You are on page 1of 226

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

TA REI KAO UVOD


U ovom odabiru nema ni jednog podatka koji nije prethodno javno objavljen. Nikoga nije zanimalo da ih detaljnije izuava. Metod ove kompilacije zasnovan je na fokusiranju na odreene linosti za koje javne informacije ukazuju da su sistemski iznad zakona. One koje su izostavljene mogue je unoeti naknadno, kako projekat bude sistematizovan, bez remeenja zakljuka koji se namee. Tokom istorije srpski narod ispoljio je svoju dravotvornost. Zakonik cara Duana bio je, posle Magna Carta Libertatum, prvi akt koji je ograniio volju vladara, iako je Duan tada bio na vrhuncu moi, za razliku od engleskog kralja, Jovana bez zemlje koji je bio u podreenom poloaju u odnosu na svoje velikae. Sretenjski ustav Miloa Obrenovia bio je, posle amerikog i francuskog, trei graanski ustav na svetu. Za razliku od ovih primera, naa generacija ostavila je na sramotu pokoljenjima da je dananji Ustav donela mimo osnovnih civilizacijskih standarda (bez javne rasprave, na dvodnevnom referendumu uz aktivnu kampanju u vreme trajanja...). To je dovoljan povod da se zamisli u ijem interesu deluje dananja elita ako ne u interesu svoje nacije. Dananju srpsku elitu, koja je deluje izvan institucija, moemo, u skladu sa njenim nastankom i nainom delovanja, nazvati - vlast iz senke, ili interesno drutvo bez odgovornosti. O vlasti u senci, govorimo zato to ona oigledno nije u institucijama. Ovaj zakljuak proizilazi iz injenice da je odreenoj grupi doputeno mnogo toga to ne proizilazi iz pravnih i drutvenih normi, ali i da drutvenim tokovima upravlja bez ikakve odgovornosti. Nekada, poetkom godina, novine su objavljivale liste srpskih bogataa, a izvor tanih informacija bile su uprave prihoda. Samo dve decenije kasnije, objavljivanje zvaninih lista poreskih obveznika izgubilo je dra. Svi smo shvatili da su pare negde drugde. Vieni Srbi postali su obveznici stranih poreskih sistema, ukoliko ne uspeju da novac dobijaju na ruke, a meu prvih sto bogataa u Srbiji, nema nijednog koji je svoj imetak formalno nasledio. Na prvi pogled, izgleda kao da meu srpskim bogataima nema mnogo onih iz sistema u kome su se obveznici i poreznici medusobno oslovljavali drugovima, ali samo na povran pogled. Analiza ak i javno objavljenih informacija ukazuje da stvari na nekom nivou stoje drugaije. Nakon osam godina tranzicije u Srbiji, vreme je da ocenimo da li smo na dobrom putu i kako da nastavimo. Za tranziciju od kontrolisane ka slobodno-trinoj privredi opredelili smo se zato to su ekonomski slobodnije zemlje bogatije. Ova korelacija nije, sama po sebi, dokaz, ali jeste indikator da slobodno trite jeste povezano sa ekonomskim razvojem i da, ukoliko elimo bogatije drutvo, trebalo bi da nam cilj bude omoguavanje graanima da slobodno biraju na tritu ta, od koga i po kojoj ceni ele da kupe. Mnogi su shvatili da je dirigovana ekonomija uinila Srbiju siromanom, ali veliki deo graana i dalje sumnja da je reenje koje smo traili slobodno trite. Kada je u Srbiji poela tranzicija, strunjaci su upozoravali da e prvih godina biti mnogo gubitnika drutvenih i ekonomskih reformi i da e samo uzak krug ljudi biti dobitnici. Ostala je za utehu prognoza da e u drugoj fazi tranzicije mnogo vie graana postati dobitnici reformskih procesa. Meutim, osam godina kasnije, u Srbiji su gubitnici ostali gubitnici, a mali broj dobitnika i dalje dobija. Sada, mnogi strunjaci upozoravaju da Srbija na svom tranzicionom putu luta. Nismo sigurni da li je trebalo da napustimo politiko-ekonomsko-vrednosni sistem devedesetih. Izneverena je ideja tranzicije. Sluajno ili namerno, drava nije stvorila ambijent da se stvaraju nova radna mesta, i imamo dosta gubitnika, to je normalno, ali vie nego to bi trebalo jer nama posla. Studija Svetske banke iz 2003. godine, na osnovu razvoja istonoevropskih zemalja nakon pada Berlinskog zida, navodi da su dobitnici prve faze tranzicije iskljuivo tajkuni i insajderi u dravnim kompanijama, a svi ostali gubitnici. Tada su strunjaci Svetske banke napisali da druga faza tranzicije donosi promene na bolje. Tajkuni, dodue, ne gube, ali zbog veeg priliva investicija, otvaraju se nova preduzea i nova radna mesta, pa i oni koji dobiju posao nisu vie gubitnici, a nova preduzetnika klasa postaje pobednika. Dobitnici srpske tranzicije, pored tajkuna, su i pripadnici novostvorenog politikog stalea, koji su dobra mesta u javnom aparatu i dravnim kompanijama zauzeli zahvaljujui politikim vezama, i na taj raun ive dobro. U

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


dobitnike bi se mogao uraunati i deo zaposlenih u dravnim i javnim preduzeima koji zarauju vie od zaposlenih u kompanijama. Veina populacije sebe i dalje opravdano smatra gubitnicima. Srbija je daleko od trine zemlje. Praktino sve velike reforme uraene su u periodu 2000.-2002. godine i svi reformski uspesi sutinski su rezultat tada donetih odluka. Od tada praktino nije sproveden ni jedan vei reformski potez. Za ovih osam godina: valuta je stabilizovana; privatizacija drutvenih firmi je pred krajem; i trgovina je malo slobodnija ukidanjem uvoznih ogranienja. ak i ograniene i nevoljne reforme doprinele su poveanju standarda prosenog graanina. U poreenju sa 2002. godinom, nita se nije promenilo: i tada i danas glavni dobitnici su tajkuni koji su se obogatili u vreme dirigovane privrede, a glavni gubitnici bili su i ostali nezaposleni kojih je i tada i danas, zavisno od statistike metodologije, bila treina ili petina stanovnitva. Do stvaranja nove preduzetnike klase nije dolo zato to Srbija jo uvek nije ula u drugu fazu tranzicije. Nije okonana privatizacija drutvenih preduzea, privatizacija dravnih preduzea nije ni poela, ne funkcionie zakon o steaju, monopoli su veoma jaki, a izostao je ozbiljan nivo direktnih stranih investicija. Jedino to imamo je privilegovane i gubitnike.

NOKTOM PO POVRINI
Analiza platnog bilansa Srbije od 2003. do 2005. godine 1 otkrila je neke anomalije: a) Srbija je u velikom deficitu a istovremeno, od 2000. do 2006. godine, tednja je uveana oko 20 puta; b) kumulativne neutralne transakcije, a posebno izmeu dravljana, uklapaju se u eme meunarodne triangulacije za pranje novca; c) Kipar je jedan od glavnih primalaca novanih tokova iz Srbije a istovremeno bilateralni bilans plaanja sa Kiprom belei znaajne deficite; d) meunarodni tokovi pokazuju krajnju neobinost veliine, strukture i disbalansa neutralnih transakcija, zbog izbegavanja propisa o deviznom poslovanju i pranja novca. Ekonomski kriminal mogao bi se kvantifikovati merenjem sive ekonomije, razlikom izmeu zarade i potronje, i odnosu priliva i odliva novca. Meutim, istraivai makro tokova novca i odnosa ekonomskog kriminala (kriminal u funkciji dobiti) i organizovanog kriminala (novac u funkciji kriminala) u Srbiji, suoeni su sa nedostatkom, nepouzdanou i neusklaenou podataka institucija drave. Godinja teta od ekonomskog kriminala po ekonomiju Srbije procenjuje se na oko 374 miliona evra, a ukupna teta u periodu od 2000-2005. godine procenjenjuje se na oko 1,9 milijardi evra, to je 81,2 % od ukupno ostvarene tete i 13% od svih prestupa. Na rast privrednog kriminala, osim ljudskih i sistemskih slabosti u tranziciji, uticali su i organizovani kanali izbegavanja plaanja poreza, korupcije, kriminalizovanja privatizacije i drugi faktori. Kriminalne organizacije raspolau novcem kroz nove kriminalne akcije, kupovinu nekretnina, umetnikih dela, antikviteta i druge, i tako remete funkcionisanje slobodnog trita. Sistem protiv pranja novca u Srbiji je, iz nekog razloga, na jako niskom nivou, posebno u smislu i prepoznavanja i gonjenja. Da bi se spreila institucionalizacija prljavog i opranog novca, opte je poznato da bi trebalo proveravati strukturu vlasnitva, varijacije u kapitalu odreenog preduzea, da li je preduzee subjekt zelenakih aktivnosti, i to ne samo iz zvaninih raunovodstvenih podataka preduzea, ve i koordinacijom interne i eksterne kontrole finansijskih transakcija. Sve se ovo u Srbiji ne ini, a pomenuti iznos morao je od negde doi i negde da zavri. Od i kod najirih slojeva graana nije. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija uveo je 1992. godine Jugoslaviji sankcije, kojima je ograniena razmena roba sa inostranstvom. Tokom sankcija, iznoenje novca iz Srbije postaje oigledno. Drava poinje da osniva of or kompanije kako bi prikrila poslovanja Beogradske banke na Kipru, kojoj je zbog sankcija bio onemoguen rad. Veinu tih firmi osnovala je advokatska kancelarija Tasosa Papadopulosa, koji je u kasnije postao predsednik Kipra. Haki istraioci i MUP Srbije, jo 2001, utvrdili su da je dravni vrh Slobodana Miloevia stajao iza 8 of or firmi na Kipru iji su rauni u grkim i kiparskim bankama korieni za prebacivanje milionskih suma deviza iz Srbije, i za razne bankarske transakcije 2. Poto je Beogradska banka osnovala
Petrus van Dajne, profesor krivinog prava Univerziteta u Tilburgu, i Stefano Donati, savetnik za suzbijanje privrednog kriminala misije OEBS u Srbiji, su autori ovog istraivanja iz 2006. godine. 2 10. juna 1997. prodato je 49% Telekoma Srbija, i to italijanskom Stetu 29% i grkom Oteu 20%. Na ime kupovine 29% Telekoma, Stet alje preko 700 miliona maraka u European Popular Bank, i to da se podeli na tri rauna: prvi za Natvest sekjuriti limitid, na raun u Paribas Frankfurt, vie
1

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


svoju of or banku na Kipru, a u vreme sankcija i of or firme koje su preuzele ulogu banke, na ijim raunima su se nalazili milioni, pitanje je da li je trebalo ugasiti etiri banke u Srbiji pre nego to novac iznet iz zemlje na raune tih of or firmi ue u njihov bilans. Kada se sagleda koncentracija novca, nema osnova za tvrdnju da je sistem iz epohe Slobodana Miloevia definitivno proao. Prepoznaju se vrste tipa bogataa. U prvoj su pripadnici stare garde. Re je o ekipi starih direkora i partijskih funkcionera iz Titove i posttitove epohe koji su feudalizovali socijalizam i postali nesmenjivi u drutvenim firmama. Slobodan Miloevi bio im je potreban za odravanje moi, a oni njemu kao imaoci gotovine i lokalnog uticaja 3. Karakteristika tog tipa bogataa bila je aktivno uee u politikoj nomenklaturi u koju ih je plasirala feudalna privredna mo. Zahvaljujui politici uspevali su da obezbede kontingente i povlastice u poslovanju. Iako najblia glavnom centru moi, stara garda oseala je potrebu da dri privid legalnosti tako da je tip njihovog bogaenja bio: sedi na elu drutvene firme, napravi u inostranstvu srodnu ali privatnu u kojoj si sam ili preko familije veinski vlasnik, a onda u inostranstvu posluje sa firmom u kojoj si direktor posredstvom firme u kojoj su vlasnik. Povrno, nita nelegalno, osim to odliva supstancu iz firme u kojoj si direktor. Stara garda imala je i neku vrstu politike odgovornosti prema glavnom centru: ona je obezbeivala novac za Miloevieve politike projekte, ali i politiki uticaj. Ni sami, kako je primetio, ef vladinog tima za oporezivanje ekstraprofitera, Aleksandar Radovi, nisu proputali da se poslue. Iako najvei legalisti meu novim bogataima, stara garda je bila najneopreznija 4. Nisu oseali da rade neto nepoteno. Verovali su da su neprikosnoveni pripadnici drutvene elite, a da bi elita funkcioinisala, mora da se poslui. Zato su bogatai stare garde za ostale nove srpske bogatae prava sirotinja. Mnogo bogatiji od njih su pripadnici druge vrste, novopridoli. Oni nisu verovali da je ita veno osim para. Ta vrsta, u koju se ubrajaju pripadnici familije Kari, 1997. godine ubijeni direktor Beopetrola Zoran Todorovi Kundak, Miroslav Mikovi, Milan Beko, Marko Miloevi, ubijeni Vlada Kovaevi Tref... svoje prve velike pare stekla je u vreme Miloevia. Njihov metod bio je jo mutniji od prethodne grupe: bili su politiki udaljeniji od glavnog centra, ali je stepen nelegalnosti njihovih poslova bio vei5. Nisu se puno petljali u politiku osim kada su im na trenutke rasle ambicije ili kada su dobijali specijalne zadatke. Njihov ugovor s Miloevicem bio je jasan: omoguiu ti da se obogati, da mulja sa privatizacijom i primarnom emisijom, da radi poslove za dravu i da bude dobro i tebi i dravi. Miloevia nije zanimao njihov politiki uticaj, ali jeste
od 16 miliona nemakih maraka; drugi za Velgo na raun u banci Barklis banci London, funte u protivvrednosti 1,7 miliona maraka; trei za BB DD Cyprus raun u European Popular Bank na podraun Fond za razvoj Srbije vie od 680 miliona maraka. Ote na ime kupovine 20% Telekoma alje u European Popular Bank vie od 540 miliona maraka i to da se podeli na tri rauna, prvi za Netvest sekjuriti limitid na raun Paribas Frankfurt vie od 12 miliona maraka. Drugi za Velgo na raun u banci Barklis London, funte u protivvrednosti vie od 1,3 milion maraka, trei za BB DD Cyprus raun u European Popular Bank na podraun Fond za razvoj Srbije vie od 529 miliona maraka. BB COBU sumu koju je dobila na ime prodaje dela Telekoma alje na raune nekoliko of or kompanija koje se nalaze na Kipru, po 160 miliona maraka prebaeno je na Hilsej, Verikom i Braunkort. Suma od 350 miliona plaena je istog dana na raun Kramdor investment menadment, koja je osnovana na britanskim Devianskim Ostrvima. Predstavnik BB COBU naziva firmu Krandor naom firmom. Nije poznato ija je firma Krandor i ko je uzeo proviziju od 350 miliona. Nekoliko meseci kasnije holandski Stet srpskoj of or firmi MCC uplatio je 2 miliona maraka, namena nije navedena. Sumnja da su na tom poslu italijanski i srpski akteri zaradili nikada nije osporena, ali ozbiljna istraga voena je jedino u Italiji 2001. 3 Tako su nastale legende o Tomiima, u Simpu i u NIS-u, o Mirku Marjanoviu, iji Progres jedino nije prodavao kineske igrake... 4 Pronalaze se rauni van zemlje na ime Mirka Marjanovia, na ime kerke Dragana Tomia ili paso drave Belize, gde je Milovan Boji otvorio raun kupivi dravljanstvo za hiljadu dolara. Njihova greka bila je u rukovoenju naelom: zato da se krijemo kad smo veni. 5 Meu novopridolima ima onih koji imaju i osobine grupa sa kojima se granie. Mikovi nije izmiljen za Miloevievog vremena, niti je pokazivao politike ambicije kao predstavnici stare garde, ali je poslednje decenije napravio Delta sistem, koji je funkcionisao slino kao Karieva kompanija. Miloevi mlai ili Tref pokazivali su karakteristike bogataa iz sive zone, iji stepen legalnosti poslova je bio jo sumnjiviji od onih kojima su se bavili tipini predstavnici druge grupe.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


gotovina. Njihovo bogatstvo je najtee proceniti zato to nije jasno koliko je para manipuliu njihovo, a koliko im je dato da ih oplouju. Kako su bili na granici politike, njihova sudbina nije bila unifikovana kao tipinih pripadnika stare garde (odlaze) ili pripadnika sive zone (nastavljaju). Mikovi i Beko uspeli su, uz blagoslov vlasti, da zadre svoje imperije neokrnjene, Kari nastavlja da se koprca, a Marka Miloevia pomelo je ono to ga je i obogatilo - porodine veze. Trea vrsta bogataa ima najmanje problema sa novom vlau: nema ih na spiskovima ekstraprofitera, pojavljuju se kao donatori novih vlasti (Filip Cepter je finansirao Dima Dentona, lobistu srpske vlade u SAD), nikada se nisu zaklanjali iza patriotizma, dok politiku smatraju zabavom za sirotinju i budale. Ne bee od veza s politiarima, ali one su iskljuivo tehnike: oni su politiarima dobri ukoliko im povremeno uskoe s finansijskom injekcijom, ovi njima ukoliko im ne smetaju. Za razliku od prethodne dve vrste, siva zona nema neposrednu vezu s politiarima, vie je oslonjena na policijske i debeovske aparate, ne sede na kongresima, ve na zatvorenim sedeljkama. Udaljenost od politike prati vii stepen nelegalnosti posla nego u prethodne dve grupe - tu se radi o golom vercu. Taj rizik prate i vee zarade: ovo je najbogatija ekipa. Pripadnici te grupe najradije se dre anonimnosti, zbog ega je njihov identitet nekad veoma teko otkriti6. FILIP CEPTER roen je 1951. godine u Bosanskoj Dubici kao Milan Jankovi. Zavrio je Ekonomski fakultet. Radni vek zapoeo je u predstavnitvu makedonske firme Transkop u Beogradu koja se bavila pedicijom. Poslovnu karijeru zapoeo je u Austriji sredinom 80-ih. Za samo est meseci nauio je nemaki i zaposlio se u austrijskoj firmi za spoljnu trgovinu. U Lincu, gde je iveo sa suprugom Madlenom, Milan je posle pet godina akviziterstva uvideo da posuu koje prodaje nedostaje dobar poklopac. Sam ga je konstruisao i prijavio cepter posue kao svoj izum. Prvu fabriku erpi i lonaca Jankovii su otvorili u Italiji 1990. godine. Ovi proizvodi, kao ekoloki i industrijski novitet, osvojili su potroae u Evropi, a Milan je proglaen za evropskog kralja lonaca i erpi. Kompanija Cepter Internacional osnovana je 1986. godine i trenutno ima 2 milijarde dolara godinjeg obrta. Istie da je prvu milijardu maraka zaradio bre od Bila Gejtsa. Danas ima 11 fabrika (Italija, Francuska, vajcarska i, pored posua, bavi se kozmetikom, medicinom, proizvodnjom satova i sistema za preiavanje vode, a sve vie ulae u sport) i jednu u Junoj Koreji gde je manjinski vlasnik. Vrednost imperije Cepter, u oko 50 zemalja, procenjuje se na vie milijardi evra. Brani par Cepter vraa se 1990. godine u Jugoslaviju i ulae 30 miliona maraka u fabriku u Bosanskoj Dubici. Tu je Jankovi i u jesen 1998. godine otvorio i novu fabriku za zavrnu obradu posuda cepter u koju je uloio deset miliona dolara. U otadbinskim zemljama ima desetak firmi7, i poslovnu zgradu u Ulici kralja Petra u Beogradu, koja je nagradena kao arhitektonsko delo. Cepter banka je dobila i ekskluzivno pravo da administrira kredite za mala i srednja preduzeca koje odobrava vladina agencija u Leskovcu, koja je osnovana kapitalom etiri srpska anonimna biznismena koje je, kako je sam priznao, premijer ini obezbedio linim vezama (zbog toga su ostali bankari protestovali optuujuci Cepter banku da je privilegovana). Ceptera je Srpski pokret obnove optuio da se bavi trgovinom orujem. Razlog za promenu imena objasnio je: Moje ime Milan Jankovi nije ba preporuka u svetu velikog biznisa, ve samo sumnjiavo sugerie egzotiku odakle dolazi... STANKO SUBOTI roen je u selu Kalinovac kod Uba 1959. godine, i ima dve biografije. Jednu pria on, a drugu njegovi protivnici. Optuuju ga da je mafijaki bos, koji kontrolie verc cigareta na Blakanu. On tvrdi da su njegovi poslovi sa cigaretama legalni. Pored jugoslovenskog, od 1999. imao je nekoliko godina i hrvatsko dravljanstvo, a uglavnom ivi u enevi i u panskom
Zagrebacki Nacional izvukao je Stanka Subotia Caneta iz anonimnosti, proglaavajuci ga za glavnog balkanskog duvanskog bosa i procenjujuci njegovo bogatstvo na pola milijarde dolara. Srpska re, partijsko glasilo SPO, pokuala je da razbije mit da je mogue obogatiti se od prodaje erpi, tvrdei da je Milan Jankovi meunarodni liferant oruja, ijim poslovima se bavi francuska policija. 7 Jednom prilikom u Atini, Slobodan Miloevi se zaustavio ispred Cepterove palate i prokomentarisao grkim zvaninicima: To je sve nae. Domaini su tvrdili da je Cepter multinacionalna kompanija, izmedu ostalog, i grka, ali Miloevi je ostao uporan: Ne, Srbin stoji iza svega toga.
6

