P. 1
Oslobođenje [broj 23431, 11.3.2012]

Oslobođenje [broj 23431, 11.3.2012]

|Views: 280|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Mar 11, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/11/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 11. 3. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.431

Nakon dogovora vladaju}e {estorke

DOBRA PORUKA
2. strana

UO^I SAMITA NATO-a
Proljetni dio Premijer lige otvoren na Grbavici
Philip Reeker

SREBRENICA JE POSEBNO MJESTO HIRURGIJA I DALJE NA ^EKANJU
Banja Luka

4. strana

6. strana

@eljo bolji od [irokog
46-47. strana
Foto: D`. KRIJE[TORAC

KONFERENCIJA Masovno silovanje ^ovjek kojeg nema u optu`nici kao dio ratne strategije protiv Vlahovi}a

ZLO^IN BIJESA, MR@NJE I MO]I
3. strana

ZAHIDINI SNOVI O BROJU DEVET
7. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Nakon dogovora vladaju}e {estorke u Banjoj Luci

2

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Sjednica Glavnog odbora SBiH u Doboju

Reformisana stranka pred

Opasne igre
Dopredsjednik Predsjedni{tva SBiH Gradimir Gojer je na primjeru Dnevnog avaza rekao da se igraju opasne politi~ke igre: “Avaz nijednom rije~ju nije pisao niti komentarisao veleizdaju dr`ave od politi~ke {estorke koja kr~mi dr`avu kako ho}e, ali je zato dobar prostor posvetio Fikretu Abdi}u, ratnom zlo~incu koji je iza{ao iz zatvora. To je urota protiv dr`ave, to su ozbiljne politi~ke stvari“, kazao je Gojer.

IZAZOVIMA
Dobra poruka
uo~i samita NATO-a
Kona~no otklonjene prepreke za napredak BiH na putu ka NATO-u i otvaranju pregovora za ~lanstvo u Evropskoj uniji
Lideri vladaju}ih partija u BiH su 9. marta na sastanku u Banjoj Luci kona~no poslije osam godina postigli sporazum oko na~ina raspodjele vojne i dr`avne imovine u na{oj zemlji. Tako su kona~no otklonjene prepreke za napredak BiH ka ~lanstvu u NATO i otvaranju pregovora za ~lanstvo u Evropskoj uniji, a time i ispunjavanju uvjeta i ciljeva za okon~anje mandata OHR-a. Dogovor oko raspolaganja vojnom i dr`avnom imovinom od 2004. uslov je koji je Vije}e za provo|enje mira u BiH postavilo pred doma}e du`nosnike. Lider SDA Sulejman Tihi} pojasnio je da je dogovorom predvi|eno da u roku od 60 dana perspektivna vojna imovina (69 objekata kakao je NATO to i zahtijevao) bude uknji`ena na Ministarstvo odbrane BiH, dok }e neperspektivna imovina biti knji`ena na entitete, kantone i op{tine. “Perspektivna vojna imovina odre|ena je odlukama Predsjedni{tva BiH, a neperspektivna koja se sada koristi bi}e upisana u korist onih nivoa vlasti koji funkcionalno tu imovinu koriste“ preci, zirao je Tihi}. Na istim principima bi}e odlu~eno i o na~inu raspolaganja ostalom dr`avnom imovinom koja je definisana odlukama visokog predstavnika. „Dogovoreno je da u roku od 60 dana bude donesena odluka o vojnoj imovini, a kada je u pitanju dr`avna imovina da ta odluka bude donesena najdu`e za godinu, s tim da se u roku od 90 dana ta imovine popi{e, a u roku od 60 dana utvrdi {ta je od te imovine potrebno za rad dr`avnih institucija“ ka, zao je Tihi}. Pred vi{e od stotinu ~lanova, simpatizera i predstavnika strana~kog rukovodstva ju~er je u Domu vojske u Doboju odr`ana pro{irena sjednica Glavnog odbora Stranke za BiH na kojoj su razmatrani i usvojeni Poslovnik o radu i okvirni program rada GO SBiH, potvr|ene odluke Predsjedni{tva stranke o provo|enju unutarstrana~kih izbora, osnivanju i raspu{tanju teritorijalnih organizacija SBiH.

Najve}a pa`nja posve}ena je deklaraciji o aktuelnom stanju u dru{tvu, sa osvrtom na te{ku ekonomsku situaciju u zemlji i posljednje odluke {estorke

Pripreme za izbore
Najve}a pa`nja posve}ena je deklaraciji o aktuelnom stanju u dru{tvu, sa osvrtom na te{ku ekonomsku situaciju u zemlji, posljednje odluke vladaju}e {estorke koje se ti~u statusa dr`avne i vojne imovine, odnos medija prema ovoj stranci, te pripremama Stranke za BiH za predstoje}e lokalne izbore, sa posebnim osvrtom na RS. „Grad Doboj nije slu~ajno izabran za prvu sjednicu Glavnog odbora Stranke za BiH, jer ovdje imamo jaku strana~ku bazu i to nam je lakmus-papir za ocjenu ukupnog politi~kog stanja u zemlji“, kazao je potpredsjednik SBiH Amer Jerlagi} kome je dr. Haris Silajd`i} prenio ovlasti predsjednika, a Glavni odbor na ovoj sjednici potvrdio. On je rekao da je iza ove stranke jako lo{e vrijeme nakon pada uticaja na izborima 2010. Danas je
Potvr|ene odluke Predsjedni{tva Stranke za BiH

Raspodjela imovine
Kada je u pitanju vojna imovina, u okviru restrukturiranja sistema odbrane odre|eno je 69 objekata za Oru`ane snage BiH. NATO je insistirao da BiH, odnosno Ministarstvo odbrane preuzme vlasni{tvo nad tom imovinom, kao uvjet za dalje napredovanje ka ~lanstvu u Sjevernoatlantskom savezu. Rje{enja raspodjele dr`avne imovine koja proizlaze iz Sporazuma o sukcesiji imovine biv{e SFRJ tako|e je pitanje oko kojeg su u BiH postojala godinama potpuno razli~ita mi{ljenja. U Sporazumu o sukcesiji nigdje se ne daje nu`no pravo vlasni{tva dr`avnim vladama na imovinu koja je bila predmet podjele. Zato je zbog unutra{njeg ure|enja BiH bilo nu`no i utvrditi mehanizme po kojima }e ta imovina biti podijeljena. Kako su entiteti bez ikakvog sporazuma po~eli uspostavljati kontrolu nad dr`avnom imovinom 2005, visoki predstavnik za BiH donio je odluku o zabrani njenim raspolaganjem koja je i dalje na snazi. Dogovor u Banjoj Luci, iza kojeg stoje ~elnici SDPBiH, SDA, oba HDZ-a, SNSD-a i SDS-a, Zlatko Lagumd`ija, Sulejman Tihi}, Dragan ^ovi}, Bo`o Ljubi}, Milorad Dodik i Mladen Bosi}, tako je stavio ta~ku na razli~ita tuma~enja i vi|enja na~ina raspodjele vojne i dr`avne imovine.

SBiH istinski reformisana stranka. U njenom predsjedni{tvu je vi{e od 80 posto novih kadrova, a tre}ina je mla|a od 45. “Za SBiH je ovo povoljan trenutak, jer se pozicija na vlasti nije dovoljno sna{la. Trebalo im je mnogo vremena da uspostave vlast, a gra|anima svakodnevno oda{ilju ru`ne poruke. Reformisana Stranka za BiH }e znati iskoristiti ovaj ambijent“ kazao je Jerlagi}. , On je najavio da }e SBiH do 7. oktobra imati kontinuirani rad na terenu, sa bazom, ~lanovima i simpatizerima SBiH. Za to vrijeme planirano je odr`avanje najmanje 15 ve}ih javnih tribina u devet kantona i {est regija, jer je neophodno direktno gra|anima saop{tavati program stranke i otvarati

im o~i, a ne uzdati se u medije koji su se stavili u ru{ila~ku kampanju protiv ove stranke.

Probosanska lista
D`evad Osman~evi} je iznio stav Stranke za BiH da na predstoje}e lokalne izbore u RS-u ova stranka `eli i}i sa jedinstvenom probosanskom listom, {to je jednoglasno pozdravljeno, jer }e se samo na ovaj na~in mo}i politi~ki ja~e djelovati u ovom entitetu. Ju~er je odr`ana i sjednica kantonalnog Povjereni{tva SBiHZDK-a na kojoj je za predsjednika Povjereni{tva izabran D`email Silajd`i} iz Visokog, a za potpredsjednike Ha{im Mujanovi} iz Zavidovi}a i Arif Koli} iz organizacije SBiH Breza.
M. BEGI]

Doma}inski odnos
Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija ocijenio je da se, kada je u pitanju vojna imovina „sada na samit NATO-a u Chicagu mo`e iz BiH poslati dobra poruka“ On je ista. kao potrebu za doma}inskim odnosom prema dr`avnoj imovini koja se, prema njegovim rije~ima, sada koristi neracionalno kako bi se izbjeglo da se iz bud`eta nepotrebno tro{e sredstva za iznajmljivanje prostora, a da dr`ava nema svoje. “Da smo zadnjih desetak godina, umjesto da iznajmljujemo na{im diplomatsko-konzularnim predstavni{tvima zgrade {irom svijeta, to rije{ili kroz operativne lizinge sa nekim bankama iz tih zemalja, danas bismo imali desetine svojih objekata u vlasni{tvu {irom svijeta” zaklju~io je Lagu, md`ija.
G. KATANA

V I J E S T I

URED VISOKOG PREDSTAVNIKA

Zna~ajan korak naprijed za BiH
OHR pozdravlja najavu politi~kih lidera datu u petak u Banjoj Luci o tome da je postignut politi~ki dogovor o principima koji }e slu`iti kao osnova za rje{avanje pitanja vojne imovine i eventualno dr`avne imovine, prenijela je Fena. Ovo bi zaista bio zna~ajan korak naprijed za euroatlantske aspiracije BiH ukoliko je sporazum o vojnoj imovini postignut u skladu sa Zakonom o odbrani BiH ~ime bi se dr`avi omogu}ilo vlasni{tvo nad nepokretnom imovinom potrebnom za obavljanje poslova odbrane, saop}eno je iz OHR-a. OHR ohrabruje ~elnike da nastave s pozitivnim momentumom prekju~era{njeg sastanka kako bi ostvarili napredak u provedbi presu-

de u slu~aju Sejdi} - Finci. Mo`da je, ipak, trenutno naja`urnije potrebno posti}i sporazum o fiskalnom okviru i prora~un za 2012. i to na na-

~in koji je u skladu sa Ustavom te uz omogu}ivanje dostatnog financiranja dr`avnih institucija, stoji u izjavi OHR-a.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

U @I@I

3

KONFERENCIJA Masovno silovanje kao dio ratne strategije

Zlo~in bijesa, mr`nje i mo}i
Na koje se me|unarodne konvencije `ene `rtve rata mogu pozvati? Mogu li one sprije~iti ovu vrstu nasilja? Sve su to pitanja na koja su, makar i u natuknicama, ju~er u Sarajevu, poku{ali odgovoriti u~esnici me|unarodne konferencije koja je za temu imala “Masovno silovanje kao dio ratne strategije” Spome. nutu su konferenciju organizovali Udru`enje Majke za mir (Francuska), te Udru`enje Pokret Majke enklava Srebrenica i @epa, Institut za istra`ivanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava iz Sarajeva i Centar “Andre Malraux” .

U BiH je silovano izme|u 20 i 50 hiljada `ena, u Ruandi 25.000 U jednoj pokrajini Konga dnevno siluju 40 `ena U ^e~eniji silovanim mu{karcima nadijevali `enska imena

Zaboravljene
- U BiH je, za rata, silovano izme|u 20 i 50 hiljada `ena, u Ruandi 25.000. U jednoj pokrajini Konga, gdje se sada ratuje, svakog se dana siluje 40 `ena! D`elati ostaju neka`njeni. Za posljedicu imamo i djecu koja su ro|ena nakon silovanja! U BiH se ovom temom ne bavi niko osim Suda BiH i nevladinih organizacija. Mali je broj `rtava silovanja dobio neku vrstu pomo}i! Kako, dakle, obeshrabriti d`elate, kakvu reparaciju za ono {to su pro`ivjele mogu dobiti `rtve silovanja i kako im vratiti dostojanstvo, pitala je Nanou Rousseau, predsjednica i utemeljiteljica Udru`enja Majke za mir. Govore}i o `rtvama silovanja, Munira Suba{i}, predsjednica Pokreta Majke enklava Srebrenica i @epa, zaklju~ila je kako su `ene u ratu podnijele najve}i teret, a nakon rata su, rekla je, zaboravljene! - Mi 17 godina nakon rata tra`imo U~esnici me|unarodnog skupa u Sarajevu pravdu i istinu. No, istinu ne}e da Kad je novinar Roy Gutman smijali, mislili su da tako ne{to nanam ka`u jer je BiH podijeljena napisao svoj prvi tekst u kojem je prosto ne mo`e biti. zemlja u kojoj su i narodi podijelje- spomenuo kako se u BiH provoni. A istinu je va`no znati radi na{e di sistematsko silovanje `ena, is- 465 godina zatvora - Onda smo u kampu za izbjeglidjece i unuka, poru~ila je predsje- pri~ala ja Veronique Nahoum, dnica Suba{i}. antropolog, u Francuskoj su se ce u Vukovaru razgovarali sa silovanim `enama. Prestravilo nas je ono {to smo ~uli. Silovanje je zlo~in prljanja, zlo~in u kojem je kriva `rtva. Kao kad nekog pljunete, pa je prljav i kriv - Silovanje je zlo~in bijesa, mr`nje i mo}i! Vi{egrad i Fo~a postali onaj kojeg pljunute, a ne onaj koji je su sinonim za sistematsko silovanje `ena. Brojni su primjeri silovapljunuo. Siluju tamo gdje je djevi~annja `ena u prisustvu njihovih mu`eva i djece. Primjeri silovanja djestvo ~ast i otud izjave `rtava tipa: Uzevoj~ica i djevojaka, pa nakon toga i ubistva pred roditeljima. Neke od li su mi du{u! I u ^e~eniji je, recimo, silovanih `ena trudno}u su uspjele prekinuti. U bazi podataka na{eg bilo silovanja mu{karaca. Tamo su, udru`enja nalazi se 60 slu~ajeva silovanja nakon kojih su ro|ena djeosim {to su ga silovali, silovanom muca. Neke su `ene, djevojke, djecu dale na usvajanje i s njima zauvi{karcu nadijevali `enska imena i tajek prekinule kontakt. Druge su u zato~eni{tvu dr`ane do poroda i djeko ga dodatno uni`avali. Silovatelji su cu ostavile kod silovatelja. Neke majke povremeno obilaze djecu, neobi~no, silovanim `enama, govorili: ke su ih zadr`ale. Gotovo nijedno od te djece ne zna da nije ro|eno Imat }e{ moje dijete koje }e te mrziiz ljubavi, ve}a kao plod najgnusnijeg zlo~ina nad `enama, rekla je ti! Onaj koji siluje, ne siluje samo `rtvu, Meliha Merd`ami}, ~lanica Udru`enja @ene - `rtve rata. nego i njenog oca, majku, potomstvo. Kad silujete `rtvu, to je kao da silujeFoto: [. SULTANOVI]

Ne`eljena djeca

te njeno geneolo{ko stablo, objasnila je Nahoum. Kad smo ve} kod silovanja mu{karaca, recimo da u Savezu logora{a BiH barataju podatkom od 80 takvih, a pretpostavlja se da ih je najmanje hiljadu silovanih. No, vratimo se `enama. U Udru`enju @ene - `rtve rata (osnovanom 2003) do danas je skupljeno 5.500 izjava `ena `rtava rata, svjedo~enja o~evidaca. - U BiH `ivi 20 posto evidentiranih `ena, a 80 posto ih je raseljeno diljem svijeta. Sve ~lanice udru`enja su svjedoci Ha{kog tribunala, Suda BiH. Od po~etka rada Ha{kog tribunala 78 osoba, od ukupno 161 optu`enog, u optu`nicama se teretilo za seksualno zlostavljanje i silovanje. Dobili su ukupno 465 godina zatvora, podsjetila je Bakira Hase~i}, predsjednica Udru`enja.
A. BE^IROVI]

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA

ZAHTJEV PREDSJEDNIKA FBiH

Podr{ka dogovoru lidera
Glavni odbor Srpske demokratske stranke (SDS) podr`ao je ju~er odluke koje su dogovorene na ju~era{njem sastanku {estorice strana~kih lidera u Banjoj Luci, javila je Srna. Predsjednik SDS-a Mladen Bosi} rekao je nakon sjednice Glavnog odbora u Mrkonji}-Gradu da dogovorom o prenosu perspektivne vojne imovine na organe odbrane BiH veliki dio imovine postaje vlasni{tvo gra|ana Republike Srpske, odnosno entiteta i op{tina. Prema ovom dogovoru, ka`e Bosi}, samo ono {to je u funkciji potreba Oru`anih snaga BiH i zajedni~kih institucija prepisuje se na njih dok one funkcioni{u, a kada prestanu funkcionisati, vra}a se u imovinu entiteta, op{tina i kantona u Federaciji BiH. Odgovaraju}i na pitanje da li je ovim BiH dala saglasnost za ulazak u NATO, Bosi} je rekao da }e SDS insistirati da odluku o tome donesu gra|ani na referendumu. Bosi} je istakao da primjenu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slu~aju Sejdi} - Finci ko~e odnosi bo{nja~kih i hrvatskih stranaka u Federaciji BiH.

Ukinuti census herojima rata
@ivko Budimir, predsjednik FBiH podnio je Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odli~ja i ~lanova njihovih obitelji. Spomenutim zakonom, uvjetovano je ostvarivanje navedenih prava prihodovnim cenzusom. Predsjednik FBiH tra`i ocjenu ustavnosti jer je njegov pravni tim utvrdio kako cenzus vr{i diskriminaciju me|u nositeljima ratnih odli~ja u odnosu na njihova primanja. Naime, odlikovanje se svrstava u socijalnu kategoriju, iako to nije, te oni koji su danom stupanja na snagu cenzusa (01. 05. 2010.) imali primanja ve}a od 2000 KM, bez obzira na ratne zasluge, nisu ostvarili pravo na nov~ani dodatak. ^ak i ako su im u me|uvremenu primanja znatno smanjenja, ova kategorija dobitnika ratnih priznanja nema pravo naknadno potra`ivati ostvarenje svojih prava. No dobitnici ratnih priznanja koji su u vrijeme stupanja cenzusa na snagu imali primanja manja od 2.000 KM, a danas su im osobna primanja znatno ve}a i prema{uju sporni iznos, imaju pravo i dalje primati nov~ani dodatak.

Glavni odbor SDS-a usvojio je nekoliko zaklju~aka zbog, kako ka`e Bosi}, tragi~ne situacije koju je prouzrokovao Zakon o PIO i Zakon o pravima boraca Republike Srpske, konstatuju}i da su ovi zakoni diskriminatorski i {tetni za vi{e od 36.000 boraca i penzionera, kao i njihovih porodica. “Glavni odbor zadu`io je Klub poslanika SDS-a u Narodnoj skup{tini Republike Srpske da na prvom narednom skup{tinskom zasjedanju pokrene inicijativu za ukidanje ovih zakonskih rje{enja”, istakao je Bosi}.

Predsjednik Budimir je u obra zlo`enju Zahtjeva za ocjenu ustavnosti, izme|u ostalog, naveo kako primanja po osnovu pla}e i/ili mirovine ostvarene po bilo kojem osnovu, {to podrazumijeva i one ostvarene u inozemstvu, ne mogu biti uvjet za ostvarivanje prava iz Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odli~ja i ~lanova njihovih obitelji.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Svim korumpiranim inspektorima bit }e izre~ena propisana sankcija, a tri zaposlena u Odjelu za poreze ve} su dobila otkaz zbog propusta koje su napravili, kao i ~etiri slu`benika iz Odjela za carine

Philip Reeker, zamjenik pomo}nika dr`avnog sekretara SAD-a

SREBRENICA JE
Pitanju Srebrenice treba pristupiti sa osje}ajem senzibilnosti, stoga politi~ki lideri imaju odgovornost da zajedno sjednu i razmisle o usvajanju rje{enja koja }e uzeti u obzir sve zabrinutosti i senzibilnosti, tvrdi Reeker
Zamjenik pomo}nika sekretara State Departmenta Philip Reeker, na brifingu o aktuelnim temama sa dopisnicima medija sa Balkana u Washingtonu, pozdravio je i podr`ao pozitivna de{avanja u vezi sa dr`avama regiona i ponovo potvrdio da Balkan i dalje predstavlja jedan od prioriteta za sada{nju administraciju. On je ponovio privr`enost Washingtona evropskoj budu}nosti regiona i potvrdio spremnost Amerike da pomogne zemljama Balkana da se izbore sa svim izazovima na ovom putu. U vi{e navrata, ambasador Reeker je podvukao da su SAD tu da pomognu, ali da politi~ki lideri i narod koji oni predstavljaju, moraju da preuzmu glavnu odgovornost za rje{avanje otvorenih pitanja i problema u zemljama Balkana. podvukao da }e biti potreban kompromis koji zahtijeva preuzimanje odgovornosti da se odr`i odre|eni nivo osiguranja koji Arbitra`ni tribunal pru`a. Obra}aju}i se povodom percepcije nekih medija u BiH da SAD, preko ameri~ke ambasade u Sarajevu, vr{e pritisak na politi~ke predstavnike RS-a da se ponovno izmijeni Izborni zakon za lokalne izbore u Srebrenici, ambasador Reeker je napomenuo da se ne sla`e sa percepcijom da postoje pritisci od ameri~ke ambasade u Sarajevu, rekav{i da, ustvari, postoje razgovori vezani za ovu temu na razli~itim nivoima. On je dodao da je Srebrenica veoma va`na i da predstavlja posebno mjesto zbog zlo~ina koji se tamo dogodio, a da je potrebno da sve strane to prepoznaju. Po njegovom mi{ljenju, promjena demografskih prilika treba da se uzme u obzir prilikom razmatranja izmjena Izbornog zakona. Reeker je dodao da su dipomate tu da pomognu politi~arima kako bi svi radili zajedno, ujedno ocijeniv{i da ko god da bude izabran, mora da predstavlja sve gra|ane podjednako i na fer osnovama. Pitanju Srebrenice treba pristupiti “sa osje}ajem senzibilnosti, stoga politi~ki lideri imaju odgovornost da zajedno sjednu i razmisle o usvajanju rje{enja koja }e uzeti u obzir sve zabrinutosti i senzibilnosti” tvrdi Reeker, na, vode}i da “ve}ina ljudi u BiH prepoznaje ~injenicu da demokratija u BiH mora da obezbijedi adeFoto: [aban SULTANOVI]

POSEBNO MJESTO

Miro D`akula,
direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH

DOBAR LO[
VJEKOSLAV BEVANDA

ZAO

Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda tokom susreta u Bruxellesu sa zvani~nicima Evropske unije izrazio je nadu da }e u uskoj saradnji sa predstavnicima EU u Sarajevu vlasti BiH zavr{iti preostali dio posla i ste}i uvjete za podno{enje aplikacije za kandidatski status. Neki koraci u~injeni u posljednje vrijeme ulijevaju nadu u to.

SVEN ALKALAJ
Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon odabrao je biv{eg ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja za izvr{nog sekretara ekonomske komisije UN-a za Evropu. Njegovo imenovanje predstavlja priznanje za Bosnu i Hercegovinu.

Odluka o superviziji
Obra}aju}i se Bosni i Hercegovini, ambasador Reeker je u odgovoru dopisniku Nezavisnih novina ocijenio da je tehni~ka korekcija mapa Republike Srpske dobro do{la i da je tim u~injen veliki korak. Tako|e je potvrdio da }e Upravni odbor PIC-a razmotriti dono{enje odluke o okon~anju supervizije za Br~ko do narednog zasjedanja u maju, ali je iznio stav State Departmenta da je potrebno u vezi sa Arbitra`nim tribunalom “da se ispitaju mogu}nosti da se zadr`i, zbog zabrinutosti koju odre|eni ljudi imaju u vezi sa pravim ciljevima i namjerama odre|enih strana u procesu” I tu je .

Philip Reeker: Pomirenje je od vitalnog zna~aja kvatno predstavljanje svih naroda, istovremeno promovi{u}i pomirenje, {to je od vitalnog zna~aja za BiH i region.

Dijalog je mogu}
„Stoga, pru`amo ohrabrenje srpskim i bo{nja~kim politi~kim liderima da rade zajedno kako bi se pitanje Srebrenice na adekvatan na~in rije{ilo, a prava bila za{ti}ena” kazao je on. , Ambasador Reeker je zaokru`io svoj odgovor uvjerenjem da je dijalog o ovome mogu}, ujedno pozvav{i lidere da se izbore za postizanje sporazuma.
A. KOMNENOVI]

OSCE
Misija OSCE-a u BiH predstavila je projekat Procjena provo|enja Zakona o vra}anju, dodjeli i prodaji stanova u FBiH i najavila prezentiranje preporuka vlastima. OSCE smatra da op}ine moraju utvrditi ta~an broj nepotra`ivanih stanova kako bi se osigurala transparentna dodjela.

MATO ZOVKO
Na~elnik Op}ine @ep~e Mato Zovko odbio je da razgovara sa potpredsjednikom FBiH Svetozarom Pudari}em i federalnim ministrom obrazovanja i nauke Damirom Ma{i}em o stanju u Srednjoj mje{ovitoj {koli u tom gradu, koja je specifi~an primjer rje{enja za {kole u kojim se nastava odvija prema dva programa. [teta zbog propu{tene prilike za zajedni~ku posjetu {koli.

Kurs novinarstva

VIJEST U OBJEKTIVU

VIJEST U

BROJU

hiljada ovisnika o drogama, prema procjenama State Departmenta, registrovano je u BiH.

105

Op}ina Stari Grad i Udru`enje za razvoj dru{tva Kap ju~er su po~eli realizaciju projekta namijenjenog u~enicima osnovnih i srednjih {kola, te studentima s podru~ja op}ine. Projekat pod nazivom “Sklonimo mlade s ulica obuka u~enika za profesionalno usmjerenje” bit }e realizovan tokom {kolske 2012/2013. godine. Projekat se provodi otvaranjem prvog kursa novinarstva, u informati~kom kabinetu u O[ “Mula Mustafa Ba{eskija”, saop}eno je iz Udru`enja Kap.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

INTERVJU

5

• Profesore Pobri}, nalo`ene izmjene izbornih pravila za Mostar su posljednjih tjedana podigle mnogo medijske pra{ine. No, kakve su, ustvari, pravne posljedice ove presude Ustavnoga suda BiH? - Ustavni sud BiH je presudio da odre|ene odredbe Izbornoga zakona BiH, u dijelu koji se odnosi na Mostar, te Statuta Grada Mostara nisu sukladne Ustavu BiH. Presu|eno je da te odredbe prestaju va`iti te da se Izborni zakon i Statut Grada Mostara trebaju uskladiti sa Ustavom BiH, odnosno da se mora izvr{iti odluka Ustavnoga suda BiH. Prema samom ustavu, odluke Ustavnoga suda su obvezuju}e. Ustavni je sud utvrdio kako su sporni dijelovi Izbornoga zakona BiH i gradskog Statuta koji se odnose na izbor vije}nika u Gradskom vije}u Mostara. Posebice je to izra`eno u dijelu kojim je bilo regulirano da su gradska podru~ja izborne jedinice. Po Statutu i Izbornom zakonu te su izborne jedinice birale jednak broj vije}nika u Gradsko vije}e. Ustavni sud smatra da je broj bira~a u tim izbornim jedinicama izuzetno nesrazmjeran da bi one davale jednak broj vije}nika. S druge strane, Ustavni sud je kroz obrazlo`enje svoje odluke utvrdio da gra|ani iz biv{e centralne gradske zone imaju pravo samo da biraju vije}nike s gradske liste, a nisu imali svoju listu. Ustavni sud smatra da su ti gra|ani, nekada{nje centralne gradske zone diskriminirani u odnosu na svoja bira~ka prava. Sud je utvrdio da su generalno povrije|ena bira~ka prava gra|ana u Mostaru jer postoji

Bez promjena zakona, nema izbora za Mostar
Razgovarao: Jurica GUDELJ

Dr. Nurko Pobri}, profesor ustavnoga prava

nagla{ena nesrazmjernost koja nije opravdana u smislu da nejednak broj bira~a bira jednak broj vije}nika i to je su{tina odluke Ustavnoga suda za Mostar. Ustavni je sud odbio zahtjev predlaga~a u onom dijelu gdje je u Statutu odre|eno da u Gradskom vije}u moraju biti izabrana najmanje ~etiri vije}nika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan vije}nik iz reda ostalih, s tim da niti jedan konstitutivni narod ne mo`e imati vi{e od 15 vije}nika. Ustavni sud je utvrdio da te tzv. etni~ke kvote, koje su, tako|er, bile na ocjeni ustavnosti, nisu neustavne i one su ostale na snazi.

Jedina pravna solucija bila bi da se sada{nji establi{ment zadr`i sve dok se ne usvoje izmjene Izbornoga zakona i gradskog Statuta. Postoje}i organi bi onda nastavili s radom, tu mislim i na sada{nji saziv Gradskog vije}a i na gradona~elnika. Ne vidim koje bi moglo biti drugo rje{enje

Posredan izbor
• Ustavni sud, pak, nije kazao na koji na~in treba provesti odluke za Mostar. Za sada, imamo dva prijedloga. Jedan od SDA kojim bi se u su{tini Mostar podijelio na vi{e op}ina, dok HDZBiH predla`e da cijeli Mostar bude jedna izborna jedinica. Vidite li Vi neke druge na~ine da se ispo{tuje odluka Ustavnoga suda? - Teorijski se mo`e re}i da postoji vi{e na~ina da se izvr{i odluka Ustavnoga suda. Mogu}e je to u~initi i kroz do sada predlo`ene na~ine, iako oni nisu konkretizirani. Posebice nije konkretiziran prijedlog SDA koji ka`e da se Grad Mostar transformira u vi{e op}ina, a nije kazano ni na koliko njih. To bi po uzoru na, primjerice, organizaciju Grada Sarajeva bio sasvim jedan druga~iji izborni sistem od sada{njega. To bi za posljedicu imalo, ne samo izmjene Statuta Grada Mostara nego i Ustava Federacije BiH. Naime, Ustav FBiH ka`e da Grad Mostar ima nadle`nosti op}ine,

ISTEKAO ROK Ve} je istekao rok koji je Ustavni sud dao Parlamentu BiH da izvr{i presudu vezanu za izmjenu izbornih pravila za Mostar. Naravno, nisam siguran ni da }e biti ispo{tovan rok da se uskladi Statut Grada Mostara s Ustavom BiH

odnosno iste nadle`nosti kao i svaka druga op}ina u FBiH, s tim da se zove Grad i ima poseban na~in izbora gradona~elnika kojega bira Gradsko vije}e. Na~elnike op}ina, pak, u drugim mjestima biraju gra|ani. Ustavni sud je procijenio kako je posredan izbor gradona~elnika Mostara u skladu s Ustavom, jer je mogu}e da se kroz izmjene Statuta odredi i druga~iji izbor gradona~elnika. To zna~i da sada{nji posredni izbor gradona~elnika Mostara u Gradskom vije}u nije u suprotnosti sa Ustavom BiH. • Kazali ste kako je svaka presuda Ustavnoga suda obvezuju}a, no svjedoci smo da se u BiH te presude i ne provode ba{ previ{e a`urno. [to ako se politi~ari ne dogovore oko izbornih pravila za Mostar? Dolazi li u pitanje izborni proces? - Ve} je istekao rok koji je Ustavni sud dao Parlamentu BiH da izvr{i presudu vezanu za izmjenu izbornih pravila za Mostar. Naravno, nisam siguran ni da }e biti ispo{tovan rok da se uskladi Statut Grada Mostara sa Ustavom BiH. U tom slu~aju su mogu}e dvije solucije. Jedna je da visoki predstavnik samostalno izvr{i te promjene. No, on je kazao da ne}e mijenjati Izborni zakon ni Statut Grada Mostara. Dakle, to ostaje zadatak Parlamenta BiH za Izborni zakon BiH, a Gradskog vije}a za Statut. Ako se, pak, do lokalnih izbora to ne izvr{i, onda se ne}e mo}i provesti izbori za Grad Mostar. Jedina pravna solucija bi onda bila da se sada{nji establi{ment zadr`i sve dok se ne usvoje izmjene Izbornoga zakona i gradskog Statuta. Postoje}i or-

gani bi onda nastavili s radom, tu mislim i na sada{nji saziv Gradskog vije}a i na gradona~elnika. Ne vidim koje bi moglo biti drugo rje{enje. • Gradsko vije}e Mostara nikada nije potvrdilo nametnuti gradski Statut, a sada bi trebalo usvajati njegove izmjene. - Prema dosada{njoj praksi, ako su u pitanju normativni akti ili zakoni koje je donio visoki predstavnik, lokalne vlasti mogu mijenjati samo nakon {to ih prethodno usvoje u istom tekstu kakav je donio visoki predstavnik. To bi zna~ilo da Gradsko vije}e Mostara treba prvo formalno usvojiti Statut, pa potom usvajati njegove izmjene. Ako postoji politi~ka volja, to je mogu}e vrlo jednostavno u~initi. Nema neke posebne te{ko}e u pravnoj proceduru, no mogu}e je da se tada jave pote{ko}e politi~ke naravi.

Vanjski faktori
• Mislite li, budu}i i sami `ivite u Mostaru, da }e se implementacijom odluka Ustavnoga suda pobolj{ati `ivotni uvjeti u Mostaru? - To je te{ko kazati. @ivot ne zavisi samo od pravno-politi~kih transformacija Mostara. Od toga ne ovisi ho}e li `ivot gra|ana Mostara biti bolji ili gori nego je danas. To zavisi i od faktora koji su izvan Mostara, jer smo mi dio {ire politi~ke zajednice, kantona, entiteta i dr`ave. Sve ono {to se de{ava na tim nivoima reflektira se i na Mostar. Stoga }u se suzdr`ati od bilo kakvih prognoza. Ipak, svakako je mogu}e da odre|ene promjene institucionalne prirode mogu imati utjecaja i na zajednicu i na pojedinca.

TAKORE]I... KRIZA
Pro met u trgo vi ni na ma lo u Re pu bli ci Srpskoj u ja nu aru ove godine pao je za 23,2 posto u odnosu na decembar 2011, javila je Fena. Zvani~na statistika u RS-u za bi lje `i la je i da je u odno su na pro sjek po tro{ nje u 2011. go di ni ku po vna mo} pa la za 20,1 pos to. Gra |a ni su o~i to mo ra li da se odre knu mnogih proizvoda, a najvi{e su to osjetile trgovine robom {iroke po tro{ nje, ko ja u stru ktu ri pro me ta naj vi {e u~es tvu je sa 34,2 pos to.

6

DOGA\AJI
VIJESTI
Izgradnja
banjalu~ke hirurgije i dalje na ~ekanju

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

zanemarila bolnice
Mlade snage u javnoj politici
Pobolj{anje polo`aja mladih od lokalne zajednice do nivoa BiH bio je cilj trogodi{njeg projekta “Mlade snage” ~ija je zavr{na konferencija odr`ana ju~er u Sarajevu. Program-menad`er Obrazovnog centra za demokratiju i ljudska prava Civitas Ivana Ke{i} izjavila je za Srnu da je fokus programa bio - {ta je to javna politika i kako mladi mogu da se uklju~e u procese dono{enja odluka. “Kod njih su razvijane komunikacijske i interpersonalne vje{tine i radilo se na njihovom ja~anju da zaista djeluju na onim problemima koje su prepoznali. Mladi ljudi - studenti i srednjo{kolci - njih 130 iz 30 op{tina iz cijele BiH, podijeljeni u tri grupe radili su na identifikovanju problema u polo`aju mladih, ispitivali mjere javne politike i davali rje{enja problema koje su prepoznali”, rekla je Ke{i}eva. Organizator programa bili su Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava Civitas i Ured za odnose sa javno{}u Ambasade SAD-a u BiH. Stanje u zdravstvenom sektoru RS-a iz dana u dan sve je kriti~nije, a dugovanja Fonda prema privredi na ime refundacije bolovanja, te dobavlja~ima dosegla su vi{e desetina miliona KM. Uz to, Fond zdravstva RS-a se od konca 2011. kreditno zadu`io 140 miliona KM. Najve}e posljedice od, kako opozicija isti~e, nemarnog odnosa Ministarstva zdravlja trpe bolnice u RS-u, me|u kojima je u najte`oj situaciji UKC Banja Luka, odnosno Klinika za hirurgiju.

Vlada RS-a
Dotrajale instalacije, stalno pucanje vodovodnih i kanalizacionih cijevi, trula stolarija, neadekvatno grijanje, propali kreveti i nedostatak posteljine slika su bolnice

Vrhunac agonije
U vi{e navrata smo pisali da je ova bolnica, kojoj gravitira sjeverozapadni dio BiH (dakle pacijenti iz oba bh. entiteta), ve} 42 godine privremeno smje{tena u neadekvatnom objektu. Vrhunac agonije i za pacijente i osoblje bila je protekla zima. Dotrajale instalacije, stalno pucanje vodovodnih i kanalizacionih cijevi, trula stolarija, neadekvatno grijanje, propali bolesni~ki kreveti i nedostatak posteljine bolnicu su pretvorili u kulise za kakav horor-film, ali ovda{nju vlast to, ~ini se, previ{e ne brine. Druga~ije se ne mo`e objasniti ~injenica da je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koncem pro{le jeseni Vladi RS-a na ime izgradnje bolnica u Bijeljini i Banjoj Luci odobrila 50 miliona eura. I umjesto da s prvim toplim danima radovi po~nu, prema rije~ima predsjednika Sindikata zdravstvenih radnika RS-a Milenka Granuli}a, iz Vlade tek sti`u najave da }e tokom ovog mjeseca biti raspisan tender. Potvrdio je to i premijer RS-a Aleksandar D`ombi}, koji se nada da bi gra|evinski radovi na dovr{etku objekta u kojem }e biti smje{tena hirurgija u Banjoj Luci mogli krenuti ovog ljeta. Pod uslovom, a premijer o tome ne govori, da ne bude `albe na tendersku proceduru koja po zakonu traje 90 dana. Ako radovi i budu okon~ani, kako se D`ombi} nada

Brana blokirala migraciju ribe
Brana na rijeci Vrbanji u Babi}ima kod ^elinca blokirala je uzvodnu migraciju ribe, upozorilo je Spor tsko-ribolovno dru{tvo iz Kotor-Varo{i, javila je Srna. „Zatrpani su propusti na brani, pa je sprije~eno kretanje ribe ka ribolovnom podru~ju Kotor-Varo{. Nemamo podataka o tome ko gradi branu i da li za to ima potrebnu dokumentaciju, pa smo se za pomo} obratili resornom ministarstvu i vodnoj inspekciji”, ka`e sekretar dru{tva Mladen Petru{i}. Upozorio je da na smanjenje ribljeg fonda u Vrbanji i u njenim pritokama u kotor varo{kom kraju uti~e i eksploatacija oblovine iz {umskih revira, naglasiv{i da se {uma izvla~i potocima, pa dolazi do pojave mulja i uginu}a ribe.

Klinika u o~ajnom stanju

za godinu, pitanje je ho}e li naredne zime uop{te biti mogu}e organizovati rad ljekara i boravak pacijenata u sada{njem objektu. „Ministarstvo zdravlja RS-a, a to je, zapravo, politika Vlade, promovi{e samo javno privatno partnerstvo, pa im se zato ne `uri da rije{e izrazito lo{e stanje na banjalu~koj hirurgiji. Na to smo u SDS-u bezbroj puta upozoravali, ali sve je bilo uzalud“ kazao je Nenad Ste, vandi}, poslanik SDS-a u Narodnoj skup{tini RS-a i ljekar UKC-a Banja Luka. Predsjednik PDP-a Mladen Ivani} nagla{ava da se „Vladi ne `uri da raspi{e tender jer se te{ko u njega ugraditi“ . „Kako EBRD ima rigorozne kontrolne mehanizme oko na~ina tro{enja sredstava koja distribuira po osnovu kredita, to je o~ito da se ovi na{i silno trude da sebe nekako u to ugrade. Ne}e im to po}i za rukom, ali {tetu od toga trpe svi gra|ani“ upozorio je Ivani}. ,

I on je saglasan sa Stevandi}evom tvrdnjom da je glavni interes aktuelnog ministra zdravlja RS-a Ranka [krbi}a ulaganje u javnoprivatno partnerstvo.

RADOVI NALJETO? Premijer RS-a Aleksandar D`ombi} nada se da bi gra|evinski radovi na dovr{etku objekta, u kojem }e biti smje{tena hirurgija u Banjoj Luci, mogli krenuti ovog ljeta
„Zato dok se zgrada hirurgije uru{ava, oko nje ni~u preskupe privatne dijagnosti~ke ambulante u kojima svoju korist vidi i ministar [krbi}“ upozorava Ivani}. , Mada je Vlada RS-a vi{e okupirana stalnim kadroviranjem unutar rukovodnih struktura UKC-a Banja Luka, premijer RS-a pri-

znao je da stanje na hirurgiji jeste lo{e. „Znam da postoje problemi, da je objekat star i nefunkcionalan, ali tu je ogromna odgovornost i samih zaposlenih“ naglasio je D`ombi}. ,

Poni`avanje radnika
Odgovaraju}i na ove konstatacije, Granuli} je istakao da je kazati ne{to takvo potpuni apsurd. „Za stanje u kojem se nalazi banjalu~ka hirurgija kriva je ova vlada i sve vlade prije nje koje ni{ta nisu u~inile da se to pitanje rije{i. Banjalu~ka hirurgija sramota je i RS-a i Vlade i okrivljavati za stanje u kojem se objekat nalazi zaposlene je poni`enje za sve zdravstvene radnike“ kazao je Granuli}. , On je zaklju~io da samo „nadljudskim naporima cjelokupnog osoblja hirurgija u Banjoj Luci uop{te funkcioni{e, jer zaposleni svojim trudom nastoje boravak i lije~enje pacijenata u~initi podno{ljivim“ . G. KATANA

Humana akcija za D`anku
Predstavnici Fondacije Dar i Bazara lijepih rukotvorina organizirali su ju~er ispred sarajevske Katedrale humanitarnu akciju prodavanja razli~itih ru~nih radova u cilju prikupljanja sredstava za pomo} u lije~enju novinara Nisveta D`anke, javila je Fena. Na {tandu postavljenom ispred Katedrale u ponudi su bile razli~ite vrste rukotvorina, nakit, pleteni proizvodi, ukrasi i drugi predmeti. Aida Kolar iz Bazara lijepih rukotvorina istaknula je da se organizaciji ove humanitarne akcije odazvao veliki broj ljudi iz Bugojna, Zenice, Tuzle, Mostara, Biha}a i drugih gradova koji su donirali ru~ne radove.

Gora`de

[kolski pribor za
u~enike u tri {kole
^lanovi Fondacije “Mara” iz Amsterdama ovih dana su za u~enike tri podru~ne {kole u BPK-u Gora`de donirali 154 kompleta koji sadr`e {kolski pribor i knjige. Projekat je realiziran sa Udru`enjem Obrazovanje gradi BiH, a donacija je uru~ena u osnovnim {kolama na Sadbi, Beri~u i Bogu{i}ima. - Drago nam je da smo ostvarili ovu donaciju za u~enike {kola u Gora`du. Fondaciju “Mara” iz Amsterdama osnovala je grupa studenata 1993. u Lidenu, Holandija, i okuplja studente koji edukaciju smatraju najboljim na~inom da se inspiri{u mladi da grade bolju budu}nost sebi i svojoj dr`avi, kazala je Anouk Fischer iz Fondacije “Mara” . Holandski studenti ve} du`e vrijeme sara|uju sa Udru`enjem Obrazovanje gradi BiH koje je i predlo`ilo da donacija bude uru~ena upravo ovim {kolama. A. H.

Projekat je realiziran sa Udru`enjem Obrazovanje gradi BiH

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

^ovjek kojeg nema u optu`nici protiv Vlahovi}a

Zahidini snovi o broju devet
“Pa, za{to nam niko nije javio da nema dovoljno krvi, za{to nisu uzeli onoliko koliko treba, moja majka bi pu`u}i oti{la sama, ne bi joj trebali dolaziti kao {to su to u~inili prvi put”, ~ujemo drhtavi {apat
Zahidu Mo~evi} prvi put susre}emo ove sedmice na su|enju Veselinu Vlahovi}u Batku. „Do{la sam da upitam tu`ioca da li ne{to zna o mome daid`i Ra{idu Had`i}u, kojeg su zlo~inci odveli 11. juna 1992. iz njegove ku}e u Smederevskoj ulici na Vracama“ objasnila nam je Zahida, i iz , d`epa izvadila Ra{idovu sliku i ceduljicu sa osnovnim podacima o njemu. „Nije se nikad `enio, mo`da i zato {to je njegova sestra, moja mama, rano ostala udovica, i on se brinuo o nama... Sve nam je omogu}io“ . @ena bri{e suze: “Eh, koliko ih je samo moja majka prolila“ ka`e Za, hida. U maju 1999. bila je ekshumacija prve masovne grobnice u Miljevi}ima, izvan sada{njeg groblja. „Dobro se sje}am. Prona{li smo dvije vre}e sa ukupno 12 tijela. U jednoj vre}i su bile tri lobanje“ go, vori Amor Ma{ovi}, tada{nji ~elnik federalne Komisije za nestale, sada ~lan Kolegija direktora Instituta za nestale BiH.
Ra{id Had`i}

Spomen-plakete patriotima
U organizaciji Udru`enja boraca Patriotska liga Mehuri}i 1991 - 1992. ju~er je u sarajevskom Domu Oru`anih snaga BiH, dodjelom spomen-plaketa zaslu`nim patriotima, obilje`ena 20. godi{njica vojnog savjetovanja Patriotske lige BiH (PLBiH) u selu Mehuri}, op}ina Travnik. Spomen-plakete dodijeljene su Bogi}u Bogi}evi}u, posthumno Aliji Izetbegovi}u i Nijazu Durakovi}u, Tatjani Ljuji} Mijatovi}, Miri Lazovi}u, Stjepanu Kljui}u, Mirku Pejanovi}u, Ivi Kom{i}u, Ejupu Gani}u, Rusmiru Mahmut~ehaji}u, potom u~esnicima savjetovanja u Mehuri}ima, ~lanovima Glavnog {taba PLBiH i istaknutim komandantima. A. B.

iz Miljevi}a I. ^ita imena identifikovanih, prona|enih u toj sekundarnoj grobnici: Frano i Grgica Alpez, otac i sin, Skender Azeraj, Me{an Be{i}, Ibrahim ]erkez, Aziz Gojak, Nihad Ja`i}, Almas Kos, Sulejman Svraka. „^etiri osobe su jo{ neidentifikovane. Nije ni osoba pod brojem devet“ potvr|uje Ma{ovi} i otva, ra stranicu o izvje{tajima iz Me|unarodne komisije za nestale: „Evo, Ra{id... Sje}am se, njegov brati} je dolazio da se raspituje“ govori , Ma{ovi} i ~ita primjedbu iz ICMPa koja stoji uz Ra{idovo ime: “Nije bilo dovoljno krvi...“ (!!!) Nakon {to smo joj to rekli, Zahida je u {oku. „Pa, za{to nam niko nije javio da nema dovoljno krvi, za{to nisu uzeli onoliko koliko treba, moja majka bi pu`u}i oti{la njima sama, ne bi joj trebali dolaziti kao {to su to u~inili prvi put“ ~ujemo drhta, vi {apat.

Prosvjetari tra`e odgovor od CIK-a
[trajka~ki odbor Sindikata osnovnog obrazovanja i vaspitanja Livanjskog kantona zatra`io je da se Centralna izborna komisija (CIK) BiH hitno izjasni o tome da li ovaj kanton ima ili nema kantonalnu vladu u tehni~kom mandatu, javila je Srna. Potpredsjednik Sindikata Filip ^elar izjavio je ju~er da prosvjetnim radnicima nije jasno da li Vlada u tehni~kom mandatu, ~iji je predsjednik pro{le sedmice podnio neopozivu ostavku, ima legalnu i legitimnu izvr{nu vlast. ^elar je novinarima rekao da }e o ovoj ~injenici od CIKa biti zatra`eno tuma~enje, jer u Sindikatu smatraju da je ostavkom premijera Kanton ostao i bez vlade u tehni~kom mandatu.

Ve} vi|eno
Bol sestre Zahide
Foto: D. TORCHE

Tijelo bez glave
Ostaci su potom bili izlo`eni u viso~koj mrtva~nici, u koju je oti{la i Zahida. „Odmah sam na jednom tijelu, bez glave, koje je nosilo oznaku 9, prepoznala daid`in bordo pulover kojeg je plela moja rahmetli mama. Tu vunicu sam donijela iz Njema~ke. Prepoznala sam i daid`in d`emper, a tu sam na{la i komad meni nepoznatog {tofa. Vjerujte da su mi ti posmrtni ostaci, sa oznakom devet, ve} nekoliko puta dolazili u san...“ govori Zahida, , koja je jo{ tada svoje sumnje izrekla nadle`nom doktoru.

„Svi smo bili uzbu|eni, drhtali smo, a ovaj doktor mi je kazao da moramo biti sto posto sigurni. Ja sam bila za pulover i d`emper. No, kasnije, jedan ro|ak mi je potvrdio da je daid`a, koji je, ina~e, radio u prodavnici {tofova, njima do{ao u odijelu ~iji sam dio na{la“ , tvrdi Zahida, napominju}i da je ona u proteklom ratu izgubila i voljenog brata. „Ali znamo gdje mu je mezar... I, to je opet ne{to drugo... A moja mati je i u smrt

oti{la sa otvorenom ranom, {to nije prona|en Ra{id. Had`ija smo ga svi zvali“ obja{njava Zahida. , I njena majka i njen mla|i daid`a su, ~im je po~ela identifikacija metodom DNK-a, dali svoju krv.

Ostaci d`empera i prsluka

Zahidina majka [emsa nije do~ekala da vidi Ra{idov mezar

„^ekali smo, ~ekali i, eto, neki nisu ni do~ekali. Nikad ne}u zaboraviti kada smo jednom gledali tv-snimke s neke ekshumacije, a moja majka duboko uzdahnu i pokaza kroz prozor: “Eh, sve nalaze, samo moga Had`ije nema...“ Amor Ma{ovi} otvara kompjutersku stranicu na kojoj je izvje{taj

Ma{ovi} ka`e da bi krv sada mogla dati i ona i njena sestra i brat, kao i djeca njenog daid`e, ali je pitanje da li }e to biti kvalitetan uzorak. „Postoji i mogu}nost da se uzme uzorak od Ra{idovih roditelja. To nismo nikada radili, ali, ako tu`ila{tvo naredi...“ navodi Ma{ovi}. , „Moja nana, a Ra{idova majka je ukopana 1989. na Barama, i znam da ni{ta ne bi imala protiv toga“ govori Zahida, uz novi nalet , pla~a nam pri~aju}i o tome kako je Had`ijin otac u Drugom svjetskom ratu, kao i Had`ija u proteklom, odveden u smrt iz ku}e: „To su tada u~inile kom{ije, znali smo im i imena. Selo je bilo na granici izme|u Pljevalja i Priboja. Kom{ije su se potom uvukle u vlast, imale su partizanske spomenice. Moja nana je s djecom doselila u Sarajevo.“ O Ra{idovom „nestanku“ Zahida je ~ula vi{e verzija: “Ne mogu samo jedno shvatiti. [utnju osobe kod koje je moj daid`a bio desetak minuta prije nego {to su upali kod njega, kako mnogi pri~aju, Vlahovi} i njegovi...“ Zahida Mo~evi} gleda na sto po kojem je poredala djeli}e pletiva i platna. „Makazama sam to odrezala onog dana u mrtva~nici... Kao da vidim moga daid`u...“
Edina KAMENICA

Saniranje {teta od nevremena
^lanovi Predsjedni{tva Narodne stranke Radom za boljitak odr`ali su ju~er svoju redovnu sjednicu u Sarajevu, javila je Fena. Predsjedni{tvo stranke donijelo je i zaklju~ak koji se odnosi na saniranje {teta nastalih snje`nim padavinama u minulom periodu. “Oko 100 miliona konver tibilnih maraka potrebno je za saniranje {teta nastalih velikim snje`nim padavinama. Najvi{e su nastradali kapaciteti primarnih poljoprivrednih proizvo|a~a kojima je neophodna hitna pomo}. Predsjedni{tvo Narodne stranke Radom za boljitak je jednoglasno donijelo odluku da }emo prvenstveno od svojih koalicionih partnera tra`iti rebalans bud`eta FBiH gdje }emo tra`iti 30 miliona KM za naknadu {teta poljoprivrednicima. Tako|er, tra`it }emo i 10 miliona KM za podr{ku poljoprivrednim proizvo|a~ima, povratnicima u RS”, naglasio je dopredsjednik stranke Mersed [erifovi}.

8

DOGA\AJI

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Podizanje svijesti o HIV/AIDS-u u
Tuzla: Simpozij o bolestima crijeva
U Tuzli je ju~er odr`an Godi{nji monotematski simpozij tri regije - Tuzla, Osijek i Novi Sad, posve}en inflamatornim bolestima crijeva. Stru~njaci navedenih regija ve} petu godinu zaredom sastaju se i razmjenjuju iskustva, da bi zajedni~ki donijeli zaklju~ke kako pravovremeno i na najbolji na~in tretirati oboljele od ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, javila je Fena. “Lije~enje biolo{kom terapijom spada u klasu skupih lijekova i daje se pod odre|enim indikacijama u sve tri na{e dr`ave. Mislim da iznala`enje najbolje i najracionalnije terapije ovih bolesti, koje mogu da imaju te`ak i progresivan tok, doprinosi boljem poznavanju materije i razmjeni iskustava” rekao je direktor Kli, nike za interne bolesti Klini~kog centra Vojvodina prof. dr. Dragomir Damjanov. [ef Odjela za gastroenterologiju i hepatologiju Interne klinike UKC-a Tuzla dr. Ervin Alibegovi} kazao je kako su preliminarni razgovori zavr{eni dogovorom o zajedni~kom istra`ivanju iz oblasti {to }e biti puni doprinos daljem razvoju struke i znanosti u cjelini. Dogovoreno je pravljenje zajedni~kog registra oboljelih zbog optimalizacije terapije bolesnika. Izme|u tri regije na razini fakulteta ve} su potpisani sporazumi o suradnji, koja u {irem smislu zna~i i suradnju klini~kih centara. Naredni simpozij bit }e odr`an u Novom Sadu.

Zdravstveni
Bosna i Hercegovina spada u zemlje sa niskim stepenom epidemije HIV-a. Od po~etka registracije HIV-a (1986) do danas je registrovano ne{to manje od 200 osoba sa infekcijom HIV. Jedan dio osoba, njih {ezdesetak, je, na`alost, u me|uvremenu umro. Nacionalni koordinator za prevenciju HIV-a u Federaciji BiH dr. Zlatko ^ardaklija ka`e za Oslobo|enje da su neki ljudi nestali sa evidencije tokom rata i neposredno nakon njega, dok se za pojedine gra|ane BiH zna da se nalaze na lije~enju u susjednim dr`avama. „Sada mogu re}i da imamo 6070 osoba koje `ive na teritoriji BiH i koje su HIV pozitivne. To je izuzetno mali broj u odnosu na to da imate na terapiji samo u nekim susjednim zemljama po dvije-tri hiljade ljudi. Mi sada na terapiji imamo 50-60 ljudi“ kazao je ^ar, daklija.

Mili}i: Starici ~estitke za 100. ro|endan
Najstarijoj stanovnici op{tine Mili}i Savki Novakovi}, koja je ju~er navr{ila 100 godina, prigodne poklone obezbijedile su i uru~ile ~lanice mili}kog Udru`enja `ena Forum, javila je Srna. Ro|endan Savki u porodi~noj ku}i u mili}kom naselju Vuk{i}-Polje ~estitala je predsjednica Udru`enja Milena Klje{tan koja je istakla da Forum u okviru svojih aktivnosti praktikuje obilazak starih osoba, prvenstveno `ena. “Namjeravamo da obi|emo jo{ neke bake, da ~ujemo njihova `ivotna iskustva i darujemo skroman poklon. Va`no je, tako|e, da vidimo kako te `ene `ive i da im, ukoliko je potrebno, i pomognemo” rekla je Klje{tan. Starica je izrodila desetoro djece ko, ju je othranila obra|uju}i zemlju i gaje}i stoku. Petoro djece je `ivo, a ima sedamnaestoro unu~adi i, kako ka`e ova stogodi{nja baka, ko zna koliko praunu~adi. Ona prima socijalnu naknadu za tu|u njegu i pomo} i skromnu invalidninu za sina poginulog u Drugom svjetskom ratu, a o njoj brine k}erka Rada. “Ona mi je desna ruka, izvede me ponekad vani da pro{etam...” , ka`e Savka. Me|u mje{tanima Vuk{i}-Polja ima i onih koji tvrde da je starica nekoliko godina starija i da knjige nisu potpuno vjerodostojne.

