4.

Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

ZAGREB, 2010

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.
Organizatori – Organized by
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering University of Zagreb INA – Industrija nafte, d.d. – INA Oil Industry Plc. Pod pokroviteljstvom prof. dr. Ive JOSIPOVI]A, predsjednika Republike Hrvatske Under the auspices of President of the Republic of Croatia, prof. dr. Ivo JOSIPOVI]

Potpora – Supported by
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske – Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia Hrvatske vode

Sponzori – Sponsored by
Kamen Benkovac d.o.o. [tedbanka d.d. Promeks Kompjuter d.o.o. Hrvatsko geotehni~ko dru{tvo HGD LASERplus

Organizacijski odbor Organizing committee
Dr. sc. Josip HALAMI] predsjednik / president Prof. dr. sc. Dra`en BALEN potpredsjednik / vice-president Prof. dr. sc. Goran DURN potpredsjednik / vice-president Dr. sc. Uro{ BARUD@IJA tajnik / secretary Dr. sc. Renato BULJAN Prof. dr. sc. Vlasta ]OSOVI] Mr. sc. Niko DALI] Dr. sc. Marija HORVAT Mr. sc. @eljko IVKOVI] Dr. sc. Tvrtko KORBAR Dr. sc. Jadranka MAUCH LENARDI] Prof. dr. sc. Davor PAVELI] Jadranka PEJNOVI], prof. Goran RADONI], dipl. ing. Doc. dr. sc. Ma{a SURI] Doc. dr. sc. Nenad TOMA[I] Prof. dr. sc. Igor VLAHOVI]

Znanstveni odbor Scientific committee
Prof. dr. sc. Bruno TOMLJENOVI] predsjednik / president

Doc. dr. sc. Dunja ALJINOVI] Prof. dr. sc. Andrea BA^ANI Dr. sc. Mirko BELAK Prof. dr. sc. Damir BUCKOVI] Dr. sc. Ton}i GRGASOVI] Akad. Ivan GU[I] Doc. dr. sc. Tomislav MALVI] Dr. sc. Slobodan MIKO Akad. Branko SOKA^ Prof. dr. sc. Jasenka SREMAC Mr. sc. Vlasta TARI-KOVA^I] Dr. sc. Josip TERZI] Prof. dr. sc. Darko TIBLJA[ Akad. Josip TI[LJAR †

Dr. sc. László CSONTOS (MOL, Hungary) Dr. sc. Stjepan ]ORI] (Geologische Bundesanstalt, Austria) Prof. dr. sc. Eugen GRADINARU (Univ. Bucharest, Romania) Prof. dr. sc. Hazim HRVATOVI] (Federalni Zavod za geologiju Sarajevo, BIH) Dr. sc. Tea KOLAR-JURKOV[EK (Geolo{ki zavod Slovenije) Prof. dr. sc. Franz OTTNER (Univ. für Bodenkultur, Austria) Prof. dr. sc. Vincenzo PICOTTI (Univ. Bologna, Italia)

ISBN 978-953-6907-23-6 Izdava~ – Published by: Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey – Zagreb Urednica – Edited by: Marija Horvat Oblikovanje – Layout and design: Mirela Miki} Muha, LASERplus, Zagreb, Brijunska 1a, Zagreb Izdano – Issued: listopad 2010, 300 primjeraka – October 2010, 300 copies Ovitak – Cover: Katedrala sv. Jakova / Cathedral of St. James – [ibenik (photo: T. KORBAR) Slijed karbonatnih naslaga gornje krede – Nacionalni park "Kornati" / Sequence of Upper Cretaceous carbonate deposits – National Park "Kornati" (photo: T. KORBAR) Slapovi Krke – Krka Falls (photo: U. BARUD@IJA)

4. Hrvatski geolo{ki kongres
s me|unarodnim sudjelovanjem

4. Croatian Geological Congress
with international participation

[ibenik 14.–15.10.2010.

Knjiga sa`etaka Abstracts Book

Urednica – Editor: Marija Horvat
Hrvatsko geolo{ko dru{tvo – Croatian Geological Society Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Science, University of Zagreb Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu – Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb INA-Industrija nafte d.d. – INA Oil Industry Plc.

Autori su odgovorni za sadr`aj svojih sa`etaka The authors are responsible for contents of their abstracts

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

1
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Linking the geosphere & biosphere to understand dolomite formation
Utjecaj geosfere i biosfere na postanak dolomita

Judith A. McKenzie
ETH-Zürich, Geological Institute, 8092 Zurich, Switzerland (sediment@erdw.ethz.ch) Key words: Dolomieu, dolomite, formation models, microbial mediation, diagenesis Klju~ne rije~i: Dolomieu, dolomit, modeli postanka, mikrobijsko posredovanje, dijageneza

IAS Lecturer

Reflecting on almost two centuries of carbonate research reveals that varying scientific trends regulate the approach sedimentologists use to interpret the sedimentary rock record. New concepts develop with the introduction of the latest methods and technologies to a scientific field and propel evolving scientific trends, which often tend to cycle back on themselves with new advances. The study of dolomite formation since the recognition of its unique mineralogy more than 200 years ago has been no exception to this rule. The Tyrolian Alps of the Mediterranean Realm are widely acknowledged to be the geographic area where dolomite [CaMg(CO3)2], a common carbonate mineral in sedimentary rocks, was discovered. The name of the mineral, rock and mountains is unquestionably associated with one individual, the French geologist and mineralogist Déodat de Dolomieu (1750–1801). During field excursions in the region, Dolomieu recognized the occurrence of an unusual carbonate rock that resembled limestone but only weakly effervesced with acid. He published his observations in 1791 in the Journal de Physique. One year later in the same journal, Nicolas-Théodore de Saussure (1767–1845) provided a chemical analysis of the rock, which he named “dolomie” after his colleague Dolomieu. Within 10 years of its discovery, the English version of the name, dolomite, was in use, and it had become a commonly identified rock type. Only later, most probably in 1864, the scenic rugged mountains found in northeastern Italy were designated the Dolomite Mountains. Subsequently, the origin of the Dolomite Mountains and the origin of the dolomite mineral of which they are composed became a major topic of research (MCKENZIE & VASCONCELOS, 2009). Although dolomite is found throughout the geological record, especially in Precambrian carbonate rocks where it is abundant and often found associated with microbial structures, it is rarely found forming in modern carbonate sediments. Because of its rare occurrence in modern environments, as well as the apparent inability to synthesize it under low-temperature conditions in the laboratory, the origin of

dolomite has remained a longstanding enigma in carbonate sedimentology, often called the “Dolomite Problem”. Dolomite bodies are often significant hydrocarbon reservoirs, and, as a consequence, much emphasis has been placed on the development of dolomite models to define the physicochemical and hydrologic parameters involved in dolomitization. Nevertheless, these models, such as the mixing-zone model or reflux model, have not been adequately calibrated for real-world circumstances because it was not possible to synthesis dolomite in the laboratory at Earth’s surface temperatures. Since 1995, a microbial factor has been incorporated into geochemical models to better represent the process of dolomite formation under Earth’s surface conditions (VASCONCELOS et al., 1995; VASCONCELOS & MCKENZIE, 1997). It is now generally appreciated that microbial activity under specific environmental conditions can mediate the precipitation of dolomite at low temperatures. With the recognition that specific microbes can mediate dolomite precipitation, it is possible to conduct culture experiments under controlled conditions to better define boundary parameters. The results of these experiments provide new information to interpret the conditions required for dolomite formation during carbonate diagenesis and necessitate a reinterpretation of currently applied models. For example, dolomite apparently does not nucleate in the fluids contained in open pore spaces, but precipitation occurs readily within an organic matrix (biofilm or EPS) produced by identifiable microbes (BONTOGNALI et al., 2008). Factors, such as the optimum growth temperature for particular microbes under defined chemical conditions, are essential considerations for dolomite nucleation. In addition, geochemical proxies that have been used to interpret the paleoenvironment of dolomite formation, such as stable isotopic fractionation, are being redefined with these experimental studies. Furthermore, revisiting classic areas of modern dolomite formation, such as the coastal sabkhas of Abu Dhabi (U.A.E.), demonstrates that the microbial factor plays an important role in dolomite pre-

2
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

cipitation in these extreme environments (BONTOGNALI et al., 2010). Using a geomicrobiologic approach to investigate natural dolomite-forming environments indicates that a diverse microbial community with various metabolic processes promotes dolomitization. This approach has been succinctly applied in the study of microbial dolomite formation in the Plio-Quaternary organic carbon-rich hemipelagic sediments deposited on the Peru Margin, where, during an ocean drilling campaign (ODP Leg 201), microbiologic, geochemical and sedimentologic studies were conducted to evaluate the microbial community, its metabolic activity and products (MEISTER et al., 2007). Recognition of in situ microbial processes occurring in deep-sea sediments opens a new prospective for the study of early diagenesis within the domain of the deep sub-seafloor biosphere. Ultimately, microbes appear to be a powerful driving force behind carbonate diagenesis and must be included in any new model paradigm for dolomitization. Applying molecular biology methods and technical advances in microscopy, it is now possible to view the carbonate world through the microbial window. Indeed, a new scientific trend in carbonate sedimentology linking the geosphere with the biosphere has already begun. How this microbial mediation of a biomineral can be translated into the production of gigantic structures, such as the Dolomite Mountains, remains unclear, but the influence of these microorganisms can no longer be ignored.

REFERENCES
BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., DUPRAZ, C., BERNASCONI, S.M. & MCKENZIE, J.A. (2008): Microbes produce nanobacteria-like structures, avoiding cell entombment.− Geology, 36, 663–666. BONTOGNALI, T.R.R., VASCONCELOS, C., WARTHMANN, R., BERNASCONI, S.M., DUPRAZ, C., STROHMENGER, C.J. & MCKENZIE, J.A. (2010): Dolomite formation within microbial mats in the coastal sabkha of Abu Dhabi (United Arab Emirates).− Sedimentology, 57, 824–844. MEISTER, P., MCKENZIE, J.A., VASCONCELOS, C., FRANK, M. & GUTJAHR, M. (2007): Dolomite formation in the dynamic deep biosphere: Results from the Peru Margin.− Sedimentology, 54, 1007–1031. MCKENZIE, J.A. & VASCONCELOS, C. (2009): Dolomite Mountains and the origin of the dolomite rock of which they mainly consist: historical developments and future perspectives.− Sedimentology, 56, 205–219. VASCONCELOS, C., MCKENZIE, J.A., BERNASCONI, S., GRUJIC, D. & TIEN, A.J. (1995): Microbial mediation as a possible mechanism for natural dolomite formation at low temperatures.− Nature, 377, 220–222. VASCONCLEOS, C. & MCKENZIE, J.A. (1997): Microbial mediation of modern dolomite precipitation and diagenesis under anoxic conditions (Lagoa Vermelha, Rio de Janeiro, Brazil).− Journal of Sedimentary Research, 67, 378–390.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

3
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

pozvano predavanje – key lecture

Loess – High Resolution Sediment Archives
Prapor – Sedimentni zapis velike rezolucije

Manfred Frechen
Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG-Institute), S3 Geochronology and Isotope Hydrology, Stilleweg 2, D-30655 Hanover, Germany (Manfred.Frechen@liag-hannover.de) Key words: loess, paleoclimate, Europe, Pleistocene Klju~ne rije~i: prapor, paleoklima, Europa, pleistocen

Upper Pleistocene loess/palaeosol sequences provide excellent high-resolution terrestrial archives of climate forcing in Europe (FRECHEN et al., 1997, 2003; NOVOTHNY et al., 2009; WACHA et al., in press) and elsewhere. The last glacial loess record has become of interest because chronological methods, such as luminescence dating, make the direct dating of deposition ages of aeolian sediments possible. Thus, a more reliable time-based reconstruction of the past climate and environmental change has become available for the loess record in Europe. Multidisciplinary approaches combining a reliable chronological framework with high resolution climate proxies enable the correlation and modeling of climate zones in the Northern Hemisphere at least for the Upper Pleistocene. Multi-disciplinary approaches combining stratigraphy, pedology, sedimentology, palynology, malacology, geochemistry and geochronology can provide a detailed reconstruction of wind dynamics, palaeoclimate (including palaeotemperature and -precipitation) and dust flux through the interglacial/glacial cycles of the Middle and Upper Pleistocene. During the Pleistocene glaciations, Europe was an extensive area of increased dust accumulation and loess formation. These sediments are widespread and show a close relationship with cooling and warming trends for the Quaternary period. The well-developed loess/palaeosol sequences reflect changes in mass accumulation rates of silt-rich sediments and are thus a measure to determine the palaeo-dust content of the atmosphere for the geological past – an important parameter for climate modelling. The mass accumulation rates of loess during oxygen isotope stage 2 (considering approximately 28–14 ka BP) have been estimated for about 40 sites along a northwest southeast transect in Europe. These sites fall along a coarse climatic gradient from the relatively coastal climate of Belgium and France to the more continental and arid climate of Central Europe. In Croatia, the Danube loess from the classical sites at e.g. Vukovar and Zmajevac, as well as the Adri-

atic loess from the island of Susak gives major contribution to these studies. Interpreting mass accumulation rates of loess in terms of this climatic gradient is not straightforward, as these loess deposits are dominated by sources in floodplains and large river systems. Thus accumulation rates are influenced strongly by regional wind and precipitation patterns, but mostly by the availability of glacially derived material from the Alps and periglacial regions that are present in European fluvial systems at this time. Furthermore, detailed high-resolution studies of the grain-size distribution of loess by laser-diffractometry are an increasingly applied approach to reconstruct wind speeds and to get more information about source-to-sink distances (NOVOTHNY et al., submitted; WACHA et al., submitted). Geochemical proxies including stable isotopes (KÖNIGER et al., in preparation) and n-alkanes (THIEL et al., in preparation) are used as indicators for weathering processes and intensities, for provenance studies and for reconstructing the vegetation history in loess, respectively.

REFERENCES
FRECHEN, M., HORVÁTH, E. & GÁBRIS, G. (1997): Geochronology of Middle and Upper Pleistocene Loess Sections in Hungary.– Quaternary Research, 48/3, 291–312. FRECHEN, M., OCHES, E.A. & KOHFELD, K.E. (2003): Loess in Europe – mass accumulation rates during the Last Glacial Period.– Quaternary Science Reviews, 22, 1835–1875. NOVOTHNY, A., FRECHEN, M., HORVÁTH, E., KRBETSCHEK, M. & TSUKAMOTO, S. (2010): Infrared optically stimulated luminescence and radiofluorescence dating of Quaternary eolian sediments.– Quaternary Geochronology, doi: 10–1016/j.quageo. 2009.05.002. WACHA, L., MIKUL^I] PAVLAKOVI], S., NOVOTHNY, A., CRNJAKOVI], M. & FRECHEN, M. (2010): Luminescence dating of Upper Pleistocene loess from the island of Susak in Croatia.– Quaternary International, doi: 10.1016/j.quaint.2009.12.017.

4
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

pozvano predavanje – key lecture

Za{tita strate{kih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske
Protection of the strategic groundwater resources of the Republic of Croatia

Zoran Naki}
Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000, Zagreb, Hrvatska (zoran.nakic@rgn.hr) Klju~ne rije~i: za{tita podzemnih voda, strate{ke zalihe podzemnih voda Republike Hrvatske, funkcije podzemnih voda, vrijednost podzemne vode Keywords: groundwater protection, strategic groundwater resources of the Republic of Croatia, groundwater functions, value of groundwater

U stajali{tima hrvatske vodne politike, izra`enima u Strategiji upravljanja vodama (Narodne novine br. 91/2008), podzemne vode su odre|ene kao glavni izvor vode za potrebe javne vodoopskrbe, a sve vi{e dobiva na zna~aju i njena ekolo{ka vrijednost, budu}i da se podzemne vode ~esto nalaze u interakciji s kopnenim i vodenim ekosustavima te na taj na~in izravno utje~u na kvantitativno, kemijsko i ekolo{ko stanje ekosustava. U strate{kim ciljevima ove politike nagla{ena je va`nost odre|ivanja stanja, funkcija i odgovaraju}e za{tite podzemnih voda. Usvajanjem Strategije i drugih zakonskih i podzakonskih akata, kroz proces uskla|ivanja vodnoga prava s pravnom ste~evinom Europske unije na podru~ju upravljanja vodama, po prvi puta su jasno definirane strate{ke zalihe podzemnih voda od nacionalnoga interesa za Republiku Hrvatsku, kao i potreba da se na odgovaraju}i na~in odredi njihovo racionalno kori{tenje i za{tita te ih se uklju~i u prostorne planove i dokumente prostornoga ure|enja. Ove strate{ke zalihe podijeljene su u ~etiri kategorije s obzirom na zalihe i kakvo}u podzemnih voda, stupanj njihovog trenutnoga kori{tenja i zna~aja za sada{nju i budu}u vodoopskrbu te s obzirom na mogu}nosti njihove za{tite na teritoriju Republike Hrvatske. Neke od ovih kategorija strate{kih zaliha, poput zagreba~koga i vara`dinskog vodonosnog sustava u sjevernoj Hrvatskoj ozbiljno su ugro`ene i djelomi~no one~i{}ene, a neke poput velikih strate{kih zaliha u podru~ju ju`ne Hrvatske, koje su jo{ uvijek relativno dobre kakvo}e, ozbiljno su ugro`ene i od prekograni~nih utjecaja, jer se podru~je obnavljanja podzemnih voda u tim sustavima nalazi izvan podru~ja Hrvatske, {to ote`ava njihovu za{titu. Dodatni problem je {to jo{ uvijek nije odre|en odgovaraju}i na~in provedbe za{titnih mjera u podru~jima sa strate{kim zalihama podzemnih voda, niti na~in njihova odgovaraju}ega uklju~ivanja u prostorno-plansku dokumentaciju. Sve nagla{eniji antropogeni utjecaji, koji se u perspektivi, logikom urbanizacije i gospodarskoga razvoja mogu samo intenzivirati, nepovoljno utje~u na promjene u kakvo}i i koli~inama podzemne vode u RH. To se naro~ito odnosi na

podru~ja strate{kih zaliha podzemnih voda i/ili podru~ja s velikom ranjivosti vodonosnika. U takvim uvjetima potrebno je unaprijediti postoje}i sustav za{tite strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Hrvatske, s jedne strane kroz objektivnu procjenu razli~itih strategija za{tite i sanacije podzemnih voda, na temelju identificiranih pokazatelja, a s druge strane kroz sustavnu analizu potreba i racionalnoga kori{tenja podzemnih voda kao najva`nijega resursa pitke vode Republike Hrvatske. Pritom je potrebno naglasiti da je bitna odrednica europske vodne politike, koja se u cijelosti primjenjuje i na podzemne vode, primjena ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera koje }e garantirati postizanje dobroga kemijskog, ekolo{kog i kvantitativnog stanja voda. Okvirnom Direktivom o vodama (2000/60/EC) Europske unije, ali i dokumentom koji je prethodio dono{enju ove direktive, Priop}enjem Europske komisije Vije}u i Europskom Parlamentu o politici cijena vode za pove}anje odr`ivosti vodnih resursa (EC, 2000), stvoreni su uvjeti za primjenu ekonomskih kriterija, izme|u ostaloga i u definiranju strategije i politike za{tite podzemnih voda. Naime, prilikom razmatranja ekonomski najprihvatljivijih kombinacija mjera, u obzir je potrebno uzeti i tro{kove kori{tenja i za{tite okoli{a i vodnih resursa, koji nastaju zbog one~i{}enja okoli{a, a naro~ito vodenih ekosustava, i/ili zbog prekomjerne eksploatacije vodnih resursa. Ovi tro{kovi mogu upu}ivati do koje mjere su postignuti ciljevi Okvirne direktive o vodama, s obzirom na postizanje dobroga kemijskog i kvantitativnog stanja podzemnih voda. Ekonomska analiza, koja je provedena u okviru projekta “Ekonomika za{tite podzemnih voda”, omogu}ila je procjenu potencijalnih tro{kova i koristi primjene mjera za{tite podzemnih voda iz “Direktive o za{titi podzemnih voda od one~i{}enja i pogor{anja kakvo}e” (2006/118/EC). Rezultati ovoga projekta pokazali su da su tro{kovi i koristi za{tite podzemnih voda, izme|u ostaloga, izrazito ovisni o hidrogeolo{kim zna~ajkama, odnosno o dinamici podzemnih voda i pona{anju zaga|ivala u podzemnim vodama i nezasi}enoj zoni, te o sada{njem i budu}em kori{tenju podzemne vode na

Eur. Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy. i da ih je potrebno provoditi u svim onim slu~ajevima u kojima postoji zna~ajan rizik od one~i{}enja. Executive summary in European Commission project: “Economics of groundwater protection”. 12. neosporno mo`e imati vrlo va`nu ulogu prilikom definiranja preventivnih aktivnosti na spre~avanju potencijalnih one~i{}enja strate{ki zna~ajnih zaliha podzemnih voda Republike Hrvatske. Off. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da je preduvjet za ekonomsku analizu izrada odgovaraju}e konceptualne osnove.2006. LOUBIER. 12. ENV. Communities L 372. primjerice FP6 projekata: “AquaMoney” i “BRIDGE” (Background cRiteria for the IDentification of Groundwater thrEsholds). Off. Potreba za vrednovanjem funkcija podzemnih voda naro~ito dolazi do izra`aja ukoliko se uspore|uju tro{kovi koji nastaju zbog preventivnih aktivnosti na spre~avanju one~i{}enja i tro{kovi koji bi proiza{li iz sanacije one~i{}enja u podzemlju. RANAUDO.2000. pokazali su da su preventivne mjere za{tite podzemnih voda uvijek jeftinije od obnove ve} one~i{}enih vodonosnika. GÖERLACH. kao i koristi od sanacije. Communities L 327. COM (2000) 477 final. J. 27. koja }e utvrditi me|uzavisnosti pojedinih funkcija podzemnih voda i integrirati ih u jedinstveni vrijednosni izraz. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 5 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book razini vodonosnika ili cjelina podzemne vode (RANAUDO et al. a naro~ito njenih ekolo{kih funkcija.. (2003): Economic assessment of groundwater protection. Utvr|eno je da analize tro{kova i koristi uvo|enja razli~itih razina za{tite podzemnih voda ~esto nisu dovoljno to~ne zbog naj~e{}e preniske procijenjene vrijednosti koristi. B. Eur. S. tehni~ka rje{enja sanacije one~i{}enja mogu}e je odrediti tek na osnovi provedene ekonomske analize iz- ra~una tro{kova sanacije one~i{}enja podzemnih voda.4. E. the European Parliament and the Economic and Social Committee: Pricing policies for enhancing the sustainability of water resources. kojem je mogu}e dodijeliti odgovaraju}u monetarnu vrijednost.1/2002/0019. kao i njenih izravnih i neizravnih posljedica.. Procjena vrijednosti funkcija podzemnih voda i tro{kova alternativnih izvora vode i/ili sanacije one~i{}enja. J.A. J-D. . U slu~aju da je ve} do{lo do one~i{}enja podzemnih voda. 22. kao i drugih EU projekata. & INTERWIES. odnosno vrijednosti funkcija podzemnih voda. 2003).. LITERATURA Communication from the Commission to the Council. Rezultati ovoga.

. 2000). Although it has been suggested that the origin had been primary pyroclastic surge deposits from subaerial depositional settings. described mineralogically and petrographycally by the same authors.. in the External Dinarides.hr) 2 Geological Survey of Slovenia. Other components are sparse feldspar and quartz crystal fragments. well bedded limestones. 1 000 Ljubljana. On the base of conodonts and amonoids the Lower Ladinian age was inferred (BALINI et al.zs. The interlaying with carbonates containing pelagic (open marine) fossil assemblages suggests that they have been deposited farther offshore. Several volcaniclastic lithotypes of tuffs dominantly contain formerly glassy fragments which are cuspate. Limestone beds are strongly silicified and recrystalised. not far from subaerialy located caldera. acidic eruptions. rifting phase. Geology and Petroleum Engineering. Vanjski Dinaridi. Shards are occasionally well preserved due to carbonate microcrystaline calcite that outlines them. Volcanic and volcaniclastic successions near Sinj. deposition in offshore environment. The dominance of juvenile pyroclasts (shards and quartz crystal fragments) suggests that they were sourced from explosive. 10 000 Zagreb. JELASKA et al. showing relict tube vesicle texture. Bedforms indicate rapid. we thought that pyroclastic material generated from explosive eruptions at marine submerged vents. 71 210 Sarajevo. The formerly glassy shards are recrystalised to a fine quartz-rich mosaic. brachiopods. Dolomites exhibit macrocrystaline anhedral texture suggesting a secondary dolomitisation. foraminifers. Faculty of Mining. Croatia (dunja. In this circumstances are these subaqueous deposits not likely to by strictly primary. In our investigation we examined several lithotypes of volcanic and volcaniclastic and in the interpretation we considered the new palaeontological data. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: srednji trijas. volcaniclastic rocks. Tea Kolar-Jurkov{ek2. 2006. 2003. Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb.jurkovsekic@geo.to crystaloclastic tuffs and ignimbrites deposited as pyroclastic flows in intrashelf environment. Near Bosansko Grahovo there are occurrences of blocky peperites. Cross lamination occur at the top of some beds. Bosna i Hercegovina Several volcaniclastic-sedimentary successions of Middle Triassic age have been investigated in Croatia (vicinity of Sinj and Knin) and in Bosnia and Herzegovina (vicinity of Bosansko Grahovo). volcanic and volcaniclastic rocks in the External Dinarides represent Middle Triassic syn-rift phase in which along deep structural fractures graben-like depressions had been formed. cherts and dolomites... Bioclastic limestone and dolomites are characterised by presence of calcareous algae. vulkanoklasti~ne stijene..si) 3 Federal Bureau of Geology.si. Nevertheless the abundance of texturally unmodified pyroclasts suggests that pyroclastic material was delivered more of less directly to sedimentary transport and deposition systems. gastropods. riftna faza. radiolarians and conodonts suggesting open marine (pelagic) associations (JAECKS et al.ba) Key words: Middle Triassic. Near Sinj a thick volcaniclastic beds (called “pietra verde”) are interbeded with marine bioclastic. The dominance of juvenile pyroclasts suggests that fragmentation occurred when lavas emplaced into marine unlithified sediments allow explosive vaporisation of pore fluids or when superheated water flashes to steam that rapidly expand. 2003) Volcaniclastic beds (tuffs) near Sinj are massive or evenly laminated.6 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. External Dinarides. were interpreted as vitro. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Characteristics of some Middle Triassic volcaniclastic rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Karakteristike nekih srednjotrijaskih vulkanoklasti~nih stijena Vanjskih Dinarida (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. 2000. MARJANAC. BELAK. In the angular peperite type jigsaw-fit texture can be observed suggesting quenching of basaltic lava on the . bogdan. Ilid`a. 2006). Pierottijeva 6.net.kolaric@geo-zs. Croatia. Bosnia and Herzegovina (zgeolbihic@bih. Dimi~eva 14. The Middle Triassic rift phase in the External Dinarides is marked by basaltic extrusions to acidic explosive activities that resulted in the deposition of pyroclastic and volcaniclastic deposits ([]AVNI^AR et al. BALINI et al.aljinovic@rgn. Ustani~ka 11. Slovenia (tea. Hrvatska. bivalves. Thus we interpret deposits near Sinj as pyroclast rich offshore mass-flow deposits. platy or udeformed bubble-wall shards. serpulids as well as ammonoids. possibly mass-flow. crinoids. 1984. Pumice wisps occur in some lithotypes in random orientation.

17–20. REFERENCES BALLINI. (2003): Triassic beds in the beds in the basement of the Adriatic-Dinaric carbonate platform of Mt. []AVNI^AR. T. V. 225−230.− Rivista Italiana di Pal. Outer Dinarides)...− Geologija.− PANCARDI 2000. D. & GU[I]. & [U[NJARA. LEIGHTON. L. BELAK. Abstracts with Program. A. JEACKS. \.4. Croatia). Hrvatski geol. JURKOV[EK. 12/1. Svilaja (Croatia).. Cavtat – Dubrovnik.. Vijesti hrv. E Strat. vapnenac. (2006): New Ladinian ammonoids from Mt. I. Vodi~ ekskurzija (VLAHOVI]. (2000): Triassic of Dalmatia – Evidence of a failed rift (Mu} section). 117−126. T. & BIONDI].. Zagreb. 230. B.: Geolo{ka povijest i strukturna evolucija Vanjskih Dinarida. and the implications for survival through the Permo-Triassic extinction. KOLAR-JURKOV[EK.05. M. 35−82. Seattle.. B. 2. kongres. Postaja 2: profil Sutina-Zelovo Sutinsko. & KOLAR-JURKOV[EK. tufita i ro`njaka. M. (2000): Kristaloklasti~ni i vitoroklasti~ni tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih dolomita. M. Svilaja. 6–9. MATI^EC. The Ladinian age of the succession was discerned according to conodonts found in limestones intercalations. []AVNI^AR.. JELASKA.2000.. Seattle Annual Meeting. KOLAR-JURKOV[EK.R. I. 14/2. T. V.S.− Geological Sociaty of America. & JELASKA. JURKOV[EK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 7 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book contacts with unconsolidated pelagic limestones. 383−395. S.− Acta Geologica. JURKOV[EK. & GU[I].− U: JELASKA. V. geol. (eds. B. G. I. 46/2. .)). Svilaja (External Dinarides. (2003): Phylogenetic analysis of a likely productide from the Triassic. BEN^EK... BELAK.. B. 66−1. T.. R. dr. MARJANAC. (1984): The volcanic-sedimentary Middle Triassic in the Suvaja brook area (Mt. 37/2.

nemaju bitan utjecaj na fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase litofacijesa C i D. stijenska masa litofacijesa A ne zadovoljava kriterije kvalitete za proizvodnju agregata za asfaltne mje{avine. diagenesis. tipa grainstone i rudstone. Sinawin. {to su neka od bitnih svojstava za ocjenu podobnosti kamena za proizvodnju agregata za asfalte (SMITH & COLLIS. na lokaciji potencijalnog kamenoloma K-3. Neven Tadej1 & Mladen Fistri}3 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. 10 000 Zagreb. Uzorci litofacijesa A pokazuju najmanje vrijednosti prostorne mase i jednoosne tla~ne ~vrsto}e. 10 000 Zagreb. Rekristalizacija mikritnih vapnenaca uo~ena je u litofacijesima A i C. s znatnim udjelom gline. ali isklju~ivo unutar pojedina~nih dijelova skeleta je`inaca. dijageneza. 10 000 Zagreb. Uzorci litofacijesa C prema vrijednostima prostorne mase. Hrvatska 3 Institut gra|evinarstva Hrvatske. Na temelju dobivenih rezultata kao relativno povoljan izdvojen je kamen iz litofacijesa D te je od njega proizveden probno drobljeni agregat. Uz to. niti razvijeni procesi selektivne silicifikacije. Litofacijes B: dolomiti~ni lapori – slabo litificirani litofacijes. Mrljasta kasnodijagenetska dolomitizacija bitno je utjecala na formiranje litofacijesa C.8 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. dolomitizacije i silicifikacije. Prema navedenome. fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena. snimljen je geolo{ki stup i uzeti su uzorci stijena za: (i) mikropetrografske analize. Sinawin. je`ince. Ovi vapnenci sadr`e dominantno bioklasti~ni materijal (~itave fosile i njihove fragmente: bentosne foraminifere. Izvori{ni materijal za selektivnu silicifikaciju bio je djelomice pove}ani udio siliciklasti~nog materijala unutar litofacijesa C i D. a podre|eno i tipa packstone.. sa znatnim udjelom organske tvari. Libija Key words: lithofacies. Unutar pojedinih litofacijesa uo~eni su dijagenetski procesi rekristalizacije. a podre|eno sadr`i kalcit i gips te minerale glina. Hrvatska Klju~ne rije~i: litofacijes.. Ispitivana su sljede}a fizi~ko-mehani~ka svojstva stijenske mase potencijalno pogodnih litofacijesa A. Budu}i da se radi o potencijalno nepovoljnom materijalu za planiranu namjenu. upijanje vode i jednoosna tla~na ~vrsto}a. s ciljem pronala`enja pogodne stijenske mase za proizvodnju asfaltnih mje{avina.d. Ana Kr{ini}1. a visoke vrijednosti upijanja vode. i (iii) ispitivanje osnovnih fizi~ko-mehani~kih svojstava stijenske mase (prema TI[LJAR i dr. {koljka{e. Kranj~evi}eva 2. U stijenama Zimam formacije. Unutar litofacijesa C i D uo~en je i dijagenetski proces selektivne silicifikacije. upijanja vode i jednoosne tla~ne ~vrsto}e pokazuju vrijednosti izme- . Litofacijes C: dolobiomikriti – karakteriziran rekristalizacijom i/ili dolomitizacijom primarnih mikrita i biomikrita. Raku{ina 1. Sini{a Kozari}2. 1979). djelomice rekristalizirani. stijenska masa litofacijesa B nije uvr{tena u ispitivanja fizi~ko-mehani~kih svojstava. Odredbom litotipova i analizom njihovog prostornog odnosa na snimljenom geolo{kom stupu izdvojena su ukupno ~etiri litofacijesa: Litofacijes A: mikritni vapnenci (lagunski mikriti i biomikriti) – {upljikavi. Litofacijes D: biospariti i biosparuditi – predstavlja zrnaste vapnence. potrebnih za rekonstrukciju regionalne ceste Nalut – Ghadames. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Litofacijesi. C i D: prostorna masa. Hrvatska Viadukt d. dijagenetski procesi i fizi~ko-mehani~ka svojstva stijena kamenoloma K-3 na podru~ju Sinawin-Sha’wa u Libiji Lithofacies. Semikvantitativnom mineralo{kom analizom (XRD) odre|eno je da litofacijes B (slabo litificirani dolomiti~ni lapori) sadr`i dominantno dolomit. niti blago pove}anje udjela siliciklasti~nog materijala. physical-mechanical properties of rocks. Lybia) Uro{ Barud`ija1. No. 2001). Uzorci litofacijesa D imaju najve}e vrijednosti jednoosne tla~ne ~vrsto}e i najmanje vrijednosti upijanje vode. Sha’wa. (ii) semi-kvantitativne mineralo{ke (XRD) analize. uglavnom vapnenci i dolomiti Mizdah i Zimam formacija (IRCT. Sha’wa. Lybia Na podru~ju Sinawin-Sha’wa u sjeverozapadnoj Libiji provedena je detaljna geolo{ka prospekcija terena. Pierottijeva 6. uzorci litofacijesa D imaju najve}e prostorne mase {to upu}uje na ~injenicu da su od ispitanih uzoraka oni najgu{}i. Na tako dobivenim uzorcima agregata ispitani su otpornost na udar i habanje metodom Los Angeles. Prospekcijom su obuhva}ene stijene gornjokredne starosti. odnosno najkompaktniji. diagenetic processes and physical-mechanical properties of rocks from K-3 quarry (Sinawin-Sha’wa area. te prostorna masa i upijanje vode zrna agregata. ostrakode i gastropode) cementirane mozai~nim kalcitnim cementom. 1997).

– RGN Zbornik.− Geol. Eng. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 9 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book |u vrijednosti litofacijesa A i D. ali zbog pove}anog upijanja vode tako|er nisu podobni za proizvodnju agregata za asfalte.. gravel and crushed rock aggregates for construction purposes. Sheet Sha’wa. SMITH. (1997): Influence of the sedimentary environment on the techical properties of the Lower Cretaceous limestones from the Lakovi}i Quarry in Istria (Croatia). Ovaj rad posve}en je idejnim pokreta~ima projekta: pokojnima Josipu Ti{ljaru i Zlatku \oki}u. & @ENKO. London. who were the initiators of this project. J. 339.R. (2001): Aggregates − sand.00%). Soc. 17. . S obzirom na parametar upijanja vode. 23–39. & COLLIS.. Publ. Spec.. M. kao jedan od glavnih kriterija kakvo}e frakcioniranih kamenih agregata (prema tehni~koj dokumentaciji za izgradnju ceste Ghadamis – Nalut. L. LITERATURA IRCT – Industrial Research Center Tripoli (1979): Geological map of Lybia 1:250 000. Geol. \OKI]. TI[LJAR. This work is dedicated to late Josip Ti{ljar and Zlatko \oki}. Z. T. Zagreb. stijenska masa litofacijesa D (biospariti i biosparuditi) pokazuje zadovoljavaju}a svojstva za planiranu namjenu.4. upijanje vode smije iznositi najvi{e 2. 9.

1999). Naslage su dobro uslojene. Mjestimice se pojavljuju LLH-stromatoliti i peritajdalne bre~e. progradacija plimnih ravnica. strukture i teksture. 10 000 Zagreb. Zrnasti vapnenci (peloidni i intraklasti~ni grejnstoni do pekstoni) i peritajdalne bre~e talo`e se u plitkom subtajdalu i intertajdalu s povi{enom energijom vode. peloidnointraklasti~ni grejnstoni i pekstoni u izmjeni s peloidnim i skeletnim vekstonima i madstonima. Ponegdje ovi sedimenti potpuno prelaze u vi{e-manje ~iste kasnodijagenetske dolomite. VLAHOVI]. 1991. a veoma blago povijanje i nagnutost pod svega nekoliko stupnjeva vidljiva je samo na nekoliko mjesta. te bentosne foraminifere. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Petrolo{ko-sedimentolo{ke zna~ajke albskih naslaga na podru~ju Tinjanske drage (Istra) Petrological and sedimentological characteristics of Albian deposits from Tinjanska draga (Istria) Vlatko Br~i} Croatian Geological Survey. Kontakt naslaga gornjeg apta i donjeg alba obilje`en je emerzijom s okr{avanjem te sporadi~nim zapunama gline i glinovitog lapora. a u nekim dolomitiziranim uzorcima se vide i reliktne strukture (primarni bioklasti~ni materijal).8 m (bez prekrivenih naslaga u rasjednoj zoni). Dijagenetske promjene kao {to su dolomitizacija ili dedolomitizacija te silicifikacija ustanovljene su u nekoliko slojeva unutar slijeda. Naslage nisu zna~ajnije tektonski poreme}ene.. TI[LJAR & VELI].000. Petra u [umi vodi preko Tinjanske drage na zapadu i dalje na sjever prema Tinjanu. te stalno pove}avanje debljine istalo`enih naslaga u potplimnoj zoni.10 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.hr) Klju~ne rije~i: alb. odnosno K-3 megafacijesu peletnih i stromatolitnih vapnenaca periplimnih i plimnih ravnica s ciklusima opli}avanja navi{e. Naslage su karakteristi~ne po izmjenama tankoslojevitih peletnih vekston/pekstona do grejnstona s LLH-stromatolitima. Adriatic Carbonate Platform Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa opisane su naslage gornjeg alba u sredi{njoj Istri. 1978b. a od ukupno 9 reprezentativnih uzoraka selektiranih za mikroskopiranje u prolaznoj svjetlosti odabrana su dva za analizu primjenom metode katodoluminiscentne mikroskopije (CL). povremeno prekinuti pojavama tamnih ulo`aka bre~a.Box 268. gastropodi. Me|u vapnencima dominiraju sitnozrnasti. rast krpastih grebena. Ukupna debljina naslaga je 82. Unutar vekstona nalaze se skeleti zelenih alga. zajedno uzrokuju relativno smanjivanje morske razine {to se jasno vidi iz ciklusa opli}avanja navi{e. Okoli{ talo`enja je veoma plitki subtajdal i intertajdal (TI[LJAR. Prou~avani slijed naslaga pripada tre}oj megasekvenciji (gornji alb-santon) transgresivnih platformnih peritajdalnih karbonata koja zapo~inje postupnom i osciliraju}om transgresijom po~etkom mla|ega alba. Prijelaz je obilje`en i tendencijom opli}avanja (TI[LJAR et al. Periplimni karbonati sadr`e i tempestite. Ovakvi facijesi se pojavljuju na cijelom podru~ju karbonatne platforme. nekoliko kilometara zapadno od mjesta Sveti Petar u [umi. Naslage su otvorene uz zasjek ceste koja od Sv. Sachsova 2.). Na temelju podataka prikupljenih tijekom detaljnog snimanja i kabinetskih analiza izra|en je detaljni geolo{ki stup u mjerilu 1:100. debljina naslaga i sl. Croatia (vbrcic@hgi-cgs. Procesi kao {to su plima i oseka. a u slijedu se izmjenjuju razli~iti litotipovi plitkomorskih vapnenaca i dolomita. Istria. Tinjanska draga. Tinjanska draga. lapora i/ili glina. Karbonatni sedimenti gornjega alba u ju`noj Istri su zastupljeni periplimnim vapnencima koji su mjestimice slabije ili ja~e kasnodijagenetski dolomitizirani. Ovisno o tome koji je od navedenih ~imbenika prevladavao u sedimentnom okoli{u. Katodoluminiscentnim mikroskopiranjem uo~en je autigeni rast kvarca (silicifikacija) u obliku rozeta (luminiscira tamnoplavo) unutar prethodno dolomitiziranog . ostrakodi. U pojedinim uzorcima (preparatima) dio idiomorfnih romboidalnih kristala dolomita je djelomi~no transformiran u mikritni matriks.O. migracija prudova i karbonatnih pje{~anih tijela. Stup je prethodno snimljen za potrebe izrade OGK RH 1:50. Jadranska karbonatna platforma Key words: Albian. Na detaljnom geolo{kom stupu se mogu jasno izdvojiti takvi ciklusi koji ~esto zavr{avaju erozijskom granicom ili sedimentima plimnih kanala (klastiti u lateralnoj izmjeni s glinama i laporima). P. ~lanovi ciklusa u vertikalnom slijedu se razlikuju po litolo{kim karakteristikama (granulometrija. debljine slojeva kre}u se od svega nekoliko centimetara pa do mjestimi~no nekoliko metara. Istra. a navi{e prevladavaju facijesi prednjeg `ala (peritidal u shoreface). dobro sortirani. 1995).

J. 327 str. I. VLAHOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 11 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book i dedolomitiziranog (luminiscira svijetlo crveno) primarnog ostrakodnog mikrita. I. Jugoslavija). (1995): Vodi~ ekskurzija 1. Cijeli prostor je povremeno bio izlo`en du`im ili kra}im emerzijama. vjesnik. LITERATURA TI[LJAR.− Field Trip Guidebook.. Hrvatskog geolo{kog kongresa. . Za to vrijeme talozi su bili dolomitizirani. & TI[LJAR. I. uzorkovanjem karakteristi~nih litofacijesa. Institute of Geology. J. 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija. Zagreb. (1978b): Onkolitni i stromatolitni vapnenci u donjoj kredi Istre (Hrvatska.. (1991): Carbonate facies and depositional enviroments of the Jurassic and lower Cretaceous of the coastal Dinarides (Croatia).− Geol. & VELI]. I.− Geol. 2003. & VELI]. mikroskopiranjem i katodoluminiscencijom odabranih uzoraka dokazani su plitkomorski uvjeti talo`enja s prevladavaju}im sedimentacijskim okoli{ima plimnih ravnica s pojavama plimnih kanala za vrijeme alba na prostoru Tinjanske drage u sredi{njoj Istri. Opatija 1995. September 17–19. vjesnik 30/2. (2003): Evolution of depositional environments from the Paleozoic to the Quaternary in the Karst Dinarides and the Panonian Basin. 215−234. J. Detaljnim snimanjem geolo{koga stupa. Zagreb. MATI^EC. D. VLAHOVI]. 67–110. TI[LJAR. 44. VLAHOVI]. (1999): Karbonatni facijesi plitkovodnih talo`nih sustava od kimerid`a do gornjega alba u zapadnoj Istri.− Disertacija.4. Zagreb. Zagreb. I.− Institut za geolo{ka istra`ivanja. RGN fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. J. 363−382. TI[LJAR.

te u Velebita{kom kanalu koji prima sediment s podru~ja Jaruge zapadno od Veternice s badenskim i trijaskim stijenama kao izvorima detritusa (Sl. Recentni aluvijalni sedimenti istra`eni su u Glavnom kanalu koji prikuplja vodu sa ponora na Ponikvama. Udio kalcij-karbonata u sedimentu odre|en je u frakciji <2 mm. Ground-plan of the Veternica Cave and sample location. a granulometrijski. starost istra`ivanih aluvijalnih sedimenata smje{ta se u razdoblje starije od 380 000 godina (koliko iznosi starost najstarijih analiziranih obalnih plo~a – shelfstone). ~ine grudice glina. Medvednica. Damir Lackovi}. Tlocrt {pilje Veternice i lokacija uzoraka. Hrvatska (Marta.1% u frakciji <0. 10 000 Zagreb. 1). Promjene granulometrijskog i kemijskog sastava tuma~i klimatskim promjenama tijekom pleistocena. na ulaznom dijelu {pilje. Medvednica. Figure 1. Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi} & Dragan Bukovec Hrvatski prirodoslovni muzej. geochemistry Istra`ivana je geokemija fosilnog i recentnog aluvija {pilje Veternice (Medvednica).125 mm. prvi spominje GORJANOVI]-KRAMBERGER (1899).5% kalcij-karbonata. i 2. Demetrova 1.0% kalcij karbonata u frakciji <2 mm. Na temelju istra`ivanja siga koja su u tijeku (LACKOVI]. najve}i speleolo{ki objekt na Medvednici i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacija fosilnih sedimenata {pilje Veternice (Medvednica) s recentnim aluvijem Correlation of Veternica fosil cave sediments (Medvednica) with recent alluvium Marta Crnjakovi}. geokemija Key words: Veternica Cave. te rekonstrukcije talo`nih paleookoli{a. homogene `u}kaste gline. gornjokrednih i badenskih sedimenata. koja sadr`i 3.12 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. VET08-1/2 – Laminirana malo pjeskovita glina s dubine 5–10 cm sadr`i 5. Vancouver u Kanadi. kvarca. Veternicu. usmeno priop}enje)..125 mm otapanjem u 3% kloridnoj kiselini.hr) Klju~ne rije~i: {pilja Veternica. Kemijski sastav (glavni elementi.125 mm analizirani su u ACME Analytical Laboratories Ltd.5%). elementi u tragovima i elementi rijetkih zemalja (REE)) u frakciji <0. alluvium. . a detritus potje~e od trijaskih dolomita i dolomiti~nih vapnenaca. te kristali}a gipsa i apatita. a netopivi ostatak (96. Fosilni sedimenti u Veternici: VET08-1/1 – Povr{inski dio izdanka sastoji se od sa}aste. Istra`ivani fosilni sedimenti nalaze se u turisti~kom dijelu Veternice oko 130 m od ulaza (Sl. petrografski i kemijski sastav glavnih elemenata kvartarnih sedimenata. te <0. {upljikave. Petrografski sastav odre|en je u netopivom ostatku u mikroskopskim preparatima praha. Netopivi ostatak se sastoji od grudica glinovite tvari. 1). Slika 1. aluvij. opisuje MALEZ (1965).Crnjakovic@hpm. te vaganjem netopivog ostatka. dakle u vrijeme prije mogu}nosti eventualnog antropogenog utjecaja.

Dimenzija ve}ine siliciklasti~nih ~estica (oko 0. ^esti su “{tapi}i” dijatomeja. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 8. epidot i granat. M. no maksimalne vrijednosti ih daleko prema{uju. D. Razmjerno je ~est cirkon. Izvije{}e o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba (2006): www. Zagreb. rutil i po koje zrno zoisita. II stratigrafija kvartarnih talo`ina. aktinolit. (1899): Kr{ Zagreba~ke gore.4%. muskovit. Sli~no se mo`e vidjeti u Izvije{}u o stanju okoli{a na podru~ju grada Zagreba iz 2006.7%. Udio glavnih elemenata sli~an je u sva 4 analizirana uzorka i tako|er pokazuje ovisnost o granulometriji.1%.. Vi{i udio cirkonija u recentnom sedimentu potje~e iz detriti~nog cirkona. slejt). U usporedbi s podacima iz Pravilnika o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992) maksimalne dozvoljene vrijednosti za analizirane elemente vi{e su od onih dobivenih u sedimentima Veternice. rijetki biotit. hornblenda i turmalin. Cd i Hg. Prepoznati su cirkon. Netopivi ostatak sadr`i jako malo frakcije <0.125 mm udio CaCO3 je znatno ni`i i iznosi 2. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER.hr/slglasnik. Planinar. Zaklju~no se mo`e ustvrditi da sedimenti Veternice.8% kalcij-karbonata. Udio odabranih elemenata u aluviju Veternice.125 mm u kojoj prevladava kvarc (uklju~ivo slo`ena zrna). 2). (Sl. 5. VET08-2/2 – Laminirana neznatno pjeskovita glina. kloritoid. U frakciji <0. gdje su prosje~ne vrijednosti u tlu za Cd. Siliciklasti~ne ~estice su: ~estice stijena (mikrokvarcit. Concentrations of selected elements in the alluvium of Veternica Cave. Udio karbonata u frakciji <2 mm iznosi 25. Figure 2. MALEZ. a u sitnijoj <0. epidot – zoisit.− Hrv. iz ~ega je vidljivo da ve}im dijelom potje~e od detriti~nih ~estica. Podjednako su zastupljeni cirkon. Cu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 13 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2.nsf Pravilnik o za{titi poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim tvarima (1992): Narodne novine 15/92. zoisit. a u sitnijoj <0. filit.03 mm) je presitna za istra`ivanje petrografskim mikroskopom. muskovit i klorit. Recentni sedimenti aktivnog toka u Veternici: VET08-3/1 – Recentni sediment iz aktivnog toka (“stream”) u sjevernom dijelu {pilje blizu ponora na Ponikvama je konglomerati~ni glinoviti pijesak.. (1965): Pe}ina Veternica u Medvednici. VET09-1/3 – Recentni sediment iz aktivnog toka u Velebita{kom kanalu je glinoviti konglomerati~ni pijesak. Frakcija <2 mm sadr`i 12.125 mm 8.− Acta Geol. brookit. kojih je vi{e u krupnijoj frakciji i ne{to su ~e{}e u kanalu koji prima sediment s Ponikvi. Udio ve}ine elemenata u tragovima znatno je. apatit i granat. uklju~ivo i oni recentni. [to se ti~e elemenata u tragovima. a vrijednost nikla je ~ak gotovo dvostruko vi{a nego u sedimentima recentnih tokova. Pb. Ni.4. rubidija i vanadija. 175−229. zatim ~estice stijena i opâka zrna. biotit. turmalin i rutil. Ni i As. a neznatno su vi{e za Mo.4% u sedimentu recentnog toka koji u {pilju dolazi s podru~ja Ponikvi.zagreb. Najglinovitiji uzorak (VET08-1/1) sadr`i ne{to vi{e barija. Udio kalcij-karbonata ovisan je o veli~ini zrna analiziranog sedimenta – u frakciji <2 mm varira od 3. odra`avaju izvorni geokemijski sastav i mogu poslu`iti kao pokazatelj za nenaru{eni okoli{.5% u fosilnom glinovitom sedimentu. amfibol. Tako su u fosilnom sedimentu povi{ene vrijednosti Cu. gdje prevladavaju karbonatne stijene.125 mm samo 3. I op}i speleolo{ki pregled. zanimljivo je da je u fosilnom sedimentu vi{i udio nikla i skandija.3%. Zn.7%. . kvarc. ili ~ak gotovo dvostruko vi{i u fosilnom sedimentu. a vrlo su rijetki rutil.1%–8.125 mm samo 3. a frakcija <0. turmalin. 2/11. Udio REE jednak je za sve analizirane sedimente. rje|i su tremolit-aktinolit.7%. te brookit. a rijetki su muskovit klorit i biotit. Zn i Cr donekle usporedljive s vrijednostima dobivenim u sedimentima Veternice. Pb. do 25.

even though they were oxidized mainly into magnetite and goethite (Fig. . Lower Triassic deposits are mostly represented by early-diagenetic dolomites characterized by scarce fossil findings and frequent siliciclastic grains. Horvatovac 102a.14 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Up to four stability iterations with different activities per ion species were calculated and stability fields were overlaid. Siderite is also oxidized to magnetite and goethite but in much lower extent compared to pyrite. rana dolomitizacija. Energy Dispersive Spectroscopy (EDS).pmf. Sachsova 2. hexahedra with preserved pyrite striations. area is continuous (SALOPEK. Igor Vlahovi}2. Velebit Sedimentation from the uppermost Permian to the Lower Triassic deposits in the Velebit Mt. Croatia (karmen. Scanning Electron Microscope (SEM). and occurs within the lowest part of the informal lithostratigraphic unit of Sandy Dolomite. calcium. 1). Pyrite was identified by distinctive crystal morphology – hexahedra with perfectly preserved striations and octahedra-hexahedra combinations. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Authigenic iron minerals as indicators of early-dolomitization in the Sandy Dolomites (uppermost Permian–Lower Triassic. rarely in pseudo-hexagonal plates. cut and polished. Siderite is present in the characteristic rhombohedral form (Fig. Pseudomorphosis of goethite after pyrite. Siderite rhombohedral crystals are inter-grown with smaller dolomite or ankerite rhombohedra. Due to the oxidation of authigenic sulphides and siderite their determination was sometimes possible only on the basis of crystal morphology examination under SEM. and X-ray Diffraction. Phase stability diagrams were constructed on the basis of mineral phases identified in the samples. due to unknown real ion activities in pore waters. Jasenka Sremac1. Pseudomorfoza goethita po piritu. and analyzed by polarizing microscope. and EDS show spectra characteristic for siderite. Authigenic Fe-mineral association present in these dolomites. donji trijas. Velebit) Karmen Fio1.fio@geol. Croatia Key words: Fe-authigenic minerals. Velebit Mt. University of Zagreb. Croatia) Autigeni `eljezoviti minerali kao indikatori rane dolomitizacije u pjeskovitom dolomitu (najgornji dio perma i donji trijas. mainly pyrite and siderite. Geology and Petroleum Engineering. 2). 1948). Pierottijeva 6.hr) 2 Faculty of Mining. heksaedri s o~uvanim prutanjem karakteristi~nim za pirit. Their composition indicate shallow-water marine depositional environment strongly influenced by the hinterland. Klju~ne rije~i: autigeni `eljezoviti minerali. Hrvoje Posilovi}1. Vladimir Bermanec1 & Ivo Veli}3 1 Faculty of Science. Such aggregate formations indicate that dolomite and ankerite have been crystallized prior to the phase of siderite Figure 1. 10 000 Zagreb. Slika 1. early-dolomitization. 10 000 Zagreb. minimizing errors in conclusions. The iron. Collected sediment samples were disintegrated. This approach enabled determination of trends in the mineral stability field change. can therefore help in reconstruction of diagenetic and geochemical conditions of the dolomitization environment. magnesium and sulphide concentrations chosen for stability field calculations are variable. Lower Triassic.. in the form of crystal inclusions. Velebit Mt. but within ranges considered normal for pore fluids in balance with carbonates. University of Zagreb. 10 000 Zagreb. Croatia 3 Croatian Geological Survey.

if sulphate concentration is somehow lowered.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Sciences and Arts. The occurrence of siderite is characteristic for continental sediments with low concentration of dissolved sulphate (BERNER. (1981): A New Geochemical Classification of Sedimentary Environments. or by dilution with fresh water of meteoric or other non-marine origin. In marine sediments siderite occur mostly as late-diagenetic cement. Zagreb. In diagenetic environment described here siderite is found to be associated with pyrite. SALOPEK.A. carbonate and oxic. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 15 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rhombohedra formation. Pyrite. These processes have moved diagenetic environment toward siderite stability area. 1997). S.D. REFERENCES BERNER.P. and Lika region – in Croatian). V. 359–365. occurred in the mixing zone of sea and fresh water. 44. Such dolomitization model is typical for the transgressive sequences (e. VANSTONE. M. ankerite and dolomite. In such diagenetic environment iron sulphides were formed. Dolomitization of the studied sediments containing characteristic mineral association of pyrite. Siderite was therefore formed in the mixing zone of marine and fresh water due to significantly lower sulphate concentration in brackish waters. (1997): Contrasting flooding histories of Mississippian carbonate platforms revealed by marine alteration effects in paleosols. resulting in relative Fe2+ concentration increase. Host sediment containing described mineral association can be described as early-diagenetic dolomite. Geochemical environment characterized by pyrite–siderite–ankerite–dolomite mineral association was the same diagenetic environment in which early-diagenetic dolomites were formed. 101–143. Slika 2. siderite and magnetite are minerals stable under negative Eh and their stability fields are strongly influenced by the pCO2 and pS2of the solution.4. If there is lower activity of Fe2+ and higher Ca2+ and Mg2+ activity in the pore waters.− Journal of Sedimentary Petrology. or may occasionally be precipitated during deposition or early diagenesis. WRIGHT. Authigenic iron minerals found in the carbonate sediments are typical for three very different geochemical environments: sulphidic.− Sedimentology.. sometimes transitional to ankerite. provided a new tool to reveal diagenetic environment. & MARSHALL. 825–842.. (1948): O gornjem paleozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt.D. which is in line with the ongoing transgression recorded within the Sandy Dolomite unit and continuous siliciclastic input to the shallow-water environment during Early Triassic. as in studied deposits.g. Romboedar siderita djelomi~no oksidiran u goethit. Figure 2. siderite. Sulphate in marine environment is regularly reduced to sulphide by bacterial metabolic activity. WRIGHT et al. then ankerite or ferroan calcite will form. J. Fe-mineral associations and thermodynamic stability of authigenic iron minerals studied within uppermost Permian to Lower Triassic Sandy Dolomites of the Velebit Mt. R. sulphide concentration can be lowered by precipitation of iron sulphides. . 51. which additionally lowered sulphide activity in sediment pore waters. Siderite rhombohedron partially oxidized into goethite. 1981).

kvarcita. Uzorci s visokim sadr`ajem CaCO3 predstavljaju prijelaz prema drugoj glavnoj skupini stijena. sitnije su nego na prethodna dva . dok postoje varijeteti u kojima su jasno odredivi kvarc. kiselih magmatskih stijena i ro`njaka. [ljunak se javlja i u vidu le}a unutar siltnih intervala. {kriljavaca i kiselih magmatskih stijena.000. nastavljena u drugoj polovici 20. Na lokalitetu Vu~je jame sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su klast do matrikspotpornim {ljunkom.. Nabrojani minerali potvr|eni su i XRD analizom. Rijetki su nalazi valutica granita. Vapnenci su rje|i nego na lokalitetu StZ-I. ni`i miocen. rijetko plagioklas). a nalazimo i karbonatne ~estice. Valutice se mogu grupirati u tri glavne skupine. sedimenti ni`eg miocena predstavljeni su izmjenom intervala pjeskovito do {ljunkovitog silta i klastpotpornog. Vu~je jame i Pivnice) Pebbles of Lower part of Miocene deposits of Dilj Mt. klorit. u Slavoniji. lo{e sortirane s neujedna~enim dimenzijama detritusa. mikroklin. gusto pakirane. izdvojene su iz klast. Na temelju snimljenih geolo{kih stupova. ali su prisutni i blokovi veli~ine do 40 cm. U ve}em broju prisutne su valutice mramora i amfibolskog {kriljavca. a to su vapnenci. sparitizirani mikriti. Svi uzorci imaju ujedna~eni mineralni sastav: prevladavaju ~estice feldspata (ortoklas. Gusto pakirani varijeteti s `eljezovitom komponentom u vezivu u kojima prevladavaju litoklasti odgovaraju sublitoarenitu. feldspat (albit). Skoro uvijek je prisutan i sekundarno izlu~eni karbonat. unutar neogenskih naslaga izdvojila su 11 neformalnih litostratigrafskih jedinica (PIKIJA et al. ovisno o udjelu prethodno nabrojanih komponenti i tada prisutnim p-t uvjetima. Lower part of Miocene. te rijetko ro`njaka. polimiktnog {ljunka. Ima uzoraka u kojima se smanjuje udio feldspata na ra~un fragmenata stijena i to: kvarcita. a najsveobuhvatnije su opisana od strane [PARICA & CRNKO (1973). Neki uzorci su lagano mikroborani (“plisirani”). (1979. na podru~ju Dilj gore. Ovi varijeteti odgovaraju sublitoarenitu na granici prema liti~noj grauvaki.-og. a pretpostavka je. ponegdje sekundarno izlu~eni karbonat. te mramorizirani vapnenci. Croatia Dilj gora smje{tena je u ju`nom dijelu Panonskog bazena. 1986b). Kemijsko tro{enje nije zahvatilo feldspate {to je najvjerojatnije posljedica sedimentacije u blizini mati~nih stijena koje su ih derivirale. ali i relativno brzog talo`enja. metamorfne stijene razli~ite teksture (od homogene do {kriljave) i razli~itog stupnja kristaliniteta. ali je na|en uzorak koji odgovara vapnencu tipa scaglia. Tre}a karakteristi~na skupina jesu anhimetamorfne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita.i polikristalini~ni kvarc.do matrikspotpornog {ljunka.hr) Klju~ne rije~i: krupnoklasti~ni sedimenti. a nailazi se i na mikrokliva`. Sachsova 2. Valutice s lokaliteta Pivnice. muskovita i klorita. Ravan unit. bijeli tinjac. Prvu sa~injavaju pje{~enjaci i siltiti. (Staro Zavr{je.. te [PARICA et al. `eljezovito. jedinica Ravan. a i ovdje kao i na prethodnom lokalitetu veliku skupinu ~ine anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita. To su stijene psamitno-pelitne klasti~ne strukture. sjeverno od Slavonskog Broda.16 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2005). rijetko muskovit i ~estice karbonata i pripadaju arkoznim arenitima i subarkozama.-og. Novomilenijska istra`ivanja u okviru izrade Geolo{ke karte Republike Hrvatske 1:50. riolita i bre~e. Vu~je jame and Pivnice localities) Marija Horvat Hrvatski geolo{ki institut. amfibol i karbonat (kalcit). mono.. Razlikuju se ~isti mikriti. U pojedinim uzorcima opti~ki se uop}e ne razaznaju mineralne faze. Veli~ina valutica iznosi 2–10cm. Na lokalitetu Staro Zavr{je. KOVA^I] et al. glinovito-siltozni vapnenci. dijelom slabo vezanog. Vu~je jame (Vjm-I) i Pivnice (Piv-I). nad ~esticama monomineralnog kvarca. 2005. Jedna tre}ina prikupljenih valutica i ovdje su sitno do srednjezrnasti pje{~enjaci s karbonatnim vezivom i siltiti. Vezivo je oskudno. Prva istra`ivanja na Dilj gori zapo~eta su u drugoj polovici 19. krupnoklasti~ni sedimenti ni`eg miocena neformalne litostratigrafske jedinice Ravan (PIKIJA et al. Pri tome su kao rezultat nastale. Hrvatska Key words: coarse clastic sediments. 1986a. dok uzorci s ve}im postotkom sekundarno izlu~enog karbonata u intergranularnom prostoru odgovaraju pje{~enjacima grauvaknog tipa. 10 000 Zagreb.. feldspata. Prevladavaju fragmenti polikristalini~nog kvarca. 1980. Dilj Mt. 2005) utvr|eni su na lokalitetima Staro Zavr{je (StZ-I). da su metamorfozirane u uvjetima niskog stupnja metamorfizma. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore (lokaliteti Staro Zavr{je. Stijene ove skupine najvjerojatnije su bile finolaminirani sedimenti – izmjena lamina pje{~enjaka i {ejla uz prisustvo karbonata. Dilj gora.. Hrvatska (mhorvat@hghi-cgs. kvarcnih {kriljavaca.

Tuma~ za list Nova Kapela. zavod. za geol. list Slavonski Brod. Beograd. Inst.. Tuma~ za list Slavonski Brod. Osnovni sastojak je mikritni kalcit.− Geol.000. CRNKO. M. R. To su lo{e sortirani pje{~enjaci u kojima od siliciklasti~nih ~estica prevladava polikristalini~ni kvarc... CRNKO. [IMUNI]. Istra`ivane valutice u sedimentima ni`eg miocena Dilj gore litolo{ki su veoma heterogenog sastava. Zagreb.. slabo do dobro sortirane. ali su kao i na prethodna dva lokaliteta potvr|eni nalazi pje{~enjaka i vapnenaca. feldspata. D. klasti starijih karbonatnih stijena i ro`njaci. K.. ^esta su samostalna zrna kvarca. Inst. M. Sav. Sav. Beograd. J. geol. [PARICA. 26. za geol. Navedeni tipovi stijena ukazuju da su mati~ne stijene iz kojih su valutice derivirane prvenstveno bile starije sedimentne i metamorfne stijene. za geol.. zavod. VLAHOVI]. Zagreb. A. potom anhimetamorfne i stijene niskog stupnja metamorfizma tipa slejt-filita.. Za razliku od lokaliteta Staro Zavr{je i Vu~je jame ovdje nisu na|ene anhimetamorfne stijene i metamorfne stijene skupine slejt-filita. vjesnik. JURI[A. I. a tek u manjoj mjeri magmatske stijene. Ve}ina pje{~enjaka su sublitoareniti s prijelazom u grauvake. U vezivu varira udio `eljezovite komponente i sekundarno izlu~enog karbonata. geol. & MORI]. J. riolit i bre~e. I. Inst.. PIKIJA. & @IVANOVI]. I. D.. istra`. Abstracts Book. a podre|eno prisutni amfibolski {kriljavac.. & CRNKO. Sporadi~no i ovdje se isipavaju mramor i amfibolski {kriljavac. . I.. [IMUNI].– Inst.. & BIONDI]. 77–78..). granit. J. C.000. za geol. M. [PARICA. koji je u pojedinim uzorcima slabije do izra`enije rekristaliziran. R. Sarajevo. (1980): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. M. & BIONDI].4. R. R. HE]IMOVI]. Zagreb. MIKNI]. (1973): Geologija zapadnog dijela Dilj gore.. [PARICA. geol. D. A. Neke od valutica sadr`avaju fosilno kr{je. M.. zavod. Sarajevo. 1−55. za geol. (1979): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. R. pjeskoviti vapnenci i mramori. Sarajevo. LITERATURA KOVA^I]. BUZALJKO. C. JOVANOVI]. D.. Sarajevo. Vapnenci su mikriti i mikrospariti. A. vapnenci.– Inst. M. Inst.– Inst. Beograd. Zagreb. & PAVELI]. JOVANOVI]. (ur.– U: VELI]. M. & @IVANOVI]. 83−92.). biotita i klorita. 113−114. zavod. (2005): Sedimenti ni`eg miocena Dilj gore (Lower part of Miocene Deposits of Dilj Mt. (ur. a rije|i listi}i muskovita. Inst.000. GALOVI]... istra`. Abstracts Book.. za geol. geol. [PARICA. M. istra`. FILJAK. (1986a): Osnovna geolo{ka karta 1:100.. I. & SLOVENEC. M.000.. BUZALJKO.. HORVAT. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 17 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book lokaliteta (veli~ina im rijetko dose`e 10cm).. D.. Sav. za geol. M.. istra`.. Najzastupljeniji su pje{~enjaci do siltiti. M.– U: VELI]. za geol. Sav.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress. list Nova Kapela. BAKRA^. (1986b): Osnovna geolo{ka karta 1:100. Beograd. kvarcni {kriljavac. ^este su i `ilice sekundarnog kalcita. Zagreb.. (2005): Gornjomiocenski sedimenti Dilj gore (Late Miocene Sediments of Dilj Mt. [PARICA. & MOJI]EVI]. 1−56.): Proceedings of the 3rd Croatian Geological Congress. VRSALJKO. I. AVANI].. M. JURI[A. VLAHOVI]. A. Vrlo su dobro zaobljene.

(2008) analysed clasts in massflow deposits to reconstruct a completely eroded Kimmeridgian? – Tithonian Kurbnesh Carbonate Platform from the Mirdita Ophiolite Zone in Albania. calcareous breccia. Paleogeographically. Extraclasts and calcareous debris undoubtedly prove a platform origin of resedimented limestone. & SCHLAGINTWEIT. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate gravity-flow deposits from Bohinj area (NW Slovenia): evidence of a latest Jurassic – earliest Cretaceous carbonate platform in the Internal Dinarides Naslage karbonatnih gravitacijskih tokova okolice Bohinja (SZ Slovenija) kao dokaz postojanja kasnojurske do ranokredne karbonatne platforme u podru~ju Unutarnjih Dinarida Duje Kuko~¹. 2008).si) Key words: Biancone limestone. miliolid foraminifera and various other skeletal fragments of different size. Radiolarian assemblages from these beds indicate an Early Cretaceous age (Berriasian – early Valanginian). The age of the platform carbonates is determined on the basis of calcareous alga Clypeina jurassica FAVRE which is characteristic of late Kimmeridgian to earliest Berriasian. Therefore we conclude that the Dinaric Carbonate Platform could not be the source of shallow-water carbonates in the Bled Trough.. carbonate breccias alternate with calcarenites. which formed during the early emplacement of the internal Dinaric units onto the continental margin. alternation of marls and shales. The lower part of the studied section consists of radiolarian packstone with chert nodules and layers. . Slovenia (duje. Other examples include Upper Jurassic reef limestones unconformably overlying the Vardar ophiolites in Serbia and the South Apuseni ophiolites in Romania (SCHMID et al. Bled Trough Klju~ne rije~i: Biancone vapnenci. Middle and Upper Jurassic bedded radiolarian cherts and shales. Novi trg 2. This research is focused on the Biancone limestone. radiolarians. [pela Gori~an¹ & Adrijan Ko{ir¹ Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. Lower Cretaceous. and finally siliciclastics with limestone olistoliths and ophiolite debris. We believe that these breccias represent evidence of a carbonate platform which must have been located more internally but is now not preserved. and in places contains thin interlayers of marl. The upper part consists mainly of carbonate breccias. The Jurassic to Lower Cretaceous succession of the Bled Trough consists of: Lower Jurassic limestone with echinoderms (Hierlatz facies). the area was part of the Bled Trough. ooid grains. an approximately 40 m thick series of well bedded pelagic limestone. donja kreda. Microfacies analyses showed angular to subangular shallow-water grainstone lithoclasts. Biancone limestone. radiolarije. which occupied an intermediate position between the Dinaric Carbonate Platform and the Bled Trough. GAWLICK & SCHLAGINTWEIT (2006) described the Plassen Carbonate Platform which developed above Callovian to Tithonian basinal deposits of the Northern Calcareous Alps. (2006): Berriasian drowning of the Plassen carbonate platform at the type-locality and its bearing on the early Eoalpine orogenic dynamics in the Northern Calcareous Alps (Austria). This inferred platform may have developed on top of a nappe stack.18 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 95. REFERENCES GAWLICK. bledsko korito Carbonate gravity-flow deposits at Srednja vas near Bohinj have been studied for radiolarian dating and composition of resedimented limestones. fragments of calcareous algae. H.J. SCHLAGINTWEIT et al. In the uppermost part. The Biancone limestone of the Tolmin Trough. consists of micrite without resedimented limestones. Genetically similar isolated carbonate platforms of more or less the same age are known from several localities in the Alpine – Dinaride – Carpathian mountain belt.− International Journal of Earth Science (Geologische Rundschau). 1000 Ljubljana. Slump folds are common. Clasts of pelagic limestone are also present and contain Calpionella alpina LORENZ whose range is late Tithonian to earliest Valanginian. 451–462. F. which includes intercalations of resedimented carbonates. which was located NE of the Tolmin Trough and thus relatively distal with respect to the Dinaric Carbonate Platform. vapnena~ke bre~e. Berlin/Heidelberg. The matrix of breccias is radiolarian-rich lime mudstone.kukoc@zrc-sazu.

BERNOULLI. LEIN. W.− Swiss Journal of Geosciences. L.J. GAWLICK.M. R. K. H. F. TISCHLER.. 101. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. (2008): The eroded Late Jurassic Kurbnesh carbonate platform in the Mirdita Ophiolite Zone of Albania and its bearing on the Jurassic orogeny of the Neotethys realm.. Basel.. S. L. Basel. SCHMID. MATENCO. D. 125–138. . 101.. HOXHA... S.. FÜGENSCHUH. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 19 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SCHLAGINTWEIT. & FRISCH. S. MISSONI. SCHEFER. M. & USTASZEWSKI.. SCHUSTER...– Swiss Journal of Geosciences. R. 139–183. B.4.

Cretaceous.. microprobe analysis of individual heavy mineral grains. Furthermore. The Bistra (Medvednica Mt. our aim is to constrain the composition and dynamics of ophiolitic and continental source terrains being exhumed and eroded in the northwestern Dinarides and neighboring regions during the Mesozoic. this is indicative of a very large contribution of material from ophiolites (McLENNAN et al. In sandstones from the lower Cretaceous O{trc formation (Ivan{~ica Mt. The chemistry of detrital Cr-spinel has helped to further reveal the petrogenesis of the ophiolite source rocks being Figure 1. Tisza and other Dinaride regions. The studied sandstones were sampled from five distinct clastic formations (Fig. Together with very low Y/Ni values. Horvatovac 102a. Our study concentrates on Cretaceous clastic rocks which outcrop on the mountains and hills surrounding Zagreb. 1993). Such integrated data can greatly contribute to a better understanding of the major events which marked the early tectonic history of the Dinarides.). the high Y/Ni values (and low Cr/V) in the Glog samples (Medvednica Mt. Tamas Mikes3 & Ljubomir Babi}1 1 Institute of Geology and Palaeontology. a region characterized by considerable geological complexity resulting from a severe and long-lasting deformational history. much more limited than is the case for the O{trc. 10T000 Zagreb. including the Dinaride-Alpine transitional area.). Dinarides. Simplified geological map of the study area showing the distribution of the studied clastic formations. suggest a purely continental source. The siliciclastic detritus of fine to medium grained sandstones ranging in age from Early to latest Cretaceous was studied using wholerock geochemistry. Sandstone geochemistry. University of Zagreb. it allows direct comparisons to be drawn with neighboring Alpine. Zircon fission track thermochronology Klju~ne rije~i: provenijencija. Bistra.. 1). In northwestern Croatia. Deutschland Key words: Provenance.hr) 2 Abteilung Sedimentologie/Umweltgeologie. Geowissenschaftliches Zentrum der Universität Göttingen.pmf. Croatia (Fig. Deutschland 3 Institut für Geologie. Hilmar von Eynatten2. Pojednostavljena geolo{ka karta istra`ivanog prostora na kojoj su istaknuta podru~ja rasprostiranja prou~avanih klasti~nih formacija. 1) which have been extensively studied and described in the literature (see references in LU@AR-OBERITER et al. Croatia (bluzar@geol. and zircon fission track (ZFT) thermochronology.20 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Istvan Dunkl2. Vivodina. kreda. Slika 1. however. Leibniz Universität Hannover. synorogenic clastic formations document the evolution of the Dinaride orogen. Meanwhile. Faculty of Science. similar to those found in felsic rocks. Heavy mineral chemistry. Kravljak. and Glog formations. Kravljak and Vivodina (@umberak Hills) samples have Cr/V and Y/Ni values indicative of some ophiolite contribution. Dinaridi. 2009): the O{trc. considerably higher than in other analyzed samples. By applying a range of analytical methods to study the siliciclastic detritus of Cretaceous sandstones. values of Cr/V range between 20 and 30. kemija te{kih minerala Provenance studies which integrate results from multiple analytical approaches can offer an in-depth view into the history of clastic detritus and its source area.). geokemija pje{~enjaka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 An integrated approach to provenance analysis: an example of Cretaceous sandstones from the northwestern Dinarides Integrirani pristup pri analizi provenijencije: primjer krednih klastita sjeverozapadnih Dinarida Borna Lu`ar-Oberiter1. .

Also present within these sandstones are zircon grains which belong to older. (1988): The chemistry of detrital chromian spinels and its implications for the geodynamic evolution of the Eastern Alps. G. B. while in the Maastrichtian Glog samples from Mt. The sources of these zircons were most likely fragments of the Adria basement. 2). or the Dinarides themselves.. Cosmoch. 39. In sandstones of Barremian to Cenomanian age the youngest identified ZFT age populations are 134±14 Ma. (1993): Geochemical Approaches to Sedimentation..– Geol.. LJ. G. T. (eds. In the Maastrichtian Vivodina sample (@umberak Mts. PopShare. Rundsch. Am. Metamafic rocks also presented a significant source. 1996). In the latest Cretaceous sandstones. . HEMMING. The make-up and dynamics of continental sources terrains can be constrained by the chemical composition of detrital tourmaline. Hungary). This clearly identifies a distinct Eo-Alpine overprint in the source area. & SZÉKELY. and were subsequently exhumed and incorporated into thrust sheets together with ophiolites. 77. Metapelites of medium grade were likely the most widespread continental non-carbonate lithology in the source region during the entire Cretaceous. (2009): Ophiolitic detritus in Cretaceous clastic formations of the Dinarides (NW Croatia): evidence from Cr-spinel chemistry. while high grade metasediments and granitoid rocks occurred more sporadically. 2002). more diffuse ZFT age populations ranging from the Early Jurassic to the Carboniferous. H. (2002): Component analysis with visualization of fitting.. Populacije starosti detritarnih cirkona dobivene ”fission track” metodom. J. 162±43 Ma. MIKES. P. Acta. Detrital zircon FT age populations identified using the PopShare computer software (DUNKL & SZÉKELY. 284. E. & HANSON. I. D. rutile and garnet. During both the Early and Late Cretaceous the source ophiolites were predominantly composed of harzburgite peridotites and associated cumulate rocks. Geol.N.): Processes Controlling the Composition of Clastic Sediments. McDANIEL.– Int. Soc. 145±36 Ma.. 2). detrital ZFT ages are notably younger. M. Slika 2.B. Hung.. Prikazane su srednje vrijednosti populacija (dijamanti) +/– 1standardna devijacija. segments of which had undergone thermal overprint related to obduction of the Neotethys in the Late Jurassic. S. DUNKL. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 21 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. ÁRGYELÁN. REFERENCES POBER. B. indicating that rapidly exhuming basement units either in the Eastern Alps and/or Tisza..– Geochim. 1988. a Windows program for data analysis (abstract). LU@AR-OBERITER. & BASU.– In: JOHNSSON.J. 21–40. A. Provenance and Tectonics. 201. & FAUPL.M. 641–670. & BABI].) a well defined ZFT age population lies at 76±13 Ma.– Acta Geol. 66. Spec. and ZFT thermochronology. Diamonds correspond to population means while the extents of the whiskers represent the first standard deviations.. obducted and eroded along the margin of Adria during Late Jurassic-Cretaceous times (LU@AR-OBERITER et al. ÁRGYELÁN. 1097–1108. 98. were supplying the basins of the NW Dinarides with detritus at the end of the Cretaceous. A distinct regional similarity in detrital Cr-spinel compositions is evident between the O{trc Fm. VON EYNATTEN. 2002). Medvednica the distributions of single-grain ages are unimodal at 80±18 Ma and 73±23 Ma (Fig. Earth Sci.K. 341–368. McLENNAN. S. odre|ene pomo}u programa PopShare (DUNKL & SZÉKELY.4. (1996): Geochemical investigations of detrital chrome spinels as a tool to detect an ophiolitic source area (Gerecse Mountains. and 159±30 Ma (Fig. Paper. and contemporaneous Cr-spinel rich formations in the North Calcareous Alps and Transdanubian Central Range (POBER & FAUPL. 2009).

First IRSL dating showed that loess-palaeosol sequence including upper two tephra layers correlates to Oxygen Isotope Stage 3 (WACHA et al. Chemical composition of the vitroclasts differs from the bulk-rock chemistry mostly by lower alkali content which could be a consequence of weathering and difficulties in the detection of light elements (especially Na).3 and 41. whereas TF2 is a bit different not only by elongated and tubular vitroclasts which could be indicative for a strong eruption of Plinian-type. rare idiomorphic biotite.0 ± 2. 1). 10 000 Zagreb. tephra. Croatia) – problems with characterization Snje`ana Mikul~i} Pavlakovi}1. covers an area of 3. The oldest (TF1) and the youngest (TF3) tephra are situated in loess while middle tephra (TF2) is patchy distributed in brown palaeosol (Fig. middle tephra from Susak could be related to Campanian Ignimbrite eruption of the Phlegraean Fields dated around 39 ka (DE VIVO et al..2 and 31. were studied by polarizing microscope.2 ± 3. Marta Crnjakovi}1. carbonate concretions and at least three tephra layers (first introduced by BOGNAR et al. 2002)..3 ka old. the TF3 from Bok section is between 29. Paglicci Cave.3 ka old and between 28. in the Kvarner archipelago. volcanic particles Klju~ne rije~i: Susak. geochemistry. Germany Key words: Island of Susak. CREMASCHI & FERRARO.0 ± 2.. vulkanske ~estice Island of Susak. 1990. Hrvatska) – karakterizacija i problematika Tephra from the Pleistocene loess deposits of the Island of Susak (northern Adriatic.. in press).0 ± 3. Heavy minerals (32 to 125 ìm size fraction)..1 ka old in Sand pit section. Analysis of vitroclasts was performed by SEM-EDS. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tefra u pleistocenskim lesnim naslagama otoka Suska (sjeverni Jadran. the main characteristics are vitroclasts. Darko Tiblja{2. Considering the age of TF1 and TF3 and the similarities of idiomorphic and serrated augite in other regions such as Aeolian arc (GARZANTI & ANDÒ. Sachsova 2.9 ± 2. The emphasis is on the problems of geochemical characterization of tephra and determination of possible volcanic sources. Horvatovac 95. 30 655 Hanover. Its almost horizontal Cretaceous limestone basement is covered with up to 90 m thick loess and loess-like sediments intercalated by sandy layers. TF2 is between 39. Croatia 4 Leibniz Institute for Applied Geophysics (LIAG).. in press). Serration of oldest tephra clinopyroxenes could be a result of diagenesis in the lowermost (the oldest) unit of the loess sequence. morphology of volcanic particles and similarities with other tephra layers (Marche province.8 km2 with the highest peak at 96 m above sea level. Faculty of Science.1 and 28. but also by its geochemical characteristics. S3: Geochronology and Isotope Hydrology.3 ± 7. 2007). 10 000 Zagreb. CHIESA et al. Similar vitroclast morphology in TF1 and TF3 points to the same type of volcanism. Bulk-rock chemistry shows minor differences between TF2 and other two tephra layers. This study provides data on mineralogical and geochemical properties of tephras as well as time of deposition based on stratigraphically important loess horizons. Although all tephras have similar main and heavy mineral composition as loess (MIKUL^I] PAVLAKOVI] et al. The ages were obtained by Infrared stimulated luminescence (IRSL) dating method. 2007) and Campanian province (PECCERILLO. tefra. Due to abundance and frequency of Italian volcanic activity during Pleistocene . palaeosols. 2001). Croatia 3 Croatian Geological Survey.22 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Marin [oufek1. Demetrova 1.6 ka old and TF1 is between 93.4 & Manfred Frechen4 1 Croatian Natural History Museum. Geochemical characterization could be influenced by pedogenesis and weathering (depletion of alkalies) as well as by mixing of volcanic material with loess (higher SiO2 content). those tephras could be related to the Middle and South Italian volcanic provenance. Italy. 2005). separated using bromoform after removal of carbonate. Based on more recent IRSL dating of loess sandwiching the tephra.3 ± 7. Bulk-rock chemical analyses were carried out in ACME Analytical Laboratories Ltd. Vancouver (Canada). geokemija.mikulcic@hpm.hr) 2 University of Zagreb.0 and 98. mineral association.8 ± 2. but according to TAS diagram all have intermediate composition with low alkali content (Na and K). and higher pyroxene content (serrated clinopyroxene in TF1 and idiomorphic. green augite in TF2 and TF3). Lara Wacha3. Based on the age. Stilleweg 2. 10 000 Zagreb.. 2007). Island of Hvar in Central Dalmatian archipelago (LU@AROBERITER et al. Croatia (snjezana.

A. Berlin. Sand Pit-east wall) s nazna~enim rezultatima datiranja metodom luminiscencije. L. Serie A. Croatia). S. 73. B. ROLANDI. L. M. & LACKOVI]. SCHWEITZER. M. LU@AR–OBERITER. G. H.– Quaternary International. 58. A. 365 p.): Heavy minerals in use.. CRNJAKOVI]. Geochemistry. M. & FRECHEN. BABI]. S.4. (eds. Slika 1.. CHIESA... E. 153–163.– Springer. Figure 1. F.– In: MANGE. WACHA. 2005) the additional analyses are required for further characterization of Susak’s tephra horizons and correlation with possible sources of this volcanic material. Guide-book to the excursion in Northern and Central Italy. FERRARIS. (2007): The Upper Pleistocene in the Paglicci Cave (Gargano.. Milano. Croatia. & PROSPERI. . [OUFEK. Bok-2) and Susak’s sand pit (Sand Pit-south wall. Bok-2) i u pjeskokopu (Sand Pit-south wall. P.A. TIBLJA[. M. GANS. Stratigraphic sequences of Susak loess sections at Bok Bay (Bok-1. (2002): The Reconstruction of the Paleoenvironmental History of the Northern Adriatic Region Using of the Granulometric Properties of Loess Deposits on Susak Island. Memorie. S.. Elsevier. (2007): Sources of modern beach sands from two islands in the eastern Adriatic (Croatia). doi: 10. 103–130.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 23 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book REFERENCES BOGNAR.. CREMASCHI. B. GARZANTI. Skica opisanih prapornih profila na otoku Susku u uvali Bok (Bok-1. M. NOVOTHNY Á. Developments in Sedimentology.quaint. (in press): Luminescence Dating of Upper Pleistocene Loess from the Island of Susak in Croatia. & CRNJAKOVI].T. M. (ed. CRNJAKOVI]. D. Quaderni di Geodinamica Alpina e Quaternaria. BOHRSON.– Mineralogy and Petrology. DE VIVO.): The loess in northern and central Italy: a loess basin between the Alps and the Mediterranean region. (in press): Mineralogical and Geochemical Characteristics of Quaternary Sediments from the Island of Susak (Northern Adriatic. MIKUL^I] PAVLAKOVI]. M. D..– Quaternary International PECCERILLO. M. & KIS. F.1016/j..E.J. 1. W. M..N.2009.A.– In: Book of Abstracts Patras: International Association of Sedimentologists. M. (2001): New constraints on the pyroclastic eruptive history of the Campanian volcanic Plain (Italy). & ANDÒ. CREMASCHI.B.. S.. A. C. INQUA Commission on Loess. (2007): Plate tectonics and heavy mineral suites of modern sands..– Chikei: Transactions–Japanese Geomorphological Union. MIKUL^I] PAVLAKOVI].R. & WRIGHT. E. (1990): Loess sedimentation and quaternary deposits in the Marche province. & FERRARO. 268 p...– In: CREMASCHI. M. 47–65. & BELKIN. (PECCERILLO.. 741–763.017. Southern Italy): Loess and tephra in the anthropogenic sequence. (2005): Plio-Quaternary Volcanism in Italy – Petrology. COLTORTI. FLORIS. D. FRECHEN.. WACHA. L. M. Sand Pit-east wall) with indicated IRSL dating results. CALVERT. 12. F. 795–810. 23/5. SPERA. B. Lj. 112. Geodynamics..– Atti della Societa Toscana di Scienze Naturali.

their recognition and differentiation from other types of laminated mudstones may be problematic (STOW & SHANMUGAN. Croatia Key words: sandy hyperpycnites. see also MRINJEK et al. predgorski bazen. Horvatovac 102a. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. Prominske naslage The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit which is cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area (Northern Dalmatia) represents the oldest part of the Promina succession. massive to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tabc). longduration currents which can transport large quantities of very fine-grained sands.to fine-sized grains (incomplete sequences) to mud at the top of both sequences types. In the SE part hyperpycnites are thicker. ungraded. Carbonate sandstones interbedded with 'background' finer-grained calcareous deposits (siltstones and mudstones) are ubiquitous feature of the Korlat Unit. Sandy hyperpycnites are 3–30 cm thick. Non-classical turbidites include sandy and muddy hyperpycnites (river flood-generated turbidites). origin and depositional setting of sandstone beds within the oldest Promina deposits (Middle to Upper Eocene) of Northern Dalmatia. storm wavereworked amalgamated shoreface beds and tempestites (storm-genereted turbidites). Igor Vlahovi}3. low-angle cross lamination to parallel-plane lamination to low-angle cross lamination (like Tcbc). Pierottijeva 6. silts and muds (MULDER et al. 2003). The presence of plant detritus as well as low diversity and low abundance of trace fossils in both types of hyperpycnites indicate fresh water input into the basin. tempestites. 30–40 cm thick. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 University of Zagreb. Sandstone beds are a mixture of various high-energy 'event facies' such as classical Bouma-type turbidites and non-classical turbidites. Croatia Croatian Geological Survey. 10 000 Zagreb. inversely and/or normally graded sandstone beds. 1992). granules and/or very coarse-sized sand grains in the base (complete sequences) or medium. However. and some of them are stacked together and laterally pinch-out suggesting deposition within poorly defined wide channels. klasi~ni turbiditi. Flood-generated hyperpycnal flows are sustained. Unfortunately. They are characterized by well developed grading from small rip clasts. Tcde) 10–20 cm thick. fully parallel-plane laminated (like Tb) or contain intervals of massive to parallel-plane lamination (like Tab). Faculty of Mining.. Croatia Sedimentologija. Contacts between coarser-grained and muddy parts are gradational or sharp. sharp or erosional. Josipa Veli}3. their association with sandy hyperpycnites suggests that at least some of laminated mudstone beds have been deposited from sustained. long. Ivo Veli}2. Massive mudstone with laminae and thin (1–3 cm) ungraded. or are incomplete. fine. Classical turbidites may have been deposited either by spontaneous sediment failures or from earthquake-generated turbidity currents. Their bedding surfaces may be gradational. Geology and Petroleum Engineering. Promina deposits Klju~ne rije~i: pje{~ani hiperpikniti. muljni hiperpikniti. Muddy hyperpycnites occur within interbedded 'background' facies (SOYINKA & SLATT. . Tde. MRINJEK. 10 000 Zagreb. muddy hyperpycnites. tempestiti. Sandy hyperpycnites in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. olujne struje. 2008). Classical turbidites (surge-type flow-derived turbidites) comprise complete Bouma sequences (Ta-e).do gornjoeocenskim Prominskim naslagama sjeverne Dalmacije Ervin Mrinjek1. Beds can be fully massive (Bouma-like Ta). Croatia 4 INA-Industrija nafte. postanak i talo`ni okoli{ pje{~enja~kih slojeva u najstarijim. Recognizable structures suggest deposition from sustained. foreland basin. parallel-plane lamination to massive to parallel-plane lamination (like Tbab). This up to 600 m thick alternation is frequently interrupted by deposition of olistoliths and megabeds (BABI] & ZUPANI^. Sachsova 2. Faculty of Science. inversely and/or normally graded siltstone and very fine-grained sandstone beds or very thin siltstone and sandstone strings suggest deposition from muddy hyperpycnal flows. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sedimentology. 10 000 Zagreb.. but fluctuating flows (waning flows or waxing to waning flows). Stanislav Bergant2. Goran Mik{a4.duration currents.to very fine-grained. representing base cut-off sequences (Tbcde. classical turbidites. Vili Pencinger2. srednjo. this book). Croatia 3 University of Zagreb. storm-generated currents. 1980.24 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1983. 10 000 Zagreb.

A. SYVITSKI. 25.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 25 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Deposits on the southeastern edge of the Korlat Unit consist of 5–40 cm thick. Wyoming. northwestern part of the basin suggest ponding of turbidity currents and topographically closed part of the basin. Split.M. The heavily laden. S. Petrol. Some beds have massive.– Geol. International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. Excursion Guidebook.M. Geol. 37–61. where 'background' sedimentation has been punctuated by episodic incursions of storm-derived sand. Geol. whereas corresponding zones along the northeastern margin have been wider with lower gradient and pronounced sediment aggradation. although some currents. FAUGERES.– Sedimentology. Impressive thickness and monotonous character of the Korlat Unit in distal. J. sheet-like sandstone beds which are amalgamated or separated by 'background' deposits. G. The amalgamated sandstone beds and sandstone beds separated with thin (up to 5 cm) 'background' deposits have been deposited in a shoreface zone (above the mean fairweather wave base) during erosional storm events when the shoreface sand has been swept seawards by currents. 23–42. (2008): Identification and microstratigraphy of hyperpycnites and turbidites in Cretaceous Lewis Shale. wave-ripple cross lamination and cross lamination which may be attributed to asymmetrical combined-flows ripples. SOYINKA. MIGEON. 1117–1133. LJ.. & SAVOYE. J.P. Lj. non-radial sand dispersal pattern. bellow the storm wave base) along the basin axis in the NW direction. Beachface and shoreface environments have been formed along the northeastern margin by reworking and lateral redistribution of mouth bar deposits (paper in preparation)..– Sed. Also. The current directions can be attributed to the NW basin inclination whereas possible development of gentle blindthrust anticlines on the basin-floor could promote mainly linear. & ZUPANI^. stormgenerated currents could have been boosted by density and in this case their deposits in the distal parts of the basin (below storm wave base) may resemble classical turbidites. (eds. Gravel and sandy gravel fan-deltas have been mostly formed along the south- western basin margin.A. hummocky and/or swaley lamination. E.. behavior and related deposits: a review. graded basal parts. 69–86. (1980): Sequence of structures in fine-grained turbidites: comparision of recent deep sea and ancient flysch sediments. 20. O. but many beds display internal sedimentary structures such as planar parallel lamination.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. some flood-generated hyperpycnal flows could have been modified by storm waves during their transportation over shoreface and offshore-transition zone. STOW. V. & JELASKA. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. could spread obliquely across the basin.V. J. (2003): Marine hyperpycnal flows: initiation. The sandstone beds separated with thicker (10 to 100 cm) 'background' deposits have probably been deposited in an offshore-transition zone.– Mar. Southeastern and northeastern basin margins have been subjected to differential uplift by tectonic thrusting. Some beds probably represent hyperpycnites derived from flood-generated density flows.to medium-grained. between the fair-weather and storm wave base. REFERENCES BABI].– In: BABI]. Shoreface and offshore-transitional zone along the southeastern margin were narrower with steeper gradient and thus prone to sediment bypass. R. T. 45. 861–882. The scale of cross-lamination commonly decreases upwards within a bed. Croat. MULDER.C. Flood-generated hyperpycnal flows have been generated on fronts of fan-deltas where they cut channels and fed prodelta lobes in the offshore zone (outer ramp.4. B. & SLATT. 55. coming from the northeastern margin. commonly partly graded with planar or slightly undulatory erosional bases. (1992): The bottom current sediments (contourites) in the Upper Cretaceous deep-water deposits in the northeastern part of @umberak (Croatia). MRINJEK. D. & SHANMUGAN. Sandstones are very fine.. .

shelf. Ivo Veli}2. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting lens-like geometry. 1983). Faculty of Science. turbidites. 10 000 Zagreb. Igor Vlahovi}3. 1993. frontal part of the orogenic wedge. University of Zagreb. 2008) deposited from the late Middle Eocene to the Early Oligocene. MRINJEK & PENCINGER. coastal to alluvial facies associations (BABI] & ZUPANI^. Facies association A is composed of 'background' finegrained calcareous sediments (mudstones. Most of approximately 600 m thick Korlat Unit consists of very well-bedded (3–40 cm thick beds) carbonate sandstones interbedded with 5–300 cm thick beds of finegrained calcareous deposits. A complete stratigraphic thickness of the succession reaches 2000 m. turbiditi. previous authors have not considered a significant difference in dip angles between Flysch and Korlat beds. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Carbonate olistoliths and megabeds within Middle to Upper Eocene Promina deposits: A sedimentary response to thrusting and fold growth in the Dinaric foreland Basin Karbonatni olistoliti i megaslojevi u srednjo. hyperpycnites (hyperpycnal-flow derived turbidites deposited during waning flows or waxing to waning flows) and storm-derived turbidites). Outstanding characteristics throughout Korlat unit are huge carbonate olistoliths and thick beds composed of carbonate breccias and/or thick graded carbonate sandstones completely encased in the host deposits (BABI] & ZUPANI^. Josipa Veli}3. Olistoliths and breccias are composed exclusively of various Lower–Middle Eocene foraminiferal limestones. and up to 20 km wide area in the northern Dalmatia which can be considered as a wedge-top part of Dinaric foreland. Croatia Key words: olistoliths. The Promina Basin is more than 80 km long. megaslojevi. megabeds. and some of them are stacked together and laterally pinch out suggesting deposition in wide channels. In the SE part the sandstone beds are thicker. The late Middle to Upper Eocene Korlat Unit cropping out along the SW margin of the Promina basin in the Benkovac area represents the oldest part of the Promina Beds succession.26 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. predgorski bazen. A network of wide channels fed with sediments the delta . base cut-off sequences). siltstones) and a mixture of high-energy event sandstone beds such as classical turbidites (surge-type flow derived-turbidites with complete Bouma sequence or with incomplete. MRINJEK. delta. Croatia 4 INA-Industrija nafte. This association was deposited within prodelta lobes setting on the outer ramp zone (mostly bellow the storm wave base). hyperpycnites. however. with laterally continuous thickness for hundreds of meters. Croatia 3 Faculty of Mining. Geology and Petroleum Engineering. 10 000 Zagreb. Sandstone beds in the NW part of the unit are predominantly thinner and tabular. In northern Dalmatia this partition started in the late Middle Eocene by contraction and formation of blind-thrust anticlines which split the foreland basin into at least two subparallel basins: the northestern 'piggyback' Promina Basin and the southwestern 'Flysch' foredeep. Horvatovac 102 a. Croatia Croatian Geological Survey. Goran Mik{a4. hiperpikniti. i. 1983. According to generally accepted opinion Korlat succession conformably overlies Flysch deposits. dip angles of Korlat beds gradually decrease upwards. Sachsova 2. Dubravko Mati~ec2 & Bo`o Prtoljan2 1 2 Department of Geology. In the SE part of the unit event beds are thicker. 10 000 Zagreb. indicating progressive unconformity to underlying Flysch.e. Moreover. 2008. high-gradient rivers. Flysch deposits contain significantly more siliciclastic component (about 50%) then overlying Korlat Unit (less than 20% of siliciclastic component). Stanislav Bergant2. prominske naslage The Promina Basin deposits (or Promina Beds) is a calciclastic succession from ramp. Promina deposits are underlain by Middle Eocene Flysch succession (or Flysch fm. Pierottijeva 6. The Korlat Unit contains two facies asociations. BABI] & ZUPANI^ (2008) in revisited interpretation described 'Flysch' as a prograding prodelta slope deposits followed by braid delta front and delta plain deposits fed by powerfull. which contains various sheet-like sandstone bodies and marl beds frequently deformed by slumping in its lower part and isolated and amalgamated channel-fill sandstone bodies in the upper part. foreland basin. Vili Pencinger2. 10 000 Zagreb.do gornjoeocenskim prominskim naslagama: talo`na reakcija na navla~enje i ”rastu}e bore” u Dinarskom predgorskom bazenu Ervin Mrinjek1. Promina deposits Klju~ne rije~i: olistoliti. University of Zagreb.).

J. & JELASKA. Field Guide. Megabeds are 2–7 m thick 'bipartite beds' consisting of 0. since their spreading exceeds 10 km.5 m thick debrites in the lower part and 1–6 m thick turbidites showing complete Bouma sequence in the upper part. Olistolihts and megabeds have been derived from a line source. Very rare bottom marks are NE–SW orientated. 37–61. Croatia. Individual sliding of the olistoliths towards the NE may have been facilitated by a cushion of water-saturated muds directly under the moving blocks which have effectively reduced the resistance to the basal shearing. Croat. Significant variation in individual bed thickness can be noticed where debrites is lacking or is thinning. The individual megabeds can be followed laterally only parallel to strike direction to a maximum distance of about 2 km. (1993): Sedimentology and depositional setting of alluvial Promina Beds in northern Dalmatia. (1983): Paleogene clastic formations in northern Dalmatia. & PENCINGER. In the base of SW edges of olistoliths host beds are undisturbed and their orientation corresponds to the local bed orientation. REFERENCES BABI]. They have probably been triggered by seismic activity along the NW–SE orientated blind-thrust anticlines along the SW margin of a piggyback Promina basin. E. MRINJEK. Facies association B consists of carbonate olistoliths and carbonate megabeds. Split-Rab. Outer Dinarides). International Association of Sedimentologists 4th Regional Meeting. mostly 1–5 cm thick interlayers of very fine-grained carbonate sandstones deposited in offshore zone indicating subsequent marine transgressions as a result of the foreland subsidence due to the crustal loading by Dinaric thrust sheets. (2008): Promina Beds in Canyon of Krka River and Bribirske Mostine. E. LJ.4. i. The Korlat Unit is in transitional contact with the approximately 250 m thick overlying Upper Eocene Debelo Brdo Unit which consists of very-well bedded calcareous mudstones and rare. angular to subangular clasts. 5th International ProGEO Symposium. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 27 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book front to the prodelta lobes along the basin axis in the NW direction. The contact between lower and upper part is rather distinct. V. Croatia. Excursion 3A. Split. being 12–15 m in length and 3–6 m thick. (2008): The Benkovac Stone – a building stone from the Promina Beds: A Late Eocene heterolithic succession of storm-dominated shelf deposits with highly diverse trace fossils. Structural charac- teristics of megabeds indicate origin from two kinds of the sediment gravity flows: lower parts have probably originated from a cohesive debris flows and/or the transition between cohesive debris flows and a density-modified grain flows. Fabric are matrix. LJ.5–1.– Nat. 5th International ProGEO Symposium. & ZUPANI^. (eds. The total of 27 counted olistoliths and 9 megabeds are located in 9 horizons oriented parallel to the strike direction of the host deposits. E. 46/2. Parallel planar stratification (interval b) and undulating stratification (interval c) is weakly visible. J. whereas irregular olistoliths are considerably smaller. Rab Island.. The host deposits at the base and at the front of the NE edges of individual olistoliths are intensively distorted and bended. The beds do not cut into underlying host deposits. The matrix is composed of granules and medium. 17/4. parallel to the basin axis. Rab Island. The debrites consist of unsorted to poorly sorted. Elongated olistoliths are oriented and slightly 'plunged' in the NE direction.– In: BABI].e. Split. Croatia.to very coarse-sized grains with the similar composition to clasts. thin.. MRINJEK. BABI]. Croat. (2008): Evolution of river–fed foreland basin fill: The North Dalmatian Flysch revisited (Eocene.V.): Contributions to Sedimentology of some Carbonate and Clastic Units of the Coastal Dinarides. 357–374. 2–60 cm in diameter. LJ.and coarse-sized grains at the base to mud-sized grains at the top of beds. MRINJEK. 243–261. Excursion 3B. Excursion Guidebook. Split-Rab. The olistoliths are isolated and coherent bodies of elongated or irregular shape. Elongated olistoliths are 60–280 m long and 7–20 m thick. which could have generated high-density turbidity currents – a mechanism responsible for depositio of the upper parts. Most of breccia beds are chaotic but some beds and certain parts of chaotic beds display an indistinct normal or inverse grading. & ZUPANI^. . 105–125.– Geol. Field Guide. Turbidites are characterized by well developed grading from small rip up clasts and granule. 37–77.to clast-supported.

Krndija. U vi{em dijelu litofacijesa slijedi bogata zajednica foraminifera s oblicima obalnog pojasa Amphistegina sp. Cibicides lobatulus (WALKER & JACOB). Valovite strukture unutar njega upu}uju na valne ili kombinirane. srednje sortirane. strujno-valne riplove (litofacijes 7). Pappina parkeri KARRER. tufita i kvarc-olivinskog bazalta. Heterolepa dutemplei (d ORBIGNY). Ervin Mrinjek2. Spomenuta vrsta spada u grupu A. Hrvatska 3 NEXE GROUP (Cement Factory).5 m debeo sloj krupno do vrlo krupnozrnatog pijeska s “raspr{enim” sitnim valuticama prosje~ne veli~ine oko 1. Krndija Key words: underwater conical deltas. odnosno kvarc bazalta. Ostale zna~ajke su identi~ne zna~ajkama litofacijesa 2. “raspr{enim” zaobljenim granulama. U bazi profila du`ine oko 13 metara nalazi se sloj {ljunka pribli`ne debljine 100 cm izdvojen kao litofacies 1. Valutice su izgra|ene od vulkanskih stijena tipa tufova. izgra|ene od stijena istog tipa kao podinski {ljunak. 10 000 Zagreb. Postupno prelazi u 250 cm debeo sloj srednje do finozrnatog pijesaka u kojem su na|eni fragmenti jezgara sitnih gastropoda (litofacijes 8). Debljina litofacijesa 6 je oko 75 cm i izgra|en je od krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska s rijetkim. Valutice su djelomi~no u matriksnoj potpori kojeg ~ine fragmenti veli~ne krupnog {ljunka. shoreface. dok maksimalna mo`e iznositi do 6 cm. Utvr|ena je monospecifi~na zajednica foraminifere Ammonia viennensis* (d ORBIGNY). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Karakteristike badenskih transgresivnih naslaga kod Na{i~kog Gradca (Krndija. beccarri / viennensis koja podnosi smanjenje saliniteta u plitkom okoli{u (SPEZZAFERRI 2004.. [ljunak je u jasnom kontaktu sa 50 cm debelim slojem {ljunka. sjeveroisto~na Hrvatska) Characteristics of the Badenian transgressive deposits near Na{i~ki Gradac (Mt.. Pijesak kontinuirano prelazi u 40–45 cm debeo sloj {ljunka ~ije se zrna mjestimice dodiruju (litofacijes 4). philippii (REUSS). Hrvatska Klju~ne rije~i: podvodna koni~na delta. Zatim slijedi oko 200 cm debeli sloj masivnog finozrnatog pijeska (litofacijes 9). E. cohessive debris flow. Infaunske vrste suboksi~ne ili disoksi~ne sredine su slabije zastupljene: Bolivina-grupa. Krndija Izdanak badenskih naslaga u podru~ju Torina.5 cm. Ostale zna~ajke su gotovo identi~ne zna~ajkama litofacijesa 4. dobro su zaobljenje. Elphidium crispum (LINNE). oko 1 km zapadno od Na{i~kog Gradca je karakteristi~an primjer posljednje marinske transgresije u Miocenu na sjevernim padinama Krndije (PAVELI] et al. 2003). Kontinuirano slijedi 49 cm debeo interval srednje i finozrnatog pijeska je koji je u o{trom kontaktu sa podinom. ~ije valutice ne prelaze veli~inu od 5 cm. 10 000 Zagreb. northeastern Croatia) Vili Pencinger1. Zrna pijeska su srednje sortirana i dobro zaobljena kao i raspr{ene granule i valutice. rugosum (d ORBIGNY) i Planostegina-grupa. Asterigerinata-grupa i Nonion-grupa. lavinski debritni tokovi. Masivne je gra|e i srednje sortiran bez drugih strukturnih zna~ajki. Coryphostoma digitalis (d ORBIGNY). Hanzavaia hor~ici (CICHA & ZAPLETALOVA). Mt. kohezivni debritni tokovi. Porosononion granosum (d ORBIGNY). Stjepan Crnogaj1. fringing reefs. Valutice imaju me|usobnu potporu. Hrvatska Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Mikrofauna je zastupljena plitkovodnim i dubljevodnim marinskim vrstama ostrakoda: Aurila cf. obalno lice. gornji baden. . Bulimina elongata (d ORBIGNY). s valuticama veli~ine 20–40 cm. Valutice i pijesak se petrografski podudaraju sa onima u litofacijesu 2. @eljko Bortek3. Horvatovac 102a. Mirjana Mikni}1 & Valentina Hajek-Tadesse1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut.28 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. rubni grebeni. Slijede}i litofacijes je oko 2. Prosje~na veli~ina valutica odgovara veli~inama granula. Na{ice. koje su srednje do dobro zaobljene te srednje sortirane. Navedena foraminiferska zajednica premje{tena je u podru~je pli}eg {elfa u kojem dominiraju benti~ke vrste oksi~ne sredine: Lenticulina inornata (d ORBIGNY). Matriks je srednje do krupnozrnati pijesak. Mjestimice s mogu uo~iti poluzaobljeni fragmenti lapora veli~ine do 40 cm (5). Sachova 2. BALDI & HOHENEGGER 2008). Badenian. avalanche debris flow. granula i zrna veli~ine krupnog pijeska. Slijede}i litofacijes (3) je oko 60 cm debeo sloj krupno i vrlo krupnozrnatog pijeska u kojem se mogu uo~iti raspr{ene granule i do 3 cm velike valutice. Neke valutice pokazuju jasnu imbriciranost tipa atbi. dok im prosje~na dimenzija odgovara veli~ini 1–2 cm (litofacijes 2).

55. 59. A. Aurila haueri (REUSS). Slojevitost je slabo vidljiva i na nju upu}uje izmjena intervala sa razli~itom veli~inom bioklasta (litofacijes 10). Lower Austria). Ostrakodna zajednica zastupljena je vrstama Aurila angulata (REUSS). Cytheridea cf. D. Nastupaju}a transgresija je relativno brzo smanjivala oto~no kopno tako da slijedi sve “smirenija” sedimentacija srednjezrnatog pijeska obalnog lica (“shoreface”) (litofacijesi 6. 45. pernota OERTLI & KEY. 1990) koje nastaju na strmim {elfovima (padinama) bez deltne ravnice u nepo- srednoj blizini kopna. U zajednici uz spomenute vrste oksi~ne sredine koje su opisane u litofacijesu 9 ~este su aglutinirane vrste Textularia gramen (d ORBIGNY). GALOVI]. pernota (OERTLI & KEY). M. Mt. serpulidnih cijev~ica. Paravulvulina serrata (d ORBIGNY). (eds.. M. & GRIZELJ.. Krithe sp. (1998): Postglacial colluvium in western Norway: depositional processes.): Coarse-Grained Deltas. planostegine i elfidije donesene su i sesilne vrste Acervulinidae i Homotrematidae koje su zna~ajne za grebenski i prigrebenski okoli{. North Croatian Basin). REFERENCES BALDI. altispira (CUSHMAN & JARVIS). mahovnjaka (Bryozoa). laevigata (d ORBIGNY). Zna~ajke litofacijesa od 1 do 5 sugeriraju njihovo talo`enje u okoli{u tzv.. Loxoconcha punctatella (REUSS). 3. carinella (REUSS).– Geologica Carpathica. Na|ene su i jezgre i otisci sitnih meku{aca i nakupine peleta. Cytheridea cf. K. PAVELI].H. (2004): Foraminiferal paleoecology and biostratigraphy of the Grund Formation (Molasse Basin. Vienna Basin. W. Profil zavr{ava sa preko 250 cm debelim paketom srednjezrnatih i krupnozrnatih biokalkarenita izgra|enih od gusto pakiranog skeletnog materijala.. IAS. Flexus triebeli (RUGGIERI). . facies and palaeoclimatic record.4. Po`e{ka. Globigerina buloides (d ORBIGNY). Hermanites haidingeri (REUSS). L. 155–164. T. Publ. & NEMEC. K. (2003): Lacustrine coarsegraineddelta-front to prodelta succession (Early Miocene. 909–959. Sloj {ljunka u bazi profila (1) je mogao nastati talo`enjem iz obrona~kih debritnih tokova (avalanche debris flow. Transgresija je postupno sve vi{e pogodovala razvoju malih rubnih grebena (PAVELI] et al. BELAK. MIKNI]. A. Bairdoppilata sp. vidi NEMEC. 411–424.– Geologica Carpathica. vidi BLIKRA & NEMEC. Globigerinoides trilobus REUSS i dr. 10. M. Cytheridea cf. ~ijom je erozijom zbog olujnih valova nastajao materijal talo`en u dubljim dijelovim {elfa (litofacijes 11).– 22nd IAS Meeting of Sedimentology – Opatija 2003. Spec. Pokornyella deformis (REUSS) i Pterygocythereis calcarata (BOSQUET). J. Costa edwardsi (ROEMER). W.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 29 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Aurila haueri (REUSS). p.. Cytherella compressa (MUNSTER).. KOVA^I]. BLIKRA. & HOHENEGGER. kao {to su brojni srednje zaobljeni i srednje sortirani fragmenti koralja.148. Abstract Book. je`inaca i meku{aca. SPEZZAFERRI.. podvodnih koni~nih delti (“underwater conical deltas”. Middle Miocene. D.zrnatog pijeska dubljeg {elfa (“offshore-transitional zone”). Iz obalnog pojasa uz amfistegine. Austria). BAKRA^. (1990): Aspects of sediment movement on steep delta slopes. (litofacijes 10).. I. & PRIOR. Loxoconcha hastata (REUSS). Bairdoppilata sp. Bosquetina cf.B. (2008): Paleoecology of benthic foraminifera of the Baden-Sooss section (Badenian. Na|ene su i rijetke planktonske vrste Globoquadrina cf.– In: COLLELA.. S. Semivulvulina deperdita (d ORBIGNY). NEMEC. acuminata BOSQUET. 23–73. 4. Krithe oertlii DIECI & RUSSO. 2003). 7 i 9) i fino. 1998) dok su litofacijesi 2.– Sedimentology. algi. 5 i 6 nastali talo`enjem iz razli~tih tipova gustih gravitacijskih tokova kao {to su kohezivni debritni tokovi (cohessive debris flow) i gusti turbiditni tokovi (“high density turbidity currents”).

Koluvijski sedimenti su stariji i na njih se nadovezuju sedimenti aluvijalne lepeze. te kod mjesta Dundovi} Pod na oko 800 m. Danas na ovom podru~ju nema stalnih povr{inskih tokova {to ukazuje da je geolo{koj pro{losti hidrologija terena bila bitno druga~ija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kvartarne naslage izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu Quaternary deposits between Jablanac and Alan on north Velebit Kre{imir Petrinjak Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Aluvijski sedimenti nalaze se i u Stinici kod nove trajektne luke te kod mjesta @ivi Bunari na Jadranskoj magistrali. itd. Izdanaci koluvija se nalaze kod trajektne luke i kod hotela. Figure 1. Na podru~ju Bilenskog i Dundovi} Mireva nalaze se i erati~ki blokovi razli~itih veli~ina uglavnom metarskih dimenzija koji su iste litologije kao i tilovi. Prilikom gradnje ceste za [tirova~u napravljen je usjek u moreni izme|u Tudereva i Dundovi} mireva. Tilova tako|er ima i kod napu{tenog sela Dundovi} Pod. dok stariji izvori (BOGNAR et al. a najvi{i izmjereni je na Dundovi} Mirevu visok 13 m. gdje su otkrivene bre~e. morenski materijal u kojem prevladavaju fragmenti ruditnih dimenzija. Sediment ukazuje da je ovdje nekad tekao ve}i povr{inski tok koji je vjerojatno nastao od subglacijalnog potoka. Novija istra`ivanja pokazuju da su glacijalni sedimenti okolice Alana starije kvartarne starosti (VELI] & VELI] 2009. Zagreb 10 000. Aluvijalne naslage Aluvijalne naslage nalaze se na ni`im nadmorskim visinama od glacijalnih naslaga. koritima sezonskih tokova i vododerinama imamo dobar pogled u materijal od kojeg su humci gra|eni. Hrvatska Klju~ne rije~i: Kvartar. vapnenci s litiotisima.Ove naslage tvore raznoliku i nejednoliku topografiju koju ~ine humci i razli~ite depresije (Sl. Kod Jablana~kog Jezera nalazi se staro korito koje je ispunjeno {ljunkom debljine 2 metra. glacijalne. jer su sedimenti iskori{teni za nava`anje ceste prema skretnici `i~are koja je i{la prema Alanu. To su naslage aluvijalnih lepeza i potoka koji su neko} ovuda tekli i jako se me|usobno razlikuju. 1999). Tilnih humaka ima razli~itih veli~ina. Sediment je bre~a s dobro izra`enom slojevito{}u i valuticama promjera od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Koluvijski sedimenti su uslojene bre~e s nagibom slojeva od 30°. Glacijalne naslage Glacijalne naslage se nalaze na Bilenskom i Dundovi} Mirevu na visini od 1338 m. izme|u tilova nalazi se izdanak (glacio) fluvijalnog sedimenta. Horvatovac 102a. Zaklju~ak U ranom kvartaru na ovom dijelu Velebita nalazili su se ledenjaci koji su se sezonski otapali i hranili potoke i bujice u kojima su istalo`ili kao {ljunci i bre~e. Slika 1. ~ak na razini mora i to u Dundovi} Podu. Najljep{i izdanak aluvijske lepeze nalazi se ispod jablana~kog groblja. Jablancu. @ivim Bunarima i u Jablana~kom Jezeru. Nagib slojeva koluvija i aluvijalne lepeze ukazuje da je transport bio negdje iz Velebitskog kanala (MARJANAC & MARJANAC. nevezani..) navode mal|e virmsku starost. Erratic block and till mounds on Bilensko Mirevo and Dundovi} Mirevo. srednjejurski mrljasti vapnenci. lo{e sortirani i neuslojeni. u Jablancu. koje su sitnozrnatije od koluvijskih bre~a. tj. Klasti su centimetarskih dimenzija. . ali na strmim dijelovima humaka. ali njihova primarna rasprostranjenost i topografija se vi{e ne vide.30 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Erati~ki blok i humci tila na Bilenskom i Dundovi} mirevu. aluvijalne i kvartarne bre~e nepoznatog postanka i starosti. Kod Jablanca se nalaze sedimenti koluvija i aluvijalne lepeze. kod @ivih Bunara. ali nalaze se ~esto i klasti do pola metra promjera. ali oni nisu ovom prilikom istra`ivani. Geolo{ki odsjek. 1). Ovdje se tako|er nalaze i holocenski sipari i crvenica. Klasti su uglavnom donjojurski vapnenci s brahiopodima. Sedimente je uglavnom obrasla trava. Kod mjesta Dundovi} Pod. Northern Velebit Mt. Kvartarne naslage na podru~ju izme|u Jablanca i Alana na sjevernom Velebitu istra`ene su na povr{ini od oko 20 km2 i podijeljene su u tri skupine prema na~inu postanka. 1991. Tu se vidi da su tilovi. Sjeverni Velebit Key words: Quaternary. dolomiti i kvartarne bre~e.). Stinici. npr.

Nacionalni park Sjeverni Velebit.): Quaternary clastics of the Jablanac cove in the foothils of the Velebit Mt. 27–39. & MARJANAC. FAIVRE. 26–28. T. VELI]. S. (1991): Tragovi oledbe na sjevernom Velebitu. A. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 31 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LITERATURA BOGNAR. J. Zagreb. & PAVELI].– Geografski glasnik.– IAS Lecture tour ’99.4. 143 p. Field-trip guide book. (2009): Od morskih pli}aka do planine. I. (1999.– Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park sjeverni Velebit. .. Krasno. LJ. & VELI]. 53. 143 str. MARJANAC. J.

Naime. (1980): Neap-spring cycles reflected in Holocene subtidal large scale bedform deposits: A preliminary note. Detaljnijim istra`ivanjem njihovih struktura mogu}e je odrediti periode visokih i niskih plima u vrijeme talo`enja {to daje zapravo najprecizniju startigrafiju reda veli~ine jednog dana (plimnog talo`enja). Ross. Island of Rab Klasti~ni sedimenti eocenske starosti poluotoka Lopara na otoku Rabu obuhva}aju tzv. St. Loparske pje{~enjake i njihovu genezu opisali su ZUPANI^ & BABI] (1991). (1991): Modeling of tidal rhytmites using modern tidal periodicities and implications for short-term sedimentation rates. Loparske pje{~enjake (Sl. FRANSEEN. 1991). Oni tvore koso slojevita pje{~ana tijela (pje{~ane dine i pje{~ane valove) koja su se talo`ila u estuariju djelovanjem plime i oseke. lamine. LJ. Italy. Croatia). Slika 1. WATNEY. northern Adriatic Sea. T. i MARJANAC & MARJANAC (1991). a za vrijeme niskih plima tanje lamine. 493–508. Island of Rab.32 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Croatia. 1991.– Facies. Horvatovac 102a.. loparske pje{~enjake. 2007).– Geology. ZUPANI^. MARJANAC. LJ. 44. 1981. VISSER. LJ. Tajdalni pje{~enjaci na poluotoku Loparu.– Geolo{ki vjesnik. 235–245. & TERWINDT. & MARJANAC.C. 53. ARCHER.G. W. Zaklju~ak Loparski pje{~enjaci talo`eni su u obliku sedimentnih tijela nastalih u plitkom moru pod utjecajem struja plime i oseke. 8. Tidal sandstones of Lopar peninsula. Slijed loparskih pje{~enjaka sadr`i 28 kompletnih sekvencija i 15 parasekvencija koje odra`avaju ~este relativne oscilacije morske razine (MARJANAC & MARJANAC. Island of Rab. Kansas Geological Society Bulletin. otok Rab Neap-spring cycles in tidal Eocene sandstones. laminae. . Island of Rab Leda Pi~uljan & Igor Felja Prirodoslovno-matemati~ki fakultet.– Sedimentology. Hrvatska Klju~ne rije~i: tajdalni pje{~enjaci. Kendall. Zagreb 10 000. Ortisei. (2007): Sequence stratigraphy of Eocene incised valley clastics and associated sediments. Lamine su nastale talo`enjem pijeska kojeg su donosile plimne struje iz smjera zale|a koje se nalazilo sjevernije od otoka Raba. Usporedbom umjetne plimne cikli~nosti dobivene uporabom dana{njih podataka s plim- nom cikli~nosti zapisanom u starijim stijenama mogu}e je odrediti periode niskih i visokih plima u tim stijenama (VISSER 1980. Geolo{ki odsjek. neap-spring cycles.. J. & MARJANAC. Istra`ivali smo tajdalne pje{~enjake na loparskom rtu [ilo s naglaskom na pje{~enjacima u kojima su dobro vidljive lamine.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ciklusi niske i visoke plime u tajdalnim eocenskim pje{~enjacima. M. J. BOERSMA & TERWINDT.. W. ciklusi niske i visoke plime. otok Rab Key words: tidal sandstones. za vrijeme visokih plima.H..C. 151–170. Figure 1.W. otok Rab. 28. nastaju deblje lamine. Taj estuarij nastao je u vrijeme spu{tanja morske razine. (1991): Cross-bedded sandstones deposited by tidal currents in the Eocene of the outer Dinarides (Island of Rab.L.J. 543–546. E. 159–160. T. MARJANAC. LITERATURA ARCHER. 1) istra`ivali smo brojanjem lamina i mjerenjem njihovih debljina na odre|enim intervalima s ciljem da upoznamo cikli~nost niskih i visokih plima u vrijeme talo`enja pijeska.J.K. BOERSMA. A. 233. & BABI]. J.R. (1991): Shallow-marine clastic Paleogene on the Island of Rab (northern Adriatic). (1981): Neap-spring tide sequences of intertidal shoal deposits in a mesotidal estuary.– In: Sedimentary modeling: Computer simulations and methods for improved parameter definition.– Abstracts Dolomieu Conference on Carbonate Platforms and Dolomitization.

1976). used for data calibration. Horvatovac 102 a. Elementary distance sampling unit (ESDU) of 0. 1968) s ucrtanim istra`enim profilima. Zone 1 i 2 se odnose na obalnu zonu u kojoj dominira kr{ki reljef s razli~itim rasporedom tipova sedimenata i {irokim rasponom srednje veli~ine zrna (prema FÜTTERER & PAUL. The area between these two sedimentation zones is covered with mixtures of two sediment types. For each cell mean volume backscattering coefficient (SV mean) was calculated. Faculty of Science. 1993. . 1968)..5 kHz) sound is usually used. tipovi sedimenta During the annual acoustic survey on small pelagic fish made during 2009 within PELMON Project. Croatia (kpikelj@geol. dominated by karst relief with variable pattern of sediment distribution and a very broad mean grain size range (after FÜTTERER & PAUL. Northern Adriatic shelf. 1976). seafloor penetrating low frequency (e.80) software. In the eastern part (Istrian coastal zone) minimal recent sedimentation occurs. generally. 1).25 nmi (463 m) has been used to average acoustics data collected within cells bordered by sounder-detected sea bottom line and corresponding sea bottom –0.4. Sjeverni Jadran. MATIJEVI] et al. two main sedimentary regions could be distinguished (VDOVI] & JURA^I]. 4. Obtained DGPS positioned SV values were imported in ODV Figure 1. In studies aimed at investigating seabed surface and subsurface sediment. which is commonly used in fishery acoustic assessment surveys.g. integration and extraction.hr) 2 Institute of Oceanography and Fisheries. reflecting terrestrial sedimentation on the alluvial plain during Pleistocene (PIGORINI. Zone 1 and 2 refer to the coastal zone. 21 000 Split. Collected data were post-processed with Echoview® (Ver. Slika 1. creating tongue-shaped zone (PIGORINI. Generalni raspored tipova sedimenata u Sjevernom Jadranu (prema PIGORINI. in which. University of Zagreb. Variety of seabed substrate along the other biotic and abiotic environmental factors can influence fish distribution and behaviour.pmf. Investigated area is part of the northern Adriatic shelf (Fig. where strong karst relief influences the sediment distribution pattern. [etali{te Ivana Me{trovi}a 63. Danijela Bogner2. 1). in order to test their usefulness in terms of general seabed discrimination/classification. 1968). Distribution of this mud is controlled by northward currents. seabed. 3. allowing very coarse and very fine sediments to be found near each other (FÜTTERER & PAUL. 2008). morsko dno. Acoustic data were collected aboard the R/V Bios Dva using SIMRAD EK60 split-beam scientific echosounder with calibrated hull-mounted SIMRAD ES38B transducer.5 m linear offset line. 10 000 Zagreb. General distribution of sediment types in the Northern Adriatic (after PIGORINI. sediment types Klju~ne rije~i: eho-monitoring. along 6 transversal and 5 longitudinal transects off the western Istrian coast (Fig. In its W-NW part finegrained (muddy) sediments prevail and belong to the modern Po muddy prodelta. acoustic data on seabed were simultaneously collected. Though often omitted. In the E-SE part relict coarse-grained (sandy) sediments dominate. Croatia Key words: acoustic survey. greatly affected by modern and palaeo-Po River sediment supply. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 33 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Characterization of the seabed surface sediments off the western Istrian coast (Northern Adriatic) using a quantitative echosounder Karakterizacija povr{inskih sedimenata morskog dna ispred zapadne obale Istre (Sjeverni Jadran) uz pomo} kvantitativnog ehosondera Kristina Pikelj1. 1968) with prospected transects. 1976). such data could be useful in ecological and fishery studies. Vjekoslav Ti~ina2 & Stipe Muslim2 1 Department of Geology. In this study we analyzed echo signals from seabed collected at the frequency of 38 kHz.

and were used for seabed echoes classification. & AMAKASU. B. Freising. 1–21. 2007 and 2008 were analyzed in order to obtain additional infor- .. 2006).. dok isto~ni pjeskoviti dio (ozna~eno linijom sitnijih crtica) pokazuje vi{e SV vrijednosti. In addition. D. R. PIGORINI. B. Spatial distribution of mean SV values in the investigated area: western muddy part (coarse dashed) reveals weaker backscattering strength.– Marine Geology. Slika 2. N. & PAUL. (2008): Characteristics of the sediment along the Eastern Adriatic coast (Croatia). J. (SCHLITZER. Amsterdam. Acoustic data have indicated differences in the investigated area regarding sediment characteristics. FURUSAWA. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 mation on actual ground truth. 2010) to generate graphical description (Fig. M. REFERENCES FÜTTERER.. MOROVI]. MANIK.– Senckenbergiana maritima.34 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. while the eastern sandy part (fine dashed) has greater SV values. according to obtained results. as expected (MANIK et al. H. K. in both ecological and fishery studies or for establishing routine procedure for the preliminary geological analyses. we consider the acoustic data collected by scientific echosounder at 38 kHz as a useful tool for seabed sediment characterization. D. & JURA^I]. V. 1763–1772. M. Yugoslavia). Mud-dominated shallow western part revealed weaker backscattering strength (–17 to –26 dB). BOGNER.M. 17 sediment grab samples collected along acoustic transects prospected during 2005. 6. Transitional zone between these two areas coincide with the zone of mixed sediment. 187–229. Frankfurt. 72. (1968): Sources and dispersion of recent sediments of the Adriatic Sea.– Geologia Croatica.. (1993): Sedimentological and surface characteristics of the northern and central Adriatic sediments. 46/1.– Fisheries Science. Zagreb. (2010): Ocean Data View. Therefore. & GRBEC. SCHLITZER. S. TI^INA. M. 8.awi. (1976): Recent and Pleistocene sediments off the Istrian Coast (Northern Adriatic. (2006): Measurement of sea bottom surface backscattering strength by quantitative echo sounder.. MATIJEVI]. Prostorni raspored prosje~nog koeficijenta raspr{enja (SV) u istra`ivanom prostoru: zapadni muljeviti dio (ozna~eno linijom krupnijih crtica) pokazuje ni`e. 2006. 17/10b. VDOVI].– Fresenius Environmental Bulletin.de Figure 2. 503–512. http:/odv. 157–163. while deeper sand-dominated eastern part had greater SV values (–8 to –11 dB). 2). sandy mud) of analyzed sediment samples collected in this area. Analyzed acoustic data are in accordance with literature information and ground truth sediment data of the investigated area. which was confirmed by dual nature (muddy sand.

and stagnant pore waters. Hrvatska Siliceous-carbonate nodular concretions – perfectly spheroid. and the concentration gradient. Savska cesta 41. In pore waters saturated with silica. hydrated and the most unstable form of silica and its solubility greatly increase with temperature. commonly limestone and dolomite. These deposits belong to the hemipelagic Cenomanian–Turonian Sveti Duh Fm (GU[I] & JELASKA. such globular molecular cluster starts to grow in the direction of the new material supply. Preservation of bituminous material in carbonates is connected with stagnant pore waters and rapid sea-level rise due to the Oceanic Anoxic Event (OAE) at the Cenomanian–Turonian transition (GU[I] & JELASKA. University of Zagreb. in the form of oblate spheres and some of irregular shape – were found within Upper Cretaceous limestone near Vrgorac. . Jasenka Sremac1. pressure.4. Oblate spheres are zoned in much less extent. Spheroid concretions show extensive zonation of alternating zones with different carbonate and silicate content (Fig. and source material concentration gradient is established. Concentration gradient results in ion flux from surrounding sediment toward growth site. the growth starts. Croatia (posilovic@geol.hr) 2 Ministry of Culture. which brings to ion depleted zone in the near concretion volume.pmf. Figure 1. Diffusion can be defined as molecular migration without pore fluid flow and at a constant temperature. Nature Protection Directorate. the pore space path and geometry. Biogenic silica (opal-A) is amorphous. Sediment surrounding the concretions is wackestone-packstone with abundant pelagic particles (pithonellas and calcispheres). 10 000 Zagreb. Vrgorac. while irregular mostly show no zonation and are composed entirely of silicate component. diffusion. Nodule is a mineral body that differs in composition from rock in which it is formed. solution under saturation and pH elevation. Croatia Klju~ne rije~i: silika. resulting in fast dissolution of biogenic opal remains. Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Marija Brajkovi}2 1 Faculty of Science. Alternating zonation of opal and carbonate rich zones derive from fast ”consummation” of silica material at the growth site. Nodula i presjek nodule iz okolice Vrgorca s vidljivom zonacijom izme|u karbonatnog i silikatnog materijala. gornja kreda. with zonation of siliceous and carbonate material. nodule. Typical early-diagenetic carbonate marine environment with elevated pH was under-saturated with silica. 10 000 Zagreb. difuzija. With formation of the core. and references therein). Karmen Fio1. open framework silica polymers form and flocculate to yield opal-CT. Hrvatska Key words: silica. Upper Cretaceous. Such conditions can be established in stagnant sediment pore waters where supply of the new material at the growth site goes only by molecular diffusion. Horvatovac 102a. Fast dissolution of opal-A. Vrgorac. yields solutions of relatively high silica content. Concretion outer surface and surrounding host sediment is often impregnated with bituminous material. The efficacy of diffusion is determined by the diffusion coefficient. nodular concretion. The source of bituminous material was organic remains possibly giving opal (silica) material for concretion growth. 1990. Slika 1. 1990). Nodular concretions from the Vrgorac area. The dissolution-precipitation reaction of biogenic silica can be shown with the following expression: SiO2 + 2 H2O « Si(OH)4. echinoderm fragments and primitive planktic foraminifera. 1). Highly spherical concretion shape indicates the same rate of the source material supply from all directions of the sphere envelope. Once emplaced as a proto-concretion. Diffusion is one of the most important processes acting during sediment diagenesis and especially concretion growth. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 35 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Siliceous nodular concretions from Upper Cretaceous limestone near Vrgorac (Croatia) Ro`nja~ke nodule iz gornjokrednih vapnenaca okolice Vrgorca (Hrvatska) Hrvoje Posilovi}1.

Carbonate precipitation on the opal surface is strongly enhanced due to cation adsorption on dissociated silanol groups –SiOH. so carbonate precipitation could be slowed down. Sediment partial consolidation and preferential orientation of platy shaped sediment particles would cause greater horizontal than vertical sediment permeability and a slight preferential transport horizontally. and do not necessary reflect temporary variations in the environment. Described siliceous-carbonate concretions and mechanisms of their growth represent excellent and rare example where natural laws governing shaping and appearance of matter can be clearly seen and successfully used to explain the occurrence of geological phenomena. which results is concentration lowering. resembling geometrical shapes of minimal surface tension (energy). Sphere area increasing with square of its radius (4r2Ð) and constant linear ion flux can not feed the rapidly increasing growth area. All apparently irregular concretion shapes are in fact typical for gel structures. additionally enhancing zone formation acting during concretion formation and preferring different opal or carbonate content in one zone layer. . iron and other cations existing in sediment pore waters. There are two different growth mechanisms for opal and carbonate. calcium. The Ministry of Culture started with the procedure of protecting the concretions as natural values by the Nature Protection Act. V. Carbonate formation is result of crystallization process while silica gels forms by polymer flocculation.– JAZU and Inst. and now carbonate zone precipitation begins with the same growth scenario described for the opal zone. (1990): Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic Carbonate Platform. due to inhibition by adsorbed organic matter or sulphate on possible carbonate crystal nucleation sites.36 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. I. 160 p. REFERENCES GU[I]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Rhythmic carbonate-opal concentration variation can be explained with geometric relations of the sphere. addition of new silica material to the concretion opal zone stops. giving characteristic oblate sphere concretion shape. istra`ivanja. When silica becomes under-saturated. Silanol groups on biogenic silica surface are known excellent ligands for aluminium. za geol. & JELASKA.

