REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 1

SKUPOVI BROJEVA
1. Izračunajte
,
_

¸
¸
− −

,
_

¸
¸

5
1
2
1
5
1
5
1
2
1
2
1
: 1.
100
9
2.
100
21
3.
100
75
2. Izračunajte
12
5
9
4
4
3
3
2


: 1.
3
1
2.1 3. –3
3. 2 je manje od
1
]
1

¸

+

,
_

¸
¸
− −

,
_

¸
¸
+ − 3
15
4
5
2
4
3
2
1
1 :
3
1
2
1
1
za
1. 111/90 2. 121/90 3. 131/90
4. Koliki postotak iznosi
,
_

¸
¸

,
_

¸
¸

,
_

¸
¸

16
1
1
9
1
1
4
1
1
od

,
_

¸
¸
− +

,
_

¸
¸
− ⋅ +

,
_

¸
¸
− ⋅
2
1
2
2
13
3
2
1 9
2
1
1 4
?
1. 1% 2. 10% 3. 100%
5. Koliko postotaka iznosi
,
_

¸
¸

+

,
_

¸
¸

+

,
_

¸
¸

+
5 3
1
1
4 2
1
1
3 1
1
1
od
( )

,
_

¸
¸
− ⋅
− +
2
1
2
2
7
) 5 . 0 1 2 49
?
1. 50% 2. 10% 3. 105%
6. 30% od
1
]
1

¸

+

,
_

¸
¸
− − ⋅ − 75 . 0
5
4
:
3
2
2
1
5
4
3
2
2
1
jednako je:
1. 0.2775 2.2.7753. 27.75
7. 4 ‰ od
1
]
1

¸

+ ⋅

,
_

¸
¸
− − ⋅ − 125 . 18
4
15
2
1
3
1
75 . 0
5
1
2
4
3
je jednako:
1. 0.00714 2. 0.0714 3. 0.714
8. Koliko postotaka iznosi 5 od

24
36
6
10
3
1
2
1
2
9
2
4
2
1
1
3
5
25
+
+

,
_

¸
¸
− ⋅

,
_

¸
¸


?
1. 2% 2. 0,5% 3.100%
9. Koliko postotaka iznosi
,
_

¸
¸
+

,
_

¸
¸
+
2
9
1
1
9
1
1
od
,
_

¸
¸
+

,
_

¸
¸
+

,
_

¸
¸
+
4 2
3
1
1
3
1
1
3
1
1
?
1. 2% 2. 30% 3. 75%
10. Ako %
7
3
8 nekog broja iznosi
9
8
19 : 375 . 4
12
1
3
14
5
2
3
2
625 . 2

,
_

¸
¸
+
⋅ −
, tada je taj broj:
1.
11
100
2.
9
100
3.
3
100
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 2
ALGEBARSKI IZRAZI I RAZLOMCI
1. Rastavi na faktore 2x
4
+ 30 x
3
z +150 x
2
z
2
+ 250 xz
3
1. –2x(-x+5z)
3
2. 2x(x+5z)
3
3. 2x(x+4z)
3
2. Jednostavniji oblik algebarskog izraza (x+1)
4
– 4(x+1)
3
+ 6(x+1)
2
–4(x+1) +1 je:
1. x
4
2. x
4
+ 1 3. (x+1)
4
3. Izračunajte ( ) ( ) ( ) ( ) 1 : 1
2 2 2 2 2 2
+ − − + − + y x y x y x xy
1. xy 2. x 3. 1
4. Rastavite na faktore a
4
+ 4b
4
:
1. (a
2
+2b
2
-2ab)(a
2
+2b
2
+2ab) 2. (a
2
-2b
2
)(a
2
+2b
2
)
5. Nakon skraćivanja razlomka
( ) ( )
( ) ( )
2
2
2
2
2
2
2
2
1 2 1
1 1 2
− − − +
+ − − +
x x x
x x x
dobije se
1. x 2. 1 3. –1
6. Nakon skraćivanja razlomka
2
2 3
3 10
20 4 5
x x
x x x
− +
+ − −
dobije se
1. 2+x 2. –2-x 3. 2-x
7. Nakon skraćivanja razlomka
9 9 4
6 14 4
2
2
− −
+ −
x x
x x
dobije se
1.
3 4
1 4
+

x
x
2.
3 4
2 4
+

x
x
3.
3 4
3 4
+

x
x
8. Nakon skraćivanja razlomka
3 5 2
2 5 2
2
2
− −
+ +
x x
x x
dobije se
1.
3
2

+
x
x
2.
3
2


x
x
3.
2
2

+
x
x
9. Skratite
2 7 4
2
2
− +
+
x x
x
dobije se
1. (4x+2)
1
2. (4x-2)
-1
3. (4x-1)
-1
10. Skratite
( ) ( )
1 3 3
2 3 3 5 2
2 3
2
2
2
2
+ + +
+ + − + +
x x x
x x x x
1. 5x+3 2. 3x+5 3. x+3
11. Skratite
( )( )
( )( ) x x x x
x x x
4 12 7
21 4 16
2 2
2 2
− + +
− − −
1. 1-4x
-1
2. 1+7x
-1
3. 1-7x
-1
12. Skratite
2 7 3
2 18 9
2
2 3
− + −
+ − −
x x
x x x
1. –3x-1 2. –3x+1 3. 3x-1
13. Skratite
24 11
27
2
3
− + −

a a
a
1.
8
9 3
2

+ −
a
a a
2.
a
a a

+ +
8
9 3
2
3.
8
9 3
2

+ +
a
a a
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 3
14. Skratite
2
2 3
9
15 5 6 2
a
a a a

− + −
1. -
3
5 2
2
+
+
a
a
2.
3
5 2
2
+
+
a
a
3.
a
a

+
3
5 2
2
15. Skratite
1 2
5 10 2
2
2 3
+ + −
− − +
x x
x x x
1.
x
x
+
+
1
5
2
2.
x
x


1
5
2
3.
x
x

+
1
5
2
16.
( )
( )
( )
( )
2 2
2 2
2 2
2 2
:
y z x
y z x
z y x
z y x
− −
− +
− −
− +
jednako je
1.
z y x
z y x
+ +
− +
2.
z y x
z y x
+ −
− +
3.
2

,
_

¸
¸
+ −
− +
z y x
z y x
17.
2 2
3 3 2 2
y x
y x
y x
y x





jednako je
1.
xy
y x +
2.
y x
xy
+
3. 2x
18. Za x = 8
-1
i y = 6
-1
vrijednost izraza
2 2
2
4
:
2
1
2
2
2
3
y x
y
y x y x y x −

,
_

¸
¸


+


je
1. 48
-1
2. 48 3. 24
19.
2 2
1 1
y xy xy x +
+
+
jednako je
1.
y
1
2.
y x +
1
3.
xy
1
20. Ako je a = 2/5 onda je

,
_

¸
¸
+
+
+ ⋅
− − +

− x
x x
a ax x x a ax
x
3
3
1
2 2
2
2
2
2 2
1. 2/5 2. 5/2 3. (2/5)x
21. (x+1)% od
1
1
1
:
1
2
1
1
2
2
t ≠
1
]
1

¸


+

,
_

¸
¸

+
+

x
x
x
x
x
x
x
je
1. 10 2. 10
-1
3. 10
-2
22.
( ) ( )
( ) ( ) b a b c a
c a
c b b a

1
]
1

¸

− + −

− + −
: 2
2
3 3
jednako je
1. b-c 2. a-c 3. b-a
23. Reducirajte izraz
( )
( )
( )
( ) ( )
2 2
2 2
2 2
2 2
2 2
2 2
3 2
9
9
3 4
3 4
3 2
x y x
x y
y x
x y x
y x x
x y x
− +

+

− −
+
+ −
− −
1. 1 2. x 3. y
24.
2
5
1
3
2 3
2
2 2 2
− −


+
+ − x x x x x
jednako je
1. (x
3
+2x
2
-x+2)
-1
2. (x
3
-2x
2
-x+2)
-1
3. (x
3
+2x
2
+x+2)
-1
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 4
25.
6
10 3
2
2
− +
− +
a a
a a
:
18 15 2
30
2
2
+ −
− −
a a
a a
jednako je
1.
3
3 2
+
+
a
a
2.
3
3 2

+
a
a
3.
3
3 2
+

a
a
26.
32 2
28 3
:
6 4
7
2
2
2
2

− +

+
x
x x
x x
x x
jednako je
1.
3 2
4


x
x
2.
3 2
4
+

x
x
3.
3 2
4

+
x
x
27.
2
4 3
:
4
16 9
2
2
+



x
x
x
x
je jednako
1.
2
4 3


x
x
2.
2
4 3

+
x
x
3.
2
4 3
+

x
x
28.
2
1
:
6
9
2 3
3
− − +

a a a a
a a
jednako je
1. a 2. a-3 3. –a-3
29.
2
2
2
2 2
3 4
2 5
4 25
9 16

,
_

¸
¸

+

,
_

¸
¸


b a
a
a
b a
jednako je
1.
2
2 2
4 20 25
9 24 16
a a
b ab a
+ +
+ +
2.
2
2 2
4 20 25
9 24 16
a a
b ab a
+ −
+ +
30. Jednostavniji oblik izraza
y x
y x
y
x
y x
xy
y x
+


+
− +
2
je
1. x 2. y 3. x+y
31. Jednostavniji oblik izraza
2 2
2 2
1
1
1
1
1
1
1
1
a a
a
a a
a
a a
a
a a
a
+ −

+
+ +
+
+ −

+
+ +
+
je
1. 0 2. a 3. a
3
32. Jednostavniji oblik izraza
18 15 2
30
6
10 3
2
2
2
2
+ −
− −
− +
− +
a a
a a
a a
a a
je
1.
3
2 3
+

a
a
2.
3
3 2
+

a
a
3.
3
2 3


a
a
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 5
POTENCIJE
1.
4
27
20
15 3
1
2
+

,
_

¸
¸
− −


a a a
a
jednako je: 1. 3 2. 9 3. 12
2. ( ) 3
3
1
1 :
2
4
1
1
+ ⋅
1
]
1

¸

,
_

¸
¸
+

,
_

¸
¸

+

a
a a
jednako je: 1. a+3 2. a-3 3. a-2
3. ( ) ( ) [ ] ( ) ( ) [ ]
1 1 1 1
3 2 1 3 : 1 2 3 2
− − − −
+ − − − − + x x x x jednako je
1.
11
8
+

x
2.
11
8
+ x
3.
11
8


x
4.
2
2
2
2
2
14 23 3
10 11 6
:
21 4
15 11 2

1
]
1

¸

+ −
− +
− −
+ +
a a
a a
a a
a a
jednako je: 1. –1 2. 1 3. –a
5. Za x=2/3, y=-4, 19 % od
1
2 3 2 1
3 4 1
9 3
27

− − −
− −
1
]
1

¸

+ +

y x y x x
y x x
je: 1. 10
-1
2. 10
-2
3. 10
-3
6. Za a=2, 3% od
( )( ) ( )( ) [ ]
1
2 2 1 1 2 3
1 1 1

− − − − − −
− + − − + + a a a a a a
je
1. 0.06 2. 0.6 3. 6
7.
( )[ ]
1
2 2 1 1 2 3
) 1 )( 1 ( ) 1 )( ( 1

− − − − − −
+ − − − + + − x x x x x x x
je
1. x 2. x-1 3. 1+x
8.
1
2
2
2
2
7
1
4
21 4
12 7
16

1
]
1

¸


,
_

¸
¸

− −

+ +

a a a
a a
a a
a
je
1. –a 2. a 3. –a+1
9. Za a=2, b=3, 35 % od
( ) ( ) [ ]
1
2
1 1 2 1 3 4
1 2

− − − − −
+ − + + b a a b a a
je
1. 0.9 2. 0.09 3. 0.009
10. Za a=0.5 i b=1/3 (a+b)
-1
– a(a+b)
-2
+ (1-b
2
)(a+b)
-3
je
1. 216/125 2. 232/125 3. 252/125
11. Pojednostavnite izraz
( )
( )
1
2
1
2
1
1
1
1
1 1


,
_

¸
¸

,
_

¸
¸
+ ⋅ −
a
a
a
a
a
a
a
1. a
a
2. a
a-1
3. a
a+1
12. Nakon skraćivanja razlomka
x x
x
6 2
6

dobije se
1.
( )
x x
3 3 1
1
⋅ −

2. 0 3.
( )
1
3 2


x x
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 6
13. Nakon skraćivanja razlomka
x x
x x
9 2 6
6 2 4
⋅ −
⋅ −
dobije se
1. (2/3)
x
2. (3/2)
x
3. 6
x
14. Nakon skraćivanja razlomka
1 4
1 2 4
1

+ +
+
x
x x
dobije se
1. (2
x
+1)/(2
x
-1) 2. 2
x
+1 3. (2
x
-1)
-1
15. Nakon skraćivanja razlomka
x x
x x x x
2 3
8 12 3 18 3 27

− ⋅ + ⋅ −
dobije se
1.
x x x
4 6 2 9 + ⋅ + 2.
x x x
4 6 2 9 + ⋅ −
16. Pojednostavnite
2
1
2
+ +


+
− +




n n
n n
n n
n n
a a
a a
a a
a a
1. a
-n
+1 2. a
n
-1 3. (a
n
+1)
-1
17. 30 % od
( )
1
1 1 1
1 1
1 1 1
7 1 7 3 2
5 3 2 5
21 14 7 5 −
− − −
− −
− − −
+ ⋅

,
_

¸
¸
− ⋅ +
⋅ + ⋅
− + ⋅
je
1. 1/3 2. ¼ 3. 1/5
18. 120 % od
1
3 2 1
3 2 1
3 2 1
3 2 1
3 3 3
3 3 3
2 2 2
2 2 2

− − −
− − −
− − −
− − −

,
_

¸
¸
− +
+ +

− +
+ +
je
1. 5.4 2. 5.5 3. 5.6
19. 40 % od
1
1
1
1
1
]
1

¸

,
_

¸
¸

,
_

¸
¸
+

,
_

¸
¸

,
_

¸
¸
+






1
3
1
2
1
3
37
33
:
2
4
1
3
2
2 8
5 2
je
1. 13 2. 14 3. 16
20. Izračunajte ( )
2
5 3
2
3
2
2
1
1
2
9
3
2
:
3
8 −









1
1
]
1

¸

,
_

¸
¸

,
_

¸
¸
b a
b
a
ab
a

1. a 2. b 3. 1
21. Izračunajte
1 5
3
1
1
2
2
6
10 :
5 2
5







1
1
]
1

¸

,
_

¸
¸

,
_

¸
¸
y x
x
y
y
x
1. 2y
4
2. 2x
4
3. 2y
-4
22. 5 % od broja
( )
3 4
1
4 2 8
3 5 3
5
1
125 9 5 9 3



⋅ ⋅

,
_

¸
¸
⋅ ⋅ + ⋅ ⋅
je: 1. 3/2 2. –2 3. 2
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 7
K O R I J E N I
1. Vrijednost izraza
4
3
3
2
3
1
2
1
256 27 64 64 + − −
iznosi
1. 38 2. 45 3. 59
2. 50 % od
( )
2
1
3
2
3
1
4 2 . 0
2
27
1
1 125
3
1
2 32 1
7
1



,
_

¸
¸

,
_

¸
¸
+ + ⋅
,
_

¸
¸
⋅ + −
,
_

¸
¸
je
1. 2.5 2. 25 3. 250 4. 2500
3. 50 % od
( ) ( )
1
3
1
3 0
5 5 . 0
27
8
5 . 0 3
2 16 9 5



− −
1
1
1
1
1
]
1

¸

,
_

¸
¸
⋅ + −
⋅ + ⋅
je
1. 2 2. 3 3. 4 4. 5
4. 70% od
( ) ( )
( ) [ ]
¹
¹
¹
¹
¹
;
¹
¹
¹
¹
¹
¹
'
¹
+ −

,
_

¸
¸
− + ⋅

,
_

¸
¸






1 2 , 0
121
1
125 , 0 2
27
1
1
5 , 0
1
4 3
1
1. 1.8 2. 2.8 3. 3.8 4. 4.8
5. Pojednostavnite izraz
2
1
2
1
2
2
1
2
1
2
2
3
1
2





+

+



a a
a
a a
a a
a
1. a 2. –a
1/2
3. a
-1
6. Izračunajte
a
a
a
a
a
a
a
a
+



+
+

+

+
1
1
1
1
1
1
1
1
1. –a 2. a 3. 1/a 4. -1/a
7. Izračunamo li
5 4 9 5 4 9 + ⋅ −
dobit ćemo
1. 1 2.
2
3. 3 4. 5
8. Vrijednost izraza
2 2
3 2 3 2 3 2 3 2
,
_

¸
¸
− − + +
,
_

¸
¸
− + + jednaka je
1. 4 2. 6 3. 8 4. 2
9. Vrijednost izraza
( )
2
2 3 6
3 2
27 8

,
_

¸
¸
+


je
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 8
1. 0 2. 1 3. 2 4. 3
10. Vrijednost izraza
( ) ( )
6 2
2 5 6 5
2
1 1
+
− + +

− −
je
1. 1 2. 2 3. 3 4. 4
11.
% 2
od
( ) 15 4 3 5 + −
iznosi
1. 0.02 2. 0.04 3. 0.06 4. 0.08
12. Nakon skraćivanja razlomka
x
x x x
2 4
16 24 12 2
3

− + −
, dobije se:
1. 4 4 + + x x 2. 4 4 − − x x 3. 4 4 − − − x x
13. Jednostavniji oblik razlomka
1
1
3
2
− + −

x x x
x
1. - x +1 2. - x -1 3. x +1 4. x -1
14. Jednostavniji oblik razlomka
6 4
54 108 72 16
2
1
2
1
2
3

− + −
x
x x x
je:
1.
9 3 1 4
2
1
+

,
_

¸
¸


x x
2.