Na dnu ljestvice
Iz ovih podataka izvodi zaklju~ak da je BiH, po svim mjerilima, na dnu ljestvice sa niskim stepenom epidemije. Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja centra – od Poljske do Albanije. To je podru~je Evrope koje ima najmanji broj registriranih oboljelih od AIDS-a. „^ak i u zemljama centra u evropskoj podjeli, gdje je najmanji stupanj epidemije, mi smo zemlja na dnu te ljestvice sa niskim stupnjem epidemije. Me|utim, mali broj slu~ajeva nije nas zavarao jo{ od ranije, jer smo znali da su HIV i AIDS - HIV kao uzro~nik, a AIDS kao oboljenje koje se javlja u vezi sa HIV infekcijom zdravstveni izazovi za cijeli svijet, ne samo za BiH i da svako popu{tanje pa`nje mo`e da se odrazi katastrofalno sa velikim brojem inficiranih i oboljelih kasnije u BiH“ , kazao je ^ardaklija. Tako povoljna slika rezultat je programa koje je u prevenciji i lije~enju HIV-a na{a zemlja na vrijeme po~ela. „No, ne mora biti, kao {to neki pogre{no vjeruju, da vam programi daju manji broj oboljelih, nego upravo djeluju preventivno da se smanjuje broj rizi~nog pona{anja putem kojeg se mo`e zaraziti virusom HIV-a. Sa druge strane, kada po~nete ulaziti u neke kategorije, taj broj mo`e i da poraste. Recimo, mi smo pro{le godine imali porast broja zato {to smo uspjeli da prodremo u kategoriju osoba ‘mu{karci koji imaju seks sa mu{karcem’ (MSM). To je vrlo skrivena kategorija i potrebne su godine da biste uspjeli da steknete njihovo povjerenje da malo u|ete u te krugove i da mo`ete razvijati preventivne programe“ re, kao je ^ardaklija. On je bio jedan od predava~a na

Projekat aktivnosti na izgradnji dr`avnih kapaciteta i podizanja svijesti o HIV/AIDS-u u BiH, koji se prevashodno odnosi na migrante i mobilnu populaciju, koji provodi Me|unarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podr{ku Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije za BiH kojim upravlja UNDP, nastavljen je nedavnom obukom na Vla{i}u

nedavnoj 3. obuci za nevladine organizacije i medije o HIV/AIDS-u i mobilnim grupama – brige, stavovi, mitovi i eti~ka pitanja. Ovim je nastavljen projekat aktivnosti na izgradnji dr`avnih kapaciteta i podizanja svijesti o HIV/AIDS-u u BiH, koji se prevashodno odnosi na migrante i mobilnu populaciju, koji provodi Me|unarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podr{ku Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije za BiH kojim upravlja UNDP.

Ja~anje kapaciteta
Cilj je da se dodatno konsolidiraju i oja~aju kapaciteti saradnje izme|u nevladinih organizacija, medija i odjela za odnose s javno{}u zdravstvenog sektora Republike Srpske i Federacije BiH. Ovo bi trebalo da rezultira postavljanjem temelja za izradu i provo|enje informativne kampanje o prevenciji HIV-a i pomo}i mobilnim grupama i migrantima, te najavi pokretanje kampanje za dobrovoljno savjetovali{te i testiranje (VCCT). Me|u predava~ima su bili i Haley West, koordinator za migracije i zdravstvo u sjedi{tu IOM-a u Genevi, Anna Luzi i Stefania D’Amato iz Nacionalnog instituta za zdravstvo Italije te Stefano Volpicelli iz IOM-a u Rimu. Prema podacima IOM-a, u 2006. u svijetu su bila 192 miliona me|unarodnih migranata, od ~ega je 95 miliona bilo `ena. Najve}i broj njih poti~u iz Kine, Indije i Filipina, dok su naj~e{}e njihove destinacije SAD, Rusija, Ukrajina i Francuska. Migranti i mobilne populacije su sve zna~ajnija klju~na ciljna populacija u aktivnostima vezanim za HIV/AIDS u mnogim zemljama i istovremeno su pod najve}im rizikom. Oni ~esto uklju~uju mje{avinu razli~itih populacija poput imigra-

Dr. Zlatko ^ardaklija:
Preventivno djelovanje

Dva nova izvori{ta u ^elincu
Preduze}e Hidrokop iz Banje Luke je na lokalitetu Mlinska rijeka u op{tini ^elinac uspje{no okon~alo ispitivanje dvije nove bu{otine, kapaciteta od po 2,5 litara vode u sekundi, saop{teno je iz Gra|evinskog odbora za izgradnju vodovoda u ~elina~kom selu Jo{avka. Predsjednik Odbora Slavko Dujakovi} izjavio je za Srnu da je rije~ o izuzetno va`nom poduhvatu, jer }e priklju~enje dva nova izvori{ta na vodovod omogu}iti stabilno vodosnabdijevanje ne samo Jo{avke ve} i susjednih sela La|evci, Kamenica, Crni Vrh, Grabovac i dio [trba. On je podsjetio na to da je uspje{no rje{avanje vodosnabdijevanja, kao najva`nijeg `ivotnog problema u Jo{avki, po~elo 2003. godine, kada su ura|ene prve dvije bu{otine na lokaciji Jelova~a kapaciteta sa po 2,5 litara vode u sekundi. Zahvaljuju}i, najvi{e, anga`ovanju Gra|evinskog odbora, tri godine kasnije vodovod je ve} bio u funkciji priklju~ivanjem prvog korisnika - Osnovne {kole “Mladen Stojanovi}” .

IOM i Globalni fond prepoznali programe u BiH
„Zahvalan sam, sa jedne strane, IOM-u {to je organizovao ciklus obuka. Me|utim, moram ista}i i drugu ~injenicu da su svi ovi treninzi i obuke organizovani zahvaljuju}i sredstvima koja smo dobili od Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, koji funkcioni{e od 2002. Mi smo ta sredstva dobili u jednom ciklusu i zavr{ili smo od 2006. do 2011. jednu rundu – 11 miliona dolara, koje smo dobili kao grant. Dakle, radi se o izuzetno kvalitetnim sredstvima“ rekao nam je dr. ^ardaklija, izra, `avaju}i zahvalnost u ime svih osoba u BiH koje rade na problemima HIV-a Globalnom fondu zato {to je procijenio da su programi u na{oj zemlji dobro ura|eni i sveobuhvatni. Podsjetio je i da IOM radi jedan dio koji se ti~e same programske prevencije izme|u mobilnih populacija. „I to nam je izuzetno va`no. Nevladine organizacije i mediji koji prisustvuju ovom treningu dobijaju dio znanja o HIV-u i na taj na~in doprinose smanjenju stigme, u ~emu mediji igraju najve}u ulogu. Sa jedne strane, mediji mogu da odigraju izuzetno pozitivnu ulogu i doprinesu znatno smanjenju stigme, a, sa druge, nekim senzacionalisti~kim napisima, kakvim su na{i mediji vrlo skloni, mogu itekako da generiraju stigmu prema osobama koje `ive sa HIV-om“, kazao je on.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

DOGA\AJI

9

Bosni i Hercegovini

izazov za cijeli svijet
Dr`avna strategija
Jedan od osnovnih ciljeva Strategije za odgovor na HIV i AIDS u Bosni i Hercegovini 2011 - 2016, koju je Vije}e ministara BiH usvojilo u septembru pro{le godine, ja~anje je nadzora nad HIV-om i AIDS-om. No, jo{ 2002. formiran je Savjetodavni odbor za borbu protiv HIV/AIDS-a na nivou Vije}a ministara BiH. Nakon toga je zapo~ela priprema na izradi prve strategije, koja je usvojena u februaru 2004. To je bila strategija za borbu protiv HIV/AIDS-a na nivou BiH od 2004. do 2009 i imala je u sebi nekih pet osnovnih ciljeva, koji su bili {iroko postavljeni. „To su op}eniti ciljevi tipa da treba sprije~iti dalje {irenje HIV-a, odnosno da treba osigurati adekvatno lije~enje, koje do tada nije bilo osigurano, njegu i podr{ku osobama koje `ive sa HIV-om, da treba razviti pravni okvir za za{titu ljudskih prava osoba koje `ive sa HIVom, da treba smanjiti stigmu i diskriminaciju, osigurati koordinaciju sa lokalnim nevladinim organizacijama, me|unarodnim organizacijama koje su u to vrijeme radile u na{oj zemlji na podru~ju borbe protiv HIV/AIDS-a i podr{ku ja~anju kapaciteta unutar BiH za borbu protiv HIV/AIDS-a, jer do tada smo imali relativno mali broj pojedinaca, osoba koje su bile uklju~ene u borbu protiv HIV/AIDSa, ali jednog koordiniranog dr`avnog odgovora na to nismo imali. Iz tih razloga smo po~eli odmah nakon toga ostvarenje tih ciljeva. Vrlo brzo je, recimo, osigurano lije~enje za sve osobe koje su inficirane sa HIV-om ili razvile AIDS, jer u to doba se, uglavnom, infekcija otkrivala na taj na~in da ljudi po~nu ispoljavati simptome AIDS-a, pa se onda u kasnoj fazi, kada je bolest ve} uznapredovala, otkrivao HIV. Mi smo tada uveli lije~enje tih osoba. Od 2004. Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH je uveo terapiju za te osobe, koja se pokriva iz Federalnog fonda solidarnosti, odnosno od 2007. Fond u RS-u je uveo iste principe tako da je terapija od dr`ave BiH u cijelosti pokrivena“ kazao nam je dr. ^ardaklija. , U~esnici obuke na Vla{i}u nata iz odre|enih zemalja, etni~kih manjina, emigranata koji rade u inostranstvu, internih migranata, `rtvi eksploatacije i zloupotrebe, nelegalne migrante i raseljena lica. Takve podgrupe populacije, upozoravaju u IOM-u, imaju nivo rizika od HIV-a i ugro`enosti koji varira. HIV politike i programi koji imaju za cilj migrante kao cjelina su neefikasni. Ugro`enost u pogledu HIV-a migranata se vezuje za mnogo toga, pored znanja o preno{enju HIV-a i efekata mobilnosti, te ~esto uklju~uje strukturalne faktore poput siroma{tva, mogu}nosti sveukupnog pristupa zdravstvenim uslugama i rodno zasnovanom nasilju. Kako je tokom predavanja naglasio dr. ^ardaklija, za sada ne postoji specifi~na prevencija koja daje stopostotnu za{titu od HIV infekcije, kao {to ne postoji ni sigurna i djelotvorna vakcinacija za HIV (djelotvornost dosada{njih vakcina za HIV kre}e se u rasponu 30-40 posto). U posljednje vrijeme ra|eni su poku{aji sa profilaksom prije izlaganja (mikrobicidni vaginalni gelovi sa dodatkom tenofovira kao djelotvornog antiretrovirusnog medikamenta – 40 posto uspje{nosti) i kapsulom tenofovira peroralno prije seksa sa upotrebom kondoma kod mu{karaca koji imaju seks sa mu{karcima (44-85 posto). Tako|er, poku{avano je obrezivanjem (cirkumcizijom) mu{karaca, naro~ito u dr`avama Subsaharske Afrike (podr`ana akcija od Melinda i Bill Gates fondacije). Rana dijagnoza HIV-a, kako je kazao ^ardaklija, predstavlja sna`no oru`je za prevenciju ili barem odga|anje po~etka AIDS-a. Da bi testiranje maksimalno iskoristili u prevenciji {irenje HIV-a, ono mora biti pra}eno principom povjerljivosti, savjetovanjem prije i poslije testiranja, a mora se dobiti pristanak korisnika usluga na bazi potpune informiranosti prije nego se testiranje obavi. Taj princip podrazumijeva: D – dobrovoljnost, P – povjerljivost, S – savjetovanje i T – testiranje. DPST uveden je u BiH 2005. U na{oj zemlji ima 19 centara za DPST, koji su raspore|eni u sjedi{tima kantona u Federaciji, regija u RS-u i u distriktu Br~ko. Nau~ene korisne lekcije Predava~i iz Italije iznijeli su iskustva iz svoje zemlje. Naglasili su i zna~aj Evropskog centra za prevenciju i kontrolu oboljenja (ECDC), koji ukazuje na podru~ja djema prevencije i studija o nejednakom zdravlju i odrednicama zdravlja u specifi~nim grupama migranata. Evropski centar daje upute za provo|enje dobre prakse poput uspostavljanja mre`a izme|u profesionalnih udru`enja, ljekara, me|unarodnih organizacija, socijalnih i zdravstvenih radnika, organizacija za ljudska prava i migranata. Vr{e se izrade i monitorinzi studija o rizi~nom pona{anju ranjivih grupa, priprema informativni materijal na vi{e jezika, ostvaruju informativne kampanje radi promocije podvrgavanju testu na HIV, kao i pobolj{ava informiranosti o zdravstvenim slu`bama, njihovoj organizaciji i modalitetima pristupa. Italija je prihvatila me|unarodne preporuke da nastavi informisanje o metodama prevencije preno{enja virusa HIV polnim aktom i promovira testiranje na HIV i odgovaraju}e savjetovanje prije i poslije testa. Efikasno informiranje u toj zemlji predvi|a uklju~ivanje pokrajina i autonomnih provincija, udru`enja za borbu protiv AIDSa, multietni~kih grupa. Tako|er, prihvatila je da osigura obu~avanje zdravstvenih radnika i o psihosocijalnoj tematici kod seropozitvnih pacijenata, osigura vanbolni~ku ljekarsku pomo} hroni~nim bolesnicima.

SNA@NO ORU@JE Rana dijagnoza HIV-a predstavlja sna`no oru`je za prevenciju ili barem odga|anje po~etka AIDS-a
lovanja pri istra`ivanju i zahvatima u javnom zdravstvu na pitanjima HIV-a i AIDS-a, tuberkuloze i bolesti koje se mogu prevenirati vakcinacijom, kao {to su monitornig pristupa migranata slu`bama za pomo} i lije~enje, kao i programi-

Migracioni procesi
Haley West je navela razloge koji dovode do migracija poput globalizacije, kriza, klimatskih promjena... Govorila je i o tradicionalnim i modernim migracionim procesima, rizi~nim i ranjivim kategorijama od HIV-a, o oblicima stigme, problemima koji proisti~u iz stigmatizacije, diskriminaciji, kr{enjima ljudskih prava i drugim problemima kojima je zahva}ena ova populacija. Ciklus obuka bi}e nastavljen i u narednim mjesecima, a ve} za nekoliko dana polaznici }e sudjelovati u studijskoj posjeti Italiji gdje }e se upoznati sa na~inima djelovanja zdravstvenih ustanova, medija, nevladinih organizacija i slu`bi IOMa u pomo}i mobilnim populacijama i drugim ranjivim kategorijama.
Daniel OMERAGI]

10

CRNA HRONIKA
Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su M. D. (43) koji je osumnji~en za izazivanje op}e opasnosti. M. D. je priveden zbog sumnje da je pod dejstvom alkohola u sarajevskoj Ulici Harisa ^ampare ispalio nekoliko hitaca u zrak. Od osumnji~enog je policija oduzela pi{tolj kalibra 7,62 milimetra, te lova~ku pu{ku. M. D. je nakon kriminalisti~ke obrade predat u Odsjek za zadr`avanje MUP-a KS-a.

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Pijan pucao u zrak

Mostar: Vatra progutala stan

U po`aru koji je izbio u no}i sa petka na subotu u mostarskoj Ulici kneza Vi{eslava 77 u potpunosti je izgorio stan. Po`ar su ugasili pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice, a u ga{enju vatre su u~estvovali sa tri vozila. U PVJ-u Mostar su rekli da je u po`aru o{te}eno nekoliko stanova, a prema nezvani~nim informacijama, dvoje ljudi je zbog udisanja dima zatra`ilo Dk. O. pomo} ljekara.

U Srbiji i Crnoj Gori

Sarajevskoj policiji prijavljena ~etiri razbojni{tva

40-godi{njak

pretu~en i oplja~kan
Zbog napada na Harisa Bajraktarevi}a, uhap{ena trojica razbojnika • U plja~ki Mercatora koristili mesarsku sataru
Haris Bajraktarevi} (43) iz Sarajeva te{ko je povrije|en u razbojni{tvu koje je nad njim izvr{eno ispred ulaza u kafi} Neon u sarajevskoj Ulici Mis Irbina 10. Njega su napali A. A. (24), A. K. (20) i D. K. (20) koji su mu tom prilikom oteli odre|enu svotu novca. Razbojnike su uhapsili pripadnici Prve policijske uprave MUP-a Kantona Sarajevo, ali su sva trojica nakon kriminalisti~ke obrade pu{tena na slobodu. Bajraktarevi}u je pomo} ukazana u Klinici urgentne medicine Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu gdje mu je konstatovana fraktura nosne kosti. Bajraktarevi} je na lije~enje upu}en u Kliniku za maksilofacijalnu hirurgiju. Kako se moglo ~uti, Bajraktarevi} je bio pod dejstvom alkohola {to su razbojnici iskoristili kako bi ga oplja~kali. Osim ovog, u Sarajevu su se dogodila jo{ tri razbojni{tva. Tako je nepoznata osoba u petak oplja~kala prodavnicu Anexprom u Drinskoj 2. Iz MUP-a Kantona Sarajevo je saop}eno
Vi{i sud u Beogradu

Vi{i sudovi u Beogradu i Podgorici blokirali su u Srbiji i Crnoj Gori nepokretnosti u vrijednosti gotovo pola miliona KM, u vlasni{tvu Dra`ena \oki}a, pravosna`no osu|enog u Republici Srpskoj na zatvorsku kaznu od osam i po godina zbog organizovanog kriminala, odnosno {verca droge, saop}eno je ju~er iz MUP-a RS-a. Zabrana koju je donio Vi{i sud u Podgorici odnosi se na \oki}ev stan od 50,28 kvadratnih metara, dok je Vi{i sud u Beogradu donio rje{enje o zabrani otu|enja i optere}enja \oki}evog stana od 90,36, kao i apartmana od 26,72 kvadratna metra. „Odjeljenje za finansijske istrage i otkrivanje imovine ste~ene iz-

Blokirana imovina dilera iz BiH

vr{enjem krivi~nog djela MUP-a Republike Srpske provelo je finansijsku istragu protiv \oki}a i drugih, kojom je utvr|eno da je stekao imovinu koja nije u srazmjeri sa prijavljenim prihodima iz legalnog poslovanja u iznosu od 327.026,58 KM“ navela je portpa, rol MUP-a RS-a Mirna [oja. Specijalno tu`ila{tvo RS-a podnijelo je Vrhovnom dr`avnom tu`ila{tvu Crne Gore i Tu`ila{tvu za organizovani kriminal Srbije molbe za pru`anje pravne pomo}i, na osnovu kojih je blokirana \oki}eva imovina. Tr`i{na vrijednost zamrznute imovine u vlasni{tvu \oki}a je 460.000 KM, a o~ekuje se i odre|ivanje mjere trajnog oduzimanja.

Kradljivce iz Mis Irbine priveli pripadnici Prve PU

da je razbojnik naoru`an pi{toljem natjerao radnicu ove prodavnice F. N. da mu preda novac. Isti razbojnik je oteo i dvije {teke cigareta iz ove prodavnice. Pripadnicima Druge policijske uprave MUP-a KS-a U. I. iz Sarajeva je prijavila da joj je razbojnik ukrao torbu s li~nim dokumentima i manjom svotom novca u sarajevskom naselju Otoka.

Razbojni{tvo se dogodilo i u naselju Vele{i}i kada su trojica kradljivaca, od kojih je jedan bio naoru`an mesarskom satarom, oplja~kala Mercatorovu samoposlugu u Ulici Muhameda efendije Pand`e 95. Razbojnici su natjerali radnice Mercatora B. B. i S. V. da im predaju novac nakon ~ega su pobjegli.
Dk. O.

Kantonalni sud Livno

Vojin Savi} negirao

krivnju za ubistvo
Biv{i policajac se tereti da je u martu pro{le godine usmrtio 17-godi{nju @anu Stoj~i}
Biv{i policajac iz Drvara Vojin Savi} (24), koji je optu`en za ubistvo 17-godi{nje u~enice @ane Stoj~i} u martu pro{le godine, izjasnio se pred Kantonalnim sudom u Livnu da nije kriv za ubistvo i naru{avanje nepovredivosti doma, javila je Srna. Optu`nica kantonalnog Tu`ila{tva Savi}a tereti za dva krivi~na djela - ubistvo maloljetnice, za koje je predvi|ena kazna zatvora od najmanje pet godina, i naru{avanje nepovredivosti doma, za koje je predvi|ena kazna do tri godine zatvora. Savi} se o krivnji izjasnio u prisustvu svog advokata Gorana Bradari}a iz Livna i sudije za prethodno saslu{anje Nedima Begi}a, koji je i predsjednik Kantonalnog suda u Livnu. Prema optu`nici Savi} je 13. marta pro{le godine oko 3.30 sati nasilu u{ao u ku}u maloljetne u~enice u kojoj je sama `ivjela i odmah na nju nasrnuo, udaraju}i je i vulgarno vrije|aju}i. Nakon {to je vozilom odvezao mladi}a kojeg je zatekao u ku}i biv{e djevojke, Savi} se vratio i nastavio sva|ati sa maloljetnicom, da bi joj u jednom trenutku iz slu`benog pi{tolja pucao u stomak.
Vojin Savi}

U skladu sa ~lanom 6. Zakona o posredovanju u privatnom osiguranju (“Sl. novine FBiH br. 22/05 i 8/10), objavljujemo sljede}e

OBAVJ E [T E NJ E
o prestanku ugovora o zastupanju u poslovima osiguranja usljed ukidanja rje{enja o produ`enju obavljanja poslova zastupanja u osiguranju, sa sljede}im Dru{tvom: - „Busova~a Zoil“ dru{tvo za zastupanje u osiguranju d.o.o. Busova~a GRAWE OSIGURANJE d.d. Sarajevo

Nakon toga je te{ko ranjenu djevojku odvezao do Doma zdravlja u Drvaru, a zatim je vozilom Hitne pomo}i prevezena u Kantonalnu bolnicu u Livnu, ali je na putu do bolnice preminula. U istrazi se Savi} branio da mu je maloljetnica otela pi{tolj i da je pucala sama u sebe, ali je istragom Tu`ila{tva utvr|eno da je rije~ o ubistvu, ~iji je motiv ljubomora, jer je Savi} sa maloljetnicom bio u ljubavnoj vezi do 3. marta 2011. godine. Savi} je bio zaposlen kao policijski slu`benik Grani~ne policije BiH.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

CRNA HRONIKA
Zasad nepoznati provalnik ukrao je preksino} zlatni nakit i tehni~ke ure|aje iz stana u vlasni{tvu F. A. koji se nalazi na zeni~kom Bulevaru Kulina bana 12, saop}eno je iz MUP-a Zeni~ko-dobojskog kantona. Provalnik je ukrao digitalnu kameru, digitalni fotoaparat, te odre|enu koli~inu zlatnog nakita i novca. Uvi|aj su obavili pripadnici MUP-a ZDK-a koji tragaju za lopovom i ukradenim stvarima.

11

Provalnik odnio zlatni nakit

Ba{~ar{ija: Gorio dimnjak

Foto: [. SULTANOVI]

Pri pa dni ci Pro fe si o nalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo ju~er su ugasili po`ar koji je izbio oko deset sati u dimnjaku Kafane kod Bega na Ba{~ar{iji. U ga{enju po`ara u~estvovalo je jedno vatrogasno vozilo, a povrije|enih nije bilo. Najvjerovatniji uzrok ovog po`ara je neo~i{}en dimnjak, re~eno nam je u PVB-u Kantona Sarajevo.
Dk. O.

u`ilac Posebnog odjela za organizovani, privredni kriminal i korupciju Tu`ila{tva BiH ju~er je Sudu BiH uputio prijedlog za odre|ivanje pritvora za dr`avljane Francuske Nebie Arsene Andrea (28) i Elouazghani Adeda (28) koji su osumnji~eni za neovla{teni promet oru`jem, vojnom opremom i proizvodima dvojne namjene. Dr`avljane Francuske su u Tuzli uhapsili pripadnici Agencije za istrage i za{titu BiH (SIPA). Andrea i Aded su osumnji~eni da su na po dru~ju BiH od odre|enih osoba, bez odobrenja i suprotno odredbama me|unarodnog prava kupili ru~ni ba~ac raketa RPG sa namjerom da ga prebace na teritoriju Republike Francuske. De`urni tu`ilac Tu`ila{tva BiH je prijedlog za odre|ivanje pritvora uputio zbog opasnosti od bjekstva osumnji~enih s obzirom na to da nemaju dr`avljanstvo BiH, te da bi odlaskom iz BiH postali nedostupni pravosudnim organima Bosne i Hercegovine. U dr`avnom Tu`ila{tvu su nam ju~er rekli da }e istragom biti utvr|eno {ta su francuski dr`avljani namjeravali u~initi s ru~nim raketnim baca~em, te ko su im eventualni pomaga~i. Podsje}amo, osim dr`avljana Francuske, pripadnici SIPA su uhapsili i dvojicu bh. dr`avljana. Jedan od bh. dr`avljana je pu{ten nakon kriminalisti~ke obrade u SIPA, a drugi nakon saslu{anja u Tu`ila{tvu BiH. Pripadnici SIPA su tokom hap{enja pretresli nekoliko stanova u Tuzli.

T

Nakon hap{enja u Tuzli

Predlo`en pritvor
za dvojicu Francuza
Kod dr`avljana Francuske Nebie Arsene Andrea (28) i Elouazghani Adeda (28) pripadnici SIPA na{li ru~ni raketni baca~
Akciju izveli pripadnici SIPA

Dk. O.

Osumnji~ena za zloupotrebu “te{ku” 53.000 KM

Banja Luka

Direktorici Zavoda
Jake{ odre|en pritvor
Vojka Zec saslu{ana u Okru`nom tu`ila{tvu Doboj zbog sumnje da je Zavod potkradala preko molersko-farbarskih radova
Direktorici Javne zdravstvene ustanove Jake{ kod Modri~e Vojki Zec Osnovni sud u Modri~i odredio je jednomjese~ni pritvor nakon {to je saslu{ana u Okru`nom tu`ila{tvu Doboj. Zec je uhap{ena prije nekoliko dana zbog sumnje da je, zloupotrijebiv{i slu`beni polo`aj, prisvojila vi{e od 53.000 maraka. Osumnji~ena je da je direktnom pogodbom, bez po{tivanja postupka predvi|enog Zakonom o javnim nabavkama, te izdavanjem finansijskih faktura, prisvojila novac. Iz CJB-a Doboj su saop}ili da je Zec kao odgovorna osoba u Zavodu za lije~enje, rehabilitaciju i socijalnu za{titu du{evnih bolesnika Jake{ Modri~a od januara 2010. do decembra 2011, protivno procedurama, dogovarala izvo|enje gra|evinskih i molerVojka Zec

Razbojnik predat tu`ila{tvu
Milorad Vukadinovi}, koji je osumnji~en za razbojni{tvo u trgovini u Banjoj Luci, ju~er je nakon kriminalisti~ke obrade predat u nadle`nost banjalu~kog Okru`nog tu`ila{tva, javila je Srna. Vukadinovi}a, koji je maskiran i naoru`an iz jedne trgovine u Banjoj Luci preksino} ukrao neutvr|enu koli~inu novca, savladali su vlasnik radnje, radnica i slu~ajni prolaznik, a u poku{aju oduzimanja oru`ja od razbojnika ispaljena su tri hica. U saop}enju CJB-a Banja Luka se navodi da nije bilo povrije|enih, te da je policija privela mu{karca koji je osumnji~en za razbojni{tvo u trgovini u Ulici kralja Petra Drugog, kao i za nedozvoljeni promet oru`ja i eksplozivnih materija.

DESET POSTO Zec se sumnji~i da je dogovorila izvo|enje radova sa jednim preduze}em te ura~unala i proviziju od deset posto za sebe
sko-farbarskih radova sa jednim preduze}em iz Modri~e u iznosu od 354.796,74 KM u {to je ura~unata i provizija od deset posto, koju je uzimala preko izvo|a~a radova. Pored toga, Zec je preko istog izvo|a~a radova dogovarala i fakturisanje fiktivno izvr{enih radova u iznosu od 17.906 KM koje je Zavod platio, a ona ih je u gotovini naplatila za

sebe preko izvo|a~a radova. Uklju~uju}i ukalkulisanu proviziju od deset posto na vrijednost izvr{enih radova i vrijednost fiktivno fakturisanih radova, ukupna na ovaj na~in pribavljena protivpravna imovinska korist koju je, kako se sumnja, Zec ostvarila iznosi 53.386 KM, za koliko je i Zavod o{te}en. Policijskim izvje{tajem je obuhva}en i Z. S. zbog sumnje da je po~inio krivi~no djelo pomaganje u izvr{enju krivi~nog djela zloupotreba polo`aja ili ovla{tenja, te falsifikovanje ili uni{tavanje slu`bene isprave. Zavod za lije~enje, rehabilitaciju i socijalnu za{titu hroni~nih du{evnih bolesnika Jake{ postoji 60 godina, a u vrijeme biv{e Jugoslavije u njemu je bilo smje{teno vi{e od 900 pacijenata.
Dk. O.

12

REGION

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Ne jenjavaju me|unacionalni incidenti u Makedoniji

Zapaljen most na Vardaru
Trojica maloljetnih Makedonaca napadnuta u Skoplju • U Tetovu povrije|eni policajac i {esnaestogodi{njakinja
Vise}i most preko rijeke Vardar, koji povezuje naselje Gjor~e Petrov u Skoplju i selo Laka, zapaljen je ju~er ujutro, prenijeli su makedonski mediji. Drveni most koji se nalazi u blizini stadiona Makedonija, prema informacijama policije, zapaljen je sa strane naselja Gjor~e Petrov. Informacije o tome kako je izbio po`ar niti da li je podmetnut nisu bile odmah dostupne. Most naj~e{}e koriste `itelji albanskog sela Laka. ca, od kojih je jedan hospitalizovan. Napada~i su, osim rukama, djecu tukli i metalnim {ipkama, prenijeli su skopski mediji. Incidenata je bilo i u zapadnom dijelu zemlje, u Tetovu, gdje ve}insko stanovni{tvo ~ine pripadnici albanske zajednice. Jedan policajac je povrije|en dok je poku{avao da sprije~i tu~u izme|u grupe od {estsedam osoba, koja je napala D. K. (23) i N. K. (23). Prema izjavama ovih 23-godi{njaka, njih su bez ikakvog povoda napala lica albanske nacionalnosti oboriv{i ih na zemlju, a zatim su po~ela da ih tuku. Incident je sprije~io policajac koji je dobio posjekotine po licu. U Tetovu je prethodno registrovan jo{ jedan incident, kada je grupa mladi}a albanske nacionalnosti napala 16-godi{nju u~enicu tetovske gimnazije. Tako|er u Tetovu, iz centra grada, nestala je makedonska zastava.

Dopunske mjere
Ministrica za unutra{nje poslove Gordana Jankulovska izjavila je da je od Nove godine registrovano 25 slu~ajeva naru{avanja javnog reda i mira, najvi{e u Skoplju, da je 40 osoba napadnuto, od kojih je 38 povrije|eno, a pripadnici su svih etni~kih zajednica. Makedonska policija je tim povodom preduzela dopunske mjere, a poja~ane policijske patrole, uklju~uju}i i Jedinicu za brzo raspore|ivanje, mogu se vidjeti na autobuskim stajali{tima u Skoplju, kao i u blizini srednjih i osnovnih {kola.

Me|unacionalni sukobi
Me|unacionalni sukobi u Makedoniji nastavljeni su i ju~er. U Skoplju su se potukla ~etiri lica, a me|u njima je bio i 17-godi{nji A. L. kod kojeg je policija prona{la no` i bokser. Na Bulevaru Nikola Karev ~etiri lica su bacala kamenje na autoNovi incidenti registrovani u Skoplju i Tetovu

bus gradskog saobra}aja. Polomljeno je staklo pored prednjih ulaznih vrata i o{te}en lim na gornjoj platformi autobusa. Napada~i su po-

bjegli u nepoznatom pravcu, prenosi Srna. Nedaleko od Gradskog parka u Skoplju grupa Albanaca napala je trojicu maloljetnih Makedona-

Doris Pack o Srbiji

Proevropska vlada uslov
Na osnovu ~lana 62 stav 1 ta~ka 5 i 6 Statuta JP Elektroprivreda BiH, d.d-Sarajevo, ZD Rudnici „Kreka“ d.o.oTuzla („Sl. glasnik“ br. 15/09), Odluke JP Elektroprivreda BiH, d.d-Sarajevo o na~inu i postupku imenovanja ~lanova uprave rudnika i rudnika mrkog uglja-zavisnih dru{tava JP Elektroprivreda BiH d.d-Sarajevo br. NO-33-230-9.2./10 od 14. 1. 2010. godine, Odluke Nadzornog odbora JP Elektroprivreda BiH, d.d-Sarajevo, ZD Rudnici „Kreka“ d.o.o-Tuzla o raspisivanju konkursa za izbor i imenovanje direktora Dru{tva broj: NO- 550/12 od 9. 3. 2012. godine, Nadzorni odbor JP Elektroprivreda BiH d.d-Sarajevo, ZD Rudnici „Kreka“ d.o.o-Tuzla, objavljuje

za datum pregovora
Voditeljica izaslanstva Evropskog parlamenta za jugoisto~nu Evropu Doris Pack izjavila je da je za odre|ivanje datuma po~etka pregovora Srbije o pristupanju EU neophodna stabilna i proevropska vlada te provedba svih dosada{njih sporazuma postignutih u dijalogu izme|u Srbije i Kosova. “Da bi Srbija dobila datum po~etka pregovora za ulazak u EU, najva`nije je napraviti dvije stvari - prva je da nakon predstoje}ih parlamentarnih izbora dr`ava mora imati stabilnu, funkcionalnu i proevropsku vladu, a druga da se implementiraju svi sporazumi koji su dogovoreni u dijalogu izme|u Beograda i Pri{tine” Izjavila je Pack za beogradski Danas, , prenosi Fena. Evropske integracije Srbije povezane su, isti~e ona, s normalizacijom odnosa sa susjednim Kosovom {to, po njenim rije~ima, stvara prostor za intenzivan rad u podru~jima ekonomije, infrastrukture, obrazovanja, koji }e biti u slu`bi svih gra|ana. Upitana mo`e li Srbija pregovore o pristupanju zapo~eti sa EU do kraja 2012, Pack je odgovorila kako to najprije zavisi

KONKURS
za izbor i imenovanje direktora JP Elektroprivreda BiH d.d-Sarajevo, ZD Rudnici „Kreka“ d.o.o-Tuzla I Objavljuje se konkurs za izbor i imenovanje: - Direktor Dru{tva II Kandidati za direktora Dru{tva moraju ispunjavati sljede}e uslove: A) Op}i uslovi - da je dr`avljanin BiH - da nije u funkciji koja je nespojiva sa funkcijom direktora Dru{tva ili da nije u funkciji u politi~koj stranci - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni prestup nespojiv s du`no{}u direktora, 5 godina od dana pravosna`nosti presude, uklju~uju}i i vrijeme zatvorske kazne - da nije lice kojem je pravosna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti direktora - da ima uspje{ne rezultate rada ostvarene tokom radnog iskustva. B) Posebni uslovi - radno iskustvo od 5 godina - da ima visoku stru~nu spremu (VSS)-dru{tvena-tehni~ka struka - da posjeduje referense uglednog stru~njaka, organizacijske i menad`erske sposobnosti - program rada za mandatni period III Imenovanje direktora Dru{tva vr{i se na period od 4 (~etiri) godine sa mogu}no{}u ponovnog izbora u skladu sa Zakonom, Statutom i Pravilnikom o organizaciji JP Elektroprivreda BiH d.d-Sarajevo, ZD Rudnici „Kreka“ d.o.o-Tuzla. IV Kandidati koji budu stavljeni na listu za u`i izbor bit }e pozvani na intervju. Sve informacije o toku postupka su transparentne, osim ako informacije podnosioca prijave nisu povjerljive u smislu Zakona o za{titi li~nih podataka („Sl. glasnik BiH“ br. 49/06). V Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu Oslobo|enje i Dnevni avaz. Uz prijavu, kandidati trebaju dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerenu kopiju): - biografiju, adresu i kontakt-telefon - diplomu o visokoj stru~noj spremi - uvjerenje o radnom iskustvu - uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od 3 (tri) mjeseca - uvjerenje o neka`njavanju iz alineje 3 i 4 op}ih uslova ne starije od 3 (tri) mjeseca - ovjerena izjava za zahtjev iz alineje 2 op}ih uslova navedenih u ovom konkursu - program rada za period na koji se imenuje VI Prijave sa svim dokazima o ispunjavanju uslova, te programom rada treba dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom na adresu: JP ELEKTROPRIVREDA BiH,d.d-SARAJEVO ZD RUDNICI „KREKA“ d.o.o-TUZLA Ul. MIJE KERO[EVI]A - GUJE 1 75 000 TUZLA Na koverti nazna~iti „Prijava na konkurs za direktora Dru{tva — NE OTVARATI“ Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane.

Doris Pack: Proces pro{irenja u interesu EU

od rezultata srbijanske vlade i parlamenta u provo|enju reformi, i to u svim politi~kim podru~jima. “Tako|er, potrebno je da se u praksi po~ne provoditi sve ono {to je Srbija dogovorila s Kosovom. Naravno, veoma je va`no da se normalizira situacija na sjeveru Kosova” dodaje ona. , Govore}i o pro{irenju EU, s obzirom na trenutnu krizu u Uniji, Pack navodi kako se proces pro{irenja nastavlja na cijelu regiju, {to je, kako ka`e, u interesu EU, jer je regija sna`no povezana sa stabilno{}u Unije.

Splitska vije}nica HDZ-a optu`uje

Bila~: Kosor je naredila
da me isklju~e iz stranke
Splitska vije}nica HDZ-a Sanja Bila~ u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima tvrdi da je predsjednica stranke Jadranka Kosor naredila njeno isklju~enje iz HDZ-a nakon {to je ona otvorenim pismom zatra`ila ostavku Kosor. “Naredila je moje isklju~enje iz stranke, ali kao i uvijek do sada, pere ruke kao Poncije Pilat i prepu{ta da to netko drugi uradi za nju. Sigurna sam da se dogodila prijelomna to~ka koja ne}e zaustaviti demokratizaciju u stranci” navodi Bi, la~ u svojoj pisanoj izjavi, kojom poziva ~lanstvo da se “dostojanstveno, hrabro i odlu~no izbori za HDZ kakav `elimo” . “Po{tujem instituciju predsjednika stranke, ali gospo|a Kosor o~ito ne razumije razinu koju obna{a. Izme|u mene i nje postoji ideolo{ka razlika” navodi Bila~. , Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor je odbacila tvrdnje da je naredila da se Sanja Bila~ zbog otvorenoga pisma izbaci iz stranke i istaknula kako se ona zauzima da svaka gradska, `upanijska organizacija i temeljni ogranak ve}inom donose odluke. Jadranka Kosor je, tako|er, rekla kako smatra da iza tog otvorenog pisma stoji neko od njezinih protukandidata za predsjednika HDZ-a. “Pismo sam ja napisala. Od predsjednika stranke o~ekujem komentar na sadr`aj pisma. @ao mi je {to Jadranka Kosor govori o sukobu osoba i teoriji urote, a zapravo se radi o sukobu ideologija. HDZ nije partija i ne}e biti” navodi Bila~ u svojoj , pisanoj izjavi.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

REGION
VIJESTI

13

Sje}anje na ubijenog premijera Srbije

[etnja za Zorana
Srbija se tek treba suo~iti sa istinom o politi~koj pozadini ubistva premijera, kazao je Jovanovi}
Oko 20 hiljada ljudi ju~er je u Beogradu u~estvovalo u memorijalnoj [etnji za Zorana koja se odr`ala u znak sje}anja na 12. mart 2003. godine, kada je ubijen srbijanski premijer Zoran \in|i}. [etnju je organizovala Liberalno-demokratska partija ^edomira Jovanovi}a, a po~ela je u ulici gdje je sjedi{te LDP-a pa se i{lo do dvori{ta zgrade Vlade Srbije gdje su polo`ili cvije}e na mjestu ubistva premijera. [etnja je zavr{ila na Novom groblju gdje je pokopan \in|i}, prenosi Index.hr. ran \in|i}, obaveza prema njemu, svim gra|anima, budu}im generacijama i dr`avi Srbiji. “Zoranove ubice su u zatvoru, ali to nije razvedrilo nebo nad Srbijom” istakao je Jovanovi} te , dodao kako se Srbija tek treba suo~iti sa istinom o politi~koj pozadini ubistva premijera. Smatra kako dr`ava treba rasvijetliti politi~ku pozadinu ubistva do kraja, jer se od istine ne mo`e bje`ati. S druge strane, vo|a Srpskog pokreta obnove Vuk Dra{kovi} smatra kako se ta pozadina ubistva ne}e nikada otkriti.

Tadi}: Ne}e biti vlade sa SNS-om i DSS-om
Predsjednik Demokratske stranke Boris Tadi} rekao je da ova stranka budu}u vladu Srbije sigurno ne}e praviti sa SNS-om, DSS-om i radikalima, a da na predstoje}e izbore, izme|u ostalih, izlazi sa par tijama SDPS Rasima Ljaji}a, LSV Nenada ^anka i sa strankama manjina, prenosi Srna. Tadi} je na sjednici Glavnog odbora DS-a u Beogradu istakao da stranka na ~ijem je ~elu ne}e biti koalicioni par tner onima koji, bore}i se za neki glas vi{e, neosnovano kritikuju DS i za to je zatra`io podr{ku. “Kandidat DS-a na izborima bi}e premijer. DS mora da pobijedi na ovim izborima i ja vam to nala`em. DS mora biti klju~ni ~inilac, ali to ne mo`e da bude sam, potrebni su nam koalicioni par tneri”, rekao je Tadi}. On je ocijenio da je dobijanje statusa kandidata za ~lanstvo u EU otvorilo nove ekonomske perspektive i mogu}nosti za investicije i poslovanje u Srbiji. Tadi}, koji je i predsjednik Srbije, istakao je da je status kandidata Srbija osvojila sopstvenim radom, da on nije dodijeljen, udijeljen ili dat.

Zna~aj ideje
“Pro{le su godine, ali to vrijeme nije umanjilo zna~aj ideja koje je promovirao Zoran \in|i}. Ova {etnja je izraz po{tovanja prema Zoranu, ali i spremnost da se napravi posao za koji je on dao svoj `ivot” kazao , je Jovanovi} u dvori{tu ispred Vlade Srbije. On je kazao da je modernizacija Srbije, cilj koji je postavio Zo-

Promjene
“Nikada se to ne}e otkriti, dok ne do|e do radikalne promjene u ure|enju Srbije” kazao je Dra, {kovi} u dvori{tu Vlade Srbije. Pokreta~ka snaga ovog doga|aja jeste \in|i}ev citat “Srbija }e biti bolja nego {to jeste, ako svi budemo bolji nego {to jesmo” . Zoran \in|i} je bio prvi predsjednik Vlade Srbije poslije pada re-

U memorijalnoj {etnji u Beogradu u~estvovalo oko 20.000 ljudi

`i ma Slo bo da na Mi lo {e vi }a 2000. godine i dolaska DOS-a na vlast, a ubijen je 12. marta 2003. ispred zgrade Vlade Srbije. Prema ocjeni zapadnih diplomata,

\in|i} je doprinio izgradnji dobrih odnosa sa svim zapadnim zemljama, posebno sa SAD-om, nakon perioda vi{egodi{nje nestabilnosti.

Ugro`ena sigurnost novinarke podgori~kog lista Vijesti

Laki} pod stalnom
policijskom za{titom
Novinarka podgori~kog lista Vijesti Olivera Laki}, koju je u srijedu pretukao nepoznati mu{karac ispred njenog stana, dobila je stalnu za{titu slu`benika Sektora za obezbje|enje li~nosti i objekata Uprave policije Crne Gore. Policija je procijenila da je njena sigurnost ugro`ena jer jo{ nije prona|en napada~, koji je novinarki pri{ao sa le|a dok je otklju~avala vrata ulaza zgrade u kojoj `ivi i izudarao je pesnicama po glavi. Kompletan operativan sastav policije radi na rasvjetljavanju ovog slu~aja. [ef podgori~ke policije Petar [estovi} rekao je da se detalji i podaci polako sla`u i da treba strpljenja. Policija je “skinula” telefonsku komunikaciju, ali i brojne vide-

ozapise iz lokala i objekata u kvartu gdje novinarka `ivi, radi ili ~esto sa prijateljima i porodicom posje}uje. Osim toga, i opisi o~evidaca se poklapaju, pa policija ima presjek kako mogu}i napada~ izgleda.

Hrvatska
Na izbornoj skup{tini osje~kog Gradskog odbora HDZ-a za novog predsjednika, tajnim glasanjem, izabran je dosada{nji potpredsjednik, saborski zastupnik Josip Salapi}, prenosi Hina. Salapi} je na tajnom glasanju u prvom krugu dobio glasove, 74 od ukupno 144, izaslanika prisutnih na skup{tini i tako pobijedio svoje protukandidate @eljka Kova~evi}a i @e-

Salapi} novi
ljka Vranje{a. Predstavljaju}i svoju kandidaturu, Salapi} je pozvao izaslanike izborne skup{tine da o~uvaju zajedni{tvo i jedinstvo u HDZ-u te kazao kako }e pru`iti ruku svim politi~kim opcijama u Osijeku, kako bi zajedno stvarali bolju budu}nost za gra|ane ovoga podru~ja. Kandidat @eljko Kova~evi} kazao je kako je osje~ki HDZ u ozbiljnoj krizi, a strana~ka politika u gradu potro{ena i gubitni~ka te da }e izbor nekoga od njegovih protukandidata za predsjednika osje~kog HDZ-a zna~iti nastavak takve politike. Kandidat Vranje{ ocijenio je kako se bitne odluke za osje~ki HDZ trebaju donositi u Osijeku, a ne u Zagrebu, ili drugim centrima mo}i te da je potrebno promijeniti dosada{nju politiku zakulisnih igara.

predsjednik osje~kog HDZ-a

14

SVIJET
VIJESTI

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Specijalni izaslanik UN-a i Arapske li
U Idlibu vojska granatira iz tenkova pozicije pobunjenika koje podr`ava opozicija bazirana u Turskoj, a stanovni{tvo napu{ta gradske ~etvrti u kojima se vode borbe
Specijalni izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju Kofi Annan doputovao je ju~er u glavni grad te zemlje Damask u posredni~ku misiju, gdje se sastao sa predsjednikom Ba{arom al-Asadom. Sirijski predsjednik je tokom razgovora Annanu rekao da je njegova zemlja spremna na svako po{teno nastojanje da se okon~aju nemiri koji traju ve} godinu, ali je istovremeno okrivio teroristi~ke grupe da blokiraju rje{enje u Siriji.

Rusija: Hap{enja pristalica opozicije
Moskovska policija uhapsila je ju~er nakon protesta zbog Putina ~elnika ruskog opozicionog pokreta Lijevog fronta Sergeja Udaljcova i desetak njegovih pristalica. Naime, Udaljcov i vi{e desetina demonstranata poku{ali su u povorci pro}i kroz sredi{te Moskve prema Pu{kinovom trgu, nakon protestnog skupa u ruskoj prijestolnici za koji su vlasti izdale dopu{tenje i na kojemu je u~estvovalo od 10.000 do 25.000 ljudi, prenosi Hina. Specijalne policijske snage su intervenirale protiv pristalica opozicije re`imu premijera i novoizabranog predsjednika Vladimira Putina nedaleko od Ulice Novi Arbat, gdje su se odr`ali protesti. Demonstranti su osudili namje{tanje predsjedni~kih izbora odr`anih 4. mar ta na kojima je u prvom krugu pobijedio Putin sa oko 64 posto osvojenih glasova. Hap{enja je bilo i na protestima zbog Putina u Sankt Peterburgu za koje nije izdata dozvola. Izme|u 200 i 500 osoba se okupilo na Trgu pobune u Sankt Peterburgu da osude prevare na predsjedni~kim izborima 4. marta na kojim je pobijedio Vladimir Putin. Policija je intervenirala i uhapsila nekoliko desetaka pristalica opozicije, javio je AFP.

Asad: Teroristi b
Politi~ki dijalog
“Nijedan politi~ki dijalog ili aktivnost ne mogu uspjeti dok ima naoru`anih teroristi~kih grupa koje djeluju i {ire haos i nestabilnost” istakao je Asad tokom susre, ta u Damasku. Tokom boravka u Siriji, o~ekuje se da }e biv{i generalni sekretar UN-a poku{ati da dogovori prekid ratnih aktivnosti izme|u vladinih snaga i boraca tzv. Slobodne sirijske armije, koja tra`i svrgavanje

Razgovori odr`ani u sjenci `estokih sukoba u zemlji

Reuters

re`ima sirijskog predsjednika. Agencija Reuters ranije je objavila da }e se Annan sresti sa Asadom radi pritiska za postizanje politi~kog rje{enja za godinu duge nemire u Siriji i njihovo gu{enje u krvi

u kome je hiljade ljudi ubijeno, prenosi RTS. Uo~i puta u Damask, Annan je razgovarao sa generalnim sekretarom Arapske lige Nabilom al-Arabijem, poslije ~ega su se oba politi~ara kategori~ki us-

protivila stranom vojnom mije{anju u situaciju sa Sirijom i ponavljanju libijskog scenarija, prenose RIA Novosti. Biv{i generalni sekretar UN-a je saop{tio da namjerava da postigne

Hvala ti, Bosno i Hercegovino, za velikodu{nu pomo}. Poruka ambasadora Japana u BiH Hidea Yamazakija
Godina dana je pro{la od kada su veliki potres i tsunami pogodili sjeveroisto~ni dio Japana. @elio bih da iskoristim ovu priliku i da izrazim duboko sau~e{}e `rtvama ove velike prirodne katastrofe i da od sveg srca zahvalim na nesebi~noj podr{ci koju smo dobili od ljudi u Bosni i Hercegovini. Uz velikodu{nu potporu iz cijelog svijeta, uklju~uju}i i Bosnu i Hercegovinu, Japan je preduzeo sna`ne korake ka procesu rehabilitacije i oporavka. Infrastruktura i privreda u pogo|enim regijama se konstantno oporavljaju a svakodnevni `ivot u drugim podru~jima uklju~uju}i i gradsko podru~je Tokija se vra}a u normalno stanje kako je bilo prije katastrofe. Posebno bih `elio naglasiti da uspostavljanjem potpunog lanca snabdijevanja svi ve}i problemi koji su mogli nastati u poslovanju, obilasku zemlje ili studiranju su uspje{no otklonjeni. Uprkos ~injenici da su veliki potres i tsunami prouzrokovali nesagledive posljedice, moram ista}i da su u ovoj velikoj nesre}i Japanci i cjelokupno japansko dru{tvo dobili priliku da poka`u i da doka`u svoju otpornost kao i da potvrde va`nost „Kizune“, odnosno humanih odnosa me|u ljudima. Japan je odlu~an da nastavi sa daljim promicanjem me|unarodne pomo}i kroz program (ODA) „Zvani~na pomo} za razvoj“ i druge programe a sve u cilju uspostave sigurnog humanog okru`enja i razvitka u ~itavom svijetu. Narod Japana smatra da }e se na takav na~in najbolje zahvaliti me|unarodnoj zajednici na njihovoj velikodu{noj pomo}i. U namjeri da revitalizira svoju privredu, Japan }e iskoristiti svaku priliku da promovi{e odre|ene ciljeve kao {to su promicanje „zelene industrije“, odnosno primjenu svih mjera u cilju za{tite ekologije, primjena mjere za prevenciju katastrofa te uspostavljanje ~vrste ekonomske saradnje. Japan }e nastaviti da prednja~i u pronala`enju novih modela u realizaciju navedenih mjera i tako dati svoj doprinos rje{avanju ovih problema u cijelom svijetu.

Hideo Yamazaki Ambasador Japana

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

SVIJET
VIJESTI

15

ige Kofi Annan u Damasku
prekid vatre u Siriji i organizovanje dopremanja humanitarne pomo}i u stradale oblasti, nagla{avaju}i da }e svi njegovi napori biti usmjereni na dostizanje rje{enja prihvatljivog za sirijski narod putem pregovora vlasti i opozicije. Me|utim, sirijska opozicija je dan prije odlaska Annana u Siriju odbacila njegov poziv da prihvati dijalog sa Asadovim re`imom, kako bi se okon~alo jednogodi{nje nasilje u kome je ubijeno sedam i po hiljada ljudi. Predstavnici opozicije poru~ili su da su razo~arani, tvrde}i da nema politi~kog rje{enja, bez vojnog pritiska na re`im predsjednika Asada. Druga~ije misle Rusija i Kina, koje smatraju da mirno rje{enje krize u Siriji nema alternativu. Razgovori Asada i Annana odr`ani su u sjenci `estokih sukoba u zemlji. Prema izvje{tajima agencija, elitne jedinice sirijske vojske vode `estoku borbu protiv pobunjenika kod nekoliko gradova u sjeverozapadnoj provinciji Idlib, na granici s Turskom. Aktivisti sirijske nevladine organizacije za za{titu ljudskih prava tvrde da je u toj provinciji poginulo metnika na vojni konvoj blizu Bdama u oblasti D`isr al-[ugura. Odmetnici su uhvatili jo{ pet vojnika” navodi opozicija. , @estoke borbe se vode oko gradova Eriha, Sarakib i Marat Naman, koji se nalaze na glavnim putevima koji povezuju priobalje i centralne oblasti Sirije sa njenim glavnim gradom na sjeveru Alepom. U Idlibu vojska granatira iz tenkova pozicije pobunjenika koje podr`ava opozicija bazirana u Turskoj, a stanovni{tvo napu{ta gradske ~etvrti u kojima se vode borbe.

blokiraju rje{enje
Sporazum u pet ta~aka
Arapska liiga i Rusija postigle sporazum o Siriji u pet ta~aka kojim se, prije svega, tra`i obustava nasilja u toj zemlji i izra`ava protivljenje stranoj intervenciji. Na sastanku u Kairu, predstavnici arapskih nacija i ruska delegacija, koju je predvodio ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, zaklju~ili su da je neophodan nepristrasni monitoring situacije u Siriji, da je potrebno omogu}iti dostavu humanitarne pomo}i i podr`ati specijalnog izaslanika UN-a i Arapske lige za Siriju Kofija Annana, prenosi Reuters. [ef ruske diplomatije, kako izvje{tavaju ruske agencije, iza zatvorenih vrata u jednom kairskom hotelu sreo se sa Annanom. 16 pobunjenika i ~etiri vojnika. “U zasjedi blizu grada D`isr al[ugura ubijeno je 16 boraca iz grupa dezertera dok su i{li ka glavnom gradu Idlibu da se bore protiv regularne vojske” rekao , je za AFP Rami Abdel Rahman, ~elnik sirijske organizacije za po{tovanje ljudskih prava sa sedi{tem u Velikoj Britaniji. Ta organizacija, tako|er tvrdi da su ~etiri vojnika ubijena, a petorica uhva}ena u odvojenom sukobu u Idlibu. “Ubijena su ~etiri vojnika i trojica ranjena u napadu grupe od-

Jemen: Akcije protiv boraca Al-Kaide
Najmanje 25 boraca Al-Kaide u Jemenu poginulo je u ameri~kom napadu bespilotnom letjelicom, dok su jemenske snage ubile jo{ 20 militanata na jugu zemlje u najve}im vazdu{nim napadima od kada je novi predsjednik preuzeo du`nost. Militanti su pro{irili operacije na jugu Jemena tokom mjeseci politi~kih sukoba kada se povukao predsjednik Ali Abdulah Saleh, na ~ije je mjesto u februaru do{ao Abd Rabu Mansur Hadi. Mje{tani u ju`nom gradu Jar, koji su zauzeli militanti u martu pro{le godine, rekli su da su jemenske vazdu{ne snage ubile najmanje 20 boraca povezanih sa Al-Kaidom u vojnoj bazi, kada je uni{teno i oru`je i vojna oprema.

Operacije ~i{}enja
Operacija ~i{}enja provodi se u planinskoj oblasti D`ebel al-Zavija, glavnom upori{tu pobunjenika Sirijske slobodne armije, a borci pru`aju `estok otpor. Njihov komandir Rijad Asad rekao je za AlJazeeru da su pobunjenici uspjeli da uni{te {est tenkova i obore jedan helikopter, kao i da je najmanje 30 sirijskih vojnika, u~esnika operacije, pre{lo na stranu opozicije. Sirijska dr`avna televizija te informacije ne potvr|uje, izvje{tavaju}i o sukobima u Idlibu i susjednoj provinciji Hama.

Egipat: Po~ela procedura za izbor predsjednika
Egipatski kandidati od ju~er mogu podnijeti prijave za predsjedni~ke izbore, ~ime je pokrenuta procedura za prvo slobodno biranje {efa dr`ave u ovoj zemlji. O~ekuje se da }e glavni kandidati biti politi~ari iz ere svrgnutog predsjednika Hosnija Mubaraka, biv{i vojni oficiri i umjereni i radikalni islamisti. Glasanje bi trebalo da po~ne 23. marta, prenosi Srna. Izbori }e biti odr`ani poslije vi{edecenijske autoritarne uprave u kojoj su svi predsjednici dolazili iz redova vojske i obi~no imenovani na funkciju poslije referenduma. Egipatski vladaju}i vojni savjet, koji je preuzeo upravljanje dr`avom poslije Mubaraka, obe}ao je da }e prenijeti vlast na civilne organe poslije imenovanja novog predsjednika 21. juna.

Eskalacija sukoba u Gazi

U IZRAELSKIM ZRA^NIM
udarima ubijeno 14 militanata
Pokret Hamas osudio je izraelske udare i napomenuo da rakete na izraelsku teritoriju nisu ispalili ~lanovi ove grupe
U najve}oj eskalaciji sukoba izme|u Izraela i Palestinaca u pojasu Gaze ove godine poginulo je 14 militanata, a na izraelsku teritoriju ispaljeno je skoro 100 raketa. Nasilje je po~elo u petak, kada je u izraelskom vazdu{nom udaru ubijen militant koji je, kako tvrdi Izrael, pripremao napad. To je izazvalo raketnu salvu po ju`nom dijelu Izraela i naseljima u ovoj oblasti, prenosi Srna. Jedna od raketa te{ko je ranila jednog izraelskog civila, a brojne porodice bezbjednost su potra`ile u skloni{tima. Militanti su do ju~er u podne ispalili 92 rakete na Izrael, daleko vi{e nego od po~etka godine do najnovije eskalacije, izjavio je izraelski vojni portparol. Egipat je saop{tio da poku{ava da izdejstvuje prekid vatre, ali trenutna situacija je daleko od primirja, prenosi AP. Stanovnici Gaze ka`u da mogu da ~uju zvuk raketa koje militanti ispaljuju sa granice prema Izraelu. Istovremeno, stotine ljudi iza-

Demonstracije protiv Strauss-Kahna
Biv{i direktor MMF-a Dominique StraussKahn uguran je u policijsko vozilo kako bi izbjegao demonstrante, nakon {to je odr`ao govor na britanskom univerzitetu Cambridge koji je razbjesnio borce za prava `ena. Oko 150 demonstranata, nose}i transparente i izvikuju}i “2,4,6,8, stop nasilju, stop silovanjima” okru`ili su dvoranu Cambridge Union Society gdje je StraussKahn odr`ao predavanje o globalizaciji i eurozoni izabranoj skupini studenata. Dok je francuski ekonomist napu{tao dvoranu, bijesna gomila poku{ala je pre}i 20metarsku barikadu koju je ~uvala policija, a u pomo} su pritekli i za{titari. Na automobil je ba~en jedan transparent dok su se demonstranti naguravali s policajcima u vrijeme kada je Strauss-Kahn odlazio, prenosi Hina. “Mislim da ga ne bi trebalo pozivati ovdje da dr`i predavanja studentima. Ovo je sve dio prljave PR kampanje da mu se popravi ugled, ali mi nismo budale”, rekao je student Morgan Wild.

Nasilje po~elo u petak, kada je u izraelskom vazdu{nom udaru ubijen militant

Reuters

{le su na ulice Gaze tokom sahrane poginulih militanata, ~ija su tijela stavljena u kov~ege, umjesto da budu umotana u skladu sa muslimanskom tradicijom, jer su previ{e o{te}ena u vazdu{nim udarima. Pokret Hamas, koji vlada Gazom, osudio je izraelske udare, ali je napomenuo da rakete ni-

su ispalili ~lanovi ove grupe. Izraelska vojska smatra da je Hamas odgovoran za sve napade na Izreal iz pojasa Gaze. Me|u ubijenim militantima je Zuheir al-Kesi, koji je predvodio grupu Narodni komiteti otpora. Ova grupa okuplja naoru`ane aktiviste iz razli~itih frakcija.

Neki analiti~ari smatraju da su novi incidenti posljedica poku{aja Izraela da sprije~i militante da koriste egipatsku sinajsku pustinju kao bazu za izvo|enje raketnih napada. Za razliku od dobro utvr|ene granice izme|u Izraela i Gaze, grani~na linija izme|u Egipta i palestinske enklave je porozna.

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Pitanje gra|ana: Mjese~na rata za kredit mi se pove}ala sa 250 KM na 260 KM. Da li banke imaju pravo pove}ati moju ratu kredita?

Privreda i poreska politika

Reforma tra`i

Obratite pa`nju na valutu
Prije svega, potrebno je izvr{iti uvid u ugovor o kreditu koji ste potpisali. Ukoliko se radi o fiksnoj, odnosno nepromjenjivoj kamatnoj stopi, va{a mjese~na rata }e ostati nepromijenjena za vrijeme trajanja ugovora o kreditu, neovisno o uvjetima na tr`i{tu i promjenama politike banke. Me|utim, ukoliko ste potpisali ugovor sa promjenjivom kamatnom stopom, ona se mo`e mijenjati za vrijeme trajanja ugovora o kreditu. Samim tim, va{a mjese~na rata mo`e varirati. Banka ima pravo izvr{iti promjene kamatne stope ovisno o kretanjima i promjenama relevantnih parametara (Euribor, Libor, mar`a, porast kamatnih stopa na oro~ene depozite na tr`i{tu) na osnovu kojih je utvr|ena visina kamatne stope, kao i u slu~aju promjene drugih uslova na tr`i{tu koji bi mogli bitno uticati na stabilnost u poslovanju banke. Ove odredbe se reguli{u ugovorom o kreditu i/ili internim procedurama banke. U svakom slu~aju, banka je obavezna da vas o promjenama pisano obavijesti. Pored toga, obratite pa`nju za koju valutu je va{a mjese~na rata u KM vezana. Ukoliko je vezana za EUR, va{a mjese~na

PLODNO TLO
Zvani~ne rasprave o dokumentu Poreska reforma u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i one koje se mogu ~uti u gotovo svakodnevnim razgovorima me|u privrednicima, ukazuju na to da postoji plodno tlo za prihvatanje i primjenu novih rje{enja.

Menad`eri pozvani da lobiraju za usvajanje dokumenta pripremljenog u federalnom Zavodu za programiranje razvoja
kte u pove}anju izvoza. Muhamed Zahiragi} iz maglajskog Natron Hayata, jednog od velikih bh. izvoznika, ka`e da njima ponu|eni koncept izuzetno odgovara pa apeluje da se {to prije prihvati. To je i put da se uravnote`i robna razmjena sa inostranstvom i optere}enja koja sada imaju kompanije uravnote`e sa rje{enjima koja primjenjuju druge zemlje za {to se zala`e Jasmin Habibovi} iz zeni~kog [amotera. Sve su to razlozi zbog kojih je na kraju rasprave vo|ene u PKu Tuzla predsjednik te asocijacije Nedret Kikanovi} pozvao ovda{nje privrednike da lobiraju za prihvatanje i hitnu primjenu ponu|ene reforme. - Ona politi~ka struktura koja to u~ini godinama mo`e ra~unati na vlast - uvjeren je menad`er NIPEX-a Pejo Ni{and`i} iz Donje Dragunje kod Tuzle.
H. A.

Pozitivni efekti
Pritom ostaje upam}ena i misao koju je na raspravi o ovom dokumentu izrekao Nurudin @uni}, sekretar Udru`enja industrije i energetike Kantonalne privredne komore Tuzla. Kazao je da za dobru ideju, kao {to je ova, treba i dobro tlo, a iz toga je proiza{la i njegova poruka da svi moramo raditi na tome da se hitno popravlja politi~ko stanje u zemlji. Ono je neophodno i zbog toga {to autori dokumenta sa~injenog u federalnom Zavodu za programiranje razvoja BiH u jednoj od varijanti predla`u i

Nedret Kikanovi}

rata nije izlo`ena promjenama valutnog kursa s obzirom na to da je KM fiksno vezan za EUR valutu. Me|utim, ukoliko je va{a mjese~na rata izra`ena u USD, CHF ili drugim valutama, va{a mjese~na rata koju pla}ate u KM mo`e varirati bez obzira na to da li ste potpisali ugovor sa promjenjivom ili fiksnom kamatnom stopom. Ovo su krediti sa valutnom klauzulom kod kojih se cjelokupan iznos duga i iznos svake rate izra`ava u stranoj valuti, a pri isplati kredita i pla}anju svake rate, iznos u stranoj valuti prera~unava se u KM. Sa promjenom kursa strane valute, mijenja se i iznos mjese~ne rate kredita u KM.

promjene dr`avnih a ne samo federalnih zakona, prije svega Zakona o porezu na dodatu vrijednost.

Uravnote`ena razmjena
Predlo`ena poreska reforma posmatra se u funkciji investicija i zapo{ljavanja a privrednici tvrde da }e, ukoliko se realizuje, donijeti pozitivne efe-

Interes za bh. prehrambeni sektor
Sajam uvoza i izvoza Kine
U protekloj godini BiH je iz NR Kine uvezla robu od 119.406.488 eura, dok je vrijednost izvoza bila 4.104.301 euro
U Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH) u Sarajevu predstavljen je Sajam uvoza i izvoza Kine (Kanton-sajam) koji je rangiran u samom vrhu svjetskih sajmova s tradicijom du`om od 55 godina. „Kanton-sajam je dobra platforma za unapre|enje trgovinske saradnje dviju zemalja“ izjavio je predsje, dnik Kineskog centra za vanjsku trgovinu Wang Runsheng. Dodao je da je sajam uvozno-izvoznog karaktera i da se odr`ava dva puta godi{nje, u prolje}e i najesen. Na sajmu o~ekuju i izlaga~e iz BiH, a posebno ih interesiraju bh. proizvodi prehrambenog sektora. „U protekloj godini BiH je iz NR Kine uvezla robu u iznosu od 119.406.488 eura, a dominirali su elektri~ni aparati za `i~nu telefoniju i telegrafi, igra~ke, obu}a, dok je vrijednost izvoza BiH u Kinu bila znatno manja i iznosila je 4.104.301 euro, a najvi{e smo izvozili proizvode drvnog sektora“ kazao je predsje, dnik VTKBiH Bruno Boji}. On je ovom prilikom naglasio kako BiH i Kina imaju dobre prijateljske odnose ali da sa vanjskotrgovin-

Udru`enje za odgovorno upravljanje li~nim finansijama U plusu i Oslobo|enje odgovaraju na pitanja gra|ana u vezi sa finansijama. Savjetnici u U plusu su specijalizirani za pitanja finansijske edukacije i savjetovanje gra|ana u sferi prezadu`enosti. Za dodatne informacije mo`ete kontaktirati besplatnu info-liniju 080 02 02 56 ili dostaviti upit na e-mail adresu kontakt@cfks.info.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 048 - 10. 3. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Najvi{e uvozimo igra~ke

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.571439 1.490291 25.843694 0.078937 0.262392 0.668359 1.807598 0.565032 0.261521 0.219022 1.618634 0.830435 2.333801 1.478993 0.050374 1.762869

1.955830 1.575377 1.494026 25.908465 0.079135 0.263050 0.670034 1.812128 0.566448 0.262176 0.219571 1.622691 0.832516 2.339650 1.482700 0.050500 1.767287 USD BAM

1.955830 1.579315 1.497761 25.973236 0.079333 0.263708 0.671709 1.816658 0.567864 0.262831 0.220120 1.626748 0.834597 2.345499 1.486407 0.050626 1.771705 1.54378 2.280146

skom razmjenom ne mo`emo biti zadovoljni uzimaju}i u obzir potencijale. Nakon prezentacije sajma, prema Boji}evim rije~ima, bh. firme bit }e pozvane da se prijave i da svoje proizvode i usluge promoviraju na kineskom sajmu. Organizator sajma je kineski centar za vanjsku trgovinu a do sada su ga posjetili predstavnici oko 120 bh. kompanija. A. Pe.

Posao za 70 radnika
Doma}i trgovinski lanac Omega investirao je oko milion KM i na ~etvrtom spratu tr`nog centra Tuzla uveo dodatne sadr`aje te otvorio 70 novih radnih mjesta. Za rad u ovom objektu interes je iskazalo i nekoliko privatnih kompanija koje su ve} zaklju~ile sporazum o dugoro~nom zakupu prostora. Po~etak rada predvi|en je sredinom ovog mjeseca, saop{tila je Kantonalna privredna komora Tuzla. H. A.

SDR (Special Drawing Rights) na dan 08. 03. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 08. 03. 2012 =

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA

17

Novi park kod ljetne pozornice na Ilid`i
Studentska radionica sarajevskog Arhitektonskog fakulteta jo{ 2010. godine uradila je idejni projekat parka Zeleni forum, koji }e se nalaziti na zelenoj povr{ini iza hotela na Ilid`i, u blizini ljetne pozornice. Ovo rje{enje je, nakon provedenog konkursa, odabrala i nagradila Op}ina Ilid`a i u ovogodi{njem bud`etu su planirana sredstava za izradu glavnog projekta. Trenutno je ovaj prostor dosta zapu{ten, iako je izuzetne ljepote. Kako tvrde u Slu`bi za razvoj, investicije i komunalne poslove, ubrzo }e biti raspisan tender za izbor projektanta, dok }e izgradnju parka, pored Op}ine, pomo}i kantonalno Ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a. Nakon izrade projektne dokumentacije i odabira izvo|a~a, mo}i }e po~eti realizacija, mada u Op}ini za sada ne mogu ta~no precizirati kada.

Zeleni forum sa ru`i~njakom
Ove godine slijedi izrada glavnog projekta, a mjesto }e no}u biti obasjano raznobojnim lampionima

Teku}e jezero
Idejni projekat predvi|a ure|enje parkovske povr{ine uz zadr`avanje drve}a i zelenila i dodavanje prostoru vodenih sadr`aja, pje{a~kih {etnica i odgovaraju}eg mobilijara. Park je zami{ljen kao mjesto okupljanja svih generacija od najmla|ih do najstarijih, koji bi u ovom prirodnom ambijentu mogli ugodno provesti vrijeme i opustiti se. - @eli se zadr`ati kontinuitet prostora i prirodne ljepote, koji }e se oplemeniti modernijim sadr`ajima, ali sa te`njom da se o~uva veza ~ovjeka i prirode. Park je podijeljen na zone razli~itih interesovanja, u kojim }e svoje mjesto na}i virtualni muzi~ki paviljon sa zvon~i}ima koji }e pokretani vjetrom sami proizvoditi melodije. Longitudinalno jezero }e imati teku}u vodu u koju }e se mo}i zagaziti i ne}e biti samo element za gledanje ve} i za kori{tenje, dok }e iznad vodene povr{ine visiti `i~ane figure riba oka~ene na grane drve}a, naglasila je Marina Pehar, koordinator projekta. okupljanje, prekriven kamenim plo~ama sa dva nivoa, od kojeg }e polaziti manje staze za {etanje koje }e lepezasto povezivati prostor. Na ovom mjestu }e se mo}i odr`avati i razne manifestacije, radionice, dru`enja i drugi kulturno-umjetni~ki sadr`aji. Sve }e biti osvijetljeno kratkim svjetiljkama i raznobojnim lampionima koji }e se naizmjeni~no paliti i gasiti, {to }e parku u no}nim satima davati bajkovit izgled.
Z. TURKOVI]

Igrali{te
Park }e biti ukra{en odgovaraju}om hortikulturom, a ru`i~njaci i cvije}e, uz klupe i drugi mobilijar, obogatit }e cijeli prostor. Na}i }e se mjesta i za sportske aktivnosti na manjem igrali{tu namijenjenom ne samo za mlade ve} i starije rekreativce. U centralnom dijelu parka nalazit }e se veliki kru`ni prostor za

Na~elnik Had`ibajri} najavljuje obnovu Aleje ambasadora

Foto: [. SULTANOVI]

Pomo} pje{akinji
O{te}enja na Latinskoj }upriji Atmejdan: Zavr{etak istra`ivanja

Radovi u Atmejdanu i Saburinoj
Vratni~ki bedem }e biti zavr{en krajem ljeta, kao i restauracija Latinske }uprije
Pred po ~e tak ve ge ta ci je moramo obnoviti Aleju ambasadora, ka`e za Oslobo|enje na~elnik Starog Grada Ibrahim Had`ibajri}, te napominje kako su uposleni u Op}ini ve} snimili {tetu na ovom lokalitetu. - Na tom mjestu se i snijeg istresao tokom vremenske nepogode, imamo polomljenih lipa i plo~a, tako da }emo sa stru~ne strane anga`ovati KJKP Park i ve} smo sa njima dogovorili kr~enje i ~i{}enje Aleje, napominje Had`ibajri}, te dodaje kako }e ugovor sa udru`enjem RVI, koje odr`a va ovaj pros tor, bi ti obnovljen. Pored toga, Op}ina Stari Grad }e do septembra zavr{iti jo{ tri projekta u saradnji sa Zavodom za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a KS-a. - Rije~ je o restauraciji Latinske }uprije, {to }e ko{tati deset hiljada KM, zatim zavr{i}emo Vratni~ki bedem, za koji smo planirali 40 hiljada, te obnoviti iznutra ku}u u Saburinoj, sli~nu onoj Alije \erzeleza, za {ta nam treba 70.000 maraka, napominje na~elnik, te dodaje kako }e sav novac osigurati Op}ina, dok }e Zavod voditi poslove. Prema Had`ibajri}evim rije~ima, dat je nalog za izradu izvedbenog projekta za zavr{etak arheolo{kih istra`ivanja u parku Atmejdan, za koji je izdvojeno oko 14 hiljada maraka, a Zavod }e biti nosilac i ovih radova, koji bi trebali po~eti s prolje}em.
J. M.

U sa ra jev skom na se lju Ma rin dvor ju ~er oko podneva dogodila se nezgoda u ko joj je vo za~ re na ul ta uda rio pje {a ki nju dok je pre la zi la uli cu. Na svu sre }u, pje{akinja je pro{la bez povreda, a u pomo} joj je, osim vo za ~a re na ul ta, pri te kao i vo za~ ka mi ona Sa ra jev ske pi va re ko ji se u mo men tu ne sre }e za de sio na li cu mjes ta.

Isklju~enja struje i vode
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 13 do 15 sati Velika drveta 2, od 11.30 do 13 Socijalno 2, od 10 do 11.30 Socijalno, od 8 do 10 Biha}ka.

18

SARAJEVSKA HRONIKA

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

[uman posjetio Brije{}e

BOGATI]I

Klizi{te miruje

Dio Mjesne zajednice
Vr{ilac du`nosti na~elnika Op}ine Novi Grad Aner [uman posjetio je naselje Brije{}e i tom prilikom se susreo sa predstavnicima Savjeta Mjesne zajednice. Predsjednik Savjeta MZ-a Brije{}e Sead Junus upoznao je [umana sa problemima sa kojim se susre}e ovaj MZ, te da je trenutno goru}i problem izgradnja ambulante. - Na lokalitetu ove mjesne zajednice `ivi 8.500 hiljada stanovnika koji se lije~e u ambulantama Bu~a Potok i Sokolje. Gra|ani mnogo ~ekaju na prijem kod ljekara, a problem je i dolazak do ovih ustanova tako da nam je neophodna ambulanta, rekao je Junus, dodaju}i da je potrebno poja~ati i prisustvo policije na ovom podru~ju zbog delikvenata. [uman je predlo`io privremeno rje{enje, odnosno da se dio prostora Mjesne zajednice s obzirom na veli~inu kojom raspola`e, preure-

Slijedi i razgovor sa predstavnicima JU Dom zdravlja

postaje ambulanta
di u ambulantu porodi~ne medicine. Na to je Savjet MZ-a Brije{}e dao saglasnost da se dio prostora pomenutog objekta preuredi u ambulantu. - U narednom periodu obavit }emo razgovor sa menad`mentom JU Dom zdravlja KS-a, kako bismo prona{li na~in i adekvatno tehni~ko rje{enje za ambulantu Brije{}e i krenuli {to prije u realizaciju projekta. Preure|enje prostora ne}e negativno uticati na rad organa Mjesne zajednice, pojasnio je [uman upoznavaju}i prisutne da }e za petnaest dana po~eti i izgradnja fiskulturne sale O[ “Behaudin Selmanovi}” koja je na to ~ekala 66 godina. Na sastanku je razgovarano i o aktivnostima Op}ine na otkupu zemlji{ta za okretaljku i uvo|enje kombi-linije Stup - Bulbulistan, te izgradnji rezervoara Brije{}e koji }e pospje{iti snabdijevanje vodom S. Hu. ovog lokaliteta.

Gra|evinci Sarajeva i Tuzle

prave elaborat
Elektrana ne radi, nema pomjeranja zemlje, a stanje na terenu prate Elektrodistribucija i Civilna za{tita Trnova
Za sada topljenje snijega nije izazvalo nikakve promjene na klizi{tu kod brane Bogati}i u Trnovu. Osoblje Elektrodistribucije Sarajevo i dalje de`ura neprekidno na terenu i prati situaciju. Snijeg je jo{ visok oko 80 centimetara, polako se otapa, pa je vodostaj @eljeznice neznatno pove}an. Hidroelektrana nije u funkciji, podignute su sve ustave i voda neometano proti~e. je nalo`ena memorandumom o zajedni~kom djelovanju i ulaganjima u sanaciju ovog klizi{ta, koji su pod pokroviteljstvom Vije}a ministara BiH potpisale vlade Federacije BiH i RS-a i dvije elektroprivrede. Hitne preventivne mjere ura|ene su jo{ pro{le godine i obavljeno je rastere}enja terena. Svi objekti na klizi{tu su uklonjeni, a velike koli~ine zemlje u gornjem dijelu odvezene na deponiju. Tako|er, ura|eni su odvodni kanali i kaskade u donjem dijelu klizi{ta, jer su to nalo`ili stru~njaci koji rade elaborat. Ovih dana se radi jo{ jedna bu{otina, koja }e pokazati da li ima promjena u unutra{njosti klizi{ta. Stanje prati i Slu`ba civilne za{tite op}ine Trnovo i njeni uposle-

Pro{le godine su uklonjeni objekti i povr{inski sloj zemlje

nici smatraju da za sada nema nikakve opasnosti po stanovni{tvo ni okolno podru~je.

Nema izlijevanja
- @eljeznica je normalna za ovo doba godine, jer su niske jutarnje temperature, pa se snijeg ne otapa naglo. Ako ne bude ve}eg otopljavanja, nema nikakve opasnosti, bar u narednih dvadesetak dana. Svakodnevno osmatramo teren i rijeka se nigdje nije izlila, a ako bi do toga i do{lo, mogle bi biti poplavljene samo okolne livade. Jedina opasnost mo`e do}i od klizi{ta ukoliko bi se pokrenulo, ali to je malo vjerovatno, kazao je Esad Veli}, pomo}nik na~elnika za civilnu za{titu.
Z. T.

Hitne mjere
Kako saznajemo od Alaudina Alihod`i}a, izvr{nog direktora Elektrodistribucije Sarajevo, nastavljaju se ispitivanja i izrada elaborata o sanaciji klizi{ta, koji zajedni~ki rade gra|evinski fakulteti iz Sarajeva i Tuzle. Izrada elaborata

Op}ina Centar

Za socijalno ugro`ene 175 paketa
Slu`ba za lokalnu samoupravu Op}ine Centar u saradnji sa Narodnom kuhinjom Stari Grad, tokom progla{enog stanja prirodne nesre}e u KS-u, obezbijedila je i podijelila 175 paketa sa hranom za najugro`enije stanovni{tvo ove op}ine. - Podjela pomo}i je bila najte`a u rubnim dijelovima op}ine Centar, koji su bili najvi{e pogo|eni snje`nim padavinama, pa smo anga`ovali ~lanove planinarskih dru{tava Centar, @ica i Runolist te ~lanove Kluba spasavalaca 2000, koji su u nekoliko navrata odnijeli hranu porodicama u zamete-

Pomo} podijeljena u saradnji sa Narodnom kuhinjom

nom dijelu Nahorevskih brda te Donjih Mrkovi}a, kazao je Adil Katica, pomo}nik na~elnika za lokalnu samoupravu i ~lan [taba CZ-a op}ine Centar. Slu`ba priprema novi projekt pomo}i starijim i iznemoglim licima u stanju socijalne potrebe o kojima se nema ko brinuti. - Sa~inili smo evidenciju takvih osoba, kojih ima 173, kako bismo u saradnji sa kuhinjama Crvenog krsta i Narodnom kuhinjom Stari Grad obezbijedili topli obrok koji bi na{i volonteri nosili ovim osobama na ku}nu adresu, istakao je Katica. S. Hu.

Saradnja Maribora i Op}ine Stari Grad

Lak{e do novca

iz fondova EU

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

Na sastanku predstavnika Ambasade Slovenije, Grada Maribora i Op}ine Stari Grad dogovoreno je da }e Maribor pru`iti podr{ku Op}ini u pripremi projekata za apliciranje na fondove Evropske unije. Franc Kangler, gradona~elnik Maribora, istakao je kako }e se pomo} ogledati prvenstveno u edukaciji kadra Op}ine u pisanju projektnih prijedloga za javne pozive EU. - Partneri BiH, odnosno Op}ine Stari Grad u pozivima EU za projekte prekograni~ne saradnje moraju biti gradovi i op}ine iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Op}ina Stari Grad mo`e imati i partnera iz EU i u tom smislu Maribor }e u~estvovati u projektima Starog Grada. Rado }emo sa Op}inom podijeliti iskustva, odnosno pomo}i u realizaciji projekata ~iji }e ciljevi biti razvoj lokalne zajednice i pobolj{anje uslova `ivota njenih gra|ana, kazao je Kangler.

Podsjetio je kako je Maribor iz fondova EU povukao zna~ajan novac kojim je finansirao 49 projekata. - Uspje{no smo realizovali 20, a u toku je implementacija 29 projekata, isti~e Kangler, koji dodaje kako }e Maribor ove godine

biti evropska prijestolnica kulture, a naredne evropska prijestolnica mladih. Saradnja u ovoj oblasti rezultat je protokola o privrednoj i kulturnoj saradnji Op}ine Stari Grad i Maribora, koji je potpisan u septembru 2010. godine.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Restauracija prve bolnice u Sarajevu

276-982

Obnoviti duh bosanske kulture i sa~uvati autenti~nost arhitekture cilj je za koji se bori Udru`enje Hastahana, formirano u pro{loj godini. Prva bolnica u Sarajevu, ali i BiH, od kraja rata ~eka restauraciju. Inicijativni odbor Udru`enja Hastahana, sa prim. dr. Alijom Mulaomerovi}em na ~elu, smatra da je neophodno uporno raditi na obnovi, rekonstrukciji i stavljanju u funkciju ovog zna~ajnog objekta, koji se nalazi na Kova~ima, u Ulici Halilba{i}a 26.

Plemenita ideja Hastahane
Za obnovu nacionalnog spomenika, dodatno stradalog od posljednjih velikih padavina, potrebna dva miliona KM
Muzejska postavka

VA@NIJI TELEFONI

- Inicijativa za restauraciju stare bolnice po~ela je jo{ 2005. godine. Na desetine adresa smo poslali zahtjev za saradnju i finansijsku pomo} i uspjeli smo dobiti zna~ajnu materijalnu podr{ku. Do sada smo prikupili oko 200.000 maraka, a na{i donatori su ve}inom ugledne sarajevske firme, ka`e Mulaomerovi}, osniva~ Udru`enja Hastahana. Ipak, kako navodi Mulaomerovi}, Udru`enje nema ambicije za vlasni{tvom niti im je to cilj. Uspostaviti ambulantu hitne pomo}i za stanovnike op}ine Stari Grad te pota}i aktivnosti na formiranju muzejske postavke vezane za po~etak i razvoj zdravstva u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, ono je ~emu te`i ovo udru`enje. Mulaomerovi} napominje da su za restauraciju objekta Hastahana ukupno potrebna dva miliona maraka, te da je tolika sredstva

Hastahana se uru{ila sa jedne strane prema susjednoj ku}i
nemogu}e prikupiti samoinicijativno. - Potrebna je pomo} i zajedni~ko djelovanje mnogih. Iz Gazi Husrev-begovog vakufa, koji je i vlasnik pomenutog objekta, ka`u da nemaju potreban novac, a isti slu~aj je i sa Op}inom Stari Grad, za koju nema smisla da novac iz svog bud`eta odvaja i za nacionalne spomenike. Nadamo se u skorijoj budu}nosti nekom daljem pomaku te da }e se ne{to uspjeti uraditi po pitanju ovog godinama devastiranog objekta, dodaje Mulaomerovi}. cu Hafizovi} koja tu stanuje. Dr. Fahrudin Kulenovi}, predsjednik Ljekarske komore Kantona i ~lan Odbora za restauraciju Hastahane, tako|er, smatra da je neophodno u~initi ne{to po pitanju spornog objekta, ali da se isto tako pribojava da iza svega stoje li~ni interesi. Kako je dalje istakao i Mulaomerovi}, mo`da neko ~eka potpuno propadanje kako bi ga uzeo E. GODINJAK u posjed.

Li~ni interesi
Kako smo ve} pisali, stara bolnica na Kova~ima je usljed te{kog i mokrog snijega po~ela da proklizava i naginje se prema susjednoj privatnoj ku}i te je tako predstavljala ozbiljnu opasnost za porodi-

Op}ina Centar za penzionere daje 180.000 KM

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

Ugro`enima hljeb i mlijeko
U bud`etu Op}ine Centar za 2012. godinu izdvojeno je 180 hiljada maraka za sufinansiranje projekta Hljeb i mlijeko za penzionere - pomo} socijalno ugro`enim kategorijama stanovni{tva, me|u kojima su gra|ani sa malim primanjima. Putem ovog ve} tradicionalnog projekta svaki mjesec se osigurava iznos od po 50 maraka za 300 penzionera sa najni`im primanjima, kako bi na taj na~in imali obezbije|ene osnovne `ivotne namirnice, hljeb i mlijeko. Spisak korisnika ove pomo}i sa~inila je Slu`ba za rad, socijalna pitanja i zdravstvo Op}ine Centar, na osnovu svojih evidencija kao i na osnovu spiskova Centra za socijalni rad gdje su navedeni socijalno najugro`eniji penzioneri koji ostvaruju pravo na subvencioniranje tro{kova grijanja, na tu|u njegu i pomo}, kao i pravo na usluge koje pru`a kuhinja Crvenog krsta.
Amsterdam 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Beograd 21.40 Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

6 13

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40 - samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Odlasci:
Beograd 6.20, Banja Luka / Zürich 6.30, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25 i 14.55, Amsterdam 9.15, Ljubljana 12.55 i 14.15, Minhen 13.05, Istanbul 13.50 i 18, Budimpe{ta 15.05 Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund,

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AUTOBUSI

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.50 i 12.55, Ljubljana 12.25 i 13.45, Minhen 12.30, Be~ 14.05 i 21.40, Zürich / Banja Luka 14.30, Budimpe{ta 14.35,

sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Kroz tuzlanske galerije

Dragulj u Me|unarodnoj galeriji portreta
U tuzlanskoj Me|unarodnoj galeriji portreta uz Dan `ena uprili~ena je izlo`ba slika Adele Behr - Vuki}, koja je ro|ena u Tuzli 1888. i prva je {kolovana slikarka u BiH. Davne 1914. zavr{ila je {kolovanje u Be~u u vrijeme “umjetni~kog otvaranja” na{e zemlje prema svijetu slikarstva. Na izlo`bi su predstavljena njena 23 djela {to su nastala od 1901. do 1958. Prema rije~ima direktora Galerije D`enana Jusufovi}a, izlo`ba je dio fundusa zbirke koja se sastoji od 89 djela ove priznate istaknute umjetnice. Adela Behr - Vuki} bila je veliki borac za ljudska prava, jer je nakon povratka sa {kolovanja propagirala slikarstvo kada se `ene nisu slale na {kolovanje. Nakon Tuzle, 21. marta izlo`ba }e preseliti u Zenicu, u Gradsku galeriju, gdje }e biti postavljena u okviru Zeni~kog prolje}a. U Ze-

Povezivanje gr~kog

Okrugli sto u Kamernom teatru

i svjetskog teatra
Skupu je prisustvovao i gr~ki ministar kulture i turizma Pavlos Yeroulanos

nici }e biti predstavljena cijela kolekcija. Kako isti~e direktor Jusufovi}, u Galeriji je malo prostora, a mnogo djela, te se mora izvr{iti odre|ena reorganizacija kako bi postavili radove i drugih slikara koji predstavljaju dragulj u ovome hramu umjetnosti.
Istaknuta va`nost o`ivljavanja globalnog interesa za gr~ki teatar

Crvena boja Biljane Vrbi} - Ma~ak u GM-u
U pravo vrijeme je postavljena izlo`ba akademske slikarice iz Zavidovi}a, mr. Biljane Vrbi} - Ma~ak. Postavka sadr`i 250 minijatura, odnosno crte`a, slika u ulju, te objekata, nastalih od 2003. do danas. Umjetnica Biljana Vrbi} - Ma~ak priklonila se minijaturnom slikarstvu, a kolorizam je bitno odre|enje njenog slikarstva. Crvena boja je dominantna u punom intenzitetu. To se posebno vidi u kori{tenju izma{tanih formi, sa~injenih od komadi}a konopa, a uvijek su svi oblici u crvenoj bojenoj ga mi. Po dlo ga je za ta mnje na, naj~e{}e u aspektu sme|e boje. Slikarka u svom {irokom rasko{ju stvara intenzivno u klju~u modernih zahtjevnosti. Izlo`ba minijatura uprili~ena je u organizaciji Udru`enja za promociju likovne umjetnosti i o~uvanje kulturne ba{tine u Galeriji GM i ostaje otvorena do 29. marta.

Austrijski fotograf izla`e u BKC-u
Dobru saradnju BKC-a Tuzla sa zemljama ~lanicama EU, izme|u ostalog Austrije, Njema~ke i Turske, potvrdila je izlo`ba fotografija otvorena u ovoj ustanovi, na kojoj se predstavio austrijski fotograf i histori~ar umjetnosti Gerhard Gross. Radi se o originalnim fotografijama iz tri ciklusa pod nazivom “Efekt leptira” “Ikone - Do, ru~ak kod Tifanija” te “Zamrznuti okviri” , . Napravljene su u razli~ito vrijeme, a fotograf - umjetnik `elio se poigrati sa gledaocima, kako je kazao, da vide fotografiju i da li je mogu}e da sve prepoznaju. Na fotografijama su predmeti, pozadina, dekompozicija, originalne fotografije. Tako gostuju}i u gradu soli, umjetnik Gross svojim je objektivom na~inio nekoliko novih fotografija, a mo`da se u dogledno

U prostorijama Kamernog teatra 55 u petak je odr`an okrugli sto o Savremenom gr~kom teatru New visions. U diskusiji su u~estvovali Sissy Papathanassiou, Elena Penga, Nina Rapi, George Sampatakakis, Sakis Serefas, Yannis Soldatos i Takis Tzamargias, koji su predstavili svoj spektar djelovanja u koji spada pisanje novih dramskih tekstova, ali i ponovno postavljanje anti~kih gr~kih drama na scenu, uz nove i savremene interpretacije. U okviru diskusije, prikazani su videoisje~ci recentnijih primjera izvo|enja predstava, poput “Agamemnona” iz 2008. i “Antigone” iz 2006/2007. Uprili~eno je i ~itanje tekstova

pisaca Savremenog gr~kog pozori{ta, a ~itali su ih glumci Lydia Koniordou, Efi Venianaki, Manos Karatzogiannis i Alexandros Mavropoulos. Okruglom stolu prisustvovali su i direktor Festivala Sarajevska zima Ibrahim Spahi}, direktor Kamernog teatra 55 Dragan Jovi~i} te gr~ki ministar kulture i turizma Pavlos Yeroulanos, koji je predstavio i specijalnu publikaciju posve}enu predstavljanju savremenog gr~kog tetara na 28. me|unarodnom festivalu Sarajevska zima 2012. On je u tekstu koji je objavljen u pomenutoj publikaciji istakao da je njihov cilj o`ivljavanje globalnog interesa sa

gr~kim teatarom, na na~in da se daje podr{ka produktivnosti gr~kih umjetnika, te radi promocije, kako anti~ke, tako i savremene gr~ke drame, koja ima svoju vlastitu jedinstvenu dinamiku. - U~e{}e Gr~ke na 28. festivalu Sarajevo Sarajevska zima slu`i upravo ovoj svrsi, istakao je Yeroulanos, nagla{avaju}i va`nost kontakta izme|u Gr~ke i me|unarodne pozori{ne zajednice. Najavljena je predstava “The mist”/”Izmaglica” re`isera Takisa Tzamargiasa, koja }e se odr`ati 10. marta, u 18 sati, upravo u Kamernom teatru 55. Predstava }e biti izvedena na gr~kom jeziku, ali }e imaN. S. ti i bosanski titl.

Netradicionalne metode nastave

Teatar u {koli
Pozori{na avantura „Des Cavernicoles aux Atomivores“ pripremljena je uz pomo} francuskih profesionalaca Totem theatra. Mimi~kom predstavom u jedanaest slika predstavljena je historija ~ovje~anstva, a posebno historija Francuske. Odigrane su scene koje su se de{avale u prahistoriji, zatim u vremenu francuskih kraljeva, doba revolucija, u Napoleonovo doba do de{avanja u 20. stolje}u. U predstavi su u~estvovali svi u~enici {kole, koji su se posljednja tri dana intenzivno spremali za ovaj veliki izazov. U vrlo dinami~noj i interesantnoj predstavi, svaki u~enik je u zanimljivom kostimu glumio u minimalno pet scena. Kostimi su dizajnirani posebno za ovu prigodu, a dizajnirala ih je kostimografkinja Totem teatra Rosite Urie.
I kostimi za predstavu bili su posebno dizajnirani

vrijeme pojavi i novi ciklusi. U svakom slu~aju, BKC u Tuzli uspostavlja me|unarodnu saradnju, a ve} po svim projektima D. REBI] djeluje regionalno.

- Ovo je zaista sjajna prilika za nas kao {kolu da radimo dvije bitne stvari s djecom: prva je umjetnost, a druga je historija s obzirom na to da crtamo jedanaest slika historije koje su slo`ene po hronolo{kom redu. Mislim da }e ovo ostaviti vrlo zna~ajan trag na djecu u smislu da }e uvijek pamtiti kojim redom su se stvari de{avale u historiji, istakao je Alain Silvestre, direktor Francuske {kole CIFS.

Namjera Francuske {kole je bila pokazati da se i na ovaj na~in, za razliku od tradicionalnih pristupa nastavi, mo`e pou~avati, stjecati kvalitetno znanje i raditi na pokretu i izra`aju. Time se potvr|uje da je najva`nije uklju~iti u~enike u proces u~enja, te time potaknuti aktivno usvajanje znanja i vje{tina. Razigranoj i pou~noj predstavi prisustvovali su i roditelji u~enika, te mnogobrojni prijatelji N. S. {kole.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

KULTURA

21

Pripreme za predstoje}i XXIV sajam knjige i u~ila u Skenderiji

Vrijeme je za kravate
Ovogodi{nji sarajevski Sajam knjige i u~ila, koji organizira KSC Skenderija, u partnerstvu s Udru`enjem izdava~a i knji`ara BiH i TKD “[ahinpa{i}” je prilika “da se u izmijenjenim okolnostima, s obzirom na ~injenicu da je do{lo do uru{avanja krova Ledene dvorane u kojoj je kao {to je dobro poznato Sajam odr`avan, u dvorani “Mirza Deliba{i}” i prostorima kojima je okru`ena predstave izdava~i iz BiH, regije i drugih zemalja svijeta”ka`e Ibrahim , Spahi}, predsjednik UIK-a BiH o pripremama za predstoje}i Sajam knjiga i u~ila u Skenderiji, koji }e biti odr`an narednog mjeseca.

Za{titni znak slo`en je od razli~itih naslova, a ovogodi{nji sajam }e prote}i u znaku pri~e o autorskim i pravima izdava~a
Ajdin [ahinpa{i}: Neki {tandovi bi}e reducirani

{titama dru{tvenim jer je to op}i interes kao i svake druge industrije. Ovdje se, dakle, radi o tome da bi trebalo do}i vrijeme i u Bosni i u regiji da se izdava~ka industrija tretira u najmanju ruku kao industrija koja uvezuje u lancu proizvodnje najslo`enije intelektualne usluge i, naravno, najmodernije tehnologije i da onda tr`i{te u novim komunikacijama mo`e predstaviti proizvod kako treba. Taj proizvod je uvijek isti, jednak, jednako vrijedan i, rekao bih, jednako aktuelan, a to je knjiga.

[tandovi
Ibrahim Spahi}: Suo~iti se sa novim modernim tehnologijama

Sukladno kretanjima
- U tradiciji ovog sajma jeste sjajna pri~a o Bosanskoj ku}i i promociji knjiga i izdanja kao {to je i tradicija da se ta ku}a oblikuje na jedan sasvim neobi~an na~in svake godine u skladu sa kretanjima izdava{tva i uop}e u kulturnom dijelu na{e zemlje. Ovo je vrijeme presvla~enja, ponovnog no{enja kravata - jedna kravata slo`ena od razli~itih naslova koju dizajnira Zijad Pekmez, otkriva Spahi} rje{enje za{titinog znaka ovogodi{njeg Sajma, a isti dizajner }e raditi i na formiranju Bosanske ku}e u dvorani “Mirza Deliba{i}” . Za pri~u koja svake godine bude ispri~ana tijekom trajanja Sajma, Spahi} ka`e da }e ove godine biti u znaku za{tite autorskih prava i prava izdava~a i to:

- Na na~in da se po~ne govoriti o tome kako je mogu}e suo~iti se sa novim modernim tehnologijama, socijalnim mre`ama koje isto kao {to gutaju knjigu, tako na neki na~in, ipak, i vra}aju njeno zna~enje s obzirom na sve ono {to se doga|a u modernom izdava{tvu. Na kraju bih `elio re}i da je to prilika da se ka`e da }e u Cape Townu na svjetskom kongresu izdava~a, sigurno ove godine biti takve teme koje }e omogu}iti da cjelokupna izdava~ka industrija u svijetu bude prihva}ena, rekao bih, kao jedna od klju~nih industrija za bolje razumijevanje u onim dijelovima

Plakat je dizajnirao Zijad Pekmez

svijeta i zemljama koje to nisu na pravi na~in shvatile. Da bi izre~eno bilo jasnije, Spahi}, izme|u ostalog, dodaje i slijede}e: - Kad se ka`e filmska industrija, onda svi razumiju da je to jedan proizvod koji dobro ide u svijetu na tr`i{tu. Isto tako, u mnogim zemljama u svijetu izdava~ka je industrija ne{to oko ~ega se okre}u i njihove ekonomije, i njihov presti` u cijeloj toj ulozi dru{tva koje ne samo da je sjedinjeno kulturolo{kim nekim interesima zajednice nego zaista tretira na tr`i{tu tu industriju na pravi na~in: stimulacijama, osloba|a ih od raznih poreza, nameta, za-

Predstoje}i XXIV me|unarodni sajam knjige i u~ila u Skenderiji, saznajemo od Ajdina [ahinpa{i}a, zamjenika direktora TKD “[ahinpa{i}” ove }e godine biti odr`an od 18. , do 23. travnja. Kako je rok za slanje prijava za sudjelovanje na Sajmu do 18. o`ujka, o kona~nom broju izlaga~a i izdava~a preuranjeno je govoriti, ali ne i o racionalizaciji prostora kako bi se svim zainteresiranim dala prilika da izla`u na Sajmu, odnosno to zna~i i da }e veli~ine {tandova pojedinih izdava~a biti reducirane. Tako|er, bit }e iskori{teni jo{ neki prostori. Ajdin [ahinpa{i} ka`e da o~ekuju da }e, kao i do sada, ponuda biti velika jer izdava~i iz BiH i regiona }e predstavljati svoju najnoviju produkciju objavljenu u protekloj godini kao i ona izdanja {to ih posebno pripremaju za Sajam. An. [IMI]

Projekcije dokumentarnog filma u Sarajevu i Mostaru

U banjalu~kom Domu omladine

Fenomen Bruno Gröning
Za mnoge bolesne nakon Drugog svjetskog rata, Bruno Gröning bio je zadnja nada
“Krug prijatelja Brune Gröninga” organizuje u dva bh. grada projekcije dokumentarnog filma “Fenomen Bruno Gröning” koji govori o liku i djelu ne, obi~nog ~ovjeka koji je postao poznat kao alternativni iscjelitelj nakon Drugog svjetskog rata. Film }e biti prikazan u Sarajevu u dva navrata u dvorani Kulturno-umjetni~kog dru{tva Lola 11. marta i 1. aprila, te u Mostaru 22. aprila u Centru za kulturu. Film pri~a slijede}u pri~u: u prolje}e 1949. hiljade ljudi dolazile su u grad Herford, u Njema~koj. U jesen iste godine dolazilo je dnevno i do 30.000 ljudi na hipodrom Traberhof kod Rosenheima. Vojska bolesnih i ispa}enih imala je samo jedan cilj do}i do Brune Gröninga. Za mnoge je Gröning bio zadnja nada. Dotu~eni ratom, otpisani od lije~nika, ispa}eni ljudi imali su jo{ samo jednu `elju: ozdraviti, osloboditi se od patnje i bolova. Film “Fenomen Bruno Gröning” opisuje dramati~ne doga|aje tog vremena i ide tragovima ovog vrlo zanimljivog ~ovjeka. Film objektivno opisuje `ivot i djelovanje Brune Gröninga, koji je postao poznat
Scena iz filma “Li~na karta” Ondreja Trojana

Sedmica filmova
nacionalnih manjina
Bruno Gröning

po masovnim iscjeljenjima. Film sadr`i originalne filmske i tonske dokumente i preko 50 intervjua s vremenskim svjedocima koji izvje{tavaju kako su do`ivjeli svoja iscjeljenja. “Krug prijatelja Brune Gröninga” organizuje prikazivanje ovog filma jo{ od 2010. {irom BiH u svim ve}im gradovima. Ulaz na sve projekcije je besplatan, uz prethodnu najavu na telefone 066/791N. S. 566 (Sarajevo) i 063/315-409 (Mostar).

U Domu omladine u Banjoj Luci traje Sedmica filmova nacionalnih manjina, u okviru koje se prikazuju filmovi iz ^e{ke, Slova~ke, Poljske i Ma|arske. Organizatori manifestacije su ~lanovi Udru`enja ^eha Banje Luke i banjalu~ki Omladinski savjet. Svaku ve~er u 19 sati organiziraju jednu projekciju filma, a ulaz je besplatan. Tako su prikazani: ~e{ki film “Li~na karta” koji je re`irao , Ondrej Trojan i film “Test” re`isera Petera Bergendya iz Ma|arske. Veliku pa`nju Banjalu~ana je iza-

zvalo ostvarenje “Vinci” Janusza Machulskog iz Poljske, te “Tango komaraca” koji je re`irao Miloslav , Luther iz Slova~ke. U petak je prikazano ostvarenje “Kontrola” re`isera Nimroda Antala iz Ma|arske, dok je ju~er publika imala priliku vidjeti film “Nula” Pawela Borowskog iz Poljske. Za danas je planiran film “Okovi” Radima [pa~eka iz ^e{ke, a Sedmica filmova biti }e zavr{ena sutra projekcijom filma “Prekr{eno obe}anje” koji je re`irao Jirij , Chlumsky iz Slova~ke.

22

SCENA

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

EXIT festival 2012.

I Guns N’ Roses

u Novom Sadu
U aprilu }e Guns N’ Roses biti primljeni u Rock’n’roll Hall of Fame, ispisuju}i tako najzna~ajnije stranice svjetske rok-ba{tine
Svjetski poznati kalifornijski odmetnici, bend koji je tokom cijele karijere `ivio krilaticu „seks, droga i rokenrol“ i otpadni~ki heroji prethodnih nekoliko generacija, Guns N’ Roses, nastupi}e ovog ljeta na glavnoj bini Exit festivala u Novom Sadu. Od svog debi albuma “Appetite For Destruction” iz 1987. sve do posljednjeg “Chinese Democracy” iz 2008. godine, ali i novog albuma, za koji tvrde da ve} imaju spreman materijal, Gunsi su bili misionari rokerskog shvatanja slobode, koje predvodi ikona rokenrol kulture Axl Rose. Guns N’ Roses su svjetsku popularnost stekli osamdesetih i po~etkom devedesetih godina svojom muzikom koja je mje{avina hard-roka, bluesroka, heavy metala i glam metala, ali i spektakularnim koncertima, skandalima i tu~ama. Mnoge generacije su odrastale uz rok-himne poput “Sweet Child Of Mine” “November Ra, in” “Paradise City” “Knockin’ , , on Heaven’s Door” “Don’t Cry” , ili “Welcome to The Jungle” .

U aprilu }e Guns N’ Roses biti primljeni u Rock’n’roll Hall of Fame, ispisuju}i tako najzna~ajnije stranice svjetske rok-ba{tine. - Kao je dan od sim bo la osamdesetih godina, Gunsi su vratili interes za rok-muziku kod naj{ire publike u vrijeme prevlasti electro i dance-popa, osavremenjavaju}i njen originalni hedonisti~ki bunt i prevode}i ga na pona{anje i jezik razumljiv novim generacijama, obja{njava menad`er Main Stagea Exit festivala Dragan Ambrozi}.

Guns N’ Roses su u intervjuu za NME u januaru ove godine najavili da im je sedmi studijski album prioritet, kao i da imaju tonu novog materijala, tako da se na Exitu mo`e o~ekivati premijerno izvo|enje novih hitova. Svi prethodni albumi Gunsa prodati su u vi{e miliona primjeraka, dosti`u}i platinaste tira`e i sjajne uspjehe na top-listama {irom svijeta. Svoj nastup na ovogodi{njem

Exit festivalu, koji }e se odr`ati od 12. do 15. jula, ve} su potvrdili New Order, Gossip, Wolfmother, w Buraka Som Sistema, dok na Dance areni nastupaju Richie Hawtin, Miss Kittin, Art Department, Maceo Plex, kao i ~lanovi Cadenza etikete, Luciano, Reboot Live, Kenny Larkin, Robert Dietz i Maayan Nidam. Ulaznice za ovogodi{nji Exit ve} su u prodaji. Ja. D.

Glumica Nicollette Sheridan

Tu`i producente “O~ajnih ku}anica”
Su|enje u kojem glumica Nicollette Sheridan tu`i producente serije “O~ajne ku}anice” zbog toga {to su, kako tvrdi, njen lik namjerno ubili jer se `alila na lo{e opho|enje producenta serije po~elo je Los Angelesu sa zaka{njenjem. Nekoliko glumaca, uklju~uju }i Evu Lon go ri ju, Mar ciu Cross, Jamesa Dentona, Felicity Huffman i Neala McDonougha, pojavit }e se na sudu kako bi svjedo~ili u korist odbranei producenta Marca Cherrya i televizijske ku}e ABC. U tu`bi se navodi da je Cherry kreirao neprijateljsko okru`enje od po~etka snimanja 2004. godinne. - Cherry ima reputaciju da se pona{a na izuzetno agresivan i nasilan na~in prema osobama koje rade u seriji i poznat je po poni`avanju glumaca na setu, navodi se u tu`bi, prenosi CNN. U tu`bi se navodi da je agresivnost kulminirala i da je Sheridan ubrzo javljeno da njen lik umire u seriji. Propu{taju}i tri sezone serije, Sheridan navodi da je izgubila 20 miliona dolara i ne planira da ih propusti.

Zvonko Bogdan u Tuzli

[etnja kroz Panoniju
Legendarni pjeva~ je Tuzlacima uprili~io klasi~ni praznik {ansone, a zauzvrat je nagra|en ovacijama
Dan poslije praznika posve}enog nje`nijem spolu, u Tuzli je prvi put u svom `ivotu solisti~ki koncert imao legendarni {ansonjer Zvonko Bogdan. Nekoliko stotina Tuzlaka pjevalo je zajedno sa njim panonske hitove koji su punili srca zaljubljenih decenijama pro{log stolje}a, ali to u nemaloj mjeri ~ine i sada. - Prolazio sam nekoliko puta kroz Tuzlu, ali nikad nisam pjevao. Ve~eras sam ovdje i to mi pri~injava ~ast. Da bi ovo gostovanje imalo {to bolji efekat, ja sam poveo moje tambura{e, ~lanove Velikog tambura{kog orkestra RTV Vojvodina, koji me decenijama prate, kazao je Bogdan.

Foto: Darko ZABU[ / Fotoservis

- Ve~eras sam rije{io da vas pro{etam kroz jednu oblast, koja se zove Panonija. Ona nije mala, i zato }e na na{em programu biti pisama, pjesama i pesama. Vratit }u vas par stotina godina unazad, da vidite kakve su se onda pisme, pjesme i pesme komponovale. Da je i onda bilo nesretnih i sretnih, zaljubljenih i odljubljenih, da je i onda bilo suza, ali i da vidite na koji su na~in oni

sastavljali strofe i stihove. Da je publika zaista u`ivala u svakoj izvedenoj pjesmi, potvrdili su gromoglasni aplauzi koji su se nerijetko prolamali salom tuzlanskog BKC-a, koja je bila mala da primi sve one koji su htjeli prisustvovati ovom muzi~kom doga|aju. Naredni gost tuzlanskog BKCa je Massimo Savi}, koji }e odr`ati koncert 31. marta.
N. S.

Premijera modnog filma u Meeting Pointu

Dominantan na~in modne prezentacije
Kako je za Oslobo|enje istakla Lena Stefanovi}, cilj je bio napraviti ne{to inovativno i kreativno u regionu
U sarajevskom kinu Meeting Point je u petak nave~e, u organizaciji Udru`enja modnih djelatnika i kostimografa Modiko, premijerno prikazan “Fashion film” modni doga|aj bez prese, dana u regionu. Udru`enje modnih djelatnika i kostimografa Modiko je dru{tvena organizacija u koju se slobodno i dobrovoljno udru`uju gra|ani i pravna lica, radi zadovoljavanja zajedni~kih interesa i aktivnosti iz oblasti mode i kostimografije. Ideja oko projektovanja “Fashion filma” u saradnji sa British Councilom je nastala vrlo brzo nakon samog osnivanja udru`enja. - Cilj je uraditi ne{to potpuno inovativno i kreativno u regionu. “Fashion film” ili modni film je globalni trend i, mo`e se re}i, trend koji sve vi{e uzima maha u posljednje dvije-tri godine. Rije~
Foto: M. R.

je o prili~no dominantnom na~inu vizuelne prezentacije modnih dizajnera i modne industrije, kazala je za Oslobo|enje Lena Stefanovi}, modna dizajnerica, kostimograf i stilista/art-direktor. Premijeri i prigodnom koktelu nakon projekcije prisustvovale su mnoge poznate li~nosti, a dvorana kina Meeting Point bila je dupke puna.
Mirsada RAKONJAC Na manifestaciji je bilo prisutno mnogo poznatih li~nosti

Foto: S. GUBELI]

24

Nedjelja ZIVOT PLUS

11. mart/o`ujak 2012.

