladacejske alge i foraminifere) peloidno-bioklasti~nog vekston-pekstona iz podine starijeg glinovitog sloja u skladu je s baremskom staro{}u jedinice Gove|ari. klasificiranog kao algalni vekston-pekston. emersion. Ankica Oros Sr{en3. kao i pojave bre~a predstavljaju zavr{ni stadij ciklusa opli}avanja navi{e tj. talo`enog u okoli{u plitke podplimne zone s niskom energijom vode. Okoli{ talo`enja je plitkomorski s niskom do srednjom energijom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 39 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sastav i porijeklo baremskih glinovitih sedimenata s otoka Mljeta Composition and origin of the Barremian clay-rich sediments from the Mljet Island. dolaze u dva nivoa. Hrvatska (dtibljas@geol. 2002). snimani na infracrvenom spektrometru te datirani K-Ar metodom. Bem tér 18/c. Najve}i broj takvih pojava vezan je uz litostratigrafsku jedinicu Gove|ari baremske starosti (HUSINEC. barem. nehomogeni slojevi debljine nekoliko centimetara. Postanak glinovitog sedimenta nije jednozna~no odre|en. klorit. maksimalno oko deset centimetara. kao {to je to opisao i HUSINEC (2002). Na izdanku uz Veliko jezero glinoviti sediment prete`no sivo-zelene. Kalcit je u nekim dijelovima glinovito-laporovitog horizonta dominantan. Horvatovac 95.pmf. Karakteristike baremskog fenestralnog bioklasti~nog pekstona-grejnstona ukazuju na okoli{ u podru~ju izmjene plime i oseke. kaolinit i kalcit. Barremian Zelenkasto sivi glinovito-laporoviti sedimenti otkriveni su unutar donjokrednih plitkomorskih platformnih karbonata na vi{e lokaliteta na otoku Mljetu.hr) 2 Institute of Nuclear Research. Mljet Key words: clay sediments. Razli~iti mineralni sastavi tog sedimenta i netopivog . dok je drugdje prisutan ili kao sporedan ili u tragovima. Za potrebe ovog rada istra`eni su takvi sedimenti i karbonati iz njihove neposredne podine i krovine s izdanaka u uvali Pra~arica na Velikom jezeru odnosno na cesti iznad blatine kod Sobre. kalcit ~iji je udio unutar horizonta izuzetno promjenjiv. Croatia Darko Tiblja{1. Mljet island. u njemu su odre|eni muskovit. dijageneza. diagenesis. 10 000 Zagreb. U njima su kao glavni sastojci u siltnoj frakciji determinirani autigeni kalijski feldspati. kaolinit. a prisutne su i interstratificirane gline koje nisu mogle biti detaljnije determinirane. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. U oba su determinirani illit. Pojave glinovitih sedimenata. glinoviti sedimenti te netopivi ostaci karbonata analizirani su metodom difrakcije rendgenskih zraka na pra{kastim uzorcima. ali na nekim lokalitetima tvore i deblje slojeve. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Ivan Gu{i}1 1 Geolo{ki odsjek. ali ponekad i `u}kasto-bijele boje. Mineralni sastav oba glinovito-laporovita horizonta je sli~an. otkriven je u duljini od otprilike 1. U peloidno-fenestralnom vekstonu stromatolitne gra|e iz krovine mla|eg glinovitog horizonta uo~ene su fenestre s geopetalnim ispunama. kvarc i kaolinit. Toma Molnar1. Sa ciljem odre|ivanja njihovog sastava i porijekla. Odabrani uzorci su kemijski analizirani.4. odre|ena je kao baremska na temelju dasikladacejskih algi. i odlikuju se daleko ve}om debljinom (do 2 m) nego na prethodno opisanom lokalitetu. U glinovitom materijalu determinirani su illit. Mikrofacijesna analiza ukazala je na mogu}e ostatke paleotla i milimetarske do centimetarske pukotine (rizolite) koje su najvjerojatnije nastale rastom korijenja u jo{ neo~vrslom sedimentu. Na ovom lokalitetu netopivi ostatak vapnenca iz podine starijeg glinovitog horizonta i materijal iz tog horizonta imaju sli~an mineralni sastav. i uklju~uju razli~ito velike ulomke vapnenaca. U podini mla|eg glinovitog horizonta je fenestralni madston-vekston sa stilolitskim {avovima talo`en u okoli{u plimne zone. karbonatna platforma. carbonate platform. Netopivi ostaci vapnenaca iz podine i krovine mla|eg glinovitog horizonta bitno su razli~iti od onih iz karbonata vezanih za stariji glinoviti horizont odnosno za proslojke gline na lokalitetu uz Veliko jezero. klorit. Promjenjive je debljine. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Starost bre~astog vapnenaca iz podine gline.5 m. Netopivi ostatak homogenih dijelova vapnenca iz podine je bitno razli~it. a vrlo sli~an je i mineralni sastav netopivog ostatka krovinskog vapnenca.

& MATI^EC. (2005): Evoluution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. TI[LJAR. J. 2005) porijeklo glina je vjerojatnije povezano s vulkanskom pra{inom. 41. main events and depositional dynamics... LITERATURA HUSINEC. 637–658. koja vjetrovima mo`e biti no{ena na velike udaljenosti. London.– Clay Minerals. (2002): Stratigrafija mezozojskih naslaga otoka Mljeta u okviru geodinamske evolucije ju`nog dijela Jadranske karbonatne platforme.– Palaeogeography.– Doktorska disertacija. VELI]. 220. Budu}i da su naslage bile talo`ene na uglavnom izoliranoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (VLAHOVI] et al.. VLAHOVI].40 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pretpostavka je da je vulkanski materijal bio podvrgnut procesima tro{enja koje su slijedili dijagenetski procesi (SANDLER & HARLAVAN. I. I. A. (2006): Early diagenetic illitization of illite-smectite in Cretaceous sediments (Israel): evidence from K-Ar dating. 2006) tijekom kojih su nastali illit i autigeni felspati. Sveu~ili{te u Zagrebu. 300 str. A. 333–360. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostatka podinskog vapnenca s Velikog jezera te kratko trajanje emerzije ukazuju da porijeklo glina najvjerojatnije ne treba vezati uz vapnence. Palaeoclimatology. & HARLAVAN. D. SANDLER. . Y. Palaeocology.

Oleg Mandic3. Utrecht University. p. The infill is divided into three main units (Units 1. Unit 1 is comprised of alternations of Facies A. the siliciclastic input was insignificant.. Dunja Aljinovi}1 & Mathias Harzhauser2 1 Faculty of Mining.nl) Key words: Sinj basin. Sinjski bazen. Pierottijeva 6. A detailed time frame (DE LEEUW et al. whereas the rest of the infill is exclusively carbonate rocks. ivan. coal seam intercalations. Natural History Museum Vienna.edu) 3 Geological-Paleontological Department. TREESE & WILKINSON. Elizabeth Gierlowski-Kordesch2. dunja.pavelic@rgn. F and H. 3584 CD Utrecht.ac. . E. 1982). about five km east of the Lu~ane section. 2009). Budapestlaan 17. The lake sediments are dominated by freshwater carbonates. The Glavice section (CSG) is also a composite section from the central part of the Sinj basin. Extensive Permo-Triassic evaporites occur immediately beneath the basin and are exposed in the middle of the basin probably as a result of post-Miocene diapirism. The Sinj basin infill was deposited from 18.dragicevic@rgn. USA (gierlows@ohio. JI Hrvatska) Alan Vranjkovi}1. The uppermost 100 m of the section include up to 3-m thick. In the Sinj Basin two overlapping composite sections were logged in detail. The pre-Neogene basement is dominated by the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) carbonates along the basin margins.vranjkovic@rgn. 1980. 2010). approximately 500 m-thick record of lacustrine/palustrine deposits. B. and C with minor contributions by Facies D.. SE Croatia) Talo`ni model slatkovodnih jezersko/palustrinskih karbonata (rani-srednji miocen.hr) 2 Department of Geological Sciences. E – Coquina/rudstone. davor. Sinj Basin. Athens. near the village of Lu~ane at the NW margin of the basin. Burgring 7. Today the Sinj basin is located on the Croatian Karst (External) Dinarides.at. Sedimentological analysis and petrography identified nine facies types. In the northern part of the island due to a general compressional regime. D – Laminated micrite. 2010) made it possible to see changes of three major factors controlling carbonate deposition – hydrology..p. The Netherlands (adeleeuw@geo.hr. F – Tuff/clays. H – Conglomerates and I – Coal. Seven facies are carbonate in origin in addition to the coal and tephra facies: A – Lime mudstone. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 41 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Depositional model of freshwater lacustrine/palustrine carbonates (Early-Middle Miocene. shallow benches around lake margins which prograded basinward with time (MURPHY & WILKINSON. The whole succession is intercalated rarely by volcanic ash layers. Faculty of Geosciences. a series of tectonic depressions were occupied by numerous synchronous lakes called the Dinaride Lake System (KRSTI] et al. B – Calcisiltite.ac. G – Extrabasinal breccia. The Sinj basin occurs as one of the southernmost basins of this Miocene system. A-1010 Vienna. Correlation of sections was established by using tephrostratigraphy (40Ar/39Ar dating) and magnetostratigraphy (DE LEEUW et al. and 3). Karpatian and lowermost Badenian Paratethys stages.hr.at) 4 Paleomagnetic Laboratory Fort Hoofddijk.uu. Carbonate sediments in the lacustrine-paludal paleoenvironments of the Sinj Basin formed broad. Arjan de Leeuw4. C – Charophytic micrite.harzhauser@nhm-wien. Geology and Petroleum Engineering. lacustrine/palustrine carbonates Klju~ne rije~i: Sinjski bazen. Unit 3 is composed of Facies C and I (coal) with minor interbedding of Facies D. The CaCO3 content varies between 82% and 99%.hr. 2. Austria (oleg. Ohio University. sediment input and temperature changes (GIERLOWSKI-KORDESCH. F and G.4. Croatia (alan. 2003). Unit 2 contains only Facies C with some Facies D and E. ranging in age from the Middle Triassic to the Eocene (VLAHOVI] et al.0 Ma. Miocene Dinaride Lake System. jezerski/palustrinski karbonati During the Neogene due to the ongoing collision of Africa/Arabia with Europe a Dinarian-Anatolian island was formed.aljinovic@rgn. correlating with the Upper Burdigalian and Lower Langhian Mediterranean stages and the Ottnangian.mandic@nhm-wien. Davor Paveli}1. Ivan Dragi~evi}1. miocenski Dinaridski jezerski sistem. The coal deposition at the top of the section shows a straightforward correlation with the Middle Miocene climate optimum.0 to 15. E. University of Zagreb. The Lu~ane section (CSL) was logged in and around Sutina creek. representing together a continuous. It represented a geographic barrier between the Paratethys and the Mediterranean (HARZHAUSER & MANDIC. 2005). OH 45701-2979. mathias. 390. 10 002 Zagreb.

(eds. N. K. 220. B. Paleoclimatology. From Unit 1 thru transitional Unit 2 and then to Unit 3.– Palaeogeography. 375–390. doi: 10. 333–360.1016/j.. & KELTS. K. (1991): Carbonate and coal deposition in an alluvial lacustrine setting: Lower Cretaceous (Weald) in the Iberian Range (east-central Spain). K. CABRERA. J. facies distribution and hydrocarbon aspects.palaeo. 109–125. Michigan. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 2010). A.H. PAVELI]. (eds. (eds.. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. 61. P. 13. 123–135. (2010): Lacustrine carbonates. 1992). CABRERA. 27. Special Publication International Association of Sedimentologists. Chapter 2.. Palaeoecology.H. G. PLATT. O. O. Developments in Sedimentology. & WILKINSON. carbonate textures indicate a change from intermediate to humid climate/hydrology conditions (PLATT & WRIGHT.03.– Sedimentology. GIERLOWSKI-KORDESCH. E. JOVANOVI].. L. P. V. N.. HARZHAUSER. I.. REFERENCES DE LEEUW. GÓMEZ-FERNÁNDEZ. TREESE. 13.C. 57–74. VRANJKOVI]. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes.– Palaeogeography. I.– In: ALONSO-ZARZA. A.L. . International Association of Sedimentologists Special Publication. VLAHOVI]. S. MURPHY. Croatia). W. TI[LJAR. Palaeoecology. L. K. Palaeoclimatology.H.. E. & KELTS. a change in sedimentation rate occurs.– In: ANADÓN. G. A.– In: ANADÓN. D. & TANNER.H. 46/3. D.H.): Lacustrine Facies Analysis.– Acta Geologica Hungarica. Concomitant with these changes up-section.): The Zebra Mussel in Europe. formed from an increase in water and sediment input along with an increase in the accommodation space. Weikersheim. (1991): Lacustrine carbonates: facies models. (eds. M. KRIJGSMAN.M. (1980): Carbonate deposition and facies distribution in a central Michigan marl lake. 29.040 GIERLOWSKI-KORDESCH. LJ.. 11–29.P. 291–299.. 1991). & MELÉNDEZ. N.– In: VAN DER VELDE. main events and depositional dynamics. & MATI^EC.. & MANDIC. Backhuys Publishers. D. M. (1982): Peat-marl deposition in a Holocene paludal-lacustrine basin – Sucker Lake. Unit 3 with its coal-limestone facies is interpreted as a small lake delta (GIERLOWSKI-KORDESCH et al. A.): Lacustrine Facies Analysis. from approximately 10 cm/kyr in Unit 1 to 20cm/kyr in Units 2 and 3.– Sedimentology. SAVI]. & BIJ DE VAATE. & WRIGHT.. (2003): Lower Miocene lakes of the Balkan Land.H. MANDIC.. Leiden/Margraf Publishers. RAJAGOPAL. J. L.42 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. VELI]. & BODOR.H.2010. B. 1–102. HARZHAUSER.F. & KUIPER. E. KRSTI]. & WILKINSON.): Continental Carbonates..

Dinarides. Ilid`a.zs. Slovenia (tea.4. there is no need to compare Lower Triassic developments of the Dinarides strictly with the type localities. Ustani~ka 11. Pierottijeva 6.net. Bosnia and Herzegovina (zgeolbih@bih.kolar@geo-zs. 1 000 Ljubljana. considering only lithology. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: donji trijas. because also in the Southern Alps it has been changed and further defined. The important comparison can be made based on established zoning especially using very precise conodont zonation. Bipartite dismembering of the Lower Triassic beds that is still used in the Dinarides is not actual any more. 71 210 Sarajevo. Dimi~eva 14. isarcica that mark the Griesbachian isarcica Zone. Geology and Petroleum Engineering. zoniranje konodontima. 10 000 Zagreb.si) 3 Federal Bureau of Geology. Mudstone and Siltstone-mudstone facies were interpreted as deepening of the environment envisaged as a transgressive trend in a shallow shelf environment. The Silici- clastic facies of Plavno and Bosansko Grahovo section is characterized by shallow-water euryhaline taxa attributed to the Smithian obliqua Zone. Vertical succession of Siliciclastic. This fauna is prevailed by Hadrodontina anceps and Pachycladina obliqua with co-ocurrence of Parachirognathus ethingtoni and very rare presence of Furnishius sp. conodont zonation. Deposition at both sections shows similar characteristics differentiated in three continuously deposited facies: The Siliciclastic facies (previously considered Siusi beds and assigned to the Early Scythian).hr) 2 Geological survey of Slovenia.ba) Key words: Lower Triassic.aljinovic@rgn. As seen in the examples from the Southern Alps and Slovenia lithology varies from one section to the other. It is particularly true for the shallow shelf environment where slight changes in palaeomorphology influence important differences. Mudstone facies and Siltstone-mudstone facies (occured in the upper part of the Scythian succession that was formerly considered Campil beds of the Late Scythian).jurkovsek@geo. Discerned conodont taxa enable us to establish conodont zonation which gave a new insight to the range of so-called Siusi and Campil beds. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 43 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Conodont dating of the Lower Triassic – Scythian sedimentary rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Datiranje konodontima donjotrijaskih – skitskih stijena u Vanjskim Dinaridima (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. Croatia (dunja. . Croatia. Dinaridi. Hrvatska. Isarcicella staeschei and I. Bosna i Hercegovina Two Lower Triassic – Scythian sediment successions have been dated by means of conodonts in the External Dinarides: Plavno section in the vicinity of Knin (Croatia) and Bosansko Grahovo section in neighboring Bosnia and Herzegovina. bogdan. Facies sucessions at Plavno (ca 700 m thick) and Bosansko Grahovo (ca 130 m thick) differentiate in the appearance of Dolomitic facies that occurred only at the beginning of Plavno sucession. Thus. Faculty of Mining.si. Tea Kolar-Jurkov{ek2. Conodont fauna of Dolomitic facies at Plavno section is represented by isarcicellids.

Uzorci 15. to 0. in the Dilj and Psunj Mts. U kladogramu su prikazana grupiranja eocenskih i miocenskih vrsta nepravilnih je`inaca. separation for Echinolampas (20 i 21) and for Conoclypeus (22 i 23) genus can be noticed. in Istria (Ra{a valley. Samples were analysed by Energy Dispersive Spectrometer (EDS) coupled with Scanning Electron Microscope (SEM) Tescan VEGA to obtain chemical composition. in the vicinity of Bribirske mostine area and in the Benkovac area (MITROVI]-PETROVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Palaeoclimatic record based on the irregular echinoid tests Zapisi o paleoklimi u ~ahurama nepravilnih je`inaca [imun A{~i}.84%. and decreased to the lower sea temperatures (PILKEY & HOWER. At the end of the Badenian and during the Sarmatian.63–0.pmf. The Clypeaster specimens display values from 0. Stable isotope analyses (18O/16O) are planned in order to verify these preliminary conclusions. 1). Eocenska grupa.68% in Echinolampas. Echinoidea. skeniraju}i elektronski mikroskop Irregular echinoids emerged in the Lower Jurassic.36–0. The aim of this research is to determine whether the weight percent of magnesium in the tests can be used as the indicator of the sea water temperature. Pazin region). 1960).49% in Conoclypeus conoideus ZITTEL. Echinoidea. The Miocene Irregularia can be found in the Badenian deposits of the Medvednica Mt. marls and conglomerates. 1970). when the environmental conditions were most favourable. 10 000 Zagreb. paleoklima. averaging 0. The average value of the magnesium content for the Miocene specimens is 0. Dva najve}a grupiranja razdvajaju badenske i eocenske primjerke. the calcite crystal fragments were prepared by fracturing and carbon coating. The Miocene samples have shown a wider range of magnesium weight percent in the tests (Fig. especially during the Eocene epoch. Jasenka Sremac. 18 and 19 are indicative for Late Badenian showing higher Mg content in concern to the other Badenian samples. These results can be compared with the average Earth temperature curve during Eocene epoch when the average temperature was above 20°C (Fig. 17. Hrvoje Posilovi}. and in the other localities containing Lithothamnium Limestone (“Litavac”) and grey marly clays (POLJAK. The cladogram showing Eocene and Miocene Irregularia specimen groups. 2).. 1938). Paratethys completely separated from Tethys Sea. Irregularia. The environmental Figure 1. Palaeoclimate. . 17. Bra~ and Hvar. especially magnesium content in Mg-calcite tests. The enhanced magnesium content should correspond to higher. Samples 15.6% for the Eocene samples. SEM Klju~ne rije~i: kenozoik. Horvatovac 102a.98%).44 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.05 to 0.. Most species of Irregularia were retreating to the warmer. The Eocene Irregularia tests have shown relatively uniform magnesium content (Fig. 1). 18 i 19.36–0. To analyse the Irregularia tests composition. In the Eocene cluster. The Echinolampas genus shows increased magnesium weight percent for both Eocene (0. Slika 1. Brojevi 10 i 11 pripadaju vrsti Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus i pokazuju najve}i sadr`aj magnezija. Eocene irregular echinoids can be found in flysch sediments. Samples 10 and 11 mark the Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus with the highest Mg content. iz gornjeg badena.68%) and Miocene samples (0. Croatia (simeascic@geol. on the islands of Rab. pokazuju povi{en udio Mg u odnosu na druge primjerke iz badena. University of Zagreb. magnezij. a cooler climatic period started. while Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus VADÁSZ shows range from 0.hr) Key words: Cenozoic. The diagrams show two biggest clusters marking the Badenian and Eocene samples. koja ima povi{en udio magnezija. but their significant evolution occurred during the Paleogene period.98%. Magnesium. tropical seas. and rarely in laminated marly limestones.35%. 16. In Croatia. Petrova and Zrinska Gora. Irregularia. as result of the global tectonic movements. Due to the fresh water conditions Irregularia disappeared from the Paratethys Sea. marked by the enhanced magnesium content. razdvaja se na dva roda Echinolampas (20 i 21) i Conoclypeus (22 i 23). 16. Samoborska. The magnesium weight percent varies from 0. At the end of the Eocene epoch. Karmen Fio & \ur|ica Pezelj Faculty of Science.

The increased magnesium weight percent determined within some of the Clypeaster specimens may be related to some local environmental factor such as low salinity (PILKEY & HOWER. J.com).H.com/climate. & HOWER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 45 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book the Paratethys Sea. especially in . 1960).04. Average temperature on Earth during Cenozoic era (modified after www. (1938): Supplement to Miocene Echinoidea of Croatia and Slavonia (in Croatian).2010. which becomes physically separated from the Tethys Sea. J. (1970): Eocene echinoids of Yugoslavia (in Croatian).– Vesnik of the Geological Institute of Yugoslavia. This is consistent with relatively uniform and high magnesium content found in the Eocene Irregularia tests. The biggest number of samples contains less than 0. POLJAK.com). (1960): The effect of environment on the concentration of skeletal magnesium and strontium in Dendraster.– Geological anales of the Balkan peninsula 35.scotese. Geological institute of the University of Belgrade. 167–203.4. The average annual temperature fall in Miocene can also be seen from the magnesium weight percent in tests of Miocene Irregular Echinoids. Figure 2. Belgrade.30% of magnesium. Slika 2. 151–190. 2). O. PILKEY. The Miocene Echinolampas specimens living in the colder Paratethys Sea show lower and more variable magnesium content in relation to their Eocene relatives.htm (21. http://www. Belgrade. J.) conditions in shallow-water realms of the Tethys Sea were similar to recent tropical sea conditions and therefore suitable for the Irregularia.scotese. The average Earth temperature in Miocene was around 15°C (Fig. 68.scotese.– The Journal of Geology. Prosje~na temperatura na Zemlji tijekom kenozoika (preuzeto i modificirano prema www. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. 203–214. The climate changes at the end of the Eocene and during the Oligocene and Miocene coincide with the reduction of living area for Irregularia.

{to zna~i da pripada internodalima (MOORE. U podinskom sloju cefalopodnog vapnenca na|ene su me|u ostalim i vrste amonita: Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 i Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873. DAGYS 1974. dok je sama granica prema mla|im talo`inama na tom lokalitetu problemati~na zbog tektonike kao i problema vezanih uz kondenziranu sedimentaciju. 2003)] (Tabla I. gdje dolaze tri krinoidne vrste: Dadocrinus gracilis BUCH 1845. Encrinus liliiformis LAMARCK 1801 i Entrochus silesiacus BEYRICH 1858 (MUDRENOVI] et al. 6). te brahiopod Punctospirella sp. smje{tenu na Gologlavu (sjeveroisto~no od Knina). Ti slojevi le`e superpozicijski na crvenom cefalopodnom vapnencu (Bulo{ki vapnenac). Uzorak sloja debljine 16 cm pohranjen je u depou Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. 1989). a na bo~noj strani nisu vidljivi ni o`iljci privjesaka. krinoidi. 10 000 Zagreb. U uslojenom trohitnom vapnencu odre|eni su ponajvi{e dijelovi stapke krinoida – kolumnaliji i plurikolumnaliji. 2 vidi se kolumnalij kru`nog presjeka i srednje debljine. crinoids. na|eni su slojevi vapnenca bogati fragmentima krinoida (trohitni vapnenac) srednjotrijaske starosti. 1952). 1992). Gologlav.46 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. a dokazuju pelsonijansku starost [(Balatonicus zona.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Anizi~ki krinoidi Gologlava Anisian crinoids from Gologlav Marija Bo{njak & Dra`en Japund`i} Hrvatski prirodoslovni muzej. sl. Ne sadr`i privjeske. Demetrova 1. a pripadaju anizi~kom katu. Balatonicus i Cadoricus podzone) (VÖRÖS. Na Tabli I. koji je pak pokriven tankim slojem (20–30 cm) zelenkastog tufiti~nog sedimenta. 5. odnosno plo~ica kojom je ~a{ka prirasla za stapku. 5x 1 – Block 1 – calyx base. 5x 2 – Block 1 – columnal (internodal) with narrow and short crenellae. Hrvatska Key words: Anisian. DAGYS 1974). Prema obliku pripada srednjim (mezistelnim) kolumnalijima. 5x 3 – Block 1 – pluricolumnal with mesistele and distal columnals. kao i fragment donjeg dijela ~a{ke. Croatia Na “to~ku” (mjesto gdje se to~i voda) Busova~a. 5x 4 – Blok 1 – brahiopod (Punctospirella sp. 3x 4 – Block 1 – brachiopod (Punctospirella sp. koji se nalazi zajedno s dijelovima krinoida (Tabla I). Middle Triassic crinoids from Gologlav 1 – Blok 1 – donji dio ~a{ke. 5x 2 – Blok 1 – kolumnalij (internodal) s uskim i dugim krenelama. DAGYS 1974). Artikulum sadr`i lijepo razvijen Tabla I. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. 3x 5 – Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873 6 – Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 . 5x 3 – Blok 1 – plurikolumnalij sa sredi{njim ili udaljenim kolumnalijima. Hrvatska Klju~ne rije~i: anizik. sl. koje pripadaju kozmopolitskoj carolinae-grupi (BUCHER. Gologlav. Krinoidna fauna prona|ena ondje mo`e se me|u ostalim uspore|ivati sa sli~nom faunom u okolici Vare{a. Srednjotrijaski krinoidi Gologlava Table I.

Warszawa. Prema stratigrafskom slijedu i navedenom opisu odre|eno je da nalaz fragmentiranih krinoida pripada anizi~kom rodu Encrinus LAMARCK 1801 (G£UCHOWSKI & SALAMON. Middle Triassic) from Northwestern Nevada (USA). Donji dio ~a{ke (Tabla I. New York-Toronto-London. F. M.4. MUDRENOVI]. 425–465. te je njihovo prou~avanje paleontolo{ki i stratigrafski va`no zbog mno{tva fosila s kratkim stratigrafskim rasponom pojedine vrste. H. Tome LIII/1. budu}i da je tip ~a{ke dicikli~an (MOORE. Fasciculus. 39–61. a kulmine su im oblikom vrlo sli~ne. VÖRÖS. 3) sadr`i tri. 49/1. 1952). 136. Beograd. & JURKOV[EK. 8 tbl. Pojedina~ni su kolumnaliji okrugli i relativno vi{i. 71–121. T. North-Sudetic Basin. (1964): Paleozoologija. KOLAR-JURKOV[EK. Prema nazubljenom izgledu krenulatnih suturnih linija vidi se da su spojevi u stapci simpleti~ni (FEARNHEAD. Kako je pri odre|ivanju vrste najva`niji kriterij izgled ~a{ke (KOCHANSKY-DEVIDÉ. Bo~ne su im strane ravne ili blago ispup~ene. bila je mogu}a samo usporedba sa srednjotrijaskim vrstama krinoida unutar podrazreda Articulata MILLER 1821. V. V. Zagreb. dok je lumen manji i okrugao. (1952): Invertebrate fossils. sl. G£UCHOWSKI. 766 p. 452 str. 'Hydasp' Substage.– Jahrbuch der Geologischen Bundesanstalt. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 47 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book uzak krenularij s radijalno raspore|enim krenelama: krenule su uske i kratke. . (2008): Towards a systematic standard approach to describing fossil crinoids. 1) zdjeli~astog je oblika. FEARNHEAD. {to upu}uje na zaklju~ak da pripadaju sredi{njim (mezistelnim) ili udaljenim (distalnim) kolumnalijima. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. 135. Budapest. 2005)..– [kolska knjiga. odnosno dva kolumnalija izgleda poput prije opisanih.. illustrated by the redescription of a Scottish Silurian Pisocrinus de Koninck. & SALAMON.– Geologica Hungarica series Palaeontologica. Nije na|ena ~itava ~a{ka krinoida. 83–92.C.E. 55. B (1989): Development of Anisian near Vare{.– McGraw-Hill Book Company Inc. A. sl. Wien. Ostaci krinoida {iroko su rasprostranjeni u mnogim formacijama stijena starosti od donjeg paleozoika do keno- zoika. 2008). 227–236. LITERATURA BUCHER. E.– Scripta Geologica.– Geolo{ki anali Balkanskog poluostrva. (2005): The Lower Muschelkalk crinoids from Raciborowice.. R. Leiden. Areola je {ira.– Geological Quarterly. KOCHANSKY-DEVIDÉ. s konveksnom bazom iznad koje se nalaze dijelovi pet infrabazalnih plo~ica. te su njezina to~na gra|a i broj krakova nepoznati.. SW Poland. Plurikolumnalij (Tabla I. 1964). MOORE. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian.

hr) 2 Department of Geology. Several methods. bio-. 2001. Integrated stratigraphic analysis indicates Campanian age of the Dol formation.brlek@hgi-cgs. 1975). Faculty of Science. slope carbonates. planktonic foraminifera (globotruncanoids). Massachusetts 01063. The succession is unconformably overlain by the Paleogene Foraminiferal limestones. Tvrtko Korbar1.g. chemostratigraphy. nodularization and mineralization (KENNEDY & GARRISON. 2005. as well as to explain their genesis. Croatia) Integrirana stratigrafija karbonatnih naslaga gornje krede otoka ^iova (sredi{nja Dalmacija. 1990. potentially to the regional intra-Campanian relative sea-level fall (Adriatic platform: STEUBER et al.. benthic foraminifera. 1975). “paleokarstic pockets” in the form of paleosols with Microcodium structures (WRIGHT. GU[I] & JELASKA. 2000). 2002). 1994) developed in the uppermost ~10 m of this Upper Cretaceous succession. which is unconformably overlain by the transgressive Paleogene (?Eocene) Foraminiferal limestones over the regional type 1 sequence boundary. cortoids and wholly micritized grains.. Blanka Cvetko Te{ovi}2. Several methods (field and laboratory) will be used in order to describe their petrological and mineralogical characterictics. coralinacean algae. Smith College. lithoclasts. The strata between 66 and 296 m were deposited in slope/ toe-of-slope settings. and chemo-stratigraphy of C and Sr stable isotopes) and petrological analysis. agglutinated foraminifera and calcite fragments (SMF 3. 2001). kemostratigrafija. Although the depositional setting and lithology of the bio-lithoclastic packestones in the upper part (66-296 m) of the Upper Cretaceous succession on the Island of ^iovo can be correlated with that of the Bra~ “marble” member of the Pu~i{}a formation or “atypical” facies (Dra~evica) of the Dol formation on the Island of Bra~ (GU[I] & JELASKA. encrinite) with predominantly echinoderm fragments (mostly crinoids but also echinoids) with syntaxial overgrowths (commonly the only components). The benthic foraminifera association of the whole succession indicates (late middle) late Campanian (?Maastrichtian) age. Lower 66 m of the succession is referred to as the Dol formation (Santonian-Campanian cf. the Island of Bra~: GU[I] & JELASKA. mollusk fragments (bivalves: rudist fragments and other bivalves). Klju~ne rije~i: litostratigrafija. bioerosion. as well as pelagic admixtures (SMF 3). which are in places highly neomorphosed. Two intra-Campanian discontinuity surfaces occur in the uppermost part (at 56 and 66 m) of the Dol formation. and sporadically dolomitized. 300 m thick succession of Cretaceous carbonates is measured and analyzed on the westernmost coast of the island. other calcite fragments (heterozoan grain association).. biostratigraphy. STEUBER et al. Apulian platform: SCHLÜTER et al. CVETKO TE[OVI] et al. indicated as well by the benthic foraminfera assemblage (CVETKO TE[OVI] et al. Croatia 3 Department of Geology.48 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1990) characterized by bioclastic W/P containing calcispheres. 1990. after WILSON. These surfaces can be described as hard-/firm-grounds with traces of bioturbation. biostratigrafija. karbonatna platforma. Croatia (mihovil. During subaerial exposure. Horizon ^-9 represents an intercalation of resedimented allochthonous bio-lithoclastic P/R (platform derived fragments of rudists and other mollusks) (SMF 4-5) with admixtures of pelagic bioclastic W/P (SMF 3). padinski karbonati. 2005). 10 000 Zagreb. Croatia. Hrvatska) Mihovil Brlek1. the stratigraphic . The succession between 66 and 296 m is in general represented by massive to thick-bedded resedimented allochthonous grainy limestones. USA Key words: lithostratigraphy. There is a possible correlation to some regional or global process of hard-/firm-ground formation. carbonate platform. 2008) or some global eustatic/isotopic event (cf. are being used in order to constrain the regional stratigraphic correlation. Approx. bryozoans. Depositional setting of the Dol formation is presumed to be toe-of-slope/slope. Northampton. University of Zagreb. implying different depositional setting. including integrated stratigraphy (litho-. Ladislav Fu~ek1 & Bosiljka Glumac3 1 Croatian Geological Survey.. 10 000 Zagreb. which shows normal gradation. Sachsova 2.. Bioclastic P/G intercalated within the surfaces shows a generally fining upward trend. Horvatovac 95. JARVIS et al. These are mostly bio-lithoclastic P (rarely G/R) (SMF 4-5-12-Crin. and with chert nodules in a few horizons. differs from the typical platform development in the region (e. see BORGOMANO. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. The Upper Cretaceous carbonate succession on the Island of ^iovo in central Dalmatia..

J. TI[LJAR. KORBAR. sea-level change and correlation of the Tethyan and Boreal realms. Croatia): implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy. 188. 699–709.– Cretaceous Research. & JELASKA. I. 2005). 100–114. vol. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 49 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book range and the relationships with overlying rocks demand to define a new formation. I. VLAHOVI]. the trough represents the extension of the Budva-Cukali basin in the form of either an intra-platform embayment (tongue of the ocean) that ends in the area near Split (CHOROWICZ.L. JELASKA. 296–312. 7/17.– AAPG Bulletin. T. (1994): Paleosols in shallow marine carbonate sequences. 311–386. J. STEUBER. V.. SCHLÜTER. MOODY.. (2008): Chronostratigraphy of Campanian-Maastrichtian platform carbonates and rudist associations of Salento (Apulia. V.T. (2002): Late Cretaceous (Campanian) carbon isotope events.J & GARRISON R.. V. Berlin. penecontemporaneous deposits of the ^iovo formation likely represent deeper water slope/toe-of-slope depositional settings (see BORGOMANO..E (1975): Morphology and genesis of nodular chalks and hardgrounds in the Upper Cretaceous of southern England. Croatia. GU[I]. J. 1561–1588. According to the current interpretations.– Bulletin de la Societe Geologique de France. T. JELASKA. VLAHOVI] et al. I. CHOROWICZ. presumably facing the NE Adriatic trough (KORBAR. KENNEDY W.. B. Palaeoclimatology. T. M. STEUBER. or an inter-platform trough that completely separated the Adriatic and Dinaridic platforms during the latest Cretaceous and earliest Paleogene. 35.. (1975): Le devenir de la zone de Budva vers le Nord-Ouest de la Yougoslavie. WRIGHT. Institut za geolo{ka istra`ivanja. Italy).J. 69. WILSON. 26/5.– Earth-Science Reviews. 2009). (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: palaeogeography. and is today completely covered by the Dinaridic thrust further to the NW (as hypothesized by KORBAR. J. 22. & PARENTE. 367–395.F.– Cretaceous Research. & CABRERADE.– Palaeogeography. OOUR za geologiju. I. 333–360. 220/3–4.– Springer-Verlag. & MATI^EC.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. R. Palaeoecology.. CVETKO TE[OVI]. 29..4. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea.P. 591–613. & GU[I]. 215–248. Palaeoecology. 96. While the Sumartin formation on the Island of Bra~ represents a typical inner-platform development.– Sedimentology. x+471 p.R. & BUCKOVI]. 741–756. D. GU[I]. VELI].. 1975.. V. A. M.– Earth-Science Reviews. (2000): The Upper Cretaceous carbonates of the Gargano-Murge region. 84/10.. 22. (2001): Stratigraphy and microfacies of the Upper Cretaceous Pu~i{}a Formation. . (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates.– Cretaceous Research. 2009). southern Italy: A model of platformto-basin transition. S. (1975): Carbonate facies in geologic history. I. I. 2000). which is called here the ^iovo formation. Palaeoclimatology.– Palaeogeography. 160 str. MABROUK. REFERENCES BORGOMANO. main events and depositional dynamics. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). KORBAR. Zagreb. T. JARVIS. Island of Bra~. D.

Elipsasti tragovi u ku}icama ortofragmina koje nalazimo u ekvatorijalnom sloju i ne dopiru do vanjske povr{ine. pove}ali ih (ispuna sli~nog oblika kao okolni sediment i veza s vanjskom povr{inom).4 do 1. paleoekolo{ki i tafonomski zna~aj Borings. odnosno vr{nog dijela tradicionalnih Foraminiferskih vapnenaca) s profila Pi}an.25 mm je dulja os) tek neznatno raste idu}i od embrionalnog aparata prema rubovima ku}ice. Endoliths.. ali ima i onih ~iji je oblik nepravilan. 10 000 Zagreb. Naime. razrije{ila su neke od dilema oko njihova nastanka: ihnotaksonomiju. Buzet (Istra) imaju tragove ubu{ivanja. Dimenzije (dulja os) struktura variraju od 0.2 (orbitoklipeusi i asterocikline.9 do 2. . tako se endobiont selio. Napravio ih je organizam koji je `ivio kao endobiont. 2004. Prema obliku. vapnenci. Limestones. Ispuna u potpunosti odgovara vezivu stijene. u ekvatorijalnom sloju neposredno uz embrionalni aparat imaju tragove ~iji su presjeci elipse. sparitom. CHECCONI & MONACO. hrane}i se citoplazmom “doma}ina”. elipse. nalazimo u lateralnom sloju orbitoklipeusa. Eocene larger foraminifera and Transitional beds (Istria. eocenske velike foraminifere i Prijelazni slojevi (Istra. endoliti. lutet. Hrvatska). 2003. Ku}ice ortofragmina iz lutetskih (SBZ15 i SBZ 16) Ortofragminskih vapnenaca (Prijelaznih slojeva sensu ]OSOVI] et al. tafonomska istra`ivanja tragova u krednim i eocenskim foraminiferama. Nasuprot tome. Stoga je za pretpostaviti da su ove strukture nastale djelovanjem drugog tipa organizma. nastale su pro{irivanjem stolona biolo{kim uni{tavanjem septulana na lateralnim klijetkama i kljetkicama. manja je koli~ina potencijalne hrane (nerazmjer u koncentraciji citoplazme u ekvatorijalnom i lateralnom sloju).. PMF. NIELSEN & GORMUS. odgovaraju Mikrofacijesu IV Ortofragminskih vapnenaca: Biolo{ki uni{tenim vekstonima s ortofragminama (]OSOVI] et al. a zbog reducirane brzine stvaranja novih klijetki. pro{iruju}i ih i ostavljaju}i spiralno udubljenje-trag (u ekvatorijalnom sloju na jednakim razmacima vi{e jednako velikih tragova). Horvatovac 102a. 1971. NIELSEN. Borings. pravilne kru`nice. nakon uginu}a organizma. Alan Moro & @eljko I{tuk Geolo{ko-paleontolo{ki zavod.1 do 36 mm. ispunjenih mikritom. odnosno iz osnih ili kosih (ali ne tangencijalnih) presjeka ku}ica. odnosno ispranim mikritom. te tekstura ispuna prou~avani su isklju~ivo iz mikroskopskih preparata. i Asterocyclina sp. Pri tome se za prolaz koristio sistemom stolona na ekvatorijalnim klijetkama i klijetkicama. NIELSEN et al..18 mm. Velike jedinke imaju vi{e takvih bu{otina. a debljine od 0. 1993. Istra Key words: Orthophragminids. Hrvatska Klju~ne rije~i: Ortofragmine. 2006. dijametra od 1. Lutetian. SHROBA. polo`aj unutar ku}ice i dimenzije. Izolirane strukture u lateralnom sloju su u ku}icama ~iji je D/T manji od 2. uskim kanalom povezane s povr{inom ku}ice. Ragancini-Li{ani. nisu istra`ivana. smje{taj unutar “doma}ina” i vrstu organizama koji ih ostavljaju (SLITER. i uz broj~ano najzastupljenije ortofragmine sadr`e dobro sa~uvane ku}ice operkulina i “sferi~nih” numulita.4 do 1 mm i one su ispunjene mikritom. Ku}ice Orbitoclypeus sp. a udaljenost izme|u pojedinih je 1 mm.. 2003. nisu uo~eni tragovi ubu{ivanja. Tragove u obliku pravilnih kru`nica promjera do 0. iskoristili drugi endoliti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ubu{ivanja. Elipsaste bu{otina nalazimo i kod jedinki Discocyclina sp. Tragovi su ispunjeni mikritom. ali smje{tene u ekvatorijalnom sloju na razli~itim udaljenosti od embrionalnog aparata (embrionalnom aparatu najbli`i trag je izme|u 6–8 ekvatorijalne klijetkice). 7–10 ekvatorijalnih klijetki). ali i veli~ina.2 mm. D/T omjer ve}i od 2. [terna. Kako je jedinka “doma}ina” rasla (u slu~aju diskociklina. oblik.. Tragovi nepravilnog oblika najvjerojatnije su nastali tako {to su u postoje}e biostrukture. Ubu{ivanje u lateralni sloj je te{ko i zahtjevno zbog specifi~ne arhitekture. ubu{ivanja.2 s 20–25 ekvatorijalnih klijetki) i selila se u mla|e i ve}e klijetke.. Nepravilne su forme najrje|e i nalazimo ih kod jedinki diskociklina u lateralnim slojevima. ~ije su ku}ice sli~nog oblika. Croatia): paleoecologic and taphonomic significance Vlasta ]osovi}. Sparitne ili geopetalno ispunjene bu{otine obja{njavamo precipitacijom kalcita iz pornih voda koje su lak{e cirkulirale praznom bioerodiranom ku}icom (GOLUBI] et al. tragovi su.50 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Na ~ak 30% ku}ica ortofragmina uo~eni su bioerozijski tragovi. pretpostavljamo da su nastali za `ivota jedinke. Analizirani uzorci. GORMUS & NIELSEN. Zanimljivo je to da veli~ina bu{otina (0. U~estalost pojavljivanja tragova. ^esta ubu{ivanja u ku}ice ortofragmina u eocenskim vapnencima koje nalazimo rasprostranjene od Istre do Pelje{ca. 2004). Istria Ihnofosili u paleogenskim klasti~nim naslagama Vanjskih Dinarida istra`uju se ve} godinama. kod drugih foraminifera (operkuline i sferi~ni numuliti) u zajednici. Ku}ice su razli~itih veli~ina. 1975). 2008). 2002.

M.– Facies. J. LITERATURA CHECCONI. A.K.4.– Riv. 110/2. solution and microboring in the destruction of foraminiferal tests. Erlangen. Research.J. crvi. Nat. Italy). (1975): Boring micro-organisms and microborings in carbonate substrates. A. .G.– Palaios. V. 50.K. (2003): Palaeoecelogical and ichnological significance of microborings in Quaternary Foraminifera. Unato~ tome smatramo da bioerozijski tragovi svjedo~e o postojanju grabe`ljivaca i parazita nad ortofragminama (selektivni odabir prema rodovima.– Studi Trent. J. (1971): Predation on benthic foraminiferal. & MONACO. Paleont. NIELSEN. Springer-Verlag.D..org/paleo/2003_1/ichno/issue1_03. stoga postojanje elipsastih i sferi~nih biostruktura ide u prilog pretpostavci o vanjskom {elfu kao stani{tu nekih ortofragmina (ali unutar foti~ke zone. gljive.): The Study of Trace Fossils. (1993): Taphonomic features of benthic foraminifera in a temperate setting: experimental and field observations on the role of abrasion. (ed. Research. R. C. 229–259.– Journ. Camposauro (Longano Formation. Berlin-Heideberg-New York. K.– Acta Paleonttol. 152–165. GOLUBI]..– Paleontologica Electronica. 47/4. S. R. Tulsa. M. W..V.S.C. 8. Milano. SLITER. Foram. ]OSOVI] et al. & NIELSEN.S. (2006): Borings in larger Benthic Foraminifers from Turkey and their Paleoevironmental significance. 250–266. U recentnim okoli{ima ubu{ivanja su zabilje`ena na foraminiferama iz umjerenih i hladnijih mora. 2004). (http://palaeo-electronica. Foram. 1. DROBNE.. J. NIELSEN. (2008): Trace fossil assemblages in rhodoliths from the Middle Miocene of Mt. P. 673–678.. & GORMUS. R. Washington.W. 13 p. 493–501. J. K.K. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 51 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija biostruktura je donekle ograni~ena zbog ciljanog uzorkovanja isklju~ivo ortofragminskih slojeva (stoga i relativno veliki postotak o{te}enih ku}ica) i zbog nemogu}nosti dobivanja ekvatorijalnih presjeka ku}ica. 6/2. It. Trento.K. (2004): Paleoenvironmental model for Eocene foraminiferal limestones oft he Adriatic carbonate platform (Istrian peninsula). (2004): Ichnotaxonomy and ethology of borings in shallow-marine benthic foraminifes from the Maastrichtian and Eocene of northwestern and southwestern Turkey. & LUKAS. NIELSEN. Washington. ali i foraminifere). 61–75. NIELSEN. Izolirani tragovi u razli~itim ekvatorijalnim ili lateralnim klijetkama upu}uju na djelovanje jednog ili vi{e nepoznatih organizama (sli~ne opisanim tragovima ostavljaju cijanobakterije. Strat. 83. & BROMLEY.– In: FREY. ]OSOVI]. 20–29. Sci.. Southeren Apennines. Warszawa. & MORO. GORMUS. (2002): Borings formed by Late Cretacoues endobiontic foraminifers within larger benthic foraminifers. Acta Geol. Pol.. K. 36/2.htm) SHROBA. veli~ini jedinke i podru~ju skeleta). PERKINS.– Journ. 165–176.

In the first 60 m a typical subtidal facies is indicated. Rakovec Institute of Paleontology. otok Lavsa. To the first mentioned belong Coskinolina douvillei. P. ipres. A. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian The island Lavsa is situated in the exposed outer arc of the Kornati islands. Pseudochrysalidina cf. Jadranska karbonatna platforma Lavsa. Ul. 1 000 Ljubljana. Paleogeografska karta donjeg kuiza i gornjeg luteta. but remains under influence of a higher energy index of water. [ubi}eva 29. conical foraminifera with agglutinated wall and larger trematophorid miliolides. variospira. A. Slovenia (katica@zrc-sazu. After a shorter hiatus marked by breccia appears in limestones a second group of larger foraminifera with alveolinas and nummulites. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian and its paleogeographic position between Dinarides and Apennines on the Paleogene Adriatic carbonate platform (Ypresian (Cuisian) – Oligocene) Otok Lavsa. On the smaller peninsula of its NE part Cretaceous and Eocene beds are exposed displaying a clear boundary between the two. decastroi.52 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. hottingeri. C. Ypresian. Among leading fossils Alveolina levantina. and to the second ones Periloculina dalmatina. Lutetian. elliptica nuttalli. In samples (25) were estab- lished more than 40 taxons that distinctly characterize two age complexes of rocks. Trnsko 7c.sp.si) 2 INA Naftaplin. Kornati. The Eocene part of profile passes the first 60 m across a plain. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Lavsa Island. biostratigrafski pregled eocenskih naslaga od granice kreda/paleogen do srednjeg luteta i njegov paleogeografski polo`aj izme|u Dinarida i Apenina na paleogenskoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (ipres (kuiz) – oligocen) Katica Drobne1. cf. Among the nummulites Figure 1. lutet. Vlasta Tari2. then for cca 120 m over a minor height. Lavsa Island. Exploration Department. Lower Cuisian and Upper Lutetian paleogeographic maps. cf. A. Slika 1. ZRC SAZU. stipes. Slovenia 4 Independent geologist. Uro{ Premru3 & Mladen Trutin4 1 I. further A. C. liburnica. minieri. 10 000 Zagreb. 4 205 Preddvor. 10 000 Zagreb. beds dip to NW. tenuis are listed. The northern side of coast is steep. Josipine Turnograjske 2. . Croatia Key words: larger foraminifera. Central Dalmatia. sredi{nja Dalmacija. which in younger beds gradually deepens. Paleogene Adriatic Carbonate Platform Klju~ne rije~i: velike foramnifere. The measured thickness of beds is cca 160 m. Kornati. In the first one prevail nubecularias. A. spirolinas. paleogen. Pseudolacazina n. Croatia 3 Independent geologist. Novi Trg 2. perpera. and in younger beds with orthofragminas accompanied by a rotaliids.

The younger part with alveolinas and nummulites extends to Lower and partly Middle Lutetian.): 22nd IAS Meeting of Sediment. SBZ 13 and SBZ 14. razr. i. Many Lutetian larger foraminifera display regenerated tests.. 5 pls. K. 2003). Based on these determinations the older beds with conical and trematophorid foraminifera can be attributed to Middle and Upper Cuisian (Ypresian). Zagreb...it/adria2006/ADRIA-2006. Toward the end of Eocene the entire northern Adriatic area became a part of Mediterranean province characterized with subtropical and warm-temperature climate (PREMEC-FU^EK et al. These phenomena indicate slow sedimentation and later tectonic deformations. biozoological provinces (PREMRU et al. 2006) and adapted by DROBNE et al.. PREMRU. Many tests are etched by endoliths. 1998).. 2002). Ljubljana.. CD-rom. & GU[I]. U.4. In favor of Eocene connection of marine areas of the central part of Tethys.– ADRIA 2006 Intern. there especially with the Trentinara Formation.e. pdf. The differentiation of ramps and troughs. 255–271. I. M. BAJRAKTAREVI]. DROBNE.. Presumed position of paleogeographic units is represented on palinspastic maps from Lower Cuisian to Priabonian time (Fig. (ed. i. Progressive compression in Middle and Late Eocene closed and underthrust Budva Basin and buried eastern mar- gin of Adria by flysch and flysch-like deposits.uniurb. (2003): Paleogene biota from the sedimentary zones 1–4 on the Adriatic Carbonate Platform (ACP). I. Dela-Opera SAZU 4. www. 2006) and their migration through time and space is based on micropaleontological associations and lithological properties of more than 150 stratimetric sections and about 20 off-shore boreholes (DROBNE. (2007). CD-rom. laevigatus. A simple thrust belt-foredeep-foreland model applied can explain distribution of paleoenvironments and their further shortening during Lutetian to Priabonian by SW-ward thrust propagation and also later by Oligocene and Miocene thrusting. TARI. V. geol. K. 47. Abstract Book. PREMEC-FU^EK.): Paleogene Shallow Benthos of the Tethys. TARI-KOVA^I]. K. &. Istria and Apulia. Urbino. Comparison of foraminiferal assemblage from the Lavsa Island with other areas indicates connections with Dalmatia. U. and in the youngest beds N.– In: VLAHOVI]. (2007): Carbonate platform of Adriatic and Dinarides from Cuisian till Oligocene (Slovenia and Croatia). In samples the tests are very frequently damaged by later breaks or compressions and disintegrations. Abstract. The complicated paleobiogeographical and sedimentological composition of Cuisian to Priabonian deposits reflects a significant shortening which led to the Eocene formation of the SW-verging Western thrust belt (TARI. Abstr. probably Solenoporis.– In: HOTTINGER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 53 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book prevails N. congress on Adriatic area.. M.. Geology of the Tethys. V. V.e. praeaturicus and Assilina spira.. overgrown with sessile foraminifera.. . & DROBNE. (References see below). PREMRU.– In: 3rd Intern. Cairo Univ. 1. (eds. L. speaks the following chapter with graphic illustrations. TRUTIN. SBZ 11 and SBZ 12. Paleogene Adriatic carbonate platform between Dinarides and Apennines The paper is an attempt to reconstruct rather complicated paleogeography and tectonics during early collision of the Dinarides with Adria block. DROBNE. K. especially of the Paleogene Adriatic carbonate platform. Publ. CD-rom. 2. Series. & TRUTIN. Z. Conf. (1998): Planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoecology of the Middle to Upper Eocene succession in the north Adriatic sea. to Middle Eocene. LJ. BABI]. (2002): Evolution of the northern and western Dinarides: a tectonostratigraphic approach. (2006): Paleogene biofacies in palinspastic and paleogeographic reconstruction of Adria Region. Very often the red algae form macroids or they overgrow foraminifera. 223–236. REFERENCES DROBNE. V. Opatija. 34/2. 1) based on tectonic reconstruction (PREMRU.– EGU Stephen Mueller Spec. TARI-KOVA^I].

Podsused Skeletonization on Sarmatian leaf from Podsused d) Mina na Quercus neriifolia AL. aktivnost. paleontolo{kim kuriozitetom. Radoboj b) Grizotine na obodu lista. miocenske biljke Key words: traces. fosilni insekti. 2008).derek@hpm.54 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.hr) Klju~ne rije~i: tragovi. activity. Podsused e) Gala na plojki lista. Fosilne mine i gale pru`aju direktan dokaz parazitskog pona{anja i odgovora biljaka na takav parazitizam. Izrazito Tabla I. Selected examples of fossil insects activity on Miocene plants (Photo: Nives BOR^I]). sarmat. otnang. Hrvatski prirodoslovni muzej. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tragovi aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama Traces of fossil insect activity on Miocene plants Tamara \erek & Sanja Japund`i} Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. 10 000 Zagreb. Sarmatian. Sarmatian. O~uvanje ovakvih o{te}enja na fosilnim listovima dugo je vremena smatrano rijetkim fenomenom. {to je jedinstveno u fosilnim zabilje{kama (WILF. kako o biljkama i insektima. tako i o ekolo{kim i ponekad taksonomskim grupama korisnika.BRAUN. Table I. Radoboj Hole feeding on Cedrella europaea UNGER. Miocene plants Fosilno li{}e s dobro o~uvanim o{te}enjima nastalim uslijed aktivnosti insekata pru`a bogate i razli~ite informacije. BRAUN. Izabrani primjeri aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama (Foto: Nives BOR^I]). fossil insects. U skupinu lisnih minera ubrajaju se vrste kojima li~inke u listovima bu{e hodnike. tunele. nazvane minama. Poljanska Gall on Ottnangian leaf from Poljanska . sarmat. Poljanska Margin feeding on Ottnangian leaf from Poljanska c) Skeletiranje plojke lista. a) Grizotine na plojki lista Cedrella europaea UNGER. Stoga su o~uvane mine i gale potencijalno zna~ajne za bolje razumijevanje me|usobne evolucije biljaka i parazita (ve}inom insekata) (KRASSILOV. Demetrova 1. 2007). Hrvatska (tamara. Podsused Mine on Quercus neriifolia AL. sarmat. otnang.

. WILF. te ostala o{te}enja koja se rje|e pojavljuju. (1994): Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: paleobiological insights into the meaning of coevolution. vrlo su ~este i grizotine na plojki lista. 26–47.M.0. (2008): Insect-damaged fossil leaves record food web response to ancient climate change and extinction.– African Inverebrates.. Klasifikacija aktivnosti/o{te}enja uspore|ena je s literaturom (LABANDEIRA et al. (LABANDEIRA et al. LABANDEIRA. (1999): Poljoprivredna entomologija. & PELLMYR. Izabrani listovi klasificirani su u 5 grupa: 1) grizotine na plojki lista 2) grizotine na obodu lista 3) skeletiranje 4) mine 5) gale Na izabranim miocenskim biljkama utvr|eno je u najve}em broju postojanje grizotina tipa 1. 2002) pokazuju da mo`emo ve} govoriti o novim granama istra`ivanja u paleontologiji – paleominologiji i paleocecidologiji. C. LABANDEIRA. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 55 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book najve}i broj lisnih minera su gusjenice Lepidoptera.C. & MARSH. 12278–12282. Recentnija istra`ivanja ovakvih tragova aktivnosti insekata. 91/25.. D. D. M. O. grizotine na obodu lista. (2002): The history of associations between plants and animals. Kad je biljka napadnuta. 25 p. (KRASSILOV. Oligocenska flora Planine u Zagreba~koj gori. Israel. Osim gala i mina. Pietermaritzburg. WILF. DAVIS DONALD.– New Phytologist. & WAGNER. C. V. (ed. JOHNSON. 178. LABANDEIRA. K. Sarmatska flora Zagreba~ke i Samoborske gore.L. P. (MACELJSKI. 1994. C. DILCHER.. Skeletiranje je primje}eno samo na 1 fosilnom listu.): Plant-Animal Interactions: An Evolutionary Approach. LABANDEIRA. aktivira obrambeni sustav i poku{ava se za{tititi od uljeza razvijaju}i dodatno tkivo. C.C.– In: HERRERA. 1999). Washington. 13–22. MACELJSKI. (2007): Guide to Insect (and Other) Damage Types on Compressed Plant Fossils. a grizotine na obodu lista vidljive su na 9 primjeraka. katkad Coeloptera i drugih redova kukaca.– Proceedings of the National Academy of Sciences. skeletiranje. ^akovec. . Gale ili {i{ke nastaju kao odgovor biljnog tkiva na prisutnost li~inke kukca. 486–502. Lancaster. Version 3. osobito mina i gala. 464 str..– Zrinski. London: Blackwell Science. no u lisne minere ubrajaju se i li~inke nekih Diptera.4.R.. Grizotine na plojki lista uo~ene su na 13 primjeraka. 248–261.. 48/1.. Washington. Iz paleobotani~kih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela (Sarmatska flora Radoboja. (2007): Mines and galls on fossil leaves from the Late Cretaceous of southern Negev. Gale su sa~uvane na 9 uzoraka. a mine na 2 uzorka. P. 2007). Li~inke bu{e parenhim izme|u epidermi lica i nali~ja lista ostavljaju}i epidermu netaknutu. i 2. Oko 85% {i{ki izazivaju kukci iz porodice Cynipidae i to unutar roda Quercus. te novi nalazi s lokaliteta Poljanska u Slavoniji) izdvojeno je 26 primjeraka fosilnih listova na kojima su jasno vidljivi tragovi o{te}enja uslijed djelovanja insekata.C.L. R.A. LITERATURA KRASSILOV.– Smithsonian Institution. F. 2007) i utvr|eno je postojanje vrlo sli~nih tipova o{te}enja ali i nekih razli~itih koji }e se detaljno razraditi u budu}im radovima.

Transitional Dolomite is characterized by the positive Ca–Mg correlation (R2 = 0. 10 000 Zagreb. (Croatia) Analiza glavnih komponenti na granici prijelaznog i pjeskovitog dolomita na Velebitu (Hrvatska) Karmen Fio1. 1).. 2). Upper Permian. Width of the photomicrograph is 5 mm. relatively rich in fossils. until the recent findings of Permian fossils in the lower part of the Sandy Dolomite unit (FIO et al. 1948). are represented by two informal lithostratigraphic units.56 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. CH-1015 Lausanne. Sandy Dolomite with more variable Ca/Mg ratio (1. Pierottijeva 6. University of Lausanne. Erosional boundary between Transitional and Sandy Dolomite.fio@geol.52) and low negative Ca–Mg correlation (R2 = –0. Erozijska granica izme|u prijelaznog i pjeskovitog dolomita. Ca.25) indicate more diverse carbonate mineralization. Switzerland Key words: Statistical correlation.39–1. Velebit Late Permian and Early Triassic deposits in the Velebit Mt. The lowermost part of the Sandy Dolomite is characterized by complete lack of fossils. Mg and S are uncorrelated in the TD (R2 = 0. and up to 29.46 in TD and 0. above the clear erosional boundary between Transitional and Sandy dolomites (Fig. [Irina fotografije je 5 mm.88% of calcite. University of Zagreb. such as those expected between Al and trace elements included in clay matrices. Jasenka Sremac1. this lithologic change used to be considered as the Permian-Triassic Boundary (PTB).70% of calcite and 0. containing up to 6. with up to 1. submitted). Geology and Petroleum Engineering. The Principal component analysis (PCA) was used to identify patterns of positive and negative covariation for Transitional and Sandy Dolomite samples. pjeskoviti dolomit. Slika 1. Spangenberg4 1 Faculty of Science. indicating consistency in carbonate stechiometry.61% of insoluble residue.hr) 2 Faculty of Mining. but show negative correlation in the Figure 1. Sandy Dolomite. Croatia 4 Institute of Mineralogy and Geochemistry.59) and low variability in Ca/Mg ratio (1. The increase in Mg content and its variability in Sandy Dolomite can be explained by sediment dolomitization and diagenesis. gornji perm.pmf. Hrvoje Posilovi}1. Velebit meeting Klju~ne rije~i: stati~ka korelacija. Croatia 3 Croatian Geological Survey.30 in SD). S and Sr are generally more closely related within the Transitional Dolomite and may be connected to relatively abundant fossil content in these deposits. Elements with high coefficient of determination (R2) that correlate to Al2O3 content are those which tend to stay bound with clays during weathering and erosion. 10 000 Zagreb.01). Croatia (karmen. prijelazni dolomit. University of Zagreb.56% of insoluble residue. Due to the lack of the Triassic index fossils above the erosional contact between TD and SD. Igor Vlahovi}2. Transitional Dolomite. and therefore can be related to the terrigenous source area. Horvatovac 102a. Transitional Dolomite (TD) and Sandy Dolomite (SD) (SALOPEK. Al. Ivo Veli}3 & Jorge E.09–7. often with recrystallized grains and scarce fossil findings. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Principal component analysis around the Transitional and Sandy Dolomite boundary in the Velebit Mt. mostly terrigenous siliciclastic material. 10 000 Zagreb.48–1. . K and Ti in the TD and SD datasets show high scores on the first principal component. or relations between Mg and Ca and siliciclastic minerals (Fig. numerous ooids and angular siliciclastic grains.and late-diagenetic dolomites. Sachsova 2. Mg. Transitional Dolomite is represented by well-bedded light-grey to grey early. indicating strong positive covariation. Bâtiment Anthropole.50). Sandy Dolomite com- prises thin-bedded dolomites. Correlations between Ca and S content in both units are positive (R2 = 0. Si.

4. Rb. The PCA analyses and coefficients of determination gave us possibility to derive the most useful elemental data to define lithologic change. Tamno sivi stupci predstavljaju MgO I CaO. SALOPEK. The decrease in Ca–Mg correlation and sulphur content in the Sandy Dolomite after the lithologic boundary. and Lika region – in Croatian).. SPANGENBERG.. Croatia. Ni) and chalcophile (Cu. Co. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 57 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SD unit (R2 = –0. Dark-grey columns represent MgO and CaO. suggesting that Mg source is not related to organic matter. REFERENCES FIO.48). J. Slika 2.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Science and Art. The Principal component analysis (PCA) for Transitional and Sandy Dolomite samples. K. high correlation of elements attributive to clays and siliciclastic material (quartz. Y). The abrupt lithologic change between TD and SD is marked by the enrichment in lithophile (Si. As) elements. I. J. S and Sr content. Figure 2. More than 43% of the total data variance for the Transitional Dolomite (A) and more than 51% of variance for Sandy Dolomite (B) is explained by the first principal component. (submitted): Stable isotope and trace element stratigraphy across the Permian-Triassic transition: a redefinition of the boundary in the Velebit Mountains. Vi{e od 43% varijance podataka za prijelazni dolomit (A) i vi{e od 51% varijance za pjeskoviti dolomit (B) je obja{njeno prvom PCA komponentom. (1948): O gornjem palozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. enrichment in rare earth elements and negative Cerium anomaly. M. & MRINJEK. VELI]. feldspars).. 101–143. Zn. Zagreb. SREMAC. siderophile (Fe.. E. MgO. VLAHOVI]. This is consistent with the lack of the Mg-calcite skeletal remains in the lowermost part of the SD unit.E. . zircon. Analiza glavnih komponenti za uzorke prijelaznog I pjeskovitog dolomita. K. V. Th. showing simultaneously a strong decrease in the CaO. I. Al. Zr. and the sediment reworking and import by the transgression onset. sudden disappearance of fossils and occurrence of ooids may be explained as a consequence of the Late Permian regression.

. The typical endemical form Noelaerhabdus bozinovicae JERKOVI] is also a conseguence of those changes in the environment and it’s adjustment to them. & GÁL. 2004). and Syracosphaera pulchra LOHMANN. 1–7.A. Budapest. and warm marine environments (BÓNA & GÁL. J. REFERENCES AUBRY. BUCCHERI et al.hr) Key words: calcareous nannoplankton. Sachsova 2. (1992): Paleontological evidence for early exposure of deep oceanic crust on the Vema fracture zone southern wall (Atlantic Ocean. Croatia (ines. 10 degrees 45’N). 2002) at @umberak Mts. This event is de- tected at 11. Perforocalcinella fusiformis BÓNA. environmental changes.. Kiadó. & SCHAAF. Sphenolithus spp. river input…). 2006). 482–515.58 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. M. The reason for their appearance might be in periodic influx of warm marine waters within the coastal lake or influence of warm marine current into restricted environment during the warmer season. AUBRY et al. These connections have been several times repeatedly disrupted and re-established. promjene morske razine i (prekidi) veze sa drugim marinskim prostorima utjecali na zajednice vapnena~kog nanoplanktona tijekom prijelaza sarmata u panon Ines Galovi} Croatian Geological Survey. Percentage of calcareous nannoplankton (Reticulofenestra minuta ROTH. 1990.. (Dragani} section) and Dilj Mt. and reworked species of the NN6 zone imply on regresive trend and their development in typically shallow. 1992. In the upper Sarmatian the marine littoral development prevails. Croatian Basin. BERGGREN. On the other hand. is typical for the tropical marine regions (RAFFI et al. BÓNA. In the area of Samobor hills and Krndija Mt. . oligotrophic. The most representative calcareous nannoplankton in laminated sediments belongs to ascidian spicules known in Paratethys as an endemic Perforocalcinella fusiformis BÓNA and also to Isolithus semenenko LULJEVA in association with Reticulofenestra spp.. M.galovic@hgi-cgs. sea-level changes and connections with Mediterranean.– Marine Geology. Akad. the first detected appearance of the Amaurolithus group (Nicklithus amplificus (BUKRA & PERCIVAL) RAFFI et al.1 Ma (VASILIEV. which had a direct influence on the evolution of the organisms and their endemism. Lack of the coccospheres in the assemblage with Braarudosphaera bigelowii (GRAN & BRAARUD) DEFLANDRE.P. W. The lowstand at the end of the Sarmatian (Sarmatian/Pannonian boundary) discovered in the NN8 zone of calcareous nannoplankton can be correlated with the Ser4 sequence boundary (GALOVI] & BAJRAKTAREVI]. Lithostromatium perdurum DEFLANDRE. (1985): Kalkiges nannoplankton im Pannonien Ungarns. 1985. prijelaz sarmat/panon. Dinaride and Carpathian Mts.– U: PAPP. The regional tectonic movements caused shallowing and much more influence of the river input. Mentioned species are characteristic for warmer marine areas (RAHMAN et al.5 %) at the end of the Sarmatian.) the marine (weak) connections oscillate but are still present with the beginning of the Pannonian. It’s evident that in the North Croatian Basin (Samobor hills and Krndija Mt. PROBERT & HOUDAN. sea level changes and (dis)connections with others marine areas influenced on calcareous nannoplankton asemblage during the Sarmatian/Pannonian transition Kako su tektonika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 How tectonic. Central Paratethys Klju~ne rije~i: vapnena~ki nanoplankton. Sarmatian/Pannonian transition. (ed): Pannonien.. A. Boreal and Indopacific oceans.. The communications with the other marine areas are broken in the upper part of the Sarmatian on the Medvednica Mt. 1998). Sphenolithus abies DEFLANDRE and Syracosphaera pulchra LOHMANN) in the assemblages is drastically increased (up to 99.. It’s surrounded by the Alps. Amaurolithus tricorniculatus (GARTNER) GARTNER & BUKRY) on the Samobor hills (Jurjev~an section) and Krndija Mt. hrvatski bazen. Chronostratigraphie und Neostratotypen Miozän der Zentralen Paratethys 7. 2006) and noticed in drastic decrease in the number of species and genus with monofloral development of the calcareous nannoplankton characterising more changes in the environment (shallowing. This intercontinental region is developed in the early Miocene as a result of the African and European plate collision. okoli{ne promjene. The evolution of the Central Paratethys was controlled by regional tectonic events. 107. the connections oscillate but are still present. 10 000 Zagreb. (Be~ic section). centralni Paratethys The Croatian Basin belongs to south western part of the Central Paratethys. A.

J.– Geologica Carpathica. BACKMAN.4. J. I. G. Consequences for the kinematic and paleoenvironmental evolution of the Paratethys region.. PROBERT. Springer. CAPRETTO. P. (1998): Evolutionary trends of tropical calcareous nannofossils in the late Neogene. H. I. CARELLA. (ed.– In: THIERSTEIN.– Marine Geology..– Geologica Ultraiectina. E. M... . (2006): A new chronology for the Dacian Basin (Romania). A. (2006): Sarmatian biostratigraphy of the Mt. Berlin. FERRUZZA. (2004): The laboratory culture of coccolithophores. DI DONATO. & YOUNG.): Coccolithophores From Molecular Processes to Global Impact.– Paleoceanography. 91–107. SPROVIERI.R.– Marine Micropaleontology.. G. M.A.. & RIO.. & MADONIA. 193. 267. A. I. 35. G. (2002): High resolution record of the last deglaciation in the southern Tyrrhenian Sea: environmental and climatic evolution. VASILIEV.. I. & HOUDAN. (1990): Late Neogene paleoceanography and paleoclimatology of the Gulf of Aden region based on calcareous nannofossils. 17–41. D. 115.R. M. 1–24... RAFFI. ESPOSITO. D. GALOVI]. & ROTH. V. 57/3. RUSSO ERMOLLI. 217–249.R. p. T. G.. SENATORE. P. 199–210. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 59 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book BUCCHERI. Medvednica at Zagreb based on siliceous microfossils (North Croatia. Central Paratethys). BERTOLDO. Z. PESCATORE. & BAJRAKTAREVI]. RAHMAN. 5/1.H.

macrofauna. Paleontolo{ke osobine mnogih paleogenskih fosilifernih izdanaka i slojeva ukazuju na ne{to druga~iji re`im sedimentacije i tip paleookoli{a nego {to je u slu~aju fli{a i Promina formacije. {to se kosi s turbiditnim mehanizmom kretanja materijala i dubinom sedimentacije kod fli{a. Ostali fosilni oblici predstavljeni su mahovnjacima.60 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Bogati ostatci makroflore omogu}uju rekonstrukciju paleoklimatskih uvjeta za vrijeme srednjeg/gornjeg eocena i puno jasnije definiranje paleokoli{a. fli{ Key words: Paleogene. Uz prou~enu makrofaunu posebno se isti~u brojni nalazi makroflore. Mile Budaka 106a. jugozapadna Hercegovina. pu`eva (42). 29–34. nauke. paleogeography. {to je posebice izra`eno unutar gastropodne faune koja je sadr`i najvi{e morfolo{ki specifi~nih i neuporedivih oblika.-geol. Le`i{ta uglavnom dolaze unutar stratigrafskog raspona gornja kreda – paleogen. macroflora. Makrofaunu ve}inom ~ine fosilni ostatci meku{aca i to {koljka{a i pu`eva u jednako velikom broju. Mostar. klastiti. muz. s obzirom na malu povr{inu podru~ja na kojem je prikupljena fosilna makrofauna. Upravo u ovim klastitima prikupljena je obilna i vrlo raznolika makrofauna. Na osnovu cijelokupne fosilne faune mogu}e je izdvojiti nekoliko zona s karakteristi~nim biofacijesima i faunalnim zajednicama. U paleogeografskoj rekonstrukciji terena od posebnog je zna~aja zona s biofacijesnim i litofacijesnim pokazateljima litorala i plitkomorskog obalnog podru~ja. . JUNGWIRTH. B. Sv. koja zasada znanstveno nije nigdje posebno obra|ivana. Paleogenske krovinske naslage u ve}ini le`i{ta pripadaju srednjoeocenskim do gornjoeocenskim klasti~nim sedimentima. flysch Na {irem podru~ju ^itluka u jugozapadnoj Hercegovini nalaze se vrlo brojna le`i{ta boksita. Odre|en je i veliki broj oblika fosilnih je`inaca i koralja. Dosad je determinirano ukupno 140 razli~itih taksona makrofaune. (1997): Prvi nalazi eocenske fosilne makroflore u zapadnoj Hercegovini. ^itluk. 1997) i Stoca (BUTKOVI]. makroflora. Sarajevo. koralja (24) i je`inaca (12). Na pojedinim lokalitetima zapa`ene sedimentne strukture zajedno s pripadnim fosilnim sadr`ajem govore o minimalnim brzinama sedimentacije i kretanja materijala. 1. U dosada{njoj literaturi kao i u geolo{kim kartama ove naslage se ve}inom tretiraju kao fli{ ili Promina formacija. Zemalj. ~ime se olak{ava rekonstrukcija talo`nog modela i evolucije {ireg prostora vanjskih Dinarida tijekom mla|eg paleogena. prir. Uspore|ivanjem i korelacijom svih prou~enih litofacijesnih elemenata s biofacijesnim elementima omogu}uje se dobivanje jasnije slike rasprostiranja 'fli{oliko – prominskih' formacija i tipi~nih plitkomorskih formacija gornjopaleogenskih sedimenata. eocen. Ovakvi dobiveni elementi paleogeografije i paleokoli{a upotputnjuju prazninu unutar dosada istra`enih podru~ja Dalmacije i Hercegovine s eocenskim klastitima. te o talo`enju u vrlo plitkom okoli{u. 1983). 88 000 Mostar. E. Prona|eno je dosta fosilnih oblika koji svojim morfolo{kim karakteristikama kazuju da se mo`da radi o novim vrstama. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleontolo{ke karakteristike eocenskih klastita podru~ja ^itluka (jugozapadna Hercegovina) Paleontological characteristics of the Eocene clastics within the ^itluk area (southwestern Herzegovina) Goran Glamuzina JP Elektroprivreda HZ HB. southwestern Herzegovina. kao i njihovo vertikalno i lateralno razgrani~enje na {irem podru~ju ^itluka. LITERATURA BUTKOVI].– Rud. ^itluk. makrofauna. predstavljaju prve zabilje`ene pronalaske paleogenske makroflore na podru~ju ^itluka i ovog dijela Hercegovine. Eocene. 88–92. (1983): Prilog poznavanju eocenskih molusaka Dabrice kod Stoca (Hercegovina). glavono{cima i florom. koluti}avcima. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: Paleogen. Tafonomske karakteristike su prili~no impresivne. glasnik. paleogeografija. pri ~emu je najve}i broj taksona {koljka{a (59). koji uz dosada{nje nalaze s podru~ja Posu{ja (JUNGWIRTH. clastics. BiH.– Glasn. 22.

Bahamas Karbonatna platforma Bahama (Great Bahama Bank) {iroko je poznata kao recentni ekvivalent karbonatnih platformi iz geolo{ke povijesti. Rhipocephalus. sve do nivoa oseke. Tako|er se javlja pri~vr{}ena za korijene mangrova iznad nivoa oseke. Acetabularia dolazi u istim okoli{ima kao i Batophora. Cymopolia se javlja blizu obale na udaru valova. Vapnena~ke alge na|ene su u raznolikim okoli{ima. Udotea i Avrainvillea. 10 000 Zagreb. Postmortem dezintegracija ovih skeleta vodi stvaranju karbonatnog sedimenta dimenzija pijeska do mulja. kao {to su Rhipocephalus. Bahami Key words: Calcareous algae. bivaju}i sve svijetlije (do bijele) kako se na njima talo`i aragonit. Sve one na|ene su uglavnom skupljene u busene po vi{e primjeraka i pri~vr{}ene za ~vrsti substrat (stijene. Lawrence University. ali uvijek ispod razine mora. Carnian.4. Nakon smrti alge aragonitna se ovojnica raspada u ~estice dimenzije mulja. karbonatni okoli{i. Ostale vapnena~ke alge (Penicillus. Carbonate environments. Na{a istra`ivanja fokusirala su se na vapnena~ke alge. Figure 1. u plimnim kanalima i uz pla`e. Croatia) – right. 1) i Dasycladus vermicularis. . Otok izgra|uju pleistocenske i holocenske karbonatne naslage. St. Udotea. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (otok San Salvador. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 61 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vapnena~ke alge otoka San Salvador (Bahami) i njihova usporedba s odgovaraju}im fosilnim zajednicama Calcareous algae from San Salvador Island (Bahamas). ~vrsto pri~vr{}ena za podlogu. Padina) precipitiraju male aragonitne kristale koji se nakupljaju na povr{ini alga i izme|u filamenata. Dasycladus je na|en u hipersalinim jezerima. karnik. 2000). Bahamas) – left. koje le`e na debelom slijedu tercijarnih i mezozojskih karbonata. @umberak Mt. ali je ona genetski bli`a prvom tipu ovapnjenja. Batophora je na|ena u lagunarnim okoli{ima. @umberak) – desno. Neomeris. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (San Salvador Island. San Salvador je okru`en barijernim grebenima koji {tite plitka lagunarna podru~ja. 13 617 USA (ahusinec@stlawu. utjecaj na stvaranje karbonatnih sedimenata. New York. kao i rijetki neomerisi. Bahami) – lijevo. Zelene halimedacejske alge Halimeda i Penicillus (Sl. Ostale zelene alge su tako|er ~este. {to zna~i da tolerira povremeno isu{ivanje. Ovapnjele vrste Cymopolia barbata i Neomeris annulata su vrlo rijetke. Me|u njima su naj~e{}e Acetabularia crenulata (Sl. Mlade alge su tako zelene. karbonatna sedimentacija. bilo da je dno golo ili obraslo travom. njihovu raznovrsnost. Acetabularia stvara vrlo tanku aragonitnu ovojnicu koja se tako|er raspada u ~estice dimenzije mulja. Velik dio otoka prekrivaju hipersalina jezera nastala u depresijama izme|u litificiranih dina. fragmente {koljka{a).. Neovapnjele dazikladalne alge Batophora i Dasycladus Slika 1. kao i na usporedbu s fosilnim zajednicama rasprostranjenima u karbonatnim naslagama hrvatskih Dinarida. Nalazimo ih i na krpastim grebenima. Avrainvillea. posebno dazikladalne. valutice. Sachsova 2. `ivotne okoli{e. Clypeina besici PANTI] (gornji trijas. Temperatura mora varira od 24 do 30 oC. Otok San Salvador je mala izolirana karbonatna platforma unutar Bahamskog oto~ja. koralje. Zelene alge iz reda Dasycladales su mnogo rje|e od spomenutih iz reda Bryopsidales (LITTLER & LITTLER. Neke alge (Halimeda. Cymopolia) stvaraju karakteristi~ni vapnena~ki “skelet” koji ih {titi od grabe`ljivaca i utjecaja okoli{a. Carbonate sedimentation. Ovapnjenje varira kod razli~itih alga.hr) 2 Department of Geology. Canton. Hrvatska (tgrgasovic@hgi-cgs. ~esto u malim bazen~i}ima izme|u humaka koje rade kalianasidni rakovi.edu) Klju~ne rije~i: vapnena~ke alge. Clypeina besici PANTI] (Upper Triassic. male debljine i prete`no eolskog podrijetla. posebno u za{ti}enim lagunama s mekanim dnom. 2B i A) su najrasprostranjenije. and correlation with respective fossil communities Ton}i Grgasovi}1 & Antun Husinec2 1 Hrvatski geolo{ki institut. uglavnom blizu pla`a.

LITERATURA ARMSTRONG. smatrati recentnim analozima dazikladnih alga paleozoika i mezozoika. San Salvador. Na{a istra`ivanja potvrdila su ranije podatke o iznimnoj va`nosti vapnena~kih alga u stvaranju karbonatnih ~estica dimenzija pijeska i mulja. & LITTLER. ali u geolo{koj pro{losti.R. 1975). 45/4. 23–32.62 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. M.E. N.– Journal of Sedimentary Research. San Salvador. (2000): Caribbean Reef Plants: An Identification Guide to the Reef Plants of the Caribbean. (1975): Lime mud deposition and calcareous algae in the Bight of Abaco. M. Tako je npr. Bahamas.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. COLBY & BOARDMAN. Tipi~na zajednica za{ti}enih plitkomorskih karbonatnih okoli{a Bahama: A) Penicillus. nalazi dazikladalnih alga vrlo su ~esti. B) Halimeda. a u nekim geolo{kim razdobljima predstavljaju litogenetske fosile. M.I. bilo u trijasu dana{njih Dinarida. (1988): Depositional evolution of windward. Bahamas. Pigeon Creek.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. San Salvador.S. San Salvador. San Salvador Island. 95–105.C. iako nisu fosilno sa~uvane. 763–786. Bahamian Field Station. U geolo{koj pro{losti situacija je bila obrnuta: dok su nalazi fosilnih briopsidalnih alga rijetki. A. Slika 2. Washington D. Grahams Harbor.S. 1). A. Doprinos alga iz reda Bryopsidales stvaranju recentnih karbonatnih sedimenata je dobro poznat (npr.D. LITTLER. L. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rasprostranjenost dazikladalnih alga uz obale San Salvadora prije~i procjenu njihovog doprinosa recentnoj karbonatnoj sedimentaciji.C. Bahamas. high-energy carbonate lagoon. Figure 2. C) mounds made by crustacean Callianassa. (1988): Modern carbonate sediment production and its relation to bottom variability.M. Bahamas. djeluju kao sakuplja~i (“bafflers”). prije pojave trava. & MILLER. Bahamian Field Station. Typical community of protected shallow-water carbonate environments of Bahamas: A) Penicillus. (1988): The biological communities. D. M. neovapnjele alge bile su glavni sakuplja~i sedimenta. BRESNEHAN. 1988. Koli~ina tako sakupljenog sedimenta je vrlo mala u usporedbi s morskom travom. a budget. & BOARDMAN. Bahamas. carbonate tidal flat. B) Halimeda. 1988. 542 p. Vrlo slaba . 1988). Recentne halimedaceje Bahama mogu se tako. 55–57. a istra`ivan je i na San Salvadoru (ARMSTRONG & MILLER.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. COLBY. and biogenic processes of a modern. San Salvador. & LAND. NEUMANN & LAND. Bahamian Field Station. NEUMANN.– Offshore Graphics. C) humci koje rade rakovi Callianassa. {to se ti~e uloge u stvaranju karbonatnih sedimenata.C. Florida and Gulf of Mexico. u kojem nalazimo i neke vrste ~iji bliski srodnici `ive i danas (Sl. hvataju}i ~estice dimenzije pijeska i mulja izme|u svojih ogranaka.. BRESNEHAN. sediments.

al. Alluvial sediments (without fossil remains) are overlain by lacustrine freshwater to brackish deposits containing the first abundant ostracod assemblages (HAJEK-TADESSE et al. HAJEK-TADESSE et. 1963. (2009) recognized the first marine ingression into the Lower Miocene Lake in this area. (2009) suggests that the originally marine Karpatian-dated sediments (PAVELI] et al. while regressive phases resulted in a great number of specimens and species. and shallow marine fauna became the dominant. paleoekologija. connections of the Central Paratethys with the Mediterranean and the Indo-Pacific Ocean were established and interrupted several times (STEININGER et al. miocen.) sarmatica elongata and NO-10 Carinocythereis carinata – Phlycttenophora farkasi. biostratigrafija. Based on the analysis of ostracod fauna (HAJEK-TADESSE et al. 1998. The ostracod assemblages and species are useful as biostratigraphic and ecological indicators. the brackish deposits of Late Ottnangian and Early Karpatian age were recognized for the first time in the North Croatian Basin. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 63 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ostracods as biostratigraphic and palaeoenvironmental proxies from Miocene deposits in Croatia Ostrakodi kao pokazatelji biostratigrafije i paleoekologije miocenskih naslaga u Hrvatskoj Valentina Hajek-Tadesse Croatian Geological Survey. and consequently the development of different ostracod faunas. Transgressive phases resulted in a much diversified fauna. 1961a. abundant and well preserved ostracod assemblages dominated in Upper Miocene deposits. Ostracod fauna is characterized by strong Tethyan component.. Hrvatska The present study gives a short description of the perennial investigation and results of Miocene ostracod (freshwater. palaeoecology. During the Miocene. 2009).4. During the Neogene the central and northern regions of Croatia were situated on the southern and south-western margins of Central Paratethys. Zagreb. In general. 1988) ca be correlated with the Middle Miocene. Deep marine ostracod fauna dominated in all areas. In the lowermost part of the basal marine sediments ostracods are represented with only a few juvenile valves. brackish and marine) fauna from Croatia. ostracod fauna has proven to be a valid tool for the investigation of local and global realms.tadesse@hgi-cgs. Formation of sedimentary basin in North Croatia started in the Early Miocene. the transgression played a major role during the Karpatian age. Freshwater deposits cover a wider area. 1983. biostratigraphy. deep water ostracods became less abundant. Changes in the ostracod distribution closely follow regional geological events. Croatia (valentina. This study also presents a peculiar Miocene freshwater ostracod fauna that belong to the Dinaride Lake systems. 1967.. Early Badenian deposits. Several ostracod species limited to Karpatian age are known. SOKA^ (1961. Brackish. The marine regression and progressive restriction of conections with the open ocean resulted in demise of ostracod fauna in the Sarmatian. which had a positive effect on marine organisms. probably in the Ottnangian (PAVELI] et al. with ostracods occurring both in nearshore and offshore environments. 1996). 1990): Lower Badenian zone NO-7 Acanthocythereis hystrix – Bythocypris lucida.. RÖGL. PAVELI]. 2001). different depositional modes and palaeoecological conditions. Four Badenian ostracod zones were defined in the NCB known from the Miocene of Paratethys (JIØI^EK. Such unstable type of connection resulted in sea level oscillations (HAQ. 2006. the ostracod fauna becomes rich. The great transgression started during the basal Middle Miocene.hr) Key words: Ostracoda. 1965. The integrative biostratigraphic studie by ]ORI] et al. Many “Mediterranean” species dissapeared. Sachsova 2. but valuable ostracod biostratigraphical markers are missing. The richness and diversity of ostracod fauna in the area investigated is the consequence of global changes in the Paratethys area during the Badenian. 1991). The ostracod fauna is autochtonous. Following the stabilization of marine palaeoenvironment. Miocene. 1988. 1972) presented a detailed biostratigraphical division and palaeoecological reconstruction of Upper Miocene deposits. Due to lack of other fossil remaines. Middle Badenian zone NO-8 Eocytheropteron inflatum – Falunia spinulosa and two Upper Badenian zones NO-9 Paijenborchella (E.. and is similar to the . 2009). JIØI^EK & RIHA. Croatia Klju~ne rije~i: ostrakodi.. the determination of ostracod assemblages and species is essential in biozonation of Upper Miocene sediments.) laskarevi – Neocyprideis (M.

& HORVATH.. A. MANDI]. V. 213–228. Section A: 10/5. J. S. (1972): Pannonian and Pontian Ostracode Fauna of Mt. vjesnik. & GANTAR. JIØå^EK. 31–43. No. Ass... Petrol. (1998): Early to Middle miocene facies succession in lacustrine and marine environments on the southwestern margin of the Pannonian Basin System. Section A: 6/4. 15/2. Carpathica. and Mediterranean Neogene Stages. Proceedings of Shallow Tethys 3. A study in Basin Evolution. MIKNI].U. & RÖGL. (1979): Miocenski ostrakodi Sinjskog polja.. Idrija. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. HAJEK-TADESSE. 79–87.. (1983): Redefinition of the Oligocene and Neogene ostracod zonation of the Paratethys. (eds. O.– Miscellana Micropalaeontologica. 11. BELAK. Croatia). 251–262. B. SOKA^. A. (eds. Assoc. BERMANEC.. 433–443. JURI[I]-POL[AK. Carpathica. 20.– In: SAITO HO-ON KAI (ed. M. & VRANJKOVI]. M. (1961a): Die pannonische Fauna der Ostrakoden aus der Banija (Kroatien).– Basin Research. C. D.– Bulletin Scientifique.32 PAVELI]. abundance and architectural variations of Ostracods in different Miocene paleoenvironments of Northern Croatia..– Bulletin Scientifique. 98.64 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– In: RE@UN.– Geol. Section A: 6/2.. It is characterised by a specific endemic development in location Crnika.. 13. Mem.– In: ROYDEN.. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. . vjesnik. Croatica. SOKA^. 391–401. 195–225. F. (1963): Panonska fauna ostrakoda Donjeg Seli{ta jugozapadno od Gline. 31.. 49/6. Medvednica. & WACHA. (2006): Preservation. JURI[I]-POL[AK et al. S. 9–140. Akad. 4. R. Pag. 359–376..3.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostracod freshwater fauna of Central Paratethys Sea and Lake Panon (SOKA^. D. A.– Geol. (1961): Pontische Ostracodenfauna aus Donja Kon{~ina.– Spec. J. SOKA^. V. 85. SOKA^. (1988): Correlation of Central Paratethys. SOKA^.– Geol. D. AVANI]. A. HAQ. KRIZMANI].– Geol. 1979. VRABAC. Am. A. PAVELI]..– Bulletin Scientifique–Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. Int. A.– Geol. SOKA^.Pub. F. SREMAC. VRSALJKO. PAVELI].. Sendai. BELAK. (1967): Pontska fauna ostrakoda jugoisto~nog pobo~ja Zagreba~ke gore.. & SOKA^.. M. Z. vjesnik. U. F. M. RÖGL. Book of abstracts. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. 12. REFERENCES ]ORI].31 SOKA^. 52.H.– Geol. HAJEK-TADESSE. Eastern Paratethys..): 2.. (1990): Correlation of Ostracod Zones in the Paratethys and Tethys. ER@EN.. jugosl. Croat. (1965): Die pannonische und pontische Ostracodenfauna von Medvednica. R. L. sea level change and significance for the deep sea. Slovenski geolo{ki kongres.): Spec. F. 62/1.. (2009): Revised Mid Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System.): The Pannonian Basin. 3–39. & RIHA. Jugosl. (1991): Sequence stratigraphy. R. 137–144. Publs. 63–86. J. L. STEININGER. A. (2009): Lower Miocene ostracods from the Sadovi section (Mt. D. V.– Paleont. B. JIØå^EK. 60/3. PETRI^. SREMAC. A. 46/2. (1993): Freshwater Miocene of Krbavsko Polje in Lika (Croatia). V. 45. A. Geol. MÜLLER. K. 147. Central Paratethys). – Geol. M.. & SARKOTI]-[LAT.. Sed. I. & HAJEK-TADESSE. 1993). Po`e{ka gora.

After the boundary this species fluctuates in abundance. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). Planktonic foraminiferal assemblage in the last Eocene zone E16 is highly diversified with 28 planktonic foraminiferal species indicating warm and stable climate.04 mm2). D. C – Chiloguembelina ototara (1280 m). planktonske foraminifere. Very frequent are specimens of the genus Dentoglobigerina. At the end of this zone. A – Pseudohastigerina micra (1290 m). as well as species Cribrohantkenina inflata (HOWE). 21 species of planktonic foraminifera have been observed. Scanning electron microscope images of the planktonic foraminifera from Istra more – 3 well. Fotografije planktonskih foraminifera iz bu{otine Istra more – 3 snimljene skaniraju}im elektronskim mikroskopom. Eocene/Oligocene boundary. Lovin~i}eva bb. 10 000 Zagreb. tripartita (KOCH) continued from E16. Four species of Hantkenina are present: H. and H nanggulanensis HARTONO. H. A – Pseudohastigerina micra (1290 m). Prior to boundary size of the test increased to 9728. alabamensis CUSHMAN. cca 80m after Figure 1.4. H. Jadransko more Hemipelagic paleogene sediments in the North Adriatic Sea contain very well-preserved planktonic foraminiferal assemblages. The turnover of planktonic foraminiferal fauna was studied for a stratigraphic interval spanning the Hantkenina alabamensis Zone (E16) and Pseudohastigerina nagguewichiensis Zone (O1) (BERGGREN & PEARSON. Turborotalia ampliapertura (BOLLI) is very rare in late Eocene and became more frequent after the Eocene/Oligocene boundary. abundant species decrease in number and some of them become extinct indicating climatic deterioration and instability of the water column. compressa PARR. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catasydrax (8%) are less abundant. Chiloguembelina ototara (FINLAY) (Fig. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). At the E/O boundary this species has the last peak in abundance. 1-C) extremely increases in abundance (cca 15 m before boundary). C – Chiloguembelina ototara (1280 m). 2005). B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m).54 mm2. and then abruptly decreases in abundance just before the boundary (cca 5 m). This species also varies in size. The most common species are Turborotalia cocoaensis (CUSHMAN) and Subbotina linaperta (FINLAY). Significant changes in small size fractions (<125 mm) across the Eocene/Oligocene boundary have been observed. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). . planktonic foraminifera. At the beginning of their evolutionary appearance. globularis (BERMUDEZ) have their first appearance in O1. 1-D) occurs cca 30 m before the boundary with very few specimens and increase in abundance at the boundary. E&P Research Laboratory Department. tapuriensis BLOW & BANNER and D. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). primitiva CUSHMAN & PONTON. whereas D. specimens are small (average size of foraminifera test is 8504. After that it becomes very rare and finally disappears at the base of the O2 Zone. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 65 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Planktonic foraminiferal turnover across the Eocene/Oligocene boundary in the North Adriatic Sea Promjene u zajednici planktonskih foraminifera na granici eocen/oligocen u sjevernom Jadranu Morana Hernitz Ku~enjak. Chiloguembelina cubensis (PALMER) (Fig. Adriatic Sea Klju~ne rije~i: biostratigrafija. galavisi (BERMUDEZ) and D. Croatia Key words: biostratigraphy..d. Field Engineering & Operation Sector. granica eocen/oligocen.02 mm2. but at the Eocene/Oligocene boundary size decrease to 9004. Slika 1. Vlasta Premec Fu~ek & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte d. in Zone O1. Compared with E16. Exploration & Production BD.

(2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation.N. Our data show significant changes of the planktonic foraminifera association. & PEARSON. 686–693. L. C. Palaeoecology. 244–255. M. Both species Chiloguembelina ototara and C. WADE. gemma (JENKINS). ZACHOS. rhythms. W. Furthermore. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 boundary. PAGANI. (1991): Oligocene planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoclimatic interpretation from Hole 538A. 35/4. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania.– Marine micropaleontology. J. It recovers after the boundary. & PEARSON. P. whereas C. but no longer reaches the previous size.N. .. 292. K. 279–298. and aberrations in global climate 65 Ma to present. cubensis vary in size near the boundary. I. ZACHOS et al. 2001. REFERENCES BERGGREN. 1-A) decrease in size just at the E/O boundary. (2008): Planktonic foraminiferal turnover.66 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Journal of Foraminiferal Research. SLOAN.– Paleogeography.A. 68/3–4. 2008). ototara drops in size at the boundary and never reaches the former size. indicating the global cooling. & PREMOLI SILVA. during the Eocene. WADE & PEARSON. B.. Streptochilus martini (PIJPERS). E. specimens of genus Pseudohastigerina (Fig.S. Gulf of Mexico. DSDP Leg 77.. & BILLUPS. THOMAS. In the small size fraction (<125 mm) a turnover in planktonic foraminiferal association is also very well visible. 1991.– Science. B) are present also in the 125–160 mm sieve size fraction. Turborotalia cerroazulensis group and the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalic. P.. Tenuitella praegema (LI) and T. 217–236. 1-A. (2001): Trends. Paleoclimatology. ototara also shows distinct size reduction at the Eocene/Oligocene boundary. 83. After the Eocene/Oligocene boundary pseudohastigerinids are found only in the <125 mm sieve size fraction. The Eocene/Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantheninids. which culminated in the earliest Oligocene (SPEZZAFERRI & PREMOLI SILVA. SPEZZAFERRI. Pseudohastigerina micra (COLE) (Fig. S. The first appearance of Cassigerinella chipolensis was also observed at the boundary associated with other microperforate taxa like Chiloguembelina ototara.

Amsterdam. FCO of Reticulofenestra pseudoumbilicus />7 mm/. The southernmost localities in the Central Paratethys are in northern Croatia and in the Kr{ko basin. A comparison of ODP and DSDP reports from the Mediterranean. It is widely assumed that this seaway was closed by the end of the Middle Badenian at the NN5/NN6 boundary so that the Central Paratethys was already isolated from the Mediterranean in the Upper Badenian and communicated only to the southeast. HARZHAUSER & PILLER. the Western Paratethys and at the northern margin of the Central Paratethys (MIKU@. Paratetis. STEININGER & WESSELY. M.– ZRC SAZU Publishing. 2004.. (2007): Benchmark data of a changing sea – Paleogeography. Atlantic. Middle Miocene. & PILLER. since the species P.. Pleobiogeography and events in the Central Paratethys during the Miocene. None of the other observed events is marked by global synchronicity. paleoecology. in fact. Slovenija Key words: paleogeography. Privoz 11. gervaisi did not colonise the southern part of the Central Paratethys.g. offers some additional proof of an active connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. Novi trg 2. Upper Badenian. The results of two independent studies of the Miocene siliceous phytoplankton of the Kr{ko basin (HORVAT. 1996).4. the Pacific. 2006). 2007. P. W. The composition of Badenian nannoplankton assemblages in the Mura depression (Mura-Zala basin) closely resembles that of contemporary Mediterranean assemblages. 136 p. and the perfectly symmetrical parallel development of calcareous nannoplankton assemblages on both sides of the Slovenian Corridor it can be assumed. gervaisi can only be found in the Mediterranean. The Upper Badenian age of the beds with P. and Indian Oceans reveals. paleobiogeography. Palaeoecology. particularly the biogeography of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). The migration path must have led across the Slovenian Corridor. 2009) were found to have some similar palaeogeographical implications and indicate that connection of the Central Paratethys and the Mediterranean remained active untill the end of the Badenian. . HORVAT. On the basis of the paleogeographic and stratigraphic distribution of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). HORVAT. (2009): Middle Miocene calcareous nannoplankton of NE Slovenia (western Central Paratethys). RÖGL. that only the LO of Sphenolithus heteromorphus is a globally well correlated event. with the Indopacific bioprovince and the Eastern Paratethys. (2004): Middle Miocene siliceous algae of Slovenia: paleontology.. 2000). 2004) and calcareous nannoplankton of the Mura depression (BARTOL. 1998. 255 p. 1000 Ljubljana. Oddelek za geologijo. Palaeoclimatology. 253. Ljubljana. HARZHAUSER. Slovenija Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU.. New data indicate that the oldest marine facies in the Kr{ko basin is of Upper Badenian age which means that the Kr{ko basin was not flooded before the transgression at the beginning of the TB 2.. This parallelism can be explained as a consequence of an active connection between the two realms during the lower part of NN6 or as a reflection of a universal global trend. a seaway connection between the Central Paratethys and the Mediterranean.E.– ZRC SAZU Publishing. was opened during a syn-rift phase of the Pannonian basin formation in the Karpatian. M.2. Paratethys. REFERENCES BARTOL. A. As the species was not found in any older beds. srednji miocen. Slovenian Corridor Klju~ne rije~i: paleogeografija. gornji baden. Ljubljana. 8–31. 2004. POPOV et al. that the connection of the Central Paratethys with the Mediterranean existed also in the Upper Badenian. and not through some connection with the eastern Mediterranean. The study of mollusc assemblages in the Kr{ko basin. 2004). they are diachronous or missing in various regions. 1000 Ljubljana. Milo{ Bartol2 & Vasja Miku`1. OTONI^AR & CIMERMAN. Slovenski koridor The Slovenian Corridor. (e. The succession of observed biostratigraphic events immediately above the NN5/NN6 boundary (LO of Sphenolithus heteromorphus.2 1 2 Univerza v Ljubljani.5 cycle (RI@NAR et al. 2002.– Palaeogeography. stratigraphy. LO of Cyclicargolithus floridanus and the appearance of the first scattered specimens of Calcidiscus macintyrei) is exactly the same in the Lenart section (Central Paratethys) and several Mediterranean sites (FORNACIARI et al. LCO of Cyclicargolithus floridanus. 2000). Naravoslovnotehni{ka fakulteta. gervaisi was proven with diatoms (HORVAT. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 67 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New facts about the Upper Badenian Paratethys paleogeography Novija saznanja o gornjebadenskoj paleogeografiji Paratetisa Aleksander Horvat1. the migration of the species to the Central Paratethys appears to have occurred in the Upper Badenian.

MIKU@. Österr.– Micropaleontology. Ljubljana. A. V. DI STEFANO. & GANTAR.F. 1–46. 42/1.. SCHERBA. T. Senckenberg.-Inst.– Mitt. PETRI^. POPOV. RI@NAR. (1996): Middle Miocene calcareous nannofossil biostratigraphy in the Mediterranean region. & WESSELY. 42.. 531–536. (2000): From the Tethyan Ocean to the Paratethys Sea: Oligocene to Neogene stratigraphy. F. & CIMERMAN. Naturhist. & HORVAT. (2002): Middle Miocene sediments on the northern part of Gorjanci between ^ate` and Kostanjevica (SE Slovenia). Ges. F.. (2006): Facialna analiza. Idrija. 37–62. (2000): Pereiraea gervaisi (Vézian) from Miocene beds south of [entjernej in Lower Carniola.68 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. M. (2004): Lithological-Paleogeo- graphic maps of Paratethys. (eds. I. . 279–310. F. 92. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 FORNACIARI.. I. Ljubljana. A. MILETI].. F. Mus.. & NEGRI. Forsch. STEININGER.– Geologija. G. RÖGL. RIO.– Ann. (1998): Palaeogeographic considerations for Mediterranean and Paratethys Seaways (Oligocene to Miocene).V. RÖGL. OTONI^AR.F. & KOVAC.): Book of Abstracts. 71. D. I. 99A. E. A.– Geologija. VERBI^.– Cour..G. 2nd Slovenian Geological Congress. 45/2. biostratigrafija in depozicijski model srednjemiocenskih karbonatnih kamnin med Kr{ko vasjo in Obre`jem.. paleogeography and paleobiogeography to the circum-Mediterranean region and the Oligocene to Neogene basin evolution in Austria. M. Geol.– In: RE@UN.Y. 250. New York. B. F. Frankfurt. Wien. U. B. STEININGER. 95–116.. ER@EN. S. A. 10 Maps. 123–140. D. Wien. ROZANOV.

hematitic and dolomitic. 10 000 Zagreb. Croatia 2 Croatian Geological Survey. Very scarcely thin mollusc shells were observed together with some other fossils fragments. biomicrite (W). Lithological characteristics suggest supratidal with sabkha environment. undeterminable benthic foraminifera and relicts of microfossils have been found. Sediments are micrite (M). E&P Research Laboratory Department. Index microfossils have not been found in this unit. The Middle – Upper Triassic age is presumed according to correlation with previously investigated wells. EK logs. and lithology the whole interval is affiliated to Upper Albian – . perm. The Kurrachine Anhydrite Formation of the Triassic (1590–1230 m) consists of argillaceous dolomicrite with early diagenetic anhydrite and gypsum. Vladimir Veseli1. In this unit the microfossils have not been found. Only a few fragments of echinoderms. has been noticed. mollusc shells. brachiopods. and sporadically late diagenetic dolomite. Only benthic foraminifera Nodosaria sp. litistratigrafske formacije u Siriji The vertical exploration well Khnifes-1 is located in the Hayan block in Syria. shale and chert. On the basis of correlation with previously investigated wells. slightly fossiliferous. Damir Stankovi}1.d. The Middle – Upper Triassic age is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 69 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Khnifes-1 (Sirija) Zlata Ivani~ek1.. salt and shale pursues. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous (1180– 1140 m) composed of quartzarenite in places conglomeratic. Zagreb. Throughout the entire interval ostracods. Field Engineering & Operations Sector. Carboniferous. follows. dolomicrite (argillaceous. quartzarenite (silica. ostracods. EK logs and lithology the Lower Cretaceous age has been defined. The Carboniferous age is presumed according to correlation with previous investigated wells. Permian. The Scythian age is presumed according to correlation with previously investigated wells. biomicrite (W) in places dolomitic and/or argillaceous. Next is the Kurrachine Dolomite Formation of Triassic (2214–1590 m) composed of micrite (M). Fossils have not been found. argillaceous dolomicrite with anhydrite. The Amanus Shale Formation of the Lower Triassic (2330–2214 m) made of hematitic shale. The Carnian age is supposed due to the lithological characteristics as well as correlation with similar deposits. karbon. Sedimentation took place in peritidal (shallow subtidal – supratidal) environment. gastropods. less gypsum. Lithology and absence of fossils suggest predominantly continental (fluvio-deltaic) environment. and drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. Branko Sokolovi}1. Sedimentation probably took place in transitional environment. trijas. Microfossil association is very poor or almost absent. thin mollusc shells. and lithology. Due to a correlation with previous investigated wells. Gabrijela Pecimotika1. crystalline dolomite. Lithostratigraphic Formations in Syria Klju~ne rije~i: kreda. Sachsova 2. EK logs. Sediments are composed of dolomicrite. The Palaeozoic sediments composed of mudstone/claystone in places hematitic. Fossils have not been found. The Butmah Formation of the Upper Triassic (1230– 1180 m) is next. Exploration & Production BD. Croatia Key words: Cretaceous. The succession of sediments in Khnifes-1 continues with the Amanus Sand Formation of the Palaeozic (2790– 2330 m) consists of quartzarenite and hematitic mudstone/ claystone. As a result of correlation with previous investigated wells. Deposits are formed in transitional (deltaic) and occasionally shallow marine environment. Kre{imir Krizmani}1 & Georg Koch2 1 INA – Industrija nafte d. dolomite (crystalline and dolomicrite) and shale proceeded. In this interval there are no fossil remains. Lithology and microfossil content indicate peritidal – supratidal with sporadic sabkha environment. fragments of echinoderms. Permian age is supposed as well as transitional to continental depositional environment. corals and relicts of foraminifera have been found. anhydrite and dolomite cement) and rare siltstone and dolomicrite of the Markada Formation (3022–2790 m) has been distinguished at the bottom of the well. The Hayane Formation of the Lower Cretaceous – Upper Cretaceous (1140–1030 m) carries on the Mesozoic series.4. dolomicrite and dolopelmicrite in places recrystallized. Triassic. In this unit the microfossils have not been found. calcitic and silty-sandy) with primary anhydrite/gypsum and shale. Lovin~i}eva bb.

ostracods. Fossils are very rare. Lithology and microfossil content indicate deposition in outer shelf to deep marine environment. Bolivina sp. mollusk shells and relicts of microfossils have been found. undeterminable bentic foraminifera. Globotruncana sp. which define the Late Campanian to Maastrichtian age. Globotruncana sp. Bulimina sp. Gavelinella sp. The Upper Cenomanian – Turonian age of this interval is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. fragments of molluscs.70 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Rugoglobigerina sp. Lithology and microfossil association suggest outer shelf to deep marine depositional environment.. consists of biomicrite (W) interbedded with phosporites. dolopelmicrite – recrystallized and fossiliferous). Globotruncana bulloides (VOGLER). Globotruncana aegyptica var. and Marsonella sp. . In the whole interval. Heterohelix sp. Deposits are predominantly composed of late diagenetic dolomite (finely – medium crystalline). Muricohedbergella sp. follows.. Subsequently. planktonic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. dolomitized micrite (M). Gyroidinoides sp. and in lesser amount of early diagenetic dolomite (dolomicrite. echinoderms as well as undeterminable benthic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. Lenticulina rotulata (LAMARCK). mollusc shells and fragments of echinoderms are present too. Heterohelix sp.. Pseudoguembelina costulata (CUSHMAN). Ma- croglobigerinelloides subcarinatus (BROENNIMANN). in the association of the whole interval. are presented by the following planktonic and benthic foraminifera: Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). Sediments were most probably deposited in restricted shallow marine environment. and some dolomicrite. Next is the Judea Formation of the Upper Cretaceous (1030–740 m). and lithology the age of whole interval has been estimated as Upper Cenomanian – Turonian.. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment.. Also. Sediments are composed of dolomite (predominatelly late diagenetic. chert and shale. and Bolivina sp.. Bulimina sp. Gansserina gansseri (BOLLI). sporadically slightly fossiliferous.. Gaudryna sp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Middle Cenomanian. The following foraminifera taxa have been defined the Late Santonian – Early Campanian stratigraphic position of the deposits: Muricohedbergella sp. rarely argillaceous and sporadically brecciated is next. This formation is brought into abnormal contact with the preceding Shiranish formation by tectonics (fault). Microfossil association is very poor or almost absent. EK logs.. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal with sporadic sabkha environment. carbonate microbreccia. there is the Judea Formation (390–10 m) of the Upper Cretaceous again. The microfossils. On the basis of correlation with previously investigated wells. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (530–390 m) made of biomicrite (W). Throughout the entire interval fragments of thin mollusc shells. benthic undeterminable foraminifera. gagnebini (NAKKADY). Macroglobigerinelloides sp. and chert. dolopelomicrite in places recrystallized and impregnated with organic matter). Contusotruncana sp. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (740– 530 m)... rare gypsum.. in some places with anhydrite.. Only a few fragments of echinoderms.

Tijekom obrade i klasifikacije prikupljene faune na lju{turama nekoliko uzoraka uo~eni su. Tragovi zubi na lju{turama mogu}i su klju~ determinacije vrsta grabe`ljivaca koji su se hranili amonitima (TICHY & URBANEK.. 1882 i Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. 1887). Prou~avanjem ovih fosila na kojima je vidljiva patolo{ka {teta. po prvi puta kod nas. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 71 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tragovi ugriza na lju{turama anizi~kih amonita Po{taka. brahiopodima i bodljika{ima. u literaturi poznatom i kao “bosanski muchelkalk” (HAUER. Croatia Tijekom terenskih istra`ivanja kustosa geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u posljednjih nekoliko godina na lokalitetima Po{tak. Hrvatska Bite marks on the Anisian ammonoid shells of Po{tak Mt. Balatonites. Amoniti prona|eni u kokinama unutar teepee {upljina javljaju se zajedno sa nautiloidima. Stoga je za faunu pelsonijskog potkata u europskoj stratigrafiji prihva}en naziv “Balatonites-zona” (VOROS. 1911). pa lju{tura pokazuje istovremeni rast (Acrochordicras ippeni ARTHABER. pustericum MOJSISOVICS. Anisian. dok se na drugima (A. 1911 Slika 2. 1882 . Acrochordicras cf. Po{tak. Bulogites i Proteusites upu}uje na pripadnost faune u anizi~ki “pelsonijski” potkat (BUCHER. 1992). Middle Triassic. cf. srednji trijas. Hrvatska Key words: ammonoids. dolazimo tako|er do zna~ajnih informacija Slika 1. U nekim slu~ajevima ta o{te}enja nisu bila kobna po amonita. pravilni i neuobi~ajeni o`iljci – tragovi ugriza. 1882) mo`e zaklju~iti da je ugriz predatora bio smrtonosan. Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. 2003).. / Figure 1. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel.4. Demetrova 1. prisustvo rodova Acrochordiceras. Hrvatska Klju~ne rije~i: amoniti. Na njima se jasno vidi da su organizmi pretrpjeli odre|eni stupanj o{te}enja lju{ture. / Figure 2. pustericum MOJSISOVICS. reptile bite marks. Po{tak Mt. {koljka{ima. Acrochordicras ippeni ARTHABER. kao i nedostatku novijih podataka o stratigrafskom rasprostranjenju amonita. Unato~ kondenziranoj sedimentaciji i problemima vezanim uz superpozicijske odnose. Croatia Dra`en Japund`i}. Na osnovi determiniranih rodova i vrsta amonita mo`emo ustvrditi da se radi o hanbulo{kom facijesu. Sjeverne Amerike i Azije. ortoceratidima. ugrizi gmazova. te podre|eno benti~kim foraminiferama. aulakoceratidima. a mogu ukazivati i na koji su ih na~in napadali. algama dazikladacejama. 1981). Orlovica i Gologlav (Lika i Dalmacija) prikupljena je brojna i raznovrsna cefalopodna fauna. a poznat je iz Europe. 10 000 Zagreb. Balatonites je dijagnosti~ki najvrjedniji rod za ovo vremensko razdoblje i pojavljuje se kao bitan marker niskih paleogeografskih {irina (TOZER. 2004). anizik.