,
_

¸
¸
+ +

9 3 1 4
2
1
x x
3.
9 3 1 4
2
1
+

,
_

¸
¸
+ x x
15. Izračunajte
2
2
1 1
2
2
2
1
1
]
1

¸

,
_

¸
¸
+
− +

− −
x
x
x
1. x 2. 1/x 3. 2x 4. 2/x
16. Izračunajte
( )
3
4
4
2 2
2 2 0625 , 0
3 2 3 2 3 2 3 2

,
_

¸
¸
− − + +
,
_

¸
¸
− + +
1. 1 2. 16 3. 32 4. 64
17.
2
3 3
1

,
_

¸
¸

,
_

¸
¸
+


b a
b a
ab
b a
b a jednako je:
1. -1 2. 1 3. a-b 4. a+b
18.
b a b a
b a b a
b a b a
b a b a
4 4 4 4
4 4 4 4
4 4 4 4
4 4 4 4
− + +
− − +
+
− − +
− + +
jednako je:
1. a/b 2. 2a/b 3. a/(2b) 4. (a-b)/b
19. Pojednostavnite izraz
4 3 2 5 6 5 3
: a a a a ⋅ ⋅
1.
20
a 2.
20 3
a
3.
20 7
a
4.
20 11
a
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 9
20. Izračunajte
( ) ( )
6 5 4 3
5
: x x x x x x ⋅
1
]
1

¸

⋅ ⋅ ⋅
1. x x 2.
3 3
x x 3.
4 4
x x
21. Svedite na jedan korijen
x
1.
6
x 2.
8
x 3. x 4.
3
x
22. Svedite na jedan korijen
3 2
x x
1.
6 5
x
2.
8
x 3. x 4.
6
x
23. Svedite na jedan korijen
4
3 x
y
x
x
y
1.
3
x 2.
3
y 3.
12
x 4.
12
y
x
24. Svedite na jedan korijen
3
2
1
x x
y
y
x
1.
12
x 2.
12
y 3.
3
xy
25. Izračunajte
9 5
6 3 2
x x
x x x ⋅
1.
6
x 2.
4
x 3.
3
x 4. x
26. Racionaliziraj nazivnik
1 7
6

1. 7 2. 1 7 + 3. 7 6
27. Racionaliziraj nazivnik
7 6 16
2
+

1. 7 3 8 − − 2. 7 3 8 − 3. 7 3 8 + − 4. 7 3 8 +
28. Racionaliziraj nazivnik
2 3 3 2
6
+

1. 3 2 + 2. 6 3. 3 2 − 4. 2 3 −
29. Racionaliziraj nazivnik
2 3 3 2
2 3 3 2

+

1. 6 2 5 − − 2. 6 2 5 + 3. 6 2 5 + −
30. Racionaliziraj nazivnik
4 4
2 3
1


1.
4 4 4 4
8 12 18 27 + + + 2.
4 4 4 4
8 12 18 27 − − +
31. Racionaliziraj nazivnik
2 3 1
4
− +

1. 2 6 2 − + 2. 2 6 2 + − 3. 2 3 2 − +
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 10
32. Racionaliziraj nazivnik
2 3 1
2 2 3 2 2
+ +
− −

1. 6 2 − 2. 6 2 + 3. 6 2 − −
33. Racionaliziraj nazivnik
3 2 5
6 2
− −

1. 5 3 2 − − − 2. 5 3 2 + − − 3. 5 3 2 + + −
34. Racionaliziraj nazivnik
2 2
2 2

+

1.
1 2 + −
2.
1 2 +
3.
1 2 − −
35. Racionaliziraj nazivnik
1 2
2
3
3


1.
3 3
4 2 2 + +
2.
3 3
4 2 2 + −
3.
3 3
4 2 2 − −
36. Racionaliziraj nazivnik
4
125
1

1.
5
5
4
2.
4
5 3.
4
5 5
37. Racionaliziraj nazivnik
3 3
1

1.
3
3
4
2.
4
3 3.
4
3 3
38. Racionaliziraj nazivnik
4
64
4
1.
2
2.
4
2
3.
3
4
39. Racionaliziraj nazivnik
5 5
1
1.
5
5
2.
5
5
4
3.
4
5
40. Racionaliziraj nazivnik
3
5
10
1.
3
5 2.
3
25 2 3.
3
25
41. Izračunajte
225 223
1
...
7 5
1
5 3
1
3 1
1
+
+ +
+
+
+
+
+
1. 15 2. 7 3. 1 4. 7
42. Izračunajte
( ) ( ) ( )
1 1 1
121 119 ....... 5 3 3 1
− − −
+ + + + + +
1. 3 2. 5 3. 7 4. 9
JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE
1. Realno rješenje jedndžbe 8 ) 1 ( 6 1 · + + − x x pripada skupu:
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 11
1: [ ] 30 , 6 2. [ ] 29 , 2 3. [ ] 40 , 30
2. Zbroj dva realna rješenja jednadžbe 5 2 15 · − + + x x jednak je:
1. –13 2. –14 3. –15
3. Rješenje jednadžbe 16 4 1 2 4 + · − + + x x x je
1. prirodni broj 2. iracionalni broj 3. negativni cijeli broj
4. Za koju vrijednost parametra a jednadžba
a
x
a
ax x
a
4
3
2
3
3 2
·



− ima pozitivno
rješenje? 1.
+∞ ∪ ∞ − , 3 5 . 0 ,
2.
3 , 5 . 0
5. Za koju vrijednost parametra m je rješenje jednadžbe m(x-2) +x+1=0 veće od 1 ?
1. <-∞,1> 2. <1,+∞> 3. <-∞,-1>∪<2,+∞>
6. Riješite nejednadžbu 5(1-x)-7 > 3(x+2)-1
1. x<7/8 2. x>7/8 3. x<-7/8
7. Riješite nejednadžbu ( ) 3 3
3
+ < + x x
1. <-∞,-4>∪<-3,-2> 2. <-4,-2>
8. Riješenje nejednadžbe ( ) ( ) 1 1 3 1
3 2 3
− > + − + x x x je svaki realni broj x
1. x>-
3
1
2. x<-
3
1
3. x<-3
9. Skup svih realnih rješenja nejednadžbe –3x
2
+7≤-(x-3)
2
– (x+3)
2
je
1. [-5,5] 2. <-∞,-5]∪[5,+∞>
10. Riješite nejednadžbu
( ) ( )
( ) ( )
0
4 3
2 1
4 3
2

+ +
+ +
x x
x x
1.<-∞,-1] 2. <-3,-1] 3. [3,+∞>
11. Skup rješenja nejednadžbe
( )( ) 0 12 6
1
2 2
> − + − +

x x x x
1. <-∞,-4> 2. <-4,-3>∪<2,3> 3. <-∞,-4>∪<-3,2>∪<3,+∞>
12. Rješenje nejednadžbe 0
2
30 11
2
2

− −
+ −
x x
x x
je
1. <-∞,-1>∪<5,+∞> 2. <-∞,-1>∪<2,5]∪[6,+∞>
13. Skup rješenja nejednadžbe 0
3 3
3
2 3
>
− − +
+
x x x
x
je
1. <-∞,-3>∪<1,+∞> 2. <-∞,-3>∪<-3,-1>∪<1,+∞>
14. Rješenje nejednadžbe 1
1
3
>

+
x
x
je
1. <-∞,-3> 2. <-3,-1> 3. <1,+∞>
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 12
15. Skup rješenja nejednadžbe
3 4
5
4 3
4
+
<
− x x
je
1.
4 / 3 ,− ∞ −
2.
3 / 4 , 4 / 3 32 , − ∪ − ∞ −
16. Rješenje nejednadžbe
3
1 1
+
+
− >
x
x
x
je
1. <-3,-2> 2. <-∞,0> 3. <-∞,-3>∪<0,+∞>
17. Skup svih cjelobrojnih rješenja 1
6 2
9 7

+

x
x
je
1. ¢ 2. {1,2,3} 3. {-2,-1,0,1,2,3}
18. Skup rješenja nejednadžbe 0
2
2 2
2 3
<
+
− + −
x
x x x
1. <-2,1> 2. <-1,0> 3. <-1,1>
19. Skup rješenja nejednadžbe
( ) ( )
0
1 1
1
2
3
>
− −

x x
x
1. <-∞,-1>∪<1,+∞> 2. <-1,1> 3. R\{-1,1}
20. Skup rješenja nejednadžbe 0
9 3 3
2
2 3
>
− − +
+
x x x
x
je
1. <-3,-2>∪<- 3 , 3 > 2. <-∞-3>∪<-2,- 3 >∪< 3 ,+∞>
21. Skup rješenja nejednadžbe 0
4 2 2
1
2 3
>
+ + + x x x
je
1. <-∞-2>∪<-2,+∞> 2. <-2,+∞>
22. Skup rješenja nejednadžbe 0
16 4 4
1
2 3

+ + + x x x
1. <-∞,-4> 2. <-∞,-4] 3. <-∞,-4>∪<-2,2>∪<2,+∞>
23. Skup rješenja nejednadžbe 0
20
2
2

+ − −

x x
x
je
1. <-4,2]∪<5,+∞>2. [-4,2]∪<5,+∞>
24. Skup rješenja nejednadžbe
( )
( )
0
1 3
1
2
>
+

x
x x
je
1. <-∞,-1>∪<-1,0>∪<1,+∞> 2. <0,+∞> 3. <-∞,0>∪<1,+∞>
25. Skup rješenja nejednadžbe
( )
( )
0
1
1 2
3
<
+

x
x
je
1. <-1,1> 2. <-∞,1> 3. <-∞,1>∪<1,+∞>
26. Skup rješenja nejednadžbe
( )
0
2 2
2
3

+
+
x
x x
1. <-∞,0] 2. [0,+∞> 3. <-∞-2>∪<-2,0]
APSOLUTNA VRIJEDNOST. JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE S
APSOLUTNOM VRIJEDNOŠĆU
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 13
1. Ako je x<-3, onda je |1-|1-|1+x|||jednako
1. –x-3 2. x+1 3. 3+x
2. Ako je x<-2, onda je |1-|1-|1-x|||jednako je
1. x-1 2. x+1 3. –x-1
3. Zbroj rješenja jednadžbe 3|x-1|-(x-1) = 5 iznosi
1. 7/2 2. 5/2 3. 13/4
4. Umnožak rješenja jednadžbe |3x-9|= x-1 je
1. 10 2. 4 3. 2/5
5. Umnožak korijena jednadžbe |5x+2|=1 je
1. 3/25 2. –3/25 3. 1/25
6. Umnožak rješenja jednadžbe
2
1
1
·
+ x
iznosi
1. nema rješenja 2. –1/2 3. –1/4
7. Zbroj rješenja jednadžbe
1
1
1
·
− x
jednak je
1. 2 2. –2 3. 0
8. Rješenje jednadžbe |x-1|=|x|pripada skupu
1. ∅ 2. <0,1> 3. <1/2,1>
9. Rješenje jednadžbe |x-2|=|x|pripada skupu
1. ∅ 2. <0,2> 3. <0,1>

10. Rješenje jednadžbe |x|- 3 = 2|x|+2 pripada skupu
1. ∅ 2. {-5,5} 3. <0,5>
11. Zbroj rješenja jednadžbe
x x 2 3
5
8
3 2
1

· +

jednak je
1. 1 2. 2 3. 3
12. Zbroj kvadrata svih rješenja jednadžbe ||x+1|-|x-1||=1 iznosi
1. ½ 2. 2 3. ¼
13. Zbroj svih rješenja jednadžbe x|x|-4x=0 je
1. 0 2. 4 3. –2
14. Sva rješenja jednadžbe |1-2x|+1=|2-3x|pripada skupu
1. {-2,0,2,4,6} 2. {-1,1,3,5,7}
15. Riješite u skupu R nejednadžbu |5x-1|≤3x+1
1. [0,1] 2. <-3,8] 3. <0,6>
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 14
16. Skup cjelobrojnih rješenja nejednadžbe |3-x|<2 je
1. {2,3,4} 2. {1,2,3,4,5}
17. Skup rješenja nejednadžbe
5
3
1 2

− x
je:
1. <0,+∞> 2. <-7,8> 3. [-7,8]
18. Skup svih rješenja nejednadžbe |x-1|≤ x+1 jednak je
1. [0,+∞> 2. <-∞,-1> 3. <0,1>
19. Skup svih realnih rješenja nejednadžbe |1- x|+0.5 0 ≥ jednak je
1. R 2. ∅ 3. [1,+∞>
20. Skup svih rješenja nejednadžbe |x+1|>3|x+2|u skupu Z je
1. ∅ 2. jednočlani skup 3. dvočlani skup

21. Rješenje nejednadžbe |x+1|+|2x+3|<4 na skupu Z je skup od
1. jednog elementa 2. dva elementa 3. 3 elementa
22. Koliko je različitih rješenja na skupu N ima nejednadžba
2 1
1 2
3
1
− +
− −
>
x
x
1. 1 2. 2 3. 3
23. Nejednadžba 0
2 3 3
< + + + x x x x na skupu R ima
1. jedno rješenje 2. ∞ mnogo rješenja 3. nema rj.
24. Rješenje u skupu R nejednadžbe
1
1
2


+
x
x
je
1.
∞ − ,
2
1
2.
1 ,
2
1

3.
+∞ ∪

¸

− , 1 1 ,
2
1
25. Skup je svih rješenja nejednadžbe
( ) ( ) 0 2 1 2
1
≥ − − +

y y
jednak
1. <-2,4] 2. <1,5] 3. [0,1>∪<1,4]
26. Rješenja nejednadžbe |x
2
– 5x| 6 ≤ pripadaju skupu
1. <-1,3>∪<3,6> 2. [-1,2]∪[3,6]
27. Rješenje sustava nejednadžbi 1
2 2 ≤ − ≤ x
je skup
1. [0,1]∪[3,4] 2. [3,4] 3. <0,1>

<3,4>
28. Odredite skup svih realnih rješenja sustava
2 1
1
< −
< +
x
x x
1. <-∞,0> 2. <-1,0.5> 3. <0,+∞>
P O L I N O M I
1. Ostatak pri dijeljenju polinoma f(x) = x
28
– 3x + 3 polinomom g(x)= x – 1 je:
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 15
1. 28 2. 0 3. 1
2. Odredite realan broj b takav da polinom f(x)= x
6
+x
3
+b bude djeljiv polinomom g(x)=
x
3
+2.
1. –2 2. 4 3. –8
3. Odredite ostatak dijeljenja polinoma f(x)= x
5
–3x
3
+x –4 s polinomom g(x)= x
2
- x +1.
1. 1 2. –1 3. 0
4. Odredite ostatak dijeljenja polinoma f(x)= 2x
4
–3x
3
+ 4x
2
- 30x +6 s polinomom g(x)=
x
2
-3x+1.
1. 2 2. 0 3. –5
5. Za koju vrijednost parametra a je polinom f(t)= t
3
+ at +1 djeljiv polinomom g(t)=t-2?
1. a=1 2. a= -9/2 3. a= 9/2
6. Ostatak pri dijeljenju polinoma f(x)= x
7
+1 polinomom g(x)= x
2
–1 je polinom
1. x-1 2. –x+1 3. x+1
7. Polinom f(x)= x
4
+ax
2
+b djeljiv je polinomom g(x)= x
2
+2x +5, ako je
1. a=6, b=25 2. a=-3, b=25 3. a=5, b=25
8. Ostatak pri dijeljenju polinoma f(x)= x
33
+ x
32
+x
31
+….+x+1 polinomom g(x)=x+1
jednak je: 1. 0 2. 33 3. –1
9. Polinom f(x)= x
5
+3x
4
+ ax
3
–2x+6 je djeljiv polinomom g(x)= x+1 ako je a:
1. 5 2. 8 3. 10
10. Polinom f(x)= 3x
4
+ x
3
- ax +6 je djeljiv polinomom g(x)= x-2, ako je a jednako:
1. 25 2.18 3. 31
11. Ostatak r(x) pri dijeljenju polinoma p(x)= x
3
– 5x
2
+3x –2 s polinomom g(x)= x
2
-x +1
iznosi: 1. –2x+2 2. 2x-2 3. x-4
12. Ostatak pri dijeljenju polinoma p(x)= 2x
4
–3x
2
+3x –1 s polinomom q(x)= (x-1)
3
je
1. 9x
2
-13x+5 2. 9x
2
+13x+5 3. 9x
2
-13x-5
13. Za koju je realnu vrijednost parametra a, polinom 3x
3
- ax
2
+ 13x+ a djeljiv binomom
3x+1? 1. –1 2. 5 3. –5
14. Ostatak dijeljenja polinoma P(x)= 100x
100
–10x
10
-x-1 polinomom R(x)= x-1 iznosi
1. 1 2. 11 3. 88
15. Odredite c∈R tako da se prilikom dijeljenja (2x
3
+cx
2
+4x+1):(x-2) dobije ostatak 1.
1. –2 2. –4 3. -6
16. Odredite b∈R za koji je polinom P(x)= bx
3
–3x
2
+4x +1 djeljiv binomom R(x)= x-1.
1. –1 2. –2 3. –3
17. Polinom P(x)= x
4
+ x
3
–7x
2
–x + 6 djeljiv je binomom
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 16
1. x+2 2. x+3 3. x+4
18. Polinom P(x)= 3x
4
+23x
3
+56x
2
+52x + 16 djeljiv je binomom:
1. x-3 2. x-4 3. x+4
19. Ostatak R(x) pri dijeljenju polinoma P(x)= 3x
4
+ 23x
3
+56x
2
+52x+16 s binomom
Q(x)=x+8 je: 1. 39 2. 151 3. 3696
20. x=1 je nultočka polinoma P(x)=x
3
–x
2
-x+1 kratnosti:
1. nije nultočka 2. 1 3. 2
21. x=2 je nultočka polinoma P(x)= x
3
–5x
2
+8x –4 kratnosti:
1. nije nultočka 2. 1 3. 2
22. x=-2 je nultočka polinoma P(x)= x
3
–5x
2
+8x –4 kratnosti:
1. nije nultočka 2. 1 3. 2
23. x=1 je nultočka polinoma P(x)= x
3
–1 kratnosti:
1. nije nultočka 2. 1 3. 2
24. Polinom P(x)= x
3
- x
2
- x- 2 podijelite polinomom Q(x)= x – 2.
1. x
2
+x+1 2. x
2
-x+1 3. x
2
+x-1
25. Polinom P(x)= x
3
- 5x
2
+8x- 4 podijelite polinomom Q(x)= x – 1.
1. x
2
+x 2. x
2
-4x+4 3. x
2
+4
26. Odredite ostatak dijeljenja polinoma f(x)= x
1996
+x
1997
+x
1998
+x
1999
+x
2000
s polinomom
g(x)=x
2
– 1.
1 2x+3 2.-2x+3 3.2x-3
27. Odredite ostatak dijeljenja polinoma f(x)=x
16
+ x
9
+x
5
+1 s g(x)= x+1.
1. 0 2. 1 3. 2
28. Ostatak r pri dijeljenju polinoma f(x)= x
20
+ax + 3 polinomom g(x)= x+1 jednak je 3,
ako je a jednako:
1. 1 2. 2 3. 3
29. Za koju vrijednost parametra a je ostatak pri dijeljenju polinoma f(u)= u
5
+ u
2
+ au +5
polinomom g(u)=u-1 jednak 3?
1. –4 2. 0 3. –5
30. Ako je polinom P(x)= -x
4
+2x
3
+ax
2
+bx-2 djeljiv polinomom Q(x)= -x
3
+x+1, tada je
b a ⋅ jednako:
1. –2 2. –1 3. 0
31. Ako je ostatak prilikom dijeljenja polinoma P(x)= x
4
+ax
2
+bx+c polinomom Q(x)=
(x-1)
3
nula , tada je c b a ⋅ ⋅ jednako:
1. 0 2. 144 3. –48
32. Skup realnih rješenja nejednadžbe x
3
– 6x
2
+ 11x – 6 < 0 je:
1. <-∞,1>