U POSJETI Ekipa Oslobo|enja sa

Dru`enje v ulova
Sedam magi~nih
Kako biti {to opu{teniji u dana{nje vrijeme? • Smiriti um, opustiti se, meditirati i posvetiti sebi - formula uspjeha
Kroz meditaciju mo`emo do`ivjeti ve}u koncentraciju i mir. Vrijeme meditacije nije toliko bitno koliko koncentracija prilikom meditacije. Ako mo`emo meditirati u ti{ini pet minuta, mo`emo i do`ivjeti uzvi{enost, duhovni mir i prirodnu sre}u. 1. Smirite um Cilj meditacije je pre}i granice uma, a to se ne mo`e posti}i misle}i. Kad je na{ um miran, ulazimo u novu svijest, neograni~enu intelektualnim umom. Sa smirenim umom do`ivjet }emo mir. 2. Koncentracija [to god da radimo, bit }emo uspje{ni samo ako se u potpunosti koncentriramo na to. Kad `elimo meditirati, onda je potrebno isklju~iti sve ostalo osim pa`nje na meditaciju. 3. Mjesto meditacije Vrlo je va`no svakoga dana na}i mirno mjesto. Mo`ete koristiti ugao sobe gdje mo`ete staviti sliku u~itelja koji vas inspirira ili cvije}e i svije}e. Meditacijom svakog dana na istom mjestu stvarate meditativno-pozitivnu atmosferu u tom podru~ju. 4. @elja - Te`nja Ako smo gladni, onda jedemo. Isto je sa meditacijom, ako nismo zadovoljni kako se osje}amo, onda smo motivirani za meditaciju svakog dana. 5. Upornost i strpljenje U po~etku ne mo`emo o~ekivati rezultate preko no}i. Svako meditiranje pridonosi pa makar i ne imali zavidno iskustvo. Ako vje`bamo iskreno, napredovanje je zagarantirano. 6. Koristite kvalitete nadahnu}a iz srca Srce je mjesto gdje se nalazi du{a. Ako se fokusiramo mislima na srce, automatski na{e misli imaju manje energije. Koncentracijom na srce do`ivljavamo prostranstvo meditacije. 7. Njegujte sre}u Vrlo je va`no da shvatimo cilj meditacije, a to je uzdignuti svijest i imati pozitivniji pogled na `ivot i sebe. Ako meditiramo na pravilan na~in, tako }e i biti.

savjeta za opu{tanje

S obzirom na to da je tokom na{e posjete na snazi bila zabrana lova, obilazak je bio vi{e provjera terena, nadgledanje `ivotinja i {tete koju je prouzrokovao snijeg
Safet HUREMOVI]

Sama pomisao na lovce daje krivu sliku da se radi o besposlenim ljudima koji tra`e na~in da protra}e vrijeme. Borave}i sa njima, vidjeli smo da je to ustvari itekako organizovana skupina, koja ima svoj plan i program rada, izgra|ene kodekse pona{anja, disciplinu, odgovornost i nadasve brigu o prirodi i divlja~i.

VRIJEDNI ENTUZIJASTI
Jedan dan u lovu dovoljan je kako bi se shvatilo da su lovci vrijedni entuzijasti kojima nije osnovni cilj uloviti `ivotinju. Ado Mizdrak, predsjednik sekcije Delija{, koja djeluje o okviru Lova~kog dru{tva Trnovo, i lovovo|a Esad Imamovi} bili su doma}ini ekipe Oslobo|enja tokom jednog vikenda, gdje smo pored lova vidjeli i mnoge druge aktivnosti koje lovci provode na terenu. Mizdrak i Imamovi} su kazali kako sekcija Delija{ broji {ezdesetak ~lanova i u prvom redu su istakli kako su me|u lovcima najva`niji me|uljudski od-

nosi, koji su, konkretno u njihovom slu~aju, na veoma visokom nivou. Lova~ki dan, kao {to je uobi~ajeno za ~lanove, zapo~eli smo na zbornom mjestu u ranim jutarnjim satima uz kafu koju sami pripremaju u lova~koj brvnari. Me|utim, do polaska se moralo obaviti jo{ nekoliko radnji. Sve u lova~kom dru{tvu funkcioni{e po ustaljenoj {emi tako da je nakon okupljanja uslijedilo evidentiranje prisutnih lovaca. Lovovo|a je sa grupovo|ama, kako se to me|u lovcima ka`e, rasporedio prisutne i dao uputstva, tako da su precizno odre|ene lokacije na koje svaki ~lan ili grupa treba da idu. Mi smo u obilazak krenuli sa Edinom Mizdrakom i njegovim sinom Irhadom, ujedno najmla|im ~lanom ove sekcije. Na{a destinacija bila je udaljena nekoliko kilometara od brvnare. S obzirom na to da je to kom na {e po sje te na snazi bila zabrana lova, obilazak je bio vi{e provjera terena, nadgledanje `ivotinja i {tete koju je

Sekcija Delija{ broji oko 60 lovac

Pomo}i divlja~i da pre`ivi
U proteklom periodu ~lanovi Lova~kog dru{tva Trnovo, odnosno sekcije Delija{, podigli su tridesetak solila za srne}u divlja~, osam hranili{ta u koje se odla`e sijeno i kukuruz tokom zimskog perioda. To se najaktivnije radi kada padne veliki snijeg kako bi omogu}ili `ivotinjama prihranu, odnosno da pre`ive. Progla{avanjem elementarne nepogode lovci iz sekcije Delija{ odmah su krenuli u akciju kako bi se divlja~i obezbijedila hrana. Hasan Mizdrak, jedan od najstarijih ~lanova sekcije, kazao nam je kako te{ka situacija na terenu tra`i i posebne uslove. “Moramo da prihranjujemo divlja~. Sijeno se pola`e kraj vodotoka i puteva, gdje je najlak{i pristup za srne i srnda}e. Sijeno je polagano na dionici dugoj desetak kilometara, {to je prema procjeni dovoljno da divlja~ sa vi{e stani{ta do|e do hrane” istakao je Miz, drak. Lovci iz sekcije Delija{ sagradili su i lova~ku ku}u s obzirom na to da je prija{nja postala tijesna. Iz svega navedenog mo`e se zaklju~iti da lovci nisu samo oni koji ubijaju, ve} i oni koji se brinu o `ivotinjama.

11. mart/o`ujak 2012.

Nedjelja

25

a ~lanovima Lova~kog dru{tva Trnovo

Udru`enje Prijatelji grada Sarajeva tre}i put organiziralo susret ”Poklon koji se pamti”

va`nije od
Kroz cvjetne aran`mane do opu{tanja
Slike }e biti izlo`ene u {kolama i Bezistanu
Dahila IBRAHIMBEGOVI]

ca

lovci ka`u, ve~ernje dru`enje u brvnari. Va`no je napomenuti da smo se to kom na {eg obi las ka uvjerili i u fizi~ku spremu lo va ca jer to kom lo va ~kog da na pre pje {a ~i li smo sigurno desetak kilometara po veoma te{kom i snijegom prekrivenom terenu. Ponovno okupljanje u lova~koj kolibi i dru`enje je, kako su nam kazali, mo`da i najbolji dio da na. Ta da se zbra ja ju utisci i vi|eno, uglavnom, kako se ka`e, pri~aju se lova~ke pri~e. Kada smo upitali jednog od lovaca da li je vidio neku `ivotinju, odgovorio nam je {alom poznatom me|u ~lanovima: “Lani jednu, ove godine rje|e” . Nakon napornog dana, lovci na ve~ernjem okupljanju moraju nadoknaditi izgubljene kalorije. prouzrokovao snijeg. Tokom pje {a ~e nja pre ma do go vo re noj lo ka ci ji u snijegu su se mogli vidjeti jasni tragovi `ivotinja, a Edin i Irhad su nam poja{njavali o kojim `ivotinjama je rije~, ~ak i o vremenu u kojem su `ivotinje pro{le. Srnda}i i srne su samo ne ke od `i vo ti nja ko je smo tokom “lova” uspjeli da osmotrimo, a zimska idila doprinijela je da sve to izgleda mnogo ljep{e. Lovci sekcije Delija{ izuzetno su opremljeni. Posjeduju opremu za nadgle da nje, prvu po mo}, po se bnu gar de ro bu i obu}u, a naravno i oru`je. Zaista je bio u`itak gledati `i vo ti nje sa pet sto tinjak metara udaljenosti kroz dvogled, a ujedno imati osje}aj kao da se na la ze sa mo ne ko li ko metara od vas. U lovu sa Edinom i Irhadom, uz predah i ve} pripremljeni sendvi~, ~uli smo mnoge pri~e i anegdote, ali s obzirom na to da `ivotinje imaju izuzetno jaka osjetila, ve}ina pri~a ostavljena je za ponovno okupljanje ili, kako

U Ekonomskoj {koli u Sarajevu nedavno je organiziran tre}i susret ljubitelja hortikulture i u~enika srednjih {kola. Inicijativu da se pokrene jedan ovakav doga|aj je pokrenulo Udru`enje Prijatelja grada Sarajeva. Oni su kroz tro go di{ nje ra di oni ce or ga ni zo va li mnogo ovakvih doga|aja, jer smatraju da je na dana{njem vaktu ljudima potrebno da se malo opuste i posvete sebi i prirodi. Oni `ele da uve`u {to vi{e {kola, ali i da se produ`i saradnja sa drugim entitetima.

LIJEP DOGA\AJ
“Ovaj je jedan lijep doga|aj i jedan je od prvih koji je predvi|en da se odr`i ove godine, s tim da }e slike sa ovog doga|aja biti izlo`ene u prostorijama jedne od {kola, a za gra|anstvo u Bezistanu” istakla nam je Neda ^ukac, sekre, tar Udru`enja Prijatelji Sarajeva. Gosti ovog doga|aja su, osim ~lanova udru`enja, bili i u~enici srednje {kole poljoprivrede i prehrane, prvih i drugih razreda. “Ovdje se mo`e mnogo toga nau~iti. U na{oj {koli postoje posebni smjerovi, ali ovo je jedan od najinteresantnijih” istakla je Alma Deli}, jedna od , u~enica. Realizacijom ovog projekta, uz ugodno dru`enje i opu{tanje, bila je idealna prilika prona}i va{ cvjetni aran`man za nastupaju}i 8. mart. Ovim doga|ajem se nastoji vratiti nekada{nji sjaj Sarajevu i sve ono {to ga je nekada ~inilo gradom, ali i da se unaprijedi dru`enje u~enika i profesora. Mladi su dio dru{tva, na kojima svijet ostaje i koji se uvijek trebaju iznova dokazivati, ali i preuzeti ono {to im se ostavlja u naslje|e, ali i da sve to u~ine jo{ boljim i ljep{im. Ovim susretom su se stariji ~lanovi prisje}ali nekada{njih, ljep{ih i boljih vremena, kada je njegovanje prirode i biljaka bilo va`no. Stoga je cilj ovakvih dru`enja da se priroda ponovo vrati na prvo mjesto. Na ovom dru`enju je po-

sebno raspravljano o ikebanama, za koje se smatra da u sebi nose trougao, koji je simbolika kosmosa, odnosno tri ta~ke, nebo, ~ovjek i zemlja. Cvije}e, osim {to ispunjava na{u du{i, osloba|a nas stresa, ~ini da budemo kreativniji, da se malo opustimo i da kroz samo aran`iranje shvatimo {ta je priroda.

RASPREMANJE RUKSAKA
“Uvi jek po po vrat ku prva stvar koja se radi je raspremanje ruksaka. Svi u lov donesu hranu tako da se stol veoma brzo napuni, a hrane ima u izobilju. Naravno, rakija je nezaobilazna za ovakva dru`enja” kazao je lovovo|a , Imamovi}. Samo nekoliko sati dru`enja u kolibi potrebno je da bi se za~ula i prva pjesma, koja potraje do duboko u no}, a to je ujedno i kraj jednog zimskog lova~kog dana.

POKLONI OD SRCA
Ukoliko se malo zamislimo, shvati}emo koliko je cvije}e va`no u na{im `ivotima te da svaka proslava `ivota, smrti, sjedinjavanja ne prolazi bez njega i da ne postoji nijedan takav poklon koji mo`e zamijeniti i kada ga dobijemo, ne o~ekujemo ni{ta zauzvrat. A takvi pokloni su najljep{i jer su od srca... Ve}i i skuplji aran`man nu`no ne zna~i ve}u ljubav i po{tovanje. Ono {to mo`e biti zanimljivo svakome od nas, jesu i boje cvije}a. Svi znamo da crvena zna ~i da vo li mo ne ko ga, pla va predstavlja vjernost, a bijela se poklanja prefinjenim osobama. Stoga, veselite se, kupujte cvije}e i posvetite se malo i prirodi.

26 Nedjelja

11. mart/o`ujak 2012.

Ana Mrdovi}, in`injer hort

Ponosna sa drvo
Volim Sarajevo i sretna sam {to sam, bave}i se hortikulturom, uredila mnoge vrtove
Razgovarala: Merima BABI]

Zaljubljenik ste cvije}a i vrtova, od koga ste to naslijedili, tako|er, izuzetno volite svoj posao, mo`e li se re}i da je hortikultura smisao Va{eg `ivota? - Izuzetno lijepa izvorna priroda u okolini ^abra, mjesta u kojem sam ro|ena, na granici Hrvatske i Slovenije, moja brojna, vrijedna i disciplinirana obitelj u kojoj sam odrasla i rano saznanje da se od ze mlje mo `e `i vje ti opredijelili su me za moje zanimanje. Mo`da sam pravu ljubav prema prirodi naslijedila od majke. Sje}am se da sam u prvom ili drugom razredu osnovne {kole morala uraditi sastav i da mi je mama malo pomogla u tome, gledali smo prirodu livade i drve}e i vidjela sam da je to ne{to {to le`i u meni, {to treba tokom `ivota razvijati. Dosta brzo sam ostala bez roditelja tako da sam morala sama tra`iti puteve za `ivot. Djetinjstvo mi nimalo nije bilo lako, ali svaka pote{ko}a ~ovjeka stvarno u~vr{}uje, postaje ja~i i ide hrabrije dalje u nove poduhvate. Imam takvo iskustvo i svakome ka`em da neuspjeh i neka pote{ko}a ne treba da ga obeshrabre da ide dalje. Nakon osmogodi{nje, upisala sam srednju poljoprivrednu {kolu. Po{to mi je majka bila Slovenka, `eljela je da dio `ivota `ivim i u Sloveniji i sticajem okolnosti u Ljubljani sam upoznala svoga supruga, koji je tada studirao ma{instvo. Odlu~ila sam tu upisati biotehni~ki fakultet, studij agronomije, smjer hortikulture, koji sam i zavr{ila.

NOVA KNJIGA
Jedna ste od rijetkih koja se prve godine nakon rata sa puno hrabrosti upustila u nesigurne vode biznisa, sre}om, i do danas ta Vam ljubav poma`e da opstajete u poslu? - Zaista je bila hrabra, ali za mene i mudra odluka da zapo~nem vlastiti biznis 1997. u mojoj 57. godini. Suprug je umro 1996, djeca su odrasla i oti{la svojim putem, a ja nisam htjela da budem na ~ekanju u Poljoopremi Sarajevo, u kojoj sam godinama radila. Sve je to podgrijalo moju davna{nju `elju da imam vlastiti biznis. Najlak{e i najbolje je odlu~iti se za novi poduhvat kada ste “na dnu” nema se {ta izgu, biti, a mo`e se dobiti. Treba znati, htjeti i smjeti pa }e uspjeh kad-tad do}i. Pod “znati” smatram da je najbolje baviti se onim {to ~ovjek zna da radi, svojom

Foto: Senad GUBELI]

profesijom, pod “htjeti” da voli profesiju i da je spreman na rad, rad i opet rad. I kona~no, pod “smjeti” zna~i riskirati. Kada je u pitanju moja struka, nije trebalo tako puno riskirati. Stavila sam u funkciju sve moje potencijale. Dio stana sam pretvorila u poslovni prostor, zemlju oko devastirane vikendice u proizvodni pogon, a 10 godina star devastirani golf popravila i pretvorila u prevozno sredstvo za saradnike, biljke, alat i repromaterijale. Firma je bila “na nogama” Danas je . ona uskla|en i slo`an tim vrijednih ljudi. Prije tri godine biznis su preuzele i uspje{no ga vode dvije moje mlade kolegice, diplomirani in`injeri hortikulture Sanja Zubac i Dina Mulovi}, koje su nekoliko godina bile zaposlene u firmi dok sam ja bila direktorica i vlasnica. Sada firma ima sedam zaposlenih. Kako ste se osje}ali kada ste dobili prvi anga`man, ure|enje botani~kog vrta u rezidenciji britanskog ambasadora u BiH? Posljednje {to ste radili bilo je ure|enje dvori{ta nove zgrade Ambasade SAD-a u BiH? - Hrabre prati sre}a pa su za moj biznis saznali u Ambasadi Velike Britanije i anga`irali nas za ure|enje vrta u rezidenciji ambasadora. Nikada do danas nisam imala kra}i ugovor za zahtjevniji posao. Ugoditi Britancima, koji su poznati po lijepo ure|enim vrtovima, bila je velika odgovornost, ali i izazov. Uspjelo je. Dobro se sje}am da tada nije bilo biljaka u poslijeratnom Sarajevu pa sam po njih i{la kamionom u rasadnik u Br~ko koji je imao sadnice iz predratne proizvodnje. Hodali smo izme|u minskih polja i vadili biljke. Svi smo, sre}om, ostali `ivi i ~itavi. Iza toga su na{u firmu “Ana-Hup” hortikulturno ure|enje prostora d.o.o. Sarajevo pronalazili drugi kupci po~ev{i od ameri~ke, njema~ke, kanadske, francuske, holandske, norve{ke, {vicarske, slovenske ambasade..., zatim vlasnici mnogih vrtova i zelenih povr{ina privatnih firmi u Sarajevu te vlasnici privatnih vrtova po cijeloj BiH. Botani~ke ba{te i vrtove ure|ujete skupim i rijetkim biljkama, gdje ih nabavljate? - U po~etku je bilo te{ko jer u doma}oj proizvodnji nije jo{ bilo odgovaraju}ih biljaka, a za uvoz je trebalo unaprijed platiti. Uvidjev{i zna~aj biljaka iz vlastite proizvodnje, zapo~eli smo proizvodnju biljaka za potrebe na{e firme na zemlji{tu uz moju

vikendicu, gdje je na{ proizvodni pogon, prije svega, za trajnice, trajne zeljaste biljke. Danas je stasala doma}a proizvodnja kvalitetnih sadnica drve}a i grmlja. Za vrtove preporu~ujem autohtone (doma}e) vrste biljaka jer su one lijepe, prilago|ene na{oj klimi i tlu, jednostavnije i jeftinije za njegu. Po~inje prolje}e i ljudi se vra}aju u vrtove. Mnogi }e nanovo ure|ivati ili dora|ivati vrtove. Svi oni koji kupuju zemlji{te i grade ku}e ili vikendice treba da, prije svega, sa~uvaju drve}e i plodnu zemlju. Ona je sve skuplja, a bez nje nema kvalitetnog vrta pa je ovaj savjet dobro poslu{ati. Drve}e koje zateknemo je autohtono, prilago|eno uslovima i odraslo. Za novo drvo treba dosta novca i vremena dok naraste. Posebno `elim upozoriti da zemlji{te koje ne koristimo trenutno ostavimo pod {to prirodnijom vegetacijom koju zateknemo. Na{a priroda je tako lijepa da ju je ~esto {teta kvariti nepotrebnim hortikulturnim intervencijama. Zato je preporu~ljivo i jeftinije pozvati na vrijeme hortikulturnog stru~njaka i posavjetovati se sa njim {to i kako sa~uvati.

11. mart/o`ujak 2012.

Nedjelja

27

ikulture

am na svako moje
HRABRO DALJE Svaka pote{ko}a ~ovjeka stvarno o~vr{}uje, postaje ja~i i ide hrabrije dalje u nove poduhvate. Imam takvo iskustvo i svakome ka`em da ga neuspjeh i neka pote{ko}a ne trebaju obeshrabriti da ide dalje

Zaljubljenik ste i pisane rije~i, uskoro izlazi Va{a nova stru~na knjiga iz oblasti hortikulture, {ta ~itaoci mogu o~ekivati u dopunjenom izdanju knjige “Vrt, korist i hobi”? - Da, nadam se da }e ovog prolje}a na tr`i{tu biti moja knjiga “Vrt korist i hobi - ekolo{ki orijentirani vrtovi” To je knjiga za sva. ko doma}instvo koje ima vrt ili manju povr{inu zemlji{ta. Ima 360 stranica u formatu 200 x 260

mm sa vi{e od 500 originalnih fotografija u boji, koje ilustrativno dokazuju da se i kod nas mogu urediti lijepi i funkcionalni vrtovi. U njoj je napisano kako urediti ukrasni dio vrta i travnjak, te kako uzgajati vlastito povr}e i vo}e na ekolo{ki prihvatljiv na~in. Sadr`i poglavlja “Korak po korak do ure|enog vrta” “Povrtnjak” , , “Vo}njak” te “Kalendar radova u vrtu” po mjesecima. ^itaoci }e kada, recimo, pro~itaju o kupusu,

mo}i sami uzgojiti kupus jer su data sva uputstva za njegov uzgoj, kao i za ostale vrste povr}a, vo}aka i cvije}a koje se mo`e uzgajati u na{oj klimi. Lijepo ure|eni vrtovi u skladu sa agroekolo{kim uslovima, tradicijom kraja u kojem se nalaze, prilago|eni strukturi, potrebama i mogu}nostima porodica su i dio na{e kulture `ivljenja i turisti~ke ponude. Iz Slovenije ste davne 1965. godine do{li u Sarajevo, ono je Va{ drugi grad, nakon brojnih putovanja njemu se uvijek vra}ate, da li kroz Va{ rad uzvra}ate ljubav gradu koji Vam je pru`io mnogo? - Da, iz Slovenije sam stigla odmah po zavr{etku studija. Moj brat `ivi u Ljubljani, a sestra u Ko~evju pa ~esto odlazim u Sloveniju. Volim Sloveniju i Ljubljanu. Ljubljana je grad po mjeri njenih gra|ana. Sve je prilago|eno za lak{i `ivot i efikasan rad gra|ana. Prekrasno je staro jezgro Lju blja ne uz Lju blja ni cu, gdje se nalazio moj fakultet dok sam studirala. Posljednjih godina taj je dio sve ljep{i, romanti~niji. Pje{aci caruju, a istovremeno je sa~uvano zelenilo. U samom centru je park sa stogodi{njim platanima, a ispod velika javna gara`a. Odu{evljena sam kako se uspje{no rije{ilo parkiranje u gradu i istovremeno sa~uvalo zelenilo. Uz Ljubljanicu su posa|ena stabla po najnovi jim ur ba nis ti ~ko-pej za `nim standardima. Odu{evljena sam. Zar ne bismo mogli u~initi i u na{em Sarajevu takvo ne{to. Volim Sarajevo. Sretna sam {to sam kroz moju firmu, koja se bavi hortikulturom, uredila mnoge vrtove u Sarajevu. Naro~ito sam po no sna na sva ko po sa |e no drvo. To su moji spomenici. Aktivnostima u brojnim organizacijama nastojim da doprinesem

kvalitetu `ivota u Sarajevu. U Sarajevu imam mnogo prijatelja i kolega, izuzetno dobre susjede u zgradi i u vikendici u ~ijem dru{tvu nalazim smisao `ivota po mojoj mjeri, {to ~ini moj `ivot kvalitetnim, a mene sretnom i zato se gdjegod da po|em, rado vra}am svome domu i mome Sarajevu. Morate neprestano biti u toku, pratiti trendove i u ovoj oblasti, kakva su Va{a iskustva iz Slovenije ili drugih zemalja Evropske unije? - Putujem ~esto i u Veliku Britaniju. To je zemlja razvijenog vrtlarstva. Moja k}erka Maja sa porodicom `ivi u srednjoj Engleskoj. Svi se tamo na neki na~in bave vrtlarstvom jer uglavnom `ive u ku}ama, a uz ku}u se odmah podrazumijeva i vrt. Onaj tko nema ku}u ili ima premali vrt, iznajmljuje par~e dr`avnog zemlji{ta da bi uzgajao povr}e za potrebe porodice. Pro{le godine je, po podacima slu`be koja dodjeljuje zemlji{te, na par~e zemlje ~ekalo oko 100.000 britanskih porodica. Nekada traje po nekoliko godina da se do|e na red. A kod nas? Toliko ima neobra|ene zemlje, a ljudi kukaju da nemaju {to jesti. Moramo se okrenuti zemlji i proizvoditi vi{e hrane za svoje potrebe. Hrana ~ini pola porodi~nog bud`eta i za to se vrijedi potruditi. Tu`na sam {to se premalo ljudi bavi vrtlarstvom. Kroz rad u vrtu ljudi bi bili zadovoljniji, veseliji i bogatiji. [ta mo`ete predlo`iti onima koji u`ivaju u zelenilu i cvije}u kada uskoro zapo~ne sezona ure|enja ba{ti i vrtova, na {ta moraju obratiti posebnu pa`nju, gdje ne smiju napraviti po~etni~ke gre{ke? - Prolje}e je i treba po~eti sa orezivanjem vo}aka, drve}a i grmlja. Vrste grmlja koje cvjetaju u

prolje}e (npr. forzicija, japanska dunja i dr) se orezuju tek iza cvatnje izrezivanjem, prorje|ivanjem starih grana, a ne pravljenjem kugli od svake vrste grmlja. Tako|er, treba po~eti sa pripremom tla za proljetne sjetve i sadnje. Ne treba obra|ivati dok je tlo mokro jer time vi{e {tetimo negoli koristimo. Isto tako treba sa~ekati sa sjetvama da se ugrije ne samo zrak nego i tlo jer sjeme ne ni~e u zraku, ve} u tlu. Sjeme posijano u toplije tlo prije }e niknuti pa }e se tako nadoknaditi propu{teno vrijeme.

VRT OPU[TA
Rad u vrtu Vas opu{ta, {ta je to {to u slobodno vrijeme jo{ ~inite, {ta Vas interesira? - U potpunosti sam zadovoljna svojim `ivotom i moj `ivot je ispunjen. Majka sam dvoje uspje{ne djece, sina Sa{e i k}erke Maje, te baka ~etvero unu~adi: Lane, Une, Alena i Kaia. Sada se bavim pisanjem i mojim privatnim vrtom. Dosta putujem, naro~ito kao {to sam ranije spomenula u Veliku Britaniju kod k}erke i u Sloveniju. Porodi~no smo i ranije mnogo putovali, obi{la sam mno ge evrop ske ze mlje. Moj suprug je dvije i po godine bio ekspert Ujedinjenih nacija pa smo k}erka i ja bile sa njim u Pakistanu (Karachi), odakle smo pu to va li u Taj land, Ma le zi ju, Singapur, Veliku Britaniju, Ameriku i Kanadu. Nedavno sam bila i u Egiptu. Putovanja su moja velika ljubav. Tako|er, rad u vrtu. To je univerzalna rekreacija. Pri tome se aktiviraju svi mi{i}i, mozak i psiha. Vrtlarstvo je veoma preporu~ljiva psihoterapija. Rad u vrtu nas opu{ta i osloba|a stresa. Meni se ~ini da se u dodiru sa zemljom osloba|am svih napetosti.

28

Nedjelja
Miroslav GOROBINSKI

11. mart/o`ujak 2012.

Priča nedjelje
Dan takmi~enja se bli`io. U selu Bendek opremali su svog alkara. Konja su mu izabrali, crnog vranca sa belim sapima, vitkim nogama, bujnim repom i vetargrivom. Bio je pravi vilin-konj dostojan svetog Ilije Gromovnika. Ljudi reko{e: - Sad najljep{e sedlo da na|emo! Sakupi{e sva sedla u selu, nijedno ne be{e za takvog konja. Prikupe Bende~ani dukate pa potra`e najboljeg sedlara. Reknu tome: - Majstore, da udesi{ sedlo kakvo nikad izradio nisi! Majstor pristane, ali zatra`i suvim zlatom da mu plate. A seljani reko{e: - Neka bude sedlo kakvo ho}emo! Napravio majstor sedlo kakvo nikad nije napravio: najbolje ko`e, od najfinije postave. Zlatom ga uresio, srebrom opto~io. Bende~ani po{teno plate majstoru i jo{ ga daruju. Dobro su to uradili. Ali kako takmi~ara da izaberu? Ne mogu momcima re}i poka`ite zube da ih osmotrimo. Pa kako }e? Da ih ~uju

Bendek
~ena. I tako redom: oru`an {to je pravio koplje be{e najbolji. Kapar i on najbolji. Najzad obuko{e i nagizda{e svog dikana. On uzjaha vrana konja, a narod ustuknu. - Ako smo potro{ili i poslednju paru, nismo se razbacivali uludo! - Reko{e Bende~ani. Junak primeti jednog koji niti kli~e niti se raduje, pa sevnu pogledom Svetoga \or|a kopljanika, a onaj se smanji ko opr`en da bi! Najzad Bende~anima olak{a. Sad su mogli mirno da sa~ekaju dan takmi~enja. - Mi na{e u~inismo. Ako bude milostiv i Sveti \or|e, bi}e i pobede. - Govorahu oni. Sad su mirno spavali. Samo je junak no}ima stajao kraj otvorena prozora i gledao u mese~inu. ra bi se pre tvo ri la. - Nema mi ravna! - Pomisli mladi}. Tu misao onog ~asa utuvi u uzbu|enoj pameti. “Bio bih knez i to kakav knez!” I tako celog puta zabavlja{e se tim mislima pa ga strah i sumnja mimoi|o{e. Pojavi{e se na zborno mesto, a kad tamo nema lep{eg takmi~ara, ni lep{eg konja, ni lep{e opre me. Ben de ~a ne pro bi ja osmeh iz grudi kao rani izgrev. Devojke iz tu|ih sela {minkaju se, marame doteruju i onako {arene kao slu~ajno kraj bende~kog junaka prolaze. On lep ali divalj ko divojarac, sna`an ko vepar i ponosit ko jelen. Siva~ki alkari jadni i crni (tako ka`u devojke) gledaju ga iskosa a u o~ima im ljubomora ko zelena `u~.

ka{e podsmeva~i. Eno ve} ja{e drugi. ^ap, tap, ~ap, tap, pa i on nata~e alku. I tako redom. Neko natakne alku, neko je samo okrzne i ona zvecne tome kao opomena. Bende~ani su bili zadovoljni dosada{njim tokom takmi~enja. Sad se pojavi njihov takmac. On, telom jelena, srcem jarca, a snagom vepra, uspravi se u sedlu kao Sveti \or|e. - @iveo knez bende~ki! - Povika iz gomile jedna mlada udovica. ^u to bende~ki junak. I lepoticu ugleda. I pomisli “zaista }e{ kne`eva biti!” Plje{}u sa svih strana. Takva se divota nije videla. Konj nji{ti topti, ne da se zadr`ati. Kape lete uvis. Bende~ki junak re~e “sad se isprsi knezu!” I isprsi se! I pobo-

{to misle o takmi~enju i {to o njemu zbore? Premi{ljali su i domi{ljali se Bende~ani i najzad se slo`i{e. Neka momci tr~e, neka ja{u, neka koplje bace i neka zbore, pa }e se vidjeti. Jedan je najbolje tr~ao, drugi jahao, tre}i koplje bacio, ~etvrti zborio, ali trinaesti je na najbolje i koplje bacio i potr~ao i projahao, a ve} med i mleko zbo rio. I gle da ju }i mno{ tvo ben de ~ko, mla di} vi knu glasom Svetog \or|a: - Ho}ete li pobedu? - HO]EMO! Tad oseti mladi} da se na nj izli snaga vepra, jarca i jelena. Njega odabra{e. Sad su ostale pripreme mogle da se dovr{e. ^izmar najbolji od svih napravio je ~izme, za noge lake, a za o~i prelepe. Kroja~, i on be{e nadaleko ~uven, skroji uniformu za bende~kog prvaka od najfinijih tkanina, pa jo{ i srmom opto-

Osvanu najzad dan takmi~enja. Sa izgrevom pisnu gajda u selu Bendek. Domalo jeknu{e trube, pa udari{e u bubnjeve. Iskupi se narod. Di`e se graja. Zvono se oglasi. Pesme odjeknu{e, ora zatalasa{e. Kad sunce dobro odbi zlatne zrake od zvonara, alkar uzjaha vrana konja. Iza njega se svrsta{e svira~i, duva~i, kosa~i, kova~i, podkiva~i, ora~i, a za njima ostali siroti svet. Deca tr~e oko alkara kao muhe oko konjskog repa. Tako krenu{e, kao ludi oblak nebesni. Alkar vidi divi mu se narod, pa kad pored kakve bare pro|e, a on se nagne, e da bi se i on jo{ jednom vidio. Topli silovit konj. Na kal pa ku le lu ja per ja ni ca. Sjaje se ~izme, zlato na sedlu, srma na dolami. Sjaje se mamuze. Koplje odbleske daje. Lastu brci u ju na ka. Dr`i ju na ~i na koplje, ste`e ga! Da se sad i a`daja pojavi, od straha u gu{te-

Re~ani pomodreli ko suve {ljive, od zlobe. Dogovaraju se da mu konja sapletu. Bila~ani bledi ko pe~urke pijuckaju prezrivo, ne}e da znaju za njega. Me|utim kad ugleda{e bende~kog alkara, devoj~ice, raspu{tenice, udava~e, udovice i os ta la mla de` po vi ka {e: “@I VEOO!” Mnoga `enska ruka izgubi oprez i baci se ru`ama na njega. “PROKLET BIO” tobo` su ga , klele, a ovamo se razuzdano kikotale i kokodakale kao koko{i kad me|u njih bane {areni ranobudilac s crvenom krestom previjenom be}arski na jedno oko, svetio od uzbu|enja ko ribizla. Takmi~ari izvuko{e `reb. Svrsta{e se po njemu u red. Fanfare jeknu{e. Sve zamre. Prvi takmi~ar krenu kasom, a dalje br`e. Kad sti`e blizu cilja, uperi koplje i nata~e alku. - Dobro je, ali mlitavo. - Povi-

de vrana konja! Ona ala jurnu, a narod re~e: - AAU! Bende~ani utihnuli. Deca vi~u: - UURAAA! Crna senka leti. Bendek u sedlu ~uje s jedne strane jasne re~i: “knez-knjaz” I ~uje u drugom . uhu jasne re~i: “knez-knjaz, knezknjaz” I ~ini mu se, kao {to mu se . sve sad samo i ~ini, da juri ne ka alci, ve} tronu knja`evskom! - URA! URA! - vi~e on. Narod ~uje gde ovaj vi~e ura i taj krik razbesnelog junaka pokrenu mno{tvo. Zaljulja{e se redovi. Istezahu vratovi, dizahu se na prste. Gurahu se i sva|ahu. Svi su hteli da vide. U sedlu Bendek divalj i divan vide u daljini, mnogo dalje od alke, Svetog Iliju Gromovnika gde ga dozivlje na presto kne`evski da stane. Presto u sedefu, a naokolo suparnici Bila~ani, suparnici Siva~ani, suparnici Re~ani. Gre-

{nici kao `ive buktinje gore. Vi~u: “di~ni knezu, oprosti {to se drznusmo na megdan da ti izademo. Omilostivi se!” - URA! Ja sam knez! - Ceptio je od pameti jarca mali jaha~ i obadao vrana konja mamuzama, snagom divljeg vepra. Sa trbuha sve kaplje krv. Pegaz se u konjinu pretvorio van sebe od bola. Na gubici mu vru}a pena. Iskola~io o~i upla{en. Napre`e se i vitke noge zabacuje koliko god snage ima. Tapa tap. Tapa tap, tapa tap. Alka daleko, ali sve je bli`e. Evo su gotovo pred njom. Bende~ki seljani stisnu{e {ake. - Sad }e di}i koplje! Ne! Jo{ dr`i koplje uz bedra konju. To, jo{ od kad se pamti, niko nije uspeo: u punom galopu, brzinom munje Svetog Ilije da hitne koplje pod samom alkom u sredu njenu. - Rizikuje mnogo! Ali sad {ta je, tu je. Izvede li pak to, slava }e mu biti neiskazana... - Reko{e oznojeni Bende~ani. Nisu bili neskromni. Nisu tra`ili neslu}enu slavu. Znali su {to je zemaljsko prolazno je. Tek su hteli svome selu pouzdanje da dadu. Po njima bolji je vrabac u ruci Bila~ana, vrabac {to u ruci-siva~koj stoji {to u ruci Re~ana stoji. Svi nose ku}i po jednu malu alku, jemstvo njihovom rodu. Tako i treba. Ali sad, ako je svecu milo da onaj galopira, neka bude kako je odredio. Stego{e opet Bende~ani {ake, jer sad bi trenutak da munja sevne i koplje probede alku. Ali koplje se ne podignu. I sad uz bok vrancu landara. Bende~ki junak protopta pod alkom, gledaju}i NAPRED u TRON, u Svetog Iliju, u `ive buktinje suparnika. Bende~ani podigo{e {ake ponad obrva. - Stvarno alka visi nedirnuta! Pu~e smeli sa svih strana. - [ta bi? - Pitaju Bende~ani. Njihov gizdavac protutnji pod alkom obadaju}i konja i zaduvan {apu}e: - Ura ja sam knez! Bende~ani ne veruju. Ne razumeju za{to sad smeh. Za{to kikot? A ona gizdava bruka galopira i samo se jo{ stra`njica vrancu vidi, trese se i skriva u oblaku pra{ine. Pri~alo se da su Bende~ani molili Svetog Iliju da sune plamen iz oblaka da ih sve sa`e`e, njihovo selo i sve {to je njihovo. Ali im molba ne bi usli{ena. Pognute glave razbe`ali su se, nemogav{i susedima u o~i da pogledaju. Od stida se vi{e ne pojavi{e na takmi~enja. Nasta razdor, izbi mr`nja me|u njima. Raseli{e se koje kud po svetu, taje}i onamo i ko su i odakle su. Domovi im opusti{e. Sami od sebe se poru{i{e. Korov i {ikara prekri ru{evine i vi{e se nije znalo da je tu nekada bilo ljudsko naselje. Jedino je ostao obi~aj, da reknu nekome da je Bendek, ako bi taj u ~emu mnogo obe}avao i u tome bio pomognut, a on ipak omanuo. Vremenom i to se zaboravilo.

11. mart/o`ujak 2012.

Nedjelja
NASIZBOR

29

Usora u znaku karnevala

KNJIGA

BIJEG NA VISORAVAN

Omanjsko pokladno prelo
Firauna vje~no zaboraviti i nastaviti bolji `ivot. Poklade bi trebale biti turisti~ki brend Pousorja
odjevena u mu{kog inspektora, mu{karac {ezdesetih godina sa velikim `enskim grudima ili baka sa nataknutim mu{kim brkovima. Oki}eni konj sa ko~ijama dopremljenim iz Njema~ke za ovu prigodu bio je samo jedna od atrakcija. Vuvuzelama (ovo je ve} novitet u pore|enju na ranije obi~aje, kada se koristio bubanj, op.a.) su se najavljivali polasci i redovne stanke za kra}i predah, a takvih je u ovim pokladama bilo osam. Doma}ini su do~ekivali povorku, nude}i u~esnicima karnevala hranu i pi}e, a uz to redovito idu {argija, pjesma i kolo. Oni koji su prvi put do{li da vide poklade, mogli su se uvjeriti da se u Omanjskoj jo{ igra stara igra prstena. Najve}e zadovoljstvo prilikom stanki (odmora kolone) je kada se sofra isprazni, {to je znak da su hrana i pi}e bili vrhunskog kvaliteta, o ~emu mje{tani danima pripovijedaju ~ija je ponuda bila bolja. Sve bude u znaku folklora, po~ev od pjetara (specijalnih fla{a), ~uturica, do korpicama u kojima se na|u kola~i iz bakine kuhinje koji se ne prave svaki dan. Na{a kamera je zabilje`ila jednu lijepu snajku u narodnoj no{nji kako dijeli bakine kola~e. Da se radi o poljoprivrednom kraju, posvjedo~ilo nam je nekoliko traktora i drugih poljoprivrednih strojeva koji su bili sastavni dio ovih poklada. [tavi{e, p~elari su natovarili svoje ko{nice i med, a ~ak je i “veseli stroj” specijalno napravljen za ovu prigodu. Samo Nediljko Mi{kovi} je za ovu prigodu dopremio oki}ena tri traktora, dok
Miralem BEGI]

Ako je ta~no da je za Andri}a (kvazi)historijska gra|a svetinja, a da su za Selimovi}a literarna opsesija ~ovjek i vlast, za Marka Ve{ovi}a moglo bi se ustvrditi da mu je u centru interesovanja Bog i ~ovjek, ili, preciznije, ~ovjek i Bog u kontekstu novije bosanskohercegova~ke historijske zbilje. Iako se u ovim pri~ama, na tri mjesta, deklarira kao ateist (potpuno svjestan da ateizam, zapravo, i ne postoji), na vi{e od stotinu mjesta Ve{ovi} priziva Boga u razli~itim kontekstima. Njegova uznemirena du{a (blago svakom ko danas nije `iv), sklona dobru, umorna od tra`enja istine i pravde (prestaje ih tra`iti, nastoji ih `ivjeti), ne mire}i se s u`asima rata i svekolikog zla koje ga okru`uje, pribje`i{te tra`i u ironiji i sarkazmu, ruga se nacionalisti~kom bogu, koji je, kako sam ka`e, negacija svega bo`anskog u ~ovjeku, a pri~a o tome kako se ljudi mogu ubijati u ime boga nacije najdirektnije je poni{tenje teologije. Zato je svaka od ovih pripovijesti uvjerljiva, iako je te{ko odrediti dokle te~e istina, a odakle po~inje pri~a...

FILM

\AVO U TEBI

I ovogodi{nji karneval u usorskoj mjesnoj zajednici Omanjska samo je potvrda naslije|a i tradicije Hrvata ovog dijela Bosne i Hercegovine. Sjatilo se vi{e od hiljadu u~esnika ma{kara, oko stotinu raznih prevoznih sredstava, zapre`nih kola, traktora i drugih pogonskih strojeva. Sve je to nad`id`ano suvenirima i iz sehara izva|enim i obu~enim zaboravljenim narodnim no{njama, uz obilje obi~aja. Tako ne{to se ne vi|a ~esto. Kako nam re~e Anto ]osi}, predsjednik ove mjesne zajednice, njegov imenjak Anto ^i~ak, na~elnik Usore, nije svjestan da je ova manifestacija prerasla op}inske okvire i da se sama nametnula kao turisti~ki brend Usore. Dodu{e, ka`e ]osi}, niko nam se nije previ{e pretrgnuo da nas podr`i u ovome. Od Op}ine su dobili potporu svega petsto, a od resornog kantonalnog ministarstva trista maraka. ^injenica da je nakon vi{ekilometarskog mimohoda karnevalske povorke spravljeno hiljadu obroka i isto toliko toplih napitaka govori o broju u~esnika, ali i o dijelu tro{kova koje je bilo neophodno obezbijediti za i}e i pi}e.

PITANJE PRESTI@A
Ve} u zaseoku Neta~e stvorena je karnevalska atmosfera. Ina~e, uo~i poklada se sprema posebna garderoba, ki}anke i zaki}anke, {to je pitanje obiteljske ~asti ili pojedina~nog presti`a. Svako od u~esnika je `elio na sebi imati ne{to posebno. Tako se mogla vidjeti djevoj~ica

se Bla`an Bari{i}, zvani Bratan, odjeven u kauboja, nije razdvajao od svoje {argije. Stihovima: “Doma}ine ponesi nam pi}a, mi ne}emo ku}i do Bo`i}a” zatim “ja bih dao , penziju njema~ku, da raskop~am bluzu djevoja~ku” ili “Sveti Ante moli Boga za nas, da nam bude i sutra k’o danas” izazivani su doma}ini da {to vi{e iznesu hrane i pi}a. Naravno, sve to prati tradicionalna zdravica u kojoj se ka`e: “Sretna po~etka, lijepih po{tivanja, lijepih rije~i i dobrog razumijevanja, hvala onom ko je iznio, a nije prolio...” itd, uz obavezni blagoslov da takvog doma}ina prati zdravlje, veselje i nafaka za predstoje}u godinu. Kada je rije~ o predstoje}oj godini i o~ekivanjima {ta nas sve mo`e u njoj strefiti, predsjednik Podru`nice HKD-a Napredak iz Usore Franjo Brati} ka`e da je i ovih poklada centralna figura firaun, simboli~na nakaza koja im se ukazala i ove godine (uskrsli firaun), bez obzira na to {to su ga lani na kraju Omanjskog pokladnog prela simboli~no spalili, ne bi li im u danima nakon poklada bilo bolje. “Kako vidite, firaun je opet sa nama, a to zna~i da nam nije ba{ najbolje, jer se moramo nositi opet sa bremenom `ivotnih problema. Ovaj fa{nik }e tako|er biti spaljen, jer je kriv za sve. Mo`da }emo simboli~no spaljivati sve one koji su krivi za stanje u kojem se nalazimo, po~ev od predsjednika MZ-a, na~elnika Op}ine do Vije}a ministara BiH.”

Godine 1989. policija je primila poziv od Marie Rossi (Suzan Crowly) koja je priznala da je brutalno ubila troje ljudi. Dvadeset godina kasnije, njena k}erka Isabelle (Fernanda Andrade) poku{a}e da otkrije {ta se ta~no desilo te ve~eri. Ona }e otputovati u bolnicu Sentrino za lije~enje du{evno oboljelih kriminalaca u Italiji, gdje je njena majka zatvorena da bi provjerila da li je njena majka zaista mentalno oboljela ili je opsjednuta demonom. Kad regrutuje dva mlada istjeriva~a |avola (Simon Quartermani Evan Helmuth) da izlije~e njenu majku koriste}i nekonvecionalne metode kombinovanja nauke i religije, susre}e se lice u lice sa ~istim zlom u formi ~etiri mo}na demona koja su zaposjela Mariju. Savr{en film za poklonike Egzorcista. Film reditelja Williama Brenta Bella snimljen je po istinitoj pri~i, a svoje prikazivanje u doma}im kinima je zapo~eo 8. marta.

IZLO@BE

NEKA BUDE UMJETNOST

U okviru Sarajevske zime, 21. marta }e u Sarajevskom ratnom teatru u 17 sati biti izvedena monodrama ameri~kog umjetnika Ronalda Randa “Neka bude umjetnost - stra{ni `ivot Harolda Clurmana” Ova . monodrama je do`ivjela prili~an uspjeh na mati~nom tr`i{tu i u Sarajevu se izvodi prvi put. Kao {to to i prili~i u potpunosti autorskoj predstavi, Ronald Rand tuma~i glavnog lika Harolda Clurmana u igri naracije, monologa, strasti i razli~itih gestura. To dobija na zna~aju kada znamo ko je, ustvari, bio Clurman. On je vizionar koji je osovio ameri~ki teatar na noge, i koji je u svojoj karijeri re`irao preko 40 predstava. Rand je u predstavi uspio izvu}i sr` onoga {to je Clurman bio, i svega onoga za {to se on zalagao. Njegova kreacija se prosto prenosi na publiku u iskustvu koje je za pam}enje, inspirativnom i vrlo hrabrom. Dramatur{ki, predstava prati `ivot Clurmana od njegovih po~etaka na Lower East Sideu, kroz edukaciju na Sorbonni pa sve do njegovih vrhunaca u teatru i prijateljovanja sa Stellom Adler, Alfredom Stieglitzom, Marlon Brandom i Jacqueline Kennedy.

MUZIKA

MANDO DIAO

KRENULA PJESMA
“Evo vidite, na{ predsjednik MZa Ante ]osi} je za ove poklade o}oravio (nosio masku samo sa jednim okom, op.a), a top je dokaz da ni do sada nije gledao {ta mu rade iza le|a” u {ali je rekao Franjo , Brati}. Na poligonu ispred O[ u ranim ve~ernjim satima krenula je pjesma. Igralo se kolo do iznemoglosti, kuhalo crno vino, slu`io ~orbanac... Omanjska se na najljep{i na~in odu`ila svojim precima i zahvalila svim u~esnicima ovogodi{njih poklada, uz `elju da firauna vje~no zaborave i da nastave bolje `ivjeti.

Da sam mla|a...
Janja Brati} ima 86 godina i srce joj je od radosti kao bundeva, jer nisu ~este prilike da na jednom mjestu vidi ovoliki svijet. Sin joj je umro, a od penzije od 80 maraka jedva pre`ivljava. “Nek ste vi meni zdravi i `ivi” kazala je prisjetiv{i se svoje mladosti, kada su , pokladna prela bila organizovana samo u krugu crkve. “Takvo je vrijeme bilo, {ta }e{, sada je sasvim druga~ije. Da sam bogdom mla|a, pa da sve to do`ivim kako treba, ali, hvala Bogu, nekako se i ovako mora” rekla nam je starica Janja. Njena imenja, kinja Janja [imi} nije krila suze. “Da mi je bogdom suprug `iv i da se zajedno radujemo ovom prelu. Umro je jadnik lani, mene samu ostavio. [ta }u, kazala je i dodala da valja durati do Bo`ije volje.”

Od posljednjeg i najuspje{nijeg albuma Mando Diao pro{le su ta~no tri godine koje je bend upotpunio raritetima i akustikom, pa je logi~an sljede}i korak bilo i izdavanje best of kompilacije. Ako neko nije ~uo za Mando Diao, tada je za njih sigurno ~uo 2009. jer je singl “Dance with Somebody” postao ogroman hit koji se putem muzi~kih medija pu{tao neprestano po cijele dane. Koliko god odli~na pjesma bila, bilo je krajnje vrijeme da bend uspije napraviti megahit jer je sve izgledalo kao da }e se raspasti ako ne{to ne naprave s tim albumom. Tako je i “Greatest Hits Volume 1” okru`en glavnom temom “Dance with Somebody” kao da nisu ni{ta drugo izdali u karijeri. Iskreno, to me smeta, posebno stoga {to album nije poslo`en logi~nim kronolo{kim slijedom, ve} nekim random sistemom kojim je spomenuta pjesma do{la u prvi plan. U su{tini, pred nama je izdanje koje }e hipsteri presko~iti jer im je ono najzanimljivije na samom po~etku, dok }e neke odli~ne pjesme ostati zanemarene “tamo negdje nakon one najbolje”Ipak, u moru {kar. N. SELIMOVI] ta vrijedno pa`nje.

30 Nedjelja

11. mart/o`ujak 2012.

MOJ Glavni hortikulturni projekat VRT
Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. ”ANA-HUP” d.o.o. Sarajevo

Prolje}e je period kada se ure|uje najvi{e vrtova. Najbolji po~etak za lijepo ure|eni vrt je kvalitetan hortikulturni projekat. Evo kratkog obja{njenja {to on zna~i i predstavlja. Idealno bi bilo da se projekat ure|enja vrta radi uporedo sa projektom ku}e, {to kod nas, na`alost, jo{ nije slu~aj. Ali ohrabruje ~injenica da se ipak sve ozbiljnije i ~e{}e prilazi tome poslu. Kvalitetno ure|enje vrta zapo~inje projektom. Hortikulturni projekat radi se u tri faze: idejno rje{enje, glavni hortikulturni projekat i predmjer i predra~un, odnosno ponuda po tr`nim cijenama.

VLASTITO ISKUSTVO
Iz vlastitog iskustva znam da mnogi vlasnici vrta “lutaju” tra`e}i nekoga ko bi im uredio vrt. Danas je internet najbr`i put do takvih informacija. Ukoliko u neku od internet-tra`ilica upi{ete rije~i hortikultura ili ure|enje vrta, dobit }ete kontakt-informacije o firmama koje se time bave. Pozovite neku od njih i trebalo bi da vam ka`u kada }e do}i kod vas da porazgovaraju sa vama, da pregledaju i da izmjere prostor namijenjen vrtu. Projekte za ure|enje vrtova i parkova rade hortikulturni stru~njaci i pejza`ni arhitekti. Oni svojim biolo{kim i tehni~kim znanjem u projektu daju rje{enja za kori{tenje za vrt raspolo`ive povr{ine zemlji{ta. Imaju}i u vidu klimatske i zemlji{ne ~inioce, `elje, ekonomske mogu}nosti i potrebe porodice, stru~njaci predla`u strukturu vrta i prostorni raspored svih funkcija koje treba da zadovoljava taj konkretni vrt. Vrt se sastoji od arhitektonskih

Stanje tri godine poslije ure|enja vrta

Mjerenje terena

i biolo{kih elemenata. Hortikulturnim projektom se u prostoru predstavlja raspored svih arhitektonskih i biolo{kih elemenata vrta. Hortikulturni stru~njaci uglavnom rade na terenu. Po pozivu zainteresiranih vlasnika stru~njak izlazi na teren radi pregleda prostora namijenjenog vrtu i radi procjene makroklimatskih i mikroklimatskih uslova, zemlji{ta, postoje}ih biljaka, lokacije, ekspozicije, reljefa, osun~anosti i niza drugih elemenata bitnih za budu}e ure|enje vrta. Obavezan je i razgovor ili ~ak i pisana anketa sa vlasnikom vrta ili, jo{ bolje, sa cijelom porodicom. Na osnovu `elja, agroklimatskih uslova, izgleda, veli~ine, lokacije parcele, stila i veli~ine ku}e i oblika parcele, te namjene ku}e ili nekog drugog objekta,

hortikulturni stru~njak priprema idejno hortikulturno rje{enje. Idejno rje{enje je grubi prostorni raspored funkcija u vrtu. U njemu su predlo`eni i okvirno nazna~eni funkcionalni dijelovi vrta kao {to su naprimjer: prostor za dru`enje, komunikacije u vrtu, travnjak, eventualni poto~i}, kamenjara, hladnjak, sportski teren, prostor za su{enje ve{a, povrtnjak, vo}njak, ru`i~njak, gredice cvije}a i sli~no, a temeljeni na agroklimatskim uvjetima i prvom razgovoru sa vlasnikom vrta. Kada se obostrano razmotri i od investitora (vlasnika vrta) usvoji idejno rje{enje, pristupa se izradi glavnog projekta.

PLAN SADNJE
Glavni hortikulturni projekat je detaljno razra|eno idejno rje{e-

nje svih funkcija u vrtu, posebno raspored biljaka, odnosno plan sadnje. On se sastoji od tekstualnog dijela, grafi~kog dijela i predmjera i predra~una, odnosno ponude po tr`nim cijenama. Za praksu je veoma va`an grafi~ki dio u ~iji sastav ulazi plan sadnje sa specifikacijom biljaka. On se obi~no radi ru~no, a u novije vrijeme u nekom od pro gra ma za pro je kto va nje (auto-cad) i to u odre|enoj razmjeri, koja je za vrt naj~e{}e 1:100, 1:50 i sl. To u slu~aju razmjere 1:100 zna~i da 1 cm na projektu predstavlja 1 metar u vrtu. Iz njega se jasno vidi na koje mjesto }e se saditi odre|ena, u specifikaciji navedena, vrsta ili grupa biljaka, odnosno koju }e povr{inu zauzimati kada bude u biolo{ki zreloj dobi. U sklopu glavnog projekta, projektant treba da daje i projektantski predmjer i predra~un, odnosno specifikaciju tro{kova ure|enja vrta po tom projektu, odnosno ponudu za materijal i rad po tr`nim cijenama. Do te faze vlasnik vrta i stru~njak obi~no budu u kontaktu najmanje tri puta, najbolje na terenu, odnosno na prostoru namijenjenom vrtu. Ukoliko profesionalac dolazi iz firme koja ujedno i ure|uje vrtove, a vlasnik vrta prihvati ponudu, zapo~inje ure|enje vrta. Ukoliko isti radi samo projekte, potra`it }e se ponuda, ili vi{e njih, od firmi koje se bave ure|enjem vrtova. Sve faze rada se napla}uju, tako da je za obje strane dobro da od po~etka znaju i usaglase cijene. U praksi se ~esto preska~e neka od navedenih faza izrade projekta, {to nije dobro jer kasnije mo`e do}i do nesporazuma. Uvijek imajte na umu da je dobar projekat bitan preduslov za dobro ure|en vrt.

11. mart/o`ujak 2012.

Nedjelja

31

ENERGIJA I STANOVANJE

ENTERIJERI: Madonnin stan u New Yorku

Glamur art-deko stila
Apartman odi{e toplinom i udobno{}u. Ispunjen djelima umjetnika u ~itavom prostoru, vi{e podsje}a na galeriju
Inspirisan glamuroznim art-deko stilom, Christoper Ciccone, mla|i Madonnin brat, dizajnirao je enterijer stana u New Yorku za poznatu pop-pjeva~icu. “Ono {to sam najvi{e `eljela je samo da volim svoje okru`enje” izjavila je Madonna o , svom stanu na Manhattnu, ~ije ure|enje je povjerila mla|em bratu Cristoferu, a o svom izboru dizajnera je prokomentarisala: “Sa kim sam mogla da imam vi{e zajedni~kog ako ne sa onim sa kime sam odrasla. Mi volimo iste stvari, od muzike do hrane” . Ovaj jednostavan apartman odi{e toplinom i udobno{}u. Ispunjen djelima umjetnika u ~itavom prostoru, vi{e podsje}a na neku galeriju. Cristofer, iako samouk dizajner, uspje{no je kreirao perfektno uto~i{te za Madonnino privremeno bjekstvo od celebrity `ivota. “@elio sam da napravim njujor{ki stan koji je za Madonnu elegantan, a izuzima osje}aj slabosti, koji je spokojan, a nije dosadan.” Stan je imao tri zasebne cjeline u momentu kada su ga Madona i njen biv{i suprug Sean Penn kupili, polovinom 80-ih godina. Cristofer je uspio da ga reorganizuje uz pomo} arhitekte Stephena Wanga i uredi u art-deko stilu. Mnoge originalne detalje iz 1915. godine su zadr`ali, poput kamina i lajsni, koje su uklopili uz nove elemente.