50 p.. G. (1887): Die Cephalopoden des Bosnischen Muschelkalkes von Han Bulog bei Sarajevo. 1882 o paleookoli{u te o polo`aju amonita u morskom hranidbenom lancu. Budapest. 1906. Innsbruck.– Geologica Hungarica series Palaeontologica. Poznata su samo dva anizi~ka gmaza specijalizirana za drobljenje lju{tura amonita: Placodus AGAZZIS. Chicago Press. 87–90. 1833 i Omphalosaurus MERRIAM. 1. TOZER. njihovi zubi bili su tuma~eni kao riblji (ROMER. tako i na postoje}im zbirkama amonita u Muzeju.. M. pretpostavili smo da se radi o otiscima ugriza gmazova specijaliziranih za durofagnu prehranu.72 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Figure 4.-Naturw. Nalaz nep~anog zuba u fragmentu nastanjene klijetke roda Monophyllites po svojim morfometrijskim karakteristikama upu}uje na anizi~koga gmaza Placodus sp. Alp. Assoc. 1966). HAUER. & URBANEK. 8 tbl. mode of life and geological usefulness of a major fossil group.– Geo. Vol. H.. ROMER. TICHY.. 71–121. J. (1981): Triassic Ammonoidea: Classification. ein Ammonit der Halleiner Obertrias. Bundesanst. kako na terenu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 3.– Univ.. Kl. (2004): Biss-Spuren eines Sauriers an Pinacoceras parma MOJSISOVICS. Wien.R. F. Detaljnom analizom o`iljaka. . 1–8. Zub gmaza Placodus sp. rakove i glavono{ce. Tooth of the reptile Placodus sp. Fasciclus. VII + 468 p.R. 3rd ed. Chicago. 135/2. Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. London. Slika 4. E. Radi se o vrlo zanimljivim i dosad neistra`ivanim nalazima koji sadr`e niz informacija o `ivotu i peleoekolo{km prilikama u srednjotrijaskom prostoru zapadnog Tethys-a {to nam pru`a nove mogu}nosti za daljnja istra`ivanja. A.– Jahrb. ramenono{ce.. (1966): Vertebrate Paleontology. Wien.– In: HOUSE. Geol. (ed.S.T. 18.– Denkschriften der Kais.): The Ammonoidea: The evolution classification. smje{teni na anteriornom dijelu premaksile. Sjeka~ima-dlijetu nalik prednji zubi. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian. a kada se plijen jednom na{ao u ustima zdrobili bi ga stra`njim i nep~anim zubima. E. tbl. 55. 425–465. A. Middle Triassic) from northwestern Nevada (USA). Akademie der Wissenschaften. Math. uzev{i u obzir sve parametre kao i dosad opisane nalaze iz istovremenih talo`ina. Spec. / Figure 3. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. a specijaliziranog (~eljust i zubi) za lov na tvrdolju{turaste organizme: {koljka{e. Prije nego li je bila poznata anatomija Placodus-a. 65–100.. LITERATURA BUCHER. System. (Fotografije/Photo: Nives BOR^I]). VÖRÖS. 54. & SENIOR. evolution and relationship with Permian and Jurassic Forms. ostavljali su duboke o`iljke na lju{turama amonita.R. Oni su lovili svoj tvrdolju{turast plijen bezkralje`njaka iz mekog morskog taloga svojim isturenim prednjim zubima.

litostratigrafske jedinice. the investigated area belongs to the Hru{ica nappe. while the evolution of its marginal parts and transition towards the deeper marine Slovenian basin have not been studied in detail. Coarse-grained grainsupported lithofacies indicate deposition in high-energy environments as a result of storm and wave reworking and redistribution of shallow marine rudist shoals. intraclastic-ooid grainstone occurs sporadically. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 73 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Late Cretaceous carbonate succession of the Northern margin of the Adriatic Carbonate Platform (Hru{ica plateau. 6230 Postojna.jez@geo-zs. 90 m thick. sinsedimentna tektonika. Slovenia (otonicar@zrc-sazu. close to the regional road Logatec – Ajdov{~ina. the most extended thrust unit of the northwestern External Dinarides. The upper boundary of the unit is sharp and marked by sudden lithologic change from mud dominated lithofacies to bioclastic packstone with pelagic fauna. (3) Third. unit is composed of thick-bedded limestone. Conicorbitolina conica) have been locally noticed indicating Lower to Middle Cenomanian age of the unit. Rudist bioclastic rudstone and grainstone/rudstone lithofacies prevail over bioclastic packstone which occur in the lower part of the unit. unit is composed of mudstone and mudstone/wackestone lithofacies characterized by fenestrae (i. while in the middle part of the unit orbitolinid foraminifers (e. should yield the information about these events.si) 2 Karst Research Institute ZRC SAZU.4. loferite). even more sensitive to conditions that control carbonate production.. litofacijes. synsedimentary tectonics. Locally dolomite and dolomitized limestone prevail over limestone. (2) Next. In the lowermost 32 m of the unit. fenestral fabrics. eight informal lithostratigrafic units were defined. W Slovenia) Gornjokredni karbonatni slijed sjevernog ruba Jadranske karbonatne platforme (Hru{ica.g. Grain supported lithofacies were deposited during periodical storms. Mud dominated texture. Hru{ica plateau. Hru{ica. Dimi~eva 14. Jadranska karbonatna platforma. occurrences of supratidal breccia and meteoric cements indicate depositional processes in peritidal environments from restricted lagoon to tidal/supratidal zone of tidal flats. In the lowermost part of the unit calcispheres and pelagic foraminifers occur. lithostratigraphic units. in the central part of the Hru{ica plateau. In the uppermost part of the unit up to 30 cm large shells of caprinids and chondrodontids have been found. Adriatic Carbonate Platform (AdCP).. Slovenia (jernej. Approximately 1200 m thick Albian to Campanian carbonate succession was studied in the “Nadrt” geological profile. zapadna Slovenija) Jernej Je`1 & Bojan Otoni~ar2 1 Geological Survey of Slovenia. Depositional settings of the inner areas of the northern sector of the AdCP indicate significant differentiation in topography culminated in development of deep closed lagoons and/or intraplatform basins throughout the Cretaceous as a consequence of regional tectonics and in minor extent eustasy.si) Key words: Late Cretaceous. also the successions of the marginal parts of the platform which are normally. The upper boundary of the unit is gradual and defined where progressively thicker and com- . 200 m thick. Therefore. 1000 Ljubljana.e. Titov trg 2. thin bedded ostracod-peloid-miliolidal mudstone and mudstone/wackestone prevail. W Slovenia Klju~ne rije~i: gornja kreda. The upper boundary of the unit is gradual and defined where thin bedded bioclastic-peloidal-foraminiferal wackestone/packstone prevails over thick bedded rudist dominated framestone and rudstone. lithofacies. With regard to lithofacies characteristics and their stratigraphic position. as the main sites of carbonate production. Benthic foraminifers Broeckina (Pastrikella) balcanica and Vidalina radoicicae suggest the Upper Cenomanian age of the unit. Lithostratigraphic units of the Nadrt section (1) Among different lithofacies of this 350 m thick unit. Tectonically. zapadna Slovenia Introduction Late Cretaceous sedimentary evolution of the inner parts of the northern sector of the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) is relatively well known. while bioclastic-ostracod-foraminiferal packstone and graistone rarely occur within thicker beds. while algal-peloidal-intraclastic-bioclastic-foraminiferal wackestone/packstone and packstone/ grainstone is less common. Mud-supported textures of the unit with oligotypic fauna indicate deposition in restricted closed lagoon with episodic higher energy events when grain-supported lithofacies were deposited.

(7) Bedded and locally massive limestone compose 100 m thick seventh unit. the lack of reef building organisms and distribution of the lithofacies in the study carbonate succession indicate ramp-type carbonate depositional system. while packstone and packstone/grainstone occur only locally. Discussion and conclusions In general. Deposition of the fifth unit was interrupted by forced regression denoted by paleokarstic features and bauxite deposits. foraminifers and calcispheres prevail over red algae and hydrozoans which occur sporadically. Among skeletal grains. Erosional unconformity overlain by by flysch deposits represents the upper boundary of the unit. unit. The upper boundary of the unit is gradual and defined where foraminiferal-bioclastic packstone with sparse calcispheres prevails over mud-supported lithofacies. while echinoderm fragments. rudists. unit consists of mudstone/wackestone. Although substantial stratigraphic gap between the fifth and sixth unit couldn’t be formed without tectonic uplift of the marginal parts of the AdCP the subaerial exposure was initially most probably triggered and/or amplified by Late Turonian eustatic sealevel fall. Pseudocyclamina sphaeroidea. Continuous deepening of the accommodation space and progressively more open mid ramp depositional setting culminated in seventh lithostratigraphic unit. algae. rudists. Transgressive character of the fourth and sixth unit could be correlated with the eustatic sea-level rise at the Cenomanian/Turonian and Santonian/Campanian boundary. Upper part of the unit and the eighth unit indicate deposition in the subtidal open marine setting suggesting mainly the mid ramp depositional environments with slow but continuous relative sea-level rise. (5) Algal-bioclastic-foraminiferal-peloidal mudstone and mudstone/wackestone are the prevailing lithofacies of the fifth. benthic foraminifers and algae are the most common. including Murgella lata.74 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Distinct unconformity denoted by bauxite deposits represents the upper boundary of the unit. The upper boundary of the unit is gradual and defined where the amount of calcispheres diminishes simultaneously with the increasing amount of foraminifers and algae. More than 400 m thick accumulations of predominately bioclastic grain-supported mid ramp lithofacies of the unit seven and eight could be correlated with second order Santonian/Campanian sea-level rise and tectonically induced subsidence of the marginal parts of the platform during the foreland basin development. rudist bioclasts. Lithofacies characteristics mainly indicate deposition in subtidal oligotrophic open marine environments. while grainstone/rudstone type occurs only locally. while those of the second and forth units indicate deposition in the mid ramp setting predominantly under transgressive system tract (TST). lithostratigraphic unit. (6) Next. The lithofacies of the first. Among skeletal grains. (4) Approximately 20 m thick fourth unit is composed of thick-bedded limestone predominantly composed of mudstone/wackestone and wackestone/packstone lithofacies with echinoderm and mollusk shell fragments and calcispheres. burrows and local abundance of ostracods indicate depositional environment of relatively protected lagoon with more opened episodes when packstone/grainstone was deposited. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 monly coarser-grained lithofacies pass over to micritic limestone with bioclasts and sporadic calcispheres. calcispheres and bryozoans were recognized only locally. rarely packstone textural types with benthic foraminifers. Diversity of fauna within prevailing micritic limestone lithofacies suggests deposition in open relatively oligotrophic lagoon. Mud-supported textures. 25 m thick. 350 m thick. Scandonea samnitica. Transition to the next unit is gradual and defined where characteristic echinoderm and mollusk bioclasts and calcispheres disappear. Sporadic fenestrae in the upper part of the unit suggest intertidal conditions. The study of lithostratigraphic units suggests alternation of inner and mid ramp depositional environments induced by relative sea-level changes. the lithofacies of the sixth unit which indicate characteristics of inner ramp environments were deposited during transgressive system tract (TST). Packstone textural type is the most common. Moncharmontia apenninica. approximately 30 m thick. the unit is Santonian in age. third and fifth units indicate characteristics of the inner ramp lagoonal and peritidal depositional setting and were mainly deposited under highstand system tract (HST). (8) Various lithofacies (wackestone to rudstone and boundstone textural types) compose the youngest. . while the Lower Cenomanian deepening of depositional environment was most probable tectonically induced. Calcispheres and lack of characteristic sedimentary structures suggest a deposition in subtidal depositional setting within a relatively open marine environment. With regard to foraminiferal assemblage. ostracods and peloids. The occurrence of foraminifera Keramosphaerina tergestina and Calvesiconus lecalvezae suggest the Campanian age of the unit. Limestone lithofacies of this unit were deposited in subtidal oligotrophic open marine environment. Fenestral fabrics and other geopetally filled voids indicate periodic intertidal conditions. echinoderm fragments. Thus.

SCHULTZ & PAUNOVI]. 12 tab.. These are: a nearly complete specimen originally reported as Coelodus saturnus HECKEL. the Tethys sea constitutes a relatively steady environment for fish. Dalmatia.. Universidad Autónoma de Madrid. 2003). and Kor~ula. on Bilogora). The new pycnodont is a confirmation of this. 1895. 28049-Madrid. 1902. 1997). The objective of our present work is to describe this new fossil remain. Istra. s osobitim obzirom na piknodonte Koraljka Klepa~1 & Francisco José Poyato-Ariza2 1 2 Natural History Museum – Rijeka. saturnus HECKEL. Über einige Fische des ungarischen Tertiärs. Rijeka. 1–67. [ibenik. Biología. and Mali Lo{inj (GORJANOVI]-KRAMBERGER. namely two isolated dentitions of Coelodus cf. near Barban.. consisting of part and counterpart found in bedded peloid packstones dated as Upper Cretaceous (VELI] et al. Mrzleci. znan. questioned by POYATO-ARIZA & WENZ (2002) is being revised by the authors. Croatia Klju~ne rije~i: Piknodonti. 51 000. Cantoblanco. The validity of Coelodus suillus. and is the first complete pycnodontiform fish specimen that has been found in Croatia. 2003). will certainly provide most valuable information. II. III. Istria. near Pula) have provided Cretaceous ichtyofauna outside Dalmatia (SCHULTZ & PAUNOVI]. . Hrvatska There are 19 localities with fish remains from Cretaceous platy limestones in Croatia. as part of a project to study the Cretaceous pycnodonts from Croatia. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 75 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book A revision of the Cretaceous ichthyofauna from Croatia. umjetn. with special reference to pycnodonts Revizija kredne ihtiofaune Hrvatske. 1854 (GORJANOVI]-KRAMBERGER. Croatia Dept. The Natural History Museum in Split houses a well preserved specimen of another pycnodontiform fish which has been found on the island of [olta. Libanonis et appendix de piscibus oligocaenicis ad Tüffer. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1975). near Pula.4. 1895. Among the fishes from those localities we have reviewed the material previously assessed as the Pycnodontiformes. 1. and near the towns of Split. Bra~. a splendid specimen of pycnodontiform fish. (1895): De piscibus fossilibus Comeni. and compare it with the closely related specimens of the same age.. 1854. 1854 (SCHULTZ & PAUNOVI]. It is housed in the Natural History Museum in Rijeka. Trogir. kreda. Pag. Über einen obermiozänen Lates aus Dolje bei Agram in Kroatien. one from Dalmatia and the other from northern Croatia are housed in the Institute for Quaternary Paleontology and Geology of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb (SCHULTZ & PAUNOVI]. and will provide relevant information for study and comparison of the Tethys fish fauna in the Croatian area during the Creataceous period. Lorenzov prolaz 1. RUKAVINA. 1997) and a specimen referred to as the holotype of Coelodus suillus HECKEL. 1997. and is housed in the Natural History Museum in Vienna. During the Jurassic and the Cretaceous. The new finding. Lesinae et M. but also for comparison of the local ichthyofaunas in the Tethys Sea and the surrounding areas during the Cretaceous. Some fragmentary material. Primo{ten. D. so that Early (and even some Late) Cretaceous ichthyofaunas are essentially formed by relict forms from the Jurassic. D.– Djela Jugosl. 1854 assessed on the basis of isolated dentitions only (SCHULTZ & PAUNOVI]. Only one site in northern Croatia (Sedlarica. 1895. Spain Key words: Pycnodonts. The new finding. The only known specimen of a pycnodontiform fish from Istria comes from Valtura. which might be related to a new fish specimen reported here. [olta. and one on the territory of Istria (Valtura. RUKAVINA. RADOV^I]. Cretaceous. REFERENCES GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1997) to date. Omi{. two specimens of Coelodus saturnus HECKEL. Dalmacija. Zagreb. Most sites with Cretaceous ichthyofauna are located in Dalmatia – on the islands of Hvar. Sagor et Trifail. Vrlika. akad. 1997). 1854 (GORJANOVI]KRAMBERGER. (1902): Paläoichthyologische Beiträge. together with revision of the previously known Croatian material. not only for phylogenetic systematics. in Istria. 16. The Croatian Natural History Museum in Zagreb houses specimens of pycnodontiform fish from localities in Dalmatia. It is a holotype of the nominal species “Coelodus” gasperinii GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1995) comes from the recently discovered locality of Rojni}i. It is an isolated dentition assessed as Coelodus saturnus HECKEL. I. sl.

Croat. Excursion. 73–141. Wiss.. 139–248. VELI]. . Osterreich.76 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 12. geology and palaeoenvironment.. 17.– Mitt. POYATO-ARIZA. (1997): Der Nachweis von Coelodus (Osteichthyes. RADOV^I]. 14. F. Anst. jugosl.-naturw. RUKAVINA. Zagreb. 1–21. & PAUNOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Über einen miocänen Sparsiden aus Steiermark. 11. (1856): Beiträge zur Kenntniss der fossilen Fische Oesterreichs. J.-Ber. Wien. Budapest. I. Congr. Cl. et al. Wien. Wien.– I. Akad. Mathem.-naturwiss. (2003): Catalogue of Fossil Vertebrates in the Croatian Natural History Museum. D. Cl. geol. Guide-Book: 21–30. 1–55. S..– Denkschr. Wiss. Paris. J.– Annalen des Naturhistorisches Museum in Wien 98A. O. Math. HECKEL. (1975): Some new Upper Cretaceous Teleosts from Yugoslavia with special reference to localities. Zagreb. Akad. Jahrb.– Palaeont. und aus der Oberkreide von Kroatien und Italien. Pycnodontidae) im Turonien (Oberkreide) von Gams bei Hieflau. J. (2002): A new insight into pycnodontiform fishes..– Sitz. (1995): A Review of the Geology of Istria. 24/1. Steiermark.. J. Geol. Ung. Zagreb. & WENZ. HECKEL. 433–464.. Über zwei obercretazische Fische der Insel Bra~ und [olta in Dalmatien. SCHULTZ. (1854): Über den Bau and die Eintheilung der Pycnodonten nebst kurzer Beschreibung einiger neuen Arten derselben. M. 192 p. Zagreb.– Croatian Natural History Museum... 187– 274. IV.– Geodiversitas.

81–115.. 2001). & WU.jurkovsek@geo. . 37–38. WANG. KOLAR-JURKOV[EK.4. 72–81.– Geologija. the latest Changhsingian (uppermost Permian) praeparvus Zone. Bogdan Jurkov{ek1 & Dunja Aljinovi}2 1 Geological Survey of Slovenia.. REFERENCES BUSER.. zapadna Slovenija The stratigraphy of the Permian-Triassic Boundary (PTB) beds has been intensively studied in many parts of the world for many years after the establishment of the Permian-Triassic Working Group (PTWG) in 1981. RAMOV[. Late Permian carbonates that are known also as “@a`ar Fm” in Slovenia that represent equivalent of Bellerophon Fm. 37/2–3 (1998). H. K. Z. T. 24. C. 487–495.. 1 000 Ljubljana. On the basis of conodonts. Soc. (1996): The importance of Hindeodus parvus (Conodonta) for the definition of the Permian-Triassic boundary and evaluation of the proposed sections for a global stratotype section and point (GSSP) for the base of the Triassic. WANG.. C. KOZUR. (2007): Triasni konodonti Slovenskega bazena. 173–213. (1996): The Conodonts Hindeodus. Dimi~eva 14.. 2007) and then follow oolithic-clastic Early Triassic succesion of beds. Faculty of Mining. postparvus and anceps Zones.– Geologija 50/1. 102–114. and remained stable until Late Anisian times (BUSER et al. Isarcicella and Sweetohindeodus in the uppermost Permian and lowermost Triassic. 49/1.and biostratigraphic boundaries and is of key importance not only for defining the GSSP of the basal Triassic boundary but also for study of the P/T mass extinction and recovery (WANG.aljinovic@rgn. biostratigraphic dating.. parvus in the Transitional beds (sample L1) markes the base of the systemic boundary.si. In the studied Late Permian-Early Triassic section Luka~ six conodont zones have been recognized. Stratigraphically most important species across the PTB belong to the conodonts of the Hindeodus-Isarcicella group. isarcica. B. China. lobata. S. H. Ljubljana. Palaeoecol. Y. Slovenia (tea. & JURKOV[EK. In the paleogeographic sense Late Paleozoic and Early Triassic beds of the studied area were formed on extensive Slovenian Carbonate Platform which became established in the Late Permian. & ZAKHAROV.si) 2 University of Zagreb. A. (Triassic conodonts of the Slovenian Basin).– Episodes. these are in ascending order. H. (2001): The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the Permian–Triassic Boundary. bogdan. The first appearance datum (FAD) of the species Hindeodus parvus (KOZUR & PJATAKOVA) of the Meishan section in South China marks the base of the Triassic System. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 77 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Definition of the Permian – Triassic boundary in Western Slovenia Definicija granice perm-trijas u zapadnoj Sloveniji Tea Kolar-Jurkov{ek1. & JURKOV[EK. Above the Transitional beds that include P/T boundary is developed the Streaky limestone (KOLAR-JURKOV[EK & JURKOV[EK. Amsterdam. S. konodontna zonacija. 252/1. KOZUR et al. B. T. and Griesbachian (lowermost Triassic) parvus. The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the PTB have been ratified by IUGS in 2001 (YIN et al. the Luka~ section enables correlation with the sequences in Southern Alps and in other areas of the world. (2007): First record of Hindeodus-Isarcicella population in Lower Triassic of Slovenia. J.. 1996. YIN. Western Slovenia Klju~ne rije~i: granica perm-trijas. Croat.hr) Key words: Permian-Triassic boundary. Palaeoclimatol. TONG..– Palaeogeogr. Ital. biostratigrafsko datiranje. Zhejiang. Geology and Petroleum Engineering.kolar@geo-zs. Modena.. 1996). KOLAR-JURKOV[EK. ZHANG.D. YANG. 10 000 Zagreb (dunja. 19–28. Studies of the PTB interval were carried out in the @iri area in the north-west part of the External Dinarides.Y. 1999). (1999): Conodont Mass Extinction and Recovery from Permian-Triassic Boundary Beds in the Meishan Sections.– Geol. Hindeodus parvus is the first globally distributed species that appears just above the minimum faunal diversity indicated by the minimum in d13C (KOZUR. conodont zonation. Pierottijeva 6.Y.. 2008). The approved proposal clearly separates the event stratigraphic.zs.– Boll. The FAD (first appearance datum) of H.. KOZUR. Paleont. Ljubljana.

2009). d13C. 10 000 Zagreb. Odre|ivanje vrijednosti 87Sr/86Sr u zanimljivim rudistnim horizontima na Hvaru (KORBAR et al. ~ime je omogu}ena bolja interpretacija dinamike talo`enja na platformi (KORBAR et al. Stoga i regionalna aptsko-albska emerzija ~ini ve}u stratigrafsku prazninu nego {to se prije smatralo. 2007). a ne gornjem aptu (HUCK et al.korbar@hgi-cgs. s kronostratigrafski bolje definiranim biozonama pelagi~kih organizama.. 1994. U {irem smislu. 1993). Zbog toga je ograni~ena dostupnost kvalitetnog materijala (uz cijenu analize) najve}i problem pri primjeni stratigrafije stroncijevih izotopa (SIS).. dokazano je da je vanjski kompaktni sloj lju{ture pojedinih skupina rudista kvalitetan materijal za analizu 87Sr/86Sr (STEUBER. 2005). 2009). U zavr{noj fazi su i integrirana stratigrafska istra`ivanja na podru~ju Istre. 1999). zabilje`ena u naslagama talo`enim tijekom oceanskih anoksi~nih doga|aja (OAE).. Hrvatska (tvrtko. Jadransko-dinaridska karbonatna platforma Key words: chemostratigraphy.. Adriatic-Dinaridic carbonate platform Primjenom kemostratigrafije tijekom protekla dva desetlje}a omogu}ena je bolja korelacija biozona benti~kih organizama. KORBAR. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kemostratigrafija krednih karbonata jadranskog podru~ja Hrvatske – pregled dosada{njih istra`ivanja Chemostratigraphy of Cretaceous carbonates in the Adriatic region of Croatia – a review Tvrtko Korbar Hrvatski geolo{ki institut. 2006). Utvr|eno je da biozona Palorbitolina lenticularis u Istri odre|uje donji dio donjeg apta te da mno`inska zona Salpingoporella dinarica pripada donjem. GU[I] & JELASKA.hr) Klju~ne rije~i: kemostratigrafija. koje nalazimo unutar plitkovodnih naslaga karbonatnih platformi. kojima su uglavnom obuhva}ene naslage Jadranske karbonatne platforme u u`em smislu. 2001).. ali i {ire. 2009). Zaklju~eno je da je Kanfanar formacija talo`ena tijekom OAE 1a. Cretaceous. Za korelaciju su najupotrebljivija odstupanja od prosje~nih vrijednosti d13C. Pritom se naj~e{}e koriste izotopi ugljika (d13C. 1990. Naslage najgornjeg cenomana i baznog turona istra`ivanog podru~ja talo`ene su tijekom globalnog OAE 2 (SCHLANGER et al. Sachsova 2. koja obuhva}aju i naslage alba (CVETKO TE[OVI] et al. Naslage iste starosti izdanjuju i na zapadnim obalama otoka Bra~a.. 1998) i gornju kredu (JARVIS et al. 2006). d13C. rasponi provodnih foraminifera i rudista koje nalazimo unutar naslaga konijaka do mastrihta na otoku Bra~u. 1987..78 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Izotopni zapisi d13C pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE 2 na platformi. kreda. Nadalje. 87Sr/86Sr. a njihova istodobnost s OAE 2 potvr|ena je kemostratigrafskom korelacijom (KORBAR et al... Fe i Mn te skeniranjem elektronskim mikroskopom (SEM). tijekom kojeg je Dalmatinski dio Jadranske platforme emergiran prije oko 76 mil. a referentne krivulje definirane su za donju (MENEGATTI et al. Na temelju kemostratigrafije (d13C i 87Sr/86Sr) napravljena je korelacija Kanfanar formacije s istodobnim naslagama rubnih podru~ja negda{njeg Tetisa... U donjoj kredi Istre detaljno su istra`ene naslage gornjeg barema i donjeg apta (HUCK et al. MCARTHUR et al. SCHLANGER et al. re-kalibrirani su pomo}u SIS-a (STEUBER et al. Taj interval naslaga je s kemostratigrafskog aspekta u Hrvatskoj po prvi puta istra`en na Dugom otoku i Hvaru (DAVEY & JENKYNS. Napravljen je pregled rezultata dosada{njih kemostratigrafskih istra`ivanja naslaga krede na jadranskom podru~ju Hrvatske. 1987) i stroncija (87Sr/86Sr.. MCARTHUR. 2010). Osim globalne. Zavod za geologiju. 2010) pridonijelo je boljem definiranju kampanskog doga|aja. 2010). uzorci za odre|ivanje d13C naj~e{}e se uzimaju iz mikritnih litotipova vapnenca (bulk sediment). Time je omogu}ena kronostratigrafska kalibracija dobro definiranih biozona unutar slijeda naslaga platformnih karbonata (VELI]. Na temelju udjela elementarnog Sr. kemostratigrafija je iskori{tena i za lokalnu korelaciju istodobnih naslaga. 2003). za vrijeme kojeg su u marinskim plitkovodnim okoli{ima niskih geografskih {irina talo`ene Lithocodium-Bacinella naslage. g. Relativno mali hijatus koji odvaja formacije Pu~i{}a i . Budu}i da se stratigrafija ugljikovih izotopa (CIS) temelji na analizi nekog sedimentog slijeda. Time je unaprije|en stratigrafski obrazac koji se koristi za gornju kredu Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (GU[I] & JELASKA. sve istra`ene naslage talo`ene su u podru~ju Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (KORBAR. jedan slijed padinskih karbonata i jedan lokalitet koji je pripisan alohtonom dijelu Dinaridskog segmenta. u kojima se na temelju odnosa izotopa d13C i d18O mo`e detektirati stupanj dijagenetske izmjene originalnih vrijednosti d13C. 2009). 87Sr/86Sr.

1016/j. 741–756.– In: BROOKS. Croatia). dosada{njim kemostratigrafskim istra`ivanjima utvr|eno je da pojedini zonski fosili imaju druga~ije raspone pojavljivanja od tradicionalno prihva}enih.– Earth Science Reviews.4.– Geological Magazine. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). WEISSERT. K.004 KORBAR. Rundsch. M. K. JARVIS. T. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. koja uklju~uju i kemostratigrafiju padinskih karbonata (BRLEK et al. Best-fit to the marine Sr-isotope curve for 0 to 509 Ma and accompanying look-up table for deriving numerical age.. T.. J...S. HOWARTH. (1994): Recent trends in strontium isotope stratigraphy. Croatia).. HUCK..– Paleoceanography. 530–545. O. Rezultati omogu}uju dobru korelaciju s istodobnim plitkovodnim karbonatima otoka Bra~a i {ire. GU[I]. RAMEIL. STEUBER. 96/4. A. 69. CVETKO TE[OVI].M.. & GLUMAC. Zagreb.. Volume A. 2007).P. 1–113. T. STEUBER. 92. KORBAR.. & CADIEUX.– 27th Meeting of Sedimentologists. doi: 10. B. U zavr{noj fazi su integrirana stratigrafska istra`ivanja gornje krede na otoku ^iovu. ARTHUR. I. B.. 6. IAS Alghero (Sardinia).. STRASSER.. & CARON. N. K. Croatia). I.. P. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates. I.. GLUMAC. M. 160 str. M. (eds.C. A. VELI]. 331–358. Palaeoecology. J.– Cretaceous Research. R. Palaeoclimatology.6– 70. CVETKO TE[OVI]... B.. . S. (2003): Strontium isotope stratigraphy of Cretaceous hippuritid rudist bivalves: rates of morphological change and heterochronic evolution. U.D. T.. A. SCHLANGER.. JENKYNS.. RADOVANOVI]. STEUBER. CVETKO TE[OVI]. BROWN. 561–608. A. M. KORBAR. FU^EK. KRIZMANI]. Helv. Budu}im istra`ivanjima trebalo bi detaljnijim uzorkovanjem pogodnog slijeda naslaga od turona do paleogena dodatno unaprijediti stratigrafiju gornje krede pomo}u SIS-a. H. & SKELTON.J. JELASKA. LITERATURA BRLEK. I. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event. posljedica je tog regionalnog doga|aja. 221–243.M. 2010). H. S.– In: HOYANAGI. Croatia). T.C.. ~ime bi se preciznije kalibrirale postoje}e biozone (VELI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 79 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sumartin. L. p. & KANO. 200. P. J. B.. & JELASKA. Croatia.2009. MCARTHUR.): From the Highest to the Deepest. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. OOUR za geologiju.S. TAKANO.– J. & PEARCE.. FARRIMOND.C.A. 13. Japan. Abstracts Book (this volume). HEIMHOFER. I. DAVEY. B. B. ISC 2006. H. 163–170. Naime. H. 254. 296–312. 60. & JENKYNS. T.O. Fukuoka.B.A. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. S. JENKYNS. S. D. A. T. & SCHOLLE. Special Publication.– Eclogae geol.. 155–170. GALE. KORBAR. Geol.. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe).– Geol. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform. (eds. V. 371–400. (2010): Campanian Pseudosabinia from the Pu~i{}a Formation on the island of Hvar (Adriatic Sea..– Sedimentology (in press). CVETKO TE[OVI].. V. (2010): Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. & FLEET.earscirev. 26.– Palaeogeography. Stuttgart. & BAILEY. (1998): Highresolution d13C stratigraphy through the early Aptian “Livello Selli” of the Alpine Tethys. GU[I]. R. & GU[I].– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. MCARTHUR. T. I..– Geologia Croatica.R.D.A. B. Abstracts. & JELASKA.): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London. 26/5. 82/4. TYSON. Institut za geolo{ka istra`ivanja. KORBAR T. Croatia): Implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy.. MENEGATTI. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. 109..07. (2010): Latitudinally different responses of Tethyan shoalwater carbonate systems to the Early Aptian oceanic anoxic event (OAE 1a). KORBAR. P. & IMMENHAUSER. T. & BUCKOVI].– Turkish Journal of Earth Sciences (in press). R.V. (2006): Unraveling stratigraphic complexities in Lower Cretaceous (Barremian to Albian) strata of Istria..W. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion. WIECZOREK. I. GLUMAC.– Terra Nova.J. (2001): Strontium isotope stratigraphy: Lowess version 3.. T.6 Ma).. 676–686.– 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010. 143/5. Abstract book. V.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Utjecaj sinsedimentacijske tektonike i OAE 2 na razvoj Jadranske karbonatne platforme tijekom cenoman-turona: primjer otoka Bra~a (Dalmacija.. Rezultati su potvrdili kasnocenomansko-ranoturonsku starost istra`enog slijeda (GU[I] & JELASKA. Sachsova 2.80 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U vr{nom dijelu su decimetarski do metarski paketi laminita kaoti~no slampirani i “izmje{ani” s intraformacijskim karbonatnim bre~ama. Smith College. Slabljenje pelagi~kog utjecaja obilje`eno je pojavama plitkovodnih algi te radiolitida u polo`aju rasta. Naslage gornjeg cenomana i donjeg turona dobro su otkrivene na zapadnoj obali otoka Bra~a. Snimljene su naslage gornjeg dijela formacije Milna. Sardinija) – IAS 2009 (KORBAR et al. skupu sedimentologa (Alghero. 10 000 Zagreb. Hrvatska (tvrtko. a potvr|eno je da je preplavljivanje platforme zapo~elo u kasnom cenomanu (DAVEY & JENKYNS. biostratigrafija. Northampton. Izotopni zapisi d13C iz oba istra`ena stupa pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE-2 na platformi. Najgornji dio formacije Milna je na stupu Kupinova sinsedimentacijski poreme}en. 1999). Knoxville. mikro.korbar@hgi-cgs. Na njima jo{ u kontinuitetu slijede masivni do debeloslojeviti bioklasti~ni vapnenci s nejasnom kosom slojevito{}u. karbonatna platforma Keywords: OAE-2. biostratigraphy. Slijed naslaga formacije Sveti Duh je monoton. Kalcisferski vekston-pekston u matriksu. ukazuje na ekstenzijsku tektoniku i pretalo`ivanje nakon talo`enja prvih kalcisferskih muljeva tijekom preplavljivanja platforme. gornja kreda. Naslage talo`ene tijekom kasnog cenomana i ranog turona. USA Klju~ne rije~i: OAE-2..i makropaleontolo{ke te kemostratigrafske (izotopi C i O) analize.. 2009). Upper Cretaceous. {to je potvr|eno kemostratigrafskom korelacijom s referentnim stupom Eastbourne u Engleskoj (JARVIS et al. Istra`ena su 2 profila: u sjevernom krilu antiklinale u uvali Kupinova. kemostratigrafija. U nedostatku usko-provodnih fosila. 10 000 Zagreb. Debljina formacije Sveti Duh je na stupu Kupinova oko 40 m. cijele formacije Sveti Duh i baznog dijela formacije Gornji Humac. tzv.. Zavod za geologiju. chemostratigraphy. “crni . 1993). 2009). carbonate platform. plastiklastima i neptunskim dajkovima. s ciljem njihove me|usobne i globalne korelacije. litostratigrafija. Cadieux4 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Tema je izvorno prezentirana na 27. gdje se nalaze u jezgri antiklinale kod Milne (GU[I] & JELASKA. Hrvatska 4 Department of Earth and Planetary Sciences. a na stupu Splitska Vrata vi{e od 80 m. s nejasnim ju`nim vergencijama decimetarskih slampova. 1993). d13C. 2007). Croatia) Tvrtko Korbar1. 1990. odli~an alat za preciznu globalnu korelaciju tih naslaga je kemostratigrafija temeljena na izotopima ugljika (d13C). koja sugerira migraciju visokoenergijskih okoli{a. lithostratigraphy. 1987). sli~no kao na ju`nom krilu antiklinale kod Milne (PRTOLJAN et al. U gornjem dijelu nalazimo metarske intervale bioklasti~nih pekston-radstona s d`epovima kalcisferskih vekstona u me|uzrnskom prostoru. Massachusetts. obilje`en sporadi~nim pojavama onkoida na stupu Kupinova i nekoliko horizonata ro`nja~kih nodula u gornjem dijelu stupa Splitska Vrata. Tennessee. Napravljene su sedimentolo{ke. Peritajdalni laminiti su u donjem dijelu tog stupa slampirani. anoksi~ni uvjeti u kojima su talo`ene istodobne bazenske naslage. Te naslage talo`ene su tijekom oceanskog anoksi~nog doga|aja 2 (OAE-2). koji dopiru do podine laminita (hondrodontnoradiolitidne litosome). Kontakt s dobro uslojenim krovinskim naslagama formacije Sveti Duh je o{tar. Na temelju rezultata integriranih stratigrafskih istra`ivanja intrpretirana je dinamika talo`enja na tom dijelu platfome tijekom kasnocenomanskog preplavljivanja. i u ju`nom krilu u Splitskim vratima. USA 3 Geolo{ki odsjek Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta.hr) Department of Geosciences. Horvatovac 102a. Budu}i da su unutar tog intervala naslage potopljene platforme talo`ene u dobro oksi~nim uvjetima. 1990. PEARCE et al. University of Tennessee. Hrvatska) Influence of Cenomanian-Turonian synsedimentary tectonics and OAE 2 on development of Adriatic Carbonate Platform: a case study from the Island of Bra~ (Dalmatia. Bosiljka Glumac2. 2006. pa su te naslage pripisane formaciji Gornji Humac. Blanka Cvetko Te{ovi}3 & Sarah B.. Sveu~ili{te u Zagrebu. sadr`e zapise jednog od najistra`enijih globalnih oceanskih anoksi~nih doga|aja (ocean anoxic event) – OAE 2 (SCHLANGER et al.

MATI^EC. I.. & FLEET. & JELASKA. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 81 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {ejlovi”. & ROBSON. I.B.. M. & JELASKA. V. 287– 300. PEARCE. 160 str.C. 2001. (eds. & JENKYNS.. VLAHOVI]. O[TRI].J. T.A. I. FU^EK. B. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. VELI]. A.. . KORBAR. GALE.... S. & TOCHER. Institut za geolo{ka istra`ivanja. JENKYNS. 561–608. CVETKO TE[OVI]. (2009): The Cenomanian-Turonian event. & JELASKA. B. (1998): Carbonate Facies Evolution from the Late Albian to Middle Cenomanian in Southern Istria (Croatia): Influence of Synsedimentary Tectonics and Extensive Organic Carbonate Production. & CADIEUX.. 143/5. I.– Facies..– 27th Meeting of Sedimentologists. CVETKO TE[OVI]. Stuttgart.. J. 207–234..D.A. OAE2 and palaeoenvironmental change in epicontinental seas: New insights from the dinocyst and geochemical records.4.. Abstract book. 82/4. I. T. te 3) migracije rubnih okoli{a (prudova/podvodnih dina) tijekom ponovnog uspostavljanja peritajdalnih uvjeta i zapunjavanja talo`nog prostora stvorenog na potopljenoj platformi (cf. P.6 Ma). M.A.– Palaeogeography. I..– In: BROOKS. V. 39–58. Helv.– Geol.S. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. (2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the Cenozoic structuration of the middle Adriatic. I. L. D. N. KORBAR. najvjerojatnije nisu dosezali vr{ne dijelove vodene mase koja je preplavljivala platformu..C. 2) lokalnog pretalo`ivanja dijela ve} istalo`enih naslaga gravitacijskim tokovima ({to ukazuje na pove}anu nestabilnost uslijed diferencijalne sinsedimentacijske tektonike i usporene sedimentacije na preplavljenoj platformi).): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London. A. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). Croatia). (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. 69. TI[LJAR et al. B.. D.. Palaeoclimatology. Rundsch.A.A. OOUR za geologiju. Zagreb. A. 2009).– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. & MARKULIN. H. J. Special Publication.– Geodinamica Acta. I.– Eclogae geol.– Geological Magazine.. JARVIS. B. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion... VLAHOVI]. Croatia). 163–170. JENKYNS. HUSINEC. H. JAMI^I]. 45. KORBAR et al. S. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event.O.. B. 371–400. 38. Croatia). 137–152..6– 70. 92. @. M. S. IAS Alghero (Sardinia). KRATKOVI]. & SCHOLLE. GU[I]. SCHLANGER. TI[LJAR. 280. D. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform.C. GU[I]. & PEARCE. 26. 676–686. Palaeoecology.. Dokumentirana razlika u debljini naslaga formacije Sveti Duh mogu}a je posljedica triju superponiranih mehanizama: 1) dijakronog preplavljivanja neravne platformne topografije. Croatia. 1998. (2001): Cenomanian Carbonate Facies and Rudists along Shallow Intraplatform Basin Margin – the Island of Cres (Adriatic Sea. I. JARVIS. H. V. GLUMAC. J. MATI^EC.. ARTHUR. PRTOLJAN. LITERATURA DAVEY.– Facies. 20/5.

. uo~ena je i bogata palinolo{ka zajednica. Od 3150 do 3085 m su polimiktni konglomerati do bre~okonglomerati. Od 3255 do 3190 m su polimiktni bre~okonglomerati s pjeskovito hematitno/limonitnim matriksom. Dravska potolina Key words: palynologic analyses. Field Engineering & Operations Sector. Sequoiapollenites sp. Systematophora sp. Sequoiapollenites sp. Impagidinium patulum. cisti dinoflagelata. Cupresaccites sp. te razne spore i pelud od kojih su najzna~ajnije: Leiotriletes wolffi. te brojne dinociste (Lingulodinium sp. Exploration & Production BD. Bu{otina je locirana u hrvatskom dijelu Dravske potoline a probu{ila je naslage od 0 do 3500 m.). Paratethys.. dinoflagelate. Taxodiaceaepollenites concedipites. U palinofacijesu su.. Batiacasphaera sphaerica. litoareniti do siltiti (konglomerati~ni. Polysphaeridium zoharyi.. Naslage su nastale u pli}em i proksimalnijem i okoli{u (puno peluda i spora. Myricipites div. sp. Alnipollenites verus. Uz benti~ke marinske foraminifere. U palinolo{kim preparatima su uo~ene alge Botryococcus braunii. Zagreb. Engelhardtioidites quietus. Sporomorfe su zastupljene raznim sporama i peludnim zrncima (primjerice Momipites punctatus. Inaperturopollenites concedipites). U intervalu od 3255 do 2890 m su razli~ite krupnoklasti~ne naslage badenske starosti. Carpinipites carpinoides i Caryapollenites simplex. Istovjetni su kronostratigrafski i pripadaju panonu. Nematosphaeropsis sp...82 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U intervalu od 2890 do 2805 m su kalcitom bogati lapori s laminama litoarenita. itd. no biostratigrafski su razli~iti i podijeljeni prema biozonaciji dinocisti za Paratethys (SÜTÕ-SZENTAI.. miocen. Drava basin Na temelju rezultata analiza fosilne peludi. Laevigatosporites gracilis. Dinociste nisu na|ene. Croatia Klju~ne rije~i: palinolo{ke analize. fosiliferni) i pjeskoviti fosiliferni lapori. malo peludi (Taxodiaceaepollenites sp. pli}em. .. LU^I] et al. Mikropaleontolo{kim analizama su ou~ene brojne planktonske foraminifere. Sapotaceoidaepollenites sp. uo~ene slijede}e dinociste: Cribroperidinium sp. Od 3190 do 3150 m slijedi izmjena klast i matriks potpornog dolomitnog konglomerata. za{ti}enom marinskom okoli{u s jakim slatkovodnim utjecajem. Sedimentacija se odvijala u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina) ali uz zna~ajan fluvijalni utjecaj.. Talo`enje se odvijalo u kontinentalnom (fluvijalnom?) okoli{u. spora. pelud. U intervalu od 3500 do 3255 m je matriks potporni bre~okonglomerat uglavnom sastavljen od karbonatnih fragmenata stijena uklopljenih u siltozno-pjeskoviti karbonatni mulj.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocenski palinolo{ki zapis bu{otine Dravica-1 Miocene palynologic record of Dravica-1 well Kre{imir Krizmani} & Dra`en Brajkovi} INA – Industrija nafte d. BAKRA^. Polysphaeridium sp. i Palaeocystodinium sp.. ili (kad je prisutna zelena alga Botryococcus braunii) u proksimalnom. rijetke horatne dinociste. zelenih alga i ostalih palinomorfi. Lovin~i}eva bb. Systematophora sp.. ostaci briozoa i crvenih algi. Spiniferites pseudofurcatus. kalkarenacejski pje{~enjaci i siltozno-pjeskoviti fosiliferni lapori s izmijenjenim andezit-bazaltom. Nedostatak fosilnih zajednica sarmata i najdonjeg panona omogu}uje pretpostavku o hijatusu izme|u badena i gornjeg dijela donjeg panona u trajanju od nekoliko milijuna godina.. Materijal je transportiran gravitacijskim tokom (debris flow) i talo`en kao deltna lepeza (gornji dio delte). spore.d.. 2001. Spiniferites sp. nema dinocisti) uz utjecaj i dotok slatke vode. palinolo{ki je interpretirana istra`na bu{otina Dravica-1. Zajednica dinoflagelata potvr|uje badensku starost sedimenata koji su nastajali u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina). rje|e benti~ke foraminifere. Utvr|ene su brojne planktonske foraminifere. te razli~ita zrna peludi i spora me|u kojima su: Myricipites bituitus. Miocenska (donji-srednji miocen) starost je pretpostavljena na temelju superpozicije i odre|enih vrsta peludnih zrna (Engelhardtioidites quietus. te rijetke benti~ke vrste. utvr|ene konvencionalnim mikropaleontolo{kim metodama.). E&P Research Laboratory Department. pollen. zelene alge Botryococcus brauni. spores. Operculodinium sp. konglomerati~nog litoarenita i pjeskovitog siltita. Paratethys. uz zelene alge Botryococcus braunii. Sporomorfe upu}uju na miocensku starost. Miocene. Myricipites coryphaeus. Nema marinskih foraminifera ni dinoflagelata. Impagidinium sp.) i spora (Radialisporis radiatus). dinoflagellates. Nyssapollenites kruschi. i Engelhardtioidites sp. 1988. 2005). Prisutne su zelene alge Botryococcus braunii. Prisutne su spore gljiva. Fosili su rijetki. Od 3085 do 2890 m su zastupljeni polimiktni konglomerati. Sedimenti su nastajali u marinskim pli}acima (unutarnji {elf) uz jak utjecaj s kopna (alga Botryococcus braunii ukazuje na osla|eni okoli{) i uz povremeno produbljavanje. Myricipites microcoryphaeus. Laevigatosporites sp.

V. Spiniferites bentori. tab 17.. ali podzoni Pontiadinium pecsvaradensis. ali zoni Spiniferites bentori oblongus. zoni donjeg dijela gornjeg panona. Od 2845 do 2805 m naslage jo{ uvijek pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. LU^I]. i to u donjopontsku zonu Spiniferites bentori coniunctus. J. Paleookoli{ je bio braki~an (osla|en) i razmjerno proksimalan (ne preblizu obali). Pediastrum boryanum. 1–173. prema biozonaciji dinocista spadaju u glavnu zonu Spiniferites balcanica. & TADEJ.... uglavnom iz roda Pontiadinium. BRITVI]. (1988): Microplankton Zones of Organic Skeleton in the Pannonian S. Sporomorfe su brojne. KRIZMANI]. PRELOGOVI].. Zagreb.– Acta Botanica Hungarica 34/3–4. zoni gornjeg dijela gornjeg panona. Nastale su u proksimalnijem ali dovoljno dubokom jezerskom (slatkovodnom) okoli{u pogodnom za `ivot bogate zajednice dinoflagelata. Elsevier. no uz jak terigeni utjecaj. Prema biozonaciji dinocista stijene iz ovog intervala jo{ uvijek spadaju u glavnu pontsku zonu Spiniferites balcanica. L. {ljunak. glinovito-siltoznih lapora i siltita od 2660 do 2005 m. Manje je dinociste. Stratum Complex and in the Upper Part of the Sarmatian Strata.– Marine and Petroleum Geology. D. Sveu~ili{te u Zagrebu. 18.. SAFTI]. Amsterdam. Galeacysta etrucsca. SÜTÕ-SZENTAI. a me|u razli~itim triporatnim. a poglavito vrsta Spiniferites bentori i Spiniferites bentori pannonicus pridru`ene glavnoj dinoflagelatnoj biozoni. Botryococcus braunii. M. te izmjenom grauvaka do konglomerati~nih grauvaka.. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 83 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Naslage od 2890 do 2880 m su na temelju utvr|enih vrsta dinocisti. Pediastrum boryanum i Pediastrum simplex. PMF..4. U palinofacijesu su utvr|eni ostaci razli~itih slatkovodnih algi kao {to su Mougeotia letevirens. Alnipollenites verus i Tsugaepollenites sp. 339–356. Nisu utvr|eni sedimenti najdonje panonske zone Mecsekia ultima. odre|ene su vrste Graminidites gramineoides. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) okoli{u oko granice proksimalnog i distalnog prostora. Sedimenti su nastali u proksimalnom i pli}em slatkovodnom okoli{u s povremenim produbljavanjem sedimentacijskog prostora. MESI]. Budapest. ali u gornjopontsku zonu Spiniferites validus. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) ne{to distalnijem i dubljem okoli{u. povremeno srednjezrnastih litoarenita. siltita i mjes- timice ugljena. sitnozrnastog litoarenita i siltita od 2805 do 2660 m. K. U intervalu od 2805 do 1150 m su klasti~ni jezerski sedimenti pontske starosti s brojnim vrstama cisti dinoflagelata i ostacima zelenih slatkovodnih algi od kojih su naj~e{}e Spirogyra sp. Nastajali su u distalnijem i dubljem jezerskom (slatkovodnom) okoli{u. pjeskoviti i glinoviti lapori s le}ama i/ili laminama vrlo sitnozrnastih do sitnozrnastih.– Doktorska disertacija. zoni Spiniferites bentori pannonicus znakovitoj za gornji dio donjeg panona. 4 tab. Sedimenti karakterizirani izmjenom siltoznog do pjeskovitog lapora. I.. mjestimice ugljen i glina. Od 2005 do 1150 m su siltozni. (2001) 133–147. K. B. LITERATURA BAKRA^. bisakatnim i drugim tipovima peluda. inaperturatnim. E. Pediastrum simplex i Spirogyra sp. Spiniferites paradoxus zone. (2005): Palinolo{ka karakterizacija naslaga srednjeg i gornjeg miocena jugozapadnog dijela panonskog bazena. U intervalu od 1150 do 0 m su fino do srednjezrnasti pliocenski pijesci. Od 2880 do 2845 m naslage tako|er pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. (2001): The Neogene evolution and hydrocarbon potential of the Pannonian Basin in Croatia.

2008). Ustani~ka 11. basin evolution. fresh water mollusks. Our results now definitely excludes their coeval occurrence what makes this characterization still more striking. Our geophysical and geochemical measurements enabled the exact age calculations delimiting the Dinaride Lake System duration to a time interval of about 5 m. they are essential for the interpretation of mollusk speciation and radiation rates as well as evolutionary modes. Good constraints can. The investigations were carried out in Croatia and Bosnia and Herzegovina. 2009). Arjan de Leeuw2. Adaptation to similar habitats under stable environmental conditions over hundred thousands or even million of years can apparently lead the morphological adaptation in identical direction and result consequently in similar organism shapes also in not directly related lines (HARZHAUSER & MANDIC. Davor Paveli}3 & Hazim Hrvatovi}4 1 Department of Geology & Palaeontology. 71 210 Ilid`a. 2008. 10 000 Zagreb. Apparent time correlation with the initial tectonic rifting of the Pannonian basin pinpointed the geodynamics for most important factor controlling the origin and geologic history of these striking lakes.. Pierottijeva 6. Until recently. stratigrafija. where corresponding lacustrine deposits crops out in tectonic depressions of Dinaric Alps or on isolated hills of the southern Pannonian basin.y.. during Early to Middle Miocene (JIMÉNEZ-MORENO et al. 3584 CD. Utrecht.. Burgring 7. Austria (oleg. Hrvatska 4 Federalni Zavod za Geologiju – Sarajevo. Furthermore the lake deposition coincided largely with the highest Miocene concentration of greenhouse gases in Earth’s atmosphere during the Middle Miocene Climate Optimum (JIMÉNEZ-MORENO et al. Bosna i Hercegovina Key words: long-lived lakes. Our results demonstrate clearly that such outstandingly high diversities represent the combined effect of autochthonous evolution through speciation in a long-lived system and accumulation of inhered elements from previous phases. 2010). 1010 Wien. Bosna i Hercegovina The long-lived Dinaride Lake System (DLS) was a vast lacustrine environment covering an area of up to 75. Most of them are known exclusively from this region apparently originated through autochthonous evolutionary processes. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Evolutionary history of the Miocene Dinaride Lake System Geodinamika i evolucija miocenskog Dinarskog jezerskog sustava Oleg Mandic1. 2009).mandic@nhm-wien. Budapestlaan 4.. About the cause for that . be obtained using magnetostratigraphic. stratigraphy.84 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The Natural History Museum Vienna. While the geodynamic evolution and paleogeographic history of the region are currently still prone to speculation. Utrecht University. First our data could prove the coexistence of these regions earlier considered for being differently old (]ORI] et al. Consequently the immense coal deposits mined in many lacustrine basins of Bosnia and Herzegovina and representing the crucial national energy resource can therefore be largely considered as product of that Miocene global warming event. 2009. the strictly endemic character of these mollusks inhibits straightforward biostratigraphic correlation with regions outside the DLS. Hrvatska. slatkovodni meku{ci. an absolute timescale and good correlations between the different basins provide better insight in the space-time evolution of the Neogene DLS and the timing and mechanism of basin formation. however. evolucija bazena.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: dugo`ivu}a jezera.. LEEUW et al. Moreover Dinaride Lake System mollusks show some striking morphological convergence to much better known fauna of the Late Miocene Lake Pannon. It occupied multiple tectonic depressions within the Dinaride mountain chain and was thus located at a crucial geographic position between the Central Paratethys and early Mediterranean Sea. The conducted integrative research allowed now for a very first time the definition of exact chronology and paleogeographic setting for different DLS basins. The significant environmental stress introducing the evolutionary pulses is marked by enhanced morphological variation reflecting the initiation of speciation through adaptation processes. Nizozemska 3 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Moreover. Wout Krijgsman2. The mollusks inhabiting the Dinaride Lake System include about 200 species. cyclostratigraphic and radiometric dating techniques.000 square kilometer in today southeastern Europe (MANDI] et al.ac. That result provided a complete new insight into the evolutionary history of a unique mollusk fauna originating from that fresh-water setting. Finally the present investigation pinpointed previously unknown faunistic gradient in the Dinaride Lake System dividing it into taxonomically richer and more evolutionary advanced southern part facing the less advanced and taxonomically poorer northern part. the age of the lacustrine deposits therefore remained enigmatic. 2009). While the richly preserved mollusks of the Dinaride Basins provide an impressive example of mollusk radiation. Mathias Harzhauser1. Croatia.

Palaeoclimatology. A..– Palaeogeography... R.040 HARZHAUSER. & VRANJKOVI]. A. HARZHAUSER. HARZHAUSER.. S. & MANDIC. HARZHAUSER.. PAVELI]. SACHSENHOFER. 280. & VRANJKOVI]. D. N. & VRANJKOVI]. O. Palaeoecology. the Croatian MZOS project: “Neogene terrestrial environments of the Pannonian basin and the karst region” and was furthermore supported by Dutch ISES and NWO... J. O. Weikersheim. RÖGL.– In: Van der VELDE. O. (2008): Vegetation and climate dynamics during the early Middle Miocene from Lake Sinj (Dinaride Lake System..– Palaeogeography. D. SE Croatia). M. JIMÉNEZ-MORENO. O. L. PAVELI].. 431–452..palaeo.... (eds. KRIJGSMAN. D. O. S.– Journal of Paleolimnology. A. PAVELI]. 62. 11–29. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes..– Geologia Croatica. Backhuys Publishers... M. JERKOVI]. LEEUW. M. R. ZUPANI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 85 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book phenomenon such as water shed or climatic gradient can only be speculated before new data become available from subsequent investigations. A. G. PAVELI].): The Zebra Mussel in Europe. M. MANDIC.1016/j. (2008): Neogene lake systems of Central and South-Eastern Europe: Faunal diversity. Leiden/Margraf Publishers. Palaeoecology. . 31–43. HARZHAUSER. W. 193–206. W. G. The study was conducted in the frame of the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk evolution of the Miocene Dinaride Lake System”. MANDIC. D. RAJAGOPAL. Central Paratethys). 260. DE. A. DE LEEUW. AVANI]. &. MANDIC. KRIJGSMAN.4. 417–434. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. & bij de VAATE.– Palaeogeography. Palaeoclimatology. & MANDIC. A. VRANJKOVI]. (2009): Revised Middle Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System. D.. O. REFERENCES ]ORI].. S.– Review of Palaeobotany and Palynology. F. PAVELI]. Croatia): a long-lived hard-water lake in a pull-apart tectonic setting. gradients and interrelations. K. A.. TADEJ. Croatia).. REISCHENBACHER. A. MANDIC. D. 193–206. Palaeoclimatology..03. Palaeoecology. (2009): Depositional history of the Miocene Lake Sinj (Dinaride Lake System. G. HARZHAUSER. M.F. JIMÉNEZ-MORENO. & KUIPER.2010. M.. O. VRANJKOVI]. MANDIC. 41.F.. VRABAC. (2009): Integrated stratigraphy of the early Miocene lacustrine deposits of Pag Island (SW Croatia): palaeovegetation and environmental changes in the Dinaride Lake System.. Chapter 2.. doi:10. 280.

Results from integrated Ar/Ar geochronology and magnetostratigraphy fixed the age of the lacustrine deposition into Langhian and Badenian implying its relation with the Middle Miocene Climatic Optimum (MANDIC et al. ciklostratigrafija. Deposits of those lakes represent today sedimentary infills of numerous intra-mountainous basins. Its infill is about 360 m thick. Mathias Harzhauser1 & Klaudia F. Austria (oleg. evolucija bazena. Our present study deals with the Gacko basin in eastern Bosnia and Herzegovina. long-lived paleo-lakes. in pedogenic and palustrine carbonate accumulation. attaining thicknesses greater than 2000 m. REFERENCES MANDIC. KRIJGSMAN. (2010. 1081 HV Amsterdam. HARZHAUSER. Burgring 7.– Palaeogeography. cyclostratigraphy. Palaeoecology. B. dropping water levels triggered again the swamp and mire conditions in the terminal phase of the Lake Gacko. The lake level high-stands were thereby related to eccentricity maxima. . 3584 CD. The subsequent coal building phase marks the installation of swamp conditions. Kuiper4 1 Department of Geology & Palaeontology. Bosna i Hercegovina 4 Isotope Geochemistry. secondarily distributed across the basin’s margin. sedimentologija. Arjan de Leeuw2. De Boelelaan 1085. Utrecht. W. A.86 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. VUKOVI]. Nizozemska 3 Rudnik i Termoelektrana Gacko. & KUIPER. In the upper part of the succession they resulted. results from sediment petrography. Bo{ko Vukovi}3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocene climate change and global warming in the long-lived Lake Gacko Zapis klimatskih promjena i globalnog zatopljenja u miocenu Gata~kog bazena Oleg Mandic1. Elektroprivreda Republike Srpske.. submitted): Palaeoenvironmental evolution of Lake Gacko (NE Bosnia and Herzegovina): impact of the Middle Miocene Climatic Optimum on the Dinaride Lake System. especially in Bosnia and Herzegovina where numerous power plants depend on their availability.mandic@nhm-wien. Industrijska zona bb. In the lower part of the succession they resulted in iterative swamp forest extension reflected by vast lignite accumulations. The architecture of that sedimentary series can be interpreted as a single. O. The Natural History Museum Vienna. geophysical logging and mollusk paleoecology indicated vivid changes of regional water budget. Bosna i Hercegovina The Dinaride-Anatolian Island acted in the Middle Miocene as a major paleogeographic barrier between the Paratethys and the proto-Mediterranean Sea. Indeed. Wout Krijgsman2... Vrije Universiteit Amsterdam. Utrecht University. passing upward into limestones originating from hard-water lake deposition. the cyclostratigraphic analysis revealed the presence of two first order and seven second order transgression-regression cycles. DE LEEUW.. in contrast. M. Budapestlaan 4. The sedimentation started with detritic deposition representing the initial flooding of the basin. K. basin evolution.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: klimatske promjene. Nizozemska Key words: climate change. Palaeoclimatology. Huge outcrop at Gra~anica opencast coal-mine provided excellent insight into lake deposition on basin’s paleo-margin.. They are distributed throughout the Dinaric Alps. Subsequently. 89240 Gacko. Dry climate intervals became related to ~400-kyr eccentricity minima. dugo`ivu}a jezera. These were orbitally tuned to ~400-kyr and ~100-kyr eccentricity cycles. accompanied by environmental eutrophication events in consequence to enhanced denudation and terrestrial input into the basin. lacustrine transgression-regression mega-cycle. The western part of the land mass comprised huge freshwater lacustrine environment named as Dinaride Lake System.ac. sedimentology. The lignite seams common in those basins are of crucial economic interest. 2010).F. Furthermore. 1010 Wien.

as well as in thin sections). i. University of Zagreb.and overlying rocks of each bedding plane and rocks from the bedding planes itself were studied and detailed bed-by-bed logs recording stratigraphical data. sheet cracks. 1995. 10 000 Zagreb. Croatia Emerzijske povr{ine zabilje`ene u plitkomorskim donjojurskim platformnim karbonatima Velebita Maja Martinu{1. Several diagenetic DSs and inter. Combining data collected in the field with microfacies analysis from thin sections. 1 000 Ljubljana..pmf. circumgranular and desiccation cracks (seen in the field. diagenetic features that are result of repeated sediment drying and wetting in subaerial conditions are called inter. root-related structures and nodular texture. Velebit.to supra-tidal HGs and paleosols) at Kubus locality. Altogether 242 thin sections were made and analyzed under the microscope to determine microfossil content and depositional facies. Microfacies analysis reveals circumgranular cracking. exposure surfaces and one bed marker. Faculty of Science. the area that small sea-level changes will mostly affect and therefore has the greatest potential to record environmental changes. Deposits of Middle to Late Sinemurian age show little evidence of subaerial diagenesis: rare diagenetic DSs and inter.. Early Jurassic Klju~ne rije~i: emerzijske povr{ine. Both sections are situated in the Velebit Mt. sedimentary structures and textures obtained from field and laboratory investigations are made. solution vugs. Scientific Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts. . donja jura Surfaces showing evidence of exposure to subaerial conditions are frequent in particular parts of shallow-marine Adriatic-Dinaridic carbonate platform succession formed during Early Jurassic. three types of surfaces containing features of diagenesis in subaerial conditions are observed and classificated sensu HILLGÄRTNER (1998): i) Paleosols are recognized as emersion surfaces showing pedogenic features. Two sections of Lower Jurassic carbonate succession. Most of these surfaces represent hiatuses below biostratigraphic resolution and detailed sedimentologic and diagenetic study is needed to distinguish these small scale discontinuities from simple bedding planes and evaluate the environmental change involved (CLARI et al.to supra-tidal HGs are recorded at both localities in deposits belonging to Latest Sinemurian to Earliest Carixian. Velebit Mt. Novi trg 2. The under. 1998).to supra-tidal hardgrounds (HG). 2007). which enabled correlation of the two sections on a bed level. Recorded logs are of Middle Sinemurian to Early Carixian age (FADs of Lituosepta recoarensis CATI. these surfaces are of irregular relief. (2001)). Croatia (maja. Occasionally. Today. Horvatovac 102a.and coarsening-upward cycles (BUCKOVI] et al. Contact with the next bed is mostly sharp because of the erosion during the following marine flooding. were studied in detail on a centimeter scale.martinus@geol.. HILLGÄRTNER.e. these localities are 50 km apart. but the possibility that this alteration is due to the outcrop weathering has to be taken into account.to supra-tidal HGs are observed at both localities. Duje Kuko~2 & Damir Buckovi}1 1 Department of Geology. 2008). In the field. Succession of Late Sinemurian age contains several significant paleosols at Mali Alan which are well correlated with contemporaneous exposure surfaces (inter. often show brecciated appearance due to the dissolution processes and rhizoturbation during exposure. The alteration of limestones is seen as reworked lithoclasts within brownish yellow clayey calcareous matrix. upper bedding planes show strong reddish-brown staining by aluminium and iron oxides (possibly limonite and hematite) pointing to oxidation during subaerial exposure. iii) Bedding surfaces showing meteoric influence visible in thin sections as recrystallization of skeletal and nonskeletal particles and cements are called diagenetic discontinuities. area – Kubus (82 m thick) and Mali Alan (83 m thick). During Early Jurassic Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) was a carbonate ramp with extensive shallow inner-ramp environments (^RNE & GORI^AN. biostratigraphy. that belonged to the inner part of the ADCP. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 87 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Subaerial exposure surfaces recorded in shallow-marine Lower Jurassic platform carbonates on Velebit Mt. A correlation of the two sections is based on facies architecture (both logs show arrangement of facies change into shallowing. Orbitopsella primaeva HENSON and Orbitopsella praecursor GÜMBEL are identified) (VELI]. ii) Exposure surfaces showing fenestral fabric. birdseyes. Slovenia Key words: subaerial exposure surfaces.4.hr) 2 Ivan Rakovec Institute of Palaentology.

Late Sinemurian is determined as the time of the most significant and frequent exposures of the studied part of the inner platform area. 68. ^RNE. 389–405. DELA PIERRE. HILLGÄRTNER.. It. but to confirm this presumption. 44. (2001): Facies Variability in Lower Liassic Carbonate Successions of the Western Dinarides (Croatia). 1–113. B. REFERENCES BUCKOVI].– J. D. P. 319–341.to supra-tidal HGs point to relativelly longer exposure in respect to diagenetic DSs.. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe)..– Sedimentary Geology. Zagreb. 127/2. JELASKA. [.– Facies.A. 151–162. V. (1998): Discontinuity surfaces on a shallow-marine carbonate platform (Berriasian. Soc. They indicate periods of generally shorter-lived supratidal regime. L. (2008): The Dinaric Carbonate Platform margin in the Early Jurassic: a comparison between successions in Slovenia and Montenegro. Interval with the most prominent exposure features extends laterally over 50 km and shows that recognition of exposures can be useful in correlation of shallow-marine platform strata and obtaining additional informations of platform evolution. & MARTIRE. paleosols and inter. but compared to each other. & GORI^AN. VELI]. & CVETKO TE[OVI]. Croatica. Geol. (1995): Discontinuities in carbonate succession: identification.E. France and Switzerland).– Geol. H.88 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. CLARI. I. 1093–1108. Repeated periods of generally shorter-lived supratidal regime may be related to a single regressive event that occured in the studied area. A.– Boll. . 100. 60/1.. of Sed. study of a wider platform area of the ADCP is required. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three types of exposure surfaces are differentiated. F. Res. interpretation and classification of some Italian examples. Valanginian.

1847) (GORJANOVI]-KRAMBERGER. Mastodon (Anancus) arvernensis CROIZET & JOBERT. 25 str. Na prostorima Euroazije tijekom gornjeg pleistocena dominantan je bio vunasti mamut (Mammuthus primigenius). Pleistocene. Jo{ 1884. MALEZ. RADOV^I] & MAJI]. M. 69. 1817. Slavonije i Dalmacije.– Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Mammuthus meridionalis NESTI. Do sada jedinstven nalaz s podru~ja Hrvatske je i drugi mlije~ni zub vunastog mamuta iz Podravine (iz zbirke Cugov~an. Ve}inom su to zubi. Tako|er su zanimljivi nalazi s dna Jadranskog mora: gornji desni zadnji kutnjak i bedrena kost izva|eni ko~om izme|u otoka Raba i oto~i}a Laganj. (MALEZ & LENARDI]-FABI]. osobito gomfoterija (mastodona) i dinoterija.. oskudni su nalazi gornjotercijarnih rila{a. godinu. (2006): Istra`ivanja jame Vrtare male (Dramalj). Tako|er ko~arenjem kod otoka Raba prona|en je dio donje ~eljusti s tre}im zadnjim kutnjakom vrste Palaeoloxodon antiquus (VAN ESSEN. MAUCH LENARDI]. Determinirane su sljede}e vrste (taksonomski nazivi dinoterija i mastodona preuzeti su kako su navedeni u originalnim radovima): Dinotherium giganteum KAUP.i srednjopleistocenski) znatno su rje|i od gornjopleistocenskih. U srednjo. Nedavno su u jami Vrtare male kod Dramlja (BRAJKOVI] et al. LENARDI]-FABI]. LENARDI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 89 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Miocenski do gornjopleistocenski proboscidi Hrvatske Miocene to Upper Pleistocene proboscids in Croatia Jadranka Mauch Lenardi} Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 1989. Zagreb. Mnogobrojni fosilni ostatci proboscida dokaz su `ivota i/ili migracija pripadnika ove skupine `ivotinja na prostoru dana{nje Hrvatske tijekom dugog vremenskog perioda od miocena do kraja gornjeg pleistocena. 2002). LJ. 1828. Hrvatska (jml@hazu. MAUCH LENARDI]. Stariji nalazi (miocenski. Mastodon (Zygolophodon) tapiroides CUVIER. Jedinstveni nalazi iz Hrvatske su dva zuba mastodona iste individue (Gomphotherium angustidens. 1912) i gornjokarpatskim i donjobadenskim naslagama Gornje Jelenske na Moslava~koj gori (Prodeinotherium bavaricum. D. (1884): Fosilni sisari Hrvatske.do gornjomiocenskim naslagama (Mursko Sredi{}e) na|ene su vrste Mastodon (Bunolophodon) angustidens i Mastodon (Zygolophodon) tapiroides (MALEZ. Zagreb. neobjavljeni podaci). 1811. 2002). trogontherii i Palaeoloxodon antiquus). 1825. kao i podatke o zubima vrste M. odre|eni kao nova podvrsta Mammuthus meridionalis adriacus n. Dunava i njihovih pritoka. 1994. pleistocen. M. Prodeinotherium bavaricum (VON MEYER. fosilni ostatci rila{a potje~u iz naplavina na{ih velikih rijeka: Save. koji jo{ nisu specifi~ki odre|eni. D. primigenius (BLUMENBACH. 1829. 1960a. 1988). & JAL@I]. 1912. M. GORJANOVI]-KRAMBERGER. Malobrojni su i fosilni ostatci donjo. a ne{to rje|e i fragmentirane kosti. 1917. godine GORJANOVI]-KRAMBERGER pi{e o fosilnim proboscidima Hrvatske. . 1879) o ostatcima mastodona iz Bribira (Mastodon borsoni). 21.. arvernensis iz Podvinja koje je u paludinskim naslagama prona{ao \uro Pilar. MARJANAC. GORJANOVI]-KRAMBERGER. preuzeto iz: GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1884. MALEZ & LENARDI]-FABI]. proboscidi.4. GORJANOVI]-KRAMBERGER.hr) Klju~ne rije~i: miocen. a objavio u svojoj raspravi NEUMAYR (1879. 3–23. godine u gornjopliocenskim pijescima u Dugom Selu. hrv. pa i u Hrvatskoj. 1960b.i srednjopleistocenskih mamuta i slonova (Mammuthus meridionalis. Zagreb. Ante Kova~i}a 5. 1831).. B. Dinoteriji su determinirani u donjopliocenskim sedimentima Marije Gorice kod Brdovca (Dinotherium giganteum. LITERATURA BRAJKOVI]. lijevi i desni zadnji kutnjak). 2006) otkriveni skeletni ostatci elefantida. 1881). RADOV- ^I] & MAJI]. Hrvatska Key words: Miocene. 1991. Izvje{}e za 2006. pliocen. 1799) i Elephas (Palaeoloxodon) antiquus (FALCONER & CAUTLEY. donjo.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. osobno priop}enje). 60–95. Pliocene. ssp. 1965. Mastodon borsoni (HAYS. prona|eni 1962. pliocenski. 1834). 1960a). pa su njegovi ostatci na na{im lokalitetima i naju~estaliji. = rila{i). Mastodon (Bunolophodon) angustidens CUVIER.– Elaborat Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. navode}i i podatke iz ranije objavljenog rada (FUCHS. U Europi. D. 1988. Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER. (1912): Fosilni proboscidi Hrvatske i Slavonije. U pripremi je revizija ovih fosilnih nalaza. Osim sporadi~nih in situ nalaza. Drave. Croatia U Hrvatskoj su na vi{e od 90 nalazi{ta prona|eni skeletni ostatci proboscida (red Proboscidea ILLIGER. J. 10 000 Zagreb. 1884). proboscids. trogontherii (POHLIG. 1824.

MALEZ. (1965): Erster Fund der Gattung Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER im Pliozän von Slawonien. MALEZ. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 LENARDI]. M. 10/12. LENARDI].– Magistarski rad (neobjavljen). (1989): Pleistocenski elefantidi Hrvatske. Mjesni odbor Gornje Jelenske.– Bulletin Scientifique. M.): Gornja Jelenska. 47/2. RADOV^I].– Geol.– Bulletin Scientifique. D.– Geol. 157–166. (1991): Kranijalni dijelovi.– Palaeontologia jugoslavica. ssp. J. Zagreb. & MAJI]. Sveu~ili{te u Zagreb. 15–29. Zagreb. (1994): Description and morphometric analysis of the Mammuthus armeniacus (FALCONER) skull from Slavonski Brod (Croatia). 1–36. 44. mandibule i izolirani zubi pleistocenskih slonova s raznih lokaliteta Hrvatske i Vojvodine.– Bulletin Scientifique. 40–41. LENARDI]-FABI]. Zagreb. Croatica. D.90 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zagreb. & LENARDI]-FABI]. 5/2. (2002): Fosilni slonovi i nosorozi iz bentonita Gornje Jelenske. J.– U: KOVA^EVI]. Zagreb. 28–39. MALEZ. 65–66. 146 str. (1988): New subspecies of the southern elephant (Mammuthus meridionalis adriacus n. Yugoslavia). M. 37. J. . 5/3. (1960a): Die ersten fossilen Säugetiere in den Tertiärschichten des Medjimurje. Zagreb. MALEZ. (1960b): Erster Fund des Südelefanten (Archidiskodon meridionalis Nesti) in Jugoslawien. J. (ur. Ceres. vjesnik. 420. Zagreb. J.) from the bottom of the Adriatic Sea (Croatia. M.

The main benefits of analysing individual grains include the identification of such contaminant grains in a sample and their exclusion before final age determination.2.g. such as single-crystal dating in argon–argon (40Ar/39Ar) and fissiontrack. Innsbruck. The latest development in OSL dating is the single-grain approach. Australia 3 Croatian Academy of Science and Arts. Ljerka Marjanac3. bioturbation) commonly result in post-depositional disturbance..g.ac. Zagreb. Paleolitik. Some key advantages of OSL dating are: (i) the dateable age range extends well into the Mid Pleistocene (whereas e. Single-grain OSL dating offers new opportunities to date deposits that were previously regarded as troublesome. 2010). ROBERTS et al.meyer@uibk. hundreds or thousands of grains. The same extent of data validation is not possible using aliquots composed of multiple grains because these give rise to a cumulative OSL signal from many tens. Here we describe our ongoing OSL dating campaign at Vindija Cave. and microsample analysis in accelerator mass spectrometry radiocarbon (AMS 14C) and inductively coupled plasma mass spectrometry uraniumseries (ICP-MS 230Th/234U) dating. introduced into the cave via wind. 2007). Croatia Key words: single-grain OSL dating. grains released via decomposition of roof spall material) and wellbleached allochthonous sediment. 1985.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 91 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Did Neanderthals and Modern Humans meet? – Reexamining the chronology of sediments in Vindija Cave (Croatia) by using single-grain optically stimulated luminescence Da li su se neandertalci i moderni ljudi sretali? – Preispitivanje kronologije naslaga {pilje Vindije upotrebom opti~ki stimulirane luminiscencije na pojedina~nim zrnima Michael C. Due to these inherent benefits. and Neanderthal DNA has been retrieved from several of the bones (GREEN et al. contain no material suitable for radiocarbon dating) or where the organic material is much older (e.g. . University of Wollongong.. NSW. 14C dating has an upper age limit of ca. a key archaeological site in central Europe that contains a 12 m-thick sequence of cave-mouth sediments spanning the Middle to Upper Palaeolithic.g. as well as the ability to directly check the stratigraphic integrity of archaeological sites.. kasni Pleistocen Optically stimulated luminescence (OSL) dating is capable of constraining the sedimentary ages of a range of terrestrial and aquatic deposits and has thus become a widely used dating technique for the Quaternary over the past two decades (e.g. detrital charcoal) or much younger (e. JACOBS & ROBERTS.4. Furthermore. Late Pleistocene Klju~ne rije~i: OSL datiranje na pojedina~nim zrnima. LIAN & ROBERTS. where human activities and other sediment mixing processes (e. Roberts2 1 Institut für Geologie und Paläontologie. 1998. single-grain OSL dating allows the operator to reject unreliable data on a grain-by-grain basis – that is – to dismiss grains that fail well-defined acceptance criteria that are built in to the single aliquot regenerative (SAR) measurement. Arheologija. Cave-mouth sediments may have formed from a mix- ture of unbleached authochthonous material (e. Austria (michael. The cave is famous for its Neanderthal and modern human remains. including archaeological sediments deposited in cave mouths or rock shelters (e. slopewash or tidal processes. The move towards single-grain analysis parallels that in other modern geochronology methods.g. including some grains that might have been rejected if measured individually. 2006).at) 2 School of Earth and Environmental Sciences. Zenobia Jacobs2 & Richard G. Palaeolithic. WILD et al. (ii) very young sediments can be dated with good precision (while radio carbon dating suffers from the effect of 14C plateaus over that time range) and (iii) – because OSL constrains the depositional age of sediments directly – reliable OSL chronologies can be obtained for sedimentary deposits which are organically sterile (i. Archaeology. but the chronology and interpretation of these records remain a matter of lively discussion (KARAVANIC & SMITH. HUNTLEY et al. 1998.g. 2004. OSL dating requires the complete resetting of the lightsensitive signal by exposing the sediments to sunlight (bleaching). Universität Innsbruck. 40 – 50 ka). Meyer1. 2001.e. modern tree roots) compared to the true sedimentary age of the deposit. the single-grain approach (as opposed to multiple-grain OSL dating) is the tool of choice for complex archaeological sequences in order to improve the accuracy and precision of OSL-based chronologies. DULLER.

G. BRAJKOVI]. P.B. Croatia. WEIHMANN.... J.. HOBER. NUSBAUM.. BIRNEY. J. REICH. AXIMU-PETRI.. LAWSON. present the preliminary equivalent dose distributions measured via both..-S. REFERENCES DULLER.. & HUA. MEYER.M. H. JACOBS. R. 43/2B. P. & SMITH. D. STEFFAN.– Nature. YOSHIDA. T. GOLOVANOVA.A. 393.. HANSEN.H. FRITZ. A. We summarize the dosimetry of Vindija Cave.E.G.. ROBERTS. A. J. BUTTHOF. K. DE LA RASILLA. R.– Journal of Quaternary Sciences. H. SIEGEMUND. FALUSH. LASLETT..... R. M... 313.V. 223–248. BRIGGS. N. C.– Science. 710–722. I.. E.): A Sourcebook of Paleolithic Transitions. FORTEA. R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ZHILAO. (eds. PAUNOVIC. E. A.G. 210–223. ROSAS. E. J. M.. . KARAVANIC.L. KRAUSE.B. 2009). LI. PRUFER. C.. Q. JACOBSEN. PATTERSON.– In: CAMPS.. H. NIELSEN.S. GALBRAITH. S. A. B. (2006): Dating the Quaternary: progress in luminescence dating of sediments. 19.... M. LIAN. (2007): Advances in optically stimulated luminescence (OSL) dating of individual grains of quartz from archaeological deposits.. G. MARKUS H..Y. N.. EICHLER. O. M..E. BIRD... ZHILAO. J. L.... J. @.. (2009): Szeletian. NOVOD.. DURAND. FULLAGAR..– Evolutionary Anthropology. C. AFFOURTIT.. KELSO. OLLEY.T. N. SCHULTZ. M.. J. M.. HUNTLEY.– Radiocarbon. R. Springer. E. MALASPINAS.. BURBANO. D. GODFREY-SMITH. SLATKIN.W. 328. (2010): A Draft Sequence of the Neandertal Genome. JONES. E. M. C... (1998): The Middle/Upper Paleolithic interface and the relationship of Neanderthals and early modern humans in the Hrvatsko Zagorje. SCHMITZ. B. M. JENSEN. WILD. LANDER. GUSI].. MULLIKIN.. P. KUCAN.W.F. J. I. 183–192. D. RUDAN. MARICIC.... ZHAI. U. 358–362.– Nature. DORONICHEV.. 1021–1228. M. & ROBERTS.92 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. A. & PAABO. & THEWALT.. R. LALUEZA-FOX. single-grain and multiple-grain approaches and discusses our OSL data in the light of the cave sedimentology.. W.. VERNA.D. ALKAN. EGHOLM. D. GOOD. LACHMANN. 25/19–20..– Journal of Human Evolution. JOHNSON.A. 105–107... RUSS. A.. & ROBERTS. F..-Y. (1985): Optical dating of sediments.. as post-depositional disturbance of the cave-mouth sediments has been recognised.W.. & STEIER. (1998): Optical and radiocarbon dating at Jinmium rock shelter in northern Australia.F.J. G. V. C. E. GREEN. HOFFNER. KIRCHER. R. 407–426.. STENZEL. New York.. RABEDER. 34/3..M. & CHAUHAN. R. (2001): Age determination of fossil bones from the Vindija Neanderthal site in Croatia.C.I. R. not Aurignacian: A review of the chronology and cultural associations of the Vindija G1 Neanderthals..– Quaternary Science Reviews. I... M.. J. 16... 2449–2468. R. MARQUES-BONET. D. Z.L. T. P. M.. G. (2004): Luminescence dating of Quaternary sediments: recent advances.

Table 1: Dinosaur ichnocoenoses from the former ADCP. 1). Hauterivian-Late Barremian. Seven stratigraphically different ichnocoenoses were defined among 17 determined ichnoassemblages (Tab. but large 'carnosaurian' theropods are also present. Five different kinds of dinosaurs have been recognized among these sites. large theropods. paleobiogeografija Key words: dinosaur footprints.hr) Klju~ne rije~i: otisci stopala dinosaura. 15 of them on the Istrian peninsula. The assemblage of the fauna at the very end of the Cretaceous period (Late Santonian-Late Maastrichtian) was characterized by iguanodontids and hadrosaurids among the herbivores and medium sized theropods (including dromaeosaurids) among carnivores. In the Late Tablica 1: Ihnocenoze dinosaura s podru~ja nekada{nje ADCP. there were also the titanosauriform sauropods beside them. 10 000 Zagreb. Horvatovac 102a. Those dinosaurs could not live and survive on the ADCP area or even in the carbonate platform en- ICHNOCOENOSIS Late Turonian / Early Coniacian Late Cenomanian FOOTPRINT TYPE sauropods sauropods theropods sauropods NUMBER OF FOOTPRINTS 10 324 217 sauropod 107 theropod 719 578 theropod 121 sauropod 20 ornithopod 61 18 17 sauropod 1 theropod >50 971 ICHNOASSEMBLAGE 1 5 Late Albian theropods ornithopods 6 Late Barremian Late Hauterivian Late Valanginian / Early Hauterivian Late Tithonian theropods sauropods theropods sauropods sauropods 1 2 1 1 . Fig. During the period of Late Albian-Late Cenomanian the fauna was very rich and herbivores include the titanosaurian and non-titanosaurian sauropods as well as iguanodontid ornithopods. Stratigraphic range of these findings is Late Tithonian-Late Maastrichtian. Faculty of Science. 2) and finally ornithopods (20). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 93 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ihnocenoze dinosaura na Jadransko-Dinaridskoj karbonatnoj platformi Dinosaur ichnocoenoses on the Adriatic-Dinaridic carbonate platform Aleksandar Mezga Institute of Geology & Paleontology. Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma. palaeobiogeography Within the area of the former Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) 17 sites with dinosaur footprints have been discovered.4. During the Late Tithonian-Late Hauterivian the fauna was dominated by diplodocoid sauropods. They include small-mid sized theropods. then theropods (747.pmf. Fig. The land area for the given dinosaur faunas has had to be multiple larger than the area of the former ADCP. A total of over two thousands single footprints have been found as well as over one hundred trackways. 1). Adriatic-Dinaridic carbonate platform. mid sized ornithopods and mid-large sized sauropods. Titanosaurian sauropods presented the fauna during the Late Turonian/Early Coniacian. ichnocoenoses. Among the carnivores small-mid sized 'coelurosaurian' theropods prevail. ihnocenoze. as well as large 'carnosaurian' theropods. paleoekologija. All ichnocoenoses are assigned to the Brontopodus ichnofacies. Croatia (amezga@geol. palaeoecology. Among these footprints the majority belong to sauropods (1386.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. . Otisci stopala teropoda s nalazi{ta na ADCP-u. mjerilo = 20 cm. vironment. Sauropod footprints from the ADCP localities. not just between the carbonate platforms on the Southern Tethyan megaplatform. Slika 2. The ecosystem with discovered dinosaurs demand the land area of app. scale bar = 20 cm. but between it and the nearby continents. Figure 2. Figure 1. This implies the continuous or sporadic connection. depending of the stratigraphic range for the specific taxa. Fully terrestrialized Adria microplate or Southern Tethyan megaplatform might represent the land area large enough to sustain the dinosaur populations and the ecosystem which they were the part of. Otisci stopala sauropoda s nalazi{ta na ADCP-u. 1–4 millions km2. scale bar = 10 cm. mjerilo = 10 cm. Theropod footprints from the ADCP localities.94 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

hr) Key words: echinoid s. This suggest on few living niches affected by different taphonomic conditions. 1B. Echinocyamus. 1999) opposite to all the other present echinoids. The large and heavy tests of Clypeaster can be easily found elsewhere where the terrain is built of shallow marine Miocene sediments of Carpathian and mostly Badenian stages. 1992. This statement seems to be correct when we look at the composition of briefly collected echinoid fossil faunas from the wide-spread Miocene outcrops in the continental part of Croatia. Positions of localities follow the marginal parts of Paratethys. cassiduloid and clypeasteroid echinoids. Clypeaster. Clypeaster shells could be preferably found in bioclastic corallinacean limestone of different type and less often in lithoarenite and lithic graywacke. Hrvatska As POLJAK (1938) or MITROVI]-PETROVI] (1969) already reported. Sutinska vrela quarry in Medvednica Mt. where the conical forms of Clypeaster may lived deeper. Localities in Hrvatska Banovina (Sjeni~ak. NEBELSICK. 1995.g. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 95 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Taphonomic selection among echinoids or why is Clypeaster the most abundant echinoid in the Miocene of Croatia Tafonomska selekcija me|u je`incima ili za{to je Clypeaster naj~e{}i je`inac u miocenu Hrvatske Goran Mik{a1 & Aleksandar Mezga2 1 Field Engineering & Operations Sector. where the test of this echinoid has a large preservation potential (SEILACHER. taphonomy. tafonomija. Miocene. Some of these echinoids are the first records in Croatian Miocene like the genus Pliolampas and Echinocyamus (Fig. 10 000 Zagreb. Thus prepared material was sieved and analyzed on stereo microscope.miksa@ina. INA-Industrija nafte Plc. in terms of completely preserved echinoid tests. Figs. some of the most popular sites like Bizek quarry in the Medvednica Mt. The uncovered echinoid fauna is not totally composed of genus Clypeaster regarding almost all of the sites. C. The disproportion between fragmentary material and completely preserved echinoid tests was also observed. we investigated some of the most cited Clypeaster-dominated outcrops in the northern Croatia where we thoroughly checked the sediments to reveal as much as possible of complete echinoid fauna. 1979. Due to the relatively changeable firmness of the rocks. are obviously a product of taphonomic selection. were found as Clypeaster-dominated echinoid assemblage joined with some rare remnants of cidaroid regular echinoids. 1C). C.g.) are surprisingly more abundant than the flat forms (e. Discrepancy between completely preserved tests and fragments are the greatest in the case of Clypeaster. campanulatus gr. University of Zagreb. Croatia (goran. This early phase was . This could be partially explained by the structure of clypeasteroid tests which are reinforced with numerous pillars as adaptation to living in high-energy shallow-marine environments (NEBELSICK. Croatia Klju~ne rije~i: je`inci. miocen. The result of this research was a quite different composition of echinoid fauna from investigated localities when compared to the earlier reports and available fossil collections. selection existed also between different species of Clypeaster where the conical forms (e.4. its fragments are relatively rare. folium) with stronger and more compact test. 1A).pmf. these fossils are often incorporated in the composition of recent sediments as short-lived clasts. buried deeply in the sediment or lived out of destructive influence of the waves to survived early phase of taphonomic selection. On the other hand. Faculty of Science. Croatia (amezga@geol. Determinable fragments (isolated spines and plates) show completely different composition of echinoid fauna with presence of large amount of spatangoid. In this study. Miocene bioclastic limestone was a subject of intensive quarrying which left a lot of abandoned works (excavation pits and quarries) around northern Croatia suitable for fossil researches. not by Clypeaster. Once used as an architectural and building stone. For example. also not by Clypeaster. soluble in the meteoric water. Only one site. Clypeaster-dominated assemblages.hr) 2 Department of Geology & Paleontology. at least 75% of fossil echinoids in the Middle Miocene of Croatia and surrounding areas belong to the sand dollar genus Clypeaster. are dominated by echinoid genus Conolampas. Clypeaster. we used a microanalysis of weathered residual sediments and fresh rocks dissolved in the solution of hydrogen peroxide. Released from sediment by weathering. 1995. Echinocyamus. Lovin~i}eva bb. 10 000 Zagreb. All other genera except Echinolampas are relatively rarely represented in localities with wholly preserved tests. Sjeni~ak Lasinjski) are mainly composed of spatangoids and small clypeasteroid Echinocyamus. Horvatovac 102a.

H. Helv. Egypt. 316–328. NEBELSICK. Basel. Mjerilo = 1 cm.– Palaios..– Vesnik Geolo{kog instituta Kraljevine Jugoslavije. 685–693. The explanation of high percent of Clypeaster here also may lay on excellent perceptibility and size of its test which makes it an easy target for amateur collectors who often donates the material to museums and professional paleontologist. Equatorial section of the test shows dense meshwork of internal reinforcement pillars. A) Je`inac Echinocyamus sp. 7.H. 349–358. Scale bar = 1 cm. (1969): Srednjomiocenski ehinidi severne Bosne (Bosanska Posavina). (1938): Prilog poznavanju miocenskih echinoidea Hrvatske i Slavonije. Oral view of the test. J. 149. POLJAK. (1992): Echinoid distribution by fragment identification in the Northern Bay of Safaga.– Palaeogeogr. Figure 1. implosion of the test forming 'pie slice' fragments etc. we can tell that seemingly high percent of Clypeaster tests in Croatian Miocene shallow-marine deposits is product of different taphonomic processes which strongly influenced the original composition of echinoid fauna. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. A. (1995): Comparative taphonomy of Clypeasteroids.. J. As final conclusion. from the Badenian (Middle Miocene) of Hrvatska Banovina County. Mjerilo = 1 mm. Large sediment grains probably redirect or take over some part of the sediment pressure to the surrounding sediment mass. 1995). J. Mjerilo = 1 cm. SEILACHER. sometimes misidentified as a genus Scutella in case of flat forms of the test. J. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. Scale bar = 1 cm. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. Zagreb.. The fact that this kind of fossil material in Croatia was never researched in details also contributes to the explanation.).. Pogled na donju stranu ~ahure. A) Clypeasteroid Echinocyamus sp. In the fine-grained sediments (like on the Dvor na Uni locality) this phenomena is missing and echinoids show a hydraulic cracking of its test (collapsed ambulacral zones.96 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Acta Geologica 6/36. NEBELSICK. Transversal section through ambulacrum 2 with well-visible pillars. 191–221.H. Scale bar = 1 mm. Amsterdam. Sedimentary environment in which the echinoids are preserved is also important for their preservation (NEBELSICK. 7. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. 5. Palaeoecol. Palaeoclim. Beograd. (1999): Taphonomic comparison between recent and fossil sand dollars. iz badena (srednji miocen) Hrvatske Banovine. Favorable geochemical conditions through all the phases of diagenesis and type of sediment also supported preservation of the echinoid tests in carbonate deposits. The echinoids from Dvor na Uni (Zrinska gora Mt.– Paleobiology. 88. NEBELSICK. Popre~ni presjek kroz drugi ambulakrum s dobro uo~ljivim potpornjima ~ahure. Ekvatorijalni presjek s vidljivom gustom mre`om unutarnjih oja~anja ~ahure. J. Some local town museums and private collectors also display only Clypeaster in their fossil collections.– Eclogae geol. (1979): Constructional morphology of sand dollars. . destructive for the most other echinoids like thin shelled spatangoids or unstable skeletons of regular echinoids which explains a minimum record of their complete tests. 113–146. Analysis of the echinoid collections from Croatian Natural History Museum also confirms the dominance of genus Clypeaster in localities of northern Croatia where the genus Clypeaster makes 80% of total echinoid fauna.) locality were found in fine-grained lithic graywacke and they are all fragmented with no preservation of complete echinoid test. Red Sea. 166–206. REFERENCES MITROVI]-PETROVI].

University of Zagreb. represented by few excellently preserved records of Polykampton (cast of one bedding plane with Polykampton was in 2009 included in Adolf Seilacher’s famous exhibition 'Fossil Art') are also rare and found only occasionally. graphoglyptids. Promina naslage. etc. gyrophyllitids. Lophoctenids.vlahovic@rgn. Sandstones were deposited by storms and mudstones were mostly a product of background sedimentation within offshore-transition zone. Croatia Klju~ne rije~i: tragovi fosila. represented with its different preservational varieties.mrinjek@zg. – 'flysch trace fossils' in the shallow water setting Benkova~ki kamen jedinica – 'fli{ki tragovi fosila' u plitkovodnom okoli{u Goran Mik{a1. Belorhaphe. Benkova~ki kamen jedinica. Pierottijeva 6. which were never.). Nereites. Zoophycos.hr) 2 Faculty of Science. Chondrites.. University of Zagreb. Interpreted as offshore-transition environment (MRINJEK et al. It represents a middle part of Middle Eocene to Lower Oligocene Promina Basin deposits. is commonly used architectural and building stone. 2001. Upper Eocene. Ervin Mrinjek2 & Igor Vlahovi}3 1 INA-Industrija nafte Plc. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 97 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Benkovac Stone mb. Traces like Hydrancylus– and Treptichnus occur only in combination with mi- . studied in detail. the most important are graphoglyptid traces (Helminthorhaphe. Among the aforementioned traces. 1999. Promina deposits. Geology and Petroleum Engineering. Two major lithological types within the Benkovac Stone mb. although these traces also occasionally occur in the younger part of the succession. Lovin~i}eva bb. more than 1 m wide forms which mark narrow transitional zone between underlying Debelo Brdo mb. (within Korlat and Debelo brdo mbs. chondritids. asterosomids and graphoglyptid Cosmorhaphe are characteristic traces for the lower part. is the most common and ubiquitous trace fossil in the Benkovac Stone mb. and individual ichnoassemblages are laterally very variable. Trace fossils from tempestite calciclastic sandstones are represented by numerous polychaete and arthropod burrows and burrows of irregular echinoids – Palaeophycus. asterosomids.). is a shallow-marine. etc. Chondritids. 10 000 Zagreb. Teichichnus. are calciclastic sandstones and calciclastic mudstones. gornji eocen. Department of Geology. Zagreb. only Palaeophycus is present throughout the unit. Trace fossils from mudstones shows a quite different and broader ichnodiversity.) with Paleodictyon. being most frequent immediately after disappearance of Zoophycos in succession.) mixed into sediment during the tempestite formation. strozzii almost always coincides with appearance of microbial mats. lophoctenids. 2005). medusiform burrows (gyrophyllitids). Zoophycos group and asterozoan traces. Horvatovac 102a. and is well-known for its excellently preserved trace fossils. Tracemakers exploited the sediments for the short time. 10 000. one of the most common trace fossils in the Benkovac Stone mb. Zoophycos. more than 2000 m thick succession from deep-marine to alluvial facies (MRINJEK et al. mostly cropping out in a vicinity of Benkovac in the northern Dalmatia. Urohelminthoida. Field Engineering & Operations Sector. Sandstones and mudstones are characterized by different trace fossils ichnoassemblages. Croatia (igor. Graphoglyptids are generally rare except ichnospecies Pa- leodictyon strozzii. 10 000 Zagreb. together with Paleodictyon strozzii and gyrophyllitids. up to now.4. Especially interesting is preservation of trace fossil Paleodictyon. Paleodictyon and Helminthorhaphe are the only graphoglyptids present in strata below Benkovac Stone mb. and probably suggest specific sedimentological/paleoecological conditions around transition zone. grafogliptidi. Zoophycos appears as large.htnet. approximately 120 m thick succession of calciclastic deposits. searching for the organic particles (plant debris. 1995. Paleodictyon. Croatia (goran. Hrvatska The Upper Eocene Benkovac Stone mb. 1980). Ichnoassemblages from the Benkovac Stone mb.miksa@ina. The Benkovac Stone mb. Croatia (ervin. Scolicia ispp. Chondrites. tragovi ~lankono`aca.. Benkovac Stone mb. Paleodictyon. Cosmorhaphe.. arthropod burrows.. etc.hr) Key words: trace fossils. Glockerichnus occurs in the topmost part of the unit. nereitids. Rhizocorallium and Thalassinoides. girofiliti. since ubiquitous occurrence of ichnospecies P. and Benkovac Stone mb. 2005) these ichnoassemblages should be an exception to the standard ichnofacies distribution which consider them as a combination of Zoophycos and Nereites ichnofacies (FREY & SEILACHER. are similar in composition to those found in many European flysch basins (UCHMAN.hr) 3 Faculty of Mining.

Croatica. A few forms of burrows cannot be assigned to any group of trace fossils (forms similar to gyrophyllitid.). Variable content of food. 3–115. This preservation mode prevailed in younger parts of the studied unit.– Lethaia. (2007): New occurrences of the trace fossil Paleodictyon in shallow marine environments: examples from the Triassic–Jurassic of Iran.. E. (1999): Ichnology of the Rhenodanubian Flysch (Lower Cretaceous–Eocene) in Austria and Germany. 22. R. etc.– Geol. 408–416.T. PENCINGER. MRINJEK.. 15. & LUK[I]. UCHMAN. . UCHMAN. J. 28. J. (1980): Uniformity in marine invertebrate ichnology. northern Spain. The Benkovac Stone mb.98 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. studied ichnoassemblages could be among the shallowest occurrences of the 'flysch trace fossils' and Nereites ichnofacies published up to now (e. & WILMSEN. plenty of dissolved oxygen and permanent circulation of water seems to be the major limiting factor for development of such ichnoassemblages.– Beringeria. Therefore. V. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 crobial mats and seems to indicate this specific sedimentary environment. A. UCHMAN. SREMAC. 3–41.– Beringeria. FÜRSICH. A. & SEILACHER.g. 67–173. 2007). Erosive exhumation of mudstone-related traces by deposition of calcarenites (casting of the traces) has also been responsible for preservation of many trace fossils in the Benkovac Stone mb. B. (2001): Eocene flysch trace fossils from the Hecho Group of the Pyrenees.– Palaios. M.W. FÜRSICH et al. shows great variety of different ichnospecies. REFERENCES FREY.. F.– Beringeria. 25. Northern Apennines. Italy). 13. 163–184.. while the evidence of microbial mats occurs even later. A. some phycosiphonid forms of burrows. which is rather the result of different modes of preservation than the result of tracemaker biodiversity. A. (1995): Taxonomy and palaeoecology of flysch trace fossils: The Marnoso-arenacea Formation and associated facies (Miocene. (2005): The Benkovac Stone Member of the Promina Formation: A Late Eocene succession of storm-dominated shelf deposits. 58/2. 183–207. TAHERI.

Najmanja raznolikost me|u je`incima je ustanovljena u Pazu i Grdoselu. Croatia Vasja Miku` & Aleksander Horvat Univerza v Ljubljani. Razlike odre|enih fosilnih ostataka izme|u spomenutih nalazi{ta. samo iz nekih lokaliteta. Gra~i{}e je zanimljivo i po na|enim iregularnim je`incima rodova Echinocyamus. kojih u ]opiju. Pericosmus. Plesiolampas. Hrvatska Macrofossils from different Eocene localities in central Istria. Hrvatska Key words: macrofossils. Hrvatska. Registered remains of different Eocene organisms from localities ]opi. koji se mogu vrlo brzo promijeniti i dopuniti. Gra~i{}e. fli{. Privoz 11.4. . Grdoselu i Pazu nismo na{li. ali su zato vi{e razli~iti. Eocene. U Gra~i{}u su primjerci svih je`inaca relativno rijetki. determinirani do nivoa vrsta (Tablica 2 sadr`i samo popis rodova). Linthia. Tablica 1. Croatia. U nalazi{tima ]opi i Grdoselo neki oblici je`inaca su veoma ~esti. Oddelek za geologijo. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 99 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Makrofosili iz razli~itih eocenskih nalazi{ta sredi{nje Istre. Grdoselo i Paz u sredi{noj Istri. 1000 Ljubljana. Odre|eni ostaci razli~itih eocenskih organizama u nalazi{tima ]opi. Croatia ]opi Je`inci su taksonomski detaljno istra`ivani. Grdosela i Paza. jer takva nalazi{ta s makrofosilima nisu nikada do kraja istra`ena. Cassidulus. Istra. Table 1. Gra~i{}e. Slovenija Klju~ne rije~i: makrofosili. naro~ito primjerci rodova Echinolampas i Cyclaster. Istria. Sva su nalazi{ta makrofosila vezana na karbonatne megaslojeve fli{kog slijeda naslaga. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. flysch. FLORA crvene alge (Lithothamnians) FAUNA Foraminiferida numuliti (Nummulitins) asterocikline (Asterocyclinas) Koralji – Anthozoa solitarni koralji (Solitary corals) kolonijski koralji (Reef building corals) oktokoralji (Octocorals) Meku{ci – Mollusca pu`evi – Gastropoda {koljka{i – Bivalvia glavono{ci – Cephalopoda Koluti}avci – Annelida Rakovi – Crustacea rakovice – Decapoda tlparsesilni rakovi – Cirripedia Mahovnjaci – Bryozoa Ramenono{ci-Brachiopoda Morski ljiljani – Crinoidea Morski je`evi – Echinoidea regularia irregularia Ribe – Pisces – + – + + – + + – + + + + + + – + + – + + + – – + – – + – + + + + + + + + + – + + + + + + + + + – – – + + + – – – + + – + + + – + + + – – + – + Paz Makrofosili (Macrofossils) Grdoselo Gra~i{}e Istra`ivani su makrofosili iz srednjeeocenskih – lutetskih fli{nih naslaga centralne Istre. Kod ehinoida je zanimiljiv podatak. Cyclaster i Macropneustes. da u nalazi{tu ]opi uop}e nisu na|eni regularni je`inci. a u Grdoselu su veoma rijetki. eocen. Preliminarni rezultati ukazuju da je razlika izme|u lokaliteta djelomi~no uzrokovana razli~itim facijesima karbonatnih turbidita unutar fli{kog bazena. Gra~i{}a. prikazane su na Tablicama 1 i 2. iz nalazi{ta u okolici ]opija. Grdoselo and Paz in central Istria. To su trenuta~ni rezultati. U Gra~i{}u nismo na{li ni jednog primjerka slijede}ih rodova: Conoclypus. Gitolampas (Echinanthus) i Brissus.

C = ~esti. D = very frequent). Eocene echinoidea from localities in central Istria. C = frequent. D = vrlo ~esti). Table 2. B = rarely.100 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ]opi ECHINOIDEA REGULARIA Stereocidaris Phyllacanthus Porocidaris Prionocidaris “Eucidaris” Eucidaris Phymosoma Porosoma Coelopleurus IRREGULARIA Conoclypus Echinocyamus Echinolampas Plesiolampas Cassidulus Gitolampas (Echinanthus) Ditremaster Pericosmus Schizaster Linthia Prenaster Brissus Cyclaster Macropneustes + – + + – – + + + + + – + + – + + – + + + – + – + + – – + – + – – – – + – + + – + + – – + – – – – – – – – – + – B A D A A B A A B B C A D B – – – – – – – – – – + + + + + + + – + – – – – – – – – – + + – + + – – + A A B B A A A A B U~estalost (Frequence) Grdoselo Gra~i{}e Paz . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. Croatia (A = very rarely. Eocenski je`inci odre|eni u nalazi{tima sredi{nje Istre (A = vrlo rijetki. B = rijetki.

Its sedimentary structures and lower contact point to deposition by debris flow. Geolo{ki odsjek. It is contribution to the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk Evolution of the Neogene Dinaride Lake System”.4.ac. marine transgression. Pannonian Basin. followed in very top by subordinate diatomite intercalations. The benthic foraminifera assemblage allows a good correlation of the marine deposits with the Badenian regional stage.at) Keywords: paleoecology. The assemblages of benthic and planktic foraminifera allow the biostratigraphic correlation of the marine transgression horizon with the upper part of the Lower Badenian based on abundant presence of Orbulina suturalis.e. Bosna i Hercegovina Open mine pit Bogutovo Selo near Ugljevik in NE Bosnia and Herzegovina is positioned at the southern margin of the Pannonian Basin.. i. reflecting changes of the paleoenvironment. Badenian. Prirodoslovno–matemati~ki fakultet. Lobatula lobatula and Ammonia viennensis. Gradually. Elphidium rugosum. comprising clays. showing a stable moderately oxic bottom environment. Panonski bazen. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 101 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleoenvironmental evolution of southern Pannonian Basin during Badenian transgression Evolucija paleookoli{a tokom Badenske transgresije na jugu Panonskog bazena \ur|ica Pezelj1 & Oleg Mandic2 1 2 Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. The benthic fauna of that latter interval is characterized by low diversity and high dominance fauna comprising oxygen depletion indicators such as Praeglobobulimina pyrula or Bolivina ssp. deep water middle to outer shelf assemblage installs. oxygen content and organic matter content. About 20 m of gray marls with two dark clay intercalations follow. Austria (oleg. baden. The most common are Asterigerinata planorbis. 10 000 Zagreb. Within following meter distance the most distinct change develops with installation of low oxic near-bottom conditions remaining stable until the section top. The study was made possible by courtesy of Zlatko JE^MENICA and “Ugljevik” mine authorities. The measured section is about 60 m thick and beside marine sediments includes the uppermost part of the lake deposits. superposed by a massive. species dominance and bottom water oxygen content. The Natural History Museum Vienna. Cassisidulna laevigata. . Horvatovac 102a. Burgring 7. Within the first meter of the marine part of the section shallow water assemblage predominates. 1m thick carbonate beds. 10 m thick carbonate body. volcanic ash layers and fossiliferous beds with well preserved. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: paleoekologija. The marine ingression is marked by the first occurrence of the marine macrofauna in a sandy marl horizon comprising mollusk accumulations. Heterolepa dutemplei together with Bulimina elongata. sands and coal seams. 1010 Wienna. The Oligocene lignite bearing lacustrine deposits are superposed there by Middle Miocene marine sediments. The topmost 40 m of the logged succession include in its lower part two subordinate. foraminifera. Hrvatska Department of Geology & Palaeontology. Slightly preceding the first dark clay intercalation the environmental perturbation starts pointed out by repetitive change of diversity index. marinska transgresija. The characteristic representatives are Valvulineria complanata. marine fish remains. Benthic foraminifera record with 84 detected species shows distinct changes in composition and diversity across the section.mandic@nhm-wien. reflecting highly oxic environmental conditions. Some sea level fluctuation is present with distinct shallowing peak directly above the thick carbonate body. evolucija okoli{a. depositional depth.

1995). 1978. CICHA et al. kao i manja zastupljenost vrsta rodova Ammonia. Faculty of Science. Croatia Klju~ne rije~i: benti~ke foraminifere. u kamenolomu su se tijekom vremena otvarale nove eta`e. te gornjeg batijala (profil Donje Ore{je 2). Lokalitet Donje Ore{je je ve} dugo poznat u geolo{koj literaturi zbog debelog kompleksa trijaskih i krednih naslaga koje su detaljno prou~ene (POL[AK. Profil Donje Ore{je 1 sastoji se uglavnom od sme|kastih masivnih lapora koji se izmjenjuju s glinovitim laporima s povremenim proslojcima gline. Na prou~enim profilima naslage donjeg sarmata se kontinuirano talo`e na naslage gornjeg badena. Njezina jezgra uglavnom je sastavljena od paleozojskih i mezozojskih stijena razli~itog postanka i okru`ena transgresivno talo`enim mla|im tercijarnim i kvartarnim sedimentnim stijenama ([IKI]. PAPP & SCHMID. Zbog intenzivne eksploatacije kamena. Na podru~ju Donjeg Ore{ja sarmatske naslage se kontinuirano talo`e na gornjobadenske naslage vanjskog {elfa (profil Donje Ore{je 1). koja je tipi~na za donjosarmatske naslage. {to je omogu}ilo kontinuirano pra}enje slijeda krovinskih naslaga. a uo~en je i znatan udio badenskih vrsta Bolivina dilatata REUSS. Detaljno prou~avanje benti~kih foraminifera i ostrakoda je omogu}ilo utvr|ivanje ukupno ~etiri biozone: gornjobadenska Buliminsko-bolivinska zona. s time da odnos s starijim sedimentima nije vidljiv. Tijekom miocena ovo je podru~je pripadalo Centralnom Paratethys-u. te izrazita dominacija vrste Anomalinoides badenensis (D’ORBIGNY). dok je u gornjem dijelu evidentan pove}ani udio gline. Unutar benti~ke zajednice niske raznolikosti vrlo je ~esta i vrsta Rosalina obtusa D’ORBIGNY. paleoekologija. 1985. opli}avanje talo`nog bazena i druga~iji sastav badenskih i sarmatskih mikrofosilnih zajednica..) \ur|ica Pezelj & Jasenka Sremac Department of Geology and Palaeontology. uz koju se jo{ javljaju vrste Aurila haueri (REUSS) i Quadracythere sp. te srednjesarmatska Elphidium hauerinum zona. te s manjim oscilacijama u dubini talo`nog bazena. Medvednica Mt Gora Medvednica je istaknuta topografska jedinica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. {to ukazuje na prijelazni karakter ove Zone od badenskih prema tipi~no sarmatskim naslagama. Cibicidoides pseudoungerianus (D’ORBIGNY) i Cassidulina laevigata D’ORBIGNY. Na profilu Donje Ore{je 2 (udaljen cca 200 m zapadno od profila Donje Ore{je 1) jasno je uo~ljiv transgresivan kontakt badenskih naslaga s krednom podlogom. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sarmatske naslage lokaliteta Donje Ore{je (Medvednica) Sarmatian sediments of Donje Ore{je (Medvednica Mt. 10 000 Zagreb. Biostratigrafska analiza prou~enih profila bazira se na standardnim biozonacijama koje vrijede za podru~je Centralnog Paratethys-a (PAPP et al. Pad vrijednosti razli~itih paleoekolo{kih pokazatelja (P/B odnos. palaeoecology. Unutar ostrakodne zajednice dominira vrsta Argilloecia sarmatica (ZALÁNY). 1979). University of Zagreb. 1998). a pru`a se pravcem jugozapad-sjeveroistok na povr{ini od pribli`no 300 km2. bez izrazite razlike u litolo{kom sastavu sedimenata. U donjem dijelu prevladavaju uslojeni do masivni sme|kasti lapori. Medvednica Key words: benthic foraminifera. U ovoj po~etnoj fazi opli}avanja salinitet vode najvjerovatnije jo{ nije zna~ajnije smanjen. odnosno Tethys-om (RÖGL. 1999). u odnosu na analizirane badenske zajednice. U pravilu je uzorkovana svaka litolo{ka promjena (ukupno 19 uzoraka). Profili Donje Ore{je 1 i Donje Ore{je 2 nalaze se kod istoimenog sela sjeverno od Svetog Ivana Zeline u sjeveroisto~nom dijelu Medvednice. dok uski pojas mla|ih miocenskih naslaga iz krovine nije do sada detaljnije analiziran.. Debljina snimljenih naslaga je pribli`no 8 m (ukupno 21 uzorak). indeksi raznolikosti) te porast koli~ine kisika pri morskom dnu (vi{e vrijednosti BFOI). Uzorci O17–O19 s profila Donje Ore{je 1. te uzorak R12 s profila Donje Ore{je 2 pripadaju Anomalinoides badenensis zoni tj. donjem dijelu donjeg sarmata. s tim da je u obzir uzeta mogu}nost uspostavljanja i nekih drugih biozona uslijed lokal- nih paleoekolo{kih uvjeta. donjesarmatske biozone Anomalinoides badenensis zona i Elphidium reginum zona.102 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Porosononion te bo~atih vrsta elphidija. Smje{teni su u krovini kamenoloma na desnoj strani potoka [um. te su dijelom erodirane ili pokrivene transgresivnim badenskim naslagama. Sarmatian. unutar Paratethys-a imao specifi~nu geolo{ku povijest. Horvatovac 102a. na {to upu}uje znatan udio marinskih vrsta benti~kih foraminifera. budu}i da je povremeno gubio vezu sa Sredozemljem. Na tu starost ukazuje nalaz provodne vrste ostrakoda Cytheridea hungarica (ZALÁNY). Sarmat. jasno upu}uje da su sarmatske mikrofosilne zajednice `ivjele na podru~ju unutra{njeg {elfa s mogu}im oscilacijama u salinitetu vode. Tek detaljna analiza mikrofosilne zajednice ukazuje na promjenu okoli{nih uvjeta tj. koji je. Gornjokredne naslage su transgesivne preko gornjotrijaskih vapnenaca. Debljina naslaga je oko 7 m.