<2,3> 2. <1,3> 3. <1,2>
KOMPLEKSNI BROJEVI
1. Kompleksni broj
i
i
3 2
3 2

+
jednak je
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 17
1. i
13
12
13
5
+ − 2. i
13
12
13
5
+ 3. i
13
12
13
5
− − 4. i
13
12
13
5

2. Ako je z= 4+3i, onda je


+

z z
z z
1
jednak:
1. 4/13i 2. 3/13i 3. 2/13
3. Imaginarni dio kompleksnog broja z = ( ) ( ) ( ) 7 2 7 15 12 9 − + − i i i je
1. 126 2. 127 3. 128 4. 129
4. Imaginarni dio kompleksnog broja ( ) ( )
2 3
5 3 3 2 i i − + je
1. 1233 2. 12343. 12354. 1236
5. Apsolutna vrijednost kompleksnog broja
2 3
6 2
i
i
+

je
1. 6 2.
2
3. 3
6. Izračunajte
( )

,
_

¸
¸
+ + i i
5
3
5
1
: 2 4
1. -5-5i 2. 5+5i 3. 5-5i
7. Izračunajte z
1
+2z
2
-3z
3
, ako je z
1
= 3 - i, z
2
= 0.5 – 3i, z
3
= 2 – 3i
1. -2-2i 2. -2+2i 3. 2-2i
8. Izračunajte
( )
4
33 96 252
2

+ − i i i
ako je i=
1 −
1. -2
-4
2. -2
-3
3. -2
-2
4. -2
-1
9. Izračunajte i
27
– i
13
+ i
25
+ i
128
– i
350
1. 2 - i 2. -2 + 3i 3. 2 - 3i
10. Apsolutna vrijednost kompleksnog broja
3
1
2 i
i
i + + jednaka je
1. 3 2. 0 3. 2
11. Imaginarni dio kompleksnog broja
i
i
− 1
jednak je
1. 2 2. -1/2 3. ½
12. Izračunajte
1 3
25 5
− +
− −
1. i+2 2. 1-2i 3. -1-2i
13. Ako je i imaginarna jedinica, umnožak
33 3 2
i i i i ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ jednak je
1. 1 2. i 3. –i
14. Ako je z
1
= -2 + i, z
2
=1 – 2i, vrijednost izraza
2
2
2
1
1 2
2
1
z z
z z z z


− −
jednaka je
1. -1 2.1 3. –i
15. Rješenje jednadžbe
i i z z z 2 4 − · ⋅ + ⋅

je kompleksni broj z
1. -2 + i 2. 2-i 3. 2 + i
16. Kompleksni broj z rješenje je jednadžbe
i z z 2 1+ · −

, ako je z
1. 3+2i 2. 2+3i 3. 1,5+2i
17. Umnožak (1 - i)(1 + i)(1 + i
2
)(1 + i
4
)(1 + i
8
)(1 + i
16
) jednak je
1. -1 2. 6 3. 0
18. Realni dio kompleksnog broja z, z = (1+ i)
5
jednak je
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 18
1. -8 2. -2 3. -4
19. Ako je z =
( )
( )
4
3
2 1 2
3
i i
i
+

, onda je
z
jednak
1. 1 2. 4/9 3. ¾
20. Ako je z =
( ) ( )
3
6
3 1 2 i i i − − ⋅ −
, onda je
z
jednak
1. 64 2. 128 3. 256
21. Ako je z =
2
3 1 i −
tada je
z z −
2
1
jednako
1. 0 2.1 3. -1
22. Imaginarni dio kompleksnog broja
4
31
21
1
1

,
_

¸
¸
+
+
i
i
je
1. 1 2. 2 3. 0
23. Realni dio kompleksnog broja
9
2
3
2
1

,
_

¸
¸
+ − i je
1. -1 2. 1 3. -0,5 4. 0,5
24. Izračunajte vrijednost izraza
( )
10
2 2 i +
1. -1024 2. 1024 3. 1024i
25. Izračunajte
111 110 3 2
111 110 3 2
....
....
i i i i i
i i i i i
⋅ ⋅ ⋅
+ + + + +
1. 1 2. -1 3. i
26. Imaginarni dio kompleksnog broja z = (3-5i)
3
je
1. -10 2. -198 3. -12
27. Realni dio kompleksnog broja z =
( )
3
16 2 − +
je
1. -85 2. -86 3. -88
28.
4
1
1

,
_

¸
¸
+

i
i
jednako je
1. -1 2. i 3. 1
29. Vrijednost izraza
6
2
1
2
3

,
_

¸
¸
+ i je
1. -1 2. 1 3. 3
30. Odredite cijele brojeve n za koje je 1 − ·
n
i
1. n=-k 2. n=2k+1 3. n=2k+4 4. n=2+4k
31. Odredite cijele brojeve n za koje je 1
1
·
− n
i 1.
n=1+4k, kεZ 2. n=2+4k 3. 2k+1 4. 4+2k
KVADRATNA JEDNADŽBA
1. Za koji je p umnožak rješenja jednadžbe p(x
2
-1)= 2px+3 jednak 2?
1. 1 2. –1 3. 2
2. Nađi c u kvadratnoj jednadžbi x
2
– 4x + c = 0 ako je x
1
2
+x
2
2
= 40.
1. c= 12 2. c= -12 3. c= 24
3. Zbroj kubova korijena jednadžbe x
2
+ 2x + 2 = 0 je:
1. 8 2. 4 3. 2+i
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 19
4. U jednadžbi 2x
2
– x + m – 1 = 0 odredi m tako da bude x
1
3
+ x
2
3
= 1.
1. m= 1 2. m=-6 3. m=-1/6
5. Za jednadžbu 2x
2
– 3x – 5 = 0 izračunaj x
1
2
x
2
+ x
1
x
2
2
.
1. –4/15 2. –15/4 3. 15/4
6. Odredite vrijednost slobodnog koeficijenta c kvadratne jednadžbe x
2
+14x + c = 0
takvog da razlika njezinih rješenja bude jednaka 6.
1. 32 2. 36 3. 40
7. Koeficijent b kvadratne jednadžbe x
2
+ bx + c = 0 kojoj su rješenja 3/2 i 2/3 jednak
je: 1. –7/6 2. –11/6 3. –13/6
8. Umnožak svih koeficijenata jednadžbe x
2
+ bx + c = 0 kojoj su poznata rješenja i-1 i
–i -1, jednak je:
1. 1 2. 2 3. 4
9. Napiši kvadratnu jednadžbu čije je jedno rješenje
i − 2
1
1. 5x
2
-4x+1=0 2. 5x
2
+4x+1=0 3. 5x
2
-4x-1=0
10. Realni broj a za koji jednadžba (a+2)x – 8x –5a + 8 = 0 ima jednaka realna rješenja,
jednak je:
1. 2/5 ili 0 2. –2/5 ili 0 3. 1/5 ili 0
11. Za koji m∈R jednadžba x
2
+ x + m = 0 ima jedinstveno rješenje?
1. m=1/4 2. m=-1/4 3. m=1/2
12. Za koji k∈R jednadžba 2kx
2
– x – 1 = 0 ima realna i različita rješenja?
1. k<-1/8 2. k>-1/8 3. k≥ -1/8
13. Za koji m∈R jednadžba 3x
2
– 2x + m = 0 ima realna rješenja?
1. m<1/3 2. m>1/3 3. m≤1/3
14. Za koji m∈R jednadžba x
2
– 2x + m = 0 ima dvostruko realno rješenje?
1. m= 4 2. m= 1 3. m = -1
15. Za koje k∈R jednadžba (x+2)
2
= k(2x+1) nema realna rješenja?
1. <0,3> 2. k<3 3. k>3
16. Za koji m∈R jednadžba x
2
+ mx + 4 = 0 nema realna rješenja?
1. <-4,4> 2. <–16,16> 3. m<-4 ili m>4
17. Za koji m∈R jednadžba m
x x
· +

,
_

¸
¸

1
4
1
2
ima dva realna rješenja?
1. m≥ 15/4 2. m>15/4 3. m<15/4
18. Za koji m∈R jednadžba mx(x-1)= x
2
– 1 ima realna rješenja?
1. m∈R 2. ∅ 3. m=2
19. Nađi zbroj rješenja jednadžbe
0 4 · − ⋅ x x x
.
1. 0 2. 4 3. –4
20. Rješenja jednadžbe x
2
+
0 3 3 · − − x
su:
1. 0 i 1 2. 1 i 2 3. 2 i 3
KVADRATNA FUNKCIJA
1. Skup svih realnih rješenja nejednadžbe –3x
2
+ 7 ( ) ( )
2 2
3 3 + − − − ≤ x x je
1.
] [ ) +∞ ∪ − ∞ − , 5 5 ,
2. [ ] 5 , 5 −
2. Skup svih cjelobrojnih rješenja nejednadžbe 12 + x – x
2
0 ≥ je
1. {-3,-2,-1,0,1,2,3,4} 2. [ ] 4 , 3 −
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 20
3. Rješenje nejednadžbe 0
18 15 3
4
2
2
>
+ +

x x
x
je
1. <-3,2> 2. <-∞,-3>

<2,+∞>
4. Funkcija f(x)= x
2
– 3x +2 poprima negativne vrijednosti za svaki x iz
intervala:
1. <-∞,0> 2. <0,1> 3. <1,2>
5. Odredite sve parametre t∈R tako da polinom f(x)= tx
2
–3x + t poprima
negativne vrijednosti za svaki x∈R.
1. <∞,-3/2>

<3/2,+∞> 2. <-∞,-3/2>
6. Odredite sve parametre t∈R tako da polinom f(x)= (t-1)x
2
–3x + (t-1)
poprima pozitivne vrijednosti za svaki x∈R.
1. t>5/2 2. t<-1/2
7. Odredite sve parametre t∈R takve da polinom f(x)= -tx
2
+2x+1 nema nul
točaka.
1. <-∞,-1> 2. <-1,+∞> 3. t = -1
8. Odredite sve parametre t∈R takve da polinom f(x)= 2tx
2
+4x+1 ima jednu
nultočku
1. <-∞,2> 2. t=2 3. <-2,2>
9. Odredite sve parametre t∈R takve da polinom f(x)= tx
2
+3x+1 ima dvije
nultočke
1. <-∞,9/4> 2. <-∞,3/2>
10. Interval rasta funkcije f(x)= 5x
2
–26x + 5 je
1. <-∞,-2.6> 2. <-2.6,0> 3. <2.6,+∞>
11. Interval pada funkcije f(x)= 11 6
2
1
2
− + − x x je
1. <-∞,-6> 2. <-∞,0> 3. <6,+∞>
12. Kvadratna funkcija f(x)= ax
2
+ bx + 49 ima tjeme T(-8,1). Koeficijent b je:
1. 10 2. 12 3. 14
13. Odredite koeficijent b∈R kvadratne funkcije f(x)= x
2
+ bx + c ako graf te
funkcije dira os x u točki T(1,0).
1. –2 2. –1 3. 0
14. Za koju vrijednost x∈R kvadratna funkcija f(x)= (x-2)
2
+(x-3)
2
+(x-4)
2
ima
najmanju vrijednost?
1. 1 2. 2 3. 3
15. Kvadratna funkcija f(x)= c bx x + + −
2
2
1
ima maksimum u M(6,7).
Koeficijent c je:
1. –11 2. –13 3. -15
16. Graf parabole f(x)= ax
2
+ bx + c, prolazi kroz A(2,5), B(-1,8) i C(3,8). Zbroj
koordinata tjemena te parabole iznosi: 1. 6 2. 5 3. 4
EKSPONENCIJALNE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE
1. Rješenja jednadžbe
0 81 27 3
1
· − ⋅
x
x su: 3 i 1
2. Zbroj rješenja jednadžbe
x x x
8 4
1
2
·
+ −
je: 5/2
3. Rješenja jednadžbe
2
8
5 . 0
5 . 61 20
2
·
+ − x x
su: 16 i 4
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 21
4. Rješenje jednadžbe
1 5 . 0 8
3 1 1 3
7 3
3
· ⋅
− −


x x
x
x
je:
5/3
5. Rješenje jednadžbe
3 7 7 3
3
7
7
3
− −

,
_

¸
¸
·

,
_

¸
¸
x x
je:
1
6. Rješenje jednadžbe ( ) 3
3 2 1
125 . 0 4
8
1
x
x − −
· je:
-1
7. Rješenje jednadžbe
( )
5
1
10 1 . 0 5 2

⋅ · ⋅
x x x
je:
3/2
8. Rješenja jednadžbe
49
9
3
7
7
3
2
1
·

,
_

¸
¸

,
_

¸
¸
− −
x
x
su:
-2 i 1
9. Umnožak rješenja
2 2 4
6 5
2
·
+ + x x
je:
21/4
10. Rješenja jednadžbe
( )
3
1 3 3
10 01 . 0 5 2
2 2
− − −
⋅ · ⋅
x x x
su:
1 i 2
11. Rješenje jednadžbe
0 98 7 2
1
· − ⋅
− x
je:
Nema rješenja
12. Rješenje jednadžbe 105 5 4 5
1 1
· ⋅ −
− + x x
je:
2
13. Rješenje jednadžbe 46 6 30 6 21 6 5
2 1
· ⋅ − ⋅ + ⋅
− − x x x
je:
1
14. Rješenje jednadžbe 5 3 7 3 5 3
1 2
· ⋅ − ⋅ −
− + x x x
je:
1
15. Rješenje jednadžbe 18 3 4 3 5 3
1 2 2 2 2
· ⋅ − ⋅ +
− − x x x
je:
2
16. Rješenje jednadžbe 375 10 2 5
1 2 1
· ⋅ +
− − − x x x
je:
4
17. Rješenje jednadžbe 0 4 2 2 2
4 3 3 3 2 3
· − − −
− − − x x x
je
2
18. Rješenje jednadžbe
3 2 3 1
3 3 2 2
− − − −
− · −
x x x x
4
19. Rješenje jednadžbe
3 4 2 1
5 3 5 3 7
+ + + +
− · − ⋅
x x x x
je:
-1
20. Rješenje jednadžbe
1 1
5 5 3 3
− −
− · +
x x x x
je:
1
21. Rješenje jednadžbe
2 1 1
7 7 4 4 4
− + −
− · + +
x x x x x
je:
3
22. Rješenje jednadžbe
x x x x
2 3 3 4 2 7
2 3
− · ⋅ + ⋅
− −
je:
3
23. Rješenja jednadžbe 16 4 2 10 · − ⋅
x x
su:
3 i 1
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 22
24. Rješenje jednadžbe 20 5 5
3
· −
−x x
je:
2
25. Rješenje jednadžbe 3 5 2 5
2 3 2
+ ⋅ ·
− − x x
je:
2
26. Rješenje jednadžbe
125 5 124 25 · ⋅ −
x x
je:
9
27. Zbroj realnih rješenja jednadžbe
x x x
15 8 5 3
1 1
⋅ · +
+ +
je:
-2
28. Realno rješenje jednadžbe 0 9 16 15 6 25 · ⋅ − ⋅ −
x x x
pripada intervalu:
[ 5 , 0
29. Rješenje jednadžbe
x x x
16 8 12 2 9 3 ⋅ · ⋅ + ⋅ pripada skupu:
1. {-8,-7,-6,-5} 2. {-4,-3,-2,-1} 3. {1,2,3,4}
30. Skup svih rješenja nejednadžbe
x x
1000 10
2
2
<
+
je:
2 , 1
31. Funkcija f(x)=
3
1
3
2
2

− x
poprima negativne vrijednosti na:
1. <-∞,1> 2. <-1,+∞> 3. <-1,1>
32. Skup svih rješenja nejednadžbe
9
1
3
1
2
<

,
_

¸
¸
−x x
je:
1. R\ [ ] 2 , 1 − 2. R 3. R\<-1,2>
33. Funkcija f(x)=
2 2
2
20

−x x
poprima pozitivne vrijednosti na:
1. <-∞,-1/5>u<1/4,+∞> 2. <-1/5,1/4>
34. Riješite nejednadžbu
2
1
5 . 0 >
x
:
1. x∈R 2. <-1,1> 3. nema rj.
35. Rješenje nejednadžbe
2
3
75 , 0
1
>
− x
je: x<3/2
36. Rješenje nejednadžbe 4 2 3 4 < ⋅ −
x x
je: <-∞,2>
37. Rješenje nejednadžbe 0 5 5 6 25 ≥ + ⋅ −
x x
je: ( ] [ ) +∞ ∪ ∞ − , 1 0 ,
38. Rješenje nejednadžbe 0 2 3 9
1
≥ + −
+ x x
je:
( ] [ ) +∞ ∪ ∞ − , 2 log 0 ,
3
39. Rješenje nejednadžbe 0
3 1
1 3 4 3
1 2


+ ⋅ −
+
x
x x
je: [ ) ( ) +∞ ∪ − , 0 0 , 1
40. Rješenje nejednadžbe
x
x

+ ≤

2 4
2 1
3
je: ( ] ( ) +∞ ∪ − ∞ − , 0 1 ,
41. Rješenje nejednadžbe
x
x

,
_

¸
¸
<
3
1
1
11
1
11
je: <-∞,0>u<3,+∞>
LOGARITMI. LOGARITAMSKE JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE
1. Izračunaj
3
3
2
16 log
9
1
log ⋅ = -
3
16
2. Izračunaj
10
8
8 log
=
5
1
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 23
3.
( )
,
_

¸
¸

− 25 log
27
7
7 15 log
=
3
1
4.
576 log
1
576 log
1
576 log
1
3 4 2
+ +
=
2
1
5.
27
7
log 7 log
3 3
− = 3
6.
3
1
124 log
3
2
8
+
= 248
7.
10 log 5 log
4
1 2
4
+

2
5
8.