The distribution of surface sediment types are also shown. p – grabilo) na kojima su oboreni geolo{ki profili. a tip je odre|en prema Shepardovoj klasifikaciji (Sl. 21 000 Split. te biogeni ostaci organizama (MEISCHNER. Prikazana je i povr{inska raspodjela tipa sedimenta. geolo{ki profili Key words: holocen. a marinske naslage talo`e se na ranije nastalo okr{eno podru~je. U periodu od prije 7500 do 6500 BP godina zapo~inje stvaranje zaljeva uslijed kasno pleistocenske – rano holocenske transgresije (STANELY. sediments. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 37 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Holocenska sedimentacija u akvatoriju luke Pore~ Holocen sedimentation in the sea area of the Pore~ harbour Krunoslav [karo1 & Danijela Bogner2 1 Hrvatski hidrografski institut. b) Linije snimanja SBP-om s postajama uzorkovanja sedimenata (l – gravitacijska sonda.4. Gravitacijskom (udarnom) sondom i grabilom prikupljeni su povr{inski uzorci i jezgre sedimenta. Hrvatska (bogner@izor. Me{trovi}a 63.hr) 2 Institut za oceanografiju i ribarstvo. 1b) (SHEPARD. a samim time i promjene razine mora. Hrvatska (krunoslav. a pjeskoviti silt u dubljim i udaljenijim djelovima od obale (Sl. b) SBP recording lines with locations on which sediment samples were taken (l – gravity corer. Zrinsko-Frankopanska 161. 1973). . Rezultati U povr{inskim sedimentima podru~ja istra`ivanja prevladavaju pjeskoviti silt i siltozni pijesak. p – grabb sampler). sedimenti. 1995). 21 000 Split. koji su bili pod zna~ajnim utjecajem tektonike.skaro@hhi. Siltozni pijesak prevladava uz obale. 2). 1954). a) Podru~je istra`ivanja. Figure 1. geolo{ko-strukturnim dubinomjerom (Sub bot- tom profiler – SBP) su snimljeni geofizi~ki zapisi na jednoj centralnoj i ~etiri paralelne linije okomite na centralnu liniju (Sl. 1a) je posljedica procesa iz bli`e i dalje geolo{ke pro{losti. Oboreni geolo{ki profil otkriva situaciju u kojoj analizirani uzorci Slika 1. U obalnom podru~ju zapadne Istre glavni izvor sedimenta je zemlja crvenica i karbonatni mulj nastali tro{enjem kopna. a) Investigated area. 1b). Analogni zapis linije snimanja 08 ima samo jednu karakteristi~nu refleksiju ozna~enu crnom bojom i ozna~ava granicu promjene sedimentacije s intervalom debljine naslaga od 4 do 8 m (Sl. erozije. geological profiles Uvod Dana{nji izgled akvatorija luke Pore~ (Sl. 1b). Metode Radi odre|ivanja promjene uvjeta sedimentacije u akvatoriju luke. [etali{te I.hr) Klju~ne rije~i: holocen.

(1995): A global sea-level curve for the late Quaternary: the impossible dream. silt. 843–846. SHEPARD.J. poprima oblik poluzatvorenog obalnog podru~ja. Na poziciji uzorka gravitacijske sonde 41 isklinjava tip sedimenta smjese (pijesak. Geological profile at line 08. 1–6. 125. (2009): Holocenski sedimentacijski procesi u akvatoriju luke Pore~. 24. Sveu~ili{te u Zagrebu. 3). Analog recording of SBP with characteristic reflections at line 08. Pretpostavlja se da se glinoviti silt (zemlja crvenica) istalo`io ispod pjeskovitog silta na cijelom podru~ju akvatorija. 21/11. a iznad njega siltozni pijesak.– The Journal of Sedimentary Petrology. kao i zbog ograni~ene duljine uzorkovanih jezgara sedimenta (do 1 m). {to je najvjerojatnije posljedica donosa krupnijih ~estica s kopna. Oboreni profil s geolo{kim prikazom linije snimanja 08..38 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. D. Mer Medit. Figure 3. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 pretpostavljaju granice (debljine slojeva) izme|u odre|enih tipova sedimenata (Sl. ~ije je poplavljivanje zapo~elo u periodu od 7500 do 6500 godina BP. glina – PSG). prisustva biogene komponente i erozije centralnog dijela podru~ja uslijed djelovanja struja. . int. Analogni zapis SBP-a s karakteristi~nim refleksijama na liniji snimanja 08. 151–158. [KARO. Slika 3. ali i pove}anog antropogenog utjecaja (odno{enje materijala). F. LITERATURA MEISCHNER.– Marine Geology.– Magistarski rad.– Rapp. a u najdubljem dijelu pojavljuje se glinoviti silt (zemlja crvenica) ([KARO. Slika 2. (1954): Nomenclature based on sand-silt-clay relations. STANLEY.P. (1973): Formation processes and dispersal patterns of the sediments along the Istrian coast of the Adriatic. Comm. Figure 2. Siltozni pijesak istalo`en je u obalnom dijelu. Diskusija i zaklju~ci Okr{en akvatorij luke Pore~ izgra|en od jurskih i krednih vapnenaca. 2009). K. D. U cijelom podru~ju istalo`en je pjeskoviti silt promjenjive debljine. 137 str. a njegova stvarna debljina nije utvr|ena zbog ograni~enog prodiranja akusti~kog signala SBP-a kroz podlogu.

Na izdanku uz Veliko jezero glinoviti sediment prete`no sivo-zelene. kalcit ~iji je udio unutar horizonta izuzetno promjenjiv. Starost bre~astog vapnenaca iz podine gline. Croatia Darko Tiblja{1. U madstonu iz krovine mjestimi~no su vidljive pukotine s geopetalnim ispunama koje ukazuju na (povremeno) izranjanje jo{ neo~vrslog taloga u vadoznu zonu. emersion. emerzija. kao {to je to opisao i HUSINEC (2002). Promjenjive je debljine. u njemu su odre|eni muskovit. Ante Kova~i}a 5. ali na nekim lokalitetima tvore i deblje slojeve. i uklju~uju razli~ito velike ulomke vapnenaca. Vanja Bi{evac1. talo`enog u okoli{u plitke podplimne zone s niskom energijom vode. Mljet Key words: clay sediments. Hungarian Academy of Science. Horvatovac 95. Kalcit je u nekim dijelovima glinovito-laporovitog horizonta dominantan. klasificiranog kao algalni vekston-pekston. klorit. Netopivi ostaci vapnenaca iz podine i krovine mla|eg glinovitog horizonta bitno su razli~iti od onih iz karbonata vezanih za stariji glinoviti horizont odnosno za proslojke gline na lokalitetu uz Veliko jezero. ali ponekad i `u}kasto-bijele boje. maksimalno oko deset centimetara. 2002). Blanka Cvetko Te{ovi}1 & Ivan Gu{i}1 1 Geolo{ki odsjek. i odlikuju se daleko ve}om debljinom (do 2 m) nego na prethodno opisanom lokalitetu. Barremian Zelenkasto sivi glinovito-laporoviti sedimenti otkriveni su unutar donjokrednih plitkomorskih platformnih karbonata na vi{e lokaliteta na otoku Mljetu. a prisutne su i interstratificirane gline koje nisu mogle biti detaljnije determinirane. nehomogeni slojevi debljine nekoliko centimetara.pmf. Kadosa Balogh2. Mikrofacijesna analiza ukazala je na mogu}e ostatke paleotla i milimetarske do centimetarske pukotine (rizolite) koje su najvjerojatnije nastale rastom korijenja u jo{ neo~vrslom sedimentu. HU-4001 Debrecen. U peloidno-fenestralnom vekstonu stromatolitne gra|e iz krovine mla|eg glinovitog horizonta uo~ene su fenestre s geopetalnim ispunama. kvarc i kaolinit. Netopivi ostatak homogenih dijelova vapnenca iz podine je bitno razli~it. U oba su determinirani illit. kaolinit. diagenesis. Talo`en je ili u zoni izmjene plime i oseke ili u natplimnoj zoni. kaolinit i kalcit. Bem tér 18/c.4. snimani na infracrvenom spektrometru te datirani K-Ar metodom. dolaze u dva nivoa. Postanak glinovitog sedimenta nije jednozna~no odre|en. a vrlo sli~an je i mineralni sastav netopivog ostatka krovinskog vapnenca. karbonatna platforma. Mljet island. U njima su kao glavni sastojci u siltnoj frakciji determinirani autigeni kalijski feldspati. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 39 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sastav i porijeklo baremskih glinovitih sedimenata s otoka Mljeta Composition and origin of the Barremian clay-rich sediments from the Mljet Island. Najve}i broj takvih pojava vezan je uz litostratigrafsku jedinicu Gove|ari baremske starosti (HUSINEC.hr) 2 Institute of Nuclear Research. Mikrofosilna zajednica (dasikladacejske alge i foraminifere) peloidno-bioklasti~nog vekston-pekstona iz podine starijeg glinovitog sloja u skladu je s baremskom staro{}u jedinice Gove|ari. Glinoviti sedimenti na izdanku kraj Sobre. 10 000 Zagreb. Toma Molnar1. klorit. 10 000 Zagreb. Sa ciljem odre|ivanja njihovog sastava i porijekla. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Odabrani uzorci su kemijski analizirani. U podini mla|eg glinovitog horizonta je fenestralni madston-vekston sa stilolitskim {avovima talo`en u okoli{u plimne zone. Hrvatska Klju~ne rije~i: glinoviti sedimenti. pojave emerzije.5 m. Okoli{ talo`enja je plitkomorski s niskom do srednjom energijom. U vapnencu iz krovine povi{en je udio kaolinita u odnosu na druge minerale glina. a u njemu je prisutno i kr{je karbonata. Karakteristike baremskog fenestralnog bioklasti~nog pekstona-grejnstona ukazuju na okoli{ u podru~ju izmjene plime i oseke. kao i pojave bre~a predstavljaju zavr{ni stadij ciklusa opli}avanja navi{e tj. Ankica Oros Sr{en3. otkriven je u duljini od otprilike 1. Razli~iti mineralni sastavi tog sedimenta i netopivog . Hungary 3 Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara. odre|ena je kao baremska na temelju dasikladacejskih algi. carbonate platform. Za potrebe ovog rada istra`eni su takvi sedimenti i karbonati iz njihove neposredne podine i krovine s izdanaka u uvali Pra~arica na Velikom jezeru odnosno na cesti iznad blatine kod Sobre. barem. glinoviti sedimenti te netopivi ostaci karbonata analizirani su metodom difrakcije rendgenskih zraka na pra{kastim uzorcima. Mikroskopiranjem vapnenaca odre|en je njihov mikrofosilni sadr`aj i mikrofacijesne karakteristike. Na ovom lokalitetu netopivi ostatak vapnenca iz podine starijeg glinovitog horizonta i materijal iz tog horizonta imaju sli~an mineralni sastav. dijageneza. Pojave glinovitih sedimenata. Naj~e{}e su prisutni kao nepravilni. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Mineralni sastav oba glinovito-laporovita horizonta je sli~an. dok je drugdje prisutan ili kao sporedan ili u tragovima. Hrvatska (dtibljas@geol. U glinovitom materijalu determinirani su illit.

2006) tijekom kojih su nastali illit i autigeni felspati. 300 str. 333–360. Palaeocology. A. SANDLER.– Doktorska disertacija. & MATI^EC. Y.. Palaeoclimatology. 41. I. Budu}i da su naslage bile talo`ene na uglavnom izoliranoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (VLAHOVI] et al. LITERATURA HUSINEC. I.. 2005) porijeklo glina je vjerojatnije povezano s vulkanskom pra{inom. A. VELI]. & HARLAVAN.– Palaeogeography. D. 637–658. London. VLAHOVI]. Sveu~ili{te u Zagrebu. (2002): Stratigrafija mezozojskih naslaga otoka Mljeta u okviru geodinamske evolucije ju`nog dijela Jadranske karbonatne platforme. ..40 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. J. main events and depositional dynamics. (2006): Early diagenetic illitization of illite-smectite in Cretaceous sediments (Israel): evidence from K-Ar dating. TI[LJAR. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostatka podinskog vapnenca s Velikog jezera te kratko trajanje emerzije ukazuju da porijeklo glina najvjerojatnije ne treba vezati uz vapnence. (2005): Evoluution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. Pretpostavka je da je vulkanski materijal bio podvrgnut procesima tro{enja koje su slijedili dijagenetski procesi (SANDLER & HARLAVAN. koja vjetrovima mo`e biti no{ena na velike udaljenosti.– Clay Minerals. 220.

p.at) 4 Paleomagnetic Laboratory Fort Hoofddijk. University of Zagreb. Natural History Museum Vienna.nl) Key words: Sinj basin. Dunja Aljinovi}1 & Mathias Harzhauser2 1 Faculty of Mining. the siliciclastic input was insignificant. mathias. E – Coquina/rudstone. OH 45701-2979. Ohio University.aljinovic@rgn. E. F – Tuff/clays. In the northern part of the island due to a general compressional regime. Oleg Mandic3. The CaCO3 content varies between 82% and 99%. Sinj Basin. sediment input and temperature changes (GIERLOWSKI-KORDESCH. Miocene Dinaride Lake System. shallow benches around lake margins which prograded basinward with time (MURPHY & WILKINSON. Faculty of Geosciences. 10 002 Zagreb. It represented a geographic barrier between the Paratethys and the Mediterranean (HARZHAUSER & MANDIC. . SE Croatia) Talo`ni model slatkovodnih jezersko/palustrinskih karbonata (rani-srednji miocen. Carbonate sediments in the lacustrine-paludal paleoenvironments of the Sinj Basin formed broad. 1980. F and H. USA (gierlows@ohio. The coal deposition at the top of the section shows a straightforward correlation with the Middle Miocene climate optimum.hr.pavelic@rgn. Geology and Petroleum Engineering. The Glavice section (CSG) is also a composite section from the central part of the Sinj basin.0 Ma. 2003). Sinjski bazen. Utrecht University. The Netherlands (adeleeuw@geo.hr. dunja. correlating with the Upper Burdigalian and Lower Langhian Mediterranean stages and the Ottnangian.ac.dragicevic@rgn. ranging in age from the Middle Triassic to the Eocene (VLAHOVI] et al. The pre-Neogene basement is dominated by the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) carbonates along the basin margins.mandic@nhm-wien.hr) 2 Department of Geological Sciences.4. about five km east of the Lu~ane section.ac. Arjan de Leeuw4. The lake sediments are dominated by freshwater carbonates. jezerski/palustrinski karbonati During the Neogene due to the ongoing collision of Africa/Arabia with Europe a Dinarian-Anatolian island was formed. 1982). Unit 1 is comprised of alternations of Facies A. The infill is divided into three main units (Units 1. C – Charophytic micrite. Budapestlaan 17. representing together a continuous. Davor Paveli}1. Austria (oleg.edu) 3 Geological-Paleontological Department. Pierottijeva 6. D – Laminated micrite. The whole succession is intercalated rarely by volcanic ash layers. The Lu~ane section (CSL) was logged in and around Sutina creek. 2009).vranjkovic@rgn. G – Extrabasinal breccia. Today the Sinj basin is located on the Croatian Karst (External) Dinarides. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 41 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Depositional model of freshwater lacustrine/palustrine carbonates (Early-Middle Miocene. Croatia (alan. Sedimentological analysis and petrography identified nine facies types. The Sinj basin occurs as one of the southernmost basins of this Miocene system. ivan. and C with minor contributions by Facies D.. Karpatian and lowermost Badenian Paratethys stages. In the Sinj Basin two overlapping composite sections were logged in detail. coal seam intercalations. The Sinj basin infill was deposited from 18. 2. A detailed time frame (DE LEEUW et al.. Burgring 7. Correlation of sections was established by using tephrostratigraphy (40Ar/39Ar dating) and magnetostratigraphy (DE LEEUW et al. Seven facies are carbonate in origin in addition to the coal and tephra facies: A – Lime mudstone. and 3). Extensive Permo-Triassic evaporites occur immediately beneath the basin and are exposed in the middle of the basin probably as a result of post-Miocene diapirism.. Unit 2 contains only Facies C with some Facies D and E. B. F and G. Athens. whereas the rest of the infill is exclusively carbonate rocks. 390. A-1010 Vienna. Ivan Dragi~evi}1. JI Hrvatska) Alan Vranjkovi}1. near the village of Lu~ane at the NW margin of the basin.0 to 15. 3584 CD Utrecht.harzhauser@nhm-wien. lacustrine/palustrine carbonates Klju~ne rije~i: Sinjski bazen. p. 2010) made it possible to see changes of three major factors controlling carbonate deposition – hydrology.uu. Elizabeth Gierlowski-Kordesch2. B – Calcisiltite.hr. 2010). a series of tectonic depressions were occupied by numerous synchronous lakes called the Dinaride Lake System (KRSTI] et al. H – Conglomerates and I – Coal. 2005). approximately 500 m-thick record of lacustrine/palustrine deposits. Unit 3 is composed of Facies C and I (coal) with minor interbedding of Facies D. TREESE & WILKINSON. miocenski Dinaridski jezerski sistem.at. E. davor. The uppermost 100 m of the section include up to 3-m thick.

& WILKINSON. (eds. VRANJKOVI]. VELI]. L.– In: ANADÓN. LJ. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: Palaeogeography. 220. K. Unit 3 with its coal-limestone facies is interpreted as a small lake delta (GIERLOWSKI-KORDESCH et al. 27. KRIJGSMAN. 61. TI[LJAR. PLATT. Leiden/Margraf Publishers. Palaeoecology.03.H.): Lacustrine Facies Analysis.. GÓMEZ-FERNÁNDEZ. main events and depositional dynamics.. K. A.): Continental Carbonates. 11–29. 46/3.H. HARZHAUSER. A. CABRERA. & TANNER.. CABRERA. & KUIPER. (eds. 375–390. Palaeoclimatology..P. Chapter 2..– In: ALONSO-ZARZA. W.): The Zebra Mussel in Europe. HARZHAUSER. 1991).2010.H. B. & WILKINSON. doi: 10.– Palaeogeography. O. 1–102.. 57–74.– In: ANADÓN.): Lacustrine Facies Analysis. L.H. & WRIGHT. J. 1992).. Croatia). I.– Acta Geologica Hungarica. E. D. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes. 13. JOVANOVI]. O. (eds.. I. & KELTS. B. a change in sedimentation rate occurs. K. KRSTI]. M. S. From Unit 1 thru transitional Unit 2 and then to Unit 3. Special Publication International Association of Sedimentologists.H. & MELÉNDEZ. V. 13.C.– Sedimentology. Weikersheim. M. 123–135. 291–299.F. Palaeoecology. N. (2010): Lacustrine carbonates. & BIJ DE VAATE. VLAHOVI].42 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. P.L. N.palaeo.– Sedimentology. G. 109–125. & MANDIC.040 GIERLOWSKI-KORDESCH.. E. (1982): Peat-marl deposition in a Holocene paludal-lacustrine basin – Sucker Lake. Paleoclimatology. International Association of Sedimentologists Special Publication. RAJAGOPAL. P....H. & MATI^EC. A. (1980): Carbonate deposition and facies distribution in a central Michigan marl lake. Developments in Sedimentology. carbonate textures indicate a change from intermediate to humid climate/hydrology conditions (PLATT & WRIGHT. 29. (1991): Lacustrine carbonates: facies models. . L. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 2010). PAVELI]. N.– In: VAN DER VELDE. J. facies distribution and hydrocarbon aspects. D. Backhuys Publishers. REFERENCES DE LEEUW. 333–360. Michigan. G. Concomitant with these changes up-section. K. MANDIC. MURPHY.H. & KELTS. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. A. from approximately 10 cm/kyr in Unit 1 to 20cm/kyr in Units 2 and 3. E. (eds. formed from an increase in water and sediment input along with an increase in the accommodation space. (2003): Lower Miocene lakes of the Balkan Land.1016/j.M. SAVI].– Palaeogeography. GIERLOWSKI-KORDESCH. TREESE. (1991): Carbonate and coal deposition in an alluvial lacustrine setting: Lower Cretaceous (Weald) in the Iberian Range (east-central Spain). & BODOR.

Bogdan Jurkov{ek2 & Hazim Hrvatovi}3 1 University of Zagreb. Thus. The Silici- clastic facies of Plavno and Bosansko Grahovo section is characterized by shallow-water euryhaline taxa attributed to the Smithian obliqua Zone.4.si. bogdan.kolar@geo-zs. It is particularly true for the shallow shelf environment where slight changes in palaeomorphology influence important differences. Ustani~ka 11. Geology and Petroleum Engineering. Slovenia (tea. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 43 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Conodont dating of the Lower Triassic – Scythian sedimentary rocks in the External Dinarides (Croatia and Bosnia and Herzegovina) Datiranje konodontima donjotrijaskih – skitskih stijena u Vanjskim Dinaridima (Hrvatska i Bosna i Hercegovina) Dunja Aljinovi}1. Mudstone facies and Siltstone-mudstone facies (occured in the upper part of the Scythian succession that was formerly considered Campil beds of the Late Scythian).hr) 2 Geological survey of Slovenia. . Isarcicella staeschei and I. Hrvatska. Ilid`a. conodont zonation. Tea Kolar-Jurkov{ek2. 10 000 Zagreb.si) 3 Federal Bureau of Geology. because also in the Southern Alps it has been changed and further defined. isarcica that mark the Griesbachian isarcica Zone. considering only lithology.ba) Key words: Lower Triassic. Croatia. Croatia (dunja. Dimi~eva 14. Dinaridi.aljinovic@rgn.zs. Bosnia and Herzegovina (zgeolbih@bih. Faculty of Mining. zoniranje konodontima. Discerned conodont taxa enable us to establish conodont zonation which gave a new insight to the range of so-called Siusi and Campil beds. 71 210 Sarajevo. Deposition at both sections shows similar characteristics differentiated in three continuously deposited facies: The Siliciclastic facies (previously considered Siusi beds and assigned to the Early Scythian). The important comparison can be made based on established zoning especially using very precise conodont zonation. Mudstone and Siltstone-mudstone facies were interpreted as deepening of the environment envisaged as a transgressive trend in a shallow shelf environment. Facies sucessions at Plavno (ca 700 m thick) and Bosansko Grahovo (ca 130 m thick) differentiate in the appearance of Dolomitic facies that occurred only at the beginning of Plavno sucession. Dinarides.jurkovsek@geo. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: donji trijas. Pierottijeva 6.net. Conodont fauna of Dolomitic facies at Plavno section is represented by isarcicellids. Bipartite dismembering of the Lower Triassic beds that is still used in the Dinarides is not actual any more. Bosna i Hercegovina Two Lower Triassic – Scythian sediment successions have been dated by means of conodonts in the External Dinarides: Plavno section in the vicinity of Knin (Croatia) and Bosansko Grahovo section in neighboring Bosnia and Herzegovina. This fauna is prevailed by Hadrodontina anceps and Pachycladina obliqua with co-ocurrence of Parachirognathus ethingtoni and very rare presence of Furnishius sp. As seen in the examples from the Southern Alps and Slovenia lithology varies from one section to the other. Vertical succession of Siliciclastic. 1 000 Ljubljana. there is no need to compare Lower Triassic developments of the Dinarides strictly with the type localities.

tropical seas. in the vicinity of Bribirske mostine area and in the Benkovac area (MITROVI]-PETROVI]. Karmen Fio & \ur|ica Pezelj Faculty of Science. marked by the enhanced magnesium content. Samoborska. Echinoidea. Echinoidea. University of Zagreb. koja ima povi{en udio magnezija. 17. The diagrams show two biggest clusters marking the Badenian and Eocene samples. Stable isotope analyses (18O/16O) are planned in order to verify these preliminary conclusions. 2).84%. The enhanced magnesium content should correspond to higher. Irregularia.49% in Conoclypeus conoideus ZITTEL. The Eocene Irregularia tests have shown relatively uniform magnesium content (Fig. Uzorci 15. Samples 15.98%). averaging 0. 10 000 Zagreb. in the Dilj and Psunj Mts. The aim of this research is to determine whether the weight percent of magnesium in the tests can be used as the indicator of the sea water temperature. Bra~ and Hvar. The Clypeaster specimens display values from 0. and decreased to the lower sea temperatures (PILKEY & HOWER. Magnesium. in Istria (Ra{a valley. while Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus VADÁSZ shows range from 0. Hrvoje Posilovi}.68%) and Miocene samples (0. These results can be compared with the average Earth temperature curve during Eocene epoch when the average temperature was above 20°C (Fig. Due to the fresh water conditions Irregularia disappeared from the Paratethys Sea.36–0.hr) Key words: Cenozoic.35%. . The average value of the magnesium content for the Miocene specimens is 0. and rarely in laminated marly limestones. Pazin region). 17. Palaeoclimate. In the Eocene cluster. and in the other localities containing Lithothamnium Limestone (“Litavac”) and grey marly clays (POLJAK. At the end of the Eocene epoch..44 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1938). 18 and 19 are indicative for Late Badenian showing higher Mg content in concern to the other Badenian samples. Irregularia.pmf.6% for the Eocene samples. as result of the global tectonic movements. 1).98%. 18 i 19.05 to 0. U kladogramu su prikazana grupiranja eocenskih i miocenskih vrsta nepravilnih je`inaca. paleoklima. pokazuju povi{en udio Mg u odnosu na druge primjerke iz badena.. but their significant evolution occurred during the Paleogene period. The cladogram showing Eocene and Miocene Irregularia specimen groups.63–0.36–0. razdvaja se na dva roda Echinolampas (20 i 21) i Conoclypeus (22 i 23). Brojevi 10 i 11 pripadaju vrsti Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus i pokazuju najve}i sadr`aj magnezija. 16. Eocenska grupa. Samples were analysed by Energy Dispersive Spectrometer (EDS) coupled with Scanning Electron Microscope (SEM) Tescan VEGA to obtain chemical composition. The Miocene samples have shown a wider range of magnesium weight percent in the tests (Fig. 1970). Eocene irregular echinoids can be found in flysch sediments. especially magnesium content in Mg-calcite tests. In Croatia. a cooler climatic period started. The Echinolampas genus shows increased magnesium weight percent for both Eocene (0. SEM Klju~ne rije~i: kenozoik. to 0. when the environmental conditions were most favourable. Croatia (simeascic@geol. At the end of the Badenian and during the Sarmatian. Jasenka Sremac. Horvatovac 102a. The environmental Figure 1.68% in Echinolampas. separation for Echinolampas (20 i 21) and for Conoclypeus (22 i 23) genus can be noticed. The magnesium weight percent varies from 0. 1). on the islands of Rab. 1960). marls and conglomerates. magnezij. Most species of Irregularia were retreating to the warmer. especially during the Eocene epoch. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Palaeoclimatic record based on the irregular echinoid tests Zapisi o paleoklimi u ~ahurama nepravilnih je`inaca [imun A{~i}. Slika 1. To analyse the Irregularia tests composition. 16. Petrova and Zrinska Gora. the calcite crystal fragments were prepared by fracturing and carbon coating. The Miocene Irregularia can be found in the Badenian deposits of the Medvednica Mt. iz gornjeg badena. Paratethys completely separated from Tethys Sea. Samples 10 and 11 mark the Echinolampas (Heteroclypeus) hungaricus with the highest Mg content. Dva najve}a grupiranja razdvajaju badenske i eocenske primjerke. skeniraju}i elektronski mikroskop Irregular echinoids emerged in the Lower Jurassic.

203–214. POLJAK.com). http://www. which becomes physically separated from the Tethys Sea. especially in . The Miocene Echinolampas specimens living in the colder Paratethys Sea show lower and more variable magnesium content in relation to their Eocene relatives.2010.– Geological anales of the Balkan peninsula 35. (1938): Supplement to Miocene Echinoidea of Croatia and Slavonia (in Croatian). The biggest number of samples contains less than 0. Prosje~na temperatura na Zemlji tijekom kenozoika (preuzeto i modificirano prema www. The increased magnesium weight percent determined within some of the Clypeaster specimens may be related to some local environmental factor such as low salinity (PILKEY & HOWER.– The Journal of Geology. O.04. J. The climate changes at the end of the Eocene and during the Oligocene and Miocene coincide with the reduction of living area for Irregularia. 2).scotese. Slika 2. J. Geological institute of the University of Belgrade.4. REFERENCES MITROVI]-PETROVI]. 1960). Belgrade. & HOWER. Belgrade. J.30% of magnesium.com/climate.scotese. (1970): Eocene echinoids of Yugoslavia (in Croatian). The average Earth temperature in Miocene was around 15°C (Fig. This is consistent with relatively uniform and high magnesium content found in the Eocene Irregularia tests.scotese.H. 68. The average annual temperature fall in Miocene can also be seen from the magnesium weight percent in tests of Miocene Irregular Echinoids.) conditions in shallow-water realms of the Tethys Sea were similar to recent tropical sea conditions and therefore suitable for the Irregularia. PILKEY. 151–190. Average temperature on Earth during Cenozoic era (modified after www. (1960): The effect of environment on the concentration of skeletal magnesium and strontium in Dendraster. 167–203.– Vesnik of the Geological Institute of Yugoslavia.htm (21. Figure 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 45 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book the Paratethys Sea.com).

5x 1 – Block 1 – calyx base. 5x 2 – Block 1 – columnal (internodal) with narrow and short crenellae. 6). DAGYS 1974). a pripadaju anizi~kom katu. Encrinus liliiformis LAMARCK 1801 i Entrochus silesiacus BEYRICH 1858 (MUDRENOVI] et al. sl. smje{tenu na Gologlavu (sjeveroisto~no od Knina). DAGYS 1974. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. 10 000 Zagreb. Krinoidna fauna prona|ena ondje mo`e se me|u ostalim uspore|ivati sa sli~nom faunom u okolici Vare{a. Hrvatska Klju~ne rije~i: anizik. Ti slojevi le`e superpozicijski na crvenom cefalopodnom vapnencu (Bulo{ki vapnenac). 2 vidi se kolumnalij kru`nog presjeka i srednje debljine. koji je pak pokriven tankim slojem (20–30 cm) zelenkastog tufiti~nog sedimenta. Demetrova 1. Na Tabli I. Ne sadr`i privjeske. 1952). te brahiopod Punctospirella sp. a na bo~noj strani nisu vidljivi ni o`iljci privjesaka. 5x 3 – Blok 1 – plurikolumnalij sa sredi{njim ili udaljenim kolumnalijima.. Croatia Na “to~ku” (mjesto gdje se to~i voda) Busova~a. 1989). krinoidi. 5. Balatonicus i Cadoricus podzone) (VÖRÖS. crinoids. Artikulum sadr`i lijepo razvijen Tabla I. Gologlav. Gologlav. dok je sama granica prema mla|im talo`inama na tom lokalitetu problemati~na zbog tektonike kao i problema vezanih uz kondenziranu sedimentaciju. 5x 3 – Block 1 – pluricolumnal with mesistele and distal columnals. 3x 4 – Block 1 – brachiopod (Punctospirella sp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Anizi~ki krinoidi Gologlava Anisian crinoids from Gologlav Marija Bo{njak & Dra`en Japund`i} Hrvatski prirodoslovni muzej. 5x 2 – Blok 1 – kolumnalij (internodal) s uskim i dugim krenelama. 2003)] (Tabla I. odnosno plo~ica kojom je ~a{ka prirasla za stapku. Prema obliku pripada srednjim (mezistelnim) kolumnalijima. koje pripadaju kozmopolitskoj carolinae-grupi (BUCHER. Middle Triassic crinoids from Gologlav 1 – Blok 1 – donji dio ~a{ke. DAGYS 1974). U uslojenom trohitnom vapnencu odre|eni su ponajvi{e dijelovi stapke krinoida – kolumnaliji i plurikolumnaliji. koji se nalazi zajedno s dijelovima krinoida (Tabla I).46 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatska Key words: Anisian. 1992). na|eni su slojevi vapnenca bogati fragmentima krinoida (trohitni vapnenac) srednjotrijaske starosti. {to zna~i da pripada internodalima (MOORE. U podinskom sloju cefalopodnog vapnenca na|ene su me|u ostalim i vrste amonita: Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 i Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873. Uzorak sloja debljine 16 cm pohranjen je u depou Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. 3x 5 – Balatonites balatonicus MOJSISOVICS 1873 6 – Acrochordiceras carolinae MOJSISOVICS 1882 . gdje dolaze tri krinoidne vrste: Dadocrinus gracilis BUCH 1845. Srednjotrijaski krinoidi Gologlava Table I. sl. a dokazuju pelsonijansku starost [(Balatonicus zona. kao i fragment donjeg dijela ~a{ke. 5x 4 – Blok 1 – brahiopod (Punctospirella sp.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 47 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book uzak krenularij s radijalno raspore|enim krenelama: krenule su uske i kratke. Bo~ne su im strane ravne ili blago ispup~ene. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. 1952). Tome LIII/1. 135. 55. North-Sudetic Basin. New York-Toronto-London. F.– Geolo{ki anali Balkanskog poluostrva.– Geological Quarterly. MUDRENOVI]. Prema stratigrafskom slijedu i navedenom opisu odre|eno je da nalaz fragmentiranih krinoida pripada anizi~kom rodu Encrinus LAMARCK 1801 (G£UCHOWSKI & SALAMON. KOCHANSKY-DEVIDÉ. 8 tbl. & JURKOV[EK. & SALAMON. Ostaci krinoida {iroko su rasprostranjeni u mnogim formacijama stijena starosti od donjeg paleozoika do keno- zoika. odnosno dva kolumnalija izgleda poput prije opisanih. budu}i da je tip ~a{ke dicikli~an (MOORE. 83–92. M. 452 str. B (1989): Development of Anisian near Vare{.– [kolska knjiga.. H. . Kako je pri odre|ivanju vrste najva`niji kriterij izgled ~a{ke (KOCHANSKY-DEVIDÉ. Nije na|ena ~itava ~a{ka krinoida. te je njihovo prou~avanje paleontolo{ki i stratigrafski va`no zbog mno{tva fosila s kratkim stratigrafskim rasponom pojedine vrste. 136. {to upu}uje na zaklju~ak da pripadaju sredi{njim (mezistelnim) ili udaljenim (distalnim) kolumnalijima. Pojedina~ni su kolumnaliji okrugli i relativno vi{i. G£UCHOWSKI. dok je lumen manji i okrugao. Areola je {ira.– Geologica Hungarica series Palaeontologica. sl. Leiden. (1952): Invertebrate fossils. SW Poland. R. 2005). 766 p.C. 39–61. LITERATURA BUCHER. 2008).4. MOORE. Zagreb.– McGraw-Hill Book Company Inc. V. Fasciculus. FEARNHEAD. 49/1. illustrated by the redescription of a Scottish Silurian Pisocrinus de Koninck. (1964): Paleozoologija. Middle Triassic) from Northwestern Nevada (USA). A. V. Warszawa.. E. Plurikolumnalij (Tabla I. Budapest. Donji dio ~a{ke (Tabla I. KOLAR-JURKOV[EK. s konveksnom bazom iznad koje se nalaze dijelovi pet infrabazalnih plo~ica. 71–121. (2008): Towards a systematic standard approach to describing fossil crinoids. 1964). 3) sadr`i tri.– Jahrbuch der Geologischen Bundesanstalt. 425–465.E.– Scripta Geologica.. Beograd.. 'Hydasp' Substage. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian. Wien. VÖRÖS. T. te su njezina to~na gra|a i broj krakova nepoznati. a kulmine su im oblikom vrlo sli~ne. bila je mogu}a samo usporedba sa srednjotrijaskim vrstama krinoida unutar podrazreda Articulata MILLER 1821. Prema nazubljenom izgledu krenulatnih suturnih linija vidi se da su spojevi u stapci simpleti~ni (FEARNHEAD. 227–236. sl. (2005): The Lower Muschelkalk crinoids from Raciborowice. 1) zdjeli~astog je oblika.

and sporadically dolomitized.. During subaerial exposure. Faculty of Science. which is unconformably overlain by the transgressive Paleogene (?Eocene) Foraminiferal limestones over the regional type 1 sequence boundary. 10 000 Zagreb. The succession between 66 and 296 m is in general represented by massive to thick-bedded resedimented allochthonous grainy limestones. Integrated stratigraphic analysis indicates Campanian age of the Dol formation.48 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. lithoclasts. The Upper Cretaceous carbonate succession on the Island of ^iovo in central Dalmatia. including integrated stratigraphy (litho-. chemostratigraphy. 1990. differs from the typical platform development in the region (e. Several methods. Massachusetts 01063. cortoids and wholly micritized grains. 2001). kemostratigrafija. Two intra-Campanian discontinuity surfaces occur in the uppermost part (at 56 and 66 m) of the Dol formation. nodularization and mineralization (KENNEDY & GARRISON. which are in places highly neomorphosed. Blanka Cvetko Te{ovi}2. bryozoans. 2005.. The succession is unconformably overlain by the Paleogene Foraminiferal limestones. and chemo-stratigraphy of C and Sr stable isotopes) and petrological analysis. encrinite) with predominantly echinoderm fragments (mostly crinoids but also echinoids) with syntaxial overgrowths (commonly the only components). Although the depositional setting and lithology of the bio-lithoclastic packestones in the upper part (66-296 m) of the Upper Cretaceous succession on the Island of ^iovo can be correlated with that of the Bra~ “marble” member of the Pu~i{}a formation or “atypical” facies (Dra~evica) of the Dol formation on the Island of Bra~ (GU[I] & JELASKA. CVETKO TE[OVI] et al.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. 2008) or some global eustatic/isotopic event (cf. 1994) developed in the uppermost ~10 m of this Upper Cretaceous succession. Horizon ^-9 represents an intercalation of resedimented allochthonous bio-lithoclastic P/R (platform derived fragments of rudists and other mollusks) (SMF 4-5) with admixtures of pelagic bioclastic W/P (SMF 3). after WILSON. There is a possible correlation to some regional or global process of hard-/firm-ground formation. see BORGOMANO. JARVIS et al.hr) 2 Department of Geology.. bio-. 300 m thick succession of Cretaceous carbonates is measured and analyzed on the westernmost coast of the island. Several methods (field and laboratory) will be used in order to describe their petrological and mineralogical characterictics. 1975). carbonate platform. biostratigraphy. and with chert nodules in a few horizons. 1990) characterized by bioclastic W/P containing calcispheres.g. Lower 66 m of the succession is referred to as the Dol formation (Santonian-Campanian cf. Klju~ne rije~i: litostratigrafija. benthic foraminifera. Depositional setting of the Dol formation is presumed to be toe-of-slope/slope. 2001. Croatia. Hrvatska) Mihovil Brlek1. the Island of Bra~: GU[I] & JELASKA. indicated as well by the benthic foraminfera assemblage (CVETKO TE[OVI] et al. other calcite fragments (heterozoan grain association). padinski karbonati. biostratigrafija. are being used in order to constrain the regional stratigraphic correlation.brlek@hgi-cgs. STEUBER et al. 1990. 1975). Croatia 3 Department of Geology. Approx. implying different depositional setting. USA Key words: lithostratigraphy. Croatia (mihovil. These surfaces can be described as hard-/firm-grounds with traces of bioturbation. 2000). University of Zagreb. mollusk fragments (bivalves: rudist fragments and other bivalves). 10 000 Zagreb. Smith College. coralinacean algae. GU[I] & JELASKA. Horvatovac 95. 2005). karbonatna platforma. the stratigraphic . potentially to the regional intra-Campanian relative sea-level fall (Adriatic platform: STEUBER et al. agglutinated foraminifera and calcite fragments (SMF 3. bioerosion. Bioclastic P/G intercalated within the surfaces shows a generally fining upward trend. slope carbonates. planktonic foraminifera (globotruncanoids). which shows normal gradation.. The benthic foraminifera association of the whole succession indicates (late middle) late Campanian (?Maastrichtian) age. Croatia) Integrirana stratigrafija karbonatnih naslaga gornje krede otoka ^iova (sredi{nja Dalmacija. Northampton. as well as to explain their genesis. “paleokarstic pockets” in the form of paleosols with Microcodium structures (WRIGHT. The strata between 66 and 296 m were deposited in slope/ toe-of-slope settings. 2002). Ladislav Fu~ek1 & Bosiljka Glumac3 1 Croatian Geological Survey. Apulian platform: SCHLÜTER et al. Sachsova 2. These are mostly bio-lithoclastic P (rarely G/R) (SMF 4-5-12-Crin. Tvrtko Korbar1. as well as pelagic admixtures (SMF 3)..

T. the trough represents the extension of the Budva-Cukali basin in the form of either an intra-platform embayment (tongue of the ocean) that ends in the area near Split (CHOROWICZ. J. TI[LJAR. southern Italy: A model of platformto-basin transition. Berlin. x+471 p. KORBAR. V. 2005). Palaeoecology. 2009). presumably facing the NE Adriatic trough (KORBAR. 1561–1588. & MATI^EC. KENNEDY W.– Springer-Verlag. MOODY.– Cretaceous Research. which is called here the ^iovo formation. .. S. JARVIS. V. (2008): Chronostratigraphy of Campanian-Maastrichtian platform carbonates and rudist associations of Salento (Apulia. I. and is today completely covered by the Dinaridic thrust further to the NW (as hypothesized by KORBAR. Island of Bra~. & BUCKOVI]. & PARENTE. 35. or an inter-platform trough that completely separated the Adriatic and Dinaridic platforms during the latest Cretaceous and earliest Paleogene.– Earth-Science Reviews.– Cretaceous Research.4. STEUBER. J. 1975. 160 str. 84/10. 2000). I.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. WILSON.F. (1975): Le devenir de la zone de Budva vers le Nord-Ouest de la Yougoslavie. (2001): Stratigraphy and microfacies of the Upper Cretaceous Pu~i{}a Formation. VLAHOVI]. 29.J. (2000): The Upper Cretaceous carbonates of the Gargano-Murge region. 69.– AAPG Bulletin. J.R. GU[I]. 22. I. 591–613. JELASKA. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 49 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book range and the relationships with overlying rocks demand to define a new formation. D. & GU[I]. 7/17.– Sedimentology. V. 26/5. I. CVETKO TE[OVI].. 22. 100–114. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates.. 2009). REFERENCES BORGOMANO.L. 741–756.T. T. Croatia. (1975): Carbonate facies in geologic history. A.. & JELASKA. J. JELASKA. According to the current interpretations... D. 333–360. penecontemporaneous deposits of the ^iovo formation likely represent deeper water slope/toe-of-slope depositional settings (see BORGOMANO. vol. SCHLÜTER. 220/3–4. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform).. M. Palaeoclimatology.. R. (2002): Late Cretaceous (Campanian) carbon isotope events. Italy).P.E (1975): Morphology and genesis of nodular chalks and hardgrounds in the Upper Cretaceous of southern England. Institut za geolo{ka istra`ivanja.– Palaeogeography. Zagreb.. M. OOUR za geologiju. 311–386. 96. VLAHOVI] et al. MABROUK. V. While the Sumartin formation on the Island of Bra~ represents a typical inner-platform development. sea-level change and correlation of the Tethyan and Boreal realms.– Cretaceous Research.– Palaeogeography. T. Palaeoclimatology. 215–248. GU[I].. Palaeoecology. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. CHOROWICZ. 367–395. VELI]. (1994): Paleosols in shallow marine carbonate sequences. 699–709. Croatia): implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy.. I. WRIGHT.– Earth-Science Reviews. 188. main events and depositional dynamics. STEUBER. I. 296–312.J & GARRISON R. B. T. & CABRERADE. KORBAR. (2005): Evolution of the Adriatic Carbonate Platform: palaeogeography.– Bulletin de la Societe Geologique de France.

SHROBA.. ^esta ubu{ivanja u ku}ice ortofragmina u eocenskim vapnencima koje nalazimo rasprostranjene od Istre do Pelje{ca. Na ~ak 30% ku}ica ortofragmina uo~eni su bioerozijski tragovi. razrije{ila su neke od dilema oko njihova nastanka: ihnotaksonomiju. NIELSEN & GORMUS. sparitom. a debljine od 0. 2003. Naime. ali ima i onih ~iji je oblik nepravilan. pove}ali ih (ispuna sli~nog oblika kao okolni sediment i veza s vanjskom povr{inom). 2004. Elipsaste bu{otina nalazimo i kod jedinki Discocyclina sp. Velike jedinke imaju vi{e takvih bu{otina.. nisu uo~eni tragovi ubu{ivanja. ubu{ivanja. hrane}i se citoplazmom “doma}ina”. Borings. tafonomska istra`ivanja tragova u krednim i eocenskim foraminiferama.25 mm je dulja os) tek neznatno raste idu}i od embrionalnog aparata prema rubovima ku}ice. Pri tome se za prolaz koristio sistemom stolona na ekvatorijalnim klijetkama i klijetkicama. 1975). 7–10 ekvatorijalnih klijetki). ali i veli~ina. odgovaraju Mikrofacijesu IV Ortofragminskih vapnenaca: Biolo{ki uni{tenim vekstonima s ortofragminama (]OSOVI] et al. Nepravilne su forme najrje|e i nalazimo ih kod jedinki diskociklina u lateralnim slojevima. Tragovi su ispunjeni mikritom. u ekvatorijalnom sloju neposredno uz embrionalni aparat imaju tragove ~iji su presjeci elipse. te tekstura ispuna prou~avani su isklju~ivo iz mikroskopskih preparata. pro{iruju}i ih i ostavljaju}i spiralno udubljenje-trag (u ekvatorijalnom sloju na jednakim razmacima vi{e jednako velikih tragova). Kako je jedinka “doma}ina” rasla (u slu~aju diskociklina. Hrvatska). tragovi su. Ubu{ivanje u lateralni sloj je te{ko i zahtjevno zbog specifi~ne arhitekture. GORMUS & NIELSEN. odnosno iz osnih ili kosih (ali ne tangencijalnih) presjeka ku}ica. Ragancini-Li{ani. Alan Moro & @eljko I{tuk Geolo{ko-paleontolo{ki zavod. Istria Ihnofosili u paleogenskim klasti~nim naslagama Vanjskih Dinarida istra`uju se ve} godinama.2 s 20–25 ekvatorijalnih klijetki) i selila se u mla|e i ve}e klijetke. uskim kanalom povezane s povr{inom ku}ice. Dimenzije (dulja os) struktura variraju od 0. ispunjenih mikritom. eocenske velike foraminifere i Prijelazni slojevi (Istra. vapnenci. [terna. Zanimljivo je to da veli~ina bu{otina (0.2 (orbitoklipeusi i asterocikline. nalazimo u lateralnom sloju orbitoklipeusa. kod drugih foraminifera (operkuline i sferi~ni numuliti) u zajednici. CHECCONI & MONACO. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Ubu{ivanja. nisu istra`ivana. Analizirani uzorci. Lutetian.4 do 1. ~ije su ku}ice sli~nog oblika. iskoristili drugi endoliti. 10 000 Zagreb.. pretpostavljamo da su nastali za `ivota jedinke. D/T omjer ve}i od 2.18 mm. i uz broj~ano najzastupljenije ortofragmine sadr`e dobro sa~uvane ku}ice operkulina i “sferi~nih” numulita. paleoekolo{ki i tafonomski zna~aj Borings. Ispuna u potpunosti odgovara vezivu stijene. 1971.9 do 2. Prema obliku. Hrvatska Klju~ne rije~i: Ortofragmine. manja je koli~ina potencijalne hrane (nerazmjer u koncentraciji citoplazme u ekvatorijalnom i lateralnom sloju). a zbog reducirane brzine stvaranja novih klijetki. polo`aj unutar ku}ice i dimenzije. pravilne kru`nice. Ku}ice Orbitoclypeus sp. dijametra od 1. . Limestones. Nasuprot tome. Napravio ih je organizam koji je `ivio kao endobiont.2 mm. Horvatovac 102a. a udaljenost izme|u pojedinih je 1 mm.. Buzet (Istra) imaju tragove ubu{ivanja. Eocene larger foraminifera and Transitional beds (Istria.. smje{taj unutar “doma}ina” i vrstu organizama koji ih ostavljaju (SLITER. ali smje{tene u ekvatorijalnom sloju na razli~itim udaljenosti od embrionalnog aparata (embrionalnom aparatu najbli`i trag je izme|u 6–8 ekvatorijalne klijetkice). 2003. odnosno ispranim mikritom. 2006.4 do 1 mm i one su ispunjene mikritom. endoliti. Sparitne ili geopetalno ispunjene bu{otine obja{njavamo precipitacijom kalcita iz pornih voda koje su lak{e cirkulirale praznom bioerodiranom ku}icom (GOLUBI] et al. PMF. Endoliths. nastale su pro{irivanjem stolona biolo{kim uni{tavanjem septulana na lateralnim klijetkama i kljetkicama. Stoga je za pretpostaviti da su ove strukture nastale djelovanjem drugog tipa organizma. odnosno vr{nog dijela tradicionalnih Foraminiferskih vapnenaca) s profila Pi}an. elipse. nakon uginu}a organizma. 2002. NIELSEN et al. Tragove u obliku pravilnih kru`nica promjera do 0. Istra Key words: Orthophragminids. U~estalost pojavljivanja tragova. oblik.. Tragovi nepravilnog oblika najvjerojatnije su nastali tako {to su u postoje}e biostrukture.1 do 36 mm. tako se endobiont selio. Ku}ice ortofragmina iz lutetskih (SBZ15 i SBZ 16) Ortofragminskih vapnenaca (Prijelaznih slojeva sensu ]OSOVI] et al. Croatia): paleoecologic and taphonomic significance Vlasta ]osovi}. 1993. NIELSEN. Izolirane strukture u lateralnom sloju su u ku}icama ~iji je D/T manji od 2.50 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Ku}ice su razli~itih veli~ina. Elipsasti tragovi u ku}icama ortofragmina koje nalazimo u ekvatorijalnom sloju i ne dopiru do vanjske povr{ine. 2004). 2008). lutet. i Asterocyclina sp.

50. U recentnim okoli{ima ubu{ivanja su zabilje`ena na foraminiferama iz umjerenih i hladnijih mora. 6/2. 2004). R. ali i foraminifere). (1975): Boring micro-organisms and microborings in carbonate substrates. K. (2002): Borings formed by Late Cretacoues endobiontic foraminifers within larger benthic foraminifers. & NIELSEN. & BROMLEY. Research.J. Foram. NIELSEN. solution and microboring in the destruction of foraminiferal tests. A. R.. ]OSOVI]. 36/2. Springer-Verlag.htm) SHROBA.4. & MONACO. PERKINS. Camposauro (Longano Formation. LITERATURA CHECCONI. (2003): Palaeoecelogical and ichnological significance of microborings in Quaternary Foraminifera. NIELSEN. & LUKAS. Nat..W. M. (1993): Taphonomic features of benthic foraminifera in a temperate setting: experimental and field observations on the role of abrasion.– Journ. 152–165. J.– Acta Paleonttol.G. 1.K. NIELSEN. & MORO.– Riv. It.V. 47/4. Tulsa. S. Erlangen. Milano.– Journ.– Paleontologica Electronica. Italy).– Studi Trent. stoga postojanje elipsastih i sferi~nih biostruktura ide u prilog pretpostavci o vanjskom {elfu kao stani{tu nekih ortofragmina (ali unutar foti~ke zone..– In: FREY. 250–266. 61–75. Trento.D. (2006): Borings in larger Benthic Foraminifers from Turkey and their Paleoevironmental significance. 110/2. SLITER. A. Research. M. 493–501. ]OSOVI] et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 51 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija biostruktura je donekle ograni~ena zbog ciljanog uzorkovanja isklju~ivo ortofragminskih slojeva (stoga i relativno veliki postotak o{te}enih ku}ica) i zbog nemogu}nosti dobivanja ekvatorijalnih presjeka ku}ica. (2008): Trace fossil assemblages in rhodoliths from the Middle Miocene of Mt. Izolirani tragovi u razli~itim ekvatorijalnim ili lateralnim klijetkama upu}uju na djelovanje jednog ili vi{e nepoznatih organizama (sli~ne opisanim tragovima ostavljaju cijanobakterije. (2004): Ichnotaxonomy and ethology of borings in shallow-marine benthic foraminifes from the Maastrichtian and Eocene of northwestern and southwestern Turkey.– Palaios. V. W. Acta Geol... Warszawa. J. gljive.S. Washington.. 20–29. K. Washington. 165–176. & GORMUS. (1971): Predation on benthic foraminiferal. Southeren Apennines. K. (ed. P. crvi. .K. (2004): Paleoenvironmental model for Eocene foraminiferal limestones oft he Adriatic carbonate platform (Istrian peninsula). 83. Strat. Paleont. C. Pol.C.K. 8. Foram. GOLUBI]. Unato~ tome smatramo da bioerozijski tragovi svjedo~e o postojanju grabe`ljivaca i parazita nad ortofragminama (selektivni odabir prema rodovima. Berlin-Heideberg-New York.): The Study of Trace Fossils. 13 p.org/paleo/2003_1/ichno/issue1_03.. GORMUS. Sci. 229–259.S. R. 673–678.K. NIELSEN. (http://palaeo-electronica. veli~ini jedinke i podru~ju skeleta).– Facies. J. J. DROBNE.

Among the nummulites Figure 1. To the first mentioned belong Coskinolina douvillei. [ubi}eva 29. otok Lavsa. The Eocene part of profile passes the first 60 m across a plain. sredi{nja Dalmacija. Rakovec Institute of Paleontology. Paleogene Adriatic Carbonate Platform Klju~ne rije~i: velike foramnifere. beds dip to NW.52 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. and in younger beds with orthofragminas accompanied by a rotaliids. Slika 1. C. variospira. 10 000 Zagreb. Paleogeografska karta donjeg kuiza i gornjeg luteta. 10 000 Zagreb. spirolinas. Pseudolacazina n. Exploration Department. The measured thickness of beds is cca 160 m. decastroi. A. biostratigrafski pregled eocenskih naslaga od granice kreda/paleogen do srednjeg luteta i njegov paleogeografski polo`aj izme|u Dinarida i Apenina na paleogenskoj Jadranskoj karbonatnoj platformi (ipres (kuiz) – oligocen) Katica Drobne1. Croatia 3 Independent geologist.si) 2 INA Naftaplin. Central Dalmatia. paleogen. Pseudochrysalidina cf. A. Slovenia 4 Independent geologist. Lower Cuisian and Upper Lutetian paleogeographic maps. Lavsa Island. Ul. Novi Trg 2. further A. hottingeri. ZRC SAZU. minieri. stipes. perpera. . Josipine Turnograjske 2. then for cca 120 m over a minor height. In the first one prevail nubecularias. ipres. A. Slovenia (katica@zrc-sazu. conical foraminifera with agglutinated wall and larger trematophorid miliolides. In the first 60 m a typical subtidal facies is indicated. Kornati. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian and its paleogeographic position between Dinarides and Apennines on the Paleogene Adriatic carbonate platform (Ypresian (Cuisian) – Oligocene) Otok Lavsa. 4 205 Preddvor. cf. elliptica nuttalli. On the smaller peninsula of its NE part Cretaceous and Eocene beds are exposed displaying a clear boundary between the two. which in younger beds gradually deepens. 1 000 Ljubljana. and to the second ones Periloculina dalmatina. Lutetian. After a shorter hiatus marked by breccia appears in limestones a second group of larger foraminifera with alveolinas and nummulites. Trnsko 7c. tenuis are listed. Vlasta Tari2. Uro{ Premru3 & Mladen Trutin4 1 I. Among leading fossils Alveolina levantina. biostratigraphic overview of Eocene beds from the K/T boundary to Middle Lutetian The island Lavsa is situated in the exposed outer arc of the Kornati islands. The northern side of coast is steep. In samples (25) were estab- lished more than 40 taxons that distinctly characterize two age complexes of rocks. A. P. but remains under influence of a higher energy index of water. liburnica. cf. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Lavsa Island. Croatia Key words: larger foraminifera.sp. Ypresian. lutet. Kornati. Jadranska karbonatna platforma Lavsa. C.

47.– EGU Stephen Mueller Spec. Presumed position of paleogeographic units is represented on palinspastic maps from Lower Cuisian to Priabonian time (Fig. overgrown with sessile foraminifera. K. PREMRU.. . In samples the tests are very frequently damaged by later breaks or compressions and disintegrations. CD-rom. i. Cairo Univ. speaks the following chapter with graphic illustrations. 2002). Conf. Publ.. CD-rom... Abstract. (ed. BABI]. there especially with the Trentinara Formation. Progressive compression in Middle and Late Eocene closed and underthrust Budva Basin and buried eastern mar- gin of Adria by flysch and flysch-like deposits. V. TARI-KOVA^I].. SBZ 11 and SBZ 12. BAJRAKTAREVI]. TARI-KOVA^I]. (2003): Paleogene biota from the sedimentary zones 1–4 on the Adriatic Carbonate Platform (ACP). TARI. Based on these determinations the older beds with conical and trematophorid foraminifera can be attributed to Middle and Upper Cuisian (Ypresian). (2002): Evolution of the northern and western Dinarides: a tectonostratigraphic approach. Abstr.. & DROBNE. In favor of Eocene connection of marine areas of the central part of Tethys. Dela-Opera SAZU 4. Zagreb. The differentiation of ramps and troughs. pdf. 34/2. 2. (2006): Paleogene biofacies in palinspastic and paleogeographic reconstruction of Adria Region. 223–236. SBZ 13 and SBZ 14. Paleogene Adriatic carbonate platform between Dinarides and Apennines The paper is an attempt to reconstruct rather complicated paleogeography and tectonics during early collision of the Dinarides with Adria block. probably Solenoporis. V.– ADRIA 2006 Intern. (2007). Toward the end of Eocene the entire northern Adriatic area became a part of Mediterranean province characterized with subtropical and warm-temperature climate (PREMEC-FU^EK et al. Geology of the Tethys.. A simple thrust belt-foredeep-foreland model applied can explain distribution of paleoenvironments and their further shortening during Lutetian to Priabonian by SW-ward thrust propagation and also later by Oligocene and Miocene thrusting. www. i. (eds. U. 255–271. The younger part with alveolinas and nummulites extends to Lower and partly Middle Lutetian. razr. V. Very often the red algae form macroids or they overgrow foraminifera.): 22nd IAS Meeting of Sediment. geol. 5 pls. 1) based on tectonic reconstruction (PREMRU. (2007): Carbonate platform of Adriatic and Dinarides from Cuisian till Oligocene (Slovenia and Croatia). laevigatus.– In: HOTTINGER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 53 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book prevails N. LJ. 2006) and their migration through time and space is based on micropaleontological associations and lithological properties of more than 150 stratimetric sections and about 20 off-shore boreholes (DROBNE. DROBNE.– In: 3rd Intern. K. 2003). L. Opatija.. I. (References see below). congress on Adriatic area. Comparison of foraminiferal assemblage from the Lavsa Island with other areas indicates connections with Dalmatia. CD-rom. These phenomena indicate slow sedimentation and later tectonic deformations. DROBNE.e. I. Ljubljana.. K. to Middle Eocene. Istria and Apulia. especially of the Paleogene Adriatic carbonate platform. Abstract Book. K.. Many Lutetian larger foraminifera display regenerated tests. REFERENCES DROBNE. TRUTIN. V.4. Z. Many tests are etched by endoliths. PREMEC-FU^EK. praeaturicus and Assilina spira. & TRUTIN. 1. Series. & GU[I]. (1998): Planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoecology of the Middle to Upper Eocene succession in the north Adriatic sea.e. Urbino. biozoological provinces (PREMRU et al. The complicated paleobiogeographical and sedimentological composition of Cuisian to Priabonian deposits reflects a significant shortening which led to the Eocene formation of the SW-verging Western thrust belt (TARI.uniurb.. 2006) and adapted by DROBNE et al. U. 1998).): Paleogene Shallow Benthos of the Tethys. M.it/adria2006/ADRIA-2006.– In: VLAHOVI]. and in the youngest beds N. M. &. PREMRU.

paleontolo{kim kuriozitetom. tunele. aktivnost. 10 000 Zagreb. U skupinu lisnih minera ubrajaju se vrste kojima li~inke u listovima bu{e hodnike. sarmat. Radoboj Hole feeding on Cedrella europaea UNGER. miocenske biljke Key words: traces.54 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. tako i o ekolo{kim i ponekad taksonomskim grupama korisnika. Miocene plants Fosilno li{}e s dobro o~uvanim o{te}enjima nastalim uslijed aktivnosti insekata pru`a bogate i razli~ite informacije. sarmat. kako o biljkama i insektima. Podsused Skeletonization on Sarmatian leaf from Podsused d) Mina na Quercus neriifolia AL. 2007). otnang. Demetrova 1.BRAUN. Podsused Mine on Quercus neriifolia AL. Sarmatian. nazvane minama. Poljanska Margin feeding on Ottnangian leaf from Poljanska c) Skeletiranje plojke lista. Radoboj b) Grizotine na obodu lista. otnang. Izabrani primjeri aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama (Foto: Nives BOR^I]). fossil insects. O~uvanje ovakvih o{te}enja na fosilnim listovima dugo je vremena smatrano rijetkim fenomenom. activity. {to je jedinstveno u fosilnim zabilje{kama (WILF. Hrvatski prirodoslovni muzej. a) Grizotine na plojki lista Cedrella europaea UNGER. 2008). sarmat. Poljanska Gall on Ottnangian leaf from Poljanska . Sarmatian.hr) Klju~ne rije~i: tragovi.derek@hpm. Hrvatska (tamara. Selected examples of fossil insects activity on Miocene plants (Photo: Nives BOR^I]). fosilni insekti. Fosilne mine i gale pru`aju direktan dokaz parazitskog pona{anja i odgovora biljaka na takav parazitizam. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tragovi aktivnosti fosilnih insekata na miocenskim biljkama Traces of fossil insect activity on Miocene plants Tamara \erek & Sanja Japund`i} Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. Izrazito Tabla I. Podsused e) Gala na plojki lista. BRAUN. Stoga su o~uvane mine i gale potencijalno zna~ajne za bolje razumijevanje me|usobne evolucije biljaka i parazita (ve}inom insekata) (KRASSILOV. Table I.

& MARSH. Washington.0. 91/25. C. (2008): Insect-damaged fossil leaves record food web response to ancient climate change and extinction. 2007). F. Iz paleobotani~kih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela (Sarmatska flora Radoboja. LABANDEIRA.C. (2002): The history of associations between plants and animals.R. Lancaster.– African Inverebrates. R. a mine na 2 uzorka. katkad Coeloptera i drugih redova kukaca. (ed. Gale ili {i{ke nastaju kao odgovor biljnog tkiva na prisutnost li~inke kukca... Pietermaritzburg.): Plant-Animal Interactions: An Evolutionary Approach. DILCHER.. Skeletiranje je primje}eno samo na 1 fosilnom listu. (KRASSILOV. 178. (1994): Ninety-seven million years of angiosperm-insect association: paleobiological insights into the meaning of coevolution. V. (LABANDEIRA et al. C. Version 3. 12278–12282. O.M. C. (2007): Mines and galls on fossil leaves from the Late Cretaceous of southern Negev. Israel. 25 p... i 2. P. & PELLMYR. WILF. Klasifikacija aktivnosti/o{te}enja uspore|ena je s literaturom (LABANDEIRA et al. LABANDEIRA. Oko 85% {i{ki izazivaju kukci iz porodice Cynipidae i to unutar roda Quercus. 26–47.– Zrinski. Izabrani listovi klasificirani su u 5 grupa: 1) grizotine na plojki lista 2) grizotine na obodu lista 3) skeletiranje 4) mine 5) gale Na izabranim miocenskim biljkama utvr|eno je u najve}em broju postojanje grizotina tipa 1. osobito mina i gala. ^akovec.L. Li~inke bu{e parenhim izme|u epidermi lica i nali~ja lista ostavljaju}i epidermu netaknutu.A. Sarmatska flora Zagreba~ke i Samoborske gore. (2007): Guide to Insect (and Other) Damage Types on Compressed Plant Fossils. WILF. 248–261. skeletiranje. 13–22. Washington. Grizotine na plojki lista uo~ene su na 13 primjeraka. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 55 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book najve}i broj lisnih minera su gusjenice Lepidoptera.C.. Gale su sa~uvane na 9 uzoraka.. grizotine na obodu lista. M. JOHNSON. 486–502. MACELJSKI. 2002) pokazuju da mo`emo ve} govoriti o novim granama istra`ivanja u paleontologiji – paleominologiji i paleocecidologiji. a grizotine na obodu lista vidljive su na 9 primjeraka.. 1999).4. P. LABANDEIRA. D. Osim gala i mina. aktivira obrambeni sustav i poku{ava se za{tititi od uljeza razvijaju}i dodatno tkivo.– New Phytologist.– Proceedings of the National Academy of Sciences. London: Blackwell Science. 464 str. (1999): Poljoprivredna entomologija. K.– Smithsonian Institution. no u lisne minere ubrajaju se i li~inke nekih Diptera. 2007) i utvr|eno je postojanje vrlo sli~nih tipova o{te}enja ali i nekih razli~itih koji }e se detaljno razraditi u budu}im radovima. Recentnija istra`ivanja ovakvih tragova aktivnosti insekata.C. vrlo su ~este i grizotine na plojki lista. LITERATURA KRASSILOV. (MACELJSKI. te ostala o{te}enja koja se rje|e pojavljuju. & WAGNER. te novi nalazi s lokaliteta Poljanska u Slavoniji) izdvojeno je 26 primjeraka fosilnih listova na kojima su jasno vidljivi tragovi o{te}enja uslijed djelovanja insekata. 1994. Oligocenska flora Planine u Zagreba~koj gori. 48/1.– In: HERRERA.L. LABANDEIRA. Kad je biljka napadnuta. D. C. DAVIS DONALD.

hr) 2 Faculty of Mining. numerous ooids and angular siliciclastic grains. Sandy Dolomite com- prises thin-bedded dolomites. above the clear erosional boundary between Transitional and Sandy dolomites (Fig.46 in TD and 0. Igor Vlahovi}2. 10 000 Zagreb.and late-diagenetic dolomites. Transitional Dolomite is characterized by the positive Ca–Mg correlation (R2 = 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Principal component analysis around the Transitional and Sandy Dolomite boundary in the Velebit Mt.30 in SD). mostly terrigenous siliciclastic material. The increase in Mg content and its variability in Sandy Dolomite can be explained by sediment dolomitization and diagenesis. Slika 1.56 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. University of Zagreb. Correlations between Ca and S content in both units are positive (R2 = 0. (Croatia) Analiza glavnih komponenti na granici prijelaznog i pjeskovitog dolomita na Velebitu (Hrvatska) Karmen Fio1. CH-1015 Lausanne.39–1. or relations between Mg and Ca and siliciclastic minerals (Fig. Croatia 4 Institute of Mineralogy and Geochemistry. Width of the photomicrograph is 5 mm. Pierottijeva 6.pmf. and therefore can be related to the terrigenous source area.70% of calcite and 0.50). this lithologic change used to be considered as the Permian-Triassic Boundary (PTB). Horvatovac 102a. pjeskoviti dolomit.52) and low negative Ca–Mg correlation (R2 = –0. and up to 29.25) indicate more diverse carbonate mineralization. .59) and low variability in Ca/Mg ratio (1. Al. with up to 1. containing up to 6.fio@geol. indicating strong positive covariation. 10 000 Zagreb. Geology and Petroleum Engineering. Spangenberg4 1 Faculty of Science.56% of insoluble residue. Switzerland Key words: Statistical correlation. Sandy Dolomite with more variable Ca/Mg ratio (1. Ca. but show negative correlation in the Figure 1. Erosional boundary between Transitional and Sandy Dolomite. gornji perm. Velebit meeting Klju~ne rije~i: stati~ka korelacija. Elements with high coefficient of determination (R2) that correlate to Al2O3 content are those which tend to stay bound with clays during weathering and erosion. prijelazni dolomit. Si. Mg and S are uncorrelated in the TD (R2 = 0. often with recrystallized grains and scarce fossil findings. Jasenka Sremac1. University of Zagreb. 2). are represented by two informal lithostratigraphic units. Transitional Dolomite is represented by well-bedded light-grey to grey early. Upper Permian.01). Croatia (karmen. Bâtiment Anthropole. Hrvoje Posilovi}1. Croatia 3 Croatian Geological Survey. S and Sr are generally more closely related within the Transitional Dolomite and may be connected to relatively abundant fossil content in these deposits. until the recent findings of Permian fossils in the lower part of the Sandy Dolomite unit (FIO et al. K and Ti in the TD and SD datasets show high scores on the first principal component. submitted). Sachsova 2. Transitional Dolomite. Velebit Late Permian and Early Triassic deposits in the Velebit Mt. Erozijska granica izme|u prijelaznog i pjeskovitog dolomita.. Ivo Veli}3 & Jorge E. such as those expected between Al and trace elements included in clay matrices. Transitional Dolomite (TD) and Sandy Dolomite (SD) (SALOPEK. University of Lausanne. 1).09–7. The lowermost part of the Sandy Dolomite is characterized by complete lack of fossils. [Irina fotografije je 5 mm. 10 000 Zagreb.88% of calcite. Mg. Sandy Dolomite.61% of insoluble residue. 1948). indicating consistency in carbonate stechiometry. relatively rich in fossils. Due to the lack of the Triassic index fossils above the erosional contact between TD and SD.48–1. The Principal component analysis (PCA) was used to identify patterns of positive and negative covariation for Transitional and Sandy Dolomite samples.

feldspars). Rb. suggesting that Mg source is not related to organic matter.48). Ni) and chalcophile (Cu. M. The abrupt lithologic change between TD and SD is marked by the enrichment in lithophile (Si. VLAHOVI]. SREMAC. Vi{e od 43% varijance podataka za prijelazni dolomit (A) i vi{e od 51% varijance za pjeskoviti dolomit (B) je obja{njeno prvom PCA komponentom. K. Zn. siderophile (Fe. Y). Croatia.4. zircon. sudden disappearance of fossils and occurrence of ooids may be explained as a consequence of the Late Permian regression. Zagreb. and Lika region – in Croatian). The Principal component analysis (PCA) for Transitional and Sandy Dolomite samples. Al. Slika 2. enrichment in rare earth elements and negative Cerium anomaly. Figure 2.. Dark-grey columns represent MgO and CaO. . Analiza glavnih komponenti za uzorke prijelaznog I pjeskovitog dolomita. (submitted): Stable isotope and trace element stratigraphy across the Permian-Triassic transition: a redefinition of the boundary in the Velebit Mountains. More than 43% of the total data variance for the Transitional Dolomite (A) and more than 51% of variance for Sandy Dolomite (B) is explained by the first principal component. J. MgO. showing simultaneously a strong decrease in the CaO. Th. VELI]. SPANGENBERG. S and Sr content.. I. Zr. high correlation of elements attributive to clays and siliciclastic material (quartz. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 57 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book SD unit (R2 = –0. and the sediment reworking and import by the transgression onset. This is consistent with the lack of the Mg-calcite skeletal remains in the lowermost part of the SD unit. SALOPEK. As) elements. K. (1948): O gornjem palozoiku sjeveroisto~nog podno`ja Velebita i Like (On the Upper Palaeozoic of the northeastern slope of the Velebit Mt. REFERENCES FIO.. Tamno sivi stupci predstavljaju MgO I CaO. J.E. & MRINJEK. E.. The PCA analyses and coefficients of determination gave us possibility to derive the most useful elemental data to define lithologic change. The decrease in Ca–Mg correlation and sulphur content in the Sandy Dolomite after the lithologic boundary. V. Co.– Natural Sciences – Yugoslavian Academy of Science and Art. I. 101–143.

hr) Key words: calcareous nannoplankton. oligotrophic. AUBRY et al. centralni Paratethys The Croatian Basin belongs to south western part of the Central Paratethys. Sphenolithus spp. Croatian Basin.. the connections oscillate but are still present. M. BERGGREN. environmental changes. A. 1–7. sea-level changes and connections with Mediterranean. (1985): Kalkiges nannoplankton im Pannonien Ungarns. Central Paratethys Klju~ne rije~i: vapnena~ki nanoplankton. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 How tectonic.P.. (Be~ic section). The regional tectonic movements caused shallowing and much more influence of the river input.) the marine (weak) connections oscillate but are still present with the beginning of the Pannonian. In the area of Samobor hills and Krndija Mt.. In the upper Sarmatian the marine littoral development prevails. These connections have been several times repeatedly disrupted and re-established. 10 degrees 45’N). and reworked species of the NN6 zone imply on regresive trend and their development in typically shallow.. Lack of the coccospheres in the assemblage with Braarudosphaera bigelowii (GRAN & BRAARUD) DEFLANDRE. The most representative calcareous nannoplankton in laminated sediments belongs to ascidian spicules known in Paratethys as an endemic Perforocalcinella fusiformis BÓNA and also to Isolithus semenenko LULJEVA in association with Reticulofenestra spp. 2006) and noticed in drastic decrease in the number of species and genus with monofloral development of the calcareous nannoplankton characterising more changes in the environment (shallowing. Percentage of calcareous nannoplankton (Reticulofenestra minuta ROTH. which had a direct influence on the evolution of the organisms and their endemism. Dinaride and Carpathian Mts.galovic@hgi-cgs. M. Budapest. 2002) at @umberak Mts.. A. It’s evident that in the North Croatian Basin (Samobor hills and Krndija Mt. It’s surrounded by the Alps. REFERENCES AUBRY.– U: PAPP. 2004). (ed): Pannonien. 107. The evolution of the Central Paratethys was controlled by regional tectonic events. the first detected appearance of the Amaurolithus group (Nicklithus amplificus (BUKRA & PERCIVAL) RAFFI et al. 1992. This event is de- tected at 11. 2006). The lowstand at the end of the Sarmatian (Sarmatian/Pannonian boundary) discovered in the NN8 zone of calcareous nannoplankton can be correlated with the Ser4 sequence boundary (GALOVI] & BAJRAKTAREVI].5 %) at the end of the Sarmatian. and Syracosphaera pulchra LOHMANN. On the other hand. This intercontinental region is developed in the early Miocene as a result of the African and European plate collision. J. W. 1990. Sphenolithus abies DEFLANDRE and Syracosphaera pulchra LOHMANN) in the assemblages is drastically increased (up to 99. Sarmatian/Pannonian transition. (Dragani} section) and Dilj Mt.– Marine Geology. 10 000 Zagreb. PROBERT & HOUDAN. Lithostromatium perdurum DEFLANDRE. Chronostratigraphie und Neostratotypen Miozän der Zentralen Paratethys 7. Kiadó. is typical for the tropical marine regions (RAFFI et al. and warm marine environments (BÓNA & GÁL. (1992): Paleontological evidence for early exposure of deep oceanic crust on the Vema fracture zone southern wall (Atlantic Ocean.A. The communications with the other marine areas are broken in the upper part of the Sarmatian on the Medvednica Mt. 1998).58 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. BUCCHERI et al. sea level changes and (dis)connections with others marine areas influenced on calcareous nannoplankton asemblage during the Sarmatian/Pannonian transition Kako su tektonika. 1985. Boreal and Indopacific oceans. 482–515. & SCHAAF. BÓNA. & GÁL. hrvatski bazen. promjene morske razine i (prekidi) veze sa drugim marinskim prostorima utjecali na zajednice vapnena~kog nanoplanktona tijekom prijelaza sarmata u panon Ines Galovi} Croatian Geological Survey. Akad. Croatia (ines. The reason for their appearance might be in periodic influx of warm marine waters within the coastal lake or influence of warm marine current into restricted environment during the warmer season. river input…). prijelaz sarmat/panon.1 Ma (VASILIEV. Mentioned species are characteristic for warmer marine areas (RAHMAN et al. Sachsova 2. okoli{ne promjene.. . Perforocalcinella fusiformis BÓNA.. Amaurolithus tricorniculatus (GARTNER) GARTNER & BUKRY) on the Samobor hills (Jurjev~an section) and Krndija Mt. The typical endemical form Noelaerhabdus bozinovicae JERKOVI] is also a conseguence of those changes in the environment and it’s adjustment to them.

PESCATORE... J..R. & YOUNG. 35. & HOUDAN. A. RAFFI. Central Paratethys). RUSSO ERMOLLI.A.): Coccolithophores From Molecular Processes to Global Impact. (1998): Evolutionary trends of tropical calcareous nannofossils in the late Neogene. M. Berlin. J..– Geologica Carpathica. H. (ed. (2006): A new chronology for the Dacian Basin (Romania). & MADONIA. BERTOLDO. SENATORE. VASILIEV.. CARELLA. p.4.R. A. BACKMAN.– Paleoceanography. G.– Geologica Ultraiectina. 5/1. I. V.– Marine Micropaleontology. . & RIO. PROBERT. DI DONATO. 57/3. M. I. 1–24. Consequences for the kinematic and paleoenvironmental evolution of the Paratethys region.. E.R. 199–210. P. Springer.– Marine Geology. D. CAPRETTO. & ROTH. 193. Z.. RAHMAN. G. 91–107. & BAJRAKTAREVI]. Medvednica at Zagreb based on siliceous microfossils (North Croatia. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 59 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book BUCCHERI. GALOVI]. 17–41. (1990): Late Neogene paleoceanography and paleoclimatology of the Gulf of Aden region based on calcareous nannofossils. I. D. 217–249.– In: THIERSTEIN.. FERRUZZA. M.. (2004): The laboratory culture of coccolithophores. 267. G. T. ESPOSITO... SPROVIERI. P. G. 115. (2006): Sarmatian biostratigraphy of the Mt.H. (2002): High resolution record of the last deglaciation in the southern Tyrrhenian Sea: environmental and climatic evolution. I.

^itluk. te o talo`enju u vrlo plitkom okoli{u. klastiti. 1997) i Stoca (BUTKOVI]. glasnik. ~ime se olak{ava rekonstrukcija talo`nog modela i evolucije {ireg prostora vanjskih Dinarida tijekom mla|eg paleogena. 1983).60 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U paleogeografskoj rekonstrukciji terena od posebnog je zna~aja zona s biofacijesnim i litofacijesnim pokazateljima litorala i plitkomorskog obalnog podru~ja. makrofauna. s obzirom na malu povr{inu podru~ja na kojem je prikupljena fosilna makrofauna. {to se kosi s turbiditnim mehanizmom kretanja materijala i dubinom sedimentacije kod fli{a.– Glasn. macroflora. LITERATURA BUTKOVI]. eocen. koji uz dosada{nje nalaze s podru~ja Posu{ja (JUNGWIRTH. Mostar. 29–34. BiH. (1983): Prilog poznavanju eocenskih molusaka Dabrice kod Stoca (Hercegovina). Odre|en je i veliki broj oblika fosilnih je`inaca i koralja. fli{ Key words: Paleogene. pu`eva (42). Ostali fosilni oblici predstavljeni su mahovnjacima. 88 000 Mostar. koluti}avcima. Ovakvi dobiveni elementi paleogeografije i paleokoli{a upotputnjuju prazninu unutar dosada istra`enih podru~ja Dalmacije i Hercegovine s eocenskim klastitima. 88–92. muz. southwestern Herzegovina. paleogeografija. Bogati ostatci makroflore omogu}uju rekonstrukciju paleoklimatskih uvjeta za vrijeme srednjeg/gornjeg eocena i puno jasnije definiranje paleokoli{a. koralja (24) i je`inaca (12). Mile Budaka 106a. Paleontolo{ke osobine mnogih paleogenskih fosilifernih izdanaka i slojeva ukazuju na ne{to druga~iji re`im sedimentacije i tip paleookoli{a nego {to je u slu~aju fli{a i Promina formacije. ^itluk.-geol. 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleontolo{ke karakteristike eocenskih klastita podru~ja ^itluka (jugozapadna Hercegovina) Paleontological characteristics of the Eocene clastics within the ^itluk area (southwestern Herzegovina) Goran Glamuzina JP Elektroprivreda HZ HB. Na osnovu cijelokupne fosilne faune mogu}e je izdvojiti nekoliko zona s karakteristi~nim biofacijesima i faunalnim zajednicama. Prona|eno je dosta fosilnih oblika koji svojim morfolo{kim karakteristikama kazuju da se mo`da radi o novim vrstama. Dosad je determinirano ukupno 140 razli~itih taksona makrofaune. Uz prou~enu makrofaunu posebno se isti~u brojni nalazi makroflore. Tafonomske karakteristike su prili~no impresivne. JUNGWIRTH. Upravo u ovim klastitima prikupljena je obilna i vrlo raznolika makrofauna. koja zasada znanstveno nije nigdje posebno obra|ivana. clastics. Le`i{ta uglavnom dolaze unutar stratigrafskog raspona gornja kreda – paleogen. Sarajevo. flysch Na {irem podru~ju ^itluka u jugozapadnoj Hercegovini nalaze se vrlo brojna le`i{ta boksita. .– Rud. nauke. {to je posebice izra`eno unutar gastropodne faune koja je sadr`i najvi{e morfolo{ki specifi~nih i neuporedivih oblika. Paleogenske krovinske naslage u ve}ini le`i{ta pripadaju srednjoeocenskim do gornjoeocenskim klasti~nim sedimentima. 22. Uspore|ivanjem i korelacijom svih prou~enih litofacijesnih elemenata s biofacijesnim elementima omogu}uje se dobivanje jasnije slike rasprostiranja 'fli{oliko – prominskih' formacija i tipi~nih plitkomorskih formacija gornjopaleogenskih sedimenata. glavono{cima i florom. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: Paleogen. paleogeography. Zemalj. Na pojedinim lokalitetima zapa`ene sedimentne strukture zajedno s pripadnim fosilnim sadr`ajem govore o minimalnim brzinama sedimentacije i kretanja materijala. prir. E. predstavljaju prve zabilje`ene pronalaske paleogenske makroflore na podru~ju ^itluka i ovog dijela Hercegovine. Makrofaunu ve}inom ~ine fosilni ostatci meku{aca i to {koljka{a i pu`eva u jednako velikom broju. B. U dosada{njoj literaturi kao i u geolo{kim kartama ove naslage se ve}inom tretiraju kao fli{ ili Promina formacija. macrofauna. pri ~emu je najve}i broj taksona {koljka{a (59). jugozapadna Hercegovina. makroflora. kao i njihovo vertikalno i lateralno razgrani~enje na {irem podru~ju ^itluka. Sv. Eocene. (1997): Prvi nalazi eocenske fosilne makroflore u zapadnoj Hercegovini.

Acetabularia stvara vrlo tanku aragonitnu ovojnicu koja se tako|er raspada u ~estice dimenzije mulja. Udotea. Postmortem dezintegracija ovih skeleta vodi stvaranju karbonatnog sedimenta dimenzija pijeska do mulja. koralje. New York. posebno dazikladalne. {to zna~i da tolerira povremeno isu{ivanje. Carnian. kao i rijetki neomerisi. ~esto u malim bazen~i}ima izme|u humaka koje rade kalianasidni rakovi. Avrainvillea. sve do nivoa oseke. Tako|er se javlja pri~vr{}ena za korijene mangrova iznad nivoa oseke. St. Acetabularia dolazi u istim okoli{ima kao i Batophora. posebno u za{ti}enim lagunama s mekanim dnom. Padina) precipitiraju male aragonitne kristale koji se nakupljaju na povr{ini alga i izme|u filamenata. Bahamas) – left. 2000). njihovu raznovrsnost. utjecaj na stvaranje karbonatnih sedimenata. karnik. Canton. Croatia) – right. Otok San Salvador je mala izolirana karbonatna platforma unutar Bahamskog oto~ja. 13 617 USA (ahusinec@stlawu. ali je ona genetski bli`a prvom tipu ovapnjenja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 61 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vapnena~ke alge otoka San Salvador (Bahami) i njihova usporedba s odgovaraju}im fosilnim zajednicama Calcareous algae from San Salvador Island (Bahamas). Cymopolia) stvaraju karakteristi~ni vapnena~ki “skelet” koji ih {titi od grabe`ljivaca i utjecaja okoli{a. Cymopolia se javlja blizu obale na udaru valova. Lawrence University. Neovapnjele dazikladalne alge Batophora i Dasycladus Slika 1. Temperatura mora varira od 24 do 30 oC. 1) i Dasycladus vermicularis. Ovapnjele vrste Cymopolia barbata i Neomeris annulata su vrlo rijetke. Dasycladus je na|en u hipersalinim jezerima. male debljine i prete`no eolskog podrijetla. ~vrsto pri~vr{}ena za podlogu. karbonatna sedimentacija. Sachsova 2.. Ostale vapnena~ke alge (Penicillus. valutice. fragmente {koljka{a). u plimnim kanalima i uz pla`e. kao i na usporedbu s fosilnim zajednicama rasprostranjenima u karbonatnim naslagama hrvatskih Dinarida. Ovapnjenje varira kod razli~itih alga. Clypeina besici PANTI] (gornji trijas. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (San Salvador Island. Velik dio otoka prekrivaju hipersalina jezera nastala u depresijama izme|u litificiranih dina. Mlade alge su tako zelene. . Hrvatska (tgrgasovic@hgi-cgs. and correlation with respective fossil communities Ton}i Grgasovi}1 & Antun Husinec2 1 Hrvatski geolo{ki institut. Carbonate sedimentation. Bahamas Karbonatna platforma Bahama (Great Bahama Bank) {iroko je poznata kao recentni ekvivalent karbonatnih platformi iz geolo{ke povijesti. @umberak) – desno. @umberak Mt. bilo da je dno golo ili obraslo travom. koje le`e na debelom slijedu tercijarnih i mezozojskih karbonata. 2B i A) su najrasprostranjenije. San Salvador je okru`en barijernim grebenima koji {tite plitka lagunarna podru~ja.hr) 2 Department of Geology. Zelene halimedacejske alge Halimeda i Penicillus (Sl. Clypeina besici PANTI] (Upper Triassic. Figure 1. Vapnena~ke alge na|ene su u raznolikim okoli{ima. uglavnom blizu pla`a. Acetabularia crenulata LAMOUROUX (otok San Salvador.edu) Klju~ne rije~i: vapnena~ke alge. Nalazimo ih i na krpastim grebenima. ali uvijek ispod razine mora. Nakon smrti alge aragonitna se ovojnica raspada u ~estice dimenzije mulja. Sve one na|ene su uglavnom skupljene u busene po vi{e primjeraka i pri~vr{}ene za ~vrsti substrat (stijene. karbonatni okoli{i. Ostale zelene alge su tako|er ~este. Zelene alge iz reda Dasycladales su mnogo rje|e od spomenutih iz reda Bryopsidales (LITTLER & LITTLER. 10 000 Zagreb. Otok izgra|uju pleistocenske i holocenske karbonatne naslage. Neke alge (Halimeda. Rhipocephalus. `ivotne okoli{e. Na{a istra`ivanja fokusirala su se na vapnena~ke alge. Bahami Key words: Calcareous algae. Neomeris. Bahami) – lijevo. Carbonate environments. bivaju}i sve svijetlije (do bijele) kako se na njima talo`i aragonit. Me|u njima su naj~e{}e Acetabularia crenulata (Sl. Batophora je na|ena u lagunarnim okoli{ima.4. kao {to su Rhipocephalus. Udotea i Avrainvillea.

u kojem nalazimo i neke vrste ~iji bliski srodnici `ive i danas (Sl. high-energy carbonate lagoon. Grahams Harbor. M. COLBY & BOARDMAN. San Salvador. Bahamas. Florida and Gulf of Mexico. Recentne halimedaceje Bahama mogu se tako. 95–105. BRESNEHAN. B) Halimeda. prije pojave trava. C) mounds made by crustacean Callianassa. ali u geolo{koj pro{losti. M. N. 23–32. San Salvador.M. COLBY. (1988): Depositional evolution of windward. 763–786.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rasprostranjenost dazikladalnih alga uz obale San Salvadora prije~i procjenu njihovog doprinosa recentnoj karbonatnoj sedimentaciji.C. San Salvador. Slika 2. B) Halimeda. Doprinos alga iz reda Bryopsidales stvaranju recentnih karbonatnih sedimenata je dobro poznat (npr. (1988): The biological communities.62 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1975): Lime mud deposition and calcareous algae in the Bight of Abaco. Typical community of protected shallow-water carbonate environments of Bahamas: A) Penicillus. & BOARDMAN.D. Pigeon Creek.– Offshore Graphics. San Salvador. Bahamian Field Station. Tako je npr. and biogenic processes of a modern. A. A.. Bahamas. San Salvador Island. M. Na{a istra`ivanja potvrdila su ranije podatke o iznimnoj va`nosti vapnena~kih alga u stvaranju karbonatnih ~estica dimenzija pijeska i mulja. 542 p. LITTLER. 1975). 55–57. 45/4. & LITTLER. Washington D. M. 1988). a budget. 1988.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. Koli~ina tako sakupljenog sedimenta je vrlo mala u usporedbi s morskom travom. carbonate tidal flat. Bahamas. Bahamas. D. U geolo{koj pro{losti situacija je bila obrnuta: dok su nalazi fosilnih briopsidalnih alga rijetki.S. Bahamas. sediments.I. {to se ti~e uloge u stvaranju karbonatnih sedimenata. NEUMANN. NEUMANN & LAND.E.C. LITERATURA ARMSTRONG.S. Bahamian Field Station. a istra`ivan je i na San Salvadoru (ARMSTRONG & MILLER. C) humci koje rade rakovi Callianassa.R. djeluju kao sakuplja~i (“bafflers”). iako nisu fosilno sa~uvane. L.C. Figure 2. bilo u trijasu dana{njih Dinarida. (2000): Caribbean Reef Plants: An Identification Guide to the Reef Plants of the Caribbean. San Salvador. (1988): Modern carbonate sediment production and its relation to bottom variability. Bahamian Field Station. hvataju}i ~estice dimenzije pijeska i mulja izme|u svojih ogranaka. BRESNEHAN. nalazi dazikladalnih alga vrlo su ~esti. 1).– Journal of Sedimentary Research.– Proceedings of the Fourth Symposium on the Geology of The Bahamas. Vrlo slaba . a u nekim geolo{kim razdobljima predstavljaju litogenetske fosile. neovapnjele alge bile su glavni sakuplja~i sedimenta. Tipi~na zajednica za{ti}enih plitkomorskih karbonatnih okoli{a Bahama: A) Penicillus. smatrati recentnim analozima dazikladnih alga paleozoika i mezozoika. & MILLER. 1988. & LAND.

the determination of ostracod assemblages and species is essential in biozonation of Upper Miocene sediments. Deep marine ostracod fauna dominated in all areas. Freshwater deposits cover a wider area. During the Miocene.hr) Key words: Ostracoda. This study also presents a peculiar Miocene freshwater ostracod fauna that belong to the Dinaride Lake systems. miocen. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 63 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ostracods as biostratigraphic and palaeoenvironmental proxies from Miocene deposits in Croatia Ostrakodi kao pokazatelji biostratigrafije i paleoekologije miocenskih naslaga u Hrvatskoj Valentina Hajek-Tadesse Croatian Geological Survey. Changes in the ostracod distribution closely follow regional geological events. different depositional modes and palaeoecological conditions. The great transgression started during the basal Middle Miocene. The marine regression and progressive restriction of conections with the open ocean resulted in demise of ostracod fauna in the Sarmatian.. deep water ostracods became less abundant. Several ostracod species limited to Karpatian age are known. PAVELI]. During the Neogene the central and northern regions of Croatia were situated on the southern and south-western margins of Central Paratethys. Croatia Klju~ne rije~i: ostrakodi. Following the stabilization of marine palaeoenvironment. Early Badenian deposits.. 1991). Hrvatska The present study gives a short description of the perennial investigation and results of Miocene ostracod (freshwater. Sachsova 2. abundant and well preserved ostracod assemblages dominated in Upper Miocene deposits. Ostracod fauna is characterized by strong Tethyan component. ostracod fauna has proven to be a valid tool for the investigation of local and global realms.) laskarevi – Neocyprideis (M. the transgression played a major role during the Karpatian age. the ostracod fauna becomes rich. 1988) ca be correlated with the Middle Miocene. (2009) recognized the first marine ingression into the Lower Miocene Lake in this area. and shallow marine fauna became the dominant. paleoekologija.4. 1996). but valuable ostracod biostratigraphical markers are missing. The ostracod assemblages and species are useful as biostratigraphic and ecological indicators.. 2006. 1961a. Alluvial sediments (without fossil remains) are overlain by lacustrine freshwater to brackish deposits containing the first abundant ostracod assemblages (HAJEK-TADESSE et al. Formation of sedimentary basin in North Croatia started in the Early Miocene. Croatia (valentina. 2009). Zagreb. probably in the Ottnangian (PAVELI] et al. HAJEK-TADESSE et. 1983. (2009) suggests that the originally marine Karpatian-dated sediments (PAVELI] et al. 1967. SOKA^ (1961. Miocene. Transgressive phases resulted in a much diversified fauna. JIØI^EK & RIHA. 1998. biostratigrafija. RÖGL. al. The integrative biostratigraphic studie by ]ORI] et al. The ostracod fauna is autochtonous. palaeoecology. 1972) presented a detailed biostratigraphical division and palaeoecological reconstruction of Upper Miocene deposits. 2009). and consequently the development of different ostracod faunas. Many “Mediterranean” species dissapeared. In general.. Such unstable type of connection resulted in sea level oscillations (HAQ.. Four Badenian ostracod zones were defined in the NCB known from the Miocene of Paratethys (JIØI^EK. Based on the analysis of ostracod fauna (HAJEK-TADESSE et al. 1990): Lower Badenian zone NO-7 Acanthocythereis hystrix – Bythocypris lucida. connections of the Central Paratethys with the Mediterranean and the Indo-Pacific Ocean were established and interrupted several times (STEININGER et al. 1965. which had a positive effect on marine organisms. 1988.) sarmatica elongata and NO-10 Carinocythereis carinata – Phlycttenophora farkasi. Middle Badenian zone NO-8 Eocytheropteron inflatum – Falunia spinulosa and two Upper Badenian zones NO-9 Paijenborchella (E. 2001). and is similar to the . while regressive phases resulted in a great number of specimens and species. The richness and diversity of ostracod fauna in the area investigated is the consequence of global changes in the Paratethys area during the Badenian. Due to lack of other fossil remaines.tadesse@hgi-cgs. the brackish deposits of Late Ottnangian and Early Karpatian age were recognized for the first time in the North Croatian Basin. 1963. In the lowermost part of the basal marine sediments ostracods are represented with only a few juvenile valves. Brackish. biostratigraphy. brackish and marine) fauna from Croatia. with ostracods occurring both in nearshore and offshore environments.

(2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. Akad. – Geol. F. Eastern Paratethys. A.H. BERMANEC. (1983): Redefinition of the Oligocene and Neogene ostracod zonation of the Paratethys.– In: RE@UN. & GANTAR. L. A. A. Croatia).. U.. (1967): Pontska fauna ostrakoda jugoisto~nog pobo~ja Zagreba~ke gore. Publs. Sendai..32 PAVELI]. 147. M. Croat. R. VRSALJKO. D. SOKA^.. vjesnik. F.): Spec. 359–376. A.64 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.): The Pannonian Basin. PETRI^. vjesnik. 45. 63–86. D. JURI[I]-POL[AK et al. 11. J.. 49/6. 98. 13.Pub. (1998): Early to Middle miocene facies succession in lacustrine and marine environments on the southwestern margin of the Pannonian Basin System. SOKA^. M.. M. M. 251–262. 60/3. SREMAC.– Geol.. A. (1972): Pannonian and Pontian Ostracode Fauna of Mt. Pag. Idrija. REFERENCES ]ORI]. PAVELI]... (2009): Revised Mid Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System. L. K. sea level change and significance for the deep sea. & RIHA.– Geol. jugosl. AVANI]. Slovenski geolo{ki kongres.. F. Z. Central Paratethys). JIØå^EK. (1979): Miocenski ostrakodi Sinjskog polja.– Geol. 79–87. (1988): Correlation of Central Paratethys. 20. 46/2.. 52. Book of abstracts. V. F. (eds. (1993): Freshwater Miocene of Krbavsko Polje in Lika (Croatia). JURI[I]-POL[AK. C. RÖGL. BELAK. Medvednica. J.. 213–228. Am. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ostracod freshwater fauna of Central Paratethys Sea and Lake Panon (SOKA^.– Bulletin Scientifique–Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. 31–43.3. 62/1.. V.– Paleont. 391–401. 1979.– Spec. Section A: 6/4. Int. Assoc. R. KRIZMANI]. A.– Geol.– Bulletin Scientifique. 3–39. BELAK. & HAJEK-TADESSE. (1991): Sequence stratigraphy. 12. 137–144. & SOKA^. B. MIKNI]. D. . (2006): Preservation. V.– In: SAITO HO-ON KAI (ed. Section A: 10/5. V.– Geol. SOKA^. (2009): Lower Miocene ostracods from the Sadovi section (Mt. B. Sed. A. 31. JIØå^EK. SREMAC. I. HAQ. 9–140. Carpathica. Petrol.. 433–443.): 2. & VRANJKOVI].31 SOKA^. 1993).– Geol. & SARKOTI]-[LAT.. and Mediterranean Neogene Stages. Section A: 6/2. 4. Ass.U. Croatica. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. STEININGER. (1990): Correlation of Ostracod Zones in the Paratethys and Tethys.– Miscellana Micropalaeontologica.. Carpathica. A study in Basin Evolution. O. D.. PAVELI].– Bulletin Scientifique. Geol. SOKA^.. S. Proceedings of Shallow Tethys 3. Po`e{ka gora. (1965): Die pannonische und pontische Ostracodenfauna von Medvednica. Jugosl. (1961a): Die pannonische Fauna der Ostrakoden aus der Banija (Kroatien). Mem.– In: ROYDEN. vjesnik. (1961): Pontische Ostracodenfauna aus Donja Kon{~ina. MANDI]. SOKA^. 15/2. A. HAJEK-TADESSE. VRABAC. ER@EN. Conceil de l’ Académie RSF de Yougoslavie. & HORVATH. It is characterised by a specific endemic development in location Crnika. SOKA^. M. A. MÜLLER. (1963): Panonska fauna ostrakoda Donjeg Seli{ta jugozapadno od Gline.– Basin Research.. abundance and architectural variations of Ostracods in different Miocene paleoenvironments of Northern Croatia. & RÖGL.. No. R... (eds. 195–225. J. HAJEK-TADESSE. 85. S.. & WACHA.

Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m). whereas D.02 mm2. The most common species are Turborotalia cocoaensis (CUSHMAN) and Subbotina linaperta (FINLAY). At the end of this zone. Eocene/Oligocene boundary. galavisi (BERMUDEZ) and D. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). cca 80m after Figure 1. Chiloguembelina cubensis (PALMER) (Fig. The turnover of planktonic foraminiferal fauna was studied for a stratigraphic interval spanning the Hantkenina alabamensis Zone (E16) and Pseudohastigerina nagguewichiensis Zone (O1) (BERGGREN & PEARSON. in Zone O1. After the boundary this species fluctuates in abundance. . Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). At the E/O boundary this species has the last peak in abundance. alabamensis CUSHMAN. Scanning electron microscope images of the planktonic foraminifera from Istra more – 3 well. planktonske foraminifere. E&P Research Laboratory Department. After that it becomes very rare and finally disappears at the base of the O2 Zone. Significant changes in small size fractions (<125 mm) across the Eocene/Oligocene boundary have been observed. 21 species of planktonic foraminifera have been observed. but at the Eocene/Oligocene boundary size decrease to 9004. Lovin~i}eva bb. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catasydrax (8%) are less abundant. compressa PARR. 10 000 Zagreb. Planktonic foraminiferal assemblage in the last Eocene zone E16 is highly diversified with 28 planktonic foraminiferal species indicating warm and stable climate.d. Fotografije planktonskih foraminifera iz bu{otine Istra more – 3 snimljene skaniraju}im elektronskim mikroskopom.54 mm2. D. Slika 1. At the beginning of their evolutionary appearance. granica eocen/oligocen. Adriatic Sea Klju~ne rije~i: biostratigrafija. Chiloguembelina ototara (FINLAY) (Fig. and then abruptly decreases in abundance just before the boundary (cca 5 m). globularis (BERMUDEZ) have their first appearance in O1.4. H. A – Pseudohastigerina micra (1290 m). tapuriensis BLOW & BANNER and D. Croatia Key words: biostratigraphy. and H nanggulanensis HARTONO. as well as species Cribrohantkenina inflata (HOWE). Exploration & Production BD. H. D – Chiloguembelina cubensis (1280 m). C – Chiloguembelina ototara (1280 m). A – Pseudohastigerina micra (1290 m). This species also varies in size. tripartita (KOCH) continued from E16. 2005). Field Engineering & Operation Sector. 1-D) occurs cca 30 m before the boundary with very few specimens and increase in abundance at the boundary. Compared with E16. Prior to boundary size of the test increased to 9728. primitiva CUSHMAN & PONTON. C – Chiloguembelina ototara (1280 m). B – Pseudohastigerina naguewichiensis (1280 m).04 mm2). Four species of Hantkenina are present: H. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 65 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Planktonic foraminiferal turnover across the Eocene/Oligocene boundary in the North Adriatic Sea Promjene u zajednici planktonskih foraminifera na granici eocen/oligocen u sjevernom Jadranu Morana Hernitz Ku~enjak. abundant species decrease in number and some of them become extinct indicating climatic deterioration and instability of the water column. specimens are small (average size of foraminifera test is 8504. Very frequent are specimens of the genus Dentoglobigerina. planktonic foraminifera. Vlasta Premec Fu~ek & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte d. Jadransko more Hemipelagic paleogene sediments in the North Adriatic Sea contain very well-preserved planktonic foraminiferal assemblages.. Turborotalia ampliapertura (BOLLI) is very rare in late Eocene and became more frequent after the Eocene/Oligocene boundary. 1-C) extremely increases in abundance (cca 15 m before boundary).

WADE & PEARSON. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania.. J.– Journal of Foraminiferal Research. but no longer reaches the previous size. (2001): Trends. 83. Gulf of Mexico. I. ototara also shows distinct size reduction at the Eocene/Oligocene boundary.N. during the Eocene. After the Eocene/Oligocene boundary pseudohastigerinids are found only in the <125 mm sieve size fraction. THOMAS.. whereas C. & PREMOLI SILVA. M. WADE.A. REFERENCES BERGGREN. Both species Chiloguembelina ototara and C. C. The Eocene/Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantheninids. 35/4.N.. SLOAN. & PEARSON. B. ZACHOS. Streptochilus martini (PIJPERS). S. SPEZZAFERRI. B) are present also in the 125–160 mm sieve size fraction. Pseudohastigerina micra (COLE) (Fig. DSDP Leg 77. which culminated in the earliest Oligocene (SPEZZAFERRI & PREMOLI SILVA.. 68/3–4. E.– Science. The first appearance of Cassigerinella chipolensis was also observed at the boundary associated with other microperforate taxa like Chiloguembelina ototara. PAGANI. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. 1-A) decrease in size just at the E/O boundary. It recovers after the boundary.66 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1-A. K. Turborotalia cerroazulensis group and the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalic. & PEARSON. gemma (JENKINS). 686–693. Our data show significant changes of the planktonic foraminifera association. . 217–236. 2008). specimens of genus Pseudohastigerina (Fig. L. ototara drops in size at the boundary and never reaches the former size. ZACHOS et al. Palaeoecology. indicating the global cooling. W. (1991): Oligocene planktonic foraminiferal biostratigraphy and paleoclimatic interpretation from Hole 538A. 244–255. In the small size fraction (<125 mm) a turnover in planktonic foraminiferal association is also very well visible. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. Furthermore. and aberrations in global climate 65 Ma to present. P. cubensis vary in size near the boundary. rhythms.– Paleogeography.– Marine micropaleontology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 boundary. 1991. Paleoclimatology.S. 279–298. P. Tenuitella praegema (LI) and T. 292. 2001. & BILLUPS.

POPOV et al. 2004) and calcareous nannoplankton of the Mura depression (BARTOL. 2004. 8–31..2 1 2 Univerza v Ljubljani. OTONI^AR & CIMERMAN. the Pacific. the Western Paratethys and at the northern margin of the Central Paratethys (MIKU@.5 cycle (RI@NAR et al.2. (2007): Benchmark data of a changing sea – Paleogeography. P. The results of two independent studies of the Miocene siliceous phytoplankton of the Kr{ko basin (HORVAT. Upper Badenian. paleobiogeography. The migration path must have led across the Slovenian Corridor. STEININGER & WESSELY. FCO of Reticulofenestra pseudoumbilicus />7 mm/. W. 2006). Middle Miocene. M. The southernmost localities in the Central Paratethys are in northern Croatia and in the Kr{ko basin. 1000 Ljubljana. Amsterdam.g. gervaisi can only be found in the Mediterranean. This parallelism can be explained as a consequence of an active connection between the two realms during the lower part of NN6 or as a reflection of a universal global trend. The study of mollusc assemblages in the Kr{ko basin.– Palaeogeography. Paratetis. (2004): Middle Miocene siliceous algae of Slovenia: paleontology.. Pleobiogeography and events in the Central Paratethys during the Miocene. As the species was not found in any older beds. they are diachronous or missing in various regions. particularly the biogeography of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). 1000 Ljubljana. HORVAT.. It is widely assumed that this seaway was closed by the end of the Middle Badenian at the NN5/NN6 boundary so that the Central Paratethys was already isolated from the Mediterranean in the Upper Badenian and communicated only to the southeast. The succession of observed biostratigraphic events immediately above the NN5/NN6 boundary (LO of Sphenolithus heteromorphus. 1996). in fact. New data indicate that the oldest marine facies in the Kr{ko basin is of Upper Badenian age which means that the Kr{ko basin was not flooded before the transgression at the beginning of the TB 2. and Indian Oceans reveals. 2000). Milo{ Bartol2 & Vasja Miku`1. gornji baden. Slovenija Key words: paleogeography. since the species P. . 2004. 2007. Palaeoecology. that only the LO of Sphenolithus heteromorphus is a globally well correlated event. HARZHAUSER & PILLER. paleoecology. (e. gervaisi was proven with diatoms (HORVAT. LO of Cyclicargolithus floridanus and the appearance of the first scattered specimens of Calcidiscus macintyrei) is exactly the same in the Lenart section (Central Paratethys) and several Mediterranean sites (FORNACIARI et al. Atlantic. None of the other observed events is marked by global synchronicity. was opened during a syn-rift phase of the Pannonian basin formation in the Karpatian. Paratethys. 2000). srednji miocen. 2004). the migration of the species to the Central Paratethys appears to have occurred in the Upper Badenian. offers some additional proof of an active connection between the Central Paratethys and the Mediterranean.. The Upper Badenian age of the beds with P. 253. HORVAT. gervaisi did not colonise the southern part of the Central Paratethys.– ZRC SAZU Publishing. and not through some connection with the eastern Mediterranean. Slovenski koridor The Slovenian Corridor.– ZRC SAZU Publishing. HARZHAUSER. Slovenija Paleontolo{ki in{titut Ivana Rakovca ZRC SAZU. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. and the perfectly symmetrical parallel development of calcareous nannoplankton assemblages on both sides of the Slovenian Corridor it can be assumed.4. & PILLER. 255 p. Slovenian Corridor Klju~ne rije~i: paleogeografija.. a seaway connection between the Central Paratethys and the Mediterranean. M.E. 136 p. 2002. REFERENCES BARTOL. Oddelek za geologijo. 2009) were found to have some similar palaeogeographical implications and indicate that connection of the Central Paratethys and the Mediterranean remained active untill the end of the Badenian. RÖGL. A. Ljubljana. Novi trg 2. that the connection of the Central Paratethys with the Mediterranean existed also in the Upper Badenian. Privoz 11. Ljubljana. 1998. with the Indopacific bioprovince and the Eastern Paratethys. The composition of Badenian nannoplankton assemblages in the Mura depression (Mura-Zala basin) closely resembles that of contemporary Mediterranean assemblages. stratigraphy. On the basis of the paleogeographic and stratigraphic distribution of the gastropod species Pereiraea gervaisi (Vézian). Palaeoclimatology. LCO of Cyclicargolithus floridanus. (2009): Middle Miocene calcareous nannoplankton of NE Slovenia (western Central Paratethys). A comparison of ODP and DSDP reports from the Mediterranean. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 67 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New facts about the Upper Badenian Paratethys paleogeography Novija saznanja o gornjebadenskoj paleogeografiji Paratetisa Aleksander Horvat1.

I. 45/2.. 37–62.– Geologija. paleogeography and paleobiogeography to the circum-Mediterranean region and the Oligocene to Neogene basin evolution in Austria. PETRI^. & CIMERMAN. A. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 FORNACIARI. (2002): Middle Miocene sediments on the northern part of Gorjanci between ^ate` and Kostanjevica (SE Slovenia). (2006): Facialna analiza. I. 95–116. SCHERBA. (1996): Middle Miocene calcareous nannofossil biostratigraphy in the Mediterranean region. ER@EN. 42. DI STEFANO. 1–46. Ges. & KOVAC. M. & NEGRI. D. Frankfurt.G. ROZANOV. MILETI].F. M. T. Ljubljana. S. 123–140.– Mitt. (1998): Palaeogeographic considerations for Mediterranean and Paratethys Seaways (Oligocene to Miocene). & HORVAT. G. OTONI^AR.V. VERBI^.. RÖGL. STEININGER. & WESSELY.68 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . F. New York. STEININGER..– Cour. (2004): Lithological-Paleogeo- graphic maps of Paratethys. A. U. 71. & GANTAR. RI@NAR.– Micropaleontology.. Wien. Idrija.– In: RE@UN. (2000): Pereiraea gervaisi (Vézian) from Miocene beds south of [entjernej in Lower Carniola.– Ann. 279–310. Senckenberg. V. Österr. MIKU@. B.– Geologija. biostratigrafija in depozicijski model srednjemiocenskih karbonatnih kamnin med Kr{ko vasjo in Obre`jem. Forsch.. B.. Geol. 42/1. Ljubljana.. 10 Maps. Wien. 531–536.F. RIO.): Book of Abstracts. I. RÖGL.. F. F. A. (eds.-Inst. F. 92.. A. D. E. 99A. 2nd Slovenian Geological Congress. F. POPOV. Naturhist.Y. Mus. 250. (2000): From the Tethyan Ocean to the Paratethys Sea: Oligocene to Neogene stratigraphy.

EK logs and lithology the Lower Cretaceous age has been defined. perm. Exploration & Production BD. The Butmah Formation of the Upper Triassic (1230– 1180 m) is next. karbon. Sediments are micrite (M). Fossils have not been found. E&P Research Laboratory Department. Fossils have not been found. Throughout the entire interval ostracods. Lithology and absence of fossils suggest predominantly continental (fluvio-deltaic) environment. Sedimentation took place in peritidal (shallow subtidal – supratidal) environment. hematitic and dolomitic. slightly fossiliferous. EK logs. Damir Stankovi}1. gastropods. EK logs. The Middle – Upper Triassic age is presumed according to correlation with previously investigated wells. Deposits are formed in transitional (deltaic) and occasionally shallow marine environment. Only a few fragments of echinoderms. Only benthic foraminifera Nodosaria sp. Kre{imir Krizmani}1 & Georg Koch2 1 INA – Industrija nafte d. Zagreb. The Amanus Shale Formation of the Lower Triassic (2330–2214 m) made of hematitic shale. litistratigrafske formacije u Siriji The vertical exploration well Khnifes-1 is located in the Hayan block in Syria. In this interval there are no fossil remains. and lithology. Permian age is supposed as well as transitional to continental depositional environment. The Palaeozoic sediments composed of mudstone/claystone in places hematitic. Permian. The Scythian age is presumed according to correlation with previously investigated wells. Vladimir Veseli1. undeterminable benthic foraminifera and relicts of microfossils have been found. brachiopods. fragments of echinoderms. argillaceous dolomicrite with anhydrite. thin mollusc shells. Microfossil association is very poor or almost absent. Next is the Kurrachine Dolomite Formation of Triassic (2214–1590 m) composed of micrite (M). Croatia Key words: Cretaceous. The Carnian age is supposed due to the lithological characteristics as well as correlation with similar deposits. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous (1180– 1140 m) composed of quartzarenite in places conglomeratic. Carboniferous.4. dolomite (crystalline and dolomicrite) and shale proceeded. less gypsum. As a result of correlation with previous investigated wells. Lovin~i}eva bb. The Carboniferous age is presumed according to correlation with previous investigated wells. corals and relicts of foraminifera have been found. shale and chert. Triassic. mollusc shells. Sachsova 2. Due to a correlation with previous investigated wells. Field Engineering & Operations Sector.. Very scarcely thin mollusc shells were observed together with some other fossils fragments. On the basis of correlation with previously investigated wells. Gabrijela Pecimotika1. quartzarenite (silica. In this unit the microfossils have not been found. Lithological characteristics suggest supratidal with sabkha environment. has been noticed. salt and shale pursues.d. Sedimentation probably took place in transitional environment. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 69 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Khnifes-1 (Sirija) Zlata Ivani~ek1. In this unit the microfossils have not been found. and drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. The succession of sediments in Khnifes-1 continues with the Amanus Sand Formation of the Palaeozic (2790– 2330 m) consists of quartzarenite and hematitic mudstone/ claystone. calcitic and silty-sandy) with primary anhydrite/gypsum and shale. Croatia 2 Croatian Geological Survey. follows. Branko Sokolovi}1. The Middle – Upper Triassic age is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. The Hayane Formation of the Lower Cretaceous – Upper Cretaceous (1140–1030 m) carries on the Mesozoic series. biomicrite (W) in places dolomitic and/or argillaceous. ostracods. The Kurrachine Anhydrite Formation of the Triassic (1590–1230 m) consists of argillaceous dolomicrite with early diagenetic anhydrite and gypsum. anhydrite and dolomite cement) and rare siltstone and dolomicrite of the Markada Formation (3022–2790 m) has been distinguished at the bottom of the well. Lithostratigraphic Formations in Syria Klju~ne rije~i: kreda. 10 000 Zagreb. crystalline dolomite. and lithology the whole interval is affiliated to Upper Albian – . dolomicrite (argillaceous. and sporadically late diagenetic dolomite. biomicrite (W). trijas. Index microfossils have not been found in this unit. dolomicrite and dolopelmicrite in places recrystallized. Sediments are composed of dolomicrite. Lithology and microfossil content indicate peritidal – supratidal with sporadic sabkha environment.

. fragments of molluscs. EK logs. chert and shale. in some places with anhydrite. in the association of the whole interval. dolopelmicrite – recrystallized and fossiliferous). Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal with sporadic sabkha environment. benthic undeterminable foraminifera. planktonic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed. Contusotruncana sp. The following foraminifera taxa have been defined the Late Santonian – Early Campanian stratigraphic position of the deposits: Muricohedbergella sp. there is the Judea Formation (390–10 m) of the Upper Cretaceous again. The microfossils. and chert. Gyroidinoides sp. Next is the Judea Formation of the Upper Cretaceous (1030–740 m).. are presented by the following planktonic and benthic foraminifera: Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). Sediments are composed of dolomite (predominatelly late diagenetic. Throughout the entire interval fragments of thin mollusc shells. This formation is brought into abnormal contact with the preceding Shiranish formation by tectonics (fault). Subsequently.. and Bolivina sp. ostracods. Microfossil association is very poor or almost absent. and lithology the age of whole interval has been estimated as Upper Cenomanian – Turonian. The Upper Cenomanian – Turonian age of this interval is assumed on the basis of correlation with previously investigated wells. Globotruncana sp. and in lesser amount of early diagenetic dolomite (dolomicrite. Lenticulina rotulata (LAMARCK). Lithology and microfossil content indicate deposition in outer shelf to deep marine environment.70 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Heterohelix sp.. Muricohedbergella sp.. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (530–390 m) made of biomicrite (W). rare gypsum. Pseudoguembelina costulata (CUSHMAN). Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment. Ma- croglobigerinelloides subcarinatus (BROENNIMANN). dolomitized micrite (M). Rugoglobigerina sp. and some dolomicrite. Deposits are predominantly composed of late diagenetic dolomite (finely – medium crystalline). follows. Gansserina gansseri (BOLLI).. Macroglobigerinelloides sp. Gaudryna sp.. which define the Late Campanian to Maastrichtian age. Bulimina sp. mollusc shells and fragments of echinoderms are present too. dolopelomicrite in places recrystallized and impregnated with organic matter).. and Marsonella sp. Only a few fragments of echinoderms. mollusk shells and relicts of microfossils have been found. Globotruncana bulloides (VOGLER). Globotruncana sp. . On the basis of correlation with previously investigated wells. Heterohelix sp.. In the whole interval. Also. consists of biomicrite (W) interbedded with phosporites. Gavelinella sp. rarely argillaceous and sporadically brecciated is next. Globotruncana aegyptica var. undeterminable bentic foraminifera. echinoderms as well as undeterminable benthic foraminifera and other recristalized microfossils relicts have been observed.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Middle Cenomanian. Bolivina sp. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (740– 530 m). Sediments were most probably deposited in restricted shallow marine environment. Bulimina sp. sporadically slightly fossiliferous. Lithology and microfossil association suggest outer shelf to deep marine depositional environment. gagnebini (NAKKADY)... carbonate microbreccia. Fossils are very rare.

1911 Slika 2. 1882 i Procladiscites brancoi MOJSISOVICS. kao i nedostatku novijih podataka o stratigrafskom rasprostranjenju amonita. / Figure 2. Hrvatska Key words: ammonoids. Balatonites. Amoniti prona|eni u kokinama unutar teepee {upljina javljaju se zajedno sa nautiloidima. Demetrova 1. 1887). dok se na drugima (A. 2003). Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. brahiopodima i bodljika{ima. a poznat je iz Europe. Croatia Tijekom terenskih istra`ivanja kustosa geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u posljednjih nekoliko godina na lokalitetima Po{tak. Po{tak. 1981). pustericum MOJSISOVICS. Sjeverne Amerike i Azije. pustericum MOJSISOVICS. / Figure 1. 1882) mo`e zaklju~iti da je ugriz predatora bio smrtonosan. Na njima se jasno vidi da su organizmi pretrpjeli odre|eni stupanj o{te}enja lju{ture. Orlovica i Gologlav (Lika i Dalmacija) prikupljena je brojna i raznovrsna cefalopodna fauna. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 71 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tragovi ugriza na lju{turama anizi~kih amonita Po{taka. dolazimo tako|er do zna~ajnih informacija Slika 1. 10 000 Zagreb. a mogu ukazivati i na koji su ih na~in napadali. Anisian. Po{tak Mt. aulakoceratidima. Na osnovi determiniranih rodova i vrsta amonita mo`emo ustvrditi da se radi o hanbulo{kom facijesu. Tijekom obrade i klasifikacije prikupljene faune na lju{turama nekoliko uzoraka uo~eni su. Acrochordicras cf. prisustvo rodova Acrochordiceras. Middle Triassic.. u literaturi poznatom i kao “bosanski muchelkalk” (HAUER. Croatia Dra`en Japund`i}. cf. srednji trijas. Stoga je za faunu pelsonijskog potkata u europskoj stratigrafiji prihva}en naziv “Balatonites-zona” (VOROS. Bulogites i Proteusites upu}uje na pripadnost faune u anizi~ki “pelsonijski” potkat (BUCHER. po prvi puta kod nas. Unato~ kondenziranoj sedimentaciji i problemima vezanim uz superpozicijske odnose. pravilni i neuobi~ajeni o`iljci – tragovi ugriza. anizik. algama dazikladacejama. Prou~avanjem ovih fosila na kojima je vidljiva patolo{ka {teta. pa lju{tura pokazuje istovremeni rast (Acrochordicras ippeni ARTHABER. Hrvatska Bite marks on the Anisian ammonoid shells of Po{tak Mt. 1911). {koljka{ima. ugrizi gmazova. 1882 . Hrvatska Klju~ne rije~i: amoniti. reptile bite marks.. U nekim slu~ajevima ta o{te}enja nisu bila kobna po amonita. ortoceratidima. Acrochordicras ippeni ARTHABER. Tragovi zubi na lju{turama mogu}i su klju~ determinacije vrsta grabe`ljivaca koji su se hranili amonitima (TICHY & URBANEK. Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. Balatonites je dijagnosti~ki najvrjedniji rod za ovo vremensko razdoblje i pojavljuje se kao bitan marker niskih paleogeografskih {irina (TOZER. 2004). te podre|eno benti~kim foraminiferama.4. 1992).

E. (1992): Ammonoids of the Shoshonensis Zone (Middle Anisian. Oni su lovili svoj tvrdolju{turast plijen bezkralje`njaka iz mekog morskog taloga svojim isturenim prednjim zubima. 1882 o paleookoli{u te o polo`aju amonita u morskom hranidbenom lancu.– Geologica Hungarica series Palaeontologica. (ed. Budapest. (2003): The Pelsonian Ammonoid fauna of the Balaton highland. Assoc. HAUER.): The Ammonoidea: The evolution classification. G. 135/2... Akademie der Wissenschaften.. evolution and relationship with Permian and Jurassic Forms. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 3. 18.. ostavljali su duboke o`iljke na lju{turama amonita. TOZER. (2004): Biss-Spuren eines Sauriers an Pinacoceras parma MOJSISOVICS.– Geo. Fasciclus.72 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ein Ammonit der Halleiner Obertrias. TICHY. 55. 50 p. 1966). 1. Prije nego li je bila poznata anatomija Placodus-a. 1–8. njihovi zubi bili su tuma~eni kao riblji (ROMER. J. 1833 i Omphalosaurus MERRIAM. System. kako na terenu. (Fotografije/Photo: Nives BOR^I]). rakove i glavono{ce. Wien. a kada se plijen jednom na{ao u ustima zdrobili bi ga stra`njim i nep~anim zubima.R. smje{teni na anteriornom dijelu premaksile.– Univ. Figure 4. A.– Jahrb. Radi se o vrlo zanimljivim i dosad neistra`ivanim nalazima koji sadr`e niz informacija o `ivotu i peleoekolo{km prilikama u srednjotrijaskom prostoru zapadnog Tethys-a {to nam pru`a nove mogu}nosti za daljnja istra`ivanja. Spec. Poznata su samo dva anizi~ka gmaza specijalizirana za drobljenje lju{tura amonita: Placodus AGAZZIS. Alp. pretpostavili smo da se radi o otiscima ugriza gmazova specijaliziranih za durofagnu prehranu.R. Nalaz nep~anog zuba u fragmentu nastanjene klijetke roda Monophyllites po svojim morfometrijskim karakteristikama upu}uje na anizi~koga gmaza Placodus sp. Sjeka~ima-dlijetu nalik prednji zubi. E. LITERATURA BUCHER. Slika 4. VII + 468 p. Chicago. H.– Denkschriften der Kais. mode of life and geological usefulness of a major fossil group. A.-Naturw. Zub gmaza Placodus sp. Procladiscites brancoi MOJSISOVICS.. M. Vol.T. & SENIOR. 71–121. 1906.. (1887): Die Cephalopoden des Bosnischen Muschelkalkes von Han Bulog bei Sarajevo. tako i na postoje}im zbirkama amonita u Muzeju.. VÖRÖS. Kl. Tooth of the reptile Placodus sp. 87–90. Middle Triassic) from northwestern Nevada (USA). uzev{i u obzir sve parametre kao i dosad opisane nalaze iz istovremenih talo`ina. (1981): Triassic Ammonoidea: Classification. Innsbruck. 425–465. Bundesanst. Chicago Press. (1966): Vertebrate Paleontology. 54.. tbl. a specijaliziranog (~eljust i zubi) za lov na tvrdolju{turaste organizme: {koljka{e. F. 65–100. / Figure 3. 3rd ed. & URBANEK.– In: HOUSE. ramenono{ce. ROMER. London. Wien.R. Detaljnom analizom o`iljaka. 8 tbl. Math.S. . Geol.

fenestral fabrics. while algal-peloidal-intraclastic-bioclastic-foraminiferal wackestone/packstone and packstone/ grainstone is less common. while in the middle part of the unit orbitolinid foraminifers (e. With regard to lithofacies characteristics and their stratigraphic position. zapadna Slovenia Introduction Late Cretaceous sedimentary evolution of the inner parts of the northern sector of the Adriatic Carbonate Platform (AdCP) is relatively well known. In the uppermost part of the unit up to 30 cm large shells of caprinids and chondrodontids have been found. synsedimentary tectonics.e.si) Key words: Late Cretaceous. intraclastic-ooid grainstone occurs sporadically. Depositional settings of the inner areas of the northern sector of the AdCP indicate significant differentiation in topography culminated in development of deep closed lagoons and/or intraplatform basins throughout the Cretaceous as a consequence of regional tectonics and in minor extent eustasy. loferite). unit is composed of mudstone and mudstone/wackestone lithofacies characterized by fenestrae (i. In the lowermost 32 m of the unit. The upper boundary of the unit is sharp and marked by sudden lithologic change from mud dominated lithofacies to bioclastic packstone with pelagic fauna. Mud-supported textures of the unit with oligotypic fauna indicate deposition in restricted closed lagoon with episodic higher energy events when grain-supported lithofacies were deposited.. Slovenia (jernej. Benthic foraminifers Broeckina (Pastrikella) balcanica and Vidalina radoicicae suggest the Upper Cenomanian age of the unit. while bioclastic-ostracod-foraminiferal packstone and graistone rarely occur within thicker beds. W Slovenia Klju~ne rije~i: gornja kreda. 90 m thick. sinsedimentna tektonika. lithostratigraphic units. the most extended thrust unit of the northwestern External Dinarides. zapadna Slovenija) Jernej Je`1 & Bojan Otoni~ar2 1 Geological Survey of Slovenia. also the successions of the marginal parts of the platform which are normally. Approximately 1200 m thick Albian to Campanian carbonate succession was studied in the “Nadrt” geological profile. Hru{ica. In the lowermost part of the unit calcispheres and pelagic foraminifers occur. the investigated area belongs to the Hru{ica nappe. close to the regional road Logatec – Ajdov{~ina. thin bedded ostracod-peloid-miliolidal mudstone and mudstone/wackestone prevail. should yield the information about these events. litostratigrafske jedinice. 1000 Ljubljana. 200 m thick. 6230 Postojna. Titov trg 2. Mud dominated texture. (3) Third. Jadranska karbonatna platforma. (2) Next. occurrences of supratidal breccia and meteoric cements indicate depositional processes in peritidal environments from restricted lagoon to tidal/supratidal zone of tidal flats.jez@geo-zs. while the evolution of its marginal parts and transition towards the deeper marine Slovenian basin have not been studied in detail. lithofacies.4. Dimi~eva 14. The upper boundary of the unit is gradual and defined where thin bedded bioclastic-peloidal-foraminiferal wackestone/packstone prevails over thick bedded rudist dominated framestone and rudstone. in the central part of the Hru{ica plateau. even more sensitive to conditions that control carbonate production. Rudist bioclastic rudstone and grainstone/rudstone lithofacies prevail over bioclastic packstone which occur in the lower part of the unit. Conicorbitolina conica) have been locally noticed indicating Lower to Middle Cenomanian age of the unit.. eight informal lithostratigrafic units were defined.g. The upper boundary of the unit is gradual and defined where progressively thicker and com- . as the main sites of carbonate production. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 73 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Late Cretaceous carbonate succession of the Northern margin of the Adriatic Carbonate Platform (Hru{ica plateau.si) 2 Karst Research Institute ZRC SAZU. Tectonically. Hru{ica plateau. litofacijes. Locally dolomite and dolomitized limestone prevail over limestone. Adriatic Carbonate Platform (AdCP). Slovenia (otonicar@zrc-sazu. W Slovenia) Gornjokredni karbonatni slijed sjevernog ruba Jadranske karbonatne platforme (Hru{ica. unit is composed of thick-bedded limestone. Lithostratigraphic units of the Nadrt section (1) Among different lithofacies of this 350 m thick unit. Therefore. Grain supported lithofacies were deposited during periodical storms. Coarse-grained grainsupported lithofacies indicate deposition in high-energy environments as a result of storm and wave reworking and redistribution of shallow marine rudist shoals.

foraminifers and calcispheres prevail over red algae and hydrozoans which occur sporadically. ostracods and peloids. Packstone textural type is the most common. rudists. Upper part of the unit and the eighth unit indicate deposition in the subtidal open marine setting suggesting mainly the mid ramp depositional environments with slow but continuous relative sea-level rise. Scandonea samnitica. Continuous deepening of the accommodation space and progressively more open mid ramp depositional setting culminated in seventh lithostratigraphic unit. algae. Although substantial stratigraphic gap between the fifth and sixth unit couldn’t be formed without tectonic uplift of the marginal parts of the AdCP the subaerial exposure was initially most probably triggered and/or amplified by Late Turonian eustatic sealevel fall. the unit is Santonian in age. including Murgella lata. calcispheres and bryozoans were recognized only locally. Limestone lithofacies of this unit were deposited in subtidal oligotrophic open marine environment. unit. rudist bioclasts. 25 m thick.74 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The occurrence of foraminifera Keramosphaerina tergestina and Calvesiconus lecalvezae suggest the Campanian age of the unit. Pseudocyclamina sphaeroidea. (4) Approximately 20 m thick fourth unit is composed of thick-bedded limestone predominantly composed of mudstone/wackestone and wackestone/packstone lithofacies with echinoderm and mollusk shell fragments and calcispheres. lithostratigraphic unit. Fenestral fabrics and other geopetally filled voids indicate periodic intertidal conditions. while grainstone/rudstone type occurs only locally. approximately 30 m thick. the lack of reef building organisms and distribution of the lithofacies in the study carbonate succession indicate ramp-type carbonate depositional system. Sporadic fenestrae in the upper part of the unit suggest intertidal conditions. unit consists of mudstone/wackestone. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 monly coarser-grained lithofacies pass over to micritic limestone with bioclasts and sporadic calcispheres. 350 m thick. Among skeletal grains. while echinoderm fragments. benthic foraminifers and algae are the most common. while packstone and packstone/grainstone occur only locally. Deposition of the fifth unit was interrupted by forced regression denoted by paleokarstic features and bauxite deposits. the lithofacies of the sixth unit which indicate characteristics of inner ramp environments were deposited during transgressive system tract (TST). Diversity of fauna within prevailing micritic limestone lithofacies suggests deposition in open relatively oligotrophic lagoon. (8) Various lithofacies (wackestone to rudstone and boundstone textural types) compose the youngest. With regard to foraminiferal assemblage. while those of the second and forth units indicate deposition in the mid ramp setting predominantly under transgressive system tract (TST). The upper boundary of the unit is gradual and defined where the amount of calcispheres diminishes simultaneously with the increasing amount of foraminifers and algae. . Among skeletal grains. Lithofacies characteristics mainly indicate deposition in subtidal oligotrophic open marine environments. (5) Algal-bioclastic-foraminiferal-peloidal mudstone and mudstone/wackestone are the prevailing lithofacies of the fifth. Transgressive character of the fourth and sixth unit could be correlated with the eustatic sea-level rise at the Cenomanian/Turonian and Santonian/Campanian boundary. Moncharmontia apenninica. rudists. (6) Next. More than 400 m thick accumulations of predominately bioclastic grain-supported mid ramp lithofacies of the unit seven and eight could be correlated with second order Santonian/Campanian sea-level rise and tectonically induced subsidence of the marginal parts of the platform during the foreland basin development. The lithofacies of the first. Distinct unconformity denoted by bauxite deposits represents the upper boundary of the unit. (7) Bedded and locally massive limestone compose 100 m thick seventh unit. while the Lower Cenomanian deepening of depositional environment was most probable tectonically induced. Transition to the next unit is gradual and defined where characteristic echinoderm and mollusk bioclasts and calcispheres disappear. Mud-supported textures. Erosional unconformity overlain by by flysch deposits represents the upper boundary of the unit. third and fifth units indicate characteristics of the inner ramp lagoonal and peritidal depositional setting and were mainly deposited under highstand system tract (HST). Calcispheres and lack of characteristic sedimentary structures suggest a deposition in subtidal depositional setting within a relatively open marine environment. Discussion and conclusions In general. Thus. echinoderm fragments. burrows and local abundance of ostracods indicate depositional environment of relatively protected lagoon with more opened episodes when packstone/grainstone was deposited. The study of lithostratigraphic units suggests alternation of inner and mid ramp depositional environments induced by relative sea-level changes. The upper boundary of the unit is gradual and defined where foraminiferal-bioclastic packstone with sparse calcispheres prevails over mud-supported lithofacies. rarely packstone textural types with benthic foraminifers.

and one on the territory of Istria (Valtura. as part of a project to study the Cretaceous pycnodonts from Croatia. umjetn. 51 000. and Kor~ula. The only known specimen of a pycnodontiform fish from Istria comes from Valtura. The new pycnodont is a confirmation of this. Dalmacija. These are: a nearly complete specimen originally reported as Coelodus saturnus HECKEL. near Barban. near Pula. 2003). so that Early (and even some Late) Cretaceous ichthyofaunas are essentially formed by relict forms from the Jurassic. The new finding. the Tethys sea constitutes a relatively steady environment for fish. near Pula) have provided Cretaceous ichtyofauna outside Dalmatia (SCHULTZ & PAUNOVI]. together with revision of the previously known Croatian material. REFERENCES GORJANOVI]-KRAMBERGER. with special reference to pycnodonts Revizija kredne ihtiofaune Hrvatske.4. Among the fishes from those localities we have reviewed the material previously assessed as the Pycnodontiformes. and is the first complete pycnodontiform fish specimen that has been found in Croatia. RADOV^I]. 1854 assessed on the basis of isolated dentitions only (SCHULTZ & PAUNOVI]. and will provide relevant information for study and comparison of the Tethys fish fauna in the Croatian area during the Creataceous period. 1997. The Croatian Natural History Museum in Zagreb houses specimens of pycnodontiform fish from localities in Dalmatia. one from Dalmatia and the other from northern Croatia are housed in the Institute for Quaternary Paleontology and Geology of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zagreb (SCHULTZ & PAUNOVI]. The objective of our present work is to describe this new fossil remain. Über einige Fische des ungarischen Tertiärs. 1995) comes from the recently discovered locality of Rojni}i. (1895): De piscibus fossilibus Comeni. two specimens of Coelodus saturnus HECKEL. Trogir. Lesinae et M. Mrzleci. Über einen obermiozänen Lates aus Dolje bei Agram in Kroatien. s osobitim obzirom na piknodonte Koraljka Klepa~1 & Francisco José Poyato-Ariza2 1 2 Natural History Museum – Rijeka. During the Jurassic and the Cretaceous. . Universidad Autónoma de Madrid. Only one site in northern Croatia (Sedlarica. Istra. RUKAVINA. Sagor et Trifail.. akad.. 1854. The validity of Coelodus suillus. The new finding. [ibenik. and compare it with the closely related specimens of the same age. 1997) to date. 1–67. I. will certainly provide most valuable information. It is housed in the Natural History Museum in Rijeka. a splendid specimen of pycnodontiform fish. Libanonis et appendix de piscibus oligocaenicis ad Tüffer. Croatia Dept. The Natural History Museum in Split houses a well preserved specimen of another pycnodontiform fish which has been found on the island of [olta. D. SCHULTZ & PAUNOVI]. (1902): Paläoichthyologische Beiträge. Omi{. 1895. but also for comparison of the local ichthyofaunas in the Tethys Sea and the surrounding areas during the Cretaceous. 16. which might be related to a new fish specimen reported here. and near the towns of Split. 1. GORJANOVI]-KRAMBERGER. It is a holotype of the nominal species “Coelodus” gasperinii GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1902. Cantoblanco. 2003). Primo{ten. 1895. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 75 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book A revision of the Cretaceous ichthyofauna from Croatia. Vrlika. Zagreb. Dalmatia.. Pag. II. 12 tab. znan. RUKAVINA. 28049-Madrid. D. sl. saturnus HECKEL. Istria. questioned by POYATO-ARIZA & WENZ (2002) is being revised by the authors. Most sites with Cretaceous ichthyofauna are located in Dalmatia – on the islands of Hvar. consisting of part and counterpart found in bedded peloid packstones dated as Upper Cretaceous (VELI] et al. Croatia Klju~ne rije~i: Piknodonti. Lorenzov prolaz 1.– Djela Jugosl. 1997). on Bilogora). Spain Key words: Pycnodonts. 1854 (GORJANOVI]KRAMBERGER. Some fragmentary material. 1997) and a specimen referred to as the holotype of Coelodus suillus HECKEL. and is housed in the Natural History Museum in Vienna. It is an isolated dentition assessed as Coelodus saturnus HECKEL. 1895. and Mali Lo{inj (GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1975). in Istria. Rijeka. 1854 (GORJANOVI]-KRAMBERGER. [olta.. III. Bra~. kreda. namely two isolated dentitions of Coelodus cf. Cretaceous. not only for phylogenetic systematics. Hrvatska There are 19 localities with fish remains from Cretaceous platy limestones in Croatia. 1997). Biología. 1854 (SCHULTZ & PAUNOVI].