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


letovalitu Marbelji. Cane je bio najmladi od estoro dece. U Francusku je otiao 1979, kod druga koji se bavio proizvodnjom konfekcije. U Jugoslaviji je 1988. osnovao firmu za proizvodnju konfekcije, a 1990/91. godine poeo je da se bavi i maloprodajom. Suboti se potom dao na trgovinu. Uvozio je perjane jakne za Robne kue Beograd, aluminijumski prah za proizvodnju graevinskih blokova, herbicide, hemikalije, metrau, izvozio teku konfekciju. Njegova firma, MIA, 1993. godine zaradila je oko milion maraka. Tvrdi da je u posao s cigaretama uao 1992: Ohis iz Skoplja mi je dugovao i umesto novca, dali su mi cigarete Makedonija tabaka. Uvezao sam ih prema vaecim propisima. Kasnije sam imao najvei lanac menjanica u gradu. Posle sam otvorio dva djuti fri-opa, jedan na prelazu eneral Jankovi, drugi u luci Bar. Imao sam i dva bescarinska magacina, jedan u Ubu, drugi u luci Bar. Jula 1997. u Subotiev fri-op na prelazu eneral Jankovi upala je godine policija8. MIA je potom prestala da radi. Posao je obnovljen, a firma je promenila ime u D-trade. Suboti je postao poznat javnosti, kada ga je zagrebaki Nacional optuio da je u saradnji sa crnogorskim predsednikom Milom ukanovicem i bivim efom srpskog DB Jovicom Staniiem preko Crne Gore vercovao cigarete9. Pravi razlog pokretanja afere su Subotieve poslovne veze. S jedne strane, s kompanijom Briti ameriken tobako, drugim svetskim proizvoaem cigareta. Iako obe strane to poriu, izgleda da je Suboti igrao znaajnu ulogu u pregovorima oko gradnje fabrike duvana u Srbiji, u kojem je BAT eleo da obezbedi monopolski poloaj. A s druge, s premijerom Srbije Zoranom indiem: india sam upoznao 1997. u vreme protesta Koalicije Zajedno. Posle oktobarskih dogadaja 2000. godine, u novembru smo se sreli u Beogradu. Rekao sam mu da moe da rauna na mene i moje veze po svetu za svaki projekat koji se tie preporoda Srbije. im je formirao vladu, indi se sudario s praznim budetom. Najvei udarac na dravnu kasu predstavljao je verc duvana. Srpskom premijeru naveo sam primer Rumunije i kako se ona izborila sa tim. Tu je glavnu ulogu odigrala kompanija BAT, sa kojom sam u odlinim poslovnim odnosima. MARKO MILOEVI je, uprkos tome to kada se govori o bogatstvu porodice Miloevi najee se misli na njegovog oca, biveg predsednika, Slobodana, pravi nosilac bogatstva. Ovaj 27godinjak je posle silaska svog oca s vlasti napustio je zemlju u urbi, i jo niko nije izneo uverljive dokaze da li je u Litvaniji, Rusiji, Azerbejdanu, Kazahstanu ili Jermeniji. Kao vrlo mlad, uspeo je da ostvari ameriki san u Srbiji i to sve, ako je verovati njegovom ocu, poelo je noenjem gajbi u kafani. Kako je od toga uspeo da razvije posao koji je obuhvatao lance fri-opova, trgovinu cigaretama, tehnikom robom, gorivom, kafom, parfemima, a da sve to nije ni carinjeno niti oporezivano, niko nije objasnio. U Poarevcu je imao najveu balkansku diskoteku na otvorenom Madona, opremljenu najsavremenijim tehnikim ureajima, podigao je zabavni park Bambilend, otvorio pekaru i piceriju, prodavnicu tehnike robe Sajbernet, radio-stanicu i Internet centar. U centru Beograda otvorio je luksuznu parfimeriju Skandal, koja je 5. oktobra unitena. Glavni oslonci u poslu bili su mu ubijeni policijski general Radovan Stojii Bada i Mihalj Kertes, direktor Savezne uprave carina. Sa Mihaljom Kertesom sklopio je savez koji mu je omoguio kontrolu nad prodajom cigareta Filip Morisu Srbiji. Profit od jednog provercovanog kamiona cigareta u Srbiju iznosio je oko 250.000 maraka. Jedna od bitnih odlika jeste da se nijedan fri-op nije vodio na njegovo ime, i u veini poslova se ne pojavljuje. Jedini konkretan podatak do koga je dola nemaka policija za suzbijanje ekonomskog kriminala tie se, pokojnog Vladimira Bokana, biznismena jugoslovenskog porekla u Grkoj, iji je ortak bio Vlada Kovaevi Tref, ubijen u februaru 1997. godine. Marko je bio lan Kovaevievog trkakog automobilskog tima. Bio je blizak i sa efom srpske tajne policije Radomirom Markoviem, koji ga je ispratio kada je s beogradskog aerodroma, s lanim pasoem na ime Marko Jovanovi, otiao u Moskvu. Iako nije sluio vojsku, za vreme agresije NATO slikao se u uniformi SAJ, a na jednoj slici vidi se slubena znaka MUP Srbije 01411910.
Subotieva radnica pria: Sve su nas priveli, ispitivali nas s kim nam gazda saraduje... Optuili su nas da smo utajili porez na dobit, ali to nije prolo na sudu jer nisu imali dokaza. Stanko je tada otiao iz zemlje. 9 O navodima ovog lista u Crnoj Gori se vodila parlamentarna istraga, ali bez rezultata.
8

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


BRAA KARI imaju brojnu familiju. Iz nekog razloga, trude se da dokau elitizam, pa guraju novokomponovani grb kao porodini i drue se s politikim i kulturnim kremom11. Osnovali su 1970.-ih Kosovouniverzum, jednu od prvih i najuspeniju ugovornu organizaciju udruenog rada. Ve tada braa su stekla mercedese i po kuu u Pei i Tivtu. Kasnije, postali su finansijeri okupljanja Srba sa Kosova i kao nagrada preutano je da su ukrali projekte i ininjere Minela koji su radili rashladne sisteme u Rusiji. Doselili su iz Pei u Beograd, prvo u sedam novobeogradskih stanova za koje je kupljeno sedam klavira, da bi ubrzo poeli da se ire Dedinjem. Dok je zemlja propadala, a klima za preduzetnitvo bila gora nego ikad, njima je sve polazilo od ruke i bili su prvi u svemu. Vlast je uvek rado saraivala s njima i niko nije pitao da li bi neko dao vie za koncesije koje su dobijali Karii. Bogoljub je postao prvi komija Slobodana Miloevica i s njim esto ruao i igrao karte. Tokom 1998/99. Bogoljub je postao ministar za kapitalne projekte u Vladi Srbije, a potom ministar bez portfelja. Inicirao je i finansirao osnivanje Socijaldemokratije, a bio je i kandidat za predsednika Srbije. Pomogao je da 1999. godine u Beograd doe misija Desija Deksona koja je ubedila Miloevia da oslobodi zarobljene amerike vojnike. Bio je jedini gost iz Srbije na roendanu Bila Klintona 1996. godine. Karii su imali prvu srpsku mreu mobilne telefonije Mobtel. Naknadno je utvrdeno da nisu platili ceo iznos osnivakog kapitala. U inostranstvu imaju 41 preduzee, uglavnom u trgovini i graevinarstvu. Karii stalno gase i osnivaju firme, tako da izvorna BK kompanija ve godinama ne postoji. Astra grupa, a posebno Astra Simit,je u 2000. godini ostvarila najveu dobit u Srbiji zato to je na njene raune prebaen najvei deo prihoda Mobtela. Porez na ekstraimovinu po osnovu bespravne gradnje platilo je pet lanova porodice Kari. Bogoljub - za vilu od 650 kvadrata (imao dozvolu na 450), njegova erka Danica na 1.100 kvadrata, Zoran na 2.000 kvadrata podignutih bez dozvole i Sreten za vilu od 1.200 kvadrata (od ega je 658 bez dozvole). Mlaan Dinki izjavio je, kao ministar finansija, da oni koji su se u Miloevievom reimu obogatili nee polagati raune o nainu sticanja bogatstvu, ako budu redovno plaali porez, a krivini progon brae Kari objasnio je posledicom toga to oni nisu shvatili da su posle pada Miloevia nastupila nova pravila igre. Njegov stav o odustajanju od istraga o nainu na koji su se pojedinci obogatili za vreme sankcija i ratova deli i direktorka brokerske kue tajkuna Miodraga Kostia (M&V Investments), Dragijana Radonji-Petrovi. Prema njenom miljenju deset najveih domaih tajkuna, okupljenih u Klubu privrednika, predstavljaju temelj srpskog ekonomskog razvoja. Re je, istie ona, o ljudima izuzetnog preduzetnikog duha, to je vanije od toga jesu li oni do prvog miliona doli na regularan ili neregularan nain. Njihovo bogatstvo e se i dalje uveavati, a to treba iskoristiti za poveanje standarda stanovnitva i otvaranje prozora u svet. Nasuprot izjavama nje i Dinkia, domaa privreda nalazi pod upravom tih tajkuna zahvaljujui naklonosti politike elite koja zazire od stranih ulaganja. Nije re o sposobnim i darovitim preduzetnicima, ve o povlaenim pojedincima, koji su zadrali status iz Miloevievog vremena i u sadanjim politikim strukturama12. Da bi se ovladalo sistemom neophodni su i kanali prohodnosti. Profil idealnog tranzicijskog manipulanta u Srbiji danas mogao bi se opisati: a) u vezi je s vladom, ali nije dravni inovnik, c) pripada miljeu moi koji kadrira dravne slube, ali nije funkcioner stranke, d) u vezi je s preduzetnicima u regionu, ali nije tajkun ni oligarh. Niko ne zna ta tano radi, a to se manje zna, utoliko je uspeniji.
Svojevremeno glasinu o svom ranjavanju Marko Miloevi je prokomentarisao: Kada sam to uo, malo sam se uvredio... Da me neko ubije, to je mogue, ali da me rani i ostane iv, to je iskljueno 11 Bogoljub je vie puta rekao da su unuci brae Kari strateki raani u Americi, Kanadi, Engleskoj i Kini da bi kada odrastu zauzeli politike poloaje u tim zemljama. 12 Predsednica Saveta za borbu protiv korupcije, Verica Bara, smatra da tajkuni imaju vlast koja im odgovara i da ine sve da takvo stanje traje to due, makar dok se sve ne "privatizuje".
10

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

TAHIR HASANOVI bio je u vreme moi Mirjane Markovi, skoro lan porodice Miloevi, blizak i s Mirjanom i s njenom kerkom Marijom. Kao lan Univerzitetske konferencije SSO Beograda, imao je vanu ulogu u ustolienju Miloevia na vlast. Pripadao je Mirinoj jurinoj grupi na beogradskom univerzitetu. Po nalogu Porodice predao je Republiku konferenciju Saveza omladine Srbije, sa svom imovinom, Duanu Mihajiloviu, da osnuje Novu demokartiju, u kojoj postaje generalni sekretar. Odigrao je veliku ulogu u razbijanju Koalicije Zajedno i tako omoguio Miloeviu da posle prvih viestranakih izbora SPS formira Vladu Srbije. Tahir je, tada, namestio Duana Mihajilovia da 1991. godine iznese iz zemlje 12,5 miliona maraka. Mihalj Kertes ga je uhapsio, a Tahir je, kao deko Marije Miloevi, toboe uspeo da umilostivi Miloevia da ga pusti iz pritvora, s tim to je Mihajilovi prihvatio da u datom trenutku podri Porodicu. Oenio je Srpkinju s Kosova, Marinu Gadi iz Sreske kod Prizrena. Njen otac tugovao je to mu se kerka udaje za Hasanovia, i njena porodica nije prisustvovala svadbi. Hasanovi je aktivno radio za tajnu policiju i rukovodio poslovnom imperijom Duana Mihajilovia, Lutra, koja je imala dvadesetak firmi u sastavu. Rukovodio je rotari klubom u Mihajilovievim prostorijama u ulici Majke Jevrosime u Beogradu. Vodio je partijsku slubu bezbednosti. Za vreme sankcija Hasanovi je osnovao vie firmi preko kojih je uvoena strateka roba uz veliku proviziju. I dalje je na elu uvoznikog lobija. Proteira preduzea iz Slovenije i uvozi njihovu robu, zastupnik je preduzea Radenska. Mihajilovi mu je ustupio dosijea srpskih politiara i privrednika. Mihajilovi mu je, kako bi prikrio svoje bogatstvo, ustupio milione evra radi daljeg obrtanja. Koliko Hasanovi ima firmi na svoje i tua imena, niko ne zna. Tahir Hasanovi, prema miljenju mnogih, dri znaajan kanal britanske obavetajne slube MI 6. Poetkom osamdesetih godina kad je Tahir Hasanovi bio uzoran Titov omladinac, predsednik Univerzitetske konferencije Saveza omladine, a iza fotelje mu visila velika slika najvoljenijeg sina jugoslovenskih naroda i narodnosti, trebalo je da nestane iz politike. Zbog neviene servilnosti, nekome je jo onda bilo muka od njega. Tahir je, meutim, osetio zahtev vremena. Predsednik Jugoslavije na jednogodinjem mandatu, Fadilj Hoda, poklonio je skupocen stilski orman Drutvu albanskih studenata u Beogradu. To drutvo, koje je delovalo pod imenom Prpjeka, nikako nije htelo da radi zajedno s ostalim zaviajnim drutvima objedinjenim u Kulturno umetniko drutvo panac. Uoi Osme sednice, Tahir Hasanovi kree u akciju uterivanja albanskih studenata u panac, i spektakularno oduzimanje ormana, poklona Fadilja Hode. Od tada poinje da raste uticaj ovog neverovatnog obrtnika. Njegov ugled kod branog para Markovi-Miloevi otiao je dotle da je bio meu prvim kandidatima za zeta. Kad je poela pljaka bive republike omladine pod vostvom Duana Mihailovia, naao se meu prvima. Ostalo je istorija i, na alost, naa svakodnevica13. LJILJANA NEDELJKOVI, kao ef kabineta predsednika SRJ, izuzetak je od prakse da su efovi kabineta anonimni u javnosti. Mesto u novinskim stupcima izborila je umeanou u razne afere: Perii, Gavrilovi, planirani upad u Vladu Srbije. Ministar unutrasnjih poslova Srbije Dusan Mihajlovic izjavio je 16. avgusta 2001. da su dogaaji oko ubistva biveg visokog slubenika
Jedan od Hasanovievih saradnika, Rade Terzi, danas je advokat. Bio zamenik u Drugom optinskom javnom tuilatvu, a dolaskom DOS, Duan Mihajilovi postavlja ga za okrunog javnog tuioca u Beogradu, a njegovog kolegu iz kancelarije Gorana Ilia za javnog tuioca Prvog optinskog tuilatva u Beogradu. Duan Mihajilovi je insistirao na ovom izboru. U akciji "Sablja" Terzi je priveden i zadran u SUP Beograd, pod optubom da je bio zatitnik surinskog klana. Ispostavilo se da je kao vii tuilac izdavao nareenja Biljani Radovanovi, javnom tuiocu etvrtog optinskog tuilatva da se iz pritvora puste Duan Spasojevi i lanovi njegove bande, koji su bili uhapeni i deportovani iz Francuske zbog osnovane sumnje da su kidnapovali i pustili uz otkup od sedam miliona evra biznismena Miroslava Mikovia. Intervencijom Duana Mihajilovia, Terzi nije zadran u pritvoru, ali je podneo ostavku na mesto okrunog tuioca. Podneo je molbu da bude upisan i imenik Advokatske komore u Beogradu, a Duan Mihajlovi je vrio pritisak na advokate da njegovu molbu ne odbiju. Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala raspolae podacima da je Rade Terzi, kao okruni tuilac, primio velike novane iznose za prikrivanje prijava protiv nekih mafijaa.
13