,
_

¸
¸
3
4
2
8
log
5 =
3
20
9.
( ) ( )
5
1024 log 6561 log
3 2
= 16
10.
27
1
log
27
8
log
3
1
1
5 . 1
+

,
_

¸
¸

= 6
11.
· ⋅ ⋅ ⋅ 6 log 5 log 4 log 3 log
5 4 3 2
6 log
2
12. Ako je log5=a-2, tada je log80 jednako: 10-3a
13. Ako je log
2
5=a, izračunajte log160: a 4 5 −
14. Ako je log
5
x = 2 - log
5
2 - log
5
3 - log
5
5, tada je x:
6
5
15. Rješenje jednadžbe log
81
y + log
9
y + log
3
y = 7 je:
81
16. Umnožak je svih rješenja jednadžbe 1 12 log log
3
2
3
− · x :
-4
17. Realno rješenje jednadžbe log
2
(x + 1) – log
2
(2x-1) = 1 je:
1
18. Rješenje jednadžbe log
3
x + log
3
(x+2)= 1 je:
1
19. Rješenja jednadžbe log
5
(x
2
– 11x +43) = 2 su:
2 i 9
20. Rješenje jednadžbe log(x+3) + log (x-2) = 2 log(x-1) je:
3
7
21. Rješenje jednadžbe log
2
x + log
4
x – 7log
16
x = 4
-1
je:
2
1
22. Rješenje jednadžbe
[ ] { } 0 log log log
2 3 4
· x
je:
8
23. Rješenje jednadžbe
( ) 1 1 log log
2
3
1
− · + x
je: 7
24. Rješenje jednadžbe
( ) [ ] 9 log 1 5 log 2 4 log
27 6 8
− · − − x
je:
-1
25. Rješenja jednadžbe ( ) [ ] 2 22 2 9 log log
2 5
· + − +
x
x su:
3 i 0
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 24
26. Rješenja jednadžbe ( ) [ ] 1 4 2 9 log log
2 7
· + − +
x
x su:
0 i 3
27. Rješenja jednadžbe
1
6
log log
3 2
− ·
¹
;
¹
¹
'
¹

,
_

¸
¸

x
x
su: 3
28. Rješenja jednadžbe 0 2 log 3 log
2
· + − x x su:
100 i 10
29. Rješenje jednadžbe
2
1 log
3 log
3 log
1 log
·
+

+
+

x
x
x
x
je: 0.01
30. Rješenje jednadžbe
9 log
log 4
3 log
3
3 log
2
2

·
+
+
− x
x
x x
je: nema rj.
31. Rješenja jednadžbe
1
log 1
2
log 5
1
2 2
·
+
+
− x x
su:
8 i 4
32. Zbroj rješenja jednadžbe
3 2 log 2 log
2
· +
x
x
je:
6
33. Umnožak rješenja jednadžbe
9 log 1 log
3 x
x + ·
je: 3
34. Umnožak svih rješenja jednadžbe
8 log 4 log 25 , 0 log
2 5 , 0 x x x
· +
iznosi:
3
5
2
35. Rješenja jednadžbe ( )
2
log 100 log
10
log x x
x
· ⋅ su:
100 i 1/10
36. Koliki je zbroj svih rješenja jednadžbe ( ) ( ) ( ) 0 100 log log / 1 log
3
· − ⋅ x x x ?
0,11
37. Koliko znamenaka ima broj 333
333
?
840
38. Odredi y iz sustava:
y x
y x
2 2
1 2
log log 1
675 3 5
· +
· ⋅

(3/2,3)
39. Odredi x+y, ako je
( ) 0 2 log
648 2 3
2
1 2
· − −
· ⋅
+ −
y x
y x
(6,2)
40. Umnožak brojeva x i y koji zadovoljavaju sustav jednadžbi:

89 3 2
648 3 2
· +
· ⋅
y x
y x
je: 12
41. Riješite sustav jednadžbi
81 9
27
1
3 3
·
· ⋅
xy
y x
(-1,-2),(-2,-1)
42. Umnožak brojeva x i y koji zadovoljavaju sustav jednadžbi:

( ) 0 4 log
2304 2 3
2
2
· − −
· ⋅
+
x y
y x
je: 12
43. Umnožak realnih rješenja jednadžbe
2
2
log
·
x
x
iznosi
1. 1 2. 2 3. 3 4. 4
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 25
44. Zbroj realnih rješenja jednadžbe
2
4 log 3
2
·
− x
x
je
1. 64 2. 12 3. 20 4. 16
45. Zbroj realnih rješenja jednadžbe ( ) ( ) 1 1 log 2 log 3 log
2 2
2
2
− · − − − − x x iznosi
1. 12 2. 7 3. 10 4. 7
46. Realno rješenje jednadžbe
2 16 log
1
·
+ x
pripada skupu
1. <-∞,2> 2. [2,3> 3. [3,5>
47. Rješenje jednadžbe
2
log
1
log
1
16 9
· +
x x
pripada inetervalu:
1. <0,5>2. <5,10> 3. <10,15>
48. Jednadžba log(x – 1)= -1000 u skupu realnih brojeva:
1. nema rj. 2 . ima 1 pozitivno rj. 3. ima 1 negativno rj.
49. Riješite jednadžbu 1
2
1
log
4
− ·
− x
.
1. 0.5 2. 1 3. 1.5
50. Rješenje logaritamske jednadžbe 0
2
1
log
9
·
+ x
je:
1. 0 2. 1 3.2
51. Rješenje jednadžbe x
x
− · − 2 ) 3 2 ( log
2
je:
1.0 2.1 3. 2
52. Zbroj realnih rješenja jednadžbe ( ) x
x
− · − 1 2 3 log
2
pripada intervalu
1. <-∞,-1> 2. [-1,1> 3. [1,10> 4. [10,+∞>
53. Izračunajte
1000
999
log
999
998
log ....
3
2
log
2
1
log + + + +
1. 1/3 2. -3 3. -1/3
54. Rješenje nejednadžbe
( ) 0 1 3 log
2
1
> − x
je:
<1/3,2/3>
55. Rješenje nejednadžbe
( ) 1 3 log
5
> + x
je:
<2,+∞>
56. Rješenje nejednadžbe
0
4
2 1
log
4
1

− x
je:
[ > − 5 . 0 , 5 . 1
57. Rješenje nejednadžbe 2
2
log
3
<

x
x
je:
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 26
<-∞,-1/4>U<2,+∞>
58. Rješenje nejednadžbe
1
2
log
2
1


x
x
je: <2,4]
59. Rješenje nejednadžbe ( ) 2 3 log
2
2
≤ + x x je:
[-4,-3>U<0,1]
60. Rješenje nejednadžbe
( ) 0 7 5 log
2
2
1
< + − x x
je:
<-∞,2>U<3,+∞>
61. Rješenje nejednadžbe ( ) 1 4 5 log
2
≤ + − x x je:
[-1,1]U[4,6]
62. Rješenje nejednadžbe
( )
1 2
3 3 log
2
3
1
>
+ − x x
je:
<1,2>
63. Rješenje nejednadžbe
( )
1 3
7 5 log
2
2
1
<
+ − x x
je:
<-∞,2>U<3,+∞>
64. Rješenje nejednadžbe
1 3 . 0
2 3
1 3
log
4
>
+

x
x
je:
<1/3,+∞>
65. Rješenje nejednadžbe
( )
2
1
2
3 2 log
2
>
− x
je:
<7/4,+∞>
66. Rješenje nejednadžbe
x x log 2
1
log 3
1


je:
<1,10]U<1000,+∞>
67. Rješenje nejednadžbe
2
log 1
1
log 1
1
>

+
+ x x
je:
<1/10,1>U<1,10>
68. Rješenje nejednadžbe 2log
5
x – log
x
125 < 1 je:
<0,1/5>U<1,5 5 >
69. Rješenje nejednadžbe
( ) 1 4 log 2 log
2
> ⋅ x
x
je: <1,+∞>
70. Skup svih rješenja nejednadžbe
2
1
) 1 ( log
9
< + x je:
1. <-3,3> 2. <-2,2> 3. <3,+∞>
FUNKCIJE
1. Odredite funkciju g ako je g(x-1)= 2x
2
+x-3 : g(x)= 2x
2
+5x
2. Ako je f

,
_

¸
¸
+
x
x
1
= x+
x
1
tada je f( 1 + x ) jednako: x-1
3. Ako je f ( ) x =
1 4
1 2


x
x
, tada je f
,
_

¸
¸
x
1
jednako :
x
x
+ 2
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 27
4. Ako je f(x)= 2x
2
+ 3x, tada je f

,
_

¸
¸
+ 2 1
1
jednako: 3-
2
5. Ako je f(x)=
1 2 1 2
2 2
+ + − + − x x x x
. Onda je f( 2 3 − ): 4-2 3
6. Područje definicije realne funkcije f(x)=
1
1
log
3
+

x
x
je: <-∞,-1>
7. Područje definicije realne funkcije f(x)=
x
1
log
5 , 0
je: [1,+∞>
8. Područje definicije realne funkcije f(x)=
( )
2
2
2
16 log
6
x
x x

− +
je: [-2,3]
9. Područje definicije realne funkcije f(x)=
1
2
+ + x x
je: R
10. Područje definicije realne funkcije f(x)=
3 3
1
2 3
− − + x x x
je: R\{-3,-1,1}
11. Područje definicije realne funkcije f(x)=
( )
1
2
2

− + x x
je: R\{-1,2}
12. Područje definicije realne funkcije f(x)= ( ) 15 2 log
2
4
+ − − x x je: <-5,3>
13. Područje definicije realne funkcije f(x)= ( ) 54 27 6 3 log
2 3
3
− − + x x x je:
<-3,-2>∪<3,+∞>
14. Područje definicije realne funkcije f(x)=
12 3 4
5 3
2 3
2
+ − −
+ −
x x x
x x
je: R\{-2,2,3}
15. Područje definicije realne funkcije f(x)=
3
4 x x −
je: <-∞,-2]∪[0,2]
16. Područje definicije realne funkcije f(x)=
( ) x
x

+
9 log
5
je: [-5,9>\{8}
17. Područje definicije realne funkcije f(x)=
( ) x
x x


2 log
4
2
je: [0,2>\{1}
18. Inverzna funkcija funkcije f(x)=
x 5 , 0 1
2
+ −
je: f
-1
(x)= 2log
2
x+2
19. Inverzna funkcija funkcije f(x)=log
3
(x-1) +1 je: f
-1
(x)= 1 3
1
+
− x
20. Inverzna funkcija funkcije f(x)=
1 2 −
−x
je: f
-1
(x)= -log
2
(x+1)
21. Inverzna funkcija funkcije f(x)= 3 2
1
+
+ −x
je: f
-1
(x)=1+log
2
(x-3)
-1
22. Inverzna funkcija funkcije f(x)=
1 ) 1 ( log
5 , 0
+ − − x
je: f
-1
(x)=
1
2 1


x
23. Ako je f(x)=
x
x
+

3
3 2
tada je f
-1
(3) je: -12
24. Ako je f(2x+1)=
5 2
1 4
+
+
x
x
, tada je
,
_

¸
¸

x
f
1
1
je:
1 2
4

+
x
x
25. Ako je f(2x+1)= (4x+3)
-1
, tada je f
-1
(3) jednako: -3
-1
26. Ako je f(2x+4) = 1 3 18 − ⋅
x
, tada je f
-1
(5) jednako: 2
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 28
27. Ako je f
-1
(x)=
3
21 3 +
x
, tada je f(10) jednako: 2
28. Ako je f
-1
(x)=
2
2 3


x
x
, tada je f( 3 ) jednako: 3
29. Ako je f
-1
(x)=log
2
(-x+2)-1, tada je f(2) jednako: -6
30. Ako je f(x)= x
4
+4x
2
i g(x)=2 4 + x , onda je (g

f)(x) jednako: 2(x
2
+2)
31. Za funkcije f(x)=
1 − x
x
i g(x)= 1- x , onda je f

g jednako: 1-
5 , 0 −
x
32. Ako je f(x)=
x
x
− 1
2
i g(x)= 1 + x , f

g je: -2

,
_

¸
¸
+

2
1
1 x
33. Ako je f(x)=
x
x
+ 2
i g(x)= 2 − x , f

g je: 1-2x
-0,5
34. Za funkcije f(x) = x
2
-3x+1 i g(x)=1/x, (g

f)(3) je jednako: 1
35. Za f(x)= x-1 i g(x)= log
2
x , (f

g)(4) je jednako: 1
36. Za funkcije f(x)=
x
x
+
+
2
1
i g(x)= (x-1)
-1
, (g

f)(2) je jednako: -4
37. Zbroj realnih nultočki funkcije f(x)=log
3
(x
2
-9x+20) jednak je : 9
38. Funkcija f(x)=
2 2
2
20

−x x
poprima pozitivne vrijednosti za svaki realni:
<-∞,-1/5>∪<1/4,+∞>
39. Funkcija f(x)=
16 2
3
2

− x x
poprima nenegativne vrijednosti za svaki x∈R:
<-∞,-1]∪[4,+∞>
40. Funkcija f(x)=
2 2
2
2