C.. Bundesanst. Akad. Ostrakodna zajednica je obilje`ena vrstama Leptocythere tenuis (REUSS). gornji dio donjeg sarmata je utvr|ena na profilu Donje Ore{je 2 – uzorak R13. CICHA. Osla|ivanje dokazuje i sastav bo~ate ostrakodne zajednice. A. 1–325.. PAPP.): Geolo{ki vodi~ Medvednice. A. I. Inst. hauerinum. Zagreb.– U: [IKI].– Acta geol. naturforsch. josephinum i Elphi- dium obtusum (D’ORBIGNY). Uzorci R15–R18 na profilu Donje Ore{je 2 pripadaju Elphidium hauerinum zoni tj. (1978): Foraminifera. F. U svakom slu~aju znatna zastupljenost bo~atih vrsta benti~kih foraminifera. (1995): Prikaz geolo{ke gra|e Medvednice. Geologisch. POL[AK. J. CICHA. F. & SCHMID. koja se u ovom dijelu unutra{njeg {elfa javlja s udjelom od ~ak 14.– U: PAPP. Unutar benti~ke zajednice je zapa`en znatan udio razli~itih vrsta elfidija. Bratislava. Tako|er je zna~ajan i nalaz sarmatskih elfidijuma vrsta Elphidium josephinum (D’ORBIGNY) i Elphidium hauerinum (D’ORBIGNY). Cytheridea hungarica (ZALÁNY) i Elphidium reginum (D’ORBIGNY). Facts and hypotheses of an Oligocene to Miocene paleogeography (short overview). Argilloecia sarmatica (ZALÁNY) i Xestoleberis glabrascense (REUSS). te vrste Nonion tumidulus PISHVANOVA. (1985): Die fossilen foraminiferen des Tertiaren Bekens von Wien. te donjosarmatskih vrsta Aurila mehesi (ZALÁNY). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 103 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Elphidium reginum zona tj. Zagreb.– Abh.. K.. . donjem dijelu srednjeg sarmata. obtusa.E. badenensis. & ^TYROKÁ. (1979): Stratigrafija i paleogeografija biolititnog kompleksa senona kod Donjeg Ore{ja (Medvednica.95%. 1–311. na ovom dijelu unutra{njeg {elfa upu}uje na mogu}e opli}avanje i poja~ano osla|ivanje sedimentacijskog prostora. LITERATURA CICHA. & STEININGER.. I. Carpathica. Verlag der Slowak. RUPP. 7–30. od kojih treba posebno istaknuti vrstu E. {to mo`e upu}ivati na produbljavanje talo`nog okoli{a i/ili ne{to ve}u koli~inu organske tvari u sedimentu. Vrlo su ~este i vrste Bolivina sarmatica DIDKOVSKIY te R. (ur.. A. J. A.4. F. I. K. nosioca ove zone. [IKI]. der Wissen.. {to tako|er ukazuje da je ova zajednica `ivjela u ne{to pli}em i uzburkanijem okoli{u nego zajednica iz Anomalinoides badenensis zone. Ges. (1999): Mediterranean and Paratethys. 549. sjeverna Hrvatska). Elfidiji prevladavaju u sastavu zajednice benti~kih foraminifera. kao i sastav cjelokupne zajednice. 1–38. te vrste E. vrste Ammonia vienensis (D’ORBIGNY). 37. PAPP. 339–349.. 50/4. senckenberg.– Geol. (1998): OligoceneMiocene foraminifera of the Central Paratethys. Unutar ove zajednice je uo~en mali porast udjela disoksi~nih i infaunalnih oblika. Aurila angulata (REUSS).): Chronostratigraphie und neostratotypen miozän der Zentralen Parathetys. Starost ove zone je utvr|ena na osnovi nalaza usko provodne vrste ostrakoda Aurila merita (ZALÁNY). Evidentno je da su unutar ostrakodne zajednice najzastupljeniji rodovi s ~vrstim i ja~e kalcificiranim lju{turama. RÖGL. geol.. RÖGL. 9/6. J.. (ur. Badenian. & CTYROKA. te jo{ uvjek poprili~an udio vrste A. istra`.– Abh. 263– 325. SENE[. M.

Croatia Muzej Brodskog posavlja. gastropods with smooth shell and gastropods with spiral rib ornamented shells. 2 is the same plot for smooth shell. according to this.1 Zlatan Bajraktarevi}1 & Dinko Kozak2 1 2 Faculty of Science. The shell geometry was reconstructed from the transverse sections of the shells using Mathematica software and general equations for shell coiling. Ante Star~evi}a 40. Cybernetic System. A more resistant shell should result in less successful predation. Repair mark shape and size on the real ribbed shell is in good accordance with predicted damage on FEA models for ribbed shell. Horvatovac 102a. but this hardly can be the best solution since the high metabolic cost of producing and carrying heavy carbonate shell. 1981). functional morphology. Slika 1. Slika 2. 1 showing repair mark damage on ribbed gastropod shell and segment of ribbed shell model with stress intensity contours plotted. repair marks Klju~ne rije~i: viviparidi. Unsuccessful and not lethal attack on gastropods may result in shell regeneration. 10 000 Zagreb. or damaged areas on the shell surface and its structure. Tragovi zara{tanja i FEA model za glatke ku}ice. On the collected gastropod specimens. Fig. but ornamentation in specific morphological characters can be functional in many different ways and it can be very difficult. and scanning electron microscopy. or almost impossible to determine its function. Ornamentation of the external shell surface usually increases shell strength. Some morphological features protect gastropod shell against crushing.104 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. University of Zagreb. Fig. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Mollusc shell repair marks as indicator of predator-pray interaction Tragovi zara{tanja na skeletima meku{aca kao indikator odnosa predator-plijen Hrvoje Posilovi}. 35 000 Slavonski Brod. In this study a species-level distinction was not implemented. numerical modelling (Finite Element Modelling – FEM). The model was transferred to a general purpose finite element analysis program (ANSYS rev 5. funkcionalna morfologija. Stress intensity plotted as a contour plot on the smooth gastropod shell is symmetrical in shape and not showing any preferential stress direction. Repair mark and FEA model for smooth shell. others from peeling or sinking in the soft sediment. but in a higher number of shells with small damages (VERMEIJ et al. Tokyo.. it can be seen that repaired damage of the aperture on the ornamented viviparids are more frequent than on the smooth ones. Traces of such non-fatal peeling in gastropods can be seen as scars. A number of smooth and ornamented viviparid shells were collected in the field and analyzed by repair mark examination. A thick and massive shell is usually a good passive defence strategy against predator attacks. Not lethally damaged shells in aperture area are regenerated by the mantle edge activity. Oblik i veli~ina tragova zara{tanja na rebrastim ku}icama mo`e se dobro povezati s o~ekivanom {tetom na FEA modelima za rebraste ku}ice. . Damage reconstructed by repair mark analysis of ornamented and smooth viviparid shells is comparable with zones of maximum stress intensity plotted on FEA models. Japan). Two morphologically distinct viviparid groups were selected. damage of the smooth shell is Figure 1. Croatia Key words: viviparids. tragovi zara{tanja This paper is an attempt to explain biomechanical function of gastropod shell ornamentation at the viviparid example.5. but rather simple morphogroups were selected and analysed. Figure 2.

To increase the shell strength. 1. G. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 105 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book symmetrical in shape and is not directed with some morphological features.– Science.x VERMEIJ.1111/j. requiring more food and more energy.. which at the same time significantly increases the weight of the complete shell – in contrast to the ribbed forms. SCHINDEL D. 2010). REFERENCES POSILOVI].J. doi 10. If smooth forms tended to achieve the same resistance as the ribbed ones.E. shell material is shifted away from the middle plane in the direction of the outer side of the shell which in fact presents the formation of a more or less pronounced rib. 1024–1026. and which also causes the decrease of the shell weight.4. they would have to use significantly more material for the formation of the shell and thus they would be proportionally heavier. (2010): Functional morphological analysis of evolution of ribbing in Pliocene viviparid shells from Croatia. So it follows that high rib will “shift” material away from the neutral plane of the shell wall more than just a smooth wall. . & BAJRAKTAREVI]. 214.00209. (1981): Predation Through Geological Time: Evidence from Gastropod Shell Repair.1502-3931. E. Z.– Lethaia.2009. Strengthening of the shell in smooth viviparids requires large amounts of material to achieve small increase of thickness and second moment of area. Ribbed shell contour plot showing maximal stress intensity concentrated in the rib direction which is very similar to the repair mark on the Fig. Taxonomical composition of morpho-groups does not influence our interpretations in this paper (POSILOVI] & BAJRAKTAREVI]. which achieve stronger strengthening of the shell with smaller amounts of used material. H. & ZIPSER.

Besides them. 10 002 Zagreb. Tropical to subtropical planktonic foraminiferal assemblages of the Zone E8 have been determined in Istra more-5 well and in cored interval of the Istra more-3 well (1964– 1967 m). Besides the zonal markers. and Globigerinatheka) as well as by speciation of the cool water species like Dentoglobigerina galavisi and D. Speciation of the Globigerinatheka was the main characteristic of the E9 Zone. raznolikost. in which the acarininids and morozovelloids are dominant (35%). M. but only in Istra more-5 well. The last occurrences of the several muricate species have also been detected: Acarinina bullbrooki. paleooceanografija. Morozovelloides crassatus and Acarinina pseudotopilensis remain abundant. 2005). Due to the possible reworking of drill cuttings. acarininids and subbotinids are dominant in the assemblages.b. The succession studied was deposited on the eastern edge of the Venetian Basin in a slope to basinal environment. M. In these wells Turborotalia pomeroli. G. whereas muricate taxa are absent or very rare. sjeverni Jadran The middle and late Eocene sediments from the Istra more-3. cerroazulensis. This extinction event is very well documented in the Istra more-5 well. coronatus) has been noticed. diversity.. izotopi. high-resolution biostratigraphic and isotope analyses have been conducted on a 6 m cored . topilensis and Morozovelloides lehneri. phylogeny and paleobiology of Eocene planktonic foraminifera from the North Adriatic Sea Biostratigrafija.. isotopes. paleoenvironment. T. By the end of the zone. Morozovelloides. samples in Istra more-3 and Istra more-4 contain different assemblages. At the same time. the evolutionary lineage of the Turborotalia cerroazulensis group. Standard planktonic foraminiferal zones from E8 to E16 were identified (BERGGREN & PEARSON. d. Turborotalids and globigerinathekids still remain successful groups in planktonic assemblages. pomeroli and a new species T. The main signature of the E10 Zone is a rich and highly diversified planktonic foraminiferal association (32 species). all groups mentioned in previous Zones persisted. During the E12 Zone planktonic foraminiferal assemblage is highly diversified and productive. as well as the species succession of the genus Globigerinatheka. paleooceanography. turborotalids (20%) and globigerinathekids (5%). were useful for biostratigraphic analyses. and G. defined in the cored interval (1557–1565 m) from Istra more-5 well. aragonensis dissappeared and Igorina broedermanni became very rare. index. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Biostratigraphy. filogenija i paleobiologija eocenskih planktonskih foraminifera iz sjevernog Jadrana Vlasta Premec Fu~ek. Assemblages of the E13 zone are characterized by persistence of the subtropical fauna (Acarinina. Igorina and Morozovelloides were dominant component of these assemblages. G. Middle and Late Eocene. Beside Turborotalia pomeroli and T. become more frequent. possagnoensis and T frontosa successfully co-existed during the Zone. mexicana. the most abundant are warm water species Acarinina mcgowrani and Morozovelloides crassatus.106 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. A. with few specimens occurred T. pseudovenezuelana. paleookoli{. srednji i gornji eocen. a zonal scheme which emphasizes highest occurrences (HO) of the index taxa has been used. In the Istra more-5 well. Subbotinids remain important component in these assemblages. whereas T. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Turborotalia frontosa and T. barri. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. The end of the Zone is marked by the extinction of all large acarininids and Morozovelloides crassatus.d. paleoclimatology. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Lovin~i}eva b. North Adriatic Sea Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. Istra more-4 and Istra more-5 wells consist of hemipelagic deposits of marls and clayey marls with exeptionally well preserved planktonic foraminifera. In the E11 Zone. with abundant subbotinids and turborotalids. Muricate warm water taxa Acarinina. Hrvatska Key words: planktonic foraminifera. possagnoensis disappeared. Morana Hernitz Ku~enjak & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte. G. bandy. cerroazulensis. paleoklima. altispiroides. crassatus and M. Near the end of the Zone. Important in assemblages are also subbotinids (25%). At the E14/E15 boundary. curry. Globigerinathekids are represented by Orbulinoides beckmanni and Globigerinatheka euganea. first occurrence of a few species of the genus Morozovelloides (M. Biostratigraphic analyses were made on drill cuttings and five cored intervals. Inside the Zone. Five species have been determined: G. subconglobata.

P. 23/2. ototara. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania. After both extinction events the d13C values show less variability suggesting a period of stability in ocean circulation. assemblages were dominated by cool-water preferring taxa similar as in the previous zone. South Atlantic. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation.– Journal of Foraminiferal Research. according to the long-term average sedimentation rate of 8 cm per 1 kyr. . M.– Journal of Foraminiferal Research. luterbacheri became extinct at the E15/E16 boundary. indicating the changing climate. mexicana successfully persisted in that period. Fluctuation in both d18O and d13C values near and between two extinction levels could imply changes of ocean circulation and instability of the water column. Tenuitella (T. persisted into the late Eocene. 35/4. & HALL. Only small acarininids. as well as by the first occurrence of the Turborotalia ampliapertura. & PEARSON. Catapsydrax and Pseudohastigerina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 107 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book interval from Istra more-5 well (1170–1176m). The first extinction level is at 1172. where large acarininids (Acarinina mcgowrani) abruptly disappear. 244–255. B. WADE. 2008). A. Sub-thermocline waters inhabited only Catapsydrax unicavus. indicating strong climate deterioration and global cooling.. cerroazulensis constantly show thermocline habitat. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catapsydrax (8%) are less abundant.A. & PEARSON. E15 Zone was characterized by speciation of microperforate Tenuitella and Globoturborotalita. In the E14 Zone. barri which probably occupied upper mixed layer. SHACKLETON. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). the Turborotalia cerroazulensis group as well as the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalis. suggesting calcification in the warmest surface water and temperatures of about 24°C. whereas both Turborotalia pomeroli and T. N. 279–298. P. DSDP SITE 523. medizzai. This boundary is also characterized by abundant occurrence of microperforate taxa such as Chiloguembelina (C. Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). The 80 cm interval between two extinctions levels. The Eocene/ Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantkeninids. gemma) and by the first appearance of the tiny species Cassigerinella chipolensis. Turborotalia. they became extinct by the end of the Zone. possibly indicating a period of increased ecological stress for all group of planktonic foraminifera. Acarinina mcgowrani is species with the lightest d18O. the total diversity still stays high (28 species). (1993): Stable isotope paleoecology of middle Eocene planktonic foraminifera and multi-species isotope stratigraphy. Two extinction horizons of the muricate species have been recorded.80 m.A. represented by A.4. The heavier d13C values values show Globigerinatheka index and G. Multi-species oxygen and carbon stable isotope analyses are used to define their relative depth habitats in the well stratified water column (PEARSON et al. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. corresponds to approximately 10 kyr. cubensis). Although Globigerinatheka barri and G. The most common species are Turborotalia cocoaensis and Subbotina linaperta.S. WADE & PEARSON.– Marine micropaleontology. collactea and A. Glo- bigerinatheka index and G.J. N.. muricate taxa were replaced by increased number of cool-water prefering taxa like Subbotina. 123–140. echinata.N.N. 2001. Planktonic foraminiferal assemblage of the late Eocene E16 Zone is rich and moderately diversified (28 species). Due to the mentioned speciation.N. W. T. praegemma.. PEARSON. REFERENCES BERGGREN. C.6 m. Above this depth no specimens have been found. Turborotalia ampliapertura is very rare in the late Eocene and becomes more frequent after boundary. Morozovelloides crassatus occurs in the fine fraction (160–250 µm) up to the depth of 1171. Generally. Globoturborotalita. P. 68.

diagenetic changes.of the genus Turborotalia.dissolution of the test -“peeled off”. 1-C). Hrvatska Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. Vlasta Premec Fu~ek & Morana Hernitz Ku~enjak INA-Industrija nafte.kod vrste Acarinina truncatulinoides. dijagenetske promjene. C – alteracija stijenke kod vrste Globigerinatheka index. 1-A). kod vrsta roda Hantkenina (Sl. D – gametogeni kalcit kod vrste Globigerinatheka index. north Adriatic Sea Duboke istra`ne bu{otine Istra more smje{tene su u sjevernom dijelu Jadranskog mora i pripadaju rijetkim svjetskim lokalitetima s iznimno dobro o~uvanim planktonskim foraminiferskim zajednicama... homogene kriptokristalaste stijenke prisutan je npr. a posredno ih i{~itavamo iz kvalitetnih rezultata izotopnih analiza.d. Dijagenetski procesi koji utje~u na prvobitni sastav i strukturu ku}ica najmanje se osje}aju u glinovito laporovitim stijenama koje su zastupljene u eocenskim sedimentima sjevernog Jadrana. predstavljaju dragocjene podatke u kojima su zapisani paleooceanografski i paleoklimatski uvjeti nekada{njih marinskih okoli{a. Ovi veliki kristali mogu biti vidljivi i pod svjetlosnim mikroskopom.wall alteration of the species Globigerinatheka index. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. d. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Ku}ice planktonskih foraminifera. O~uvanost kalcitnih ku}ica jedan je od najva`nijih elemenata koji omogu}avaju filogenetske i taksonomske studije (HEMLEBEN & OLSSON. Unato~ tomu. A – rekristalizacija stijenke kod roda Hantkenina. D – gametogenic calcite of the species Globigerinatheka index. koje su u potpunosti izgra|ene od kalcita. U novim uvjetima izlu~uju se veliki idiomorfni kristali koji u potpunosti mogu prekriti primarnu strukturu stijenke (Sl. kada se pod velikim pove}anjima od 2000-4000x uo~ava hrapava povr{ina prekrivena sitnim kristalima kalcita. pa sve do otapanja ve}ih dijelova ku}ice kod vrsta koje su ja~e podlo`ne otapanju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dijagenetske promjene na stijenkama ku}ica planktonskih foraminifera Diagenetic changes on the planktonic foraminiferal tests Renata Slavkovi}. eocen. . Primjer rekristalizacije glatke. 10 000 Zagreb. npr. Eocene. struktura stijenke. 3. a koje se doga|aju u razli~itim fazama dijageneze. 4. B – lju{tenje stijenke kod roda Turborotalia. Korozija stijenke ili selektivno otapanje stijenke Korozija stijenke zabilje`ena je kod vrsta rodova Globorotaloides i Acarinina. Lovin~i}eva b. Fotografije dijagenetski izmijenjenih stijenki ku}ica planktonskih foraminifera snimljenih skaniraju}im elektronskim mikroskopom. Budu}i da je ova pojava primije- Slika 1. Naj~e{}e dijagenetske promjene na ku}icama planktonskih foraminifera. detaljna prou~avanja na skaniraju}em elektronskom mikroskopu (SEM) otkrila su nekoliko vrsta promjena primarnih struktura na stijenkama ku}ica. sjeverni Jadran Key words: planktonic foraminifera. 2006). a novonastala struktura stijenke mo`e se uo~iti jedino na SEM-u. B. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. Scanning Electron Microscope images of diagenetic modified walls of the planktonic foraminifera: A – wall recryistallization of the genus Hantkenina. nepravilni grumeni kalcita koji mogu potpuno prekriti primarnu strukturu. Izlu~uju se krupni.108 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. wall texture. Alteracija ili zamjena Alteracija ili zamjena zamije}ena je kod samo nekoliko primjeraka.b. Primarna stijenka je otopljena u obliku nepravilno raspore|enih rupica. Rekristalizacija Rekristalizacija reda veli~ine nekoliko mikrona naj~e{}e nije vidljiva pod svjetlosnim mikroskopom. 2. Stvaranje kalcitne kore Kalcitna kora po~inje se stvarati na povr{ini nekih ku}ica kada one dospiju na morsko dno. Figure 1. su slijede}e: 1. C.

Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica manifestira se na povr{ini stijenke u obliku manjih ili ve}ih kalcitnih bodlji. New York. OLSSON. W. (1980): Gametogenic calcification in a spinose planktonic foraminifera.W. . R.A..– In: PEARSON. P.K. a najo~itija je kod vrsta roda Globigerinatheka (Sl. Pri tome ina~e svijetle ku}ice dobivaju tamniju boju i nisu pogodne za izotopne analize. naj~e{}e kaolinitom. Ona predstavlja biogeni proces dodavanja nepravilnih kalcitnih grumena na povr{inu ku}ice..N. One mogu dovesti do zabune kod prou~avanja jer podsje}aju na primarnu ornamentaciju koju izlu~uje jedinka za svoga `ivota. (1989): Modern Planktonic Foraminifera. 1980). Ponekad je te{ko razlikovati tako nastali gametogeni kalcit koji jedinka izlu~uje u zadnjoj fazi svog reproduktivnog ciklusa od kalcitne kore (2). 1-B). 283–310. C.. 5. M. & OLSSON. Svaka stijenka nastaje izlu~ivanjem kalcita na vanjskoj i unutra{njoj strani primarne organske membrane – POM. 5. nije nam poznata pojava koja je do nje dovela. SPINDLER. Ova pojava zamije}ena je kod mnogih skupina planktonskih foraminifera. (eds. Doga|a se oko 16 sati prije odbacivanja gameta i zapravo predstavlja evolucijsku prilagodbu kojom se omogu}uje tonjenje ku}ice u dublje slojeve stupca vode.. Defolijacija ili lju{tenje (“peeled off”) Defolijacija ili lju{tenje zapa`eno je kod vrsta grupe Turborotalia cerroazulensis (Sl. Zapunjavanje ku}ica Zapunjavanje ku}ica tako|er se odvija nakon {to one dospiju na morsko dno i bivaju zapunjene u najve}em broju slu~ajeva piritom.– Marine Micropaleontology. glaukonitom. {to rezultira bilamelarnom stijenkom.R. A. (2006): Wall textures of Eocene Plamktonic Foraminifera. Proces se ponavlja kod stvaranja svake nove klijetke. U neposrednoj je vezi s bilamelarnom teksturom stijenki planktonskih foraminifera. & ANDERSON. koji su bogati nutrijentima.– Springer-Verlag. 1-D) te kod vrste Subbotina senni.K. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 109 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book }ena na samo nekoliko primjeraka. 6. 1989).T. a rezultat toga je vi{eslojna stijenka. 8. koja se tijekom dijageneze mo`e lju{titi. LITERATURA BÉ. (HEMLEBEN et al. Globigerinoides sacculifer (Brady). HEMLEBEN. HEMLEBEN. O.. HUBER. C.): Atlas of Eocene Planktonic Foraminfera. Gametogeni kalcit Gametogena kalcifikacija je va`na pojava koja se odvija za `ivota jedinke. 7. Special Paper. HEMLEBEN.4.H. kojim se ku}ica ote`ava i do 30% (BÉ. 47–66. The Cushman Foundation for Foraminiferal Research. 41. R. C. i time vjerojatno favoriziraju pre`ivljavanje mladih jedinki i daljnju egzistenciju vrste. B. 363 str. kao i glinovitim materijalom. odnosno na~inom kalcifikacije. & BERGGREN.

karbon. In this interval (1060– 790 m) quartzarenite (in places with characteristic of sublitharenite. div. div.?Veryhachium sp. 10 000 Zagreb. div. Vallatisporites sp. Raistrickia grovens. The most significant microfossils are: Ammarchaediscus explanatus VDOVENKO. quartzarenite and litharenite.110 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Acanthotriletes sp. Sediments most probably originated in the transitional (deltaic) environment with occasional short marine episodes (perireef). claystone and seldom aphano to crystalline dolomite. Leiotriletes sp. University of Zagreb.... Lycospora sp.. bowmani PHILLIPS... Field Engineering & Operations Sector. and Bryozoa. Pseudoammodiscus parvus (REITLINGER).. litharenite.?Cyclotriletes sp.. with lenses or laminae of quartzarenite to subarkose. numerous sporomorph assemblage (OWENS. Punctatisporites sp. Pseudoammodiscus– sp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Al Bahra-1 (Sirija) Branko Sokolovi}1.. 1996) are determined: Calamospora sp. Vallatisporites sp. Damir Stankovi}1. It has penetrated 4147 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Silurian. Carboniferous age has been defined by very rich fossil assemblages. trijas. Densosporites sp. kreda. and palynomorphs are rare and poorly preserved (?Endosporites sp.. Verrucosisporites sp. div. Endothyra“ sp.?Densoisporites sp. Also. Georg Koch2 & Jasenka Sremac3 1 INA – Industrija nafte d. Evittia sp. div. perm.. According to the palynofloristic assemblage (MOLYNEUX et al. Planoendothyra spirilliniformis (BRAZHNIKOVA & POTIEVSKA).. litostratigrafske formacije Key words: Silurian.. Raistrickia sp.. Convolutisporites sp.. as well as lenses and laminae of bioclastic limestone (W/P). Lithostratigraphic Formations The vertical exploration well Al Bahra-1 is located in the Hayan block in Syria.. “Endothyra” ex gr. Kre{imir Krizmani}1. EK logs and lithology. siltstone. Cretaceous. Croatia 3 Department of Geology. the Permian to Scythian age is just supposed on the basis of correlation with previous investigated wells. Permian. crystalline dolomite with anhydrite and gypsum. Sedimentation probably took place in continental-marine transitional paleoenvironments. The series ends with the hematitic mudstone/shale (in some places sandy and conglomeratic or turn into the greywacke) and sporadically with quartzarenite of the last interval (1610– 1060 m). Zlata Ivani~ek1. Lithology and palynofacies characteristics indicate deposition in relatively proximal marine shelf environment with some fluviatile influence. E&P Research Laboratory Department. Omphalotis omphalota (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). similis (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). Spelaeotriletes sp. The next interval (2415–1610 m) is made of mudstone/shale in places sandy and conglomeratic. identified at the bottom of the well. Tetrataxis sp. Horvatovac 102a.. biomicrite (W).). 10 000 Zagreb. Croatia Klju~ne rije~i: silur. Sediments are composed of shale (in places sandy) with a lot of opaque materials (probably magnetite) and lenses of siltstone and quartzarenite. The Tanf Formation (3165–3120 m) of the Silurian. The Palaeozoic Amanus Sand Formation and the Mesozoic Amanus Shale Formation follow. The Carboniferous deposits occured below and above the Silurian deposits. Vallatisporites verrucosus and Vallatisporites vallatus.). Punctatosporites sp. 1996) represented by Multiplicisphaeridium sp. pusillites. rarely altered to greywacke. div... Depositional environment was most probably transitional to continental. Sachsova 2. Spelacotriletes sp. therefore reverse faulting should be taken into consideration. Lophotriletes sp. The Early Carboniferous age is confirmed on the basis of palynofloristic sporomorph composition (Cingulizonates sp. siltstone. The deepest part of this interval (3120–2415 m) is consisted of claystone/shale with opaque materials (probable magnetite). Lovin~i}eva bb.. shale and tuff are defined. Reticulatisporites sp. Anaplanisporites sp.. Carboniferous. with some fluviatile influence. div. The succession of sediments began with the Markada Formation (4147–3165 m) of the Palaeozoic. or subarkoze). div.d.. as lacustrine-swamp to tidal flat sediments. Lophosphaeridium sp. Cymbosphaeridium sp. 10 000 Zagreb. Triassic. Omphalotis? sp. .. and Veryhachium sp.. Cingulizonates sp. sandy shale and opaque material (probably magnetite) seemed to be brought into abnormal contact with the Carboniferous sediments beneath. Vallatisporites cf.. Retusotriletes sp. the sediments are dated as Silurian in age.. Endothyra cf. div. Faculty of Science. Croatia 2 Croatian Geological Survey. Exploration & Production BD. Vladimir Veseli1... consisted of shale.. div.. Ninoslav Sabol1. The Markada Formation (3120–1060 m) of the Palaeozoic follows. div. Since there are no relevant microfossils..

KOCH. div. Lunatisporites acutus. Camerosporites secatus. Phytoplankton (Leiosphaeridia sp... 2. Platysaccus queenslandiae. Triadispora sp. Patinasporites densus. micrite (M) in places dolomitized.C. Archaeoglobigerina blowi PESSAGNO.. G. 597–606.4. Falcisporites sp. Brachysaccus ovalis. Partitisporites verrucosa. 3/4.– In: JANSONIUS. D. Only rare undeterminable small benthic foraminifera. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (150– 45 m) made of fossiliferous clay marl and fossiliferous marl to calcareous marlstone ends the succession of sediments in Al Bahra-1 well. Stellapollenites thiergartii. Environment of deposition is outer shelf to deep marine. and Bulimina sp. Striatoabieites balmei. Opatija. div.G.P. & McGREGOR. REFERENCES LU^I]. Minutosaccus crenulatus.) and Chlorophyceae (Botryococcus sp. I.) have been identified.) are represented rarely. ostracods and thin mollusc shells.. Microfossils are rare.. O.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology. gastropods and ostracods have been found. Aulisporites astigmosus. consisted of fossiliferous marls to calcareous marlstones came after. . R. (2003): Lithofacies. together with Middle to Late Triassic benthic foraminifera have been found: Frondicularia xiphoidea KRISTAN-TOLLMANN. (eds. MOLYNEUX. Partitisporites sp. Brachysaccus neomundanus.. J. Sulcatisporites kraeuseli. deposits are dated as Coniacian – Early Campanian in age. div. Samaropollenites speciosus. & BASH IMAM. The Kurrachine Dolomite (570–311 m) Formation consisted of very finely to coarsely crystalline dolomite with laminae of organic matter and early diagenetic acicular and nodular anhydrite. I. G. cf.. dolomitized ooidic bioclastic limestone (W/P) and claystone to clayshale continues into the Upper Triassic as well (LU^I] et al. E. (1996): Palaeozoic Phytoplankton.– In: JANSONIUS. & McGREGOR.. Cannanaropollis scheuringii.): Palynology: Principles and Applications.. BALA@-BOROMISA. Froehlichsporites traversei.. 493–529. Semiinvolutina sp.. Samaropollenites speciosus. Vitreisporites pallidus. Heliosaccus dimorphus. D.. (1995): Age Variability of Palynomorph Compositions of the Middle and Late Triassic of Syria and their Relation to Climate and Facies... J. Abstracts Book. Michrystridium sp. 375–392. 2. thin mollusc shells. The microfossil association of rare planktonic foraminifera Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). Pseudenzonalasporites summus. Lithology and palynofloristic assemblages indicate peritidal – supratidal environment.. Based on the palynofloristic assemblages (730–720 m) the Late Anisian to Early Ladinian age is defined. Parillinites sp. 111. On the basis of the recovered palynofloristic assemblages represented by Minutosaccus crenulatus.. very finely crystalline and coarsely crystalline with visible vugy porosity). EK logs.. & WICANDER. Muricohedbergella sp. YAROSHENKO... MESI]. defines Late Campanian to Maastrichtian age.. Todisporites sp. Angustisulcites sp. A. Sporomorphs are abundant: Punctatisporites sp.C. AASP Foundation. 2003). Discordantly follows the Judea Formation of the Upper Cretaceous (311–202 m) composed of dolomite (aphanocrystalline. Duplicisporites sp. AASP Foundation. in places sandy and recrystalized dolomicrite (aphanocrystalline to very finely crystalline dolomite) and sporadically volcanoclastic (?) breccia and shale. div. div. B (1996): Upper Carboniferous Spores and Pollen. Both planktonic and benthic foraminifera (Heterohelix globulosa (EHRENBERG). Frondicularia sp. palynofacies and organic facies of Triassic evaporitic-carbonate succession: Examples from Croatian off-shore and Syrian on-shore wells.): Palynology: Principles and Applications. Sedimentation took place in outer shelf to deep marine depositional environment.– Stratigraphy and Geological Correlation. Alisporites sp. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (202– 150 m). [PANI]. FOR[EK. sporadically coarsely. Voltziaceaesporites heteromorpha. the deposits of the analysed samples are dated more precisely as Carnian in age (YAROSHENKO & BASH IMAM. Besides fragments of echinoderms. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 111 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Next is the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle Triassic (790–570 m) composed of dolomite (very finely to medium. S. OWENS. and Aulotortus sp. Microfossil association is very poor or almost absent. J. Sediments are deposited in supratidal with sabhka environment. D. 1995).. & BUBNI]. D. Muricohedbergella sp. MARETI]. S. (eds. Agathamminoides sp. Lunatisporites pellucidus. Le HÉRISSÉ. crystalline). and lithology the age of whole interval has been estimated as Late Cenomanian – Turonian. On the basis of correlation with previously investigated wells. K. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. On account of recovered microfossil assemblages and EK logs. KRIZMANI].

Mus. Rp-marker.– Geologica Carpathica. E. w-log marker. D. M. mineralo{ko-petrografskih.and Chronstratigraphic Table of The Mura Sub-Basin. deep-marine facies. {lirski razvoj. m-marker. I. 2005). te gornji baden u facijesu glaukonitskih pje{~enjaka (HANSEN. V. Paleontolo{ki je definiran srednji baden u facijesu foraminifera s pje{~anim ku}icama. u korelaciji s regionalno tektonsko-strukturnim odnosima (TUNYI.. magnetic polarity [pilja formaciju (TURK. & MANDIC. A1-horizont. HALASOVA. RIJAVEC s namjerom. Interdisciplinarnom analizom geokemijskih.– Stratigraphy. 2009). sedimentolo{ko-stratimetrijskih (PILLER. volcanism.. TUNYI. JANOCKO. 4/2–3.-J. W. 151–168. H. Rp-log marker.– Arhiv Nafte Lendava. kako u smislu operativnih jedinica Pg-miocena za plinski rezervoar polja Peti{ovci.. & BELACEK. F. 40/1–2. 89A. karota`no-geofizi~nih podataka. MÜLLER. KAROLI. (1993): Reinterpretacija kronostratigrafskih in litostratigrafskih odnosov v Murski udorini. . (2009): Litho.). 9220 Lendava. C. J. morav (M41). (2007): Miocene Central Paratethys stratigraphy – current status and future directions.112 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dubokomorski facies. tectonics. 15–36. Wielician (M42). (1987): Paleobathymetry of Middle Miocene (Badenian) marine deposits at the Weissenegg querry (Styrian Basin. TURK. HARZHAUSER. Kosovian (M43). wielic (M42). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 [pilja formacija murske potoline u Sloveniji Spielfeld formation of Mura subbasin in Slovenia Velimir Turk Nafta Geoterm. ZLINSKA.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. Naturhist. glaukonitski pje{~enjaci.. 273–284. V. vulkanizam. Mlinska 5.. da se na osnovu postoje}ih geolo{kih i bu{otinskih podataka (arhiv Nafte Lendava) poku{a definirati razvoj badena. Wien. LITERATURA HANSEN. B. jasnije je i prihvatljivije definiran razvoj badena u Sloveniji (TURK. magnetska polarnost Key words: Spielfeld formation. (2005): Magnetostratigraphy of Badenian evaporite deposits (East Slovak Basin). Austria).. O. VASS. D1-horizon. tako i u stratigrafsko-tektonskom smislu razvoja Paratetisa i Panonskog bazena. neobjavljeno. tektonika. jo{ uvijek nije paleontolo{ki rije{en problem granice prema karpatu i sarmatu. Moravian (M41). PILLER. & RÖGL. 1993) je kao formaciju badena u Sloveniji predlo`ila L. schlieric facies. w-marker. m-log marker.. 2007).– Ann. donji baden u facijesu Orbulina suturalis. Me|utim.. Slovenia Klju~ne rije~i: [pilja formacija. 145–148. TURK. 1987. kosov (M43). glauconitic sandstones. 56/3. A1-horizon. S.E. A. D1-horizont.

the Abd el Aziz – Sinjar Uplift and Dead Sea Fault System. The Permian Amanus Sand Formation and Scythian Amanus Shale Formation. Sirija The territory of Syria is divided into the following four major tectonic units: the Palmyrides fold-thrust belt. The Palmyrides fold-thrust belt is the most extensive and topographically prominent tectonic zone in Syria. Geomodel Development Department. fold-thrust belt. During most of the Phanerozoic the Palmyrides belt was a sedimentary depocenter. Subsequently to regionally determined emergence phase at the Silurian-Carboniferous boundary came the Markada Formation of the Carboniferous in age. To the east and west the Palmyrides are bounded by the Euphrates and Dead Sea fault systems. This fold-thrust belt is usually subdivided into SE (or Frontal) Palmyrides and the NW (or Central) Palmyrides. Khnifes-Al Bahra podru~je. Regardless on tectonics. BREW et al. Zagreb. Damir Taka~2. Consequently. E&P Research Laboratory Department. Bruno Tomljenovi}3 & Georg Koch4 1 INA – Industrija nafte d. Croatia 2 INA – Industrija nafte d. This concession occupies the northern part of Palmyrides. They are divided into two areas with sum of five INA’s exploration wells. Field Engineering & Operations Sector. separated by Jhar fault located at the northern edge of the Al Daww Depression in between the SW and NE Palmyrides. occupies their central part. The Palmyra Area occupies northeastern part with wells Palmyra-1. The SE (Frontal) Palmyrides represents the NE-SW trending fold-thrust belt. After a new emergence phase at the Scythian-Upper Anisian boundary. Exploration & Production BD.. are due to a lack of information declared jointly. Croatia 3 University of Zagreb.d.4. respectively. the main topic of this study. Pierottijeva 6. It represents a 400 km long.. The Shiranish Formation of the Upper Cretaceous. where Khnifes-1 and Al Bahra-1 exploration well are located. In the Al Bahra-1 well this stratigraphic hiatus lasted (app. Zagreb. After most likely an additional undefined local unconformity The Soukhne Formation of the Coniacian (Santonian) to Early Campanian in age follows. 10 002 Zagreb. Kre{imir Krizmani}1. Khnifes-Al Bahra Area. which extends from Damascus for more then 200 km due northeast. Exploration and Production BD. Faculty of Mining. borano-navla~ni pojas. Croatia 4 Croatian Geological Survey. Late Cenomanian to Turonian in age unconformably overlies the Triassic sediments.d. which resulted in formation of the modern NE-SW trending mountain range evident in topography. the idealized succession of sediments in the vertical exploration well Al Bahra-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 Well) starts with the Tanf Formation of the Silurian. 2001. The subsurface geology of the Khnifes – Al Bahra Area was in more detail examined by analysing the rocks samples and relevant well data obtained during drilling the Al Bahra-1 and Khnifes-1 wells in the years 2004 to 2006. The significant tectonic activity at the end of the Triassic resulted in major regional emersion of the greater part of the Palmyrides. The vertical exploration well Khnifes-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well) has drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. 130 MY) from the Carnian to the Upper Cenomanian. 10 000 Zagreb. the most important exploration/production privilege of INA Industrija nafte d. Since the Late Cretaceous the Palmyrides have been subjected to episodic compression leading to folding and faulting of sedimentary pile. Geology & Reservoir Management Sector. 1992). with several kilometres of Palaeozoic and Mesozoic sediments accumulated in the period of episodic rifting and broad subsidence (e. NE-SW trending intracontinental fold-thrust belt. Late Campanian to Maastrichtian in age ends the borehole series of deposits. Syria Klju~ne rije~i: JI Palmyridi. CHAIMOV et al. Lovin~i}eva bb. the Euphates Graben or Depression. [ubi}eva 29. Sachsova 2. and not considering abnormal contacts caused by faults the basic lithostratigra- . the Judea Formation of the Upper Cretaceous.g. formed in between the two relatively undeformed tectonic blocks known as the Allepo Plateau on the north and the Rutbah Uplift on the south. The Palmyrides represent the object of special interest because of the Hayan block.d. in Syria. Croatia Key words: SE (Frontal) Palmyrides. The Khnifes – Al Bahra Area. the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle to Upper Triassic (Late Anisian to Carnian) follows. -2 and -3.. although probably alienated by local unconformities. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 113 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stratigraphic-structural interpretation of SE Palmyrides (Syria) Stratigrafsko-strukturna interpretacija jugoisto~nih Palmirida (Sirija) Vladimir Veseli1. Geolgy & Petroleum Engineering. the northeastern part of the Al Daww Depression and the part of the SE (Frontal) Palmyrides..

The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous precedes the Hayane Formation of the Lower to Upper Cretaceous.. layers become steeper and dip between 45 to 60° due NW into the Al Daww depression below Paleogene and Quaternary series. CHAIMOV T. 6/4. The sediments of Judea Formation crop out again along the hill on the opposite side of the valley (i.F & SÉGURET. the Judea Formation is underlain by the Hayan. first the Kurrachine Dolomite Formation and than the Kurrachine Anhydrite Formation of the Middle to Upper Triassic proceed behind. (2001): Tectonic and Geologic Evolution of Syria. After the regional emergence phase. Sediments moderately dip to the southeast (150/30) and going upslope pass into red-coloured ferruginous sandy dolomite of the lower part of Judea Formation.. Late Campanian to Maastrichtian in age ends this succession of sediments. The Khnifes – Al Bahra Area is morphologically characterized by a set of en echelon arranged NE-SW trending anticlines largely composed of Cretaceous deposits. The Judea Formation of the Upper Cenomanian to Turonian age follows. gently dipping due northwest. These sediments are nicely exposed in a huge phosphate mine at the southwestern entrance into the valley. The recognized Palmyrides regional emersion at the end of the Triassic in the Khnifes-1 well began in Carnian and lasted to the Lower Cretaceous with lengthened duration of stratigraphic hiatus (app. The next is Amanus Sand Formation of the Permian age overlied with the Amanus Shale Formation of the Scythian age. 573–616. A. i. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 phic column begins with the Carboniferous deposits of the Markada Formation.e. Down the slope. AL-SAAD. which unconformably rest over Paleogene limestones and marls.e. & SAWAF. Rutbah and Butmah Formations and finally by evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation exposed at the toe of the slope. SAWAF.. D.– GeoArabia. 265–290. Carnian in age follows. 117 MY). The Butmah Formation of the Upper Triassic. BARAZANGI. (1992): Mesozoic and Cenozoic deformation inferred from seismic stratigraphy in the southwestern intracontinental Palmyride fold-thrust belt. M. T. The surface geologic features were observed around the Khnifes-1 well by field campaign in November. The Khnifes-1 well is located at the northwestern margin of the valley covered by Quaternary sands and silts. Consequently. V. & GEBRAN. The repetition of Upper Triassic to Upper Cretaceous sediments. AL-MALEH. 104/6.. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous. We proved that geological and structural relations shown on geological map of PONIKAROV (1966). Soc. REFERENCES PONIKAROV. BREW. J. To the northwest.. Damascus. 704–715. Syria. M. Bulletin. . Upper Albian to Middle Cenomanian in age. 400 m.– Geol. except for the Triassic age of the oldest outcropping sediments that are incorrectly indicated on geological map of PONIKAROV (1966) as Jurassic. to the southeast from the Khnifes-1 well) with layers dip at about 20–30° due northwest. A. T.P. Ministry of Industry. Syria. Further eastward Paleogene and Cretaceous sediments appear again on the surface.K. (1966): The geological map of Syria.114 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. but with dipping in an opposite direction (300/10) which suggests that sediments are folded in a form of an anticline. G. BARAZANGI.– Tectonophysics. 234/4. (1994): Late Cretaceous to Palaeogene thin-skinned tectonics of the Palmyrides belt (Syria). geological relations at the surface and on assembled reflection seismic section which extends from the Al Daww depression across the Khnifes anticline and to the Al Bahra-1 well indicate a complex internal structure. to the northwest from the Khnifes-1 well) is composed of well layered dolomites and micrites (with chert nodules) of Cretaceous Judea Forma- tion. The Soukhne Formation of the Late Santonian to Early Campanian in age unconformably overlies previous deposits.e. structurally below the evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation. as well as mapped and reconstructed by SALEL & SEGURET (1994) are in a good correlation with our field observations. Scale 1/100000. A hill slope at the northwestern valley margin (i. M. The Kneffes valley is bounded on both sides by NW-SE trending hills where Mesozoic sediments crop out. Next are the sediments of the upper part of Judea Formation. SALEL. 2005. sediments of the Judea Formation are expected to be penetrated by the Khnifes-1 well first close to the surface and then again at depth of ca. Am.

Globocassidulina subglobosa (Brady) i Melonis pompiloides (FICHTEL & MOLL). principal component analysis Analizirana je foraminiferska zajednica iz povr{inskog sloja sedimenata dna Jadranskog mora. 52 210 Rovinj. 10 000 Zagreb. U uvali Malinska na jedinke vrste P.4%) i vrste T. Na plitkovodnim postajama izrazita je dominacija pojedinih vrsta (P. Sastav zajednica mo`e se protuma~iti promjenom dubine mora me|u grupama i/ili utjecajem rije~nog toka: Piranski zaljev. Rezultati analize foraminiferske zajednice pokazali su visoku bioraznolikost tipi~nu za {elfna mora normalnog saliniteta. Shannon-Wienerov indeks kre}e se od 2. koje zajedno predstavljaju 35% zajednice. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 115 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pijesci i foraminiferska zajednica na odabranim lokalitetima isto~ne obale Jadranskog mora Sands and foraminiferal community from selected localities along the Eastern Adriatic coast Jelena Vidovi}1. uvala Malinska i Novi Vinodolski svrstani su u jednu grupu. Horvatovac 102a.4. zbog pove}anja udjela glinovite komponente u sedimentu. a u sedimentima se nalaze i pretalo`ene eocenske planktonske foraminifere. Elphidium margaritaceum (Cushman) i Elphidium translucens Natland. Matea ^i~a1. Hrvatska Institut Ru|er Bo{kovi}. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. do 2008: Piranski zaljev.5%). Cilj istra`ivanja bio je usporediti sastav zajednica. Uzorci su uzeti s dubina od 2 m do 108 m. Ispred otoka Zverinca najve}i udio u zajednici (6. pertusus otpada ~ak 48% zajednice. (6. izuzev na otoku Visu i u tjesnacu O{tro. . pijesak.).25 u Malinskoj. Malinska i Novi Vinodolski karakteriziraju manje dubine mora (od 2 do 33 m). analiza glavne komponente Key words: foraminifers. Elphidium punctatum Terquem i Gyroidinoides sp. U uvali Novi Vinodolski jedinke roda Ammonia sa~injavaju oko 55% zajednice.4%) ima vrsta Lobatula lobatula (Walker & Jacob). zajednice sadr`e vi{e infaunalnih vrsta. U tjesnacu O{tro.. i Quinqueloculina seminula (Linnaeus). biodiversity indices. otok Zverinac. uvala Malinska na otoku Krku. Uzorkovanja su provedena u razli~itim okoli{ima obalne zone uzdu` isto~ne obale Jadranskog mora.5 km od SI obale) te tjesnac O{tro (Bokokotorska vrata). Adriana Bor~i}2. bioraznolikost i dominaciju s istog tipa sedimenata. Na postaji u podmorju otoka Visa najbrojnije su jedinke roda Globigerina (21. Rosalina bradyi (Cushman) i Textularia conica (d'Orbigny). Giordano Paliaga 5. Na svim postajama tip sedimenta je pijesak. Adriatic Sea. Analizom glavne komponente (PCA) uzorci su grupirani na slijede}i na~in: Piranski zaljev. indeksi bioraznolikosti. otok Vis (6. Globorotalia sp. Zverinac. Vis i tjesnac O{tro u drugu. ali s razli~itih dubina i geografski udaljenih postaja. svaka s oko 4%. pertusus i Ammonia sp. Na u{}u rijeke Cetine dominantne vrste su Quinqueloculina sp. Fisherov á indeks najmanji je u Malinskoj (8. ali laboratorijska je obrada slijedila isti protokol: ispiranje na situ promjera 63 mikrona. Vlasta ]osovi}1. odvajanje u standardne pod-uzorke od oko 300 jedinki i odre|ivanje vrsta i rodova prema kriterijima LOEBLICH & TAPPAN (1987). a jedina postaja pod znatnim utjecajem rijeke je ona na u{}u Cetine.28%). Tamara Ore{kovi}1 & Lea Pesjak1 1 2 Geolo{ki odsjek. Planktonske foraminifere (Globigerina sp. dok sedimenti s dubljevodnih postaja sadr`e ve}e udjele planktonskih foraminifera ({to je posljedica utjecaja otvorenog mora). U{}e rijeke Cetine specifi~na je postaja. Centar za istra`ivanje mora. brojne su jedinke roda Quinqueloculina. Siphonaperta aspera (d’Orbigny) i Siphonaperta irregularis (d´Orbigny). Jadransko more. zatim Ammonia tepida (Cushman). U tjesnacu O{tro dominira vrsta Lenticulina cultrata (Montfort). Peneroplis pertusus (Foraskal). Mladen Jura~i}1.9).8). Vis i tjesnac O{tro nalaze se na dubinama od 65 do 108 m. agglutinans (10. a slijede Triloculina affinis d'Orbigny.. a slijede Globigerina bulloides d'Orbigny. a prema zastupljenosti slijede Elphidium sp. dok je u{}e rijeke Cetine odvojeno od prethodnih dviju grupa. razli~itim tehnikama uzorkovanja. Hrvatska Klju~ne rije~i: foraminifere. gdje je odre|en glinoviti pijesak.25 na u{}u rijeke Cetine. idu}i od sjevera prema jugu u razdoblju od 1995. sa skoro 11%.) predstavljaju ~ak 40% ukupne zajednice. Cibicides boueanus (d'Orbigny). a srednje zastupljene vrste su Miliolinella sp. Zverinac. U Piranskom zaljevu najbrojnija vrsta je Textularia agglutinans d'Orbigny (15% zajednice). u{}e rijeke Cetine. U zajednicama dominiraju epifaunalni rodovi. Sve interpretacije temelje se na ukupnoj zajednici. uvala Novi Vinodolski. a najve}i u Piranskom zaljevu (16. koju slijede Asterigerinata mamilla (Williamson). sand. Ammonia beccarii (Linnaeus) i Cribroelphidium poeyanum (d´Orbigny). do 3.

A.R. Jr. brojnosti oportunista i specijalista te udjela foraminifera prema tipovima stijenki.– Van-Nostrand-Reinhold-New York. H. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Iz sastava zajednica. ve} faktori poput dubine (koli~ine svjetla i koli~ina hrane). ali i rivalski odnosi me|u vrstama foraminifera..116 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dominacije vrsta. & TAPPAN. 869 p. omjera epifaune i infaune. proizlazi da tip sedimenta dna ne igra va`nu ulogu u distribuciji foraminifera. LITERATURA LOEBLICH. (1987): Foraminiferal genera and their classification. .

Biozona. biostratigrafija. Tako je prvi test uspje{no polo`en i na{ao primjenu! Miocenske meku{ce treba u panonskoj Hrvatskoj posebito cijeniti jer “oni su najbolji klju~” za razumijevanje scenarija tog geolo{kog vremena. Prema najnovijim istra`ivanjima i uz uva`avanje postoje}ih literaturnih i drugih spoznaja mo`e se izdvojiti ukupno 19 biozona. North Croatia Ovaj rad sublimacija je relevantnih rezultata 15-godi{njih (1993–2008) geolo{ko-paleontolo{kih istra`ivanja miocenskih terena sjeverne. 3-Pecten-Ostrea-Cardium zona. obra|eno i determinirano oko 250 taksona meku{aca. na temelju kojih se moglo rekonstruirati paleoekolo{ke osobitosti. 8-Ervillia-Mactra zona. Na temelju novijih istra`ivanja i nalaza “karakteristi~nih asocijacija” fosilnih meku{aca izvr{ena je djelomi~na biostratigrafska revizija i predlo`eno zoniranje srednjo-gornjomiocenskih naslaga kroz 19 biozona. biozona. Hrvatska (davor. 7-Dorsanum zona. Ve} na terenskom kartiranju. a na temelju nalaza faune meku{aca. 5-Paliollum zoellikoferi zona. istra`ivanog podru~ja (dio Pokuplja. U ukupnoj bionomskoj komponenti najve}i udio imaju {koljka{i i pu`evi. Samoborsko gorje. Izdvojene biozone i neformalne litostratigrafske jedinice koje su uspostavljene na miocenskim povr{inskim terenima u`eg poligona. tj. 12-Congeria czjzeki zona. 14-Congeria partschi zona.hr) Klju~ne rije~i: srednji-gornji miocen. . 10 000 Zagreb. svaki facijes i razvoj ima posebnu faunisti~ku zajednicu?”. pijesci. 10-Lymnocardium cekusi zona. Na povr{inskim terenima poznato je i dokazano postojanje naslaga srednjeg i gornjeg miocena koje su prosje~no efektivne debljine oko 1 500 m.. jz. tj. jer svaka stepenica. panonski bazenski sustav.000). testirati i korelirati u ukupnim prostorima. a naj~e{}i su: pje{~enjaci. uglavnom sedimentnim stijenama. Na pitanje. gline. tufovi i ugljen. Pannonian Basin System. 4-Lucinoma borealis zona. 2-Clavatulla zona. Ovdje je predstavljeno. Temelj radu ~ine dosada{nja istra`ivanja i publicirani rezultati o podjeli miocena u panonskoj Hrvatskoj. a litolo{ki je predstavljena raznovrsnim. 18-Congeria brandenburgi-Congeria croatica zona i 19-Melanopsis decolata-Congeria rhomboidea zona. panonske Hrvatske. uz relativno visoku razlu~ivost biostratigrafske razdiobe. indicirati i definirati geokronolo{ku starost stijena te predlo`iti zoniranje miocenske epohe u panonskoj Hrvatskoj. godine: “Kakva je fauna. meku{ci.vrsaljko@hpm. dio Medvednice) mogu}e je skoro u potpunosti korelirati s ostalim djelovima ukupnog panonskog bazenskog sustava. 11-Congeria banatica zona. 15-Dreissenomya digitifera-Paradacna abichi zona. sjeverna Hrvatska Key words: Middle-Upper Miocene. po na~elu “vertikalno neponovljivih fosilnih asocijacija”. “svi mi neogeni~ari” imali smo vrlo brza i prakti~na rije{enja od ove i ovakove podjele miocena. na temelju sukcesivnih homogenih sedimentnih cjelina (GK RH 1:50. 13-Melanopsis zona. Molluscs.. @umberak.000 i koja su bila vo|ena “na~elima zonske vrste”. 16-Lymnocardium decorum zona.4. 17-Prosodacnomya zona. Biostratigraphy. koje si je postavila V. redaju}i ih od starijih/donjih prema mla|im/gornjima: 1-Myrthea-Tellina-Macoma zona.. Paratethys. Demetrova 1. imenovanih i definiranih po na~elima formacijske analize.. Izdvojene biozone ~ine glavni i sastavni dio neformalnih litostratigrafskih jedinica.. a u podzemlju su ~ak 2 do 3 puta deblje. Dalje navodim i predla`em biozone srednjeg i gornjeg miocena. ovdje se donekle poku{alo odgovoriti. Izdvojene zone ovdje nisu rangirane iz razloga nepotpunog statisti~kog uzorka. tj. Miocenska epoha u panonskoj Hrvatskoj dokumentirana je brojnim nalazima fosila. Najve}i udio imaju klastiti. 6-Pirenella zona. Paratethys. koja su uglavnom iskazana kroz OGK 1:100. lapori. KochanskyDevide jo{ davne 1944. s ostalim talo`nim bazenima nekada{njeg Paratethysa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 117 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zonacija srednjeg i gornjeg miocena sjeverne Hrvatske na temelju meku{aca Middle and Upper Miocene zonation of the norhern Croatia on the base of the Molluscs Davor Vrsaljko Hrvatski prirodoslovni muzej. a potrebno ih je u budu}nosti nadopunjavati. 9-Radix croatica zona.

koji su otkrili zna~aj pjeskokopa Vrani} i ve} koncem pro{log stolje}a objavili i dobrohotno ustupili fosilni materijal Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. dok u zajednici te{kih minerala izrazito prevladava epidot. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Vrani}: Najzna~ajnije nalazi{te fosilnih kitova u Sjevernoj Hrvatskoj Vrani}: The most important finding place of fossil whales in Northern Croatia Davor Vrsaljko1. 10 000. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. Wiss.pmf. Zagreb. (1892): O fosilnih Cetaceih Hrvatske i Kranjske. MÜLLER. mogli bi pripadati drugim akvati~kim sisavcima. Wien. koji se ne mogu pripisati ribama ili dupinima. Grgani}-Vrdoljak.vrsaljko@hpm. kao i drugi ko{tani ostaci riba. Me|utim. pa je stoga nu`na temeljitija obrada fosilnih nalaza i eventualna za{tita ove vrijedne “nacionalne geoba{tine”.. 542 str. Geolo{ki odsjek. 1853) i na Medvednici (Podsused) – Mesocetus agrami Van BENEDEN.– Sitzungsber.hr) 3 Geoist d.o. 10 000.– Rad JAZU. fossil whales. Lokalitet Vrani} zasigurno zaslu`uje svekoliku pozornost hrvatskih prirodoslovaca kao jedno od rijetkih nalazi{ta fosilnih kitova. Mineralo{ka i strukturna nezrelost pijeska ukazuje na slabo kemijsko tro{enje detritusa i njegov kratak transport. Sjeverna Hrvatska Key words: Vrani}. Japund`i}. Northern Croatia Pjeskokop Vrani} smje{ten je na jugozapadnim obrocima Papuka u blizini istoimenog sela. Nem~i}a. Japund`i}. J. U njegovom sastavu dominiraju slabo zaobljene ~estice alkalijskih feldspata i kvarca. Delphinopsis Freyerii. Iako je starost naslaga najvjerojatnije postmiocenska. naj~e{}e su dobro uo~ljivi sjajni. Zagreb. 84–88. Radov~i} i M. Vrijedni sakuplja~i bili su: D. Hrvatska Klju~ne rije~i: Vrani}.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. D. pobli`e dupina (porodica Delphinidae). Hrvatska (davor. Sanja Japund`i}1. (GORJANOVI]-KRAMBERGER. 111. godine (MARKOVI]. fosilni kitovi. Radi se o materijalu lokalnog podrijetla ~ije su izvori{ne stijene najve}im dijelom bile granitoidne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma. ali obzirom na njihovu mnogobrojnost mogu}e je prona}i i bolje o~uvane ostatke. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER. Delphinapterus sp. Fosilni kitovi prona|eni su do sada u sarmatskim naslagama Radoboja – Delphinopsis freyeri MÜLLER (MÜLLER. Me|u prvima. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. oko 500 m sjeverno od rje~ice Orljave.o. Uz ostatke kitova. U donjim i sredi{njim dijelovima pjeskokopa na|ene su brojne kosti fosilnih kitova (podred Odontoceti). 10. na{i su kolege geolozi Mato Brki} i Domagoj Jami~i}. Prosje~no se u 1 m3 pijeska na|e 20-tak primjeraka fosilnog materijala.hr) 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. istra`ivanje ovog nalazi{ta se nastavilo pa je prikupljeno vi{e od 500 fosilnih kostiju. 1892). Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Mineralo{ko–petrografski zavod. J. a u njemu se ve} desetlje}ima iskori{tava kvarcni pijesak za staklarsku industriju u Lipiku – “Lipik-glass d. S. (1853): Bericht über ein neu entdectes Cetaceum aus Radoboy.” Kop je danas otvoren u visinu oko 30 m i u {irinu oko 300 m. Demetrova 1. Po~esto se mogu prona}i i vrlo karakteristi~ni zubi morskih pasa. Kosti su ve}inom fragmentirane i erodirane. 2002). A. Horvatovac 95. tek }e budu}a istra`ivanja zasigurno mo}i detaljnije objasniti iz kojih su miocenskih slojeva ove kosti pretalo`ene (vjerojatno se radi o vi{ekratnom recikliranju!). te brojni ve}i ili manji riblji kralje{ci. Takve stijene sudjeluju u gra|i kristaline jezgre Papuka i obli`njeg Psunja. ovi pretalo`eni fosilni ostaci vjerojatno pripadaju srednjem miocenu (sarmat-?baden). Osobito su ~esti kralje{ci – trupni i repni. Vrsaljko. Pijesak je naj~e{}e srednje sortiran. srednjezrnat do krupnozrnat. okruglasti zubi riba iz roda Chrysophrys (=Sparus).. S. Champsodelphis sp.. Zagreb. Neki od ostataka. uz cestu Pakrac-Po`ega. Hrvatska (mkovacic@geol.118 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. za {to je potrebna detaljnija anatomska korelacija s danas `ivu}im vrstama. 1–21. Marijan Kova~i}2. MARKOVI].. Djelomi~nu interpretaciju fosilne faune iz Vrani}a dao je i Darko Rukavina. Le`i{te je otkriveno 1974. D. Zagreb. Zrinka Grgani}-Vrdoljak3 & Pia Ple{e2 1 Hrvatski prirodoslovni muzej. Z. Jelenko. 10 430 Samobor.o. Akad. Platanista croatica GORJANOVI]-KRAMBERGER. U proteklih nekoliko godina. . kao i kosti prednjih ekstremiteta ve}ih i manjih primjeraka dupina.o.

volcanism. a pripada “Macelj formaciji”. Kapfenstein. Zagreb. lapori i ugljeni “Golubovec formacije”.. Ottnangian. kvartar. TOMLJENOVI]. te kao ukrasni kamen. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ke karakteristike.. srednjeg trijasa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 119 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke osobitosti podru~ja op}ine Jesenje Geological characteristics in the area of Jesenje Municipality Radovan Avani} Hrvatski geolo{ki institut. formacija. 544 str. U donjem miocenu u Paratethysu se diferenciraju talo`ni bazeni. Oni su odlagani u marinskom okoli{u na podru~ju priobalja i prijelazne zone. MÁRTON. Tada su potpuno izdignute planine Strahin{~ica i Ivan{~ica. Meljan. Tijekom toga vrlo dugoga geolo{kog razdoblja njihov postanak bio je u uskoj vezi s nekada{njim oceanom Tethys i mla|im morem Paratethys. R. F. & GRIZELJ. “Golubovec formacije”. “Meljan formacije”. Fm. vulkanizam. u podru~ju priobalja i delte. BAKRA^. Zagreb. Svi ti pokreti rezultirali su u formiranju recentnog strukturno-tektonskog sklopa na podru~ju Hrvatskog zagorja. Tethys. Na geolo{koj karti izdvojene su stijene gornjeg perma. pijesci. S (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Gline i lapori s proslojcima pijesaka “Meljan formacije” odlagani su od gornjeg oligocena do donjeg egera u okoli{u {elfa i prodelte (AVANI] et al. quarries.– Institut za geolo{ka istra`ivanja.. (2007): Egerian Deposits from the South-western Part of the Pannonion Basin. aluvij.4. te alpski za vrijeme mezozoika i kenozoika. konglomerati. M & INGOMAR. 2001. Za vrijeme egenburga i donjeg otnanga nastali su glaukonitni pje{~enjaci. Paratethys. environment. Tehni~ko-gra|evni kamen ~ine srednjetrijaski dolomiti i dolomitne bre~e. Quaternary. koja je povremeno bila produbljavana. Tuf se nalazi u napu{tenom kamenolomu kod Donjeg Jesenja.. 9–10. Zavr{nu fazu talo`enja predstavljaju nanosi potoka za vrijeme gornjeg kvartara. Egerian. Vulkanska aktivnost u egenburgu i donjem otnangu bila je ne{to slabijeg intenziteta. Municipality Jesenje. koji su uvr{teni u “Macelj formaciju”. Croatia. (ur. lapori i gline. MARKOVI].. AVANI]. “Macelj formacije” i aluvij recentnih potoka. B. Pojave silikatnog minerala zeolita u tufu otvaraju mogu}nost reaktivacije zatvorenog kamenoloma. 2002). Prvo je u srednjem trijasu do{lo do podmorskih izljeva andezit-bazalta. Eggenburgian. Sachsova 2. 10 000 Zagreb. egenburg. MIKNI]. Paratethys. siltovi. MÁRTON et al. Od mineralnih sirovina koje se nalaze unutar podru~ja Op}ine Jesenje mogu se izdvojiti tehni~ko-gra|evni kamen i tuf. Triassic. siltovi. kada su talo`eni sitnozrnati klastiti. & MÁRTON. pa se miocenski sedimenti na podru~ju Jesenja odla`u unutar Panonskog bazena.. M. 2002). PAMI]. okoli{. Povremeno je uz dotok slatke vode talo`en i krupnozrnasti kopneni materijal u okoli{u rije~ne delte. zeolit Key words: geological characteristics. a zatim su tijekom gornjeg egera na povr{inu dospjeli andeziti i piroklastiti (tufovi i piroklasti~ne bre~e). Permian. R. Joannea-Geologie und Paläontologie 9. Macelj. Najva`niji tektonski pokreti bili su u permu (hercinski). otnang.. 1987). talo`eni konglomerati. zeolite Geolo{ke karakteristike prostora Op}ine Jesenje prikazane su u okviru monografije Op}ine Jesenje (isto~no od \urmanca). kamenolom. P. Ranije se eksploatirao za potrebe cementne industrije. J. trijas. (2002): In the wake of a counterclockwise .– U: GROSS. Najstarije stijene na podru~ju Op}ine Jesenje nastale su prije 260 milijuna godina.. A. Abstract Book. Razlog tome je {to se zeolit danas sve vi{e pokazuje kao mineral budu}nosti zbog svoje vi{estruke primjene (medicina. kada su unutar stijena “Macelj formacije” odlagani samo tufovi.): 2nd International Workshop ”Neogene of Central and South-Eastern Europe”. Konglomerati i pje{~enjaci gornjeg perma su odlagani u priobalnom marinskom okoli{u. E. eger. Op}ina Jesenje. pod utjecajem plime i oseke. Najmla|i tektonski pokreti dogodili su se tijekom pliocena i kvartara (posljednjih 5 milijuna god. odnosno u Zagorskom podbazenu (PAVELI]. Nakon toga u gornjem egeru su u marinsko-braki~nom okoli{u. Tijekom talo`nih procesa u geolo{koj povijesti u ovom podru~ju do{lo je do tektonike i izdizanja pojedinih stijena. Spomenuta sedimentacija od paleozoika do donjeg otnanga obilje`ena je ~estim vulkanizmom. Tethys. pje{~enjaci. stomatologija) LITERATURA AVANI]. kao i sve ostale gore u Hrvatskom zagorju. perm. koji se eksploatiraju u dva kamenoloma nedaleko @utnice na obroncima Gorjaka (MARKOVI]. PAVELI]. a najmla|e nastaju i danas (kvartar).. 2007). Macelj. K. D. u gornjem paleozoiku (gornji perm). U opisu geolo{ke gra|e nastojalo se na jedan popularan i eduktivan na~in objasniti postanak i razvoj stijena na ovom podru~ju.) ([IMUNI] & [IMUNI]. Srednjetrijaski karbonati su nastali u relativno plitkom moru na podru~ju karbonatne platforme. Meljan. pijesci.

(2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. Jour. 13. znan. . 91.– Rad Jugosl. PAVELI]. 155–177. (1987): Rekonstrukcija neotektonskih zbivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na temelju analize pontskih sedimenata. & [IMUNI].. AN. za prir. AL..– Int. 359–376. 431. akad. Razr. umjetn. Earth Sci. 22.. 514–523. Zagreb.– Basin Research.120 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. znan. Blackwell Science Ltd. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rotating Adriatic microplate: Neogene paleomagnetic results from northern Croatia. D. [IMUNI].

4. Postavljene su drvene skulpture rudara u prirodnoj veli~ini (Sl. U svrhe monitoringa potrebno je godi{nje obavljati mjerenja mikroklimatskih uvjeta i ispravnosti elektri~nih instalacija te pregled stabilnosti rudnika. uvedena je rasvjeta. Njegov potomak. Odr`avanje rudnika zahtijeva pregled stanja podgrada te premazivanje podgrade za{titnom bojom. visitors. Plo~e sa slikama u glavnoj. turizam. U rudniku je prisutna visoka vlaga. Nikola Zrinski je 1527. financijski i u samoj izvedbi. Do sada je rudnik posjetilo vi{e od 50 000 posjetitelja. ulaznoj prostoriji preuzete su iz knjige “De Re Metallica” autora Georgiusa Agricole. manjim povr{inkim kopovima. isho|ene potrebne suglasnosti. godine zbog velikih zasluga dobio kraljevski rudarski privilegij od kralja Matije Korvina koji mu je omogu}io rudarenje i na Medvednici. education. do njegova ure|enja i obnove. Istra`nim radovima otkriveni su novi hodnici koji se namjeravaju urediti za posje}ivanje. U rudnik nekad zvan “Gorci” a danas Zrinski. Prona|ena su imena dvojice Zagrep~ana.hr) Klju~ne rije~i: Medvednica. Uvedeno je ozvu~enje – kapanje vode. – before and now Tajana Ban ]uri} & Nives Farka{-Topolnik Javna ustanova “Park prirode Medvednica”. posjetitelji. Do sada je u obnovu ulo`eno vi{e od milijun kuna. Financiran je ve}inom iz dr`avnog prora~una i uz pomo} brojnih sponzora. udarci pijuka u stijenu. Rudnik u geolo{kom smislu Stijene u kojima se nalazi rudnik Zrinski su prema geolo{kim kartama sredi{njeg dijela Medvednice svrstane u kompleks parametamorfnih stijena niskog stupnja metamorfizma. Hrvatska (strucansluzba@pp-medvednica. godine zapo~ela s obnovom i prenamjenom nekada{njeg rudnika u turisti~ko-edukativne svrhe. godine. Prema pisanim izvorima Petar Zrinski je 1463. Obnova Javna ustanova “Park prirode Medvednica” je 2002. Zagreb. renovation. To su jedini povijesni podaci prona|eni o rudniku. 2002).4. Bliznec bb. galenit. Zagreba~ke i Krapinsko-zagorske `upanije na povr{ini od 17 938 ha. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 121 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Srednjovjekovni Rudnik Zrinski na Medvednici – nekad i sad Mideval Mine “Zrinski” on Medvednica Mt. 1) te je izlo`en nekada{nji rudarski alat. Rudnik je za{ti}en kao kulturno dobro Republike Hrvatske. obnova. te prisutnosti jalovi{ta. pretpostavljene paleozojske. kulturno-povijesnim te o geolo{kim vrijednostima Medvednice. mine. Medvednica predstavlja glavno ekolo{ko upori{te u neposrednoj blizini glavnog grada Republike Hrvatske i izleti{te od neprocjenjive vrijednosti u kojem stanovni{tvo milijunskog grada i okolnih naselja mo`e zadovoljiti potrebe za odmorom i rekreacijom. Projekt prenamjene Rudnika Zrinski mo`e biti primjer dru{tvenoj zajednici kako stari i napu{teni rudnici mogu iskoristiti svoje turisti~ke i kulturne potencijale i biti izvor znanja za budu}e sli~ne projekte u Hrvatskoj. Posjetitelji rudnika mogu saznati mno{tvo informacija o prirodnim. galena. Povijest rudnika Rudnik Zrinski se nalazi na lokalitetu “Rudarski vrt” u sredi{njem dijelu Parka na 800 m nadmorske visine. Osnovni fenomen su dobro o~uvane prirodne {ume i {umske zajednice koje ~ine 78% povr{ine Parka. a najve}i broj posjetitelja su {kolska djeca. Park se prostire na podru~ju grada Zagreba. dobivena lokacijska te uporabna dozvola. {kripa drvenih ta~aka i prigu{eni razgovor rudara koji pove}avaju do`ivljaj srednjovjekovnog rudarenja. dolomite Park prirode “Medvednica” Rudnik Zrinski nalazi se na prostoru Parka prirode “Medvednica”. Izra|ena je projektna dokumentacija za obnovu rudnika. dolomit Key words: Medvednica. povremeno su ulazili tek samo znati`eljnici. godine. prosinca 2004. postavljene su drvene podgrade koje svojim izgledom odra`avaju srednjovjekovan na~in rudarenja. Matija Cinaberski i Jakob Ga{parin. Zaru{eni hodnici su otkopani. edukacija. Rudnik se sastoji od ulazne prostorije i nekada{njih rudarskih hodnika. vjerojatno i u Rudniku Zrinski (MARKOVI]. koji su rudarili od 1608. Otapanje snijega povremeno mo`e uzrokovati uru{enja koja je potrebno sanirati. odnosno devonsko-kar- . koji su na pojedinim mjestima osigurani drvenom podgradom. Sve do nedavno se o postojanju srednjovjekovnih rudarskih aktivnosti na ovom podru~ju moglo zaklju~iti samo na osnovu tragova uru{avanja starih rudarskih hodnika. rudnik. do 1623. Rudnik je otvoren na dan Svete Barbare. tourism. godine sklopio Ugovor sa zagreba~kim gra|anima na temelju kojeg su smjeli rudariti na posjedima Zrinskih. ~ak 100% u odre|enim godi{njim dobima {to uzrokuje propadanje drvene podgrade. Realizacija projekta bila je vrlo zahtjevna.

(1973): O paleozoiku i trijasu Medvednice (Zagreba~ke gore) i podru~ja Dvora na Uni na temelju konodonata. LITERATURA AGRICOLA. a od jalovinskih minerala kvarc. (1995): Geolo{ki vodi~ Medvednice. K.. Wodden sculpture of the miner. \UR\ANOVI]. 199 str. vjesnik. granat i tinjci (TOMLJENOVI] & GARA[I]. Recentna mikroskopska istra`ivanja su pokazala da se uz dominantni galenit i podre|eni sfalerit u rudi u malim koli~inama nalaze i pirit. Slika 2. 2008).– Dover Publications. detaljnim prou~avanjem mikroskopskih struktura dolomitnih stijena uo~eni su rijetki ostaci lju{turica foraminifera za koje je potrebno provesti biostratigrafsku analizu (TOMLJENOVI] & GARA[I]. 2008). 1995). 2). 1950. Zagreb. [IKI]. Zagreb. Jakoba utvr|uje se trijaska starost parametamorfnih protolita (\UR\ANOVI]. preliminarne geolo{ke karte rudnika Zrinski izdvojeno je pet litostratigrafskih jedinica: dolomitni {kriljavac. V. Drvena skulptura rudara. G. ali naj~e{}e du` pukotina i prslina pojavljuje galenit (Sl. drugih podatka o kemizmu nema ([IKI] et al. (2008): Preliminarni izvje{taj i geolo{ka karta rudnika Zrinski. Naftaplin. Inc. Najve}i dio rudnika izgra|uje dolomit unutar kojeg se mjestimice u vidu uprskanja. (1556): De Re Metallica.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. Zagreb. @. 29–47.– Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. New York. Prema zapisu jedna tona galenita uklapa 485 g srebra. MARKOVI].. Galenit u dolomitu. Figure 1. S. . slejt/filit. Na osnovu konodontne faune separirane iz vapnena~kih protolita ulo`enih u slejtovima u okolici Kralji~inog zdenca i u podru~ju ju`no od kapelice Sv. bonske starosti ([IKI] et al. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. Dodatno.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. 1995). Figure 2. dolomit. TOMLJENOVI]. 1973). 25. 544 str. Zagreb. dolomit s granatom-skarn i dolomitizirani oolit (TOMLJENOVI] & GARA[I]. Vrlo rijetko je mogu}e uz galenit makroskopski uo~iti i sfalerit. Dosad objavljeni biostratigrafski podaci prikupljeni u stijenama u najbli`oj okolici rudnika su rijetki. Galena in the dolomite. halkopirit i malahit. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1..122 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. B. Na temelju nedavno napravljene prve. 2008).– Geol. & GARA[I]. INA.

mnogo je prirodnih predjela koji. jer je uz upoznavanje kulturne ba{tine nekoga kraja sve popularnije i upoznavanje prirodne ba{tine. bez obzira na to je li to dio nekog za{ti}enog objekta prirode (nacionalnog parka. no u ~emu je onda problem? Mo`da u nedovoljnoj informiranosti. ^esto se doga|a da se nalazimo u nekom gradu ili kraju. prvenstveno profesore i u~itelje koji u muzej dolaze s u~enicima. i to ne samo za domicilne stanovnike.). Opisanim je lokalitetima zajedni~ko da. odnosno da su ure|eni za posjetitelje. koji osim kulturne ba{tine uklju~uje i prirodnu. aktivnosti i ideja koje Muzej promi~e. koji svojim izlo`bama i programima privla~i svake godine sve vi{e i vi{e posjetitelja (i turista).4. u ~ijoj blizini postoje geolo{ke zanimljivosti ure|ene za posjete. ve} i za sve one koji dolaze iz drugih krajeva. Karta popularizira geolo{ku (i biolo{ku) ba{tinu. Hrvatska (renata. ili je to samo pejza`. Ali {to je s ostalim geolo{kim zanimljivostima na{e domovine? Zanimanje profesora i javnosti za geolo{ku ba{tinu o~ito postoji.brezinscak@hpm. kulturnog turizma. imaju i onu estetsku i obrazovnu vrijednost. popularization. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 123 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke turisti~ke atrakcije Hrvatske – Prijedlog za {kolske i obiteljske izlete Geological tourist attractions of Croatia – A proposal for school and family excursions Renata Brezin{~ak Hrvatski prirodoslovni muzej. popularizacija. dodu{e ne{to vi{e biolo{ke i krajobrazne. Tematskim izlo`bama Muzej ~esto promi~e ideju o~uvanja prirodne ba{tine. 10 000 Zagreb. ali za njih ne znamo. sve ~e{}e i geolo{ke. ili djelatnosti. a od individualnih posjeta najbrojniji su posjeti – obiteljski. imaju jednostavan. uvijek je u blizini neka prirodna ljepota. stani{ta. Me|u posjetiteljima na{ega muzeja jo{ su uvijek najbrojnije organizirane {kolske grupe. edukacija Key words: geological heritage. Od brojnih na{ih geolo{kih lokaliteta svega ih je nekoliko op}epoznatih koje ciljano obilaze i posje}uju organizirane {kolske grupe. parka prirode i dr. Izdvajanjem i nagla{avanjem muzejskih predmeta. ono {to osobito raduje je sve ve}i posjet i stranih turista. Moderni muzeji tako imaju sve va`niju ulogu u realizaciji programa tzv. zanimljivih i pou~nih itinerera {kolskih i obiteljskih izleta. fosili. ekosustavi). education U radu se predstavlja publikacija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja 'Geolo{ke i biolo{ke turisti~ke znamenitosti Hrvatske' koju je u obliku turisti~ke karte Muzej izdao 2009. godine. reljef) tako i biolo{ke (biljni i `ivotinjski svijet. lagan i svima dostupan pristup. no s geolo{kog gledi{ta vrlo zanimljive i vrijedne pa`nje. geolo{ki fenomen. odnosno kao izvor informacija za osmi{ljavanje nekih novih. S obzirom da je Hrvatska zemlja velike prirodne raznolikosti – kako geolo{ke (stijene. Demetrova 1. tu je i nekoliko destinacija (lokaliteta) koje su {iroj javnosti mo`da manje poznate. ima va`nu misiju popularizacije prirodoslovlja. zanimljiva stijena.hr) Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. Uz neke poznatije i zna~ajnije geolo{ke znamenitosti koje su ve} dugo sastavni dio gotovo svih {kolskih izleta. Karta predstavlja dvadesetak geolo{kih lokaliteta koji su ucrtani na prednjoj strani karte. minerali. ili sli~no. i u~enicima i nastavnicima mo`e koristiti kao pomo}no u~ilo. nalazi{te fosila. osim prirodne vrijednosti i zanimljivosti. a na stra`njoj su njihovi kratki opisi s fotografijama i nekim korisnim informacijama. Va`na osobitost na{e zemlje je ~injenica da koje god mjesto posjetili ili odabrali za razgled ili odmor. muzej oda{ilje pozivnicu za posjet geolo{kim zanimljivostima na{e zemlje. Upravo zato Hrvatski prirodoslovni muzej. ali i ostale individualne posjetitelje kojima to mo`e biti svojevrsni smjerokaz za zanimljive izlete. pa mogu biti zanimljivi i {iroj javnosti. To {to su nepoznate ne ~ini ih manje va`nima ili manje zanimljivima za razgled. roditelji s djecom i turisti. Sve je to sa`eto i predstavljeno u ilustriranoj karti geolo{kih i biolo{kih turisti~ki zanimljivih lokaliteta Hrvatske koju je objavio Hrvatski prirodoslovni muzej kako bi o njima informirao posjetitelje muzeja. pa je time i sve ve}a potreba za suradnjom i interakcijom dviju djelatnosti – muzejske i turisti~ke. . a koje su istovremeno i turisti~ki zanimljive. Ipak. ali {to je osobito va`no. osim svoje znanstvene ili gospodarske vrijednosti.

Zbirke }e biti sastavljene od nekoliko desetaka reprezentativnih uzoraka (Sl. stolje}a. Stube S.2 3 UPRIS – Udruga za prirodoslovna istra`ivanja. Zbirka }e se nalaziti u specijaliziranim osvjetljenim vitrinama. geological collections. Figure 2. {kole. primjerice hodniku {kole ili u~ionici geografije.). 21 000 Split.) te }e sadr`avati osnovne tipove stijena koje nalazimo na podru~ju Hrvatske. Obje zbirke biti }e popra}ene tekstualnim obja{njenjem pojedinog uzorka. a koje bi se mogle izlo`iti i u u~ionici kemije (Sl. 1. dolazimo do zaklju~ka da je potrebno pridodati vi{e pa`nje geologiji u {kolskim ustanovama. Na ovaj na~in. Slika 2. U prilog na{em mi{ljenju ide i spoznaja da u razvijenijim zemljama svijeta postoji geologija kao nastavni predmet pod op}im imenom “geoscience” ili “earth science”. 50 cm. Uz navedeni stup nalazit }e se i kartonski stup iste visine na kojem }e se prikazati starost i vrsta stijene. Reprezentativni uzorci stijena.3 1. Zbirka minerala. 22 000 [ibenik. Visina stupa biti }e cca. vrste stijena Key words: education. Hrvatska Klju~ne rije~i: edukacija. Slika 1.hr) Prirodoslovna tehni~ka {kola Split. schools. magmatske i metamorfne. Geolo{ka karta Hrvatske. a postavljeni }e uzorci bili umanjeni prikaz stijena u njihovoj stvarnoj veli~ini. podacima o na~inu njegova nastanka i lokalitetu uzorkovanja. Figure 1. geolo{ke zbirke. barem za gimnazijsko obrazovanje. Udruga UPRIS ve} ima planove donacije zbirki kao i nekoliko zainteresiranih {kola te se nadamo uva`avanju na{eg projekta na dr`avnoj razini. Tako|er. postoji mogu}nost postavke zbirke minerala karakteristi~nih za na{e prostore. Nakon toga dolazi do isklju~enja geologije iz istog te se njeno gradivo raspore|uje u srodne prirodoslovne znanosti poput geografije. samu trajnost zbirke i naravno povoljnu cijenu. . srednjoj ili pak prirodoslovnoj {koli. Matice hrvatske 11. Representative rock types. Hrvatska (www. fizike i kemije. Obim uzoraka }e se korigirati prema tome radi li se o osnov- noj. Imaju}i u vidu ~injenicu da je povijest planeta Zemlje kao i razumijevanje njenih procesa od klju~nog zna~aja. mjerila 1:500. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geolo{ke zbirke u {kolama Geological collections in schools Zvonko Bumber1 & Vicko Svili~i}2. geologija je imala zaslu`eno mjesto u redovnom nastavnom programu.upris.S.124 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.000 tako|er }e na}i svoje mjesto u zbirci uz vertikalni geolo{ki stup stijena idu}i od starijih prema mla|ima. raspodjeljene u tri osnovne skupine: sedimentne. Stoga predla`emo projekt “Geolo{ke zbirke u {kolama” imaju}i u vidu metodi~ke prednosti ovakvog tipa edukacije. Mineral collection. u~enici i druge zainteresirane stranke dobili bi cjelokupan i jednostavan uvid u razumijevanje geologije. koje }e biti postavljene na vidljivom mjestu. koliko je to mogu}e. 2. rock types Od osnutka prvih srednjih {kola na teritoriju Hrvatske pa sve do sredine 20. Kranj~evi}a 10.

(2003): Corelation of loess-paleosol sequences in East and Central Asia with SE Central Europe: towards a continental Queternary pedostratigraphy and paleoclimatic history.1). 45. JANEKOVI] (1969). pedogenetski razvijenija i klimatski specifi~na paleotla. Odjel za prirodoslovlje i matematiku (16. TAJDER. loess section.. u sredi{tu grada i. 2003). donji dio profila je zazidan. Ure|enjem {etnice uz Dunav starija polovica profila. (1942) TAK[I] (1947). {kole poti~e pokretanje {kolskog projekta: ”Predstavljanje geolo{ke ba{tine” LITERATURA BRONGER.– Kieler Geogr.. Dragutinu Gorjanovi}u-Krambergeru. [to je poduzeto? Zahtjev je poslan: • Ministarstvo kulture • Dr`avni zavod za za{titu prirode • @upanijska javna ustanova za upravljanje za{ti}enim prirodnim vrijednostima • Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru • O[ D. & MUTI]. a sad prijeti opasnost da i gornji mla|i dio profila bude ugro`en.galovic@hgi-cgs. Kiel. Vukovar.. schriften. praporni profil. (1976): Zur quartären Klima. Int. [ANDOR (1912). 106/107. 1–268. Na znanstvenom skupu Matice Hrvatske. 11–31.– Quat. (1984): Gornjopleistocenski sedimenti isto~ne Slavonije (Hrvatska). – Povijest hrvatskog priorodoslovlja Vukovarsko-srijemske `upanije) predstavljen je GUP. 411. Tadijanovi} povodom 50 god. rasvjeta. 2009. Za{to ba{ Gorjanovi}ev profil? • Kilometarski strmac visok desetak metara du` {etnice od centra Vukovara do Vu~edola i Iloka • Priznanje djela istaknutom hrvatskom znanstveniku • Povjesni zna~aj Vukovara i dana{nje potrebe za njegovom revitalizacijom • Blizina Vu~edola (5 km nizvodno) • Blizina vodotornja (desetak metara) (spomenik Domovinskom ratu) pa time i turisti~ko odredi{te • Dostupnost infrastrukture (prilazne ceste. SHINGHVI et al. 10 000 Zagreb. POJE (1982. Vukovar. To je bilo “ledeno doba” tijekom kojeg su zatopljenja dokumentirana paleotlima (tamne pruge unutar svjetlog prapora) (Sl. A. listopada. GALOVI]. BRONGER (1976. 1985. Pristupa~an je.und Landschaftsentwicklung des Karpatenbeckens auf (palö-) pedologischer und bodengeographischer Grundlage. Hrvatska (lidija. Prilikom ure|enja obale Dunava najstariji.radovi na vodotornju i kanalizacijski odvod! Za{to bi ga trebalo za{tititi? U svjetlu dana{njih klimatskih promjena od izuzetnog je zna~aja sa~uvati i za{tititi takav profil da bi se istra`ivao. dostupan. (1989) i MUTI] (1990). BRONGER. 1986). Sachsova 2.4.–17.hr) Klju~ne rije~i: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. utemeljitelju Hrvatskoga geolo{kog instituta i geologu koji je prvi detaljno opisao ovaj praporni profil prije stotinjak godina. nije u privatnom vlasni{tvu. Croatia Gdje je Gorjanovi}ev profil? Rije~ je o geolo{kom profilu u praporu koji se nalazi u samom gradu Vukovaru na obali Dunava ispod vodotornja (Sl. . zatrpana su i zabetonorana (nedostupna!). R.) • Aktualizacija znanstvenih istra`ivanja i dostupnost novih metoda analize Trenutno stanje Gorjanovi}evog profila Profil je. Razli~iti geokemijski i mineralni sastav tih paleotala svjedo~i o razli~itim klimatskim uvjetima koji su vladali u ovim krajevima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 125 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita geolo{kog lokaliteta “Vukovarski Gorjanovi}ev profil” Protection of geosight “Vukovar Gorjanovi} section” Lidija Galovi} Hrvatski geolo{ki institut. Zagreb. koja obuhva}a kontakt prapora s pontom i najstarija. 1). geoba{tina. Koji mu je znanstveni zna~aj? Predstavlja izvrstan geokronolo{ki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale krajem Pleistocena. I. razgledavao i da se na njemu mogu izu~avati i paleoklimatolo{ke promjene.– Rad JAZU. Nazvan je po Dr. bio 30 m visok strmac na obali Dunava i obuhva}ao razdoblje od Rißa do danas. A. geo-heritage. prema na{im spoznajama. u vrijeme istra`ivanja GORJANOVI]AKRAMBERGERA (1912).. GALOVI] & MUTI] (1984). 1914). 299–356. Hrvatska Key words: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. O njemu su pisali GORJANOVI]-KRAMBERGER (1912. TRIFUNOVI] (1985).

Zagreb. S. (1985): Tuma~ za OGK 1:100. 2. A. 28–30.– Vijesti geol. .– Geol. JANEKOVI]. TAK[I].– Vjesnik geol.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 GORJANOVI]-KRAMBERGER. (1969): Loess de Croatie. (1989): Thermoluminiscence dating of loess-paleosol sequences in the Carpathian Basin (East-Central Europe): a suggestion for a revised chronology..000 L 34-87 list Od`aci.. 62 str. gimn.. (1912): Iz prapornih predjela Slavonije. Jugoslavija) – Dio II: Lesni ravnjak. POJE. Minist.. 73/4. 103–107.. vjesnik.126 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Bilogore i sa Rajne (Prethodne vijesti). 54 str. M.– Magistarski rad Sveu~. SAUER. R.– Acta Geol. (1914): Iz prapornih predjela Slavonije. Geol.– Geolo{ki institut Beograd i Nafta-gas Novi Sad (1984). INQUA. Inst. Paris.– Spomenica vukovarske real. vjesnik. (1985): Praporne naslage “vukovarskog profila” i njihova stratigrafska pripadnost. POJE. Beograd. BRONGER. GORJANOVI]-KRAMBERGER. Sav. (1982): Malakofauna prapornih naslaga isto~nog dijela Slavonije. 307–317. Zagreb. Zagreb.– Geol. MUTI]. Zagreb.000 godina. M. 39. POJE. (1912): Istra`ivanja prapora iz Vukovara. R. 3 i 4. Vukovar. 19–42.– Chem. povjerenstva. (1990): Korelacija kvartara isto~ne Slavonije na osnovi podataka mineralo{ko-petrografskih analiza (Isto~na Hrvatska.– Vijesti geol. 38. TAJDER. 107–112.. 45–66. 2. 20/2. D. povjerenstva. Zagreb. ind. M. W.K. rud. La stratigraphie de Loess d’Europe. 21–26. (1942): Sastav i postanak srijemskog prapora. 29–80. povjerenstva. TRIFUNOVI]. GJ.K. A. A. u Zagrebu. M. & PANT. rud. D. Zagreb. [ANDOR. zavod. SINGHVI.– Vijesti geol. F. (1947): Prinos poznavanju prapora isto~ne Hrvatske. 1. (1986): ekolo{ke promjene na vukovarskom prapornom ravnjaku proteklih cca 500. geol. 202–231..

godine podru~jem Parka upravlja Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit ~iji je glavni cilj o~uvanje. njegovu mre`nu stranicu i multimedijalnu prezentaciju koja se trajno odr`ava u zgradi Parka kao i po lokalnim osnovnim {kolama i knji`nicama. Nacionalni park Sjeverni Velebit. ve} poznati geolo{ki podaci uneseni su u sve promocijske materijale Parka. Velebitski botani~ki vrt (jedini hrvatski alpinetum). U promocijskom informacijskom centru u Senju postavljen je i tzv. Isti~u se Strogi rezervat Hajdu~ki i Ro`anski kukovi (s iznimnom mnogobrojno{}u i raznoliko{}u kr{kih oblika). 53274 Krasno. konglomerata. Lubenovac. promocijski film Key words: Geology. geolo{ki vodi~. geomorfolo{kim. . Tek u manjem dijelu Parka. From Marine Shallows to the Mountain: Geological Guidebook through the Northern Velebit National Park. Tudorevo i Mirovo (s morenskim naslagama iz pleistocenske oledbe) te Premu`i}eva staza (izvedena po vr{nom hrptu Velebita u stijenama razli~itih stratigrafskih pripadnosti). karst forms. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 127 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Marketin{ke aktivnosti u promicanju geolo{kih vrijednosti Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Marketing activities in promotion of the geological value of the Northern Velebit National Park Dubravka Kljajo Nacionalni park Sjeverni Velebit. Raznolikost geolo{kih i topografskih zna~ajki kao i `ivotinjskog i biljnog svijeta u Parku uz o~uvanu lokalnu kulturnu ba{tinu ~ine Park osobito pogodnim podru~jem za razvitak geoturizma. geological guide. Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. prahovnjaka i dr. znanstvenim i edukativnim vrijed- nostima. me|u kojima dominiraju karbonatne stijene – vapnenci. U geolo{koj gra|i Parka postoje isklju~ivo talo`ne stijene. Unutar granica Parka postoje podru~ja s izuzetnim geolo{kim. U svrhu poticanja javnog interesa za geologiju i razvitak turizma u Republici Hrvatskoj u samome je Parku osmi{ljeno nekoliko vrsta aktivnosti. geo-marketing material. geological physical map with geological column. geo-marketin{ki materijal. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geologija. dolina [tirova~a (najve}a depresija na Velebitu). marketing activities. za{tita i promicanje prirodnih vrijednosti Parka. u [tirova~i. promotional film Nacionalni park Sjeverni Velebit smje{ten je u vr{noj zoni sjevernog Velebita na prostoru od 109 km2. Od 2001. dolomiti i karbonatne bre~e. Figure 1. ima i klasti~nih stijena poput pje{~enjaka. geolo{ka maketa s geolo{kim stupom i speleolo{ka maketa. marketin{ke aktivnosti. Ponajprije. info-kiosk s geolo{kom i Slika 1. speleological physical map. kr{ki oblici.4. Northern Velebit National Park.

Ove su aktivnosti rezultirale objavljivanjem geolo{ke i speleolo{ke bro{ure te iznimno vrijednog geolo{kog vodi~a pisanog popularno-znanstvenim jezikom. pra}ena `ivopisnom pri~om iz narodne predaje oblikovanom u suradnji s lokalnim stanovni{tvom. Krasno. izra|enog u znanstvene i turisti~ke svrhe. Geolo{ka maketa s pripadaju}im geolo{kim stupom pokazuje sve uzorke stijena koji se mogu na}i na sjevernom Velebitu i povijest nastanka same planine. I.– Nacionalni park Sjeverni Velebit. 2009. U svrhu daljnje uspje{ne popularizacije geoprofila Nacionalnog parka u Republici Hrvatskoj i {irim zemljopisnim okvirima potrebno je Geolo{ki vodi~ i bro{ure prevesti na engleski jezik. Dodatnoj geolo{koj edukaciji turista doprinose organizirana stru~na geolo{ka vo|enja kao i pou~ne plo~e postavljene du` jedne od planinarskih staza i u botani~kom vrtu. (2009): Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. pristupilo se i dodatnim geolo{kim i speleolo{kim istra`ivanjima kako bi se postoje}e znanje obogatilo novim spoznajama. Speleolo{ka maketa je. Uz to. Predstavljanje ovog jedinstvenog geolo{kog vodi~a pod nazivom Od morskih pli}aka do planine (VELI] & VELI].128 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. J. & VELI]. . Za istaknuti je kako ove prezentacije redovito prati visoka posje}enost te ostvaruju natprosje~no visok broj prodanih primjeraka ovog Vodi~a. 143 str. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 speleolo{kom maketom. Ovime }e se ostvariti iskrena `elja djelatnika Parka o ostvarenju prepoznatljivosti Sjevernog Velebita kao jednog od najbogatijih i najprivla~nijih kr{kih podru~ja na svijetu kako bi postao prioritetna znanstveno-istra`iva~ka i turisti~ka lokacija. Park tako|er planira i provodi i opse`nija geolo{ka istra`ivanja kvartara kao i analizu tektonskih aktivnosti i strukturnih zna~ajki naslaga koja }e se upotpuniti speleolo{kim istra`ivanjima. 1). koji }e biti dostupan u okviru mre`ne stranice Parka. LITERATURA VELI]. organizirana je u razli~itim regijama Republike Hrvatske.. Temeljem svih dosada{njih geolo{kih istra`ivanja u daljnjoj se budu}nosti planira izraditi film o nastanku planine Velebit. pak. Sl. a ~ije objavljivanje predstavlja presedan u hrvatskoj i europskoj geolo{koj praksi.

1968). ne}emo nabrajati sve zbirke iz fundusa. Naprotiv. Tako|er. godine osnutkom Prirodopisnog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu (SAKA^. na na{e odlu~no i argumentirano inzistiranje. ali nikako ne mo`e biti dvadeset godina. koja je zadnji put bila izlo`ena javnosti sada ve} davne 1987. zaslu`uje. koju je prikupio i obradio Gorjanovi}-Kramberger. Hrvatski prirodoslovni muzej Key words: geological and paleontological collections. Ovim propustima zakinuli smo ve} niz generacija {kolske djece. taj zna~ajan fundus mora dobiti status koji. Me|utim. moramo ustvrditi da ve} godinama postoje objektivni problemi koji ote`avaju rad na za{titi i prezentaciji geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. pa makar ona bila i geolo{ko-paleontolo{ka. koja po na{oj prosudbi ne bi smjela ostaviti ravnodu{nim niti jednog hrvatskog geologa. samo `elimo istaknuti da su neke od tih zbirki izuzetno vrijedne i stoga su progla{ene zbirkama nulte kategorije spomeni~ke vrijednosti. isklju~ivo je muzejski posao koji bi kustosi trebali redovito obavljati te povremenim izlo`bama fascinirati javnost. kojem ne bi smjela izostati podr{ka struke. Iako smo u samom za~etku ideje dvojili je li za izno{enje spomenute problematike dobro odabrano mjesto. {to mu je i donijelo ugled svjetski poznatog paleoantropologa. Prikupljanje prvih uzoraka fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela HPM-a zapo~elo je sredinom 19. ako se sla`emo da je uloga Muzeja kao ishodi{ne geolo{ke institucije velika i neupitna. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 129 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita i prezentacija fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Preservation and presentation of the collections of Geological and Paleontological Department. godine (MILAN. Svakako. stvaranog stotinama milijuna godina u prirodi i pomno ~uvanog vi{e od stotinu godina u Muzeju. onda jednostavno zaklju~ujemo da je nastojanje k postizanju boljeg statusa geolo{ko-paleontolo{kog fundusa HPM-a dio redovitog posla kustosa-geologa u Muzeju. Croatian Natural History Museum Za{tita i prezentacija muzejske gra|e. a istovremeno bi trebala biti `elja i moralna obveza. Dakle. a i drugih posjetitelja da upoznaju. Me|utim. Za{to? Pro{le godine proslavljeno je stotinu godina postojanja Hrvatskoga geolo{kog instituta. jedna od najvrednijih i javnosti najpoznatijih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela je Zbirka krapinskog pleistocena. vremena prije nastanka jedinstvenog Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. od kojih }emo samo neke spomenuti: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. 10 000 Zagreb. Spiridion Brusina i Gjuro Pilar. preservation. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. velike i brojne zbirke zahtijevaju. Prostor od 150 m2. ni u jednom trenutku nije bilo upitno vrijeme jer smo sasvim sigurne da je krajnji trenutak javno progovoriti o temi. po na{em mi{ljenju. takva konstatacija mo`e samo jedno vrijeme biti opravdanje za nepostojanje stalnog postava. nije dostatan za izvedbu novog. uistinu. za sve nas geologe. 1971) dok najve}i dio tipova vrsta pripada zbirci fosilne malakolo{ke faune. Tako zna~ajne.4. Sli~na je situacija i sa spomenutom. bitnih institucija. a samim time i smanjili mogu}nost njihovog daljnjeg interesa za upoznavanje i prou~avanje geologije i paleontologije. Najstariju muzejsku zbirku pod imenom “Tre}egorje i podloga mu u Glinskom Pokuplju”. a posebice za suvremeniji vid prezentacije. a prije pet godina obilje`ena je 130. Demetrova 1. za{tita. U prvom redu potrebno je . svakog geologa u Hrvatskoj. daleko ve}i i primjereniji prostor za ~uvanje. do`ive i zainteresiraju se za predmete iz na{ih zbirki. prezentacija. znanstveno je obradio Gjuro Pilar ve} davne 1873. a ve}inu je postavio Brusina krajem devetnaestog i po~etkom dvadesetog stolje}a. kada su prirodoslovne zbirke iz Opati~ke 18 “privremeno smje{tene” u Demetrovu 1. a prva sistematska i znanstvena obrada zapo~inje 1866. Nu`no je istaknuti da su najstarije. Pitanje za{tite i prezentacije vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa. suvremenog geolo{ko-paleontolo{kog postava. u prvom redu. stolje}a. godine. nagla{avamo da je ukupan broj primjeraka u svim geolo{ko-paleontolo{kim zbirkama impozantan i pribli`ava se brojci od 300 000. ne smije i ne mo`e biti predmetom politi~kog ili bilo kakvog drugog nadmetanja. gdje se privremeno nalaze i danas nakon vi{e od 150 godina. odabrale smo upravo Hrvatski geolo{ki kongres da bismo iznijeli problematiku vezanu uz status na{eg fundusa. obljetnica Geolo{ko-paleontolo{kog zavoda Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta i prigodom obiju obljetnica spomenuta je va`na uloga Muzeja i tada{njih prvih muzealaca u stvaranju spomenutih. Croatian Natural History Museum Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. koji ba{tinimo jo{ iz vremena Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja tj. svjetski poznatom zbirkom krapinskoga pleistocena. najbrojnije i najzna~ajnije zbirke prikupili i znanstveno obradili veliki uglednici na{ega prirodoslovlja. Kako je na{a temeljna struka geologija. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ko-paleontolo{ke zbirke. presentation. Dakako.

41 str.. kompletan fundus. 3 tbl. izme|u ostalih. K. Figure 2. Napokon. Part oft he most valuable collection – The collection of holotypes (Fotografije: Nives BOR^I]). Slika 2. Part of the oldest scientifically elaborated collection of Gjuro Pilar. svaki primjerak mogao bi se koristiti u znanstvene svrhe.130 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1968): Pregled zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja u Zagrebu. Dio najvrjednije zbirke – Zbirke holotipova. a potom i realizaciji kvalitetnih rje{enja za provo|enje adekvatne za{tite i suvremene prezentacije vrijednog fundusa. (1971): Vodi~ kroz Geolo{ko-paleontolo{ki muzej u Zagrebu. hrvatskoga geolo{kog kongresa. LITERATURA MILAN. SAKA^. kao {to je napravio na{ kolega Jakov Radov~i} sa Zbirkom krapinskog pleistocena kroz europski projekt TNT. (Guide to the Geological-paleontological Museum of Zagreb). Zbog svega navedenog predla`emo da jedan od zaklju~aka 4. Posredstvom moderne tehnologije. Kad ove ideje i `elje postanu stvarnost nadamo se da }e svaki hrvatski geolog svoj dragocjeni prikupljeni materijal s punim povjerenjem pohraniti u na{ Muzej. primjereno i sigurno za{tititi te trajno pohraniti u novoure|ene i suvremeno opremljene depoe. A. a posebice njegov najosjetljiviji dio. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Figure 1. 21.. dio jedinstvenog i vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja morao bi {to prije kroz stalni postav biti dostupan svim zainteresiranim posjetiteljima. Zagreb. Zagreb. 413–417.– Geolo{ki vjesnik.– Geolo{ko-paleontolo{ki muzej. bude da }e struka dati svekoliku podr{ku Geolo{ko-paleontolo{kom odjelu HPM-a pri iznala`enju. bez ikakvog rizika o{te}enja. Dio najstarije znanstveno obra|ene zbirke Gjure Pilara.

Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi oko 13 m. Velika pe}ina i Vindija za{ti}eni su 50-tih i 60-tih godina pro{log stolje}a. vulkanskih bre~a i tufova. godine kao {esti geolo{ki spomenik prirode. njegovih kamenih izra|evina. jama i kr{kih izvora. Na temelju sedimentolo{kih analiza izdvojeno je 14 stratuma. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi 12 m. geomorfolo{kih i hidrogeolo{kih objekata detaljno je obra|eno 28 lokaliteta. [tera 13. Vara`din. Speleolo{kim i biospeleolo{kim istra`ivanjima Ivan{~ice i Ravne gore utvr|eno je preko stotinu objekata. godine kao prvi paleontolo{ki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj i svojim se zna~enjem ubraja u jedno od najbogatijih paleoliti~kih nalazi{ta neandertalskog ~ovjeka u svijetu. predlaganje i provo|enje mjera za{tite i osiguranja od degradacije za{ti}enih dijelova prirode). a najzna~ajniji su ostaci hominida vrste Homo sapiens neanderthalensis iz Hu{njakova brda i Vindije. Geolo{ka ba{tina i georaznolikost definirani su Zakonom o za{titi prirode kao sastavni dio krajobrazne raznolikosti.4. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. [pilja je za{ti}ena 1964. za{ti}en 1998.3 m do 3.. Velika pe}ina (Pelenjska. s ciljem rekonstrukcije zbivanja u ekolo{kim i klimatskim odnosima u pleistocenu. godine. Ma~kova {pilja) [pilja Velika pe}ina je jednostavna nepravilna oblika (duga~ka 18 m. Lokalitet je i arheolo{ko nalazi{te. paleontolo{kih i paleolitskih karakteristika izdvojeno je 16 stratuma. Vindija [pilja Vindija uz Hu{njakovo brdo drugo je najbogatije nalazi{te neandertalaca u ju`noj Europi. Rezultati istra`ivanja obra|eni su u brojnim znanstvenim radovima uslijed ~ega su za{ti}eni lokaliteti geoba{tine danas svjetski poznati lokaliteti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 131 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ka ba{tina Hrvatskog zagorja Geological heritage of Hrvatsko zagorje Nevenka Krklec1 & Vlasta Krklec2 1 2 A. Na temelju sedimentolo{kih. inventarizacija Key words: geological heritage. odr`avanje (nadzor i koordinacija u o~uvanju izvornih vrijednosti) i promicanje prirodne ba{tine (analiza stanja. protection. Sluge bb. {iroka 14 m). planiranje namjene i progla{enje novih dijelova prirode). Hrvatsko zagorje. inventarisation Uvod Prostor Hrvatskog zagorja obiluje geolo{kim i geomorfolo{kim lokalitetima koji su jo{ uvijek nedovoljno poznati. Nalazi hominida uvjetovali su detaljne paleontolo{ke. Gaveznica Podru~je Gaveznica-Kameni vrh kod Lepoglave nalazi{te je poludragog kamenja (lepoglavski ahat) i jedini sa~uvani vulkan u Hrvatskoj. Hu{njakovo brdo U pje{~anim talo`inama polu{pilje otkriveni su brojni ostaci neandertalskoga ~ovjeka. Vindija.5 m. {pilja. Hrvatsko zagorje. Inventarizacijom geolo{kih. sapiens sapiens prisutna u mla|im horizontima nalazi{ta {pilja. Krapina. U posljednje vrijeme provodi se niz aktivnosti inventarizacije i valorizacije geolokaliteta s ciljem pokretanja postupka za{tite. Hrvatska [etali{te V. Za{ti}ena geolo{ka ba{tina Lokaliteti Hu{njakovo brdo. te raznovrsnih okamina prapovijesnih i izumrlih `ivotinja. [pilja je za{ti}ena 1966. Potencijalni lokaliteti za{tite geoba{tine Djelatnost `upanijskih javnih ustanova za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode je za{tita (priprema. Ovo prapovijesno nalazi{te za{ti}eno je 1948. paleoantropolo{ke. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. paleoklimatolo{ke i sedimentolo{ke analize. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. Velika pe}ina i Gaveznica) koji potvr|uju tisu}ljetnu prisutnost ~ovjeka na ovim prostorima. dok je Gaveznica kao geolo{ki spomenik prirode za{ti}en tek 1998. Projekt je sastavni dio stru~ne podloge koju izra|uje Dr`avni zavod za za{titu prirode. dok je podvrsta H. datiranja sedimenata. Prema Zakonu o za{titi prirode za{ti}eni su izuzetno va`ni i vrijedni geolo{ko-paleontolo{ki spomenici prirode (Hu{njakovo brdo. a tako|er i promocije za {iru javnost. te je ustanovljen neprekidan slijed naslaga od interglacijala Mindel/Riss do holocena. Tijekom istra`ivanja kvartarnih naslaga sjeverozapadne Hrvatske sakupljen je bogat paleontolo{ki i paleoantropolo{ki materijal. Danas napu{teni kamenolom podsje}a na grotlo vulkana. Brdo je izgra|eno od andezita. za{tita. s . promjenljive visine od 1. palinolo{ke analize i dr.

ve} i svakog pojedinca. obra|enu u brojnim znanstvenim i stru~nim radovima. U bogatom paleontolo{kom materijalu (uz jo{ neke lokalitete) utvr|eno je 175 vrsta pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka. paleoantropolo{kog i arheolo{kog zna~enja. Dono{enje akta o progla{enju za{tite nije dostatno za o~uvanje ve} je potrebna aktivna za{tita. {pilje Vindija i Velika pe}ina. te Gaveznica od iznim- nog su paleontolo{kog. Za{tita geoba{tine i ostalih dijelova prirode. Radoboj Fosilna flora i fauna Radoboja vrlo slikovito nam kazuje o dijelu geolo{ke pro{losti Hrvatskoga zagorja. U radobojskim sarmatskim naslagama nalaze se okamine kopnenih i morskih organizama. po~ev{i od ure|enja lokaliteta i privo|enja funkciji. ~ime podru~je Hrvatskog zagorja predstavlja najbogatiju paleofaunsku zbirku pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka u Hrvatskoj. objedinjuju}i edukativne i turisti~ke namjene. Zaklju~ak Postoje}i za{ti}eni objekti geolo{ke ba{tine Hu{njakovo brdo. kao kameni svjedoci negda{njih klimatskih prilika na tom podru~ju. odr`avanje i promicanje za{ti}enih dijelova prirode obveza je ne samo javnih ustanova.132 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ciljem za{tite Ivan{~ice i Ravne gore u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka. ~iji je lokalitet svakako potrebno za{tititi. . Unato~ zakonskoj osnovi. a i danas je radobojska zbirka dio svjetske i hrvatske znanstvene ba{tine. te `ivota na kopnu i u Panonskom moru. te osnovanim Javnim ustanovama za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode na razini `upanija. Takvo vrijedno nalazi{te okamina plijenilo je pa`nju brojnih istaknutih znanstvenika. osobito prirodoslovaca. geoba{tina nije dovoljno zastupljena ni prezentirana javnosti.

Prema bu{otinskim i geofizi~kim podacima. geoparks. 1989). geolo{ka ba{tina. U tom smislu pokrenute su brojne aktivnosti koje su pridonijele afirmaciji Geoparka Papuk. U cilju promocije geoparkova publicirana je i knjiga o geoparkovima Europe. te se kandidiraju na razli~ite fondove za financiranje. 2000. list Orahovica (JAMI^I] et al. Granica izme|u ju`nog dijela Tisije (Karpata) i najsjevernijih Dinarida zaplavljena je neogenskim sedimentima Panonskog bazena. Danas ovu asocijaciju ~ini 36 geoparkova iz 15 europskih dr`ava. uklju~uju}i Papuk i okolne planine. Na predlo{ku Asocijacije europskih geoparkova osnovana je i Asocijacija svjetskih geoparkova (The Global Network of National Geoparks). ali isto tako inicijativama UNESCO-vog Odjela za geoznanosti za potrebom osnivanja geoparkova. Papuk s ju`ne i sjeverne strane opasuju uske zone izgra|ene od neogenskih i kvartarnih sedimenata Panonskog bazena i Po`e{ke kotline. naj~e{}e starosti od 18 do 2-3 milijuna godina. a ju`na je Afrika. Erozijom navedenih metamorfnih stijena krajem paleozoika nastaju naslage permotrijaskih sedimenata. Prva nakana stvaranja prvog geoparka u . geokonzervacija Key words: Papuk. koja je na jugu u kontaktu sa sjevernim Dinaridima. Malezije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 133 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Park prirode Papuk – prvi geopark u Hrvatskoj Nature Park Papuk – the first Geopark in Croatia Goran Radoni} & Goran Pavi} Javna ustanova Park prirode Papuk. na kojoj se mogu prona}i sve va`ne informacije u domeni ove tematike. Od samom po~etka stru~nog rada u Parku prirode Papuk posebna pozornost je posve}ena detekciji. u koju su uklju~eni gorski sustavi Ju`nih Alpa i Dinarida. u koju su u ovom dijelu Europe uklju~ene Isto~ne Alpe i Karpati. 2003). Po`e{ku goru i Dilj sa~injavaju prete`no puno mla|e neogenske sedimentne stijene. redovno se osvje`ava i web stranica EGN. naj~e{}e starosti od 350 do 300 milijuna godina. Psunj i Krndiju izgra|uju uglavnom stare paleozojske stijene. 2008).. koja je tada brojala samo ~etiri geoparka. geological heritage. Ju`ni dio Panonskog bazena. sa posebno atraktivnim sedimentima badenske starosti koje ~esto sadr`avaju i makrofosile (KOVA^I]. valorizaciji. a podre|eno i mezozojske formacije.. Irana. godine zbog iznimne biolo{ke. u kojoj su osim europskih geoparkova nalaze se i geoparkovi iz Kine. Razlikujemo tri metamorfna kompleksa: psunjsko-krndijski. Brazila. nalazimo od sedimenata otnanga do najmla|ih pliokvartarnih naslaga. koje su se talo`ile u Panonskom bazenu. te dva puta godi{nje se organiziraju sastanci na kojima sudjeluju po dva predstavnika iz svakog geoparka. nature protection. JAMI^I] & BRKI]. na Po`e{koj gori se pojavljuju i gornjokredne sedimentne i vulkanske stijene. Asocijacija europskih geoparkova radi kao neprofitna organizacija.4. osnovana je Asocijacija europskih geoparkova (The European Network of Geoparks). Jedan o novih dijelova efektivnog rada na sastancima koordinacijskog odbora je rad u tematskim grupama. godine. starosti oko 70 milijuna godina (PAMI] et al. za{titi vrijedne geolo{ke ba{tine. Paleozojske kristalinske stijene Papuka i okolnih planina izgra|uju ju`ne dijelove euroazijske plo~e. geoconservation Park prirode Papuk progla{en je za{ti}enim dijelom prirode Republike Hrvatske 1999. odnosno Tisije. U Parku prirode Papuk jo{ od samog osnutka postojala je vizija stvaranja geoparka temeljenog na iznimnim geolo{kim vrijednostima za{ti}enog prostora. Od neogenskih naslaga u podru~ju Parka prirode Papuk. 33 522 Vo}in. a predstavljene su razli~itim vrstama {kriljavaca i granitoidnim stijenama {to im je zajedni~ko geolo{ko obilje`je. Uz te mlade tvorevine. papu~ki i radlova~ki metamorfni kompleks. 1999). njih ukupno 66. za{tita prirode. Za{tita geolo{ke ba{tine postala je prepoznatljiva inicijativa 90-tih godina kroz projekt “Global geosites” Udruge za za{titu geolo{ke ba{tine PROGEO. na koje se kontinuirano nastavljaju klasti~ne naslage donjeg trijasa. za{tita i promicanje parka prirode. Svaki geopark ima obvezu obilje`avanja Tjedna geoparkova gdje se razli~itim aktivnostima u isto vrijeme promi~e spoznaja o geoba{tini. smje{ten je u dodirnom podru~ju dviju velikih plo~a: sjeverna je Euroazija. pokazuje da njegov najve}i dio izgra|uju paleozojske formacije. Australije i Japana. paleozojske kristalinske stijene ju`ne Tisije se pod blagim kutom (10-15°) podvla~e pod Dinaride. gdje se definiraju zajedni~ki projekti. Hrvatska Klju~ne rije~i: Papuk. geolo{ke i kulturno-povijesne raznolikosti ovog dijela Slavonskih planina. geoturism. 1987. jednom godi{nje izlazi specijalizirani ~asopis – EGN Magazine. geoturizam. Uz potporu UNESCO-a. ima nadzorni i koordinacijski odbor. 2005). Osnovna geolo{ka karta RH. koja u potpunosti obuhva}a prostor Parka prirode Papuk. Slavonske planine se u geolo{kom sastavu me|usobno razlikuju: Papuk. geoparkovi. a u podzemlju ide pribli`no linijom: ju`ni obodi Moslava~ke gore i Slavonskih planina (PAMI]. Vlada Republike Hrvatske osnovala je i ustanovu kojoj je zada}a upravljanje. Trg Gospe Vo}inske bb. te karbonatne srednjeg trijasa (JAMI^I].