Paris.– Croatian Natural History Museum.. geol. Guide-Book: 21–30. 192 p. F. (1975): Some new Upper Cretaceous Teleosts from Yugoslavia with special reference to localities. Zagreb. RUKAVINA. 24/1. Cl. Steiermark. & WENZ. 187– 274. Zagreb. (1995): A Review of the Geology of Istria. (1856): Beiträge zur Kenntniss der fossilen Fische Oesterreichs. Cl. et al. 11. Zagreb.– Geodiversitas.– Sitz. J. Congr. HECKEL.. Zagreb. 17..– I. HECKEL. POYATO-ARIZA. J. Wiss. jugosl.. 1–21. 73–141. Wien.-Ber. Akad. 14. Mathem. J. Wien.. I. Ung. (2002): A new insight into pycnodontiform fishes. geology and palaeoenvironment. 433–464. Wien. 1–55. M. Über zwei obercretazische Fische der Insel Bra~ und [olta in Dalmatien. (1854): Über den Bau and die Eintheilung der Pycnodonten nebst kurzer Beschreibung einiger neuen Arten derselben.-naturw. IV. Pycnodontidae) im Turonien (Oberkreide) von Gams bei Hieflau. Math. S. O. Wiss. VELI].-naturwiss. Budapest.– Mitt. (2003): Catalogue of Fossil Vertebrates in the Croatian Natural History Museum. (1997): Der Nachweis von Coelodus (Osteichthyes. Geol.– Annalen des Naturhistorisches Museum in Wien 98A. RADOV^I]. Osterreich. 12. Croat.– Palaeont.76 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Jahrb. Akad. Excursion. D. J.– Denkschr. und aus der Oberkreide von Kroatien und Italien.. . SCHULTZ. & PAUNOVI]. Anst. 139–248... Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Über einen miocänen Sparsiden aus Steiermark.

jurkovsek@geo. parvus in the Transitional beds (sample L1) markes the base of the systemic boundary.. KOZUR et al. 1996. A. Modena.D. (2007): First record of Hindeodus-Isarcicella population in Lower Triassic of Slovenia. (2001): The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the Permian–Triassic Boundary.– Geologija. S. TONG. Stratigraphically most important species across the PTB belong to the conodonts of the Hindeodus-Isarcicella group. On the basis of conodonts. 24. (1999): Conodont Mass Extinction and Recovery from Permian-Triassic Boundary Beds in the Meishan Sections. B. biostratigraphic dating. 487–495. RAMOV[. 37–38. zapadna Slovenija The stratigraphy of the Permian-Triassic Boundary (PTB) beds has been intensively studied in many parts of the world for many years after the establishment of the Permian-Triassic Working Group (PTWG) in 1981.– Geologija 50/1.4. 2001). Above the Transitional beds that include P/T boundary is developed the Streaky limestone (KOLAR-JURKOV[EK & JURKOV[EK.Y. KOZUR. & ZAKHAROV. Western Slovenia Klju~ne rije~i: granica perm-trijas.Y. biostratigrafsko datiranje. S. WANG. Ljubljana. Y. Pierottijeva 6. and remained stable until Late Anisian times (BUSER et al. lobata.. Ljubljana. C. 1999). conodont zonation.. Hindeodus parvus is the first globally distributed species that appears just above the minimum faunal diversity indicated by the minimum in d13C (KOZUR. T. postparvus and anceps Zones. T. konodontna zonacija. & WU.– Episodes. 81–115. 1 000 Ljubljana.– Palaeogeogr. & JURKOV[EK.hr) Key words: Permian-Triassic boundary. these are in ascending order.kolar@geo-zs.. KOZUR. 2007) and then follow oolithic-clastic Early Triassic succesion of beds.– Geol. Ital.. China. J. Studies of the PTB interval were carried out in the @iri area in the north-west part of the External Dinarides. Geology and Petroleum Engineering. C. YIN. 19–28..aljinovic@rgn. ZHANG. . YANG... The FAD (first appearance datum) of H.si. Z. The Global Stratotype Section and Point (GSSP) of the PTB have been ratified by IUGS in 2001 (YIN et al. Palaeoclimatol. KOLAR-JURKOV[EK. Croat. Amsterdam. 37/2–3 (1998). Faculty of Mining. and Griesbachian (lowermost Triassic) parvus. (2007): Triasni konodonti Slovenskega bazena. (1996): The Conodonts Hindeodus. 72–81.si) 2 University of Zagreb. H. REFERENCES BUSER. Dimi~eva 14. bogdan.. (1996): The importance of Hindeodus parvus (Conodonta) for the definition of the Permian-Triassic boundary and evaluation of the proposed sections for a global stratotype section and point (GSSP) for the base of the Triassic. Isarcicella and Sweetohindeodus in the uppermost Permian and lowermost Triassic. H. Late Permian carbonates that are known also as “@a`ar Fm” in Slovenia that represent equivalent of Bellerophon Fm. 102–114. 1996). WANG..zs. 173–213. 49/1. Zhejiang.. the Luka~ section enables correlation with the sequences in Southern Alps and in other areas of the world. (Triassic conodonts of the Slovenian Basin). In the paleogeographic sense Late Paleozoic and Early Triassic beds of the studied area were formed on extensive Slovenian Carbonate Platform which became established in the Late Permian. The first appearance datum (FAD) of the species Hindeodus parvus (KOZUR & PJATAKOVA) of the Meishan section in South China marks the base of the Triassic System. 2008). & JURKOV[EK. The approved proposal clearly separates the event stratigraphic.and biostratigraphic boundaries and is of key importance not only for defining the GSSP of the basal Triassic boundary but also for study of the P/T mass extinction and recovery (WANG. Palaeoecol.. In the studied Late Permian-Early Triassic section Luka~ six conodont zones have been recognized. Soc. KOLAR-JURKOV[EK. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 77 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Definition of the Permian – Triassic boundary in Western Slovenia Definicija granice perm-trijas u zapadnoj Sloveniji Tea Kolar-Jurkov{ek1. isarcica. the latest Changhsingian (uppermost Permian) praeparvus Zone. Paleont. 252/1. K. B. Slovenia (tea. H. 10 000 Zagreb (dunja. Bogdan Jurkov{ek1 & Dunja Aljinovi}2 1 Geological Survey of Slovenia.– Boll.

1994. GU[I] & JELASKA. jedan slijed padinskih karbonata i jedan lokalitet koji je pripisan alohtonom dijelu Dinaridskog segmenta. Na temelju kemostratigrafije (d13C i 87Sr/86Sr) napravljena je korelacija Kanfanar formacije s istodobnim naslagama rubnih podru~ja negda{njeg Tetisa.hr) Klju~ne rije~i: kemostratigrafija. kreda. 10 000 Zagreb. Naslage najgornjeg cenomana i baznog turona istra`ivanog podru~ja talo`ene su tijekom globalnog OAE 2 (SCHLANGER et al. rasponi provodnih foraminifera i rudista koje nalazimo unutar naslaga konijaka do mastrihta na otoku Bra~u. 2009). Na temelju udjela elementarnog Sr. Time je unaprije|en stratigrafski obrazac koji se koristi za gornju kredu Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (GU[I] & JELASKA. dokazano je da je vanjski kompaktni sloj lju{ture pojedinih skupina rudista kvalitetan materijal za analizu 87Sr/86Sr (STEUBER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Kemostratigrafija krednih karbonata jadranskog podru~ja Hrvatske – pregled dosada{njih istra`ivanja Chemostratigraphy of Cretaceous carbonates in the Adriatic region of Croatia – a review Tvrtko Korbar Hrvatski geolo{ki institut. U zavr{noj fazi su i integrirana stratigrafska istra`ivanja na podru~ju Istre. 2001). Izotopni zapisi d13C pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE 2 na platformi. KORBAR. SCHLANGER et al. a njihova istodobnost s OAE 2 potvr|ena je kemostratigrafskom korelacijom (KORBAR et al.. 87Sr/86Sr.. kemostratigrafija je iskori{tena i za lokalnu korelaciju istodobnih naslaga. 2010). Sachsova 2. MCARTHUR. Zaklju~eno je da je Kanfanar formacija talo`ena tijekom OAE 1a. 1990. Napravljen je pregled rezultata dosada{njih kemostratigrafskih istra`ivanja naslaga krede na jadranskom podru~ju Hrvatske. Osim globalne. U donjoj kredi Istre detaljno su istra`ene naslage gornjeg barema i donjeg apta (HUCK et al.. Odre|ivanje vrijednosti 87Sr/86Sr u zanimljivim rudistnim horizontima na Hvaru (KORBAR et al. Za korelaciju su najupotrebljivija odstupanja od prosje~nih vrijednosti d13C. Nadalje. 2005). 2009). a ne gornjem aptu (HUCK et al.. Hrvatska (tvrtko. Fe i Mn te skeniranjem elektronskim mikroskopom (SEM). tijekom kojeg je Dalmatinski dio Jadranske platforme emergiran prije oko 76 mil. 2009).. 87Sr/86Sr. 1993). Naslage iste starosti izdanjuju i na zapadnim obalama otoka Bra~a.. Jadransko-dinaridska karbonatna platforma Key words: chemostratigraphy. 1998) i gornju kredu (JARVIS et al. Zavod za geologiju. Time je omogu}ena kronostratigrafska kalibracija dobro definiranih biozona unutar slijeda naslaga platformnih karbonata (VELI]. d13C.. Utvr|eno je da biozona Palorbitolina lenticularis u Istri odre|uje donji dio donjeg apta te da mno`inska zona Salpingoporella dinarica pripada donjem.korbar@hgi-cgs. Stoga i regionalna aptsko-albska emerzija ~ini ve}u stratigrafsku prazninu nego {to se prije smatralo. 1987. 2010) pridonijelo je boljem definiranju kampanskog doga|aja.. Relativno mali hijatus koji odvaja formacije Pu~i{}a i . koja obuhva}aju i naslage alba (CVETKO TE[OVI] et al. 2003). ~ime je omogu}ena bolja interpretacija dinamike talo`enja na platformi (KORBAR et al. Zbog toga je ograni~ena dostupnost kvalitetnog materijala (uz cijenu analize) najve}i problem pri primjeni stratigrafije stroncijevih izotopa (SIS). koje nalazimo unutar plitkovodnih naslaga karbonatnih platformi. 2010). ali i {ire. za vrijeme kojeg su u marinskim plitkovodnim okoli{ima niskih geografskih {irina talo`ene Lithocodium-Bacinella naslage. Budu}i da se stratigrafija ugljikovih izotopa (CIS) temelji na analizi nekog sedimentog slijeda..78 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pritom se naj~e{}e koriste izotopi ugljika (d13C. re-kalibrirani su pomo}u SIS-a (STEUBER et al. d13C.. 1999). sve istra`ene naslage talo`ene su u podru~ju Jadransko-dinaridske karbonatne platforme (KORBAR. Adriatic-Dinaridic carbonate platform Primjenom kemostratigrafije tijekom protekla dva desetlje}a omogu}ena je bolja korelacija biozona benti~kih organizama. g. zabilje`ena u naslagama talo`enim tijekom oceanskih anoksi~nih doga|aja (OAE). 2007).. MCARTHUR et al. kojima su uglavnom obuhva}ene naslage Jadranske karbonatne platforme u u`em smislu. U {irem smislu. uzorci za odre|ivanje d13C naj~e{}e se uzimaju iz mikritnih litotipova vapnenca (bulk sediment). s kronostratigrafski bolje definiranim biozonama pelagi~kih organizama. 2006). Cretaceous. 1987) i stroncija (87Sr/86Sr. a referentne krivulje definirane su za donju (MENEGATTI et al.. u kojima se na temelju odnosa izotopa d13C i d18O mo`e detektirati stupanj dijagenetske izmjene originalnih vrijednosti d13C. 2006). Taj interval naslaga je s kemostratigrafskog aspekta u Hrvatskoj po prvi puta istra`en na Dugom otoku i Hvaru (DAVEY & JENKYNS. 2009).

(2010): Campanian Pseudosabinia from the Pu~i{}a Formation on the island of Hvar (Adriatic Sea. 109.. 331–358.. Croatia): Implications for global correlation of platform evolution and biostratigraphy. M. LITERATURA BRLEK.– Geological Magazine. U. S.– Cretaceous Research. T. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform)... V.. IAS Alghero (Sardinia).J. K.. MCARTHUR. HEIMHOFER. (2006): Unraveling stratigraphic complexities in Lower Cretaceous (Barremian to Albian) strata of Istria. 26. & CADIEUX. KORBAR. H.C.– Geol.– Terra Nova. 155–170. A.. D. Best-fit to the marine Sr-isotope curve for 0 to 509 Ma and accompanying look-up table for deriving numerical age. & SKELTON. Special Publication. Croatia.A. JELASKA.. RAMEIL. P. KORBAR. I. R. JARVIS.6 Ma). U zavr{noj fazi su integrirana stratigrafska istra`ivanja gornje krede na otoku ^iovu.– Earth Science Reviews.S.. TYSON.– Eclogae geol.– J. B. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. ARTHUR. & GLUMAC. 561–608.. HUCK. Palaeoecology. 676–686. P. A.W. T. 13. TAKANO. KORBAR. CVETKO TE[OVI]. T. KRIZMANI]. T. Croatia). 96/4.. 26/5. CVETKO TE[OVI]. & CARON. 6.C. STEUBER. L. GU[I].– 27th Meeting of Sedimentologists.– Palaeogeography. S. MCARTHUR. Volume A. T. CVETKO TE[OVI].. Rundsch. Croatia).. S.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. DAVEY. 200. FU^EK. MENEGATTI.. Helv. 741–756. & GU[I]. (eds.R. S.. 221–243. H. (1998): Highresolution d13C stratigraphy through the early Aptian “Livello Selli” of the Alpine Tethys. p. GLUMAC. dosada{njim kemostratigrafskim istra`ivanjima utvr|eno je da pojedini zonski fosili imaju druga~ije raspone pojavljivanja od tradicionalno prihva}enih.. 69.. I. B. A. Croatia)..earscirev. T. 371–400. VELI]. WIECZOREK.– Geologia Croatica.4..– Turkish Journal of Earth Sciences (in press).07. A. doi: 10..O. 163–170. (2009): Orogenic evolution of the External Dinarides in the NE Adriatic region: a model constrained by tectonostratigraphy of Upper Cretaceous to Paleogene carbonates. Geol. STEUBER. V.A. M.2009. CVETKO TE[OVI]. P. 254.M. Abstract book. Japan. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). & BAILEY. Fukuoka. (2010): Latitudinally different responses of Tethyan shoalwater carbonate systems to the Early Aptian oceanic anoxic event (OAE 1a). koja uklju~uju i kemostratigrafiju padinskih karbonata (BRLEK et al. R. Abstracts. GU[I]. I. Palaeoclimatology.C.– 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010. 143/5.. STRASSER.1016/j. & JELASKA. I.J. GALE. M. K. H.. 1–113.– In: HOYANAGI..): From the Highest to the Deepest. R. OOUR za geologiju. 160 str. T. (1994): Recent trends in strontium isotope stratigraphy. KORBAR T. WEISSERT.. & KANO. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform. N...B. Institut za geolo{ka istra`ivanja. T..V. I. K. T. 60. & FLEET.M. J. BROWN. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event. Abstracts Book (this volume). Budu}im istra`ivanjima trebalo bi detaljnijim uzorkovanjem pogodnog slijeda naslaga od turona do paleogena dodatno unaprijediti stratigrafiju gornje krede pomo}u SIS-a. (eds. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 79 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sumartin. 92. HOWARTH. (2003): Strontium isotope stratigraphy of Cretaceous hippuritid rudist bivalves: rates of morphological change and heterochronic evolution. & BUCKOVI]. B. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion. J. T. RADOVANOVI].– Sedimentology (in press).S. V.D. (2010): Integrated stratigraphy of the Upper Cretaceous carbonate deposits on the Island of ^iovo (central Dalmatia. B. & IMMENHAUSER. GLUMAC..): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London..D. STEUBER.A. & JENKYNS. J.P. KORBAR.. B. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. 2010).004 KORBAR.– In: BROOKS. & PEARCE. Rezultati omogu}uju dobru korelaciju s istodobnim plitkovodnim karbonatima otoka Bra~a i {ire. .6– 70. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. 2007). 82/4. ~ime bi se preciznije kalibrirale postoje}e biozone (VELI]. JENKYNS. I. Stuttgart. Naime.. (2005): Strontium-isotope stratigraphy of Upper Cretaceous platform carbonates of the island of Bra~ (Adriatic Sea. A. B.– Paleoceanography.. (2001): Strontium isotope stratigraphy: Lowess version 3. JENKYNS. & JELASKA. ISC 2006. 296–312. Croatia). posljedica je tog regionalnog doga|aja. I. SCHLANGER.. H. O. 530–545. M. B. & SCHOLLE. Zagreb. FARRIMOND.

biostratigraphy. karbonatna platforma Keywords: OAE-2. a na stupu Splitska Vrata vi{e od 80 m. Naslage gornjeg cenomana i donjeg turona dobro su otkrivene na zapadnoj obali otoka Bra~a. Bosiljka Glumac2. “crni . Hrvatska) Influence of Cenomanian-Turonian synsedimentary tectonics and OAE 2 on development of Adriatic Carbonate Platform: a case study from the Island of Bra~ (Dalmatia. gornja kreda. koja sugerira migraciju visokoenergijskih okoli{a. ukazuje na ekstenzijsku tektoniku i pretalo`ivanje nakon talo`enja prvih kalcisferskih muljeva tijekom preplavljivanja platforme. Najgornji dio formacije Milna je na stupu Kupinova sinsedimentacijski poreme}en. 1990. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Utjecaj sinsedimentacijske tektonike i OAE 2 na razvoj Jadranske karbonatne platforme tijekom cenoman-turona: primjer otoka Bra~a (Dalmacija.. Knoxville. odli~an alat za preciznu globalnu korelaciju tih naslaga je kemostratigrafija temeljena na izotopima ugljika (d13C). Northampton. chemostratigraphy. i u ju`nom krilu u Splitskim vratima. Peritajdalni laminiti su u donjem dijelu tog stupa slampirani. Horvatovac 102a. biostratigrafija. {to je potvr|eno kemostratigrafskom korelacijom s referentnim stupom Eastbourne u Engleskoj (JARVIS et al. Hrvatska (tvrtko. USA Klju~ne rije~i: OAE-2. Snimljene su naslage gornjeg dijela formacije Milna. a potvr|eno je da je preplavljivanje platforme zapo~elo u kasnom cenomanu (DAVEY & JENKYNS. 1987). anoksi~ni uvjeti u kojima su talo`ene istodobne bazenske naslage. s ciljem njihove me|usobne i globalne korelacije.. Na njima jo{ u kontinuitetu slijede masivni do debeloslojeviti bioklasti~ni vapnenci s nejasnom kosom slojevito{}u. 1993). PEARCE et al.. U gornjem dijelu nalazimo metarske intervale bioklasti~nih pekston-radstona s d`epovima kalcisferskih vekstona u me|uzrnskom prostoru. kemostratigrafija. obilje`en sporadi~nim pojavama onkoida na stupu Kupinova i nekoliko horizonata ro`nja~kih nodula u gornjem dijelu stupa Splitska Vrata. pa su te naslage pripisane formaciji Gornji Humac. USA 3 Geolo{ki odsjek Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta. 10 000 Zagreb. Budu}i da su unutar tog intervala naslage potopljene platforme talo`ene u dobro oksi~nim uvjetima. lithostratigraphy. Slabljenje pelagi~kog utjecaja obilje`eno je pojavama plitkovodnih algi te radiolitida u polo`aju rasta. Napravljene su sedimentolo{ke. 2009). d13C. skupu sedimentologa (Alghero. carbonate platform.80 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. mikro. Te naslage talo`ene su tijekom oceanskog anoksi~nog doga|aja 2 (OAE-2). sli~no kao na ju`nom krilu antiklinale kod Milne (PRTOLJAN et al.. Croatia) Tvrtko Korbar1. tzv. 1990. University of Tennessee. Kalcisferski vekston-pekston u matriksu. plastiklastima i neptunskim dajkovima. 10 000 Zagreb. Blanka Cvetko Te{ovi}3 & Sarah B. litostratigrafija. 2007). 1993). Upper Cretaceous. Debljina formacije Sveti Duh je na stupu Kupinova oko 40 m. 2009). 1999). gdje se nalaze u jezgri antiklinale kod Milne (GU[I] & JELASKA. Zavod za geologiju. Tennessee. Sardinija) – IAS 2009 (KORBAR et al.i makropaleontolo{ke te kemostratigrafske (izotopi C i O) analize. U vr{nom dijelu su decimetarski do metarski paketi laminita kaoti~no slampirani i “izmje{ani” s intraformacijskim karbonatnim bre~ama.korbar@hgi-cgs. Istra`ena su 2 profila: u sjevernom krilu antiklinale u uvali Kupinova. cijele formacije Sveti Duh i baznog dijela formacije Gornji Humac. Sachsova 2. 2006.hr) Department of Geosciences. Na temelju rezultata integriranih stratigrafskih istra`ivanja intrpretirana je dinamika talo`enja na tom dijelu platfome tijekom kasnocenomanskog preplavljivanja. U nedostatku usko-provodnih fosila. sadr`e zapise jednog od najistra`enijih globalnih oceanskih anoksi~nih doga|aja (ocean anoxic event) – OAE 2 (SCHLANGER et al. koji dopiru do podine laminita (hondrodontnoradiolitidne litosome). Smith College. Slijed naslaga formacije Sveti Duh je monoton. Tema je izvorno prezentirana na 27. Kontakt s dobro uslojenim krovinskim naslagama formacije Sveti Duh je o{tar. Naslage talo`ene tijekom kasnog cenomana i ranog turona. s nejasnim ju`nim vergencijama decimetarskih slampova. Izotopni zapisi d13C iz oba istra`ena stupa pokazuju zna~ajan otklon prema pozitivnim vrijednostima (+4 do +5‰ VPDB) koje obilje`avaju utjecaj OAE-2 na platformi. Massachusetts. Cadieux4 1 2 Hrvatski geolo{ki institut.. Rezultati su potvrdili kasnocenomansko-ranoturonsku starost istra`enog slijeda (GU[I] & JELASKA. Hrvatska 4 Department of Earth and Planetary Sciences. Sveu~ili{te u Zagrebu.

FU^EK. D. GALE.B. GU[I].C.. P..6 Ma)..– In: BROOKS. T.– Geodinamica Acta. A.. (eds. 561–608. 1998. 2001. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 81 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {ejlovi”.. J.. 207–234. & JELASKA. Abstract book. (2001): Cenomanian Carbonate Facies and Rudists along Shallow Intraplatform Basin Margin – the Island of Cres (Adriatic Sea. (2006): Secular variation in Late Cretaceous carbon isotopes: a new d13C carbonate reference curve for the Cenomanian-Campanian (99. L.A. JARVIS.S. JAMI^I].. I.. (1999): Carbon-isotope stratigraphy of shallow-water limestones and implications for the timing of Late Cretaceous sea-level rise and anoxic events (CenomanianTuronian of the peri-Adriatic carbonate platform.A..– Facies. Croatia). & JENKYNS. 2009). 38. Stratigraphy and distribution of organic carbon-rich beds and the marine d13C excursion. JARVIS.. I. Helv.): Marine Petroleum Source Rocks: Geological Society of London. 45.. GLUMAC. @. (2009): The Cenomanian-Turonian event. JENKYNS. O[TRI]..– Facies. Stuttgart. 39–58. (2009): Dynamics of carbonate deposition on the Adriatic platform during the Cenomanian-Turonian drowning and the OAE-2: a case study from the island of Bra~ (Dalmatia. PRTOLJAN. S. B. (1990): Stratigrafija gornjokrednih naslaga otoka Bra~a u okviru geodinamske evolucije Jadranske karbonatne platforme (Upper Cretaceous stratigraphy of the Island of Bra~ within the geodynamic evolution of the Adriatic carbonate platform). CVETKO TE[OVI]. & TOCHER.– 27th Meeting of Sedimentologists. 371–400.O. KORBAR. 69. 163–170. B. T. V. & FLEET. & SCHOLLE. S. & JELASKA. 676–686. KORBAR et al. M.– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 26.. OOUR za geologiju. A. (1987): The Cenomanian-Turonian oceanic anoxic event. & CADIEUX.A. OAE2 and palaeoenvironmental change in epicontinental seas: New insights from the dinocyst and geochemical records. M. PEARCE. IAS Alghero (Sardinia). I. & JELASKA. Palaeoclimatology.. I. V. 160 str. 82/4.A. S. Institut za geolo{ka istra`ivanja. N.. J.A. ARTHUR. 2) lokalnog pretalo`ivanja dijela ve} istalo`enih naslaga gravitacijskim tokovima ({to ukazuje na pove}anu nestabilnost uslijed diferencijalne sinsedimentacijske tektonike i usporene sedimentacije na preplavljenoj platformi).. (1998): Carbonate Facies Evolution from the Late Albian to Middle Cenomanian in Southern Istria (Croatia): Influence of Synsedimentary Tectonics and Extensive Organic Carbonate Production. I. & PEARCE.– Geological Magazine. & ROBSON. J. GU[I].. D. MATI^EC. Special Publication.. MATI^EC. & MARKULIN. Croatia). CVETKO TE[OVI]. B. TI[LJAR. 137–152. te 3) migracije rubnih okoli{a (prudova/podvodnih dina) tijekom ponovnog uspostavljanja peritajdalnih uvjeta i zapunjavanja talo`nog prostora stvorenog na potopljenoj platformi (cf. VLAHOVI]. TI[LJAR et al. (1993): Upper Cenomanian-Lower Turonian sea-level rise and its consequences on the Adriatic-Dinaric carbonate platform. KORBAR. H. VELI].C. A. D. HUSINEC. (2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the Cenozoic structuration of the middle Adriatic.. I. najvjerojatnije nisu dosezali vr{ne dijelove vodene mase koja je preplavljivala platformu. LITERATURA DAVEY. I. M.– Geol. H.6– 70. Croatia. SCHLANGER...D.. KRATKOVI]. Croatia). H. 280. JENKYNS. Zagreb.– Eclogae geol. 20/5. Rundsch. 287– 300. Dokumentirana razlika u debljini naslaga formacije Sveti Duh mogu}a je posljedica triju superponiranih mehanizama: 1) dijakronog preplavljivanja neravne platformne topografije.– Palaeogeography. Palaeoecology. 143/5.J. V. VLAHOVI]. 92.C.4. . I. B.. B. I.

. Carpinipites carpinoides i Caryapollenites simplex. te razli~ita zrna peludi i spora me|u kojima su: Myricipites bituitus. Paratethys. pelud. uo~ene slijede}e dinociste: Cribroperidinium sp. ili (kad je prisutna zelena alga Botryococcus braunii) u proksimalnom. Nyssapollenites kruschi. fosiliferni) i pjeskoviti fosiliferni lapori. U intervalu od 3255 do 2890 m su razli~ite krupnoklasti~ne naslage badenske starosti. U intervalu od 3500 do 3255 m je matriks potporni bre~okonglomerat uglavnom sastavljen od karbonatnih fragmenata stijena uklopljenih u siltozno-pjeskoviti karbonatni mulj. Impagidinium sp. litoareniti do siltiti (konglomerati~ni. Cupresaccites sp. Zajednica dinoflagelata potvr|uje badensku starost sedimenata koji su nastajali u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina). Utvr|ene su brojne planktonske foraminifere. Batiacasphaera sphaerica. nema dinocisti) uz utjecaj i dotok slatke vode.. Engelhardtioidites quietus. te rijetke benti~ke vrste. sp. spora. Paratethys. malo peludi (Taxodiaceaepollenites sp. konglomerati~nog litoarenita i pjeskovitog siltita. kalkarenacejski pje{~enjaci i siltozno-pjeskoviti fosiliferni lapori s izmijenjenim andezit-bazaltom.d.. palinolo{ki je interpretirana istra`na bu{otina Dravica-1. Taxodiaceaepollenites concedipites.). itd. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocenski palinolo{ki zapis bu{otine Dravica-1 Miocene palynologic record of Dravica-1 well Kre{imir Krizmani} & Dra`en Brajkovi} INA – Industrija nafte d. Sedimentacija se odvijala u dubljem i distalnijem marinskom okoli{u (padina) ali uz zna~ajan fluvijalni utjecaj. dinoflagellates. Lovin~i}eva bb... uo~ena je i bogata palinolo{ka zajednica. Nema marinskih foraminifera ni dinoflagelata. Uz benti~ke marinske foraminifere. Sequoiapollenites sp. Sedimenti su nastajali u marinskim pli}acima (unutarnji {elf) uz jak utjecaj s kopna (alga Botryococcus braunii ukazuje na osla|eni okoli{) i uz povremeno produbljavanje. zelene alge Botryococcus brauni. Laevigatosporites sp.. Sapotaceoidaepollenites sp. za{ti}enom marinskom okoli{u s jakim slatkovodnim utjecajem. Od 3190 do 3150 m slijedi izmjena klast i matriks potpornog dolomitnog konglomerata. Sporomorfe upu}uju na miocensku starost. rijetke horatne dinociste. Fosili su rijetki. U intervalu od 2890 do 2805 m su kalcitom bogati lapori s laminama litoarenita. Myricipites div. Operculodinium sp. Systematophora sp. Prisutne su zelene alge Botryococcus braunii. rje|e benti~ke foraminifere. Polysphaeridium sp. Alnipollenites verus. Impagidinium patulum. Materijal je transportiran gravitacijskim tokom (debris flow) i talo`en kao deltna lepeza (gornji dio delte). U palinofacijesu su. spore. 1988. te brojne dinociste (Lingulodinium sp. Drava basin Na temelju rezultata analiza fosilne peludi. 2005).. Spiniferites pseudofurcatus. Naslage su nastale u pli}em i proksimalnijem i okoli{u (puno peluda i spora. Zagreb. uz zelene alge Botryococcus braunii.. Croatia Klju~ne rije~i: palinolo{ke analize. Miocene.82 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. BAKRA^. Mikropaleontolo{kim analizama su ou~ene brojne planktonske foraminifere. Prisutne su spore gljiva. ostaci briozoa i crvenih algi. dinoflagelate. E&P Research Laboratory Department. Systematophora sp. Sporomorfe su zastupljene raznim sporama i peludnim zrncima (primjerice Momipites punctatus. LU^I] et al. Talo`enje se odvijalo u kontinentalnom (fluvijalnom?) okoli{u. Dravska potolina Key words: palynologic analyses.. Myricipites microcoryphaeus. 2001. Istovjetni su kronostratigrafski i pripadaju panonu. Miocenska (donji-srednji miocen) starost je pretpostavljena na temelju superpozicije i odre|enih vrsta peludnih zrna (Engelhardtioidites quietus. Od 3255 do 3190 m su polimiktni bre~okonglomerati s pjeskovito hematitno/limonitnim matriksom. te razne spore i pelud od kojih su najzna~ajnije: Leiotriletes wolffi. Spiniferites sp. Sequoiapollenites sp. Myricipites coryphaeus.. Bu{otina je locirana u hrvatskom dijelu Dravske potoline a probu{ila je naslage od 0 do 3500 m. Dinociste nisu na|ene. Inaperturopollenites concedipites)... i Palaeocystodinium sp. utvr|ene konvencionalnim mikropaleontolo{kim metodama. no biostratigrafski su razli~iti i podijeljeni prema biozonaciji dinocisti za Paratethys (SÜTÕ-SZENTAI. spores.. zelenih alga i ostalih palinomorfi. Nedostatak fosilnih zajednica sarmata i najdonjeg panona omogu}uje pretpostavku o hijatusu izme|u badena i gornjeg dijela donjeg panona u trajanju od nekoliko milijuna godina. Od 3150 do 3085 m su polimiktni konglomerati do bre~okonglomerati. Polysphaeridium zoharyi. pli}em. cisti dinoflagelata. Laevigatosporites gracilis.. Exploration & Production BD. Field Engineering & Operations Sector. pollen.). Nematosphaeropsis sp. Od 3085 do 2890 m su zastupljeni polimiktni konglomerati. U palinolo{kim preparatima su uo~ene alge Botryococcus braunii.) i spora (Radialisporis radiatus). i Engelhardtioidites sp. miocen.

E. Sporomorfe su brojne. Pediastrum boryanum i Pediastrum simplex. siltita i mjes- timice ugljena. Stratum Complex and in the Upper Part of the Sarmatian Strata. . I. MESI]. i to u donjopontsku zonu Spiniferites bentori coniunctus. zoni donjeg dijela gornjeg panona. Nastale su u proksimalnijem ali dovoljno dubokom jezerskom (slatkovodnom) okoli{u pogodnom za `ivot bogate zajednice dinoflagelata.. (2001) 133–147. LITERATURA BAKRA^. Od 2005 do 1150 m su siltozni. SAFTI]. K. SÜTÕ-SZENTAI.. Od 2880 do 2845 m naslage tako|er pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. prema biozonaciji dinocista spadaju u glavnu zonu Spiniferites balcanica. Sedimenti karakterizirani izmjenom siltoznog do pjeskovitog lapora. Nisu utvr|eni sedimenti najdonje panonske zone Mecsekia ultima. zoni gornjeg dijela gornjeg panona. & TADEJ. te izmjenom grauvaka do konglomerati~nih grauvaka. odre|ene su vrste Graminidites gramineoides. Spiniferites bentori. sitnozrnastog litoarenita i siltita od 2805 do 2660 m. Zagreb. {ljunak. (2005): Palinolo{ka karakterizacija naslaga srednjeg i gornjeg miocena jugozapadnog dijela panonskog bazena. tab 17. a me|u razli~itim triporatnim. V. Amsterdam. (2001): The Neogene evolution and hydrocarbon potential of the Pannonian Basin in Croatia. inaperturatnim. Od 2845 do 2805 m naslage jo{ uvijek pripadaju glavnoj zoni Spiniferites bentori. 18. Pediastrum simplex i Spirogyra sp. Sveu~ili{te u Zagrebu. Manje je dinociste. L. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 83 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Naslage od 2890 do 2880 m su na temelju utvr|enih vrsta dinocisti. Alnipollenites verus i Tsugaepollenites sp. Elsevier. U intervalu od 2805 do 1150 m su klasti~ni jezerski sedimenti pontske starosti s brojnim vrstama cisti dinoflagelata i ostacima zelenih slatkovodnih algi od kojih su naj~e{}e Spirogyra sp. ali zoni Spiniferites bentori oblongus. U palinofacijesu su utvr|eni ostaci razli~itih slatkovodnih algi kao {to su Mougeotia letevirens. Paleookoli{ je bio braki~an (osla|en) i razmjerno proksimalan (ne preblizu obali). Spiniferites paradoxus zone. povremeno srednjezrnastih litoarenita. no uz jak terigeni utjecaj. D. uglavnom iz roda Pontiadinium. Galeacysta etrucsca.. M. LU^I]. J. a poglavito vrsta Spiniferites bentori i Spiniferites bentori pannonicus pridru`ene glavnoj dinoflagelatnoj biozoni.... B. 339–356. Sedimenti su nastali u proksimalnom i pli}em slatkovodnom okoli{u s povremenim produbljavanjem sedimentacijskog prostora. ali podzoni Pontiadinium pecsvaradensis. 1–173. zoni Spiniferites bentori pannonicus znakovitoj za gornji dio donjeg panona.– Marine and Petroleum Geology. mjestimice ugljen i glina. ali u gornjopontsku zonu Spiniferites validus. KRIZMANI]..– Acta Botanica Hungarica 34/3–4.– Doktorska disertacija. Prema biozonaciji dinocista stijene iz ovog intervala jo{ uvijek spadaju u glavnu pontsku zonu Spiniferites balcanica.. U intervalu od 1150 do 0 m su fino do srednjezrnasti pliocenski pijesci. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) okoli{u oko granice proksimalnog i distalnog prostora. Botryococcus braunii. bisakatnim i drugim tipovima peluda. a nastale su u (osla|enom) braki~nom (ili slatkovodnom) ne{to distalnijem i dubljem okoli{u. pjeskoviti i glinoviti lapori s le}ama i/ili laminama vrlo sitnozrnastih do sitnozrnastih. BRITVI]. glinovito-siltoznih lapora i siltita od 2660 do 2005 m. Budapest.4. PMF. K. Nastajali su u distalnijem i dubljem jezerskom (slatkovodnom) okoli{u. (1988): Microplankton Zones of Organic Skeleton in the Pannonian S. PRELOGOVI].. Pediastrum boryanum. 4 tab.

Bosna i Hercegovina Key words: long-lived lakes. First our data could prove the coexistence of these regions earlier considered for being differently old (]ORI] et al. Hrvatska 4 Federalni Zavod za Geologiju – Sarajevo. they are essential for the interpretation of mollusk speciation and radiation rates as well as evolutionary modes. cyclostratigraphic and radiometric dating techniques. however. 2009). stratigrafija. The significant environmental stress introducing the evolutionary pulses is marked by enhanced morphological variation reflecting the initiation of speciation through adaptation processes.. evolucija bazena. Davor Paveli}3 & Hazim Hrvatovi}4 1 Department of Geology & Palaeontology. The investigations were carried out in Croatia and Bosnia and Herzegovina. 2010). 10 000 Zagreb. 2008. the age of the lacustrine deposits therefore remained enigmatic. Good constraints can. Hrvatska. While the richly preserved mollusks of the Dinaride Basins provide an impressive example of mollusk radiation.. Burgring 7. Furthermore the lake deposition coincided largely with the highest Miocene concentration of greenhouse gases in Earth’s atmosphere during the Middle Miocene Climate Optimum (JIMÉNEZ-MORENO et al. be obtained using magnetostratigraphic. Moreover.. stratigraphy.y. Until recently.000 square kilometer in today southeastern Europe (MANDI] et al. Ustani~ka 11. Utrecht University. 71 210 Ilid`a. Budapestlaan 4. The mollusks inhabiting the Dinaride Lake System include about 200 species. Mathias Harzhauser1. Apparent time correlation with the initial tectonic rifting of the Pannonian basin pinpointed the geodynamics for most important factor controlling the origin and geologic history of these striking lakes. Bosna i Hercegovina The long-lived Dinaride Lake System (DLS) was a vast lacustrine environment covering an area of up to 75. Croatia.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. The conducted integrative research allowed now for a very first time the definition of exact chronology and paleogeographic setting for different DLS basins.84 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. where corresponding lacustrine deposits crops out in tectonic depressions of Dinaric Alps or on isolated hills of the southern Pannonian basin.. Most of them are known exclusively from this region apparently originated through autochthonous evolutionary processes. an absolute timescale and good correlations between the different basins provide better insight in the space-time evolution of the Neogene DLS and the timing and mechanism of basin formation. 2008). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Evolutionary history of the Miocene Dinaride Lake System Geodinamika i evolucija miocenskog Dinarskog jezerskog sustava Oleg Mandic1.ac. during Early to Middle Miocene (JIMÉNEZ-MORENO et al. The Natural History Museum Vienna. 1010 Wien.mandic@nhm-wien. fresh water mollusks. While the geodynamic evolution and paleogeographic history of the region are currently still prone to speculation. LEEUW et al. Our geophysical and geochemical measurements enabled the exact age calculations delimiting the Dinaride Lake System duration to a time interval of about 5 m. Austria (oleg. 3584 CD. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: dugo`ivu}a jezera. Moreover Dinaride Lake System mollusks show some striking morphological convergence to much better known fauna of the Late Miocene Lake Pannon.. Wout Krijgsman2. Adaptation to similar habitats under stable environmental conditions over hundred thousands or even million of years can apparently lead the morphological adaptation in identical direction and result consequently in similar organism shapes also in not directly related lines (HARZHAUSER & MANDIC. That result provided a complete new insight into the evolutionary history of a unique mollusk fauna originating from that fresh-water setting. Finally the present investigation pinpointed previously unknown faunistic gradient in the Dinaride Lake System dividing it into taxonomically richer and more evolutionary advanced southern part facing the less advanced and taxonomically poorer northern part. slatkovodni meku{ci. Our results now definitely excludes their coeval occurrence what makes this characterization still more striking. 2009. the strictly endemic character of these mollusks inhibits straightforward biostratigraphic correlation with regions outside the DLS. 2009). 2009). Consequently the immense coal deposits mined in many lacustrine basins of Bosnia and Herzegovina and representing the crucial national energy resource can therefore be largely considered as product of that Miocene global warming event. Pierottijeva 6. It occupied multiple tectonic depressions within the Dinaride mountain chain and was thus located at a crucial geographic position between the Central Paratethys and early Mediterranean Sea. Nizozemska 3 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. About the cause for that . Arjan de Leeuw2. Our results demonstrate clearly that such outstandingly high diversities represent the combined effect of autochthonous evolution through speciation in a long-lived system and accumulation of inhered elements from previous phases. basin evolution. Utrecht.

palaeo. D. MANDIC. TADEJ.– Journal of Paleolimnology. (2008): Vegetation and climate dynamics during the early Middle Miocene from Lake Sinj (Dinaride Lake System. DE LEEUW. VRANJKOVI].. M. PAVELI].4. O. Weikersheim.. O. S. (eds. Croatia). D. & KUIPER. S.. G. Palaeoclimatology.– Palaeogeography. G. Croatia): a long-lived hard-water lake in a pull-apart tectonic setting.. VRANJKOVI]. (2009): Revised Middle Miocene datum for initial marine flooding of North Croatian Basins (Pannonian Basin System. M. M. O. DE. KRIJGSMAN. R. O. HARZHAUSER.. F. D. AVANI].03.. PAVELI]. PAVELI]. HARZHAUSER.): The Zebra Mussel in Europe. & VRANJKOVI]. SACHSENHOFER. LEEUW. D. MANDIC. Central Paratethys). D. O... 431–452. & MANDIC. A. . HARZHAUSER. 280. M.... MANDIC.. 62. KRIJGSMAN. ZUPANI].– Palaeogeography. & bij de VAATE. doi:10. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 85 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book phenomenon such as water shed or climatic gradient can only be speculated before new data become available from subsequent investigations. A. A.. (2009): Neogene dreissenids in Central Europe: evolutionary shifts and diversity changes.1016/j. Backhuys Publishers. Palaeoclimatology.. W.. 41. A. MANDIC. Palaeoecology. REISCHENBACHER. PAVELI]. 417–434. A. L.2010. Leiden/Margraf Publishers. HARZHAUSER. O. JIMÉNEZ-MORENO.040 HARZHAUSER. O. HARZHAUSER. Palaeoclimatology. 193–206.. A. Palaeoecology. The study was conducted in the frame of the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk evolution of the Miocene Dinaride Lake System”.. G. & VRANJKOVI]. the Croatian MZOS project: “Neogene terrestrial environments of the Pannonian basin and the karst region” and was furthermore supported by Dutch ISES and NWO. REFERENCES ]ORI]. VRABAC.. (2009): Depositional history of the Miocene Lake Sinj (Dinaride Lake System.– Palaeogeography.. J. (2009): Integrated stratigraphy of the early Miocene lacustrine deposits of Pag Island (SW Croatia): palaeovegetation and environmental changes in the Dinaride Lake System. (2008): Neogene lake systems of Central and South-Eastern Europe: Faunal diversity. & VRANJKOVI]. RAJAGOPAL. D. &. 11–29. S.. MANDIC. W. SE Croatia). 280. K.– Geologia Croatica.. A. 193–206. Chapter 2.. JERKOVI]. M. (2010): Chronology and integrated stratigraphy of the Miocene Sinj Basin (Dinaride Lake System. gradients and interrelations. Palaeoecology. N. & MANDIC. 260.– Review of Palaeobotany and Palynology. R. JIMÉNEZ-MORENO. A.– In: Van der VELDE..F.F. M. RÖGL... 31–43. PAVELI].

The subsequent coal building phase marks the installation of swamp conditions. secondarily distributed across the basin’s margin. Bosna i Hercegovina 4 Isotope Geochemistry.at) 2 Paleomagnetic Laboratory “Fort Hoofddijk”. Utrecht University. accompanied by environmental eutrophication events in consequence to enhanced denudation and terrestrial input into the basin. 1081 HV Amsterdam. cyclostratigraphy. Furthermore. The lake level high-stands were thereby related to eccentricity maxima. DE LEEUW. The sedimentation started with detritic deposition representing the initial flooding of the basin.. Our present study deals with the Gacko basin in eastern Bosnia and Herzegovina. They are distributed throughout the Dinaric Alps. In the upper part of the succession they resulted. Mathias Harzhauser1 & Klaudia F. evolucija bazena. Subsequently. Results from integrated Ar/Ar geochronology and magnetostratigraphy fixed the age of the lacustrine deposition into Langhian and Badenian implying its relation with the Middle Miocene Climatic Optimum (MANDIC et al. attaining thicknesses greater than 2000 m. B. Arjan de Leeuw2.– Palaeogeography. Industrijska zona bb. Budapestlaan 4. The architecture of that sedimentary series can be interpreted as a single. Dry climate intervals became related to ~400-kyr eccentricity minima. In the lower part of the succession they resulted in iterative swamp forest extension reflected by vast lignite accumulations. Vrije Universiteit Amsterdam. Huge outcrop at Gra~anica opencast coal-mine provided excellent insight into lake deposition on basin’s paleo-margin. 2010). The lignite seams common in those basins are of crucial economic interest.86 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ciklostratigrafija. Deposits of those lakes represent today sedimentary infills of numerous intra-mountainous basins. Indeed. & KUIPER. Wout Krijgsman2.. dropping water levels triggered again the swamp and mire conditions in the terminal phase of the Lake Gacko.F.. Burgring 7. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: klimatske promjene. basin evolution. long-lived paleo-lakes. These were orbitally tuned to ~400-kyr and ~100-kyr eccentricity cycles. Elektroprivreda Republike Srpske.mandic@nhm-wien. Austria (oleg. the cyclostratigraphic analysis revealed the presence of two first order and seven second order transgression-regression cycles. O.. Utrecht. submitted): Palaeoenvironmental evolution of Lake Gacko (NE Bosnia and Herzegovina): impact of the Middle Miocene Climatic Optimum on the Dinaride Lake System.ac. 1010 Wien. HARZHAUSER. Palaeoclimatology. dugo`ivu}a jezera. lacustrine transgression-regression mega-cycle. W. Palaeoecology. 3584 CD. A. M. The western part of the land mass comprised huge freshwater lacustrine environment named as Dinaride Lake System. sedimentology. . Nizozemska 3 Rudnik i Termoelektrana Gacko. (2010. Kuiper4 1 Department of Geology & Palaeontology. in contrast. KRIJGSMAN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Miocene climate change and global warming in the long-lived Lake Gacko Zapis klimatskih promjena i globalnog zatopljenja u miocenu Gata~kog bazena Oleg Mandic1. sedimentologija. Its infill is about 360 m thick. REFERENCES MANDIC. Bosna i Hercegovina The Dinaride-Anatolian Island acted in the Middle Miocene as a major paleogeographic barrier between the Paratethys and the proto-Mediterranean Sea. especially in Bosnia and Herzegovina where numerous power plants depend on their availability. VUKOVI]. Nizozemska Key words: climate change. The Natural History Museum Vienna. 89240 Gacko. De Boelelaan 1085. passing upward into limestones originating from hard-water lake deposition. K. in pedogenic and palustrine carbonate accumulation. results from sediment petrography.. geophysical logging and mollusk paleoecology indicated vivid changes of regional water budget. Bo{ko Vukovi}3.

to supra-tidal hardgrounds (HG). Today.. which enabled correlation of the two sections on a bed level.4. biostratigraphy. The under. A correlation of the two sections is based on facies architecture (both logs show arrangement of facies change into shallowing. birdseyes. Horvatovac 102a.and overlying rocks of each bedding plane and rocks from the bedding planes itself were studied and detailed bed-by-bed logs recording stratigraphical data. 2007). Slovenia Key words: subaerial exposure surfaces. Several diagenetic DSs and inter. The alteration of limestones is seen as reworked lithoclasts within brownish yellow clayey calcareous matrix. often show brecciated appearance due to the dissolution processes and rhizoturbation during exposure. these localities are 50 km apart. Croatia (maja. ii) Exposure surfaces showing fenestral fabric. Microfacies analysis reveals circumgranular cracking. that belonged to the inner part of the ADCP.e. During Early Jurassic Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) was a carbonate ramp with extensive shallow inner-ramp environments (^RNE & GORI^AN. these surfaces are of irregular relief. Succession of Late Sinemurian age contains several significant paleosols at Mali Alan which are well correlated with contemporaneous exposure surfaces (inter. Faculty of Science. University of Zagreb. Most of these surfaces represent hiatuses below biostratigraphic resolution and detailed sedimentologic and diagenetic study is needed to distinguish these small scale discontinuities from simple bedding planes and evaluate the environmental change involved (CLARI et al. Both sections are situated in the Velebit Mt. Contact with the next bed is mostly sharp because of the erosion during the following marine flooding. 1995. Scientific Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts.to supra-tidal HGs and paleosols) at Kubus locality.to supra-tidal HGs are recorded at both localities in deposits belonging to Latest Sinemurian to Earliest Carixian. iii) Bedding surfaces showing meteoric influence visible in thin sections as recrystallization of skeletal and nonskeletal particles and cements are called diagenetic discontinuities. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 87 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Subaerial exposure surfaces recorded in shallow-marine Lower Jurassic platform carbonates on Velebit Mt. Croatia Emerzijske povr{ine zabilje`ene u plitkomorskim donjojurskim platformnim karbonatima Velebita Maja Martinu{1. were studied in detail on a centimeter scale. Two sections of Lower Jurassic carbonate succession. HILLGÄRTNER..pmf. but the possibility that this alteration is due to the outcrop weathering has to be taken into account. solution vugs. area – Kubus (82 m thick) and Mali Alan (83 m thick).. sheet cracks. Occasionally. i. sedimentary structures and textures obtained from field and laboratory investigations are made.to supra-tidal HGs are observed at both localities. Recorded logs are of Middle Sinemurian to Early Carixian age (FADs of Lituosepta recoarensis CATI. Altogether 242 thin sections were made and analyzed under the microscope to determine microfossil content and depositional facies.and coarsening-upward cycles (BUCKOVI] et al. Orbitopsella primaeva HENSON and Orbitopsella praecursor GÜMBEL are identified) (VELI]. 2008). In the field. Deposits of Middle to Late Sinemurian age show little evidence of subaerial diagenesis: rare diagenetic DSs and inter. exposure surfaces and one bed marker. three types of surfaces containing features of diagenesis in subaerial conditions are observed and classificated sensu HILLGÄRTNER (1998): i) Paleosols are recognized as emersion surfaces showing pedogenic features. root-related structures and nodular texture. upper bedding planes show strong reddish-brown staining by aluminium and iron oxides (possibly limonite and hematite) pointing to oxidation during subaerial exposure. Combining data collected in the field with microfacies analysis from thin sections. Duje Kuko~2 & Damir Buckovi}1 1 Department of Geology. as well as in thin sections).martinus@geol. diagenetic features that are result of repeated sediment drying and wetting in subaerial conditions are called inter. (2001)). Early Jurassic Klju~ne rije~i: emerzijske povr{ine. . circumgranular and desiccation cracks (seen in the field. 10 000 Zagreb. 1 000 Ljubljana. Velebit. 1998).hr) 2 Ivan Rakovec Institute of Palaentology. the area that small sea-level changes will mostly affect and therefore has the greatest potential to record environmental changes. donja jura Surfaces showing evidence of exposure to subaerial conditions are frequent in particular parts of shallow-marine Adriatic-Dinaridic carbonate platform succession formed during Early Jurassic. Velebit Mt. Novi trg 2.

(2001): Facies Variability in Lower Liassic Carbonate Successions of the Western Dinarides (Croatia). 60/1. L. HILLGÄRTNER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three types of exposure surfaces are differentiated.. paleosols and inter. Croatica. JELASKA. but compared to each other.. VELI].A.– Facies. F. (1998): Discontinuity surfaces on a shallow-marine carbonate platform (Berriasian. but to confirm this presumption. It. Valanginian.– Geol. 1–113. B. Late Sinemurian is determined as the time of the most significant and frequent exposures of the studied part of the inner platform area. 1093–1108. ^RNE. & GORI^AN. 319–341. 68. [. I. Interval with the most prominent exposure features extends laterally over 50 km and shows that recognition of exposures can be useful in correlation of shallow-marine platform strata and obtaining additional informations of platform evolution. 100. France and Switzerland). (1995): Discontinuities in carbonate succession: identification. of Sed. . They indicate periods of generally shorter-lived supratidal regime. interpretation and classification of some Italian examples. CLARI. Geol. V.. Soc. (2008): The Dinaric Carbonate Platform margin in the Early Jurassic: a comparison between successions in Slovenia and Montenegro. A. 389–405. 151–162.. (2007): Stratigraphy and Palaeobiogeography of Mesozoic Benthic Foraminifera of the Karst Dinarides (SE Europe). P.to supra-tidal HGs point to relativelly longer exposure in respect to diagenetic DSs.88 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Repeated periods of generally shorter-lived supratidal regime may be related to a single regressive event that occured in the studied area. Res. & CVETKO TE[OVI].– J. DELA PIERRE. 127/2. D. Zagreb. 44.E. study of a wider platform area of the ADCP is required. REFERENCES BUCKOVI]. & MARTIRE.– Boll.– Sedimentary Geology. H.

koji jo{ nisu specifi~ki odre|eni. 60–95. 3–23. Mastodon (Zygolophodon) tapiroides CUVIER. LENARDI]-FABI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 89 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Miocenski do gornjopleistocenski proboscidi Hrvatske Miocene to Upper Pleistocene proboscids in Croatia Jadranka Mauch Lenardi} Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 1831). 25 str. 1912. 1884). pa su njegovi ostatci na na{im lokalitetima i naju~estaliji. U pripremi je revizija ovih fosilnih nalaza. 1917. 1881). neobjavljeni podaci). Drave. preuzeto iz: GORJANOVI]-KRAMBERGER. pa i u Hrvatskoj. godine GORJANOVI]-KRAMBERGER pi{e o fosilnim proboscidima Hrvatske. LENARDI]. 1811. Mastodon (Anancus) arvernensis CROIZET & JOBERT. (1912): Fosilni proboscidi Hrvatske i Slavonije. osobito gomfoterija (mastodona) i dinoterija. Stariji nalazi (miocenski. trogontherii (POHLIG. Pleistocene. 1847) (GORJANOVI]-KRAMBERGER. Ve}inom su to zubi. LJ. Zagreb. J. 1884. M. lijevi i desni zadnji kutnjak). Ante Kova~i}a 5. Zagreb. 1817. Zagreb. 2002). navode}i i podatke iz ranije objavljenog rada (FUCHS. = rila{i).i srednjopleistocenskih mamuta i slonova (Mammuthus meridionalis. 1960b. Dinoteriji su determinirani u donjopliocenskim sedimentima Marije Gorice kod Brdovca (Dinotherium giganteum. Prodeinotherium bavaricum (VON MEYER. 1960a. MALEZ & LENARDI]-FABI]. 1829. 1824. kao i podatke o zubima vrste M. GORJANOVI]-KRAMBERGER. 1879) o ostatcima mastodona iz Bribira (Mastodon borsoni). 1988). osobno priop}enje). 1988. Determinirane su sljede}e vrste (taksonomski nazivi dinoterija i mastodona preuzeti su kako su navedeni u originalnim radovima): Dinotherium giganteum KAUP. M. (1884): Fosilni sisari Hrvatske. RADOV^I] & MAJI]. trogontherii i Palaeoloxodon antiquus). Mnogobrojni fosilni ostatci proboscida dokaz su `ivota i/ili migracija pripadnika ove skupine `ivotinja na prostoru dana{nje Hrvatske tijekom dugog vremenskog perioda od miocena do kraja gornjeg pleistocena. Na prostorima Euroazije tijekom gornjeg pleistocena dominantan je bio vunasti mamut (Mammuthus primigenius). D. Dunava i njihovih pritoka. Pliocene.4. MALEZ. MAUCH LENARDI]. 21. 1825. 1828. LITERATURA BRAJKOVI]. Hrvatska Key words: Miocene. pleistocen. 1965. a objavio u svojoj raspravi NEUMAYR (1879. (2006): Istra`ivanja jame Vrtare male (Dramalj).. 1799) i Elephas (Palaeoloxodon) antiquus (FALCONER & CAUTLEY.. Nedavno su u jami Vrtare male kod Dramlja (BRAJKOVI] et al. 1834). Mastodon borsoni (HAYS. oskudni su nalazi gornjotercijarnih rila{a.. RADOV- ^I] & MAJI]. odre|eni kao nova podvrsta Mammuthus meridionalis adriacus n.– Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 1960a). MAUCH LENARDI]. Croatia U Hrvatskoj su na vi{e od 90 nalazi{ta prona|eni skeletni ostatci proboscida (red Proboscidea ILLIGER. godine u gornjopliocenskim pijescima u Dugom Selu. hrv. GORJANOVI]-KRAMBERGER. Malobrojni su i fosilni ostatci donjo. B. D. pliocenski. arvernensis iz Podvinja koje je u paludinskim naslagama prona{ao \uro Pilar. Slavonije i Dalmacije. Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER. 1989. D. Tako|er su zanimljivi nalazi s dna Jadranskog mora: gornji desni zadnji kutnjak i bedrena kost izva|eni ko~om izme|u otoka Raba i oto~i}a Laganj. . 1912) i gornjokarpatskim i donjobadenskim naslagama Gornje Jelenske na Moslava~koj gori (Prodeinotherium bavaricum.i srednjopleistocenski) znatno su rje|i od gornjopleistocenskih. M. Mastodon (Bunolophodon) angustidens CUVIER. a ne{to rje|e i fragmentirane kosti. 69. ssp. (MALEZ & LENARDI]-FABI]. Hrvatska (jml@hazu. Do sada jedinstven nalaz s podru~ja Hrvatske je i drugi mlije~ni zub vunastog mamuta iz Podravine (iz zbirke Cugov~an. & JAL@I]. Osim sporadi~nih in situ nalaza. 2006) otkriveni skeletni ostatci elefantida. GORJANOVI]-KRAMBERGER.do gornjomiocenskim naslagama (Mursko Sredi{}e) na|ene su vrste Mastodon (Bunolophodon) angustidens i Mastodon (Zygolophodon) tapiroides (MALEZ. prona|eni 1962. proboscids. pliocen.hr) Klju~ne rije~i: miocen. proboscidi. U srednjo. Jo{ 1884. godinu. 1994. primigenius (BLUMENBACH. Izvje{}e za 2006. Mammuthus meridionalis NESTI. fosilni ostatci rila{a potje~u iz naplavina na{ih velikih rijeka: Save. 1991.– Elaborat Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. MARJANAC. Jedinstveni nalazi iz Hrvatske su dva zuba mastodona iste individue (Gomphotherium angustidens. U Europi. 2002).– Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Tako|er ko~arenjem kod otoka Raba prona|en je dio donje ~eljusti s tre}im zadnjim kutnjakom vrste Palaeoloxodon antiquus (VAN ESSEN. donjo. 10 000 Zagreb.

& LENARDI]-FABI]. 37. M. 5/2. 28–39.) from the bottom of the Adriatic Sea (Croatia. M.– U: KOVA^EVI]. Zagreb. (1994): Description and morphometric analysis of the Mammuthus armeniacus (FALCONER) skull from Slavonski Brod (Croatia).– Magistarski rad (neobjavljen). 1–36. J.90 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Palaeontologia jugoslavica. Zagreb. (1991): Kranijalni dijelovi. J. Zagreb. J. Sveu~ili{te u Zagreb. vjesnik. Zagreb. J. (1965): Erster Fund der Gattung Mastodon (Bunolophodon) grandincisivus SCHLESINGER im Pliozän von Slawonien. (ur. (1989): Pleistocenski elefantidi Hrvatske. Yugoslavia).– Bulletin Scientifique. (2002): Fosilni slonovi i nosorozi iz bentonita Gornje Jelenske. D. (1960b): Erster Fund des Südelefanten (Archidiskodon meridionalis Nesti) in Jugoslawien.– Bulletin Scientifique. MALEZ. Mjesni odbor Gornje Jelenske. 44.): Gornja Jelenska. mandibule i izolirani zubi pleistocenskih slonova s raznih lokaliteta Hrvatske i Vojvodine. ssp. Zagreb. 5/3. Zagreb.– Geol. & MAJI]. D. (1988): New subspecies of the southern elephant (Mammuthus meridionalis adriacus n. . 47/2. M. Ceres. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 LENARDI]. 157–166. MALEZ. 146 str. MALEZ. J. Zagreb. Croatica. LENARDI]. (1960a): Die ersten fossilen Säugetiere in den Tertiärschichten des Medjimurje. 10/12.– Geol. 40–41. MALEZ. 15–29. LENARDI]-FABI]. RADOV^I]. 420. M. 65–66.– Bulletin Scientifique.

Furthermore. Innsbruck. 2001. Due to these inherent benefits. University of Wollongong.g.g. bioturbation) commonly result in post-depositional disturbance.g. Universität Innsbruck. Archaeology.g.g. Some key advantages of OSL dating are: (i) the dateable age range extends well into the Mid Pleistocene (whereas e. WILD et al. including archaeological sediments deposited in cave mouths or rock shelters (e. Palaeolithic. 1998. Meyer1. 2006). Here we describe our ongoing OSL dating campaign at Vindija Cave. Roberts2 1 Institut für Geologie und Paläontologie. grains released via decomposition of roof spall material) and wellbleached allochthonous sediment.at) 2 School of Earth and Environmental Sciences. The latest development in OSL dating is the single-grain approach. and Neanderthal DNA has been retrieved from several of the bones (GREEN et al.. (ii) very young sediments can be dated with good precision (while radio carbon dating suffers from the effect of 14C plateaus over that time range) and (iii) – because OSL constrains the depositional age of sediments directly – reliable OSL chronologies can be obtained for sedimentary deposits which are organically sterile (i. NSW.2. slopewash or tidal processes.4. and microsample analysis in accelerator mass spectrometry radiocarbon (AMS 14C) and inductively coupled plasma mass spectrometry uraniumseries (ICP-MS 230Th/234U) dating. 1998. Zenobia Jacobs2 & Richard G. as well as the ability to directly check the stratigraphic integrity of archaeological sites. but the chronology and interpretation of these records remain a matter of lively discussion (KARAVANIC & SMITH. . hundreds or thousands of grains. HUNTLEY et al. Austria (michael.e. LIAN & ROBERTS. detrital charcoal) or much younger (e. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 91 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Did Neanderthals and Modern Humans meet? – Reexamining the chronology of sediments in Vindija Cave (Croatia) by using single-grain optically stimulated luminescence Da li su se neandertalci i moderni ljudi sretali? – Preispitivanje kronologije naslaga {pilje Vindije upotrebom opti~ki stimulirane luminiscencije na pojedina~nim zrnima Michael C.. The same extent of data validation is not possible using aliquots composed of multiple grains because these give rise to a cumulative OSL signal from many tens. 2010). The move towards single-grain analysis parallels that in other modern geochronology methods. 2007). kasni Pleistocen Optically stimulated luminescence (OSL) dating is capable of constraining the sedimentary ages of a range of terrestrial and aquatic deposits and has thus become a widely used dating technique for the Quaternary over the past two decades (e. contain no material suitable for radiocarbon dating) or where the organic material is much older (e. DULLER. OSL dating requires the complete resetting of the lightsensitive signal by exposing the sediments to sunlight (bleaching).ac. Ljerka Marjanac3.g. Croatia Key words: single-grain OSL dating.. Zagreb. a key archaeological site in central Europe that contains a 12 m-thick sequence of cave-mouth sediments spanning the Middle to Upper Palaeolithic. 2004. Arheologija.. 1985. single-grain OSL dating allows the operator to reject unreliable data on a grain-by-grain basis – that is – to dismiss grains that fail well-defined acceptance criteria that are built in to the single aliquot regenerative (SAR) measurement. such as single-crystal dating in argon–argon (40Ar/39Ar) and fissiontrack. including some grains that might have been rejected if measured individually. modern tree roots) compared to the true sedimentary age of the deposit. where human activities and other sediment mixing processes (e. Late Pleistocene Klju~ne rije~i: OSL datiranje na pojedina~nim zrnima.g. Cave-mouth sediments may have formed from a mix- ture of unbleached authochthonous material (e. The cave is famous for its Neanderthal and modern human remains. the single-grain approach (as opposed to multiple-grain OSL dating) is the tool of choice for complex archaeological sequences in order to improve the accuracy and precision of OSL-based chronologies. 40 – 50 ka). The main benefits of analysing individual grains include the identification of such contaminant grains in a sample and their exclusion before final age determination. JACOBS & ROBERTS. introduced into the cave via wind. ROBERTS et al. Paleolitik. 14C dating has an upper age limit of ca. Single-grain OSL dating offers new opportunities to date deposits that were previously regarded as troublesome.meyer@uibk. Australia 3 Croatian Academy of Science and Arts.

M. LI.. I. MEYER. VERNA. & ROBERTS.. LIAN. J. 2009).L. LASLETT..W. 16. 710–722. O. PRUFER. H.B.. SLATKIN. EICHLER. G. M. I.. C. HUNTLEY.C.J. M. J.. M. KIRCHER. M. C. We summarize the dosimetry of Vindija Cave.W. L. 328. B. WEIHMANN. R... ROSAS. MARKUS H.G.A. STENZEL. OLLEY. C. P.. D. KRAUSE. (2001): Age determination of fossil bones from the Vindija Neanderthal site in Croatia.. S.. D. 313. KUCAN. NIELSEN. REICH.. T. T...I.. J. PATTERSON. KARAVANIC.. A. (2007): Advances in optically stimulated luminescence (OSL) dating of individual grains of quartz from archaeological deposits.D. 210–223..T.. (2004): Luminescence dating of Quaternary sediments: recent advances. M.. W. J.E. F.H. 358–362.– Nature. YOSHIDA. J. M. MARQUES-BONET.– Evolutionary Anthropology.E.. H. RUDAN. HOBER. M. DURAND. A. BRIGGS.. EGHOLM. I. PAUNOVIC. M. & STEIER. (2010): A Draft Sequence of the Neandertal Genome.. J. 2449–2468. single-grain and multiple-grain approaches and discusses our OSL data in the light of the cave sedimentology. MULLIKIN.. as post-depositional disturbance of the cave-mouth sediments has been recognised. 105–107. MARICIC.W. & THEWALT... RUSS.– In: CAMPS. J. D. ZHILAO. GOOD. Croatia. BRAJKOVI]. E. R. NOVOD. R. (1998): Optical and radiocarbon dating at Jinmium rock shelter in northern Australia. A. & SMITH. C. LAWSON. JACOBS.): A Sourcebook of Paleolithic Transitions.F.– Nature. G.B. E.S. ZHAI. MALASPINAS. ROBERTS. R. 19.. BIRD. (eds. D. 34/3. B. BIRNEY. SIEGEMUND. (1998): The Middle/Upper Paleolithic interface and the relationship of Neanderthals and early modern humans in the Hrvatsko Zagorje.... R. U.. BUTTHOF. M.– Quaternary Science Reviews. GUSI]. WILD. K. & HUA. R... JENSEN.. M. . (1985): Optical dating of sediments. STEFFAN. SCHULTZ.. Z. NUSBAUM. FRITZ.– Journal of Quaternary Sciences. JOHNSON. N. C.– Science. LALUEZA-FOX.-S. BURBANO. REFERENCES DULLER. FALUSH.– Radiocarbon..92 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.V.. D..M. A.. 223–248.. AFFOURTIT. P.F. GREEN.. GODFREY-SMITH. SCHMITZ. & CHAUHAN. V. R.. E. not Aurignacian: A review of the chronology and cultural associations of the Vindija G1 Neanderthals.. FORTEA. DE LA RASILLA. R.. GOLOVANOVA.. ALKAN. P. A.Y.A. 393. M.-Y. J. G. Springer. New York... 43/2B.. E.. present the preliminary equivalent dose distributions measured via both.L.. 25/19–20...... 407–426. & ROBERTS. AXIMU-PETRI.. JONES. @. HANSEN. KELSO. R.. E. A. (2006): Dating the Quaternary: progress in luminescence dating of sediments. Q. JACOBSEN. FULLAGAR. & PAABO. E.– Journal of Human Evolution.. G...G. N. LACHMANN. H.. DORONICHEV. HOFFNER. N. J... R.. GALBRAITH. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ZHILAO. 183–192. 1021–1228... (2009): Szeletian. RABEDER.. P. LANDER..

palaeobiogeography Within the area of the former Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP) 17 sites with dinosaur footprints have been discovered. Jadransko-Dinaridska karbonatna platforma. In the Late Tablica 1: Ihnocenoze dinosaura s podru~ja nekada{nje ADCP. but large 'carnosaurian' theropods are also present. then theropods (747. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 93 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ihnocenoze dinosaura na Jadransko-Dinaridskoj karbonatnoj platformi Dinosaur ichnocoenoses on the Adriatic-Dinaridic carbonate platform Aleksandar Mezga Institute of Geology & Paleontology. ihnocenoze. Fig. as well as large 'carnosaurian' theropods. Among these footprints the majority belong to sauropods (1386. 15 of them on the Istrian peninsula.pmf. there were also the titanosauriform sauropods beside them. 1). Croatia (amezga@geol. During the period of Late Albian-Late Cenomanian the fauna was very rich and herbivores include the titanosaurian and non-titanosaurian sauropods as well as iguanodontid ornithopods. Those dinosaurs could not live and survive on the ADCP area or even in the carbonate platform en- ICHNOCOENOSIS Late Turonian / Early Coniacian Late Cenomanian FOOTPRINT TYPE sauropods sauropods theropods sauropods NUMBER OF FOOTPRINTS 10 324 217 sauropod 107 theropod 719 578 theropod 121 sauropod 20 ornithopod 61 18 17 sauropod 1 theropod >50 971 ICHNOASSEMBLAGE 1 5 Late Albian theropods ornithopods 6 Late Barremian Late Hauterivian Late Valanginian / Early Hauterivian Late Tithonian theropods sauropods theropods sauropods sauropods 1 2 1 1 . Hauterivian-Late Barremian. 10 000 Zagreb.4. Fig. Stratigraphic range of these findings is Late Tithonian-Late Maastrichtian. Adriatic-Dinaridic carbonate platform. They include small-mid sized theropods. paleobiogeografija Key words: dinosaur footprints. Horvatovac 102a. 2) and finally ornithopods (20). palaeoecology. Table 1: Dinosaur ichnocoenoses from the former ADCP. A total of over two thousands single footprints have been found as well as over one hundred trackways. Faculty of Science. All ichnocoenoses are assigned to the Brontopodus ichnofacies. ichnocoenoses. Seven stratigraphically different ichnocoenoses were defined among 17 determined ichnoassemblages (Tab. Five different kinds of dinosaurs have been recognized among these sites.hr) Klju~ne rije~i: otisci stopala dinosaura. During the Late Tithonian-Late Hauterivian the fauna was dominated by diplodocoid sauropods. Titanosaurian sauropods presented the fauna during the Late Turonian/Early Coniacian. The land area for the given dinosaur faunas has had to be multiple larger than the area of the former ADCP. 1). The assemblage of the fauna at the very end of the Cretaceous period (Late Santonian-Late Maastrichtian) was characterized by iguanodontids and hadrosaurids among the herbivores and medium sized theropods (including dromaeosaurids) among carnivores. large theropods. mid sized ornithopods and mid-large sized sauropods. paleoekologija. Among the carnivores small-mid sized 'coelurosaurian' theropods prevail.

Otisci stopala teropoda s nalazi{ta na ADCP-u. 1–4 millions km2. This implies the continuous or sporadic connection. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. The ecosystem with discovered dinosaurs demand the land area of app. scale bar = 10 cm. not just between the carbonate platforms on the Southern Tethyan megaplatform. mjerilo = 10 cm. Theropod footprints from the ADCP localities. Sauropod footprints from the ADCP localities. Figure 1. Figure 2. Slika 2.94 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. but between it and the nearby continents. depending of the stratigraphic range for the specific taxa. Otisci stopala sauropoda s nalazi{ta na ADCP-u. Fully terrestrialized Adria microplate or Southern Tethyan megaplatform might represent the land area large enough to sustain the dinosaur populations and the ecosystem which they were the part of. . mjerilo = 20 cm. vironment. scale bar = 20 cm.

where the test of this echinoid has a large preservation potential (SEILACHER. some of the most popular sites like Bizek quarry in the Medvednica Mt. are dominated by echinoid genus Conolampas.4. Croatia (amezga@geol. Sjeni~ak Lasinjski) are mainly composed of spatangoids and small clypeasteroid Echinocyamus.) are surprisingly more abundant than the flat forms (e. Thus prepared material was sieved and analyzed on stereo microscope. Positions of localities follow the marginal parts of Paratethys. Due to the relatively changeable firmness of the rocks. 1992. Figs. The disproportion between fragmentary material and completely preserved echinoid tests was also observed. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 95 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Taphonomic selection among echinoids or why is Clypeaster the most abundant echinoid in the Miocene of Croatia Tafonomska selekcija me|u je`incima ili za{to je Clypeaster naj~e{}i je`inac u miocenu Hrvatske Goran Mik{a1 & Aleksandar Mezga2 1 Field Engineering & Operations Sector. Hrvatska As POLJAK (1938) or MITROVI]-PETROVI] (1969) already reported. these fossils are often incorporated in the composition of recent sediments as short-lived clasts.hr) 2 Department of Geology & Paleontology. in terms of completely preserved echinoid tests. University of Zagreb. Faculty of Science. 1A). 10 000 Zagreb. Miocene. This could be partially explained by the structure of clypeasteroid tests which are reinforced with numerous pillars as adaptation to living in high-energy shallow-marine environments (NEBELSICK. Clypeaster shells could be preferably found in bioclastic corallinacean limestone of different type and less often in lithoarenite and lithic graywacke. Determinable fragments (isolated spines and plates) show completely different composition of echinoid fauna with presence of large amount of spatangoid. On the other hand. buried deeply in the sediment or lived out of destructive influence of the waves to survived early phase of taphonomic selection. not by Clypeaster. we investigated some of the most cited Clypeaster-dominated outcrops in the northern Croatia where we thoroughly checked the sediments to reveal as much as possible of complete echinoid fauna. soluble in the meteoric water. 1B. This suggest on few living niches affected by different taphonomic conditions. Clypeaster.hr) Key words: echinoid s. 10 000 Zagreb. Sutinska vrela quarry in Medvednica Mt. also not by Clypeaster. Echinocyamus.pmf. C. Croatia (goran. Echinocyamus. taphonomy. are obviously a product of taphonomic selection. we used a microanalysis of weathered residual sediments and fresh rocks dissolved in the solution of hydrogen peroxide. cassiduloid and clypeasteroid echinoids. Localities in Hrvatska Banovina (Sjeni~ak. its fragments are relatively rare. The result of this research was a quite different composition of echinoid fauna from investigated localities when compared to the earlier reports and available fossil collections. Lovin~i}eva bb. tafonomija. 1C). The large and heavy tests of Clypeaster can be easily found elsewhere where the terrain is built of shallow marine Miocene sediments of Carpathian and mostly Badenian stages. 1999) opposite to all the other present echinoids. For example. Once used as an architectural and building stone. This early phase was . miocen. selection existed also between different species of Clypeaster where the conical forms (e. where the conical forms of Clypeaster may lived deeper. Discrepancy between completely preserved tests and fragments are the greatest in the case of Clypeaster. folium) with stronger and more compact test. Clypeaster. Croatia Klju~ne rije~i: je`inci. 1995. Some of these echinoids are the first records in Croatian Miocene like the genus Pliolampas and Echinocyamus (Fig.g. All other genera except Echinolampas are relatively rarely represented in localities with wholly preserved tests. 1995. Released from sediment by weathering. This statement seems to be correct when we look at the composition of briefly collected echinoid fossil faunas from the wide-spread Miocene outcrops in the continental part of Croatia.miksa@ina. were found as Clypeaster-dominated echinoid assemblage joined with some rare remnants of cidaroid regular echinoids. C. INA-Industrija nafte Plc. campanulatus gr. In this study. at least 75% of fossil echinoids in the Middle Miocene of Croatia and surrounding areas belong to the sand dollar genus Clypeaster. Clypeaster-dominated assemblages. NEBELSICK. The uncovered echinoid fauna is not totally composed of genus Clypeaster regarding almost all of the sites. Horvatovac 102a. Miocene bioclastic limestone was a subject of intensive quarrying which left a lot of abandoned works (excavation pits and quarries) around northern Croatia suitable for fossil researches.g. Only one site. 1979.

7. Equatorial section of the test shows dense meshwork of internal reinforcement pillars. Mjerilo = 1 cm. iz badena (srednji miocen) Hrvatske Banovine. REFERENCES MITROVI]-PETROVI].– Vesnik Geolo{kog instituta Kraljevine Jugoslavije. Figure 1. (1969): Srednjomiocenski ehinidi severne Bosne (Bosanska Posavina).– Acta Geologica 6/36. A) Je`inac Echinocyamus sp. 349–358. Beograd. Mjerilo = 1 mm. 113–146. . Egypt. SEILACHER. A. Oral view of the test.H. Large sediment grains probably redirect or take over some part of the sediment pressure to the surrounding sediment mass. (1995): Comparative taphonomy of Clypeasteroids. Palaeoclim. Red Sea.. implosion of the test forming 'pie slice' fragments etc. POLJAK. 685–693. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Popre~ni presjek kroz drugi ambulakrum s dobro uo~ljivim potpornjima ~ahure. The fact that this kind of fossil material in Croatia was never researched in details also contributes to the explanation. (1979): Constructional morphology of sand dollars. The explanation of high percent of Clypeaster here also may lay on excellent perceptibility and size of its test which makes it an easy target for amateur collectors who often donates the material to museums and professional paleontologist. Pogled na donju stranu ~ahure. 7.H.). J.– Eclogae geol. J. destructive for the most other echinoids like thin shelled spatangoids or unstable skeletons of regular echinoids which explains a minimum record of their complete tests. (1992): Echinoid distribution by fragment identification in the Northern Bay of Safaga. Ekvatorijalni presjek s vidljivom gustom mre`om unutarnjih oja~anja ~ahure.H. 5.. Favorable geochemical conditions through all the phases of diagenesis and type of sediment also supported preservation of the echinoid tests in carbonate deposits. In the fine-grained sediments (like on the Dvor na Uni locality) this phenomena is missing and echinoids show a hydraulic cracking of its test (collapsed ambulacral zones. 166–206. Mjerilo = 1 cm.– Paleobiology. 1995). Scale bar = 1 cm. we can tell that seemingly high percent of Clypeaster tests in Croatian Miocene shallow-marine deposits is product of different taphonomic processes which strongly influenced the original composition of echinoid fauna. Analysis of the echinoid collections from Croatian Natural History Museum also confirms the dominance of genus Clypeaster in localities of northern Croatia where the genus Clypeaster makes 80% of total echinoid fauna. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. Amsterdam. 88. As final conclusion. J.– Palaeogeogr.– Palaios. 149. C) Clypeaster scillae DES MOULINS.. Scale bar = 1 mm. Scale bar = 1 cm. NEBELSICK. J. 316–328. sometimes misidentified as a genus Scutella in case of flat forms of the test. NEBELSICK. J.. 191–221. B) Clypeaster scillae DES MOULINS. Basel. A) Clypeasteroid Echinocyamus sp. Transversal section through ambulacrum 2 with well-visible pillars. from the Badenian (Middle Miocene) of Hrvatska Banovina County. (1999): Taphonomic comparison between recent and fossil sand dollars. NEBELSICK. Sedimentary environment in which the echinoids are preserved is also important for their preservation (NEBELSICK. Helv. C) Clypeaster scillae DES MOULINS. Some local town museums and private collectors also display only Clypeaster in their fossil collections.) locality were found in fine-grained lithic graywacke and they are all fragmented with no preservation of complete echinoid test. (1938): Prilog poznavanju miocenskih echinoidea Hrvatske i Slavonije. The echinoids from Dvor na Uni (Zrinska gora Mt.96 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Zagreb. Palaeoecol.

2005). is commonly used architectural and building stone. Zoophycos group and asterozoan traces. searching for the organic particles (plant debris. etc.htnet. 1995. 10 000 Zagreb. is a shallow-marine. Zoophycos. Scolicia ispp.) with Paleodictyon. Croatia (goran. Lovin~i}eva bb.hr) Key words: trace fossils.. asterosomids and graphoglyptid Cosmorhaphe are characteristic traces for the lower part. Paleodictyon and Helminthorhaphe are the only graphoglyptids present in strata below Benkovac Stone mb. Cosmorhaphe. Field Engineering & Operations Sector. represented with its different preservational varieties. being most frequent immediately after disappearance of Zoophycos in succession. Upper Eocene. Zoophycos appears as large. mostly cropping out in a vicinity of Benkovac in the northern Dalmatia. Paleodictyon. Glockerichnus occurs in the topmost part of the unit. gyrophyllitids. University of Zagreb. Zoophycos. Tracemakers exploited the sediments for the short time. Zagreb. Pierottijeva 6. Paleodictyon.hr) 2 Faculty of Science. Graphoglyptids are generally rare except ichnospecies Pa- leodictyon strozzii. Interpreted as offshore-transition environment (MRINJEK et al. and is well-known for its excellently preserved trace fossils. more than 2000 m thick succession from deep-marine to alluvial facies (MRINJEK et al. Croatia Klju~ne rije~i: tragovi fosila. Ichnoassemblages from the Benkovac Stone mb. Horvatovac 102a. Chondrites. It represents a middle part of Middle Eocene to Lower Oligocene Promina Basin deposits. Belorhaphe. Croatia (ervin. etc. Department of Geology. and probably suggest specific sedimentological/paleoecological conditions around transition zone.vlahovic@rgn. Lophoctenids.). 2005) these ichnoassemblages should be an exception to the standard ichnofacies distribution which consider them as a combination of Zoophycos and Nereites ichnofacies (FREY & SEILACHER. Especially interesting is preservation of trace fossil Paleodictyon. University of Zagreb. chondritids. grafogliptidi. are similar in composition to those found in many European flysch basins (UCHMAN. is the most common and ubiquitous trace fossil in the Benkovac Stone mb.) mixed into sediment during the tempestite formation. strozzii almost always coincides with appearance of microbial mats. are calciclastic sandstones and calciclastic mudstones. Nereites. Chondrites. Sandstones were deposited by storms and mudstones were mostly a product of background sedimentation within offshore-transition zone. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 97 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Benkovac Stone mb. together with Paleodictyon strozzii and gyrophyllitids. although these traces also occasionally occur in the younger part of the succession. only Palaeophycus is present throughout the unit. Rhizocorallium and Thalassinoides. represented by few excellently preserved records of Polykampton (cast of one bedding plane with Polykampton was in 2009 included in Adolf Seilacher’s famous exhibition 'Fossil Art') are also rare and found only occasionally. nereitids. Benkova~ki kamen jedinica. tragovi ~lankono`aca. 2001. medusiform burrows (gyrophyllitids)..4. and Benkovac Stone mb. (within Korlat and Debelo brdo mbs. girofiliti.. 10 000 Zagreb. Chondritids. more than 1 m wide forms which mark narrow transitional zone between underlying Debelo Brdo mb. Traces like Hydrancylus– and Treptichnus occur only in combination with mi- . Promina deposits. studied in detail. Two major lithological types within the Benkovac Stone mb. and individual ichnoassemblages are laterally very variable. Urohelminthoida. graphoglyptids. lophoctenids.mrinjek@zg. one of the most common trace fossils in the Benkovac Stone mb. Among the aforementioned traces. which were never. approximately 120 m thick succession of calciclastic deposits. Geology and Petroleum Engineering. up to now.miksa@ina. Hrvatska The Upper Eocene Benkovac Stone mb. etc. Teichichnus.). 10 000.hr) 3 Faculty of Mining. Benkovac Stone mb. The Benkovac Stone mb.. Trace fossils from mudstones shows a quite different and broader ichnodiversity. Promina naslage. Sandstones and mudstones are characterized by different trace fossils ichnoassemblages. arthropod burrows. Trace fossils from tempestite calciclastic sandstones are represented by numerous polychaete and arthropod burrows and burrows of irregular echinoids – Palaeophycus. 1980). gornji eocen. 1999. Ervin Mrinjek2 & Igor Vlahovi}3 1 INA-Industrija nafte Plc. the most important are graphoglyptid traces (Helminthorhaphe. asterosomids. Croatia (igor. since ubiquitous occurrence of ichnospecies P. – 'flysch trace fossils' in the shallow water setting Benkova~ki kamen jedinica – 'fli{ki tragovi fosila' u plitkovodnom okoli{u Goran Mik{a1.

Erosive exhumation of mudstone-related traces by deposition of calcarenites (casting of the traces) has also been responsible for preservation of many trace fossils in the Benkovac Stone mb. FÜRSICH. Croatica. A. J. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 crobial mats and seems to indicate this specific sedimentary environment.T.– Beringeria.W. UCHMAN. shows great variety of different ichnospecies. TAHERI. A. Northern Apennines. REFERENCES FREY. 3–41. 25. PENCINGER. northern Spain. 2007). A. This preservation mode prevailed in younger parts of the studied unit.). UCHMAN.. Italy). MRINJEK. 13. 15.– Beringeria. (1995): Taxonomy and palaeoecology of flysch trace fossils: The Marnoso-arenacea Formation and associated facies (Miocene.– Palaios. & SEILACHER. F. plenty of dissolved oxygen and permanent circulation of water seems to be the major limiting factor for development of such ichnoassemblages. A few forms of burrows cannot be assigned to any group of trace fossils (forms similar to gyrophyllitid. FÜRSICH et al.. 58/2. Variable content of food.98 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. R.g.. V.. Therefore. 67–173. 408–416. 3–115.– Lethaia. some phycosiphonid forms of burrows. which is rather the result of different modes of preservation than the result of tracemaker biodiversity. studied ichnoassemblages could be among the shallowest occurrences of the 'flysch trace fossils' and Nereites ichnofacies published up to now (e. E. 28. J. 183–207. 22. while the evidence of microbial mats occurs even later. & LUK[I]. (2001): Eocene flysch trace fossils from the Hecho Group of the Pyrenees. & WILMSEN. M. (1999): Ichnology of the Rhenodanubian Flysch (Lower Cretaceous–Eocene) in Austria and Germany. (2007): New occurrences of the trace fossil Paleodictyon in shallow marine environments: examples from the Triassic–Jurassic of Iran. etc.– Beringeria. (2005): The Benkovac Stone Member of the Promina Formation: A Late Eocene succession of storm-dominated shelf deposits. A. UCHMAN. .– Geol. 163–184. The Benkovac Stone mb. (1980): Uniformity in marine invertebrate ichnology. B. SREMAC.

Kod ehinoida je zanimiljiv podatak. Linthia. Gra~i{}a. da u nalazi{tu ]opi uop}e nisu na|eni regularni je`inci. Cyclaster i Macropneustes. U Gra~i{}u su primjerci svih je`inaca relativno rijetki. eocen. Odre|eni ostaci razli~itih eocenskih organizama u nalazi{tima ]opi. ali su zato vi{e razli~iti. Grdoselo i Paz u sredi{noj Istri. naro~ito primjerci rodova Echinolampas i Cyclaster. determinirani do nivoa vrsta (Tablica 2 sadr`i samo popis rodova). Slovenija Klju~ne rije~i: makrofosili. prikazane su na Tablicama 1 i 2. 1000 Ljubljana. Croatia Vasja Miku` & Aleksander Horvat Univerza v Ljubljani. Istra. Tablica 1. Pericosmus. To su trenuta~ni rezultati. Gra~i{}e je zanimljivo i po na|enim iregularnim je`incima rodova Echinocyamus. Plesiolampas. Grdosela i Paza. kojih u ]opiju. U nalazi{tima ]opi i Grdoselo neki oblici je`inaca su veoma ~esti. Najmanja raznolikost me|u je`incima je ustanovljena u Pazu i Grdoselu. Croatia ]opi Je`inci su taksonomski detaljno istra`ivani. fli{.4. Eocene. U Gra~i{}u nismo na{li ni jednog primjerka slijede}ih rodova: Conoclypus. Gra~i{}e. Cassidulus. Istria. FLORA crvene alge (Lithothamnians) FAUNA Foraminiferida numuliti (Nummulitins) asterocikline (Asterocyclinas) Koralji – Anthozoa solitarni koralji (Solitary corals) kolonijski koralji (Reef building corals) oktokoralji (Octocorals) Meku{ci – Mollusca pu`evi – Gastropoda {koljka{i – Bivalvia glavono{ci – Cephalopoda Koluti}avci – Annelida Rakovi – Crustacea rakovice – Decapoda tlparsesilni rakovi – Cirripedia Mahovnjaci – Bryozoa Ramenono{ci-Brachiopoda Morski ljiljani – Crinoidea Morski je`evi – Echinoidea regularia irregularia Ribe – Pisces – + – + + – + + – + + + + + + – + + – + + + – – + – – + – + + + + + + + + + – + + + + + + + + + – – – + + + – – – + + – + + + – + + + – – + – + Paz Makrofosili (Macrofossils) Grdoselo Gra~i{}e Istra`ivani su makrofosili iz srednjeeocenskih – lutetskih fli{nih naslaga centralne Istre. Table 1. Oddelek za geologijo. Registered remains of different Eocene organisms from localities ]opi. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 99 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Makrofosili iz razli~itih eocenskih nalazi{ta sredi{nje Istre. Grdoselo and Paz in central Istria. Razlike odre|enih fosilnih ostataka izme|u spomenutih nalazi{ta. Hrvatska Key words: macrofossils. samo iz nekih lokaliteta. . Gitolampas (Echinanthus) i Brissus. koji se mogu vrlo brzo promijeniti i dopuniti. Naravoslovnotehni{ka fakulteta. Croatia. Sva su nalazi{ta makrofosila vezana na karbonatne megaslojeve fli{kog slijeda naslaga. Hrvatska Macrofossils from different Eocene localities in central Istria. jer takva nalazi{ta s makrofosilima nisu nikada do kraja istra`ena. Privoz 11. iz nalazi{ta u okolici ]opija. Grdoselu i Pazu nismo na{li. Hrvatska. Gra~i{}e. flysch. Preliminarni rezultati ukazuju da je razlika izme|u lokaliteta djelomi~no uzrokovana razli~itim facijesima karbonatnih turbidita unutar fli{kog bazena. a u Grdoselu su veoma rijetki.

Table 2. C = frequent.100 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Croatia (A = very rarely. Eocene echinoidea from localities in central Istria. D = vrlo ~esti). B = rijetki. B = rarely. C = ~esti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. D = very frequent). ]opi ECHINOIDEA REGULARIA Stereocidaris Phyllacanthus Porocidaris Prionocidaris “Eucidaris” Eucidaris Phymosoma Porosoma Coelopleurus IRREGULARIA Conoclypus Echinocyamus Echinolampas Plesiolampas Cassidulus Gitolampas (Echinanthus) Ditremaster Pericosmus Schizaster Linthia Prenaster Brissus Cyclaster Macropneustes + – + + – – + + + + + – + + – + + – + + + – + – + + – – + – + – – – – + – + + – + + – – + – – – – – – – – – + – B A D A A B A A B B C A D B – – – – – – – – – – + + + + + + + – + – – – – – – – – – + + – + + – – + A A B B A A A A B U~estalost (Frequence) Grdoselo Gra~i{}e Paz . Eocenski je`inci odre|eni u nalazi{tima sredi{nje Istre (A = vrlo rijetki.

at) Keywords: paleoecology. Austria (oleg.mandic@nhm-wien. 1010 Wienna. Panonski bazen. sands and coal seams. The marine ingression is marked by the first occurrence of the marine macrofauna in a sandy marl horizon comprising mollusk accumulations. depositional depth. The characteristic representatives are Valvulineria complanata. Elphidium rugosum. Benthic foraminifera record with 84 detected species shows distinct changes in composition and diversity across the section. Horvatovac 102a. The Natural History Museum Vienna. species dominance and bottom water oxygen content. evolucija okoli{a. The topmost 40 m of the logged succession include in its lower part two subordinate. Within following meter distance the most distinct change develops with installation of low oxic near-bottom conditions remaining stable until the section top. The benthic fauna of that latter interval is characterized by low diversity and high dominance fauna comprising oxygen depletion indicators such as Praeglobobulimina pyrula or Bolivina ssp. Heterolepa dutemplei together with Bulimina elongata. volcanic ash layers and fossiliferous beds with well preserved. marinska transgresija. Within the first meter of the marine part of the section shallow water assemblage predominates. 1m thick carbonate beds. 10 000 Zagreb. showing a stable moderately oxic bottom environment.. The Oligocene lignite bearing lacustrine deposits are superposed there by Middle Miocene marine sediments.e. foraminifera. The study was made possible by courtesy of Zlatko JE^MENICA and “Ugljevik” mine authorities. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 101 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Paleoenvironmental evolution of southern Pannonian Basin during Badenian transgression Evolucija paleookoli{a tokom Badenske transgresije na jugu Panonskog bazena \ur|ica Pezelj1 & Oleg Mandic2 1 2 Geolo{ko-paleontolo{ki zavod.ac. Badenian. 10 m thick carbonate body. Prirodoslovno–matemati~ki fakultet. superposed by a massive. baden. Some sea level fluctuation is present with distinct shallowing peak directly above the thick carbonate body. Burgring 7. reflecting changes of the paleoenvironment. The assemblages of benthic and planktic foraminifera allow the biostratigraphic correlation of the marine transgression horizon with the upper part of the Lower Badenian based on abundant presence of Orbulina suturalis.4. Cassisidulna laevigata. comprising clays. reflecting highly oxic environmental conditions. . The most common are Asterigerinata planorbis. marine transgression. oxygen content and organic matter content. Gradually. Lobatula lobatula and Ammonia viennensis. marine fish remains. followed in very top by subordinate diatomite intercalations. Pannonian Basin. i. Bosna i Hercegovina Open mine pit Bogutovo Selo near Ugljevik in NE Bosnia and Herzegovina is positioned at the southern margin of the Pannonian Basin. Its sedimentary structures and lower contact point to deposition by debris flow. Geolo{ki odsjek. It is contribution to the Austrian FWF Project P18519-B17: “Mollusk Evolution of the Neogene Dinaride Lake System”. About 20 m of gray marls with two dark clay intercalations follow. Hrvatska Department of Geology & Palaeontology. The measured section is about 60 m thick and beside marine sediments includes the uppermost part of the lake deposits. The benthic foraminifera assemblage allows a good correlation of the marine deposits with the Badenian regional stage. Slightly preceding the first dark clay intercalation the environmental perturbation starts pointed out by repetitive change of diversity index. Bosnia and Herzegovina Klju~ne rije~i: paleoekologija. deep water middle to outer shelf assemblage installs.

Na podru~ju Donjeg Ore{ja sarmatske naslage se kontinuirano talo`e na gornjobadenske naslage vanjskog {elfa (profil Donje Ore{je 1). 10 000 Zagreb. Gornjokredne naslage su transgesivne preko gornjotrijaskih vapnenaca. Cibicidoides pseudoungerianus (D’ORBIGNY) i Cassidulina laevigata D’ORBIGNY. PAPP & SCHMID. Horvatovac 102a. Medvednica Key words: benthic foraminifera. odnosno Tethys-om (RÖGL. Uzorci O17–O19 s profila Donje Ore{je 1. Na profilu Donje Ore{je 2 (udaljen cca 200 m zapadno od profila Donje Ore{je 1) jasno je uo~ljiv transgresivan kontakt badenskih naslaga s krednom podlogom..102 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. te srednjesarmatska Elphidium hauerinum zona. te gornjeg batijala (profil Donje Ore{je 2). donjem dijelu donjeg sarmata. Smje{teni su u krovini kamenoloma na desnoj strani potoka [um. koji je. Unutar benti~ke zajednice niske raznolikosti vrlo je ~esta i vrsta Rosalina obtusa D’ORBIGNY. dok je u gornjem dijelu evidentan pove}ani udio gline. Debljina naslaga je oko 7 m. bez izrazite razlike u litolo{kom sastavu sedimenata. CICHA et al. University of Zagreb. Debljina snimljenih naslaga je pribli`no 8 m (ukupno 21 uzorak). 1995). te su dijelom erodirane ili pokrivene transgresivnim badenskim naslagama. U ovoj po~etnoj fazi opli}avanja salinitet vode najvjerovatnije jo{ nije zna~ajnije smanjen. te s manjim oscilacijama u dubini talo`nog bazena. dok uski pojas mla|ih miocenskih naslaga iz krovine nije do sada detaljnije analiziran. Profil Donje Ore{je 1 sastoji se uglavnom od sme|kastih masivnih lapora koji se izmjenjuju s glinovitim laporima s povremenim proslojcima gline. U donjem dijelu prevladavaju uslojeni do masivni sme|kasti lapori. te izrazita dominacija vrste Anomalinoides badenensis (D’ORBIGNY). a uo~en je i znatan udio badenskih vrsta Bolivina dilatata REUSS. donjesarmatske biozone Anomalinoides badenensis zona i Elphidium reginum zona. Pad vrijednosti razli~itih paleoekolo{kih pokazatelja (P/B odnos. indeksi raznolikosti) te porast koli~ine kisika pri morskom dnu (vi{e vrijednosti BFOI). u kamenolomu su se tijekom vremena otvarale nove eta`e. 1985. Biostratigrafska analiza prou~enih profila bazira se na standardnim biozonacijama koje vrijede za podru~je Centralnog Paratethys-a (PAPP et al. Sarmat. Njezina jezgra uglavnom je sastavljena od paleozojskih i mezozojskih stijena razli~itog postanka i okru`ena transgresivno talo`enim mla|im tercijarnim i kvartarnim sedimentnim stijenama ([IKI]. s tim da je u obzir uzeta mogu}nost uspostavljanja i nekih drugih biozona uslijed lokal- nih paleoekolo{kih uvjeta. {to je omogu}ilo kontinuirano pra}enje slijeda krovinskih naslaga. a pru`a se pravcem jugozapad-sjeveroistok na povr{ini od pribli`no 300 km2. Na prou~enim profilima naslage donjeg sarmata se kontinuirano talo`e na naslage gornjeg badena.. Unutar ostrakodne zajednice dominira vrsta Argilloecia sarmatica (ZALÁNY). Zbog intenzivne eksploatacije kamena.) \ur|ica Pezelj & Jasenka Sremac Department of Geology and Palaeontology. te uzorak R12 s profila Donje Ore{je 2 pripadaju Anomalinoides badenensis zoni tj. {to ukazuje na prijelazni karakter ove Zone od badenskih prema tipi~no sarmatskim naslagama. Profili Donje Ore{je 1 i Donje Ore{je 2 nalaze se kod istoimenog sela sjeverno od Svetog Ivana Zeline u sjeveroisto~nom dijelu Medvednice. unutar Paratethys-a imao specifi~nu geolo{ku povijest. Tijekom miocena ovo je podru~je pripadalo Centralnom Paratethys-u. koja je tipi~na za donjosarmatske naslage. Na tu starost ukazuje nalaz provodne vrste ostrakoda Cytheridea hungarica (ZALÁNY). Sarmatian. na {to upu}uje znatan udio marinskih vrsta benti~kih foraminifera. uz koju se jo{ javljaju vrste Aurila haueri (REUSS) i Quadracythere sp. 1998). Faculty of Science. budu}i da je povremeno gubio vezu sa Sredozemljem. kao i manja zastupljenost vrsta rodova Ammonia. 1999). s time da odnos s starijim sedimentima nije vidljiv. opli}avanje talo`nog bazena i druga~iji sastav badenskih i sarmatskih mikrofosilnih zajednica. Detaljno prou~avanje benti~kih foraminifera i ostrakoda je omogu}ilo utvr|ivanje ukupno ~etiri biozone: gornjobadenska Buliminsko-bolivinska zona. Tek detaljna analiza mikrofosilne zajednice ukazuje na promjenu okoli{nih uvjeta tj. Medvednica Mt Gora Medvednica je istaknuta topografska jedinica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. u odnosu na analizirane badenske zajednice. jasno upu}uje da su sarmatske mikrofosilne zajednice `ivjele na podru~ju unutra{njeg {elfa s mogu}im oscilacijama u salinitetu vode. Croatia Klju~ne rije~i: benti~ke foraminifere. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Sarmatske naslage lokaliteta Donje Ore{je (Medvednica) Sarmatian sediments of Donje Ore{je (Medvednica Mt. paleoekologija. Lokalitet Donje Ore{je je ve} dugo poznat u geolo{koj literaturi zbog debelog kompleksa trijaskih i krednih naslaga koje su detaljno prou~ene (POL[AK. U pravilu je uzorkovana svaka litolo{ka promjena (ukupno 19 uzoraka). . Porosononion te bo~atih vrsta elphidija. palaeoecology. 1978. 1979).

Bratislava. Uzorci R15–R18 na profilu Donje Ore{je 2 pripadaju Elphidium hauerinum zoni tj. Zagreb. J. (ur. Tako|er je zna~ajan i nalaz sarmatskih elfidijuma vrsta Elphidium josephinum (D’ORBIGNY) i Elphidium hauerinum (D’ORBIGNY). te vrste Nonion tumidulus PISHVANOVA. (1995): Prikaz geolo{ke gra|e Medvednice. SENE[. {to mo`e upu}ivati na produbljavanje talo`nog okoli{a i/ili ne{to ve}u koli~inu organske tvari u sedimentu. te jo{ uvjek poprili~an udio vrste A.): Chronostratigraphie und neostratotypen miozän der Zentralen Parathetys. U svakom slu~aju znatna zastupljenost bo~atih vrsta benti~kih foraminifera. CICHA. Carpathica.– U: [IKI]. & ^TYROKÁ. C. 7–30. 1–325. . Ges. A. (1978): Foraminifera. & SCHMID. te vrste E. Elfidiji prevladavaju u sastavu zajednice benti~kih foraminifera. 263– 325. 1–38. A. Aurila angulata (REUSS). koja se u ovom dijelu unutra{njeg {elfa javlja s udjelom od ~ak 14. (1979): Stratigrafija i paleogeografija biolititnog kompleksa senona kod Donjeg Ore{ja (Medvednica. istra`. geol. Starost ove zone je utvr|ena na osnovi nalaza usko provodne vrste ostrakoda Aurila merita (ZALÁNY). te donjosarmatskih vrsta Aurila mehesi (ZALÁNY). Cytheridea hungarica (ZALÁNY) i Elphidium reginum (D’ORBIGNY). Geologisch.4. 37. Badenian. RÖGL. Evidentno je da su unutar ostrakodne zajednice najzastupljeniji rodovi s ~vrstim i ja~e kalcificiranim lju{turama. I. & CTYROKA.E. F. 549. (1998): OligoceneMiocene foraminifera of the Central Paratethys. A. Bundesanst..– Acta geol. I.– Abh. CICHA. 50/4. F. naturforsch. [IKI]. RUPP. F. {to tako|er ukazuje da je ova zajednica `ivjela u ne{to pli}em i uzburkanijem okoli{u nego zajednica iz Anomalinoides badenensis zone.– Geol. Osla|ivanje dokazuje i sastav bo~ate ostrakodne zajednice.. Inst. donjem dijelu srednjeg sarmata. kao i sastav cjelokupne zajednice. Unutar benti~ke zajednice je zapa`en znatan udio razli~itih vrsta elfidija. M. PAPP. der Wissen. A.. od kojih treba posebno istaknuti vrstu E..– U: PAPP.95%.. & STEININGER. Verlag der Slowak. POL[AK.. I. gornji dio donjeg sarmata je utvr|ena na profilu Donje Ore{je 2 – uzorak R13. vrste Ammonia vienensis (D’ORBIGNY). K. Zagreb. 9/6. josephinum i Elphi- dium obtusum (D’ORBIGNY). Argilloecia sarmatica (ZALÁNY) i Xestoleberis glabrascense (REUSS).. nosioca ove zone. obtusa. (1985): Die fossilen foraminiferen des Tertiaren Bekens von Wien.. Facts and hypotheses of an Oligocene to Miocene paleogeography (short overview). K. hauerinum. (1999): Mediterranean and Paratethys. sjeverna Hrvatska). na ovom dijelu unutra{njeg {elfa upu}uje na mogu}e opli}avanje i poja~ano osla|ivanje sedimentacijskog prostora. J.): Geolo{ki vodi~ Medvednice. J. 1–311. Ostrakodna zajednica je obilje`ena vrstama Leptocythere tenuis (REUSS). Akad.. Unutar ove zajednice je uo~en mali porast udjela disoksi~nih i infaunalnih oblika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 103 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Elphidium reginum zona tj. Vrlo su ~este i vrste Bolivina sarmatica DIDKOVSKIY te R. RÖGL.– Abh.. senckenberg. badenensis. LITERATURA CICHA. (ur. PAPP. 339–349.

Japan). Not lethally damaged shells in aperture area are regenerated by the mantle edge activity. A thick and massive shell is usually a good passive defence strategy against predator attacks. A number of smooth and ornamented viviparid shells were collected in the field and analyzed by repair mark examination. Horvatovac 102a. Slika 1. Damage reconstructed by repair mark analysis of ornamented and smooth viviparid shells is comparable with zones of maximum stress intensity plotted on FEA models. but ornamentation in specific morphological characters can be functional in many different ways and it can be very difficult. On the collected gastropod specimens. . Figure 2. Stress intensity plotted as a contour plot on the smooth gastropod shell is symmetrical in shape and not showing any preferential stress direction. 1 showing repair mark damage on ribbed gastropod shell and segment of ribbed shell model with stress intensity contours plotted. Tokyo. Ante Star~evi}a 40. numerical modelling (Finite Element Modelling – FEM). The model was transferred to a general purpose finite element analysis program (ANSYS rev 5. Unsuccessful and not lethal attack on gastropods may result in shell regeneration. damage of the smooth shell is Figure 1. and scanning electron microscopy. Slika 2. Some morphological features protect gastropod shell against crushing. repair marks Klju~ne rije~i: viviparidi. Fig. University of Zagreb. Croatia Key words: viviparids.5. gastropods with smooth shell and gastropods with spiral rib ornamented shells. tragovi zara{tanja This paper is an attempt to explain biomechanical function of gastropod shell ornamentation at the viviparid example. funkcionalna morfologija. but in a higher number of shells with small damages (VERMEIJ et al. Cybernetic System. or damaged areas on the shell surface and its structure.104 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. Tragovi zara{tanja i FEA model za glatke ku}ice. according to this. Traces of such non-fatal peeling in gastropods can be seen as scars. Repair mark and FEA model for smooth shell.1 Zlatan Bajraktarevi}1 & Dinko Kozak2 1 2 Faculty of Science. others from peeling or sinking in the soft sediment. 1981). functional morphology. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Mollusc shell repair marks as indicator of predator-pray interaction Tragovi zara{tanja na skeletima meku{aca kao indikator odnosa predator-plijen Hrvoje Posilovi}. or almost impossible to determine its function. A more resistant shell should result in less successful predation. Ornamentation of the external shell surface usually increases shell strength. Oblik i veli~ina tragova zara{tanja na rebrastim ku}icama mo`e se dobro povezati s o~ekivanom {tetom na FEA modelima za rebraste ku}ice. In this study a species-level distinction was not implemented. Croatia Muzej Brodskog posavlja. 10 000 Zagreb. The shell geometry was reconstructed from the transverse sections of the shells using Mathematica software and general equations for shell coiling. 35 000 Slavonski Brod. Fig. Repair mark shape and size on the real ribbed shell is in good accordance with predicted damage on FEA models for ribbed shell. 2 is the same plot for smooth shell. but rather simple morphogroups were selected and analysed. but this hardly can be the best solution since the high metabolic cost of producing and carrying heavy carbonate shell. Two morphologically distinct viviparid groups were selected. it can be seen that repaired damage of the aperture on the ornamented viviparids are more frequent than on the smooth ones.

Z. 1024–1026. & BAJRAKTAREVI]. shell material is shifted away from the middle plane in the direction of the outer side of the shell which in fact presents the formation of a more or less pronounced rib.00209. doi 10. they would have to use significantly more material for the formation of the shell and thus they would be proportionally heavier. (1981): Predation Through Geological Time: Evidence from Gastropod Shell Repair. .x VERMEIJ. E.2009.E. REFERENCES POSILOVI].– Lethaia. 1.1502-3931. Taxonomical composition of morpho-groups does not influence our interpretations in this paper (POSILOVI] & BAJRAKTAREVI].4. which achieve stronger strengthening of the shell with smaller amounts of used material. To increase the shell strength. So it follows that high rib will “shift” material away from the neutral plane of the shell wall more than just a smooth wall. Strengthening of the shell in smooth viviparids requires large amounts of material to achieve small increase of thickness and second moment of area. If smooth forms tended to achieve the same resistance as the ribbed ones. & ZIPSER. (2010): Functional morphological analysis of evolution of ribbing in Pliocene viviparid shells from Croatia. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 105 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book symmetrical in shape and is not directed with some morphological features. 214. requiring more food and more energy.J. which at the same time significantly increases the weight of the complete shell – in contrast to the ribbed forms. H. and which also causes the decrease of the shell weight.– Science. G. SCHINDEL D. Ribbed shell contour plot showing maximal stress intensity concentrated in the rib direction which is very similar to the repair mark on the Fig. 2010).1111/j..

become more frequent. topilensis and Morozovelloides lehneri. Istra more-4 and Istra more-5 wells consist of hemipelagic deposits of marls and clayey marls with exeptionally well preserved planktonic foraminifera. Hrvatska Key words: planktonic foraminifera. Morozovelloides. Beside Turborotalia pomeroli and T. izotopi. Igorina and Morozovelloides were dominant component of these assemblages. A. as well as the species succession of the genus Globigerinatheka. coronatus) has been noticed. North Adriatic Sea Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. In these wells Turborotalia pomeroli. acarininids and subbotinids are dominant in the assemblages. This extinction event is very well documented in the Istra more-5 well.. Morozovelloides crassatus and Acarinina pseudotopilensis remain abundant. Morana Hernitz Ku~enjak & Renata Slavkovi} INA-Industrija nafte. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. subconglobata. and G. pomeroli and a new species T. T. the most abundant are warm water species Acarinina mcgowrani and Morozovelloides crassatus. Important in assemblages are also subbotinids (25%). During the E12 Zone planktonic foraminiferal assemblage is highly diversified and productive. paleoklima. G. M. filogenija i paleobiologija eocenskih planktonskih foraminifera iz sjevernog Jadrana Vlasta Premec Fu~ek. Five species have been determined: G. first occurrence of a few species of the genus Morozovelloides (M. altispiroides. raznolikost. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Biostratigraphy. index. The last occurrences of the several muricate species have also been detected: Acarinina bullbrooki. cerroazulensis. srednji i gornji eocen. curry. M. aragonensis dissappeared and Igorina broedermanni became very rare. G. Inside the Zone. sjeverni Jadran The middle and late Eocene sediments from the Istra more-3. high-resolution biostratigraphic and isotope analyses have been conducted on a 6 m cored . crassatus and M. whereas T. Biostratigraphic analyses were made on drill cuttings and five cored intervals. pseudovenezuelana. Lovin~i}eva b. cerroazulensis. diversity. phylogeny and paleobiology of Eocene planktonic foraminifera from the North Adriatic Sea Biostratigrafija. Sektor za upravljanje i in`enjering polja.b. paleooceanografija. Muricate warm water taxa Acarinina. bandy. possagnoensis and T frontosa successfully co-existed during the Zone. Middle and Late Eocene. whereas muricate taxa are absent or very rare. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. isotopes. were useful for biostratigraphic analyses. Turborotalids and globigerinathekids still remain successful groups in planktonic assemblages. Subbotinids remain important component in these assemblages. The main signature of the E10 Zone is a rich and highly diversified planktonic foraminiferal association (32 species). Turborotalia frontosa and T. d. In the Istra more-5 well. 2005). but only in Istra more-5 well. in which the acarininids and morozovelloids are dominant (35%). 10 002 Zagreb. Globigerinathekids are represented by Orbulinoides beckmanni and Globigerinatheka euganea. In the E11 Zone. paleookoli{. samples in Istra more-3 and Istra more-4 contain different assemblages. The end of the Zone is marked by the extinction of all large acarininids and Morozovelloides crassatus. At the same time. defined in the cored interval (1557–1565 m) from Istra more-5 well. Speciation of the Globigerinatheka was the main characteristic of the E9 Zone. turborotalids (20%) and globigerinathekids (5%). paleoenvironment. all groups mentioned in previous Zones persisted.. Due to the possible reworking of drill cuttings. with abundant subbotinids and turborotalids. Tropical to subtropical planktonic foraminiferal assemblages of the Zone E8 have been determined in Istra more-5 well and in cored interval of the Istra more-3 well (1964– 1967 m).106 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. barri. mexicana.d. By the end of the zone. Besides the zonal markers. possagnoensis disappeared. Assemblages of the E13 zone are characterized by persistence of the subtropical fauna (Acarinina. At the E14/E15 boundary. The succession studied was deposited on the eastern edge of the Venetian Basin in a slope to basinal environment. paleoclimatology. the evolutionary lineage of the Turborotalia cerroazulensis group. paleooceanography. Standard planktonic foraminiferal zones from E8 to E16 were identified (BERGGREN & PEARSON. with few specimens occurred T. Near the end of the Zone. a zonal scheme which emphasizes highest occurrences (HO) of the index taxa has been used. G. Besides them. and Globigerinatheka) as well as by speciation of the cool water species like Dentoglobigerina galavisi and D.

cubensis). Turborotalia. W. corresponds to approximately 10 kyr. Two extinction horizons of the muricate species have been recorded. E15 Zone was characterized by speciation of microperforate Tenuitella and Globoturborotalita. 244–255. 23/2. P. according to the long-term average sedimentation rate of 8 cm per 1 kyr. WADE & PEARSON. Although Globigerinatheka barri and G.– Marine micropaleontology. C.A. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 107 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book interval from Istra more-5 well (1170–1176m). Three genera record the highest percentages: Subbotina (30%). the Turborotalia cerroazulensis group as well as the last globigerinathekids species Globigerinatheka tropicalis. Generally. T. Multi-species oxygen and carbon stable isotope analyses are used to define their relative depth habitats in the well stratified water column (PEARSON et al. & HALL. medizzai. & PEARSON. DSDP SITE 523. & PEARSON. whereas Dentoglobigerina (9%) and Catapsydrax (8%) are less abundant.80 m. Turborotalia ampliapertura is very rare in the late Eocene and becomes more frequent after boundary. diversity fluctuations and geochemical signals across the Eocene/Oligocene boundary in Tanzania.A. The heavier d13C values values show Globigerinatheka index and G. The Eocene/ Oligocene boundary in the Adriatic Sea is clearly defined by the extinction of all hantkeninids.. PEARSON. After both extinction events the d13C values show less variability suggesting a period of stability in ocean circulation. 35/4.S. suggesting calcification in the warmest surface water and temperatures of about 24°C. Globoturborotalita. barri which probably occupied upper mixed layer. they became extinct by the end of the Zone. Turborotalia (20%) and Globoturborotalita (14%). Due to the mentioned speciation.6 m. (2005): A revised tropical to subtropical paleogene planktonic foraminifera zonation. the total diversity still stays high (28 species).N.4. South Atlantic. persisted into the late Eocene. In the E14 Zone. REFERENCES BERGGREN. 279–298. (2008): Planktonic foraminiferal turnover. N. ototara. possibly indicating a period of increased ecological stress for all group of planktonic foraminifera. Sub-thermocline waters inhabited only Catapsydrax unicavus. SHACKLETON. mexicana successfully persisted in that period. Fluctuation in both d18O and d13C values near and between two extinction levels could imply changes of ocean circulation and instability of the water column.– Journal of Foraminiferal Research. muricate taxa were replaced by increased number of cool-water prefering taxa like Subbotina.J. 123–140. B. indicating the changing climate. gemma) and by the first appearance of the tiny species Cassigerinella chipolensis. N. whereas both Turborotalia pomeroli and T. assemblages were dominated by cool-water preferring taxa similar as in the previous zone. The first extinction level is at 1172. Only small acarininids. 2008). The most common species are Turborotalia cocoaensis and Subbotina linaperta. A.. Morozovelloides crassatus occurs in the fine fraction (160–250 µm) up to the depth of 1171. indicating strong climate deterioration and global cooling. Acarinina mcgowrani is species with the lightest d18O. represented by A. echinata. (1993): Stable isotope paleoecology of middle Eocene planktonic foraminifera and multi-species isotope stratigraphy. P. P. where large acarininids (Acarinina mcgowrani) abruptly disappear. Planktonic foraminiferal assemblage of the late Eocene E16 Zone is rich and moderately diversified (28 species). 68. luterbacheri became extinct at the E15/E16 boundary. M. collactea and A. This boundary is also characterized by abundant occurrence of microperforate taxa such as Chiloguembelina (C. praegemma. Catapsydrax and Pseudohastigerina.N.N. The 80 cm interval between two extinctions levels. WADE. Tenuitella (T. as well as by the first occurrence of the Turborotalia ampliapertura. cerroazulensis constantly show thermocline habitat. .. 2001. Above this depth no specimens have been found.– Journal of Foraminiferal Research. Glo- bigerinatheka index and G.

Naj~e{}e dijagenetske promjene na ku}icama planktonskih foraminifera. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dijagenetske promjene na stijenkama ku}ica planktonskih foraminifera Diagenetic changes on the planktonic foraminiferal tests Renata Slavkovi}.108 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. D – gametogenic calcite of the species Globigerinatheka index. Primarna stijenka je otopljena u obliku nepravilno raspore|enih rupica. Scanning Electron Microscope images of diagenetic modified walls of the planktonic foraminifera: A – wall recryistallization of the genus Hantkenina. Hrvatska Klju~ne rije~i: planktonske foraminifere. O~uvanost kalcitnih ku}ica jedan je od najva`nijih elemenata koji omogu}avaju filogenetske i taksonomske studije (HEMLEBEN & OLSSON. Ovi veliki kristali mogu biti vidljivi i pod svjetlosnim mikroskopom. Lovin~i}eva b. kod vrsta roda Hantkenina (Sl. 1-A). a novonastala struktura stijenke mo`e se uo~iti jedino na SEM-u. 10 000 Zagreb. diagenetic changes. Korozija stijenke ili selektivno otapanje stijenke Korozija stijenke zabilje`ena je kod vrsta rodova Globorotaloides i Acarinina. Figure 1. Rekristalizacija Rekristalizacija reda veli~ine nekoliko mikrona naj~e{}e nije vidljiva pod svjetlosnim mikroskopom. Primjer rekristalizacije glatke. C.kod vrste Acarinina truncatulinoides. D – gametogeni kalcit kod vrste Globigerinatheka index. 2006). detaljna prou~avanja na skaniraju}em elektronskom mikroskopu (SEM) otkrila su nekoliko vrsta promjena primarnih struktura na stijenkama ku}ica. predstavljaju dragocjene podatke u kojima su zapisani paleooceanografski i paleoklimatski uvjeti nekada{njih marinskih okoli{a. koje su u potpunosti izgra|ene od kalcita.. 2. nepravilni grumeni kalcita koji mogu potpuno prekriti primarnu strukturu. dijagenetske promjene. struktura stijenke.b. sjeverni Jadran Key words: planktonic foraminifera. B – lju{tenje stijenke kod roda Turborotalia.dissolution of the test -“peeled off”. Dijagenetski procesi koji utje~u na prvobitni sastav i strukturu ku}ica najmanje se osje}aju u glinovito laporovitim stijenama koje su zastupljene u eocenskim sedimentima sjevernog Jadrana. Stvaranje kalcitne kore Kalcitna kora po~inje se stvarati na povr{ini nekih ku}ica kada one dospiju na morsko dno. npr. C – alteracija stijenke kod vrste Globigerinatheka index. north Adriatic Sea Duboke istra`ne bu{otine Istra more smje{tene su u sjevernom dijelu Jadranskog mora i pripadaju rijetkim svjetskim lokalitetima s iznimno dobro o~uvanim planktonskim foraminiferskim zajednicama..of the genus Turborotalia. Alteracija ili zamjena Alteracija ili zamjena zamije}ena je kod samo nekoliko primjeraka. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP.d. eocen. 3. a koje se doga|aju u razli~itim fazama dijageneze. Fotografije dijagenetski izmijenjenih stijenki ku}ica planktonskih foraminifera snimljenih skaniraju}im elektronskim mikroskopom. Eocene. Izlu~uju se krupni. Unato~ tomu. Budu}i da je ova pojava primije- Slika 1.wall alteration of the species Globigerinatheka index. a posredno ih i{~itavamo iz kvalitetnih rezultata izotopnih analiza. . su slijede}e: 1. 1-C). B. kada se pod velikim pove}anjima od 2000-4000x uo~ava hrapava povr{ina prekrivena sitnim kristalima kalcita. homogene kriptokristalaste stijenke prisutan je npr. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. d. pa sve do otapanja ve}ih dijelova ku}ice kod vrsta koje su ja~e podlo`ne otapanju. 4. Ku}ice planktonskih foraminifera. U novim uvjetima izlu~uju se veliki idiomorfni kristali koji u potpunosti mogu prekriti primarnu strukturu stijenke (Sl. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. A – rekristalizacija stijenke kod roda Hantkenina. wall texture. Vlasta Premec Fu~ek & Morana Hernitz Ku~enjak INA-Industrija nafte.

Ova pojava zamije}ena je kod mnogih skupina planktonskih foraminifera. C. naj~e{}e kaolinitom. koja se tijekom dijageneze mo`e lju{titi.A. & BERGGREN. 1-B). & OLSSON. Zapunjavanje ku}ica Zapunjavanje ku}ica tako|er se odvija nakon {to one dospiju na morsko dno i bivaju zapunjene u najve}em broju slu~ajeva piritom.K. 1989). kao i glinovitim materijalom. The Cushman Foundation for Foraminiferal Research. glaukonitom.. i time vjerojatno favoriziraju pre`ivljavanje mladih jedinki i daljnju egzistenciju vrste. Proces se ponavlja kod stvaranja svake nove klijetke. 41.N. C. Svaka stijenka nastaje izlu~ivanjem kalcita na vanjskoj i unutra{njoj strani primarne organske membrane – POM. 1980). kojim se ku}ica ote`ava i do 30% (BÉ.. Special Paper.. W. O. HUBER. 7. Defolijacija ili lju{tenje (“peeled off”) Defolijacija ili lju{tenje zapa`eno je kod vrsta grupe Turborotalia cerroazulensis (Sl. 363 str. U neposrednoj je vezi s bilamelarnom teksturom stijenki planktonskih foraminifera. 283–310. P. Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica Dijagenetski izazvana ornamentacija ku}ica manifestira se na povr{ini stijenke u obliku manjih ili ve}ih kalcitnih bodlji. 1-D) te kod vrste Subbotina senni. Gametogeni kalcit Gametogena kalcifikacija je va`na pojava koja se odvija za `ivota jedinke. HEMLEBEN.R.T. & ANDERSON. 6. One mogu dovesti do zabune kod prou~avanja jer podsje}aju na primarnu ornamentaciju koju izlu~uje jedinka za svoga `ivota. a rezultat toga je vi{eslojna stijenka.. LITERATURA BÉ. 47–66. Ona predstavlja biogeni proces dodavanja nepravilnih kalcitnih grumena na povr{inu ku}ice. B. SPINDLER. R. HEMLEBEN. HEMLEBEN. Ponekad je te{ko razlikovati tako nastali gametogeni kalcit koji jedinka izlu~uje u zadnjoj fazi svog reproduktivnog ciklusa od kalcitne kore (2).): Atlas of Eocene Planktonic Foraminfera. 8. (2006): Wall textures of Eocene Plamktonic Foraminifera. Doga|a se oko 16 sati prije odbacivanja gameta i zapravo predstavlja evolucijsku prilagodbu kojom se omogu}uje tonjenje ku}ice u dublje slojeve stupca vode.. odnosno na~inom kalcifikacije. a najo~itija je kod vrsta roda Globigerinatheka (Sl. Globigerinoides sacculifer (Brady).W. 5. M. R.– Marine Micropaleontology.– Springer-Verlag. C. 5. (1989): Modern Planktonic Foraminifera.– In: PEARSON. New York. {to rezultira bilamelarnom stijenkom. A. (eds. OLSSON. (HEMLEBEN et al. koji su bogati nutrijentima. Pri tome ina~e svijetle ku}ice dobivaju tamniju boju i nisu pogodne za izotopne analize.K. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 109 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book }ena na samo nekoliko primjeraka.H. nije nam poznata pojava koja je do nje dovela. (1980): Gametogenic calcification in a spinose planktonic foraminifera.4. .

. Pseudoammodiscus parvus (REITLINGER). Lycospora sp. Pseudoammodiscus– sp. Omphalotis? sp. Sediments are composed of shale (in places sandy) with a lot of opaque materials (probably magnetite) and lenses of siltstone and quartzarenite. identified at the bottom of the well. litharenite.. Reticulatisporites sp.. E&P Research Laboratory Department. Lovin~i}eva bb. Lophosphaeridium sp. 10 000 Zagreb. The Tanf Formation (3165–3120 m) of the Silurian. In this interval (1060– 790 m) quartzarenite (in places with characteristic of sublitharenite. The Carboniferous deposits occured below and above the Silurian deposits. EK logs and lithology. div. Omphalotis omphalota (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). Georg Koch2 & Jasenka Sremac3 1 INA – Industrija nafte d.. Raistrickia sp... the sediments are dated as Silurian in age. the Permian to Scythian age is just supposed on the basis of correlation with previous investigated wells. Croatia 2 Croatian Geological Survey..?Veryhachium sp.110 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. rarely altered to greywacke.. div. div. div.. Kre{imir Krizmani}1. Depositional environment was most probably transitional to continental. div. Croatia Klju~ne rije~i: silur. 10 000 Zagreb.. 10 000 Zagreb. Verrucosisporites sp. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 well (Syria) Paleozojsko-mezozojski slijed naslaga u bu{otini Al Bahra-1 (Sirija) Branko Sokolovi}1. Tetrataxis sp. div.). shale and tuff are defined. The series ends with the hematitic mudstone/shale (in some places sandy and conglomeratic or turn into the greywacke) and sporadically with quartzarenite of the last interval (1610– 1060 m). siltstone. pusillites... Sedimentation probably took place in continental-marine transitional paleoenvironments.. Anaplanisporites sp.. similis (RAUSER-CHERNOUSSOVA & REITLINGER). The most significant microfossils are: Ammarchaediscus explanatus VDOVENKO. 1996) are determined: Calamospora sp. litostratigrafske formacije Key words: Silurian. Acanthotriletes sp. Cymbosphaeridium sp. Lithology and palynofacies characteristics indicate deposition in relatively proximal marine shelf environment with some fluviatile influence. Vallatisporites sp. It has penetrated 4147 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Silurian. and Veryhachium sp.. Field Engineering & Operations Sector.. Vladimir Veseli1.. div. quartzarenite and litharenite. Sachsova 2.. The Palaeozoic Amanus Sand Formation and the Mesozoic Amanus Shale Formation follow. Exploration & Production BD. According to the palynofloristic assemblage (MOLYNEUX et al..?Densoisporites sp. The Early Carboniferous age is confirmed on the basis of palynofloristic sporomorph composition (Cingulizonates sp. perm. Lophotriletes sp. . Punctatisporites sp. as lacustrine-swamp to tidal flat sediments. Planoendothyra spirilliniformis (BRAZHNIKOVA & POTIEVSKA). Retusotriletes sp. Carboniferous. siltstone. or subarkoze). Convolutisporites sp. as well as lenses and laminae of bioclastic limestone (W/P). with some fluviatile influence.. Spelacotriletes sp. Faculty of Science. Punctatosporites sp. Triassic. Also. Carboniferous age has been defined by very rich fossil assemblages. Spelaeotriletes sp. numerous sporomorph assemblage (OWENS.. div.. Raistrickia grovens. and palynomorphs are rare and poorly preserved (?Endosporites sp. “Endothyra” ex gr. Cretaceous.d. Permian. Ninoslav Sabol1. Evittia sp.. Vallatisporites verrucosus and Vallatisporites vallatus. Zlata Ivani~ek1. Since there are no relevant microfossils. Endothyra cf. Damir Stankovi}1. Croatia 3 Department of Geology. crystalline dolomite with anhydrite and gypsum. bowmani PHILLIPS. and Bryozoa.. Cingulizonates sp. div. biomicrite (W). claystone and seldom aphano to crystalline dolomite. therefore reverse faulting should be taken into consideration. div. Horvatovac 102a... The Markada Formation (3120–1060 m) of the Palaeozoic follows. kreda. Leiotriletes sp. The deepest part of this interval (3120–2415 m) is consisted of claystone/shale with opaque materials (probable magnetite). with lenses or laminae of quartzarenite to subarkose. The next interval (2415–1610 m) is made of mudstone/shale in places sandy and conglomeratic. Vallatisporites sp. Endothyra“ sp.. consisted of shale. karbon.). Densosporites sp. University of Zagreb. 1996) represented by Multiplicisphaeridium sp. div. sandy shale and opaque material (probably magnetite) seemed to be brought into abnormal contact with the Carboniferous sediments beneath. Vallatisporites cf. Lithostratigraphic Formations The vertical exploration well Al Bahra-1 is located in the Hayan block in Syria.?Cyclotriletes sp. The succession of sediments began with the Markada Formation (4147–3165 m) of the Palaeozoic... Sediments most probably originated in the transitional (deltaic) environment with occasional short marine episodes (perireef).. trijas..