+ −x
poprima pozitivne vrijednosti ako je x iz :
<-1,1>
41. Funkcija f(x)= log
2
(x
2
- 3) poprima nenegativne vrijednosti za svaki realni x iz:
<-∞,-2]∪[2,+∞>
P L A N I M E T R I J A
1. Izračunajte površinu romba čiji je opseg 2 m, a dijagonale mu se odnose kao 3:4.
P= 6/25
2. Iz jednog je vrha kvadrata povučena dužina od 15 cm koja taj vrh spaja s
polovištem jedne od nasuprotnih stranica. Izračunaj površinu kvadrata.
P=180
3. Izračunajte opseg jednakokračnog trokuta ako mu je osnovica 40 cm, a krak je za
8 cm duži od visine na osnovicu.
O=98
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 29
4. Stranice pravokutnika se odnose kao 2:3. Ako manju stranicu smanjimo za 2 cm,
a veću uvećamo za 2 cm, tada se površina smanji za 18 cm
2
. Koliki je opseg tog
pravokutnika?
O=70
5. Opseg je pravokutnika 92 cm, a stranice mu se odnose kao 15:8. Površina kruga
opisanog oko tog pravokutnika je:
P=289π
6. Izračunajte površinu kruga upisanog u romb opsega 4 cm, čije se dijagonale
odnose kao 4:3.
P=144/625π
7. U trokutu su odnosi među kutovima α :β = 1/6 : 1/2, β : γ = 0.75. Zbroj najvećeg
i najmanjeg kuta tog trokuta je:
112.5°
8. Jedan kut u trokutu iznosi 30°, a razlika preostalih dvaju je 10°. Razlika najvećeg
i najmanjeg kuta tog trokuta je:
50°
9. Omjer polumjera upisane i polumjera opisane kružnice pravokutnom trokutu s
katetom a=12 i hipotenuzom c=13, jednak je:
4:13
10. Stranice pravokutnog trokuta odnose se kao 1.2 : 1.6 : 2 , a površina mu je 24.
Omjer polumjera upisane i opisane kružnice tog trokuta je:
2 : 5
11. Za koliko postotaka treba povećati polumjer kruga r = 5 cm, da bi se njegova
površina povećala za 224 % ?
80 %
12. Za koliko postotaka treba povećati stranicu kvadrata a = 10 cm, da bi se njegova
površina povećala za 125 %?
50 %
13. Stranice trokuta su a=13, b=15, c=14 cm. Duljina visine na stranicu a je:
168/13
14. Ako se stranice a = 10, c = 4 i v = 5 trapeza povećaju za po 2 cm, tada se površina
trapeza poveća za:
80 %
15. Istokračni trokut ABC ima opseg 48 cm, a duljina osnovice odnosi se prema
duljini kraka kao 6:5. Duljina polumjera opisane kružnice tog trokuta iznosi:
9.375
16. U istokračnom trokutu s osnovicom duljine 32 cm i krakom duljine 65 cm, duljina
promjera upisane kružnice iznosi: 224/9
17. Ako je polumjer kružnice opisane istokračnom pravokutnom trokutu za 4 cm veći
od polumjera njemu upisane kružnice, tada kateta tog trokuta iznosi:
1. 8 cm 2. 4
2
+ 4cm 3. 4
2
cm 4. 4 cm
18. Ako se unutarnji kutovi peterokuta odnose kao 3:5:2:11:6 tada zbroj najvećeg i
najmanjeg kuta u tom peterokutu iznosi:
1. 200° 2. 220° 3. 240° 4. 260°
19. Površina trapeza s osnovicama 14 i 10 te krakovima 15 i 13 iznose:
1. 190 2. 195 3. 140 4. 144
20. Za koliko posto je površina isostraničnom trokutu opisanog kruga veća od
površine njemu upisanog kruga?
1. 100 % 2. 200 % 3. 300 % 4. 400%
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 30
21. Ako se stranice B
1
C
1
i B
2
C
2
dvaju sličnih trokuta A
1
B
1
C
1
i A
2
B
2
C
2
odnose kao 1 :
2 , tada se površine prvog i drugog trokuta odnose kao:
1. 2:1 2. 1:
2
3. 1:4 4. 1:2
22. Opsezi sličnih trokuta su 500 i 750 cm, a površina većeg trokuta je 2250.
Površina manjeg trokuta je:
1. 800 2. 10003. 12004. 1500
23. Ukupna površina dvaju sličnih trokuta je 260 cm
2
. Ako im se opsezi odnose kao
2:3 tada je površina manjeg trokuta:
1. 40 2. 64 3. 80 4. 104 cm
2
24. Trokut ABC sličan je trokutu A
1
B
1
C
1
. Površine tih trokuta odnose se kao 4:9.
Opseg manjeg trokuta je 750. Opseg većeg trokuta je:
1. 1125 2. 11243. 11224. 1121
25. Površine dvaju sličnih trokuta su P
1
=256 cm
2
i P
2
=576 cm
2
, dok je opseg manjeg
trokuta 60 cm. Opseg većega trokuta je: 90 cm
26. Duljine stranica trokuta su 9,21 i 24 cm, a najmanja stranica sličnog trokuta je 12
cm. Najveća stranica sličnog trokuta duga je: 32 cm
27. Duljine stranica trokuta ABC iznose 9,10 i 17 cm. Površina ovom trokutu sličnog
trokuta je 16 cm
2
. Koliki je opseg tog drugog trokuta?
24
28. Stranica AB trokuta ABC duga je 9 cm. Stranice AC i BC tog trokuta čine na
pravcu p paralelnom sa stranicom AB odsječak duljine 3 cm. Ako je udaljenost
vrha C trokuta ABC od pravca p jednaka 3 cm, kolika je udaljenost pravca p od
stranice AB? 6
29. Stranica AB trokuta ABC duga je 8 cm. Stranice AC i BC tog trokuta čine na
pravcu p paralelnom sa stranicom AB odsječak duljine 2 cm. Pravac je udaljen od
stranice AB 4 cm. Kolika je udaljenost vrha C od pravca p? 4/3
30. Duljina sjene nekog drveta je 8.5 m, a u isto vrijeme sjena vertikalno zabodena
štapa duljine 2.3 m je 82 cm. Visina drveta je: 23.84
31. Silos visine 20 m baca sjenku duljine 8 m. Zgrada visine 8 m baca sjenku duljine:
3,2
S T E R E O M E T R I J A
1. Za koliko cm treba povećati duljinu brida kocke a=5, da bi se njeno oplošje povećalo za
156 % ?
3 cm
2. Ako se brid kocke poveća za 3 cm, oplošje joj se poveća za 198 cm
2
. Koliki je volumen?
64 cm
3
3. Duljine bridova kvadra odnose se kao 5:3:4, a dijagonala mu ima duljinu 10
2
.
Oplošje tog kvadra je:
376
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 31
4. Duljine bridova kvadra međusobno se odnose kao 5:6:12, a njegov obujam iznosi 2880
cm
3
. Oplošje tog kvadra je:
1296
5. Površine strana kvadra međusobno se odnose kao 12:15:20. Koliki je obujam tog kvadra
ako mu je oplošje 94 cm
2
?
60
6. Bridovi kvadra su tri uzastopna cijela broja a dijagonala je 149 . Izračunajte oplošje
kvadra.
292
7. Duljina prostorne dijagonale kvadra veća je od duljine njegovih bridova za 1,2 odnosno
3 cm. Kolika je duljina te dijagonale?
3+
2
8. Baza je uspravne prizme trokut sa stranicama 10,12 i 16 cm. Visina prizme je dvostruko
veća od najmanje visine baze. Koliki je volumen prizme?
897,75
9. Baza je uspravne prizme pravokutan trokut s katetama duljine 3 cm i 4 cm. Pobočka nad
hipotenuzom ima površinu 100 cm
2
. Koliki je volumen prizme?
120
10. Izračunajte oplošje pravilne uspravne šesterostrane prizme kojoj je duljina brida
osnovke 4 3 , a visina 10 cm.
384 3
11. Izračunajte oplošje pravilne četverostrane prizme kojoj je duljina brida osnovke 10 cm,
a visina 8 cm?
520
12. Izračunajte volumen pravilne uspravne trostrane prizme kojoj je duljina brida osnovke 6
cm, a visina 4 3 .
108
13. Baza je uspravne prizme trokut sa stranicama 3,5 i 6 cm. Visina je prizme jednaka sumi
najmanje i najveće visine baze. Koliki je volumen prizme?
56
14. Obujam uspravne piramide, čija je osnovka kvadrat, iznosi 128 cm
3
, a duljina stranice
osnovke je 8 cm. Duljina brida te piramide je:
68
15. Izračunajte volumen pravilne četverostrane piramide kojoj je duljina visine 15 cm, a
površina dijagonalnog presjeka 105 cm
2
.
490
16. Odredite oplošje pravilne četverostrane piramide ako joj je visina dvostruko veća od
osnovnog brida a. ( ) 17 1
2
+ · a O
17. Odredite oplošje pravilne šesterostrane piramide ako joj je visina trostruko veća od
osnovnog brida a. ( ) 13 1 3
2
3
2
+ a
18. Suma osnovnog brida i visine bočne strane pravilne četverostrane piramide iznosi 11
cm. Ako se osnovni brid poveća za 2 cm, a visina bočne strane za 1 cm, oplošje se
poveća za 64 cm
2
. Koliko je oplošje?
96
19. Izračunajte volumen pravilne trostrane piramide kojoj je duljina brida osnovice 10 cm, a
visina 12 3 cm.
V=300
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 32
20. Izračunajte volumen pravilne šesterostrane piramide kojoj je duljina brida osnovke 6
cm, a visine 4 3 . V=216
21. Ako od piramide čija baza ima površinu 36 cm
2
odsiječemo piramidu ravninom
paralelnom bazi, dobit ćemo krnju piramidu volumena 76 cm
3
i visine 3 cm. Koliki je
volumen odsiječene piramide?
32
22. Visina je piramide 35 cm. Ako tu piramidu presiječemo paralelno bazi dobit ćemo krnju
piramidu s bazama 245 cm
2
i 80 cm
2
. Koliki je volumen te krnje piramide?
2325
23. Ako je obujam krnje piramide V=608 cm
3
, a površina jedne osnovice B
1
=64 cm
2
i visina
v=6, onda je površina druge osnovice jednaka:
144
24. Stožac ima oplošje 24π dm
2
i duljinu polumjera osnovice 30 cm. Obujam tog stošca je:
12π
25. Plašt uspravnog stošca iznosi 15 π cm
2
, a polumjer je osnovke 3 cm. Obujam tog stošca
je: 12π
26. Promjer se stošca poveća za 20 %. Obujam se tog stošca poveća za:
44%
27. Opseg osnovke uspravnog stošca iznosi 18 π dm, a visina mu je 12 dm. Oplošje tog
stošca iznosi: 216π
28. Plašt je uspravnog valjka kvadrat kojem je dijagonala jednaka 16
2
cm. Obujam je tog
valjka jednak: 1024π
-1
29. Obujam je uspravnog valjka 250 π cm
3
, a opseg osnovke iznosi 10 π cm. Oplošje je tog
valjka jednako: 150π
30. Površina plašta uspravnog valjka iznosi 96π m
2
, a polumjer osnovke jednak je 4 m.
Obujam je tog valjka jednak:
192π
31. Stup u obliku valjka visok je 8 cm, a njegov je dijametar 108 cm. Površina plašta tog
stupa iznosi: 8,64 m
2
32. Ako je visina valjka jednaka promjeru osnovke tada je omjer površine njegove osnovke
i plašta jednak: 1:4
33. Polumjer valjka smanji se za 20 %. Obujam se tog valjka smanji za:
36 %
34. Obujam valjka iznosi 200π dm
3
, a duljina polumjera osnovice i visina valjka odnose se
kao1 : 1,6. Oplošje tog valjka je:
130π
35. Valjak ima oplošje 930 π cm
2
i visinu duljine 1,6 dm. Obujam tog valjka je:
3600π
36. Visina je valjka za 10 cm veća od polumjera baze, a oplošje valjka iznosi 144 π. Duljina
visine valjka je:
14
37. Oplošje uspravnog valjka je O=192π. Odredite visinu valjka v, ako je r:v=3:5.
10
38. Pravokutnik sa stranicam a=4 i b=10 cm vrti se oko stranice b. Koliko je oplošje
nastalog rotacijskog tijela?
112π
39. Pravokutnik sa stranicama a=3 cm i b=5 cm vrti se oko stranice a. Koliki je plašt
nastalog rotacijskog tijela?
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 33
30 π
40. Duljine stranica pravokutnika razlikuju se za 4 cm. Vrtnjom tog pravokutnika oko
manje stranice nastane valjak oplošja 320 π. Koliko iznosi oplošje tijela koje nastane
vrtnjom pravokutnika oko veće stranice?
192π
41. Jednakokračni trapez dulje osnovice 9 cm, kraće osnovice 1 cm i kraka 5 cm, rotira oko
manje osnovice. Izračunajte oplošje nastalog rotacijskog tijela?
84π
42. Jednakokračni trokut osnovice a i kraka b rotira oko visine na stranicu a. Ako je visina
na stranicua dvostruko dulja od visine na stranicu b, odredite oplošje nastalog
rotacijskog tijela. π
2
4
5
a
43. Trokut sa stranicama 5,4 i 3 cm rotira oko najduže stranice. Izračunajte volumen
nastalog rotacijskog tijela.
15
144π
44. Trokut sa stranicam a, b i c rotira oko stranice a. Ako je duljina v
a
=3, odredite volumen
nastalog rotacijskog tijela.
3πa
45. Rotacijom pravilnog šesterokuta stranice 2 oko njegove najduže dijagonale nastaje tijelo
volumena: 8π
46. Ako je volumen tijela nastalog rotacijom kvadrata oko njegove dijagonale 1 m
3
tada
volumen tijela nastalog rotacijom tog kvadrata oko njegove stranice iznosi:
1. 2 3 2. 3
2
3. 3 3 4. 2
2
47. Veliku metalnu kuglu promjera 2 metra pretalimo u 125 međusobno jednakih malih
kugli. Koliko puta je ukupna površina svih malih kugli veća od površine polazne velike
kugle?
1. 125 2. 25 3. 12.5 4. 5
48. Promjeri dviju kugli odnose se kao 2:3. Ako je ukupna površina obiju kugli 468π tada je
volumen manje kugle:
1. 200π 2. 222π 3. 244π 4. 288π
49. Oplošje dviju kugli odnosi se kao 36:25. Za koliko postotaka je volumen veće kugle
veći od volumena manje?
1. 20 % 2. 44 % 3. 58,6 % 4. 72,8 %
50. Promjer nogometne lopte iznosi 18 cm. Koliko je kože potrebno za proizvodnju 100
lopti ako se prilikom proizvodnje upotrijebi 80 % materijala?
1. 32400 π 2. 162000π 3. 40500π 4. 32450
2
π
51. Stožac visine 2 m presiječemo ravninom paralelno s bazom na dva dijela (stožac i krnji
stožac) jednakih volumena. Visina odsječenog stošca iznosi:
1. 1 m 2.
2
m 3.
3
4
4.
4
8
52. Komad leda volumena 1 dm
3
stavimo u lonac oblika valjka polumjera baze 1 dm i
rastalimo. Ako se prilikom taljenja volumen leda smanji za 10 % koliko približno će biti
visina vode u loncu?
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 34
1. 2,86 cm 2. 3,18 cm 3. 3,51 cm 4. 3,82 cm
53. Koliki je volumen pravilne četverostrane piramide brida 6 dm ako su joj svi bridovi iste
duljine?
1. 36
2
2. 72
2
3. 108
2
4. 216
2
54. Oplošje dviju kocki odnose se kao 2:3. Ako je volumen manje kocke 8 cm
3
tada brid
veće kocke iznosi:
1. 6 2. 3 3. 3
2
4. 2 3
55. Ako se brid kocke uveća za 5% , oplošje će se uvećati za:
1. 10% 2. 10,25% 3. 10,5% 4. 10,75%
56. Ako se svaki od bridova kvadra uveća za 10%, volumen kvadra će se uvećati za:
1. 30% 2. 33,1% 3. 300% 4. 1000%
57. Ako dijagonalu kocke smanjimo za 10 %, oplošje kocke će se smanjiti za:
1. 19% 2. 20% 3. 21% 4. 22%
58. Iz kamene kocke treba isklesati valjak najvećeg mogućeg volumena. Pri tome otpada
postotak materijala od približno:
1. 33,33% 2. 27% 3. 25% 4. 21,46%
59. Baza uspravne trostrane prizme je trokut sa stranicama 17,25 i 28, a visina prizme je 20.
Oplošje te prizme iznosi:
1. 18202. 16603. 15104. 1420
60. Rezervoar za naftu ima oblik pravilne šesterostrane prizme osnovnog brida 4 m. Do koje
visine je napunjen ako u njemu ima 207 846 litara nafte?
1. 3 m 2. 4 m 3. 5 m 4. 6
61. Ako piramidi volumena 1 000 m
3
i visine 10 m odsiječemo vrh paralelno s bazom na 9
m visine od baze tada preostali dio piramide ima volumen:
1. 900 2. 970 3. 990 4. 999
62. Ako je volumen tetraedra 9 m
3
tada mu je visina:
1. 2 3 2. 3
2
3. 3 3 4. 2
2
P R A V A C
1. Odrezak na osi x pravca koji prolazi točkom T(-3,2) i okomit je na pravac 3x-
2y-4=0 iznosi: 0
2. Odrezak na osi x pravca koji prolazi točkom T(5,8) i paralelan je s pravcem 2x-
5y+3=0 iznosi: -15
3. Odrezak na osi y pravca koji prolazi točkom T(2,-1) i okomit je na pravac 1
4 3
· +
y x

je: 2.5
4. Točka T
1
(x,2) pripada pravcu 2x-5y+4=0, a točka T
2
(2,y) pravcu 3x+4y-12=0.
Odrezak na osi x pravca T
1
T
2
iznosi: -1
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 35
5. Točka T
1
(1,y) pripada pravcu 2x-3y+7=0, a točka T
2
(x,4) pravcu 3y-2x-6=0.
Koeficijent smjera pravca T
1
T
2
je jednak:
½
6. Točke P
1
(2,3/2), P
2
(2,9/2) su redom polovišta stranica AB i BC, a C(0,6) je vrh
trokuta ABC. Umnožak koordinata vrha B je: 12
7. Točke P
1
(4,-1), P
2
(2,3) i P
3
(-2,1) su redom polovišta stranica AB, BC i CA trokuta
ABC. Zbroj apscisa vrhova tog trokuta je:
4
8. Točke P
1
(2,3/2) i P
3
(0,3) su redom polovišta stranica AB i CA, a B(4,3) je vrh
trokuta ABC. Površina tog trokuta je: 12
9. Ako su A(1,5) i C(5,1) suprotni vrhovi kvadrata, tada je stranica a jednaka: 4
10. Ako su A(-3,-4), B(7,-4), C(4,5) i D(-2,5) vrhovi trapeza ABCD, tada je površina
tog trapeza jednaka: 72
11. Ako su A(0,2), B(4,0) i C(2,5) vrhovi trokuta ABC, tada su koordinate sjecišta
visina tog trokuta: S(5/8,9/4)
12. Opseg trokuta kojeg određuje pravac zadan točkama A(1,8/3) i B(2,4/3) zajedno s
koordinatnim osima, iznosi: 12
13. Kooeficijent smjera pravca koji prolazi kroz točku A(4,7) i sjecište pravca y=-x+5 s
pravcem određenog točkama B(1,5) i C(-1,3) iznosi: 5/7
14. Pravac p
1
prolazi točkama T
1
(-1,3) i T
2
(-2,7). Odsječak na osi y pravca p
2
koji
prolazi kroz polovište dužine T
1
T
2
i okomit je na pravac p
1
jednak je:
43/8
15. Jednadžba je pravca koji prolazi sjecištem pravaca 3x+2y-12=0 i –2x-2y+14=0 te je
okomit na pravac koji prolazi točkama A(3,1) i B(-1,7) je:
2x-3y+31=0
16. Odredite m tako da sjecište pravaca (2m+3)x+(3m+1)y+9=0 i (m+5)x+(2m+3)y-
18=0 bude na pravcu y=2x. m=-1
17. Pravac mx +
2
1 + m
y = m
2
+ m zatvara s koordinatnim osima jednakokračan
pravokutni trokut površine: 2
18. Tri vrha paralelograma ABCD su A(1,2), B(-5,-3), C(7,-6). Koordinate vrha D su:
D(13,-1)
19. Trokut kome su vrhovi A(2,3), B(-2,5) i C(-1,-3) je:
1. pravokutan 2. jednakokračan 3. jednakostraničan
20. Zadane su točke A(-4,2) i B(2,-6). Na pozitivnom dijelu osi y odredite točku T tako
da pravci AT i BT budu međusobno okomiti. T(0,2 6 -2)
21. Površina trokuta kojeg određuje pravac zadan točkama A(2,-9), B(-2,-3) s
koordinatnim osima je: 12
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 36
22. Udaljenost točke T(4,8) i sjecišta S pravca kojemu je jednadžba x+y-5=0 i pravca
određenog točkama A(1,4) i B(-1,2), iznosi:
5
23. U jednadžbi pravca ax-4y-20+a=0, odredite a∈R tako da odsječak tog pravca na osi
y bude jednak 4. a= 36
24. Vrhovi trokuta su točke A(-2,1), B(-1,-1), C(2,1). Jednadžba pravca na kojem leži
visina spuštena iz vrha A je:
3x+2y+4=0
25. Ako pravac mx – y – 2 =0 prolazi težištem trokuta čiji su vrhovi A(0,0), B(2,1),
C(4,8), onda vrijednost parametra m iznosi:
2.5
26. Površina trokuta kojeg određuju pravci y=x+1, x+3y=3, x+y-3=0, iznosi:
2
27. Točka simetrična točki (10,6) s obzirom na pravac y=2x+1 je:
(-2,12)
28. Stranica kvadrata leži na pravcu x-2y-2=0, a vrh u točki T(2,3). Njegova površina
iznosi:
7.2
29. Zadan je trokut s vrhovima A(0,3), B(-3,6), C(1,5). Kut trokuta pri vrhu A iznosi:
71°34´
30. Točke A(-2,2) i B(2,-2) su vrhovi trokuta ABC, a N(1,2) je sjecište visina tog
trokuta. Ordinata vrha C iznosi:
3
31. Točke A(1, y), B(x,4), C(5,1) su vrhovi trokuta čije je težište T(11/3,2). Opseg tog
trkuta iznosi:
12
32. Udaljenost pravaca 3x+4y-12=0, 3x+4y+13 =0 iznosi: 5