Hrvatski geolo{ki kongres. 36 str..– 3. godine u Opatiji (RADONI] & PAVI]. Zagreb. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. RADONI] & PAVI]. Po`ega. G. pou~nih staza. Savezni geolo{ki zavod. & PAVI]. {to }e pridonijeti novoj atrakciji u geoparku i popularizaciji geolo{ke pri~e op}enito. Beograd. G. M.– Fond dok. pa se uz postoje}i centar za posjetitelje u Velikoj planira izgradnja velikog multimedijalnog geo-info Centra u Vo}inu. M. Na osnovu prikupljenih svih geolo{kih saznanja brojnih autora o prostoru parka. ali i o svim va`nijim podatcima vezanih uz vulkane. RADONI].. List Orahovica L 33-95. (2005): Geolo{ke zna~ajke Parka prirode Papuk. Zagreb. RADONI]. Absract book. PAMI]. D.– Nafta.– 32. 291–310. 68 str. LITERATURA JAMI^I]. G. G. geoturizam – sama pou~na staza postala je dio turisti~kog programa {kola u prirodi.134 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Florence. 273. International Geological Congress. 66 str. M. G. te Hrvatskom geolo{kom kongresu 2005. Na geolokalitetu Rupnica. otkrivanje ve}e povr{ine fenomena koji je bio pod zemljom.– Geolo{ki zavod Zagreb. Tri su osnovne postavke svakog geoparka: geokonzervacija – za{tita i o~uvanje vrijedne geolo{ke ba{tine. godine na Me|unarodnom geolo{kom kongresu u Firenci. 50/9. CRNKO. (1989): Osnovna geolo{ka karta SFRJ... JAMI^I]. G. Beograd. RADONI]. geoedukacija – napravljena je infrastruktura sa manjom pou~nom stazom ~ijim obilaskom se otkrivaju sve vizure vulkanskih stupova. (1999): Kristalinska podloga ju`nih dijelova Panonskog bazena temeljena na povr{inskim i bu{otinskim podacima. izgradnja edukativne infrastrukture – interpretacijskih tabli. Savezni geolo{ki zavod. PAMI]. a izra|en je i prvi geolo{ki suvenir. KOVA^I]. J.– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). & VRAGOVI] M. ozna~avanje vrijednih geolo{kih lokaliteta na terenu. D. J. prvom geolo{kom spomeniku prirode u Hrvatskoj. te se posjetitelji educiraju o samom fenomenu. (2003): Geolo{ki vodi~ kroz Park prirode Papuk. U sljede}em razdoblju Park prirode Papuk. 33. D.com (2009) . Tuma~ za list Orahovicu. knjiga sa`etaka. odnosno Geopark Papuk radi na pobolj{anju geoturisti~ke infrastrukture. JU PP Papuk. te sanacija ve}ina pukotina u smislu stabilizacije. izrada zidanog geolo{kog stupa.000. Opatija. Brojne geopark aktivnosti na~injene su u periodu od progla{enja do danas: obilje`avanje ulaza u geopark geozidi}ima. godine Park prirode Papuk postao je prvi hrvatski geopark.. JAMI^I]. papukgeopark. JU PP Papuk. gdje nakon upoznavanja sa vo}inskim vulkanom djeca sama izra|uju model vulkana uz simulaciju vulkanske erupcije. BRKI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hrvatskoj predstavljena je 2004. ~lan navedene asocijacije. europeangeoparks. primijenjene su sve tri navedene postavke: geokonzervacija – ~i{}enje od vegetacije.– Park prirode Papuk. 2007. 2005). (2008): Sedimentolo{ko i paleontolo{ko istra`ivanje geolo{kih to~aka nedaleko Vo}ina u smislu uspostave geolo{ke pou~ne staze. (2005): Park prirode Papuk kao geopark. Prihva}anjem aplikacije od strane koordinacijskog odbora Asocijacije europskih geoparkova. izradili smo aplikacijski elaborat.org (2004) www. 72 str.. & PAVI]. geoedukacija – edukacija o vrijednostima i potrebi za{tite vrijedne geolo{ke ba{tine i geoturizam – razvoj nove vrste turisti~ke ponude u smislu potpore odr`ivom razvoju podru~ja geoparka. & PAVI]. (2004): Nature Park Papuk as Geopark.. Zagreb. J. www.– Fond dok.000. definiran je program {kola u prirodi sa geolo{kim radionicama. 2004. 1:100. & BRKI].

Regardless the type. andalusite) both penetrate two-mica granite and are not devoid of enclaves.pmf. foliation. Contrarily. muscovite. together with the surrounding basement. amphibolite xenoliths (amphibole. The term “enclave”. and (3) amphibolite facies metamorphic rocks (PAMI]. K-feldspar. For example. colours. Following the classical division of this “inhomogenities” inside granitic host proposed by LACROIX (1893). Faculty of Science. as inferred from field. (2) migmatites. “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves show evidence of mineralogical or genetic links to their host rock.. enklava. The first type.4. two-mica granite (quartz. petrographic and geochemical studies. Horvatovac 95. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 135 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Complex Cretaceous evolution of the Moslava~ka Gora crystalline: different aspects from various types of “foreign” and “cognate” enclaves inside granites Kompleksna kredna evolucija kristalina Moslava~ke gore: “strane” i “kognatne” enklave unutar granita kao raznovrsni izvori informacija Dra`en Balen & Zorica Petrinec Institute of Mineralogy and Petrology. plagioclase. …) regularly hosts different types of enclaves. textures and lithologies. together with Na2O < 3. They generally range in size from few millimetres to hundreds of meters. as used here. Croatia (drbalen@geol. biotite. fine-grained. “Foreign” enclaves are characterized by the composition and origin that is not related to that of their host rock.2 wt% and K2O ~ 5 wt%. making the contrast between the enclaves and their host rock usually very evident but sometimes also cryptic. the presence of dark granular enclaves called mafic microgranular / microgranitoid / magmatic enclaves (MME) represents episode(s) of mixing of more mafic magma(s) with the more felsic granitic host. refers to fragments of rocks or any other inhomogenity enclosed in and completely surrounded by a homogeneous igneous host rock. feldspar. in a so-called “Sava zone”. sometimes foliated). cordierite xenoliths (cordierite. They resulted from the processes that took place in the magmatic body itself i. On the basis of trace element distribution (especially REE’s) a clear distinction has been made between the two most abundant granite types: two-mica (predominantly biotite) granite. Department of Geology. Various types of xenoliths. All types of granites show similar chemical signatures: strong peraluminosity (A/CNK > 1. biotite.1). 2010) which can be divided into three groups: (1) granitoids. gneissic xenoliths (quartz. tourmaline. although they are less abundant than in the previous type. quartz. (2008). have been ascribed to this category: surmicaceous and/or biotite-rich xenoliths (biotite. From the regional point of view. ksenoliti. sillimanite. It shows marks of a complex igneous and metamorphic evolution during Cretaceous – namely. muscovite. University of Zagreb. nematoblastic texture. all enclaves contribute significantly to the information on the origin and evolution of the MG crystalline complex. garnet. also present varieties with diopside and garnet.hr) Key words: granite.e. according to recent geotectonic reconstructions of SCHMID et al. the MG crystalline is located in the SW part of the Pannonian Basin. garnet. representing mostly parts of the MG metamorphic complex. enclave. muscovite. granitoid pluton. albite. quartz. show various shapes. Moslava~ka Gora Klju~ne rije~i: granit. andalusite. laminated structure). making the geotectonic position and significance of MG crystalline complex quite enigmatic. weak schistosity) and quartz xenoliths/xenocrysts (cm to dm sized quartz aggregates showing sharp contact and no reaction rim to the granite host). xenoliths. albite. sillimanite ± andalusite. both members having . quartz. and two subtypes of leucogranites. lepidoblastic texture). biotite. normative corundum content greater than 1%. The two subtypes of pegmatitic and aplitic leucogranites (quartz. homogeneous. andalusite. The granitoid pluton itself comprises about 110 km2 of the exposed crystalline hosting several types of granitic rocks. biotite. kreda. enclaves are here divided into “enclaves énallogènes” or “foreign” enclaves and “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves. 10 000 Zagreb. Cretaceous. Moslava~ka gora The Moslava~ka Gora (MG). metamorphic rocks of the MG bare a signature of a characteristic high-temperature low-pressure metamorphic event (temperatures higher than 550 – 650°C and pressures up to 400 MPa) that has not been identified elsewhere in the region so far. plagioclase. muscovite. is mainly made up of crystalline rocks showing mostly Cretaceous age (STARIJA[ et al. K-feldspars. K-feldspar. 1990).

From these temperatures. consistent with field evidence and observations made on enclaves. represents an integral part of the nodule and envelopes the tourmaline-bearing core.43–0. SCHMID. A. S. 2010). (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. pressure and compositional fluctuations that took place in the host magma during crystallization.58) and slightly Na-deficient tourmaline. MATENCO. REFERENCES BALEN... Another feature can be also regarded as a type of “cognate” enclaves – miaroles. simple twinning and zonal growth (compositional zoning) are consistent with growth from the granitic melt i. it is evident that “foreign” enclaves (xenoliths) give information on the undoubted continental crust contribution to the studied magmatic system. & VRKLJAN. STARIJA[.. partitioning of elements and the crystallization path of the two-mica granite as an integral part of the main plutonic body.136 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. hold a different type of information – primarily that concerning the evolution of the MG igneous body. The nodule’s halo.. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. K.. Preliminary geochemical model for production of melts inside MG magmatic system indicates muscovite dehydration melting at low aH2O (GARA[I] et al. & USTASZEWSKI.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. Decreasing pressure and related cooling were major factors controlling the melt differentiation.. closely related. rock textures and relation among known rock types.– Swiss Journal of Geosciences. D. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. they are a consequence of the exsolution. (2007): Leucogranite from Srednja Rijeka (Moslava~ka Gora. L. Davos.e. SCHUSTER. at least partly. “Cognate” enclaves.. This was already inferred from the field occurrences of miarolitic cavities and the presence of magmatic andalusite inside the host granite. on the other hand. 21–21. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 visco-plastic behaviour at that time. B. D. Being found inside the host granite. The tourmaline-bearing core consists of dravite-enriched (Fe# 0. Inside the MG magmatic system there are also numerous “inhomogenities” like pegmatitic and aplitic bodies. with diameter ranging from 1 to 10 cm. GARA[I]. 7–121.. 720–730°C). K-feldspar megacrysts are of a special interest regarding the evolution of “cognate” enclaves. D. pressure values have been estimated to 70–270 MPa (on average ~ 5 km depth) and water content of the melt up to 4. together with quartz + albite + K-feldspar. tourmaline “suns” and K-feldspar megacrysts. (1990): Alpinski granitoidi. These “gaseous enclaves” represent incompletely filled void(s) in the host granite and are consistent with the escape of volatiles and gases from the evolving magma in the low-pressure environment. reaching up to 30 cm in diameter. Soc. Igneous microstructures of the K-feldspar megacrysts. 10. V. More precisely.– Swiss Journal of Geosciences. separation and entrapment of immiscible aqueous boron-rich melt portions inside the coexisting granitic magma. nodules show a complex texture comprising two clearly distinct units: tourmaline-bearing core and leucocratic envelope (halo). I. & FINGER.. From their characteristics. SCHUSTER. Other notable features are tourmaline “suns” – rosette arrangements of elongated crystals of schorl tourmaline. BERNOULLI. (1893): Les enclaves des roches volcaniques. S. D. Jugoslavija). such as crystal shape. B. . (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. R. in press.2 wt% (BALEN & BROSKA. liquid immiscibility. TIBLJA[. Occurring typically in form of spherical aggregates. R. Tourmaline nodules are also a feature genetically related to the host granite. they support a scenario according to which magma escaped from the plutonic depths. The granite body itself shows evidence of at least two subsequent igneous events – their signature was left behind in the form of various types of “cognate” enclaves. SCHEFER. nature of country rocks and the relative age of the granitoid pluton. London Spec. TISCHLER. they are locally found inside the peraluminous two-mica granite and point to temperature. Croatia). 2007) of a (meta)pelitic source which is. Among those features.– Rad JAZU. P-T conditions at the crystallization level of the host granite have been obtained from the zircon saturation temperature and REE thermometry (ca.– Protat. where it stalled in a low-pressure crustal setting. 139–183. fluid behaviour..M. mode of emplacement of granitoid magmas. Ranging in size up to 10 cm. in press. GERDES. BALEN. M. 101. Mâcon. PAMI]. Present geological relations inside the Moslava~ka Gora crystalline reflect a complex history of the metamorphic and igneous evolution during multiple.. Cretaceous events. FÜGENSCHUH. J. LACROIX. Metamorphic evolution that preceded igneous events remained recorded in the metamorphic part of the complex that became the source for the “foreign” enclaves encapsulated inside the intruding granite magma. Zagreb. 770 p. M. their mineral assemblages and geochemical features. F. consisting of quartz + feldspar ± muscovite.. reached shallow level.. Publ. & BROSKA. KR[INI]. A. A. host two-mica granite.

Horvatovac 95. 2001). 1956.11 0.. JAMI^I] et al. 10 000 Zagreb.90 X5 0. Goran Radoni}2 & Goran Pavi}2 1 Faculty of Science.32 1.30 5.i tetra-gonalnosti). X4 = heksa-.53 4. 2004. Croatia (kontakt@papukgeopark. 2008. geopark. 2000. 1991) while the alternative Miocene age (JAMI^I] & BRKI]. Locality is a part of a larger volcanic body known also as the Vo}in volcanic mass (PAMI]. X5.71 .89 0. For comparison data for three volcanic complexes with distinctive columnar jointing are given (data and equations (X6. reorganizing themselves into “Y-junctions”. GOEHRING & MORRIS. 2005. but also in analogous materials like mud.94 5. X5. WEINBERGER. Fundamentally. Analysis performed on the Rupnica columnar jointing (Table 1) shows the development and reorganization of propagating joints and formation of n-sided columns. K-Ar dating of volcanic rocks (interstratified basalts) near the locality gave Cretaceous age (PAMI].98 2.40 1. tetra-gonality indices).06 0. 34330 Velika. 2002. Simplified.88 1. its depth i.79 4. 1991).02 1. which has a significant bearing on the development of columnar joints.53 X6 1. 1960. Rupnica. simple and universal laws of physics govern the behavior of cracks and development of columnar joints in volcanic rocks. while on greater depths and with slow cooling rates cracks will propagate into depth. 1987) has been inferred base on broader geological/stratigraphic relations. 2009).4. 2006. X6. the fast cooling rate of magmatic materials near or close to surface conditions will cause the formation of cracks which will reorganize themselves in the form of “T-junctions”. X4 = indeksi heksa-. in ideal case giving six-sided columns (JAGLA & ROJO. TORAMARU & MATSUMOTO. JAGLA & ROJO. Tablica 1.51 1. University of Zagreb.80 0.com) Key words: columnar joints.03 0.. Rupnica 1 2008 2nd 2008 3rd 2009 4th 2009 Average Giant’s Causeway Devil’s Postpile Columbia River st 3 10 9 45 30 24 0 1 0 4 94 217 263 179 188 6 29 5 5 137 129 198 199 166 49 92 30 6 53 41 39 57 48 102 67 28 7 0 3 3 4 3 40 9 7 8 0 0 0 0 0 4 2 0 Total 294 399 548 469 428 201 200 70 N 4. X5) preuzeti su iz WEINBERGER.hr) 2 Papuk Geopark. GOEHRING et al. 2004). pressure of solidification and cooling rate. penta.44 4.58 1. Papuk The Rupnica geosite is one of the key-localities of the Papuk Geopark. Broj stranica stupova (broj pukotina) u Rupnici dobiven u ~etiri nezavisna mjerenja te njihovi izra~unati statisti~ki parametri (N=prosjek.95 0.93 X4 1.e. Position of the Rupnica geosite inside the volcanic body. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 137 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Order and disorder in columnar joints of Rupnica Geosite (Papuk Geopark) Stupanj ure|enosti i neure|enosti pukotina lu~enja na geolokalitetu Rupnica (Geopark Papuk) Dra`en Balen1. geopark. 1987.88 0. X5) are from WEINBERGER. The values are expressed as n-gonality (hexagonality.23 0.91 0. Croatia (drbalen@geol. ice and starch slurry (LYLE. rhyolite.88 0.88 1. 1969). TORAMARU & MATSUMOTO. Papuk Klju~ne rije~i: lu~enje. penta-. 2001. Stjepana Radi}a 46. 2001). Rupnica. pentago- Table 1. 2002.60 5.80 1.49 1. It is under protection as a “Geological Monument of Nature” since 1948 and is famous due to a characteristic exposure of the columnar joints developed in the albite rhyolite (TAJDER. Distribution of the polygon sides/bounded cracks in the Rupnica geosite counted during four measurement campaigns and corresponding statistical parameters (N = average. Za usporedbu su dani parametri za tri vulkanska kompleksa s izra`enim prizmatskim lu~enjem (podaci i formule (X6. producing mostly four-sided columns.pmf. X6. riolit.45 0.63 4. has not been estimated in detail so far.

(2009): Nonequilibrium scale selection mechanism for columnar jointing. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. JAMI^I]. analysis of cracking pattern responsible for the origin of columnar joints at the Rupnica geosite shows that this genetic process is related to a shallow.– PNAS.. A. 10203. TAJDER.– Phys.. E. P. L.W. M. T. than we can depict the Rupnica columnar jointing as the upper part (entablature) of the volcanic body. A) Poligonalni obrazac vidljiv na popre~nim presjecima stupova nastalih prizmatskim lu~enjem u albitnom riolitu.– Geolo{ki zavod Zagreb (1986).– Phys. Four-sided (0. (2008): The scaling of columnar joints in basalt. 74. curved sets of columns and occurrence of pyroclastic material in the vicinity (Omerovac site). Res.W. Geophys. D.– J. Rev..) indices. (2000): The eruption environment of multitiered columnar basalt lava flows. TAJDER. Geophys.88) columns show the greatest resemblance to the idealized case (Figs. 387–392. (1991): Gornjokredne bazaltoidne i piroklasti~ne stijene iz vo}inske vulkanske mase na Papuku (Slavonija.000. JAZU). 65.– Journal of the Geological Society London. S. M. D. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100.– Acta geol. Savezni geolo{ki zavod Beograd. 69. which represent a measure of discrepancy in the number of joints between the real sample and an ideal (theoretical) case. S. Savezni geolo{ki zavod Beograd. The outcrop cleaning using pumping water “cannon” (fall 2008) made it possible to access and counts a greater number of columns in 2009. E. 109. 95–101. JAMI^I]. B) Four-sided columns dominate at Rupnica geosite. CRNKO. 2. & MORRIS.000. 35–48. Z. 1:100.. The help of Geology and Environmental Science students during research is greatly acknowledged. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Beograd. REFERENCES GOEHRING. TORAMARU. Differences in the total number of counted columns in 2008 (300–400) and 2009 (450–550) are due to mud avalanche (landslide) which covered a significant part of the locality. Statistically significant are those results approaching value 1. If such measurements are correlated with other features visible at or near the Rupnica locality.A. LYLE. 469–476.W. Hrvatska). M. str. A) Polygonal columnar pattern visible in albite rhyolite at Rupnica geosite. A. S.– Geolo{ki vjesnik.– Geolo{ki vjesnik. R.W. Res.98) and five-sided (0.– Europhys. 72. (1969): Magmatizam i metamorfizam planinskog podru~ja Papuk-Psunj.. (2001): Evolution of polygonal patterns in stratified mud during desiccation: The role of flaw distribution and layer boundaries. 113/1.– GSA Bulletin... GOEHRING.– Acta geol. fast cooling environment.. 113–129. istra`. & MATSUMOTO. Tuma~ za list Orahovica L 33-96. 1A–B). M. (2002): Sequential fragmentation: The origin of columnar quasihexagonal patterns. L. GOEHRING.138 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & BRKI]. JAGLA. PAMI]. 27. BRKI]. B) ^etverostrani popre~ni presjeci stupova dominiraju u Rupnici. 44. 157/4. J. L. Consequently.. 22. (2004): Columnar joint morphology and cooling rate: A starch-water mixture experiment. 2 (Prir istra` JAZU). B02205. WEINBERGER. MAHADEVAN. & ROJO. tightly packed striae (propagating cracks inside columns). 715–722. L. 161–172. nality. list Orahovica L 33-96. 106. (2005): Order and disorder in columnar joints. & MORRIS. (1960): Anortoklasni egirinski riolit iz potoka Rupnice kod Vo}ina. 036115. sj. like relatively narrow columns. Lett. & MORRIS. & MORRIS. .– J. S. 739–745. & VRAGOVI]. M. (1956): Albitski efuzivi okolice Vo}ina i njihova geneza..– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). E. L. (2006): An experimental investigation of the scaling of columnar joints. Beograd. 20–31. Slika 1. B. Such results are in good agreement with results expected for shallow placed and relatively rapidly cooled volcanic mass. 026203. 29. GOEHRING. TAJDER. LIN.. M.G. Rev. 1 (Prir. J.

ortoklas.f. kloritom i aktinolitom s ni`im sadr`ajem Al. fengit. albit.35 Cr0.49 do 0. Smje{tena je u dodirnom podru~ju geotektonskih jedinica Alpa. biotit.f. U pojedinim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici pojavljuju se biotit. Izra~unata je prosje~na formula takvih biotita na temelju 11 mikrosondskih analiza: (K0.j.belak@hgi-cgs.02 Mg1.p. facijes zelenih {kriljavaca. Alterirani biotit ± stilpnomelan u zajednici je s fengitom. omjer Fe/(Fe + Mg) varira izme|u 0. Amfiboli u zelenim {kriljavcima su prete`no aktinoliti u kojima koli~ina AlIV varira izme|u 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 139 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stilpnomelan i biotit u mineralnoj paragenezi zelenih {kriljavaca Medvednice (SZ Hrvatska) – indikatori metamorfne zonalnosti Stilpnomelane and biotite in mineral paragenesis of the greenschists of Medvednica (NW Croatia) – indicators of the metamorphic zonality Mirko Belak1. 10 000 Zagreb.008 Ca0. klinoklor.p. a stilpnomelan ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca (BUCHER & FREY. mg =Mg/(Mg+Fetot) = 0. koje se prote`u od sela Mikuli} na jugozapadu do potoka Blagu{a. albit-aktinolit-epidot i albit-epidotklorit. kloritom i Al-bogatim aktinolitom. Biotit niskog stupnja metamorfizma koji koegzistira s fengitom ± kloritom i kvarcom odgovara Barrowljevoj biotitnoj zoni u metapelitima (WINKLER.4. 1994). 10 000 Zagreb. biotite.90 Na0.52 i 0. SI= 0. dok manje pojave nalazimo u obliku tektonski uvjetovanih zona. hematit.91) Alterirani biotiti kemijski su relativno uniformni.1. ovisno o kemijskom i mineralnom sastavu primarne stijene.19 Ti0.003 Mn0.51.1. mg = Mg/(Mg+Fetot) = 0.9 Al1. kvarc. 1979). te stupnju metamorfnih promjena. metamorfna zonalnost Key words: Medvednica Mt.69 Na0. Tisije i Dinarida u Zagorsko-srednjetransdanubijskoj tektonskoj zoni. magnetit. a u dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) analizirani biotiti projiciraju se u sredi{nje podru~je izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita. muskovit. greenschist facies.49. stilpnomelane. stilpnomelan.50 a. Naj~e{}e glavne mineralne parageneze u zelenim orto{kriljavcima su: albitaktinolit-epidot-klorit. sjeverno od Kobiljaka. Ukupna mineralna asocijacija u svim varijetetima zelenih orto{kriljavaca obuhva}a aktinolit. Sachsova 2. ali i kao sitni uklopci u albitu.04)(Al0. Za raziku od amfibola kloriti i epidot ne pokazuju ovisnost sastava o stupnju metamorfoze.47. Fe-Mg klorit. Parageneza biotit + stilpnomelan karakterizira sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca. Hrvatska Klju~ne rije~i: Medvednica. epidot. na sjeveroisto~nom dijelu Medvednice. metamorphic zonality Planina Medvednica. epidotom i fengitom.. stilpnomelan. Glavna masa ortometamorfita rasprostranjena je u sredi{njem dijelu Medvednice (Malo i Veliko Sljeme – Puntijarka). Vesnica Gara{i}2 & Dragutin Slovenec2 1 Hrvatski geolo{ki institut.hr) 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.1)O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0.1) O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0. no tremolitna. edenitna i ~ermakitna komponenta su glavne komponente ~vrstih otopina. alterirani biotit i stilpnomelan. Biotit koegzistira s fengitom.40 Cr0. Stilpnomelan bez biotita pojavljuje se u mineralnoj paragenezi s fengitom. SI= 0. te sporedna magneziohornblenda u kojoj je AlIV ve}i od 0.53. geografski pripada sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.51. omjeri Fe/(Fe + Mg) variraju u rasponu od 0.02 Mg1. titanit. Amfiboli koji se javljaju u metabazitima su kompleksnog sastava.06 Fetot. rutil te relikte ilmenita i augita.5 a.j. Biotiti su homogenog sastava. U zelenim orto{kriljavcima mogu se izdvojiti razli~iti strukturno teksturni varijeteti. U svim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici dominantni feldspat je albit (An<3). U dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) vrijednosti za alterirane biotite se projiciraju to~no izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita.24) (Si2.003 Mn0. biotit.06 Fetot. Listi}i biotita pojavljuju se u folijativnim mikrolitonima s kloritom. Op}enito vrijedi da s porastom metamorfnog stupnja u sastav amfibola ulazi vi{e natrija i aluminija. Biotit i stilpnomelan odre|eni su opti~kim mikroskopom te primjenom rendgenske difrakcije na prahu i pomo}u elektronske mikrosonde.008)(Al0. Pierottijeva 6. koji imaju razli~it mineralni sastav.9 Al1.74) . s pru`anjem orografske osi sjeveroistok-jugozapad u du`ini od oko 40 km.10 i 0.53.005 Ca0. kalcit.19 Ti0. schamozit. glaukofanska. siderit. kloritom i aktinolitom koji ima nizak sadr`aj Al. magneziohornblendu.40) (Si2. Prosje~na formula alteriranog biotita izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. Hrvatska (mirko.

140 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (3) metamorfna zona odlikuje se mineralnom asocijacijom aktinolit (visoki sadr`aj Al) + albit + Fe-Mg klorit + epidot + biotit + fengit. (1994): Petrogenesis of Metamorphic Rocks. SPEAR. 1977).3. & SEZ’KO. Mineral. 1997. pomo}u vi{e geobarometara i geotermometara (GERYA et al. 318 p.. PLYUSNINA. GERYA.28) Si8Al(O.L. TRIBOULET. ..17 Ti0. H. te pojave biotita i stilpnomelana mogu se izdvojiti tri metamorfne zone: (1) metamorfna zona je karakterizirana mineralnom asocijacijom aktinolit (niski sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + fengit + stilpnomelan. C..P.OH)27*2-4 H2O (SI = 0. 1982.I. BUCHER.. odnosno vi{e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca.09)(Mg1.. Petrol..– J. Am.H. Meta- morfna zona (2) ukazuje na sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca i temperaturu od oko 400°C (BUCHER i FREY. 348 p. T. 799 p. L. (2) metamorfna zona sadr`i mineralnu asocijaciju aktinolit (srednji sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + alterirani biotit + stilpnomelan + fengit.08 Ca0. WINKLER.S. (1982): Geothermometry and geobarometry of plagioclase – hornblende bearing assemblages. L. ukazuju na temperaturne uvjete od oko 450°C i tlak od 3 do 4 kbara. PERCHUK.V. Eastern Sayan.80 Mn0.73 Fetot. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Prosje~na formula stilpnomelana izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0.. (1995): Metamorphic Phase Equilibria and Pressure – Temperature – Time Paths.– Petrology. SPEAR.20 Na0.002 Al0. Rezultati izra~unavanja metamorfnih uvjeta za zonu (3).. E. Metamorfna zona (1) karakteristi~na je za ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca odnosno temperature 350°C do 400°C (BUCHER & FREY. (1979): Petrogenesis of metamorphic rocks. A.H. Berlin.. 18. PLYUSNINA. SM = 5. (1977): The crossite content of Ca-amphibole as a guide to pressure of metamorphism.– 6th ed.– 5th ed. 503–533. 80. 5/6. F. 1994). 1994. 140–146. (1997): Petrology of the Tumanshet zonal metamorphic complex. BROWN. Washington. 1995). Soc.37. M. C. 53–402.– Contrib.– Min. K..98) Zaklju~ak U zelenim orto{kriljavcima Medvednice na temelju sastava amfibola. & FREY. Petrol. Springer-Verlag. LITERATURA BROWN. AUDREN. Springer Verlag.G.

Austria Key words: Slavonian Mts. University of Salzburg. U-Th-Pb Klju~ne rije~i: Slavonske planine.hr) 2 Division of Mineralogy. which were calculated by internal error propagation (95% confidence) using Isoplot 2.4. Interestingly. Papuk. Beside their obvious discrepancy in age. Faculty of Science. Yttrium contents of the Alpine monazite are uniformingly low Figure 1. Permotrijaska sekvenca. implying a Variscan formation of the granitoids. Papuk. Monaciti iz granitoidnih valutica definiraju variscijsku i alpinsku izokronu. a newly formed Alpine (Cretaceous) monazite generation was found in one pebble (Fig. Hellbrunnerstr. coarse-grained clastic rocks occur. which were investigated by means of the electron microprobe in order to determine their U-Th-Pb age. U-Th-Pb The Variscan and pre-Variscan crystalline basement of the Slavonian Mts. contained accessory monazite grains. Carboniferous monazite ages were measured (Fig. granitoidne valutice. Th* vs Pb digram after SUZUKI et al. monacit. Hrvatska Vanja Bi{evac1.. Several types of clasts can be observed (schists. 2001). 1987. sampled on the locality near Velika. in which some well defined groups can be distinguished. At the base of the sequence. University of Zagreb. The thickness of this Permotriassic cover. varies from 160 to 350 meters (JAMI^I] & BRKI]. Permotriassic sequence. (1991).49e (LUDWIG. Croatia Variscijski visokotemperaturni i kredni niskotemperaturni monacit u granitoidnim valuticama permotrijaskih naslaga. 34. and are presumably derived from the surrounding basement complexes of the Papuk Mountain. Slika 2. Monazites from the granitoid pebbles define both a Variscan and an Alpine isochrone (forced through 0).. 1). Dra`en Balen1 & Friedrich Finger2 1 Institute of Mineralogy and Petrology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 141 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Variscan high-T and Cretaceous low-T monazite in granitoid pebbles of the Permotriassic sequence. Th*-Pb dijagram prema SUZUKI i dr. quartz and granitoid pebbles). demonstrating that the Permotriassic sequence must have experienced a significant low-grade metamorphic event at that time. is covered in places by the Permotriassic sequence. the two monazite generations show significant chemical differences with respect to their REE patterns and yttrium values. 2003). Also shown are the weighted average ages.49e (LUDWIG. La/Nd – Y2O3 dijagram na kojem su vidljive razlike u kemijskom sastavu izme|u alpinskih i hercinskih monacita. different granitoid pebbles. 1). Erwin Krenn2. SZAKMÁNY et al. Slika 1. represented by conglomerates and in some parts by gravelly sandstones. granitoid pebbles. In all samples. Department of Material Science. (1991). Three macroscopically Figure 2. A-5020 Salzburg. monazite. . Department of Geology.pmf. La/Nd vs Y2O3 plot showing chemical differences between Variscan and Alpine monazite. Tako|er su prikazane i te`inske srednje vrijednosti starosti koje su izra~unate metodom napredovanja interne pogre{ke (95% pouzdanosti) koriste}i kompjutorski program Isoplot 2. 2001). Croatia (vabisevac@geol.

. SPEAR...000. 1–72. & TANAKA. J. & MCDONOUGH.. consistent with a high-T igneous origin. SUZUKI. 2001) indicates formation temperatures of around 350–400°C. S. REFERENCES HEINRICH. 2083–2107. inst. CRNKO. % Y2O3... F. Some of the Variscan monazite grains have high yttrium contents of up to 3 wt. JAMI^I]. 2). Tuma~ za list Orahovica L 33-96 (Basic Geological Map of Yugoslavia – Explanatory notes for sheet Orahovica).– Berkeley Geochronological Center Special Publications. M. zavod Zagreb (1971–1986). 1997.. T. RAUSCSIK VARGA. Petrol.– Sed. (2001): Monazite-xenotime garnet equilibrium in metapelites and a new monazite-garnet thermometer. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100.49e. & HORVAT. JAMI^I]. Beograd.R.S. Furthermore. K.. JAMI^I].. LUDWIG. 141–147. J. 204. D. RUDNICK. (1997): Monazite-xenotime miscibility gap thermometry.– Geol.– Geol. Metamorph. Yttrium-in-monazite thermometry (HEINRICH et al. D. I. geol. 22nd IAS Meeting of Sedimentology. PYLE et al. G. An empirical calibration.– J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (Fig.L. 42.. Version 2. M. JÓSZA. (2001): Isoplot/Ex. A Geochronological Toolkit for Microsoft Excel. & VRAGOVI]. (Basic Geological Map of Yugoslavia in scale 1:100. M. (2003): Petrological and geochemical studies of the Permotriassic siliciclastic sequence in the western part of the Papuk Mountain (Croatia).M. Beograd. Geol. Geol. SZAKMÁNY.– Abstract book. R. M. Sav. M. A. K. 15. Opatija. geol.000. zavod Zagreb (1986). central Japan: Th-U-total Pb evidence from an electron microprobe monazite study. PYLE.. W. . GY. & FRANZ. G. Sav.. suggesting that the formation conditions during Alpine metamorphism were oxidizing. ANDREHS.– J. W. List Orahovica L 33-96. BRKI]. sheet Orahovica)..142 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 3–16.F. (1991): Middle Precambrian provenance of Jurassic sandstone in the Mino Terrane. inst.. D. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100000. Alpine monazite is characterized by low La/Nd ratios and relatively high Eu contents. consistent with a low-grade metamorphic formation... 75. & BRKI]. p. ADACHI.

regular. s. C2/m) to microcline (Mc.P. B – BSE image of the same microtexture showing difference in composition between sodium rich exsolution lamellae and “patches” (dark gray) and K-feldspar (gray).P. “plagioclase overgrowth”.g.g. There are three important processes that occur in feldspar crystals during cooling: (1) the homogenous composition exsolutes into K. myrmekite.). “intergranular plagioclase”.and Na-rich lamellae and lenses at high temperature (below solvus). SEM with EDS Klju~ne rije~i: alkalni feldspati. SEM. c. Slika 1.Na)AlSi3O8) from sanidine (Sa. A – Optical microphotograph of perthitic alkali feldspar microtextures showing finescale. 2008). Department of Geology. lamellar micro-perthitic intergrowths. BRLEK. s. 1976). Faculty of Science. C2/m).. Sachsova 2. (parallel white lines. c. A – Mikrofotografija pertitske strukture s vidljivim pravilnim lamelarnim prorastanjima (paralelne bijele linije.. c. 10 000 Zagreb.brlek@hgi-cgs. C1). Some exsolution lamellae are partly coarsened by deuteric processes (bottom right).g. U K-feldspatu (sivo) vidljiv je “krpasti” pertit (P. (2) the C2/m symmetry degrades to C1. 2/m. s. Dra`en Balen2 & Vladimir Bermanec2 1 Croatian Geological Survey. 10 000 Zagreb. deuteric microtextures. Croatia Key words: alkali feldspars. These reactions reflect the cooling history of a parent magma. which controls the change in symmetry in K-feldspars ((K.c. 1. E. EDS Several reactions on minerals of the exotic reddish I-type granite pebbles of Cretaceous Pogari formation (Middle Bosnia) were observed using polarizing microscope: sericitization of plagioclase and chloritization of biotite (with epidote as a possible by-product). Neke eksolucijske lamele su dijelom pokrupnjene sekundarnim procesima (dolje desno). koja su zna~ajka eksolucijskog procesa. 2/m. Horvatovac 95.).4. University of Zagreb. which are crosscut by “patch” perthites (P. Croatia (mihovil. Some of them might have been interconnected (“cyclic” reactions) and could have formed simultaneously (NEUBAUER et al.and Figure 1. 2003. (3) twinning occurs in both Na. E. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 143 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alkali feldspar microtextures from Pogari formation granite pebbles (Middle Bosnia) Mikroteksture u alkalnim feldspatima iz granitnih valutica Pogari formacije (srednja Bosna) Mihovil Brlek1.c.hr) 2 Institute of Mineralogy and Petrology. sekundarne mikroteksture. characteristic of exsolution processes. exsolution and “patch” perthites. .P. The Al–Si ordering.P. through orthoclase (Or. B – Slika iste strukture dobivena unatrag raspr{enim elektronima (BSE) pokazuje razlike u sastavu izme|u eksolucijskih lamela i “krpa” oboga}enih natrijem (tamnosivo) te K-feldspata (sivo). and microstructures provide evidence for the thermal history of feldspars (WENK.) (patchy white) with irregular morphology in the host K-rich feldspar (gray). bijela podru~ja) nepravilne morfologije.c.

1B). 2004). V. indicating the “unzipping” process that took place during subsolidus. KOVACS KIS.– Geol. & DODONY.– Springer-Verlag. (2008): Zna~ajke granitnih valutica unutar konglomerata Pogari formacije srednje Bosne. Petrol.) in host K-rich feldspar (Figs. R. Reduction of total free energy by release of coherency strain during dissolution-reprecipitation reactions (related to micropores and turbidity). 57/2. with lamellae typically £ lµm thick and coherent or semicoherent interfaces between albite (Ab)-rich and K-feldspar (Or)-rich phases. WENK. with some lamellae partly coarsened. During subsolidus. I. leads to growth of incoherent subgrain mosaics of albite and microcline. M. & LEE. Faculty of Science. Tonejc. Dislocations (possible fluid pathways) can also nucleate on the straight albite lamellae and the intergrowths are then semicoherent (PARSONS & LEE. Department of Geology. Jakovljevi} is gratefully acknowledged. (2003): Exotic granites in the Cretaceous Pogari Formation overstepping the Dinaridic Ophiolite Zone mélange in Bosnia. when alkali feldspars react readily with magmatic fluids. DUNKL. 118 p. 564 p. and irregular Na-rich “patch” perthite (P. NEUBAUER. regular.. University of Zagreb.144 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. HANDLER. Berlin. H. PAMI]. . 1A–B). are incoherent and have irregular morphologies (PARSONS & LEE.. These images reveal alkali feldspar microtex- tures: primary exsolution perthites (E.-R..– Diploma thesis.P. Mineral. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 K-rich lamellae. (1976): Electron microscopy in mineralogy.– Annales Universitatis Budapestiensis. I. lamellar “strain-controlled” cryptoor fine micro-perthitic intergrowths. 157. 149–158. 35. elastic strain (coherency strain energy) develops at the surfaces of perthite lamellae. (2009): Mutual replacement reactions in alkali feldspars I: microtextures and mechanisms. Sectio geologica. & MAJER V. HORVAT.P. Differences in composition between K-rich host grain and Na-rich “patches” (P. 641–661. deuteric phase of granitic magma cooling. M. PARSONS.. 2009). J.. 2009). termed “unzipping”.P. 1A) and SEM backscatter electron (BSE) image (Fig. I. Croatia.. 133–134. Croatica. F.). These “deuteric perthites” (“patch” perthite). This research was supported by A. Because of the difference in cell dimensions between the exsolved phases. coherent exsolution and coarsening leads to finescale. The aid of S.– Contrib. up to 103 times coarser than strain-controlled intergrowths. The last two processes are simultaneous (KOVACS KIS et al. M. (2004): Microstructures in two alkali feldspar megacrysts from the Papuk Mt.. Budapest. REFERENCES BRLEK.) are visible in optical microphotograph (Fig..

ultramafitne stijene Key words: complex. BiH Rudarsko-geolo{ko-gra|evinski fakultet. lherzolite. koja predstavlja glavnu jedinicu Unutra{njih Dinarida zauzima veliku povr{inu na podru~ju Bosne i Hercegovine. Electron microscope photography of samples BE1/1 and BE2. bazalt-spiliti. gabri. lercolit. ultramafic rocks Ofiolitna zona Dinarida. granitoida. Geografski. Ozrenski ofiolitni kompleks. U hemijskim analizama uo~ljiv je visok sadr`aj vode. Podru~je Varde i Vi{egrada. Slika 1. Figure 1. Hemijski sastav lerzolita Ofiolitne zone Dinarida je ujedna~en {to se mo`e viditi na Tablici 1. Sarajevo. glinci. Tuzla. amfiboliti. npr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 145 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mineralo{ko-petrografski sastav ultramafita na jednom dijelu ofiolitne zone Dinarida Mineralogical-petrographic composition of the ultramafics in one part of Dinaride Opholite Zone Amra Hamzabegovi}1 & Milan Stevi}2 1 2 Zemaljski muzej BiH. Veli~ine fragmenata variraju od mm-cm do dm-m i dekametarsko-hektometarskih dimenzija (PAMI]. kumulatnih gabra i peridotita. keratofira. podjela ofiolitske zone u Bosni mo`e se izvr{iti na sljede}e ofiolitske komplekse: • • • • • • Krivajsko – konju{ki ofiolitni kompleks. te egzoti~ni blokovi kre~njaka razli~ite starosti (od srednjeg trijasa do titon-berijasa). Snimak elektronskim mikroskopom uzoraka BE1/1 i BE2. . {to ukazuje na visok stepen serpentinizacije.4. 1996). BiH Klju~ne rije~i: kompleks. Ofiolitni kompleks Ljubi}a. Analiza na elektronskom mikroskopom (REM) dala je rezultate hemijske analize piroksena i olivina (Ol). Ofiolitni komleks Borja i Mahnja~e i Kozara~ki ofiolitni kompleks Me|u fragmentima u ofiolitnoj zoni ~esto dolaze ultramafiti. bazalta. veli~ina kompleksa. ro`naci. Petrografija ultramafitnih stijena okoline @ep~a ne razlikuje se od petrografije ultramafitnih stijena iz ostalih dijelova Dinaridske ofiolitne zone u Bosni. Tablica Svaki od navedenih kompleksa nosi neku svoju specifi~nost po kojoj se razlikuje od ostalih kompleksa. Odnos MgO:FeO koji je oko 5 puta ve}i po ~emu ima sve karakteristike alpinotipnih peridotita. ^avke do Vrbanje. zastupljenost pojedinih glavnih ~lanova (tektonitnih peridotita. amfibolita) i njihovu izdiferenciranost. spilita. dijabaz-doleriti. dijabaza.

.876 Al0. Ol #3 Ol #4 Cpx #1 Cpx #2 Cpx #3 Opx #4 Opx #5 Sp #7 Sp #8 (Mg1.5 Al8.976 O6 (Mg3.07 41.15 MgO 39.06)15.067 (Mg1.99 O6 Ca0.91 CaO 2. Mineralo{kopetrografski sastav je utvr|en analizom elektronskog mikroskopa.121 (Si1. Formule na osnovu rezultata hemijskog sastava ispitivanih ta~aka na uzorcima. Hemijski sastav ultramafitnih stijena ofiolitne zone Dinarida. . Iz formula se vidi da je hemijski sastav varijabilan jer u ta~ki #7 pored glavnih elemenata prisutni su Mn i Ca dok u ta~ki #8 Mn nije registrovan.39 Cr2O3 0. Formulea based on the spot chemical analyses.199 Mn0.23 / FeO 5. IV.692 Fe0. 1977). Table 1.02 Cr0. (1996): Magmatske formacije Dinarida.58 / S 100.31 13. str.27 Mn0.23)2.83 Ca0. J.013 Cr0.810)1.765 Al0.36 Al8.81 / 1 – Za ofiolitnu zonu u Bosni/for ophiolite zone in Bosnia (PAMI] et al.Geologija BiH.39 / K2O 0.266 Ti0. #2 i #3 analizirane na isje~ku BE2 su klinopiroksen (Cpx) dok su ta~ke #4 i #5 ortopiroksen (Opx).13 0. Vardarske zone i ju`nih dijelova Panonskog basena. knj. SiO2 1 2 TiO2 Al2O3 2.06 / NiO 0. 1 prikazan je snimak mikroskopskog preparata na elektronskom mikroskopu sa nazna~enim dijelovima (BE1/1 i BE2) na kojima su izvr{ene detaljne analize uklju~uju}i i odre|ivanje hemijskog sastava.70 1. gotovo crne boje.876 Al0.055 (Al0. (1978): Krivajsko – konju{ki kompleks.62 H2O– 0..82 )15.18 O32 (Mg3.188 Si1. J. a utvr|en je Ti.714 (Si1. (2001): Kora raspadanja na peridotitima okoline @ep~a-ofiolitna zona Dinarida.724 Fe4.167)1.98 Fe2O3 3.75 1.99 SiO4 Ca1. 1–57.948 (Mg0. U njemu se isti~e visok sadr`aj MgO i nizak sadr`aj CaO. Pored olivina u sastav ulazi ortopiroksen. “Geoin`injering” – Sarajevo. U uzorku je registrovan krom spinel (Sp) predstavljen ta~kama #7 i #8. 2001). A.11 / H2O+ 5.149 Ti0.37 Ti0.96 Ti0.06)8. Na Sl. LITERATURA HAMZABEGOVI].1)1.07 )8. 99-135. PAMI].013 Cr0. olivin i malim dijelom spinel koji je neujedna~enog sastava.022)1.. Nafta.45 99. Universitet u Tuzli.6 Fe4.933 O6 Ca0. Mati~na stijena ispitivanog profila okoline @ep~a je lerzolit koji je tamnosive.27)1.63 Fe0.814 Fe0. Zagreb.642 Fe0.994 O6 Ca0.049)1.02)1.45 40. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.58 0. PAMI].93 O32 2. a pokazuje da je ve}ina uzoraka izgra|ena od olivina koji je neravnomjerno serpentiniziran.031)0.42 4.116)1.929 (Si1.047(Mg0. 225 str.146 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.59 Na2O 0.47 35.146 Si1.253 )2.011 SiO4 (Mg 1.748 Fe0. Tablica 2. Rudarskogeolo{ko-gra|evinski fakultet.746 Fe0.02 Cr0.72 Fe 0.082 (Cr6.142 (Mg0. klinopiroksen. Ta~ke #1.249 Cr0.76 (Mg1.995 O6 Ca1. Table 2. Chemical composition of the ultramafic rocks from Dinaride Opholite Zone.5 (Cr7.028 Ca0.Monografija. 2 – Za ultramafitnu stijenu iz ofiolitne zone okoline @ep~a (analiza ura|ena na elektronskom mikroskopu)/for ultramafic rock from ophiolite zone of @ep~a area (electron microscope analysis) (HAMZABEGOVI].847)1.21 / MnO 0.– Magistarski rad.93 (Al0.

Hellbrunner Str. holocrystalline. intergranular diabase texture with ophitic to subophitic groundmass (GARA[I] et al. 40Ar/39Ar apparent age spectra of the a) K-feldspar from pink dyke of the Jabuka Islet (sample J5). Petrographic examination shows coexistence of vapour rich FIs and high salinity liquid rich FIs containing halite and silvite daughter minerals. Laser energy increases from left to right. A-5020 Salzburg. riftovanje. on Jabuka. Franz Neubauer2. indicating minimum 2 km of overburden under lithostatic conditions.4. The parent magma is. followed by halite melting at T range from 345° to >600°C. Jorge Spangenberg3 & Ivan Razum1 1 Institute of Minaralogy and Petrography. 40Ar/39Ar spektar starosti a) K-feldspata iz crvenih dajkova s oto~i}a Jabuka. Ti-magnetite and ilmenite. Quartz from coarse grained gabbroid dykes contains well developed fluid inclusions. Faculty of Sceince. The first group characterizes Jabuka and Brusnik. University of Zagreb. The trace elements and a normalized-MORB incompatible element spider-diagram support similarity of the Jabuka gabbro with continental tholeiitic magmas. Koraci kori{teni za prora~un integriranih ili platoe vrijednosti su masno ocrtani. Liquid-rich inclusions yielded homogenizations (Th) between 420° and 505°C. however. Jadranska plo~a. evaporiti. Total homogenization to a liquid phase was in the range from 415° to Figure 1. Ar/Ar datiranje. Amphibols. Sibila Borojevi} [o{tari}1. selected from the dykes.. Austria 3 Institute of Mineralogy and Geochemistry. alkali enriched magma. the same. CH-1015 Lausanne. excluding MORB type affinity. priori to or synchronous with the vapour disappearance.pmf. . Building Anthropole. University of Lausanne. whereas the second one is on the Vis. The gabbro intrusive-body was dissected by a swarm of dyke-veins of pinkish. Palinka{1. High salinity liquid-rich FIs melted silvine at T between 80° to 150°C. Slika 1. i c) K-feldspata iz dajkova s Komi`e (otok Vis). Ar/Ar date. gabro. Minimum pressure was 0. and c) K-feldspar concentrate from Komi`a (Vis) dyke. Adria plate. Jabuka and Brusnik islands consist of the two main groups: a) sul-bvolcanic types with augite-diabases. gabbro. coarse-grained gabbro. Brusnik i Vis Ladislav A. 2005). Switzerland Key words: basalt. The dyke swarm is perpendicular to the pseudo-layering and Th suggests brittle intrusion of fractionated. Horvatovac 95. contain measurable fluid inclusion (FIs). The gabbro of the Jabuka is a phaneritic. Wide range of igneous rock ages from Permian to Triassic times show two stage evolution from the early intra-continental rifting to the advanced rifting and oceanization. fluidne inkluzije Permo-Triassic rift-related magmatism in the Dinarides produced gabbro-diorite-syenite-granite formation and an extrusive basalt-andesite-dacite formation with abundant pyroclastic rocks (PAMI] & BALEN. Croatia Starost riftnog magmatizma i evaporita na jadranskim otocima Jabuka. fluid inclusions Klju~ne rije~i: bazalt. Department of Geology. evaporites. University of Salzburg. Energija lasera raste s lijeva na desno. 34. b) biotita iz dijabaza s oto~i}a Brusnika. rifting. sulphur isotopes.6 kbar. Major and trace elements point their calc-alkaline character. 2001). and salinities around 25 wt % NaCl equ. medium-grained rock with sub-hypidiomorphic texture. Croatia (lpalinkas@geol. biotite. Mineral composition is the same as in the Jabuka gabbro. Steps used for calculation of integrated or a plateau ages are delineated by bar.hr) 2 Department of Geography and Geology. Sabina Strmi} Palinka{1. The igneous rocks from Vis. Their total salinities are between 42 to >70 wt % NaCl equ. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 147 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Dating of rifting magmatizm and evaporites within the Adria Plate. 10 000 Zagreb. b) extrusive types with augite-andasite. spilite-keratophyres and spilites. Plagioclase and two pyroxenes (augite and pigeonite) represent the main crystallization phase with subordinate amphibole (uralite). Brusnik and Vis islands. b) biotite from diabase of the Brusnik Islet (sample BT 3c). The dolerite of the Brusnik Island has phaneritic. izotopi sumpora.

5±2. and plateau age of 226±3 Ma for Brusnik. The K/Ar ages obtained on the Jabuka whole rock and mineral fractions differ insignificantly. D.3–30. Vis Island. (2001): Dolerites from the islet of Brusnik (Adriatic Sea.. & JURA^I]. Dating – Igneous rocks: The first radiometric dating was done on the Jabuka by BALOGH et al.5 cm. what does not correspond with the major phase of Triassic rifting.148 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2008): The tholeiitic Magmatism of Jabuka and Brusnik Islands: a Carnian magmatism in the Adria Plate.6±1. but rarely exceed 0. M. Interaction with basaltic lava slightly increased salinity. however. 16. The winding.2–6. RENNE.1. but K-feldspar from the additional dyke on the Jabuka is dated at 254.1 Ma. 1b). a new Ar/Ar plateau ages of 227±5 Ma and an isochrone at 226±3 Ma for Jabuka. 181–204. Croatia). A.1. but the homogenization attempts failed. F. RAVASZ-BARANYAI.5 wt % NaCl equ. volcanic agglomerates.. although calc-alkaline character excludes MORB type lithotypes (BALOGH et al. Evaporites – Sulphur isotopes: Evaporites on the Vis Island. prehnite and calcite. wavy shape of dykes and high Th of FIs in magmatic quartz suggest ductile conditions during intrusion of dykes. C.9 and 199.– Acta Geologica Hungarica. Vis Island. gave a plateau age of 276.9. TADEJ. lapilli tuffs.3 to 1. (2005): Interaction between Permo-Triassic rifting. VRKLJAN. The dating. It. suggests uppermost Triassic. magmatism and initiation of the Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP). incipient boiling (135°C) took place at a depth of 20 m.. J.. which occurred since middle Triassic in the western Tethys.1 Ma. Prehnite from the Komi`a Bay. which was the object of the previous dating. 16. 56/2.5 wt % NaCl equ. One can distinguish sub-volcanic types represented by augite-andesite. MARZOLI. N. JOURDAN. Volcanic rocks on the island of Vis are situated around a small village Komi`a.9 Ma with little amount of excess radiogenic Ar. formed by autobrecciation. what is confirmed by polen analysis (Hass personal communication)..0 Ma (Fig.. (1994): The medium-grained gabbro of the Jabuka islet (“Scoglio del Pomo”..3 Ma. in radial patterns are commonly less than 1 mm. This is explanation why the former K/Ar and Ar/Ar dating gave ages which are not completely compatible with the geotectonic events in the early history of Tethyan evolution.– Soc. VENERI. during some later thermal episode (Fig. Th = 135°–180°C) and vapour-rich (V+L. Assuming modified seawater salinity around 5. ensialic intrusion during the extensional processes of the continental crust. Biotite in the Brusnik dolerite is dated at 265±1.– Berichte der Deutschen Mineralogische Gesellschaft. The coexistence of aqueous three-phase (L+V+Siso. The ages determined on biotites are more consistant. lapillistones. M. obviously lowered due to release of Ar. & ALBERINI. DE MIN. GUERRERA. K-feldspar separated from the basalt-andesitic fragment in the volcanics from Komi`a. Th= 135°–180°C) FIs points to precipitation from boiling fluid. F. salinity = 29. 45. Adriatic Sea).. by analyzing plagioclase separates on Jabuka and Brusnik. REFERENCES BALOGH.2 kbars. 13–25.3±7.9 Ma. felsic dykes.– Geologia. A. K. and differ from those obtained on K-feldspars. At the coast a submarine lava flow is made of rare pillow lava lobs.. V. 1–3. Bologna. 17.. The average K/Ar age is 205 ±6. & MAJER. It roughly reflects the latest stage of crystallization after intrusion.. K-feldspar from the Jabuka brittle dyke is unaffected and shows similar plateau age of 269. 1a).7 Ma coherent with the other magmatic representatives (Fig. (2008) obtained. Amygdales and vesicles filled with chlorite. Geol.R. indicating minimum 1 to 4 km of overburden under lithostatic conditions.. P. V. COLANTONI. 2. GARA[I]. Vapour-rich inclusions show presence of CO2±CH4 within the vapour phase. with loss of Ar around 77. Petrographic observations and microthermometric measurements of prehnite distinguish three types of primary FIs. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 >600°C under the minimum pressure of 0. 13. Sulphur isotope values.. 56–56. tuffs and hyaloclastite.) aqueous two-phase (L+V) FIs with Th between 110°–125°C represent seawater relicts. RENZULLI. spilite-keratophyres and spilites. d34S. F. 1994). PAMI]. .3.5± 11. 1c).3 wt % NaCl equ.4±2. MAJER. and further FIs measurements are needed.2±2.. (average 16. Recent research of the Jabuka and Brusnik intrusives revealed their age determined by Ar/Ar method on the gabbro. Low saline (5. (1994). and two isochrones gave 200. The research supports a tectono-magmatic hypothesis of a subalkaline. DE MIN et al. Upper Permian ages correspond to the early intra-continental rifting and the geochemistry to the within plate magmatism.4 Ma. V.1. 17. and a coherent basalt fragment from Komi`a on the Vis Island. L. Biotite from the Jabuka brittle dyke gives a plateau age of 273±1. P. 16.6. & BALEN. fills amygdales and vein lets within pillow lavas and represents the product of hydrothermal alteration of basalt under seawater-dominant conditions. while K-feldspar has a plateau age of 214±0. The age is shifted to- ward the Middle Triassic time what is a better fit to the general rifting conditions in the area. near Komi`a are in tectonic contact with volcanic rocks.6) might be attributed to the secular variation of the Lower and Upper Triassic sea water.

biotite ± garnet. The outer boundary between nodule’s halo and granitoid host can be visually clearly defined by the absence or presence of biotite: host rock contains up to 15 vol. which would disable the separation of individual grains pertaining to those phases. PAMI]. muscovite. roughly cm to dm in diameter. based on the greyscale value of individual pixels. while the serial grinding method. either at the data acquisition stage or later during the 3D reconstruction process. Faculty of Science.35 mm per erosion step.hr) Key words: 3D texture. the ability of analyzing larger samples in “low-resolution” gave information on their morphology and relations inside the host rock. Beside these “classical” leucocratic vein rocks regularly noted by many researchers of the MG crystalline (Figs. Acquired surfaces were saved as greyscale images in TIFF format. provided detailed information about nodule’s internal structure. unutarnja gra|a. 2010). tourmaline nodule. construction of different reference systems which enabled an exact realignment of individual slices/erosion levels. 1A–C). Croatia (zoricap@geol. albite and K-feldspar is enveloped by a leucocratic halo. 1D). The core. albite. a spherical aggregate of tourmaline. resembling leucocratic veins in mineral composition and relations to the host granite implicating petrogenetic processes intimately related to the host granite and similar to those yielding pegmatitic and aplitic bodies. serial sectioning tomography Klju~ne rije~i: 3D struktura. X-ray tomography could not have been used on the studied material due to similar mineral densities (Qtz. TU]AN. However. granit. Kfs). 1904. they are most noticeable feature of the host granite on the northern rim of the MG pluton and have been recently indisputably defined as tourmaline nodules (BALEN. 10 000 Zagreb. 2007). They are usually described as leucocratic veins cutting host granite consisting of quartz. Although such nodular occurrences are observable throughout the MG granitic pluton.pmf. Namely. tourmaline-bearing bodies. consisting of quartz. tourmaline.e. A 3D computer reconstruction of studied material by destructive techniques involved following steps: 1) Sample preparation i. occurrence and internal structure of this “peculiar” feature together with their distribution inside the host rock and spatial relations among individual nodules. Department of Geology. K-feldspar. turmalinska nodula. A 3D study of various samples of granitic rocks from the northern slopes of MG containing nodules has been conducted in order to investigate morphology. Rock samples were analysed using destructive tomographic techniques: serial slicing (sectioning) and serial lapping (grinding). morphology. Non-destructive. granite. Ab. feldspar ± muscovite (BALEN & BROSKA. Their genetic relation to the host granite and its evolution is well-established (e. thinnest slices obtainable using an annular saw were 3. depending on the desired resolution of the final 3D model. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 149 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Turning mineral grains into voxels: destructive tomographic techniques reveal the true nature of a peculiar granitic rock texture in 3D Od mineralnih zrna do voksela: destruktivne tomografske tehnike otkrivaju trodimenzionalni karakter neobi~nih strukturnih zna~ajki u granitima Zorica Petrinec & Dra`en Balen Institute of Mineralogy and Petrology. These “peculiar” bodies can be described as compact tourmaline-bearing aggregates surrounded by a contrasting leucocratic rim. 3) Data classification (segmentation) encompassed definition of all voxels in the dataset corresponding to a particular component. Horvatovac 95.4. Each section or erosion step has been digitalized using a flatbed scanner. In case of serial sectioning. their nodular nature can be easily mistaken for a vein when observed in 2D sections solely. performed on smaller samples. 2) Data acquisition or production of multiple slices or erosion surface in order to digitalize them in the following step. Pl. serijska destruktivna tomografija Pegmatites and aplites from the Moslava~ka Gora (MG) are well-known for more than a century. showing nodular shapes in 3D. 1990). there are somewhat different occurrences of “peculiar”. while the resolution achieved during a single erosion step on a grinding machine was 10× finer – 0. This characteristic is evident even on an outcrop scale and has been used as the main criteria for the separation of nodules as autonomous bodies inside the host rock. morfologija. But the great number of such circular “vein intersections” and the rounded nature of their endings inside granitic host are confusing. Their general characteristics are observable even in 2D: elliptical to circular.5 mm thick. University of Zagreb. internal structure. voksel.g. In order to facilitate . voxel. quartz. % of biotite in contrast to almost completely biotite-free leucocratic halo. sometimes even slightly ameboidal contours and a complex texture comprising two clearly distinct units (Fig.

the two structural units of a nodule.. 159. 5) 3D model visualization. PAMI]. Obtained 3D reconstructions of rock volumes containing tourmaline nodules showed that they are indeed isolated spherical bodies dispersed inside the granitic host and not vein formations. Davos.– Geosphere. but their quantification and visualization generally requires the use of specialized software. KETCHAM. Zagreb. (2005): Computational methods for quantitative analysis of three-dimensional features in geological specimens. Another feature that distinguishes nodules from pegmatites/aplites is the crystal habit of tourmaline: nodule cores contain anhedral tourmaline in form of a tourmaline-quartz “network” whilst veins contain subhedral to euhedral tourmaline. 10. 1E–F). E) 3D reconstruction of a tourmaline nodule showing distinct core and halo units. A–C) Uzdu`ni presjeci razli~itih pegmatitnih `ila s Moslava~ke gore. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. further processing of the “raw” data. & BROSKA. Also. 2005). 166–208. Publ. Zagreb. I. REFERENCES BALEN. R. Jugoslavija). A–C) Sections of various pegmatitic veins/bodies from MG. BALEN. (2007): Tourmaline nodules occurences in Moslava~ka Gora (Croatia) granite: a snapshot of magmatic processes. (1990): Alpinski granitoidi. E) 3D rekonstrukcija izdvojene nodule s jasno vidljivim jedinicama: turmalinom bogata jezgra i leukokratski ovoj. 4) Separation (3D reconstruction) included defining individual blobs – series of contiguous touching voxels of a single classified component. F) Distribution and spatial relations among nodules inside investigated granite volume. (1904): Pegmatit u kristalini~nom kamenju Moslava~ke gore. D) Turmalinska nodula u granitnom doma}inu. are clearly distinguishable in 3D and show sharp contacts to each other but also to the granitic host (Figs.– Rad JAZU. 3–3. J. D. Soc. London Spec. 32–41. 1. F. BLOB3D was designed primarily for the manipulation of 3D datasets. D. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. core and halo. 7–121. F) Prostorni raspored i odnosi me|u nodulama unutar rekonstruiranog volumena prou~avanog granita. BLOB3D software enables an export of “geologically interpreted” datasets in form of “processed” greyscale images – this is a valuable pre-processing step that can simplify (and speed up) volume reconstruction. D) Tourmaline nodule inside granitic host. a clear distinction between tourmaline nodule’s core and halo and the surrounding host rock was attained through manual correction of the image levels in the graphic software prior to image analysis.A. TU]AN. in press. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska.– Rad JAZU. . Slika 1. Segmentation of such pre-processed data has been done using BLOB3D software (KETCHAM.150 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Nevertheless.

Primarni Fe-Ti minerali (magnetit i/ili magnezioferit) djelomice se zamijenjuju hematitom. Alteracije vezane za ovaj stadij najintenzivnije su u istra`ivanim bazaltnim stijenama.. aktinolita i prehnita u sekundarnim paragenezama. zeolitu se mo`e pridru`iti paragenetski pirit. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 10 000 Zagreb. 2009). Sedimentne stijene zastupljene su blokovima sinsedimentacijskih pje{~enjaka i ro`njaka trijaske i jurske starosti. 10 000 Zagreb. 1998) kao zasebna tektonostratigrafska jedinica (Kalnik Unit po HAAS et al. kvarc i neoalbit. ophiolite mélange. ofiolitni melan`. Sveu~ili{te u Zagrebu. Analizom sekundarnih parageneza i kemijskog sastava paragenetskih minerala mogu se razlu~iti dva odvojena stadija: (a) rani stadij nisko-temperaturnih submarinskih alteracija ubrzo nakon ekstruzija i (b) kasniji stadij hidrotermalnog metamorfizma niskog stupnja na dnu oceana. razli~itog tektonostratigrafskog podrijetla. 2002. unutar pelitno-siltoznog matriksa koji sadr`i palinolo{ku zajednicu karakteristi~nu za donju do srednju juru (bajocian).hr) Klju~ne rije~i: hidrotermalne alteracije. Kasni stadij odigrava se na temperaturama vi{im od 200 °C uz nizak aktivitet vode odnosno u reduktivnim uvjetima. Hrvatska (blugovic@rgn. predstavlja fragmente srednjojurske oceanske kore. dostupni podaci ukazuju na gornju granicu formiranja melan`a u donjoj kredi tijekom otriva (BABI] et al. Hidrotermalnim metasomatskim promjenama nastali su albit (pseudomorfozom po plagioklasu). Sachsova 2. ilmenitom i naro~ito leukoksenom Leukoksen u predmetnim stijenama zapravo predstavlja agregate submikroskopskih kristala titanita. Ve}ina magmatskih klasta. SLOVENEC & LUGOVI]. Uzimaju}i u obzir cjelokupni geodinami~ki kontekst stvaranja ofiolitnog melan`a Medvednice (BABI] et al. Pumpellyit u analiziranim uzorcima nastaje izmjenom plagioklasa (tad zajedno s prehnitom) i/ili augita (tad zajedno s kloritom i/ili aktinolitom) i devitrifikacijom u kori jastu~astih bazalta.hr) 2 Zavod za mineralogiju. bazaltni ekstruzivi. klorit. basaltic extrusives. Za karakterizaciju uvjeta alteracija odnosno hidrotermalne metamorfoze analiziranih bazalta zna~ajno je prisustvo pumpellyita. Medvednica Key words: hydrothermal alterations. Alteracijski tip II odigrava se na relativno vi{oj temperaturi karakteristi~noj za dijagenetski segment zeolitnog facijesa (< 150 °C) uz srednji do niski aktivitet vode i u analiziranim stijenama zabilje`en je pseudomorfozom zeolita (natrolita?) po plagioklasu i/ili kristalizacijom zeolita u pukotinama stijena. Medvednica (Croatia) Damir Slovenec1 & Bo{ko Lugovi}2 1 Institut za geolo{ka istra`ivanja. dok se srednjotrijaski fragmenti neofiolitnih alkalijskih bazalta nalaze izuzetno rijetko (SLOVENEC & LUGOVI].. Uz postupno slabljenje oksidacijskog potencijala sredine. te fragmentima vapnenaca i klastita alb-cenomanske starosti ~iji geolo{ki polo`aj jo{ nije u potpunosti jasan. 2009) i imaju}i u vidu da matriks .. Medvednica Ofiolitni melan` Medvednice smje{ten je na trome|i Ju`nihisto~nih Alpa. 2002). Dinarida i Tise. prema podjeli ERZINGERA (1989). te titanit. rijetko alkalijskim bazaltima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 151 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alteracijski procesi u mafitnim ekstruzivnim stijenama iz ofiolitnog melan`a Medvednice (Hrvatska) Alteration processes in the extrusive mafic rocks from the ophiolite mélange of the Mt. Ovakva alteracijska parageneza jasno ukazuje na hidrotermalnu metamorfozu bazaltnih stijena ofiolitnog kompleksa u prehnit-pumpellyitnom facijesu. To je kaoti~an sedimentacijsko-tektonski kompleks kojeg izgra|uju sedimentni i magmatski klasti. Pierottijeva 6.4. 2000). petrologiju i mineralne sirovine. Hrvatska (dslovenec@hgi-cgs. a u geotektonskom smislu pripada jugozapadnom dijelu Zagorje-srednjotransdanubijske smi~ne zone (PAMI] & TOMLJENOVI]. Mafitni ekstruzivi u ofiolitnom melan`u Medvednice zastupljeni su toleitnim masivnim. Tijekom ove alteracije morska voda prodire u pillowe i masivnu oceansku koru do dubine od nekoliko stotina metara uzrokuju}i prvenstveno oksidaciju bazalta. Magmatska strukturno-teksturna obilje`ja ovih stijena ostala su sa~uvana dok su mineralo{ke promjene u pravilu intenzivne pa se predmetne stijene ve}inom klasificiraju kao spiliti odnosno metabazalti. Rani stadij. To je alteracijski tip III poznat i pod nazivom hidrotermalni metamorfizam (oceanskog dna). afirnim bazaltima ili doleritima i jastu~astim (pillow) bazaltima. metarske do kilometarske veli~ine. epidot i zoisit/klinozoisit na ra~un augita. odnosi se na “tro{enje” na oceanskom dnu koje se odigrava na niskoj temperaturi uz visok aktivitet morske vode (alteracijski tip I). odnosno vr{nih litolo{kih ~lanova ofiolita. Mt.

63–80. ÁRKAI. KOVÁCS. & R. (2000): Complex structural pattern of the Alpine-Dinaridic Pannonian triple junction.. Acta. 41.. J. 2693–2711.– Geol. Univ.-FELGENHAUER. Earth Sci. (1984): Mass transfer in hydrothermal alteration systems. 89. Hungarica. SEEWALD. Sc. W. 151–176.– Eclogae Geol. PAMI]. P. U albitiziranim bazaltima kod kojih nije zapa`eno oboga}enje SiO2 postoji lokalni izvor SiO2 koji je deriviran prilikom kloritizacije intersticijskog vulkanskog stakla i sli~nim reakcijama. J.(2004): Diagenesis and low-temperature metamorphism of the Mt..– M. LJ. Ovaj hidrotermalni alteracijski proces. prehnit (GIGGENBACH. J. 389–400. K. 731–740. Proces sosiritizacije ~est je u vulkanitima iz ofiolitnog melan`a Medvednice. albita i kvarca. J. HORVÁTH. najvjerojatnije na hrptu. TIBLJA[. Thesis. (2002): The Jurassic ophiolitic mélange in the NE Dinarides: Dating. PAMI]. MIO^. Proces albitizacije je zahvatio najve}i dio vulkanita Medvednice. B. Procesi karbonitizacije i limonitizacije spadaju u zavr{ne procese izmjene bazaltnih stijena iz ofiolitnog melan`a Medvednice. P. KOROKNAI. epidota. Medvednica.. & PAMI].. 1984). ÁRKAI. 47.. Kod dijela izmijenjenih bazalta zapa`eno je potiskivanje albita prehnitom. 95. bez jasne pravilnosti. & ZUPANI^. (2009): Geochemistry and tectono-magmatic affinity of extrusive and dyke rocks from the ophiolite mélange in the SW Zagorje-Mid-Transdanubian Zone (Mt. (1998): Basic geologic data from the Croatian part of the Mid-Transdanubian Zone.152 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. LITERATURA BABI]. 48. G. SLOVENEC. u odgovaraju}im mikrodomenama promjera nekoliko mm-a. Cosmochim. & LUGOVI]. 78. J. S. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ofiolitnog melan`a pokazuje samo dijagenetske promjene (JUDIK et al. TOMLJENOVI].– Ofioliti. J. P. P. & TOMLJENOVI]. 34. vezan za rezidualne magmatske otopine karak- teriziran je alteracijom bazi~nih plagioklasa i stvaranjem sosirita – agregata zoisita/klinozoisita. Mikrostrukturna analiza ukazuje da albitizacija plagioklasa nije napredovala striktno od rubova zrna prema sredi{njem dijelu ili obrnuto. (1987): Na and Ca metasomatism during hydrothermal basalt alteration: an experimental and theorethical study. tj.. (1989): Chemical alteration of the oceanic crust. Medvednica. J. TOMLJENOVI].. BALEN. B. ERZINGER. B..– Acta Geol..– Int. Croatia: Mineral assemblages and phyllosilicate characteristics. P. Ove izmjene vezane za Ca-metasomatizam vjerojatno su se de{avale uslijed kretanja fluida du` pozitivnog temperaturnog gradijenta {to je moglo poduprijeti zadr`avanje Ca u stijeni i premje{tanje Na u fluid putem reakcija kojima se razara albit. J.. GIGGENBACH. Helvetiae. BÉRCZI-MAKK. DOBOSII. Natrijem bogate hidrotermalne otopine potrebne za albitizaciju potjecale su najve}im dijelom iz morske vode uz mogu}nost djelomi~nog utjecaja juvenilnih hidrotermalnih otopina.S. Da. B. .– Geochim.. Tvorba klorita je izazvala pove}anje omjera Na+/Mg2+ omogu}iv{i daljnju albitizaciju (SEEWALD. D.– Acta. Rundschau. JUDIK. Minnesota.F.. a talo`e se Ca-Al–silikati. 263– 275. Dio komponenata za tvorbu klorita potje~e i iz alteriranih klinopiroksena. HAAS. Geol.. formiraju}i kristalizacijske zametke albita koji daljnjim napredovanjem albitizacije mogu rasti do potpune pseudomorfoze zrna plagioklasa.. Zrna plagioklasa zahva}ana su metasomatozom selektivno. E. 2004) zaklju~eno je da su navedene parageneze rezultat pervazivne metasomatoze uzrokovane cirkulacijom morske vode koja je prodirala du` mikrofraktura u bazaltnoj kori za vrijeme ili netom nakon njihove konsolidacije na dnu oceana. Hungarica. B. A. internal structure and geotectonic implications. D. HOCHULI..A. 1987). Croatia). 377–389.

Slika 1.4. prikazani na konkordija dijagramima. Ordovician metagranite. University of Salzburg. Croatia Key words: Moslava~ka Gora. Horvatovac 95. Dra`en Balen3. ordovicijski metagranit. Darko Tiblja{3. shown in concordia diagrams. Frankfurt am Main. kredni granit. A-5020 Salzburg.ac. Axel Gerdes2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 153 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New constraints on the geochronology of the Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia Novi geokronolo{ki okvir za kristalinski masiv Moslava~ke gore Biljana Starija{1. Cretaceous Central Granite. Goethe University.at) 2 Institute of Geoscience. University of Zagreb. Austria (biljana. 10 000 Zagreb. . Germany 3 Institute of Mineralogy and Petrology. Andreas Mayer1 & Fritz Finegr1 1 Department ofMaterials Science and Physics. D-60438. the MGM has been long considered to be a ma- Figure 1. Results of LA-SF-ICP-MS zircon dating for the Central Granite and metagranites from the MGM.starijas2@sbg. It covers an area of ~150 km2 and represents an important surface exposure of crystalline basement within the Tertiary sediments of the Pannonian Basin (PAMI]. Rezultati LA-SF-ICP-MS datiranja na cirkonu iz sredi{njih granita i metagranita masiva Moslava~ke gore. 1990). Altenhöferallee 1. Cretaceous LP/HT metamorphism Klju~ne rije~i: Moslava~ka gora. In terms of the Alpine plate tectonic framework. Hellbrunnerstrasse 34. kredni LP/HT metamorfizam The Moslava~ka Gora Massif in Croatia (MGM) is located about 50 km ESE of Zagreb.

W. Zircons from three different samples of metagranite were dated at 486±6 Ma. Laser ablation-sector field-inductively coupled plasma-mass spectrometry (LA-SF-ICPMS) based U-Pb dating on zircon gave 82±1 Ma for the Central Granite (Fig. S.. 139–183.. TIBLJA[. BALEN.– Nafta.M. BERNOULLI. TISCHLER.. in press.– Swiss Journal of Geosciences. geochemical and geothermobarometric data indicate that the MGM consists of a Cretaceous S-type granite pluton intruding a Cretaceous low-pressure/ high-temperature (LP/HT) metamorphic complex (STARIJA[ et al. uzorak BS 21a. J. uzorak BS 10. . The Cretaceous regional metamorphism culminated in granulite facies conditions of ~750 °C and 3–4 kbar. 371–390. B.. 2) found in metapelites (STARIJA[ et al. Some indications for a Permian regional metamorphic event are provided by inherited zircons in the Central Granite (Fig.. The Cretaceous high heat flow regime recorded in the MGM crystalline massif is unique in the subcrop of the Pannonian Basin and may be a local feature triggered by a mafic intrusion in the lower crust. uzorak BS 4. (C) Gari} grad.. BSE slike datiranih zrna monacita iz MGM.. M. (1990): Alpinski granitoidi.. 10. The southeastern sector of the massif was additionally affected by post-granitic. 273– 294. A retrograde metamorphic event at lower amphibolite facies conditions overprinted the metamorphic complex.. 2010). (A) Metapelit. (2002): Petrology and geochemistry of orthoamphibolites from the Variscan metamorphic sequences of the South Tisia in Croatia – an overview with geodynamic implications. E. PAMIC. PAMI] et al. 2002). 2010). migmatiti i metamorfiti Moslava~ke Gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. K. 101. predominantly NE oriented shearing at greenschist facies conditions. 1) that have been dated with a Permian age.. D. D. S.. USTASZEWSKI et al. MATENCO. They are older than the Cretaceous LP/HT regional metamorphism. B... Backscattered-electron (BSE) images of dated monazite grains from the MGM. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. FÜGENSCHUH. & FINGER.. REFERENCES PAMI]. D. BALEN. KISSLING. & TIBLJA[. 2002). Recently. which is interpreted as the Cenozoic suture between Tisia and the Northern Dinarides.– Swiss Journal of Geosciences. PAMI]. 787–798. SCHUSTER. 91.. As yet there is no clear evidence for Variscan events in the MGM.– Swiss Journal of Geosciences. D. 1). L. 101. 1). 49. and by Permian monazite relics (Fig... Our geochronological. A. sample BS 4. (2008) related the MGM to the so-called “Sava-Zone”. jor outcrop of Variscan crystalline basement of the South Tisia block (PAMI]. (B) Central Granite.154 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (A) Metapelite. The age of the LP/HT metamorphism is estimated at ~90–100 Ma using the method of electron microprobe based monazite dating. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. SCHEFER. 483±6 Ma and 491±1 Ma. 7–121. K. The metamorphic complex of the MGM comprises mainly felsic anatexites and orthogneisses of granitic composition together with metapelites (paragneisses and mica schists) and minor amphibolites. J. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust.– Rad Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti. This event is probably related to the intrusion of the Central Granite. metagranit. (2008) and SCHMID et al. SCHMID. Mineral relics of a medium-pressure amphibolite facies metamorphism are preserved in amphibolites (PAMIC et al. D. Jugoslavija).. F. & USTASZEWSKI. (1998): Crystalline basement of the South Pannonian Basin based on surface and subsurface data. FÜGENSCHUH. Slika 2. but their age is presently unknown. T.– International Journal of Earth Sciences (Geologische Rundschau). sample BS 21a. sample BS 10. STARIJA[. S. suggesting that most of the metamorphic complex represents an Early Ordovician granitic series (Fig. (2008): A map-view restoration of the Alpine-Carpathian-Dinaridic system for the Early Miocene. M. (C) Gari}-grad metagranite. USTASZEWSKI. B. & SPAKMAN. Supplement 1. GERDES. (B) Sredi{nji granit. SCHMID. R. J. 1998.M.

Zadatak provedenih istra`iva~kih radova bio je utvrditi geolo{ki sastav i gra|u podzemlja te dobiti uvid u karakteristike tla. CPTU investigations.hr. pokusno crpljenje. hidrogeolo{ki i geofizi~ki istra`iva~ki radovi. Figure 1.baranasic@igh. Ispod gline nalazi se {ljunkovit pijesak.krsnik@igh. Na lokaciji sjeverno od Save. istra`iva~ko bu{enje. marijan.kavur@igh. 2) ukazuju da se ispod humusnog pokriva~a prote`e prvi sloj prahova i gline. Od geofi- zi~kih metoda primijenjena je geoelektri~na tomografija i radioaktivna karota`a. . dobro do jednoliko graduirani. CPTU ispitivanja i geofizi~ka mjerenja. Dobiveni rezultati istra`iva~kih radova (Slika 1. investigatory drilling. laboratorijska ispitivanja. U sklopu istra`iva~kih radova za potrebe postavljanja ustave i crpne stanice izvedeno je istra`iva~ko bu{enje s jezgrovanjem. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 155 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na sustavu Bi| – Bosut Engineering geological investigations for the building canal lock and pumping station on the system Bi| – Bosut Ivan Barana{i}1.hr. ispitivanje vodopropusnosti. Prognostic engineering geological cross section. ispod kojih se nalaze pijesci. pumping test. 10 000 Zagreb. kako bi se na osnovu dobivenih podataka odredili geotehni~ki parametri potrebni za odre|ivanje na~ina temeljenja objekta te prora~unala stabilnost iskopa i na~in osiguranja gra|evinske jame. a unutar njih naslage organogeno-barskog i aluvijalnog porijekla.hr. petrina.4.kontrec@igh. geoelectrical methods Za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na lokaciji sjeverno od Save. s Slika 1. Prete`ito su prisutne holocenske naslage. koje su dalje ra{~lanjene prema genetskim tipovima i po stratigrafskim obilje`jima. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci izvedeni su geomehani~ki. Slijedi dobro zbijen pjeskovit {ljunak koji prelazi u glinu. CPTU ispitivanja. boris. te jezersko–barski sedimenti pleistocena. Janka Raku{e 1. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci prevladavaju naslage kvartara. Petrina Kontrec2. Marijan Krsnik3 & Boris Kavur4 1 Institut IGH. Hrvatska (ivan. Prognozni in`enjerskogeolo{ki presjek. geoelektri~ne metode Key words: aquifer.hr) Klju~ne rije~i: vodonosnik.

Oba vodonosnika odvojena su slojem malo propusne gline. M. LITERATURA ANTUNOVI]. Zagreb.156 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . tanjim le}ama praha i gline. Gornji vodonosnik ve}im dijelom se prihranjuje iz Save. (2008): Geotehni~ki elaborat. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2.– Institut IGH. 2008). Modeli elektri~ne otpornosti. Iz toga slijedi da na predmetnoj lokaciji postoje dva vodonosnika. Pokusnim crpljenjem utvr|eno je da su slojevi povr{inske gline te sloja gline izme|u dva vodonosnika jako male propusnosti te da tokom crpljenja nije do{lo do procje|ivanja iz gornjeg u donji sloj i obrnuto (ANTUNOVI]. Models of electrical resistance. a manjim dijelom iz padalina procje|ivanjem kroz prahove i gline. jedan pli}i i drugi dublji. Figure 2.

Cara-Emina-5.1998. Nulto mjerenje koordinata (x.09. Reperi na vrhu padine (R-1 do R-6) imaju Slika 1. [porera 3. Posljednja ve}a nestabilnost pojavila se 5. 15. Maja O{tri}2. a na padinama i dnu doline siliciklasti~ne stijene (fli{). Engineering geological map of landslide. Na uzvi{enjima oko doline nalaze se vapnenci. \. 2005. godine. 51 000 Rijeka. 51 000 Rijeka. to~nost mjerenja je bila ± 15 mm (x. padina se mo`e podijeliti u tri cjeline (Sl. @eljko Arbanas1 & Petra \omlija3 1 2 Sveu~ili{te u Rijeci.4.1999. Toma{i}a 5. S obzirom na morfologiju padine kao i veliku udaljenost repera od mjernog instrumenta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 157 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slo`eno klizi{te u dolini Rje~ine: rezultati monitoringa Complex landslide in the Rje~ina valley: results of monitoring ^edomir Benac1. nizvodno od brane Vali}i. monitoring Key words: landslide. Figure 1. 2006). Prema trendovima pomaka. y) odnosno ± 20 mm (z) (BENAC et al. S. fli{. pokrenuti su izolirani vapnena~ki blokovi (BENAC et al. kao i na izoliranim blokovima stijena u podno`ju litice. Hrvatska Hrvatske vode Zagreb VGO Rijeka. Sanja Dugonji}1. Na kraju procesa. Nakon in`enjerskogeolo{kog kartiranja i odre|ivanja vidljivih granica kliznih tijela ugra|eno je 16 geodetskih repera (R-1 do R-16): oko aktivnog klizi{ta. Nakon zavr{etka istra`nog bu{enja. 1-paleogenski vapnenci 2-padinske tvorevine (prete`ito kameni blokovi i odlomci) na siliciklasti~noj stijeni (paleogenski fli{) 3-rije~ni sedimenti (valutice i {ljunci) 4-no`ica klizi{ta (prosinac 1996. y. V. y.. flysch. Zagreb PC Rijeka. Ve} su 1893. z). 1).. In`enjerskogeolo{ka karta klizi{ta. 2002). Nakon pomicanja inicijalnog kliznog tijela.d. 51 000 Rijeka. do{lo je do retrogresivnog napredovanja klizanja do vrha padine. monitoring Istra`ivano klizi{te nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline Rje~ine. Gra|evinski fakultet. na vapnena~kom megabloku na vrhu padine. displacement. pomaci.12. 1).) 5-granica klizi{ta (otvorene pukotine) 6-granica klizi{ta (smi~ne pukotine) 7-bu{otina s reperom 8-geodetski reper 9-horizontalni pomak repera (nije u mjerilu karte) 1-Paleogene limestones 2-slope deposits (mostly blocks and fragments) over siliciclastic bedrock (Paleogene flysch) 3-fluvial sediments (pebbles and gravels) 4-toe of landslide (December 1996) 5-margine of landslide (open fractures) 6-margine of landslide (shearing fractures) 7-borehole with benchmark 8-benchmark 9-horizontal displacement of benchmark (not in scale of map) . Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. Hrvatska 3 IGH d. godine postavljeno je dodatnih sedam geodetskih repera (G-1 do G-7) na glavama inklinometara i piezometara koji se nalaze unutar granice klizi{ta (Sl. z) obavljeno je 17. godine registrirani pomaci na toj padini. prosinca 1996. Od tada se obavlja instrumentalno mjerenje horizontalnih i vertikalnih pomaka (x.

osim repera R-12 (16 cm) i G-6 (12 cm). B.. Reperi na vi{em isto~nom dijelu padine (R-7 do R-11) koji se nalaze izvan granica klizi{ta iz 1996. BENAC. ARBANAS. (ur.– Bull. JURAK.. JARDAS. STEMBERK. 64/4. LITERATURA BENAC. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 jednolik trend horizontalnih pomaka od 4 do 12 cm prema dnu padine. ^. P.M. Reperi na srednjem i na ni`em dijelu padine (R-12. JURAK. (2002): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): results and monitoring. Geol.. godine pokazuju najbr`i trend pomaka niz padinu od 25 do 32 cm.158 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. J. O[TRI]. M. V & KOVA^EVI]. 361– 371. @.. ARBANAS. 10th IAEG Int. (2005): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): origin and sliding mechanism.– U: RIBAR. Eng. Mjerenja na reperu R-10 po~ela su kasnije zbog o{te}enja. Congress: IAEG Engineering geology for tomorrow’s cities. Env. 13. .A. M. ^. BENAC. 487–492. V. JURAK. & O[TRI]. Croatia. V. BALKEMA. R-15 i R-16) kao i reperi na u{}ima bu{otina (G-1 do G-6) imaju ve}inom manje horizontalne pomake od 2 do 9 cm. & WAGNER. (2006): Qualitative assessment of geohazard in the Rje~ina Valley. J. A. ^. 658/1–7.. S. dok su vertikalni pomaci unutar granica mjerenja. & O@ANI]. @.): Landslides.. Lisse-Abingdon-Exton-Tokyo.– Proc. The Geological Society of London. N.

dakle. . c) Schmidtov ~eki}. Doga|aj koji je zasigurno uveli~ao ovu va`nu obljetnicu bilo je otvaranje in`enjerskogeolo{kog laboratorija ~ime HGI nastavlja svoju znanstvenu tradiciju te poti~e daljnji razvoj i radi u smjeru postizanja vrsnosti na polju in`enjerske geologije. engineering geological investigation Uvod Godina 2009. b) Brazilski test. Opremljenost laboratorija Za potrebe odre|ivanja fizi~kih i mehani~kih osobina intaktnog uzorka stijene laboratorij je opremljen sljede}om opremom (Slika 1): Slika 1. koriste i egzaktne podatke koji proizlaze iz velikog broja laboratorijskih postupaka. engineering geology. To su ure|aj za rentgensku difrakcijsku analizu (definiranje mineralnog sastava stijena i tla) te opti~ki mikroskop (definiranje mineralnog sastava. Iz tog razloga jedan od osnovnih ciljeva in`enjerskogeolo{kog laboratorija je definiranje korelacijskih jednad`bi izme|u standardnih laboratorijskih postupaka i indeksnih testova za stijene i tla na podru~ju Hrvatske. Osnovni ciljevi Terenski testovi koji su do sada kori{teni za potrebe definiranja mehani~kih osobina stijena i tala uglavnom su indeksni (npr. d) PLT. Sachsova 2. a) Jednoosna pre{a. Iako su korelacije izme|u indeksnih testova i mehani~kih karakteristika stijena i tala u uporabi ve} desetlje}ima na njih utje~u brojni faktori {to ih ~ini nepouzdanim. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 159 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ki laboratorij u Hrvatskom geolo{kom institutu Engineering geology laboratory in Croatian Geological Survey @eljka Brki} & Vlatko Gulam Hrvatski geolo{ki institut. strukture i defekata u gra|i stijena). ali }e isto tako uz te postupke obavljati neke fundamentalne geolo{ke postupke kao {to su rentgenska difrakcijska analiza i mikroskopiranje stijena. teksturi te razli~itim defektima u gra|i stijena). in`enjerskogeolo{ka istra`ivanja Key words: laboratory. Otvaranjem ovog laboratorija istra`iva~ima in`enjerskogeolo{ke grupe u Zavodu za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju omogu}eno je da u svojem znanstvenoistra`iva~kom radu uz terenske testove. Tim se testovima ne dobivaju mehani~ki parametri ve} se rezultati tih testova koriste za indirektno dobivanje spomenutih parametara i to preko razli~itih korelacijskih jednad`bi. Cilj istra`iva~a HGI je. definiranje relacijskih veza izme|u mehani~kih parametara ~vrsto}e te petrografskih svojstava. Hrvatska Klju~ne rije~i: laboratorij. U realizaciji tog cilja veliku pomo} }e imati u instrumentima kojima je HGI opremljen. bila je od velikog zna~aja za Hrvatski geolo{ki institut (HGI) jer je te godine institut navr{io 100 godina.4. Tako|er. PLT. Figure 1. koji su im do sada bili dostupni. op}e je poznato da mehani~ki parametri ovise o petrografskim svojstvima stijena i tala (mineralnom sastavu. Schmidtov ~eki}. b) Machine for determining indirect tensile strength. in`enjerska geologija. c) Schmidt hammer. strukturi. Unato~ tome indeksni testovi su jako privla~ni zbog jednostavnosti provedbe i niske cijene. a) Compression machine. krilna sonda. d`epni penetrometar). 10 000 Zagreb. d) PLT. In`enjerskogeolo{ki laboratorij }e u budu}nosti mo}i obavljati veliki broj standardnih geotehni~kih postupaka.

. 3) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla tresilicom za sijanjem (ELE). Slika 3. a) Ure|aj za izravni posmik (lijevo) i troosni posmik (desno). 1) Pre{a za odre|ivanje jednoosne tla~ne ~vrsto}e (ELE). Fizi~ke i mehani~ke karakteristike tla odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. a) Direct Shear (right) and soil strength apparatus – triaxial (left). a) Optical microscope. c) Liquid limit device (Casagrande method). d) Tresilica za sijanje. 3) PLT – ure|aj za odre|ivanje ~vrsto}e u to~ki (ELE). a) Opti~ki mikroskop. b) Rendgenski difraktometar. 2) Ure|aj za troosni posmik (ELE). 6) Odre|ivanje granice plasti~nosti (Geostroj). Petrografske zna~ajke uzoraka tla i stijena odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. b) Konpenetrometar. Zaklju~ak In`enjerskogeolo{ki laboratorij u HGI-u }e svakako pobolj{ati uvjete za znanstvenoistra`iva~ki rad istra`iva~ima na polju in`enjerske geologije. b) Multipurpose diffractometer. 5) Ure|aj za odre|ivanje brzine {irenja ultrazvu~nih valova (ELE). 4) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla areometriranjem. mineralnog sastava stijene i tla te strukturno-teksturnih obilje`ja stijena. Novoosnovani laboratorij }e kvalitetu kategorizacije stijena i tla na podru~ju RH nesumnjivo podi}i na vi{u razinu. Kategorizacija stijenskih masa i tla na podru~ju Hrvatske jedan je od osnovnih zadataka istra`iva~a HGI. b) Semi-automatic penetrometer. 2): 1) Ure|aj za izravni posmik (ELE). Figure 2. 3): 1) Rentgenski difraktometar (PANalytical). 4) Schmidtov ~eki} (Proceq). 2) Odre|ivanje indirektne vla~ne ~vrsto}e – Brazilski postupak (Geostroj). Osnovni cilj je kvalitetnije definiranje veze izme|u fizi~kih i mehani~kih karakteristika. 5) Odre|ivanje granice te~enja konpenetrometrom ili Casagrandeovom treskalicom (ELE).160 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. d) Sieve shaker. Figure 3. c) Casagrandeova treskalica. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. 2) Opti~ki mikroskop (Zeiss).

1).15 m (RADI] et al.2° MCS skale seizmi~nosti. S7. vekston i pekston. Za sva podmorska stupna mjesta mosta “Kopno-Pelje{ac” bu{enje je provedeno s broda. Most je projektiran u prostoru intenziteta 9. Od obalne linije zaljeva do dubine od oko 20 m morsko dno je strmo i izgra|eno od karbonatne stijenske mase. 2004). s nagibom slojeva u smjeru sjeveroistoka pod kutovima nagiba 20–60°. S8 i S10 predvi|eno je temeljiti u sloju tvrde gline na na~in da se nosivost postigne trenjem po pla{tu pilota stupa. dinaridskog pravca pru`anja. Ve}ina istra`iva~kih bu{otina jezgrovana je po cijeloj dubini. Glavno strukturno obilje`je podru~ja je uslijed kompresije prostora visok stupanj razlomljenosti. Vlatko Gulam & Davor Pollak Hrvatski geolo{ki institut. Slika 1. a strukture su monoklinalne. Podru~je kopnenog rubnog dijela Malostonskog zaljeva i sjevernog upornjaka mosta izgra|eno je od gornjokrednih vapnenaca tipa madston. The exploratory drilling and engineering geological determination of the cores. Stupna mjesta S6. For each of the submarine rectangle piles of the “Kopno-Pelje{ac” bridge the drilling was performed from the ship. Figure 1. Nagib slojeva je 50–60° prema SI (BULJAN & GULAM. Sachsova 2. 10 000 Zagreb. Na preostalom dijelu du` osi mosta morsko dno je zaravnjeno na prosje~noj dubini od 28 m i bez na njemu vidljivih izdanaka (LEDER. Hrvatska Klju~ne rije~i: most “Kopno-Pelje{ac”.404 m. Vapnenci su uslijed tektonskih pokreta izrazito razlomljeni s izra`enim sustavom diskontinuiteta okomitim na os geolo{ke strukture. Sve nedvojbeno ukazuje na intenzivnu tektonsku aktivnost u ovom prostoru tijekom geolo{ke pro- {losti. Na ostalim stupnim mjestima zavr{ne dubine zabijanja pilota bit }e u vapnena~kim naslagama podno klastita. a jezgra bu{otine je uzorkovana za laboratorijska ispitivanja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 161 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Most “Kopno-Pelje{ac” – in`enjerskogeolo{ke zna~ajke The “Kopno-Pelje{ac” bridge – the engineering geological characteristics Renato Buljan. Na svakom stupnom mjestu izvedene su dvije do pet istra`iva~kih bu{otina. . od uvale Komarna do nadomak uvale Brijesta na poluotoku Pelje{cu. Osim reversnih rasjeda i navla~nih ploha izra`eni su i brojni normalni rasjedi razli~itih orijentacija. kompaktnih i ~vrstih gornjokrednih vapnena~kih dolomita s proslojcima vapnenaca u vertikalnoj i lateralnoj izmjeni. ~esto rekristaliziranih. od ~ega su 2 centralna pilona projektirane visine 176.4.. Zna~ajka terena su rasjednute bore {to podru~ju daje obilje`je “ljuskave strukturne gra|e”. ovdje su preliminarno izdvojene naslage prema terenskim procjenama in`enjerskogeolo{kih zna~ajki naslaga iz jezgre bu{otina. engineering geological characteristics Most “Kopno-Pelje{ac” projektiran je preko Malostonskog zaljeva u du`ini 2. Obzirom da analiza brojnih laboratorijskih i in situ podataka na svakom stupnom mjestu tek predstoji. Istra`iva~ko bu{enje i in`enjerskogeolo{ka determinacija jezgre. 2009). U podmorju se nalazi 14 stupnih mjesta. U fazi izvedbenog projekta provedeno je istra`iva~ko bu{enje (Sl. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke Key words: “Kopno-Pelje{ac” bridge. 2007). Pelje{a~ki rubni dio zaljeva i podru~je u okolici ju`nog upornjaka mosta izgra|eno je od dobro do debelo slojevitih. SZ – JI.

Knjige 1–4..– In`enjerskogeolo{ko izvje{}e za trasu i objekte. 2005). RADI]. Izuzetak je granica izme|u `itkog i lako-gnje~ivog tla ~ija dubina varira i do 20 m.162 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. a samo lokalno s poja~anim udjelom organske tvari. • tlo te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – crveno-sme|a i visoko plasti~na. (2009): Most Pelje{ac. pa se u tom podru~ju mo`e o~ekivati obrona~ni nevezani materijal znatnije debljine. Z. 2). M. rje|e nisko plasti~na glina. Zagreb. Prema glavnom projektu. J. u~estalo s ostacima fragmenata lju{tura {koljaka. Figure 2. Iz skice koja sadr`i osnovne podatke o zna~ajkama tla na stupnim mjestima pod morem vidljiva je stratifikacija tla razli~itih zna~ajki (Sl.. od 0 m do 38 m debljine. The sketch of the basic engineering geological characteristics of the cores along “Kopno-Pelje{ac” bridge. za razliku od stupova bli`e obali koji }e biti temeljeni u ~vrstoj vapnena~koj podlozi. (2004): Predhodni istra`iva~ki radovi za potrebe projekta “Most kopno – poluotok Pelje{ac”. & PAOLETTI. (2005): Pelje{ac Bridge Location. N. a u rubnim dijelovima Malostonskog zaljeva isklinjava. Ta ~injenica dodatno komplicira geotehni~ke prora~une koji moraju usvojiti znatne in`enjerskogeolo{ke razlike sredina temeljenja. od 13 m do 50 m. V. L. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. MARASCHINI. potrebno je naglasiti da je morsko dno na rubnim mjestima kanala u blizini sjeverne obalne linije vrlo strmo. sastavu i boji izdvojene tri in`enjerskogeolo{ke/geotehni~ke sredine: • tlo `itkog konzistentnog stanja – dominiraju pra{inasti ili glinovito-pra{inasti materijali sive boje. (2007): Most kopno – Pelje{ac s pristupnim cestama.– Hrvatski hidrografski institut.. • tlo lako do te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – izmjene glina i praha u razli~itim omjerima. D’appolonija. pojedini stupovi sredi{njeg dijela mosta biti }e temeljeni u tlu. Genova.. 61. Hrvatski geolo{ki institut. Granice me|u izdvojenim sredinama su postupne. Split. M. [AVOR.– Gra|evinar. LEDER. R. Osim toga. U naslagama tla su prema konzistentnom stanju. & GULAM. zbog velike sveukupne debljine tla i njegovih op}enito lo{ih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki o~ekuju se generalno nepovoljni uvjeti temeljenja mosta. HRELJA. u njoj su sadr`ani pravilni proslojci gline s kalciti~nim konkrecijama. Zagreb. N. LITERATURA BULJAN. 801–814. PEDEMONTE. vrlo pravilne i gotovo horizontalne. G. Prema navedenom. Prikazani podaci prili~no se dobro podudaraju s prethodnim geofizi~kim i in`enjerskogeolo{kim istra`ivanjima provedenim za glavni projekt mosta (MARASCHINI et al. Adriatic Sea. & MUJKANI]. Italy.– Final Repori Geotechnical Investigation. . Shematski prikaz osnovnih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki jezgre bu{otina du` mosta “Kopno-Pelje{ac”. u sredi{njem dijelu debljine od 17 m do preko 42 m. sive boje.

pri ~emu su dobivene vrijednosti faktora sigurnosti: • Klizna ploha 1. slope. To su gline u povr{inskom i pripovr{inskom dijelu terena. formirana u pra{inasto-pjeskovitim glinama. na kojima su uzeti uzorci za laboratorijska ispitivanja iz svake litolo{ke promjene (Sl. g = 20. j = 13. Faktor sigurnosti Fs = 1. koje predstavljaju gline izmijenjene u pogledu fizi~ko-mehani~kih svojstava u odnosu na samoniklo tlo.0 m.0 m.5°. sedimenti Key words: engineering geological and geotechnical investigations. c = 0. Faktor sigurnosti Fs = 1.0 kN/m2. j = 14. prostiru se u podno`ju istra`ivane padine. Za izra~une su usvojeni sljede}i parametri.0 kN/m2. Republika Srpska. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: in`enjerskogeolo{ka i geotehni~ka istra`ivanja. landslide. Predstavljeni su uglavnom glinama do dubine 12.45 za drenirane uvjete. da bi po~etkom 2007. Na bu{otinama su izvedeni pokusi SPT-a. ali i njihova stabilnost. Ipak. godine za vrijeme intenzivnih ki{a imao takav karakter da su stambeni objekti ugro`eni u mjeri da nisu vi{e za stanovanje. teren. • Klizna ploha 3. j = 13. Teren do dubine istra`ivanja karakteriziraju kvartarni sedimenti stare rije~ne terase i rije~ni sedimenti suvremene akumulacije.50. • Klizna ploha 2. klizi{te. Geolo{ke i geomehani~ke karakteristike terena Klizi{te je formirano na lijevoj strani magistralnog puta Bijeljina – Zvornik u selu Ruhotina. i ugra|eni piezometri. Faktor sigurnosti Fs = 1.0 m.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. Dio terena na kojem su aktivirani procesi klizanja pokriven je koluvijalnim tvorevinama (Co).5 m. a dublje su {ljunci i pijesci slabo zaglinjeni. Obzirom da padina predstavlja aktivno klizi{te jo{ od sedamdesetih godina.25 za drenirane uvjete. {to nije dovoljno. Svi su o{te}eni u mjeri da su postali opasni za kori{tenje. Vremenom proces je bio sve intenzivniji. Faktor sigurnosti Fs = 1. padina. Starine Novaka bb. g = 20. godine do{lo je do loma {ipova i ponovne aktivacije procesa klizanja. na kojima je kasnije pra}ena razina podzemnih voda. U okviru geotehni~kih istra`ivanja ura|eno je sedam (7) istra`nih bu{otina. faktor sigurnosti Fs = 1. 1).00 za uvjete prisutnosti podzemne vode. to je neophodno primijeniti dodatne mjere . tijekom 2005. neophodno je posti}i Fs > 1. sediments Uvod Klizi{te se nalazi uz magistralni put Bijeljina – Zvornik. to su piezometarske cijevi bile dobar pokazatelj dubine klizne plohe. koje su prikazane na profilu terena.0 kN/m2. dubine 7. Faktor sigurnosti Fs = 1. srednje do vrlo sti{ljive. Klizanje je zahvatilo nekoliko manjih stambenih i pomo}nih objekata. uglavnom drvenim {ipovima dubine oko 4.45.1°. Sedimenti suvremene akumulacije (al) ili aluvijalni sedimenti. Za uvjete da je padina bez optere}enja od strane objekata.5 – 15.45 bio bi dovoljan. U nazo~nosti objekata koji dodatno optere}uju padinu. Sedimenti stare rije~ne terase (t1) izgra|uju padinu na kojoj je formirano klizi{te i njen kontaktni prostor. uglavnom neravnomjernog sastava. Pojava podzemnih voda vezana je direktno za infiltraciju s povr{ine terena kroz pukotine i o{te}ene dijelove padine zahva}ene klizanjem.0 kN/m2. Kako je proces klizanja u vrijeme istra`ivanja u pojedinim dijelovima lokacije bio aktivan. Istra`ivanje terena provedeno je na povr{ini oko 8000 m2. Analize su vr{ene za vrijeme prisutnosti podzemne vode (drenirani uvjeti). Faktor sigurnosti Fs = 1.0 kN/m2. Geotehni~ke analize stabilnosti padine Na temelju rezultata terenskih istra`ivanja definirana je konstrukcija terena i izdvojene tri klizne ravnine. {to je ne{to {ire u odnosu na prostor na kome se nalaze objekti. Zajedno s podacima detaljnog in`enjerskogeolo{kog kartiranja jezgra iz bu{otina definirana je klizna ploha kao polazna osnova za analizu stabilnosti padine.25–1.7°. to su povre- meno vr{eni odre|eni sanacioni zahvati. koje su zasi}ene vodom. Rezultati geomehani~kih istra`ivanja pokazali su da se klizna ravan nalazi na dubini oko 6. g = 20. Obzirom da analize stabilnosti padine pokazuju da se dreniranjem vode ne posti`u zadovoljavaju}i rezultati u pogledu stabilnosti. a u dubljim dijelovima su jako zaglinjeni {ljunci i pijesci. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 163 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja klizi{ta u naselju Ruhotina Engineering geological investigations landslide in settlement Ruhotina Ne|o \uri} Tehni~ki institut Bijeljina. Padina je blagog nagiba od 5–10°.4.30 za drenirane uvjete. c = 0. c = 0. slika 1. dok se za drenirane uvjete posti`e Fs = 1.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode.0 kN/m2. Dobiveni rezultati pokazuju da je u uvjetima prisutnosti podzemnih voda faktor sigurnosti Fs = 1. terrain. pri ~emu je nagib ve}i u njenim ni`im dijelovima.

t2 – river terrace sediments (clay. R. (1991): Mehanika tla u in`enjerskoj praksi. kako bi {titili objekte od daljnjeg pomicanja. t2 – sedimenti rije~ne terase (gline. tre}e izdanje. sanacije. NAJDANOVI]. N. OBRADOVI]. Predlo`ena je izrada {ipova koji }e se postaviti u hipsometrijski ni`em dijelu klizi{ta.. LITERATURA MAKSIMOVI]. Situacioni plan terena: al – rije~ni sedimenti.– Rudarski institut. Situational plan of the field: al – river sediments. zaglinjeni {ljunak).164 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (2005): “Mehanika tla”. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Beograd.– Gra|evinska knjiga. Figure 1. gravel clayey). Co – colluvio sediments. Co – koluvijalni sedimenti. M. Beograd.

pukotine..4. 1977). Pri tome se pod strukturno-teksturnim sklopom ne smatraju samo jednostavno opisani struktura i tekstura. te mineralo{ko-petrografskog sastava ugra|enog kamenog materijala mo`e u kona~nici nepovoljno utjecati na trajnost i sigurnost gra|evine (FRENCH & CRAMMOND. produkti rekristalizacije i dr. To su guste. a ponekad su velike varijacije prisutne i unutar iste stijenske mase. Sachsova 2. 10 000 Zagreb. te {to to~nije odrediti kod kojeg udjela serpentina dolazi do neprihvatljivih vrijednosti pojedinog svojstva zna~ajnog za primjenu peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena. problem nastaje kada u {iroj okolici gra|evinskog zahvata nema izvori{ta kvalitetnijeg tehni~ko-gra|evnog kamena. piroksena (20–40%) i akcesornih sastojaka. Iako bi serpentinite u pravilu trebalo izbjegavati gdje je to mogu}e kao tehni~ki gra|evni kamen. talk. Nepoznavanje fizikalnih i mehani~kih zna~ajki. te vremenska postojanost kamena ovise o njegovom mineralnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu. ~vrste i tvrde stijene pogodne za upotrebu kao tehni~ko-gra|evni kamen. Za razliku od olivina i piroksena. Rezultati ispitivanja njihovih fizikalnih i mehani~kih svojstava. je peridotit iz okolice @ep~a u Republici Bosni i Hercegovini. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 165 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj serpentina na svojstva i trajnost peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena Influence of serpentine on properties and durability of peridotites as rock for construction purposes Mladen Fistri}1. . ali koji kakvo}om jo{ zadovoljavaju uvjete kvalitete za proizvodnju nekih gra|evinskih materijala. `ile.. odnosno pojedinog le`i{ta peridotita. Primjer peridotita kod kojih su procesi serpentinizacije ve} uznapredovali. deformirani kristali.) i uslijed promjene volumena u fazi metamorfoze olivina u serpentin. rock aggregates Uvod Intenzivnom izgradnjom cestovne infrastrukture ~esto se potrebe za pove~anim koli~inama tehni~kog gra|evnog kamena podmiruju kori{tenjem kamenog materijala iz iskopa ili lokalnih izvori{ta. Janka Raku{e 1.d. 1980). Udio serpentina odre|en je kvantitativnom rendgenskom difrakcijskom analizom. d. Utjecaj serpentinizacije na trajnost kamena i kamenog agregata Prema svom primarnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu peridotiti su ultrabazi~ne intruzivne stijene zrnaste strukture izgra|ene od olivina (40–70%). Rezultati ispitivanja U cilju utvr|ivanja udjela serpentina kod kojeg dolazi do zna~ajnog pada fizi~ko-mehani~kih svostava peridotita. Ti peridotiti su tamnozelene boje i homogene teksture. odnosno gotovo su redovito peridotiti u ve}oj ili manjoj mjeri serpentinizirani. Nikolina Ilijani}2 & Renato Hrka~3 1 2 Institut IGH. te tektonskih procesa kroz koje je kamen pro{ao tijekom svog postojanja.. Dok je kakvo}a stijenske mase i iz nje proizvedenih drobljenih kamenih agregata stalnih kamenoloma vi{e manje poznata. 10 000 Zagreb. Jedna od izmjena kod koje se bitno mijenjaju mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop kamena je serpentinizacija ultrabazi~nih magmatskih stijena iz skupine peridotita. Hrvatska 3 Osjek-Koteks d. kontroli kakvo}e kamenih materijala iz lokalnih izvori{ta ne pridaje se dovoljno zna~aja i ~esto se koriste bez prethodnih ispitivanja. serpentin je mekan mineral koji se u stijenama javlja u sitno listi}avim ili vlaknastim agregatima. ali i procesa alteracija i tro{enja. durability of stone. Zbog toga je bitno {to bolje poznavati utjecaj serpentinizacije na svojstva peridotita.d. te zbog ve}e podlo`nosti procesima atmosferskog tro{enja tako izmijenjene stijene (WICKS et al. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. ve} i postojanje i me|usobni odnosi raznih deformacija i defekata u kamenu kao {to su {upljine. brucit i dr. u prirodi se rijetko nalaze svje`i peridotiti. Procesom serpentinizacije naru{avaju se tehni~ka svojstva kamena zbog nastanka minerala lo{ijih mehani~kih svojstava (serpentin. Fizikalna i mehani~ka svojstva. Me|utim. Hrvatska Klju~ne rije~i: Serpentinizacija. Naravno da se time uvelike mijenjaju i njegova fizi~ko-mehani~ka svojstva. tehni~ko-gra|evni kamen Key words: Serpentinization. 31 000 Osijek. Tomislav @enko1. ispitani su uzorci peridotita iz okolice @ep~a i Prnjavora (BiH) i Kukesa (Albanija). Mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop se mijenjaju tijekom vremena i njihovo trenutno stanje odraz je primarnog mineralnog sastava i primarne strukture i teksture kamena. te udjela serpentina prikazani su u Tablici 1. prsline. trajnost kamena. [ama~ka 11. Intenzitet serpentinizacije bitno varira izme|u razli~itih lokacija na kojima se pojavljuju peridotiti. magnezit.

Iz rezultata provedenih ispitivanja.5 0. dok su ortopirokseni uglavnom neizmjenjeni. Prnjavora i Kukesa. Prnjavor i Kukes. homogene teksture i makrokristalaste strukture.J. 459–488. Test results of peridotites from @ep~e. J. 13. %) Prostorna masa (t/m ) Gusto}a (t/m ) Poroznost (%) Postojanost na mrazu (25 ciklusa. N. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.W. Prvi je sivozelene boje. London. ma koliko peridotit ~ijim drobljenjem se taj agregat dobiva bio serpentiniziran. U kristalima klinopiroksena se tako|er opa`a serpentinizacija. . pokazuju da proizvedeni agregat ima neka svojstva (otpornost na smrzavanje i otpornost na drobljenje) dovoljno dobra za odre|enu namjenu.558 2. Rezultati ispitivanja peridotita iz @ep~a.7 serpentinit Kristalaste granularne su strukture.– Q. klinopiroksena i ortopiroksena. Peridotiti iz okolice Prnjavora i Kukesa su gotovo u potpunosti serpentinizirani. & WHITTAKER. vidljivo je da peridotiti iz okolice @ep~a imaju povoljnija fizikalna i mehani~ka svojstva.– Can. ortopiroksena i klinopiroksena ili njihovi dijelovi (relikti) nalaze unutar mre`e serpentina.331 2. (1977): Serpentine textures and serpentinization.24 postojan – 22 0.6 0.4 serpentinit ALBANIJA 76. mas.J. zaklju~ujemo da se bez detaljnih ispitivanja kako uzoraka kamena tako i iz njega proizvedenog agregata.166 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo reliktnu zrnatu strukturu u kojoj se rijetki neizmijenjeni minerali olivina.808 2.1 – – – 2.J.590 1. Na temelju tih rezultata moglo bi se zaklju~iti da peridotiti iz okolice Prnjavora i iz Kukesa nemaju primjenu kao tehni~ko-gra|evni kamen.) – – 95. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo mre`astu strukturu serpentina s malobrojnim reliktima neprepoznatljivih primarnih minerala od kojih su preostale samo konture.5 104. a izgled im varira izme|u dva raspoznatljiva varijeteta.7 serpentinizirani peridotit PRNJAVOR 82. 255–280. 15.15 (nepost. WICKS. Zaklju~ak Usporedbom rezultata ispitivanja (Tablica 1). ISPITANO SVOJSTVO u suhom stanju (MPa) Tla~na ~vrsto}a u vodom zasi}enom stanju (MPa) 25 ciklusa smrzavanja (MPa) Otpornost na habanje po Boehmeu (cm /50cm ) Upijanje vode (mas. %) Udio serpentina (%) Petrografsko odre|enje 3 3 3 2 @EP^E 155.882 0. J. F.5 – – 24.1 13. Kristali olivina su u zna~ajnoj mjeri serpentinizirani.5 142.21 2. iako su ona bila ograni~ena. %) “Los Angeles” test (frakcija 4/8 mm) (KLA) Postojanost na mraz (frakcija 8/16 mm) (mas. & CRAMMOND. ne bi smjeli donositi zaklju~ci o nepodobnosti pojedinog peridotita za proizvodnju kamenih agregata.. mas. Table 1. Miner. (1980): The influence of serpentinite and other rocks on the stability of concretes in the Middle East. ispitivanjem agregata dobivenog drobljenjem kamena iz le`i{ta Kukes u Albaniji. Eng. LITERATURA FRENCH. Drugi varijetet je tamnozelene do crne boje.419 – – postojan 5. Me|utim. E. %) Post. afanitne strukture i nepravilno ispresijecan s malobrojnim bijelim `ilama debljine do 3 mm.3 (postojan) 92.132 (postojan) – – 78.280 postojan 0. homogene teksture. gdje su eksploatirani serpentinizirani peridotiti po petrografskom izgledu i udjelu serpentina sli~ni onima iz okolice Prnjavora. a u mikroskopskom preparatu vidljivo je da im granularnu strukturu ~ine hipidiomorfni do alotriomorfni kristali olivina. Geol. na kristalizaciju Na2SO4 (5 ciklusa. {to je i bilo za o~ekivati na temelju petrografskog opisa i RTG analize udjela serpentina. W.31 2.

– GEOING. with the advent of open cracks and cracks. rocks. Terranes of Serbia and neighbouring areas. light dark gray color. & @IVKOVI]. from super high to laminar. marlon and pelites. made the project of making the tunnel for the relocation of the Kriveljska River to avoid the ecological disaster that can be extended to the Black Sea where it empties into the Danube. KRSTI]. & KRSTI]. Research in drillholes presented carakterisics massif rock. pelites. S. 2007. ekolo{ka katastrofa. The rocks are mostly fresh and sail. 25–40. took from prospecting Kriveljska River. B-3k. Faculty of Mining and Geology. Case studies The new alignment of tunnel for relocation of the river are derived Kriveljske field research in order to obtain continuous cores represented members in depth. shallow-water carbonates and intermediate-composition volcanic rocks). Parallel lamination and hair that is registered in all the investigative drilling is fast removal large and smaller deposits. rarely more decimeter. Institut za rudarstvo i metalurgiju u Boru. (2007). According to the methodological procedures are derived the following investigative work: 1. discrete units of Cretaceous. bu{otine. Quaternary sediments (Q) cover the entire surface of the investigated area. (1996). gently picked. M. Sandstones occur as brown. Investigation drilling. in which will be place tunnel axis. Lamina are thick to several inches. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. M. In the Ku~aj Terrane. Krivelj. M. . (2008). RATOMIR. and especially marlon is subjected to rapid degradation in the form of decolorization and dropout. Drilled total of 508 meters by drilling five boreholes (B-1k. Belgrade. M. Accumulation area to accommodate tailings from flotation there was a damming of the Krivelj River valley dams 1A. (eds. Alternates with sandstone lamina marlon and less. Detailed engineering geological mapping and core boreholes taking soil samples for laboratory testing. Projekat geolo{kih i fizi~ko-mehani~kih istra`ivanja stena trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke’’. drillholes.– Rudarski radovi 2/2008. gray blue. SAVI]. litological types and knowledge about the rock stability of rock. P. 2A and 3A of sand built by cyclone. REFERENCES KARAMATA. Determination of rock mass cracks (RQD). 3. Bor Copper Mine. 1996). B. Beograd. Elaborat o izvr{enim fizi~ko-mehani~kim i deformacionim ispitivanjima materijala flotacijske brane 2-A. (2008). & BUGARIN. while the participation of individual members unequally. LJUBOJEV. str. 2. Due to the deterioration of the collector on the part of the route of the tunnel. B-2k. & KRSTI]. V. Serbia.– Institut za bakar Bor. In contact with fresh air. and it is possible appearance swelling. Research results Route of research drilling in the field for the Relocation of the river represented Krivelj following lithological types of rocks: 1. Distribution has the largest area of sandstones. 19 210 Zeleni bulevar 35. 2. and fill material from flotation. D. continental clastic deposits. Nivo podzemnih voda na delu projektovane trase tunela. B. 19–25. In: KNEZEVI]. psammites. The thickness of layers in series is variable.4. among other space to accommodate a flotation mullock space flotation tailings Kriveljska River. S. B-4k and B-5k).): Terranes of Serbia.. D. Tehni~ki izve{taj istra`nih geolo{kih bu{otina trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke. (2006). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 167 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Litological types of rocks along the new tunnel route for the relocation of the Kriveljska River Litolo{ki tipovi stijena na novoj trasi tunela Kriveljske rijeke Sla|ana Krsti}. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is made as cooperation with the Ministry of Science and Technological Development on project N° 17004 R.represented the talus and eluvial deposits. among other things situated and Timok magmatic complex (KARAMATA et al. M. & BUGARIN. LJUBOJEV. analysis of cracks and getting massive rock representative rock samples to determine the physical and mechanical determine parameters in the laboratory. Bor. ecological disaster. Rarely occur and lamina coalclay up to several mm thick. Klju~ne rije~i: odvojene kredne jedinice. & V. Upper Cretaceous sediments (K2-32 – Continental clastic deposits. Milenko Ljubojev & Mile Bugarin 1 Mining and Metallurgy Institut Bor. LJUBOJEV.

vulkani. nepredvi|eni i ~esto iznenadni doga|aj koji uzrokuje veliku {tetu.munichre. `ivotinjski stampedo.2009. • hidrolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni poreme}ajima u normalnom kru`nom ciklusu vode i/ili prelijevanjem vodnih tijela: poplave.2009. ekonomske. 11 hidrolo{kih katastrofa (34%) i 8 geofizi~kih katastrofa (25%).be) preuzeti su 20. kao i procijenjena vrijednost gubitaka uslijed {teta (izra`ena u ameri~kim dolarima). Sveu~ili{ta u Zagrebu. pokretanja masa stijena/tala (vla`na). insekata. Martin Krka~1 & Pavle Feri}1 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 10 000 Zagreb. Zabilje`eni doga|aji evidentirani su po zemljama. 2008): “…situacija ili doga|aj koji dovodi do prema{ivanja lokalnih mogu}nosti zbog ~ega nu`nom postaje pomo} izvana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Regionalni prikaz prirodnih hazarda u dijelu jugoisto~ne Europe Regional overview of natural hazards in part of Eastern Europe Snje`ana Mihali}1. 2008) su sljede}i: • geofizi~ke katastrofe su doga|aji ~ije je porijeklo iz podzemlja: potresi. Iako ne postoji me|unarodni dogovor o preporu~enoj praksi za prikupljanje podataka o prirodnim katastrofama (GUHA-SAPIR. progla{eno stanje uzbune. • klimatske katastrofe su doga|aji prouzro~eni dugotrajnim procesima. a prema CRED-u (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters) definicija je sljede}a (GUHA-SAPIR.1963. bilo na nacionalnoj ili me|unarodnoj razini.168 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. godine. Makedoniju. • meteorolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni kratkotrajnim atmosferskim procesima ~ije trajanje se izra`ava u minutama ili danima: oluje. Tipovi prirodnih katastrofa i njihov utjecaj na ljude i materijalna dobra razlikuju se s obzirom na geografski polo`aj. Definicije prirodnih katastrofa i glavni tipovi kori{teni u bazama podataka EM-DAT i NATHAN (GUHA-SAPIR.9. natural hazardous events. godine. su{e. Srbija Klju~ne rije~i: prirodne katastrofe. \u{ina 7.. Rezultati analiza podataka U razdoblju od 1900-2008. Za navedene zemlje analizirani su podaci iz razdoblja 1900–2008. Postoji vi{e definicija prirodnih katastrofa. Na temelju ovoga je zaklju~eno da najvi{i stupanj smrtnosti uzrokuju potresi iako su najrje|i prirodni hazard. pokretanja masa stijena/tala (suha). Srbiju. za sve tipove hazarda osim za biolo{ke. Izvori podataka su vladine ili UN-ove agencije. potresa. . datum.9. Pierottijeva 6. international data bases Metodologija prikupljanja podataka Analiza ukupnog broja prirodnih katastrofa i ukupnih ekonomskih gubitaka uslijed prirodnih hazarda u svijetu pokazuje trend porasta u posljednjih 50 godina. a za svaki od njih evidentirana je tako|er i lokacija. • biolo{ke katastrofe su prouzro~ene izlaganjem `ivih organizama bacilima i otrovnim tvarima: epidemije. prirodni hazardni doga|aji.com) preuzeti su 10. Gubitak od ukupno 1299 ljudskih `ivota uslijed 8 potresa iznosi 52% od ukupnih gubitaka ljudskih `ivota svih analiziranih doga|aja. Biljana Abolmasov2. 2008) ove dvije baze koriste istu klasifikaciju tipova katastrofa {to je omogu}ilo integraciju podataka i njihovu analizu.7. politi~ke ili kulturne (ABOLMASOV et al. 10 000 Beograd. odnosno na stupanj razvijenosti i ranjivosti regije ili zemlje i to socijalne. me|unarodne baze podataka Key words: natural disasters. a samo 8% ljudskih `rtava (ili 189 izgubljenih ljudskih `ivota) otpada na hidrolo{ke katastrofe. po`ari. Analiza broja poginulih ljudi pokazuje da je najve}i broj ljudskih `ivota izgubljen uslijed geofizi~kih katastrofa. a podaci iz NATHAN baze podataka katastrofa koju odr`ava Minhensko osiguravaju}e dru{tvo (http://mrnathan. a obuhva}aju klimatske promjene unutar jedne sezone do promjene koje se izra`avaju nakon vi{e desetlje}a: ekstremne temperature. U ovom radu napravljena je analiza prirodnih katastrofa za sljede}e zemlje: Hrvatsku. Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. zatra`ena me|unarodna pomo}. Najve}i broj ljudskih `rtava (1100) dogodio se za vrijeme potresa u Skopju 26. tj. Sveu~ili{ta u Beogradu. Albaniju.emdat.. broj poginulih i povrije|enih ljudi. Druge po opasnosti su klimatske katastrofe s 40% ljudskih `rtava (ili 992 izgubljena ljudska `ivota). 2009). godine na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe dogodilo se ukupno 32 katastrofalna doga|aja koji su prouzro~ili ljudske `rtve i to: 13 klimatskih katastrofa (41%). Kriteriji koji odre|eni doga|aj treba ispuniti da bi bio registriran u ovim bazama podataka su sljede}i: broj poginulih 10 ili vi{e. Podaci iz baze podataka EM-DAT (The Emergency Disasters Data Base) kojom upravlja CRED na Katoli~kom sveu~ili{tu Louvain u Belgiji (http://www. Hrvatska Rudarsko-geolo{ki fakultet. broj ozlije|enih 100 ili vi{e. U ovom radu se prikazuju rezultati analiza i statisti~ki pregled podataka iz dvije me|unarodne baze podataka o prirodnim katastrofama i njihovom utjecaju na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. znanstvene ili osiguravaju}e institucije ili novinske agencije. uni{tavanje i ljudske patnje”.

S obzirom na ekonomske {tete. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 169 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book U istom se razdoblju.600. (2008): EM-DAT’s new disaster classification.290..10. org. 9 klimatskih katastrofa (17%) i 3 meteorolo{ke katastrofe (6%).000 USD) na geofizi~ke katastrofe.220) ozlije|enih uslijed geofizi~kih katastrofa. 10% (ili 652. 347–355.886. Belgium. poplave i odre|eni tipovi klizi{ta).973. 31% (ili 1. Osim toga.emdat. (http://www.088) ozlije|enih uslijed klimatskih katastrofa. Rezultati analiza pokazuju da se u ovoj regiji pojavljuju svi tipovi prirodnih hazarda i prirodnih katastrofa. na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe. 10 geofizi~kih katastrofa (19%).726. Brussels. Oba ova doga|aja zahvatila su isto podru~je smje{teno u sredi{njem dijelu biv{e Jugoslavije. a relativni udjeli s obzirom na tip katastrofalnog doga|aja su sljede}i: 68% (ili 4. bila su su{a (iz srpnja 1990) i poplava (iz listopada 1990). Ukupna ekonomska {teta iznosila je 4. dogodilo ukupno 53 katastrofalna doga|aja tijekom kojih je ozlije|eno 100 ili vi{e ljudi i to: 31 hidrolo{ka katastrofa (58%). Dva pojedina~na klimatska doga|aja. od 21. tipovi prirodnih katastrofa. CRED CRUNCH News.be/publications/. Va`nost prikupljanja podataka o prirodnim hazardima.119. mnogi detaljniji lokalni podaci nedostaju. D. Ecological movement of the City of Novi Sad.353. ukupno 22 prirodna doga|aja su tretirana kao katastrofalna u istom razdoblju i na istom podru~ju i to: 9 (ili 41%) klimatskih. Na temelju ovoga se zaklju~uje da ljude najvi{e ugro`avaju klimatske katastrofe (npr. GUHA-SAPIR.imf. ekstremne temperature.894. 2009). Accessed September 25. Centre for Research on the Epidemiology of Disasters. po`ari) iako su naj~e{}e hidrolo{ke katastrofe (npr. Zaklju~ak Vi{e od 22 milijuna ljudi `ivi na pribli`no 264.451) ozlije|enih uslijed hidrolo{kih katastrofa.158. Sustavno prikupljanje podataka s obzirom na u~estalost i u~inke katastrofalnih doga|aja predstavlja vrijedan izvor informacija za razli~ita tijela lokalne samouprave i nacionalne uprave koja se bave prostornim ure|enjem i za{titom i spa{avanjem ljudi od prirodnih katastrofa.– Disaster data: A Balanced Perspective. godine.2009). koji zahva}aju nekoliko susjednih zemalja (npr.090) ozlije|enih uslijed meteorolo{kih katastrofa. G. . LJ. Iako se podaci o prirodnim katastrofama za sve zemlje u regiji mogu prona}i u globalnim bazama podataka.000 USD) na hidrolo{ke katastrofe i 24% (ili 1. kao i vo|enje regionalnih i lokalnih baza podataka.000 USD od ~ega 45% (2. su{e. Novi Sad. & RUNDI]. 14% (ili 885. HAD@I-NIKOVI]. (ed.313. B. (2009): The socioeconomic influence of geological hazards.): Proceedings of the XIII International Eco-Conference: Environmental Protection of urban and suburban settlements. M. i 8% (ili 526. Issue No 13.– In: ALEKSI].000 USD) otpada na klimatske katastrofe. http://www.000 km2 u zemljama Zapadnog Balkana (Izvor: IMF.4. Analiza broja ozlije|enih ljudi pokazuje da je ukupan broj ozlije|enih ljudi iznosio 6. Na tre}em mjestu nalazi se ve} ranije spomenuti potres u Skopju 1963.448. jer ne zadovoljavaju zadane kriterije s obzirom na stupanj {tete ukoliko se promatra samo odre|ena dr`ava. koja su prouzro~ila najve}u ekonomsku {tetu. LITERATURA ABOLMASOV. do danas nije prepoznata od strane dr`avnih institucija na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. 8 (ili 36%) hidrolo{kih i 5 (ili 23%) geofizi~kih doga|aja. poplave) nisu pohranjeni po pojedinim dr`avama.

znanstveni projekt. U implementaciji projekta s hrvatske strane sudjeluju sastavnice Sveu~ili{ta u Splitu (Gra|evinsko-arhitektonski fakultet). Specifi~ni ciljevi projekta su: razvoj metodologija procjene rizika klizanja i bujica. N. totalna stranica. Sassa). razvoj metodologija za procjenu i zoniranje hazarda klizanja i bujica. sc. opremanje prostora za kabinetska istra`ivanja. Marui). scientific join research. Projekt je zapo~eo u travnju 2009. S. flash floods. Y. K. @. koordinator projekta prof. sc. Upravu projekta s hrvatske strane sa~injavaju: direktor projekta V. japanska Vlada je u sklopu me|unarodnog natje~aja programa “Suradnja u podru~ju znanstvenih i tehnolo{kih istra`ivanja za odr`ivi razvitak’’ odobrila financiranje hrvatsko-japanskog projekta “Identifikacije rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje opasnosti od klizanja i buji~nih poplava u Hrvatskoj’’.170 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. N. Martin Krka~1 & Sanja Dugonji}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Viktora Cara Emina 5. geotehni~kih i geodetskih podataka. Pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta U okviru aktivnosti Radne grupe za klizi{ta planiraju se sljede}e skupine aktivnosti: geotehni~ka istra`ivanja klizi{ta (istra`iva~ko bu{enje. Hrvatska Gra|evinski fakultet. analiza inici- . seizmografi. dr. Prora~un projekta koji }e financirati japanska Vlada iznosi 4 milijuna eura. Sveu~ili{ta u Rijeci (Gra|evinski fakultet) i Sveu~ili{ta u Zagrebu (Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) te Hrvatski geolo{ki institut. Pierottijeva 6. Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj `upaniji. a Ministarstvo znanosti. Ostala pilot podru~ja definirat }e se u drugoj polovici 2010. bujice. Partner MZO[-u u ovom projektu je Japanska agencija za me|unarodnu suradnju (JICA – Japan International Cooperation Agency). te Me|unarodni konzorcij za klizi{ta (International Consortium on Landslides. piezometri. nabavka avionskih i satelitskih snimaka. sc. kao i za tro{kove razmjene japanskih i hrvatskih znanstvenika za potrebe zajedni~kog istra`ivanja. sc. sc. Op}i cilj projekta je razvoj metodologija za prevenciju i ubla`avanje prirodnih hazarda klizanja i buji~nih tokova. Ovaj projekt spada me|u 10 projekata koji su odabrani u konkurenciji od 142 projektna prijedloga iz cijeloga svijeta. Bonacci (Sveu~ili{te u Splitu). obrazovanja i {porta (MZO[) sufinancirat }e projekt izravnim u~e{}em u ukupnom iznosu od pribli`no 180. H. dr. Arbanas i prof. godine. dr. ICL). inklinometri. Japan Op}enito o projektu U okviru vi{egodi{nje vrlo uspje{ne tehni~ke suradnje izme|u Republike Hrvatske i Japana. (ii) radna grupa za buji~ne poplave (voditelji prof. dr. ki{omjer). rizik. Aktivnosti na projektu podijeljene su u tri radne grupe: (i) radna grupa za klizi{ta (voditelji prof. Sveu~ili{ta u Zagrebu. Kisi} (Sveu~ili{te u Zagrebu). a ukupno trajanje projekta je 5 godina. Japan Key words: landslides. sc. dr. dr. Prora~un osiguran od japanske Vlade namijenjen je za donaciju opreme Hrvatskoj. te pilot podru~je radne grupe za buji~ne tokove na podru~ju Vinodolske doline (Slani potok). Do lipnja 2010. O. instalacija opreme na terenu. razvoj sustava ranog upozoravanja navedenih geohazarda.000 eura. sc. Yamashiki). DPRI). @eljko Arbanas2. godine. obrada i priprema podataka za prostorne analize. voditelj projekta prof. I. uspostavljanje sustava prijenosa i obrade podataka. izrada uputa za primjenu karata hazarda u prostornom planiranju. 10 000 Zagreb. Sveu~ili{ta u Rijeci. godine definirana su pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta na podru~ju Rijeke (klizi{te Grohovo) i Zagreba (klizi{te Kostanjek). Znanstvena istra`ivanja provodit }e se na pilot podru~jima u Primorsko-goranskoj `upaniji. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Japansko-hrvatski bilateralni projekt “Identifikacija rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj” – pilot podru~ja Japanese-Croatian bilateral project “Risk identification and land-use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia” – pilot areas Snje`ana Mihali}1. sc. dr. zamjenica voditelja projekta prof. O`ani} (Sveu~ili{te u Rijeci). dr. kao i nabavka postoje}ih geolo{kih. 10 000 Rijeka. risk. dr. in situ i laboratorijska ispitivanja uzoraka tla). O`ani} i prof. kada se tako|er o~ekuje i intenzivnija implementacija aktivnosti projekta: nabavka opreme za kabinetska i terenska istra`ivanja. ekstenzometri. Purgar (MZO[). (iii) radna grupa za kartiranje hazarda i primjenu u prostornom planiranju (voditelji doc. Mihali} i prof. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{ta. uspostavljanje sustava za geodetsko i geotehni~ko pra}enje klizi{ta (GPS. Partnerske institucije s japanske strane su: Sveu~ili{te u Niigati (Research Center for Natural Hazards and Disaster Recovery) i Sveu~ili{te u Kyotu (Disaster Prevention Research Institute. sc.

. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. Ukupna duljina klizi{ta iznosi L=425 m.000. Sveu~ili{te u Zagrebu. Primorsko-goranska `upanija Klizi{te Grohovo nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline rijeke Rje~ine u zale|u Rijeke. {irina pokrenute mase Wd= 80 do 200 m. U posljednjih nekoliko godina Grad Zagreb financira izradu projekta sanacije klizi{ta u okviru ~ega su provedena detaljna geodetska snimanja klizi{ta i postavljeni su reperi za geodetsko pra}enje pomaka klizi{ta. @. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 171 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book jalnih uzroka klizanja (oborine i potresi). @. ARBANAS. Ukupno je u pokretu po najdubljoj kliznoj plohi oko 32. podizanja razine podzemnih voda u padini i vode u koritu Rje~ine. Grad Zagreb Klizi{te Kostanjek nalazi se na zapadnom dijelu Podsljemenske zone u Zagrebu. na podru~ju fli{ne sinklinale ome|ene rasjedima na kontaktu s vapnena~kim bokovima doline. kojega je interpretirao ORTOLAN (1996). te razvoj sustava za rano upozoravanje.8x106 m3. . JURAK. pokrenuti materijal zauzeo je relativno stabilan polo`aj bez provedbe sanacijskih radova. i po najpli}oj oko 7x106 m3 stijenske mase. & O@ANI]. 236 str. Procjena volumena pokrenute mase kra}e se od 850. Procjena je da je trenutno stanje stabilnosti relativno nisko. (2005): Complex landslide in the Rje~ina valley (Croatia): Origin and sliding mechanism. zbog eksploatacije u povr{inskom kopu cementnog lapora.. Klizi{te Kostanjek. a odgovaraju plohama slojevitosti u sarmatskim i gornjo-panonskim naslagama. Prema ORTOLAN (1996) klizne plohe utvr|ene su na dubinama od cca 50 m. po srednjoj oko 12. Rijeka.– Disertacija. Vapnenci kredne i palogenske starosti izgra|uju vrhove padine. visina od no`ice klizi{ta do ~ela klizi{ta DH=165 m. a nastalo je u miocenskim naslagama sarmatske do gornjo-panonske starosti. 2005).4.000 m3 do 2. a pokrenuta masa u cijelosti je pregradila korito Rje~ine. Ovo klizi{te je reaktivirano retrogresivno klizi{te. ovo klizi{te je tako|er reaktivirano retrogresivno klizi{te. ili eventualnog seizmi~kog doga|aja. Klizanjem je zahva}eno podru~je pribli`ne povr{ine oko 1. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Klizi{te Grohovo predstavlja kompleksno klizi{te i sastavljeno je od 13 razli~itih kliznih tijela. ORTOLAN. Inicijalno klizi{te je nastalo 1963. debljina pokrenute mase Dd= 6 do 20 m. 65 m i 90 m. sastavljeno od nekoliko razli~itih kliznih tijela s obzirom na stanje aktivnosti.2 km2 s oko 500 stambenih i gospodarskih objekata. V. N. Prema in`enjerskogeolo{kom modelu klizi{ta. 64/4. LITERATURA BENAC. 361–371.. Inicijalno klizi{te je nastalo pokretanjem mase unutar deluvijalnog pokriva~a u no`ici padine neposredno uz samu Rje~inu. dok je sredi{nji dio doline izgra|en u naslagama paleogenskog fli{a. Monitoringom su uo~eni manji pomaci i daljnji razvoj klizanja u gornjim dijelovima padine.000 m3. numeri~ko modeliranje klizi{ta i bujica. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. Klizi{te je i danas aktivno. Nakon po~etnog klizanja. podizanja razine podzemnih voda u padini ili eventualnog seizmi~kog doga|aja mogu o~ekivati nova klizanja. (1996): Formiranje prostornog in`enjersko-geolo{kog modela dubokog klizi{ta s vi{e kliznih ploha (na primjeru klizi{ta Podsused). M. mogu o~ekivati nova klizanja. Klizi{te Grohovo.6x106 m3.. O[TRI].– Bulletin of Eng ineering Geology and the Environment. Klizi{te Kostanjek predstavlja kompleksno klizi{te. a klizanjem su zahva}eni i vapnena~ki blokovi na fli{u na vrhu padine (BENAC et al. osim regulacije korita Rje~ine u zoni klizanja. ^.

Nada Bastali}. Osnovna geolo{ka karta rje{ava stratigrafske probleme i me|usobne odnose pojedinih geolo{kih jedinica. Hidrogeolo{ka karta. uvjetno nestabil- . Ivani} Grad sheet @eljko Miklin. Zbog kompatibilnosti listova dogovoreno je da se geolo{ka karta upotrijebi kao faktorska karta i u potpunosti preuzme bez obzira na nove spoznaje o terenu. Zbog tih razloga hidrogeolo{ka karta je neophodna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte. Josip Kolari} & Laszlo Podolszki Hrvatski geolo{ki institut. Vukomeri~ke gorice i @umbera~ku goru. Uz kartu klizi{ta i erozije. u mjerilu 1:100. Zbog pokrivenosti terena za kategorizaciju stijena i tala kori{tena su geomehani~ka izvje{}a za graditeljstvo. to je zona koja zahva}a sjeverne obronke Bilogore. je kompilacijska karta sastavljena od tri faktorske karte: od Osnovne geolo{ke karte. Podru~je izme|u rijeke Save i Vukomeri~kih gorica ~ini Turopoljska ravnica. te je za svako podru~je prilo`ena i posebna legenda. landslides. slabo o~vrslih i klasti~nih stijena. Na gradskom podru~ju imamo i do 20 istra`nih radova na km2 dok u neurbaniziramom dijelu na km2 otpada 1–2 rada. te mogu}nost pojavljivanja erozije. To je poznato epicentralno podru~je u kojem su potresi posljedica su~eljavanja struktura panonskog bazena i onih “medvedni~ko-kalni~kog pru`anja”. in`enjerskogeolo{ka karta obuhva}a cijelu lepezu in`enjerskogeolo{kih ~lanova i kompleksa – na listu se nalaze kompleksi ~vrstih. Na jugozapadnom dijelu lista Ivani} Grad teren se blago uzdi`e prema Vukomeri~kim goricama. Ivan{~icu. mjerila M 1:100. Na istoku lista kod Ivani} Grada teren je blago bre`uljkast. Stabilnost planinskog podru~ja definiraju kartirana klizi{ta i nagib padine. prikazuje vodopropusnost pojedinih naslaga i njihov me|usobni odnos (hidrogeolo{ke veze utvr|ene trasiranjem). 1983).000 pokriva (KUK & PRELOGOVI]. U planinskom dijelu su ~etiri kategorije stabilnosti: stabilno podru~je. nepropusnost pokriva~a. Za in`enjersku geologiju hidrogeolo{ka karta predstavlja dragocjen dokument upravo u poznavanju izvora malih izda{nosti (iako nisu primarni na toj karti). in`enjerskogeolo{ki kompleks Key words: engineering geology. Hidrogeolo{ka karta Druga faktorska karta koja je potrebna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte je zavr{ena osnovna hidrogeolo{ka karta. unstable slopes. Seizmotektonska karta Dodatna Seizmotektonska karta M 1:300. Izdvojena su dva tipa terena: planinski i ravni~arski. mjerila M 1:300. list Ivani} Grad.000. Geolo{ka karta Kao preduvjet za izradu osnovne in`enjerskogeolo{ke karte potrebno je imati gotovu osnovnu geolo{ku kartu. karta. 1999). a jugoisto~no pribre`je Medvednice karakteriziraju blagi bre`uljci. Dvije dodatne karte su seizmotektonska karta i karta s kategorijama terena po stabilnosti. s obzirom na potencijal likvefakcije. Sachsova 2. list Ivani} Grad (SLI[KOVI] & [ARIN.000. ponajvi{e na dubini od 10 do 20 km. Na sjeverozapadnom dijelu lista Ivani} Grad dominira masiv Medvednice. uzeta je razina podzemne vode. te niza dijagonalnih rasjeda koji se mogu smatrati linijskim izvorom potresa. U Hrvatskoj.000. 1999) podru~je lista Ivani} Grad. Hipocentri potresa su uglavnom iznad Mohorovi~i}eva diskontinuiteta. Karta kategorije terena prema stabilnosti Temeljem in`enjerskogeolo{kih podataka izra|ena je faktorska karta stabilnosti terena u mjerilu M 1:300. U pogledu seizmi~ke aktivnosti dominantno je epicentralno podru~je Ka{ine. list Ivani} Grad Basic engineering geological map. Ovakav nerazmjer podataka rije{en je odabirom karakteristi~nih profila. List Ivani} Grad Osnovne in`enjerskogeolo{ke karte obuhva}a podru~je povr{ine 1349 km2 i u cijelosti pripada teritoriju Republike Hrvatske. list Ivani} Grad (BASCH. Pozicioniranjem ovih izvje{}a na kartu dolazimo u nesrazmjer u istra`ivanju terena. Osnovne hidrogeolo{ke karte i karte klizi{ta i erozije. Kalnika. Podru~je je uglavnom pokriveno. Cijelo podru~je je i pod utjecajem rasjedne zone `umbera~ko-medvedni~ko-kalni~kog rasjeda. komunalne poslove i prometnice. Izvori malih izda{nosti markiraju podno`je klizi{ta. a u ravni~arskom dijelu kao osnovu za stabilnost terena. Projekt Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta Republike Hrvatske (OIGK RH). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. Ovo podru~je je seizmi~ki vrlo aktivno s brojnim jakim i katastrofalnim potresima.172 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. uvjetno stabilno podru~je. 10 000 Zagreb. te koherentnog i nekoherantnog tla. s malo otvorenih izdanaka. Hrvatska Klju~ne rije~i: in`enjerska geologija. engineering geological complex Uvod Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta.000. nestabilne padine. map. predstavlja temeljnu istra`iva~ku djelatnost ~iji je glavni zadatak znanstveno prou~avanje in`enjerskogeolo{kih zna~ajki prostora. Medvednicu. klizi{ta.

Commission on standardization of laboratory and field tests. U nizinskom dijelu izdvojene su dvije kategorije vezane uz razinu podzemne vode: podru~je dubljeg vodnog lica. ISRM International Society for Rock Mechanics (1978): Suggested methods for the quantitative description of discontinuities in rock masses. nestabilne padine. Cilj projekta je u sklopu izrade OIGK RH i IG informacijskog sustava omogu}iti interdisciplinarno kori{tenje in`enjerskogeolo{kih podataka. Abstr.. (1999) Osnovna Hidrogeolo{ka karta i tuma~ za list Ivani} Grad.. & [ARIN. od 6–8 m. erozija). Mech. SLI[KOVI].– RGN fak.– Arhiv HGI. O. Pergamon Press Ltd. Temeljem terenskih in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. vodoprivredi. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 173 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book no podru~je i nestabilno podru~je. elektroprivredi.. WP/WLI (1990) Suggested nomenclature for landslides. Zagreb. No 41. industriji i drugdje. Nakon obrade podataka prikupljenih terenskim istra`ivanjima i geome- hani~kim laboratorijskim ispitivanjima imamo parametre koji omogu}uju kategorizaciju stijenske mase i tala. A. (1983): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100 000. trajnost i ekonomi~nost izgra|enih objekata. 13–16. V. (1999): Prostorni plan grada Zagreba – seizmolo{ka i seizmotektonska studija. Podaci o in`enjerskogeolo{koj gra|i predo~eni na karti omogu}uju razvoj i izgradnju u skladu s geolo{kom sredinom i na taj na~in osiguravaju sigurnost. 319–368. uklju~uju}i i snimanje morfolo{kih i drugih odlika sustava diskontinuiteta. and Geomech. koje zahtijeva slo`enije temeljenje. razine 4–6 m. J. Zagreb. Zagreb. Sci. znanstveno su obra|eni egzodinami~ki procesi i pojave u prostoru (klizi{ta. & PRELOGOVI]. 15.4. I.– Int. formiraju se in`enjerskogeolo{ki modeli karakteristi~nih geolo{kih sredina.. London.– Arhiv HGI. E. Digitalni geokodirani in`enjerskogeolo{ki podaci omogu}uju dinami~nost u izradi i interdisciplinarno kori{tenje rezultata istra`ivanja. a posebno za{titu okoli{a. 1978). Izdvojena je kao posebna kategorija i podru~je savskog poloja. LITERATURA BASCH.– Bulletin IAEG. Rock. za{titi okoli{a i ocjeni pogodnosti terena za izgradnju infrastrukturnih objekata. KUK. In`enjerskogeolo{ka karta Na listu su prikazane in`enjerskogeolo{ke odlike i kategorizacija stijenskih masa i tala. Min. te za kapitalnu izgradnju. list Ivani} Grad – karta i tuma~. posebno u prostornom planiranju. metodama koje preporu~uju WP/WLI (1990): i International Society for Rock Mechanics (ISRM. In`enjerskogeolo{ka karta prikazuje prirodna svojstva terena koja }e biti primijenjena kod projektiranja u gra|evinarstvu. rudarstvu. . okarakterizirano je jednostavnim temeljenjem i podru~je pli}eg vodnog lica.

square mesh. Osijek. a izolinijama su spojene iste vrijednosti. Ovakva istra`ivanja potpomognuta su i nizom geomehani~kih analiza provedenim u svrhu dobivanja relevantnih podataka o kvaliteti tla ili stijene. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. hazard Klasi~nim kartiranjem utvr|eno je 707 klizi{ta i izra~unato optere}enje klizi{tima na kvadrati~noj mre`i od 1 km2. Hrvatska Gra|evinski fakultet Osijek. 2009.174 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 10 000 Zagreb. Podru~je Podsljemenske urbanizirane zone kartirano je geolo{ki. Hrvatski geolo{ki institut je uvidom u svoju bazu podataka ocijenio da postoji mogu}nost izrade prelimi- narne karte hazarda od klizanja u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni. Vlada zadu`uje tijela dr`avne uprave i druga nadle`na tijela da u okviru svoje nadle`nosti odmah pristupe izradi programa. hazard Key words: landslide. Centru svakog kvadrata pridru`ena je vrijednost optere}enosti klizanjem. Tijekom 2005–2007 godine sustavno se kartiralo podru~je povr{ine 172 km2. godine Vlada Republike Hrvatske donosi procjenu ugro`enosti RH od prirodnih i tehni~ko – tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. tako da su prikupljene korisne informacije za procjenu potencijala sloma tla. Prema mjerilu i prema geotehni~kim istra`ivanjima Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” ulazi u III stupanj zoniranja. Tako je dobivena preliminarna karta hazarda od klizanja. kvadrati~na mre`a. Za ovo zoniranje bili su Slika 1. Za svako procjenjivanje pokreta tla. Figure 1. Ivan He}imovi}1 & Laszlo Podolszki1 Hrvatski geolo{ki institut. ili rigorozno (precizno) zoniranje. hidrogeolo{ki i in`enjerskogeolo{ki. Aktom od 5. svibnja. Simplified preliminary landslide presence map of the “Sljeme foothills suburbanized area” and graphical representation of landslides and their average load value of slides susceptibility. Sachsova 2. 2009). nestabilnosti padina i likvefakcije odre|ena su tri stupnja pristupa zoniranja (ISSMFE Technical Committee for Geotechnical Eartquake Engineering –1999). planova i akata za provedbu procjene u cilju smanjenja opasnosti i spremnosti za djelovanje u otklanjanju posljedica od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a (DUZS. @eljko Ortolan2. . Drinska 16a. Pojednostavljena preliminarna karta hazarda klizi{ta Podsljemenske urbanizirane zone i grafi~ki prikaz zastupljenosti klizi{ta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” Preliminary hazard map of the “Sljeme suburban area” @eljko Miklin1. te srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem.

. u kona~noj karti hazarda biti }e Atterbergove granice te~enja i indeksi plasti~nosti materijala. (2006): Engineering geology maps: landslides and geographical information systems.. Izra|eno je 38 in`enjerskogeolo{kih i geolo{kih karata mjerila 1:5000. @.. HE]IMOVI]. Japan. . & EL HAMDOUNI. @. svibnja 2009. 65/4. 1.. 20–30% i >30% zastupljenosti klizi{ta. koja iznosi 13. Analizirano je 24 granica stezanja. Preliminarna karta hazarda klizanja temeljena je na ~injenici postojanja klizi{ta na odre|enim povr{inama (na kojima }e se pojavljivati i ubudu}e) – iz DIGK-faza I.– 11th IAEG Congress 2010 (in print) Auckland. LITERATURA CHACON. sanirana i inicijalna. @. bez tre}e dimenzije – dubine. te 39 pokusa d`epnim penetrometrom i 232 pokusa krilnom sondom. 70. tj. uz veli~ine nagiba padina. koje tek valja istra`iti tijekom izrade DIGK-faza II. povratni periodi oborina velikog intenziteta.. 64 str. 10–20%. Iz bu{otina je uzeto 911 uzoraka na 208 lokacija. T... Multivarijatne analize “Detaljne in`enjerskogeolo{ke karte podsljemenske urbanizirane zone (DIGK – faza I)” izra|ene su pomo}u Arc Info (ESRI) alata..4. bez analize faktora rizika. te 176 granulometrijskih analiza. C. M 1: 5000 (DIGK – I faza). 73. Naime I.– Bulletin of Engineering Geology and the Environment. Sugayama Building 4F. Spajanjem istih vrijednosti sredi{ta kvadrata na~injene su izolinije zastupljenosti povr{ina klizi{ta u postotcima. Faza DIGK daje samo plo{ni prikaz. minimalne dubine podzemnih voda.45%. Osnovni faktor rizika. Zagreb. 341–411. Podru~je istra`ivanja prekriveno je kvadrati~nom mre`om. R.71. @. TC4. & JURAK. DR@AVNA UPRAVA ZA ZA[TITU I SPA[AVANJE (DUZS) 2009: Procjena ugro`enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. J.). s povr{inom kvadrata od 1 km2. a na 21 uzorku tla na~injene su jednoosne ~vrsto}a tla.74/07. Izra~unata je i srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. Tako spojene izolinije zastupljenosti povr{ina klizanja u postotcima omogu}ile su kategoriziranje u pet kategorija: <5%. Iskartirano je 707 klizi{ta i za svako je ispunjen katastarski list. Tako dobivena karta predstavlja preliminarnu kartu hazarda definiranu na osnovi gusto}e klizi{ta (Sl. realnih i potencijalnih ploha i/ili zona sloma (ORTOLAN et al. MLINAR. Na 7 uzoraka izmjerene su jednoosne ~vrsto}e stijene. ORTOLAN. FERNANDEZ. povratnih perioda i jakih potresa.– The Japanese Geotehnical Society. 2007). To su dokazano pouzdani indikatori najslabije “karike u lancu posmi~ne ~vrsto}e”. za svaki je izra~unata povr{ina pod klizi{tem te se tako dobio postotak klizi{ta po km2. 2007. MIKLIN. s tim da najve}e optere}enje klizanjem je u 133 kvadratu i iznosi 61%. Tokyo 101–0063. In situ testovima na~injeno je 200 SPP testova na 200 lokacija. 2006).– Hrvatski geolo{ki institut.... & BRKI]. 2010). 12 zemljovida M 1:3 000. New Zealand. (2007) Detaljna in`enjerskogeolo{ka karta podsljemenske urbanizirane zone. Zagreb 07. polo`aj slojeva. ISSMFE (1999): Manual for Zonation on Seizmic Geotechnical Hazards (Revised Version).72. V. I. Kanada Awaji-cho 2–23 Chiyoda-ku. 10 SEM analiza. IRIGARAY. prema (CHACON et al. u prosjeku na 1 km2 uzeto je 8 uzoraka tla s 4 lokacije.000. isto toliko pokusa granica plasti~nosti. 5–10%. Karta klizi{ta s katastrom klizi{ta prikazuje lokacije i konture klizi{ta koja su kategorizirana u aktivna. MIKLIN. 22 kvantitativne termi~ke analize i 20 rendgenske analize. Iz tako prikupljenih uzoraka na~injeno je 1166 pokusa granica te~enja. TECHNICAL COMMITTEE FOR EARTHQUAKE GEOTECHNICAL ENGINEERING. Kako su klizi{ta u uskoj vezi s erozijom kartirana je i erozija. 22 kemijske analize te 40 paleontolo{ke analize (MIKLIN et al. Tako dobivene podloge bile su osnova za izradu preliminarne karte hazarda od klizanja. @. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 175 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book potrebni terenski i laboratorijski podaci. Na~injeno je 150 kvadrata. S povr{ine je uzeto 530 uzoraka tla na 500 lokacija. (2010): Liquid limit – reliable indicator of the shear strength and its influence on sliding hazard. umirena. REPUBLIKA HRVATSKA.

Juraj kod HG bu{otine B-8A (Sl. i trenutna situacija je uravnote`ena. 1) gdje se kre}e unutar reda veli~ine 10–4 do 10–5 m/s. zbog prisutnosti nepropusnih laporovitih slojeva. Dra`en Navratil1. no daljnja eksploatacija ispod kote 80 m n. odnosno neki od njenih lito~lanova. ve} vi{e od 100 godina koriste u proizvodnji cementa. quarry. unutar propusnih ~lanova dolazi do nakupljanja podzemne vode (Sl.m. 21212 Ka{tel Su}urac.m. Kako su strukture u ovome dijelu terena paralelne s dinaridskim pravcem pru`anja (SZ-JI). Fli{ je kompleks naslaga koji se sastoji od vi{e lito~lanova. provedeni opse`ni istra`iva~ki radovi. nema strujanja kr{kih podzemnih voda iz vapnenaca (osim po izrazito razlomljenim preferiranim pukotinskim zonama) pa se fli{ smatra potpunom ili “vise}om” barijerom. Podzemna voda drenira se tunelom i sustavom drena`nih bu{otina. engineering geology. U dva navrata (minimum i maksimum) su obavljena pokusna crpljenja svih triju HG bu{otina. jer pojedini litolo{ki ~lanovi mogu biti vodonosni. Hrvatska Key words: flysch.. kamenolom. kemizmom i tektonikom. Danas se ova dragocjena cementna sirovina zahva}a u tri velika kamenoloma (“tupinoloma”) u vlasni{tvu tvrtke Cemex Hrvatska d. Ta se stijenska masa. hidrogeologija. Prikazana litolo{ka ra{~lamba (Tab. Izdvojeni karakteristi~ni litolo{ki ~lanovi u naslagama fli{a ujedno definiraju IG. in`enjerska geologija. 1) odre|ena je na temelju objavljenih istra`ivanja (KERNER. 1). no u lokalnom mjerilu takvo tuma~enje ne stoji.53 m s jezgrovanjem radi IG/geotehni~ke interpretacije i 200 m u HG bu{otinama u kojima su provedena pokusna crpljenja. Postoji mogu}nost crpljenja podzemne vode i njenog kori{tenja kao tehni~ke vode za polijevanje putova unutar kamenoloma. U hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih terena u regionalnom mjerilu. stabilnost kosina. popre~no na fli{. Pierottijeva 6. 1903.–2009. U tablici 1 ukratko su prikazane osnovne IG i HG zna~ajke litolo{kih ~lanova. Juraj – Sv. 2000). Sachsova 2. iz ~ega je utvr|ena velika heterogenost stijenskih masa u izdvojenim lito~lanovima.b. U podru~ju istra`ivanja fli{ke su naslage talo`ene tijekom srednjeg eocena (MARIN^I] et al. Fli{ se sensu stricto ne smatra kr{em jer se sastoji od raznovrsnih klasti~nih stijena. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. no u regionalnom mjerilu on je sastavni dio kr{kog dinaridskog pojasa. 1–5 MPa) do vrlo ~vrstih (R5. s litolo{kim sastavom. Kajo) su 2008. Raznovrsnost u granulaciji ovog sedimenata dovodi do vrlo raznolikih litolo{kih ~lanova s razli~itim IG i HG svojstvima. (Sv. odnosno geotehni~ke jedinice koje su prikazane u Tablici 1. 10 000 Zagreb. Radi se o vrlo slabim do dobrim stijenskim masama (Tabl. hydrogeology. Hidrauli~ka vodljivost mijenja se bo~no unutar vodonosnog “horizonta”. strukturom i teksturom stijene. Zna~ajke stijenske mase izra`ene su preko Geolo{kog indeksa ~vrsto}e prema modificiranoj GSI klasifikaciji (SONMEZ & ULUSAY. Madlena O`ani}3 & Jasmina Luka~ Reberski1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. a nastaje tzv. F. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke fli{kih naslaga u podru~ju eksploatacijskog polja Sv. Croatia Podru~je Ka{telanskog zaljeva kod Splita izgra|eno je od naslaga eocenskog fli{a. Na dva kamenoloma (Sv Juraj i Sv.. Juraj – St. zna~ajki stijenske mase i tro{enja. hidrogeolo{ka (HG) i geotehni~ka istra`ivanja prikazana u ovome radu. Cilj provedenih IG i geotehni~kih istra`ivanja na podru~ju eks- . slope stability. u sklopu kojih su obavljena in`enjerskogeolo{ka (IG). Kajo kod Splita Hydrogeological and engineering geological characteristics of the flysch deposits within the exploitation field of St. 1999. Ovaj teren pripada kr{kom dinaridskom pojasu. Tu|mana b. U sklopu provedenih istra`ivanja teren je podrobno kartiran (M 1:2000). kalksiltite i susjedne lito~lanove du`inom oba dva kamenoloma varirale su od 78 do 84 m n. mutnim strujama – turbiditima.176 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Razine podzemne vode u vodonosnom horizontu koji se prote`e kroz kalkarenite. Najvi{a je u podru~ju dana{njeg platoa Sv. MARJANAC. odnosno obru{avanjem materijala s kopna u duboko more uz talo`enje u obliku lepeze. fli{ke se naslage smatraju nepropusnima – barijerom. ovisno o lokalnoj razlomljenosti. 100–250 MPa) stijena. 1). utvr|eno je da se radi o vrlo heterogenim stijenama koje se kre}u u kategorijama od vrlo slabih (R1. Provedenim istra`ivanjima za potrebe izrade IG modela potvr|ena je povezanost fizikalno-mehani~kih zna~ajki intaktne stijene. Petar Hr`enjak2. a slojevi su generalno nagnuti prema SI. od ~ega 582.d. a izbu{eno je i ukupno 5046 m radi izra~una rezervi. Kajo near Split Josip Terzi}1. Hrvatska Klju~ne rije~i: fli{. Tijekom cijele godine opa`ane su razine podzemne vode automatskim mjera~ima (Diver TD). 1971). kako gdje. Hrvatska 3 CEMEX Hrvatska d. 10 000 Zagreb. 1987). Obzirom na fizikalno mehani~ke zna~ajke intaktnog materijala izdvojenih lito~lanova. Juraj) ne}e biti mogu}a bez pro{irenja odvodnje. MARINOS & HOEK.d. Ipak.

(Db) Izmjena lapora i pje{~enjaka s proslojcima bre~okonglomerata. Srednja fli{ka zona. of the Eng.– Geol. N. Srednja fli{ka zona (olistostroma). & the Environment (IAEG).– Verh. (2000): Estimating the mechanical properties of heterogeneous rock masses such as flysch. 2. P. osim u podru~ju pru`anja vrlo slabog materijala (lapora s numulitima u “Sv.62 g/cm3. Geol. Kaji”) ispod no`i~nog dijela zavr{ne kosine.– Int. 60–83% GSI 37–58. (St) Debritna serija. T. 103. Table 1. 2. jednoosna tla~na ~vrsto}a (MPa). 40. (1999): Modification to the geological strength index (GSI) and their applicability to stability of slopes.8 MPa (biokalkarenit – biokalkrudit).Wien. R. MARJANAC. 73. 2. 743–760.4.9 MPa (bre~okonglomerati). vjesnik. Jour. 210.Cg) Lapori s ve}im udjelom kalciti~ne komponente (“tupina”) Srednja fli{ka zona. of Rock Mech.9 MPa. Udio numulita opada prema mla|im slojevima. Analize stabilnosti sustava zavr{nih kosina. S. (1987): Sedimentacija Kernerove “srednje fli{ke zone” (paleogen okolice Splita). ploatacijskog polja “Sv. analizirane su i potvr|ene lokalne pojave nestabilnosti u pojedinim dijelovima eta`nih kosina (ravninski i klinasti lom) vezane uz promjene strukturnih zna~ajki ili zna~ajna oslabljenja u stijenskoj masi. Kajo” bio je utvr|ivanje geomehani~kih uvjeta eksploatacije i stabilnosti kosina.63 g/cm3 (biokalkarenit – biokalkrudit). (Ms) Kalkarenit. Utvr|ena je zadovoljavaju}a stabilnost predlo`ene geometrije zavr{nih kosina u stati~kim i seizmi~kim uvjetima.65 g/cm3. 177–194. B-8A – HG bu{otina. 85–92. Pukotinska poroznost. . (1903): Gliederung Der Spalatiner Flyschformation. 10–40. SONMEZ. 25–62 % GSI 44–66. Indeks kvalitete HG zna~ajke i parametri jezgre RQD (raspon %) GSI 10–25. 2. Mogu}e procje|ivanje samo po tektonski najrazlomljenijim zonama. Srednja fli{ka zona. H. Juraj i fli{ku strukturu. 2. 46.. A. MAGA[. Lithotypes and their basic engineering geological and hydrogeological properties. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 177 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1. heterogeni sediment. R. Tako|er. 2. (Ms) IG zna~ajke i parametri: GSI (raspon bodova). GB-3 – geotehni~ka bu{otina. 36. GB-3 – geotechnical borehole. B-8A – hydrogeological borehole. propusno u ja~e razlomljenim zonama. 37–85% GSI cca. Srednje fli{ke zone. 36–84 % GSI 42–55.61 g/cm3 (izmjena lapora i pje{~enjaka).9 MPa. 32–87% (naj~e{}e 79–87%) GSI 43–61.2 MPa (izmjena lapora i pje{~enjaka). & ULUSAY. Kaoti~ni. F. 2. Juraj quarry and perpendicular to flysch structure. (1971): Osnovna geolo{ka karta 1:100. (Ss) Kalksiltit (glinoviti vapnenac). and Mining Sc. ^vrsta stijena plavosive boje. 2. 60. 2. Geological profile perpendicular to the St. Litolo{ki ~lanovi i njihove osnovne in`enjerskogeolo{ke i hidrogeolo{ke zna~ajke..Ss.5 MPa. Slika 1. MARIN^I]. Slabo propusna stijenska masa. Litolo{ka jedinica i oznaka u profilu (Slika 1) Tamnosivi lapor s numulitima. Geolo{ki profil popre~no na kamenolom Sv. 25. MARINOS. Gornja fli{ka zona.000. & HOEK.. hidrauli~ka vodljivost ovisi o razlomljenosti (10–4 do 10–7 m/s) Djelomi~no propusna stijenska masa. Zagreb. do mjestimi~no nepropusna.67 g/cm3 (bre~okonglomerati). list Split. & BOROVI]. I.8 MPa (lapori). (Ms.– Bull.50 g/cm3 (fosiliferni lapor). gusto}a (g/cm3). odnosno ukupne stabilnosti kopa provedene su na pet karakteristi~nih in`enjerskogeolo{kih profila metodama op}e grani~ne ravnote`e uz kru`ne i op}e zakrivljene (slo`ene) klizne plohe (Sl. E.4 MPa (fosiliferni lapor). stijena postaje ~vr{}a. Figure 1.68 g/cm3. 7. Juraj – Sv. 55–91% Propusna stijenska masa.. REFERENCE KERNER. 72. 1).60 g/cm3 (lapori). Pukotinska poroznost. geol.

In view of the importance of rock slope stability for economics and safety of opencast mining. when strike of exploitation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). in civil engineering works and during formation of cuttings and embankments as well. The results of analyses must be the most stable rock mass and the most favorable orientation of exploitation fronts in relation to discontinuity inclination and orientations. 1 a. 1a) is the case. important conclusion has been established and carried out. in other open pit mines. fragmentation. there are other remarkable possibilities for mining engineers to obtain a reliable estimation for safe and sustainable excavation. discontinuity density and discontinuity spatial relations is also important for evaluation and utilization of large stone blocks during the exploitation of natural stone blocks. In this paper. Geology and Petroleum Engineering. perception of rock structure. Excavation front. Stable rock mass is very important for safety and economics of exploitation and fragmentation in quarries. Influence of geo- logical features through adjustment of blasting parameters must be taken into consideration. stability and sustainable exploitation and excavation of crude rock masses. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geological approach to rock mass stability and feasibility during the exploitation and excavation in hard rock masses Geolo{ki pristup pri ocjeni stabilnosti ~vrstih stijenskih masa tijekom eksploatacije Ivan Toma{i} & Ana Kr{ini} Faculty for Mining. crumbling.178 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.b.c) of relations between exploitation front orientation and orientation of discontinuities (TOMA[I]. mostly in quarries. Hrvatska Key words: Rock Mass Stability. Blasting works Klju~ne rije~i: stabilnost stijenske mase. First example (Fig. exploitation of natural stone blocks and projecting of height and width of benches or a rock slope design are some of them. Discontinuities. determination of stable excavation fronts is by discontinuity analysis emphasized. Excavation slope has inclination of 70° in direction of working platform. Three borderline examples of relations between excavation front position and orientation of discontinuities. discontinuity measuring and analyses in many examples of hard rock masses. The analysis has been based on graphical method by HOEK & BRAY (1974) and on research and experience by TOMA[I] (1986 and 1989) and TOMA[I] & JAKI] (1990). Tri grani~na primjera odnosa izme|u orijentacije otkopne fronte i pru`anja diskontinuiteta. diskontinuiteti. There are three borderline examples (Figs. including field structural geology studies and geological methods important for rock slope design. 10 000 Zagreb. Slika 1. Detailed optimal determination of discontinuities. During blasting rock mass breaks into small pieces favorable for crumbling in machinery. otkopna fronta. Blasting. Pierottijeva 6. On the base of exploration. The size of stone pieces depends on using of rock mass as aggregates or as much greater stone pieces for armourstone. 1989). but disconti- Figure 1. minerski radovi This paper describes geological approach. Stable rock mass and discontinuities (bedding plains and joints) have great influence on blasting works and on determination of other exploitation factors. . among all other.

All previously mentioned also depend about influence of geotechnical characteristics of rock mass and discontinuity roughness on contact surfaces. Utilization of stone blocks from natural stone deposits is favorable when discontinuities are parallel or perpendicular in relation to the exploitation front. & BRAY. 1a. (1974): Rock Slope Engineering. 41–46. have dip between 35° (friction angle j) and 70°. 402 p. In spite of high adjusted blasting pa- rameters. Unstable rock mass does not enable high quality of blasting and optimal fragmentation because of low resistance of unstable rock mass to explosive charge during the explosion. According before stated better fragmentation is possible in example of orientation of excavation fronts in relation on discontinuities on Fig. have confirmed that third example (Fig. Influence of water pressure is also important for sliding and shear strength. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 179 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book nuities possible for inducing of sliding. The rock slope could be stable at dip angle more than 70°. But in this case the difference is emphasized with dip of discontinuities in direction of rock mass or in direction of exploitation. high percent of over break excavation stone blocks require much expensive costs using a secondary blasting. The results. Based on our experience during the exploration we determined that successfulness of blasting directly depends on rock mass stability.4.– Rudarsko-geolo{ko-naftni zbornik. Also utilization depends on the discontinuity spacing (discontinuity density). Zagreb. Favorableness discrepancies range from that position to bring out ±20°. energy of explosion spends on pushing rock mass down the slope in direction of working platform and fragmentation is not complete. (1986): Analiza tektonskog sklopa u svrhu razrade i eksploatacije le`i{ta mineralnih sirovina. Stability of rock mass in this example is more favorable than in the first example. & JAKI].– Doktorska disertacija. Third example is the case when strike of excavation slope (dip is 70°) and strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints) are mutually perpendicular (Fig. Sveu~ili{te u Zagrebu. During the blasting the most favorable intersection of discontinues with excavation slope range from 45° to 90°. E. In second example. TOMA[I]. 77–87. Zagreb. Maybe the most resistance of rock mass to blasting is when discontinuities tend to be perpendicular to the excavation front. 190 str. It is favorable for fragmentation of rock mass. The institution of Mining and Metallurgy. Reorientation of exploitation slopes in position of stable rock mass enable optimal using of blasting methods during the excavation and fragmentation of rock mass. V. On the geotechnical basis stable rock mass intensify controlling of rock fragmentation. J. This position of rock slope regarding discontinuities could be the most favorable for rock mass stability.. TOMA[I]. 1 c). I. REFERENCES HOEK. Why is that possible? Stable rock mass enables optimal resistance to explosive charges and maximal utilization of its energy during the fragmentation. London. the strike of excavation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). I. Optimal fragmentation of rock mass enables low expenses of blasting and favorable economic conditions for exploitation. 2. I. based on discontinuity analysis and on field experience. 1c) is the most favorable for rock stability. 1b than in the case of on Fig. (1989). 1. (Fig. This paper demonstrates that used method has an important application during the exploitation and excavation of hard rock masses. But this reality is not proved in wholeness during the field research. In that case HOEK & BRAY (1974) emphasized that those unfavorable intersections between discontinuities do not exist or exist much less inside the surface between friction angle (35° in this example) and angle of rock slope inclination (70°). TOMA[I]. Grafi~ka metoda analize najpovoljnijeg polo`aja otkopne fronte u odnosu na tektonski sklop i stabilnost stijenske mase.. 1b). . (1990): Optimalni polo`aj otkopne fronte u odnosu na strukturni sklop (grafi~ka metoda primjenom ra~unala). In that case primary blasting works achieves optimal fragmentation in stable rock mass and the planed desired effect. In this case ideal geometrical conditions exist for producing controlled or uncontrolled sliding. Consequently.

muskovit. prate}i rasjedi s relativno {irokim rasjednim zonama pru`anja istok-zapad i sjever-jug. Prema prog- nozi. O~ekivale su se Q vrijednosti u rasponu od 1. Prema prognoznoj RMR klasifikaciji. metoda iskopa tunela i njegova za{tita morali su biti prilago|eni neo~ekivanim i novim uvjetima. 2006) koji izgra|uju istra`ivano podru~je jako su okr{eni. Ima generalno pru`anje sjever-jug. Mogao se o~ekivati iskop u suhom. clay. 2005). Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. S ju`ne strane kontakt je subparalelan osi tunela uz prisutnu ja~u zonu okr{avanja. Kvantitativnom rendgenskom analizom u istim su uzorcima utvr|ene mineralne faze: kvarc. Karakteristi~no je da je prisutnost gline utvr|ena samo u desnoj tunelskoj cijevi. sredi{nji i ju`ni dio tunela (strukturni blok B) uglavnom sa~injava povoljna stijenska masa i u manjoj mjeri dobra stijenska masa (RMR=50–84. kaolinit. Osim minerala . limestones Uvod Tunel Kobilja~a nalazi se na Autocesti A1 Zagreb-SplitDubrovnik. Tomislav Novosel2. je pojava zone gline u du`ini od pribli`no 55 m. Manji dio stijenske mase prema Q klasifikaciji pripadati }e kategoriji – slaba stijenska masa. klorit. a nije utvr|eno istra`iva~kim radovima. Tijekom iskopa tunela. Zbog izrazitih razlika u in`enjerskim svojstvima gline i vapnenca. U sjevernom dijelu tunela locirani su manji. kalcit. Kontakt gline i vapnenca je o{tar. {to uglavnom pripada kategorijama od povoljne do dobre stijenske mase.667 do 33. seizmolo{ke i seizmotektonske studije (PRELOGOVI] & KUK. Geolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke podru~ja tunela – prognozirano i stvarno stanje Tunel je smje{ten izme|u brda Pozla gora i rijeke Matice. d. trebao pripadati povoljnoj i u manjoj mjeri dobroj stijenskoj masi (RMR=42–82. s maksimalnim nadslojem od pribli`no 135 m.K22-GHN. 3+400 km uzeti uzorci u tri terenski odre|ena razli~ita bloka. mjestimi~no zahva}eni procesima okr{avanja. dolomit (Tablica 2). rezultat ~ega je prisutnost razli~itih speleolo{kih objekata. 10 000 Zagreb. Debelo i dobro slojeviti vapnenci gornje krede (V. glina. Prolazi dijagonalno kroz masiv brda Raotina koje ima dinaridsko pru`anje (SZ-JI). Ono {to je posebno obilje`ilo iskop tunela. Na povr{ini se nalaze blokovi velikih dimenzija koji su odijeljeni diskontinuitetima decimetarskih {irina. a sa sjeverne strane gotovo okomit na os tunela. a GSI=57–86). istra`iva~kog bu{enja (5 istra`iva~kih bu{otina ukupne dubine 167 m).. Sachsova 2. spojna cesta ^vor Plo~eCP Karamati}i. Za minerale glina napravljena je detaljna analiza na orijentiranim uzorcima u kojima je dokazana prisutnost jako bujaju}ih minerala glina iz skupine smektita. Zbog toga su na st. engineering-geological properties. vapnenci Key words: Tunnel Kobilja~a. Nagla{ena je mogu}nost pojave kaverni koje mogu biti ispunjene glinom ili prazne. rje|e glinom. Na razini nivelete tunela o~ekivala se blokovita stijenska masa sa {iroko razmaknutim diskontinuitetima i uskim diskontinuitetima ispunjenim kalcitom.180 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Geofizi~kim istra`ivanjem (plitka refleksija) i istra`iva~kim bu{enjem izdvojena je zona tro{enja koja dopire do dubine od 25 do 50 m od povr{ine terena. Laszlo Podolszki2 & Nikolina Ilijani}2 1 2 Institut IGH. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 In`enjerskogeolo{ki problemi pri iskopu tunela “Kobilja~a” Engineering-geological problems during the “Kobilja~a” tunnel excavation Tomislav @enko1. Potvr|eno je da stijensku masu u zoni iskopa izgra|uju vapnenci gornje krede (V. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke. U povr{inskoj zoni tro{enja se u diskontinuitetima ~esto nalazi glinovita ispuna.333. a GSI=49–80). Glavne rasjedne zone su reversnog karaktera pru`anja SZ-JI. obavljano je svakodnevno in`enjerskogeolo{ko kartiranje ~ela iskopa i kategorizacija stijenske mase prema RMR klasifikaciji. 1 in`enjerskogeolo{ka jedinica i 2 strukturna bloka (POLLAK & NOVOSEL. Temeljem in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. uglavnom slojevite teksture. u istra`ivanom podru~ju izdvojene su: 1 litostratigrafska jedinica. 2007). 10 000 Zagreb. Davor Pollak2. dionica Rav~a-Plo~e. Rezultati analiza ukazuju na neobi~no visok sadr`aj organske tvari (10 %) u glinovito-pra{inastom materijalu (podaci granulometrije. Janka Raku{e 1. sjeverni dio tunela (strukturni blok A) bi zbog ja~e razlomljenosti stijenske mase. tablica 1) koji se prema granicama plasti~nosti mo`e definirati kao visokoplasti~na glina (CH). K22).d. Provedene su laboratorijske analize fizi~kih i mehani~kih svojstava gline koje nisu bila obuhva}ene tijekom faze istra`ivanja tunela (Tablica 1). Hrvatska Klju~ne rije~i: Tunel Kobilja~a. tektonski. geofizi~kih (du` cijele trase uzdu`ni refleksijski profil i u zoni portala refrakcijski profili) i laboratorijskih ispitivanja. dok su u istoj zoni u lijevoj tunelskoj cijevi opa`ene samo manje pojave okr{avanja. FU^EK & PALENIK. Sveukupna duljina tunela s portalnom gra|evinom je 847 m za lijevu i 807 m za desnu cijev. Strukturni blokovi predvi|eni projektom gotovo su potpunosti potvr|eni iskopom.

10 0. Prolog-Plo~e.36 77.57 50.6 G (%) 0. & NOVOSEL.2 smektit 29. Seizmolo{ka i seizmotektonska istra`ivanja.15 CaCO3 (%) 12. In`enjerskogeolo{ki istra`iva~ki radovi (M = 1:1000). E. ali bez danas ve} uobi~ajene za{tite iskopa u takvim materijalima metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”).3 kaolinit 14. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.96 1.49 23. osim pojave gline u desnoj tunelskoj cijevi u du`ini od oko 55 m. Naime.3 14.76 9. Fizi~ko-mehani~ke zna~ajke i granulometrijski sastav uzoraka.3 glina iz skupine smektita u uzorcima su prisutni klorit.44 wL (%) 65.84 42. ali bez za{tite iskopa metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”).33 66.51 1. 34 str. PRELOGOVI]. In`enjerskogeolo{ke zna~ajke gline definirane su odre|ivanjem cjelokupnog mineralo{kog sastava. Fizi~ko mehani~ka svojstva oznaka org (%) Blok 1 Blok 2 Blok 3 10. Zaklju~ak Tunel Kobilja~a probijen je kroz vapnence gornje krede. (2005): Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik. dionica Rav~a – Plo~e. V. %).1 - muskovit/ilit 12.80 0.24 28. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.9 klorit 4.89 C (%) 59. & PALENIK D.3 12.4 20. 05/07.00 0.9 21.6 11.8 3. (2007): Autocesta A10.89 (g/cm3) (g/cm3) 1.96 70.75 13.79 26.35 32.7 dolomit 1. kaolinit i ilit (Tablica 2).– Hrvatski geolo{ki institut.40 29.88 Tablica 2. and granulometric composition of samples.10 wP (%) 23.94 1.4 1.51 w (%) 30. oznaka Blok 1 Blok 2 Blok 3 kvarc 21. Dionica M. .6 28. (2006): Izvje{}e o temeljnim geolo{kim istra`ivanjima na dionici: Rav~a-Plo~e (AC A1 Zagreb-Split-Dubrovnik).00 0. Zagreb.4.75 58. %).9 17. u ispitivanom glinovitom materijalu je rentgenskim analizama utvr|en zna~ajan udio bubrivih minerala.74 10. Rezultati kvantitativne rendgenske analize (mas.30 rd r sc (kPa) 337 648 166 e (%) 1.4 4.15 40. Tunel “Kobilja~a”.7 34. Table 2.22 M (%) 39. LITERATURA FU^EK L.7 21.5 1.83 9.40 1. Prolog-Plo~e. Physical and mechanical properties. D. & KUK. The results of quantitative X-ray analysis (mass.49 1. T.2 6.– Sveu~ili{te u Zagrebu.7 kalcit 17. ali i odre|ivanjem prisutnih skupina minerala glina koji u velikoj mjeri utje~u na mehani~ke zna~ajke i in`enjersko pona{anje glinovitog materijala.00 Granulometrija S (%) 1. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. POLLAK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 181 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1.60 IP (%) 41. fond. Prolog-Karamati}i. Poddionica M. Iskopom tunela nisu utvr|ena znatnija odstupanja od prognoziranog stanja.– Hrvatski Geolo{ki Institut. BIH-M. Table 1.

na osnovu analize nivograma piezometara. 1988). Demetrova 1. Bartolovec i Vinokov{~ak. Tok podzemne vode simuliran je za razdoblje od 2004. Gre{ka bilance mase je u simulacijama za sve stresne periode bila unutar 2% {to ~ini rezultate simulacija prihvatljivim. Konceptualni model rubnih granica modela opisan je u hidrauli~kom smislu nepropusnom granicom na jugu i zapadu prema Maceljskom gorju. vara`dinski vodonosnik Keywords: Wellhead Protection Areas. i III. Metodologija Za simulacije toka podzemne vode odabran je MODFLOW program (McDonald & Harbaugh. Hrvatska Klju~ne rije~i: za{titne zone crpili{ta. Akumulacijska jezera prihranjuju podzemne vode. zone do granice izra~unatog podru~ja napajanja dok II. granicama poznatog potencijala na sjeveru koje ~ine rijeke Drava i Ormo{ko te Vara`dinsko jezero i granicom otjecanja na istoku. proslojak i drugi vodonosni sloj. Slabopropusni me|usloj sastoji se od gline i praha. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. S obzirom da se zone za{tite vodocrpili{ta trebaju odrediti za razdoblje visokih i niskih voda. godine i za to razdoblje je model kalibriran. na crpili{tu Vinokov{~ak pomo}u tri zdenca 120 l/s. 1989). Trogodi{nje razdoblje je bilo dovoljno dugo da se vidi kretanje trendova odnosno eventualno odstupanje generalnih trendova simuliranih vrijednosti u odnosu na mjerene vrijednosti razina podzemne vode. a za simulacije trasiranja ~estica odabran je MODPATH program (Pollock. 10 000.0 do 2. Prosje~na horizontalna diskretizacija domene modela iznosila je 100m×100m dok su podru~ja od ve}eg interesa imala diskretizaciju 50m×50m.182 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Programi MODFLOW i MODPATH su sastavni dio programskog paketa Visual Modflow Pro 4. U konceptualnom smislu razlikuju se dva vodonosna sloja koja su odijeljena slabopropusnim me|uslojem. Kristijan Posavec1 & Tatjana Vlahovi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Zagreb.2006. a debljine je do 5 m. Drava je usjekla korito u vlastiti nanos i u izravnoj je hidrauli~koj vezi s podzemnim vodama. Krovinu vodonosnog sustava ~ine pra{inasto-glinovito-pjeskovite naslage ~ija debljina se kre}e od 0. Ravnoj gori i Vara`dinsko-topli~kom gorju. zone za{tite vodocrpili{ta Vara`din. Pierottijeva 6. simulacije trasiranja ~estica napravljene su za 01. {to zna~i da je sustav u osnovi podijeljen na 3 sloja: prvi vodonosni sloj. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice II. Prosje~na vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja je 300 m/dan. a na crpili{tu Vara`din pomo}u jednog zdenca 50 l/s. Kalibracija je provedena na 85 piezometara. Prirodni odnos rijeke i podzemne vode bitno je izmijenjen izgradnjom akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana Vara`din i ^akovec.06. vremenski interval u simulacijama iznosio je 1 dan. S obzirom na raspolo`iva mjerenja vodostaja Drave na dnevnoj bazi. Vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja kre}e se od 90 do 140 m/dan.3. Ivan~ice i Kalnika na jugu. Osnovna vertikalna diskretizacija domene modela bazirana je na hidrogeolo{koj konceptualizaciji. 10 000. do 2006. Rezultati i zaklju~ci Koriste}i rezultate simulacija trasiranja ~estica unatrag (Backward particle tracking) izvr{ila se delineacija II. Bartolovec i Vinokov{~ak.0 m. ~ija prosje~na koli~ina iznosi preko 850 mm/god. praha i lapora. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadr`avanja u .02. 55/02). zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice I. Granicom poznatog potencijala opisan je i odvodni kanal HE Vara`din koji predstavlja jedan od dominantnih grani~nih uvjeta vara`dinskog vodonosnika i koji u velikoj mjeri utje~e na smjerove gibanja podzemne vode u vodonosniku. (visoke vode) i za 07. Prvi vodonosni sloj zalije`e do maksimalno 50 m dubine. III. {ljunkovito-pjeskovitih naslaga. Podina vodonosnika se sastoji od gline. Na crpili{tu Bartolovec se pomo}u osam zdenaca zahva}a 220 l/s vode. novelirane su koriste}i 3D numeri~ki model toka podzemne vode i trasiranja ~estica kako je to definirano Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite (NN br. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Za{tita vodocrpili{ta u sustavu regionalnog vodovoda Vara`din Protection of Well Fields within the regional Water Supply System Vara`din Andrea Ba~ani1. U litolo{kom sastavu vodonosnika ima ne{to vi{e sitnozrnatijeg materijala. Ormo{kog praga na zapadu i Legradskog praga na istoku. Na crpili{tima se zahva}a voda iz vara`dinskog vodonosnika koji zauzima prostor izme|u Me|imurskih Gorica na sjeveru. Zagreb.2005 (niske vode). Drugi vodonosni sloj zalije`e do maksimalne dubine 100 m. Hrvatska Hrvatski prirodoslovni muzej. Vara`dinski vodonosnik je izgra|en od kvartarnih. Drugi izvor prihranjivanja vodonosnika su oborine. Vara`din Aquifer Uvod Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta Vara`din. Zapadno od crpili{ta Vara`din isklinjava.

Potrebno je odmah izgraditi nepropusnu kanalizaciju tamo gdje je nema. M. Figure 1. Odvodnju prometnica treba staviti u funkciju. potrebno je sve registrirane potencijalne zaga|iva~e zakonom prisiliti na obvezu pro~i{}avanja otpadnih voda. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 183 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 1. Geological Survey Open-File Report 89– 381. Nadalje. ali bez za okoli{ potencijalno opasnih sadr`aja. podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt. chap. (1989): Documentation of computer programs to compute and display pathlines using results from the U. U cilju efikasne za{tite koli~ine i kakvo}e podzemnih voda na~injen je prijedlog sanacije na postoje}im objektima.– U. gra|evinska podru~ja naselja i katastarske ~estice zbog mogu}nosti lak{eg ozna~avanja i uo~avanja oznaka (Sl. a ~i{}enje prometnica zimi obavljati uz kori{tenje kamene drobine s minimalnom upotrebom soli ili drugih kemijskih preparata. zone za{tite kori{teni su katastarski planovi (M 1:1000). putove. Geological Survey Techniques of Water-Resources Investigations. Prva faza sanacije obuhva}a I. Prema pravilniku. Provedba sanacije predvi|ena je u dvije faze. book 6.– U. LITERATURA BA^ANI. & HARBAUGH. 188 p. 1). Geological Survey modular three-dimensional finitedifference groundwater flow model. . A1. K. zone za{tite kori{tene su smjernice prema kojima zone za{tite ne smiju biti manje od zona dobivenih simulacijama trasiranja ~estica za niske i visoke vode niti smiju u znatnijoj mjeri odstupati od njih. I. i II. a forsirati zadr`avanje svih neizgra|enih povr{ina u funkciji proizvodnje “zdrave” hrane ili rekreacije. POLLOCK DAVID. W. zonu. kao i divlja odlagali{ta. zona za{tite mora biti udaljena od gra|evina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ogra|ena. (2008): Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Vara`din. Treba odrediti vrstu i koli~inu agrotehni~kih sredstava dozvoljenih za kori{tenje u poljoprivredi. Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta (BA^ANI & POSAVEC. 586 p. U drugoj fazi sanacije sve navedeno potrebno je provesti na ~itavom slivnom podru~ju grada. A.S. te prema kojima granice zona za{tite trebaju pratiti prometnice. A.4.W. Valja sprije~iti izgradnju proizvodnog sadr`aja. a postoje}u sanirati.G. U izradi kona~nog prijedloga II. & POSAVEC. 2008). McDONALD. Wellhead Protection Areas (BA^ANI & POSAVEC. i III. 2008).S.S. Va`no je zabraniti {ljun~arenje i sanirati napu{tene {ljun~are. Bartolovec i Vinokov{~ak.– Fond stru~nih dokumenata RGN fakultet. Za izradu prijedloga I. (1988) A modular threedimensional finite-difference ground-water flow model.

Hrvatska Klju~ne rije~i: Bjelolasica. Treba ista}i da su zna~ajnu ulogu pri tome imali i najmla|i. a izvor povremeno presu{i {to stvara velike probleme u osiguranju normalne vodoopskrbe Olimpijskog naselja. Vodopropusnosti u dolomitima su vrlo niske. Kvartar je za nastanak recentnih kr{kih formi i formiranje prirodnih slivova i procesa okr{avanja zasigurno najva`nije geolo{ko razdoblje. ~ije se istjecanje bitno smanjuje tijekom ljetnih i zimskih su{nih razdoblja. Raku{e 1. a vodne rezerve u obliku snijega visoko u planinskom podru~ju. pa ~ak i na mjestima . kada generalno nema padalina vi{e mjeseci ili barem ne takovih koje utje~u na pozitivnu promjenu bilance voda i zimska. hidrogeolo{ki odnosi. koji je glavni izvor vode za akumulaciju. Najve}a dubina budu}ega akumulacijskog jezera je 10-tak metara kod pregradnoga mjesta. Od tektonskih elemenata je va`an blago reversni rasjed uzdu` desnog boka doline. ali su zasigurno hidrogeolo{ki va`ni. J. odnosno formiralo akumulacijsko jezero koje bi sezalo do izvori{ne zone i potapalo izvor Vrelo. Hidrogeolo{ki odnosi na lokaciji budu}e akumulacije Podru~je akumulacije je smje{teno u jednom velikom strukturno-tektonskom bloku ome|enom jakim rasjedima sa sjeveroisto~ne i ju`ne strane. izvor Vrelo Key words: Bjelolasica. Ova istra`ivanja su pokazala da jezerskih sedimenata ima i na Bjelolasici i to u desnom boku pregradnog mjesta. 10 000 Zagreb. ti rasjedi nisu regionalnog zna~aja kao prije navedeni. Ima veliku sezonsku amplitudu istjecanja. naselja Vrelo i Jasenak i skija{kog centra. ali mo`e se pretpostaviti da je to bio ‘’zaljev’’ velikog jezera i da je debljina tih naslaga u sredi{njem dijelu daleko ve}a. mjestimice vrlo ~vrsti. tzv. ali istjecanje na izvoru nedostatno je tijekom su{nih razdoblja. Za izgradnju vi{enamjenske akumulacije najva`niji je kr{ki izvor Vrelo uzvodno od istoimenog sela. Tih sedimenata nema na povr{ini terena. Hrvatska Institut IGH d. koji je registriran povr{inskim kartiranjem terena. koji su zasigurno imali utjecaj na otvaranje depresije kr{kog polja Bjelolasice. To su ljetna su{na razdoblja.d. Va`no je ista}i da na podru~ju akumulacije karbonatnu podlogu izgra|uju dolomiti i vapnena~ki dolomiti gornje malmske starosti. 2000). Bez obzira {to na prostoru akumulacije ima rasjeda. kada je sve zamrznuto. u sklopu kojih je izra|en i dana{nji eksploatacijski objekt dubine 60 m (IVI^I]. Tijekom ve}ega dijela godine kapacitet izvora je dostatan za potrebe Olimpijskoga centra. Ranko Biondi}1. multi-purpose reservoir. Sastavom su to vapnena~ki pje{~enjaci do siltiti.. od nekoliko m3/s do svega nekoliko l/s. Postoje}a vodoopskrba Olimpijskog centra Bjelolasica je vezana za taj izvor i na njemu je do sada bilo dosta istra`ivanja. Hallerova aleja 7. Marijan Krsnik2 & Hrvoje Mea{ki1 1 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. 42 000 Vara`din. u svakom slu~aju nedovoljno za potrebe ambicioznog razvoja Olimpijskog centra Bjelolasica. koji treba velike koli~ine vode za proizvodnju umjetnog snijega. u prvom redu za nastanak jakog kr{kog izvora.184 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Geotehni~ki fakultet. Vrelo spring Uvod Izvo|enje vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica zami{ljeno je izgradnjom nasute brane 300-tinjak metara nizvodno od izvora Vrelo ~ime bi se stvorio uspor te~enju Jasena~kog potoka. Na mjestu pregrade su izvedena geofizi~ka istra`ivanja i istra`no bu{enje s ispitivanjima vodopropusnosti metodom Lugeona u karbonatnim stijenama i metodom Lefranca u me|uzrnskim sedimentima kvartarne starosti. a upravo tada treba najvi{e vode za pripremu umjetnog snijega na skijali{tima. Debljina im je na pregradnom mjestu oko 14 m. Izvor Vrelo je jedini izvor vode za budu}u akumulaciju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki uvjeti ostvarenja vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica Hydrogeological conditions of realization of multi-purpose reservoir Bjelolasica Bo`idar Biondi}1. Rasjed je pod oko 80o nagnut prema sjeveru. ve} su odre|eni u istra`nim bu{otinama na pregradnom mjestu. kada su ve} okr{ene mase karbonatnih stijena me|usobno pomicane i kada su stvarani dana{nji vrlo kompleksni hidrogeolo{ki odnosi u kr{kom podru~ju. geofizikom i istra`nim bu{enjem (NOVOSEL et al. hydrogeological relations. neotektonski pokreti. Prijelaz iz neogena u kvartar je karakteristi~an po postojanju brojnih jezera u dubokim depresijama u kr{kim podru~jima. vi{enamjenska akumulacija. Izvire iz podzemnog kr{kog sustava kanala. Tomo Novosel2. Kada se govori o su{nom razdoblju na podru~ju Jasenka onda treba uzeti u obzir dva kriti~na razdoblja s vodom. 2006). Izvor Vrelo kaptiran je za potrebe Olimpijskoga centra Bjelolasica bu{enim zdencem neposredno kod samoga izvora zahva}aju}i vode izvora. Izgradnjom vi{enamjenske akumulacije omogu}ilo bi se zaustavljanje dijela velikih voda i produ`ilo normalnu vodoopskrbu tijekom su{nih razdoblja.

Geolo{ki indeks ~vrsto}e – GSI 64-81). ali deluvijalni nanos opet mo`e biti problemati~an u odnosu na preuzimanje optere}enja planiranog objekta.. [to se ti~e stijena podloge treba ra~unati na brtvljenje stijene du` geofizikom i istra`nim bu{enjem registriranih uzdu`nih rasjeda. BIONDI]. In`enjerskogeolo{ka slika pregradnog mjesta je ve} u ovoj fazi istra`ivanja prili~no jasna.. (2000): Hrvatski olimpijski centar – Bjelolasica. O. Pojava podzemne vode je vezana za deluvijalni nanos i ne treba isklju~iti povezanost s razinama podzemne vode u karbonatnom masivu. PRELOGOVI]. Zaklju~ak Pregradno mjesto je geolo{ki vrlo slo`eno.. D. Niske vodopropusnosti je i jezerski sediment. barem u vrijeme izvo|enja bu{enja. Podlogu izgra|uju dolomiti s le}ama i proslojcima dolomiti~nog vapnenca (sloj 229/15. {to potvr|uje pretpostavku generalne vododr`ivosti budu}e akumulacije.– Arhiv HGI. U tim naslagama postoji i podzemna voda gradijentno usmjerena od brdskog podru~ja prema vodotoku izvora Vrelo. jer je u dnu korita vodotoka otvorena stijena podloge. Vara`din. jer gotovo sva ispitivanja vodopropusnosti u bu{otinama pokazuju vrlo niski stupanj vodopropusnosti. To su generalno gledaju}i vodopropusnost i geotehni~ke karakteristike deluvijalnog nanosa za {to treba definirati odre|ena tehni~ka rje{enja. o ~emu treba voditi ra~una u budu}em razvoju projekta. ali ima problema. Hidrogeolo{ki je situacija ne{to jasnija. To se mo`e re}i i za jezerske sedimente u podlozi deluvijalnog nanosa. Sveu~ili{te u Zagrebu.. Dolomiti u podlozi su vrlo niske vodopropusnosti. pukotine okomito na strukturnu os “b” 122/81. H. NOVOSEL. MEA[KI. jer osim stijena podloge i deluvijalnog i aluvijalnog nanosa. (2006): Istra`ni radovi za vi{enamjensku akumulaciju Bjelolasica. BIONDI]..4. Vodoistra`ni radovi u Jasenku. Zagreb. Druga je stvar s deluvijalnim nanosom. Hidrogeolo{ka istra`ivanja. KOLA^EVI]. KRSNIK. M & MIRKOVI]. Prirodni uvjeti za izgradnju brane na planiranoj lokaciji su generalno povoljni. geofizi~ka istra`ivanja i istra`na bu{enja. U desnom boku pregradnog mjesta je istra`nim bu{enjem utvr|eno postojanje podzemne vode.. In`enjerskogeolo{ke karakteristike stijena podloge su u svakom slu~aju dobre u odnosu na planirani objekt.– Arhiv Geotehni~ki fakultet. koje treba tehni~ki rje{avati u sklopu vi{e faze projekta. Obzirom na niske razine utvr|ene vodopropusnosti radi se najvjerojatnije o procjednim podzemnim vodama s gradijentom od brdskog dijela profila prema koritu vodotoka. koji zbog heterogenog litolo{kog sastava ima promjenljive vrijednosti vodopropusnosti. Na ne- {to pove}ane vodopropusnosti treba ra~unati na mjestima reversnih rasjeda prostiranja okomito na pregradno mjesto. pukotine paralelne kliva`u osne oplohe 195/76. koji su ispunjeni glinovitim materijalom. na povr{ini ima vidljivih ostataka jezerskih sedimenata prekrivenih deluvijalnim nanosom. Tako izgra|enu podlogu prekriva deluvij na desnom boku i taj deluvij je najupitnijih geotehni~kih karakteristika u odnosu na cijelo pregradno mjesto. Aluvijalnog nanosa na pregradnom mjestu ima jako malo. B. T. E. . a stijene podloge su otvorene na samoj osi pregradnog mjesta. Vodopropusnost jezerskog sedimenta je mjerenjima pokazano vrlo niska. Aluvijalnog nanosa ima vrlo malo na pregradnom mjestu. pa s te strane ne prijeti opasnost gubitka vode. ali stijenama podloge po geotehni~kim svojstvima treba dodati i jezerske sedimente debljine do 14 m na desnom boku pregradnog mjesta. R. M. LITERATURA IVI^I]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 185 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rasjeda.

Ukupna debljina propusnih slojeva dose`e 50 m. Kosta Urumovi} & Maja Bri{ki Hrvatski geolo{ki institut. godine. obnavljanje podzemne vode.03–0.005 m/dan.. Prosje~na godi{nja crpna koli~ina je oko 62 l/s.186 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1993). Razina podzemne vode u piezometru MP-9: simulirana razina podzemne vode na matemati~kom modelu (a) i razina podzemne vode u 2009.7 l/s. do 2003. 1995). Prosje~na hidrauli~ka vodljivost vodonosnika varira od 7 do 16 m/dan. Sastoji se od 10 zdenaca.. groundwater recharge. Podzemna voda prirodno sadr`i visoke koncentracije mangana i `eljeza zbog ~ega se voda prera|uje. te praha i gline koji izgra|uju polupropusne slojeve. Rubni uvjet infiltracije padalina pretpostavljen je u iznosima 14–15% prosje~nih godi- Slika 1. Prosje~na vertikalna hidrauli~ka vodljivost krovinskih naslaga je u rasponu od 0.7 l/s simulirane su razine vode kroz 9 godina. Razine podzemne vode Za razdoblje od 1994.09. 1995). a ostale dvije varijante su se odnosile na simulaciju rada crpili{ta sa 76 l/s ali s uklju~ivanjem zdenaca na razli~itim lokacijama. a debljina krovinskog polupropusnog sloja je izme|u 30 i 50 m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Crpili{te Ravnik – stanje i perspektive Ravnik pumping site – status and perspective @eljka Brki}. Hidrogeolo{ki uvjeti zahva}enog vodonosnika Kvartarni vodonosnik zahva}en na crpili{tu Ravnik sastoji se od pijeska i {ljunka koji izgra|uju propusne. Vodonosnik je poluzatvorenog tipa.. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja je procijenjena na 14-15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al. Hrvatska Klju~ne rije~i: razina podzemne vode. a koeficijent uskladi{tenja je oko 0. Figure 1. . 10 000 Zagreb. 1993. Groundwater level in the piezometer MP-9: simulated groundwater level on the mathematical model (a) and groundwater level in 2009 (b). transmisivnost od 220 do 560 m2/dan. godine simulirane su tri varijante rada crpili{ta Ravnik (URUMOVI] et al. U ovom radu je prikazano dana{nje stanje razina podzemne vode na crpili{tu i stanje crpnih zdenaca. te usporedba dana{njih razina vode s onim simuliranim.0015. Matemati~kim modeliranjem strujanja podzemne vode utvr|eno je da se vodonosnik napaja infiltracijom padalina koja iznosi 14–15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al. 1993. specifi~na izda{nost zdenaca Key words: groundwater level. Sachsova 2. a u pogon je pu{teno 1983. BRKI]. a efektivna poroznost 0. Modeliranjem strujanja podzemne vode pri crpnoj koli~ini od 60. U prvoj varijanti pretpostavljen je rad crpili{ta s ukupnom izda{nosti od 60. BRKI]. specific capacity of wells Uvod Crpili{te Ravnik nalazi se u zapadnom dijelu Savskog bazena i smje{teno je izme|u jugozapadnih padina Moslava~ke gore i autoputa Zagreb – Slavonski Brod. Krovina vodonosnika sastoji se od polupropusnih glinovito-pra{inastih naslaga unutar kojih se pojavljuju proslojci i le}e pijeska. Eksploatacija podzemne vode uzrokovala je razmjerno velika sni`enja razine vode u crpnim zdencima {to je tuma~eno precrpljivanjem vodonosnika.003 do 0. godini (b).

Kona~no izvje{}e. ju`no od crpili{ta Ravnik. Zagreb. posebna se pozornost treba posvetiti njihovom me|usobnom utjecaju. B-6 i B-7 dobiven je nizak koeficijent u~inkovitosti (0. @. Budu}i da prva simulirana varijanta odgovara crpnoj koli~ini koja se danas eksploatira na~injena je usporedba dana{njih razina podzemne vode s onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije rada crpili{ta. . Koeficijent u~inkovitosti kao odnos q3/q1 za zdence B-2. Zbornik radova. Stanje crpnih zdenaca S ciljem utvr|ivanja dana{njeg stanja crpnih zdenaca.– Inst. 207–210. kongres. nakupljaju se `eljezovite bakterije koje zatvaraju zdena~ka sita {to za posljedicu ima smanjenje propusnosti sita i pove}anje sni`enja u zdencima (HLEVNJAK & VOJKOVI]. kakvi su u zahva}enom vodonosniku crpili{ta Ravnik. 2009. – 1. Hrvatski geol. (1995): O pristupu ocjeni obnavljanja podzemne vode na podru~ju Ravnik–Kutina. razine podzemne vode u piezometru MP-9 danas su vrlo sli~ne onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije. a zdenaca B-1A i B-6 za oko 50 %. Zbornik radova. kongres. Odnos q3/q2 za zdence B-5 i B-7 razmjerno je visok (0. 1995).m..19–1. a tijekom 2009. S obzirom na starost zdenaca. godine je provedeno kratkotrajno pokusno crpljenje pojedina~nih zdenaca u trajanju od 60 minuta. Specifi~na izda{nost zdenca B-4 je od 1992. Budu}i je u planu izgradnja regionalnog crpili{ta Osekovo u Lonjskom polju. B-5. knjiga. HLEVNJAK.97) {to pokazuje da se njihovo stanje u posljednjih 18 godina nije bitno pogor{alo.4. knjiga 1. U reduktivnim uvjetima. 131–135. K. te zbog uo~ene mogu}e povezanosti vodonosnika. B-8 i B-10 je nizak {to tako|er upu}uje na naru{avanje njihove kvalitete.7 l/s simulirana razina podzemne vode u zadnjim godinama simulacije (2001–2002) u piezometru MP-9 iznosila je 81–82 m n. Pri ukupnoj crpnoj koli~ini od 60. uspore|ene su sa specifi~nim izda{nostima zdenaca izra~unatim pri pokusnim crpljenjima nakon izgradnje zdenaca (q1) i specifi~nim izda{nostima dobivenim na bazi kratkotrajnog crpljenja provedenog 1992. godine u prosjeku se nalazi na istim kotama pri prosje~noj crpnoj koli~ini od oko 62 l/s (slika 1). Pod utjecajem su nelinearnih gubitaka koji su rezultat za~epljenja zdena~kih sita kao posljedica njihovog starenja. Zaklju~ak Analizom razina podzemne vode na crpili{tu Ravnik utvr|eno je ustaljenje razine vode u piezometrima koje se podudara s razinom podzemne vode prema provedenoj simulaciji strujanja podzemne vode pri prosje~noj crpnoj koli~ini koja se na crpili{tu danas eksploatira. odnos specifi~nih izda{nosti (q2/q1. LITERATURA BRKI]. T. Razine podzemne vode u crpnim zdencima ni`e su od onih simuliranih. istr. 1. A. Iznos koeficijenta u~inkovitosti. URUMOVI]. Hrvatski geol. (1993): Eksploatacijski kapacitet crpili{ta Ravnik.91 i 0. (1995): Reavitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem `eljeznih bakterija na osje~kom crpili{tu. geol.24) {to upu}uje na smanjenje kvalitete zdenca u tom razdoblju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 187 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {njih padalina.. Me|utim. Specifi~ne izda{nosti zdenaca. Odnosom q2/q1 za zdence B-4. B. q3/q2 i q3/q1) upu}uje na stanje zdenaca. godine (q2). name}e se potreba izvedbe zamjenskih zdenaca. Niske razine podzemne vode u crpnim zdencima posljedica su njihovog “starenja” {to pokazuju razmjerno niske vrijednosti specifi~nih izda{nosti zdenaca i koeficijenata u~inkovitosti. do danas smanjena za 60%. BRKI]. izra~unate na temelju ovih probnih crpljenja (q3). tj. & [ARIN.– 1. @. B-3A. Takva situacija upu}uje na uspostavljanje ravnote`e izme|u ukupnog crpljenja i napajanja vodonosnika. & VOJKOVI].

Nakon ugradnje konstrukcije zdenca provedeno je ~i{}enje i osvajanje zdenca. uglavnom praha u iznosu do oko 20%. 2010). 1) uz ju`ni rubni dio Dravskog bazena. Kosta Urumovi}1. 80 i 100 l/s. kao i crpljenje sa stalnom koli~inom od 100 l/s. Sachsova 2. Hrvatska Klju~ne rije~i: litolo{ki sastav vodonosnika. U litolo{kom sastavu vodonosnika dominira {ljunak i pijesak sa udjelom sitnozrnatih materijala.9 m od piezometra SPB-5. U prirodnim uvjetima vodonosnik je poluzatvorenog Slika 1. Na temelju utvr|enih rezultata istra`nog bu{enja odre|ena je lokacija pokusno-eksploatacijskog zdenca koja je smje{tena na udaljenosti 22. groundwater flow Budu}e crpili{te regionalnog vodovoda kod \ur|evca smje{teno je 1. . Location map of the future pumping site in the \ur|evac area. te pokusno crpljenje s tri crpne koli~ine: 55. Hidrolo{ki uvjeti tijekom pokusnog crpljenja odgovarali su razmjerno visokim vodostajima. 35 m sita od istog materijala. tok podzemne vode Key words: lithological composition of an aquifer. Maja Bri{ki1. Konstrukcija zdenca sastoji se od 27 m punih nehr|aju}ih ~eli~nih cijevi. 10 000 Zagreb. hydrogeological parameters. @eljko Peka{2 & Ozren Larva1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke karakteristike vodonosnika na budu}em crpili{tu regionalnog vodovoda kod \ur|evca Hydrogeological characteristics of the aquifer on the future pumping site of the regional Waterwork in the \ur|evac area @eljka Brki}1. Bu{enje zdenca Z\-1 izvedeno je bu{enjem s povratnim zakretanjem za{titne kolone (laviranjem) (FILBIS. Podina vodonosnika je na dubini od oko 65 m i sastavljena je od pra{inastog sitnozrnatog pijeska. promjera 406 mm i veli~ine otvora 1 mm.188 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 10 000 Zagreb. Hrvatska Hrvatske vode. Figure 1. hidrogeolo{ki parametri. 2008).5 km sjeverozapadno od grada \ur|evca i 3. Krovinu vodonosnika izgra|uju pra{inasto-glinovite naslage debljine od 2 do 6 m.9 km od postoje}eg crpili{ta \ur|evac (Sl. Valutice {ljunka mjestimice dose`u i 7 cm. Ulica grada Vukovara 220. Polo`ajna karta budu}eg crpili{ta kod \ur|evca. centralizera i kape zdenca. Hidrogeolo{ka istra`ivanja lokacije zapo~eta su izvedbom 6 strukturno-piezometarskih bu{otina dubine do 70 m (GEOISTRA@IVANJE OSIJEK. 2 m talo`nika.

Me|utim. 1995). 1) ukazuje na tok podzemne vode prema istoku u skladu s regionalnim ocrtom razina podzemne vode. gdje B predstavlja vrijednost linearnih gubitaka (s/m2) i opisuje gubitke u vodonosniku. pa bi teoretski sa crpnom koli~inom od 150 l/s sni`enje iznosilo 3. pa je s = 14. vodonosnik je ugro`en od one~i{}enja s povr{ine terena. LITERATURA DRISCOLL. Hidrogeolo{ke karakteristike kvartarnog vodonosnika na lokaciji budu}eg crpili{ta regionalnog vodovoda kod \ur|evca su iznimno dobre. Wiley. Kontinuirano mjerenje razina podzemne vode na u`em prostoru budu}eg crpili{ta provodi se od sredine sije~na 2009.9 m.. Prora~un za zdenac Z\-1 daje: B = 14. a od o`ujka 2009. 2004). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 189 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book tipa. JACOB. 321–386. Izda{nost u funkciji sni`enja mo`e se izraziti jednad`bom s = BQ + CQ2. Za definiranje parametara linearnih i turbulantnih gubitaka zdenca kori{teni su podaci probnog crpljenja zdenca s tri crpne koli~ine. s koli~inom od 100 l/s ostvareno je sni`enje od 1.06 m²/s. Iako na ovom podru~ju mjestimice mo`e biti pove}anog sadr`aja `eljeza i mangana u podzemnoj vodi. koje se zasnivaju na svakoj crpnoj koli~ini i pripadaju}em sni`enju. New York. 1981. FILBIS (2010): Izrada pokusno-eksploatacijskog zdenca Z\-1 kod \ur|evca.4. Visoki iznosi hidrogeolo{kih parametara vodonosnika upu}uju na mogu}nost zahva}anja znatne koli~ine podzemne vode koju treba definirati daljnjim istra`ivanjima. na istra`ivanoj lokaciji to nije utvr|eno. odnosno gubitaka na rubu konstrukcije zdenca koji prvenstveno ovisi o izvedbi zdenca (Jacob. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja na ovom podru~ju iznosi oko 20% prosje~nih godi{njih padalina (VODOEKSPERT. Okolno podru~je pokriveno je poljoprivrednim povr{inama. Hidrogeolo{ki parametri vodonosnika i parametri zdenca dopu{tali bi i znatno ve}u crpnu koli~inu. sve do listopada. S obzirom na razmjerno malu debljinu krovinskih naslaga i njihov litolo{ki sastav. razina podzemne vode u uvjetima crpljenja oscilira oko granice krovine vodonosnika {to uvelike ote`ava izbor odgovaraju}e metode obrade podataka u cilju odre|ivanja hidrogeolo{kih parametara.2 m. Minnesota. Crpljenjem zdenca Z\-1 u hidrolo{kim uvjetima kakvi su bili za vrijeme pokusnog crpljenja. F. Kakvo}a podzemne vode zadovoljava uvjete zdravstveno ispravne vode za pi}e. (1995): Groundwater and wells.): Engineering Hydraulics.E. K. 1950. Ocrt hidroizohipsi (Sl. A.– Inst.05Q2. Analizom podatataka pokusnog crpljenja pomo}u nekoliko metoda zaklju~eno je da prosje~na vrijednost transmisivnosti vodonosnika iznosi oko 0. a hidrauli~ke vodljivosti oko 0.geol.G. godine. prema rezultatima prethodnih istra`ivanja na {irem prostoru lokacije (URUMOVI] & [ARIN. Zagreb.001 m/s {to. Na temelju parametara B i C mo`e se izra~unati sni`enje u zdencu za bilo koju crpnu koli~inu.83Q + 44. me|utim u podzemnoj vodi antropogeni utjecaj nije utvr|en. Visoke razine podzemne vode zabilje`ene su po~etkom 2009. H. . a osim njih zna~ajnijih one~i{}iva~a nema. nastupilo je odvodnjavanje vodonosnika koje je trajalo gotovo sedam mjeseci. VODOEKSPERT (2004): Istra`ivanja u cilju definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na crpili{tu \ur|evac. odgovara gornjim iznosima ovih parametara za to podru~je. ISBN 0-9616456-0-1. GEOISTRA@IVANJE OSIJEK (2008): Izrada 6 istra`nih bu{otina na crpili{tu regionalnog vodovoda \ur|evac. URUMOVI]. (ur. (1981): Studija o za{titnim zonama crpili{ta \ur|evac. Paul. C. Za prora~un parametara B i C potrebno je rije{iti sustav jednad`bi. & [ARIN. 108 p. godine. (1950): Flow of groundwater.05 s2/m5. St. – U: ROUSE.83 s/m2 i C = 44. a C vrijednost nelinearnih gubitaka (s2/m5). 2004). VODOEKSPERT.– Johnson screens. Driscoll.istra`.

dalja istra ivanja treba usmjeriti ka manje istra`enim (isto~nim) dijelovima bazena. gra|evinskog kamena. Ovo drasti~no smanjenje zaliha vode za pi}e rezultat je vrtoglavog porasta potro{nje pitke vode uslijed porasta broja stanovnika i samog standarda `ivota. S obzirom na aktualnost problematike koja je tretirana u ovom radu ostaje aktualna dalja nadogradnja ove materije. hydro-geological parameters aquifers. a sam rad je rezultat dugogodi{njeg znanstvenog rada. vodni resursi Key words: Hydro-geology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenskog bazena The hydrogeological potentiality of Kreka neogene basin Milena ^avi} Geofizika d. Na osnovu postoje}ih i dostupnih podataka analizirani su hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenog bazena i data zaklju~na razmatranja.o. kojim se sistematiziraju postoje}a. zatim trijaskih vapnenaca i pijesaka neogenske i kvartarne starosti. Sarajevo. kvarcnog pijeska. kao i drugih nemetali~nih mineralnih sirovina.190 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. water wells. geolo{ka i hidrogeolo{ka istra`i- vanja Krekanskog bazena odvijaju se ve} vi{e od 100 godina. pollution and protection of underground water. potable water. odnosno dostupna znanstvena saznanja o navedenom terenu i daje doprinos novim znanstvenim saznanjima. a o~ekuje se i dalje smanjenje svjetskih rezervi vode. bunari. geological-synclinal structure. Prije svega. geolo{ka gra|a – sinklinalne strukture. . gline. springs. zaga|ivanje i za{tita podzemnih voda. podru~ju Malina. mineralne vode. Za potrebe pronala`enja optimalnog na~ina odvodnjavanja.cavic@geofizika. izvori. mineral water. Bosna i Hercegovina (m. ali je o~igledno da }e voda postati strate{ka sirovina 21. hidrogeolo{ki parametri. kao i smjernice u kom pravcu treba usmjeriti dalja istra`ivanja. U ovom radu prikazane su geolo{ko-tektonske i hidrogeolo{ke karakteristike Krekanskog ugljenog bazena i Spre~kog polja. kao i za potrebe vodoopskrbe izvedena su detaljna istra`ivanja i u sjevernom i ju`nom sinklinoriju Krekanskog bazena. Na na{em planetu voda pokriva gotovo ¾ njene ukupne povr{ine. ali i brojnih industrijskih i otpadnih kemijskih one~i{}enja.o. izdanske vode. water resources U radu se daje prikaz hidrogeolo{kih potencijala Krekanskog neogenog bazena. underground water. vijeka. Zahvaljuju}i intenzivnoj eksploataciji ugljena. Prema The UNESCO Courier koli~ina pitke vode po glavi stanovnika s kojom danas raspola`emo ne iznosi ni 50% koli~ine koju smo imali prije samo 50 godina.com) Klju~ne re~i: Hidrogeologija. Posebna pa`nja se treba posvetiti zaštiti podzemnih voda.

u kojima se pojavljuju pretalo`ene tortonske naslage i tanko uslojeni ispucali vapnenci koji tako|er mogu predstavljati vodonosnu sredinu. To omogu}uje i zna~ajnu vertikalnu komunikaciju. Tako su nastale brojne pukotine (sustavi pukotina) koje uvjetuju i zna~ajnu sekundarnu poroznost {to je omogu}ilo i zna~ajnije nakupljanje podzemnih voda u dolomitima.. Cijela struktura je zahva}ena intenzivnom tektonikom uslijed koje su slojevi poreme}eni. godine. Bore su preba~ene do izoklinalne sa sjevernim vergencijama. odnosno registriranih zona poniranja vode u gorju Papuka i tragovima izviranja na sjevernom rubu padina. bu{en i testiran u prosincu 1990. koji su transgresivni na temeljno gorje i u kojima je razvijena primarna i sekundarna poroznost uslijed ~ega mogu drenirati vode iz pukotinskog sustava temeljnog gorja. 10 000 Zagreb. Na lokaciji izvori{ta Tisovac dolomiti i dolomiti~ni vapnenci srednjega trijasa (T2) predstavljaju najmarkantniji i najinteresantniji stijenski kompleks u hidrogeolo{kom smislu. Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite izvori{ta (NN 55/02) predvi|ene su 4 zone. prelaze u laporovite i glinovite naslage.. U njima va`nu ulogu imaju litotamnijski vapnenci i bre~okonglomerati. Nalije`u na temeljno gorje izgra|eno od metamorfnih stijena paleozoika i karbonatnih stijena trijasa.4. Ove stijene kontinuirano su se talo`ile na stijene donjeg trijasa. Vapnenci su dobro uslojeni. Pierottijeva 6. koje su definirane uzimaju}i tri osnovna kriterija: brzina podzemne vode. Tu su u pravilu najzna~ajnije srednjomiocenske badenske naslage koje transgresivno nalije`u na osnovno gorje. kr{ Key words: groundwater. a mjestimice pove}ana. vodonosnik.83 do 70. od vapnenih lapora i laporovitih vapnenaca do glinovitih lapora i laporovitih glina. Na povr{ini se lako tro{e i podlo`ni su formiranju ponikava manjih dimenzija u kojima ponire voda. karst Vodoopskrbni sustav Orahovice koristi tri aktivna izvori{ta. zahva}eno 1970. Na njima nalije`u sarmatske naslage. ali su ponegdje u vapnenom razvoju pa se u pojedinim predjelima zapa`a i njihovo okr{avanje. Iznad njih slijede naslage koje su prete`ito laporovitog razvitka. aquifer. godine pri osnivanju vodoopskrbnog sustava. Osnovna im je strukturna osobitost da su intenzivno ispucali i zbog strukturne poreme}enosti (boranje i rasjedanje) zdrobljeni. a tre}e je crpili{te Fatovi. Rubne predjele sjevernih padina Papuka u kojima je razvijeno izvori{te Toplica izgra|uju miocenske naslage koje su prete`ito predstavljene laporima razli~itih varijeteta. Pojava vodonosnika u miocenskim naslagama naslu}ena je na temelju registrirane strukture naslaga i vodnih pojava. U petrografskom smislu prevladavaju dolomiti i dolomiti~ni vapnenci te podre|eno vapnena~ke bre~e (JAMI^I] et al. U hidrogeolo{kom pogledu najzna~ajniji su reverzni rasjedi preko kojih su nagurane karbonatne stijene (dolomiti i vapnenci) na nepropusne stijene (klastiti donjeg trijasa i stariji metamorfiti) te je tako omogu}eno zna~ajnije nakupljanje i istjecanje podzemnih voda na tektonskoj granici karbonati-klastiti. 1986). Za izvori{ta iz kr{kih vodonosnika. izlomljeni. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 191 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problem definiranja za{titnih zona izvori{ta u karbonatnim naslagama Papuka Definition of groundwater protection areas in carbonate deposits of Papuk @eljko Dui} & Branko Hlevnjak Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Najstarije je izvori{te Tisovac na obroncima Papuka. Pru`anje struktura je generalno istok-zapad. naborani pa im je prividna debljina mjestimice reducirana. koje zahva}a aluvijalni kvartarni vodonosnik. U smislu za{tite podzemnih voda izvori{ta Tisovac i Toplica glede geolo{ke gra|e valja istaknuti da cjelokupni karbonatni masiv u zale|u izvori{ta zaslu`uje najve}u po- . a sito zdenca je na intervalu 58. vrijeme zadr`avanja i hidrogeolo{ka analogija. Ukupna dubina bu{enja iznosila je 85 m. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. Drugo je Toplica koje je priklju~eno na vodoopskrbni sustav 1991. Dolomiti su krupnokristalaste gra|e i slojevitost im se te`e zamje}uje. 1986) vidljivo da su sve opisane stijene koje uvjetuju pojavljivanje izvori{ta Tisovac intenzivno borane i rasjedane. kao {to je slu~aj s vodonosnikom izvori{ta Tisovac i Toplica na obroncima Papuka. ^esto puta su izlu`eni i {upljikavi. odnosno metamorfiti. 2009).83. Ove potencijalne vodonosne sredine su heterogene. kao i vezu sa {irim zale|em u smislu napajanja dolomitno vapnena~kog vodonosnika. Iz geolo{kog je zemljovida (JAMI^I] & BRKI]. godine. To je zdenac BT-1. U slijevnom podru~ju papu~kih izvori{ta to nije slu~aj iako se radi o kr{kom vodonosniku. Prve dva su ra{irena za predjele ra{irenih kr{kih ponora i predjela gdje se ostvaruju koncentrirani tokovi i vrlo daleke komunikacije podzemnih voda s izra`enim pojavama ponora preko kojih je izvodivo trasiranje podzemnih voda. Realnom djeluje pretpostavka da se heterogena vodonosna sredina mogla formirati u vapnena~kim naslagama miocena (URUMOVI] et al. Na izvori{tu Toplica postoji samo jedan vodozahvatni objekt.

Beograd. uz geomorfolo{ke prilike. HLEVNJAK. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. (2009): Vodoopskrbni sustav Orahovica. Tuma~ za list Orahovica. pa kao najbolji kriterij u odre|ivanju vodoza{titnih zona preostaju hidrogeolo{ki i geomorfolo{ki uvjeti u izvori{nom okoli{u i cjelokupnom slijevu kao jedini kriterij za odre|ivanje pojedinih zona i njihovih granica.. Beograd. list Orahovica. Granice pojedinih zona sanitarne za{tite u brdskim predjelima najvi{e su uvjetovane geomorfolo{kim prilikama i geolo{kom gra|om. & VRAGOVI].192 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. . a povezana je samo uz relativno sna`nije pukotinske sustave koji povr{inski nisu toliko izra`eni da bi se izabralo primjereno mjesto za upu{tanje obilje`iva~a u podzemlje. D. pa je koncentracija tokova slabo izra`ena. M 1:100. B. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 zornost. & BRKI] M. Zagreb. Posebnu pozornost zahtijeva opa`a~ki sustav izvori{ta koji treba u okviru mjera aktivne za{tite izvori{ta obuhvatiti mjerenje protoka i fizikalno-kemijske i bakteriolo{ke analize kakvo}e podzemne vode. & DUI]. Eventualnu pozornost zaslu`uju i rasjedi pru`anja paralelno s glavnim strukturama. istok-zapad uz koje bi se moglo o~ekivati zna~ajnije kretanje podzemnih voda prema izvori{tu. Prema tome mo`e se re}i da su vodonosne stijene ispucali karbonati u kojima je slabo razvijena solucijska poroznost. valja voditi ra~una pri postavljanju granica pojedinih zona. Posljedica je da se ne raspola`e s podacima o brzini kretanja i vremenu zadr`avanja podzemnih voda. U takvim okolnostima nije bilo izvodivo trasiranje podzemnih voda. J. LITERATURA JAMI^I]. URUMOVI].000.000. BRKI]. K. tj. CRNKO.– Savezni geolo{ki zavod. D. M. (1986): Osnovna geolo{ka karta. M. 72 str.– Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Toplica.– Savezni geolo{ki zavod. @.. (1986): Osnovna geolo{ka karta. To su postavke o kojima. M 1:100. JAMI^I].

Najve}a mu izda{nost iznosi 20. U vladaju}im hidrolo{kim prilikama privid- . 2001). Kako bi se potvrdila ili odbacila pretpostavka o utjecaju pra`njenja vodospreme Streljana na mogu}e pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir i dobili egzaktni podaci (prostorni i vremenski) o te~enju poniraju}e vode unutar kr{kog podzemlja. dok jedan upojni zdenac ima dubinu od 17 m. na me|usobnom razmaku od 4 m te dovodnog betonskog korita koje je povezano s temeljnim ispustom preljeva vodospreme (DUKARI] & BIONDI]. Bo`idar Biondi}2 & Josip Kolari}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut.40 km uzvodno od njezinog u{}a u more. Vinodolskog.70 L/s (BRUSI]. Tjeme antiklinale izgra|uju prelazne dolomitne bre~e (K1.2). 42 000 Vara`din. zamu}enje vode izvora Zvir. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 193 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ispitivanje utjecaja pra`njenja vodospreme Streljana u kr{ko podzemlje na pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir u Rijeci Determination of impact of discharge of the Streljana water reservoir on turbidity appearances on the Zvir spring in Rijeka Franjo Dukari}1. Turbidity appearances on the spring Zvir. 1975). Geotehni~ki fakultet. U razdobljima presu{ivanja izvora Rje~ine vodosprema se puni tla~nim cjevovodom iz stalnog izvora Zvir. nametnula se sumnja i pretpostavka. Upojna gra|evina se sastoji od linijski poredanih pet (5) negativnih zdenaca.000 m3. Dinarsko prostiranje (SZ-JI) ove strukture mo`e se pratiti od [kalnice. Mikrolokacija zahvata nalazi se na dijelu JZ krila prevrnute antiklinale ”strukturne jedinice Rijeka” ([IKI] et al. 1). Antiklinala je uglavnom presje~ena mla|im neotektonskim subvertikalnim dijagonalnim i popre~nim rasjedima. koja se puni gravitacijskim cjevovodom iz povremenog izvora Rje~ine. 10 000 Zagreb. oblikovanoj unutar izmjene dolomita i vapnenaca gornje kredne starosti (K21. koje se nalazi uz desnu obalu vodotoka Rje~ine na 2. Budu}i se u kratkom vremenu ispustila relativno velika koli~ina vode u podzemlje. Otvoreni presjek zdenaca iznosi 300 mm.2). godine pra`njenjem vodospreme s poniranjem vode u negativne zdence. Projektirana i izvedena dubina ~etiri upojna zdenca iznosi 20 m. Hrvatska Klju~ne rije~i: upojna gra|evina. ukupno 18.000 m3 do potpunog pra`njenja vodospreme.2) u tektonskom dodiru. Groundwater tracing test Uvod Vodosprema Streljana na Drenovi predstavlja sredi{nju gra|evinu rije~kog sustava vodoopskrbe. Prosje~na koli~ina poniranja vode u kr{ko podzemlje je iznosilo 593. a posljedica je tangencijalne tektonike. Zbog malog kapaciteta postoje}e kanalizacijske mre`e naselja Drenove za potrebe povremenog pra`njenja vodospreme Streljana izvedena je upojna gra|evina s mogu}no{}u kontroliranog upu{tanja vode u kr{ko podzemlje. Ve`ice i Kostrene dalje na JI sve do N. U upojne zdence je kontinuirano poniralo 150 L/s vode. trasiranje podzemnih tokova Key words: Recharge well. Priobalni izvor Zvir ima najve}u izda{nost na podru~ju “sliva izvora grada Rijeke” i ~ini okosnicu vodoopskrbe u uvjetima presu{ivanja izvora Rje~ine.30 m3/s. to je antiklinala velikog indeksa stisnutosti.4.50 m n. velja~e 2002. preko Studene. Ukupna zapremina vodospreme iznosi 20. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. godine s istovremenim ispu{tanjem vode iz vodospreme. Trsata.2). pribli`no 1.. 2001). Hrvatska Sveu~ili{te u Zagrebu. U sklopu izgradnje gra|evine izvedena su detaljna istra`ivanja u svrhu rje{avanja problema upoja vode koji nastaje prilikom povremenih pra`njenja vodospreme i/ili gravitacijskog cjevovoda s izvora Rje~ine zbog ~i{}enja pra{inasto-pjeskovitog taloga iz spremnika ili pri mo`ebitnim nepredvidljivim kvarovima na objektima. a SI krilo debelo uslojeni do gromadasti rudistni vapnenci (K22. te foraminiferski vapnenci (E1. U biti. Na JZ dijelu krila nalaze se prelazne dolomitne i dolomitno-vapnena~ke bre~e (K1. {to je bilo neo~ekivano i izazvalo veliku zabrinutost uprave KD Vodovoda i kanalizacije-Rijeka. Ranko Biondi}2. Katarine. omogu}ili stvara- nje sekundarne poroznosti karbonatnih stijena i razvoj kanala i {upljina du` kojih se odvija velika raznovrsnost tokova podzemnih voda.. Testiranje upojne gra|evine je obavljeno 10. Neposredno poslije ispu{tanja vode u podzemlje naglo se pojavilo jako zamu}enje izvori{ta Zvir. Na osnovi podataka opa`anja i rezultata analize uzoraka vode svih opa`anih vodnih pojava utvr|eno je usko i koncentrirano istjecanje trasera s vodom prema priobalnoj izvori{noj zoni Mlaka “sliva izvora grada Rijeke” (Sl.2) i izmjena dolomita i vapnenaca (2K21.3). Hallerova aleja 7. na nadmorskoj visini od 270 m. obavljeno je trasiranje podzemne vode iz upojne gra|evine. smjera pru`anja S-J i SI-JZ. Sachsova 2. Rasjedi i prate}i pukotinski sustavi su uz zdru`eno neprekinuto djelovanje kr{kih procesa (erozije i korozije). listopada 2001. Trasiranje Na-fluoresceinom je izvedeno iz zdenca DZ-3 u 11 sati 15. Gra|evina vodospreme smje{tena je u morfolo{ki izra`enoj uleknini. da je testiranjem upojne gra|evine izazvana i sama pojava zamu}enja izvori{ta Zvir. To je sna`no preljevno kr{ko vrelo.m.

– Arhiv HGI.000. F. ~ime se uzrokuje jako zamu}enje vode. Figure 1. istodobno se na izvori{tu Zvir svakodnevno mjerila mutno}a izvorske vode koje su bile u dopu{tenim granicama za pitke vode. & [PARICA. D.22 cm/s do 1. list Ilirska Bistrica M 1: 100. Zagreb. Zagreb. DUKARI]. (2001): Vodosprema Streljana. PLENI^AR. ne samo rezultati trasiranja. Za vrijeme trasiranja i tijekom pra}enja istjecanja trasera na priobalnim izvorima Rije~kog zaljeva. re`im pra`njenja vodospreme Streljana treba biti kontroliran. Trasiranje podzemnih tokova iz upojne gra|evine vodospreme Streljana-Drenova. najvi{e sa 150 L/s poniranja vode. Rijeka.– Arhiv HGI. LITERATURA BRUSI]. 2002). R. kako se ne bi izazivalo turbulentno strujanje vode unutar kr{kog podzemlja. (2002): Upojna gra|evina vodospreme Streljana-Drenova. & BIONDI]. To potvr|uju. DUKARI]. [IKI]. koje bi utjecale na zamu}enje izvori{ta Zvir. Zaklju~ak Temeljem polu~enih rezultata. M. a time ispiranje pukotinskih sustava i {upljina. R. ve} i rezultati mjerenja mutno}e u izvorskoj vodi koji su se tijekom opa`anja kretali unutar dopu{tenih vrijednosti za pitke vode. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Tijekom opa`anja i mjerenja nije bilo ki{a u podru~ju “sliva izvora grada Rijeke”. F. Zagreb.. . & BIONDI]. (2001): Informacije o pra`njenju vodospreme Streljana II.– Arhiv Teh-projekt hidro. Glavni vodoopskrbni izvor Zvir nije ugro`en s pove}anom pojavom zamu}enja izvorske vode s mjesta upojne gra|e- vine vodospreme Streljana-Drenova u uvjetima ispu{tanja vode grani~no do 150 L/s u kr{ko podzemlje (DUKARI] & BIONDI]. (1975): Osnovna geolo{ka karta.43 cm/s. M. odnosno od 1058 m/dan do 1237 m/dan. P. Tracing test from recarge wells of the Streljana water reservoir-Drenova. ne brzine podzemnih tokova prema izvoru Podpinjol i INA-zdencu bile su u rasponu od 1. Trasiranje podzemne vode – hidrogeolo{ka istra`ivanja.194 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Arhiv HGI.

Tako|er se pretpostavilo da se procesom eksploatacije pojavilo “navla~enje” glinovitosiltoznih frakcija navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. well. Sedimenti su talo`eni u umjereno reduktivnim uvjetima koje karakteriziraju povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana. @eljezne bakterije razvijaju se u zdencu na situ. mo~varnim talo`inama i deluvijalnim naslagama. ~ime se trebao potaknuti oksidacijski proces . U prvoj bi bila o{te}enja uzrokovana anorganskim talozima. a netto debljina slojeva iznosi od 56 do 78 m. koje onda obaraju kao `eljezni hidroksid u ili na njihovim ljepljivim oblogama. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. Jasna Zima2 & Vlado Skele`ija3 1 2 Rudarsko geolo{ko naftni fakultet. `eljezo. MgCO3. zasipu. da se radi o kompleksnim o{te}enjima. pri kojima nastaje povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana otopljenog u vodi. poslije svake etape i na kraju revitalizacije. praporima. revitalization of well. a stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana) iz vodonosnika. odnosno na izlazu iz sita gdje je povi{en sadr`aj kisika. FeCO3). oxalic acid U aluvijalnim vodonosnicima Drave i Dunava ~esto se javljaju reduktivni uvjeti. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. Zahva}eni su vodonosni slojevi relativno dobrih filtracijskih karakteristika. Brz rast bakterija i stvaranje velike koli~ine materijala zatvara otvore na situ. Propusne naslage izgra|ene su od jednoli~nog sitno do srednjezrnastog pijeska u kojem se rijetko pojavljuju valutice {ljunka. Prva je etapa imala za cilj uklanjanje o{te}enja nastala stvaranjem organskih taloga (biomase). Pierottijeva 6. Vodonosnik je izgra|en od aluvijalnih sedimenata Drave i Dunava. posljedica ~ega je smanjenje izda{nosti. pretpostavilo se da je to posljedica stvaranja organskih taloga djelovanjem Fe bakterija. Prva revitalizacija provedena je u tri etape. Sveu~ili{ta u Zagrebu. 10 000 Zagreb. `eljezne bakterije. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. odnosno polupropusnih slojeva je dosta ujedna~ena. upotrebljavaju}i stvorenu energiju za svoj rast i razvoj. oxalna kiselina Key words: underground water. a ponekad i vodonosniku u neposrednoj okolini zdenca. vr{ena je usporedbom specifi~ne izda{nosti dobivene iz pokusnog crpljenja u koracima pri izradi zdenca. koje blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnog sloja. Koeficijent u~inkovitosti zdenaca se kretao od 20 do 50 %. Na osje~kom crpili{tu je proveden niz revitalizacija ovako za~epljenog zdenca s razli~itom tehnologijom izvo|enja. revitalizacija zdenca. stabiliziran natrijevim hidroksidom (NaOH). Bakterije svojim djelovanjem zatvaraju sito. Zalije`u u dubinskom intervalu od 40 do 176 m. koja bi se mogla izdvojiti u dvije grupe. Hrvatska Vodovod Osijek. stvaraju}i vlaknaste muljevite nakupine `eljeznog (manganovog) hidroksida. u {ljun~anom zasipu i porni prostor sloja u neposrednoj okolini zdenca. godine ustanovljeno je da je do{lo do degradacije kvalitete zdenca. tj. iron bacteria. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 195 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Optimalna metoda i trenutak revitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem Fe bakterija The optimal metod and moment of revitalization of well choked up by action of the ferrous bacteria Branko Hlevnjak1. Osje~ko crpili{te smje{teno je u isto~nom dijelu dravske potoline. koja je dovela do redukcije njihove u~inkovitosti. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. zdenac. a kao posljedica starenje zdenca. Debljina pojedinih propusnih. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. a polupropusni me|uslojevi izgra|eni su od praha i gline. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana). U ovom se postupku kao radni fluid u zdenac utiskivalo jako oksidacijsko sredstvo natrijev hipoklorit (NaOCl). uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza i mangana. Obaranje `eljeza i brzi rast bakterija stvara veliku koli~inu tvari koja se vrlo brzo {iri. no ipak mjestimice dolazi do isklinjavanja pojedinih slojeva. Ponekad je njihov rast. Zaklju~ilo se da se ne radi samo o jednoj vrsti o{te}enja. Provjera u~inkovitosti kako pojedinih etapa revitalizacije. iron. Naslage odgovarju rije~nim terasama. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. Hrvatska 3 HEP Plin Osijek. U tom procesu one oksidiraju ione dvovalentnog u trovalentno `eljezo. zatvaraju}i otvore na situ. tako i ukupnog procesa. dogodi se u nekoliko mjeseci. U tom procesu one oksidiraju dvovalentno u trovalentno `eljezo. gdje se prvenstveno misli na karbonatne inkrusatate (CaCO3. prije revitalizacije. Kao drugo. akumuliraju}i pri tome velike koli~ine `eljeznog hidroksida u ili na njihovim `elatinoznim oblogama. Prilikom provedenih analiza o stanju crpili{ta 1992.4. vrlo brz.

Paralelno je provedena samo mehani~ka revitalizacija. Tre}a etapa imala je za cilj uklanjanje glinovito siltoznih ~estica navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (“otapanja”) otklanjanja o{te}enja od `elatinozne bio-mase. Analizom uzoraka vode u labaratoruju Vodovoda Osijek je ustanovljeno da su se poslije ovog postupka ponovo pojavile `eljezne bakterije. Koristi se gotov preparat CLEARBORE tvrtke CLEARBOR PTY LTD. Iz postignutih je rezultata bilo vidljivo da su osnovna o{te}enja nastala djelovanjem `eljeznih bakterija. kao sredstvo za uklanjanje `eljezovitih bakterija i dezinfekciju. ustanovljeno je da trenutak provo|enja optimalne revitalizacije zdenca nastupa pribli`no u tre}oj godini rada zdenca. ukazali su se neki nedostaci. U novim se revitalizacijama koristi oxalna kiselina. odnosno u onom trenutku kada po~inje opadati u~inkovitost zdenca. no upu}ivalo je da je u~inak kiseline bio gotovo zanemariv. . MgCO3. Pretpostavlja se da je tome uzrok bio relativno dugo mehani~ko ~i{}enje koje je pogodovalo daljnjem otstranjivanju `elatinozne mase. U prvoj se revitalizaciji koristila maksimalna koncentracija ovog preparata. Po provedbi ove etape specifi~na izda{nost je ne{to pove}ana. pa se od njih odustalo.196 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Na nekim susjednim crpili{tima testirani su neki gotovi preparati. Uo~ena je podudarnost pove}anja specifi~ne izda{nosti sa smanjenjem sadr`aja koloidnih ~estica. Iz rezultata prikupljenih tijekom verifikacije rada crpili{ta za razdoblje 1984. Druga etapa imala je za cilj otkljanjanje eventualnih o{te}enja nastalih stvaranjem anorganskih taloga karbonatnog porijekla (CaCO3. U ranijim revitalizacijama zapa`eni su vrlo skromni u~inci. koja blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnika. Ovdje se primjenjivala mje{avina vode i Na-kiselog pirofosfata. do 1994. odnosno vrlo brzo nakon revitalizacije specifi~na izda{nost padne na onu prije revitalizacije. koja razara kristalnu re{etku minerala gline. Poslije ove etape specifi~na izda{nost je bila neznatno pove}ana {to je upu}ivalo da vjerojatno jo{ uvjek postoji za~epljenje `elatinoznom masom. Izno{eno je mnogo suspendiranih koloidnih ~estica glinovitog porijekla {to je ukazalo na dobru djelotvornost pirofosfata. ipak je zaklju~eno da ovaj na~in njezinog provo|enja nije dovoljno u~inkovit. kako bi se usporedila u~inkovitost i trajnost obje metode. FeCO3). {to omogu}uje njezino izno{enje tijekom ~i{}enja. no uz visoku cijenu tijekom njihovog kori{tenja. Iako se mo`e re}i da je provedba ovih revitalizacija odr`avala kondiciju zdenca ne{to iznad one koja bi bila da se revitalizacija nije provodila. Kao radni fluid u zdenac se utiskivala klorovodi~na kiselina (HCl) uz octenu kiselinu i uz dodatak inhibitora korozije. a da se stvarni trenutak treba odrediti stalnim pra}enjem razine vode u zdencu.

P-Y. Also. further tests and modeling procedures should analyses its implications on the protection of these very valuable groundwater resources. dolomites and impermeable lower Triassic clastic deposits and Eocene flysch.: European Comission. Besides the fact that a modified approach enhanced land use potential. Hrvatska 3 Croatian Waters.– Environmental Geology. mostly permeable overlaying deluvial sediments of karst poljes with swallov holes.. In comparison with other types of aquifers.o. effective infiltration action. On the basis of obtained data selected parameters were presented in appropriate grid information layers scale 1:25. Directorate – General for Research. kr{. all’inquinamento con il systema parametrico SINTACS R5. Jadro and @rnovnica springs are a major source of fresh potable water area for the Split town and surrounding settlements. DORFLINGER. A recharge of springs is approximately 500 km2 and mainly is composed of carbonate rocks. hydrogeological.. hydraulic conductivity range of the aquifer and hydrologic role of the topographic slope. a rapid infiltration rate include point or diffuse recharge and underground flow throught a high permeability conduits and different size of fracture and cavernous systems. Eocene and Perms limestones. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 197 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Application of sintacs method in the recharge area of the Jadro and @rnovnica springs Primjena sintacs metode na podru~je napajanja izvora Jadro i @rnovnica Sanja Kapelj1. Vukovarska 35.. 21 000 Split. Hrvatska Key words: aquifer vulnerability. Applied modification decrease the area of extreme and very extreme vulnerability assessment of the karst aquifer and increase very small. small. (2000): Valutacione e cartografia automatica della vulnerabilita degli acquiferi. dolines. Janislav Kapelj2 & Mirjana [vonja3 1 2 University of Zagreb. Bologna. 248 p. Hallerova aleja 7. karst. N. One of the first approaches focused on aquifer vulnerability mapping was SINTACS scheme. COST 620. d. land use. geochemical and environmental isotope research. 2000). REFERENCES CIVITA. European Research Area: structural aspects – COST. Jelena Loborec1. hydrogeological characteristics of the aquifer. F. Faculty of Geotechnical Engineering. Popovi}a 13 – [imun~evec. SINTACS Klju~ne rije~i: ranjivost vodonosnika. In: ZWAHLEN. JEANNIN. 42 000 Vara`din. uporaba zemlji{ta. well permeable Mesozoic. A concept of groundwater vulnerability assessment quantifies the sensitivity of an aquifer to human activities impact on groundwater contamination (DORFLINGER et al.. . In- creasing anthropogenic pressures in inland part of recharge area and increasing trends of some contaminant content in spring waters initiated a comprehensive study which included detailed geological.4. M. established for hydrogeological. 10 360 Sesvete. (1999): Water vulnerability assessment in karst environments: a new method of defining protection areas using multi-atribute approach and GIS tools (EPIK method). 1999. shafts and sinkholes. 39/2. & DE MAIO. M. COST 620 (2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers. medium and high vulnerability parts of the recharge area.o. Pitagora. Hrvatska Geo-Rudus. structural. morphological. unsaturated zone attenuation capacity. F. 279 p. 2000). 165–76. climatic and impact settings typical for the Mediterranean countries (CIVITA & DE MAIO. The karst of Dinarides is manly open karst environment with characteristics such as a thin soil cover.000 and processed by GIS following the SINTACS R5 standard scheme (CIVITA & DE MAIO. standard scheme was modified within the hydraulic conductivity parameter layer by incorporation of the density of dolinas. SINTACS Karstic aquifers are well known for their vulnerability to groundwater contamination and many different types of antropogenic impact. soil/overburden attenuation capacity. 2004). \. ZWAHLEN. The procedure of the method incorporates seven parameters relevant for the contaminant attenuation capacity and vertical flow features: depth to groundwater.

ovdje se `ele nazna~iti osnovni i minimalni elementi koje je danas mogu}e i nu`no ugraditi kao osnovu za istra`ivanje le`i{ta geotermalnih i mineralnih voda. Osnovni elementi ovog geolo{kog modula projekta. Uz susretljivost dr`ave. Velika Ciglena. njen glavni dio kod nas je vezan uz duboke naftonosne bazene. Kri`evci i drugi. pa za cijeli proces ima vrlo {tetne posljedice. kojom je mogu}e dovoljno pouzdano razumjeti geolo{ke odnose. Na cijelom prostoru izra|ene su strukturne karte po pet osnovnih nivoa geolo{ke gra|e. oni naj~e{}e ne vode do cilja ili ga uop}e nemaju i sami su sebi svrha. Tehnike istra`ivanja i proizvodnje proisti~u iz onih u naftnoj industriji. U cjelovitom projektu evidencije rezervi u le`i{tima geotermalne i mineralne vode. gdje prostor sjeverozapadne Podravine zauzima gotovo desetak posto istra`nih prostora i eksploatacionih polja INA-Naftaplina. Takav pristup jedina je osnova za realizaciju pozitivnih rudarskih na~ela i odr`ivog okoli{a. Sa stajali{ta Hrvatskog geolo{kog kongresa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinska geologija – osnova istra`ivanja i proizvodnje geotermalne i mineralne vode u Republici Hrvatskoj Understanding of deep geological settings – key of the exploration and production of geothermal and mineral waters in Republic of Croatia Slobodan Kolbah INA Naftaplin. postupaka i znanja. gdje se le`i{ta prete`ito nalaze na dubinama preko tisu}u metara. gdje se u nekim doma}im ali i me|unarodnim projektima ve} po~elo ignorirati odnosno. Informacije o hidrodinami~kim mjerenjima i geolo{ko-fizikalnim parametrima potencijalnih le`i{ta omogu}uje minimalno pouzdanu interpretaciju potrebnu za njihovo definiranje i nastavak istra`ivanja. Panonski bazen Republike Hrvatske Key words: Exploration and production of geothermal and mineral waters. methods and results. Posebno je interesantan prikaz analiza tektonskih elemenata i makro strukturnih jedinica. rational and environmental acceptable use. prera|iva~ke proizvodnje i turizma. gornjeg ponta i mla|ih naslaga. pored maksimalnog kori{tenja geolo{kih i geofizi~kih informacija va`no je spomenuti preko tristo detaljno obra|enih i kori{tenih dubokih bu{otina. Hrvatska Klju~ne rije~i: Istra`ivanje i kori{tenje geotermalne i mineralne vode. ekonomska i za okoli{ prihvatljiva rje{enja njihovog kori{tenja.198 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ve}im dijelom raspolo`ivih informacija. tehnolo{ka. Unutar ovog prostora izra|uju se i detaljne zakonski definirane studije. U ovom regionalnom rje{enju. Privredne aktivnosti se time ravnomjernije raspore|uju izvan gradskih sredi{ta Panonskog prostora Hrvatske. kao pokreta~e ravnomjernijeg privrednog razvoja ove ~iste i obnovljive doma}e energije. [ubi}eva 27. ne koristiti i nedovoljno razumijevati pojedine dubinske podatke izva|ene iz cjelovitog konteksta geotermalnog istra`ivanja i proizvodnje na velikim dubinama sedimentnih bazena Hrvatske. koji kontroliraju dubinsku gra|u ovog dijela sjeverozapadne Hrvatske. metoda. od kojih nam je na prostoru sjeverozapadne Podravine pored moderne gravimetrije. gdje se i manji dio potencijala koristi u energetske svrhe. Pannonian basin of Republic of Croatia Geotermalna energija geotermalnih i mineralnih voda je va`an i nedovoljno istra`en i kori{ten resurs Republike Hrvatske. vrednovanje i koordinaciju na{ih stru~nih saznanja i odgovaraju}oj interpretaciji raspolo`ivih informacija. Ovim izlaganjem `elim skrenuti pa`nju geolo{ke struke na neophodno uva`avanje. a ekonomski je posebno interesantna kao pokreta~ poljoprivredne. odnosno prostora od prioritetnog interesa za istra`ivanje i proizvodnju ove doma}e energetske sirovine. 10 000 Zagreb. Ona je obnovljiv i za okoli{ prihvatljiv lokalni izvor toplinske i elektri~ne energije. Razlog ovog apela je u aktualnoj praksi. Takvo nestru~no i neprofesionalno pona{anje dovodi do lako ste~enih probitaka. Unato~ vrijednih saznanja sa brojnih prirodnih izvora. metode i rezultati. racionalno kori{tenje i za{tita okoline. ne samo za ovu sirovinu. pri ~emu su po krovini mezozoika kartirane najzna~ajnije litolo{ke cjeline va`ne za formiranje geotermalnih rezervoara. Na primjeru geolo{kog segmenta projekta evidentiranja le`i{ta geotermalne i mineralne vode na prostoru sjeverozapadne Podravine. donjeg ponta. panona. sredi{njeg nacionalnog stru~nog skupa. economy and legislative. ekonomika i legislativa. bila raspolo`iva gusta mre`a 2D i dijelom 3D seizmike. elaborati o rezervama za niz geotermalnih objekata kao: Kutnjak-Lunjkovec. ukupne povr{ine od gotovo trideset tisu}a kvadratnih kilometara. Zavaljuju}i tako detaljnoj strukturnoj interpretaciji izra|ene su i karte debljina pet prisutnih geolo{kih jedinica: mezozoika. Iz takvih regionalnih projekata koji uklju~uju interpretaciju povr{inskih i dubinskih geolo{kih informacija iz bu{otina zajedno sa ostalim geofizi~kim mjerenjima. . geolo{ka rje{enja osnova su za tehni~ko. ovim izlaganjem upu}ujem apel na racionalno pona{anje prema istra`ivanju i proizvodnji geotermalne energije i kori{tenju odgovaraju}ih. tercijarnih naslaga starijih od srednjeg miocena. kvalitetne geolo{ke podloge mogu pridonijeti pove}anju ekonomske atraktivnosti uz pove}anje pouzdanosti ulaganja u ove vrlo skupe i rizi~ne projekte.

godine. while in Sveta Nedjelja it is used in one single way. In some of them natural springs don’t exist in the present. a natural geothermal spring. This paper aims at pointing out the trends in geothermal water utilization in Croatia in the past 13 years on the basis of the comparison between the data from aforementioned papers and field inspection in the beginning of the year 2010. Croatia Key words: geothermal water. This review includes geothermal waters in a wide temperature range – from subthermal to hyperthermal (Table 2). Deep borehole is a location class for places where there isn’t. Dra{kovec (in Me|imurje county – recreation. Sachsova 2. in Stubi~ke toplice water is used in six different ways. Category Temperature Natural spring Deep borehole SUBTHERMAL 13–20 °C 1 0 HYPOTHERMAL >20–34 °C 6 4 HOMEOTHERMAL >34–38 °C 2 0 HYPERTHERMAL >38 °C 6 6 . 2001 and 2006). The data used in this paper Table 1. was acquired within the framework of the project “Geothermal map of the Republic of Croatia” (181-1811096-1790) financed by the Croatian Ministry of Science. indications of future development are given taking in account both current trend and planned projects. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 199 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Trends in geothermal water utilization in Croatia Trendovi kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj Miron Kova~i} & Sta{a Borovi} Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey. balneotherapy and TYPE OF FACILITY UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply NATURAL DEEP SPRING BOREHOLE 14 7 2 4 5 2 1 0 1 1 3 2 3 4 1 1 1 1 0 1 TOTAL 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 Table 2. so geothermal water is only found at greater depth in a borehole. Since then reviews were published two more times (KOVA^I]. a great interest exists for geothermal water utilization in new locations in Croatia. Education and Sports. Kategorizacija geotermalnih lokaliteta Hrvatske prema temperaturi vode. In most of the locations geothermal water is used in a variety of ways. while the highest-temperature waters (68–98°C) are used. In many of those locations intake structures and boreholes were established in order to advance production. 1998). and there never was. Other than that. geotermalna energija. for space heating. Also. so the data is summarized in the tables. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj 2010. Geothermal water utilization in Croatia in the year 2010. Categorization of geothermal localities in Croatia on the basis of water temperature. Tablica 2. among other. For example. Tablica 1. The locations that went furthest in the planning of geothermal water and/or energy exploitation are Terme Zagreb (recreation). Hrvatska The first paper presenting a review of geothermal water utilization in Croatia was published 12 years ago (KOVA^I] & PERICA. Natural springs are the locations where geothermal water naturally rose or still rises to the surface. 10 000 Zagreb. Due to the lack of space in this abstract. In some of the locations there are plans to increase production or use the water in more ways then is currently the case. which is a result of overuse.The locations where geothermal waters are already in use are categorized into two classes: natural springs and deep boreholes (Table 1). it was not possible to give a detailed description of utilization for each of the localities. geothermal energy.4. Croatia Klju~ne rije~i: geotermalna voda. In locations with the lowest-temperature waters (18–20°C) fish aquaculture is developed.

25. Tablica 3. Zagreb. The number of localities with other modes of utilization varies a little or there are no changes. REFERENCES KOVA^I]. R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Table 3. Lunjkovec (in Podravina region – power generation). KOVA^I]. space heating). Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj u odabranim godinama.200 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Geothermal water utilization in selected years in Croatia. one can infer that the modes of utilization. there is no reason to expect an increase in the number of localities or ways of utilization in the future. godine – Hrvatske vode. (1998): Stupanj kori{tenja geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj. On the basis of reviewed data. Zbornik radova / [^ULAC-DOMAC. one should bear in mind that there are a number of sites with development plans in different stages of implementation.– “Hrvatske vode”.– Stru~ni skup s me|unarodnim sudjelovanjem. (ur. M. Therefore. There is also a significant interest of foreign investors for geothermal energy utilization. M. 355–361. being that the water is only used for that purpose since 2006. 9/25. NUMBER OF SITES UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply Total number of sites (natural springs/deep boreholes) 1998 15 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2000 18 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2006 20 9 5 8 6 2 2 1 1 2 27 (18/9) 2010 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 25 (15/10) are also visible in utilization for greenhouse heating. The total number of locations also varies only slightly in the last 13 years (24–27 locations).). tend to remain constant. M. Hrvatska gospodarska komora. Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj. then 20 locations in 2006 and 17 locations in 2010). as well as the number of exploitation localities. 167–174. KOVA^I]. (2006): Pregled sada{njeg i naznake budu}eg kori{tenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. [ibenik. Velika Ciglena (in Bilogora region – power generation and cascade use of geothermal energy) and [mithen (near the town of Samobor – recreation). 145–150. & VAN^INA. although the current trends don’t indicate it. shows that there was a maximum difference in recreational use of geothermal waters (15 locations in 1998. there exists a possibility for a significant increase in geothermal water utilization in the future. Changes . Table 3. & PERICA. Zagreb. F. especially owing to favorable natural conditions. However. (2001): Temeljne geotermijske zna~ajke Hrvatske i kori{tenje geotermalmnih voda u Hrvatskoj tijekom 2000. If such trend persists. M.

Utvr|ivanje realne minimalne izda{nosti i procjena vodoopskrbnog potencijala Rokine bezdane bili su glavni ciljevi istra`ivanja izvedenih u razdoblju od mjeseca svibnja do studenog 2003. neposredno iznad Stajni~kog i Crna~kog polja. Kapele. rezultirali su objavljivanjem niza ~lanaka o jami i njenim zna~ajkama (GARA[I]. Hrvatska (mladen. 10 000 Zagreb. godine zaklju~eno je da se protoci na razini 2 ili vi{e m3/s javljaju samo u vrijeme povi{enih i visokih voda. naredna istra`ivanja izvedena su za potrebe Hrvatskih voda. Va`nu ulogu u tome imali su navodi o minimalnom protoku objavljeni u speleolo{koj literaturi (GARA[I] & KOVA^EVI]. Rokina bezdana. Dana{nja istra`ivanja predvode ~lanovi dru{tva DISKF “Dinaridi”. a svakako i nalaz brojnih primjeraka ~ovje~je ribice (Proteus anguinus). GARA[I] & KOVA^EVI]. godine (MALINAR. 1975. srpnja 2000.5 m iznad prosje~ne razine (KUHTA. Rokina bezdana. 2000). Tako je 8. godine izmjeren protok od svega 293 L/s. jama Rokina bezdana smatrana je potencijalnim izvorom za vodoopskrbu zapadnog. te da se povremeno muti. Kada prestane poniranje vodotoka Jaruge na ponorima uz sjeverozapadni rub Stajni~kog polja.4. Prvo spu{tanje do podzemnog vodenog toka izveli su ~lanovi SO PDS “Velebit” 1967. 2002).hr) Klju~ne rije~i: Kr{. S druge strane informacije o postojanju stalnog i vrlo izda{nog podzemnog toka u jami pobudile su interes za kori{tenju tih voda. protok u jami je redovito ispod 0. 1992). water supply. Nakon {to su zbog vrlo lo{eg programa istra`ivanja prvo utro{ena zna~ajna financijska sredstva na izvo|enje pristupne ceste. 1980. Intenzivna speleolo{ka i speleoronila~ka istra`ivanja zapo~inju 1975.36 cm/s. 1992. Tijekom tih istra`ivanja utvr|en je hipsometrijski polo`aj karakteristi~nih to~aka jame i konstatirano povremeno dizanje razine vode ispod ulazne vertikale za 14. Vo|ena tim saznanjima prvo je INA pokrenula istra`ne radove s ciljem zahvata i izgradnje punionice izvorske vode. Dubina jame od ulaza do nizvodnog sifona iznosi oko 127 m. Za to je kori{ten automatski mjera~ . pit. Budu}i da konstatirano bakteriolo{ko one~i{}enje podzemne vode uz adekvatni tretman ne predstavljaju problem za njeno kori{tenje u javnoj vodoopskrbi. temeljem sedam mjerenja izvedenih tijekom 2002. Novija speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja Ve} du`i niz godina razmatra se mogu}nost hidroenergetskog iskori{tenja poplavnih voda Stajni~kog. jama. tragom spomenutih navoda o velikoj minimalnoj izda{nosti. bunara i piezometra. pa se unato~ povoljnim kemijskim pokazateljima na kraju od punionice odustalo. Lika Key words: Karst. i prakti~ki traju do danas. a to se doga|a znatno prije pojave niskih voda. Atraktivnost objekta u kojem dominiraju 84 m duboka ulazna vertikala i sna`an podzemni vodeni tok. i 2002. kada su se u nju do dubine od 40 m spustili ~lanovi Speleolo{kog dru{tva Hrvatske (SDH). Nadalje. Pored toga spominje se da je voda po svim ispitivanim parametrima. Sachsova 2. godine. 1967). godini pokazala da prija{nji podaci o minimalnoj izda{nosti nisu to~ni. Vodoopskrbni potencijal Ve} su prva mjerenja protoka u jami izvedena tijekom istra`ivanja u 2000. Prvi podaci o Rokinoj bezdani datiraju iz 1960. Tijekom tih istra`ivanja nedvojbeno je dokazana podzemna vodna veza ponora na Stajni~kom polju i vodenog toka u jami (2040 m. vodoopskrba. U sklopu tih nastojanja Rokina bezdana istra`ivana je s ciljem prikupljanja podataka potrebnih za tuma~enje hidrogeolo{kih odnosa izme|u Stajni~kog i Crna~kog polja. U njima su najaktivniji bili ~lanovi speleolo{kih odsjeka planinarskih dru{tava Velebit i Sutjeska. 2. Lika Uvod Jama Rokina bezdana nalazi se na JZ padinama masiva V. U radu se eksplicitno navodi da je vi{ekratnim mjerenjima u kanalu ispod ulazne vertikale konstatiran minimalni protok od 2 m3/s. Kroz to razdoblje u jami je organizirano kontinuirano pra}enje razine podzemne vode u kanalu uzvodno od prvog sifona (svakih 120 minuta). uklju~uju}i i bakteriolo{ke. Naime.6 m3/s. a prema njihovim podacima tlocrtna du`ina istra`enih kanala u jami je 850 m. 24 sata. godine (MUNDA & KUHTA. Crna~kog i Dre`ni~kog polja. 2003). KUHTA. a kasnije Dru{tva za istra`ivanje i snimanje kr{kih fenomena (DISKF) iz Zagreba. premda u to vrijeme nisu vladale izrazito su{ne hidrolo{ke prilike. i drugi). obalnog i oto~kog dijela Li~kosenjske `upanije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 201 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vodoopskrbni potencijal jame Rokina bezdana Water supply potential of the Rokina bezdana pit Mladen Kuhta & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. izvrsne kakvo}e. naknadno izvedenim jednostavnim speleolo{ko-hidrogeolo{kim istra`ivanjima pokazalo se da voda u jami nije bakteriolo{ki ispravna.kuhta@hgi-cgs.

M. M. Budu}i je do oborina 24.202 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. M. Na osnovi izmjerenih podataka formirana je konsumpcijska krivulja temeljem koje su podaci kontinuiranog mjerenja razine transformirani u protok.– Priroda. (2002): Speleolo{ki istra`ni radovi u Rokinoj bezdani i trasiranje ponora u Jezeranama. a koje su u{le u i danas va`e}u plansku dokumentaciju. 10–12. 3. Poznato je da 2003.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. (1980): Rokina bezdana sigurno nalazi{te ~ovje~jih ribica u Hrvatskoj. Zagreb. 15–22. MALINAR. rujna razina vode opala za jo{ 1 cm. (1975): Proteus anguinus (~ovje~ja ribica) prona|ena u Rokinoj bezdani kod Jezerana. GARA[I]. MUNDA. T. Na{e planine. 186–190. pa su zbog njihove za{tite eventualno raspolo`ive koli~ine vode i znatno manje.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. (2000): Izvje{}e o speleolo{kim radovima u jami Rokina bezdana kod Jezerana. Zaklju~ak Provedena speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se vode Rokine bezdane odlikuju vrlo dobrim fizikalno-kemijskim sastavom. i nadopunjenom 2007. KUHTA. M. Zadnje mjerenje protoka u jami izvedeno je 17. ^injenica je da su u jami zabilje`eni minimalni protoci od svega 70 L/s. a pojava prekomjernog bakteriolo{kog one~i{}enja nije ograni~avaju}i faktor njenog kori{tenja za javnu vodoopskrbu.. 22–23. U takvim okolnostima na ve}ini kr{kih izvora zabilje`eni su vi{egodi{nji minimumi. B. Tom prilikom on je iznosio svega 84 L/s. godinu obilje`ava izrazito dugo su{no razdoblje. Zagreb. Zagreb. {to je daleko ispod o~ekivanih koli~ina. treba voditi ra~una i o tome da je jama poznato stani{te ~ovje~je ribice i endemi~ne slatkovodne spu`vice. fekalni streptokoki. Osnovni problem su dale- ko manje koli~ine vode u su{nim razdobljima od onih navedenih u literaturi.o. Zagreb. prema konsumpcijskoj krivulji proizlazi da se protok smanjio na 70 L/s. pseudomonas aeruginosa). M. rujna kada su pale prve zna~ajnije oborine. . a pri svakom od njih prikupljani su uzorci vode za fizikalno-kemijske i mikrobiolo{ke analize. Prema podacima ki{omjera u Brinju izrazito su{no razdoblje na podru~ju Rokine bezdane potrajalo je do 24. Zagreb. pa i u radnoj verziji jo{ neusvojenog Vodoopskrbnog plana. 19/1–2. godine. Ovdje treba naglasiti da je to ~esta pojava kod gotovo svih kr{kih voda. Nalazi provedenih analiza vode potvrdili su prethodne spoznaje o njenoj dobroj kakvo}i s obzirom na fizikalno-kemijske parametre. Tako se u Prostornom planu Li~ko-senjske `upanije donesenom 2002. H. & KOVA^EVI]. KUHTA. Nadalje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 postavljen u postoje}u piezometarsku bu{otinu. (1992): Speleolo{ki sustav Rokine bezdane u rje{avanju hidrogeolo{kih odnosa u podru~ju Male i Velike Kapele (Lika). (1967): Na obali podzemne rijeke. jama Rokina bezdana smatra potencijalnim izvorom pitke vode izda{nosti do 2 m3/s. 18. Zagreb. 58. GARA[I]. (2003): Vodoistra`ni radovi za ocjenu koli~ine i kakvo}e vode na Rokinoj bezdani. 7/8.o. ali i ~injenicu da je u svim hidrolo{kim prilikama mikrobiolo{ki one~i{}ena (ukupni i fekalni koliformi. & KUHTA. Zagreb.– Arhiv Geoaqu d. godine. a posebno u slu~aju te~enja otvorenim kanalskim sustavima kao {to je Rokina bezdana. rujna 2003. LITERATURA GARA[I]. M.– Speleolog. Pored toga na vodomjernom profilu ispod ulazne vertikale izvedena su ~etiri mjerenja protoka pomo}u hidrometrijskog krila.– Spelaeologia Croatica.

Na glavnim vodoopskrbnim izvori{tima (Zvir. Grobni~ko polje.n. a za to su kori{teni terenski fluorometri (GGUN-FL. Prvenstveno zbog nepostojanja adekvatne lokacije za upu{tanje trasera. 5 i 6). Sva mjerenja i uzorkovanja obavili su djelatnici HGI-a. po prvi put je kori{ten Na-naphthionat (C10H8NSO3Na. niti u kanalu izvora [kolji}. CAS broj 130-13-2). Prethodnim trasiranjem ponora Rupa 1974. opa`anje je bilo kontinuirano. Rikard Ben~i}. smjerovi i brzine otjecanja podzemnih voda s njegove jugoisto~ne strane do sada nisu bili poznati. Neposredno nakon {to se u njoj pojavila boja. KD “Vodovod i kanalizacija” d.. Na-naphthionat.o.80 4. Sachsova 2. U ovom slu~aju pored uranina. prve pojave prividna (sati) brzina (cm/s) 43 31 22 35 4. odnosno pri povla~enju visokog vodnog vala. Na-naphthionate. 10 000 Zagreb. Grobni~ko polje. dobiveni rezultati upu}uju na to da se bunari u galeriji prete`ito napajaju Izvor Mlaka Rikard Ben~i} Zvir Marganovo Udaljenost (m) 6845 6890 6260 6260 Visina h(m. Poznato je da rezultati takvih trasiranja najbolje prikazuju stanje u kr{kom vodonosniku. uranin Key words: Simultaneous tracing. U bu{otinu je upu{teno 50 kg uranina.02. u opa`a~ku mre`u naknadno su uklju~eni izvori u kr{koj depresiji Ponikve. S obzirom na istovrsnu namjenu trasiranja i polo`aj istra`ivanih lokacija u bliskim hidrogeolo{kim sustavima. godine u optimalnim hidrolo{kim uvjetima. (sati) 51 43 30 43 Prividna brzina (cm/s) 3. 1977).0855 0. a financirana su od strane Hrvatskih voda.0541 0.0395 Vrijeme do pojave max. iz Rijeke i Primorsko-goranske `upanije. Albillia.kuhta@hgi-cgs.42 6. koji je potom ispran sa 104 m3 vode dopremljene cisternama. Na izvorima u Rijeci uzorci su prikupljani 10. izvedeno je simultano trasiranje s dva razli~ita trasera (KUHTA et al. Ve} dugi niz godina u Hrvatskoj se trasiranja izvode pomo}u uranina dok se ostali traseri gotovo i ne koriste.o. razlika Dh(m.4. U vrijeme ubacivanja trasera u ponor je uviralo 379 L/s.17 7. Metodologija istra`ivanja Istovremeno trasiranje ponora Rupa kod Gornjeg Jelenja i bu{otine DB-1 na jugoisto~nom rubu Grobni~kog polja Tablica 1. Perilo-galerija). Zvir i Marganovo (Tablica 1).) 282 281 280 280 Vrijeme do Max. godine potvr|ena je podzemna vodna veza zapadnih rubova Grobni~kog polja s izvorima Zvir i Marganovo u Rijeci (BIONDI] et al.hr) Klju~ne rije~i: istovremeno trasiranje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 203 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Istovremeno trasiranje ponora Rupa i bu{otine DB-1 na Grobni~kom polju Simultaneous tracing tests of ponor Rupa and the borehole DB-1 on Grobni~ko polje Mladen Kuhta. Uzorkovanje je organizirano na 19 lokacija. konc. izvedeno je 14. od izvora 3.. Ponor Rupa trasiran je sa 75 kg Na-naphthionata. (mg/L) 0. [vicarska). Zanimljivo je da traser nije detektiran u vodi zdenaca unutar galerijskog vodozahvata Zvir II (uzorkovani su zdenci B-2. Premda to mo`e biti posljedica uzorkovanja u stati~kim uvjetima.90 4. 3. maj u Rijeci do izvori{ta @minjci kod Bakarca. Tihomir Frangen & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut.97 Max.2009. 2009).0948 0. Table 1.) 3 4 5 5 Vis.45 5.m. konc. Martin{}ica.04 . Results of the ponor Rupa tracing test. a na podru~ju Bakarskog zaljeva 24 dana. Rezultati trasiranja ponora Rupa. Hrvatska (mladen. Intervali izme|u uzorkovanja bili su od 6 do 24 sata i mijenjali su se kroz razdoblje opa`anja. Rezultati Podzemna vodna veza ponora Rupa dokazana je s izvorima Mlaka. te iz toga proiza{lu potrebu opa`anja istih mjesta istjecanja.73 4. Uranine Uvod Prikazana istra`ivanja su izvedena za potrebe novelacije zona sanitarne za{tite izvori{ta pitke vode zahva}enih na podru~ju grada Rijeke i u Bakarskom zaljevu.

23 2.. Traser se nije pojavio samo na krajnjem opa`anom izvoru @minjci kod Bakarca. A.36 1. GOATTI.204 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Dobra.. V.55 1. (2008): Water Tracing Tests in the Dinaric Karst of Croatia. te na priobalnom izvoru Perilo u Kostreni. & STROJ. @.65 1. Toyama. M. FRANGEN.0375 0. konc. pokazuje da se najve}a disperzija trasera doga|a u nizvodnom dijelu vodonosnika. S obzirom na to da su zabilje`ene prividne brzine toka vrlo sli~ne onima dobivenim prethodnim trasiranjem. Rezultati trasiranja bu{otine DB-1. Okr{enost karbonatnog vodonosnika je velika. godine. HGI. konc. HGI.0041 0. Sna`an drena`ni pravac potvr|en je i prema zahva}enim izvorima Dobra i Dobrica (2.): Proceedings CD. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. Trasiranje tokova podzemne vode s Grobni~kog polja. Perilo i Lovrijenac u Bakru.45 0. A.) 300 304 304 304. M.41 2. & VULI]. Zaklju~ak Rezultati dobiveni pri trasiranju ponora Rupa pokazuju da se zapadni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u gradu Rijeci. Najve}a prividna brzina toka od (7. Ponor Rupa u Donjem Jelenju. te na izvorima Podbok. 2008). unato~ ~injenici da su prema njemu utvr|ene znatno manje brzine toka.98 1.55 cm/s. . Veza vodozahvata Martin{}ica s bu{otinom DB-1 nije pouzdano utvr|ena. Integrating Groundwater Science and Human Well-being. O tome treba voditi ra~una pri novelaciji za{titnih zona vodozahvata Perilo. Trasiranjem Bu{otine DB-1 potvr|ena je podzemna vodna veza jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja s izvorima u podru~ju Bakarskog zaljeva (Tablica 2).0273 0.– Fond stru. (2009): Vodoistra`ni radovi.0343 0. & BRKI]. AURELI. Zagreb.43 4. In: TANIGUCHI. Japan. Razlog tome su hidrogeolo{ki uvjeti napajanja galerijskog zahvata i njegovo opa`anje u stati~kim uvjetima. (sati) 217 139 139 139 165 139 155 139 75 Prividna brzina (cm/s) 9.69 3.05 cm/s) i Perilo (4.69 i 3.45 cm/s. Table 2.0266 0. Dobrica i u uvali ^rno. Bu{otina DB-1. prividne brzine toka su oko 1. Izvor Perilo – Galerija Perilo izvor Jaz Lovni enac Podbok Dobra Dobnca Uvala Crno Ponikva NESIGURNO Martin{~ica Udaljenost (m) 7555 7810 7810 7740 8070 8815 9215 9890 3845 Visina h(m. T.76 1.25 cm/s). premda je on uba~en u dovoljnoj koli~ini. za {to ima elemenata.41 cm/s). (mg/L) 0. (ed. KUHTA.26 2. koji se nalaze pribli`no na pola puta izme|u bu{otine i opa`anih izvori{ta u Bakarskom zaljevu.– Fond stru.64 2. M. KUHTA & BRKI]. prethodno nije bila konstatirana. Nadalje. YOSHIOKA.5 305 304 304 305 200 Vrijeme do prve pojave (sati) 147 51 43 59 99 91 75 123 47 Prividna brzina (cm/s) 1.. R. @. pokazuju da je napajanje tog vodozahvata vodama s jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja vrlo malo.5 0 1 1 0 105 Vis.m.) 5 1 1 0.3 cm/s. A. razlika Dh(m.0361 0. SINNER.9 cm/s) i koncentracija trasera (0.56 1. Najbr`a vodna veza utvr|ena je prema izvorima Jaz (5.42 7150 5 300 137 1..09 iz nekog drugog sustava.25 5.0948 mg/L) utvr|ene su prema izvoru Zvir.2777 Vrijeme do pojave max. nalazi ovog testa ne}e bitno utjecati na postoje}e granice zona sanitarne za{tite. Ove vrijednosti pribli`no odgovaraju onima dobivenim pri trasiranju 1974. visoka koncentracija trasera zabilje`ena na izvorima u Ponikvama. Results of the borehole DB-1 tracing test. dok. Prividne brzine toka su u rasponu vrijednosti koje su vrlo sli~ne prosje~nim vrijednostima na podru~ju Hrvatskog kr{a (srednja vrijednost 3. Traser je u visokoj koncentraciji konstatiran na izvorima Jaz..0439 0.27 Max. a i koncentracija trasera je bila vrlo niska.00019 183 1. (1977): Vodoistra`ni radovi Rijeka. Trasiranjem je potvr|ena i prethodno konstatirana veza s bunarom-izvorom Marganovo (Tvornica papira). medijan 2. Ukoliko se vrlo niske koncentracije trasera usvoje kao pokazatelji vodne veze. Ovom prilikom neupitno potvr|ena veza prema izvorima Mlaka i Rikard Ben~i}.56 1. Relativno mala prividna brzina i vrlo niska koncentracija trasera na Martin{}ici. Ne{to ve}e prividne brzine konstatirane su prema izvorima Jaz i Perilo.0352 0. a najve}i dio podzemnog otjecanja usmjeren je prema vodoopskrbnom izvoru Zvir. Trasiranjem bu{otine DB-1 utvr|eno je da se jugoisto~ni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u Bakarskom zaljevu. B. KUHTA. LITERATURA BIONDI]. Zagreb.05 3.97 1.n. dok.

. od Markovog ponora udaljeni su 23 km. Hidrolo{ke prilike koje su uslijedile neposredno nakon upu{tanja trasera bile su izrazito nepovoljne. u ekstremnim hidrolo{kim uvjetima nije potvr|ena izrazito velika razlika prividnih brzina toka izme|u Jurjevske @rnovnice i obli`nje uvale Duboka. studenog 2005. a iznosile su 2.0541 mg/L na izvoru u Jurjevskoj @rnovnici. Najni`e vrijednosti prividnih brzina zabilje`ene su u smjeru priobalnih izvora uvala Duboka i izvora @aga – Sv. U tom kontekstu potrebno je promatrati i izostanak pojave trasera na izvori{tu Novljanske @rnovnice. Hrvatska (mladen. Juraj. te pomo}u aktivnog ugljena na izvoru Ba~vice-uvala Vrulja.44 cm/s). nakon trasiranja 1960. U opisanim hidrolo{kim prilikama istjecanje boje je dokazano na slijede}im izvorima: Klenovica. Donja Klada (14. {to se zasigurno odrazilo i na rezultate samog ispitivanja.4. Jurjevo-Bakovac (16. koje su usporile dreniranje koncentriranih dotoka iz li~kih ponora. utvr|ene pri trasiranju 1975. Markov ponor. Uo~ljivo je da ranije izvedeno trasiranje pokazuje znatno {iru lepezu pojavljivanja trasera od Novljanske @rnovnice na sjeverozapadu sve do uvale Krali} na jugoistoku.02 cm/s. Juraj. godine. Mo`e se konstatirati da postignuti rezultati opisuju uvjete te~enja kroz kr{ko podzemlje u razdoblju razvoja iznimno visokog vodnog vala. Izostanak pojave trasera na dijelu opa`anih izvora ne treba tuma~iti kao negaciju prethodno utvr|enih veza. jednako kao i najve}a vrijednost prividne brzine je neo~ekivano utvr|ena u smjeru izvora Starigrad kod Senja.25 cm/s). Pored toga u slu~aju Novljanske @rnovnice treba voditi ra~una i o mogu}nosti nepovoljnog djelovanja sna`nih dotoka iz Gorskog kotara.95 : 2. Naravno. cijelo kr{ko podru~je zahvatile su intenzivne oborine pra}ene naglim topljenjem snijega.02 i 2. Sada je konstatirani odnos prividnih brzina bio svega 3. Starigrad kod Senja i Ba~vice-kapta`a.22 cm/s) i Stinica (13. i 1975. Oba prethodna trasiranja izvedena su sa 150 kg uranina 50%-e koncentracije.0075 na izvoru Klenovica do 0. odnosno izvori Ba~vice – kapta`a i Ba~vice – uvala Vrulja. a posebno u odnosu na iznimno brze vodne veze prema izvorima Jurjevska @rnovnica (32. a time i pronos trasera prema mjestima istjecanja. Markov ponor. Rezultati provedenog trasiranja pokazuju da u kr{kom vodonosniku razvijenom u dubini velebitskog masiva vla- . i iznosi 12.68 cm/s.8 km. pa je do{lo do formiranja iznimno visokog vodnog vala i plavljenja Lipovog polja. 1960. smjerovima i vrijednostima prividnih brzina dotoka podzemne vode za pojedine opa`ane priobalne izvore i izvorne zone. BIONDI] & GOATTI.1 : 1. godine (DUKARI] et al.80 cm/s. Nadalje. Najve}a zra~na udaljenost je prema izvoru Klenovica i iznosi 45. uz tako velike koli~ine podzemnih voda do{lo je i do iznimno velikog razrje|enja trasera. Lipovo polje Trasiranje Markovog ponora izvedeno je 30. traser se pojavio na ve}em broju izvora premda je ve}i dio njih bio opa`an i pri ovom trasiranju. godine (TURNER. odnosno {irina pojasa registriranog istjecanja boje je pribli`no 52 km. 10 000 Zagreb. Lipovo polje Key words: tracing. To su ujedno i krajnje to~ke pojave trasera. Sachsova 2. Maksimalne koncentracije boje na pojedinim izvorima kretale su se u rasponu od 0. mogli znatno usporiti i dodatno razrijediti dotok iz Markovog ponora. Jurjevska @rnovnica.kuhta@hgi-cgs. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 205 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju Results of the repeated tracing test of the Markov ponor on the Lipovo polje Mladen Kuhta. premda se on pojavio na obli`njem izvoru Klenovica. koji su u danim hidrolo{kim uvjetima. godine i predmetnog trasiranja (Tablica 1) jasno su vidljive velike razlike u redoslijedu. Naime. Pove}ani dotoci u podzemlje manifestirali su se porastom razine podzemnih voda i velikim porastom izda{nosti svih vodnih pojava u priobalju.80 cm/s (Tablica 1). Ovo je bilo tre}e trasiranje iz istog objekta. 2005). Najbli`a mjesta istjecanja na kojima je potvr|ena pojava trasera. a njihova me|usobna udaljenost. koja je pri prethodnom trasiranju iznosila 32. @aga – Sv.1 cm/s). U ponor je pri dotoku od pribli`no 50 m3/s upu{teno 100 kg uranina deklarirane ~isto}e iznad 98%.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. Andrej Stroj & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. ve} prvenstveno kao posljedicu uvjeta u kojima je ovo trasiranje izvedeno. uvala Duboka. Vrijednosti prividnih brzina tokova podzemne vode bile su u rasponu od 2. 1976).73 cm/s. Uspore|uju}i rezultate dobro dokumentiranog trasiranja 1975. S obzirom na tu ~injenicu proizlazi da je ovom prilikom u ponor realno uba~eno oko 25 kg vi{e ~istog uranina. Pored toga.02 do 12. Manje prividne brzine toka mogu se tuma~iti kao posljedica obilnih dotoka svje`e infiltriranih voda iz podru~ja samog velebitskog masiva. Prva pojava boje. Provedenim trasiranjem konstatirane su op}enito manje i ujedna~enije prividne brzine toka.

KUHTA. & GOATTI.0149 0. U uvjetima razvoja iznimno visokog vodnog vala te~enje podzemnih voda pokazalo se bitno druga~ijim od onog registriranog prethodnim trasiranjem. (mg/L) 0. a na znatnom broju izvora i ispod granice detekcije. (cm/s) VP 1975.05 0.0075 0.41 3. DUKARI].206 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. LITERATURA BIONDI]. k.5 0 0 (—) – Izvor nije opa`an – not observed spring (0) – Opa`ani izvor bez pojave trasera – observed spring without tracer daju slo`eni hidrogeolo{ki uvjeti. Zagreb. ugljen 0.77 16. Juraj – Bakovac / @aga Jurjevska @rnovnica Uvala Duboka @dralovo Uvala Bilu}a Donja Klada Starigrad kod Senja Stinica Jablanac Ba~vice – kapta`a Ba~vice – uvala Vrulja (ugljen) Cesarica Uvala Krali} — — — 10.44 1. Basic results of the Markov ponor repeated tracing test in comparison with previous tests. Osnovni rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora u usporedbi s prethodnim testovima.24 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.35 5. treba konstatirati da ta veza nije potvr|ena.0315 Akt.68 3. (cm/s) 0 3. M.3–4.02 — — Max.95 Tragovi Tragovi — 2. (1960): Bojenje Markovog ponora u Lipovom polju.1 0. .6 0.72 — 2.31 Max. Zagreb TURNER. mo`e se o~ekivati da pri opisanim hidrolo{kim uvjetima dolazi i do zna~ajnog razrje|enja one~i{}enja. dok.22 4. a dinamika podzemnih voda vrlo je osjetljiva na promjene hidrolo{kih prilika.84 — — — — 0.– Fond stru.05 0. Sukladno tomu. To je svakako posljedica njegove velike disperzije i razrje|enja.– Fond stru. (cm/s) 4. (mg/L) Novljanska @rnovnica Klenovica Smokvica Sv.60 13.73 2. HGI.34 — 3. Usprkos dosad najve}oj koli~ini uba~enog trasera njegova koncentracija na izvorima bila je uglavnom ni`a nego u prethodnim trasiranjima. odnosno do svojevrsnog ispiranja podzemlja.70 2.01 0. ali da je u povoljnijim hidrolo{kim prilikama vrlo izgledna.05 0. HGI.. A.25 32.19 2. k.05 0.92 — 6. S.005 0. (1976): Regionalna hidrogeolo{ka istra`ivanja Like i Hrvatskog Primorja. F.76 3.05 0. & STROJ. Zagreb. V. Table 1.05 0.80 0 0 5.0347 0.05 0 12.5 0.15 4. dok.– Arhiv DHMZ. (2005): Trasiranje tokova podzemne vode iz Markovog ponora u Lipovom polju u porje~ju rijeke Like. B.95 2.005 VP 2005.005 0. Naziv izvora VP 1960.0211 0.10 1.15 — 14. S obzirom na to da su glavni ciljevi ovog istra`ivanja bili prikupljanje dodatnih informacija za novelaciju za{titnih zona Novljanske @rnovnice.0541 0.

Potencijalno priljevno podru~je izvora Veli~anke nedvojbeno se nalazi unutar karbonatnih stijena koje izgra|uju glavni greben masiva Papuka. rezultate ovog testa treba uzeti s rezervom.95 ´ 10–5 m/s. Pokusno crpljenje izvedeno je u razdoblju od 20. Veli~anka spring. U sklopu hidrogeolo{kih istra`ivanja 2006. U posljednjih pet godina Hrvatske vode su inicirale i financirale niz hidrogeolo{kih istra`ivanja na pojedinim dijelovima masiva Papuka.04 ´ 10–3 m2/s. Najzna~ajniji vodonosnik predstavljaju vapnenci i dolomiti srednjeg trijasa koji izgra|uju sredi{nje dijelove masiva. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 207 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zna~ajke kr{kog vodonosnika izvora Veli~anke na Papuku Characteristics of the Veli~anka spring karst aquifer on the Papuk Mt. protok izvora Veli~anke pao je na 2 L/s. Sachsova 2. smatrano je da se napajanje izvora odvija posredno. hidrogeologija. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. Ovim je nedvojbeno dokazano da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnih naslaga sredi{njih dijelova masiva Papuka. Dinamika istjecanja iskazuje znatne oscilacije (odnos zabilje`enih ekstremnih izda{nosti izvora je 1:26). Hidrogeolo{ke zna~ajke izvora Izvor Veli~anka nalazi se na pribli`no 512 m n. godine nad izvorom Veli~anke izveden je istra`no-eksploatacijski bu{eni bunar BV-1 dubine 100 m.5 L/s u trajanju od svega 6:30 sati.. Papuk Uvod Vodoopskrbni sustav Po`e{tine temelji se na vodozahvatima podzemne vode iz aluvija rijeke Orljave i prirodnih izvora po obodu gorskih vodonosnika Papuka. transmisivnost stijenske mase u okolici bu{otine kre}e se u rasponu od 5. danas je zatrpan obru{enim blokovima i u njega nije mogu}e u}i. a u intervalu 64–119 m bu{otina je pro{la kroz vapnence ladinika (T22). Tijekom konstantnog crpljenja s koli~inom od 16. do 22. godine. HR-10 000 Zagreb.1 L/s.4.012–0. izvor Veli~anka. Na podru~ju Papuka za vodoopskrbu su zahva}eni izvori Bo`ji zdenac.8 m. hydrogeology. Hrvatska (mladen. koji formiraju slabije propusnu barijeru izme|u izvora i glavnog karbonatnog vodonosnika. sam izvor i ispitivani zdenac davali su ukupno 18. Dakle. ovdje su prikazane nove spoznaje vezane uz geolo{ku gra|u i hidrogeolo{ke odnose u njihovom zale|u. koja su imala za cilj zahva}anje dodatnih koli~ina podzemne vode. Zbog svog prostornog i hipsometrijskog polo`aja.5 L/s uz sni`enje u zdencu od 3.kuhta@hgi-cgs. Ispod 31 m kvarcnih pje{~enjaka bu{otina je u{la u srednjetrijaske vapnence. Papuk Key words: karst. Mladen Kuhta.4 L/s mo`e se konstatirati da je crpljenjem ostvareno pove}anje dotoka od 4. Zanimljivo je da tijekom pokusnog crpljenja nisu zabilje`ene nikakve promjene izda{nosti na izvoru Male Veli~anke . Mala Veli~anka i Stra`emanka. Prema litolo{kim karakteristikama stijena u intervalima 31–64 i 119–150 bu{eno je kroz anizi~ke vapnence (T21). metamorfnim i magmatskim stijenama. 2007). Na osnovi podataka prethodnih istra`ivanja i novijih mjerenja mo`e se konstatirati da u ekstremno su{nim godinama minimalna izda{nost izvora Veli~anke opada do 10 L/s.m. Zbog kratkog trajanja testa. prosinca 2006. kroz kvarcne pje{~enjake. Budu}i je na po~etku ove faze testiranja izda{nost izvora Veli~anke iznosila oko 14.66 ´ 10–3 do 5. Ove su naslage okru`ene trijaskim kvarcitima i razli~itim paleozojskim klasti~nim. posebno u uvjetima dobre saturacije podzemlja. 2006). Istra`na bu{otina PV-1 dubine 150 m izvedena uz cestu Velika-Jankovac neposredno iznad izvora pokazala je bitno druga~iju situaciju (KUHTA & STROJ. Tijekom prosje~nih hidrolo{kih godina mogu se o~ekivati minimalne izda{nosti u rasponu od 20 do 25 L/s. Prema nalazima tako izvedenog testa.013 (STROJ & KUHTA.hr) Klju~ne rije~i: kr{. Geolo{ka gra|a Podru~je Papuka vrlo je slo`ene geolo{ke gra|e. Dio tih istra`ivanja izveden je i na priljevnom podru~ju ve} zahva}enih izvora Veli~anke i Male Veli~anke. Budu}i da je sam vodozahvat izveden na kontaktu vodonepropusnih slejtova i filita karbon-permske starosti i slabo propusnih kvarcnih pje{~enjaka permotrijasa.96 ´ 10–5 do 8. @eljka Brki} & Domagoj Jami~i} Hrvatski geolo{ki institut. godine. te brzu reakciju na oborine. Andrej Stroj. Vodozahvat izgra|en 1972. pa su hidrolo{ka mjerenja uspostavljena u mjerno regulacijskoj komori nekoliko kilometara nizvodno. u boku doline istoimenog potoka. Veli~anka. Zbog pote{ko}a u vodoopskrbi program crpljenja znatno je skra}en. Premda istra`ivanja jo{ nisu zavr{ena. a u razdobljima velikih voda najve}a zabilje`ena izda{nost dosegnula je 260 L/s. u uvjetima izrazito niskih voda. a posebno u su{nim ljetnim razdobljima. kao i ~injenice da u minimumu daju oko 40 L/s vrlo kvalitetne podzemne vode. a hidrauli~ka vodljivost u rasponu od 9. ovi izvori imaju velik zna~aj.

03. (2006): Izvje{}e o vodoistra`nim radovima na Papuku u 2006. Premda se otjecanje u tom smjeru ~inilo vrlo logi~nim.. {to potvr|uje pretpostavke o njenom napajanju iz zasebnog sliva. Kr{ke karakteristike vodonosnika potvr|uju i prividne brzine toka utvr|ene tijekom trasiranja (2. 2004).27 cm/s.. Ovaj podatak kao i prethodno utvr|ene razlike kemijskog sastave vode. pokazuju da se unato~ blizini. izme|u vrha Papuka i Iva~ke glave. M. Izvje{}e I. KUHTA. Maksimalna koncentracija trasera od 0.3103 mg/L zabilje`ena je na uzorku od 26. Kako je ve} konstatirano priljevno podru~je Veli~anke smje{teno je na karbonatnim naslagama sredi{njeg dijela masiva Papuka. S obzirom da je Veli~anka od ponora udaljena 3.– Fond stru. KUHTA. godine pomo}u 3. Management of transboundary karst aquifers.012–0. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 koji je davao konstantnih 2. PP “Papuk”. Zaklju~ak Provedena hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnog vodonosnika sredi{njih dijelova masiva Papuka. STROJ. PP “Papuk”. & BRKI]. 2003. te zna~ajne razlike u temperaturi vode (Veli~anka 9. M. KUHTA. granice sliva Veli~anke zasad nisu poznate (KUHTA & BRKI]. & STROJ. O. Priljevno podru~je Veli~anke se`e do kontakta s vodonepropusnim naslagama na sjevernim padinama Papuka.. & STROJ. Zagreb. Prva pojava trasera u koncentraciji od 0. ali mu bo~ne granice nisu poznate.5 kg Na-floresceina (uranin) i prvo je takvo istra`ivanje na podru~ju Papuka. M. KUHTA et al. T. Karst Research Institute SRC SAZU.3. Naime.– Fond stru. a koje su na razini naj~e{}ih vrijednosti zabilje`enih u na{em kr{u.– Fond str. A. IGI. MARKOVI].– Fond str.27 cm/s). Prvi korak u tom smjeru je trasiranje ponora Uviraljke (800 m n. dok. Mala Veli~anka 10. A. LARVA. @.m. NE Croatia. Postojna. godini. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. a vjerojatno i Stra`emanke.8 °C. Velika. te Jankovca na sjevernoj strani masiva. A. 123/06. traser se pojavio samo na izvoru Veli~anke. M. (2006): Hidrogeolo{ka gra|a PP “Papuk”.1 L/s. izvor Male Veli~anke napaja iz zasebnog sliva. ovaj se izvor nalazi 3. Prividna brzina toka do pojave maksimalne koncentracije iznosila je 1 cm/s.– 15th International Karstological School “Classical Karst”. dok. IGI. (2003): Hidrogeolo{ka istra`ivanja na podru~ju Park {ume Jankovac u Parku prirode “Papuk”.). na ju`noj. KUHTA.013. koji se nalazi na sjevernim padinama vr{nog dijela grebena. pojava trasera o~ekivana je prvenstveno na izvoru Kova~ica. 80/04. u 6 sati. dok. Papuk karst aquifer. dakle 86 sati nakon ubacivanja. Na izvoru Mala Veli~anka traser se nije pojavio. razlike u aktivnosti tricija.208 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Budu}i se iz tog vodonosnika napajaju i drugi zna~ajni izvori poput Dubo~anke i Tisovca.11 km proizlazi prividna brzina toka od 2. br. Zagreb. & KUHTA. LITERATURA KUHTA. Velika. a javlja se na liniji istog kontakta karbonata i vodonepropusnih sijena (u ovom slu~aju donjotrijaskih klastita) na kojoj je i sam ponor. (2007): Hydrogeological explorations of Mt. faze istra`ivanja.17 km isto~no od ponora na nadmorskoj visini od 540 m. Zbog geolo{ke situacije i ~injenice da se Uviraljka nalazi na sjevernoj strani Papuka. odnosno pronos trasera bio je 86 %. (2004): Istra`ivanja karbonatnih vodonosnika Papuka na {irem prostoru izvori{ta Veli~anka radi zahva}anja pitke vode za javnu vodoopskrbu – hidrogeolo{ka istra`ivanja. Trasiranje je izvedeno 22. M.008 kg boje. na kontaktu karbonata i vodonepropusnih paleozojskih migmatita. 2006). dok.0014 mg/L zabilje`ena je na uzorku uzetom 36 sati nakon ubacivanja. br.5 °C.2007. Prema izvedenom prora~unu na Veli~anki je isteklo oko 3.

Jezgra antiklinala najvjerojatnije djeluje kao podzemna razvodnica. Iako geolo{ki i morfolo{ki odnosi ne dopu{taju stvaranje ve}ih kr{kih vodonosnika na Pagu. Izdu`enog je oblika koji prati dinaridski smjer pru`anja. T. Kvarnera i Like. 9/1. Otok je prete`ito izgra|en od izrazito okr{enih karbonatnih naslaga. 1). Problem ve}ine vodoopskbnih objekata je zaslanjenje. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. Smje{taj ispod Velebita izlo`io je otok jednoj od najja~ih bura na isto~noj obali Jadrana. Temperature na ve}ini opa`anih lokacija u skladu su sa srednjom godi{njom temperaturom zraka istra`ivanog podru~ja. Morfolo{ki. & ^ALA.. {to je va`nije od ostalih okolnosti obzirom na predmet izu~avanja. Hrvatska Key words: karst. Osnovne strukturne geolo{ke forme otoka su dvije kredne antiklinale izme|u kojih je eocenska sinklinala.47 km (DUPLAN^I] LEDER et al. koji su dobrim dijelom prekriveni kvartarnim naslagama. a u planu je desalinacija. a sinklinale doline i polja. otok. Josip Terzi} & Stipe Doli} Hrvatski geolo{ki institut. REFERENCE DUPLAN^I] LEDER. kemizam istra`ivanog podru~ja je u skladu s onim na podru~ju cijele isto~ne obale Jadranskog mora u zoni utjecaja mije{anja slatke i slane vode (TERZI] et al. te su nitrati ispirani iz tla u poljodjelski aktivnim podru~jima. Na temelju hidrokemijskih analiza uzoraka s 19 vodnih objekata na otoku (Sl. salt/fresh water relations. . hidrokemija. a dio prema moru. Op}ina Povljane se nedavno odvojila od pa{kog vodovoda te se oskrbljuje vodom iz ~etiri bu{otine u Povljanskom polju. Sachsova 2. hidrogeologija.. 1974). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 209 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrokemijske zna~ajke otoka Paga Hydrogeological and hydrochemical features of the island of Pag Jasmina Luka~ Reberski. koje se rje{ava mije{anjem sa slatkom vodom dovedenom s kopna. U hidrogeolo{kom smislu otok je u vi{e navrata istra`ivao MAGDALENI] (1963).– Geoadria.. 2010). Navedene zna~ajke (geolo{ke i morfolo{ke) razlog su zbog kojeg unato~ relativno velikoj povr{ini otoka. UJEVI]. odnos slatke i slane vode. Tijekom 2010. Dolazi do podzemnog mije{anja infiltrirane vode s morskom vodom koje se poput klina pru`a u unutra{njost ispod slatke i bo~ate vode zbog razlike u gusto}ama. te se dio voda u vapnencima drenira prema poljima. a njegovi su (uglavnom) neobjavljeni radovi kori{teni i pri nedavnim istra`ivanjima u sklopu izrade Osnovne hidrogeolo{ke karte. no to nije neobi~no jer su se uzorci uzimali netom nakon perioda prvih ja~ih oborina poslije su{nog ljetnog perioda. pa mu je sjeveroisto~na strana ogoljela od vegetacije. Croatia Pag je otok na dodiru Dalmacije.18 km2. a paralelna analiza dviju serija hidrokemijskih uzoraka razli~itim matemati~ko-statisti~kim metodama (prvenstveno multivarijatnim analizama) znatno }e doprinijeti upoznavanju hidrogeolo{kih i hidrokemijskih odnosa na otoku Pagu. S povr{inom od 284. Geolo{ka gra|a opisana je na vi{e listova Osnovne geolo{ke karte RH. odre|eni su hidrokemijski facijesi koji se kre}u od kalcijsko-karbonatnih (Ca-HCO3) u sredi{njem dijelu otoka do natrijsko-kloridnih (Na-Cl) koji su sve izra`eniji bli`e obali. te uz njih nekoliko manjih pravilnih bora. Te geolo{ke strukture se poklapaju s reljefom otoka pa antiklinale predstavljaju najvi{e dijelove otoka. Polja u eocenskoj sinklinali su vrlo povoljna za nakupljanje vode. (2004): Coastline lengths and areas of island sin the Croatian part of Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000. iz vodocrpili{ta Hrmotine (dio HE sustava Senj). podzemna se voda ipak koristi za javnu vodoopskrbu. zauzimaju manje povr{ine. hydrogeology. nema mogu}nosti za formiranje znatnih koli~ina pitke podzemne vode. Zbog oblika i razvedenosti sljevovi otoka Paga su relativno mali i ra{trkani. a najve}im dijelom na listu Gospi} (SOKA^ et al. M. u druga~ijim hidrolo{kim uvjetima (bli`e minimumu). Pag je nastavak Ravnih Kotara. Op}enito. T. Du`ina mu je oko 60 km. Ipak. navedeni objekti nisu dostatni za vodoopskrbu cijelog otoka pa se glavni dio vode dovodi s kopna. obilje`en blagim reljefom.5 km u sjevernom do 7. Osim toga. a {irina mu varira od 1. Morfologija otoka ima zna~ajnu ulogu za nakupljanje i strujanje podzemne vode. dok lapori i pje{~enjaci eocenskog fli{a. te nekoliko manjih zdenaca. peti je po veli~ini i najrazvedeniji me|u jadranskim otocima s du`inom obale od 302. uzeti }e se jo{ jedna serija uzoraka na otoku Pagu. hydrochemistry.. 2004) i indeksom razvedenosti I=5. Me|utim. 10 000 Zagreb. te me|usobno slabo ili nikako povezani. To se prvenstveno odnosi na kapta`u uz jezero Velo Blato u ju`nom dijelu otoka. Kalcijsko-karbonatni facijes odraz je litolo{kog sastava vodonosnih naslaga. island.4. Na pojedinim izvorima koncentracije nitrata su povi{ene. povi{ene koncentracije klorida djelomi~no su uzrokovane i ispiranjem posolice s povr{ine tijekom infiltracije oborina. 5–32.06.5 km u ju`nom dijelu. naj~e{}e se pridru`uje Kvarnerskim otocima jer im pripada po klimatolo{kom kriteriju. dok je natrijskokloridni facijes posljedica velike izlo`enosti utjecaju mora zbog spomenute male {irine otoka i velike okr{enosti stijena. Stoga postoji veliki broj malih priobalnih izvora i vrulja.

Figure 1.– Env.– HGI-CGS.1007/s12665-009-0146-x . T. (1963): Hidrogeologija otoka Paga.. Sampling locations on the island of Pag and display of the hydrochemical data in Piper diagram (position sketch in the detail). & MAMU@I]. PEH. J. 66/63. P. & MARKOVI]. A. Z. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. VELI]. 59/8. MAGDALENI]. I. (1974): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Croatia. B. Earth Sc. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. doi 10. L. (2010): Hydrochemical properties of transition zone between fresh groundwater and seawater in karst environment of the Adriatic islands. 1629–1642. Zagreb.. list Gospi}. ISSN 1866–6280 (Print). 1866–6299. SOKA^.– Arhiv HGICGS. Zagreb.210 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Mjesta uzorkovanja na otoku Pagu i prikaz hidrokemijskih podataka Piperovim dijagramom (polo`ajna skica u detalju).. Beograd. TERZI]. NIKLER.

m.4. BiH Klju~ne rije~i: Duvanjsko polje. poplavni val.) se prostire na povr{ini od cca 128 km2 i predstavlja dio hidrogeolo{kog sustava koji povezuje vode Kupre{kog polja (1100–1200 m n. takvih pojava nemamo. 88 000 Mostar.) odnosno dotje~u u akumulaciju Bu{ko Blato.m. 88 000 Mostar. a sve vode teku kroz podzemne povezane {upljine na velikoj dubini prema erozijskoj bazi. te miocensko-pliocenski polifacijalni kompleks izgra|en uglavnom od glinovito-laporovitih sedimenata s ugljenim slojevima.). godine Hydrogeological and hydrological characteristics of Duvno field – observed in the context of wave flooding. rje|e dolomita prete`no kredne starosti. a po nekim istra`ivanjima (gravimetrija) i do 2000 m. Ostali dijelovi sliva. se ogleda u izostanku stalnih ili zna~ajnijih povremenih vrela u uzvodnim kontaktima ovih cjelina. retenzija.).m. Za razliku od drugih polja u kojima se gotovo u pravilu du` ovakvih kontakata javljaju kako stalna tako i zna~ajnija povremena vrela. Kova~i sinkhole. BiH GRA\EVINSKI FAKULTET-Sveu~ili{te u Mostaru.m. od kojih su u promatranom dijelu polja izdvojeni miocenski `utosivi lapori i laporoviti vapnenci u kojima su ulo`eni konglomerati. Maja Prskalo2 & Enes [erifovi}3 1 2 JP. Amira Gali}2. Specifi~nost odnosa dubokog neogenskog bazena s izolatorskim osobinama i okr{enih vapnenaca okru`enja s kolektorskim svojstvima. neogenski bazen Key words: Duvno field. Debljina neogenskog kompleksa u Duvanjskom polju je vrlo velika. retention.ELEKTROPRIVREDA HZ-HB. Manji dio voda izvire u ni`im razinama sliva Cetine. kojim se sve vode usmjeravaju prema ponoru Kova~i (856 m n. . U sredi{njem i ni`im dijelovima polja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 211 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrolo{ke zna~ajke Duvanjskog polja – promatrano u kontekstu poplavnog vala iz sije~nja 2010. Figure 1. natalo`eni su aluvijalni nanosi pijeska i mulja. Neogene basin Duvanjsko polje (860–900 m n. Najve}i dio ravni polja izgra|uju neogenske naslage. koje donose tokovi. Armije BiH 15/2. Izdvojene neogenske naslage imaju malu intergranularnu vodopropusnost i u funkciji terena predstavljaju hidrogeolo{ki podinski i bo~ni izolator. za razliku od drugih polja Hercegovine i jugozapadne Bosne funkcionira kao zasebna hidrolo{ka cjelina. The appearance of flooded areas. prvenstveno rubovi polja i planinski masivi su izgra|eni uglavnom od vapnenaca. Matice hrvatske bb. Izgled plavne povr{ine. 75 000 Tuzla. iznad neogenskih lapora. ponor Kova~i. Slika 1.) s Bu{kim blatom (700–720 m n. U slu~aju Duvanjskog polja promatrano od [uice na sjeveru do ju`nih dijelova. Mile Budaka 106 a. pje{~enjaci i tufovi. BiH 3 CERBERUS. january 2010 Josip Marin~i}1.m. Duvanjsko polje. tektonski o{te}eni i okr{eni bez povr{inske hidrografske mre`e. Rezultat ovakvih odnosa je kontinuiran tok rijeke [uice i neznatni gubitci vode iz korita i u uvjetima malih dotoka. flooded wave. a raznose poplave. Ve}ina ovih voda izvire na vrelima Ri~ine (700 m n. a izuzetkom se djelomi~no mo`e smatrati povremeni vodotok Drina koji drenira vode s ju`nih dijelova podru~ja. To se prvenstveno odnosi na podru~je izgra|eno od debelih glinovitih sedimenata koji su utvr|eni u promatranom dijelu gdje su izvr{ena istra`ivanja. a sve vode vrlo razgranate mre`e ve}ih i manjih dotoka drenira tok rijeke [uice.

m. a u ki{noj godini akumulacija u polju traje 23–24 dana. god. u su{noj godini ne dolazi do plavljenja ({to se de{avalo historijski i nekoliko godina uzastopno).15 m n. a iznad vodostaja cca H = 700 cm (858.2010 god.15 m n. se registrirala 48 puta. definiranjem hidrogeolo{ke razvodnice du` ruba polja. dok je pojava ekstremne razine vode iznad H = 1200 cm (863. godine kada se formirala retencija s vodostajem od 864.) dolazi do formiranja retencije.m. Ovim ki{ama je prethodio iznad prosje~no ki{ni i snje`ni prosinac 2009. . Dijagram intenziteta oborina.01. Pojava retencije. Drugim rije~ima za razdoblje obrade za koje postoje podaci (1954–1990. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. zbirno iznosile 255 mm (podaci sa MP Kongora-Slika 2). Upravo iz ovih smjerova (isto~ni i jugoisto~ni rubovi polja) su bilje`ene ekstremne pojave izviranja velikih koli~ina vode iz vapnena~kih masiva na razinama i po 20 i vi{e metara od razine polja.212 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. od strane nekih autora.01. odnosno akumuliranja vode u Duvanjskom polju. odnosno pomicanju hidrogeolo{ke razvodnice dalje u masive Ljubu{e i Vrana. U prosje~noj godini rijeka [uica na lokalitetu Kova~i (vodomjerna postaja cca 300 m uzvodno od ponora) ne presu{uje. u prosje~noj godini traje 1–2 dana. Figure 2.) dotok u ponor je ve}i od 60 m3/s i dolazi do pojave uspora uslijed nedovoljnog kapaciteta ponora. Poplavni val je uslijedio nakon obilnih ki{a koje su u periodu od 05–10. Pojava poplave ovakve i ve}e razmjere dogodila se u periodu od 09–21. Dodatni i klju~ni efekt razvoju pojave ove poplave jest izniman rast razine podzemne vode i promjena u podzemnoj raspodijeli voda. Pri vodostajima ve}im od cca H = 200 cm (853. Pri ovom vodostaju retencija je zauzimala jedinstvenu povr{inu ve}u od 24 km2.m3.m. i volumen oko 48 mil. The diagram of the intensity of rainfall. U ekstremno su{noj godini [uica presu{uje cca 150 dana.19 i 20 11. kada dolazi do akumuliranja vode u polju. Ovakvi odnosi su rezultirali. (Slika 1-Izgled plavne povr{ine).15 m n. godina) pojava vodostaja iznad 700 cm.40 m n.2010.) registrirana u periodu 18.1968 godine.m.

Mjestimice se i u zapadnim predjelima unutar {ljun- ~anih naslaga nalaze pje{~ani slojevi kao posljedica povremenog pada energije vodenog toka. MILETI] et al. Geolo{ki i hidrogeolo{ki uvjeti su utjecali na kemizam podzemnih voda na podru~ju Dravskog bazena. MILETI] et al. 1978. 1973. a u istom se smjeru postupno smanjuje i prosje~na veli~ina zrna zbog pada energije vodenog toka. aluvijalan vodonosnik. 1969. 1978. 10 000 Zagreb. 2008). 2008). Drava River Prema geotektonskoj klasifikaciji Dravski bazen pripada ju`nom rubnom dijelu Panonskog bazena. 2007. Karakterizira ga razmjerno velika debljina istalo`enih kvartarnih naslaga unutar kojih je formiran vodonosnik intergranularne poroznosti sa znatnim koli~inama akumulirane podzemne vode. 1988). MILETI] et al. U zapadnim predjelima prevladava u litolo{kom sastavu vodonosnika {ljunak s razli~itim udjelima pje{~ane komponente (BABI] et al. Hrvatska Hrvatske vode. 1973.. 10 000 Zagreb. Piper diagram of groundwaters a) western and middle part of basin b) eastern part of the basin. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 213 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Kakvo}a podzemne vode na podru~ju Dravskog bazena Groundwater quality in the Drava Basin Tamara Markovi}1. alluvial aquifer. Figure 1. do CaMg-HCO3 hidrokemijskom facijesu u zapadnom i sredi{njem dijelu bazena {to je posljedica dominatnog otapanja karbonatnih minerala (kalcit i dolomit). PRELOGOVI] & VELI]. 1978.4. U sredi{njim se predjelima lateralno i vertikalno smjenjuju {ljunak i pijesak. Hrvatska Klju~ne rije~i: kakvo}a podzemne vode.. Na krajnjem zapadnom dijelu njihova debljina ~esto ne prelaze 1 m a mjestimi~no u cijelosti izostaju ili se sastoje isklju~ivo od humusnog materijala (URUMOVI] et al. Piperov dijagram podzemnih voda a) zapadnog dijela bazena b)isto~nog dijela bazena. URUMOVI] et al. 1990. a od Suhopolja nizvodno dominira srednjozrnati do sitnozrnati jednoli~ni pijesak (BABI] et al. Idu}i prema istoku debljina im se pove}ava i mjestimi~no iznosi vi{e od 30 m (BABI] et al.. Hidrokemijski facijes upu}uje na dominantan utjecaj otapanja karbonatnih minerala u vo- a) b) Slika 1. Ozren Larva1. premda se ne mo`e zanemariti i donos iz ju`nih i sjevernih predjela.. MARKOVI].. Promatraju}i osnovni ionski sastav podzemne vode motrenog podru~ja pripadaju od Ca-HCO3. Kosta Urumovi}1 & Maja Bri{ki1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. MgCa-HCO3. U krovini vodonosnika ve}inom se nalaze slabopropusne glinovito-pra{inaste naslage. 1990. rijeka Drava Key words: groundwater quality. U isto~nom dijelu bazena podzemna voda pripada CaMg-HCO3. Sedimentacijski je materijal iz izvori{nog podru~ja preno{en prvenstveno rijekom Dravom. @eljko Peka{2. Debljina vodonosnika se pove}ava u smjeru istoka. Sachsova 2. CaMgNa-HCO3 i NaCa-HCO3 hidrokemijskim facijesima. LARVA. 1973). MILETI]. Ulica grada Vukovara 220. LARVA. @eljka Brki}1.. .

(1969): Hidrogeolo{ke karakteristike sjeverne Hrvatske. URUMOVI].– Doktorska disertacija. Njihovo podrijetlo je prirodno i nije inducirano antropogenom aktivno{}u.. me|utim ukazuje i na ionsku zamjenu Ca2+ (iz vode) i Na+ (iz minerala glina) u vodonosniku. str. & CAPAR. vjesnik. P. 155. LITERATURA BABI]. Visoke koncentracije nitrata su posljedica upora- . donosnicima. koje za navedene ione iznosi 250 mg/l. te prosje~na vrijednost iznosi 75 mg/l. Sveu~ili{ta u Zagrebu. K. Slika 2. Me|utim u ovom podru~ju u pojedinim vodonosnim horizontima su povi{ene koncentracije Fe. (2007): Odre|ivanje osjetljivosti nesaturirane zone geokemijskim modeliranjem. MILETI]. A. & MRAZ. Zn. 267–277. SOKA^.. ^AKARUN. (1978): O geologiji kvartarnih naslaga porje~ja rijeke Drave. vjesnik. G. Geol. D. LARVA. MILETI]. 511–524.214 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. T. (1971): Hidrogeologija prvog vodonosnog horizonta porje~ja Drave na podru~ju Hrvatske.– Geol.. 2007). MARKOVI].8 mg/l. 25. Mn. 198. Raspodjela As i Pb u podzemnim vodama isto~nog dijela bazena. Visoke koncentracije nitrata zabilje`ene su i u plitkim vodonosnicima sredi{njeg dijela bazena. As.8 mg/l. HLEVNJAK. 22. Distribution of As and Pb in the groundwater eastern part of the basin. Sveu~ili{ta u Zagrebu. B. vjesnik.– Geol. A. U drugom vodonosniku.– Geol. 2007). 149–158. Povremeno u tom podru~ju zamje}uju se i visoke koncentracije amonijaka. vjesnik. V. (2008): Ranjivost vodonosnika na priljevnom podru~ju vara`dinskih crpili{ta. (1973): Prilog poznavanju koncentracije `eljeza u podzemnim vodama porje~ja Drave. E. O. str. P. 24.. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. PRELOGOVI]. K. MILETI]. Figure 2. 30/1. & MAYER. Pb i NH4+. Koncentracije sulfata i klorida na cijelom podru~ju su ispod MDK vrijednosti. URUMOVI]. TURI].– Doktorska disertacija. ortofosfta i nitrita (MARKOVI]. D. (1990): Hidrogeolo{ki uvjeti vara`dinskog vodonosnika. K.. U zapadnom dijelu bazena ({ira okolica grada Vara`dina i ^akovca). 43–61. & MAYER. U smjeru istoka koncentracije nitrata znatno opadaju i prosje~ne vrijednosti iznose 2. vjesnik.– Geol. 43. P. V. koncentracije nitrata prelaze MDK vrijednost 50 mg/l. @. u prvom vodonosniku. URUMOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 be prirodnih i umjetnih gnojiva (MARKOVI]. Rudarskogeolo{ko-naftni fakultet. koncentracije nitrata su daleko ispod MDK vrijednosti i prosje~na vrijednost iznosi 19.. 149–154..

Gacka je tipi~na kr{ka rijeka. nitrata. Zbog o~uvanja ovako zna~ajnog prirodnog resursa tijekom 2008. godine. ponornica. Linearnu zavisnost izme|u sadr`aja stabilnih izotopa kisika i vodika u ve}ini . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 215 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena hidrokemijskih pokazatelja i stabilnih izotopa kisika i vodika u hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih sustava: pokusno podru~je – izvori rijeke Gacke Application of hydrochemical parameters and stable isotopes of oxygen and hydrogen in hydrogeological investigations of karst system: testing site – springs of Gacka River Tamara Markovi}1. d18O mjeren je metodom ravnote`e u modu dualnog inleta na masenom spektrometru DELTA plus XP tvrtke Finnigan. S obzirom na to da se u Hrvatskoj 90% vode za potrebe vodoopskrbe dobiva iz zahvata podzemne vode na crpili{tima i kaptiranim izvori{tima. kemijskih i izotopnih pokazatelja u podzemnim vodama. 1981). hydrochemistry. Knjapovcu. odnosno klasi~ni kr{. klorida. Tamara Hunjak2. Prilikom mjerenja aniona kori{ten je ionski kromatograf tvrtke LabAlliance. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. Slijev izvori{ta rijeke Gacke nalazi se na podru~ju dinaridskog kr{a koji je u svjetskim razmjerima poznat kao locus typicus. temperatura vode (T). Rezultat ovisnosti stupnja frakcionacije o temperaturi i tlaku razlika je u omjerima tih izotopa u oborinama (IAEA. Odjeljivanje (frakcioniranje) kod stabilnih izotopa kisika i vodika najvi{e ovisi o temperaturi faznog prijelaza. Isti~e se vrlo povoljnim hidrolo{kim uvjetima. Zavod za fiziku. Andrej Stroj1. bromida i sulfata su mjerene metodom ionske kromatografije. Pe}ini. blizine mora. Grabi i Jazu. ukupno otopljene krute tvari (TDS). Tako utvr|ene varijacije omjera izotopa u podzemnoj vodi odraz su promjene godi{njih doba. Hrvatskog geolo{kog instituta. jakih ki{nih pljuskova i izotopnih izmjena sa stijenskom masom. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) u istra`ivanju podzemnih voda koriste se za odre|ivanje podrijetla podzemnih voda. pH-vrijednost vode i mutno}a vode. za kr{ku ponornicu. Medicinskog fakulteta u Rijeci. U prirodi se razlike u omjerima javljaju u vodenom mediju pri faznim prijelazima. Tako|er. 51 000 Rijeka. odnosno brzine izmjene voda u pojedinim dijelovima vodonosnika i hidrauli~ke povezanosti me|u pojedinim slojevima/vodonosnicima. Na terenu prilikom uzimanja uzoraka izvorskih voda mjereni su “in situ” sljede}i fizikalni. uz klasi~ne hidrogeolo{ke metode istra`ivanja prostora. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) mjereni su u Laboratoriju Zavoda za fiziku. u sklopu me|unarodnog projekta. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. Klancu. na primjer. Tihomir Frangen1. U istom laboratoriju su izmjerene koncentracije natrija. {to je temperatura faznog prijelaza ni`a. Jasmina Luka~-Reberski1. zasi}enost kisikom vode (O2). magnezija i kalcija metodom atomske adsorbcije pomo}u adsorbera tvrtke Perkin Elmer. Bra}e Branchetta 20. 2001). hidrokemija. hidrodinami~kih uvjeta. dD mjeren je metodom Cr u kontinuiranom toku He u GasBench II koji je spojen s DELTA plus XP masenim spektrometrom tvrtke Finnigan. Kori{teni postupci pripreme i mjerenja uzoraka uobi~ajeni su u hidrokemiji. a kemikalije kori{tene za pripremu uzoraka i standardne otopine proizvodi su tvrtke HACH i AccuStandard. stable isotopes. Hrvatska Medicinski fakultet u Rijeci.4. podzemna voda u kr{u je od posebnog zna~enja jer se gotovo 50% teritorija dr`ave nalazi upravo na takvim terenima. nadmorskih visina podru~ja prihranjivanja. Sachsova 2. Tako se. tlaku i izotopnom sastavu vode (IAEA/UNESCO. Diana Mance2 & Hans Lutz2 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. na~injena su hidrokemijska i izotopna istra`ivanja na sljede}im izvorima rijeke Gacke: Majerovom vrilu. koristiti hidrokemijske metode. stabilni izotopi. @eljka Brki}1. Marusinom vrilu. hydrogeology U svijetu je tijekom hidrogeolo{kih istra`ivanja nekog podru~ja praksa. re`im ujedna~en. fizikalno-kemijskih. a sama voda ostaje oboga}ena te`im izotopima. Ante Pavi~i}1. Sustav izvora rijeke Gacke po koli~ini i kakvo}i mo`e zadovoljiti potrebe vodoopskrbe regije i osigurati zna~ajan ekonomski i socijalni razvoj tog prostora. podru~ja prihranjivanja. Tonkovi}a vrilu. a mjerenja su u~injena u Hidrokemijskom laboratoriju Zavoda za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. hidrogeologija Key words: karst. kalija. Zvjezdana Roller-Lutz2. Tijekom godine ne dolazi do znatnih kolebanja koli~ina protoka kroz korito te joj je. 10 000 Zagreb. fizikalno-kemijski parametri: elektroliti~ka vodljivost (EC). ve}i je efekt frakcionacije izme|u teku}e i plinovite faze. Sadr`aj hidrogenkarbonatnih iona mjeren je titrimetrijskom metodom. prilikom isparavanja iz vodene otopine vi{e izdvajaju lak{i izotopi. odnosno mjerenja fizikalnih. Koncentracije fluorida.

omjeri stabilnih izotopa vodika i kisika neke regije mogu biti druga~iji od globalnih zbog razli~itih meteorolo{kih uvjeta u regiji pa se tada mo`e izra~unati LMWL (local meteoric water line). Figure 1.): IAEA/UNESCO Series.G. 210. fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja upu}uju da su izvorske vode rijeke Gacke izvrsne kakvo}e. (eds. Distribution of oxygen and hydrogen stable isotopes of springs water.): Stable Isotope Hydrology.– W. FRIEDMAN.– Science. 89–103 CRAIG.– In: GAT. et. {to je posljedica otapanja karbonatnih minerala u podru~ju prihranjivanja izvora. 337 p. a CRAIG (1961) je definirao tu zavisnost formulom: dD = 8 d18O + 10 i nazvao je GMWL (global meteoric water line). Raspodjela stabilnog izotopa kisika i vodika u motrenim izvorskim vodama.216 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. MOOK (ed. Acta 4. Cosmochim. Prema svom osnovnom ionskom sastavu pripadaju CaMg-HCO3 tipu voda. JR.– Geochim. REFERENCE IAEA (1981): Deuterium and Oxygen-18 in the Water Cycle. Me|utim. IAEA Technical Reports Series No. svi izmjereni hidrokemijski pokazatelji upu}uju na grupiranje pojedinih izvori{ta (Sl. 1). Rezultati mjerenja fizikalnih. (1961): Isotope variations in meteoric waters. IAEA/UNESCO (2001): Environmental Isotopes in Hydrological Cycle: Principles and Applications. H. & Gonfiantini R. I. Isto tako. (1953): Deuterium content of natural waters and other substances. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 nama cijelog svijeta. oborina utvrdio je FRIEDMAN (1953). 133. GMWL je izra~unata za srednje omjere izotopa vodika i kisika u obori- . Slika 1. 1702–1703. Izmjereni omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) ukazuju na prihranjivanje izvora padalinama.

o. isto~na Slavonija.9% na 10god) i proljetnih (–2. (2000–2009) bila je toplija od dekade 1990. MAJCEN & KOROLIJA. prema izvorima podataka koje je prikupila Svjetska meteorolo{ka organizacija (WMO). no po istome pravcu u obratnom smjeru doga|a se prodor morske vode u unutra{njost. od Poli~nika prema podru~ju Bokanja~kog Blata. od 1850. odnosno razina slatke vode u zale|u. Prema izvje{}u DHMZ-a godina 2009.57 km2. U zoni izvora Oko minimalne razine podzemne vode kre}u se oko 58 m n. [to je manji gradijent. Dekada od 2000. To je rezultat sezonskih trendova oborine. smje{tena je kao peta najtoplija godina.2°F. Kako je rije~ o vodoopskrbnim objektima. Na dalmatinskim otocima (Hvar) smanjenje godi{nje koli~ine oborine posljedica je smanjenja zimskih (–2. Slobodan Miko1. Istjecanje podzemnih voda iz ovoga sustava najve}im se dijelom doga|a paralelno borama. Nicoletta Berovi}2. hydrcehmical parameters. ~ime se ono pridru`uje tendenciji osu{enja na Mediteranu. Jasmina Luka~-Reberski1 & Stjepan Doli}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Morska se voda zbog ve}e gusto}e prote`e poput klina ispod slatke vode duboko u unutra{njost. koja je bila toplija od dekade 1980. nego i konusnog uzdizanja (tzv.4. nego u unutra{njosti (brdsko zale|e – Gospi}: –0. Globalna kombinirana temperatura zraka iznad povr{ine mora i kopna za 2009. do fli{kih potpunih i vise}ih barijera.–2007..3% na 10 god). Osijek: –1. pa ~ak i okomito na geolo{ku strukturu. a praznilo se kroz ponornu zonu u krajnjem nizvodnom dijelu polja (FRITZ.44°C (± 0.m. Zagreb-Gri~: –0. mo`e o~ekivati podzemni doprinos koli~inama vode u u`em sustavu Bokanja~kog Blata. a dinamika i mije{anje uzrokuju vrlo {iroku prijelaznu zonu. Bokanja~ko blato Key words: climate change. groundwater. Prije izvedbe umjetnih intervencija oko Bokanja~kog Blata (tunel i injekcijska zavjesa). najvi{e izra`eno ljeti (–2. a tek je rijetko u vrijeme prije drena`e polja tunelom funkcionirala i kao ponor. Hrvatska Klju~ne rije~i: klimatske promjene. Kr{ke podzemne vode najve}im se dijelom kre}u paralelno i subparalelno geolo{kim strukturama zbog izmjene barijera razli~itog tipa: od dubinskih relativnih barijera u dolomitnim antiklinalama. Bokanja~ko blato Bokanja~ko blato je kr{ko polje koje je depresija pokrivena jezerskim sedimentom i crvenicom. a pojava tih voda prvenstveno se o~ekuje u zoni estavele Jezerce. Danas se za vodoopskrbu koristi Jezerce s prosje~nim crpljenjem (2004. Prema tim podacima 2009. U gorskom zale|u . Detaljna geolo{ka kartiranja izvedena su u {irem podru~ju Bokanjca za izradu hidrogeolo{ke studije “Ravni Kotari i Bukovica” (FRITZ. Podru~je slijeva Bokanja~kog blata najve}im je dijelom izgra|eno od okr{enih karbonatnih naslaga kredne i eocenske starosti. Hrvatska Vodovod d. Time se iz cijele zone od Oka pa sve do Biljana Donjih. Zadar. 1976). rangirana je me|u deset najtoplijih od po~etka instrumentalnih motrenja.7% na 10 god). Slijev Bokanja~kog blata zauzima 182. Naime. 10 000 Zagreb. Isto tako.3% na 10 god.11°C (0.2% na 10 god). literaturi) vode uzrokovanog crpljenjem.) od oko 140 L/s. “upconing” u engl. Geolo{ka gra|a je prikazana na temelju Osnovne geolo{ke karte (list Zadar. Josip Terzi}1. Nikolina Ilijani}1. ono je povremeno poplavljivalo. (sije~anj-listopad) jest 0. to je dublji prodor mora u unutra{njost. Ja~e je izra`eno na Jadranu (Crikvenica: –1. (1980–1989) (KATU[IN. 2009. Na podru~ju sjevernog Jadrana (Crikvenica) uo~eno je smanjenje svih sezonskih koli~ina oborine. u Bokanjcu oko 10–11 m n. a zatim u prolje}e (–2.8% na 10god). dio podzemnih voda struji i dijagonalno. 23 000 Zadar. ~ije je prostiranje isprekidano eocenskim fli{kim sinklinalama.o. sjeverozapadna Hrvatska. koji iznosi 14. statisti~ki signifikantno i Hvar: –1.8% na 10 god. Ozren Hasan1.00°C/57. 2010).m. Ipak.. trend godi{njih koli~ina oborine pokazuje njihovo smanjenje tijekom 20. te se podzemne vode oko (ili ispod) nje mogu kretati prema jugu. 1973). hidrokemijski parametric. podzemna voda.8% na 10 god. 1976)..70°F ± 0. Estavela Jezerce najvi{e funkcionira kao povremeni izvor. koji su regionalno vrlo razli~iti.0% na 10god) koli~ina oborine. U istom razdoblju iz dvaju Bokanja~kih zdenaca crpljeno je: oko 50 L/s iz B-4 i 40 L/s iz B-5.20°F) iznad prosjeka za 1961–1990. stolje}a na cijelom podru~ju Hrvatske.. [pire Brusine 17. prema BRANKOVI] et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 217 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj promjene klime na hidrokemijske pokazatelje podzemne vode: pokusno podru~je projekta CCWaterS – Bokanja~ko blato Impact of the climate change on hydrochemical parameters of groundwater: testing site of CCWaterS project – Bokanja~ko blato Tamara Markovi}1. zaslanjenje nije samo rezultat prirodnog “klina” prodora mora u unutra{njost. Sachsova 2. (1990–1999). barijera izme|u ovih dvaju sustava isklinjava i dobrim dijelom gubi svoju funkciju na samom zapadnom rubu.2% na 10god) i zimi (–1.

V. M. a na zdencu B-5 i B-4 ovaj trend se ne zamje}uje (Sl. Zagreb. VU^ETI]. Zagreb. (2010): Pra}enje i ocjena klime u 2009. kalija. & KOROLIJA.. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. temperatura podzemne vode (T). ^.. MAJCEN. Zagreb.000. Op}enito se mo`e zaklju~iti na temelju samo nekoliko hidrokemijskih pokazatelja da se utjecaj promjene u koli~ini oborina i temperaturi zraka mo`e vidjeti u kemijskom sastavu podzemne vode.. Hidrokemijski pokazatelji kao {to su elektroliti~ka vodljivost (EC).0% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. Smanjenje godi{nje koli~ine obo- . godine.7% na 10 god) i proljetnih (–2. Vrijednosti klorida i EC u motrenom razdoblju od 1995. (2009): Peto nacionalno izvje{}e Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC): Izabrana poglavlja: Opa`ene klimatske promjene u Hrvatskoj. Chloride concentrations and EC values in well B-5 and estavelle Jezerce from 1995 to 2009. 1). sulfata. & ZANINOVI]. godini. K. do 2009. do 2009. K. DHMZ. L. Utjecaj klimatskih varijacija i promjena na biljke i na opasnost od {umskih po`ara. FRITZ... (1976): Ravni Kotari – Bukovica. M. Zagreb.– Hidrogeolo{ka studija. I.0% na 10 god) koli~ina oborine. @. Tuma~ za list Zadar. Figure 1. F. PATAR^I]. Scenarij klimatskih promjena.1% na 10 god) i jesenjih (Osijek: –3. bromida u priobalnim podru~jima mogu ukazati na utjecaj klimatskih promjena na kakvo}u podzemne vode odnosno na utjecaj mora zbog slabljenja tlaka slatke vode u zale|u zbog manjka oborina. godine u vodi Jezerca. natrija. (Gospi} na li~koj visoravni) tako|er je najizra`enije smanjenje zimskih (–2.. dok na zdencima B-4 i B-5 ovaj trend se ne zamje}uje. pH-vrijednost podzemne vode.– DHMZ. Z. Institut za geolo{ka istra`ivanja. Isto tako se zapa`a u vodi estavele Jezerca blagi pozitivni trend rasta temperature podzemne vode. GAJI]-^APKA.218 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. godine pokazuju blagi pozitivni trend rasta na estaveli Jezerce. B.1% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1.– HGI. CINDRI].4% na 10 god) koli~ina oborine. SRNEC. koncentracije klorida. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rine na podru~ju sjeverno od Save rezultat je smanjenja proljetnih (Osijek: –4. GÜTTLER. Vi{e koncentracije klorida po~inju se opa`ati tijekom 2006. KATU[IN. Koncentracije klorida i vrijednosti EC u vodi zdenca B-5 i estavele Jezerce od 1995. Slika 1. REFERENCE BRANKOVI].

groundwater pollution and lowering of groundwater levels in some areas resulted in negative impacts on quality and quantity status of groundwater dependent ecosystems (GDE). These pressures cause major threat and risk to the consumptive use of groundwater.8–4 °C from 2000-2100 (IPCC. industry). 2007). 2007). Pierottijeva 6.g. agriculture) and point pollution sources (e. Hrvatska Key words: integrated modelling. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 219 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Project GENESIS: groundwater and dependent ecosystems – new scientific and technical basis for assessing climate change and land-use impacts on groundwater systems Projekt GENESIS: podzemna voda i zavisni ekosustavi – nova znanstvena i tehni~ka osnova za procjenu klimatskih promjena i utjecaja kori{tenja zemlji{ta na sustave podzemnih voda Zoran Naki} Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Land- use and particularly climate change are the key variables that determine the groundwater pollution potential. . Zagreb aquifer system Klju~ne rije~i: integrirano modeliranje. This will result in increases in temperature. 10 000. Linkages between work packages in the GENESIS project. These impacts Figure 1. Veze izme|u radnih paketa u projektu GENESIS. klimatske promjene. utjecaj kori{tenja zemlji{ta. Zagreb. Slika 1. Furthermore. land-use impact. for water supply or industry. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo.4. e.g.g. an increase in the frequency of flooding and droughts. climate change. shifts in precipitation patterns and snow cover. zagreba~ki vodonosni sustav Groundwater resources are facing increasing pressure from water uses and contamination by diffuse (e. The future climate change scenarios suggest that global average temperature will increase by 1. and the possible large impact of future sea-level rises (EEA.

Cambridge University Press. field measurement of hydraulic conductivity in unsaturated zone. Manning. USA. Cambridge. M. J. . using Hydrus software package (WP3) and by integration of the available data on GDE in Zagreb area in the conceptual model of the aquifer system in order to estimate recharge-discharge pattern between groundwater and GDE. The Zagreb aquifer system has been selected as one of the test sites for the GENESIS project work purposes. IPCC (2007): Summary for Policymakers. The EU Groundwater Directive. EEA (2007): Climate change and water adaptation issues. Chen. with the aim to integrate preexisting and new scientific knowledge into new methods. integrated modeling of unsaturated and saturated zone is required by applying 1 D column model (soil-unsaturated zone) to estimate recharge rates and concentrations of solutes (heavy metals) for use in MODFLOW in local scale. Characterisation of the spatial-temporal nature of groundwater flow and transport of pollutants is supported by the modelling of groundwater flow and transport through the unsaturated zone at local scales in Zagreb area. geology and petroleum engineering. with the aim to solve specific issues related to the protection of groundwater and GDE. J. laboratory measurements of physical and chemical properties and column leaching experiment on undisturbed samples. Eur. which has great influence on recharging the groundwater in this area (WP4). 2H and 3H. e.)]. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. REFERENCES Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. To apply the results in regional scale. The work in this 5-years project. which started in 2009. In: Climate Change 2007: The Physical Science Basis. statistical modeling is needed in order to interpolate the results of local coupled models and to create spatial distribution of parameters throughout the whole regional model domain. To couple various physical and geochemical processes in the Zagreb aquifer system.B. 12.2000.Tignor and H. is responsible for providing this case study for hypotheses testing and model developments and to study impacts and threats to groundwater and GDE from land-use (WP1). non-reactive environmental tracers 18O. These needs will be addressed by EU GENESIS project. including detail sampling of bulk samples and undisturbed samples.– Off. Z. WFD (2000/60/EC) provide means to protect aquifers from pollution and deterioration.2006. K.– Off. M. However. NY. 27. particularly Sava river. the new scientific basis for the revision of the GWD has been required in the articles and annexes of this directive. To achieve understanding of transport regime of heavy metals in heterogeneous alluvial aquifers and to reconstruct the evolution of an existing plume(s) (using heavy metals as indicators of contamination) from its origin to the present state it is necessary to gain the knowledge on initial concentrations of selected heavy metals in the model domain by calculating its geochemical background concentrations (WP5). Development of conceptual model is also provided by detailed field and laboratory research.. Communities L 372. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Solomon. 110 p. Averyt. Coupling of groundwater models and socio-economic data analysis is required in order to simulate the economic impacts of different policies and management strategies in the context of diverse land-use and climate change (WP6). numerical modelling of ground water flow and also tracer methods. Groundwater flow characteristics are studied using statistical modelling of groundwater level fluctuations. has been divided into seven work packages. Marquis. 22. GWD (2006/118/EC) and the Water Framework Directive. concepts and tools for the revision of the GWD and better management of groundwater resources.L. Eur.220 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Acknowledgments: The study was supported by the European Community 7th Framework Project GENESIS (226536) on groundwater systems. as shown in the Figure 1. One of the key objectives of the GENESIS project is development of an integrated socio-hydro-economic modelling framework for selecting sustainable cost-efficient measures and management strategies to achieve the good quantitative and chemical groundwater status in an uncertain environment. Faculty of mining. in order to verify and to improve the existing conceptual model of the Zagreb aquifer system (WP2). funded under the Seventh Framework Programme. Miller (eds.g. Communities L 327. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 will result in water quality and quantity changes as well as key economic activities such as tourism or agriculture. D. Qin.– EEA Technical report No 2/2007. M. United Kingdom and New York. partner institution in the project consortium. 12. 18 p. S.

ali ne vi{e od toga!”. podaci o izvorima. Konceptualnim modelom se na pojednostavljen na~in opisuju svojstva prirodnoga sustava. Ova faza modeliranja vrlo je zahtjevna. odre|ivanje po~etnih i grani~nih uvjeta. Hrvatska Klju~ne rije~i: numeri~ki model. Faza prikupljanja podataka je ujedno i prva pote{ko}a modeliranja toka podzemne vode u kr{kom vodonosniku. jer rezultati kasnijih obrada: matemati~kog modeliranja. Sveu~ili{te u Zagrebu. Problem odre|ivanja mehanizama toka podzemne vode u kr{kim vodonosnicima le`i u slo`enom re`imu toka kod kojega dolazi u pitanje tradicionalni Darcyev zakon. bilo popre~no. no ne i samo rje{enje. Naime. Po~etna raspodjela razina podzemne vode kreira se na osnovi podataka o izmjerenim razinama podzemne vode u piezometrima za odre|eni dan (po~etni dan u simulaciji). Dobar konceptualni model klju~ je uspje{noga modeliranja i malo je vjerojatno da u procesu razvoja prvi konceptualni model bude i posljednji. korisnik modela mora uvijek razumjeti posljedice pojednostavljenja i pretpostavki. nikad ne mo`e opisati vodonosni sustav bez odstupanja od stvarnih fizi~kih procesa koji se u njemu odvijaju. Upravo je ograni~eni broj podataka o prostornom smje{taju pukotina i kanala. bez obzira koliko bio slo`en. Tri glavna koraka u razvoju konceptualnoga modela su: odre|ivanje klju~nih mehanizama toka podzemne vode. te pripremu ostalih ulaznih podataka. to~nost rezultata raste smanjenjem veli~ine mre`e (grida) odnosno smanjenjem vremenskoga koraka. kao i veli~ina prostora potrebnoga za pohranu podataka. pukotine i kanali) mo`e se pretpostaviti i pojava turbulentnoga toka u odre|enim uvjetima. To~nost rezultata uvelike ovisi o diskretizaciji prostora i vremena. Oni u velikoj mjeri utje~u na krajnje rezultate nestacionarnih simulacija dok kod stacionarnih simulacija nemaju zna~ajniju ulogu. zdencima i piezometrima. Priprema numeri~koga modela zahtijeva odabir domene modela. i uspostavljanje radnih okvira modela (veli~inu i tip modela). simulacija i optimizacija. niti pak to~ni odgovori za nedovoljno definirane probleme. Druga. Numeri~ki modeli su alat za rje{avanje problema. razvoj pojednostavljenja i pretpostavki koje omogu}avaju analizu stvarnoga problema. podzemna voda Key words: numerical model. ~ak i ako su odre|ivani laboratorijski ili na temelju pokusnoga crpljenja. 10 000 Zagreb. koju .4. te ih se prilago|ava zahtjevima numeri~koga modela. diskretizaciju prostora i vremena. glavni problem. i to vrlo zna~ajna faza. Kada se istjecanje iz kr{koga vodonosnika odvija kroz izvor zapa`eno je stvaranje “valovitoga” vodnog lica. predstavljaju tek parametar lokalnoga zna~enja za kojega je mala vjerojatnost da predstavlja zna~ajke cijeloga sustava. Priprema numeri~koga modela i njegova kalibracija ~esto predstavljaju 50 do 70 posto ukupnoga vremena modeliranja. minimaliziranje numeri~ke disperzije. groundwater Numeri~ki model. stabilnost rje{enja s optimalnim vremenskim korakom. Prostorna i vremenska diskretizacija mo`e se odabrati optimaliziranjem sljede}ih ciljeva: pove}anje rezolucije mre`e na podru~jima od ve}eg interesa (u blizini izvora i glavnih pukotina ili kanala). ne mogu biti bolji nego {to to dopu{ta kakvo}a ulaznih podataka. je analiza pouzdanosti ulaznih podataka. Valovitost se javlja kao posljedica privilegiranoga toka kroz pukotine i kanale. Pierottijeva 6. jer uklju~uje tuma~enje i spajanje velikoga broja razli~itih informacija s prethodnim iskustvom u sliku koju je mogu}e numeri~ki analizirati. jer s obzirom na raznolikost sredina kroz koje se odvija tok (matriks. bilo uzdu`no ili oboje. ali se s time paralelno pove}ava vrijeme izvo|enja ra~unalnih operacija. Stoga. osnovni ulazni podaci potrebni za izradu numeri~koga modela su geometrija prirodnoga sustava. Tre}a faza u procesu numeri~kog modeliranja je razvoj konceptualnoga modela. Svako numeri~ko modeliranje po~inje prikupljanjem ulaznih podataka potrebnih za opis promatranoga vodonosnog sustava. Generalno. Hidrogeolo{ki parametri. minimaliziranje ra~unalnih zahtjeva za memorijom i vremenom potrebnim za izvo|enje ra~unalnih operacija. kao i o njihovoj hidrauli~koj vodljivosti i me|usobnoj povezanosti. pri ~emu treba te`iti {to ve}em pribli`enju stvarnom sustavu ili kako bi to Albert Einstein rekao: “Sve treba pojednostaviti koliko je god to mogu}e. Model treba biti pojednostavljena slika stvarnoga sustava. Po~etni uvjeti opisuju raspodjelu razina podzemne vode. koje su posebno izra`ene u izrazito heterogenim i anizotropnim sredinama kao {to su to kr{ki vodonosnici. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 221 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problematika numeri~koga modeliranja toka podzemne vode u kr{u Issues in numerical modeling of groundwater flow in karst Jelena Parlov Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. hidrogeolo{ki parametri vodonosnoga sustava i uvjeti na njegovim granicama. karst. jer pouzdanost modela prvenstveno ovisi o pouzdanosti ulaznih parametara. kr{. Provjeri ulaznih podataka potrebno je posvetiti odgovaraju}u pozornost.

konceptualne koje uklju~uju pogre{ke nedovoljno definiranih mehanizama sustava. Op}enito postoji pet osnovnih tipova pogre{aka. iz tih saznanja numeri~kim modelom uspije opisati sustav koji je blizak stvarnosti. I na kraju. . nedostatka dovoljnoga broja opa`a~kih mjesta razine podzemne vode. u ve}ini slu~ajeva. kao {to su primjerice dotjecanje/otjecanje iz cijeloga sustava. koli~ina dotjecanja i otjecanja. Cilj analize modela variranjem vrijednosti nesigurnih ulaznih parametara je da se prika`e odgovor modela za razli~ite vrijednosti tih parametara. U osnovi. Sustavno mijenjanje svih parametara naj~e{}e je gubitak vremena. bolje shva}anje uvjeta u stvarnom sustavu. ne samo mjerene vrijednosti razina podzemnih voda. Numeri~ko modeliranje zahtijeva veliku koli~inu podataka i informacija o sustavu. gre{ke mjerenja. efektivna poroznost) dok se mjereni parametri (vodostaji. Provjera modela u najve}oj mjeri odnosi se na nesigurne ulazne podatke. Osim analize variranjem parametara mo`e se provesti i analiza variranjem diskretizacije prostora (grid). Ve} samo prikupljanje. te da se predvidi reakcija tih sustava u slu~aju promjene uvjeta u njima. Modeli koji nisu pouzdani. Testiranje jednoga parametra ~esto je br`i i bolji put. Svrha modela naj~e{}e odre|uje razinu prihvatljive pogre{ke koja naj~e{}e ovisi o heterogenosti sustava. kao i stupanj nesigurnosti u predvi|anju. organiziranje i analiziranje tih podataka. onda ti podaci omogu}uju da se shvati dinamika sustava. Ako se pak. Uspje{no kali- briran model nije u svim slu~ajevima i pouzdan za precizna predvi|anja. omogu}uju pobolj{anje konceptualizacije stvarnoga sustava. uskladi{tenje. te pogre{no definiranih granica. jesu li pogre{ke u kalibraciji posljedica pogre{ke u bilanci mase ili pogre{nih parametara kori{tenih u modelu. U tom slu~aju neophodne su ponovne analize ili pak dodatni terenski podaci. koli~ine crpljenja podzemne vode) smatraju sigurnim podacima. Kalibriranje modela predstavlja proces variranja nesigurnih ulaznih podataka modela u opravdanim rasponima tako dugo dok se ne postigne zadovoljavaju}e poklapanje mjerenih podataka i izra~unatih vrijednosti. Ulazni podaci modela mogu se podijeliti na pouzdane i nepouzdane parametre pri ~emu je variranje nepouzdanih parametara prvi korak u procesu kalibracije. Najosnovnija analiza na temelju koje se odre|uju pogre{ke u modelu je analiza mjerenih i simuliranih razina podzemnih voda. slo`enosti granica. Verifikacija modela je proces u kojem se ispituje predstavlja li kalibrirani model stvarni sustav. Za kalibraciju treba koristiti sve dostupne informacije. odnose se na pogre{no unesene podatke. pa stoga i poti~e prikupljanje. Pogre{ke ulaznih podataka. Nesigurnim podacima smatraju se oni za koje ne postoje dovoljno detaljna mjerenja (hidrauli~ka vodljivost. pogre{ke u tuma~enju do kojih dolazi zbog nerazumijevanja rezultata. te bolje shva}anje mehanizama koji upravljaju tokom podzemne vode. stoga je neophodna njegova provjera. naj~e{}e u slu~ajevima kad ra~unalni program ne raspola`e mogu}nostima grafi~kih i statisti~kih prikaza rezultata ili lo{ega poimanja o~ekivanih rezultata. te na heterogenost sustava koja nije poznata ili koju nije mogu}e odrediti u numeri~kom modelu. najbolje je kad je pogre{ka bilance mase manja od 2 posto. a gdje vi{e to~an.222 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Analiza odgovora modela daje razinu nesigurnosti predvi|anja modela i raspon neujedna~enosti kalibriranih ulaznih podataka. odnosno oni koji nisu zadovoljili kalibracijske kriterije slu`e kao smjernice za prikupljanje novih podataka. Postoje samo oni koji su pouzdani za predvi|anje i oni koji to nisu. obrada i analiza tih podataka daje nova saznanja o sustavu. Ne postoje nekorisni modeli. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 je posebno te{ko odrediti zbog. Rezultati takvih analiza mogu ukazati da ponekad kalibrirani podaci nisu jednozna~ni. Pod pojmom variranje u opravdanim rasponima podrazumijeva se variranje parametara unutar mjerenih ili vjerojatnih vrijednosti. Interpretacija predvi|anja modelom treba uklju~iti znanja ste~ena modeliranjem koja }e odrediti gdje je model manje. Matemati~ke ili gre{ke ra~unalnoga koda. Predvi|anja numeri~kim modelom ~esto se smatraju glavnim ciljem modeliranja. Numeri~ke gre{ke obi~no su zaokru`ivanje vrijednosti na odre|eni broj decimala i gre{ke uzrokovane numeri~kim rasipavanjem. ve} i podatke o ukupnoj bilanci mase. iako modeliranje mo`e imati i druge svrhe osim predvi|anja pona{anja sustava. broju i to~nosti mjerenih vrijednosti i sli~no. ina~e se ne mo`e sa sigurno{}u re}i.

Andrea Ba~ani1 & Renata Kola~evi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.4. . S obzirom na izrazito visoke vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti zagreba~kog vodonosnika. 10000. 2009). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 223 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Modeliranje transporta zaga|ivala u zagreba~kom vodonosniku u svrhu procjene ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec“ Modeling of contaminant transport in Zagreb aquifer in order to assess pollution risks to reserved area of wellfield “^rnkovec“ Kristijan Posavec1. Slika 1. wellfield “^rnkovec” Model transporta zaga|ivala kreiran je za potrebe procjene recentnog prevladavaju}eg smjera gibanja zaga|ivala s podru~ja odlagali{ta otpada Jaku{evec (RGN fakultet. Proposition of water protection area “^rnkovec“. Hrvatska Klju~ne rije~i: odlagali{te otpada Jaku{evec. Zagreb. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. contaminant transport model. Ulica Grada Vukovara 220. 3/2002 i 6/2002 (ispravak)) kao potencijalno u`e vodoza{titno podru~je “^rnkovec” koje treba tretirati kao II. Figure 1. advekcijski transport zaga|ivala predstavlja dominantan mehanizam. Prijedlog vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec“. Taj prostor definiran je Odlukom o dono{enju Prostornog plana Zagreba~ke `upanije (Glasnik Zagreba~ke `upanije br. zonu za{tite. model transporta zaga|ivala. VGO Grad Zagreb. Zagreb. 10 000. a s ciljem procjene potencijalne ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” koji obuhva}a vodocrpili{te Kosnica i ^rnkovec (u`a lokacija). U modelu su simulirani mehanizmi advekcije i mehani~ke disperzije. Hrvatska Hrvatske vode. Pierottijeva 6. vodocrpili{te “^rnkovec” Key words: waste repository Jaku{evec.

Stoga bi napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” prije terenskih istra`ivanja i ispitivanja te kontinuiranog pra}enja kakvo}e podzemne vode koja se do danas nisu sprovela na 75% povr{ine postoje}eg rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”.d. Uzimaju}i u obzir rezultate svih analiza koje su provedene u sklopu istra`ivanja u ovom radu kao i rezultate prethodnih istra`ivanja. Iznimno je va`no istaknuti i da je rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” podru~je s najdebljim naslagama na podru~ju cijelog zagreba~kog vodonosnika. a {to potvr|uju i rezultati provedene analize podataka o kakvo}i podzemne vode. Zna~ajna je ~injenica da se koncentracija zaga|ivala u podzemnoj vodi s po~etnih 1000 mg/l zadanih na podru~ju odlagali{ta otpada Jaku{evec ve} kod naselja Mi~evec smanjila na oko 50 mg/l. Analizom rezultata {estogodi{nje simulacije zaklju~uje se da je transport oblaka zaga|ivala dominantno u smjeru jugoistoka i istoka.d. srednjih i niskih vodostaja Save. dok se s udaljavanjem od odlagali{ta bilo prema istoku ili prema jugu koncentracije zna~ajno smanjuju. gdje se isti~e da za{tita izvori{ne zone “^rnkovec” mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora te da se treba planski {tititi od svih postoje}ih i potencijalnih objekata/zahvata izvora zaga|enja.d. Elektroprojekt d. giba u smjeru juga za vrijeme visokih vodostaja Save. RGN fakultet (2009): Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa one~i{}enja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpili{ta “^rnkovec”. dok su svi ostali pokazatelji odre|eni u koncentracijama ispod MDK. U prilog tome tako|er ide i ~injenica da zagreba~ki vodonosni sustav spada u strate{ke zalihe podzemnih voda Hrvatske prema Strategiji upravljanja vodama (“Narodne novine broj” 91/08). a koji dominantno utje~u na razine podzemne vode zagreba~kog vodonosnika.d.5 do 2 km) od odlagali{ta otpada Jaku{evec. ekstremne koncentracije indikatora zaga|enja. a koji ovisi o trajanju niskog. godine. Zagreb. a analize kakvo}e podzemne vode 16 fizikalno-kemijskih i 4 mikrobiolo{ka parametra pokazale su pove}ane koncentracije mangana na 5 i amonija na jednom piezometru. a kojom se simulirao i klju~an element trajanja visokih. Naime. Elektroprojekt d. zatim olova. u prvom redu mangana i `eljeza.. Hidrauli~ka situacija je na ovom podru~ju takva da se za vrijeme niskih voda odnosno niskih vodostaja Save podzemna voda giba u smjeru Save dok se za vrijeme visokih voda giba od Save prema zaobalju. Iz rezultata dosada{njih analiza smjerova gibanja podzemne vode temeljenih na kartama ekvipotencijala za niske. dok se na preostalom prostoru predla`e preuzimanje granice potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja crpili{ta “^rnkovec”. (2009): Izvedba piezometara na podru~ju crpili{ta “^rnkovec”. odnose se na isklju~ivanje vodocrpili{ta ^rnkovec (u`a lokacija) iz daljnjih razmatranja pro{irenja vodocrpili{ta te usmjeravanje razvoja cjelokupnog vodocrpili{ta na vodocrpili{te Kosnica na podru~ju izme|u rijeke Save i “Zagreba~ke obilaznice”. zonom za{tite vodocrpili{ta Kosnice (Slu`beni glasnik Grada Velike Gorice 15/04) i Velike Gorice (zone za{tite prihva}ene su od strane stru~nog povjerenstva i kao takve idu na usvajanje na @upanijsku skup{tinu). To ukazuje da ve} i samo simulacija mehanizma mehani~ke disperzije. a dominantno odnosno prevladavaju}e rezultanto gibanje je u smjeru jugoistoka i istoka. (2007): Studijski i vodoistra`ni radovi na utvr|ivanju optimalnog rje{enja razvoja crpili{ta ^rnkovec. a koja je odre|ena u okviru va`e}e prostorno planske dokumentacije (Sl. evidentno je da se podzemna voda. godine u radovima Elektroprojekta d. zaklju~uje se da ne postoje dovoljno ~vrsti modelski. Rje{enja koja su predlo`ena. (2006): Ispitivanja u svrhu novelacije polo`aja vodozahvata crpili{ta ^rnkovec. a pogotovo ne mjereni terenski dokazi. srednjeg i visokog vodostaja Save. Klju~an element u identifikaciji prevladavaju}eg smjera gibanja s obzirom na dominantno prisutan advekcijski mehanizam transporta zaga|ivala. 2009) izvedeno je 7 novih piezometara u priljevnom podru~ju vodocrpili{ta Velika Gorica.224 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ~ine trajanja visokih. koji te`i disperzirati ili ra{iriti zaga|ivalo u svim smjerovima du` advektivnog puta i smanjiti koncentraciju zaga|ivala. koji bi opravdali napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dok zna~ajnu ulogu ima i mehani~ka disperzija zbog izra`ene heterogenosti vodonosnika. arsena i amonijaka prisutne su samo u piezometrima neposredno nizvodno od odlagali{ta Jaku{evec. do 2008. dovodi do zna~ajnog smanjenja koncentracije ve} na malim udaljenostima (oko 1. . srednjih i niskih vodostaja Save. LITERATURA EKONERG (2004): Studija me|uutjecaja Prostornim planom Zagreba~ke `upanije predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb i vodocrpili{ta ^rnkovec. Rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” prethodno je analiziran u studiji me|uutjecaja rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” i predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb (EKONERG.d. bilo suprotno Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske i neodgovorno s aspekta strate{ke vrijednosti podzemne vode. Reaktivni transport koji uklju~uje geokemijske i biolo{ke reakcije nije simuliran jer ti mehanizmi ne utje~u zna~ajnije na sam smjer gibanja oblaka zaga|ivala. Mehanizam difuzije ne dolazi u zna~ajnijoj mjeri do izra`aja zbog velikih brzina toka podzemne vode koje su posljedica kako visokih vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti tako i visokih hidrauli~kih gradijenata u blizini rijeke Save. U tu svrhu je provedena simulacija transporta u razdoblju od 2003. kadmija. u smjeru istoka i jugoistoka za vrijeme srednjih te u smjeru istoka i sjeveroistoka za vrijeme niskih vodostaja Save. i 2007. a s njome i oblak zaga|ivala. Ovakvu tendenciju gibanja prema Savi i od Save ima i oblak zaga|ivala pa mo`emo re}i da se na samom podru~ju odlagali{ta Jaku{evec oblak zaga|ivala “ziba” u smjerovima sjeveroistoka i jugoistoka. Nadalje je istra`ivan 2006. No te karte daju sliku jednog trenutka u vremenu pa nije mogu}e utvrditi veli~inu pomaka oblaka zaga|ivala u pojedinom smjeru. 1). Zagreb. a koja bi zna~ajno promijenila postoje}u sliku rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. Zagreb. 2004). Stoga se novelacija rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” predla`e isklju~ivo na prostoru na kojem se postoje}a granica potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec” preklapa s III. U nastavku radova (Institut IGH d. srednje i visoke vode. Institut IGH d.

priobalnih izvori{ta i vodonosnike koji povremeno ili stalno zaslanjuju.C. zaslanjenje. Jama je lijevkastog oblika. uz zapa`ene negativne op}e trendove vezane uz prirodne procese (opadanja koli~ina oborina. 21 000 Split. seawater intrusion. VGO Dalmatinskih slivova. cosastal area. Zaslanjenje Bubi} jame krajem ljeta 1990. udaljena 200 m od korita Boljun~ice. a ~esto je potaknut i precrpljivanjem vodonosnika. water use U kr{u je priobalna zona definirana zonom utjecaja kolebanja plime i oseke (FORD & WILLIAMS. Intenzitet takvih zaslanjenja u ovisnosti je o otvorenosti komunikacija njihova vodonosnika s morem. S jedne strane zbog osjetljive ravnote`e slane i slatke vode u takvim priobalnim kr{kim vodonosnicima. 51 000 Rijeka. Intenzivni procesi litoralizacije. . s kojim u situacijama manjih dotoka komunicira more. Vukovarska 35. protoka i razina podzemnih voda. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{ki izvor. priobalje. dimenzija na Slika 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 225 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mehanizmi zaslanjenja priobalnih kr{kih izvori{ta – primjer Bubi} jame The mechanism of seawater intrusion into coastal karst springs – example of Bubi} jama Josip Rubini}1 & Ivana Gabri}2 1 Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci.hr) 2 Hrvatske vode. velik broj priobalnih kr{kih izvora povremeno ili stalno zaslanjuje. Hrvatska (jrubinic@gradri. pa i prostor na kome se podzemne vode ~esto javljaju na povr{ini – u vidu istjecanja kr{kih izvora. uslo`njavaju okvir gospodarenja priobalnim kr{kim vodnim resursima. V. Nalazi se u Plominskom zaljevu. To je prostor najintenzivnijih komunikacija kr{kih vodonosnika s morem.4. a s druge strane zbog izra`enih hidrauli~kih promjena upravo na tom prostoru. Seawater intrusion into Bubic jama at the end of the year 1990. kori{tenje voda Key words: karst spring. Bubi} jama je jedno od takvih izvori{ta koje povremeno zaslanjuju. porast razine mora). Emina 5. Stoga je sigurno da }e se rje{enja osiguranja vode za razli~ite vidove kori{tenja u skoroj budu}nosti tra`iti i u ve}em kori{tenju uvjetno re~eno “problemati~nijih” vodnih resursa u kr{u. 2007). sa sve vi{e potro{a~a i one~i{}iva~a na uskom priobalnom podru~ju. Figure 1.

s prakti~ki laboratorijskim opitom prilikom situacije u 2007.–1992. Planira se i pove}anje njezinog kori{tenja – s jedne strane za osiguranje vode za planirani objekt TE Plomin 3.800 mg/l.– Wiley. 2007b).98 m n. Tom prilikom dolazi do naglih promjena hidrauli~kih prilika u podzemlju. Prva postupna pove}anja sadr`aja klorida zapa`ena ve} pri probnim crpljenjima. te 1988.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. ~ime se pribli`ava podatku od oko 100 l/s na koliko je procijenjen njen minimalni kapacitet. s prosjekom od 1. a razine vode u normalnim uvjetima eksploatacije osciliraju u rasponu 0. kao posljedica precrpljivanja jame. problem su povremene pojave zaslanjenja kada sadr`aj klorida.3 l/s. Slika 2.–76. te potiskivanja zaslanjene vode iz rubnih dijelova vodonosnika u smjeru najmanjih hidrauli~kih otpora.m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 povr{ini cca 60 x 40 m i ukupne dubine oko 25 m.3 m ispod razine mora. J. g. Ukoliko se radi o izvorima koji imaju nagla{en ovaj drugi mehanizam zaslanjivanja. Tijekom spomenutih razdoblja prekomjerno zaslanjivanje registrirano je svake godine (RUBINI]. D. njihovo je kori{tenje mogu}e na na~in da se kriti~no razdoblje pove}anih saliniteta prebrodi privremenim zahvatom iz nekog od zamjenskih izvori{ta koje u uvjetima pove}anja dotoka ne zaslanjuje. Dno je na koti od 15. u uvjetima izazvanim pregra|ivanjem korita bujice Boljun~ica. 20 str. Od 1969. a njihovo odslanjivanje je mogu}e ubrzati pove}anim crpljenjima. No. ono je ponovno zabilje`eno po~etkom listopada 2007. a to je kroz samu jamu. U takvim inducira- nim uvjetima kloridi su porasli s prethodno stabiliziranih oko 12 mg/l na 1080 mg/l (Slika 2). LITERATURA FORD.. a kojom prilikom je do{lo i do prodora mora u samo pregra|eno korito (RUBINI]. od 2000.. g. Situacija zaslanjenja u listopadu 2007. g. Chichester.g. dobro primijenjenom strategijom odslanjivanja (crpljenje zaslanjene vode iz jame umjesto nekada uobi~ajenog pa i vi{emjese~nog ~ekanja da se jama sama odslani). koji se u uobi~ajenim hidrolo{kim prilikama kre}e u rasponu izme|u 6 i 20 mg/l. Seawater intrusion event in October 2007.16 m n. a pri precrpljivanju za potrebe izgradnje novog dimnjaka 1988. ve} pojava intenzivnih oborina nakon dugotrajnijih su{nih razdoblja (Slika 1). RUBINI]. kloridi su se vratili u normalu nakon 4–5 dana od njihove pojave. Rijeka.m. Rijeka. P. i prijedlog novelacije hidrolo{kog monitoringa. 562 p. a s druge strane i za osiguranje vodoopskrbnih potreba Vodovoda Labin. Respektiraju}i uzroke pojave zaslanjenja (nagla promjena hidrauli~kih uvjeta). Nakon 15-tak godina bez pojave zaslanjenja.37 i 7. te najve}im srednjim mjese~nim crpljenjima od 31. (2007): Karst Hydrogeology and Geomorphology. naraste i do preko 2000 mg/l. & WILLIAMS. (2007b): Izvori{te Bubi} jama – Hidrolo{ka analiza pojave zaslanjenja u listopadu 2007. 267 str. RUBINI]. vodni resursi i sedimentacijski procesi na utjecajnom podru~ju TE Plomin. U eksploataciji su zaslanjenja registrirana u dvama ciklusima – tijekom 1971. Zabilje`ene pojave zaslanjivanja voda Bubi} jame. . g.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. i za TE Plomin 2 s prosje~nim godi{njim crpljenjem od oko 23 l/s. g. kao i odslanjenja priobalnih kr{kih izvora. U samo radu su detaljnije analizirani mehanizmi zaslanjenja. podizanjem razine vode u kanalu a time i u vodonosniku i samoj Bubi} jami za oko 60 cm. J. koristi se kao zahvat vode za TE Plomin 1. Figure 2. ~ak i 8. 2007a). pokazale su da se pri upravljanjima resursima s povremenim zaslanjenjima mora voditi ra~una o mehanizmu zaslanjivanja – da li do njega dolazi zbog precrpljivanja na vodozahvatu ili kao posljedica sloma ravnote`e slane i slatke vode u uvjetima naglog nailaska ve}ih voda nakon dugotrajno su{nih razdoblja.226 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Provedenim analizama utvr|eno je da u do sada uobi~ajenim eksploatacijskim uvjetima naj~e{}i uzrok zaslanjenja nije sni`enje razine vode u Bubi} jami. (2007a): Temeljna hidrologija.

000 i izrada Elaborata o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda BiH te je u odre|enoj mjeri poznat njihov kemijski sastav. ali povremeno ili stalno imaju povi{en sadr`aj SO42– iona (>100 mg/l). jurske i kredne starosti. Izvori Ne~ista – Kordi}i. list RBiH. Razlog za ovo jesu niskomineralne vode Vrlike. jer vode kod kojih je sadr`aj sulfata ve}i od 200 mg/l. Studenci – Vrilo. Grudsko vrelo i izvor Pe} Mlini – vrelo Tihaljine. Studenci – Vakuf i Studenci – Kajtazovina. Mineralne sulfatne podzemne vode u kr{u Zapadne Hercegovine su nedovoljno istra`ene. 2) povremeno mineralne sulfatne vode. podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su prisutne i u susjednim terenima Hrvatske kao {to su izvori Norin. BiH (natalijasamardzic@yahoo. tako da prema uobi~ajenim hidrogeolo{kim klasifikacijama pripadaju povremeno mineralnim vodama te su isti u ovom radu tako tretirani. Bosnia and Herzegovina Natalija Samard`i} Federalni zavod za geologiju. Sarajevo. Razlog niskog stupnja istra`enosti jest ograni~ena primjena ovih voda. genesis of sulphates Izvori s povi{enim sadr`ajem sulfata su rijetkost u holokr{kim terenima Vanjskih Dinarida. kao {to su Krupa-Kordi}i. ve} su to hidrokarbonatne vode. uzvodno od izvora Klokun i sva su uzlaznog tipa. Ve}i sadr`aj sulfata pokazuju oni izvori koji imaju manje oscilacije izda{nosti u toku hidrolo{ke godine (izuzetak predstavlja vrelo Vakuf-Studenci). U ovom podru~ju postoje 4 vrste podzemnih kr{kih voda: 1) mineralne sulfatne vode. periodical mineral sulphate graundwaters. akumuliranje. Ovo je jedan od najve}ih mineralnih izvora u Europi s minimalnom izda{nosti Qmin=3. Klokun. 1:100. Kajtazovina). Arape Mlin. Sva ova vrela se nalaze s lijeve strane Tihaljine. {to je razlog da i njihova mineralizacija tada bude ve}a od 1 g/l. vrela: Veliki i Mali Praporac. Nezdravica. Crno Oko-@itomisli}i i Li{tica nemaju nikada u toku godine mineralizaciju ve}u od 1 g/l. mineralne sulfatne podzemne vode. Ovakvi izvori se pojavljuju u Zapadnoj Hercegovini od Neretve preko Ljubu{kog do Gruda i [irokog Brijega. 33/87 i 13/91). Takva su npr.6 m3/s (SLI[KOVI] et al. mineral sulphate graundwaters. Vakuf. kao {to je izrada OHGK. kvantitet (izda{nost) i pravci cirkulacije podzemnih voda. tipi~ni kr{ki izvor (HCO3-Ca tip vode). Podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su bolje istra`ene od mineralnih. Bosna i Hercegovina Sulphate karstic groundwaters of Western Herzegovina. Ilid`a. Vrio{tica – Vitina. prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e (Sl. Neki od izvora ovog podru~ja. koja ponire u Drinovcima i pojav- . vode s povi{enim sadr`ajem sulfata. Modro Oko u odre|enim periodima godine imaju sadr`aj sulfata ve}i od 500 mg/l. dok je sami izvor rijeke Tihaljine niskomineralni. pra`njenje i hidrauli~ki mehanizam sli~an izvoru Klokun. 2/92) primjenjuje kao republi~ki propis. Osim navedenih izvora. dok ve}ina kr{kih izvora to nema. list SFRJ. jer se pojedina vrela koriste u svrhu vodosnabdijevanja (Vrio{tica-Vitina. povremeno mineralne sulfatne vode. Vrelo Nena~ je samo jednom analizirano i prema ovoj analizi voda je mineralna. 1983).. Ovi izvori se naj~e{}e pojavljuju na navla~nom (tektonskom) kontaktu vapnenaca i dolomita mezozoika na eocenski fli{. najve}i je broj stalnih i povremenih vrela. Crno vrelo-Grabovica. Bu}alo-Kordi}i. Studena~ka vrela-Vrilo. kroz koje vode cirkuliraju na svom putu do pojavljivanja na povr{ini terena.4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 227 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sulfatne kr{ke podzemne vode Zapadne Hercegovine. waters with high content of sulphates. Akviferi mineralnih i povremeno mineralnih sulfatnih voda i voda s povi{enim sadr`ajem sulfata su vapnenci i dolomiti trijaske. br. Ustani~ka 11. a koji se prema Zakonu o primjenjivanju i preuzimanju saveznih propisa (Sl. {to zna~i da im je prihranjivanje. ~ija je voda uvijek mineralna. Sulfati u ovim vodama vode porijeklo od klastita permo – trijasa u kojima su prisutni gips i anhidrit. Modro Oko i Butina. koja nemaju povi{en sadr`aj sulfata. Grabovo vrelo. Jeovo-Kordi}i. 3) vode s povi{enim sadr`ajem sulfata i 4) hidrokarbonatne vode. porijeklo sulfata Key wards: karst of Western Herzegovina. Istra`ivanja ovih voda su naj~e{}e vr{ena u svrhu regionalnih hidrogeolo{kih istra`ivanja. Ustanovljeno da je izvor Klokun-Klobuk jedini. s niskim sadr`ajem sulfata. Izvori s najve}im sadr`ajem sulfata i mineralizacijom su koncentrirani s lijeve strane Tihaljine od izvori{ta do Klobuka. ne mogu se koristiti za javno vodosnabdijevanje. Studenac-Mostar. Za razliku od prethodnih.com) Klju~ne rije~i: kr{ Zapadne Hercegovine. Jak{enica. ima mineralizaciju ve}u od 1 g/l tokom cijele hidrolo{ke godine sa sadr`ajem sulfata >400 mg/l (maksimum 634 mg/l). tj. br.

(1983): Elaborat o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda u pukotinskim i karstno – pukotinskim stijenskim masama BiH-e. odnosno analiziranjem fizi~ko-kemijskog sastava povr{inskih voda Tihaljine. {to bi trebalo utvrditi bojenjem ponora u koritu ovih vodotoka. Poniru}e vode Li{tice nisu jedini izvor sulfata na Crnom Oku i Arape Mlinu. M. jer je njihov sadr`aj manji na vrelu Li{tice nego na druga dva vrela. dok vrelo Li{tice karakterizira ne{to manji sadr`aj sulfata u odnosu na prethodno spomenuta dva vrela. Izvori u Studencima – Vrilo. akumuliranja i formiranja fizi~ko-kemijskih karakteristika voda. koje poniru na ponorima u ovim poljima i pojavljuju se na navedenom vrelu. kao i istodobnim uzorkovanjem. .228 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. tj. po sadr`aju sulfata. F. Vakuf i Kajtazovina. u korelaciji su s vrelom Vrio{tica-Vitina. Mlade i Trebi`ata. Mlade i Trebi`ata i navedenih izvora. cirkulacije. I. Porijeklo sulfata na vrelima u neposrednom slivu Neretve – Crno Oko i Arape Mlin se djelimi~no mo`e vezati za poniru}e vode rijeke Li{tice koja sadr`i sulfate. Ostaje otvoreno pitanje za{to vrelo Vakuf-Studenci ima znatno ujedna~eniju izda{nost u odnosu na druga vrela Vitine i Studenaca. a ~ije vode se gube na ponorima u jugoisto~nom dijelu Mostarskog blata i pojavljuju na ovim izvorima.. & PETRINA. Sarajevo. u svim hidrolo{kim uvjetima.– Geoin`enjering. ova vrela odlikuje vrlo sli~an sadr`aj sulfata te se mo`e pretpostaviti da ista imaju sli~ne uvjete prihranjivanja. osim ako se rijeka Li{tica ne oboga}uje sulfatima du` toka. kao i druge niskomineralne vode Imotskog i Bekijskog polja (Grudskog polja). Pretpostavljeno je da sulfati na izvorima u Hrvatskoj – Norin. Sli~na po sadr`aju i oscilacijama sulfata su i vrela Arape Mlin i Crno Oko-@itomisli}. Klokun i Modro Oko poti~u od poniru}ih voda Tihaljine. TAHIROVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ljuje se na izvoru Tihaljine. LITERATURA SLI[KOVI].

3).000 Figure 1. Situational position of deposits of mineral water in Kiseljak. a na sjeverozapadu su na njih navu~ene naslage fli{a gornje krede (K2). kao i naslage donjeg trijasa i gornje krede. Triassic. Preko karbonata srednjeg trijasa su u Kiseljaku talo`ene aluvijalne naslage (al). mineral water. Ustani~ka br. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 229 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Prilog poznavanju geneze mineralnih voda u Kiseljaku kod Sarajeva Contribution to knowledge the genesis of mineral water in Kiseljak near Sarajevo Ferid Skopljak Federalni zavod za geologiju. su prete`no nepropusne stijene ~ija se propusnost pove}ava u zoni busova~kog rasjeda. 11. CO2 Key words: Permian. preko kojih su diskordantno talo`ene limni~ke naslage srednje-gornjeg miocena (M2. srednjobosanskog {kriljavog gorja na jugozapadu i sarajevsko-zeni~kog limni~kog bazena na sjeveroistoku (Sl. trijas. BiH (fskopljak@yahoo. 2007). M 1: 500.000 . na kontaktu dvije. glinci i lapori donjeg trijasa (T1) koji navi{e prelaze u dolomite i vapnence srednjeg trijasa anizika (T21). Ilid`a.com) Klju~ne rije~i: perm. a sekundarni karbonati anizika (SKOPLJAK & BA[AGI]. Pojave izvora mineralne vode su linijski raspore|ene du` busova~kog razloma koji se pru`a od Ilid`e na jugoistoku do Busova~e na sjeverozapadu (KATZER. strukturno tektonske jedinice. Primarni akvifer mineralnih voda su klastiti i evaporiti perma. Preko permskih naslaga kontinuirano se talo`e pje{~enjaci. Propusnost stijena sekundarnog akvifera. prema podacima crpljenja zde- Slika 1. U gra|i le`i{ta su kloritsko-sericitsko-kvarcni {kriljci. Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku pripada hidrogeokemijskoj oblasti mineralnih i termomineralnih voda jugozapadnog oboda sarajevsko-zeni~kog basena. 1919). Paleozojski metamorfiti i vulkaniti. pje{~enjaci (3Pz). te izljevi i proboji kvarcporfirita (?q) silur-devona preko kojih su diskordantno talo`ene naslage gornjeg perma (P3) u ~ijem sastavu su bre~asti vapnenci. CO2 Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku je formirano u sredi{njim Dinaridima Bosne i Hercegovine. geolo{ki u mnogo ~emu razli~ite. te laporoviti vapnenci sa slojevima i le}ama gipsa. Situacioni polo`aj le`i{ta mineralne vode u Kiseljaku. mineralna voda. M 1: 500. konglomerati sa ulo{cima pje{~enjaka i glinaca.4. Sarajevo.1). filiti.

) naca u Kiseljaku.– Institut za geologiju Gra|. SKOPLJAK.2003. & BA[AGI]. Hydrogeological profile terrain in the deposits of mineral water in Kiseljak.). Uglji~ni dioksid je. 191–264. fakulteta Sarajevo. Genetski grafikon Sulina za mineralne vode u Kiseljaku. Slika 3. mje{avina dvije ili vi{e voda razli~ite mineralizacije. B-4 (04. dijagrami mije{anja.1967.0 TU (ZERBE. Usljed visokog tlaka u primarnom akviferu mineralna voda ascendentno. 2. te sadr`aj tricija 3H=6. 3. Figure 2. (2007): Analiza mineralne vode bunara B-4 u Kiseljaku. termometamorfan. najvjerovatnije.1983.– Glasnik zemalj.77 i Ca/SO4=1. Na/Cl=4. Mije{anje mineralnih voda sa obi~nim vodama u aluvionu nije registrirano. Voda je. 4.– Institut Fresenius. F.08´10–3 m2/s i asr = 5.05.02. F. Mije{anje voda je u zoni sekundarnog akvifera i na ve}im dubinama bez uticaja suvremenih klimatskih faktora.230 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. najvjerovatnije. ZERBE. 2007).). B-2 (june 1983.04´10–3 m2/dan. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. B-4 (01. LITERATURA KATZER. Zemaljska {tamparija. gdje su kvarcporfiri probili paleozojske tvorevine. H. (1919): K poznavanju mineralnih vrela Bosne. Bilansne rezerve mineralne vode u le`i{tu Kiseljak iznose Q = 46.04. ima srednje vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti Ksr = 5. Mineralna voda je HCO3-SO4-Ca-Na tipa. transmisivnosti Tsr = 6. Sarajevo. Mineralna voda i uglji~ni dioksid u njima imaju razli~ito porijeklo (sl.79. Voda je atmosferskog porijekla. mineralizacije oko 3250 mg/l i sadr`aja CO2 oko 3500 mg/l.1´10–5 m/s. Genetic chart Sulin for mineral water in Kiseljak. Legenda/Legend: 1.3). Figure 3.). Na intenzivno mije{anje voda ukazuju visok odnos Ca/Sr=821. temperature oko 11.0 °C. du` busova~kog rasjeda. P-2 Podgaj (11. usporenom cirkulacijom descendira u primarni akvifer gdje se oboga}uje sa CO2 i mineralnim tvarima. nastao u katalizi djelovanjem SiO2 na karbonate u dubljim dijelovima zemljine kore. (2007): Za{tita izvori{ta mineralne vode “Sarajevski kiseljak” u Kiseljaku. . Muzeja BiH. Taunusstein-Njema~ka. doti~e u sekundarni akvifer i isti~e na izvorima.9 l/s. Hidrogeolo{ki profil terena u le`i{tu mineralnih voda u Kiseljaku. M.

underground flow path. [irina podru~ja istjecanja trasera predstavljala je iznena|enje (BIONDI] & GOATTI. Lika Key words: tracing test. Trasiranjem je tako|er utvr|en smjer djela ponorne vode sjevernog kraka Gacke prema kaptiranom izvoru Novljanska @rnovnica. uz izuzetak izvora Cesarica. and 2004.38 Slika 1. Pojava trasera utvr|ena je na ve}ini izvora kao u prethodnom trasiranju. 1).hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. Hrvatska (andrej. Sl. 1). Traser je prilikom ovog trasiranja. pogotovo u smjeru izvora {ireg podru~ja Jurjevske @rnovnice. godine. godine obavljeno je novo trasiranje iste ponorne zone. kr{. 2004. 2004). {to je u kona~nici rezultiralo i ne{to u`om zonom istjecanja (Tablica 1. 1976). pogotovo u pogledu utvr|ene veze prema izvoru Cesarica. Mladen Kuhta & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. 10 000 Zagreb. Figure 1. zbog nepovoljnih uvjeta na prethodnoj lokaciji. Pojava trasera utvr|ena je na vrlo {irokom podru~ju od Novljanske @rnovnice na sjeveru do Cesarice na jugu (Sl. koji se koristi za javnu vodoopskrbu podru~ja Novog Vinodolskog i Crikvenice.4. Prilikom ranijeg trasiranja prema Jurjevskoj @rnovnici utvr|ena je vrlo velika brzina od 14. godine izvedeno je prvo trasiranje ponora Bikina jama uz sjeverni krak Gacke kod Oto~ca (BIONDI] & GOATTI. Lika karst region 1974. Rezultati novijeg trasiranja zna~ajno se razlikuju od rezultata prethodnog prema vrijednostima prividnih brzina podzemnih tokova. upu{ten u aktivni ponor oko 200 m nizvodno od Bikine jame (DUKARI] & STROJ. Sachsova 2. Prethodno novelaciji za{titnih zona Novljanske @rnovnice u skladu s novim Pravil- nikom (NN 55/02). Underground connections from year 1974. podzemna vodna veza. . dye tracing tests. 1997).stroj@hgi-cgs. i 2004. 1975). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 231 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Usporedba rezultata trasiranja ponorne zone sjevernog kraka Gacke kod Oto~ca Comparison of the Gacka river northern branch sinking area tracing tests results Andrej Stroj. Utvr|ene podzemne vodne veze trasiranjima 1974. koja je presje~ena Velebitskom hidrogeolo{kom barijerom (PAVI^I].

001 0.8 33. V.0 29.0156 akt.6 40. Izvor Udaljenost (km) 1974.84 cm/s. PAVI^I].2 20. .7 35.7 35.28 3.4 26. 1974. V.005 0.38 14.3 30. Zagreb.9 29. 11. vodostaj Gacke bio u opadanju.0 32.0006 0.97 7. tj.0219 0.0204 0.5 0.0 4. ugljen 0. DUKARI]. & GOATTI.18 – 0 1. & GOATTI.0082 Kmax (mg/l) akt. Croat. (1976): Hidrogeolo{ke prilike ponornih zona rijeka Like i Gacke i njihove podzemne veze s izvorima u Hrvatskom Primorju. Hidrolo{ke prilike tijekom oba trasiranja imala su zna~ajke vodnijeg razdoblja. vp (cm/s) 3.0006 0.4 40. BIONDI].8 40. i 2004. 289–298. godine. uspor izazvan infiltracijom oborina na podru~ju izme|u ponora i priobalja vjerojatno je bio glavni uzrok navedenih razlika u prividnim brzinama.– Geol. Comparison of dye tracing results obtained in year 1974.1 35. 1.0 – 2.5 2. ugljen Tepla (1) Novljanska @.4 39.0 cm/s.0414 akt. Jugoslavenski simpozij o hidrogeologiji i in`enjerskoj geologiji. Zagreb. str.31 2.– Fond. 2004.9 29.84 0 0. Usporedni prikaz rezultata trasiranja 1974.6 40.1 33.005 Kmax(mg/l) 18. and 2004. ugljen 0.52 2. LITERATURA BIONDI].84 2. A. knj. (1997): Hydrogeological Evaluation of Water Retaining Properties of the Kosinj Reservoir (Lika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. B.51 0 2. 11.– Fond str. vp (cm/s) 0 3.28 3. A. slijedio izra`eniji vodni val.57 1. dok. Skopje.005 0.58 2.16 1.38 7. (2) Klenovica (3) Kozica (4) Jurjevo (5) Jurjevska @.61 0. Croatia).0–2.1 35. Table 1. & STROJ. HGI. Razlike u hidrolo{kim prilikama nakon upu{tanja trasera.6 26.004 0.6 39. (2004): Trasiranje tokova podzemne vode u svrhu definiranja granice sliva izvori{ta Novljanske @rnovnice.1 26.0254 0.3 26. 1–14. Zagreb.77 6. (1975): Bojenje ponora Gacke kod Oto~ca.77 – – 14.0284 0. 2004.0125 0.6 31. 50/2.5–4.3 26.7 26.3 26. B. uz izuzetak brzina u smjeru Novljanske @rnovnice koje su relativno su sli~ne.001 0.232 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 5782. (6) Duboka (7) @dralova (8) Donja Klada (9) Starigrad (10) Stinica (11) Jablanac (12) Ba~vica (13) Cesarica (14) 41.4 26. uz razliku da je u danima nakon upu{tanja trasera 1974. HGI. dok.– 4. dok je 2004. dok je tijekom novog trasiranja iznosila 2. F. 41. I prema ostalim izvorima postoje znatne razlike u prividnim brzinama.5–3.

Formacija “Fli{” je sastavni dio velikoga talo`nog prostora koji se protezao isto~no. Sachsova 2. U vr{nim dijelovima fli{ke sukcesije u podru~ju Pi}anj. Na veli~inu ovih tektonskih destrukcija kao i geometriju novog prostora sedimentacije upu}uju duboke strukturne promjene koje su zahvatile i Moho-diskontinutet. Na podru~ju Istre i istarskog zale|a.jadranskim priobaljem i nekim otocima: od okolice Trsta u Italiji. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 233 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Karbonatne i klasti~ne naslage paleogena u Istri (geolo{ki i hidrogeo{ki prikaz) Paleogene clastic and carbonate rocks of Istria Peninsula (Croatia): geological and hydrogeological account Marko [parica1. 1996). Trajanje emerzijske faze je promjenjivo od podru~ja do podru~ja. Istria. To su razvijena fiziografija bazena s formiranim {elfom. Karakterizira ih osciliraju}a ingresija. “vapnenci s glaukonitom”. da su neki dijelovi eocenskih naslaga transgresivno talo`eni na razli~ite dijelove kredne podloge.hr) Klju~ne rije~i: regionalna geologija. 2. pirinejskih tangencijalnih tektonskih pokreta. Talo`e se bazenski turbiditi. U karbonatnoj platformi ugiba se koritasta depresija “dinarskog” pru`anja (okomito na globalni tangencijalni stres). Croatia (marko. 2000). Istra. Mo`e se re}i da je ukupan talo`ni prostor fli{a imao oblik korita (grabe) poput epikontientalnog o`iljka povezanog na jugoistoku s oceanom Thetys. Talo`enje fli{a po~inje kad su ste~eni uvjeti za njegovu sedimentaciju. Budu}i da je prinos detritusa pristizao u novostvoreni bazen iz sjeveroisto~nih okopnjenih podru~ja do {elfa. Pierottijeva 6. “naslage s rakovicama”.hr) 2 Faculty of Mining. Croatia Litostratigrafski sastav eocenske sukcesije u Istri. Fli{ se pojavljuje na istovjetnom stratigrafskom nivou podloge. djelovanjem tzv. Sastoje se od slatkovodnih do braki~nih i lagunarnih sedimenata s ugljenom. hidrogeology. Donji dio stupa naslaga izgra|uju glinoviti vapnenci ~lana zvanog raznim nazivima: “gomoljasti vapnenci”. alveolinski. Formacija “Prelazni slojevi” odlagana je u okoli{u plitkog i dubokog mora. Formacija “Liburnijske naslage”. {to je u svezi s vremenom aktivnosti pirinejske tangencijalne tektonske faze (eocen-oligocen). Hrvatska (andrea. b) s gravity flows sedimentima u bazi c) u erozijskoj diskordanciji na naslagama platformskih karbonata (MARIN^I] et al. Sedimentacija fli{a je posljedica zna~ajnih geotektonskih promjena u podru~jima platformskih karbonata. Geometrija i fiziografija sedimentacijskog prostora i do danas je u osnovi sa~uvala primarno obilje`je pirinejske tektonike. Istre.bacani@rgn. Andrea Ba~ani2 & Vibor Novak1 1 Croatian Geological Survey. numulitni i diskociklinski vapnenci koji su u normalnom superpozicijskom slijedu.sparica@hgi-cgs. tako se fli{ mo`e shvatiti kao sintektonski sediment. Talo`eni su od “ipres/luteta do srednjeg i gornjeg luteta ([PARICA et al. Geology and Petroleum Engineering. fli{ki su litofacijesi i fli{u lateralni faciesi raspore|eni zonarno u kontinuiranom talo`enju paralelno s du`om osi bazena. sastoje se od slijeda od pet litostratigrafskih cjelina u rangu formacije: 1. University of Zagreb. Formacija “Fli{oidni sedimenti” (“Semifli{”). Velike promjene u re`imu sedimentacije na prostoru karbonatne platforme po~inju u srednjem eocenu. Ovi lapori su posljednji litofacijes koji je talo`en dosada{njim mehanizmom sedimentacije “sloja na sloj” jer se na ovoj vremenskoj razini po~inju mijenjati mehanizmi sedimentacije i zapo~inje talo`enje fli{a turbiditskim tokovima. 4. “prelazne naslage” i gornji dio formacije kojeg izgra|uju masivni hemipelagi~ki bioturbirani lapori (~lan “Globigerinski lapori”).. Hrvatskog Primorja i Dalmacije sve do Boke Kotorske u Crnoj Gori.4. kontinetskom padinom i bazenskim dnom. pa niz kontinetsku padinu do bazenskog dna. fli{ke naslage se pojavljuju u tri temeljna odnosa prema naslagama podine: a) u kontinuiranom talo`enju na platformskim karbonatima podloge. 10 000 Zagreb. 10 000 Zagreb. U tom razdoblju je sedimentirano 300–350 m naslaga. hidrogeologija.. {to je razlogom. koje naj~e{}e izgra|uju sekvencije Bouma tipa. Pojednostavljeno. jugozapadne Slovenije. Sedimenti ove jedinice lokalno su prisutni i talo`eni tijekom donjeg eocena (ipres) u najni`im dijelovima paleoreljefa. Hrvatska Key words: regional geology. Sedimentacija fli{a u Istri obuhva}a relativno kra}e geolo{ko razdoblje od gornjeg luteta do gornjeg eocena (mo`da donjeg oligocena?). Vrijeme talo`enja je srednji-gornji lutet. Pedrovica i . 3. sastoji se od slijeda karbonatnih i siliciklasti~nih naslaga koje su talo`ene nakon prekida u sedimentaciji izme|u senona do donjeg eocena. Formacija “Foraminiferski vapnenci” izgra|ena je od karbonatnih litostratigrafskih tipova: miliolidni. 5.

odnosno regresivni facijes fli{a. A. Po svemu sude}i pojava ovog “semifli{kog” litofacijesa ozna~ava vertikalnu granicu fli{a. G.1 do 1 l/s. S. Me|utim. BERGANT. Prema usmenim informacijama mje{tana iz naselja Momjan. vrelo nikada nije presu{ilo i uvijek je istog kapaciteta. Registrirani su brojni izvori ~ija je pojava vezana za kontakt dobro propusne karbonatne sekvencije i siliciklasti~ne nepropusne podloge. U hidrogeolo{kom smislu je od svih navedenih formacija fli{ svakako najzna~ajniji. 9/96 139–156. Dubrovnik. povr{inskih tokova i ponora na kontaktu s karbonatnim naslagama. tektonski predisponiranim putevima podzemne vode iz okr{ene karbonatne podloge kroz relativno tanke. . Prema tome u regionalnim odnosima fli{ je nepropusna stijena u odnosu na karbonatne naslage.2 do 10 m. 1999). Prostiranje karbontnih sekvencija mo`e biti vi{e desetaka km². jer svojim prostornim polo`ajem odre|uje hidrogeolo{ke odnose na podru~ju Istre. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Gra~i{}e.. M. na kojima voda gravitacijski istje~e preko nepropusne podloge... 19–22 svibnja 1999. koje je vezano za kontakt nepropusnih lapora siliciklasti~ne sekvencije i dobro propusnih krupnozrnatih konglomerata kabonatne sekvenci- je. DROBNE. (1999): Hidrogeolo{ke zna~ajke fli{a Istre na primjeru izvora Momjan. & [PARICA. Vodne pojave vezane za fli{ Istre zaslu`uju pa`nju s hidrogeolo{kog aspekta. Od izvora ve}eg kapaciteta u fli{u Istre svakako treba spomenuti vrelo Momjan.. TUNIS. fli{ kao cjelina za sebe je vrlo heterogen i sastoji se od u~estale izmjene litolo{kih ~lanova razli~itih geolo{kih osobitosti. LITERATURA [PARICA. oni su od zna~aja za lokalnu vodoopskrbu manjih mjesta. Italia. S. stratigraphic. V. koji se u izu~avanju regionalnih hidrogeolo{kih odnosa kr{kh podru~ja smatra nepropusnom sredinom. TUNIS G. Hrvatska konferencija o vodama. K. jer iako se nalaze u specifi~nom klasti~no-karbonatnom stijenskom kompleksu. Trieste. 281– 283. za fli{ku sredinu velika izda{nost mo`e se protuma~iti blizinom tektonske zone “Bujske antiklinale” tj.– 2. HAJEK-TADESSE. Voda izbija kroz nekoliko pukotina. koji postupno prelazi u “molasoidnu” sedimentaciju. 80°Riunione Estiva. & BA^ANI. M. (1996): The Eeocene flysc of the Istria Peninsula in Croatia and Slovenija: regional. Ova. Koper. 253–258. neotekonskom aktivno{}u poreme}ene fli{ke naslage (BA^ANI & [PARICA. BA^ANI. sedimentological and ichnological analyses. po~inje progradacijski proces koji se manifestira talo`enjem sve debljih Tb i Tc intervala. Naj~e{}e su to vrela silaznog tipa razli~itog kapaciteta od 0. escursione B 3.– Anals for Istrian and Mediterranean Studies. koji zavr{avaju s izmjenom slojeva bre~a. Guida alle escursioni. konglomerata. A. A. (2000): Il flysc eocenico dell’ Istria.234 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. On predstavlja barijeru kretanju podzemne vode kroz karbonatne stijene i svojom nepropusno{}u omogu}ava pojavu izvora. & UHMAN. {to ote`ava mjerenje izda{nosti. MARIN^I]. Procijenjena izda{nost ovog vrela je izme|u 5 i 10 l/s u su{nom razdoblju. Na podru~ju sjeverne i sredi{nje Istre dobro propusne stijene unutar fli{kih naslaga su karbonatne sekvencije ~ije se debljine kre}u od 0.. [PARICA. pje{~enjaka i lapora bez izra`enih sedimentnih struktura i tekstura koje su ina~e karakteristi~ne za fli{. M.

temperature i EC vrijednosti. 21 000 Split. temperature and EC values. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. Kako morfolo{ki. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 235 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pokusno crpljenje i kretanje razina podzemne vode u eksploatacijskim zdencima na kr{kom izvoru rijeke ^ikole Pumping test and groundwater level fluctuations of the extraction wells on the karst spring of the ^ikola River Josip Terzi}1. pokusno crpljenje. hidrogeologija.4. 1977). dok pri vi{ima iz njega izvire cijela rijeka ^ikola (na samom izvoru ponekad istje~e vi{e m3/s). Slijev ovog izvora smje{ten je u planini Svilaji. Trends in groundwater level during 2009 (minimum daily levels). Croatia Izvor kr{ke rijeke ^ikole nalazi se u sjevernoj Dalmaciji. pokusno crpljenje sa satnim razinama podzemne vode i minutne promjene mutno}e. and pumping test with hourly groundwater levels. Hrvatska Key words: karst. ovaj je izvor izrazito kr{kih zna~ajki. Vukovarska 35. Zdravko Brajkovi}2 & Kosta Urumovi}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Glavno je mjesto izviranja smje{teno u {pilji. (minimalne dnevne razine). pumping test. Izvor u vrijeme niskih razina podzem- nih voda (RPV) presu{uje. Kretanje razine podzemne vode tijekom 2009. {pilja. Sachsova 2. cave. . Figure 1. 10 000 Zagreb. hydrogeology.. tipi~nom terenu kr{kih Dinarida koji je u najve}oj mjeri izgra|en od okr{enih vapnenaca i bre~a s proslojcima dolomita donjo i gornjokredne starosti. and minute based turbidity. Slika 1. a manjim dijelom od litolo{ki heterogenih naslaga gornje jure (IVANOVI] et al. Tihomir Frangen1. a cijelo izvori{te sastoji se od oko 100 m {iroke zone (depresije) u kojoj se nalazi ve}i broj pukotina i sufozijskih udubljenja. tako i prema re`imu istjecanja. Hrvatska Hrvatske vode. blizu Drni{a. Smje{ten je uz sjeveroisto~ni rub kr{kog Petrovog polja.

u 9:00 (49 sati crpljenja s Q=180 L/s) sni`enje je iznosilo 2. @. M. Temperatura je blago rasla s 12. U crpnoj stanici nalaze se ~etiri bu{ena zdenca promjera 750 mm. (oko 18 m iznad po~etne razine). spustila na 266.m.. to je manji problem jer se razine mjere i automatskim sustavom vodovoda (Sl. 1). Mutno}a je znatnije varirala u po~etku crpljenja.10.22 m n. {to je obavljeno uspje{no... M.m. Naime. V. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda.2009. biti }e od velike va`nosti pri planiranju crpljenja u bliskoj budu- }nosti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 U neposrednom zale|u {pilje/izvora ^ikole smje{teno je javno vodocrpili{te. Ipak. Nastavak crpljenja ubrzo je postao besmislen i pokus je prekinut. koji mjeri razinu. Kada se taj utjecaj stabilizirao. KOZARI]. Me|utim. neobjavljeno. a vi{ak ispu{tan oko 1200 m daleko od izvora ^ikole (u blizini povremenog izvora Mala Kanjeva~a) kako bi se izbjegla recirkulacija vode – pote{ko}a primije}ena u prethodnim istra`ivanjima ([ARIN. oko 18:20 (23. Do trenutka kada je postignuta najni`a razina – 23. niti s ovom koli~inom nije se crpilo dugo bez prekida. P[ENICA. REFERENCE BE[ENI]. MARKOVI]. (1986): Ronila~ki radovi na izvoru ^ikole.. M 1:100. Analiza ovih rezultata i pra}enje promjena RPV tijekom 2009. temperaturu i elektroliti~ku vodljivost (EC). Zagreb. & P[ENICA. Nisu zamije}ene bitnije promjene kemijskog sastava vode. i 2010.m. odlu~eno je da se ve} 2010.7oC. Zagreb.236 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. A. Dva dana nakon po~etka crpljenja u slijevu je po~ela padati jaka ki{a na koju je izvor brzo reagirao i usprkos intenzivnom crpljenju RPV se po~ela intenzivno podizati.07 m (razina se s 268.. Instalirani kapaciteti crpki u vodocrpili{tu su ukupno oko 240 L/s. U jutro 24. U jedan od zdenaca postavljen je automatski mjera~ razine tvrtke Eijkelkamp (Diver CTD).– Arhiv Hrvatskih voda. [ARIN. Tehni~ko izvje{}e.10. mutno}a je bila niska (uglavnom 1-2 NTU). to~no tri dana nakon po~etka crpljenja. IVANOVI]. Pokusno crpljenje (Sl. Ipak.10. PLAN^I].18 m n. na kojoj se voda pojavljuje na ulazu u {pilju. u 8:00. K. RPV se podigla za ~ak 20. Povremeno su uzimani uzorci vode za hidrokemijske analize... N.– Arhiv HGI-CGS 51/84.4 na 12. 1986). Ronila~ki centar “Sava”. Zdenci su izbu{eni nakon podrobnih speleolo{kih istra`ivanja (BE[ENI] et al.10. pa je odlu~eno da se upravo takav pokus obavi u vrijeme niskih RPV na kraju su{nog razdoblja. najvjerojatnije tijekom rujna. JURI[I]. Postavljeni Diver CTD je ostao zaglavljen u zdencu. Beograd. neobjavljeno. kada bi se trebalo obaviti desetdnevno pokusno crpljenje maksimalnom crpnom koli~inom. S. Tehni~ko izvje{}e. Split. neobjavljeno. Kad je nagli rast razine zapo~eo. (1988): Tehni~ki izvje{taj pokusnog crpljenja bunarskog zahvata izvora ^ikole u 1988. Nakon dva dana zapo~ela je jaka ki{a u slijevu. Stoga je u listopadu 2009. 1983). ovaj pokus odradi do kraja u su{nom razdoblju. Kao najva`nija kota u ovim mjerenjima odre|ena je kota 278 m n. Prethodni poku{aji pokusnog crpljenja izvora ^ikole nisu izvedeni u potpunosti u skladu s planom ([ARIN.) pokusno je crpljenje prekinuto. A.15). Postavljen je i automatski mjera~ mutno}e (Fluorometar GGUN-FL). niti ovo pokusno crpljenje nije obavljeno kako je planirano. 1983 i 1988) i odre|ivanje stvarnog kapaciteta ostalo je vi{e ili manje u podru~ju procjene.. Mogu}e je tek obratiti pa`nju na neznatan – ali jasan porast EC tijekom crpljenja s oko 350 na 360 mS/cm prije doprinosa novo-infiltrirane ki{e. zapo~elo pokusno crpljenje maksimalnim kapacitetom triju vodovodnih crpki (~etvrta trenutno ne radi). 1) je zapo~elo nakon dugotrajno niskih RPV u gotovo idealnim uvjetima 21. (1977): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Tehni~ko izvje{}e. A. [ARIN. ponajvi{e zbog vidljivog zraka u iscrpljenoj vodi (mije{anje sa zrakom u crpnom sustavu) zbog kojega su mjehuri plina prekrivali aparat. A.m. pa se ne}e mo}i koristiti minutna rezolucija kretanja RPV. List Drni{. SIKIRICA. [pilja je tada geodetski snimljena kako bi se zdencima zahvatila podzemna voda u samoj {pilji.– HGICGS.– Arhiv HGI-CGS 145/88. BROZOVI]. godini... nakon {to se RPV u zdencima gotovo dva mjeseca nije dizala iznad 270 m n. & SAKA^. (1983): Tehni~ki izvje{taj o pokusnom crpljenju izvora ^ikole u 1983.000.) da bi u sljede}im satima do{lo do naglog skoka.03 m iznad minimalne razine na 286.m. .. G. Dio iscrpljene vode kori{ten je za vodoopskrbu.82 m n. T. U sljede}ih 7-8 sati utjecaj ki{e blago je podizao razinu (u 16:00 RPV je bila 266. godini.

1964 i 1978. a zahva}a i mali dio velebitskih padina u podru~ju Paklenice. od ~ega ~ak 38 neobjavljenih tehni~kih izvje{}a. Hrvatska Key words: GIS. Od znanstvenih spoznaja na ovome terenu treba istaknuti doktorske i magistarske disertacije koje su u ve}em ili manjem opsegu zahvatile istra`ivano podru~je (kronolo{ki): FRITZ. Rad na OHGK nastavlja se na velike studijske projekte koje su ve} izradili stru~njaci Hrvatskog geolo{kog instituta (HGI-CGS) (FRITZ. dinaridskog kr{a. I`. J.000) najve}im dijelom obuhva}a teren u zale|u Zadra (Ravni Kotari i Bukovica). MAJCEN & KOROLIJA. dijelovi Paga i Dugog otoka i neki manji otoci). koji je poznat po dubokoj i intenzivnoj tektonici. Primjer lista Zadar OHGK RH Hydrogeological researches. Tamara Markovi} & Mario Doli} Hrvatski geolo{ki institut. Projekt OHGK obra|uje hidrogeolo{ke odnose u regionalnom mjerilu. 2006. Izmjenjuju se mezozojske karbonatne okr{ene stijene i. Taj slijev prekriva najve}i dio istra`ivanog podru~ja. 2003 i TERZI]. 1995. kaptirana estavela Jezerce (Sl. hydrogeology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 237 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ka istra`ivanja. . hidrokemija. Ante Pavi~i}. preko vodoopskrbe i za{tite podzemnih voda. 1970. PAVI^I]. tj. uzvi{enja su u podru~ju sinklinala. Uzorkovano je 28 lokacija. Figure 1. Tijekom travnja i svibnja 2004. Izme|u tih sljevova nalazi se zonarna kr{ka razvodnica. kr{. hydrochemistry. GIS and chartography for the “Basic Hydrogeological map of Croatia” production in karst areas. a uzorkovane vode prema osnovnom ionskom sastavu pripadaju Ca-HCO3. Isto~no od njega nalazi se va`an vodoopskrbni slijev Turanjskog jezera u Vranskom polju.. Sachsova 2. 1997). a doline u podru~ju antiklinala. 10 000 Zagreb. U morfolo{kom smislu zale|e Zadra je obilje`eno blagim reljefom koji je “inverzan”. dijelu tzv. J. karst. 2002. Extraction site on estavelle Jezerce in Bokanja~ko blato. uklju~uju}i podslijev Golubinke. manjim dijelom otoke (Ugljan. upotpunjen je katastar brojnih vodnih pojava hidrokemijskim podatcima. Na-ClHCO3 i CaMgNa-ClHCO3 tipu voda. Kapta`a estavele Jezerce u Bokanja~kom blatu. Croatia List Zadar Osnovne hidrogeolo{ke karte (OHGK) Republike Hrvatske (M 1:100. hidrogeologija. 1973). MARKOVI].4. Upotrebom geo-informacijskih sustava (GIS) omogu}ena je puno ve}a dinamika. Rije~ je o kr{kom terenu. kako Slika 1. u regionalnom smislu nepropusne. 1). priobalni izvor Golubinka i izvori/zdenci Boljkovac i Oko. do odvodnje prometnica i trasiranja podzemnih tokova. Najvi{e je pa`nje posve}eno slijevu Bokanjac-Poli~nik.. CaMg-HCO3. Tako je u ovoj fazi izrade tuma~a obra|eno 69 referenci. KAPELJ. fli{ke naslage eocena. Vir. The Zadar Sheet case study Josip Terzi}. Hrvatska Klju~ne rije~i: GIS. a podru~ja su ograni~ena listovima koji prate Osnovnu geolo{ku kartu (MAJCEN et al. kao i brojni geolozi i hidrogeolozi iz drugih institucija su na ovome podru~ju radili na raznovrsnim projektima: od klasi~nog kartiranja. reverznim rasjedima. U modernoj hidrogeolo{koj obradi sve hidrogeolo{ke i morfolo{ke spoznaje postavljene su u jedinstvenu bazu hidrogeolo{kih podataka (BHP). IVI^I] et al. GIS i kartografija za izradu “Osnovne hidrogeolo{ke karte Republike Hrvatske” u kr{kim podru~jima.. Ovakvi raznoliki hidrokemijski facijesi su posljedica otapanja karbonatnih stijena u podru~ju napajanja i utjecaja podzemnog prodora mora na priobalne izvore. Stru~njaci HGI-CGS. pru`anju struktura u smjeru SZ-JI i vrlo zamr{enim hidrogeolo{kim odnosima. Nekoliko vodoopskrbnih izvora nalazi se u malom slijevu vezanom uz fli{ku sinklinalu izme|u Ljuba~a i Islama Latinskog. 1976. u kojem se nalazi nekoliko va`nih vodoopskrbnih objekata: kopani zdenci Bokanjac.

kartografskih priloga. Savezni geolo{ki zavod. A. biti dostupan svim istra`iva~ima. @. M 1:100. 1–43. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. R. Beograd. 1998) kori{ten je kao predlo`ak. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Kako je rije~ o GIS sustavu. FRITZ. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. Beograd. 10/1. KAPELJ.. Tuma~ za list Zadar L 33–139. S. (1998): Tuma~ za Osnovnu hidrogeolo{ku kartu Republike Hrvatske – listovi Split i Primo{ten. . M 1:100. F. [ARIN.– Arhiv HGICGS.. SINGER. @. D. (1988): Upute za izradu Osnovne hidrogeolo{ke karte Jugoslavije 1:100. F. Zagreb.. 220 str. F. BO@I^EVI]. pa i samog tuma~a. (1978): Hidrogeologija Ravnih Kotara i Bukovice. Tuma~ je pisan prema “Uputama za izradu OHGK” ([ARIN. on je stalno otvoren. D. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. MAJCEN.. FRITZ. istra`ivanja. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. List Zadar OHGK trenutno je spreman za recenziju nakon koje }e.– Doktorska disertacija.000.000. & KOROLIJA. (2006): Hidrogeologija jadranskih kr{kih otoka. Zagreb.– Institut za geol. ispravljen u skladu s recenzentskim naputcima. R.. B. IVI^I]. Institut za geol. Zagreb.– Arhiv HGI-CGS.– Magistarski rad. A. Rudarsko– geolo{ko–naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Zagreb. REFERENCE FRITZ.– HGI-CGS. Hidrogeolo{ka studija.. 104 str. B. te }e i on biti periodi~ki upotpunjavan u skladu s novim spoznajama.– Arhiv HGI-CGS br. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 u kartografskom pregledu tako i u analiti~koj obradi opa`anih objekata. J. (1997): Hidrogeolo{ka studija dalmatinskih otoka. Prirodoslovno matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. B. PAVI^I]. (1995): Hidrogeolo{ki uvjeti za ostvarenje akumulacija u kr{u zale|a Velebita. J. F. (2002): Strukturni sklop {ireg podru~ja Promine u sjevernoj Dalmaciji i odraz na hidrogeolo{ke odnose. postoje}i tuma~ OHGK za listove Split i Primo{ten (FRITZ & KAPELJ. (1964): Hidrogeolo{ki odnosi podru~ja Nin – Poljica – Posedarje.– Doktorska disertacija. 93/97. J. 113 str. BIONDI]. (1976): Ravni Kotari – Bukovica.000. List Zadar L 33–139. Drugo. 1988). & KAPELJ. istra`ivanja. Zagreb. (2003): Istra`ivanje pokretljivosti one~i{}enja u pokrovnim naslagama kr{kog vodonosnika na podru~ju izvora Turanjsko jezero u Vranskom polju. SOKA^. MAJCEN.– Kr{ Jugosl. Zagreb. TERZI].238 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. BULJAN. 108 str. L. JAZU. Zagreb. T.. Tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Prirodoslovno – matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. S.– Magistarski rad. Tuma~ je usko povezan s bazama podataka i kartografijom. KOROLIJA. (~lanak prema doktorskoj disertaciji). MARKOVI]. & NIKLER.– Doktorska disertacija. (1970): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. a ovisno o novim spoznajama povremeno }e se izdavati nove verzije baza podataka. Beograd. FRITZ. & KAPELJ.

Savezni geolo{ki zavod Beograd. LITERATURA PLENI^AR. 10 432 Bregana. pH. Raspodjela gornjokrednih izvora je znatno druga~ija i pokazuje najvi{e izvora (33%) na nadmorskim visinama od 601–700 m n. 1978) ukazuje na regionalne uvjete vodonosnika. Taj dio istra`ivanja je zavr{en po~etkom 2008. Raspodjela izvora prema izda{nosti je napravljena tek kao indikator mogu}ih koli~ina istjecanja. (1975): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. No. te 87 izvora nepoznatog re`ima istjecanja.01–0. raspodjela. [IKI] et al. discharge regime. Svi izvori su fotografirani. s udjelom od 13%. zasi}enost kisikom... u razli~itim dijelovima godine i hidrolo{kim uvjetima pa se mjerenja fizikalno-kemijskih parametara ne mogu uspore|ivati. U. izda{nosti i re`imu istjecanja.4. mogu se prikazati raspodjele po litostratigrafskim jedinicama. ukupno otopljene krute tvari. Takva raspodjela je u skladu s o~ekivanjima prema kojima se podzemne vode dolomitnog vodonosnika prihranjuju na ve}im nadmorskim visinama.m. 1:100. PREMRU. re`im istjecanja. godine do 2009. elektroliti~ka vodljivost. Zabilje`eno je 112 povremenih izvora. L33-79. Najve}i dio gornjotrijaskih izvora (36%) istje~e na nadmorskoj visini od 301 do 400 m n.000.. M. tip izvora. stratigrafska pripadnost.. Broj povremenih izvora je vjerojatno vi{estruko ve}i od zabilje`enog s obzirom na geolo{ku gra|u i strukturu istra`ivanog terena. Stijene gornjeg trijasa i gornje krede imaju najve}u rasprostranjenost na podru~ju Parka pa se nalaze od najmanjih nadmorskih visina ispod 200 m n.1–1 l/s. lokalni naziv ukoliko postoji. Najmanji udio od 2% imaju izvori kojima je izmjerena izda{nost ve}a od 10 l/s {to je u skladu s karbonatnim.m. Vodonosnik ima zna~ajno horizontalno i vertikalno rasprostiranje pa omogu}ava takvo protjecanje i istjecanje. Na temelju postoje}ih podataka iz GIS sustava Parka je 2007. Po brojnosti izvora (309) prednja~i jedinica gornjokrednog fli{a iako pokriva samo 22% istra`ivanog terena.000. izda{nost. Prema mjere- njima iz 2007. temperatura. Raspodjela gornjotrijaskih i gornjokrednih izvora prema nadmorskoj visini mo`e ukazivati na zone prihranjivanja i istjecanja iz vodonosnika. godine po~elo terensko rekognosciranje izvora cijelog za{ti}enog podru~ja kako bi se prikupili {to to~niji podaci za izradu karte prirodne ranjivosti.. & [IMUNI].1 l/s.m. godine s prikupljenim osnovnim podacima za 847 izvora. & HERAK. i dijela 2008. (1978): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. . a istje~u ni`e u erozijskim bazama. list Novo Mesto. K. Savezni geolo{ki zavod Beograd. L38-80. (23%). {to je u skladu s povr{inom litostratigrafske jedinice koja pokriva najve}i dio istra`ivanog terena-46%. Brojno{}u slijede izvori iz gornjotrijaskih naslaga gdje ih je zabilje`eno 287.– Geolo{ki zavod Ljubljana.– Institut za geolo{ka istra`ivanja Zagreb. Svakom izvoru su GPS-om ubilje`ene geografske koordinate.m. da li se koristi za vodoopskrbu. distribution. Hrvatska (tvujnovic@yahoo. lithostratigraphic units.m. izda{nosti i nadmorskoj visini. Izvorima kojima je bilo mogu}e izmjerena je izda{nost. litostratigrafske jedinice. re`imu istjecanja..com) Klju~ne rije~i: izvori. Sa 14% slijede izvori na visinama od 701–800 m n. da li je kaptiran. te nadmorskoj visini Springs in the “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park – distribution by lithostratigraphic units. nadmorska visina.1:100. “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park Hidrogeolo{ka istra`ivanja podru~ja Parka prirode “@umberak-Samoborsko gorje” su se odvijala kroz nekoliko etapa od 2006. Raspodjela ostalih izvora nije ra|ena s obzirom na njihov nedovoljan broj za statisti~ku obradu. M. Takva raspodjela izvora ukazuje na dominantno lokalno dreniranje malih slivnih podru~ja u uglavnom fli{kom heterogenom vodonosniku. O. and altitude Tatjana Vujnovi} Park prirode “@umberak-Samoborsko gorje”. Park prirode “@umberak – Samoborsko gorje” Key words: springs. te izvori od 501–600 m n. discharge and its regime. godine.m. re`im istjecanja. BASCH. 1975. Prema zabilje`enom re`imu istjecanja najvi{e je stalnih izvora-648. do najvi{ih dijelova iznad 1000 m n. Sa 135 zabilje`enih izvora slijede gornjokredne karbonatne naslage koje pokrivaju 13% istra`ivanog terena. Grdanjci 57. A. [IKI]. izrazito tektoniziranim plitkim kr{kim vodonosnikom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 239 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Izvori u Parku prirode “@umberak – Samoborsko gorje” – raspodjela po litostratigrafskim jedinicama. Brojno{}u od 30% slijede ve}i izvori u klasi izda{nosti od 0. altitude. list Zagreb. Raspodjela izvora po litostratigrafskim jedinicama (PLENI^AR et al.m. broj izvora. te od 401 do 500 m n. godine vidljivo je da se najve}i broj izvora (35%) nalazi unutar klase izda{nosti od 0. Ve}ina od 847 iskartiranih izvora je izmjerena samo jednom.

andric@igh. godine do travnja 2003. Od kraja 2002. Tada su se pojavili veliki gubici vode kroz podzemlje i akumulacije se potpuno ispraznila. geophysical methods Na lokaciji Hammam Grouz prva geolo{ka istra`ivanja i veliki broj bu{otina izvedeni su prije 30 godina. {to su utvr|eno u geolo{koj ekspertizi (MILANOVI] at al. Konsolidiran ponor na koti 719 m. bozo.. Figure 1. geofizi~ke metode Key words: geophysical investigations.240 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Geofizi~ke anomalije na profilu unjegovoj blizini. Geophysical anomalies on profile near abysm. U dnu sada{nje akumulacije stvorili su se krateri na vi{e nivoa.padovan@igh. Hrvatska (miroslav. Na temelju rezultata ovih istra`ivanja izra|en je projekt izgradnje brane i akumulacije. Zbog pove}anog hidrostatskog tlaka u akumulaciji do{lo je do uspostavljanja kretanja vode u kr{kom podzemlju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru Geophysical investigations in the Accumulation Hammam Grouz in Algeria Miroslav Andri} & Bo`o Padovan Institut IGH. Povr{inska glinovita za{tita je najprije popustila Slika 1. Janka Raku{e 1.hr. Consolidated abysm. Brana i akumulacija su bile u eksploataciji 17 godina. . godine bio je period intenzivnih ki{a i akumulacija se prvi puta napunila do nivoa predvi|enog projektom. 10 000 Zagreb. 2007).hr) Klju~ne rije~i: geofizi~ka istra`ivanja. godine. sve do travnja 2003.

On se nalazi u zoni ve}eg termalnog izvora. Kasnije je taj ponor konsolidiran. P. fosilnih ponora koji se mogu aktivirati i ve}ih kanala. Ministere des Resources en Eau. 1). na mjestu fosilnog ponora na koti 719 m (Sl. Kao zaklju~ak mo`e se konstatirati da su preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz polu~ila rezultate koji omogu}uju otkrivanje rasjeda. Barrage Hammam Grouz. geoelektri~nom tomografijom i georadarom. V. Agence des Barrages et Transfert. Drugi ponor se otvorio na nivou 708 m. I na refrakcijskom i na geoelektri~nom tomografskom presjeku jasno se vide anomalije koje ozna~avaju kanal kojim se voda iz ponora odvodi u podzemlje. Alger. Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 241 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. STEVANOVI] & Z.– Fond dokumenata IGH. Oni vodu iz akumulacije dreniraju kroz podzemlje ispod brane. se`e okr{avanje. . Depth reflection section. Na Sl. LITERATURA MILANOVI].. Raids of water from deep underground can be clearly seen. (2008): Preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru. od kojih 5 u desnom boku akumulacije gdje su se otvorili ponori. M. Stvaranje ovakvog tipa ponora mogu}e je i na drugim mjestima. vrlo blizu glavnog rasjeda koji ide kroz akumulaciju. Dubinski seizmi~ki refleksijski presjek. seizmi~kom refrakcijom. ANDRI]. Uo~avaju se mjesta prodora termalne vode iz karbonatnih stijena u dubokom podzemlju (s dubine oko 150 m) kroz aluvijalni nanos do povr{ine dna akumulacije. Trasirano je 7 profila. La partie I. po geolo{kim saznanjima. Da bi se mogao izraditi projekt pouzdane sanacije akumulacije Hammam Grouz potrebno je istra`iti njezino podzemlje do dubine oko 200 m dokle.4. Slika 1 prikazuje rezultate geofizi~kih mjerenja izvedenih na profilu blizu ponora na koti 719 m. Vide se prodori vode iz dubokog podzemlja. U tu svrhu izvedena su probna geofizi~ka mjerenja s nekoliko metoda i to: seizmi~kom refleksijom. a 2 na udaljenosti oko 800 m ju`no od brane. (2007): Rapport d’Expertise. BELI^EVI]. Figere 2. 2 je prikazan refleksijski dubinski presjek profila trasiranog oko 800 m ju`no od brane.

Mjerenje i prora~un otpornosti se ponavlja za vi{e razmaka elektroda A i B (prema potrebi se mijenja i polo`aj elektroda M i N). Tajnovac 1. Slika 1. Stvarne vrijednosti otpornosti dobivaju se itereativnim postupkom modeliranja slojevitog tla tako da modelu pripadaju}a teorijska krivulja najbolje odgovara mjerenim vrijednostima. razlika potencijala. kao za pojedine tipove prikazan je na Sl. I – struja koja te~e preko elektroda A i B. Geoelektri~no sondiranje Geoelektri~na mjerenja temelje se na mjerenju razlike potencijala me|u to~kama na povr{ini terena izazvane strujom poznate jakosti. clay powder. 1. Histogram otpornosti za sve sedimente. pijesak. – teorijskim krivuljama za dobiveni model tla. lithological interpretation of the soil. B. uzimaju}i u obzir me|usobni polo`aj elektroda. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geoelektri~no sondiranje.242 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Kako je podzemlje elektri~ki nehomogeno. Kod ove metode koristi se kolinealni simetri~ni raspored elektroda. . k – konstanta koja ovisi o rasporedu elektroda. te na taj na~in odrediti sastav i strukturu tla (SALKOVI] et al. potential difference.d. na 10 sondi kao peteroslojni. 31500 Na{ice.. Nexe grupa d. litolo{ko tuma~enje tla. Radi}a 200. a njihovi rasporedi prikazani su dijagramom sondiranja za pojedine sonde sa: – prora~unanim vrijednostima (vi{estrukim) prividnih otpornosti. – modelima tla (atributi modela: debljine slojeva D(m) i otpornosti R(Wmm)). Izmjerene su ukupno 24 sonde. 31 500 Na{ice. glina prah. Obradom rezultata mjerenja uglavnom su dobiveni ~etveroslojni modeli (13 sondi). gdje su: r – otpornost.. {ljunak. Histogram of resistance sediments. mogu}e je izra~unati elektri~nu otpornost prema: r = k ´ U / I. Figure 1.d.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Le`i{te pijeska i {ljunka Vukojevac The deposit of sand and gravel Vukojevac @eljko Bortek & Igor Janjatovi} Na{icecement d. Key words: Geoelectrical sounding. Otpornosti variraju u rasponu od 11 – 250 Wm. te iznimno na GS-1 troslojni. Tako dobivenim modelima mo`e se dati litolo{ko tuma~enje. Iz izmjerenih vrijednosti napona (razlike potencijala) i struje... Histogram otpornosti sedimenata. sand and gravel. na spomenuti na~in dobivenu otpornost uobi~ajeno je nazivati prividnom. U – napon me|u elektrodama M i N. 2008). Prikaz i tuma~enje rezultata istra`ivanja Geoelektri~no sondirenje izvedeno je Schlumbergerovim rasporedom elektroda sa polurazmakom strujnih elektroda (AB/2) do 215m.

Serija pijesaka i {ljunaka s otpornostima od 80 – 250 Wm. a na pojedinim sondama kao dva sloja (tre}i i ~etvrti. A. @. a gradi ga humus. s otpornostima uglavnom u rasponu od 20 – 60 Wm. U podini povr{inskog kompleksa uglavnom glina i prah (glinoviti) s otpornostima od 11 – 36 Wm. na GS-1 drugi). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 243 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2.4. Figure 2. Ova sredina interpretirana je kao jedan sloj (tre}i.5 m) registrirana ja na sondi GS-14. 3.. Block diagram of the deposit of sand and gravel.. Razina podzemne vode je pribli`no na koti 99 m nv. LITERATURA SALKOVI]. PE[TA. 2. U podini serije pijesaka i {ljunaka glina u izmjeni s prahom s otpornostima 18 – 41 Wm. rijetko se pojavljuju ve}e vrijednosti (do 190 Wm). & BORTEK. na GS-4 i GS-17 drugi i tre}i). Povr{inski kompleks. a na mjestima povi{ene otpornosti i pijesak (mogu}e {ljunka). a najve}a dubina (7. pa je ova sredina saturirana. Odgovara drugom sloju. Odgovara prvom sloju u modelima. od 29 m na GS-23 do 90 m na GS-15. Zagreb. D. GS-4 i GS-17 ga nema.– MOHO Ltd. Izdvojene su slijede}e sredine prikazane na Sl. Nesaturiran je. (2008): Geophisical Research deposits of sand and gravel Vukojevac. vi{e ili manje vla`an o ~emu ovisi i otpornost. Dubina zalijeganja je razli~ita. BE – 628 th. 4. 2: 1. relativno je ujedna~ene debljine. Blok dijagram le`i{ta pijeska i {ljunka. mje{avina gline i praha. . na sondama GS-1. research space Gornjak.

Ova interpretacija omogu}ava precizno postavljanje perforiranih cijevi u intervale koji }e proizvoditi vodu. ali su koli~ine tih voda velike i u bliskoj budu}nosti ne postoji opasnost od njihovog iscrpljenja. Zagreb 10 000. vode niskih vrijednosti saliniteta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Primjena karota`nih mjerenja u odre|ivanju vode s niskim vrijednostima saliniteta u le`i{tu Application of logging measurements in determination of low salinity water in the reservoir Zoran ^ogelja & Zvonko Jeras INA. To su strate{ke rezerve. jer se u oba slu~aja one~i{}enja mogu lako pro{iriti. koja komunicira sa povr{inom. koli~ina vode. broja i {irine pukotina. To su rezerve vode koje se sporo obnavljaju. Pribli`ni salinitet vode mo`e se odrediti iz o~itanih vrijednosti otpornosti sloja zasi}enog vodom (Rv) i spontanog potencijala (SP) a debljina vodonosnih slojeva pomo}u spontanog potencijala (SP). Hrvatska Klju~ne rije~i: karota`a. jer je to za sada jo{ uvijek veoma skupa voda za pridobivanje. prirodne radioaktivnosti stijene (GR) i mikrologa (ML). fizikalni pokazatelji i temperatura. koristi se mjerenje mikrologa za preciznu interpretaciju dubinu. [upljikavost stijene (poroznost) i litologija mo`e se interpretirati pomo}u karota`e neutron (CNL – Compesated Neutron Log) i karota`e gusto}e formacije (CDL – Compesated Density Log). waters of low salinity. Stanje u samoj bu{otini. Trenutno su u povoljnijem polo`aju radovi oko kori{tenja geotermalne vode koje zbog svoje {iroke primjene veoma brzo vra}aju ulo`ena sredstva. budu}i da Hrvatska jo{ uvijek ima relativno velike koli~ine jeftinije pitke povr{inske vode. . U karbonatnim kompleksima bez primarnog poroziteta. otpornost stijene (Rt) Key words: well logging. a cijena te vode iz godine u godinu }e rasti. dotok vode iz sloja i vrstu stijene mo`e se snimiti u bu{otini pomo}u kamere. SD Istra`ivanje i proizvodnje nafte i plina. Danas je u svijetu sve ve}a potreba za pitkom i geotermalnom vodom. nalazi se voda koja ne komunicira s povr{inom i ne mo`e se one~istiti. Karota`na mjerenja su relativno lagan i jeftin na~in da se utvrdi postojanje slojeva zasi}enih vodom. dubina i rasprostiranje. true resistivity (Rt) Na podru~ju Hrvatske pod zemljom postoje veliki potencijali vode niskih vrijednosti saliniteta (slatke i braki~ne vode) i geotermalne vode. Ispod tih akvifera na dubinama ispod 100 ili 150 m. Temperatura vode se mjeri ure|ajem za kontinuirano mjerenje temperature u bu{otini (Th).244 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. raspored pukotina i njihov smjer. spontaneous potential (SP). Veliki su problemi sa vodom na povr{ini ali i onom vodom u podzemlju. pa sve do 1700 m (a na nekim mjestima i dublje). [ubi}eva 29. spontani potencijal (SP). ali sa pukotinskim sistemom.

z) poznata seizmi~ka brzina u to~ki (x. Izvor vala nalazi se s lijeve strane profila. . Croatia (tihomir. 10 000 Zagreb. Dresden. debljine 2 m. Vremena prvih nailazaka ucrtana su u dijagram vrijeme – udaljenost (slika 1a).2 m u sredini profila. Vrijeme prvih nailazaka ra~una se pomo}u eikonalne jednad`be: 1  ∂t   ∂t    +  = 2 n (x . a) Dijagram vrijeme – udaljenost. Izvedeni su i matemati~ki izrazi za ra~unanje polo`aja {upljine. Franjo [umanovac2. eikonal equation Geofizi~ko istra`ivanje podzemnih {upljina provodi se prije po~etka gra|evinskih radova (izgradnje cesta. mostova. GRANDJEAN et al.. (1992). Refrakcijska seizmi~ka metoda tako|er se koristi u is tra`ivanju podzemnih {upljina (ENGELSFELD et al. Faculty of Science. Utjecaj {upljine vidljiv je na udaljenostima izme|u x1 i x2. a NASSERI-MOGHADDAM et al. b) Propagation of wavefronts. a v(x. z )  ∂x   ∂z  2 2 (1) Slika 1. (2002) koriste analizu refleksije P-va- lova. Na primjer. Croatia 3 College for Information Technologies. 10 000 Zagreb. polo`en je iznad sloja ve}e seizmi~ke brzine (1400 m/s). Croatia 4 Department of Physics. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 245 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena refrakcijske seizmi~ke metode za pronala`enje podzemne {upljine u dvoslojnom modelu Applying the refraction seismic method for detecting underground cavity in a two-layer model Tihomir Engelsfeld1. gdje je t(x. Vladimir Krsti}3. Brojne istra`iva~ke skupine razvijaju razli~ite seizmi~ke metode za otkrivanje podzemnih {upljina. prvi nailasci. 10 000 Zagreb. Teorijska istra`ivanja provedena su za dvoslojni model: sloj manje seizmi~ke brzine (350 m/s). brana) da bi se izbjegle nesre}e i {tete uzrokovane uru{avanjem. b) Rasprostiranje valnih fronti. University of Zagreb. University of Zagreb. v1 i v2 su seizmi~ke brzine u gornjem odnosno donjem sloju). z).5 m nalazi se na dubini z = 1. no u tu svrhu koristi se i izvor vala na suprotnoj strani profila. [upljina ne propu{ta seizmi~ke valove. Croatia 5 Max Planck Institute for the Physics of Complex Systems. a pripadaju}e valne fronte prikazane su na slici 1b. 10 000 Zagreb. z). pa je oblik grafa posljedica obilaska vala oko {upljine. Geology and Petroleum Engineering.4. 2008).5 & Nenad Pavin4. z) vrijeme nailaska u to~ku (x. Germany Klju~ne rije~i: podzemna {upljina. Faculty of Science. Prou~ava se utjecaj {upljine na prve nailaske seizmi~kih valova. a) Time – distance graph. gdje je q kriti~ni kut refrakcije (prema Snellovom zakonu sinq = v1/v2.5 1 Department of Geophysics. ENGELSFELD et al. Na udaljenost xp (vr{na to~ka) istovremeno sti`e val koji obilazi {upljinu s lijeve i val koji obilazi {upljinu s desne strane. Figure 1. University of Zagreb.engelsfeld@phy.hr) 2 Faculty of Mining. eikonalna jednad`ba Key words: underground cavity. first arrivals. Jednad`ba nema op}e analiti~ko rje{enje pa se koristi numeri~ko rje{avanje primjenom ra~unala prema algoritmu koji uvode QIN et al. (2008) pokazali su da se pomo}u grafa vrijeme – udaljenost mo`e izra~unati polumjer {upljine izrazom 2r = (x2-x1)cosq. (2007) prou~avaju utjecaj polo`aja (dubine) i oblika {upljine na rasprostiranje povr{inskih valova. Kru`na {upljina polumjera r = 0.

T. nalazi se iznad sloja mokrog pijeska v2 = 1400 m/s. & HUTCHINSON.– Soil Dynamics and Earthquake Engineering. LITERATURA ENGELSFELD.– Comptes Rendus Geoscience..246 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. NASSERI-MOGHADDAM. G. Sloj suhog pijeska v1 = 350 m/s. QIN. GRANDJEAN.T. (2002): Détection de carrières souterraines par sismique haute résolution à Annet-sur-Marne (France). BITRI. b) Dijagram vrijeme – udaljenost za terenska mjerenja. Uo~ava se vr{na to~ka za 11. A. N.. Figure 2. 2.– Geophysics. LUO. . Q. debljine 2 m. CASCANTE. J. A. 478–487. C. Izostavljeni su izvori 4 i 5 jer su preblizu geofonima 1.5 m prekriva 24 geofona razmaknutih 0. G. geofon (za izvore lijevo od {upljine). (2008): Investigation of underground cavities in a two-layer model using the refraction seismic method. ili 13. D. a slika 2b prikazuje graf vijeme – udaljenost. (2007): Effects of underground cavities on Rayleigh waves–Field and numerical experiments. 27/4. Du`inu profila 11. 300–313.B. Izvor vala je udarac ~eki}a o metalnu plo~u na tlu. & SCHUSTER. PHILLIPS. odnosno 24. Slika. SENECHAL. a) Raspored geofona i izvora. & DABAN. Polo`aj geofona i izvora prikazan je na slici 2a.5 m) na dubinu z = 1. [UMANOVAC. b) Experimentally obtained time – distance graph. (1992): Finite-difference solution of the eikonal equation along expanding wavefronts.5 m. F... G.B. & PAVIN.J. OLSEN.. Glavna os valjka okomita je na pru`anje profila. 441–447. Y. [upljina je dobivena ukopavanjem cisterne (valjak polumjera baze r = 0.2 m. geofon (za izvore desno od {upljine) i 12. 57/9.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Teorija je potvr|ena terenskim mjerenjima. G.. a) Positions of geophones and sources. 6/4. 221–231. 334/7.– Near Surface Geophysics. F.

Hrvatska Klju~ne rije~i: Mjerenje tijekom bu{enja (LWD). The Azimuthal formation density measurements were acquired in sectors distributed azimuthally around the borehole while rotating. karakterizacija le`i{ta. real time Recent developments in Logging While Drilling (LWD) have been aimed at improving drilling efficiency and optimize reservoir characterisation. The neutron-density data. reservoir characterisation. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 247 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LWD – Pregled i primjer s Jadranskog mora LWD – Overview and case history from Adriatic Sea Zdravko Kosovec & Dra`en Parlov INA Naftaplin. This feature enables contact of the density sensor with the formation all the time. stvarno vrijeme Key words: Logging while drilling (LWD). adnVISION logging tool. [ubi}eva 29. Figure 1. from adnVISION log- ging tool. adnVISION karota`na sonda. The real time data allowed operator to optimize costs and make operational decisions much more quickly. 10 000 Zagreb. Majority of the wells are directionally drilled using real time Logging While Drilling services to provide qualitative formation evaluation in a timely and cost effective manner (Figure 1). Slika 1. what enhances the quality of the measurements and yields an image for the structural characterisation of the field (Figure 3). acquired in Real Time contribute to better control of the well trajectory in the reservoir and to complete petrophysical evaluation of the formations (Figure 2). This paper presents a detailed example of the use of the LWD services in Adriatic Sea Gas fields development.4. and resistivity data. . from arcVISION logging tool.

Figure 3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. . Image for the structural characterisation. Slika 2. Petrophysical evaluation. Slika 3.248 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Slika za strukturnu karakterizaciju. Petrofizikalna procjena.

Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. Usporedba se mo`e vidjeti u sljede}oj Tablici 1. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. Temelji se na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. ali i potencijalnih le`i{ta. 10 000 Zagreb. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabu ra~unalnu opremu i programe po dana{njim kriterijima. Programski paket 1994. godine.4. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. Godine 1994. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. Primjer jednog takvog procesa je nazvan AAA (Anomalous Amplitude Attenuaion). Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. Tablica 1. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice postoje}ih. radi pobolj{avanja odziva korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) s ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu “Vu~kovec 3D” uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske u frekventnu domenu. example – Vu~kovec 3D Nina Kova~i}. i 2010. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno mo- dernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji omogu}uju nekoliko puta ve}u brzinu obrade te imaju znatno ve}i prostor za vanjsku pohranu radnih podataka. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja).6GHz Diskovni prostor 40GB 20TB Radna memorija 512MB 88GB (37 nodes) . ali najnaprednije u to vrijeme. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu slojeva razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. godine upravo u Ininom centru za obradu gdje se i dan danas takvi podaci obra|uju. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. to je bio i te~aj 3D obrade. Table 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 249 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3D Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja kao i najbolji broj tragova za analizu. vibratori ili zra~ni topovi. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. SD istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. amplitude. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. [ubi}eva 29. OMEGA OMEGA2 Broj procesora 1 94 (cluster 37 nodes) Model procesora POWER2 XEON Brzina procesora 66MHz 3. Ujedno. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjuje se novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. obrada. ukloniti ili zamjeniti. 2010. processing. amplituda.

[ubi}eva 29. Za model su potrebne karte intervalnih brzina seizmi~kih valova pojedinih formacija brzina i dubinske strukturne karte tih istih formacija. Hrvatska Klju~ne rije~i: skaliranje. dt jednostruko vertikalno vrijeme formacije. migracija. (b) migracija vremenskih karata u dubinu sa modelom intervalnih brzina na principu Snell`ovog zakona loma zraka. interval velocity Ulazni podatak za “3D-Prestack” dubinsku migraciju je postupno izgra|ivani i pobolj{avani volumen podataka iz odnosa brzina/dubina. gdje je dz vertikalna debljina formacije. Damir Taka~ & Josip Husnjak INA-Naftaplin. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinsko modeliranje strukture Jihar Depth Modelling of Jihar structure Mirjana Milinovi} Kolund`i}. migration. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima.Upravo zbog velike ovisnosti o brzinama formacija izra|uju se detaljne analize. intervalne brzine Key words: scaling. U ovom primjeru prikazane su dvije metode pretvorbe vremenskih karata u dubinu: (a) jednostavno skaliranje vremenskih horizonata u dubinu sa modelom intervalnih brzina formacije. . pomo}u formule dz = dt*v. Pre-stack Dubinska migracija je vrlo osjetljiva na model brzina. v intervalna brzina. Dubinske karte pomi~u se u prostoru smje{taju}i dubinske to~ke na prave pozicije u odnosu na pozicije tih to~aka na povr{ini. bez prostornih pomicanja dubinskih to~aka na prave pozicije. Koriste}i tu metodu dubinski horizonti smje{taju se na prave pozicije i daju to~nije strukturne oblike. 10 000 Zagreb. Izrada modela Brzina/Dubina vrlo je slo`eni iterativni proces. Pobolj{ani volumen Brzina/Dubina kori{ten je za prestack i post-stak 3D migraciju. 3D post-stack migrirani volumen kori{ten je za korekciju ulazne interpretacije strukturno tektonskih odnosa i pobolj{anje volumena brzina/dubina. Analize brzina prije migracije poku{avaju korigirati pozicije migracije koriste}i najbolji odnos signal-smetnja u cilju fokusiranja energije. Kona~ni 3D dubinski migrirani volumen slu`i za daljnje petrofizikalne analize i analize ostalih atributa u ukupnom procesu karakterizacije rezervoara. Postoji nekoliko na~ina za pretvorbu. Kod ove metode to je jednostavna pretvorba vremena u dubinu. Vremenski interpretirane karte pretvaraju se u dubinu pomo}u karata brzina formacija.250 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pomak horizonata u podzemlju definiran je kartama azimuta pomaka kao vrijednostima vektora.

45–5. Presjeci su organizirani u tzv. vidljivo je da se ispod dijela temelja stupi{ta S3 nalazi zona razlomljene i kavernozne stjenovite mase. vodljivost i magnetska permitivnost) (BRISTOW & JOL.25 m. {vedskog proizvo|a~a MALA GeoScience.45 do 5. Frekvencija vala odabire se ovisno o planiranoj dubini zahvata. . Na dubini ve}oj od 9 metara. Reflektirane valove prima antena – prijemnik i sistem ih pohranjuje u digitalnom obliku na prijenosno ra~unalo. Takvim na~inom mjerenja sistematski se prekriva istra`ivano podru~je. Na Slici 1. s razmakom od 1 m. Kombinacijom paralelnih presjeka mogu}e je dobiti 3D prikaz podzemlja na kojem se isti~u zone raspucale stjenovite mase. 2003).mirkovic@igh. Janka Raku{e 1. dionica [estanovac – Zagvozd Detection of fractured and cavernous zones in karstic areas using gpr: examples from highway Zagreb – Split – Dubrovnik. Antenom – predajnikom se u tlo oda{ilju visokofrekventni elektromagnetski valovi (25 MHz do 2 GHz). Na tlocrtnim prikazima jasno se uo~ava pru`anje podzemnih struktura koje su uzrokovale porast amplitude reflektiranog vala. Mjerenje je izvr{eno instrumentom RAMAC/GPR. poligon. 2008a). Na dvije takve lokacije izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja dodatnih informacija o dubini i smjeru {irenja kaverni. te se omogu}uje trodimenzionalna interpolacija podataka i kreiranje tlocrtnih prikaza amplituda reflektiranih signala na razli~itim dubinama.25 metara. Pokazalo se da se na tim Slika 1. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. stjenovita masa je uglavnom kompaktna ili slabo razlomljena. Uvidom u rezultate ispitivanja.25 metara. Figure 1. U oba ovdje prikazana ispitivanja kori{tene su antene frekvencije 200 MHz. odnosno skup paralelnih presjeka konstantnog razmaka i pribli`no jednake duljine. 10 000 Zagreb. Darker colours represent fractured rock mass. kaverna. kr{ Key words: ground penetrating radar (gpr). Dio emitirane energije reflektira se od dielektri~nih diskontinuiteta (podzemnih objekata i tla razli~itog sastava). Stjenovita masa gra|ena je od vapnenca i od kote temeljenja do dubina od oko 9. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. Ispitivanje georadarom je nedestruktivna geofizi~ka metoda koja kao rezultat mjerenja daje uzdu`ni. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 251 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Detekcija pukotinskih i kavernoznih zona u kr{u upotrebom georadara: primjeri s AC Zagreb – Split – Dubrovnik. te potrebnoj rezoluciji.d. karst Uvod Prilikom izvo|enja gra|evinskih radova na dionici [estanovac – Zagvozd. ~ime je postignuta dubina zahvata od oko 14 metara..45 do 5. Primjer 1. Hrvatska (olinka. d. – vijadukt “Gradina” Na lokaciji stupnog mjesta S3 budu}eg vijadukta “Gradina” snimljeno je 11 paralelnih presjeka.hr) Klju~ne rije~i: georadar. kontinuirani presjek podzemlja.0 metara je jako (HW) do srednje okr{ena (MW). O metodi Osnova ove geofizi~ke metode je primjena svojstva elektromagnetskih valova da se reflektiraju ili lome na kontaktu dva materijala razli~itih elektri~kih karakteristika (di- elektri~na permitivnost. caverne.5 metara (MIRKOVI]. AC Zagreb – Split – Dubrovnik u vi{e je navrata otkriveno postojanje kavernoznih zona ispod projektiranih objekata ili trase budu}e autoceste.4. section [estanovac – Zagvozd Olinka Mirkovi} Institut IGH. duljine 10. GPR time slice at the depth of 3.

otkriven je speleolo{ki objekt – {pilja (Slika 2.5–7 metara.M. Na prikazima su tamnije sme|om bojom istaknuta podru~ja na kojima postoji porast amplitude reflektiranog vala. km 44+275 do 44+305). Pokazalo se da je ovom metodom mogu}e ustanoviti postojanje takvih zona.252 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. O.S & JOL. MIRKOVI]. km 44+275 do km 44+305 Prilikom izvo|enja radova na trasi autoceste. (2008b): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje podru~ja {pilje u st. Darker colours represent fractured rock mass. (2003): Ground Penetrating Radar in Sediments. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. Rezultati ispitivanja su pokazali da se otkrivena kaverna pru`a ispod cijele {irine postoje}e trase. MIRKOVI].. duljine 40 metara. H.– Geological Society. [pilja na ispitivanom podru~ju dionice [estanovac – Zagvozd. 2008b). Slika 2. od kojih su interpolacijom dobiveni tlocrtni presjeci za razli~ite dubine (MIRKOVI].). Na dubini od 13–14 metara vi{e nema indikacija za postojanje {upljina. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. {to ukazuje na izrazito razlomljenu stjenovitu masu i pojavu {upljina bez ispune. Tamnije sme|om bojom ozna~ene su zone raspucale i kavernozne stjenovite mase. Snimljeno je ukupno 25 paralelnih presjeka. Na Slici 3. Special Publication. C.5–7 m. (2008a): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje georadarom podru~ja temelja S3 vijadukta “Gradina”). – podru~je od st. . te dobiti informaciju o njihovoj dubini i smjeru {irenja. s razmakom od 1 metra. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. 211 p. Figure 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dubinama nalazi ve}i dio anomalija koje ukazuju na pojavu kaverni. O. Slika 3. Cave in the area of investigation. gotovo od same povr{ine do dubine od oko 12 metara. te lociranja eventualnih neotkrivenih speleolo{kih objekata. Na lokaciji otkrivene {pilje izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja informacija o njenoj dubini i smjeru {irenja.5 do 7 metara. LITERATURA BRISTOW. section [estanovac – Zagvozd. na staciona`i od km 44+275 do km 44+305. GPR time slice at the depth of 5. Zaklju~ak Predstavljena su dva primjera ispitivanja georadarom potencijalno kavernoznih zona u kr{u. Primjer 2. Figure 3.

subtidal as well as pelagic limestones from Ist and neighbouring islands (MÁRTON & MORO. Hungary Key words: paleomagnetism. (2008): The motion of Adria during the Late Jurassic and Cretaceous: New paleomagnetic results from stable Istria. Jadranska karbonatna platforma Paleomagnetic investigations of the Adriatic carbonate platform started more than 30 years ago. & MORO. DROBNE. paleomagnetic samples were taken from peritidal. it could be presumed that. 337. Emõ Márton2 & Damir Buckovi}1 1 2 Department of Geology. the proportion of the paleo- magnetically useful samples differs form one locality to another. According to the field observations as well as thin-section analysis. 454. mud supported limestones without visible macrofossils or late diagenetic changes and secondary alterations are preferable ones. E. ]OSOVI]. Croatia Paleomagnetic laboratory. A. K. 2003. The subjects of those pioneer studies were mostly weakly magnetic platform carbonates which were sampled before developments in knowledge of carbonate platforms sedimentology. . while the pelagics were mudstonespackstones. MÁRTON. E. 17-23. (2009): New paleomagnetic results from imbricated Adria: Ist island and related areas. E. V. 143–156.– Geologia Croatica. MÁRTON. REFERENCES MÁRTON. & ZVOCAK.. MORO. apart from good bedding and the absence of visible karstification (MÁRTON et al. A. Eötvös Loránd Geophysical Institute of Hungary.. limestones. together with late diagenetic processes. (2003): Paleomagnetic evidence for Tertiary counterclockwise rotation of Adria. 62/2. the amount of different particles as well as their characteristics variously influenced paleomagnetic results. More recently it became clear that for the purpose of paleomagnetic studies. Despite similar structural and textural characteristic of sampled limestones. Columbus u. 44–53. Both could appear with lamination as structural characteristic. ]OSOVI]. Horvatovac 102A. Faculty of Science. The limestones were wackestonepackstone/grainstones. & MORO. vapnenac.– Tectonophysics. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 253 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sedimentological characteristics of limestones and their influence on the paleomagnetic results – example form Adriatic carbonate platform Sedimentolo{ka svojstva vapnenaca i njihov utjecaj na paleomagnetske rezultate – primjer Jadranske karbonatne platforme Alan Moro1. S.– Tectonophysics. 2009). V. 2008). University of Zagreb. A. 107–114. Keeping in mind the above requirements. Adriatic carbonate platform Klju~ne rije~i: paleomagnetizam. 1145 Budapest. 10 000 Zagreb.4. MÁRTON et al..

primijenjena je nakon {to su analizirani rezultati do tada izvedenih geofizi~kih mjerenja. ako postoji. ^etvrta metoda.padovan@igh. Prethodnim in`enjersko-geolo{kim kartiranjem i tektonskom analizom utvr|eno je da je istra`ivano podru~je pokriveno karbonatnim naslagama – dolomitima i vapnencima s vrlo izra`enom tektonikom. prije navedenim trima metodama izmjereno je. (2008)) izvodivosti podvodnih rezervoara za ukapljeni naftni plin. na lokaciji rafinerije nafte u Urinju.hr) Klju~ne rije~i: seizmi~ke metode. Potom su preostali geofizi~ki radovi izvedeni u podru~ju u kojem je spomenuti blok indiciran elektromagnetskim Slika 1. Janka Raku{e 1. geoelektri~nom tomografijom i elektromagnetskim sondiranjem. seizmi~kom refleksijskom metodom. time domain electromagnetics U okviru izrade studije (ANDRI] et al.hr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja za izbor lokacije budu}eg LPG rezervoara u Urinju Geophysical investigations for determination of prospective LPG reservoir location in Urinj Bo`o Padovan & Miroslav Andri} Institut IGH. 10 000 Zagreb. Po njegovoj trasi izvedena su mjerenja s tri metode i to seizmi~kom plitkom refleksijom. geoelektri~ne metode. geoelectrical methods. elektromagnetsko sondiranje. osobito njegov dublji dio. 1). Geofizi~ka istra`ivanja zapo~ela su probnim mjerenjima kako bi se provjerila pouzdanost predvi|enih geofizi~kih metoda. Sonde su ciljano postavljene na mjesta na kojima se u podzemlju moglo o~ekivati postojanje bloka slabije razlomljene karbonatne stijene.254 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Rezultati probnih mjerenja pokazali su da odabrane geofizi~ke metode mogu zna~ajno doprinijeti utvr|ivanju odnosa u podzemlju do zahtijevane dubine. Na temelju dostupnih geolo{kih rezultata trasiran je geofizi~ki profil nazvan TEST. do oko 200 m ispod nivoa mora te. Hrvatska (bozo. otkriti blok slabije razlomljene karbonatne stijene u kojoj je mogu}e projektirati i izgraditi rezervoar. Model of electrical resistivity for profile EMS-PROFIL 2. Nakon obavljenih probnih radova pristupilo se izvo|enju kompletnog programa geofizi~kih istra`ivanja. miroslav. obra|eno i interpretirano najprije njih pet. Od ukupno predvi|enih 11 profila. Svrha im je bila istra`iti i upoznati podzemlje. elektromagnetsko sondiranje u vremenskoj domeni Key words: seismic methods. Figure 1. provedena su i geofizi~ka istra`ivanja. Model elektri~nih otpornosti profila EMS-PROFIL 2.andric@igh. . Geofizi~ka mjerenja provedena su s vi{e geofizi~kih metoda: seizmi~kom refrakcijskom metodom. Rezultati elektromagnetskog sondiranja ukazali su na postojanje takvog bloka (s otporno{}u ve}om od 1000 ohmm-a) pribli`no izme|u kota –80 i –150 m (Sl. seizmi~kom refrakcijom i geoelektri~nom tomografijom.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 255 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book sondiranjem. PADOVAN. Tako koncipiranim istra`ivanjem. M. Provjera rezultata geofizi~kih istra`ivanja obavit }e se bu{enjem. vrlo vjerojatno postoji kompaktniji blok karbonatne stijene. D. dovoljno duboko ispod nivoa mora.– Institut IGH. LITERATURA ANDRI]. & GRGEC. E. Zagreb. . dobiveni su kona~ni rezultati na temelju kojih je izdvojeno podru~je gdje.. B.. PRELOGOVI]. (2008): Geofizi~ki elaborat.4.

Prema tome. modeliranje Key words: calibration. No. Kalibracija se mo`e provesti i preko bilo koje karota`ne krivulje uz primjenu odgovaraju}eg zakona brzina. svi ti oblici kalibracije mogu se smatrati indirektnim povezivanjem seizmi~kih s bu{otinskim podacima s obzirom na to da su i karota`na mjerenja tako|er odraz geologije koja zahtijevaju odre|ena tuma~enja. Litolo{ki sadr`aj se odra`ava amplitudnim efektima ~iji skup u kona~nici tvori seizmi~ki facijes. Seizmi~ko modeliranje ide po principu “podine” – povr{ine koja predstavlja donju granicu na koju se odnose seizmi~ke brzine stijena iznad nje. facijesi. Prvi korak povezivanja je kalibracija putem sintetskih seizmograma primjenom seizmi~kog vali}a na karota`u zvuka. seizmi~ki facijes se mo`e “transformirati” u litolo{ki facijes. pa ~ak i kada odgovaraju}i zakon brzina ne postoji. a seizmi~ki model u geolo{ki model koji primijenom odgovaraju}eg modela seizmi~kih brzina dobiva i dubinsku dimenziju. njihovo tuma~enje je uvijek dvojbeno. . 10 000 Zagreb. Kalibracija se tako|er mo`e provesti i preko mjerenja VSP-a (vertikalno seizmi~ko profiliranje). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Povezivanje bu{otinskih sa seizmi~kim podacima Linking the well data with the seismic data Damir Taka~ & Katica Ivi~i} INA-Naftaplin. [ubi}eva 29. Geolo{ko modeliranje ide po principu “krovine” – pov{ine koja predstavlja maksimalno rasprostiranje odnosne geolo{ke (litolo{ke) jedinice. Dakle. Uspostavljanje veze izme|u geologije i seizmike je klju~ni trenutak u rje{avanju geolo{ke slike podzemlja. facies. modelling Suvremeno istra`ivanje nafte i plina je nezamislivo bez primjene seizmi~kih podataka. Hrvatska Klju~ne rije~i: kalibracija. seizmika. geologija. geology. U tom kontekstu mo`e do}i do razila`enja u tuma~enju geolo{kih/seizmi~kih granica sadr`anih u modelu. seismic. uspostava veze izme|u geologije i seizmike ide putem modeliranja – uskla|ivanjem geolo{kog sa seizmi~kim modelom i obratno. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima.256 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Premda su seizmi~ki podaci odraz geolo{kih zbivanja u podzemlju. Naprednim tehnikama 3D tehnologije dolazi se to tre}e dimenzije geolo{kih tijela.

Mlinska 5. water-cut (WC) Key words: string theory. osmotski tlak. LITERATURA SOVILJ-LEG^EVI]. Ljubljana. water-cut (WC) Osnova metode Turk-Leg~evi} (TURK & LEG^EVI]. .4. facies (m/a). Turk-Leg~evi} metoda je otvorena za sve vrste kvalitativno-kvantitativnih analiza. stupanj zrelosti ugljikovodika (BVWn). 271–279. salinitet konatne vode (log10 Rc). connate water salinity (log10 Rc). 9220 Lendava. To zna~i mogu}nosti definiranja svakog relevantnog parametra u interpretaciji rezervoarskih karakteristika naftno-plinskoga le`i{ta. hydrocarbon maturity (BVWn). TURK. Slovenia (jasna. osmotski tlak (ð). Rt i Ri) za reinterpretaciju postoje}ih i potencijalnih rezervi ugljikovodika na naftno-plinskom polju Peti{ovci.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. osmotic pressure (ð). 43/2. unified field. & TURK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 257 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija elektrologa po Turk-Leg~evi} metodi Turk-Leg~evi} method for E-log interpretation Velimir Turk1 & Jasna Sovilj-Leg~evi}2 1 2 Nafta Geoterm. Nastala je kao poku{aj kvalitativno-kvantitativne interpretacije starih karota`nih mjerenja (SP.– Geologija. J. acoustic impedance (AI). (1995): Nov pristop interpretaciji starih elektrokarota`nih diagramov. jedinstveno polje. kojima je osnova SP. litolo{ke karakteristike. akusti~ka impedancija (AI). Rt i Ri. (2000): New Access to Old Electrical Log Interpretation in Oil and Gas Wells. LEG^EVI] & TURK. U ovom ~lanku su prikazani samo neki od tih parametera: akusti~na impedanca. V.legcevic@gmail. zrelost ugljikovidika i water-cut za bu{otinu na plinsko-naftnom polju Peti{ovci. Ljubljana. 3–4. 1995. 2000) je teorija struna i jedinstvenog polja. V. environment (m/a). & LEG^EVI].com) Klju~ne rije~i: teorija struna. 267–292. J. salinitet konatane vode.

[ubi}eva 29. strukturi i stratigrafskoj raspodjeli. Koeficijenti korelacije su iznad 0. Jihar-2. . Jihar-3 i Jihar-6 pokazuju slaganje. interval velocity.6 i ve}i. Bu{otinsko mjerenje karota`e zvuka (sonic log) je poveznica izme|u seizmi~kih i geolo{kih podataka. prolaznih vremena u matriksu i prolaznih vremena u pornom fluidu u stijenama karbonatnog ili klasti~nog tipa pomo}u Wyllie-eve jednad`be. Zaklju~ak Korelacije izme|u vrijednosti bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina i poroziteta i seizmi~kih intervalnih brzina na Kuracchine Dolomite formaciji navedenih bu{otina Jihar-1. Rezultat inverznog modeliranja su sintetski akusti~ki otpori. intervalne brzine ili intervalna prolazna vremena dobiveni iz seizmi~kih tragova i kalibrirani sa podacima karota`e zvuka u bu{otinama Jihar-1. brzi 'Sparse Spike Zero Phase' i detaljniji 'Constrained Inversion in Eignevectors Basis'. razlo`no je izra~unati raspodjelu seizmi~kih poroziteta u le`i{tu na osnovu odnosa izme|u poroziteta i seizmi~kih prolaznih vremena (intervalnih brzina) stijena. le`i{na svojstva Key words: inversion. Hrvatska Klju~ne rije~i: inverzija. strukturi le`i{ta i stratigrafskoj klasifikaciji mogu se izra~unati neke petrofizikalne karakteristike. Exploration Department. Kori{teni su algoritmi. Ako se ustanovi korelativni odnos. uvjetno seizmi~ke intervalne brzine. Na osnovi interpretiranih poroziteta dobivena je karta prosje~nih poroziteta za Kuracchine Dolomite formaciju za podru~ja sa bu{otinama. Seizmi~ki podaci su amplitude u vremenu. Slijede}i postupak su korelacije izme|u seizmi~kih i bu{otinskih intervalnih brzina. intervalne brzine. Kako je stupanj sli~nosti izme|u bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina zadovoljavaju}i seizmi~ki poroziteti se mogu koristiti i za prostorno predvi|anje kvalitativnih poroziteta. {to predstavlja potvrdu da se mogu okonturiti poroziteti na osnovu seizmi~kih intervalnih brzina u podru~jima bez kompleksnih strukturnih i litolo{kih odnosa. 10 000 Zagreb. ali i za podru~ja bez bu{otina.258 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Damir Taka~1 & Kre{imir Peji}1 1 INA. tako|er se mogu prepoznati litolo{ki odnosi i izra~unati poroziteti.Ako su rezultati korelacija zadovoljavaju}i. tada je mogu}e predvidjeti vertikalne i bo~ne raspodjele akusti~kih svojstava pojedinih litostratigrafskih jedinica oko bu{otina i {ire ovisno o ostalim geolo{kim podacima polja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacije izme|u seizmi~kih akusti~kih otpora i le`i{nih svojstava Correlations between seismic interval velocities and reservoir characteristics Marija Vidovi}1. a akusti~ki otpori i intervalne brzine se izra~unavaju iz podataka zvuka (sonic log/transit time). Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina. reservoir characterizations Predmet ovog rada je povezivanje i prognoziranje le`i{nih i seizmi~kih svojstava na strukturi Jihar temeljeno na poznatom postupku inverzije amplitudne seizmike u seizmi~ke akusti~ke otpore. Jihar-3 i Jihar-6. Jihar-2. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina i geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. Prije toga je potrebno korelirati seizmi~ke intervalne brzine i bu{otinske porozitete iz jezgre le`i{nih stijena u ciljnim formacijama. geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Handling uncertainty in the case of lateral extension of log-porosity values in a turbidity reservoir
Analiza nesigurnosti u slu~aju lateralne procjene logaritamskih vrijednosti poroznosti u le`i{tu turbiditnog podrijetla
János Geiger1, Tomislav Malvi}2,3 & Kristina Novak Zelenika3
1 2

University of Szeged, Department of Geology and Paleontology, Szeged, Hungary Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Department for Geology and Geological Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska 3 INA-Naftaplin, Sector for Geology and Reservoir Management, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Key words: Indicator formalism, Sequential Indicator Simulation, convergence, reservoir characterization, clastics, Miocene, Croatia Klju~ne rije~i: indikatorski formalizam, sekvencijske indikatorske simulacije, karakterizacija le`i{ta, klastiti, miocen, Hrvatska

The geological uncertainty can be determined through the differences between many equally probable reservoir descriptions generated using a geostatistical techniques known as stochastic simulations. Each of these realizations reproduces a prior measure of spatial continuity (covariances) and may be conditioned to honor available data. The differences between these descriptions provide indications of reservoir uncertainty due to lack of information (DEUTSCH, 2002). Sequential indicator simulation (SIS) is widely used for diagenetically controlled facies (DEUTSCH, 2002). However, the background indicator formalism can also be applied whenever the data set available has a considerable uncertainty (DEUTSCH & JOURNEL, 1997; JOURNEL & ALABERT, 1988). In case of Klostar field the number and spatial distribution of wells allowed us expecting any lateral extension of

well-log porosity to be quite uncertain (NOVAK ZELENIKA et al., 2010). Because of this prior expectation we used the indicator formalism for discretizing the original well-averaged porosity data. Applying sequential indicator simulation for six porosity cut-offs we generated one-hundred equally probable stochastic realizations for each of five different grid sizes (Fig. 1). Then the average values, the width of their probability intervals (Fig. 2) and standard deviations were calculated for the first, first two, first three, and finally for the first 100 grids. The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity.

Figure 1. E-type estimations derived from SIS for five different cell-sizes. Slika 1. E-tip procjene dobivene sekvencijskim indikatorskim simulacijama za pet razli~itih veli~ina }elije.

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Figure 2. Width of symmetric probability interval around E derived from SIS for five cell-sizes. Slika 2. [irina simetri~nog intervala vjerojatnosti oko E dobivenog iz sekvencijskih indikatorskih simulacija za pet razli~itih veli~ina }elije.

Figure 3. Convergence of the outer variance (variance of the means among grid points) with incresing number of realizations. Slika 3. Konvergencija vanjske varijance (varijanca srednjih vrijednosti izme|u to~aka mre`e) s pove}anjem broja realizacija.

The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity. It is an open question whether this uncertainty varies with the depositional genetic, but we demonstrated that it is the function of the grid resolution. To this there were generated 100 realizations (by repeating SIS procedure with the same parameters) for each of four different grid sizes. From these realizations we defined one hundred sets of realizations containing the first three, first four etc., first one-hundred realizations. For each sets the (1) average value, (2) the total variance, the (3) coefficient of variation and the (4) variation of the expected value were calculated. Afterwards, we decomposed the total variance into its (5) 'inner' (mean of the variances of at grid points) and (6) 'outer' (variance of the means among grid points) component for each sets of realizations. It has become clear, that according to the limit values and the speed of convergence the stochastic estimations (SIS) can

be subdivided into two groups (Fig. 3). These groups demonstrate where the change of scale can be made probable. Moreover this finding may reflect the scale of the representative elementary volume in the case of well-log porosity. It is also apparent that different numbers of realizations need for stabilizing the overall estimations when support changes.

DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York. DEUTSCH, C.V. (2002): Geostatistical Reservoir Modeling.– Oxford University Press. New York, 376 p. JOURNEL, A.G. & ALABERT, F.G. (1988): Focusing on spatial connectivity of extreme valued attributed: stochastic indicator models for reservoir heterogeneities.– SPE Paper # 18324. NOVAK ZELENIKA, K., MALVIC, T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of Late-Miocene Sandstone Facies Using Indicator Kriging.– Submitted in Nafta journal, January 2010.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Define of depositional environment using neural network
Odre|ivanje talo`nog okoli{a neuronskom mre`om

Horváth Janina
Department of Geology and Paleontology, University of Szeged, H-6722, Szeged, Egyetem u. 2-6, Hungary Key words: Neural Network, pattern recognition, depositional environment Klju~ne rije~i: neuronska mre`a, prepoznavanje uzorka, talo`ni okoli{

Traditional techniques of identification of a depositional body from core data are costly and sometimes difficult to extrapolate to uncored wells. However, application of Kohonen’s Self Organized Map (abbr. SOM) (KOHONEN, 2001) approach may be regarded to be a potential method for pattern recognition problems. A combination of Indicator Kriging and SOM for log-porosity and sand content data coming from quantitative well-log interpretations is used for identifying the spatial pattern of some delta-plain sub-environments. The basic high-dimensional property fields are defined by 3D shapes of some well known depositional facieses of a particular reservoir rock body in the Algyõ Field, Hungary (GEIGER, 2003), (Fig. 1). Many parameters as log-porosity and sand content data can be used to determine lithological patterns using SOM (AKINYOKUNK et al., 2009 and

ULTSH et al., 1995). This step of method can discover spatial patterns as clusters in unstructured data set because SOM is based on clustering algorithm. However, this approach not necessarily makes sure, that the resulting disjunctive clusters can show any meaningful depositional geometry. So at last the final geometry is given using Indicator technique which uses threshold values derived from property values of clusters. (NOVAK ZELENIKA et al., 2010, in press)

AKINYOKUNK, O.C., ENIKANSELU, P.A., ADEYEMO, A.B. & ADESIDA, A. (2009): Well Log interpretation model for the determination of lithology and fluid contents.– The Pacific Journal of Science and Technology, Springer.

Figure 1. 3D model of cravasse splay environments in the Algyõ delta (GEIGER, 2003). Slika 1. 3D model okoli{a naplavnih talo`ina u paleodelti polja Algyõ (GEIGER, 2003).

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

GEIGER, J (2003): A pannóniai újfalui (törteli) formációban levõ algyõ-delta fejlõdéstörténete – I.: Az algyõ-delta alkörnyezeteinek 3d modellezése. Part one: 3d modelling of the sub-environments of Algyo-delta. Földtani Közlöny. KOHONEN, T. (2001): Self Organized Maps – Springer, Berlin, Germany. NOVAK ZELENIKA, K., MALVI], T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of the late miocene sandstone facies using indicator kriging.– Nafta, Zagreb, in press.

ULTSCH, A., KORUS, D. & WEHRMANN, A. (1995): Neural networks and their rules for classification in marine geology, Raum und Zeit in Umweltinformationssystemen, 9th Intl. Symposium on Computer Science for Environmental Protection CSEP ´95, Vol. I, ed. GI-Fachausschuß 4.6 “Informatik im Umweltschutz” vol. 7, Metropolis-Verlag, Marburg.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Procjena sekvencijskim Gaussovim simulacijama le`i{nih varijabli pje{~enja~kog donjopontskoga le`i{ta nafte, polje Klo{tar, Savska depresija, Hrvatska
Estimations by sequential Gaussian simulations of reservoir variables in Early Pontian oil reservoir, Klo{tar Field, Sava Depression, Croatia
Kristina Novak Zelenika1 & Tomislav Malvi}1,2
1 2

INA-Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Klju~ne rije~i: le`i{ne varijable, pje{~enjaci, geostatistika, sekvencijske Gaussove simulacije, polje Klo{tar, Savska depresija, donji pont Key words: reservoir variables, sandstones, geostatistics, sequential Gaussian simulations, Klo{tar Field, Sava Depression, Early Pontian

Polje Klo{tar nalazi se u zapadnom dijelu Savske depresije, na jugozapadnim obroncima Moslava~ke gore. Geografski je smje{teno oko 35 kilometara isto~no od grada Zagreba, unutar i u okolici istoimenog sela Klo{tar (Sl. 1). To polje je

odabrano za geostatisti~ku analizu iz sljede}ih razloga: (a) jo{ uvijek je jedno od najve}ih naftnih i plinskih polja u Savskoj depresiji, (b) na tom polju ve} je ranije na~injen skup razli~itih geostatisti~kih procjena, (c) postoji veliki skup prikupljenih podataka koji se analiziraju u okviru rada na disertaciji prve autorice te uporabe stohasti~kih metoda kroz znanstveni projekt MZOS-a “Stratigrafska i geomatemati~ka istra`ivanja naftnogeolo{kih sustava u Hrvatskoj”. Polje Klo{tar je na sjeveru i sjeveroistoku odijeljeno od masiva Moslava~ke gore transverzalnim Sjevernim rubnim rasjedom Savske depresije. U donjem i srednjem miocenu (zaklju~no sa sarmatom) izvori materijala bili su lokalni. U panonu glavni utjecaj preuzeo je materijal donesen iz Isto~nih (metamorfnih) Alpi, prena{an turbiditnim strujama (VRBANAC et al., 2008). Na kraju, u pliocenu i kvartaru, talo`eni su uglavnom plitki jezerski, a kasnije i kopneni sedimenti. Geostatisti~ki su analizirani podatci poroznosti, dubine i debljine prikupljeni za najve}e pje{~enja~ko le`i{te imenovano “T” (donjopontske starosti), iz skupa od 19 bu{otina. Za njih su na~injene karte semivariogramskih povr{ina te izra~unati eksperimentalni i teorijski standardizirani semivariogrami programom Variowin 2.21 (PANNATIER, 1996). Na kraju je izra~unato po stotinu realizacija uvjetnim sekvencijskim Gaussovim simulacijama (skr. SGS; opisane npr. u DEUTSCH & JOURNEL (1997), MALVI] (2008) i drugdje). Prikazane su 1., 50. i 100. realizacija za svaku varijablu (Slike 2, 3 i 4). Modeliranje le`i{ta je proces koji uvijek uklju~uje odre|eni stupanj nesigurnosti, tako da je stohasti~ki pristup ~esto najprimjereniji za karakterizaciju le`i{ta. Stohastikom se dobiva niz jednako vjerojatnih karata. Upotrijebljene su uvjetne sekvencijske Gaussove simulacije, no zbog promatranja triju geolo{kih varijabli razli~itog reda veli~ine (101, 102 i 103) na~injeni su standardizirani teorijski variogrami. Anizotropija se uo~ava na kartama poroznosti i dubina. Zanimljivo je kako ve}e poroznosti odgovaraju ve}im dubina-

Slika 1. Smje{taj polja Klo{tar te regionalne strukturne depresije Sjeverne Hrvatske Figure 1. Location of the Klo{tar Field and regional structural depressions in North. Croatia

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Slika 2. Poroznosti dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 2. Porosities obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 3. Debljine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 3. Thickness obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 4. Dubine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 4. Depths obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

ma, {to ukazuje da su tektonikom nakon talo`enja le`i{ta ja~e izdignuti rubni dijelovi glavnoga kanala talo`nog prostora pje{~enjaka.

DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York.

MALVI], T. (2008): Primjena geostatistike u analizi geolo{kih podataka.– INA-Industrija nafte d.d., 103 str., Zagreb. PANNATIER, Y. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis.– Springer Verlag, 91 p., New York. PRELOGOVI], E., SAFTI], B., KUK, V., VELI], J., DRAGA[, M. & LU^I], D. (1998): Tectonic activity in the Croatian part of the Pannonian basin.– Tectonophysics, 297, 283–293. VRBANAC, B., VELI], J. & MALVI], T. (2008): Sedimentation of Late Pannonian clastic deposits in main and marginal basins (Sava depression vs. Bjelovar subdepression).– Geophysical Research Abstracts, 10, Copernicus Group, 1–2, Wien.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha
Probability of geological success

Ines Vlahov & Brankica Cirkovi}
INA–Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Klju~ne rije~i: vjerojatnost geolo{kog uspjeha, geolo{ki rizik, mati~na stijena, zamka, migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene, izgledni stratigrafski interval, istra`ni lokaliteti, izravni i neizravni podaci. Key words: probability of geological success, geological risk, source rock, trap, migration, reservoir rocks, seal, play, prospect, direct and indirect data.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha (skr. Pg; engl. Probability Of Success, abbr. POS) je ocjena kvalitete osnovnih geolo{kih kategorija (s vi{e geolo{kih faktora ili doga|aja) koji su klju~ni za procjenu uspjeha otkri}a ugljikovodika. Svrha procjene vrijednosti 'Pg' u istra`ivanju ugljikovodika je rangiranje neotkrivenih rezervi ugljikovodika prema kvaliteti i koli~ini geolo{kih podataka.

Ovim radom prezentirana je slu`bena metoda koja se primjenjuje u Mol Grupi za izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha konvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Razmatra se geolo{ki rizik, odnosno procjenjuje vjerojatnost geolo{kog uspjeha pet kriti~nih geolo{kih kategorija koncepta izglednog stratigrafskog intervala ili istra`iva~kog lokaliteta. Geolo{ke kategorije koje se procjenjuju su: mati-

Tablica 1. Izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha. Table 1. Calculation of geological success probability.

Tip / Pouzdanost podataka Kategorija 1. Mati~na stijena & Zrelost a. Prisutnost i Kapacitet b. Zrelost mati~ne stijene 2. Timing & Migracija a. Timing b. Migracija 3. Rezervoarske stijene a. Prisutnost b. Kvaliteta 4. Pokrov a. Prisutnost i kvaliteta b. O~uvanje 5. Zamka / Zatvaranje a. Definicija zamke b. Karakteristika zamke Procjena Geološkog Rizika Vjerojatnost Geološkog Uspjeha 0,00 Vjerojatnost Mati~na stijena & Zrelost 0,00 Vjerojatnost Timing & Migracije 0,00 Vjerojatnost Kvalitete rezervoara 0,00 Vjerojatnost Pokrova & O~uvanja 0,00 Vjerojatnost Zamke / Zatvaranja 0,00 Direktni podaci Nepovoljni <0,3 Indirektni podaci Upitni 0,3–0,5 Neutralni 0,5 Indirektni podaci Obe}avaju}i 0,5–0,7 Direktni podaci Povoljni >0,7

Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Tablica 2. Dijagram geolo{kog rizika. Table 2. Diagram of geological risk.

Dijagram geološkog rizika Grupa rizika / POS raspon Jako niski rizik / (50–100%) Niski rizik / (30–50%) Umjerni rizik / (20–30%) Srednji rizik / (10–20%) Visoki rizik / (6–10%) Jako visoki rizik / (0–6%) Zna~ajke istra nih lokaliteta Podru~je s proizvodnjom – Isti play – susjedna struktura / Struktura u blizini s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Vrlo obe}avaju}a struktura u blizini / Udaljena struktura s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Struktura u blizini / Udaljena struktura – Isti trend ili vrlo obe}avaju}a struktura Podru~je s proizvodnjom – Novi play – Struktura u blizini ili Proizvodni bazen – Isti play – Udaljena struktura Proizvodni bazen – Isti play – Slabo definirano ili jako udaljena struktura ili Proizvodni bazen – Novi play – Udaljena struktura ili Novo podru~je – Obe}avaju}i HC-sustav Novo podru~je – Novi bazen ili Novo podru~je – Play sa negativnim podacima

~ne stijene i zrelost, vrijeme i migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene te zamka. Svaka od razmatranih geolo{kih kategorija ima nekoliko potkategorija koje je tijekom procjene potrebno razmotriti i uzeti u obzir (Tablica 1). Podaci za procjenu vjerojatnosti geolo{kog uspjeha kod ove metode su odre|eni tipom i pouzdano{}u. Razlikujemo dva tipa ulaznih podataka izravne (direktne) i neizravne (indirektne) ~ija se pouzdanost procjenjuje kao: nepovoljna, upitna, neutralna, obe}avaju}a i povoljna.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha, dobiva se mno`enjem vjerojatnosti svih pet geolo{kih kategorija, a svaka od njih procijenjena je prema odgovaraju}oj pouzdanosti i tipu podatka. Ovom se metodom, prema izra~unatoj vjerojatnosti geolo{kog uspjeha, istra`ni lokaliteti svrstavaju u jednu od {est grupa geolo{kog rizika (Tablica 2).

1000 Ljubljana. B – map of Zn concentration in attic dust. activation function and outputs. Dimi~eva ulica 14. data mining. Zn in Celje attic dust case study. due to well developed learning algorithms they are easy to use. 25 m spatial resolution).zibret@geo-zs. prostorna razlu~ivost 25 m). Zn u ati~koj pra{ini. 37000 to~kastih podataka (modificirani DEM Celje bazena. Slovenia (gorazd. Function approximation. medicine. The success of the method can be laid down to the following reasons: they can model extremely complex systems. C – opozivna matrica. D – visualization of the neural network interpolation results. D – vizualizacija rezultata interpretacije neuronske mre`e. like financial problems. inputs and outputs have to be placed. function approximation and clustering case study Uporaba neuronskih mre`a u interpretaciji geokemijskih podataka: klasifikacija. Slika 1. there is no limitations with the dimensionality of the problem. 37. C – recall matrix. A – vizualizacija probnih podataka (veli~ina simbola odgovara Zn-koncentraciji u ati~koj pra{ini) pomo}u kvadrata. . funkcijska aproksimacija i klasteriranje Gorazd @ibret Geolo{ki zavod Slovenije. B – karta Zn-koncentracije u ati~koj pra{ini. geokemija Introduction Neural networks have been successfully applied in many areas. physics. interconnectivity etc. Aproksimacija funkcije. neural activation functions. engineering. Figure 1. it can be arbitrary. 2001). obrada podataka. A – visualization of learning data (size of the symbol corresponds to the Zn concentration in attic dust) with square. 1999) and Kohonen’s (KOHONEN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 267 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Use of neural networks in geochemical data interpretation: classification. depending on the CPU speed and computer memory. The net of the neurons can be called neural network. The details will not be described here as they can be found in two excellent “bibles” – Hayking’s (HAYKIN. Depending on the types of neurons arrangement. predstavlja podru~je faze opoziva. robotics etc. representing area of recall phase.000 data points (modified DEM of Celje basin. there are many different types of neural networks and each type is designated in doing certain task/ problem.si) Key words: neural networks. kriging interpolation method. Basic unit is the neuron containing inputs with weights. geochemistry Klju~ne rije~i: neuronske mre`e. Method is based on the principles connections and repetition in biological nervous systems.4. electronics. metoda kriging interpretacije. due to their nature neural networks can be used to model non-linear natural systems (linearity in the sense of mathematical properties of additivity and homogenuosity). but to make it useful. Celje.

(2001): Self-Organizing Maps. Cd and other chalcophile elements.268 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. eters is as follows: dPb – distance of the sample to Pb smelter. Me`a Valley. dFe inside group with other siderophile parameters Cr.– Springer. The classification problem will be addressed by classification of the different geological materials on the basis of their chemical analyses. SOM) do not have such limitation. This classification shows better performance of SOM comparing to factor analysis. 2008). Slika 2. activated neuron if sample is collected on carbonates and inactivated neuron if sample is not collected on carbonates. We look at Zn concentration in attic dust in Celje as a function of spatial position of the sample relative to the position of the source of the pollution (x and y coordinates) and elevation. Geochem. We see that SOM was capable to place dPb in the group together with the Pb. Regarding SOM classification – fully trained SOM put similar input patterns close and different input patterns apart from each other. [AJN. Berlin-Heidelberg-New York. there have to be 1 neural network for each element separately. topsoil and alluvial sediment from different polluted and unpolluted areas have been chosen as examples (26 elements) with additionally patterns with random values to demonstrate the performance of neural network. 842 p. Rezultati SOM-klasifikacije na podru~ju Me`ica (podaci iz [AJN. S. 2 shows the positions of best matching units for every element and every descriptive parameter in the SOM output lattice (10x10 output grid). Description of descriptive paramFigure 2. R. because it is capable of correct classification of all geochemical sampling materials (different than in the learning dataset). sampled on a broad range of geological environments and on different polluted and unpolluted areas. Slovenia. Ni (pollution caused by ironworks).– Geochem Explor Environ Anal. (1999): Neural Networks – a Comprehensive Foundation. 2nd edition.. This case study compares the results of the interpolation using neural networks with the commonly used kriging interpolation method (Fig. Results of SOM classification in Me`ica area (data from [AJN. Fig. especially in the way those attributive types of variables shows the source of different elements in the environment.– Pearson. Singapore. [AJN. 735–747. W. To create geochemical maps in such way. [AJN. same applies for metamorphic rocks (met) and sedimentary rocks (sed) respectively. Zn. 3rd edition. R. geological and other parameters) can be used together with normally distributed variables.. 1). 76 p. This is very simple and naive approximation but will suit for the purpose of the demonstration. SOM output grid was clustered into 5 clusters by the means of k-means clustering algorithm. P (and unfortunately also together with “sed” parameter) and parameter “met” together with Fe. 2002. 97. 5/1. Only at detecting the random values the performance is slightly decreased (approx. Mn. Self organizing maps (special type of neural networks. 2006). Factor analysis. G. also like Kriging. Data from chemical analyses of attic dust. derived from 25 m digital elevation model. Slovenia). Ljubljana. 2006). Slovenia. As a quantitative measure of similarity. compositional data and even attributive type of data (i. .e. Sr.1]. (2002): Geochemical properties of soil and attic dust in Celje area (BsCh thesis). dFe – distance of the sample from ironworks. geol. has serious limitation: requirement of normal distribution of variables. expl. 59–67. training set contained 369 cases (130 samples of attic dust. (2008): Modelling of atmospheric dispersion of heavy metals in the Celje area. 136 samples of soils. @IBRET & [AJN. Schematic procedure and the result are shown on Fig. @IBRET. More detailed description of this case study can be found in the upcoming issue of Mathematical Geosciences journal.– University of Ljubljana. U and Zr. 501 p. The performance of feedforward multilayer perceptron with 14 hidden neurons with sigmoid activation function is found to be excellent. This task is not so easy if taking into account very heterogeneous composition of geochemical sampling materials. Clustering of geochemical data enables to recognize different geochemical associations of elements (anthropogenical/geological). Shape of the symbol represents membership of the output neuron to different cluster and size of the symbol distance to the cluster centre. All variables have been normalized to the interval [0. carb – geological parameter. Mg. 2005. 2006). Y. & [AJN. parameter “carb” together with the Ca. R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three case studies from geochemical data interpretation As neural networks are universal approximators they can be used for function approximation or with other words. and this is shown on the Me`ica case study (data from [AJN. Zn in the attic dust of Celje has been used as an example (data from: @IBRET. Moreover. G. 29–41. (2006): Factor analysis of soil and attic-dust to separate mining and metallurgy influence. (2005): Using attic dust and soil for the separation of anthropogenic and geogenic elemental distributions in an old metallurgic area (Celje. 1. 103 samples of alluvial sediments and 37 random cases) and validation set 37 cases (9+7+8+15). 38/6. REFERENCES HAYKIN. for interpolation purposes. – Math. 95% correct). usually done with factor analysis. @IBRET. Summing together. T. KOHONEN.– J.

karbonati. Damir Rakari}1 & Branko Sokolovi}2 1 2 INA d. U bu{otini ^a|avica-1 kroz vulkanite (andezit – bazalt) bu{eno je cca 500 m. Vulkaniti mogu biti uslojeni sa sedimentima. Podravska Slatina-5 (PS-5). Vulkaniti su mjestimi~no uslojeni s kalkarenitima i mikritskim vapnencima badenske starosti. Marica Balen1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 269 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Model sedimentacije donjo do srednjomiocenskih naslaga na podru~ju Slatina – Donji Miholjac Sedimentation model of Lower to Middle Miocene deposits of the area “Slatina – Donji Miholjac” Dijana Bigunac1. kao okvirne granice u krovini. Ku~anci-2 (Ku-2). ovisno o paleoreljefu. Zlata Ivani~ek2. Kre{imir Krizmani}2. klastiti. Bukovica-1 (Bkc-1). . mla|a tektonika i paleogeomorfologija/sinsedimentacijska tektonika. carbonates..d. 10 000 Zagreb INA d. Prema stratigrafsko-sedimentolo{kim zna~ajkama Dravska depresija je sa svojim otvaranjem zapo~ela prije Savske.. Sedimentacija zapo~inje krupnim klastitima (kao {to je dokazano bu{otinama Krunoslavlje-1 (Kru-1). konglomerati~ni pje{~enjaci i kalkareniti badenske starosti.4. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. efuzivi Key words: Lower to Middle Miocene. Kara{ [uma-1 (K[-1). clastites.d. Glavnu ulogu pri sedimentnim procesima i oblikovanju miocenskih sedimentacijskih tijela (najperspektivnijim rezervoarskim stijenama u istra`ivanom podru~ju) imali su transgresivno/regresivni ciklusi. basement) u podini sve do regionalnog EK markera Rs7. Lilit Cota1. efusives Donjo. Miocenske naslage. a spu{tanje je bilo sna`nije {to je za posljedicu rezultiralo odlaganjem ve}e debljine naslaga.do srednje miocenske klasti~ne i karbonatne naslage predstavljaju zna~ajna le`i{ta ugljikovodika na podru~ju sredi{njeg i isto~nog dijela Dravske depresije. 10 000 Zagreb Klju~ne rije~i: donji do srednji miocen. Za potrebe ovog rada provjereni su i reinterpretirani postoje}i podaci iz odabranih bu{otina. Rasovac-1 (Rs-1). [ubi}eva 29. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Bockovci-1 (Bc-1)). Srebrenka Matej1. Mario Matkovi}1. Tijekom badena intenzivna je i vulkanska aktivnost. Stoga istra`ivanja litofacijesa miocenskih sedimenata i njihovog prostiranja u prostoru omogu}uju kvalitetnije definiranje potencijalnih rezervoara i pokrovnih stijena. su talo`ene ili na mezozojske karbonate (neformalna jedinica “podina tercijara”) ili paleozojske magmatite i metamorfite (“temeljno gorje”). transgresivno slijede karbonatne naslage te u vr{nom dijelu lapori. Rad obuhva}a sedimente izme|u neformalne litostratigrafske jedinice nazvane “temeljno gorje” paleozojske starosti (engl. Lovin~i}eva bb.

d. . SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. odnosno podru~ja Rugvica–Je`evo. vrijeme migracije ugljikovodika. 10 000 Zagreb. source rock. [ubi}eva 29. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena na podru~ju Rugvica – Je`evo Evaluation of maturity of proved source rocks on Rugvica – Je`evo area Snje`ana Bla`ekovi}-Smoji} & Vesna Hr`enjak INA d. Kop-1 (testiranjem dobivena nafta ili plin. Predmet istra`ivanja je geolo{ka procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena te vrijeme i putevi migracije ugljikovodika u stratigrafsko-strukturnim zamkama na navedenom podru~ju. vertikalna i/ili lateralna migracija. Hrvatska Klju~ne rije~i: potencijal ugljikovodika. maturity Seizmo-stratigrafska reinterpretacija preostalog potencijala ugljikovodika podru~ja 3D Sava. kroz rasjede i frakture iz mati~nih stijena u rezervoare. Prema raspolo`ivim geokemijskim podacima i utvr|enim mati~nim stijenama na~injena je i geolo{ka procjena putova migracije kroz geolo{ko vrijeme. DG-1. Je-2Du. Je-4Du. time of hydrocarbon migration. Ru-1a. Mati~na stijena je zrela na dubinama od 2200–3600 m i pri temperaturama ve}im od 100 °C. Je-1Du. U tu svrhu kori{ten je komercijalni softver BasinMod pomo}u kojega su na~injeni profil zrelosti i dijagram povijesti zalijeganja. Pretpostavlja se kratka. Je-3Du.270 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. tragovi nafte i plina). zrelost Key words: hydrocarbon potencial. DG-2. Obo-3. mati~na stijena. Ru-3. Ru-2. uzela je u obzir 12 klju~nih bu{otina: Ru-1.

strukturna karta. a ispitivanjem je dobiven slab dotok nafte. . Nove utvr|ene rezerve nafte dvostruko su ve}e od rezervi prijavljenih u prethodnom Elaboratu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 271 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Novo geolo{ko rje{enje na temelju reinterpretacije 2D seizmike New geological solution based on 2D seismic reinterpretation Ana Domjani} & Ivona Kranj~evi} INA-Naftaplin. Bu{otina Le-5 vodila se kao likvidirana u pretpostavljenom vodenom zasi}enju. Prema starom strukturnom rje{enju polje Leti~ani je bilo podijeljeno u dva tektonska bloka. Sektor za upravljanje i in`enjering polja.4. [ubi}eva 29. le`i{te K je perforirano. structural map. 10 000 Zagreb. new reserves Vode}i se idejom da se poku{a zaustaviti prirodni pad proizvodnje na polju Leti~ani. Sa ciljem provjere zasi}enja. Nakon procijene petrofizikalnih parametara i izra~una povr{ina te novih karata efektivnih debljina procijenjene su geolo{ke rezerve ugljikovodika. Hrvatska Klju~ne rije~i: 2D seizmika. Potrebno je u budu}nosti razmotriti izradu novih bu{otina u cilju pove}anja iscrpka utvr|enih rezervi nafte u novom bloku. Pokrenuta je reinterpretacija geolo{kog rje{enja polja. nove rezerve Key words: 2D seismic. u bu{otini Le-5. podijeljena u 3 tektonska bloka. pokrenuti je niz razradnih radova. Prema novom rje{enju strukturu pred- stavlja antiklinala rasjednuta normalnim i reversnim rasjedima. Rezultat 2D seizmi~ke reinterpretacije je novo strukturnotektonsko rje{enje. bez vode.

Taj broj utvr|enih geolo{kih rezervi nafte smanjuje se u dekadi 1961. dok je proizvedeno 46 262 808 m3 (36.272 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. godine) (Slika 1). do 1990.73´106 m3 od ~ega je 74. Otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina vrhunac dose`u u periodu od 1981. tj. U tom periodu u samo 5 polja utvr|eno je ukupno ~ak 127 302 651 m3 geolo{kih rezervi od ~ega je 49 077 579 m3 (38. godine i one tada na ukupno 11 polja iznose 63 570. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. . No.). Naravno.39´106 m3) zadr`avaju i u razdoblju od 1971.5%) pridobivih rezervi. 10 000 Zagreb.–1990. proizvodnja ugljikovodika. na 79 393 473 m3 te otprilike istu vrijednost (77 088 351 m3) zadr`ava i u razdoblju od 1971. 43 plinska polja me|u kojima je 14 kondenzatnih. tek oko 1940.. Zna~ajnija proizvodnja Slika 1. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Odnos rezervi i proizvodnje ugljikovodika po dekadama i dominantnim le`i{nim litologijama u hrvatskom dijelu Panonskog bazena Relation between hydrocarbon reserves and production during decades with respect to dominant reservoir lithologies in the Croatian part of the Pannonian basin Goran Jovi}1. reservoir lithologies. do 1980.–1960. do 1980. Sli~nu vrijednost (7 253. Croatia. godine. godine dok nakon toga slijedi nagli pad (1 024. ponajvi{e zahvaljuju}i poljima @utica i Stru`ec otkrivenima na samom kraju dekade. te samo 1 143 832 m3 u dekadi 1991. godine. 1960. Rezerve prirodnog plina i kondenzata prikazuju ne{to druga~ije trendove. dok je proizvedeno ukupno 48.76´106 m3 u dekadi 1981. iznose 14 208. Tomislav Malvi}2. zapo~inje zna~ajnija pro- izvodnja. Rezerve nafte otkrivene po dekadama.3%) nafte. Nakon toga slijedi nagli pad na 20 510 278 m3 u dekadi 1981.25´106 m3) pridobivih rezervi.79´106 m3 plina. Rezerve plina otkrivene po dekadama. Figure 1.–2000. prije svega zbog uporabe suvremenih metoda istra`ivanja ugljikovodika.5%.–1990. Oil reserves discovered in decades.77´106 m3. U ostalim dekadama otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina znatno su manje. hydrocarbon production.2% (47 168. Marko Cvetkovi}2. do 2010. Figure 2. Slika 2. 10 000 Zagreb.99´106 m3 dok su se u dekadi 1961–1970. one gotovo pa prepolovile i iznose 7 711. i 2 020 887 m3 u zadnjoj dekadi (2001. Prema podacima obra|enima u ovom radu vidljivo je da je najvi{e nafte i naftnog plina otkriveno i proizvedeno od 1951. u dekadi 1951. Gas reserves discovered in decades. Pannonian basin Sa`etak Po~eci istra`ivanja i pridobivanja nafte i plina u Hrvatskoj se`u jo{ u 19. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Pierottijeva 6.) ~iji trend se odr`ao sve do danas (247. Hrvatska 3 INA-Naftaplin. Od tada pa do danas u Hrvatskoj je otkriveno 45 naftno-plinskih polja. godine. godine.3 & Josipa Veli}2 1 2 Duvanjska 6. Hrvatska. kada su izvedena prva geofizi~ka istra`ivanja. do 1960.–2010.57´106 m3 od 2001. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. sli~an trend zadr`avaju i geolo{ke rezerve naftnog plina i plina iz plinske kape pa tako one na vrhuncu. [ubi}eva 29. stolje}e.–1970. odnosno 30 828. Hrvatska Klju~ne rije~i: rezerve ugljikovodika. Panonski bazen Key words: hydrocarbon reserves. le`i{ne litologije.

4. Te litologije podijeljene su u pet skupina: (a) pje{~enjake pontske i panonske starosti. dok se rezerve u sljede}oj dekadi (1991. & CURI. vrlo je zanimljivo kako su gotovo jednake koli~ine prirodnog plina otkrivene u pje{~enjacima panonske i pontske starosti te slabokonsolidiranim pje{~enjacima pliocenske i kvartarne starosti u Sjevernom Jadranu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 273 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 3. godine. Nadalje. J. kada je proizvedeno 7 996. odnosno 24 391. Gas reserves classified in dominant reservoir lithologies... & BOKOR. dok su kod plina one vezane uz starije krupnoklasti~ne sedimente te stijene u njihovoj podini. Poslije spomenutog vrhunca 80-tih godina pro{log stolje}a proizvodnja prirodnog plina naglo opada na samo 3 676. zanimljivo je kako su daleko najve}e rezerve nafte otkrivene u pje{~enjacima (skupina (a)). MALVI]. poput polja Stru`ec i Beni~anci.– Nafta. do 1980. Scientific Conference SGEM. V. (c) stijene u podini neogena Pz i Mz starosti. krupnozrnate pje{~enjake i efuzive donjo. M. (b) bre~e.–1970. WEISSER. (d) le`i{ta koja predstavljaju jednu hidrodinami~ku cjelinu.. konglomerate. rive (76 477 m3 od 1971. Taj podatak zasigurno je i posljedica kompleksnosti situacije od le`i{ta do le`i{ta ali je ujedno i prilika da se u ve}ini le`i{ta dobiju dodatne koli~ine ugljikovodika primjenom suvremenih metoda pove}anja iscrpka te podupiranjem prirodnog vodonapornog re`ima u poljima gdje je on bio dominantan dugi niz godina. do 2010.i srednjomiocenske starosti. a nije ih bilo mogu}e razdvojiti (a+b+c). 567–574. (2008): Observation useful for increase of hydrocarbon fields exploitation period within Croatian part of the Pannonian basin // Modern Management of Mine Producing Geology and Environmental Protection / International Scientific Committee of SGEM (ed. No.. Sofia : Internat. Rezerve plina otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. do 1970. B.). Oil reserves classified in dominant reservoir lithologies. Za drugu zna~ajniju koli~inu rezervi (2 479 220 m3) treba se vratiti skroz u razdoblje od 1961. Daleko najvi{e geolo{kih rezervi kondenzata (15 196 520 m3) utvr|eno je u dekadi 1981. a obuhva}aju skupine (b) i (c) te (e) rezerve polja gdje su le`i{ta u sve tri skupine.) smanjuju za vi{e od 15 puta i iznose 716 554 m3. (2002): On the exploration level of the Croatian part of the Pannonian Basin.97´106 m3 dok je u zadnjih desetak godina vrlo mala (Slika 2). Rezerve nafte otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. CVETKOVI]. U ostalim dekadama geolo{ke rezerve kondenzata su zanema- LITERATURA VELI].–1990.). HERNITZ. VRBANAC. novi manji porast rezervi i proizvodnje mo`e se o~ekivati pu{tanjem u rad novootkrivenih plinskih polja u Jadranu. M. i 19 251 m3 od 2001. Z. Obradba i analiza podataka pokazala je i odnos koli~ine rezervi i dominantnih le`i{nih litologija.–2000. naftnog plina i plina iz plinske kape otkrivena je u le`i{tima pje{~enjaka pontske i panonske starosti (217 316 037 m3. 363–370. . Ve}ina rezervi nafte. Povijest otkrivanja i proizvodnje rezervi kondenzata sli~na je kao i kod rezervi plina. Zaklju~ak Iscrpak le`i{ta tijekom povijesti nije puno rastao unato~ zna~ajnom napretku tehnologije. zapo~inje u razdoblju od 1961. Figure 4. T.33x106 m3 i 15 161 758 m3) nalaze se u le`i{tima skupine (d) (Slike 3 i 4).04´106 m3.95x106 m3). Figure 3. Kod prirodnog plina i kondenzata ve}ina rezervi (61 587. PAVLOVI]. N. Slika 4. Z. 53. 10.. Tako|er.

pukotinski sustavi jezgara. slabe propusnosti i nemogu}nosti ekonomi~ne proizvodnje bez stimulativnih zahvata i adekvatne odnosno nove proizvodne tehnologije. 2006) jesu apsolutna nemogu}nost ekonomi~ne proizvodnje ugljikovodika bez opse`nih stimulativnih zahvata i tretmana le`i{ta. Tijekom rada (2009. Dosada{nja literatura prepoznaje sedam tipova nekonvencionalnih le`i{ta (NAIK. ispitivanja bu{otina i laboratorijskih analiza predstavljeni su u obliku slo`enih dijagrama (Composite Log). Tako procijenjene potencijalne rezerve ugljikovodika na promatranom prostoru postale su vjerodostojnije i stru~no prihvatljivije. Zala ba- zeni) ostvareni su definiranjem zajedni~kog projekta istra`ivanja MOL-a i INA-e. jesu i le`i{ni parametri poroziteta. Mura. . Prou~avanje nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika pretpostavlja sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup sistematiziranju i organiziranju podataka i spoznaja. specijalnih postupaka razrade (i istra`ivanja) kao i potreba za uvo|enjem novih tehnologija u proizvodni proces.274 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2006): Gusti pje{~enjaci zasi}eni plinom (Tight Gas Sands) Plinonosni {ejlovi i lapori (Gas Shales) Naftonosni {ejlovi i lapori (Oil Shales) Nafte u slabopropusnim stijenama (Low Perm Oil) Te{ke nafte (Heavy Oil) Plinonosni ugljeni slojevi (Coalbed Methane) Plinski hidrati (Gas Hydrates) Sistematizacija nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika opisuje i temeljne litolo{ke. kvantitativne analize karota`nih mjerenja. kategorizacija le`i{ta. le`i{ni parametri. PJ za procjenu formacije. karota`na mjerenja. dotoci. geolo{kog pra}enja. definiranje zona povi{enog slojnog tlaka (nadtlaka). CP. Me|utim. Podaci dobiveni interpretacijom karota`nih mjerenja. [ubi}eva 29. Tijekom rada izra|ene su i grafi~ke interpretacije trenda kompakcije. BP. reservoir parameters. karota`ne korelacije repera i interpretacije litofacijesa. Tijekom analiza karota`nih podataka uo~ene su odre|ene pote{ko}e i nemogu}nosti to~ne i stru~no prihvatljive procjene tih parametara le`i{ta. le`i{ne i proizvodne karakteristike: – slaba propusnost netipi~ne le`i{ne litologije – pove}ani ili znatno pove}ani slojni tlak – prete`ito plinsko zasi}enje (i/ili lagana nafta. identifikacija “intervala interesa“. zasi}enja i efektivnih debljina procijenjeni na temelju analize karota`nih mjerenja. naj~e{}e kao posljedica ograni~avaju}ih mogu}nosti postoje}ih programa interpretacije. velja~a – prosinac) u hrvatskom dijelu Panonskog bazena obra|eno je osam podru~ja mogu}eg postojanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. formation evaluation. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena petrofizikalnih parametara nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika Petrophysical parameters evaluation in unconventional hydrocarbon reservoirs Hrvoje Jur~i} & Sre}ko Mareti} INA-Naftaplin. Parametri koji definiraju izra~un volumena i rezervi. prisutnost ugljikovodika u probu{enim krhotinama stijena. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. kao i interpretacija nadtlaka metodom Dcs znatno su olak{ali procjenu potrebnih parametara. mud logging Ekonomi~na proizvodnja ugljikovodika iz konvencionalnih le`i{ta mogu}a je bez stimulativnih tretmana ili specijalne tehnologije proizvodnje. well logging. formiranjem multidisciplinarnog tima. posljednjih je petnaestak godina znatno porastao interes za le`i{ta ugljikovodika (osobito plina) netipi~ne le`i{ne litologije. Analizirano je 38 dubokih bu{otina od Murskog Sredi{~a na zapadu do Stjepanika na istoku. Osnovni cilj projekta u ovoj fazi prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta bio je procjena mogu}ih rezervi ugljikovodika. osim prostora. procjena formacije. Stoga se jasno nametnula nu`na potreba kori{tenja drugih spoznaja. Spomenute zna~ajke definiraju le`i{ta ugljikovodika kao nekonvencionalna. Plinske pojave (NP. osobito rezultata geolo{kog pra}enja. erupcije i gubici tijekom bu{enja. geolo{ko pra}enje Key words: unconventional reservoirs. Osnovni kriteriji definiranja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika (NPC Global Oil & Gas Study. 10 000 Zagreb. kondenzat) – izostanak vode u proizvodnji Ideja i interes prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika u Panonskom bazenu (Drava. TP).

Hungary (tlukacs@mol. Exploration and Production. generated by highly mature off structure Middle Miocene sources. partly within the framework of INA – MOL cooperation. oleanane. Budapest. .. hopane. carbon isotope ratio. and can be characterised by higher values of hopanes to steranes ratio. Balázs Gellért2. [ubi}eva 29. sterane In the last years intense hydrocarbon exploration occured on the northern flank of Drava Basin.hu) 2 MOL Plc.hu) 3 INA Industrija nafte d. Dravska depresija. Budafoki u. Zsolt Horváth1. source rock. indicating no ter- restrial input and the effect of microbially reworked organic matter. E&P. Middle Miocene-sourced ones indicate the presence of oleanane and much lower values of hopanes to steranes ratio.hu) Key words: Lower Pannonian. srednji miocen. Results of biomarker analyses show that Lower Pannonian-sourced hydrocarbons have no oleanane.hu) 5 MOL Plc. New Technologies and R& D. Considerable difference in organic facies between Lower Pannonian and Middle Miocene sources was indicated by geochemical investigations of rock extracts. Mónika Kajári2. Lower Pannonian-sourced hydrocarbons proved to be isotopically lighter compared to Middle Miocene-sourced ones. Middle Miocene. Geological Modelling. discovered under the boundary between Lower Pannonian and Middle Miocene sediments. Hydrocarbons reservoired beneath Lower Pannonian source rock in deeper-seated parts have genetic links to Middle Miocene-sourced hydrocarbons. E&P.balen@ina. marica.hu.hr) 4 Geochemist expert. Lower Pannonian source rocks can be considered as seals rather than sources of migrated and accumulated hydrocarbons. sterane Klju~ne rije~i: donji panon. Lilit Cota3. Nagykanizsa. 79. Tamás Lukács5. Nagykanizsa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 275 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Organic facies of Lower Pannonian and Middle Miocene sources in northern flank of Drava basin Organski facijesi donjopanonskih i srednjomiocenskih mati~nih stijena na sjevernom rubu Dravske depresije István Koncz4. based on the latest investigations. In contrast with Lower Pannonian-sourced hydrocarbons. According to carbon isotope ratios. 8.4. E&P. Hungary (bgellert@mol. Drava Basin.hr. omjer ugljikovih izotopa. dijana. lots of geophysical and well data were generated. The poster wishes to present our current standpoint about the organic facies of essential source rocks within Drava Depression. Eurasian Exploration Projects Muzeum ter 2/b. hopane. Exploration Sector. On that occasion. Marica Balen3 & Dijana Bigunac3 1 MOL Plc.d.cota@ina.bigunac@ina. Croatia (lilit. that helped to develop the geological and geochemical knowledge of the area. oleanane. Hungary (zsohorvath@mol. mkajari@mol. mati~na stijena. Zagreb. Nagykanizsa (ikoncz@mol. Var U.hr..

Usporedba softwarea i hardwarea 1994. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3d Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years.276 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. ali najnaprednije u to vrijeme. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske domene u frekventnu. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. obrada. i 2010. Ujedno. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. OMEGA OMEGA2 CPU number 1 94 (cluster 37 nodes) CPU model POWER2 XEON CPU speed 66MHz 3. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. Table 1. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. godine upravo u ININOM centru za obradu gdje se i dan danas podaci obra|uju. metoda koja se temelji na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. radi pobolj{anja korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) sa ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). amplitude. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno modernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji rezultiraju nekoliko puta pove}anoj brzini obrade i puno ve}em prostoru na discu gdje se nalaze radni podaci. 1994. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic data. godine zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu Vu~kovec 3D uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. processing. Primjer jednog takvog procesa je AAA (ANOMALOUS AMPLITUDE ATTENUATION). example – Vu~kovec 3d Nina Kova~i}. Tablica 1. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja i kao i najbolji broj tragova za analizu. vibratori ili zra~ni topovi. godine. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjujemo novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. Usporedba se mo`e vidjeti u slijede}oj Tablici 1. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta.6GHz HDD 40GB 20TB RAM 512MB 88GB (37 nodes) . obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu formacija razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. amplituda. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabe hardware i software. to je bio i te~aj 3D obrade. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice potencijalnih le`i{ta. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. [ubi}eva 29. 2010. ukloniti ili zamjeniti. Software 1994. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. 10 000 Zagreb.

2. Palmiridi na jugoistoku granice bloka. Aphamia Istra`ni blok Aphamia smje{ten je u centralno-zapadnom dijelu Sirije povr{ine 4350 km2. Aphamia Key words: Seismic interpretation. Geometrija interpretiranih horizonata bi trebala dati op}i pregled geolo{kih doga|anja. Prospekti su izdvojeni na osnovu regionalne seizmi~ke interpretacije. Interpretacija seizmi~kih podataka obuhva}a interpretaciju klju~nih horizonata u smislu mati~ne. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 277 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Seizmi~ka interpretacija Aphamia bloka Seismic interpretation of Aphamia Block Branka Krpan INA-Naftaplin. Homs bazen (debeli slijed mezozojskih sedimenata) 3. Hrvatska Klju~ne rije~i: Seizmi~ka interpretacija. Aleppo plato (tanki sloj mezozojskih sedimenata). Na {irem podru~ju se nalaze tri glavne tektonske jedinice: 1. Nova 3D seizmika preko podru- ~ja Mustadire povr{ine 270 km2 snimljena je 2009. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. 10 000 Zagreb. rezervoarske i pokrovne stijene. odnosno invertirani debeli Mezozojski bazen sa zna~ajnim otkri}ima ugljikovodika. Aphamia blok je prekriven gustom mre`om 2D profila (cca 5000 km) snimljenih razli~itih generacija. [ubi}eva 29. .4. godine.

3. Figure 1..8 m.7 billion tonnes. 2009). with reserves close to 2. its origin is linked with Paleogene time. Case studies The project N° 17004 (2008) was carried out research in the lokality Subotinac (Aleksinac oil shales deposit). Oil shale in these deposits is of various qualities and oil content. Aleksinac deposit has been explored in more detail compared with other deposits. 1) of oil shale with resources of over 4. drillholes.2 to 0. Aleksinac oil shales deposit was created in lake environment. and ends by thick complex of pelite and alevropelite sediments rich on organic matt (oil shales). Polo`aj naftnih {ejlova u Srbiji. with thicknesses from 0. General spreading direction of oil shale seams is north-northwest – south-southeast. . Vesna Ljubojev & Milenko Ljubojev Mining and Metallurgy Institute. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 New study of Aleksinac oil shale Nova studija naftnih {ejlova Aleksinca Sla|ana Krsti}. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. Slika 1. Locations of oil shale deposits in Serbia. 2) is built from clastics and coarse sands.0 billion tonnes with average content of organic matter of approximately 20% and with oil content of approximately 10% (LJUBOJEV. • Oil shale is the upper part mainly without dirt intrusions is of better quality (contains mostly 12 to 14% of oil). continental clastic deposits Klju~ne rije~i: kredne jedinice. Some of the results of this collaboration are presented in this paper. • The upper layer construction bituminous marl stone. Filling of depression and sedimentation of lake were started on the end of Oligocene and on the beginning of Miocene. Zeleni bulevar 35. 19 210 Bor. The terrain (Fig. ekolo{ke katastrofe. marl stone with intrusion of sandy clay and rarely marly sandstone are located above oil shale seam (Figs. • Research sites Subotinac in other segments are in progress. bu{otine. Basic geological exploration in Serbia detected 21 deposits (Fig. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is the result of research by the project of the Ministry of Science and Technological Development N° 17004 R. ecological disaster. The biggest deposits of commercial potential are Aleksinac and Vina-Zubetin.278 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Research results Geological research (Projekt No 17004) conducted at the site year 2008/2009 gave the following data: • Layer thickness oil shale seam contains thin coal seams. Serbia. 4).

10x REFERENCE LJUBOJEV. 10x Slika 3. Profile of Aleksinac oil shale deposit. Bituminozni lapor +N. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 279 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. 10x Figure 4. Bor. Slika 2. V. Bituminous marl stone +N. (2009): Izve{taj mikroskopskih ispitivanja uljnih {kriljaca sa lokaliteta Subotinac (kod Aleksinca). Bituminozni pje{~enjak II N. directed in 246°–66°. 10x Slika 4.– Institut rudarstva i metalurgije. Profil kroz naftne {ejlove Aleksinca. Figure 3. Bituminous sandstone II N. pru`anje 246°–66°.4. N°17004 (2008): Projekat Ministarstva za nauku i tehnolo{ki razvoj .

absorption. porosity. definition of spatial gas saturation or recognition of the top of the structure. . The application of the seismic anomalies in the interpretation of several gas fields situated in the Ivana and Aiza Laura 3D seismic volumes is presented in this paper. bogomil. Ida. Ivana.parlov@ina. S.. 10 000 Zagreb. (1981): Sada{nji status “direktnog” otkrivanja plinskih le`i{ta u Jugoslaviji. age and local environment (BROWN. Based on integration of available gravimetric. 6th ed.hr. seizmi~ke anomalije Seismic anomalies represent irregularities or deviations in seismic data. [ubi}eva 29.kukavica@ina. Ika. 540 p. depth. most of them provide useful information and are frequently used for reservoir detection. seismic anomalies Klju~ne rije~i: jadransko podmorje. plinska polja. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. A. magnetometric and 2D seismic data first exploratory wells located in the Adriatic offshore identified gas accumulations. Bo`ica. J. 1981). Split. Seismic anomalies noticed in the 2D Adriatic offshore seismic profiles (recorded during 1970-ties and 80-ties) were used for “direct” gas detection (\URASEK & KRI@. phase change etc. Tulsa-Oklahoma. Hrvatska (vladislava. Although some of the anomalies in the Adriatic offshore data produce disturbances making seismic interpretation more difficult. 42. Described examples refer to Ana.hr) Key words: Adriatic off-shore. Irina. During 1996 and 1997 the North Adriatic exploration area was covered by 3D seismic. 2004).280 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic anomalies in the north Adriatic offshore Seizmi~ke anomalije u sjeverno-jadranskom podmorju Vladislava Kukavica & Bogomil Parlov INA-Naftaplin. Katarina.R. They are results of changes in acoustic properties caused by lithology. saturation. they can be considered as direct hydrocarbon indicators (DHI’s). U: Zbornik radova I: Simpozij “Kompleksna naftno-geolo{ka problematika podmorja i priobalnih dijelova Jadranskog mora”. Marica and Vesna gas fields where Pleistocene age sandstones are gas bearing and to Ika gas field where the gas is found in Mesozoic carbonates. dim spot. The main characteristics of the recorded seismic data are frequent appearances of anomalies such as pull down. REFERENCES BROWN. bright spot. & KRI@.. \URASEK. Annamaria. 101–115. Although the presence of anomalies in seismic data can be caused by other reasons than hydrocarbon accumulation. (2004): Interpretation of Three-Dimensional Seismic Data.– AAPG Memoir. gas fields.

2. Prema prosje~noj debljini i poroznosti le`i{ta se mogu podijeliti u dvije skupine. Croatia Tomislav Malvi}1. Prva koja su imenovana kao “serija I” (njih 11). U prvoj skupini pojedina~na debljina iznosi prosje~no 1–2 metra. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Bo`ica Field. 1998. dok pleistocenski fm..2 & Davorin Bali}1 1 2 INA-Naftaplin. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. U hrvatskoj litostratigrafskoj nomenklaturi pliocenskokvartarni slijed pripada formaciji Susak. Prepoznato je ~ak 13 le`i{ta (***SKUPINA AUTORA. 1). Location of the Bo`ica Field. Pjeskoviti pliocenski i pleistocenski sedimenti uglavnom su turbiditnog i deltnog podrijetla. a bilo je uglavnom hemipelagi~ko s rijetkim prodorima sitnozrnatih turbidita (slika 2. pru`anja SZ-JI. no zbog male debljine interpretirane su samo krovine 4 od njih.. sands. a razdvojenih glinovitim pijescima i siltovima te vrlo rijetko glinama.. desno). Prema talijanskoj nomenklaturi pliocenski sedimenti pripadaju formaciji Santerno. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 281 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Promjena talo`nih uvjeta kvartarnih pje{~anih le`i{ta plina u polju Bo`ica. Figure 1. dok polje Bo`ica predstavlja satelitsku strukturu polja Ivana (Sl. a na~injena je 1 bu{otina.21. izdignuta paleoreljefa te kompresijske tektonike zamke su klasificirane kao strukturno-stratigrafske. 2001). no sva su smje{tena u pleistocenskim naslagama na dubinama 769. Hrvatska Klju~ne rije~i: plin. lijevo). 10 000 Zagreb. koje su obuhvatile cijelu le`i{nu seriju. o kojima je objavljen niz radova (ASSERTO et al. Ravenna (gornji pleistocen). Bo`ica Field. 845. Tijekom mla|ega pleistocena i holocena delta rijeke Po se kontinuirano povla~ila prema zapadu. oko 5 metara. depression of river Po. Padska depresija Key words: gas. 10 000 Zagreb.21 m. 1) u podru~ju Sjevernoga Jadrana uz niz drugih hrvatskih plinskih polja. zbog izdizanja Alpi i Apenina tijekom pliocena. Hrvatska Changing of depositional environment of Quaternary sandy gas reservoirs. a druga kao “serija II” (2 le`i{ta). iz usporedbe obalna linija u anti~koj i dana{njoj Ravenni). koji su imali ulogu izdignutoga paleoreljefa va`noga u nastanku nasljednih struktura. dok je u pleistocenu ona bila u prostoru paleodelte (prodelte) rijeke Po i plitkoga mora ~ija je povr{ina znatno reducirana.62– Slika 1. Struktura polja pribli`ne je veli~ine 8´1 km. Pleistocenski sedimenti tako|er ~esto diskordantno nalije`u na pliocenske. Zbog ~esto bo~ne promjene facijesa. PANNATIER. Sedimentacija je tijekom pliocena i kvartara bila razli~ita. Talo`enje u pliocenu se odvijalo u marinskom prostoru na bazenskoj padini i ravnici. zahvaljuju}i glacijalima i padu globalne morske razine (Sl. Padska depresija. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Pliocensko-kvartarni sedimenti diskordantno su talo`eni na podinske karbonate mezozojske starosti. Quaternary. 1996) izra~unata je prostorna autokorelacija poroznosti (do- . zna~ajnija delta rijeke Po stvorena je tek u pleistocenu pa su tada i njezini sedimenti obilniji u Sjevernom Jadranu. kvartar. Pleistocenska le`i{ta izgra|ena su od pijesaka i siltova poroznosti ve}e od 20 %. Carola (srednji) i fm. U drugoj skupini debljine su ve}e. depression of river Po Polje Bo`ica smje{teno je (Sl. Smje{taj polja Bo`ica. slabo konsolidiranih. Ve}ina polja smje{tena je vrlo blizu crte razgrani~enja s Italijom. a poroznost oko 25 %. 2009). KRPAN et al. ~ije je podrijetlo najve}im dijelom hemipelagi~ko (dominacija glinovitih lapora). Pierottijeva 6.4. Vrijednosti poroznosti u izolatorskim stijenama prosje~no su tek nekoliko postotaka manje negoli u le`i{tima. Variogramima (programom Variowin 2. Seizmi~ki su interpretirani sedimenti kvartarne i pliocenske starosti te vr{nog dijela stijena mezozojske podine. polje Bo`ica. 1998. No. oko 23 %. pijesci. a poroznosti manje. \UREKOVI] et al. [ubi}eva 29. {to traje jo{ i danas (npr.

(1998): 3D seismic interpretation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. (b) za starije “le`i{te 2/II” upotrijebljen je eksponencijalni model uz doseg 0. KRPAN. M. To su 8. Croatia. le`i{te II. 213–230. Zagreb. (2001): Geological risk analysis. Y. .06. KRPAN. M. JELI]-BALTA. a odstupanje 0. Figure 2. dok su ostala znatno tanja (1–2 metra) te ispod dosega toga le`i{ta. Relativno veliko odstupanje (preko 30 % praga) ukazuje na niz glinovitih ili siltnih proslojaka. maksimum.– Nafta. Dolazi do promjene udjela silta i gline pa se analizirane serije II i I mogu usporediti s promjenama talo`ina u turbiditnim sekvencama Tb-c u Tc-d..– Nafta.– Springer-Verlag. & MAGNI. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 8/I“. litolo{ku sli- ~nost cijeloga le`i{ta bez izrazitih nepropusnih proslojaka. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 2/II. production scenarios and economic evaluation of gas prospects in the Northern Adriatic Sea. arhiva tvrtke. U pliocenu je vladala marinska sredina s talo`enjem glinovitih lapora i karbonata na bazenskoj padini i ravnici. R. doseg je 1. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis in 2D. Adriatic Sea in Pliocene & Quaternary bivene karota`om svakih 25 cm) za odabrana dva le`i{ta. Jadransko more u pliocenu i kvartaru.– INA-Naftaplin. aritmeti~ka sredina i medijan). 38 podataka).– Nafta. Talo`ne sredine u pliocenu i kvartaru bile su razli~ite. \UREKOVI].56 te odstupanje 0. Zaklju~no. serije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. M.36. prodelti i turbiditnih struja.. 337–351. koji le`i{te dijele na niz slojeva debljine oko 1 m. L. 7/8..282 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. tj. OGIP estimation. le`i{te I. pa su malih debljina i bogata siltnom i glinovitom komponentom. zbog promjena razine mora i pomicanja ~ela delte rijeke Po. Malo odstupanje ukazuje na relativno sli~ne vrijednosti bliskih podataka. Prodori sitnozrnatih turbiditnih sekvencija bili su rijetki zbog udaljenosti U kvartaru to postaje slatkovodnobraki~na sredina s talo`enjem fluvijalnih sedimenata rijeke Po mehanizmima delti. New York. 11. & PARLOV. CERRO. ***SKUPINA AUTORA (2009): Bo`ica Gas Field – reservoir study. PONTIGGIA. Tako su povla~enjem delte prema kraju pleistocena brojna tanja pje{~ana le`i{ta rezultat tek zavr{nih klasti~nih talo`ina iz turbiditne Bouma sekvence. & VOLPI.15. Ve}i doseg i odstupanje kod “le`i{ta 8/I” promatrani su zajedno s ~injenicom da je to najdeblje le`i{te I. 7/8.. pje{~enja~ka le`i{ta polja Bo`ica pripadaju nizu pliocensko-pleistocenskih slojeva otkrivenih u sjevernojadranskim poljima. B. M. RUVO. Standardizirani teorijski variogrami odabrani su kako bi se jednostavno usporedila odstupanja i dosezi za oba le`i{ta. L. Upravo u kvartaru. PANNATIER. Croatia. glavni talo`ni kanali pomicali su se u prostoru. (1998): Geological modelling and petrophysical characterisation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. R. 241–258. C. B.. SAVINO. Drugo “le`i{te 2/II” ima debljinu karakteristi~nu za tu seriju. 34 podatka) te 2. Variogramski parametri su sljede}i: (a) za mla|e “le`i{te 8/I” aproksimacija je na~injena eksponencijalnim modelom. M. Unutar njih postoji prostorna zavisnost (korelacija) svih podataka poroznosti. J.. LITERATURA ASSERTO. Relativno mali doseg ukazuje na malu prostornu korelaciju jer “lokalna” varijanca brzo dosti`e ukupnu pa nema potrebe promatrati manje slojeve unutar le`i{ta kao zasebne cjeline sa svojim zasebnim statisti~kim parametrima (minimum. \UREKOVI]. 91..

Initial water saturation strongly depends on porosity. strukturni model. in the case of full-field static model construction. Lithofacies model of each reservoir was used as bias in the process of statistical variogram analysis of porosity data. including all the reservoir series. >20%) observed on histogram of porosity from well log analysis. 2003) analysis was then performed in order to acquire input parameters for spatial lithofacies distribution using Sequential Gaussian Simulator. Quartz dominates in petrographic composition while the rest is composed of rock fragments. the presence of fault tectonics was introduced respecting also lithological heterogeneity. siltstones and marls. structural model. Layering in 3D model was defined respecting parameters obtained by vertical variogram analysis of porosity data at well locations. Even not supported by 3D seismic interpretation. Lithologically. structural modelling should be preceded by detailed 3D seismic interpretation in order to get more reliable structural-tectonic framework. There is significant difference between new structural model and the former one. (2003): One-dimensional variogram and statistical analysis in reservoir units of the Bjelovar sag. For the modelling purposes. The offset of channel axis in the case of different reservoirs is also visible although the general direction was N-S to NW-SE. Naftaplin. . However. The vertical displacement indicated by well data is from 0 up to 50 meters. 54/7–8..5 to 1 sqkm wide. 267–274. According to the lithostratigraphic determination.. Croatia. Gama2 and Gama5 are on depth ranging between –1800 and –2100 mssl. Croatia Key words: @utica oil/gas field. Investigated oil bearing reservoirs Gama1. Three different lithofacies were recognized according to porosity classes (0–10%. Sava Depression. litofacijes. Different methods of distribution were examined and SGS provide the greatest degree of coincidence between original and modelled data. Hrvatska Marin Miro{evi} & Renata Vida~ek INA dd. they are represented by alteration of fine to middle-grained sandstones.4. lithofacies. and the overbank-levee facies. Savska depresija. lithofacies model was adopted for the cells penetrated by wells. 11–20%. REFERENCES MALVI] T. The traps are of structural-stratigraphic type.. The field structure is anticline striking NW-SE. Therefore. 3D static model was constructed in the context of ongoing EOR project and represent input for numerical simulation of production history as well as future tertiary oil production supported by CO2 injection. Gross thicknesses of particular reservoir within the main sandstone body amounts up to 60 meters. reservoirs belong to Iva Sandstone Member. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 283 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Lithofacies and petrophysical model of Miocene sandstone Gama series reservoirs on @utica Field. The uplifted block was additionally disintegrated by a set of normal faults approximately perpendicular to the main strike-slip ones. In this way porosity data upscaled on well locations were distributed more precisely and with better control in both. 2010). The main objective of performed petrophysical modelling was to provide detailed characterisation of observed spatial and vertical heterogeneities. petrofizikalni model New structural model of Gama series reservoirs on northern part of @utica oil&gas field provided structural framework for detailed petrophysical modelling. 10 000 Zagreb. [ubi}eva 29. In the first phase. vertical and horizontal direction. – Nafta. Gama reservoirs are the part of Upper Pannonian sedimentary complex characterized by series of turbiditic events deposited in brackish to fresh water (SAFTI] et al. delineated on the SW and NE side by main strike-slip faults along which a subsequent uplifting associated with compressional events occurred. The isopach maps of each reservoir enabled clear delineation of main turbidite channel body’s 0. 2003. Statistical variogram (MALVI]. based on core analysis and quantitative log analysis data. it was calculated using mathematical relation between water saturation coming from log analysis and height above oil/water contact for each lithofacies respectively. Croatia Litofacijesno-petrofizikalni model miocenskih pje{~enja~kih le`i{ta gama serije polja @utica. VRBANAC et al. The main reasons were significant differences in oil/water contacts observed on different parts of the field and impossibility to interpret them as a consequence of spatial lithological variations. all the faults were considered vertical what was acceptable for 300 m thick reservoir section. petrophysical model Klju~ne rije~i: naftno plinsko polje @utica.

. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 SAFTI]. (2003): Tertiary Subsurface Facies. J. (2010): Sedimentation of deep-water turbidites in the SW part of the Panonian Basin – Geologica Carpathica. & MALVI]. JUHASZ. T.. 56/1. VRBANAC.. Source Rocks and Hydrocarbon Reservoirs in the SW Part of the Pannonian Basin (Northern Croatia and South-Western Hungary). SZTANO. . @.284 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. B. VELI]. J. O. 61/1. 55–69. Zagreb. B. VELI]. 101–122. & IVKOVI]..– Geologia Croatica. G.

Na rubnom dijelu polja Molvi.U tom dijelu smje{tena su velika plinsko-kondezatna polja i nekoliko manjih naftnih polja. Preduvjet za definiranje takvih zamki ~ini utvr|ivanje paleookoli{a. Hrvatska INA-Naftaplin. trenda rasprostiranja postoje}ih sedimentnih tijela. dok u sjeveroisto~nom dijelu nalazimo sedimente aluvijalne lepeze zastupljene krupno i sitnozrnatim bre~okonglomeratima u proksimalnom i sredi{njem dijelu te sitnozrnastim pijescima i muljevitim vapnencima u proksimalnom dijelu. predvi|anje litologije tih tijela te njihovo pronala`enje u prostoru. Geokemijski gledano nalazi se u blizini dobrih mati~nih stijena koje generiraju plin i kondenzat. S obzirom na sve elemente. a putovi migracije su omogu}eni du` rasjeda i direktno iz mati~nih stijena u potencijalne kolektore.4. seizmi~ki atributi Key words: paleoenvironment interpretation. U jugozapadnom dijelu egzistirao je dubokomorski facijes zastupljen turbiditnim sedimentima. Hrvatska Klju~ne rije~i: interpretacija paleookoli{a. Na osnovu interpretacije na~injen je model koji prikazuje istovremeno postojanje sedimenata aluvijalne lepeze u sjeveroisto~nom dijelu. “Duboka Drava” predstavlja dio Panonskog bazena visokog stupnja istra`enosti {to se ti~e strukturnih zamki. seismic attributes Podru~je obuhva}eno ovim radom pripada Dravskoj depresiji koja je smje{tena na jugozapadnom rubu hrvatskog dijela Panonskog bazena. 10 000 Zagreb. To je podru~je na kojem je jedini element kojim raspola`emo snimljena 3D seizmika i samo na osnovi interpretacije je nemogu}e predvidjeti paleookoli{. [ubi}eva 29. . Za potrebe rekonstrukcije paleookoli{a integrirani su bu{otinski podaci s polja i seizmi~ki atributi s neizbu{enog podru~ja. U`e podru~je istra`ivanja obuhva}a dio sjeveroisto~no od polja Molve gdje je glavni element za utvr|ivanje okoli{a 3D seizmika u kombinaciji sa seizmi~kim atributima. Na osnovi interpretacije karata seizmi~kih atributa i okolnih bu{otinskih podataka do{lo se do zaklju~ka o postojanju razli~itih facijesa u isto vrijeme. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 285 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija paleookoli{a primjenom seizmi~kih atributa Paleoenvironment interpretation using seismic attributes Nata{a Nastasi}1 & Josip Bubni}2 1 2 INA-Naftaplin. Stratigrafske zamke naj~e{}e se pronalaze slu~ajno. Promatran je vremenski interval ispod regionalnog markera Rs7 (krovina Moslava~ka Gora Formacije). Mnoge naftne provincije ve} su dosegnule maksimum naftnih rezervi iz strukturnih zamki te se poseban trud ula`e u traganje za stratigrafskim zamkama. U u`em smislu pripada sjevernoj zoni depresije nazvanoj “duboka Drava”. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti kori{tenjem starih metoda na nove na~ine te kombiniranjem istih. zagrebenskih sedimenata u sredi{njem te dubokomorskih u jugozapadnom dijelu. Kalinovac i Stari Gradac. pretpostavka je da su mogu}e akumulacije ugljikovodika u postoje}im stratigrafskim zamkama. na podru~ju polja Molvi kao i sjeveroisto~no od podru~ja analiziranog atributima nalazili su se otoci ~iji su sedimenti predstavljali izvori{ni materijal za deltne sedimente (kvarciti. Razvojem 3D seizmike i sve manjim mogu}nostima za pronala`enje strukturnih zamki sve se ve}i zna~aj pridaje potra`nji za stratigrafskim zamkama. Glavna plinsko-kondenzatna polja u ovom dijelu Dravske depresije predstavljaju Molve. Ino poslovne jedinice-Naftaplin. a ne sustavnim traganjem za njima. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti potragom za stratigrafskim zamkama. 10 000 Zagreb. egzistirali su vapnena~ki biokalkareniti talo`eni u uvjetima visoke energije pod utjecajem plima i valova. Sustavnim promatranjem razli~itih prikaza seizmi~kih atributa te analizom okolnih bu{otina mogu}e je definirati paleookoli{ i pretpostaviti facijese. paralelno pru`anju strukture. S obzirom na visoku istra`enost strukturnih zamki i sve ve}e zahtjeve naftne industrije neophodno je istra`ivati potencijalne stratigrafske zamke definiranjem paleookoli{a. [ubi}eva 29. mezozojski karbonati). {kriljavci. Pokrovni sedimenti su izvrsno razvijeni na cijelom podru~ju i zastupljeni su vapnena~kim laporima sarmatske starosti.

For the purpose of time-depth conversion velocity check shot data from only one well was used. Structural interpretation confirmed existence of many structural traps in the area. i. [ubi}eva 29. According to seismic interpretation numerous structural features are delineated. Croatia Key words: seismic interpretation. After the interpretation. Stratigraphic traps would be hardly observed. but has better quality of reprocessed seismic lines.e.e. Moghan Plain area and southern part. In the northern part 6 two-time horizons were interpreted and in the southern 4 horizons. . The Moghan-2 block is situated in the northwestern Iran. i. The area is found to be promising according to structural setting favorable for hydrocarbon reservoirs. in meaning of petroleum provinces it belongs to the western part of the South Caspian Basin. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic interpretation of the Moghan-2 block (Iran) Seizmi~ka interpretacija Moghan-2 bloka (Iran) Nata{a Nastasi} & Josip Husnjak INA-Naftaplin. Regional network of seismic lines is influenced by complex tectonics. 10 000 Zagreb. i. including tectonic styles. 2D seismic data are separated in two seismically detached areas: northern part. The Moghan Basin is situated in the northern part of collision zone between Eurasian and Arabian tectonic plates. two-time maps were converted into a depth domain and structural maps were created. It covers 3230 km2. Conclusion: 2D seismic data were of relatively good quality for the interpretation. In the Moghan Plain five wells showed good correlation for the interpretation of seismic data while in the Germi Area well data unfortunately were not available and it is why seismic interpretation was performed only partially.286 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. There are also found difficulties in linking of well and seismic data. Structural traps are observed as primary targets. of Iran was highly influenced by geological settings and events though history of the Tethyan region (Palaeotethys). mostly due to low density of seismic lines. Geology & Reservoir Menagement Sector.e. Moghan-2 block Klju~ne rije~i: interpretacija seizmike. Germi Area. The geology. Regional interpretation defined geometry and depth of horizons. In terms of tectonic the Moghan Basin represents a part of the complex Talysh-Lesser Caucasus orogenic belt on the southern margin of the Kura Basin. Moghan-2 blok Description: All the data were collected and interpreted in cooperation with the National Iranian Oil Company (NIOC). For the purpose of geological-geophysical study seismic interpretation of 894 km of 2D seismic lines was performed.

Santerno formation. tj. (“bright spot”). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 287 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tanki pje{~ani slojevi distalnih dijelova mutnih struja na podru~ju Sjevernog Jadrana Thin layers of turbiditic sequence distal part on Northern Adriatic area Bogomil Parlov. pokazali su dobre rezervoarske karakteristike dijela pojedi- nih intervala u istra`ivanom sedimentnom slijedu. turbiditic sequence. U radu su prou~avani tanki slojevi na podru~ju plinskog polja Ivana (sjeverozapadni dio Jadranskog podmorja. Sjeverni Jadran Key words: thin layers. Santerno u smjeru sjeveroistoka.d. Slika 1. SD Istra`ivanje i proiz. No. Geological profile with detail pinch out Carola formation to O. Northern Adriatic Najnovija istra`ivanja na podru~ju Sjevernog Jadrana ukazuju na dobar plinski potencijal tankih pje{~anih slojeva. kao kod klasi~nih pje{~anih slojeva metarskih debljina. koji se mo`e razlu~iti na karota`nim dijagramima. danas postoje karota`na mjerenja visoke vertikalne razlu~ivosti.4. Vlatka Vani~ek. pleistocene. te je njihova procjena bila ote`ana. a tako|er se ne uo~avaju na seizmici kao pove}anje seizmi~ke amplitude. [ubi}eva 29. 60 km jugozapadno od Pule) koji pripadaju pleistocenskim formacijama Carola i Porto Garibaldi odnosno formaciji Susak (Sl. Hrvatska Klju~ne rije~i: tanki pje{~ani slojevi. Navedeni slojevi sastavljeni su od sitnozrnastog pijeska i silta debljine od 1 mm do 30 cm. koja ih uspje{no bilje`e. plin se nalazi u podru~ju isklinjenja tankih pje{~anih slojeva na pliocenske lapore formacije O. ima i svoje pripadaju}e distalne dijelove. talozi mutnih struja. Zamke su stratigrafskog tipa. Figure 1. Mati~nu stijenu ~ine hemipelagi~ke naslage. a njihovo talo`enje te povijest pomicanja svakog slijede}eg sedimentnog slijeda i zapunjavanje mogu se dobro pratiti du` cijelog sjevernog dijela jadranskog bazena. Ti slojevi predstavljaju distalne dijelove turbiditnih slijedova materijala koje je u Jadranski bazen unosila rijeka Po. nafte i plina. Svaki turbiditni slijed. Takvi slojevi zasi}eni plinom nisu bili “vidljivi” na starim EK dijagramima zbog male vertikalne razlu~ivosti sondi. Izmjereni parametri propusnosti i poroznosti na jezgrama te rezultati dobiveni tijekom hidrodinamskih mjerenja. Geolo{ki profil s detaljnim prikazom polo`aja isklinjenja slojeva formacije Carola na formaciju O. pleistocen. 10 000 Zagreb. te sami pje{~ani slojevi. 1). Dra`en Parlov. nego i glavni cilj istra`ivanja. a poznavanje paleogeografije i talo`nih uvjeta od znatne je pomo}i. Nevenka Romani} Kristensen & Tomislav Krsnik INA d. . Dina Zopf.. Santerno. Istra`ivanja su u kona~nici i potvr|ena otkrivenim plinskim zasi}enjima u tankim pje{~anim slojevima te su stoga dokazala da takvi slojevi mogu biti ne samo sporedni.

M. Glavni kriteriji koji definiraju nekonvencionalna le`i{ta su male propusnosti i niski porozitet te je zato potrebna velika stimulacija u postizanju zadovoljavaju}eg iscrpka. Za razliku od konvencionalnih.288 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. [ubi}eva 29. Dravska i Murska depresija Key words: D-exponent. Kako nisu ra|ene nove bu{otine za potrebe istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta. nadtlak i izostanak kontakta plina i vode (NAIK. U ovom radu (posteru) prikazat }e se va`nost D-eksponenta (kao pokazatelj osnovnih le`i{nih uvjeta) u odre|ivanju nadtlaka. analiza se morala bazirati na postoje}im podacima dobivenim raznim ispitivanjima konvencionalnih le`i{ta. G. 1996). (1966): Application of drilling performance data to overpressure detection. LITERATURA BARI]. B. 2005). 1387–1394. Hrvatska Klju~ne rije~i: D-eksponent.C. BRITVI]. osnovni su kriteriji koji su upotrijebljeni u na{oj analizi. (1996): Source rocks and hydrocarbon accumulations in the Mura depression.. NAIK. Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Nadtlak odre|en D-eksponentom kao kriterij determiniranja nekonvencionalnih le`i{ta na primjeru Dravske i Murske depresije Overpressure determined by D-exponent as criteria for determination of unconventional reservoirs. Ista je kori{tena u na{oj analizi u cilju odre|ivanja nadpritisnutih podru~ja.. 47/1.R. unconventional reservoirs. Metoda D-eksponenta sa~injava ekstrapolaciju bu{a}ih parametara (JORDEN & SHIRLEY. Tijekom izrade kanala bu{otine u sklopu geolo{kog pra}enja te u svrhu predvi|anja parametara gradijenta tlaka koristi se metoda D-eksponenta u sklopu ra~unalnih programa TDC laboratorija. & SHIRLEY. EATON. O. (2005): Tight Gas Reservoirs – An Unconventional Natural Energy Source for the Future. & DRAGA[. Plinsko zasi}enja. Drava and Mura Depressions Sve ve}a potreba u svijetu za naftom i prirodnim plinom dovela je do istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Tight Gas Sands) i lapore s plinskim zasi}enjem (engl.– J. G. . example of Drava and Mura Depressions Ana Pintar. Lapore s plinskim zasi}enjem djelomi~no sa~injavaju mati~ne stijene sjeverozapadnog dijela Panonskog bazena (BARI] et al. (1972): Graphical method predicts geopressures worldwide. overpressure.J. optere}enje na dlijeto. 1966. JORDEN J. usporedba nadpritisnutne zone i zone normalnog hidrostatskog tlaka te obja{njenje kako se D-eksponent dobiva i od ~ega se sve sastoji. 100–104. Kod nas istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta usmjerena su na podru~je Dravskog i Murskog bazena na guste slabo propusne pje{~enjake zasi}ene plinom (engl. njegova istro{enost te specifi~na te`ina isplake. nekonvencionalna predstavljaju cijele stratigrafske serije s izmjenama slojeva razli~itih karakteristika i stoga imaju veliki volumen rasprostiranja. V. Gas Shales).– Nafta. 25–34. Stjepan Trogrli} & Vesna @u`ul INA-Naftaplin. 1972) kao {to su brzina napretka bu{enja. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. 7/76. nekonvencionalna le`i{ta. slaba propusnost.A. Republic of Croatia. nadtlak. Petroleum Technology. EATON. 10 000 Zagreb.– World Oil.

Tamara Troskot-^orbi}2. Krivulja porasta slojnog tlaka naj~e{}e ne omogu}ava ekstrapolaciju odnosno odredbu inicijalnog slojnog tlaka.d. Srednja vrijednost propusnosti matriksa stijene je.. 2006). horizontalne bu{otine ili snopa horizontalnih bu{otina (HOLDITCH. Nada Krklec1. ekonomskih koli~ina (dokazano hidrodinamskim mjerenjima u SZ dijelu Dravske i sjevernom dijelu Murske potoline). SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Plinske pojave kao i dotok plina dobivenog hidrodinamskim mjerenjima vezen je uz prirodni pukotinski sistem. Mogu}nost ostvarenja ekonomske proizvodnje plina (SCHMOKER..(slu~aj gustih plinonosnih pje{~enjaka u podru~ju Koprivni~ki Bregi). To su vrlo slabo propu- sni donje do gornje miocenski pje{~enjaci u izmjeni s pelitnim sekvencama. Predvi|a se da }e za daljnjih deset godina nekonvencionalna le`i{ta postati glavni izvor u ukupnoj proizvodnji plina u SAD-u. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. ali uz nizak koeficijent iscrpka (HOLDITCH at al. slabo propusnih pje{~enjaka te metana vezanog uz ugljene slojeve. tight gas sandstone. 1994). planiranje i izvo|enje radova. [ubi}eva 29. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 289 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Potencijal nekonvencionalnih le`i{ta plina u hrvatskom dijelu panonskog bazena Unconventional gas potential in the Croatian part of the Pannonian Basin Arso Putnikovi}1. izdvojeno je osam podru~ja unutra Dravske potoline te jedno podru~je u Murskoj potolini unutar kojih postoje stroge indikacije za mogu}nost proizvodnje plina kori{tenjem nekonvencionalne tehnologije. Lovin~i}eva b. Prema konstataciji vode}ih tvrtki za tehnologiju. Prednost miocenskih nekonvencionalnih le`i{ta plina Panonskog bazena u usporedbi s silursko-devonskim u Sjevernoj Americi o~ituje se u ~injenici da ovdje i neznatne propusnosti stijene omogu}uju dotok.4. mati~na stijena Key words: unconventional reservoirs.14 10–15 m2 Tijekom bu{enja plinskom karota`om utvr|ene su intenzivne pojave plina. a time i znatno nepovoljnijim tla~nim i temperaturnim uvjetima {to ima za posljedicu visoku cijenu .1 10–15 m2. Kre{imir Krizmani}2 & Alan Mavar1 1 2 INA d. 10 002 Zagreb. Karakteristi~no za nekonvencionalna le`i{ta je postojanje velikih geolo{kih rezervi. Nedostatak je u ~injenici da se le`i{ta nalaze na znatno ve}im dubinama. Predmet istra`ivanja su dva tipa nekonvencionalnih le`i{ta: gusti. Plinonosni {ejl podrazumjeva tip nekonvencionalnog le`i{ta u mati~noj stijeni tj. U SZ dijelu Dravske potoline i sjevernom dijelu Murske potoline geokemijskim analizama dokazano je postojanje mati~nih stijena koje su u fazi generiranja plina. 10 000 Zagreb. gas shale. 2002) iz nekonvencionalnih le`i{ta u Hrvatskoj prvenstveno je vezana uz Dravsku i Mursku potolinu. Interpretacijom razvijenih krivulja porasta slojnog tlaka potvr|eno je postojanje dvostruke poroznosti. 2007) i brzi pad proizvodnje bu{otine (90 % pada proizvodnje doga|a se u prvoj godini). Nekonvencionalna le`i{ta u Europi u zadnjih nekoliko godina su u intenzivnoj fazi istra`ivanja pri ~emu su plinonosni {ejlovi naj~e{}i cilj istra`ivanja. kompaktni lapori. Sjeverozapadni dio Dravske potoline i sjeverni dio Murske potoline je od posebnog interesa zbog zasi}enja suhim plinom {to je potvr|eno ispitivanjem bu{otina te analizom i modelom zrelosti mati~nih stijena.. manja od 0. plinonosni {ejl. slabopropusni plinonosni pje{~enjaci i plinonosni {ejl donje do gornje miocenske starosti koji se nalaze u uvjetima znatnog nadtlaka. Gusti plinonosni pje{~enjaci utvr|eni su u {irem podru~ju u odnosu na plinonosne {ejlove. Propusnost matriksa je manja od 0.d. Proizvodnja plina iz nekonvencionalnih le`i{ta ve} du`e vremena je u velikom zamahu u SAD-u gdje se vi{e od 43% ukupne proizvodnje plina ostvaruje iz silurskih i devonskih plinonosnih {ejlova i gustih. donje miocenske starosti.. gusti plinonosni pje{~enjak. siltiti. Karakteristika rezultata dobivenih hidrodinamskim mjerenjima je nagli pad tlaka. Temeljeno na kriterijima koji odre|uju nekonvencionalno le`i{te plina i strukturno-geolo{kim karakteristikama. Hrvatska INA d. prije pada tlaka. source rock Nekonvencionalna le`i{ta plina predstavljaju veoma slabo propusne stijene zasi}ene plinom iz kojih nije mogu}e ostvariti proizvodnju bez primjene masovnog hidrauli~kog frakturiranja. a na nekoliko bu{otina iz tih intervala ispitivanjem je ostvaren obiman dotok plina uz tipi~ni brzi pad tlaka. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. te`i{te u razvoju nove tehnologije pomaknuto je na tehnologiju koja se koristi u istra`ivanju i proizvodnji iz nekonvencionalnih le`i{ta.b. u prvoj fazi tj. u ve}em broju bu{otina. pelitnim sedimentima: muljnjaci (TI[LJAR.

. HOLDITCH. & LEE. K.. 1993–1999.290 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. te podatke o proizvodnim mogu}nostima bu{otine. 149–154. Zagreb.A. odnosno nije mogu}e izra~unati ekonomi~nosti projekta. 1–52. K.(2002): Resource-assessment perspectives for unconventional gas systems. (1994): Sedimentne stijene. June 2006. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 bu{otine. Tehni~ki manjak je {to u sada{njem trenutku ne postoji pilot bu{otina koja daje odgovor na podatnost stijene hidrauli~kom frakturiranju. (2007): Unconventional Gas reservoirs – Tight Gas. S. PERRY.W. J. S. J..– [kolska knjiga.. (2006): Tight Gas Sands. TI[LJAR. USA.– AAPG Bull. LITERATURA HOLDITCH. Coal Seams and Shales.– Working document of the NPC Global Oil & Gas Study. 86–93. SCHMOKER.– JPT. 86/11.A.

17 4. Pore volume and bulk volume were determined by volumetric method using the laboratory equipment.90 15.72 359267.m 0.m 0. Characteristics of reservoir rocks are based on sedimentological and petrophysical analysis of the cored interval 1859. Pontian Porosity measurements were done in the well Okoli-24 in purpose for characterization of the the Underground Gas Storage (UGS).41 173708.65 PHASE 1: Phase 1:133–146 Phase 1: 93–113 Phase 1: 95–113 Phase 1: 86–98 Phase 1: 57–152 Phase 1: 47–100 Phase 1: 58–103 Phase 1: 58–177 Phase 1: 148–164 Phase 1: 143-179 Phase 1: 123–139 Phase 1: 153–179 Phase 1: 149–167 Phase 1: 146–153 Phase 1: 63–114 Phase 1: 80–123 Phase 1: 144–172 Phase 1: 54–97 Phase 1: 128–163 Phase 1: 162–173 Phase 1: 153–187 mm2 139934.m 0.m 0.39 AREA % 6.59 402660.34 118943.59 18.m 0. what is 60% of the total cored interval.75 13.15 10.43 149029.e. depositional environment.63 15.19 94074.81 11.04 17.m 0.5 8.72 305873.39 436649.m 0.08 .36 268968. Phase analysis (Okoli-24) Tablica 1.83 84510.94 110188.d. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 291 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena fazne analize kod mjerenja poroziteta Implementation of the image phase analysis for porosity measurements Nevenka Ra{kaj.57 19.20 313823.43 7.35 7.58 18.44 9.m 0.66 354471.11 15.11 16.8 4.84 159004.53 4.74 17.09 249563.36 104700.56 20.4 3.92 5.6a 3. poorly sorted lithoarenites with eroded clasts of marls and coal.75 5.0 m.80 3619281.42 222409.84 124456.64 230241.59 5. Table 1.69 12. Sedimentary and petrophysical results of the Pontian sandstones from the Okoli-24 well referred to 9 m of the core samples. Mea- IMAGE NAME 1.44 6..54 380694.57 13.8 6.15 19. 50 km south-east of the capital Zagreb.22 16. okoli{ talo`enja.62 9.36 SUM % 15. i.35 8.22 118227. The Okoli field is located in the western part of the Sava Depression.6 3.25 9.m 0.9 1.36 5. pont Key words: porosity.00 310690.34 17.95 3.33 82850.82 282991. image phase analysis. Exploration & Production BD.m 0.m 0. clayey carbonates and marls with abundance of carbonaceous plant debris.95 4.06 1563 11.35 6.08 PHASE 2: Phase 2:92–132 Phase 2: 133–149 Phase 2: 138–169 Phase 2: 47–85 – Phase 2: 101–113 Phase 2: 104–114 Phase 2: 178–225 Phase 2: 128–147 – Phase 2: 140–145 Phase 2: 180–185 Phase 2: 92–147 Phase 2: 103–145 Phase 2: 115–131 Phase 2: 124–138 Phase 2: 115–143 – Phase 2: 164–171 Phase 2: 174–198 – mm2 216189.70 5.01 15.66 19.12 11.4 4.94 19.m 0.67 5.44 116726. The sediments from the analyzed interval were deposited on the flood or delta plain environment.m 0.75 3.49 20.72 1253 10.4 9.47 21.79 4545297.20 6. and interchannel (swamp-lacustrine) thinly bedded to laminate pelites.02 318732.51 6.59 357687.28 150752.4 5.86 286710.71 1445 6. Croatia Klju~ne rije~i: poroznost. E&P Research Laboratory Department. Dubravka Dja~anin.fazna analiza porozimetar .94 261578.19 AREA % 9.6 9.m 0.m 0.95 2.m 0.73 136079. porosimeter.m 0.10 17.m 0.63 7.83 13. Porosity measurements were done by Ultra Pore Porosimeter. 10 002 Zagreb.m 0.78 15.72 263840. Field Engineering & Operations Sector. medium to coarse grained.59 3. Zdenka Barbi} & Adaleta Perkovi} 1 INA – Industrija nafte d. Lovin~i}eva bb.m 0.03 209490.49 13.m 0.4.49 19. approx. Fazna analiza (Okoli-24) The interval consists of the channel fill deposits represented with massive.0–1874.54 15.42 330670.80 17.26 18.59 13.3 2.85 7.

Porosity of sandstones ranges 15–22% and predominantly represented intergranular. thin sections must be previously prepared by blue dyed resin vacuum impregnation that is marked pore space. Results of analyzed thin sections by image phase analysis are mainly accordant with petrophysical measurements. Porosity of a sample is defined as a ratio of pore volume (Vp) and bulk volume (Vb) of the rock sample.292 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . All detected particle will be automatically measured (see phase Table 1). For analyses.5–3. somewhere intragranular porosity type. Microporosity measurements were done by Image phase analysis computed program for Olympus polarization microscope with digital camera DP71. Microprosity measurements were done on the selected images (photomicrography) by applicable program for analyses. Exception of microporosity values are proximately 0. chlorite) and secondary carbonate cementation of pore space. A phase analysis is a quantitative evaluation of area (mm2) with regard to each separate gray value or color phase for particle detection that is distinguishable from image background. This method involves the expansion of nitrogen gas from a reference chamber of known volume into the pore space of the sample. Lower values of porosity were affected by increasing of clay minerals (kaolinite.0% and results are shown in Table 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 surement is based on Boyle’s law of gas expansion.

data processing. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. zatim smanjivanja sinklinala. obrada podataka. Igor Nagl & Marijana Radov~i} INA. Na primjeru reobrade projekta Sava 3D.nastavak prikazani su strukturni oblici prije i nakon primjene procesa migracije. Bolji prikaz omogu}en je naprednijom tehnologijom obrade seizmi~kih podataka. migracija Key words: structural forms. dok se dubinska primjenjuje u slu~ajevima ako su cilj istra`ivanja strukturni oblici sa velikim nagibima. migration Ovisno o raznim na~inima obrade seizmi~kih podataka strukturni oblici (kao {to su antiklinale. te pojava hiperbola kod difrakcija (u velikom broju slu~ajeva rasjedi su na seizmi~koj sekciji definirani difrakcijama). [ubi}eva 29. Hrvatska Klju~ne rije~i: strukturni oblici. sinklinale. Razlikujemo 4 vrste migracije: pre-stack i post-stack vremensku i pre-stack i post-stack dubinsku migraciju. rasjedi ili recimo solne dome) mogu biti bolje ili lo{ije prikazani na seizmi~kom prikazu kao priprema za daljnju geolo{ku interpretaciju. seismic display. Takvi oblici su primjerice la`na pove}anja antiklinala.4. Op}enito se mo`e navesti da se vremenska migracija koristi u podru~jima sa velikim brojem difrakcija i velikog strukturnog povijanja. primjenom raznih procesa filtriranja kako bi pobolj{ali odnos signal/smetnja i dobili {to vjerniju sliku podzemlja. Sam proces migracije (Kirchhoff-ova migracija) definiran je kao ra~unanje svih mogu}ih mjesta od kuda bi refleksija mogla do}i kako bi dobili {to vjerniji prikaz stvarnog polo`aja strukturnih oblika podzemlja. seizmi~ki prikaz. Primjenom procesa migracije zapravo je vidljiv stvaran prikaz podzemlja jer ako se on ne bi primijenio dobili bi la`ne strukturne oblike. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 293 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sava 3d-nastavak – Prikaz strukturnih oblika prije i nakon primjene procesa migracije Sava 3d-extension – Presentation of structural forms before and after the migration process Tihana Ru`i}. Jedan od zavr{nih procesa u toku obrade podataka je migracija. 10 000 Zagreb.

Small beds of sandstones which interlayer marls are mostly in range of 1 to 3 cm with max thickness of 5 cm. 3167–3176 m). with lenses and/or laminae very fine to fine. Lithofacies Unit 1 (3500–3255 m): The Lower Miocene matrix-supported breccia/conglomerate is sedimentated most probably in continental (fluvial?) or in proximal. Core 2 belongs to this lithofacies unit.d. litharenitesiltstone (conglomeratic. conglomeratic greywacke. Cores are recorded by DMT CoreScan II and obtained data of structural elements are analyzed in CoreLog Integra. Core No. sporadically medium litharenit. Branko Sokolovi} & Zlata Ivani~ek INA – Industrija nafte d. pukotine. fine-grained litharenite and siltstone are deposited in distal and deeper freshwater environment. The structural elements have been evaluated in all four core intervals and the results of goniometric measures were interpretated. The photographs of the whole core that show the outside of the cleaned core were provided as high-resolution BMP images. Besides petrographical and biostratigraphical analyses. Core 1 belongs to this lithofacies unit. often with erosional . fossiliferous marl are deposited in mainly deeper and distal marine environment (slope). bedding. 1 (2897–2906 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. Lovin~i}eva bb. Cores 3 and 4 belong to this lithofacies unit. etc. Kre{imir Krizmani}. Marl bedding is generally laminated and lamination is in range of 2–7 mm. 3158–3167 m. Core No. sedimentalogical interpretation and structural element evaluation have been performed as well. No. very shallow. Features identified in the photographs were manually oriented by using an interactive sine-curve fitting technique and classified according to their geological significance. fossiliferous) and sandy. sandy and argillaceous marl. calcarenaceous sandstone and silty-sandy. 2897–2906 m. of 356 structural elements of the core No. lithostratigraphic formations The Dravica-1 exploration well penetrated sediments from 0–3500 m. stylolites). conglomeratic litharenite and sandy silstone are deposited on marine shoreline (shoreface – shallow offshore) and – alluvial environment. Orientation of isolated structural sets is shown in stereograph projection on diagrams (on Schmidt net of equal surfaces projected on lower hemisphere. interlaminated with litharenite is deposited in brackish or fresh water moderately distal and deeper setting. E&P Research Laboratory Department. Field Engineering & Operations Sector. the biggest one is 63 cm. slojevitost. Lithofacies Unit 4 (3150–3085 m): The Lower Badenian polymict conglomerate – breccia/conglomerate. 1. stylolites. Contacts between sandstones and marls are usually sharp. Lithofacies Unit 9 (2005–1150 m): The Upper Pontian silty. 3.294 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Elements were analyzed in scale identical to that of the well cores that are near vertical. Lithofacies Unit 5 (3085–2890 m): The Lower Badenian polimyct conglomerate. fossiliferous marl with altered andesite-basalt are sedimented in a deeper and somewhat distal marine environment (slope). Sandstones show normal and on some places inverse gradation. Lithofacies Unit 10 (1150–0 m): The Pliocene sand (fine to medium grained). and Core No. occasionally they can show as laminas. litostratigrafske formacije Key words: structural elements (faults. 10 002 Zagreb. fractures. stiloliti).. Lithofacies Unit 7 (2805–2660 m): The Lower Pontian silty-sandy marl. Lithofacies Unit 2 (3255–3190 m): The Lower Miocene polymict microbreccia/conglomerate with sandy hematite/ limonite matrix is deposited in moderately to strongly oxic shallow marine environment. Lithofacies Unit 3 (3190–3150 m): The Lower Badenian clasts and matrix supported dolomite conglomerate. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Strukturni elementi jezgara iz bu{otine Dravica-1 (Hrvatska) Structural elements evaluation of the Dravica-1 core (Croatia) Ninoslav Sabol. Ten Lithofacies Units have been established. 4. restricted (lagunar) environment with strong fresh water influence. for example. Croatia Klju~ne rije~i: strukturni elementi (rasjedi. Lithofacies Unit 8 (2660–2005 m): The Lower Pontian greywacke. Lithofacies Unit 6 (2890–2805 m): The Pannonian calcitic marl. siltstone and argillaceous silty marl are deposited in to the shore line distal and deeper freshwater environment within the zone of some terigene influence. 3127–3136 m. Exploration & Production BD. Bedding of the sandstones is mostly in the range between 7 and 15 cm.). considering that four cores were taken (Core No. siltstone and in places coal are deposited in deeper freshwater environment. bedding planes. gravel and in places clay and coal are deposited in in proximal and shallow freshwater setting with occasional environment deepening. fractures. 2.

0–3167. They are commonly oriented from SE to SW. On the depth 2902. C) Fractures – Reduced fracture – only one fracture has been recorded. In the lower part of the core there are probably two different sets of faults with movement between sets bigger than 1 cm (true faults). . Organic filaments characterize lamination in the upper part and classic lamination is visible on the bottom of the eightmeter of the core.10 there are two sets of faults that make downlifted area. In the upper part there are five recorded faults. In the lower part of the core there are ten recorded faults in only one meter of the core with dip in range between 57°–75° (average 67°). filled fractures (3 records. Stylolites are predominant in the cemented parts of polymict conglomerates while solution seams are predominant in litharenite and siltstone and they contain organic matter too. therefore no measurements were performed. solution seams are to 9 mm thick.65 with the orientation 337/85. Morphology of the contact is predominantly planar or wavy. In the second meter on the depth 3128. There are 39 measured elements of this type.208 with orientation 159/33. without any specific orientation. one in the first meter with the dip of 52°. subhorizontal to subvertical) and D) Fault – There are few microfaults (movement is less then 10 mm) in the cored interval. like lamination. Stylolites are smooth or with low amplitude. Lamination on the other side. D) Fault – there are 15 faults recorded in this core and all of them are inside of litharenite and siltstone. Stylolite is on the depth of 3167. C) Fractures.3 m of the core No. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 295 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book structures (load and flame structures) on the lower bed plain of the sandstones. and according to their dip they are mostly horizontal. B) Chemical features – There are 30 measured elements of this type. B) Chemical features – there are 12 measured elements of this type. reduced fractures (42 measurements. coal laminae. It is penetrating reduced fracture that starts on the depth 3133. They are divided into open fractures (18 measurements. Dip of this structural elements are generally subhorizontal. generally has the orientation in the area between SE to SW. lamination. Only 0. 70°. There are also laminae of coal visible in the core. both sets have dip of approx. Solution seams are predominant structural element in the core.0 m) has been recovered. Twenty-four structural elements of the core No. lenses and foliation. 3 (3158. 4 (3167– 3176 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding.37 cm there is a group of three faults with different orientation and dip of 25° and 45°. B) Chemical features include stylolites and solution seams. No. Bedding does not show a consistent azimuth in the whole interval. subhorizontal or slightly oblique are conditioned with the fissility of marls). but the orientation is similar within small intervals. Width is between 1–2 mm. The fracture is approximately 25 cm long and the mean width is about 1 mm. 2 (3127– 3136 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. These features have similar orientation and the dip is between 21° and 39°.4. subhorizontal in marl and oblique in sandstones). of 98 structural elements of the core No. they are mainly obliqueand and the width is up to 1 mm. Marl clasts appear on few places as a result of slumping.

te prevladavanjem fitana nad pristanom (Pr/Ph<1) kao i alkana prema odgovaraju}im Slika 1. Bitumeni sadr`e ekstremno visoke koli~ine NSO i asfaltena u odnosu na neznatnu koli~inu zasi}enih ugljikovodika. To omogu}ava formiranje uglavnom te`ih visokomolekularnih i aromatskih spojeva (ORR. Odre|ivanja su bila usmjerena na istra`ivanje i determiniranje krutih. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geokemijska ispitivanja pojava ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 (Sirija) The geochemical exploration of hydrocarbons occurrences in Jihar-5 well (Syria) Irenka Stankovi}. 7.296 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Bulk composition of bitumen (TLC/FID detection). Lovin~i}eva 1. pri ~emu se i pri ni`em stupnju maturacije istovremeno s manjom koli~inom zasi}enih ugljikovodika osloba|aju i ve}i fragmenti. 1984). . Sektor za upravljanje i in`enjering polja. Ipak komponentni sastav bitumena ostaje prakti~ki isti. Ovakav grupni sastav ~esto je rezultat generiranja visokomolekularnih ugljikovodika iz sumporom bogatih nezrelih kerogena. TLC/FID. Plinski kromatogrami pokazuju unimodalnu distribuciju s dominacijom u ni`em molekularnom podru~ju (C16–C19). Total Sulphur U radu je prikazano geokemijsko ispitivanje ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 s posebnim osvrtom na sedimente formacije Kurrachine Dolomite.d. karakterizacija. Marija Mari~i} & Veronika ^uljak INA-Industrija nafte d.39–31. Ljubica Rumenjak. Sedimenti do 1320 m nemaju zamjetnu koli~inu ekstrabilne organske tvari-bitumena (EOM 130–618 ppm).v. Komponentni sastav bitumena (TLC/FID detekcija). 1986).6% S).. ugljikovodici. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. te`ih ugljikovodika tuma~i se lak{im pucanjem slabijih S–S veza u sumporom bogatom kerogenu (s. 10 002 Zagreb. PJ za geologiju i geokemiju. hydrocarbons. ekstrabilnih i teku}ih ugljikovodika sa svrhom odre|ivanja njihovih karakteristika te obja{njavanja mogu}e genetska povezanosti me|u njima. TLC/FID. Figure 1. Veliki udio visokomolekularnih.57%). GC. Uzimaju}i u obzir i rezultate Rock Eval pirolize visoki EOM/TOC odnosi upu}uju na primarno generiranje ugljikovodika (PALACAS. characterization. Plinsko kromatografska analiza pokazuje prisutnost nezrelog do marginalno zrelog bitumena. a izvorna organska tvar je terestri~nog i/ili algalnog (bakterijski izmijenjenog) podrijetla talo`ena u anoksi~nim uvjetima. U sedimentima od 1350 do 1970 m koli~ina EOM zamjetno raste (1050–19635 ppm) te su sukladno tomu i EOM/ TOC vrijednosti izuzetno visoke (30. ukupni sumpor Key words: kerogen. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Hrvatska Klju~ne rije~i: kerogen. GC.

10.3 %) {to je u suglasju s promjenama uzrokovanim termalnim procesima tokom katageneze kao i ve}om dubinom zalijeganja (Sl. Ph/n-C18<1). Slika 3.L. Figure 3.08. 1983). Unimodalna distribucija. Zaklju~no. C17. Pr/Ph »1. J.34–0. odnosno na visoki stupanj katageneze kod kojeg ve} dolazi do otvaranja prstena i skra}ivanja lanaca (Sl. nisko sumporne parafinske nafte (41° do 45° API. . W. Acta. 1995). Star diagram by ROF method. 1). THOMPSON.1–52.07%). Dijagram parametara po ROF metodi. 3). 18. 499–516. Pr/n-C17<1. (1984): Petroleum geochemistry and source rock potential of carbonate rocks. Figure 2.H.G. Rezultati plinsko kromatografskih analiza prema svim dobivenim parametrima (max. 45–62. NY. LITERATURA HUNT. J. Gasoline fraction ratio F/H. 0.– W. Geochemistry. Freeman and Company. Sedimenti formacije Kurrachine Dolomite (2640–3190 m) sadr`e povi{enu koli~inu organske tvari (s. 47.M.74% TOC) u glavnoj fazi termalne maturacije (naftni prozor) i to s prosje~nim do dobrim generativnim potencijalom. izoprenoidima (Pr/n-C17<1. Cosmochim. Ph/n–C18»1) pretpostavljaju prisutnost nafte generirane iz marinskih zrelih izvora deponiranih u reduciraju}im do lagano oksi~nim uvjetima sedimentacije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 297 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. Visoke heptanske i izoheptanske vrijednosti ukazuju na zrele i superzrele nafte. plinsko kromatografske analize tri analizirana fluida definiraju zrele nafte u kasno katagenetskom stadiju pretvorbe generirane iz vodikom bogate alifatske izvorne organske tvari. Slobodni fluidi (dvije nafte i jedan kondenzat) su po svojim fizikalnim karakteristikama me|usobno sli~ni i svojstveni za lake.– Org. PALACAS. Dijagram pokazuje da se “fingerprinti” podudaraju u velikom broju parametara te iako su nafte u vertikalno odvojenim rezervoarima mo`e se pretpostaviti da postoji neka vrsta komunikacije izme|u rezervoara (Sl. Ovaj dijagram upotrebljava se za bolje razlu~ivanje razlika me|u kromatogramima s namjerom da bitne podudarne karakteristike nafti otkriju njihov me|usobni odnos obzirom na porijeklo iz istih i/ili razli~itih rezervoara (HUNT. S druge strane primje}uje se osiroma{enje u laganim ugljikovodicima i slijedom toga niskim LER indeksima {to pretpostavlja parcijalni utjecaj procesa evaporizacijske frakcionacije. Ekstrakti iz uzoraka krhotina iz isplake i jedne jezgre bez obzira na razli~itu koli~inu bitumena (482–4483 ppm) pokazuju pove}anje u koncentraciji alkana (26.v. Nafte su prvenstveno primarno izmijenjene procesima termalne maturacije. S=0. Detaljna analiza gazolinske frakcije omogu}ava izra~unavanje pokazatelja prema kojima se mo`e izvr{iti klasifikacija nafti (THOMPSON. ORR. Odnos F/H gazolinske frakcije.– Geochim.– AAPG Studies in Geology. ali djelomi~no i procesom evaporizacijskefrakcionacije. (1983): Classification and thermal history of petroleum based on light hydroc