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Dravne bezbednosti Momira Gavrilovia skandal, koji preti da ugrozi sve rezultate demokratskih promena u Srbiji i SRJ. On je pozvao novinare da se bave istraivackim novinarstvom i sami utvrde ko pokuava da stvori paralelne centre moi, ali nije eleo da komentarie pisanja14 da je u kabinetu predsednika SRJ Vojislava Kotunice stvarana paralelna DB Srbije. Radomir Markovi, bivi naelnik RDB MUPR Srbije, u svojoj knjizi tvrdi da se njegova saradnja sa predsednikom SRJ Vojislavom Kotunicom odvijala preko, kako kae, neprikosnovenog efa kabineta Ljiljane Nedeljkovi. Markovi navodi: Skrenuo sam joj panju da bi njihovi koalicioni partneri mogli neto konstruisati na moju tetu jer sam ja najpogodniji za kompromitaciju vlasti Slobodana Miloevia. Rekao sam joj da su mi pretili kompromitacijom i politikim progonom. Ljiljana Nedeljkovi me je ubeivala da do toga nee doi, da e se sve raspraviti javno i da Kotunica nee dopustiti da se zloupotrebljava vlast. Meutim, jednog trenutka je briznula u pla izgovorivi: Sve ovo to se radi sa vama je skroz pogreno Kada sam uhapen i hlaen u samici, gospoa Nedeljkovi mi je poslala jednu knjigu. Tema je bila bezvlae nastalo posle 1945. godine, u kojem su, na montiranim sudskim postupcima, stradali mnogi nevini rodoljubi. Gospoa Nedeljkovi mi je nagovestila buduu sudbinu ako ne budem imao dovoljno sluha. Potpredsednik Vlade Srbije, edomir Jovanovi rekao je na sednici Odbora za pravosue i bezbednost Skuptine Srbije da su dosijei pojedinih elnika DOS, i dokumenta o istrazi o ubistvu novinara Slavka uruvije predati Ljiljani Nedeljkovi, dok je bila ef Kabineta predsednika SRJ. Jula 2002, na poetku rada Komisije Narodne skuptine Srbije, koja je formirana da rasvetli informaciju o naredbi iz kabineta predsednika SRJ, Kotunice, vojnim organima da upadnu u prostorije Vlade Srbije, Ljiljana Nedeljkovi je obavestila Komisiju da se nee odazvati pozivu i da nee dati iskaz. Kao razloge je navela: Prvi je nelegitimnost republike Skuptine koja ne odraava izbornu volju graana Srbije, drugi razlog je da se vaa Anketna komisija bavi stvarima iz nadlenosti saveznih, a ne republikih organa, i tree je da sam ve u predistranom postupku dala izjavu policiji povodom tvrdnji etvorice penzionisanih generala pa ne bih htela da uinim nita to bi poremetilo tok tog postupka. Aprila 2007. Vladimir Beba Popovi analizirao je u magazinu Status kako je mogue da se istraga ubistva Momira Gavrilovia, jedna od kljunih taaka sukoba vladinog Biroa za informisanje i Kotuniinog kabineta: Zato to su ljudi koji su umeani u ubistvo Gavrilovia sedeli u kabinetu Vojislava Kotunice ili na visokim pozicijama vojne slube bezbednosti i zato to su u tome uestvovali i penzionisani, ali i aktivni pripadnici DB-a. Skoro isti oni koji su kasnije uestvovali i u ubistvu Zorana inia. To su injenice. Gavra je mnogo znao. Kad su posle 5. oktobra poeli istke u DB-u i uklanjanje potencijalnih insajdera, a posebno posle ubistva Prike, desne ruke Frenkija Simatovia, Gavra je postao uznemiren, pokuavao je da trai neku zatitu od nas, ali je znao da je Vlada bila slaba. Ovi su to primetili i rekli: Gavra mora da nestane, a to to je sa Kotuniinom enom, po nalogu
"U kabinetu predsednika SRJ stvarana je paralelna DB Srbije", pie Nedeljni telegraf i ubijenom nekadanjem slubeniku DB-a Srbije Momiru Gavriloviu nueno da bude "zamenik naelnika DB", ali je on "insistirao da bude naelnik". Prema pisanju "Nedeljnog telegrafa", Gavriloviu je mesto zamenika naelnika DB nueno i na "nezvaninim susretima u Institutu za evropske studije", na kojima su uestvovali i supruga predsednika SRJ Zorica Radovi i Laslo Sekelj. Na dan kada je ubijen, u kabinetu predsednika, saradnici Kotunice predoili su Gavriloviu i emu kadrovske rekonstrukcije republike policije, tvrdi list. "Nedeljni telegraf" pie da se kabinet predsednika SRJ "uglavnom bavi nainima da se preuzme republika vlast", a "finale gledamo ovih dana". U Kotuniinoj "kabinetskoj kuhinji" skuvana je ideja da Radomir Markovi postane direktor Instituta za bezbednost, uz predsednikovog savetnika Gradimira Nalia, kao ministra policije. To se izjalovilo kada se bivi prvi ovek Slube naao u zatvoru, pie list i navodi da su "ef Kotuniinog kabineta Ljiljana Nedeljkovi i Gradimir Nali, koji ne moe da podnese to nije postao ministar policije, uestvovali u kreiranju lanih informacija". Oni stoje i iza udara na republiku vladu. Interesantno je da Kotunica nije znao da je u javnost putena informacija o poseti Gavrilovia njegovom kabinetu. Ljiljana Nedeljkovi ga je posle estoke reakcije republike vlade lino zvala da se vrati sa odmora iz Belanovice i obrati javnosti. Nisu oekivali takvu reakciju, rekao je funkcioner srpske vlade.
14

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Staniia, spremao pu u policiji i DB-u, bio je samo dodatni razlog. Tako je i bilo. Momir Gavrilovi je imao rezervisanu kartu za Be kad ga je pozvala Ljiljana Nedeljkovi i zahtevala od njega da otkae let, jer ga predsednik zove na razgovor. Gavra odlazi kod Kotunice, ovaj ga ne prima, makar su tako oni rekli, ali sa njim obavljaju razgovor Ljiljana Nedeljkovi, Grada Nali i Rade Bulatovi. Posle tog sastanka, njega na stepenitu sree kolega kome se nesretni Gavra hvali kako je bio kod Voje i jo mu kae: Vraam se nazad na najvie mesto! Otkud vama ti detalji? Kako znate sadraj razgovora Ljiljane Nedeljkovi i Gavrilovia? Postoje izjave Gavrilovieve supruge i jo dva njegova prijatelja da je na insistiranje Ljilje Nedeljkovi odloio put u Be i taj dan je ubijen. Kakav tu jo dokaz treba? Ja nisam rekao da ga je ubio Kotunica ili da je pucala Ljilja Nedeljkovi. Ne! Ali je jasno da je najmanje jedan ovek iz Kotuniinog kabineta znao da e se Gavriloviu desiti to to mu se desilo. I da je naterao ili ubedio Ljiljanu Nedeljkovi da Gavru pozove ba taj dan i nagovori ga da odustane od puta. Onaj ko je Nedeljkovievu naterao da Gavru zove, taj je znao da e biti ubijen. Dodatno me u ovom uverenju dri i injenica da su svi lagali oko prirode tih susreta i krili da su sa Gavrom radili na pripremi pua. Posebna pria su mediji koji su listom stali uz Kotunicu i njegove i osuli drvlje i kamenje po Zoranu i Vladi Srbije, od dravne televizije, preko Blica, do Slavie Lekia koji u Reporteru puta svog prijatelja Aleksandra Tijania da se, kao, brine: Ko to ubija po Srbiji?. Nezadovoljstvo politikim uticajem kruga oko Kotunice izneo je javno jedino njegov, do tada medijski savetnik, koji nije lan DSS, Aleksandar Tijani, za nedeljnik Identitet: Nije tajna da sam nezadovoljan srazmerom podrke Srba Kotunici i kolicinom njegovog uticaja na srpske politike prilike. Takode, nije tajna da oko njega postoje osobe koje su veoma zadovoljne ba ovakvim rezultatom Znalo se ko je najmoniji, ko je odmah do njega, ko odluuje, a ko presuuje. Sin Ljiljane Nedeljkovi, Ratomir Miliki (29) koji je 2008. godine iz skuptinske blagajne naplatio 5,5 miliona i napravio telefonski raun od 800.000 dinara, jedini je Srbin koji je vojsku sluio u inostranstvu. Od septembra 2007. do marta 2008. bio je na redovnom odsluenju vojnog roka i angaovan na ugovoru o delu u Skuptini Srbije, kao konsultant parlamentarne delegacije pri Savetu Evrope. Na osnovu uvida u skuptinsku dokumentaciju, Press je utvrdio da je Miliki kao redovni vojnik proveo 45 dana u inostranstvu i sa skuptinske blagajne u tom periodu podigao vie od 1,5 miliona dinara. Njegova putovanja obezbedio je ef nae delegacije Milo Aligrudi, ef poslanikog kluba DSS, koji je opstanak vladajue koalicije uslovio zahtevima da Miliki obavezno putuje sa delegacijom. ZORAN JANJUEVI je 1992. godine bio obian operativac (ili voza) u Slubi dravne bezbednosti u Srpskom Sarajevu. Kako je Zoran Janjuevi iz Republike Srpske doao za savetnika za bezbednost u kabinetu Zorana inia? Postoji li uopte njegova biografija? Njegova uloga kod pokojnog premijera, samo osam godina kasnije, se ne uklapa. Bio je umean u razne mahinacije u vezi sa prodajom ili upropatavanjem mnogih firmi po Srbiji. On sam, svedoei na suenju za atentat na Zorana inia, pokuao je to da objasni i ispalo je da je tu doao sticajem okolnosti. Da li se savetnik za bezbednost premijera jedne drave postaje sluajno? Kasnije, Janjuevi se sasvim lepo snaao i u Sloveniji. Zakon o osnovama ureenja slubi bezbednosti ne uvodi profesionalni nador nad radom tajnih slubi, a poslanici priznaju da BIA proverava njih, umesto obrnuto. Po zakonu, slube su podreene i odgovorne izabranim vlastima Srbije, a skuptinski odbor nadzire, izmeu ostalog, i usklaenost rada slubi bezbednosti sa strategijom nacionalne bezbednosti i strategijom odbrane, koje strategije Srbija trenutno nema ni jednu, ni drugu. Odbor bi po zakonu trebalo da nadzire i zakonitost primene posebnih postupaka i mera za tajno prikupljanje podataka, ali to dosad nikada nije uradio. Predvieno je da je direktor slube duan da se odazove pozivu za sednicu Odbora, a ako je spreen, duan je da poalje svog zamenika. ef BIA, Saa Vukadinovi, ve po ustolienju, nije se pojavio na sednici Odbora posle hapenja Radovana Karadia, a nije poslao ni svog izaslanika. ef BIA Rade Bulatovi izlazio je pred odbor godinje, a efovi vojnih slubi nikad. Ministar odbrane Dragan utanovac priznao je da ne moe da kae da su slube bezbednosti pod potpunom kontrolom, jer nemamo mehanizme kao to je generalni inspektorat. lan Odbora za bezbednost Aleksandar otri otkrio je da mu je reeno da BIA nikada nee

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


prihvatiti temeljno reorganizovanje, jer niko ne eli da ostane bez posla. Srbija bi, smatra on, trebalo da ima generalnog inspektora tajnih slubi, ali samo kada bi on imao stvarnu ulogu. Da li i neodgovornost sistema bezbednosti nastaje sluajno?

SRPSKI POSLOVNI KLUB PRIVREDNIK


U ovom udruenju graana lanarina je 100.000 evra godinje i 10.000 evra meseno. Zanimljivo bi bilo znati da li lanovi plaaju lanarine iz sopstvenih depova ili ih vode kao trokove poslovanja. Takoe bi bilo zanimljivo osvetliti logiku zbog koje bi, pored smanjenja poreske osnove, neko skupo plaao lanstvo u organizaciji koja bi alternativnim putevima trebalo da titi interese ljudi koji su institucionalno obezbeeni kroz komorsko udruenje. Na skuptini "Privrednik"-a za predsednika je ponovo izabran Danko uni ("Eki investments"), a u dvogodinjem mandatu izvrne odluke donosie i Izvrni odbor: Miodrag Babi ("Hemofarm"), Zoran Drakuli ("Ist point"), Miroslav Mikovi ("Delta"), Zoran Obradovi ("Petrobart"), Toplica Spasojevi ("ITM") i Dragoljub Vukadinovi ("Metalac"). U Nadzorni odbor reizabrani su: Vladimir upi (Hipo Alpe grup), Mia Mii ("Jedinstvo") i Nenad arenac ("Hajneken").

LANOVI
MIROLJUB ALEKSI, predsednik ALCO GROUP doo Roen je 26.03.1957. u Vranju. Diplomirani je inenjer. Prvo zaposlenje Miroljuba Aleksia je u Poljoprivredno-industrijskom kombinatu Beograd (PKB). Od 1994. do 1998. godine radio je u PKB banci. U vreme Ante Markovia, kada je socijalistiki sistem poeo da se menja u kapitalistiki, Aleksi osniva i svoju ALCO - Aleksi Company. Prvi poslovi preduzea bili su vezani za otkup ruskih potraivanja, klirinkih dolara i eskont menica na teritoriji bive Jugoslavije, rad sa komercijalnim i blagajnikim zapisima, i zajmom Republike Srbije. Prve etiri godine poslovanja firme, do hiperinflacije 1994. godine, dominirali su finansijski poslovi i investicije u vlastite poslovne prostore. 1995. godine Aleksi osniva Alco banku, a 1998. na javnoj licitaciji kupuje preduzee Pionir u steaju. Slede godine investiranja u Pionir, a zatim i u hotele. Posle prodaje Alco banke belgijskoj KBC banci, Alco Group danas ima etiri segmeta: a) proizvodni, koji ine 3 fabrike Pionir-a, Amasis iz Beograda, Hissar iz Prokuplja, Tipoplastika iz Gornjeg Milanovca, Intersilver iz Zemuna i Kotana i FOS iz Vranja; b) trgovinski, koga ine Cobex iz Beograda i Autopromet iz Nia; c) graevinarski, koji obuhvata Na Stan iz Beograda i Alco kao vlasnika nekretnina; i d) hoteli: Izvor (Aranelovac), Sloboda (abac), Tornik (Zlatibor) (svi velnes), Master hotel u Novom Sadu, a u planu je jo hotela, ukljuujui i na Adi ciganliji. 1977. godine sagraen je u centru apca hotel Sloboda, povrine 9.000 kvadrata, sa 100 soba i 5 restorana. Avgusta 2003. godine prodat je za 25 miliona dinara, uz obavezu novog vlasnika da u roku od 12 meseci investira jo 45 miliona dinara. Drugi potencijalni kupci eliminisani su pod udnim okolnostima pre aukcijske prodaje, i na aukciji je uestvovalo samo preduzee Amazis, a njegov vlasnik Aleksi i direktor Deni predstavljali su dva kupca samo formalno. Najvei ugostiteljski objekat u abakom kraju prodat je po ceni viestruko nioj od realne, a kupac nije ispunio preuzete investicione obaveze. Procenjena vrednost 70% drutvenog kapitala hotela od strane Agencije za privatizaciju iznosila je 1.554.374 evra, a Aleksi ga je kupio za 383.670 evra. U tom trenutku bilo je 158 manjinskih akcionara, radnika i penzionera na koje je drava prenela bez naknade preostalih 10.965 akcija. Procena kapitala nije izvrena realno, ve po knjigovodstvenim vrednostima. Hotel je prodat po 9,67 puta nioj ceni od trine, ime su mali akcionari oteeni za preko 1.700.000 evra. Manjinski akcionari hotela Sloboda uputili su Odboru za privatizaciju Skuptine Srbije, premijeru Vojislavu Kotunici, predsedniku Borisu Tadiu, Ministarstvu za privredu i Agenciji za privatizaciju, zahtev za novu procenu kapitala, reviziju privatizacije i raskid ugovora sa firmom Miroljuba Aleksia, Amazis. MIROSLAV ATELJEVI, predsednik ACMER-M doo Najvei akcionar Neoplante, sa 48,11% kapitala, je firma Neoplanta zajedno, u kojoj 78,1% kapitala ima beogradska firma Acmer M, a 21,9% udrueni mali akcionari Neoplante. U Neoplanti, drutveni kapital ima 16,24%, Akcijski fond ima 16,03%, a Fond PIO oko 10%, manjinski akcionari

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

10

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


imaju 7,51%, a firma Neoatal 2,13% akcija, pisalo je na sajtu Centralnog registra hartija od vrednosti. ACMER-M ima 424.255 akcija Neoplante kao suvlasniki udeo u Neoplanti Zajedno doo, iz praktikih razloga - da bi nejavno kontrolisali 166.885 akcija malih akcionara u Neoplanti Zajedno. Tako su stvorili privid veine u skuptini. ACMER-M e u pogodnom trenutku istupiti iz te zajednice ali tek kada uspe da doe do to veeg dela od preostalih akcija ili kada na drugi nain dou do veinskog paketa. U Neoplanti Zajedno, ACMER-M ne mora nita da progurava. Svoju veinu ACMER-M postie na tri naina: a) mali akcionari naivno su potpisali blanko saglasnost za odluke rukovodstva; b) ostalim malim akcionarima koji nisu udruili svoje akcije, podmetnuto je da direktorici NEO-NELLE potpiu ovlaenje da ih zastupa na Skuptini, a da im niko nije rekao ko je dotina, to je prevara i sukob interesa, poto im se interesi ne podudaraju (jedni bi da to skuplje prodaju a drugi bi da to jeftinije kupe); c) iz neobjanjivih razloga, 16% akcija koje se vode kao drutveno vlasnitvo nema predstavnika na skuptini pa veinu praktino ini samo 42% glasova. ACMER-M tako obezbeuje prolaz svojih odluka, a kada se pojavi dravni paket bie jasno da li su stvarno zainteresovani za kupovinu. Ljudi iz uprave FK Partizan pretvorili su klupsku kasu u privatnu kasu arka Zeevia, Nenada Bjekovia, Ivana urkovia i njihovih pomagaa. Klub dovodi anonimna pojaanja, koja malo ili nita ne kotaju, a bez obeteenja puta najtalentovanije fudbalere. U prvom timu igraju samo igrai koji imaju ugovore sa menaderom Mikijem Steviem, Bjekovievim zetom. Deca funkcionera Partizana koluju se na prestinim evropskim koledima, a funkcioneri Partizana voze se blindiranim vozilima i imaju po desetinu ljudi u obezbeenju. U Partizan su 1980.-tih doli skromnog finansijskog stanja, a danas poseduju velika privatna bogatstva. Kako su sve to zaradili? Malverzacije sa transferima, otvaranje sumnjivih kompanija, fonto, bingo, hot-lajn, auto kole, rent a car, graevinska preduzea, ruleti, poker aparati ..... sve su to delovi sistema Partizana. Umesto navijaa, na junoj tribini stadiona su prostorije agencije za pruanje seksi usluga preko telefona. U ostvarivanju ideje upropasti pa kupi jeftino, upravi Partizana oigledno pomau neki dravni funkcioneri i poslovni ljudi, ne samo sportski funkcioneri koji imaju svoj deo dobiti, ve i mediji, neki suptilnije, a neki otvoreno kao dnevni list Sport ili televizija SOS. Sa predlogom Zakona o privatizaciji sportskih drutava, nai tajkuni postavili su na tablu svoje pione. Da li su pioni Zeevi i Bjekovi, ili su to Nenad Popovi, Dragan Vignjevi direktor JP Elektromree Srbije, Neboja Vujovi, savetnik u Hemofarmu, Dragoljub Vukadinovi, predsednik Holdinga Metalac, Draginja Radonji, direktor M&V investments, Miroslav Ateljevi vlasnik AcmerM, Obrad Sikimi, direktor Diners Club International, Duan Stupar, generalni direktor Univerzal Holdinga, Bojan Radovanovi pomonik direktora Dipos, Ratko Zatezalo, direktor Petrobart-Avia, ministar Rasim Ljaji, Manojlo Vukoti direktor Novosti, Radmila Babi, finansijski direktor Minel trafo, Duan Pavlovi, predsednik UO Centra za puteve Vojvodine, koji deluju kao lovci. Ko je kralj u ovoj igri tajkuna iz senke videe se kad Partizan dobije vlasnika. MIODRAG BABI, predsednik HEMOFARM KONCERN ad Roen je 29. aprila 1951. u Zrenjaninu. Koreni Miodraga Babia vuku poreklo iz sela Dobrun, kod Viegrada. Rano detinjstvo je proveo u selu Laudanovac, kod Vrca, gde je zavrio prve razrede osnovne kole. kolovanje je nastavio u Vrcu, pa u Panevu gde je zavrio srednju hemijsku kolu. Bio je prvi na takmienju srednjih koli u hemiji u Jugoslaviji.U Beogradu je zavrio Tehnoloki fakultet, odsek Organska hemija, 1974. Prvi je u generaciji zavrio fakultet, sa 23 godine. Na elo pogona Inex-Hemofarm dolazi 1982. godine, u 31. godini ivota. Hemofarm je bio prvi u procesu privatizacije, jo 1989. godine. U prvoj fazi otkupljen je dravni paket akcija, u drugoj fazi izvren je otkup akcija od malih akcionara na berzi(?), a kada je ukrupnjeno vlasnitvo, u treoj fazi naao se strateki partner za preuzimanje. U sluaju dokapitalizacije i privatizacije Ekonomija AD iz Bele Crkve bilo je ozbiljnih zloupotreba koje su imale za posledicu milionsku tetu drave i malih akcionara, Za ceo sluaj 2006. godine zainteresovale su se poreske vlasti u Italiji zato to je dokapitalizaciju uradilo preduzee u vlasnistvu italijanskih graana Marka i Alberta Vakija, koji posluju u Srbiji. Ovaj poslovni aranman bio je povod da se pokrenu predistrane radnje poreskih organa Italije, jer se radi o milionskoj finasijskoj transakciji. Miodrag Babi je jedan od ljudi iz konzorcijuma, iji su kontakti doveli do poslovne saradnje sa italijanskim partnerom.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