33. Vrhovi trokuta su A(-2,0), B(3,1), C(5,8). Jednadžba pravca na kojem leži
težišnica povučena iz vrha A je:
4y -3x = 6
34. Ako pravci x+y =0, 2x+5y =39, mx+7y =3 prolaze istom točkom, onda m iznosi:
88/13
35. Odredite sve parametre m∈R takve da su pravci 3x+y=m i x+my=2 paralelni: 1/3
36. Odredi parametar k∈R takav da točka (1,2) pripada pravcu 2x-y =k. k=0
37. Odredite parametar a∈R takav da pravci y= x+1 i y= (a-1)x-1 budu paralelni.
a=2
KRUŽNICA
1. Odredi polumjer kružnice zadane jednadžbom x
2
+ y
2
- 8x – 9 = 0.
1. 5 2. 10 3. 5 4. 9
2. Jednadžba x
2
+ y
2
– 4x+ 2y+ 6= 0 određuje kružnicu:
1. S(2,1), r=1 2. S(1,2), r=2 3. ne određuje kružnicu
3. Koliko različitih rješenja u skupu R
2
ima jednadžba x
2
+ y
2
+ 2x – 4y + 5 = 0?
1. nijedno 2. jedno 3. dva 4. beskonačno mnogo
4. Dijametar kružnice x
2
+ y
2
+ 4x – 6y – 36 = 0 je:
1. 14 2. 11 3. 9 4. 7
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 37
5. Jednadžba kružnice je x
2
+ y
2
-2x – 6y + 6 = 0. Površina te kružnice je:
1. 36π 2. 6π 3. 4π 4. 25π
6. Središte kružnice je S(3,-6), r=2
11
. Jednadžba kružnice je:
1. (x-3)
2
+ (y+6)
2
= 44 2. (x+3)
2
+ (y-6)
2
= 22 3. (x-3)
2
+ (y+6)
2
= 22
7. Dužina
____
AC
, A(-3,-2), C(5,2), dijagonala je kvadrata ABCD. Jednadžba kružnice što
je upisana tom kvadratu glasi:
1. (x-1)
2
+ y
2
= 10 2. x
2
+(y-1)
2
=80 3. (x-1)
2
+ y
2
=20
8. Duljina zajedničke tetive kružnica x
2
+ y
2
= 10 i x
2
+ y
2
–10x–10y+ 30= 0 je:
1. 2
2
2.
2
3. 4
2
4. 3
2
9. Duljina zajedničke tetive kružnica x
2
+ y
2
= 25 i (x+6)
2
+ (y+3)
2
= 40 jednaka je
1. 4 5 2. 8 3. 6
2
4. 8 5
10. Duljina zajedničke tetive kružnica x
2
+ y
2
= 4 i (x-3)
2
+ y
2
= 4 jednaka je
1. 4 2. 7 3. 7 4. 7
11. Površina istostraničnog trokuta kome je središte upisane kružnice u ishodištu, a
jedna stranica na pravcu x-y+2 =0 iznosi: 1.
3 2. 6 3 3. 2 3 4. 3 3
12. Odredite duljinu one tetive kružnice (x-2)
2
+ (y-4)
2
= 10 kojoj je točka A(1,2)
polovište.
1. 2 5 2. 5 3. 5 4. 5
2
13. Napišite jednadžbe tangenti na kružnicu x
2
+ y
2
= 9, paralelnih s pravcem y=2.
1. y=3, y= -3 2. x=2, x=-3 3. x=2, x=-3
14. Tangenta na kružnicu x
2
+ y
2
= 25 u točki s ordinatom 5, paralelna je s pravcem:
1. x=-1 2. x=5 3. y=5x 4. y=-1/5
15. Odredite jednadžbe tangenti na kružnicu (x-1)
2
+ (y-1)
2
= 4 okomitih na pravac y=2.
1. y=-1/2 2. ne postoji 3. x=3, x=-1 4. x=2, x=-2
16. Odredite jednadžbe tangenti na kružnicu x
2
+ y
2
= 4 paralelnih s pravcem x = 0.
1. ne postoji 2. x=2, x=-2 3. x=4, x=-4 4. y=2x-2
17. Odredite parametar k∈R tako da pravac x= k ne siječe niti dodiruje kružnicu
x
2
+y
2
=4.
1. k∈R 2. <-4,4> 3. <-∞,-2>U<2,+∞> 3. <-2,2>
18. Za koju vrijednost parametra t∈R pravac y = t siječe kružnicu x
2
+ y
2
= 4 u dvije
točke?
1. t∈R 2. <-2,2> 3. <-∞,2> 4. <2,+∞>
19. Odredite koordinate dirališta tangenti kružnice (x-1)
2
+ (y-2)
2
= 4 okomitih na
pravac y= -2.
1. (-1,2),(3,2) 2. (1,4),(1,0) 3. ne postoje takva dirališta
20. Kružnica koncentrična kružnici x
2
+ y
2
– 6x- 2y+ 6= 0 dira os x. Njena jednadžba je:

1. x
2
+y
2
-6x-2y-3=0 2. x
2
+y
2
-6x-2y+9=0 3. x
2
+y
2
-6x-2y-9=0
21. Odredite jednadžbu kružnice sa središtem u točci (-2,-1) kojoj je pravac 2x+y=5
tangenta.
1. (x+2)
2
+ (y+1)
2
= 20 2. (x-2)
2
+ (y+1)
2
= 203. (x-2)
2
+ (y-1)
2
= 20
22. Kružnica sa središtem u točci (-1,9) odsijeca na pravcu –2x+5y=18 tetivu duljine 6
cm. Kako glasi jednadžba te kružnice?
1.(x+1)
2
+ (y-9)
2
= 28 2. .(x+1)
2
+ (y-9)
2
= 38 3. .(x+1)
2
+ (y-9)
2
= 36
23. Nađite jednadžbu kružnice koja prolazi točkama (9,-4), (3,2), dok joj se središte
nalazi na pravcu x+2y=1.
1.(x-3)
2
+ (y+1)
2
= 45 2.(x-7)
2
+ (y+3)
2
= 40 3. (x-5)
2
+ (y+2)
2
= 20
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 38
24. Kružnica prolazi točkama A(1,3) i B(5,1) a središte joj je na osi x. Jednadžba te
kružnice je:
1. (x-2)
2
+ y
2
= 10 2. (x-2)
2
+ y
2
= 12 3. (x-2)
2
+ y
2
= 9 25.
Dužina
____
AB
, A(2,-1), B(-4,5), tetiva je kružnice sa središtem na osi ordinata.
Jednadžba kružnice glasi:
1. x
2
+ (y-3)
2
= 202. x
2
+y
2
-6x-1=0 3. x
2
+y
2
-6y-11=0
26. Površina trokuta što ga čine tangente povučene iz točke T(2,4) na kružnicu
x
2
+y
2
-10=0 sa osi apscisa je:
1. 80/3 2. 3/80 3. 80 4. 45/3
27. Jednadžba kružnice opisane pravokutnom trokutu što ga s koordinatnim osima
zatvara pravac 3x-4y=24 je
1. (x+3)
2
+(y-4)
2
= 25 2. x
2
+y
2
=25 3. (x-4)
2
+(y+3)
2
= 25
28. Pravac x+y= χ je tangenta kružnice x
2
+y
2
=100 ako je
1. χ=
t
10 2. χ=
t
2
3. χ=
t
10
2
4. χ=
t
2 10
29. Ako su pravci y=x i y=x+4 tangente iste kružnice tada je njezin r
1.
2
2. 2 3. 2+
2
4.2
2
30. Ako se kružnice (x-2)
2
+(y+3)
2
=r
2
i (x+1)
2
+(y-1)
2
=r
2
međusobno dodiruju izvana tada
polumjer svake od njih iznosi
1. 5 , 2 2. 2,5 3. 5 4. 5
31. Ako je A(8,-8) i B(-4,8) tada jednadžba kružnice kojoj je dužina
____
AB
promjer,glasi
1. (x-2)
2
+y
2
=100 2. x
2
+(y-2)
2
=100 3. (x-4)
2
+y
2
=400
32. Kako glasi jednadžba kružnice koja dira obje koordinatne osi a čije je središte u
drugom kvadrantu i pripada pravcu 2x+y+3=0?
1. x
2
+y
2
+9x-9y+6=0 2. x
2
+y
2
+6x-6y+9=0 3. x
2
+y
2
+4x-4y+16=0
33. Za koju vrijednost parametra k pravac y=kx dodiruje kružnicu x
2
+y
2
-8x+12=0
1. 0 2. t 3/2 3. t
3 /3 4. ne postoji takav k
34. Za koje vrojednosti koeficijenta kεR pravac y=kx dodiruje kružnicu (x-
10)
2
+(y-10)
2
=100
1. {0} 2. ne postoji 3. <0,+∞> 4. <-∞,0>
35. Za koju vrijednost parametra kεR pravac y=kx siječe kružnicu
x
2
+y
2
-10(x+y)+25=0
1. <0,+∞> 2. <-∞,0> 3. {0} 4. ne postoji
36. Za koju vrijednost parametra tεR pravac y=t dodiruje kružnicu (x-2)
2
+(y-3)
2
=16
1. {-1,7} 2. <-1,7> 3. [-1,7] 4. ne postoji
E L I P S A, H I P E R B O L A, P A R A B O L A
1. Žarišta elipse (a>b) i dva njezina tjemena vrhovi su kvadrata s dijagonalom duljine
12
2
. Jednadžba elipse glasi: 1
72 144
2 2
· +
y x
2. Kružnica x
2
+ y
2
= 8 prolazi žarištima i krajnjim točkama male osi elipse.
Jednadžba elipse glasi: x
2
+2y
2
= 16
3. Numerički ekscentricitet elipse 4x
2
+ 8y
2
= 8 je:
2
1
4. Za koju vrijednost parametra k∈R pravac y= k je tangenta na elipsu x
2
+ 4y
2
= 4?
1. k∈{-1,1} 2. k∈{-4,4} 3. k∈{-2,2}
5. Odredite jednadžbe tangenti na elipsu x
2
+ 4y
2
= 4, paralelnih s pravcem y= -1.
1. y=1,y=-1 2. y=2,y=-2 3. y=x, y=-x
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 39
6. U točci T(2,3) elipse 3x
2
+4y
2
= 48 povučene su tangenta i normala. Izračunaj
površinu trokuta kojeg one zatvaraju s osi y?
1. 5 2. 7 3. 9
7. Elipsa ide točkom T(4,-1) i dira pravac x+4y-10=0. Jednadžba te elipse je:
1. x
2
+4y
2
= 20 2. 4x
2
+y
2
= 4 3. x
2
+4y
2
= 4 4. 4x
2
+y
2
= 20
8. U točci T(-4,1.2) elipse 4x
2
+25y
2
= 100 povučena je normala. Izračunajte površinu
trokuta što ga normala zatvara s koordinatnim osima. 10.584
9. Pravac koji je okomit na pravac x – y = 0 i prolazi desnim žarištem elipse
16x
2
+25y
2
= 400 ima jednadžbu:
1. x-y+3=02. x-y-3=0 3. x+y-3=0 4. x+y+3=0
10. Odredite jednadžbe tangenti na elipsu x
2
+ 4y
2
= 4, paralelnih s pravcem y= -1.
1. y = 1, y= -1 2. y=2, y=-2 3. y=x, y=-x 4. y=1
11. Odredite jednadžbe tangenti na elipsu 4x
2
+ y
2
= 4, okomitih na pravac x =0.
1. y=x, y=-2x 2. y=4, y=-4 3. y=2, y=-2 4. y=0
12. Tangenta na elipsu x
2
+ 9y
2
= 9 u točci s ordinatom 1, okomita je na pravac:
1. y = -x 2. x= 0 3. y = 1-x 4. y = -1
13. Za koju vrijednost parametra tε R pravac y = tx siječe elipsu 1
25 16
2 2
· +
y x
u dvije
točke: 1. {-5,5} 2. {-1,1} 3. tεR 4. ne postoji
14. Odredite parametar aεR takav da pravac x = a ne siječe niti ne dodiruje elipsu 10x
2
+ y
2
=10:
1. aεR 2. <-10,10> 3. <-∞,-1>

<1,+∞> 4. <-1,1>
15. Ako točke A(6,4) i B(-8,3) leže na elipsi, jednadžba te elipse je:
1. 100 4
2 2
· + y x 2. 100 4
2 2
· + y x 3. 25
2 2
· + y x
16. Ako elipsa 1
2
2
2
2
· +
b
y
a
x
prolazi točkama (2, 6 ) i (
2
,3) tada a
2
+ b
2
iznosi :
1. 18 2. 20 3. 22 4. 24
17. Kvadrat površine 64 upisan je elipsi. Udaljenost žarišta elipse je 4 15 . Jednadžba
elipse je: x
2
+ 4y
2
= 80
18. Jednadžba hiperbole kojoj je linearni ekscentricitet e=5 i asimptota 3x-4y=0 glasi:
9x
2
-16y
2
= 144
19. Površina trokuta određenog asimptotama hiperbole 16x
2
–36y
2
= 9 i pravcem y=2 je:
6
20. Kako glasi jednadžba hiperbole koju pravac x– y– 2 =0 dira u točci T(4,2) ?
x
2
-2y
2
= 8
21. Jednadžba hiperbole koja prolazi fokusima elipse 1
144 169
2 2
· +
y x
a ima fokuse u
tjemenima elipse, glasi: 1
144 25
2 2
· −
y x
22. Tangenta na hiperbolu 4x
2
- y
2
= 4, u točci s apscisom 1, okomita je na pravac:
1. y=0 2. x=-1 3. y=-x+1 4. y=-x
23. Za koju je vrijednost parametra k∈R pravac y=k tangenta na hiperbolu
x
2
-4y
2
= 20? Ne postoji
24. Jednadžba hiperbole koja prolazi točkama A(-5,1) i B(7,-5) glasi: x
2
– y
2
= 24
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 40
25. Ako je udaljenost žarišta hiperbole 20, a pravac 4x + 3y = 0 asimptota, jednadžba
hiperbole je : 16x
2
– 9y
2
= 576
26. Kako glasi jednadžba hiperbole čije su osi međusobno jednake, a žarišta su u
žarištima elipse 9x
2
+ 25y
2
= 225.
1. x
2
– y
2
= 16 2. x
2
– y
2
= 12 3. x
2
– y
2
= 8 4. x
2
– y
2
= 4
27. Udaljenost žarišta hiperbole je 2 5 . Pravac 2x – y = 0 jedna je njezina asimptota.
Jednadžba hiperbole je: 4x
2
– y
2
= 4.
28. Odredite jednadžbe tangenti na hiperbolu 4x
2
– y
2
= 36 okomitih na pravac y=
4
1
− .
1. x=4, x=-4 2. x=3, x=-3 3. y=4x, y=-4x4. ne postoje
29. Za koju je vrijednost parametra kεR pravac y = k+1 tangenta hiperbole x
2
– y
2
=9?
1. {-2,2} 2. {-3,3} 3. k=0 4. ne postoji
30. Odredite jednadžbe tangenti na hiperbolu 4x
2
– y
2
= 20, okomitih na pravac x= -2.
1. y=0.5 2. x=0.5 3. ne postoji 4. y=-2x
31. Jednadžba parabole je y
2
= 7x. Koja od sljedećih točaka pripada paraboli:
1. (4, 3 7 ) 2. (4, 7 ) 3. (4, -2 7 )
32. Sjecište pravca 4x+y+4=0 i parabole y = x
2
je:
1. (1,-2) 2. (-2,4) 3. (8,-3) 4. ne sijeku se
33. Jednadžba parabole kojoj je tjeme u ishodištu, a ravnalica pravac 4x+8=0 glasi:
1. y
2
= 8x 2. y
2
= -8x 3. x
2
= 8x 4. x
2
= -8x
34. Točka na paraboli y
2
= 3x najbliža pravcu 3x-4y+9=0 je: D(3/4,2)
35. Odredite jednadžbu tangente na parabolu y
2
= 8x okomite na pravac y = 2.
1. x = 0 2. x = 2 3. y = -1 4. ne postoji
36. Jednadžba tangente na parabolu y
2
= 12x u točci T(3,-6) je:
y=-x-3
37. Parabolu y
2
= 8x dira pravac čija je jednadžba:
1. 9x+6y+8=0 2. 9x+6y+10=0 3. 9x+6y-8=0
38. Parabola čiji je vrh u ishodištu i jednadžba njene direktrise je x-3=0, ima jednadžbu:
1. y
2
= -12x 2. y
2
= 12x 3. x
2
= 12y 4. x
2
= -12y
GOSPODARSKA MATEMATIKA
Pravilo trojno
1. Ako otapanjem 45 l leda nastane 40 l vode, koliko litara leda nastane smrzavanjem 72 l
vode? 81
2. Mjerilo geografske karte je 1 : 1 250 000. Kolika je stvarna udaljenost gradova kojih
udaljenost na karti iznosi 8 cm? 100 km
3. U nekom voćnjaku 10 radnika treba iskopati 2000 rupa dubine 50 cm i širine 20 cm,
radeći 20 dana po 8 h dnevno. Koliko bi trebalo radnika da se iskopa 3000 rupa dubine
60 cm, širine 30 cm, radeći 30 dana po 6 h dnevno? 24
4. 200 radnika bere trešnje na 5000 stabala 20 dana radeći 10 sati dnevno. Koliko bi dana
trebalo brati trešnje na 8000 stabala 500 radnika radeći 8 sati dnevno? 16
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 41
5. 30 radnika može pobrati 25 tona grožđa za 10 dana. Koliko će tona grožđa pobrati 20
radnika za 15 dana? 25
6. Na nekom terenu za pošumljavanje 20 radnika iskopa 2000 rupa dubine 40 cm, širine 20
cm, radeći 20 dana po 8 sati dnevno. Koliko radnika bi trebalo da se iskopa 2500 rupa,
dubine 50 cm, širine 15 cm, radeći 30 dana po 5 sati dnevno? 25
7. 15 traktora izore 150 ha oranice u 10 dana radeći 8 h dnevno. Koliko bi dana trebalo da
20 traktora izore 100 ha radeći 10 sati dnevno? 4
8. 10 osoba zalijepi 120 000 etiketa na određene proizvode za 9 dana. Koliko je osoba
potrebno da se zalijepi 60 000 etiketa na proizvode za 15 dana? 3
9. Zgradu visoku 10 m, široku 16 m, dugačku 50 m, izradi 50 zidara radeći 20 dana 8 h
dnevno. Za koliko će dana 60 zidara izgraditi zgradu visoku 20 m, široku 12 m, dugačku
60 m, radeći 10 sati dnevno? 24
10. Neki posao 12 radnika može napraviti za 25 dana. Koliko će ukupno trajati posao ako su
nakon 10 dana rada posao napustila 3 radnika?
30 dana
11. Ako 6 jednakih kosilica za 10 sati pokosi 15 hektara livade, koliko kosilica treba da se
24 hektara livade pokosi za 12 sati?
8
12. Za vrijeme velike prometne gužve na graničnom je prijelazu kroz 6 ulaza tokom 4 sata
propušteno 3000 vozila. Za koliko će vremena biti propušteno sljedećih 5250 vozila ako
se otvori još jedan ulaz? 6 sati
13. Ako 120 radnika, radeći 2 mjeseca po 9 sati dnevno, iskopa kanal dug 3 km, koliko će
trajati dok ista ekipa, radeći po 8 sati dnevno, iskopa kanal dug 5 km?
3 3/4 mjeseci
14. 12 radnika za 15 dana, radeći 8 sati dnevno, oliči fasade novoga bloka zgrada površine
120 m
2
. Koliko bi sati dnevno trebale raditi ista ekipa da za 25 dana oliči fasade
ukupne površine 240 m
2
? više od 9.5 sati dnevno