Klju~ za pasivnu ku}u
Stanovi u gradovima potro{e 70 posto ukupne energije
Hajdar ARIFAGI]

Topli zraci sunca {to polagano po~inju ulaziti u na{e domove s po~etkom marta donose nam dodatnu toplotu, pa bi to trebalo biti upozorenje da polagano po~nemo smanjivati potro{nju energije za zagrijavanje prostora u ko ji ma bo ra vi mo i ra di mo. Ve} na kraju mjeseca efekti }e se iskazati na ra~unu za utro{enu elektri~nu energiju ili zemni plin i u{tedi ogrjevnog materijala. Bilo bi idealno kada bi se svi mogli grijati samo na sunce s obzirom na to da nam ono nikada ne ispostavlja ra~une, sjaji svima i ne zahtijeva investiranje u distributivnu mre`u. Iz tog razloga u porastu je interesovanje za masovnije kori{tenje solarne energije u stambenim zgradama, individualnim ku}ama i objektima dru{tvenog standarda, poput ambulatni, {kola, obdani{ta...

da u kojima se utro{ak energije svodi na najmanje mogu}i procent. Evropska unija svojim direktivama nepopustljivo insistira da se do 2030. godine u zgradarstvu u{tedi 55 posto energije, {to i za BiH postaje nova obaveza i veliki izazov. Zahvaljuju}i upravo podr{ci Njema~kog dru{tva za tehni~ku saradnju, u glavnom gradu BiH po~inje rad kancelarije za energetsku efikasnost, {to }e mnogima biti povod da potra`e savjet, postanu {tedi{e energije u stanovima ili se odlu~e investirati u pasivnu ku}u. Ozbiljna pri~a o tome zapo~ela je i na me|unarodnom simpoziju Savremeni pristup energetskoj efikasnosti u arhitekturi i gra|evinarstvu.

FASADA K'O JORGAN
Zgradarstvo je najve}i potro{a~ energije. U Sarajevskom kantonu ~ak 70 pos to uku pno ispo ru ~e ne ener gi je tro{i se na grijanje, a deset procenata na zagrijavanje vode. Doma}i stru~njaci tvrde da je tehni~kim mjerama potro{nju energije u zgradama mogu}e smanjiti za 60 do 70 posto. Cijene energije }e stalno rasti, a one dobivene na bazi fosilnih goriva bi}e sve manje. To bi morali da znaju i vlasnici ku}a na kojima nema fasade, a njih je u BiH nepregledan broj. Za zagrijavanje prosje~no godi{nje tro{e 46 kubnih metara drveta. Ukoliko bi postavili izolaciju i fasadu debljine samo osam centimetara, ta bi se potro{nja mogla smanjiti za devet kubnih metara drveta, uz dodatne pozitivne efekte u izgledu ku}e i komforu stanovanja. Metar ogrjevnog drveta danas staje oko 60 KM. Idu}e zime }e biti oko 100 KM, a u ne tako dalekoj budu}nosti sje~a drveta za grijanje bi}e znatno reducirana. Ko misli na novac, mora misliti i na to kako da ku}u u{u{ka. Isplati}e mu se sto posto.

POKRET, A NE SLU^AJ
Takva rje{enja sa zadivljuju}im pokazateljima o smanjenju izdataka za utro{enu energiju prezentirana su i na konferenciji u Zagrebu prije ne{to vi{e od mjesec. Tamo{nje Dru{tvo za oblikovanje odr`ivog razvoja, uz pomo} Njema~kog dru{tva za tehni~ku saradnju, podsti~e stanovni{tvo, lokalne zajednice i nevladine organizacije da zajedno djeluju kako bi efikasno kori{tenje energije postalo dru{tveni pokret, a ne samo pojedina~ni slu~aj. Tom prilikom sugerisano je i kori{tenje ostalih obnovljivih izvora energije, kao {to je grijanje pomo}u peleta (presovanih drvenih ostataka), biomase ili drugih izvora danas popularno nazvane zelene energije. Bilo je rije~i i o uto plja va nju stam be nih zgra da kao posebnoj mjeri energetske efikasnosti i projektovanju pasivnih zgra-

32

Nedjelja

11. mart/o`ujak 2012.

Nedjelja

33

Ja{a Bakov (1906 - 1974)

ONI SU NAS OBILJEZILI

Profesor u gimnaziji i na sportskom terenu
Pripremio: Branko MAJSTOROVI]

Ima ljudi koji se rode sa tolikom koli~inom energije da im je su|eno da cijeli `ivot provode poma`u}i drugim ljudima, tako da na kraju njihovog `ivotnog puta uvijek iza njih ostane niz velikih djela, {to ih zatim uvrsti u plejadu besmrtnih. Jedan od njih je bio i Ja{a Bakov, ~ovjek koga se rado sje}aju mnoge starije Sarajlije, pogotovo one koje su se u mladosti bavile atletikom, klizanjem ili hokejom na ledu. Ro|en je 9. decembra 1906. godine u \ur|evu, u rusinskoj porodici. Otac mu je 1914. godine poginuo u ratu. Osnovnu {kolu je zavr{io u rodnom mjestu pored @ablja, u [ajka{koj. Gimnaziju je poha|ao u Zrenjaninu (tada{njem Velikom Be~kereku) i Novom Sadu. Kao odli~an u~enik bio je oslobo|en usmenog ispita prilikom polaganja mature. Ko god da je pisao bilo {ta o `ivotnom vijeku Ja{e Bakova, uvijek se spominjalo da je to bio ~ovjek sa neuobi~ajenim i izuzetno vrijednim ljudskim potencijalima, koji je ostao zapam}en svuda gdje je `ivio i radio, a njegova svestrana, javna i, iznad svega, humana aktivnost u radu sa mladima bila je odobravana i valorizovana.

snik Olimpijskih igara 1936. godine u Berlinu, omiljen, uspje{an i uva`en atletski trener, profesor gimnazije, internatski vaspita~, knji`evnik, zatim poeta, lingvista, filolog i filozof, koji je aktivno govorio 16 jezika, i sa pribli`no isto toliko drugih stranih jezika se slu`io. Jedan je od osniva~a i ~lan prve redakcije lista Rusko slovo. U svim gradovima i mjestima gdje je radio: Somboru, Ruskom Krsturu, Novom Sadu, Sarajevu, Pan~evu i Beogradu privukao je na stotine i hiljade mladih atletici, klizanju i hokeju na ledu. Stvarao je rekordere, ~lanove dr`avne reprezentacije, a, prije svega ljude otvorene, po{tene, spremne na svako po`rtvovanje i pune idealizma prema `ivotu, sportu i dru{tvu. Bio je muzi~ki nadaren, svirao je violinu, a tako|er je bio i dobar pjeva~. Ljubav prema pjevanju i duhovnoj horskoj muzici iska-

1943), Novom Sadu (1943 - 1945) i Ruskom Krsturu (1945 - 1949), ali je uporedo obavljao i svoju agitatorsku i mobilizatorsko-sportsku aktivnost, posebno na popularizaciji atletike. Kada je 1949. godine iz Ruskog Krstura pre{ao u Novi Sad, on vi{e nije radio kao profesor, ve} kao atletski trener, {to mu je bila davna{nja `elja.

SPORTSKA AKTIVNOST
Godine 1952. prelazi u Sarajevo, gdje kao jedini profesionalni trener u AK Sarajevo, a kasnije i kao republi~ki instruktor za atletiku, provodi svoje mo`da najplodnije godine. Nakon ~etiri godine u Sarajevu, 1956. godine, prelazi u Pan~evo, a 1960. godine u Beograd, na Beogradski univerzitet, da bi tamo produbio korijene atletike me|u studentima. Iz Beograda se vra}a u Novi Sad, gdje radi ponovo kao tre ner u Atlet skom klubu Vojvodina, odakle je 1971. godine oti{ao u zaslu`enu penziju. Umro je u Novom Sadu 21, a sahranjen je 23. oktobra 1974. godine na novosadskom Novom groblju. Sportom se Ja{a Bakov bavio od djetinjstva. Volio je igru i sve vrste sportskih aktivnosti, posebno atletiku, hokej na ledu, klizanje na ledu i fudbal. Hronologija njegovih spor tskih dos ti gnu}a ukratko bi se mogla opisati ovako: Sa petnaest godina u \ur|evu je 1921. go di ne osnovao fudbalski klub pod nazivom \ak, a kao osamnaestogodi{njak prvi put je u~estvovao na gimnazijskom prvenstvu u atletici u Zrenjaninu 1924. godine. Na jugoslovenskom sletu u Ljubljani 1932. godine osvojio je prvo mjesto u atletskom desetoboju. Bio je u~esnik na prvim me|unarodnim Balkanskim igrama u Zagrebu 1934. godine, a u rubrici Na dana{nji dan Slavonske Po`ege spominje se da je 28. oktobra 1934. godine odr`ano lakoatletsko takmi~enje u 10 disciplina koje je organizovao gimnazijski profesor Ja{a Bakov, i sam vrhunski atleti~ar. U Udinama je naredne, 1935. godine, popravio jugoslovenski rekord u skoku s motkom sa 3,55 m na 3,60 m. Vrhunac sportske karijere bio je na Olimpijskim igrama. U Berlinu 1936. godine pobolj{ao je dr`avni rekord na 3,70 m, {to mu je bilo dovoljno da se kvalifikuje u finalni dio takmi~enja, ali nije uspio da do|e do pobjedni~kog postolja. U toj disciplini pobijedio

Sarajevski atleti~ari na treningu sa Ja{om Bakovim (stoji tre}i slijeva)

Fotosi: Arhiva Hidajeta [eri}a [erkana, objavljeni na portalu dovla.net

Detalj iz historije Saveza hokeja na ledu BiH
Na Jezeru i u Pionirskoj dolini, danas Ko{evo, klizalo se ve} s po~etka XX vijeka. Prvi pisani trag je iz 1953. godine, kako je u svojim memoarima pisao poznati sportski stru~njak i entuzijast Ja{a Bakov, koji je u Sarajevu trenirao atleti~are, ali volio je klizanje i hokej na ledu. Ubrzo je primijetio da je ba{ Sarajevo podneblje gdje bi ovaj sport mogao da se razvija. U novembru 1953. godine, po~ela zima, mraz i ledi se voda po livadama, a i jezero pored Pionirske doline. Agituje Ja{a, i kliza~i dolaze. I do sada su kliza~i jurili na klizaljkama, ali uglavnom niz sokake i strme ulice Sarajeva. Ja{a kliza~ima pokazuje neke figure kliza~ke i svi mu se dive i pridru`uju. Nakon nekoliko dana organizuje se takmi~enje u klizanju. Najspretniji u po~etku su: Laban, Bakov, Andrilovi~, Vuk, Dimitrijevi}, Frajsar, a me|u njima jedan od prvih igra~a hokejkluba i do sada aktivista HK Bosna Kre{o Trboglav. Me|u kliza~ima je mnogo zainteresovanih za hokej i sami prave {tapove od grana i sli~no. Ode Ja{a u Novi Sad i u Savezu sportova ispri~a Erceganu {ta se de{ava u Sarajevu. Odobrio je Ercegan 58 {tapova i Ja{a ih odnese u Sarajevo. I tako je po~elo sa

Pokreta~ hokeja{kih aktivnosti

BOGAT @IVOTNI PUT
Kako pi{e u jednoj hronici rodnog mu \ur|eva, od najranije mladosti Ja{a se interesovao za sve oblasti dru{tvenog i sportskog `ivota. Bio je istaknuti atleti~ar - skaka~ s motkom, dr`avni rekorder, ~lan dr`avne reprezentacije 1934 - 1937. godine, 11 godina {ampion Jugoslavije, u~ezivao je kao dirigent jednog crkvenog novosadskog hora. Kao duboko humana li~nost, bio je veoma obrazovan, kulturan, neposredan i originalan. Svuda gdje je `ivio i radio, bio je agitator, organizator, voditelj, takmi~ar i pedagog. Radio je i kreirao masovni pokret snagom svoje volje, duboke i {iroke erudicije, pa su ga u sportskoj javnosti veoma ~esto nazivali ‘’masovnikom’’ iako je on, {to su u njegovo , vrijeme svi dobro znali, bio daleko vi{e od toga. Po nagovoru svoje majke - udovice i djeda, koji je bio pjeva~ u crkvenom horu, odlazi u Rim i upisuje se na Teolo{ki fakultet. Me|utim, uskoro napu{ta Rim i upisuje se na Filozofski fakultet u Beogradu, grupa jugoslovenska knji`evnost, srpskohrvatski jezik i francuski jezik, gdje je diplomirao 1934. godine. Radio je kao profesor Gimnazije u Slavonskoj Po`egi (1934), Koprivnici (1935), Somboru (1936 -

Hokej na ledu igrao se na Pofali}ima 1955. godine

Bio istaknuti atleti~ar, dr`avni rekorder i reprezentativac, 11 godina {ampion Jugoslavije, u~esnik Olimpijskih igara 1936. godine u Berlinu, uva`eni atletski trener, profesor gimnazije, internatski vaspita~, knji`evnik, poeta, lingvista, filolog i filozof, koji je aktivno govorio 16 jezika i sa pribli`no isto toliko drugih stranih jezika se slu`io

MUZI^KA NADARENOST Bio je muzi~ki nadaren, svirao je violinu, a tako|e je bio i dobar pjeva~. Ljubav prema pjevanju i duhovnoj horskoj muzici iskazivao je kao dirigent jednog crkvenog novosadskog hora. Kao duboko humana li~nost, bio je veoma obrazovan, kulturan, neposredan i originalan. Svuda gdje je `ivio i radio, bio je agitator, organizator, voditelj, takmi~ar i pedagog

hokejom u Sarajevu. Formiraju se ekipe, igraju jedna protiv druge. Nabavljaju se klizaljke, neko dobije, neko kupi sam. Ja{a, Laban, Rajni{ i drugi se bore da dobiju neku pomo} sportskih struktura u Sarajevu jer bi to bilo neophodno za pravi hokejklub. Ima tu problema, nerazumijevanja, ali Bakov daje svoje pare kada zatreba. Sredi Bakov, i ekipa iz Sarajeva ode u Beograd da poka`e {ta zna. Prve utakmice hokeja{a iz Sarajeva i odli~ni rezultati: Partizan - Sarajevo 5:4 te Crvena zvezda - Sarajevo 3:3. Ekipe Sarajeva je igrala u sastavu: Hami}, Rajni{, Bokan, Burazor, ^orovi~ Karali~, Laban, Trboglav, Simi}, [andor, Bakov. Hokeja{i se zagrijali i tra`e druge protivnike. Bakov pi{e u Ljubljanu i Jasenice i moli da ih

pozovu. Ekipa odlazi u Sloveniju. Ali tamo se igra dobar hokej. Prvu utakmicu Sarajlije gube 40:0, ali druga je mnogo bolja, samo 14:0, ali nije ni ~udo, to je protiv Slovenaca. Po povratku u Sarajevo, hokeja{i ne miruju. Treniraju, igraju utakmice, turniri, publika dolazi i gleda. Hamdija Pozderac (politi~ki lider) obe}ava, bi}e, ka`e, hokeja u Sarajevu. Formiran je Hokejklub Bosna, ali problemi oko sredstava za opremu i putovanja i dalje su prisutni. Ja{a Bakov je u Sarajevu odradio svoje. Animirao je brojne Sarajlije za klizanje i hokej, otkrio sklonosti i ljubav Sarajlija za ovaj dinami~ni i zanimljivi sport i zgodne klimatske uslove za izgradnju pravih kliza~kih terena. Ali nakon ~etverogodi{njeg boravka u Sarajevu, Ja{a se morao vratiti u Novi Sad.

MEDALJA NA BALKANIJADI U 40. Kao ~etrdesetogodi{njak, u Celju 1947. godine osvojio je dr`avno prvenstvo, a na Balkanskim igrama u Istanbulu drugo mjesto, ~ime je i okon~ao svoju aktivnu sportsku karijeru, a nastavio je kao atletski trener u Ruskom Krsturu, Novom Sadu, Sarajevu i Pan~evu, gdje je pokretao i provodio aktivnosti u atletici, klizanju i hokeju na ledu

je ameri~ki skaka~ s motkom Earle Meadows koji je presko~io sedamdeset centimetara vi{e. Svoj najbolji rezultat i jugoslavenski rekord u skoku s motkom postigao je 1937. godine, presko~iv{i visinu od 3,75 metara. Kao ~etrdesetogodi{njak, u Celju 1947. godine osvojio je dr`avno prvenstvo, a na Balkanskim igrama u Istanbulu drugo mjesto, ~ime je i okon~ao svoju aktivnu sportsku karijeru, a nastavio je kao atletski trener u Ruskom Krsturu, Novom Sadu, Sarajevu i Pan~evu, gdje je pokretao i provodio aktivnosti u atletici, klizanju i hokeju na ledu.

34 Nedjelja
OKOEKOLOGIJE

11. mart/o`ujak 2012.

TRA@ILI SMO ZA VAS

^i

Luksuzna,
Nadolaze}i 21, 22 i 23 dani ovog mjeseca novi su poziv ljudskoj civilizaciji da se otrijezni, promijeni svijest i navike
Nakon dugih, a ove godine i posebno te{ke zime, mart nam ve} prvih dana sun~evim zracima, plavim nebom, cvrkutom ptica i {arenim bojama poljskog cvije}a donosi darove prolje}a, po mnogima najljep{eg doba u godini. Me|u tim darovima je i nekoliko zna~ajnih datuma posve}enih {umi, vodi i vremenu oko nas kao najbitnijim elementima nastanka i odr`avanja `ivota na planeti. Te datume ustanovile su Ujedinjene nacije i to ovim redom: 21. mart Svjetski dan {uma; 22. Svjetski dan voda i 23. Svjetski meteorolo{ki dan. Po kalendaru, upravo tih dana u njemu prolje}e smjenjuje zimu, {to se u tradiciji nekih civilizacija i naroda smatra praznikom. @ivio mart, re}i }u u o~ekivanju da }e spomenuti datumi, kao i u ranijim godinama, biti prilika za brojne akcije posve}ene prirodi i njenoj za{titi i otre`njenju ljudske civilizacije da smanji sve vrste zaga|ivanja i pretjeranog ataka na prirodne resurse, prije svega vodu i {ume. Ugro`eni kvalitet `ivotne sredine naprosto je opomena da je ljudskoj civilizaciji potrebno otre`njenje, promjena svijesti i navika `eli li produ`iti svoj opstanak na Zemlji. Nemojmo se pona{ati kao Amerikanci, rekao bih, nakon upozorenja {to ga je na ovosedmi~nom me|unarodnom simpozijumu o savremenim pristupima energetskoj efikasnosti u arhitekturi i gra|evinarstvu prezentirao austrijski arhitekta, vizionar i istra`iva~ Johanes Kislinger: Kada bi svi `ivjeli kao Amerikanci, sada{njoj ljudskoj populaciji trebalo bi 3,75 planeta Zemlje sa svim njenim prirodnim i prostornim resursima! U ovom podatku mogu}e je tra`iti i odgovor na pitanje zbog ~ega se SAD protive prihvatanju Kyoto sporazuma o preventivi globalnog zagrijavanja planete, uz to smanjenju industrijskih uticaja na klimatske promjene i br`em otklanjanju razlika izme|u razvijenih i nerazvijenih zemalja. Zemlje u~esnice o tome bi trebalo da prezentiraju i svoje nacionalne dokumente. Nadati se da }e to u~initi i Bosna i Hercegovina. Mnogo vi{e od ameri~kog ataka na sveop{te bogatstvo Zemlje ljude u Bosni i Hercegovini brinu njeni vanjski i unutra{nji problemi i ~injenica da se vlast te{ko dogovara o dono{enju zakona, propisivanju mjera, putu ka Evropskoj uniji ili spre~avanju belaja kakav je bio i onaj sa februarskim snijegom. Javnosti je malo poznato zbog ~ega Republika Srpska nije proglasila stanje opasnosti od elementarne nepogode, iako je ono odlukama lokalnih vlasti ve} bilo uvedeno u dvadesetak tamo{njih op{tina. Da je to u~inila, automatski bi bilo aktivirano koordinaciono tijelo na nivou dr`ave BiH koju aktuelna vlast i predsjednik tog entiteta kad god to mogu zaobilaze, ne priznaju i omalova`avaju. Nesre}a je jo{ ve}a {to u tome ima i podr{ku van BiH.

i bezvre
@ivio mart!
U modnom svijetu to je tekstil koji je sve vi{e po`eljan. U izradi se naj~e{}e koristi laneni i pamu~ni konac
komad odje}e koji su nekada nosili samo bogati i mo}ni.
Pripremila: Mirsada RAKONJAC

Luksuzna, sofisticirana zarobljena u ma{tu, ~ipka privla~i posebnu pa`nju u modnom svijetu sa visokim kvalitetom i stilom. Sa jedinstvenim uzorkom u modi ona predstavlja bezvremenski trend. Senzualna, `enstvena i odva`na, va`ila je za najskuplji

VRSTE PLETIVA
Mla|a populacija ima negativne konotacije kada je rije~ o njoj, jer se uglavnom ve`e uz tradicionalne no{nje ili kao dekoracija u domu. Datira iz 16. stolje}a, te prolazi kroz va`ne faze u hi-

storiji nagla{avaju}i iznova svoj zna~aj kao luksuzan proizvod. U svijetu dana{nje mode je tekstil koji je sve vi{e po`eljan. Ornamentika odjevnih predmeta je razli~ita sa geometrijskim, cvjetnim, u kombinaciji gustog i rijetkog pletiva. U izradi se naj~e{}e koristi laneni i pamu~ni konac. ^ipka asocira na ljepotu,

TEPIH, BROD I OBRAZ
Prije godinu u Slavonskom Brodu susreli su se hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} i predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik. Jedna od tema bila je i zaga|ivanje vazduha iz rafinerije Bosanski Brod koje pravi probleme stanovnicima susjednog Broda. Stanje se nije popravilo do dana{njih dana {to je sasvim razumljivo jer su za rje{avanje problema prekograni~nog zaga|ivanja i po me|unarodnim konvencijama odgovorne dr`ave, a ne ni`i organi vlasti. To je dobro uo~io i aktuelni hrvatski premijer Zoran Milanovi}. ^im je u Sarajevu si{ao sa crvenog tepiha na kojem su mu tokom njegove pro{lomjese~ne prve zvani~ne posjete Bosni i Hercegovini ukazane sve dr`avni~ke po~asti, svom doma}inu Vjekoslavu Bevandi kazao je da je “Rafinerija u Brodu ozbiljan ekolo{ki problem za Hrvatsku koji treba biti rije{en” Na koji na~in, u izjavama dvojice zva. ni~nika nakon slu`benih razgovora to nije re~eno. No, Milanovi} se svijetla obraza mogao vratiti me|u svoje bira~e jer je u moru otvorenih pitanja izme|u dvije dr`ave krenuo od problema koji ti{ti stanovnike Slavonskog Broda zabrinute za vlastito zdravlje u slu~aju da se zaga|ivanje iz Rafinerije i dalje nastavi. Na{i se zvani~nici iz sli~nih posjeta rijetko vra}aju sa dobrim vijestima za obi~ne ljude. Bilo bi lijepo kada bi dolazak prolje}a i kod njih rezultirao druga~ijim osje}ajem za ~ovjeka i prirodu.

POSAO, HRANA, VODA
Izvjesno je da }e takva politika SAD-a biti o{tro kritikovana i na ovogodi{njem samitu o odr`ivom razvoju, koji }e se, prema najavi Ujedinjenih naroda, odr`ati u Rio de Jeneriu u junu ove godine. Privrednici, aktivisti za{tite okoli{a i stru~njaci za razvoj pripremaju privredni model koji bi omogu}io rast i suzbio siroma{tvo, a pritom vodio brigu o za{titi okoli{a. Pri tome nagla{avaju sedam kriti~kih ta~ki: zapo{ljavanje, energija, odr`ivi gradovi, hrana, voda, okeani i mora, katastrofe.

11. mart/o`ujak 2012.

Nedjelja KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

pka

menska

elegantna

Rotvajler - izvrstan
zavodljivost, `enstvenost i romanti~nost.

MODNI HIT
Mo`e da se nosi sama, ali i u kombinaciji sa drugom odje}om. Najbitnije je da se lijepo uklopi i da znamo kako da je nosimo. Treba izbjegavati prenatrpanost. Najbolje rje{enje je jedan ~ipkasti detalj ili komad odje}e, u zavisnosti od vrste ~ipke koju }ete nositi, elegantno-starinsku sa ve}im dezenom ili moderno-senzualnu sa manjim. Posljednji plasirani modni hit je ~ipkana haljina u vamp- stilu. Odjeveni u njoj imat }ete osje}aj potpune udobnosti, le`ernosti, te slobode pokreta, koji }e vam dobro do}i u predstoje}oj ljetnoj sezoni.

Izvrstan pratilac i ~uvar, miran i samopouzdan, pas sa usa|enom `eljom za za{titu doma i porodice
Pripremila: Mirsada RAKONJAC

pratilac i čuvar

U narednih nekoliko rubrika Ku}ni ljubimci predstavi}emo neke od najpopularnijih pasmina pasa. Za po~etak predstavljamo vam jednu - rottwailera. U srednjem vijeku je slu`io kao ~uvar stada i branio je svoga gospodara, te vlasni{tvo. Selekcioniran je u njema~kom gradu Rottweilu u Wurtembergu. Pripada najstarijim rasama pasa. Po~etkom dvadesetog stolje}a tra`eni su psi koji su najprikladniji za policijsku slu`bu. Zvani~no je i odlu~eno 1910. godine, te progla{eno da je rotvajler priznat kao policijski pas. Izvrstan pratilac i ~uvar, miran i samopouzdan, pas sa usa|enom `eljom za za{titu doma i porodice. Od prijateljske i mirne osnove, ljubitelj djece, veoma vjeran, poslu{an, vodljiv i radostan pri obu~avanju. Njegova pojava odaje samopostojanost, njegovo dr`anje je samouvjereno, ~vrstih nerava, te neustra{ivost. Reaguje sa visokom pa`njom prema okolini. ^ula su mu razvijena u odgovaraju}oj mjeri, reakcije su brze, a sposobnost u~enja veoma izra`ena. On je sna`an i dobro izbalansiran, uravnote`en tip psa. Zbog otvorene prirode, umjerene o{trine i visokog stepena samopouzdanja, na okolinu, djeluje mirno i promi{ljeno. Me|utim, kada osjeti opasnost, istog momenta kre}e u akciju upravo zbog svog ve oma ra zvi je nog

borbenog i za{titni~kog instinkta. Suo~en sa bolnim iskustvom, ostaje ~vrst i neustra{iv i ne odstupa. Kada opasnost pro|e, relativno brzo ga prolazi `elja za borbom i on se ponovo pona{a mirno. Tijelo mu je sna`no i krupno, ~eljusti ~vrsto razvijene, o~i tamnokestenjaste, u{i visoko i {iroko postavljene, rep se obi~no podrezuje. Dlaka je kratka, gusta i crna sa izra`enim pale`em na obrazima, ~eljusti, na grudima i nogama. O~ekivana `ivotna dob rotvajlera je 11-12 godina, te`ina 41-50 kg, visina 5669 cm. Ne ogla{avaju se lave`om pretjerano, ali su dobri ~uvari koji }e vam najaviti kada se ne{to neobi~no de{ava. S njima je relativno lako raditi, dobro usvajaju nau~eno, odnosno prili~no su podlo`ni dresuri.

36 Nedjelja
ORDINACIJA

11. mart/o`ujak 2012.

Promocija ud`benika

Hirur{ki praktikum prvi u regionu
Osnovni cilj ud`benika je da generacije studenata medicine, stomatologije, zdravstvenih studija, koje u~e hirurgiju, imaju jednostavan put dolaska do prakti~nih znanja, isti~e prof. dr. Ismet Gavrankapetanovi}
Merima BABI]

Ud`benik Hirur{ki praktikum autora prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovi}a, {efa Klinike za or to pe di ju i tra uma to lo gi ju KCUS-a, i mr. dr. Amela Had`imehmedagi}a, vaskularnog hirurga i asistenta na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, nedavno je promoviran u Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu. Izdava~ je Institut za nau~noistra`iva~ki rad i razvoj KCUS-a. Recenzenti ud`benika su: emeritus prof. dr. sci. med. Salahudin Dizdarevi}, profesor hirurgije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. sci. med. Zuvdija Kandi}, profesor hirurgije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i prof. dr. sci. med. Zoran Vuka{inovi}, profesor hirurgije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

sto da ne{to ka`emo, to smo iskoristili i mislim da smo pru`ili olak{anje na{im studentima” , ka`e dr. Gavrankapetanovi}. Auto ri su na izra di ovog ud`benika, kako ka`e dr. Had`imehmedagi}, radili dvije godine, a prvenstveno je namijenjen studentima.

HIRUR[KE VJE[TINE
“Kada smo i januaru 2010. godine izdali prvi ud`benik ABC Hirurgija, uvidjeli smo da teoretski dio nije zadovoljen. Me|utim, ustanovili smo da je u prakti~nom dijelu izvo|enja nastave za studente medicinskog i stomatolo{kog fakulteta u izvjesnom smislu nedostajala literatura. Poslije su nam na{i recenzenti rekli kada smo zavr{ili izradu ud`benika da je to jedinstveno djelo tipa praktikuma kojeg nije bilo na ovim prostorima. Knjiga se doti~e prakti~nih hirur{kih vje{tina, ono {to nije teoretski, nego opis manuelnih vje{tina, hirur{kih sposobnosti, karakteristika nekih hirur{kih zahvata” objasnio je dr. Had`imehme, dagi}.

Sa promocije u Klini~kom centru Sarajevo

Foto: [. SULTANOVI]

PRAKTI^NO ZNANJE
Prof. dr. Gavrankapetanovi} nagla{ava kako je osnovni cilj ovog ud`benika da generacije studenata medicine, stomato-

logije, zdravstvenih studija, koje u~e hirurgiju, imaju jednostavan put dolaska do prakti~nih znanja, {to je vrlo zna~ajno. “Prije dvije godine uradili smo knjigu ABC Hirurgija, koja sadr`i teoretska znanja, a ovaj Hirur{ki praktikum je pun prakti~nih poja{njenja kako mladi ljekari,

mladi hirurzi treba da rade odre|ene vje{tine, {to }e na{im asistentima i studentima uveliko olak{ati rad tokom vje`bi. To je ustvari praktikum, prakti~no izvo|enje hirur{kih vje{tina koje }e sada student, mladi ljekar mo}i da koristi, kao i specijalizanti hirurgije na prvim godi-

nama. Tako smo na ovaj na~in zaokru`ili ud`beni~ki dio u~enja hirurgije, {to je za nas vrlo va`no jer na ovim prostorima ne samo u Bosni i Hercegovini ovakvog {tiva nije bilo. Mi smo procijenili rade}i vi{e od dvije decenije sa studentima da je pravo vrijeme i da imamo odre|eno mje-

RIJE^ RECENZENTA: Prof. dr. Zuvdija Kandi}

Ovladavanje vje{tinama
Hirur{ki praktikum je jedno novo izdanje ud`benika koji se prvi put pojavljuje na ovim prostorima, kazao je dr. Kandi}, jedan od recenzenata, donose}i hirur{ku praksu u savladavanju hirur{kih vje{tina kod bolesnika. Takvih opisa u ud`benicima i do sada je bilo, me|utim, ne u ovom opsegu koji je potreban da se da onome koji treba da savlada hirur{ke osnovne vje{tine. U tome je i zna~aj izrade ovog ud`benika. “Prijatno sam iznena|en da se na ovim prostorima pojavila knjiga koja pru`a znanja i vje{tine iz hirurgije, protokola hirur{ke dijagnostike u segmentu hirur{ke problematike koja }e studentima, specijalizantima i ljekarima op}e prakse pomo}i u savladavanju potrebnih hirur{kih vje{tina. Recenzirani rukopis pomenutih autora pripada nau~noj oblasti hirurgije u u`em smislu protokola dijagnosti~kih postupaka i procedura iz hirur{ke patologije. Knjiga je napisana na 307 strana sa 17 poglavlja, bogato ilustriranim jednostavnim grafikonima, skicama i slikama, njih 408 i sa jednom veoma bogatom najnovijom medicinskom literaturom, koja omogu}ava i onima koji se `ele baviti nadgradnjom u hirurgiji, autorima da upute, a oni koji `ele da se usavr{avaju da se oslone na datu literaturu” nagla, {ava dr. Kandi}. ^itaju}i ovu knjigu u osam poglavlja,

dodaje on, date su osnovne dijagnosti~ke procedure, hirur{ki pregledi i fizikalni nalaz. Po~inje se od glave i vrata, pa onda pregled grudnog ko{a, pregled abdomena, pregled ekstremiteta, nezaobilazna profilaksa. Prakti~ki hirur{ki postupci su dati u sedam poglavlja potrebnih za hirur{ki rad, a u jednom od njih nisu zaobi{li ni vrlo va`an hirur{ki materijal.

11. mart/o`ujak 2012.

Nedjelja ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

37

NOVOSTI IZ MEDICINE

Lak{e se di{e
Hladno vrijeme, toplo vrijeme, promjene vremena, ustvari bilo kakvo vrijeme mo`e donijeti upalu sinusa. Neki se pate sami, neki odlaze lije~niku. Od potonjih, nekima budu propisani antibiotici; u Americi, svakom petom pacijentu s dijagnozom akutnog sinusitisa. Ali, nova studija, o kojoj pi{e ~asopis Journal of American Medical Association, pogledala je kakva je efikasnost naj~e{}e pro pi si va nog an ti bi oti ka amoksicilina u usporedbi sa simptomatskom terapijom, recimo, aspirinom i ispiranjem nosa slanom vodom. Razlike, pokazalo se, uop}e nije bilo. Upala je trajala desetak dana u oba slu~aja. Pokazalo se da, naprimjer, lonac tople vode s uljem eukaliptusa koje se isparava i glava pokrivena ru~nikom nad tim loncem donose ve}e olak{anje. Reklo bi se: Lak{e se di{e!

Aktiviranje duhovne snage i dobrih misli
To je su{tina iscjeljenja koje je propagirao Bruno Gröning, a danas ima hiljade pristalica
Ramo KOLAR

U Sarajevu se danas jo{ jednom prikazuje dokumentarni film „Fenomen Bruno Gröning“ (dvorana KUD Lola, 11 sati), {to je povod da ka`emo nekoliko rije~i o u~enju njema~kog iscjelitelja, ali i aktivnosti Dru{tva prijatelja ovoga ~ovjeka.

OBNOVA ENERGIJE
U~enje Brune Gröninga temelji se na postojanju duhovnih snaga koje djeluju na ljude. Utjecaj ovih snaga je ve}i nego {to to ve}ina ljudi i naslutiti mo`e. Bruno Gröning uspore|uje ~ovjeka s baterijom. U dnevnom `ivotu svako od nas tro{i snagu. Ipak, nova `ivotna snaga koja nam je neophodno potrebna se naj~e{}e ne prima dovoljno. I budu}i da jedna prazna baterija nije sposobna za funkcioniranje, isto tako i ljudsko tijelo u kojem nema snage ne mo`e ispuniti svoje zadatke. Napetosti, nervoze, strah od `ivota i na kraju bolest to su posljedice. Bruno Gröning je obja{njavao kako pojedinac mo`e ponovo obnoviti svoje zalihe snage, odnosno energije. Va`na pretpostavka je da ~ovjek mora uvijek misliti na dobro, a tako|er i to da mora postojati volja za zdravljem. ^ovjek je sa svih strana okru`en valovima zdravlja i on ih samo treba primiti u sebe. Prema Gröningu ne postoji neiscjeljiva bolest, a {to potvr|uju i lije~ni~ki provjerena uspje{na izvje{}a. Iscjeljenja se ovdje doga|aju duhovnim putem i ista nisu povezana s fizi~kim tijelom Brune Gröninga... Sijaset je knjiga i web strana koje op{irnije o ovome pi{u.

Stimulacija mozga
Duboka stimulacija mozga smanjuje drhtanje ruku kod Parkinsonove bolesti, a suzbija i apetit kod jako debelih osoba. Ali, kako pi{e ~asopis New England journal of Medicine, mogli bismo jednog dana ra~unati na tu invazivnu metodu i za pobolj{anje pam}enja kod oboljelih od Alzheimerove bolesti. Studija istra`iva~a sa Univerziteta Kalifornija, Los Angeles, provedena na sedam dobrovoljaca koji pate od epilepsije, pokazala je da strujni {okovi pomo}u elektroda ugra|enih tri centimetra duboko u mozak daju bolje rezultate na testovima pam}enja. Ali, mogu}e ne`eljene posljedice tek treba istra`iti.

ZADNJA NADA
Prikazivanje filma organizira sarajevski Krug prijatelja Brune Gröninga. Ulaz na film je slobodan, uz dobrovoljni prilog. Nerijetko sre}em neke od ~lanova ovoga dru{tva koji me zovu na njihove sesije ili izvje{tavaju o doga|ajima iz njihove udruge. Zato i prenosim dio njihovih informacija na ovome mjestu, za ~itatelje koji su zainteresirani za ovaj vid iscjeljenja... U prolje}e 1949. hiljade ljudi dolazilo je u grad Herford, u Njema~koj. Ujesen iste godine dolazilo je dnevno i do 30.000 ljudi na hipodrom Traberhof kod Rosenheima, zapo~inju svoju pri~u iz ove udruge. Vojska bolesnih i ispa}enih imala je samo jedan cilj: do}i do Brune Gröninga. Za mnoge je Gröning bio zadnja nada. Dotu~eni ratom, otpisani od lije~nika, ispa}eni ljudi imali su jo{ samo jednu `elju: ozdraviti, osloboditi se od patnje i bolova. Bruno Gröning im je trebao pomo}i... Film „Fenomen Bruno Gröning“ opisuje dramati~ne doga|aje tog vremena i ide tragovima ovog neobi~nog ~ovjeka. Film objektivno opisuje `ivot i djelovanje Brune Gröninga, koji je postao poznat po masovnim iscjeljenjima. Sadr`i originalne filmske i tonske dokumente i preko 50
Bruno Gröning

intervjua s vremenskim svjedocima koji izvje{tavaju kako su do`ivjeli svoja iscjeljenja. Danas mnogi gledatelji svjedo~e kako su gledaju}i film iznenada osjetili snagu, strujanje po tijelu, dok neki ~ak izvje{tavaju o nestajanju bolova i drugih patnji.

FILM KAO POMO]
^injenice govore za sebe: iscjeljenja od raka, angine pektoris, reume, osteoporoze, oslobo|enje od ovisnosti od droga i od drugih ovisnosti... Iscjeljenja nastupaju kod djece, mladih i odraslih, bez obzira na dob i vrstu optere}enja. Ko tra`i pomo}, ne bi smio propustiti pogledati ovaj film. Ina~e, Krug prijatelja Brune Gröninga organizira prikazivanje ovog filma od 2009. godine u Sarajevu, Mostaru, Zenici i Banjoj Luci. Uvodna predavanja Pomo} i iscjeljenje duhovnim putem pomo}u U~enja Brune Gröninga, medicinski dokazivo, odr`avaju se redovito, svake sedmice u ovim gradovima...

38 Nedjelja
ZDRAVA HRANA

11. mart/o`ujak 2012.

Malo je onih koji ne vole ovu ukusnu italijansku slasticu koja, prema pri~ama, svoje korijene vu~e iz Toskane

Desert t

Pobijedite i vi proljetni umor
Nutricionisti predla`u namirnice kao {to su sku{a, losos, sardina, govedina, kikiriki i {pinat
Pripremila: Mirsada RAKONJAC

Znakovi promjene raspolo`enja kod ~ovjeka kao {to su neobja{njiva tuga, razdra`ljivost, nedostatak apetita, gubitak pam}enja, ni`i krvni pritisak, slaba pokretljivost, glavobolja i malaksalost mogu biti znakovi proljetnog umora. Takozvani proljetni umor uti~e na ve}inu ljudi. Poreme}aj je koji nastupa dolaskom prolje}a i to u dva oblika fizi~ki koji se manifestira kroz tjelesne slabosti i nervni koji poka zu je oso bi ne umora pri obavljanju mentalnih aktivnosti. Navedeni simptomi nestaju nakon unosa namirnica koje sadr`e ve}e koli~ine vitamina C.

Nu tricionisti predla`u konzumira nje na mirnica, a to su sku{a, losos, sardina, govedina, ki kiri ki i {pinat.

Sastojci: krema: 4 jaja, 500 g mascarponea, 80 g {e}era (u prahu po mogu}nosti), pi{kota 250 g, {oljica jake slatke kafe, 2 dl marsala (rum 1 dl), dekoracija: 100 g kakaa. Priprema: Odvoje se `umanci od bjelanaca. U `umanca dodamo prstohvat soli i {e}er dok se smjesa ne zapjeni i pobijeli (ako ne koristite {e}er u prahu, pod prstima se ne smiju osje}ati zrna {e}era). U smjesu dodajte mascarpone i umije{ajte sve skupa dok ne postane kompaktno, po mogu}nosti ne mikserom nego kuha~om. U drugoj posudi istucite bjelance uz prstohvat soli. ^im pjena postane kompaktna, treba stati da se ne bi tiramisu poslije razlijevao (da se bjelance ne pretu~e). Zatim kuha~om nje`no umije{amo

Tiramisu originalni italijanski recept
pjenu od bjelanaca u prije dobijenu smjesu dok se ne dobije kompaktna masa. Time je krema gotova. U ve}oj posudi (da pi{kote stanu u nju) pomije{amo kafu (ohla|enu) i marsalu (rum). Pripremimo posudu u kojoj }emo slagati tiramisu. Pi{kote umo~ite u mje{avinu kafe i marsale na par sekundi, ne vi{e, jer se raspadaju i sla`ite u pripremljenu posudu. Nakon {to ste slo`ili cijelo dno sve prema`ite kremom. Zatim ponovno sla`ite, nama~ete i sla`ite pi{kote na kremu i opet na njih dolazi krema. Ako nije sve stalo u jednu posudu, uzmite drugu. Za kraj stavite kakao u malo sito i raspr{ite kakao po cijeloj povr{ini kreme. Slobodno stavite vi{e kakaa. Tako pripremljen tiramisu stavite u fri`ider da se ohladi na par sati. dr`ati u fri`ideru oko 30 minuta. Rastopiti 4 ka{ike {e}era. Umo~iti u to vilju{ku i brzim pokretima razliti tanke konce karamelizovanog {e}era preko nauljene aluminijumske folije. Kad se stegnu, odvojiti {e}erne konce. Umutiti ostatak pavlake sa ka{i~icom {e}era u prahu. Odvaditi 2 ka{ike i izmije{ati sa instant-kafom. Izru~iti parfe na tanjire, rasporediti okolo preliv od kafe, posuti kakaom i ~okoladom. Maline umije{ati u {e}er u prahu i poredati ih kao ukras. Posuti u{e}erenim koncima.

NEDOSTATAK @ELJEZA
Uko li ko se du `e osje }a te umorno, pospano sa oscilaci-

KOENZIM Q10
U zim skom pe ri odu ka da je smanjena fizi~ka aktivnost, tako|er, i unos svje`ih namirnica vo}a i povr}a, manjak vitamina C, or ga ni zam ne mo`e da se bori, te je tako i podlo`niji virozama i prehladama. Antioksidans koenzim Q10 igra va`nu ulogu u na {im stanicama, te poma`e za{titi srca. Dok sta rimo razina Q10 opa da, jer ga ti jelo ne proi zvo di ko li ko je po tre bno.

jama raspolo`enja, najvjerovatnije da se radi o nedostatku `eljeza. @eljezo igra vrlo va`nu ulogu u formiranju hemoglobina, te je veoma bitan za imunolo{ki sistem. Ljekari preporu~uju dnevni unos `eljeza, za mu{karce 10 mg, a za `ene 18 mg. Kako bi nadoknadili taj gubitak, preporu~uje se unos soje, {pinata, ora{astih plodova, crvenog mesa, meso peradi i ribe. Opskrbite organizam svim potrebnim hranjivim tvarima, budite aktivni i bez imalo truda }ete pobijediti proljetni umor.

Sastojci: 150 gr smrznutih malina, 2 `umanca, 9 ka{ika {e}era, kesica vanilin-{e}era, malo cimeta, 200 ml slatke pavlake, 150 g svje`eg neslanog sira, 1 gotova kora, 4 ka{ike jakog espressa, 2 ka{ike amareto likera, ka{ika {e}era u prahu, ka{i~ica praha instantkafe, kakao, rendana ~okolada. Priprema: Umutiti kremasto na pari `umanca, 4 ka{ike {e}era i vanilin-{e}er. Dodati cimet i mije{ati dok se ne rashladi. Umutiti 100 ml slatke pavlake i umije{ati sa sirom u rashla|eni krem. Od kore izrezati 8 krugova pomo}u kru`nih kalupa. Izgnje~iti 2/3 maline i izmije{ati sa ka{ikom {e}era. Izmije{ati espresso sa amaretom i poprskati 4 kruga, pa ih polo`iti u kalupe. Sipati preko izgnje~ene maline i rasporediti krem. Ponoviti redanje i zavr{iti kremom. Dr`ati u frizu 4 sata. Parfe prije serviranja

Tiramisu parfe

Sastojci: 5 jaja, 5 supenih ka{ika sme|eg {e}era, 0,4 l slatkog vrhnja, 0,5 kg mascarponea, 400 g pi{kota, 1 dl ruma, 4 dl jake crne kafe bez {e}era, 5 supenih ka{ika kakaa za posipanje. Priprema: Odvojiti `umanca i umije{ati ih pjenasto sa {e}erom. Dodati mascarpone, pola supene ka{ike ruma i napraviti kremastu smjesu. ^vrsto umije-

Tiramisu

{ati slatko vrhnje i dodati u pjenastu smjesu `umanaca, {e}era i mascarponea. Na kraju dodati ~vrst snijeg od bjelanaca. Ohla|enu kafu uliti u dublju zdjelicu, dodati rum i jednu po jednu pi{kotu samo provu}i kroz kafu. Slagati u posudu, odnosno u tepsiju. Na pi{kote s kafom staviti pola smjese tiramisua, posuti kakao - prahom te ponovi slijed. Smjesu staviti u fri`ider (najbolje cijelu no}).

11. mart/o`ujak 2012.

Nedjelja U RESTORANU

39

tiramisu
Sastojci: 500 g mascarpona, 5 jaja, 5 ka{ika {e}era, 2-3 ka{ike maraskina, 3 dl nescafe, 500 ml vrhnja za {lag, 400 g pi{kota. Priprema: U posudi `umance pomije{ati sa {e}erom, posebno bjelance te ih dobro mije{ati mikserom. Vrhnje za {lag (prethodno ga ohladiti) dobro izmiksati. Bjelance i {lag (ka{iku po ka{iku) dodati u smjesu sa `umancima, dodati marscapone i maraskino te sve zajedno promije{ati. Pi{kote mo~iti u nescafe, te slagati u zdje-

Tiramisu

lu red pi{kota, kremu, red pi{kota i na kraju ponovo kremu. Posuti sa ~okoladom u prahu. Staviti u fri`ider da se ohladi najmanje 2 sata.

Autenti~ni meksi~ki enterijer sa prelijepom ba{tom i magnolijom prati bogat izbor meksi~kih specijaliteta
Zarifa TURKOVI]

Meksiko u Sarajevu

Sastojci: 500 gr mascarponea, 2 dl vrhnja za {lag, 4 `umanca, 2 bjelanaca, 4 ka{ike {e}era, 2 limuna (sok), 2,5 dl vode, 4 ka{ike {e}era, limoncella po `elji, 1 pakovanje pi{kota, 100 gr u{e}erenih badema. Priprema: Najprije prokuhajte sok od limuna, vodu, {e}er pa nakon par minuta kuhanja sklonite s vatre i pri~ekajte da se ohladi. U hladno dodajte po `elji limoncella. @umanca pjenasto umu-

Limoncello tiramisu

tite sa {e}erom i vanilin-{e}erom, pa dodajte mascarpone i pjenasto umu}eno vrhnje za {lag te na kraju lagano drvenom ka{ikom dodajte dva umu}ena bjelanca. Pi{kote uma~ite u sirup od limuna pa sla`ite u zdjelu, dodajte pola kreme od mascarponea pa opet navla`ene pi{kote i ostatak kreme od mascarponea. Po vrhu pospite u{e}erenim bademima ili po `elji ne~im drugim. Poslu`ite hladno.

Restoran Caballero u Sarajevu pune tri godine svojim gostima nudi egzoti~ni ugo|aj meksi~kog ambijenta, specifi~nu kuhinju ovog podneblja, sa bogatim izborom specijaliteta koje jedino mo`ete na}i na ovom mjestu. Svi koji navrate na D`id`ikovac broj 3, ugodno }e biti iznena|eni posebnim autenti~nim enterijerom prepunim meksi~kih detalja od sombrero-svjetiljki, {arenih meksi~kih stolnjaka, grbova sa orlom i zmijom, glinenih piramida i vaza, kaktusa... uz {arenilo veselih boja na svakom koraku. Ovi predmeti su unikatni i svi poti~u iz Meksika, iako su kupljeni {irom svijeta.

Crni tiramisu Sastojci:
1 pakovanje pi{kota, 1 pakovanje mascarpone sira od 500 g, 4 `umanca, 5 ka{ika {e}era, 2 dl {laga, marascina, ruma, amareta i vanilija {e}era, 3 dl crne kafe i 1 ~okolada za kuhanje. Priprema: Sat prije pripreme kola~a skuhati tri decilitra kafe, te kada se ohladi, u nju staviti malo ruma i maraskina. Do-

bro umutiti 4 `umanca, 2 vanilin-{e}era i 5 ka{ika {e}era. Kad je dobro umu}eno, skoro bijelo, u smjesu dodati otopljenu ~okoladu na pari, dobro umije{ati, potom dodati pakovanje mascarponea, malo amareta, malo marascina i 2 dl umu}enog {laga. Pi{kote natopite kafom, ali pazite da se previ{e ne natope. Slagati red pi{kota, red kreme, red pi{kota i red kreme. Na kraju tiramisu prekriti kakaom.

BA[TA S MAGNOLIJOM
Tu je i prelijepa ba{ta sa drvenim lukovima na tri nivoa, opet u meksi~kom stilu, puna zelenila, a po~et }e ubrzo da radi. U njoj se nalazi i najve}a magnolija u Sarajevu koja cvijeta tri puta godi{nje i ovih dana }e ljepotu svojih mirisnih ljubi~astih cvjetova podariti posjetiocima Caballera. Ljubiteljima meksi~ke kuhinje restoran nudi bogati meni od pan~o vila supe, tortilja, graha i kukuruza sa paprikama svih boja, piletine i bifteka na meksi~ki na~in i jo{ mnogo toga svojim okusom }e osvojiti i najprobirljivije gurmane. Ova jela se spremaju po originalnim meksi~kim receptima od najkvalitetnijeg mesa i namirnica, za~injena su jakim meksi~kim za~inima. Serviraju se u posebnim posudama koje zadr`avaju toplotu, pa se, sa ugo|ajem, jedu bez `urbe. Tortilja (pecivo sli~no pala~inki) pravi se kao u Meksiku, uz mesni ili vegetarijanski prilog, kako ko voli. Pored ovih jela, Caballero nudi i bosanske specijalitete, ro{tilj i kuhana jela za one koji, ipak, vole tradicionalno. Ugo|aj dobrog zalogaja neizostavno prati i dobra pjesma, naravno meksi~ka,

ali i svih drugih `anrova od evergrinmuzike do sevdaha, pa se za sva~iju du{u pone{to na|e.

[ARENILO MUZIKE
Svakog ~etvrtka i petka goste zabavlja poznati sarajevski muzi~ar Zuban. Njegove najraznovrsnije izvedbe od klasi~ne muzike, Elvisa Presleya, Halida Be{li}a... raspolo`it }e svakog gosta. Zato ovdje uvijek navrate, kada do|u u Sarajevo, Lepa Brena, Severina, mnogi ambasadori, pa i na{e istaknute li~nosti. Ponosni vlasnici Asim Medi} i Mirza Spahi} isti~u da je njihov meksi~ki restoran jedini u Sarajevu. Nastavio je tradiciju prvog ovakvog restorana u BiH, koji se ranije nalazio na Breki i sada je samo preba~en na novo mjesto, i jo{ bolje ure|en.

Foto: D. TORCHE

40 Nedjelja

11. mart/o`ujak 2012.

11. mart/o`ujak 2012.

Nedjelja

41

42

OGLASI

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

KORAK NAPRIJED
Avast! Free Antivirus 7.0.1426
Avast! Free Antivirus predstavlja najbolju antivirus za{titu koja je trenutno dostupna na tr`i{tu. Ovo izdanje besplatno je za ku}nu i nekomercijalnu upotrebu, a me|u glavnim karakteristikama su ugra|ena antivirus za{tita, podr{ka za 64-bitni Windows, P2P i IM Shields, Network Shield i druge. Najnovija verzija koja je objavljena nosi oznaku Avast! Free Antivirus 7.0.1426 i donosi unapre|enu brzinu rada File System Shield, unapre|enu stabilnost AutoSandbox, unapre|ene gadget-e, kompatibilnost sa Win 8 Consumer Preview, ve}u stabilnost Outlook plugin-ova, kao i veliki broj drugih unapre|enja vezanih za stabilnost i druga unapre|enja.

43

Samsung Smart Touch Remote Nintendo slavi ro|endan 3DS-a
Zajedno sa objavljivanjem zvani~nih podataka za 2012. Plasma i Smart Interaction TV liniju, kompanija Samsung je predstavila i Smart Touch Remote i Wireless Keyboard. U su{tini, rije~ je o zamjeni za 2011. Qwerty daljinski upravlja~, a nova Touch varijanta isporu~uje se sa ES7500 i ES8000 LED modelima i E8000 Plasma ekranom. Odlikuju ga kontrole osjetljive na dodir za promjenu kanala i izmjenu ja~ine zvuka dok je sredi{nji dio posve}en interakciji sa servisima kao {to je Smart Hub. Wireless tastatura }e biti dostupna zasebno i odlikova}e je sve ono {to je mogu}e prona}i i na daljinskom upravlja~u i kompatibilnost sa Galaxy Tab 2. Pro{la je godina od kada je Nintendo predstavio 3DS na teritoriji SAD-a. Kada se konzola pojavila, prodaja je bila veoma lo{a, a situacija se popravila sa predstavljanjem ve}eg broja igara za nju. Nintendo ovih dana slavi prvi ro|endan 3DS konzole, a prema zvani~nim podacima, prodato je dva puta vi{e jedinica ove konzole u prvu godinu nego {to je to bio slu~aj sa DS-om i prvom godinom prodaje. Nintendo je ovu godinu zavr{io sa duga~kom listom zna~ajnih dostignu}a ali to je tek po~etak, navodi predsjednik Nintendo America Reggie Fils-Aime. On je potvrdio i da je konzola prvi put predstavljena 27. marta 2011, pa je ostalo jo{ nekoliko nedjelja do zvani~nog ro|endana.

[ta o~ekivati od iOS6
Pored predstavljanja iPada 3, sve druge vijesti ostaju u sjenci. Jedna od njih odnosi se na to {ta Apple sprema kada je u pitanju njihov mobilni operativni sistem. Dostupan je veliki broj informacija koje govore o tome {ta }e biti dostupno u okviru iOS6, ali za sada nijedan podatak nije zvani~no potvr|en. Imaju}i u vidu da ranije verzije nisu imale nikakvu vrstu multitaskinga, {to je svojevremeno bila velika prednost Androida, bilo bi veoma dobro da iOS 6 donese ovakvu opciju. Od novog operativnog sistema mogu}e je o~ekivati sli~ne funkcije kao one koje su dostupne u okviru Mountain Lion Preview verzije.

Budu}nost ra~unara:
slaganje 3D ~ipova
Ovi procesori }e biti nevjerovatno brzi i koristi}e malo snage, te predstavljaju jo{ jedan na~in da se obezbijedi dodatna snaga
Za nekoliko nedjelja kompanija Intel }e predstaviti Ivy Bridge, prve 22nm komponente iz masovne proizvodnje, i ono {to je jo{ va`nije, to su prve komponente koje }e koristiti 3D tri-gate FinFET tranzistore. Ovi procesori }e biti nevjerovatno brzi i koristi}e malo snage, ali oni predstavljaju jo{ jedan na~in da se obezbijedi dodatna snaga, dok u okviru ra~unarstva i dalje preovladava single-thread. Sre}om tu je jo{ jedna tehnologija koja omogu}ava dodatnu snagu industriji silikona – slaganje ~ipova ili, zvani~no, 3D Wafer-level Chip Packaging. Slaganje ~ipova upravo je ono {to njegovo ime i govori – uzme se kompletirani ra~unarski ~ip (DRAM, recimo) i zatim se postavi na drugi ~ip (CPU, recimo). Kao rezultat toga, dva ~ipa koja su bila odvojena po nekoliko centimetara, sada su odvojena manje od 1mm. Ovo dovodi do smanjenja potro{nje elektri~ne energije, ali i zna~ajnog unapre|enja propusnog opsega. Naravno, ~ipovi moraju biti dizajnirani za slaganje ~ipova, nije mogu}e slagati bilo koje ~ipove, te je neophodna specijalizovana ma{inerija za uskla|ivanje matrica i njihovo spajanje. S tim na umu, Applied Materials – kompanija koja izra|uje ma{ine koje koriste kompanije Intel, TSMC, Samsung, GloFo i drugi proizvo|a~i poluprovodnika - i A*STAR Institute of Microelectronics (IME) najavili su otvaranje laboratorije u Singapuru koja }e biti kori{tena za slaganje ~ipova. U izgradnju ovog Centre of Excellence in Advanced Packaging ulo`eno je vi{e od 100 miliona dolara i nije u pitanju komercijalna fabrika ve} proizvodno postrojenje za druge kompanije kao {to su TSMC ili Samsung, koje }e imati priliku da u tom centru vr{e eksperimentisanje sa 3D pakovanjem. [to se Applied Materials ti~e, ovo je odli~an na~in da predstave, ali i prodaju svoje ma{ine. Postoje tri na~ina slaganja ~ipova i svi }e biti dostupni u okviru ovog istra`iva~kog centra. Osnovna tehnika podrazumijeva slaganje dva ~ipa zajedno a zatim njihovo povezivanje. Ono {to treba naglasiti jeste ~injenica da dva ~ipa jesu jedan blizu drugog, ali da ne mogu da komuniciraju jedan sa drugim. Ova tehnika ve} je kori{tena u nekim SoC za postavljanje DRAM na CPU.

Facebook predstavio

interesne liste
Facebook je na svom sajtu predstavio jedno novo svojstvo, koje omogu}ava njegovim korisnicima da stvaraju i da se pretpla}uju na liste interesovanja kao {to su recepti ili sportski klubovi, i u narednih nekoliko nedjelja posta}e dostupno za svih 850 miliona ljudi na Cukerbergovoj mre`i. Mnogi stru~njaci ve} govore o namjeri Facebooka da otme korisni~ku bazu Twiteru, omogu}avaju}i da se popularne teme prate u realnom vremenu, sli~no kao i na ovom mikrobloging sajtu. Korisnici }e interesni tab mo}i da prona|u na lijevoj strani. Kada na njega kliknu, otvori}e im se stranica potpuno novog izgleda sastavljena od pri~a od “interesa” . Samo tvorci lista mogu da je edituju i da odre|uju pode{avanja privatnosti. Tako|er, mo}i }e jedni drugima da preporu~uju liste. Op{te liste koje ve} postoje uklju~uju jednu koja prati predsjedni~ke kandidate u Americi, kao i one koje prate kompanije, stil i sportske stranice. Facebook novu opciju opisuje kao “novi na~in da budete u toku sa stvarima do kojih vam je stalo… Interesne liste }e vam pomo}i da pretvorite Facebook u svoje sopstvene personalizovane novine”Ovo je navelo ne. ke tehnolo{ke novinare da iznesu mi{ljenje da sajt tako|er `eli da “napadne” i personalizovane dru{tvene “njuz fid” servise kao {to je Flipboard.

Tre}a generacija tableta

Predstavljen iPad 4G sa unapre|enim ekranom
Ekran novog ra~unara ima rezoluciju 2.048 sa 1.536 piksela, a srce sistema ~ini novi ~ip A5x. Direktor Applea Tim Cook rekao je na ceremoniji predstavljanja novog ra~unara da ovaj model redefini{e kategoriju koju je Apple izmislio. Apple dominira tr`i{tem tableta, ali }e se suo~iti sa ve}om konkurencijom kada se kasnije ove godine u prodaji pojavi serija ure|aja koji koriste novi operativni sistem Windows 8. Novi iPad ima kameru sa senzorom od pet megapiksela, a mo`e da funkcionira i kao be`i~ni centar za druge ure|aje. Sa 9,4 milimetra debljine ra~unar je za {est milimetara deblji od iPada druge generacije. [ef Appleovog marketinga Phil Schiller izjavio je da baterija novog tableta omogu}ava desetosatni rad, a ovo vrijeme se skra}uje ako se koristi 4G mre`a. Apple je u 2011. godini dr`ao 62 posto svjetskog tr`i{ta ove vrste ra~unara, a sa predstavljanjem novog modela o~ekuje da taj procent ove godine poraste na 70 posto. Analiti~ari o~ekuju da }e Apple prodati 69 miliona iPada do kraja 2012. godine. Procjenjuje se da }e radnje u istom periodu prodati 22,8 miliona tableta koji koriste Googleov operativni sistem Android i 6,3 miliona ure|aja Blackberry Playbook.

Android-aplikacije imaju

pristup fotografijama
U posljednje vrijeme svaki dan se ~uje ne{to nepovoljno po pitanju privatnosti korisnika kada je rije~ o mobilnim ure|ajima. Kopirani sadr`aji imenika, ukradene SMS poruke i pra}enje lokacije samo su dio onoga {to se de{ava. Najnoviji problem donosi Googleov Android operativni sistem i na~in na koji {titi, ili bolje re}i ne {titi, fotografije korisnika. Kada snimite fotografiju putem Androida, ona se ~uva na SD kartici ili internom skladi{nom kapacitetu kojem korisnik mo`e pristupiti ukoliko ure|aj ne posjeduje SD karticu. To je regularni folder koji sve aplikacije mogu pretra`ivati i zbog toga Android dozvoljava pristup fotografijama korisnika.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012. Mustafa Spahi}: Reis Fehim ef. Spaho – ^ovjek vizije i akcije (8)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
itali pjesnik Torkvato so, 1544.Ro|eneparejanskibo|enivnijih salem"itaTajanautor "Oslo Jeru koji se smatra jednim od naj prezentati djela li ske knji`evnosti. Bio je uzor romanti~arima, a njegova poezija inspirisala je Getea i Bajrona. Neki njegovi soneti su posve}eni Dubrov~anki Cvijeti Zuzori}.

45

Jaki u vjeri
U izdanju Dobre knjige Sarajevo nedavno je iza{la iz {tampe knjiga „Reis Fehim ef. Spaho“, autora-prire|iva~a Mustafe Spahi}a. Oslobo|enje feljtonizira njen uvodni dio
Nijedna vrsta i nijedno stvorenje nije samo sebe stvorilo, nema izvor, sadr`aj, smisao i cilj u samom sebi. Za{to bi ~ovjek jedini bio sadr`aj, mjera i cilj samom sebi? Zato, prema Islamu Izvor vrhovne, apsolutne, najvi{e, neograni~ene, jedinstvene i nedjeljive mo}i, vlasti i nosilac suvereniteta u svemiru, na Zemlji i nad svim stvorenim svjetovima i stvorenjima i nad ~ovjekom i lju di ma sa nji ho vom odre|enom i ograni~enom slobodom unutar koje su odgovorni jeste samo Allah d`.{. i generi~ki - Gens una sumus svi smo mi jedan jedinstven ljudski rod, kontinuitet i neprekinuto jedinstvo ljudske vrste i ~ovjekovog roda preko Boga Stvoritelja i Adema praroditelja. Institucija Imameta i Imama, koja ima u`e zna~enje od Hilafeta i Halife, jer se svodi na povijest, na ljudsko dru{tvo, na ljudski svijet, na ljudsku zajednicu i na vo|enje, liderstvo, upravljanje, organiziranje, politiku, vlast i vladanje me|u ljudima, u hima Allah d`.{. prima dovu i njegove potomke, sinove Ismaila i Ishaka, unuka Ja’kuba, praunuka Jusufa i brati}a Luta ~ini poslanicima, vjerovjesnicima i imamima ljudima: I spasimo njega (Ibrahima) i Luta u zemlju koju smo svim svjetovima blagoslovili i Ishaka smo mu podarili i unuka Ja’kuba kao dar i sve njih u~inili smo dobrim. I u~inili ih vo|ama, predvodnicima, prvacima-imamima da upu}uju po na{oj zapovijedi i da ~ine dobra djela. Mi smo im objavili i da salat (namaz) klanjaju i da zekat daju! I oni su samo nama robovali“ (El-Enbija; 72. i 73.)

ciji 1851.U VeraneRigoprvi put izvedena Verdijeva Aleksander Fleming ope leto. engleski vo brzih auto 1885.iRo|enca Malkolm za~ rao svjetjiskimobila 1955. tanski i ~ama Kempbel ko je izme|u 1924. 1935. devet puta oba reUmro bri kord u brzini vo`nje automobilom, a izme|u 1937. i 1939. triput u vo`nji ~amcem. Postao je 1935. prvi ~ovjek koji je automobilom plava ptica vozio br`e od 300 milja na sat (483 kilometra).

ka Britanija ti 1913.jeVei liKameruna.grainiNjema~ka poskoglenija sporazum o cama svojih lo u Africi Nigeri skom 1917.U Prvomlesvjetgdad. ratu britanske trupe zauze Ba sal 1920.EmirSiFejje. progla{en kraljem nezavisne ri pos trij 1938.ArHitur Sajs-Inkvartu{le tatao ausju. ski a kancelar umjesto Kur fon [u{niga, narednog dana tlerove trupe u Austri Kon na prije predsje 1941.najkagreskoSAD-a,Velika BridlogsaodobiZaladni Teodora Ruzvelta, izgla je kon o zajmu i mu, jim je tanija vojnu pomo} u Drugom svjetskom ratu. Za provo|enje zakona predvi|eno je sedam milijardi dolara. po po dio na prvim predsjedni~kim 1973.Hektor KamizborarimabiujeArgentini od 1965. Umro vnik Milan Barto{, 1974.Me|unasrpskitapravnojihpravo,slovensorjedan od najis knuti jugo skih stru~njaka za rodno ja profe Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti. U Lisabonu ugu{ena pobuna padobranskih jedinica protiv ljevi~arske vojne vlade, a biv{i predsjednik, general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobjegao u [paniju.

mikrobiolog Aleksander Fleming koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Nobelovu nagradu za medicinu podijelio je 1945. s engleskim biohemi~arem ^ejnijem i australijskim ljekarom Florijem koji su njegov izum prvi put primijenili.

Primjer ~estitosti
^ovjeku i ljudima se samo povjerava a ni ka da ne pre da je ogra ni~ena vlast, mo} i vo|stvo za koje dvostruko odgovaraju, na Dunjaluku i Ahiretu. Dakle, Hilafet i Halifa su legitimirani, legalizirani i regularni u~injeni, preko Objave. Institucija Hilafeta i Halife ve`e se za Adema a.s., prvog ~ovjeka, prvog po sla ni ka, i vjerovjesnika, prvog mu`a, prvog roditelja, prvog djeda. Allah d`.{. preko Adema a.s. ~ini ~ovjeka kao Ademovog potomka - Benu Adem univerzalnim i izvanjskim Povjerenikom i korisnikom-Halifom unutar univerzuma, na Zemlji i me|u stvorenim svjetovima i stvorenjima. Iz nekoliko razloga, na temelju Objave i Hadisa muslimani u~e i uvjereni su da su Benu Adem-Ademovi potomci i Ademoova Zurrijeta-krvnog, i generi~kog a ne majmunskog srodstva. Muslimani a i pripadnici Ehlul-kitaba za H. Adema ve`u instituciju Hilafeta i prvog halife, instituciju Poslanstva i Vjerovjesni{tva i prvog poslanika i vjerovjesnika i instituciju prvog ~ovjeka i po toj osnovi praoca ljudskog roda. Tom ~injenicom, u okviru iskonske tradicije, Islam poznaje, priznaje i obznanjuje biolo{ki, fizi~ki, krvno-srodni~ki

Dobra djela
Ne samo da su oni u~inje ni ima mi ma, vo|ama, predvodnicima i prvacima ljudima nego su istovremeno u vjeri bili jaki, sna`ni, sigurni, vjerni, uvjereni, pouzdani, uspravni, ustrajni, dosljedni i dalekovidi ljudi, sa vizijom koji su se neprestano sje}ali pro{losti da bi razumjeli sada{njost i imali viziju budu}nosti prisje}aju}i se Ahireta: „I sjeti se na{ih robova: Ibrahima, Ishaka, Ja’kuba, sve jake (u vjeri) i vizionare (dalekovide)! I doista smo njih odlikovali odlikom jednom: da se sje}aju svijeta Onog! A oni su zbilja kod nas od odabranih i dobrih ljudi.“ (Sad; 45. i 46.) Sve su to razlozi da muslimani u vremenu i prostoru zvanom povijest, budu uvjereni i osvije{teni da su Ademovog Zurrijjeta - krvno-srodni~kog porijekla, da se za njega ve`e prvi Hilafet, Poslanstvo i o~instvo i da su Ibrahimovog Milleta-koncepta i stila `ivota, utemeljenog na Ibrahimovoj religiji, obredima i kulturi `ivota: „Ko je bolje vjere od onog koji se iskreno preda Allahu, na temelju toga ~ini dobra djela i koji slijedi i promi~e Ibrahimov Millet-koncept, stil, kulturu, obrede, put `ivota i pravu prirodu - a Ibrahima je Allah uzeo za prijatelja“ (En-Nisa; 125.) Ibrahim a.s. nije samo prvi javni i sistemski ru{itelj Tagutaku}e idola nego je sa sinom Ismailom graditelj Kjabe-Bejtullaha i preko Ibrahima i njegovih potomaka Allah d`.{. ~ovje~anstvu obznanjuje Had`d`.
(Sutra: Novac kao univerzalna veza)

1975. 1981.

Mihail Gorba~ov

1985.
Mihail Sergejevi~ Gorba~ov izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunisti~ke partije Sovjetskog saveza. Na toj funkciji je naslijedio preminulog Konstantina ^ernjenka.

Pod parolom "Kosovo - republika" u Pri{tini izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim nedjeljama zahvatile cijelo Kosovo. To je bilo prvi put da su kosovski Albanci masovno podr`ali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici. bra}a Al ve}inski 1985.Egip}ani,londonskeFajed postaliHarods. vlasnici robne ku}e lament Li nije pro nezavisnost Sovjet sa za. To je bila 1990.Parpuodka kotvaskog dvovejiglasioSSSR-a. prva sovjetska re bli ja se iz la iz Uz protest stu ta koji su `ili poli 1998.sedmii mandatdenaforme,ka IntraralneSuje.- ti~ke privredne re gene har to po~eo svoj predsjedni do zi je meta 2000.OdraekkosplouziUkrajinina ugirudnijeku81ugljadar. Ba vi po nuo ru Akade i advo kardo pro 2000.~elu{enmikpredpokatjeRiSal^ilea,Lagosdru-gigla za sjednika kao socijalista na te dr`ave, sli vadora Aljen dea ubijenog u dr`avnom udaru 1973. Kanadski sudija Filip Kir{ izabran za predsjednika prvog stalnog Me|unarodnog krivi~nog suda u Hagu, nadle`ong za zlo~ine po~injene bilo gdje u svijetu. Osnivanje suda podr`alo je blizu 90 zemalja, ali ne SAD, Rusija i Kina.

Kur’anu se ve`e i naslanja na Ibrahima a.s.: „I kad je Ibrahima Gospodar Njegov na ku{nju sa nekoliko rije~i stavio, pa ih Ibrahim kako valja ispunio, Allah je kazao: U~init }u da ljudima predvodnik, vo|a-Imam bude{ ti (Ibrahime). A i neki iz moga potomstva! Ibrahim zatra`i: A Allah re~e: Obe}anje moje ne}e dosti}i zlo~initelje!“ (El-Bekare; 124.) Ibrahim a.s. toliko u sebi objedinjava kvaliteta, sadr`aja i snage vjere, uvjerenja, vjerodostojnosti, vjerozakona, morala, kulture i prava, da ga Allah d`.{. kao pojedinca naziva Ummetom. „Zaista je Ibrahim bio Ummet-Zajednica, primjer ~estitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim.“ (En-Neml, 120.) Od takvog Ibra-

Augusto Pino~e

2003.

1990.
^ileanski diktator general Augusto Pino~e je poslije 16 godina prepustio polo`aj {efa dr`ave Patrisiju Elvinu, ali je zadr`ao komandu nad Oru`anim snagama.

vni zah Kine obe{te}enje za jeme 2003.Vrhoza zasudtoJapana odbiovrisvjettjevna42raprisilnom radu u Japanu, kom Drugog skog ta, uz obrazlo`enje da je to bilo davno. U te ti~kim dima na `e 2004.vi{e roris1.400 jeunapadrije|eno. tri200ljeljudizni~ke stanice Ma du, oko je poginulo, a od povri Na najma sovnijim demonstracijama u istoriji [panije protiv terorizma, {irom te zemlje je protestvovalo vi{e od osam miliona ljudi. Tri nal u osudio skog Srbi ka ]e{i}a na 18 godina za 2004.tnihbuna RanHaguBo{njacibosanBr~komtvora, zbog ra zlo~ina nad ma u 1992. godine.

Fehim ef. Spaho, reisu-l-ulema Kraljevine Jugoslavije od 1938. do 1942, autor je zapa`enih analiti~kih ~lanaka i studija o temama iz bo{nja~ke povijesti, poliglot, vrstan i plodan prevodilac s orijentalnih jezika. Obradio je vi{e od 1.500 rukopisa teolo{ke, historijske, pjesni~ke i druge gra|e. Zajedni~ki sa Osmanom Nurijem Had`i}em prvi je preveo 206 no}i. Spaho je bio ~ovjek od nauke i pera, spadao je u red najistaknutijih kulturnih i javnih radnika bh. muslimana toga doba.

Si vojska na sjever Franjo Kuhari} ~ime je 29-go prisus2005.zerijska okon~anopustila di{nje ni Liban 2002. tvo Sirije u toj mlji. U Zagrebu Biv{i pred dnik Srbije Jugo preminuo je Slobodan preminuo She 2006.pritvoru TrisjeMilo{evi}mui SRsudiouslavi-veningenu, u bunala koji je zbog ratnih zlo~ina. Sahranjen je u dvori{tu porodi~ne ku}e u Po`arevcu.

kardinal Franjo Kuhari}.

46

SPORT

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

PREMIJER LIGA BiH Plavi na Grbavici slavili u derbiju

Muamer Svraka postigao je gol koji je odlu~io derbi

Fotosi: D`. KRIJE[TORAC

[irokobrije`ani su kontrolisali igru ve}im dijelom susreta

Svraka donio 10. uzastopnu pobjedu
Jedini pogodak u derbiju postignut u 43. minuti, ~ime je @eljo prekinuo niz [irokog od 16 me~eva bez poraza, a ujedno produ`iv{i svoj na 18 utakmica u kojima nisu osjetili gor~inu poraza
Golom Muamera Svrake iz 43. minute, @eljezni~ar je rezultatom 1:0 savladao [iroki Brijeg u derbiju kola odigranom na u`asno te{kom terenu na Grbavici. Da je kojim slu~ajem zavr{ilo i nerije{enim ishodom, ne bi bilo nezaslu`eno, s obzirom na to da su gosti iz [irokog kontrolisali igru dobrim dijelom prvog poluvremena. Me|utim, @eljo je period svoje dominacije na terenu uspio iskoristiti i posti}i pogodak koji mu je, osim tri boda, donio i sigurnost i samopouzdanje uo~i narednih duela, ali i ~etiri boda prednosti nad najbli`im pratiocem - [irokim. sreta nikako nisu uspijevali nametnuti [irokobrije`anima, a kada su to napokon uspjeli, stvorili su i prvu priliku. ^oli} je u 21. minuti probio desnu stranu i ubacio, a Bekri} poslao loptu pored gola. Be{lija i Selimovi}, koji je zaigrao u {picu umjesto nedovoljno oporavljenog Adilovi}a, imali su poluprilike za postizanje pogotka, ali ono {to njima nije po{lo za nogom, uspjelo je Svraki u 43. minuti. Kvesi} je ubacio loptu, Be{lija je propustio, a ona dolazi do veznjaka plavog tima, koji sa sedam metara {alje loptu iza Bilobrka za, ispostavi}e se, kona~nih 1:0. “Bili smo bolji i neugodniji na po~etku susreta, ali je @eljo od 20. minute uspostavio igru i unio nervozu u na{u odbranu. U najgorem trenutku po nas uspjeli su posti}i gol i to zahvaljuju}i nesmotrenosti na{e odbrane” tvrdi trener , gostiju Branko Kara~i}, koji }e

@eljezni~ar - [iroki Brijeg 1:0 (1:0)
Stadion Grbavica. Gledalaca: 4.500. Sudija: Radoslav Vukasovi} (Banja Luka). Strijelac: 1:0 - Svraka (43). @uti kartoni: Vasili}, Bogi~evi} (@eljezni~ar), Brekalo, Jefthon, Je{e, ]ori}, Roskam ([iroki Brijeg). @ELJEZNI^AR: Gu{o 6,5, B. ^oli} 7, Vasili} 6,5, Bogi~evi} 6,5, Kvesi} 7, Svraka 7, Nyema 7, Bekri} 6,5, Be{lija 6,5 (od 67. Adilovi} -), Zeba 6,5 (od 90. Jamak -), Selimovi} 6 (od 79. Stani} -). Trener: Amar Osim. [IROKI BRIJEG: Bilobrk 6,5, Jur~evi} 6,5, Brekalo 6, Je{e 6,5, Berto{a 6 (od 63. [ili} 6,5), Jefthon 7, Ivankovi} 6, Wagner 5,5 (od 75. Kvesi} -), ]ori} 6, Zakari} 6, Roskam 6 (od 85. Varea -). Trener: Branko Kara~i}. dugo `aliti za 61. minutom. Naime, Svraka je u kontranapadu @elje pogre{no dodao, te je omogu}io [irokobrije`anima brz protuudar. Vasili} i Bogi~evi} nisu dobro namjestili ofsajd, pa je ]ori} iza{ao sam na Gu{u. Ipak, umjesto udarca, uslijedilo je novo dodavanje i to za usamljenog Jefthona, koji je trebao samo gurnu ti lop tu u pra znu mre `u. Me|utim, Svraka, koji je i omogu}io {ansu gostima, uspio je sti}i Brazilca i spasiti ~ist pogodak.

Mogao je biti i remi
Gosti su ve} u tre}oj minuti mogli do pogotka i to nakon neopreznosti Vasili}a. Roskam je prihvatio loptu, ali {utirao je isuvi{e rano i - neprecizno. Doma}i se na otvaranju su-

Ostvarili zacrtano
“Uspjeli smo ostvariti zacrtano, a to je pobjeda. Ne bi bilo dramati~no ni da smo izgubili, ali sa tri boda se mnogo lak{e di{e. Pohvalio

bih ekipu, koja je, iako pod pritiskom, odigrala dobru utakmicu. To je odli~an pokazatelj za naredne me~eve” smatra menad`er tima sa , Grbavice Amar Osim, ~ija je ekipa imala prilike jo{ preko Selimovi}a, Zebe i Bekri}a, ali je ostalo 1:0. “^estitam doma}ima na pobjedi, ali mi se ne predajemo. ^eka}emo kiks @elje i ne}emo se prestati nadati. Prvenstvo je tek po~elo” na kraju je poru~io Ka, ra~i}, dok je Osim ustvrdio kako je njegova ekipa bila ovaj put mnogo sretnija, nego jesenas, kada je fortuna bila na strani [irokog. Ovom pobjedom, @eljo je niz nepora`enosti pove}ao na 18 me~eva, a ujedno je prekinuo i niz [irokog od 16 me~eva bez poraza. Tako|er, plavi su prekinuli i niz od pet utakmica bez pobjede nad ekipom sa Pecare, a nova tri boda donijela su im ujedno i 10. uzastopnu pobjedu u sezoni.
Jasmin LIGATA

Zvijezda - Leotar 4:1 (3:1)

Ubjedljivi trijumf doma}ina
Tim iz Grada~ca deklasirao ekipu iz Trebinja, a njegov trijumf mogao biti izra`en jo{ ve}om razlikom po{to je, uz ~etiri postignuta gola, propustio nekoliko prilika
Stadion Banja Ilid`a. Gledalaca 1.000. Sudija: Ognjen Valji} (Banja Luka) - 7, pomo}nici: Adnan Alispahi} (Zenica) i Haris Bakovi} (Sarajevo). Delegat: Krunoslav D`ijan (Bok-Ora{je). Strijelci: 1:0 - Husi} (36), 1:1 - Milo{evi} (38), 2:1 - Hamzi} (40), 3:1 \elmi} (42), 4:1 - Milo{evi} (64ag). ZVIJEZDA: Kova~evi} 6, Moranjki} 6, Jakovljevi} 6,5, \elmi} 7, Husi} 7, Nuhanovi} 6 (od 68. Pand`a -), Jusi} 6, Deli} 7 (od 82. Ristani} -), Hamzi} 7 (od 56. Stani} 5,5), Halilovi} 6,5, Ma{i} 6. Trener: Zoran Kunti}. LEOTAR: Milenkovi} 5 (od 46. Kukrika 6), Dre~ 6, Todorovi} 6, Milo{evi} 6 (od 70. Zori} -), [araba 6, Andri} 5,5, Leki} 5,5, Su{i} 5, Vukovi} 5,5, Stojanovski 5,5 (od 66. Milovi} 5), Risti} 5,5. Trener: Bor~e Sredojevi}. Zvijezda je zabilje`ila sigurnu i ubjedljivu pobjedu nad Leotarom sa 4:1 nakon puno bolje igre tokom cijele utakmice. Doma}in je stvorio vi{e prilika i njegova pobjeda mogla je biti izra`ena sa ve}om razlikom, no u svakom slu~aju opravdao je pobjedni~ke ambicije trenera Zorana Kunti}a i navija~a. Zvijezda je do{la u vodstvo u 36. minuti preko Senada Husi}a, koji je {utirao iz slobodnog udarca sa 20 metara, pogodiv{i kroz `ivi zid gostiju desni donji ugao gola Milenkovi}a. Dvije minute kasnije poravnao je Milo{evi} na 1:1 kada je nakon uba~aja Todorovi}a iz kornera, kaznio nesporazum u odbrani doma}ina i postigao efektan gol za goste. Zvijezda je u 40. minuti ponovo ostvarila prednost nakon {to je Hamzi} pogodio mre`u udarcem sa 17-18 metara iskosa sa lijeve strane. Najljep{om akcijom u 42. minuti \elmi} je krunisao premo} ekipe iz Grada~ca i odveo na odmor svoj sastav sa dva gola vi{ka. U 60. minuti \elmi} nije iskoristio centra{ut Halilovi}a. \elmi} je predriblao vratara Leotara i kada su svi vidjeli loptu u mre`i, on je povukao potez vi{e i odbrana Leotara izbacila je loptu u polje. Zavr{ni udarac ekipi iz Trebinja zadao je stoper Milo{evi}, koji je nesmotrenom intervencijom nakon {uta Husi}a, pogodio sopstvenu mre`u. Leotar je u fini{u imao dvije prilike preko Risti}a i Vukovi}a, no nije bilo promjene rezultata.
I. PEJI]

Ognjen \elmi} posti`e gol u me~u sa Foto: T. JAKTRO Leotarom

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

SPORT
Premijer liga BiH uta pob ner por

47

Ro|eni prekinuli neugodnu seriju u Zenici

Podjela bodova na Bilinom polju
kovih navija~a i policije na ju`noj tribini, stiglo je vodstvo crvenocrnih. Puri} je u 5. minuti pro{ao po desnoj strani i ubacio pred gol, a Avdija Vr{ajevi} glavom pogodio za vodstvo. Gosti su uzvratili preko Danijala Brkovi}a u 7. i 9. minuti, ali je prvi put mladi golman ^elika odli~no odbranio, a drugi put je napada~ ro|enih pogodio vanjski dio mre`e. U 16. minutu Vr{ajevi} je mogao udvostru~iti vodstvo ^elika, ali su njegoFoto: M. TUNOVI]

BOSNA I HERCEGOVINA
16. kolo d:p-g bod

Gol za doma}ine postigao je Avdija Vr{ajevi} ve} u 5. minutu, dok je bod ro|enima i prekid neugodne tradicije donio Amer Jugo golom 16 minuta kasnije
Nogometa{i ^elika i Vele`a podijelili su bodove na otvaranju proljetnog dijela prvenstva. Na ovaj na~in Mostarci su sru{ili neugodnu tradiciju u kojoj su posljednjih godina redovno gubili prvenstvene utakmice na Bilinom polju. Doma}i su imali inicijativu, propustili nekoliko izglednih prilika, ali su se i gosti borili i na kraju izborili za bod. U vrijeme dok je pa`nja gledalaca bila usmjerena na sukob skupine ^eli-

1. @eljezni~ar 2. [iroki Brijeg 3. Borac 4. Sarajevo 5. Zrinjski 6. Olimpic 7. ^elik 8. Zvijezda 9. Vele` 10. Rudar P. 11. Sloboda 12. GO[K 13. Kozara 14. Leotar 15. Travnik 16. Slavija

16 16 16 15 15 16 16 16 16 16 15 15 16 16 15 15

12 10 10 9 7 8 6 6 5 5 5 3 3 3 3 2

2 4 2 2 6 3 5 4 5 3 1 6 4 4 4 1

2 2 4 4 2 5 5 6 6 8 9 6 9 9 8 12

34:10 26:8 265:13 28:14 26:17 21:13 18:19 20:19 18:19 15:21 9:25 9:14 9:17 10:20 20:31 12:41

38 34 32 29 27 27 23 22 20 18 16 15 13 13 13 7

REZULTATI SARAJEVO: @eljezni~ar - [iroki Brijeg 1:0 (Svraka 43) ZENICA: ^elik - Vele` 1:1 (Vr{ajevi} 5 - Jugo 21) GRADA^AC: Zvijezda - Leotar 4:1 (Husi} 36, Hamzi} 40, \elmi} 42, Milo{evi} 64ag - Milo{evi} 38) ^ITLUK: Olimpic - Rudar Prijedor 1:0 (Muharemovi} 90) BANJA LUKA: Borac - Kozara 1:0 (Bilbija 68) NEDJELJA, 14.30 SATI GABELA: GO[K - Slavija (Sudije: Arnautovi}, Dujak, Janji}) TUZLA: Sloboda - Sarajevo (Bjelica, Dra{kovi}, ^i{i}) MOSTAR: Zrinjski - Travnik (Zrili}, Imamovi}, \ozi})

Odbrana Vele`a je u nekoliko navrata spa{avala gotovo sigurne pogotke

^elik - Vele` 1:1 (1:1)
Stadion Bilino polje. Gledalaca: 2.000. Glavni sudija: Goran Parad`ik (Ljubu{ki) 7. Pomo}nici: Nikica Tomas (Drinovci) i Pero Stevi} (Bijeljina). ^etvrti sudija: Ilija @ivkovi} (Ora{je). Strijelci: 1:0 - Vr{ajevi} (5), 1:1 - Jugo (21). @uti kartoni: [i{i} – ^elik, Hiro{, Kne`evi}, Bandovi} i Zvoni} – Vele`. ^ELIK: Hinovi} 6,5, Brkovi} 6, ^ovi} 6, Jusi} 6,5, Sadikovi} 6, Damjanovi} 6,5, Martinovi} 5,5 (od 80. Stupar -), Kapetan 5,5 (od 65. [i{i} 5,5), Puri} 6, Smriko 6 (od 76. Dilaver 5,5), Vr{ajevi} 7. Trener: Elvedin Beganovi}. VELE@: Bandovi} 7, Kne`evi} 6, Hebibovi} 6,5, Mahini} 6,5, Kajtaz 6, Jugo 6,5 (od 76. Demi} -), Kodro 6, Zvoni} 6, Pehli} 5,5 (od 70. Hand`i} -), Hiro{ 5,5 (od 61. Oki} 6), Brkovi} 6. Trener: Mirza Vare{anovi}.

ve udarce glavom i nogom sa gol-linije izbacili odbrambeni igra~i gostiju. A, onda je, u 21. minutu, nakon gre{ke Martinovi}a na sredini terena, do lopte do{ao Amer Jugo i sa 22-23 metra pogodio desni donji ugao Hinovi}evog gola. Do poluvremena ^elik je imao prilike preko Jasmina Smrike koji je u 36. minutu {utirao preko pre~ke, te Puri}a kojeg je golman gostiju nespretno pogodio prilikom izbacivanja lopte, a lopta umalo zavr{ila u mre`i, U nastavku igra~i Elvedina Beganovi}a su propustili prilike preko Kapetanovi}a u 56. minutu, kada je njegov {ut blokiran,

Puri}a u 67. i 84. minutu, gdje je desnokrilni napada~ prvo {utirao preko gola, a drugi put ravno u golmana gostiju, te Vr{ajevi}a u 90. minutu kada je golman Dejan Bandovi} odli~no odbranio njegov udarac iskosa sa lijeve strane. Gosti mogu `aliti za prilikom u 58. minutu kada je lopta uba~ena u prazan prostor za Hebibovi}a, ali je golman Hinovi} uklizao i uspio izbiti loptu u aut. Nakon me~a trener gostiju Mirza Vare{anovi} bio je prezadovoljan, dok je trener doma}ih Elvedin Beganovi} `alio za propu{tenim prilikama i neefikasno{}u svojih napada~a.
M. DAJI]

Olimpic - Rudar Prijedor 1:0 (0:0)

Muharemovi} donio tri boda
Stadion Bare u ^itluku. Gledalaca: 50. Sudija: Husejin Terzi} (Zenica), pomo}nici: Hrvoje Turudi} (^itluk) i Mario Vinceti} (Ora{je). Strijelac: 1:0 - Muharemovi} (90). @uti kartoni: Bu}an, Vuj~i}, Kapi} (Olimpic), Kantar, Rami} (Rudar Prijedor). Crveni karton: Rami} (Rudar Prijedor) u 85. minuti. OLIMPIC: Fejzi}, Bu}an, Vuji~i}, Suljevi}, Zolj, Vidovi}, Muharemovi}, \uri}, Harba, Kapi} (od 80. Pljevljak), \or|evi} (od 59. Smaji}). Trener: Nedim Jusufbegovi}. RUDAR PRIJEDOR: Tripi}, Jankovi}, Vejnovi}, Jevti}, [odi}, Mirovi} (od 62. Stambolija), Rami}, Kantar, Miki} (od 87. Kecman), Rov~anin (od 71. @eri}), Tosunovi}. Trener: Dragan Radovi}. Golom Muharemovi}a u 90. minuti Olimpic je zaslu`eno savladao prijedorski Rudar sa 1:0 i opravdao ulogu favorita u me~u koji su vukovi kao doma}ini odigrali u ^itluku. Gosti su od 85. minute igrali sa deset fudbalera, jer je Rami} isklju~en zbog drugog `utog kartona u utakmici odigranoj po jakoj buri.

Fabregas:
Velika glad
za trofejima
Veznjak Barcelone Cesc Fabregas u razgovoru za britanski list Guardian iskazao je odu{evljenje stalnom gladi za uspjehom katalonskog kluba. Nakon {to se 24-godi{nji Fabregas u ljeto pro{le godine vratio u mati~ni klub do danas je odu{evljen svojim suigra~ima. “Na{i treninzi su nevjerovatni. Ovo je najbolja grupa igra~a koju sam ikad vidio na okupu. Da samo vidite kakvi su na{i treninzi, ne biste vjerovali. Ogromna koli~ina kvaliteta kakvog nikada nisam osjetio, a svi su vrlo skromni pa je atmosfera sjajna. Ono {to me najvi{e {okira je velika glad za trofejima i pobjedama uprkos ~injenici da je ekipa u zadnjih nekoliko sezona osvojila gomilu naslova. Svi uvijek `ele maksimum i nesretni su kada odigraju lo{iju utakmicu. Ta stalna `elja za pobjedama i dokazivanjem nosi}e ovu ekipu jo{ dugo vremena” smatra , Fabregas.

Vukovi startovali pobjedom u proljetnoj polusezoni

Selektori u~esnika EP-a o {ansama

Nijemci i [panci najve}i favoriti
Selektori 16 fudbalskih reprezentacija, koje }e nastupiti na Evropskom prvenstvu u Poljskoj i Ukrajini od 8. juna do 1. jula, smatraju kako su najve}i favoriti za osvajanje naslova [panija i Njema~ka. [pa ni ja je naj ve }i fa vo rit i za hrvatskog selektora Slavena Bi li }a, ko ji je u izja vi za AFP do dao ka ko ve li ke iz gle de za na slov ima ju i Ni jem ci i Ho lan |a ni te tra di ci onal no ja ke na ci je po put En gles ke i Ita li je. Za njema~kog selektora Joachima Löwa, [panija je najve}i favorit, a sve ostale reprezentacije bori}e se za finale. Njema~ka je u vrlo te{koj grupi s Portugalom, Holandijom i Danskom te je Löw dodao kao je primarni cilj elfa plasman u ~etvrtfinale.
Njema~ka u grupi s Portugalom, Holandijom i Danskom: Joachim Löw

I irski selektor Giovanni Trappatoni najvi{e izgleda za ukupnu pobjedu daje [pancima, a kao kvalitetne ekipe izdvaja Englesku, Njema~ku i Holandiju. “To su favoriti, ali su iznena|enja mogu}a. Sjetimo se samo

naslova Gr~ke prije osam godina u Portugalu” dodao je Tra, pattoni. Selektor poljske reprezentacije Franciszek Smuda tako|e kao glavne pretendente za naslov vidi [pance i Nijemce.

48

SPORT

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Fudbaleri Sarajeva gostuju kod Slobode

Belo{evi} uvjeren u pobjedu
Znam da }e biti te{ko, no veliki sam optimista. Ekipa je uigranija nego protekle jeseni, smatra Zoran Belo{evi}
Fudbaleri Sarajeva gostuju danas kod Slobode u 16. kolu Premijer lige. Za bordo sastav gostovanje u Tuzli je po tradiciji neugodno, a posljednju pobjedu na stadionu Tu{anj ostvario je rezultatom 3:1 u sezoni 2005/06. Zanimljivo da je u tom me~u ko{evski premijerliga{ postigao posljednji gol u gostuju}im duelima sa Slobodom jer poslije toga nije pogodio mre`u rivala u {est me~eva (rezultati su bili 0:1, 0:1, 0:0 - penali 1:4 u Kupu BiH, 0:0, 0:1, 0:0). I u prvom dijelu prvenstva Sarajevo je moralo ulo`iti puno truda da osvoji puni plijen protiv Slobode, pobijediv{i sa 2:1. [ef stru~nog {taba viceprvaka BiH Dragan Jovi} ne mo`e ra~unati na Asmira Sulji}a zbog kartona. „Svi ostali igra~i su na raspolaganju {efu. Znam da }e biti te{ko, no veliki sam optimista. Ekipa je uigranija nego protekle jeseni. U pauzi su do{li novi igra~i i mislim da }e oni biti poja~anja. @elimo zabilje`iti pobjedu i vjerujem da }emo se radovati na Tu{nju“, rekao je lijevi bo~ni tima sa Ko{eva Zoran Belo{evi}. Smatra da je pauza izme|u dvije polusezone bila veoma duga. „Jedva ~ekamo po~etak utakmice. Izuzev Damira Koja{evi}a, koji je bio standardni igra~ u jesenjoj polusezoni, napustili su nas igra~i sa malom minuta`om. Mislim da smo sada ja~i. Ne interesuju nas problemi Slobode. Evropa je imperativ, no nismo se odrekli ni borbe za titulu. Nadam se da }emo konkurisati za naslov prvaka do posljednjeg kola. Poku{a}emo nadoknaditi propu{teno iz prvog dijela prvenstva“, istakao je Belo{evi}. Recimo da je Sarajevo odigralo sedam kontrolnih utakmica u pripremnom periodu. Zabilje`ilo je ~etiri pobjede nad Travnikom sa 7:1, Iskrom (Bugojno) 3:1, Murom (Murska Sobota) 3:1 i Triglavom (Kranj) 2:1, jedan remi sa Rijekom 1:1 i dva poraza od ^apljine sa 1:2 i Opatije 1:3. Gol-razlika je 18:10. Vjerovatan sastav: Adilovi}, ^omor, Belo{evi}, Torlak, Dupovac, [}epanovi}, Husi}, Sesar, Krpi}, Matko, Obu}a.
Z. RA[IDOVI]

Mislim da }e novi igra~i biti poja~anja: Zoran Belo{evi}

Travnik pred Zrinjski

Damir Had`i} najavljuje me~ protiv tima sa Ko{eva

Do pozitivnog ishoda u fer igri
Pri`eljkujem osvajanje tri boda, a Sarajevu `elim sre}u i neka pobijedi u preostalih 14 utakmica, rekao je fudbaler Slobode
Fudbaler Slobode Damir Had`i} ka`e da ima neobi~an osje}aj pred me~ sa svojim biv{im klubom Sarajevom. Spreman je da pru`i maksimum kako bi tuzlanski sastav ostvario dobar rezultat na po~etku drugog dijela prvenstva. „Igranje u Sarajevu je pro{lost. Ono bi se svakako zavr{ilo iz ovih ili onih razloga i nisam ljut ni na koga. U dana{njem me~u ne `elim dokazivati bilo kome da sam nezaslu`eno oti{ao iz bordo tima. Ako budem igrao, svjestan sam da }e moj nastup biti pod lupom. Uvijek sam pru`ao koliko mogu, pa }e tako biti i danas“ re, kao je Had`i}. Kasnije se priklju~io pripremama tuzlanskog sastava, koji je imao puno problema zbog finansijskih pote{ko}a. „Nismo i{li na pripreme u morske krajeve. Klub je u blago haoti~nom stanju, no to je izazov da jevog veznog i lijevog bo~nog.“ Had`i} se nada korektnom me~u sa Sarajevom. Prema njegovim rije~ima, pobjedu }e ostvariti ekipa koja bude bolja i on o~ekuje da }e to biti njegov sada{nji tim. „Ovo je duel starih rivala i jedan od derbija na{eg fudbala, bez obzira na to {to to trenutna pozicija Slobode ne pokazuje. Te{ko je prognozirati rezultat. Pri`eljkujem osvajanje tri boda, a Sarajevu `elim sre}u i neka pobijedi u preostalih 14 utakmica, te osvoji titulu. Sloboda ima nekoliko mladih talentovanih igra~a koji trebaju iskoristiti {ansu na pravi na~in. Ekipa je spoj mladosti i iskustva. Beki} je imao zdravstvenih pote{ko}a u posljednje vrijeme, no vjerovatno }e biti u konkurenciji za ekipu“ izjavio je , Had`i}, koji je prebrodio pote{ko}e sa prehladom i odradio ju~eZ. R. ra{nji trening.
Stru~ni {tab Travnika zadovoljan pripremama

Spremni za start
Nogometa{i Travnika spremno do~ekuju prvo proljetno kolo i gostovanje u Mostaru kod Zrinjskog. Posljednjih dana trener Husnija Arapovi} uigravao je postavu za Bijeli brijeg, u kojoj zbog tri `uta kartona ne}e biti stopera Ribi}a. “Mislim da smo se dobro pripremili i da }emo ve} u prvom kolu pokazati svoje znanje. Zrinjski je kvalitetna ekipa i favorit u ovom me~u ali i mi imamo svoje adute” istakao je Arapovi}. , Od novih igra~a u konkurenciji za tim na}i }e se Oru~, [ari} i Jele~. Vjerovatni sastav: Fejzi}, E. Varupa, Terzi}, Oru~, Kova~evi}, N. Varupa, Mi{i}, Red`epi, Popovi}, Simeunovi}, Lihovac.
ENI news

Sloboda je spoj mladosti i iskustva: Damir Had`i}

izborimo opstanak u eliti. Posljednjih desetak dana imali smo normalne uslove za trena`ni proces. Odigrao sam po poluvrijeme u kontrolnim utakmicama protiv dobojske Sloge, Proletera iz Tesli}a i Rudara iz Ugljevika. Igrao sam na svojoj prirodnoj poziciji li-

INTERVJU Senad Huseinagi}, predsjednik K@K-a ^elik

Regionalna liga je sa~uvala kvalitet `enske ko{arke
SPORTSKI VREMEPLOV Ibro Biogradli}

Igrao za tri generacije Sarajeva

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

SPORT
ENGLESKA
Premiership uta pob ner por d:p-g

49
28. kolo bod

PREMIERSHIP Bolton savladao Queens Park Rangers

Drogba pogodio za

slavlje Chelseaja
Begovi} odli~no branio za Stoke, ali bio nemo}an da sprije~i reprezentativca Obale Slonova~e, koji je postigao svoj stoti gol u Premiershipu • Sunderland osvojio tri boda u me~u sa Liverpoolom
Bolton je nadigrao Queens Park Rangers sa 2:1 u 28. kolu Premiershipa i osvojio va`ne bodove u borbi za opstanak. Susret je obilje`io veliki sudijski previd jer gostima nije priznat regularan gol u 20. minuti. Loptu je glavom u mre`u doma}ina ubacio Clint Hill, a iako je golman Boltona Adam Bogdan loptu rukom izbacio u teren, o~ito je da je gotovo za cijeli metar pre{la gol-liniju. Bolton je poveo u 37. minuti. Ream je ubacio, a Pratley je neometan s pet-{est metara postigao gol. Po~etkom nastavka na dodavanje Wright-Phillipsa iz odbijanca lopta je stigla do Cissea, koji je pogodio za poravnanje. Rezervista Ivan Klasni} donio je tri boda Boltonu u 86. minuti, postigav{i osmi ovosezonski gol. Chelsea je krenuo ofanzivno od po~etka me~a protiv Stokea, u kojem je pobijedio sa 1:0, zabilje`iv{i 14. prvenstveni trijumf. Na{ reprezentativni golman Asmir Begovi} odli~no je branio za Stoke, ali je bio nemo}an da spasi svoj tim neuspjeha. Udarac Garya Cahilla u desetoj minuti sa 20-ak NJEMA^KA
Bundesliga 25. kolo

1. Manch. City 2. Manch. United 3. Tottenham 4. Arsenal 5. Chelsea 6. Newcastle 7. Liverpool 8. Sunderland 9. Fulham 10. Stoke 11. WBA 12. Norwich 13. Ever ton 14. Aston Villa 15. Swansea 16. Blackburn 17. Bolton 18. QPR 19. Wolverham. 20. Wigan

27 27 27 27 28 27 27 28 28 28 27 27 26 28 27 28 28 28 28 27

21 20 16 15 14 12 10 10 9 10 10 9 9 7 8 6 7 5 5 4

3 3 4 3 5 6 4 8 7 7 8 7 9 8 7 11 9 10 6 12 5 12 8 10 7 10 12 9 9 10 7 15 2 19 7 16 7 16 8 15

69:19 66:27 52:33 55:38 48:32 39:39 30:26 36:31 37:37 27:39 34:35 38:44 27:28 31:35 30:34 40:60 31:57 29:48 30:58 23:52

66 64 53 49 49 44 39 37 36 36 35 35 34 33 33 25 23 22 22 20 2:1 1:0 1:0 1:0 0:2 (sino}) (15) (15) (17) (21)

Rezultati Bolton - QPR (Pratley 37, Klasni} 86 - Cisse 48) Aston Villa - Fulham (Weimann 90+3) Chelsea - Stoke (Drogba 68) Sunderland - Liverpool (Bendtner 56) Wolverhampton - Blackburn (Hoilett 43, 69) Ever ton - Tottenham Nedjelja Manchester United - WBA Swansea - Manchester City Norwich - Wigan Ponedjeljak Arsenal - Newcastle

Drogba zaobi{ao Begovi}a i pogodio mre`u

Reuters

metara odbranio je Begovi}. Stoke je od 25. minute igrao sa deset igra~a po{to je Ricard Fulller isklju~en. U 68. minuti tim sa Stamford Bridgea do{ao je do punog

plijena. Juan Mata je proigrao Didiera Drogbu, koji je zaobi{ao Begovi}a i smjestio loptu u mre`u za slavlje navija~a Chelseaja. Za 33-godi{njeg napada~a iz

Obale Slonova~e, to je bio peti pogodak sezone, ali i jubilarni 100. u Premiershipu. Pod vodstvom trenera Martina O’Neilla Sunderland i dalje igra do-

bro, pa je u subotu savladao Liverpool 1:0 na doma}em terenu. Jedini strijelac bio je Danac Nicklas Bendtner u 56. minuti, a Liverpool je tako ~etvrti put zaredom u Premiershipu ostao bez pobjede (tri poraza i remi). Istim rezultatom 1:0, Aston Villa je osvojila tri doma}a boda protiv Fulhama, zahvaljuju}i pogotku Weimanna u posljednjim trenucima.
Z. R.

BUNDESLIGA Mainz pobijedio Nürnberg

1. Borussia (D) 2. Bayern 3. Borussia (M) 4. Schalke 5. Bayer 6. Werder 7. Hannover 8 Stuttgart 9. Nürnberg 10. Wolfsburg 11. Mainz 12. Hof fenheim 13. Köln 14. HSV 15. Her tha 16. Augsburg 17. Freiburg 18. Kaiserslautern

24 25 25 24 25 24 24 25 25 25 25 25 25 24 25 24 25 25

17 16 14 14 11 10 8 9 9 9 7 7 8 6 5 4 5 3

4 3 3 6 6 5 2 8 7 7 6 8 11 5 6 10 4 12 4 12 9 9 9 9 4 13 9 9 8 12 10 10 7 13 11 11

52:16 58:17 37:15 51:32 38:32 37:38 30:32 41:33 24:34 31:46 37:39 28:35 32:46 28:42 26:41 25:39 30:52 16:32

55 51 48 44 40 36 35 33 31 31 30 30 28 27 23 22 22 20

Bayern deklasirao Hoffenheim
Wolfsburg bolji od Bayera Leverkusena • Köln na doma}em terenu porazio berlinsku Herthu sa 1:0 • Borussia M’gladbach razo~arala svoje navija~e remijem protiv Freiburga
Fudbaleri Bayerna deklasirali su Hoffenheim rezultatom 7:1 u subotnjoj utakmici 25. kola Bundeslige na Allianz-Areni pred 69.000 gledalaca. Bh. reprezentativac u dresu Hoffenheima, Sejad Salihovi}, nije igrao u ovoj utakmi ci. Pu le ni tre ne ra Jup pa Heynckesa sjajno se kretali na terenu, bili su agilni i veoma motivisani. Prikazali su odli~nu igru, napuniv{i mre`u gostiju do vrha. Ekipa bavarskog giganta je od po~etka vr{ila strahovit pritisak, koji je urodio plodom ve} u 5. minuti kada je Gomez udarcem sa pet metara pogodio za 1:0. U 11. minuti Lahm je proigrao Gomeza, ~iji je {ut bio izblokiran. Lopta se ponovo vratila do Lahma kojeg je faulirao Comppern u kaznenom prostoru, a sudija je odmah dosudio penal za minhenski tim. Robben je bio siguran, poslav{i loptu u lijevi ugao gola gostiju. Ve} u 12. minuti bilo je - 2:0. Na 3:0 povisio je KroBayerna dodatno je uljep{ao Gomez, svojim tre}im golom u ovoj utakmici, zabiv{i u 48. minuti za 6:0. Igra na samo jedan gol se nastavila. Ribery je nastavio reviju golova doma}ih, pogodiv{i u 58. minuti za 7:0. Pet minuta prije kraja autogolom Gustava gosti su postigli po~asni pogodak, {to je bio i kona~an rezultat ovog me~a. Debakl od Barcelone u Ligi prvaka ostavio je traga na Bayer Leverkusen. Na gostovanju kod Wolfsburga, vukovi su bili bolji od apotekara i upisali pobjedu od 3:2. Mainz je slavio pobjedu nad Nürnbergom sa 2:1, Borussia M’gladbach je razo~arala svoje navija~e remijem protiv Freiburga (0:0), dok je Köln porazio berlinsku Hertha sa 1:0. Podsjetimo, u petak je Stuttgart na{eg reprezentativca Vedada Ibi{evi}a remizirao protiv Kaiserslauterna rezultatom 0:0.
G. V.

Rezultati
Köln - Her tha 1:0 (Clemens 36.) Bayern - Hof fenheim 7:1 (Gomez 5, 35, 48, Robben 12pen, 29, Kroos 19, Ribery 58 - Gustavo 85ag) Mainz - Nürnberg 2:1 (Müller 2, Zidan 22 - Didavi 64) Borussia (M) - Freiburg 0:0 Wolfsburg - Bayer 3:2 (Helmes 33, Dejagah 45, Kadlec 62 ag - Kiessling 3, Derdiyok 90+1) Augsburg - Borussia (D) (sino}) Stuttgart - Kaiserslautern 0:0 Nedjelja Werder - Hannover Schalke - HSV (15.30 sati) (17.30)

Mario Gomez (desno) posti`e gol protiv Hoffenheima

Reuters

os nakon asistencije Riberya. Sa 25 metara od gola gostiju, Kroos se odlu~io na {ut i sa ne tako jakim, ali vrlo preciznim udarcem pogodio za uvjerljivo vodstvo u 18. minuti. Jedanaest minuta kasnije u listu strijelaca ponovo se upisao Robben, da bi ta~ku na

prvo poluvrijeme svojim novim pogotkom u 35. minuti stavio Gomez, koji je glavom poslao loptu u nebranjeni dio mre`e Hoffenheima i tako donio vodstvo Bayernu od 5:0. U drugom poluvremenu ista slika. Lijep utisak navija~ima

50

SPORT

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

NBA liga Cleveland u gostima savladao Oklahoma City

Wolvesi izgubili
utakmicu i Rubija
Milwaukee pobijedio New York • Boston lako upisao pobjedu nad Portlandom • Cleveland iznenadio vode}u ekipu Zapadne konferencije Oklahoma City
Ko{arka{i Minnesote bez Kevina Lovea, koji je izostao zbog bolova u le|ima, pora`eni su od LA Lakersa na svom parketu 105:102. Lo{a vijest za navija~e Timberwolvesa je povreda lijevog koljena koju je 16 sekundi prije kraja dvoboja, ~uvaju}i Bryanta, zaradio Ricky Rubio, koji je iznesen sa terena. ketu s po 22 ko{a Piercea i Allena lako obra~unali s Portlandom, dok je sli~no bilo i u ogledu New Jerseya i najlo{ijeg sastava lige Charlottea u kojoj su gostuju}i Netsi uz 20 ko{eva i 15 skokova Humphriesa nadigrali Bobcatse 83:74. Iznena|enje je priredio Cleveland koji je u gostima bio bolji od vode}e ekipe Zapadne konferencije Oklahoma Citya. Jamison je s 21 ko{em bio prvo ime Cavsa koji su u zadnje tri minute slomili Thunder bez obzira na to {to su Durant i Westbrook odradili svoj dio posla kombinirano ubaciv{i 42 poena. Bio je ovo prvi doma}i poraz Oklahoma Citya nakon pobjedni~kog niza od 14 utakmica. Nakon pregleda snimke zadnjeg napada u kojem je Josh Smith sa zvukom sirene poentirao za Atlantu suci su, ipak, odlu~ili da je ko{ postignut nakon isteka vremena pa su Pistonsi slavili s pola ko{a 86:85. Kod doma}eg Detroita Monroe je ubilje`io 20 ko{eva i sedam skokova, a istaknuo se i Maxiell s 19 ko{eva i 12 uhva}enih lopti. Thaddeus Young je jednu propu{tenu utakmicu naplatio protiv Utaha ubaciv{i za Philadelphiju 21 ko{ u doma}oj pobjedi nad Jazzom 104:91. Bucksi su pobjedom nad Knicksima u direktnom dvoboju smanjili zaostatak za osmoplasiranim sastavom Istoka na dvije utakmice.

Iznesen sa parketa: Ricky Rubio

Ubjedljivi Netsi
Ina~e, kod doma}ih se istaknuo Crnogorac Nikola Pekovi} s 25 poena i 13 skokova, te drugi pick lanjskog drafta Derrick Williams s 22 ko{a i 10 skokova. Ipak, poku{aj Williamsa da izbori produ`etak 16 sekundi prije kraja blokirao je Pau Gasol. Uz Bryanta (34 poena), tim iz Los Angelesa je imao raspolo`enog centra Bynuma koji je ubilje`io 26 poena i 10 uhva}enih lopti. Celticsi su se na doma}em par-

NBA, rezultati - petak
Clippersi su nakon 17 uzastopnih poraza u San Antoniju osjetili slast gostuju}e pobjede nad Spursima, a to ponaprije mogu zahvaliti Chrisu Paulu koji je ubacio 36 poena podijeliv{i usput 11 asistencija, te ~ovjeku s klupe Mou Williamsu koji je ubacio

rekord sezone, 33 ko{a. Charlotte - New Jersey 74:83 (Maggette 19k, 7s/Humphries 20k, 15s), Philadelphia - Utah 104:91 (Young 21k, Wil li ams 21k/Milsap 15k, 9s), Boston Portland 104:86 (Pierce 22k, Allen 22k/Aldridge 22k), Detroit Atlanta 86:85 (Monroe 20k, 7s, Maxiell 19k, 12s/Smith 21k, 7s), Minnesota - LA Lakers 102:105 (Pekovi} 25k, 13s, Williams 22k, 10s/Bryant 34k,, Bynum 26k, 10s), Oklahoma City - Cleveland

90:96 (Durant 23k, 8s, 8a, Westbrook 19k/Jamison 21k, 8s), Milwaukee - New York 119:114 (Ilyasova 26k, Jennings 25k, 10a, Dunleavy 25k/Stoudemire 27k, 11s, Anthony 22k, 5s, Lin 20k, 13a), San Antonio - LA Clippers 108:120 (Ginobili 22k, 6a/Paul 36k, 11a, Williams 33k), Denver - New Orleans 110:97 (Afflalo 28k, Harrington 20k, 10s/Thomas 18k), Sacramento - Dallas 110:97 (Evans 17k, 9s, Thornton 17k/Terry 23k).

FORMULA 1 Barcelona i Valencija naizmjeni~no organizatori

Ameri~ka skija{ica trijumfovala u veleslalomu u Aareu

Samo jedna trka Vonn osigurala Veliki
godi{nje u [paniji
Ka ko je novinarima otkrio Bernie Ecclestone, [panija od naredne godine vi{e ne}e imati dvije trke u Formu li 1. Na ime, po zna to je da [pa ni ju potresa velika privredna kriza. Osje }a se to i u spor tu ba{ kao i svim drugim grana ma dru{tvenog `ivota, a posebno u skupocjenoj Formuli 1, koja je postala teret za lokalne vlade u Barceloni i Valenciji. Tro{kovi su postali preveliki, tako da od 2013. go di ne vi {e ne }e imati dvije trke u Formuli 1 na {pan skom tlu, ve} sa mo je dnu. “Barcelona i Valencija su se slo`ile da je najbolje naizmjeni ~no odr`a va ti trke, a sa da po ku {a va mo iza bra ti da tum odr`a va nja. To je na ~in na ko ji po ma `e mo Va len ci ji, a ako im naizmjeni~no odr`avanje s Bar ce lo nom po ma `e, to je do bra so lu ci ja. Na ra vno, u

kristalni globus
Amerikanka Lindsey Vonn pet trka prije kraja sezone ima nedosti`na 554 boda vi{e od drugoplasirane Slovenke Tine Maze
Ameri~ka skija{ica Lindsey Vonn ~etvrti je put u karijeri osvojila naslov ukupne pobjednice Svjetskog kupa. Vonn je i teoretski osigurala Veliki kristalni globus pobjedom u veleslalomu u Aareu, pa pet trka prije kraja sezone ima nedosti`na 554 boda vi{e od druge Slovenke Tine Maze. Vonn je osvajala Veliki globus 2008, 2009. i 2010. godine, dok ju je pro{le sezone nadma{ila Njemica Maria HöflRiesch. Drugo mjesto u Aareu osvojila je Italijanka Federica Brignone s 48 stotinki zaostatka za Vonn, a tre}e Njemica Viktoria Rebensburg s 1,05 sekundi zaostatka. Uo~i posljednjeg veleslaloma sezone, sljede}e sedmice u Schladmingu, Rebensburg ima 95 bodova vi{e od Vonn u toj disciplini, te je nadomak osvajanja Malog Kristalnog globusa. Rezultati: 1. Lindsey Vonn (SAD) 2:28 minuta, 2. Federica Brignone (Ita) +0,48, 3. Viktoria Rebensburg (Njem) +1,05, 4. Anna Fenninger (Aut) +1,38, 4. Tessa Worley (Fra) +1,38, 6. Tina Maze (Slo) +1,59, 7. Lisa Magdalena Agerer (Ita) +1,72, 8. Julia Mancuso (SAD) +1,87, 9. Anemone Marmottan (Fra) +2,17, 10.

Bernie Ecclestone

go di ni u ko joj ne }e odr`a va ti trku Va len ci ja ne }e mo ra ti pla ti ti ni {ta” re kao je Ber nie , Ec cles to ne.

Osvojila naslov pobjednice Svjetskog kupa: Lindsey Vonn

Reuters

Svjetsko prvenstvo u biatlonu

Norve`anima zlato u {tafeti
Nor ve {ka re pre zen ta ci ja osvojila je zlatnu medalju u utrci {tafeta 4 puta 7,5 kilometara na Svjetskom prvenstvu u biatlonu u njema~kom Ruhpoldingu. Norve`ani Ole Einar Bjoerndalen, Rune Brattsveen, Tarjei Boe i Emil Hegle Svendsen su osvojili zlato sa sedam proma{aja i sa 29 sekundi prednosti pred Francuzima, dok je tre}e mjesto pripalo njema~koj {tafeti sa 53 sekunde zaostatka.

Michaela Kirchgasser (Aut) +2,25... Ukupni poredak: 1. Lindsey Vonn (SAD) 1.808 bodova, 2. Tina Maze (Slo) 1.254, 3. Maria Höfl-Riesch (Njem) 1.075, 4. Elisabeth Görgl (Aut) 914, 5. Anna Fenninger (Aut) 864, 6. Julia Mancuso (SAD) 855, 7. Marlies Schild (Aut) 793, 8. Viktoria Rebensburg (Njem) 723, 9. Tina Weirather (Lih) 598, 10.

Kathrin Zettel (Aut) 534... Poredak veleslaloma: 1. Viktoria Rebensburg (Njem) 550 bodova, 2. Lindsey Vonn (SAD) 455, 3. Tessa Worley (Fra) 396, 4. Tina Maze (Slo) 367, 5. Anna Fenninger (Aut) 362, 6. Elisabeth Görgl (Aut) 313, 7. Federica Brignone (Ita) 280, 8. Jessica Lindell-Vikarby ([ve) 205, 9. Irene Curtoni (Ita) 196, 10. Julia Mancuso (SAD) 188.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OGLASI

51

Na osnovu ta~ke II Odluke broj: 00.1-10.1-4129-9/12 od 21. 2. 2012. godine, direktor Direkcije Zenica objavljuje

OGLAS
za zasnivanje radnog odnosa u Dioni~kom dru{tvu BH TELECOM Sarajevo, Direkcija Zenica, na radnom mjestu redni broj 80 - Tehni~ar za mobilne mre`e – SSS - 2 (dva) izvr{ioca, na odre|eno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, uz probni rad u trajanju od 3 (tri) mjeseca, u Slu`bi za podr{ku BH Mobile, Centar telekomunikacija I Kandidati za prijem u radni odnos moraju ispunjavati sljede}e op{te uslove: - da ima op{tu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tra`enih poslova - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine.

Broj: 265/12 Datum: 08.03.2012. godine Na osnovu Odluke o raspisivanju Javnog oglasa za izbor i imenovanje predsjednika i dva ~lana Nadzornog odbora KJKP „Pokop“ d.o.o. Sarajevo, broj 263/12 od 07.03.2012. godine, Skup{tina preduze}a raspisuje

Za izbor i imenovanje predsjednika i dva ~lana Nadzornog odbora u KJKP „POKOP“ d.o.o. SARAJEVO I Predmet oglasa Objavljuje se Javni oglas za izbor i imenovanje tri (3) ~lana Nadzornog odbora u KJKP „Pokop“ d.o.o. Sarajevo i to: - Predsjednik Nadzornog odbora ..................................................................................................................................1 - ^lan Nadzornog odbora..............................................................................................................................................2 Opis pozicije Nadzorni odbor nadle`an ja da: 1. predla`e Skup{tini dono{enje, izmjene i dopune Statuta i Eti~kog kodeksa; 2. donosi Poslovnik o radu Nadzornog odbora; 3. donosi op}e akte preduze}a; 4. utvr|uje prijedlog trogodi{njeg, godi{njeg i revidiranog plana poslovanja; 5. usvaja izvje{taj Uprave o poslovanju sa finansijskim izvje{tajima po polugodi{njem obra~unu, a na osnovu predhodno datog mi{ljenja Odbora za reviziju; 6. podnosi Skup{tini godi{nji izvje{taj o poslovanju preduze}a sa finansijskim izvje{tajima, koji obavezno uklju~uje: izvje{taj eksternog revizora, preporuku Odbora za reviziju po finansijskim izvje{tajima i izvje{taj eksternog revizora, izvje{taj o radu Nadzornog odbora i Odbora za reviziju; 7. razmatra prijedlog Uprave o raspodjeli dobiti, a po prethodno datom mi{ljenju Odbora za reviziju i predla`e Skup{tini dono{enje Odluke; 8. razmatra prijedlog Uprave o na~inu pokri}a gubitaka, a po prethodno datom mi{ljenju Odbora za reviziju i predla`e Skup{tini dono{enje Odluke; 9. vr{i izbor kandidata Odbora za reviziju i podnosi prijedlog za njegovo imenovanje Skup{tini; 10. prati provo|enje postupaka javnih nabavki, u skladu s va`e}im propisima; 11. daje ovla{tenja za aktivnosti koje su ograni~ene propisima Zakona o javnim preduze}ima; 12. daje upute direktoru za provo|enje preporuka u vezi sa uo~enim nepravilnostima; 13. nadzire Upravu u provo|enju preporuka datih od strane Odbora za reviziju te vanjskog revizora sa specificiranim rokovima; 14. prati poslovanje i zakonitost poslovanja Preduze}a; 15. daje upute organima preduze}a radi otklanjanja nepravilnosti u radu; 16. prisustvuje sjednicama Skup{tine preduze}a i u~estvuje u raspravi bez prava glasa; 17. vr{i uvid u poslovne knjige i dokumentaciju preduze}a; 18. vr{i druge poslove predvi|ene zakonom; 19. donosi cjenovnik usluga; 20. informi{e se o radu Odbora za reviziju kroz njegove izvje{taje o mjese~nim sastancima; 21. bira predsjednika Nadzornog odbora.

J AV N I O G L A S

II Pored navedenih op{tih uslova, kandidati moraju ispunjavati i sljede}e posebne uslove: - SS sprema, zavr{ena Srednja tehni~ka {kola elektrosmjer, - 6 mjeseci radnog iskustva nakon sticanja IV stepena stru~ne spreme na sli~nim poslovima. III Uz prijavu na oglas potrebno je prilo`iti sljede}e dokumente (original ili ovjerenu fotokopiju): 1. svjedo~anstvo o sticanju SS spreme, 2. biografiju sa adresom i kontakt-telefonom, 3. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), 4. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), 5. potvrdu (uvjerenje) o radnom iskustvu (ne izvod iz radne knji`ice) od najmanje 6 mjeseci na sli~nim poslovima a nakon sticanja IV stepena stru~ne spreme. Kandidati koji budu izabrani dostavljaju: 1. uvjerenje o op{toj zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje tra`enih poslova (ne starije od 3 mjeseca) 2. uvjerenje o neka`njavanju od nadle`ne PU (ne starije od 3 mjeseca) 3. uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivi~ni postupak od nadle`nog suda (ne starije od 3 mjeseca). IV Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja u dnevnom listu. U`i izbor kandidata izvr{it }e se putem testa, a sa kandidatima koji u|u u u`i izbor obavit }e se i intervju. Prijave sa svim tra`enim dokumentima koji moraju biti na jednom od zvani~nih jezika u BiH dostaviti li~no ili po{tom na sljede}u adresu: DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO Direkcija Zenica Sa naznakom: “prijava na oglas za tehni~ara - ne otvarati“ Ulica Masarykova br. 46 72 000 Zenica Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

II

III Mandat ^lanovi Nadzornog odbora imenuju se na period od 4 /~etiri/ godine. ^lanovi Nadzornog odbora imaju pravo na naknadu za rad u Nadzornom odboru koju odre|uje Skup{tina preduze}a. IV Uvjeti za pozicije Kandidati za imenovanje na tra`ene pozicije moraju ispunjavati op}e i posebne uvjete. Op}i uvjeti: 1. da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine (dokaz: uvjerenje o dr`avljanstvu); 2. da je stariji od 18 godina, odnosno da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja (dokaz: rodni list ); 3. da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak (dokaz: uvjerenje nadle`nog suda); 4. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH u periodu od 3 godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije (dokaz: potpisana izjava ovjerena od strane nadle`nog op}inskog organa); 5. da se na kandidata ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine (dokaz: potpisana izjava ovjerena od strane nadle`nog op}inskog organa). Posebni uvjeti: 1. da ima univerzitetsku diplomu (VII stepen stru~ne ) (dokaz: ovjerena fotokopija univerzitetske diplome ili uvjerenja o diplomiranju); 2. da ima najmanje pet godina iskustva u struci (dokaz: potvrda ili uvjerenje); 3. da posjeduje znanja i sposobnosti razumjevanja poslovnih izvje{taja i propisa koji se primjenjuju na rad i poslovanje ovog Preduze}a; 4. da nije predsjednik ili ~lan nadzornog odbora ili upravnog odbora u drugom preduze}u sa ve}inskim dr`avnim kapitalom ili instituciji (dokaz: potpisana izjava ovjerena od strane nadle`nog op}inskog organa); 5. da posjeduje sposobnost za savjesno odlu~no i odgovorno obavljanje povjerene funkcije; (0vjerena izjava od strane nadle`nog op}inskog organa); 6. da posjeduje sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka i sklonost timskom radu; 7. da ima pozitivne rezultate rada ostvarene tokom karijere (dokaz: potvrda ili uvjerenje); 8. da nema privatni finansijski interes u preduze}u (dokaz: potpisana izjava ovjerena od strane nadle`nog op}inskog organa); 9. da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH («Slu`beni Glasnik BiH»broj: 13/02, 16/02, 14/03, 12/04) (dokaz: potpisana izjava ovjerena od strane nadle`nog op}inskog organa); 10. da ne postoje druge zakonske smetnje za obavljanje funkcije u Nadzornom odboru (dokaz: potpisana izjava ovjerena od strane nadle`nog op}inskog organa); Prilikom izbora uzet }e se u obzir priznanja i rezultati, koje je kandidat do sada stekao, te }e se voditi ra~una o spolnoj i nacionalnoj strukturi izabranih kandidata. Kandidati su du`ni uz prijavu, koja sadr`i kra}u biografiju, adresu i kontakt telefon, prilo`iti originalne dokumente ili ovjerene fotokopije naprijed navedenih dokumenata, koji ne mogu biti stariji od 6 mjeseci. Komisija za izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora }e nakon zaklju~enja javnog oglasa pregledati sve prispjele prijave i utvrditi da li su prijave blagovremene i sa potpunom dokumentacijom. Nepotpune i neblagovremene prijave Komisija ne}e razmatrati. Oni podnosioci prijava sa kojima se ne stupi u kontakt u roku od 8 /osam/ dana nakon roka za podno{enje prijava ne}e biti uzeti u razmatranje u daljem procesu imenovanja. Komisija }e razmotriti sve potpune i blagovremene prijave i sa~initi listu kandidata koji su u{li u u`i izbor. Komisija za izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora }e sve kandidate koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom, pozvati na intervju. Nakon obavljenog intervjua, Komisija za izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora }e Skup{tini preduze}a preporu~iti kandidate koji su najuspje{nije pro{li otvorenu konkurenciju. Izbor i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora vr{i Skup{tina preduze}a. Komisija zadr`ava pravo provjere svih podataka iz izjava i drugih dokumenata kandidata. Konkurs za podno{enje prijava ostaje otvoren 15 /petnaest/ dana od dana njegovog objavljivanja u «Slu`benim novinama Federacije BiH», a isti }e se objaviti u jednom od dnevnih novina. Prijavu sa tra`enom dokumentacijom dostaviti li~no ili preporu~eno po{tom na adresu: KJKP «POKOP»d.o.o. Sarajevo Ulica Mula Mustafe Ba{eskije br. 38 71000 Sarajevo Na koverti obavezno nazna~iti: prijava na javni oglas za ~lanove Nadzornog odbora — «NE OTVARATI» Napomena: Kandidatima se vra}aju samo originalni dokumenti. V.D. PREDSJEDNIK SKUP[TINE PREDUZE]A Edin Had`iomerovi}, s.r.

Dobro jutro uz

u Va{em domu!

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed

TUZLA

10 20%
%
ZENICA

pretplata do 6 mjeseci pretplata do 12 mjeseci

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8, 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

DOBOJ

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

SARAJEVO
Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727

MOSTAR

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

20

%

POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE I RVI
OSLOBO\ENJE

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina) Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

52

OGLASI

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM jednosoban stan na Mojmilu za veci, uz doplatu. Tel. 061/817808.sms MJENJAM staru bosansku ku}u na Ba{~ar{iji, Telali 15, za odgovaraju}i stan. Mob: 062/656-270.k MIJENJAM dvosoban stan 53m2, u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 652-338.k MIJENJAM stan na Marin dvoru, 1 sprat, 68,5m2, plin, parking, balkon, za sli~an, bli`e bolnice Ko{evo. Mob. 061/211-300.k IZDAJEM gara`u kod bolnice Ko{evo. Mob. 061/210-970.k JEDNOSOBAN stan Gornji Kova~i}i Sarajevo. Tel:062/712-991.k IZDAJEM poslovni prostor 43m2 [entada, centralno grijanje stakleni izlog, pogodan za sve vrste djelatnosti. Tel: 061/344-365.k STARI GRAD blizu Katedrale luksuzno opremljen apartman 55m2 zaposlenoj osobi. et.grijanje, kablovska.Tel. 061/488033.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan u Hrasnom, povoljno. odli~na lokacija.Tel. 061/909-009.k IZDAJEM stan 51m2 prazan u ul. Trg Sarajevske Olimpijade Sarajevo. Tel. 061/537-821.k IZDAJEM dvosoban stan 3 le`aja blizu Medecine Diva. Tel: 033/443-743.k IZDAJEM sobu studentici Grada~a~ka 120/II informacije. Tel:640-200.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru mo`e i bra~nom paru. Tel: 061/358-772.k IZDAJEM dvosoban, super opremljen stan, 68m2, sa gara`om, TV-kablovska, internet, u novim zgradama na Marijin dvoru. Mob. 061/224-597, 033/558-820.k GRBAVICA dvosoban namje{ten stan c. grijanje blindirana vrata studentu i samcima.Tel: 062/737-506.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, centar grada. Mob. 062/910-407, 033/442556.k IZDAJEM pos. prostor 125m2, centar, 86m2 i 76m2, centar. Mob. 061/573640.k PO^ETAK Bistrika, izdajem jednosoban namje{ten stan, 350 KM.Tel. 646-410 zvati od 17 sati. IZDAJEM nenamje{ten jednosoban stan, Donji Vele{i}i. Tel: 061/171-897.k IZDAJEM apartman u strogom centru, extra sre|en i namje{ten, 500 KM. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno, ul. Akifa [eremeta. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM namje{ten stan 55m2, extra povoljno, Aerodromsko naselje. Mob. 061/897-957.k STAN 50m2 kod P. mosta pogodan za 23 studentice. Mob. 061/506-368.k IZDAJEM poslovni prostor preko puta suda, 36m2, ul. [enoina br. 6. Mob. 062/326-886.k IZDAJEM dvosoban nenamje{ten stan, Hrasno, A.B.[imi}a, na du`i period, 350 KM. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci povr{ine 20m2. Mob. 061/141-676 i 033/535-165.k IZDAJEM sobu, upotreba kuhinje, `enskoj osobi, Ante Babi}a br. 13, Alipa{ino polje. Tel. 453-752.k IZNAJMLJUJEM se namje{ten poslovni prostor 37m2 u [entadi — Novo Sarajevo, prizemlje.Tel. 066-160 i 788062.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. zaposlenim osobama, poseban ulaz, Stari Grad. Tel. 538-598 i 061/928-057.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, u Hrasnom, dvijema studenticama. Mob. 061/159-507.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u blizini Penija. Tel. 033/470-741.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958368.k IZDAJEM radnju Tel:062/917-009.k na Siranu. KU]A U DONJOJ Vogo{}i na obali rijeke Bosne ekskluzivno vikend naselje+1500 placa=150,000KM. Tel. 061/415787.k STAN K. Brdo ul. Bra}e Begi}a v.pr. 58m2 potpuno adaptiran 118.000KM. Tel:062/907-831.k STAN u Centru Sepetarevac novogradnja 47m2, dvosoban 3. sprat adaptiran 135.000KM.Tel. 062/334-371.k A. POLJE, trosoban renoviran stan 78m2 lux, opremljne 2 lifta 120.000KM. i 71m2 dvoiposoban 4spr.balkon, c. grijanje 105.000Km. Tel. 066/801-711. DOBRINJA 2, 47m2-jednoiposoban visoko priz. 75.000KM. Ilid`a-Lu`ani 54m2, 4.spr.c.grijanje balkon 84000KM. Tel:061/702-881.k TROSOBAN dvoeta`ni stan na Ciglanama ul. Avde Hume mo`e i iz Hakije Kulenovi}a kod kosog lifta 85m2=205.000KM.Tel. 061/320-439.k S. GRAD, Logavina jednosoban 29m2 1. spr. 62.000KM. Tel:061/702-881. PRODAJEM staru Bosansku ku}u na Ba{~ar{iji, Telali br. 15, 85.000KM. Mob: 062/656-270.k DALMATINSKA — Centar, Sarajevo, stan 121m2/2.500 KM, visoko prizemlje. Mogu}a stambeno posslovna kombinacije. Tel. 033/221-533.k NAHOREVO-Studenac, nova ku}a, 2 dunuma vo}njaka, ba{ta, dvije zidane gara`e, cijena po dogovoru. Mob. 061/352112, 061/157-718.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k POLJINE gra|evinska dozvola, struja, voda, plin ptt. 3000m zemlji{ta. Tel:065/081-255.k STANOVI: Hrasno 53m2, N. Sarajevo 44m2, ^engi} V. 64m2, 41m2, Pofali}i 40m2, Dobrinja, 55m2, 68m2, 69m2, Isto~no Sarajevo 60m2, Vraca-Tranzit 73m2. Mob. 066/488-818.k CENTAR 120,86m2, Mejta{ 49,54 i 105m2 sa gara`om, Alipa{ino P. 78m2102.000 KM, devastirani stanovi: Otoka 71m2, Ilid`a-Pejton 83m2, Ilija{-Srednje 29m2, Ko{evsko brdo 32m2. Mob. 061/375-787.k DVA poslovna prostora po 84m2 ukupno 168 hitno povoljno Dobrinja. Tel:061/135356.k GRBAVICA troiposoban stan renoviran sa gara`om. Tel. 061/964-797 i 033/617742.k STARI GRAD Dugi Sokak trosoban stan 81m2 200.000KM. Tel. 066/024-042.k PORODI^NA ku}a ekstra lokacija i gradnja Stari grad blizu Katedrale. Tel. 061/488-033.k STAN 65m2 N. Smailagi}a parket, eloksirana, ugradbena kuhinja. Tel. 062/688971.k PRODAJEM ku}u na spratu u blizini muzeja. Tel:061/537-138.k PRODAJEM ili mjenjam ku}u sa 2 dunuma zemlje na Ni{i}ima za stan u Sarajevu zvati od 16-20 sati. Tel: 061/200793.k PRODAJEM dvoipsoban stan 65m2 Dobrinja. Tel:033/471-379 i 065/969243.k

MALI OGLASI
GRBAVICA dvosoban stan 53m2 prvi sprat ~etverokatnica plin, vikendica. Tel: 065/645-552.k STAN na M. Dvoru ulica Kralja Tvrtka 14/3 77m2 za 190.000KM. Tel. 058/483561.k PRODAJEM trosoban stan 79m2 drugi sprat ul. @elejzni~ka uz Pejton useljiv. Tel. 061/101-950.k PRODAJEM ku}u sa ba{tom, ul. Podcarina br. 41 Hikmeta. KU]A u Had`i}ima 8,5x9 sa oku}nicom dvije vanjske gara`e, cijena po dogovoru. Tel. 033/420-319. i 521-187.k STAN u Centru Donje Ciglane 130m2 ul.Merhemi}a Trg i tri spava}e sobe. Tel.062/649-370 i 066/160-788.k CENTAR Marijin dvor ul. Kranj~evi}eva 80m2+2 balina 4 sprat= 240.00KM. Tel. 061/072-845 i 063/556-886.k STAN i Centru Ko{evo ul. Marsela [najdera 86m2 prvi sprat tri spave} sobe, veliki balkoni eta`no grijanje parking, mjesto novija gradnja. Tel. 061/072-845 i 063/556-886.k. STANOVI u Novogradnji Pionirska dolina jo{ 7 trosobnih stanova od 64-68m2. Cijena 2350KM/m2. Tel. 061/072-845 i 062/649-370.k [IP dvosoban stan 48m2 drugi sprat balkoni, eta`no grijanje, gradnja od 2009. godine. Tel. 062/649-370 i 066/160-788.k SOCIJALNO PRODAJEM dvosoban stan I spratu sa balkonom renoviran Paromlinska. Tel. 061/823-546.k DVOSOBAN stan 54m2 II sprat D`.Bijedi}a ^. Vila kod Merkatora. Tel:063/595-406.k STUP zemlji{te+tem. 2600m2 sa gra|. dozvolom.Tel:033/217-290.k BA[^AR[IJA, prodajem ku}u. Tel. 033/665-966 i 061/199-845.k PRODAJEM ku}u u ru{evnom stanju, Podcarina br. 41 Stari grad-Babi}a ba{~a. Tel: 033/454-968.k PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom selu, 29m2. Mob. 062/870-389.k PRODAJEM ili izdajem pos. prostor 14m2, Ciglane i 56m2 centar. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM apartman u Neumu 46m2 i 46,50m2. Mob. 061/573-640.k GRBAVICA, Grbavi~ka, 1 sprat, 58m2, 1.950 KM/m2, Grbavi~ka, 4 sprat, 43m2, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383-064.k STROGI centar, E. Mulabdi}a 91m2, 2.200 KM/m2, M. Kantard`i}a 27m2, 62.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k PRODAJEM ili izdajem poslovni prostor kod op{tine Stari grad, 25m2, fotokopirnica. Mob. 061/252-663.k MARIJIN Dvor, 128m2, 1 sprat, K. Tvrtka, 2.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719.k MARIJIN dvor, ul. V. Peri}a br. 2/3, trosoban stan, 106m2 sa trpezariom i dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan, bez posrednika. Mob. 062/254-859.k

53

STROGI centar, stan 92m2, A. [anti}a, 2 sprat, centar, M. ^emerli}a, 4 sprat, 27m2, 66.000 KM, Mojmilo, Olimpijska 80m2, 2 balkona, VP, 1.450 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM stan na Alipa{inom polju 69m2, X sprat, ul. Ante Babi}a nova stolarija, dvostrano orijentisan. Tel. 061/836764.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 218.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 56m2, 1 sprat, Z. Panjete, 112.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM pola dvojne ku}e (jednu lamelu) u @upi Dubrova~koj. Tel. 0038520486665.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328.k PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624-655.k GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k STARI GRAD kod Vje}nice jednosoban stan 36m2. Tel:061/210-222.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k KU]A na Ilid`i-Otes, sa priklju~cima, oku}nica 400m2, gra|. dozvola. Tel. 538-365.k PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel: 065/294-840.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663.k STARI Grad kod Po{te 50m2, kao nov i dozvola za pro{irenje za jo{ 50m2, 155.000 KM. Mob. 061/484-505.k BRANILACA grada, kod BKC 80m2, 2 kat, renoviran. Mob. 061/484-505.k OREBI], vila 130m2+600m2 oku}nice, ul. Trsteni~ka, 50m od mora, 170.000 eura. Mob. 061/205-235.k ALIPA[INO, Trg nezav. 71m2, 2 sprat, ~etverokatnica, 87.000 KM. Mob. 061/205-235.k LIJEP troiposoban stan, 13 kat, ul. Kolodvorska. Mob. 061/188-847.k HRASNO, A.B.[imi}a, 58m2, 1 sprat, 110.000 KM. Mob. 061/205-235.k CENTAR, Kotromani}eva 5, 116m2, 2 sprat, 2 gara`na mjesta. Mob. 061/205-235.k \ENOVI]I, apartman uz more 4070m2, novogradnja. Mob. 061/205-235.k GRBAVICA I, Grbavi~ka, 75m2, novija gradnja, super sre|en, sve novo. Mob. 061/205-235.k

POTRA@NJA
POTREBAN stan do 60m2, Alipasino A ili C faza, na du`i period, bra~nom paru sa djetetom. Mob. 062/607-796.sms POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel: 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777-033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k POTREBAN namje{ten jednosoban stan u blizini medicinskog fakulteta, zaposlenoj osobi. Tel. 062/436-171.k

IZDAJEM namj{eten poslovni prostor 40 m2 za prodaju prehrane. Tel:061/358772.k IZDAJEM poslovni prostor u Papagajci 32m2 povoljno. Tel:063/639-691.k IZDAJEM ve}i jednosoban stan, luksuzno opremljen, novija gradnja, centar kod Pivare, samcima. Tel. 061/320843.k. IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM ure|an poslovni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190-012.k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229-607.k

PONUDA
IZDAJEM gara`u u Radni~koj ulici, do Bugarske ambasade. Mob. 061/864-086.sms IZDAJEM poslovni prostor 43m2, [entada-Novo Sarajevo, cen. grijanje, izlog, prizemlje, pogodan za sve djelatnosti. Mob. 061/344-365.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, cen. grijanje, bra~nom paru bez djece, Stari Grad. Tel. 538-598, 061/928-057.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM sobu kod {umarskog fakulteta studentici. Mel. 062/724-761.k IZDAJEM `enskoj osobi namje{tenu garsonjeru u stambenoj zgradi. Mob. 061/511-102.k IZDAJEM konforan jednosoban stan 41m2 Radenka Abazovi}a 5 pogodan za oridnaciju. Mob:061/184-771.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a strancu ili poslovnom ~ovjeku 450KM. Tel. 061/323-347.k IZDAJEM namje{tenu jednokrevetu sobu, sa ~ajnom kuhinjom, kupatilom i cen. gr. Tel:212-124.k

PRODAJA
NAJPOVOLJNIJE tr`isne cijene u novogradnji za useljive stanove na Stupu od 54 - 70 m2, ugrun~eni. Mob. 061/548023.sms PRODAJEM stan u Sarajevu, exstra adaptiran, parket, eloksirana ugradbena kuhinja, novi radijatori, protuprovalna vrata, sun~an, parking, 110.000 KM. Mob. 062/688-971.sms PRODAJEM dvoiposoban stan, Alipasino C faza, mo`e i zamjena za manji. Mob. 066/058-560.sms STAN u centru ul. Ko{evo Kralja Tomislava 3 spr. 83m2/2400KM i Centar kod hotela Europe. Tel. 063/819-136.k

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
NEKRETNINE
RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507-756.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR 1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101-899.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765 i 061/134544.k PRODAJEM XIBMW-pogon 4x4 2003 god.Tel:061/172-518.k JUGO 55 ispravan registovan cijena po dogovoru.Tel:061/916-433.k PRODAJEM reno megan Cupe 1,6 gara`iran dobro o~uvan. Tel. 061/730405.k. PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249631.k PRODAJEM pe} na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182128.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k PRODAJEM uvezane revije Bosna globus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel. 524-973.k PRODAJEM podloge kese za stomu cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546456.k

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

Sa dubokim bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijatelje da je na{ dragi

PRODAJA
PRODAJEM stanove u centru 40m2 i 45m2, Marin Dvor 80m2, Grbavica, Ilid`a 52m2, Ned`ari}i 59m2. Tel. 061/865001.k PRODAJEM vikend-ku}u 330m2, Jablani~ko jezero i ku}u u ]elebi}u 476m2, 171. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM gra|. zemlji{te 10.229 m2, pored samog puta prema Kiseljaku. Mob. 061/573-640.k ^ENGI] Vila, Kvadrant, 60m2, 6 sprat, lift, F. Be}irbegovi}a 1. Mob. 061/205235.k MARIN Dvor, V. Peri}a, 100m2, 4 sprat, potkrovlje, 75.000 eura. Mob. 061/205235.k DOBRINJA IV, 76m2, troiposoban, renoviran, 1.350 KM/m2. Mob. 061/484-505.k DANIJELA Ozme, 160m2, 2 kat. Mob. 061/484-505.k JOSIPA Vanca{a, 120m2, 3 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/484-505.k RAJLOVAC, privredni objekti na 4.000m2 zemlje. Mob. 061/484-505.k PRODAJEM zemlji{te 3.100m2 pored puta sa priklju~cima. Tel:061/100-242.k NI[I]I povoljno prodajem 2100m3 {ume 400 metara od Aralove benz. pumpe na magistralnom putu. Tel. 061/166612.k ZEMLJA, Ni{i}i, 5500m2, fik. 35.000 KM. Mob. 061/484-505.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k STAN 35 m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6sprat. Tel: 066/510328.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152. PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000.k AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177.k PRODAJEM stan na Grbavici jednosoban 37m2 prvi sprat adaptiran cijena po dogovoru. Tel. 062/920-814.k SOKOLOVI] kolonija, na tri eta`e, gara`a, ba{ta, 120.000 KM. Mob. Mob. 065/061-966.k CENTAR, blizu Austrijske ambasade, troiposoban 84m2, VP, gara`a, 215.000 KM. Mob. 065/061-966.k

JUSUF (IBRAHIMA) HAD@IAVDI]
preselio na ahiret 10. marta 2012. u 80. godini.

KUPOVINA
KUPUJEM zlato, lomljeno, ispravno, dukate, {orvane, najbolje pla}anje, dolazak na adresu. Isplata odmah. Mob. 062/375771.sms KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869608.k KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM staru deviznu {tenju obaveznice dionice ratnu o{tetu. Tel:061/268892.k KUPUJEMO stanove u Sarajevu ili vr{imo posredovanje, uz proviziju od 3%. Tel. 654-793.k KUPUJEM umjetni~ke slike, sablje, satove, ordenje, belenzuke, baklje i ostalo. Tel. 061/965-126.k STARU deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta. Isplata odmah i dolazak na adresu. Mob. 061/175-237.k KUPUJEM dionice firmi, fondova i staru deviznu {tednju iz Federacije i RS. isplata odmah. Mob. 061/161-002.k KUPUJEM stare njema~ke marke. Tel. 061/323-906.k KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato. Tel. 061/553-640.k KUPUJEM umjetni~ke slike sablje satove ordenje, }ilime. Tel. 061/965-125.k KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i obveznice, ratnu {tetu iz FBiH i RS, isplata odma.Mob:062/358-344.k KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu od{tetu isplata odmah.Tel. 065/027-864.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

OSTALO
TRA@IM ponudu za sadnice kalemljenog oraha Sejnovo sa certifikatom. Mob. 061/281-513.sms PELET hrastov, visokokalori~ni. Preko tone dostava besplatna. Mob. 062/547660.sms PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM izra|ene drvene bebe-stubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224-704.k PRODAJEM cijepana bukova drva, ugalj.Tel:061/247-186, i 061/785-535.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775.k ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973852.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo „Suslea“, fiksno 100KM.Tel.061/194-929.k GALERIJU za kombi, povoljno. Tel. 061/274-450.k PRODAJA zamrziva~ sa 6 ladica 50 KM. Tel:524-161.k POVOLJNO prodajem vi{e hiljada zna~ki u albumima. Tel. 062/127-833.k. PRODAJA print ma{ina Bodin Solvent. Tel. 061/895-017.k PRODAJEM certifikate za otkup stana povoljno. Tel. 061/268-892.k PRODAJEM harmoniku „Guerini“ Sperior 120 basova. Tel: 061/135-356.k PRODAJEM braunove mre`ice za brijanje. Tel. 061/323-906.k RIJE^NIK njema~kog jezika enciklopledijski 80KM. Tel.065/537-302.k

D`enaza }e se klanjati u nedjelju, 11. marta 2012. godine, poslije ikindija-namaza ispred d`amije na Divi~u (Zvornik). O`alo{}eni: supruga Sadeta, brat Ejub i sestra Hatema, sinovi Mensud i Enes, k}erke Habiba i Nasiha, te porodica Had`iavdi} i mnogobrojna familija, prijatelji i kom{ije.
548

MIKADO d.o.o. Al. `aluzine, trakaste, panelne i DUAL zavjese, VANJSKE PVC i AL. ROLETNE, platnene roletne i harmonika vrata. Tel. 033/655-600 i 061/551-515 www.mikadobh.com PARKETAR postavlja, bespra{insko bru{enje, lakiranje, laminati i tarket, garancija. Mob. 062/212-994. 509 „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k KIRBY — dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi 5KM/sat, itisoni 1,5KM/m2, firma Glanz. Tel. 061/350688.k KOMBI prevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309.k PROFESIONALNO ~i{}enje Kärcher aparatima }ilima, tepiha, itisona, namje{taja i auto sjedi{ta. Tel. 062/738-728.k PROJEKTI za legalizaciju ve} izgra|enih objekata izvedbeni projekti sa svim raznim uredno ovjereni u tri primjerka. Tel. 062/649-370 i 066/160-788.k ZIDARSKI i tesarski radovi, zidanje, maltanje, betoniranje, krovovi i sve vrste {alovanja, povoljno. Tel. 033/241-465 i 062/134-827.k MOLERSKO farbarske poslove ~isto, kvalitetno i povoljno. Tel. 061/323-906.k PREVOZ stvari namje{taja i ostalog ve}im kombijem radna snaga, povoljno.Tel. 061/268-442.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle. Mob:065/572-966.k MATEMATIKA za sve {kole i fakultete.Mob:061/800-259.k MAJSTOR-Dino jednosoban stan sa pripremom zidova bjelo ili u sbojama 200 KM. Tel: 061/529-608.k. MASA@A klasi~na, aromamas`a, sportska kineska akupresura, elektro akupunktura diplomirani terapeut maser. Tel. 063/975-031.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k INSTRUKCIJE iz matematike dolazak na adrese. Tel. 062/916-472.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i 062/909-306.k

POSTAVLJAM kerami~ke plo~ice. Tel. 063/684-566.k VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600514.k INSTRUKCIJE iz matematike, za sve |ake i studente, dolazak na adresu. Mob. 062/916-472.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k BRAVAR radi blindirana vrata po naru|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel. 061/221-668.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k SERVIS svih vrsta ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551-035.k OPREMU i uramljivanje slika mo`ete uraditi u galeriji „ Kico{“ svaki dan od 8 — l7 sati, ul. Valtera Peri}a br. 16. Mob. 061/565-923.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enje brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/256-376.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k PARKETAR, bru{enje, postavljanje i lakiranje svih vrsta podova. Mob. 061/827492.k POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove, be`i~ne tel. aparate, izrada tel. instalacija. Mob. 061/141-676.k VODOINSTALATER sa 30. god. iskustva, vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja, pro~epljenje odvoda. Tel. 535-659, 062/139-034.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazim na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909-306.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k MOLERSKI radovi parketi laminati struja, voda keramika uredno po dogovoru. Tel:062/918-201.k

ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune greninga. Tel. 062/256-376.k. MATEMATIKA instrukcije |acima, iskusan profesor dolazi va{oj ku}i. Tel:062/691-202.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage. Tel. 0617513-948.k ^UVALA bi djecu u svom stanu. Tel:063/583-006. ELEKTRI^AR vodoinstalater radimo nove i popravljamo stare instalacije. Tel. 061/132-149.k KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz selidbe i kabastog otpada i drugo. Tel. 062/-423-123.k MAJSTOR u ku}i popravljam brave, namje{taj i postavljam garni{le, klupice, police i ostalo. Tel. 062/177-796.k PARKETAR.- postavljamo bru{enje, lakiranje. Tel:062/177-796.k MATEMATIKA instrukcije |acima iskusan profesor dolazi va{oj ku}i. Tel. 062/691-202.k SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219761.k BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779.k SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315.k VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365-677.k MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/571-361.k

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.apple inphone.Mob. 062/695-695.k

PRODAJEM auto reno 18, registrovan do 11 maja. Tel. 644-952.k PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275440.k PRODAJEM ma{ine za pranje vune, pranje i su{enje vune, liniju za presovanje vune velikog kapaciteta i automatsku liniju za presovanje pet ambala`e i papira i rezanje plastike. sve novo i sa garanciom. Mob. 062/829-206 i 033/295290.k PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159-507.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJEM bra~ni krevet sa latofleksom.Tel: 061/279-333.k PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k

ZAPOSLENJE
ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara, inf.na. Tel: 066/999-012.k RESTORANU potrebna kuharica i konobarica. Mob. 061/497-138.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 063/036-955.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 062/940-550.k

VOZILA
FIAT Seicento dijelovi. 062/534-343.sms PRODAJEM Golf 4, 2000 god. 1.9 TDI, crveno 85kw, 115ks, 2. vrata, metalik siva, klimatronik, dosta dodatne opreme, cijena 9.500KM. Mob. 062/864-747.sms VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k PRODAJEM karavan Mercedes 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879-720.k LANDROVER dugi benzinac u odli~nom stanju gara`iran 1973 za 15000 KM sa rez. djelovima. Tel: 058/483-561.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518.k

USLUGE
NOVO u ponudi!!!izrada vizitki (100 komada=10 km),prodaja polovnih ra~unara,servisi ra~unara, instalacije sistema,antivirusi,web hosting.dolazak na adresu. Tel: 061/700-863.sms

RAZNO
KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.
TU@NA GODI[NJICA Prije godinu dana izgubili smo plemenitog ~ovjeka, na{eg prijatelja i kuma
...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

55

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

[EVKA (MUJE) TUH^I], ro|. TU^I]

SULEJMAN (JUSUFA) PA[OVI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 8. marta 2012, u 55. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 12. marta 2012. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo (Aleja veterana). O`alo{}eni: k}erka Belma, unuka Amna, zet Admir, brat Safet, sestre Ramiza i Izeta, brati~na Ajla, sestri~na Irmela, sestri} Nedim, zet Mujo, {ura Jasmin sa suprugom Azrom i k}erkom Ilmom, snaha Zumreta, amid`a Ismet, daid`a Ahmed, tetka Halima, daid`inca Razija, daid`i}i Mirsad, Alija, Murat i Velija, daid`i~ne Nihada, Mirsada, Hana, [evka, Devlija i D`evada, amid`i} Kenan, amid`i~ne D`enita, Indira, Sanela i Amela, teti}i D`evad, Alen i teti~ne Sabina i Minka, te porodice: Pa{ovi}, Gazija, Zukanovi}, [arak, Lisica, Krek, Agovi}, Radu{i}, Bogu~anin, Hoti, Klico, Mahovi}, Fisovi}, Hod`i}, Grbo, ^ustovi}, Du{kaj, Mili}, Gegi}, Handrka, Komarica, Durmo, Hasovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 13 sati, Trg ZAVNOBIiH-a 25/IV. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

FERIDA SMAILBEGOVI]A
Sje}anje na brojne dane srda~nog dru`enja i iskrenog prijateljstva ostaju trajno u nama. Lejla i Du{an Kljaki}
1468

preselila na ahiret u petak, 9. marta 2012, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 11. marta 2012. godine, poslije podne-namaza na mezarju Divi~ - Zvornik. O`alo{}eni: porodice: Tuh~i}, Tu~i}, Dobra~a, Suba{i}, Memi{evi}, Karahasanovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije podne-namaza u d`amiji Divi~. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom prijatelju i dobrom ~ovjeku

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

dr. VEDADU BABAHMETOVI]U VETKU
iz Tesli}a

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi ...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

IBRAHIM BAJA (AGANA) KADRI]
preselio na ahiret u subotu, 10. marta 2012, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 11. marta 2012. godine, u 14 sati na mezarju Hoto~ina - Pale.

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Iskreno sau~e{}e porodici.

RED@EP (HALIDA) SEJFI]

Nesima, Hamdo i Jasminka sa porodicama
71120

IN MEMORIAM

MOM^ILO [ELEDA
11. 3. 1998 — 11. 3. 2012.

O`alo{}eni: supruga Zibija, sinovi Edin i Nermin, k}erke Edina i Advija, brat Asim, sestra Masija, snahe Muhira, Danijela, Behka i Nezira, zetovi Kasim, Enver i Miralem, unu~ad i praunu~ad, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice: Kadri}, Delija, Gazija, Obu}a, Tatli}, Dedi}, Selmanovi}, Pekmez, Husomanovi}, Sekuli}, Mahmutovi}, [alo, Kuka, @uni}, Halilovi}, Imamovi}, Sarajki}, Cibra, Obho|a{, Arnautovi}, Omerovi}, Ba{i}, Babi}, D`ipa, [ehi}, Drinjakovi}, Red`ovi}, Salihagi}, Kupusovi}, Smaji}, Kolar, Kapo, Ma{i}, Mehmedagi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Nahorevo br. 5. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en: iz Nahoreva (ku}a `alosti Nahorevo 5) sa polaskom u 12 i kod Vije}nice sa polaskom u 12.30 sati.

preselio na ahiret u petak, 9. marta 2012, u 69. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 12. marta 2012. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Mevludin, k}erke Zurifa i Zehiba, bra}a Osman, Rahman i Meho sa porodicama, sestra Emira sa porodicom, snaha Alema, zet Hakija, unu~ad Rijad, Daris, Mensur, Medina i Jasmin, {ure i svastike sa porodicama, te porodice: Sejfi}, Kijamet, Palamar, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati, Ul. Vinka [amarli}a 29, Lu`ani - Ilid`a. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Porodica
1471

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

POSLJEDNJI POZDRAV ocu na{eg Me{e

IN MEMORIAM

TU@NO SJE]ANJE

MILORAD VUKOVI]
gospodinu SALIHU \INOVI]U
11. mart 1987 - 2012.

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK

dr. FADILA (IBRAHIMA) PODI], ro|. DIZDAREVI]
11. 3. 1995 — 11. 3. 2012.

Uvijek u na{im najdra`im i najljep{im uspomenama. Tvoji: Lida, Zlatan, Buba, Jadra, Marko, Josip, Vi{nja i Darko
547 1464

S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji najmiliji: suprug Munir Mensur, k}erke Lejla i Naida i nana.
AX

Tel: 387/30/879-438

Rid`is i Aleksandra

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

na na{eg voljenog supruga i tatu

FERID (NURIJE) SMAILBEGOVI]
11. 3. 2011 — 11. 3. 2012.

Tvoji najmiliji: Amira, Majda i Dino sa porodicom
1435

Sutra, 12. marta 2012, navr{ava se 6 godina od smrti na{eg dragoga tate, djeda i brata

SJE]ANJE

SAVE (MARKA) PAVLOVI]A

BOGDAN MARILOVI]
11. 3. 2005 — 11. 3. 2012.

Ostaju samo sje}anje i lijepe uspomene koje nikada ne}e oti}i u zaborav. Tvoji: Branka, Du{ko, Miladinka, Du{anka i ostala porodica
030

Sa ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. K}erka Tatjana, unuk Toni i zet Zoran
1451

Jedanaestog marta 2012. navr{ava se petnaest godina od smrti moje drage tetke

SJE]ANJE na

TU@NO SJE]ANJE Jedanaestog marta 2012. navr{ava se 18 godina od kada nije sa nama na{ dragi

ZORE ZIROJEVI]
Uvijek sa ljubavlju u mom sje}anju. Tvoja Bilja
1453

MATO SKOCIBU[I]
11. 9. 2011 — 11. 3. 2012.

IBRAHIM VEHABOVI]

Dani se ni`u, vrijeme prolazi, a bol i tuga za tobom jednako traju. @ivi{ u nama kroz najljep{e uspomene, koje sa bolom sje}aju na tebe i sve ono {to je izgubljeno tvojim odlaskom. Tvoje Kira, Sanja i Sandra
001

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe, tvoju dobrotu i tvoj plemeniti lik. Neka ti je vje~ni rahmet. Porodica

Danas, 11. marta 2012, navr{ava se pet godina otkako nije s nama na{ otac, punac, svekar i dedo

TU@NO SJE]ANJE na

SJE]ANJE

1441

SJE]ANJE

MEHMED KO[ARI]
S po{tovanjem i ljubavlju,

JUSUF (ALIJE) VILI]
DRAGANA MIOV^I]A
11. 3. 2009 — 11. 3. 2012. 2000 — 2012.

ZUHDIJA AGI]
Dragi Tata, Jedno Veliko Hvala za sve {to si nam pru`io. Za sve {to si bio. Za sva lijepa sje}anja i uspomene poslije tebe. S ljubavlju tvoji Alma i Emir sa familijom
1407

11. 3. 1991 — 11. 3. 2012.

njegovi: Alma, Adnan, Salko, Branka, Denis i Erik
1466

Zahvaljujem svima koji posje}uju njegov grob. Marija
1447

S ljubavlju i po{tovanjem, Novka i Selma
1454

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.
Jedanaestog marta 2012. godine navr{ava se {est mjeseci otkako je prestalo da kuca srce na{e plemenite i voljene

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Jedanaestog marta 2012. navr{avaju se dvije godine otkako je na ahiret preselio na{ dragi

57

MIRJANE ZIROJEVI]

Draga mama, Hvala ti na neizmjernoj ljubavi i drugarstvu. @ivi{ u svakom otkucaju na{ih srca. Jer kao {to su nama srca nekada kucala Tebi, Tvoje }e vje~no kucati u nama. Vole Te do neba Tvoja djeca: Biljana i Zoran
1453

Jedanaestog marta 2012. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e drage mame i svekrve

ESAD (HASAN ef.) HAD@IABDI]
(1935 — 2010)

MIRJANE ZIROJEVI]

Jako nam nedostaje{. S ljubavlju, Tvoji Sa{a i Zoka
1453

Uvijek }emo te voljeti i sje}ati te se. Porodica Had`iabdi}
001A

U nedjelju, 11. marta 2012. godine, navr{ava se 40 dana otkako nije sa nama na{a dobra i neizmjerno voljena

Duboku zahvalnost dugujemo dragoj rodbini i bliskim prijateljima u Br~kom koji su u ovim prete{kim trenucima bili i ostali uz nas. Neizmjerno im hvala.

Posebnu zahvalnost izra`avamo njenom dragom ljekaru, prim. dr. Izetu ]ustovi}u, koji je ~inio i u~inio sve {to je bilo u njegovoj mo}i, visoko stru~no i profesionalno, a nadasve duboko ljudski i prijateljski bezmjerno mu hvala.

LJUBICA AVRAMOVI], ro|. BIJELI]
S ljubavlju, zauvijek njeni: k}erka Borislava, sestra Vera, sestri~na Jelenka, unuka Jelena, zetovi Franz i Anton
540

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{eg dragog

NIKU (MARKA) LOVRI]A
iz Fojnice 11. mart 2005 — 11. mart 2012.

LUDMILA SMEKAL
1905 — 1973.

IRENA SMEKAL
1927 — 2010.

Ima ne{to {to nikada umrijeti ne}e, a to su ljubav, dobrota i sje}anje na Tebe. HVALA TI ZA SVE!!! S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji: Zoran, Ines i Morena
1397 001

12. i 28. mart su tu`ni dani za mene, ali sva ljubav koju su mi one pru`ile ne mogu nikada izbrisati sje}anje na njih i njihovu dobrotu. Sin i unuk Josip

58

PREDAH
Ne mo`ete da predvidite novi tok doga|aja na poslovnoj sceni. Nema razloga da se pona{ate previ{e razmetljivo u susretu sa saradnicima, ve} zatra`ite ne~iju podr{ku. Brinete bez pravog povoda, partner trenutno mo`da ne `eli da vam povjerava svoje misli ili ono {to osje}a. Promijenite svoju dosada{nju taktiku, ako ona ne donosi `eljeni efekat. Djelujete napeto, prijat }e vam {etnja ili boravak u prirodi. Postoje stvari koje zahtijevaju kreativno razmi{ljanje ili odre|enu fazu inkubacije, prije nego {to donesete neku kona~nu odluku. Primje}ujete da neko u vama pobu|uje veliko interesovanje i da vas asocira na prijatne uspomene. Poka`ite dobru volju i spremnost na emotivno prilago|avanje do one prave mjere. Nema razloga za pretjeranu zabrinutost, opustite se. Djelujete vrlo promi{ljeno i provjeravate razli~ite informacije koje uti~u na poslovne pregovore. Obazrivost je po`eljna, ali nema razloga za pretjerivanje. Saradnici imaju pravo na druga~ije stavove ili interese. Ponekad postupate suvi{e strogo prema osobi koja ima dobru namjeru, ali ne uspijeva u potpunosti da vam do~ara svoje emotivne do`ivljaje. Poti~ite kod sebe vedar duh i dobro raspolo`enje. Potreban vam je dodatni oprez u susretu sa saradnicima i prilikom procjene novih poslovnih prilika. Nema potrebe da skre}ete pa`nju na sebe ili da ulazite u neke sumnjive pregovore. Trenutno, ljubav i zadovoljstvo mo`da ne idu u zajedni~koj kombinaciji. Partner iznenada postavlja pitanja koja u vama podsti~u emotivnu nelagodnost ili pomalo lo{ predosje}aj. Prijat }e vam aktivan odmor i vi{e sati zdravog sna. Postoje stvari koje ne treba da ~inite u afektu ili na osnovu prvog impulsa koji imate. Neko od saradnika pa`ljivo analizira va{e pona{anje i donosi ocjenu o va{im rezultatima. Saradnja je nu`na, ali ne po svaku cijenu ili na neki ultimativan na~in. Potrudite se da uljep{ate svoje raspolo`enje uz osobu koja odgovora va{em ukusu i senzibilitetu. Poti~ite kod sebe optimizam i dobru volju. Zainteresovani ste za ne~iju poslovnu ponudu ili za kombinaciju koja obe}ava dvostruki dobitak. Prije nego {to donesete kona~nu odluku, saslu{ajte svoje saradnike i prihvatite koristan savjet. Neko vas inspiri{e na dodatno anga`ovanje i dobro raspolo`enje. Osvrnite se oko sebe, jer uvijek postoje nasmijana lica i one dobre poruke. Va`no je da pravilno usmjeravate svoju kreativnu energiju. Ponekad sve izgleda tako relativno, stoga nemojte donositi zaklju~ak na osnovu prvog utiska i bez konsultacije sa bliskim saradnicima. Oslonite se na ne~iji savjet i na zajedni~ku procjenu. Neko umije sna`no da ustalasa va{e misli i osje}anja. Potrudite se da ispunite partnerova o~ekivanja, budite dovoljno iskreni, nje`ni i pa`ljivi. Izbjegavajte razli~ite izazove koji vas psihi~ki optere}uju. Izbjegavajte pretjerano eksponiranje u dru{tvu saradnika i nemojte pri~ati o stvarima koje mo`da predstavljaju potencijalni rizik za va{e poslovne interese. Potrebno je da smislite neku rezervnu varijantu, jer uvijek postoji faktor iznena|enja. Pa`ljivije analizirajte svog partnera, kako biste odgonetnuli dio nekih skrivenih poruka ili emotivnih namjera. Va`no je da akumulirate pozitivnu energiju. Ukoliko vas privla~e tajanstvene situacije ili neke dvostruke igre, nemojte zanemariti potencijalni rizik. Va`no je da sa~uvate svoj poslovni ili dru{tveni ugled. Emotivni susret sa jednom osobom mo`da predstavlja samo prolazni vrhunac. Nema razloga da se zanosite prevelikim iluzijama koliko god da vam se ~ine primamljivo lijepim. Izbjegavajte neke suvi{e naporne ili stresne situacije. Saradnici imaju dobre sugestije, prihvatite nove ideje koje garantuju bolje rezultate ili sigurnost u zajedni~kom poslovanju. Susret sa jednom osobom trenutno djeluje vrlo pou~no i poticajno u svakom pogledu. Djelujete pomalo uznemireno. Nedostaju vam neki sna`ni emotivni poticaji, kako biste svoj ljubavni `ivot u~inili dovoljno interesantnim. Obratite pa`nju na pravilniji na~in ishrane, prijat }e vam lak{a dijeta. Nema razloga da se povodite za la`nim utiscima ili da vas neko zavarava pogre{nom pri~om o novim poslovnim prilikama. Ukoliko trpite poslovni neuspjeh, razmislite o nekim alternativnim mogu}nostima koje vam stoje na raspolaganju. Suvi{e jaki izlivi strasti ili emocija vas navode na pogre{an izbor. Potrebno je da pravilno uskladite svoje misli i osje}anja. Nove komplikacije na poslovnoj sceni proizlaze iz poku{aja da se ostvari zajedni~ki dogovor oko raspodjele interesa. Nema razloga da ponavljate pri~u koja ne ostavlja pozitivan odjek na va{e saradnike. Posvetite vi{e pa`nje voljenoj osobi i zajedni~kim planovima koje imate. Va`no je da djelujete dovoljno inspirativno i zavodljivo u svakom pogledu. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi.

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: rezati, avatar, sepeti, prazan, otmara, rot, k, enijada, gsa, d, te, inorog, inicijativa, talasati se, iritirati, s, oci, esi, to, ode, aj, stub, rnj, brak, ita, talog, rotor, akumulatori.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Prije podne sun~ano, ujutro u centralnim i isto~nim predjelima magla ili niska obla~nost. Poslije podne naobla~enje prvo na sjeveru, a uve~er i u toku no}i u svim predjelima obla~no sa ki{om, na planinama sa snijegom uz umjeren do jak sjeverni vjetar. Samo }e u Hercegovini biti sun~ano uz umjerenu do jaku buru. Minimalna temperatura od -4 do 1, na jugu do 6. Maksimalna temperatura od 5 do 10, na jugu oko 14°C. U Sarajevu prije podne obla~no i suho, popodne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura -2, maksimalna dnevna 8°C. U ponedjeljak vjetrovito, puha}e umjeren do jak sjeverni vjetar, uve~er u slabljenju. Tokom dana umjereno obla~no, u Hercegovini i Posavini prete`no sun~ano. U utorak i srijedu umjereno obla~no, na jugu sun~ano. U ~etvrtak sun~ano.

U ve}em dijelu Evrope vjetrovito. Prete`no sun~ano bi}e na Pirinejskom i Apeninskom poluostrvu, i u oblasti Baltika. Niska obla~nost o~ekuje se u zapadnoj Evropi. Ki{a }e padati u centralnim predjelima kontinenta, na sjeveru i jugu Balkanskog poluostrva, a snijeg u isto~noj Evropi. Maksimalna temperatura kreta}e se od -6 do 1 u evropskom dijelu Rusije, i od 19 do 25°C u Portugaliji. Na Balkanskom poluostrvu prije podne sun~ano, poslije podne naobla~enje sa ki{om i umjerenim sjeverozapadnim vjetrom prvo u sjevernim predjelima. Samo }e na jugu poluostrva tokom cijelog dana biti obla~no povremeno sa ki{om. Jaka i olujna bura puha}e na Jadranu, a u oblasti Egejskog mora jak sjeveroisto~ni vjetar. Maksimalna temperatura od 4 do 16°C.

60

KULTURNI VODI^
METTING POINT
U ZEMLJI KRVI I MEDA

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

MUZEJI
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

[ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 16, 18.15 i 20.30 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
PATULJAK IZ ZABORAVLJENE ZEMLJE
autor: Ahmet Hromad`i}, re`ija: Miroljub Mijatovi}, igraju: Dino Brljevac, Vernes [ero, Ermin Rami}, Loris Tani}, Adis Malagi}, Nedim Faki}, Danko Damjanovi}, Benjamin Musli}, Fe|a Dizdar, Zlatan Mutap~i}, Davud Durmo, Ena Be~irovi}, Ena Marti}, Senka Slipac, Adina Mr|anovi}, Dunja Pa{ajli}, Medina Faki}, Hanan Veli}, Sarah Veli}, Sara Ba`dali}, Dino Me{anovi}, Ismar Spahi}, Bakir Hamzi}, Melika Lo{i} po~etak u 11 sati.

uloge: Kristen Stewart, Robert Pattison, Dakota Fanning... po~etak u 18 i 20.15 sati.

BANJA LUKA

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

KINA
KRITERION
DUH MONA LISA
re`ija: Francois Lunel, igraju: Vanesa Glodjo, Serge Riaboukine, Grégoire colin, Dominique Besnéhard, Julie Gayet po~etak u 20.20 sati.

ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 20.30 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
JOURNEY 2: MISTERIOZNI OTOK
avanturisti~ki spektakl, re`ija: Brad Payton, uloge: Josh Hutcherson, Dwayne Johnson, Michael Cain... po~etak u 12.45 sati.

DUG
akcija, triler re`ija: John Madden, uloge: Helen Mirren, Tom Wilkinson, Jessica Chastain... po~etak u 20 sati.

PRI^A S TAVANA
animirana avantura, re`ija: Jiri Bar ta, uloge: Branko Smiljani}, Jelena Mar tinovi}, Marko Jeli}... po~etak u 13 sati.

POZORI[TA
NARODNO
PE]A I VUK
autor: Sergej Prokofjev, dirigentica: Samra Gulamovi}, po~etak u 18 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“.Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: URNEBESNI BRODOLOM
animirani, avantura re`ija: Mike Mit tchel, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 12.30 i 14.30 sati.

CINEMA CITY
U ZEMLJI KRVI I MEDA

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

PRI^A S TAVANA
animirana avantura, re`ija: Jiri Bar ta, uloge: Branko Smiljani}, Jelena Mar tinovi}, Marko Jeli}... po~etak u 11.15 sati.

MLADI
KAPETAN D@ON PIPLFOKS
autor: Nenad Veli~kovi}, re`ija: Ka}a Dori}, igraju: Admir Glamo~ak, Drago Buka, Mario Drma}, Damir Kustura, Mirza Dervi{i}, Adnan Goro, Nermin Tuli}, Mirza Tanovi}, Ismir Fazli}, Suada Ahmeta{evi}, Narda Nik{i}, Alma Merunka po~etak u 11 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i postavki umjetni~kih djela “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

TUZLA

SVE ZA LOVU
komedija, akcija re`ija: Julie Ann Robinson, uloge: Katherine Heigl, Jason O’Mara, Daniel Sunjata... po~etak u 18.45 i 20.30 sati.

ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 14.50, 17.25, 20 sati..

ZENICA GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

FESTIVALI
SARAJEVSKA ZIMA SARTR
Gostovanje malog gradskog teatra iz Sofije PIKOVA DAMA
autor: A.S.Pu{kin, re`ija: Bina Haralampijeva, igraju: Ilka Zafirova, Vasilena Atanasova, Hristina Karaivanova, Tania Pashankova, Atanas Atanasov, Filip Avramov, Alexander Kadiev, Evgeni Budinov, Nikola Mutafov po~etak u 20 sati.

JOHN CARTER
SF spektakl, re`ija: Andrew Stanton, uloge: Taylor Kitsch, Lynn Collins, Samantha Morton... po~etak u 14.30, 17, 19.30 i 22 sata.

SIGURNA KU]A
akcioni triler, re`ija: Daniel Espinosa, uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds, Robert Patrick... po~etak u 13.20, 15.40 i 18 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
PRI^A S TAVANA
animirana avantura, re`ija: Jiri Bar ta, uloge: Branko Smiljani}, Jelena Mar tinovi}, Marko Jeli}... po~etak u 11 sati.

MA^AK U ^IZMAMA 3D
animirani, avantura re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis... po~etak u 12 i 14 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 12.10, 14.30 i 16.50 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Milo{ Samolov, Goran Navojec, Dejan A}imovi}... po~etak u 16.30 i 22.15 sati.

^ELI^NA LEJDI
biografska drama, re`ija: Phillida Lloyd, uloge: Meryl Streep, Jim Broadbent, Richard E. Grant... po~etak 14.20, 18.20 i 20.30 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2011. godini. Radove }e izlo`iti Igor Zergol, Adna Bakija, Bojan Stoj~i}m, Amir ]ati}, Mustafa ^ohad`i} i Alma Muzurovi}. Galerija se nalazi u zgradi Centralne Raif feisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

GHOST RIDER 2: PUT OSVETE
stripovski spektakl, re`ija: Mark Neveldine i Mark Taylor, uloge: Nicolas Cage, Ciaran Hinds, Idris Elba... po~etak u 15.30 sati.

BIHA]

NASLJEDNICI
obiteljska drama, re`ija: Alexader Payne, uloge: George Clooney, Shailene Woodley, Amara Miller... po~etak u 17.45, 20 i 22.15 sati.

NEKA BOLJI POBIJEDI
akciona romanti~na komedija, re`ija: McG, uloge: Reese Witherspoon, Chris Pine, Tom Hardy... po~etak u 19.10, 21.10 sati.

SIGURNA KU]A
akcioni triler, re`ija: Daniel Espinosa, uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds, Robert Patrick... po~etak u 14.45, 19 i 21.15 sati.

KINA
UNA
MEDVJEDI] WNNIE
animirani, dje~iji re`ija: Stephen J. Anderson, Don Hall uloge: Jim Cummings, Craig Ferguson, John Cleese... po~etak u 11 i 13 sati.

JABLANICA

\AVO U TEBI
horor, re`ija: William Brent Bell, uloge: Simon Quarterman, Fernanda Andrade, Evan Helmuth... po~etak u 16.30, 20.50 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

JOHN CARTER
SF spektakl, re`ija: Andrew Stanton, uloge: Taylor Kitsch, Lynn Collins, Samantha Morton... po~etak u 12.30, 17.30 i 20 sati.

KINA
JABLANICA
U ZEMLJI KRVI I MEDA
ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [erbed`ija, Branko \uri}... po~etak u 20 sati.

NASLJEDNICI
obiteljska drama, re`ija: Alexader Payne, uloge: George Clooney, Shailene Woodley, Amara Miller... po~etak u 18.15 i 20.40 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 17 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}... po~etak u 19 i 21 sat.

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija “Begleiter”, a koje oslikavaju razli~ite vremenske periode razlicitih snimljene u Njema~koj, Italiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Autor ovih slika je Rudo Cavar. Izlo`ba za posjete je otvorena do 3. marta.

JOURNEY 2: MISTERIOZNI OTOK
avanturisti~ki spektakl, re`ija: Brad Payton, uloge: Josh Hutcherson, Dwayne Johnson, Michael Cain, Vanessa Hudgens... po~etak u 12 i 14.05, 16.10 sati.

U ZEMLJI KRVI I MEDA
ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade

SUMRAK SAGA - PRASKOZORJE 1. DIO
avantura, fantastika re`ija: Bill Condon,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Kranjska Gora: Slalom (m),
1. TRKA - 09.25 BHT1; 2. TRKA - 12.25
SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

SP

OR T

Zvuk srca
August Rush, 2007.

23.20 TV1/MRE@A
Evan Taylor je dje~ak koji bje`i iz siroti{ta jer vjeruje da su njegovi roditelji `ivi, a budu}i da zna da su bili glazbenici, misli da ih putem glazbe mo`e prona}i. ^elistica Lyla i irski roker Louis njegovi su roditelji koji su prevarom odvojeni jedno od drugog. Evan dospije u lokalno uto~i{te pod vodstvom osebujnog Wizarda, ~ovjeka koji prepozna njegov poseban glazbeni dar i svijetu ga predstavi pod imenom August Rush.

ROMANTI^NA DRAMA
Re`ija: Kirsten Sheridan Uloge: Freddie Highmore, Keri Russell, Jonathan Rhys Meyers, Terrence Howard

Finale Kupa BiH
15.55 BHT1
ODBOJKA (M)

Uspomene jednog bjegunca
SP
21.25 BHT

FIL

M

Vremenski banditi
21.05 HAYAT
Time Bandits, 1981.

FIL

M

OR T

Fugitive Pieces, 2007,

KOMEDIJA
Re`ija: Terry Gilliam Uloge: Sean Connery, John Cleese, Shelley Duvall

DRAMA
Re`ija: Jeremy Podeswa Uloge: Rade [erbed`ija, Stephen Dillane, Rosamund Pike, Ayelet Zure

Film, snimljen prema romanu kanadske pjesnikinje Anne Michaels, govori o ~ovjeku koji nastoji prevladati traume iz djetinjstva i vrijeme Drugog svjetskog rata. Pri~a prati Athosa, arheologa koji spa{ava `ivot jednom dje~aku i vodi ga u novu domovinu.

Odje}a mladog dje~aka sadr`i vremensku rupu. Kroz nju prolazi cijela galerija patuljaka koji bje`e od Superiornog Bi}a. Oni vode Kevina sa sobom na razne avanture kroz vrijeme, od Napoleonovog vremena, kroz srednji vijek do ranih devedesetih, pa opet u vrijeme legendi, velikih utvr|enja i vrhunske tame, gdje se suo~avaju sa samim iskonskim zlom.

At. Osasuna - Athletic Club
21.30 TV1
NOGOMET: [PANSKA PRIMERA LIGA

Sinovi Katie Elder
20.16 HRT2
The Sons of Katie ELDER, 1965.

FIL

M

Preko palube
20.00 PINK
Overboard, 1987.

FIL

M

VESTERN

KOMEDIJA
Re`ija: Garry Marshall Uloge: Goldie Hawn, Kurt Russell, Edward Herrmann, Katherine Helmond, Mike Hagerty, Roddy Mcdowall

Melrose Place
12.45 FTV

SE

Re`ija: Henry Hathaway

RI

JE

Uloge: John Wayne, Dean Martin, Martha Hyer, Michael Anderson Jr., Earl Holliman, Jeremy Slate

10. Ella i Caleb su zaprepa{teni kada Amanda Woodward u{eta u WPK i otpusti pola osoblja, uklju~uju}i Caleba. No, ne staje tu, ve} prijeti i Elli da se rije{i Riley ili }e i ona biti otpu{tena. Auggie napokon popu{ta pred Violetinim ~arima i izlazi na sastanak s njom.

Kako vrijeme prolazi
20.05 TV1 MRE@A

24. Cemile po~inje raditi na tr`nici sa Ribarom. Necati saznaje da sa Meteovom grupom vje`ba nastavnica Inci, te planira novu zavjeru, a sve u cilju pobjede na muzi~kom takmi~enju. Cemila odlaze}i na posao ostavlja Osmana kod nene, Ali dolazi u posjetu i saznaje da je Ce mi la u ri bar ni ci. Obuzet ljubomorom, odlazi tamo i kada ugleda Ribara i Cemilu, napadne i pretu~e Ribara. Cijeli incident smo jo{ vi{e zbli`ava Cemile i Ribara.

Bra}a Elder, John, Tom, Bud, Matt vra}aju se u Clearwater, Teksas, na maj~in pogreb. Svu ~etvoricu bije dosta lo{ glas jer niti jedan od njih nije u~inio ni{ta zbog ~ega mo`e biti ponosan, a niti je bila njihova pokojna majka, iako je do kraja `ivota gajila nade za njih. John, najstariji od bra}e, poznati je revolvera{ i prate ga nevolje gdje god se pojavi. Naravno, ni u gradu ga ne vole. Mladi}i poku{avaju vratiti ran~ od obitelji Hastings, mjesnih proizvo|a~a oru`ja, koji je njihov otac izgubio na karta{koj igri nakon koje je ubijen. Hastingsi, s njihovim ocem Morganom na ~elu, postaju sve neprijateljskije raspolo`eni prema prido{licama...

Goldie Hawn je D`oana Stejton, ohola nasljednica koja prezire Dina, tesara na njenoj rasko{noj jahti. Ona ga je anga`irala jer `eli pro{iriti ormar za odlaganje skupocjene garderobe. Kada Din ne uspije napraviti ormar od kedrovine, D`oana ga otpu{ta ne isplativ{i ga. Kasnije, ona pada preko palube, udara je drugi brod i do`ivljava amneziju. Vidjev{i pri~u o D`oaninoj nesre}i u vijestima, Din smi{lja detaljan plan. On se pretvara da je D`oana, zapravo, njegova supruga Eni. I uskoro, ova bogata `ena po~inje da radi ono {to nikada nije...

Velika pandina avantura
17.20 NOVA
The Amazing Panda Adventure, 1995.

FIL

M

Flashdance
15.05 HRT1
Flashdance, 1983.

FIL

M

DRAMA
Re`ija: Christopher Cain Uloge: Stephen Lang, Ryan Slater, Yi Ding, Wang Fei, Zhou Jian Zhong

DRAMA
Re`ija: Adrian Lyne Uloge: Jennifer Beals, Michael Nouri, Lilia Skala, Sunny Johnson, Kyle T. Heffner

Mlada Alex `ivi dvostrukim `ivotom: danju je zavariva~ica u ~eli~ani, a no}u egzoti~na plesa~ica. Iako joj je najve}a `elja postati plesa~ica, nikako ne mo`e skupiti hrabrost za odlazak na audiciju. No, veza s njezinim {efom Nickom (M. Nouri) promijenit }e stvari u Alexinu `ivotu...

O~ajni~ka misija spa{avanja male pande iz ruku bezosje}ajnih lovaca ra|a prijateljstvo izme|u 10-godi{njeg Ryana Tylera i mladunca kojeg spa{ava. Na putu kroz misti~ne planine prekrivene bambusovim drve}em, Ryan otkriva vrijednost svih stvorenja i va`nost posla svoga oca koji {titi velike pande. Ugro`ene vrste, nemilosrdni lovokradice i dje~ak koji ne razumije svog oca zajedno ~ine uzbudljivu i dramati~nu radnju ovog filma.

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti Program za djecu 08.05 Lutkokaz 08.25 Piplinzi 08.45 Mali spasioci 08.55 An|elina balerina 09.10 Moj veliki prijatelj 09.25 Kako to 09.40 Graditelj Bob 09.50 Kralj dinosaura 10.10 U zmajevom gnijezdu 10.35 Pingu 10.40 Love karavan 11.00 Magazin LP u nogometu 11.30 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorma, program za agrar

nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

OSLOBO\ENJE

07.45 BHT Vijesti Program za djecu i mlade 08.00 Sandokan, animirana serija, 36/45 08.25 Memoari porodice Mili}, igrana serija, 17/20 08.50 Words on the Streets, obrazovna serija, 9/10 (r) 09.25 Kranjska Gora: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (m), 1. utrka, prijenos 10.15 Nova avantura, magazin (r) 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 BHT vijesti 12.25 Kranjska Gora: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (m), 2.utrka, prijenos 13.15 Zdravo Robbie!, igrana serija, 10/37 14.00 Izazovi poljoprivrede 14.45 BHT vijesti 14.55 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 15.25 Liga {ampiona u nogometu, magazin 15.55 Odbojka (m): Finale Kupa BiH, prijenos 18.15 Uz Savu, na Savi, za Savu, dok. edukativni film 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 TV Liberty 20.05 Stvaranje Titove Jugoslavije, dok. serija 6/20 21.25 Uspomene jednog bjegunca, igrani film 23.10 BHT vijesti 23.25 BHT sport 23.55 Zdravo Robbie!, igrana serija (r) 00.40 Uspomene jednog bjegunca, igrani film (r) 02.20 Pregled programa za ponedjeljak

RTRS
06.01 Vrijeme sjetve, vrijeme `etve, serija (r) 08.00 Vijesti 08.10 Tomica i prijatelji, crtana serija 08.20 Graditelj Bob, crtana serija 08.30 U no}noj ba{ti, crtana serija 09.00 S Jahorine s ljubavlju, otvoreni program 10.55 Samo pjesma zna, emisija narodne muzike 12.00 Dnevnik 1 12.15 Snop 13.05 Ognji{ta 13.30 Pri~aj ne{to narodno 14.00 20 godina od stvaranja RS emisija iz arhiva RTRS-a

TV1
06.05 Oluja, serija, 48. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Oluja, serija 49. ep. (r) 08.00 Vijesti 08.05 Junska no}, serija 09.00 Vijesti 09.05 Grimmove bajke, crtani film 09.30 Magna Aura, serija, ep 4/13 10.00 Vijesti 10.05 Gimnazijalci, serija, ep. 4/12 11.00 Vijesti 11.05 Tali~ni Tom, serija, ep. 4/8 12.00 Vijesti plus

HAYAT
07.30 Moj dom 08.00 Svi na selo 08.30 Mali crveni traktor, crtani film, 2. i 3. ep. 09.00 Nodi, crtani film 09.20 Tractor Tom, crtani film, 16. ep. 09.30 Moji d`epni ljubimci, crtani film 10.30 Bumba, crtani film 10.35 Gormiti, crtani film 11.00 Winx, crtani film 12.00 Nepobjedive banzuke, zabavnosportski TV show 13.10 Nepobjedive banzuke, zabavnosportski TV show 13.35 Kad li{}e pada, serija 14.30 Kad li{}e pada, serija 15.25 Kad li{}e pada, serija

PINK
06.00 Fluk, film
DRAMA Re`ija: Carlo Carlei Mladi ~ovjek pogine u automobilskoj nesre}i. Istodobno, u jednom se leglu nade {tene ~iji je prvi dodir s vanjskim svijetom nje`no lizanje njegove majke. On je vrlo inteligentan, inteligentniji od normalnih pasa i uspije se osloboditi. Ne uspije, na`alost, osloboditi svoju majku, pa svijetom luta sam, sve dok ga ne posvoji jedna stara besku}nica. Ona otkriva da je psi} vrlo inteligentan kad vidi da on svaki put ta~no pogodi pod kojom je orahovom ljuskom skrila kuglicu, a to je igra koju ne uspijeva svladati ni ve}ina ljudi. Ljudi se okupljaju oko njih i oni zarade dosta novca...

OBN
06.40 Hairy Scary, crtani film 07.00 Ma|ioni~ar, crtani film 07.20 Nebeski plesa~i, crtani film 07.40 Mixmaster, crtani film 08.00 Bunny Maloney, crtani film 08.15 Kornja~a Hero, crtani film 08.35 Dje~iji program 09.15 Barbie na labu|em jezeru, crtani film 10.40 Top shop 11.20 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show

Kralj Dinosaura
09.50
12.45 Melrose Place, igrana serija, 10. ep. 13.30 Mama fudbalski mag, igrani film 15.00 Vijesti 15.10 Najtoplija mjesta na planeti, dok. program 3. ep. 16.00 Filmovi Jackiea Chana: ^uda, igrani film iz Hong Konga 18.10 Nepobedivo srce, serija, 6. ep. (r) 19.10 An|elina balerina 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 7. ep. /15/ 20.50 Igra smrti, igrani film /15/ 22.30 Vijesti 22.45 Ljepota pozornice, igrani film 00.35 Dnevnik 2 (r) 01.05 Pregled programa za ponedjeljak

Graditelj Bob
08.20
15.00 Tamo daleko, putopisni serijal 15.25 Robin Hud 3, serija 16.10 Pri~e iz radionice, serija 17.00 Vijesti 17.10 Budva na pjenu od mora, serija (r) 18.00 Nepobedivo srce, serija 19.00 Bob graditelj, crtana serija 19.10 Tomica i prijatelji, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovor.no1 20.45 Zduha~, zna~i avantura 22.30 Dnevnik 3 22.45 Sportski pregled 23.15 Poprokaut (r) 23.45 Koncert 01.10 Zduha~, zna~i avantura 02.40 Dnevnik 2 (r) 03.10 Odgovor.No1 03.40 20 godina od stvaranja RS (r) 04.40 Tamo daleko, putopisni serijal 05.05 Snop (r)

Grimmove bajke
09.05
12.20 Kapital, biznis magazin 13.00 Vijesti 13.10 Dobar, lo{, zao, talk show 14.00 Vijesti 14.05 Otok, serija 22. ep. (r) 15.00 Vijesti 15.05 Tek ro|eni, serija, ep. 5/26 (r) 16.00 Music box 16.05 TV Jedna, magazin za `ene (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 23. ep. (r) 19.10 Crtani film 19.30 Dnevnik 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 24. ep. 21.30 [panska primera liga: At. Osasuna, Athletic Club 23.20 Zvuk srca, film 01.10 Pono}ne vijesti 01.25 Kapital, biznis magazin (r) 02.10 No}ni program

Nodi
09.00
16.20 17.15 17.58 18.00 19.00 19.28 19.30 19.31 19.33 19.40 20.00 21.00 21.05 23.00 00.45 03.00 03.40 04.30 05.10 Kad li{}e pada, serija Kad li{}e pada, serija Vremenska prognoza Glam Blam, zabavni program Vijesti u 7 Vremenska prognoza Stanje na putevima Biometeorolo{ka prognoza Sport Horizonti Jesen sti`e, Dunjo moja, serija, 6. ep. Sport centar Vremenski banditi, film Pono} u mo~vari, film Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Vijesti u 7, informativna emisija Glam Blam, zabavni program Jesen sti`e, Dunjo moja, serija, 6. ep. Muzi~ki program Pregled programa za ponedjeljak

Kursad`ije
14.10
08.00 Miris prolje}a, serija (r) 10.40 Nije lako sa mu{karcima, doma}i film 12.00 Info top, informativni program 12.10 Gold express, muzi~ka emisija 14.10 Kursad`ije, zabavna emisija 15.20 Grand show, muzi~ki show (r) 15.50 Info top, informativni program 16.05 Dobar kom{ija, kola`na emisija 18.00 Sve za ljubav, reality emisija 20.00 Preko palube, ameri~ki film 22.00 Izigravaju}i Mona Lisu, film 00.30 Elektir~ni snovi, film

Princ iz Bel Aira
11.20
13.00 Telering, talk show 14.00 Ubiti pticu rugalicu, igrani film 16.40 Skrivena kamera 16.50 Red Carpet (18), showbiz magazin 17.50 Dejana talk show, Tema: Nestala djeca, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Ekskluziv, turisti~ki magazin 20.00 Dolina Vukova-Irak, dokumentarac serije 22.00 Tajlandski ratnik 2, igrani film 00.00 Dolina Vukova-Irak, dokumentarac serije 01.30 Policijska pri~a, film 03.10 Dolina Vukova-Irak, dokumentarac serije 05.50 ^uvari planeta, dok. program

Kad li{}e pada
17.15 HAYAT

SE

RI

JA

TV SA

10.30 Pusti muziku (r) 11.05 Egipat, dok. program (r) 11.55 Globus (r) 12.25 Sarajevska hronika (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Ne{to za raju, revijalni program (r) 14.05 Mu}ke, (r) 15.05 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show za mlade (r) 15.35 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show (r) 16.05 Vijesti 16.10 Kuhinjske pri~e, film 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Ve~e sevdaha 21.30 Sarajevo art, emisija iz kulture 22.00 Pomorska tehnologija, dok. program 22.30 Spavat }u kad umrem, film 00.10 Autoshop (r)

TV TK

07.00 Vijesti 07.10 Tv kalendar: Iz dana u dan... 07.15 Moj dom, magazin 07.35 Za svaku bolest trava raste 10.05 Gimnazijalci, teen serija 11.55 Tv kalendar: Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 13.00 Sport Klub 13.25 Auto Shop Magazin 13.45 Bestseller tv 15.30 Zelena, zelena trava, serija 16.00 Dnevnik 1 19.00 Dnevnik 2 19.45 Bestseller tv 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 Primera liga: Osasuna - Athletic, prijenos 23.15 Vijesti 01.00 Dnevnik, repriza 01.30 Sport Klub, magazin 02.00 Zelena, zelena trava, serija (r) 02.30 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 04.00 Pop corn, skrivena kamera

MRE@A

08.05 Junska no}, serija (rep. 71/124 ep.) 09.05 Grimmove bajke, crtani film 09.30 Magna Aura, serija, ep 4/13 10.05 Gimnazijalci, serija, ep. 4/12 11.05 Tali~ni Tom, serija, ep. 4/8 14.05 Otok, serija, 22. ep. (r) 15.05 Tek ro|eni, serija, ep. 5/26 (r) 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 23. ep. (r) 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 24. ep. 21.30 [panska primera liga: At. Osasuna, Athletic Club 23.20 Zvuk srca, film

TV MOSTAR

08.05 Junska no}, serija (rep. 71/124 ep.) 09.05 Grimmove bajke, crtani film 09.30 Magna Aura, serija, ep 4/13 10.05 Gimnazijalci, serija, ep. 4/12 11.05 Tali~ni Tom, serija, ep. 4/8 14.05 Otok, serija, 22. ep. (r) 15.05 Tek ro|eni, serija, ep. 5/26 (r) 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 23. ep. (r) 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 24. ep. 21.30 [panska primera liga: At. Osasuna, Athletic Club 23.20 Zvuk srca, film

TV ZENICA

09.08 Animirani film 09.30 TV izlog 10.30 TV Liberty (r) 11.00 Bonaventura (r) 12.00 Razglednica, (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 U Fokusu, (r) 13.30 Odlika{i (r) 14.00 En iz Zelenih zabata, igrana serija 15.00 Nije te{ko biti ja 15.55 TV izlog 16.00 Mini serija, (r) 17.00 Biografije, (r) 17.55 Mali oglasi, TV izlog 18.00 Autoshop 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Dje~iji program: Pri~e za laku no} 19.50 Obavje{tenja 20.00 Selu u pohode 20.45 TV izlog 21.00 Igrani film 22.30 Obavje{tenja 23.00 Music box 00.00 Odjava programa

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.20 Program TV Sahar 10.40 Bh ritam 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Amor latino, serija (rep. zadnjih 5 epizoda) 16.30 Dom2 17.00 [pijun, film 18.30 Majstori kuhinje 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Info IC 20.50 Divlje patke,TV premijera 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Veliko usijanje, film

TV VOGO[]A

09.00 Pri~e za djecu 09.30 I.R.I.B. (r) 10.00 Religija u slu`bi `ivota 10.45 Svjetlo istine, vjerski program 11.30 Priroda i ljudi 12.00 Ritam regije Srebrenica (r) 12.30 Nije te{ko biti ja (r) 13.15 Sport (r) 15.00 TV Zehra, revijalni program 16.00 Bonaventura, TV magazin 16.50 Cazinska hronika (r) 17.20 Priroda i ljudi 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Igrani film 21.30 Zavidovi}ka hronika 22.00 Sportski program 23.30 Auto Shop Magazin (r) 00.00 Priroda i ljudi (r) 00.30 Cazinska hronika (r) 01.00 Zavidovi}ka hronika (r)

TV USK

10.00 Vijesti 10.05 Gimnazijalci, serija 11.05 Tali~ni Tom, serija 12.00 Vijesti 12.15 Kraji{ka zemlja, emisija za poljoprivredu i selo 13.00 Moje djete, savjetovali{te za roditelje 13.30 Vrata tajne, serija 14.05 Otok, serija 14.55 Vijesti 15.00 Hronika kraji{kih gradova, info. program (r) 16.00 Za svaku bolest trava raste (r) 16.30 Nedjeljom zajedno 18.15 @ivjeti zdravo 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 [panska primera liga, prijenos, 1. poluvrijeme 22.15 Vijesti 22.30 [panska primera liga, prijenos utakmice 2. poluvrijeme 23.15 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON

13.02 Op~injeni, serija (rep. 219,220) 14.50 Pitajte tra`imo odgovore, informativni program 15.20 Da sam ja neko, dokumentarni program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.04 Vremenska prognoza 18.15 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 19.15 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.00 Kviz Extra 20.30 Heroji ulice dokumentarni program 21.10 Mra~na strana digitalnog svijeta, dokumentarni program 22.00 Top 7 - muzi~ki program 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.00 BN music 08.00 Zvuci zavi~aja, muzi~kia emisija 09.00 Pri~e zavi~ajne 09.30 Serija 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Balkanske prevare (r) 15.00 Serija 16.00 Nedjeljno popodne 19.30 Dnevnik 20.10 Balkanske prevare 20.45 Familijarna namje{taljka 21.30 Bijela la|a, serija 22.20 Ona voli zvijezdu, film 00.50 Zvjezdano nebo

TV ATV

08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Sporti}, dje~iji program 10.30 Bumba, crtani film 10.35 Gormiti, crtani film 11.00 Bumba, crtani film 11.20 Balkan expres 2, film 11.55 Vijesti 12.00 Balkan expres 2, film 13.00 Nepobjedive Banzuke 13.30 Nepobjedive Banzuke, zabavni program 14.00 Kad li{}e pada, serija 14.45 Kad li{}e pada, serija 15.30 Kad li{}e pada, serija 16.15 Kad li{}e pada, serija 17.00 Kad li{}e pada, serija 18.00 Blef, zabavni program 19.00 Vijesti 19.35 Arena, sportski program 20.00 48 sati svadba, zabavni program 21.00 Sport centar 21.01 Vremenski banditi, film 23.00 Pono} u mo~vari, film

OSLOBO\ENJE nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.
HRT1
06.05 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin (r) 06.35 TV kalendar 06.50 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 07.30 Globalno sijelo (r) 08.00 Zlatna kinoteka: Trenutak lakomislenosti, film (r) 09.20 Doma}i dok. film 09.45 Vijesti iz kulture (r) 09.50 TV kalendar (r) 10.00 Vijesti 10.08 Vrijeme danas 10.10 ni DA ni NE: Financiranje vjerskih zajednica (r) 11.00 Poirot 3, serija 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Split: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Flashdance, film 16.35 HTV-ov plesni vremeplov 17.00 Vijesti u pet 17.09 Vrijeme sutra 17.15 Mir i dobro 17.45 Vrtlarica 18.15 Lijepom na{om: Pakrac 19.20 Loto 6/45 19.25 Najava programa 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.05 Ve~eras 20.06 Vrijeme 20.11 Sve u 7!, kviz 21.05 Downton Abbey, serija 22.05 Dnevnik 3 22.20 Sport 22.23 Vrijeme sutra 22.25 Vijesti iz kulture 22.35 Vjen~ani, samci, ostalo - serija 23.30 Nedjeljom u dva (r) 00.30 Flashdance, film (r) 02.00 Poirot 3, serija (r) 02.55 Reprizni program (r) 03.50 Lijepom na{om: Pakrac 04.50 Plodovi zemlje

TV PROGRAM
NOVA
06.45 Bra}a, serija 07.15 Klub otpisanih, serija 07.45 Peppa, crtana serija (r) 07.50 Peppa, crtana serija 08.00 Winx, crtana serija 08.25 Gormiti, crtana serija 08.50 Ptica trka~ica, crtana serija 09.15 Magazin Lige prvaka 22 09.45 Zauvijek susjedi, serija 11.00 Larin izbor, serija (r) 14.05 Huk, igrani film (r) 15.55 Nad lipom 35, humoristi~noglazbeni show 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Nad lipom 35, humoristi~noglazbeni show nastavak 17.20 Velika pandina avantura, igrani film 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Larin izbor, serija 21.00 Pepeljuga, igrani film 22.50 Red Carpet, showbiz magazin 00.10 Smrtonosna po{iljka, igrani film (r) 01.55 Sinbad i Tigrovo oko, igrani film (r) 03.50 Gospodari iluzija, show

63
SE RI JA

HRT2
07.35 Mladi glazbenik za Euroviziju, snimka (r) 08.35 Mala TV 09.05 Vesele trojke, crtana serija 09.30 Kranjska Gora: Svjetski skija{ki kup slalom, prijenos 1. vo`nje 10.25 Crtani film 10.40 Biblija 10.50 Portret Crkve i mjesta 11.00 Fojnica: Misa, prijenos 12.00 Baby bonus 12.30 Kranjska Gora: Svjetski skija{ki kup slalom, prijenos 2. vo`nje

AL-JAZEERA B.
07.00 Ju`njaci Ju`na Afrika, dok. program (r) 07.30 Druga strana Srbije (r) 08.00 ^as historije II dio (r) 08.30 Maroko 2 I dio, dok. program (r) 09.00 AJE program 16.30 Borba za Nil ep. 1, II dio (r) 17.00 Svijet umjetnika Libanon (r) 17.30 ^as historije II dio (r) 18.00 Vijesti, program 19.05 Borba za Nil ep. 1, II dio (r) 19.30 Unutra{nji neprijatelj I dio 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Druga strana Srbije (r) 22.00 Vijesti 23.05 Veterani Foklandi 23.30 Dogodilo se u Oklahomi 00.00 AJE Vijesti 01.00 Veterani Foklandi (r) 01.30 Unutra{nji neprijatelj I dio (r)

RTS
10.00 Vijesti 10.05 @ikina {arenica, zabavni program 11.00 Znanje imanje, dok. pr. 12.00 Vrijeme odluke, dok. program 12.25 Moj ljubimac, zabavni program 13.00 Dnevnik 13.30 Balkanskom ulicom 14.10 Vrijeme je za bebe, zabavni program 14.50 Gastronomad, zabavni program 16.00 Vijesti 16.03 Bijela la|a, serija 17.00 Karavan: Putuju}i pevaju}i, zabavni program 1. 18.27 Sasvim prirodno: Aljaska u Srbiji 2. dio 19.00 Slagalica, kviz 19.30 Dnevnik 20.05 Bijela la|a, serija 8 21.00 Novi tabloid, zabavni program 22.00 D`ez face: Melodi garbo, muzi~ki program 22.30 Nedjeljom uve~e, muzi~ki program 23.30 Trag u prostoru: Ku}e bez od`aka, dok. pr (r)

RTCG
08.00 Jutarnji program 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje (r) 11.00 Otvoreno (r) 12.00 Vijesti 12 05 Budva na pjenu od mora, serija 13.05 Jutarnji program 15.05 Muzika 15.30 Dnevnik 1 15.45 Za jo{ jedan dobar dan - Nedeljno popodne 17.30 Profil (r) 18.00 \ekna ]etalj, serija (r) 19 00 Dje~iji festivali 19.30 Dnevnik 2 20.00 Okvir 21.00 \ekna Dug, serija 22.00 Dnevnik 3 22.30 Pe~at 23.00 Sat tv blic biznis 23.30 Drumovanja 00.00 Za jo{ jedan dobar dan, zabavni program 01.30 Dnevnik 2 02.00 Okvir 03.00 \ekna Dug, serija 04 00 Dnevnik 3 04.30 Drumovanja 05 00 Pe~at

Zdravo, Robbie!
13.15 BHT

10. Jens i Anne Templin su lijep par. Kako bi imali vremena za sebe, Britta predla`e da sa Laurom, Maxom i Pauline ode na ro{tiljadu. U isto vrijeme, u Seehagenu se de{avaju brojni po`ari. Ubrzo su i ljudski `ivoti u opasnosti i opet je potrebno da Robbie pritekne u pomo}.

SE RI Lud, JA zbunjen, normalan
20.10 FTV
Faruk i Izet su zabrinuti za D`ebrino pona{anje. Zatekli su ga kako se igra sa Barbikama, a to po Izetovom standardu nije normalno pona{anje za jednog dje~aka. Pogotovo ako taj dje~ak nosi prezime Fazlinovi}. Stvar }e se dodatno zakomplikovati kada Damir donese vijest iz {kole da je u~iteljica zabrinuta jer se dijete, po njenom mi{ljenu, pona{a isuvi{e feminizirano...

Vesele trojke
09.05
13.25 Ciklus nostalgija: Sin Pinka Panthera, film 15.00 Magazin Lige prvaka 15.25 Rukomet, Nexe liga: Zagreb CO Metalurg, prijenos 17.00 Olimp sportska emisija 17.20 Hokej, Ebel liga - 3. utakmica polufinala: Medve{~ak - EC KAC, prijenos 20.00 Sinovi Katie Elder, ameri~ki film 22.05 Filmski boutique: Gomorra, film 00.20 Posebni dodaci, emisija o filmu 00.35 Gara`a 01.00 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.00 No}ni glazbeni program - arhiva

EUROSPORT
08.30 FIA touring car, Monza, Italija 08.45 FIA touring car, Monza, Italija, u`ivo 09.15 Alpsko skijanje, SK Kranjska Gora, Slovenija, u`ivo 10.30 Ski-skokovi, SK Oslo, Norve{ka 11.00 Cross-country skijanje, SK Oslo, Norve{ka, u`ivo 12.30 Alpsko skijanje, SK Kranjska Gora, Slovenija, u`ivo 13.15 Biatlon, SK Ruhpolding, Njema~ka, u`ivo 14.15 Ski-skokovi, SK Oslo, Norve{ka 16.00 Biatlon, SK Ruhpolding, Njema~ka, u`ivo 16.45 FIA touring car, Monza, Italija, u`ivo 17.45 Biciklizam, Paris-Nice, Francuska 19.00 Tenis, WTA Indian Wells, USA, u`ivo 20.45 Atletika, S[ Istanbul, Turska 22.30 Tenis, WTA Indian Wells, USA, u`ivo 00.15 Olimpijske igre, Together To London 00.30 Motorsports Weekend magazin 00.45 Ski-skokovi, SK Oslo, Norve{ka

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga, Bayern Munich Hoffenheim 08.00 Freestyle skijanje 08.30 Fudbal, Bundesliga, FC Augsburg Dortmund 09.30 Biciklizam, Tirreno-Adriatico, Italija 10.30 Fudbal, Japanska J. League 11.30 Auto GP, Monza, Italija, u`ivo 12.30 Fudbal, Bundesliga, Wolfsburg - Bayer Leverkusen 13.00 FIA touring car, Monza, Italija, u`ivo 14.00 Atletika, S[ Istanbul, Turska, u`ivo 15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo, Werder Bremen - Hannover 96 17.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo, Schalke 04 Hamburger SV 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 20.30 Biciklizam, Tirreno-Adriatico, Italija 21.30 Freestyle skijanje 22.15 Hokej na travi, OI kvalifikacije 23.00 Biciklizam, Tour of Taiwan 23.15 Hokej na travi, OI kvalifikacije

SPORT KLUB
07.45 Klupske TV 09.30 Vijesti 09.45 ATP Masters Indian Wells 12.30 Holandska liga: NAC - PSV, direktno 14.30 NBA Live 15.00 Premier League: Swansea Manchester City, direktno

ARENASPORT 1
09.00 Fudbal [panska Liga: Betis - Real Madrid 10.45 Fudbal Italijanska Liga: Palermo - Roma 12.30 Ko{arka Endesa Liga: Lagun Aro - Caja Laboral, prenos 14.30 Fudbal - Italijanska Liga: Preview

ARENASPORT 2
12.00 Ameri~ki Fudbal Nfl: New Orleans Detroit 14.30 Rukomet Copa Del Rey: Polufinale 1 16.00 Rukomet Copa Del Rey: Finale 18.00 Ko{arka Endesa Liga: Valencia - Real Madrid, prenos 20.00 Ko{arka ABA liga: Olimpija Partizan 22.00 Hokej NHL: Toronto Washington

Premier League
15.00
17.00 Premier League: Norwich - Wigan, direktno 19.00 ATP Masters Indian Wells, direktno 21.30 NBA: LA Lakers Boston, direktno 00.00 ATP Masters Indian Wells, direktno 05.00 Premier League: Manchester United WBA 06.45 Ukrainian League: Metalurg Metalist

Ko{arka
12.30
15.00 Fudbal Italija: Multiprenos Milan - Lecce, prenos 17.00 Fudbal Francuska Liga: Dijon - Psg, prenos 19.00 Rukomet Ehf Liga [ampiona: Budu~nost - Oltchim, prenos 21.00 Fudbal Francuska: Montpellier - Caen, prenos 23.00 Fudbal Brazilska Paulista: Botafogo Palmeiras

DISCOVERY

06.00 Peta brzina 06.25 Kako to rade?, 2 epizode 07.15 Grad motora 07.10 Razotkrivanje mitova 09.05 U djeli}u sekunde, 2 epizode 10.00 Vrhunsko graditeljstvo 10.55 Drvosje~e iz mo~vare 11.50 Prljavi poslovi 12.45 Opasan lov 13.40 Razotkrivanje mitova 14.35 Grad motora 15.30 Peta brzina, 2 epizode 16.25 Mo}ni brodovi 17.20 Pograni~na policija, 2 epizode 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Sam u divljini 20.05 Pecanje golim rukama 21.00 Lovac na starine 21.55 Pre`ivljavanje udvoje 22.50 ^udo da sam `iv 23.45 Izgubljeni raj

N. GEOGRAPHIC

08.00 Majka bradavi~astih svinja 09.00 Ludi nau~nik 10.00 Stra`arke u kaznenim zavodima 11.00 [apta~ psima: Rubi, Rana, Bumer i D`o{ 12.00 [apta~ psima: Hari, Bruks, Sueki i trener 13.00 Skriveni svijet: Ostrvo australijskog dinga 14.00 Skriveni svijet 15.00 Strani svijetovi 16.00 Teraformacija Marsa 17.00 Putovanje do ivice svemira 19.00 Avionske nesre}e: ^eoni sudar 20.00 Sekunde do katastrofe: Fuku{ima 21.00 Svjedo~anstvo: Katastrofa u Japanu 22.00 Pronala`enje Atlantide 23.00 Sekunde do katastrofe: Fuku{ima

Rukomet
16.00

VIASAT HISTORY

11.00 Carstvo mora 12.00 Oci, arheolo{ka detektivska pri~a 13.00 Farma iz edvardijanskog doba 14.00 Azijski mu{karci na platnu i ekranu 15.00 Gospodari rata 16.00 Stopama Gustava Malera 17.00 ^ovjekova istorija 18.00 Kako je D`ejn Ostin postala omiljena 19.00 Ubistvo Anrija IV 20.30 Su|enje Bogu 22.00 Ko si zapravo ti? 23.00 Gospodari rata 00.00 Stopama Gustava Malera 01.00 ^ovjekova istorija 02.00 Kako je D`ejn Ostin postala omiljena 03.00 Ubistvo Anrija IV 04.30 Su|enje Bogu 06.00 Ko si zapravo ti?

ANIMAL PLANET

10.00 [kola za gorile 10.25 Posao za psa 10.55 Korvinova avantura 11.50 Priroda Francuske 12.45 Priroda Francuske 13.40 Spa{avanje divljih `ivotinja - 2 epizode 14.35 Ned Bruha - 2 epizode 15.30 Siroti{te za divlje `ivotinje - 2 epizode 16.25 Donald [ulc, stru~njak za otrove 17.20 Velika petorka 18.15 Najd`el Marven - Neotkrivena Kina 19.10 ^udna stvorenja Nika Bejkera 20.05 Ostin Stivens: Najopasnije 21.00 Priroda Francuske 21.55 Ljepota zmija 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Divlje i bez cenzure

UNIVERSAL

01.00 Havaji 5-0, serija 04.00 Sedam Sinbadovih avantura, film 06.00 Ubistva u Midsameru, serija 08.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 12.00 Dobra `ena, serija 13.00 Bra}a i sestre, serija 14.00 Kraljevski bolesnici, serija 15.00 Sedam Sinbadovih avantura, film 17.00 Ubistva u Midsameru, serija 19.00 Misterije Hejvena, serija 20.00 Da li znate ko ste?, serija 21.00 Bra}a i sestre, serija 22.00 Dobra `ena, serija 23.00 Kraljevski bolesnici, serija

TV1000

04.00 Hotel Oaza, igrani film 06.00 Stela, igrani film 08.00 Ljudi od zanata, igrani film 10.00 Skuplje od dragulja, igrani film 12.00 Da~, igrani film 14.00 Mo`da beba, igrani film 16.00 O~i an|ela, igrani film 18.00 Zakletva, igrani film 20.00 Film subotom uve~e: Nepogre{ivi prijatelj, igrani film 22.00 Hotel Oaza, igrani film 00.00 Mikalijina hronika, igrani film 02.00 Pop zvijezda, igrani film

FOX LIFE

10.32 Kako sam upoznao va{u majku, serija 10.50 Kako sam upoznao va{u majku, serija 11.15 @ivot po D`imu, serija 3 epizode 12.30 Do pola i nazad, serija 13.00 Malkolm u sredini, serija 4 epizode 14.40 [tiklama do vrha, serija 15.30 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 16.00 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 16.25 Privatna praksa, serija 2 epizode 18.15 Dveri, serija 19.10 Neobi~na porodica, serija 20.05 Uvod u anatomiju, serija 21.00 Dveri, serija 22.00 Neobi~na porodica, serija 22.55 Lui, serija 23.45 Sestra D`eki, serija

FOX CRIME

08.35 Idili~ni grad, serija 09.20 Monk, serija 10.10 I{~ezla, serija 10.55 Igra sudbine, serija 11.22 Igra sudbine, serija 11.40 Medijum, serija 12.30 Medijum, serija 13.20 Bouns, serija 14.10 Bouns, serija 15.00 Za{titnica svjedoka, serija 15.50 Za{titnica svjedoka, serija 16.40 Prevaranti, serija 17.30 Monk, serija 18.20 Monk, serija 19.10 Red i zakon, serija 20.00 Bouns, serija 20.55 Zlo~ina~ki umovi, serija 21.45 Imitator, serija 22.35 Jedinica, serija 23.25 ^ika{ki kodeks, serija 00.15 Okru`en mrtvima, serija 01.05 Igra sudbine, serija

HBO

06.00 Apartman za dvoje 07.35 Njihova liga, igrani film 09.45 Odgoj za po~etnike, serija 9 10.10 Invictus, film 12.25 Koralina i tajna ogledala 14.05 Viktorija - @ivot mlade kraljice 15.50 Adam 17.30 Hollywood: Na snimanju IX, 11 18.00 Kako izdresirati zmaja 19.40 Odgoj za po~etnike, serija 20.05 Po jutru se dan poznaje 21.50 Luzeri 23.25 Protuudar, film 10 00.15 Jonah Hex 01.35 Legija 03.15 Murjaci s klupe, igrani film 05.00 @ivot je ~udesan, igrani film

CINESTAR

09.00 Daleki ro|aci, igrani film 11.00 Daleki ro|aci II, igrani film 13.15 Anna Nicole, igrani film 15.00 Istina o ljubavi, igrani film 17.00 Knjiga ljubavi, igrani film 19.00 [to `ene vole, igrani film 21.30 Razvedi me, 23.30 Kralj slonova, igrani film 01.15 U sjeni pro{losti, igrani film

Damir Had`i} o me~u protiv Sarajeva

Do pozitivnog
ishoda u fer igri
48. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 11. mart/o`ujak 2012.

SVJETSKI KUP Pretposljednji veleslalom sezone za skija{e

Me{i} ponovo potvrdio B normu
^lan Atletskog kluba Sarajevo Kemal Me{i} ostvario je jo{ jedan zna~ajan rezultat u bacanju kugle. Na prvenstvu ameri~kih univerziteta u Napi (Idaho) Me{i} je osvojio tre}e mjesto s rezultatom 20,44 ~ime je tre}i put potvrdio B normu za olimpijske igre u Londonu i pribli`io se A normi na samo {est cm.

Alexis Pinturault, Ted Ligety i Marcel Hirscher na pobjedni~kom postolju

Ted Ligety potvrdio dominaciju u veleslalomu

Reuters

Ligety slavio u

Kranjskoj Gori
Drugo mjesto osvojio Alexis Pinturault, a tre}e Marcel Hirscher • Kosteli} na 25. mjestu
Ame ri ka nac Ted Li gety, po sli je dvi je fe no me nal ne vo`nje, bio je prebrz za konkurenciju u pretposljednjem veleslalomu sezone u Svjetskom kupu, koji je ju~er vo`en na sta zi Pod ko ren u Kranjskoj Gori. Ligety je tako slavio svoju 11. pobjedu u karijeri s vremenom 2:22,47 minuta. Drugoplasirani je Francuz Alexis Pinturault, a tre}e mjesto pripalo je Austrijancu Marcelu Hirscheru, koji je time na~inio sjajan posao u bici za osvajanje dva od tri kristalna globusa koje pri`eljkuje. Hrvat Ivica Kosteli} je, kao povratnik, svoj nastup okon-

Carlos vjerovatno zavr{io karijeru
Do kraja sezone Rober to Carlos ne}e biti u kadru novog trenera An`ija iz Maha~kale Guusa Hiddinka, objavili su slu`beno iz dagestanskog kluba. Slavni brazilski fudbaler, koji }e idu}eg mjeseca proslaviti 39. ro|endan, nije nastupio u prvoj utakmici nakon zimske pauze. Zavr{nicu jesenjeg dijela sezone, nakon smjene dotada{njeg trenera Gad`ija Gad`ijeva, slavni Brazilac proveo je u ulozi trenera-igra~a. Ve} se neko vrijeme spominje mogu}nost da bi Carlos ovog ljeta mogao zavr{iti igra~ku karijeru i zaposliti se kao li~ni spor tski savjetnik vlasnika kluba, lokalnog tajkuna Sulejmana Kerimova.

Kranjska Gora, veleslalom
1. Ted Ligety (SAD) 2:22,47 minute, 2. Alexis Pinturault (Fra) +1,61, 3. Marcel Hirscher (Aus) +2,03, 4. Massimiliano Blardone (Ita) +2,06, 5. Davide Simoncelli (Ita) +2,40, 6. Matts Olsson ([ve) +2,98, 7. Fritz Dopfer (Njem) +3,03, 8. Aksel Lund Svindal (Nor) +3,04, 9. Steve Missilier (Fra) +3,055, 10. Cyprien Richard (Fra) +3,34.. .25. Ivica Kosteli} (Hrv) +4,64... ~ao na 25. mjestu. Naime, on je prvu trku u kojoj je u~estvovao poslije superkombinacijske pobjede u ruskom So~iju i pauze od ~etiri sedmice zbog povrede koljena, zaklju~io sa 4,64 sekundi slabijim vremenom od pobjedni~kog. Prikazao je vo`nju bez ve}ih gre{aka, ali i isto tako bez suvi{e rizikovanja. Du`i prekid tokom druge vo`nje izazvao je pad 25. skija{a iz prve vo`nje, Italijana Floriana Eisatha, koji je na sredini staze nes(p)retno izgu-

Ukupni poredak

1. Beat Feuz ([vi) 1.250 bodova 2. Marcel Hirscher (Aus) 1.195 3. Ivica Kosteli} (Hrv) 1.049 4. Aksel Lund Svindal (Nor) 1.031 5. Didier Cuche ([vi) 953... bio kontrolu te se zaustavio izme|u dvije za{titne ograde kraj staze. U ge ne ral nom pla sma nu Svjetskog kupa vodi [vicarac Beat Feuz ispred Marcela Hirschera i Hrvata Ivice Kosteli}a.

Uhap{eno 16 navija~a
Nakon naguravanja za vrijeme susreta 16. kola Premijer fudbalske lige u Zenici izme|u ^elika i Vele`a, zbog napada na policiju uhap{eno je pet navija~a ^elika. Neredi su se nastavili i na ulicama grada nakon susreta, a kako se nasilje pro{irilo policija je uhapsila jo{ 11 izgrednika. Na`alost, lak{e su povrije|ena tri policajca na koje su huligani bacali boce, kamenje i baklje. Protiv svih 16 izgrednika bi}e podnesene krivi~ne prijave.

POSLJEDNJE VIJESTI
POGINUO NA SINOV RO\ENDAN - Zlatko Zetica (70) poginuo je u Ivani} Gradu u Hrvatskoj dok je poku{avao da ugasi po`ar koji je zahvatio {talu. Starac je poginuo na ro|endan svog sina POTRESI U SKOPLJU - Serija od {est zemljotresa potresla je ju~er Skoplje. Najja~i potres bio je pet stepeni Merkalijeve skale PUCNJAVA U NI[U - Jedna osoba poginula je sino} u pucnjavi kod diskoteke "Studio" u centru Ni{a. Policija je potvrdila da se pucnjava dogodila. TROJE POGINULIH U KENIJI - Troje ljudi je poginulo, a 40 je ranjeno od eksplozije na autobuskoj stanici u centru Najrobija, dok je osmoro u kriti~nom stanju. U LAVINAMA NESTALO 145 LjUDI? - Najmanje 145 ljudi je nestalo i vjeruje se da su mrtvi nakon {to su lavine zatrpale zaba~eno selo u provinciji Badak{an, na sjeveroistoku Avganistana. NASUKAO SE BROD U NORVE[KOJ - Teretni brod nasukao se u blizini jugozapadne obale Norve{ke i po~eo je da ispu{ta naftu u okolinu. Niko od 14 ~lanova posade nije ugro`en.

Tragedija na ski-crossu u Grindewaldu

Poginuo kanadski skija{, ro|en u Sarajevu
Kanadski skija{ Nick Zori~i} preminuo je subotu nakon stravi~nog pada u trci skicrossa u {vicarskom Grindelwaldu. Nesretni 29-godi{njak se s jo{ dvojicom skija{a istovremeno spu{tao, me|utim, prilikom jednog skoka je proma{io stazu i udario u za{titnu ogradu nakon ~ega je ostao nepomi~no le`ati. Iako su lije~nici odmah reagirali i hitno ga prebacili u bolnicu, od posljedica povreda je tamo preminuo. Utrka u Grindelwaldu je odmah prekinuta, a organizatori su otkazali sve subotnje doga|aje u Svjetskom kupu skicrossa. Zori~i} je ina~e ro|en u Sarajevu, ali je kao petogodi{njak s obitelji preselio u Toronto. Karijeru je zapo~eo u alpskom skijanju, gdje je pet puta osvajao bodove, ali je kasnije oti{ao u atraktivniji, ali i opasniji ski-cross.

EVROPSKE LIGE

ENGLESKA: Evrton - Tot tenham 1:0. NJEMA^KA: Augsburg - Borussia Dormund 0:0. [PANIJA: Malaga - Levante 1:0. Real Sociedad - Zaragoza 3:0, Spor ting Gijon Sevilla 1:0. FRANCUSKA: Brest - Bordeaux 0:2, Evian Thonon Gaillar - Sochaux 2:3, Nice Nancy 1:1, Toulouse - Lorient 1:1, Valenciennes - Saint-Etiene 1:2, Lyon - Lille 2:1. ITALIJA: Palermo - Roma 0:1.

20. KOLO 3
Nick Zori~i}

7
1 7

12 30 40 41
7 4 0 0 0 2 3 0 2 7

JOKER 1 JOKER 2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->