& McGREGOR. Brachysaccus ovalis. (2003): Lithofacies. EK logs. Microfossils are rare. 2003). Sporomorphs are abundant: Punctatisporites sp.): Palynology: Principles and Applications... O. G.– In: JANSONIUS. Patinasporites densus.– Stratigraphy and Geological Correlation. MARETI]. Heliosaccus dimorphus. D. Partitisporites verrucosa. I.. Falcisporites sp. Duplicisporites sp. Sediments are deposited in supratidal with sabhka environment... BALA@-BOROMISA.. Lunatisporites pellucidus. K. & BASH IMAM. AASP Foundation. The Kurrachine Dolomite (570–311 m) Formation consisted of very finely to coarsely crystalline dolomite with laminae of organic matter and early diagenetic acicular and nodular anhydrite. cf.– In: JANSONIUS. Frondicularia sp. Pseudenzonalasporites summus. in places sandy and recrystalized dolomicrite (aphanocrystalline to very finely crystalline dolomite) and sporadically volcanoclastic (?) breccia and shale. ostracods and thin mollusc shells.. Alisporites sp. D. div. E. very finely crystalline and coarsely crystalline with visible vugy porosity). Samaropollenites speciosus. (1996): Palaeozoic Phytoplankton. REFERENCES LU^I]. On the basis of correlation with previously investigated wells.P. J. Discordantly follows the Judea Formation of the Upper Cretaceous (311–202 m) composed of dolomite (aphanocrystalline. Platysaccus queenslandiae. Sedimentation took place in the shallow subtidal – supratidal environment.C. Voltziaceaesporites heteromorpha. Le HÉRISSÉ. The Soukhne Formation of the Upper Cretaceous (202– 150 m).. and lithology the age of whole interval has been estimated as Late Cenomanian – Turonian. Abstracts Book.. & McGREGOR. I. 111. Sulcatisporites kraeuseli. Camerosporites secatus. [PANI].) and Chlorophyceae (Botryococcus sp. 3/4. the deposits of the analysed samples are dated more precisely as Carnian in age (YAROSHENKO & BASH IMAM. Agathamminoides sp. Opatija. Froehlichsporites traversei. div. D... defines Late Campanian to Maastrichtian age. On the basis of the recovered palynofloristic assemblages represented by Minutosaccus crenulatus. and Aulotortus sp. div.) have been identified. J. dolomitized ooidic bioclastic limestone (W/P) and claystone to clayshale continues into the Upper Triassic as well (LU^I] et al. Michrystridium sp. Based on the palynofloristic assemblages (730–720 m) the Late Anisian to Early Ladinian age is defined. KOCH. Muricohedbergella sp. Phytoplankton (Leiosphaeridia sp. Cannanaropollis scheuringii.G. B (1996): Upper Carboniferous Spores and Pollen. S.. D. FOR[EK. G. J.) are represented rarely. crystalline). AASP Foundation. (eds. Partitisporites sp.– 22nd IAS Meeting of Sedimentology. & WICANDER. micrite (M) in places dolomitized. Minutosaccus crenulatus.. Muricohedbergella sp.. Samaropollenites speciosus. Archaeoglobigerina blowi PESSAGNO. Striatoabieites balmei. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 111 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Next is the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle Triassic (790–570 m) composed of dolomite (very finely to medium. 493–529.4. 1995).. 375–392.. KRIZMANI]. Lithology and palynofloristic assemblages indicate peritidal – supratidal environment. deposits are dated as Coniacian – Early Campanian in age. 2. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous (150– 45 m) made of fossiliferous clay marl and fossiliferous marl to calcareous marlstone ends the succession of sediments in Al Bahra-1 well. Aulisporites astigmosus. 2. Vitreisporites pallidus.. The microfossil association of rare planktonic foraminifera Macroglobigerinelloides prairiehillensis (PESSAGNO). Only rare undeterminable small benthic foraminifera. MOLYNEUX.C. (eds. div. Todisporites sp. Microfossil association is very poor or almost absent. Semiinvolutina sp. consisted of fossiliferous marls to calcareous marlstones came after. Brachysaccus neomundanus. .. sporadically coarsely. Angustisulcites sp. Triadispora sp. Stellapollenites thiergartii.): Palynology: Principles and Applications. Besides fragments of echinoderms. On account of recovered microfossil assemblages and EK logs.. palynofacies and organic facies of Triassic evaporitic-carbonate succession: Examples from Croatian off-shore and Syrian on-shore wells. div. MESI]. together with Middle to Late Triassic benthic foraminifera have been found: Frondicularia xiphoidea KRISTAN-TOLLMANN. S. YAROSHENKO. R. Lunatisporites acutus. Parillinites sp. (1995): Age Variability of Palynomorph Compositions of the Middle and Late Triassic of Syria and their Relation to Climate and Facies. 597–606... OWENS. Sedimentation took place in outer shelf to deep marine depositional environment. Environment of deposition is outer shelf to deep marine. thin mollusc shells. A. & BUBNI]. and Bulimina sp. Both planktonic and benthic foraminifera (Heterohelix globulosa (EHRENBERG). gastropods and ostracods have been found.

dubokomorski facies.. 40/1–2. 2007).. A1-horizont. . neobjavljeno. schlieric facies. m-marker. w-log marker. (2005): Magnetostratigraphy of Badenian evaporite deposits (East Slovak Basin). 273–284.). (1993): Reinterpretacija kronostratigrafskih in litostratigrafskih odnosov v Murski udorini. M. sedimentolo{ko-stratimetrijskih (PILLER. {lirski razvoj. Interdisciplinarnom analizom geokemijskih. deep-marine facies. karota`no-geofizi~nih podataka.-J. Kosovian (M43). 2009). HALASOVA.. 9220 Lendava.112 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. magnetska polarnost Key words: Spielfeld formation.– Stratigraphy. (1987): Paleobathymetry of Middle Miocene (Badenian) marine deposits at the Weissenegg querry (Styrian Basin. morav (M41). LITERATURA HANSEN. Mlinska 5. Wien. F. Rp-log marker.and Chronstratigraphic Table of The Mura Sub-Basin. jasnije je i prihvatljivije definiran razvoj badena u Sloveniji (TURK. Paleontolo{ki je definiran srednji baden u facijesu foraminifera s pje{~anim ku}icama. MÜLLER. ZLINSKA.. te gornji baden u facijesu glaukonitskih pje{~enjaka (HANSEN. 89A.. I.E. J. JANOCKO. glauconitic sandstones. D1-horizont. Me|utim. 1993) je kao formaciju badena u Sloveniji predlo`ila L. tectonics. wielic (M42). donji baden u facijesu Orbulina suturalis. tektonika.. kako u smislu operativnih jedinica Pg-miocena za plinski rezervoar polja Peti{ovci. glaukonitski pje{~enjaci. B. Austria). volcanism. w-marker. tako i u stratigrafsko-tektonskom smislu razvoja Paratetisa i Panonskog bazena. & BELACEK. D. 1987. TURK.. KAROLI. jo{ uvijek nije paleontolo{ki rije{en problem granice prema karpatu i sarmatu. RIJAVEC s namjerom.– Arhiv Nafte Lendava. TUNYI. (2007): Miocene Central Paratethys stratigraphy – current status and future directions. Mus. (2009): Litho. D1-horizon. Moravian (M41). TURK. Slovenia Klju~ne rije~i: [pilja formacija. 4/2–3. vulkanizam.. & MANDIC. S.– Geologica Carpathica. 56/3. Naturhist. HARZHAUSER. E.– Ann. 15–36. 145–148. mineralo{ko-petrografskih. H. kosov (M43). da se na osnovu postoje}ih geolo{kih i bu{otinskih podataka (arhiv Nafte Lendava) poku{a definirati razvoj badena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 [pilja formacija murske potoline u Sloveniji Spielfeld formation of Mura subbasin in Slovenia Velimir Turk Nafta Geoterm. & RÖGL.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. magnetic polarity [pilja formaciju (TURK. 151–168. m-log marker. V. O. VASS. C. Wielician (M42). PILLER. Rp-marker. 2005). A1-horizon. u korelaciji s regionalno tektonsko-strukturnim odnosima (TUNYI. A. W. V.

After most likely an additional undefined local unconformity The Soukhne Formation of the Coniacian (Santonian) to Early Campanian in age follows. The subsurface geology of the Khnifes – Al Bahra Area was in more detail examined by analysing the rocks samples and relevant well data obtained during drilling the Al Bahra-1 and Khnifes-1 wells in the years 2004 to 2006. Sirija The territory of Syria is divided into the following four major tectonic units: the Palmyrides fold-thrust belt. Pierottijeva 6. 130 MY) from the Carnian to the Upper Cenomanian. [ubi}eva 29. Geology & Reservoir Management Sector. They are divided into two areas with sum of five INA’s exploration wells. During most of the Phanerozoic the Palmyrides belt was a sedimentary depocenter. CHAIMOV et al. where Khnifes-1 and Al Bahra-1 exploration well are located. BREW et al.d. Syria Klju~ne rije~i: JI Palmyridi. To the east and west the Palmyrides are bounded by the Euphrates and Dead Sea fault systems. Exploration & Production BD. Geomodel Development Department. although probably alienated by local unconformities.d. which resulted in formation of the modern NE-SW trending mountain range evident in topography. formed in between the two relatively undeformed tectonic blocks known as the Allepo Plateau on the north and the Rutbah Uplift on the south. The SE (Frontal) Palmyrides represents the NE-SW trending fold-thrust belt. occupies their central part.4. Lovin~i}eva bb. The Khnifes – Al Bahra Area. the Judea Formation of the Upper Cretaceous. Faculty of Mining. the Euphates Graben or Depression. the Abd el Aziz – Sinjar Uplift and Dead Sea Fault System. E&P Research Laboratory Department. It represents a 400 km long. 10 002 Zagreb. are due to a lack of information declared jointly. Damir Taka~2. In the Al Bahra-1 well this stratigraphic hiatus lasted (app. the main topic of this study. Late Campanian to Maastrichtian in age ends the borehole series of deposits. Croatia Key words: SE (Frontal) Palmyrides. This fold-thrust belt is usually subdivided into SE (or Frontal) Palmyrides and the NW (or Central) Palmyrides. Zagreb. Field Engineering & Operations Sector. 10 000 Zagreb.. The Shiranish Formation of the Upper Cretaceous. Geolgy & Petroleum Engineering. Khnifes-Al Bahra Area. Khnifes-Al Bahra podru~je. Croatia 2 INA – Industrija nafte d. and not considering abnormal contacts caused by faults the basic lithostratigra- . Late Cenomanian to Turonian in age unconformably overlies the Triassic sediments. with several kilometres of Palaeozoic and Mesozoic sediments accumulated in the period of episodic rifting and broad subsidence (e. Sachsova 2. the northeastern part of the Al Daww Depression and the part of the SE (Frontal) Palmyrides. Consequently.. The Permian Amanus Sand Formation and Scythian Amanus Shale Formation. After a new emergence phase at the Scythian-Upper Anisian boundary. -2 and -3. Exploration and Production BD. Regardless on tectonics. The significant tectonic activity at the end of the Triassic resulted in major regional emersion of the greater part of the Palmyrides. the idealized succession of sediments in the vertical exploration well Al Bahra-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Al Bahra-1 Well) starts with the Tanf Formation of the Silurian. the most important exploration/production privilege of INA Industrija nafte d.. NE-SW trending intracontinental fold-thrust belt. The Palmyra Area occupies northeastern part with wells Palmyra-1. fold-thrust belt. 2001. Subsequently to regionally determined emergence phase at the Silurian-Carboniferous boundary came the Markada Formation of the Carboniferous in age. in Syria. Kre{imir Krizmani}1. which extends from Damascus for more then 200 km due northeast.. 1992). The vertical exploration well Khnifes-1 (see abstract: Paleozoic and Mesozoic succession of sediments in Khnifes-1 Well) has drilled 3022 m of sediments ranging from the Upper Cretaceous to the Carboniferous. This concession occupies the northern part of Palmyrides. Croatia 3 University of Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 113 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stratigraphic-structural interpretation of SE Palmyrides (Syria) Stratigrafsko-strukturna interpretacija jugoisto~nih Palmirida (Sirija) Vladimir Veseli1.d. borano-navla~ni pojas. Zagreb. Bruno Tomljenovi}3 & Georg Koch4 1 INA – Industrija nafte d.g. The Palmyrides represent the object of special interest because of the Hayan block. Since the Late Cretaceous the Palmyrides have been subjected to episodic compression leading to folding and faulting of sedimentary pile. Croatia 4 Croatian Geological Survey. The Palmyrides fold-thrust belt is the most extensive and topographically prominent tectonic zone in Syria. separated by Jhar fault located at the northern edge of the Al Daww Depression in between the SW and NE Palmyrides. the Kurrachine Dolomite Formation of the Middle to Upper Triassic (Late Anisian to Carnian) follows. respectively.

The next is Amanus Sand Formation of the Permian age overlied with the Amanus Shale Formation of the Scythian age. Damascus. AL-MALEH. Consequently. 234/4. Further eastward Paleogene and Cretaceous sediments appear again on the surface. The recognized Palmyrides regional emersion at the end of the Triassic in the Khnifes-1 well began in Carnian and lasted to the Lower Cretaceous with lengthened duration of stratigraphic hiatus (app. Rutbah and Butmah Formations and finally by evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation exposed at the toe of the slope. gently dipping due northwest. REFERENCES PONIKAROV.– GeoArabia. The Butmah Formation of the Upper Triassic. & SAWAF. sediments of the Judea Formation are expected to be penetrated by the Khnifes-1 well first close to the surface and then again at depth of ca. J. The Khnifes-1 well is located at the northwestern margin of the valley covered by Quaternary sands and silts. 104/6. BARAZANGI. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 phic column begins with the Carboniferous deposits of the Markada Formation. A.114 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.e. Soc. Am. Scale 1/100000. layers become steeper and dip between 45 to 60° due NW into the Al Daww depression below Paleogene and Quaternary series. Carnian in age follows.. (1966): The geological map of Syria. as well as mapped and reconstructed by SALEL & SEGURET (1994) are in a good correlation with our field observations. Ministry of Industry.e. to the northwest from the Khnifes-1 well) is composed of well layered dolomites and micrites (with chert nodules) of Cretaceous Judea Forma- tion. (1994): Late Cretaceous to Palaeogene thin-skinned tectonics of the Palmyrides belt (Syria). The repetition of Upper Triassic to Upper Cretaceous sediments. D. except for the Triassic age of the oldest outcropping sediments that are incorrectly indicated on geological map of PONIKAROV (1966) as Jurassic. The Soukhne Formation of the Late Santonian to Early Campanian in age unconformably overlies previous deposits. Late Campanian to Maastrichtian in age ends this succession of sediments. but with dipping in an opposite direction (300/10) which suggests that sediments are folded in a form of an anticline. The Rutbah Formation of the Lower Cretaceous precedes the Hayane Formation of the Lower to Upper Cretaceous. We proved that geological and structural relations shown on geological map of PONIKAROV (1966). CHAIMOV T. SAWAF. M.– Geol. geological relations at the surface and on assembled reflection seismic section which extends from the Al Daww depression across the Khnifes anticline and to the Al Bahra-1 well indicate a complex internal structure. i. to the southeast from the Khnifes-1 well) with layers dip at about 20–30° due northwest. G. 573–616. The Khnifes – Al Bahra Area is morphologically characterized by a set of en echelon arranged NE-SW trending anticlines largely composed of Cretaceous deposits. 6/4..– Tectonophysics. 117 MY). After the regional emergence phase.. .e. structurally below the evaporites of the Kurrachine Anhydrite Formation. The Shiranish Formation of The Upper Cretaceous.. which unconformably rest over Paleogene limestones and marls. 265–290. A.. (2001): Tectonic and Geologic Evolution of Syria. Bulletin. 400 m. Next are the sediments of the upper part of Judea Formation. The surface geologic features were observed around the Khnifes-1 well by field campaign in November. AL-SAAD. These sediments are nicely exposed in a huge phosphate mine at the southwestern entrance into the valley. BARAZANGI. Syria. T. The sediments of Judea Formation crop out again along the hill on the opposite side of the valley (i. Down the slope. 2005. SALEL. Sediments moderately dip to the southeast (150/30) and going upslope pass into red-coloured ferruginous sandy dolomite of the lower part of Judea Formation. V. BREW. Syria. M. Upper Albian to Middle Cenomanian in age.F & SÉGURET. 704–715.P. A hill slope at the northwestern valley margin (i.K. & GEBRAN. (1992): Mesozoic and Cenozoic deformation inferred from seismic stratigraphy in the southwestern intracontinental Palmyride fold-thrust belt. the Judea Formation is underlain by the Hayan. M. The Judea Formation of the Upper Cenomanian to Turonian age follows. The Kneffes valley is bounded on both sides by NW-SE trending hills where Mesozoic sediments crop out. To the northwest. T. first the Kurrachine Dolomite Formation and than the Kurrachine Anhydrite Formation of the Middle to Upper Triassic proceed behind.

Rezultati analize foraminiferske zajednice pokazali su visoku bioraznolikost tipi~nu za {elfna mora normalnog saliniteta. Hrvatska Klju~ne rije~i: foraminifere. U zajednicama dominiraju epifaunalni rodovi. Globocassidulina subglobosa (Brady) i Melonis pompiloides (FICHTEL & MOLL). do 2008: Piranski zaljev. Elphidium margaritaceum (Cushman) i Elphidium translucens Natland. Malinska i Novi Vinodolski karakteriziraju manje dubine mora (od 2 do 33 m). a slijede Globigerina bulloides d'Orbigny. idu}i od sjevera prema jugu u razdoblju od 1995. Fisherov á indeks najmanji je u Malinskoj (8. Peneroplis pertusus (Foraskal). pertusus otpada ~ak 48% zajednice. do 3. U tjesnacu O{tro dominira vrsta Lenticulina cultrata (Montfort). Sastav zajednica mo`e se protuma~iti promjenom dubine mora me|u grupama i/ili utjecajem rije~nog toka: Piranski zaljev. U tjesnacu O{tro. biodiversity indices.9). Zverinac. pertusus i Ammonia sp. a najve}i u Piranskom zaljevu (16. 10 000 Zagreb.4%) ima vrsta Lobatula lobatula (Walker & Jacob). Na svim postajama tip sedimenta je pijesak. Tamara Ore{kovi}1 & Lea Pesjak1 1 2 Geolo{ki odsjek. a prema zastupljenosti slijede Elphidium sp.28%).4%) i vrste T. Giordano Paliaga 5. 52 210 Rovinj. otok Zverinac. U uvali Malinska na jedinke vrste P. Siphonaperta aspera (d’Orbigny) i Siphonaperta irregularis (d´Orbigny). Shannon-Wienerov indeks kre}e se od 2.) predstavljaju ~ak 40% ukupne zajednice. a slijede Triloculina affinis d'Orbigny. bioraznolikost i dominaciju s istog tipa sedimenata. ali laboratorijska je obrada slijedila isti protokol: ispiranje na situ promjera 63 mikrona. Centar za istra`ivanje mora.25 na u{}u rijeke Cetine. Jadransko more. a u sedimentima se nalaze i pretalo`ene eocenske planktonske foraminifere. (6. Elphidium punctatum Terquem i Gyroidinoides sp. gdje je odre|en glinoviti pijesak. Ispred otoka Zverinca najve}i udio u zajednici (6. Matea ^i~a1. agglutinans (10. Globorotalia sp. Vlasta ]osovi}1. otok Vis (6. odvajanje u standardne pod-uzorke od oko 300 jedinki i odre|ivanje vrsta i rodova prema kriterijima LOEBLICH & TAPPAN (1987). Vis i tjesnac O{tro u drugu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 115 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pijesci i foraminiferska zajednica na odabranim lokalitetima isto~ne obale Jadranskog mora Sands and foraminiferal community from selected localities along the Eastern Adriatic coast Jelena Vidovi}1. koju slijede Asterigerinata mamilla (Williamson). Adriatic Sea. Zverinac. u{}e rijeke Cetine. uvala Malinska na otoku Krku. brojne su jedinke roda Quinqueloculina. Analizom glavne komponente (PCA) uzorci su grupirani na slijede}i na~in: Piranski zaljev. Na plitkovodnim postajama izrazita je dominacija pojedinih vrsta (P.). indeksi bioraznolikosti. dok sedimenti s dubljevodnih postaja sadr`e ve}e udjele planktonskih foraminifera ({to je posljedica utjecaja otvorenog mora). Mladen Jura~i}1. zatim Ammonia tepida (Cushman). i Quinqueloculina seminula (Linnaeus). analiza glavne komponente Key words: foraminifers. Uzorci su uzeti s dubina od 2 m do 108 m. Ammonia beccarii (Linnaeus) i Cribroelphidium poeyanum (d´Orbigny).. sa skoro 11%. zbog pove}anja udjela glinovite komponente u sedimentu. razli~itim tehnikama uzorkovanja. svaka s oko 4%. koje zajedno predstavljaju 35% zajednice. Na postaji u podmorju otoka Visa najbrojnije su jedinke roda Globigerina (21.5 km od SI obale) te tjesnac O{tro (Bokokotorska vrata). Horvatovac 102a. U{}e rijeke Cetine specifi~na je postaja. Adriana Bor~i}2. . pijesak. Cilj istra`ivanja bio je usporediti sastav zajednica. uvala Malinska i Novi Vinodolski svrstani su u jednu grupu. U Piranskom zaljevu najbrojnija vrsta je Textularia agglutinans d'Orbigny (15% zajednice). Na u{}u rijeke Cetine dominantne vrste su Quinqueloculina sp. Vis i tjesnac O{tro nalaze se na dubinama od 65 do 108 m.4. Rosalina bradyi (Cushman) i Textularia conica (d'Orbigny). uvala Novi Vinodolski.8). Sve interpretacije temelje se na ukupnoj zajednici. izuzev na otoku Visu i u tjesnacu O{tro.25 u Malinskoj.. a jedina postaja pod znatnim utjecajem rijeke je ona na u{}u Cetine. principal component analysis Analizirana je foraminiferska zajednica iz povr{inskog sloja sedimenata dna Jadranskog mora. sand. Uzorkovanja su provedena u razli~itim okoli{ima obalne zone uzdu` isto~ne obale Jadranskog mora. Planktonske foraminifere (Globigerina sp.5%). dok je u{}e rijeke Cetine odvojeno od prethodnih dviju grupa. Cibicides boueanus (d'Orbigny). ali s razli~itih dubina i geografski udaljenih postaja. U uvali Novi Vinodolski jedinke roda Ammonia sa~injavaju oko 55% zajednice. zajednice sadr`e vi{e infaunalnih vrsta. a srednje zastupljene vrste su Miliolinella sp. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. Hrvatska Institut Ru|er Bo{kovi}.

869 p. ve} faktori poput dubine (koli~ine svjetla i koli~ina hrane). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Iz sastava zajednica. brojnosti oportunista i specijalista te udjela foraminifera prema tipovima stijenki. A. H. proizlazi da tip sedimenta dna ne igra va`nu ulogu u distribuciji foraminifera. Jr. (1987): Foraminiferal genera and their classification.. LITERATURA LOEBLICH. omjera epifaune i infaune. & TAPPAN.R.– Van-Nostrand-Reinhold-New York.116 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . dominacije vrsta. ali i rivalski odnosi me|u vrstama foraminifera.

8-Ervillia-Mactra zona. Miocenska epoha u panonskoj Hrvatskoj dokumentirana je brojnim nalazima fosila. imenovanih i definiranih po na~elima formacijske analize. panonske Hrvatske. na temelju kojih se moglo rekonstruirati paleoekolo{ke osobitosti. Biozona. 4-Lucinoma borealis zona. jz. a u podzemlju su ~ak 2 do 3 puta deblje. panonski bazenski sustav. biostratigrafija. Izdvojene zone ovdje nisu rangirane iz razloga nepotpunog statisti~kog uzorka.. 18-Congeria brandenburgi-Congeria croatica zona i 19-Melanopsis decolata-Congeria rhomboidea zona. uz relativno visoku razlu~ivost biostratigrafske razdiobe. svaki facijes i razvoj ima posebnu faunisti~ku zajednicu?”. uglavnom sedimentnim stijenama.vrsaljko@hpm. a potrebno ih je u budu}nosti nadopunjavati. 16-Lymnocardium decorum zona. tj. Temelj radu ~ine dosada{nja istra`ivanja i publicirani rezultati o podjeli miocena u panonskoj Hrvatskoj. biozona. Prema najnovijim istra`ivanjima i uz uva`avanje postoje}ih literaturnih i drugih spoznaja mo`e se izdvojiti ukupno 19 biozona. Najve}i udio imaju klastiti. s ostalim talo`nim bazenima nekada{njeg Paratethysa. a litolo{ki je predstavljena raznovrsnim. koja su uglavnom iskazana kroz OGK 1:100. Tako je prvi test uspje{no polo`en i na{ao primjenu! Miocenske meku{ce treba u panonskoj Hrvatskoj posebito cijeniti jer “oni su najbolji klju~” za razumijevanje scenarija tog geolo{kog vremena. Ve} na terenskom kartiranju. 5-Paliollum zoellikoferi zona. obra|eno i determinirano oko 250 taksona meku{aca.. Izdvojene biozone ~ine glavni i sastavni dio neformalnih litostratigrafskih jedinica.000 i koja su bila vo|ena “na~elima zonske vrste”. 6-Pirenella zona. 12-Congeria czjzeki zona. jer svaka stepenica. Hrvatska (davor. “svi mi neogeni~ari” imali smo vrlo brza i prakti~na rije{enja od ove i ovakove podjele miocena. tj. 9-Radix croatica zona. Samoborsko gorje. Izdvojene biozone i neformalne litostratigrafske jedinice koje su uspostavljene na miocenskim povr{inskim terenima u`eg poligona. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 117 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zonacija srednjeg i gornjeg miocena sjeverne Hrvatske na temelju meku{aca Middle and Upper Miocene zonation of the norhern Croatia on the base of the Molluscs Davor Vrsaljko Hrvatski prirodoslovni muzej. indicirati i definirati geokronolo{ku starost stijena te predlo`iti zoniranje miocenske epohe u panonskoj Hrvatskoj. @umberak. meku{ci. ovdje se donekle poku{alo odgovoriti. 2-Clavatulla zona. koje si je postavila V. KochanskyDevide jo{ davne 1944. . tj. 15-Dreissenomya digitifera-Paradacna abichi zona.hr) Klju~ne rije~i: srednji-gornji miocen. Dalje navodim i predla`em biozone srednjeg i gornjeg miocena.. 17-Prosodacnomya zona.000). a na temelju nalaza faune meku{aca. na temelju sukcesivnih homogenih sedimentnih cjelina (GK RH 1:50. Paratethys. Demetrova 1. Pannonian Basin System... sjeverna Hrvatska Key words: Middle-Upper Miocene. 3-Pecten-Ostrea-Cardium zona. 14-Congeria partschi zona. 7-Dorsanum zona. testirati i korelirati u ukupnim prostorima. 11-Congeria banatica zona. North Croatia Ovaj rad sublimacija je relevantnih rezultata 15-godi{njih (1993–2008) geolo{ko-paleontolo{kih istra`ivanja miocenskih terena sjeverne.4. Biostratigraphy. godine: “Kakva je fauna. Ovdje je predstavljeno. pijesci. Paratethys. redaju}i ih od starijih/donjih prema mla|im/gornjima: 1-Myrthea-Tellina-Macoma zona. tufovi i ugljen. 10-Lymnocardium cekusi zona. istra`ivanog podru~ja (dio Pokuplja. 10 000 Zagreb. 13-Melanopsis zona. Molluscs. dio Medvednice) mogu}e je skoro u potpunosti korelirati s ostalim djelovima ukupnog panonskog bazenskog sustava. Na povr{inskim terenima poznato je i dokazano postojanje naslaga srednjeg i gornjeg miocena koje su prosje~no efektivne debljine oko 1 500 m. U ukupnoj bionomskoj komponenti najve}i udio imaju {koljka{i i pu`evi. po na~elu “vertikalno neponovljivih fosilnih asocijacija”. gline. Na temelju novijih istra`ivanja i nalaza “karakteristi~nih asocijacija” fosilnih meku{aca izvr{ena je djelomi~na biostratigrafska revizija i predlo`eno zoniranje srednjo-gornjomiocenskih naslaga kroz 19 biozona. lapori. Na pitanje. a naj~e{}i su: pje{~enjaci.

te brojni ve}i ili manji riblji kralje{ci.o. Zagreb. Zrinka Grgani}-Vrdoljak3 & Pia Ple{e2 1 Hrvatski prirodoslovni muzej. J. Zagreb.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. ovi pretalo`eni fosilni ostaci vjerojatno pripadaju srednjem miocenu (sarmat-?baden). U donjim i sredi{njim dijelovima pjeskokopa na|ene su brojne kosti fosilnih kitova (podred Odontoceti). Zagreb. 2002). okruglasti zubi riba iz roda Chrysophrys (=Sparus). 1–21.vrsaljko@hpm. Zagreb. 542 str. Po~esto se mogu prona}i i vrlo karakteristi~ni zubi morskih pasa. 1853) i na Medvednici (Podsused) – Mesocetus agrami Van BENEDEN. Neki od ostataka. U proteklih nekoliko godina. Wien. a u njemu se ve} desetlje}ima iskori{tava kvarcni pijesak za staklarsku industriju u Lipiku – “Lipik-glass d. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. Akad. Demetrova 1. dok u zajednici te{kih minerala izrazito prevladava epidot. pobli`e dupina (porodica Delphinidae). . Hrvatska (davor. Takve stijene sudjeluju u gra|i kristaline jezgre Papuka i obli`njeg Psunja. 84–88. pa je stoga nu`na temeljitija obrada fosilnih nalaza i eventualna za{tita ove vrijedne “nacionalne geoba{tine”.o. 111. (1853): Bericht über ein neu entdectes Cetaceum aus Radoboy. (1892): O fosilnih Cetaceih Hrvatske i Kranjske. A. (GORJANOVI]-KRAMBERGER. 10 000. MARKOVI].o. Uz ostatke kitova. Z. Sjeverna Hrvatska Key words: Vrani}. ali obzirom na njihovu mnogobrojnost mogu}e je prona}i i bolje o~uvane ostatke. Vrsaljko. mogli bi pripadati drugim akvati~kim sisavcima. kao i kosti prednjih ekstremiteta ve}ih i manjih primjeraka dupina. za {to je potrebna detaljnija anatomska korelacija s danas `ivu}im vrstama. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. J.. 10 430 Samobor. Marijan Kova~i}2. Vrijedni sakuplja~i bili su: D. na{i su kolege geolozi Mato Brki} i Domagoj Jami~i}. Me|utim. Prosje~no se u 1 m3 pijeska na|e 20-tak primjeraka fosilnog materijala. 1892). Horvatovac 95. Kosti su ve}inom fragmentirane i erodirane.hr) 3 Geoist d. MÜLLER. Japund`i}.pmf. Champsodelphis sp. Pijesak je naj~e{}e srednje sortiran. Sanja Japund`i}1.118 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Nem~i}a. tek }e budu}a istra`ivanja zasigurno mo}i detaljnije objasniti iz kojih su miocenskih slojeva ove kosti pretalo`ene (vjerojatno se radi o vi{ekratnom recikliranju!). Northern Croatia Pjeskokop Vrani} smje{ten je na jugozapadnim obrocima Papuka u blizini istoimenog sela. Mineralo{ko–petrografski zavod. Iako je starost naslaga najvjerojatnije postmiocenska.. Me|u prvima.” Kop je danas otvoren u visinu oko 30 m i u {irinu oko 300 m. LITERATURA GORJANOVI]-KRAMBERGER.o. Prirodoslovno-matemati~ki fakultet. S. 10 000. 10. Geolo{ki odsjek. Delphinopsis Freyerii. Radov~i} i M. uz cestu Pakrac-Po`ega. Delphinapterus sp.– Rad JAZU. Lokalitet Vrani} zasigurno zaslu`uje svekoliku pozornost hrvatskih prirodoslovaca kao jedno od rijetkih nalazi{ta fosilnih kitova. Mineralo{ka i strukturna nezrelost pijeska ukazuje na slabo kemijsko tro{enje detritusa i njegov kratak transport. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Vrani}: Najzna~ajnije nalazi{te fosilnih kitova u Sjevernoj Hrvatskoj Vrani}: The most important finding place of fossil whales in Northern Croatia Davor Vrsaljko1. Grgani}-Vrdoljak. godine (MARKOVI].– Sitzungsber. Osobito su ~esti kralje{ci – trupni i repni. Jelenko. srednjezrnat do krupnozrnat. Hrvatska Klju~ne rije~i: Vrani}. D.. Wiss. fosilni kitovi. Djelomi~nu interpretaciju fosilne faune iz Vrani}a dao je i Darko Rukavina. D. Hrvatska (mkovacic@geol. naj~e{}e su dobro uo~ljivi sjajni. Radi se o materijalu lokalnog podrijetla ~ije su izvori{ne stijene najve}im dijelom bile granitoidne stijene i stijene niskog stupnja metamorfizma. Fosilni kitovi prona|eni su do sada u sarmatskim naslagama Radoboja – Delphinopsis freyeri MÜLLER (MÜLLER. istra`ivanje ovog nalazi{ta se nastavilo pa je prikupljeno vi{e od 500 fosilnih kostiju.. Platanista croatica GORJANOVI]-KRAMBERGER. koji su otkrili zna~aj pjeskokopa Vrani} i ve} koncem pro{log stolje}a objavili i dobrohotno ustupili fosilni materijal Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.hr) 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. fossil whales. S. Le`i{te je otkriveno 1974. koji se ne mogu pripisati ribama ili dupinima. kao i drugi ko{tani ostaci riba. oko 500 m sjeverno od rje~ice Orljave. U njegovom sastavu dominiraju slabo zaobljene ~estice alkalijskih feldspata i kvarca. Japund`i}.

Najva`niji tektonski pokreti bili su u permu (hercinski). U opisu geolo{ke gra|e nastojalo se na jedan popularan i eduktivan na~in objasniti postanak i razvoj stijena na ovom podru~ju. pa se miocenski sedimenti na podru~ju Jesenja odla`u unutar Panonskog bazena.. te alpski za vrijeme mezozoika i kenozoika. Paratethys. Abstract Book. Sachsova 2. Meljan.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. MARKOVI]. Od mineralnih sirovina koje se nalaze unutar podru~ja Op}ine Jesenje mogu se izdvojiti tehni~ko-gra|evni kamen i tuf. okoli{. lapori i ugljeni “Golubovec formacije”. Nakon toga u gornjem egeru su u marinsko-braki~nom okoli{u. Zagreb. te kao ukrasni kamen. 1987). Meljan. u gornjem paleozoiku (gornji perm)..4. srednjeg trijasa. “Golubovec formacije”. Tethys. formacija. R. (ur. & GRIZELJ. vulkanizam. otnang. AVANI]. siltovi. kao i sve ostale gore u Hrvatskom zagorju. Kapfenstein. Tada su potpuno izdignute planine Strahin{~ica i Ivan{~ica. Op}ina Jesenje. MÁRTON et al. pijesci. PAMI]. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ke karakteristike. perm. MIKNI]. 2007). Prvo je u srednjem trijasu do{lo do podmorskih izljeva andezit-bazalta. konglomerati. Joannea-Geologie und Paläontologie 9. Srednjetrijaski karbonati su nastali u relativno plitkom moru na podru~ju karbonatne platforme. egenburg.– U: GROSS. Spomenuta sedimentacija od paleozoika do donjeg otnanga obilje`ena je ~estim vulkanizmom. Fm. Gline i lapori s proslojcima pijesaka “Meljan formacije” odlagani su od gornjeg oligocena do donjeg egera u okoli{u {elfa i prodelte (AVANI] et al. kada su talo`eni sitnozrnati klastiti. Zagreb. Ranije se eksploatirao za potrebe cementne industrije.. volcanism.. Paratethys. koji se eksploatiraju u dva kamenoloma nedaleko @utnice na obroncima Gorjaka (MARKOVI]. Macelj. Konglomerati i pje{~enjaci gornjeg perma su odlagani u priobalnom marinskom okoli{u. pijesci. Pojave silikatnog minerala zeolita u tufu otvaraju mogu}nost reaktivacije zatvorenog kamenoloma. Permian. Triassic. (2007): Egerian Deposits from the South-western Part of the Pannonion Basin. Municipality Jesenje.. M. zeolit Key words: geological characteristics. siltovi. PAVELI]. koji su uvr{teni u “Macelj formaciju”. Zavr{nu fazu talo`enja predstavljaju nanosi potoka za vrijeme gornjeg kvartara. Za vrijeme egenburga i donjeg otnanga nastali su glaukonitni pje{~enjaci. aluvij. a pripada “Macelj formaciji”. M & INGOMAR. 2002). kvartar. J. Tethys. trijas. TOMLJENOVI]. Najmla|i tektonski pokreti dogodili su se tijekom pliocena i kvartara (posljednjih 5 milijuna god. Povremeno je uz dotok slatke vode talo`en i krupnozrnasti kopneni materijal u okoli{u rije~ne delte. a najmla|e nastaju i danas (kvartar). environment. S (2002): Hrvatske mineralne sirovine. 544 str. eger. Ottnangian. Oni su odlagani u marinskom okoli{u na podru~ju priobalja i prijelazne zone. kamenolom. Macelj.): 2nd International Workshop ”Neogene of Central and South-Eastern Europe”. 10 000 Zagreb.. A. pje{~enjaci. B. Na geolo{koj karti izdvojene su stijene gornjeg perma.. & MÁRTON. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 119 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke osobitosti podru~ja op}ine Jesenje Geological characteristics in the area of Jesenje Municipality Radovan Avani} Hrvatski geolo{ki institut.. “Macelj formacije” i aluvij recentnih potoka. stomatologija) LITERATURA AVANI]. 9–10. kada su unutar stijena “Macelj formacije” odlagani samo tufovi. D. Vulkanska aktivnost u egenburgu i donjem otnangu bila je ne{to slabijeg intenziteta. U donjem miocenu u Paratethysu se diferenciraju talo`ni bazeni. Razlog tome je {to se zeolit danas sve vi{e pokazuje kao mineral budu}nosti zbog svoje vi{estruke primjene (medicina. Egerian. odnosno u Zagorskom podbazenu (PAVELI]. Eggenburgian. lapori i gline. Tijekom toga vrlo dugoga geolo{kog razdoblja njihov postanak bio je u uskoj vezi s nekada{njim oceanom Tethys i mla|im morem Paratethys. a zatim su tijekom gornjeg egera na povr{inu dospjeli andeziti i piroklastiti (tufovi i piroklasti~ne bre~e). BAKRA^. E.) ([IMUNI] & [IMUNI]. Tijekom talo`nih procesa u geolo{koj povijesti u ovom podru~ju do{lo je do tektonike i izdizanja pojedinih stijena. koja je povremeno bila produbljavana. Tehni~ko-gra|evni kamen ~ine srednjetrijaski dolomiti i dolomitne bre~e. Croatia. (2002): In the wake of a counterclockwise . u podru~ju priobalja i delte. F. MÁRTON. K. P. Tuf se nalazi u napu{tenom kamenolomu kod Donjeg Jesenja. Quaternary. talo`eni konglomerati. Svi ti pokreti rezultirali su u formiranju recentnog strukturno-tektonskog sklopa na podru~ju Hrvatskog zagorja. pod utjecajem plime i oseke. Najstarije stijene na podru~ju Op}ine Jesenje nastale su prije 260 milijuna godina. zeolite Geolo{ke karakteristike prostora Op}ine Jesenje prikazane su u okviru monografije Op}ine Jesenje (isto~no od \urmanca). quarries. “Meljan formacije”. 2001. 2002).. R.

PAVELI]. Razr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rotating Adriatic microplate: Neogene paleomagnetic results from northern Croatia. (1987): Rekonstrukcija neotektonskih zbivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na temelju analize pontskih sedimenata.120 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. [IMUNI]. (2001): Tectonostratigraphic model for the North Croatian and North Bosnian sector of the Miocene Pannonian Basin System. Blackwell Science Ltd. Earth Sci. 431... 91.– Rad Jugosl. AN. . AL. akad. 359–376. Zagreb. & [IMUNI]. znan. 155–177. znan. umjetn. Jour. za prir.. 13.– Basin Research. 514–523. D.– Int. 22.

Rudnik u geolo{kom smislu Stijene u kojima se nalazi rudnik Zrinski su prema geolo{kim kartama sredi{njeg dijela Medvednice svrstane u kompleks parametamorfnih stijena niskog stupnja metamorfizma. Park se prostire na podru~ju grada Zagreba. Osnovni fenomen su dobro o~uvane prirodne {ume i {umske zajednice koje ~ine 78% povr{ine Parka. prosinca 2004. postavljene su drvene podgrade koje svojim izgledom odra`avaju srednjovjekovan na~in rudarenja. Hrvatska (strucansluzba@pp-medvednica. Posjetitelji rudnika mogu saznati mno{tvo informacija o prirodnim. Povijest rudnika Rudnik Zrinski se nalazi na lokalitetu “Rudarski vrt” u sredi{njem dijelu Parka na 800 m nadmorske visine.hr) Klju~ne rije~i: Medvednica. tourism. To su jedini povijesni podaci prona|eni o rudniku. Njegov potomak. Medvednica predstavlja glavno ekolo{ko upori{te u neposrednoj blizini glavnog grada Republike Hrvatske i izleti{te od neprocjenjive vrijednosti u kojem stanovni{tvo milijunskog grada i okolnih naselja mo`e zadovoljiti potrebe za odmorom i rekreacijom. dobivena lokacijska te uporabna dozvola. udarci pijuka u stijenu. education. 2002). U rudniku je prisutna visoka vlaga. Nikola Zrinski je 1527. renovation. koji su na pojedinim mjestima osigurani drvenom podgradom. Rudnik se sastoji od ulazne prostorije i nekada{njih rudarskih hodnika. manjim povr{inkim kopovima. posjetitelji. Projekt prenamjene Rudnika Zrinski mo`e biti primjer dru{tvenoj zajednici kako stari i napu{teni rudnici mogu iskoristiti svoje turisti~ke i kulturne potencijale i biti izvor znanja za budu}e sli~ne projekte u Hrvatskoj. U rudnik nekad zvan “Gorci” a danas Zrinski. ulaznoj prostoriji preuzete su iz knjige “De Re Metallica” autora Georgiusa Agricole. Zaru{eni hodnici su otkopani. Realizacija projekta bila je vrlo zahtjevna. godine sklopio Ugovor sa zagreba~kim gra|anima na temelju kojeg su smjeli rudariti na posjedima Zrinskih. uvedena je rasvjeta. do njegova ure|enja i obnove. Financiran je ve}inom iz dr`avnog prora~una i uz pomo} brojnih sponzora. 4. Prema pisanim izvorima Petar Zrinski je 1463. Zagreb. Istra`nim radovima otkriveni su novi hodnici koji se namjeravaju urediti za posje}ivanje. Postavljene su drvene skulpture rudara u prirodnoj veli~ini (Sl. mine. Plo~e sa slikama u glavnoj. ~ak 100% u odre|enim godi{njim dobima {to uzrokuje propadanje drvene podgrade. Rudnik je za{ti}en kao kulturno dobro Republike Hrvatske. godine zbog velikih zasluga dobio kraljevski rudarski privilegij od kralja Matije Korvina koji mu je omogu}io rudarenje i na Medvednici. Sve do nedavno se o postojanju srednjovjekovnih rudarskih aktivnosti na ovom podru~ju moglo zaklju~iti samo na osnovu tragova uru{avanja starih rudarskih hodnika. galenit. Prona|ena su imena dvojice Zagrep~ana. visitors. odnosno devonsko-kar- . turizam. godine. isho|ene potrebne suglasnosti. kulturno-povijesnim te o geolo{kim vrijednostima Medvednice. Odr`avanje rudnika zahtijeva pregled stanja podgrada te premazivanje podgrade za{titnom bojom. rudnik. Uvedeno je ozvu~enje – kapanje vode. godine zapo~ela s obnovom i prenamjenom nekada{njeg rudnika u turisti~ko-edukativne svrhe. povremeno su ulazili tek samo znati`eljnici. {kripa drvenih ta~aka i prigu{eni razgovor rudara koji pove}avaju do`ivljaj srednjovjekovnog rudarenja. Zagreba~ke i Krapinsko-zagorske `upanije na povr{ini od 17 938 ha. godine. edukacija. obnova. a najve}i broj posjetitelja su {kolska djeca. – before and now Tajana Ban ]uri} & Nives Farka{-Topolnik Javna ustanova “Park prirode Medvednica”. Do sada je u obnovu ulo`eno vi{e od milijun kuna. Matija Cinaberski i Jakob Ga{parin. dolomit Key words: Medvednica. do 1623. Izra|ena je projektna dokumentacija za obnovu rudnika. galena. Do sada je rudnik posjetilo vi{e od 50 000 posjetitelja. pretpostavljene paleozojske. koji su rudarili od 1608. U svrhe monitoringa potrebno je godi{nje obavljati mjerenja mikroklimatskih uvjeta i ispravnosti elektri~nih instalacija te pregled stabilnosti rudnika. Rudnik je otvoren na dan Svete Barbare. financijski i u samoj izvedbi. te prisutnosti jalovi{ta. Bliznec bb. Obnova Javna ustanova “Park prirode Medvednica” je 2002. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 121 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Srednjovjekovni Rudnik Zrinski na Medvednici – nekad i sad Mideval Mine “Zrinski” on Medvednica Mt. 1) te je izlo`en nekada{nji rudarski alat. Otapanje snijega povremeno mo`e uzrokovati uru{enja koja je potrebno sanirati. vjerojatno i u Rudniku Zrinski (MARKOVI]. dolomite Park prirode “Medvednica” Rudnik Zrinski nalazi se na prostoru Parka prirode “Medvednica”.4.

25. S. 1995). bonske starosti ([IKI] et al.– Dover Publications. Drvena skulptura rudara. (1556): De Re Metallica. New York.– Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. a od jalovinskih minerala kvarc. Zagreb. V. Figure 2. (2008): Preliminarni izvje{taj i geolo{ka karta rudnika Zrinski. Galenit u dolomitu. G. Dodatno.. 2008). 199 str. 29–47.– Geol. Figure 1. Zagreb. Inc.. Najve}i dio rudnika izgra|uje dolomit unutar kojeg se mjestimice u vidu uprskanja. granat i tinjci (TOMLJENOVI] & GARA[I]. 2). drugih podatka o kemizmu nema ([IKI] et al. 1950. & GARA[I]. Jakoba utvr|uje se trijaska starost parametamorfnih protolita (\UR\ANOVI]. Prema zapisu jedna tona galenita uklapa 485 g srebra. 1995). 544 str. Dosad objavljeni biostratigrafski podaci prikupljeni u stijenama u najbli`oj okolici rudnika su rijetki. INA. K. 2008). MARKOVI]. Galena in the dolomite. 2008). Na temelju nedavno napravljene prve. Slika 2. (2002): Hrvatske mineralne sirovine. preliminarne geolo{ke karte rudnika Zrinski izdvojeno je pet litostratigrafskih jedinica: dolomitni {kriljavac. dolomit s granatom-skarn i dolomitizirani oolit (TOMLJENOVI] & GARA[I]. .122 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Recentna mikroskopska istra`ivanja su pokazala da se uz dominantni galenit i podre|eni sfalerit u rudi u malim koli~inama nalaze i pirit.– Institut za geolo{ka istra`ivanja.– Institut za geolo{ka istra`ivanja. TOMLJENOVI]. (1973): O paleozoiku i trijasu Medvednice (Zagreba~ke gore) i podru~ja Dvora na Uni na temelju konodonata. halkopirit i malahit. ali naj~e{}e du` pukotina i prslina pojavljuje galenit (Sl. 1973).. (1995): Geolo{ki vodi~ Medvednice. Vrlo rijetko je mogu}e uz galenit makroskopski uo~iti i sfalerit. slejt/filit. \UR\ANOVI]. Zagreb. [IKI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. Na osnovu konodontne faune separirane iz vapnena~kih protolita ulo`enih u slejtovima u okolici Kralji~inog zdenca i u podru~ju ju`no od kapelice Sv. dolomit. vjesnik. LITERATURA AGRICOLA. @. B. Wodden sculpture of the miner. Zagreb. Naftaplin. detaljnim prou~avanjem mikroskopskih struktura dolomitnih stijena uo~eni su rijetki ostaci lju{turica foraminifera za koje je potrebno provesti biostratigrafsku analizu (TOMLJENOVI] & GARA[I].

ili je to samo pejza`. To {to su nepoznate ne ~ini ih manje va`nima ili manje zanimljivima za razgled. Ali {to je s ostalim geolo{kim zanimljivostima na{e domovine? Zanimanje profesora i javnosti za geolo{ku ba{tinu o~ito postoji. zanimljiva stijena. S obzirom da je Hrvatska zemlja velike prirodne raznolikosti – kako geolo{ke (stijene. ekosustavi). Moderni muzeji tako imaju sve va`niju ulogu u realizaciji programa tzv. osim prirodne vrijednosti i zanimljivosti.4. Va`na osobitost na{e zemlje je ~injenica da koje god mjesto posjetili ili odabrali za razgled ili odmor.). Od brojnih na{ih geolo{kih lokaliteta svega ih je nekoliko op}epoznatih koje ciljano obilaze i posje}uju organizirane {kolske grupe. lagan i svima dostupan pristup. parka prirode i dr. pa mogu biti zanimljivi i {iroj javnosti. Izdvajanjem i nagla{avanjem muzejskih predmeta. kulturnog turizma. nalazi{te fosila. reljef) tako i biolo{ke (biljni i `ivotinjski svijet. jer je uz upoznavanje kulturne ba{tine nekoga kraja sve popularnije i upoznavanje prirodne ba{tine. ima va`nu misiju popularizacije prirodoslovlja. Sve je to sa`eto i predstavljeno u ilustriranoj karti geolo{kih i biolo{kih turisti~ki zanimljivih lokaliteta Hrvatske koju je objavio Hrvatski prirodoslovni muzej kako bi o njima informirao posjetitelje muzeja. Upravo zato Hrvatski prirodoslovni muzej. ^esto se doga|a da se nalazimo u nekom gradu ili kraju. i u~enicima i nastavnicima mo`e koristiti kao pomo}no u~ilo. osim svoje znanstvene ili gospodarske vrijednosti. a na stra`njoj su njihovi kratki opisi s fotografijama i nekim korisnim informacijama. Opisanim je lokalitetima zajedni~ko da. imaju jednostavan. prvenstveno profesore i u~itelje koji u muzej dolaze s u~enicima. dodu{e ne{to vi{e biolo{ke i krajobrazne. stani{ta. sve ~e{}e i geolo{ke. popularizacija. Demetrova 1. popularization. pa je time i sve ve}a potreba za suradnjom i interakcijom dviju djelatnosti – muzejske i turisti~ke. ili djelatnosti. fosili.hr) Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. roditelji s djecom i turisti. tu je i nekoliko destinacija (lokaliteta) koje su {iroj javnosti mo`da manje poznate. koji svojim izlo`bama i programima privla~i svake godine sve vi{e i vi{e posjetitelja (i turista). koji osim kulturne ba{tine uklju~uje i prirodnu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 123 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ke turisti~ke atrakcije Hrvatske – Prijedlog za {kolske i obiteljske izlete Geological tourist attractions of Croatia – A proposal for school and family excursions Renata Brezin{~ak Hrvatski prirodoslovni muzej. Karta popularizira geolo{ku (i biolo{ku) ba{tinu. muzej oda{ilje pozivnicu za posjet geolo{kim zanimljivostima na{e zemlje. uvijek je u blizini neka prirodna ljepota. minerali. a od individualnih posjeta najbrojniji su posjeti – obiteljski. Karta predstavlja dvadesetak geolo{kih lokaliteta koji su ucrtani na prednjoj strani karte. bez obzira na to je li to dio nekog za{ti}enog objekta prirode (nacionalnog parka. geolo{ki fenomen. mnogo je prirodnih predjela koji. i to ne samo za domicilne stanovnike. a koje su istovremeno i turisti~ki zanimljive. no s geolo{kog gledi{ta vrlo zanimljive i vrijedne pa`nje. 10 000 Zagreb. no u ~emu je onda problem? Mo`da u nedovoljnoj informiranosti. ve} i za sve one koji dolaze iz drugih krajeva. Ipak. aktivnosti i ideja koje Muzej promi~e. odnosno da su ure|eni za posjetitelje. Hrvatska (renata. ono {to osobito raduje je sve ve}i posjet i stranih turista. edukacija Key words: geological heritage. odnosno kao izvor informacija za osmi{ljavanje nekih novih.brezinscak@hpm. ali za njih ne znamo. ili sli~no. education U radu se predstavlja publikacija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja 'Geolo{ke i biolo{ke turisti~ke znamenitosti Hrvatske' koju je u obliku turisti~ke karte Muzej izdao 2009. Me|u posjetiteljima na{ega muzeja jo{ su uvijek najbrojnije organizirane {kolske grupe. godine. imaju i onu estetsku i obrazovnu vrijednost. . u ~ijoj blizini postoje geolo{ke zanimljivosti ure|ene za posjete. ali {to je osobito va`no. Tematskim izlo`bama Muzej ~esto promi~e ideju o~uvanja prirodne ba{tine. Uz neke poznatije i zna~ajnije geolo{ke znamenitosti koje su ve} dugo sastavni dio gotovo svih {kolskih izleta. ali i ostale individualne posjetitelje kojima to mo`e biti svojevrsni smjerokaz za zanimljive izlete. zanimljivih i pou~nih itinerera {kolskih i obiteljskih izleta.

Geolo{ka karta Hrvatske. vrste stijena Key words: education. Representative rock types. dolazimo do zaklju~ka da je potrebno pridodati vi{e pa`nje geologiji u {kolskim ustanovama. Visina stupa biti }e cca. Na ovaj na~in. 2. a koje bi se mogle izlo`iti i u u~ionici kemije (Sl. a postavljeni }e uzorci bili umanjeni prikaz stijena u njihovoj stvarnoj veli~ini.).upris.2 3 UPRIS – Udruga za prirodoslovna istra`ivanja. mjerila 1:500. . samu trajnost zbirke i naravno povoljnu cijenu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geolo{ke zbirke u {kolama Geological collections in schools Zvonko Bumber1 & Vicko Svili~i}2. Kranj~evi}a 10. Zbirka minerala. 1. u~enici i druge zainteresirane stranke dobili bi cjelokupan i jednostavan uvid u razumijevanje geologije. geologija je imala zaslu`eno mjesto u redovnom nastavnom programu. Imaju}i u vidu ~injenicu da je povijest planeta Zemlje kao i razumijevanje njenih procesa od klju~nog zna~aja. 50 cm. Hrvatska (www. Matice hrvatske 11. Slika 2. Tako|er. Zbirka }e se nalaziti u specijaliziranim osvjetljenim vitrinama. U prilog na{em mi{ljenju ide i spoznaja da u razvijenijim zemljama svijeta postoji geologija kao nastavni predmet pod op}im imenom “geoscience” ili “earth science”. {kole. 21 000 Split. stolje}a. Mineral collection. koje }e biti postavljene na vidljivom mjestu. fizike i kemije.124 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. magmatske i metamorfne. Slika 1.hr) Prirodoslovna tehni~ka {kola Split. schools. Figure 2. Stoga predla`emo projekt “Geolo{ke zbirke u {kolama” imaju}i u vidu metodi~ke prednosti ovakvog tipa edukacije.) te }e sadr`avati osnovne tipove stijena koje nalazimo na podru~ju Hrvatske.S. srednjoj ili pak prirodoslovnoj {koli. geological collections. Obim uzoraka }e se korigirati prema tome radi li se o osnov- noj. Uz navedeni stup nalazit }e se i kartonski stup iste visine na kojem }e se prikazati starost i vrsta stijene.3 1. Udruga UPRIS ve} ima planove donacije zbirki kao i nekoliko zainteresiranih {kola te se nadamo uva`avanju na{eg projekta na dr`avnoj razini. koliko je to mogu}e. raspodjeljene u tri osnovne skupine: sedimentne. Nakon toga dolazi do isklju~enja geologije iz istog te se njeno gradivo raspore|uje u srodne prirodoslovne znanosti poput geografije.000 tako|er }e na}i svoje mjesto u zbirci uz vertikalni geolo{ki stup stijena idu}i od starijih prema mla|ima. Obje zbirke biti }e popra}ene tekstualnim obja{njenjem pojedinog uzorka. Zbirke }e biti sastavljene od nekoliko desetaka reprezentativnih uzoraka (Sl. Reprezentativni uzorci stijena. rock types Od osnutka prvih srednjih {kola na teritoriju Hrvatske pa sve do sredine 20. postoji mogu}nost postavke zbirke minerala karakteristi~nih za na{e prostore. 22 000 [ibenik. Figure 1. Stube S. barem za gimnazijsko obrazovanje. Hrvatska Klju~ne rije~i: edukacija. primjerice hodniku {kole ili u~ionici geografije. podacima o na~inu njegova nastanka i lokalitetu uzorkovanja. geolo{ke zbirke.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 125 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita geolo{kog lokaliteta “Vukovarski Gorjanovi}ev profil” Protection of geosight “Vukovar Gorjanovi} section” Lidija Galovi} Hrvatski geolo{ki institut. 45. u sredi{tu grada i. pedogenetski razvijenija i klimatski specifi~na paleotla. Int.–17. Sachsova 2. O njemu su pisali GORJANOVI]-KRAMBERGER (1912. Odjel za prirodoslovlje i matematiku (16. 2009. GALOVI] & MUTI] (1984). Vukovar. Nazvan je po Dr. {kole poti~e pokretanje {kolskog projekta: ”Predstavljanje geolo{ke ba{tine” LITERATURA BRONGER.. dostupan. 2003). 106/107. Zagreb.radovi na vodotornju i kanalizacijski odvod! Za{to bi ga trebalo za{tititi? U svjetlu dana{njih klimatskih promjena od izuzetnog je zna~aja sa~uvati i za{tititi takav profil da bi se istra`ivao. [to je poduzeto? Zahtjev je poslan: • Ministarstvo kulture • Dr`avni zavod za za{titu prirode • @upanijska javna ustanova za upravljanje za{ti}enim prirodnim vrijednostima • Ogranak Matice hrvatske u Vukovaru • O[ D.– Quat.) • Aktualizacija znanstvenih istra`ivanja i dostupnost novih metoda analize Trenutno stanje Gorjanovi}evog profila Profil je. Croatia Gdje je Gorjanovi}ev profil? Rije~ je o geolo{kom profilu u praporu koji se nalazi u samom gradu Vukovaru na obali Dunava ispod vodotornja (Sl.galovic@hgi-cgs. SHINGHVI et al. schriften. Ure|enjem {etnice uz Dunav starija polovica profila. 1914). (1989) i MUTI] (1990). . geoba{tina. (1984): Gornjopleistocenski sedimenti isto~ne Slavonije (Hrvatska).. BRONGER (1976.– Rad JAZU. Razli~iti geokemijski i mineralni sastav tih paleotala svjedo~i o razli~itim klimatskim uvjetima koji su vladali u ovim krajevima. 11–31.4. TAJDER. 299–356. a sad prijeti opasnost da i gornji mla|i dio profila bude ugro`en. razgledavao i da se na njemu mogu izu~avati i paleoklimatolo{ke promjene. nije u privatnom vlasni{tvu. zatrpana su i zabetonorana (nedostupna!). (1942) TAK[I] (1947). A. rasvjeta. I. Tadijanovi} povodom 50 god. JANEKOVI] (1969).. TRIFUNOVI] (1985). POJE (1982. Na znanstvenom skupu Matice Hrvatske.– Kieler Geogr. 1–268. utemeljitelju Hrvatskoga geolo{kog instituta i geologu koji je prvi detaljno opisao ovaj praporni profil prije stotinjak godina. A. Kiel. BRONGER. koja obuhva}a kontakt prapora s pontom i najstarija. & MUTI]. Dragutinu Gorjanovi}u-Krambergeru. [ANDOR (1912). 1986). Vukovar. (1976): Zur quartären Klima.und Landschaftsentwicklung des Karpatenbeckens auf (palö-) pedologischer und bodengeographischer Grundlage. (2003): Corelation of loess-paleosol sequences in East and Central Asia with SE Central Europe: towards a continental Queternary pedostratigraphy and paleoclimatic history. R.1). bio 30 m visok strmac na obali Dunava i obuhva}ao razdoblje od Rißa do danas.hr) Klju~ne rije~i: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. GALOVI]. u vrijeme istra`ivanja GORJANOVI]AKRAMBERGERA (1912). Prilikom ure|enja obale Dunava najstariji. Koji mu je znanstveni zna~aj? Predstavlja izvrstan geokronolo{ki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale krajem Pleistocena.. donji dio profila je zazidan. Za{to ba{ Gorjanovi}ev profil? • Kilometarski strmac visok desetak metara du` {etnice od centra Vukovara do Vu~edola i Iloka • Priznanje djela istaknutom hrvatskom znanstveniku • Povjesni zna~aj Vukovara i dana{nje potrebe za njegovom revitalizacijom • Blizina Vu~edola (5 km nizvodno) • Blizina vodotornja (desetak metara) (spomenik Domovinskom ratu) pa time i turisti~ko odredi{te • Dostupnost infrastrukture (prilazne ceste. – Povijest hrvatskog priorodoslovlja Vukovarsko-srijemske `upanije) predstavljen je GUP. loess section. Pristupa~an je. listopada. geo-heritage. 1985. prema na{im spoznajama. Hrvatska (lidija. 411. 1). Hrvatska Key words: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. 10 000 Zagreb. To je bilo “ledeno doba” tijekom kojeg su zatopljenja dokumentirana paleotlima (tamne pruge unutar svjetlog prapora) (Sl. praporni profil.

– Vijesti geol. 73/4. POJE. .000 L 34-87 list Od`aci. u Zagrebu.. SINGHVI. Zagreb.. Zagreb. rud. INQUA.K. Zagreb. A. 45–66.– Vjesnik geol. zavod. Beograd. M. TAJDER. Bilogore i sa Rajne (Prethodne vijesti). M. Minist. POJE.– Vijesti geol. 38.– Spomenica vukovarske real.– Geolo{ki institut Beograd i Nafta-gas Novi Sad (1984). 3 i 4.– Vijesti geol. povjerenstva. BRONGER. rud. 1. POJE. S.. Jugoslavija) – Dio II: Lesni ravnjak.– Geol. 107–112.– Acta Geol. vjesnik. 39. Sav. M. GORJANOVI]-KRAMBERGER. TRIFUNOVI]. (1982): Malakofauna prapornih naslaga isto~nog dijela Slavonije.– Magistarski rad Sveu~. R. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 GORJANOVI]-KRAMBERGER. povjerenstva. 20/2. MUTI]. (1947): Prinos poznavanju prapora isto~ne Hrvatske. & PANT. 21–26.. Zagreb. GJ. (1942): Sastav i postanak srijemskog prapora. 2. D. A. ind. (1986): ekolo{ke promjene na vukovarskom prapornom ravnjaku proteklih cca 500. 202–231.000 godina. (1912): Iz prapornih predjela Slavonije..126 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 307–317. (1985): Tuma~ za OGK 1:100. 28–30. (1990): Korelacija kvartara isto~ne Slavonije na osnovi podataka mineralo{ko-petrografskih analiza (Isto~na Hrvatska. Paris. [ANDOR.K.– Geol. La stratigraphie de Loess d’Europe. (1989): Thermoluminiscence dating of loess-paleosol sequences in the Carpathian Basin (East-Central Europe): a suggestion for a revised chronology. povjerenstva. (1985): Praporne naslage “vukovarskog profila” i njihova stratigrafska pripadnost. Zagreb. Inst. Geol.. 2..– Chem. W. Vukovar. JANEKOVI]. 19–42. TAK[I]. R. (1969): Loess de Croatie. 54 str. 29–80. Zagreb. gimn. vjesnik.. 62 str. SAUER. M. (1914): Iz prapornih predjela Slavonije. A. 103–107. D. F. geol. (1912): Istra`ivanja prapora iz Vukovara.

ve} poznati geolo{ki podaci uneseni su u sve promocijske materijale Parka. geolo{ki vodi~. Northern Velebit National Park. Unutar granica Parka postoje podru~ja s izuzetnim geolo{kim. From Marine Shallows to the Mountain: Geological Guidebook through the Northern Velebit National Park. godine podru~jem Parka upravlja Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit ~iji je glavni cilj o~uvanje. znanstvenim i edukativnim vrijed- nostima. za{tita i promicanje prirodnih vrijednosti Parka. me|u kojima dominiraju karbonatne stijene – vapnenci. geo-marketing material. Tudorevo i Mirovo (s morenskim naslagama iz pleistocenske oledbe) te Premu`i}eva staza (izvedena po vr{nom hrptu Velebita u stijenama razli~itih stratigrafskih pripadnosti). geomorfolo{kim. prahovnjaka i dr. Hrvatska Klju~ne rije~i: Geologija. Raznolikost geolo{kih i topografskih zna~ajki kao i `ivotinjskog i biljnog svijeta u Parku uz o~uvanu lokalnu kulturnu ba{tinu ~ine Park osobito pogodnim podru~jem za razvitak geoturizma. Lubenovac. speleological physical map. Velebitski botani~ki vrt (jedini hrvatski alpinetum). geological physical map with geological column. Tek u manjem dijelu Parka.4. . marketin{ke aktivnosti. info-kiosk s geolo{kom i Slika 1. Od 2001. konglomerata. dolina [tirova~a (najve}a depresija na Velebitu). U promocijskom informacijskom centru u Senju postavljen je i tzv. Isti~u se Strogi rezervat Hajdu~ki i Ro`anski kukovi (s iznimnom mnogobrojno{}u i raznoliko{}u kr{kih oblika). ima i klasti~nih stijena poput pje{~enjaka. geo-marketin{ki materijal. geological guide. promocijski film Key words: Geology. Ponajprije. u [tirova~i. karst forms. dolomiti i karbonatne bre~e. Nacionalni park Sjeverni Velebit. U geolo{koj gra|i Parka postoje isklju~ivo talo`ne stijene. marketing activities. promotional film Nacionalni park Sjeverni Velebit smje{ten je u vr{noj zoni sjevernog Velebita na prostoru od 109 km2. U svrhu poticanja javnog interesa za geologiju i razvitak turizma u Republici Hrvatskoj u samome je Parku osmi{ljeno nekoliko vrsta aktivnosti. kr{ki oblici. Figure 1. Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. geolo{ka maketa s geolo{kim stupom i speleolo{ka maketa. 53274 Krasno. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 127 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Marketin{ke aktivnosti u promicanju geolo{kih vrijednosti Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Marketing activities in promotion of the geological value of the Northern Velebit National Park Dubravka Kljajo Nacionalni park Sjeverni Velebit. njegovu mre`nu stranicu i multimedijalnu prezentaciju koja se trajno odr`ava u zgradi Parka kao i po lokalnim osnovnim {kolama i knji`nicama.

– Nacionalni park Sjeverni Velebit. pristupilo se i dodatnim geolo{kim i speleolo{kim istra`ivanjima kako bi se postoje}e znanje obogatilo novim spoznajama. Sl. Za istaknuti je kako ove prezentacije redovito prati visoka posje}enost te ostvaruju natprosje~no visok broj prodanih primjeraka ovog Vodi~a. & VELI]. (2009): Od morskih pli}aka do planine: Geolo{ki vodi~ kroz Nacionalni park Sjeverni Velebit. organizirana je u razli~itim regijama Republike Hrvatske. Predstavljanje ovog jedinstvenog geolo{kog vodi~a pod nazivom Od morskih pli}aka do planine (VELI] & VELI]. 2009. Krasno. U svrhu daljnje uspje{ne popularizacije geoprofila Nacionalnog parka u Republici Hrvatskoj i {irim zemljopisnim okvirima potrebno je Geolo{ki vodi~ i bro{ure prevesti na engleski jezik. LITERATURA VELI]. 1).. Geolo{ka maketa s pripadaju}im geolo{kim stupom pokazuje sve uzorke stijena koji se mogu na}i na sjevernom Velebitu i povijest nastanka same planine. 143 str. . pak. Park tako|er planira i provodi i opse`nija geolo{ka istra`ivanja kvartara kao i analizu tektonskih aktivnosti i strukturnih zna~ajki naslaga koja }e se upotpuniti speleolo{kim istra`ivanjima. Ove su aktivnosti rezultirale objavljivanjem geolo{ke i speleolo{ke bro{ure te iznimno vrijednog geolo{kog vodi~a pisanog popularno-znanstvenim jezikom.128 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Uz to. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 speleolo{kom maketom. izra|enog u znanstvene i turisti~ke svrhe. J. Dodatnoj geolo{koj edukaciji turista doprinose organizirana stru~na geolo{ka vo|enja kao i pou~ne plo~e postavljene du` jedne od planinarskih staza i u botani~kom vrtu. koji }e biti dostupan u okviru mre`ne stranice Parka. Temeljem svih dosada{njih geolo{kih istra`ivanja u daljnjoj se budu}nosti planira izraditi film o nastanku planine Velebit. Ovime }e se ostvariti iskrena `elja djelatnika Parka o ostvarenju prepoznatljivosti Sjevernog Velebita kao jednog od najbogatijih i najprivla~nijih kr{kih podru~ja na svijetu kako bi postao prioritetna znanstveno-istra`iva~ka i turisti~ka lokacija. a ~ije objavljivanje predstavlja presedan u hrvatskoj i europskoj geolo{koj praksi. pra}ena `ivopisnom pri~om iz narodne predaje oblikovanom u suradnji s lokalnim stanovni{tvom. I. Speleolo{ka maketa je.

koji ba{tinimo jo{ iz vremena Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja tj. Hrvatski prirodoslovni muzej Key words: geological and paleontological collections. od kojih }emo samo neke spomenuti: Dragutin Gorjanovi}-Kramberger. jedna od najvrednijih i javnosti najpoznatijih zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog odjela je Zbirka krapinskog pleistocena. Nu`no je istaknuti da su najstarije. ni u jednom trenutku nije bilo upitno vrijeme jer smo sasvim sigurne da je krajnji trenutak javno progovoriti o temi. suvremenog geolo{ko-paleontolo{kog postava. koju je prikupio i obradio Gorjanovi}-Kramberger. znanstveno je obradio Gjuro Pilar ve} davne 1873. isklju~ivo je muzejski posao koji bi kustosi trebali redovito obavljati te povremenim izlo`bama fascinirati javnost. obljetnica Geolo{ko-paleontolo{kog zavoda Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta i prigodom obiju obljetnica spomenuta je va`na uloga Muzeja i tada{njih prvih muzealaca u stvaranju spomenutih. Demetrova 1. ako se sla`emo da je uloga Muzeja kao ishodi{ne geolo{ke institucije velika i neupitna. a istovremeno bi trebala biti `elja i moralna obveza. Prikupljanje prvih uzoraka fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela HPM-a zapo~elo je sredinom 19. a ve}inu je postavio Brusina krajem devetnaestog i po~etkom dvadesetog stolje}a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 129 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Za{tita i prezentacija fundusa Geolo{ko-paleontolo{kog odjela Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Preservation and presentation of the collections of Geological and Paleontological Department. zaslu`uje. velike i brojne zbirke zahtijevaju. stvaranog stotinama milijuna godina u prirodi i pomno ~uvanog vi{e od stotinu godina u Muzeju. Pitanje za{tite i prezentacije vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa. Naprotiv. Iako smo u samom za~etku ideje dvojili je li za izno{enje spomenute problematike dobro odabrano mjesto. Croatian Natural History Museum Katarina Krizmani} & Nediljka Prlj [imi} Hrvatski prirodoslovni muzej. stolje}a. uistinu. Dakako. moramo ustvrditi da ve} godinama postoje objektivni problemi koji ote`avaju rad na za{titi i prezentaciji geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Svakako. 1971) dok najve}i dio tipova vrsta pripada zbirci fosilne malakolo{ke faune. za{tita. prezentacija. Za{to? Pro{le godine proslavljeno je stotinu godina postojanja Hrvatskoga geolo{kog instituta. Me|utim.4. godine (MILAN. Najstariju muzejsku zbirku pod imenom “Tre}egorje i podloga mu u Glinskom Pokuplju”. Sli~na je situacija i sa spomenutom. {to mu je i donijelo ugled svjetski poznatog paleoantropologa. pa makar ona bila i geolo{ko-paleontolo{ka. nagla{avamo da je ukupan broj primjeraka u svim geolo{ko-paleontolo{kim zbirkama impozantan i pribli`ava se brojci od 300 000. svakog geologa u Hrvatskoj. Spiridion Brusina i Gjuro Pilar. Geolo{ko-paleontolo{ki odjel. nije dostatan za izvedbu novog. Croatian Natural History Museum Za{tita i prezentacija muzejske gra|e. vremena prije nastanka jedinstvenog Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. 10 000 Zagreb. koja je zadnji put bila izlo`ena javnosti sada ve} davne 1987. gdje se privremeno nalaze i danas nakon vi{e od 150 godina. Prostor od 150 m2. a prije pet godina obilje`ena je 130. presentation. godine osnutkom Prirodopisnog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu (SAKA^. godine. koja po na{oj prosudbi ne bi smjela ostaviti ravnodu{nim niti jednog hrvatskog geologa. 1968). preservation. najbrojnije i najzna~ajnije zbirke prikupili i znanstveno obradili veliki uglednici na{ega prirodoslovlja. kada su prirodoslovne zbirke iz Opati~ke 18 “privremeno smje{tene” u Demetrovu 1. onda jednostavno zaklju~ujemo da je nastojanje k postizanju boljeg statusa geolo{ko-paleontolo{kog fundusa HPM-a dio redovitog posla kustosa-geologa u Muzeju. svjetski poznatom zbirkom krapinskoga pleistocena. Kako je na{a temeljna struka geologija. Ovim propustima zakinuli smo ve} niz generacija {kolske djece. a posebice za suvremeniji vid prezentacije. samo `elimo istaknuti da su neke od tih zbirki izuzetno vrijedne i stoga su progla{ene zbirkama nulte kategorije spomeni~ke vrijednosti. odabrale smo upravo Hrvatski geolo{ki kongres da bismo iznijeli problematiku vezanu uz status na{eg fundusa. ne}emo nabrajati sve zbirke iz fundusa. a prva sistematska i znanstvena obrada zapo~inje 1866. po na{em mi{ljenju. takva konstatacija mo`e samo jedno vrijeme biti opravdanje za nepostojanje stalnog postava. Dakle. bitnih institucija. ne smije i ne mo`e biti predmetom politi~kog ili bilo kakvog drugog nadmetanja. U prvom redu potrebno je . na na{e odlu~no i argumentirano inzistiranje. Tako|er. a samim time i smanjili mogu}nost njihovog daljnjeg interesa za upoznavanje i prou~avanje geologije i paleontologije. Tako zna~ajne. kojem ne bi smjela izostati podr{ka struke. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ko-paleontolo{ke zbirke. do`ive i zainteresiraju se za predmete iz na{ih zbirki. za sve nas geologe. u prvom redu. a i drugih posjetitelja da upoznaju. taj zna~ajan fundus mora dobiti status koji. Me|utim. ali nikako ne mo`e biti dvadeset godina. daleko ve}i i primjereniji prostor za ~uvanje.

hrvatskoga geolo{kog kongresa. 41 str. izme|u ostalih. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. (Guide to the Geological-paleontological Museum of Zagreb). 3 tbl. (1968): Pregled zbirki Geolo{ko-paleontolo{kog muzeja u Zagrebu.. SAKA^. Slika 2.. Figure 1. Posredstvom moderne tehnologije. dio jedinstvenog i vrijednog geolo{ko-paleontolo{kog fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja morao bi {to prije kroz stalni postav biti dostupan svim zainteresiranim posjetiteljima. 21. K. Part oft he most valuable collection – The collection of holotypes (Fotografije: Nives BOR^I]).– Geolo{ko-paleontolo{ki muzej. A. LITERATURA MILAN. . 413–417. bude da }e struka dati svekoliku podr{ku Geolo{ko-paleontolo{kom odjelu HPM-a pri iznala`enju. primjereno i sigurno za{tititi te trajno pohraniti u novoure|ene i suvremeno opremljene depoe.130 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Dio najvrjednije zbirke – Zbirke holotipova. Figure 2. Part of the oldest scientifically elaborated collection of Gjuro Pilar. Zbog svega navedenog predla`emo da jedan od zaklju~aka 4. kao {to je napravio na{ kolega Jakov Radov~i} sa Zbirkom krapinskog pleistocena kroz europski projekt TNT. a potom i realizaciji kvalitetnih rje{enja za provo|enje adekvatne za{tite i suvremene prezentacije vrijednog fundusa. Kad ove ideje i `elje postanu stvarnost nadamo se da }e svaki hrvatski geolog svoj dragocjeni prikupljeni materijal s punim povjerenjem pohraniti u na{ Muzej. Dio najstarije znanstveno obra|ene zbirke Gjure Pilara. bez ikakvog rizika o{te}enja.– Geolo{ki vjesnik. Napokon. Zagreb. svaki primjerak mogao bi se koristiti u znanstvene svrhe. Zagreb. a posebice njegov najosjetljiviji dio. (1971): Vodi~ kroz Geolo{ko-paleontolo{ki muzej u Zagrebu. kompletan fundus.

godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. promjenljive visine od 1. Velika pe}ina (Pelenjska. U posljednje vrijeme provodi se niz aktivnosti inventarizacije i valorizacije geolokaliteta s ciljem pokretanja postupka za{tite. inventarisation Uvod Prostor Hrvatskog zagorja obiluje geolo{kim i geomorfolo{kim lokalitetima koji su jo{ uvijek nedovoljno poznati. za{tita.5 m. protection. [pilja je za{ti}ena 1964. Hrvatska [etali{te V. te raznovrsnih okamina prapovijesnih i izumrlih `ivotinja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 131 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Geolo{ka ba{tina Hrvatskog zagorja Geological heritage of Hrvatsko zagorje Nevenka Krklec1 & Vlasta Krklec2 1 2 A. Brdo je izgra|eno od andezita. godine. paleoantropolo{ke. paleontolo{kih i paleolitskih karakteristika izdvojeno je 16 stratuma. Vara`din. Ma~kova {pilja) [pilja Velika pe}ina je jednostavna nepravilna oblika (duga~ka 18 m. datiranja sedimenata. Potencijalni lokaliteti za{tite geoba{tine Djelatnost `upanijskih javnih ustanova za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode je za{tita (priprema.4. Rezultati istra`ivanja obra|eni su u brojnim znanstvenim radovima uslijed ~ega su za{ti}eni lokaliteti geoba{tine danas svjetski poznati lokaliteti. s ciljem rekonstrukcije zbivanja u ekolo{kim i klimatskim odnosima u pleistocenu. {pilja.. Velika pe}ina i Vindija za{ti}eni su 50-tih i 60-tih godina pro{log stolje}a. Nalazi hominida uvjetovali su detaljne paleontolo{ke. te je ustanovljen neprekidan slijed naslaga od interglacijala Mindel/Riss do holocena. za{ti}en 1998. Sluge bb. Tijekom istra`ivanja kvartarnih naslaga sjeverozapadne Hrvatske sakupljen je bogat paleontolo{ki i paleoantropolo{ki materijal. planiranje namjene i progla{enje novih dijelova prirode). njegovih kamenih izra|evina. godine kao {esti geolo{ki spomenik prirode.3 m do 3. Inventarizacijom geolo{kih. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi oko 13 m. Hrvatska Klju~ne rije~i: geolo{ka ba{tina. Lokalitet je i arheolo{ko nalazi{te. Speleolo{kim i biospeleolo{kim istra`ivanjima Ivan{~ice i Ravne gore utvr|eno je preko stotinu objekata. a najzna~ajniji su ostaci hominida vrste Homo sapiens neanderthalensis iz Hu{njakova brda i Vindije. godine kao prvi paleontolo{ki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj i svojim se zna~enjem ubraja u jedno od najbogatijih paleoliti~kih nalazi{ta neandertalskog ~ovjeka u svijetu. Krapina. paleoklimatolo{ke i sedimentolo{ke analize. Najve}a debljina kvartarnih naslaga iznosi 12 m. Projekt je sastavni dio stru~ne podloge koju izra|uje Dr`avni zavod za za{titu prirode. palinolo{ke analize i dr. [tera 13. dok je Gaveznica kao geolo{ki spomenik prirode za{ti}en tek 1998. Geolo{ka ba{tina i georaznolikost definirani su Zakonom o za{titi prirode kao sastavni dio krajobrazne raznolikosti. Hu{njakovo brdo U pje{~anim talo`inama polu{pilje otkriveni su brojni ostaci neandertalskoga ~ovjeka. jama i kr{kih izvora. geomorfolo{kih i hidrogeolo{kih objekata detaljno je obra|eno 28 lokaliteta. dok je podvrsta H. Vindija. Prema Zakonu o za{titi prirode za{ti}eni su izuzetno va`ni i vrijedni geolo{ko-paleontolo{ki spomenici prirode (Hu{njakovo brdo. Za{ti}ena geolo{ka ba{tina Lokaliteti Hu{njakovo brdo. Ovo prapovijesno nalazi{te za{ti}eno je 1948. godine kao geolo{ko-paleontolo{ki spomenik prirode. sapiens sapiens prisutna u mla|im horizontima nalazi{ta {pilja. [pilja je za{ti}ena 1966. {iroka 14 m). a tako|er i promocije za {iru javnost. Hrvatsko zagorje. Na temelju sedimentolo{kih analiza izdvojeno je 14 stratuma. Hrvatsko zagorje. Velika pe}ina i Gaveznica) koji potvr|uju tisu}ljetnu prisutnost ~ovjeka na ovim prostorima. s . inventarizacija Key words: geological heritage. vulkanskih bre~a i tufova. Na temelju sedimentolo{kih. predlaganje i provo|enje mjera za{tite i osiguranja od degradacije za{ti}enih dijelova prirode). odr`avanje (nadzor i koordinacija u o~uvanju izvornih vrijednosti) i promicanje prirodne ba{tine (analiza stanja. Gaveznica Podru~je Gaveznica-Kameni vrh kod Lepoglave nalazi{te je poludragog kamenja (lepoglavski ahat) i jedini sa~uvani vulkan u Hrvatskoj. Danas napu{teni kamenolom podsje}a na grotlo vulkana. Vindija [pilja Vindija uz Hu{njakovo brdo drugo je najbogatije nalazi{te neandertalaca u ju`noj Europi.

Unato~ zakonskoj osnovi. obra|enu u brojnim znanstvenim i stru~nim radovima. ve} i svakog pojedinca. osobito prirodoslovaca. Dono{enje akta o progla{enju za{tite nije dostatno za o~uvanje ve} je potrebna aktivna za{tita. po~ev{i od ure|enja lokaliteta i privo|enja funkciji. ~ime podru~je Hrvatskog zagorja predstavlja najbogatiju paleofaunsku zbirku pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka u Hrvatskoj. Zaklju~ak Postoje}i za{ti}eni objekti geolo{ke ba{tine Hu{njakovo brdo. odr`avanje i promicanje za{ti}enih dijelova prirode obveza je ne samo javnih ustanova. kao kameni svjedoci negda{njih klimatskih prilika na tom podru~ju. ~iji je lokalitet svakako potrebno za{tititi. te osnovanim Javnim ustanovama za upravljanje za{ti}enim dijelovima prirode na razini `upanija. {pilje Vindija i Velika pe}ina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ciljem za{tite Ivan{~ice i Ravne gore u kategoriji parka prirode ili regionalnog parka. geoba{tina nije dovoljno zastupljena ni prezentirana javnosti. U bogatom paleontolo{kom materijalu (uz jo{ neke lokalitete) utvr|eno je 175 vrsta pleistocenskih i holocenskih kralje{njaka. te `ivota na kopnu i u Panonskom moru. objedinjuju}i edukativne i turisti~ke namjene. Za{tita geoba{tine i ostalih dijelova prirode. . Radoboj Fosilna flora i fauna Radoboja vrlo slikovito nam kazuje o dijelu geolo{ke pro{losti Hrvatskoga zagorja. U radobojskim sarmatskim naslagama nalaze se okamine kopnenih i morskih organizama. paleoantropolo{kog i arheolo{kog zna~enja. te Gaveznica od iznim- nog su paleontolo{kog. Takvo vrijedno nalazi{te okamina plijenilo je pa`nju brojnih istaknutih znanstvenika. a i danas je radobojska zbirka dio svjetske i hrvatske znanstvene ba{tine.132 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.

2008). papu~ki i radlova~ki metamorfni kompleks. te dva puta godi{nje se organiziraju sastanci na kojima sudjeluju po dva predstavnika iz svakog geoparka. redovno se osvje`ava i web stranica EGN. u koju su u ovom dijelu Europe uklju~ene Isto~ne Alpe i Karpati. koja je tada brojala samo ~etiri geoparka. list Orahovica (JAMI^I] et al. Razlikujemo tri metamorfna kompleksa: psunjsko-krndijski. 1999). godine zbog iznimne biolo{ke. Danas ovu asocijaciju ~ini 36 geoparkova iz 15 europskih dr`ava. U Parku prirode Papuk jo{ od samog osnutka postojala je vizija stvaranja geoparka temeljenog na iznimnim geolo{kim vrijednostima za{ti}enog prostora. smje{ten je u dodirnom podru~ju dviju velikih plo~a: sjeverna je Euroazija. Uz te mlade tvorevine. Paleozojske kristalinske stijene Papuka i okolnih planina izgra|uju ju`ne dijelove euroazijske plo~e. 2003). geolo{ka ba{tina. valorizaciji. a podre|eno i mezozojske formacije. uklju~uju}i Papuk i okolne planine. Vlada Republike Hrvatske osnovala je i ustanovu kojoj je zada}a upravljanje. gdje se definiraju zajedni~ki projekti. te karbonatne srednjeg trijasa (JAMI^I]. na kojoj se mogu prona}i sve va`ne informacije u domeni ove tematike. osnovana je Asocijacija europskih geoparkova (The European Network of Geoparks). Malezije. U cilju promocije geoparkova publicirana je i knjiga o geoparkovima Europe. JAMI^I] & BRKI]. Od neogenskih naslaga u podru~ju Parka prirode Papuk. na koje se kontinuirano nastavljaju klasti~ne naslage donjeg trijasa. 1987. Erozijom navedenih metamorfnih stijena krajem paleozoika nastaju naslage permotrijaskih sedimenata. Psunj i Krndiju izgra|uju uglavnom stare paleozojske stijene. U tom smislu pokrenute su brojne aktivnosti koje su pridonijele afirmaciji Geoparka Papuk. Prva nakana stvaranja prvog geoparka u . geological heritage. a u podzemlju ide pribli`no linijom: ju`ni obodi Moslava~ke gore i Slavonskih planina (PAMI]. za{titi vrijedne geolo{ke ba{tine. koja je na jugu u kontaktu sa sjevernim Dinaridima. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 133 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Park prirode Papuk – prvi geopark u Hrvatskoj Nature Park Papuk – the first Geopark in Croatia Goran Radoni} & Goran Pavi} Javna ustanova Park prirode Papuk.. u koju su uklju~eni gorski sustavi Ju`nih Alpa i Dinarida. 2005). geokonzervacija Key words: Papuk.4. te se kandidiraju na razli~ite fondove za financiranje. a predstavljene su razli~itim vrstama {kriljavaca i granitoidnim stijenama {to im je zajedni~ko geolo{ko obilje`je. Po`e{ku goru i Dilj sa~injavaju prete`no puno mla|e neogenske sedimentne stijene. Trg Gospe Vo}inske bb. Asocijacija europskih geoparkova radi kao neprofitna organizacija. u kojoj su osim europskih geoparkova nalaze se i geoparkovi iz Kine. jednom godi{nje izlazi specijalizirani ~asopis – EGN Magazine. geoturizam. Svaki geopark ima obvezu obilje`avanja Tjedna geoparkova gdje se razli~itim aktivnostima u isto vrijeme promi~e spoznaja o geoba{tini. Osnovna geolo{ka karta RH. Od samom po~etka stru~nog rada u Parku prirode Papuk posebna pozornost je posve}ena detekciji. geoconservation Park prirode Papuk progla{en je za{ti}enim dijelom prirode Republike Hrvatske 1999. nature protection. Ju`ni dio Panonskog bazena. godine. starosti oko 70 milijuna godina (PAMI] et al. a ju`na je Afrika. za{tita prirode. na Po`e{koj gori se pojavljuju i gornjokredne sedimentne i vulkanske stijene. Papuk s ju`ne i sjeverne strane opasuju uske zone izgra|ene od neogenskih i kvartarnih sedimenata Panonskog bazena i Po`e{ke kotline. ima nadzorni i koordinacijski odbor. Granica izme|u ju`nog dijela Tisije (Karpata) i najsjevernijih Dinarida zaplavljena je neogenskim sedimentima Panonskog bazena. sa posebno atraktivnim sedimentima badenske starosti koje ~esto sadr`avaju i makrofosile (KOVA^I]. paleozojske kristalinske stijene ju`ne Tisije se pod blagim kutom (10-15°) podvla~e pod Dinaride. odnosno Tisije. nalazimo od sedimenata otnanga do najmla|ih pliokvartarnih naslaga. Uz potporu UNESCO-a. 33 522 Vo}in. Prema bu{otinskim i geofizi~kim podacima. za{tita i promicanje parka prirode. naj~e{}e starosti od 350 do 300 milijuna godina. geolo{ke i kulturno-povijesne raznolikosti ovog dijela Slavonskih planina. 1989). geoparks. geoparkovi. naj~e{}e starosti od 18 do 2-3 milijuna godina. 2000. Hrvatska Klju~ne rije~i: Papuk. geoturism. Slavonske planine se u geolo{kom sastavu me|usobno razlikuju: Papuk. koja u potpunosti obuhva}a prostor Parka prirode Papuk. Za{tita geolo{ke ba{tine postala je prepoznatljiva inicijativa 90-tih godina kroz projekt “Global geosites” Udruge za za{titu geolo{ke ba{tine PROGEO.. Na predlo{ku Asocijacije europskih geoparkova osnovana je i Asocijacija svjetskih geoparkova (The Global Network of National Geoparks). Irana. Australije i Japana. Jedan o novih dijelova efektivnog rada na sastancima koordinacijskog odbora je rad u tematskim grupama. njih ukupno 66. pokazuje da njegov najve}i dio izgra|uju paleozojske formacije. koje su se talo`ile u Panonskom bazenu. ali isto tako inicijativama UNESCO-vog Odjela za geoznanosti za potrebom osnivanja geoparkova. Brazila.

(1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. Na geolokalitetu Rupnica. geoedukacija – edukacija o vrijednostima i potrebi za{tite vrijedne geolo{ke ba{tine i geoturizam – razvoj nove vrste turisti~ke ponude u smislu potpore odr`ivom razvoju podru~ja geoparka. J.. otkrivanje ve}e povr{ine fenomena koji je bio pod zemljom. Savezni geolo{ki zavod. D. & PAVI]. RADONI]. godine Park prirode Papuk postao je prvi hrvatski geopark. Tuma~ za list Orahovicu.– Fond dok. {to }e pridonijeti novoj atrakciji u geoparku i popularizaciji geolo{ke pri~e op}enito. Po`ega. JU PP Papuk. LITERATURA JAMI^I]. BRKI]. Opatija. JU PP Papuk. G. pa se uz postoje}i centar za posjetitelje u Velikoj planira izgradnja velikog multimedijalnog geo-info Centra u Vo}inu. International Geological Congress. europeangeoparks.– 3. PAMI]. 2005). (2003): Geolo{ki vodi~ kroz Park prirode Papuk.– Park prirode Papuk. RADONI]. ~lan navedene asocijacije. KOVA^I]. JAMI^I]. Beograd. RADONI]. (2005): Geolo{ke zna~ajke Parka prirode Papuk.– Geolo{ki zavod Zagreb..org (2004) www. 273. G. pou~nih staza. (1989): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. ali i o svim va`nijim podatcima vezanih uz vulkane. U sljede}em razdoblju Park prirode Papuk. odnosno Geopark Papuk radi na pobolj{anju geoturisti~ke infrastrukture. & PAVI].– Fond dok.000. (2004): Nature Park Papuk as Geopark. prvom geolo{kom spomeniku prirode u Hrvatskoj. knjiga sa`etaka. 2007. geoedukacija – napravljena je infrastruktura sa manjom pou~nom stazom ~ijim obilaskom se otkrivaju sve vizure vulkanskih stupova. & BRKI]. JAMI^I]. G. J. Na osnovu prikupljenih svih geolo{kih saznanja brojnih autora o prostoru parka. Absract book. primijenjene su sve tri navedene postavke: geokonzervacija – ~i{}enje od vegetacije. 50/9.. M. & VRAGOVI] M. Beograd. Prihva}anjem aplikacije od strane koordinacijskog odbora Asocijacije europskih geoparkova. D. 66 str. papukgeopark. www. J. izradili smo aplikacijski elaborat. (2005): Park prirode Papuk kao geopark. izgradnja edukativne infrastrukture – interpretacijskih tabli.. 2004. ozna~avanje vrijednih geolo{kih lokaliteta na terenu. te Hrvatskom geolo{kom kongresu 2005. Zagreb. 36 str. 1:100.. G. izrada zidanog geolo{kog stupa. 72 str. a izra|en je i prvi geolo{ki suvenir. 33. (1999): Kristalinska podloga ju`nih dijelova Panonskog bazena temeljena na povr{inskim i bu{otinskim podacima. (2008): Sedimentolo{ko i paleontolo{ko istra`ivanje geolo{kih to~aka nedaleko Vo}ina u smislu uspostave geolo{ke pou~ne staze.– Nafta.. Florence. & PAVI]. godine u Opatiji (RADONI] & PAVI].– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). geoturizam – sama pou~na staza postala je dio turisti~kog programa {kola u prirodi.. CRNKO.134 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. G. List Orahovica L 33-95. PAMI]. M.000. Tri su osnovne postavke svakog geoparka: geokonzervacija – za{tita i o~uvanje vrijedne geolo{ke ba{tine. RADONI] & PAVI].com (2009) . godine na Me|unarodnom geolo{kom kongresu u Firenci. Hrvatski geolo{ki kongres. gdje nakon upoznavanja sa vo}inskim vulkanom djeca sama izra|uju model vulkana uz simulaciju vulkanske erupcije.– 32. te se posjetitelji educiraju o samom fenomenu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hrvatskoj predstavljena je 2004. G. Zagreb. Savezni geolo{ki zavod. M. te sanacija ve}ina pukotina u smislu stabilizacije. Brojne geopark aktivnosti na~injene su u periodu od progla{enja do danas: obilje`avanje ulaza u geopark geozidi}ima. D. Zagreb. 68 str. definiran je program {kola u prirodi sa geolo{kim radionicama. 291–310.

enclaves are here divided into “enclaves énallogènes” or “foreign” enclaves and “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves. plagioclase. is mainly made up of crystalline rocks showing mostly Cretaceous age (STARIJA[ et al.1). Following the classical division of this “inhomogenities” inside granitic host proposed by LACROIX (1893). Department of Geology. as used here. Horvatovac 95. “enclaves homoéogènes” or “cognate” enclaves show evidence of mineralogical or genetic links to their host rock. and two subtypes of leucogranites. biotite. All types of granites show similar chemical signatures: strong peraluminosity (A/CNK > 1.. laminated structure). The term “enclave”. albite. albite. muscovite. From the regional point of view. nematoblastic texture. enklava. petrographic and geochemical studies. lepidoblastic texture). Faculty of Science. weak schistosity) and quartz xenoliths/xenocrysts (cm to dm sized quartz aggregates showing sharp contact and no reaction rim to the granite host). together with Na2O < 3. Regardless the type. Contrarily. colours. making the contrast between the enclaves and their host rock usually very evident but sometimes also cryptic. andalusite. the presence of dark granular enclaves called mafic microgranular / microgranitoid / magmatic enclaves (MME) represents episode(s) of mixing of more mafic magma(s) with the more felsic granitic host. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 135 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Complex Cretaceous evolution of the Moslava~ka Gora crystalline: different aspects from various types of “foreign” and “cognate” enclaves inside granites Kompleksna kredna evolucija kristalina Moslava~ke gore: “strane” i “kognatne” enklave unutar granita kao raznovrsni izvori informacija Dra`en Balen & Zorica Petrinec Institute of Mineralogy and Petrology. The first type. foliation. ksenoliti. andalusite. cordierite xenoliths (cordierite. normative corundum content greater than 1%. Cretaceous. and (3) amphibolite facies metamorphic rocks (PAMI]. andalusite) both penetrate two-mica granite and are not devoid of enclaves. gneissic xenoliths (quartz. plagioclase. biotite. also present varieties with diopside and garnet. The two subtypes of pegmatitic and aplitic leucogranites (quartz. feldspar. together with the surrounding basement. granitoid pluton. University of Zagreb. although they are less abundant than in the previous type. all enclaves contribute significantly to the information on the origin and evolution of the MG crystalline complex. They resulted from the processes that took place in the magmatic body itself i. For example. The granitoid pluton itself comprises about 110 km2 of the exposed crystalline hosting several types of granitic rocks. according to recent geotectonic reconstructions of SCHMID et al. K-feldspar. making the geotectonic position and significance of MG crystalline complex quite enigmatic. metamorphic rocks of the MG bare a signature of a characteristic high-temperature low-pressure metamorphic event (temperatures higher than 550 – 650°C and pressures up to 400 MPa) that has not been identified elsewhere in the region so far. the MG crystalline is located in the SW part of the Pannonian Basin.2 wt% and K2O ~ 5 wt%. Various types of xenoliths. “Foreign” enclaves are characterized by the composition and origin that is not related to that of their host rock. fine-grained. They generally range in size from few millimetres to hundreds of meters. garnet. (2008). two-mica granite (quartz. tourmaline. (2) migmatites. 2010) which can be divided into three groups: (1) granitoids. homogeneous. 1990). kreda. xenoliths. enclave. refers to fragments of rocks or any other inhomogenity enclosed in and completely surrounded by a homogeneous igneous host rock.e. muscovite. representing mostly parts of the MG metamorphic complex. It shows marks of a complex igneous and metamorphic evolution during Cretaceous – namely. muscovite. Moslava~ka Gora Klju~ne rije~i: granit. Moslava~ka gora The Moslava~ka Gora (MG). show various shapes. as inferred from field. biotite. quartz. K-feldspar. K-feldspars. sillimanite ± andalusite. …) regularly hosts different types of enclaves. in a so-called “Sava zone”. quartz. sometimes foliated). muscovite.pmf.hr) Key words: granite. sillimanite. have been ascribed to this category: surmicaceous and/or biotite-rich xenoliths (biotite. amphibolite xenoliths (amphibole. quartz.4. On the basis of trace element distribution (especially REE’s) a clear distinction has been made between the two most abundant granite types: two-mica (predominantly biotite) granite. textures and lithologies. Croatia (drbalen@geol. 10 000 Zagreb. garnet. biotite. both members having .

TIBLJA[. BERNOULLI.– Swiss Journal of Geosciences. KR[INI]. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust. pressure values have been estimated to 70–270 MPa (on average ~ 5 km depth) and water content of the melt up to 4.– Swiss Journal of Geosciences. REFERENCES BALEN. Decreasing pressure and related cooling were major factors controlling the melt differentiation. 720–730°C). in press.– Rad JAZU. D. Mâcon. in press.. SCHUSTER. A. 7–121. D. simple twinning and zonal growth (compositional zoning) are consistent with growth from the granitic melt i. SCHEFER.. tourmaline “suns” and K-feldspar megacrysts. mode of emplacement of granitoid magmas.. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. Publ. Occurring typically in form of spherical aggregates. BALEN. More precisely. Metamorphic evolution that preceded igneous events remained recorded in the metamorphic part of the complex that became the source for the “foreign” enclaves encapsulated inside the intruding granite magma. they support a scenario according to which magma escaped from the plutonic depths. From these temperatures. FÜGENSCHUH. Being found inside the host granite.e.58) and slightly Na-deficient tourmaline. 21–21. 139–183. This was already inferred from the field occurrences of miarolitic cavities and the presence of magmatic andalusite inside the host granite. L. 770 p. rock textures and relation among known rock types. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. 101. The tourmaline-bearing core consists of dravite-enriched (Fe# 0. . M. where it stalled in a low-pressure crustal setting.136 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Among those features.. 10. pressure and compositional fluctuations that took place in the host magma during crystallization. reached shallow level. closely related. SCHMID. LACROIX. at least partly.. Croatia). & BROSKA. reaching up to 30 cm in diameter. Other notable features are tourmaline “suns” – rosette arrangements of elongated crystals of schorl tourmaline. R. (1893): Les enclaves des roches volcaniques. they are locally found inside the peraluminous two-mica granite and point to temperature. & USTASZEWSKI. GARA[I]. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol.– Protat. The nodule’s halo. separation and entrapment of immiscible aqueous boron-rich melt portions inside the coexisting granitic magma.2 wt% (BALEN & BROSKA. host two-mica granite. London Spec.M. nodules show a complex texture comprising two clearly distinct units: tourmaline-bearing core and leucocratic envelope (halo). liquid immiscibility. fluid behaviour. (1990): Alpinski granitoidi. consistent with field evidence and observations made on enclaves. “Cognate” enclaves.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. Another feature can be also regarded as a type of “cognate” enclaves – miaroles.. F.. & FINGER. their mineral assemblages and geochemical features. Ranging in size up to 10 cm. I. D. B. P-T conditions at the crystallization level of the host granite have been obtained from the zircon saturation temperature and REE thermometry (ca. Zagreb. K-feldspar megacrysts are of a special interest regarding the evolution of “cognate” enclaves. GERDES. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 visco-plastic behaviour at that time. D. V. Igneous microstructures of the K-feldspar megacrysts.. Inside the MG magmatic system there are also numerous “inhomogenities” like pegmatitic and aplitic bodies. B. MATENCO. TISCHLER. S. they are a consequence of the exsolution. hold a different type of information – primarily that concerning the evolution of the MG igneous body. nature of country rocks and the relative age of the granitoid pluton. & VRKLJAN.. Cretaceous events. R. such as crystal shape. S. (2007): Leucogranite from Srednja Rijeka (Moslava~ka Gora. J. Davos. The granite body itself shows evidence of at least two subsequent igneous events – their signature was left behind in the form of various types of “cognate” enclaves. on the other hand. STARIJA[. From their characteristics. These “gaseous enclaves” represent incompletely filled void(s) in the host granite and are consistent with the escape of volatiles and gases from the evolving magma in the low-pressure environment. Present geological relations inside the Moslava~ka Gora crystalline reflect a complex history of the metamorphic and igneous evolution during multiple. together with quartz + albite + K-feldspar. Preliminary geochemical model for production of melts inside MG magmatic system indicates muscovite dehydration melting at low aH2O (GARA[I] et al. 2007) of a (meta)pelitic source which is. Soc. Tourmaline nodules are also a feature genetically related to the host granite. SCHUSTER.. consisting of quartz + feldspar ± muscovite. A. M. it is evident that “foreign” enclaves (xenoliths) give information on the undoubted continental crust contribution to the studied magmatic system. A. with diameter ranging from 1 to 10 cm. represents an integral part of the nodule and envelopes the tourmaline-bearing core. 2010). Jugoslavija). PAMI].43–0.. partitioning of elements and the crystallization path of the two-mica granite as an integral part of the main plutonic body. K...

06 0. Fundamentally. 34330 Velika.e. rhyolite. pentago- Table 1. 2001). 1991) while the alternative Miocene age (JAMI^I] & BRKI]. 1991). 2006..51 1.53 4. Goran Radoni}2 & Goran Pavi}2 1 Faculty of Science. Horvatovac 95. in ideal case giving six-sided columns (JAGLA & ROJO. X5. Analysis performed on the Rupnica columnar jointing (Table 1) shows the development and reorganization of propagating joints and formation of n-sided columns. X5) are from WEINBERGER. simple and universal laws of physics govern the behavior of cracks and development of columnar joints in volcanic rocks..45 0. Rupnica 1 2008 2nd 2008 3rd 2009 4th 2009 Average Giant’s Causeway Devil’s Postpile Columbia River st 3 10 9 45 30 24 0 1 0 4 94 217 263 179 188 6 29 5 5 137 129 198 199 166 49 92 30 6 53 41 39 57 48 102 67 28 7 0 3 3 4 3 40 9 7 8 0 0 0 0 0 4 2 0 Total 294 399 548 469 428 201 200 70 N 4. ice and starch slurry (LYLE.89 0.60 5. penta-.88 1. X5) preuzeti su iz WEINBERGER. Locality is a part of a larger volcanic body known also as the Vo}in volcanic mass (PAMI]. 2009). JAMI^I] et al.63 4. 2004. K-Ar dating of volcanic rocks (interstratified basalts) near the locality gave Cretaceous age (PAMI].95 0. the fast cooling rate of magmatic materials near or close to surface conditions will cause the formation of cracks which will reorganize themselves in the form of “T-junctions”. It is under protection as a “Geological Monument of Nature” since 1948 and is famous due to a characteristic exposure of the columnar joints developed in the albite rhyolite (TAJDER. 2002. while on greater depths and with slow cooling rates cracks will propagate into depth. which has a significant bearing on the development of columnar joints. tetra-gonality indices). Tablica 1.79 4. 1956. The values are expressed as n-gonality (hexagonality. but also in analogous materials like mud. X6. Rupnica.pmf.71 . X4 = indeksi heksa-. Za usporedbu su dani parametri za tri vulkanska kompleksa s izra`enim prizmatskim lu~enjem (podaci i formule (X6. Croatia (drbalen@geol.hr) 2 Papuk Geopark.i tetra-gonalnosti).88 0.90 X5 0.80 1.03 0. Simplified.80 0. producing mostly four-sided columns.11 0. TORAMARU & MATSUMOTO. Stjepana Radi}a 46. its depth i. 1960. 2001. Distribution of the polygon sides/bounded cracks in the Rupnica geosite counted during four measurement campaigns and corresponding statistical parameters (N = average. geopark. 2000. GOEHRING & MORRIS. geopark.94 5.53 X6 1. 2004).98 2. Rupnica. GOEHRING et al. TORAMARU & MATSUMOTO.30 5. X6. JAGLA & ROJO.4.49 1.58 1.91 0. 10 000 Zagreb.32 1.com) Key words: columnar joints. Croatia (kontakt@papukgeopark. X4 = heksa-.93 X4 1. For comparison data for three volcanic complexes with distinctive columnar jointing are given (data and equations (X6. pressure of solidification and cooling rate. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 137 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Order and disorder in columnar joints of Rupnica Geosite (Papuk Geopark) Stupanj ure|enosti i neure|enosti pukotina lu~enja na geolokalitetu Rupnica (Geopark Papuk) Dra`en Balen1.02 1. WEINBERGER. X5. Papuk The Rupnica geosite is one of the key-localities of the Papuk Geopark. has not been estimated in detail so far. 2001).88 0. riolit. 2008. University of Zagreb. Position of the Rupnica geosite inside the volcanic body. 1987. 2002. 2005.40 1. Papuk Klju~ne rije~i: lu~enje. penta. 1987) has been inferred base on broader geological/stratigraphic relations. 1969). Broj stranica stupova (broj pukotina) u Rupnici dobiven u ~etiri nezavisna mjerenja te njihovi izra~unati statisti~ki parametri (N=prosjek. reorganizing themselves into “Y-junctions”.44 4.23 0.88 1.

– Acta geol.. S. 469–476. M.– Journal of the Geological Society London.000. (2009): Nonequilibrium scale selection mechanism for columnar jointing. M. The help of Geology and Environmental Science students during research is greatly acknowledged. 739–745. Four-sided (0... R. (1991): Gornjokredne bazaltoidne i piroklasti~ne stijene iz vo}inske vulkanske mase na Papuku (Slavonija. PAMI]... str. Savezni geolo{ki zavod Beograd.. (1969): Magmatizam i metamorfizam planinskog podru~ja Papuk-Psunj. If such measurements are correlated with other features visible at or near the Rupnica locality. TAJDER. (1960): Anortoklasni egirinski riolit iz potoka Rupnice kod Vo}ina. 29. 35–48.– J. Geophys. The outcrop cleaning using pumping water “cannon” (fall 2008) made it possible to access and counts a greater number of columns in 2009. D. CRNKO.– Phys. (2001): Evolution of polygonal patterns in stratified mud during desiccation: The role of flaw distribution and layer boundaries. BRKI]. nality. L. S. 27. 74. istra`.) indices. 1 (Prir. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. (1956): Albitski efuzivi okolice Vo}ina i njihova geneza.– J. than we can depict the Rupnica columnar jointing as the upper part (entablature) of the volcanic body. Rev. Lett. 44.– Acta geol. like relatively narrow columns. curved sets of columns and occurrence of pyroclastic material in the vicinity (Omerovac site). E. WEINBERGER. TORAMARU. Savezni geolo{ki zavod Beograd. & VRAGOVI].W. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. M. & MORRIS. B) Four-sided columns dominate at Rupnica geosite. GOEHRING.– Geolo{ki vjesnik. JAMI^I]. MAHADEVAN. . & MATSUMOTO. 69. & MORRIS.– PNAS. M. Geophys. GOEHRING. J. D. LYLE. 113/1. GOEHRING. B) ^etverostrani popre~ni presjeci stupova dominiraju u Rupnici.. M. 95–101. J. E. LIN. S. Res. 20–31. & MORRIS. fast cooling environment. 036115. 157/4. B02205. 109. JAGLA.. L.000..G. which represent a measure of discrepancy in the number of joints between the real sample and an ideal (theoretical) case.W. A) Polygonal columnar pattern visible in albite rhyolite at Rupnica geosite. B. 1A–B). T. 72. (2006): An experimental investigation of the scaling of columnar joints. 1:100. tightly packed striae (propagating cracks inside columns). Beograd. 161–172.– Geolo{ki vjesnik. (2002): Sequential fragmentation: The origin of columnar quasihexagonal patterns. & BRKI].W. & ROJO. Statistically significant are those results approaching value 1. A) Poligonalni obrazac vidljiv na popre~nim presjecima stupova nastalih prizmatskim lu~enjem u albitnom riolitu. 10203. E. L.– Geolo{ki zavod Zagreb (1971–1986). Consequently. 387–392. Such results are in good agreement with results expected for shallow placed and relatively rapidly cooled volcanic mass. 715–722.. 65. Beograd. L. Differences in the total number of counted columns in 2008 (300–400) and 2009 (450–550) are due to mud avalanche (landslide) which covered a significant part of the locality.138 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. REFERENCES GOEHRING. 2. analysis of cracking pattern responsible for the origin of columnar joints at the Rupnica geosite shows that this genetic process is related to a shallow. 026203.88) columns show the greatest resemblance to the idealized case (Figs.– Europhys. TAJDER.W.– Geolo{ki zavod Zagreb (1986).. P. Res. 113–129. L. 22.– Phys. S. 106. (2008): The scaling of columnar joints in basalt.– GSA Bulletin. Tuma~ za list Orahovica L 33-96. A. (2004): Columnar joint morphology and cooling rate: A starch-water mixture experiment. A. & MORRIS. (2000): The eruption environment of multitiered columnar basalt lava flows. Slika 1. list Orahovica L 33-96. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. M. Z.A. sj. Rev. (2005): Order and disorder in columnar joints.98) and five-sided (0. JAZU). TAJDER. 2 (Prir istra` JAZU). Hrvatska). JAMI^I].

50 a.52 i 0.40 Cr0. Tisije i Dinarida u Zagorsko-srednjetransdanubijskoj tektonskoj zoni.1. mg = Mg/(Mg+Fetot) = 0. Izra~unata je prosje~na formula takvih biotita na temelju 11 mikrosondskih analiza: (K0. ali i kao sitni uklopci u albitu.06 Fetot. hematit. 10 000 Zagreb.p. Hrvatska (mirko.53.69 Na0. klinoklor. Hrvatska Klju~ne rije~i: Medvednica.f.005 Ca0.. kvarc.06 Fetot.49 do 0. omjer Fe/(Fe + Mg) varira izme|u 0. Biotit koegzistira s fengitom. magnetit.19 Ti0. s pru`anjem orografske osi sjeveroistok-jugozapad u du`ini od oko 40 km.19 Ti0.1) O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0.47. glaukofanska. a u dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) analizirani biotiti projiciraju se u sredi{nje podru~je izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita. a stilpnomelan ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca (BUCHER & FREY.008)(Al0. Op}enito vrijedi da s porastom metamorfnog stupnja u sastav amfibola ulazi vi{e natrija i aluminija. titanit.belak@hgi-cgs.4. Vesnica Gara{i}2 & Dragutin Slovenec2 1 Hrvatski geolo{ki institut.53.04)(Al0. dok manje pojave nalazimo u obliku tektonski uvjetovanih zona. koje se prote`u od sela Mikuli} na jugozapadu do potoka Blagu{a.24) (Si2. Naj~e{}e glavne mineralne parageneze u zelenim orto{kriljavcima su: albitaktinolit-epidot-klorit.f. no tremolitna. geografski pripada sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. biotite. Prosje~na formula alteriranog biotita izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. U zelenim orto{kriljavcima mogu se izdvojiti razli~iti strukturno teksturni varijeteti.9 Al1. 1979). stilpnomelan. kalcit.10 i 0. stilpnomelane. Glavna masa ortometamorfita rasprostranjena je u sredi{njem dijelu Medvednice (Malo i Veliko Sljeme – Puntijarka). Pierottijeva 6. na sjeveroisto~nom dijelu Medvednice.008 Ca0.02 Mg1. epidotom i fengitom. metamorfna zonalnost Key words: Medvednica Mt. albit.hr) 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.35 Cr0. kloritom i aktinolitom koji ima nizak sadr`aj Al. mg =Mg/(Mg+Fetot) = 0.003 Mn0. magneziohornblendu.1)O10(OH)2 (fetot = Fetot/(Fetot+Mg) = 0. koji imaju razli~it mineralni sastav. biotit. Ukupna mineralna asocijacija u svim varijetetima zelenih orto{kriljavaca obuhva}a aktinolit.74) . ortoklas. Biotit i stilpnomelan odre|eni su opti~kim mikroskopom te primjenom rendgenske difrakcije na prahu i pomo}u elektronske mikrosonde.p. Sachsova 2. edenitna i ~ermakitna komponenta su glavne komponente ~vrstih otopina.02 Mg1. alterirani biotit i stilpnomelan. rutil te relikte ilmenita i augita. U dijagramu AlIV : Fe/(Fe + Mg) vrijednosti za alterirane biotite se projiciraju to~no izme|u krajnih ~lanova anita i flogopita. Smje{tena je u dodirnom podru~ju geotektonskih jedinica Alpa. facijes zelenih {kriljavaca. kloritom i Al-bogatim aktinolitom.j. 10 000 Zagreb.9 Al1. te stupnju metamorfnih promjena.49. stilpnomelan. sjeverno od Kobiljaka. Amfiboli koji se javljaju u metabazitima su kompleksnog sastava.40) (Si2. greenschist facies. fengit. SI= 0. Za raziku od amfibola kloriti i epidot ne pokazuju ovisnost sastava o stupnju metamorfoze.003 Mn0. Listi}i biotita pojavljuju se u folijativnim mikrolitonima s kloritom. Parageneza biotit + stilpnomelan karakterizira sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca.51.5 a.51. kloritom i aktinolitom s ni`im sadr`ajem Al. Biotiti su homogenog sastava. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 139 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Stilpnomelan i biotit u mineralnoj paragenezi zelenih {kriljavaca Medvednice (SZ Hrvatska) – indikatori metamorfne zonalnosti Stilpnomelane and biotite in mineral paragenesis of the greenschists of Medvednica (NW Croatia) – indicators of the metamorphic zonality Mirko Belak1.91) Alterirani biotiti kemijski su relativno uniformni. metamorphic zonality Planina Medvednica. SI= 0. Biotit niskog stupnja metamorfizma koji koegzistira s fengitom ± kloritom i kvarcom odgovara Barrowljevoj biotitnoj zoni u metapelitima (WINKLER. U svim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici dominantni feldspat je albit (An<3). epidot. Stilpnomelan bez biotita pojavljuje se u mineralnoj paragenezi s fengitom. albit-aktinolit-epidot i albit-epidotklorit.j. Fe-Mg klorit. muskovit.90 Na0.1. ovisno o kemijskom i mineralnom sastavu primarne stijene. siderit. omjeri Fe/(Fe + Mg) variraju u rasponu od 0. Amfiboli u zelenim {kriljavcima su prete`no aktinoliti u kojima koli~ina AlIV varira izme|u 0. te sporedna magneziohornblenda u kojoj je AlIV ve}i od 0. Alterirani biotit ± stilpnomelan u zajednici je s fengitom. 1994). U pojedinim varijetetima zelenih {kriljavaca na Medvednici pojavljuju se biotit. schamozit. biotit.

(1977): The crossite content of Ca-amphibole as a guide to pressure of metamorphism. PLYUSNINA.H. & SEZ’KO. AUDREN. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Prosje~na formula stilpnomelana izra~unata na temelju 10 mikrosondskih analiza glasi: (K0. LITERATURA BROWN. (1997): Petrology of the Tumanshet zonal metamorphic complex.80 Mn0. (1982): Geothermometry and geobarometry of plagioclase – hornblende bearing assemblages.. (1979): Petrogenesis of metamorphic rocks. 348 p.002 Al0. .. SPEAR. 503–533. 318 p. Washington.98) Zaklju~ak U zelenim orto{kriljavcima Medvednice na temelju sastava amfibola. te pojave biotita i stilpnomelana mogu se izdvojiti tri metamorfne zone: (1) metamorfna zona je karakterizirana mineralnom asocijacijom aktinolit (niski sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + fengit + stilpnomelan. H. & FREY. Petrol. ukazuju na temperaturne uvjete od oko 450°C i tlak od 3 do 4 kbara. (1995): Metamorphic Phase Equilibria and Pressure – Temperature – Time Paths.. Soc.V.140 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Contrib. 1977)..09)(Mg1. Rezultati izra~unavanja metamorfnih uvjeta za zonu (3). K. 1995).20 Na0. 1994). SPEAR. C. T.. Springer-Verlag. F. odnosno vi{e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca.28) Si8Al(O.OH)27*2-4 H2O (SI = 0..L. A..3. (2) metamorfna zona sadr`i mineralnu asocijaciju aktinolit (srednji sadr`aj Al) + albit ± ortoklas + klinoklor + epidot + alterirani biotit + stilpnomelan + fengit. PLYUSNINA. 799 p. Meta- morfna zona (2) ukazuje na sredi{nje dijelove facijesa zelenih {kriljavaca i temperaturu od oko 400°C (BUCHER i FREY.. 1997. 80. 53–402. SM = 5.S.37.– Min.73 Fetot.17 Ti0. 140–146. BUCHER. Springer Verlag. (1994): Petrogenesis of Metamorphic Rocks. PERCHUK.– J. E.H.. 1982. Mineral.– 5th ed. pomo}u vi{e geobarometara i geotermometara (GERYA et al.– Petrology. Metamorfna zona (1) karakteristi~na je za ni`e dijelove facijesa zelenih {kriljavaca odnosno temperature 350°C do 400°C (BUCHER & FREY.G.I. (3) metamorfna zona odlikuje se mineralnom asocijacijom aktinolit (visoki sadr`aj Al) + albit + Fe-Mg klorit + epidot + biotit + fengit. C. GERYA.P. L.. Berlin. Am. M. WINKLER. TRIBOULET. Petrol. L.08 Ca0. Eastern Sayan. 18. 1994. BROWN.– 6th ed. 5/6.

Hellbrunnerstr. is covered in places by the Permotriassic sequence. . 2003). The thickness of this Permotriassic cover. Papuk. in which some well defined groups can be distinguished. Tako|er su prikazane i te`inske srednje vrijednosti starosti koje su izra~unate metodom napredovanja interne pogre{ke (95% pouzdanosti) koriste}i kompjutorski program Isoplot 2. Carboniferous monazite ages were measured (Fig. 34. Department of Geology. monazite. U-Th-Pb Klju~ne rije~i: Slavonske planine. 2001). Monazites from the granitoid pebbles define both a Variscan and an Alpine isochrone (forced through 0). Three macroscopically Figure 2. Also shown are the weighted average ages. implying a Variscan formation of the granitoids. Permotriassic sequence. different granitoid pebbles. 1987. Slika 1. Beside their obvious discrepancy in age. La/Nd – Y2O3 dijagram na kojem su vidljive razlike u kemijskom sastavu izme|u alpinskih i hercinskih monacita. Croatia Variscijski visokotemperaturni i kredni niskotemperaturni monacit u granitoidnim valuticama permotrijaskih naslaga. granitoidne valutice.. Monaciti iz granitoidnih valutica definiraju variscijsku i alpinsku izokronu.pmf. 1). SZAKMÁNY et al. (1991). Papuk.4. Erwin Krenn2.49e (LUDWIG. which were investigated by means of the electron microprobe in order to determine their U-Th-Pb age. Interestingly. sampled on the locality near Velika. a newly formed Alpine (Cretaceous) monazite generation was found in one pebble (Fig. Hrvatska Vanja Bi{evac1. varies from 160 to 350 meters (JAMI^I] & BRKI]. demonstrating that the Permotriassic sequence must have experienced a significant low-grade metamorphic event at that time. contained accessory monazite grains. La/Nd vs Y2O3 plot showing chemical differences between Variscan and Alpine monazite. Th* vs Pb digram after SUZUKI et al. Permotrijaska sekvenca. Yttrium contents of the Alpine monazite are uniformingly low Figure 1. Several types of clasts can be observed (schists. U-Th-Pb The Variscan and pre-Variscan crystalline basement of the Slavonian Mts. Faculty of Science. (1991). Dra`en Balen1 & Friedrich Finger2 1 Institute of Mineralogy and Petrology. Slika 2. Austria Key words: Slavonian Mts.. 2001). represented by conglomerates and in some parts by gravelly sandstones. and are presumably derived from the surrounding basement complexes of the Papuk Mountain. University of Zagreb. quartz and granitoid pebbles). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 141 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Variscan high-T and Cretaceous low-T monazite in granitoid pebbles of the Permotriassic sequence. which were calculated by internal error propagation (95% confidence) using Isoplot 2. University of Salzburg. A-5020 Salzburg. In all samples. coarse-grained clastic rocks occur. Th*-Pb dijagram prema SUZUKI i dr. granitoid pebbles. monacit. Croatia (vabisevac@geol. 1). the two monazite generations show significant chemical differences with respect to their REE patterns and yttrium values. At the base of the sequence.hr) 2 Division of Mineralogy. Department of Material Science.49e (LUDWIG.

S.F. J.– J. D. Beograd. (2001): Monazite-xenotime garnet equilibrium in metapelites and a new monazite-garnet thermometer. K.– Abstract book. (Basic Geological Map of Yugoslavia in scale 1:100. & HORVAT. LUDWIG. JAMI^I]. (1997): Monazite-xenotime miscibility gap thermometry. RAUSCSIK VARGA. p. Sav. PYLE et al. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (Fig. D. SUZUKI. 204.. Sav. Metamorph. K. Petrol. consistent with a low-grade metamorphic formation. Alpine monazite is characterized by low La/Nd ratios and relatively high Eu contents. zavod Zagreb (1986). zavod Zagreb (1971–1986).49e... Yttrium-in-monazite thermometry (HEINRICH et al.. An empirical calibration. & TANAKA. M. JAMI^I]. W.... Beograd. RUDNICK. PYLE. 1–72. F. 42. Tuma~ za list Orahovica L 33-96 (Basic Geological Map of Yugoslavia – Explanatory notes for sheet Orahovica). Geol.. SZAKMÁNY.L. & VRAGOVI]. Version 2. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100.. 2).. inst. M.S. & MCDONOUGH. M. (1987): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100000. SPEAR.. 2001) indicates formation temperatures of around 350–400°C.– Berkeley Geochronological Center Special Publications. A.. CRNKO. (2001): Isoplot/Ex.– Sed. Opatija. sheet Orahovica).. BRKI]. I. & BRKI]. inst. (1991): Middle Precambrian provenance of Jurassic sandstone in the Mino Terrane.000.– Geol. suggesting that the formation conditions during Alpine metamorphism were oxidizing. REFERENCES HEINRICH. M. Geol. G. 3–16. T. central Japan: Th-U-total Pb evidence from an electron microprobe monazite study. 75. A Geochronological Toolkit for Microsoft Excel. List Orahovica L 33-96. 141–147. J. JAMI^I]. ADACHI.R. JÓSZA.– J..000. % Y2O3. 15. R. . G.M.– Geol. 2083–2107. geol.142 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & FRANZ. D. (2003): Petrological and geochemical studies of the Permotriassic siliciclastic sequence in the western part of the Papuk Mountain (Croatia). GY.. Some of the Variscan monazite grains have high yttrium contents of up to 3 wt. geol. Furthermore.. M. W. 22nd IAS Meeting of Sedimentology. 1997. consistent with a high-T igneous origin. ANDREHS.

10 000 Zagreb. s. C2/m). A – Optical microphotograph of perthitic alkali feldspar microtextures showing finescale.). These reactions reflect the cooling history of a parent magma.hr) 2 Institute of Mineralogy and Petrology. c. which are crosscut by “patch” perthites (P. (2) the C2/m symmetry degrades to C1. Sachsova 2. through orthoclase (Or. BRLEK. myrmekite. The Al–Si ordering. B – Slika iste strukture dobivena unatrag raspr{enim elektronima (BSE) pokazuje razlike u sastavu izme|u eksolucijskih lamela i “krpa” oboga}enih natrijem (tamnosivo) te K-feldspata (sivo).and Figure 1. Neke eksolucijske lamele su dijelom pokrupnjene sekundarnim procesima (dolje desno). C1). Department of Geology.4. 2003.c. “plagioclase overgrowth”. regular. E.Na)AlSi3O8) from sanidine (Sa. Faculty of Science. SEM. sekundarne mikroteksture. Croatia Key words: alkali feldspars.g. B – BSE image of the same microtexture showing difference in composition between sodium rich exsolution lamellae and “patches” (dark gray) and K-feldspar (gray). (3) twinning occurs in both Na..c. 2008). C2/m) to microcline (Mc. Some of them might have been interconnected (“cyclic” reactions) and could have formed simultaneously (NEUBAUER et al. University of Zagreb. lamellar micro-perthitic intergrowths. s. A – Mikrofotografija pertitske strukture s vidljivim pravilnim lamelarnim prorastanjima (paralelne bijele linije.c. Horvatovac 95. c. bijela podru~ja) nepravilne morfologije. (parallel white lines. Some exsolution lamellae are partly coarsened by deuteric processes (bottom right).P.g. Slika 1.brlek@hgi-cgs.). 10 000 Zagreb. deuteric microtextures. koja su zna~ajka eksolucijskog procesa. exsolution and “patch” perthites.and Na-rich lamellae and lenses at high temperature (below solvus). and microstructures provide evidence for the thermal history of feldspars (WENK.g. SEM with EDS Klju~ne rije~i: alkalni feldspati. c. E. . 1976).P. U K-feldspatu (sivo) vidljiv je “krpasti” pertit (P.P. Dra`en Balen2 & Vladimir Bermanec2 1 Croatian Geological Survey. 1. 2/m. Croatia (mihovil. s.P. characteristic of exsolution processes.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 143 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alkali feldspar microtextures from Pogari formation granite pebbles (Middle Bosnia) Mikroteksture u alkalnim feldspatima iz granitnih valutica Pogari formacije (srednja Bosna) Mihovil Brlek1. EDS Several reactions on minerals of the exotic reddish I-type granite pebbles of Cretaceous Pogari formation (Middle Bosnia) were observed using polarizing microscope: sericitization of plagioclase and chloritization of biotite (with epidote as a possible by-product).) (patchy white) with irregular morphology in the host K-rich feldspar (gray). 2/m. which controls the change in symmetry in K-feldspars ((K. There are three important processes that occur in feldspar crystals during cooling: (1) the homogenous composition exsolutes into K. “intergranular plagioclase”.

.-R. with some lamellae partly coarsened. 2009).P. with lamellae typically £ lµm thick and coherent or semicoherent interfaces between albite (Ab)-rich and K-feldspar (Or)-rich phases. Jakovljevi} is gratefully acknowledged.. During subsolidus. University of Zagreb. (2004): Microstructures in two alkali feldspar megacrysts from the Papuk Mt. . & MAJER V. I. Croatia. and irregular Na-rich “patch” perthite (P. & LEE. H. when alkali feldspars react readily with magmatic fluids.– Annales Universitatis Budapestiensis.– Contrib. NEUBAUER. (2003): Exotic granites in the Cretaceous Pogari Formation overstepping the Dinaridic Ophiolite Zone mélange in Bosnia. 57/2.P.P. HORVAT. 1B). are incoherent and have irregular morphologies (PARSONS & LEE. Petrol..) are visible in optical microphotograph (Fig. (2008): Zna~ajke granitnih valutica unutar konglomerata Pogari formacije srednje Bosne. lamellar “strain-controlled” cryptoor fine micro-perthitic intergrowths. 641–661. 2009). M... Tonejc.).. 2004). coherent exsolution and coarsening leads to finescale. Department of Geology. termed “unzipping”. Because of the difference in cell dimensions between the exsolved phases. F. PAMI]. indicating the “unzipping” process that took place during subsolidus. 157. The last two processes are simultaneous (KOVACS KIS et al. This research was supported by A. These images reveal alkali feldspar microtex- tures: primary exsolution perthites (E. (2009): Mutual replacement reactions in alkali feldspars I: microtextures and mechanisms. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 K-rich lamellae. The aid of S. Budapest. I. Differences in composition between K-rich host grain and Na-rich “patches” (P. HANDLER. Berlin. WENK. These “deuteric perthites” (“patch” perthite).– Diploma thesis. Sectio geologica. M. 149–158. & DODONY. 35...144 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Dislocations (possible fluid pathways) can also nucleate on the straight albite lamellae and the intergrowths are then semicoherent (PARSONS & LEE. R. (1976): Electron microscopy in mineralogy. 1A–B). DUNKL.– Geol. 118 p. J. Mineral. 133–134. I. PARSONS. Faculty of Science. KOVACS KIS. leads to growth of incoherent subgrain mosaics of albite and microcline. elastic strain (coherency strain energy) develops at the surfaces of perthite lamellae.) in host K-rich feldspar (Figs. Croatica.– Springer-Verlag. deuteric phase of granitic magma cooling. V. 564 p. up to 103 times coarser than strain-controlled intergrowths. REFERENCES BRLEK. Reduction of total free energy by release of coherency strain during dissolution-reprecipitation reactions (related to micropores and turbidity). regular. M. 1A) and SEM backscatter electron (BSE) image (Fig.

{to ukazuje na visok stepen serpentinizacije. U hemijskim analizama uo~ljiv je visok sadr`aj vode. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 145 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mineralo{ko-petrografski sastav ultramafita na jednom dijelu ofiolitne zone Dinarida Mineralogical-petrographic composition of the ultramafics in one part of Dinaride Opholite Zone Amra Hamzabegovi}1 & Milan Stevi}2 1 2 Zemaljski muzej BiH. keratofira. amfiboliti. npr. Veli~ine fragmenata variraju od mm-cm do dm-m i dekametarsko-hektometarskih dimenzija (PAMI]. . ultramafic rocks Ofiolitna zona Dinarida. glinci. podjela ofiolitske zone u Bosni mo`e se izvr{iti na sljede}e ofiolitske komplekse: • • • • • • Krivajsko – konju{ki ofiolitni kompleks. Ozrenski ofiolitni kompleks. Slika 1. ro`naci.4. 1996). Tablica Svaki od navedenih kompleksa nosi neku svoju specifi~nost po kojoj se razlikuje od ostalih kompleksa. Electron microscope photography of samples BE1/1 and BE2. Figure 1. spilita. ^avke do Vrbanje. Hemijski sastav lerzolita Ofiolitne zone Dinarida je ujedna~en {to se mo`e viditi na Tablici 1. kumulatnih gabra i peridotita. Ofiolitni kompleks Ljubi}a. BiH Rudarsko-geolo{ko-gra|evinski fakultet. amfibolita) i njihovu izdiferenciranost. dijabaza. Odnos MgO:FeO koji je oko 5 puta ve}i po ~emu ima sve karakteristike alpinotipnih peridotita. lercolit. lherzolite. bazalta. ultramafitne stijene Key words: complex. Analiza na elektronskom mikroskopom (REM) dala je rezultate hemijske analize piroksena i olivina (Ol). Podru~je Varde i Vi{egrada. Ofiolitni komleks Borja i Mahnja~e i Kozara~ki ofiolitni kompleks Me|u fragmentima u ofiolitnoj zoni ~esto dolaze ultramafiti. dijabaz-doleriti. Sarajevo. veli~ina kompleksa. BiH Klju~ne rije~i: kompleks. Snimak elektronskim mikroskopom uzoraka BE1/1 i BE2. Tuzla. granitoida. bazalt-spiliti. zastupljenost pojedinih glavnih ~lanova (tektonitnih peridotita. Petrografija ultramafitnih stijena okoline @ep~a ne razlikuje se od petrografije ultramafitnih stijena iz ostalih dijelova Dinaridske ofiolitne zone u Bosni. koja predstavlja glavnu jedinicu Unutra{njih Dinarida zauzima veliku povr{inu na podru~ju Bosne i Hercegovine. gabri. Geografski. te egzoti~ni blokovi kre~njaka razli~ite starosti (od srednjeg trijasa do titon-berijasa).

21 / MnO 0.31 13. 225 str. 1 prikazan je snimak mikroskopskog preparata na elektronskom mikroskopu sa nazna~enim dijelovima (BE1/1 i BE2) na kojima su izvr{ene detaljne analize uklju~uju}i i odre|ivanje hemijskog sastava. olivin i malim dijelom spinel koji je neujedna~enog sastava.121 (Si1. Vardarske zone i ju`nih dijelova Panonskog basena. Mati~na stijena ispitivanog profila okoline @ep~a je lerzolit koji je tamnosive.06 / NiO 0.02 Cr0.81 / 1 – Za ofiolitnu zonu u Bosni/for ophiolite zone in Bosnia (PAMI] et al.1)1.99 O6 Ca0. Hemijski sastav ultramafitnih stijena ofiolitne zone Dinarida.810)1.39 Cr2O3 0. Na Sl.13 0.116)1.724 Fe4.933 O6 Ca0.047(Mg0. knj.5 (Cr7.929 (Si1. Iz formula se vidi da je hemijski sastav varijabilan jer u ta~ki #7 pored glavnih elemenata prisutni su Mn i Ca dok u ta~ki #8 Mn nije registrovan.6 Fe4. SiO2 1 2 TiO2 Al2O3 2.02)1.39 / K2O 0.93 O32 2.23)2.067 (Mg1.07 )8. Table 2.18 O32 (Mg3.146 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.995 O6 Ca1. str.948 (Mg0.47 35.976 O6 (Mg3. Formulea based on the spot chemical analyses. Chemical composition of the ultramafic rocks from Dinaride Opholite Zone.06)15.013 Cr0. (1996): Magmatske formacije Dinarida.93 (Al0.188 Si1.146 Si1.27 Mn0.37 Ti0. Formule na osnovu rezultata hemijskog sastava ispitivanih ta~aka na uzorcima.049)1. PAMI].59 Na2O 0.199 Mn0. a utvr|en je Ti.055 (Al0. . Nafta.96 Ti0.714 (Si1. LITERATURA HAMZABEGOVI].76 (Mg1. U uzorku je registrovan krom spinel (Sp) predstavljen ta~kama #7 i #8.45 40.63 Fe0..45 99. #2 i #3 analizirane na isje~ku BE2 su klinopiroksen (Cpx) dok su ta~ke #4 i #5 ortopiroksen (Opx).75 1.23 / FeO 5.06)8.Monografija. 2 – Za ultramafitnu stijenu iz ofiolitne zone okoline @ep~a (analiza ura|ena na elektronskom mikroskopu)/for ultramafic rock from ophiolite zone of @ep~a area (electron microscope analysis) (HAMZABEGOVI].99 SiO4 Ca1.266 Ti0. Pored olivina u sastav ulazi ortopiroksen. U njemu se isti~e visok sadr`aj MgO i nizak sadr`aj CaO. klinopiroksen. 2001). “Geoin`injering” – Sarajevo.70 1.– Magistarski rad..83 Ca0.876 Al0. (2001): Kora raspadanja na peridotitima okoline @ep~a-ofiolitna zona Dinarida.91 CaO 2. Mineralo{kopetrografski sastav je utvr|en analizom elektronskog mikroskopa.62 H2O– 0. 99-135.11 / H2O+ 5.847)1.692 Fe0.07 41.022)1. gotovo crne boje. IV. 1977). A.167)1. 1–57.814 Fe0.98 Fe2O3 3. Ol #3 Ol #4 Cpx #1 Cpx #2 Cpx #3 Opx #4 Opx #5 Sp #7 Sp #8 (Mg1.27)1.15 MgO 39. Tablica 2.42 4. J. Rudarskogeolo{ko-gra|evinski fakultet. a pokazuje da je ve}ina uzoraka izgra|ena od olivina koji je neravnomjerno serpentiniziran.748 Fe0.249 Cr0.031)0. J.36 Al8.142 (Mg0.72 Fe 0.876 Al0.013 Cr0.58 0. Universitet u Tuzli.765 Al0..011 SiO4 (Mg 1.5 Al8. (1978): Krivajsko – konju{ki kompleks.02 Cr0. Ta~ke #1.994 O6 Ca0.082 (Cr6.Geologija BiH.642 Fe0.149 Ti0.028 Ca0. Table 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.746 Fe0.82 )15. PAMI].253 )2. Zagreb.58 / S 100.

The dolerite of the Brusnik Island has phaneritic. fluid inclusions Klju~ne rije~i: bazalt. Building Anthropole. The trace elements and a normalized-MORB incompatible element spider-diagram support similarity of the Jabuka gabbro with continental tholeiitic magmas. The parent magma is. Franz Neubauer2. Petrographic examination shows coexistence of vapour rich FIs and high salinity liquid rich FIs containing halite and silvite daughter minerals. The gabbro of the Jabuka is a phaneritic. however. sulphur isotopes. Quartz from coarse grained gabbroid dykes contains well developed fluid inclusions. riftovanje. University of Lausanne. Switzerland Key words: basalt. i c) K-feldspata iz dajkova s Komi`e (otok Vis). gabbro.hr) 2 Department of Geography and Geology. priori to or synchronous with the vapour disappearance. The dyke swarm is perpendicular to the pseudo-layering and Th suggests brittle intrusion of fractionated. Hellbrunner Str. indicating minimum 2 km of overburden under lithostatic conditions. . on Jabuka. 2001).4. The igneous rocks from Vis. Laser energy increases from left to right. rifting. Brusnik and Vis islands.pmf. 34. gabro. Steps used for calculation of integrated or a plateau ages are delineated by bar. Koraci kori{teni za prora~un integriranih ili platoe vrijednosti su masno ocrtani. Wide range of igneous rock ages from Permian to Triassic times show two stage evolution from the early intra-continental rifting to the advanced rifting and oceanization. Faculty of Sceince. The first group characterizes Jabuka and Brusnik. Plagioclase and two pyroxenes (augite and pigeonite) represent the main crystallization phase with subordinate amphibole (uralite). Department of Geology. Brusnik i Vis Ladislav A. 2005). Jabuka and Brusnik islands consist of the two main groups: a) sul-bvolcanic types with augite-diabases. and c) K-feldspar concentrate from Komi`a (Vis) dyke. coarse-grained gabbro. selected from the dykes. excluding MORB type affinity.. contain measurable fluid inclusion (FIs). b) biotita iz dijabaza s oto~i}a Brusnika. High salinity liquid-rich FIs melted silvine at T between 80° to 150°C. University of Salzburg. University of Zagreb. izotopi sumpora. fluidne inkluzije Permo-Triassic rift-related magmatism in the Dinarides produced gabbro-diorite-syenite-granite formation and an extrusive basalt-andesite-dacite formation with abundant pyroclastic rocks (PAMI] & BALEN. evaporiti. Adria plate. Croatia (lpalinkas@geol. The gabbro intrusive-body was dissected by a swarm of dyke-veins of pinkish. whereas the second one is on the Vis. intergranular diabase texture with ophitic to subophitic groundmass (GARA[I] et al. Ar/Ar datiranje. Croatia Starost riftnog magmatizma i evaporita na jadranskim otocima Jabuka. Jorge Spangenberg3 & Ivan Razum1 1 Institute of Minaralogy and Petrography. spilite-keratophyres and spilites. Ti-magnetite and ilmenite. Sibila Borojevi} [o{tari}1. CH-1015 Lausanne. A-5020 Salzburg. 40Ar/39Ar spektar starosti a) K-feldspata iz crvenih dajkova s oto~i}a Jabuka. Jadranska plo~a. Amphibols. 10 000 Zagreb. the same. Minimum pressure was 0. Their total salinities are between 42 to >70 wt % NaCl equ. and salinities around 25 wt % NaCl equ. Austria 3 Institute of Mineralogy and Geochemistry. Slika 1. evaporites. b) extrusive types with augite-andasite. holocrystalline. Sabina Strmi} Palinka{1. Total homogenization to a liquid phase was in the range from 415° to Figure 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 147 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Dating of rifting magmatizm and evaporites within the Adria Plate. Major and trace elements point their calc-alkaline character. medium-grained rock with sub-hypidiomorphic texture. Liquid-rich inclusions yielded homogenizations (Th) between 420° and 505°C. followed by halite melting at T range from 345° to >600°C. Palinka{1. Horvatovac 95. Ar/Ar date. 40Ar/39Ar apparent age spectra of the a) K-feldspar from pink dyke of the Jabuka Islet (sample J5). b) biotite from diabase of the Brusnik Islet (sample BT 3c).6 kbar. Energija lasera raste s lijeva na desno. Mineral composition is the same as in the Jabuka gabbro. biotite. alkali enriched magma.

1 Ma. The ages determined on biotites are more consistant. Th= 135°–180°C) FIs points to precipitation from boiling fluid.. A.6. but K-feldspar from the additional dyke on the Jabuka is dated at 254.9 and 199. C. 56/2. Assuming modified seawater salinity around 5.3±7.5± 11. & JURA^I].2±2..1 Ma. & ALBERINI. The average K/Ar age is 205 ±6. Recent research of the Jabuka and Brusnik intrusives revealed their age determined by Ar/Ar method on the gabbro. lapillistones. J. Interaction with basaltic lava slightly increased salinity. volcanic agglomerates. but rarely exceed 0.6) might be attributed to the secular variation of the Lower and Upper Triassic sea water.3–30... (1994): The medium-grained gabbro of the Jabuka islet (“Scoglio del Pomo”. but the homogenization attempts failed. Vis Island. V. N. The dating.. incipient boiling (135°C) took place at a depth of 20 m. indicating minimum 1 to 4 km of overburden under lithostatic conditions. Geol. Bologna. Evaporites – Sulphur isotopes: Evaporites on the Vis Island. DE MIN et al.3. 16. Vapour-rich inclusions show presence of CO2±CH4 within the vapour phase. although calc-alkaline character excludes MORB type lithotypes (BALOGH et al. 2. VRKLJAN.2–6. 1–3. MARZOLI. Upper Permian ages correspond to the early intra-continental rifting and the geochemistry to the within plate magmatism.) aqueous two-phase (L+V) FIs with Th between 110°–125°C represent seawater relicts. and further FIs measurements are needed. F. COLANTONI. Low saline (5. K-feldspar separated from the basalt-andesitic fragment in the volcanics from Komi`a. GUERRERA. V. 1c). The K/Ar ages obtained on the Jabuka whole rock and mineral fractions differ insignificantly.– Berichte der Deutschen Mineralogische Gesellschaft. salinity = 29. 181–204. & BALEN. P.5 wt % NaCl equ. tuffs and hyaloclastite. The research supports a tectono-magmatic hypothesis of a subalkaline. Adriatic Sea). in radial patterns are commonly less than 1 mm.4 Ma.. during some later thermal episode (Fig.– Geologia. Petrographic observations and microthermometric measurements of prehnite distinguish three types of primary FIs. (2008) obtained.1. however. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 >600°C under the minimum pressure of 0. DE MIN.4±2.3 to 1.9 Ma with little amount of excess radiogenic Ar. by analyzing plagioclase separates on Jabuka and Brusnik.5 cm.6±1. RENNE..9 Ma.. The age is shifted to- ward the Middle Triassic time what is a better fit to the general rifting conditions in the area. 45. Sulphur isotope values..R.. Croatia).1. wavy shape of dykes and high Th of FIs in magmatic quartz suggest ductile conditions during intrusion of dykes. near Komi`a are in tectonic contact with volcanic rocks. 17.5 wt % NaCl equ.1. K. 13–25. .5±2. 13.– Soc. what does not correspond with the major phase of Triassic rifting. obviously lowered due to release of Ar. VENERI. F. The winding. felsic dykes.3 wt % NaCl equ. Biotite from the Jabuka brittle dyke gives a plateau age of 273±1. RENZULLI. Prehnite from the Komi`a Bay. Vis Island. At the coast a submarine lava flow is made of rare pillow lava lobs. 1a).. (1994). It. 17.. while K-feldspar has a plateau age of 214±0. 16. ensialic intrusion during the extensional processes of the continental crust.148 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.3 Ma.– Acta Geologica Hungarica. One can distinguish sub-volcanic types represented by augite-andesite. 56–56. K-feldspar from the Jabuka brittle dyke is unaffected and shows similar plateau age of 269. D. It roughly reflects the latest stage of crystallization after intrusion.7 Ma coherent with the other magmatic representatives (Fig. and plateau age of 226±3 Ma for Brusnik. M. magmatism and initiation of the Adriatic-Dinaridic carbonate platform (ADCP). and two isochrones gave 200. 16. TADEJ. M. and differ from those obtained on K-feldspars. d34S. Volcanic rocks on the island of Vis are situated around a small village Komi`a. MAJER. gave a plateau age of 276. fills amygdales and vein lets within pillow lavas and represents the product of hydrothermal alteration of basalt under seawater-dominant conditions.0 Ma (Fig. what is confirmed by polen analysis (Hass personal communication). (average 16. prehnite and calcite. suggests uppermost Triassic.. a new Ar/Ar plateau ages of 227±5 Ma and an isochrone at 226±3 Ma for Jabuka. & MAJER. 1994). formed by autobrecciation. (2001): Dolerites from the islet of Brusnik (Adriatic Sea. and a coherent basalt fragment from Komi`a on the Vis Island. This is explanation why the former K/Ar and Ar/Ar dating gave ages which are not completely compatible with the geotectonic events in the early history of Tethyan evolution. which occurred since middle Triassic in the western Tethys. JOURDAN. 1b). Biotite in the Brusnik dolerite is dated at 265±1. REFERENCES BALOGH. Amygdales and vesicles filled with chlorite. L. Dating – Igneous rocks: The first radiometric dating was done on the Jabuka by BALOGH et al. P.. PAMI]. F.2 kbars. RAVASZ-BARANYAI. GARA[I]. (2005): Interaction between Permo-Triassic rifting.9. (2008): The tholeiitic Magmatism of Jabuka and Brusnik Islands: a Carnian magmatism in the Adria Plate. lapilli tuffs. with loss of Ar around 77. Th = 135°–180°C) and vapour-rich (V+L. which was the object of the previous dating. spilite-keratophyres and spilites. A. V. The coexistence of aqueous three-phase (L+V+Siso.

Department of Geology. unutarnja gra|a. muscovite. 10 000 Zagreb. Croatia (zoricap@geol. 2) Data acquisition or production of multiple slices or erosion surface in order to digitalize them in the following step.4. A 3D computer reconstruction of studied material by destructive techniques involved following steps: 1) Sample preparation i. granite. showing nodular shapes in 3D. the ability of analyzing larger samples in “low-resolution” gave information on their morphology and relations inside the host rock. The outer boundary between nodule’s halo and granitoid host can be visually clearly defined by the absence or presence of biotite: host rock contains up to 15 vol. Faculty of Science. TU]AN. 1A–C). These “peculiar” bodies can be described as compact tourmaline-bearing aggregates surrounded by a contrasting leucocratic rim. However. biotite ± garnet. PAMI].pmf. Acquired surfaces were saved as greyscale images in TIFF format. internal structure. Rock samples were analysed using destructive tomographic techniques: serial slicing (sectioning) and serial lapping (grinding). X-ray tomography could not have been used on the studied material due to similar mineral densities (Qtz. 1904. occurrence and internal structure of this “peculiar” feature together with their distribution inside the host rock and spatial relations among individual nodules. But the great number of such circular “vein intersections” and the rounded nature of their endings inside granitic host are confusing. performed on smaller samples. % of biotite in contrast to almost completely biotite-free leucocratic halo. Their general characteristics are observable even in 2D: elliptical to circular. Pl. In case of serial sectioning. tourmaline nodule. Their genetic relation to the host granite and its evolution is well-established (e. there are somewhat different occurrences of “peculiar”. Horvatovac 95. roughly cm to dm in diameter. A 3D study of various samples of granitic rocks from the northern slopes of MG containing nodules has been conducted in order to investigate morphology. Kfs). morfologija. albite.35 mm per erosion step. morphology. quartz. construction of different reference systems which enabled an exact realignment of individual slices/erosion levels. while the serial grinding method. tourmaline. tourmaline-bearing bodies. depending on the desired resolution of the final 3D model. sometimes even slightly ameboidal contours and a complex texture comprising two clearly distinct units (Fig. Beside these “classical” leucocratic vein rocks regularly noted by many researchers of the MG crystalline (Figs. which would disable the separation of individual grains pertaining to those phases.g. voksel. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 149 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Turning mineral grains into voxels: destructive tomographic techniques reveal the true nature of a peculiar granitic rock texture in 3D Od mineralnih zrna do voksela: destruktivne tomografske tehnike otkrivaju trodimenzionalni karakter neobi~nih strukturnih zna~ajki u granitima Zorica Petrinec & Dra`en Balen Institute of Mineralogy and Petrology. either at the data acquisition stage or later during the 3D reconstruction process. 1990). Non-destructive. based on the greyscale value of individual pixels. Although such nodular occurrences are observable throughout the MG granitic pluton.5 mm thick. 3) Data classification (segmentation) encompassed definition of all voxels in the dataset corresponding to a particular component. University of Zagreb. In order to facilitate . feldspar ± muscovite (BALEN & BROSKA. while the resolution achieved during a single erosion step on a grinding machine was 10× finer – 0. Namely. Each section or erosion step has been digitalized using a flatbed scanner. a spherical aggregate of tourmaline. voxel. albite and K-feldspar is enveloped by a leucocratic halo. The core. resembling leucocratic veins in mineral composition and relations to the host granite implicating petrogenetic processes intimately related to the host granite and similar to those yielding pegmatitic and aplitic bodies. serijska destruktivna tomografija Pegmatites and aplites from the Moslava~ka Gora (MG) are well-known for more than a century. thinnest slices obtainable using an annular saw were 3. serial sectioning tomography Klju~ne rije~i: 3D struktura. 1D). This characteristic is evident even on an outcrop scale and has been used as the main criteria for the separation of nodules as autonomous bodies inside the host rock. 2010). their nodular nature can be easily mistaken for a vein when observed in 2D sections solely. granit. K-feldspar. they are most noticeable feature of the host granite on the northern rim of the MG pluton and have been recently indisputably defined as tourmaline nodules (BALEN. provided detailed information about nodule’s internal structure. 2007).e.hr) Key words: 3D texture. turmalinska nodula. They are usually described as leucocratic veins cutting host granite consisting of quartz. consisting of quartz. Ab.

core and halo. the two structural units of a nodule. 4) Separation (3D reconstruction) included defining individual blobs – series of contiguous touching voxels of a single classified component. KETCHAM. 7–121. Davos. 3–3. F) Prostorni raspored i odnosi me|u nodulama unutar rekonstruiranog volumena prou~avanog granita. D. 1E–F). Another feature that distinguishes nodules from pegmatites/aplites is the crystal habit of tourmaline: nodule cores contain anhedral tourmaline in form of a tourmaline-quartz “network” whilst veins contain subhedral to euhedral tourmaline. 159. REFERENCES BALEN. Segmentation of such pre-processed data has been done using BLOB3D software (KETCHAM. Also. F.– Rad JAZU. (2005): Computational methods for quantitative analysis of three-dimensional features in geological specimens. 1. further processing of the “raw” data. Slika 1. in press. Zagreb. A–C) Sections of various pegmatitic veins/bodies from MG. Publ.. 166–208. F) Distribution and spatial relations among nodules inside investigated granite volume. (1990): Alpinski granitoidi. Obtained 3D reconstructions of rock volumes containing tourmaline nodules showed that they are indeed isolated spherical bodies dispersed inside the granitic host and not vein formations. BLOB3D was designed primarily for the manipulation of 3D datasets. PAMI].A. Zagreb. . TU]AN. (2007): Tourmaline nodules occurences in Moslava~ka Gora (Croatia) granite: a snapshot of magmatic processes.– 8th Workshop on Alpine Geological Studies. (1904): Pegmatit u kristalini~nom kamenju Moslava~ke gore. Jugoslavija). I. D) Turmalinska nodula u granitnom doma}inu. D. A–C) Uzdu`ni presjeci razli~itih pegmatitnih `ila s Moslava~ke gore. London Spec.150 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.– Geosphere. Soc. BALEN. R. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. a clear distinction between tourmaline nodule’s core and halo and the surrounding host rock was attained through manual correction of the image levels in the graphic software prior to image analysis. (2010): Tourmaline nodules – products of devolatilization within the final evolutionary stage of granitic melt?– Geol. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 1. BLOB3D software enables an export of “geologically interpreted” datasets in form of “processed” greyscale images – this is a valuable pre-processing step that can simplify (and speed up) volume reconstruction. 5) 3D model visualization. are clearly distinguishable in 3D and show sharp contacts to each other but also to the granitic host (Figs. E) 3D rekonstrukcija izdvojene nodule s jasno vidljivim jedinicama: turmalinom bogata jezgra i leukokratski ovoj. J. 2005). but their quantification and visualization generally requires the use of specialized software. D) Tourmaline nodule inside granitic host. E) 3D reconstruction of a tourmaline nodule showing distinct core and halo units. 10.– Rad JAZU. & BROSKA. 32–41. Nevertheless.

Alteracijski tip II odigrava se na relativno vi{oj temperaturi karakteristi~noj za dijagenetski segment zeolitnog facijesa (< 150 °C) uz srednji do niski aktivitet vode i u analiziranim stijenama zabilje`en je pseudomorfozom zeolita (natrolita?) po plagioklasu i/ili kristalizacijom zeolita u pukotinama stijena. kvarc i neoalbit. Analizom sekundarnih parageneza i kemijskog sastava paragenetskih minerala mogu se razlu~iti dva odvojena stadija: (a) rani stadij nisko-temperaturnih submarinskih alteracija ubrzo nakon ekstruzija i (b) kasniji stadij hidrotermalnog metamorfizma niskog stupnja na dnu oceana. petrologiju i mineralne sirovine.hr) Klju~ne rije~i: hidrotermalne alteracije.hr) 2 Zavod za mineralogiju. zeolitu se mo`e pridru`iti paragenetski pirit. odnosno vr{nih litolo{kih ~lanova ofiolita. te fragmentima vapnenaca i klastita alb-cenomanske starosti ~iji geolo{ki polo`aj jo{ nije u potpunosti jasan. To je alteracijski tip III poznat i pod nazivom hidrotermalni metamorfizam (oceanskog dna).. prema podjeli ERZINGERA (1989). Ve}ina magmatskih klasta. te titanit. Ovakva alteracijska parageneza jasno ukazuje na hidrotermalnu metamorfozu bazaltnih stijena ofiolitnog kompleksa u prehnit-pumpellyitnom facijesu. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Sveu~ili{te u Zagrebu.4. 2000). Hrvatska (blugovic@rgn. basaltic extrusives. razli~itog tektonostratigrafskog podrijetla. dok se srednjotrijaski fragmenti neofiolitnih alkalijskih bazalta nalaze izuzetno rijetko (SLOVENEC & LUGOVI]. Kasni stadij odigrava se na temperaturama vi{im od 200 °C uz nizak aktivitet vode odnosno u reduktivnim uvjetima. Mt. ophiolite mélange. Rani stadij. Mafitni ekstruzivi u ofiolitnom melan`u Medvednice zastupljeni su toleitnim masivnim. 10 000 Zagreb. Medvednica Ofiolitni melan` Medvednice smje{ten je na trome|i Ju`nihisto~nih Alpa. 10 000 Zagreb. Medvednica (Croatia) Damir Slovenec1 & Bo{ko Lugovi}2 1 Institut za geolo{ka istra`ivanja. ilmenitom i naro~ito leukoksenom Leukoksen u predmetnim stijenama zapravo predstavlja agregate submikroskopskih kristala titanita. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 151 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Alteracijski procesi u mafitnim ekstruzivnim stijenama iz ofiolitnog melan`a Medvednice (Hrvatska) Alteration processes in the extrusive mafic rocks from the ophiolite mélange of the Mt. a u geotektonskom smislu pripada jugozapadnom dijelu Zagorje-srednjotransdanubijske smi~ne zone (PAMI] & TOMLJENOVI]. Dinarida i Tise.. epidot i zoisit/klinozoisit na ra~un augita. Sedimentne stijene zastupljene su blokovima sinsedimentacijskih pje{~enjaka i ro`njaka trijaske i jurske starosti. Primarni Fe-Ti minerali (magnetit i/ili magnezioferit) djelomice se zamijenjuju hematitom. Uzimaju}i u obzir cjelokupni geodinami~ki kontekst stvaranja ofiolitnog melan`a Medvednice (BABI] et al. Hrvatska (dslovenec@hgi-cgs. Hidrotermalnim metasomatskim promjenama nastali su albit (pseudomorfozom po plagioklasu). metarske do kilometarske veli~ine. aktinolita i prehnita u sekundarnim paragenezama. ofiolitni melan`. Uz postupno slabljenje oksidacijskog potencijala sredine. predstavlja fragmente srednjojurske oceanske kore. Pumpellyit u analiziranim uzorcima nastaje izmjenom plagioklasa (tad zajedno s prehnitom) i/ili augita (tad zajedno s kloritom i/ili aktinolitom) i devitrifikacijom u kori jastu~astih bazalta. Pierottijeva 6. 2009) i imaju}i u vidu da matriks . unutar pelitno-siltoznog matriksa koji sadr`i palinolo{ku zajednicu karakteristi~nu za donju do srednju juru (bajocian). To je kaoti~an sedimentacijsko-tektonski kompleks kojeg izgra|uju sedimentni i magmatski klasti.. Medvednica Key words: hydrothermal alterations. odnosi se na “tro{enje” na oceanskom dnu koje se odigrava na niskoj temperaturi uz visok aktivitet morske vode (alteracijski tip I). Tijekom ove alteracije morska voda prodire u pillowe i masivnu oceansku koru do dubine od nekoliko stotina metara uzrokuju}i prvenstveno oksidaciju bazalta. 2009). bazaltni ekstruzivi. rijetko alkalijskim bazaltima. afirnim bazaltima ili doleritima i jastu~astim (pillow) bazaltima. dostupni podaci ukazuju na gornju granicu formiranja melan`a u donjoj kredi tijekom otriva (BABI] et al. SLOVENEC & LUGOVI]. 2002. Alteracije vezane za ovaj stadij najintenzivnije su u istra`ivanim bazaltnim stijenama. Magmatska strukturno-teksturna obilje`ja ovih stijena ostala su sa~uvana dok su mineralo{ke promjene u pravilu intenzivne pa se predmetne stijene ve}inom klasificiraju kao spiliti odnosno metabazalti. 1998) kao zasebna tektonostratigrafska jedinica (Kalnik Unit po HAAS et al. Sachsova 2. Za karakterizaciju uvjeta alteracija odnosno hidrotermalne metamorfoze analiziranih bazalta zna~ajno je prisustvo pumpellyita. 2002). klorit.

DOBOSII.– Geochim.– Eclogae Geol. prehnit (GIGGENBACH.. J. B. 48. D. najvjerojatnije na hrptu. 377–389. 41. epidota. (1989): Chemical alteration of the oceanic crust. Ovaj hidrotermalni alteracijski proces. HAAS. . & TOMLJENOVI]. B. ÁRKAI.F. U albitiziranim bazaltima kod kojih nije zapa`eno oboga}enje SiO2 postoji lokalni izvor SiO2 koji je deriviran prilikom kloritizacije intersticijskog vulkanskog stakla i sli~nim reakcijama. J.. Acta. Cosmochim. (1987): Na and Ca metasomatism during hydrothermal basalt alteration: an experimental and theorethical study. Thesis... albita i kvarca. (2009): Geochemistry and tectono-magmatic affinity of extrusive and dyke rocks from the ophiolite mélange in the SW Zagorje-Mid-Transdanubian Zone (Mt.. Da. Medvednica. ÁRKAI. MIO^. TOMLJENOVI]. 1984). (2002): The Jurassic ophiolitic mélange in the NE Dinarides: Dating. P. Rundschau. & PAMI]. Helvetiae. D. Proces sosiritizacije ~est je u vulkanitima iz ofiolitnog melan`a Medvednice. GIGGENBACH. BÉRCZI-MAKK. 1987). B.. vezan za rezidualne magmatske otopine karak- teriziran je alteracijom bazi~nih plagioklasa i stvaranjem sosirita – agregata zoisita/klinozoisita. Tvorba klorita je izazvala pove}anje omjera Na+/Mg2+ omogu}iv{i daljnju albitizaciju (SEEWALD. PAMI]. W. K. SLOVENEC. J. BALEN. J. u odgovaraju}im mikrodomenama promjera nekoliko mm-a. Medvednica. bez jasne pravilnosti. Natrijem bogate hidrotermalne otopine potrebne za albitizaciju potjecale su najve}im dijelom iz morske vode uz mogu}nost djelomi~nog utjecaja juvenilnih hidrotermalnih otopina. Dio komponenata za tvorbu klorita potje~e i iz alteriranih klinopiroksena. tj.– Acta Geol.– Acta. SEEWALD. Procesi karbonitizacije i limonitizacije spadaju u zavr{ne procese izmjene bazaltnih stijena iz ofiolitnog melan`a Medvednice. B. J. Sc. J. 2004) zaklju~eno je da su navedene parageneze rezultat pervazivne metasomatoze uzrokovane cirkulacijom morske vode koja je prodirala du` mikrofraktura u bazaltnoj kori za vrijeme ili netom nakon njihove konsolidacije na dnu oceana. 95. & ZUPANI^. Minnesota. B. 63–80. S. P. Croatia: Mineral assemblages and phyllosilicate characteristics. 34. internal structure and geotectonic implications.152 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Geol.. P.. (1984): Mass transfer in hydrothermal alteration systems. 389–400..– Ofioliti.A...– Int. Univ. 731–740. J. & LUGOVI]. 2693–2711. A. Zrna plagioklasa zahva}ana su metasomatozom selektivno. G. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ofiolitnog melan`a pokazuje samo dijagenetske promjene (JUDIK et al..– M. Kod dijela izmijenjenih bazalta zapa`eno je potiskivanje albita prehnitom. KOROKNAI. Proces albitizacije je zahvatio najve}i dio vulkanita Medvednice. P. 151–176. HORVÁTH.. JUDIK. 78. Croatia). J. Earth Sci. (1998): Basic geologic data from the Croatian part of the Mid-Transdanubian Zone. Mikrostrukturna analiza ukazuje da albitizacija plagioklasa nije napredovala striktno od rubova zrna prema sredi{njem dijelu ili obrnuto. & R. a talo`e se Ca-Al–silikati. E.. (2000): Complex structural pattern of the Alpine-Dinaridic Pannonian triple junction... KOVÁCS.-FELGENHAUER. Hungarica.S. LJ. TOMLJENOVI]. ERZINGER. Ove izmjene vezane za Ca-metasomatizam vjerojatno su se de{avale uslijed kretanja fluida du` pozitivnog temperaturnog gradijenta {to je moglo poduprijeti zadr`avanje Ca u stijeni i premje{tanje Na u fluid putem reakcija kojima se razara albit. formiraju}i kristalizacijske zametke albita koji daljnjim napredovanjem albitizacije mogu rasti do potpune pseudomorfoze zrna plagioklasa. Hungarica. LITERATURA BABI]. 89. PAMI].(2004): Diagenesis and low-temperature metamorphism of the Mt. HOCHULI.– Geol. TIBLJA[. P. 47. 263– 275.

Andreas Mayer1 & Fritz Finegr1 1 Department ofMaterials Science and Physics. Axel Gerdes2. 10 000 Zagreb. . Results of LA-SF-ICP-MS zircon dating for the Central Granite and metagranites from the MGM. Austria (biljana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 153 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book New constraints on the geochronology of the Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia Novi geokronolo{ki okvir za kristalinski masiv Moslava~ke gore Biljana Starija{1. Slika 1. Rezultati LA-SF-ICP-MS datiranja na cirkonu iz sredi{njih granita i metagranita masiva Moslava~ke gore. Cretaceous Central Granite. Frankfurt am Main. Dra`en Balen3.4. 1990).ac. kredni granit. shown in concordia diagrams. D-60438. University of Zagreb. ordovicijski metagranit. Altenhöferallee 1. It covers an area of ~150 km2 and represents an important surface exposure of crystalline basement within the Tertiary sediments of the Pannonian Basin (PAMI]. kredni LP/HT metamorfizam The Moslava~ka Gora Massif in Croatia (MGM) is located about 50 km ESE of Zagreb. Ordovician metagranite. A-5020 Salzburg. Cretaceous LP/HT metamorphism Klju~ne rije~i: Moslava~ka gora. Germany 3 Institute of Mineralogy and Petrology.at) 2 Institute of Geoscience. In terms of the Alpine plate tectonic framework. prikazani na konkordija dijagramima. Darko Tiblja{3. Horvatovac 95.starijas2@sbg. the MGM has been long considered to be a ma- Figure 1. University of Salzburg. Hellbrunnerstrasse 34. Croatia Key words: Moslava~ka Gora. Goethe University.

2010). A retrograde metamorphic event at lower amphibolite facies conditions overprinted the metamorphic complex. F. USTASZEWSKI. geochemical and geothermobarometric data indicate that the MGM consists of a Cretaceous S-type granite pluton intruding a Cretaceous low-pressure/ high-temperature (LP/HT) metamorphic complex (STARIJA[ et al. L. STARIJA[. Jugoslavija). B. which is interpreted as the Cenozoic suture between Tisia and the Northern Dinarides. M. suggesting that most of the metamorphic complex represents an Early Ordovician granitic series (Fig. B.. TISCHLER. 483±6 Ma and 491±1 Ma. jor outcrop of Variscan crystalline basement of the South Tisia block (PAMI]. Mineral relics of a medium-pressure amphibolite facies metamorphism are preserved in amphibolites (PAMIC et al. 101. 139–183. & USTASZEWSKI. (C) Gari}-grad metagranite. & FINGER. & SPAKMAN. Some indications for a Permian regional metamorphic event are provided by inherited zircons in the Central Granite (Fig. D.M.154 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 371–390.. K. They are older than the Cretaceous LP/HT regional metamorphism. Laser ablation-sector field-inductively coupled plasma-mass spectrometry (LA-SF-ICPMS) based U-Pb dating on zircon gave 82±1 Ma for the Central Granite (Fig. This event is probably related to the intrusion of the Central Granite. (1990): Alpinski granitoidi. uzorak BS 10. 787–798.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. Recently. PAMIC. migmatiti i metamorfiti Moslava~ke Gore i okolne podloge Panonskog bazena (sjeverna Hrvatska. (2008): A map-view restoration of the Alpine-Carpathian-Dinaridic system for the Early Miocene. R. D. PAMI] et al. 101.. 1)..– Swiss Journal of Geosciences. W. Our geochronological. 49. (A) Metapelite. The metamorphic complex of the MGM comprises mainly felsic anatexites and orthogneisses of granitic composition together with metapelites (paragneisses and mica schists) and minor amphibolites.. BSE slike datiranih zrna monacita iz MGM. The southeastern sector of the massif was additionally affected by post-granitic..– Swiss Journal of Geosciences. USTASZEWSKI et al. As yet there is no clear evidence for Variscan events in the MGM. . SCHMID. S. FÜGENSCHUH. KISSLING. D. J. but their age is presently unknown. 1998. (2010): The Moslava~ka Gora crystalline massif in Croatia: A Cretaceous heat dome within remnant Ordovician granitoid crust.M.. 7–121. (1998): Crystalline basement of the South Pannonian Basin based on surface and subsurface data.– Nafta.– Swiss Journal of Geosciences. 273– 294... The Cretaceous regional metamorphism culminated in granulite facies conditions of ~750 °C and 3–4 kbar. in press... MATENCO. (C) Gari} grad. PAMI]. Supplement 1. FÜGENSCHUH. 2002). D. 2) found in metapelites (STARIJA[ et al. (B) Sredi{nji granit. GERDES. BALEN. M. The age of the LP/HT metamorphism is estimated at ~90–100 Ma using the method of electron microprobe based monazite dating.– International Journal of Earth Sciences (Geologische Rundschau). S. SCHMID. 91. and by Permian monazite relics (Fig. SCHEFER. & TIBLJA[. 10. sample BS 4. (B) Central Granite. sample BS 21a. uzorak BS 4. uzorak BS 21a. REFERENCES PAMI]. D. BERNOULLI. (2008) and SCHMID et al.. S.. (2002): Petrology and geochemistry of orthoamphibolites from the Variscan metamorphic sequences of the South Tisia in Croatia – an overview with geodynamic implications. BALEN. Slika 2. Backscattered-electron (BSE) images of dated monazite grains from the MGM. A. predominantly NE oriented shearing at greenschist facies conditions. T.... B. 1). TIBLJA[. (A) Metapelit. K. (2008) related the MGM to the so-called “Sava-Zone”. 2002).– Rad Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti. J. Zircons from three different samples of metagranite were dated at 486±6 Ma. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units. E.. sample BS 10. The Cretaceous high heat flow regime recorded in the MGM crystalline massif is unique in the subcrop of the Pannonian Basin and may be a local feature triggered by a mafic intrusion in the lower crust. J. 1) that have been dated with a Permian age. metagranit. SCHUSTER. 2010).

Prete`ito su prisutne holocenske naslage. Slijedi dobro zbijen pjeskovit {ljunak koji prelazi u glinu. te jezersko–barski sedimenti pleistocena. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 155 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na sustavu Bi| – Bosut Engineering geological investigations for the building canal lock and pumping station on the system Bi| – Bosut Ivan Barana{i}1. CPTU investigations.kavur@igh. U sklopu istra`iva~kih radova za potrebe postavljanja ustave i crpne stanice izvedeno je istra`iva~ko bu{enje s jezgrovanjem. Na lokaciji sjeverno od Save. Petrina Kontrec2. dobro do jednoliko graduirani. Figure 1. ispod kojih se nalaze pijesci. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci izvedeni su geomehani~ki. investigatory drilling. laboratorijska ispitivanja. Prognozni in`enjerskogeolo{ki presjek. koje su dalje ra{~lanjene prema genetskim tipovima i po stratigrafskim obilje`jima. ispitivanje vodopropusnosti. s Slika 1. Zadatak provedenih istra`iva~kih radova bio je utvrditi geolo{ki sastav i gra|u podzemlja te dobiti uvid u karakteristike tla. Marijan Krsnik3 & Boris Kavur4 1 Institut IGH.baranasic@igh. Hrvatska (ivan.hr. . CPTU ispitivanja i geofizi~ka mjerenja. Dobiveni rezultati istra`iva~kih radova (Slika 1. 2) ukazuju da se ispod humusnog pokriva~a prote`e prvi sloj prahova i gline. hidrogeolo{ki i geofizi~ki istra`iva~ki radovi.krsnik@igh. ju`no od Jaruga i zapadno od sela Sikirevci prevladavaju naslage kvartara. kako bi se na osnovu dobivenih podataka odredili geotehni~ki parametri potrebni za odre|ivanje na~ina temeljenja objekta te prora~unala stabilnost iskopa i na~in osiguranja gra|evinske jame. petrina. pokusno crpljenje.kontrec@igh.hr.hr) Klju~ne rije~i: vodonosnik. boris.hr. geoelectrical methods Za potrebe izgradnje ustave i crpne stanice na lokaciji sjeverno od Save. Prognostic engineering geological cross section.4. Janka Raku{e 1. a unutar njih naslage organogeno-barskog i aluvijalnog porijekla. Od geofi- zi~kih metoda primijenjena je geoelektri~na tomografija i radioaktivna karota`a. geoelektri~ne metode Key words: aquifer. marijan. istra`iva~ko bu{enje. Ispod gline nalazi se {ljunkovit pijesak. CPTU ispitivanja. 10 000 Zagreb. pumping test.

Models of electrical resistance. a manjim dijelom iz padalina procje|ivanjem kroz prahove i gline.156 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. jedan pli}i i drugi dublji. Modeli elektri~ne otpornosti. Zagreb. Pokusnim crpljenjem utvr|eno je da su slojevi povr{inske gline te sloja gline izme|u dva vodonosnika jako male propusnosti te da tokom crpljenja nije do{lo do procje|ivanja iz gornjeg u donji sloj i obrnuto (ANTUNOVI]. LITERATURA ANTUNOVI]. (2008): Geotehni~ki elaborat. Gornji vodonosnik ve}im dijelom se prihranjuje iz Save. Iz toga slijedi da na predmetnoj lokaciji postoje dva vodonosnika. M. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2.– Institut IGH. . Oba vodonosnika odvojena su slojem malo propusne gline. Figure 2. tanjim le}ama praha i gline. 2008).

Prema trendovima pomaka. 1-paleogenski vapnenci 2-padinske tvorevine (prete`ito kameni blokovi i odlomci) na siliciklasti~noj stijeni (paleogenski fli{) 3-rije~ni sedimenti (valutice i {ljunci) 4-no`ica klizi{ta (prosinac 1996. V. do{lo je do retrogresivnog napredovanja klizanja do vrha padine. prosinca 1996. Na uzvi{enjima oko doline nalaze se vapnenci. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 157 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slo`eno klizi{te u dolini Rje~ine: rezultati monitoringa Complex landslide in the Rje~ina valley: results of monitoring ^edomir Benac1. Ve} su 1893. Nakon pomicanja inicijalnog kliznog tijela. fli{. pokrenuti su izolirani vapnena~ki blokovi (BENAC et al. Nulto mjerenje koordinata (x. Hrvatska Hrvatske vode Zagreb VGO Rijeka. Cara-Emina-5.1999. Na kraju procesa. Nakon zavr{etka istra`nog bu{enja. Engineering geological map of landslide.4. 51 000 Rijeka. \. monitoring Key words: landslide. 51 000 Rijeka. Figure 1. a na padinama i dnu doline siliciklasti~ne stijene (fli{). y. to~nost mjerenja je bila ± 15 mm (x. 2002). Sanja Dugonji}1.. Posljednja ve}a nestabilnost pojavila se 5. Hrvatska 3 IGH d. Maja O{tri}2. z) obavljeno je 17.) 5-granica klizi{ta (otvorene pukotine) 6-granica klizi{ta (smi~ne pukotine) 7-bu{otina s reperom 8-geodetski reper 9-horizontalni pomak repera (nije u mjerilu karte) 1-Paleogene limestones 2-slope deposits (mostly blocks and fragments) over siliciclastic bedrock (Paleogene flysch) 3-fluvial sediments (pebbles and gravels) 4-toe of landslide (December 1996) 5-margine of landslide (open fractures) 6-margine of landslide (shearing fractures) 7-borehole with benchmark 8-benchmark 9-horizontal displacement of benchmark (not in scale of map) . y) odnosno ± 20 mm (z) (BENAC et al. [porera 3.1998. Reperi na vrhu padine (R-1 do R-6) imaju Slika 1. S obzirom na morfologiju padine kao i veliku udaljenost repera od mjernog instrumenta. 2005. 1). y.12. Od tada se obavlja instrumentalno mjerenje horizontalnih i vertikalnih pomaka (x. Gra|evinski fakultet.. Nakon in`enjerskogeolo{kog kartiranja i odre|ivanja vidljivih granica kliznih tijela ugra|eno je 16 geodetskih repera (R-1 do R-16): oko aktivnog klizi{ta. In`enjerskogeolo{ka karta klizi{ta. padina se mo`e podijeliti u tri cjeline (Sl. godine postavljeno je dodatnih sedam geodetskih repera (G-1 do G-7) na glavama inklinometara i piezometara koji se nalaze unutar granice klizi{ta (Sl. monitoring Istra`ivano klizi{te nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline Rje~ine.d. 15. displacement. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te.09. 51 000 Rijeka. Toma{i}a 5. @eljko Arbanas1 & Petra \omlija3 1 2 Sveu~ili{te u Rijeci. S. 2006). 1). nizvodno od brane Vali}i. z). godine. Zagreb PC Rijeka. kao i na izoliranim blokovima stijena u podno`ju litice. pomaci. flysch. na vapnena~kom megabloku na vrhu padine. godine registrirani pomaci na toj padini.

(ur. Congress: IAEG Engineering geology for tomorrow’s cities. J. JURAK.– Proc. Reperi na srednjem i na ni`em dijelu padine (R-12.. STEMBERK. ARBANAS. JURAK.): Landslides. JURAK. & O[TRI]. 658/1–7. M.. Geol. 64/4. M. BENAC. B. S. V. Reperi na vi{em isto~nom dijelu padine (R-7 do R-11) koji se nalaze izvan granica klizi{ta iz 1996.– U: RIBAR.158 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . N. @. ARBANAS. (2005): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): origin and sliding mechanism. P.. V. & WAGNER. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 jednolik trend horizontalnih pomaka od 4 do 12 cm prema dnu padine. Lisse-Abingdon-Exton-Tokyo.. @. V & KOVA^EVI]. O[TRI]. 361– 371. JARDAS. Eng. ^.A. LITERATURA BENAC. 487–492. 13. BALKEMA. ^. A. osim repera R-12 (16 cm) i G-6 (12 cm).. & O@ANI]. (2002): Complex landslide in the Rje~ina River valley (Croatia): results and monitoring. (2006): Qualitative assessment of geohazard in the Rje~ina Valley. BENAC. dok su vertikalni pomaci unutar granica mjerenja.. Env. ^. godine pokazuju najbr`i trend pomaka niz padinu od 25 do 32 cm. 10th IAEG Int. J. Mjerenja na reperu R-10 po~ela su kasnije zbog o{te}enja. Croatia.M.– Bull.. R-15 i R-16) kao i reperi na u{}ima bu{otina (G-1 do G-6) imaju ve}inom manje horizontalne pomake od 2 do 9 cm. The Geological Society of London.

koji su im do sada bili dostupni. dakle. Tim se testovima ne dobivaju mehani~ki parametri ve} se rezultati tih testova koriste za indirektno dobivanje spomenutih parametara i to preko razli~itih korelacijskih jednad`bi. b) Brazilski test. Otvaranjem ovog laboratorija istra`iva~ima in`enjerskogeolo{ke grupe u Zavodu za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju omogu}eno je da u svojem znanstvenoistra`iva~kom radu uz terenske testove. d) PLT.4. a) Compression machine. teksturi te razli~itim defektima u gra|i stijena). b) Machine for determining indirect tensile strength. Iako su korelacije izme|u indeksnih testova i mehani~kih karakteristika stijena i tala u uporabi ve} desetlje}ima na njih utje~u brojni faktori {to ih ~ini nepouzdanim. in`enjerska geologija. c) Schmidt hammer. Osnovni ciljevi Terenski testovi koji su do sada kori{teni za potrebe definiranja mehani~kih osobina stijena i tala uglavnom su indeksni (npr. Tako|er. Opremljenost laboratorija Za potrebe odre|ivanja fizi~kih i mehani~kih osobina intaktnog uzorka stijene laboratorij je opremljen sljede}om opremom (Slika 1): Slika 1. Schmidtov ~eki}. definiranje relacijskih veza izme|u mehani~kih parametara ~vrsto}e te petrografskih svojstava. ali }e isto tako uz te postupke obavljati neke fundamentalne geolo{ke postupke kao {to su rentgenska difrakcijska analiza i mikroskopiranje stijena. strukturi. krilna sonda. PLT. Figure 1. d) PLT. In`enjerskogeolo{ki laboratorij }e u budu}nosti mo}i obavljati veliki broj standardnih geotehni~kih postupaka. koriste i egzaktne podatke koji proizlaze iz velikog broja laboratorijskih postupaka. To su ure|aj za rentgensku difrakcijsku analizu (definiranje mineralnog sastava stijena i tla) te opti~ki mikroskop (definiranje mineralnog sastava. Unato~ tome indeksni testovi su jako privla~ni zbog jednostavnosti provedbe i niske cijene. engineering geology. Sachsova 2. d`epni penetrometar). Iz tog razloga jedan od osnovnih ciljeva in`enjerskogeolo{kog laboratorija je definiranje korelacijskih jednad`bi izme|u standardnih laboratorijskih postupaka i indeksnih testova za stijene i tla na podru~ju Hrvatske. strukture i defekata u gra|i stijena). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 159 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ki laboratorij u Hrvatskom geolo{kom institutu Engineering geology laboratory in Croatian Geological Survey @eljka Brki} & Vlatko Gulam Hrvatski geolo{ki institut. a) Jednoosna pre{a. bila je od velikog zna~aja za Hrvatski geolo{ki institut (HGI) jer je te godine institut navr{io 100 godina. Hrvatska Klju~ne rije~i: laboratorij. in`enjerskogeolo{ka istra`ivanja Key words: laboratory. 10 000 Zagreb. U realizaciji tog cilja veliku pomo} }e imati u instrumentima kojima je HGI opremljen. engineering geological investigation Uvod Godina 2009. op}e je poznato da mehani~ki parametri ovise o petrografskim svojstvima stijena i tala (mineralnom sastavu. Cilj istra`iva~a HGI je. . c) Schmidtov ~eki}. Doga|aj koji je zasigurno uveli~ao ovu va`nu obljetnicu bilo je otvaranje in`enjerskogeolo{kog laboratorija ~ime HGI nastavlja svoju znanstvenu tradiciju te poti~e daljnji razvoj i radi u smjeru postizanja vrsnosti na polju in`enjerske geologije.

2) Ure|aj za troosni posmik (ELE). 5) Ure|aj za odre|ivanje brzine {irenja ultrazvu~nih valova (ELE). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. a) Opti~ki mikroskop. c) Liquid limit device (Casagrande method). Figure 2. a) Direct Shear (right) and soil strength apparatus – triaxial (left). c) Casagrandeova treskalica.160 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Figure 3. Osnovni cilj je kvalitetnije definiranje veze izme|u fizi~kih i mehani~kih karakteristika. 5) Odre|ivanje granice te~enja konpenetrometrom ili Casagrandeovom treskalicom (ELE). 4) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla areometriranjem. Slika 3. 2) Odre|ivanje indirektne vla~ne ~vrsto}e – Brazilski postupak (Geostroj). mineralnog sastava stijene i tla te strukturno-teksturnih obilje`ja stijena. a) Ure|aj za izravni posmik (lijevo) i troosni posmik (desno). 2): 1) Ure|aj za izravni posmik (ELE). b) Multipurpose diffractometer. 3) Odre|ivanje granulometrijskog sastava tla tresilicom za sijanjem (ELE). Fizi~ke i mehani~ke karakteristike tla odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. b) Konpenetrometar. Kategorizacija stijenskih masa i tla na podru~ju Hrvatske jedan je od osnovnih zadataka istra`iva~a HGI. 3): 1) Rentgenski difraktometar (PANalytical). b) Rendgenski difraktometar. 2) Opti~ki mikroskop (Zeiss). Petrografske zna~ajke uzoraka tla i stijena odre|uju se sljede}im ure|ajima (Sl. d) Sieve shaker. 1) Pre{a za odre|ivanje jednoosne tla~ne ~vrsto}e (ELE). d) Tresilica za sijanje. 4) Schmidtov ~eki} (Proceq). 3) PLT – ure|aj za odre|ivanje ~vrsto}e u to~ki (ELE). 6) Odre|ivanje granice plasti~nosti (Geostroj). Zaklju~ak In`enjerskogeolo{ki laboratorij u HGI-u }e svakako pobolj{ati uvjete za znanstvenoistra`iva~ki rad istra`iva~ima na polju in`enjerske geologije. . a) Optical microscope. Novoosnovani laboratorij }e kvalitetu kategorizacije stijena i tla na podru~ju RH nesumnjivo podi}i na vi{u razinu. b) Semi-automatic penetrometer.

engineering geological characteristics Most “Kopno-Pelje{ac” projektiran je preko Malostonskog zaljeva u du`ini 2. od ~ega su 2 centralna pilona projektirane visine 176. s nagibom slojeva u smjeru sjeveroistoka pod kutovima nagiba 20–60°. The exploratory drilling and engineering geological determination of the cores. 10 000 Zagreb.2° MCS skale seizmi~nosti. Ve}ina istra`iva~kih bu{otina jezgrovana je po cijeloj dubini. Figure 1. For each of the submarine rectangle piles of the “Kopno-Pelje{ac” bridge the drilling was performed from the ship. 2004). Na svakom stupnom mjestu izvedene su dvije do pet istra`iva~kih bu{otina. 2009). S8 i S10 predvi|eno je temeljiti u sloju tvrde gline na na~in da se nosivost postigne trenjem po pla{tu pilota stupa. Zna~ajka terena su rasjednute bore {to podru~ju daje obilje`je “ljuskave strukturne gra|e”. kompaktnih i ~vrstih gornjokrednih vapnena~kih dolomita s proslojcima vapnenaca u vertikalnoj i lateralnoj izmjeni. Sve nedvojbeno ukazuje na intenzivnu tektonsku aktivnost u ovom prostoru tijekom geolo{ke pro- {losti. od uvale Komarna do nadomak uvale Brijesta na poluotoku Pelje{cu. Most je projektiran u prostoru intenziteta 9. Osim reversnih rasjeda i navla~nih ploha izra`eni su i brojni normalni rasjedi razli~itih orijentacija. Istra`iva~ko bu{enje i in`enjerskogeolo{ka determinacija jezgre. Slika 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 161 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Most “Kopno-Pelje{ac” – in`enjerskogeolo{ke zna~ajke The “Kopno-Pelje{ac” bridge – the engineering geological characteristics Renato Buljan. Na preostalom dijelu du` osi mosta morsko dno je zaravnjeno na prosje~noj dubini od 28 m i bez na njemu vidljivih izdanaka (LEDER. Od obalne linije zaljeva do dubine od oko 20 m morsko dno je strmo i izgra|eno od karbonatne stijenske mase. vekston i pekston. S7. Vapnenci su uslijed tektonskih pokreta izrazito razlomljeni s izra`enim sustavom diskontinuiteta okomitim na os geolo{ke strukture. Vlatko Gulam & Davor Pollak Hrvatski geolo{ki institut. Na ostalim stupnim mjestima zavr{ne dubine zabijanja pilota bit }e u vapnena~kim naslagama podno klastita. SZ – JI. Stupna mjesta S6. dinaridskog pravca pru`anja. Podru~je kopnenog rubnog dijela Malostonskog zaljeva i sjevernog upornjaka mosta izgra|eno je od gornjokrednih vapnenaca tipa madston. Nagib slojeva je 50–60° prema SI (BULJAN & GULAM.404 m. Obzirom da analiza brojnih laboratorijskih i in situ podataka na svakom stupnom mjestu tek predstoji. 2007). ~esto rekristaliziranih. . Hrvatska Klju~ne rije~i: most “Kopno-Pelje{ac”. 1).4. U fazi izvedbenog projekta provedeno je istra`iva~ko bu{enje (Sl. in`enjerskogeolo{ke zna~ajke Key words: “Kopno-Pelje{ac” bridge. ovdje su preliminarno izdvojene naslage prema terenskim procjenama in`enjerskogeolo{kih zna~ajki naslaga iz jezgre bu{otina. a strukture su monoklinalne. a jezgra bu{otine je uzorkovana za laboratorijska ispitivanja.15 m (RADI] et al. Glavno strukturno obilje`je podru~ja je uslijed kompresije prostora visok stupanj razlomljenosti.. Pelje{a~ki rubni dio zaljeva i podru~je u okolici ju`nog upornjaka mosta izgra|eno je od dobro do debelo slojevitih. Za sva podmorska stupna mjesta mosta “Kopno-Pelje{ac” bu{enje je provedeno s broda. U podmorju se nalazi 14 stupnih mjesta. Sachsova 2.

Figure 2. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. 2). Shematski prikaz osnovnih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki jezgre bu{otina du` mosta “Kopno-Pelje{ac”. Osim toga. (2005): Pelje{ac Bridge Location. RADI]. U naslagama tla su prema konzistentnom stanju. (2004): Predhodni istra`iva~ki radovi za potrebe projekta “Most kopno – poluotok Pelje{ac”. vrlo pravilne i gotovo horizontalne. 61. Zagreb. (2007): Most kopno – Pelje{ac s pristupnim cestama. 2005). G. Granice me|u izdvojenim sredinama su postupne. u~estalo s ostacima fragmenata lju{tura {koljaka.– Hrvatski hidrografski institut. Z. Italy. The sketch of the basic engineering geological characteristics of the cores along “Kopno-Pelje{ac” bridge. a u rubnim dijelovima Malostonskog zaljeva isklinjava. • tlo lako do te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – izmjene glina i praha u razli~itim omjerima. Iz skice koja sadr`i osnovne podatke o zna~ajkama tla na stupnim mjestima pod morem vidljiva je stratifikacija tla razli~itih zna~ajki (Sl.. od 0 m do 38 m debljine. N.. MARASCHINI. za razliku od stupova bli`e obali koji }e biti temeljeni u ~vrstoj vapnena~koj podlozi. M.– In`enjerskogeolo{ko izvje{}e za trasu i objekte. N.– Final Repori Geotechnical Investigation. 801–814. LITERATURA BULJAN. V. Ta ~injenica dodatno komplicira geotehni~ke prora~une koji moraju usvojiti znatne in`enjerskogeolo{ke razlike sredina temeljenja. R. Adriatic Sea. Zagreb. a samo lokalno s poja~anim udjelom organske tvari.162 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. L. Hrvatski geolo{ki institut. sive boje. Izuzetak je granica izme|u `itkog i lako-gnje~ivog tla ~ija dubina varira i do 20 m. .– Gra|evinar.. pa se u tom podru~ju mo`e o~ekivati obrona~ni nevezani materijal znatnije debljine. potrebno je naglasiti da je morsko dno na rubnim mjestima kanala u blizini sjeverne obalne linije vrlo strmo. Genova. [AVOR. J. sastavu i boji izdvojene tri in`enjerskogeolo{ke/geotehni~ke sredine: • tlo `itkog konzistentnog stanja – dominiraju pra{inasti ili glinovito-pra{inasti materijali sive boje. Prema navedenom. Prikazani podaci prili~no se dobro podudaraju s prethodnim geofizi~kim i in`enjerskogeolo{kim istra`ivanjima provedenim za glavni projekt mosta (MARASCHINI et al. & MUJKANI].. Knjige 1–4. (2009): Most Pelje{ac. rje|e nisko plasti~na glina. u njoj su sadr`ani pravilni proslojci gline s kalciti~nim konkrecijama. zbog velike sveukupne debljine tla i njegovih op}enito lo{ih in`enjerskogeolo{kih zna~ajki o~ekuju se generalno nepovoljni uvjeti temeljenja mosta. & PAOLETTI. od 13 m do 50 m. HRELJA. u sredi{njem dijelu debljine od 17 m do preko 42 m. Prema glavnom projektu. LEDER. pojedini stupovi sredi{njeg dijela mosta biti }e temeljeni u tlu. M. D’appolonija. PEDEMONTE. • tlo te{ko gnje~ivog konzistentnog stanja – crveno-sme|a i visoko plasti~na. Split. & GULAM.

0 kN/m2. teren. klizi{te. to je neophodno primijeniti dodatne mjere .5 – 15. Obzirom da padina predstavlja aktivno klizi{te jo{ od sedamdesetih godina. Pojava podzemnih voda vezana je direktno za infiltraciju s povr{ine terena kroz pukotine i o{te}ene dijelove padine zahva}ene klizanjem. srednje do vrlo sti{ljive. godine do{lo je do loma {ipova i ponovne aktivacije procesa klizanja. koje su prikazane na profilu terena. Analize su vr{ene za vrijeme prisutnosti podzemne vode (drenirani uvjeti).0 kN/m2.5 m. Geotehni~ke analize stabilnosti padine Na temelju rezultata terenskih istra`ivanja definirana je konstrukcija terena i izdvojene tri klizne ravnine.0 kN/m2. Kako je proces klizanja u vrijeme istra`ivanja u pojedinim dijelovima lokacije bio aktivan. Republika Srpska. {to je ne{to {ire u odnosu na prostor na kome se nalaze objekti. Klizanje je zahvatilo nekoliko manjih stambenih i pomo}nih objekata. Zajedno s podacima detaljnog in`enjerskogeolo{kog kartiranja jezgra iz bu{otina definirana je klizna ploha kao polazna osnova za analizu stabilnosti padine. ali i njihova stabilnost.0 kN/m2. formirana u pra{inasto-pjeskovitim glinama. j = 13.45. koje predstavljaju gline izmijenjene u pogledu fizi~ko-mehani~kih svojstava u odnosu na samoniklo tlo. U okviru geotehni~kih istra`ivanja ura|eno je sedam (7) istra`nih bu{otina. j = 14. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 163 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book In`enjerskogeolo{ka istra`ivanja klizi{ta u naselju Ruhotina Engineering geological investigations landslide in settlement Ruhotina Ne|o \uri} Tehni~ki institut Bijeljina. a u dubljim dijelovima su jako zaglinjeni {ljunci i pijesci. padina. Za uvjete da je padina bez optere}enja od strane objekata.4. na kojima je kasnije pra}ena razina podzemnih voda. godine za vrijeme intenzivnih ki{a imao takav karakter da su stambeni objekti ugro`eni u mjeri da nisu vi{e za stanovanje.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. prostiru se u podno`ju istra`ivane padine. c = 0. Faktor sigurnosti Fs = 1.25 za drenirane uvjete. Ipak. faktor sigurnosti Fs = 1. g = 20. Faktor sigurnosti Fs = 1. c = 0. dok se za drenirane uvjete posti`e Fs = 1. Geolo{ke i geomehani~ke karakteristike terena Klizi{te je formirano na lijevoj strani magistralnog puta Bijeljina – Zvornik u selu Ruhotina. terrain. Na bu{otinama su izvedeni pokusi SPT-a. slika 1. i ugra|eni piezometri. a dublje su {ljunci i pijesci slabo zaglinjeni.1°. sediments Uvod Klizi{te se nalazi uz magistralni put Bijeljina – Zvornik.0 m. dubine 7.45 bio bi dovoljan.0 kN/m2. to su piezometarske cijevi bile dobar pokazatelj dubine klizne plohe. g = 20. Dio terena na kojem su aktivirani procesi klizanja pokriven je koluvijalnim tvorevinama (Co).45 za drenirane uvjete. g = 20. • Klizna ploha 3.00 za uvjete prisutnosti podzemne vode. slope.50. pri ~emu su dobivene vrijednosti faktora sigurnosti: • Klizna ploha 1. Faktor sigurnosti Fs = 1. Istra`ivanje terena provedeno je na povr{ini oko 8000 m2. Obzirom da analize stabilnosti padine pokazuju da se dreniranjem vode ne posti`u zadovoljavaju}i rezultati u pogledu stabilnosti. Padina je blagog nagiba od 5–10°. sedimenti Key words: engineering geological and geotechnical investigations. pri ~emu je nagib ve}i u njenim ni`im dijelovima. U nazo~nosti objekata koji dodatno optere}uju padinu.5°. koje su zasi}ene vodom. Starine Novaka bb. Rezultati geomehani~kih istra`ivanja pokazali su da se klizna ravan nalazi na dubini oko 6.30 za drenirane uvjete. landslide.0 kN/m2. da bi po~etkom 2007. Faktor sigurnosti Fs = 1. Vremenom proces je bio sve intenzivniji. j = 13. • Klizna ploha 2. Bosna i Hercegovina Klju~ne rije~i: in`enjerskogeolo{ka i geotehni~ka istra`ivanja. 1). c = 0. Faktor sigurnosti Fs = 1. {to nije dovoljno.7°. Sedimenti suvremene akumulacije (al) ili aluvijalni sedimenti.25–1. to su povre- meno vr{eni odre|eni sanacioni zahvati.01 za uvjete prisutnosti podzemne vode. na kojima su uzeti uzorci za laboratorijska ispitivanja iz svake litolo{ke promjene (Sl. tijekom 2005.0 m. Sedimenti stare rije~ne terase (t1) izgra|uju padinu na kojoj je formirano klizi{te i njen kontaktni prostor. Svi su o{te}eni u mjeri da su postali opasni za kori{tenje. neophodno je posti}i Fs > 1. uglavnom neravnomjernog sastava. Za izra~une su usvojeni sljede}i parametri. Dobiveni rezultati pokazuju da je u uvjetima prisutnosti podzemnih voda faktor sigurnosti Fs = 1.0 m. Teren do dubine istra`ivanja karakteriziraju kvartarni sedimenti stare rije~ne terase i rije~ni sedimenti suvremene akumulacije. To su gline u povr{inskom i pripovr{inskom dijelu terena. uglavnom drvenim {ipovima dubine oko 4. Predstavljeni su uglavnom glinama do dubine 12. Faktor sigurnosti Fs = 1.

LITERATURA MAKSIMOVI]. Beograd. t2 – sedimenti rije~ne terase (gline. N. Beograd. Situational plan of the field: al – river sediments. (2005): “Mehanika tla”. tre}e izdanje..– Rudarski institut. Co – colluvio sediments.164 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. t2 – river terrace sediments (clay. gravel clayey). R. Situacioni plan terena: al – rije~ni sedimenti. OBRADOVI]. Co – koluvijalni sedimenti. Predlo`ena je izrada {ipova koji }e se postaviti u hipsometrijski ni`em dijelu klizi{ta. M.– Gra|evinska knjiga. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. NAJDANOVI]. sanacije. Figure 1. . kako bi {titili objekte od daljnjeg pomicanja. zaglinjeni {ljunak). (1991): Mehanika tla u in`enjerskoj praksi.

a ponekad su velike varijacije prisutne i unutar iste stijenske mase. Udio serpentina odre|en je kvantitativnom rendgenskom difrakcijskom analizom. prsline. Mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop se mijenjaju tijekom vremena i njihovo trenutno stanje odraz je primarnog mineralnog sastava i primarne strukture i teksture kamena. Utjecaj serpentinizacije na trajnost kamena i kamenog agregata Prema svom primarnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu peridotiti su ultrabazi~ne intruzivne stijene zrnaste strukture izgra|ene od olivina (40–70%). brucit i dr. produkti rekristalizacije i dr. pukotine. talk.. Fizikalna i mehani~ka svojstva. te mineralo{ko-petrografskog sastava ugra|enog kamenog materijala mo`e u kona~nici nepovoljno utjecati na trajnost i sigurnost gra|evine (FRENCH & CRAMMOND. Tomislav @enko1. Janka Raku{e 1. te vremenska postojanost kamena ovise o njegovom mineralnom sastavu i strukturno-teksturnom sklopu. Pri tome se pod strukturno-teksturnim sklopom ne smatraju samo jednostavno opisani struktura i tekstura. Dok je kakvo}a stijenske mase i iz nje proizvedenih drobljenih kamenih agregata stalnih kamenoloma vi{e manje poznata. magnezit. 1977). te tektonskih procesa kroz koje je kamen pro{ao tijekom svog postojanja. Nikolina Ilijani}2 & Renato Hrka~3 1 2 Institut IGH. 1980). tehni~ko-gra|evni kamen Key words: Serpentinization. Intenzitet serpentinizacije bitno varira izme|u razli~itih lokacija na kojima se pojavljuju peridotiti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 165 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj serpentina na svojstva i trajnost peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena Influence of serpentine on properties and durability of peridotites as rock for construction purposes Mladen Fistri}1. odnosno gotovo su redovito peridotiti u ve}oj ili manjoj mjeri serpentinizirani.. piroksena (20–40%) i akcesornih sastojaka. Za razliku od olivina i piroksena. Nepoznavanje fizikalnih i mehani~kih zna~ajki. Primjer peridotita kod kojih su procesi serpentinizacije ve} uznapredovali.) i uslijed promjene volumena u fazi metamorfoze olivina u serpentin. te udjela serpentina prikazani su u Tablici 1. Hrvatska 3 Osjek-Koteks d. Iako bi serpentinite u pravilu trebalo izbjegavati gdje je to mogu}e kao tehni~ki gra|evni kamen. Procesom serpentinizacije naru{avaju se tehni~ka svojstva kamena zbog nastanka minerala lo{ijih mehani~kih svojstava (serpentin. trajnost kamena. [ama~ka 11. kontroli kakvo}e kamenih materijala iz lokalnih izvori{ta ne pridaje se dovoljno zna~aja i ~esto se koriste bez prethodnih ispitivanja. Rezultati ispitivanja njihovih fizikalnih i mehani~kih svojstava. je peridotit iz okolice @ep~a u Republici Bosni i Hercegovini. deformirani kristali. . te zbog ve}e podlo`nosti procesima atmosferskog tro{enja tako izmijenjene stijene (WICKS et al. Zbog toga je bitno {to bolje poznavati utjecaj serpentinizacije na svojstva peridotita. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. Rezultati ispitivanja U cilju utvr|ivanja udjela serpentina kod kojeg dolazi do zna~ajnog pada fizi~ko-mehani~kih svostava peridotita. ve} i postojanje i me|usobni odnosi raznih deformacija i defekata u kamenu kao {to su {upljine. Me|utim. u prirodi se rijetko nalaze svje`i peridotiti. Naravno da se time uvelike mijenjaju i njegova fizi~ko-mehani~ka svojstva. `ile. ~vrste i tvrde stijene pogodne za upotrebu kao tehni~ko-gra|evni kamen. problem nastaje kada u {iroj okolici gra|evinskog zahvata nema izvori{ta kvalitetnijeg tehni~ko-gra|evnog kamena. ali i procesa alteracija i tro{enja. d.d. 10 000 Zagreb. serpentin je mekan mineral koji se u stijenama javlja u sitno listi}avim ili vlaknastim agregatima. rock aggregates Uvod Intenzivnom izgradnjom cestovne infrastrukture ~esto se potrebe za pove~anim koli~inama tehni~kog gra|evnog kamena podmiruju kori{tenjem kamenog materijala iz iskopa ili lokalnih izvori{ta. To su guste. 10 000 Zagreb. te {to to~nije odrediti kod kojeg udjela serpentina dolazi do neprihvatljivih vrijednosti pojedinog svojstva zna~ajnog za primjenu peridotita kao tehni~ko-gra|evnog kamena. Jedna od izmjena kod koje se bitno mijenjaju mineralni sastav i strukturno-teksturni sklop kamena je serpentinizacija ultrabazi~nih magmatskih stijena iz skupine peridotita.. Hrvatska Klju~ne rije~i: Serpentinizacija. odnosno pojedinog le`i{ta peridotita. 31 000 Osijek. ali koji kakvo}om jo{ zadovoljavaju uvjete kvalitete za proizvodnju nekih gra|evinskih materijala. ispitani su uzorci peridotita iz okolice @ep~a i Prnjavora (BiH) i Kukesa (Albanija). Ti peridotiti su tamnozelene boje i homogene teksture.4.d. durability of stone. Sachsova 2.

280 postojan 0.24 postojan – 22 0.5 104. klinopiroksena i ortopiroksena. Prnjavora i Kukesa. U kristalima klinopiroksena se tako|er opa`a serpentinizacija. J.419 – – postojan 5.7 serpentinit Kristalaste granularne su strukture. afanitne strukture i nepravilno ispresijecan s malobrojnim bijelim `ilama debljine do 3 mm.– Can. F. LITERATURA FRENCH. & CRAMMOND.J. mas. Me|utim.31 2. Test results of peridotites from @ep~e. homogene teksture i makrokristalaste strukture. Geol. %) Udio serpentina (%) Petrografsko odre|enje 3 3 3 2 @EP^E 155.6 0.15 (nepost.3 (postojan) 92. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.808 2. Zaklju~ak Usporedbom rezultata ispitivanja (Tablica 1). Iz rezultata provedenih ispitivanja. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo mre`astu strukturu serpentina s malobrojnim reliktima neprepoznatljivih primarnih minerala od kojih su preostale samo konture.882 0.331 2.7 serpentinizirani peridotit PRNJAVOR 82. homogene teksture. ortopiroksena i klinopiroksena ili njihovi dijelovi (relikti) nalaze unutar mre`e serpentina. E. %) “Los Angeles” test (frakcija 4/8 mm) (KLA) Postojanost na mraz (frakcija 8/16 mm) (mas.5 – – 24.590 1. Table 1. zaklju~ujemo da se bez detaljnih ispitivanja kako uzoraka kamena tako i iz njega proizvedenog agregata. 255–280. pokazuju da proizvedeni agregat ima neka svojstva (otpornost na smrzavanje i otpornost na drobljenje) dovoljno dobra za odre|enu namjenu. Prvi je sivozelene boje. Na temelju tih rezultata moglo bi se zaklju~iti da peridotiti iz okolice Prnjavora i iz Kukesa nemaju primjenu kao tehni~ko-gra|evni kamen. & WHITTAKER. 13.– Q.W. 15..132 (postojan) – – 78.1 13.J. W. Eng. ispitivanjem agregata dobivenog drobljenjem kamena iz le`i{ta Kukes u Albaniji. (1977): Serpentine textures and serpentinization.5 142. Drugi varijetet je tamnozelene do crne boje.4 serpentinit ALBANIJA 76.21 2. {to je i bilo za o~ekivati na temelju petrografskog opisa i RTG analize udjela serpentina. gdje su eksploatirani serpentinizirani peridotiti po petrografskom izgledu i udjelu serpentina sli~ni onima iz okolice Prnjavora. Peridotiti iz okolice Prnjavora i Kukesa su gotovo u potpunosti serpentinizirani. 459–488. WICKS. London. Kristali olivina su u zna~ajnoj mjeri serpentinizirani. na kristalizaciju Na2SO4 (5 ciklusa. %) Prostorna masa (t/m ) Gusto}a (t/m ) Poroznost (%) Postojanost na mrazu (25 ciklusa. N. U mikroskopskom preparatu kod ovih uzoraka motrimo reliktnu zrnatu strukturu u kojoj se rijetki neizmijenjeni minerali olivina. a u mikroskopskom preparatu vidljivo je da im granularnu strukturu ~ine hipidiomorfni do alotriomorfni kristali olivina. ma koliko peridotit ~ijim drobljenjem se taj agregat dobiva bio serpentiniziran. ne bi smjeli donositi zaklju~ci o nepodobnosti pojedinog peridotita za proizvodnju kamenih agregata.5 0. (1980): The influence of serpentinite and other rocks on the stability of concretes in the Middle East. Prnjavor i Kukes. a izgled im varira izme|u dva raspoznatljiva varijeteta. mas. ISPITANO SVOJSTVO u suhom stanju (MPa) Tla~na ~vrsto}a u vodom zasi}enom stanju (MPa) 25 ciklusa smrzavanja (MPa) Otpornost na habanje po Boehmeu (cm /50cm ) Upijanje vode (mas. Miner.166 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. vidljivo je da peridotiti iz okolice @ep~a imaju povoljnija fizikalna i mehani~ka svojstva. dok su ortopirokseni uglavnom neizmjenjeni. %) Post.J. Rezultati ispitivanja peridotita iz @ep~a.1 – – – 2.) – – 95. .558 2. iako su ona bila ograni~ena. J.

In the Ku~aj Terrane. Determination of rock mass cracks (RQD). B-2k. 2007. Nivo podzemnih voda na delu projektovane trase tunela. (2008). made the project of making the tunnel for the relocation of the Kriveljska River to avoid the ecological disaster that can be extended to the Black Sea where it empties into the Danube. Investigation drilling. & KRSTI]. D. Tehni~ki izve{taj istra`nih geolo{kih bu{otina trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke. ecological disaster. Beograd. Belgrade. S. Terranes of Serbia and neighbouring areas. shallow-water carbonates and intermediate-composition volcanic rocks). 19 210 Zeleni bulevar 35. Projekat geolo{kih i fizi~ko-mehani~kih istra`ivanja stena trase tunela za izme{tanje Kriveljske reke’’. gently picked.4. continental clastic deposits. V. S. litological types and knowledge about the rock stability of rock. Krivelj. Rarely occur and lamina coalclay up to several mm thick.– Rudarski radovi 2/2008. In: KNEZEVI]. pelites. Milenko Ljubojev & Mile Bugarin 1 Mining and Metallurgy Institut Bor. Quaternary sediments (Q) cover the entire surface of the investigated area. str. 25–40. (2008). gray blue. drillholes. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 167 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Litological types of rocks along the new tunnel route for the relocation of the Kriveljska River Litolo{ki tipovi stijena na novoj trasi tunela Kriveljske rijeke Sla|ana Krsti}. Research in drillholes presented carakterisics massif rock. P. from super high to laminar.. The rocks are mostly fresh and sail. Parallel lamination and hair that is registered in all the investigative drilling is fast removal large and smaller deposits. D. 2A and 3A of sand built by cyclone. Faculty of Mining and Geology. rarely more decimeter. Klju~ne rije~i: odvojene kredne jedinice. & BUGARIN. Sandstones occur as brown. REFERENCES KARAMATA. B-4k and B-5k). M. 2. Upper Cretaceous sediments (K2-32 – Continental clastic deposits. & BUGARIN.): Terranes of Serbia. psammites. took from prospecting Kriveljska River. Serbia. Lamina are thick to several inches. among other space to accommodate a flotation mullock space flotation tailings Kriveljska River. light dark gray color. in which will be place tunnel axis.represented the talus and eluvial deposits. Accumulation area to accommodate tailings from flotation there was a damming of the Krivelj River valley dams 1A. Distribution has the largest area of sandstones. Bor Copper Mine. Detailed engineering geological mapping and core boreholes taking soil samples for laboratory testing. Bor. (2007).– Institut za bakar Bor. RATOMIR. bu{otine. among other things situated and Timok magmatic complex (KARAMATA et al. M. SAVI]. with the advent of open cracks and cracks. (1996). Drilled total of 508 meters by drilling five boreholes (B-1k.– GEOING. 19–25. & V. analysis of cracks and getting massive rock representative rock samples to determine the physical and mechanical determine parameters in the laboratory. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. discrete units of Cretaceous. marlon and pelites. B. 3. The thickness of layers in series is variable. M. Case studies The new alignment of tunnel for relocation of the river are derived Kriveljske field research in order to obtain continuous cores represented members in depth. 2. Institut za rudarstvo i metalurgiju u Boru. (2006). & KRSTI]. rocks. LJUBOJEV. ekolo{ka katastrofa. According to the methodological procedures are derived the following investigative work: 1. . Due to the deterioration of the collector on the part of the route of the tunnel. and it is possible appearance swelling. B. & @IVKOVI]. M. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is made as cooperation with the Ministry of Science and Technological Development on project N° 17004 R. LJUBOJEV. Research results Route of research drilling in the field for the Relocation of the river represented Krivelj following lithological types of rocks: 1. LJUBOJEV. (eds. KRSTI]. B-3k. Alternates with sandstone lamina marlon and less. Elaborat o izvr{enim fizi~ko-mehani~kim i deformacionim ispitivanjima materijala flotacijske brane 2-A. In contact with fresh air. M. and fill material from flotation. 1996). while the participation of individual members unequally. and especially marlon is subjected to rapid degradation in the form of decolorization and dropout.

prirodni hazardni doga|aji.2009. Hrvatska Rudarsko-geolo{ki fakultet. ekonomske. Biljana Abolmasov2. 11 hidrolo{kih katastrofa (34%) i 8 geofizi~kih katastrofa (25%). godine. me|unarodne baze podataka Key words: natural disasters. Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.1963. international data bases Metodologija prikupljanja podataka Analiza ukupnog broja prirodnih katastrofa i ukupnih ekonomskih gubitaka uslijed prirodnih hazarda u svijetu pokazuje trend porasta u posljednjih 50 godina. a samo 8% ljudskih `rtava (ili 189 izgubljenih ljudskih `ivota) otpada na hidrolo{ke katastrofe. a obuhva}aju klimatske promjene unutar jedne sezone do promjene koje se izra`avaju nakon vi{e desetlje}a: ekstremne temperature. su{e. odnosno na stupanj razvijenosti i ranjivosti regije ili zemlje i to socijalne. a podaci iz NATHAN baze podataka katastrofa koju odr`ava Minhensko osiguravaju}e dru{tvo (http://mrnathan. Srbiju. Definicije prirodnih katastrofa i glavni tipovi kori{teni u bazama podataka EM-DAT i NATHAN (GUHA-SAPIR. a prema CRED-u (Centre for Research on the Epidemiology of Disasters) definicija je sljede}a (GUHA-SAPIR. godine. Iako ne postoji me|unarodni dogovor o preporu~enoj praksi za prikupljanje podataka o prirodnim katastrofama (GUHA-SAPIR. Za navedene zemlje analizirani su podaci iz razdoblja 1900–2008. vulkani. 10 000 Beograd. Rezultati analiza podataka U razdoblju od 1900-2008. Makedoniju. `ivotinjski stampedo.. uni{tavanje i ljudske patnje”. zatra`ena me|unarodna pomo}. Zabilje`eni doga|aji evidentirani su po zemljama. • biolo{ke katastrofe su prouzro~ene izlaganjem `ivih organizama bacilima i otrovnim tvarima: epidemije. Kriteriji koji odre|eni doga|aj treba ispuniti da bi bio registriran u ovim bazama podataka su sljede}i: broj poginulih 10 ili vi{e. broj ozlije|enih 100 ili vi{e.munichre. natural hazardous events. pokretanja masa stijena/tala (vla`na). 2008) su sljede}i: • geofizi~ke katastrofe su doga|aji ~ije je porijeklo iz podzemlja: potresi. Izvori podataka su vladine ili UN-ove agencije. Podaci iz baze podataka EM-DAT (The Emergency Disasters Data Base) kojom upravlja CRED na Katoli~kom sveu~ili{tu Louvain u Belgiji (http://www. politi~ke ili kulturne (ABOLMASOV et al. Sveu~ili{ta u Zagrebu. nepredvi|eni i ~esto iznenadni doga|aj koji uzrokuje veliku {tetu.9. Najve}i broj ljudskih `rtava (1100) dogodio se za vrijeme potresa u Skopju 26. Druge po opasnosti su klimatske katastrofe s 40% ljudskih `rtava (ili 992 izgubljena ljudska `ivota). • hidrolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni poreme}ajima u normalnom kru`nom ciklusu vode i/ili prelijevanjem vodnih tijela: poplave.168 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. kao i procijenjena vrijednost gubitaka uslijed {teta (izra`ena u ameri~kim dolarima).com) preuzeti su 10. 2008): “…situacija ili doga|aj koji dovodi do prema{ivanja lokalnih mogu}nosti zbog ~ega nu`nom postaje pomo} izvana. • klimatske katastrofe su doga|aji prouzro~eni dugotrajnim procesima.9.be) preuzeti su 20. • meteorolo{ke katastrofe su doga|aji prouzro~eni kratkotrajnim atmosferskim procesima ~ije trajanje se izra`ava u minutama ili danima: oluje. a za svaki od njih evidentirana je tako|er i lokacija. Srbija Klju~ne rije~i: prirodne katastrofe. Postoji vi{e definicija prirodnih katastrofa. .7. Na temelju ovoga je zaklju~eno da najvi{i stupanj smrtnosti uzrokuju potresi iako su najrje|i prirodni hazard. U ovom radu se prikazuju rezultati analiza i statisti~ki pregled podataka iz dvije me|unarodne baze podataka o prirodnim katastrofama i njihovom utjecaju na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. datum. pokretanja masa stijena/tala (suha). bilo na nacionalnoj ili me|unarodnoj razini. Gubitak od ukupno 1299 ljudskih `ivota uslijed 8 potresa iznosi 52% od ukupnih gubitaka ljudskih `ivota svih analiziranih doga|aja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Regionalni prikaz prirodnih hazarda u dijelu jugoisto~ne Europe Regional overview of natural hazards in part of Eastern Europe Snje`ana Mihali}1. U ovom radu napravljena je analiza prirodnih katastrofa za sljede}e zemlje: Hrvatsku. Analiza broja poginulih ljudi pokazuje da je najve}i broj ljudskih `ivota izgubljen uslijed geofizi~kih katastrofa.. za sve tipove hazarda osim za biolo{ke. broj poginulih i povrije|enih ljudi. Pierottijeva 6. progla{eno stanje uzbune. Martin Krka~1 & Pavle Feri}1 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. znanstvene ili osiguravaju}e institucije ili novinske agencije.emdat. 2008) ove dvije baze koriste istu klasifikaciju tipova katastrofa {to je omogu}ilo integraciju podataka i njihovu analizu. 2009). \u{ina 7. Albaniju. insekata. po`ari. potresa. tj.2009. Sveu~ili{ta u Beogradu. Tipovi prirodnih katastrofa i njihov utjecaj na ljude i materijalna dobra razlikuju se s obzirom na geografski polo`aj. godine na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe dogodilo se ukupno 32 katastrofalna doga|aja koji su prouzro~ili ljudske `rtve i to: 13 klimatskih katastrofa (41%). 10 000 Zagreb.

imf. Ukupna ekonomska {teta iznosila je 4. Issue No 13. poplave) nisu pohranjeni po pojedinim dr`avama.158. na analiziranom dijelu jugoisto~ne Europe. Oba ova doga|aja zahvatila su isto podru~je smje{teno u sredi{njem dijelu biv{e Jugoslavije. Zaklju~ak Vi{e od 22 milijuna ljudi `ivi na pribli`no 264. (http://www. (2008): EM-DAT’s new disaster classification. Iako se podaci o prirodnim katastrofama za sve zemlje u regiji mogu prona}i u globalnim bazama podataka. Centre for Research on the Epidemiology of Disasters. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 169 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book U istom se razdoblju. Na tre}em mjestu nalazi se ve} ranije spomenuti potres u Skopju 1963.600. S obzirom na ekonomske {tete.2009). 10 geofizi~kih katastrofa (19%).290.448. CRED CRUNCH News. B. Osim toga.353.220) ozlije|enih uslijed geofizi~kih katastrofa. (2009): The socioeconomic influence of geological hazards.090) ozlije|enih uslijed meteorolo{kih katastrofa. Novi Sad. Analiza broja ozlije|enih ljudi pokazuje da je ukupan broj ozlije|enih ljudi iznosio 6.000 USD) na geofizi~ke katastrofe. godine. a relativni udjeli s obzirom na tip katastrofalnog doga|aja su sljede}i: 68% (ili 4. Sustavno prikupljanje podataka s obzirom na u~estalost i u~inke katastrofalnih doga|aja predstavlja vrijedan izvor informacija za razli~ita tijela lokalne samouprave i nacionalne uprave koja se bave prostornim ure|enjem i za{titom i spa{avanjem ljudi od prirodnih katastrofa. Na temelju ovoga se zaklju~uje da ljude najvi{e ugro`avaju klimatske katastrofe (npr. koja su prouzro~ila najve}u ekonomsku {tetu. Accessed September 25.– In: ALEKSI]. G.313.be/publications/.973. jer ne zadovoljavaju zadane kriterije s obzirom na stupanj {tete ukoliko se promatra samo odre|ena dr`ava.119. od 21. Belgium. Va`nost prikupljanja podataka o prirodnim hazardima. .. http://www.088) ozlije|enih uslijed klimatskih katastrofa. dogodilo ukupno 53 katastrofalna doga|aja tijekom kojih je ozlije|eno 100 ili vi{e ljudi i to: 31 hidrolo{ka katastrofa (58%).886. Dva pojedina~na klimatska doga|aja.726. 10% (ili 652.894. Rezultati analiza pokazuju da se u ovoj regiji pojavljuju svi tipovi prirodnih hazarda i prirodnih katastrofa. (ed. i 8% (ili 526. su{e. kao i vo|enje regionalnih i lokalnih baza podataka.): Proceedings of the XIII International Eco-Conference: Environmental Protection of urban and suburban settlements. org.451) ozlije|enih uslijed hidrolo{kih katastrofa. do danas nije prepoznata od strane dr`avnih institucija na podru~ju zemalja Zapadnog Balkana. M. mnogi detaljniji lokalni podaci nedostaju. ukupno 22 prirodna doga|aja su tretirana kao katastrofalna u istom razdoblju i na istom podru~ju i to: 9 (ili 41%) klimatskih. GUHA-SAPIR. 347–355. D.emdat. 31% (ili 1. koji zahva}aju nekoliko susjednih zemalja (npr. ekstremne temperature. Brussels. HAD@I-NIKOVI]. poplave i odre|eni tipovi klizi{ta). & RUNDI].000 USD) otpada na klimatske katastrofe. LITERATURA ABOLMASOV. tipovi prirodnih katastrofa. Ecological movement of the City of Novi Sad.– Disaster data: A Balanced Perspective. 8 (ili 36%) hidrolo{kih i 5 (ili 23%) geofizi~kih doga|aja.000 USD od ~ega 45% (2. bila su su{a (iz srpnja 1990) i poplava (iz listopada 1990). 14% (ili 885. po`ari) iako su naj~e{}e hidrolo{ke katastrofe (npr. 9 klimatskih katastrofa (17%) i 3 meteorolo{ke katastrofe (6%).000 USD) na hidrolo{ke katastrofe i 24% (ili 1.000 km2 u zemljama Zapadnog Balkana (Izvor: IMF.4. 2009).10. LJ.

Ovaj projekt spada me|u 10 projekata koji su odabrani u konkurenciji od 142 projektna prijedloga iz cijeloga svijeta. I. Sveu~ili{ta u Rijeci. sc. inklinometri. O. instalacija opreme na terenu. dr. Prora~un projekta koji }e financirati japanska Vlada iznosi 4 milijuna eura. kada se tako|er o~ekuje i intenzivnija implementacija aktivnosti projekta: nabavka opreme za kabinetska i terenska istra`ivanja. sc. Prora~un osiguran od japanske Vlade namijenjen je za donaciju opreme Hrvatskoj. sc. Arbanas i prof. razvoj sustava ranog upozoravanja navedenih geohazarda. U implementaciji projekta s hrvatske strane sudjeluju sastavnice Sveu~ili{ta u Splitu (Gra|evinsko-arhitektonski fakultet). godine. @eljko Arbanas2. Partnerske institucije s japanske strane su: Sveu~ili{te u Niigati (Research Center for Natural Hazards and Disaster Recovery) i Sveu~ili{te u Kyotu (Disaster Prevention Research Institute. Do lipnja 2010. in situ i laboratorijska ispitivanja uzoraka tla). (iii) radna grupa za kartiranje hazarda i primjenu u prostornom planiranju (voditelji doc. H. a ukupno trajanje projekta je 5 godina. znanstveni projekt. DPRI). Upravu projekta s hrvatske strane sa~injavaju: direktor projekta V. sc. sc. nabavka avionskih i satelitskih snimaka. rizik. sc. koordinator projekta prof. Sveu~ili{ta u Rijeci (Gra|evinski fakultet) i Sveu~ili{ta u Zagrebu (Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) te Hrvatski geolo{ki institut. zamjenica voditelja projekta prof. dr. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Japansko-hrvatski bilateralni projekt “Identifikacija rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj” – pilot podru~ja Japanese-Croatian bilateral project “Risk identification and land-use planning for disaster mitigation of landslides and floods in Croatia” – pilot areas Snje`ana Mihali}1. kao i nabavka postoje}ih geolo{kih. piezometri. (ii) radna grupa za buji~ne poplave (voditelji prof. opremanje prostora za kabinetska istra`ivanja. Viktora Cara Emina 5. Op}i cilj projekta je razvoj metodologija za prevenciju i ubla`avanje prirodnih hazarda klizanja i buji~nih tokova. K. Mihali} i prof. Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj `upaniji. sc. sc. analiza inici- . kao i za tro{kove razmjene japanskih i hrvatskih znanstvenika za potrebe zajedni~kog istra`ivanja. uspostavljanje sustava za geodetsko i geotehni~ko pra}enje klizi{ta (GPS. dr. ki{omjer). te pilot podru~je radne grupe za buji~ne tokove na podru~ju Vinodolske doline (Slani potok). Y. Marui). Specifi~ni ciljevi projekta su: razvoj metodologija procjene rizika klizanja i bujica. Aktivnosti na projektu podijeljene su u tri radne grupe: (i) radna grupa za klizi{ta (voditelji prof. geotehni~kih i geodetskih podataka. O`ani} (Sveu~ili{te u Rijeci). izrada uputa za primjenu karata hazarda u prostornom planiranju. Sveu~ili{ta u Zagrebu. Japan Op}enito o projektu U okviru vi{egodi{nje vrlo uspje{ne tehni~ke suradnje izme|u Republike Hrvatske i Japana. Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{ta. voditelj projekta prof. ICL). 10 000 Zagreb. totalna stranica. S. obrazovanja i {porta (MZO[) sufinancirat }e projekt izravnim u~e{}em u ukupnom iznosu od pribli`no 180. Ostala pilot podru~ja definirat }e se u drugoj polovici 2010. sc. godine. bujice. dr.000 eura. risk. obrada i priprema podataka za prostorne analize. Partner MZO[-u u ovom projektu je Japanska agencija za me|unarodnu suradnju (JICA – Japan International Cooperation Agency). dr. japanska Vlada je u sklopu me|unarodnog natje~aja programa “Suradnja u podru~ju znanstvenih i tehnolo{kih istra`ivanja za odr`ivi razvitak’’ odobrila financiranje hrvatsko-japanskog projekta “Identifikacije rizika i planiranje kori{tenja zemlji{ta za ubla`avanje opasnosti od klizanja i buji~nih poplava u Hrvatskoj’’. Znanstvena istra`ivanja provodit }e se na pilot podru~jima u Primorsko-goranskoj `upaniji. N. uspostavljanje sustava prijenosa i obrade podataka. razvoj metodologija za procjenu i zoniranje hazarda klizanja i bujica. scientific join research. dr. te Me|unarodni konzorcij za klizi{ta (International Consortium on Landslides.170 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta U okviru aktivnosti Radne grupe za klizi{ta planiraju se sljede}e skupine aktivnosti: geotehni~ka istra`ivanja klizi{ta (istra`iva~ko bu{enje. Projekt je zapo~eo u travnju 2009. N. @. Purgar (MZO[). dr. O`ani} i prof. Japan Key words: landslides. Bonacci (Sveu~ili{te u Splitu). Martin Krka~1 & Sanja Dugonji}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. dr. flash floods. Sassa). Pierottijeva 6. Kisi} (Sveu~ili{te u Zagrebu). Hrvatska Gra|evinski fakultet. seizmografi. Yamashiki). dr. ekstenzometri. a Ministarstvo znanosti. godine definirana su pilot podru~ja radne grupe za klizi{ta na podru~ju Rijeke (klizi{te Grohovo) i Zagreba (klizi{te Kostanjek). 10 000 Rijeka.

. Grad Zagreb Klizi{te Kostanjek nalazi se na zapadnom dijelu Podsljemenske zone u Zagrebu. i po najpli}oj oko 7x106 m3 stijenske mase. osim regulacije korita Rje~ine u zoni klizanja.6x106 m3.2 km2 s oko 500 stambenih i gospodarskih objekata. 2005). V. U posljednjih nekoliko godina Grad Zagreb financira izradu projekta sanacije klizi{ta u okviru ~ega su provedena detaljna geodetska snimanja klizi{ta i postavljeni su reperi za geodetsko pra}enje pomaka klizi{ta. Procjena je da je trenutno stanje stabilnosti relativno nisko. a nastalo je u miocenskim naslagama sarmatske do gornjo-panonske starosti. te razvoj sustava za rano upozoravanje.8x106 m3. Prema in`enjerskogeolo{kom modelu klizi{ta. Ukupno je u pokretu po najdubljoj kliznoj plohi oko 32. Klizi{te Grohovo predstavlja kompleksno klizi{te i sastavljeno je od 13 razli~itih kliznih tijela. Vapnenci kredne i palogenske starosti izgra|uju vrhove padine. LITERATURA BENAC. Sveu~ili{te u Zagrebu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 171 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book jalnih uzroka klizanja (oborine i potresi).. a pokrenuta masa u cijelosti je pregradila korito Rje~ine. (2005): Complex landslide in the Rje~ina valley (Croatia): Origin and sliding mechanism. @. podizanja razine podzemnih voda u padini i vode u koritu Rje~ine. Klizanjem je zahva}eno podru~je pribli`ne povr{ine oko 1. 64/4. debljina pokrenute mase Dd= 6 do 20 m.. {irina pokrenute mase Wd= 80 do 200 m. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta. 361–371.– Disertacija. a klizanjem su zahva}eni i vapnena~ki blokovi na fli{u na vrhu padine (BENAC et al. M. a odgovaraju plohama slojevitosti u sarmatskim i gornjo-panonskim naslagama. O[TRI].– Bulletin of Eng ineering Geology and the Environment. ovo klizi{te je tako|er reaktivirano retrogresivno klizi{te.. Klizi{te Kostanjek. Procjena volumena pokrenute mase kra}e se od 850. Klizi{te Kostanjek predstavlja kompleksno klizi{te. dok je sredi{nji dio doline izgra|en u naslagama paleogenskog fli{a. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Nakon po~etnog klizanja. pokrenuti materijal zauzeo je relativno stabilan polo`aj bez provedbe sanacijskih radova. podizanja razine podzemnih voda u padini ili eventualnog seizmi~kog doga|aja mogu o~ekivati nova klizanja. po srednjoj oko 12. Klizi{te Grohovo. mogu o~ekivati nova klizanja. ^. Klizi{te je i danas aktivno. sastavljeno od nekoliko razli~itih kliznih tijela s obzirom na stanje aktivnosti. Inicijalno klizi{te je nastalo pokretanjem mase unutar deluvijalnog pokriva~a u no`ici padine neposredno uz samu Rje~inu.000 m3. N. na podru~ju fli{ne sinklinale ome|ene rasjedima na kontaktu s vapnena~kim bokovima doline. @. Monitoringom su uo~eni manji pomaci i daljnji razvoj klizanja u gornjim dijelovima padine.4. ARBANAS. ili eventualnog seizmi~kog doga|aja. Ukupna duljina klizi{ta iznosi L=425 m. Primorsko-goranska `upanija Klizi{te Grohovo nalazi se na sjeveroisto~noj padini doline rijeke Rje~ine u zale|u Rijeke.. & O@ANI]. 236 str.000 m3 do 2. te se u slu~aju kombinacije nepovoljnih hidrolo{kih uvjeta.000. Prema ORTOLAN (1996) klizne plohe utvr|ene su na dubinama od cca 50 m. ORTOLAN. kojega je interpretirao ORTOLAN (1996). JURAK. numeri~ko modeliranje klizi{ta i bujica. zbog eksploatacije u povr{inskom kopu cementnog lapora. 65 m i 90 m. visina od no`ice klizi{ta do ~ela klizi{ta DH=165 m. Rijeka. Inicijalno klizi{te je nastalo 1963. Ovo klizi{te je reaktivirano retrogresivno klizi{te. (1996): Formiranje prostornog in`enjersko-geolo{kog modela dubokog klizi{ta s vi{e kliznih ploha (na primjeru klizi{ta Podsused).

Geolo{ka karta Kao preduvjet za izradu osnovne in`enjerskogeolo{ke karte potrebno je imati gotovu osnovnu geolo{ku kartu. Izdvojena su dva tipa terena: planinski i ravni~arski. Osnovne hidrogeolo{ke karte i karte klizi{ta i erozije. uvjetno stabilno podru~je. to je zona koja zahva}a sjeverne obronke Bilogore. map. Izvori malih izda{nosti markiraju podno`je klizi{ta. karta. uzeta je razina podzemne vode. mjerila M 1:300. te mogu}nost pojavljivanja erozije. slabo o~vrslih i klasti~nih stijena. nestabilne padine. Hrvatska Klju~ne rije~i: in`enjerska geologija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. Za in`enjersku geologiju hidrogeolo{ka karta predstavlja dragocjen dokument upravo u poznavanju izvora malih izda{nosti (iako nisu primarni na toj karti). Uz kartu klizi{ta i erozije. Stabilnost planinskog podru~ja definiraju kartirana klizi{ta i nagib padine. Ovakav nerazmjer podataka rije{en je odabirom karakteristi~nih profila. Pozicioniranjem ovih izvje{}a na kartu dolazimo u nesrazmjer u istra`ivanju terena. engineering geological complex Uvod Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta. List Ivani} Grad Osnovne in`enjerskogeolo{ke karte obuhva}a podru~je povr{ine 1349 km2 i u cijelosti pripada teritoriju Republike Hrvatske. s malo otvorenih izdanaka.172 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. nepropusnost pokriva~a. U planinskom dijelu su ~etiri kategorije stabilnosti: stabilno podru~je. Josip Kolari} & Laszlo Podolszki Hrvatski geolo{ki institut. U Hrvatskoj. Ivan{~icu. Dvije dodatne karte su seizmotektonska karta i karta s kategorijama terena po stabilnosti. ponajvi{e na dubini od 10 do 20 km. Podru~je izme|u rijeke Save i Vukomeri~kih gorica ~ini Turopoljska ravnica. uvjetno nestabil- . list Ivani} Grad.000. predstavlja temeljnu istra`iva~ku djelatnost ~iji je glavni zadatak znanstveno prou~avanje in`enjerskogeolo{kih zna~ajki prostora. Zbog tih razloga hidrogeolo{ka karta je neophodna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte. list Ivani} Grad (SLI[KOVI] & [ARIN. Sachsova 2. 10 000 Zagreb. u mjerilu 1:100. je kompilacijska karta sastavljena od tri faktorske karte: od Osnovne geolo{ke karte. te je za svako podru~je prilo`ena i posebna legenda. mjerila M 1:100. Hidrogeolo{ka karta. a jugoisto~no pribre`je Medvednice karakteriziraju blagi bre`uljci. Na istoku lista kod Ivani} Grada teren je blago bre`uljkast.000. Osnovna geolo{ka karta rje{ava stratigrafske probleme i me|usobne odnose pojedinih geolo{kih jedinica.000. prikazuje vodopropusnost pojedinih naslaga i njihov me|usobni odnos (hidrogeolo{ke veze utvr|ene trasiranjem). Zbog pokrivenosti terena za kategorizaciju stijena i tala kori{tena su geomehani~ka izvje{}a za graditeljstvo. Na gradskom podru~ju imamo i do 20 istra`nih radova na km2 dok u neurbaniziramom dijelu na km2 otpada 1–2 rada. in`enjerskogeolo{ki kompleks Key words: engineering geology. Podru~je je uglavnom pokriveno. list Ivani} Grad (BASCH.000 pokriva (KUK & PRELOGOVI]. Hipocentri potresa su uglavnom iznad Mohorovi~i}eva diskontinuiteta. unstable slopes. 1999). Nada Bastali}. Na sjeverozapadnom dijelu lista Ivani} Grad dominira masiv Medvednice. 1983). Ivani} Grad sheet @eljko Miklin. Na jugozapadnom dijelu lista Ivani} Grad teren se blago uzdi`e prema Vukomeri~kim goricama. Ovo podru~je je seizmi~ki vrlo aktivno s brojnim jakim i katastrofalnim potresima. landslides. Hidrogeolo{ka karta Druga faktorska karta koja je potrebna za izradu in`enjerskogeolo{ke karte je zavr{ena osnovna hidrogeolo{ka karta. Medvednicu. te koherentnog i nekoherantnog tla. Karta kategorije terena prema stabilnosti Temeljem in`enjerskogeolo{kih podataka izra|ena je faktorska karta stabilnosti terena u mjerilu M 1:300. 1999) podru~je lista Ivani} Grad. To je poznato epicentralno podru~je u kojem su potresi posljedica su~eljavanja struktura panonskog bazena i onih “medvedni~ko-kalni~kog pru`anja”. Vukomeri~ke gorice i @umbera~ku goru. s obzirom na potencijal likvefakcije. klizi{ta. a u ravni~arskom dijelu kao osnovu za stabilnost terena. Zbog kompatibilnosti listova dogovoreno je da se geolo{ka karta upotrijebi kao faktorska karta i u potpunosti preuzme bez obzira na nove spoznaje o terenu. list Ivani} Grad Basic engineering geological map. U pogledu seizmi~ke aktivnosti dominantno je epicentralno podru~je Ka{ine. Cijelo podru~je je i pod utjecajem rasjedne zone `umbera~ko-medvedni~ko-kalni~kog rasjeda. te niza dijagonalnih rasjeda koji se mogu smatrati linijskim izvorom potresa.000. in`enjerskogeolo{ka karta obuhva}a cijelu lepezu in`enjerskogeolo{kih ~lanova i kompleksa – na listu se nalaze kompleksi ~vrstih. komunalne poslove i prometnice. Seizmotektonska karta Dodatna Seizmotektonska karta M 1:300. Kalnika. Projekt Osnovna in`enjerskogeolo{ka karta Republike Hrvatske (OIGK RH).

. elektroprivredi.– Arhiv HGI. znanstveno su obra|eni egzodinami~ki procesi i pojave u prostoru (klizi{ta. Abstr. Izdvojena je kao posebna kategorija i podru~je savskog poloja.– Int. nestabilne padine. A. No 41. U nizinskom dijelu izdvojene su dvije kategorije vezane uz razinu podzemne vode: podru~je dubljeg vodnog lica. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 173 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book no podru~je i nestabilno podru~je. ISRM International Society for Rock Mechanics (1978): Suggested methods for the quantitative description of discontinuities in rock masses. vodoprivredi. Pergamon Press Ltd.. I.– RGN fak. J. uklju~uju}i i snimanje morfolo{kih i drugih odlika sustava diskontinuiteta. Commission on standardization of laboratory and field tests. 13–16. LITERATURA BASCH. Digitalni geokodirani in`enjerskogeolo{ki podaci omogu}uju dinami~nost u izradi i interdisciplinarno kori{tenje rezultata istra`ivanja.. In`enjerskogeolo{ka karta Na listu su prikazane in`enjerskogeolo{ke odlike i kategorizacija stijenskih masa i tala. & PRELOGOVI]. (1999) Osnovna Hidrogeolo{ka karta i tuma~ za list Ivani} Grad. okarakterizirano je jednostavnim temeljenjem i podru~je pli}eg vodnog lica. a posebno za{titu okoli{a. za{titi okoli{a i ocjeni pogodnosti terena za izgradnju infrastrukturnih objekata. Temeljem terenskih in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. 15. V. . erozija). Mech. Zagreb. SLI[KOVI]. list Ivani} Grad – karta i tuma~. Min. (1983): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100 000.– Arhiv HGI. razine 4–6 m. Zagreb. metodama koje preporu~uju WP/WLI (1990): i International Society for Rock Mechanics (ISRM. WP/WLI (1990) Suggested nomenclature for landslides. Rock. O. industriji i drugdje. posebno u prostornom planiranju. (1999): Prostorni plan grada Zagreba – seizmolo{ka i seizmotektonska studija. In`enjerskogeolo{ka karta prikazuje prirodna svojstva terena koja }e biti primijenjena kod projektiranja u gra|evinarstvu. KUK. 319–368. 1978). Sci.. Nakon obrade podataka prikupljenih terenskim istra`ivanjima i geome- hani~kim laboratorijskim ispitivanjima imamo parametre koji omogu}uju kategorizaciju stijenske mase i tala. & [ARIN. and Geomech. od 6–8 m. formiraju se in`enjerskogeolo{ki modeli karakteristi~nih geolo{kih sredina. Zagreb. E.– Bulletin IAEG. trajnost i ekonomi~nost izgra|enih objekata.4. te za kapitalnu izgradnju. London. koje zahtijeva slo`enije temeljenje. Cilj projekta je u sklopu izrade OIGK RH i IG informacijskog sustava omogu}iti interdisciplinarno kori{tenje in`enjerskogeolo{kih podataka. Podaci o in`enjerskogeolo{koj gra|i predo~eni na karti omogu}uju razvoj i izgradnju u skladu s geolo{kom sredinom i na taj na~in osiguravaju sigurnost. rudarstvu.

Podru~je Podsljemenske urbanizirane zone kartirano je geolo{ki. Tako je dobivena preliminarna karta hazarda od klizanja. nestabilnosti padina i likvefakcije odre|ena su tri stupnja pristupa zoniranja (ISSMFE Technical Committee for Geotechnical Eartquake Engineering –1999). square mesh. Vlada zadu`uje tijela dr`avne uprave i druga nadle`na tijela da u okviru svoje nadle`nosti odmah pristupe izradi programa. Sachsova 2. Osijek. Figure 1. Simplified preliminary landslide presence map of the “Sljeme foothills suburbanized area” and graphical representation of landslides and their average load value of slides susceptibility. tako da su prikupljene korisne informacije za procjenu potencijala sloma tla. a izolinijama su spojene iste vrijednosti. @eljko Ortolan2. Pojednostavljena preliminarna karta hazarda klizi{ta Podsljemenske urbanizirane zone i grafi~ki prikaz zastupljenosti klizi{ta. Hrvatska Gra|evinski fakultet Osijek. planova i akata za provedbu procjene u cilju smanjenja opasnosti i spremnosti za djelovanje u otklanjanju posljedica od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a (DUZS. Ovakva istra`ivanja potpomognuta su i nizom geomehani~kih analiza provedenim u svrhu dobivanja relevantnih podataka o kvaliteti tla ili stijene.174 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Aktom od 5. kvadrati~na mre`a. Hrvatski geolo{ki institut je uvidom u svoju bazu podataka ocijenio da postoji mogu}nost izrade prelimi- narne karte hazarda od klizanja u Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” Preliminary hazard map of the “Sljeme suburban area” @eljko Miklin1. hazard Key words: landslide. 2009). Hrvatska Klju~ne rije~i: klizi{te. 2009. 10 000 Zagreb. Za ovo zoniranje bili su Slika 1. Tijekom 2005–2007 godine sustavno se kartiralo podru~je povr{ine 172 km2. Drinska 16a. svibnja. hazard Klasi~nim kartiranjem utvr|eno je 707 klizi{ta i izra~unato optere}enje klizi{tima na kvadrati~noj mre`i od 1 km2. . te srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. Ivan He}imovi}1 & Laszlo Podolszki1 Hrvatski geolo{ki institut. Centru svakog kvadrata pridru`ena je vrijednost optere}enosti klizanjem. Prema mjerilu i prema geotehni~kim istra`ivanjima Preliminarna karta hazarda u “Podsljemenskoj urbaniziranoj zoni” ulazi u III stupanj zoniranja. ili rigorozno (precizno) zoniranje. Za svako procjenjivanje pokreta tla. godine Vlada Republike Hrvatske donosi procjenu ugro`enosti RH od prirodnih i tehni~ko – tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. hidrogeolo{ki i in`enjerskogeolo{ki.

svibnja 2009. Tokyo 101–0063. R. MIKLIN. 73. realnih i potencijalnih ploha i/ili zona sloma (ORTOLAN et al. Faza DIGK daje samo plo{ni prikaz. a na 21 uzorku tla na~injene su jednoosne ~vrsto}a tla. @. 10–20%. Kako su klizi{ta u uskoj vezi s erozijom kartirana je i erozija. 65/4. minimalne dubine podzemnih voda. u kona~noj karti hazarda biti }e Atterbergove granice te~enja i indeksi plasti~nosti materijala. Japan. MIKLIN. In situ testovima na~injeno je 200 SPP testova na 200 lokacija. Izra~unata je i srednja vrijednost optere}enja terena klizanjem. 2010). u prosjeku na 1 km2 uzeto je 8 uzoraka tla s 4 lokacije. (2006): Engineering geology maps: landslides and geographical information systems. REPUBLIKA HRVATSKA. polo`aj slojeva. ISSMFE (1999): Manual for Zonation on Seizmic Geotechnical Hazards (Revised Version). Iz bu{otina je uzeto 911 uzoraka na 208 lokacija. koje tek valja istra`iti tijekom izrade DIGK-faza II. 20–30% i >30% zastupljenosti klizi{ta.– 11th IAEG Congress 2010 (in print) Auckland. & BRKI]. za svaki je izra~unata povr{ina pod klizi{tem te se tako dobio postotak klizi{ta po km2. @. Izra|eno je 38 in`enjerskogeolo{kih i geolo{kih karata mjerila 1:5000. @. TC4.– Bulletin of Engineering Geology and the Environment. koja iznosi 13.. IRIGARAY. T.. V. sanirana i inicijalna. & JURAK. umirena.74/07. Na 7 uzoraka izmjerene su jednoosne ~vrsto}e stijene. 70. (2010): Liquid limit – reliable indicator of the shear strength and its influence on sliding hazard. povratni periodi oborina velikog intenziteta. te 176 granulometrijskih analiza.71. J.). Tako spojene izolinije zastupljenosti povr{ina klizanja u postotcima omogu}ile su kategoriziranje u pet kategorija: <5%. tj. M 1: 5000 (DIGK – I faza). S povr{ine je uzeto 530 uzoraka tla na 500 lokacija.– Hrvatski geolo{ki institut. 64 str. Spajanjem istih vrijednosti sredi{ta kvadrata na~injene su izolinije zastupljenosti povr{ina klizi{ta u postotcima.. HE]IMOVI]. isto toliko pokusa granica plasti~nosti.. New Zealand. LITERATURA CHACON. ORTOLAN. 1.000. MLINAR. & EL HAMDOUNI. TECHNICAL COMMITTEE FOR EARTHQUAKE GEOTECHNICAL ENGINEERING. Tako dobivena karta predstavlja preliminarnu kartu hazarda definiranu na osnovi gusto}e klizi{ta (Sl. .. povratnih perioda i jakih potresa. 2007.. @.72. uz veli~ine nagiba padina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 175 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book potrebni terenski i laboratorijski podaci.. DR@AVNA UPRAVA ZA ZA[TITU I SPA[AVANJE (DUZS) 2009: Procjena ugro`enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehni~ko tehnolo{kih katastrofa i velikih nesre}a. 2007). (2007) Detaljna in`enjerskogeolo{ka karta podsljemenske urbanizirane zone. s povr{inom kvadrata od 1 km2. 10 SEM analiza. To su dokazano pouzdani indikatori najslabije “karike u lancu posmi~ne ~vrsto}e”. te 39 pokusa d`epnim penetrometrom i 232 pokusa krilnom sondom. Tako dobivene podloge bile su osnova za izradu preliminarne karte hazarda od klizanja. Multivarijatne analize “Detaljne in`enjerskogeolo{ke karte podsljemenske urbanizirane zone (DIGK – faza I)” izra|ene su pomo}u Arc Info (ESRI) alata. 2006). Karta klizi{ta s katastrom klizi{ta prikazuje lokacije i konture klizi{ta koja su kategorizirana u aktivna.45%. C.. 22 kvantitativne termi~ke analize i 20 rendgenske analize. Naime I.4. Zagreb. bez analize faktora rizika. @.– The Japanese Geotehnical Society.. 341–411. 12 zemljovida M 1:3 000.. Zagreb 07. Sugayama Building 4F. Iz tako prikupljenih uzoraka na~injeno je 1166 pokusa granica te~enja. bez tre}e dimenzije – dubine. 22 kemijske analize te 40 paleontolo{ke analize (MIKLIN et al. Na~injeno je 150 kvadrata. Osnovni faktor rizika. prema (CHACON et al. 5–10%. Preliminarna karta hazarda klizanja temeljena je na ~injenici postojanja klizi{ta na odre|enim povr{inama (na kojima }e se pojavljivati i ubudu}e) – iz DIGK-faza I.. FERNANDEZ. Podru~je istra`ivanja prekriveno je kvadrati~nom mre`om. Kanada Awaji-cho 2–23 Chiyoda-ku. I. Analizirano je 24 granica stezanja. Iskartirano je 707 klizi{ta i za svako je ispunjen katastarski list. s tim da najve}e optere}enje klizanjem je u 133 kvadratu i iznosi 61%.

1). hidrogeolo{ka (HG) i geotehni~ka istra`ivanja prikazana u ovome radu. no daljnja eksploatacija ispod kote 80 m n. Podzemna voda drenira se tunelom i sustavom drena`nih bu{otina. mutnim strujama – turbiditima. 1987). Juraj kod HG bu{otine B-8A (Sl. Fli{ se sensu stricto ne smatra kr{em jer se sastoji od raznovrsnih klasti~nih stijena. no u lokalnom mjerilu takvo tuma~enje ne stoji. Izdvojeni karakteristi~ni litolo{ki ~lanovi u naslagama fli{a ujedno definiraju IG. engineering geology. iz ~ega je utvr|ena velika heterogenost stijenskih masa u izdvojenim lito~lanovima. U hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih terena u regionalnom mjerilu. 1971). Obzirom na fizikalno mehani~ke zna~ajke intaktnog materijala izdvojenih lito~lanova. 1) gdje se kre}e unutar reda veli~ine 10–4 do 10–5 m/s. Kako su strukture u ovome dijelu terena paralelne s dinaridskim pravcem pru`anja (SZ-JI). Fli{ je kompleks naslaga koji se sastoji od vi{e lito~lanova. a izbu{eno je i ukupno 5046 m radi izra~una rezervi. MARINOS & HOEK. unutar propusnih ~lanova dolazi do nakupljanja podzemne vode (Sl. utvr|eno je da se radi o vrlo heterogenim stijenama koje se kre}u u kategorijama od vrlo slabih (R1. ve} vi{e od 100 godina koriste u proizvodnji cementa. a slojevi su generalno nagnuti prema SI. provedeni opse`ni istra`iva~ki radovi. Zna~ajke stijenske mase izra`ene su preko Geolo{kog indeksa ~vrsto}e prema modificiranoj GSI klasifikaciji (SONMEZ & ULUSAY. 1) odre|ena je na temelju objavljenih istra`ivanja (KERNER.b. kalksiltite i susjedne lito~lanove du`inom oba dva kamenoloma varirale su od 78 do 84 m n. Ta se stijenska masa. quarry. Ovaj teren pripada kr{kom dinaridskom pojasu.m. Tijekom cijele godine opa`ane su razine podzemne vode automatskim mjera~ima (Diver TD).m. 2000). i trenutna situacija je uravnote`ena.–2009. Postoji mogu}nost crpljenja podzemne vode i njenog kori{tenja kao tehni~ke vode za polijevanje putova unutar kamenoloma. fli{ke se naslage smatraju nepropusnima – barijerom.176 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. odnosno obru{avanjem materijala s kopna u duboko more uz talo`enje u obliku lepeze. Juraj – St. Hrvatska Key words: flysch. 1). hydrogeology. U tablici 1 ukratko su prikazane osnovne IG i HG zna~ajke litolo{kih ~lanova. Kajo) su 2008. Tu|mana b. odnosno geotehni~ke jedinice koje su prikazane u Tablici 1. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. kemizmom i tektonikom. Provedenim istra`ivanjima za potrebe izrade IG modela potvr|ena je povezanost fizikalno-mehani~kih zna~ajki intaktne stijene. Cilj provedenih IG i geotehni~kih istra`ivanja na podru~ju eks- . Danas se ova dragocjena cementna sirovina zahva}a u tri velika kamenoloma (“tupinoloma”) u vlasni{tvu tvrtke Cemex Hrvatska d. Najvi{a je u podru~ju dana{njeg platoa Sv. Juraj – Sv. 1–5 MPa) do vrlo ~vrstih (R5. odnosno neki od njenih lito~lanova. popre~no na fli{. Madlena O`ani}3 & Jasmina Luka~ Reberski1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. in`enjerska geologija. 1999. 10 000 Zagreb. Prikazana litolo{ka ra{~lamba (Tab. Hidrauli~ka vodljivost mijenja se bo~no unutar vodonosnog “horizonta”. Ipak. jer pojedini litolo{ki ~lanovi mogu biti vodonosni. Kajo near Split Josip Terzi}1. U podru~ju istra`ivanja fli{ke su naslage talo`ene tijekom srednjeg eocena (MARIN^I] et al. slope stability. MARJANAC. u sklopu kojih su obavljena in`enjerskogeolo{ka (IG). ovisno o lokalnoj razlomljenosti. strukturom i teksturom stijene. Raznovrsnost u granulaciji ovog sedimenata dovodi do vrlo raznolikih litolo{kih ~lanova s razli~itim IG i HG svojstvima. Radi se o vrlo slabim do dobrim stijenskim masama (Tabl. Razine podzemne vode u vodonosnom horizontu koji se prote`e kroz kalkarenite. stabilnost kosina. Na dva kamenoloma (Sv Juraj i Sv. 21212 Ka{tel Su}urac.d. kamenolom.53 m s jezgrovanjem radi IG/geotehni~ke interpretacije i 200 m u HG bu{otinama u kojima su provedena pokusna crpljenja.. Petar Hr`enjak2. a nastaje tzv. U dva navrata (minimum i maksimum) su obavljena pokusna crpljenja svih triju HG bu{otina. no u regionalnom mjerilu on je sastavni dio kr{kog dinaridskog pojasa. U sklopu provedenih istra`ivanja teren je podrobno kartiran (M 1:2000). 10 000 Zagreb. (Sv. od ~ega 582. Croatia Podru~je Ka{telanskog zaljeva kod Splita izgra|eno je od naslaga eocenskog fli{a. kako gdje. zna~ajki stijenske mase i tro{enja.. Hrvatska Klju~ne rije~i: fli{.d. 1903. 100–250 MPa) stijena. Dra`en Navratil1. Juraj) ne}e biti mogu}a bez pro{irenja odvodnje. Pierottijeva 6. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke fli{kih naslaga u podru~ju eksploatacijskog polja Sv. F. zbog prisutnosti nepropusnih laporovitih slojeva. nema strujanja kr{kih podzemnih voda iz vapnenaca (osim po izrazito razlomljenim preferiranim pukotinskim zonama) pa se fli{ smatra potpunom ili “vise}om” barijerom. hidrogeologija. Hrvatska 3 CEMEX Hrvatska d. Sachsova 2. Kajo kod Splita Hydrogeological and engineering geological characteristics of the flysch deposits within the exploitation field of St. s litolo{kim sastavom.

743–760. R. 25–62 % GSI 44–66. I. (1987): Sedimentacija Kernerove “srednje fli{ke zone” (paleogen okolice Splita). 103. Litolo{ki ~lanovi i njihove osnovne in`enjerskogeolo{ke i hidrogeolo{ke zna~ajke.50 g/cm3 (fosiliferni lapor).. analizirane su i potvr|ene lokalne pojave nestabilnosti u pojedinim dijelovima eta`nih kosina (ravninski i klinasti lom) vezane uz promjene strukturnih zna~ajki ili zna~ajna oslabljenja u stijenskoj masi.2 MPa (izmjena lapora i pje{~enjaka). Figure 1. Utvr|ena je zadovoljavaju}a stabilnost predlo`ene geometrije zavr{nih kosina u stati~kim i seizmi~kim uvjetima.9 MPa (bre~okonglomerati).– Geol. 2. ^vrsta stijena plavosive boje. 7. Pukotinska poroznost. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 177 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1. Srednja fli{ka zona (olistostroma). T.62 g/cm3. 40. jednoosna tla~na ~vrsto}a (MPa).8 MPa (biokalkarenit – biokalkrudit). 55–91% Propusna stijenska masa. Analize stabilnosti sustava zavr{nih kosina. Mogu}e procje|ivanje samo po tektonski najrazlomljenijim zonama. (Ss) Kalksiltit (glinoviti vapnenac).Ss. Srednja fli{ka zona.8 MPa (lapori). Kaji”) ispod no`i~nog dijela zavr{ne kosine. 2. hidrauli~ka vodljivost ovisi o razlomljenosti (10–4 do 10–7 m/s) Djelomi~no propusna stijenska masa. osim u podru~ju pru`anja vrlo slabog materijala (lapora s numulitima u “Sv. F. 1). vjesnik. Zagreb. 2. of the Eng. Gornja fli{ka zona. and Mining Sc.Wien. 2. (Db) Izmjena lapora i pje{~enjaka s proslojcima bre~okonglomerata. 60–83% GSI 37–58. E. propusno u ja~e razlomljenim zonama. Slika 1. Jour. B-8A – HG bu{otina.67 g/cm3 (bre~okonglomerati). 177–194.4. 46. 25.000. 32–87% (naj~e{}e 79–87%) GSI 43–61.. 60. (St) Debritna serija.61 g/cm3 (izmjena lapora i pje{~enjaka). (Ms) Kalkarenit. Geolo{ki profil popre~no na kamenolom Sv. 210. B-8A – hydrogeological borehole.9 MPa.– Verh. (2000): Estimating the mechanical properties of heterogeneous rock masses such as flysch.68 g/cm3. Juraj quarry and perpendicular to flysch structure. of Rock Mech. Kajo” bio je utvr|ivanje geomehani~kih uvjeta eksploatacije i stabilnosti kosina. Slabo propusna stijenska masa. & ULUSAY. H.. 73. & the Environment (IAEG). heterogeni sediment. P. & HOEK.– Bull.– Int. Srednja fli{ka zona. Pukotinska poroznost.9 MPa. & BOROVI]. Indeks kvalitete HG zna~ajke i parametri jezgre RQD (raspon %) GSI 10–25. N. GB-3 – geotehni~ka bu{otina.. Litolo{ka jedinica i oznaka u profilu (Slika 1) Tamnosivi lapor s numulitima. Tako|er.5 MPa. MARINOS. Geol. (1999): Modification to the geological strength index (GSI) and their applicability to stability of slopes. (1971): Osnovna geolo{ka karta 1:100. gusto}a (g/cm3). 2. SONMEZ. 36–84 % GSI 42–55. (1903): Gliederung Der Spalatiner Flyschformation. 37–85% GSI cca. . Geological profile perpendicular to the St. MARIN^I]. REFERENCE KERNER. do mjestimi~no nepropusna. stijena postaje ~vr{}a. 72. Juraj i fli{ku strukturu. GB-3 – geotechnical borehole. Udio numulita opada prema mla|im slojevima. Srednje fli{ke zone.Cg) Lapori s ve}im udjelom kalciti~ne komponente (“tupina”) Srednja fli{ka zona. ploatacijskog polja “Sv.60 g/cm3 (lapori). R. A. 2. MAGA[. Kaoti~ni. 10–40.4 MPa (fosiliferni lapor). odnosno ukupne stabilnosti kopa provedene su na pet karakteristi~nih in`enjerskogeolo{kih profila metodama op}e grani~ne ravnote`e uz kru`ne i op}e zakrivljene (slo`ene) klizne plohe (Sl. Table 1.63 g/cm3 (biokalkarenit – biokalkrudit). 85–92. 36. 2. 2. S. geol. Lithotypes and their basic engineering geological and hydrogeological properties. MARJANAC.65 g/cm3. (Ms) IG zna~ajke i parametri: GSI (raspon bodova). Juraj – Sv. list Split. (Ms. 2.

Three borderline examples of relations between excavation front position and orientation of discontinuities. in civil engineering works and during formation of cuttings and embankments as well. minerski radovi This paper describes geological approach.c) of relations between exploitation front orientation and orientation of discontinuities (TOMA[I]. On the base of exploration. The results of analyses must be the most stable rock mass and the most favorable orientation of exploitation fronts in relation to discontinuity inclination and orientations. 1 a. There are three borderline examples (Figs. in other open pit mines. fragmentation. Detailed optimal determination of discontinuities. In this paper. otkopna fronta. Stable rock mass and discontinuities (bedding plains and joints) have great influence on blasting works and on determination of other exploitation factors. The size of stone pieces depends on using of rock mass as aggregates or as much greater stone pieces for armourstone. Slika 1. Stable rock mass is very important for safety and economics of exploitation and fragmentation in quarries. Excavation front. During blasting rock mass breaks into small pieces favorable for crumbling in machinery. Excavation slope has inclination of 70° in direction of working platform. First example (Fig. discontinuity density and discontinuity spatial relations is also important for evaluation and utilization of large stone blocks during the exploitation of natural stone blocks. The analysis has been based on graphical method by HOEK & BRAY (1974) and on research and experience by TOMA[I] (1986 and 1989) and TOMA[I] & JAKI] (1990). determination of stable excavation fronts is by discontinuity analysis emphasized. including field structural geology studies and geological methods important for rock slope design. 10 000 Zagreb. perception of rock structure. 1989). Influence of geo- logical features through adjustment of blasting parameters must be taken into consideration. but disconti- Figure 1. In view of the importance of rock slope stability for economics and safety of opencast mining. Blasting.178 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 1a) is the case. stability and sustainable exploitation and excavation of crude rock masses. Discontinuities. crumbling. important conclusion has been established and carried out. Blasting works Klju~ne rije~i: stabilnost stijenske mase. Hrvatska Key words: Rock Mass Stability. there are other remarkable possibilities for mining engineers to obtain a reliable estimation for safe and sustainable excavation. discontinuity measuring and analyses in many examples of hard rock masses. diskontinuiteti. Tri grani~na primjera odnosa izme|u orijentacije otkopne fronte i pru`anja diskontinuiteta.b. . Geology and Petroleum Engineering. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geological approach to rock mass stability and feasibility during the exploitation and excavation in hard rock masses Geolo{ki pristup pri ocjeni stabilnosti ~vrstih stijenskih masa tijekom eksploatacije Ivan Toma{i} & Ana Kr{ini} Faculty for Mining. among all other. mostly in quarries. exploitation of natural stone blocks and projecting of height and width of benches or a rock slope design are some of them. when strike of exploitation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). Pierottijeva 6.

In spite of high adjusted blasting pa- rameters. J. Also utilization depends on the discontinuity spacing (discontinuity density). Optimal fragmentation of rock mass enables low expenses of blasting and favorable economic conditions for exploitation. 190 str. 1b). Maybe the most resistance of rock mass to blasting is when discontinuities tend to be perpendicular to the excavation front. Reorientation of exploitation slopes in position of stable rock mass enable optimal using of blasting methods during the excavation and fragmentation of rock mass. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 179 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book nuities possible for inducing of sliding. On the geotechnical basis stable rock mass intensify controlling of rock fragmentation. 41–46. 1.– Doktorska disertacija. In that case primary blasting works achieves optimal fragmentation in stable rock mass and the planed desired effect. (Fig. Utilization of stone blocks from natural stone deposits is favorable when discontinuities are parallel or perpendicular in relation to the exploitation front. (1989). & BRAY. based on discontinuity analysis and on field experience. Sveu~ili{te u Zagrebu. The rock slope could be stable at dip angle more than 70°. In second example. have confirmed that third example (Fig. All previously mentioned also depend about influence of geotechnical characteristics of rock mass and discontinuity roughness on contact surfaces. (1986): Analiza tektonskog sklopa u svrhu razrade i eksploatacije le`i{ta mineralnih sirovina. (1990): Optimalni polo`aj otkopne fronte u odnosu na strukturni sklop (grafi~ka metoda primjenom ra~unala). Consequently. This paper demonstrates that used method has an important application during the exploitation and excavation of hard rock masses. high percent of over break excavation stone blocks require much expensive costs using a secondary blasting. 2. During the blasting the most favorable intersection of discontinues with excavation slope range from 45° to 90°. the strike of excavation front is parallel with strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints). Zagreb. But in this case the difference is emphasized with dip of discontinuities in direction of rock mass or in direction of exploitation. According before stated better fragmentation is possible in example of orientation of excavation fronts in relation on discontinuities on Fig. In this case ideal geometrical conditions exist for producing controlled or uncontrolled sliding. The institution of Mining and Metallurgy. 77–87. Grafi~ka metoda analize najpovoljnijeg polo`aja otkopne fronte u odnosu na tektonski sklop i stabilnost stijenske mase. 1 c). 1a.– Rudarsko-geolo{ko-naftni zbornik. I. (1974): Rock Slope Engineering. London. Stability of rock mass in this example is more favorable than in the first example. Zagreb. 1b than in the case of on Fig. But this reality is not proved in wholeness during the field research. TOMA[I]. Third example is the case when strike of excavation slope (dip is 70°) and strike of discontinuities (mostly bedding plains and rarely joints) are mutually perpendicular (Fig. energy of explosion spends on pushing rock mass down the slope in direction of working platform and fragmentation is not complete. 402 p. E. It is favorable for fragmentation of rock mass. REFERENCES HOEK. Influence of water pressure is also important for sliding and shear strength.. TOMA[I]. Why is that possible? Stable rock mass enables optimal resistance to explosive charges and maximal utilization of its energy during the fragmentation. In that case HOEK & BRAY (1974) emphasized that those unfavorable intersections between discontinuities do not exist or exist much less inside the surface between friction angle (35° in this example) and angle of rock slope inclination (70°). have dip between 35° (friction angle j) and 70°. V.4. I. TOMA[I].. Based on our experience during the exploration we determined that successfulness of blasting directly depends on rock mass stability. Unstable rock mass does not enable high quality of blasting and optimal fragmentation because of low resistance of unstable rock mass to explosive charge during the explosion. The results. I. 1c) is the most favorable for rock stability. Favorableness discrepancies range from that position to bring out ±20°. This position of rock slope regarding discontinuities could be the most favorable for rock mass stability. & JAKI]. .

dolomit (Tablica 2). Mogao se o~ekivati iskop u suhom. rezultat ~ega je prisutnost razli~itih speleolo{kih objekata. 1 in`enjerskogeolo{ka jedinica i 2 strukturna bloka (POLLAK & NOVOSEL. Prema prog- nozi.K22-GHN. Geolo{ke i in`enjerskogeolo{ke zna~ajke podru~ja tunela – prognozirano i stvarno stanje Tunel je smje{ten izme|u brda Pozla gora i rijeke Matice. glina. kalcit. istra`iva~kog bu{enja (5 istra`iva~kih bu{otina ukupne dubine 167 m). Debelo i dobro slojeviti vapnenci gornje krede (V. je pojava zone gline u du`ini od pribli`no 55 m. 2005). tektonski.d. Hrvatska Klju~ne rije~i: Tunel Kobilja~a. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 In`enjerskogeolo{ki problemi pri iskopu tunela “Kobilja~a” Engineering-geological problems during the “Kobilja~a” tunnel excavation Tomislav @enko1. limestones Uvod Tunel Kobilja~a nalazi se na Autocesti A1 Zagreb-SplitDubrovnik. Manji dio stijenske mase prema Q klasifikaciji pripadati }e kategoriji – slaba stijenska masa. Strukturni blokovi predvi|eni projektom gotovo su potpunosti potvr|eni iskopom. Rezultati analiza ukazuju na neobi~no visok sadr`aj organske tvari (10 %) u glinovito-pra{inastom materijalu (podaci granulometrije. a GSI=49–80). in`enjerskogeolo{ke zna~ajke. prate}i rasjedi s relativno {irokim rasjednim zonama pru`anja istok-zapad i sjever-jug. Osim minerala . Laszlo Podolszki2 & Nikolina Ilijani}2 1 2 Institut IGH. Tijekom iskopa tunela. 2006) koji izgra|uju istra`ivano podru~je jako su okr{eni. Sveukupna duljina tunela s portalnom gra|evinom je 847 m za lijevu i 807 m za desnu cijev. Geofizi~kim istra`ivanjem (plitka refleksija) i istra`iva~kim bu{enjem izdvojena je zona tro{enja koja dopire do dubine od 25 do 50 m od povr{ine terena. Prolazi dijagonalno kroz masiv brda Raotina koje ima dinaridsko pru`anje (SZ-JI). Kvantitativnom rendgenskom analizom u istim su uzorcima utvr|ene mineralne faze: kvarc.. muskovit. Davor Pollak2. metoda iskopa tunela i njegova za{tita morali su biti prilago|eni neo~ekivanim i novim uvjetima. u istra`ivanom podru~ju izdvojene su: 1 litostratigrafska jedinica. 3+400 km uzeti uzorci u tri terenski odre|ena razli~ita bloka. Zbog izrazitih razlika u in`enjerskim svojstvima gline i vapnenca. clay. U sjevernom dijelu tunela locirani su manji. dok su u istoj zoni u lijevoj tunelskoj cijevi opa`ene samo manje pojave okr{avanja. Ono {to je posebno obilje`ilo iskop tunela. a sa sjeverne strane gotovo okomit na os tunela. Glavne rasjedne zone su reversnog karaktera pru`anja SZ-JI. Zbog toga su na st. a nije utvr|eno istra`iva~kim radovima. sredi{nji i ju`ni dio tunela (strukturni blok B) uglavnom sa~injava povoljna stijenska masa i u manjoj mjeri dobra stijenska masa (RMR=50–84. Na razini nivelete tunela o~ekivala se blokovita stijenska masa sa {iroko razmaknutim diskontinuitetima i uskim diskontinuitetima ispunjenim kalcitom. Kontakt gline i vapnenca je o{tar.667 do 33. uglavnom slojevite teksture. Za minerale glina napravljena je detaljna analiza na orijentiranim uzorcima u kojima je dokazana prisutnost jako bujaju}ih minerala glina iz skupine smektita. 10 000 Zagreb. geofizi~kih (du` cijele trase uzdu`ni refleksijski profil i u zoni portala refrakcijski profili) i laboratorijskih ispitivanja. klorit. d. obavljano je svakodnevno in`enjerskogeolo{ko kartiranje ~ela iskopa i kategorizacija stijenske mase prema RMR klasifikaciji.180 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Hrvatska Hrvatski geolo{ki institut. mjestimi~no zahva}eni procesima okr{avanja. O~ekivale su se Q vrijednosti u rasponu od 1. U povr{inskoj zoni tro{enja se u diskontinuitetima ~esto nalazi glinovita ispuna. Prema prognoznoj RMR klasifikaciji. Karakteristi~no je da je prisutnost gline utvr|ena samo u desnoj tunelskoj cijevi. rje|e glinom. FU^EK & PALENIK. vapnenci Key words: Tunnel Kobilja~a. dionica Rav~a-Plo~e. Na povr{ini se nalaze blokovi velikih dimenzija koji su odijeljeni diskontinuitetima decimetarskih {irina. Potvr|eno je da stijensku masu u zoni iskopa izgra|uju vapnenci gornje krede (V. kaolinit. 2007). Ima generalno pru`anje sjever-jug. Provedene su laboratorijske analize fizi~kih i mehani~kih svojstava gline koje nisu bila obuhva}ene tijekom faze istra`ivanja tunela (Tablica 1). a GSI=57–86). Sachsova 2.333. trebao pripadati povoljnoj i u manjoj mjeri dobroj stijenskoj masi (RMR=42–82. Janka Raku{e 1. S ju`ne strane kontakt je subparalelan osi tunela uz prisutnu ja~u zonu okr{avanja. seizmolo{ke i seizmotektonske studije (PRELOGOVI] & KUK. Tomislav Novosel2. spojna cesta ^vor Plo~eCP Karamati}i. s maksimalnim nadslojem od pribli`no 135 m. 10 000 Zagreb. Temeljem in`enjerskogeolo{kih istra`ivanja. Nagla{ena je mogu}nost pojave kaverni koje mogu biti ispunjene glinom ili prazne. sjeverni dio tunela (strukturni blok A) bi zbog ja~e razlomljenosti stijenske mase. tablica 1) koji se prema granicama plasti~nosti mo`e definirati kao visokoplasti~na glina (CH). K22). engineering-geological properties. {to uglavnom pripada kategorijama od povoljne do dobre stijenske mase.

44 wL (%) 65. (2007): Autocesta A10.96 1.3 12.7 34.4. The results of quantitative X-ray analysis (mass. PRELOGOVI].22 M (%) 39.6 28. Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 181 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tablica 1.35 32. dionica Rav~a – Plo~e.3 glina iz skupine smektita u uzorcima su prisutni klorit. ali bez danas ve} uobi~ajene za{tite iskopa u takvim materijalima metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”). osim pojave gline u desnoj tunelskoj cijevi u du`ini od oko 55 m. 05/07.88 Tablica 2. D. Dionica M.40 1.10 0.6 11.4 4.3 kaolinit 14.79 26. Prolog-Plo~e.– Hrvatski Geolo{ki Institut. In`enjerskogeolo{ki istra`iva~ki radovi (M = 1:1000).2 6. ali bez za{tite iskopa metodom cijevnog ki{obrana (“pipe roof”). Table 1. POLLAK. V.5 1. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.76 9. & KUK. fond.9 21. Probijanje tunela u zoni gline bilo je obavljeno u dvije faze.40 29. ali i odre|ivanjem prisutnih skupina minerala glina koji u velikoj mjeri utje~u na mehani~ke zna~ajke i in`enjersko pona{anje glinovitog materijala.89 (g/cm3) (g/cm3) 1.– Sveu~ili{te u Zagrebu.49 1.83 9.– Hrvatski geolo{ki institut.00 Granulometrija S (%) 1.74 10.9 17. E.9 klorit 4. Tunel “Kobilja~a”.24 28.33 66.49 23.80 0. (2006): Izvje{}e o temeljnim geolo{kim istra`ivanjima na dionici: Rav~a-Plo~e (AC A1 Zagreb-Split-Dubrovnik).75 13. LITERATURA FU^EK L.94 1.00 0. BIH-M.15 40.10 wP (%) 23. Rezultati kvantitativne rendgenske analize (mas.96 70.8 3. In`enjerskogeolo{ke zna~ajke gline definirane su odre|ivanjem cjelokupnog mineralo{kog sastava. Table 2. .4 20. & NOVOSEL.4 1. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Poddionica M.89 C (%) 59. kaolinit i ilit (Tablica 2). %).51 1.60 IP (%) 41.1 - muskovit/ilit 12.15 CaCO3 (%) 12.7 kalcit 17. and granulometric composition of samples.84 42. (2005): Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik.30 rd r sc (kPa) 337 648 166 e (%) 1.00 0. Seizmolo{ka i seizmotektonska istra`ivanja. Naime. 34 str. oznaka Blok 1 Blok 2 Blok 3 kvarc 21.36 77. Fizi~ko-mehani~ke zna~ajke i granulometrijski sastav uzoraka. & PALENIK D. Fizi~ko mehani~ka svojstva oznaka org (%) Blok 1 Blok 2 Blok 3 10.3 14. Prolog-Karamati}i.57 50.7 21. T.2 smektit 29.7 dolomit 1. Physical and mechanical properties.75 58. Iskopom tunela nisu utvr|ena znatnija odstupanja od prognoziranog stanja. u ispitivanom glinovitom materijalu je rentgenskim analizama utvr|en zna~ajan udio bubrivih minerala. %).6 G (%) 0. Zaklju~ak Tunel Kobilja~a probijen je kroz vapnence gornje krede.51 w (%) 30. Prolog-Plo~e.

3. Konceptualni model rubnih granica modela opisan je u hidrauli~kom smislu nepropusnom granicom na jugu i zapadu prema Maceljskom gorju. simulacije trasiranja ~estica napravljene su za 01. Tok podzemne vode simuliran je za razdoblje od 2004. Hrvatska Hrvatski prirodoslovni muzej. vara`dinski vodonosnik Keywords: Wellhead Protection Areas. Drugi vodonosni sloj zalije`e do maksimalne dubine 100 m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Za{tita vodocrpili{ta u sustavu regionalnog vodovoda Vara`din Protection of Well Fields within the regional Water Supply System Vara`din Andrea Ba~ani1.02. godine i za to razdoblje je model kalibriran.0 do 2.2006. Vara`din Aquifer Uvod Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta Vara`din. Kristijan Posavec1 & Tatjana Vlahovi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja kre}e se od 90 do 140 m/dan. 1988). Metodologija Za simulacije toka podzemne vode odabran je MODFLOW program (McDonald & Harbaugh. a debljine je do 5 m. na crpili{tu Vinokov{~ak pomo}u tri zdenca 120 l/s. Na crpili{tu Bartolovec se pomo}u osam zdenaca zahva}a 220 l/s vode. Osnovna vertikalna diskretizacija domene modela bazirana je na hidrogeolo{koj konceptualizaciji. granicama poznatog potencijala na sjeveru koje ~ine rijeke Drava i Ormo{ko te Vara`dinsko jezero i granicom otjecanja na istoku. a za simulacije trasiranja ~estica odabran je MODPATH program (Pollock. 1989). Na crpili{tima se zahva}a voda iz vara`dinskog vodonosnika koji zauzima prostor izme|u Me|imurskih Gorica na sjeveru. ~ija prosje~na koli~ina iznosi preko 850 mm/god. Prosje~na vrijednost hidrauli~ke vodljivosti ovog sloja je 300 m/dan. {ljunkovito-pjeskovitih naslaga. S obzirom da se zone za{tite vodocrpili{ta trebaju odrediti za razdoblje visokih i niskih voda. {to zna~i da je sustav u osnovi podijeljen na 3 sloja: prvi vodonosni sloj.182 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. do 2006. S obzirom na raspolo`iva mjerenja vodostaja Drave na dnevnoj bazi. Ravnoj gori i Vara`dinsko-topli~kom gorju. Kalibracija je provedena na 85 piezometara. Prosje~na horizontalna diskretizacija domene modela iznosila je 100m×100m dok su podru~ja od ve}eg interesa imala diskretizaciju 50m×50m. Prvi vodonosni sloj zalije`e do maksimalno 50 m dubine. a na crpili{tu Vara`din pomo}u jednog zdenca 50 l/s. vremenski interval u simulacijama iznosio je 1 dan. (visoke vode) i za 07. Krovinu vodonosnog sustava ~ine pra{inasto-glinovito-pjeskovite naslage ~ija debljina se kre}e od 0. Akumulacijska jezera prihranjuju podzemne vode. Rezultati i zaklju~ci Koriste}i rezultate simulacija trasiranja ~estica unatrag (Backward particle tracking) izvr{ila se delineacija II. 10 000. Drugi izvor prihranjivanja vodonosnika su oborine. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice I. Drava je usjekla korito u vlastiti nanos i u izravnoj je hidrauli~koj vezi s podzemnim vodama.0 m. Ormo{kog praga na zapadu i Legradskog praga na istoku.2005 (niske vode). Hrvatska Klju~ne rije~i: za{titne zone crpili{ta. Zagreb. Gre{ka bilance mase je u simulacijama za sve stresne periode bila unutar 2% {to ~ini rezultate simulacija prihvatljivim. Podina vodonosnika se sastoji od gline. Programi MODFLOW i MODPATH su sastavni dio programskog paketa Visual Modflow Pro 4. 55/02). Pierottijeva 6. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadr`avanja u . Bartolovec i Vinokov{~ak. Trogodi{nje razdoblje je bilo dovoljno dugo da se vidi kretanje trendova odnosno eventualno odstupanje generalnih trendova simuliranih vrijednosti u odnosu na mjerene vrijednosti razina podzemne vode. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Demetrova 1. Granicom poznatog potencijala opisan je i odvodni kanal HE Vara`din koji predstavlja jedan od dominantnih grani~nih uvjeta vara`dinskog vodonosnika i koji u velikoj mjeri utje~e na smjerove gibanja podzemne vode u vodonosniku. Zagreb. i III. zone za{tite vodocrpili{ta Vara`din. proslojak i drugi vodonosni sloj. U konceptualnom smislu razlikuju se dva vodonosna sloja koja su odijeljena slabopropusnim me|uslojem. zone do granice izra~unatog podru~ja napajanja dok II. novelirane su koriste}i 3D numeri~ki model toka podzemne vode i trasiranja ~estica kako je to definirano Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite (NN br. Bartolovec i Vinokov{~ak. na osnovu analize nivograma piezometara. Vara`dinski vodonosnik je izgra|en od kvartarnih. Ivan~ice i Kalnika na jugu. U litolo{kom sastavu vodonosnika ima ne{to vi{e sitnozrnatijeg materijala. Slabopropusni me|usloj sastoji se od gline i praha. Prirodni odnos rijeke i podzemne vode bitno je izmijenjen izgradnjom akumulacijskih jezera za potrebe hidroelektrana Vara`din i ^akovec.06. praha i lapora. zona za{tite obuhva}a podru~je izvan granice II. III. 10 000. Zapadno od crpili{ta Vara`din isklinjava.

zona za{tite mora biti udaljena od gra|evina za zahvat vode najmanje 10 m na sve strane i mora biti ogra|ena. Geological Survey Open-File Report 89– 381. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 183 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 1. kao i divlja odlagali{ta. 2008). A1. & HARBAUGH. chap. gra|evinska podru~ja naselja i katastarske ~estice zbog mogu}nosti lak{eg ozna~avanja i uo~avanja oznaka (Sl. Potrebno je odmah izgraditi nepropusnu kanalizaciju tamo gdje je nema.– Fond stru~nih dokumenata RGN fakultet. i III. McDONALD. Prva faza sanacije obuhva}a I. a ~i{}enje prometnica zimi obavljati uz kori{tenje kamene drobine s minimalnom upotrebom soli ili drugih kemijskih preparata.4.– U. putove. Nadalje. & POSAVEC. LITERATURA BA^ANI. K. ali bez za okoli{ potencijalno opasnih sadr`aja. I. A. Bartolovec i Vinokov{~ak. Va`no je zabraniti {ljun~arenje i sanirati napu{tene {ljun~are. Za izradu prijedloga I.S. M. U izradi kona~nog prijedloga II. Geological Survey modular three-dimensional finitedifference groundwater flow model. Treba odrediti vrstu i koli~inu agrotehni~kih sredstava dozvoljenih za kori{tenje u poljoprivredi. Valja sprije~iti izgradnju proizvodnog sadr`aja.G. 2008). U drugoj fazi sanacije sve navedeno potrebno je provesti na ~itavom slivnom podru~ju grada. (1988) A modular threedimensional finite-difference ground-water flow model. 586 p. W. (1989): Documentation of computer programs to compute and display pathlines using results from the U. A. POLLOCK DAVID. (2008): Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Vara`din. Provedba sanacije predvi|ena je u dvije faze. U cilju efikasne za{tite koli~ine i kakvo}e podzemnih voda na~injen je prijedlog sanacije na postoje}im objektima. podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt. Zone sanitarne za{tite vodocrpili{ta (BA^ANI & POSAVEC.– U. Wellhead Protection Areas (BA^ANI & POSAVEC. a forsirati zadr`avanje svih neizgra|enih povr{ina u funkciji proizvodnje “zdrave” hrane ili rekreacije. i II. a postoje}u sanirati. .W. te prema kojima granice zona za{tite trebaju pratiti prometnice.S. zonu. 1). zone za{tite kori{teni su katastarski planovi (M 1:1000). Geological Survey Techniques of Water-Resources Investigations. Figure 1. zone za{tite kori{tene su smjernice prema kojima zone za{tite ne smiju biti manje od zona dobivenih simulacijama trasiranja ~estica za niske i visoke vode niti smiju u znatnijoj mjeri odstupati od njih. Prema pravilniku. potrebno je sve registrirane potencijalne zaga|iva~e zakonom prisiliti na obvezu pro~i{}avanja otpadnih voda.S. 188 p. Odvodnju prometnica treba staviti u funkciju. book 6.

kada su ve} okr{ene mase karbonatnih stijena me|usobno pomicane i kada su stvarani dana{nji vrlo kompleksni hidrogeolo{ki odnosi u kr{kom podru~ju. a vodne rezerve u obliku snijega visoko u planinskom podru~ju. Ima veliku sezonsku amplitudu istjecanja. 2006). Treba ista}i da su zna~ajnu ulogu pri tome imali i najmla|i. pa ~ak i na mjestima . Vodopropusnosti u dolomitima su vrlo niske. hydrogeological relations. 10 000 Zagreb. Izvire iz podzemnog kr{kog sustava kanala. ~ije se istjecanje bitno smanjuje tijekom ljetnih i zimskih su{nih razdoblja. a izvor povremeno presu{i {to stvara velike probleme u osiguranju normalne vodoopskrbe Olimpijskog naselja. Tih sedimenata nema na povr{ini terena. To su ljetna su{na razdoblja. Ova istra`ivanja su pokazala da jezerskih sedimenata ima i na Bjelolasici i to u desnom boku pregradnog mjesta. naselja Vrelo i Jasenak i skija{kog centra. Tijekom ve}ega dijela godine kapacitet izvora je dostatan za potrebe Olimpijskoga centra. Geotehni~ki fakultet. Hrvatska Klju~ne rije~i: Bjelolasica. Postoje}a vodoopskrba Olimpijskog centra Bjelolasica je vezana za taj izvor i na njemu je do sada bilo dosta istra`ivanja.184 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Prijelaz iz neogena u kvartar je karakteristi~an po postojanju brojnih jezera u dubokim depresijama u kr{kim podru~jima. Na mjestu pregrade su izvedena geofizi~ka istra`ivanja i istra`no bu{enje s ispitivanjima vodopropusnosti metodom Lugeona u karbonatnim stijenama i metodom Lefranca u me|uzrnskim sedimentima kvartarne starosti. koji je registriran povr{inskim kartiranjem terena. Izgradnjom vi{enamjenske akumulacije omogu}ilo bi se zaustavljanje dijela velikih voda i produ`ilo normalnu vodoopskrbu tijekom su{nih razdoblja. mjestimice vrlo ~vrsti. Hidrogeolo{ki odnosi na lokaciji budu}e akumulacije Podru~je akumulacije je smje{teno u jednom velikom strukturno-tektonskom bloku ome|enom jakim rasjedima sa sjeveroisto~ne i ju`ne strane. ve} su odre|eni u istra`nim bu{otinama na pregradnom mjestu. kada generalno nema padalina vi{e mjeseci ili barem ne takovih koje utje~u na pozitivnu promjenu bilance voda i zimska. geofizikom i istra`nim bu{enjem (NOVOSEL et al. 42 000 Vara`din. Sastavom su to vapnena~ki pje{~enjaci do siltiti. Ranko Biondi}1. odnosno formiralo akumulacijsko jezero koje bi sezalo do izvori{ne zone i potapalo izvor Vrelo.. multi-purpose reservoir. ali istjecanje na izvoru nedostatno je tijekom su{nih razdoblja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki uvjeti ostvarenja vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica Hydrogeological conditions of realization of multi-purpose reservoir Bjelolasica Bo`idar Biondi}1. Kvartar je za nastanak recentnih kr{kih formi i formiranje prirodnih slivova i procesa okr{avanja zasigurno najva`nije geolo{ko razdoblje. kada je sve zamrznuto. neotektonski pokreti. od nekoliko m3/s do svega nekoliko l/s. izvor Vrelo Key words: Bjelolasica. koji su zasigurno imali utjecaj na otvaranje depresije kr{kog polja Bjelolasice. 2000). Raku{e 1. vi{enamjenska akumulacija. Hrvatska Institut IGH d. ali mo`e se pretpostaviti da je to bio ‘’zaljev’’ velikog jezera i da je debljina tih naslaga u sredi{njem dijelu daleko ve}a. Za izgradnju vi{enamjenske akumulacije najva`niji je kr{ki izvor Vrelo uzvodno od istoimenog sela. Izvor Vrelo kaptiran je za potrebe Olimpijskoga centra Bjelolasica bu{enim zdencem neposredno kod samoga izvora zahva}aju}i vode izvora. Marijan Krsnik2 & Hrvoje Mea{ki1 1 2 Sveu~ili{te u Zagrebu. Kada se govori o su{nom razdoblju na podru~ju Jasenka onda treba uzeti u obzir dva kriti~na razdoblja s vodom. Od tektonskih elemenata je va`an blago reversni rasjed uzdu` desnog boka doline. Najve}a dubina budu}ega akumulacijskog jezera je 10-tak metara kod pregradnoga mjesta. Debljina im je na pregradnom mjestu oko 14 m. koji treba velike koli~ine vode za proizvodnju umjetnog snijega. koji je glavni izvor vode za akumulaciju. Izvor Vrelo je jedini izvor vode za budu}u akumulaciju. Hallerova aleja 7. u sklopu kojih je izra|en i dana{nji eksploatacijski objekt dubine 60 m (IVI^I]. ali su zasigurno hidrogeolo{ki va`ni. hidrogeolo{ki odnosi. u svakom slu~aju nedovoljno za potrebe ambicioznog razvoja Olimpijskog centra Bjelolasica. Vrelo spring Uvod Izvo|enje vi{enamjenske akumulacije Bjelolasica zami{ljeno je izgradnjom nasute brane 300-tinjak metara nizvodno od izvora Vrelo ~ime bi se stvorio uspor te~enju Jasena~kog potoka. Va`no je ista}i da na podru~ju akumulacije karbonatnu podlogu izgra|uju dolomiti i vapnena~ki dolomiti gornje malmske starosti.d. a upravo tada treba najvi{e vode za pripremu umjetnog snijega na skijali{tima. u prvom redu za nastanak jakog kr{kog izvora. J. Bez obzira {to na prostoru akumulacije ima rasjeda.. tzv. Rasjed je pod oko 80o nagnut prema sjeveru. Tomo Novosel2. ti rasjedi nisu regionalnog zna~aja kao prije navedeni.

Druga je stvar s deluvijalnim nanosom.– Arhiv HGI. T. {to potvr|uje pretpostavku generalne vododr`ivosti budu}e akumulacije. M. pukotine okomito na strukturnu os “b” 122/81. na povr{ini ima vidljivih ostataka jezerskih sedimenata prekrivenih deluvijalnim nanosom. Sveu~ili{te u Zagrebu. In`enjerskogeolo{ka slika pregradnog mjesta je ve} u ovoj fazi istra`ivanja prili~no jasna. [to se ti~e stijena podloge treba ra~unati na brtvljenje stijene du` geofizikom i istra`nim bu{enjem registriranih uzdu`nih rasjeda. a stijene podloge su otvorene na samoj osi pregradnog mjesta. M & MIRKOVI]. Prirodni uvjeti za izgradnju brane na planiranoj lokaciji su generalno povoljni. (2000): Hrvatski olimpijski centar – Bjelolasica. Aluvijalnog nanosa na pregradnom mjestu ima jako malo. Hidrogeolo{ki je situacija ne{to jasnija.. Zaklju~ak Pregradno mjesto je geolo{ki vrlo slo`eno.. pukotine paralelne kliva`u osne oplohe 195/76. To su generalno gledaju}i vodopropusnost i geotehni~ke karakteristike deluvijalnog nanosa za {to treba definirati odre|ena tehni~ka rje{enja. KRSNIK. Hidrogeolo{ka istra`ivanja. o ~emu treba voditi ra~una u budu}em razvoju projekta.– Arhiv Geotehni~ki fakultet. koji su ispunjeni glinovitim materijalom. Zagreb. O. geofizi~ka istra`ivanja i istra`na bu{enja. E.4.. D. Obzirom na niske razine utvr|ene vodopropusnosti radi se najvjerojatnije o procjednim podzemnim vodama s gradijentom od brdskog dijela profila prema koritu vodotoka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 185 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book rasjeda. (2006): Istra`ni radovi za vi{enamjensku akumulaciju Bjelolasica. Podlogu izgra|uju dolomiti s le}ama i proslojcima dolomiti~nog vapnenca (sloj 229/15.. . LITERATURA IVI^I]. koji zbog heterogenog litolo{kog sastava ima promjenljive vrijednosti vodopropusnosti. Vodopropusnost jezerskog sedimenta je mjerenjima pokazano vrlo niska.. To se mo`e re}i i za jezerske sedimente u podlozi deluvijalnog nanosa. jer osim stijena podloge i deluvijalnog i aluvijalnog nanosa. BIONDI]. Pojava podzemne vode je vezana za deluvijalni nanos i ne treba isklju~iti povezanost s razinama podzemne vode u karbonatnom masivu. ali ima problema. Aluvijalnog nanosa ima vrlo malo na pregradnom mjestu. U desnom boku pregradnog mjesta je istra`nim bu{enjem utvr|eno postojanje podzemne vode. Dolomiti u podlozi su vrlo niske vodopropusnosti. Tako izgra|enu podlogu prekriva deluvij na desnom boku i taj deluvij je najupitnijih geotehni~kih karakteristika u odnosu na cijelo pregradno mjesto. B. ali stijenama podloge po geotehni~kim svojstvima treba dodati i jezerske sedimente debljine do 14 m na desnom boku pregradnog mjesta. jer gotovo sva ispitivanja vodopropusnosti u bu{otinama pokazuju vrlo niski stupanj vodopropusnosti. Vodoistra`ni radovi u Jasenku. BIONDI].. jer je u dnu korita vodotoka otvorena stijena podloge. U tim naslagama postoji i podzemna voda gradijentno usmjerena od brdskog podru~ja prema vodotoku izvora Vrelo. barem u vrijeme izvo|enja bu{enja. koje treba tehni~ki rje{avati u sklopu vi{e faze projekta. Vara`din. Na ne- {to pove}ane vodopropusnosti treba ra~unati na mjestima reversnih rasjeda prostiranja okomito na pregradno mjesto. In`enjerskogeolo{ke karakteristike stijena podloge su u svakom slu~aju dobre u odnosu na planirani objekt. ali deluvijalni nanos opet mo`e biti problemati~an u odnosu na preuzimanje optere}enja planiranog objekta. pa s te strane ne prijeti opasnost gubitka vode. Niske vodopropusnosti je i jezerski sediment. H. MEA[KI. PRELOGOVI]. R. NOVOSEL. Geolo{ki indeks ~vrsto}e – GSI 64-81). KOLA^EVI].

specifi~na izda{nost zdenaca Key words: groundwater level. BRKI]. Eksploatacija podzemne vode uzrokovala je razmjerno velika sni`enja razine vode u crpnim zdencima {to je tuma~eno precrpljivanjem vodonosnika. te praha i gline koji izgra|uju polupropusne slojeve. do 2003. BRKI]. Groundwater level in the piezometer MP-9: simulated groundwater level on the mathematical model (a) and groundwater level in 2009 (b). Rubni uvjet infiltracije padalina pretpostavljen je u iznosima 14–15% prosje~nih godi- Slika 1.005 m/dan. Hrvatska Klju~ne rije~i: razina podzemne vode.. a efektivna poroznost 0. Matemati~kim modeliranjem strujanja podzemne vode utvr|eno je da se vodonosnik napaja infiltracijom padalina koja iznosi 14–15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al. 1993. Figure 1. a debljina krovinskog polupropusnog sloja je izme|u 30 i 50 m. transmisivnost od 220 do 560 m2/dan.003 do 0.0015.. Sachsova 2. 1993. Razine podzemne vode Za razdoblje od 1994. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Crpili{te Ravnik – stanje i perspektive Ravnik pumping site – status and perspective @eljka Brki}. a ostale dvije varijante su se odnosile na simulaciju rada crpili{ta sa 76 l/s ali s uklju~ivanjem zdenaca na razli~itim lokacijama. groundwater recharge.7 l/s. godini (b). 1995). Sastoji se od 10 zdenaca. Ukupna debljina propusnih slojeva dose`e 50 m. Razina podzemne vode u piezometru MP-9: simulirana razina podzemne vode na matemati~kom modelu (a) i razina podzemne vode u 2009. Modeliranjem strujanja podzemne vode pri crpnoj koli~ini od 60. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja je procijenjena na 14-15% prosje~nih godi{njih padalina (URUMOVI] et al. Podzemna voda prirodno sadr`i visoke koncentracije mangana i `eljeza zbog ~ega se voda prera|uje. 10 000 Zagreb. 1993). . a koeficijent uskladi{tenja je oko 0. Prosje~na vertikalna hidrauli~ka vodljivost krovinskih naslaga je u rasponu od 0. U ovom radu je prikazano dana{nje stanje razina podzemne vode na crpili{tu i stanje crpnih zdenaca. Krovina vodonosnika sastoji se od polupropusnih glinovito-pra{inastih naslaga unutar kojih se pojavljuju proslojci i le}e pijeska. Prosje~na hidrauli~ka vodljivost vodonosnika varira od 7 do 16 m/dan.09. Hidrogeolo{ki uvjeti zahva}enog vodonosnika Kvartarni vodonosnik zahva}en na crpili{tu Ravnik sastoji se od pijeska i {ljunka koji izgra|uju propusne. U prvoj varijanti pretpostavljen je rad crpili{ta s ukupnom izda{nosti od 60. Vodonosnik je poluzatvorenog tipa. godine simulirane su tri varijante rada crpili{ta Ravnik (URUMOVI] et al..186 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Kosta Urumovi} & Maja Bri{ki Hrvatski geolo{ki institut. specific capacity of wells Uvod Crpili{te Ravnik nalazi se u zapadnom dijelu Savskog bazena i smje{teno je izme|u jugozapadnih padina Moslava~ke gore i autoputa Zagreb – Slavonski Brod. obnavljanje podzemne vode. te usporedba dana{njih razina vode s onim simuliranim. Prosje~na godi{nja crpna koli~ina je oko 62 l/s.7 l/s simulirane su razine vode kroz 9 godina. a u pogon je pu{teno 1983. 1995). godine.03–0.

Takva situacija upu}uje na uspostavljanje ravnote`e izme|u ukupnog crpljenja i napajanja vodonosnika. Odnos q3/q2 za zdence B-5 i B-7 razmjerno je visok (0. razine podzemne vode u piezometru MP-9 danas su vrlo sli~ne onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije.97) {to pokazuje da se njihovo stanje u posljednjih 18 godina nije bitno pogor{alo. (1995): O pristupu ocjeni obnavljanja podzemne vode na podru~ju Ravnik–Kutina. HLEVNJAK. Razine podzemne vode u crpnim zdencima ni`e su od onih simuliranih. Zbornik radova. Pri ukupnoj crpnoj koli~ini od 60. kongres. godine u prosjeku se nalazi na istim kotama pri prosje~noj crpnoj koli~ini od oko 62 l/s (slika 1). Pod utjecajem su nelinearnih gubitaka koji su rezultat za~epljenja zdena~kih sita kao posljedica njihovog starenja. T. do danas smanjena za 60%. K. 131–135. 2009. Budu}i je u planu izgradnja regionalnog crpili{ta Osekovo u Lonjskom polju. – 1. Specifi~na izda{nost zdenca B-4 je od 1992. & [ARIN. uspore|ene su sa specifi~nim izda{nostima zdenaca izra~unatim pri pokusnim crpljenjima nakon izgradnje zdenaca (q1) i specifi~nim izda{nostima dobivenim na bazi kratkotrajnog crpljenja provedenog 1992. a zdenaca B-1A i B-6 za oko 50 %. 1. Zaklju~ak Analizom razina podzemne vode na crpili{tu Ravnik utvr|eno je ustaljenje razine vode u piezometrima koje se podudara s razinom podzemne vode prema provedenoj simulaciji strujanja podzemne vode pri prosje~noj crpnoj koli~ini koja se na crpili{tu danas eksploatira. Odnosom q2/q1 za zdence B-4. & VOJKOVI]. godine je provedeno kratkotrajno pokusno crpljenje pojedina~nih zdenaca u trajanju od 60 minuta.4. @. 207–210. Stanje crpnih zdenaca S ciljem utvr|ivanja dana{njeg stanja crpnih zdenaca. @.91 i 0. knjiga 1. kongres. 1995). Hrvatski geol.m. Koeficijent u~inkovitosti kao odnos q3/q1 za zdence B-2. odnos specifi~nih izda{nosti (q2/q1. U reduktivnim uvjetima.– Inst. name}e se potreba izvedbe zamjenskih zdenaca. Budu}i da prva simulirana varijanta odgovara crpnoj koli~ini koja se danas eksploatira na~injena je usporedba dana{njih razina podzemne vode s onim simuliranim prema prvoj varijanti simulacije rada crpili{ta. Kona~no izvje{}e. q3/q2 i q3/q1) upu}uje na stanje zdenaca. B. Niske razine podzemne vode u crpnim zdencima posljedica su njihovog “starenja” {to pokazuju razmjerno niske vrijednosti specifi~nih izda{nosti zdenaca i koeficijenata u~inkovitosti. B-6 i B-7 dobiven je nizak koeficijent u~inkovitosti (0. godine (q2). te zbog uo~ene mogu}e povezanosti vodonosnika. (1995): Reavitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem `eljeznih bakterija na osje~kom crpili{tu. nakupljaju se `eljezovite bakterije koje zatvaraju zdena~ka sita {to za posljedicu ima smanjenje propusnosti sita i pove}anje sni`enja u zdencima (HLEVNJAK & VOJKOVI]. B-5. (1993): Eksploatacijski kapacitet crpili{ta Ravnik. A. istr.19–1. tj. Me|utim. a tijekom 2009. LITERATURA BRKI]... B-8 i B-10 je nizak {to tako|er upu}uje na naru{avanje njihove kvalitete.– 1. kakvi su u zahva}enom vodonosniku crpili{ta Ravnik. S obzirom na starost zdenaca. knjiga. Hrvatski geol. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 187 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book {njih padalina. Zagreb.7 l/s simulirana razina podzemne vode u zadnjim godinama simulacije (2001–2002) u piezometru MP-9 iznosila je 81–82 m n. URUMOVI]. geol. BRKI]. Zbornik radova. ju`no od crpili{ta Ravnik. . posebna se pozornost treba posvetiti njihovom me|usobnom utjecaju. Specifi~ne izda{nosti zdenaca. B-3A. izra~unate na temelju ovih probnih crpljenja (q3).24) {to upu}uje na smanjenje kvalitete zdenca u tom razdoblju. Iznos koeficijenta u~inkovitosti.

groundwater flow Budu}e crpili{te regionalnog vodovoda kod \ur|evca smje{teno je 1. 2008). Polo`ajna karta budu}eg crpili{ta kod \ur|evca. Location map of the future pumping site in the \ur|evac area. Hrvatska Hrvatske vode. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ke karakteristike vodonosnika na budu}em crpili{tu regionalnog vodovoda kod \ur|evca Hydrogeological characteristics of the aquifer on the future pumping site of the regional Waterwork in the \ur|evac area @eljka Brki}1. hidrogeolo{ki parametri. 10 000 Zagreb. Hidrogeolo{ka istra`ivanja lokacije zapo~eta su izvedbom 6 strukturno-piezometarskih bu{otina dubine do 70 m (GEOISTRA@IVANJE OSIJEK. Krovinu vodonosnika izgra|uju pra{inasto-glinovite naslage debljine od 2 do 6 m. Konstrukcija zdenca sastoji se od 27 m punih nehr|aju}ih ~eli~nih cijevi. Sachsova 2. Figure 1. 1) uz ju`ni rubni dio Dravskog bazena. te pokusno crpljenje s tri crpne koli~ine: 55. Bu{enje zdenca Z\-1 izvedeno je bu{enjem s povratnim zakretanjem za{titne kolone (laviranjem) (FILBIS. kao i crpljenje sa stalnom koli~inom od 100 l/s. tok podzemne vode Key words: lithological composition of an aquifer. U prirodnim uvjetima vodonosnik je poluzatvorenog Slika 1. centralizera i kape zdenca. promjera 406 mm i veli~ine otvora 1 mm. 2010). 2 m talo`nika. Podina vodonosnika je na dubini od oko 65 m i sastavljena je od pra{inastog sitnozrnatog pijeska.5 km sjeverozapadno od grada \ur|evca i 3.9 km od postoje}eg crpili{ta \ur|evac (Sl. hydrogeological parameters. Nakon ugradnje konstrukcije zdenca provedeno je ~i{}enje i osvajanje zdenca. . Valutice {ljunka mjestimice dose`u i 7 cm. Kosta Urumovi}1. Hidrolo{ki uvjeti tijekom pokusnog crpljenja odgovarali su razmjerno visokim vodostajima.188 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Na temelju utvr|enih rezultata istra`nog bu{enja odre|ena je lokacija pokusno-eksploatacijskog zdenca koja je smje{tena na udaljenosti 22. U litolo{kom sastavu vodonosnika dominira {ljunak i pijesak sa udjelom sitnozrnatih materijala. Maja Bri{ki1. 35 m sita od istog materijala. uglavnom praha u iznosu do oko 20%.9 m od piezometra SPB-5. 80 i 100 l/s. @eljko Peka{2 & Ozren Larva1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Hrvatska Klju~ne rije~i: litolo{ki sastav vodonosnika. Ulica grada Vukovara 220.

gdje B predstavlja vrijednost linearnih gubitaka (s/m2) i opisuje gubitke u vodonosniku. 108 p. URUMOVI]. 1950. Visoki iznosi hidrogeolo{kih parametara vodonosnika upu}uju na mogu}nost zahva}anja znatne koli~ine podzemne vode koju treba definirati daljnjim istra`ivanjima. pa bi teoretski sa crpnom koli~inom od 150 l/s sni`enje iznosilo 3. razina podzemne vode u uvjetima crpljenja oscilira oko granice krovine vodonosnika {to uvelike ote`ava izbor odgovaraju}e metode obrade podataka u cilju odre|ivanja hidrogeolo{kih parametara. nastupilo je odvodnjavanje vodonosnika koje je trajalo gotovo sedam mjeseci.4. (1995): Groundwater and wells. a osim njih zna~ajnijih one~i{}iva~a nema. godine. a hidrauli~ke vodljivosti oko 0. a C vrijednost nelinearnih gubitaka (s2/m5).E.. H. & [ARIN. (ur. Ocrt hidroizohipsi (Sl. Za definiranje parametara linearnih i turbulantnih gubitaka zdenca kori{teni su podaci probnog crpljenja zdenca s tri crpne koli~ine. koje se zasnivaju na svakoj crpnoj koli~ini i pripadaju}em sni`enju. prema rezultatima prethodnih istra`ivanja na {irem prostoru lokacije (URUMOVI] & [ARIN. 321–386. Me|utim.– Inst. s koli~inom od 100 l/s ostvareno je sni`enje od 1. GEOISTRA@IVANJE OSIJEK (2008): Izrada 6 istra`nih bu{otina na crpili{tu regionalnog vodovoda \ur|evac. Hidrogeolo{ke karakteristike kvartarnog vodonosnika na lokaciji budu}eg crpili{ta regionalnog vodovoda kod \ur|evca su iznimno dobre. JACOB. Hidrogeolo{ki parametri vodonosnika i parametri zdenca dopu{tali bi i znatno ve}u crpnu koli~inu. (1981): Studija o za{titnim zonama crpili{ta \ur|evac.): Engineering Hydraulics. Kakvo}a podzemne vode zadovoljava uvjete zdravstveno ispravne vode za pi}e. me|utim u podzemnoj vodi antropogeni utjecaj nije utvr|en. VODOEKSPERT (2004): Istra`ivanja u cilju definiranja eksploatacijskih zaliha podzemne vode na crpili{tu \ur|evac. Izda{nost u funkciji sni`enja mo`e se izraziti jednad`bom s = BQ + CQ2. – U: ROUSE. New York. K. A. Napajanje vodonosnika odvija se infiltracijom padalina koja na ovom podru~ju iznosi oko 20% prosje~nih godi{njih padalina (VODOEKSPERT. 1) ukazuje na tok podzemne vode prema istoku u skladu s regionalnim ocrtom razina podzemne vode. 1981.05 s2/m5. Okolno podru~je pokriveno je poljoprivrednim povr{inama. godine. C. Visoke razine podzemne vode zabilje`ene su po~etkom 2009. Analizom podatataka pokusnog crpljenja pomo}u nekoliko metoda zaklju~eno je da prosje~na vrijednost transmisivnosti vodonosnika iznosi oko 0. VODOEKSPERT. odnosno gubitaka na rubu konstrukcije zdenca koji prvenstveno ovisi o izvedbi zdenca (Jacob. Driscoll.2 m. 2004). St. Wiley. F. Na temelju parametara B i C mo`e se izra~unati sni`enje u zdencu za bilo koju crpnu koli~inu. Paul. Kontinuirano mjerenje razina podzemne vode na u`em prostoru budu}eg crpili{ta provodi se od sredine sije~na 2009. pa je s = 14.001 m/s {to. S obzirom na razmjerno malu debljinu krovinskih naslaga i njihov litolo{ki sastav. Iako na ovom podru~ju mjestimice mo`e biti pove}anog sadr`aja `eljeza i mangana u podzemnoj vodi.G. (1950): Flow of groundwater. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 189 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book tipa. na istra`ivanoj lokaciji to nije utvr|eno.istra`. LITERATURA DRISCOLL.– Johnson screens. 1995). sve do listopada. Minnesota. FILBIS (2010): Izrada pokusno-eksploatacijskog zdenca Z\-1 kod \ur|evca. Prora~un za zdenac Z\-1 daje: B = 14. Zagreb.geol.06 m²/s. ISBN 0-9616456-0-1. odgovara gornjim iznosima ovih parametara za to podru~je.05Q2. a od o`ujka 2009. vodonosnik je ugro`en od one~i{}enja s povr{ine terena.83Q + 44. 2004). Crpljenjem zdenca Z\-1 u hidrolo{kim uvjetima kakvi su bili za vrijeme pokusnog crpljenja. Za prora~un parametara B i C potrebno je rije{iti sustav jednad`bi.83 s/m2 i C = 44.9 m. .

geolo{ka i hidrogeolo{ka istra`i- vanja Krekanskog bazena odvijaju se ve} vi{e od 100 godina. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenskog bazena The hydrogeological potentiality of Kreka neogene basin Milena ^avi} Geofizika d. U ovom radu prikazane su geolo{ko-tektonske i hidrogeolo{ke karakteristike Krekanskog ugljenog bazena i Spre~kog polja. gline. Ovo drasti~no smanjenje zaliha vode za pi}e rezultat je vrtoglavog porasta potro{nje pitke vode uslijed porasta broja stanovnika i samog standarda `ivota.com) Klju~ne re~i: Hidrogeologija. hidrogeolo{ki parametri. Bosna i Hercegovina (m. springs. mineralne vode. water resources U radu se daje prikaz hidrogeolo{kih potencijala Krekanskog neogenog bazena. mineral water. Sarajevo. a o~ekuje se i dalje smanjenje svjetskih rezervi vode. geolo{ka gra|a – sinklinalne strukture. Zahvaljuju}i intenzivnoj eksploataciji ugljena. S obzirom na aktualnost problematike koja je tretirana u ovom radu ostaje aktualna dalja nadogradnja ove materije. vijeka. odnosno dostupna znanstvena saznanja o navedenom terenu i daje doprinos novim znanstvenim saznanjima. kao i za potrebe vodoopskrbe izvedena su detaljna istra`ivanja i u sjevernom i ju`nom sinklinoriju Krekanskog bazena. Za potrebe pronala`enja optimalnog na~ina odvodnjavanja. a sam rad je rezultat dugogodi{njeg znanstvenog rada. gra|evinskog kamena. . kojim se sistematiziraju postoje}a. izvori. Na na{em planetu voda pokriva gotovo ¾ njene ukupne povr{ine. vodni resursi Key words: Hydro-geology. kao i smjernice u kom pravcu treba usmjeriti dalja istra`ivanja. pollution and protection of underground water.o.o. izdanske vode. Posebna pa`nja se treba posvetiti zaštiti podzemnih voda. potable water. dalja istra ivanja treba usmjeriti ka manje istra`enim (isto~nim) dijelovima bazena. hydro-geological parameters aquifers. geological-synclinal structure.cavic@geofizika. water wells. Na osnovu postoje}ih i dostupnih podataka analizirani su hidrogeolo{ki potencijali Krekanskog neogenog bazena i data zaklju~na razmatranja. zaga|ivanje i za{tita podzemnih voda. ali je o~igledno da }e voda postati strate{ka sirovina 21. kao i drugih nemetali~nih mineralnih sirovina. ali i brojnih industrijskih i otpadnih kemijskih one~i{}enja. underground water.190 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. zatim trijaskih vapnenaca i pijesaka neogenske i kvartarne starosti. kvarcnog pijeska. Prije svega. bunari. Prema The UNESCO Courier koli~ina pitke vode po glavi stanovnika s kojom danas raspola`emo ne iznosi ni 50% koli~ine koju smo imali prije samo 50 godina. podru~ju Malina.

U slijevnom podru~ju papu~kih izvori{ta to nije slu~aj iako se radi o kr{kom vodonosniku. u kojima se pojavljuju pretalo`ene tortonske naslage i tanko uslojeni ispucali vapnenci koji tako|er mogu predstavljati vodonosnu sredinu.83. odnosno metamorfiti. Pierottijeva 6.4. Za izvori{ta iz kr{kih vodonosnika. 10 000 Zagreb. Iznad njih slijede naslage koje su prete`ito laporovitog razvitka. izlomljeni.. Pojava vodonosnika u miocenskim naslagama naslu}ena je na temelju registrirane strukture naslaga i vodnih pojava. Ove potencijalne vodonosne sredine su heterogene. U smislu za{tite podzemnih voda izvori{ta Tisovac i Toplica glede geolo{ke gra|e valja istaknuti da cjelokupni karbonatni masiv u zale|u izvori{ta zaslu`uje najve}u po- . karst Vodoopskrbni sustav Orahovice koristi tri aktivna izvori{ta. zahva}eno 1970. godine. Ukupna dubina bu{enja iznosila je 85 m. odnosno registriranih zona poniranja vode u gorju Papuka i tragovima izviranja na sjevernom rubu padina. ali su ponegdje u vapnenom razvoju pa se u pojedinim predjelima zapa`a i njihovo okr{avanje. 1986). Vapnenci su dobro uslojeni. a sito zdenca je na intervalu 58. kr{ Key words: groundwater. Tako su nastale brojne pukotine (sustavi pukotina) koje uvjetuju i zna~ajnu sekundarnu poroznost {to je omogu}ilo i zna~ajnije nakupljanje podzemnih voda u dolomitima. 1986) vidljivo da su sve opisane stijene koje uvjetuju pojavljivanje izvori{ta Tisovac intenzivno borane i rasjedane. od vapnenih lapora i laporovitih vapnenaca do glinovitih lapora i laporovitih glina. U petrografskom smislu prevladavaju dolomiti i dolomiti~ni vapnenci te podre|eno vapnena~ke bre~e (JAMI^I] et al. 2009). kao i vezu sa {irim zale|em u smislu napajanja dolomitno vapnena~kog vodonosnika.83 do 70. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 191 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problem definiranja za{titnih zona izvori{ta u karbonatnim naslagama Papuka Definition of groundwater protection areas in carbonate deposits of Papuk @eljko Dui} & Branko Hlevnjak Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. prelaze u laporovite i glinovite naslage. Realnom djeluje pretpostavka da se heterogena vodonosna sredina mogla formirati u vapnena~kim naslagama miocena (URUMOVI] et al. Tu su u pravilu najzna~ajnije srednjomiocenske badenske naslage koje transgresivno nalije`u na osnovno gorje. Na povr{ini se lako tro{e i podlo`ni su formiranju ponikava manjih dimenzija u kojima ponire voda. Nalije`u na temeljno gorje izgra|eno od metamorfnih stijena paleozoika i karbonatnih stijena trijasa.. bu{en i testiran u prosincu 1990. aquifer. vrijeme zadr`avanja i hidrogeolo{ka analogija. koje su definirane uzimaju}i tri osnovna kriterija: brzina podzemne vode. Pru`anje struktura je generalno istok-zapad. Prve dva su ra{irena za predjele ra{irenih kr{kih ponora i predjela gdje se ostvaruju koncentrirani tokovi i vrlo daleke komunikacije podzemnih voda s izra`enim pojavama ponora preko kojih je izvodivo trasiranje podzemnih voda. naborani pa im je prividna debljina mjestimice reducirana. U njima va`nu ulogu imaju litotamnijski vapnenci i bre~okonglomerati. Bore su preba~ene do izoklinalne sa sjevernim vergencijama. Drugo je Toplica koje je priklju~eno na vodoopskrbni sustav 1991. Na lokaciji izvori{ta Tisovac dolomiti i dolomiti~ni vapnenci srednjega trijasa (T2) predstavljaju najmarkantniji i najinteresantniji stijenski kompleks u hidrogeolo{kom smislu. Pravilnikom o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite izvori{ta (NN 55/02) predvi|ene su 4 zone. godine pri osnivanju vodoopskrbnog sustava. koji su transgresivni na temeljno gorje i u kojima je razvijena primarna i sekundarna poroznost uslijed ~ega mogu drenirati vode iz pukotinskog sustava temeljnog gorja. Osnovna im je strukturna osobitost da su intenzivno ispucali i zbog strukturne poreme}enosti (boranje i rasjedanje) zdrobljeni. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. To omogu}uje i zna~ajnu vertikalnu komunikaciju. Na njima nalije`u sarmatske naslage. ^esto puta su izlu`eni i {upljikavi. vodonosnik. To je zdenac BT-1. Ove stijene kontinuirano su se talo`ile na stijene donjeg trijasa. Cijela struktura je zahva}ena intenzivnom tektonikom uslijed koje su slojevi poreme}eni. U hidrogeolo{kom pogledu najzna~ajniji su reverzni rasjedi preko kojih su nagurane karbonatne stijene (dolomiti i vapnenci) na nepropusne stijene (klastiti donjeg trijasa i stariji metamorfiti) te je tako omogu}eno zna~ajnije nakupljanje i istjecanje podzemnih voda na tektonskoj granici karbonati-klastiti. Rubne predjele sjevernih padina Papuka u kojima je razvijeno izvori{te Toplica izgra|uju miocenske naslage koje su prete`ito predstavljene laporima razli~itih varijeteta. Na izvori{tu Toplica postoji samo jedan vodozahvatni objekt. koje zahva}a aluvijalni kvartarni vodonosnik. a tre}e je crpili{te Fatovi. a mjestimice pove}ana. Najstarije je izvori{te Tisovac na obroncima Papuka. kao {to je slu~aj s vodonosnikom izvori{ta Tisovac i Toplica na obroncima Papuka. godine. Iz geolo{kog je zemljovida (JAMI^I] & BRKI]. Dolomiti su krupnokristalaste gra|e i slojevitost im se te`e zamje}uje.

– Elaborat o za{titnim zonama izvori{ta Toplica. BRKI]. uz geomorfolo{ke prilike. U takvim okolnostima nije bilo izvodivo trasiranje podzemnih voda. list Orahovica. 72 str. JAMI^I].000. Zagreb. Eventualnu pozornost zaslu`uju i rasjedi pru`anja paralelno s glavnim strukturama. M 1:100.– Savezni geolo{ki zavod.000. M. (1986): Osnovna geolo{ka karta. a povezana je samo uz relativno sna`nije pukotinske sustave koji povr{inski nisu toliko izra`eni da bi se izabralo primjereno mjesto za upu{tanje obilje`iva~a u podzemlje. CRNKO. M. D. Granice pojedinih zona sanitarne za{tite u brdskim predjelima najvi{e su uvjetovane geomorfolo{kim prilikama i geolo{kom gra|om. HLEVNJAK. (1986): Osnovna geolo{ka karta.192 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. istok-zapad uz koje bi se moglo o~ekivati zna~ajnije kretanje podzemnih voda prema izvori{tu. B. . & DUI]. pa je koncentracija tokova slabo izra`ena.. & BRKI] M. Prema tome mo`e se re}i da su vodonosne stijene ispucali karbonati u kojima je slabo razvijena solucijska poroznost. (2009): Vodoopskrbni sustav Orahovica. tj. M 1:100. Beograd. To su postavke o kojima. @. URUMOVI]. Posljedica je da se ne raspola`e s podacima o brzini kretanja i vremenu zadr`avanja podzemnih voda.– Savezni geolo{ki zavod. J. Beograd. LITERATURA JAMI^I]. pa kao najbolji kriterij u odre|ivanju vodoza{titnih zona preostaju hidrogeolo{ki i geomorfolo{ki uvjeti u izvori{nom okoli{u i cjelokupnom slijevu kao jedini kriterij za odre|ivanje pojedinih zona i njihovih granica. K. Tuma~ za list Orahovica.. valja voditi ra~una pri postavljanju granica pojedinih zona. Posebnu pozornost zahtijeva opa`a~ki sustav izvori{ta koji treba u okviru mjera aktivne za{tite izvori{ta obuhvatiti mjerenje protoka i fizikalno-kemijske i bakteriolo{ke analize kakvo}e podzemne vode. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet.. & VRAGOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 zornost. D.

2) i izmjena dolomita i vapnenaca (2K21.000 m3.3). To je sna`no preljevno kr{ko vrelo. 1). preko Studene. Na osnovi podataka opa`anja i rezultata analize uzoraka vode svih opa`anih vodnih pojava utvr|eno je usko i koncentrirano istjecanje trasera s vodom prema priobalnoj izvori{noj zoni Mlaka “sliva izvora grada Rijeke” (Sl. Trsata.2) u tektonskom dodiru.000 m3 do potpunog pra`njenja vodospreme.2).50 m n. zamu}enje vode izvora Zvir. U sklopu izgradnje gra|evine izvedena su detaljna istra`ivanja u svrhu rje{avanja problema upoja vode koji nastaje prilikom povremenih pra`njenja vodospreme i/ili gravitacijskog cjevovoda s izvora Rje~ine zbog ~i{}enja pra{inasto-pjeskovitog taloga iz spremnika ili pri mo`ebitnim nepredvidljivim kvarovima na objektima.70 L/s (BRUSI]. Rasjedi i prate}i pukotinski sustavi su uz zdru`eno neprekinuto djelovanje kr{kih procesa (erozije i korozije). Ve`ice i Kostrene dalje na JI sve do N. Upojna gra|evina se sastoji od linijski poredanih pet (5) negativnih zdenaca. Dinarsko prostiranje (SZ-JI) ove strukture mo`e se pratiti od [kalnice. te foraminiferski vapnenci (E1. koja se puni gravitacijskim cjevovodom iz povremenog izvora Rje~ine. trasiranje podzemnih tokova Key words: Recharge well. nametnula se sumnja i pretpostavka. Bo`idar Biondi}2 & Josip Kolari}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Projektirana i izvedena dubina ~etiri upojna zdenca iznosi 20 m. Hrvatska Klju~ne rije~i: upojna gra|evina. Antiklinala je uglavnom presje~ena mla|im neotektonskim subvertikalnim dijagonalnim i popre~nim rasjedima. listopada 2001. omogu}ili stvara- nje sekundarne poroznosti karbonatnih stijena i razvoj kanala i {upljina du` kojih se odvija velika raznovrsnost tokova podzemnih voda. koje se nalazi uz desnu obalu vodotoka Rje~ine na 2. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. U vladaju}im hidrolo{kim prilikama privid- . Otvoreni presjek zdenaca iznosi 300 mm. smjera pru`anja S-J i SI-JZ. Hallerova aleja 7. Vinodolskog. Katarine. Mikrolokacija zahvata nalazi se na dijelu JZ krila prevrnute antiklinale ”strukturne jedinice Rijeka” ([IKI] et al. ukupno 18.2). velja~e 2002. na nadmorskoj visini od 270 m. Turbidity appearances on the spring Zvir. Najve}a mu izda{nost iznosi 20. 2001). Priobalni izvor Zvir ima najve}u izda{nost na podru~ju “sliva izvora grada Rijeke” i ~ini okosnicu vodoopskrbe u uvjetima presu{ivanja izvora Rje~ine. Na JZ dijelu krila nalaze se prelazne dolomitne i dolomitno-vapnena~ke bre~e (K1. Ukupna zapremina vodospreme iznosi 20. U upojne zdence je kontinuirano poniralo 150 L/s vode. Groundwater tracing test Uvod Vodosprema Streljana na Drenovi predstavlja sredi{nju gra|evinu rije~kog sustava vodoopskrbe. Trasiranje Na-fluoresceinom je izvedeno iz zdenca DZ-3 u 11 sati 15. pribli`no 1. 2001). Kako bi se potvrdila ili odbacila pretpostavka o utjecaju pra`njenja vodospreme Streljana na mogu}e pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir i dobili egzaktni podaci (prostorni i vremenski) o te~enju poniraju}e vode unutar kr{kog podzemlja.40 km uzvodno od njezinog u{}a u more.30 m3/s. Tjeme antiklinale izgra|uju prelazne dolomitne bre~e (K1. Testiranje upojne gra|evine je obavljeno 10. godine s istovremenim ispu{tanjem vode iz vodospreme.2). Ranko Biondi}2.m.4. Budu}i se u kratkom vremenu ispustila relativno velika koli~ina vode u podzemlje. oblikovanoj unutar izmjene dolomita i vapnenaca gornje kredne starosti (K21. Prosje~na koli~ina poniranja vode u kr{ko podzemlje je iznosilo 593. Zbog malog kapaciteta postoje}e kanalizacijske mre`e naselja Drenove za potrebe povremenog pra`njenja vodospreme Streljana izvedena je upojna gra|evina s mogu}no{}u kontroliranog upu{tanja vode u kr{ko podzemlje. to je antiklinala velikog indeksa stisnutosti. da je testiranjem upojne gra|evine izazvana i sama pojava zamu}enja izvori{ta Zvir. na me|usobnom razmaku od 4 m te dovodnog betonskog korita koje je povezano s temeljnim ispustom preljeva vodospreme (DUKARI] & BIONDI]. a SI krilo debelo uslojeni do gromadasti rudistni vapnenci (K22. obavljeno je trasiranje podzemne vode iz upojne gra|evine. 42 000 Vara`din. {to je bilo neo~ekivano i izazvalo veliku zabrinutost uprave KD Vodovoda i kanalizacije-Rijeka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 193 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Ispitivanje utjecaja pra`njenja vodospreme Streljana u kr{ko podzemlje na pojavljivanje zamu}enja izvori{ta Zvir u Rijeci Determination of impact of discharge of the Streljana water reservoir on turbidity appearances on the Zvir spring in Rijeka Franjo Dukari}1.. Sachsova 2. Geotehni~ki fakultet. 10 000 Zagreb. a posljedica je tangencijalne tektonike. U biti. dok jedan upojni zdenac ima dubinu od 17 m. 1975). Hrvatska Sveu~ili{te u Zagrebu. U razdobljima presu{ivanja izvora Rje~ine vodosprema se puni tla~nim cjevovodom iz stalnog izvora Zvir.. godine pra`njenjem vodospreme s poniranjem vode u negativne zdence. Gra|evina vodospreme smje{tena je u morfolo{ki izra`enoj uleknini. Neposredno poslije ispu{tanja vode u podzemlje naglo se pojavilo jako zamu}enje izvori{ta Zvir.

re`im pra`njenja vodospreme Streljana treba biti kontroliran. (1975): Osnovna geolo{ka karta. Glavni vodoopskrbni izvor Zvir nije ugro`en s pove}anom pojavom zamu}enja izvorske vode s mjesta upojne gra|e- vine vodospreme Streljana-Drenova u uvjetima ispu{tanja vode grani~no do 150 L/s u kr{ko podzemlje (DUKARI] & BIONDI].22 cm/s do 1. Zagreb. ne brzine podzemnih tokova prema izvoru Podpinjol i INA-zdencu bile su u rasponu od 1. M. . R. Trasiranje podzemne vode – hidrogeolo{ka istra`ivanja. F. D. R. DUKARI]. To potvr|uju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1. PLENI^AR. Tijekom opa`anja i mjerenja nije bilo ki{a u podru~ju “sliva izvora grada Rijeke”. a time ispiranje pukotinskih sustava i {upljina.– Arhiv HGI. LITERATURA BRUSI]. najvi{e sa 150 L/s poniranja vode. Za vrijeme trasiranja i tijekom pra}enja istjecanja trasera na priobalnim izvorima Rije~kog zaljeva. odnosno od 1058 m/dan do 1237 m/dan. M. koje bi utjecale na zamu}enje izvori{ta Zvir. list Ilirska Bistrica M 1: 100. & BIONDI].– Arhiv Teh-projekt hidro.– Arhiv HGI.194 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2002). F. ~ime se uzrokuje jako zamu}enje vode. & [PARICA. Zagreb.. Figure 1. P. DUKARI]. Trasiranje podzemnih tokova iz upojne gra|evine vodospreme Streljana-Drenova. [IKI].– Arhiv HGI. Rijeka. ve} i rezultati mjerenja mutno}e u izvorskoj vodi koji su se tijekom opa`anja kretali unutar dopu{tenih vrijednosti za pitke vode. kako se ne bi izazivalo turbulentno strujanje vode unutar kr{kog podzemlja. ne samo rezultati trasiranja.43 cm/s. Zagreb. & BIONDI]. (2002): Upojna gra|evina vodospreme Streljana-Drenova. (2001): Vodosprema Streljana. istodobno se na izvori{tu Zvir svakodnevno mjerila mutno}a izvorske vode koje su bile u dopu{tenim granicama za pitke vode. (2001): Informacije o pra`njenju vodospreme Streljana II.000. Zaklju~ak Temeljem polu~enih rezultata. Tracing test from recarge wells of the Streljana water reservoir-Drenova.

oxalna kiselina Key words: underground water. Zahva}eni su vodonosni slojevi relativno dobrih filtracijskih karakteristika. tj. Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. poslije svake etape i na kraju revitalizacije. a ponekad i vodonosniku u neposrednoj okolini zdenca. oxalic acid U aluvijalnim vodonosnicima Drave i Dunava ~esto se javljaju reduktivni uvjeti. koje blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnog sloja. prije revitalizacije. a polupropusni me|uslojevi izgra|eni su od praha i gline. pretpostavilo se da je to posljedica stvaranja organskih taloga djelovanjem Fe bakterija. Hrvatska Vodovod Osijek. zasipu. a kao posljedica starenje zdenca. stvaraju}i vlaknaste muljevite nakupine `eljeznog (manganovog) hidroksida. @eljezne bakterije razvijaju se u zdencu na situ. Hrvatska 3 HEP Plin Osijek. posljedica ~ega je smanjenje izda{nosti. Prva revitalizacija provedena je u tri etape. Tako|er se pretpostavilo da se procesom eksploatacije pojavilo “navla~enje” glinovitosiltoznih frakcija navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. iron. `eljezne bakterije. vr{ena je usporedbom specifi~ne izda{nosti dobivene iz pokusnog crpljenja u koracima pri izradi zdenca. te dovode do pada specifi~ne izda{nosti. Naslage odgovarju rije~nim terasama. praporima. Sveu~ili{ta u Zagrebu. Prva je etapa imala za cilj uklanjanje o{te}enja nastala stvaranjem organskih taloga (biomase). Obaranje `eljeza i brzi rast bakterija stvara veliku koli~inu tvari koja se vrlo brzo {iri. Provjera u~inkovitosti kako pojedinih etapa revitalizacije. koje onda obaraju kao `eljezni hidroksid u ili na njihovim ljepljivim oblogama. FeCO3). odnosno polupropusnih slojeva je dosta ujedna~ena. revitalization of well. U tom procesu one oksidiraju dvovalentno u trovalentno `eljezo. Bakterije svojim djelovanjem zatvaraju sito.4. U tom procesu one oksidiraju ione dvovalentnog u trovalentno `eljezo. koja bi se mogla izdvojiti u dvije grupe. a stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana) iz vodonosnika. a netto debljina slojeva iznosi od 56 do 78 m. gdje se prvenstveno misli na karbonatne inkrusatate (CaCO3. revitalizacija zdenca. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. no ipak mjestimice dolazi do isklinjavanja pojedinih slojeva. upotrebljavaju}i stvorenu energiju za svoj rast i razvoj. Brz rast bakterija i stvaranje velike koli~ine materijala zatvara otvore na situ. zdenac. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza (mangana). Bakterije se razvijaju na situ gdje je pove}an sadr`aj kisika. Kao drugo. godine ustanovljeno je da je do{lo do degradacije kvalitete zdenca. da se radi o kompleksnim o{te}enjima. ~ime se trebao potaknuti oksidacijski proces . u {ljun~anom zasipu i porni prostor sloja u neposrednoj okolini zdenca. Pierottijeva 6. U prvoj bi bila o{te}enja uzrokovana anorganskim talozima. vrlo brz. dogodi se u nekoliko mjeseci. Prilikom provedenih analiza o stanju crpili{ta 1992. Debljina pojedinih propusnih. uz stalan dotok novih koli~ina `eljeza i mangana. iron bacteria. well. Koeficijent u~inkovitosti zdenaca se kretao od 20 do 50 %. Sedimenti su talo`eni u umjereno reduktivnim uvjetima koje karakteriziraju povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana. Na osje~kom crpili{tu je proveden niz revitalizacija ovako za~epljenog zdenca s razli~itom tehnologijom izvo|enja. Vodonosnik je izgra|en od aluvijalnih sedimenata Drave i Dunava. pri kojima nastaje povi{eni sadr`aj `eljeza i mangana otopljenog u vodi. Hrvatska Klju~ne rije~i: podzemna voda. tako i ukupnog procesa. MgCO3. Ovakvi uvjeti pogoduju razvoju `eljeznih bakterija u zdencima. Osje~ko crpili{te smje{teno je u isto~nom dijelu dravske potoline. Propusne naslage izgra|ene su od jednoli~nog sitno do srednjezrnastog pijeska u kojem se rijetko pojavljuju valutice {ljunka. Zaklju~ilo se da se ne radi samo o jednoj vrsti o{te}enja. Jasna Zima2 & Vlado Skele`ija3 1 2 Rudarsko geolo{ko naftni fakultet. mo~varnim talo`inama i deluvijalnim naslagama. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 195 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Optimalna metoda i trenutak revitalizacija zdenca ugro`enog djelovanjem Fe bakterija The optimal metod and moment of revitalization of well choked up by action of the ferrous bacteria Branko Hlevnjak1. zatvaraju}i otvore na situ. Zalije`u u dubinskom intervalu od 40 do 176 m. koja je dovela do redukcije njihove u~inkovitosti. Ponekad je njihov rast. stabiliziran natrijevim hidroksidom (NaOH). `eljezo. U ovom se postupku kao radni fluid u zdenac utiskivalo jako oksidacijsko sredstvo natrijev hipoklorit (NaOCl). akumuliraju}i pri tome velike koli~ine `eljeznog hidroksida u ili na njihovim `elatinoznim oblogama. odnosno na izlazu iz sita gdje je povi{en sadr`aj kisika. 10 000 Zagreb.

Koristi se gotov preparat CLEARBORE tvrtke CLEARBOR PTY LTD. a da se stvarni trenutak treba odrediti stalnim pra}enjem razine vode u zdencu. Uo~ena je podudarnost pove}anja specifi~ne izda{nosti sa smanjenjem sadr`aja koloidnih ~estica. no uz visoku cijenu tijekom njihovog kori{tenja. koja blokiraju efektivni porni prostor i time smanjuju propusnost vodonosnika. Tre}a etapa imala je za cilj uklanjanje glinovito siltoznih ~estica navu~enih u neposrednu okolicu zdenca. Izno{eno je mnogo suspendiranih koloidnih ~estica glinovitog porijekla {to je ukazalo na dobru djelotvornost pirofosfata. Iz rezultata prikupljenih tijekom verifikacije rada crpili{ta za razdoblje 1984. Po provedbi ove etape specifi~na izda{nost je ne{to pove}ana. Na nekim susjednim crpili{tima testirani su neki gotovi preparati.196 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pretpostavlja se da je tome uzrok bio relativno dugo mehani~ko ~i{}enje koje je pogodovalo daljnjem otstranjivanju `elatinozne mase. Ovdje se primjenjivala mje{avina vode i Na-kiselog pirofosfata. Paralelno je provedena samo mehani~ka revitalizacija. kao sredstvo za uklanjanje `eljezovitih bakterija i dezinfekciju. ukazali su se neki nedostaci. no upu}ivalo je da je u~inak kiseline bio gotovo zanemariv. odnosno u onom trenutku kada po~inje opadati u~inkovitost zdenca. pa se od njih odustalo. U ranijim revitalizacijama zapa`eni su vrlo skromni u~inci. MgCO3. koja razara kristalnu re{etku minerala gline. U novim se revitalizacijama koristi oxalna kiselina. do 1994. {to omogu}uje njezino izno{enje tijekom ~i{}enja. odnosno vrlo brzo nakon revitalizacije specifi~na izda{nost padne na onu prije revitalizacije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 (“otapanja”) otklanjanja o{te}enja od `elatinozne bio-mase. Druga etapa imala je za cilj otkljanjanje eventualnih o{te}enja nastalih stvaranjem anorganskih taloga karbonatnog porijekla (CaCO3. Iako se mo`e re}i da je provedba ovih revitalizacija odr`avala kondiciju zdenca ne{to iznad one koja bi bila da se revitalizacija nije provodila. Poslije ove etape specifi~na izda{nost je bila neznatno pove}ana {to je upu}ivalo da vjerojatno jo{ uvjek postoji za~epljenje `elatinoznom masom. U prvoj se revitalizaciji koristila maksimalna koncentracija ovog preparata. ipak je zaklju~eno da ovaj na~in njezinog provo|enja nije dovoljno u~inkovit. ustanovljeno je da trenutak provo|enja optimalne revitalizacije zdenca nastupa pribli`no u tre}oj godini rada zdenca. . Analizom uzoraka vode u labaratoruju Vodovoda Osijek je ustanovljeno da su se poslije ovog postupka ponovo pojavile `eljezne bakterije. Kao radni fluid u zdenac se utiskivala klorovodi~na kiselina (HCl) uz octenu kiselinu i uz dodatak inhibitora korozije. kako bi se usporedila u~inkovitost i trajnost obje metode. FeCO3). Iz postignutih je rezultata bilo vidljivo da su osnovna o{te}enja nastala djelovanjem `eljeznih bakterija.

Also. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 197 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Application of sintacs method in the recharge area of the Jadro and @rnovnica springs Primjena sintacs metode na podru~je napajanja izvora Jadro i @rnovnica Sanja Kapelj1. a rapid infiltration rate include point or diffuse recharge and underground flow throught a high permeability conduits and different size of fracture and cavernous systems. Jelena Loborec1. Hrvatska 3 Croatian Waters. Faculty of Geotechnical Engineering. F. 2004). Hallerova aleja 7. 39/2. 2000).. medium and high vulnerability parts of the recharge area. further tests and modeling procedures should analyses its implications on the protection of these very valuable groundwater resources.. d. dolomites and impermeable lower Triassic clastic deposits and Eocene flysch. Janislav Kapelj2 & Mirjana [vonja3 1 2 University of Zagreb.– Environmental Geology. Directorate – General for Research. M. Pitagora. A recharge of springs is approximately 500 km2 and mainly is composed of carbonate rocks. Vukovarska 35.. Hrvatska Key words: aquifer vulnerability. land use. 1999. (1999): Water vulnerability assessment in karst environments: a new method of defining protection areas using multi-atribute approach and GIS tools (EPIK method).. The procedure of the method incorporates seven parameters relevant for the contaminant attenuation capacity and vertical flow features: depth to groundwater. On the basis of obtained data selected parameters were presented in appropriate grid information layers scale 1:25. . unsaturated zone attenuation capacity. well permeable Mesozoic. European Research Area: structural aspects – COST. standard scheme was modified within the hydraulic conductivity parameter layer by incorporation of the density of dolinas. COST 620. dolines. Eocene and Perms limestones. (2000): Valutacione e cartografia automatica della vulnerabilita degli acquiferi. morphological. 21 000 Split. all’inquinamento con il systema parametrico SINTACS R5. hydrogeological. hydraulic conductivity range of the aquifer and hydrologic role of the topographic slope. structural. soil/overburden attenuation capacity. mostly permeable overlaying deluvial sediments of karst poljes with swallov holes. & DE MAIO. Applied modification decrease the area of extreme and very extreme vulnerability assessment of the karst aquifer and increase very small. In: ZWAHLEN. shafts and sinkholes. karst. M. 279 p.4. established for hydrogeological. Jadro and @rnovnica springs are a major source of fresh potable water area for the Split town and surrounding settlements. effective infiltration action. JEANNIN. P-Y. A concept of groundwater vulnerability assessment quantifies the sensitivity of an aquifer to human activities impact on groundwater contamination (DORFLINGER et al. 165–76. \. 42 000 Vara`din. uporaba zemlji{ta. In comparison with other types of aquifers. geochemical and environmental isotope research. Bologna. REFERENCES CIVITA. One of the first approaches focused on aquifer vulnerability mapping was SINTACS scheme. 248 p. 10 360 Sesvete. Popovi}a 13 – [imun~evec. climatic and impact settings typical for the Mediterranean countries (CIVITA & DE MAIO. SINTACS Klju~ne rije~i: ranjivost vodonosnika. hydrogeological characteristics of the aquifer. 2000). small. Besides the fact that a modified approach enhanced land use potential. DORFLINGER. The karst of Dinarides is manly open karst environment with characteristics such as a thin soil cover. kr{. Hrvatska Geo-Rudus. N. COST 620 (2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers.000 and processed by GIS following the SINTACS R5 standard scheme (CIVITA & DE MAIO.o. In- creasing anthropogenic pressures in inland part of recharge area and increasing trends of some contaminant content in spring waters initiated a comprehensive study which included detailed geological.: European Comission. SINTACS Karstic aquifers are well known for their vulnerability to groundwater contamination and many different types of antropogenic impact. F.o. ZWAHLEN.

Ovim izlaganjem `elim skrenuti pa`nju geolo{ke struke na neophodno uva`avanje. panona. Informacije o hidrodinami~kim mjerenjima i geolo{ko-fizikalnim parametrima potencijalnih le`i{ta omogu}uje minimalno pouzdanu interpretaciju potrebnu za njihovo definiranje i nastavak istra`ivanja. kojom je mogu}e dovoljno pouzdano razumjeti geolo{ke odnose. vrednovanje i koordinaciju na{ih stru~nih saznanja i odgovaraju}oj interpretaciji raspolo`ivih informacija. kvalitetne geolo{ke podloge mogu pridonijeti pove}anju ekonomske atraktivnosti uz pove}anje pouzdanosti ulaganja u ove vrlo skupe i rizi~ne projekte. gdje se u nekim doma}im ali i me|unarodnim projektima ve} po~elo ignorirati odnosno. Osnovni elementi ovog geolo{kog modula projekta. pri ~emu su po krovini mezozoika kartirane najzna~ajnije litolo{ke cjeline va`ne za formiranje geotermalnih rezervoara. ekonomska i za okoli{ prihvatljiva rje{enja njihovog kori{tenja. ne koristiti i nedovoljno razumijevati pojedine dubinske podatke izva|ene iz cjelovitog konteksta geotermalnog istra`ivanja i proizvodnje na velikim dubinama sedimentnih bazena Hrvatske. gdje prostor sjeverozapadne Podravine zauzima gotovo desetak posto istra`nih prostora i eksploatacionih polja INA-Naftaplina. ekonomika i legislativa. metode i rezultati. prera|iva~ke proizvodnje i turizma. Unutar ovog prostora izra|uju se i detaljne zakonski definirane studije. Zavaljuju}i tako detaljnoj strukturnoj interpretaciji izra|ene su i karte debljina pet prisutnih geolo{kih jedinica: mezozoika. racionalno kori{tenje i za{tita okoline.198 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Razlog ovog apela je u aktualnoj praksi. metoda. rational and environmental acceptable use. Posebno je interesantan prikaz analiza tektonskih elemenata i makro strukturnih jedinica. geolo{ka rje{enja osnova su za tehni~ko. oni naj~e{}e ne vode do cilja ili ga uop}e nemaju i sami su sebi svrha. Na primjeru geolo{kog segmenta projekta evidentiranja le`i{ta geotermalne i mineralne vode na prostoru sjeverozapadne Podravine. tercijarnih naslaga starijih od srednjeg miocena. ve}im dijelom raspolo`ivih informacija. tehnolo{ka. Takvo nestru~no i neprofesionalno pona{anje dovodi do lako ste~enih probitaka. Velika Ciglena. 10 000 Zagreb. njen glavni dio kod nas je vezan uz duboke naftonosne bazene. U ovom regionalnom rje{enju. a ekonomski je posebno interesantna kao pokreta~ poljoprivredne. Kri`evci i drugi. Hrvatska Klju~ne rije~i: Istra`ivanje i kori{tenje geotermalne i mineralne vode. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinska geologija – osnova istra`ivanja i proizvodnje geotermalne i mineralne vode u Republici Hrvatskoj Understanding of deep geological settings – key of the exploration and production of geothermal and mineral waters in Republic of Croatia Slobodan Kolbah INA Naftaplin. donjeg ponta. Na cijelom prostoru izra|ene su strukturne karte po pet osnovnih nivoa geolo{ke gra|e. . pa za cijeli proces ima vrlo {tetne posljedice. economy and legislative. postupaka i znanja. gornjeg ponta i mla|ih naslaga. kao pokreta~e ravnomjernijeg privrednog razvoja ove ~iste i obnovljive doma}e energije. pored maksimalnog kori{tenja geolo{kih i geofizi~kih informacija va`no je spomenuti preko tristo detaljno obra|enih i kori{tenih dubokih bu{otina. Ona je obnovljiv i za okoli{ prihvatljiv lokalni izvor toplinske i elektri~ne energije. Tehnike istra`ivanja i proizvodnje proisti~u iz onih u naftnoj industriji. ovim izlaganjem upu}ujem apel na racionalno pona{anje prema istra`ivanju i proizvodnji geotermalne energije i kori{tenju odgovaraju}ih. bila raspolo`iva gusta mre`a 2D i dijelom 3D seizmike. gdje se i manji dio potencijala koristi u energetske svrhe. koji kontroliraju dubinsku gra|u ovog dijela sjeverozapadne Hrvatske. methods and results. ukupne povr{ine od gotovo trideset tisu}a kvadratnih kilometara. ovdje se `ele nazna~iti osnovni i minimalni elementi koje je danas mogu}e i nu`no ugraditi kao osnovu za istra`ivanje le`i{ta geotermalnih i mineralnih voda. od kojih nam je na prostoru sjeverozapadne Podravine pored moderne gravimetrije. elaborati o rezervama za niz geotermalnih objekata kao: Kutnjak-Lunjkovec. sredi{njeg nacionalnog stru~nog skupa. Panonski bazen Republike Hrvatske Key words: Exploration and production of geothermal and mineral waters. Uz susretljivost dr`ave. Iz takvih regionalnih projekata koji uklju~uju interpretaciju povr{inskih i dubinskih geolo{kih informacija iz bu{otina zajedno sa ostalim geofizi~kim mjerenjima. Pannonian basin of Republic of Croatia Geotermalna energija geotermalnih i mineralnih voda je va`an i nedovoljno istra`en i kori{ten resurs Republike Hrvatske. Takav pristup jedina je osnova za realizaciju pozitivnih rudarskih na~ela i odr`ivog okoli{a. Sa stajali{ta Hrvatskog geolo{kog kongresa. gdje se le`i{ta prete`ito nalaze na dubinama preko tisu}u metara. odnosno prostora od prioritetnog interesa za istra`ivanje i proizvodnju ove doma}e energetske sirovine. [ubi}eva 27. Unato~ vrijednih saznanja sa brojnih prirodnih izvora. ne samo za ovu sirovinu. U cjelovitom projektu evidencije rezervi u le`i{tima geotermalne i mineralne vode. Privredne aktivnosti se time ravnomjernije raspore|uju izvan gradskih sredi{ta Panonskog prostora Hrvatske.

while the highest-temperature waters (68–98°C) are used. Tablica 1. Since then reviews were published two more times (KOVA^I]. so geothermal water is only found at greater depth in a borehole. while in Sveta Nedjelja it is used in one single way. Croatia Klju~ne rije~i: geotermalna voda. This review includes geothermal waters in a wide temperature range – from subthermal to hyperthermal (Table 2). This paper aims at pointing out the trends in geothermal water utilization in Croatia in the past 13 years on the basis of the comparison between the data from aforementioned papers and field inspection in the beginning of the year 2010. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 199 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Trends in geothermal water utilization in Croatia Trendovi kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj Miron Kova~i} & Sta{a Borovi} Hrvatski geolo{ki institut – Croatian Geological Survey. In many of those locations intake structures and boreholes were established in order to advance production. a great interest exists for geothermal water utilization in new locations in Croatia. among other. Category Temperature Natural spring Deep borehole SUBTHERMAL 13–20 °C 1 0 HYPOTHERMAL >20–34 °C 6 4 HOMEOTHERMAL >34–38 °C 2 0 HYPERTHERMAL >38 °C 6 6 . Deep borehole is a location class for places where there isn’t. Natural springs are the locations where geothermal water naturally rose or still rises to the surface. Due to the lack of space in this abstract. geothermal energy.The locations where geothermal waters are already in use are categorized into two classes: natural springs and deep boreholes (Table 1). Tablica 2. Dra{kovec (in Me|imurje county – recreation. a natural geothermal spring. In some of the locations there are plans to increase production or use the water in more ways then is currently the case.4. 10 000 Zagreb. Other than that. The locations that went furthest in the planning of geothermal water and/or energy exploitation are Terme Zagreb (recreation). indications of future development are given taking in account both current trend and planned projects. it was not possible to give a detailed description of utilization for each of the localities. The data used in this paper Table 1. and there never was. 2001 and 2006). was acquired within the framework of the project “Geothermal map of the Republic of Croatia” (181-1811096-1790) financed by the Croatian Ministry of Science. Also. In most of the locations geothermal water is used in a variety of ways. so the data is summarized in the tables. for space heating. Hrvatska The first paper presenting a review of geothermal water utilization in Croatia was published 12 years ago (KOVA^I] & PERICA. Education and Sports. Geothermal water utilization in Croatia in the year 2010. Kategorizacija geotermalnih lokaliteta Hrvatske prema temperaturi vode. Sachsova 2. For example. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj 2010. balneotherapy and TYPE OF FACILITY UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply NATURAL DEEP SPRING BOREHOLE 14 7 2 4 5 2 1 0 1 1 3 2 3 4 1 1 1 1 0 1 TOTAL 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 Table 2. Categorization of geothermal localities in Croatia on the basis of water temperature. In some of them natural springs don’t exist in the present. which is a result of overuse. in Stubi~ke toplice water is used in six different ways. geotermalna energija. 1998). In locations with the lowest-temperature waters (18–20°C) fish aquaculture is developed. Croatia Key words: geothermal water. godine.

Tablica 3. Velika Ciglena (in Bilogora region – power generation and cascade use of geothermal energy) and [mithen (near the town of Samobor – recreation). (2006): Pregled sada{njeg i naznake budu}eg kori{tenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. 145–150. & PERICA. & VAN^INA. space heating). Geothermal water utilization in selected years in Croatia. Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj. one can infer that the modes of utilization. godine – Hrvatske vode. shows that there was a maximum difference in recreational use of geothermal waters (15 locations in 1998. M. Zagreb. Lunjkovec (in Podravina region – power generation). M. there exists a possibility for a significant increase in geothermal water utilization in the future. Therefore.– Stru~ni skup s me|unarodnim sudjelovanjem.). although the current trends don’t indicate it. 25. Table 3. The number of localities with other modes of utilization varies a little or there are no changes. 355–361. NUMBER OF SITES UTILIZATION Recreation Balneotherapy Water heating Space heating Sanitary water Fish aquaculture Greenhouse heating Table water Mineral water Public water-supply Total number of sites (natural springs/deep boreholes) 1998 15 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2000 18 10 5 8 6 2 0 0 1 2 24 (17/7) 2006 20 9 5 8 6 2 2 1 1 2 27 (18/9) 2010 17 9 5 8 6 3 2 1 1 2 25 (15/10) are also visible in utilization for greenhouse heating. 167–174. Changes . However. If such trend persists. The total number of locations also varies only slightly in the last 13 years (24–27 locations). F. There is also a significant interest of foreign investors for geothermal energy utilization. being that the water is only used for that purpose since 2006. tend to remain constant. REFERENCES KOVA^I]. [ibenik. Zagreb. KOVA^I]. R. (1998): Stupanj kori{tenja geotermalnih voda u Republici Hrvatskoj. 9/25. On the basis of reviewed data. one should bear in mind that there are a number of sites with development plans in different stages of implementation. especially owing to favorable natural conditions. KOVA^I]. Zbornik radova / [^ULAC-DOMAC. (2001): Temeljne geotermijske zna~ajke Hrvatske i kori{tenje geotermalmnih voda u Hrvatskoj tijekom 2000.– “Hrvatske vode”. Na~ini kori{tenja geotermalnih voda u Hrvatskoj u odabranim godinama. then 20 locations in 2006 and 17 locations in 2010). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Table 3. as well as the number of exploitation localities. M. M. (ur.200 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. there is no reason to expect an increase in the number of localities or ways of utilization in the future. Hrvatska gospodarska komora.

Rokina bezdana.kuhta@hgi-cgs. 10 000 Zagreb. Lika Uvod Jama Rokina bezdana nalazi se na JZ padinama masiva V. Tijekom tih istra`ivanja nedvojbeno je dokazana podzemna vodna veza ponora na Stajni~kom polju i vodenog toka u jami (2040 m. U njima su najaktivniji bili ~lanovi speleolo{kih odsjeka planinarskih dru{tava Velebit i Sutjeska. Va`nu ulogu u tome imali su navodi o minimalnom protoku objavljeni u speleolo{koj literaturi (GARA[I] & KOVA^EVI]. jama. i prakti~ki traju do danas. godine zaklju~eno je da se protoci na razini 2 ili vi{e m3/s javljaju samo u vrijeme povi{enih i visokih voda. Pored toga spominje se da je voda po svim ispitivanim parametrima. U radu se eksplicitno navodi da je vi{ekratnim mjerenjima u kanalu ispod ulazne vertikale konstatiran minimalni protok od 2 m3/s. Kapele. Prvi podaci o Rokinoj bezdani datiraju iz 1960. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 201 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Vodoopskrbni potencijal jame Rokina bezdana Water supply potential of the Rokina bezdana pit Mladen Kuhta & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. a prema njihovim podacima tlocrtna du`ina istra`enih kanala u jami je 850 m. te da se povremeno muti. Vodoopskrbni potencijal Ve} su prva mjerenja protoka u jami izvedena tijekom istra`ivanja u 2000. KUHTA. uklju~uju}i i bakteriolo{ke. a svakako i nalaz brojnih primjeraka ~ovje~je ribice (Proteus anguinus). Dana{nja istra`ivanja predvode ~lanovi dru{tva DISKF “Dinaridi”. a to se doga|a znatno prije pojave niskih voda. a kasnije Dru{tva za istra`ivanje i snimanje kr{kih fenomena (DISKF) iz Zagreba. Crna~kog i Dre`ni~kog polja. 1980. Sachsova 2. naknadno izvedenim jednostavnim speleolo{ko-hidrogeolo{kim istra`ivanjima pokazalo se da voda u jami nije bakteriolo{ki ispravna. GARA[I] & KOVA^EVI]. Intenzivna speleolo{ka i speleoronila~ka istra`ivanja zapo~inju 1975. Kada prestane poniranje vodotoka Jaruge na ponorima uz sjeverozapadni rub Stajni~kog polja.hr) Klju~ne rije~i: Kr{. Naime. Prvo spu{tanje do podzemnog vodenog toka izveli su ~lanovi SO PDS “Velebit” 1967. pit. 1975. i 2002. vodoopskrba. bunara i piezometra. 24 sata. Za to je kori{ten automatski mjera~ . Tako je 8.6 m3/s. srpnja 2000. protok u jami je redovito ispod 0. Utvr|ivanje realne minimalne izda{nosti i procjena vodoopskrbnog potencijala Rokine bezdane bili su glavni ciljevi istra`ivanja izvedenih u razdoblju od mjeseca svibnja do studenog 2003. Novija speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja Ve} du`i niz godina razmatra se mogu}nost hidroenergetskog iskori{tenja poplavnih voda Stajni~kog. 2.5 m iznad prosje~ne razine (KUHTA. Nadalje. 1967). Nakon {to su zbog vrlo lo{eg programa istra`ivanja prvo utro{ena zna~ajna financijska sredstva na izvo|enje pristupne ceste. 1992).4. godine (MUNDA & KUHTA. Budu}i da konstatirano bakteriolo{ko one~i{}enje podzemne vode uz adekvatni tretman ne predstavljaju problem za njeno kori{tenje u javnoj vodoopskrbi. Hrvatska (mladen. neposredno iznad Stajni~kog i Crna~kog polja. Dubina jame od ulaza do nizvodnog sifona iznosi oko 127 m. 1992. naredna istra`ivanja izvedena su za potrebe Hrvatskih voda. i drugi). Kroz to razdoblje u jami je organizirano kontinuirano pra}enje razine podzemne vode u kanalu uzvodno od prvog sifona (svakih 120 minuta). Lika Key words: Karst.36 cm/s. S druge strane informacije o postojanju stalnog i vrlo izda{nog podzemnog toka u jami pobudile su interes za kori{tenju tih voda. kada su se u nju do dubine od 40 m spustili ~lanovi Speleolo{kog dru{tva Hrvatske (SDH). godini pokazala da prija{nji podaci o minimalnoj izda{nosti nisu to~ni. 2002). pa se unato~ povoljnim kemijskim pokazateljima na kraju od punionice odustalo. obalnog i oto~kog dijela Li~kosenjske `upanije. Vo|ena tim saznanjima prvo je INA pokrenula istra`ne radove s ciljem zahvata i izgradnje punionice izvorske vode. tragom spomenutih navoda o velikoj minimalnoj izda{nosti. godine. Tijekom tih istra`ivanja utvr|en je hipsometrijski polo`aj karakteristi~nih to~aka jame i konstatirano povremeno dizanje razine vode ispod ulazne vertikale za 14. izvrsne kakvo}e. jama Rokina bezdana smatrana je potencijalnim izvorom za vodoopskrbu zapadnog. premda u to vrijeme nisu vladale izrazito su{ne hidrolo{ke prilike. godine (MALINAR. Rokina bezdana. temeljem sedam mjerenja izvedenih tijekom 2002. Atraktivnost objekta u kojem dominiraju 84 m duboka ulazna vertikala i sna`an podzemni vodeni tok. rezultirali su objavljivanjem niza ~lanaka o jami i njenim zna~ajkama (GARA[I]. water supply. 2003). U sklopu tih nastojanja Rokina bezdana istra`ivana je s ciljem prikupljanja podataka potrebnih za tuma~enje hidrogeolo{kih odnosa izme|u Stajni~kog i Crna~kog polja. godine izmjeren protok od svega 293 L/s. 2000).

(1992): Speleolo{ki sustav Rokine bezdane u rje{avanju hidrogeolo{kih odnosa u podru~ju Male i Velike Kapele (Lika). Zagreb. Poznato je da 2003. rujna kada su pale prve zna~ajnije oborine. ^injenica je da su u jami zabilje`eni minimalni protoci od svega 70 L/s. pseudomonas aeruginosa). Zadnje mjerenje protoka u jami izvedeno je 17.o. pa i u radnoj verziji jo{ neusvojenog Vodoopskrbnog plana. ali i ~injenicu da je u svim hidrolo{kim prilikama mikrobiolo{ki one~i{}ena (ukupni i fekalni koliformi. treba voditi ra~una i o tome da je jama poznato stani{te ~ovje~je ribice i endemi~ne slatkovodne spu`vice. (1980): Rokina bezdana sigurno nalazi{te ~ovje~jih ribica u Hrvatskoj. MALINAR. a koje su u{le u i danas va`e}u plansku dokumentaciju. 18. prema konsumpcijskoj krivulji proizlazi da se protok smanjio na 70 L/s. 186–190. 22–23. M. {to je daleko ispod o~ekivanih koli~ina. GARA[I]. T.o. Na osnovi izmjerenih podataka formirana je konsumpcijska krivulja temeljem koje su podaci kontinuiranog mjerenja razine transformirani u protok. Zagreb. i nadopunjenom 2007.202 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. a pri svakom od njih prikupljani su uzorci vode za fizikalno-kemijske i mikrobiolo{ke analize. . godinu obilje`ava izrazito dugo su{no razdoblje. 15–22. LITERATURA GARA[I]. GARA[I]. Zagreb. rujna razina vode opala za jo{ 1 cm. (2002): Speleolo{ki istra`ni radovi u Rokinoj bezdani i trasiranje ponora u Jezeranama. a posebno u slu~aju te~enja otvorenim kanalskim sustavima kao {to je Rokina bezdana. Pored toga na vodomjernom profilu ispod ulazne vertikale izvedena su ~etiri mjerenja protoka pomo}u hidrometrijskog krila. Tom prilikom on je iznosio svega 84 L/s. M. rujna 2003. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 postavljen u postoje}u piezometarsku bu{otinu.. (1967): Na obali podzemne rijeke. 58. godine. 10–12. (2000): Izvje{}e o speleolo{kim radovima u jami Rokina bezdana kod Jezerana. KUHTA. & KUHTA.– Arhiv Geoaqu d. (1975): Proteus anguinus (~ovje~ja ribica) prona|ena u Rokinoj bezdani kod Jezerana.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. Zagreb. godine. fekalni streptokoki. Zaklju~ak Provedena speleolo{ko-hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se vode Rokine bezdane odlikuju vrlo dobrim fizikalno-kemijskim sastavom. Osnovni problem su dale- ko manje koli~ine vode u su{nim razdobljima od onih navedenih u literaturi. Tako se u Prostornom planu Li~ko-senjske `upanije donesenom 2002. M. H. Ovdje treba naglasiti da je to ~esta pojava kod gotovo svih kr{kih voda. jama Rokina bezdana smatra potencijalnim izvorom pitke vode izda{nosti do 2 m3/s. Na{e planine. KUHTA. Zagreb.– Spelaeologia Croatica. B. U takvim okolnostima na ve}ini kr{kih izvora zabilje`eni su vi{egodi{nji minimumi. Nadalje.– Priroda.– Speleolog. Nalazi provedenih analiza vode potvrdili su prethodne spoznaje o njenoj dobroj kakvo}i s obzirom na fizikalno-kemijske parametre.– Arhiv Speleolo{kog kluba @eljezni~ar. M. MUNDA. a pojava prekomjernog bakteriolo{kog one~i{}enja nije ograni~avaju}i faktor njenog kori{tenja za javnu vodoopskrbu. 19/1–2. Budu}i je do oborina 24. (2003): Vodoistra`ni radovi za ocjenu koli~ine i kakvo}e vode na Rokinoj bezdani. & KOVA^EVI]. Prema podacima ki{omjera u Brinju izrazito su{no razdoblje na podru~ju Rokine bezdane potrajalo je do 24. 3. pa su zbog njihove za{tite eventualno raspolo`ive koli~ine vode i znatno manje. M. M. 7/8. Zagreb. Zagreb.

. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 203 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Istovremeno trasiranje ponora Rupa i bu{otine DB-1 na Grobni~kom polju Simultaneous tracing tests of ponor Rupa and the borehole DB-1 on Grobni~ko polje Mladen Kuhta. 2009). razlika Dh(m. Results of the ponor Rupa tracing test. niti u kanalu izvora [kolji}. Sachsova 2. Sva mjerenja i uzorkovanja obavili su djelatnici HGI-a. opa`anje je bilo kontinuirano. Neposredno nakon {to se u njoj pojavila boja. [vicarska).45 5.17 7. u opa`a~ku mre`u naknadno su uklju~eni izvori u kr{koj depresiji Ponikve. konc. 1977).kuhta@hgi-cgs. S obzirom na istovrsnu namjenu trasiranja i polo`aj istra`ivanih lokacija u bliskim hidrogeolo{kim sustavima. koji je potom ispran sa 104 m3 vode dopremljene cisternama. a na podru~ju Bakarskog zaljeva 24 dana. uranin Key words: Simultaneous tracing. smjerovi i brzine otjecanja podzemnih voda s njegove jugoisto~ne strane do sada nisu bili poznati. Na glavnim vodoopskrbnim izvori{tima (Zvir. iz Rijeke i Primorsko-goranske `upanije. Uranine Uvod Prikazana istra`ivanja su izvedena za potrebe novelacije zona sanitarne za{tite izvori{ta pitke vode zahva}enih na podru~ju grada Rijeke i u Bakarskom zaljevu.o. Rikard Ben~i}. Rezultati Podzemna vodna veza ponora Rupa dokazana je s izvorima Mlaka. a financirana su od strane Hrvatskih voda.90 4.0948 0. (mg/L) 0. Grobni~ko polje.0541 0. Poznato je da rezultati takvih trasiranja najbolje prikazuju stanje u kr{kom vodonosniku.. Perilo-galerija). Intervali izme|u uzorkovanja bili su od 6 do 24 sata i mijenjali su se kroz razdoblje opa`anja. KD “Vodovod i kanalizacija” d.) 282 281 280 280 Vrijeme do Max. Martin{}ica. Grobni~ko polje. 10 000 Zagreb.2009. Zvir i Marganovo (Tablica 1). od izvora 3. Na izvorima u Rijeci uzorci su prikupljani 10. izvedeno je 14. a za to su kori{teni terenski fluorometri (GGUN-FL.42 6. Hrvatska (mladen. U bu{otinu je upu{teno 50 kg uranina.0855 0. Table 1.m. maj u Rijeci do izvori{ta @minjci kod Bakarca. Ve} dugi niz godina u Hrvatskoj se trasiranja izvode pomo}u uranina dok se ostali traseri gotovo i ne koriste.hr) Klju~ne rije~i: istovremeno trasiranje. Zanimljivo je da traser nije detektiran u vodi zdenaca unutar galerijskog vodozahvata Zvir II (uzorkovani su zdenci B-2. Tihomir Frangen & Andrej Stroj Hrvatski geolo{ki institut. godine potvr|ena je podzemna vodna veza zapadnih rubova Grobni~kog polja s izvorima Zvir i Marganovo u Rijeci (BIONDI] et al. te iz toga proiza{lu potrebu opa`anja istih mjesta istjecanja.02. po prvi put je kori{ten Na-naphthionat (C10H8NSO3Na.0395 Vrijeme do pojave max. konc. Premda to mo`e biti posljedica uzorkovanja u stati~kim uvjetima.o. (sati) 51 43 30 43 Prividna brzina (cm/s) 3.) 3 4 5 5 Vis. Rezultati trasiranja ponora Rupa. Prethodnim trasiranjem ponora Rupa 1974. 3. CAS broj 130-13-2). izvedeno je simultano trasiranje s dva razli~ita trasera (KUHTA et al. Prvenstveno zbog nepostojanja adekvatne lokacije za upu{tanje trasera. Metodologija istra`ivanja Istovremeno trasiranje ponora Rupa kod Gornjeg Jelenja i bu{otine DB-1 na jugoisto~nom rubu Grobni~kog polja Tablica 1. godine u optimalnim hidrolo{kim uvjetima.80 4.97 Max. odnosno pri povla~enju visokog vodnog vala.n. Albillia. Ponor Rupa trasiran je sa 75 kg Na-naphthionata. 5 i 6).73 4.04 . U ovom slu~aju pored uranina. Na-naphthionate. dobiveni rezultati upu}uju na to da se bunari u galeriji prete`ito napajaju Izvor Mlaka Rikard Ben~i} Zvir Marganovo Udaljenost (m) 6845 6890 6260 6260 Visina h(m.4. prve pojave prividna (sati) brzina (cm/s) 43 31 22 35 4. Uzorkovanje je organizirano na 19 lokacija. U vrijeme ubacivanja trasera u ponor je uviralo 379 L/s. Na-naphthionat.

te na priobalnom izvoru Perilo u Kostreni.09 iz nekog drugog sustava. HGI. R. Ukoliko se vrlo niske koncentracije trasera usvoje kao pokazatelji vodne veze.0352 0. pokazuju da je napajanje tog vodozahvata vodama s jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja vrlo malo. Perilo i Lovrijenac u Bakru. Zagreb. (sati) 217 139 139 139 165 139 155 139 75 Prividna brzina (cm/s) 9.65 1. Trasiranjem bu{otine DB-1 utvr|eno je da se jugoisto~ni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u Bakarskom zaljevu. Toyama. unato~ ~injenici da su prema njemu utvr|ene znatno manje brzine toka. GOATTI.64 2. B. KUHTA & BRKI].43 4. Dobrica i u uvali ^rno.69 i 3. & BRKI]. koji se nalaze pribli`no na pola puta izme|u bu{otine i opa`anih izvori{ta u Bakarskom zaljevu. prethodno nije bila konstatirana.0041 0. nalazi ovog testa ne}e bitno utjecati na postoje}e granice zona sanitarne za{tite.0375 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 2. A.. Japan.2777 Vrijeme do pojave max. Izvor Perilo – Galerija Perilo izvor Jaz Lovni enac Podbok Dobra Dobnca Uvala Crno Ponikva NESIGURNO Martin{~ica Udaljenost (m) 7555 7810 7810 7740 8070 8815 9215 9890 3845 Visina h(m. Veza vodozahvata Martin{}ica s bu{otinom DB-1 nije pouzdano utvr|ena. a najve}i dio podzemnog otjecanja usmjeren je prema vodoopskrbnom izvoru Zvir.. FRANGEN.41 cm/s). premda je on uba~en u dovoljnoj koli~ini. & STROJ. dok.m. (1977): Vodoistra`ni radovi Rijeka..69 3. LITERATURA BIONDI].26 2.0273 0. Ove vrijednosti pribli`no odgovaraju onima dobivenim pri trasiranju 1974. (2008): Water Tracing Tests in the Dinaric Karst of Croatia.05 3. Prividne brzine toka su u rasponu vrijednosti koje su vrlo sli~ne prosje~nim vrijednostima na podru~ju Hrvatskog kr{a (srednja vrijednost 3. Dobra. medijan 2.45 0. Traser je u visokoj koncentraciji konstatiran na izvorima Jaz.) 300 304 304 304. Rezultati trasiranja bu{otine DB-1. te na izvorima Podbok. Table 2. Sna`an drena`ni pravac potvr|en je i prema zahva}enim izvorima Dobra i Dobrica (2.55 1.– Fond stru. M.3 cm/s.0439 0.– Fond stru. Zaklju~ak Rezultati dobiveni pri trasiranju ponora Rupa pokazuju da se zapadni dijelovi Grobni~kog polja dreniraju prema izvorima u gradu Rijeci. Nadalje.98 1.42 7150 5 300 137 1.55 cm/s. prividne brzine toka su oko 1. Trasiranjem je potvr|ena i prethodno konstatirana veza s bunarom-izvorom Marganovo (Tvornica papira).97 1.204 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. za {to ima elemenata. Razlog tome su hidrogeolo{ki uvjeti napajanja galerijskog zahvata i njegovo opa`anje u stati~kim uvjetima.56 1.05 cm/s) i Perilo (4. @.27 Max. A. Results of the borehole DB-1 tracing test.41 2. godine. razlika Dh(m. visoka koncentracija trasera zabilje`ena na izvorima u Ponikvama. Trasiranje tokova podzemne vode s Grobni~kog polja. A. Integrating Groundwater Science and Human Well-being.76 1. konc. T. pokazuje da se najve}a disperzija trasera doga|a u nizvodnom dijelu vodonosnika. O tome treba voditi ra~una pri novelaciji za{titnih zona vodozahvata Perilo. & VULI]. Najbr`a vodna veza utvr|ena je prema izvorima Jaz (5. Najve}a prividna brzina toka od (7.5 305 304 304 305 200 Vrijeme do prve pojave (sati) 147 51 43 59 99 91 75 123 47 Prividna brzina (cm/s) 1. YOSHIOKA. S obzirom na to da su zabilje`ene prividne brzine toka vrlo sli~ne onima dobivenim prethodnim trasiranjem. HGI.00019 183 1. Ovom prilikom neupitno potvr|ena veza prema izvorima Mlaka i Rikard Ben~i}. 2008). KUHTA. Relativno mala prividna brzina i vrlo niska koncentracija trasera na Martin{}ici. a i koncentracija trasera je bila vrlo niska. dok.n. AURELI.0948 mg/L) utvr|ene su prema izvoru Zvir..) 5 1 1 0.): Proceedings CD.56 1.0343 0. SINNER. . konc.45 cm/s. M. KUHTA. @. Ne{to ve}e prividne brzine konstatirane su prema izvorima Jaz i Perilo. V. Bu{otina DB-1. (ed.25 5. Okr{enost karbonatnog vodonosnika je velika. In: TANIGUCHI.0361 0.. Traser se nije pojavio samo na krajnjem opa`anom izvoru @minjci kod Bakarca. (2009): Vodoistra`ni radovi. Trasiranjem Bu{otine DB-1 potvr|ena je podzemna vodna veza jugoisto~nog dijela Grobni~kog polja s izvorima u podru~ju Bakarskog zaljeva (Tablica 2).25 cm/s).23 2. (mg/L) 0.36 1. M.0266 0. Zagreb.9 cm/s) i koncentracija trasera (0.5 0 1 1 0 105 Vis. Ponor Rupa u Donjem Jelenju.

godine.02 do 12.1 cm/s). 1960. Naravno. mogli znatno usporiti i dodatno razrijediti dotok iz Markovog ponora.95 : 2. smjerovima i vrijednostima prividnih brzina dotoka podzemne vode za pojedine opa`ane priobalne izvore i izvorne zone. Juraj. nakon trasiranja 1960. U ponor je pri dotoku od pribli`no 50 m3/s upu{teno 100 kg uranina deklarirane ~isto}e iznad 98%. Rezultati provedenog trasiranja pokazuju da u kr{kom vodonosniku razvijenom u dubini velebitskog masiva vla- . Juraj. a posebno u odnosu na iznimno brze vodne veze prema izvorima Jurjevska @rnovnica (32.. jednako kao i najve}a vrijednost prividne brzine je neo~ekivano utvr|ena u smjeru izvora Starigrad kod Senja. Uo~ljivo je da ranije izvedeno trasiranje pokazuje znatno {iru lepezu pojavljivanja trasera od Novljanske @rnovnice na sjeverozapadu sve do uvale Krali} na jugoistoku. To su ujedno i krajnje to~ke pojave trasera. koje su usporile dreniranje koncentriranih dotoka iz li~kih ponora.1 : 1.4. pa je do{lo do formiranja iznimno visokog vodnog vala i plavljenja Lipovog polja. Lipovo polje Trasiranje Markovog ponora izvedeno je 30.44 cm/s). utvr|ene pri trasiranju 1975. a time i pronos trasera prema mjestima istjecanja. Markov ponor.02 cm/s. od Markovog ponora udaljeni su 23 km. Naime.02 i 2. Hrvatska (mladen. Mo`e se konstatirati da postignuti rezultati opisuju uvjete te~enja kroz kr{ko podzemlje u razdoblju razvoja iznimno visokog vodnog vala.73 cm/s. ve} prvenstveno kao posljedicu uvjeta u kojima je ovo trasiranje izvedeno. Nadalje. Sachsova 2. Provedenim trasiranjem konstatirane su op}enito manje i ujedna~enije prividne brzine toka. i 1975.kuhta@hgi-cgs. Vrijednosti prividnih brzina tokova podzemne vode bile su u rasponu od 2. Manje prividne brzine toka mogu se tuma~iti kao posljedica obilnih dotoka svje`e infiltriranih voda iz podru~ja samog velebitskog masiva.80 cm/s. Sada je konstatirani odnos prividnih brzina bio svega 3. a njihova me|usobna udaljenost. a iznosile su 2.68 cm/s. u ekstremnim hidrolo{kim uvjetima nije potvr|ena izrazito velika razlika prividnih brzina toka izme|u Jurjevske @rnovnice i obli`nje uvale Duboka. Najve}a zra~na udaljenost je prema izvoru Klenovica i iznosi 45. Hidrolo{ke prilike koje su uslijedile neposredno nakon upu{tanja trasera bile su izrazito nepovoljne. odnosno izvori Ba~vice – kapta`a i Ba~vice – uvala Vrulja.0075 na izvoru Klenovica do 0. Maksimalne koncentracije boje na pojedinim izvorima kretale su se u rasponu od 0.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje.0541 mg/L na izvoru u Jurjevskoj @rnovnici. premda se on pojavio na obli`njem izvoru Klenovica. Izostanak pojave trasera na dijelu opa`anih izvora ne treba tuma~iti kao negaciju prethodno utvr|enih veza. godine (TURNER. te pomo}u aktivnog ugljena na izvoru Ba~vice-uvala Vrulja. {to se zasigurno odrazilo i na rezultate samog ispitivanja. Pored toga. Najbli`a mjesta istjecanja na kojima je potvr|ena pojava trasera. Markov ponor. BIONDI] & GOATTI. U opisanim hidrolo{kim prilikama istjecanje boje je dokazano na slijede}im izvorima: Klenovica.8 km. koji su u danim hidrolo{kim uvjetima.80 cm/s (Tablica 1). i iznosi 12. U tom kontekstu potrebno je promatrati i izostanak pojave trasera na izvori{tu Novljanske @rnovnice. 2005). Pored toga u slu~aju Novljanske @rnovnice treba voditi ra~una i o mogu}nosti nepovoljnog djelovanja sna`nih dotoka iz Gorskog kotara. godine (DUKARI] et al. Jurjevska @rnovnica. Pove}ani dotoci u podzemlje manifestirali su se porastom razine podzemnih voda i velikim porastom izda{nosti svih vodnih pojava u priobalju. studenog 2005.25 cm/s). Jurjevo-Bakovac (16. uz tako velike koli~ine podzemnih voda do{lo je i do iznimno velikog razrje|enja trasera. Uspore|uju}i rezultate dobro dokumentiranog trasiranja 1975. Ovo je bilo tre}e trasiranje iz istog objekta. 10 000 Zagreb. @aga – Sv. 1976). Donja Klada (14. Najni`e vrijednosti prividnih brzina zabilje`ene su u smjeru priobalnih izvora uvala Duboka i izvora @aga – Sv. Lipovo polje Key words: tracing. cijelo kr{ko podru~je zahvatile su intenzivne oborine pra}ene naglim topljenjem snijega. Andrej Stroj & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. koja je pri prethodnom trasiranju iznosila 32. Prva pojava boje. Starigrad kod Senja i Ba~vice-kapta`a. S obzirom na tu ~injenicu proizlazi da je ovom prilikom u ponor realno uba~eno oko 25 kg vi{e ~istog uranina. traser se pojavio na ve}em broju izvora premda je ve}i dio njih bio opa`an i pri ovom trasiranju.22 cm/s) i Stinica (13. Oba prethodna trasiranja izvedena su sa 150 kg uranina 50%-e koncentracije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 205 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora na Lipovom polju Results of the repeated tracing test of the Markov ponor on the Lipovo polje Mladen Kuhta. uvala Duboka. odnosno {irina pojasa registriranog istjecanja boje je pribli`no 52 km. godine i predmetnog trasiranja (Tablica 1) jasno su vidljive velike razlike u redoslijedu.

05 0. S obzirom na to da su glavni ciljevi ovog istra`ivanja bili prikupljanje dodatnih informacija za novelaciju za{titnih zona Novljanske @rnovnice. a na znatnom broju izvora i ispod granice detekcije. LITERATURA BIONDI]. (mg/L) Novljanska @rnovnica Klenovica Smokvica Sv.25 32. ali da je u povoljnijim hidrolo{kim prilikama vrlo izgledna. A.24 2. .95 2..77 16.5 0. odnosno do svojevrsnog ispiranja podzemlja.0075 0.19 2.05 0. k.72 — 2. dok.02 — — Max. M. Table 1. treba konstatirati da ta veza nije potvr|ena.44 1.– Fond stru. B.– Fond stru. & GOATTI. (cm/s) VP 1975.005 0. (cm/s) 0 3.41 3.22 4.10 1.0149 0. Osnovni rezultati ponovljenog trasiranja Markovog ponora u usporedbi s prethodnim testovima. (2005): Trasiranje tokova podzemne vode iz Markovog ponora u Lipovom polju u porje~ju rijeke Like. k. Sukladno tomu.15 4.05 0.92 — 6.84 — — — — 0. (1976): Regionalna hidrogeolo{ka istra`ivanja Like i Hrvatskog Primorja.6 0.80 0 0 5. F. ugljen 0. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1.3–4. Basic results of the Markov ponor repeated tracing test in comparison with previous tests. mo`e se o~ekivati da pri opisanim hidrolo{kim uvjetima dolazi i do zna~ajnog razrje|enja one~i{}enja.68 3. KUHTA. (mg/L) 0. To je svakako posljedica njegove velike disperzije i razrje|enja.206 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.005 VP 2005.05 0.15 — 14.34 — 3.31 Max. V.95 Tragovi Tragovi — 2.05 0. (cm/s) 4.35 5. HGI.70 2.05 0 12. S. Usprkos dosad najve}oj koli~ini uba~enog trasera njegova koncentracija na izvorima bila je uglavnom ni`a nego u prethodnim trasiranjima. a dinamika podzemnih voda vrlo je osjetljiva na promjene hidrolo{kih prilika.1 0. DUKARI].0541 0. Naziv izvora VP 1960.– Arhiv DHMZ. HGI. & STROJ. (1960): Bojenje Markovog ponora u Lipovom polju.0347 0.01 0. Zagreb.005 0. Zagreb.05 0.0211 0.0315 Akt. Juraj – Bakovac / @aga Jurjevska @rnovnica Uvala Duboka @dralovo Uvala Bilu}a Donja Klada Starigrad kod Senja Stinica Jablanac Ba~vice – kapta`a Ba~vice – uvala Vrulja (ugljen) Cesarica Uvala Krali} — — — 10.76 3.60 13. U uvjetima razvoja iznimno visokog vodnog vala te~enje podzemnih voda pokazalo se bitno druga~ijim od onog registriranog prethodnim trasiranjem.73 2. Zagreb TURNER. dok.5 0 0 (—) – Izvor nije opa`an – not observed spring (0) – Opa`ani izvor bez pojave trasera – observed spring without tracer daju slo`eni hidrogeolo{ki uvjeti.

godine. prosinca 2006. pa su hidrolo{ka mjerenja uspostavljena u mjerno regulacijskoj komori nekoliko kilometara nizvodno. Hrvatska (mladen. U sklopu hidrogeolo{kih istra`ivanja 2006.4 L/s mo`e se konstatirati da je crpljenjem ostvareno pove}anje dotoka od 4. sam izvor i ispitivani zdenac davali su ukupno 18.66 ´ 10–3 do 5. Mladen Kuhta. Zbog pote{ko}a u vodoopskrbi program crpljenja znatno je skra}en. Dinamika istjecanja iskazuje znatne oscilacije (odnos zabilje`enih ekstremnih izda{nosti izvora je 1:26). a u intervalu 64–119 m bu{otina je pro{la kroz vapnence ladinika (T22). Tijekom prosje~nih hidrolo{kih godina mogu se o~ekivati minimalne izda{nosti u rasponu od 20 do 25 L/s. Andrej Stroj. posebno u uvjetima dobre saturacije podzemlja. godine. 2006). Mala Veli~anka i Stra`emanka. Istra`na bu{otina PV-1 dubine 150 m izvedena uz cestu Velika-Jankovac neposredno iznad izvora pokazala je bitno druga~iju situaciju (KUHTA & STROJ. Na osnovi podataka prethodnih istra`ivanja i novijih mjerenja mo`e se konstatirati da u ekstremno su{nim godinama minimalna izda{nost izvora Veli~anke opada do 10 L/s. Ove su naslage okru`ene trijaskim kvarcitima i razli~itim paleozojskim klasti~nim. transmisivnost stijenske mase u okolici bu{otine kre}e se u rasponu od 5. Prema nalazima tako izvedenog testa.8 m.04 ´ 10–3 m2/s. Potencijalno priljevno podru~je izvora Veli~anke nedvojbeno se nalazi unutar karbonatnih stijena koje izgra|uju glavni greben masiva Papuka.5 L/s u trajanju od svega 6:30 sati. Papuk Key words: karst. Veli~anka spring. Budu}i da je sam vodozahvat izveden na kontaktu vodonepropusnih slejtova i filita karbon-permske starosti i slabo propusnih kvarcnih pje{~enjaka permotrijasa. u boku doline istoimenog potoka. Dakle. danas je zatrpan obru{enim blokovima i u njega nije mogu}e u}i. kroz kvarcne pje{~enjake. Budu}i je na po~etku ove faze testiranja izda{nost izvora Veli~anke iznosila oko 14. u uvjetima izrazito niskih voda.013 (STROJ & KUHTA. hydrogeology. Vodozahvat izgra|en 1972. koji formiraju slabije propusnu barijeru izme|u izvora i glavnog karbonatnog vodonosnika. protok izvora Veli~anke pao je na 2 L/s. smatrano je da se napajanje izvora odvija posredno. te brzu reakciju na oborine.m.012–0. Prema litolo{kim karakteristikama stijena u intervalima 31–64 i 119–150 bu{eno je kroz anizi~ke vapnence (T21).kuhta@hgi-cgs. Zbog svog prostornog i hipsometrijskog polo`aja.4. Hidrogeolo{ke zna~ajke izvora Izvor Veli~anka nalazi se na pribli`no 512 m n. Dio tih istra`ivanja izveden je i na priljevnom podru~ju ve} zahva}enih izvora Veli~anke i Male Veli~anke. izvor Veli~anka. Papuk Uvod Vodoopskrbni sustav Po`e{tine temelji se na vodozahvatima podzemne vode iz aluvija rijeke Orljave i prirodnih izvora po obodu gorskih vodonosnika Papuka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 207 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Zna~ajke kr{kog vodonosnika izvora Veli~anke na Papuku Characteristics of the Veli~anka spring karst aquifer on the Papuk Mt. U posljednjih pet godina Hrvatske vode su inicirale i financirale niz hidrogeolo{kih istra`ivanja na pojedinim dijelovima masiva Papuka. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. 2007). hidrogeologija. a u razdobljima velikih voda najve}a zabilje`ena izda{nost dosegnula je 260 L/s.5 L/s uz sni`enje u zdencu od 3.. Pokusno crpljenje izvedeno je u razdoblju od 20. @eljka Brki} & Domagoj Jami~i} Hrvatski geolo{ki institut. Zbog kratkog trajanja testa. koja su imala za cilj zahva}anje dodatnih koli~ina podzemne vode.1 L/s. ovdje su prikazane nove spoznaje vezane uz geolo{ku gra|u i hidrogeolo{ke odnose u njihovom zale|u.95 ´ 10–5 m/s. ovi izvori imaju velik zna~aj. Geolo{ka gra|a Podru~je Papuka vrlo je slo`ene geolo{ke gra|e. a posebno u su{nim ljetnim razdobljima. Ispod 31 m kvarcnih pje{~enjaka bu{otina je u{la u srednjetrijaske vapnence. Veli~anka. Ovim je nedvojbeno dokazano da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnih naslaga sredi{njih dijelova masiva Papuka. metamorfnim i magmatskim stijenama. Premda istra`ivanja jo{ nisu zavr{ena. a hidrauli~ka vodljivost u rasponu od 9. do 22.96 ´ 10–5 do 8. godine nad izvorom Veli~anke izveden je istra`no-eksploatacijski bu{eni bunar BV-1 dubine 100 m. Sachsova 2. Najzna~ajniji vodonosnik predstavljaju vapnenci i dolomiti srednjeg trijasa koji izgra|uju sredi{nje dijelove masiva. Tijekom konstantnog crpljenja s koli~inom od 16. HR-10 000 Zagreb.hr) Klju~ne rije~i: kr{. Na podru~ju Papuka za vodoopskrbu su zahva}eni izvori Bo`ji zdenac. kao i ~injenice da u minimumu daju oko 40 L/s vrlo kvalitetne podzemne vode. rezultate ovog testa treba uzeti s rezervom. Zanimljivo je da tijekom pokusnog crpljenja nisu zabilje`ene nikakve promjene izda{nosti na izvoru Male Veli~anke .

pokazuju da se unato~ blizini. A.). Postojna. izme|u vrha Papuka i Iva~ke glave. {to potvr|uje pretpostavke o njenom napajanju iz zasebnog sliva. S obzirom da je Veli~anka od ponora udaljena 3. KUHTA.. Zbog geolo{ke situacije i ~injenice da se Uviraljka nalazi na sjevernoj strani Papuka. odnosno pronos trasera bio je 86 %. IGI. Prva pojava trasera u koncentraciji od 0. dok. M. & BRKI].. granice sliva Veli~anke zasad nisu poznate (KUHTA & BRKI]. te zna~ajne razlike u temperaturi vode (Veli~anka 9.008 kg boje. dok. Prividna brzina toka do pojave maksimalne koncentracije iznosila je 1 cm/s. IGI.03.27 cm/s). br. PP “Papuk”. pojava trasera o~ekivana je prvenstveno na izvoru Kova~ica. Prema izvedenom prora~unu na Veli~anki je isteklo oko 3. Budu}i se iz tog vodonosnika napajaju i drugi zna~ajni izvori poput Dubo~anke i Tisovca. Ovaj podatak kao i prethodno utvr|ene razlike kemijskog sastave vode. izvor Male Veli~anke napaja iz zasebnog sliva. ali mu bo~ne granice nisu poznate.. 2006). Izvje{}e I. (2004): Istra`ivanja karbonatnih vodonosnika Papuka na {irem prostoru izvori{ta Veli~anka radi zahva}anja pitke vode za javnu vodoopskrbu – hidrogeolo{ka istra`ivanja. dok. Karst Research Institute SRC SAZU. KUHTA. (2007): Hydrogeological explorations of Mt.– Fond stru. dok. KUHTA et al. godine pomo}u 3. STROJ.m.5 °C. (2003): Hidrogeolo{ka istra`ivanja na podru~ju Park {ume Jankovac u Parku prirode “Papuk”. Kr{ke karakteristike vodonosnika potvr|uju i prividne brzine toka utvr|ene tijekom trasiranja (2. M. Priljevno podru~je Veli~anke se`e do kontakta s vodonepropusnim naslagama na sjevernim padinama Papuka. MARKOVI]. Mala Veli~anka 10. dakle 86 sati nakon ubacivanja. koji se nalazi na sjevernim padinama vr{nog dijela grebena.– 15th International Karstological School “Classical Karst”.3. T. na kontaktu karbonata i vodonepropusnih paleozojskih migmatita. & KUHTA. 80/04. Naime. PP “Papuk”. Zaklju~ak Provedena hidrogeolo{ka istra`ivanja pokazala su da se izvor Veli~anke napaja izravno iz karbonatnog vodonosnika sredi{njih dijelova masiva Papuka.0014 mg/L zabilje`ena je na uzorku uzetom 36 sati nakon ubacivanja. Zagreb. 2004). M. 123/06.– Fond str.208 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Velika. O. na ju`noj. Papuk karst aquifer. razlike u aktivnosti tricija. @. M. LITERATURA KUHTA.5 kg Na-floresceina (uranin) i prvo je takvo istra`ivanje na podru~ju Papuka. br. a vjerojatno i Stra`emanke. (2006): Izvje{}e o vodoistra`nim radovima na Papuku u 2006. Kako je ve} konstatirano priljevno podru~je Veli~anke smje{teno je na karbonatnim naslagama sredi{njeg dijela masiva Papuka. Trasiranje je izvedeno 22. Na izvoru Mala Veli~anka traser se nije pojavio.013. traser se pojavio samo na izvoru Veli~anke. Prvi korak u tom smjeru je trasiranje ponora Uviraljke (800 m n. ovaj se izvor nalazi 3.11 km proizlazi prividna brzina toka od 2. KUHTA. Maksimalna koncentracija trasera od 0.3103 mg/L zabilje`ena je na uzorku od 26. A. M. Premda se otjecanje u tom smjeru ~inilo vrlo logi~nim.2007. faze istra`ivanja. Zagreb.1 L/s. NE Croatia.17 km isto~no od ponora na nadmorskoj visini od 540 m.– Fond stru. Analiza hidrograma pokazuje tipi~ne kr{ke karakteristike izvora uz koeficijent recesije u rasponu 0. a javlja se na liniji istog kontakta karbonata i vodonepropusnih sijena (u ovom slu~aju donjotrijaskih klastita) na kojoj je i sam ponor. . A. KUHTA.012–0. & STROJ.27 cm/s. te Jankovca na sjevernoj strani masiva. (2006): Hidrogeolo{ka gra|a PP “Papuk”. Velika. u 6 sati. LARVA.– Fond str. godini.8 °C. Management of transboundary karst aquifers. a koje su na razini naj~e{}ih vrijednosti zabilje`enih u na{em kr{u. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 koji je davao konstantnih 2. 2003. & STROJ.

T. a paralelna analiza dviju serija hidrokemijskih uzoraka razli~itim matemati~ko-statisti~kim metodama (prvenstveno multivarijatnim analizama) znatno }e doprinijeti upoznavanju hidrogeolo{kih i hidrokemijskih odnosa na otoku Pagu. u druga~ijim hidrolo{kim uvjetima (bli`e minimumu). Geolo{ka gra|a opisana je na vi{e listova Osnovne geolo{ke karte RH. S povr{inom od 284. iz vodocrpili{ta Hrmotine (dio HE sustava Senj).. Morfologija otoka ima zna~ajnu ulogu za nakupljanje i strujanje podzemne vode. te me|usobno slabo ili nikako povezani. REFERENCE DUPLAN^I] LEDER. hydrochemistry. 1).– Geoadria. koji su dobrim dijelom prekriveni kvartarnim naslagama. Me|utim.18 km2. U hidrogeolo{kom smislu otok je u vi{e navrata istra`ivao MAGDALENI] (1963). 1974). hidrokemija. Op}ina Povljane se nedavno odvojila od pa{kog vodovoda te se oskrbljuje vodom iz ~etiri bu{otine u Povljanskom polju. Zbog oblika i razvedenosti sljevovi otoka Paga su relativno mali i ra{trkani. te nekoliko manjih zdenaca. Na pojedinim izvorima koncentracije nitrata su povi{ene.06. Te geolo{ke strukture se poklapaju s reljefom otoka pa antiklinale predstavljaju najvi{e dijelove otoka. povi{ene koncentracije klorida djelomi~no su uzrokovane i ispiranjem posolice s povr{ine tijekom infiltracije oborina. Du`ina mu je oko 60 km. Morfolo{ki. uzeti }e se jo{ jedna serija uzoraka na otoku Pagu. Op}enito. Ipak. Tijekom 2010. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 209 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrokemijske zna~ajke otoka Paga Hydrogeological and hydrochemical features of the island of Pag Jasmina Luka~ Reberski. 2004) i indeksom razvedenosti I=5.4. odnos slatke i slane vode. M. koje se rje{ava mije{anjem sa slatkom vodom dovedenom s kopna.47 km (DUPLAN^I] LEDER et al. Osnovne strukturne geolo{ke forme otoka su dvije kredne antiklinale izme|u kojih je eocenska sinklinala. obilje`en blagim reljefom. dok lapori i pje{~enjaci eocenskog fli{a. navedeni objekti nisu dostatni za vodoopskrbu cijelog otoka pa se glavni dio vode dovodi s kopna. & ^ALA. Smje{taj ispod Velebita izlo`io je otok jednoj od najja~ih bura na isto~noj obali Jadrana. island. salt/fresh water relations. To se prvenstveno odnosi na kapta`u uz jezero Velo Blato u ju`nom dijelu otoka. Temperature na ve}ini opa`anih lokacija u skladu su sa srednjom godi{njom temperaturom zraka istra`ivanog podru~ja. Dolazi do podzemnog mije{anja infiltrirane vode s morskom vodom koje se poput klina pru`a u unutra{njost ispod slatke i bo~ate vode zbog razlike u gusto}ama. Croatia Pag je otok na dodiru Dalmacije. a u planu je desalinacija. a dio prema moru.5 km u sjevernom do 7.5 km u ju`nom dijelu. a najve}im dijelom na listu Gospi} (SOKA^ et al. a njegovi su (uglavnom) neobjavljeni radovi kori{teni i pri nedavnim istra`ivanjima u sklopu izrade Osnovne hidrogeolo{ke karte. Kalcijsko-karbonatni facijes odraz je litolo{kog sastava vodonosnih naslaga. a sinklinale doline i polja. UJEVI]. te su nitrati ispirani iz tla u poljodjelski aktivnim podru~jima. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. peti je po veli~ini i najrazvedeniji me|u jadranskim otocima s du`inom obale od 302. 2010). 9/1. {to je va`nije od ostalih okolnosti obzirom na predmet izu~avanja. dok je natrijskokloridni facijes posljedica velike izlo`enosti utjecaju mora zbog spomenute male {irine otoka i velike okr{enosti stijena. hidrogeologija. odre|eni su hidrokemijski facijesi koji se kre}u od kalcijsko-karbonatnih (Ca-HCO3) u sredi{njem dijelu otoka do natrijsko-kloridnih (Na-Cl) koji su sve izra`eniji bli`e obali. a {irina mu varira od 1. T. (2004): Coastline lengths and areas of island sin the Croatian part of Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25000. Navedene zna~ajke (geolo{ke i morfolo{ke) razlog su zbog kojeg unato~ relativno velikoj povr{ini otoka. te se dio voda u vapnencima drenira prema poljima. Otok je prete`ito izgra|en od izrazito okr{enih karbonatnih naslaga. Pag je nastavak Ravnih Kotara. Polja u eocenskoj sinklinali su vrlo povoljna za nakupljanje vode. pa mu je sjeveroisto~na strana ogoljela od vegetacije. Hrvatska Key words: karst. .. Iako geolo{ki i morfolo{ki odnosi ne dopu{taju stvaranje ve}ih kr{kih vodonosnika na Pagu. Izdu`enog je oblika koji prati dinaridski smjer pru`anja. Josip Terzi} & Stipe Doli} Hrvatski geolo{ki institut.. podzemna se voda ipak koristi za javnu vodoopskrbu. Jezgra antiklinala najvjerojatnije djeluje kao podzemna razvodnica. no to nije neobi~no jer su se uzorci uzimali netom nakon perioda prvih ja~ih oborina poslije su{nog ljetnog perioda. Na temelju hidrokemijskih analiza uzoraka s 19 vodnih objekata na otoku (Sl.. naj~e{}e se pridru`uje Kvarnerskim otocima jer im pripada po klimatolo{kom kriteriju. Problem ve}ine vodoopskbnih objekata je zaslanjenje. zauzimaju manje povr{ine. otok. hydrogeology. kemizam istra`ivanog podru~ja je u skladu s onim na podru~ju cijele isto~ne obale Jadranskog mora u zoni utjecaja mije{anja slatke i slane vode (TERZI] et al. Osim toga. Kvarnera i Like. 10 000 Zagreb. Sachsova 2. te uz njih nekoliko manjih pravilnih bora. nema mogu}nosti za formiranje znatnih koli~ina pitke podzemne vode. Stoga postoji veliki broj malih priobalnih izvora i vrulja. 5–32.

B. (1963): Hidrogeologija otoka Paga.. & MAMU@I]. PEH. NIKLER. A. P. doi 10.– HGI-CGS.– Env. J. Z. ISSN 1866–6280 (Print). list Gospi}. Earth Sc. Figure 1. I. Zagreb. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. (2010): Hydrochemical properties of transition zone between fresh groundwater and seawater in karst environment of the Adriatic islands. Mjesta uzorkovanja na otoku Pagu i prikaz hidrokemijskih podataka Piperovim dijagramom (polo`ajna skica u detalju). 66/63. Sampling locations on the island of Pag and display of the hydrochemical data in Piper diagram (position sketch in the detail). TERZI]. 1866–6299. 59/8. SOKA^. Beograd. T. 1629–1642. VELI]...– Arhiv HGICGS. L. Croatia. Zagreb. MAGDALENI].210 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. (1974): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. & MARKOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 1.1007/s12665-009-0146-x .