Verižni račun
1. Ako 25 eura vrijedi 185 kn, a 35 dolara 217 kn, koliko eura vrijedi 37 dolara?
31
2. U jednoj se mjenjačnici može kupiti 1 CHF (švicarski franak) za 5,0132 HRK, odnosno
1 EUR za 7,595 HRK. Koliko se švicarskih franaka može kupiti u toj mjenjačnici za
8000 eura? 12 120,0032 CHF
3. Koliko stoji 100 kg robe u Zagrebu ako 500 lb robe stoji u New Yorku 360 USD, 1
USD=5,55117 HRK, 1 lb=0,454 kg? 880,36 HRK
4. 2 at (američke tone) neke robe stoji u New Yorku 9560 USD. Koliko se metričkih tona
te robe može kupiti za 80 000 HRK, ako je 1 USD=6,287 HRK, a 1at =907,2 kg?
2,415
5. 200 m svile stoji u Beču 750 EUR. Koliko se približno m te svile može kupiti za 50
000 USD ako je 1 USD=0,845 EUR? 11266,67
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 42
6. Koliko približno kg sintetičkog vlakna može kupiti u Parizu neka hrvatska tvrtka za 200
000 HRK ako se u Parizu može za 600 EUR kupiti 180 kg tog vlakna, a 7,485
HRK= 1 EUR? 8016,032 kg
7. Ako 12 kg robe A stoji jednako kao i 25 kg robe B, 10 kg robe B stoji kao 24 l robe C, a
10 l robe C stoji 15 kn, koliko stoji 1 kg robe A? 7,50 kn
8. Ako se 1 CHF (švicarski franak) u Zagrebu može kupiti za 4,75 HRK (hrvatskih kuna),
a 1 EUR za 7,32 HRK, koliko se švicarskih franaka može kupiti za 5 000 EUR?
7 705 CHF
9. Koliko švicarskih franaka (CHF) možemo kupiti za 4 800,00 EUR ako za 1 CHF treba
dati 4,75 HRK, a za 1 EUR treba dati 7,32 HRK?
7 397 CHF
Račun diobe
1. Ako se tri broja međusobno odnose kao
5
1
2 :
3
1
:
2
1
i ako im je zbroj jednak 22 750
tada je najveći broj jednak: 16500
2. Ako je x:y=(7 ) 3 5 ( : ) 2
1 1 − −
⋅ ⋅ , x:z=2
-1
:3, x+y+z=1413, onda je xyz jednako:
19 289 340
3. Ako je a:b=
3
2
:
2
1
, a:c=
3
2
:
7
1
, a+b+c=525, tada je a+b jednako: 175
4. Ako je a : b = 9 : 4, b : c = 9 : 4, c : d = 9 : 4 tada je d a : jednako:
27 : 8
5. Osobe A, B i C dijele 18 000,00 kn u omjerima: A:B=2:3 i A:C= 4:5. Koliko pripada
osobi A? 4 800 kn
6. Tri prijatelja A, B i C ulože u jedno kolo sportske prognoze ove svote: A 600 kn, B
900 kn i C 500 kn. Kako će podijeliti dobitak od 170 000 kn?
51000, 76500,42500
7. Na nekom poslu radila su 4 radnika i zaradila 12 400 kn. Kako će to podijeliti ako je A
izostao s posla 10 h, B 20 h, C 30 h a D 40 h? 5952,2976,1984,1488
8. U zgradi su 4 stana potrošila za vodu 631 kn. Količina vode za svaki stan određuje se
razmjerno površini stana i broju člana domaćinstva. Koliko vode treba platiti svaki
stan ako je: I. stan od 56 m
2
i 5 članova, II. stan od 80 m
2
i 2 člana, III. stan 90 m
2
i 7
članova i IV. stan 64 m
2
i 3 člana. 140, 80,315,96
9. Nagradu od 10 525 kn treba razdijeliti među 3 radnika, upravno razmjerno njihovoj
starosti, a obrnuto razmjerno njihovim mjesečnim primanjima. Koliko će dobiti
radnik C, ako je starost radnika A 30 god, radnika B 35 god i C 40 god, a mjesečni
dohodak od A je 4000 kn, od B 5000 kn i od C 4500 kn?
3375,3150,4000
10. Za popravak ceste utrošeno je 45 900 kn. Koliko troškova otpada na pojedinu općinu,
ako je dogovorom općina A dala 12 radnika za 10 dana, B 6 rad za 4 dana i C 12 rad
za 15 dana? 17000,3400,25500
11. Transportiramo 100 kg robe A na udaljenost 25 km, 150 kg robe B na udaljenost 20
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 43
km i 200 kg robe C na udaljenost 30 km. Troškove prijevoza od 2070 kn
raspoređujemo po pojedinoj robi na sljedeći način:
450,540,1080
12. Roba A transportira se na udaljenost 300 km, roba B na udaljenost 360 km i roba C na
udaljenost 720 km. Ako su ukupni troškovi prijevoza 69 000 kn, koliko otpada na
robu C? 36 000,00 kn
13. Tri osobe zajedno uplaćuju LOTO. Osoba A uplatila je 400,00 kn, osoba B 600,00 kn
te osoba C 500,00 kn. Zajednički dobitak je 900 000,00 kn. Koliko pripada osobi B?
360 000 kn
14. Djelatnik A radio je 240 sati, a izostao 12 sati, djelatnik B radio je 220 sati, a izostao
11 sati, djelatnik C radio je 240 sati, a izostao 48 sati s posla. Kako će biti plaćen
radnik C ako je ukupno na raspolaganju iznos od 31 500 kn?
3500,00 kn
15. Transportiramo robu A u količini 1 t na udaljenost od 100 km, robu B u količini 0.5 t
na udaljenost od 200 km, te robu C u količini 0.4 t na udaljenost 500 km. Predviđeni
troškovi transporta ukupno iznose 30 000,00 kn. Troškovi transporta robe C su:
15 000,00 kn
Račun smjese
1. Koliko litara 60 %-og alkohola treba miješati s 5 litara 82 % -og alkohola da bi se dobila
smjesa jakosti 73,75 %? 3
2. Koliki je postotak alkohola u smjesi koja se dobije miješanjem 5 litara 80 % -og
alkohola i 15 litara 84 %-og alkohola? 83
3. Koliko litara vode temperature 10°C treba uliti u 1 hl vode čija je temperatura 48°C da
se dobije voda temperature 30°C. 90
4. Koliko treba litara 60 % amonijaka uliti u 16 l 30 % amonijaka da se dobije 55 %?
80
5. Ako u skladištu imamo 65 %-tni i 90 % -tni alkohol koliko treba uzeti od svake vrste da
dobijemo 1250 litara 70%-tnog alkohola? 250;1000
6. Koliko se mora uzeti litara 80 %-tnog octa a koliko vode da se dobije 36 litara 30%-tnog
octa? 22,5 ; 13,5
7. U kojem omjeru treba miješati vruću vodu temperature 97°C i hladnu temperature 2°C da
dobijemo vodu za kupanje temperature 27°?
5:14
8. Ako u 1500 kg rastaljenog metala temperature 1520°C ubacimo 1 kg metala sobne
temperature 19°C, za koliko će se smanjiti temperatura taljevine?
1°C
Postotni račun
1. Prodajna cijena proizvoda smanjena je za 20 %, odnosno za 4000 kn. Kolika je bila
cijena proizvoda prije, a koliko poslije sniženja? 20 000; 16000
2. Prodajna cijena smanjena je za 20 % i sada iznosi 4000 kn. Kolika je bila cijena prije
smanjenja? 5 000
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 44
3. U uzorku od 480 istovrsnih proizvoda utvrđeno je da ima 114 proizvoda s greškom.
Koliko % ima dobrih proizvoda? 76,25 %
4. Vrijednost osnovnog sredstva nakon otpisa 60 % iznosi 24 000 kn. Kolika je otpisana
vrijednost osnovnog sredstva, a koliko je bila nabavna cijena osnovnog sredstva?
36 000; 60 000
5. Iznos od 13 890 kn treba podijeliti na 3 osobe tako da svaka osoba dobije 15 % više od
prethodne. Treća osoba će dobiti: 5290
6. Nakon odbitka 100 %
0
provizije mjenjačnica je isplatila 4500 kn za devize stanovitoj
osobi. Kolika je bila provizija? 500
7. Cijena jednodnevnog pansiona u hotelu za domaćeg gosta je 280 kn i 30 % je manja
od cijene za inozemnog gosta. Strani gost plaća jednodnevni pansion više od domaćeg
za : 120
8. Prodajna cijena automobila je 23 000,00 eura. Razlika u cijeni je 15 % nabavne cijene.
Nabavna cijena je: 20 000
9. Cijena neke robe mijenjala se u jednoj godini 4 puta: prvo je povećana za 5 %, zatim
smanjena za 5 % pa opet povećana za 5 % i konačno je smanjena za 5 %. Cijena robe
promijenila se ukupno za: -0,499375%
10. Nakon povećanja od 21 %, zaposlenik je primio plaću 3025 kn. Njegova je plaća
povećana za: 525
11. Ako se cijena cipela poveća za 20 %, a nakon toga se smanji za 30 %, za koliko se
smanjila prvobitna cijena? 16 %
12. Cijena se neke robe povećala za 14 % i sada iznosi 570 kn. Cijena se te robe povećala
za: 70 kn
13. Cijena se neke robe smanjila za 20 % i sada iznosi 220 kn. Cijena se te robe smanjila
za: 55 kn
14. Pri proizvodnji nekog proizvoda ima 5 % proizvoda s greškom. Koliko proizvoda
treba proizvesti da se dobije 61 560 komada bez greške? 64 800
15. Prodajna cijena proizvoda G u jednoj se godini povećala dva puta po 20 % u odnosu
na prethodnu cijenu i na kraju je godine iznosila 21 600 kn. Koliko je bilo ukupno
povećanje prodajne cijene u promatranoj godini? 6 600
16. Prodajna cijena proizvoda C u jednoj se godini mijenjala ovako: najprije se povećala za
25 % u donosu na prvotnu cijenu, a zatim se smanjila za 10 % u odnosu na
promijenjenu prodajnu cijenu i na kraju je godine iznosila 6 300 kn. Kolika je bila
prvotna prodajna cijena proizvoda C? 5600
17. Tijekom ove godine cijena proizvoda X povećana je dva puta: u veljači za 5 % te u
svibnju za 8 %. Kolika je bila cijena proizvoda X početkom godine ako sada iznosi 164
kune i 43 lipe.
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 45
145 kn
18. Nakon što tvrtka uplati porez od 42 %, isplaćuje djelatniku 4640 kn. Bruto zarada toga
djelatnka je: 8 000,00 kn
19. Cijena automobila povećana je za 5 %, a nakon toga smanjena za 5 % i sada iznosi 20 000
eura. Prije navedenih promjena cijena je bila:
između 20 001,00 i 20 100,00 eura
20. Cijena kukuruza padne za 25 %, a zatim poraste za 25 %. Nakon tih promjena, konačna
cijena kukuruza:
1. jednaka je početnoj 2. manja je za 12.5% od poč. 3. manja je za 6.25% od poč.
21. Cijena robe je najprije uvećana za 25%, a zatim smanjena za 25 %. Konačna cijena je:
manja od početne cijene za 6,25%
Kamatni račun
1. Za koliko se dana neka glavnica poveća za 4 %, uz jednostavni kamatni račun, ako je
godišnji dekurzivni kamatnjak 5 (godina nije prijestupna)? 292
2. Dužnik je nakon tri godine vratio dug zajedno s jednostavnim kamatama u iznosu od
43 070 kn. Kolike su bile jednostavne kamate ako je godišnji dekurzivni kamatnjak 6?
6570 kn
3. Za neki je dug tvrtka trebala nakon dvije godine platiti 10 % iznosa duga na ime
jednostavnih kamata. Uz koji se dekurzivni kamatnjak to ostvarila? 5 %
4. Dužnik je posudio 15 000 kn od banke. Za koliko je dana vraćen dug ako je dužnik za
posuđenu glavnicu platio 600 kn jednostavnih kamata? Obračun kamata je dekurzivan
i banka obračunava 12 % godišnjih kamata (godina je prijestupna). 122
5. Koja glavnica uz 5 % godišnje i dekurzivno za 122 dana donese na jednostavnim
kamatama 305 kn (godina je prijestupna)? 18 300
6. Uz koji godišnji dekurzivni kamatnjak glavnica od 182 500 kn za 73 dana donese na
jednostavnim kamatama 1 460 kn (godina nije prijestupna)? 4%
7. Dužnik je nakon 2 godine vratio dug zajedno s jednostavnim kamatama što je sve skupa
iznosilo 103 680 kn. Kolika je bila glavnica ako je godišnji kamatnjak 4 ?
96 000
8. Uz koji se godišnji dekurzivni kamatnjak neka glavnica, uz jednostavni kamatni račun, za
8 godina poveća 100 % ?
12.5
9. Glavnica od milijun kuna bila je 3 godine uložena uz 4 % godišnjih dekurzivnih
jednostavnih kamata. Za koliko kuna bi ukupne kamate bile veće da je obračun kamata bio
složen? 4864
10. Glavnica uložena u banku uz godišnje dekurzivne i složene kamate za 5 se godina
udvostruči. Koji godišnji kamatnjak je primjenila banka?
14,87%
11. Glavnica od 4215,23 kn uložena uz 1 % mjesečnih dekurzivnih i složenih kamata donijela
je 487,57 kn kamata. Koliko mjeseci je bila uložena?
11
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 46
12. Glavnica od 2 500 eura uz godišnji kamatnjak p donese za 3 godine 150 eura jednostavnih
kamata. Kolike bi složene kamate donijela ta glavnica za isto vrijeme uz isti kamatnjak?
153,02
13. Da bi jedna kn uz 1 % godišnje i dekurzivane i složene kamate narasla na 1000 kn, trebala
bi biti uložena:
694 god 82 dana
14. Glavnica od 20 000 kn donijela bi uz godišnji kamatnjak p za 2 godine 2050 kn složenih
kamata. Koliki je p?
p=5
15. Uz koji je godišnji kamatnjak uložen neki iznos ako mu se početna vrijednost nakon 4
godine povećala za 13 %. Obračun kamata godišnji i jednostavan.
p=3,25
16. Koja glavnica za 15 godina uz 5 % godišnjih dekurzivnih jednostavnih kamata naraste na
98 000 kn? 56 000 kn
17. Glavnica u iznosu 200 000,00 kn donese za 5 godina 25 000,00 kn jednostavnih kamata.
Obračun kamata je godišnji i dekurzivan. Koliki kamatnjak banka primjenjuje?
2,5
18. Za koliko bi godina iznos od 160 000,00 kn, uz godišnji kamatnjak 4, donio 6 400,00 kn
ukupnih kamata? Obračun kamata je godišnji, jednostavan i dekurzivan.
1 godinu
19. Iznos od 100 000,00 kn jednostavno se ukamaćuje uz dekurzivni godišnji kamatnjak 3,05.
Konačna vrijednost toga iznosa krajem druge godine je :
106 100,00kn
20. Uz koji je godišnji kamatnjak uložen neki iznos na dvije godine ako je njegova konačna
vrijednost za 7,5% veća od početne vrijednosti i ako je ukamaćivanje jednostavno,
godišnje i dekurzivno?
3,75
KOMBINATORIKA
1. Na koliko različitih načina možemo oko okruglog stola smjestiti 10 osoba?
9!
2. Koliko se šesteroznamenkastih brojeva može napisati pomoću brojeva 1,2,3,4,5 i 6 tako
da se broj 5 nalazi na prvom, broj 6 na zadnjem mjestu, a znamenke se ne ponavljaju?
24
3. Koliko ima peteroznamenkastih brojeva koji imaju iste znamenke kao i broj 54 031?
96
4. Vrtlar sadi voćke na 10 označenih mjesta. Na koliko načina on može posaditi 5 jabuka,
3 šljive i 2 kruške?
2520
5. Koliko različitih permutacija je moguće načiniti od slova u riječi TARTAN?
180
6. Koliko se različitih riječi ( ne nužno suvislih) može sastaviti iz slova riječi
INFORMATIKA?
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 47
1. 9,9792
4
10 ⋅ 2. 9,9792
5
10 ⋅ 3. 9,9792
6
10 ⋅
7. Koliko ima šesteroznamenkastih brojeva koji imaju iste znamenke kao i broj 343 241?
180
8. Koliko se različitih šesteroznamenkastih brojeva može napisati pomoću znamenaka
0,1,1,1,5,5 ?
50
9. Koliko se različitih sedmeroznamenkastih brojeva može napisati znamenkama
0,0,0,7,7,8,9 ?
240
10. Koliko se različitih peteroznamenkastih bojeva može napisati znamenkama 0,0,2,2,3 ?
18
11. Koliko se različitih željezničkih kompozicija može sastaviti od lokomotive, 3 jednaka
putnička i 3 jednaka teretna vagona?
20
12. Koliko različitih željezničkih kompozicija možemo sastaviti od lokomotive, 12 jednakih
putničkih i 4 jednaka teretna vagona, ako su prva 2 vagona putnički?
1001
13. Koliko ima različitih prirodnih brojeva čije su znamenke tri jedinice, tri dvojke i tri
trojke?
1680
14. Izračunajte

,
_

¸
¸

,
_

¸
¸
209
211
12
15
. 10 080 525
15. Koliko dvočlanih podskupova ima skup {a,b,1,2,c} ?
10
16. Na pismenom ispitu student mora od 10 različitih zadataka točno riješiti 6 da bi dobio
pozitivnu ocjenu. Na koliko različitih načina može to postići?
210
17. Između 10 učenika treba izabrati sportsku ekipu od 4 učenika. To se može učiniti na:
210 načina
18. Od 8 osoba treba izabrati odbor od 5 članova. Na koliko načina je to moguće učiniti?
56
19. U ravnini je zadano 12 točaka od kojih nikoje 3 ne leže na jednom pravcu. Koliko
pravaca je određeno tim točkama?
66
20. U skupini od 10 djevojaka i 8 dječaka treba izabrati podskupinu od 2 djevojke i 2
dječaka. To je moguće učiniti na:
1260 načina
21. Od 15 artikla 5 ih je s greškom. Na koliko načina se može odabrati 10 artikala tako da
među njima bude 4 s greškom?
1050
22. Na pravcu p istaknuto je 9 točaka, a na pravcu r koji je s njima paralelan 7 točaka.
Koliko ima trokuta kojima su te točke vrhovi?
441
23. Na koliko načina možemo 8 igraćih karata razdijeliti na 4 igrača, svakome po 2 karte?
2520
24. Na koliko se načina može 12 različitih igračaka razdijeliti na 3 djece, svakome po 4
igračke? 34 650
25. Koliki je broj točaka u ravnini s kojima može biti određeno najviše 55 pravaca?
11
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 48
26. Od određenog broja kandidata, trener mora izabrati dvojicu za odlazak na prvenstvo.
Koliko je kandidata bilo na raspolaganju ako je trener tu dvojicu mogao izabrati na 136
načina? 17
27. Na koliko se načina 12 osoba može podijeliti u dvije grupe tako da jedna grupa ima 5
osoba, a druga 7?
1. 5!+7! 2.