11

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

17. januara 2006. uhapen je bliski saradnik Borisa Tadia i direktor konsultantske firme Boidara elia - Branislav Aneli. Oktobra 2000. sa kalanjikovim je oslobaao preduzea, Tadi ga je vodao po svetu, kao privrednika, a on i eli jadili su Srbiju. Dolijao je bivi agent udbe pri ministarstvu spoljnih poslova i pitanje je nije valjda da Tadi nije znao da mu je saradnik, Aneli, korumpiran? Epidemija neobavetenosti prenosi se od Slobe na Kotunicu i Tadia. Za iznoenje para, fakturama za marketinske usluge, terete se samo Karii. Ovaj metod izmislio je Miodrag Babi: Hemofarm Vrac - Hemopharm GmbH, a onda i Hemopharm USA, u kome je Neboja Vujovi. Nisu SID-ovci, poput Anelia, jadili samo Mobtel. U pljaki Hemofarma, pored Babia, uestvuje udba iz SID, JUL-ovac, kum Radeta Bulatovia, Neboja Vujovi. Od 2003. pare se iznose u SAD tako to Babi zakljuuje ugovore sa Nebojom Vujoviem. Transfer novca vri se iz GmbH ka DC, tako to GmbH kupuje sirovine kao predstavnik Vrca. Vrednost sirovina je daleko manja od iznosa koji se plaa iz Srbije. Kljune linosti su Babi, Nikola Stankovi i Neboja Vujovi, a Mlaan Dinki zna za ovo. Glavni titular TV Avala je Danko uni, nekad Miloeviev potpredsednik Vlade SR Jugoslavije, a sada, preko svojih konsultantskih kua, grobar srpske privrede. Njegov Ekonomski institut je nosilac konzorcijuma osnivaa ove televizijske kue. Tu je i Hemofarm iji je direktor Miodrag Babi. Babi i uni deluju kao braa blizanci, pa je uni bio predsednik Upravnog odbora Hemofarma, a njegov Dilojt end tu je vrio procene vrednosti te firme. Isti par smenjuje se na mestu predsednika Srpskog poslovnog kluba Privrednik. Babiev eksponent, Neboja Vujovi, nekad pomonik saveznog ministra inostranih poslova ivadina Jovanovia, sad je ef ispostave Hemofarma u Americi. Ne udi da je Sran uri sa mesta ba Kotuniinog savetnika preao za direktora TV Avala. MILIJA BABOVI, vlasnik FASHION CO doo Milija Babovi je od butika Atila u garai porodine kue u Beranama doao do suvlasnitva u Verano grupi (zastupnik Peo, Riplej, Levis, Bata, Soni, Gorenje, Armal, Gudjir guma, VIP rentakar, benzinske pumpe Ciklon, i 67% akcija Banjaluke banke). U istoriji srpskog kriminala najvei otkup za otmicu plaen je za Miliju Babovia. Zemunskom klanu je preko Milorada Lukovia Legije isplaeno deset miliona evra. Te pare predali su Legiji lino arko Zeevi, generalni sekretar FK Partizan, i izvesni Danko Mlaenovi, utvrdili su UBPOK i Specijalno tuilatvo. Milorad Ulemek tipovao je otmicu Milije Babovia i Vuka Bajruevia, i od oba otkupa uzeo je polovinu novca, potvrdio je svedok saradnik Dejan Milenkovi Bagzi na suenju pripadnicima zemunskog klana. 04. avgust 2007. Let iz Beograda u Glazgov, pred me... Jedan do drugog sjedimo Darko Panev i ja. Ispred nas glavni sponzor Zvezde... Milija Babovi Predsednika Jelia i slavodibitnika Maria doekali su vodei ljudi OFK Beograda: Moma Mini, Milija Babovi, Dragoljub Leki... Novi predsednik Partizana bie Milija Babovi... Njegov jedini uslov je da Nenad Bjekovi napusti kancelariju sportskog direktora u kojoj i dalje sedi, iako je jo u junu podneo ostavku... Babovi je odustao u korist Karadia. Slobodan Vuksanovi je bio prijatelj Dragana Maleevia Tapija. 1999. godine, on i Dragan Kopali primljeni su u masonsku lou Pobratim, sa zadatkom da preuzmu Demokratsku stranku. Procenili su da je svojim ponaanjem tokom rata Zoran ini kompromitovan. Masonska loa pristupila je pripremama da se preuzme poloaj predsednika i Slobodan Vuksanovi je pripreman za to. U masonskoj loi, postao je prvi nadzornik, to je trea funkcija, odmah posle glumca Mikija Manojlovia, koji je ef jedne od loa u sistemu Dragana Maleevia Tapija. Jednu od sekretarskih funkcija obavljao je Duan Zabunovi koji je 5. oktobra zauzeo Saveznu upravu carina, a zatim podmetuno eksploziv u poslastiarnicu kod eleznike stanice, iji vlasnik nije hteo da mu je proda. Masoni i Oleg Golubovi uloili su u akciju dovoenja Slobodana Vuksnovia na elo DS pola miliona dolara. Uspeli su da pridobiju veinu u

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

12

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


rukovodstvu stranke, ali su zanemarili Gorana Vesia, koji je brojao glasake listie. ini je ostao predsednik, i akcija je propala. Funkciju grani komandera loe trenutno obavlja Milan Lajhner. Na sahrani je nosio Tapijeve bele rukavice i maeve, i neku lentu. Vuksanovi je dobio zatitni status, u smislu objavljivanja podataka, od Dragutina Zagorca, kuma Radeta Bulatovia, koji ima funkciju uvara maa loe i koji je na sahrani nosio Tapijevu sliku. Predsednik je Unije poslodavaca, i bivi ef Gradskog odbora Nove demokratije, koji je najuren zato to je vezan za masonsku lou Tapija, konkurentsku Mihajlovievoj. Zagorac je, u odmazdu, organizovao bacanje bombe i paljenje Optinskog odbora Nove demokratije. Zagorac je bio veoma blizak sa Jovicom Staniiem, pogotovo kad se Staniiev sin zabavljao s njegovom erkom. Sin Staniia bio je pilot kod Stanka Subotia Caneta. Kada Cane je prodao avion, Staniiev sin zaposlio se kod Petra Matia, i vozi njegov avion. Cane je eljku Maksimoviu Maki organizovao prevoz iz Crne Gore Matievim avionom, da bi se Maka sklonio na sigurno. Slobodana Vuksanovia u masonskoj loi videli su peva Vladimir Savi obi, glumac Dragan Nikoli, glumac Dragan Bjelogrli, Vuk Bojovi, direktor zooloskog vrta, novinar Milovan Brki... Tapi je protivno masonskim pravilima prilikom inicijacije, Vuksanoviu dodelio trei stepen, a posle mesec dana, trideset drugi stepen, to je kod pravih masona nemogue. Kako do jeseni 2000. godine nisu bili u stanju da sklone inica, Dragan Maleevi Tapi, Kole Kostovski i Vukain Mara iz Crne Gore odluili su da Slobodan Vuksanovi ide kod Momila Periia, sa zadatkom da posle izvesnog vremena preuzme tu stranu. Svojevremeno Perii je bio veoma blizak Kotunici, a promenio je tabor kada je osetio da mu se ljulja poloaj, a i zbog nekih drugih razloga, jer mu je iz Hrvatske bilo obeano ako isposluje da mu se predaju benzinske pumpe Beopetrol, koje su nekada nosile Ininu firmu, da e ga osloboditi optube za ratne zloine. Posle su pravljene druge kombinacije pa je Perii izvisio. Na kraju su Duan Zabunovi, Miki Manojlovi, Dragan Maleevi, Kole Kostovski i eljko Maksimovi pristupili formiranju nove stranke iji je predsednik Slobodan Vuksanovi. Cilj je bio da se kriminalnim i masonskim podzemljem uvede novi element u ve postojei obraun izmeu Zorana inia i Vojislava Kotunice. Politiki prostor nalaze u Kotuniinom politikom krugu, gde se angauju novinari za medijsku podrku, poput Milovana Brkia i Milorada Crnjanina, Aleksandra Tijania i jo nekih. eljko Maksimovi Maka bio je u kontaktu sa kriminalcem iz Srpskog Sarajeva, krbom, koji kad je u Beogradu odlazi u FMP, firmu Neboje ovia. Maka je naruio da krba izvri dva ubistva u Republici Srpskoj. U dnevnom je kontaktu sa Bajom ivaniem, zvanim Plavi, sa ukarice, kriminalcem i vezom pokojnog Arkana, koji je poslovni partner Neboje ovia. Baja Plavi pobegao je posle Arkanovog ubistva u u Atinu i u policijskim krugovima kotirao je kao jedan od osumnjienih za zaveru protiv Arkana. Od arkanovaca se ulo da su Baja Plavi i Andrija Drakovi organizatori Arkanove likvidacije, i da imaju spregu sa ljudima iz Dravne bezbednosti. Pored Andrije Drakovia, Baja Plavi je jedini preiveli iz afere Arkanovog ubistva koji je na slobodi, a oviev je najbolji prijatelj. Pred 5. oktobar Baja Plavi je poslao Maku da uva ovia, pogotovo posle otmice Milija Babovia. Tada je dolo do razlaza izmeu njih, i tada je Baji pripao Veranomotors. Plavi i Babovi danas su neprijatelji. Tu lei klju otmice Milija Babovia, o kojoj Babovi uti. Baja Plavi sada je vezan za ovia, a Milija Babovi pokuava da nae druge poluge moi, kao Mlaana Dinkia i arka Zeevia. Radomir ivani, novi vlasnik Verano Motors, za Marfin fond (Laiki banka, u kojoj su zavrile srpske pare na Kipru) kupio je RK Beograd. MILAN BEKO, LADERNA Roen je 1961. godine u Herceg-Novom. Zavrio je Saobraajni fakultet, smer vazduni saobraaj u Beogradu, ali nikada nije radio u struci. Radni vek poeo je u privatnoj marketinkoj agenciji Spektra, kao direktor marketinga. Kada je agencija zapala u finansijske tekoe, Beko je otkupio Spektru i otvorio vrata poznatoj agenciji za trine komunikacije Ogilvi end Mejder. Kad mu je Spektra postala tesna, osnovao je firmu DiBek, koja je trgovala proizvodima od drveta, hranom i bila distributer vie poznatih farmaceutskih firmi. Kao suvlasnik DiBek, Milan Beko, nikada nije bio formalni lan neke stranke, ali je dobar prijatelj svih vlastodraca: Mirjana Markovi, Milorad Vueli, Jovica Stanii, Slobodan Radulovi, Zlatan Perui, Sran Nikoli (bivi ministar trgovine koji je zatvorio novobeogradski buvljak da DiBek ne bi imao konkurenciju)... Jedan od najboljih prijatelja mu je Danko uni, nekada uticajni potpredsednik savezne vlade. 1997. godine Beko ulazi u republiku vladu i to predstavlja kao patriotski in. Bio je ministar za svojinsku transformaciju i Miloeviev ovek za osetljive ekonomske transakcije.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

13

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Italijanski dnevnik Republika pisao je da je on glavni Miloeviev bankar u prodaji Telekoma. Beko je tada 683 miliona maraka prebacio u vreama iz Atine u Beograd. Po prodaji Telekoma Beko odlazi za republikog ministra bez portfelja. Na tom mestu se ne zadrava dugo, jer dobija zadatak da vodi kragujevaku Zastavu. Poslednja Bekova funkcija u Miloevievoj vlasti je savezni ministar za privredu. Milan Beko je 18. oktobra 2000. vratio poslaniki mandat JUL u Veu graana Savezne skuptine, i oglasio da se povlai iz politike, kojom se navodno nije bavio. Milan Beko ima akcije firmi Medtrejd Interneenel sa Bahama i Medtrejd Interneenel iz Liberije, u ijem su vlasnitvu DiBek, Rapid i Dimont, firme koje su poslovale u Jugoslaviji. Komisija za ispitivanje zloupotreba u privredi najavljivala je da e pleniti imovinu njegove firme DiBek, jer nije platio 1,1 milion maraka poreza na ekstraprofit. Ekstraprofiterskoj komisiji Beko nije bio naroito interesantan, iako je 1997. godine Beko bio srpski pregovara u prodaji 49% Telekoma italijanskom Stetu i grkom Oteu. Telekom je prodat za oko 1,3 milijardi maraka. Beko je dao nalog da se novac od prodaje Telekoma uplati u malu grku banku gde su raune drale srpske of or firme. Dalje kretanje tih sredstava bi je za istraitelje Hakog tribunala jedan od kljunih dokaza da drava upravlja sa 8 of or kompanija jer je novac od prodaje Telekoma zavrio na tim raunima. Premijer Zoran ini naloio je da se saslua Beko u vezi sa prodajom Telekoma, najavljivana je i naplata ekstraprofita od Beka, odnosno njegove firme DiBek, ali nije se desilo nita od toga. Prialo da je on bio jedan od bitnih uesnika operacije Telekom, ali taj sluaj obrauje MUP Srbije, rekao je sekretar ove Komisije, Slobodan Lalovi. Komisija je u sluaju privatizacije firme Rapid utvrdila da Medtrejd Interneenl i Dibek nisu unele pare. Pronali smo da je vlasnitvo tih firmi 37%, a ne vie od 50%, odnosno da nisu vlasnici Rapida. Veinsko vlasnitvo je verovatno priznato zato to je Beko stajao iza posla, objasnio je Lalovi. Sredinom decembra FPP Balkan limitid, iza kog stoji Milan Beko, saoptio je da ima oko 57% akcija Knjaz Milo. Mesec dana kasnije pojavljuje se kao suinvestitor firma Salford i najavljuje da nee biti konkurent veinskom vlasniku. Iza FPP i Salford stoje isti ljudi, a Milan Beko je bio konsultant i Salford koja predstavlja investicioni fond sa Gibraltara, koji se pojavio u privatizaciji mlekara u regionu. U februaru, FPP je prepustio upravljanje fabrikom Knjaz Milo Salfordu, koji ima oko 38% vlasnitva. Zanimljivo je da je sekretarka Komisije za hartije od vrednosti koja prvo nije kaznila FPP, a zatim jeste kaznila konkurenta, Olivera Savovi, ranije radila kao jedan od direktora u firmi Dibek, Milana Beka. Beko je 2005. preko investicionog fonda Worldfin povezanog s FPP Balkan limitid privatizovao Luku Beograd. Mali akcionari tog preduzea dokazuju da su oteeni jer je privatizacija izvrena po viestruko nioj ceni. Ekskluzivno zemljite u centru Beograda zavrilo je kod novog vlasnika iako nije bilo predmet prodaje. Dok se ak i o Mikoviu, iako izbegava javnost, mnogo toga zna, o Milanu Beku nema mnogo informacija, pa su mediji u nedostatku pravih informacija, prinueni da se slue opisom senka. Postao je poznat devedesetih kada je uao u Vladu Mirka Marjanovia, zaduen za privatizaciju. Pod njegovom vlau obavljena je prodaja dela Telekoma, to je u budet Srbije unelo 1,5 milijardi maraka. Sa ministrom za ekonomske odnose sa inostranstvom, Dankom uniem, smatran je za neku vrstu reformiste u reimu Slobodana Miloevia. Ni on ni uni, kao ni Mikovi desetak godina ranije, nisu dugo ostali u Vladi. Krajem devedesetih, kao predsednik UO Zastave, nije uspeo da pronae stratekog partnera. Na izborima 2000. kandidovao se za poslanika na listi JUL-a, ali je po objavljivanju rezultata vratio mandat. Od tada povezuje se s vie privatizacija, ali se ne zna ta on stvarno poseduje. Prilikom kupovine Knjaza Miloa, kada je iz igre izbacio Divca (kao i u Novostima), bio je zvanino savetnik investicionog fonda FPP Balkan limitid, ali se prialo da je njegova uloga mnogo znaajnija, jer se posle privatizacije esto pojavljivao u ovoj fabrici vode. Slinu ulogu odigrao je i u sukobu Delte i Merkatora. Najpre je uestvovao na tajnom sastanku kada su premijer Vojislav Kotunica, Slobodan Radulovi, Mikovi i on dogovorili da C market preuzme konzorcijum srpskih biznismena, preko Primer C, Slobodana Radulovia. Potom je, sa Mikoviem, preko fondova sa egzotinih ostrva, pokuao da preuzme Merkator, ali nisu uspeli. VLADIMIR UPI, predsednik IO HYPO GROUP ALPE ADRIA