Maja Prskalo2 & Enes [erifovi}3 1 2 JP.4. te miocensko-pliocenski polifacijalni kompleks izgra|en uglavnom od glinovito-laporovitih sedimenata s ugljenim slojevima. od kojih su u promatranom dijelu polja izdvojeni miocenski `utosivi lapori i laporoviti vapnenci u kojima su ulo`eni konglomerati.m. a sve vode vrlo razgranate mre`e ve}ih i manjih dotoka drenira tok rijeke [uice. Mile Budaka 106 a. tektonski o{te}eni i okr{eni bez povr{inske hidrografske mre`e. 88 000 Mostar.m. a po nekim istra`ivanjima (gravimetrija) i do 2000 m. za razliku od drugih polja Hercegovine i jugozapadne Bosne funkcionira kao zasebna hidrolo{ka cjelina. a sve vode teku kroz podzemne povezane {upljine na velikoj dubini prema erozijskoj bazi. Izdvojene neogenske naslage imaju malu intergranularnu vodopropusnost i u funkciji terena predstavljaju hidrogeolo{ki podinski i bo~ni izolator. Izgled plavne povr{ine. Specifi~nost odnosa dubokog neogenskog bazena s izolatorskim osobinama i okr{enih vapnenaca okru`enja s kolektorskim svojstvima. pje{~enjaci i tufovi.).). Slika 1. Ve}ina ovih voda izvire na vrelima Ri~ine (700 m n. Armije BiH 15/2. january 2010 Josip Marin~i}1. Rezultat ovakvih odnosa je kontinuiran tok rijeke [uice i neznatni gubitci vode iz korita i u uvjetima malih dotoka. Za razliku od drugih polja u kojima se gotovo u pravilu du` ovakvih kontakata javljaju kako stalna tako i zna~ajnija povremena vrela. Figure 1. takvih pojava nemamo. Neogene basin Duvanjsko polje (860–900 m n. U slu~aju Duvanjskog polja promatrano od [uice na sjeveru do ju`nih dijelova. BiH 3 CERBERUS. ponor Kova~i. poplavni val. Amira Gali}2.ELEKTROPRIVREDA HZ-HB. The appearance of flooded areas.m. 75 000 Tuzla. rje|e dolomita prete`no kredne starosti. Ostali dijelovi sliva. 88 000 Mostar.m. Kova~i sinkhole. U sredi{njem i ni`im dijelovima polja. neogenski bazen Key words: Duvno field. BiH GRA\EVINSKI FAKULTET-Sveu~ili{te u Mostaru. . iznad neogenskih lapora.) se prostire na povr{ini od cca 128 km2 i predstavlja dio hidrogeolo{kog sustava koji povezuje vode Kupre{kog polja (1100–1200 m n. Manji dio voda izvire u ni`im razinama sliva Cetine. Matice hrvatske bb. Debljina neogenskog kompleksa u Duvanjskom polju je vrlo velika. To se prvenstveno odnosi na podru~je izgra|eno od debelih glinovitih sedimenata koji su utvr|eni u promatranom dijelu gdje su izvr{ena istra`ivanja. Najve}i dio ravni polja izgra|uju neogenske naslage. Duvanjsko polje.m.) odnosno dotje~u u akumulaciju Bu{ko Blato. retenzija. prvenstveno rubovi polja i planinski masivi su izgra|eni uglavnom od vapnenaca. a izuzetkom se djelomi~no mo`e smatrati povremeni vodotok Drina koji drenira vode s ju`nih dijelova podru~ja. flooded wave. retention. koje donose tokovi. natalo`eni su aluvijalni nanosi pijeska i mulja. godine Hydrogeological and hydrological characteristics of Duvno field – observed in the context of wave flooding. BiH Klju~ne rije~i: Duvanjsko polje.) s Bu{kim blatom (700–720 m n. a raznose poplave. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 211 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ke i hidrolo{ke zna~ajke Duvanjskog polja – promatrano u kontekstu poplavnog vala iz sije~nja 2010. kojim se sve vode usmjeravaju prema ponoru Kova~i (856 m n. se ogleda u izostanku stalnih ili zna~ajnijih povremenih vrela u uzvodnim kontaktima ovih cjelina.

godina) pojava vodostaja iznad 700 cm. .m. Dijagram intenziteta oborina. a iznad vodostaja cca H = 700 cm (858. a u ki{noj godini akumulacija u polju traje 23–24 dana.m3.1968 godine. god. U ekstremno su{noj godini [uica presu{uje cca 150 dana. od strane nekih autora.m.40 m n.15 m n.212 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Pojava retencije.01. (Slika 1-Izgled plavne povr{ine).2010 god. Poplavni val je uslijedio nakon obilnih ki{a koje su u periodu od 05–10.2010. Ovim ki{ama je prethodio iznad prosje~no ki{ni i snje`ni prosinac 2009. Pojava poplave ovakve i ve}e razmjere dogodila se u periodu od 09–21.m. Pri ovom vodostaju retencija je zauzimala jedinstvenu povr{inu ve}u od 24 km2.) dolazi do formiranja retencije. Dodatni i klju~ni efekt razvoju pojave ove poplave jest izniman rast razine podzemne vode i promjena u podzemnoj raspodijeli voda. U prosje~noj godini rijeka [uica na lokalitetu Kova~i (vodomjerna postaja cca 300 m uzvodno od ponora) ne presu{uje. Pri vodostajima ve}im od cca H = 200 cm (853.01.15 m n.) registrirana u periodu 18. se registrirala 48 puta. Upravo iz ovih smjerova (isto~ni i jugoisto~ni rubovi polja) su bilje`ene ekstremne pojave izviranja velikih koli~ina vode iz vapnena~kih masiva na razinama i po 20 i vi{e metara od razine polja. definiranjem hidrogeolo{ke razvodnice du` ruba polja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. odnosno akumuliranja vode u Duvanjskom polju.19 i 20 11. Drugim rije~ima za razdoblje obrade za koje postoje podaci (1954–1990.) dotok u ponor je ve}i od 60 m3/s i dolazi do pojave uspora uslijed nedovoljnog kapaciteta ponora. Ovakvi odnosi su rezultirali. u su{noj godini ne dolazi do plavljenja ({to se de{avalo historijski i nekoliko godina uzastopno). dok je pojava ekstremne razine vode iznad H = 1200 cm (863. odnosno pomicanju hidrogeolo{ke razvodnice dalje u masive Ljubu{e i Vrana. The diagram of the intensity of rainfall. godine kada se formirala retencija s vodostajem od 864.m. u prosje~noj godini traje 1–2 dana.15 m n. Figure 2. zbirno iznosile 255 mm (podaci sa MP Kongora-Slika 2). i volumen oko 48 mil. kada dolazi do akumuliranja vode u polju.

. Drava River Prema geotektonskoj klasifikaciji Dravski bazen pripada ju`nom rubnom dijelu Panonskog bazena. @eljka Brki}1. 10 000 Zagreb. U krovini vodonosnika ve}inom se nalaze slabopropusne glinovito-pra{inaste naslage. premda se ne mo`e zanemariti i donos iz ju`nih i sjevernih predjela. PRELOGOVI] & VELI]. 1978. alluvial aquifer. Sachsova 2. Mjestimice se i u zapadnim predjelima unutar {ljun- ~anih naslaga nalaze pje{~ani slojevi kao posljedica povremenog pada energije vodenog toka. 2008). URUMOVI] et al. Debljina vodonosnika se pove}ava u smjeru istoka.4.. 1990. aluvijalan vodonosnik. rijeka Drava Key words: groundwater quality. Hrvatska Hrvatske vode.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 213 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Kakvo}a podzemne vode na podru~ju Dravskog bazena Groundwater quality in the Drava Basin Tamara Markovi}1. Karakterizira ga razmjerno velika debljina istalo`enih kvartarnih naslaga unutar kojih je formiran vodonosnik intergranularne poroznosti sa znatnim koli~inama akumulirane podzemne vode. Na krajnjem zapadnom dijelu njihova debljina ~esto ne prelaze 1 m a mjestimi~no u cijelosti izostaju ili se sastoje isklju~ivo od humusnog materijala (URUMOVI] et al.. U sredi{njim se predjelima lateralno i vertikalno smjenjuju {ljunak i pijesak. Promatraju}i osnovni ionski sastav podzemne vode motrenog podru~ja pripadaju od Ca-HCO3. 1973. Kosta Urumovi}1 & Maja Bri{ki1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Piper diagram of groundwaters a) western and middle part of basin b) eastern part of the basin. do CaMg-HCO3 hidrokemijskom facijesu u zapadnom i sredi{njem dijelu bazena {to je posljedica dominatnog otapanja karbonatnih minerala (kalcit i dolomit). Hrvatska Klju~ne rije~i: kakvo}a podzemne vode. @eljko Peka{2. Piperov dijagram podzemnih voda a) zapadnog dijela bazena b)isto~nog dijela bazena. U zapadnim predjelima prevladava u litolo{kom sastavu vodonosnika {ljunak s razli~itim udjelima pje{~ane komponente (BABI] et al. 1978. MILETI] et al. MgCa-HCO3. CaMgNa-HCO3 i NaCa-HCO3 hidrokemijskim facijesima. Idu}i prema istoku debljina im se pove}ava i mjestimi~no iznosi vi{e od 30 m (BABI] et al. Ozren Larva1. Hidrokemijski facijes upu}uje na dominantan utjecaj otapanja karbonatnih minerala u vo- a) b) Slika 1. 1990. MILETI]. LARVA. LARVA. 10 000 Zagreb. Sedimentacijski je materijal iz izvori{nog podru~ja preno{en prvenstveno rijekom Dravom. 1969. MILETI] et al. 1988). 1973. a od Suhopolja nizvodno dominira srednjozrnati do sitnozrnati jednoli~ni pijesak (BABI] et al. MILETI] et al. U isto~nom dijelu bazena podzemna voda pripada CaMg-HCO3. Geolo{ki i hidrogeolo{ki uvjeti su utjecali na kemizam podzemnih voda na podru~ju Dravskog bazena. 1978.. 2007. a u istom se smjeru postupno smanjuje i prosje~na veli~ina zrna zbog pada energije vodenog toka. 1973). Ulica grada Vukovara 220. . Figure 1.. MARKOVI]. 2008).

& MRAZ. Slika 2. (1990): Hidrogeolo{ki uvjeti vara`dinskog vodonosnika. (2008): Ranjivost vodonosnika na priljevnom podru~ju vara`dinskih crpili{ta. K.. vjesnik. Geol. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 be prirodnih i umjetnih gnojiva (MARKOVI]. 2007). Zn. HLEVNJAK. (1973): Prilog poznavanju koncentracije `eljeza u podzemnim vodama porje~ja Drave. @.. K. URUMOVI]. 155. URUMOVI]. vjesnik. PRELOGOVI]. 149–154. u prvom vodonosniku. (1978): O geologiji kvartarnih naslaga porje~ja rijeke Drave.– Geol. U drugom vodonosniku. & MAYER. P. ortofosfta i nitrita (MARKOVI]. donosnicima. LITERATURA BABI]. koncentracije nitrata su daleko ispod MDK vrijednosti i prosje~na vrijednost iznosi 19. (1971): Hidrogeologija prvog vodonosnog horizonta porje~ja Drave na podru~ju Hrvatske. 43. U smjeru istoka koncentracije nitrata znatno opadaju i prosje~ne vrijednosti iznose 2.– Doktorska disertacija. K.. 25. 267–277. vjesnik. Me|utim u ovom podru~ju u pojedinim vodonosnim horizontima su povi{ene koncentracije Fe.– Geol. Visoke koncentracije nitrata su posljedica upora- . O. (1969): Hidrogeolo{ke karakteristike sjeverne Hrvatske. (2007): Odre|ivanje osjetljivosti nesaturirane zone geokemijskim modeliranjem. 30/1.. Sveu~ili{ta u Zagrebu. P. MILETI]. A. & CAPAR. As. 198. V. MILETI]. URUMOVI]. ^AKARUN. Figure 2. Mn. MILETI]. Raspodjela As i Pb u podzemnim vodama isto~nog dijela bazena.8 mg/l.. 149–158. str. G. str. V. U zapadnom dijelu bazena ({ira okolica grada Vara`dina i ^akovca). B. koncentracije nitrata prelaze MDK vrijednost 50 mg/l. 24.. Koncentracije sulfata i klorida na cijelom podru~ju su ispod MDK vrijednosti. LARVA. vjesnik. P. MARKOVI]. koje za navedene ione iznosi 250 mg/l. SOKA^.. te prosje~na vrijednost iznosi 75 mg/l. vjesnik. TURI]. 511–524.– Doktorska disertacija. Povremeno u tom podru~ju zamje}uju se i visoke koncentracije amonijaka. Sveu~ili{ta u Zagrebu. E.8 mg/l. D. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Distribution of As and Pb in the groundwater eastern part of the basin.– Geol. Rudarskogeolo{ko-naftni fakultet. me|utim ukazuje i na ionsku zamjenu Ca2+ (iz vode) i Na+ (iz minerala glina) u vodonosniku. Njihovo podrijetlo je prirodno i nije inducirano antropogenom aktivno{}u. 43–61. Pb i NH4+. & MAYER. 22.214 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. T. 2007).– Geol. D. A. Visoke koncentracije nitrata zabilje`ene su i u plitkim vodonosnicima sredi{njeg dijela bazena.

pH-vrijednost vode i mutno}a vode. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 215 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena hidrokemijskih pokazatelja i stabilnih izotopa kisika i vodika u hidrogeolo{kim istra`ivanjima kr{kih sustava: pokusno podru~je – izvori rijeke Gacke Application of hydrochemical parameters and stable isotopes of oxygen and hydrogen in hydrogeological investigations of karst system: testing site – springs of Gacka River Tamara Markovi}1. 10 000 Zagreb. Gacka je tipi~na kr{ka rijeka. odnosno klasi~ni kr{. magnezija i kalcija metodom atomske adsorbcije pomo}u adsorbera tvrtke Perkin Elmer. a kemikalije kori{tene za pripremu uzoraka i standardne otopine proizvodi su tvrtke HACH i AccuStandard. Sustav izvora rijeke Gacke po koli~ini i kakvo}i mo`e zadovoljiti potrebe vodoopskrbe regije i osigurati zna~ajan ekonomski i socijalni razvoj tog prostora. Bra}e Branchetta 20. godine. Rezultat ovisnosti stupnja frakcionacije o temperaturi i tlaku razlika je u omjerima tih izotopa u oborinama (IAEA. hydrochemistry. Koncentracije fluorida. fizikalno-kemijski parametri: elektroliti~ka vodljivost (EC). hidrogeologija Key words: karst. Hrvatskog geolo{kog instituta. nitrata. Zavod za fiziku. U istom laboratoriju su izmjerene koncentracije natrija. Jasmina Luka~-Reberski1. re`im ujedna~en. na primjer. Pe}ini. prilikom isparavanja iz vodene otopine vi{e izdvajaju lak{i izotopi. U prirodi se razlike u omjerima javljaju u vodenom mediju pri faznim prijelazima. Kori{teni postupci pripreme i mjerenja uzoraka uobi~ajeni su u hidrokemiji. Linearnu zavisnost izme|u sadr`aja stabilnih izotopa kisika i vodika u ve}ini . {to je temperatura faznog prijelaza ni`a. Klancu. Tijekom godine ne dolazi do znatnih kolebanja koli~ina protoka kroz korito te joj je. nadmorskih visina podru~ja prihranjivanja. podzemna voda u kr{u je od posebnog zna~enja jer se gotovo 50% teritorija dr`ave nalazi upravo na takvim terenima. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. kalija. @eljka Brki}1. Marusinom vrilu. ukupno otopljene krute tvari (TDS). blizine mora. Tako|er. Zvjezdana Roller-Lutz2. Zbog o~uvanja ovako zna~ajnog prirodnog resursa tijekom 2008. Andrej Stroj1. Medicinskog fakulteta u Rijeci. Knjapovcu. hidrodinami~kih uvjeta. Isti~e se vrlo povoljnim hidrolo{kim uvjetima. kemijskih i izotopnih pokazatelja u podzemnim vodama. Zavod za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. Tako utvr|ene varijacije omjera izotopa u podzemnoj vodi odraz su promjene godi{njih doba. Hrvatska Medicinski fakultet u Rijeci. na~injena su hidrokemijska i izotopna istra`ivanja na sljede}im izvorima rijeke Gacke: Majerovom vrilu. Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) mjereni su u Laboratoriju Zavoda za fiziku. Odjeljivanje (frakcioniranje) kod stabilnih izotopa kisika i vodika najvi{e ovisi o temperaturi faznog prijelaza. zasi}enost kisikom vode (O2). Tamara Hunjak2.4. stabilni izotopi. Tonkovi}a vrilu. ponornica. Diana Mance2 & Hans Lutz2 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. za kr{ku ponornicu. koristiti hidrokemijske metode. odnosno brzine izmjene voda u pojedinim dijelovima vodonosnika i hidrauli~ke povezanosti me|u pojedinim slojevima/vodonosnicima. fizikalno-kemijskih. Prilikom mjerenja aniona kori{ten je ionski kromatograf tvrtke LabAlliance. Slijev izvori{ta rijeke Gacke nalazi se na podru~ju dinaridskog kr{a koji je u svjetskim razmjerima poznat kao locus typicus. 51 000 Rijeka. dD mjeren je metodom Cr u kontinuiranom toku He u GasBench II koji je spojen s DELTA plus XP masenim spektrometrom tvrtke Finnigan. Grabi i Jazu. klorida. u sklopu me|unarodnog projekta. jakih ki{nih pljuskova i izotopnih izmjena sa stijenskom masom. temperatura vode (T). Omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) u istra`ivanju podzemnih voda koriste se za odre|ivanje podrijetla podzemnih voda. a mjerenja su u~injena u Hidrokemijskom laboratoriju Zavoda za hidrogeologiju i in`enjersku geologiju. S obzirom na to da se u Hrvatskoj 90% vode za potrebe vodoopskrbe dobiva iz zahvata podzemne vode na crpili{tima i kaptiranim izvori{tima. tlaku i izotopnom sastavu vode (IAEA/UNESCO. ve}i je efekt frakcionacije izme|u teku}e i plinovite faze. stable isotopes. d18O mjeren je metodom ravnote`e u modu dualnog inleta na masenom spektrometru DELTA plus XP tvrtke Finnigan. hidrokemija. Sadr`aj hidrogenkarbonatnih iona mjeren je titrimetrijskom metodom. Sachsova 2. hydrogeology U svijetu je tijekom hidrogeolo{kih istra`ivanja nekog podru~ja praksa. odnosno mjerenja fizikalnih. 2001). uz klasi~ne hidrogeolo{ke metode istra`ivanja prostora. 1981). Tako se. bromida i sulfata su mjerene metodom ionske kromatografije. Na terenu prilikom uzimanja uzoraka izvorskih voda mjereni su “in situ” sljede}i fizikalni. a sama voda ostaje oboga}ena te`im izotopima. Ante Pavi~i}1. podru~ja prihranjivanja. Tihomir Frangen1.

G. Slika 1. I. et. 1).): Stable Isotope Hydrology. 337 p. Izmjereni omjeri stabilnih izotopa kisika (d18O) i vodika (dD) ukazuju na prihranjivanje izvora padalinama. JR.– In: GAT. MOOK (ed. GMWL je izra~unata za srednje omjere izotopa vodika i kisika u obori- . (1953): Deuterium content of natural waters and other substances. Acta 4. Raspodjela stabilnog izotopa kisika i vodika u motrenim izvorskim vodama. 1702–1703. Me|utim. fizikalno-kemijskih i kemijskih pokazatelja upu}uju da su izvorske vode rijeke Gacke izvrsne kakvo}e. Isto tako. Distribution of oxygen and hydrogen stable isotopes of springs water. oborina utvrdio je FRIEDMAN (1953). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 nama cijelog svijeta. Figure 1. H. (1961): Isotope variations in meteoric waters. IAEA Technical Reports Series No. IAEA/UNESCO (2001): Environmental Isotopes in Hydrological Cycle: Principles and Applications. Rezultati mjerenja fizikalnih. FRIEDMAN. Cosmochim.– W. {to je posljedica otapanja karbonatnih minerala u podru~ju prihranjivanja izvora. (eds. svi izmjereni hidrokemijski pokazatelji upu}uju na grupiranje pojedinih izvori{ta (Sl.216 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 89–103 CRAIG.– Science.): IAEA/UNESCO Series.– Geochim. a CRAIG (1961) je definirao tu zavisnost formulom: dD = 8 d18O + 10 i nazvao je GMWL (global meteoric water line). 210. Prema svom osnovnom ionskom sastavu pripadaju CaMg-HCO3 tipu voda. & Gonfiantini R. 133. REFERENCE IAEA (1981): Deuterium and Oxygen-18 in the Water Cycle. omjeri stabilnih izotopa vodika i kisika neke regije mogu biti druga~iji od globalnih zbog razli~itih meteorolo{kih uvjeta u regiji pa se tada mo`e izra~unati LMWL (local meteoric water line).

7% na 10 god). Isto tako. Prije izvedbe umjetnih intervencija oko Bokanja~kog Blata (tunel i injekcijska zavjesa). Istjecanje podzemnih voda iz ovoga sustava najve}im se dijelom doga|a paralelno borama. U gorskom zale|u . do fli{kih potpunih i vise}ih barijera. a praznilo se kroz ponornu zonu u krajnjem nizvodnom dijelu polja (FRITZ. rangirana je me|u deset najtoplijih od po~etka instrumentalnih motrenja. stolje}a na cijelom podru~ju Hrvatske. Dekada od 2000.4. 10 000 Zagreb. prema izvorima podataka koje je prikupila Svjetska meteorolo{ka organizacija (WMO).00°C/57. prema BRANKOVI] et al.. u Bokanjcu oko 10–11 m n. “upconing” u engl. ono je povremeno poplavljivalo. (1990–1999). nego i konusnog uzdizanja (tzv. Hrvatska Klju~ne rije~i: klimatske promjene. a zatim u prolje}e (–2. [to je manji gradijent. Estavela Jezerce najvi{e funkcionira kao povremeni izvor. sjeverozapadna Hrvatska. odnosno razina slatke vode u zale|u. trend godi{njih koli~ina oborine pokazuje njihovo smanjenje tijekom 20. Globalna kombinirana temperatura zraka iznad povr{ine mora i kopna za 2009.. ~ije je prostiranje isprekidano eocenskim fli{kim sinklinalama.. smje{tena je kao peta najtoplija godina. Prema izvje{}u DHMZ-a godina 2009. hydrcehmical parameters. od Poli~nika prema podru~ju Bokanja~kog Blata. podzemna voda.0% na 10god) koli~ina oborine. ~ime se ono pridru`uje tendenciji osu{enja na Mediteranu. 1973). 2010).20°F) iznad prosjeka za 1961–1990. (sije~anj-listopad) jest 0.57 km2.8% na 10god). Na podru~ju sjevernog Jadrana (Crikvenica) uo~eno je smanjenje svih sezonskih koli~ina oborine. isto~na Slavonija. to je dublji prodor mora u unutra{njost. groundwater. U istom razdoblju iz dvaju Bokanja~kih zdenaca crpljeno je: oko 50 L/s iz B-4 i 40 L/s iz B-5. Naime. Nicoletta Berovi}2. Zagreb-Gri~: –0. a tek je rijetko u vrijeme prije drena`e polja tunelom funkcionirala i kao ponor.2% na 10god) i zimi (–1. MAJCEN & KOROLIJA. 1976). hidrokemijski parametric. Ja~e je izra`eno na Jadranu (Crikvenica: –1. koji su regionalno vrlo razli~iti. mo`e o~ekivati podzemni doprinos koli~inama vode u u`em sustavu Bokanja~kog Blata. Podru~je slijeva Bokanja~kog blata najve}im je dijelom izgra|eno od okr{enih karbonatnih naslaga kredne i eocenske starosti. 1976).o. Time se iz cijele zone od Oka pa sve do Biljana Donjih. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 217 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Utjecaj promjene klime na hidrokemijske pokazatelje podzemne vode: pokusno podru~je projekta CCWaterS – Bokanja~ko blato Impact of the climate change on hydrochemical parameters of groundwater: testing site of CCWaterS project – Bokanja~ko blato Tamara Markovi}1. od 1850.70°F ± 0. Sachsova 2. literaturi) vode uzrokovanog crpljenjem. Danas se za vodoopskrbu koristi Jezerce s prosje~nim crpljenjem (2004. barijera izme|u ovih dvaju sustava isklinjava i dobrim dijelom gubi svoju funkciju na samom zapadnom rubu.3% na 10 god). (1980–1989) (KATU[IN. 2009. Slijev Bokanja~kog blata zauzima 182.o. Jasmina Luka~-Reberski1 & Stjepan Doli}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. a dinamika i mije{anje uzrokuju vrlo {iroku prijelaznu zonu. 23 000 Zadar.m.. Kr{ke podzemne vode najve}im se dijelom kre}u paralelno i subparalelno geolo{kim strukturama zbog izmjene barijera razli~itog tipa: od dubinskih relativnih barijera u dolomitnim antiklinalama. nego u unutra{njosti (brdsko zale|e – Gospi}: –0.2°F. (2000–2009) bila je toplija od dekade 1990. [pire Brusine 17. Josip Terzi}1.9% na 10god) i proljetnih (–2. koji iznosi 14. najvi{e izra`eno ljeti (–2. Bokanja~ko blato Key words: climate change. Ipak. Ozren Hasan1. Osijek: –1. Morska se voda zbog ve}e gusto}e prote`e poput klina ispod slatke vode duboko u unutra{njost. Nikolina Ilijani}1. Slobodan Miko1.) od oko 140 L/s. Bokanja~ko blato Bokanja~ko blato je kr{ko polje koje je depresija pokrivena jezerskim sedimentom i crvenicom. To je rezultat sezonskih trendova oborine.m.8% na 10 god. dio podzemnih voda struji i dijagonalno. statisti~ki signifikantno i Hvar: –1. U zoni izvora Oko minimalne razine podzemne vode kre}u se oko 58 m n. Na dalmatinskim otocima (Hvar) smanjenje godi{nje koli~ine oborine posljedica je smanjenja zimskih (–2. pa ~ak i okomito na geolo{ku strukturu. Geolo{ka gra|a je prikazana na temelju Osnovne geolo{ke karte (list Zadar. te se podzemne vode oko (ili ispod) nje mogu kretati prema jugu. Detaljna geolo{ka kartiranja izvedena su u {irem podru~ju Bokanjca za izradu hidrogeolo{ke studije “Ravni Kotari i Bukovica” (FRITZ. Zadar.3% na 10 god. zaslanjenje nije samo rezultat prirodnog “klina” prodora mora u unutra{njost.–2007. koja je bila toplija od dekade 1980.8% na 10 god. no po istome pravcu u obratnom smjeru doga|a se prodor morske vode u unutra{njost. Prema tim podacima 2009.2% na 10 god). Kako je rije~ o vodoopskrbnim objektima.11°C (0. Hrvatska Vodovod d.44°C (± 0. a pojava tih voda prvenstveno se o~ekuje u zoni estavele Jezerce.

000. Chloride concentrations and EC values in well B-5 and estavelle Jezerce from 1995 to 2009. Smanjenje godi{nje koli~ine obo- .. Scenarij klimatskih promjena.– DHMZ. 1). Zagreb. (Gospi} na li~koj visoravni) tako|er je najizra`enije smanjenje zimskih (–2. MAJCEN. I. K. Koncentracije klorida i vrijednosti EC u vodi zdenca B-5 i estavele Jezerce od 1995. sulfata. pH-vrijednost podzemne vode. Zagreb. (2009): Peto nacionalno izvje{}e Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC): Izabrana poglavlja: Opa`ene klimatske promjene u Hrvatskoj.4% na 10 god) koli~ina oborine. Op}enito se mo`e zaklju~iti na temelju samo nekoliko hidrokemijskih pokazatelja da se utjecaj promjene u koli~ini oborina i temperaturi zraka mo`e vidjeti u kemijskom sastavu podzemne vode. a na zdencu B-5 i B-4 ovaj trend se ne zamje}uje (Sl. GAJI]-^APKA. Slika 1..– HGI.. do 2009.1% na 10 god) i jesenjih (Osijek: –3. L. Zagreb. temperatura podzemne vode (T).. PATAR^I]. Vrijednosti klorida i EC u motrenom razdoblju od 1995. (1976): Ravni Kotari – Bukovica. REFERENCE BRANKOVI]. V.– Hidrogeolo{ka studija. M.1% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. Tuma~ za list Zadar. godine. do 2009. bromida u priobalnim podru~jima mogu ukazati na utjecaj klimatskih promjena na kakvo}u podzemne vode odnosno na utjecaj mora zbog slabljenja tlaka slatke vode u zale|u zbog manjka oborina.0% na 10 god) koli~ina oborine. ^. SRNEC. godine u vodi Jezerca.0% na 10 god i Zagreb-Gri~: –1. Institut za geolo{ka istra`ivanja. kalija. @. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100. B. DHMZ. Vi{e koncentracije klorida po~inju se opa`ati tijekom 2006. Z. F. M. godine pokazuju blagi pozitivni trend rasta na estaveli Jezerce. GÜTTLER.218 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. koncentracije klorida. Isto tako se zapa`a u vodi estavele Jezerca blagi pozitivni trend rasta temperature podzemne vode.7% na 10 god) i proljetnih (–2. Hidrokemijski pokazatelji kao {to su elektroliti~ka vodljivost (EC). (2010): Pra}enje i ocjena klime u 2009.. FRITZ. Zagreb. K. Figure 1. & ZANINOVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 rine na podru~ju sjeverno od Save rezultat je smanjenja proljetnih (Osijek: –4.. natrija. Utjecaj klimatskih varijacija i promjena na biljke i na opasnost od {umskih po`ara. & KOROLIJA. KATU[IN. dok na zdencima B-4 i B-5 ovaj trend se ne zamje}uje. CINDRI]. VU^ETI]. godini.

8–4 °C from 2000-2100 (IPCC. . zagreba~ki vodonosni sustav Groundwater resources are facing increasing pressure from water uses and contamination by diffuse (e. 2007). The future climate change scenarios suggest that global average temperature will increase by 1. utjecaj kori{tenja zemlji{ta. for water supply or industry.4. 10 000. Land- use and particularly climate change are the key variables that determine the groundwater pollution potential. Hrvatska Key words: integrated modelling. industry). e.g. klimatske promjene. Furthermore. climate change. These impacts Figure 1. groundwater pollution and lowering of groundwater levels in some areas resulted in negative impacts on quality and quantity status of groundwater dependent ecosystems (GDE). Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. and the possible large impact of future sea-level rises (EEA. agriculture) and point pollution sources (e. These pressures cause major threat and risk to the consumptive use of groundwater. Linkages between work packages in the GENESIS project. Pierottijeva 6. Zagreb aquifer system Klju~ne rije~i: integrirano modeliranje. Slika 1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 219 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Project GENESIS: groundwater and dependent ecosystems – new scientific and technical basis for assessing climate change and land-use impacts on groundwater systems Projekt GENESIS: podzemna voda i zavisni ekosustavi – nova znanstvena i tehni~ka osnova za procjenu klimatskih promjena i utjecaja kori{tenja zemlji{ta na sustave podzemnih voda Zoran Naki} Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Zagreb. shifts in precipitation patterns and snow cover. land-use impact.g. an increase in the frequency of flooding and droughts. Veze izme|u radnih paketa u projektu GENESIS.g. This will result in increases in temperature. 2007).

WFD (2000/60/EC) provide means to protect aquifers from pollution and deterioration. Faculty of mining. concepts and tools for the revision of the GWD and better management of groundwater resources. 110 p. To apply the results in regional scale. funded under the Seventh Framework Programme. NY. Characterisation of the spatial-temporal nature of groundwater flow and transport of pollutants is supported by the modelling of groundwater flow and transport through the unsaturated zone at local scales in Zagreb area. the new scientific basis for the revision of the GWD has been required in the articles and annexes of this directive.. Miller (eds. Groundwater flow characteristics are studied using statistical modelling of groundwater level fluctuations. M. J. Directive 2006/118/EC of the European Parliament and of the Council of 12 December 2006 on the protection of groundwater against pollution and deterioration. USA. integrated modeling of unsaturated and saturated zone is required by applying 1 D column model (soil-unsaturated zone) to estimate recharge rates and concentrations of solutes (heavy metals) for use in MODFLOW in local scale.Tignor and H.)]. To couple various physical and geochemical processes in the Zagreb aquifer system. as shown in the Figure 1. To achieve understanding of transport regime of heavy metals in heterogeneous alluvial aquifers and to reconstruct the evolution of an existing plume(s) (using heavy metals as indicators of contamination) from its origin to the present state it is necessary to gain the knowledge on initial concentrations of selected heavy metals in the model domain by calculating its geochemical background concentrations (WP5). field measurement of hydraulic conductivity in unsaturated zone. K. In: Climate Change 2007: The Physical Science Basis.2006. 2H and 3H. J. 18 p. including detail sampling of bulk samples and undisturbed samples. M. However. The Zagreb aquifer system has been selected as one of the test sites for the GENESIS project work purposes. e. United Kingdom and New York. Z. Cambridge University Press. with the aim to integrate preexisting and new scientific knowledge into new methods. The work in this 5-years project. non-reactive environmental tracers 18O.220 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The EU Groundwater Directive. Coupling of groundwater models and socio-economic data analysis is required in order to simulate the economic impacts of different policies and management strategies in the context of diverse land-use and climate change (WP6). M. GWD (2006/118/EC) and the Water Framework Directive. EEA (2007): Climate change and water adaptation issues.– Off. Eur.– EEA Technical report No 2/2007. These needs will be addressed by EU GENESIS project. Eur. which has great influence on recharging the groundwater in this area (WP4). statistical modeling is needed in order to interpolate the results of local coupled models and to create spatial distribution of parameters throughout the whole regional model domain.g. has been divided into seven work packages. laboratory measurements of physical and chemical properties and column leaching experiment on undisturbed samples. 27. partner institution in the project consortium. 12. IPCC (2007): Summary for Policymakers. is responsible for providing this case study for hypotheses testing and model developments and to study impacts and threats to groundwater and GDE from land-use (WP1). Qin. Acknowledgments: The study was supported by the European Community 7th Framework Project GENESIS (226536) on groundwater systems. Communities L 372. particularly Sava river. REFERENCES Directive 2000/60/EC of the European Parliament and of Council of 23 October 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy.B. Marquis. One of the key objectives of the GENESIS project is development of an integrated socio-hydro-economic modelling framework for selecting sustainable cost-efficient measures and management strategies to achieve the good quantitative and chemical groundwater status in an uncertain environment.L. 22. . Manning. in order to verify and to improve the existing conceptual model of the Zagreb aquifer system (WP2). numerical modelling of ground water flow and also tracer methods. S. Communities L 327. Averyt. Chen.– Off. D. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 will result in water quality and quantity changes as well as key economic activities such as tourism or agriculture. Development of conceptual model is also provided by detailed field and laboratory research. using Hydrus software package (WP3) and by integration of the available data on GDE in Zagreb area in the conceptual model of the aquifer system in order to estimate recharge-discharge pattern between groundwater and GDE. 12. Cambridge. with the aim to solve specific issues related to the protection of groundwater and GDE.2000. Contribution of Working Group I to the Fourth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Solomon. geology and petroleum engineering. which started in 2009.

kao i o njihovoj hidrauli~koj vodljivosti i me|usobnoj povezanosti. to~nost rezultata raste smanjenjem veli~ine mre`e (grida) odnosno smanjenjem vremenskoga koraka. glavni problem. simulacija i optimizacija. te ih se prilago|ava zahtjevima numeri~koga modela. kr{. ~ak i ako su odre|ivani laboratorijski ili na temelju pokusnoga crpljenja. Priprema numeri~koga modela zahtijeva odabir domene modela. podaci o izvorima. ali se s time paralelno pove}ava vrijeme izvo|enja ra~unalnih operacija.4. jer s obzirom na raznolikost sredina kroz koje se odvija tok (matriks. pri ~emu treba te`iti {to ve}em pribli`enju stvarnom sustavu ili kako bi to Albert Einstein rekao: “Sve treba pojednostaviti koliko je god to mogu}e. zdencima i piezometrima. Problem odre|ivanja mehanizama toka podzemne vode u kr{kim vodonosnicima le`i u slo`enom re`imu toka kod kojega dolazi u pitanje tradicionalni Darcyev zakon. Numeri~ki modeli su alat za rje{avanje problema. Stoga. i to vrlo zna~ajna faza. niti pak to~ni odgovori za nedovoljno definirane probleme. Priprema numeri~koga modela i njegova kalibracija ~esto predstavljaju 50 do 70 posto ukupnoga vremena modeliranja. Po~etni uvjeti opisuju raspodjelu razina podzemne vode. Hidrogeolo{ki parametri. minimaliziranje ra~unalnih zahtjeva za memorijom i vremenom potrebnim za izvo|enje ra~unalnih operacija. Druga. 10 000 Zagreb. ne mogu biti bolji nego {to to dopu{ta kakvo}a ulaznih podataka. groundwater Numeri~ki model. Oni u velikoj mjeri utje~u na krajnje rezultate nestacionarnih simulacija dok kod stacionarnih simulacija nemaju zna~ajniju ulogu. podzemna voda Key words: numerical model. Ova faza modeliranja vrlo je zahtjevna. Pierottijeva 6. minimaliziranje numeri~ke disperzije. Dobar konceptualni model klju~ je uspje{noga modeliranja i malo je vjerojatno da u procesu razvoja prvi konceptualni model bude i posljednji. predstavljaju tek parametar lokalnoga zna~enja za kojega je mala vjerojatnost da predstavlja zna~ajke cijeloga sustava. karst. pukotine i kanali) mo`e se pretpostaviti i pojava turbulentnoga toka u odre|enim uvjetima. stabilnost rje{enja s optimalnim vremenskim korakom. nikad ne mo`e opisati vodonosni sustav bez odstupanja od stvarnih fizi~kih procesa koji se u njemu odvijaju. hidrogeolo{ki parametri vodonosnoga sustava i uvjeti na njegovim granicama. Sveu~ili{te u Zagrebu. bilo popre~no. Svako numeri~ko modeliranje po~inje prikupljanjem ulaznih podataka potrebnih za opis promatranoga vodonosnog sustava. je analiza pouzdanosti ulaznih podataka. ali ne vi{e od toga!”. jer pouzdanost modela prvenstveno ovisi o pouzdanosti ulaznih parametara. Provjeri ulaznih podataka potrebno je posvetiti odgovaraju}u pozornost. razvoj pojednostavljenja i pretpostavki koje omogu}avaju analizu stvarnoga problema. odre|ivanje po~etnih i grani~nih uvjeta. korisnik modela mora uvijek razumjeti posljedice pojednostavljenja i pretpostavki. Valovitost se javlja kao posljedica privilegiranoga toka kroz pukotine i kanale. Konceptualnim modelom se na pojednostavljen na~in opisuju svojstva prirodnoga sustava. jer uklju~uje tuma~enje i spajanje velikoga broja razli~itih informacija s prethodnim iskustvom u sliku koju je mogu}e numeri~ki analizirati. Tri glavna koraka u razvoju konceptualnoga modela su: odre|ivanje klju~nih mehanizama toka podzemne vode. Hrvatska Klju~ne rije~i: numeri~ki model. Prostorna i vremenska diskretizacija mo`e se odabrati optimaliziranjem sljede}ih ciljeva: pove}anje rezolucije mre`e na podru~jima od ve}eg interesa (u blizini izvora i glavnih pukotina ili kanala). diskretizaciju prostora i vremena. Naime. Faza prikupljanja podataka je ujedno i prva pote{ko}a modeliranja toka podzemne vode u kr{kom vodonosniku. Upravo je ograni~eni broj podataka o prostornom smje{taju pukotina i kanala. osnovni ulazni podaci potrebni za izradu numeri~koga modela su geometrija prirodnoga sustava. Generalno. bez obzira koliko bio slo`en. te pripremu ostalih ulaznih podataka. Tre}a faza u procesu numeri~kog modeliranja je razvoj konceptualnoga modela. To~nost rezultata uvelike ovisi o diskretizaciji prostora i vremena. Model treba biti pojednostavljena slika stvarnoga sustava. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 221 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Problematika numeri~koga modeliranja toka podzemne vode u kr{u Issues in numerical modeling of groundwater flow in karst Jelena Parlov Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. koju . jer rezultati kasnijih obrada: matemati~kog modeliranja. kao i veli~ina prostora potrebnoga za pohranu podataka. Po~etna raspodjela razina podzemne vode kreira se na osnovi podataka o izmjerenim razinama podzemne vode u piezometrima za odre|eni dan (po~etni dan u simulaciji). i uspostavljanje radnih okvira modela (veli~inu i tip modela). Kada se istjecanje iz kr{koga vodonosnika odvija kroz izvor zapa`eno je stvaranje “valovitoga” vodnog lica. bilo uzdu`no ili oboje. koje su posebno izra`ene u izrazito heterogenim i anizotropnim sredinama kao {to su to kr{ki vodonosnici. no ne i samo rje{enje.

Postoje samo oni koji su pouzdani za predvi|anje i oni koji to nisu. Svrha modela naj~e{}e odre|uje razinu prihvatljive pogre{ke koja naj~e{}e ovisi o heterogenosti sustava. te da se predvidi reakcija tih sustava u slu~aju promjene uvjeta u njima. Op}enito postoji pet osnovnih tipova pogre{aka. Analiza odgovora modela daje razinu nesigurnosti predvi|anja modela i raspon neujedna~enosti kalibriranih ulaznih podataka. pa stoga i poti~e prikupljanje. pogre{ke u tuma~enju do kojih dolazi zbog nerazumijevanja rezultata. konceptualne koje uklju~uju pogre{ke nedovoljno definiranih mehanizama sustava. Predvi|anja numeri~kim modelom ~esto se smatraju glavnim ciljem modeliranja. Interpretacija predvi|anja modelom treba uklju~iti znanja ste~ena modeliranjem koja }e odrediti gdje je model manje. onda ti podaci omogu}uju da se shvati dinamika sustava. ina~e se ne mo`e sa sigurno{}u re}i. Ako se pak. te na heterogenost sustava koja nije poznata ili koju nije mogu}e odrediti u numeri~kom modelu. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 je posebno te{ko odrediti zbog. Pogre{ke ulaznih podataka. bolje shva}anje uvjeta u stvarnom sustavu. U osnovi. ne samo mjerene vrijednosti razina podzemnih voda. kao {to su primjerice dotjecanje/otjecanje iz cijeloga sustava. Osim analize variranjem parametara mo`e se provesti i analiza variranjem diskretizacije prostora (grid). broju i to~nosti mjerenih vrijednosti i sli~no. Uspje{no kali- briran model nije u svim slu~ajevima i pouzdan za precizna predvi|anja. Matemati~ke ili gre{ke ra~unalnoga koda. Ulazni podaci modela mogu se podijeliti na pouzdane i nepouzdane parametre pri ~emu je variranje nepouzdanih parametara prvi korak u procesu kalibracije. u ve}ini slu~ajeva. obrada i analiza tih podataka daje nova saznanja o sustavu. slo`enosti granica. Za kalibraciju treba koristiti sve dostupne informacije. uskladi{tenje. Numeri~ke gre{ke obi~no su zaokru`ivanje vrijednosti na odre|eni broj decimala i gre{ke uzrokovane numeri~kim rasipavanjem. te pogre{no definiranih granica. jesu li pogre{ke u kalibraciji posljedica pogre{ke u bilanci mase ili pogre{nih parametara kori{tenih u modelu. Testiranje jednoga parametra ~esto je br`i i bolji put. Pod pojmom variranje u opravdanim rasponima podrazumijeva se variranje parametara unutar mjerenih ili vjerojatnih vrijednosti. Najosnovnija analiza na temelju koje se odre|uju pogre{ke u modelu je analiza mjerenih i simuliranih razina podzemnih voda. gre{ke mjerenja. U tom slu~aju neophodne su ponovne analize ili pak dodatni terenski podaci. iako modeliranje mo`e imati i druge svrhe osim predvi|anja pona{anja sustava. Rezultati takvih analiza mogu ukazati da ponekad kalibrirani podaci nisu jednozna~ni. ve} i podatke o ukupnoj bilanci mase. a gdje vi{e to~an. te bolje shva}anje mehanizama koji upravljaju tokom podzemne vode. Provjera modela u najve}oj mjeri odnosi se na nesigurne ulazne podatke. Ne postoje nekorisni modeli. Nesigurnim podacima smatraju se oni za koje ne postoje dovoljno detaljna mjerenja (hidrauli~ka vodljivost. Verifikacija modela je proces u kojem se ispituje predstavlja li kalibrirani model stvarni sustav. koli~ina dotjecanja i otjecanja. Numeri~ko modeliranje zahtijeva veliku koli~inu podataka i informacija o sustavu. kao i stupanj nesigurnosti u predvi|anju. Cilj analize modela variranjem vrijednosti nesigurnih ulaznih parametara je da se prika`e odgovor modela za razli~ite vrijednosti tih parametara. Modeli koji nisu pouzdani. Ve} samo prikupljanje. stoga je neophodna njegova provjera. .222 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. organiziranje i analiziranje tih podataka. nedostatka dovoljnoga broja opa`a~kih mjesta razine podzemne vode. iz tih saznanja numeri~kim modelom uspije opisati sustav koji je blizak stvarnosti. najbolje je kad je pogre{ka bilance mase manja od 2 posto. Sustavno mijenjanje svih parametara naj~e{}e je gubitak vremena. efektivna poroznost) dok se mjereni parametri (vodostaji. odnose se na pogre{no unesene podatke. I na kraju. omogu}uju pobolj{anje konceptualizacije stvarnoga sustava. koli~ine crpljenja podzemne vode) smatraju sigurnim podacima. Kalibriranje modela predstavlja proces variranja nesigurnih ulaznih podataka modela u opravdanim rasponima tako dugo dok se ne postigne zadovoljavaju}e poklapanje mjerenih podataka i izra~unatih vrijednosti. naj~e{}e u slu~ajevima kad ra~unalni program ne raspola`e mogu}nostima grafi~kih i statisti~kih prikaza rezultata ili lo{ega poimanja o~ekivanih rezultata. odnosno oni koji nisu zadovoljili kalibracijske kriterije slu`e kao smjernice za prikupljanje novih podataka.

. a s ciljem procjene potencijalne ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” koji obuhva}a vodocrpili{te Kosnica i ^rnkovec (u`a lokacija). vodocrpili{te “^rnkovec” Key words: waste repository Jaku{evec. advekcijski transport zaga|ivala predstavlja dominantan mehanizam. Andrea Ba~ani1 & Renata Kola~evi}2 1 2 Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. 2009). VGO Grad Zagreb. Zagreb. wellfield “^rnkovec” Model transporta zaga|ivala kreiran je za potrebe procjene recentnog prevladavaju}eg smjera gibanja zaga|ivala s podru~ja odlagali{ta otpada Jaku{evec (RGN fakultet. Proposition of water protection area “^rnkovec“. S obzirom na izrazito visoke vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti zagreba~kog vodonosnika.4. Pierottijeva 6. Zagreb. model transporta zaga|ivala. Ulica Grada Vukovara 220. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 223 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Modeliranje transporta zaga|ivala u zagreba~kom vodonosniku u svrhu procjene ugro`enosti rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec“ Modeling of contaminant transport in Zagreb aquifer in order to assess pollution risks to reserved area of wellfield “^rnkovec“ Kristijan Posavec1. 10 000. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. contaminant transport model. Slika 1. Taj prostor definiran je Odlukom o dono{enju Prostornog plana Zagreba~ke `upanije (Glasnik Zagreba~ke `upanije br. U modelu su simulirani mehanizmi advekcije i mehani~ke disperzije. Prijedlog vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec“. zonu za{tite. 3/2002 i 6/2002 (ispravak)) kao potencijalno u`e vodoza{titno podru~je “^rnkovec” koje treba tretirati kao II. 10000. Hrvatska Klju~ne rije~i: odlagali{te otpada Jaku{evec. Hrvatska Hrvatske vode. Figure 1.

d. odnose se na isklju~ivanje vodocrpili{ta ^rnkovec (u`a lokacija) iz daljnjih razmatranja pro{irenja vodocrpili{ta te usmjeravanje razvoja cjelokupnog vodocrpili{ta na vodocrpili{te Kosnica na podru~ju izme|u rijeke Save i “Zagreba~ke obilaznice”. U tu svrhu je provedena simulacija transporta u razdoblju od 2003. a koja je odre|ena u okviru va`e}e prostorno planske dokumentacije (Sl. dok su svi ostali pokazatelji odre|eni u koncentracijama ispod MDK. bilo suprotno Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske i neodgovorno s aspekta strate{ke vrijednosti podzemne vode. U prilog tome tako|er ide i ~injenica da zagreba~ki vodonosni sustav spada u strate{ke zalihe podzemnih voda Hrvatske prema Strategiji upravljanja vodama (“Narodne novine broj” 91/08).d. Rje{enja koja su predlo`ena. ekstremne koncentracije indikatora zaga|enja.d. Institut IGH d. 2004). evidentno je da se podzemna voda. U nastavku radova (Institut IGH d. Klju~an element u identifikaciji prevladavaju}eg smjera gibanja s obzirom na dominantno prisutan advekcijski mehanizam transporta zaga|ivala. godine u radovima Elektroprojekta d. do 2008.224 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” prethodno je analiziran u studiji me|uutjecaja rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” i predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb (EKONERG. dok se s udaljavanjem od odlagali{ta bilo prema istoku ili prema jugu koncentracije zna~ajno smanjuju. Zna~ajna je ~injenica da se koncentracija zaga|ivala u podzemnoj vodi s po~etnih 1000 mg/l zadanih na podru~ju odlagali{ta otpada Jaku{evec ve} kod naselja Mi~evec smanjila na oko 50 mg/l. Stoga se novelacija rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” predla`e isklju~ivo na prostoru na kojem se postoje}a granica potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja “^rnkovec” preklapa s III. dovodi do zna~ajnog smanjenja koncentracije ve} na malim udaljenostima (oko 1. Reaktivni transport koji uklju~uje geokemijske i biolo{ke reakcije nije simuliran jer ti mehanizmi ne utje~u zna~ajnije na sam smjer gibanja oblaka zaga|ivala. a s njome i oblak zaga|ivala. Elektroprojekt d. a {to potvr|uju i rezultati provedene analize podataka o kakvo}i podzemne vode. srednje i visoke vode. Elektroprojekt d. srednjih i niskih vodostaja Save. zatim olova. Zagreb. srednjeg i visokog vodostaja Save. dok se na preostalom prostoru predla`e preuzimanje granice potencijalnog u`eg vodoza{titnog podru~ja crpili{ta “^rnkovec”. . Zagreb. (2007): Studijski i vodoistra`ni radovi na utvr|ivanju optimalnog rje{enja razvoja crpili{ta ^rnkovec. kadmija. Analizom rezultata {estogodi{nje simulacije zaklju~uje se da je transport oblaka zaga|ivala dominantno u smjeru jugoistoka i istoka. Zagreb. Nadalje je istra`ivan 2006.d.5 do 2 km) od odlagali{ta otpada Jaku{evec. zonom za{tite vodocrpili{ta Kosnice (Slu`beni glasnik Grada Velike Gorice 15/04) i Velike Gorice (zone za{tite prihva}ene su od strane stru~nog povjerenstva i kao takve idu na usvajanje na @upanijsku skup{tinu). No te karte daju sliku jednog trenutka u vremenu pa nije mogu}e utvrditi veli~inu pomaka oblaka zaga|ivala u pojedinom smjeru. 2009) izvedeno je 7 novih piezometara u priljevnom podru~ju vodocrpili{ta Velika Gorica. koji bi opravdali napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. a pogotovo ne mjereni terenski dokazi.d. (2006): Ispitivanja u svrhu novelacije polo`aja vodozahvata crpili{ta ^rnkovec. Iz rezultata dosada{njih analiza smjerova gibanja podzemne vode temeljenih na kartama ekvipotencijala za niske. Stoga bi napu{tanje za{tite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec” prije terenskih istra`ivanja i ispitivanja te kontinuiranog pra}enja kakvo}e podzemne vode koja se do danas nisu sprovela na 75% povr{ine postoje}eg rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. arsena i amonijaka prisutne su samo u piezometrima neposredno nizvodno od odlagali{ta Jaku{evec. gdje se isti~e da za{tita izvori{ne zone “^rnkovec” mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora te da se treba planski {tititi od svih postoje}ih i potencijalnih objekata/zahvata izvora zaga|enja. Mehanizam difuzije ne dolazi u zna~ajnijoj mjeri do izra`aja zbog velikih brzina toka podzemne vode koje su posljedica kako visokih vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti tako i visokih hidrauli~kih gradijenata u blizini rijeke Save. a kojom se simulirao i klju~an element trajanja visokih. Zagreb. zaklju~uje se da ne postoje dovoljno ~vrsti modelski. a dominantno odnosno prevladavaju}e rezultanto gibanje je u smjeru jugoistoka i istoka. ~ine trajanja visokih. LITERATURA EKONERG (2004): Studija me|uutjecaja Prostornim planom Zagreba~ke `upanije predvi|enih sadr`aja na prostoru Zra~ne luke Zagreb i vodocrpili{ta ^rnkovec. i 2007.. srednjih i niskih vodostaja Save. Naime. giba u smjeru juga za vrijeme visokih vodostaja Save. a koji dominantno utje~u na razine podzemne vode zagreba~kog vodonosnika. u smjeru istoka i jugoistoka za vrijeme srednjih te u smjeru istoka i sjeveroistoka za vrijeme niskih vodostaja Save. u prvom redu mangana i `eljeza. a koja bi zna~ajno promijenila postoje}u sliku rezerviranog prostora vodocrpili{ta “^rnkovec”. Ovakvu tendenciju gibanja prema Savi i od Save ima i oblak zaga|ivala pa mo`emo re}i da se na samom podru~ju odlagali{ta Jaku{evec oblak zaga|ivala “ziba” u smjerovima sjeveroistoka i jugoistoka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dok zna~ajnu ulogu ima i mehani~ka disperzija zbog izra`ene heterogenosti vodonosnika. RGN fakultet (2009): Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa one~i{}enja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpili{ta “^rnkovec”. (2009): Izvedba piezometara na podru~ju crpili{ta “^rnkovec”. koji te`i disperzirati ili ra{iriti zaga|ivalo u svim smjerovima du` advektivnog puta i smanjiti koncentraciju zaga|ivala. Hidrauli~ka situacija je na ovom podru~ju takva da se za vrijeme niskih voda odnosno niskih vodostaja Save podzemna voda giba u smjeru Save dok se za vrijeme visokih voda giba od Save prema zaobalju. Iznimno je va`no istaknuti i da je rezervirani prostor vodocrpili{ta “^rnkovec” podru~je s najdebljim naslagama na podru~ju cijelog zagreba~kog vodonosnika. a koji ovisi o trajanju niskog. godine. a analize kakvo}e podzemne vode 16 fizikalno-kemijskih i 4 mikrobiolo{ka parametra pokazale su pove}ane koncentracije mangana na 5 i amonija na jednom piezometru. Uzimaju}i u obzir rezultate svih analiza koje su provedene u sklopu istra`ivanja u ovom radu kao i rezultate prethodnih istra`ivanja. To ukazuje da ve} i samo simulacija mehanizma mehani~ke disperzije. 1).

seawater intrusion. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 225 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Mehanizmi zaslanjenja priobalnih kr{kih izvori{ta – primjer Bubi} jame The mechanism of seawater intrusion into coastal karst springs – example of Bubi} jama Josip Rubini}1 & Ivana Gabri}2 1 Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. 21 000 Split.C. water use U kr{u je priobalna zona definirana zonom utjecaja kolebanja plime i oseke (FORD & WILLIAMS. zaslanjenje. cosastal area. Bubi} jama je jedno od takvih izvori{ta koje povremeno zaslanjuju. kori{tenje voda Key words: karst spring. sa sve vi{e potro{a~a i one~i{}iva~a na uskom priobalnom podru~ju.hr) 2 Hrvatske vode. priobalnih izvori{ta i vodonosnike koji povremeno ili stalno zaslanjuju. Seawater intrusion into Bubic jama at the end of the year 1990. Hrvatska (jrubinic@gradri. Vukovarska 35. pa i prostor na kome se podzemne vode ~esto javljaju na povr{ini – u vidu istjecanja kr{kih izvora. a ~esto je potaknut i precrpljivanjem vodonosnika. To je prostor najintenzivnijih komunikacija kr{kih vodonosnika s morem. Zaslanjenje Bubi} jame krajem ljeta 1990. 51 000 Rijeka. Intenzitet takvih zaslanjenja u ovisnosti je o otvorenosti komunikacija njihova vodonosnika s morem. uslo`njavaju okvir gospodarenja priobalnim kr{kim vodnim resursima. uz zapa`ene negativne op}e trendove vezane uz prirodne procese (opadanja koli~ina oborina. Intenzivni procesi litoralizacije. porast razine mora). velik broj priobalnih kr{kih izvora povremeno ili stalno zaslanjuje. a s druge strane zbog izra`enih hidrauli~kih promjena upravo na tom prostoru. Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{ki izvor. VGO Dalmatinskih slivova.4. Jama je lijevkastog oblika. V. . s kojim u situacijama manjih dotoka komunicira more. Emina 5. S jedne strane zbog osjetljive ravnote`e slane i slatke vode u takvim priobalnim kr{kim vodonosnicima. dimenzija na Slika 1. Nalazi se u Plominskom zaljevu. priobalje. protoka i razina podzemnih voda. 2007). Stoga je sigurno da }e se rje{enja osiguranja vode za razli~ite vidove kori{tenja u skoroj budu}nosti tra`iti i u ve}em kori{tenju uvjetno re~eno “problemati~nijih” vodnih resursa u kr{u. Figure 1. udaljena 200 m od korita Boljun~ice.

Rijeka. (2007b): Izvori{te Bubi} jama – Hidrolo{ka analiza pojave zaslanjenja u listopadu 2007. Figure 2.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. te 1988. a pri precrpljivanju za potrebe izgradnje novog dimnjaka 1988. ono je ponovno zabilje`eno po~etkom listopada 2007. a kojom prilikom je do{lo i do prodora mora u samo pregra|eno korito (RUBINI]. RUBINI]. 20 str.98 m n. kao posljedica precrpljivanja jame. ve} pojava intenzivnih oborina nakon dugotrajnijih su{nih razdoblja (Slika 1). P. koji se u uobi~ajenim hidrolo{kim prilikama kre}e u rasponu izme|u 6 i 20 mg/l. Situacija zaslanjenja u listopadu 2007. 2007b).m. vodni resursi i sedimentacijski procesi na utjecajnom podru~ju TE Plomin. g. Od 1969. g. & WILLIAMS. Ukoliko se radi o izvorima koji imaju nagla{en ovaj drugi mehanizam zaslanjivanja. i za TE Plomin 2 s prosje~nim godi{njim crpljenjem od oko 23 l/s. U takvim inducira- nim uvjetima kloridi su porasli s prethodno stabiliziranih oko 12 mg/l na 1080 mg/l (Slika 2). Provedenim analizama utvr|eno je da u do sada uobi~ajenim eksploatacijskim uvjetima naj~e{}i uzrok zaslanjenja nije sni`enje razine vode u Bubi} jami. Respektiraju}i uzroke pojave zaslanjenja (nagla promjena hidrauli~kih uvjeta). a razine vode u normalnim uvjetima eksploatacije osciliraju u rasponu 0.800 mg/l. Zabilje`ene pojave zaslanjivanja voda Bubi} jame. Seawater intrusion event in October 2007. RUBINI]. 267 str. s prosjekom od 1. u uvjetima izazvanim pregra|ivanjem korita bujice Boljun~ica. kloridi su se vratili u normalu nakon 4–5 dana od njihove pojave. Slika 2. a njihovo odslanjivanje je mogu}e ubrzati pove}anim crpljenjima.–76. D. g. Tom prilikom dolazi do naglih promjena hidrauli~kih prilika u podzemlju.. No. Dno je na koti od 15.3 m ispod razine mora. i prijedlog novelacije hidrolo{kog monitoringa. Tijekom spomenutih razdoblja prekomjerno zaslanjivanje registrirano je svake godine (RUBINI].m. LITERATURA FORD. a s druge strane i za osiguranje vodoopskrbnih potreba Vodovoda Labin.g. te potiskivanja zaslanjene vode iz rubnih dijelova vodonosnika u smjeru najmanjih hidrauli~kih otpora. Nakon 15-tak godina bez pojave zaslanjenja. problem su povremene pojave zaslanjenja kada sadr`aj klorida. Chichester. g. 562 p. naraste i do preko 2000 mg/l.. Planira se i pove}anje njezinog kori{tenja – s jedne strane za osiguranje vode za planirani objekt TE Plomin 3. .16 m n. ~ime se pribli`ava podatku od oko 100 l/s na koliko je procijenjen njen minimalni kapacitet.. podizanjem razine vode u kanalu a time i u vodonosniku i samoj Bubi} jami za oko 60 cm. s prakti~ki laboratorijskim opitom prilikom situacije u 2007. pokazale su da se pri upravljanjima resursima s povremenim zaslanjenjima mora voditi ra~una o mehanizmu zaslanjivanja – da li do njega dolazi zbog precrpljivanja na vodozahvatu ili kao posljedica sloma ravnote`e slane i slatke vode u uvjetima naglog nailaska ve}ih voda nakon dugotrajno su{nih razdoblja.226 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. 2007a). Rijeka. koristi se kao zahvat vode za TE Plomin 1. od 2000. a to je kroz samu jamu. ~ak i 8. te najve}im srednjim mjese~nim crpljenjima od 31. (2007): Karst Hydrogeology and Geomorphology. g.– Wiley.3 l/s. kao i odslanjenja priobalnih kr{kih izvora. J.–1992.– Gra|evinski fakultet Sveu~ili{ta u Rijeci. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 povr{ini cca 60 x 40 m i ukupne dubine oko 25 m. U samo radu su detaljnije analizirani mehanizmi zaslanjenja. J. njihovo je kori{tenje mogu}e na na~in da se kriti~no razdoblje pove}anih saliniteta prebrodi privremenim zahvatom iz nekog od zamjenskih izvori{ta koje u uvjetima pove}anja dotoka ne zaslanjuje. (2007a): Temeljna hidrologija.37 i 7. dobro primijenjenom strategijom odslanjivanja (crpljenje zaslanjene vode iz jame umjesto nekada uobi~ajenog pa i vi{emjese~nog ~ekanja da se jama sama odslani). U eksploataciji su zaslanjenja registrirana u dvama ciklusima – tijekom 1971. Prva postupna pove}anja sadr`aja klorida zapa`ena ve} pri probnim crpljenjima.

kroz koje vode cirkuliraju na svom putu do pojavljivanja na povr{ini terena. 33/87 i 13/91). Sva ova vrela se nalaze s lijeve strane Tihaljine. podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su prisutne i u susjednim terenima Hrvatske kao {to su izvori Norin. Ustanovljeno da je izvor Klokun-Klobuk jedini.6 m3/s (SLI[KOVI] et al. 2/92) primjenjuje kao republi~ki propis. ali povremeno ili stalno imaju povi{en sadr`aj SO42– iona (>100 mg/l). Modro Oko u odre|enim periodima godine imaju sadr`aj sulfata ve}i od 500 mg/l. 2) povremeno mineralne sulfatne vode. list RBiH. Jak{enica. Ovi izvori se naj~e{}e pojavljuju na navla~nom (tektonskom) kontaktu vapnenaca i dolomita mezozoika na eocenski fli{. kao {to je izrada OHGK. jer vode kod kojih je sadr`aj sulfata ve}i od 200 mg/l. {to zna~i da im je prihranjivanje. porijeklo sulfata Key wards: karst of Western Herzegovina. Mineralne sulfatne podzemne vode u kr{u Zapadne Hercegovine su nedovoljno istra`ene. Studenci – Vrilo. Izvori s najve}im sadr`ajem sulfata i mineralizacijom su koncentrirani s lijeve strane Tihaljine od izvori{ta do Klobuka. Jeovo-Kordi}i. Modro Oko i Butina. Studenac-Mostar. Bosnia and Herzegovina Natalija Samard`i} Federalni zavod za geologiju. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 227 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sulfatne kr{ke podzemne vode Zapadne Hercegovine. tipi~ni kr{ki izvor (HCO3-Ca tip vode). Vrio{tica – Vitina.000 i izrada Elaborata o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda BiH te je u odre|enoj mjeri poznat njihov kemijski sastav. Crno vrelo-Grabovica. vrela: Veliki i Mali Praporac. ~ija je voda uvijek mineralna. ima mineralizaciju ve}u od 1 g/l tokom cijele hidrolo{ke godine sa sadr`ajem sulfata >400 mg/l (maksimum 634 mg/l). s niskim sadr`ajem sulfata. Kajtazovina). list SFRJ. BiH (natalijasamardzic@yahoo. 1983). Studenci – Vakuf i Studenci – Kajtazovina. U ovom podru~ju postoje 4 vrste podzemnih kr{kih voda: 1) mineralne sulfatne vode. Bu}alo-Kordi}i. Ovakvi izvori se pojavljuju u Zapadnoj Hercegovini od Neretve preko Ljubu{kog do Gruda i [irokog Brijega. mineralne sulfatne podzemne vode. Arape Mlin. ve} su to hidrokarbonatne vode. genesis of sulphates Izvori s povi{enim sadr`ajem sulfata su rijetkost u holokr{kim terenima Vanjskih Dinarida. pra`njenje i hidrauli~ki mehanizam sli~an izvoru Klokun. waters with high content of sulphates. br. Razlog za ovo jesu niskomineralne vode Vrlike. Takva su npr. najve}i je broj stalnih i povremenih vrela. kao {to su Krupa-Kordi}i. kvantitet (izda{nost) i pravci cirkulacije podzemnih voda. Grudsko vrelo i izvor Pe} Mlini – vrelo Tihaljine. Vakuf. Ve}i sadr`aj sulfata pokazuju oni izvori koji imaju manje oscilacije izda{nosti u toku hidrolo{ke godine (izuzetak predstavlja vrelo Vakuf-Studenci). Bosna i Hercegovina Sulphate karstic groundwaters of Western Herzegovina. koja nemaju povi{en sadr`aj sulfata.. Akviferi mineralnih i povremeno mineralnih sulfatnih voda i voda s povi{enim sadr`ajem sulfata su vapnenci i dolomiti trijaske. 3) vode s povi{enim sadr`ajem sulfata i 4) hidrokarbonatne vode. uzvodno od izvora Klokun i sva su uzlaznog tipa. koja ponire u Drinovcima i pojav- . povremeno mineralne sulfatne vode. Podzemne vode s povi{enim sadr`ajem sulfata su bolje istra`ene od mineralnih. Grabovo vrelo. {to je razlog da i njihova mineralizacija tada bude ve}a od 1 g/l. Ustani~ka 11. akumuliranje.com) Klju~ne rije~i: kr{ Zapadne Hercegovine. Klokun. Izvori Ne~ista – Kordi}i. Sarajevo. Osim navedenih izvora. vode s povi{enim sadr`ajem sulfata. Istra`ivanja ovih voda su naj~e{}e vr{ena u svrhu regionalnih hidrogeolo{kih istra`ivanja. a koji se prema Zakonu o primjenjivanju i preuzimanju saveznih propisa (Sl. dok je sami izvor rijeke Tihaljine niskomineralni. tj. Ovo je jedan od najve}ih mineralnih izvora u Europi s minimalnom izda{nosti Qmin=3. prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e (Sl. Sulfati u ovim vodama vode porijeklo od klastita permo – trijasa u kojima su prisutni gips i anhidrit. jurske i kredne starosti. Neki od izvora ovog podru~ja. dok ve}ina kr{kih izvora to nema. Za razliku od prethodnih. Crno Oko-@itomisli}i i Li{tica nemaju nikada u toku godine mineralizaciju ve}u od 1 g/l. Ilid`a. Razlog niskog stupnja istra`enosti jest ograni~ena primjena ovih voda.4. tako da prema uobi~ajenim hidrogeolo{kim klasifikacijama pripadaju povremeno mineralnim vodama te su isti u ovom radu tako tretirani. jer se pojedina vrela koriste u svrhu vodosnabdijevanja (Vrio{tica-Vitina. Studena~ka vrela-Vrilo. ne mogu se koristiti za javno vodosnabdijevanje. 1:100. Vrelo Nena~ je samo jednom analizirano i prema ovoj analizi voda je mineralna. Nezdravica. mineral sulphate graundwaters. periodical mineral sulphate graundwaters. br.

Sarajevo. Izvori u Studencima – Vrilo.. (1983): Elaborat o hidrogeolo{koj rejonizaciji i bilansu podzemnih voda u pukotinskim i karstno – pukotinskim stijenskim masama BiH-e. po sadr`aju sulfata. M. kao i druge niskomineralne vode Imotskog i Bekijskog polja (Grudskog polja). kao i istodobnim uzorkovanjem. & PETRINA. I.228 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. jer je njihov sadr`aj manji na vrelu Li{tice nego na druga dva vrela. odnosno analiziranjem fizi~ko-kemijskog sastava povr{inskih voda Tihaljine. Porijeklo sulfata na vrelima u neposrednom slivu Neretve – Crno Oko i Arape Mlin se djelimi~no mo`e vezati za poniru}e vode rijeke Li{tice koja sadr`i sulfate. akumuliranja i formiranja fizi~ko-kemijskih karakteristika voda. Mlade i Trebi`ata i navedenih izvora. u svim hidrolo{kim uvjetima. LITERATURA SLI[KOVI]. Ostaje otvoreno pitanje za{to vrelo Vakuf-Studenci ima znatno ujedna~eniju izda{nost u odnosu na druga vrela Vitine i Studenaca. cirkulacije.– Geoin`enjering. tj. koje poniru na ponorima u ovim poljima i pojavljuju se na navedenom vrelu. u korelaciji su s vrelom Vrio{tica-Vitina. Klokun i Modro Oko poti~u od poniru}ih voda Tihaljine. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 ljuje se na izvoru Tihaljine. Vakuf i Kajtazovina. a ~ije vode se gube na ponorima u jugoisto~nom dijelu Mostarskog blata i pojavljuju na ovim izvorima. dok vrelo Li{tice karakterizira ne{to manji sadr`aj sulfata u odnosu na prethodno spomenuta dva vrela. Sli~na po sadr`aju i oscilacijama sulfata su i vrela Arape Mlin i Crno Oko-@itomisli}. . ova vrela odlikuje vrlo sli~an sadr`aj sulfata te se mo`e pretpostaviti da ista imaju sli~ne uvjete prihranjivanja. TAHIROVI]. Poniru}e vode Li{tice nisu jedini izvor sulfata na Crnom Oku i Arape Mlinu. Pretpostavljeno je da sulfati na izvorima u Hrvatskoj – Norin. {to bi trebalo utvrditi bojenjem ponora u koritu ovih vodotoka. F. Mlade i Trebi`ata. osim ako se rijeka Li{tica ne oboga}uje sulfatima du` toka.

Situational position of deposits of mineral water in Kiseljak. Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku pripada hidrogeokemijskoj oblasti mineralnih i termomineralnih voda jugozapadnog oboda sarajevsko-zeni~kog basena. trijas. M 1: 500. CO2 Le`i{te mineralne vode u Kiseljaku je formirano u sredi{njim Dinaridima Bosne i Hercegovine. preko kojih su diskordantno talo`ene limni~ke naslage srednje-gornjeg miocena (M2. Sarajevo. Propusnost stijena sekundarnog akvifera. mineralna voda.1). glinci i lapori donjeg trijasa (T1) koji navi{e prelaze u dolomite i vapnence srednjeg trijasa anizika (T21). Ilid`a. 11. srednjobosanskog {kriljavog gorja na jugozapadu i sarajevsko-zeni~kog limni~kog bazena na sjeveroistoku (Sl.000 . strukturno tektonske jedinice. konglomerati sa ulo{cima pje{~enjaka i glinaca. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 229 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Prilog poznavanju geneze mineralnih voda u Kiseljaku kod Sarajeva Contribution to knowledge the genesis of mineral water in Kiseljak near Sarajevo Ferid Skopljak Federalni zavod za geologiju. Preko karbonata srednjeg trijasa su u Kiseljaku talo`ene aluvijalne naslage (al).000 Figure 1. Triassic. M 1: 500. mineral water. te izljevi i proboji kvarcporfirita (?q) silur-devona preko kojih su diskordantno talo`ene naslage gornjeg perma (P3) u ~ijem sastavu su bre~asti vapnenci. Preko permskih naslaga kontinuirano se talo`e pje{~enjaci. 1919).3). na kontaktu dvije. Ustani~ka br. 2007). Situacioni polo`aj le`i{ta mineralne vode u Kiseljaku. a sekundarni karbonati anizika (SKOPLJAK & BA[AGI]. te laporoviti vapnenci sa slojevima i le}ama gipsa. Paleozojski metamorfiti i vulkaniti. Primarni akvifer mineralnih voda su klastiti i evaporiti perma. kao i naslage donjeg trijasa i gornje krede. prema podacima crpljenja zde- Slika 1. filiti. CO2 Key words: Permian. geolo{ki u mnogo ~emu razli~ite.4. Pojave izvora mineralne vode su linijski raspore|ene du` busova~kog razloma koji se pru`a od Ilid`e na jugoistoku do Busova~e na sjeverozapadu (KATZER. BiH (fskopljak@yahoo. su prete`no nepropusne stijene ~ija se propusnost pove}ava u zoni busova~kog rasjeda.com) Klju~ne rije~i: perm. a na sjeverozapadu su na njih navu~ene naslage fli{a gornje krede (K2). U gra|i le`i{ta su kloritsko-sericitsko-kvarcni {kriljci. pje{~enjaci (3Pz).

3). Genetic chart Sulin for mineral water in Kiseljak. dijagrami mije{anja. Mije{anje voda je u zoni sekundarnog akvifera i na ve}im dubinama bez uticaja suvremenih klimatskih faktora.0 TU (ZERBE. transmisivnosti Tsr = 6. B-4 (04. Usljed visokog tlaka u primarnom akviferu mineralna voda ascendentno. Figure 3. du` busova~kog rasjeda. gdje su kvarcporfiri probili paleozojske tvorevine.). Na/Cl=4. M.).9 l/s. Legenda/Legend: 1. nastao u katalizi djelovanjem SiO2 na karbonate u dubljim dijelovima zemljine kore. Figure 2. Genetski grafikon Sulina za mineralne vode u Kiseljaku.1´10–5 m/s.230 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Mineralna voda i uglji~ni dioksid u njima imaju razli~ito porijeklo (sl.1983. 3. fakulteta Sarajevo. LITERATURA KATZER. Hydrogeological profile terrain in the deposits of mineral water in Kiseljak.05. 191–264. Bilansne rezerve mineralne vode u le`i{tu Kiseljak iznose Q = 46. 2007). doti~e u sekundarni akvifer i isti~e na izvorima. te sadr`aj tricija 3H=6. & BA[AGI].0 °C. najvjerovatnije. Slika 3. (2007): Za{tita izvori{ta mineralne vode “Sarajevski kiseljak” u Kiseljaku.02. termometamorfan. Mije{anje mineralnih voda sa obi~nim vodama u aluvionu nije registrirano.) naca u Kiseljaku.1967. usporenom cirkulacijom descendira u primarni akvifer gdje se oboga}uje sa CO2 i mineralnim tvarima. P-2 Podgaj (11. Uglji~ni dioksid je. B-4 (01. najvjerovatnije. F. Na intenzivno mije{anje voda ukazuju visok odnos Ca/Sr=821. B-2 (june 1983.77 i Ca/SO4=1. mje{avina dvije ili vi{e voda razli~ite mineralizacije.04.04´10–3 m2/dan. temperature oko 11. F. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2.08´10–3 m2/s i asr = 5. Voda je atmosferskog porijekla. Zemaljska {tamparija. .2003. SKOPLJAK. (2007): Analiza mineralne vode bunara B-4 u Kiseljaku. Mineralna voda je HCO3-SO4-Ca-Na tipa. Taunusstein-Njema~ka.79. Sarajevo. 2. ZERBE.). ima srednje vrijednosti hidrauli~ke vodljivosti Ksr = 5. mineralizacije oko 3250 mg/l i sadr`aja CO2 oko 3500 mg/l. Muzeja BiH. 4. Hidrogeolo{ki profil terena u le`i{tu mineralnih voda u Kiseljaku. H. (1919): K poznavanju mineralnih vrela Bosne.– Glasnik zemalj.– Institut Fresenius.– Institut za geologiju Gra|. Voda je.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 231 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Usporedba rezultata trasiranja ponorne zone sjevernog kraka Gacke kod Oto~ca Comparison of the Gacka river northern branch sinking area tracing tests results Andrej Stroj. pogotovo u pogledu utvr|ene veze prema izvoru Cesarica. Rezultati novijeg trasiranja zna~ajno se razlikuju od rezultata prethodnog prema vrijednostima prividnih brzina podzemnih tokova. underground flow path. uz izuzetak izvora Cesarica. godine izvedeno je prvo trasiranje ponora Bikina jama uz sjeverni krak Gacke kod Oto~ca (BIONDI] & GOATTI. zbog nepovoljnih uvjeta na prethodnoj lokaciji. 1). [irina podru~ja istjecanja trasera predstavljala je iznena|enje (BIONDI] & GOATTI. 1975). . koji se koristi za javnu vodoopskrbu podru~ja Novog Vinodolskog i Crikvenice. Sachsova 2.stroj@hgi-cgs. Trasiranjem je tako|er utvr|en smjer djela ponorne vode sjevernog kraka Gacke prema kaptiranom izvoru Novljanska @rnovnica. godine. Mladen Kuhta & Franjo Dukari} Hrvatski geolo{ki institut. pogotovo u smjeru izvora {ireg podru~ja Jurjevske @rnovnice. Prethodno novelaciji za{titnih zona Novljanske @rnovnice u skladu s novim Pravil- nikom (NN 55/02). Lika Key words: tracing test. dye tracing tests. koja je presje~ena Velebitskom hidrogeolo{kom barijerom (PAVI^I]. Underground connections from year 1974.38 Slika 1. 10 000 Zagreb. Pojava trasera utvr|ena je na vrlo {irokom podru~ju od Novljanske @rnovnice na sjeveru do Cesarice na jugu (Sl.hr) Klju~ne rije~i: trasiranje. Pojava trasera utvr|ena je na ve}ini izvora kao u prethodnom trasiranju. Lika karst region 1974. 2004). 1997). Traser je prilikom ovog trasiranja. and 2004. 2004.4. podzemna vodna veza. Figure 1. Utvr|ene podzemne vodne veze trasiranjima 1974. Sl. upu{ten u aktivni ponor oko 200 m nizvodno od Bikine jame (DUKARI] & STROJ. Prilikom ranijeg trasiranja prema Jurjevskoj @rnovnici utvr|ena je vrlo velika brzina od 14. 1976). i 2004. {to je u kona~nici rezultiralo i ne{to u`om zonom istjecanja (Tablica 1. Hrvatska (andrej. godine obavljeno je novo trasiranje iste ponorne zone. 1). kr{.

9 29.31 2. 1.97 7. B.232 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Croatia).005 0.6 39.0156 akt.28 3. Razlike u hidrolo{kim prilikama nakon upu{tanja trasera. i 2004. V. B. uspor izazvan infiltracijom oborina na podru~ju izme|u ponora i priobalja vjerojatno je bio glavni uzrok navedenih razlika u prividnim brzinama. dok. .1 33.77 – – 14. 11. Izvor Udaljenost (km) 1974.0–2. ugljen 0. V. knj. PAVI^I].0204 0. vp (cm/s) 3. Zagreb.– Fond str.0254 0.4 26. Jugoslavenski simpozij o hidrogeologiji i in`enjerskoj geologiji.0006 0.3 26.0 4. HGI. Hidrolo{ke prilike tijekom oba trasiranja imala su zna~ajke vodnijeg razdoblja.4 40.0219 0.3 30.6 26.52 2.0 32. & GOATTI.0284 0.– Fond. uz razliku da je u danima nakon upu{tanja trasera 1974. str.0 29.1 26. & GOATTI.5–3.001 0. 2004.8 33. uz izuzetak brzina u smjeru Novljanske @rnovnice koje su relativno su sli~ne.58 2.5 2.57 1.5 0.61 0.0 – 2.0125 0.18 – 0 1.004 0.6 40.005 Kmax(mg/l) 18. 1–14. F.0082 Kmax (mg/l) akt.5–4. (1976): Hidrogeolo{ke prilike ponornih zona rijeka Like i Gacke i njihove podzemne veze s izvorima u Hrvatskom Primorju. HGI.84 cm/s.0414 akt.001 0.9 29.3 26. 5782.6 40. DUKARI].38 14.84 0 0.77 6. 50/2. A.7 35. 1974.6 31.16 1. Comparison of dye tracing results obtained in year 1974. Zagreb. and 2004.1 35.– 4. Table 1.4 39. godine. ugljen 0. dok je 2004. vodostaj Gacke bio u opadanju. Croat. tj. (2004): Trasiranje tokova podzemne vode u svrhu definiranja granice sliva izvori{ta Novljanske @rnovnice. dok.005 0.28 3. dok je tijekom novog trasiranja iznosila 2.38 7. (1997): Hydrogeological Evaluation of Water Retaining Properties of the Kosinj Reservoir (Lika. ugljen Tepla (1) Novljanska @. & STROJ.3 26.2 20.1 35.51 0 2.7 26.84 2. 2004.7 35. 11. slijedio izra`eniji vodni val. A.8 40. LITERATURA BIONDI]. Skopje. Zagreb. I prema ostalim izvorima postoje znatne razlike u prividnim brzinama. 41. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Tablica 1. Usporedni prikaz rezultata trasiranja 1974. 289–298. vp (cm/s) 0 3. (6) Duboka (7) @dralova (8) Donja Klada (9) Starigrad (10) Stinica (11) Jablanac (12) Ba~vica (13) Cesarica (14) 41.0006 0.– Geol.4 26.0 cm/s. BIONDI]. (1975): Bojenje ponora Gacke kod Oto~ca. (2) Klenovica (3) Kozica (4) Jurjevo (5) Jurjevska @.

U vr{nim dijelovima fli{ke sukcesije u podru~ju Pi}anj. 2000). {to je razlogom. “vapnenci s glaukonitom”. “prelazne naslage” i gornji dio formacije kojeg izgra|uju masivni hemipelagi~ki bioturbirani lapori (~lan “Globigerinski lapori”). Vrijeme talo`enja je srednji-gornji lutet. numulitni i diskociklinski vapnenci koji su u normalnom superpozicijskom slijedu. djelovanjem tzv. Karakterizira ih osciliraju}a ingresija. Na veli~inu ovih tektonskih destrukcija kao i geometriju novog prostora sedimentacije upu}uju duboke strukturne promjene koje su zahvatile i Moho-diskontinutet. sastoje se od slijeda od pet litostratigrafskih cjelina u rangu formacije: 1. pa niz kontinetsku padinu do bazenskog dna. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 233 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Karbonatne i klasti~ne naslage paleogena u Istri (geolo{ki i hidrogeo{ki prikaz) Paleogene clastic and carbonate rocks of Istria Peninsula (Croatia): geological and hydrogeological account Marko [parica1.bacani@rgn. Geology and Petroleum Engineering. Geometrija i fiziografija sedimentacijskog prostora i do danas je u osnovi sa~uvala primarno obilje`je pirinejske tektonike. Na podru~ju Istre i istarskog zale|a. Hrvatska (andrea. da su neki dijelovi eocenskih naslaga transgresivno talo`eni na razli~ite dijelove kredne podloge. fli{ki su litofacijesi i fli{u lateralni faciesi raspore|eni zonarno u kontinuiranom talo`enju paralelno s du`om osi bazena. Donji dio stupa naslaga izgra|uju glinoviti vapnenci ~lana zvanog raznim nazivima: “gomoljasti vapnenci”. 4. Talo`eni su od “ipres/luteta do srednjeg i gornjeg luteta ([PARICA et al.. tako se fli{ mo`e shvatiti kao sintektonski sediment.jadranskim priobaljem i nekim otocima: od okolice Trsta u Italiji. Sedimenti ove jedinice lokalno su prisutni i talo`eni tijekom donjeg eocena (ipres) u najni`im dijelovima paleoreljefa. Istre. Fli{ se pojavljuje na istovjetnom stratigrafskom nivou podloge. Formacija “Fli{” je sastavni dio velikoga talo`nog prostora koji se protezao isto~no. {to je u svezi s vremenom aktivnosti pirinejske tangencijalne tektonske faze (eocen-oligocen). University of Zagreb. 10 000 Zagreb.hr) Klju~ne rije~i: regionalna geologija. Hrvatska Key words: regional geology.hr) 2 Faculty of Mining. kontinetskom padinom i bazenskim dnom. Velike promjene u re`imu sedimentacije na prostoru karbonatne platforme po~inju u srednjem eocenu. To su razvijena fiziografija bazena s formiranim {elfom. Pierottijeva 6. Mo`e se re}i da je ukupan talo`ni prostor fli{a imao oblik korita (grabe) poput epikontientalnog o`iljka povezanog na jugoistoku s oceanom Thetys. 1996). Sachsova 2. Trajanje emerzijske faze je promjenjivo od podru~ja do podru~ja. Talo`enje fli{a po~inje kad su ste~eni uvjeti za njegovu sedimentaciju. sastoji se od slijeda karbonatnih i siliciklasti~nih naslaga koje su talo`ene nakon prekida u sedimentaciji izme|u senona do donjeg eocena. Pedrovica i . Ovi lapori su posljednji litofacijes koji je talo`en dosada{njim mehanizmom sedimentacije “sloja na sloj” jer se na ovoj vremenskoj razini po~inju mijenjati mehanizmi sedimentacije i zapo~inje talo`enje fli{a turbiditskim tokovima. jugozapadne Slovenije. b) s gravity flows sedimentima u bazi c) u erozijskoj diskordanciji na naslagama platformskih karbonata (MARIN^I] et al. hidrogeologija. Hrvatskog Primorja i Dalmacije sve do Boke Kotorske u Crnoj Gori. U tom razdoblju je sedimentirano 300–350 m naslaga.. Istria. Andrea Ba~ani2 & Vibor Novak1 1 Croatian Geological Survey. pirinejskih tangencijalnih tektonskih pokreta. Formacija “Prelazni slojevi” odlagana je u okoli{u plitkog i dubokog mora. Pojednostavljeno. Talo`e se bazenski turbiditi. alveolinski. U karbonatnoj platformi ugiba se koritasta depresija “dinarskog” pru`anja (okomito na globalni tangencijalni stres). Formacija “Foraminiferski vapnenci” izgra|ena je od karbonatnih litostratigrafskih tipova: miliolidni. Sedimentacija fli{a je posljedica zna~ajnih geotektonskih promjena u podru~jima platformskih karbonata. Formacija “Fli{oidni sedimenti” (“Semifli{”). Formacija “Liburnijske naslage”. Sastoje se od slatkovodnih do braki~nih i lagunarnih sedimenata s ugljenom. 5. Budu}i da je prinos detritusa pristizao u novostvoreni bazen iz sjeveroisto~nih okopnjenih podru~ja do {elfa. 10 000 Zagreb. 3. Istra. Sedimentacija fli{a u Istri obuhva}a relativno kra}e geolo{ko razdoblje od gornjeg luteta do gornjeg eocena (mo`da donjeg oligocena?). Croatia (marko.4.sparica@hgi-cgs. koje naj~e{}e izgra|uju sekvencije Bouma tipa. Croatia Litostratigrafski sastav eocenske sukcesije u Istri. fli{ke naslage se pojavljuju u tri temeljna odnosa prema naslagama podine: a) u kontinuiranom talo`enju na platformskim karbonatima podloge. “naslage s rakovicama”. 2. hidrogeology.

Me|utim. Koper. [PARICA. BA^ANI. M. M. Ova. Guida alle escursioni. 253–258. Po svemu sude}i pojava ovog “semifli{kog” litofacijesa ozna~ava vertikalnu granicu fli{a. jer svojim prostornim polo`ajem odre|uje hidrogeolo{ke odnose na podru~ju Istre. A. neotekonskom aktivno{}u poreme}ene fli{ke naslage (BA^ANI & [PARICA. Na podru~ju sjeverne i sredi{nje Istre dobro propusne stijene unutar fli{kih naslaga su karbonatne sekvencije ~ije se debljine kre}u od 0. {to ote`ava mjerenje izda{nosti. odnosno regresivni facijes fli{a. 19–22 svibnja 1999.234 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.. TUNIS. Voda izbija kroz nekoliko pukotina. On predstavlja barijeru kretanju podzemne vode kroz karbonatne stijene i svojom nepropusno{}u omogu}ava pojavu izvora. & BA^ANI. Vodne pojave vezane za fli{ Istre zaslu`uju pa`nju s hidrogeolo{kog aspekta.2 do 10 m. 9/96 139–156. MARIN^I]. escursione B 3.. koji postupno prelazi u “molasoidnu” sedimentaciju.– Anals for Istrian and Mediterranean Studies. na kojima voda gravitacijski istje~e preko nepropusne podloge. tektonski predisponiranim putevima podzemne vode iz okr{ene karbonatne podloge kroz relativno tanke. DROBNE. Prema tome u regionalnim odnosima fli{ je nepropusna stijena u odnosu na karbonatne naslage. Naj~e{}e su to vrela silaznog tipa razli~itog kapaciteta od 0. povr{inskih tokova i ponora na kontaktu s karbonatnim naslagama. 80°Riunione Estiva. Procijenjena izda{nost ovog vrela je izme|u 5 i 10 l/s u su{nom razdoblju. S. oni su od zna~aja za lokalnu vodoopskrbu manjih mjesta.– 2. Registrirani su brojni izvori ~ija je pojava vezana za kontakt dobro propusne karbonatne sekvencije i siliciklasti~ne nepropusne podloge. 1999). jer iako se nalaze u specifi~nom klasti~no-karbonatnom stijenskom kompleksu. pje{~enjaka i lapora bez izra`enih sedimentnih struktura i tekstura koje su ina~e karakteristi~ne za fli{. U hidrogeolo{kom smislu je od svih navedenih formacija fli{ svakako najzna~ajniji. koji se u izu~avanju regionalnih hidrogeolo{kih odnosa kr{kh podru~ja smatra nepropusnom sredinom. Italia. A. konglomerata. (2000): Il flysc eocenico dell’ Istria. sedimentological and ichnological analyses. S. Prema usmenim informacijama mje{tana iz naselja Momjan. vrelo nikada nije presu{ilo i uvijek je istog kapaciteta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Gra~i{}e. G. . Od izvora ve}eg kapaciteta u fli{u Istre svakako treba spomenuti vrelo Momjan. (1996): The Eeocene flysc of the Istria Peninsula in Croatia and Slovenija: regional. Trieste. Prostiranje karbontnih sekvencija mo`e biti vi{e desetaka km². stratigraphic. fli{ kao cjelina za sebe je vrlo heterogen i sastoji se od u~estale izmjene litolo{kih ~lanova razli~itih geolo{kih osobitosti. Dubrovnik. TUNIS G.. za fli{ku sredinu velika izda{nost mo`e se protuma~iti blizinom tektonske zone “Bujske antiklinale” tj. po~inje progradacijski proces koji se manifestira talo`enjem sve debljih Tb i Tc intervala. K. & UHMAN.. Hrvatska konferencija o vodama. A. & [PARICA. koje je vezano za kontakt nepropusnih lapora siliciklasti~ne sekvencije i dobro propusnih krupnozrnatih konglomerata kabonatne sekvenci- je. V. M. 281– 283. HAJEK-TADESSE.1 do 1 l/s. BERGANT. LITERATURA [PARICA.. koji zavr{avaju s izmjenom slojeva bre~a. (1999): Hidrogeolo{ke zna~ajke fli{a Istre na primjeru izvora Momjan.

pokusno crpljenje. hidrogeologija. Croatia Izvor kr{ke rijeke ^ikole nalazi se u sjevernoj Dalmaciji. 21 000 Split. Sachsova 2. dok pri vi{ima iz njega izvire cijela rijeka ^ikola (na samom izvoru ponekad istje~e vi{e m3/s). Trends in groundwater level during 2009 (minimum daily levels). Hrvatska Klju~ne rije~i: kr{. Hrvatska Hrvatske vode. a cijelo izvori{te sastoji se od oko 100 m {iroke zone (depresije) u kojoj se nalazi ve}i broj pukotina i sufozijskih udubljenja. Smje{ten je uz sjeveroisto~ni rub kr{kog Petrovog polja. Slika 1. Kako morfolo{ki. blizu Drni{a. 1977). Slijev ovog izvora smje{ten je u planini Svilaji. a manjim dijelom od litolo{ki heterogenih naslaga gornje jure (IVANOVI] et al. Figure 1. {pilja. tako i prema re`imu istjecanja. Izvor u vrijeme niskih razina podzem- nih voda (RPV) presu{uje. and minute based turbidity. pumping test. ovaj je izvor izrazito kr{kih zna~ajki. temperature i EC vrijednosti. cave. 10 000 Zagreb. Vukovarska 35. tipi~nom terenu kr{kih Dinarida koji je u najve}oj mjeri izgra|en od okr{enih vapnenaca i bre~a s proslojcima dolomita donjo i gornjokredne starosti. Kretanje razine podzemne vode tijekom 2009. pokusno crpljenje sa satnim razinama podzemne vode i minutne promjene mutno}e. Hrvatska Key words: karst. Zdravko Brajkovi}2 & Kosta Urumovi}1 1 2 Hrvatski geolo{ki institut. Glavno je mjesto izviranja smje{teno u {pilji. (minimalne dnevne razine). and pumping test with hourly groundwater levels. Tihomir Frangen1. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 235 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Pokusno crpljenje i kretanje razina podzemne vode u eksploatacijskim zdencima na kr{kom izvoru rijeke ^ikole Pumping test and groundwater level fluctuations of the extraction wells on the karst spring of the ^ikola River Josip Terzi}1.. hydrogeology. . temperature and EC values.4.

2009. SIKIRICA. Nakon dva dana zapo~ela je jaka ki{a u slijevu. pa se ne}e mo}i koristiti minutna rezolucija kretanja RPV. temperaturu i elektroliti~ku vodljivost (EC). MARKOVI]. Kad je nagli rast razine zapo~eo. Pokusno crpljenje (Sl. [pilja je tada geodetski snimljena kako bi se zdencima zahvatila podzemna voda u samoj {pilji. Nisu zamije}ene bitnije promjene kemijskog sastava vode. (1983): Tehni~ki izvje{taj o pokusnom crpljenju izvora ^ikole u 1983. A. REFERENCE BE[ENI]. IVANOVI].m. to je manji problem jer se razine mjere i automatskim sustavom vodovoda (Sl.. Prethodni poku{aji pokusnog crpljenja izvora ^ikole nisu izvedeni u potpunosti u skladu s planom ([ARIN. ponajvi{e zbog vidljivog zraka u iscrpljenoj vodi (mije{anje sa zrakom u crpnom sustavu) zbog kojega su mjehuri plina prekrivali aparat. BROZOVI].m. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 U neposrednom zale|u {pilje/izvora ^ikole smje{teno je javno vodocrpili{te. na kojoj se voda pojavljuje na ulazu u {pilju. Zagreb. 1983 i 1988) i odre|ivanje stvarnog kapaciteta ostalo je vi{e ili manje u podru~ju procjene. oko 18:20 (23. i 2010.– Arhiv HGI-CGS 51/84. & SAKA^. godini..– Arhiv HGI-CGS 145/88. neobjavljeno.. (oko 18 m iznad po~etne razine).10.4 na 12.10. Mutno}a je znatnije varirala u po~etku crpljenja. Zagreb. nakon {to se RPV u zdencima gotovo dva mjeseca nije dizala iznad 270 m n. @.m. G. a vi{ak ispu{tan oko 1200 m daleko od izvora ^ikole (u blizini povremenog izvora Mala Kanjeva~a) kako bi se izbjegla recirkulacija vode – pote{ko}a primije}ena u prethodnim istra`ivanjima ([ARIN. spustila na 266..10. ovaj pokus odradi do kraja u su{nom razdoblju. Mogu}e je tek obratiti pa`nju na neznatan – ali jasan porast EC tijekom crpljenja s oko 350 na 360 mS/cm prije doprinosa novo-infiltrirane ki{e. Povremeno su uzimani uzorci vode za hidrokemijske analize. biti }e od velike va`nosti pri planiranju crpljenja u bliskoj budu- }nosti. JURI[I]. Me|utim. PLAN^I]..000. Stoga je u listopadu 2009. niti ovo pokusno crpljenje nije obavljeno kako je planirano.15). List Drni{. najvjerojatnije tijekom rujna. M. Beograd. Nastavak crpljenja ubrzo je postao besmislen i pokus je prekinut... U crpnoj stanici nalaze se ~etiri bu{ena zdenca promjera 750 mm. niti s ovom koli~inom nije se crpilo dugo bez prekida. odlu~eno je da se ve} 2010. A. A. godini. Split.236 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. U sljede}ih 7-8 sati utjecaj ki{e blago je podizao razinu (u 16:00 RPV je bila 266. Tehni~ko izvje{}e. [ARIN.03 m iznad minimalne razine na 286.m.m.07 m (razina se s 268. (1977): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. N.– Arhiv Hrvatskih voda. U jutro 24. u 9:00 (49 sati crpljenja s Q=180 L/s) sni`enje je iznosilo 2. M 1:100. M. U jedan od zdenaca postavljen je automatski mjera~ razine tvrtke Eijkelkamp (Diver CTD). V. Do trenutka kada je postignuta najni`a razina – 23. Naime.. 1). 1983).10.82 m n. neobjavljeno. Postavljen je i automatski mjera~ mutno}e (Fluorometar GGUN-FL). A.) da bi u sljede}im satima do{lo do naglog skoka. Postavljeni Diver CTD je ostao zaglavljen u zdencu. to~no tri dana nakon po~etka crpljenja. S. KOZARI]. pa je odlu~eno da se upravo takav pokus obavi u vrijeme niskih RPV na kraju su{nog razdoblja. 1986).7oC. RPV se podigla za ~ak 20. Analiza ovih rezultata i pra}enje promjena RPV tijekom 2009. Tehni~ko izvje{}e. K. Instalirani kapaciteti crpki u vodocrpili{tu su ukupno oko 240 L/s.18 m n. neobjavljeno. Tehni~ko izvje{}e.– HGICGS. zapo~elo pokusno crpljenje maksimalnim kapacitetom triju vodovodnih crpki (~etvrta trenutno ne radi). 1) je zapo~elo nakon dugotrajno niskih RPV u gotovo idealnim uvjetima 21. Dio iscrpljene vode kori{ten je za vodoopskrbu. Kao najva`nija kota u ovim mjerenjima odre|ena je kota 278 m n. Kada se taj utjecaj stabilizirao. P[ENICA. & P[ENICA. Zdenci su izbu{eni nakon podrobnih speleolo{kih istra`ivanja (BE[ENI] et al. u 8:00. T. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. mutno}a je bila niska (uglavnom 1-2 NTU).. [ARIN. kada bi se trebalo obaviti desetdnevno pokusno crpljenje maksimalnom crpnom koli~inom. Dva dana nakon po~etka crpljenja u slijevu je po~ela padati jaka ki{a na koju je izvor brzo reagirao i usprkos intenzivnom crpljenju RPV se po~ela intenzivno podizati. Ipak. Ronila~ki centar “Sava”. Ipak... (1988): Tehni~ki izvje{taj pokusnog crpljenja bunarskog zahvata izvora ^ikole u 1988. {to je obavljeno uspje{no. koji mjeri razinu. (1986): Ronila~ki radovi na izvoru ^ikole.22 m n. . Temperatura je blago rasla s 12.) pokusno je crpljenje prekinuto.

a uzorkovane vode prema osnovnom ionskom sastavu pripadaju Ca-HCO3.000) najve}im dijelom obuhva}a teren u zale|u Zadra (Ravni Kotari i Bukovica). hydrochemistry. CaMg-HCO3. The Zadar Sheet case study Josip Terzi}. Nekoliko vodoopskrbnih izvora nalazi se u malom slijevu vezanom uz fli{ku sinklinalu izme|u Ljuba~a i Islama Latinskog. 2006.. Rad na OHGK nastavlja se na velike studijske projekte koje su ve} izradili stru~njaci Hrvatskog geolo{kog instituta (HGI-CGS) (FRITZ. 2003 i TERZI]. Sachsova 2. hidrogeologija. Hrvatska Klju~ne rije~i: GIS. pru`anju struktura u smjeru SZ-JI i vrlo zamr{enim hidrogeolo{kim odnosima. uzvi{enja su u podru~ju sinklinala. 1970. 2002. kako Slika 1. dijelu tzv. karst. upotpunjen je katastar brojnih vodnih pojava hidrokemijskim podatcima. 1). Croatia List Zadar Osnovne hidrogeolo{ke karte (OHGK) Republike Hrvatske (M 1:100. Na-ClHCO3 i CaMgNa-ClHCO3 tipu voda. 1976. priobalni izvor Golubinka i izvori/zdenci Boljkovac i Oko. Izme|u tih sljevova nalazi se zonarna kr{ka razvodnica. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 237 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Hidrogeolo{ka istra`ivanja. U modernoj hidrogeolo{koj obradi sve hidrogeolo{ke i morfolo{ke spoznaje postavljene su u jedinstvenu bazu hidrogeolo{kih podataka (BHP). J. Taj slijev prekriva najve}i dio istra`ivanog podru~ja. J. hydrogeology. manjim dijelom otoke (Ugljan. Najvi{e je pa`nje posve}eno slijevu Bokanjac-Poli~nik. Stru~njaci HGI-CGS. 1964 i 1978. PAVI^I]. Tijekom travnja i svibnja 2004. kaptirana estavela Jezerce (Sl. MARKOVI]. IVI^I] et al. Od znanstvenih spoznaja na ovome terenu treba istaknuti doktorske i magistarske disertacije koje su u ve}em ili manjem opsegu zahvatile istra`ivano podru~je (kronolo{ki): FRITZ. 1995. Tamara Markovi} & Mario Doli} Hrvatski geolo{ki institut. do odvodnje prometnica i trasiranja podzemnih tokova. reverznim rasjedima. a zahva}a i mali dio velebitskih padina u podru~ju Paklenice. Ante Pavi~i}. GIS and chartography for the “Basic Hydrogeological map of Croatia” production in karst areas. u regionalnom smislu nepropusne. od ~ega ~ak 38 neobjavljenih tehni~kih izvje{}a. Figure 1. kr{. a doline u podru~ju antiklinala. I`. dinaridskog kr{a. . Vir. tj. u kojem se nalazi nekoliko va`nih vodoopskrbnih objekata: kopani zdenci Bokanjac. hidrokemija.4. koji je poznat po dubokoj i intenzivnoj tektonici. a podru~ja su ograni~ena listovima koji prate Osnovnu geolo{ku kartu (MAJCEN et al. GIS i kartografija za izradu “Osnovne hidrogeolo{ke karte Republike Hrvatske” u kr{kim podru~jima. Rije~ je o kr{kom terenu. Upotrebom geo-informacijskih sustava (GIS) omogu}ena je puno ve}a dinamika. MAJCEN & KOROLIJA. Izmjenjuju se mezozojske karbonatne okr{ene stijene i.. Isto~no od njega nalazi se va`an vodoopskrbni slijev Turanjskog jezera u Vranskom polju. 1997). U morfolo{kom smislu zale|e Zadra je obilje`eno blagim reljefom koji je “inverzan”. preko vodoopskrbe i za{tite podzemnih voda. fli{ke naslage eocena. kao i brojni geolozi i hidrogeolozi iz drugih institucija su na ovome podru~ju radili na raznovrsnim projektima: od klasi~nog kartiranja.. Primjer lista Zadar OHGK RH Hydrogeological researches. Hrvatska Key words: GIS. Uzorkovano je 28 lokacija. Projekt OHGK obra|uje hidrogeolo{ke odnose u regionalnom mjerilu. Ovakvi raznoliki hidrokemijski facijesi su posljedica otapanja karbonatnih stijena u podru~ju napajanja i utjecaja podzemnog prodora mora na priobalne izvore. KAPELJ. Extraction site on estavelle Jezerce in Bokanja~ko blato. 1973). Tako je u ovoj fazi izrade tuma~a obra|eno 69 referenci. 10 000 Zagreb. uklju~uju}i podslijev Golubinke. Kapta`a estavele Jezerce u Bokanja~kom blatu. dijelovi Paga i Dugog otoka i neki manji otoci).

A.. BULJAN.– Doktorska disertacija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 u kartografskom pregledu tako i u analiti~koj obradi opa`anih objekata. Zagreb. IVI^I]. (2006): Hidrogeologija jadranskih kr{kih otoka. & NIKLER. M 1:100.. Rudarsko– geolo{ko–naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. S. (1998): Tuma~ za Osnovnu hidrogeolo{ku kartu Republike Hrvatske – listovi Split i Primo{ten. (1988): Upute za izradu Osnovne hidrogeolo{ke karte Jugoslavije 1:100. kartografskih priloga. Kako je rije~ o GIS sustavu. Izdanje Saveznog geolo{kog zavoda. FRITZ.– Arhiv HGI-CGS br. REFERENCE FRITZ. 10/1.– Arhiv HGI-CGS.– Doktorska disertacija. A. List Zadar OHGK trenutno je spreman za recenziju nakon koje }e. Savezni geolo{ki zavod. 1–43. JAZU. & KOROLIJA.– HGI-CGS.. 1988). F. te }e i on biti periodi~ki upotpunjavan u skladu s novim spoznajama.– Arhiv HGICGS. (2003): Istra`ivanje pokretljivosti one~i{}enja u pokrovnim naslagama kr{kog vodonosnika na podru~ju izvora Turanjsko jezero u Vranskom polju. BO@I^EVI]. D. 220 str. MAJCEN. Tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. Tuma~ za list Zadar L 33–139. J. Zagreb. 93/97. @. D. Hidrogeolo{ka studija. BIONDI]. S. (~lanak prema doktorskoj disertaciji). (1964): Hidrogeolo{ki odnosi podru~ja Nin – Poljica – Posedarje. Beograd. pa i samog tuma~a. . [ARIN. izmijenjeno i dopunjeno izdanje.238 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. ispravljen u skladu s recenzentskim naputcima. & KAPELJ. List Zadar L 33–139. a ovisno o novim spoznajama povremeno }e se izdavati nove verzije baza podataka. Prirodoslovno matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. 108 str. (1973): Osnovna geolo{ka karta SFRJ..– Institut za geol. FRITZ. Beograd. M 1:100. Zagreb. (1978): Hidrogeologija Ravnih Kotara i Bukovice. B. 113 str. PAVI^I]. biti dostupan svim istra`iva~ima.– Kr{ Jugosl. Zagreb. KAPELJ. Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. (1997): Hidrogeolo{ka studija dalmatinskih otoka. istra`ivanja. (1995): Hidrogeolo{ki uvjeti za ostvarenje akumulacija u kr{u zale|a Velebita. R. 1998) kori{ten je kao predlo`ak. J. SINGER. Zagreb.. F. istra`ivanja. on je stalno otvoren.000.. MARKOVI]. (1970): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. postoje}i tuma~ OHGK za listove Split i Primo{ten (FRITZ & KAPELJ. KOROLIJA. Institut za geol. (1976): Ravni Kotari – Bukovica. Zagreb. TERZI]. MAJCEN..000. @. R. & KAPELJ. Izdanje i redakcija Saveznog geolo{kog zavoda. (2002): Strukturni sklop {ireg podru~ja Promine u sjevernoj Dalmaciji i odraz na hidrogeolo{ke odnose.– Magistarski rad. 104 str. J. Prirodoslovno – matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu. T. Zagreb. SOKA^. Tuma~ je pisan prema “Uputama za izradu OHGK” ([ARIN. Drugo.– Magistarski rad. FRITZ. F. Tuma~ je usko povezan s bazama podataka i kartografijom. Beograd. L. B. F. B.– Doktorska disertacija.000.

Izvorima kojima je bilo mogu}e izmjerena je izda{nost. s udjelom od 13%. distribution. list Novo Mesto. U. Raspodjela gornjokrednih izvora je znatno druga~ija i pokazuje najvi{e izvora (33%) na nadmorskim visinama od 601–700 m n. godine. Ve}ina od 847 iskartiranih izvora je izmjerena samo jednom. A. Zabilje`eno je 112 povremenih izvora. altitude. zasi}enost kisikom. te od 401 do 500 m n.com) Klju~ne rije~i: izvori. godine do 2009. da li je kaptiran. list Zagreb. ukupno otopljene krute tvari. raspodjela. (1975): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. Sa 135 zabilje`enih izvora slijede gornjokredne karbonatne naslage koje pokrivaju 13% istra`ivanog terena.1 l/s.. re`imu istjecanja. re`im istjecanja. & [IMUNI]. Park prirode “@umberak – Samoborsko gorje” Key words: springs. L38-80.. godine s prikupljenim osnovnim podacima za 847 izvora. do najvi{ih dijelova iznad 1000 m n. godine vidljivo je da se najve}i broj izvora (35%) nalazi unutar klase izda{nosti od 0.m. tip izvora. Taj dio istra`ivanja je zavr{en po~etkom 2008. 1975. pH. lithostratigraphic units. stratigrafska pripadnost. L33-79. elektroliti~ka vodljivost. discharge and its regime. te nadmorskoj visini Springs in the “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park – distribution by lithostratigraphic units. da li se koristi za vodoopskrbu. K. mogu se prikazati raspodjele po litostratigrafskim jedinicama. M. Raspodjela gornjotrijaskih i gornjokrednih izvora prema nadmorskoj visini mo`e ukazivati na zone prihranjivanja i istjecanja iz vodonosnika. te 87 izvora nepoznatog re`ima istjecanja. . Vodonosnik ima zna~ajno horizontalno i vertikalno rasprostiranje pa omogu}ava takvo protjecanje i istjecanje. Raspodjela ostalih izvora nije ra|ena s obzirom na njihov nedovoljan broj za statisti~ku obradu. Raspodjela izvora prema izda{nosti je napravljena tek kao indikator mogu}ih koli~ina istjecanja.4.. and altitude Tatjana Vujnovi} Park prirode “@umberak-Samoborsko gorje”. {to je u skladu s povr{inom litostratigrafske jedinice koja pokriva najve}i dio istra`ivanog terena-46%. & HERAK. Po brojnosti izvora (309) prednja~i jedinica gornjokrednog fli{a iako pokriva samo 22% istra`ivanog terena. broj izvora..– Geolo{ki zavod Ljubljana. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 239 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Izvori u Parku prirode “@umberak – Samoborsko gorje” – raspodjela po litostratigrafskim jedinicama. LITERATURA PLENI^AR. Najmanji udio od 2% imaju izvori kojima je izmjerena izda{nost ve}a od 10 l/s {to je u skladu s karbonatnim. Broj povremenih izvora je vjerojatno vi{estruko ve}i od zabilje`enog s obzirom na geolo{ku gra|u i strukturu istra`ivanog terena. izrazito tektoniziranim plitkim kr{kim vodonosnikom.m. Raspodjela izvora po litostratigrafskim jedinicama (PLENI^AR et al. (1978): Osnovna geolo{ka karta SFRJ. 1978) ukazuje na regionalne uvjete vodonosnika. Brojno{}u slijede izvori iz gornjotrijaskih naslaga gdje ih je zabilje`eno 287. Takva raspodjela je u skladu s o~ekivanjima prema kojima se podzemne vode dolomitnog vodonosnika prihranjuju na ve}im nadmorskim visinama. No. i dijela 2008. Hrvatska (tvujnovic@yahoo. Takva raspodjela izvora ukazuje na dominantno lokalno dreniranje malih slivnih podru~ja u uglavnom fli{kom heterogenom vodonosniku. izda{nost. [IKI]. Savezni geolo{ki zavod Beograd. Brojno{}u od 30% slijede ve}i izvori u klasi izda{nosti od 0. Svi izvori su fotografirani.m. PREMRU. Grdanjci 57. (23%). izda{nosti i nadmorskoj visini.m.01–0. “@umberak – Samoborsko gorje” Nature Park Hidrogeolo{ka istra`ivanja podru~ja Parka prirode “@umberak-Samoborsko gorje” su se odvijala kroz nekoliko etapa od 2006. nadmorska visina. lokalni naziv ukoliko postoji. Svakom izvoru su GPS-om ubilje`ene geografske koordinate. Savezni geolo{ki zavod Beograd. godine po~elo terensko rekognosciranje izvora cijelog za{ti}enog podru~ja kako bi se prikupili {to to~niji podaci za izradu karte prirodne ranjivosti.000. Prema mjere- njima iz 2007.m. Na temelju postoje}ih podataka iz GIS sustava Parka je 2007. O. litostratigrafske jedinice. 1:100.1:100.– Institut za geolo{ka istra`ivanja Zagreb. te izvori od 501–600 m n. BASCH. a istje~u ni`e u erozijskim bazama. Najve}i dio gornjotrijaskih izvora (36%) istje~e na nadmorskoj visini od 301 do 400 m n. discharge regime. re`im istjecanja. Prema zabilje`enom re`imu istjecanja najvi{e je stalnih izvora-648. M... temperatura. izda{nosti i re`imu istjecanja.m.000. 10 432 Bregana.1–1 l/s. Sa 14% slijede izvori na visinama od 701–800 m n.m. u razli~itim dijelovima godine i hidrolo{kim uvjetima pa se mjerenja fizikalno-kemijskih parametara ne mogu uspore|ivati. [IKI] et al. Stijene gornjeg trijasa i gornje krede imaju najve}u rasprostranjenost na podru~ju Parka pa se nalaze od najmanjih nadmorskih visina ispod 200 m n.

sve do travnja 2003. Od kraja 2002. godine. .andric@igh.hr) Klju~ne rije~i: geofizi~ka istra`ivanja.hr. godine do travnja 2003. Hrvatska (miroslav. Brana i akumulacija su bile u eksploataciji 17 godina.240 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Janka Raku{e 1. Povr{inska glinovita za{tita je najprije popustila Slika 1. 10 000 Zagreb. geophysical methods Na lokaciji Hammam Grouz prva geolo{ka istra`ivanja i veliki broj bu{otina izvedeni su prije 30 godina. bozo. U dnu sada{nje akumulacije stvorili su se krateri na vi{e nivoa. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru Geophysical investigations in the Accumulation Hammam Grouz in Algeria Miroslav Andri} & Bo`o Padovan Institut IGH. Konsolidiran ponor na koti 719 m.padovan@igh. Na temelju rezultata ovih istra`ivanja izra|en je projekt izgradnje brane i akumulacije. Consolidated abysm. Figure 1. Geofizi~ke anomalije na profilu unjegovoj blizini. 2007). Geophysical anomalies on profile near abysm.. Zbog pove}anog hidrostatskog tlaka u akumulaciji do{lo je do uspostavljanja kretanja vode u kr{kom podzemlju. {to su utvr|eno u geolo{koj ekspertizi (MILANOVI] at al. geofizi~ke metode Key words: geophysical investigations. godine bio je period intenzivnih ki{a i akumulacija se prvi puta napunila do nivoa predvi|enog projektom. Tada su se pojavili veliki gubici vode kroz podzemlje i akumulacije se potpuno ispraznila.

Trasirano je 7 profila. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 241 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. geoelektri~nom tomografijom i georadarom. Oni vodu iz akumulacije dreniraju kroz podzemlje ispod brane. Depth reflection section. BELI^EVI]..4. seizmi~kom refrakcijom. od kojih 5 u desnom boku akumulacije gdje su se otvorili ponori. 1). Vide se prodori vode iz dubokog podzemlja. STEVANOVI] & Z. ANDRI]. Stvaranje ovakvog tipa ponora mogu}e je i na drugim mjestima. Slika 1 prikazuje rezultate geofizi~kih mjerenja izvedenih na profilu blizu ponora na koti 719 m. Da bi se mogao izraditi projekt pouzdane sanacije akumulacije Hammam Grouz potrebno je istra`iti njezino podzemlje do dubine oko 200 m dokle. Kao zaklju~ak mo`e se konstatirati da su preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz polu~ila rezultate koji omogu}uju otkrivanje rasjeda. V. . (2008): Preliminarna geofizi~ka istra`ivanja u akumulaciji Hammam Grouz u Al`iru. U tu svrhu izvedena su probna geofizi~ka mjerenja s nekoliko metoda i to: seizmi~kom refleksijom. (2007): Rapport d’Expertise. Ministere des Resources en Eau. Drugi ponor se otvorio na nivou 708 m. Kasnije je taj ponor konsolidiran. a 2 na udaljenosti oko 800 m ju`no od brane. M. Barrage Hammam Grouz. Alger. Agence des Barrages et Transfert. vrlo blizu glavnog rasjeda koji ide kroz akumulaciju. Na Sl. Dubinski seizmi~ki refleksijski presjek. na mjestu fosilnog ponora na koti 719 m (Sl.– Fond dokumenata IGH. I na refrakcijskom i na geoelektri~nom tomografskom presjeku jasno se vide anomalije koje ozna~avaju kanal kojim se voda iz ponora odvodi u podzemlje. La partie I. po geolo{kim saznanjima. Figere 2. Uo~avaju se mjesta prodora termalne vode iz karbonatnih stijena u dubokom podzemlju (s dubine oko 150 m) kroz aluvijalni nanos do povr{ine dna akumulacije. On se nalazi u zoni ve}eg termalnog izvora. 2 je prikazan refleksijski dubinski presjek profila trasiranog oko 800 m ju`no od brane. se`e okr{avanje. Raids of water from deep underground can be clearly seen. Zagreb. LITERATURA MILANOVI]. P. fosilnih ponora koji se mogu aktivirati i ve}ih kanala.

Figure 1. mogu}e je izra~unati elektri~nu otpornost prema: r = k ´ U / I. Histogram of resistance sediments. {ljunak. gdje su: r – otpornost.. uzimaju}i u obzir me|usobni polo`aj elektroda. . Hrvatska Klju~ne rije~i: Geoelektri~no sondiranje. Stvarne vrijednosti otpornosti dobivaju se itereativnim postupkom modeliranja slojevitog tla tako da modelu pripadaju}a teorijska krivulja najbolje odgovara mjerenim vrijednostima.. clay powder. Izmjerene su ukupno 24 sonde.. Prikaz i tuma~enje rezultata istra`ivanja Geoelektri~no sondirenje izvedeno je Schlumbergerovim rasporedom elektroda sa polurazmakom strujnih elektroda (AB/2) do 215m. Key words: Geoelectrical sounding. na spomenuti na~in dobivenu otpornost uobi~ajeno je nazivati prividnom. – modelima tla (atributi modela: debljine slojeva D(m) i otpornosti R(Wmm)). na 10 sondi kao peteroslojni. 2008). Radi}a 200. glina prah. Iz izmjerenih vrijednosti napona (razlike potencijala) i struje. Otpornosti variraju u rasponu od 11 – 250 Wm. Mjerenje i prora~un otpornosti se ponavlja za vi{e razmaka elektroda A i B (prema potrebi se mijenja i polo`aj elektroda M i N). Obradom rezultata mjerenja uglavnom su dobiveni ~etveroslojni modeli (13 sondi). k – konstanta koja ovisi o rasporedu elektroda. te na taj na~in odrediti sastav i strukturu tla (SALKOVI] et al. potential difference.d. te iznimno na GS-1 troslojni. Histogram otpornosti za sve sedimente. a njihovi rasporedi prikazani su dijagramom sondiranja za pojedine sonde sa: – prora~unanim vrijednostima (vi{estrukim) prividnih otpornosti. Kako je podzemlje elektri~ki nehomogeno. 31 500 Na{ice. B. I – struja koja te~e preko elektroda A i B. Slika 1. – teorijskim krivuljama za dobiveni model tla. litolo{ko tuma~enje tla. 1. sand and gravel. lithological interpretation of the soil. kao za pojedine tipove prikazan je na Sl. Geoelektri~no sondiranje Geoelektri~na mjerenja temelje se na mjerenju razlike potencijala me|u to~kama na povr{ini terena izazvane strujom poznate jakosti. razlika potencijala. 31500 Na{ice..d. U – napon me|u elektrodama M i N.242 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Tajnovac 1. Kod ove metode koristi se kolinealni simetri~ni raspored elektroda. Histogram otpornosti sedimenata. Tako dobivenim modelima mo`e se dati litolo{ko tuma~enje.. Nexe grupa d. pijesak. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Le`i{te pijeska i {ljunka Vukojevac The deposit of sand and gravel Vukojevac @eljko Bortek & Igor Janjatovi} Na{icecement d.

Figure 2. a na pojedinim sondama kao dva sloja (tre}i i ~etvrti. na GS-1 drugi).5 m) registrirana ja na sondi GS-14. od 29 m na GS-23 do 90 m na GS-15. rijetko se pojavljuju ve}e vrijednosti (do 190 Wm). vi{e ili manje vla`an o ~emu ovisi i otpornost. Izdvojene su slijede}e sredine prikazane na Sl. Block diagram of the deposit of sand and gravel.. na sondama GS-1. Nesaturiran je. @. Serija pijesaka i {ljunaka s otpornostima od 80 – 250 Wm. Ova sredina interpretirana je kao jedan sloj (tre}i. s otpornostima uglavnom u rasponu od 20 – 60 Wm. GS-4 i GS-17 ga nema. 2: 1. 2. mje{avina gline i praha. Odgovara prvom sloju u modelima. Dubina zalijeganja je razli~ita. U podini povr{inskog kompleksa uglavnom glina i prah (glinoviti) s otpornostima od 11 – 36 Wm. pa je ova sredina saturirana. relativno je ujedna~ene debljine. Zagreb. Povr{inski kompleks. A.– MOHO Ltd. D. a gradi ga humus. PE[TA.. (2008): Geophisical Research deposits of sand and gravel Vukojevac.4. & BORTEK. LITERATURA SALKOVI]. Razina podzemne vode je pribli`no na koti 99 m nv. 4. a najve}a dubina (7. research space Gornjak. U podini serije pijesaka i {ljunaka glina u izmjeni s prahom s otpornostima 18 – 41 Wm. Blok dijagram le`i{ta pijeska i {ljunka. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 243 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. 3. . na GS-4 i GS-17 drugi i tre}i). BE – 628 th. a na mjestima povi{ene otpornosti i pijesak (mogu}e {ljunka). Odgovara drugom sloju.

244 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. otpornost stijene (Rt) Key words: well logging. dubina i rasprostiranje. Trenutno su u povoljnijem polo`aju radovi oko kori{tenja geotermalne vode koje zbog svoje {iroke primjene veoma brzo vra}aju ulo`ena sredstva. Temperatura vode se mjeri ure|ajem za kontinuirano mjerenje temperature u bu{otini (Th). To su rezerve vode koje se sporo obnavljaju. To su strate{ke rezerve. spontani potencijal (SP). . koli~ina vode. jer se u oba slu~aja one~i{}enja mogu lako pro{iriti. vode niskih vrijednosti saliniteta. SD Istra`ivanje i proizvodnje nafte i plina. ali su koli~ine tih voda velike i u bliskoj budu}nosti ne postoji opasnost od njihovog iscrpljenja. Pribli`ni salinitet vode mo`e se odrediti iz o~itanih vrijednosti otpornosti sloja zasi}enog vodom (Rv) i spontanog potencijala (SP) a debljina vodonosnih slojeva pomo}u spontanog potencijala (SP). Veliki su problemi sa vodom na povr{ini ali i onom vodom u podzemlju. a cijena te vode iz godine u godinu }e rasti. Hrvatska Klju~ne rije~i: karota`a. koja komunicira sa povr{inom. dotok vode iz sloja i vrstu stijene mo`e se snimiti u bu{otini pomo}u kamere. ali sa pukotinskim sistemom. Ispod tih akvifera na dubinama ispod 100 ili 150 m. waters of low salinity. koristi se mjerenje mikrologa za preciznu interpretaciju dubinu. true resistivity (Rt) Na podru~ju Hrvatske pod zemljom postoje veliki potencijali vode niskih vrijednosti saliniteta (slatke i braki~ne vode) i geotermalne vode. Danas je u svijetu sve ve}a potreba za pitkom i geotermalnom vodom. nalazi se voda koja ne komunicira s povr{inom i ne mo`e se one~istiti. broja i {irine pukotina. U karbonatnim kompleksima bez primarnog poroziteta. spontaneous potential (SP). Stanje u samoj bu{otini. Ova interpretacija omogu}ava precizno postavljanje perforiranih cijevi u intervale koji }e proizvoditi vodu. raspored pukotina i njihov smjer. fizikalni pokazatelji i temperatura. [ubi}eva 29. Karota`na mjerenja su relativno lagan i jeftin na~in da se utvrdi postojanje slojeva zasi}enih vodom. prirodne radioaktivnosti stijene (GR) i mikrologa (ML). [upljikavost stijene (poroznost) i litologija mo`e se interpretirati pomo}u karota`e neutron (CNL – Compesated Neutron Log) i karota`e gusto}e formacije (CDL – Compesated Density Log). jer je to za sada jo{ uvijek veoma skupa voda za pridobivanje. pa sve do 1700 m (a na nekim mjestima i dublje). budu}i da Hrvatska jo{ uvijek ima relativno velike koli~ine jeftinije pitke povr{inske vode. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Primjena karota`nih mjerenja u odre|ivanju vode s niskim vrijednostima saliniteta u le`i{tu Application of logging measurements in determination of low salinity water in the reservoir Zoran ^ogelja & Zvonko Jeras INA. Zagreb 10 000.

gdje je t(x. Teorijska istra`ivanja provedena su za dvoslojni model: sloj manje seizmi~ke brzine (350 m/s). . z).5 & Nenad Pavin4. Franjo [umanovac2. Vladimir Krsti}3. prvi nailasci. v1 i v2 su seizmi~ke brzine u gornjem odnosno donjem sloju). (2008) pokazali su da se pomo}u grafa vrijeme – udaljenost mo`e izra~unati polumjer {upljine izrazom 2r = (x2-x1)cosq. Dresden. 10 000 Zagreb. Geology and Petroleum Engineering. Utjecaj {upljine vidljiv je na udaljenostima izme|u x1 i x2. University of Zagreb. b) Propagation of wavefronts. [upljina ne propu{ta seizmi~ke valove.hr) 2 Faculty of Mining. (2002) koriste analizu refleksije P-va- lova. Refrakcijska seizmi~ka metoda tako|er se koristi u is tra`ivanju podzemnih {upljina (ENGELSFELD et al. z). Croatia 3 College for Information Technologies.2 m u sredini profila. Na primjer. Vrijeme prvih nailazaka ra~una se pomo}u eikonalne jednad`be: 1  ∂t   ∂t    +  = 2 n (x .. Germany Klju~ne rije~i: podzemna {upljina. z) vrijeme nailaska u to~ku (x. b) Rasprostiranje valnih fronti. Jednad`ba nema op}e analiti~ko rje{enje pa se koristi numeri~ko rje{avanje primjenom ra~unala prema algoritmu koji uvode QIN et al. GRANDJEAN et al. Kru`na {upljina polumjera r = 0. debljine 2 m. eikonal equation Geofizi~ko istra`ivanje podzemnih {upljina provodi se prije po~etka gra|evinskih radova (izgradnje cesta. Vremena prvih nailazaka ucrtana su u dijagram vrijeme – udaljenost (slika 1a).5 m nalazi se na dubini z = 1. mostova. eikonalna jednad`ba Key words: underground cavity. z )  ∂x   ∂z  2 2 (1) Slika 1. Croatia (tihomir. a) Time – distance graph. 10 000 Zagreb. (1992). z) poznata seizmi~ka brzina u to~ki (x. ENGELSFELD et al. (2007) prou~avaju utjecaj polo`aja (dubine) i oblika {upljine na rasprostiranje povr{inskih valova.5 1 Department of Geophysics. a v(x. 10 000 Zagreb. brana) da bi se izbjegle nesre}e i {tete uzrokovane uru{avanjem. a pripadaju}e valne fronte prikazane su na slici 1b. first arrivals. polo`en je iznad sloja ve}e seizmi~ke brzine (1400 m/s). Izvedeni su i matemati~ki izrazi za ra~unanje polo`aja {upljine. University of Zagreb. Prou~ava se utjecaj {upljine na prve nailaske seizmi~kih valova. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 245 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena refrakcijske seizmi~ke metode za pronala`enje podzemne {upljine u dvoslojnom modelu Applying the refraction seismic method for detecting underground cavity in a two-layer model Tihomir Engelsfeld1. Brojne istra`iva~ke skupine razvijaju razli~ite seizmi~ke metode za otkrivanje podzemnih {upljina. Croatia 5 Max Planck Institute for the Physics of Complex Systems. Faculty of Science. Croatia 4 Department of Physics. Figure 1. a NASSERI-MOGHADDAM et al. 2008). gdje je q kriti~ni kut refrakcije (prema Snellovom zakonu sinq = v1/v2. pa je oblik grafa posljedica obilaska vala oko {upljine. a) Dijagram vrijeme – udaljenost. no u tu svrhu koristi se i izvor vala na suprotnoj strani profila. Faculty of Science.4. Izvor vala nalazi se s lijeve strane profila.engelsfeld@phy. 10 000 Zagreb. Na udaljenost xp (vr{na to~ka) istovremeno sti`e val koji obilazi {upljinu s lijeve i val koji obilazi {upljinu s desne strane. University of Zagreb.

LITERATURA ENGELSFELD. 221–231.. G. Q. D. 334/7.. N. a) Raspored geofona i izvora. Glavna os valjka okomita je na pru`anje profila. Izvor vala je udarac ~eki}a o metalnu plo~u na tlu. Polo`aj geofona i izvora prikazan je na slici 2a. G. 300–313. Slika. OLSEN. 441–447. Izostavljeni su izvori 4 i 5 jer su preblizu geofonima 1. 27/4. F. T. ili 13. geofon (za izvore desno od {upljine) i 12.B. LUO. debljine 2 m. [upljina je dobivena ukopavanjem cisterne (valjak polumjera baze r = 0. Sloj suhog pijeska v1 = 350 m/s. Y. 2. Figure 2.– Soil Dynamics and Earthquake Engineering. a slika 2b prikazuje graf vijeme – udaljenost..B. NASSERI-MOGHADDAM.– Near Surface Geophysics. SENECHAL. G. CASCANTE.5 m. C. A.. b) Dijagram vrijeme – udaljenost za terenska mjerenja.2 m. & HUTCHINSON. 478–487. . F.– Geophysics. nalazi se iznad sloja mokrog pijeska v2 = 1400 m/s. a) Positions of geophones and sources. BITRI. QIN.246 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. [UMANOVAC.T. J.. geofon (za izvore lijevo od {upljine). 6/4. & SCHUSTER. & PAVIN..– Comptes Rendus Geoscience. & DABAN. PHILLIPS. odnosno 24. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Teorija je potvr|ena terenskim mjerenjima. G. (1992): Finite-difference solution of the eikonal equation along expanding wavefronts. GRANDJEAN.J. b) Experimentally obtained time – distance graph. (2008): Investigation of underground cavities in a two-layer model using the refraction seismic method.. Uo~ava se vr{na to~ka za 11. Du`inu profila 11. (2007): Effects of underground cavities on Rayleigh waves–Field and numerical experiments. (2002): Détection de carrières souterraines par sismique haute résolution à Annet-sur-Marne (France).5 m) na dubinu z = 1. A.5 m prekriva 24 geofona razmaknutih 0. 57/9.

and resistivity data. [ubi}eva 29. acquired in Real Time contribute to better control of the well trajectory in the reservoir and to complete petrophysical evaluation of the formations (Figure 2). stvarno vrijeme Key words: Logging while drilling (LWD). The real time data allowed operator to optimize costs and make operational decisions much more quickly. adnVISION karota`na sonda. . from adnVISION log- ging tool. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 247 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book LWD – Pregled i primjer s Jadranskog mora LWD – Overview and case history from Adriatic Sea Zdravko Kosovec & Dra`en Parlov INA Naftaplin. adnVISION logging tool. The neutron-density data. reservoir characterisation. from arcVISION logging tool. Slika 1. real time Recent developments in Logging While Drilling (LWD) have been aimed at improving drilling efficiency and optimize reservoir characterisation. Figure 1. karakterizacija le`i{ta. This paper presents a detailed example of the use of the LWD services in Adriatic Sea Gas fields development. Hrvatska Klju~ne rije~i: Mjerenje tijekom bu{enja (LWD). 10 000 Zagreb. what enhances the quality of the measurements and yields an image for the structural characterisation of the field (Figure 3).4. The Azimuthal formation density measurements were acquired in sectors distributed azimuthally around the borehole while rotating. This feature enables contact of the density sensor with the formation all the time. Majority of the wells are directionally drilled using real time Logging While Drilling services to provide qualitative formation evaluation in a timely and cost effective manner (Figure 1).

Petrofizikalna procjena. Slika 2. . Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Figure 2. Image for the structural characterisation. Slika za strukturnu karakterizaciju. Slika 3. Figure 3.248 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Petrophysical evaluation.

Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. 10 000 Zagreb. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno mo- dernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji omogu}uju nekoliko puta ve}u brzinu obrade te imaju znatno ve}i prostor za vanjsku pohranu radnih podataka. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjuje se novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja). obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. processing. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 249 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3D Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. ali najnaprednije u to vrijeme. radi pobolj{avanja odziva korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) s ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. [ubi}eva 29. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske u frekventnu domenu. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika.4. zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu “Vu~kovec 3D” uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu slojeva razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. amplituda. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. i 2010. ukloniti ili zamjeniti. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. Usporedba se mo`e vidjeti u sljede}oj Tablici 1. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. OMEGA OMEGA2 Broj procesora 1 94 (cluster 37 nodes) Model procesora POWER2 XEON Brzina procesora 66MHz 3. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabu ra~unalnu opremu i programe po dana{njim kriterijima. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. godine. Primjer jednog takvog procesa je nazvan AAA (Anomalous Amplitude Attenuaion). 2010. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice postoje}ih. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. obrada. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. ali i potencijalnih le`i{ta. Programski paket 1994. amplitude. godine upravo u Ininom centru za obradu gdje se i dan danas takvi podaci obra|uju. vibratori ili zra~ni topovi. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. Table 1. Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. Temelji se na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. Tablica 1. SD istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. example – Vu~kovec 3D Nina Kova~i}.6GHz Diskovni prostor 40GB 20TB Radna memorija 512MB 88GB (37 nodes) . Ujedno. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. to je bio i te~aj 3D obrade. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja kao i najbolji broj tragova za analizu. Godine 1994.

[ubi}eva 29. Analize brzina prije migracije poku{avaju korigirati pozicije migracije koriste}i najbolji odnos signal-smetnja u cilju fokusiranja energije. gdje je dz vertikalna debljina formacije. intervalne brzine Key words: scaling. Kod ove metode to je jednostavna pretvorba vremena u dubinu. 10 000 Zagreb. bez prostornih pomicanja dubinskih to~aka na prave pozicije. Kona~ni 3D dubinski migrirani volumen slu`i za daljnje petrofizikalne analize i analize ostalih atributa u ukupnom procesu karakterizacije rezervoara. Postoji nekoliko na~ina za pretvorbu. Damir Taka~ & Josip Husnjak INA-Naftaplin. Koriste}i tu metodu dubinski horizonti smje{taju se na prave pozicije i daju to~nije strukturne oblike. (b) migracija vremenskih karata u dubinu sa modelom intervalnih brzina na principu Snell`ovog zakona loma zraka.250 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. . 3D post-stack migrirani volumen kori{ten je za korekciju ulazne interpretacije strukturno tektonskih odnosa i pobolj{anje volumena brzina/dubina. Vremenski interpretirane karte pretvaraju se u dubinu pomo}u karata brzina formacija. pomo}u formule dz = dt*v. migration. Za model su potrebne karte intervalnih brzina seizmi~kih valova pojedinih formacija brzina i dubinske strukturne karte tih istih formacija. migracija. v intervalna brzina. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Hrvatska Klju~ne rije~i: skaliranje. Pomak horizonata u podzemlju definiran je kartama azimuta pomaka kao vrijednostima vektora. Dubinske karte pomi~u se u prostoru smje{taju}i dubinske to~ke na prave pozicije u odnosu na pozicije tih to~aka na povr{ini. Pre-stack Dubinska migracija je vrlo osjetljiva na model brzina. U ovom primjeru prikazane su dvije metode pretvorbe vremenskih karata u dubinu: (a) jednostavno skaliranje vremenskih horizonata u dubinu sa modelom intervalnih brzina formacije. interval velocity Ulazni podatak za “3D-Prestack” dubinsku migraciju je postupno izgra|ivani i pobolj{avani volumen podataka iz odnosa brzina/dubina. dt jednostruko vertikalno vrijeme formacije. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Dubinsko modeliranje strukture Jihar Depth Modelling of Jihar structure Mirjana Milinovi} Kolund`i}.Upravo zbog velike ovisnosti o brzinama formacija izra|uju se detaljne analize. Pobolj{ani volumen Brzina/Dubina kori{ten je za prestack i post-stak 3D migraciju. Izrada modela Brzina/Dubina vrlo je slo`eni iterativni proces.

Pokazalo se da se na tim Slika 1.4. Darker colours represent fractured rock mass. Na tlocrtnim prikazima jasno se uo~ava pru`anje podzemnih struktura koje su uzrokovale porast amplitude reflektiranog vala. s razmakom od 1 m.d. Na dubini ve}oj od 9 metara. duljine 10. U oba ovdje prikazana ispitivanja kori{tene su antene frekvencije 200 MHz. 2008a). Na dvije takve lokacije izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja dodatnih informacija o dubini i smjeru {irenja kaverni.45 do 5.25 metara. vidljivo je da se ispod dijela temelja stupi{ta S3 nalazi zona razlomljene i kavernozne stjenovite mase.25 metara. te se omogu}uje trodimenzionalna interpolacija podataka i kreiranje tlocrtnih prikaza amplituda reflektiranih signala na razli~itim dubinama. Janka Raku{e 1. Presjeci su organizirani u tzv. 2003). kontinuirani presjek podzemlja.45–5. Primjer 1. odnosno skup paralelnih presjeka konstantnog razmaka i pribli`no jednake duljine. Ispitivanje georadarom je nedestruktivna geofizi~ka metoda koja kao rezultat mjerenja daje uzdu`ni. O metodi Osnova ove geofizi~ke metode je primjena svojstva elektromagnetskih valova da se reflektiraju ili lome na kontaktu dva materijala razli~itih elektri~kih karakteristika (di- elektri~na permitivnost. 10 000 Zagreb.0 metara je jako (HW) do srednje okr{ena (MW). Figure 1. caverne. Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. Reflektirane valove prima antena – prijemnik i sistem ih pohranjuje u digitalnom obliku na prijenosno ra~unalo. Takvim na~inom mjerenja sistematski se prekriva istra`ivano podru~je. – vijadukt “Gradina” Na lokaciji stupnog mjesta S3 budu}eg vijadukta “Gradina” snimljeno je 11 paralelnih presjeka. Na Slici 1. AC Zagreb – Split – Dubrovnik u vi{e je navrata otkriveno postojanje kavernoznih zona ispod projektiranih objekata ili trase budu}e autoceste. Hrvatska (olinka. Antenom – predajnikom se u tlo oda{ilju visokofrekventni elektromagnetski valovi (25 MHz do 2 GHz). Frekvencija vala odabire se ovisno o planiranoj dubini zahvata. karst Uvod Prilikom izvo|enja gra|evinskih radova na dionici [estanovac – Zagvozd.45 do 5.5 metara (MIRKOVI].. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 251 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Detekcija pukotinskih i kavernoznih zona u kr{u upotrebom georadara: primjeri s AC Zagreb – Split – Dubrovnik. Mjerenje je izvr{eno instrumentom RAMAC/GPR.hr) Klju~ne rije~i: georadar.mirkovic@igh. vodljivost i magnetska permitivnost) (BRISTOW & JOL. kaverna. . prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. GPR time slice at the depth of 3. poligon. ~ime je postignuta dubina zahvata od oko 14 metara. {vedskog proizvo|a~a MALA GeoScience. Dio emitirane energije reflektira se od dielektri~nih diskontinuiteta (podzemnih objekata i tla razli~itog sastava). dionica [estanovac – Zagvozd Detection of fractured and cavernous zones in karstic areas using gpr: examples from highway Zagreb – Split – Dubrovnik. section [estanovac – Zagvozd Olinka Mirkovi} Institut IGH. Kombinacijom paralelnih presjeka mogu}e je dobiti 3D prikaz podzemlja na kojem se isti~u zone raspucale stjenovite mase. stjenovita masa je uglavnom kompaktna ili slabo razlomljena. te potrebnoj rezoluciji. kr{ Key words: ground penetrating radar (gpr).25 m. d. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 3. Uvidom u rezultate ispitivanja. Stjenovita masa gra|ena je od vapnenca i od kote temeljenja do dubina od oko 9.

Tamnijom bojom su ozna~ene zone raspucale stjenovite mase. (2008b): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje podru~ja {pilje u st. km 44+275 do km 44+305 Prilikom izvo|enja radova na trasi autoceste. te lociranja eventualnih neotkrivenih speleolo{kih objekata.– Geological Society. – podru~je od st. Special Publication.5–7 metara. Zaklju~ak Predstavljena su dva primjera ispitivanja georadarom potencijalno kavernoznih zona u kr{u. Na prikazima su tamnije sme|om bojom istaknuta podru~ja na kojima postoji porast amplitude reflektiranog vala. 2008b). duljine 40 metara.. na staciona`i od km 44+275 do km 44+305. Figure 2. prikazan je tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. LITERATURA BRISTOW. Na lokaciji otkrivene {pilje izvedena su ispitivanja georadarom radi dobivanja informacija o njenoj dubini i smjeru {irenja. Figure 3.252 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Darker colours represent fractured rock mass. Primjer 2. MIRKOVI]. C. s razmakom od 1 metra. gotovo od same povr{ine do dubine od oko 12 metara. section [estanovac – Zagvozd. Pokazalo se da je ovom metodom mogu}e ustanoviti postojanje takvih zona.M. otkriven je speleolo{ki objekt – {pilja (Slika 2.5–7 m. 211 p. {to ukazuje na izrazito razlomljenu stjenovitu masu i pojavu {upljina bez ispune. O. Rezultat ispitivanja georadarom – tlocrtni presjek koji se odnosi na dubinu od 5. MIRKOVI]. O. Snimljeno je ukupno 25 paralelnih presjeka. Slika 2.). GPR time slice at the depth of 5.5 do 7 metara. Na Slici 3. [pilja na ispitivanom podru~ju dionice [estanovac – Zagvozd. Cave in the area of investigation. od kojih su interpolacijom dobiveni tlocrtni presjeci za razli~ite dubine (MIRKOVI]. Rezultati ispitivanja su pokazali da se otkrivena kaverna pru`a ispod cijele {irine postoje}e trase. (2003): Ground Penetrating Radar in Sediments. Tamnije sme|om bojom ozna~ene su zone raspucale i kavernozne stjenovite mase. te dobiti informaciju o njihovoj dubini i smjeru {irenja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 dubinama nalazi ve}i dio anomalija koje ukazuju na pojavu kaverni. H. Slika 3. km 44+275 do 44+305).S & JOL. . Na dubini od 13–14 metara vi{e nema indikacija za postojanje {upljina. (2008a): Izvje{taj o geofizi~kim ispitivanjima (Istra`ivanje georadarom podru~ja temelja S3 vijadukta “Gradina”).

]OSOVI]. Hungary Key words: paleomagnetism. Columbus u. A. ]OSOVI]. . & MORO. Jadranska karbonatna platforma Paleomagnetic investigations of the Adriatic carbonate platform started more than 30 years ago. Both could appear with lamination as structural characteristic. E. (2003): Paleomagnetic evidence for Tertiary counterclockwise rotation of Adria. paleomagnetic samples were taken from peritidal. the proportion of the paleo- magnetically useful samples differs form one locality to another. 1145 Budapest. E. 2009).– Tectonophysics. Emõ Márton2 & Damir Buckovi}1 1 2 Department of Geology. limestones. 62/2. together with late diagenetic processes. University of Zagreb. K. A. apart from good bedding and the absence of visible karstification (MÁRTON et al. 107–114. & ZVOCAK. MÁRTON et al. Keeping in mind the above requirements. Adriatic carbonate platform Klju~ne rije~i: paleomagnetizam.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 253 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sedimentological characteristics of limestones and their influence on the paleomagnetic results – example form Adriatic carbonate platform Sedimentolo{ka svojstva vapnenaca i njihov utjecaj na paleomagnetske rezultate – primjer Jadranske karbonatne platforme Alan Moro1. V. & MORO. The subjects of those pioneer studies were mostly weakly magnetic platform carbonates which were sampled before developments in knowledge of carbonate platforms sedimentology. Croatia Paleomagnetic laboratory. S.4.– Tectonophysics.. The limestones were wackestonepackstone/grainstones. vapnenac. mud supported limestones without visible macrofossils or late diagenetic changes and secondary alterations are preferable ones. subtidal as well as pelagic limestones from Ist and neighbouring islands (MÁRTON & MORO. E.– Geologia Croatica. (2008): The motion of Adria during the Late Jurassic and Cretaceous: New paleomagnetic results from stable Istria. 44–53. MÁRTON. MÁRTON. According to the field observations as well as thin-section analysis. Faculty of Science. Eötvös Loránd Geophysical Institute of Hungary. 10 000 Zagreb. 337. 2003.. V. 143–156. REFERENCES MÁRTON. Horvatovac 102A. 454. the amount of different particles as well as their characteristics variously influenced paleomagnetic results. DROBNE. 2008). while the pelagics were mudstonespackstones. More recently it became clear that for the purpose of paleomagnetic studies. A. (2009): New paleomagnetic results from imbricated Adria: Ist island and related areas. it could be presumed that. MORO. Despite similar structural and textural characteristic of sampled limestones. 17-23.

Rezultati elektromagnetskog sondiranja ukazali su na postojanje takvog bloka (s otporno{}u ve}om od 1000 ohmm-a) pribli`no izme|u kota –80 i –150 m (Sl. Rezultati probnih mjerenja pokazali su da odabrane geofizi~ke metode mogu zna~ajno doprinijeti utvr|ivanju odnosa u podzemlju do zahtijevane dubine. Hrvatska (bozo. Geofizi~ka mjerenja provedena su s vi{e geofizi~kih metoda: seizmi~kom refrakcijskom metodom.254 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Janka Raku{e 1. prije navedenim trima metodama izmjereno je. seizmi~kom refrakcijom i geoelektri~nom tomografijom.andric@igh. ako postoji. geoelektri~ne metode. (2008)) izvodivosti podvodnih rezervoara za ukapljeni naftni plin. time domain electromagnetics U okviru izrade studije (ANDRI] et al. Sonde su ciljano postavljene na mjesta na kojima se u podzemlju moglo o~ekivati postojanje bloka slabije razlomljene karbonatne stijene. obra|eno i interpretirano najprije njih pet. 10 000 Zagreb. Model elektri~nih otpornosti profila EMS-PROFIL 2. do oko 200 m ispod nivoa mora te. Model of electrical resistivity for profile EMS-PROFIL 2. Svrha im je bila istra`iti i upoznati podzemlje. Prethodnim in`enjersko-geolo{kim kartiranjem i tektonskom analizom utvr|eno je da je istra`ivano podru~je pokriveno karbonatnim naslagama – dolomitima i vapnencima s vrlo izra`enom tektonikom.hr) Klju~ne rije~i: seizmi~ke metode. Po njegovoj trasi izvedena su mjerenja s tri metode i to seizmi~kom plitkom refleksijom. provedena su i geofizi~ka istra`ivanja. osobito njegov dublji dio. Potom su preostali geofizi~ki radovi izvedeni u podru~ju u kojem je spomenuti blok indiciran elektromagnetskim Slika 1. ^etvrta metoda. otkriti blok slabije razlomljene karbonatne stijene u kojoj je mogu}e projektirati i izgraditi rezervoar. seizmi~kom refleksijskom metodom. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geofizi~ka istra`ivanja za izbor lokacije budu}eg LPG rezervoara u Urinju Geophysical investigations for determination of prospective LPG reservoir location in Urinj Bo`o Padovan & Miroslav Andri} Institut IGH. Nakon obavljenih probnih radova pristupilo se izvo|enju kompletnog programa geofizi~kih istra`ivanja. Od ukupno predvi|enih 11 profila. primijenjena je nakon {to su analizirani rezultati do tada izvedenih geofizi~kih mjerenja.padovan@igh. . na lokaciji rafinerije nafte u Urinju.hr. elektromagnetsko sondiranje u vremenskoj domeni Key words: seismic methods. miroslav. Na temelju dostupnih geolo{kih rezultata trasiran je geofizi~ki profil nazvan TEST. Geofizi~ka istra`ivanja zapo~ela su probnim mjerenjima kako bi se provjerila pouzdanost predvi|enih geofizi~kih metoda. geoelektri~nom tomografijom i elektromagnetskim sondiranjem. Figure 1. geoelectrical methods. elektromagnetsko sondiranje. 1).

Provjera rezultata geofizi~kih istra`ivanja obavit }e se bu{enjem.4. E. vrlo vjerojatno postoji kompaktniji blok karbonatne stijene. . D.. M. Zagreb. dovoljno duboko ispod nivoa mora.. & GRGEC. Tako koncipiranim istra`ivanjem. dobiveni su kona~ni rezultati na temelju kojih je izdvojeno podru~je gdje. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 255 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book sondiranjem. (2008): Geofizi~ki elaborat.– Institut IGH. B. PADOVAN. LITERATURA ANDRI]. PRELOGOVI].

U tom kontekstu mo`e do}i do razila`enja u tuma~enju geolo{kih/seizmi~kih granica sadr`anih u modelu. geology. facies. Naprednim tehnikama 3D tehnologije dolazi se to tre}e dimenzije geolo{kih tijela. modeliranje Key words: calibration. pa ~ak i kada odgovaraju}i zakon brzina ne postoji. 10 000 Zagreb. Litolo{ki sadr`aj se odra`ava amplitudnim efektima ~iji skup u kona~nici tvori seizmi~ki facijes. seizmika. seismic. njihovo tuma~enje je uvijek dvojbeno. Prema tome. Kalibracija se mo`e provesti i preko bilo koje karota`ne krivulje uz primjenu odgovaraju}eg zakona brzina. Seizmi~ko modeliranje ide po principu “podine” – povr{ine koja predstavlja donju granicu na koju se odnose seizmi~ke brzine stijena iznad nje. [ubi}eva 29. seizmi~ki facijes se mo`e “transformirati” u litolo{ki facijes. a seizmi~ki model u geolo{ki model koji primijenom odgovaraju}eg modela seizmi~kih brzina dobiva i dubinsku dimenziju. Geolo{ko modeliranje ide po principu “krovine” – pov{ine koja predstavlja maksimalno rasprostiranje odnosne geolo{ke (litolo{ke) jedinice. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Povezivanje bu{otinskih sa seizmi~kim podacima Linking the well data with the seismic data Damir Taka~ & Katica Ivi~i} INA-Naftaplin. geologija. Hrvatska Klju~ne rije~i: kalibracija. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima.256 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Premda su seizmi~ki podaci odraz geolo{kih zbivanja u podzemlju. svi ti oblici kalibracije mogu se smatrati indirektnim povezivanjem seizmi~kih s bu{otinskim podacima s obzirom na to da su i karota`na mjerenja tako|er odraz geologije koja zahtijevaju odre|ena tuma~enja. uspostava veze izme|u geologije i seizmike ide putem modeliranja – uskla|ivanjem geolo{kog sa seizmi~kim modelom i obratno. Prvi korak povezivanja je kalibracija putem sintetskih seizmograma primjenom seizmi~kog vali}a na karota`u zvuka. modelling Suvremeno istra`ivanje nafte i plina je nezamislivo bez primjene seizmi~kih podataka. No. Kalibracija se tako|er mo`e provesti i preko mjerenja VSP-a (vertikalno seizmi~ko profiliranje). facijesi. Dakle. Uspostavljanje veze izme|u geologije i seizmike je klju~ni trenutak u rje{avanju geolo{ke slike podzemlja. .

V. J. osmotic pressure (ð). U ovom ~lanku su prikazani samo neki od tih parametera: akusti~na impedanca.com) Klju~ne rije~i: teorija struna. water-cut (WC) Osnova metode Turk-Leg~evi} (TURK & LEG^EVI]. LEG^EVI] & TURK. Nastala je kao poku{aj kvalitativno-kvantitativne interpretacije starih karota`nih mjerenja (SP. . water-cut (WC) Key words: string theory. (2000): New Access to Old Electrical Log Interpretation in Oil and Gas Wells. facies (m/a). connate water salinity (log10 Rc). akusti~ka impedancija (AI). J. Mlinska 5. acoustic impedance (AI). salinitet konatane vode. environment (m/a). & TURK. Ljubljana. 1995. litolo{ke karakteristike. (1995): Nov pristop interpretaciji starih elektrokarota`nih diagramov. 2000) je teorija struna i jedinstvenog polja.legcevic@gmail. Rt i Ri. osmotski tlak. jedinstveno polje. Ljubljana. 271–279.– Rudarsko-metalur{ki zbornik. osmotski tlak (ð). TURK.4. salinitet konatne vode (log10 Rc). hydrocarbon maturity (BVWn). To zna~i mogu}nosti definiranja svakog relevantnog parametra u interpretaciji rezervoarskih karakteristika naftno-plinskoga le`i{ta. unified field. zrelost ugljikovidika i water-cut za bu{otinu na plinsko-naftnom polju Peti{ovci. kojima je osnova SP. V. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 257 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija elektrologa po Turk-Leg~evi} metodi Turk-Leg~evi} method for E-log interpretation Velimir Turk1 & Jasna Sovilj-Leg~evi}2 1 2 Nafta Geoterm. stupanj zrelosti ugljikovodika (BVWn). Turk-Leg~evi} metoda je otvorena za sve vrste kvalitativno-kvantitativnih analiza. 43/2.– Geologija. 3–4. 9220 Lendava. 267–292. Slovenia (jasna. & LEG^EVI]. Rt i Ri) za reinterpretaciju postoje}ih i potencijalnih rezervi ugljikovodika na naftno-plinskom polju Peti{ovci. LITERATURA SOVILJ-LEG^EVI].

Jihar-3 i Jihar-6. Na osnovi interpretiranih poroziteta dobivena je karta prosje~nih poroziteta za Kuracchine Dolomite formaciju za podru~ja sa bu{otinama. Kako je stupanj sli~nosti izme|u bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina zadovoljavaju}i seizmi~ki poroziteti se mogu koristiti i za prostorno predvi|anje kvalitativnih poroziteta. Prije toga je potrebno korelirati seizmi~ke intervalne brzine i bu{otinske porozitete iz jezgre le`i{nih stijena u ciljnim formacijama. Zaklju~ak Korelacije izme|u vrijednosti bu{otinskih i seizmi~kih intervalnih brzina i poroziteta i seizmi~kih intervalnih brzina na Kuracchine Dolomite formaciji navedenih bu{otina Jihar-1. . Jihar-3 i Jihar-6 pokazuju slaganje. Jihar-2. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina i geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama. strukturi i stratigrafskoj raspodjeli. a akusti~ki otpori i intervalne brzine se izra~unavaju iz podataka zvuka (sonic log/transit time). {to predstavlja potvrdu da se mogu okonturiti poroziteti na osnovu seizmi~kih intervalnih brzina u podru~jima bez kompleksnih strukturnih i litolo{kih odnosa. prolaznih vremena u matriksu i prolaznih vremena u pornom fluidu u stijenama karbonatnog ili klasti~nog tipa pomo}u Wyllie-eve jednad`be. Hrvatska Klju~ne rije~i: inverzija. tako|er se mogu prepoznati litolo{ki odnosi i izra~unati poroziteti. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Korelacije izme|u seizmi~kih akusti~kih otpora i le`i{nih svojstava Correlations between seismic interval velocities and reservoir characteristics Marija Vidovi}1. Slijede}i postupak su korelacije izme|u seizmi~kih i bu{otinskih intervalnih brzina. uvjetno seizmi~ke intervalne brzine. Kori{teni su algoritmi. Seizmi~ki podaci su amplitude u vremenu. intervalne brzine. Koeficijenti korelacije su iznad 0. le`i{na svojstva Key words: inversion. Ako se ustanovi korelativni odnos. tada je mogu}e predvidjeti vertikalne i bo~ne raspodjele akusti~kih svojstava pojedinih litostratigrafskih jedinica oko bu{otina i {ire ovisno o ostalim geolo{kim podacima polja. Na osnovi seizmi~kih intervalnih brzina. interval velocity. brzi 'Sparse Spike Zero Phase' i detaljniji 'Constrained Inversion in Eignevectors Basis'.Ako su rezultati korelacija zadovoljavaju}i. razlo`no je izra~unati raspodjelu seizmi~kih poroziteta u le`i{tu na osnovu odnosa izme|u poroziteta i seizmi~kih prolaznih vremena (intervalnih brzina) stijena.6 i ve}i. ali i za podru~ja bez bu{otina. intervalne brzine ili intervalna prolazna vremena dobiveni iz seizmi~kih tragova i kalibrirani sa podacima karota`e zvuka u bu{otinama Jihar-1. Exploration Department. [ubi}eva 29. Bu{otinsko mjerenje karota`e zvuka (sonic log) je poveznica izme|u seizmi~kih i geolo{kih podataka. Damir Taka~1 & Kre{imir Peji}1 1 INA. 10 000 Zagreb. reservoir characterizations Predmet ovog rada je povezivanje i prognoziranje le`i{nih i seizmi~kih svojstava na strukturi Jihar temeljeno na poznatom postupku inverzije amplitudne seizmike u seizmi~ke akusti~ke otpore. Rezultat inverznog modeliranja su sintetski akusti~ki otpori.258 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Jihar-2. strukturi le`i{ta i stratigrafskoj klasifikaciji mogu se izra~unati neke petrofizikalne karakteristike. geolo{kog znanja o le`i{nim stijenama.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

259
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Handling uncertainty in the case of lateral extension of log-porosity values in a turbidity reservoir
Analiza nesigurnosti u slu~aju lateralne procjene logaritamskih vrijednosti poroznosti u le`i{tu turbiditnog podrijetla
János Geiger1, Tomislav Malvi}2,3 & Kristina Novak Zelenika3
1 2

University of Szeged, Department of Geology and Paleontology, Szeged, Hungary Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Department for Geology and Geological Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska 3 INA-Naftaplin, Sector for Geology and Reservoir Management, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Key words: Indicator formalism, Sequential Indicator Simulation, convergence, reservoir characterization, clastics, Miocene, Croatia Klju~ne rije~i: indikatorski formalizam, sekvencijske indikatorske simulacije, karakterizacija le`i{ta, klastiti, miocen, Hrvatska

The geological uncertainty can be determined through the differences between many equally probable reservoir descriptions generated using a geostatistical techniques known as stochastic simulations. Each of these realizations reproduces a prior measure of spatial continuity (covariances) and may be conditioned to honor available data. The differences between these descriptions provide indications of reservoir uncertainty due to lack of information (DEUTSCH, 2002). Sequential indicator simulation (SIS) is widely used for diagenetically controlled facies (DEUTSCH, 2002). However, the background indicator formalism can also be applied whenever the data set available has a considerable uncertainty (DEUTSCH & JOURNEL, 1997; JOURNEL & ALABERT, 1988). In case of Klostar field the number and spatial distribution of wells allowed us expecting any lateral extension of

well-log porosity to be quite uncertain (NOVAK ZELENIKA et al., 2010). Because of this prior expectation we used the indicator formalism for discretizing the original well-averaged porosity data. Applying sequential indicator simulation for six porosity cut-offs we generated one-hundred equally probable stochastic realizations for each of five different grid sizes (Fig. 1). Then the average values, the width of their probability intervals (Fig. 2) and standard deviations were calculated for the first, first two, first three, and finally for the first 100 grids. The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity.

Figure 1. E-type estimations derived from SIS for five different cell-sizes. Slika 1. E-tip procjene dobivene sekvencijskim indikatorskim simulacijama za pet razli~itih veli~ina }elije.

260
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Figure 2. Width of symmetric probability interval around E derived from SIS for five cell-sizes. Slika 2. [irina simetri~nog intervala vjerojatnosti oko E dobivenog iz sekvencijskih indikatorskih simulacija za pet razli~itih veli~ina }elije.

Figure 3. Convergence of the outer variance (variance of the means among grid points) with incresing number of realizations. Slika 3. Konvergencija vanjske varijance (varijanca srednjih vrijednosti izme|u to~aka mre`e) s pove}anjem broja realizacija.

The series of means obviously converged to the theoretical expected value of the background population. However the limit of series formed from the width of probability intervals did not equal zero. It means that even in the limit there is a small amount of uncertainty belonging to the information gathered about the porosity. It is an open question whether this uncertainty varies with the depositional genetic, but we demonstrated that it is the function of the grid resolution. To this there were generated 100 realizations (by repeating SIS procedure with the same parameters) for each of four different grid sizes. From these realizations we defined one hundred sets of realizations containing the first three, first four etc., first one-hundred realizations. For each sets the (1) average value, (2) the total variance, the (3) coefficient of variation and the (4) variation of the expected value were calculated. Afterwards, we decomposed the total variance into its (5) 'inner' (mean of the variances of at grid points) and (6) 'outer' (variance of the means among grid points) component for each sets of realizations. It has become clear, that according to the limit values and the speed of convergence the stochastic estimations (SIS) can

be subdivided into two groups (Fig. 3). These groups demonstrate where the change of scale can be made probable. Moreover this finding may reflect the scale of the representative elementary volume in the case of well-log porosity. It is also apparent that different numbers of realizations need for stabilizing the overall estimations when support changes.

REFERENCES
DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York. DEUTSCH, C.V. (2002): Geostatistical Reservoir Modeling.– Oxford University Press. New York, 376 p. JOURNEL, A.G. & ALABERT, F.G. (1988): Focusing on spatial connectivity of extreme valued attributed: stochastic indicator models for reservoir heterogeneities.– SPE Paper # 18324. NOVAK ZELENIKA, K., MALVIC, T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of Late-Miocene Sandstone Facies Using Indicator Kriging.– Submitted in Nafta journal, January 2010.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

261
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Define of depositional environment using neural network
Odre|ivanje talo`nog okoli{a neuronskom mre`om

Horváth Janina
Department of Geology and Paleontology, University of Szeged, H-6722, Szeged, Egyetem u. 2-6, Hungary Key words: Neural Network, pattern recognition, depositional environment Klju~ne rije~i: neuronska mre`a, prepoznavanje uzorka, talo`ni okoli{

Traditional techniques of identification of a depositional body from core data are costly and sometimes difficult to extrapolate to uncored wells. However, application of Kohonen’s Self Organized Map (abbr. SOM) (KOHONEN, 2001) approach may be regarded to be a potential method for pattern recognition problems. A combination of Indicator Kriging and SOM for log-porosity and sand content data coming from quantitative well-log interpretations is used for identifying the spatial pattern of some delta-plain sub-environments. The basic high-dimensional property fields are defined by 3D shapes of some well known depositional facieses of a particular reservoir rock body in the Algyõ Field, Hungary (GEIGER, 2003), (Fig. 1). Many parameters as log-porosity and sand content data can be used to determine lithological patterns using SOM (AKINYOKUNK et al., 2009 and

ULTSH et al., 1995). This step of method can discover spatial patterns as clusters in unstructured data set because SOM is based on clustering algorithm. However, this approach not necessarily makes sure, that the resulting disjunctive clusters can show any meaningful depositional geometry. So at last the final geometry is given using Indicator technique which uses threshold values derived from property values of clusters. (NOVAK ZELENIKA et al., 2010, in press)

REFERENCES
AKINYOKUNK, O.C., ENIKANSELU, P.A., ADEYEMO, A.B. & ADESIDA, A. (2009): Well Log interpretation model for the determination of lithology and fluid contents.– The Pacific Journal of Science and Technology, Springer.

Figure 1. 3D model of cravasse splay environments in the Algyõ delta (GEIGER, 2003). Slika 1. 3D model okoli{a naplavnih talo`ina u paleodelti polja Algyõ (GEIGER, 2003).

262
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

GEIGER, J (2003): A pannóniai újfalui (törteli) formációban levõ algyõ-delta fejlõdéstörténete – I.: Az algyõ-delta alkörnyezeteinek 3d modellezése. Part one: 3d modelling of the sub-environments of Algyo-delta. Földtani Közlöny. KOHONEN, T. (2001): Self Organized Maps – Springer, Berlin, Germany. NOVAK ZELENIKA, K., MALVI], T. & GEIGER, J. (2010): Mapping of the late miocene sandstone facies using indicator kriging.– Nafta, Zagreb, in press.

ULTSCH, A., KORUS, D. & WEHRMANN, A. (1995): Neural networks and their rules for classification in marine geology, Raum und Zeit in Umweltinformationssystemen, 9th Intl. Symposium on Computer Science for Environmental Protection CSEP ´95, Vol. I, ed. GI-Fachausschuß 4.6 “Informatik im Umweltschutz” vol. 7, Metropolis-Verlag, Marburg.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

263
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Procjena sekvencijskim Gaussovim simulacijama le`i{nih varijabli pje{~enja~kog donjopontskoga le`i{ta nafte, polje Klo{tar, Savska depresija, Hrvatska
Estimations by sequential Gaussian simulations of reservoir variables in Early Pontian oil reservoir, Klo{tar Field, Sava Depression, Croatia
Kristina Novak Zelenika1 & Tomislav Malvi}1,2
1 2

INA-Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Klju~ne rije~i: le`i{ne varijable, pje{~enjaci, geostatistika, sekvencijske Gaussove simulacije, polje Klo{tar, Savska depresija, donji pont Key words: reservoir variables, sandstones, geostatistics, sequential Gaussian simulations, Klo{tar Field, Sava Depression, Early Pontian

Polje Klo{tar nalazi se u zapadnom dijelu Savske depresije, na jugozapadnim obroncima Moslava~ke gore. Geografski je smje{teno oko 35 kilometara isto~no od grada Zagreba, unutar i u okolici istoimenog sela Klo{tar (Sl. 1). To polje je

odabrano za geostatisti~ku analizu iz sljede}ih razloga: (a) jo{ uvijek je jedno od najve}ih naftnih i plinskih polja u Savskoj depresiji, (b) na tom polju ve} je ranije na~injen skup razli~itih geostatisti~kih procjena, (c) postoji veliki skup prikupljenih podataka koji se analiziraju u okviru rada na disertaciji prve autorice te uporabe stohasti~kih metoda kroz znanstveni projekt MZOS-a “Stratigrafska i geomatemati~ka istra`ivanja naftnogeolo{kih sustava u Hrvatskoj”. Polje Klo{tar je na sjeveru i sjeveroistoku odijeljeno od masiva Moslava~ke gore transverzalnim Sjevernim rubnim rasjedom Savske depresije. U donjem i srednjem miocenu (zaklju~no sa sarmatom) izvori materijala bili su lokalni. U panonu glavni utjecaj preuzeo je materijal donesen iz Isto~nih (metamorfnih) Alpi, prena{an turbiditnim strujama (VRBANAC et al., 2008). Na kraju, u pliocenu i kvartaru, talo`eni su uglavnom plitki jezerski, a kasnije i kopneni sedimenti. Geostatisti~ki su analizirani podatci poroznosti, dubine i debljine prikupljeni za najve}e pje{~enja~ko le`i{te imenovano “T” (donjopontske starosti), iz skupa od 19 bu{otina. Za njih su na~injene karte semivariogramskih povr{ina te izra~unati eksperimentalni i teorijski standardizirani semivariogrami programom Variowin 2.21 (PANNATIER, 1996). Na kraju je izra~unato po stotinu realizacija uvjetnim sekvencijskim Gaussovim simulacijama (skr. SGS; opisane npr. u DEUTSCH & JOURNEL (1997), MALVI] (2008) i drugdje). Prikazane su 1., 50. i 100. realizacija za svaku varijablu (Slike 2, 3 i 4). Modeliranje le`i{ta je proces koji uvijek uklju~uje odre|eni stupanj nesigurnosti, tako da je stohasti~ki pristup ~esto najprimjereniji za karakterizaciju le`i{ta. Stohastikom se dobiva niz jednako vjerojatnih karata. Upotrijebljene su uvjetne sekvencijske Gaussove simulacije, no zbog promatranja triju geolo{kih varijabli razli~itog reda veli~ine (101, 102 i 103) na~injeni su standardizirani teorijski variogrami. Anizotropija se uo~ava na kartama poroznosti i dubina. Zanimljivo je kako ve}e poroznosti odgovaraju ve}im dubina-

Slika 1. Smje{taj polja Klo{tar te regionalne strukturne depresije Sjeverne Hrvatske Figure 1. Location of the Klo{tar Field and regional structural depressions in North. Croatia

264
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Slika 2. Poroznosti dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 2. Porosities obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 3. Debljine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 3. Thickness obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

Slika 4. Dubine dobivene SGS-om (1., 50., 100. realizacija). Figure 4. Depths obtained by SGS (realizations 1, 50, 100).

ma, {to ukazuje da su tektonikom nakon talo`enja le`i{ta ja~e izdignuti rubni dijelovi glavnoga kanala talo`nog prostora pje{~enjaka.

LITERATURA
DEUTSCH, C.V. & JOURNEL, A.G. (1997): GSLIB: Geostatistical Software Library and User’s Guide, 2nd edn.– Oxford University Press, 369 p., New York.

MALVI], T. (2008): Primjena geostatistike u analizi geolo{kih podataka.– INA-Industrija nafte d.d., 103 str., Zagreb. PANNATIER, Y. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis.– Springer Verlag, 91 p., New York. PRELOGOVI], E., SAFTI], B., KUK, V., VELI], J., DRAGA[, M. & LU^I], D. (1998): Tectonic activity in the Croatian part of the Pannonian basin.– Tectonophysics, 297, 283–293. VRBANAC, B., VELI], J. & MALVI], T. (2008): Sedimentation of Late Pannonian clastic deposits in main and marginal basins (Sava depression vs. Bjelovar subdepression).– Geophysical Research Abstracts, 10, Copernicus Group, 1–2, Wien.

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

265
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha
Probability of geological success

Ines Vlahov & Brankica Cirkovi}
INA–Naftaplin, Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima, [ubi}eva 29, 10 000 Zagreb, Hrvatska Klju~ne rije~i: vjerojatnost geolo{kog uspjeha, geolo{ki rizik, mati~na stijena, zamka, migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene, izgledni stratigrafski interval, istra`ni lokaliteti, izravni i neizravni podaci. Key words: probability of geological success, geological risk, source rock, trap, migration, reservoir rocks, seal, play, prospect, direct and indirect data.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha (skr. Pg; engl. Probability Of Success, abbr. POS) je ocjena kvalitete osnovnih geolo{kih kategorija (s vi{e geolo{kih faktora ili doga|aja) koji su klju~ni za procjenu uspjeha otkri}a ugljikovodika. Svrha procjene vrijednosti 'Pg' u istra`ivanju ugljikovodika je rangiranje neotkrivenih rezervi ugljikovodika prema kvaliteti i koli~ini geolo{kih podataka.

Ovim radom prezentirana je slu`bena metoda koja se primjenjuje u Mol Grupi za izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha konvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. Razmatra se geolo{ki rizik, odnosno procjenjuje vjerojatnost geolo{kog uspjeha pet kriti~nih geolo{kih kategorija koncepta izglednog stratigrafskog intervala ili istra`iva~kog lokaliteta. Geolo{ke kategorije koje se procjenjuju su: mati-

Tablica 1. Izra~un vjerojatnosti geolo{kog uspjeha. Table 1. Calculation of geological success probability.

Tip / Pouzdanost podataka Kategorija 1. Mati~na stijena & Zrelost a. Prisutnost i Kapacitet b. Zrelost mati~ne stijene 2. Timing & Migracija a. Timing b. Migracija 3. Rezervoarske stijene a. Prisutnost b. Kvaliteta 4. Pokrov a. Prisutnost i kvaliteta b. O~uvanje 5. Zamka / Zatvaranje a. Definicija zamke b. Karakteristika zamke Procjena Geološkog Rizika Vjerojatnost Geološkog Uspjeha 0,00 Vjerojatnost Mati~na stijena & Zrelost 0,00 Vjerojatnost Timing & Migracije 0,00 Vjerojatnost Kvalitete rezervoara 0,00 Vjerojatnost Pokrova & O~uvanja 0,00 Vjerojatnost Zamke / Zatvaranja 0,00 Direktni podaci Nepovoljni <0,3 Indirektni podaci Upitni 0,3–0,5 Neutralni 0,5 Indirektni podaci Obe}avaju}i 0,5–0,7 Direktni podaci Povoljni >0,7

266
Knjiga sa`etaka – Abstracts Book

4. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010

Tablica 2. Dijagram geolo{kog rizika. Table 2. Diagram of geological risk.

Dijagram geološkog rizika Grupa rizika / POS raspon Jako niski rizik / (50–100%) Niski rizik / (30–50%) Umjerni rizik / (20–30%) Srednji rizik / (10–20%) Visoki rizik / (6–10%) Jako visoki rizik / (0–6%) Zna~ajke istra nih lokaliteta Podru~je s proizvodnjom – Isti play – susjedna struktura / Struktura u blizini s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Vrlo obe}avaju}a struktura u blizini / Udaljena struktura s dokazanim ugljikovodicima Podru~je s proizvodnjom – Isti play – Struktura u blizini / Udaljena struktura – Isti trend ili vrlo obe}avaju}a struktura Podru~je s proizvodnjom – Novi play – Struktura u blizini ili Proizvodni bazen – Isti play – Udaljena struktura Proizvodni bazen – Isti play – Slabo definirano ili jako udaljena struktura ili Proizvodni bazen – Novi play – Udaljena struktura ili Novo podru~je – Obe}avaju}i HC-sustav Novo podru~je – Novi bazen ili Novo podru~je – Play sa negativnim podacima

~ne stijene i zrelost, vrijeme i migracija, rezervoarske stijene, izolatorske stijene te zamka. Svaka od razmatranih geolo{kih kategorija ima nekoliko potkategorija koje je tijekom procjene potrebno razmotriti i uzeti u obzir (Tablica 1). Podaci za procjenu vjerojatnosti geolo{kog uspjeha kod ove metode su odre|eni tipom i pouzdano{}u. Razlikujemo dva tipa ulaznih podataka izravne (direktne) i neizravne (indirektne) ~ija se pouzdanost procjenjuje kao: nepovoljna, upitna, neutralna, obe}avaju}a i povoljna.

Vjerojatnost geolo{kog uspjeha, dobiva se mno`enjem vjerojatnosti svih pet geolo{kih kategorija, a svaka od njih procijenjena je prema odgovaraju}oj pouzdanosti i tipu podatka. Ovom se metodom, prema izra~unatoj vjerojatnosti geolo{kog uspjeha, istra`ni lokaliteti svrstavaju u jednu od {est grupa geolo{kog rizika (Tablica 2).

The net of the neurons can be called neural network. there are many different types of neural networks and each type is designated in doing certain task/ problem. D – vizualizacija rezultata interpretacije neuronske mre`e. prostorna razlu~ivost 25 m). Zn u ati~koj pra{ini. inputs and outputs have to be placed. electronics. The success of the method can be laid down to the following reasons: they can model extremely complex systems.4. geokemija Introduction Neural networks have been successfully applied in many areas. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 267 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Use of neural networks in geochemical data interpretation: classification. due to their nature neural networks can be used to model non-linear natural systems (linearity in the sense of mathematical properties of additivity and homogenuosity). A – visualization of learning data (size of the symbol corresponds to the Zn concentration in attic dust) with square. Function approximation. 1999) and Kohonen’s (KOHONEN. medicine. kriging interpolation method. Slovenia (gorazd. C – recall matrix. Aproksimacija funkcije. neural activation functions. representing area of recall phase. 1000 Ljubljana. D – visualization of the neural network interpolation results. Slika 1. but to make it useful. C – opozivna matrica. Dimi~eva ulica 14. data mining. A – vizualizacija probnih podataka (veli~ina simbola odgovara Zn-koncentraciji u ati~koj pra{ini) pomo}u kvadrata. Basic unit is the neuron containing inputs with weights. The details will not be described here as they can be found in two excellent “bibles” – Hayking’s (HAYKIN. interconnectivity etc. Celje. Zn in Celje attic dust case study. due to well developed learning algorithms they are easy to use. activation function and outputs. depending on the CPU speed and computer memory. engineering.zibret@geo-zs. Depending on the types of neurons arrangement. 2001). predstavlja podru~je faze opoziva. obrada podataka. it can be arbitrary.si) Key words: neural networks. function approximation and clustering case study Uporaba neuronskih mre`a u interpretaciji geokemijskih podataka: klasifikacija. robotics etc. Figure 1.000 data points (modified DEM of Celje basin. Method is based on the principles connections and repetition in biological nervous systems. like financial problems. there is no limitations with the dimensionality of the problem. B – karta Zn-koncentracije u ati~koj pra{ini. geochemistry Klju~ne rije~i: neuronske mre`e. 37000 to~kastih podataka (modificirani DEM Celje bazena. metoda kriging interpretacije. 37. B – map of Zn concentration in attic dust. . funkcijska aproksimacija i klasteriranje Gorazd @ibret Geolo{ki zavod Slovenije. 25 m spatial resolution). physics.

e. Singapore. R. geological and other parameters) can be used together with normally distributed variables. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Three case studies from geochemical data interpretation As neural networks are universal approximators they can be used for function approximation or with other words. 2006).. [AJN. Ni (pollution caused by ironworks). because it is capable of correct classification of all geochemical sampling materials (different than in the learning dataset). Ljubljana. S. Moreover. and this is shown on the Me`ica case study (data from [AJN.– J. geol. This case study compares the results of the interpolation using neural networks with the commonly used kriging interpolation method (Fig. 59–67. Schematic procedure and the result are shown on Fig. @IBRET. Me`a Valley. Results of SOM classification in Me`ica area (data from [AJN. usually done with factor analysis. especially in the way those attributive types of variables shows the source of different elements in the environment. (2006): Factor analysis of soil and attic-dust to separate mining and metallurgy influence. SOM output grid was clustered into 5 clusters by the means of k-means clustering algorithm. G. KOHONEN. As a quantitative measure of similarity. 103 samples of alluvial sediments and 37 random cases) and validation set 37 cases (9+7+8+15). (2002): Geochemical properties of soil and attic dust in Celje area (BsCh thesis). Self organizing maps (special type of neural networks. Rezultati SOM-klasifikacije na podru~ju Me`ica (podaci iz [AJN. Shape of the symbol represents membership of the output neuron to different cluster and size of the symbol distance to the cluster centre. topsoil and alluvial sediment from different polluted and unpolluted areas have been chosen as examples (26 elements) with additionally patterns with random values to demonstrate the performance of neural network. Fig.– Pearson. Cd and other chalcophile elements. Summing together. To create geochemical maps in such way. R. R. [AJN.– University of Ljubljana. Berlin-Heidelberg-New York. T. 2nd edition. We see that SOM was capable to place dPb in the group together with the Pb. sampled on a broad range of geological environments and on different polluted and unpolluted areas. W. U and Zr. Factor analysis.. The performance of feedforward multilayer perceptron with 14 hidden neurons with sigmoid activation function is found to be excellent. @IBRET. Mg. 76 p. P (and unfortunately also together with “sed” parameter) and parameter “met” together with Fe. 2006).268 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Y. G. Slovenia). Slika 2. All variables have been normalized to the interval [0. The classification problem will be addressed by classification of the different geological materials on the basis of their chemical analyses. This is very simple and naive approximation but will suit for the purpose of the demonstration. there have to be 1 neural network for each element separately. Geochem. compositional data and even attributive type of data (i. 842 p. 29–41. has serious limitation: requirement of normal distribution of variables. 2002. [AJN.1]. (2008): Modelling of atmospheric dispersion of heavy metals in the Celje area. 735–747. 3rd edition. for interpolation purposes. 136 samples of soils. More detailed description of this case study can be found in the upcoming issue of Mathematical Geosciences journal.– Springer. 501 p. Sr. carb – geological parameter. Description of descriptive paramFigure 2. – Math. Regarding SOM classification – fully trained SOM put similar input patterns close and different input patterns apart from each other. 2005. also like Kriging. eters is as follows: dPb – distance of the sample to Pb smelter. REFERENCES HAYKIN. Clustering of geochemical data enables to recognize different geochemical associations of elements (anthropogenical/geological). SOM) do not have such limitation. 5/1. 2 shows the positions of best matching units for every element and every descriptive parameter in the SOM output lattice (10x10 output grid). Mn. Only at detecting the random values the performance is slightly decreased (approx. same applies for metamorphic rocks (met) and sedimentary rocks (sed) respectively. (2001): Self-Organizing Maps. Zn. Slovenia. 95% correct). . & [AJN. This task is not so easy if taking into account very heterogeneous composition of geochemical sampling materials. dFe inside group with other siderophile parameters Cr. 97. parameter “carb” together with the Ca. @IBRET & [AJN. 2006). 1. 1). Zn in the attic dust of Celje has been used as an example (data from: @IBRET. dFe – distance of the sample from ironworks. activated neuron if sample is collected on carbonates and inactivated neuron if sample is not collected on carbonates. This classification shows better performance of SOM comparing to factor analysis. We look at Zn concentration in attic dust in Celje as a function of spatial position of the sample relative to the position of the source of the pollution (x and y coordinates) and elevation. Data from chemical analyses of attic dust. (2005): Using attic dust and soil for the separation of anthropogenic and geogenic elemental distributions in an old metallurgic area (Celje. 2008). 38/6. Slovenia. expl. (1999): Neural Networks – a Comprehensive Foundation.– Geochem Explor Environ Anal. training set contained 369 cases (130 samples of attic dust. derived from 25 m digital elevation model.

mla|a tektonika i paleogeomorfologija/sinsedimentacijska tektonika. Kre{imir Krizmani}2. basement) u podini sve do regionalnog EK markera Rs7. Vulkaniti mogu biti uslojeni sa sedimentima.. klastiti. Bockovci-1 (Bc-1)). Podravska Slatina-5 (PS-5). karbonati.4.d. Za potrebe ovog rada provjereni su i reinterpretirani postoje}i podaci iz odabranih bu{otina. Kara{ [uma-1 (K[-1). [ubi}eva 29. konglomerati~ni pje{~enjaci i kalkareniti badenske starosti. Vulkaniti su mjestimi~no uslojeni s kalkarenitima i mikritskim vapnencima badenske starosti. transgresivno slijede karbonatne naslage te u vr{nom dijelu lapori.d. kao okvirne granice u krovini. Bukovica-1 (Bkc-1). Mario Matkovi}1. carbonates. Lovin~i}eva bb. Ku~anci-2 (Ku-2).do srednje miocenske klasti~ne i karbonatne naslage predstavljaju zna~ajna le`i{ta ugljikovodika na podru~ju sredi{njeg i isto~nog dijela Dravske depresije. Rad obuhva}a sedimente izme|u neformalne litostratigrafske jedinice nazvane “temeljno gorje” paleozojske starosti (engl. Zlata Ivani~ek2. U bu{otini ^a|avica-1 kroz vulkanite (andezit – bazalt) bu{eno je cca 500 m. clastites. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 269 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Model sedimentacije donjo do srednjomiocenskih naslaga na podru~ju Slatina – Donji Miholjac Sedimentation model of Lower to Middle Miocene deposits of the area “Slatina – Donji Miholjac” Dijana Bigunac1. 10 000 Zagreb Klju~ne rije~i: donji do srednji miocen. Glavnu ulogu pri sedimentnim procesima i oblikovanju miocenskih sedimentacijskih tijela (najperspektivnijim rezervoarskim stijenama u istra`ivanom podru~ju) imali su transgresivno/regresivni ciklusi. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Marica Balen1. efusives Donjo. Stoga istra`ivanja litofacijesa miocenskih sedimenata i njihovog prostiranja u prostoru omogu}uju kvalitetnije definiranje potencijalnih rezervoara i pokrovnih stijena. . 10 000 Zagreb INA d. Sedimentacija zapo~inje krupnim klastitima (kao {to je dokazano bu{otinama Krunoslavlje-1 (Kru-1). Srebrenka Matej1. a spu{tanje je bilo sna`nije {to je za posljedicu rezultiralo odlaganjem ve}e debljine naslaga. Tijekom badena intenzivna je i vulkanska aktivnost. ovisno o paleoreljefu. Rasovac-1 (Rs-1). Miocenske naslage. Damir Rakari}1 & Branko Sokolovi}2 1 2 INA d.. Prema stratigrafsko-sedimentolo{kim zna~ajkama Dravska depresija je sa svojim otvaranjem zapo~ela prije Savske. Lilit Cota1. su talo`ene ili na mezozojske karbonate (neformalna jedinica “podina tercijara”) ili paleozojske magmatite i metamorfite (“temeljno gorje”). SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. efuzivi Key words: Lower to Middle Miocene.

Ru-2. U tu svrhu kori{ten je komercijalni softver BasinMod pomo}u kojega su na~injeni profil zrelosti i dijagram povijesti zalijeganja. [ubi}eva 29. Je-1Du. Kop-1 (testiranjem dobivena nafta ili plin. 10 000 Zagreb. odnosno podru~ja Rugvica–Je`evo. Mati~na stijena je zrela na dubinama od 2200–3600 m i pri temperaturama ve}im od 100 °C. mati~na stijena. source rock. Ru-1a. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Je-4Du. time of hydrocarbon migration. kroz rasjede i frakture iz mati~nih stijena u rezervoare.d. vertikalna i/ili lateralna migracija. Prema raspolo`ivim geokemijskim podacima i utvr|enim mati~nim stijenama na~injena je i geolo{ka procjena putova migracije kroz geolo{ko vrijeme.270 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. DG-2. Je-2Du. Je-3Du. uzela je u obzir 12 klju~nih bu{otina: Ru-1. Pretpostavlja se kratka. Obo-3. Hrvatska Klju~ne rije~i: potencijal ugljikovodika. Ru-3. maturity Seizmo-stratigrafska reinterpretacija preostalog potencijala ugljikovodika podru~ja 3D Sava. DG-1. Predmet istra`ivanja je geolo{ka procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena te vrijeme i putevi migracije ugljikovodika u stratigrafsko-strukturnim zamkama na navedenom podru~ju. vrijeme migracije ugljikovodika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena zrelosti utvr|enih mati~nih stijena na podru~ju Rugvica – Je`evo Evaluation of maturity of proved source rocks on Rugvica – Je`evo area Snje`ana Bla`ekovi}-Smoji} & Vesna Hr`enjak INA d. . zrelost Key words: hydrocarbon potencial. tragovi nafte i plina).

Sektor za upravljanje i in`enjering polja. pokrenuti je niz razradnih radova. bez vode. Bu{otina Le-5 vodila se kao likvidirana u pretpostavljenom vodenom zasi}enju. [ubi}eva 29. 10 000 Zagreb. .4. Hrvatska Klju~ne rije~i: 2D seizmika. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 271 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Novo geolo{ko rje{enje na temelju reinterpretacije 2D seizmike New geological solution based on 2D seismic reinterpretation Ana Domjani} & Ivona Kranj~evi} INA-Naftaplin. Rezultat 2D seizmi~ke reinterpretacije je novo strukturnotektonsko rje{enje. Nove utvr|ene rezerve nafte dvostruko su ve}e od rezervi prijavljenih u prethodnom Elaboratu. le`i{te K je perforirano. a ispitivanjem je dobiven slab dotok nafte. Sa ciljem provjere zasi}enja. Nakon procijene petrofizikalnih parametara i izra~una povr{ina te novih karata efektivnih debljina procijenjene su geolo{ke rezerve ugljikovodika. Potrebno je u budu}nosti razmotriti izradu novih bu{otina u cilju pove}anja iscrpka utvr|enih rezervi nafte u novom bloku. u bu{otini Le-5. strukturna karta. podijeljena u 3 tektonska bloka. structural map. Pokrenuta je reinterpretacija geolo{kog rje{enja polja. nove rezerve Key words: 2D seismic. Prema novom rje{enju strukturu pred- stavlja antiklinala rasjednuta normalnim i reversnim rasjedima. new reserves Vode}i se idejom da se poku{a zaustaviti prirodni pad proizvodnje na polju Leti~ani. Prema starom strukturnom rje{enju polje Leti~ani je bilo podijeljeno u dva tektonska bloka.

Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. godine. Rezerve prirodnog plina i kondenzata prikazuju ne{to druga~ije trendove. No.272 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.). odnosno 30 828. 10 000 Zagreb. do 1980. Zna~ajnija proizvodnja Slika 1. Panonski bazen Key words: hydrocarbon reserves. Croatia.3%) nafte. Hrvatska Klju~ne rije~i: rezerve ugljikovodika. Od tada pa do danas u Hrvatskoj je otkriveno 45 naftno-plinskih polja. le`i{ne litologije.25´106 m3) pridobivih rezervi. na 79 393 473 m3 te otprilike istu vrijednost (77 088 351 m3) zadr`ava i u razdoblju od 1971.76´106 m3 u dekadi 1981.–1990.39´106 m3) zadr`avaju i u razdoblju od 1971. tek oko 1940. do 2010. dok je proizvedeno ukupno 48. Prema podacima obra|enima u ovom radu vidljivo je da je najvi{e nafte i naftnog plina otkriveno i proizvedeno od 1951. kada su izvedena prva geofizi~ka istra`ivanja. U tom periodu u samo 5 polja utvr|eno je ukupno ~ak 127 302 651 m3 geolo{kih rezervi od ~ega je 49 077 579 m3 (38. Pannonian basin Sa`etak Po~eci istra`ivanja i pridobivanja nafte i plina u Hrvatskoj se`u jo{ u 19. Gas reserves discovered in decades. godine.73´106 m3 od ~ega je 74. sli~an trend zadr`avaju i geolo{ke rezerve naftnog plina i plina iz plinske kape pa tako one na vrhuncu. reservoir lithologies. Figure 2. i 2 020 887 m3 u zadnjoj dekadi (2001. 1960. Marko Cvetkovi}2.57´106 m3 od 2001.–1970. Slika 2. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. godine i one tada na ukupno 11 polja iznose 63 570. do 1960.77´106 m3. Oil reserves discovered in decades. do 1990. proizvodnja ugljikovodika. dok je proizvedeno 46 262 808 m3 (36. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Odnos rezervi i proizvodnje ugljikovodika po dekadama i dominantnim le`i{nim litologijama u hrvatskom dijelu Panonskog bazena Relation between hydrocarbon reserves and production during decades with respect to dominant reservoir lithologies in the Croatian part of the Pannonian basin Goran Jovi}1. Pierottijeva 6. Sli~nu vrijednost (7 253. iznose 14 208. 43 plinska polja me|u kojima je 14 kondenzatnih. Naravno. Nakon toga slijedi nagli pad na 20 510 278 m3 u dekadi 1981. godine dok nakon toga slijedi nagli pad (1 024.3 & Josipa Veli}2 1 2 Duvanjska 6. [ubi}eva 29. godine. u dekadi 1951.5%) pridobivih rezervi. U ostalim dekadama otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina znatno su manje. Rezerve plina otkrivene po dekadama.79´106 m3 plina.99´106 m3 dok su se u dekadi 1961–1970..–1960. hydrocarbon production. tj. one gotovo pa prepolovile i iznose 7 711. Hrvatska 3 INA-Naftaplin. do 1980. Taj broj utvr|enih geolo{kih rezervi nafte smanjuje se u dekadi 1961. 10 000 Zagreb.–2000.–2010. prije svega zbog uporabe suvremenih metoda istra`ivanja ugljikovodika. Otkrivene i proizvedene rezerve prirodnog plina vrhunac dose`u u periodu od 1981. ponajvi{e zahvaljuju}i poljima @utica i Stru`ec otkrivenima na samom kraju dekade.5%. zapo~inje zna~ajnija pro- izvodnja. te samo 1 143 832 m3 u dekadi 1991. Hrvatska. stolje}e. godine) (Slika 1).) ~iji trend se odr`ao sve do danas (247. . Tomislav Malvi}2. godine.–1990. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Rezerve nafte otkrivene po dekadama. 10 000 Zagreb.2% (47 168. Figure 1.

Figure 3. & CURI.i srednjomiocenske starosti. Zaklju~ak Iscrpak le`i{ta tijekom povijesti nije puno rastao unato~ zna~ajnom napretku tehnologije.. N.04´106 m3. B. konglomerate. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 273 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 3. . Oil reserves classified in dominant reservoir lithologies. 363–370. Kod prirodnog plina i kondenzata ve}ina rezervi (61 587. Gas reserves classified in dominant reservoir lithologies. kada je proizvedeno 7 996. Z..95x106 m3). VRBANAC.) smanjuju za vi{e od 15 puta i iznose 716 554 m3.)..–1970. Povijest otkrivanja i proizvodnje rezervi kondenzata sli~na je kao i kod rezervi plina. Poslije spomenutog vrhunca 80-tih godina pro{log stolje}a proizvodnja prirodnog plina naglo opada na samo 3 676. odnosno 24 391. Obradba i analiza podataka pokazala je i odnos koli~ine rezervi i dominantnih le`i{nih litologija. dok su kod plina one vezane uz starije krupnoklasti~ne sedimente te stijene u njihovoj podini. PAVLOVI]. U ostalim dekadama geolo{ke rezerve kondenzata su zanema- LITERATURA VELI].– Nafta. novi manji porast rezervi i proizvodnje mo`e se o~ekivati pu{tanjem u rad novootkrivenih plinskih polja u Jadranu. (d) le`i{ta koja predstavljaju jednu hidrodinami~ku cjelinu. Daleko najvi{e geolo{kih rezervi kondenzata (15 196 520 m3) utvr|eno je u dekadi 1981.33x106 m3 i 15 161 758 m3) nalaze se u le`i{tima skupine (d) (Slike 3 i 4). & BOKOR. WEISSER.–2000. CVETKOVI]. 53. Za drugu zna~ajniju koli~inu rezervi (2 479 220 m3) treba se vratiti skroz u razdoblje od 1961. zapo~inje u razdoblju od 1961. M. Tako|er. Taj podatak zasigurno je i posljedica kompleksnosti situacije od le`i{ta do le`i{ta ali je ujedno i prilika da se u ve}ini le`i{ta dobiju dodatne koli~ine ugljikovodika primjenom suvremenih metoda pove}anja iscrpka te podupiranjem prirodnog vodonapornog re`ima u poljima gdje je on bio dominantan dugi niz godina. 10. poput polja Stru`ec i Beni~anci. No. Slika 4.). Rezerve nafte otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. 567–574. (b) bre~e. a obuhva}aju skupine (b) i (c) te (e) rezerve polja gdje su le`i{ta u sve tri skupine. Ve}ina rezervi nafte. (2002): On the exploration level of the Croatian part of the Pannonian Basin.–1990. do 1970. V. rive (76 477 m3 od 1971. T. do 1980. i 19 251 m3 od 2001. naftnog plina i plina iz plinske kape otkrivena je u le`i{tima pje{~enjaka pontske i panonske starosti (217 316 037 m3. Te litologije podijeljene su u pet skupina: (a) pje{~enjake pontske i panonske starosti. (c) stijene u podini neogena Pz i Mz starosti. Z. HERNITZ. MALVI]. krupnozrnate pje{~enjake i efuzive donjo. M. zanimljivo je kako su daleko najve}e rezerve nafte otkrivene u pje{~enjacima (skupina (a)). vrlo je zanimljivo kako su gotovo jednake koli~ine prirodnog plina otkrivene u pje{~enjacima panonske i pontske starosti te slabokonsolidiranim pje{~enjacima pliocenske i kvartarne starosti u Sjevernom Jadranu. J. a nije ih bilo mogu}e razdvojiti (a+b+c)..4. dok se rezerve u sljede}oj dekadi (1991. Nadalje. godine.97´106 m3 dok je u zadnjih desetak godina vrlo mala (Slika 2). Rezerve plina otkrivene po dominantnim le`i{nim litologijama. Figure 4. Scientific Conference SGEM. Sofia : Internat. do 2010.. (2008): Observation useful for increase of hydrocarbon fields exploitation period within Croatian part of the Pannonian basin // Modern Management of Mine Producing Geology and Environmental Protection / International Scientific Committee of SGEM (ed.

Spomenute zna~ajke definiraju le`i{ta ugljikovodika kao nekonvencionalna. [ubi}eva 29. kvantitativne analize karota`nih mjerenja. zasi}enja i efektivnih debljina procijenjeni na temelju analize karota`nih mjerenja. mud logging Ekonomi~na proizvodnja ugljikovodika iz konvencionalnih le`i{ta mogu}a je bez stimulativnih tretmana ili specijalne tehnologije proizvodnje. formiranjem multidisciplinarnog tima. kategorizacija le`i{ta. karota`ne korelacije repera i interpretacije litofacijesa. osobito rezultata geolo{kog pra}enja. 10 000 Zagreb. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Procjena petrofizikalnih parametara nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika Petrophysical parameters evaluation in unconventional hydrocarbon reservoirs Hrvoje Jur~i} & Sre}ko Mareti} INA-Naftaplin. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. le`i{ni parametri. Me|utim. Plinske pojave (NP. Osnovni kriteriji definiranja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika (NPC Global Oil & Gas Study. dotoci. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. Parametri koji definiraju izra~un volumena i rezervi. slabe propusnosti i nemogu}nosti ekonomi~ne proizvodnje bez stimulativnih zahvata i adekvatne odnosno nove proizvodne tehnologije. posljednjih je petnaestak godina znatno porastao interes za le`i{ta ugljikovodika (osobito plina) netipi~ne le`i{ne litologije. le`i{ne i proizvodne karakteristike: – slaba propusnost netipi~ne le`i{ne litologije – pove}ani ili znatno pove}ani slojni tlak – prete`ito plinsko zasi}enje (i/ili lagana nafta. Tako procijenjene potencijalne rezerve ugljikovodika na promatranom prostoru postale su vjerodostojnije i stru~no prihvatljivije. prisutnost ugljikovodika u probu{enim krhotinama stijena. BP. formation evaluation. 2006) jesu apsolutna nemogu}nost ekonomi~ne proizvodnje ugljikovodika bez opse`nih stimulativnih zahvata i tretmana le`i{ta.274 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. jesu i le`i{ni parametri poroziteta. kondenzat) – izostanak vode u proizvodnji Ideja i interes prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika u Panonskom bazenu (Drava. . identifikacija “intervala interesa“. procjena formacije. definiranje zona povi{enog slojnog tlaka (nadtlaka). Dosada{nja literatura prepoznaje sedam tipova nekonvencionalnih le`i{ta (NAIK. ispitivanja bu{otina i laboratorijskih analiza predstavljeni su u obliku slo`enih dijagrama (Composite Log). TP). geolo{kog pra}enja. specijalnih postupaka razrade (i istra`ivanja) kao i potreba za uvo|enjem novih tehnologija u proizvodni proces. pukotinski sustavi jezgara. Prou~avanje nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika pretpostavlja sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup sistematiziranju i organiziranju podataka i spoznaja. Tijekom analiza karota`nih podataka uo~ene su odre|ene pote{ko}e i nemogu}nosti to~ne i stru~no prihvatljive procjene tih parametara le`i{ta. velja~a – prosinac) u hrvatskom dijelu Panonskog bazena obra|eno je osam podru~ja mogu}eg postojanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. kao i interpretacija nadtlaka metodom Dcs znatno su olak{ali procjenu potrebnih parametara. PJ za procjenu formacije. erupcije i gubici tijekom bu{enja. Podaci dobiveni interpretacijom karota`nih mjerenja. karota`na mjerenja. well logging. Mura. reservoir parameters. Tijekom rada izra|ene su i grafi~ke interpretacije trenda kompakcije. Zala ba- zeni) ostvareni su definiranjem zajedni~kog projekta istra`ivanja MOL-a i INA-e. Analizirano je 38 dubokih bu{otina od Murskog Sredi{~a na zapadu do Stjepanika na istoku. 2006): Gusti pje{~enjaci zasi}eni plinom (Tight Gas Sands) Plinonosni {ejlovi i lapori (Gas Shales) Naftonosni {ejlovi i lapori (Oil Shales) Nafte u slabopropusnim stijenama (Low Perm Oil) Te{ke nafte (Heavy Oil) Plinonosni ugljeni slojevi (Coalbed Methane) Plinski hidrati (Gas Hydrates) Sistematizacija nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika opisuje i temeljne litolo{ke. Stoga se jasno nametnula nu`na potreba kori{tenja drugih spoznaja. CP. osim prostora. Tijekom rada (2009. naj~e{}e kao posljedica ograni~avaju}ih mogu}nosti postoje}ih programa interpretacije. geolo{ko pra}enje Key words: unconventional reservoirs. Osnovni cilj projekta u ovoj fazi prou~avanja nekonvencionalnih le`i{ta bio je procjena mogu}ih rezervi ugljikovodika.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 275 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Organic facies of Lower Pannonian and Middle Miocene sources in northern flank of Drava basin Organski facijesi donjopanonskih i srednjomiocenskih mati~nih stijena na sjevernom rubu Dravske depresije István Koncz4. [ubi}eva 29. partly within the framework of INA – MOL cooperation. oleanane. hopane.. Considerable difference in organic facies between Lower Pannonian and Middle Miocene sources was indicated by geochemical investigations of rock extracts. Lower Pannonian source rocks can be considered as seals rather than sources of migrated and accumulated hydrocarbons. generated by highly mature off structure Middle Miocene sources. Croatia (lilit. Hungary (tlukacs@mol.hu.hu) Key words: Lower Pannonian. E&P. Zagreb. lots of geophysical and well data were generated. indicating no ter- restrial input and the effect of microbially reworked organic matter. In contrast with Lower Pannonian-sourced hydrocarbons. Exploration Sector. Balázs Gellért2.hu) 2 MOL Plc. Budafoki u. Nagykanizsa (ikoncz@mol. oleanane. discovered under the boundary between Lower Pannonian and Middle Miocene sediments.4.hu) 3 INA Industrija nafte d. Marica Balen3 & Dijana Bigunac3 1 MOL Plc. Zsolt Horváth1. Drava Basin. Middle Miocene-sourced ones indicate the presence of oleanane and much lower values of hopanes to steranes ratio. mati~na stijena.d. marica. Geological Modelling.hr) 4 Geochemist expert. carbon isotope ratio. Eurasian Exploration Projects Muzeum ter 2/b. 79. Lower Pannonian-sourced hydrocarbons proved to be isotopically lighter compared to Middle Miocene-sourced ones. Tamás Lukács5. dijana. On that occasion. Hydrocarbons reservoired beneath Lower Pannonian source rock in deeper-seated parts have genetic links to Middle Miocene-sourced hydrocarbons. based on the latest investigations. Hungary (bgellert@mol.hr. omjer ugljikovih izotopa. source rock. 8. Hungary (zsohorvath@mol. and can be characterised by higher values of hopanes to steranes ratio. E&P.. Var U. Nagykanizsa. E&P. Dravska depresija.hr.balen@ina. that helped to develop the geological and geochemical knowledge of the area. mkajari@mol.cota@ina. sterane In the last years intense hydrocarbon exploration occured on the northern flank of Drava Basin. . The poster wishes to present our current standpoint about the organic facies of essential source rocks within Drava Depression. Middle Miocene. sterane Klju~ne rije~i: donji panon. Mónika Kajári2. New Technologies and R& D. According to carbon isotope ratios. Budapest. Exploration and Production. hopane. Nagykanizsa.bigunac@ina.hu) 5 MOL Plc. Lilit Cota3. srednji miocen. Results of biomarker analyses show that Lower Pannonian-sourced hydrocarbons have no oleanane.

Obrada seizmi~kih podataka u Hrvatskoj zapo~ela je 1968. Tablica 1. Mjeri se vrijeme nailaska seizmi~kih valova reflektiranih na kontaktu formacija razli~ite gusto}e i/ili refraktiranih na kontaktu s formacijom ve}e brzine. godine zapo~inje prva u Hrvatskoj obrada 3D podataka i to na projektu Vu~kovec 3D uz pomo} stru~njaka iz tvrtke Western Geophysical. Jedan od zadataka obrade seizmi~kih podataka je ukloniti smetnju uz maksimalno sa~uvan korisni signal (pobolj{ati odnos signal-smetnja).276 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. [ubi}eva 29. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Osim novih procesa treba napomenuti da su posteje}i procesi znatno unaprije|eni i daju puno kvalitetnije rezultate naj~e{}e se mogu i primjeniti trodimenzionalno. Sve to doprinosi boljoj ukuonoj slici reobra|enih podataka koja poma`e interpretatorima pri dono{enju kona~ne odluke pri definiranju rasprostiranja le`i{ta. example – Vu~kovec 3d Nina Kova~i}. 1994. a ne samo dvodimenzionalno kao {to je to bilo ranije. Stjepan @ilajkovi} & Pavao Porubi} INA. Seizmi~ka obrada i interpretacija predstavljaju jedne od temeljnih istra`iva~kih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice potencijalnih le`i{ta. obrada i interpretacija seizmi~kih profila u 2 dimenzije s odzivom energije po liniji profila. Ulazne podatke podijelimo u vremenske prozore. Nakon toga se ponovo vra}amo u prostorno-vremensku domenu pomo}u Fourierove transformacije i izlazne podatke koristimo u daljnjim procesima obrade. One s anomalno visokom energetskom razinom u zadanom frekventnom pojasu mo`emo ubla`iti. OMEGA OMEGA2 CPU number 1 94 (cluster 37 nodes) CPU model POWER2 XEON CPU speed 66MHz 3. Kako bi kod podataka ubla`ili amplitudne anomalije primjenjujemo novi proces Omega softwarea koji daje jako dobre rezultate. ukloniti ili zamjeniti. ~ija smo znanja tada usvojili i danas ih koristimo pri obradi. Rezultati tada{nje obrade uspore|uju se s obradom koju smo upravo zavr{ili koriste}i puno modernije i sofisticiranije programime i ra~unala koji rezultiraju nekoliko puta pove}anoj brzini obrade i puno ve}em prostoru na discu gdje se nalaze radni podaci. 2010. Amplitude svakog traga uspore|ujemo sa srednjom vrijednosti izra~unatom u dizajniranom prozoru. Table 1. ubla`avanje anomalija Key words: 3D seismic data. ali najnaprednije u to vrijeme. metoda koja se temelji na snimanju seizmi~kih valova umjetno izazvanih izvorima kao {to su eksploziv. vibratori ili zra~ni topovi. radi pobolj{anja korisnih podataka (signal) i sti{avanja nekorisnih ({um) sa ciljem dobivanja {to jasnije i to~nije slike podzemlja. Software 1994. to je bio i te~aj 3D obrade.6GHz HDD 40GB 20TB RAM 512MB 88GB (37 nodes) . godine upravo u ININOM centru za obradu gdje se i dan danas podaci obra|uju. odnosno 3 dimenzije s prostornim odzivom energije. i 2010. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Unapre|enje obrade na temelju razvoja softwarea i hardwarea u proteklih 15 godina na primjeru Vu~kovec 3d Processing improvement based on software & hardware development in the past 15 years. amplituda. Comparison of the software and hardware 1994th and 2010th. 10 000 Zagreb. Hrvatska Klju~ne rije~i: 3D seizmika. processing. Primjer jednog takvog procesa je AAA (ANOMALOUS AMPLITUDE ATTENUATION). Postoje tri aspekta seizmi~kog procesa: snimanje. amplitude. Usporedba softwarea i hardwarea 1994. obrada. Primjena najnovijih procesa koji doprinose kvaliteti signala vrlo je zna~ajna pri obradi. izaberemo reprezentativni frekventni pojas i frekventna ograni~enja i kao i najbolji broj tragova za analizu. Ujedno. Pomo}u Fourierove transformacije prelazimo iz prostorno-vremenske domene u frekventnu. U po~etku radila se samo 2D seizmi~ka obrada koriste}i vrlo slabe hardware i software. anomalous attenuation Jedna od najva`nijih geofizi~kih metoda pri istra`ivanju ugljikovodika je seizmika. Usporedba se mo`e vidjeti u slijede}oj Tablici 1. Obrada seizmi~kih podataka je proces kojim se pomo}u ra~unalnih programa obra|uju podaci dobiveni snimanjem 2D ili 3D seizmike. godine.

2. 10 000 Zagreb. Aleppo plato (tanki sloj mezozojskih sedimenata). . Geometrija interpretiranih horizonata bi trebala dati op}i pregled geolo{kih doga|anja. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Palmiridi na jugoistoku granice bloka. Prospekti su izdvojeni na osnovu regionalne seizmi~ke interpretacije. Aphamia blok je prekriven gustom mre`om 2D profila (cca 5000 km) snimljenih razli~itih generacija. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 277 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Seizmi~ka interpretacija Aphamia bloka Seismic interpretation of Aphamia Block Branka Krpan INA-Naftaplin. Aphamia Istra`ni blok Aphamia smje{ten je u centralno-zapadnom dijelu Sirije povr{ine 4350 km2. Interpretacija seizmi~kih podataka obuhva}a interpretaciju klju~nih horizonata u smislu mati~ne. Aphamia Key words: Seismic interpretation. Hrvatska Klju~ne rije~i: Seizmi~ka interpretacija. rezervoarske i pokrovne stijene.4. [ubi}eva 29. Nova 3D seizmika preko podru- ~ja Mustadire povr{ine 270 km2 snimljena je 2009. odnosno invertirani debeli Mezozojski bazen sa zna~ajnim otkri}ima ugljikovodika. Homs bazen (debeli slijed mezozojskih sedimenata) 3. Na {irem podru~ju se nalaze tri glavne tektonske jedinice: 1. godine.

The terrain (Fig.2 to 0. continental clastic deposits Klju~ne rije~i: kredne jedinice. Case studies The project N° 17004 (2008) was carried out research in the lokality Subotinac (Aleksinac oil shales deposit). 3. its origin is linked with Paleogene time.278 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4.0 billion tonnes with average content of organic matter of approximately 20% and with oil content of approximately 10% (LJUBOJEV. with thicknesses from 0. Serbia Key words: discrete units of Cretaceous. Locations of oil shale deposits in Serbia. Slika 1. Vesna Ljubojev & Milenko Ljubojev Mining and Metallurgy Institute. with reserves close to 2. Polo`aj naftnih {ejlova u Srbiji. 1) of oil shale with resources of over 4. 19 210 Bor. Some of the results of this collaboration are presented in this paper. 2009).8 m. marl stone with intrusion of sandy clay and rarely marly sandstone are located above oil shale seam (Figs. • The upper layer construction bituminous marl stone. kontinentalne klasti~ne naslage Introduction This paper is the result of research by the project of the Ministry of Science and Technological Development N° 17004 R. . Oil shale in these deposits is of various qualities and oil content. Filling of depression and sedimentation of lake were started on the end of Oligocene and on the beginning of Miocene.. The biggest deposits of commercial potential are Aleksinac and Vina-Zubetin. • Oil shale is the upper part mainly without dirt intrusions is of better quality (contains mostly 12 to 14% of oil). Figure 1. and ends by thick complex of pelite and alevropelite sediments rich on organic matt (oil shales). ekolo{ke katastrofe. bu{otine. General spreading direction of oil shale seams is north-northwest – south-southeast. Basic geological exploration in Serbia detected 21 deposits (Fig. 4). Research results Geological research (Projekt No 17004) conducted at the site year 2008/2009 gave the following data: • Layer thickness oil shale seam contains thin coal seams.7 billion tonnes. 2) is built from clastics and coarse sands. Serbia. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 New study of Aleksinac oil shale Nova studija naftnih {ejlova Aleksinca Sla|ana Krsti}. drillholes. Aleksinac oil shales deposit was created in lake environment. Aleksinac deposit has been explored in more detail compared with other deposits. • Research sites Subotinac in other segments are in progress. Zeleni bulevar 35. ecological disaster.

Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 279 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Figure 2. N°17004 (2008): Projekat Ministarstva za nauku i tehnolo{ki razvoj . 10x Figure 4. Bor. Profile of Aleksinac oil shale deposit. Bituminous marl stone +N. Slika 2. 10x Slika 4. Bituminozni lapor +N. Figure 3. Profil kroz naftne {ejlove Aleksinca.– Institut rudarstva i metalurgije. (2009): Izve{taj mikroskopskih ispitivanja uljnih {kriljaca sa lokaliteta Subotinac (kod Aleksinca). V. 10x REFERENCE LJUBOJEV. directed in 246°–66°. Bituminous sandstone II N. Bituminozni pje{~enjak II N. pru`anje 246°–66°.4. 10x Slika 3.

Seismic anomalies noticed in the 2D Adriatic offshore seismic profiles (recorded during 1970-ties and 80-ties) were used for “direct” gas detection (\URASEK & KRI@.R. (1981): Sada{nji status “direktnog” otkrivanja plinskih le`i{ta u Jugoslaviji. absorption. 10 000 Zagreb. 1981). saturation.. dim spot. S. 101–115. Katarina. most of them provide useful information and are frequently used for reservoir detection.. bogomil. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. Bo`ica. Ivana. Hrvatska (vladislava. plinska polja.– AAPG Memoir. depth.kukavica@ina. During 1996 and 1997 the North Adriatic exploration area was covered by 3D seismic.hr) Key words: Adriatic off-shore. seizmi~ke anomalije Seismic anomalies represent irregularities or deviations in seismic data. Split. age and local environment (BROWN. gas fields. REFERENCES BROWN. Ida. & KRI@. Irina. Tulsa-Oklahoma. phase change etc. 2004). Although the presence of anomalies in seismic data can be caused by other reasons than hydrocarbon accumulation. Marica and Vesna gas fields where Pleistocene age sandstones are gas bearing and to Ika gas field where the gas is found in Mesozoic carbonates. Although some of the anomalies in the Adriatic offshore data produce disturbances making seismic interpretation more difficult. seismic anomalies Klju~ne rije~i: jadransko podmorje. bright spot. The application of the seismic anomalies in the interpretation of several gas fields situated in the Ivana and Aiza Laura 3D seismic volumes is presented in this paper. 42.280 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. definition of spatial gas saturation or recognition of the top of the structure. Ika. A. they can be considered as direct hydrocarbon indicators (DHI’s). 540 p.hr. The main characteristics of the recorded seismic data are frequent appearances of anomalies such as pull down. porosity. Described examples refer to Ana.parlov@ina. 6th ed. . J. Annamaria. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic anomalies in the north Adriatic offshore Seizmi~ke anomalije u sjeverno-jadranskom podmorju Vladislava Kukavica & Bogomil Parlov INA-Naftaplin. Based on integration of available gravimetric. [ubi}eva 29. magnetometric and 2D seismic data first exploratory wells located in the Adriatic offshore identified gas accumulations. They are results of changes in acoustic properties caused by lithology. U: Zbornik radova I: Simpozij “Kompleksna naftno-geolo{ka problematika podmorja i priobalnih dijelova Jadranskog mora”. (2004): Interpretation of Three-Dimensional Seismic Data. \URASEK.

. U hrvatskoj litostratigrafskoj nomenklaturi pliocenskokvartarni slijed pripada formaciji Susak. 1998. depression of river Po. 1) u podru~ju Sjevernoga Jadrana uz niz drugih hrvatskih plinskih polja.2 & Davorin Bali}1 1 2 INA-Naftaplin. Prema prosje~noj debljini i poroznosti le`i{ta se mogu podijeliti u dvije skupine. 10 000 Zagreb. desno). ~ije je podrijetlo najve}im dijelom hemipelagi~ko (dominacija glinovitih lapora). Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. polje Bo`ica. 1996) izra~unata je prostorna autokorelacija poroznosti (do- . slabo konsolidiranih. a na~injena je 1 bu{otina. izdignuta paleoreljefa te kompresijske tektonike zamke su klasificirane kao strukturno-stratigrafske. Prema talijanskoj nomenklaturi pliocenski sedimenti pripadaju formaciji Santerno. Pleistocenska le`i{ta izgra|ena su od pijesaka i siltova poroznosti ve}e od 20 %. 1998. no zbog male debljine interpretirane su samo krovine 4 od njih. Smje{taj polja Bo`ica. dok je u pleistocenu ona bila u prostoru paleodelte (prodelte) rijeke Po i plitkoga mora ~ija je povr{ina znatno reducirana. Pliocensko-kvartarni sedimenti diskordantno su talo`eni na podinske karbonate mezozojske starosti. Sedimentacija je tijekom pliocena i kvartara bila razli~ita.21 m. 10 000 Zagreb. {to traje jo{ i danas (npr.62– Slika 1. Prva koja su imenovana kao “serija I” (njih 11).4. Bo`ica Field.. Vrijednosti poroznosti u izolatorskim stijenama prosje~no su tek nekoliko postotaka manje negoli u le`i{tima. lijevo). a poroznost oko 25 %. koje su obuhvatile cijelu le`i{nu seriju. [ubi}eva 29. Seizmi~ki su interpretirani sedimenti kvartarne i pliocenske starosti te vr{nog dijela stijena mezozojske podine. a poroznosti manje. iz usporedbe obalna linija u anti~koj i dana{njoj Ravenni). Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 281 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Promjena talo`nih uvjeta kvartarnih pje{~anih le`i{ta plina u polju Bo`ica. 1). Padska depresija Key words: gas. Pleistocenski sedimenti tako|er ~esto diskordantno nalije`u na pliocenske. Talo`enje u pliocenu se odvijalo u marinskom prostoru na bazenskoj padini i ravnici.. no sva su smje{tena u pleistocenskim naslagama na dubinama 769. Pierottijeva 6. dok pleistocenski fm. Croatia Tomislav Malvi}1. a razdvojenih glinovitim pijescima i siltovima te vrlo rijetko glinama. KRPAN et al. Padska depresija. U prvoj skupini pojedina~na debljina iznosi prosje~no 1–2 metra. oko 5 metara. depression of river Po Polje Bo`ica smje{teno je (Sl. Pjeskoviti pliocenski i pleistocenski sedimenti uglavnom su turbiditnog i deltnog podrijetla. o kojima je objavljen niz radova (ASSERTO et al. Ve}ina polja smje{tena je vrlo blizu crte razgrani~enja s Italijom. Tijekom mla|ega pleistocena i holocena delta rijeke Po se kontinuirano povla~ila prema zapadu. oko 23 %. pijesci. zahvaljuju}i glacijalima i padu globalne morske razine (Sl. 2001). kvartar. U drugoj skupini debljine su ve}e. sands. \UREKOVI] et al. Zbog ~esto bo~ne promjene facijesa. PANNATIER. Ravenna (gornji pleistocen). Bo`ica Field.21. Zavod za geologiju i geolo{ko in`enjerstvo. Carola (srednji) i fm. 2009). zna~ajnija delta rijeke Po stvorena je tek u pleistocenu pa su tada i njezini sedimenti obilniji u Sjevernom Jadranu. Quaternary. a druga kao “serija II” (2 le`i{ta). Figure 1. Prepoznato je ~ak 13 le`i{ta (***SKUPINA AUTORA. dok polje Bo`ica predstavlja satelitsku strukturu polja Ivana (Sl. pru`anja SZ-JI. Hrvatska Klju~ne rije~i: plin. 845. No. zbog izdizanja Alpi i Apenina tijekom pliocena. 2. Struktura polja pribli`ne je veli~ine 8´1 km. Hrvatska Changing of depositional environment of Quaternary sandy gas reservoirs. Variogramima (programom Variowin 2. a bilo je uglavnom hemipelagi~ko s rijetkim prodorima sitnozrnatih turbidita (slika 2. Hrvatska Rudarsko-geolo{ko-naftni fakultet. Location of the Bo`ica Field. koji su imali ulogu izdignutoga paleoreljefa va`noga u nastanku nasljednih struktura.

(1998): Geological modelling and petrophysical characterisation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. aritmeti~ka sredina i medijan).. Zagreb. Ve}i doseg i odstupanje kod “le`i{ta 8/I” promatrani su zajedno s ~injenicom da je to najdeblje le`i{te I. R. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 2/II. le`i{te I. & PARLOV. U pliocenu je vladala marinska sredina s talo`enjem glinovitih lapora i karbonata na bazenskoj padini i ravnici. R. 38 podataka). le`i{te II. Standardizirani teorijski variogrami odabrani su kako bi se jednostavno usporedila odstupanja i dosezi za oba le`i{ta. \UREKOVI]. SAVINO. PONTIGGIA. (2001): Geological risk analysis.. serije. (1996): VARIOWIN – Software for Spatial Dana Analysis in 2D. Relativno mali doseg ukazuje na malu prostornu korelaciju jer “lokalna” varijanca brzo dosti`e ukupnu pa nema potrebe promatrati manje slojeve unutar le`i{ta kao zasebne cjeline sa svojim zasebnim statisti~kim parametrima (minimum.282 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. M. 241–258. 337–351.. KRPAN. 213–230.– Springer-Verlag. M.– Nafta. .. koji le`i{te dijele na niz slojeva debljine oko 1 m. Upravo u kvartaru.06. Malo odstupanje ukazuje na relativno sli~ne vrijednosti bliskih podataka. To su 8. Croatia. 34 podatka) te 2.. doseg je 1. Jadransko more u pliocenu i kvartaru. maksimum. LITERATURA ASSERTO.15. Adriatic Sea in Pliocene & Quaternary bivene karota`om svakih 25 cm) za odabrana dva le`i{ta. dok su ostala znatno tanja (1–2 metra) te ispod dosega toga le`i{ta.36.. tj. RUVO. M. PANNATIER. 91. JELI]-BALTA. New York. Unutar njih postoji prostorna zavisnost (korelacija) svih podataka poroznosti. M. Talo`ne sredine u pliocenu i kvartaru bile su razli~ite. Drugo “le`i{te 2/II” ima debljinu karakteristi~nu za tu seriju.. (1998): 3D seismic interpretation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field – R. Tako su povla~enjem delte prema kraju pleistocena brojna tanja pje{~ana le`i{ta rezultat tek zavr{nih klasti~nih talo`ina iz turbiditne Bouma sekvence. \UREKOVI]. serije (ovdje imenovano kao le`i{te 8/I“. & MAGNI. ***SKUPINA AUTORA (2009): Bo`ica Gas Field – reservoir study. KRPAN. glavni talo`ni kanali pomicali su se u prostoru. Croatia. Variogramski parametri su sljede}i: (a) za mla|e “le`i{te 8/I” aproksimacija je na~injena eksponencijalnim modelom. pje{~enja~ka le`i{ta polja Bo`ica pripadaju nizu pliocensko-pleistocenskih slojeva otkrivenih u sjevernojadranskim poljima.– Nafta. production scenarios and economic evaluation of gas prospects in the Northern Adriatic Sea. M. 11. Prodori sitnozrnatih turbiditnih sekvencija bili su rijetki zbog udaljenosti U kvartaru to postaje slatkovodnobraki~na sredina s talo`enjem fluvijalnih sedimenata rijeke Po mehanizmima delti. litolo{ku sli- ~nost cijeloga le`i{ta bez izrazitih nepropusnih proslojaka. arhiva tvrtke. 7/8. J. zbog promjena razine mora i pomicanja ~ela delte rijeke Po. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Slika 2. 7/8.– INA-Naftaplin. B. C. L. CERRO. pa su malih debljina i bogata siltnom i glinovitom komponentom. Zaklju~no. Figure 2. a odstupanje 0. B. prodelti i turbiditnih struja. Relativno veliko odstupanje (preko 30 % praga) ukazuje na niz glinovitih ili siltnih proslojaka. L. OGIP estimation. Y. Dolazi do promjene udjela silta i gline pa se analizirane serije II i I mogu usporediti s promjenama talo`ina u turbiditnim sekvencama Tb-c u Tc-d.56 te odstupanje 0. (b) za starije “le`i{te 2/II” upotrijebljen je eksponencijalni model uz doseg 0. & VOLPI.– Nafta.

The isopach maps of each reservoir enabled clear delineation of main turbidite channel body’s 0. Croatia Key words: @utica oil/gas field. lithofacies model was adopted for the cells penetrated by wells. According to the lithostratigraphic determination. in the case of full-field static model construction. There is significant difference between new structural model and the former one.. In this way porosity data upscaled on well locations were distributed more precisely and with better control in both. For the modelling purposes. the presence of fault tectonics was introduced respecting also lithological heterogeneity. Quartz dominates in petrographic composition while the rest is composed of rock fragments. However. it was calculated using mathematical relation between water saturation coming from log analysis and height above oil/water contact for each lithofacies respectively. Croatia Litofacijesno-petrofizikalni model miocenskih pje{~enja~kih le`i{ta gama serije polja @utica. VRBANAC et al. Hrvatska Marin Miro{evi} & Renata Vida~ek INA dd. The uplifted block was additionally disintegrated by a set of normal faults approximately perpendicular to the main strike-slip ones. Even not supported by 3D seismic interpretation. Initial water saturation strongly depends on porosity. Sava Depression.5 to 1 sqkm wide. The field structure is anticline striking NW-SE. lithofacies.4. Gama2 and Gama5 are on depth ranging between –1800 and –2100 mssl. including all the reservoir series. reservoirs belong to Iva Sandstone Member. Gross thicknesses of particular reservoir within the main sandstone body amounts up to 60 meters. 54/7–8. 267–274. all the faults were considered vertical what was acceptable for 300 m thick reservoir section. structural modelling should be preceded by detailed 3D seismic interpretation in order to get more reliable structural-tectonic framework. REFERENCES MALVI] T. The main objective of performed petrophysical modelling was to provide detailed characterisation of observed spatial and vertical heterogeneities. (2003): One-dimensional variogram and statistical analysis in reservoir units of the Bjelovar sag. Naftaplin. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 283 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Lithofacies and petrophysical model of Miocene sandstone Gama series reservoirs on @utica Field. petrophysical model Klju~ne rije~i: naftno plinsko polje @utica. 2003. petrofizikalni model New structural model of Gama series reservoirs on northern part of @utica oil&gas field provided structural framework for detailed petrophysical modelling. [ubi}eva 29. Different methods of distribution were examined and SGS provide the greatest degree of coincidence between original and modelled data. Gama reservoirs are the part of Upper Pannonian sedimentary complex characterized by series of turbiditic events deposited in brackish to fresh water (SAFTI] et al. Investigated oil bearing reservoirs Gama1.. strukturni model. Therefore. Croatia. The offset of channel axis in the case of different reservoirs is also visible although the general direction was N-S to NW-SE. The main reasons were significant differences in oil/water contacts observed on different parts of the field and impossibility to interpret them as a consequence of spatial lithological variations. Savska depresija. litofacijes. . 2003) analysis was then performed in order to acquire input parameters for spatial lithofacies distribution using Sequential Gaussian Simulator. Lithofacies model of each reservoir was used as bias in the process of statistical variogram analysis of porosity data. siltstones and marls. Layering in 3D model was defined respecting parameters obtained by vertical variogram analysis of porosity data at well locations. vertical and horizontal direction. they are represented by alteration of fine to middle-grained sandstones. The traps are of structural-stratigraphic type. Lithologically. based on core analysis and quantitative log analysis data. In the first phase. 3D static model was constructed in the context of ongoing EOR project and represent input for numerical simulation of production history as well as future tertiary oil production supported by CO2 injection. Statistical variogram (MALVI]. Three different lithofacies were recognized according to porosity classes (0–10%. The vertical displacement indicated by well data is from 0 up to 50 meters. 10 000 Zagreb. delineated on the SW and NE side by main strike-slip faults along which a subsequent uplifting associated with compressional events occurred. 11–20%. structural model. and the overbank-levee facies. – Nafta. 2010). >20%) observed on histogram of porosity from well log analysis..

.. JUHASZ. . VELI]. G. J. Zagreb. & MALVI]. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 SAFTI].. VELI]. SZTANO. B. (2003): Tertiary Subsurface Facies. (2010): Sedimentation of deep-water turbidites in the SW part of the Panonian Basin – Geologica Carpathica. VRBANAC. Source Rocks and Hydrocarbon Reservoirs in the SW Part of the Pannonian Basin (Northern Croatia and South-Western Hungary). 56/1.284 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. & IVKOVI]. @. O.. B. T. 61/1. 101–122. J.– Geologia Croatica. 55–69.

Promatran je vremenski interval ispod regionalnog markera Rs7 (krovina Moslava~ka Gora Formacije). . Sustavnim promatranjem razli~itih prikaza seizmi~kih atributa te analizom okolnih bu{otina mogu}e je definirati paleookoli{ i pretpostaviti facijese. a ne sustavnim traganjem za njima. Kalinovac i Stari Gradac. egzistirali su vapnena~ki biokalkareniti talo`eni u uvjetima visoke energije pod utjecajem plima i valova. Mnoge naftne provincije ve} su dosegnule maksimum naftnih rezervi iz strukturnih zamki te se poseban trud ula`e u traganje za stratigrafskim zamkama. dok u sjeveroisto~nom dijelu nalazimo sedimente aluvijalne lepeze zastupljene krupno i sitnozrnatim bre~okonglomeratima u proksimalnom i sredi{njem dijelu te sitnozrnastim pijescima i muljevitim vapnencima u proksimalnom dijelu. paralelno pru`anju strukture. Ino poslovne jedinice-Naftaplin. To je podru~je na kojem je jedini element kojim raspola`emo snimljena 3D seizmika i samo na osnovi interpretacije je nemogu}e predvidjeti paleookoli{. U u`em smislu pripada sjevernoj zoni depresije nazvanoj “duboka Drava”. Za potrebe rekonstrukcije paleookoli{a integrirani su bu{otinski podaci s polja i seizmi~ki atributi s neizbu{enog podru~ja. 10 000 Zagreb. Na osnovi interpretacije karata seizmi~kih atributa i okolnih bu{otinskih podataka do{lo se do zaklju~ka o postojanju razli~itih facijesa u isto vrijeme. Preduvjet za definiranje takvih zamki ~ini utvr|ivanje paleookoli{a. seizmi~ki atributi Key words: paleoenvironment interpretation. zagrebenskih sedimenata u sredi{njem te dubokomorskih u jugozapadnom dijelu. S obzirom na visoku istra`enost strukturnih zamki i sve ve}e zahtjeve naftne industrije neophodno je istra`ivati potencijalne stratigrafske zamke definiranjem paleookoli{a. {kriljavci. Sektor za geologiju i upravljanje le`i{tima. S obzirom na sve elemente. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 285 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Interpretacija paleookoli{a primjenom seizmi~kih atributa Paleoenvironment interpretation using seismic attributes Nata{a Nastasi}1 & Josip Bubni}2 1 2 INA-Naftaplin. trenda rasprostiranja postoje}ih sedimentnih tijela. U`e podru~je istra`ivanja obuhva}a dio sjeveroisto~no od polja Molve gdje je glavni element za utvr|ivanje okoli{a 3D seizmika u kombinaciji sa seizmi~kim atributima. Hrvatska INA-Naftaplin. Glavna plinsko-kondenzatna polja u ovom dijelu Dravske depresije predstavljaju Molve. Na rubnom dijelu polja Molvi. pretpostavka je da su mogu}e akumulacije ugljikovodika u postoje}im stratigrafskim zamkama. Geokemijski gledano nalazi se u blizini dobrih mati~nih stijena koje generiraju plin i kondenzat. U jugozapadnom dijelu egzistirao je dubokomorski facijes zastupljen turbiditnim sedimentima. Stratigrafske zamke naj~e{}e se pronalaze slu~ajno. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti potragom za stratigrafskim zamkama. mezozojski karbonati). Pokrovni sedimenti su izvrsno razvijeni na cijelom podru~ju i zastupljeni su vapnena~kim laporima sarmatske starosti. na podru~ju polja Molvi kao i sjeveroisto~no od podru~ja analiziranog atributima nalazili su se otoci ~iji su sedimenti predstavljali izvori{ni materijal za deltne sedimente (kvarciti. [ubi}eva 29. predvi|anje litologije tih tijela te njihovo pronala`enje u prostoru. 10 000 Zagreb. seismic attributes Podru~je obuhva}eno ovim radom pripada Dravskoj depresiji koja je smje{tena na jugozapadnom rubu hrvatskog dijela Panonskog bazena. Pove}anje zaliha ugljikovodika mogu}e je ostvariti kori{tenjem starih metoda na nove na~ine te kombiniranjem istih. a putovi migracije su omogu}eni du` rasjeda i direktno iz mati~nih stijena u potencijalne kolektore. Hrvatska Klju~ne rije~i: interpretacija paleookoli{a. “Duboka Drava” predstavlja dio Panonskog bazena visokog stupnja istra`enosti {to se ti~e strukturnih zamki.U tom dijelu smje{tena su velika plinsko-kondezatna polja i nekoliko manjih naftnih polja.4. Na osnovu interpretacije na~injen je model koji prikazuje istovremeno postojanje sedimenata aluvijalne lepeze u sjeveroisto~nom dijelu. [ubi}eva 29. Razvojem 3D seizmike i sve manjim mogu}nostima za pronala`enje strukturnih zamki sve se ve}i zna~aj pridaje potra`nji za stratigrafskim zamkama.

including tectonic styles. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Seismic interpretation of the Moghan-2 block (Iran) Seizmi~ka interpretacija Moghan-2 bloka (Iran) Nata{a Nastasi} & Josip Husnjak INA-Naftaplin. i. Regional interpretation defined geometry and depth of horizons. in meaning of petroleum provinces it belongs to the western part of the South Caspian Basin. i. 2D seismic data are separated in two seismically detached areas: northern part. 10 000 Zagreb. two-time maps were converted into a depth domain and structural maps were created. The Moghan Basin is situated in the northern part of collision zone between Eurasian and Arabian tectonic plates.e. but has better quality of reprocessed seismic lines. For the purpose of time-depth conversion velocity check shot data from only one well was used. .e. The Moghan-2 block is situated in the northwestern Iran. It covers 3230 km2. Regional network of seismic lines is influenced by complex tectonics. Moghan-2 block Klju~ne rije~i: interpretacija seizmike. The geology. Conclusion: 2D seismic data were of relatively good quality for the interpretation. There are also found difficulties in linking of well and seismic data. In terms of tectonic the Moghan Basin represents a part of the complex Talysh-Lesser Caucasus orogenic belt on the southern margin of the Kura Basin. Germi Area. Structural traps are observed as primary targets. In the northern part 6 two-time horizons were interpreted and in the southern 4 horizons.e. In the Moghan Plain five wells showed good correlation for the interpretation of seismic data while in the Germi Area well data unfortunately were not available and it is why seismic interpretation was performed only partially. Structural interpretation confirmed existence of many structural traps in the area. For the purpose of geological-geophysical study seismic interpretation of 894 km of 2D seismic lines was performed. According to seismic interpretation numerous structural features are delineated. Moghan Plain area and southern part. [ubi}eva 29. mostly due to low density of seismic lines. i. Moghan-2 blok Description: All the data were collected and interpreted in cooperation with the National Iranian Oil Company (NIOC). Geology & Reservoir Menagement Sector.286 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. The area is found to be promising according to structural setting favorable for hydrocarbon reservoirs. After the interpretation. of Iran was highly influenced by geological settings and events though history of the Tethyan region (Palaeotethys). Croatia Key words: seismic interpretation. Stratigraphic traps would be hardly observed.

SD Istra`ivanje i proiz. ima i svoje pripadaju}e distalne dijelove. Istra`ivanja su u kona~nici i potvr|ena otkrivenim plinskim zasi}enjima u tankim pje{~anim slojevima te su stoga dokazala da takvi slojevi mogu biti ne samo sporedni.4. turbiditic sequence. Navedeni slojevi sastavljeni su od sitnozrnastog pijeska i silta debljine od 1 mm do 30 cm. tj. Mati~nu stijenu ~ine hemipelagi~ke naslage. nafte i plina. koja ih uspje{no bilje`e. Dina Zopf. Sjeverni Jadran Key words: thin layers. Svaki turbiditni slijed. te sami pje{~ani slojevi. . 1). koji se mo`e razlu~iti na karota`nim dijagramima. Santerno u smjeru sjeveroistoka. Zamke su stratigrafskog tipa. kao kod klasi~nih pje{~anih slojeva metarskih debljina. Vlatka Vani~ek. (“bright spot”). Northern Adriatic Najnovija istra`ivanja na podru~ju Sjevernog Jadrana ukazuju na dobar plinski potencijal tankih pje{~anih slojeva. Geolo{ki profil s detaljnim prikazom polo`aja isklinjenja slojeva formacije Carola na formaciju O. a njihovo talo`enje te povijest pomicanja svakog slijede}eg sedimentnog slijeda i zapunjavanje mogu se dobro pratiti du` cijelog sjevernog dijela jadranskog bazena.d. 60 km jugozapadno od Pule) koji pripadaju pleistocenskim formacijama Carola i Porto Garibaldi odnosno formaciji Susak (Sl. Izmjereni parametri propusnosti i poroznosti na jezgrama te rezultati dobiveni tijekom hidrodinamskih mjerenja. U radu su prou~avani tanki slojevi na podru~ju plinskog polja Ivana (sjeverozapadni dio Jadranskog podmorja. pleistocen. Figure 1. Slika 1. Hrvatska Klju~ne rije~i: tanki pje{~ani slojevi. Santerno. Santerno formation. te je njihova procjena bila ote`ana. Geological profile with detail pinch out Carola formation to O.. Nevenka Romani} Kristensen & Tomislav Krsnik INA d. danas postoje karota`na mjerenja visoke vertikalne razlu~ivosti. Dra`en Parlov. 10 000 Zagreb. plin se nalazi u podru~ju isklinjenja tankih pje{~anih slojeva na pliocenske lapore formacije O. Ti slojevi predstavljaju distalne dijelove turbiditnih slijedova materijala koje je u Jadranski bazen unosila rijeka Po. No. nego i glavni cilj istra`ivanja. a poznavanje paleogeografije i talo`nih uvjeta od znatne je pomo}i. [ubi}eva 29. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 287 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Tanki pje{~ani slojevi distalnih dijelova mutnih struja na podru~ju Sjevernog Jadrana Thin layers of turbiditic sequence distal part on Northern Adriatic area Bogomil Parlov. pleistocene. Takvi slojevi zasi}eni plinom nisu bili “vidljivi” na starim EK dijagramima zbog male vertikalne razlu~ivosti sondi. pokazali su dobre rezervoarske karakteristike dijela pojedi- nih intervala u istra`ivanom sedimentnom slijedu. a tako|er se ne uo~avaju na seizmici kao pove}anje seizmi~ke amplitude. talozi mutnih struja.

NAIK. .C.– Nafta.288 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Drava and Mura Depressions Sve ve}a potreba u svijetu za naftom i prirodnim plinom dovela je do istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta ugljikovodika. U ovom radu (posteru) prikazat }e se va`nost D-eksponenta (kao pokazatelj osnovnih le`i{nih uvjeta) u odre|ivanju nadtlaka. EATON. optere}enje na dlijeto.– J. G. Hrvatska Klju~ne rije~i: D-eksponent. Petroleum Technology. (2005): Tight Gas Reservoirs – An Unconventional Natural Energy Source for the Future.. (1966): Application of drilling performance data to overpressure detection.J. Tight Gas Sands) i lapore s plinskim zasi}enjem (engl. 1387–1394. O. unconventional reservoirs. (1972): Graphical method predicts geopressures worldwide. nekonvencionalna predstavljaju cijele stratigrafske serije s izmjenama slojeva razli~itih karakteristika i stoga imaju veliki volumen rasprostiranja. Za razliku od konvencionalnih. V. 1996). Sektor za upravljanje i in`enjering polja. & DRAGA[. & SHIRLEY. 7/76. Stjepan Trogrli} & Vesna @u`ul INA-Naftaplin. nadtlak i izostanak kontakta plina i vode (NAIK. Plinsko zasi}enja. 1972) kao {to su brzina napretka bu{enja. example of Drava and Mura Depressions Ana Pintar. B. 2005). Ista je kori{tena u na{oj analizi u cilju odre|ivanja nadpritisnutih podru~ja. 100–104. (1996): Source rocks and hydrocarbon accumulations in the Mura depression. JORDEN J. Kako nisu ra|ene nove bu{otine za potrebe istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta. 47/1. 1966. nadtlak. 25–34. [ubi}eva 29.R. Zagreb. slaba propusnost. M. LITERATURA BARI]. usporedba nadpritisnutne zone i zone normalnog hidrostatskog tlaka te obja{njenje kako se D-eksponent dobiva i od ~ega se sve sastoji. Metoda D-eksponenta sa~injava ekstrapolaciju bu{a}ih parametara (JORDEN & SHIRLEY. G.A. Glavni kriteriji koji definiraju nekonvencionalna le`i{ta su male propusnosti i niski porozitet te je zato potrebna velika stimulacija u postizanju zadovoljavaju}eg iscrpka. EATON. 10 000 Zagreb. nekonvencionalna le`i{ta. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Nadtlak odre|en D-eksponentom kao kriterij determiniranja nekonvencionalnih le`i{ta na primjeru Dravske i Murske depresije Overpressure determined by D-exponent as criteria for determination of unconventional reservoirs. Gas Shales). overpressure. njegova istro{enost te specifi~na te`ina isplake.– World Oil. Lapore s plinskim zasi}enjem djelomi~no sa~injavaju mati~ne stijene sjeverozapadnog dijela Panonskog bazena (BARI] et al. Dravska i Murska depresija Key words: D-exponent. Republic of Croatia. Kod nas istra`ivanja nekonvencionalnih le`i{ta usmjerena su na podru~je Dravskog i Murskog bazena na guste slabo propusne pje{~enjake zasi}ene plinom (engl. Tijekom izrade kanala bu{otine u sklopu geolo{kog pra}enja te u svrhu predvi|anja parametara gradijenta tlaka koristi se metoda D-eksponenta u sklopu ra~unalnih programa TDC laboratorija. analiza se morala bazirati na postoje}im podacima dobivenim raznim ispitivanjima konvencionalnih le`i{ta. osnovni su kriteriji koji su upotrijebljeni u na{oj analizi.. BRITVI].

Kre{imir Krizmani}2 & Alan Mavar1 1 2 INA d.b. donje miocenske starosti.4.. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 289 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Potencijal nekonvencionalnih le`i{ta plina u hrvatskom dijelu panonskog bazena Unconventional gas potential in the Croatian part of the Pannonian Basin Arso Putnikovi}1. 10 000 Zagreb. To su vrlo slabo propu- sni donje do gornje miocenski pje{~enjaci u izmjeni s pelitnim sekvencama. Tamara Troskot-^orbi}2. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. pelitnim sedimentima: muljnjaci (TI[LJAR. u prvoj fazi tj. Interpretacijom razvijenih krivulja porasta slojnog tlaka potvr|eno je postojanje dvostruke poroznosti. prije pada tlaka. Prednost miocenskih nekonvencionalnih le`i{ta plina Panonskog bazena u usporedbi s silursko-devonskim u Sjevernoj Americi o~ituje se u ~injenici da ovdje i neznatne propusnosti stijene omogu}uju dotok. Srednja vrijednost propusnosti matriksa stijene je. ali uz nizak koeficijent iscrpka (HOLDITCH at al. Lovin~i}eva b. Nekonvencionalna le`i{ta u Europi u zadnjih nekoliko godina su u intenzivnoj fazi istra`ivanja pri ~emu su plinonosni {ejlovi naj~e{}i cilj istra`ivanja. Temeljeno na kriterijima koji odre|uju nekonvencionalno le`i{te plina i strukturno-geolo{kim karakteristikama. te`i{te u razvoju nove tehnologije pomaknuto je na tehnologiju koja se koristi u istra`ivanju i proizvodnji iz nekonvencionalnih le`i{ta. manja od 0.1 10–15 m2. Plinonosni {ejl podrazumjeva tip nekonvencionalnog le`i{ta u mati~noj stijeni tj. U SZ dijelu Dravske potoline i sjevernom dijelu Murske potoline geokemijskim analizama dokazano je postojanje mati~nih stijena koje su u fazi generiranja plina. Gusti plinonosni pje{~enjaci utvr|eni su u {irem podru~ju u odnosu na plinonosne {ejlove. siltiti. Sjeverozapadni dio Dravske potoline i sjeverni dio Murske potoline je od posebnog interesa zbog zasi}enja suhim plinom {to je potvr|eno ispitivanjem bu{otina te analizom i modelom zrelosti mati~nih stijena. Predmet istra`ivanja su dva tipa nekonvencionalnih le`i{ta: gusti. gusti plinonosni pje{~enjak. slabo propusnih pje{~enjaka te metana vezanog uz ugljene slojeve. ekonomskih koli~ina (dokazano hidrodinamskim mjerenjima u SZ dijelu Dravske i sjevernom dijelu Murske potoline). Karakteristika rezultata dobivenih hidrodinamskim mjerenjima je nagli pad tlaka. mati~na stijena Key words: unconventional reservoirs. planiranje i izvo|enje radova. Krivulja porasta slojnog tlaka naj~e{}e ne omogu}ava ekstrapolaciju odnosno odredbu inicijalnog slojnog tlaka. tight gas sandstone. Hrvatska INA d.. Proizvodnja plina iz nekonvencionalnih le`i{ta ve} du`e vremena je u velikom zamahu u SAD-u gdje se vi{e od 43% ukupne proizvodnje plina ostvaruje iz silurskih i devonskih plinonosnih {ejlova i gustih. Prema konstataciji vode}ih tvrtki za tehnologiju. 2006). u ve}em broju bu{otina. a na nekoliko bu{otina iz tih intervala ispitivanjem je ostvaren obiman dotok plina uz tipi~ni brzi pad tlaka.(slu~aj gustih plinonosnih pje{~enjaka u podru~ju Koprivni~ki Bregi). 2007) i brzi pad proizvodnje bu{otine (90 % pada proizvodnje doga|a se u prvoj godini). Plinske pojave kao i dotok plina dobivenog hidrodinamskim mjerenjima vezen je uz prirodni pukotinski sistem. horizontalne bu{otine ili snopa horizontalnih bu{otina (HOLDITCH. 2002) iz nekonvencionalnih le`i{ta u Hrvatskoj prvenstveno je vezana uz Dravsku i Mursku potolinu. 1994). Nada Krklec1. [ubi}eva 29..d. Karakteristi~no za nekonvencionalna le`i{ta je postojanje velikih geolo{kih rezervi. kompaktni lapori. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. Hrvatska Klju~ne rije~i: nekonvencionalna le`i{ta. gas shale. 10 002 Zagreb. plinonosni {ejl. Propusnost matriksa je manja od 0. slabopropusni plinonosni pje{~enjaci i plinonosni {ejl donje do gornje miocenske starosti koji se nalaze u uvjetima znatnog nadtlaka. Nedostatak je u ~injenici da se le`i{ta nalaze na znatno ve}im dubinama.14 10–15 m2 Tijekom bu{enja plinskom karota`om utvr|ene su intenzivne pojave plina.. source rock Nekonvencionalna le`i{ta plina predstavljaju veoma slabo propusne stijene zasi}ene plinom iz kojih nije mogu}e ostvariti proizvodnju bez primjene masovnog hidrauli~kog frakturiranja. Predvi|a se da }e za daljnjih deset godina nekonvencionalna le`i{ta postati glavni izvor u ukupnoj proizvodnji plina u SAD-u.d. Mogu}nost ostvarenja ekonomske proizvodnje plina (SCHMOKER. a time i znatno nepovoljnijim tla~nim i temperaturnim uvjetima {to ima za posljedicu visoku cijenu . izdvojeno je osam podru~ja unutra Dravske potoline te jedno podru~je u Murskoj potolini unutar kojih postoje stroge indikacije za mogu}nost proizvodnje plina kori{tenjem nekonvencionalne tehnologije.

– Working document of the NPC Global Oil & Gas Study. USA. 1993–1999. TI[LJAR. 86/11. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 bu{otine. Zagreb. S. SCHMOKER.W. Coal Seams and Shales. K.. June 2006. J. 86–93.290 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. S.. J. K. . HOLDITCH.– JPT. LITERATURA HOLDITCH.A.(2002): Resource-assessment perspectives for unconventional gas systems. PERRY. (2007): Unconventional Gas reservoirs – Tight Gas. 149–154. te podatke o proizvodnim mogu}nostima bu{otine. 1–52. (1994): Sedimentne stijene. & LEE. (2006): Tight Gas Sands.– AAPG Bull.– [kolska knjiga. Tehni~ki manjak je {to u sada{njem trenutku ne postoji pilot bu{otina koja daje odgovor na podatnost stijene hidrauli~kom frakturiranju.A.. odnosno nije mogu}e izra~unati ekonomi~nosti projekta.

m 0.44 6.m 0.84 159004.22 16.54 380694.4 3. Zdenka Barbi} & Adaleta Perkovi} 1 INA – Industrija nafte d.m 0. Pore volume and bulk volume were determined by volumetric method using the laboratory equipment.39 436649.70 5.4 4. Field Engineering & Operations Sector.m 0. Sedimentary and petrophysical results of the Pontian sandstones from the Okoli-24 well referred to 9 m of the core samples.28 150752.15 10.95 3.26 18.11 15.9 1.35 7.75 13.83 13.63 7.4 5.m 0.m 0.02 318732. Croatia Klju~ne rije~i: poroznost.20 6.44 9.4.84 124456. image phase analysis.74 17.m 0.3 2.72 1253 10.49 13.01 15.95 2. Fazna analiza (Okoli-24) The interval consists of the channel fill deposits represented with massive.08 PHASE 2: Phase 2:92–132 Phase 2: 133–149 Phase 2: 138–169 Phase 2: 47–85 – Phase 2: 101–113 Phase 2: 104–114 Phase 2: 178–225 Phase 2: 128–147 – Phase 2: 140–145 Phase 2: 180–185 Phase 2: 92–147 Phase 2: 103–145 Phase 2: 115–131 Phase 2: 124–138 Phase 2: 115–143 – Phase 2: 164–171 Phase 2: 174–198 – mm2 216189.44 116726.90 15. Mea- IMAGE NAME 1.33 82850.54 15.35 6. Exploration & Production BD.75 5.m 0.fazna analiza porozimetar . approx.36 104700. Porosity measurements were done by Ultra Pore Porosimeter. porosimeter.8 4.e.85 7.00 310690.80 17.m 0.17 4.82 282991.d.m 0.72 359267.51 6.65 PHASE 1: Phase 1:133–146 Phase 1: 93–113 Phase 1: 95–113 Phase 1: 86–98 Phase 1: 57–152 Phase 1: 47–100 Phase 1: 58–103 Phase 1: 58–177 Phase 1: 148–164 Phase 1: 143-179 Phase 1: 123–139 Phase 1: 153–179 Phase 1: 149–167 Phase 1: 146–153 Phase 1: 63–114 Phase 1: 80–123 Phase 1: 144–172 Phase 1: 54–97 Phase 1: 128–163 Phase 1: 162–173 Phase 1: 153–187 mm2 139934.22 118227. E&P Research Laboratory Department.m 0. Table 1. Pontian Porosity measurements were done in the well Okoli-24 in purpose for characterization of the the Underground Gas Storage (UGS). medium to coarse grained. 50 km south-east of the capital Zagreb.39 AREA % 6.86 286710.95 4. The sediments from the analyzed interval were deposited on the flood or delta plain environment.25 9.m 0.10 17.15 19.m 0.49 19.72 305873.6 9. i.73 136079.42 222409.59 3.08 .19 AREA % 9. okoli{ talo`enja.0 m.58 18.4 9.m 0. pont Key words: porosity.94 261578.41 173708.80 3619281.57 19.20 313823.36 5.m 0.6 3.59 402660. Lovin~i}eva bb.57 13. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 291 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Primjena fazne analize kod mjerenja poroziteta Implementation of the image phase analysis for porosity measurements Nevenka Ra{kaj.63 15.35 8. and interchannel (swamp-lacustrine) thinly bedded to laminate pelites.69 12. clayey carbonates and marls with abundance of carbonaceous plant debris.0–1874.56 20. 10 002 Zagreb.59 357687..94 110188. depositional environment.83 84510.49 20.m 0.43 7.47 21.59 13.11 16. poorly sorted lithoarenites with eroded clasts of marls and coal.66 19.72 263840.09 249563.6a 3.m 0.94 19.92 5.36 SUM % 15.75 3. Dubravka Dja~anin.19 94074.m 0.53 4.79 4545297.03 209490.34 118943.36 268968.71 1445 6.m 0. what is 60% of the total cored interval.66 354471.06 1563 11.81 11.59 5.04 17. Characteristics of reservoir rocks are based on sedimentological and petrophysical analysis of the cored interval 1859.78 15.62 9.59 18.34 17. Phase analysis (Okoli-24) Tablica 1.8 6.42 330670. The Okoli field is located in the western part of the Sava Depression.5 8.12 11.67 5.64 230241.43 149029.m 0.m 0.

A phase analysis is a quantitative evaluation of area (mm2) with regard to each separate gray value or color phase for particle detection that is distinguishable from image background. This method involves the expansion of nitrogen gas from a reference chamber of known volume into the pore space of the sample. . Porosity of a sample is defined as a ratio of pore volume (Vp) and bulk volume (Vb) of the rock sample. Microporosity measurements were done by Image phase analysis computed program for Olympus polarization microscope with digital camera DP71.5–3. thin sections must be previously prepared by blue dyed resin vacuum impregnation that is marked pore space. Porosity of sandstones ranges 15–22% and predominantly represented intergranular. Microprosity measurements were done on the selected images (photomicrography) by applicable program for analyses. All detected particle will be automatically measured (see phase Table 1). For analyses. chlorite) and secondary carbonate cementation of pore space. Results of analyzed thin sections by image phase analysis are mainly accordant with petrophysical measurements. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 surement is based on Boyle’s law of gas expansion.292 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. somewhere intragranular porosity type. Lower values of porosity were affected by increasing of clay minerals (kaolinite.0% and results are shown in Table 1. Exception of microporosity values are proximately 0.

migration Ovisno o raznim na~inima obrade seizmi~kih podataka strukturni oblici (kao {to su antiklinale. Razlikujemo 4 vrste migracije: pre-stack i post-stack vremensku i pre-stack i post-stack dubinsku migraciju. 10 000 Zagreb. Jedan od zavr{nih procesa u toku obrade podataka je migracija. seizmi~ki prikaz. Bolji prikaz omogu}en je naprednijom tehnologijom obrade seizmi~kih podataka. data processing.nastavak prikazani su strukturni oblici prije i nakon primjene procesa migracije. dok se dubinska primjenjuje u slu~ajevima ako su cilj istra`ivanja strukturni oblici sa velikim nagibima. seismic display. migracija Key words: structural forms. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. . Primjenom procesa migracije zapravo je vidljiv stvaran prikaz podzemlja jer ako se on ne bi primijenio dobili bi la`ne strukturne oblike. [ubi}eva 29.4. te pojava hiperbola kod difrakcija (u velikom broju slu~ajeva rasjedi su na seizmi~koj sekciji definirani difrakcijama). Igor Nagl & Marijana Radov~i} INA. Takvi oblici su primjerice la`na pove}anja antiklinala. Na primjeru reobrade projekta Sava 3D. primjenom raznih procesa filtriranja kako bi pobolj{ali odnos signal/smetnja i dobili {to vjerniju sliku podzemlja. zatim smanjivanja sinklinala. sinklinale. Hrvatska Klju~ne rije~i: strukturni oblici. obrada podataka. Op}enito se mo`e navesti da se vremenska migracija koristi u podru~jima sa velikim brojem difrakcija i velikog strukturnog povijanja. rasjedi ili recimo solne dome) mogu biti bolje ili lo{ije prikazani na seizmi~kom prikazu kao priprema za daljnju geolo{ku interpretaciju. Sam proces migracije (Kirchhoff-ova migracija) definiran je kao ra~unanje svih mogu}ih mjesta od kuda bi refleksija mogla do}i kako bi dobili {to vjerniji prikaz stvarnog polo`aja strukturnih oblika podzemlja. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 293 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Sava 3d-nastavak – Prikaz strukturnih oblika prije i nakon primjene procesa migracije Sava 3d-extension – Presentation of structural forms before and after the migration process Tihana Ru`i}.

1 (2897–2906 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. Lithofacies Unit 10 (1150–0 m): The Pliocene sand (fine to medium grained). calcarenaceous sandstone and silty-sandy. Cores are recorded by DMT CoreScan II and obtained data of structural elements are analyzed in CoreLog Integra. Lithofacies Unit 1 (3500–3255 m): The Lower Miocene matrix-supported breccia/conglomerate is sedimentated most probably in continental (fluvial?) or in proximal. occasionally they can show as laminas.). Lithofacies Unit 8 (2660–2005 m): The Lower Pontian greywacke. Field Engineering & Operations Sector. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Strukturni elementi jezgara iz bu{otine Dravica-1 (Hrvatska) Structural elements evaluation of the Dravica-1 core (Croatia) Ninoslav Sabol. Contacts between sandstones and marls are usually sharp. fractures. fossiliferous marl with altered andesite-basalt are sedimented in a deeper and somewhat distal marine environment (slope). often with erosional . Core 2 belongs to this lithofacies unit. sandy and argillaceous marl. stiloliti). conglomeratic litharenite and sandy silstone are deposited on marine shoreline (shoreface – shallow offshore) and – alluvial environment. 3. slojevitost. Core No. 10 002 Zagreb. 4. E&P Research Laboratory Department. 3167–3176 m). Lithofacies Unit 3 (3190–3150 m): The Lower Badenian clasts and matrix supported dolomite conglomerate. litostratigrafske formacije Key words: structural elements (faults. Ten Lithofacies Units have been established. Lithofacies Unit 2 (3255–3190 m): The Lower Miocene polymict microbreccia/conglomerate with sandy hematite/ limonite matrix is deposited in moderately to strongly oxic shallow marine environment. lithostratigraphic formations The Dravica-1 exploration well penetrated sediments from 0–3500 m. of 356 structural elements of the core No. Elements were analyzed in scale identical to that of the well cores that are near vertical. the biggest one is 63 cm. Lithofacies Unit 7 (2805–2660 m): The Lower Pontian silty-sandy marl. Small beds of sandstones which interlayer marls are mostly in range of 1 to 3 cm with max thickness of 5 cm. Lithofacies Unit 9 (2005–1150 m): The Upper Pontian silty.. 2897–2906 m. fine-grained litharenite and siltstone are deposited in distal and deeper freshwater environment. Sandstones show normal and on some places inverse gradation. Core No. etc. 3158–3167 m. very shallow. Bedding of the sandstones is mostly in the range between 7 and 15 cm. Lithofacies Unit 4 (3150–3085 m): The Lower Badenian polymict conglomerate – breccia/conglomerate. fossiliferous) and sandy. Cores 3 and 4 belong to this lithofacies unit. Exploration & Production BD. 3127–3136 m. The structural elements have been evaluated in all four core intervals and the results of goniometric measures were interpretated. litharenitesiltstone (conglomeratic. sedimentalogical interpretation and structural element evaluation have been performed as well. stylolites. siltstone and argillaceous silty marl are deposited in to the shore line distal and deeper freshwater environment within the zone of some terigene influence. No. stylolites). Lovin~i}eva bb. Croatia Klju~ne rije~i: strukturni elementi (rasjedi. Besides petrographical and biostratigraphical analyses. Lithofacies Unit 5 (3085–2890 m): The Lower Badenian polimyct conglomerate. 2.294 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. gravel and in places clay and coal are deposited in in proximal and shallow freshwater setting with occasional environment deepening. 1. Core 1 belongs to this lithofacies unit. bedding planes. considering that four cores were taken (Core No.d. fossiliferous marl are deposited in mainly deeper and distal marine environment (slope). Features identified in the photographs were manually oriented by using an interactive sine-curve fitting technique and classified according to their geological significance. Branko Sokolovi} & Zlata Ivani~ek INA – Industrija nafte d. sporadically medium litharenit. Lithofacies Unit 6 (2890–2805 m): The Pannonian calcitic marl. restricted (lagunar) environment with strong fresh water influence. with lenses and/or laminae very fine to fine. siltstone and in places coal are deposited in deeper freshwater environment. fractures. pukotine. Orientation of isolated structural sets is shown in stereograph projection on diagrams (on Schmidt net of equal surfaces projected on lower hemisphere. interlaminated with litharenite is deposited in brackish or fresh water moderately distal and deeper setting. The photographs of the whole core that show the outside of the cleaned core were provided as high-resolution BMP images. conglomeratic greywacke. and Core No. bedding. Kre{imir Krizmani}. for example. Marl bedding is generally laminated and lamination is in range of 2–7 mm.

These features have similar orientation and the dip is between 21° and 39°. Dip of this structural elements are generally subhorizontal. without any specific orientation. On the depth 2902. reduced fractures (42 measurements. They are commonly oriented from SE to SW. subhorizontal or slightly oblique are conditioned with the fissility of marls). Width is between 1–2 mm.3 m of the core No. It is penetrating reduced fracture that starts on the depth 3133.0 m) has been recovered. both sets have dip of approx. Stylolites are predominant in the cemented parts of polymict conglomerates while solution seams are predominant in litharenite and siltstone and they contain organic matter too. Bedding does not show a consistent azimuth in the whole interval.37 cm there is a group of three faults with different orientation and dip of 25° and 45°. Twenty-four structural elements of the core No. like lamination. but the orientation is similar within small intervals. of 98 structural elements of the core No. lamination. Stylolite is on the depth of 3167. filled fractures (3 records. Solution seams are predominant structural element in the core. B) Chemical features – There are 30 measured elements of this type. In the upper part there are five recorded faults. solution seams are to 9 mm thick. Morphology of the contact is predominantly planar or wavy. C) Fractures. No. they are mainly obliqueand and the width is up to 1 mm. Stylolites are smooth or with low amplitude. subhorizontal in marl and oblique in sandstones). lenses and foliation. There are also laminae of coal visible in the core. In the lower part of the core there are probably two different sets of faults with movement between sets bigger than 1 cm (true faults). Organic filaments characterize lamination in the upper part and classic lamination is visible on the bottom of the eightmeter of the core. therefore no measurements were performed. They are divided into open fractures (18 measurements. There are 39 measured elements of this type. 70°. B) Chemical features – there are 12 measured elements of this type. generally has the orientation in the area between SE to SW. Marl clasts appear on few places as a result of slumping.208 with orientation 159/33. B) Chemical features include stylolites and solution seams. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 295 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book structures (load and flame structures) on the lower bed plain of the sandstones.10 there are two sets of faults that make downlifted area. one in the first meter with the dip of 52°. 4 (3167– 3176 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding. . C) Fractures – Reduced fracture – only one fracture has been recorded. and according to their dip they are mostly horizontal. In the lower part of the core there are ten recorded faults in only one meter of the core with dip in range between 57°–75° (average 67°). D) Fault – there are 15 faults recorded in this core and all of them are inside of litharenite and siltstone. 2 (3127– 3136 m) were measured: A) Bedding features consist of bedding and lamination. 3 (3158. coal laminae. In the second meter on the depth 3128.4.0–3167. Only 0. subhorizontal to subvertical) and D) Fault – There are few microfaults (movement is less then 10 mm) in the cored interval. The fracture is approximately 25 cm long and the mean width is about 1 mm.65 with the orientation 337/85. Lamination on the other side.

ugljikovodici.6% S). . te prevladavanjem fitana nad pristanom (Pr/Ph<1) kao i alkana prema odgovaraju}im Slika 1.57%).. Ipak komponentni sastav bitumena ostaje prakti~ki isti. a izvorna organska tvar je terestri~nog i/ili algalnog (bakterijski izmijenjenog) podrijetla talo`ena u anoksi~nim uvjetima. GC. TLC/FID. Marija Mari~i} & Veronika ^uljak INA-Industrija nafte d.39–31.v. Komponentni sastav bitumena (TLC/FID detekcija). characterization. ekstrabilnih i teku}ih ugljikovodika sa svrhom odre|ivanja njihovih karakteristika te obja{njavanja mogu}e genetska povezanosti me|u njima. Bitumeni sadr`e ekstremno visoke koli~ine NSO i asfaltena u odnosu na neznatnu koli~inu zasi}enih ugljikovodika. Slu`ba laboratorijskih ispitivanja IPNP. Ljubica Rumenjak. 7. GC. Lovin~i}eva 1. Plinsko kromatografska analiza pokazuje prisutnost nezrelog do marginalno zrelog bitumena. Sedimenti do 1320 m nemaju zamjetnu koli~inu ekstrabilne organske tvari-bitumena (EOM 130–618 ppm).296 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book 4. Bulk composition of bitumen (TLC/FID detection). Ovakav grupni sastav ~esto je rezultat generiranja visokomolekularnih ugljikovodika iz sumporom bogatih nezrelih kerogena. hydrocarbons.d. Hrvatska Klju~ne rije~i: kerogen. 1984). PJ za geologiju i geokemiju. Plinski kromatogrami pokazuju unimodalnu distribuciju s dominacijom u ni`em molekularnom podru~ju (C16–C19). Veliki udio visokomolekularnih. 10 002 Zagreb. SD Istra`ivanje i proizvodnja nafte i plina. te`ih ugljikovodika tuma~i se lak{im pucanjem slabijih S–S veza u sumporom bogatom kerogenu (s. U sedimentima od 1350 do 1970 m koli~ina EOM zamjetno raste (1050–19635 ppm) te su sukladno tomu i EOM/ TOC vrijednosti izuzetno visoke (30. 1986). Odre|ivanja su bila usmjerena na istra`ivanje i determiniranje krutih. Sektor za upravljanje i in`enjering polja. TLC/FID. ukupni sumpor Key words: kerogen. karakterizacija. Total Sulphur U radu je prikazano geokemijsko ispitivanje ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 s posebnim osvrtom na sedimente formacije Kurrachine Dolomite. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 Geokemijska ispitivanja pojava ugljikovodika u bu{otini Jihar-5 (Sirija) The geochemical exploration of hydrocarbons occurrences in Jihar-5 well (Syria) Irenka Stankovi}. To omogu}ava formiranje uglavnom te`ih visokomolekularnih i aromatskih spojeva (ORR. Figure 1. Uzimaju}i u obzir i rezultate Rock Eval pirolize visoki EOM/TOC odnosi upu}uju na primarno generiranje ugljikovodika (PALACAS. pri ~emu se i pri ni`em stupnju maturacije istovremeno s manjom koli~inom zasi}enih ugljikovodika osloba|aju i ve}i fragmenti.

– Org. Ph/n-C18<1).F. Prema ROF metodi koja uzima u obzir izabrane ugljikovodi~ne parove prvenstveno manje naftenske i aromatske pikove izveden je “zvjezdasti dijagram”. (1984): Petroleum geochemistry and source rock potential of carbonate rocks. 0. Ph/n–C18»1) pretpostavljaju prisutnost nafte generirane iz marinskih zrelih izvora deponiranih u reduciraju}im do lagano oksi~nim uvjetima sedimentacije.– W.34–0. Slika 3. Zaklju~no. Detaljna analiza gazolinske frakcije omogu}ava izra~unavanje pokazatelja prema kojima se mo`e izvr{iti klasifikacija nafti (THOMPSON.v.H. Freeman and Company.– Geochim. Hrvatski geolo{ki kongres – 4th Croatian Geological Congress – [ibenik 2010 297 Knjiga sa`etaka – Abstracts Book Slika 2. Slobodni fluidi (dvije nafte i jedan kondenzat) su po svojim fizikalnim karakteristikama me|usobno sli~ni i svojstveni za lake. S=0. Rezultati plinsko kromatografskih analiza prema svim dobivenim parametrima (max. Odnos F/H gazolinske frakcije. Visoke heptanske i izoheptanske vrijednosti ukazuju na zrele i superzrele nafte. nisko sumporne parafinske nafte (41° do 45° API. 303–316. izoprenoidima (Pr/n-C17<1. Unimodalna distribucija. Dijagram parametara po ROF metodi. Pr/n-C17<1. Gasoline fraction ratio F/H.4. ali djelomi~no i procesom evaporizacijskefrakcionacije. Cosmochim. plinsko kromatografske analize tri analizirana fluida definiraju zrele nafte u kasno katagenetskom stadiju pretvorbe generirane iz vodikom bogate alifatske izvorne organske tvari. 499–516. 45–62.M. 2). Sedimenti formacije Kurrachine Dolomite (2640–3190 m) sadr`e povi{enu koli~inu organske tvari (s. odnosno na visoki stupanj katageneze kod kojeg ve} dolazi do otvaranja prstena i skra}ivanja lanaca (Sl. C17.08. PALACAS. .07%). 47. Pokazatelji visoke maturacije su i parafinski i aromatski odnosi koji pokazuju po~etak procesa stvaranja plina i s time pove- }avanje parafini~nosti od dubljih prema pli}im sistemima. 1). Star diagram by ROF method. 1983). LITERATURA HUNT.L. Ekstrakti iz uzoraka krhotina iz isplake i jedne jezgre bez obzira na razli~itu koli~inu bitumena (482–4483 ppm) pokazuju pove}anje u koncentraciji alkana (26. Nafte su prvenstveno primarno izmijenjene procesima termalne maturacije. Figure 3. 1995). Dijagram pokazuje da se “fingerprinti” podudaraju u velikom broju parametara te iako su nafte u vertikalno odvojenim rezervoarima mo`e se pretpostaviti da postoji neka vrsta komunikacije izme|u rezervoara (