,
_

¸
¸
5
12
3. 5
12
7
12
4.

,
_

¸
¸
5
12
+

,
_

¸
¸
7
12
28. Koliko ima različitih trokuta čiji su vrhovi u vrhovima pravilnog osmerokuta?
56
29. U trgovini se prodaje 5 vrsta kave. Svaka vrsta je pakirana u paketiće od 20 dkg. Na
koliko različitih načina kupac može kupiti kilogram kave u toj trgovini?
126
30. U jednom kafiću nude sljedeće vrste piva od ½ litre: karlovačko, ožujsko, osječko,
ličko, tuborg, pan i stela. Na koliko načina možemo kupiti 2 litre piva?
210
31. U trgovini se mogu kupiti jabuke, grožđe, kruške i naranče. Netko želi kupiti dva puta
po 1 kg navedenog voća. Na koliko različitih načina to može učiniti?
10
32. U trgovini se nudi sok u bočicama od po 0,5 l i to ananas, limun, naranča, jabuka,
jagoda i kivi. Na koliko se načina može kupiti 1 litra soka?
21
33. Neka osoba želi pojesti porciju od 3 kuglice sladoleda. U slastičarnici drže sladoled od
jagode, vanilije, čokolade, lješnjaka i limuna. Na koliko se načina može naručiti porcija
sladoleda?
35
34. U disciplini 100 m slobodnim stilom, sudjelovalo je 16 plivača. Medalje (zlatnu, srebrnu
i brončanu) osvajaju samo prva tri plasirana plivača. Na koliko se načina mogu
podijeliti medalje?
3360
35. Test se sastoji od 5 pitanja na koja se odgovara zaokruživanjem odgovora A, B i C. Na
koliko načina možemo riješiti test ako odgovorimo na sva pitanja?
243
36. Na pitanja se nekog testa odgovara zaokruživanjem odgovora A ili B. Od koliko se
pitanja sastoji test ako ga , odgovarajući na sva pitanja možemo riješiti na 8192 načina?
13
37. Test se sastoji od 6 pitanja na koja se odgovara zaokruživanjem odgovora A ili B. Na
koliko se načina može riješiti test ako odgovorimo na sva pitanja? 64
38. Sportska se prognoza sastoji iz određenog broja parova. Za svaki par treba upisati 0
(neriješeno) 1 (pobjeda) ili 2 (pobjeda gosta). Ako se sportska prognoza može ispuniti
na 59 049 načina, iz koliko se parova ona sastoji?
1. 9 2. 10 3. 11
39. Koliko najviše ima auto oznaka za Zagreb ako se svaka oznaka (iza ZG) sastoji od 3
znamenke (osim 000) i dva slova (od njih 22) ili od 4 znamenke (osim 0000) i jednog
slova (od njih 22). 703 494
40. Koliko ima troznamenkastih brojeva?
900
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 49
41. Koliko ima troznamenkasatih brojeva kojima se sve znamenke različite?
648
42. Koliko ima peteroznamenkastih brojeva?
90 000
43. Koliko ima parnih troznamenkastih brojeva?
450
44. Koliko ima neparnih četveroznamenkastih brojeva?
4500
45. Koliko ima troznamenkastih brojeva koji u svom zapisu ne sadrže znamenku 5?
648
46. Koliko ima četveroznamenkastih parnih brojeva koji ne sadrže znamenku 8 ?
2592
47. Koliko ima peteroznamenkastih brojeva kojima je zbroj znamenaka jedinica i desetica
jednak 4 ? 4500
48. Koliko ima neparnih peteroznamenkastih brojeva djeljivih s 5 kojima su prva i zadnja
znamenka jednake? 1000
49. Koliko ima parnih peteroznamenkastih brojeva djeljivih s 5 kojima su prva i zadnja
znamenka jednake? 0
50. Koliko ima parnih četveroznamenkastih brojeva kojima je zbroj znamenaka jedinica i
desetica jednak 4? 270
51. Koliko ima neparnih četveroznamenksatih brojeva kojima je zbroj znamenaka jedinica i
desetica jednak 3 ? 180
52. Koliko ima parnih četveroznamenkastih brojeva većih od 5000 koji u svom zapisu ne
sadrže znamenku 8 ? 1295
53. Peteroznamenkastih brojeva kojima je zbroj prve i zadnje znamenke 5, ima:
5000
54. Peteroznamenkastih brojeva djeljivih s 2 kojima su prva i zadnja znamenka jednake,
ima: 4000
55. Broj kombinacija 2. razreda s ponavljanjem odnosi se prema broju varijacija 3. razreda s
ponavljanjem istog broja elemenata kao 99:19 208. Koliki je broj elemenata?
n=98
56. Broj varijacija 2. razreda bez ponavljanja je za 1175 veći od broja kombinacija 2.
razreda s ponavljanjem istog broja elemenata. Koliki je broj elemenata?
n=50
57. Broj kombinacija 3. razreda bez ponavljanja odnosi se prema broju varijacija 2. razreda
bez ponavljanja istog broja elemenata kao 97:6. Koliki je broj elemenata?
n=99
58. Neki se skup sastoji od n različitih elemenata. Ako tom skupu dodamo jedan element,
onda će broj njegovih permutacija bez ponavljanja biti šest puta veći. Koliki je n?
n=5
59. Broj kombinacija 2. razreda s ponavljanjem određenog broja elemenata jednak je 4950.
Koliki je broj elemenata? n=99
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 50
60. Broj varijacija drugog razreda bez ponavljanja od određenog broja elemenata jednak je
14 280. Koliki je broj elemenata? n=120
61. U razvoju binomnog izraza
( )
7
4 3
a a +
odredi koeficijent člana koji sadrži a
2
.
35
62. U razvoju binomnog izraza
( )
5
2 2
n m
+
treći je član, nakon sređivanja jednak 20 480, a
četvrti 5120. Odredite m-n. 2
63. U razvoju binomnog izraza
( )
6
n m
a a +
četvrti član sadrži a
18
, a peti član a
20
. Odredite
m+n. 6
64. U razvoju binoma
( )
10
3 2 b a −
koeficijent uz 5. član je: 15 120
65. U razvoju binomnog izraza ( )
5
2 3 y x − odredite koeficijent člana koji nakon sređivanja
sadrži xy
4
. 240
66. U razvoju binomnog izraza ( )
n
y x + , koeficijent uz četvrti član je 15 puta veći od
koeficijenta uz drugi član. Odredi n. 11
67. Odredi 5. član u razvoju izraza
( )
7
4 3
2 2 +
. 140
68. Izračunajte vrijednost izraza
( )
10
2 2 i +
1024i
69. Vrijednost algebarskog izraza
10 9 8 2 7 3 6 4 5 5 4 6 3 7 2 8 9 10
10 45 120 210 252 210 120 45 10 b ab b a b a b a b a b a b a b a b a a + − + − + − + − + −
za a=2,5 i b=0,5. 1024
70. Odredi srednji član u razvoju
10
1

,
_

¸
¸

x
x . -252
VJEROJATNOST
1. Neka je Ω = { 1,2,3,…..999,1000}. Kolika je vjerojatnost da nasumce izabrani broj iz
Ω bude dijeljiv s 3? p=0,333
2. Vjerojatnost da su sve znamenke slučajno izabranog peteroznamenkastog broja različite
je: p=189/625
3. Kolika je vjerojatnost da nasumce izabran broj skupa T bude negativan ako je T={-
1,-2,4,5,0,-3}. p=0.5
4. Vjerojatnost da je troznamenkasti broj čije su znamenke slučajno odabrane iz skupa
{1,6,9,9} djeljiv s tri jednaka je: p=1/4
5. Bacimo dvije igraće kocke. Vjerojatnost da zbroj brojeva na njihovim gornjim stranama
bude 7 ili 11 jednaka je: p=2/9
6. Bacamo li dvije igraće kocke vjerojatnost da će zbroj brojeva na njihovim gornjim
stranama biti prost broj jednaka je: p=5/12
7. Istovremeno se bacaju 2 kocke. Kolika je vjerojatnost da se na obje kocke pojavi 1?
p=1/36
8. Kolika je vjerojatnost da u dva bacanja kocke padnu brojevi čiji zbroj nije jednak 5?
p=8/9
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 51
9. Neka je Ω={1,3,6,9,12,15,18,21}. Vjerojatnost da je nasumce izabrani broj iz tog skupa
nije dijeljiv sa 6 iznosi: 62,5 %
10. Kolika je vjerojatnost da kod jednog bacanja kocke neće pasti 1? p=5/6
11. Kolika je vjerojatnost da će prilikom bacanja kocke pasti broj manji od 4? p=0.5
12. Neka je { } N x x x ∈ < · Ω , 81 , . Kolika je vjerojatnost da je nasumce odabrani broj iz
tog skupa rješenje jednadžbe x
2
– 52x + 147 = 0. 2.5 %
13. Neka je { } N x x x ∈ < · Ω , 9997 , . Vjerojatnost da je nasumce odabrani broj iz tog skupa
djeljiv sa 6 je: 16,67 %
14. Vjerojatnost da je 0 3 >
n
, nεN, n 100 ≤ jednaka je:
1. 0 2. 1 3. 0.5 4. 1/3
15. Vjerojatnost da je ( ) 50 , , 0 1 ≤ ∈ · − n N n
n
je:
1. 0 2. 1 3. 0.5 4. 1/3
16. Vjerojatnost da je 63 , , 0 ≤ ∈ · n N n i
n
je:
1. 0 2. 0.5 3. 1/3 4. 1
17. Vjerojatnost da je ( ) 50 , , 0 3 ≤ ∈ > − n N n
n
jednaka je:
1. 21/50 2. 0.5 3. 0 4. 1
18. Vjerojatnost da je , , 0
3
1
N n
n
∈ ≠

,
_

¸
¸
− jednaka je:
1. 0 2. 1 3. 1/n 4. 0.5
19. Vjerojatnost da je ( ) 9 , , 0 1 ≤ ∈ < − n N n
n
je:
1. 5/9 2. 1 3. 0 4. 0.5
20. Vjerojatnost da je N n i
n
∈ · , 1
2
, je: p=0.5
21. Izračunajte vjerojatnost da je (-3)
n
= 0 ako je n paran broj veći od 6, a manji od 36.
p=0
22. Kocka se baca 2 puta. Kolika je vjerojatnost da će u oba bacanja biti zbroj 5 ili umnožak
6 ? p=1/6
23. Vjerojatnost da u 3 uzastopna bacanja kocke dobijemo iste brojeve je: p=1/36
24. Kolika je vjerojatnost da u tri bacanja kocke sva tri puta padne paran broj? p=1/8
25. Kolika je vjerojatnost da u tri bacanja kocke sva tri padne broj 2 ili sva tri puta padne
broj 3? p= 1/108
26. Odjednom bacamo 3 kocke. Odredite vjerojatnost da je umnožak sva tri dobivena broja
djeljiv sa 50? p=1/24
27. U kutiji se nalazi 9 kuglica koje su označene brojevima od 1 do 9. Iz kutije se izvlače
odjednom 2 kuglice. Kolika je vjerojatnost da je na obje izvučene kuglice zbroj neparan
i manji od 8? p = 1/6
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 52
28. Kolika je vjerojatnost da ćemo iz kutije u kojoj imamo 4 bijele, 3 crne i 4 crvene
kuglice, izvući 2 bijele ili 2 crvene? p=12/55
29. Kolika je vjerojatnost da ćemo iz grupe od 3 muškarca i 4 žene izabrati tročlanu grupu u
kojoj su 1 muškarac i 2 žene?
30. Kolika je vjerojatnost da ćemo iz kutije u kojoj je 5 bijelih i 3 crne kuglice izvući dvije
bijele i jednu crnu ? p = 15/28
31. U kutiji se nalazi 10 kuglica koje su označene brojevima od 11 do 20. Iz kutije se
izvlače odjednom 4 kuglice. Kolika je vjerojatnost da je na sve 4 kuglice zbroj manji od
74? p=209/210
32. U kutiji se nalaze 4 kuglice označene brojem 1 i 5 kuglica označenih brojem 2. Iz kutije
se odjednom izvlače 3 kuglice. Kolika je vjerojatnost da je na sve 3 kuglice zbroj 3?
p= 1/21
33. U kutiji se nalaze 3 kuglice označene brojem 1 i 4 kuglice označene brojem 2. Iz kutije
se odjednom izvlače 3 kuglice. Kolika je vjerojatnost da je na sve 3 kuglice zbroj jednak
2 ? p=0
34. Plohe kocke označene su brojevima 2,4,6,8,10 i 12. Vjerojatnost da bacanjem te kocke 2
puta za redom ne padne zbroj 10 je: 88,89 %
35. Kutija sadrži 12 teniskih loptica, od kojih su dvije s greškom. Izvadimo li slučajan
uzorak od 5 kuglica vjerojatnost da on sadrži točno 1 lopticu s greškom iznosi:
53.03 %
36. U kutiji se nalazi 80 žarulja od 60 W. Među njima ima 5 % neispravnih. Kupimo li dvije
žarulje od 60 W, vjerojatnost da su obje ispravne jednaka je:
90,19 %
37. U kutiji se nalazi 40 žarulja od 100 W. Među njima su 3 neispravne. Kupimo li 2 žarulje
od 100 W, vjerojatnost da su obje neispravne jednaka je:
p=1/260
38. U grupi od 8 turista, 6 je Engleza. Ako iz te grupe nasumce odaberemo 4 turista, kolika
je vjerojatnost da su među njima 3 Engleza.
p= 4/7
39. U skladište je prispjelo 300 proizoda. Kontrolom je utvrđeno da 2 % proizvoda ne
odgovara propisanom standardu. Ako se uzme uzorak od 3 nasumce odabrana
proizvoda, koliko je p da sva 3 proizvoda ne odgovaraju propisanom standardu?
222755
-1
40. U skladište je prispjelo 400 proizvoda. Kontrolom je utvrđeno da 3 % proizvoda ne
odgovara propisanom standardu. Ako se uzme uzorak od 3 nasumce izabrana proizvoda,
p da sva 3 proizvoda odgovaraju propisanom standardu, je: 0,9125
41. U razredu od 25 učenika, 9 ih je odličnih. Ako se nasumce odaberu 4 učenika
vjerojatnost da su među odabranima 3 odlična učenika približno je : 10,62%
42. Kolika je vjerojatnost da ćemo iz kutije u kojoj imamo 4 bijele, 3 crne i 4 crvene
kuglice, izvući 2 bijele ili 2 crvene? 12/55
REPETITORIJ IZ MATEMATIKE – EKONOMSKI FAKULTET Zlatka Korošec, prof 53
43. Od 50 komada istovrsnih proizvoda u skladištu, 6 % je neispravno. Vjerojatnost da
ćemo slučajnim odabirom 10 komada proizvoda dobiti samo ispravne proizvode je:
50,41 %
44. Kolika je vjerojatnost da u tri bacanja kocke točno 2 puta padne broj manji od 3?
2/9
45. Kolika je vjerojatnost da u 2 bacanja kocke padnu brojevi čiji je zbroj 7 ili umnožak 10?
1/6
46. Kolika je vjerojatnost da u dva bacanja kocke padnu brojevi čiji je zbroj 5 ili umnožak 4
? 5/36
47. Kocka se baca 2 puta. Kolika je vjerojatnost da će u oba bacanja biti zbroj 5 ili umnožak
6?
1
36 6


48. Vjerojatnost da u 5 uzastopnih bacanja kocke padne 5 različitih brojeva iznsi:
5/54
49. Vjerojatnost da kupljena srećka sadrži dobitak je 5 %. Koliko najmanje takvih srećki
treba kupiti da vjerojatnost, da bar jedna od njih sadrži dobitak, bude veća od 50 %?
14
50. Koliko najmanje puta treba uzastopno baciti igraću kocku pa da vjerojatnost da se bar
jednom pojavi broj 6 bude veća od 50 %?
1. 3 puta 2. 4 puta 3. 5 puta 4. 6 puta
51. Neka obitelj ima šestero djece. Ako se pretpostavi da je vjerojatnost rođenja djevojčice
0.6, a dječaka 0.4, tada je vjerojatnost da obitelj ima 4 dječaka i 2 djevojčice jednaka:
0.13824

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful