You are on page 1of 133

GENADIJ

PETROVI MALAHOV

IENJE ORGANIZMA
TREE DOPUNJENO IZDANJE
( P R E V O D S RUSKOG)

BEOGRAD

2010.

SADRAJ
P R E D G O V O R AUTORA M I L J E N J A L E K A R A N A U N I K A O KNJIZI N A P O M E N A PREVODIOCA UOPTE O IENJU ORGANIZMA TA O V E K T R E B A DA ISTI DA BI BIO ZDRAV? UVOD IENJE SPOLJANJIH MANIFESTACIJA O V E J E G IVOTA OD E G A SE M O G U ISTITI SPOLJANJE MANIFESTACIJE O V E J E G IVOTA? IENJE FIZIKOG TELA O V E K A ZAKLJUAK METODI IENJA FIZIKOG TELA I E N J E D E B E L O G CREVA I E N J E I USPOSTAVLJANJE F U N K C I J E D E B E L O G CREVA Priprema organizma za ienje ienje pomou klistira Sank Prakalana Ishrana za proiavanje Obnova elija i nerava debelog creva etrnaest saveta za poboljanje zdravlja O tetnosti purgativa (laksativa) Oslobaanje od polipa Bioloko dejstvo i primena trave ruse 9 10 11 13 13 13 16 23 25 27 31 34 46 47 49 62 71 71 82 84 84 85 5

USPOSTAVLJANJE N O R M A L N E M I K R O F L O R E U D E B E L O M CREVU SIMPTOMATIKA PATOLOGIJE. REGULISANJ E I SIMPTOMI N O R M A L N O G RADA D E B E L O G CREVA Simptomi patologije Regulisanje rada debelog creva Simptomi normalnog rada debelog creva IENJE JETRE OPT1 PODACI O JETRI I NJENIM FUNKCIJAMA Anatomija jetre PATOLOGIJA JETRE Portalna hipertonija i njene posledice Simptomi koji ukazuju na oboljenja jetre EFEKAT IENJA JETRE Fizioloki mehanizmi koji se koriste pri ienju jetre Najprostije i najefikasnije ienje jetre P R A K T I N A UPUTSTVA ZA I E N JE I LEENJE J E T R E Ishrana posle ienja jetre i profilaksa Ostala sredstva za jaanje funkcije jetre POGOVOR ZA DVE GLAVNE TERAPIJE IENJA ienje debelog creva i jetre D R U G O S T E P E N A IENJA O R G A N I Z M A I E N J E BUBREGA la se moe koristiti i kako istiti bubrege Materije, koje se stvaraju u samom organizmu

87

89 90 91 92 93 93 93 98 102 106 110 113 118 121 124 127 131 135 135 138 154

Sredstva koja stvaraju sluz. omotavaju. smekavaju. ire i deluju protiv upala Dopunske preporuke za vreme prolaska kamenja i peska kroz mokrane kanale ienje bubrega pomou ulja iz jela Jednostavno ienje bubrega pomou odvara trava .... ienje bubrega pomou sokova od

157 159 161 162

limuna i povra 167 ienje bubrega pomou odvara od korenja ipka .... 168 ienje bubrega pomou urina (mokrae) 168 Kombinovano ienje bubrega pomou mokrae i jelovog ulja 170 ienje bubrega lanenim semenom 171 Brezovi listii protiv kamenja u bubrezima 172 Profilaksa oboljenja bubrega 173 I E N J E V E Z I V N O G TKIVA O R G A N I Z M A 176 KRATKI PODACI O VEZIVNOM TKIVU O V E J E G ORGANIZMA I E N J E KOLOIDNIH RASTVORA ORGANIZMA M E T O D N . VOKERA IENJE P O M O U SAUNE I SOKOVA OD P O V R A IENJE P O M O U CETINA I E N J E V E Z I V N O G TKIVA P O M O U R I E I E N J E KRVI I LIMFE I E N J E TETIVA I HRSKAVICA Masae i masti za ienje tetiva. hrskavica i zglobova Kamibrnoterpcntinska smesa za rastvaranje soli u zglobovima 176 183 186 191 192 196 199 200 201 201 7

Obloge (aplikacije) Obloge s kcrozinom jako sredstvo Obloge s medom i alojom blago sredstvo Protiv bolova u kolenima Lecnje mamuza na petama I E N J E ORGANIZMA O D NEISTOA I SOLI ienje od soli pomou lorberovog lista ienje zglobova pomou peruna i mleka I E N JE O R G A N I Z M A NA E L I J S K O M NIVOU I E N J E EONIH I MAKSILARNIH SINUSA OD SLUZI TRAVE I S M E S E ZA IENJE P L U A Kako oistiti plua i izleiti se od pneumoniae, kalja i drugih plunih oboljenja

202 202 203 203 204 206 219 221 222 224 226 229

PREDGOVOR AUTORA
Mnogi ljudi ele da ih drugi izlei ili da se to uradi pomou nekog instrumenta, ne priznajui svoju krivicu i ne trudei se da pronau greku koja je uzrok njihove nesree. . Osava U potrazi za uzrocima pogoranja linog zdravlja prvo sam itao popularnu literaturu o leenju. a zatim i strunu naunu. Postepeno mi se otvarao dragocen svet lekovitih sila. U mnotvu fragmentarnih podataka i pometnji, posle tolikih saznanja, uoio sam poredak i zakone kojih se treba bezuslovno pridravati da bi ovek bio zdrav. Odbacivao sam sve to mi se uinilo suvinim i lanim, a prihvatao saznanja i iskustva koja su davala rezultate u ozdravljenju mog organizma. Steena znanja prenosio sam drugim ljudima i, pri tom. posmatrao kako se oni bore sa boleu i pronalaze puteve do svog zdravlja. Tokom istraivanja naiao sam na bezbroj unikatnih naunih radova, koji su objanjavali fenomene izleenja ishranom. Naalost, oni se nisu mogli nai u jednoj ovakvoj knjizi, ve zasluuju specijalna izdanja dostupna irem krugu ljudi. U proteklom veku. do danas, u naem ivotu najvie se pro menio nain ishrane i hrana. Pojavilo se mnogo preraenih i vetakih namirnica, koji se ne mogu kvalitetno prilagoditi evoluiranim mehanizmima za probavu i asimilaciju hrane kod savremenih ljudi. Te namirnice izazivaju poremeaje u organizmu. U prvom redu strada probavni trakt, a zatim se patologija iri dalje. Zato je pravo zdravlje velika retkost. U 9

I E N JE OD I'ESTICIDA, R A D I O N U K L E I D A I T E K I H METALA 231 I E N J E O R G A N I Z M A SISANJEM BILJNOG ULJA 234 I E N J E O V E J EG O R G A N I Z M A OD PATOGENE ENERGIJE I E N JE O R G A N I Z M A OD T U M O R A (BENIGNIH, CISTOZNIH, MALIGNIH), POLIPA, GLISTA, PATOGENIH MIKROORGANIZAMA I E N JE POLNIH ORGANA IENJE P O M O U L I M U N O V O G SOKA U M E S T O ZAKLJUK A 236

241 249 257 262

veini sluajeva dovoljno je promeniti samo ishranu, pa da organizam pone brzo da se obnavlja. Stari mudraci su govorili ako si oboleo. promeni nain ivota. Ukoliko to ne pomae, promeni ishranu. Ukoliko i to ne pomogne, pribegavaj lekovima i lekarima. U ovoj knjizi pokuao sam da uoptim i sa naune take objasnim od kojih ..sila" zavisi nae zdravlje. Ukoliko ih upoznamo i shvatimo one e nas pokretati i davati nam mogunost da se leimo sami. Autor izraava zahvalnost svim ljudima koji su prikupljali znanja o oveku i tome to mu je najdragocenijc zdravlju.

probavnog trakta i daje praktine preporuke, bez kojih bolesnik ne moe ozdraviti. Sigurno je da knjiga ove i sline tematike moe naii na negativne reakcije zvanine medicine, ali se nadam da e i nauka prihvatiti to to su potvrdili vekovna praksa i iskustva narodne medicine. Metode i sredstva narodne medicine moraju s t o j e mogue pre da prodru u ivot ljudi. U tome je garancija uspenog reavanja problema leenja stanovnitva ove planete. Doktor medicinskih nauka laureat dravne premije zasluni pronalaza Ruske Federacije I. NEUMIVAKIN

MILJENJA LEKARA NAUNIKA O KNJIZI


Zaista je zadivljujui svet ljudi entuzijasta. Meni, kao le karu. posebno su interesantni ljudi koji su formalno daleko od medicine, a praktino su srasli s njom. Posebno je zanimljiv region Rostovske oblasti. Porfiri je Ivanov sa svojih 12 zapovesti oduevio je hiljade ljudi. Nadeda Semjonova. propagirajui zdrav nain ivota u ijoj je osnovi posebna ishrana, suprotno od toga to deklarie Institut za ishranu Akademije medicinskih nauka ( A M N ) SSSRa. pravi uda. iako su ta uda samo deo prirode. Na kraju. Genadij Malahov pomou prirodnih metoda obolele ljude ini zdravim. Nedavno je izala njegova prva knjiga iz edicije Lekovite sile. posebno poglavlje o ishrani, dostojna je d a j e preporuim kao metodski prirunik lekarima raznih profila. Oduevljava to, to Genadij Malahov. iako nije le kar, praktino bez greke poznaje fiziologiju, patologiju 10

NAPOMENA

PREVODIOCA

Dobra knjiga je kao lepa ena upozna je i zaljubi se. Naalost, do kompleta knjiga G. P. Malahova Lekovite sile doao sam sa zakanjenjem, jer mi je u meuvremenu (1997.) umrla supruga od tumora na jetri, a mislim da se mogla izleiti primenom metoda leenja koje opisuje Malahov. Za vreme njenog leenja hemoterapijom u bolnici uverio sam se koliko je hemoterapija tetna za organizam razara ga kao atomska bomba. Traei za nju pomo od savremene medicine, zakljuio sam da je i veliki broj lekara protiv upotrebe citostatika za leenje tumora, ali industrija lekova trai svoje rtve. Sluajui komentare lekara o toku bolesti, pratei rezultate leenja i rad lekara u bolnici, doao sam do saznanja da jedan broj lekara. kao to je to sluaj sa svim profesijama. 11

ima dosta neznanja i povrnosti u radu (svi smo mi. ipak. ljudi). Od dctinjstva vie puta uverio sam se u efikasnost tradicionalnih narodnih metoda leenja. Majka mi se izleila urinoterapijom od teke bolesti. U prolee 1998. godine oboleo sam od iijasa i leio se u stanu, nepokretan, oko 20 dana. posle ega su mi na Voj nomedicinskoj akademiji u Beogradu uraeni medicinski pregledi i predloena operacija. Istog dana moj poznanik i kuni prijatelj, doktor medicinskih nauka, profesor, save tovao mi je da prethodno pokuam leenje kod narodnih lekara kostolomaca". Poto sam poznavao jednog takvog u okolini Beograda pozvao sam ga telefonom i ugovorio leenje. Drugovi su me nepokretnog prevezli do ,.kos tolomca", a vratio sam se preporoen. Mogao sam da scdim i hodam bez problema. Oseao sam jo pomalo bol u desnoj nozi. Prilikom terapije izleena mi je i ukoenost vrata i nekoliko prljenova na kimi, koji su me godinama muili. Predloene su mi jo 2 terapije, ali je i jedna bila dovoljna. Posle druge terapije prestali su mi svi bolovi i oseao sam se odlino. Prolo je 12 godina, a ja do sada nisam imao. niti imam bilo kakvih problema sa zdravljem. Tu su. pored kostolom c a " veliku ulogu odigrale i knjige Malahova, kao i drugih autora knjiga iz oblasti narodne medicine (Sitin. Ruelj Bla vo, Uegov itd.) koje sam preveo i prevodim. Iz tih knjiga za sebe uzimam to to mi je u datoj situaciji potrebno da pronaem uzrok nastale slabosti, da to saniram i odravam svoje zdravlje na normalnom nivou. U zakljuku bih citirao zavrni kolofon knjige Czudi (Udbenik tradicionalne tibetske medicine), koju Malahov 12

esto pominje i citira (preveo sam je i objavio pod nazivom Tajne tibetske medicine): ..Neka svi, koji su se rtvovali na izdavanju teksta, due ive, uveavaju svoje vrline, bogatstvo i. izbavivi se od tri otrova sansare najboljim lekom otvaranjem oiju mudrosti, brzo dostignu nivo Bude, iznad koga nema nita".

UOPTE O IENJU ORGANIZMA

TA OVEK TREBA DA ISTI DA BI BIO ZDRAV?


Te/o se isti vodom, um se isti znanjem, a Dua se isti suzama. Zavet drevnih mudraca

UVOD
Bavim se ienjem vlastitog organizma i praksa pokazuje efikasnost jednog ili drugog sredstva za ienje, metoda itd. Postepeno sam saznavao mnogo novog o organizmu, primenjivao sve nove i nove naine ienja, postizao praktine rezultate i knjige, koje sam ranije napisao, zasta revale su. 13

Svojevremeno sam poeo od jednostavnih terapija za ienje fizikog tela i postizao sam normalne rezultate. Kao i veina ljudi, mislio sam. da se u tome i sastoji ienje organizma. Oistio sam debelo crevo pomou klistira (najbolje je s urinom), jetru, bubrege, preznojio se, odgla dovao i na tom se zavrava, sprovodei dalje profilaktine kure. Shodno zavetu drevnih mudraca, ja sam samo oistio telo vodom. Radei na etvrtom tomu ..Lekovitih sila" shvatio sam da ovek nije samo fiziko telo. ve uglavnom deo posebnih struktura spoljanjih manifestacija, koje stvaraju svest. um. a koje upravljaju fiziologijom i gradom tela. Prema svom znaaju oblik spoljanjih manifestacija ivota oveka pre vazilazi fiziko telo na hiljade puta. Meni se otkrila prosta istina: ukoliko ovek ne moe da vlada svojim umom. prekomerno je emocionalan, osetljiv. tada on samim tim zagauje spoljanje manifestacije ivota, stvara u njima koljke. U tim koljkama odvijaju se procesi, koji se posle izvesnog vremena, na nivou fiziologije tela ispoljavaju u poremeaju jedne ili druge funkcije organizma i degeneraciji elija. Eto tako mi je postala jasna sledea tvrdnja drevnih mudraca razum (um) se isti znanjem. Dostii sledei nivo znanja o ienju ovejeg bia bilo je veoma teko. Stvar nije u tome. to postoji malo literature, ve u tome. da jo nisam bio spreman da potpuno shvatim to znanje, jo nisam bio ..dozreo" za njega. Knjige lee pored nas i ekaju svoj trenutak. Iako sam ih i ranije itao, uzimao sam samo znanja, koja sam bio spreman da shvatim u datom trenutku. I na kraju sazreo" sam za postizanje sledeeg stepena znanja. Odmah se stvara situacija za obuku. Pred oima vam se javlja potrebna literatura, itate dav 14

no proitanu knjigu i sagledavate je i shvatatc na drugaiji nain. Dopunski (kao sluajno) susreem se s ljudima, koji poznaju taj metod, upijam znanje od njih. i ve sam na potpuno drugom stepenu evolucije sa irim mogunostima, s velikom snagom, sa krepkijim zdravljem, dubljim shvatan jem okoline. ienju primarne osnove ljudskog bia spoljanjih manifestacija ivota, treba pokloniti posebnu panju. Treba namenski raditi nad duevnim i psihikim kvalitetima ne samo radi sebe i svojih bliskih, ve i za dobrobit cele Va sione. To je jedno od vanijih znanja da shvatite, zato se kod jednog oveka povoljno odvijaju okolnosti (situacije), a kod drugog ne. zato jednom polazi sve za rukom, a drugom ne. z a s t o j e kod jednog porodica srena, a kod drugog ne, i mnogo drugog, to objanjava sreu i nesreu oveka. Ispostavlja se, da se taj nivo ienja prema svojim metodima bitno razlikuje od dva prethodna. Suze svesnog dobrovoljnog pokajanja, patnje, iskupljenja i strahopotovanja svedoe o toku tog procesa. Dolazi do korenitog prestrojavanja linosti i njenih karakternih crta. Time postajete savreno drugi ovek, koji posmatra svet pozitivnije. Jednostavno se vama dogodio fenomen prosvctljenja.

15

IENJE SPOLJANJIH MANIFESTACIJA OVEJEG IVOTA


ta treba da postignemo ienjem spoljanjih manifestacija ivota? O Da steknemo celokupno (kompaktno) i jedinstveno polje, neizoblien hologram informacionocnergetsku osnovu fizikog tela. Da promenimo vlastite psihike karakteristike formiramo novi pogled na svet i stvorimo nove karakterne crte. Prema mogunosti, osloboditi se od najrazornijih karmikih dugova. Mi smo navikli da se izjednaavamo s telom. ali nam ak i ivotno iskustvo govori, da to ni izdaleka nije tako. Kada ovek zbog neeg izgubi svest, telo lei. nekontrolisano i bezoseajno, sve dotle, dok se svest ne povrati u njega. Iz tog najprostijeg primera vidljivo j e . da se ovek sastoji" iz svesti i tela. Svest, odvojenu od tela, mi ne vidimo (osim vrlo os etljivih ljudi), ne oseamo i ona se sama po sebi ne ispol java u svetu fizikih fenomena. Fiziko telo, koje je potpuno izgubilo svest, funkcionic kao trup. Mi ga vidimo, oseamo, ali ono ni za ta nije sposobno. Ipak dosta brzo posle odvajanja svesti fiziko telo poinje da se raspada. I samo zajedno svest i fiziko tele sainjavaju jedinstveno bie. oveka, linost. Svest i sve energije, njegove komponente, nazivaju se spoljanje manifestacije ivota. Energija svesti, proimajui fiziko telo gradi, pokree, upravlja i odrava ga. 16

Nama su od ranog detinjstva ulili u glavu misao, da je sve materijalno vrsto, energetsko i ima svoju teinu, a to, to mi ne vidimo, ne oseamo da je razorno, slabo i lako. Meutim u stvari je obrnuto, i nauka je to ve dokazala. Staje nauci konkretno o tome poznato? * Svako fiziko telo sastoji se iz molekula, molekuli iz atoma, atomi iz elementarnih estica, elementarne estice iz kvantova, kvanti su raznolikosti jednih ili drugih porcija energije, porcije energije ulaze u sastav jednih ili drugih polja, sva polja imaju svoj ..koren" u vakumu. * Hnergija moe biti: mehanika j e d n o fiziko telo deluje na drugo, hemijska koristi se energija hemijskih veza. atomska koristi se energija atomskih veza. prostorna energija kvantnog nivoa. ..energija svesti" koriste se vakumski nivoi. * Na fizikom nivou pod ..masom" se podrazumeva koliina gravitacione energije koja se sadri u jednom ili drugom predmetu, na primer, u telu oveka. Ali ukoliko se definiciji m a s a " pristupi sa strane zapreminc. koju ona zauzima u prostoru, tada tu pored gravitacione energije treba da uu sve ostale energije, skoro do vakumskog nivoa. Rezultat toga je da m a s a " svih moguih polja i energija, koja se sadri u zapremini (obimu) fizikog tela oveka, mnogo puta prevazilazi masu fizikog tela. Kada to sebi razjasnimo, poemo jo dalje, objasnimo jo vie, postaemo jo mudriji. I ponovo je prisutan fenomen spremnosti oveka da usvoji jedno ili drugo znanje. Vie puta ste videli crtee s akrama oveka (akra" energetski centar, kroz koji u organizam dospeva energija iz Prostora). Svaka akra ima odreeno mesto nalaenja i broj lepeza. Kako se to moe objasniti (sa savremnih pozicija)? 17

Savremcna nauka nam govori, da je svet viedimen zionalan prostor. Jedna dimenzija prostora nalazi se u drugoj; prostori s manjom dimenzijom nastaju iz prostora s veom dimenzijom: energetski potencijal prostora s velikom dimenzijom razliitiji su i kvalitetniji od prostora s manjom dimenzijom. Mi ivimo u etvorodimenzionalnom prostoru (duina, irina, visina i vreme). koji se utapa u sve vie dimenzionalne prostore 5. 6. 7, 8, 9, 10 ... 1000di menzionalne itd. prostore. Sada prenesimo tu analogiju prostora na oveka (slika 1). Sahasrara akra lotos sa hiljadu lepeza, koji se nalazi na temenu glave. Ukoliko se paljivo upoznale s razvojem oveka na unutarutrobnom (intrauterinom) stadijumu ivota, tada ete videti. da oveji organizam nastaje iz jedne take. Organizam kao da se izvlai" iz nje u jednom smeru. dok se ne pojave svi delovi tela. Dalje dolazi do poveanja mase pojavljcnog tela i organa. Prema tome, ..graenje", ili koren", oveka poinje iz ..dubine'' hiljadu dimenzionalnog prostora. Adna akra centar uma. koji se prvi ..izdie" iz hil jadudimenzionalnog prostora radi upravljanja graom" oveka. On ima dve lepeze. Viuddha akra lotos sa esnaest lepeza, nalazi se u predelu grkljana. Prema drevnoindijskoj filozofiji, to je centar stvaranja prostora Akai. Prema tome. pre nego to se pojavi esnaestodimenzionalni prostorvakum. dostupan fiziarima, ovek je ve potpuno ..potopljen" u prethodne prostore i ispunjen" njihovim supersnanim energijama. Poevi od tog prostornog nivoa nastupa izlazak oveka na materijalni etvorodimenzionalni nivo. Sledee akre: Anahata (12 lepeza). Manipura (10 lepeza). Svadhistana 18

(6 lepeza) i Muladhara (4 lepeze) zavravaju taj proces. Prema tome. vidljivi deo ovejeg bia. deo koji se nalazi u etvorodimenzionalnom prostoru, neznatan je deo toga, to u stvarnosti predstavlja ovek.

Slika

1, Raspored odgovarajuih prostornih centara u telu oveka.

S obzirom daje ovek ..zagnjuren" u ogromnu koliinu prostora i da raspolae njihovom energijom, on moe: ispoljiti opti uticaj na te prostore; preko tih prostora uticati na druge objekte, kako na organske (od mikroorganizama do oveka). tako i na neor ganske (minerale, materije, predmete) i sa svoje strane biti podloan bilo kakvom uticaju od organskih i neorganskih objekata preko tih prostora.

19

to se tie meusobnih dejstava na razliitim prostornim nivoima, to u etvorodimenzionalnom prostoru (naem svetu) preovladava fiziko dejstvo. U prostorima veim od esnaestdimenzionalnih (nivo vakuma i vie) caruje snaga misli. Skoro do esnaestodimenzionalnog prostora iva bia i neorganski predmeti nastaju na istim prostornim nivoima. Zbog toga. poevi od vakumskog nivoa i dublje", sve to postoji (ivi) u Vasioni meusobno je povezano. Ti slojevi" prostora ne sadre pojam ..vreme". U njima se prolost, sadanjost i budunost nalaze u ..zamrznutom" stanju (to i jeste polje dogaaja"). Samo se misao slobodno kree u tim ..zamrznutim svetovima" i ispoljava jedan ili drugi uticaj. Prostori u kojima deluje misao uslovno se mogu nazvati poljem uzroka" i poljem dogaaja". Pomou na menski usmerene misli moemo ..izvlaiti" iz polja uzroka jednu ili drugu ivotnu situaciju, uticati na sebe. na druge i j o mnog o toga. Poevi od esnaestodimenzionalnog i sve do naeg, ctverodimenzionalnog prostora, poinje izdvajanje, odvajanje ivih bia i predmeta. To dovodi do toga. da u etvorodimenzionalnom prostoru ovek vidi sebe kao posebnu jedinku i takvim smatra druge ljude, predmete itd. To izdaleka podsea na analogiju s planinama. Gledamo grupu planina, svaka nam se prikazuje kao posebna, ali im je osnova zemlja zajednika. Tako se javlja zabluda u odnosu na svoje razlike, odvajanje od svega drugog. Obrnuto, preko polja uzroka" sve u Vasioni je meusobno povezano. Dejstvujui na nekoga, vrei neka d e j s t v a ovek ostavlja u tom polju svoj trag. koji e mu se obavezno vratiti u tom ili sledeem ivotu. 20

..Polje uzroka" ima jo jednu interesantnu osobenost: misaono dejstvo koje se rasprostire na sve strane, moe ga pojaati na raun slinih informacionoenergetskih struktura i vratiti izvoru koji g a j e poslao. Proklinjuci nekoga u mislima, ljutei se. tugujui itd.. mi razorno delujemo preko ..polja uzroka" ne samo na toga, kome je to namenjeno, ve 1 i na sva ..pojedinana" bia i predmete. I obrnuto, aljui u Prostor, konkretnim ljudima, ivotinjama, predmetima pozitivne, radosne misli, mi okrepljujue delujemo na sve i obrnuto dobijamo pojaanu pozitivnu poruku. Znate li. zato se to deava? Zbog toga. to je ..polje uzroka", u kojem se mi nalazimo, uravnoteeno i harmoni zovano. Misaoni proces u njemu stvara lokalne oscilacije, to izbacuje itav sistem polja uzroka" iz uravnoteenog, harmonizovanog stanja. Sistem ..polja uzroka" uravnoteuje sam sebe na raun toga. to ..prikuplja" energiju oscilacija (nastalu od misaonog procesa) i usmerava je prema izvoru oscilacija (sveobuhvatna zapreminskofokusna interferencija). Prema tome. uravnoteenost i harmonija postiu se na raun energije, koja je pre toga izazvala oscilacije. Sada se mogu doneti vani zakljuci, koji nam mogu objasniti veoma mnogo ne samo na planu ozdravljenja, ve praktino o svemu, to se odnosi na oveka i njegov razvoj. Prvi zakljuak. Spoljanje manifestacije ovejeg ivota" posredstvom akri. koje su razmetene na razliitim prostornim nivoima, formiraju za sebe neophodne energije. Te energije se kreu, odravaju i upravljaju fizikim telom oveka. Ukoliko doe do poremeaja na energetsko prostornom nivou, to se ispoljava u elom lancu i njegovom zavrnom delu tkivima ovejeg organizma. Otuda 21

proizilazi vanost odravanja spoljanjih manifestacija ovejeg ivota u normalnom stanju. Drugi zakljuak. Zbog toga. to se u d u b i n a m a" viedimenzionalnih prostora dejstva ne deavaju postupcima ili aktivnostima oveka. ve njegovim mislima pravilno miljenje je glavni garant zdravlja i blagostanja oveka. Moralni zakoni su za oveka bili. jesu i bie najvaniji. Trei zakljuak. Poto se ovek nalazi na svim prostornim nivoima Vasione, koji su naseljeni raznovrsnim biima, kao i duama ljudi koji su ranije iveli. u ..telo" oveka preko tih nivou mogu dospeti spoljanji paraziti i upotrebljavati njegovu energiju. etvrti zakljuak. Raznovrsna zraenja, koja se javljaju na povrini Zemlje, mogu razorno delovati na spoljanjc strukture oveka i izazivati patologiju. Izbor mesta ivljenja, rada itd. uzimajui u obzir navedeno ima vaan ivotni znaaj. Peti zakljuak. Poremeaji, nastali u spoljanjim manifestacijama ovejeg ivota na razliitim prostornim nivoima neizbeno izazivaju poremeaje u radu ovejeg organizma i podstiu uporan tok ak najprostijih oboljenja (na primer, kijavica) i neizleivosti ozbiljnih (na primer, rak). Radi njihovog otklanjanja potreban je kvalitativno drugaiji pristup, nego prema fizikom telu.

OD EGA SE MOGU ISTITI SPOLJANJE MANIFESTACIJE OVEJEG IVOTA?


Posle upoznavanja sa spoljanjim manifestacijama ovejeg ivota treba da znamo kakva se zagaenja mogu nalaziti u njima. Pogledajmo paljivo sebe i druge ljude. Prvo to pada u oi je to. to jedni ljudi imaju normalnu telesnu gradu, a drugi nemaju. Neki se ljudi raaju kao nakaze. To je povezano s programom razvoja, koji se odvija u spoljanjim manifestacijama ovejeg ivota, ali neka izoblienja ometaju normalni proces formiranja tela i usled toga se javlja spoljanja unakaenost. Sada pogledajmo svoje ponaanje i ponaanje drugih ljudi. Da li ste kod sebe ili drugih ljudi primelili udne (nastrane) postupke, zbog kojih ste kasnije alili, ali ste sebe opravdavali? Na primer, sve se odvija dobro, ali vi neoekivano donosite odluku, koja je protivrena logici razvoja dogaaja i upropaavate ceo posao. To je vezano s tim, to se kod vas formiralo jako arite samoe, elje da se pridravate svog stava uprkos argumentima drugih ljudi. Prisetite se kako se upoznajete s drugim ljudima. Da li kod vas postoje neke unutranje ..konice" kada prilazite nepoznatom oveku? Razgovori o neemu ili na neku temu zbunjuju vas? Unutranje ..konice" i zbunjivanje su rezultat blokiranja prirodnog toka energije. Umcsto, da se misao formira u re i spoljanje dejstvo, energija misli troi se" na blokadu, to se izraava u zbunjenosti i neaktivnosti.

22

23

Oslunitc sebe. kakve vas misli najee poseuju. koje vam melodije najbolje zvue, kakve dosetke koristite pri kontaktima s drugim ljudima, kako se to odraava na vae ponaanje? Sve to ukazuje na to. da vi ne izlazite na kraj s informacijom, koja se nalazi u vama i ona, aktivirajui se stalno, troi vau energiju. Poeljno je osloboditi se te ..starudije". Paljivo posmatrajte sebe i druge ljude. Moete primelili kod jednih ljudi podignutu obrvu, kod drugih zakiljeno oko, kod treih posebno izraeno lice. dranje tela i ak hod, kod etvrtih neke promene na koi tela (bubuljice. strije. Ijutenje itd.). Sve to govori o tome. da na tom mestu postoji energetsko izoblienje, koje je ostavilo svoj peat na fiziko telo. Kao rezultat jakih potresa (strah, bol, preivljavanje i slino) kod nekih ljudi se javljaju takvi poremeaji, kao s t o j e mucanje, podizanje arterijskog pritiska, lupanje srca. poremeaj probave, mokrenja, dijabetes, impotencija itd. To ukazuje na to. d a j e neki potres formirao snano strano energetsko arite u spoljanjim manifestacijama ivota, koje je blokiralo tu ili drugu fizioloku funkciju. Neki ljudi oseaju jaku hladnou u nogama, rukama, krstima itd., drugi mogu oseati vruinu i druge pojave koje nisu svojstvene normalnom stanju. To ukazuje na to, da je u organizam oveka prodrla patogena bioklimatska patologija, koja moe izazvati najraznovrsnije poremeaje u radu organizma. U retkim sluajevima uoavaju se pojave, koje su opisane u Bibliji najaavanje" (porobljavanje) oveka od stranog bia. Usled slinog dejstva ovek gubi kontrolu nad

vlastitim ponaanjem, to ga u nekim sluajevima dovodi do smrti. Sve. to sam nabrojao, su razliita zagaenja spoljanjih manifestacija ovejeg ivota od kojih se treba osloboditi. U suprotnom sluaju ona e neizbeno izazvati neku bolest, smanjiti nae ivotne i stvaralake mogunosti.

IENJE FIZIKOG TELA OVEKA


Sta t r e b a da postignemo ienjem vlastitog fizikog tela? Stei snaan, zdrav instrument fiziko telo, pomou kojeg moem o realizovati i razviti svoj duhovni i intelektualni potencijal na materijalnom planu. iveti kvalitetan, dug i interesantan ivot. Ukoliko se ovek uporedi s piramidom, tada vrh piramide predstavlja fiziko telo. koje se bazira na snanoj osnovi spoljanjeg oblika ivota. Fiziko telo je indikator svih procesa, koji se odvijaju na spoljanjem nivou. Vano je nauiti se ..itati" jezik tela s ciljem regulisanja spoljanjeg nivoa. Vaa koa. funkcionisanje prirodnih funkcija, upravljanje telom (koordinacija pokreta) jasno e vam ukazati, s ime je to povezano. Primarni uzrok razliitih poremeaja u fizikom telu je energetski zastoj, nastao od neke psiholoke stege, preivljavanja itd. Tamo. gde je smanjena cirkulacija, uoavaju se zastojne pojave. U delu tela gde je zastoj stalno dospevaju materije, koje se prirodno kreu u tenim sredinama organizma, postepeno se nagomilavaju i j o vie pogoravaju zastoj. Rezultat toga je da fiziko telo gubi 25

24

gipkost, postaje teko pokretljivo, javlja se kamenje, taloe se soli itd. Kada bi oveje telo postalo prozrano (providno) i ovek pogledao u sebe. on bi odmah shvatio uzrok svog naruenog zdravlja. Tako bi neki od nas mogli ugledati u svom debelom crevu do 10 kilograma sasuenog. nataloenog na zidove creva presovanog ekskrementa ili 12 litra sluzi, koja podsea na mrke alge. u kojima vrve gliste. Na zidovima debelog creva udne izrasline, koje podseaju na meduze ili gljive. Tako izgledaju polipi. U svojoj trbunoj duplji, posebno u donjem delu stomaka, oni bi videli talog sluzi. Poseban stres bi izazvao pogled na vlastitu jetru i unu kesu. One mogu biti napikovane kameniima iz unih pigmenata najraznovrsnijih boja i oblika, zagaene starom ui. koja se pretvorila u masu koja podsea na mazut. Kod mnogih ljudi bubrezi bi bili zasuti peskom. a kod nekih kamenjem. Plua puna sluzi, a gajmorovi (maksilarni) sinusi, kod nekih, sa 13 ae gnoja. Ljudi stari preko 40 godina bi sa uenjem otkrili, da je oko jedna petina elija njihovog organizma ostarela i ne moe da izlazi na kraj sa svojim funkcijama. Deo tih elija je ve odumro i. raspadajui se. truje organizam. Specifini staraki miris (zadah) ukazuje na taj proces. Pored toga. ljudi bi uoili u krvi mikropara zite. taloge u tetivama, vezivnom tkivu i mnogo drugog, to bi ih zapanjilo. Uvidevi sve to u vlastitom organizmu, ovek bi odmah shvatio: da ga srce boli zbog zatrovane krvi usled estih zatvora, slabe probave od zagaene" jetre, gubitak via i sluha od gnoja nagomilanog u glavi, a kila i polna slabost pojavili su se od nagomilane sluzi u donjem delu stomaka, i slino. 26

Nevladanje svojim mislima, emocijama izazvalo je zastoj u jednom ili drugom delu fizikog tela. U tom delu tela nagomilala se specifina ljaka (u predelu glave sluz. u predelu debelog creva ekskrementno kamenje, u predelu bubrega pesak. itd.) i izazvala specifino oboljenje. Mi sami raamo svoje bolesti: miljenjem, nainom ivota, ishranom. Sistematski razaramo svoj organizam. Leiti sve to medikamentima beskorisno je. treba prvo ..isistiti" energetsku i fiziku neistou iz organizma i sve e se samo obnoviti.

ZAKLJUAK
0 tome. da treba istiti svoj organizam od spoljanjih i fizikih zagaenja oveanstvo je znalo veoma davno. Najvei drevni umovi briljivo su razradili metode ienja kako fizikog tela, tako i spoljanjih manifestacija ivota. Na osnovu izuenog materijala autor se uverio, da su nai preci mnogo bolje i savrenije vladali Naukom ienja, nego mi u dananje vreme. Tako se j o u vedistikoj literaturi prikazuje potpuno razraen program ienja. U ..JogaSutrama*" Patandali prezentovane su osobenosti zagaenja svesti i njihov uticaj na ivot i zdravlje oveka. U Novom Zavctu mnogo mesta posveeno je ienju spoljanjih manifestacija. to se tie ienja fizikog tela, do dananjih dana ne postoje savrenije terapije ienja od terapija hathajoge. Na primer, jogisti su poznavali tajnu da iz sebe izvuku pravo crevo (rektum). da ga isperu u vodi. kao krpu. a zatim vrate nazad.

27

U la daleka vremena iroko se primenjivala nauka o gladovanju, koja omoguava da se bolje oisli oveji organizam od svih drugih terapija ienja. Indijska nauka o zdravlju oveka Ajurvea stavlja gladovanje na prvo mesto u odnosu na sve druge terapije ienja, ali istovremeno upozorava na opasnost od njegove neznalake primene. Lekariajurvedisli razradili su odlian sistem blagih terapija ienja i nazvali su ga ..Panakarma" (Pet dejstava"). Te terapije omoguavaju da se iste elije organizma od toksina, koristei za to prirodne kanale za ienje: znojne lezde. krvotok, bubrege i creva. Pri tom se Panakarma " razmatrala kao sistem profilaktikih mera koje se povremeno ponavljaju, a neophodne su za obezbeivanje normalnih ivotnih aktivnosti organizma za nekoliko narednih meseci ili za narednu godinu dana. u zavisnosti od stepena istoe", koju su eleli da postignu. Lckariajurvedisti tvrde, da nema dobro linog oseanja sve dok sc organizam ne oisti od tetnih naslaga. Drevni tekstovi Ajurvede glase, da svaki ovek. koji nije ravnoduan prema svom zdravlju, treba povremeno da primenjuje potpunu kuru Panakarme". Kura Panakarme" sastoji se od nekoliko stepena: prethodno smekavanje" organizma, masaa uljem, lekovito znojc nje. klistiri. ienje disajnih puteva. U tibetskoj varijanti Ajurvede ,,udi" takoe se govori o ienju povraanjem, uzimanjem purgativa. klisti ranjem itd. Odlino je objanjena prethodna priprema organizma (..smekavanje"), od koje mnogo zavisi uspeh terapija ienja.

Slika 2. ienje elucu i nosnog zdrela prenut jogi; a ienje eluca (antardhauti) gutanjem pamune trake: b ienje nosnog drala pomou nuravrpce (..neti" sa vrpcom). Svaka zemlja drevnog sveta imala je svoj specifini pristup ienju organizma, u zavisnosti od klime i tradicija. Meutim izdvojeni su najefikasniji naini ienja organizma: banja, klistiri. povraanje, purgativi, gladovanje, koji su se svuda primenjivali. Prvi hriani na elu s Isusom Hristom izvanredno su poznavali terapije ienja i uveliko su ih preporuivali ljudima. To su bili pravi terapeuti narodni lekari. Sauvan je drevni manuskript (rukopis), u kojem se govori o tome, kako je Isus llrist preporuivao ljudima da primenjuju tera 29

28

pije ienja da bi se izbavili od raznih oboljenja. Kasnije su ta znanja bila smiljeno sakrivena, a uenje izopaeno. U Srednjem veku ljudi se nisu umivali (prali), obrazlaui to time, d a j e briga o fizikom telu grena. Nehigijena. odsustvo potrebne line higijene doveli su do toga, da su epidemije kuge i kolere, koje su harale po Evropi u Srednjem veku, odnele veliki deo stanovnitva Evrope. U Rusiji su terapije ienja poprimile svoj specifian oblika banje i postovi. I. kako je pokazala praksa, to je odlino proiavajueprofilaktiko sredstvo jednostavno i svima dostupno. Svi pravi lekari. kako u prolosti, tako i danas, iroko su primenjivali i primenjuju terapije ienja. I, kako pokazuje iskustvo, potvreno najnovijim istraivanjima iz razliitih oblasti nauke, izleenja od bolesti nema sve dotle, dok patogeni uzronik (sa spoljanjeg i fizikog nivoa) ne bude izbaen iz organizma. Po pravilu, to se ne moe uraditi pomou medikamenata (lekova). dok je pomou terapija ienja mogue. Iz tog razloga drevna Nauka o ienju ovejeg organizma preivela je do naih dana. uvrstila se i predstavlja jedan od najefikasnijih instrumenata u borbi za zdravlje oveka.

METODI IENJA FIZIKOG TELA


Praksom se dolo do saznanja, da su mnogi uzroci neuspeha ienja fizikog tela klistiranjem, pijenjem ulja i limunovog soka, kao i mnoge druge terapije povezane s izoblienjima spoljanjih manifestacija ivota, koja veoma snano ometaju proces ienja fizikog tela. Izobliavaju svaku terapiju ienja. Zato. pre nego se pristupi ienju fizikog tela, treba oistiti spoljanje manifestacije ivota.. Zapamtite neuspela ienja debelog creva. jetre, bubrega itd. posledica su prisustva snane patoloke informacio noenergetske stege. Prekinite sva ienja fizikog tela i ponite disanjem da istite spoljanje manifestacije ivota, a zatim se vratite na ienje fizikog tela. Pristupajui ienju fizikog tela zapamtite sledee pouke i pravila: * Pre svakog ienja ..smekajte organizam". To e vam omoguiti da svu ljaku (neistoe) prikupite oko organa za izluivanje i da ih uspeno izbacite. Dopunski uradite pritiskanje stomaka rukama (slika 3). Pritiskanje stomaka se vri na sledei nain. Leei, da bi se bolje opustili, pritiskamo svaki deo stomaka, koristei za to etiri ispruena prsta ruke ili pesnicu (slika 3). Uzmimo, na primer, deo tela oko jetre. Poinjemo paljivo da pritiskamo rukom do maksimalne dubine. Ukoliko se pojavi bol, tada zadravamo utisnutu ruku sve dotle, dok bol ne iezne. Ukoliko nema bola, tada, utisnuvi prste na maksimalnu dubinu, pravimo vibrirajue pokrete, kao vibra cionim ekiem, pokuavajui da prodremo dublje.

30

31

poodmaklom stadijumu. Pri daljem pritiskanju i gnjeenju. usled povienog pritiska koji nastaje u trbunoj duplji, otvara se veliki broj krvnih sudova, napad portne hipertenzije se ublaava i bol prestaje. * Ukoliko ne shvatate mehanizam nekog ienja, ne primenjujte ga. U suprotnom sluaju rizikujete da po elom organizmu rasprostranite ljaku (neistoe), koja je mirno leala na nekom usamljenom mestu. * Pravilno izbacujte ljaku iz organizma. Ne dopustite njeno ponovno upijanje i samotrovanje. * ienje ne srne da izazove preoptereenje sistema za luenje u organizmu i da nadmauje potencijal njegovih ivotnih mogunosti. Slika 3 Pritiskanje stomaka rukama (Prsti jedne ruke pritiskaju stomak, a druga ruka pomae da se pojaa pritisak. Pritiskanje stomaka se posebno preporuuje neposredno pre ienja debelog creva i jetre.) Dalje premetamo ruke prema dvanacstopalanom erevu, elucu, tankom crevu i ponavljamo sve radnje. Na taj nain pritiskamo ceo stomak. Z a j e d n o pritiskanje s vibracijama potrebno je oko pola minuta. Za itav stomak potrebno je oko 57 minuta. Pritiskanjem stomaka vrimo posebnu, duboku masau unutranjih organa. To poboljava snabdevanje krvlju trbune duplje, smanjuje zastoj i pojavu portne hipertenzije. To je dobra priprema pre ienja organa trbune duplje, posebno ideomotornog. Ukoliko se za vreme pritiskanja pojave bolovi to svedoi o tome. daje zastojni. patoloki proces portne hipertenzije u 32 * Kedosled izbacivanja ljake iz organizma treba da bude takav, da se u prvom redu oiste organi za izluivanje. U tom sluaju, prilikom ienja, optereenje organizma je minimalno i prirodno. * Redosled ienja fizikog tela je sledei (glavne terapije ienja): debelo crevo (preporuuje se vriti zajedno sa ienjem organizma od parazita), jetra i una kesa, bubrezi, vezivno tkivo organizma. U sluaju potrebe iste se {drugostepene terapije ienja): plua, bronhije. Gaj morovi (maksilarni) sinusi, zglobovi i drugo. * ienje organizma od ljake treba vriti navedenim redosledom, s odreenim ciljem, po etapama, bez urbe, uz odmaranje organizma posle svakog ienja. Znajte, organizam isti njegova ivotna snaga, a za obnavljanje njenog potencijala posle svakog ienja potreban je odmor. * ienje organizma je prirodan proces, pa zato za njega ne postoje nikakve kontraindikacije. Mogua su samo ogranienja u primeni jednih ili drugih sredstava i metoda 33

ienja. To pitanje treba da reava u svakom konkretnom sluaju sam ovek. * Oistivi organizam uradili smo veliko i korisno delo. Dalje ozdravljenje organizma treba da se odvija na raun zdravog naina ivota. Pod pojmom zdravog naina ivota podrazumeva se: pravilno miljenje, pravilna ishrana, dovoljno fizike aktivnosti. Ukoliko se to ne uradi, tada e obrnuto doi do brzog zagaenja organizma, sa svim posle dicama koje iz toga proistiu. * Profilaktiki. jedan do etiri puta godinje istite svoj organizam pomou terapija opisanih u ovoj knjizi ili pomou univerzalnog sredstva za ienjeobnavljanje organizma gladovanja.

suncu. Obesite tikvu na granu drveta. kleknite ispred Anela Vode i strpite se... da voda prodre u sva vaa creva... Molite Anela Vode da oslobodi vae telo od svih neistoa i bolesti, koje ga pune. Zatim ispustite vodu iz svog tela, da se sa njom izbaci sve... neisto i smrdljivo. I sopstven im oima ete videti i svojim nosom osetiti sve gadosti i neistoe koje skrnave Hram vaeg tela. I vi ete, takoe, shvatiti koliko je u vama postojalo grehova i muilo vas nebrojenim bolestima." Koliko jednostavnosti i istine ima u ovim recima i sa vetima. Savremena medicina potrudila se da odgovori i na druga pitanja i da protumai anatomiju ovog naizgled obinog, a tako vanog organa ovejeg organizma.

Sta treba da postignemo ienjem debelog creva?

IENJE DEBELOG CREVA


Samo mali broj ljudi zna kakvu ulogu ima debelo crevo za odravanje vitalnosti i zdravlja naeg organizma. Drevnim mudracima, jogistima. tibetskim i egipatskim lekarima je bilo poznato da se debelo crevo mora odravati u idealnom stanju, ukoliko ovek eli da bude zdrav.

O Uspostaviti istou u debelom crevu i normalizovati pH sredinu (slabo kiselu u radnom stanju i umereno alkalnu pri praznom) debelog creva. 0 Podstai normalizaciju peristaltike zidova debelog creva. Podstai normalizaciju mikroflore u debelom crevu. ienje debelog creva moe stvoriti povoljne uslove za njegovo potpuno obnavljanje. Sve ostalo reava se pravilnom ishranom i drugim faktorima zdravog naina ivota. Bez njihovog ukljuivanja efekat ienja je kratkotrajan. Prema tome, ne stvarajte iluzije da samo klistiranjem moete uspostaviti rad debelog creva.

U manuskriptu ./evanelje mira (sveta) Isusa Hrista iz I


veka nae ere Hristov uenik Jovan zapisao j e : Unutranja neistoa je jo strasnija od spoljanje. Zato onaj. koji se isti samo spolja. a iznutra ostaje neist, lii na grobnicu, spolja ukraenu bljetavim slikama, a unutra napunjenu odvratnom pakou." Isus Hrist preporuuje i sredstvo za ienje debelog creva klistir. ... Uzmite veliku tikvu, sa lozom duine oveka; oistite tikvu iznutra i napunite je renom vodom, zagrejanom na 34

35

Anatomija debelog creva Debelo crevo je zavrni deo probavnog trakta ovejeg organizma. Njegovim poetkom smatra se slepo crevo, na ijem kraju uzlaznim delom tanko crevo ulazi u debelo crevo. Debelo crevo se zavrava otvorom anusa. Duina debelog creva kod oveka u proeku iznosi oko 2 metra. U debelom crevu se izdvajaju dva glavna dela: debelo i pravo crevo (slika 4).

Prenik raznih delova debelog creva nije isti. Kod slepog creva i uzlaznog dela dostie 78 centimetara, a kod sigme svega 34 centimetra. Zid creva sastavljen je iz etiri sloja. Iznutra je crevo prekriveno sluznom opnom. Ona stvara i lui sluz, koja titi zid creva i potpomae cirkulaciju sadraja creva. Ispod sluzokoe je sloj masnog vlaknastog vezivnog tkiva (podsluznica), kroz koje prolaze krvni i limfni sudovi. Pored ostalog, tu se nalazi i miina opna. Ona se sastoji iz dva sloja: unutranji cirkularni (kruni) i spoljanji uzduni. Zahvaljujui tim slojevima miia mea se i prenosi sadraj creva prema izlazu. Serozna opna prekriva debelo crevo spolja. Debljina zidova creva na svim delovima nije ista. U desnoj polovini ona iznosi samo 12 milimetra, a u sigmi 5 milimetara.

Slika 4 Delovi debelog creva: 1 slepo crevo (cecum); 2 uzlazni deo creva (colon ascendens); 3 desna krivina creva; 4 popreno crevo (colon transverzum); 5 leva krivina creva; 6 silazni deo creva (colon descendens)\ 7 sigma (colon sigmoideum); 8 pravo crevo (rektum); 9 crvuljak (appendix); 10 tanko crevo. 36

Slika 5 Razmetaj debelog creva u trbunoj duplji: 1 jetra; 2 eludac; 3 una kesa; 4 pankreas (guteraa); 5 bubrezi; 6 mokrana beika. 37

Na slici 5 jasno se vidi da se debelo crevo nalazi u trbunoj duplji i da se dodiruje sa svim trbunim organima, ili je u njihovoj neposrednoj blizini. Kod mukaraca debelo crevo je smeteno iznad i iza mokrane beike. semenog mehura, prostate, a kod ena iza materice i iza zadnjeg zida vagine (rodnice). Upalni procesi u tim organima mogu se prenositi na debelo crevo i obratno. F u n k c i j e debelog creva Debelo crevo ima raznovrsne funkcije, ali emo izdvojiti i razmotriti samo osnovne, prema njihovoj vanosti i znaaju. Upijajua funkcija U debelom crevu dominantni su procesi resorpcije. Tu se resorbuje do 9 5 % vode. elektroliti, aminokiseline, glukoza i vitamini, koje proizvode bakterije crevne upljine. Na taj nain iz tankog creva u debelo crevo svakodnevno prolazi oko 2 000 grama kaaste hrane (himusa). Od toga posle resorpcije (upijanja) ostaje 200300 grama ekskre menta (izmeta). Evakuativna funkcija U debelom crevu se nagomilavaju i zadravaju ekskre mentne mase do njihovog izbacivanja, lako se ekskre mentne mase sporo kreu kroz debelo crevo (sadraj creva prolazi kroz tanko crevo duine 5 metara, za 45 sati, kroz debelo crevo 2 metra, za 1218 sati) one se nigde ne smeju zadravali. Pre nego se osvrnemo na ostale funkcije debelog creva razmotriemo sluaj zastoja evakuativne funkcije. Ukoliko 38

u toku 2432 sata ne doe do pranjenja creva (stolice), ta pojava se svrstava u zatvor. Jezik prekriven skramom. disanje sa zadahom iz usta, iznenadna glavobolja, nesvestica. apatija, pospanost, munina u donjem delu stomaka, nadimanje stomaka, bolovi i kranje u stomaku, smanjenje ili gubitak apetita, razdraljivost. mrane misli, prisilna i nedovoljna stolica tipini su simptomi zatvora. Jedan od najeih u/roka zatvora je uzimanje visokokalorine hrane male zapremine. Loa navika da se glad utoli sendviem i ajem ili kafom dovodi do toga da se u crevima stvara malo ekskrementne mase koja ne izaziva refleks na stolicu. Rezultat toga je da po nekoliko dana nema defekacije. To je oigledan sluaj zatvora. Ali, ak i pri regularnoj stolici, veina ljudi pati od skrivenog oblika zatvora Nepravilna ishrana je prvi i osnovni razlog za nastanak ove neprijatne pojave. Hrana koja sadri dosta kroba i ku vana hrana, liena vitamina i mineralnih elemenata (krompir. testenine od fino mlevenog brana, obilno dodavanje masti i eera), pomeana sa hranom, koja sadri belanevine (mesom, kobasicama, sirom, jajima, mlekom). prolaskom kroz debelo crevo ostavlja na zidovima creva sloj ekskrementa ..talog". Skupljajui se u naborima depovima (diverti kulama) debelog creva, od tog taloga" pri nedostatku vode dehidraciji (tu se upija do 9 5 % vode) stvara se sasuena, skorela, gotovo skamenjena masa. Kako u prvom, tako i u drugom sluaju, u debelom crevu se odvijaju procesi truljenja i vrenja. Toksini produkti tih procesa zajedno sa vodom dospevaju u krvotok i uzrokuju pojavu poznatu pod nazivom ..crevna autointoksikacija". 39

Izraena autointoksikacija moe se razvijati pri postojanju tri uslova: prvi. nedovoljno aktivan nain ivota, drugi, ishrana raiinisanom. preteno masnom hranom sa malo povra, zeleni i voa i trei, nervnoemocionalna preoptereenja i esti stresovi. Sledei vaan podatak jeste da su zidovi debelog creva najee debljine 12 milimetra. Usled toga kroz taj tanki zidi u trbunu duplju lako prodiru toksini i gnojni izlivi, trujui najblie organe: jetru, bubrege, polne organe itd. Da biste proverili stanje svojih organa posluite se sleeom jednostavnom metodom. Uzmite 13 supene kaike svee isceenog soka od cvekle. Ukoliko vam posle toga. pri mokrenju, mokraa bude tamna, znai d a j e vaa sluzokoa prestala kvalitetno da obavlja svoju funkciju. Ukoliko sok od cvekle boji mokrau, isto tako kroz zidove lako prodiru i toksini, cirkuliui po elom organizmu. Obino se u etrdesetim godinama naeg ivota debelo crevo ispuni ekskrementom. Ono se rastee, deformie. pritiska i stenjava druge organe trbune duplje. Ti organi izgledaju kao da su zagnjureni u vreu punu ekskrementa. 0 normalnom funkcionisanju tih organa ne moe biti rei. Nepravilna dijeta i nedozvoljene hemijske supstance. kao i aditivi u hrani zagauju i deformiu debelo crevo. Neki hirurzi izjavljuju da do 70 procenata creva, koje su oni isekli. sadri strani materijal, gliste, kao i fekalije, stvrdnute kao kamen. Unutranji zidovi creva su pokriveni materijalom koji je tu davno dospeo, vrlo esto i okamenjen. Zidovi creva podseaju na svod pei, kojem je potrebno potpuno ienje. Doktor Lamur izjavljuje: Moemo sa potpunom sigurnou rei d a j e glavni uzrok kod 9 0 % tekih obolje 40

nja. od kojih pati oveanstvo. zatvor i zadrka ekskrement nih masa. koje treba da se izbacuju iz organizma." Organizam se truje polako, na trovanje se privikava od detinjstva, titei svoje navike u ishrani, svoje voljene peljmene, sirnice, pite sa mesom, mlene kae, mlad kravlji sir sa eerom, pogotovo ujutro. Naravno! Snaga i danak navikama. To traje sve dotle, dok vas bolest ne pritera uza zid. kada vam lekar. prema recima doktora Amosova, izda menicu. koju. avaj, niko ne moe da isplati. Takode, postepeno, od detinjstva razvija se atonija (mli tavost) debelog creva. Zbog trovanja zidova debelog creva, kao i njegovog rastezanja ekskrementom, nervi i miii zidova debelog creva toliko se paralizuju da prestaju da reaguju na normalni refleks, peristaltika creva ne postoji. Otuda nema ni potrebe za defekacijom za dui period. Zatvore podstie ignorisanje potrebe za defekacijom j o iz detinjstva. Evo tipinog primera kojeg sam uzeo iz knjige Mantovanija Romola Umetnost samoizleenja prirodnim sredstvima. ..Kada na nekoliko minuta pre odmora uenik osea potrebu za nudom ali, suzdravajui se. ne odluuje da zamoli nastavnika da ide u toalet, iz straha da mu to nee dozvoliti, da e skrenuti panju drugih uenika na sebe ili iz drugih razloga, antiperistaltiki pokret creva vraa sadrinu creva i ona se gomila. Nuda se stiava ili ak potpuno nestaje. Zvoni za odmor. Dete se sa zanosom igra i nuda ponovo daje znake o sebi. ali dete to opet trpi. mislei da e imati vremena posle igre da ode u toalet. Dolazi vreme da se vrati u uionicu, a nuda i dalje daje svoje simptome. Ovog puta, bojei se primedbi, dete ne odluuje da zamoli da izae u toalet ve trpi. Ukoliko se takva zadrka esto ponavlja ona 41

ubrzo izaziva smanjenje aktivnosti i osetljivosti nerava. koji odgovaraju za tu funkciju. Refleksi ne daju potrebnu iritaciju, a oseaj nude slabi. Dete ak i ne primeuje, bez obzira na loe varenje, ostale tegobe (bolove) u glavi, loiji uspeh u koli itd.. koje su nastale jer tokom 45 dana uzastopce nije ilo u toalet." U zrelom dobu: jutarnja urba, neodgovarajui toalet, esta slubena putovanja tipini su uzroci usled kojih se javlja zatvor. To se posebno odnosi na ene. Od 100 ena koje se lece 95 boluje od zatvora. Trudnoa, posebno u drugoj polovini, takode podstie zatvor. O uzrocima zatvora i zagaivanja debelog creva ekskre mentom bie vie objanjeno u opisu ostalih funkcija debelog creva, a veoma detaljno je opisano u posebnoj knjizi Sve o zatvorima opstipacijama. Izluujua funkcija Debelo crevo ima sposobnost da u uzani otvor (lumen) creva izluuje manju koliinu fermenata (sokova) za varenje hrane. Iz krvi u upljinu creva mogu se luiti soli. alkohol i druge materije, koje ponekad nadrauju sluzokou i podstiu razvoj bolesti vezanih za sluzokou. Isto razdraujue dejstvo na sluzokou debelog creva imaju slana i ljuta hrana. Po pravilu, stanje hemoroida pogorava se uvek posle uzimanja haringi, suhomesnatih proizvoda i jela sa siretom.

Uloga mikroflore u debelom crevu Pre nego to prouimo ulogu mikroflore u debelom creva treba znati koji mikroorganizmi caruju" u ovom delu naeg tela. U debelom crevu ivi vie od 400500 razliitih vrsta mikroorganizama (preteno bakterija). Naunici tvrde da u jednom gramu ekskrementa ima u proeku 3040 milijardi bakterija i drugih mikroorganizama. Prema podacima Ko ande. ovek sa fekalijama izluuje dnevno oko 17 triliona mikroba! Namee se logino pitanje, zato ih ima toliko mnogo? Da li je pravilna funkcija debelog creva mogua bez njih? Sledi zakljuak da normalna mikroflora debelog creva ne samo uestvuje u zavrnom delu procesa varenja hrane, ve iz vlakana hrane proizvodi mnogobrojne vane vitamine, aminokiseline, enzime, hormone i druge hranljive materije. Drugim recima, mikroflora je bitan dodatak u naoj ishrani, inije stabilnom i manje zavisnom od okoline. U uslovima normalnog funkcionisanja creva bakterije i mikroorganizmi su sposobni da spree razvoj i unite najrazliitije patogene mikroorganizme. Na primer, crevni bacili sintetizuju 9 razliitih vitamina: B I , B2. B6, biotin. pantotensku. nikotinsku i folnu kiselinu, B12 i vitamin K. Upravo ti i drugi mikrobi imaju, takoe, fermentativno dejstvo. jer razlazu hranljive materije na isti nain, kao i fermenti za varenje hrane, sintetiu acetilholin. podstiu unoenje gvozda u organizam. Produkti ivotne aktivnosti mikroba imaju regulaciono dejstvo na vegetativni nervni sistem, a stimuliu i na imunoloki sistem.

42

43

Za normalu ivotnu aktivnost mikroorganizama potrebne su odreene okolnosti malo kisela sredina i hranljiva vlakna. Kod veine ljudi, koji se normalno hrane, uslovi u debelom crevu su daleko od potrebnih. Ekskrementne mase svojim trulenjem stvaraju alkalnu sredinu, a ta sredina omoguava razvoj patogene mikrollore. Crevni bacili stvaraju vitamine grupe B, koji imaju ulogu tehnikog nadzora, spreavaju nekontrolisani rast tkiva, pojaavaju imunitet, tj. imaju antikancerogeni efekat. Godine 1982. u listu Pravda" objavljeno je kratko saop tenje o tome, d a j e u Letonskoj akademiji nauka otkrivena ema naruavanja antikancerogene zatite. Pri truljenju belanevina u debelom crevu stvara se metan, koji unitava vitamine grupe B. Pokazalo se daje doktor Gerzon bio u pravu kada je rekao d a j e rak osveta prirode za nepravilno pojedenu hranu. U knjizi teenje raka on kae da se od 10 000 sluajeva raka 9 999 javljaju kao rezultat trovanja vlastitim ekskrement nim masama, a samo jedan sluaj usled stvarno ireverzibilnih (nepovratnih) promena organizma degenerativnog karaktera. Plesan. koja se stvara pri truljenju produkata hrane, pogoduje razvoju ozbiljne patologije u organizmu. Sta povodom toga kae Arakeljan S. A., teoretiar i praktiar, magistar biolokih nauka, koji se bavi pitanjima podmlaivanja organizma (Graevinske novine". 1 .januar 1985): U Matenadarani uvenom svetskom muzeju drevno jermenskih rukopisa postoje dela srednjovekovnih lekara. kao na primer. Mhitara Geracija. gde se kao uzrok tumora navodi plesan. Uzrok raka kod oveka. ivotinja i ptica do 44

danas nije poznat. Meutim, ustanovljeno je da hranjenje ptica sveim, plesnjivim krompirom naglo poveava broj obolelih ptica. ... U vezi s tim, glavni uzrok veine kardiovaskularnih oboljenja, prema mom miljenju, nisu naslage holesterola (njega je mnogo manje nego to se misli), ve plesni." Ovim problemom bavili su se i srednjovekovni jermenski lekari. ..Kada se ovek najede i pri tome organizam ne prihvati sve namirnice, deo hrane truli. U plesni, koja se razvija, klija seme koje se usisava u krv. raznosi po telu i poinje da nie na najpogodnijim, tj. oslabljenim mestima u organizmu. To mogu biti delovi krvnih sudova. Klijajui, spore stvaraju produkt ivotne aktivnosti u vidu belih materija slinih vosku. To su jermenski lekari nazvali ..beli rak", a savreme ni lekari skleroza. Prolazi vreme, proces se odugovlai, i trulee mase creva izazivaju regeneraciju plesni, koja napada zglobove, tj. prosti rak" u naoj terminologiji artritis. Dalje se stvara depo u kome se odlau preraene namirnice. Deponovani delovi produkata hrane, u vidu preraevina, nazivaju se crnim r a k o m " u naoj terminologiji malignim tumorom, protiv kojeg nema zatite." Prema tome. ovde je prikazan lanac patologije skleroza, artritis i rak. koji imaju svoj zametak u debelom crevu. Kada oistite debelo crevo i jetru uveriete se u istinitost navedenog jer ete ugledati plesan koja je iz vas izala u vidu crnih komadia. Spoljanji simptom stvaranja plesni u organizmu i degeneracije sluznice debelog creva, kao i avitaminoze A, je stvaranje crnih naslaga na zubima. Pri uspostavljanju poretka u debelom crevu i dovoljnom snabdevanju orga

45

ni/ma vitaminom A ili karotinom. te naslage nestac same od sebe. O tome da se u debelom crevu odvija proces truljenja i druge nenormalne pojave stvaranjem tetnih gasova, moe se suditi po tekom, neprijatnom zadahu, koji pri disanju izlazi iz usta. Mnogi se trude da odstrane taj zadah tako to redovno peru i iste zube. ispiraju usta. koriste dezodorans itd. Meutim, zadah ostaje kakav je bio i zato treba znati da je neprijatni zadah samo posledica. a uzrok treba traiti na drugoj strani. Oistite debelo crevo i zadah e nestati sam od sebe.

Uspostaviti peristaltiku i oistiti zidove debelog creva. to e omoguili debelom crevu da potpuno izvrava svoje funkcije.
Ovaj proces naruava se i rastezanjem zidova creva ekskrementom, stvaranjem ..taloga" usied ishrane toksinim produktima; nedostatkom neophodne prirodne hrane; avita minozom vitamina A; svesnim uzdravanjem od potrebe za nudom (stolicom); korienjem purgativa itd.

Uspostaviti mikrofloru debelog creva, jer:


poboljava ishranu na raun dopunskih hranljivih materija i vitamina, koje sintetiu mikrobi: regulie toplotne i energetske funkcije debelog creva, koje se ispoljavaju kroz proces normalizacije zagrevanja celog organizma i poveanjem snage bioplazmenog dela organizma; normalizuje creva, to na organizam ini sposobnijim za ivot; normalizuje i poveava snagu imunog sistema organizma. Disbakterioza (poremeaj mikrobne flore) nastaje od kuvane i rafinisane hrane liene hranljivih vlakana. Upotreba lekova. naroito antibiotika, remeti i unitava nau mikrofloru.

IENJE I USPOSTAVLJANJE FUNKCIJE DEBELOG CREVA


Pre opisa rehabilitacije debelog creva sumiraemo saznanja o tome ta treba uiniti da jedan od najvanijih delova naeg organizma besprekorno funkcionie. Oistiti debelo crevo i normalizovati slabo kiselu pH sredinu debelog creva. To omoguava da se likvidira glavno arite zagaenosti organizma da se rastereti sistem za ienje. Creva se zagauju od nepravilne kombinacije hranljivih namirnica, kuvane i rafinirane hrane, nepravilnog uzimanja tenosti i vetakih napitaka. Izbegavati hranu koja izaziva zatvor i koja se jako stvrd njava. To su sve vrste mesa, okolada, kakao, slatkii, beli eer, kravlje mleko. jaja. beli hleb, kolai i torte. Ne uzimati hranu dva. tri ili vie puta (prema G. S. Satalovoj ak i 10 puta) nego stoje dozvoljeno.

Priprema organizma za ienje


Pre nego to se zapone ienje, to se odnosi na bilo koji nain ienja, treba izvriti pripreme koje se sastoje u smekavanju organizma. To je prvi i najvaniji postupak, od ije efikasnosti zavisi uspeh procesa ienja. Sutina smekavanja jeste u: prethodnoj pripremi, koja omoguava 47

46

da se neistoe i toksini, ma gde da su nataloeni. pokrenu i dovedu do organa za izluivanje. Zadatak same terapije ienja jeste samo da izbaci napolje to to je pridolo i nakupilo se u organima za izluivanje.

suvu saunu ili tuiranjem toplom vodom. Dehidriranim suvonjavim ljudima vie odgovara topla kupka u kadi. go jaznim suva sauna, a svima ostalim vlana sauna. Starcima prija topla kupka, mladima vlana sauna. Trajanje jedne takve terapije je od 5 do 25 minuta sa obaveznim kratkim (1020 sekundi) prohladnim ili hladnim tuiranjem na kraju. Glavno to treba osetiti posle terapije smekavanja jeste oputeno i zagrejano telo. Takvih terapija treba uraditi od 3 do 5. a u nekim sluajevima i vie. Sve zavisi od stepena zagaenosti organizma. Treba ih primenjivati jednom dnevno ili svakog drugog dana, prema mogunostima i individualnoj izdrljivosti toplote. Smekavanje organizma podstie se uzimanjem 20 grama topljenog maslaca ujutro na gladan stomak, kao i blaga masaa uljem celog tela ujutro, a zatim tuiranje toplom vodom. Meutim, treba imati u \ idu da to ne odgovara ugojenim osobama sa masnom koom i vikom sluzi u organizmu. Njima se preporuuje lagano tranje, koje zagre va ceo organizam, pojaava cirkulaciju i izbacuje neistoe kroz kou.

Slika 6Sistem ienja organizma i debelog creva: 1 debelo crevo; 2 krv; 3 jetra; 4 bubrezi; 5 vezivno tkivo; 6 masno tkivo; 7 plua; 8 koa; 9 enski polni organi; 1 0 e o n i sinusi; 1 1 s u z n i kanal; 1 2 s l u n i kanal: 1 3 G a j m o r o v i (maksilarni) sinusi: 1 4 u s n a d u p l j a i jezik. Organizam se moe smekavati na razne naine, u zavisnosti od toga ta oveku najvie odgovara. Glavni zadatak smekavanja jeste: opustiti, zagrejati i nahraniti organizam vlagom. To se postie odlaskom u vlanu saunu. 48

ienje pomou klistira


Poto ste sa 35 terapija smekali organizam, moete prei na ienje debelog creva. Prema uenju prirodnjaka, svako leenje treba poeti sa rendgenskim snimkom debelog creva i njegovim ienjem. Najprostiji, najdostupniji i najefikasniji nain ienje debelog creva su klistiri. Terapija unoenja bilo kakve tenosti kroz analni otvor u debelo crevo naziva se klisti rom (od grke rei klysma. to znai ispiranje). 49

v e , to je pojela, izalo je napolje, ona se osetila lakom i uzletela je. Od tada su ljudi poeli da se klistiraju i da piu o tome. Prema drevnim medicinskim izvorimaAjurvedi. ud i. klistiri pomau da se oveji organizam oslobodi od 8 0 % bolesti. Stoga se prema toj terapiji treba odnositi potpuno ozbiljno. Autor je isprobao veliki broj razliitih klistira (po sastavu, dozi. periodinosti). Na osnovu tog eksperimenta oformio je lini pristup tom problemu, a praksa je pokazala d a j e takav pristup najefikasniji od svih poznatih. Da bismo potpuno shvatili postupak klistiranja neophodno je da razmotrimo sve detalje klistiranja. Kao osnova uzima se voda. koja mehaniki ispira sadraj debelog creva. ali to nije dovoljno za ekskrement koji se nataloio na zidovima creva.
s

Slika 7 Izgled zdravog i bolesnog debelog creva: a zdravo debelo crevo; b stvaranje taloga u debelom crevu i oboljenja. Zatamnjena mcsta na slici su taloi. 1 oboljenja jetre debelo crevo je priljubljeno uz jetru; 2 oboljenja pankreasa (guterae); 3 oboljenja eluca; 4 oboljenja bubrega; 5 oboljenja mokrane beike; 6 oboljenja prostate. Klistiri mogu imati razliite namene: za ienje, ispiranje, proterivanje. leenje. ishranu i drugi. Primenu klistira ljudi su nauili od ptica. Postoji pria o tome. kako je Bagrat saznao o koristi klistira od morske ptice, koja je pojela mnogo ribe i stomak joj je bio toliko pun, da nije mogla da uzleti. I tada je ona kljunom zahvatila morske vode i ubacila je u analni otvor, izazvala proliv i 50

Nekoliko rei o vodenom rastvoru koji se primenjuje za ienje debelog creva. O Da zidovi debelog creva ne bi upijali vodu u nju se dodaje 2 0 3 0 grama kuhinjske soli na 2 litra vode. U tom sluaju ona pomalo crpi tenost iz zidova debelog creva u lumen, cime podstie bolje ienje njegovih zidova. Unutranja sredina u crevima. kako smatra veina autora ienja, treba da bude blago kisela, da bi se spreili procesi vrenja i trulenja u crevima. Radi njene normalizacije preporuuje se u vodu dodati kiseli sok od citrusa (limuna itd.), voa ili jagoda. Obino se uzimaju 2 supene kaike soka na 2 litra vode. Mogu se ak upotrebljavati i konzervirani sokovi. Ukoliko nemate navedenih sokova, neki specijalisti preporuuju da se primenjuje limunska kiselina, ja bukovo sirce, ali u tom sluaju postoji rizik da sebi nanesete tetu predoziranjem ili loim kvalitetom namirnice. 51

znai

Kod nekih ljudi unutranja sredina debelog creva moe biti pomerena vie na kiselu ili alkalnu (trulenu) stranu. U vezi s tim E. ailov preporuuje da se postupa na sledei nain. Ukoliko je sredina jako pomerena prema alkalnoj strani, poveati dozu kiselih sokova od 75 do 150 mililitara na 2 litra vode. Pri odsustvu kiselosti eludanog soka upotrebljavati 100150 mililitara limunovog ili drugog kiselog soka. pri smanjenoj kiselosti 75100 mililitara, a pri normalnoj 5075 mililitara. Ukoliko je pak kiselost u debelom crevu. obrnuto, poveana (pri povienoj kiselosti eludanog soka), tada se upotrebljava alkalizujua komponenta soda bikarbona N a 2 C O } . Na 2 litra vode uzeti 2030 grama sode bikarbona. E. adilov preporuuje da se pri normalnoj kiselosti eludanog soka naizmenino primenjuju ..kiseli" klistiri (2 litra vode. kuhinjska so 2030 grama, sok od agru ma 5075 grama) sa alkalnim" (2 litra vode. kuhinjska so 2030 grama, soda bikarbona 1520 grama). Na primer, neparni k l i s t i r kiseli", a parni alkalni". Smatram dustajati i da morate nou aje to veoma praktina preporuka. Sve ovo moete uraditi s "mrtvom " i ivom" vodom. Kiselu (mrtvu") i alkalnu (ivu") vodu moete dobiti putem elektrolize u specijalnom ureaju sa razliitom pH vrednou. U tom sluaju komponente za zakiseljavanje i alkalisanje vode nisu potrebne. Kao tenost za klistire moe se upotrebljavati surutka od mleka. Pripremiti 2 litra surutke. u nju dodati 2 supene kaike sode bikarbona. sve dobro izmeati. zagrejati (do telesne temperature) i uneti u analni otvor. Smatra se. da takav klistir odlino isti.

Kadi poboljanja dezinfekcionih svojstava u tu smesu moe se dodati voda od belog luka. Klistir usavren na taj nain, koji se primenjuje makar jednom nedeljno. podstie ienje koe. Pripremanje vode od belog luka. Uzeti 13 renja belog luka. isitniti i preliti aom kljuale vode. Ostaviti da odstoji pola sata u zatvorenoj posudi. Izliti u glavnu smesu za klistiranje i unositi u debelo crevo. O temperaturi tenosti za ispiranje. Ukoliko postoji atonija (mlitavost) debelog creva. tada se primenjuju klistiri sa temperaturom tenosti od 12 do 20 C. Ukoliko se debelo crevo nalazi u spazmu (gru), tada se primenjuju tenosti temperature od 3742 C. U svim drugim sluajevima upotrebljava se topla voda od 25 do 37 C. O Klistire je najbolje raditi ujutro od 5 do 7 sati. Ukoliko se rade uvee. tada ih treba raditi najkasnije 23 sata pre odlaska na spavanje. To se objanjava time, da se deo tenosti moe upiti u zidove creva i zatim izlaziti kroz bubrege. To ii u toalet. Neki ak preporuuju slab rastvor hipermangana ili druge antiseptike i trave (kamilica, rusa Chelidonium ma/us i sline). Te materije delimino normalizuju kiselu sredinu u debelom crevu, deluju na mikrofloru. ..kosei" i potrebne i nepotrebne mikroorganizme i delimino iritiraju sluzokou. Na primer, rusa je dobro sui. ta onda initi? Zakljuak se namee sam: sastojci treba da normalizuju pH unutranje sredine i da selektivno spreavaju patogenu mikrofloru. ne dirajui onu koja je potrebna: treba traiti materiju koja e moi da otkida ..talog";

52

53

ta materija ne srne da nadrauje sluzokou creva. Takva idealna materija postoji u prirodi, a proizvodi je sam organizam. To je njegovo ..velianstvo" vlastiti urin (mokraa). On je idealan prema svim parametrima. O Urin ne samo da ispira debelo crevo. nego zbog vee koncentracije soli u odnosu na koncentraciju u plazmi krvi (razlika moe biti i do 150 puta!), on na raun osmoze uvlai u lumen vodu iz zidova debelog creva i ak iz prostora oko njega. To dovodi ne samo do ..otkiseljavanja". ve i do odvajanja taloga, ekskrementa i sluzi iz trbune duplje. Urin ima pH kiselu sredinu, u koncentraciji koja najvie odgovara naem organizmu. Zato ne postoji opasnost od predoziranja nekima je on potreban vie. drugima manje. Zbog toga s t o j e urin produkt samog organizma, on selektivno unitava svu patologiju u organizmu, ne dirajui to to je potrebno i korisno. Na taj nain potpuno i bezopasno uspostavlja se potrebna sredina i mikroflora debelog creva. Kod mnogih ivotinja, na primer, ptica, objedinjeno je izbacivanje urina i ekskrementa. Neka vas to ne zbunjuje Urin, posebno vlastiti, ne moe naneti nikakvu tetu organizmu. Naprotiv, on otklanja nadraivanje i leci ga! U urinu organizam sam struktuira vodu. u njemu postoje vlastiti antiseptici. a hormoni, vitamini i belanevine su najbolji regeneratori sluzokoe bilo kod dela organizma! Za klistiranje se moe koristiti kako vlastiti urin. tako i urin zdravih ljudi, posebno dece starosti do jedne godine. Autor je viestruko poboljao efekat te terapije. Da bi se to postiglo treba skupiti 2 litra urina, vlastitog ili od ukuana. Urin sipati u emajliranu posudu i bez poklapanja posude kuvati do 1/4, tj. dok ne ostane 500 grama urina u 54

posudi. Kao rezultat dobija se univerzalna supstanea koja se potpuno razlikuje od tenih sredina naeg organizma. Ohladite je i pre klistiranja je podgrejte. Ukoliko ste se ranije klistirali, tj. ukoliko ste se klistirali nekoliko puta. posle jednog ovakvog klistira moete pomisliti da uopte nita niste radili, jer iz vas moe izai toliko ..blaga" da o tome niste mogli ni da sanjate. Pri tome ete osetiti neobinu snagu i mo tog sastava. Zato tako deluje?

To snano dejstvo ukuvanog urina objanjava se sledeim faktorima:


Voda postaje drugaija. Ona poprima superstrukturu. U njoj ostaju najpostojaniji teni kristali otporni na temperaturu", koji prema istraivanjima naunika ine na organizam neverovatno otpornim na sve vrste nepovoljnih uti caja. Koncentracija soli u takvom urinu moe se poveati 600 puta! To je neobina sila. koja ne samo da usisava" vodu iz organizma, ve usled veoma jakog gorkog ukusa otkida polipe debelog creva sa mnotvom druge patologije. Veoma snano se stimuliu zidovi creva i peristaltika se javlja sam od sebe. Posle 12 takva klistiranja iz organizma bee gliste i drugi ivi mikroorganizmi, ali se pri tom ne gubi mikroflora koja je neophodna naem organizmu. Usled termike obrade u takvom urinu unitavaju se sve organske supstance, ali se zato stvaraju nove neorgan ske. koje u sebi ne sadre belanevine i koje su viestruko snanije od hormona, vitamina i drugog. Rezultat takvog klistiranja je jo bre normalizovanje pH sredine i mikroflore, obnavljanje sluzokoe creva. ali i peristaltike. Osim toga. lee se hemoroidi. polipoza. kolitis. paraproktitis. Ali i to nije sve: usled velike usisavajue" 55

sposobnosti u debelo crevo dolazi tenost iz cele trbune duplje, povlaei za sobom sluz. Na raun toga oslobaamo se patoloke sluzi (od koje se moe osloboditi samo dugotrajnim gladovanjem), koja je zasela" u bubrezima, pankreasu (guterai), na zidovima mokrane beike, u polnim organima itd. i ugroava njihovu ivotnu aktivnost. Oslobaajui se te sluzi svi ti organi se obnavljaju, u to se moete sami uveriti. Jaaju miii u predelu prepona, koji od nagomilavanja sluzi slabe i pucaju. Smatra se da je to jedan od glavnih faktora stvaranja kile (hematoma). Rastereuju se svi sistemi za izluivanje, naroito nosna duplja. Mnogi ljudi su primenjivali ove klistire i uverili su se u njihovu delotvornost.

Predostronosti su neznatne, ali ih treba znati


Kod jako oteene sluzokoe debelog creva. na primer, gnojnog kolitisa, ukuvani urin e u poetku izazivati bol, slian bolu kod opekotina. Istrpite. ili klistir prethodno uradite obinim urinom. Bol ukazuje na to da se sve nepotrebno odvaja i da nastale rane zarastaju. Ubrzo e se formirati novo. zdravo tkivo i neete vie oseati bol. Naglaavam da nije obavezno odmah poeti ienje debelog creva sa urinom ukuvanim na pari do jedne etvrtine prvobitne zapremine. Na poetku je bolje klistirati se obinim urinom, zatim ga ukuvati do jedne polovine i nakon toga do jedne etvrtine. Dalje se ne srne ukuvavati jer se struktura vode iz najbolje energetske, heksaedarske prizme, pretvara u obini sapun i efekat ienja se gubi. Mogua je veoma jaka reakcija organizma na povienu energiju, koja se javlja kod takvog klistiranja. Usled izobilja energije va organizam se u poetku moe prevrtati" i oseaete se veoma loe. Ta reakcija ujednaava energi 56

ju u organizmu i najjaa je u delovima organizma gde je najizraajnija neujednaenost energije. Zbog toga se klisliranje poinje sa malim dozama i postepeno se doza poveava dok se ne normalizuje stanje organizma. Poto smo se upoznali sa ovim osobinama pristupimo opisu same terapije. Ukoliko se klistirate sa vlastitim urinom (preporuujemo vam da ponete s njim), uzmite litar urina, a ukoliko se klistirate sa urinom ukuvanim do jedne etvrtine prvobitne zapremine, ponite sa 100150 grama i postepeno poveavajte koliinu do 500 grama. Ukoliko se gadite urina, jednostavno zasolite vodu (na litar vode dodajte 2 supene kaike kuhinjske soli). U prvom sluaju (kada se koristi obian urin) primenjujte Fsmarhovo lone, u drugom (ukuvan urin do j e d n e etvrtine prvobitne zapremine) obini irigator (gumenu kruku). Tehnika upotrebe Esmarhovog loneta je sledea: nalijte urin u termofor i termofor obesite na visinu do 1.5 metra iznad poda. Skinite naglavak sa cevice (creva) i podmaite ga uljem ili vazelinom. Podveite gumenu cevicu da ne bi isticala tenost iz termofora (ukoliko postoji slavina, zatvorite je). Zauzmite pozu sa osloncem na kolena i lak tove (karlica mora biti iznad ramena), uvucite cevicu sa naglavkom u anus na dubinu 2550 centimetara. Zatim otpustite povez i postepeno putajte tenost u debelo crevo. UPOZORENJE! Ukoliko se u debelom crevu nalaze patoloke naslage ili je crevo napunjeno ekskrementom, tenost pri brzom unoenju moe da se izliva obratno ili da nadima tu malu upljinu, koja se nalazi ispred zaepljenja, izazivajui bolove. Da se to ne bi dogodilo, kontroliite ulivanje tenosti u debelo crevo blagovremeno priteite cevicu (crevo) prstima. Pri tome diite polako, ravno 57

m e m o , ali duboko stomakom isturajui ga pri udisaju i uvlaei ga pri izdisaju. Sve ovo e vam omoguiti da iz begnete razliite komplikacije i neprijatnosti. Kada se oisti debelo crevo u njega se, lako i slobodno, za 3040 sekundi moe uliti dva litra tenosti. Posle unoenja tenosti u debelo crevo. leite na leda i podignite karlicu. Mnogo je bolje ako napravite stoj na ramenima (sarvangasanu") ili zabacite noge iza glave (plug"). U takvom poloaju ostanite 3060 sekundi. Pri tom moete uvlaiti i stomak. Usled ove radnje tenost kroz silazni deo creva prodire u popreno crevo. Posle toga lagano leite na leda i okrenite se na desni bok. Tenost iz poprenog odeljka debelog creva dospeva u teko dostupni uzlazni odeljak i dalje u slepo crevo. Upravo ta tehnika omoguava da se podjednako i potpuno ispere celo debelo crevo. Pridravajte se tih nijansi jer su proverene u praksi. U suprotnom, ispraete i izleiti samo deo debelog creva, ostavivi patologiju rasadnik buduih bolesti na njegovom zaetku u lepom crevu. Terapiju je poeljno primenjivati posle pranjenja debelog creva. Ako pitate koje je vreme pogodno i koliko treba da traje klistir, drevni lekari savetuju bilo koje vreme, a najbolje je od zalaska sunca do prvog sumraka. Prema mom saznanju mirno odleite na leima ili na desnom boku 515 minuta, ukoliko ne bude potrebe za velikom nudom. Posle toga moete da se podignete i proetate. Kada osetite potrebu za nudom idite u toalet. Prednost urinskih klistira je u tome, to se oni sami zadravaju u organizmu koliko je potrebno. U poetku su potrebe za nudom uestalije i jae, a zatim, s t o j e debelo crevo istije, one su rede. Zato

se ne uznemiravajte, organizam zna kada ga treba ispustiti, jer sve se zbiva pod njegovom kontrolom. Seme sprovoenja urinskih klistira su sleclee: Vlastitim sveim urinom (ili urinom mladog zdravog oveka. ili. j o bolje dece) uradite klistir sa litrom urina radite svakoga dana tokom nedelje. Druge nedelje radite ih svaki drugi dan; tree svaki trei dan; etvrte svaki etvrti dan i pete jednom nedeljno. Posle toga sa klisti ranjem se moe produiti jednom u toku 12 nedelje. Ovaj ciklus ponovite 23 puta u toku godine, u dane prolene i jesenje ravnodnevice. kao i u januarufebruaru. Sa ukuvanim urinom ciklus izgleda ovako. Ponite sa 100 grama i svakog drugog dana poveavajte dozu jo za 100 grama. Tako ete dostii dozu od 500 grama. Uradite 24 takva klistira. a zatim svakog drugog dana smanjujte dozu za 100 grama, dok ne doete do prethodnih (poetnih) 100 grama. Dalje moete raditi jednom u toku 12 nedelje mikroklistir sa 100150 grama urina. Ponovite ovaj ciklus na isti nain kao i prethodni (vlastitim urinom) u istim rokovima. Ukoliko se pojave komplikacije, ne poveavajte dozu. ve uradite nekoliko klistira sa istom dozom, a zatim dozu smanjite. U sledeem ciklusu kod vas e sve biti normalno. Primera blagotvornog ejstva urinskih klistira ima mnogo. Ti klistiri posebno su efikasni za leenje enskih bolesti^. Ukoliko vam navedeni klistiri ne odgovaraju moete koristiti druge, manje efikasne klistire: sa kuhinjskom solju, limunovom kiselinom (kafena kaiica kiseline na 2 litra vode), jabukovim siretom u koncentraciji 4 6 % ( 2 3 su pene kaike na 2 litra vode) i tako dalje, postupajui prema ! 59

58

uputstvu kao sa obinim urinom. Slini klistiri mogu se poboljati ukoliko se koristi zagrejana do 3840" C otopljena (odmrznuta), namagnetisana voda. Naveu jo neke interesantne i korisne vrste klistira. koje preporuuju Ajurveda i udi. Autor knjige ih je isprobao na sebi. a primenjivali su ih i drugi ljudi. Ti klistiri posebno se preporuuju osobama iji je organizam sklon dehidraciji. tj. koje imaju lou cirkulaciju (stalno hladne ruke i noge). Slini simptomi javljaju se kod osoba nene telesne grade sa suvom. perutajuom koom, njima je uvek hladno. Takvi klistiri posebno pomau zimi. kada je hladno i suvo vreme. Spoljni simptomi dehidracije i hlaenja organizma (prema Ajurvedi. iz ravnotee je izaao ivotni princip ve tra doa Vata) su: prekomerno stvaranje gasova, zatvori ili ovji ekskrement. bolovi u slabinama, sakrumu (krsti ma). kukovima, produene menstruacije. gubitak semena. suvoa i perutanje koe. zimogroljivost, gubitak snage, mravljenje. Ukoliko imate takve ili sline simptome, naroito za vreme hladnog, suvog godinjeg doba. primen jujte sledee mikroklistire svakodnevno ili svakog drugog dana. da biste se postepeno oslobodili tih muka. Klistiri se rade na sledei nain: u 100 grama obinog mleka dodati 20 grama istopljenog maslaca. Sve zagrejati da bi se maslac istopio i toplu smesu. pomou pricaljke, uneti u anus. Tu terapiju poeljno je primenjivati pri zalasku sunca. Posle unoenja smese odleati. Po pravilu, organizam zadrava u sebi navedenu smesu odreeni deo vremena. Rezultat terapije je da se supstanca, koja je u organizmu izazvala suvou i hladnou, upija i neutralise. Suvoa i tvrdoa neutraliu se vlagom mleka i omekavaju maslacem, a hladnoa toplotom. koja je bila u mleku i dopunski se pojavila pri 60

njegovom kiseljenju u organizmu. Po pravilu, posle 23 takva mikroklistira stolica postaje meka. laka i u vidu kobasice. Moete isprobati nekoliko smesa za klistir i izabrati najpogodniju za sebe. Gojazni ljudi treba da imaju na umu da slini klistiri mogu poveati koliinu sluzi u njihovom organizmu, pa ih zato treba obazrivo primenjivati. Prva smesa: mleko (100 grama), pretopljeni maslac (20 grama) protiv zatvora, ovjeg ekskrementa, stvaranja gasova (normalizuje i mikrofloru), isuivanja i dehidracije organizma.^ Druga smesa: osnova je kao kod prve smese (mleko i pretopljeni maslac), j o se dodaje prstohvat umbira ili bibera. odnosno aleve paprike. Ova smesa pomae u sluajevima kao i prva, ali dopunski neutralise sluz u organizmu. Zbog toga se preporuuje gojaznim ljudima. Trea smesa: osnova kao kod prve, sa dodatkom pola kafene kaike (510 grama) kuhinjske soli. To pojaava dejstvo prve smese. etvrta smesa: osnova kao kod prve smese. sa dodatkom pola ili jedne supene kaike jakog ekstrakta pelena ili pola kafene kaike soka od belog luka. Ovo veoma dobro pomae kod unih poremeaja. Kao zamena mleku ili njegovom razblaivau vodi (50 plus 50 grama) moe se koristiti odvar od mesa (naroito ovjeg) ili kostiju. Sve te pojedinosti, svaka na svoj nain deluju na organizam, smekavaju ga, smanjuju sluz ili u. Prema tome, delokrug za stvaralaki pristup vlastitom zdravlju preko debelog creva. kao korena organizma je veoma irok. Zato probajte, birajte najbolje za sebe i leite se.

61

Poto ste oistili debelo crevo, moete jedanput u 23 nedelje ili jedanput tromeseno primenjivati idealni metod za ispiranje celog trakta za probavu ank Prakalanu.

O Produite sa naizmeninim ispijanjem ae vode i vebama sve dok ne popijete svih 6 aa vode. Posle toga treba ii u toalet. Obino do prve evakuacije dolazi skoro odmah. Posle prve porcije neistoa, koja ima formu ekskrementa. slede druge, meke, a zatim i tene. Ukoliko do pranjenja ne doe odmah ili u roku od 5 minuta, treba ponoviti vebe, ne pijui vodu. a zatim se vratiti u toalet. Ukoliko nema oekivanih rezultata, treba za dejstvovati evakuaciju ispiranjem (pola litra vode) pomou gumene kruke, irigatora ili prema Jokeru. im sifon bude zadejstvovan, to jest im krene prvi ekskrement. ostalo se deava automatski. Savet. Posle svake posete toaletu i upotrebe obinog toaletnog papira anus treba oprati toplom vodom, osuiti ga i namazati uljem, da bi se spreilo nadraivanje sluzokoe anusa od soli. Neki osetljivi ljudi podloni su tom slabom nadraivanju. koji se moe lako spreiti. Posle prvog pranjenja ponovo ispiti au vode, nastaviti sa vebanjem, zatim se vratiti u toalet i svaki put e doi do evakuacije. Produiti tako naizmenino: piti vodu, raditi vebe i ii u toalet sve dok voda ne pone da izlazi ista kao to je bila pre unoenja u organizam. U zavisnosti od zagaenosti creva bie vam potrebno od 10 do 14 aa slane vode. u izuzetnim sluajevima neto vie. Kada budete zadovoljni rezultatom, to jest kada voda koja izlazi iz vas bude dovoljno ista, prema vaem miljenju, prekinite terapiju. U toalet ete ii j o nekoliko puta, a zatim moete popiti 3 ae obine vode (nezasoljene) i uraditi vebe VamanaDhouti, posle ega stavite dva prsta u usta da biste izazvali prinudno povraanje. To e iskljuiti sifon 63

ank

Prakalana

ank Prakalana ili Varisara oznaava postupak koljke", zato to voda prolazi kroz kanal za varenje hrane kao kroz praznu koljku. Voda, progutana kroz usta, prolazi kroz eludac, a zatim, prostim tokom, kroz celo crevo sve do izlaza iz njega. Veba traje dok ne pone da izlazi voda iste prozranosti. kao stoje ula.

Priprema
Zagrejati vodu do temperature tela, posoliti je prema proraunu 56 grama na litar vode (zaravnjena mala supena kaika na litar vode), s t o j e mnogo manje od koncentracije soli u krvnoj plazmi. Voda mora biti zasoljena, jer bez primese soli ona bi se apsorbovala posredstvom osmoze kroz sluzokou i zatim izluivala u vidu mokrae, a ne kroz anus. Ako je voda suvie slana moete smanjiti koncentraciju soli da bi voda postala prihvatljiva za vas.

Pogodan momenat
Najpogodniji momenat je ujutru na gladan stomak. Ispiranje, kao to pokazuje praksa, traje sat do sat i po.

Postupak
0 Popijte au slane vode. Odmah uradite propisane vebe. Popijte j o jednu au i uradite seriju vebi. Dok radite vebe voda e polako prolaziti kroz crevo, ne izazivajui gaenje ili povraanje.

62

i potpuno ispra/niti eludac. Prema tradiciji jogisti uvek vebaju VamanaDhouti (slika 8) posle ank Prakalane. Prva vezba Poetni poloaj: stojei, rairite stopala priblino na 30 centimetara, prepletite prste ruku. dlanove okrenite nagore. Ispravite leda i diite normalno.

Slika 9. ema prolaska vode krozprohavni trakt Druga vezba

Slika 8. Vezbe VamanaDhouti" Ne pokreui gornji deo tela, naklonite se na desnu stranu, ne zadravajui se u krajnjem poloaju, ispravite se i odmah naklonite na levu stranu. Ponovite to dvostruko kretanje 4 puta. to jest napravite 8 naklona, naizmenino udesno i ulevo, to traje oko 10 sekundi. Ti pokreti otvaraju ulaz eluca i pri svakom pokretu (naklonu) deo vode prodire iz eluca u dvanaestopalano crevo. Na slici 9 prikazani su ventilivratanca. koja treba otvarati pomou izvedenih pokreta. 64

Ta veba primorava vodu da se kree prema tankom crevu. Poetni poloaj je isti. tj. stojei s rastavljenim stopalima. Ispruite desnu ruku horizontalno i savijte levu ruku tako da kaiprst i palac dodiruju desnu kljunu kost. Zatim okrenite telo, usmeravajui ispruenu ruku unazad s t o j e mogue dalje, (iledajte u vrhove prstiju. Ne zaustavljajui se na kraju okreta, vratite se odmah u poetni poloaj i napravite zaokret u drugu stranu. Ovo dvostruko kretanje treba pono voti 4 puta. Veba treba da traje 10 sekundi. Trea vezba Voda produava da dolazi u tanko crevo zahvaljujui sledeoj vebi: odvebajte varijantu ..Kobra", s tim to samo prsti nogu i dlanovi dodiruju pod. Prema tome. kukovi ostaju iznad zemlje. Stopala su rairena priblino oko 30 centimetara ( s t o j e veoma vano zapamtiti). Kada ste zauzeli poloaj, okreite glavu i telo dok ne ugledate petu suprotne 65

noge (tj. ukoliko se okreete udesno treba da gledate u petu leve noge). Ne zadravajui se u krajnjem poloaju vratite se u poetni poloaj i isto odvebajte na drugu stranu. Ponovite 4 puta vebu (po dva pokreta). Za vebu je potrebno oko 1015 sekundi. etvrta vezba Vodu, koja je dospela do kraja tankog creva. treba pro slediti kroz debelo crevo pomou etvrte i poslednje vebe. To je najsloenija veba iz cele serije pokreta, iako je dostupna svakome, izuzev osobama koje boluju od oboljenja kolena ili meniskusa. Ti ljudi mogu pribei sledeoj varijanti vebe. Poetni poloaj: O unite, sa rastavljenim stopalima oko 30 centimetara, pri emu pete postaviti sa spoljanje strane kukova, a ne pod stranjicu. ake poloite na kolena, koja su rastavljena oko 30 centimetara. Zaokreite telo i postavite levo kolena na pod ispred stopala desne noge. Dlanovima gurajte naizmenino desni kuk prema levom boku i levi kuk prema desnom boku. tako da prignjee polovinu stomaka i pritisnu debelo crevo. Gledajte iza sebe da bi se pojaao zaokret tela i izvrio pritisak na stomak. Za vreme prethodnih vebi bilo je beznaajno da li prvo poeti na desnu ili na levu stranu. Za ovu vebu preporuljivo je prvo pritiskati desnu stranu stomaka. Kao i sve prethodne vebe i ove vebe treba uraditi 4 puta u trajanju od 15 sekundi. Varijanta etvrte vebe. Za ovu vebu zauzeti poetni poloaj od Ardha Matsien drasana (savijena poza). Pri tom, stopalo je jednostavno 66

priprijeno uz unutranju stranu kuka i ne prolazi na drugu stranu. Rame je zaokrenuto s t o j e mogue blie savijenom kolcnu. a telo je blago povijeno unazad. Ruke se oslanjaju na savijeno koleno. koje slui kao poluga za zaokretanje kime i pritiskanje kuka prema donjem delu stomaka. Mogui neuspesi Ukoliko posle 4 ispijene ae. na primer, oseate da sadraj eluca ne prolazi normalno u creva i oseate d a j e eludac prepunjen. to kod vas izaziva muninu, znai da se ventil" (sfinkter pilorus) izmeu eluca i dvanaestopalanog creva nije dovoljno otvorio. Ponovo 2 do 3 puta uradite seriju vebi. ne pijui vodu. Prestanak munine ukazuje da je prolaz otvoren. im se ventil otvorio prestaju tekoe i moete produiti proces. Kod nekih ljudi moe se dogoditi da usled gasova od produkata vrenja sifon ne proradi. U tom sluaju dovoljno je rukama pritisnuti stomak ili uraditi San'angasanu (stoj na ramenima) zajedno sa 4 ostale vebe. U najnepovoljnijem sluaju, tj. kada se voda potpuno zadrava u elucu, preostaju vam dva reenja: izazvati povraanje, pritisnuvi osnovu jezika sa dva prsta desne ruke da bi se podstakao refleks povraanja. Do olakanja e doi radikalno i istog trenutka. Ili nita ne raditi. Voda e se evakuisati sama od sebe u vidu mokrae. Posle ove vebe treba se odmoriti i izbegavati gladovanje. Prvo uzimanje obroka Posle ank Prakalane obavezno se treba pridravati sledeih uputstava: ne jesti ranije od 30 minuta posle vebi niti kasnije od jednog sata posle zavretka vebi. Apsolutno se zabranjuje ostaviti probavni trakt bez hrane vie od jednog sata posle vebi. 67

Prvo jelo treba da bude kuvani pirina (ali bez ljuske da ne bi ljuska nadraivala sluzokou creva). Pirina kuvati na vodi i ak ga prekuvati, tj. zrna pirina treba da se tope u ustima. Pirina moe biti pripremljen sa blago zasoljenim paradajz sosom, ali bez bibera kao prilog. Pirinu se moe dodati skuvana argarepa. S tim jelom treba pojesti i 40 grama maslaca. Moete ga pomeati s pirinom ili pojesti kaiicom. Pirina se moe zameniti skuvanom penicom, ovsem itd. Napomena Pirina se ne srne kuvati u mleku. U naredna 24 sata posle vebi ne srne se piti mleko ili kefir (jogurt). Pored toga, tokom tih 24 sata zabranjena su kisela jela i napici (to je jedan od uzroka zabrane kefira), voe i svee povre. Hleb se moe jesti pri uzimanju drugog obroka posle vebi. U drugom obroku posle vebi lino sam pio sok od argarepe ili jabuke sa sokom od cvekle (u odnosu 1:4 ili 1:5). j e o sam salatu i oseao sam se normalno. Prema tome, budite kreativni. Nakon 24 sata moete se vratiti na uobiajeni nain ishrane, izbegavajui svaku prekomernost i meso.

U vezi s tim kod vas e se javljati prirodni oseaj ei. Ne uzimajte nikakvu tenost, ak ni istu vodu, pre prvog jela. jer ete produiti da ..laramle" sifon. tj. da idete u toalet. Za vreme prvog jela i posle njega moete piti vodu ili blage ekstrakte (ajeve). ili kao to sam ja inio svee iscedene sokove. To to e se ekskrement pojaviti tek kroz 24 ili 30 sati nije nita udno. Ekstrement e biti zlatast, ut i bez mirisa, kao kod dojenadi. Ljudi, koji pate od zatvora, mogu raditi ank Prakalanu svake nedelje, ali samo sa 6 aa vode. U tom sluaju ceo ciklus sprovodi se priblino za oko 30 minuta. To je najbolje prevaspitavanje creva. Pri tome se ne rasteu zidovi debelog creva (Napomena: Klistir moe da bude tetan ukoliko voda. koja brzo dospeva u debelo crevo rastee zidove debelog creva i pri tome izaziva bol. Da se to ne bi desilo postepeno unosite vodu u debelo crevo, stiskajui gumenu cevicu prstima.)

Povoljni uticaji
Osim toga to ete oistiti ceo probavni kanal, osetiete i druge povoljne efekte ank Prakalane: svee disanje, dobar san, nestanak ospi sa lica i tela. Ukoliko se budete hranili prema uputstvima datim u daljem tekstu, ieznue i neprijatni telesni mirisi. Pri tome se okrepljuje jetra to se primeuje prema boji prvih ekskrementnih pranjenja i druge lezde, povezane sa probavnim traktom, posebno pankreas (guteraa). Lekari Lonavli (prirodnjaci M) su primenom ank Prakalane svakog treeg dana u trajanju od 2 meseca s us

Pie
Apsorbovanje slane vode. posredstvom visoke osmozne aktivnosti, privui e deo tenosti iz krvi u crevnu sredinu. Na taj nain teni deo krvi protie u smeru koji je suprotan obinom usisavanju, proiavajui pri tome mikrodlaice tankog i debelog creva. Upravo taj podatak ini unikatnom ank Prakalanu. Ne poznajem ni j e d n o ienje koje bi tako dobro oistilo nae mikrodlaice (glikokalius) od ije efikasnosti zavisi i apsorpcija hranljivih materija. 68

69

pehom leili sluajeve slabije izraenog dijabetesa. Ta terapija propraena je odgovarajuim reimom ishrane itd. Po svoj prilici, Langerhansova ostrvca. razmetena u pankreasu, lue vie insulina pod ut i ajem opte stimulacije te lezde. ienje probavnog trakta povlai za sobom pravilnu asimilaciju hrane i, shodno tome. primorava mrave ljude da se goje. a ugojene da mrave. Kontraindikacije Kontraindikacije su veoma retke. Osobe koje pate od ira na elucu ne smeju primenjivati ank Prakalanu pre nego izlee ir. Isto se odnosi i na ljude koji pate od jakog oteenja probavnog trakta, dizenterije. proliva. jakog koli tisa (kod hroninog kolitisa bolesnik moe osetiti olakanje od vebi. ukoliko se one izvode van kriznog perioda bolesti), jakog apendicitisa i od ozbiljnih oboljenja kao to su tuberkuloza creva i rak. Ove vebe su efikasne u zavrnom periodu leenja ok siurijaze (dejih glista). U stvari kada se evakuie itav sadraj creva. tada se gliste zajedno sa jajacima izluuju napolje. Meutim, dlaice su tako mnogobrojne da poneko jajace uvek moe da se u njima zadri. ank Prakalana je izvrsna. U to sam se uverio linim eksperimentom. Jedino to mogu da dodam osnovnom tekstu, jeste: da biste ank Prakalanu lake primenjivali u poetku je praktikujte jedanput u dve nedelje.

Ishrana za proiavanje
Veliki prirodnjak Pol Breg izmislio je efikasno sredstva za uspostavljanje istoe debelog creva gladovanje. Ukoliko gladujete jedanput nedeljeno u trajanju 2436 sati pomoi ete organizmu da dobije dopunsku energiju, koja se ranije gubila na varenje i apsorpciju hrane, a sada se koristi za druge potrebe organizma. Za to vreme ekskrementni kamenii se donekle otkisele" na zidovima creva. Prvo jelo posle tog gladovanja sveza salata od argarepe i kupusa bez zaina i ulja (masla) slui kao svojevrsna metla koja guli i izbacuje ..talog" iz organizma. Slinu salatu izmislio je i na V. S. Mihajlov.

Obnova elija i nerava debelog creva


V

Sta o obnovi zidova i nerava debelog creva kae doktor Voker: ..Na osnovu eksperimenata ustanovili smo, da debelo crevo ni u kom sluaju ne moe da se razvija i normalno lunkcionie, ukoliko se ovek hrani samo kuvanom ili preraenom hranom. Zato je skoro nemogue nai oveka kod kojeg je debelo crevo idealno zdravo. Ukoliko se oseate loe, pre svega treba da uradite seriju ispiranja debelog creva klistirima. Posle toga svezi sokovi od povra omoguie proces regeneracije creva. Ustanovljeno je d a j e najbolja ishrana smesa sokova argarepe i spanaa." Recepte za sokove uzeo sam iz knjige Svezi sokovi od povra. Koliina sirovine za sokove data je u uncama. Unca je jednaka 28.3 grama.

70

71

Prema tome. najbolji sok za debelo crevo j e : argarepa 10, spana 6 unci. Neto slabija smesa j e : argarepa 10. cvekla 3 i krastavac 3 unce. Ukoliko nemate sirovina, tada pijte sok od argarepe, najmanje pola litra svakog dana. Motorika debelog creva se normalizuje i poboljava ukljuivanjem u ishranu dovoljne koliine namirnica, bogatih hranljivim vlaknima povra i voa, istih neobraenih prekrupa. Ta hrana, pored ostalog, ima dejstvo mravljenja zato to stvara veliku masu u debelom crevu koja pojaava motornu funkciju debelog creva. Biljna vlakna veoma dobro apsorbuje u, koja nadraujue utie na zidove debelog creva i time stimulie motoriku, to takoe pospeuje normalno pranjenje creva. Od voa izrazito jako dejstvo na peristaltiku imaju: suve smokve, ljive, groe, ostalo suvo voe. U crevima ono jako nabubri, uveava se po obimu i teini. Od povra veoma jako purgativno dejstvo imaju: argarepa. cvekla i salate od sveeg kupusa. Beli kupus u glavicama ima mnogo biljnog vlakna i koristan je kod zatvora. Meutim ne preporuuje se kod kolitisa, jer je to biljno vlakno grubo. Osim navedenih, veoma ,jakih" namirnica preporuuju se i drugi: lubenice, dinje, med, zejtin (ulje), crni hleb. Veoma je korisno uzimati svee isceene sokove od povra i voa 300500 grama. Isklijala penica odlino deluje na stolicu i regulie ceo probavni trakt. Neki ljudi pri uzimanju vee koliine povra i voa poinju da se ale na naduvenost stomaka, kao i na stvaranje i izbacivanje gasova. 72

Gasove najvie stvaraju: graak, pasulj. luk. kupus, cvekla. ali i podstiu pranjenje creva. U manjem stepenu gasove stvaraju: krompir. krastavci, argarepa. gljive, skoro sve jagode i drugo voe. kao i crni hleb i mleko. Stvaranje gasova u crevima objanjava se time. to ivotno vani aktivni elementi, koji se sadre u povru i vou. naroito sumpor i hlor, razlazu hemijskom reakcijom i stvaraju talog" u crevima. Posebno je cenjen sok od sveeg kupusa, sa velikom koncentracijom sumpora i hlora. koji isti sluzokou eluca i creva. Evo j o jednog testa pomou kojeg moete ustanoviti stepen zagaenosti zidova debelog creva i uopte stanja intoksikacije celog probavnog trakta. Ukoliko se posle popijenog soka od kupusa stvara vea koliina gasova ili se oseaju druge neugodnosti, to ukazuje na zagaenost debelog creva. Na upotrebu soka od sveeg kupusa treba se privikavati postepeno. U poetku ga treba piti pomeanog. polapola, sa sokom od argarepe. a zatim postepeno smanjivati deo soka o argarepe. Kako kae doktor Voker. 300 grama sveeg soka od kupusa dnevno moe vam dati dovoljnu koliinu ive organske hrane, koju vam nee dati ni 50 kilograma kuvanog ili konzerviranog kupusa. On takoe upozorava da dodavanje soli u kupus ili njegov sok unitava vrednosti ovog povra, a s o j e inae u veim koliinama tetna. Stvaranje gasova, takode, javlja se pri nepravilnoj kombinaciji namirnica, na primer, graka sa hlebom, pasulj a sa mesom itd. Poeljno je da se navedeni produkti ..koji stvaraju gasove" jedu odvojeno, posle svee sirove salate, a da se tenosti i sokovi piju pre jela. Ukoliko vam je sluznica creva normalna, nee biti taloga", a nestae i gasovi. 73

Kod izraene naduvenosli stomaka mogu se primenjivati smese za izbacivanje gasova ajevi od cvetova kamilice i semena mirodije. Za normalizaciju stolice mogu vam pomoi i druga sredstva. Radi normalizacije stolice treba imati u vidu i sledee: O Bioritam debelog creva je od 7 do 9 sati ujutru. prema lokalnom vremenu. To su dva sata najvee aktivnosti debelog creva u toku dana. Jogist Svami ivananda savetuje: treba udisati sve jutarnji vazduh koji podstie evakuaciju. Potrebu za stolicom mnogo je lake izazivati kod sebe za vreme mokrenja. Postoji odreena analogija izmeu refleksa pokreta mokrane beike i pokreta debelog creva. Otuda, nuda ima veliki uticaj ba u tom momentu. Romolo Mantovani ne savetuje da sebe dovodite u stanje ..nude", ve da nudu izazivate snagom volje, koristei se opisanim mehanizmima. To e, naravno, uiniti vae debelo crevo svesnim". lakim za upravljanje i znatno istijim. O Veoma vaan znaaj ima poza (stav) pri pranjenju creva. Obino su to dve poze: sedea na WC olji i uea ..poza orla". U ..pozi orla", kada su kukovi uz stomak i pomau miiima trbunih zidova, potrebno je manje napora za pranjenje creva. Iskljuuje se suvino napinjanje, stoje veoma vano kod obolelog mara. kao i za profilaksu. ..Poza orla" omoguava trenutni akt efekacije u toku 57 minuta. Pri tom. glavna masa ekskrementnog sadraja izlazi pri prvom napinjanju. Akt defekacije treba vriti posle dubokog udisaja, pri emu se dijafragma sputa i organi trbune duplje, pritiskajui na

debelo crevo, potpomau njegovo pranjenje. To je trenutni akt efekacije. Od detinjstva treba uiti dete takvom aktu. Primena navedena etiri momenta u razliitim kombinacijama pomoi e da se prirodno regulie potreba za stolicom. Omoguie da se njome moe upravljati, da to bude akt volje. Meutim, kod nekih ljudi postoje slaba i tvrdoglava" debela creva koja je poeljno dopunski razraditi kompleksom fizikih vebi. U tome nam pomae joga. Navodim seriju vebi jogiste Svame ivanande. On savetuje da se ove vebe rade svakog dana u trajanju 510 minuta, jer. prema tvrenju Svame, omoguavaju da se za samo nekoliko dana postigne savreno zdravlje. Vebe koje daju zdravlje, snagu, dug ivot i ine ljude srenim (slika 10) 1. Utthita ira ekapada akrasana Leite na lea. sa rukama pod stranjicom, ili ih ispruite niz telo. Podignite glavu, naizmenino savijajui noge i radite pokrete ..vonje bicikla". Pri vebanju kolena tre ba da naizmenino dodiruju grudi. Svako stopalo pri tim pokretima opisuje krug. Drite glavu podignutu (slabi ljudi ne moraju da podiu glavu). Ukoliko osetite zamor, predah nite, a zatim ponovite vebu j e d an ili dva puta. Veba otklanja deformitete stranjice, struka, stomaka, lea. grudi, nogu, kolena. stopala. Ona isti spermu, odstranjuje none polucije (spontano nono izbacivanje semena). proiava krv. isteruje gliste i ak lei paralizu. Ako je paralizovana ruka, vebajte iste vebe. kao i za noge. Redovnim i stalnim U'banjem te vebe odrava se zdravlje i snaga u elom organizmu. 75

74

2. I uh ini dvi padasana (ispruena stopala) Leite na leda. pritisnuvi ispruene ruke na pod. Polako podignite ispruene noge pod uglom od 45 stepeni. ne savijajui ih u kolenima. Posle toga spustite ih, ne dodirujui pod. pa ponovite vebu. Vebu ponovite 45 puta. Veba ima vei efekat ukoliko se radi sa podignutom glavom. 3. Utthita i'ka padasana (isprueno stopalo) Leite na leda i podignite noge pod uglom od 45 stepeni. Zatim naizmenino polako podiite i sputajte jednu nogu, ne dodirujui pod. Veba dobro uvruje muskulaturu stomaka i creva, isti seme, spreava none polucije i isteruje gliste. Veba daje bolje rezultate ukoliko se izvodi sa podignutom glavom, ali se to ne preporuuje slabim osobama. 4. Utthita hasta merudandasana (amac) Leite na lea, podignite i spustite na pod ispruene ruke iznad glave. Polako, podiui telo. ne podiui i ne savijajui ispruene noge u kolenima prinosite ispruene ruke prstima nogu i pokuajte da glavom dodirnete kolena. Ostanite u tom poloaju 1015 sekundi, a zatim se polako vraajte u poetni poloaj. Ponovite vebu nekoliko puta. Veba odstranjuje deformitete stomaka, leda, kime, grudi, struka, vrata itd. 5. Utthita hasta eka padasana Leite na pod. Ispruite ruke niz telo. Podignite ih uvis i ispruite napred. Odvojite telo od poda, zauzmite poloaj kao na slici 10 pod 5. im osetite napregnutost miia stomaka polako podiite naizmenino noge, tako da se izmeu poda i pripodignute noge obrazuje ugao od 45 stepeni.

Ponovite vebu 34 puta. a zatim ubrzanim tempom 5 puta. Veba uvruje creva i daje efekte kao i kod prethodne vebe, 6. Pada parva atanasana Leite na leda. Ispruite ruke s obe strane tela i postavite dlanove na pod. Zatim polako podignite sastavljene i ispruene noge pod uglom od 45 stepeni u odnosu na pod. Ostanite u tom poloaju neko vreme. Zatim ih polako naklonite ulevo, pa udesno dok ne dodirnu pod. Dlanovi se sve vreme nalaze na podu. Potom vratite noge u vertikalni poloaj i polako ih spustite na pod. Posle kratkog predaha ponovite vebu jo 12 puta. Veba dobro uvruje struk i creva. otklanja promene na rebrima, srcu i pluima. Veba se ne preporuuje ljudima koji imaju slabo srce. 7. Bhudiangasana Leite na pod i postavite dlanove na pod u nivou grudi. Oslanjajui se na ruke, podignite gornji deo tela, istegnite struk i zabacite glavu unazad. Vratite se u poetni poloaj. Vebu ponovite 45 puta. Veba odstranjuje gojaznost i oboljenja organa trbune duplje, uvruje miie stomaka, grudnog koa, vrata i ruku. 8. Dhanurasana Leite na stomak. Savijte noge u kolenima. uhvatite se za glenjeve (lanke) nogu i povucite ih uvis tako da se ruke isprave, lea protegnu (izviju). a stomak zategne. U poetku kolena mogu biti rastavljena. Posle kraeg uvebavanja vebajte sa sastavljenim kolenima. U toku vebe zaljuljajte se 46 puta. Vremenom e se stomak zategnuti. 77

76

Veba odstranjuje sva oboljenja probavnog sistema, kao i sve nedostatke u razvoju kime. Ova asana je vrlo vana. Treba d a j e radi svaki mukarac i svaka ena.

Slika

10 Kompleks vebi jogiste (jogasana) Svame Sivanande

Veba otklanja bolove u leima, lci oboljenja jetre i slezine. Neke ene pate od jakih bolova ispod stomaka, od ega se mogu izleiti vebajui ovu asanu. 10. Mukta hasta kati akrasana Stanite uspravno i rairite noge. Savijte telo unapred i spustite sastavljene ruke to je mogue nie. Zatim polako vraajte ruke i telo u vartikalnu ravan s leva navie, pa udesno. Ponovite vebu na drugu stranu. Odvebajte na svaku siranu po 34 kruna pokreta. Vebu vebajte polako. Veba u poetku moe izazvati v rtoglavicu i ak pad. Ona dobro uvruje miie stomaka, grudnog koa i ruku. a leci i h r o n i e n e z a t v o r e. Zato ovu asanu treba da veba svako. //. Prutha valita hanumasana Stanite uspravno i sastavite noge. Izbacite levu nogu napred to je mogue dalje, savivi je u kolenu. Desna noga ostaje ispruena. Podignite ruke sa sastavljenim dlanovima iznad glave, zabacujui ih unazad. Zatim spustite ruke nado le, dodirujui pod i okreui telo ulevo. Ponovite vebu na suprotnu stranu. Odvebajte vebu na obe strane. Veba izaziva jako naprezanje svih miia tela, dobro uvruje struk i leci oboljenja organa u trbunoj duplji i grudnom kou. 12. Dandhimanthanasana Stanite uspravno, sastavite noge, ispruite ruke napred i stegnite pesnice. Snano naizmenino izbacujte napred ruke, imitirajui pokrete boksera. Telo se pri tom okree na obe strane. Veba odstranjuje zatvor, jaa miie grudnog koa i trbune prese.

9. Ardha alabhasana Leite na stomak. Ispruite ruke niz telo i stavite gornju stranu aka na pod. Podignite glavu, gledajte napred. Podignite jednu nogu uvis, ne savijajui je u kolenu. Ponovite vebu sa drugom nogom. Pri \ ebanju prsti na nogama treba da budu isprueni. 78

79

I J. VakSa spruta dimu vrikasana


Stanite uspravno, sastavite noge i isturite grudi. Zatim brzo podiite noge savijene u kolenima. Noge podiite naizmenino i s t o j e mogue vie. Ova asana je veoma vana. Ona smanjuje obim stomaka, jaa miie trbune prese, isti seme i otklanja none polu cije. 14. Eha sthaiui pa/ajanasana Nagnite se napred i naizmenino podiite kolena, dodirujui pri tom petama stranjicu, kao pri tranju u mestu. Veba se izvodi beumno, na vrhovima prstiju, na jednom mestu. U poetku trite polako, a zatim brzo. Posle 25 minuta takvog tranja ak i iskusni trka osea umor. Brzo hodanje i tranje su prirodne vebe i zato se smatraju jednim od najboljih vebi. Takvim vebanjem ovek postaje aktivan, njegova plua i srce se okrepljuju. Ljudi koji imaju bolesno srce ovu vebu treba da vebaju laganim tempom. Veba proiava krv. otklanja zatvor, jaa miie nogu, poveava apetit i potpuno odstranjuje none polucije. Svi bolovi kod oveka nestaju, ukoliko se redovno veba ova veba. ak i samo jedno takvo vebanje ini oveka savreno zdravim i produuje mu ivot. Debelim ljudima je potrebno da se koriste plodovima ove udesne vebe. Slika 10 pomoi e vam da se bolje snaete u predloenom kompleksu vebi. Ko nema dovoljno vremena, ili je fiziki slab i bolestan, u krajnjem sluaju treba da veba asane navedene pod brojevima 1, 3. 7. 8 i 14. Ukoliko su nekome potrebni dopunski ustupci, treba da se ogranii na asane 1.3 i 14.

Napomena prevodioca: Vebe (asane) od 1 do 9 (leei poloaj) mogu se raditi ujutro i uvee u krevetu, a ne na podu. Da bismo potpuno objedinili ovo poglavlje, naveu nain disanja, kojeg preporuuje Svama ivananda i njegovih 14 saveta iz knjige Jogisti. kao sredstvo za leenje svih poremeaja u trbunoj duplji. Bhastrika pranajama

Ova veba sama od sebe predstavlja prirodno disanje, ali lagano i duboko, koje proizvodi pitav zvuk kroz nos. Prednji zid stomaka se, pri tom. pokree unazad i unapred. Ipak. budite oprezni: pri izdisanju uvucite stomak, pri udisanju isturite stomak, kao fudbalsku loptu. U poetku se ova veba moe vebati pred ogledalom. Najbolje je vebu poeti s izdisajem. Ponite sa 3^4 umerena udisaja i izdisaja. Nikada to ne radite brzo, izbegavajte zamore, poto to slabi mozak, izaziva vrtoglavicu i moe ak dovesti do ludila. Pri udisanju grudi treba isprsiti s t o j e mogue vie, a ramena da ostanu nepokretna. Svakih nedelju dana produujte trajanje vebe za 12 udisajaizdisaja. tako da ih za 6 meseci poveate do 108. Na taj nain, uradiete 324 udisajaizdisaja u 3 vebe. Posle svake vebe dobro se odmorite. Ne srne se uraditi vie od 324 udisajaizdisaja u 3 vebe. Bhastrika pranajama je udesna veba. Ona vam moe pruiti savreno zdravlje i dug ivot. Blagotvorno utie na mozak, plua i eludac, ini um neobino snanim i izotrava pamenje. Ta veba je dragoceno sredstvo, koje stimulie rad mozga. Ona istovremeno leci polipe, tonzilitis, usna i 81

80

ona oboljenja, aslmu. kijavicu. kaalj, kao i oboljenja srca. Meutim ljudi sa slabim srcem treba oprezno da otponu sa praktinim izvoenjem vebe i da postepeno poveavaju optereenje. Veba lei slabo varenje eluca i zatvore, koji su godinama zagoravali ljudima ivot, kao i kilu i apendicit. Opadanje kose i sede vlasti potpuno prestaju. Bore iezavaju, ustupajui mesto glatkoj i elastinoj koi. Vebajte je svakodnevno ujutro i m e e ili, u krajnjem sluaju, jedanput dnevno u dobro provetrenoj i istoj prostoriji ili. pak. na obali mora ili reke, okrenuvi se licem prema strujanju vazduha. Nakon 46 meseci vebanja postiete zadivljujue rezultate, ak i hronini bolesnici. Vremenom e onaj ko redovno veba ovu vebu postati najsreniji ovek i savreni jogista.

etrnaest saveta za poboljanje zdravlja


I. Nikada ne budite lenji da izdvojite 15 minuta na vebanje asana i vebi za stomak. Takvo svakodnevno vebanje e vam obezbediti zdravlje i dug ivot. Zahvaljujui tome oslobodiete se od upotrebe lekova ili bilo kojih drugih sredstava kod slabosti organizma i raznih oboljenja. 2. Vebajte. ne greite! Imajte unutranje spokojslvo i ivotnu radost. Za vreme vebanja drite usta zatvorena. To e vam obezbediti zdravlje, lepotu i dug ivot. 3. N e m a vebi nema jela! To treba da vam postane deviza. 4. Jedite redovno. Stvorite navike da blagovremeno odgovarate na zov prirode.

5. Ne jedite, ako vam se ne jede. ak i od najmanje potrebe za stolicom (nudom) ne smete odustati. 6. Stimulatori, kao to su: aj. kala. duvan. purgativi u bilo kom obliku veoma su opasni. 7. Ne jedite nou i ne spavajte danju. To izaziva zatvore. 8. Ukoliko se dvoumite, jesti ili ne ne jedite! Ukoliko se predomiljate. da li da idete u toalet idite! To je zlatni klju za zdravlje, sreu i dug ivot! 9. Jedite polako i ne pijte za vreme jela vodu. Zed treba utoliti tek jedan sat posle jela. 10. Savaite svaki zalogaj hrane 32 puta. da bi ste obez bedili zdrave zube. redovnu stolicu i da ne dobijete zatvor i na sebi iskusite njegove posledice. U. Ne budite pohlepni na peenu (prenu), prekuvanu. bajatu. vruu, hladnu i teku hranu. 12. Jedite samo kada ste radosni, osloboeni tekih misli. Nikada ne uzimajte hranu i napitke ako ste gnevni, razdraljivi i deprimirani. 13. Posle jela polako proetajte unapred i unazad, masirajui istovremeno rukom stomak, ime obezbeujete dobro varenje hrane i posticte peristaltiku creva. 14. Posebno se pobrinite za duevno zdravlje i mir. poto je ono vanije od hrane za dobro zdravlje, energiju, sreu i dugovenost. Svi koji se pridravaju saveta i redovno vebaju nikada nee znati za poremeaje eluca. Za 46 meseci redovnog vebanja asana potpuno ete se izleiti od svih oboljenja probavnih organa.

82

83

O tetnosti purgativa (laksativa)


Purgativi deluju na zidove creva slino udarcu bia izazivajui na poetku hiperaktivnost, posle koje nastupa depresija (to je zakon fiziologije). Pored loga, purgativi ne samo da ne lece oveka. ve, delujui na uzroke oboljenja, dopunski pogoravaju bolest i ine je neizleivom. Dejstvo purgativa najzad nepovratno oteuje filtrirajue membrane i sluzokou creva.

Bioloko dejstvo i primena trave ruse (Chelidonhun maju)


Trava rusa ima veliku primenu u narodnoj medicini. Uglavnom se koristi svezi sok iz nje i pripremaju se ekstrakti. Sokom i ekstraktima spaljuju se kondilome i leci papiloma toza grkljana. Za vreme izvoenja eksperimenata preparati od ruse spreavali su razvoj malignih (zloudnih) tumora i bakteriostatiki su uticali na uzronike tuberkuloze. U narodnoj medicini mleni sok. ekstrakti i tinkture od ruse primenjivali su se kao sredstva za ublaavanje bolova i kao spazmolitiko sredstvo kod oboljenja jetre i une kese (kamena u ui. vitiliga, utice), katara eluca i creva. pro liva. poremeaja u varenju hrane. Za pripremanje ekstrakta i tinkture najbolje je upotrebljavati svezu biljnu sirovinu. U bugarskoj narodnoj medicini mleni sok ruse upotrebljavaju za odstranjivanje bradavica. Ja sam ga primenjivao na sledei nain. Kod mene je dola starija ena. teka 118 kilograma i zamolila me da joj pomognem da se oslobodi izrasline u usnoj koljci. Iz daljeg razgovora s njom saznao sam da ima veoma mnogo viseih mladea. Preporuio sam joj da uradi kuru klistira sa sokom od ruse. Kako se to radi. Ubrati svezu biljku, isitniti je (iseckati) i iscediti sok jednu, dve, koliko je potrebno kaika soka. Kod prve kure u 2 litra tople prokuvane vode dodati kaf enu kaiicu svee iscedenog soka ruse. Kura se sastoji iz 15 svakodnevnih klistira. posle ega se pravi pauza od 15 dana. Druga kura sa istom koliinom vode. ali u vodu sipati jednu supenu kaiku soka ruse.

Oslobaanje od polipa
Ukoliko imate polipe na debelom crevu ili su vam se pojavili specifini visei mladei na vratu, ispod pazuha, to ukazuje na stvaranje polipa. Poznato je da su polipi dobroudne neoplazme i da se vremenom mogu pretvoriti u zloudne. Lekari najee preporuuju da se operativno odstrane. Meutim preporuuje se prvo isprobati metod profesora A. M. Amineva, kojeg je on pozajmio iz narodne medicine. U naem klubu ..Bodrosf' ima lanova koji su veoma uspeno primenjivali taj metod. On se sastoji u primeni trave ruse. Najpre nekoliko rei o rusi. Koristi se nadzemni deo biljke (trava stabljika sa liem). Najbolje i najjae dejstvo te trave je za vreme njenog cvetanja.

84

85

U toku trajanja druge kure ova starica je dola kod mene i rekla mi da je iz nje pri klistiranju. zajedno sa vodom, izaao komadi mesa (polip). Posle tree kure. kada je poela da upotrebljava po 2 su pene kaike soka od ruse. dola je kod mene i rekla mi da joj je otpala izraslina na usnoj koljci. Za relativno kratko vreme (oko 6 meseci) kod nje su se deavale zadivljujue metamorfoze, ak toliko pozitivne da su mnogi zainteresovani poeli da upotrebljavaju travu rusu. Danas je telesna teina ove pacijentkinje oko 87 kilograma. Krasi je zadivljujue svee lice i. kao to sama kae, ..leti kao balerina". Dakle, postupak primene ruse je sledei: / kura 1020 dana uzimati kafenu kaiicu soka od ruse na 2 litra tople prokuvane vode i time se klistirati. Posle toga pauzirati 1520 dana. // kura takode. traje 1020 dana. ali u vodu za klisti ranje sipati jednu supenu kaiku soka ruse. Posle toga pauza 1520 dana. /// kura ista kao prethodne dve, s tim to se doza soka od ruse poveava prema linom oseanju (za ajnu ili supenu kaiku). Broj kura. takode, prema linom oseanju, ali ne vie od 4 uzastopno. Zatim napraviti pauzu od mesec dana i ponoviti kure, a joe je bolje sprovesti slian ciklus kura sa neto veom dozom soka ruse (postepeno poveavati) sledee godine. (Napomena: Kod veine ljudi posle kure klistira sa rusom dolazi do jaanja creva. Ova pojava je prirodna, jer rusa ima svojstva isuivanja" i ..otkidanja". Da bi se spreilo ukruivanje creva i normalizovala sluzokoa debelog creva, preporuujem da se odmah posle kure sa rusom urade 25 86

klistira sa toplim mlekom i u njemu rastopljenim maslacem (300 grama mleka. 30 grama maslaca). Takav klistir radi se jednom dnevno pomou obine trcaljkeirigatora. Kada unesete mleko u debelo crevo leite na leda. podignite karlicu. odleite u tom poloaju 3045 minuta i zatim idite u toalet. Za to vreme e se normalizovati sluznica debelog creva i crevo e se opustiti.) Nestanak viseih mladea na vratu, ispod pazuha itd. ukazuje na nestanak polipa u debelom crevu. Opisani klistiri sa ukuvanim urinom mnogo su efikasniji nego sa rusom. Zato preporuujem da se oslobaate polipa pomou njega, a ovaj metod da ostavite u rezervi za svaki sluaj. Rusa potpuno odgovara ugojenim ljudima i klistiri sa njom su za njih blagodet.

USPOSTAVLJANJE NORMALNE MIKROFLORE U DEBELOM CREVU


Kada se razmatra ovo pitanje odmah se treba ograditi, jer se potrebna mikroflora u debelom crevu nikada ne moe negovati. ukoliko ovek redovno upotrebljava namirnice koje sadre termofilni kvasac. Taj kvasac, kao agresor, izobliava i kvari potrebnu mikrofloru. Tu ne moe biti nikakvih kompromisa, treba se potpuno odrei termofilnog hleba i proizvoda koji sadre termofilni kvasac. Zamenite hleb kaom ili ga pecite sami prema receptu Arakeljana ili Karavejeva bez kvasca. Da biste uspostavili normalnu mikrofloru debelog creva treba prvo oistiti debelo crevo i normalizovati pH sredinu u njemu, tj. stvoriti pogodne uslove za razvoj potrebne mikroflore. 87

Promenite svakodnevnu ishranu, upotrebljavajte to vie svee pripremljenih sokova od povra, salate, neobraene prekrupe. proklijala zrna. orahe ili lenik. U dnevni obrok uvedite jagode i divlje jestive trave, to e dobro doi kao poetna sirovina za razvoj normalne mikroflore. Posle unoenja hrane u organizam ve posle desetak minuta aktiviraju se i razmnoavaju mikroorganizmi, koji naseljavaju upljinu probavnog trakta i sluzokou. Naunici su odavno ustanovili da se mikroflora debelog creva menja u zavisnosti od ishrane, da jedna vrsta mikroba moe potisnuti drugu. Na taj nain, u zavisnosti od hrane koju uzimamo, mi moemo u sebi gajiti raznovrsne mikroorganizme. Crevna mikroflora evoluciono utvren oblik postojanja veine vieelijskih organizama i treba da bude strogo specifina. Kod oveka ona se pravilno razvija samo ukoliko se uzima sveza biljna hrana uz mali dodatak pravilno pripremljene, neobrane hrane prekrupe i drugo. Takva mikroflora omoguava nam da svarimo 50 procenata hranljivih vlakana i da iz njih dobijemo dopunsku hranu, a uporcdo s tim biljna vlakna tite debelo crevo od toksina. Kuvana i rafinisana hrana, nepravilno kombinovana. bogata belanevinama i eerom omoguava kultivisanje" patogene mikroflore, koja negativno utie na apsorpciju kalcijuma (to je jedan od uzroka opteg kvarenja zuba) i ne dozvoljava normalno funkcionisanje i rehabilitaciju debelog creva (ovo je drugi uzrok masovne pojave poremeaja i oboljenja debelog creva). Pored toga. voe. posebno jagode i povre su osnovni izvori organskih kiselina, koje podstiu odravanje potrebne (slabo kisele) pH sredine u elom probavnom traktu. Ku vane namirnice, belanevine i eer, obrnuto, pomeraju pH 88

sredinu prema alkalnoj strani, koja je pogodna za vrenje i truljenje. Da bi se uspostavila mikroflora pomae gladovanje sa naknadnom pravilnom ishranom. To je jedan od kraih puteva promene mikroflore od patoloke ka normalnoj. ank Prakalana. takoe. podstie naglu promenu mikroflore. ukoliko se posle toga pravilno hranite. Ukoliko se strogo pridravate neophodnog reima ishrane, za mesecdva vaa mikroflora e se promeniti nabolje. Ukoliko se strogo ne pridravate reima ishrane, mogue da uopte ne doe do promene. naroito ako se ne oistite, tj. klistirate prema Vokeru.

SIMPTOMI PATOLOGIJE I NORMALNOG RADA DEBELOG CREVA


Dakle, mnogo smo saznali o funkciji debelog creva i nainima uspostavljanja njegovog rada. Pri tom ste sigurno pomislili ovo vai za druge, kod mene je sve u redu. Razmislite o tome trezveno. Prema podacima mnogih proktologa, izmeu ostalog i osnivaa proktoloke kole u Rusiji profesora A. M. Amineva. kod uzrasta do 3 godine javljaju se najrazliitija oboljenja probavnog trakta. Ovo poglavlje e vam. verovatno. pomoi da saznate da lije vae debelo crevo u redu. pokazujui spoljanje simptome, koji ukazuju na patoloki proces u njemu (i kakav je to proces). To e vam pomoi da se orijentiete i da sa odreenim ciljem odaberete sredstva i naine leenja.

89

Simptomi patologije
* Zatvor: obloen jezik, smrad pri disanju, iznenadna glavobolja, apatija, pospanost, munina u donjem delu stomaka, naduvenost stomaka, bolovi i kranje u stomaku, gubitak apetita, nasilna nedovoljna stolica, ospe na koi, neprijatan zadah iz tela, zatvorenost, razdraljivost. mrane misli. * Nespecifini gnojni ko/itis (upala sluznice debelog creva, stvaranje gnojnih rana) javlja se u uzrastu od 10 do 30 godina ivota. Spoljanji simptomi izraeni su kod 6075 posto bolesnika: patoloke promene na koi, upala sluzokoe usne duplje (stomatitisi). oteenje one sluznice (konjuktivitisi). upala zglobova (artritisi), oboljenja jetre. * Polipi ..signaliziraju" o sebi rastom viseih mladea na vratu i ispod pazuha. * Crne naslage na zubima ukazuju na prisustvo skrivene degenerativne promene sluzokoe debelog creva. njenog oblaganja crnim filmom od plesni i avitaminoze vitamina A. * Od raznovrsnih disfunkcija debelog creva stradaju koa i sluzokoa: sinusitis, rinitis. angina, adenopatija. stomatitis, gingivitis, glositis (upala jezika), zubobolja, bronhijalna astma, groznica (herpes). Ukoliko vam se navedeni simptomi poinju ee javljati ili ve postoje (normalno ih uopte nema), ponite da spro vodite program leenja debelog creva.

Regulisanje rada debelog creva


Evo nekoliko preporuka kako da se orijentiete prema ekskrementnim masama, da li vam odgovara hrana ili ne i koliko je esto moete upotrebljavati. Zapamtite sledee: sve vrste mesa, ribe. jaja. mleko, mladi kravlji sir. sirevi. supe, buljoni. turija (kiseline), kakao, kafa. jak aj. beli hleb. poslastiarski kolai, torte, beli eer, smukane kae. fida. beli dvopek stvaraju ekskre mentno kamenje. Borovnica, divlja trenja, kupina, kruke, dunja jednostavno steu. Zbog toga to to voe po svom sastavu predstavlja jednorodnu, monomernu masu. koja se, dehidrirajui u debelom crevu, pretvara u tvrdi ekskre ment, koji. ukoliko se ne nataloi u skladitima debelog creva. moe da ozledi i rani anus pri njegovom izbacivanju. Nagomilavajui se u takozvane ..ekskrementne epove", ta masa bitno oteava akt efekacije. prouzrokuje nepotrebno naprezanje, koje izaziva pukotine na anusu itd. Krajnji rezultat je da prvo vidite da izlazi ovji ekskrement" (u obliku oraia), a zatim teniji. Da do toga ne bi dolo, trudite se da manje upotrebljavate navedene produkte ili ih kombinu jte sa biljnom grubovlaknastom hranom. Hranljiva vlakna zadravaju vodu, to spreava dehidraciju ekskrementnih masa, ne menja osmozni pritisak u lumenu probavnog sistema i formira fekalne mase potrebne konzistencije (gustine). Prema tome, im se pojavi ovji ekskrement" odmah analizirajte koje ste od navedenih namirnica jeli. Odustanite privremeno od te namirnice, jedite vie salate, neobrane prekrupe. a zatim povremeno ukljuujte tu namirnicu u svoj dnevni obrok. To e vam omoguiti da reguliete stolicu i da vam creva funkcioniu normalno. 91

90

Simptomi normalnog rada debelog creva


Paljivo posmatrajte svoju stolicu. Ona mora da bude redovna i u idealnom sluaju creva treba da prorade 12 sata posle svakog uzimanja hrane. Ekskrement po svojoj konzistenciji (vrstoi, gustini) treba da podsea n a j e d n o rodnu masu u vidu paste, oblika kobasice, bez neprijatnog mirisa i ne srne da prlja klozetsku solju (ne srne da se zalepi da se ne moe oribati) posle putanja vode. Defekacija treba da bude lagana i momentalna. Posle svake stolice treba oprati anus ispod mlaza vode (a ne brisati papirom). Treba koristiti prohladnu vodu, mlaz ne srne biti jak. da ne iritira. Posle ispiranja treba medicu (perineum) posuiti specijalnim mekim pekiriem. To je, u principu, osnovno to treba znati o debelom crevu, da bismo ga mogli samostalno obnoviti i uiniti zdravim. Preporuujem da se pone od urinskih klistira. Ostalo birajte prema linom oseanju i specifinosti oboljenja. Hranite se pravilno, o tome moete proitati u knjizi Ishrana i hrana. Ukoliko ne elite da iz osnova promenile ishranu ponovo ete zapuili debelo crevo i sav trud da budete zdravi bie uzaludan. Kada oistite debelo crevo, treba pristupiti ienju jetre. Lino smatram da su ta dva ienja obavezna i glavna. Dalja ienja i rehabilitacija proistiu sami od sebe, ukoliko se pravilno hranite.

IENJE JETRE
Samo strpljivi zavre posao,
oni koji ure padaju.

Saadi

Posle ienja debelog creva prema metodu Vokera treba pristupiti ienju jetre. Sva venska krv iz creva, osim zavrnog dela debelog creva, prolazi kroz jetru. Tokom godina ivota ona je uinila bezopasnim i ..kapsulirala" je u sebi mnogo toga, to ete i sami videti posle specijalnog ienja vaeg organizma.

OPTI PODACI O JETRI I NJENIM FUNKCIJAMA Anatomija jetre


oveja jetra formira se u treoj nedelji embrionalnog razvoja. Iz poetnog odeljka primarnog srednjeg creva razvija se zametak jetre. Jetra je najvea lezda u ovejem organizmu i teka je od 1,5 do 2 kilograma. Ona je meke konzistencije, ima oblik nepravilno zaseenog konusa sa zaobljenim krajevima. Na njoj se razlikuju dve povrine: gornja ispupena, usmerena prema dijafragmi koja se dodiruje sa njenom donjom povrinom, i donja usmerena nadole i unazad, koja se dodiruje sa nizom organa trbune duplje. Skoro sa svih strana jetra je pokrivena trbunom maramicom. Izuzetak je njena zadnja gornja povrina, koja je srasla sa donjom povrinom dijafragme. 93

92

Jetra je nepokretan organ, budui da je vezana za dijafragmu. Pri udisanju i izdisanju ona prati pokrete dijafragme. Dokazano je uee dijafragmalnih nerava u inervaciji jetre. Dranje jetre na svom mestu omoguava pritisak trbune (abdominalne) prese.

(tara ivinog stuba. Osim toga. treba imati na umu, da se krvotok u samoj jetri menja u zavisnosti od kretanja grudnog koa i kretanja dijafragme. Stvaranje limfe u jetri veoma je intenzivno, poto od 1/3 Jo 1/2 ukupne limfe u telu dolazi iz ovog organa.

Krvotok i stvaranje limfe u jetri


U jetri je veoma razvijen venski sistem, ne samo po duini, ve i po zapremini. Sistem obuhvata portnu venu i sistem jetrinih vena. Svojevrsnost portne vene sastoji se u tome, to ona poinje i zavrava se kapilarima. Jetrina arterija dostavlja krv, bogatu kiseonikom. za ishranu i odravanje jetrinog tkiva, a portna vena skuplja krv iz celog probavnog trakta i slezine i ini glavni sud. koji odreuje funkciju jetre. Ona sainjava jednu od glavnih spojnica krvnih sudova. Zahvaljujui tim venskim spojevima jetra ima vanu ulogu u radu bubrega, slezine. eluca, srca i drugih organa. Prema nekim podacima, smatra se da kroz jetru protekne u jednoj minuti u proeku 1500 mililitara (1.5 litar) krvi. od ega 1200 (80%) mililitara kroz portnu venu i 300 (20%) mililitara kroz jetrinu arteriju. Krv, koja dolazi u portnu venu iz razliitih odeljaka trbune duplje, delimino se mea i odlazi posebnim krvotokom. U vezi s tim u razne delove jetrinog tkiva dospeva krv prvenstveno iz razliitih trbunih odeljaka. Tako, krv iz slezine vie dospeva u levi deo jetre, a iz debelog creva u desni. Druga osobina jetrinog krvotoka je sporiji tok krvi kroz jetrine krvne sudove u poredenju sa drugim organima. Meutim pritisak u portnoj veni u poredenju sa venama drugih delova tela razlikuje se po jaini od 7 do 14 milim 94

Funkcije jetre
Jetra je istovremeno organ za probavu hrane, za krvotok i razmenu materija. Razmena ugljenika. masti, belanevina. vode. minerala, pigmenata, vitamina i hormona u organizmu tesno je povezana sa funkcijom jetre. U njoj se vre specifine, zatitne i neutraliue. enzimske i izluujue funkcije, usmerene na odravanje kontinuiteta unutranje sredine organizma. Tako se. otrovnim materijama koje dolaze iz debelog creva (indol. skatol. tiramin) pripajaju sumporna i glukuronska kiselina i stvaraju se slabotoksina jedinjenja. Ta jedinjenja odvode se dalje kanalima sistema za ienje. Uporedo s tim. jetra uestvuje u razmeni materija nezavisno od probave hrane. Ona uestvuje u procesu hemolize (raspada eritrocita, koji su odsluili svoj vek). koja se vri u slezini i krvotoku. Ovaj proces se zavrava u jetri stvaranjem ui. Treba napomenuti d a j e i stvaranje mokrae funkcija jetre. Ona se stvara samo tu; kao konani proizvod razmene belanevina. a izluuju je bubrezi. To ukazuje na tesnu povezanost jetre i bubrega.

95

Stvaranje ui
Stvaranje ui je specifina funkcija jetre, ali u tome uestvuju i drugi organi i tkiva. Za 24 sata u ovejem organizmu stvori se 8001000 mililitara ui. u iz jetre kroz une kanale, iji je prenik 4 milimetra, a duina 26 centimetara, dolazi do izvodnog kanala une kese. Prenik kanala une kese u proeku je 3 milimetra, a njegova duina 37 centimetara. Oba navedena kanala se slivaju u zajedniki kanal za luenje ui (ductus choledo chus), koji ima prenik 6 milimetara i duinu 78 centimetara. Kod zapuavanja ua tih kanala otvor opteg unog kanala moe se uveati do 1,52 centimetra u preniku. uni kanali bogato su snabdeveni glatkomiinim vlaknima, zahvaljujui emu mogu aktivno da pokreu u as u jednom, as u drugom smeru. Deo ui nagomilava se u unom mehuru. ija je duina 78 centimetara i koji moe zapreminski primiti do 60 mililitara ui. Meutim, on se lako rastee i u njega se moe slobodno, bez oteenja, smestiti do 200 mililitara tenosti. On je, takode, snabdeven miinim vlaknima i moe vriti kontrakcije (skupljati se i iriti) zajedno sa unim kanalima, izluujui u u dvanaestopalano crevo pod pritiskom 200300 mililitara vodenog stuba! una kesa ima sposobnost poveanja za 1020 i vie puta! Motorni nerv une kese potie od desnog dijafrag malnog nerva. Energija, potrebna za unu sekreciju, stvara se na raun disanja tkiva jetre. u je sekret jetrenih elija. Ukus ui je gorak sa naknadnim slatkastim ukusom. Miris je posebno aromatian, reakcija ui je slabo alkalna. u uestvuje u 96

probavi hrane: potpomae neutralizaciju hranljive kaice, koja dolazi iz eluca u dvanaestopalano crevo, emulguje masti i potpomae njihovo upijanje; iritirajue deluje na debelo crevo, pojaavajui njegovu peristaltiku. Sa njom se iz krvi izluuju razne egzogene i endogene materije koje, nagomilavajui se u krvi. tetno utiu na aktivnost organizma, a sa njom se isto tako izluuje viak holesterina. Evo sadraja ui: v o d a o k o 84%. una kiselina 7%. mucin i pigmenti 4 , 1 % . minerali0.8%. masti3,1%. holesterin 0.6% i niz drugih materija. u se stvara neprekidno. Smanjuje se pri gladovanju, pregrevanju organizma, a poveava se pri smanjenju spoljanje temperature, pojaanju portalnog krvotoka i prisustvu belanevina. a naroito masti u hrani.

97

PATOLOGIJA JETRE Stvaranje unog kamenca i upala unih kanala


Razmotrimo prema redosledu sastavne delove ui: posle vode. une kiseline zauzimaju drugo mesto 7%. One se stvaraju u jetri iz holesterina. Njihovo glavno svojstvo je da smanjuju povrinski napon tenosti. Smanjenje sadraja unih kiselina usled naruavanja sposobnosti elija jetre, pri razliitim povredama, da sintetizuju te kiseline ili pri zastoju ui u unoj kesi jedan je od glavnih uzroka izdvajanja soli kalcijuma iz rastvora holesterina i stvaranja unog kamenca. uni pigmenti, u osnovi, predstavljeni su pigmentom bilirubinom (zlatnoute boje) i biliverdinom (zelene boje). Pri oksidaciji bilirubin se pretvara (transformie) u biliver din. On se. uglavnom, stvara iz hemoglobina krvi. Prema hemijskim karakteristikama ovi pigmenti su bliski portirima (purpurni, grimizni kamen). Holesterin materija potrebna organizmu, koja ulazi u sastav elija organizma. Njegova prekomerna koliina tetna je za organizam. Upala une kese (holecistitis) i unih kanala (holan gitis) nastaju u veini sluajeva pri prisustvu kamenja u njima, kao i mikroorganizama, koji su prodrli u unu kesu, uglavnom iz creva. Prema materijalima sa obdukcija B. Ridel je utvrdio d a j e svaki deseti ovek imao uno kamenje. Stvaranje unog kamenca uglavnom zavisi od ishrane i poinje od 1620 go 98

dina ivota, a kod 70godinjaka mogu se uoiti kod svake tree osobe. Prema podacima Pavlova I. P., Bruna, Kladinskog N. N. i drugih sadraj ui i njegova evakuacija iz creva u direktnoj su zavisnosti od sastava hrane. Tako se kod masne hrane i hrane bogate belanevinama izdvaja gua, koncentrovana u. bogata vrstim materijama (holesterinom i bilirubinom). ene boluju 6 puta ee od kamena u ui nego mukarci. Trudnoa podstie stvaranje unog kamenca, poto dolazi do zastoja ui u unoj kesi (materica stenjava unutranjost, poveava unutranji pritisak u trbuhu i men ja poloaj une kese i kanala), a takode. zbog povienog sadraja holesterina u krvi u poslednjim mesecima trudnoe i neposredno posle poroaja (prvih dana). Osim toga, za vreme trudnoe moe doi do naruavanja nekih funkcija jetre. Osobenosti disanja kod ena i mukaraca, takode, objanjavaju frekvenciju ovog oboljenja. Kod ena pri grudnom disanju javlja se plia ekskurzija dijafragme u poreenju sa mukim trbunim disanjem, a pokreti dijafragme povoljno utiu na protok ui u unim kanalima. Prilikom ienja organizma iz vas e izlaziti najraznovrsniji kamenii. Nesumnjivo vas interesuje kakvi su to kamenii, odakle su izali i usled ega su nastali. uni kamenii u unoj kesi imaju okrugao oblik. uni kamenii u jetrinim kanalima mogu biti razgranati i ak mogu predstavljati preciznu kopiju unih kanala. U jetri, unim kanalima i unoj kesi susreu se tvrdi, bodljikavi, u obliku grane crni pigmentni kamenii. ienjem jetre oni se drobe i izlaze u vidu semenki suncokreta i crnog 99

peska, kao kamenougljena praina veliine do 6 milimetara. Prema sastavu uni kamenii dele se na holesterinske, velike kombinovane, sloene holesterinskopigmentno krenjake i pigmentne. Holesterinski kamenii imaju veliinu od zrna graka do ljive, okrugao oblik, glatku povrinu, belu ili svetloutu boju i pojavljuju se u unoj kesi. Oni su meki. lagani, plivaju na vodi. Uzrok stvaranja ovih kamenia je obogaivanje ui holesterinom. kao i smanjenje zatitnih ko loida unih kiselina i zastoj ui. Holesterinskopigmenlnokrenjaki uni kamenii najee se javljaju u unoj kesi. Oni su uvek u gomili i imaju oblik nepravilnih poliedara. Njihova veliina je od glave iode do krupnog zrna graka. Boja im je bela, siva (kada preovladava holesterin i kre u kori kamenia) ili mrka i tamnozelena (kada preovladava pigment biliver dina). Ti kamenii nastaju najee kao posledica infekcije i upale une kese i unih kanala. Njihovo stvaranje mogue je i bez infekcije, kao rezultat nepravilne kombinacije namirnica za ishranu, koje su prole kroz termiku obradu. Pigmentnokrenjaki kamenii su crnozeleni. mnogobrojni, lomljivi i raznovrsnog oblika. Ponekad su to mrke izmrvljene grudvice. Dokazano je, da se ti kamenii taloe u jetrinim unim kanalima. Nemaju holesterina, sadre primesu bakra i razvijaju se iz mikrolita. Mikroliti su prenika 760 mikrona, imaju belanevinastu osnovu, une pigmente i krenjak. Nastaju usled toga to strane estice dospevaju iz creva u krv. gde se veu sa belanevinama i pigmentima ui i polako se odstranjuju kroz une kanale. U creva dospevaju u obliku kuvane hrane i vode, jer 100

se u procesu probave organske materije pretvaraju u ne organske taloe se, a taj talog organizam ne prihvata i kao strani produkt izluuje ga zajedno sa ui. U nekim sluajevima mikroliti su osnova nastajanja pigmentno krenih kamenia, koji se stvaraju u unim kanalima i unoj kesi. Mogu se formirati dva oblika kamenca: isti pigmentni kamenac, vezan za proces hemolize. i zemljani pigmentni kamenac, vezan za zastoj ui. Na nau sreu najredi je ist kreni kamenac. On je beo i tvrd i stvara se u procesu upale. Kalcijum (kre) i u ovom sluaju dobija se iz kuvane hrane. Medureanjski kanali za izluivanje ui proteu se upo redo sa meureanjskim krvnim sudovima i, spajajui se, obrazuju u poetku desni i levi jetrin kanal (kanal renja), a zatim zajedniki jetreni kanal. Sistemi jetrinih unih puteva desnog i levog renja jetre strogu su razgranieni. Desni uni kanal renja prihvata u iz prednjeg i zadnjeg kanala. Prostor koji zahvata svaki od tih kanala naziva se segmentom jetre. Svaki od segmenata skuplja u iz meureanjskih kanala za izluivanje u granicama segmenta. Du granica izmeu segmenata, po pravilu, ne prolaze ni uni putevi. ni arterije, ni vene port nog sistema. Otuda se moe zakljuiti, da u proeku j e d n o ienje jetre probija''jedan segment, a njih je etiri. Prema tome. da bi se oistila jetra, potrebno je i poeljno uraditi najmanje etiri ienja.

101

Portna hipertenzija i njene posledice


Savremena ishrana ini nau krv kiselijom (normalna pH krvi je slaboalkalna). lienom dovoljne koliine ivih mineralnih materija, vitamina i mnotva drugih elemenata.

{../iva" materija razlikuje se od mrtve** postojanjem bio plazmenog polja, koje pri termikoj obradi nestaje. Atomi u Jtivim" mineralima nalaze se na viem energetskom poten9 cijalu i imaju levi zaokret. Kod mrtvih*' toga nema.) Neaktivan nain ivota, uz minimum motornih aktivnosti, uz navedeno stanje krvi postepeno izaziva diskineziju sistema za izluivanje ui. a otpor u kanalu za izluivanje ui moe porasti do 750800 milimetara vodenog stuba (skoro cela atmosfera!). Koncentracija ui, kao stoje poznato, moe da se povea za 20 i vie puta. Materije, koje se nalaze u tako koncentrisanom obliku, mogu lake da se taloe. Kao s t o j e ve bilo rei prvo se kristalie holesterin, za njim bilirubin sa produktima njegove oksidacije, zatim soli. kre itd. Bilirubin, soli i kre su glavni sastojci unog kamenca. Upor edo sa tvrdim kamencem u jetrinim kanalima se skladiti amorfna bilirubinskokalcijumska masa. slina ugrucirna. U unoj kesi i kanalima moe se nalaziti ukastobeli pe sak. masa u vidu kaice. Jetra kao da se nadima iznutra od tih unih trombova. kako tvrdih, tako i u obliku mazuta. Pri tom se vri jak pritisak na okolna tkiva (slika 11), s obzirom da pritisak ui u kanalu za izbacivanje ui moe dostii atmosferu! To oteava protok arterijske krvi koja raznosi kiseonik po jetrinim arterijama i spreava krvotok kroz portnu venu, kojim se prenose hranljive materije iz creva. Usled toga se javlja portna hipertonija.

U Velikoj medicinskoj enciklopediji terminom portna hipertonija definie se povieni krvni pritisak u portnoj veni. On se javlja kao posledica (uzrok sam naveo u prethodnom tekstu, G. M.) oteanog protoka krvi kroz jetru, vezano za pojedine i raznovrsne mehanike prepreke. Na primer, uni ugruci u unim kanalima stvaraju se belanevinastom infiltracijom jetre. Belanevinaste mase (Napomena: Dnevni obroci hrane bogati belanevinama, naroito pri nedovoljnoj fizikoj aktivnosti, glavni su razlozi za nastajanje svih poremeaja i oboljenja.), odlaui se u jetri, ire jetrinu konstrukciju, pritiskaju epitelne elije, dovodei ih do atrofije, to uzrokuje promene strukture organa. Deo krvi. koji nije mogao da proe krozjetru preko portne vene, ide obilaznim putem (takozvani kolateralni krvotok) kroz anastomoze sa gornjim i donjim upljim venama. Usled zastoja krvi nastupa i uveanje slezine. Njena funkcija slabi. Zastoj u venskom sistemu pankreasa izaziva distrofine promene u njemu i remeti njegovu funkciju. (Da li je to glavni uzrok teke izleivosti dijabetesa?) Zastoj u venama eluca i creva naruava sekretorna i apsorbujua svojstva tih organa. (Da li se ovde krije uzrok slabog varenja i prihvatanja hrane?) To. takode, izaziva j a k o krvoprolie, naroito iz krvnih sudova eluca, tankog creva, jednjaka, debelog creva. obilne menstruacije kod ena, javljaju se trombovi na nogama i hemoroidi. Arterijski pritisak opada (hipertoniarima za notiranje).

102

103

Slika

I I Patologija kod portne hipertenzije

Strelice na crteu oznaavaju oteano oticanje krvi (tj. povratni pritisak), a kao posledica tog javljaju se zastoji u tim organima. I portna vena: 2 slezina sa odlaznom venom: 3 gornja mezent eri jalna vena: 4 donja mezen teri jalna vena: 5 bubrene vene: 6 gornja uplja vena: 7 zajednika bedrena vena: 8 spoljanja bedrena vena: 9 donja uplja vena: 10 anastomoza izmeu grana portne vene i donje uplje vene u predelu debelog creva: 11 anastomoza izmeu grana portne vene i gornje uplje vene u predelu jednjaka i eluca.

Zbog atrofije elija jetre usled pritiska i lokalnog nedostatka ishrane, javlja se poremeaj u razmeni ugljenih hidrata, masti, belanevina, vode, minerala i slino. Nema smisla nabrajati poremeaje i oboljenja, nastale usled naruavanja svih tih razmcna. Prema tome. jasne su mnogobrojne po sledicc zaprljanosti i zaguenosti nae jetre. O znaaju jetre za funkcionisanje naeg organizma govori jogista Svama ivananda u knjizi Joga terapija: ..Slaba jetra je glavni uzrok naruavanja naeg opteg zdravlja. Zdravlje jetre obezbedujc zdravlje i vitalnost celog organizma. Najvanije lezde u organizmu hipofiza, titasta i pankreas, koje podstiu razvoj organizma, omoguavaju mu rast i pomau jetri u procesu probave hrane paralizuju se usled naprezanja u nastojanju da pomognu bolesnoj jetri. Opti poremeaj ne samo da utie na rast i razvoj organizma, ve i ima uasne posledice." M o e m o upotrebljavati hranu bogatu vitaminima, mineralnim materijama i drugim najkvalitetnijim hranljivim materijama, ali zbog zapuenosti starije carice" (kako jetru nazivaju tibetski lekari) deo hranljivih materija obilazi jetru, prolazei kroz anastomoze u druge vene i pri tome se ne pretvaraju u oblik, koji je prihvatljiv za organizam. To je razlog to patimo od nedostatka hranljivih elemenata. Hranljive materije koje su zaobile jetru postaju strane organizmu i izazivaju razliite alergijske reakcije. Zato. pre nego to odete kod lekara da muite sebe ispitujui alergene i slino, oistite svoju jetru, pa e i alergija nestati.

104

105

Slika

12 Bolne take kod unog kamenca:

I toka une kese; 2 epigastric na zona bola; 3 holedohusnopankreatina zona; 4 ramena zona; 5 take VIII, IX i XI grudnog rebra; 6 taka lopatinog ugla; 7 taka dijafragmalnog nerva Uopte reeno, ak i pri pravilnoj ishrani i pridravanju svih drugih principa leenja. sa zapuenom jetrom funkcioniemo mnogo sporije, nego to elimo.

bavna. koja menja boju. koja se pretvara, koja poboljava vid i koja podstie bolje raspoznavanje boja. Probavna u nalazi se u elucu izmeu svarene i nes varene hrane. Ona vari hranu, odvaja sok od taloga, daje toplotu i snagu ostalim vrstama ui. u. koja menja boju. nalazi se u jetri. Ona potpuno menja boju prozranog soka u crvenu. u. koja se pretvara, nalazi se u srcu. Ona daje dui oseajnost. gordost. razum i strasnost. (Prema sintoitskim narodnim verovanjima izvor smelosti u ovejem telu je jetra kimo. Otuda potie i Ijudoderski obiaj kimotori Smatralo se da kada ratnik pojede svezu jetru hrabrog neprijatelja, dobija novu snagu i smelost. Put samuraja.) u . koja daje vid, nalazi se u oima i razvija nau percepciju za oblik. u Jasna boja. nalazi se u koi i ini jarkim njen ten. Prema kineskim medicinskim izvorima funkcija jetre i une kese odnosi se na primarni elemenat d r v o " i tesno je povezana sa: tkivom tela miii ulnim organima vid izluevinama suze emocijama gnev zvucima krik ukusom kiselo god. dobom prolee bojom zelena, plava planetom Jupiter mesom piletina itaricama penica plodovima ljiva

Simptomi koji ukazuju na oboljenja jetre


Prvo emo se osvrnuti na poznate simptome oboljenja jetre, s aspekta tradicionalne medicine, a zatim ih uporediti i dopuniti savremenim shvatanjima. Obratimo se ponovo udiu (knjiga Tajne tibetske medicine napomena prevodioca). Tibetski lekari su smatrali da postoje tri glavne bolesti koje nastaju od vetra, ui i sluzi. Poremeaj jedne od navedenih funkcija izaziva oboljenja. Prema njihovom miljenju, funkcije ui su: pro 106

Tibetski lekari razlikovali su 26 oboljenja ui, a kineski lekari su na osnovu snova postavljali dijagnozu. Tako se pri punoj jetri (tj. kada je energetski funkcija jetre najvea) sanjaju gnevni snovi; pri praznoj jetri (tj. kada je slaba energija) sanja se uma. Savremena medicina oboljenja jetre i une kese definie na sledei nain: 107

Dijagnoza bolesti unog kamenca


Najtipiniji simptomi kod unog kamenca su jaki napadi bola grevi u unoj kesi ili jetri. Bol se javlja u napadima, koji traju od nekoliko minuta do nekoliko sati. Najee se bol javlja iznenada, ponekad tome prethodi gubitak apetita, munina, tegobe ispod lopatice i oseaj pritiska ispod desnog rebarnog luka (moda usled zasienosti une kese sa ui). Uzroci koji izazivaju une greve su nervna i fizika pre morenost. emocije, hlaenje tela, zasienje i razdraenost eluca posle uzimanja hrane, naroito ljute. uni grevi kod ena najee se podudaraju sa menstruacijama ili nastaju posle poroaja. Gr se obino javlja u prvoj polovini noi, kada su funkcije jetre i une kese maksimalne, nakon 34 sata posle veere, tj. u trenutku maksimalnog izluivanja ui u dvanaestopalano crevo i njene maksimalne koncentracije. Bol je otar, jak, na momente kao da razdire na delove desnu stranu stomaka. U poetku napada bol je rairen (ifuzan), ali se ubrzo koncentrie na odreene delove tela (slika 12). una kolika (gr) obino je propraena muninom i povraanjem, prvo hrane, a zatim sluzi i ui, pri emu se u pojedinim sluajevima izbacuju i mali uni kamenii. Bolesnici se esto ale na hladnou u udovima. Kod nekih se pojavljuju grevi miia listova nogu i miia prstiju na rukama.

nine, zatvori, ponekad i prolivi. Pri komplikovanju bolesti svrab koe. poviena temperatura od 37.1 do 37,6C. esto se uoavaju i psihiki poremeaj: potitenost. zno jenje. razdraljivost. nesanice. Pri pregledu kod treine obolelih. koji imaju bol, naroito u periodu kulminacije bola moe se uoiti prisustvo ..jetrinih dlanova" (crvenilo koe na povrini dlanova, oko palca i malog prsta), kao i ..zvezdica" na krvnim sudovima (spider nevusi). Zvezdica je, u stvari, mali pulzirajui krvni sud, od kojeg se zrakasto granaju tanki neni krvni sudovi (kapilari). koji podseaju na noice pauka. Njihov prenik je od veliine glave iode do zrna graka. Najee se kapilarske zvezdice nalaze na licu, ramenima i podlakticama, kao i na leima. Kada se funkcionalno stanje jetre pobolja oni mogu da neslanu. Kod hroninog hepatitisa oboljevaju zglobovi i plua.

Diskinezija unih kanala


Opti simptomi psihiki poremeaji, bolovi ispod desnog rebarnog luka. Hipotonini oblik bolovi ispod desnog rebarnog luka praeni stalnom muninom, podrigivanje, atonini zatvor. Hipertonini oblik povremeni naizmenini prolivi i zatvori. bolovi, munine,

Upala unog mehura i unih kanala


Opti simptomi do pojave bola oseaj tegobe na delu tela ispod lopatica nakon 13 sata posle jela, koji je propraen naduvenou stomaka, blaom groznicom i slabou posle uzimanja hrane, prolivi koji se javljaju naroito posle uzimanja peene ili prene hrane. Vidljiva je i ksantomatoza koe: na licu (onim kapcima, obrazima, ustima), na pregibima laktova. prstima u vidu utih mrlja. 109

Dijagnoza /ironinog hepatitisa


Opti simptomi slabost, gubitak apetita, ponekad gorina u ustima, peenje u epigastrinom predelu. este mu

108

koje su izdignute iznad povrine koe. Moe se uoavati i oticanje lanaka prstiju u obliku kobasice. Prema simptomima koje smo naveli tumaite i razmiljajte o zdravlju svoje jetre i une kese. Ukoliko su vam se ti simptomi ve javili moete ih spreiti. zaustaviti i otkloniti, a ne da dovedete sebe u bezizlazan poloaj. Ukoliko sumnjate u sebe i u linu procenu svog zdravstvenog stanja, potraite pomo lekara. koji e sigurno postaviti pravu dijagnozu, a vama ostaje da odluite kako ete se dalje leiti.

EFEKAT IENJA JETRE


Mnogi misle d a j e sa njihovom jetrom sve u redu to je velika zabluda. U to sam se uverio na vlastitom iskustvu, ali i na iskustvu drugih ljudi. uni kamenac se u jetri veoma vrsto dri i ne moe se tako jednostavno savladati. Pre ienja jetre gladovao sam nekoliko puta po 7 dana, jedanput 10, jednom 18 i po 3 dana oko deset puta. Osim toga, gladovao sam i nedeljno po 2436 sati u toku 3 godine. Moj prijatelj je izdrao seriju gladovanja 3 puta po 19 dana sa prekidom od dva meseca izmeu gladovanja. Kada smo nas dvojica poeli da istimo jetru iz nje je izlazila po tegla od pola litra kamenia. Bilo je tu i mnogo zastarele ui, boje katrana, tamne koice, pahuljica i drugih predmeta nad kojima se ovek zgraava. Prve godine kuru ienja uradio sam 5 puta (svega 8 razliitih ienja), a efekat je bio zapanjujui. Tanije, osetio sam neobinu lakou, krepkost i obnavljanje celog organizma. Spoznao sam s t a j e pravo zdravlje, sve to to nisam dobio u proteklih pet godina leenja u zdravstvenim ustanovama. Ali. to su samo moja lina oseanja. U klubu 110

..Bodrost". iji sam predsednik. kroz ovakvo ienje proli su mnogi i to ne jedanput. Dolazili su ljudi od kojih su lekari odustali, bilo zbog njihovog opteg zdravstvenog stanja ili zbog toga to su suvie stari i nemoni. Posle terapije ienja jetre oni su se preporodili. Primera radi. Savinih Nikolaj Timofejevi, roen 1925. godine, dopuzao je jednog decembarskog dana u klub toliko bolestan da se mislilo da nee doiveti sledee prolee. Meutim, posebna ishrana, ienje debelog creva i jetre, kao i urinoterapija uinili su udo. Ovaj. sada krepki starac prilagodio je svoju teinu visini. Moete ga videti kako tri samo u orcu i razmilja da jo dugo, dugo ivi. Za taj preobraaj bilo mu je potrebno neto vie od pola godine i, uzgred, sve je radio samostalno, iako je njegovo obrazovanje bilo veoma oskudno zavrio je samo 3 razreda osnovne kole. Mogu da navedem jo primera ljudi koji su godinama patili od kamenca u ui. Lekari su im predlagali operaciju, ali im posle ienja jetre ona vie nije bila potrebna. Interesantan je i sluaj J. A. Andrejeva iz Lenjingrada. Mladi star 31 godinu nekako je doao kod nas bled, mrav, a muila ga je i astma. Trebalo je da mu se operativnim putem odstrani deo aorte srca. tj. da se taj deo zameni krvnim sudom sa butine. Nije imao kuda. Teko je hodao i jedva disao. U gotovo bezizlaznoj situaciji maio se za literaturu i iz nje saznao da je procenat uspeha operacija slinih njegovom sluaju ispod 30%. Borei se za svoj ivot doao je na ideju da moda postoje druge mogunosti? Jer, kakav je smisao operacije ukoliko kroz krvne sudove umesto krvi tee prljavtina? Grozna krv. Operacija moe biti i uspena. a ko garantuje da sve nee biti po starom. A ta potom? Sinula mu je misao oistiti jetru. Otputovao 111

je do Tatjane Aleksandrovne Burjeve, koju neki ovde nazivaju legendom. Ta starica od 85 godina savreno je razradila postupak ienja jetre. Proistila je jetru mnogim poznatim kosmonautima i mnogim ljudima na visokim poloajima, ak i nekima iz Ministarstva zdravlja Rusije, koji ne priznaju alternativnu medicinu niti bilo ta drugo to se kosi sa dostignuima i znanjima nauke. Tatjana Alek sandrovna shvatila je sloenost tog sluaja i proistila mu je jetru dva puta uzastopce. Posle toga mladi je preao na pravilnu ishranu. Posle mesec dana sreli su ga kako tri do 4. sprata. oran i io kao da mu nikada nije bila potrebna operacija. Njegova krv je bila ista. Tatjana Aleksandrovna isti jetru ljudima svih uzrasta, od pete do 105 godine starosti, sa podjednakim uspehom i efektom. Kada je moj otac, star vie od 80 godina, posle drugog infarkta bio u veoma tekom stanju resili smo da mu pomognemo i dogovorili smo se sa Tatjanom da se kod nje leci odreeno vreme. On je, naravno, sumnjao, strahovao i podsmevao se tom metodu leenja. Poto je Tatjana Aleksandrovna bila starija od njega ona se podsmevala njegovom strahu, pa se moj otac predao i pristao na kuru ienja jetre. Iz njega je izalo 60 velikih i 200 malih kamenia. Kako je uopte mogao da ivi kao zdrav ovek sa tako zagaenom jetrom. Jedna ena je 5 godina tragala za Tatjanom Aleksan drovnom po celoj Rusiji, jer joj je predloeno da odstrani uni mehur u kome je na snimku bio vidljiv veliki kamen sa j o oko 60 kamenia veliine zrna pasulja. I to je prolo bez operacije sve ih je izbacila. U sledeem poglavlju bie rei o tome da lije ovo ienje stvarno bezopasno i na emu se zasniva njegovo dejstvo.

Fizioloki mehanizmi koji se koriste pri ienju jetre


Kao glavni argumenat protiv ovog naina ienja jetre protivnici navode da su uni kanali prenika 34 milimetra, a izlaze kamenii od 20 i vie milimetara, bez operacije, slobodnim prolazom to ne moe da se desi. Kada, pak, ljudi sami kau da su lino videli izbaeno kamenje, protivnici ovog ienja zakljuuju da je to ekskrementno kamenje, izbaeno iz debelog creva. Zastrauju pristalice ovog metoda ienja moguim zatvorom, zapuenjem kanala i drugim komplikacijama. Ali. avaj. ti ljudi apsolutno nita nisu osmislili u datoj terapiji. Vratimo se brouri Fakultet zdravlja objavljenoj 1986. godine. Na 34. stranici, lan korespondent Akademije medicinskih nauka SSSR, profesor avalova Jevgenija Petrovna. naelnik katedre infektivnih oboljenja i epidemio l o g i c Prvog lenjingradskog medicinskog instituta P. Pavlov" opisuje slepo" ispiranje unih kanala bez sonde, koje se naziva dubaa" i koje lekari uveliko primenjuju. Postupak dubae je sledei: Ujutro na gladan stomak dati bolesniku da popije 2 0 0 250 mililitara (2,5 decilitra) gazirane ili negazirane mineralne vode, flau prethodno otvoriti i ostaviti da odstoji na sobnoj temperaturi. U mineralnu vodu moe se dodati 5 grama sumpornokiselog magnezijuma ili sorbina. to podstie energinije oslobaanje une kese. Nakon 1520 minuta ponovo ispiti istu koliinu mineralne vode. Posle uzimanja mineralne vode bolesnik treba da lei u postelji 1,52 sata. sa termoforom (grejalicom) na delu tela oko desnog rebarnog luka. Dubaa se moe obaviti ukoliko 113

112

se kao sredstvo za razdraivanje upotrebljava samo rastov or sumpornokiselog magnezijuma. ili sorbita, ili ekstrakta (tinkture) iz trave protiv ui. U j a k o efikasna sredstva, koja omoguavaju poveano luenje ui, spadaju umance od jaja, maslac, sumpor nokiseli magnezijum, so ..barbara" i karlovarska so. Od 40 do 50 mililitara 33%nog rastvora magnezijuma. zagrejanog do 40 C. izaziva kontrakciju une kese, zajednikog unog kanala i Odijevog sfinktera. Osobama, koje teko podnose magnezijum. daju se koncentrisani rastvori eera, glukoze, sorbita, ksilita ili maslinovog ulja. Najefikasnije za otvaranje sfinktera Oddi i pranjenje une kese su masnoe iz hrane i produkti probave u crevima. Ovi podaci su strogo nauni. Na osnovu njih ve znamo da se uni kanali mogu ispirati. Sada emo se vratiti iskustvu narodne medicine, tj. tome na emu se ona zasniva. O Polazei od navedenog, nama je potrebno j a k o sredstvo protiv ui. Vidari (narodni lekari) uoili su da uzimanje veih doza biljnog ulja (naroito maslinovog) umnogome podstie izbacivanje ui. odnosno izaziva kontrakcije une kese i maksimalno otvara sve une kanale. Pojaano luenje ui izjetre podstiu kiseline. Limun ska kiselina, koja se sadri u limunovom soku, stimulie tu funkciju i uz to rastvara tvrde izboine kukice koje zadravaju une kamenie u kanalima. 0 Leenje toplotom je najbolji nain za stiavanje upale i bolnih spazama u jetri. Radi toga na 34 sata pre ienja jetre treba zagevati deo tela oko jetre i produiti zagrevati i posle uzimanja maslinovog (ili drugog) ulja i limunovog soka. Pored osta 114

log. poznato nam je, da se kamenii u 9 0 9 9 % sluajeva sastoje iz holesterina. Toplota ih topi, ne dolazi do bolnih spazama i oni slobodno prolaze kroz une kanale. S obzirom da uni kanali imaju glatku muskulaturu oni mogu da se ire do 2 centimetra u preniku. a pri kontrakcijama stvaraju takav potisak, da se u izbacuje pod pritiskom od 300 milimetara vodenog stuba. U ekstremnim sluajevima pritisak moe dostii i 800 milimetara vodenog stuba! 0 Mogu je i obrnut sluaj resorpcija unog kamenja. Do toga dolazi usled otkidanja koloida i stvaranja pukotina, kao i usled deliminog rastvaranja u normalnoj ui. Tu se moe dejstvovati u dva pravca: a) poveanjem koliine unih kiselina, koje smanjuju povrinski napon ui i, samim tim. podstiu otkidanje koloida sa njihovim deliminim rastvaranjem, i b) poveanjem koloidne zatite. Varijanta a). U salu oveka. koje se topi pri temperaturi od 15 C (pri telesnoj temperaturi ono je teno), sadri se oko 7 0 % oleinske kiseline. Ta kiselina spada u grupu nezasienih masnih kiselina. Vanija bioloka svojstva nezasienih masnih kiselina su: 1 podstiu pretvaranje holesterina u lako rastvorljiva jedinjenja i. samim tim, podstiu njegovo izluivanje iz organizma: 2 normalizujue deluju na stanje zidova krvnih sudova, zbog poveane elastinosti i smanjenja propustljivosti. Oleinska kiselina topi se pri temperaturi 13 C, pri emu je ona skoro jedina masna kiselina koja ulazi u sastav ivotinjskih masti, pa je zato njen sadraj u tim mastima glavni faktor koji odreuje temperaturu njihovog topljenja. Najvie oleinske kiseline sadri se u maslinovom ulju ( 8 0 8 1 % ) . dok je u suncokretovom ulju ima duplo manje (39%). Oleinska kiselina se skoro 115

potpuno apsorbuje u crevima i organizam je lako koristi pri razmeni materija. Iz navedenog nam je jasno, da idemo putem rapid nog poveanja nezasienih masnih kiselina, koje dej stvuju kao une kiseline, rastvaraju holesterol i uz to poveavaju elastinost zidova krvnih sudova i unih kanala. Pored toga, one su srodne organizmu i zato su za ishranu najpreporuljivije prirodni namirnice, koje sadre nezasiene masne kiseline. Najbolja od tih namirnica je maslinovo ulje. Varijanta b). U prirodi postoje zatitne materije, uglavnom visokomolekularna jedinjenja. kao na primer, belanevine, polisaharidi i niskomolekularne povrinskiaktivne materije, kao to su oleati natrijuma i kaiijuma, saponini i druge. Takva zatitna materija skuplja se na povrini koloi da, pokrivajui ga sulfatnom pokoricom. Zatitni omotai stvoreni na taj nain spreavaju meusobno slepljivanje koloidnih estica i njihovo taloenje. u, kao to nam je poznato, sadri 8 4 % vode. Tu vodu treba zasititi navedenim zatitnim materijama koje. prodirui u mikropore unog kamena, odvajaju koloide i zatim ih rastvaraju. Izvori zatitnih koloida su: svee pripremljeni sokovi iz povra i voa, kao i sveza vlastita mokraa (urin). Sredstva koja boje urin su najfinije estice organskih materija. U dnevnoj mokrai ih je oko jedan gram. Otuda je vlastiti urin najbogatija i najdostupnija materija zatitnim koloidima. Najbolje je upotrebljavati urin prirodne ute boje. Razmotrili smo glavne fizioloke mehanizme na kojima se zasnivaju navedena ienja jetre. Meutim postoji jo nekoliko dopunskih: 116

* Limunov sok ima veoma jak kiseo ukus. Kao to tvrdi kineska narodna medicina, kiseo ukus stimulie funkciju jetre. Poret toga. eterina ulja limunovog soka dejstvuju istovremeno i kao sredstvo za izbacivanje ui i kao anti septik. * Prema konstatacijama kineskih lekara akupunktur ologa funkcija jetre i une kese najjaa ja nou od 23 do 3 sata. # Sugeriui sebi da se uni kanali ire, da se u obilno lui. uz istovremeno misaono slanje energije na ta mesta, pojaavamo efekat. * Prema uenju jogista, disanje samo kroz desnu noz drvu podstie zagrevanje organizma i poveava njegovu ..snagu razlaganja". * Stvaranje i izluivanje ui poveava se pri poveanju portalnog krvotoka i prisustvom masnoa u konzumiranoj hrani. Ti uslovi se mogu ispuniti ukoliko se nakon izves nog vremena posle uzimanja hrane i limunovog soka uradi lagano, ritimino disanje joge. sa akcentom na zatezanje dijafragme, s t o j e mogue vie za vreme izdisaja. * Za vreme punog meseca poveava se sposobnost organizma za ienje. U prolee je najjaa funkcija jetre, a u jesen najslabija.

117

Najprostije i najefikasnije ienje jetre


Naveli smo da su maslinovo ulje i limunov sok idealne materije za ienje, ali su one, naalost, dostupne malom broju ljudi. Postavlja se pitanje da li postoje zamene koje imaju iste vrednosti. Na veliko zadovoljstvo ima ih dovoljno. Umesto maslinovog ulja moe se koristiti bilo koje sun cokretovo ulje (rafinisano, nerafinisano itd.), a umesto limunovog soka kristalisana limunova kiselina, kao i prirodni produkti sa jakim prirodnim kiselim ukusom mahovnica (Oxycoccus palustris), pasji trn (Hippophae rhamnoides), ogrozd (Grossularia reclinata) itd. Kao to pokazuje praksa, ienje tim biljkama vri se na isti nain kao i sa idealnim sastojcima (maslinovim uljem i limunom). Autor se u to uverio lino, a o tome govore i drugi ljudi, koji su koristili zamene. Prema tome, slobodno moete koristiti navedene zamene suncokretovo ili kukuruzno ulje. kristalisanu li munsku kiselinulimuntus (razreuje se do te mere da rastvor po ukusu podsea na prirodan limunov sok) i prirodni jestivi produkti sa jakim kiselim ukusom, koji rastu u kraju gde ivite. Tajna efikasnosti ienja jetre sastoji se u prethodnoj pripremi smekmvanju organizma. Smekavanje organizma u vidu toplih vodenih terapija (detaljnije opisano u knjizi) treba obaviti najmanje 34 puta. Svaku toplotnu terapiju zavravati kratkim prohladnim tuiranjem ili polivanjem tela hladnom vodom. Poslednju smekavajuu terapiju uraditi dan pre ienja jetre. Ukoliko 34 dana pre ienja jetre budete jeli uglavnom biljnu hranu i pili veu koliinu svee iscedenog soka (cve kle 1 deo i jabuka 45 delova. poeljno kiselih) i jcd 118

nom dnevno se klistirate (poeljno urinom), vaa priprema za ienje jetre bie idealna. Na kraju dolazi dan terapije ienja. Poeljno je da to bude za vreme punog meseca i da pri tom budete odmorni i smireni. Ujutro, posle toaleta, uradite klistir. Posle toga popijte navedeni sok i dorukujte laku hranu. Za ruak, takode. pojedite neku laku hranu i nakon 12 sata posle ruka ponite da zagrevate deo tela oko jetre. Prislonite ter mofor sa toplom vodom (ili elektrino jastue) na taj deo tela. Hodajte i obavljajte druge poslove u kui sa termofo rom na telu sve do uvee. Oko 1920 sati ponite sa terapijom ienja jetre. Prethodno zagrejte ulje i sok od limuna (rastvor limunske kiseline) do 3035 C. Dozu ulja i limunovog soka odredite prema svojoj telesnoj teini i prema tome kako vam organizam podnosi ulje. Dakle, sve je pripremljeno. Pred vama su dve ae. jedna sa uljem, druga sa limunovim sokom. Popijte jedandva gutljaja ulja i isto toliko gutljaja soka. Nakon 1520 minuta, ukoliko se ne javi munina, ponovite postupak, saekajte 1520 minuta i ponovo popijte nekoliko gutljaja ulja i soka. Postupak se ponavlja sve dok ne ispijete svu koliinu ulja i soka. Za to vreme sedite mirno na kauu ili fotelji, gledajte televiziju ili itajte knjigu. Ukoliko ne podnosite ulje i ono pone da vas mui posle prvog uzimanja, treba saekati dok se ne izgubi neprijatan oseaj u ustima i elucu. Ukoliko munina ne prolazi treba smanjiti koliinu soka i ulja. Termofor moete skinuti, a moete ga i dalje drati. Kada ispijete ulje i sok (koliina ulja i soka kree se od 100 do 300 grama) moete sprovesti niz mera koje pojaavaju efekat ienja. Nakon 11.5 sat posle uzimanja 119

sastojaka zauzmite udobnu sedeu pozu (najbolje seditc na pete), zapuite levu nozdrvu i diite kroz desnu. Na je/ik stavite malo ljute paprike, a na deo tela oko jetre Kuznecov Ijev aplikator, ali sa metalnim iglicama. Sve to pospeie stvaranje energije i toplote sa njenim usmeravanjem prema jetri. Pri tome diite polako, ritmiki (46 uzdisaja i izdisaja u minuti), snano radei dijafragmom. Izbacujte stomak za vreme udisaja i podiite ga nagore za vreme izdisaja. Time ete obezbcditi predivnu masau jetre, pojaaete u njoj krvotok i ispraete je od ugruaka. Tako diite 1530 minuta, odmorite se jedan sat. pa ponovite postupak. Za vrem odmaranja na deo tela oko jetre stavite magnetni aplikator ili bilo kakav magnet. Magnetna terapija je vezan faktor, koji pojaava kapilarni krvotok. Naunici su ustanovili da crvena krvna zrnca usled neznatnog poveanja krvnog pritiska nisu u stanju da se kreu kroz kapilare. Glavni mehanizam njihovog kretanja sastoji se u tome. to se usled krvnog pritiska crvena krvna zrnca na proirenom kraju kapilara meusobno pribliavaju. Obzirom da ona imaju isti elektrini naboj, ona se meusobno odbijaju i kreu prema mestu manje koncentracije, prodiru i kreu se kroz kapilare. O v o je posebno vano koristiti radi poboljanja krvotoka u jetri, u kojoj postoji unikatni venski kapilarni sistem. Dopunski, magnetno polje aktivira fcrmente koji u terapiji ienja imaju znaajnu ulogu. Sve to zajedno toplota, aktivnost fermenata. pojaan krvotok, povean broj crvenih krvnih zrnaca, snaan snop slobodnih elektrona iz aplikatora omoguava da razmekate, isperete i izbacite iz jetre i une kese svu neistou i kamenje. Ova dovitljivost omoguava da se zadejstvuju najdublji kvantni potencijali organizma 120

odgovorni za ivotnu aktivnost, ienje i rehabilitaciju, ^ikakva druga terapija ienja ne utie tako snano na or ,>anizam, kao ova koju smo opisali. Priblino oko 23 sata nou. ili kasnije (ponekad i u zoru), kada je bioritam jetre i une kese maksimalan, poinje izbacivanje kamenja i neistoa. To se izbacuje prolivom. Videete svo blago" sticano nepravilnim nainom ivota, loom ishranom i odmah ete shvatiti da se tako ne srne iveti i da ni o kakvom zdravlju ne moe biti ni rei. ukoliko to blago " ostaje u organizmu. Obino se ujutro javi jo jedan proliv i moe izai jo vea koliina kamenia i ui. koja izgledom podsea na mazut. Dopunski se klistirajte. Malo se odmorite i zatim moete jesti. Poeljno je da prvo jelo bude pola litra soka (argarepa sa cveklom i jabukom u odnosu 1:5). Sok e dopunski isprati vau jetru. Tek posle toga moete jesti salate, kaicu skuvanu s vodom.

PRAKTINA UPUTSTVA ZA IENJE I LEENJE JETRE


Praksa je pokazala da mukarci i ene sa telesnom teinom od 60 do 65 kilograma, ali u zavisnosti od toga kako podnose ulje. prvo ienje jetre treba da urade sa 150200 grama ulja (isto toliko i soka), da ne bi nastupilo povraanje. U narednim ienjima moete poveati dozu do 300 grama, a moete zadrati istu. to e biti dovoljno. Ukoliko se posle izvesnog vremena javi povraanje i u sadraju kojeg povratite uoite sluzni sekret (zelen, crn ili sline boje) znak je da su ulje i sok proradili u elucu i oistili ga od patoloke skrame. koja se tu nalazila. Kod nekih ljudi to se deava pri prvom ienju. Drugo ienje 121

uradite sa manjom koliinom soka i ulja. a u treem malo poveajte. Za vreme ienja trudite se da budete oputeni, smireni i ne mislite na tok i postupak ienja. Po pravilu, za vreme ienja pomou ulja i limunovog soka ne oseaju se nikakvi bolovi. U nekim sluajevima, kada doe do jakog pranjanja, proterivanja osetiete kao da jetra die". I nita vie. Ne plaite se, strah suava krvne sudove i une kanale. Moe se dogoditi da iz vas nita ne izae, to moe biti uzrok povraanja. Ukoliko iz bilo kojih razloga osetite strah, nemir ili nervozu i ukoliko se oseate napregnutim", stenjenim popijte 12 tablete nekog sredstva za smirenje. Sve ostalo odvijae se spontano. Ne istite jetru posle tekog rada i posle dueg gladovanja. Odmorite se 3 do 5 dana da biste nakupili snagu. Inae, mogu iskrsnuti dve neugodnosti: prva, jednostavno ete pojesti ulje i sok i druga, mnogo ete se iscrpiti. Upamtite, to je ipak prodiranje u jetru, a ona treba da ima snage za prekomerno naprezanje. Sami ete osetiti kako ona vibrira i die", a naroito za vreme prvih ienja.

zapuena. pa do izbacivanja kamenja dolazi pri drugom ili narednim ienjima. Drugo i naredna ienja uradite prema linom oseanju, a ona e sigurno biti mnogo laka. Iz linog iskustva navodim da sam prva tri ienja uradio sa pauzom od tri nedelje, etvrto mesec. a peto dva meseca. Sledee godine uradio sam j o dva ienja i zatim druge godine jo jedno. Moete se pridravati i preporuka Andrejeva jedno ienje tromeseno. Moj savet je da se u toku mesec dana za vreme punog meseca urade prva 34 ienja. Upamtite, to se pre i bre oslobodite prljavtine u jetri, bre ete nor malizovati probavu hrane, krvotok i razmenu materija! Treba se istiti sve dotle, dok se ne oslobodite svih ugruaka. Namee se opravdano pitanje zato je potrebno tako mnogo istiti jetru? Odgovor je. zato to se jetra sastoji iz etiri dela. Za vreme jednog ienja potpuno se proisti jedan deo. Za vreme drugog sledei i tako redom. Ukoliko makar jedan deo jetre ostane zapuen, razmena materija bie kao i ranije naruena. Treba imati u vidu i to. da su se kamenii u jetri i unim kanalima odvajali postepeno, poprimajui uzduni oblik sa zaglaenim krajevima. U takvom obliku oni nisu posebno uznemiravali zidove unih kanala, niti su ih iritirali. Kada istite jetru vi ih drobite i izbacujete. Njihov oblik i poloaj se menja i zato preostali kamenii mogu svojom hrapavou iritirati zidove unih kanala i une kese. izazivajui njihovu upalu. To se posebno odnosi na ljude kod kojih postoji tvrdo kamenje. Za vreme narednih ienja oni se smanjuju i posle toga slobodno izlaze.

Broj ienja jetre i vreme kada treba istiti jetru


Prvo ienje je najtee, jer organizam gubi mnogo snage. Deava se da se pri prvom ienju jetre izbacuje veoma mnogo stare ui, plesni, beliaste niti, a kamenia skoro da nema. To ne znai da je ienje bilo neuspeno. Naprotiv, sve je normalno, jednostavno jetra je bila veoma

123

Ishrana posle ienja jetre i profilaksa O ishrani posle ienja jetre ve je bilo rei. Ponoviemo samo jedite kad god imate apetit i osetite glad. Pijte svee iscedene sokove od argarepe ili sok od jabuka sa cveklom. Poeljno je da jabuke budu kisele, jer pomeane sa cveklom imaju prijatan ukus i miris. Sok do cvekle je u svakom sluaju unikatni produkt, jer se mineralne materije u njemu nalaze u alkalnim jedinjenjima. Ispitivanja dejstva sokova od cvekle, argarepe i kupusa pokazala su da se u najefikasnije lui upravo od soka iz cvekle. Svojstva cvekle za spreavanje stvaranja ui bila su poznata i drevnim lekarima. Avicena je pisao cvekla otvara zaguenja u jetri i slezini". Na savremenik doktor Voker nauno je dokazao koliko je korisno ienje organizma sokom od cvekle. zahvaljujui tome to ovo povre sadri ive" atome hlora u sebi. Nai naunici otkrili su u cvekli betain. koji nije uoen kod drugog povra. Betain unikatna materija koja je po hemijskom sastavu bliska holinu i lecitinu. poznatim regulatorima razmene materija. Betain podstie asimilaciju belanevina i poboljava rad jetre. U cvekli se nalaze saponini, koji vezuju holesterin iz creva u teko resorbujuea jedinjenja. Saponini slue kao osnova za dobijanje lekova protiv skleroze. U cvekli ima i vitamina U koji podstie zarastanje gnojnih rana. poboljava razmenu holesterina slino metioninu i ima protivalergijsko i protivsklerotino dejstvo. Magnezijum. koji se takode nalazi u cvekli, regulie tonus krvnih sudova i spreava stvaranje trombova u njima.

Salata iz svee zeleni, posoljena i malo zakiseljena. najbolje prirodnim kiselinama: limunovim sokom, sokom od mahovnice. morskim kupusom, jabukovim siretom. takode ubrzava izbacivanje tetnih materija iz organizma. Slino deluje i kaa skuvana na vodi. sa dodatkom maslaca, ulja i morskog kupusa. To je prava hrana za ruak i veeru. Sledeeg dana moe se jesti raznovrsnija hrana. Za bolesnike sa oteenom jetrom vani su vitamini A, C, B i K. Normalizaciju rada jetre posebno podstiu vitamini iz grupe B. Tako. vitamin B 6 pojaava detoksikacionu funkciju jetre (ovog vitamina najvie ima u proklijaloj penici i pivskom kvascu), vitamin PP uestvuje u energetskoj razmeni elija jetre i spreava njihovo unitavanje I ima ga u proklijaloj penici, kvascu, paradajzu i umancetu od jaja). Folna kiselina i vitamin B,, uestvuju u razmeni belanevina. fermenata i oksidacionim reakcijama, podstiu sintezu belanevina i razmatraju se kao faktori rasta organizma. Dokazano je da vitamin B, aktivno uestvuje u re generaciji jetre. Vitamin K podstie proces zgunjavanja krvi i poveava energetski potencijal elija jetre. Njegov nedostatak u organizmu nastaje pri naruavanju procesa izdvajanja ui i asimilacije masti u crevima. Askorbinska kiselina (vitamin C) u koliini do 1 grama dnevno poboljava rad jetre, poveava njenu detoksikacionu funkciju i pojaava regenerativne procese. Ima ga u salati od kupusa, ekstraktu ipka, soku od jabuka itd). Pri oboljenju jetre i unih kanala naruava se apsorpcija mineralnih materija i podstie njihovo izbacivanje iz organizma. U navedenim sokovima ima mnogo prirodnih mineralnih materija.

124

125

Dijeta bez soli smanjuje stvaranje i izluivanje ui u probavni trakt iz jetre i unih kanala i. samim tim. smiruje obolele organe. Pri sastavljanju dijete za oboljenja jetre veoma je vano znati stanje creva. Treba otkloniti zatvore. U suprotnom, zatvor pojaava proces truljenja u crevima i asimilaciju toksinih materija u krvi. koje kroz portnu venu dospevaju u jetru, pogoravajui njeno stanje. U tom sluaju leenje se produava. Za dobru probavu i normalan rad jetre, ui i creva najbolji su svee povre i voe. Sekreciju ui posebno pobuuju: cvekla. argarepa, tikvice, paradajz, karfiol, grozde, lubenica, batenska jagoda, jabuke, suva ljiva. Ukljuivanje zrna proklijale penice ubrzava leenje jetre. Smesa se priprema na sledei nain: 100 grama prokli jalih zrna penice samleti u maini za mlevenje mesa i toj masi dodati samlevenu cveklu 100 grama, argarepu 100, suene kajsije 100. kljukvu (Oxycoccus palustris) 50 grama (ili sok od jednog limuna), malo meda. tako da se dobije nakiseo, prijatan ukus. Ovu smesu upotrebljavati umesto kaa, ili svakog drugog dana. tj. jednog dana uzimati kau. a drugog smesu. Odnos komponenti u smesi moe bili razliit, ali 100 grama proklijale penice je obavezno. Maslac i biljno ulje dodavati samo u gotova jela, a ne u procesu kulinarske obrade. Najracionalnije je uzimati obroke 45 puta dnevno (takva ishrana preporuuje se kod oboljenja jetre). Prema tome, vaa hrana treba da bude sastavljena od svee iscedenih sokova, salata, kae i smese. Potrudite se da to sve primenjujetc u razliitim kombinacijama: povre

malo dinstati. pored kaa jesti orahe, krompir, mlad kravlji sir itd. Jo jedan dobar savet: Ukoliko vam je jetra obolela treba svakoga dana da pijete do 2 litra svee iscedenih sokova. Oni poboljavaju krvotok u jetri i funkcionalno stanje elija jetre, podstiu stvaranje glikogena, poveavaju transport glikoze prema tkivima, normalizuju razmenu glikoze, belanevina. masti i elektrolita. Pod njihovim uticajem menjaju se fizikohemijska svojstva ui, smanjuje se njena lepljivost. koncentracija holesterina i poveava sadraj unih kiselina. Kod smanjene sekrecije eluca svee iscedeni sokovi piju se 1520 minuta pre jela. dok se kod poviene sekre torne funkcije eluca piju na 11.5 sat pre jela. Kod normalne kiselosti eluca piju se 3045 minuta pre jela. Mogu se koristiti sredstva za izbacivanje ui: smilje {Helichrysum arenarium. H. plication. Gnapha/ium arenar iuni). kukuruzna stigma, izdrobl jena nana (Menthapiperita). kantarion (Hypericum perforatum), povrati (Tanacetum vulgare), koren maslaka (Taraxacum officinale) i ipak. Evo recepta za pripremanje ekstrakta od smilja, kukuruzne stigme i kantariona: u posudu za kuvanje sipati po jednu supenu kaiku suvih trava, preliti ih sa aom vode, prokuvati i upotrebljavati po 100 grama 23 puta dnevno pre jela. Ostala sredstva za jaanje funkcije jetre Za stimulaciju funkcije jetre poeljno je tuirati celo telo hladnom vodom (najbolje ledenom) ujutro pri svitanju. Ova terapija nije preporuljiva za ljude sa obolelim srcem. Posle 127

126

ove terapije dobro istrljajle udubljenja ispod pazuha, jer se kod oteenja jetre energija zadrava u tim udubijenjima. Postupak ponovite 23 puta u toku dana sa trajanjem od 2 do 5 minuta. Izbegavajte suvu klimu, odnosno saune sa suvom parom jer to teti jetri. Prema Ajurvedi. vrelina i suv vazduh podstiu iritiranje doe Pitta, koja je odgovorna za funkciju jetre. Od vebi. koje podstiu i slimuliu rad jetre, posebno su korisne Bhastrika pranajama (vidi poglavlje Debelo crevo) i kompleks joga vebi Svame ivanande. Te vebe i disanje su izvrsna unutranja masaa za sve organe trbune duplje i, naravno, jetre. Jetra je pokretno tkivo meke konzistencije. Budui d a j e fiksirana za dijafragmu, ona prati njeno kretanje pri udisaju i izdisaju. Ritmine kontrakcije dijafragme omoguavaju da se jetra bolje snabdeva krvlju (a preko nje hranljivim materijama i kiseonikom). pa samim tim i da podstie izbacivanje ui. Sledee asane (slika 13) e vam pomoi da potpunije utiete na jetru. Asane birati individualno, prema linim mogunostima. O Nas i ka spruta dianu parvasana iroko rairite noge i ruke. Oslonite se njima na pod. okrenite telo licem nadole. Zatim podignite telo to je mogue vie. Oslonite se na jednu ruku i nogu. drugu nogu savijte u kolenu i kolenom dodirnite glavu ili nos. Pri tom savijajte glavu prema kolenu. Ponovite vebu na drugu stranu. Veba je dobro optereenje za miie stomaka, lea, grudnog koa i vrata, a leci oboljenja jetre, slezine i slina oboljenja. 128

Slika

1 3 Asane koje lece oboljenja jetre

Ardha mat se ndrasana Sedite i ispruite noge napred. Savijte desnu nogu i postavite petu ispod anusa i monice. a levu nogu prebacite preko desne butine i postavite na pod. Stavite desnu ruku na koleno desne noge. a levu ruku zabacite iza leda. Dohvatite rukom butinu desne noge. Ponovite vebu na drugu stranu. (iarbhasana (embrion) Sedite u padmasanu. Silom proturite ruke izmeu butina i lanaka (glenjeva) na nozi. Savijte ruke u laktovima i pouprite obraze pesnicama. Sve prednosti opisanih vebi postiu se vebanjem ove asane. Pored toga. lece se oboljenja jetre i slezine. O Dolasana Leite na stomak, ispruite noge i ruke. Podignite uvis ruke i noge i ljuljajte se naprednazad.

129

Veba pomae da se smanje masne naslage na stomaku, da se povea apetit, lee oboljenja jetre i slezine, odstrane nedostaci u razvoju miia grudnog koa i ramenog pojasa.

Veba lei oboljenja jetre, slezine. kilu. apendicitis. poveava apetit, otklanja none polucije i produava ivot. 0 Majurasana Kleknite na kolena sa rukama na podu. pri emu su glenjevi ruku u pravoj liniji sa rastavljenim kolenima. Nagnite gonji deo tela, gledajui daleko ispred sebe. Pribliite laktove. to je vie mogue, jedan uz drugi i postavite ih ispod stomaka u visini pupka. Da bi poza bila savrena laklovi se moraju dodirivati, to je na poetku vebanja nemogue. Polako se nagnite napred i, oslanjajui se na laktove, odvojite noge od poda i ispruite telo u ravan. Ova veba je odlina za probavne organe: eludac, jetru i slezinu. Kompresija trbune aorte izaziva priticanje krvi u eludac, jetru i slezinu. Jogisli posebno istiu dejstvo ove vebe na slezinu. Ukoliko nakon 4 ili 5 sati posle obilnog uzimanja hrane probava jo nije zavrena. Majurasana regulie taj problem za nekoliko trenutaka. Ona je veoma korisna kod slabog varenja u elucu. Kod zastoja krvi u slezini i jetri, ova veba deblokira zastoj za tren oka. Asana spreava tromost i prazni unu kesu. Ona je dobra i protiv gutanja vazduha. POGOVOR ZA DVE GLAVNE TERAPIJE IENJA IENJE DEBELOG CREVA I JETRE Iz prethodnog teksta nije teko zakljuiti da ovek moe sebi pomoi, bez mnogo truda i skupih lekova. Dovoljno je da pri pojavi tipinih tegoba ima na umu sledee:

0 Ardha alabhasana
Leite na stomak, ispruite ruke niz telo i poloite gornju stranu aka na pod. Malo podignite glavu i usmerite pogled napred. Podignite jednu nogu uvis, ne savijajui je u kolonu. Ponovite vebu sa drugom nogom. Prilikom vebanja ispruite stopala. Veba odstranjuje bolove u leima, leci oboljenja jetre i slezine. Neke ene pate od jakih bolova ispod stomaka, od kojih se mogu osloboditi ukoliko vebaju ovu asanu.

0 PruStha valita vrikasana


Stanite uspravno, rairite noge. Ne savijajui noge. nagnite se unazad i probajte da jednom rukom dodirnete pete. Drugu ruku zabacite unazad. Ponovite vebu na drugu stranu. Veba ima iste efekta kao i prethodna, a lei oboljenja jetre i slezine.

0 Bhu prata danu prutha valitasana


Kleknite na kolena i sastavite ih. Gornji deo stopala treba da lei na podu. Stopala ispruite. Podignite obe ruke i zabacite ih unazad, pokuavajui da dodirnete pod. Veba ima iste efekta kao i prethodna, a pored oboljenja jetre i slezine lei i kilu.

0 Bhu spruta eka pada sarvangasana


Leite na lea. sastavite i ispruite noge. Podignite celo telo vertikalno u odnosu na pod. pridravajui leda rukama i oslanjajui se na vrat i potiljak. Zatim dlanove stavite na pod. s tim da jedna noga ostane na mestu. a drugu nagnite preko glave prema podu. dok ne dodirne pod. Zatim zame nite poloaj nogu. Ponovile vebu 45 puta. 130

131

O Unutranja neistoa, koja se stvara usled nepravilne ishrane (nita manja od neistoe uma koja se taloi u svakoj eliji tela), prvo se taloi u debelom crevu. Ovaj organ, koji nas snabdeva dopunskim hranljivim materijama, poboljavajui kvalitet ishrane organizma (u njemu se pod uticajem mikroflore, bioplazme i naroito zbog grade debelog creva stvaraju hranljive materije i elementi, koji se hranom ne mogu uneti za deset godina!), pretvara se u najveu, uslovno reeno, deponiju organizma rasadnik oboljenja i otrova. S obzirom da se u njemu prvenstveno apsorbuje voda u krv, sve neistoe, otrovi i drugi otpaci kao lavina dospevaju u na organizam. Nije bitno koliko je na organizam i sistem za neutralisanje tetnih uticaja prirodno snaan. Vano je znati da venska krv donjeg dcla debelog creva ne prolazi kroz jetru, ve odlazi neoiena direktno u srce. Ukoliko je debelo crevo neisto (zatvori, nasilna i nedovoljna stolica itd.). krv iz njega, zasiena toksinima, podriva osnovu itavog naeg ivota, prouzrokujui svima poznata i veoma rasprostranjena srana oboljenja (srane mane. nedostatke itd.). Savremeno leenje ovih oboljenja je besperspektivno, jer se srce (slino drugim organima) re habilituje dotokom iste, zdrave krvi. a ona je konstantno neista. U zakljuku, ni najsavremenije metode leenja. skupi uvozni lekovi i oprema nee vam pomoi ukoliko bolujete od vlastitog neznanja i nepismenosti. Zato autor koncentrie vau panju na prvu i najvaniju terapiju ienje i rehabilitaciju debelog creva temelja i s h r a n e o r g a n i z m a . Posle temeljnog ienja morate mikroklistirima sa uku vanim urinom, uz maksimalno strpljenje, stalno odravati

istou u njemu, a ponekad sprovesti i profilaktine kure 23 puta godinje. 0 Pri upotrebi savremene neprirodne, rafinirane hrane naa jetra se neverovatno brzo zapuava. Dodajte tome konstantni dotok neistoa i toksina iz debelog creva. Meutim rezerve jetre su kolosalne. Dokazano je, d a j e u tridesetim etrdesetim godinama ivota vei deo jetrinih elija ( 5 0 60%) ve zapuen i iskljuen iz ivotne aktivnosti. ovek .spolja izgleda zdrav, ali skrivena patologija ve uzima svoj danak brzo se zamaramo, lako oboljevamo. pojavljuju se hronine bolesti, brzo se smanjuje ivotni elan. Medi kamentozno leenje i u ovom sluaju razliitih simptoma (oboljenja krvotoka, disajnog. probavnog i nervnog sistema, koe, hormonalnih poremeaja, onkolokih oboljenja itd.), koji potiu od jednog te istog izvora zaraze neiste krvi i njenog zastoja u venskom sistemu (skrivena ili manifestna portna hipertonija) nema perspektivu. Koliko puta su vas nakljukali lekovima. pa seansama kod ekstrasensa. energijom i ta se dobili? Jetra svejedno ne obavlja svoju funkciju kako treba, krv je neista i uz to veoma slabo cirkulie. Ukoliko dode do zastoja krvi, to je siguran znak d a j e mnogo ranije dolo do zastoja energije. Kao zakljuak, ispostavlja se da elije organizma nemaju redovni dotok hranljivih materija; u poluzapuenom stanju (slab dotok kiseonika i isticanje ugljendioksida) do uiju" u vlastitoj neistoi (ljaka i otrovi, odumrlc elijske organele skupljaju se u elijama ?.bog slabosti krvotoka i njegove zagaenosti). 1 na kraju, odsustvo humoralne i druge regulacije ivotnih aktivnosti elija od strane organizma (mutacije u njemu ?bog vlastite zagaenosti) voe nas najgorim putem razvoja bolesti prema r a k u . Kod ove bolesti, takode, bolujemo 133

132

od linog neznanja. To to treba da uinimo za sebe je da prepoznamo rane simptome oboljenja i da delujemo brzo. Neophodno je radikalno oistiti jetru i uspostaviti njene funkcije, da bi masa hroninih i tekih oboljenja nestala sama od sebe. Zato je sledea terapija posle ienja debelog creva ienje j e t r e . Kada se ona oisti i rehabilituje obnovljen je ceo o r g a n i z a m . Nestaju faktori, koji truju na organizam i ine da smo esto na ivici izmeu bolesti i zdravlja, ivota i smrti. Lekari pregledima i biohemijskim analizama mogu ustanoviti stanje organizma, ali je leenje preputeno vama. Vrhunac lekarske i ljudske umetnosti je rehabilitacija organizma njegovim vlastitim s n a g a m a . U osnovi ove metodologije sadrano je vievekovno iskustvo, koje se sada potvruje suvremenim saznanjima. Da biste se preporodili i bili ili i veseli, ostaje vam da samo primenite navedene terapije.

DRUGOSTEPENA IENJA ORGANIZMA


Posle ienja debelog creva i jetre stiemo veu otpornost prema infekcijama, poveavamo protok krvi kroz te organe, bez ugruaka i neistoa, manje se zamaramo, zraimo optimizmom i voljom za ivotom. Pri tom iz begavamo sloene i rizine operacije koje, ma koliko da su efikasne, predstavljaju mnogo veu traumu od obinog klistira. Neki ljudi boluju od kamena u bubregu, prekomerne toksinosti limfe, medutkivne tenosti, krvi, poliartritisa i slino. Kako se najefikasnije boriti protiv tih oboljenja vie u narednom poglavlju.

IENJE BUBREGA
Bubrezi su prema vanosti, ali i uestanosti oboljenja blizu oboljenjima srca i krvnih sudova. Zato se ovom organu mora posvetiti posebna panja i bolje upoznati njegova funkcija. Bubrezi su parni organ za izluivanje. U osnovi, funkcija bubrega sastoji se u ienju organizma od azotnih produkata. Kod odraslih osoba bubrezi imaju oblik pasulja. Teina bubrega se kree od 120 do 200 grama. Boja je jar kobraon. Duina bubrega odraslog oveka je 1012 centimetara, irina 56 centimetara, a debljina 34 centimetra. Ispupeni kraj bubrega okrenut je prema spolja i delimino unazad. Ugnuti kraj je nasuprot istog kraja suprotnog bubrega. Svaki bubreg ima dva pola: gonji i donji. Gornji je vie zaobljen, (pokriven) nadbubrenom lezdom. Rastoja

134

135

nje izmeu gornjih polova desnog i levog bubrega je manje, nego izmeu donjih polova, zbog ega uzdune ose bubrega obrazuju ugao. koji je otvoren prema dole. Desni bubreg je smeten obino za 23 centimetra nie od levog. Otuda se kamenje ee susree u desnom bubregu. Kod ena su bubrezi smeteni neto nie, nego kod mukaraca. Za 24 sata kroz bubrege se isfiitrira priblino 180 litara krvne plazme! Filtriranje krvi i selekcija vre se kroz sloj epitela. Prema tome. kvalitet funkcije bubrega, umnogome zavisi od funkcionalnih karakteristika epitela. Od 180 litara tenosti. koja je prola kroz bubreg, u mokrau se pretvara samo jedan litar. a od 270 grama pro llltriranog natrijuma u krv se vraa 263 grama. Bubrezi su organi homeostaze. Mokraa je sumarni proizvod mnogih procesa, usmercnih na obezbeenje stabilnosti unutranje sredine. Otuda su funkcije bubrega sledee: Izluujua izluivanje stranih materija i neisparljivih produkata metabolizma, odnosno azotnih produkata. Regulacija postojanosti koncentracije natrijuma. Regulacija zapremine vanelijske vode u telu. Regulacija stabilnosti koncentracije jona u krvi. Regulacija kiselobazne ravnotee u organizmu. Uretra (mokrana cev) kod mukarca ima duinu 1525 centimetara, a kod ena 2.44 centimetra. Najire mesto u mokranom kanalu iznosi 1.25 centimetara. Ureteri (mokraovodi) su duine 2834 centimetra. Mokraa tee kroz mokrani kanal zahvaljujui aktivnim peristaltikim kontrakcijama. Prenik mokranog kanala moe se znatno poveati zahvaljujui velikoj elastinosti i

pri oteanom mokrenju moe se rairiti do 8 centimetara u preniku. to savremena medicina ne priznaje! Posle ovih optih saznanja o bubrezima moemo govoriti o bolesti bubrenog kamenca. Mipokrat. Galen. persij ski i arapski lekari nastajanje kamena u mokrai doveli su u vezu sa geografskim karakteristikama okolnog zemljita, klimatskim uslovima. vodom za pie. Savrcmeni podaci su sledei: naruavanje ili promena odnosa izmeu mokrane kiseline i drugih soli i koloida mokrae je bitan faktor u nastajanju kamenca; alkalnokiscli kalcijum sposoban je da se kristalie. Normalna mokraa i mokraa obolelih od kamenca u mokrai sadri razliite mukoproteine sa negativnim nabojem. Kod bubrenog kamenca uoava se vrsto jedinjenje kalcijuma sa anijonmukopolisaharidima. koje se pretvara u ncrastvorljivi kompleks. Normalna mokraa sadri oko 90 miligrama opteg biokoloida. a kod obolelih u proeku 500 miligrama. Kamenac se moe stvarati i pri nedostatku vitamina A. Hksperimentalno je dokazano da vitamin A (Bctakaroten) spreava stvaranje i podstie rastvaranje ve formiranog kamenca. Nain ishrane je. takoe, znaajan u nastajanju bolesti bubrenog kamenca, naroito u dejem uzrastu. Preuranjeno i iskljuivo hranjenje odojadi kaama i jelima od testenina prouzokuje veliku smrtnost i oboljenja. Izmeu ostalih, veoma je est bubreni kamenac. Otklanjanje loih navika u ishrani omoguilo je da se naglo smanje navedena oboljenja. Nije sporno da su kae i testenine bogate kalcijumom. Ali. kada se taj kalcijum termiki obradi, na organizam ga ne prihvata i on slui kao baza za stvaranje 137

136

bubrenog kamenca. To je glavni uzrok zbog koje se posle izbacivanja kamenca on ponovo javlja. Infekcija, koja dospeva u bubrege moe biti uzrok nastanka bubrenog kamenca. Stafilokoke direktno u samom bubregu utiu na reakciju mokrae, menjaju kiselu reakciju U alkalnu. Rezultat toga je talog u mokrai. Odreen znaaj u formiranju kamenca imaju i crevne bakterije. Tako. u crevima oveka ivi bakterija koja proizvodi oksalat. Razmnoavanje tih bakterija (koje nastaje usled nepravilne ishrane) izaziva pojavu oksalurije kod zdravog oveka. usled stvaranja suvinog oksalata u crevima. Veliki znaaj u recidivima stvaranja kamenca ima jetra. Jedna od funkcija jetre jc stvaranje uree. a ureu. kao konani produkt razmene belanevima. izluuju bubrezi. Teina kamenja je u proeku 2050 grama, a moe biti i vea. Kamenje se ee nalazi u desnom bubregu, jer debelo crevo sa desne strane ima tanak zid. kroz koji toksini gnojni izlivi tetno deluju na desni bubreg. Pored toga taj bubreg je sklon pomeranju i pojavama zastoja u njemu! Obostrano se kamenje javlja u 1017% sluajeva.

mokrae potpomae bezbolni prolazak peska i sitnijeg kamenja kroz mokrane kanale. Na rastvaranje kamenca direktno utiu materije sa veim sadrajem eterinih ulja specifinog gorkoprohladnog ukusa. Takve materije se u izobilju sadre u pelinu i povratiu i liinacetum vulgar*). Drevni lekari su preporuivali da se pije sok od povratia za rastvaranje kamenca u bubrezima i mokranoj beici. Ibn Sina je odlino razradio metod ienja bubrega. Evo ta on kae: Ciljevi, kojima teze lekari pri teenju kamenca u bubregu su: uklanjanje uzroka nastanka kamenca, a zatim usitnjavanje i drobljenje kamenca, njegovo odvajanje i odstranjivanje pomou lekova. posle ega se izbacuju lako i postepeno... Seki ljudi pokuavaju da izvlae kamenac kroz rez na boku ili leima, ali to je veoma opasno delo. kojeg ini ovek lien razuma" Za ienje i leenje bubrega najbolje je pridravati se saveta Ibn Sina: Otklonite uzroke, koji stvaraju kamenac. Radi toga promenite ishranu i nain ivota, s ciljem normalizacije razmene materija. Primenjujte sredstva (koja vam odgovaraju ili vam se nalaze pri ruci) za drobljenje kamenca i njegovo pretvaranje u pesak. U tu svrhu odgovaraju: sok od povratia. crne rotkve, sok od limuna, smola od jele. korenjc broa (Rubia finetorum) ili ipka, svee iseedeni sokovi iz povra i voa. vlastiti ili deji urin. Izazvati odvajanje razdrobljenog kamenca i blago, postepeno ga izbacivati.

Sta se moe koristiti i kako istiti bubrege


Ne samo drevni, nego i savremeni lekari u borbi protiv bubrenog kamenca preporuuju obilno uzimanje napitaka i tople kupke. Vee koliine vode, sokova, ajeva i supa potrebne su za ispiranje bubrenih karlica i aica, kao i za istovremeno smanjivanje vrstih materija u mokrai. Tople kupke podstiu normalizaciju kapilarnog krvotoka, oputanje spazama, to poboljava rad bubrega i spreava sklerozu nefrona. Oputanje i irenje kanala za izluivanje 138

139

Ukoliko osetite da je poelo izbacivanje razdrobljenog kamenca ili peska primenjujte tople kupke, radi njihovog boljeg i bezbolnijeg izbacivanja. Ishranu treba promeniti na sledei nain: prvo piti tenosti (kompot, aj. vodu. sokove i slino), dalje jesti svee salate (prema godinjim dobima kako dospevaju), u hladne dane godine jesti blago obareno ili skuvano povre. Posle uzimanja biljne hrane pojedite samo jedno jelo. ali tako da se najedetc. Ukoliko je to kaa, tada samo kau. ukoliko je meso, tada samo meso. krompir itd. Takav redosled uzimanja hrane omoguie vam da sve pravilno i lako svarite. Ukoliko postupate obrnuto prvo jedete, a zatim pijete, tada sapirate hranu i potiskuje je dalje u creva bez dovoljne prethodne obrade u elucu, usled ega se ona ne razlae kvalitetno i stvara se mnotvo ljake. Pored toga ljudi koji boluju od kamena u bubrezima moraju i kvalitativno da promene ishranu: smanjiti mesne proizvode, testenine i peciva. Vidite, ta se deava sva ku vana hrana liena je energetskog potencijala, kalcijum se u pecivima usled termike obrade iz organskog energetskog potencijala pretvara u neorganski neenergetski potencijal. Biokoloidi mokrae sastoje se iz razliitih mukoproteina, koji imaju negativni potencijal, usled kojeg oni zadravaju rastvorene soli u mokrai. Neorganski kalcijum iz testenina, bez energetskog potencijala, vrsto se jedini s negativnim mukoproteinima i time podstie njihovo sjedinjavanja i taloenje. Iako poinju da se stvaraju kamenii i pesak. Zbog toga hrana mora biti sveza, blago obarena sa velikim sadrajem ..ivih" estica i tada e sve biti drugaije. Dalje je potrebno da usaglasite uzimanje hrane s biorit mom rada unutranjih organa. Poznato je d a j e svaki organ 140

jednom dnevno najaktivniji, jednom najslabiji, a u ostalo vreme njihovo lunkeionisanje je viemanje na srednjem nivou. Zbog toga treba dorukovati od 7 do 9 sati ujutro (vreme maksimalne radne sposobnosti eluca), ruati od 13 do 15 sati (vreme maksimalne aktivnosti tankog creva) i lagano veerati u 1718 sati. Tu osobenost rada naeg organizma izraava poslovica: ..Doruak pojedi sam, ruak podeli s drugima, a veeru daj neprijatelju". Najbolje je uvee samo popiti aj od trava s medom. Ukoliko postupate drugaije, to to treba dati neprijatelju sami pojedete, tj. ukoliko jedete od 19 do 21 sat. tada razarate svoj organizam ..poneprijatcljski". Energije u probavnim organima ve nema. ona se u to vreme nalazi u bubrezima i ..peri kardu". koji rade na popuni rezervi hranljivih materija, a ne na cepanju (Jin organi). Rezultat je da se slabi rad bubrega i hrana nekvalitetno vari. Nekvalitetna probava hrane sastoji se u tome. to ona ne oksidie do krajnjih produkata, koji se lako izbacuju iz organizma, ve se nagomilava u krvi. Usled toga dolazi do promene koloidnog stanja mokrae zbog vika mokrane kiseline (nedovoljno oksidisana belanevina). ugljenih hidrata itd. U zavisnosti od toga. ta ovek voli da jede uvee. kod njega se stvaraju i razni kamenii: urati. karbonati i slino. Veliki znaaj u recidivima stvaranja kamenja ima jetra, jer je jedna od funkcija jetre stvaranje mokrane kiseline (uree). To se deava samo u jetri, kao krajni produkt razmene belanevina, a izluuju je bubrezi. Osim toga. vie od 9 0 % monosaharida krvotokom kroz portnu venu dostavlja se, pre svega, u jetru, gde se oni uglavnom pretvaraju u glikogen.

141

Ukoliko prethodno niste oistili jetru, tada je krv stalno zasiena mokranom kiselinom i polusvarenim. nevezanim ugljenim hidratima. ienje bubrega u tom sluaju je besmislen posao, kamenje se ponovo javlja i to vrlo brzo. Evo klasinog primera. kojeg sam uzeo iz Velike medicinske enciklopedije (Moskva. 1962). Kamen u bubregu: Fosfati i karbonati sa jezgrom od ok salnog krenjaka i mokrane kiseline rastu vrlo brzo i mogu dostii ogromne razmere. Poznato je, da je kod jednog te istog bolesnika 16 meseci posle operacije, kajom mu je odstranjeno mnogo kamenja, ponovo odstranjeno 57 veoma velikih konkremenata. koji su se sastojali od karbonatnog krenjaka sa tragovima fosfornokiselog amonijakmagne zijuma". Citat j o jednom potvruje pravilan fizioloki redosled primene terapija ienja. Sada razmotrimo sredstva za izbacivanje, resorpciju i drobljenje kamenja u pesak. Vano je znati, usled ega dolazi do drobljenja i resorpcije. Da bi pravilno odgovorili na to pitanje, propratimo kako se moe prodreti u bubrege i mokranu beiku. Iz prethodnog teksta poznato nam je, da se kroz bubrege dnevno filtrira do 180 litara krvne plazme. Shodno tome, sve to dospeva u krv moe delovati na bubrege, a to dospeva u mokrau na mokranu beiku. Sada nam ostaje da odgovorimo na pitanje, kakve materije, koje dospevaju u krv i mokrau, imaju izraena svojstva drobljenja i resorpcije? Evo tih materija: etarska ulja; raznovrsni pigmenti i boje; organske kiseline i luine: gorine; materije koje se stvaraju u samom organizmu. Sada emo detaljnije razmotriti te materije, kao i produkte koji su najvie zasieni njima. 142

E t a r s k a ulja imaju sledea svojstva: 3 Ljut ukus. Prema drevnoj klasifikaciji, ljut ukus otvara sudove, ima svojstva razreivanja. ispiranja i rastvaranja. Majisparljivija svojstva, a shodno tome. i rastvarajua, drobea, od svih eterskih ulja ima terpentinsko ulje. Prema tome. tamo gde ima vie tog ulja. vee rastvarajue svojstvo e imati biljka ili materija. O Etarska ulja se lako rastvaraju u organskim rastvaraima: uljima, smolama, ugljenim hidratima i drugim, i skoro su nerastvorljiva u vodi. O Zbog toga. to se etarska ulja ne rastvaraju u vodi, ona imaju tendenciju nagomilavanja na nekoj povrini. Na primer, na povrini kamenja u jetri, u unoj kesi. bubrezima i mokranoj beici. Poto ulja imaju jak miris, veoma aktivnu povrinu i malo povrinsko naprezanje, one tee da zauzmu to manji prostor, to jest tee da prodru kroz mikropukotine unutra, to izaziva razlaganje" tvrdog tela i njegovo rasipanje na delie! I to tim vie. to se etarska ulja rastvaraju u organskim jedinjenjima, kakva su nai kamenii uni i mokrani. O I to je karakteristino, etarska ulja iz organizma uglavnom izluuju bubrezi, izazivajui pojaano luenje mokrae. Drugim recima, aktivna komponenta etarskih ulja nagomilava se tamo, gde je potrebno, i razbija" kamenje u pesak. Otuda proistie zapanjujui efekat eterskih ulja. Sada razmotrimo biljke u kojima ima najvie etarskih ulja i kako ih koristiti. Bela breza. Ekstrakt i aj od listova breze primenjuju se kao diurctiko sredstvo. aj se priprema na sledei nain: uzeti 68 grama listova, preliti sa 500 mililitara (pola litra) kljuale vode, ostaviti da kljua 1520 minuta, procediti i 143

piti tokom dana. Joe jae diuretiko dejstvo imaju pupoljci breze (34 grama na pola litra). Troskot (Polygonum aviculore). U narodnoj medicini iroko se upotrebljava protiv svih oblika ..kamene" bolesti, intenzivno izbacuje ..pcsak". Za pijenje se priprema ekstrakt od 20 grama trave (biljka sa stabljikom i liem) na au kljuale vode. Uzimati po jednu supenu kaiku 3 puta dnevno. Obina jela (Picea excelsa, P abies). Savremcna medicina pripremila je preparat ..Pinabin", koji predstavlja 50% ni rastvor etarskog ulja od etina jele (ili bora) na ulju breskve. Preporuuju da se uzima po 520 kapi na koc eera 3 puta dnevno na 1520 minuta tokom 45 nedelja. umska jagoda (Fragaria vesca). Dobro je uzimati sve sok natate po 46 supcnih kaika kod kamena u bubre/ima i ui. Sibirski kedar (Pinus sihirica). Ekstrakt od oraha kcdra. Priprema se sa votkom (rakijom), prelivajui njome istu cane (zajedno sa ljuskom) orahe tako. da iznad oraha bude sloj votke 56 centimetara. Ostaviti da odstoji nedelju dana, a zatim procediti. Uzimati po jednu supenu kaiku 3 puta dnevno. Kopriva (Urtica dioica). Sok od sveih mladih listova primenjuje se kod kamena u jetri i bubrezima. Koren koprive, skuvan sa eerom, primenjuje se kod dugotrajnog kamenja. U istu svrhu koristi se i seme koprive, istucano i pomeano s vodom. Kukuruz. U lekovite svrhe u narodu se skupljaju svenjevi ..kukuruzne kose". Sue je u hladovini, razastrtu na papir. To sredstvo se smatra diuretikom. ..drobi" kamenje u mokrai i ui. pretvarajui ga u pesak. 144

Evo jedne proste smese: uzeti u jednakim delovima kukuruznu kosu", ljuspice pasulja i lie medvedeg groa, j/meati. 40 grama te smese kuvati (da kljua) 15 minuta u jednom litru vode. Procediti i sav aj ispiti tokom dana na 6 puta. Lipa. Lipov cvet primenjuje se kao diuretino sredstvo kod kamena u bubrezima. Za pripremanje ekstrakta uzeti 2 supenc kaike isitnjenih cvetova lipe, preliti sa 2 ae kljuale vode i ostaviti da odstoji 2030 minuta. Ekstrakt jae koncentracije priprema se sa 34 supene kaike isitnjenih cvetova na 2 ae kljuale vode. kuvati 10 minuta i procediti. Upotrebljavati tokom dana. iak {Arctium lapa). Koren ika preporuuje se kod kamenja u bubrezima i mokranoj beici. Pije se vru ekstrakt: 5 grama isitnjenog korena preliti sa 2 ae kljuale vode i ostaviti da odstoji preko noi. Procceni rastvor ekstrakta je doza za jedan dan. Juri j Andrcjcv pie: ..Kod dueg (mesec i vie) pijenja aja od korena ika nestaju i takva oboljenja, kao s t o j e dijabetes, aterosklcroza. kamen u bubrezima i ui. vodena bolest (voda u trbuhu), gastritisi, ir na elucu i dvanaestopalanom crevu. zatvori. Pored toga. koren ika ima diuretina i protiv upalna svojstva, normalizuje naruenu razmenu materija, dovoljno je jak stimulator centralnog nervnog sistema i indikativan je kod astenije, a primenjuje se i kao sredstvo za ienje krvi". Kleka (Juniperus communis). Kod kamena u bubrezima koriste se plodovi kleke. aj: jednu supenu kaiku plodova preliti sa 2 ae kljuale vode. ostaviti da kljua j o 20 minuta i procediti. Uzimati po jednu supenu kaiku 3 puta dnevno. 145

argarepa. Kod kamena u bubrezima i mokranoj beici efikasnim sredstvom smatra se seme argarepe. U tu svrhu se u septembru prikuplja seme argarepe. Uzimati po jedan gram praka od semena argarepe 3 puta dnevno. Moe se uzimati i kao vodeni rastvor jedna supena kaika na au kljuale vode. poklopiti posudu i ostaviti preko noi. Ujutro podgrejati i piti u vruem stanju po 3 ae dnevno Perinu Glavna aktivna komponenta peruna je etarsko ulje. Najvie ga ima u plodovima do 7%. Zbog toga se perun. posebno njegovo seme, primenjuje za drobljenje kamena u bubrezima i mokranoj beici. Istucano seme samleti u prah i uzimati po pola grama 23 puta dnevno. Sa tim prahom se priprema ekstrakt i aj. Ekstrakt: jednu kafenu kaiicu istucanih plodova preliti sa pola litra hladne vode. ostaviti da odstoji 810 sati i uzimati po 100 grama (1 decilitar) 34 puta dnevno. aj: 4 kafene kaiice semena preliti aom vode, kuvati 15 minuta, ohladiti, procediti i piti po jednu supenu kaiku 46 puta dnevno. Umesto semena moe se koristiti trava ili koren peruna. Od njih se priprema ekstrakt: 20 grama isitnjene sirovine preliti aom kljuale vode i uzimati po jednu treinu ae 3 puta dnevno pre jela. Umesto ekstrakta moe se koristiti sok iz svee trave: po 2 kafene kaiice 35 puta dnevno. Srednjevekovni farmaceut Amirdovlat Amasiaci preporuivao je da se upotrebljava kora od korena peruna za rastvaranje kamena. Sibirska jela [Abies sibirica). Lekovita sirovina su mlade granice jele. iz kojih se dobija do 2,5%no etarsko ulje. Ulje jele koristi se kao efikasno sredstvo za rastvaranje kamenja u bubrezima i mokranoj beici.

Pelin [Artemisia absinthium). Sve vrste pelina sadre eterska ulja u celoj biljci. Sadraj etarskog ulja je do 1.3%. To svojstvo pelina ini ga jednim od najrasprostranjenijih sredstava u borbi protiv kamena u bubrezima. Evo kako se u srednjem veku pripremao pelin. Pripremanje sirupa: uzeti 69.5 grama trave, potopiti u hladnu vodu i ostaviti da odstoji 24 sata. zatim skuvati. is cediti. dodati 353 grama eera ili meda i kuvati dok se ne zgusne, a zatim upotrebljavati. Svojstva tog sirupa su takva, da pomae kod svih oboljenja mokranih kanala i izbacuje kamen s mokraom. Komonika [Artemisia vulgaris). Ukoliko se popije 8,8 grama soka ove vrste pelina, stvara se obilna mokraa, rastvara i izbacuje kamenje iz mokrane beike. Pirevina (Agropyrum repens), U narodnoj medicini aj od podzemnog stabla pirevine upotrebljava se kod kamena u ui i mokrai. aj se priprema po proraunu 1 : 10 i uzima se po jedna supena kaika 34 puta dnevno. Rotkva (Raphanus sativus). Koristi se sok, koji se priprema na sledei nain: u rotkvi se izdubi jamica i u nju stavi med ili eer, koji se ubrzo pomea sa sokom rotkve. Uzimati po pola do jedne i po ae soka dnevno. Jarebika, Medveda trenja (Sorbus aucuparia). Kod kamenja u bubrezima i mokranoj beici pije se sirup od sve ih. sazrelih plodova. Priprema soka: jedan kilogram plodova jarebike skuvati sa 600 grama eera. Uzimati po 50100 grama 2 puta dnevno. uvati na prohladnom mestu. Spargla [Asparagus officinalis). Koristi se koren i upotrebljava se u vidu ekstrakta: 23 kafene kaiice korena preliti aom kljuale vode (doza za jedan dan).

146

147

Mirodija (Aneihum graveolens). U njoj je otkriveno etersko ulje. koje predstavlja smesu razliitih terpcntina. U travi ima 1.5%. a u semenu do 4% ctarskog ulja. Tako bogat sadraj etarskih ulja ini mirodiju odlinim diuretinim sredstvom. Kafenu kaiicu istucanog semena zakuvati u 1,5 ai kljuale vode. posle hlaenja procediti i piti po 100 grama 3 puta dnevno; ili 3 puta dnevno uzimati po jedan gram istucanog semena sa manjom koliinom vode. Ljubiica (Viola odorata). aj od cele biljke (30 grama na litar) pili kod kamena u bubrezima i mokranoj beici kao sredstvo, koje ih ..razbija" i pretvara u pesak. a isto tako kao diuretik za ienje bubrenih karlica. Hmelj (Humidus lupulus). Koriste se iarke na nekoliko dana pre potpunog sazrevanja. kada cvetni listii (latice) j o uvek vrsto zatvaraju iarku i lupilin (lezde na iaricama enskog hmelja). Miris osuene sirovine je prijatan, ukus gorak sa smolastim stranim ukusom. Rok trajanja godina dana. Ekstrakt: jedna supena kaika istinjenih iarki na au kljuale vode. Ohlaeni ekstrakt procediti i piti po etvrtinu ae 34 puta dnevno, na 1520 minuta pre jela. Ren (Armoracia rusticana). Koristi se korenje rena. prikupljeno ujesen. Sve sok iz korena rena koristi se kao diuretik i sredstvo za izluivanje ui. Pije se po jedna kafena kaiiea kod kamena u mokranoj beici. Borovnica (Vaccinium mvrtillus). Sa listovima borovnice (skupljaju se u majujunu) priprema se aj. koji se pije kod upale i slabih kontrakcija mokrane beike. kao i kod kamena u ui i mokrai.

Beli luk. Ekstrakt belog luka sa votkom (rakijom) slui kao lekovito sredstvo protiv kamena u bubrezima i mokranoj beici. Domaa jabuka. Svee, peene ili kuvane jabuke upotrebljavaju se kao diuretino sredstvo kod otoka. Soli kaliju ma i tanin, koji se sadre u jabukama, ispoljavaju uticaj na stvaranje mokrane kiseline u organizmu. Zato je dugotrajna upotreba odvara i ajeva od jabuka veoma korisno za ljude koji boluju od kamena u mokrai. R a z n o v r s n i p i g m e n t i i boje. Prisustvo pigmenata i boja u tenostima smanjuje njihovo povrinsko optereenje. to je manje povrinsko optereenje tenosti. tim se ona lake i bolje rastvara, prodire u mikroporc i razara tvrde tvorevine. Drugi mehanizam razarajueg dejstva tenosti. koje imaju malo povrinsko optereenje, sastoji se u tome. to molekuli povrinskog sloja tenosti imaju viak potencijalne energije, u odnosu na molekule koje se nalaze u tenosti. Pri t o m viak potencijalne energije podstie energetsku aktivnost povrine rastvora i orjentie molekule rastvorene materije (pigmente, boje) u povrinskom sloju, i zbog toga ima pozitivnu adsorpciju. koja privlai prema sebi" sve iz krvi, ui, mokrae, razara kamenje, ugruke itd. Povrinsku aktivnost imaju mnoge prirodne boje. be lancvinc. glikozidi. Razmotrimo najefikasnije i najdostupnije. U plodu lubenice (bez kore) ima 5.510.6% eera, koji se sastoji iz saharoze. glikoze i fruktoze. Navedeni eeri poveavaju izluivanje vode, jona natrijuma i hlora. ali pri tom ne nadrauju bubrege i mokrane kanale. V lubenici ima mnogo i pektinskih materija (boja). Svi za 149

Lubenica.

148

jedno uzeti faktori ine mokrau alkalnom i podstiu rastvaranje soli i kamenja. S tim ciljem u sezoni lubenica treba dnevno jesti 22.5 kilograma lubenica. U narodnoj medicini primenjuju se i kore od lubenica kao j a k o diuretino sredstvo: s oprane kore lubenice otrim noem odstraniti povrinski sloj (cedru), osuiti koru i uvati u kartonskoj kutiji. Upotrebljavati po 5 grama 3 puta dnevno pre jela uz pijenje medene vode. Bro (Rubia tinclorum). Lekoviti znaaj imaju podzemno stablo i korenje. Oni se koriste pri prisustvu oksalnog kamenja u bubrezima i mokranoj beici, za izbacivanje nerastvorljivih fosfata kalcijuma zajedno s mokraom, kod upale bubrenih karlica i mokrane beike. Za pripremanje aja isitniti 10 grama korenja i ukuvati u ai vode 10 minuta. Pili po jednu supenu kaiku 35 puta dnevno. Pri leenju broom mokraa poprima crvenu boju. Doza broa smatra se normalnom ukoliko mokraa ima roze crvenu boju. Bojenje poinje nakon 34 sata posle uzimanja i zadrava se. pri primeni srednjih doza. do jednog dana. Kura lecnja je 2030 dana. Kure ponavljati posle 4 6 nedelja pauze. Crna ribizla (Ribes nigrum). Koristi se kao diurctik i sredstvo za preznojavanje. Uzeti 20 grama ploda na au kljuale vode. kuvati 2030 minuta i procediti. Piti po jednu supenu kaiku 34 puta dnevno. Ekstrakt od lia posebno podstie oslobaanje organizma od vika mokrane kiseline, kamenja u bubrezima i mokranoj beici. Preliti 25 grama isitnjenog lia sa pola litra kljuale vode. ostaviti da odstoji 46 sati i piti po pola do jedne ae 45 puta dnevno. 150

Meje grozde {Arctostuphvlos uvaursi). Raste u borovim umama, obino na peanoj podlozi. Skuplja se samo lie mejeg groa (ponekad sa cvetovima) za vreme cveta nja i celo leto do septembra. U narodu se smatra, da se sva oboljenja bubrega i mokrane beike. posebno upala bubrega, kamenje u bubrezima i mokranoj beici, naroito kod krvave mokrae, ne mogu leiti bez listova mejeg groa. Primena: Uzeti 515 do 30 grama na 150250 do 500 grama vode, kuvati 15 minuta, ostaviti da odstoji 20 minuta i procediti. Piti po pola ae 3 puta dnevno ili po jednu supenu kaiku svakog sata. Rastavi (Equisetum arvense). To je veoma popularna biljka u narodnoj medicini, koja se upotrebljava kod oboljenja bubrega i mokrane beike. Meutim uoeno je, da rastavi kao diurctik deluje otrije na bubrege, razdrauje ih. pa je u tom smislu slabiji od listova mejeg groa. Kod upale bubrega rastavi je kontraindikovan! Primenjuje se aj od rastavia u koliini 30 grama suve biljke na au vode. kojim se pari ili se pije po 23 ae dnevno. Smatra se. da se upotrebom rastavia odstranjuje kamenje iz bubrega, smanjuje bol u predelu mokrane beike, poveava luenje mokrae, smanjuju otoci i tumori, smanjuje koliina belanevina u mokrai, iste mokrani kanali od svake ljake. Borovnica. Plodovi borovnice u narodnoj medicini upotrebljavaju se kod kamenja u bubrezima. Ekstrakt od suvih plodova (1:20) priprema se sa hladnom vodom (ostavlja da odstoji 8 sati). Pije se po jedna aa pre jela.

151

ipak (divlja rua). Koriste se plodovi ubrani u periodu potpune zrelosti. Svetlonarandasti plodovi su najkvalitetniji, dok braon boja ukazuje na unitavanje vitamina. Skupljaju se plodovi na nekoliko dana pre njihove potpune zrelosti, kada imaju jarko crvenu ili narandastu boju, ali su jo dovoljno tvrdi. Suiti ih u peima na temperaturi 7080 C, ostatke aice (krunice) odstraniti. Hemijski sastav plodova ipka umnogom zadovoljava za drobljenje i resorpciju kamena. U plodovima se sadri: eer 10%ni, pektini 4,5%ni; organske kiseline: limun ska do 2%. jabuna do 1.8%. etarsko ulje, askorbinska kiselina priblino 10 puta vie. nego u plodovima crne ribizlc i 50 puta vie, nego u limunu! Plodovi ipka imaju fitoncidna i jaka baktericidna svojstva. Plodovi ipka imaju diuretino dejstvo i spreavaju stvaranje ui. to nije propracno razdraivanjem bubrenog epitela. Kod kamena u jetri i bubrezima koristi se ekstrakt od celih plodova ipka: 20 grama (1 supena kaika) plodova preliti aom kljuale vode. kuvati u zatvorenoj emajliranoj posudi 10 minuta, zatim ostaviti da odstoji 24 sata i procediti. Pri pripremanju ekstrakta iz oienih plodova uzeti 20 grama plodova, preliti sa 2 ae kljuale vode, kuvati u zatvorenoj emajliranoj posudi 10 minuta, ostaviti da odstoji 23 sata i procediti. Piti po etvrtinu do pola ae 2 puta dnevno. Radi poboljanja ukusa moe se dodati eer, med, sirup itd. Za rastvaranje i drobljenje u zrna peska bilo kojeg kamenja u organizmu primenjuje se aj od korenja ipka.

Caj se priprema na sledei nain: uzeti 2 supene kaike jseckanog korenja. preliti aom kljuale vode. kuvati |5 minuta, ostaviti da se ohladi i procediti. Piti po jednu treinu ae 3 puta dnevno u toplom stanju tokom 12 ne delje. Odvar od plodova i korenja ipka treba da ima tamnu boju. to ukazuje na veliku koliinu pigmenata u njemu. O r g a n s k e kiseline i luine (baze). Prisustvo ovih materija u rastvarau podstie rastvaranje slinog slinim. Na primer, kiseline se mogu rastvoriti jo jaim zakiselja vanjem unutranje sredine organizma, a luine jo jaim luinama, kao i meusobnim dejstvom kiselina na luine i obrnuto. S tim ciljem najefikasnija je upotreba svee iscedenih sokova biljaka, kao i njihovih smesa. Sokove treba upotrebljavati odmah posle cedenja. jer oni na vazduhu brzo oksidiu i gube svoju aktivnost. Za ienje bubrega i mokrane beike koriste se sledei sokovi i njihove smese. Kamenje u bubrezima: 1. Sok od jednog limuna na au vrue vode. Dnevno piti od 6 do 12 aa. 2. argarepa 10, c v e k l a 3 . k r a s t a v a c 3 unce. Koliine su prikazane u uncama: 1 unca tei 28.3 grama. 3. argarepa 10, spana 6. 4. argarepa 9, celer 5. perun 2. 5. argarepa 8, cvekla 3. celer 5. 6. argarepa 12. perun 4. Pesak u bubrezima. Koriste se isti recepti, kao kod kamenja u bubrezima 2, 4 i 6. Recepti su navedeni prema redosledu smanjivanja njihove adsorpcione snage. 153

Da bi efekat rastvaranja bio efikasan, takve smese treba uzimati najmanje 1,5 litar dnevno.

Materije, koje se stvaraju u samom organizmu


U datom sluaju koristimo osnovni homeopatski princip: slino se leci slinim". Na primer, na kamenje, koje se stvara u bubrezima i mokranoj beici delujemo njihovim supstratom (ali u manjoj dozi). On se sadri u mokrai i podstie njihovo rastvaranje. U datom sluaju koristi se nain leenja nozodima", to jest materijama koje nastaju kao posledica bolesti. Njihovo povratno dejstvo na vlastiti primarni uzrok dovodi do razaranja" bolesti. Razmotrimo svojstva mokrae koja su od znaaja za ienje bubrega i mokrane beike. ime nam urin moe pomoi kod kamena u bubrezima i mokranoj beici? O Usled navedenog svojstva slino se leci slinim" mokraa podstie adsorpciju (topljenje") mokranog kamenja. O Prisustvo u mokrai organske mokraevine aktivnog osmotskog diuretika, koji ne nadrauje bubrege! w U savremenoj medicini utvreno je, da elektroliti mokrae imaju veliki znaaj u rastvaranju oksalata i drugih kamenja. O Prisustvo inficiranih pigmenata u urinu sposobnih da smanjuju povrinski napon i poveavaju povrinsku aktivnost. O U mokrai se sadri kortizon, koji je jako protivupal no. antialergijsko i antitoksino sredstvo!

O Ferment urokinaza. koji se sadri u urinu, rastvara ugruke krvi. koji u mnogim sluajevima predstavljaju lcp Ijivu osnovu za kamenje. O Strukttiirana voda. kakva je naa mokraa. odlian je rastvara sa niskim povrinskim naponom. Z> Kterinosumporne kiseline, koje se u manjoj koliini sadre u mokrai, deluju slino etarskim uljima na raun ljutog ukusa (tj. posebne energije) rastvaraju tvrde tvorevine. Ispostavlja se, da kod ivotinjatravojeda ima vie eterinosumporne kiseline u mokrai, nego kod ivotinja koje se hrane plodovima biljaka, pa prema tome mokraa travojeda ima mnogo bolja svojstva za rastvaranje kamenja, to su i isticali drevni lekari: ..Mokraa divljeg vepra. Ukoliko se popije, rastvara i drobi kamen, koji se nalazi u mokranoj beici. Isprobano. Magarea mokraa. Kau. ko je pije, oslobodie se od oboljenja bubrega". Odatle proistie prirodni zakljuak: da bi uspenije rastvarali kamenje u bubrezima i mokranoj beici, poeljno je hraniti se veom koliinom svee biljne hrane i upotrebljavati veu koliinu svee isceenih sokova. Navedeni kvaliteti ine nau vlastitu mokrau univerzalnom tenou protiv kamena u bubrezima. Ispostavlja se, d a j e to najdostupnije i najefikasnije sredstvo, koje nam predlae sama Majka Priroda. Sada nam ostaje da razmotrimo odvajanje izdrobljenog kamenja i njihovo blago, postepeno izbacivanje. U tu svrhu koriste se sledea sredstva: gorine, sredstva koja daju sluz. koja obmotavaju. smekavaju. ire. protivupalna sredstva, kao i fizike vebe.

I 54

155

G o r i n e . Ma kakva da im je priroda, prema drevnoj klasifikaciji ukusa gorak ukus ima jaka svojstva ienja, otkidanja i baktcricidna svojstva. Prema drevnoj nauci Ajurvcdi. gorak ukus je stimulator ivotnog principa .,Ve tra". Vetar" u organizmu upravlja svim kretanjima i posebno je koncentrisan u donjem delu stomaka. Prema tome, gorak ukus stimulie kretanje i usmerava sve nadole. Upravo to se i ispoljava u njegovom snanom efektu ienja. Posle drobljenja kamenia pod dejstvom gorkog ukusa, oni se usmeravaju prema izlazu nadole. Kao stimulatori gorkog ukusa u narodnoj medicini koriste se sledee biljke. Brusnica (Vaccinium vitiskiaea). Primenjuje se aj sa 34 supenc kaike isitnjenih listova brusnice, koje treba preliti sa 4 ae vode i kuvati 15 minuta (doza za 4 dana, piti gutljajima). Vinja. Priprema se odvar (aj) od listova i peteljki ploda po proraunu 10 grama sirovine na au vode i pije se tokom dana nekoliko puta. Steia. Gusja trava (Potentilla anserina). Skuplja se cela biljka za vreme cvetanja, reui je noem na visini 23 centimetra iznad zemlje. Ekstrakt pripremljen na pari sa zeljem od stee u kravljem kljualom mleku smatra se jakim diuretinim sredstvom, koje ne nadrauje bubrege. Sok od svee biljke pomeati s istom koliinom soka od zelene rai i uzimati po 8 supenih kaika dnevno, kao sredstvo protiv kamenja u ui i bubrezima. Kupina, Ostruga (Rubus caesisus). Listovi ostruge koriste se pripremanje aja. posebno aice cvetova.

Maslaak (Taraxacum officinale). Kod stvaranja kamena u unim i mokranim kanalima koristi se odvar (aj) od $uve trave i korenja maslaka. Obino se koristi ekstrakt, koji se priprema prema proraunu jedna kafena kaiica isitnjenog korenja na au kljuale vode. Uzimati u hladnom stanju po etvrtinu ae 34 puta dnevno na pola sata pre jela. Rusomaa (Capsel/a bursapastoris). Kod kamenja u bubrenim karlicama i unoj kesi, kao i kod upale mokrane beike uzeti 2 kafene kaiice trave, preliti sa aom i po vode i kuvati 15 minuta. Posle hlaenja procediti i piti po pola ae 3 puta dnevno. Pasulj (Phaseolus vulgaris). Koriste se dobro sazrele poulele suve ljuspice ploda, bez semena. Odvar od suvih Ijuspica pasulja: uzeti 1520 grama Ijuspica. sipati u litar vode i kuvati 34 sata (dnevna doza je pola litra, pije se gutljajima).

Sredstva koja stvaraju sluz, omotavaju, smekavaju, ire i deluju protiv upala
Beli slez (Althaea officinalis). Aktivna materija je sluz. koja ima oblaue, smekavajue i protivupalno dejstvo. Ekstrakt od korena belog sleza priprema se na ovaj nain: koren sitno izrezati 6.6 grama korena (parad ne smeju biti vea od 3 milimetra) i sipati u posudu sa 100 mililitara vode. Posudu dobro zatvoriti i zagrevati je u kljualoj vodi 15 minuta, zatim ostaviti da odstoji 10 minuta i procediti. Dobija se prozrana tenost ute boje, sluzna, slatka, sa slabim karakteristinim mirisom. Uzimati po jednu kafenu kaiicu na svakih 4 sata. 157

156

Laneno seme. brege.

Seoski

lekari

pomou njega iste bu-

Sipati jednu kafenu kaiicu semena na au vode (200 mililitara) i kuvati dok ne prokljua. Gustu smesu pre upotrebe razblaiti vodom. Uzimati po pola ae na svaka dva sata tokom dva dana. Jeanu Odvar od zrna jema ima smekavajue, oblaue svojstvo, a u njemu su pronaene i materije, koje ispolja vaju pogubno dejstvo na bakterije (uglavnom na grampo zitivne). Sluzni odvar od zrna jema priprema se na sledei nain: sipati 10 grama zrna jema u au vode, ostaviti da odstoji 46 sati. zatim kuvati 10 minuta i procediti. Uzimati po jednu supenu kaiku 46 puta dnevno. Vodeni ekstrakt jemenog slada (23 kaike brana od j e m a na 1 litar kljuale vode), zaslaenog eerom, piti po pola ae 56 puta dnevno kao protivupalni, ublaavajui napitak kod oboljenja mokranih kanala i kamena u bubrezima. OvasZob. Kod kamenja u bubrezima sa jakim odvarom od ovsene slame stavljaju se vrue obloge i pari se deo tela oko bubrega kao sredstvo, koje zagreva i iri mokrane kanale, olakava prolazak kamenja i peska.

Dopunske preporuke za vreme prolaska kamenja i peska kroz mokrane kanale


Pri pojavi otrih bolova natate na 1530 minuta pre jela uzimati po 100 mililitara soka od batenskih ili umskih jagoda. Sok se priprema na sledei nain: oiene jagode dobro oprati u cediljki prokuvanom ohlaenom vodom, sloiti u staklenu teglu i svaki sloj jagoda presuti manjom koliinom eera u kristalu (na 1 kilograma jagoda 100 grama eera), teglu zatvoriti staklenim poklopcem i staviti na prohladno mesto da odstoji nekoliko sati. Sok se moe pripremati i za zimu (na 1 kilograma jagoda 200 grama eera) i piti. razreujui ga protijevom vodom. I koliko nemate jagoda, tada je dobro upotrebljavati soko od argarepe ili bundevu, pripremljenu na pari. s medom. eer treba to manje upotrebljavati, treba ga zameniti medom ili slatkim. Za vreme napada bubrenih greva, kada prolazi kamen, primenjivati kupke od sledeih biljaka: vranilova trava (Origanum vulgare). granice breze, cvetovi lipe. trava (stabljika i lie) alfije (Salvia officinalis) i kamilice (Matricaria recutita) po 10 grama svake biljke za jednu kupku. Sve navedene biljke zakuvati u 35 litara kljuale vode. ostaviti da odstoji 23 sata (ukoliko je napad akutan pola sata), procediti u kadu napunjenu vruom vodom (3840 C). Kupku primenjivati. s tim da se srce ne prekriva ekstraktom. Ukoliko nemate navedene biljke moete upotrebiti 35 litara prokuvanog urina ili jednostavno samo vodu. Posle kupke odmor. Posle pri mene sredstava za drobljenje kamena i sredstava za rastvaranje, u mokrai se pojavljuje pesak. To ukazuje

158

159

na to. d a j e lepljiva osnova kamena donekle rastvorena, ka men je je poelo da postaje porozno i moe se lako drobiti. Da bi ubrzali taj proces, preporuuje se due hodanje, pri kojem se. usled potresa organizma, drobi kamenje u pesak i otkida se sa mesta gde je bilo privreno, a isto lako se podstie njihov prolazak kroz mokrane kanale. Evo j o nekoliko specijalnih vebi. koje selektivno de luju na bubrege. Joga asana Luk". Ta veba ispoljava slian efekat hodanju, ali je obavezno treba vebati u dinamikoj varijanti, tj. podizati se to vie i jae istezati. Ponoviti 34 puta. Joga asane: Zmija" spreava stvaranje kamenja u bubrezima: Zrikavac" (ili Poluzrikavac") podmlauje bubrege: ..Paun" i ..Usukana poza" podstiu ispiranje bubrega krvlju.

drevnih lekara: ..S dobrim bubrezima moe se iveti do 100 <rodina, pa ak i ako je srce bolesno". i e n j e b u b r e g a p o m o u ulja iz jela To je, verovatno. najprostiji i veoma efikasan nain ienja bubrega. ienje se sastoji iz dva uzastopne etape: nedelju dana pijete diurctikc. a dalje, tokom sledee nedelje, uz diuretike dodajete 5 kapi jelovog ulja i to sve popiti na 30 minuta pre jela, 3 puta dnevno. im se u mokrai pojavi talog (obino 34. dana od uzimanja jelovog ulja), ponite da primenjujetc dopunske preporuke za vreme prolaska kamenja i peska kroz mokrane kanale. Posle dve nedelje ienja odmorite organizam 12 nedelje i ponovite kuru. i tako dalje, dok ne postignete eljeni rezultat. Upozorenje. Smcsu diuretika s jelovim uljem piti kroz slamku, da ulje ne bi otetilo zubnu gled! (Neki sipaju smcsu u kapsule od lekova i gutaju.) Kao diuretino sredstvo kod uratnog kamenja mogu se koristiti sledee smese: mahune p a s u l j a 15: listovi borovnice (Iactinium myrtillus); travu ajduke trave (Achillea millefolium) 15; cvetove trnjine (Prunus spinosa) 15; trava rastavia (Equisetum arvense) 20: trava kantariona (Hypericum perforatum) 20 delova. Pripremanje: punu supenu kaiku smese sipati u au hladne vode. ostaviti da odstoji 6 sati i zatim kuvati da kljua 15 minuta. Popiti u toku jednog dana u vie doza. Trava smrdljive koprive (Galeopsis) 2 5 : trava rastavia 25; trava troskota (Polygonum aviculare) 50 delova. Pripremanje, kao kod prethodne smese. Uzimati po 12 ae dnevno. 161

Slika

14 Joga poze: Zmija", Zrikavac" i Luk"

Sada. znajui sve nijanse procesa ienja bubrega, moem o pristupiti njihovom ienju. Setite se poslovice 160

List mejeg groa (Arctostaphylos uvaursi) 20: trava utilicc (Gentiana cruciata) 20; trava troskota 20; trava rastavia 40 dclova. Pripremanje i uzimanje kao ko prve smese. Kao diuretino sredstvo kod fosfatnog kamenja moete koristiti bro (Rubia tinctorum). korenje i plodove ipka. Doziranje i nain primene navedeni su pri opisu biljaka. Kao diuretino sredstvo kod oksalatnog kamenja moete koristiti vlastiti urin, pijui ga po 100150 grama 34 puta dnevno. Moete upotrebljavati svee iseedene sokove od povra ili njihove smese ili jesti lubenicu. Kao diuretino sredstvo kod alkalne mokrae moete koristiti sledeu smesu: cvetovi lipe 20; kora hrasta 20, lie mejeg groa 20 delova. Pripremanje: sipati jednu supenu kaiku u posudu i preliti sa 2 ae kljuale vode. Uvee oko 18 sati svakog dana popiti po jednu au toplog ekstrakta. I jo jedan prosta, ali efikasna smesa kod kamena u bubrezima i mokranoj beici: list mejeg groa 2; seme argarepe 3: trava rastavia 2: seme mirodije 2 dela. Pripremanje: preliti smesu sa 2 ae vode. ostaviti da odstoji preko noi u rerni ili zatvorenoj posudi, a ujutro kuvati 57 minuta. Uzimati po pola ae 4 puta dnevno.

erpu s kljualom vodom, stavivi ispod tegle na dno erpe krpu ili neki podmeta. Drite na slaboj vatri 1520 minuta j ostavite da odstoji. Uvee podgrejati i popiti 2 ae kao aj. u preostalom odvaru rastvoriti 2 supene kaike soli i u tome namoiti vunenu tkaninu. Tkaninu iscediti i staviti toplu oblogu na ceia lea. Dopunski zagrcvati deo tela oko bubrega (termofor i slino). Oblogu drati preko cele noi. Na poetku vaa jutarnja mokraa moe biti mutna, a zatim postaje prozrana i ista. Istovremeno se iste zglobovi i kima. Prestaju bolovi. isti se svaka elija organizma. S obzirom da komponente nisu tetne za organizam primenjujte ekstrakt sve dok ne postignete eljeni rezultat to jest istu mokrau. Upozorenje: zbog pojaanog ispiranja iz organizma mineralnih elemenata, kao to su kalcijum. magnezijum i drugi, preporuuje se krompir sa ljuskom zapeen u rerni, suvo groe, suvu kajsiju. orahe. Radi ubrzanja normalizacije bubrega preporuuje se na slabine stavljati magnetne aplikatore. aplikatore Kuzncco va. ali s metalnim iglicama. Komentari i preporuke. Terapija ienja je najefikasnija ukoliko se sprovodi zimi. U tom godinjem dobu najjaa je funkcija bubrega i ienje je veoma efikasno. Da bi odvar delovao efikasnije, pripremajte ga na pro tijevoj vodi. a neposredno pre uzimanja primenite efekat degazacije vode. to jest naglo ga ohladite do temperature 36.537 stepeni Celzijusa. Naizmenino dejstvo na deo tela oko bubrega magnetnom terapijom i igliastim aplikatorima od metala snano akti

Jednostavno ienje bubrega pomou odvara trava


Pripremite odvar (aj) od troskota, listova breze i isit njenih plodova ipka. Sipajte po 23 supene kaike svake komponente u teglu zapremine 1 litar. Sadraj prelijte kljualom protijevom vodom, teglu poklopite i stavite u 162

163

vira bioloke procese ienja i obnavljanja bubrega. Tako. na primer, igliasti aplikator zagreva jae od grejalice. ienje bubrega pomou lubenice Ta prijatna terapija ienja vri se leti u sezoni lubenica. U tu svrhu treba stvoriti zalihu lubenica i hleba od proklijale penice. elite da jedete lubenica, elite da pijete lubenica, veoma elite da jedete lubenica s hlebom. Za vreme ienja poeljno je prisustvo ukuana. Dolazi do trenutaka kada se izbacuje pesak. kamenii i u tom sluaju potrebna je pomo sa strane. Ko ima slabo srce. treba unapred da pripremi lekove. Poeljno je stalno imati vrue vode i pripremljen odvar od trava (vidite Dopunske preporuke za\

vreme prolaska kamenja i peska kroz mokrane kanale).


Zapamtite, to je mala operacija, ali bez noa. Tu terapiju ienja moete kombinovati s drugim sredstvima za izbacivanje kamenja: upotrebom svee iscedenih sokova, fizikih vebi. Takvo ienje traje 23 nedelje dok se ne dobiju zadovoljavajui rezultati. Primeri iz prakse. Prvi primer. Kirilenko Nadcda Fjodorovna. 54 godine. ..Pri prvoj operaciji odstranili su mi kamen iz desnog bubrega. Kamen je bio mali, ali je izazivao bezbrojne bolne napade. Bubreg su ostavili, on je jo funkcionisao. Posle 9 godina sve se ponovilo. Jo jedan kamen, ponovo beskonani napadi. Ovog puta bubreg nije izdrao uniten je od hidronefroze, pa su ga odstranili. Prela sam na rig orozni reim dijetalne ishrane (Ovo je oigledan primer da

Ceo juni su me leili u sanatorijumu. ali bezuspeno. Moje zdravstveno stanje bilo je oajno. U avgustu 1987. godine obratila sam se Semjonovoj i poela da se aktivno leim prema njenim metodima. Posle prve nedelje ..lubeninog" napada na kamen on je ostao na mestu, ali je izlazio pesak. Posle druge nedelje leenja lubenicama kamen se spustio i zaglavio u donjoj treini mokranog kanala. I, na kraju, posle tree nedelje ..lubeninog udara" k a m e n j e izaao bez problema i prolila sam suze za ranije izgubljenim bubregom zbog neznanja. Sada se pridravam reima posebne ishrane pritisak se normalizovao. Srena sam i znam da mogu pomoi svom organizmu u tekim trenucima!" (Informaciju sam uzeo iz lanka Tablete su postale nepotrebne, asopis Priroda i ovek", broj 12, 1989.) K o m e n t a r : Nadeda Fjodorovna nije otklonila primarni uzrok stvaranja kamenja nepravilna ishrana i psihika stega u predelu bubrega. To isto se odnosi i na stvaranje kamenja u ui. Drugi primer. odlino. Mukarac star 72 godine. Osea se

je rigorozni reim dijetalne ishrane besmislica prim, autora.). Poveao mi se krvni pritisak i pojavila glavobolja. Poela sam da trim, bilo m i j e lake, prestala je glavobolja. Meutim u martu 1987. godine pojavili su se napadi u preostalom levom bubregu. Rendgen je pokazao kamen. 164

Tokom ivota stihijskim radom nakupio je mnotvo oboljenja. Pritisak mu je bio 200/120. strane glavobolje, goruica skoro do povraanja, tromboflebitis. Bio je teak oko metrike cente (50 kilograma prim, prev.), holesterin u krvi 8.4 jedinice. Poeo se leiti prema knjizi Pola Brega ..udo gladovanja". Gladovao je po 10 dana. tri puta po 26 dana. Poeo se oseati odlino: pritisak i svi drugi pokazatelji normali zovali su se. Telesna teina 7273 kilograma.

165

Mislio je da je kod njega sve u redu. Iz radoznalosti odluio je da ode na pregled kod ekstrasensa. koji mu je rekao: Kod Vas lev i bubreg uopte ne funkcionie, a i desni gubi dah. Jetra Vam je kao kod deteta, a srce kao kod mladia". Nije poverovao i otiao je na ultrazvuk. gdc se pokazalo da u levom bubregu ima ogromni kamen u vidu korala. Lekari su predloili operaciju. Mukarac je odbio i odluio da ga samostalno izdrobi. Uzeo je korenje ipka i nabavio za 10 dana lubenica. Metod se sastojao u sledeem: korcnja ipka (braon boje) i pio ee. Odvar je drobio kamen u samo lubenice, ispirajui s njima pripremio je jak odvar od ga kao aj to je mogue pesak. Istovremeno je jeo pesak iz bubrega.

ienje bubrega pomou sokova od limuna i povra


Klasian sluaj ienja bubrega od kamenja i peska opisan je u knjizi Pavla Matvejevia Kurenova Ruski narodni prirunik za leenje'. ..Dakle: doktor Vokcr i njegov koleganaturopat pristupili su teenju milionera. Posle nekoliko klistira i ienja eluca bolesnik je podvrgnut gladovanju za svo vreme lecnja. (Zapravo, to nije gladovanje, ve obina terapija sokovima.). Bolesnik je pio 1012 aa vrue vode dnevno, i u svakoj ai bio je isceden sok od jednog limuna. Pored toga bolesnik je pio dnevno 3 funte (453.6 grama prim, prev.) smese soka od argarepe. cvekle i krastavaca (na svaku funtu, koja se sastoji od 16 unci 28.3495 grama, bilo je 10 unci soka od argarepe i od ostalih po 3 unce). Drugog dana gladovanja bolesnik je preiveo nekoliko greva u trajanju 1015 minuta svaki. Krajem nedelje nastupila je kriza, i bolesnik se bukvalno valjao po podu po pola sata usled jakih bolova. Zatim se desilo udo: svi bolovi su potpuno nestali i on se podigao s poda u veoma dobrom stanju. Posle izvesnog vremena rastvoreno kamenje je izalo s mokraom u vidu sitnog peska... On se osetio mladim za 20 godina i divio se udu prirodnog naina leenja njegove bolesti." K o m e n t a r i i p r e p o r u k e . Da bi se navedeno ienje bubrega ..smekalo" i uinilo manje bolnim, trebalo bi posle prvih greva uzimati sredstva koja ,.sluze. oblau, omekavaju, ire". Na primer, kao dopunu navedenim sokovima piti ekstrakt od korena belog sleza (Althaea officinalis), semena lana ili jema. Na deo tela oko bubrega stav

Posle 3 nedelje ponovo je bio na ultrazvuku i pokazalo se. da se kamen razdrobio, ali je ostao pesak i sitni kamenii. Drugu etapu ienja vrio je primenom korenja ipka, kukuruzne kosice i crne repe. Posle druge etape ienja ultrazvuk je pokazao iste bubrege! Kako tokom prve. tako i tokom druge etape, koje su trajale vie od dvc nedelje. skupljao je svu mokrau i ostavljao za kontrolu. Kada je mokraa odstojala 1.5 mesec paljivo ju je izlio i ostao je sloj peska teine 250 grama eto kakav je bio kamen!

166

167

ljati obloge od odvara ovsa. Neposredno u kriznom periodu primeniti vruu kupku. Imajte to u vidu ubudue, budite milosrdni prema sebi.

ienje bubrega pomou aja od korenja ipka


Pripremanje aja. Dve supene kaike izrezanog korenja ipka preliti aom vode, kuvati 15 minuta (da kljua), ohladiti i procediti. Uzimati po 1/3 ae 3 puta dnevno, u toplom stanju, tokom 12 nedelje. Odvar od plodova ipka koristi se kod oboljenja bubrega i mokranog mehura. Pri tom aj, kako u prvom, tako i u drugom sluaju, mora imati tamnu boju, to ukazuje na veliku koliinu biljnih pigmenata.

ienje bubrega pomou urina


U literaturi o urinoterapiji opisan je sluaj izleenja 35godinjeg umetnika od kamenja u bubrezima, od ega je bolovao 7 godina. Odbio je da se operie i izleio se, stavljajui obloge s mokraom na deo tela oko bubrega i pijui urin. Obloge je stavljao preko noi, pio je skoro sav dnevni urin. Leenje je sprovodio u kurama po 2030 dana s pauzama od 1020 dana do potpunog izleenja. Slede dva uspena primera izleenja od kamena u bubrezima pomou urina. Prvi primer. Ana Ilinina, grad Moskva. Pocu od mua: imao je bolesne bubrege, pesak u mokranoj beici... U poetku, kada se poeo leiti. javili su se odjednom svi simptomi, koje opisujete u vaoj knjizi. Gladovao je 4 dana i 3. dana izbacio je pesak i 2 kamena, 168

bubrezi su se oistili, prestale su da ga bole ruke. Osetio je lakou u elom organizmu. Sada produava da pije svoju jutarnju mokrau, a ponekad i tokom dana". Drugi primer. G. F.. Samarska oblast, selo Solnenaja Poljana. ..Moja kerka 23 godine imala je bolove u slabinama. Lekari su konstatovali cista na jajnicima, a zatim osteo hondroza. Nagovorila sam je da pije mokrau. Dugo nije pristajala na to, ali ju je bol primorala. Dve nedelje je pila i imala je napad prestala je da mokri. Primorala sam je da popije mokrau od unuke. Posle toga ponovo je poela da mokri. Odvezli smo je u bolnicu, na kontrolu. Na ultrazvuku otkriven je kamen u bubrezima. Posle nedelju dana pijenja mokrae on je izbaen s mokraom i bolje prestao. Sada ona nagovara svog mua da se isti, on ima bolesnu jetru". K o m e n t a r i i p r e p o r u k e . Pri ienju panju treba pokloniti kvalitetu hrane koju uzimate; redovno preko noi na deo tela oko bubrega stavljati vunenu tkaninu, natopljenu u ukuvanom urinu. Vuna ima zagrevajua svojstva, to podstie zagrevanje bubrega i irenje mokranih kanala. Ukuvani urin na raun svojih posebnih svojstava kroz kou deluje na kamen, razlae ga. a isto tako daje energiju za fermentacijske reakcije zakiseljavanja itd. Dopunski preporuujem da se ujutro natate popije po 13 gutljaja ukuvanog urina, a u 18 sati uraditi mikroklistir sa ukuvanim urinom i kupku (tuiranje) sa vruom vodom. To treba uraditi, im osetite d a j e krenuo pesak iz bubrega. Vrua kupka deluje kao sredstvo za irenje i smekavanje, a mikroklistir s ukuvanim urinom stimulie usmeravanje energije prema dole. Po pravilu, usklaivanje bioritma 169

rada bubrega, jake potrebe za pranjenjem creva. irenje mokranih kanala itd. podstiu snano guranje kamenia i peska kroz mokrane kanale prema vani. Pored urina pijte to vie svee isccdenih sokova, odvara, ekstrakta, koji drobe kamenje, a ujutro natate. kao dopunu, popijte po 13 gutljaja ukuvanog urina. U trenutku komplikacija ne zaboravite na ..dopunske preporuke" tada e sve biti u redu.

Kombinovano ienje bubrega pomou mokrae i jelovog ulja


..Imam 25 godina. Srednje medicinsko obrazovanje. Nigde ne radim. Ranije sam imala jake glavobolje (napade migrene), pa sam zbog toga rano poela izuavati narodnu medicinu. Glavobolja mi je prola. Mnogo sam eksperimentisala na sebi. Na primer, istila sam bubrege na sledei nain: u urin sam dodavala jelovo ulje. Oni mi se sada zahvaljuju nemaju rei. oiveli su. prodisali. Dotle sam umesto jetre oseala kao da imam smcurani kamen (sada mi se ini da je jetra narasla i postala topla)". Prokomentarisau to originalno ienje. U leenju i ienju veoma je vano do organa, koji se isti ili leci, dostaviti aktivnu komponentu. U tibetskoj medicini materije, koje slue za dostavu leka do mcsta namene. nazivali su ..konjima". U datom sluaju ..konj" za ienje (i leenje) bubrega odabran je veoma uspeno to je mokraa. Nju stvaraju bubrezi i zbog toga. pri ponovnom unoenju, ona

c odmah ustremljuje prema njima, nosei aktivnu komponentu. Rezultat je d a j e terapija ienja efikasnija. Redosled terapije. Uzeti 5070 grama svee vlastite mokrae i u nju nakapati 5 kapi jelovog ulja. U trajanju 12 minute dobro izmukati. da bi se sve dobro izmealo i popiti u jednom gutljaju. Ali popijte tako da smesa ne dodiruje zube. Moe se piti kroz slamicu. Da bi zatitili zube, moete isprati usta biljnim uljem, a zatim popiti mokrau s jelovim uljem.
s

Smesa mokrae i jelovog ulja uzima se prema ranije opisanoj emi (ienje bubrega jelovim uljem) ili 3 puta dnevno na 1520 minuta pre jela. tokom 57 dana. Pauza 23 dana i nova kura. Tako ponoviti od 2 do 5 kura. U sluaju potrebe posle pauze 12 meseca moe se ponoviti.

ienje bubrega lanenim semenom


To sredstvo za ienje bubrega vie puta su proverili drevni ruski lekari. Uzeti jednu kafenu kaiicu semena lana na au vode i skuvati. Seme lana e se svariti i postati gusto. Upravo ta gustoa, najmanji delii. je odlian adsorbent svega tetnog, to se nalazi u probavnom traktu, krvi, jetri i bubrezima. Moe se pripremiti odmah koliina za ceo dan i uvati u termosu. Nain primene. Piti po pola ae lanenog odvara. na svakih 2 sata. tokom dva dana. S obzirom da je odvar od lana dosta gust, pre uzimanja treba ga razblaiti toplom vodom (poeljno je prethodno vodu namagnetisati bolje isti). Ukoliko vam je neprijatan ukus odvara od lana. moete dodati limunov sok. 171

170

Brezovi listii protiv kamenja u bubrezima


S obzirom na upotrebu neprirodne, rafinirane hrane, loe vode, uz obilje emocija straha, kod mnogih ena se javlja kamenje u bubrezima. Postavlja se pitanje, kako se to kamenje moe samostalno izbaciti. Evo jednog od proverenih narodnih recepata. U rano pro lee kod breze pupe pupoljci i pojavljuju se mali listii. U poetku su ti listii lepljivi. Ali im malo narastu oni gube tu lepljivost. im lepljivost brezovog listia nestane odmah ih uberite. Lekovita svojstva listia traju samo tri dana. Vano je blagovremeno za ta tri dana, od prestanka lepljivosti. sakupiti odreenu koliinu listia breze. Prikupljene listie rasporediti na ist papir i prosuiti u hladu. Direktni sunevi zraci unitavaju bioloki aktivne materije. Osuene listie uvajte u vreici od tkanine. Nain pripremanja smese. Jednu kafenu kaiicu osuenih listia zakuvati u ai kljuale protijeve vode. U nekim sluajevima doza brezovih listia moe se poveati do jedne dezertne kaike. Sipati u termos i ostaviti da odstoji 2030 minuta. Ekstrakt od brezovih listia pije se kao aj 34 puta dnevno natate. Dejstvo ekstrakta pojaava se, ukoliko se pije u toplom stanju s jednom kaiicom meda ..iajui". Sledeeg dana moe se pripremiti drugi ekstrakt i tako sve dotle, dok ne nastupi olakanje (poe pesak. to ukazuje na splanjavanje kamena u bubrezima), ali ne due od mesec dana (da ne doe do privikavanja). Posle toga se moe napraviti pauza od 23 meseca i ponoviti kura. Sledee godine pripremiti nove brezove listie. 172

Seme ovsa protiv kamenja u bubrezima Seme ovsa ima svojstva rastvaranja mokranog kamenja do veliine peska, smanjuje eer kod dijabetesa, podstie rad celog probavnog trakta. Ovas pomae i obolelim od glomerulonefritisa i pielonetritisa. Recept primene ovsa. Jednu au ovsa, kojim se hrane konji (moe se nabaviti u poljoprivrednim prodavnicama ili u selu), preliti sa 56 aa kljuale vode i kuvati na slaboj vatri (budite paljivi, da ne iskipi) 5060 minuta. Procediti i piti po elji u bilo koje doba dana i u bilo kojoj koliini. Druga varijanta je slina prethodnoj, ali odvar treba ostaviti da odstoji preko noi na toplom mestu. da bi on dobro ..upio u sebe" snagu ovsa. Seme ovsa usled tako dugog odstojavanja treba da se raskiseli. Ostaviti da odstoji. ..Ovsenu v o d u " izliti i koristiti, kako je navedeno. Gustinu baciti. Odvar treba uvati u friideru, poto na toplom brzo prokisne. Ljudi, koji su u mladosti bolovali od kamena u bubrezima, uspeno su se na ovaj nain od njega izbavili i proiveli bez problema sa bubrezima do duboke starosti.

Profilaksa oboljenja bubrega


Kod urinskokiselog kamenja profilaksa je usmerena na stvaranje mokrane kiseline u manjim koliinama i njenom sadejstvu na rastvaranju i izbacivanju kamenja. Iskljuuju se namirnice bogate belanevinama i buljoni (digerica, bubrezi, mozak, preno i suvo meso, slana riba, mesne supe), koji poveavaju specifinu teinu preostalog azota, koji, izluujui se iz organizma, poveava optereenje bubrega. 173

Preporuljivo je da se piju sokovi po Vokcru. da se jedu salate, voe. proklijala penica. Salate pomalo ..dosolja vajte" suvim morskim kupusom, da biste stimulisali funkciju bubrega. Izbegavajte poslastice, koje slabe tu funkciju. Koristite diuretine odvare. Ukoliko se stvorilo alkalno kamenje (to se deava vrlo retko). treba koristiti vlastiti urin. da bi se kamenje rastvorilo, kao i limunov sok sa toplom vodom. Kako to uraditi, detaljnije je opisano u poglavlju o jetri. Pored toga. joga asane na pravi nain dopunjuju profilaksu oboljenja jetre i bubrega. Bhudangasana (zmija) spreava stvaranje kamenja u bubrezima. alabhasana(cvrak.ilinjenalakavarijantapolucvrak) podmladujc bubrege. Majurasana (paun) ili Ardhamatsiendrasana (savijena poza) pomau pri ispiranju bubrega krvlju. Pri vebanju ovih vebi te arterije se steu i krv teko dospeva u bubrege. Posle zavretka asane stezanje prestaje i krv se snanom bujicom usmerava kroz sve krvne sudove u bubrege, otvarajui ih i ispirajui neistou iz njih. Stalno stimuliitc kapilarni krvotok u organizmu. U tome vam mogu pomoi tranje, fizike vebe, joga asane. Samo zahvaljujui takvom kompleksnom pristupu vai bubrezi mogu ostati zdravi i dugoveni. Imajte na umu poslovicu drevnih lekara: ,.Sa dobrim bubrezima moe se doiveti 100 godina, ak i ako je srce bolesno". Postoji masa drugih recepata i terapija, koje pomau kod ienja bubrega, drobe kamenje u njima i izbacuju pesak. Ja sam naveo najprostije, efikasne i proverene.

Posle ienja debelog creva. jetre i bubrega m o e se pristupiti najvanijem ienju ienju vezivnog tkiva organizma. Prethodne terapije stvorile su povoljne uslove za taj proces. One su aktivirale taj proces, on se ve odvija organizam se oslobaa otrova i ljake u vezivnom tkivu. To se ispoljava kroz priliv snage, poveanje gipkosti. Sada usme renijim terapijama ienja moemo postii eljenu istou i zdravlje organizma.

174

175

IENJE VEZIVNOG TKIVA ORGANIZMA


KRATKI PODACI O VEZIVNOM TKIVU OVEJEG ORGANIZMA
Vezivno tkivo ima potpornu ulogu, ulogu u ishrani, ienju zatiti i obnavljanju organizma. Ono sainjava vie od 8 5 % teine tela, obrazuje skelet i potkono tkiv predstavlja sastavni deo svih organa i tkiva, zajedno s krvlj i limfom formira unutranju sredinu organizma. U vezivna tkiva spadaju: masno vlaknasto vezivno tkivo, sloj izmeu organa i oko sudova i nerava. koji hrane i iste skelet unutranjih organa, kosti. krv. tetive, vezivno tkivo, fascije, kapsule unutranjih organa, kosti, hrskavice, meniskuse, deo slunog aparata, srane zalistke. veinu tkiva oiju i unutranjih opni i drugo. vrstou i elastinost vezivnog tkiva obezbedujc nekoliko vrsta kolagena. elastina i drugih vlakana. Glavnim elijama vezivnog tkiva smatraju se fibroblast! i elije za razmnoavanje. Mcduclijski vezivnot kivni gel obezbeduje pristup kiseonika i hranljivih materija, kao i ienje prostora oko sudova. Uglavnom, mi treba da oistimo upravo taj gel. Deo vezivnotkivnog sistema (Aleksejev A. A., Larionova I. S.. D u d i n a N . A.Sistemska medicina. U R S S . M . , 2 0 0 0 ) su: krvni i limfni sudovi, organi za produkciju krvi i limfni sistem, organi odgovorni za imunitet, sve tenosti ovejeg organizma, izuzev tenosti, koje se lue iz organizma ili u probavni trakt, glatkomiine tvorevine (manje izrasline u

sudovima, organima probavnog trakta i mokranopolnom sistemu), opne mozga i druge tvorevine. Iz navedenog sledi zakljuak: skoro svaki organ uglavnom se sastoji iz vezivnog tkiva (na primer, srce 60%) i svi bioloki procesi, koji se odvijaju u njemu, odraavaju se na rad i zdravlje srca. Koji zdravstveni problemi mogu da se reavaju ienjem vezivnog tkiva organizma? Glavna funkcija vezivnog tkiva je opta harmonizacija ivotne aktivnosti svih elemenata i mikroestica ovejeg organizma. Usled zagaenja vezivnog tkiva naruava se harmonija ivotnih procesa, organizam prestaje da funkcionie kao jedinstvena celina i deava se. da jedni organi i funkcije rade normalno, druge prekomerno (usled ega se iscrpljuju), trei krajnje slabo. Rezultat je bolest. Na primer, dijabetes {Diabetes melitus) pankreas slabo radi, bubrezi jako. Zahvaljujui ienju vezivnog tkiva moe se obnoviti naruena harmonija ivotne aktivnosti, praktino obnoviti organizam. Najbolja sredstva za to ienje su: gladovanje, sauna, ogranienja u ishrani (post). Preko vezivnog tkiva vri se opte i lokalno prilagodavanje organizma na odreene promene. Na bilo koju promenu. od strane vezivnog tkiva sledi trenutna reakcija: elije (krvi. limfe i slino) poinju da se kreu u potrebnom smeru. vri se trenutno luenje potrebnih materija za ivotnu aktivnost, preraspodeljuju se tokovi tenosti (na primer, na unesenu hranu, spoljanju hladnou itd.). dolazi do promene bioelektrinih i drugih svojstava tkiva. Sve to se deava kroz: meduelijski informacioni gel, kolagene (elastine). hiljade razliitih (prema stepenu zrelosti i funk 177

176

eijama) elija i drugo. Ukoliko j e . na primer, meuelijski informacioni gel izgubio potrebna svojstva zbog ljake, zgusnuo se. tada prilagoavanje organizma kasni ili do njega uopte ne dolazi. Rezultat je neadaptiranost organizma. To dobro oseaju mnogi ljudi pri promenama vremena. Pri normalnom funkcionisanju vezivnog tkiva do neophodnog prilagodavanja dolazi brzo i blagovremeno. Pri kanjenju ili odsustvu prilagodavanja javljaju se razliite prehlade i drugo. Na mnogobrojnim primerima uoeno j e . da se organizam ljudi koji se redovno iste odlino prilagoava na promene spoljanjih uslova i ne boluje. Takvi ljudi se jednostavno kupaju ..kao morevi" u hladnoj vodi. tre za vreme hladnog vremena, odlino podnose egu i vlagu. Kao terapije ienja na tom nivou mogu se primenjivati: gladovanje, detoksikacija limfe prema N. Vokeru. pijenje iste vode i svee iscedenih sokova, sauna. Oslonskoskeletna (potporna) funkcija vezivnog tkiva. Kosti, vezivno tkivo, tetive, fascije su skelet tela, unutranjih organa (vlaknasta i vaskularnokanalska stroma). Oslonac elija su vlakna, okruena gelom (po tipu pihlija). Nagomilavanje ljake na navedenim mestima vezivnog tkiva izaziva to. da ovek gubi gipkost, telesnu teinu (sui se). Rezultat je da se organi skupljaju i prestaju da normalno rade. Prost primer suenje mcduprljenskih diskova i ukljetenjc nervnih zavretaka. Posledica tog procesa je pogoranje rada organa, koji upravljaju tim nervima. Dobro sredstvo ienja oslonskih tkiva je gladovanje, sauna. post. primena ajeva za izbacivanje soli. O Funkcija ishrane i ienja vezivnog tkiva vri se preko krvnih i limfnih sudova, krvi, unutarlobanjske (im 178

irakranijalne komorne), unutarone (intraokularne) i drugih tenosti, specijalnim elijama, koje apsorbuju ili vezuju ljaku (fagociti i slino). Vezivno tkivo regulic sve vrste razmene materija (masti, ugljenih hidrata. belanevina, vodenoslanc). Mnogi ljudi su na sebi osetili sve ..lepote" intoksikacije, to ukazuje na zasienost krvi i limfe tetnim, suvinim materijama. Jedno od najefikasnijih sredstava za ienje na tom nivou je detoksikacija limfe prema N. Vokeru, primenom iste vode i sokova, saune i pravilnom ishranom. 0 Zatitna (barijerna) funkcija. Koa i sluzokoe su mehanika, protivmikrobna. protivtoksina barijera celog organizma; opne i kapsule barijera za organsko odvajanje; unutarlobanjske i opne oko n e r a v a barijera za prljavtinu" u mozgu i perifernim nervima itd. Koa se najbolje isti u sauni. Sluzokoe se mogu ispirati, na primer, primenom klistira za ienje, sisanjem biljnog ulja i slino. Sto se tie unutranjih opni i kapsula, one se mogu istiti gladovanjem, pravilnom ishranom, istom vodom i sokovima, ideomotornim ienjem. 0 Funkcija zarastanja i obnavljanja (regenerativ na funkcija) obezbeduje se razrastanjem vezivnog tkiva razliite strukture radi zatvaranja ogrebotina, rana na koi i tkivima ispod nje. rana unutranjih organa, obnavljanja jetre, srca, mozga posle nastajanja kod tih organa toksinih, virusnih. vaskularnih odumiranja. Iz prakse znamo, da se. na primer, koa moe potpuno obnoviti, a mogu se stvoriti i oiljci. Pri emu oiljak moe biti slab i postepeno nestajati. Kada je obnavljanje potpuno, i ak bez oiljka, to ukazuje na odlinu sposobnost zarastanja vezivnog tkiva. Ta sposobnost zavisi od njegove 179

istoe. Ukoliko je u njemu naruena ishrana, tada ni do kakvog kvalitetnog obnavljanja ne moe doi. Uopte reeno zagaenost vezivnog tkiva (na primer, krvnih sudova, tetiva) izaziva kilu. hemoroide, varikoz no proirenje vena. migrene, insult, infarkt, sputanje unutranjih organa i mnoge druge neprijatne posledice. Posle sprovoenja pravilnog ienje kod mnogih ljudi ova oboljenja sama nestaju. To je u vezi s tim. to je oieno vezivno tkivo sposobno da se samo obnovi. Za obnavljanje te funkcije vezivnog tkiva najbolje odgovara gladovanje na vlastitom urinu (24 nedelje). Tu funkciju dobro stimulie ienje pomou saune i terapije sokovima, upotreba iste vode. post. Vano je ukazati i na proiavajuesplanjavajue dejstvo svesti. Skelet fizikog organizma je vezivno tkivo. Skelet vezivnog tkiva je hologram zapreminska energetska tvorevina. Ukoliko se pomou misli u hologramu izazove odgovarajui pokret, tada e on rastvoriti" svaku organsku tvorevinu (oiljak. srataj) na tom mestu. Radi toga na mestu oiljka, ava treba misaono stvarati predstavu toplog, hladnog i peckanja. Ukoliko su te predstave jasne, tada za 12 nedelje splanjavaju viegodinji oiljci, a koa se podmlauje. 0 Funkcija pravilnog razmnoavanja i razvoja elija, organa, delova teta (morfogenetska). Ona je maksimalno izraena u vezivnim tkivima ploda, u prvim godinama ivota i u periodu polnog sazrevanja oveka. Smatram daje to ispoljavanje ..snage" holograma energetskog skeleta vezivnog tkiva. Stoje slabiji potencijal holograma: usled psihikih stega i emocionalnih preivljavanja, nepravilnog naina ivota, opte zagaenosti organizma, to 180

u vea izoblienja u dranju tela, pravilnom rastu miia, vezivnog tkiva, zglobova, organa, mozga itd. Zagaenost vezivnog tkiva stimulie rast tumora, opre deljuje nepravilno zarastanje rana. ireva i drugih povreda (preloma kostiju, srataja u unutranjosti organizma). Nasuprot zagaenosti, ienje vezivnog tkiva spreava i unitava tumore, podstie pravilno zarastanje razliitih povreda spoljanjih i unutranjih. Tu funkciju vezivnog tkiva preporouje ienje spoljanjih manifestacija ivota (razliiti oblici), posebno gladovanje na vlastitoj mokrai, sauna, ienje sokovima, post. glavne i drugostepene terapije ienja. O p t i zakljuak. Tkivo tetiva je najbolji pokazatelj opte zagaenosti organizma. Setite se. kako ste bili gipki u detinjstvu i kakvi ste sada? ljaka, koja se taloi u tetivama pogorava optu pokretljivost zglobova, ini telo nepokretnim. Cesto se ovek ujutro podie iz postelje i osea neku ukoenost. To su prvi simptomi zgunjavanja koloida u tetivama i miinom tkivu usled nagomilavanja ljake. Osnovni uzroci zagaenosti vezivnog tkiva su prvenstveno ishrana kuvanom hranom, koja poveava gravitacionu i smanjuje elektromagnetnu energiju u telu. Usled toga u ovejem organizmu se slabije zadrava voda i tkiva poinju da se skupljaju.
s

Dakle, upotreba kuvane hrane deluje dvojako na vezivno tkivo organizma: odlae u njemu strane materije i saima" organizam na raun smanjenja elektromagnetne energije, koja ga ..iri". Usled toga se pogoravaju i naruavaju nabrojane funkcije vezivnog tkiva, a uz to i celog orga nizma. ienje, u prvom redu. rastereuje vezivno tkivo i ono, preporoujui se, podstie obnavljanje celog or 181

ganizma. U tome je snaga i univerzalnost ienja ono deluje na ceo organizam. Meutim da bi pravilno oistili vezivno tkivo organizma, prethodno treba stvoriti potrebne usloveoistiti debelo crevo. jetru, bubrege. Tek posle toga pristupiti glavnom ienju ienju vezivnog tkiva organizma. Razmotrimo pravilne pristupe ienju vezivnog tkiva, od ega prvo poeti i kako produiti. Dakle, zavrili smo ienje debelog creva. jetre, bubrega i stvorili povoljne pre duslove za ienje vezivnog tkiva. Zbog toga. to se vezivno tkivo sastoji iz tenosti (krv. limfa. meutkivna tenost i slino), gela (meuelijski informacioni gel i slino), tetiva (sudova, fascije, vezivnog tkiva i slino), hrskavica (povrine zglobova i slino) i kostiju, u svim tim tkivima razliiti su procesi razmene i cirkulacije. ienje vezivnog tkiva pravilno je poeti od tih ..mesta". gde su opisani procesi najizraeniji (krv. limfa, meutkivna tenost), produiti ienjem gela, tetiva, sudova i zavriti sa ienjem hrskavica i kostiju. Glavno je shvatiti sledee. im se oiste krv i limfa. odmah poinje ienje medutkivne tenosti itd. U celini, ja ienje vezivnog tkiva nazivam ienjem ko loidnih rastvora organizma.

IENJE KOLOIDNIH RASTVORA ORGANIZMA


Prema efektu lekovitog dejstva ova terapija ienja je na prvom mestu. ali je treba sprovoditi samo posle ienja debelog creva, jetre i protivparazitnog leenja (detaljnije 0 protivparazitnom leenju vidite u mojoj knjizi ivot bez parazita). U suprotnom sluaju mogue su ozbiljne komplikacije usled prcoptereanja sistema za izluivanje. Zdravlje, mladost, energetika, natprosene sposobnosti, u prvom redu zavise od istoe elija i strukturnog stanja koloidnih rastvora (protoplazme elija, krvi. limfe itd.). Da bi se kvalitetno sprovela ova veoma znaajna terapija treba prethodno: smekati koloidnu pihtiju pomou toplih terapija (kupka, banja): ubrzati cirkulaciju tenih sredina u organizmu, to omoguava bru zamenu tenosti; aktivirati organe za unoenje i luenje. Rezultat je da se brzo zasiava ..koloidna pihtija" istom, struktuiranom tenou. normalizujc se njeno stanje i izbacuje se sve suvino i tetno iz organizma; unositi u organizam tenost odgovarajueg kvaliteta, po mogunosti s bioloki aktivnim materijama. Radi ienja 1 zamene biolokih tenosti treba da unosimo ..materijal boljeg kvaliteta", kojeg e organizam potpuno asimilovati; dopuniti potencijal samih elija, a radi boljeg ienja privremeno prestati sa unoenjem hrane u organizam. Prema tome. u toku 36 meseci redovno poseujte saunu ili primenjujte kupke 23 puta nedeljno po 1015 minuta. Time ne samo da postiete smekavanje pihtija. ve i

182

183

pojaavate procese cirkulacije u organizmu, koji podstiu izluivanje neistoa. U toku tog perioda pijte i pripremajte hranu na protijevoj ili na preienoj (izvorskoj) vodi, koja se pre upotrebe moe dopunski namagnetisati. proputajui je kroz kuni magnetotron. Protijeva voda priprema se na ovaj nain: obinu erpu sa vodom staviti u zamrziva ili hladnjak friidera, a zimi na balkon. Posle 45 sati je izvadite. Povrina vode ili zidovi erpe za to vreme bie zahvaeni prvim slojem leda. Ostatak vode izlijte u drugu erpu. Led, koji je ostao u praznoj erpi, koncentrisao je molekule teke vode, koja zamrzava pri temperaturi od +3,8 C, a voda koja je potrebna organizmu pri temperaturi minus 1 C. Teki" led treba baciti, a erpu sa izlivenom vodom staviti ponovo na mraz. im u njoj zamrzne 2/3 ili priblino tome, nezamrznutu vodu prolijte to je laka voda. koja sadri najraznovrsnije primese. Led. koji je ostao u erpi je zamrznuta protijeva voda oiena od oko 8 0 % primesa, koja sadri 16 miligrama kalcijuma na litar tenosti. Odeski hemiar N. Druzjak odredio je optimalni sadraj kalcijuma u vodi za ivotnu aktivnost organizma od 820 mg/l. Takvu vodu koriste ljudi koji dugo ive. Rastopite led i pijte ovu vodu. to manje budete upotrebljavali u ishrani produkte koji imaju jaka lepljiva svojstva (koncentrovana mleka, jela sa mesom, krob), efekat e biti bolji. Uzdravanje od uzimanja hrane j e d n o m nedeljno po 2436 i vie asova poboljava ienje.

Da bih ilustrovao mono dejstvo ove terapije ienja, naveu nekoliko primera. koji ne koriste potpuno sve mehanizme, ali postiu znaajne rezultate. Prvi primer. Alekseju Dimitrijeviu Labzi odstranili su bubreg. Imao je arterosklerozu sudova srca i mozga, este prehlade i uopte tee se kretao. Tokom 3 godine pio je protijevu vodu. Smrao je sa 97 na 84 kilograma. Lice mu je postalo zategnuto, energino, rumeno, kao u mladia. Koa na rukama i vratu bila je glatka, elastina, bez bora. A samo tri godine ranije imao je krajnje lepljivu krv. nabu brelc vene. Svi ovi pozitivni simptomi oigledno ukazuju na jedno uspostavljanje normalnih svojstava koloidnih rastvora naeg organizma. Drugi primer. Pol Breg je regularno sprovodio jedno ili jednoipodnevno uzdravanje od hrane na izvorskoj vodi. Osim toga, on je uzimao prirodnu hranu bogatu dragocenim prirodnim biokoloidima. Takav program omoguavao mu je da uvek bude veoma energian, radno sposoban i da vi zuelno pamti. Trei printer. G. S. atalova u svojim lekcijama preporuuje upotrebu destilovane namagnetisane vode. Naravno, ona je sama upotrebljavala i predivno izgleda za svoje godine. etvrti primer. N. Voker savetuje da se upotrebljava vea koliina svee iseeenih sokova iz povra i voa. Sokovi su prirodni koloidni rastvor sa ve struktuiranom vodom. Struktuirana voda iz sokova potpomae razredivanje zgunjene pihtije. a elije apsorbuju svu prljavtinu iz pi htija. islei ih. N. Voker je iveo oko 110 godina. Osim so koterapije on je primenjivao gladovanje i upotrebljavao je hranu bez prirodnih lepkova. koji se nalaze u namirnicama 185

184

ivotinjskog porekla i namirnicama sa dosta kroba. Ko loidni rastvori organizma mogu se istiti i normalizovati na bri ili sporiji nain. Bri i sporiji nain ienja i normalizacije koloidnih rastvora organizma imaju svoje prednosti i nedostatke.

METOD N. VOKERA
Brz nain (vie odgovara za ienje tenih komponenti vezivnog tkiva). Metod je razradio N. Voker. Tokom 23 dana izvriti smekavanje organizma"'. To e razdrmati ljaku i delimino je oksidisati. Sledea tri dana sprovodi se terapija ienja koloidn : rastvora organizma. U zavisnosti od linog oseanja i individualnih sposobnosti organizma trajanje terapije moe biti od jednog do etiri dana. U ta tri (14) dana treba izazvati jak proliv pomou nekog purgativnog sredstva. To dovodi do toga. da organizam aktivira ..povrinu izlaza" (ceo probavni trakt) materija iz organizma, izbacujui s tenou toksine i nepotrebne materije. U datom sluaju zidovi probavnog trakta su filter, kroz kojeg se vri izbacivanje. Glavno u tom procesu je pravilno usmeravanje toka materija, prema asimilaciji ili izbacivanju. Slani purgativ daje potreban smer izbacivanje. Sve ostalo se vri u zidovima creva, kao u biolokom filteru potrebno se zadrava, a nepotrebno i tetno lui. Dalje se ljaka i toksini zadravaju u upljini creva na raun sile osmoze, obratno se ne asimiluju i izbacuju se uobiajenim putem u vidu retke stolice (proliva).

Gubitak tenosti moe izazvati dehidraciju organizma. [)a do toga ne bi dolo, treba popuniti gubitke. Obino se to radi svee iscedenim sokovima citrusa. razblaenim proti jevom vodom. U tu svrhu najbolje odgovara sok od limuna i grejpfrut, koji imaju snano stimuliuc dejstvo na motornu funkciju creva. pojaavajui je vie puta. Trietiri i vie litara tenosti. koja se za dan izbaci iz organizma, dopunjuje se istom koliinom smese vode s citrusovim sokovima. Posle ienja (tj. posle 3 dana ienja) treba pojesti dobro skuvanu riu s maslacem, da bi se ojaao probavni trakt. Evo detaljnog opisa ienja koloidnih tenosti organizma u toku jednog dana. Ujutro natate popiti au rastvora (1 supena kaika glau berove soli rastvorena u ai vode) u toplom ili hladnom stanju. To dejstvo aktivira ..povrinu razmene" probavnog kanala na izbacivanje materija iz organizma. Dolazi do snanog izbacivanja tenosti iz organizma, sa rastvorenom ljakom i toksinima u njoj. Spolja se to manifestuje u snanoj i estoj stolici prolivu (to jest mi smo vetaki. svesno izazvali u sebi snanu krizu ienja), usled ega se izbacuje do 34 i vie litara tenosti iz organizma. Da bi nadoknadili izbaenu tenost iz organizma, treba poeti piti smesu citrusovih sokova i protijeve vode (Proti jeva voda idealno odgovara toj svrsi. Prvo, ona je oiena od tetnih primesa i sadri optimalnu koliinu soli. Drugo, sa nje je izbrisana informacija to je ..ist list papira" i ona je struktuirana. Vano je ne samo zameniti tenost u organizmu, ve zajedno s njom otkloniti i patoloku informaciju bolesti, zapisanu na njoj.). Da bi organizam bolje apsorbovao i iskoristio smesu vode i soka. smesu pre pi 187

186

jenja treba propustiti kroz magnetotron. To pozitivno utie na kvalitct ienja, dodajui potencijal organizmu i svim njegovim strukturama. Smcsa citrusovih sokova i protijeve vode priprema se na sledei nain: u sok od etiri velika ili 6 srednjih plodova grejpfruta, dva velika ili tri srednje veliine limuna dodati sok od pomorande u takvoj koliini, da ukupna zapre mina soka iznosi 2 litra. Zatim u tu smesu sokova dodati 2 litra protijeve vode. (Tu je data prosena koliina tenosti za ovcka telesne teine 7080 kilograma. U istoj razmeri moe se napraviti manje ili vie smese. sve zavisi od telesne teine ovcka.) Dakle, unapred pripremljenu smesu sokova i protijeve vode poeti piti nakon 30 minuta posle uzimanja rastvora glauberove soli i produiti piti po jednu au na svakih 2 0 30 minuta sve dotle, dok ne popijete svih 4 litra. S obzirom da terapija ienja koloidnih tenosti orga nizma traje od 7 do 10 sati, najbolje je s njom otpoeti u 57 sati ujutro. Tokom celog dana ne treba nita jesti. Osobe, koje slabo podnose gladovanje, mogu uvec pojesti malo pomorandi ili plodova grejpfruta, ili popiti soka od jabuke. Pred odlazak na spavanje preporuuje se klistiranje sa 2 litra mlake vode u koju dodati sok od jednogdva limuna. Cilj tog klistiranja je odstranjivanje ostataka ljake i toksina iz debelog creva. Sledeeg dana sve ponoviti: uzimati purgativ. izazvati proliv: tokom dana piti smesu citrusovih sokova i protijeve i vode 4 litra; pred spavanje klistiranje. Opisano ienje koloidne sredine organizma preporuuje se vriti tri dana uzastopce. Jo jednom napominjem, sve 188

zavisi od individualnih osobina organizma. Jednom oveku e biti dovoljno 2 dana, drugom 4, a trei to uopte nee moi ostvariti. Uvee treeg dana ili ujutro etvrtog dana radi ojaanja probavnog sistema treba pojesti dobro ukuvanu riu s malom koliinom maslaca. Sledee jelo sastoji se od vaih uobiajenih namirnica. Rezultat trodnevnog ienja treba da bude: odstranjivanje izorganizma izvesne koliine zagaene koloidne tenosti (tkivne, krvi, iimfe i delimino unutarelijske) i njihova zamena istom koliinom iste, koja alkalizuje unutranju sredinu; odstranjivanje patoloke informacije, koja ometa odvijanje normalnih ivotnih procesa. Priblino posle 34 nedelje ponovite to ienje, time ete zameniti jo neku koliinu koloidnih tenosti i odstraniti patoloku informaciju. U celini ta dva ciklusa ienja mogu se izjednaiti s efektom ienja dugotrajnim gladovanjem. S obzirom da opisano ienje moe dovesti do jake krize ienja, ono za svoju primenu zahteva mnogo ivotne snage oveka. Zato se nemojte uznemiriti, ukoliko osetite slabost. to je potpuno normalna pojava. Posle ete se brzo oporaviti i oseati se mnogo bolje, nego pre ienja. Meutim u svakom sluaju postupajte polazei od vaeg linog oseanja. Ukoliko se ienje veoma teko sprovodi, tada napravite pauzu 12 dana. Dopunsko povoljno dejstvo. Zahvaljujui terapiji cit rusovim sokovima (kiselom ukusu) stimulie se ivotni princip ..ui". To izaziva poboljanje probave, razmene materija, imuniteta, stvaranja toplote u organizmu.

189

Normalizuje se aeidobazna ravnotea kako u elom organizmu, tako i u debelom crevu (usled ega se u njemu spreavaju procesi trulenja i vrenja, poveava se imuna zatita). Krvni sudovi i vezivno tkivo iste se od taloga sluzi. K o n t r a i n d i k a c i j e . S obzirom da to ienje jako
__ y

IENJE POMOU SAUNE I SOKOVA OD .POVRA


S a u n a , protijeva voda i sokovi (vie odgovaraju za ienje elatinskih i tetivnih komponenti vezivnog tkiva). Ti naini omoguavaju blago ienje koloidne sredine naeg organizma, bez suvinog naprezanja organizma. Dakle, tokom 36 meseci redovno poseujte saunu ili primenjujte tople kupke 23 puta nedeljno po 1015 minuta. Time ete ne samo smekati pihtijastu masu, ve ete ubrzati procese cirkulacije u organizmu, podstaknuti izbacivanje ljake. Za svo to vreme pijete veu koliinu sveih sokova od povra i voa ( 1 3 litra dnevno). Ukoliko nemate soka, upotrebljavajte protijevu vodu. razliite ajeve. ekstrakte pripremljene sa njom. pripremajte hranu na njoj. Protijevu vodu moete neposredno pre upotrebe namagnetisati. to manje budete u ishrani upotrebljavali namirnice sa jakim lepljivim svojstvima (koncentrovane mlene proizvode, meso. krobove itd.). time e biti bolji efekat ienja. Uzdravanje od uzimanja hrane jednom nedeljno po 2 4 36 sati i vie (prvo jelo posle gladovanja svezi sokovi) poveava stepen ienja. Da bi ilustrovali snano dejstvo te terapije ienja, naveu neke primerc. u kojima, na alost, nisu potpuno iskorieni svi mehanizmi ienja, ali su ipak postignuti znaajni rezultati. Prvi primer. Alekseje Dmitrijevi L. muio se od prob-

optereuje ceo organizam, stimulie ivotne principe ..ui" i Vetra". slabi ljudi to ne mogu izdrati, a kod drugih e se pojaviti ozbiljne komplikacije. Zato se upoznajte s kontra indikacijama i ogranienjima primene te terapije.
_y_

Osobe s izraenom individualnom konstiuicijom ui", po pravilu, imaju viak kiseline u eludanom soku (esto boluju od hroninog hiperacidnog gastritisa, ira na elucu ili dvanaestopalanom crevu). Oni to ienje mogu probati da urade sa sokom od argarepe (2 litra sveeg soka od argarepe na 2 litra protijeve vode. ostalo je isto). Dijabetes, posebno insulinske zavisnosti. Holecistitis. Oboljenja bubrega i mokrane beike. Adenom prostate. Srane mane. hipertonija II i III stepena. Gnojni kolitis, bilo koja onkologija u probavnom sistemu, jaki oblici dis bakterioze. difuzni hemoroidi. ispadanje (prolaps) pravog creva (rektuma). a kod ena ispadanje (prolaps) vagine. Trudnoa (ienje provocira pobaaj), dojenje, menstru acije (takode nedclju dana pre i posle menstruacije). U periodu pogoranja bilo kojeg oboljenja, kada je prisutna visoka temperatura, jaka glavobolja, slabost, munina, nervoza eluca i slino, ienje ne treba vriti. To je dvostruko optereenje organizma. Bolje je odrei se ienja, ukoliko ste izbaeni iz duevne ravnotee nekim stresom (razdraenost, preivljavanje, preplaenost itd.). 190

lema s bubrezima (ranije su mu odstranili jedan bubreg), imao je aterosklerozu krvnih sudova srca i mozga, prehlade i uopte oteano kretanje. Tokom 3 godine pio je protijevu
191

vodu. Smisao je sa 97 na 84 kilograma. Poslao je vitkiji, energiniji, na licu mu se pojavilo rumenilo, kao kod mladia. Koa na rukama i vratu mu je glatka, elastina, bez bora. Pre tri godine imao je veoma lepljivu krv, nabrekle vene. Svi pozitivni simptomi oigledno ukazuju na jedno obnavljanje normalnih svojstava koloidnih rastvora naeg organizma, a otuda proistiu svi poraavajui efekti. Drugi primer. N. Voker savetuje da se upotrebljava vea koliina sveih sokova od povra i voa. Sokovi predstavljaju prirodne koloidne rastvore sa ve poveanim potencijalom micelija, stuktuiranom vodom. Struktuiruna voda sokova podstie razredivanje zgusnute pihtijaste mase, a micelije adsorbiraju svu neistou iz pihtija. istei ih. Sam N. Voker iveo je oko 110 godina. Pored terapije sokovima on je primenjivao gladovanje i upotrebljavao hranu, koja nije sadravala prirodne lepkove, ivotinjske i krobne namirnice.

ulja prirodnih rastvaraa. Samo ta dva svojstva ine preparate smreke (jele) monim sredstvom za ienje. U medicinskoj praksi koristi se preparat ..Pinabin". koji predstavlja 50%ni rastvor eterskog ulja etina jele (ili bora) sa uljem od breskeve. laj preparat deluje spazmolitiki na muskulaturu mokranih kanala, usporava razvoj patogenih bakterija, pa se preporuuje kao diurctino sredstva kod kamena u bubrezima. Jo jedno kvalitetno svojstvo odvaraaja od etina sastoji se u j a k o m oporom ukusu. Ukoliko vitamin C podstie dooksidaciju ljake, etarska ulja njihovo rastvaranje, irenje krvnih sudova i snaan diuretini efekat. tada se na raun oporog ukusa vri oblaganje produkata raspada i njihovo naknadno odstranjivanje. Odvar se koristi dvojako: pije se kao aj ili se spolja koristi za kupke, ili se koristi istovremeno i jedno i drugo. Za primenu odvara kao aja. on se priprema prema sledeem: 5 supenih kaika isitnjenih iglica mladih etina smreke, jele. bora preliti sa pola litre kljuale protijeve vode. Kuvati na slaboj vatri 10 minuta, ostaviti na toplom mestu da odstoji preko noi i procediti. aj se sipa u termos i uzima u toplom stanju tokom dana umesto vode po pola ae 46 puta dnevno. Svakog dana se priprema sve odvar i pije s a m o u toplom stanju (3640C). Trajanje kure je individualno, a kao orijentir trajanja slui vlastita mokraa. Pokazatelj d a j e odvar poeo da deluje je pojava zamuene mokrae. U zavisnosti od rastvaranja ljake i soli ona e biti obojena u razliite boje. im mokraa poprimi svoju prirodnu boju i prozranostienje je zavreno. Takvo ienje se lako vri posle Nove godine. Prvo, izbacuju se novogodinje jelke, ne treba nikuda ii za 193

IENJE POMOU CETINA


Kombinovano ienje koloida elija i unutranjih sredina organizma pomou odvaraajeva od etina (najvie odgovara za ienje elatinskih i tetivnih komponenti vezivnog tkiva). U odnosu na to. veoma dobro se pokazao aj od mladih etina smreke, jele (Picea excelsa, Picea ab ies). bora (Pinus silvestris), sibirske jele (Abies sibirica). Cetine smreke (jele) su dobar izvor vitamina. One sadre zimi od 150 do 300 miligrama vitamina C. a leti 5 0 % manje od toga. Prisustvo tog vitamina podstie brzu dooksi daciju ljake do krajnjih produkata i njihovo izbacivanje iz organizma. Cetine smreke (jelo) sadre jo mnogo etarskih 192

etinama. Drugo, u to godinje doba veoma je snaan biori tam bubrega i mokrane beike. to im ne dozvoljava da ih ljaka preoptereti tokom izluivanja. Da bi se pripremila kupka od etina. uzeli borove etine, sitno izrezane granice i izrezane jelove iarke. Ukupno oko 1 kilogram suve mase. kuvati (da kljua) 30 minuta u 78 litara vode. Posle ega dobro zatvoriti i ostaviti da odstoji 12 sati. Dobar ekstrakt od etina ima braon boju. Dalje se sipa u kadu s toplom vodom (3640 C ) . Trajanje terapije varira od 10 do 20 i vie minuta, to zavisi od linog oseanja. Temperatura vode od terapije do terapije postepeno se poveava, ali je lino oseanje u tom procesu najvaniji kriterijum. Nedeljno treba uraditi 23 takve kupke. Posle terapije istuirati se prohladnom vodom 1020 sekundi. Ciklus takvih kupki traje oko mesec dana. Kombinovanje kupki sa etinama i pijenje odvara od etina jo vie pojaava elekat ienja. Kriterijum zavretka tako kombinovanog ciklusa je ista mokraa. Valerij Tienko ukazuje, da odvar od etina. pored otrova i ljake, izbacuje iz organizma i radionukleide. Smatra se. da takvo ienje unitava do 8 0 % svih oboljenja. Oigledno, opora svojstva etina posebno .,ne vole" mikrobi i gljivice. O kupkama sa etinama veoma dobro miljenje imaju S. Knejp. P. M. Kurenov i A. S. Zalmanov. Pri tom Knejp i Kurenov ukazuju i na znaaj ove terapioje za ienje koe, krvotoka i stimulaciju nervnog sistema. Zalmanov. pored navedenog, ukazuje na ienje svake elije organizma ovim metodom od ..toksina umora", tj. mikroleina, koji se prirodno stvaraju kao rezultat ivotne aktivnosti i treba 194

ih blagovremeno odstraniti. Ukoliko to organizam teko odrauje, tada dolazi do samotrovanja organizma, iji je prvi simptom brzo umaranje. Primer. Jedan mukarac je bolovao od skleroze sudova donjih ekstremiteta. etiri godine leenja u bolnici prole su bez rezultata. Odluio je da proba leenje etinama. U tu svrhu prikupio je mlade, tek izrasle, etine sa vie grana bora (moe i kedra). One su meke i razlikuju se od ostalih etina po boji. Posebno su korisne granice, koje su formirane nakon 25 nedelja iz pupoljaka. Otrgnute granice mogu se uvati u kui na bilo kojoj temperaturi u otvorenoj plastinoj kesi. Svakog dana mukarac je skupljao po aku mladih etina, prelivao ih sa 1 litrom vode i kuvao 1015 minuta. Zatim je ostavljao da odstoji 1012 sati. Za to vreme u vodu su prelazile aktivne materije i ona se njima zasiavala. Odvar je upotrebljavao u svako doba dana i u raznim koliinama, po elji. Rezultat: za godinu dana taj mukarac je skinut sa druge grupe invalidnosti. To je odlian rezultat u leenju tako groznog oboljenja. Odvar, koji odlino izbacuje ljaku iz vezivnog tkiva. To je savrenija varijanta prethodnog naina ienja. Iglicama etina dodaje se isitnjeno korenje ili plodovi ipka. Ukoliko su bolesni bubrezi, tada se dodaje jo i ljuska od luka. Recept (poeljno 3 supene ljuske od to preliti je sledei: 5 supenih kaika isitnjenih iglica je ubrati mlade iglice izrasle u tekuoj godini). 2 kaike isitnjenih plodova ipka i 2 supene kaike luka (odvar od ljuske luka leci pielonefritis), sve sa 0,7 litara vode, dovesti do kljuanja, kuvati na 195

slaboj vatri 10 minuta. Posudu umotati i ostaviti da odstoji preko noi. Procediti i piti umesto vode tokom dana od pola do 1,5 litra dnevno. Leenje traje 4 meseca. Ukoliko vas ne mue bubrezi, nije obavezno dodavati ljusku od luka. Kod insulta paralelno uzimati limun: do dva limuna dnevno, odjednom pola limuna. Oistiti ga od kore, sitno izrezati u oljicu. preliti odvarom od etina i brzo popiti. Limun je poeljno uzimati na jedan sat pre jela ili jedan sat posle jela. Limun upotrebljavati do dve nedelje. kod teih oboljenja rok se moe poveati do tri nedelje.

nam. Na primer, izbacivanje soli iz mokranih kanala, zglobova poinje priblino 2030. dana od poetka uzimanja rie i traje j o 23 meseca posle zavretka kure ienja. Nain pripremanja rize. Najbolje je koristiti neoienu ili neglaziranu riu. Ukoliko nema takve m o e se koristiti i glazirana ria. Za pripremanje rie trebae vam pet polulitarskih tegli. Obeleite ih brojevima od I do 5. Prvog dana. Ujutro u teglu JV 1 sipati 3 supene kaike rie. dobro je isprati vodom. Posle toga preliti riu vodom do vrha tegle. Najbolje je koristiti destilovanu ili protijevu vodu (moe i vodu koja je 23 puta zamrzavanaodmrza vana ona e biti jo istija). Znajte, to je voda istija, tim bolje upija u sebe razliite materije iz rie. ostavljajui u njoj belanevinastoskrobnu osnovu, koja e pri bubrenju rie upijati u sebe ljaku, soli i ostale neistoe. Zato kvalitet vode ima ogroman znaaj. Dragog dana. Vodu iz tegle Ni 1 izliti, riu ponovo isprati i naliti svezu vodu. To isto uraditi sa teglom Ni 2 sipati 3 supene kaike rie. isprati i zaliti vodom. Treeg dana. Ponovo izliti vodu i isprati riu iz tegli No 1 i No2. Na isti nain pripremiti teglu No 3. etvrtog dana. Uraditi sve isto, samo dodati teglu Ni 4. Petog dana. Uraditi sve isto. samo dodati teglu Ni 5. estog dana. Ria u tegli Ni 1 natapana je pet dana i spremna je za upotrebu. Jo jednom je isprati vodom i sku vati. U osloboenu teglu Ni 1 ponovo sipajte riu. isperite i zalijte vodom. To isto uraditi i sa ostalim teglama. Taj proces natapanja rie treba da se odvija neprekidno.

IENJE VEZIVNOG TKIVA POMOU RIE (PIRINA)


Davno je uoeno, da mnoge prirodne materije mogu odlino da iste organizam. Radi toga one treba da imaju opor ukus, oblaua. sluzna svojstva. Svima dostupno takvo sredstvo je ria. Da bi se pojaala njena svojstva ienja i vezivanja, riu prethodno treba namoiti. Potapanjem rie u vodu iz nje se odstranjuje krob. Ostaje porozna celuloza, koja ima ulogu jakog i prirodnog apsorbenta. Da bi bre iz zrna rie odstranili krob, neki specijalisti za ienje organizma (E. adilov) savetuju da se u vodu. u kojoj se natapa ria. doda soda bikarbona (polovinu kafene kaiice na 1 litar vode). Ispostavlja se. da soda bikarbona podstie bre odstranjivanje kroba iz zrna rie. Kada se pojede natate. takva ria izvlai, sakuplja i odstranjuje suvinu sluz. ekskrcmcntno kamenje, pesak, ljaku, tetne bakterije, oksalatne soli iz mokranih kanala i zglobova. Naravno, taj proces ienja ne otpoinje odjed 196

197

Ukoliko natapate riu u rastvoru kuhinjske soli. tada se njen rok pripremanja smanjuje do 34 dana. U tom sluaju bie vam dovoljne 34 tegle. Nain prime ne rite. Natopljenu riu (iz tegle N I) sku vati kao obinu kau. bez soli i eera. Pripremajte i jedite kau od rie ujutro, natate. Posle uzimanja rie ne pijte i ne jedite naredna 4 sata. Za to vreme ria e ispoljiti svoje dejstvo izvlaenja" i vezivanja" ljake. Ne ometajte taj proces! Sledeeg dana upotrebiete riu iz tegle >f 2. a zatim iz tegle N 3 itd. Kura ienja riom traje 40 dana. Za to vreme svakoga dana jedete kuvanu (bez soli i eera) toplu riu. Uzdravajte se od uzimanja masne i kalorine hrane to oteava ienje. Pored ienja probavnog trakta, dobro se isti svo vezivno tkivo, naroito zglobovi i kima. Ria podstic izbacivanje neorganskih soli iz hrskavica i tetiva. Savetujem da pojaano primenjujetc terapiju sokovima radi popunjavanja organizma prirodnim mineralnim solima, da jedete vie svee i prirodne hrane. Za vreme ienja riom savetujem da se vri klistiranje. ] Za to je dovoljno uraditi 12 klistiranja nedeljno, u drugoj polovini dana najbolje posle 15 sati. Oslabljeni i jako zagaeni ljudi kuru ienja prve dve godine mogu primenjivati 2 puta godinje u prolee i ujesen. S ciljem profilakse ponoviti jednom u toku 12 godine. Sve zavisi od vaeg linog oseanja i drugih uslova. ienje riom moe se kombinovati s drugim metodima ienja.

IENJE KRVI I LIMFE


O Sa ienjem krvi poinjemo od trodnevne terapije sokovima. Ona se moe produiti i do 57 dana. Upotrebljavaju se svezi sokovi od voa i povra crvene boje: od vinje, kljukve, cvekle. groa, kupina, crvenog kupusa. Uzimati od 1 do 3 i vie doza tokom dana. Crvena boja se ne primenjuje bez razloga. Prvo, crvena boja zahvaljujui svojoj posebnoj energiji i frekvenciji stupa u rezonansu s takvim istim karakteristikama krvi organizma, to stimulie produkciju krvi. Drugo, dolazi do zasiavanja organizma spektrom crvene boje. kojeg ne ..podnosi" veina patologije, posebno rak. I tree, sokovi od povra i voa zasieni su bioloki aktivnim materijama, koje u organizmu hronino obolelog ovcka podiu nivo funkcionisanja na nivo zdravog funkcionisanja. Zato oboljenja, koja su se razvijala usled opte usporenosti funkcija brzo nestaju. Obilje prirodne, aktivirane vode, koja dospeva u organizam sa sokovima, omoguava da se brzo izbaci rastvorena ljaka iz krvi. Da bi pomogli svom organizmu da bolje izbacuje toksine, primenjujte klistire. Takve mere ienja krvi dobro iste i vae tene sredine i limfu. Ukoliko imate snage, ta terapija se moe pojaati odlaskom u saunu svakog drugog dana. Posle saune piti udarnu dozu soka. Ukoliko vas posle toga protera, to znai da se jetra uspeno isti. 0 Na to. da su krv i limfa jako inficirani, ukazuje esta pojava ireva i miaka.

198

199

Narodna medicina pronala je veoma efikasan nain borbe protiv toga upotreba zapaljivog sumpora". Njegov preieni analog je medicinski sumpor (Sulphur) ute boje. Prodaje se u apotekama na recept. Uopte. sumpor se smatra kao efikasno sredstvo protiv mikrova. gljivica i raznih parazita. Nain upotrebe: sumpor pretvoriti u sitni prah i piti po I zaravnjenu kafenu kaiicu 3 puta dnevno. Doza za decu je manja polovina kafene kaiice 3 puta dnevno. to je dete manje, time je manja doza. Ljudi, koji su primenjivali taj metod. kau. da irevi i mici nestaju trenutno. Dopunski se isti i jaa tkivo tetiva, nestaju razne kile. Starijim ljudima da zapisu. Kura leenja traje dok ne nestanu irevi i kile. ienje krvi prema V. Vostokovu. Vostokov predlae sledeu smesu: cvetove kamilice (Matricaria recutita), travu (listove i stabljiku) kantariona (Hypericum perforatum), metlicu (Xeranthemum annum), brezove pupoljke, list umske jagode. Od svake biljke uzima se po 100 grama, dobro izmea i isitni. Dve supene kaike smese preliti sa 400 mililitara kljuale vode i ostaviti da odstoji preko noi u termosu. Uzimati 2 puta dnevno po 200 mililitara pre jela.

Masae i masti za ienje tetiva, hrskavica i zglobova


Da bi oistili ta tkiva spolja se primenjuju materije, koje jako podstiu lokalno zagrevanje: crvena paprika, senf (slaica), kerozin. repa. kuhinjska so, votka (rakija), alkohol, terpentin. kolonjska voda i druge. iroko se primenjuju i razliite trave odstojale u alkoholu (tinkture): divlji rumarin (Ledum palustre). kokotac (Meiilotus officinalis), korenje ika (Arctium lappa), kleka (Juniperus communis), hmelj (Humulus lupulus). majkina duica (Thymus serpyllum) i druge. Radi pripremanja ekstrakta od trava, treba napuniti teglu od pola litre smesom svee narezanih trava, naliti do vrha 70%im alkoholom i ostaviti da odstoji nedclju dana na tamnom mestu. Procediti i primenjivati za masau.

Kamfornoterpentinska smesa za rastvaranje soli u zglobovima


Uzeti flau zapremine pola litra. U nju staviti pare kam fora (ima razreujua svojstva) veliine 1/4 kocke eera. U flau naliti 150 mililitara terpentina (ima zagrevajua i prodirua svojstva). 150 mililitara maslinovog ulja (ima smekavajua svojstva). Dodati 150 mililitara 7 0 % alkohola (zagrcva. prodire). Pre upotrebe izmukati. Dobro mrljati pred spavanje i umotati nekom tkaninom od vune (ona dobro zadrava toplotu. koja aktivira procese rastvaranja soli), drati preko noi.

I E N J E TETIVA I H R S K A V I C A
S obzirom da su procesi razmene u tim tkivima organizma najusporeniji. radi efikasnog ienja njih treba pojaati i ubrzati. S tim ciljem koriste se najraznovrsnija sredstva za zagrevanje i rastvaranje masae, obloge. Uglavnom se primenjuju na tim mestima, gde su taloi soli. 200

201

Obloge
Da bi se postepeno i dublje zagrejali. pojaali p cese cirkulacije u tetivama i hrskavinom tkivu koriste zagrevajue obloge. Uzeti pare prirodne tkanine, nekol" puta je presavili, natopiti u ranije pripremljen lekoviti rast vor, ija temperatura odgovara sobnoj temperaturi, i dob iscediti. Natopljenu tkaninu staviti na mesto, zglob, koj' elimo da oistimo i izleimo. Preko tkanine staviti celoft ili plastinu foliju, koja treba da potpuno zatvori tkanin Celofan privrstiti pomou elastinog zavoja i dopuns omotati vunenom maramom (vuna podstie zagrevanje). Rezultat je da zagrevajue i lekovite materije iz oblo ispoljavaju zagrevajue. protivbolno i protivupalno dejstv Nestaju miini spazmi (u predelu kime oni krive leda,, normalizuje se krvotok, tope naslage soli. zglob obnavlja svoju normalnu pokretljivost. Za ienje i potpuno obnavljanje tetivnohrskaviavog tkiva treba primeniti od 5 do 10 obloga. Obino se obloge stavljaju sve dotle, dok bolovi potpuno ne prou.

vo kerozina na kou moe na njoj izazvati opekotine. Ne preterujte.

Obloge s medom i alojom blago sredstvo


Da bi postigli blago i postepeno zagrevanje. ienje i leenje primenjuje se med i aloja. Med deluje kao umere no zagrevajue sredstvo i podstie razlaganje ljake. Aloja svojim bioloki aktivnim materijama i sluzi otklanja upalu i bolove. Alkohol podstie zagrevanje i prodiranje aktivnih komponenti meda i aloje u dubinu tkiva. Za oblogu je potrebno pripremiti: 50 grama soka aloje (Aloe arborescens) ili 1 deo, 100 grama meda (2 dela) i 150 grama votkerakije (3 dela). Sve komponente dobro izmeati, u smesi natopiti tkaninu i privrstiti je na bolesno mesto, kao s t o j e opisano kod prethodnih obloga. Obloga sc stavlja preko noi. Za sledee obloge sve komponente se ponovo pripremaju.

Protiv bolova u kolenima


Jednu enu su poela jako da bole kolena. I nema ime ih nije mazala nita nije pomagalo. Savetovali su joj da primeni sledei recept. Uzeti 130 cvetova maslaka (Taraxacum officinale), preliti ih boicom kolonjske vode i ostaviti da due odstoji (kod nje je odstojalo 40 dana). Ekstrakt je utrljavala u kolena. uvee pred spavanje. Bolovi su postepeno proli. Na jednom kolenu potpuno je nestao tumor, a na drugom se smanjio. Ukoliko nemate kolonjske vode. moe se zameniti votkomrakijom. 203

Obloge s kerozinom jako sredstvo


Obloga pare meke pamune tkanine natopiti istim kerozinom i iscediti. Tkanina treba da bude vlana, ali se sa nje ne srne cediti kerozin. Zatim oblogu staviti na bolno mesto i omotati celofanom (polietilenom). Dobro privrstiti elastinim zavojem, ali ne stezati. Odozgo umotati vunenom maramom. U zavisnosti od stanja, oblogu drati od 30 minuta do 23 sata. U svakom sluaju zapamtite: dugotrajno dejst 202

Leenje

mamuza na petama

Mamuze na petama priinjavaju oveku masu neprijatnosti. Meutim od njih se moe izleiti pomou prostih i efikasnih recepata.

1. Rastvaranje mamuza krompirom i kerozinom.


Oprati jedan krompir srednje veliine, skuvati ga s ljuskom, izgnjeiti u vruem stanju i pomeati s jednom kafenom kaiicom kerozina. Brzo staviti na polietilen i privrstiti na petu. gde se nalazi mamuza. Preko navui arapu. Kod datog recepta kerozin deluje kao odlian organski rastvara. Krompir slui za zagrevanje. razmekavanjc i upijanje rastvorenih soli. Navedenu terapiju najbolje je primenjivati nou. 1 : jutro oprati noge toplom vodom. Obloge stavljati sve dotle, dok se mamuze ne splasnu. Za to je obino potrebno od 3 do 10 terapija (noi). Vodite rauna da kerozinski pire" ne dospe na nenu kou. kerozin moe na njoj izazvati opekotine.

2. Rastvaranje mamuza odvarom korena ika.


Jurij Andrejev opisuje recept za odstranjivanje mamuze na peti pomou odvara (ekstrakta) od korena ika. Supcnu kaiku (20 grama) isitnjenog korena ika sipati u manje emajlirano lone, preliti aom vode, poklopiti, kuvati na slaboj vatri 10 minuta, skinuti s vatre, umotati i ostaviti da odstoji 3540 minuta. Zatim odvar procediti i izliti u istu posudu. U dobijenom odvaru natapati pamune arape i navlaiti ih na noge preko noi. Na svaku nogu navui po 3 para arapa, preko njih navui plastinu kesu i preko nje tople

vunene arape. U veini sluajeva dovoljna je nedelja dana. Ja splasnu mamuze na petama. 3. Rastvaranje mamuza medicinskom ui. Prethodno treba napariti noge u vodi sa sodom (u lavor sipati 1 supenu kaiku sode bikarbona). Posle toga na pete staviti tampon od vate. natopljen u toploj medicinskoj ui. Privrstiti tampon, navui na nogu plastinu kesu, a preko nje vunene arape. Terapiju je najbolje primenjivati preko noi. Priblino 10 terapija treba, da bi dolo do potpune normalizacije peta. Da se mamuze ne bi ponovile treba oistiti organizam i promeniti ishranu. U suprotnom sluaju ubrzo se sve ponavlja. 4. Rastvaranje mamuza solidolom. Pete uvee treba namazati solidolom. Radi toga je najbolje u njemu natopiti pare vunene tkanine i staviti na pete, navui preko njega plastinu kesu i preko toga arape. Terapiju primenjivati do potpunog izleenja. 5. Rastvaranje mamuza proklijalim krompirom. Prvo treba pripremiti proklijali krompir. S tim ciljem moe se krompir staviti na prozorsku dasku obasjanu suncem. im krompir proklija (pojavljuju se posebni fermenti) narendati ga, zajedno s ljuskom. Dobijenu kaicu staviti na pete i uvrstiti (plastina kesa i preko arape). Terapiju je najbolje primenjivati preko noi. Priblino za 10 seansi nastupa ozdravljenje. 6. Bajalica protiv mamuza. Bajalica odgovara ljudima, koji imaju domainstvo i ive kokoke. Bolesnik stavlja na sto pevca, sipa mu semena, penice ili nekih mrvica i izgovara: Pctlu, petlu! Odbaci svoje stare mamuze. uzmi moje nove". Ponoviti 3 puta. 205

204

U datom sluaju deluje efekat prenoenja soli mamu/a s jednog biolokog objekta (oveka) na drugi (pevea).

IENJE ORGANIZMA OD NEISTOA I SOLI


Interesantno teoretsko obrazloenje procesa ienja organizma dao je B. V. Bolotov. On smatra da se iz organizma oveka moe izbaciti 23 kilograma soli. koja je zapuila vezivno tkivo i kosti. On preporuuje da se cela terapija ienja sprovede u dve etape. Razmotriemo njegove preporuke, a zatim ih potkrepiti primerima. Prvo, to Bolotov preporuuje je pretvoriti neistou nagomilanu u organizmu u soli. Drago, izabrati materije koje e podstai izluivanje soli iz organizma. Da bismo se oslobodili neistoa, zaostalih u vezivnom tkivu, Bolotov preporuuje da se na njih deluje kiselinama. Potrebno je s hranom unositi kiseline (akorbinsku, palmi tinsku. nikotinsku. stearinsku. limunsku. mlenu i slino) koje bi. s jedne strane, bile bezopasne za organizam, a s druge strane, rastvarale neistou, pretvarajui je u soli. Takve kiseline nastaju kao rezultat kiseonikog previranj elija ivotinskog porekla. Radi toga Bolotov savetuje da se jedu kiseli krastavci, paradajz, kupus, cvekla. argarepa, crni luk, beli luk. kisele jabuke, pivo, razna vina. ukljuujui toena, jela s kvascem, mlenokiseli produkti (mlad kravlji sir, ovji sir, kefir, kumi kiselo kravlje mleko i slino), kao i vono sirce. Vono sirce poeljno je upotrebljavati prokisnulim mlckom. Radi toga je pogodno sipati po jednu 206

ajnu (ponekad i supenu) kaiku sireta u au prokislog mleka uz dodavanje jedne kafene kaike meda. To upotrebljavati za vreme jela jednom dnevno. Sirce treba dodavati i u aj. kafu, supe. buljone. Za vreme pretvaranja neistoe u soli poeljno je da se ne koristi zejtin (biljno ulje), koji ima veoma j a k o dejstvo na luenje ui i bitno usporava proces pretvaranja neistoa u soli. U tom periodu preporuuje se riblja hrana, radi jaeg zakiseljavanja unutranje sredine. Dakle, sutina prve etape je u stvaranju opte kiselosti organizma i unoenju namirnica, koje podstiu mehanizam varenja: kiseli krastavci, kupus itd. Unositi u organizam to vie proizvoda s kvascem. Posle slatkih produkata: aja, kompota i slino savetuje se staviti na jezik nekoliko zrnaca kuhinjske soli. To izaziva reakciju eluca i primorava ga da izbacuje kisele fermente pepsinc, koji podstiu pretvaranje neistoa u soli i unitavaju bolesne elije organizma. U zakljuku Bolotov istie da se neistoe ne mogu odmah pretvoriti u soli. ak ni pri upornom odravanju kiselosti unutranje sredine organizma. Kiseline i luine s velikom tekoom dospevaju tamo. gde je potrebno. Zato je vano pri sprovodenju ove terapije baviti se fizikim radom i masirati telo. Kao rezultat pretvaranja neistoa u soli u organizmu se stvaraju mineralne soli, alkalne soli. kisele soli, soli koje se rastvaraju ili ne rastvaraju u vodi. Ispitivanja pokazuju da se obino ne rastvaraju alkalne soli. mineralne soli i masne soli tipa urata. kao ni fosfati i oksalati. Bolotov istie da se ovaj princip moe uspeno primenjivati i za rastvaranje alkalnih soli u organizmu. Radi toga treba unositi luine, koje nisu opasne za organizam ekstrakt 207

nekih biljaka ili sokova. Caj od korena suncokreta rastvara mnoge soli. U jesen iseckati debele dclove korenja suncokreta na sitne korenie u vidu niti, dobro oprati i osuiti. Zatim ih izdrobiti i kuvati u emajliranom ajniku (na 3 litra vode aa korenja) oko 12 minuta. aj treba popiti za 23 dana. To isto korenje ponovo se kuva, ali 5 minuta u istoj koliini vode. Ispija se takode za 23 dana. aj se pije u velikim dozama pola sata posle jela. Pri tom, soli izlaze tek posle 23 nedelje, a urin dobija boju rde. Treba ga piti sve dok urin ne postane prozraan kao voda. Za vreme ovog ienja ne smeju se jesti ljuta, kisela i slana jela. Hrana treba da bude malo zasoljena i prvenstveno biljna. Soli dobro rastvara aj od troskota {Polygonum avicu lare). rastavia {Equisetum arvense), kore od lubenice i bundeve. Pored toga, soli se odlino rastvaraju sokovima iz korena peruna. rena, lia podbela (Tussilago far/ara), vodopije (Cichorium inly bus), repe (Brassica rapa), arapske repe (Helianihus tuberosus). Doza je 100 grama. Uzimati 30 minuta posle jela. Kod nas je najpraktinije koristiti sok crne rotkve. On izvanredno rastvara minerale u unim kanalima, unoj kesi, bubrenim karticama, mokranoj beici. kao i u krvnim sudovima. Uzeti 10 kilograma krtole crne rotkve, dobro je oprati (ne ljutiti) i iscediti sok. Dobija se oko 3 litra soka. Sok se uva u friideru. Melasu koja ostaje pomeati sa medom u odnosu 1 kilogram melase na 300 grama meda (ili 500 grama eera), dodajui mlenu surutku. uvati u teglama na toplom, dobro ispresovati u tegli i teglu zatvoriti da se 208

ne bi ubudalo. Piti po 1 kafenu kaiicu soka jedan sat posle jela. Ukoliko ne budete oseali bolove u jetri, doza se moe postepeno poveavati od 12 supene kaike, dok se ne dode do 100 grama. Sok od crne rotkvice je jako sredstvo za izbacivanje ui. Ukoliko se u unim kanalima nalazi mnogo soli, tada je otean prolazak ui otuda i bolovi u jetri. Na deo tela oko jetre stavljajte termofor, praktikujte vrue kupke. Ukoliko je bol podnoljiv produiti s terapijom dok ne nestane soka. Obino se bol osea samo na poetku, a zatim se sve normalizuje. Soli izlaze neprimetno. ali je efekat ienja ogroman. Terapiju treba primenjivati 12 puta godinje, pridravajui se za to vreme biljne dijete, odnosno izbagavati ljute i kisele produkte. Kada nestane soka ponite da upotrebljavate melasu, koja je za to vreme ve prokisla. Upotrebljavajte je za vreme jela po 13 supene kaike, dok je ima. Ona posebno ojaava tkivo plua, srca i krvnih sudova. U zakljuku Bolotovljevih preporuka istaknimo glavno. O Obavezno pojaati oksidacione procese u organizmu. Redovno zasiavati organizam bezopasnim kiselinama. Te kiseline moraju da obuhvate sve oveje organe svakom organu odgovarajua kiselina. Za vreme pretvaranja neistoa u soli dijeta treba da pomogne oksidaciju unutranje sredine organizma. Bolotov preporuuje da se za to vreme uzimaju namirnice, koje jako oksidiu unutranju sredinu organizma: meso. riba. jaja, mleni proizvodi, gljive (To nije najbolja varijanta. S pozicija koloida poznata vam je njena tetnost). 0 Izabrati takvu materijunosioca, koja e lako prodreti u sve delove organizma i preneti kiselinu za pretvaranje neistoa u soli. 209

0 Izabrati bezopasne rastvore za rastvaranje soli. 0 Prvenstveno se pridravati biljne dijete. Prvih pet taaka odnosi se na prvu etapu ienja pretvaranje neistoa u soli. a preostale dve na drugu etapu rastvaranje i izbacivanje soli iz organizma. Meutim, ak i u tom sluaju Bolotov navodi da ne treba oekivati brze rezultate, potreban je krajnje savestan rad. Postupak se uproava i skrauje, a efikasnost se znatno poveava ukoliko se u tu svrhu primenjujc jedinstvena tenost vlastitog organizma urin (tj. vlastita mokraa), a za optu oksidaciju gladovanje. Tada ema izgleda potpuno drugaije. O Pojaiva oksidaeionih procesa u organizmu je toplo ta: vrue kupke, sauna. 0 i U vlastitom urinu nalaze se sve kiseline i konkretno svaki organ ima svoje kiseline, i to u bezopasnoj koncentraciji. O Urin je jaka oksidaeiona tenost i idealno odgovara za tu terapiju. Efikasnost se moe viestruko poveati ukoliko ovek gladuje (gladovanjem, prvo. izbegavamo mesnu hranu, drugo, pomeramo unutranju sredinu organizma prema kiseloj strani). Kombinacija vlastitog urina s gladovanjem najmoniji je prirodni oksidant organizma. To je uistinu boanski proces, koji nam je dat za lecnje najstranijih oboljenja. 0 Osnova urina je struktuirana tenost organizma, koja ima najbolje osobine prodiranja. 0 Urin idealno odgovara i osnovnom homeopatskom principu slino se rastvara slinim. 0 Jesti povre i monolitne kae na vodi. koje podstiU umereno alkalisanje organizma. Stavljanje obloga od starog 210

(sa jakim mirisom amonijaka), ukuvanog do 1/4 prvobitne /apremine urina na mesta koncentracije soli podsticae njihovo rastvaranje. Na kraju, ponovo se bavimo emom ienja koju su nam predloili drevni mudraci: O Koloidi se najbolje smekavaju i neistoe se pretvaraju u soli uz prethodno zagrevanje celog organizma. Rastvaranje soli. kao i njihovo izbacivanje, vri se pomou tenosti koja ih je stvorila urina. Prema tome. najbre i najefikasnije ienje organizma od neistoa i soli j e : gladovati 37 dana: za vreme gladovanja svakodnevno u trajanju 1020 minuta (lini oseaj glavni kriterijum) primenjivati vrue kupke ili saunu; piti po elji sav dnevni urin i protijevu vodu po potrebi; svakodnevno se klistirati litrom urina (skupljati ga tokom dana); u sluaju jakog oteenja organizma solima, dopunski na mesta njihove koncentracije stavljati komprese od starog ukuvanog urina. Pokazatelji procesa ienja su: svakodnevno poveanje vitalnosti, vea radna sposobnost, izdrljivost, polna mo itd. Dalja pravilna ishrana znatno poveava korisne efekte gladovanja. Ukoliko se tako postupa 34 puta godinje, nee vam biti potrebna nikakva terapija ienja organizma to je najbolja od svih poznatih terapija. Autor je postupajui na slian nain postigao mladalaku vitalnost i imunitet. Navccmo konkretne primere. u kojima je zadejstvovan samo deo mehanizma ienja urinom. Prvi primer. Ana Romanovna iz grada Pavlovgrad u Ukrajini Stalno me je bolelo grlo. naroito u j e s e n i zimi. jetra je poboljevala. a dva puta sam bolovala i od utice. Prve 211

nedelje pila sam svu mokrau i stolica mi je postala tvrda; ali nisam imala zatvor. Poela sam da pijem svezu vodu u toplom stanju poeli su da mi otiu oni kapci. Pila sam manje urina 23 puta dnevno, a zatim samo ujutru. Masirala sam se mesec dana 3 puta dnevno. Pred kraj meseca J e d e n j a " oseala sam se loe. Poela je da me boli jetra, ponekad i ceo bok (jaki otri bolovi). Odbacila sam sva leenja. ivim samo na sokovima, ne smcm da jedem. Sok pijem uglavnom od tikve. Naroito me nou boli jetra. Lekar je rekao, d a j e ncgde bila ranica, a mokraa je razjela i nastala je rana. Mokraa mi je sada mutna, gusta i jako tamna. ta dalje da radim? Dok se nisam ..leila" mokraa je bila svetla. dobra. Ukuani me grde. to svemu vcrujem. Mnogo sam se iscrpila, a ne mogu ni da jedem. Ko e me sada izleeiti?" Komentari i preporuke. Ova ena je bila prepuna neistoe (este prehlade, bolesna jetra). Koncentrisana upotreba urina iznutra u toku nedelju dana dovela je do njihovog snanog izbacivanja u krvotok, to je opet preopteretilo sistem za izluivanje (stala su creva i obolela je jetra). Mutan urin govori da je proradio mehanizam za izluivanje neistoa i soli. to je veoma dobro. Taj proces sada treba dovesti do kraja. Radi njegovog olakanja poeljno je oistiti debelo crevo i jetru. Naveu izjavu B. V. Bolotova: ..Treba zapamtiti da se pozitivni rezultati leenja ne mogu dobiti bez stresnih stanja u organizmu." Ana Romanovna upravo preivljava taj momenat. treba istrpeti i pomoi vlastitom organizmu: piti to vie vode za pie, ii u saunu (pariti se). Ako to ovek ne razume neka otpone vrlo oprezno, neka se prikloni ponaanju svog organizma, a ne prema neukima koji mogu da kau d a j e ..urin razjeo jetru". 212

Drugi primer. A. N . . 47 godina, iz Pavlovgrada


..Ve dve godine postupam prema savetima vaih knjiga. To su Urinoterapija i edicija Lekovite sile. Prvih pola godine sam vaskrsnuo Boleli su me zglobovi, izvrtale se noge, imao sam este greve, blokade zglobova na rukama i nogama. Reju, raspadao sam se. Dijabetes, reumatizam, ekcemi, neto psorijaze, gljivina o b o l j e n j a s v e je nestalo. Postao sam nenadmaan u plesanju i naglo se poveao moj ivotni elan...Dva puta sam istio jetru. Prvi put maslinovim uljem (200 grama) i urinom (200 grama, od ega 100 grama starog odstajalog" vie od 7 dana. 100 grama sveeg, tada limuna nije bilo). ienje je bilo veoma surovo. Uvee sam imao malo proliv, a ujutru priblino od 4 do 7 sati imao sam greve i cedilo me je u toku ta 3 sata neprekidno. Bio sam zapanjen. Iz mene je neprekidno teklo i braonkasto. i crno. i pahuljice, I nekakvi parii su izlazili. Za nedelju dana sam smrao 12 kilograma! Drugo ienje jetre sam uradio u novembru. Efekat je bio mnogo skromniji, iako sam ispio 300 grama maslinovog ulja i 300 grama limunovog soka. Komentari i preporuke. Ovaj ovek. kao i ena o kojoj je bilo rei, bili su prepuni neistoe otuda toliko bolesti. On je sasvim sluajno primenio jednu od najefikasnijih terapija ienja, koje uopte postoje u prirodi. Sa maslinovim uljem uzeo je 100 grama vie od 7 dana odstajalog" urina. Da bismo shvatili mehanizam njegovog dejstva, ponovo se obratimo B. V. Bolotovu. Bolotovje specijalno izuavao dejstvo f e r m e n a t a produkata ivotne aktivnosti elija biljnog i ivotinjskog porekla I bakterije kvasca, bakterije mlenih surutki), prirodnih za ovekov organizam. Na osnovu toga ustanovio je da fer 213

mcnti. stvoreni od slinih bakterija, imaju sposobnost re generacije i ienja svih povrina do kojih dospevaju (koa. probavni trakt, oi, nos. plua, vagina). Za dobijanje tih fermenata Bolotov preporuuje da se uzmu 3 litra mlene surutke. 1 aa eera. 1 aa suvc ili iseckane svee trave ruse. Travu staviti u vreicu od gaze i pomou pareta olova (kao za udicu) ili kamenia spustiti je na dno tegle (posude sa surutkom, MS). Ako se surutka pregrejala (mleni bacili uginuli), treba dodati jednu ajnu kaiicu kisele pavlake, u kojoj se uvek sadre zdrave mlene bakterije. Tegla se prekriva sa 23 sloja gaze. da se ne stvore vinske muice. Treba je uvati na toplom tamnom mestu. U toku 23 nedelje formirae se veoma jake mlenokisele bakterije. Produkti njihove ivotne aktivnosti sposobni su da obnavljaju i iste sve povrine ovejeg organizma. Ako se dobijeni kvas upotrebljava dve nedelje po pola ae na pola sata pre jela. tada e praktino u potpunosti biti oiene i regenerisane povrine eluca i creva. to se urin due uva to se u njemu vie stvaraju najkorisniji fermenti za organizam (kao u mlenoj surutci). Ukoliko se takav urin unese u organizam, kao stoje to uradio A. N., on e poeti da isti i obnavlja epitelna tkiva (sluzokoe) organizma. Snaga takvog ienja je neverovatna. a naknadni efekat jedinstven. U stvari ovek koji je ovako postupio pravilno je procenio ta se s njim deava, zato je nastala kriza pri ienju (izalo je 12 kilograma patoloki izmen jenog tkiva!), te nije zakukao: ..Otrovali su me, izleite me." Trei primer. Galina Markovna iz Dnjepropetrovska ..Pre mesec dana dospela mi je u ruke knjiga Urinotera pija. I za mesec dana zadivljujui uspesi. Lako piem des 214

nom rukom, a moja dijagnoza iz 1983. godine glasi: ,.Reu inatoidni poliartritis. aneurizma trbunog dela aorte". SOE je bilo 6075, a sada je 4030. Ne pijem nikakve tablete!*' Komentari i preporuke. Da bi se u potpunosti izleili zglobovi unakaeni reumatizmom toj eni je potrebno da svakodnevno pari bolna mesta sa postavljanjem kompresa na njih natopljenih starim uparenim urinom. Ishranu treba ograniiti na alkalne biljne produkte i da se vie kree (veba) radi ubrzane oksidacije neistoe i ispiranja soli. Naravno, treba oistiti debelo crevo i jetru. etvrti primer. Ratni invalid Mihail Grigorjevi iz Harkova ..Godine 1990. obolela su mi stopala nogu. Hodao sam veoma teko. Radio sam u fabrici. Mnogo su se trudili lekari iz fabrike, ali bez rezultata. Uputili su me u Jaltu u banju, tamo mi takoe nita nije pomoglo. Resio sam da primenim urinoterapiju. Skupio sam mokrau od svih lanova porodice i svoju, ukupno 3 litra. Poeo sam da podgrevam i da uvee primenjujem kupkice u trajanju od 15 do 20 minuta. Posle druge kupke bolovi su prestali. Uradio sam 10 kup kica. Komentari i preporuke. Kupkice sa urinom brzo su izvukle soli. a tome je j o doprinela i toplota. Ubudue treba promeniti ishranu. U suprotnom, soli se mogu ponovo nataloiti. Peti primer. Sofija Jakovljevna iz grada Novoerkask ..Mom muu su mnogo pomogle komprese na stopalima. Velike izrasline nestale su posle tree komprese. Mnogo Vam hvala!" Komentari i preporuke. Postepeno sprovedite sve vrste ienja i podesite ishranu. 215

esti primer. Marina Viktorovna, 33 godine, Kijev ..l' 28. godini, godinu dana posle ernobilaobolela sam od poliartritisa. To se poklopilo sa trudnoom. Dvc godine sam pokuavala da se s njim borim stavljanjem obloga. Godinu dana posle stavljanja obloga jo uvek sam zimi sa suzama obuvala izme bili su upaljeni zglobovi, na njima pomo drele otekline. To se pojavilo i na prstima ruku. Oigledno jetra nije bila u redu. Godine 1990. poela sam da gladujem prema metodu Brega 24 asa nedeljno. Poetkom 1991. godine sprovela sam kuru ienja (bez ienja limfe) prema Semjonovoj. Poto su se zglobovi jako ..stezali", iskom binovala sam ienje jetre sa intenzivnim gladovanjem (za mesec i po otprilike sam gladovala 2 nedelje). 3 ienja sa intervalom 34 nedelje. Posle p r v o g ienja jetre, ujutru su mi splasnuli otoci na prstima ruku, ali je ostao otok na zglobovima. Izgubila sam oko 10 kilograma. Oseala sam se mnogo bolje mada je jetra esto poboljevala i zglobovi su se upaljivali posle neznatnih prejedanja. Bilo je teko uzdrati se odjela, poto sam zbog intenzivnog gladovanja i verovatno ..ahanja" (izgovaranja AHA) blinjih u vezi sa mravou, imala luaki apetit. Kao dopuna prestao m i j e menstrualni ciklus. Sada znam da je gladovanje bilo jednostavno suvie veliki stres za moj organizam, ali bio je i uzrok (po oskudnosti menstruacije oseala sam da neto nije u redu). Probala sam da pijem aj od vranilove trave, ali su rezultati bili slabi. Od marta ove godine pod uticajem pria poznanika o uspenom leenju urinom, poela sam da pijem mokrau jednom dnevno po 150200 grama i da gladujem jednom nedeljno po 36 asova sa uzimanjem mokrae kao obino,

jedanput ujutru na 11.5 asova pre jela. Kada sam gladovala tih dana pila sam vodu. Posle nedelju dana od poetka urinoterapije nastupio je veoma jak poremeaj (nervoza) eluca koji je trajao 2 nedelje (sa izluivanjem neverovatne koliine sluzi). Dopunski se oistila i jetra nou, samovoljno. Poremeaj je prestao neoekivano, zajedno sa uspostavljanjem menstrualnog ciklusa. To je bilo nakon 3 nedelje posle poetka urinoterapije (i posle godinjeg prekida menstrualnog ciklusa), vratila sam raniju teinu za te 3 nedelje. Ugojila sam se verovatno 67 kilograma. Nakon 2 nedelje u potpunosti su splasnuli otoci sa zglobova ruku i nogu, a otok je ostao na zglobovima 2 prsta (ranije su bili zahvaeni svi prsti). Kroz mesec dana (ili 7 nedelja od poetka urinoterapije) potpuno se uspostavio menstrualni ciklus. Menstruacija je prola bezbolno i bila je obilna, kao ranije. Nakon 8 nedelja od poetka urinoterapije potpuno se povukla bolcljivost zglobova, smirili su se jetra i eludac (bile su pojave gastritisa). Toliko sam se smirila da sam na Uskrs pojela ogromnu koliinu kiselo testa. Ranije bi me obavezno bolela jetra i upalili bi se zglobovi. Pod uticajem iskustva moje poznanice pokuala sam da gladujem na celodnevnoj koliini mokrae. Uvee su mi se upalila 2 zgloba na prstima ruku i nisam mogla da spavam nou zbog bolova u kuku (zaboravila sam da navedem da me je osim prstiju ruku i nogu boleo i kuk na poetku leenja). U toku sledee nedelje bolovi su proli. Resila sam da odustanem od tog naina i da gladujem kao ranije 36 asova na 12 jutarnja dnevna obroka urina i vode u toku dana (verovatno da gladovanje na dnevnoj mokrai

216

217

za zglobove nije dobro). Osim toga. svakodnevno masiram telo sveim urinom". K o m e n t a r i i p r e p o r u k e . Da bi se normalizovala razme na minerala u organizmu, trebalo je oistiti jetru, to je i uraeno otuda pozitivan rezultat. Ipak ostala je sluz. koja je ometala rad celog organizma. Da biste je isterali iz organizma bilo je potrebno ..oksidisati" organizam pomou toplotnih terapija, gladovanja i urina, to je uraeno (uri noterapija i gladovanje). Veoma jaka kriza ienja dovela je u normalan rad ceo organizam: normalizovala se teina, menstrualni ciklus, razmena soli. Sada Marina Viktorovna treba da produi da uspostavlja normalno koloidno stanje tkiva da se pravilno hrani (ne srne da j e d e kisela testa), da primenjuje tople hidroterapije (kupke, parenja) i da ne gladuje za vreme hladnog godinjeg doba. Ujutru da jede proklijalu penicu, a tokom dana da pije protijevu vodu. Sedmi primer. Zinaida Ivanovna. 56 godina. Krasno darski kraj .,Ve posle drugog dana primene ukuvanog i sveeg urina izjutra, rezultati su bili fantastini. Postalo mi je toplo, bila sam dobro raspoloena, prestali su grevi, krsta me nisu bolela. Bol sam oseala sasvim malo, negde u dubini, tri dana. Kroz 6 dana bolovi su sasvim nestali, gumene izme su prestale da mi steu noge." Osmi primer. Nadeda Aleksejevna. grad Hnergodar Godine 1979. moja majka je izleila mamuze na obe pete. Ona je preko noi stavljala komprese sa urinom, a danju je u arape stavljala svenjie trave vilina kosa (Cuscuta europaea) i tako je hodala ceo dan. Za 3 letnja meseca ona 218

se u potpunosti oslobodila mamuza. Uradili su rendgenske snimke i lekari su se zaudili njenim rezultatima." K o m e n t a r i i p r e p o r u k e . U ovom sluaju nita nije udno, to je jednostavno prirodni proces. Komprese sa urinom pomau oksidacuju tih delova tela kao rezultat toga intenziviraju se oksidacioni procesi koji razaraju mamuze. Sok trave vilina kosa prouzrokovaoje alkalizaciju soli. Tako je naizmenino dejstvo kisele i alkalne sredine rastvaralo i izbacivalo svu moguu so.

ienje od soli pomou lorberovog lista


ienje soli pomou lorberovog lista pokazalo se veoma efikasnim. Evo staje o lorberu rekao Amirdovlat Amasiaci: ..Njegova priroda je vrua i suva u II stepenu. Ima rastvarajua i razreujua svojstva. Rastvara kamen i pomae kod svih oboljenja mokrane beike. Otvara zaguenje jetre i splanjava otoke na slezini. Splanjava tumore. Deluje kao protivotrov kod svih trovanja. Pomae pri bolovima u kostima, slabinama i kod iijasa. Njegova doza je 1.47 grama. Ukoliko se skuva list lovora i odvar doda u vodu za kupanje, pomae kod oboljenja mokrane beike i materice. Ukoliko se istuca i pojede kora korena u dozi 1.62 grama, tada drobi kamen". Kao zakljuak ovog poglavlja naveemo, dokazano ienje od soli pomou lorberovog lista. Pet grama lorbera potopiti u 300 grama vode. prokuvati 5 minuta i ostaviti ga da odstoji u termosu. Rastvor izliti i piti ga sa pauzama po mali gutljaj u toku 12 asova (ne srne 219

se popiti sve odjednom, jer moe da izazove krvoprolie). Terapiju ponavljati 3 dana. Kroz nedelju dana moe se ponoviti. Nemojte se uditi ako se pojavi rozikasta mokraa, ak i na svakih pola sata. Stvar je u tome sto se soli veoma intenzivno rastvaraju i time nadrauju mokrani mehur. Da se soli veoma energino rastvaraju, moete se uvcriti kroz nedelju dve. Primer Natalija Nikolajcvna. 47 godina. Moskva ..Pila sam lorber 5 puta osteohondroza vratnog predela praktino je nestala." Upozorenje. Primenjujui jaka sredstva za rastvaranje, budite oprezni, da ne bi u organizmu rastvorili hrskavine i kotano tkivo u kimi i zglobovima. Simptomi toga su mlataranje zglobova, iskakanje kimenih prljenova u slabinama. Meutim u poetku e se leda ..sputati" posle kratkotrajnog stajanja ili hodanja. Oseate potrebu da sed nete i posebno, da istegnete leda. Radi spreavanja tog procesa jedite 12 puta nedeljno hrskavino tkivo ivotinja. Na primer, skuvajte svinjske noice, pripremite od njih pihtije i druga jela. Zapamtite, obnavljanje hrskavinog tkiva traje d u g o o d 3 do 6 . 9 meseci i due. Dalje se ta jela mogu jesti jednom u dve nedelje radi profilakse. U prvom redu upozorenje se odnosi na starije osobe i osobe sa sklonostima prema tome.

je potrebno za uspeno rastvaranje i izbacivanje soli iz tetivnog tkiva. Preostaje da se rei problem, kako je najbolje uneli aktivne komponente peruna u organizam. Za to nam je potreban k o n j " materija, koja e uneti" perun u organizam. U tu svrhu odlino odgovara svee kravlje mleko (glavno je. da ne bude pasterizovano). Uzeti oko 2 kilograma peruna i sitno ga samleti u maini za mlevenje mesa. Dobijenu masu sipati u emajliranu erpu zapremine 56 litara, preliti sa 3 litra sveeg mleka (ne pas terizovanog). staviti na vatru i kuvati oko 1.5 sat dok se ne dobije kaica. Nain prime/te. Tokom dana jesti samo pripremljenu kaicu od mleka i peruna. Ne preporuuje se jesti druga jela. Uoeno je, da se pored zglobova i vezivnog tkiva, na ovaj nain, dobro isti i pankreas.

ienje zglobova pomou peruna i mleka


itava biljka peruna (korcnje. stabljika, lie, seme) ima jaka razreujua svojstva. Na raun toga pojaavaju se procesi cirkulacije i rastvaranja u organizmu to. to 221

IENJE ORGANIZMA NA ELIJSKOM NIVOU


Z a g a e n j a na elijskom nivou. Kao rezultat ivotne aktivnosti organizma u svakoj eliji se nagomilavaju otpaci, kao i niz drugih materija, koje gue ivotnu aktivnost elije, njen iermentni i genetski aparat. Usled tog procesa elija gubi ivotnu sposobnost i postaje balast (suvian teret) za organizam, a u pojedinim sluajevima moe se preporoditi. Jo su drevni lekariajurvedisti govorili o a m a " sluzi, koja se nagomilava u elijama. Nagomilavanje sluzi na nivou elija smanjuje njihov potencijal, a to, sa svoje strane, utie na sposobnost elija da zadravaju vodu " oko sebe. Zbog toga. to se takvo zagaivanje elija sa starenjem samo poveava, ceo organizma gubi sposobnost da ..zadrava" vodu i dehidrira. To se potvruje naim ivotnim iskustvom i praksom gladovanja. Najdue i poslednja iz organizma izlazi a m a " bela lepljiva sluz. Ona se do poslednjih dana zavrne etape gladovanja taloi na jeziku. Ta a m a " , taloei se u svakoj eliji, kao praina na ogledalu, u spoljanjim manifestacijama ivota oteava upravljanje fizikim telom. Njeno odstranjivanje iz organizma n a j t e i je zadatak, ali su zato efekti takvog ienja veoma snani i znaajni. Sve navedene terapije ienja, u jednom ili drugom ste penu podstiu oslobaanje elija od ljake. Da bi se aktivirao proces ienja na elijskom nivou, treba smanjiti, a jo bolje za izvesno prekinuti proces unoenja hrane u organizam. Samo u tom sluaju u organizmu se stvaraju uslovi, pod kojima se proces izbacivanja elijske i druge ljake 222

jako aktivira. Za tu svrhu najbolje odgovaraju gladovanje i post. S obzirom daje gladovanje razmotreno u posebnoj knjizi Gladovanje, ovde bih ukratko izneo neto o postu. Staje post i ta predstavlja sam pojam post"? Arhimandrit Nikifor u Biblijskoj enciklopediji (Moskva, 1891) opisuje pojam ..post" ovako: kod Jcvreja je bilo uobiajeno i smatralo se religioznom obavezom da poste. tj. da se uzdravaju od hrane, da se mole i prinose rtve. ...Jevreji su se veoma strogo pridravali postova... i razlikovali su se ne samo po uzdravanju od hrane, ve i od drugih poudnih (ulnih) potreba". Sada znamo, da ukoliko se ovek pridrava posta" ili ..nalae na sebe post", to znai, da je ovek dobrovoljno postavio zabranu svojim ulnim zadovoljstvima s ciljem njihovog obuzdavanja i potinjavanja. Tim postupkom on je sebe izdigao, zauzeo glavno mesto u samom sebi, odbacujui sve lano i strano. Ukoliko se to ne radi svesno. dobrovoljno, tada povlaivanje svojim ulnim zadovoljstvima (jelo. alkohol, seks. komfor itd.) ini oveka njihovim robom, razarajui postepeno organizam. Lekoviti cilj posta. S obzirom da svaka namirnica za ishranu sadri lepljive materije (lektine) belanevinaste prirode, koje mogu da lepe tkiva ovejeg organizma i da budu uzrok mnogobrojnih oboljenja, javlja se potreba povremenog oslobaanja organizma od tih lepljivih materija. U ajurvedskoj praksi te lepljive materije nazivaju ama lepljiva sluz posebne vrste. Posebno mnogo lepljive sluzi sadri se u ivotinjskim namirnicama mesu. masti i 223

slino. Zbog toga je lekoviti cilj svakog posta tako odabrati namirnice za ishranu, da se sa njima ne unose lepljive materije u organizam, a da one istovremeno podstiu izbacivanje tih materija iz organizma. Prema tome. post predstavlja prirodne profilaktine mere za oslobaanje organizma od sluzi i smanjivanje optereenja organizma hranom. To omoguava oveku da se blagovremeno oisti, samoob novi i sam pobolja opte stanje organizma. Znai, da ivi zdrav, kvalitetan i dug ivot. Svaka religija ima svoje postove. U pravoslavlju to su: nedeljni postovi sredom i petkom. Boini. Veliki post, Petrov post i Velikogospojinski post.

IENJE EONIH I MAKSILARNIH SINUSA OD SLUZI


Smatram da su za ienje najtea mesta eoni i gaj morovi (maksilarni) sinusi. Svaka prehlada stvara bujicu sluzi, koja se lui kroz gajmorove i eone sinuse. Sluz delimino izlazi, ali pred kraj bolesti njen sloj ostaje, koji se po principu pihtija pretvara u tvrdu pokoricu. Takvih "pokorica" stvori se mnogo tokom naeg ivota. Kao rezultat te upljine se popunjavaju vrstom masom, na kojoj se idealno razmnoavaju patogeni mikroorganizmi. Prerada vrstih pihtija upravo i predstavlja klasian sluaj, koji je opisao Bolotov proces truljenja sa stvaranjem alkalne sredine i raznovrsnim produktima. Naravno, to neprijatno zvui: glavobolja, slabi vid. sluh, ulo mirisa, pamenje. Uopte naruava se normalna funkcija mozga, ovek postaje psihiki neuravnoteen, pri emu. vremenom, to prolazi tako potajno da ovek ni ne sumnja, da se u njegovoj 224

glavi nalazi 12 ae gnoja. Dalje pobolevanje on tumai razliitim uzrocima, samo ne tim. Dakle, da bismo oistili gajmorove i eone upljine od presovane sluzi u njima, treba postepeno odraditi sve etape ienja: pretvoriti tvrdu sluz u tenu, a zatim izbaciti tenu sluz iz sinusa. Prva faza je smekavanje. Zagrejati glavu na bilo koji nain i ne samo jedanput. Najbolje ete to uraditi pomou lokalne parne ili vodene kupke za glavu. Terapija traje 5 minuta. Zatim se istuirajte prohladnom vodom u trajanju 1030 sekundi bez polivanja glave. Poeljno je uraditi seriju takvih zagrcvanja 35 puta, zavravajui ih prohladnim tuiranjem. U drugoj fazi budui da su pihtije iz tvrdog stanja prevedene u teno stanje (makar i delimino). treba ih odstranjivati kroz sitastu kost. koja se nalazi u gornjem nosnom kanalu i koja deli nosnu upljinu od mozga. Radi toga treba ispirati nosnu duplju tenou koja bi na raun osmoze izvlaila gnoj i sluz prema sebi. a takode i sama lako prolazila kroz sitastu kost i rastvarala kserogel (suvi gel). Najbolja i najdostupnija takva tenost je vlastiti urin u toplom stanju. On se moe zameniti morskom vodom i jednostavno rastvorom soli. Terapija ispiranja izvodi se na sledei nain: zatvorite jednu nozdrvu. a drugom umrkavajte tenost u nosnu upljinu i ispljuvavajte kroz usta. Zatim promenite nozdrve. Navedenu terapiju izvodite do potpunog ienja glave i reaktiviranja normalnih senzornih oseaja: vida. sluha i naroito ula mirisa.

225

Ako iz ishrane iskljuite produkte koji stvaraju sluz: mleko, testenine sa maslom bie jo bolje. Gladovanje u jo veoj meri doprinosi ovom procesu ienja. Primer I. B., grad Doncck. Bolele su me ui, skoro da sam izgubila sluh. curio je gnoj i nisam mogla da diem na nos. Sada posle ispiranja uiju, nosa i grla (ujutru) kod mene se sve normalizovalo sa uima, nosom i grlom. Manje poboljevam. Hvala Vam".

TRAVE I SMESE ZA IENJE PLUA j


Narodna medicina je prikupila mnotvo vekovima prove renih efikasnih recepata za ienje plua. Kao sredstva za iskaljavanje. koja iste plua od sluzi, mogu se primenjivati: O Koren omana (Inula helenium). Uzeti 20 grama isit njenog korenja. preliti aom protijeve vode i kuvati na slaboj vatri (da kljua) 10 minuta. Ostaviti da odstoji u ter mosu 4 sata i procediti. Uzimati po jednu supcnu kaiku 34 puta dnevno pre jela. List bokvice (Plantago major). Supenu kaiku suvih listova bokvice sipati u termos i preliti aom kljuale vode. Ostaviti da odstoji 2 sata i procediti. Uzimati po jednu supenu kaiku 4 puta dnevno pre jela. Pomae kod napada kalja. Uzeti 3 supene kaike sveih listova bokvice i pomcati sa 3 supene kaike meda. Sipati u manju erpu, koju dobro zatvoriti i staviti na toplu ringlu (poret) da odstoji nekoliko

sati (36). Dobiete tenost slinu sirupu. Uzimati po jednu kafenu kaiicu sirupa pre jela. Odlino odgovara deci. Pupoljci bora. Uzeti 1 supenu kaiku pupoljaka i preliti aom kljuale protijeve vode. Ostaviti da odstoji u ter mosu oko jedan sat i procediti. Uzimali po 12 gutljaja kod napada kalja. Cvetovi zove (Sambucus nigra). Supenu kaiku suvih cvetova sipati u termos i preliti sa pola litra kljuale protijeve vode. Ostaviti da odstoji jedan sat i procediti. Piti uvee po 100200 mililitara u toplom stanju. Moe se malo zasladiti medom. 0 Anis (Anisum vulgare). Zahvaljujui svojim ispar ljivim svojstvima on ..razbija" ugruke sluzi i podstie njihovo izbacivanje iz organizma. Anis se obino primenjuje u smesi s drugim biljkama, podstiui njihova lekovita svojstva. Plodovi a n i s a 1 deo. list podbela (Tussilagofurfara) 1 deo. cvetovi divizme (Verbascum thapsus) 1 deo. cvetovi sleza (Maha pustila Smetsov, Maha rotundifolia) 2 dela, trava bosiljka (Thymus vulgaris) 2 dela. koren belog sleza (Althaea officinalis) 2 dela. koren slatkog drvceta (Glycyr rhiza glabra) 5 delova. Sipati supenu kaiku u au hladne vode (namagnetisane protijeve vode) i ostaviti da odstoji 2 sata. Zatim je staviti na poret i dovesti do kljuanja, skinuti sa poreta sipati u termos i ostaviti da odstoji. Piti iz ter mosa po 50 grama toplog odvara 34 puta dnevno. 0 Vranilova trava (Origanum vulgare). Ona sadri posebna eterina ulja. koja smekavaju sluz i podstiu njegovo izbacivanje iz organizma. Zato se ova biljka smatra dobrim sredstvom za iskaljavanje. Koristi se posebno ili u smesi s drugim biljkama. 227

226

Vranilova trava (list i stabljika) 1 deo, koren belog sleza 2 dela. list podbeia 2 dela. Supenu kaiku smese sipati u termos, preliti sa 2 ae kljuale protijeve vode i ostaviti da odstoji. Uzimati po 100 grama posle jela. Kartop (Viburnum opulus). Ukus je gorak, opor antagonist sluzi. Odlino sredstvo za iskaljavanje. Primenjuje se aj od cvetova i plodova. Radi pojaavanja dejstva moe se dodati med. Odvar se priprema na sledei nain: sipati au plodova u erpu, preliti sa 1 litrom vrue protijeve vode (moe se na magnetisati) i kuvati 10 minuta. Izliti u termos i dodati 3 supene kaike meda. Piti po 100 mililitara 34 puta dnevno. Rotkva (Raphanus sativus). Ima gorak ukus, koji je antagonist sluzi. Iscediti sok i uzimati s medom po 1 2 supene kaike pre jela. Sok se priprema samo za jedan dan! uva se u friideru u dobro zatvorenoj posudi. Sok se moe dobiti i na druge naine Napraviti udubljenjc u rotkvi i tu sipati med. Odozgo prekriti paretom rotkve, ostaviti da odstoji 4 sata. Sok koji se stvori izliti i uzimati po 1 supenu kaiku pre jela. Izrezati svezu rotkvu na vrlo tanke kriice (68 komada). Svaku kriicu preliti livadskim medom. Sok koji se pojavi uzimati po 1 supenu kaiku svakog sata. Recepti sa rotkvom smatraju se najefikasnijim kod kalja i lece ga za vrlo kratko vreme. P o d s e t n i k . Zbog toga. to navedene biljke imaju leko vita svojstva na raun svojih eterinih ulja. koja se brzo isparavaju, pripremljeni odvari (ekstrakti) i sokovi moraju se uvati u dobro zatvorenim posudama, ne prelivati ih i ne cediti. Upotrebljavati ih u toku dana. Sledeeg dana pripremiti nove. 228

Kako oistiti plua i izleiti se od pneumonije, kalja i drugih plunih oboljenja


Mnogi ljudi u mladosti boluju od plunih oboljenja. To je u vezi s tim, stoje u tom uzrastu jak ivotni princip ..Sluzi", koji se razmeta oko plua i u glavi. Upotreba namirnica za ishranu sa slatkim ukusom (hleb. meso. poslastice, masti) podstie nagomilavanje u predelu plua sluzi, koja truli i izaziva pneumoniju i druga oboljenja plua. Ruska dovitljivost pronala je nain da se plua oiste od sluzi. Uzeti au integralnog zrna ovsa (najbolje koje nije oprano), preliti sa pola litra mleka i kuvati na pari na slaboj vatri, povremeno meajui. dok se ne ispari polovina ukupne zapreminc. Kada se ovas skuva na pari (u kljuealoj vodi) ispasirati ga kroz sito. Dobija se oko pola ae tene kaice (boje kafe s mlckom). Po ukusu kaica je malo slatka. Tu polovinu ae slatke kaice treba ispiti u jednom obroku pre jela. Takav lek treba pripremati i upotrebljavati 3 puta dnevno. Melasa (ostatak) od zrna moe se kroz sito isprati s mlekom i tu tenost ispiti (u teim sluajevima). Ostatak melase baciti. Priblino kroz nedelju dana poinje ienje plua od sluzi. ienje plua vri se kroz jak i dugotrajan kaalj, koji moe da traje po 2030 minuta. Kod osoba, koje su ozbiljno bolovale od pneumonije, moe izlaziti zelena sluz u vidu presovanih komadia. Zapamtite, ukoliko ste imali zatvore oboljenja plua su njihova posledica. Obavezno odstranite zatvore. ajevi od jasike (Populus tremula) i belc v r b e (Salix alba) iste o r g a n i z a m od sluzi. 229

..Protiv sluzi u organizmu jedna ena mi je posavetovala da pijem aj od jasike. Govorila je, da iz nje izlazi samo sluz. da se ona ne odvaja od klozetske olje, ispljuvavajui stalno sluz. Kau, d a j e to jak otrov, pa se ustruavam da pijem. ta bi mi posavetovali?" Odgovor. Jasika spada u porodicu vrba. O vrbi nam je poznato sledee: jo poetkom XIX veka iz kore vrbe dobijena je salicilna kiselina (vrba se na latinskom naziva saliks). Salicilna kiselina (uvena karbolova kiselina po hemijskom sastavu bliska je njoj) nema mirisa i nema, kao karbolova kiselina, jako izraena otrovna svojstva, ali bez obzira na to. odlino ubija mikroorganizme. U medicini je salicilna kiselina brzo dobila autoritet odlinog antiseptikog sredstva. Sada znamo, ime se objanjavaju otrovna svojstva jasike. S ciljem leenja u narodu se od jasike koriste pupoljci, lie i kora sa mladih grana. Pupoljci i kora se pripremaju u rano prolee. a listovi u majujunu. Preparati od jasike imaju protivupalno. antiseptiko dejstvo. ublaavaju bolove i podstiu zarastenje rana. Zato ubijajui bakterije, ona podstie izbacivanje sluzi, koju te bakterije stvaraju. Sto se tie kore jasike. preporuujem da se koristi njen unutranji (beli) deo. Uzeti 1 supenu kaiku isitnjene kore jasike. preliti aom kljuale vode. kuvati 5 minuta na slaboj vatri i ostaviti da odstoji 2 sata. Uzimati po 12 supene kaike 3 puta dnevno, na 20 minuta pre jela. Moe se piti i aj od kore jasike, ali se doza u tom sluaju odreuje individualno poeti od male doze. 230

Jasika se moe zameniti belom vrbom (ivom). Sve preporuke i doze su iste kao i za jasiku.

IENJE OD PESTICIDA, RADIONUKLEIDA I TEKIH METALA


Buran razvoj nauke i industrije izazvao je pojavu novih, za ovejih organizam neverovatno tetnih ljaka pesti cida, radionuklcida i tekih metala. Do Drugog svetskog rata oni praktino nisu postojali. U dananje vreme predstavljaju veoma veliki problem. Pesticidi, teki metali i radionuklcidi opasni su zbog toga, to ispoljavaju neurotoksino i paralitiko dejstvo, utiu na aktivnost fermenata. pogoravaju aktivnost probavnog sistema, izazivaju prevremeno starenje organizma, onkolo ka oboljenja i mnogo drugih tetnih posledica. I to je najgore, oni se veoma sporo i teko izbacuju iz organizma. Praksa je potvrdila, da se navedeni otrovi najbolje izbacuju povremenim gladovanjem (od 7 do 21 dan) i pravilnom ishranom. Detaljnije o gladovanju pogledajte u mojoj knjizi Gladovanje. Kao osnovna hrana za ljude podvrgnute radioaktivnom zraenju preporuuju se namirnice, koje sadre celulozu. Ispostavlja se, da celuloza iz voa i povra ima sposobnost da stupa u hemijske reakcije s navedenim materijama i stvara nova, manje toksina jedinjenja, koja se mogu lako izbacivati iz organizma. Radionukleide iz organizma najbolje izbacuju sledee hranljive biljke: badem, kukuruz, soivo (lea), jabuke, ovas. 231

heljda, jeam, pasulj, bundeva (tikva), kupus, neoiena ria. argarepa. rotkva. S obzirom da se vei deo tekih metala i pesticida nagomilava u gornjim slojevima plodova, preporuuje se pre upotrebe sa povra i voa skinuti sloj debljine pola centimetra, a sa kupusa skinuti najmanje 3 lista. Kod povra se te materije nagomilavaju i u sri (jezgru) te nju treba izrezati i baciti. Ukoliko se u ishrani upotrebljavaju namirnice koje sadre veu koliinu kalijuma: cvekla, suva kajsija. orasi, krompir s ljuskom, kao i namirnice zasiene pigmentima: nar. suvo groe, crna ribizla, kljukva, orasi, beli luk. crni luk. cvekla, perun. sve to spreava ili jako oteava asimilaciju radioaktivnih materija u ovcji organizam. Najveu sposobnost upijanja i izbacivanja radioaktivnih materija iz organizma imaju beli luk. luk, mladi kravlji sir, plodovi kartopa i ogrozda (Grossularia reci inata). Potrudite se da to manje upotrebljavate meso. u njemu se najvie nagomilavaju tetne materije. Ukoliko kuvate meso. tada se preporuuje da prvu vodu prolijete. Najveu opasnost za zdravlje oveka. koji se nalazi u us lovima poviene radijacije predstavljaju sledee namirnice: pihtije. kosti, kotana sr. govedina, kuvana jaja (stronci j u m . koji se sadri u ljusci, pri kuvanju prelazi u belance), vinja, ljiva, kajsije i kafa. Radi boljeg ienja kroz bubrege preporuuje se pridravanje reima uzimanja tenosti. Zapamtite, da se pomou 265 mililitara vode. koja proe kroz bubrege, iz organizma izbaci oko 1 gram tetnih materija. Zato bez nude ne zamarajte sebe edu. Razliiti odvari, koji imaju purgativno. oblaue dejstvo i dejstvo bojenja, podstiu ienje organizma od opisanih. 232

veoma tetnih materija. U prvom redu tu spadaju odvari od lana, suvih ljiva, koprive: purgativne trave tipa sene (Cassia acutifolia Defile): sokovi sa mesnatim delom: od groa, nara. Boris Bolotov. veliki specijalista u oblasti leenja ljudi predloio je nekoliko metoda za izbacivanje radioaktivnih materija, tekih metala i pesticida iz organizma.

Mlena surutka prema Bolotovu


U galon (teglu) zapremine 3 litra, napunjen surutkom. sipati jednu au eera. Pripremiti au suve ili svee narezane trave ruse (Chelidonium majus). Travu staviti u vreicu od gaze i spustiti je na dno balona (pritisnuti) sa mlenom surutkom. Grlo balona prekriti sa 23 sloja gaze. da se ne bi pojavile vinske muice, i ostaviti na toplo i tamno mesto da odstoji 23 nedelje. Napitak dobijen vrenjem uzimati tokom dve nedelje (14 dana) po pola ae na pola sata pre jela. Bolotov tvrdi, da produkti ivotne aktivnosti bakterija, koje se stvaraju pri vrenju mlene surutke, imaju sposobnost da obnavljaju i iste sve sluzokoe. na koje dospeju (eludac, tanko crevo).

Kvas od plodova divljeg kestena (Aesculus hippocastanum) prema Bolotovu


U trolitarski galon (teglu) sipati vodu i u vodu spustiti vreicu od gaze sa 1030 plodova divljeg kestena, oienih od ljuske i razrezanih popola. Ljusku ne bacati, ve i nju 233

staviti u vreicu. Dodati au eera, pola ae mlene su rutke ili jednu kafenu kaiicu slatke pavlake (vrhnja). Grlo balona prekriti gazom i ostaviti da vri 2 nedelje. Kao rezultat dobija se lekoviti kvas. koji ima prijatan ukus. Taj kvas ne samo da izbacuje radionukleide, ve i poveava koliinu joda u organizmu to primetno poveava imunitet ovejeg organizma. Napitak je korisno piti u svim starosnim dobima. Preporuuje se uzimati kvas najmanje mesec dana po pola ae na 1520 minuta pre jela. Prema stepenu upotrebe kvasa u balon se moe dodavati voda uz odgovarajuu koliinu divljeg kestena i eera, pri emu se lekovita svojstva kvasa obnavljaju sledeeg dana. Na taj nain, trolitarski balon je dovoljan za nekoliko meseci.

IENJE ORGANIZMA SISANJEM BILJNOG ULJA


Originalnu metodologiju ienja i leenja organizma preuzetu iz drevnih knjiga predloio je bakteriolog Kauk P. T. Sutina njegovog metoda sastoji se u sledeem: Mi imamo tri para pljuvanih lezda zaunice. podjezine i podviline. Jedna od funkcija pljuvanih lezda jeste izdvajanje produkata razmene materija iz krvi. Sama po sebi pljuvaka ima alkalnu reakciju. Iz knjige Ishrana i hrana saznaete ta se izdvaja iz organizma sa pljuvakom. Koliina krvi. koja protie kroz pljuvane lezde pri sisanju ili vakanju, poveava se za 34 puta. Dolazi do svojevrsnog proterivanja sve krvi kroz filter' i njeno ienje. Biljno ulje je u datom ienju apsorbent. koji vee sve nepotrebno i tetno iz organizma. 234

Nain ienja: biljno ulje (najbolje je suncokretovo ulje ili ulje od kikirikija) u koliini ne veoj od j e d n e supene kaike stavlja se u prednji deo usta. Ulje se sisa kao bombona, i ne srne se gutati. Terapija sisanja sprovodi se vrlo lako, slobodno, bez naprezanja, u trajanju od 15 do 20 minuta. Ulje je u poetku gusto, zatim teno kao voda. posle ega ga treba ispljunuti. Tenost mora da bude bela kao mleko. Ako je tenost uta, proces sisanja nije doveden do kraja. Ispljunuta tenost je inficirana i treba je baciti. Ovu terapiju treba raditi jedanput dnevno, bolje na gladan stomak, ili uvee pred spavanje. Za vreme sisanja organizam se oslobaa tetnih mikroba, toksina, kiselina, pojaava se razmena gasova, aktivira se i regulie razmena materija. Treba imati u vidu da kod primene datog metoda mogu nastupili kratkotrajne komplikacije, naroito kod ljudi sa vie oboljenja, s t o j e rezultat slabljenja arita bolesti. Pitanje o tome koliko puta se moe primenjivati ova terapija ovek reava sam. u zavisnosti od stanja vlastitog zdravlja. Akutna oboljenja se lece Iako i brzo. u toku 2 nedelje. Leenje hroninih oboljenja moe trajati mnogo due. Meni ovaj metod ienja imponuje j o i zbog toga stoje na jezik ogledalo zdravlja. Naslage na jeziku mogu nam mnogo rei. Kod jogista postoji specijalno ienje jezika. Jezik se mae istopljenim maslom (maslacem) i pomou pokreta, kao da se doji. kaiprstom, srednjim prstom i palcem obavlja se ienje. Oni koji su gladovali, znaju da prisustvo neistoe u organizmu prvo signalizira jezik. Usta i jezik su gornji putcvi za ienje. Na organizam se uvek stara da to vie neistoa 235

izbacuje kroz vrh plua. Pri sisanju ulja to ienje j prirodno. Postoji mnogo drugih ienja, medu njima je najjae gladovanje, sa ime se moete detaljnije upoznati iz knjige

(u koru. M). Ako se noge gre. tada stavljajte cepanice uz noge. a protiv glavobolje uz glavu". Kao ovekov ,,hra nilac" pokazao se hrast (gotovo za svakog), mada nekima prijaju breza, bor i kesten. Oduzimati i davati energiju osim ivog drveta moe i nametaj uraen od njega ili parii drveta u obliku daica. udotvorne osobine ovog drvea nale su svoje mesto i u narodnoj poslovici koja kae: U boroviku se veselite, u breziku enite, a u jeloviku udavite". Uz sve navedeno jedan kuriozitet metla za saunu najee se pravi od breze i hrasta. Praktine preporuke za uspostavljanje lekovite bioener i>etske razmene su: 1. Nai drvee koje ..upija" i ..daje" energiju. Radi toga izreite traicu folije (od okolade ili bombona) duine 1015 centimetara, irine 25 milimetara. Uzmite je za jedan kraj kaiprstom i palcem i polako priite rvetu. Ako se obeeni kraj (donji deo trake od folije) pone priklanjati drvetu, znai ono ima upijajua" svojstva, a ukoliko je obrnuto, tada ima ..hranea" svojstva. Moete se koristiti i klatnom ili ramom. 2. Ne prilazite malom, a takode ni bolesnom drveu, ona imaju malo energije. Prilazite velikom i lepom. 3. Kada naete takvo drvo postarajte se da se ..druite" sa njim. Udvarajte mu se. Poklonite mu panju, pozdravite ga pri dolasku i oprostite se pri odlasku, zahvalite mu se, budite otvoreni s njim. kao sa najboljim drugom. To e vam omoguiti da stupite u snanu bioenergetsku razmenu (nije bez razloga na Budu svetlost sila pod drvetom). Drvo e vam sa voljom predavati svoju energiju i obijati j o veu, to e se blagotvorno pokazati na njemu.

Gladovanje.

IENJE OVEJEG ORGANIZMA OD PATOGENE ENERGIJE


Ima nekoliko varijanti, a mi emo razmotriti najprostiju i najefikasniju sa upotrebom drevnih daica (traka). U prirodi, na svakom koraku, postoji energetskoinfor maciona razmena izmeu ivih bia i neive prirode. Metodom biolokacije dokazano je da jedna vrsta drvea ima svojstva da uzima energiju, a druga vrsta d a j e predaje. Pri tom drvee prvo uzima ..lou*' patogenu energiju, tj. energiju biljnog porekla, koja mu je srodna, a za nas patogena. Kao protivteu drvee isputa svoju ..patogenu" energiju ivotinjskog porekla, koja je srodna nama. Ovo je j o jedna potvrda Bolotovljevog posmatranja, ali na energetskom nivou. Veoma mali broj ljudi, takozvanih ekstrasensa, vidi" ta energetska strujanja, koja idu od drveta prema oveku, i obrnuto. Nosioci tih strujanja su kvantne estice mikro leptoni. Njihova masa je neto manja nego kod elektrona! ..Upijai" energije za 9 4 9 6 % ljudi su jasika i topola. Za neke ljude je takvo drvo jela (smreka). Jasika je ampion u otimanju energije ne samo od ljudi nego i od bakterija. U ja sikovom rvetu nikad nema trulei. Ta svojstva jasike su ak zabeleena u Daljovom reniku. ,.Na jasici vraaju (gataju) za groznicu i zube: isecaju trougao iz kore. njime trljaju desni dok ne prokrvare i vraaju ga ponovo na svoje mesto 236

237

4. Ne stavljajte u spavau sobu nametaj i biljke sa ..upijajuim" svojstvima. Moete oboleti, kao to se to desilo jednoj eni. koja boluje od astme. Kod nje je iznad kreveta stajala saksija sa upijajuom" biljkom. Kada je skinula saksiju prvi put je za vie godina spokojno spavala. 5. Kada treba upotrebljavati ..upijajue" drvee (ili daice od njih), a kada ..branioce"? Energiju treba odstraniti kada je ona viak u organizmu, to se ispoljava glavoboljom, sranim nervozama, osteo hondrozom. guavou, bolovima u jetri, i upalama, opekotinama i traumama. Energijom se treba pothranjivati" kada je nema dovoljno u organizmu. To se ispoljava kroz este angine, prehlade, eludanocrevne poremeaje, artritis, a takode i kod hroninih oboljenja. PrimerRecept za Dubravu M. Dmitruk (asopis Svet", broj 4, 1990). 1 ,,Pre vie godina Mejliev E. J. patio je od upale trojnog (trogranog) nerva. Leao je u bolnici i inilo se da je sve uzaludno. Predloeno mu je da odstrani sve gornje zube moda se u njima krije infekcija, koja provocira upalu? Za vreme odstranjivanja njemu su odmah iupali tri zuba. ije je korenje meusobno sraslo. Bolje bio tako neizdrljiv, da ga nisu mogli ublaiti nikakvi narkotici. Mejliev je izaao na ulicu, da ga ukuani ne bi sluali kako jei. Polusvcs tan priao je drvetu i prislonio uz njega obraz...Tada mu se u glavi razbistrilo bol je nestao! I gle uda gledao je u topolu. Sledeeg dana izaao je na ulicu sa stolicom i presedeo je ispod topole oko 40 minuta, prislonivi na nju obraz. Od tada mu se bol nije pojavljivao." 238

Uopte. ienje organizma od crne patogene energije potpomae noenje boje S u n c a . Na primer, zlata. Evo ta kae o zlatu autor knjige Nepotrebno za neznalice Amirdo vlat Amasiaci: ..Ono produuje ivot, ovrava stare, leci od trovanja...Onaj ko ga ima uza se, nee znati za tugu, i to ga vie bude imao, srce e mu biti radosnije". Kineski majstori cigunterapije na seansama leenja obavezno su na sebe stavljali vie zlatnih predmeta da ne bi na njih prela energetskoinformativna sutina bolesti, izvuena iz organizma pacijenta. Na prisustvo ovog fakta, prelaska bolesti, ukazivao je P. K. Ivanov, govorei: Sa boleu treba biti oprezan, da ona ne bi na tebe preskoila." Nije tajna, da za vreme fizioterapeutskih terapija na leka re, koji ih sprovode, prelaze bolesti pacijenta. Naveemo najprostiji, ali efikasan nain ienja organizma od te gadosti. Printer Nadeda Aleksejevna. grad Energodar. ..Kada sam imala 3 1 . godinu iznenada je poela da mi opada kosa. Dobila sam nervni napad i kosa je ispadala u pramenovima. Moja frizerka, jedna starija Iranka, posave tovala me je da pre pranja glave stavljam obloge od tople mokrae. Ja sam tu terapiju sprovodila u toku 6 meseci i moja kosa se p o t p u n o regenerisala. Nestalo je peruti, svraba glave, kosa je postala blistavija, svilenkasta. Obloge sam stavljala 23 puta nedeljno. Samo sam se na poetku vrlo kratko iala. Posle prvih 34 terapije na temenu su mi se pojavile ospe. Strano me je svrbelo i bolelo. ali sam sve otrpela. kao to je Anahoret rekla. Od tada je prolo 17 godina, a ja sam i danas zahvalna plemenitoj frizerki za savet." 239

K o m e n t a r i i p r e p o r u k e . Stres je pokazatelj prodiranja patoloke energetske informacije u organizam. Opadanj kose mesto njene lokalizacije. Urin. koji ima boju sunca, a prema tome i deo njegovih svojstava najjai je ista. Proces ienja se manifestuje kroz osipanje pritova. svra i drugo. Kad se oslobodio neistoa, organizam je sam obnovio rast kose. Osobe, koje to neshvataju i lece se hemoterapi j o m i tome slino, idu pogrenim putem. Jo snanija svojstva ienja ima urin ukuvan do 1/4 Skoro kod svakog oveka postoje neistoe u telu. Ako se profilaktiki maete dvaput godinje po 12 nedelje sva ki drugi dan ukuvanim urinom, tada ete se osloboditi ti neistoa. Vaa koa e biti pokazatelj energetske isto organizma. ini mi se da je svako zainteresovan da na vreme izvue neistou (bez obzira na to kakva je) iz svog organizma. I uz ove primere imamo dokaze da vlastiti urin nema sebi ravnih. M o e m o zavriti Pukinovim recima: ,.I iskustvo je sin velikih greaka, i genije je paradoksov drug."

IENJE ORGANIZMA OD TUMORA (BENIGNIH, CISTOZNIH, MALIGNIH), POLIPA, GLISTA, PATOGENIH MIKROORGANIZAMA
Da biste se snali pri tumaenju ovog zamrenog pitanja potrebno je lina znanja temeljiti na vrstim naunim osnovama. I ovde nas po ko zna koji put spaava Boris Vasiljevi Bolotov. On tvrdi da elije (bez obzira na broj i raznovrsnost) mogu biti biljnog ili ivotinjskog porekla. Pri tome. biljne elije za vreme svoje ivotne aktivnosti stvaraju materije i mogu iveti samo u alkalnoj sredini. ivotinjske elije, nasuprot tome, produkuju kiselu sredinu i sposobne su da ive samo u njoj. U vezi s tim Boris Vasiljevi Bolotov zakljuuje: sve patogene elije za ivotinje spadaju u biljne, a patogene elije za biljke u ivotinjske. Drugim recima, ovek ili ivotinja mogu bolovati samo od biljnih elija. Kancerozne elije su takode elije biljnog porekla. Ali, poto biljne elije mogu iveti samo u alkalnoj sredini, to je oboljenje bilo kog organa u ovekovom organizmu mogue samo pri alkalisanju tog organa... Sada postaje jasno to pri oboljenju bilo kog organa kod oveka dolazi do tipinog gnojenja tog organa i njegovo alkalisanje... Ako je organizam dobro oksidisan. ne mogu nastati patogeni procesi. Ipak. treba voditi rauna o tome da ne dode do preoksidacije sredine eluca i da se ne narui kiselobazni balans organizma. Oksidacija treba da prevlada nad alkalisanjem. U suprotnom, dobija se gastritis. 241

240

Retko sam susretao ljude koji bi na osnovu teorije davali najprostije, najdostupnije preporuke, zasnovane na unutranjim procesima samog organizma. Naalost. Bolotov je poao komplikovanim putem. Za oksidaciju organizma, s ciljem profilakse i leenja. on preporuuje ogroman asortiman hrane: kiselo povre, voe. biljke, krupice, mahunarke, brano itd. Kada budemo razmatrali probavu hrane, a takode bioloku vrednost produkata ishrane, uvidecmo da nam Bolotov ni izdaleka ne predlae dobru varijantu. Autor e na osnovu ove teoretske postavke predloiti prirodni metod ienja, potkrepivi gaprimerima iz prakse. I opet emo za oksidaciju organizma koristiti vlastiti urin i gladovanje. Prvi primer I . V.. grad Gubkin. ,.Pre6godina odstranjena mi je cista desnog jajnika. I evo ponovo cista, ali sleva. Lekar je savetovao operaciju. Gladovala sam 10 dana. pila urin 4 puta dnevno po 75 grama topao (sve). U poetku se cista smanjila za 2 puta. a potom je vie nisu nali. Sve je ovo kao fantastika!!" Drugi primer N. I.. grad Ternovka. ..Jedno vreme sam imala jake bolove u grudima stvrd nue. Htela sam da idem u bolnicu, ali sam umesto toga uzela ovu knjigu. Popiu pa ta bude. razmiljala sam. I kao udom zadebljanje u grudima je prolo." Trei primer D. M., 76 godina, grad Volgodonsk. ..Godine 1988. kod mene su otkrili rak leve dojke. Nisu me operisali zbog slabog srca. Do 1990. nisam nita predu zimala, a tumor je narastao do veliine guijeg jajeta. Nije me bolelo. U oktobru 1990. godine poela sam sa leenjem urinoterapijom: pila sam urin ujutru na gladan stomak, a na dojku sam stavljala obloge. 242

Nisam gladovala, a jela sam 2 puta u 10 asova ujutru obareno povre i jaje. a u 3 asa popodne ruak ponovo povre: cvekla, argarepa i sve kupus salata sa posnim mesom. Izbegavala sam veere. Pila sam samo svezu vodu gutljajima. Do jula meseca ove godine (1993.) nije bilo nikakvih promena. Kao da se rast tumora zaustavio. U julu je iz bradavice poeo da curi gnoj, a zatim i krv. U avgustu se na bradavici formirala rana veliine 2 kopejke (dinara. M). Iz nje je poela da lije krv, a ispod dojke je potekla kao potok. Odjednom se izluilo 1/3 kofice. Samo se zaustavilo. Moja deca. a ja ivim kod njih. dovezli su iz bolnice onkologa. On je gledao i rekao da t a k o ne t r e b a da b u d e ! On ne zna ta je sa mnom. Posavetovao je da odem u bolnicu na ispitivanje. Nisam pristala. Objasnila sam mu da pijem urin i stavljam obloge sa njim. On je slegao ramenima i nita nije rekao. U septembru i oktobru krvarenje je bilo ee svaki drugi dan. a od 1. decembra nije se pojavilo nijedanput, samo gnoj. Okolo bradavice se formiralo mnogo vodenih plikova pojedinanih i u grupi. Oni su se rasprsli i iz njih se lui gnoj i krv. Dojka me mnogo svrbi. Dva puta dnevno stavljam obloge predvee i nou. Stavljala sam i preko dana, ali se pojavilo mnogo ospi. Prestala sam da stavljam obloge, grudi maem suncokretovim uljem, prokuvanim u flai, stavljenoj u posudu sa vodom. Moda ne bi trebalo? Gladujem jedan dan u nedelji. Mogu postepeno da izdrim i do 3 dana. Vie se bojim, jer sam po ceo dan sama u kui.

243

Posle izluivanja krvi postaje mi lake, ali oseam ve liku slabost. Malo se kreem, samo po kui i po potrebi. Mnogo me bole zglobovi i kolena. stopala. Imam i gastritis sa povienom kiselou i holecistitis, a takode i kataraktu. Zato vas molim da mi u odgovoru piete krupnije." Komentari i preporuke. Ova ena je u poetku postupila pravilno oksidisala je svoj organizam urinom i lokalno primenjivala obloge. Kroz 7 meseci to je dalo rezultate: kancerozni tumor (biljne elije) ubijen je oksi* daeijom. a takode povratnim dejstvom kanceroznih elija (homeopatini p r i n c i p s l i n o se leci slinim) i poveanim zatitnim silama organizma. Organizam je sam reagovao odvajanjem ubijenih kanceroznih elija. Zato je iz bradavice poeo da se lui gnoj i krv; formiralo se mnogo vodenih plikova sa gnojem i sukrvicom. koji se stalno rasprskavaju. Sta u ovom sluaju treba dalje raditi? Nastao je veoma vaan momenat u leenju. Da tumor u raspadanju ne bi trovao organizam (to se esto deava u tom stadij umu. potrebno je jo snanije oksidisati svoje telo: piti vie urina, raditi urinske klistire, i bez obzira na to to ukuvani urin razjeda dojku, po ceo dan i no na grudima treba drati obloge sa ukuvanim urinom, da bi on neprekidno izvlaio iz grudi gnoj. Povremeno gladovanje pomoi e ovo izleenje. Navedeni proces leenja mogao bi se ubrzati. Radi toga trebalo bi: 1. Oistiti debelo crevo i posebno jetru. 2. Potpuno se odrei hrane bogate belanevinama. zame niti ih kaama na vodi. 3. ee primenjivati gladovanje ( 1 3 i vie dana) i ee stavljati obloge sa ukuvanim urinom.

4. Vie se kretati i ee pariti. To dopunski oksidie organizam i aktivira funkcionisanje razredujuih fermenata. Zagrevanje organizma u sauni na due vreme ve prakti kuju nemaki lekari u borbi protiv kanceroznih tumora. Prema tome, tako treba postupiti u datim sluajevima aktivirati prirodni proces leenja. Zapamtite, svojim neznanjem stvaramo u organizmu uslove za rast tumora biljnih elija. Stvorivi kisele uslove mi otklanjamo uzrok i kancerogene elije umiru. Hemoterapija. zraenja, operacija samo slabe organizam, ne delujui na uzroke, koji su izazvali tumor. Rezultat toga je da posle takvog leenja" tumori rastu bre. demantujui mo citostatika i lakoverne ljude. Prvi primer Iz knjige Tajna napitka bogova A. N. Maslenikova: Krasnojarski novinar K. priao mi je o svojoj tati. Ona je leala na onkologiji sa dijagnozom: karcinom materice. S istom dijagnozom zajedno sa njom u sobi nalazilo se jo dvanaest ena. Ona je napustila bolnicu i pristupila ovoj vrsti leenja. I oporavila se. ivcla je j o 10 godina. Ostalih dvanaest bolesnica, koje su nekada leale u istoj sobi sa njom. brzo su se preselile na drugi svet". O polipima debelog creva ve je ranije bilo rei. ali nije suvino napomenuti da oni u organizmu predstavljaju strane elije parazite. Uzrok njihovog nastanka je poremeaj pi I unutranjih sredina organizma. Najee se to uoava u elucu i debelom crevu. te sredine od kiselih postaju trule alkalne. Trula hrana (naroito belanevinasta mleko, meso) je idealna sredina za njihovo ..uzgajanje". Oksidiui, dovodei u normalu pH ovih odeljaka. liavamo ih hranljive sredine i oni samostalno izlaze u vidu belih traka, ugruaka i tome slino. 245

Drugi printer Jekatcrina Tihonovna. invalid I kategorije, grad Gupkin. Podnela je 8 operacija pod optom narkozom. Odstranili su joj metak iz kanala jetre. Sedamnaest dana sakupljam urin izmeu 3 i 4 asa ujutro, pijem po 3 gutljaja ukuvan do 1/4. Nestao je dijabetes. Mislim da su mi proradila creva. nestao je polip u elucu, stomak m i j e meki, srce bolje radi." O oslobaanju od glista pomou urina ve je bilo rei. Na to su ak ukazivali i nai preci. Primena urina najbolje je i najbezopasnije sredstvo u tim sluajevima. Klistiranje ukuvanim urinom i pijenje sveeg urina liava gliste kukica" sluzi i trulei u kojima one ive. Urinska oksidacija izbacuje ih iz organizma! To se naroito odnosi na otrice najrasprostranjenije i teko izleive parazite. Trei primer Autor se lino oslobodio od otrica klisti ranjem ukuvanim urinom. Redovno pijenje sveeg urina liilo ih je kukica, iako sc one i dalje unose zajedno sa povrem i voem. Evo ve vie od godinu dana ne uoavaju se nikakvi tragovi (svrab analnog otvora uvee). etvrti primer Poslao mi g a j e Bondarenko: ..Prema prii mog poznanika jedan oficir poeo je odjednom da slabi i da mravi. Ispitivanjem nije uoena nikakva patologija. On se obratio jednoj starici. Kad g a j e sasluala ona mu je rekla: U tvoje srce se neto uvuklo. Pij svoju mokrau." Poeo je da pije i jednog dana jako je povraao sve dok kroz usta nije izala dugaka p a n t l j i a r a ! Mnogi sumnjaju u neverovatna antibakterijska svojstva vlastitog urina. Poredoksidacijeorganizmaantibakterioioka svojstva se objanjavaju homeopatskim principom: slino se leci slinim (kamen se kamenom izbija. M). Jo tanije. tada jedno od poglavlja homeopatije nosi naziv 246

leenje ..nozodima". Sutina tih leenja sastoji se u primeni patolokih tvorevina protiv samog arita bolesti, koji ih je prouzrokovao. Na vlastiti urin zasienje punim spektrom vlastitih nozoda i. kada se pije. on isti telo od patogenih arita koja ih prouzrokuju. Drugi put je dovoljno samo jedanput popiti urin i najtee oboljenje iezava odmah i vie se ne ponavlja. Peti primer Mihail Grigorjevi, ratni invalid, grad Harkov. Kada sam oboleo od drhtavice (imao sam groznicu, jezu) u stanju potpune samoe, bez lekova, setio sam se urinoterapije. Skupio sam au urina i odjednom je ispio. Kroz 5 minuta sam ozdravio. To se desilo u 2 asa nou (1988). Vie mi se to nije ponovilo. esti primer A. N. Maslenikov. Pre deset godina na nogama mi se pojavilo nekakvo gljivino oboljenje. Rastvorom sibirskog kamenog ulja (masla) izleio sam noge, a izgleda da leenje nisam zavrio. Infekcija je ostala ispod nokta velikog prsta i sve ove godine prst me je mnogo muio. Svake godine nokat je tamnio sve vie, a razslojio se tako, da mi nije poznato na emu se drao. Tako sam sa noktom, koji se klatio, doekao prolo leto. Za vreme letnjeg putovanja po Sibiru poneo sam sa sobom planinske cipele. Dvaput sam ih obukao i gljivice su se rairile po stopalu jo vie. U to vreme ja sam ve znao za urinoterapiju i seao sam se rei lekara Parfenija Jengalieva da urin skida svaku neistou". Pred spavanje sam pokvasio noge mokraom. Drugog dana sam ih ponovo pokvasio... Dva kvaenja je bilo dovoljno da gljivice nestanu. 247

Uvidevi takav zapanjujui rezultat, sa svih strana sam obilno natopio klatei nokat urinovim uljem (urin sam ostavio na suncu da sam uvri). Dva takva natapanja su bila dovoljna da bi se unitila infekcija ispod nokta. I sada se on ne klati, ve stoji vrsto." K o m e n t a r . Poluukuvan urin na suncu ..zakiseljen" bakterijama poseduje fermente koji udesnom silom iste epi telne pokrivke. Setite se Bolotova i njegovih ukiseljenih produkata. Sedmi primer Nataa. 17 godina, grad Voronje. ..Imala sam grip, koji mi je izazvao komplikacije u bubrezima. U bolnici sam leala pola godine sa dijagnozom jak glomeruloncfritis sa nefrotskim sindromom". Mene su leili" i antibioticima, i heparinom. i protivupalnim sredstvima, davali mi po 910 injekcija dnevno i po 3035 tableta. Nita nije pomagalo. Zatim su poeli da mi daju hormone i druge lekove. Ubrzo su preli na transfuziju. Ne znam, ime bi se sve zavrilo da nisam imala sree. Sluajno sam saznala za metode leenja G. P. Malahova. Prvo to sam uradila bila je urinoterapija. Posle 57 dana analize su bile normalne (pre toga su belanevine bile 2 grama). Prestala sam da uzimam hormone i produila da pijem urin ujutro po 3 gutljaja. Od hormona sam se ugojila 11 kilograma. Izbile su mi ospe po tclu i prestala mije menstruacija. Osim toga, stalno me je boleo eludac i naruio se rad creva. Posle 2 nedelje urinoterapije menstruacija se normalizovala. ospe su skoro potpuno nestale, eludac i creva su proradili, ak se i teina smanjila skoro do normale. Poela sam da se leim prema preporukama iz knjiga edicije Lekovite sile i za sada je sve odlino." 248

Osmi primer Valentina Nikolajevna. grad Severodo neck. ..Kod kerke su oi krmeljale tako. da ujutro nije mogla da ih otvori. Trepavice su se u potpunosti slepljivale. Poela sam d a j e ispiram toplim urinom i sve je prolo za nekoliko dana. Kod naeg maka se pojavio liaj. Poela sam da ga trljam svojim ukuvanim urinom i sve je prolo." K o m e n t a r . Mikroorganizmi, koji izazivaju liajbiljnog su porekla. Oksidacija sredine njihovog ivljenja izaziva njihovo unitavanje otuda izleenje.

IENJE POLNIH ORGANA


Kao higijensko i lekovito sredstvo moe se preporuiti ispiranje polnih organa. To se posebno odnosi na ene. Ispiranje pricom to je ispiranje vagine vodom, vodenim rastvorima lekovitih trava, mokraom. Pri pricanju tenost ispira sadraj vagine. U zavisnosti od sastava tenosti. koja se koristi za ispiranje, ona na sluzokou vagine moe ispoljiti razliito dejstvo: od ienja i dezinfekcije, pa do koagulacije i suenja. Za vreme trudnoe, da se ne bi nadraivala sluzokoa materice razliitim sastavima, ispiranje se preporuuje raditi sa sveim urinom. Ispiranje je najbolje vriti pomou gumene kruke (100200 mililitara) sa specijalnim nasadnikom. Posle upricavanja tenosti preporuuje se odleati 1520 minuta, da bi se produilo dejstvo unesene tenosti. Posle zavretka terapije ispiranja, gumenu kruku treba dobro oprati i dezinfikovati.

249

Najbolja smesa za odravanje istoe i normalno za kiseljavanje vagine je vlastita sveza mokraa. Ona se moe unositi kod erozija grlia materice, kod upalnih oboljenja polnih organa. Mogu se isprobati razliite varijente mokrae u k u v a n u do 1/2 1/4, staru (s neznatnim mirisom amonijaka). Pored mokrae, za leenje navedenih oboljenja, koriste se i druge smese. Supenu kaiku meda rastvoriti u pola litra mleka. Pripremiti rastvor: 3 dela vode. I deo meda i I deo alkohola. Rastvor lapisa (nitrata srebra). Rok primene tih ispiranja do postizanja lekovitog efekta. Za ienje vagine kod belog pranja preporuuju se odvari od trava, koje imaju koagulaciono. podsuujue i dezinfekciono dejstvo. Na primer, cvetovi kamilice {Matricaria recutita) i nevena {Calendula officinalis), lie koprive (Urtica dioica). alfije (Salvia officinalis), oraha, bokvice. govee trave (Alchemilla vulgaris), trave troskota, koru hrasta (Ouercus robur). Supenu kaiku zakuvati u pola litra vode. Ohladiti i primenjivati u toplom stanju. Za ispiranje pricanjem kod belog pranja preporuuje se primenjivati sledee smese: O 24 supene kaike kantari ona (Hypericum perforatum) preliti sa 2 litra vode, kuvati 30 minuta na slaboj vatri. Ohladiti i upotrebljavati u toplom stanju. 0 Uzeti ajduku travu (Achillea millefolium), listove alfije i rumarina (Rosmarinus officinalis), po 20 grama svakog. Dodati 40 grama kore hrasta. Sve to preliti sa 3 litre kljuale vode i staviti na slabu vatru. Posudu poklopiti

i dovesti do kljuanja. Ohladiti i upotrebljavati u toplom stanju. Ispiranje pricanjem mogu vriti i mukarci. Radi toga u kanal za isputanje mokrae treba da uvedu slamicu (sa jednog kraja je rastopezaoble. da pri njenom prolasku kroz kanal ne bi grebala zidove kanala). Drugi kraj cevice spojiti sa gumenom krukom i vrili ispiranje mokranog kanala, pa ak i mokrane beike. Kao tenost za ispiranje koriste se razliiti odvari i ekstrakti, kao i vlastita mokraa. Na primer. A. N. Riov savetuje da se koristi lapis (nitrat srebra). Pripremiti 1.5 litar 68%nog rastvora lapisa. Gumenu kruku puniti vie puta. dok se ne iskoristi sav pripremljeni rastvor (cevica. naravno, ostaje na svom mestu). Prema posmalranjima Riova. ta terapija je efikasna kod postojanja opasnosti od inficiranja venerinim oboljenjima. Napominje se, da je za vreme takvog ispiranja mogue izbacivanje kamenja iz mokrane beike i ak iz bubrega, ukoliko je tamo postojalo. Zato se ovakvo ispiranje preporuuje posle ienja bubrega. Detaljnije o primeni mokrae u ginekologiji U dananje vreme kod ena su iroko rasprostranjena razna ginekoloka oboljenja. Uzrok obilje psihikih stega, preivljenih stresova, nepoznavanje rada ..kvaliteta due", abortusi, neprirodna ishrana ivotinjskim namirnicama, koja izaziva alkalisanje organizma, razvoj trulenih procesa u njemu i razmnoavanje trulenih mikroorganizama. Evo statistike: kod oboljenja vagine i grlia materice od 90 ispitanih bolesnica upalni proces je izazvan kod 47 bolesnica trihomonadama: kod 28 patogenim gljivicama; kod 15 patogenim stafilokokama i streptokokama (erozija grlia materice). 251

250

Autor predlae originalni metod ienja od slinih infekcija, prost, dostupan i efikasan. On je mnogo efikasniji, nego leenje sulfodevaginolom i vagosanom. koje je praktino teko nabaviti. Evo nekoliko dopunskih podataka o aktivnim komponentama urina. 1. Prisustvo kortizola u urinu jake protivupalne (antiin namatorne), antialergijske i antitoksinc materije. 2. Prisustvo fermenta urokinaze sposobnog da rastvara ugruke krvi. Oboljenja vagine i grlia materice lokalno ispiranje pricom (prvo sveim urinom, a posle nestanka neprijatnih oseaja ukuvanim); obloge (prvo obian urin, a zatim ukuvani). Evo nekoliko primera iz prakse, koji su po snazi dejstva slabiji od metoda autora, ali oigledno demonstriraju sam proces izleenja. kako je sama leila eroziju grlia materice. Evo naina njenog leenja: zagrejati deju mokrau do 80 C (ne dovoditi do kljuanja!), ohladiti do temperature tela i ispirati se priccm". K o m e n t a r i i p r e p o r u k e . Ta ena j e . zagrevajui mokrau do 80" C s naknadnim hlaenjem do telesne temperature, dopunski aktivirala samu tenost. Zbog toga se aktivna komponenta urina viestruko pojaala, to je dovelo do izuzetnog efekta izleenja. Bolesnica M., 38 godina, erozija grlia materice. Prema njenim recima, sve je poelo pre 12 godina, posle tekih poroaja (preivljeni stres). Poslcdnje tri godine bolest se nalazila na stadijumu ..rascvetale rue". 252

Prvi primer. A. N. Maslcnikov: ..Jedna ena mije priala,

Pre pola godine lekar je rekao, ukoliko se hitno ne uradi spaljivanje, tada za dalju sudbinu bolesnice on ne garan tuje. Bolesnica se plaila da ide na spaljivanje. Ne samo to se bojala tog metoda leenja, ve i zato to su. prema njenim recima, .jednoj njenoj poznanici dva puta vrili spaljivanje i to bez rezultata..." Leenje se sastojalo u sledeem: ispiranje pomou prica vlastitim sveim urinom i stavljanje preko noi tampona dobro natopljenih odstojalom vlastitom mokraom. Posle prvog ispiranja bolesnica je osetila blago tipkanje. Nakon 23 sata posle uvoenja prvog tampona javili su se neizdrljivi bolovi, pa je bolesnica izvadila tampon. (Jedan od ..kvaliteta due" nedostatak elje da trpi neudobnosti, bolove.) Ubedio sam je da produi leenje, rekavi joj. da su to bolovi od rascvetale rue" i da, dok mokraa ne odstrani gnojne rane na sluzokoi, dok se ne pojavi zdravo tkivo, mora da trpi bolove. Bolovi posle unoenja tampona trajali su 34 dana. Za manje od nedelju dana bolovi su potpuno prestali. Da pije svoju mokrau bolesnica je uspela tek od treeg pokuaja (dva puta je povraala). Posle 1015 dana otila je kod ginekologa. Posle dueg pregledanja opirnih zapisa polugodinjeg leenja uvedenog u bolesniki karton bolesnice i posle briljivog pregleda bolesnice lekarka je zaueno izgovorila: udno... U vaem kartonu ima svega mnogo, a ja kod vas nisam nita nala... Kod vas je sve isto...

Drugi primer.

253

K o m e n t a r i i p r e p o r u k e . Spaljivanje je varvarska terapija, koja daje samo privremeni efekat. Jer sredina u organizmu ostaje i dalje trulena. pa je zato treba menjati prema kiseloj strani, odrei se pogrene ishrane ivotinjskim namirnicama. U suprotnom sluaju efekat sline terapije jednak je nuli i traumira enu. Greke u opisanom sluaju su sledee: za tampone prvo treba koristiti sve urin. koji bi na raun kortizola. koji se sadri u njemu, brzo otklonio upalu i bol. Stari. ..odstajali" urin ne odgovara za to zbog ranije navedenih uzroka i zato, to se u njemu stvara amonijak pri cepanju belanevina alkalni produkt, koji dopunski razjeda bolna mesta. s t o j e i izazivalo neizdrive bolove. Trebalo je raditi prema prethodno navedenoj emi: sve urin za tampone prvih 34 dana. a dalje topao, ukuvan do 1/4 . Tada ne bi bilo bolova i rok izleenja bi se znatno skratio. Postoperativne upale pijenje urina, stavljanje obloga od sveeg. a zatim ukuvanog urina na deo tela gde se nalazi operativni av. kao i ispiranje pricom, prvo sveim. a zatim ukuvanim urinom u toplom stanju. P r i m e r . Mlada ena. 18 godina. Samo to se udala. Cista. Naprsnue jajnika. Hitna operacija... Upaljen, nabubreo av... Lekarska dijagnoza: ..Mogu recidiv, mogua ponovna operacija odstranjivanje drugog jajnika. Vrlo verovat no, da decu nee moi raati..." Poela je da primenjuje program zakiseljavanja organizma piti urin. stavljati obloge na av, ispirati se. Rezultati: osea se odlino, prestala je da oboleva od oboljenja izazvanih prehladom (ranije je zimi bolovala po nekoliko puta), normalizovale se menstruacijc i prolaze 254

potpuno bezbolno. U aprilu 1990. godine uspeno je rodila sina. Akutna i predakutna upala izrasline na materici (kod nekih ena s poremeajem menstrualnog ciklusa), neo plazme sline tumorima na materici, tumori u obliku ke sica na kanalima materice, infdtrati posle reza na trbuhu i endometritisa, /ironini parametritis, cista jajnika, salpingitis pijenje sveeg urina (50100 miligrama) naiskap 3 puta dnevno pre jela; tamponi sa sveim, a zatim ukuvanim urinom; vunene obloge natopljene u ukuvanom urinu preko noi. U teim sluajevima dodati gladovanje. Rezultat je brza normalizacija krvne slike, posle 3 dana prestaju bolovi. Za vreme leenja iskljuiti hranu ivotinjskog porekla. Prvi primer. Mlada ena. 20 godina. Na ginekolokoj konsultaciji postavljena je dijagnoza: upala materice, strano zaputena erozija grlia materice. Nain leenja: preko noi tamponi sa sveim urinom, ujutro ispiranje vlastitim sveim urinom, kao i pijenje urina ujutro. Potpuno se izleila za nedelju dana. Mogua operacija, za koju su je pripremali, sama od sebe je otpala. Drugi primer. Bolesnica I.. 20 godina. Upala jajnika. Zaputena erozija materice. Veoma loe analize. Leenje: stavljala tampone preko noi sa vlastitim urinom i jutarnje ispiranje, nije mogla da pije urin. Tako se leiia od 8. do 22. marta 1990. godine, posle ega je otila kod svog lekara. Pregled je pokazao: jajnici su na stadijumu izleenja, upalnog procesa skoro da nema, erozija se znatno smanjila, ostao je samo mali deo.

255

K o m e n t a r i i p r e p o r u k e . U prethodnom primeru leenje se odvijalo znatno bre, jer je korien efekat leenja no zodima pri pijenju urina. U drugom sluaju tog efekta nije bilo.

Trei primer. Nataa: Imam 26 godina. Proitala sam


sve 4 knjige edicije Lekoviie sile. U sve sam neogranieno poverovala. S urinoterapijom sam se upoznala 1991. godine A r m s t r o n g iva voda. Odmah sam se poela leiti (dugo me je bolcla mokrana beika). 1 uopte poenski sve me je bolelo. Kosa mi je jako opadala, posle hernije mi je bila suva i odseena. Kod Armstronga nije bilo jasnih uput stava. kako sve raditi, i pila sam celu godinu urin. svakog dana utrljavala u glavu sve urin. Kada me je neto bolelo primcnjivala sam gladovanje na urinu u trajanju nedelju i vie dana. Ipak se neto promenilo. nije mi bilo gore. Erozija je prola. Manje me je muila mokrana beika. Nisu me bolela leda i bubrezi. Najudnije kosa mi je porasla skoro do pojasa, postala dva puta deblja i jaa. nije se lomila i nije opadala. Tako da se ne bojim elavosti i. mislim, da se kosom mogu pohvaliti u bilo kom starosnom dobu. Bila sam udata dve godine. Nisam imala dece. a j a k o sam elela. Zatim sam sluajno otila kod poznanice, koja je pripremala specijalizaciju za parapsihologa. Obeala mi je pomo. Slivala" m i j e vosak iz crkovnih sveca i itala molitve. I tako dve nedelje svakoga dana. Jo me je leila bio poljem. Prvih dana za vreme leenja, spontano me je treslo. Zatim je sve prestalo. Ubrzo posle toga. kako mi se prisnio san na lemu abortusa i tamo se nalazila lutka (verovatno, proroki san), rekli su mi, da mogu da idem kui. Nisam verovala. da iz toga moe neto da se desi. Ali... zatrudnela sam prvog dana! To smatram udom, neim neobjanjivim. 256

Za vreme trudnoe ni jednom nisam imala muninu, uopte nisam oseala nikakve neugodnosti. Ipak sam se oistila pomou urina i kod moje poznanice (energetski). Rodila sam tano tog dana. o kojem sam svima govorila. U stvari, nakon 2 dana posle zaea osetila sam (ne fiziki), da sa mnom neto nije u redu. s mojom linou, kao da nisam sama i kao da mi neto smeta. Usuujem se da tvrdim, da se to veselila dua mog maliana. Zatim sam se privikla na taj oseaj i vie nisam primeivala". Upozorenje. Zabranjeno je upotrebljavati mokrau venerinog bolesnika! Autor se nada da e ene koristiti izloene informacije i pravilno ih oceniti. Jer. prema statistici, samo od erozije grlia materice boluje skoro svaka drugatrea ena!

IENJE POMOU LIMUNOVOG SOKA


Veoma prijatno ienje i leenje moe se sprovesti pomou limuna. Leenje limunovim sokom svodi se na to, da se stimulie ivotni princip u i " i iz organizma izbaci mokrana kiselina. Za leenje najbolje odgovaraju plodovi sa tankom korom, koji sadre veu koliinu soka. nego plodovi sa debelom korom. Pri tom treba imati na umu, da sve limunov sok vrlo brzo oksidira pod uticajem vazduha i svetlosti. Zato treba uzeti kao pravilo da se za svako uzimanje soka is cedi sve sok. Odreena koliina limuna moe se pripremiti unapre. postoje za kuru leenja limunom potrebno mnogo plodova. 257

Za cecnje soka najbolje je koristiti sokovnik. Limunov sok na mnoge ljude deluje neprijatno (posebno na osobe S izraenom konstitucijom ui) i izaziva utrnulost desni, pa ga je najbolje piti kroz slamicu. to e potpuno odstraniti neprijatne pojave. Praksa je pokazala, da pravilno unet limunov sok (kao poseban obrok hrane ili pre jela) povoljno deluje na pro bavni trakt i nije bilo sluajeva oboljenja eluca od limunovog soka. Pri leenju limunov sok treba piti ist. bez eera, prime sa vode i bilo kakvih dodataka za poboljanje ukusa. Limunov sok je najbolje piti pola sata pre jela. Sto se tie koliine soka. potrebnog za leenje, to potpuno zavisi od vrste oboljenja i njegove zaputenosti. Obino za leenje zaputenih i hroninih oboljenja treba oko 200 limunova i ni u kom sluaju manje. Uobiajeno se poinje sa pet limunova. Svakog narednog dana ta koliina se poveava, dok ne dostigne 2025 limunova dnevno. Dalje se nekoliko dana treba zadrati na toj dozi i postepeno smanjivati do prvobitne koliine, tj. 5 limunova, na emu se i zavrava leenje. Kao primer naveu nain doziranja limunovog soka pri leenju hroninog oboljenja: Prvi dan Drugi dan Trei dan etvrti dan Peti dan esti dan Sedmi dan Osmi dan 258 5 limunova 10 limunova 15 limunova 20 limunova 25 limunova 25 limunova 25 limunova 25 limunova 1 aa 2 ae 3 ae 4 ae 5 aa 5 aa 5 aa 5 aa

Deveti dan 20 limunova 4 ae Deseti dan 15 limunova 3 ae Jedanaesti dan 10 limunova 2 ae Dvanaesti dan 5 limunova 1 aa Na prvi pogled, takva koliina soka moe se pokazati ogromnom, posebno za oveka, koji nije bio u situaciji da se upozna s njegovim dejstvom. U stvari veina ljudi bez problema primenjuje kuru leenja i samo za manji broj ljudi to moe predstavljati potekou. Uglavnom za ljude, koji imaju prepobuden ivotni princip ..ui". Napominjem, da navedena najvea koliina limuna (25) ni izdaleka nije granina koliina. Taj broj se moe poveati, kao i produiti sama kura leenja. ukoliko sredinom kure ne bude poboljanja zdravlja. Ukoliko se zbog unoenja velike koliine limunske kiseline u eludac, pojave neke nenormalnosti u radu creva. tada treba privremeno prekinuti leenje, da bi se omoguilo probavnom sistemu da se privikne na limunov sok. Autori tog metoda tvrde, na osnovu iskustva, da elucu ne preti nikakva opasnost i mogui blai poremeaji u radu eluca uglavnom zavise od neprilagoenosti eluca na vee doze kiselina. Ta pojava brzo prolazi i ne treba se zbog toga uznemiravati. Opisani nain leenja limunovim sokom donekle se menja u zavisnosti od bolesti i njene zaputenosti. Tako se, leenje podagre i reumatizma moe podeliti na dva perioda: prvi to je leenje za vreme napada bolesti, gde je sve usmereno na otklanjanje simptoma bolesti, i drugi to je obnavljanje normalnog sastava krvi. Za vreme progresiranja bolesti, to oznaava normalnu krizu ozdravljenja, treba preduzeti mere za ublaavanje 259

krize, a upravo: potpuno mirovanje, umotavanje obolelih mesta vlanom vunenom ili pamunom tkaninom, ravno merna temperatura u prostoriji gde boravi bolesnik. Kada se napad bolesti stia i proe, tada se moe pristupiti leenju limunovim sokom. Za vreme leenja treba se pridravati umerenog motornog reima, pravilno se hraniti i izbegavati sve. to se moe negativno ispoljiti na tok bolesti. To isto moe se rei i za leenje od unog i bubrenog kamenja, tj. kada se bolest ispolji. tada svu panju pokloniti ublaavanju napada bolova i zatim primeniti leenje limunovim sokom. Leenje limunovim sokom u kombinaciji s pravilnom ishranom (jesti dva puta dnevno, uglavnom salate i kae od integralnog zrna) i vruim terapijama (vlana sauna, vrue kupke), daje izuzetne rezultate. Ve posle nekoliko dana uoava se pojaan rad bubrega, mokraa poprima tamnu boju i daje talog boje crepa. koji se sastoji iz mokranih soli (primenom terapija koje zagrevaju organizam taj proces se ubrzava i pojaava). Na poetku leenja koliina taloga je obino velika, a zatim se postepeno smanjuje. To je neosporan dokaz da se organizam isti. Na kraju leenja mokraa poprima svoju prirodnu ilibarsku boju. ne vidi se talog, i mokraa ostaje prozrana ak i posle dueg stajanja, to ukazuje na potpuno odsustvo mokrane kiseline u organizmu. Limunov sok je odlino sredstva za primenu spolja. On odlino dezinfikuje i jaa kou. Eksperimenti su dokazali, da bakterije ginu od veoma blagog rastvora limunske kiseline (1:200). Zato se predlae da se kod upale grla diiterinim bacilom ispira grlo limunovim sokom.

Za ispiranje zuba (kod koga mnogo ne trnu zubi) limunov sok treba razblaiti vodom. Mnogi tvrde, da im je posle takvih ispiranja prestajao bol. koji ih je dotle muio. Dobre rezultate daje primena limuna kao sredstva protiv peruti i opadanja kose. U tu svrhu treba paretom limuna trljati kou na glavi. Posle nekoliko takvih terapija prestaje neprijatni svrab. ubrzo nestaje perut. a zajedno s tim prestaje opadanje kose. Kod znojenja nogu terapija limunovim sokom daje odline rezultate. Ukoliko elite da otklonite tu neprijatnu pojavu treba uvec, pre odlaska na spavanje, da operete prste na nogama toplom vodom i zatim ih natrljate paretom limuna. Danju izmeu prstiju na nogama treba drati tanak sloj vate. Posle nekoliko dana takvog leenja noge prestaju da se suvino znoje. Limunov sok moe se primenjivati i kao kozmetiko sredstvo. On smekava kou ruku i lica. ini nokte lepim i blistavim. Za unitavanje uljeva dovoljno je preko noi staviti pare limuna na ulj (privrstiti pomou zavoja ili flastera) i ujutro je ulj tako mekan, da njegovo odstranjivanje ne predstavlja poseban problem. Na isti nain moete se osloboditi i od bradavica.

260

261

UMESTO ZAKLJUKA
U dananje vreme postoji veoma velik broj medicinskih smcrova, iji predstavnici dokazuju pravilnost iskljuivo njihovih metoda leenja. Koristi se sloena medicinska aparatura, itavi dijagnostiki kompleksi, posebne sobe, pretrpane svim moguim aparatima za leenje. Sve to uliva potovanje strahopotovanje jer presauju organe, pa ak ne jedan organ, ve po tri odjednom srce. plua, jetru. Kada se nade u bolnici, upozna sa dostignuima savremene nauke, ovek se sam sebi ini nitavnim, bespomonim i slepo se pridrava svih uputstava lekara: lekari su rekli da pije neki lek pije: rekli su ubadati ubada: rekli su treba rezati ree: preporuuju neku seansu prihvata. Rezultat takvog pristupa je da kod oveka atrofiraju volja i um. Meutim ukoliko mi znamo, da veina oboljenja nastaje kao rezultat promene normalnih karakteristika svesti, unutranje sredine organizma na tkivnom i elijskom nivou usled nagoinilavanja razne ljake, tada uvek moemo sami sebi pomoi. Radi toga treba pravilno oistiti svoj organizam. U pravu su bili drevni lekari. koji su tvrdili, da bez ienja n e m a izleenja. elim vam da za sebe i svoje najblie primenite znanja i iskustva izloena u ovoj knjizi. elim mira i sree svima! Sami stvorite svoju sreu! Genadij Petrovi Malahov
1

Do sada objavljena izdanja iz alternativne medicine: Biblioteka

Lekovite site, Genadij Petrovi Malahov

IENJE ORGANIZMA

2. I S H R A N A I H R A N A 3. J A A N J E O R G A N I Z M A U STARIJEM DOBU 4. U R I N O T E R A P I JA 5. O S N O V N A Z N A N J A O I V O T U I Z D R A V L J U biosinleza, bioenergetik a i bioritmologija o v e k a 6. M E T O D E P O V E A N J A L J U D S K E B I O E N E R G I J E I BIOSINTEZE 7. U T I C A J O K O L I N E NA O V E K O V O Z D R A V L J E biljke, minerali, t k a n i n e i d r u g e materije 8. GLADOVANJE KALENDAR Biblioteka 1. I V O T 9. L U N A R N I

Osnovi zdravija. Genadij Petrovi Malahov

BEZ PARAZITA

2. Z D R A V L J E M U K A R C A leenje i profilaksa 3. Z D R A V L J E E N E ta svaka ena treba da zna 4. S V E O Z A T V O R I M A opstipaclje kod ljudi 5. T U M O R I leenje i profilaksa narodnim sredstvima 6. E L I E N J E O R G A N I Z M A 1 L E E N J E V O D O M 7. S A M O I Z L E E N J E U XXI V E K U 8. P R O S T A TA 9. L E E N J E DVESTA NAJRASPROSTRANJENIJIH OBOLJENJA 10. L E E N J E K E R O Z I N O M , T O D I K A M P O M I D R U G I M UGLJENIKOVIM JEDINJENJIMA 11. O S N O V N E Z A P O V E S T I Z D R A V L J A Biblioteka

Recepti zdravlja

1. L E E N J E D I S A N J E M metod a k a d e m i k a Butejka. Fjodor Grigorjevi Kolobov 2. G R I P P R E H L A D A K A A L J I KIJAVICA. Mahmut ehi 3. N E R V N A I P S I H I K A O B O L J E N J A , Henrih Nikolajevi U c g o v 4. L E E N J E K O R E N J E M . Vladimir Kalistratovi Lavrenov i AI ina Viktorovna Moroz 5. G L A V O B O L J A , Henrih Nikolajevi Uego v 6. A K T I V I R A N A I S R E B R N A V O D A . Pjatras ibiijskis

262

Biblioteka

Realni produetak ivota, Gcorgij Nikolajevi Silili


TRAKTA

1. L F . K O V I TE M O T I V A C I J E K O D O B O L J E N J A ELUDANOCREVNOG Biblioteka

Krvne grupe, Igor Kostislavovi Kirejevskij

1 I S H R A N A ZA O S O B E 0 K R V N E G R U P E 2. ISHRANA ZA O S O B E A KRVNE G R U P E 3. ISHRANA ZA O S O B E B KRVNE G R U P E 4. ISHRANA ZA O S O B E AB KRVNE GRUPE Biblioteka Biblioteka

Lekoviti svetovi RuSelja Blavo, Ruelj Blavo Doktore, posavetujte, Mihail Nikolajevi etitin

I. M U Z I K A Z D R A V L J A 1. D I S A J N A G I M N A S T I K A A. N. S T R E U N I K O V E

Ostala izdanja
1. E N C I K L O P E D I J A I E N J A O V E I J E G O R G A N I Z M A 2 TAJNE TIBETSKE MEDICINE 3. P O B E D I L A S A M RAK. Marijana Zjola MarkuS

You might also like