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

14

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Od 2007. godine predsednik je Izvrnog odbora Hypo Alpe Adria Bank ad Beograd, banke (kerka firma Hypo Alpe-Adria-Bank International AG iz Austrije), zaduen za upravljanje i razvoj poslovanja sa privredom, poslova upravljanja sredstvima, pravnih poslova, interne revizije, finansijske kontrole i investicionog bankarstva, marketing, i za razvoj kadrova i nadzor rizika poslovanja banke. Bio je direktor Agencije za privatizaciju, savetnik ministra za privredu i privatizaciju u Vladi Republike Srbije, i rukovodilac u Deloitte & Touche, Beograd. Od maja 2003. do decembra 2006. godine bio je lan Izvrnog odbora Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Beograd. lan je Predsednitva Saveza Ekonomista Srbije, Poslovnog savetodavnog vea Pakta za stabilnost jugoistone Evrope, Srpskog Poslovnog Kluba Privrednik; Guverner Amerike privredne komore u Srbiji, lan U O Metalac ad, potpredsednik Smuarskog saveza Beograda i lan UO JSD Partizan. Govorei o akcionarima Dijamanta, Vladimir upi je rekao da su preduzea obavezna da Agenciji za privatizaciju, u ijem je sastavu tada bio privremeni centralni registar, dostave aurirane knjige akcionara. Sve promene u knjizi akcionara, moraju se pravno obrazloiti. I u prethodnom Zakonu o privatizaciji je propisano na koji nain se moe doi i kako sa moe manipulisati akcijama, tvrdio je upi, ali nije komentarisao deavanja u zrenjaninskoj uljari. Mlaan Dinki, koji u Ministarstvu za ekonomiju i regionalni razvoj upravlja sa est podresora i isto toliko agencija, to nije dosta, ve je i predsednik Skijakog saveza Srbije. Na funkciju u Izvrnom odboru doveo je svog stranakog aparatika Sau Vitoevia, nekadanjeg saveznog ministra poljoprivrede. Na elo Skijakog saveza doao je sa mesta prvog oveka beogradskog skijakog saveza, a uskoio je na mesto ministra za rad Rasima Ljajia, koji se ba zbog previe obaveza povukao sa ela Saveza. U svom prvom obraanju Dinki je poruio da mu je elja da Srbija sa Bugarskom organizuje Zimske olimpijske igre 2022. godine. I potpredsednici Saveza poznati su politikoj javnosti. To su bivi ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Goran Piti i TV voditelj Petar Lazovi, koji je blizak Velimiru Iliu. Ostala dva potpredsednika su Sandra tajner, funkcioner Telenor, i ekonomista Neboja Savi. Vidim tri potencijalna izvora finansiranja: za osnovno odravanje saveza to je budet grada i on mora biti vei. Dalje, razmotriemo mogunost da javno preduzee Skijalita Srbije deo prihoda od ski pasa izdvoji za mlade talente..., a trei izvor finansiranja e biti sponzorstva... i ja tu oekujem pomo od potpredsednika upia, direktora Hypo Alpe Adria banke i mislim da sa takvim timom moemo da podignemo budet Skijakog saveza Beograda, rekao je Dinki. Novembra 2001. godine pomonici ministra za privatizaciju Goran Petrovi i Vladimir upi potvrdili su da e se RK Beograd privatizovati po posebnom programu i da nema govora o steaju, u kome je najvei poverilac bila Beobanka. Ali 4. januara 2002, samovoljom guvernera NBJ, Dinkia, likvidirane su 4 velike srpske banke, meu kojima i Beobanka. Ljude iz uticajne MKG iznenadila je uloga beogradske filijale svetske revizorske kue Deloitte Touche. Privatizaciju Srbije vode ljudi koji su bili zaposleni u ovoj firmi. Iz Deloitte Touche u srpsku vladu doli su Aleksandar Vlahovi (ministar privatizacije), Gordana Matkovi (ministar za socijalna pitanja), Slobodan Milosavljevi (ministar trgovine), Goran Piti (ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom), a u Agenciju za privatizaciju doli su bivi slubenici ove kue, direktori Vladimir upi, pa Mirko Cvetkovi. I Sinia Mali, bivi direktor za tendere, i potonja direktorka Katarina Toni doli su iz ove revizorske kue, kao i savetnik u agenciji, Goran Mra. Iza poslova Deloitte Touche u Srbiji stoji direktor za centralnu Evropu Danko uni. U Agenciji za privatizaciju skonala su najbolja srpska preduzea. Nepodnoljiv pritisak politike oligarhije malo je ko mogao da podnese. Cvetkovi je od 2003. do 2004. godine kao prvi ovek Agencije za privatizaciju uestvovao u najmanje 88 sumnjivih privatizacija. Jedan od njegovih najveih grehova je to to je dok je bio na elu Agencije istovremeno bio izvrni direktor firme CesMekon, koju je Agencija esto angaovala, to je sukob interesa. Vladimiru upiu, tadanjem izvrnom direktoru Agencije za privatizaciju neto krupno otrglo se kontroli. CesMekon je za raun dravnog paketa akcija uradio presek imovine AD Graa sa 31.12. 2001. godine. Mirko Cvetkovi je u to vreme bio izvrni dirketor te konsultantske firme. AD Graa je za samo pola godine prikazala poslovni minus, pa je

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

15

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Bogdan Petrovi, odgovorni rukovodilac Agencije za privatizaciju, na zahtev kupaca o sudbini gubitka, poslao nalog direktoru ulibrku, koji nije odgovorio Agenciji o visini duga, mada je dokument bio spreman. Poetkom devedesetih u Ekonomskom institutu u Beogradu Vlahovi je bio asistent Mirku Cvetkoviu za koga je tada smatrao da je patrijarh konsultantskih poslova u Srbiji. Nije udno to ga je ministar Vlahovi uzeo za svog zamenika, a kasnije postavio za direktora Agencije za privatizaciju. Niz poslova na poetku tranzicije u Srbiji vie je obavljao Cvetkovi. Za pretpostaviti je da Mirko Cvetkovi nije pokvario odnose sa Vlahoviem i drutvom iz Ekonomskog instituta, u koji je Cvetkovi doao kada se u njega utopio Institut za ekonomiku industrije, a ni kada su napustili dravnu slubu 2004. godine. Za te institute radili su svi koji su davali softver svim srpskim vladama poslednjih decenija: uni, Savi, Cvijetianin, Bajec, Labus, Piti.... Reputaciju konsultanta broj jedan, Mirko Cvetkovi je imao i u konsultantskoj firmi Zvonka Nikezia, CesMekon. ZORAN DRAKULI, predsednik EAST POINT HOLDINGS Ltd. Zoran Drakuli je roen u Ljubljani 1953. Njegov otac bio je pukovnik JNA. Od tree godine ivi u Beogradu, gde je pohaao osnovnu kolu, Zemunsku gimnaziju i diplomirao na Pravnom fakultetu, 1978. godine. Bio je uspean sportista, dravni juniorski prvak u plivanju prsnim stilom, reprezentativac a kasnije i trener plivake reprezentacije. Karijeru je, odmah po diplomiranju, poeo u dravnom spoljnotrgovinskom gigantu Geneksu 1978. Od 1982. do 1989. bio je finansijski direktor Geneksove kompanije u Libanu, Jugo-Arab. Zbog rata u Libanu, firma je preseljena na Kipar i bila je jedna od prve tri of-or kompanije u toj zemlji, odakle je pokrivala Bliski istok. Po povratku sa Kipra, 1989, postavljen je za zamenika direktora Geneks banke, gde je imao intenzivne kontakte sa vodeim bankama i finansijskim institucijama, a bio je ukljuen u berzanske transakcije robnne i monetarne i trgovinu dugovima na sekundarnim tritima. VUK HAMOVI nikad nije objasnio poreklo svog kapitala. Bio je finansijski direktor u Energodati, sa Zoranom Drakuliem je osnovao firmu Jupoint, a zatim napustio taj ortakluk. Neki priaju da je za vladavine Slobodana Miloevia, kad zbog sankcija nae firme nisu mogle da posluju, na privatan raun njegovog oca Radeta Hamovia prebaeno 500 miliona dolara dravnih para. Vuk je roen u Beogradu 1949. godine. Njegov otac bio je naelnik G JNA, i uveo je mladog Hamovia u strukture svih Republika SFRJ. Od 1968. dostudirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Na postdiplomskim studijama specijalizovao je modele verovatnoe i magistrirao je 1974. Odmah se zaposlio u Energoprojektu i nakon 10 godina napredovanja postao je predsednik informatikog ogranka Energodate. Za vreme njegovog vostva Energodata je razvila prvi domai sistem personalnih raunara, TIM 011. Za vreme rada u Energoprojektu puno je putovao irom sveta, stiui iskustva u strukturiranju investicija i finansiranju kompleksnih finansijskih transakcija. Njegovo naputanje dravnog sektora privrede koincidiralo je sa otvaranjem jugoslovenske privrede za privatno preduzetnitvo. 1987. osnovao je privatnu kompaniju za ininjering u oblasti naplate meunarodnih potraivanja, to se pokazalo kao dobar potez jer je Milnah strukturirala profitabilne transakcije koje su reavale probleme spoljnih dugovanja zemljama i kompanijama, irom sveta. Nakon dve uspene godine u Milnah, napustio je firmu i postao saosniva Ist Point Holdings. U periodu 1989.-1992. Vuk je imao veliki uspeh u trgovini meunarodnim sekundarnim dugovima i na klirinkom tritu, kroz prebijanja dugova razliitih zemalja biveg sovjetskog bloka u transakcijama na zapadnim finansijskim tritima. U tom periodu Vuk je diskretno bio aktivan i protiv Miloevieve vlasti u Srbiji, u kom periodu je suosnovao list Vreme. Nakon to nije uspeo pokuaj Milana Pania 1992, koji je Hamovi podravao finansijski, Vuk je napustio Beograd, i preselio se u London. Te godine prodao je svoj udeo u Ist Pointu svom partneru, Drakuliu. Vuk je poeo da radi za GML International, firmu za investiciono bankarstvo, savetujui centralno i istonoevropske vlade o dugovima. Kao akcionar i direktor, pod okriljem GML uradio je tokom 1990.-tih vie transakcija. U drugoj polovini devedesetih sproveo je nekoliko transakcija dugova u energetskom sektoru. Iz ove ideje razvio se, 2000. godine, EFT, koji je formirao sa partnerima iz sektora energetike i finansija. Vuk Hamovi ivi u Londonu, a otac je do smrti 2002. godine iveo u Sloveniji. Ist Point Holdings osnovan je juna 1990. na Kipru, a kasnije su otvarane firme i predstavnitva po svetu, prvo u Beogradu, pa u Moskvi i dalje se irilo odatle, u 12 zemalja. Ist Point je industrijska i rudarska firma ali se bavi i trgovinom berzanskim robama, obojenim metalima, itaricama,

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

16

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


plemenitim metalima, naftnim preraevinama, tekstilom itd. U Srbiji, Ist Point je investirao u proizvodne kompanije i mlinove i brodarstvo. Kompanija je razvila dobre odnose sa Svetskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj i vodeim evropskim komercijalnim bankama. Zoran Drakuli je bio ukljuen u politiku kroz finansiranje DSS, do oktobra 2000. godine. Nekadanji finansijer Demokratske stranke Srbije, Zoran Drakuli, umeo je da naplati svoju podrku Kotuniinoj partiji. Dok je nakon obaranja Miloevia bio u milosti DOS, kupovao je po Srbiji, za bagatelu, profitabilna preduzea. Nije nita gradio, niti otvarao nove fabrike, samo je kupovao ono to je vredno i to donosi laku zaradu. NIKOLA AINOVI, jedno vreme ovek br. 2 u Srbiji, ne samo da je mogao unapred da zna za sukob sa NATO-om, ve je, u Raku, imao uticaj na poetak. Zato je i pre i sve vreme sankcija forsirao proizvodnju u RTB i nastavio raniju preradu nuklearnog otpada, da bi obezbedili milijarde dolara crnih fondova za kupovinu ljudi iz pojedinih stranaka, otvaranje privatnih banaka na Kipru, u Moskvi, Atini, Solunu, Klagenfurtu, Trstu, Cirihu i Srbiji i otkup preduzea. Tokom sankcija RTB je proizvodio mnogo bakra, a oktobra 2000. DOS je zatekao skoro uniten RTB i rudarstvo. to se nuklearnog otpada tie, da li je sluajno ainovi postao predsednik Savezne komisije za radioloku zatitu? I po izruenju Hagu, i dalje je zvanino ostao na toj funkciji. Manje problema bilo je sa izruenjem Miloevia nego ainovia, koje se oduilo preko godinu dana. Naa vlast nije pomiljala da ga uhapsi zbog privrednog kriminala i organizovane inflacije, a srpski ministri davali su garancije Tribunalu da se vrati kui do poetka suenja. Krajem 1988. Jugotehna i Jugometal ponudili su RTB-u 10.000 tona koncentrata bakra, u kome je bilo preko 500 kilograma otrovne ive i direktori RTB odbili su da ga kupe. Firma Mark Ri ponudila je kasnije, preko Geneksa, RTB-u taj isti koncentrat. Direktor komercijalnih poslova RTB, Milija Grujii, odbio je da potpie nalog, pa je sredinom 1989. ugovor sklopio Ninoslav Cvetanovi. Nakon ovog posla firma Mark Ri, do tada pred bankrotom, otvara nove filijale: Vest Point, Rivieru i Glenkor u Njujorku, Ist Point u Londonu, filijale Glenkora u Londonu i vajcarskoj, filijale Ist Pointa na Kipru i Jugoslaviji, Ju-Point u Beogradu itd. to se RTB-ovih direktora i ostalih uesnika tie: - Jova Miloevi, generalni direktor, otiao je za predstavnika RTB u Bukuret; - Ninoslav Cvetanovi ga je zamenio (u vreme DOS bio je savetnik generalnog direktora); - Nikola ainovi je meteorskom brzinom napredovao do oveka br. 2 u Srbiji; - Tomica Raievi je promenio nekoliko funkcija, od privremenog direktora Politike do ministra vera u Vladi Srbije; - Kosta Prsti (kum prof. Kneevia i ainovia) postao je pomonik ministra za energetiku i rudarstvo u Vladi SR Srbije (i ostao do poetka 2001); - Mihailo Kilibarda je postao predstavnik RTB-a u firmi Mark Ri u Londonu; - Prof. dr Rade oli dobio je mesto efa predstavnitva RTB-a u Londonu; - Zoran Mladenovi (u Boru poznat pod nadimkom Zoki Muna) postao je direktor marketinga RTB, a kasnije predstavnik RTB u Londonu i Cirihu; - Prof. dr eda Kneevi je postao prvi DOS-ov predsednik Upravnog odbora RTB. Njegov roeni brat Raka Kneevi (tast biveg ministra zdravlja, Obrena Joksimovia), svojevremeno je bio naelnik SUP-a u Boru; - Dr Filimonovi iz Zajeara, koji je javno opravdavao kupovinu takvog koncentrata, postao je ministar zdravlja u Vladi SR Srbije; - mr Miroslav Jakovljevi, tadanji direktor Jugoinspekta u Beogradu, zadrao se na toj funkciji. Bivi rektor, prof. dr Rajko Vraar, i bivi ministar unutranjih poslova Srbije, Radmilo Bogdanovi, ostvarivali su visoka primanja kao lanovi Upravnog odbora Jugoinspekta (bez odluke Skuptine Jugoinspekta). Kada su se zbog toga pobunili neki njihovi radnici iz Bora (lanovi Sindikata Nezavisnost) dobili su otkaz. - Geneks su ubrzo napustili Stanoje Barlov (kum prof. ede Kneevia iz RTB-a), Milo Perovi i Zoran Drakuli i sva trojica su dobili posao u filijalama Mark Ri. Tadanji generalni direktor Geneksa Miki Savievi (koji je sredinom 80-tih ugovorio izvoz Juga u Ameriku) u vreme DOS-a, kao potpredsednik DHSS, postao je predsednik Upravnog odbora Zastave. Ponovo se obraa starom partneru, Birklinu, iz Amerike, da se obnovi izvoz automobila i da ta firma otkupi Zastavu. Njegov ef partije, Vladan Bati, ministar pravde, nije se pitao kako je

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

17

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Zoran Drakuli za samo deset godina postao jedan od najbogatijih Srba i sponzor nekoliko stranaka u Srbiji i Crnoj Gori (iz tih razloga je savezni ministar zdravlja izvrio samoubistvo u Madridu). - Srbi su prole decenije kupili rudnike i flotaciju bakra u Kazahastanu (u kojoj radi bivi upravnik borske flotacije). Ta firma dala je ponudu da otkupi ceo RTB, ili bar pogone za preradu bakra. Kao njeni vlasnici, spominju se Bora i Marko Miloevi, ainovi, Miki Manzalovi (do penzije, predstavnik RTB u Moskvi). Verovatno je Marko sluajno naao utoite ba u Kazahastanu. Ti isti ljudi, Borka Vui i direktori Jugobanke (meu kojima i generalni direktor RTB posle oktobarskih promena Bora Stojadinovi) odigrali su odluujuu ulogu u osnivanju Veksim banke u Moskvi, preko koje su u vreme sankcija prole stotine miliona dolara RTB-ovih para. - Seka Manzalovi, supruga Mikija Manzalovia, ima banku na Kipru, koja je u vreme DOS-a vreme dala bankarske garancije Mitilineosu iz Grke u trgovini sa RTB. Ona je predloila da otkupi veliki hotel na Borskom jezeru (koji je svojevremeno projektovala). Mitilineos je odjednom procvetao i postao veinski vlasnik Trepe. Mitilineos i Glenkor postali su vlasnici rudnika olova i cinka i flotacije u Zajai i Srebrenici i koncentrat alju u Zorku iz apca na preradu. Oni zarauju, a Zorka raubuje opremu i truje grad. Osnovana je filijala Drakulievog Ist Pointa u Beogradu, pod imenom Ju Point. RTB duguje Ju Pointu 26 miliona dolara (do danas se ne zna po kojoj osnovi)?! RTB duguje Glenkoru iz vajcarske 4.000 tona bakra (oko 6,5 miliona dolara)?! RTB duguje Mitilineosu bakar, srebro i zlato za vie od 8 miliona dolara?! Mitilineos, Ist Point i Glenkor pregovarali su da uzmu rudnike bakra RTB pod koncesiju, zakupe bar jednu liniju u Topionici i kupe neke pogone prerade. Debis (lano predstavljen kao deo koncerna Mercedes-Krajsler), u vreme Milana Beka i Nemanje Kolesara, bio je u zavrnoj fazi pregovora da zakupi borsku Topionicu i obezbedi preko 100 miliona dolara kredita za novu tehnologiju. Do tada je davao RTB-u koncentrat bakra na preradu, kao trea ruka, posle Glenkor i Ist Point. Zoran Drakuli stavlja apu na obojenu metalurgiju, od evelije do Banja Luke. Firma Mark Ri je vlasnik jo nekoliko velikih firmi u Americi, Engleskoj, vajcarskoj, na Kipru, u Makedoniji, Republici Srpskoj i SRJ. Vlasnik firme (Mark Ri) je poznat kao trgovac prljavim koncentratima i orujem. Sve ovo. samo je deo posledica kupovine koncentrata sa ivom u toku 1989. godine. Oigledno nije bila u pitanju samo iva. Deset hiljada tona tog koncentrata vredelo je oko tri miliona dolara. ak i da su taj koncentrat dobili na poklon od pravih vlasnika i prodali ga nama, tri miliona dolara su male pare da se toliko poslova ostvari, pogotovo u firmi koja je pre toga bila pred bankrotom. Za ostale milijarde dolara niko ih iz Srbije ne proziva. Srbi su najvei neprijatelji srpskog naroda. U takve spadaju Miloevi, ainovi i najvaniji lanovi SPS, JUL i SRS, i svako ko im se pridruio iz DOS. DANKO UNI, predsednik Srpskog poslovnog kluba i Ekonomskog instituta Danko uni je roen 1949. godine u Herceg Novom. Po obrazovanju je doktor ekonomskih nauka. Za vreme Slobodana Miloevia, njegovi prijatelji iz Crne Gore uzeli su u svoje ruke svu imovinu Srbije. Borka Vui je kontrolisala banke, uz pomo dr Miodraga Zeevia, Danko uni postao je potpredsednik savezne vlade za ekonomske odnose sa inostranstvom, a Milan Beko poeo je rasprodaju srpskih preduzea. uni je za potpredsednka vlade doao iz amerike revizorske kue Delojt & Tu. Revizorska kua, nakon uvida u poslovanje odreene firme, pod punom odgovornou garantuje za uspenost svojih klijenata. S peatom Delojt & Tu i potpisom Danka unia, etiri najvee srpske banke (Beobanka, Beogradska banka, Jugobanka i Invest banka) dobile su potvrde da posluju s velikim kreditnim potencijalom. Na osnovu ovakvih nalaza banke su ulazile u aranman sa stranim partnerima i davale garancije za kredite naim preduzeima. Kada je dola nova vlast, guverner Dinki poslao je te 4 banke u steaj. unic nije se uzbudio, nastavio je da se bavi biznisom i postao direktor svoje firme za istonu Evropu. Kadrovi Dilojt end Tua rasporeuju se na kljuna mesta: Gordana Matkovi za socijalna pitanja, Aleksandar Vlahovi preuzima Ministarstvo za privatizaciju, Goran Piti resor za ekonomske odnose sa inostranstvom, Vladimir upi je direktor Agencije za privatizaciju. U ovoj agenciji zapoljavaju se Sinia Mali i Katarina Toni, a iz revizorskih kua Ces Mekon i Citadela dolaze Mirko Cvetkovi i Jelena Milenkovi. Simbolino, u istoj zgradi nalaze se i Ministarstvo za privatizaciju i Dilojt end Tu. uni je kao revizor uestvovao u privatizaciji

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

18

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Jugopetrola Kotor, Sartida i Zastave. Dankova supruga, Pava Zeevi (sestra arka Zeevia), vodila je Akcijski fond iz Grke i uvozila je skupu polovnu opremu. Sa blagonaklonim odnosom vlasti prema visokom kriminalu, Srbija nema izgleda da postane lanica zajednice evropskih zemalja. Vlada pokuava da zamae oi evropskim izaslanicima i narodu, hapenjem isluenih lopova, ali najvei ostaju pod okriljem drave, a pre svih Danko uni, grobar srpske privrede, u senci. Nain na koji se sprovodi razbojnitvo nad Srbijom i njenim graanima ne moe se podvesti pod normalane naine bogaenja ambicioznih pojedinaca. Diloit & Tu je najstarija revizorska firma na svetu ali partnerstvo sa uniem srozava im ugled. uni je svojevremeno otkupio Ekonomski institut u Beogradu i taj potez, kao i nain na koji je to uraeno, bio je dugo skrivan. Ekonomski institut je 1991. godine, kao poznata istraivaka kua, pronaao stratekog partnera u amerikoj firmi Diloit & Tu. Ugovor o partnerstvu za centralnu Evropu potpisan je 1997. godine. Mada je sedite ove kompanije u Pragu, filijala Diloita za centralnu Evropu radi pod okriljem Diloit Tu Tomacu koja ima 120.000 zaposlenih i prua usluge polovini najveih svetskih firmi u 150 zemalja. Beogradski Diloit, koji je crna ovca po profesionalnosti, hara srpskom privredom. Prosek starosti zaposlenih u beogradskom Diloit je 32 godine. uni je zakljuio da e mladi strunjaci, eljni brze zarade, bez suvinih pitanja slediti njegove instrukcije prilikom procena srpskih preduzea koja idu na tender. Te procene e biti nametene na viestruko umanjenu vrednost u odnosu na realnu. To je nain da se odbiju potencijalni kupci, a Danko svom klijentu prikae pravo stanje stvari i da se kupovina preduzea po tako povlaenoj ceni viestruko isplati, uz proviziju onome ko to sredi. Danko zaradi i od drave koja plaa neprofesionalne konsultantske usluge njegovih firmi i od kupaca u iju korist pakuje izvetaje. Danas se kao generalni direktor beogradskog Diloita vodi Milo Macura, dok je Danko uni poasni predsednik. U centrali iz Njujorka nisu mogli da daju odgovor Tabloidu o statusu Danka unia, pa su pitanje prosledili u Prag. Iz te filijale, Dems Volton je odgovorio mejlom: ...hteo sam da proverim Dankov status u Diloitu, jer neko vreme lino nisam upuen u nae poslove u Srbiji. Danko je zaposlen u Diloitu i njegova titula je poasni predsednik. Menader naih poslova u Srbiji je Milo Macura Demokratska stranka Srbije svoje kritike usmerila je najvie na korupciju u privatizaciji, koju je sprovodio Aleksandar Vlahovi, nekada zaposlen u konsultantskoj firmi Diloit & Tu, koja je imala kljunu ulogu u ovom procesu. Nije jasno zato Bubalo nita nije promenio u pristupu privatizaciji. Diloit i Ekonomski institut i dalje su vrata do vrata sa Ministarstvom privrede. Aleksandar Vlahovi i Goran Piti bili su unievi uenici, a tom timu prikljuio se Predrag Bubalo. Ministar Bubalo primeen je, kako, u trenerci i sa tamnim naoarima, ulazi u kafi Ke pasa, kod Knez Mihajlove ulice i sastaje se s Dankom uniem. Ovakvim susretima moe se objasniti kako je, na primer, vojni deo Ade ciganlije, gde je Veslaki klub Partizan, uni pripojio sebi. Jedan od sluajeva sukoba interesa Danka unia je to to je kao predsednik UO Hemofarma radio revizorske usluge toj farmaceutskoj kui. uni je prijatelj sa Miodragom Babiem, direktorom Hemofarma, sa kojim je osnovao poslovni klub Privrednik, koji okuplja diskutabilni krem srpske tranzicione elite, a Babi i uni smenjuju se na mestu predsednika Kluba. Kao potpredsednik savezne vlade, uni je uspeo da osigura pozicije u svetu, tako to je kritikovao Miloevievu vladu i odnosio dravna dokumenta. Skoro dve decenije, uz pomo svog uraka, generalnog sekretara FK Partizan arka Zeevia, Danko je preko svoje firme Diloit pravio lane revizije za preduzea, koja je kasnije otkupljivao sa arkom i njegovim ljudima. Po dolasku DOS-a na vlast, iz unievog ekonomskog instituta i Dilot&Tu u Ministarstvo za privredu i Agenciju za privatizaciju odlaze njegovi pouzdani ljudi, Aleksandar Vlahovi, Mirko Cvetkovi, Sinia Mali... Ministar Vlahovi poverava poslove revizije dravnih i javnih preduzea svojoj bivoj firmi, a Agencija za privatizaciju prihvata ih bespogovorno i - pola Srbije kupila je ta ista grupa ljudi, takorei bez uloenog dinara.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

19

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Kada je Vojislav Kotunica preuzeo vlast, postavio je advokata Branka Pavlovia za direktora Agencije za privatizaciju. Ubrzo, pod pritiskom svog okruenja, koje predvodi ef kabineta, Baranin, Aleksandar Nikitovi, smenjuje Pavlovia, koji je postao prepreka da uni, sa svojom mafijom, Vukom Hamoviem, Vojinom Lazareviem, Aleksandrom Nikitoviem, postane vlasnik veine srpskih banaka, kompanija, osiguravajuih drutava i sportskih klubova. Zahvaljujui bandi Danka unia, uz njegove revizorske nalaze kojima je umanjio vrednost za nekoliko puta, kupljena su mnoga strateka srpska preduzea, uz proviziju za gospodina unia. unieva banda je obezbedila Albancu iz vajcarske Bedetu Pacoliju da pokupuje po Srbiji pumpe i znaajane kompanije i uvede albanski kapital u Srbiju. Zahvaljujui premijeru Kotunici, koga je jedino zanimalo kako da opstane na vlasti, banda gospodina unia uspela je da potpuno izoluje Srbiju. Nema ruskih, nemakih i drugih investitora. Sve je prodavala i pokupovala unieva ekipa i vratila je Srbiju u srednji vek. Uspela je da je potpuno opljaka, izoluje od uticaja svetskih kompanija i evropskog trita. Danko uni je Aleksandru Nikitoviu predao dva miliona evra, navodno, da preda premijeru Kotunici kao uniev znak male panje za pruene usluge. Sa svojim urakom arkom Zeeviem uni je sklanjao sve koji su ukazivali na njihova (ne)dela. Grupa srpskih intelektualaca odluila je da u SAD pokrene postupak protiv amerike revizorske kue Diloit & Tu iz Njujorka, za stotine lanih revizorskih nalaza svoje filijale u Beogradu. Formalno - pravno pitanje odgovornosti amerike kompanije za tetu koju je uinila njena firma iz Beograda moglo bi da se pokrene i pred srpskim sudovima, ali zbog uticaja unia i Vojislava Kotunice, postupak bi unapred bio osuen na propast. Grupa advokata prikuplja ovlaenja oteenih da pokrenu nekoliko postupaka u Njujorku, koji bi najstariju revizorsku kuu na svetu naterali da utvrdi odgovornost poasnog predsednika njihove firme u Beogradu, Danka unia. DRAGAN URI, generalni direktor ZEKSTRA GRUPA Dragan uri je roen 1954. godine u Derventi, a od svoje tree godine ivi u Zemunu. Kao student, 1978. godine, poeo je privatni posao u Staroj Pazovi, preko zanatskih zadruga poto tada nije bilo drugog naina. Od samog poetka svog preduzetnitva, Dragan uri je stalno napredovao. Uvek se radilo planski: u nedostatku prostora, koristio zajednike prostorije kunih saveta irom Beograda, uvek bez kredita i sa organizovanom prodajom administraciji. uri je vlasnik Zekstre, Nolita, umadije, Veterinarskog zavoda... Tokom svog prvog mandata, Milorad Dodik je, kupujui tridesetak procenata dravnog kapitala, postao suvlasnik Agroprom banke. Ova banka postala je zatim deo Nove banke, to znai da je Dodik i njen suvlasnik. Vlada Srpske dri na raunima Nove bankepreko 300 miliona maraka novca sa escrow rauna, i tako premijer dravne i svoje pare uva u svojoj banci. Dodik je u to vreme postao suvlasnik i beogradske firme Zekstra, zajedno sa Draganom uriem. U to vreme, nezakonito je isplatio toj svojoj firmi 350 hiljada maraka, nakon ega je kriminalnim transakcijama navodno pokrio taj dug. Zekstra je postala vlasnik robne kue Boska u centru Banjaluke. Dragan uri e biti predsednik FK Partizan bar do 2010. godine. Iako najavljivan kao privremeno reenje, uri je dobio prednost u odnosu na kandidate Miliju Babovia i Radomira ivania. BRANISLAV GRUJI, predsednik UO PSP-FARMAN Holdings, Moskva Potpredsednik je Upravnog odbora Meunarodne asocijacije privrednih komora Rusije i Jugoslavije IBA, predsednik Odbora za kreditiranje malih i srednjih preduzea, predsednik Upravnog odbora kompanije Jugodrvo A.D. Branislav Gruji je Beograanin. Roen je 14. jula 1961. godine. Njegov otac je bio diplomirani inenjer i profesor Bogdan Gruji, a majka diplomirani ekonomista Milica Gruji (roena Dedijer). Osnovnu kolu zavrio je u Nemakoj, a u Beogradu je maturirao u IV gimnaziji. 1984. godine diplomirao je na Mainskom fakultetu u Beogradu, smer mehanizacija. Jedan semestar postdiplomskih studija sluao je na Univerzitetu u Karslrueu. U januaru 1985. godine, u 24. godini postao je asistent na Mainskom fakultetu u Beogradu za predmete Teorijske mehanike, to je za tadanje prilike predstavljalo meteorski uspeh. Usavravanje je odmah poelo ueem na mnogim kongresima o mehanici i mehanizaciji.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

20

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

1992. godine postao je direktor inenjeringa u Jugodrvu i na tom poloaju ostao do 1994. godine. Od tada se, posle prvih preduzetnikih koraka dok je jo radio u Jugodrvu, otisnuo u privatni posao. Gruji istie da ga je trino otvaranje Rusije, posle pada Berlinskog zida, podstaklo da, sa nekolicinom istomiljenika, pone stvaranje nove firme. Ona je danas postala znaajno ime u svojoj delatnosti. Posle formiranja sopstvene firme, 1994. godine, prva velika transformacija je 1997. godine kada se ujedinjuje sa firmom PSP, iji je jedan od osnivaa i generalni direktor Arkadije Blank. Odluka o ujedinjenju i stvaranju nove firme PSP-FARMAN Corp. pokazala se kao ispravna. Kompanija je ubrzo postala znaajan partner mnogim svetskim velikim firmama, a Gruji i Blank postali su dva kopredsednika. Kada su mali akcionari doli u prostorije Jugodrva kako bi dobili razliku novca od akcija koje je Branislav Gruji prodao na berzi, zamenik generalnog direktora za finansijska pitanja Ivona Petrovi prenela im je njegovu poruku da nemaju pravo na razliku vrednosti akcija. Mali akcionari su u septembru 2003. godine krenuli u akciju. Znali su da je prodaja akcija u prostorijama Jugodrva predsedniku Upravnog odbora Grujiu protivzakonita, da tako doe do akcija mimo berze. Zato je veina malih akcionara potpisala izjave. U jednoj takvoj izjavi pie: Obratila sam se Ivoni Petrovi, zameniku generalnog direktora za finansijske poslove, koja je bila zaduena za kupovinu akcija... Iznos za prodaju akcija sam dobila u evrima, koje je Ivona Petrovi u svojoj kancelariji izvadila iz fioke, a kopiju priznanice koju sam potpisala nije htela da mi da. Znajui da akcije vrede vie, pitala sam Ivonu Petovi da li e mi isplatiti razliku. Ona se samo nasmejala, a generalni direktor mi je rekao da to moe da se desi ako na berzi pobedi Branislav Gruji. Mali akcionari pisali su i brokerskoj kui Stockbroker koja je pomogla u pranju nezakonito kupljenih akcija od strane Grujia: S akcijama preduzea Jugodrvo a.d, koje glase na moje ime, trgovano je na aukciji 07. jula 2003. godine u Beogradu, u Sali za trgovanje na Beogradskoj berzi. Umesto mene, nalog za prodaju je dao Branislav Gruji. Pre prenoenja vlasnitva kupca u Privremenom registru potrebno je da kupac izmiri sve obaveze po prodajnoj ceni. Obavetavam Vas da kupac nije izmirio obaveze prema meni kao prodavcu i jedinom zakonitom vlasniku akcija (prema evidenciji u knjizi akcija Privremenog registra). Kad brokerska kua primi dopis registrovanog vlasnika akcije kojim se osporava zakonitost prodaje, praksa je da broker uradi izvetaj i da se razmotri prodaja, kako bi se zatitili mali akcionari. Brokerska kua Stockbroker bila je svesna da je kupovina putem punomoja, koju je sproveo predsednik Upravnog odbora, u prostorijama kompanije o ijim se akcijama radi - ilegalna. Brokerska kua ima odgovornost posrednika da zatiti male akcionare. Stockbroker koja je prodavala akcije za Branislava Grujia, odgovorila je malim akcionarima, koji su pretrpeli tetu: ...Iz vaeg dopisa ne vidimo u kakvu vezu stavljate nau brokersku kuu s privatnim aranmanom koji ste sklopili s drugim fizikim licem. Mi smo nalog za prodaju akcija dobili od lica koje je imalo regularno sudski overeno ovlaenje potpisano s Vae strane. Mali akcionari pisali su ponovo brokerskoj kui: U tom, tako kaete, regularno sudski overenom ovlaenju potpisanom s nae strane, nigde ne pie da opunomoenik moe prodavati akcije na berzi, a da razliku u vrednosti moe stavljati u u svoj dep... Vi niste ukazali na neregularnost prodaje akcija putem punomoja, tj. da je protivzakonit... Zbog ovakvog ponaanja brokerske kue Stockbroker, sluaj su prijavili direktoru i kontrolnom organu Beogradske berze, i Komisiji za hartije od vrednosti... Umesto dogovorenog intervjua o spornoj trgovini akcijama Jugodrva s generalnim direktorom Aleksandrom Matijeviem, predstavnik slube za kontakt s javnosu je putem telefona osporio navode, rekavi da su na zlonameran nain plasirani podaci iz Bele knjige, i da iza njih iz linih interesa stoji prethodni dugogodinji direktor. Marta 2005. godine, mali akcionari Jugodrva obavestili su Komisiju za hartije od vrednosti kako je Branislav Gruji nezakonito otkupio njihove akcije Jugodrva i o njegovom nezakonitom delovanju: krenju njegovih obaveza kao predsednika Upravnog odbora; isplaivanju minimalne vrednosti u evrima iz ladice zamenika generalnog direktora za finansije; Grujievoj kasnijoj prodaji ovih akcija na berzi, prodaji njegovoj linoj of-or kompaniji, i kako je u svoj dep strpao ekstraprofit koji je zaradio od prodaje ovih akcijama na berzi za mnogo vei iznos od onog koji je isplaivan malim akcionarima. Komisija za hartije od vrednosti konstatuje da Zakon o privatizaciji nalae da bi mali akcionari svoje akcije trebalo da prodaju na berzi, i zaobilazei nezakonitosti, prebacuje loptu Ministarstvu privrede i privatizacije, saoptivi da nije nadlena, bez pozivanja na propis po kojem nemaju nadlenost. Mali akcionari nisu bili

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

21

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


iznenaeni, budui da su dva lana Komisije bili osnivai brokerske kue Stockbroker preko koje je Gruji sprovoeo nezakonitu trgovinu na berzi. Ista brokerska kua odradila je prodaju akcija malih akcionara preko Grujia i potom prebacila novac, ne malim akcionarima, kao to odreuje zakon, ve drugom licu ije ime nije otkrila. Mali akcionari vrili su pritisak na Komisiju i na Beogradu berzu. Za vreme Branislava Grujia, postojali su problemi sa akcijama Jugodrva koje je trebalo ispraviti pre nego to su se pojavile na berzi. Firma ijim se akcijama trguje na berzi, mora da ima validan i istinit prospekt informacija. U sluaju Jugodrva, informacije u prospektu, prikupljene u vreme kada je Branislav Gruji bio predsednik Upravnog odbora, bile su nepotpune i obmanjujue? Prospekt nije sadravao prave informacije o imovini Jugodrva. Na primer, Jugodrvo nije prijavilo, kako nalae zakon, da je u toku bila prodaja vredne imovine kako bi se pokrili gubici. Na zahtev malih akcionara, direktorka Beogradske Berze donela je u dva navrata odluku o skidanju s trgovanja akcija Jugodrva i prenela je sluaj Komisiji za hartije od vrednosti. VESELIN JEVROSIMOVI, predsednik COMTRADE GROUP Na sajtu Zoom info nema podataka o njegovom obrazovanju ni biografije, kako je uobiajeno za poslovne ljude. Veselin Jevrosimovi, roen 28.01.1965, studirao je menadment na Univerzitetu na Floridi. Kao student, 1986, poeo je distribuciju prvih personalnih raunara i komponenti u zemlje Srednje i Latinske Amerike. Svoju prvu kompaniju osniva 1988. godine u Nemakoj, a 1998. u Srbiji osniva ComTrade Group. Com Trade Group brzo postaje vodea IT kompanija na Balkanu i jedan od lidera na tom polju u Jugoistonoj Evropi. 5. maja 2008, predsednik Komtrejd grupe, Veselin Jevrosimovi, dobio je povelju poasnog graanina Bostona kao priznanje za napore da se izgradi i proiri poslovanje u lokalnoj zajednici. Osnivanjem kompanije u Bostonu, Komtrejd grupa je na ameriko trite donela napredna softverska reenja i poznavanje najsavremenijih tehnologija za razvoj softvera. irenje te kompanije obezbedie i nova radna mesta za tamonje lokalne strunjake, a u planu je i izgradnja novih poslovnih objekata. Predsednik Komtrejd grupe poetkom maja boravio je u Bostonu i najavio da e u ovom gradu biti sedite poslovanja kompanije Spinnaker New Technologies, lanice Komtrejd grupe. Jedna od namera ove posete bila je i uspostavljanje partnerske saradnje sa lokalnim kompanijama koje bi mogle da doprinesu razvoju Komtrejd grupacije u Americi, i da Spinnaker New Technologies povea prisutnost u amerikoj dravi Masausets. Jevrosimovi je (bivi) sporta, otvoren i vet u socijalnom kontaktu, ne ostavlja utisak oveka koji se ugodno osjea za radnim stolom ve u akciji, potpuna suprotnost geekovima kakav je Gates. Stekao sam utisak da ga raunari vrlo malo privatno zanimaju radni sto mu je prazan, stonog raunara nema, a nekakav minijaturni Toshibin prenosnik izvukao je tek kada mi je poeleo prikazati planove za nekretnine i razvoj djela Beograda u kojem je ComTradeova zgrada, a koji bi trebalo postati novi waterfront, uz golem rast cene nekretnina u kvartu. 5.12.2006. predsednik Komtrejd grupe Veselin Jevrosimovi izjavio je da je poniteni tender za nabavku 30.000 raunara za kole u Srbiji bio neregularan. Ministarstvo nauke i sporta ponitilo je tender jer je samo jedan ponua ispunio sve uslove konkursa, koji predvia da se ponuda izabere na licitaciji sa najmanje dva ponuaa. Na konkursu su uestvovali konzorcijumi Komtrejd CT, Pakom, MP soft. Jedna ponuda eliminisana je poto je dostavljena u koverti bez potrebnih naznaka. Predsednik Komtrejd grupe tvrdi: Sama injenica da su dve firme ispunile uslove, mi i Pakom, a da je na konkurent diskvalifikovan bez objanjenja, ime je onemoguena licitacija, budi sumnju u regularnost... time bi trebalo da se bave nadleni dravni organi. Na pitanje da li razlog za ponitavanje tendera vidi u zajednikom nastupu Komtrejd i hrvatske firme M San grupa kae: Izuzetno kratki rokovi isporuke naterali su nas da nastupimo u konzorcijumu sa hrvatskom kompanijom M San grupa. Ova firma nedavno je dobila veliki tender za 4.000 raunara za Vladu Srbije i ne vidim nita sporno... U kompaniji MP soft tvrde: Komisija je napravila niz prekraja u korist Komtrejd! Na dan otvaranja ponuda Komisija za javnu nabavku ostavila je tendersku dokumentaciju tri sata bez kontrole. Predsednik Komisije proitao je iz delovodnika Ministarstva prosvete da je Komtrejd ponudu dostavio 13. oktobra, dva meseca pre objavljivanja javnog poziva! Kasnije se u zapisniku pojavljuje drugi datum, zbog ega tri lana komisije nisu potpisala zapisnik. Nas su odbili jer na kovertama ponude nije

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

22

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


naznaeno koja je original, a koja kopija! Mi smo bili najznaajniji pretendenti, uavi u konzorcijum sa ruskom kompanijom Azbis enterprajzis PLC, koja ima obrt od 2,5 milijardi dolara godinje. U kompaniji Pakom kau da su uslovi za uee na tenderu bili loe postavljeni. Kompanija King ICT iz Zagreba, kojom rukovodi general Damir Krstievi, zajedno sa srpskom firmom MP soft, pobedila je polovinom maja na tenderu Vlade Srbije, vrednim 10 miliona dolara. General Krstievi, ratni drug hakog optuenika Ante Gotovine, predsednik je Upravnog odbora M San grupe, u ijem sastavu su 4 informatike kompanije, meu kojima i King ICT. Od 2000. godine, kada je Krstievi poeo da radi u M San grupi, ta kompanija sklopila je niz poslova sa Vladom Hrvatske, meu kojima i opremanje Banskih dvora laptop raunarima, i to bez tendera. ANDREJ JOVANOVI, predsednik MARBO PRODUCT doo Avgusta 2008, Pepsi je kupio kompletno vlasnitvo srpskog Marbo produkt. Za koliko novca su Amerikanci, odnosno evropsko predstavnitvo iz Holandije, kupili nau industriju ipsa, je tajna. Nezvanino se pominje 210 miliona evra. Pepsi, osim fabrike u Srbiji, postaje vlasnik i Marbove fabrike u Laktaima u Republici Srpskoj. To je potvreno i reenjem Saveta za konkurenciju Bosne i Hercegovine. Prethodni vlasnici Marbo bile su firme Pacifik servisis establiment i Starlajn servisis establiment iz Lihtentajna, a raniji direktor Radosav Milanovi. U javnosti se kao vlasnik najvie pominjao biznismen Bojan Milanovi. Raniji vlasnici, dve firme iz Lihtentajna, vode se i kao vlasnici polovine kapitala u beogradskom preduzeu Anbo, dok po 25% imaju Bojan Milanovi i Andrej Jovanovi. Bivi direktor Marbo, Radosav Milanovi je i na elu preduzea Anbo, koje se nalazi na istoj beogradskoj adresi kao Marbo. Marbo ima fabriku u Bakom Magliu, kod Novog Sada, i poeo je s radom 1995. godine, dok je fabriku u Laktaima izgradio 2000. godine. Kompanija objedinjuje uzgajanje krompira, proizvodnju, distribuciju i dostavu. Marbo produkt izuzetno dobro posluje. U 2007. godini ostvario je profit od milijardu dinara, to je za 50% vie nego u 2006. godini. Ukupni prihodi u 2007. godini bili su 4 milijarde dinara (oko 50 miliona evra). Ova industrija ipsa ima preduzea i distributivne centre u Hrvatskoj, Albaniji, Grkoj, Makedoniji i Crnoj Gori i zapoljava vie od 1.000 ljudi. LJUBIA JOVANOVI, predsednik AIK BANKA ad, Ni Roen je 20. juna 1945. godine. Osnovnu kolu zavrio u Donjoj Trnavi, a srednju ekonomsku i ekonomski fakultet u Niu. Magistrirao je na ekonomskom fakultetu 1992. godine. Od 1968. do 1970. godine radi kao asistent za meunarodna trita u aleksinakom Fradu. Do 1973. godine bio je direktor u preduzeu Moravica. U AIK banku prelazi 1985, i tri godine bio je direktor za investicije, a 1988. godine postaje generalni direktor banke. Od stranih jezika govori nemaki. Politika i AIK banka iz Nia dole su u sukob preko svojih direktora, Hadi Antia i Ljubie Jovanovia. Anti je negirao sva dugovanja Politike ovoj banci i krenuo u estoku kampanju. U feljtonu koji je danima izlazio Politika je optuivala Ljubiu Jovanovia za finansijske malverzacije, i pripisivala mu da trai zelenake kamate. AIK banka je bila prinuena da pristupi Beogradskoj bankarskoj grupi, to je Borka Vui jedva doekala zbog problema sa likvidnou. Od tri liste po kojima se banke rangiraju, AIK banka je na dve bila prva, i to dve bitnije. Raiffeisen je prva po visini bilansne aktive ali je AIK prva po ostvarenom profitu i visini kapitala (najvanija karakteristika banke). Tako, iako ima mali broj ekspozitura, AIK je lii na ozbiljnu banku. AIK banka nije niiji, pa ni dravni ili politiki eksponent, ve banka koja na zakonit i uspean nain vodi rauna o interesima svojih akcionara. Moda tu lei objanjenje kontroverzi koje su nas pratile, poput da smo mi zelenai, te da nismo banka, ve investicioni fond, tvrdi Ljubia Jovanovi. 350 hiljada obinih akcija AIK banke sa pravom glasa, je svega oko 5% ukupnog broja. Niko nije utvrdio kako je dolo do tolikog broja (7 miliona) akcija sa pravom glasa (ne raunajui one bez prava glasa), naime ako je vrednost akcije bila 11.000 dinara, ispada da je banka imala kapital preko milijardu evra to nije. Posle napisa da bi mogao biti doveden u pitanje esti mandat direktoru nike AIK banke Ljubii Jovanoviu, ukoliko guverner NBJ Mlaan Dinki ne da saglasnost na njegov izbor, u pismu advokatskoj kancelariji stavlja se do znanja da Ljubia Jovanovi nikada nije bio ni u kakvom ugovornom ili radnom odnosu sa BC Bank kredit i nije mu nikada isplaivana nikakva naknada.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

23

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Po lanu 13. izmena i dopuna Zakona o bankama, za direktora banke ne mogu biti imovna lica koja su bila lanovi upravnog odbora, nadzornog odbora ili drugog organa banke kojoj je oduzeta dozvola za rad, ili nad kojom je pokrenut steajni postupak. A direktor Jovanovi je, prema podacima NBJ, bio predsednik Upravnog odbora BC Bank kredit ad, Beograd, koja je u postupku likvidacije. Nikada nisam bio lan UO te banke, a poznato je da se lan takvog odbora postaje uz linu izjavu, saglasnost, autobiografske podatke, i dokaz da niste krivino gonjeni. Po lanu 41. Zakona o bankama ja kao direktor u AIK banci nisam mogao biti ozvanien za lana UO neke druge banke. Mene je neko mogao da imenuje, a da ja to ne znam, rekao je direktor Jovanovi. Preko advokatske kancelarije ora Sibinovia iz Beograda, koja zastupa AIK banku, list Glas je dobio pismo, sa potpisom predsednika BC Bank kredit dr Branka Crnogorca, koji navodi da je vlasnik 82,6% akcija te banke koja je u likvidacionom postupku. On navodi da je ova banka svojevremeno izabrala Ljubiu Jovanovia za lana Upravnog odbora, u duhu zakona koji je u to vreme vaio, ali bez njegovog znanja i saglasnosti. Poto nije pozivan, niti uestvovao u radu UO, juna 2001, kada nismo bili u likvidacionom postupku, Jovanovia smo razreili mesta lana UO i o tome obavestili NBJ, naveo je dr Crnogorac. Izvetaj MKG primetio je da su kompanije koje su u vreme Miloevieve diktature profitirale od neformalnih monopola, povlaenih kurseva razmene deviza, neplaanja poreza i carinskih dabina i drugih privilegija, a zauzvrat finansirale Miloeviev reim, njegove paralelne strukture i brani par Miloevi lino, preivele Miloeviev pad, i promenu vlasti i pretvorile u srpsku oligarhiju koja finansira vodee politike partije i ima neverovatan uticaj na Vladine odluke. U izvetaju se navode neki od Miloevievih finansijskih stubova koji su uspeli da zadre poziciju kod novih vlasti: Delta holding (Milorad Mikovi), Kari (Bogoljub Kari), Pink (eljko Mitrovi), Zepter (Milan Jankovi), Kapital Banka (ore Nicovi), C-market (Slobodan Radulovi), Toza Markovi (Dmitar egrt), Progres (Mirko Marjanovi), Simpo (Dragan Tomi), Komercijalna banka (Ljubomir Mihajlovi), Novokabel (ore iradovi), FMP (Neboja ovi), Krmivoprodukt (Dragoljub Markovi), YU POINT (Zoran Drakuli), Dibek (Milan Beko), ABC (Radisav Rodi), Hemofarm (Miodrag Babi), AIK Banka Ni (Ljubia Jovanovi), MK Komerc (Miodrag Kosti). I najpovrnijem posmatrau politikih prilika u Srbiji 1990.-tih jasno je da su nabrojane firme i njihovi vlasnici ekstraprofiteri, ratni profiteri, glavni podupirai, i promoteri Miloevievog reima. Neki od njih zauzimali su vana mesta u vlasti Miloevievog reima kao Mirko Marjanovi, Dragan Tomi, Milan Beko, Milorad Mikovi, Dmitar egrt, Neboja ovi i drugi, a neki u vlasti u senci kao Bogoljub Kari, Ljubomir Mihajlovi, Miodrag Kosti, Milan Jankovi, eljko Mitrovi i drugi. Veina nabrojanih zbog bliske saradnje sa Miloevievim reimom nala se na crnim listama za vize SAD i EU, a nekima su sredstva u SAD i Evropi bila zamrznuta. MIODRAG KOSTI, predsednik MK GROUP Ovaj estradni tajkun, roen u Nikiu, je iz dooke familije u Vojvodinu. Po sticanju diplome na Ekonomskom fakultetu poeo se baviti odaarskim zanatom. Poslednjih 20 godina, pljakao je samo po nalogu drave, a onda se oteo i dravnom kriminalu. Kao predsednik FK Vojvodina, pie Tabloid, doao je u dodir sa izvesnim Albancem Ramadanijem koji je, uz menaderski posao, bio i zastupnik Nord cuker za Srednju Evropu. Kada je, na predlog Agencije za borbu protiv prevara i korupcije, EU suspendovala povlaeni uvoz eera iz Srbije i Crne Gore, republiki ministar trgovine i turizma Slobodan Milosavljevi reagovao je da ne postoje dokazi da je problem oko izvoza eera povezan sa procesom privatizacije eerana u Srbiji, zaboravivi da je veina velikih srpskih eerana ve u privatnim rukama. Miodrag Kosti pokazao se veoma uspean u privatizaciji. Paradigma tog uspeha je suvlasnitvo MK Komerc nad zgradom biveg CK SKJ (centar Ue). Ta zgrada trebalo je, prema uslovima tendera za privatizaciju, da bude sruena a na njenom mestu da se sazida nova. Meutim, ona je samo obnovljena to svedoi i o moi njenog novog vlasnika. U prvom talasu privatizacije, MK Komerc kupio je tri velike vojvoanske eerane. Kosti je tvrdio da je u tom poslu MK Komerc na gubitku. Ove eerane trebalo je prvo staviti u steaj da bi se pred privatizaciju utvrdili njihovi dugovi. Iznos te dubioze u evrima poklapa se sa sumom na koju se MK Komerc obavezao da e investirati. Dakle, investicije e otii e na dubiozu! Socijalni

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

24

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


program za zaposlene (Kosti je obeao da nijedan radnik njegovih eerana nee biti otputen naredane tri godine) time bi bio finansijski ispranjen. Milan Prostran, sekretar Udruenja za poljoprivredu Privredne komore Srbije, tvrdi da Kosti kupuje najbolje eerane u Vojvodini. U prilog ovoj tvrdnji ide i injenica da je Kosti pokazao veliki interes i za eeranu u Kovinu, koja je ve bila prodata na javnom tenderu grkom vlasniku. Prodaja je propala zbog toga to ovaj nije u predvienom roku izmirio finansijske obaveze prema prodavcu eerane, zato to se potencijalni investitor suoio sa injenicim da je MK komerc kupio mnogo bolje fabrike od kovinske za tri evra. Zato se MK Komerc upustio u kupovinu fabrika eera, ako su kako Kosti kae finansijski uslovi nepovoljni? Sutina odgovora bila je tome da je eer od repe, koji je skuplji od eera od trske, dostigao u Evropskoj uniji cenu da je njegov izvoz postao profitabilan, pogotovo nakon ukidanja carinskih barijera EU za pojedine robe proizvedene u Srbiji i Crnoj Gori (SRJ, to je stavilo eer na prvo mesto izvoznih roba koje se ovde proizvode. Bilo je potrebno da se potuje uslov EU da izvezena roba mora biti proizvedena u Srbiji i Crnoj Gori. U suprotnom dolo bi do povrede uslova povlastice kojom smo nagraeni. Neposredno pre Kostieve prie, podgorike Vijesti objavile su tekst o potronji eera u Crnoj Gori, da je prema podacima Centralne banke Crne Gore ta republika u toku 2002. godine uvezla 28 miliona kilograma eera. Vijesti su deifrovale ovaj paradoks: carinske dabine za uvoz eera u Crnu Goru deset puta su nie nego u Srbiji. Nije teko pretpostaviti da se eer uvozi i za srpske trgovce, koji imaju toliko eera da ga izvoze u EU. Ova vest nagovestila je mogui skandal oko povrede klauzule Evropske unije o poreklu robe. Niko od naih zvaninika nije demantovao navode iz Vijesti. Takva pasivnost vodila je Srbiju u ekonomski skandal, koji je obelodanjen izjavom Miroljuba Labusa da e Srbiji i Crnoj Gori verovatno biti uskraeni preferencijali EU za izvoz eera jer postoje ozbiljne indicije da je jedna vojvoanska eerana uvezla eer u vreama, prepakovala ga u kese od kilogram, i onda izvezla. Ima osnovane sumnje da smo neki eer kupili od EU po povoljnijoj ceni, pa smo ga prepakovali i prodali skuplje, rekao je Labus. lanovi vlade pourili su da demantuju Labusa. Odmah po njegovoj izjavi javno je saopteno da se Komisija EU bavi kontrolom izvoza eera sa zapadnog balkana u zemlje EU. Dragan Veselinov, ministar poljoprivrede, je u Labusovoj izjavi video umeane prste domaih krugova koji pokuavaju da povrate izgubljene pozicije na tritu i nekih politikih partija koje gube tlo pod nogama. Veselinov je zaboravio, kao to se i Miloeviu redovno deavalo: kada EU krene u kontrolu izjave se daju tek kada se stekne potpuna slika o istraivanom. Bilo je oigledno da Ema Advin misli na SRJ kada je govorila da neke carine ne mogu na odgovarajui nain da sprovode pravila na kojima je sistem baziran. Upravo o tome govorio je i Labus: Poto nemate saradnju dva carinska sistema, izmeu Srbije i Crne Gore, i poto nemate zajedniku carinsku komisiju koja bi ispitala svaku od tih zloupotreba, onda Evropska komisija moe veoma ozbiljno da reaguje. Meutim, Veselinov e izjaviti da su vesti o zabrani izvoza naeg eera u EU obine glasine. Sada je eer glavni izvozni artikal Srbije... Izvoz iz Srbije nije finansijska pretnja monicima u EU, jer tamo proizvodnja eera zadovoljava potrebe sa oko 14 milion tona, dok Srbija ne izveze vie od nekih 120 do 130 hiljada tona godinje. Agencija EU za borbu protiv prevare i korupcije ustanovila je upravo ono o emu je govorio Labus: u Srbiji i Crnoj Gori ne postoji uverljiv sistem kontrole da je eer koji se izvozi u EU proizveden u domaim eeranama. eerna afera kulminirala je usred vanrednog stanja, kada je Sablja sekla kriminalce. Ministar Milovanovi priznao je da je iz Srbije izvezeno 180.000 tona eera, dakle 75% ukupne godinje proizvodnje. Ovaj podatak pokazuje neslaganje sa podatkom ministra Veselinova o izvezenoj koliini - 45%. Postavlja se pitanje kako je mogue da Srbija svoje potrebe za eerom podmiri sa etvrtinom godinje proizvodnje. I Hrvatsku je potresla eerna afera. Hrvatska vlada pokazala je da su joj dravni interesi iznad privatnih: prevaranti su pohapeni i sudi im se. Steajni upravnik Agroiva Stevan Moldovan kae da oko 220 kompanija potrauje 11 milijardi dinara od Agroiva. Meu najveim poveriocima su Invej, Delta agrar, Dunavka, itomlin, NLB banka i AIK banka. U takvoj konkurenciji zelenaa, Miodrag Kosti odluio je da deo duga Agroiva prema njegovoj firmi naplati tako to e sa njiva u Vladimirovcima povaditi repu, pa je u ovo sremako selo poslao maine i obezbeenje kako bi mogao da povadi repu.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

25

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Tomislav Karadi povlaio je u Fudbalskom savezu Vojvodine poteze s kojima se organizacija nije slagala, ali su bili u interesu njegove stabilnosti. Krajem devedesetih glasovima rukovodstva FSV odlueno je da se u prvu fudbalsku ligu administrativno progura Sartid iz Smedereva, iza koga je stajao visoki funkcioner SPS Duan Matkovi, umesto sportski izborenog plasmana FK Novi Sad. To je bio najvei argument zbog kojeg su ga smenili 2001. godine. Iza te likvidacije, stajao je u to vreme predsednik FK Vojvodina Miodrag Kosti. Iz Novog Sada on je povlaio konce na kojima su bili direktor Apatinske pivare Rade Svilar (na toj Skuptini izabran na Toletovo mesto), Koletov kum, voa veternikog klana Nenad Opai, bivi direktor Hajduka Rodi MB Radomir urovi, zatim, posle Svilara izabrani predsednik FSV Zoran Arsi (danas predsednik OFS Subotica), gazda kulskog Hajduka Domba, pa direktor FK Novi Sad Miodrag Moraa To drutvo se brzo otelo od Koleta koji se zabavio prodajom igraa Vojvodine. Posle godinu dana, predali su Toletu Karadiu fudbalsku organizaciju Vojvodine. VOJIN LAZAREVI, predsednik UO RUDNAP Detalji u izvetaju UBPOK o dokapitalizaciji pokazuju kako su Vojin Lazarevi i Vuk Hamovi postali pojedinano vlasnici najveeg paketa akcija Nacionalne tedionice pre njene prodaje. Najvei kupci akcija bila su etiri preduzea iz Beograda, Skvadra, Pima, Principal export-import i Dajners klub. Ta etiri preduzea imala su raune u banci Euro aksis, gde je raun imala i Nacionalna tedionica. Oni su kupili akcije prodajom deviza sa svojih deviznih rauna. Istog dana, 13. septembra 2002. na raun Nacionalne tedionice u Evroaksis banci u Moskvi legle su dve uplate od 600.000 evra i dve uplate od po 600.000 dolara. Novac su dobili Dajners klub i Principal, a kao svrha uplate navedena je dokapitalizacija, dok je novac u korist preduzea Skvadra i Pima uplaen kao avans za robu. Sve etiri uplate izvrilo je preduzee Koprom iz Bea. Proverama je utvreno da je firma Koprom iz Bea u vlasnitvu jedne moskovske i jedne likvidirane austrijske firme, a da je kao direktor upisana Jovanka Lajtput Ivanievi. Suvlasnik u firmama Dajners i Principal je Obrad Sikimi. Proverama je utvreno da novac koji je legao firmi Dajners klub potie sa britanskih Devianskih Ostrva od firme Findejl enterprajz limitid. Preduzee Pima registrovano je 1995, a kao vlasnici upisani su Pluto International Company Limited sa Sent Vinsenta s 90%. Firma Pluto international registrovana je na Grenadirskim Ostrvima, a osnivai su Vladan, Olivera i Vojin Lazarevi. Preduzee Skvadra registrovano je 1999, kao direktor je upisan Stevan Aksentijevi, kao zamenik direktora upisan je Zoran Milovanovi, koji je do 1998. bio direktor Pime. Osniva preduzea je takoe firma sa Grenadirskih Ostrva. Meutim, sedita preduzea Pima i Skvadra nalaze se na istoj adresi, Koste Glavinia 8a, i koriste zajedniki poslovni prostor, opremu i telefone. Tokom 2002. dolo je do sekundarne prodaje akcija. Deo akcija Jubmes banke kupila je Vlada Srbije, a deo krajem 2002. preduzee Dajners klub. U januaru 2003. preduzee Pima kupilo je akcije Toze Markovia. Poetkom 2003. vlasnika struktura Nacionalne tedionice je takva da etiri privatna preduzea postaju vlasnici 37% akcija, a Srbija poseduje 13,83%. Odluka o treoj emisiji akcija doneta je u aprilu 2003, a uplata je vrena u septembru 2003. Kupci su bili preduzea Mali kolektiv iz Beograda i firma Elim iz Bea uloivi po 2,5 miliona evra. Preduzee Mali kolektiv 91% je u vlasnitvu Angloeuropean Marketing, registrovane na britanskim Devianskim Ostrvima. Vlasnik i direktor te firme je Vuk Hamovi. Firma Mali kolektiv kupovinu akcija izvrila je novcem od prodaje Trast banke iz Beograda koja je bila u vlasnitvu Malog kolektiva. Firma Elim iz Bea osnovana je 1995, a kao vlasnici su upisani Gorohov Aleksej i Gorohov Igor. Posle kupovine akcija dva preduzea postala su vlasnici po 13,67% akcija, udeo etiri preduzea koja su prethodne godine kupila akcije bio je ukupno 26,88%, a vlasniki udeo drave pao na 10,05%. Kada je tokom 2005. i 2006. grka EFG banka kupila Nacionalnu tedionicu za paket Vuka Hamovia i Vojina Lazarevia, koji su uloili 6,2 miliona evra i 1,2 miliona dolara, plaeno je 41 milion, a drava koja je svoj udeo uveala na 37% prodajui 2005. N ranije ustupljen prostor dobila je 35 miliona evra. GORAN MALBAI, predsednik ABB AUTOMATION, Moskva, Rusija ef ekonomskog tima Kotuniine vlade za KiM i jug Srbije Dr Nenad Popovi Savetnici Olivera Boi, Fond za razvoj Republike Srbije, direktor Srboljub Anti, MMF, predstavnik SCG

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

26

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Prof. dr Stojan Jevti, Privredna komora Srbije, potpredsednik Goran Malbai, ABB Automatizacija Moskva, predsednik Branko Terzi, Deloitte and Touche SAD, energetski strunjak Dragoljub Vukadinovi, Metalac Gornji Milanovac, direktor Branislav Gruji, Farman Moskva, direktor Radoje Stefanovi, Clyde&CO Beograd, advokat Volonteri saradnici Mihail Malbai, student na London School of Economics Bosiljka Kozomara, student na London School of Economics MIA MII, generalni direktor MPP JEDINSTVO Roeni brat Vasilija Miia, Mia, direktor preduzea Jedinstvo iz Uica, kae da njegova porodica nema nikakve veze sa v.d. predsednikom Srbije Nataom Mii. Moja firma Jedinstvo nema nikakve veze sa firmom mog brata, on gradi puteve, a Jedinstvo izrauje termo i hidro izolacije, vodovode, kanalizacije i gasovode. VASILIJE MII, predsednik PUTEVI GROUP Septembra 2003, spajanjem graevinske firme Putevi Uice i Ratko Mitrovi niskogradnje, Vasilije Mii postaje vlasnik najveeg preduzea za izgradnju puteva na Balkanu. Mii je postao vlasnik Puteva Uice po starom zakonu o privatizaciji, a sa 3.000.000 evra dokapitalizovao je niskogradnju Ratko Mitrovi, gde je postao najvei akcionar. U popisu njegove imovine su i kamenolomi Granit Pear u selu Ba i jo jedan na Zlatiboru koje je kupio na tenderu. U Rusiji ima privatnu firmu sa seditem u Soiju, koja takoe radi puteve, a u kojoj rade njegovi sinovi. Putevi Uice i Ratko Mitrovi rade na izgradnji autoputa Beograd - Novi Sad, kao podizvoai austrijske Alpina Majreder, i na desetak deonica irom Srbije. Vasilijev roeni brat, Mia, direktor je uikog preduzea Jedinstvo. Ko su braa Mii i kako su dobili poslove na putevima Srbije?, prvi se zapitao Mlaan Dinki. Dok ne progovori, Vasilije Mii, jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji, deluje kao gospodin. ta, bre, ti hoe ti od mene? Je l te onaj Dinki platio da me napada? to napada mene, pa Bogoljub Kari je bogatiji od mene!, razdrao se Vasilije im mu se novinar Kurira predstavio. Praen direktorom preduzea Putevi Uice Draganom Jarakoviem, Vasilije je nastavio sa verbalnim napadima, neprekidno se unosei u lice novinaru Kurira. ta je toliko udno to sam ja bogat? im neko u Srbiji zaradi pare, narodu odmah oi porastu... Razumem ja da i vi novinari morate da piete i zaradite za hleb, ali ajde sad lepo mi reci ko te je nagovorio da ovo radi. Ako nisi ti, mora da je tvoj urednik u nekoj vezi sa Dinkiem. Pa taj Dinki nema pojma ni o emu. Ako ja krenem da se bavim politikom, oterau ga u politiki podrum i to mu slobodno prenesi. Ohrabren nastupom svog gazde, u napade se ukljuio i njegov podreeni, direktor Puteva Uice Duan Jarakovi: Pita odakle Vasiliju Miiu tri miliona evra za Ratka Mitrovia? Pa, on u Rusiji za jedan posao uzme preko deset miliona evra. On je uspean ovek, jer nije izabrao novinarstvo za profesiju... Psovka po psovka, uvreda po uvreda, i tako je prolo dva sata razgovora sa jednim od najbogatijih ljudi u Srbiji, Vasilijem Miiem. Podrugljivi smeak njegovog podreenog, direktora Jarakovia, i opaska ma efe pusti novinara, jadnik, mora i on od neeg da ivi, govori da je Srbija tuna zemlja. Oktobra 2006. menadment uikih Puteva pregovarao je sa potencijalnim kupcima te kompanije. Ugovoreni poslovi vredni su 50 miliona evra. Akcije firme naglo su skoile posle vesti o dobijenom poslu rekonstrukcije aerodroma u ruskom Soiju vrednom 100 miliona dolara, za dva dana oko 15%, a akcija Putevi iz Poege, koja je od poetka godine u vlasnitvu uikih Puteva, skoila je vie od 100%. Poveanu tranju za akcijama Puteva izaziva interesovanje investicionih fondova za tu kompaniju, ali se pominje da bi kompanija mogla da se nae u rukama novog vlasnika. Sve to moe da bude tano, zagonetno kae direktor Puteva Uice Dragan Jarakovi. Menadment kompanije na elu sa vlasnikom Vasilijem Miiem, pregovarao je sa austrijskom kompanijom trabag i francuskim Vini i Bujik. Stav kompanije je da povezivanje sa jaima nije loe sa stanovita budunosti firme i da je to najbolja varijanta u nadolazeoj konkurenciji. Da li e menadment pristati na veinskog vlasnika, najvie zavisi od ishoda tendera za dodelu koncesije

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

27

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Horgo-Beograd-Poega. Vini je tu ozbiljan kandidat, a sa njim i imamo predugovor o izvoenju radova ukoliko dobiju koncesiju. Prieljkujemo njegovu pobedu, a ako se mora, nek nas i kupi, kae Jarakovi i napominje da je vlasniku Vasliliju Miiu teko je da donese takvu odluku. Vasilije Mii je vlasnik 22% kapitala firme Puteva Uice. Mii je, istovremeno, vlasnik i kiparske firme istog imena Putevi, koja je vlasnik 42% akcija uikih Puteva. Mii koji je bio direktor Puteva Uice u vreme sankcija, danas je vlasnik vie od 60% kapitala te kompanije. Kompaniju Putevi Kipar osnovao je upravo u vreme sankcija, kad je iz Srbije bilo teko direktno raditi u Rusiji, i na koju je preneo poslove i opremu. Iz tog vremena kiparski Putevi imaju ugovorene poslove koji jo nisu zavreni. Kompanija je posebno usmerena na Soi, u koji e narednih godina zbog odravanja Zimskih olimpijskih igara biti uloeno 12 milijardi dolara. Putevi su u ovom gradu izgradili i rekonstruisali mnoge objekte, a posebno mesto pripada 28-spratnici Aleksandrijski svetionik, i na kojoj se vijori velika zastava Putevi Srbija. Posao na rekonstrukciji i doradi piste u Soiju, na meunarodnom tenderu dobili su uiki Putevi. Planirano je da se koristi oprema kompanije koja je ve u predstavnitvu u Rusiji. Putevi Uice u Rusiji trenutno izvode radove u vrednosti oko 34 miliona evra. Poduhvati u Rusiji poeli su jo 1992. godine, sa rekonstrukcijom dve piste u Sibiru. U drugim zemljama za sada jo uvek ne rade, iako imaju ponude iz Dubaija, Alira, Libije... Glavna ogranienja jesu resursi i kapaciteti, kae Jarakovi. Trenutna vrednost opreme je oko 50 miliona evra. Kompanija uglavnom obezbeuje i osnovni materijal za sopstvene potrebe, ima sopstvene kamenolome, betonjerke, asfaltne baze i transport. Uiki Putevi su jedna od najuposlenijih graevinskih firmi u Srbiji. Vrednost ugovorenih poslova u zemlji je oko 50 miliona evra, a rade Medicinsku kolu u Uicu i sportsku halu na Zlatiboru. Putevi Uice uestvuju na tenderu za zakup dravnog zemljita za izgradnju zimskog sportskog centra Tornik, zbog toga to je Vasilije veinski vlasnik hotela Palisad na Zlatiboru i suvlasnik zemljoradnike zadruge Jablanica (nekoliko stotina hektara zemlje oko Tornika). Ruske kompanije kupile su: Beopetrol - naftna kompanija Lukoil, HTP Putnik - finansijska korporacija Metropol, Termoelektro - moskovska kompanija Harvinter, Fadip Beej moskovska kompanija Metaloruan, Goa FOM - kompanija JCS Koks, i radnici Goe, Rekord Rakovica - kompanija Viza. Uinak je: Viza je posle dve godine obustavila proizvodnju i pokrenula steaj u Rekordu, a Lukol ima probleme da ispuni ugovorene investicije u Beopetrolu. U Rusiji, prema podacima PKS, radi oko 160 naih kompanija mahom registrovanih van Srbije, uprkos povlaenom carinskom reimu za Srbiju. Na graevinskim poslovima iz Srbije angaovano je oko 40.000 radnika. PKS nema podatke o opsegu tih kompanija, a upueni ih rangiraju: ubedljivo prvo mesto zauzima Milan Jankovi Cepter, a slede ABS holding (Nenad Popovi), PSP Farman (Branislav Gruji), Putevi Uice (Vasilije Mii). Van graevinarstva, vode Hemofarm, u vlasnitvu nemake tade, Target Baka Palanka, Metalac Gornji Milanovac... a u sektoru trgovine Delta. Ruska Federacija je prvi spoljnotrgovinski partner Srbiji, jer uvozimo kompletnu i naftu i gas, za ta je prole godine plaeno oko 2,14 milijardi dolara, to je vie od petine ukupnog godinjeg uvoza Srbije. U isto vreme, iako nam je Rusija dala mogunost da 95% roba tamo izvezemo bez carine, vrednost izvoza je bila 315 miliona dolara. Najvee stavke su sirovine i repromaterijal, a tek oko 6,5% robe iroke potronje, dok voe i povre ine oko 7,5%. Razlog za mali izvoz i njegovu strukturu je to u Rusiji rade firme koje proizvode te robe kvalitetnije i jeftinije. ELJKO MITROVI, vlasnik, glavni i odgovorni urednik PINK INTERNATIONAL eljko Mitrovi ima svoju Pink-televiziju irom pravoslavne ekumene. Program Pinka je srpski Nevil... Nije nikakvo iznenaenje to je Kotunica eljku Mitroviu, kao nacionalnom dobru, udelio za dalju prodaju tri-etiri nacionalne televizije, nekoliko regionalnih i lokalnih, i desetak radio-stanica. Ako je ve bio od poverenja Miri Markovi i Bebi Popoviu, prirodno da je osvojio i Aleksandra Nikitovia. Vlasnik je najvee medijske korporaciji u Srbiji koja ukljuuje televizije

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

28

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Pink, Pink BiH, Pink Montenegro i Pink Makedonija. Ruiasta televizija je lansirala i 11 satelitskih kanala. Na Televiziji Pink emituju se najgledanije zabavne emisije i domae serije. Mitrovi poseduje izdavaku kuu Siti rekords, fabriku za tampanje CD i DVD izdanja, producirao je film Aneli 3, a u pripremi je jo nekoliko filmskih produkcija. Mitrovi je vlasnik avio-kompanije Er Pink, a otvorie veliki filmski studio PFI u imanovcima u blizini Beograda, i fabriku vaka. Iz braka sa Hani Mitrovi ima dvoje dece, dok sa drugom suprugom Milicom Mitrovi, muzikom urednicom kompanije Pink, takoe ima dvoje dece. Karijeru je poeo kao basista grupe Oktobar 1864. eljko Mitrovi nije samo gospodar srpskog neba, ve i ojaenih srpskih dua. Dok je on ovde primer uspenosti Srbija nema emu da se nada. On nikada nije dozvolio da ga viak znanja, dilema i sumnji spreava u uspehu u ivotu. Bio bi ak i tada dostojan divljenja da je Pink televizija njegovo delo, a ne dravni projekat sistematskog zaglupljivanja Srba, da bi s njima moglo da se radi bukvalno ta god ko hoe. Ne treba precenjivati eljka Mitrovia. On gotovo i ne zna u emu je uestvovao i kakav je prelom u srpskom mozgu izazvao. Niko sa malo pameti, od sramote, ne bi ni mogao da odigra takvu ulogu. Njemu, dotle jednom od Rokera s Moravu, bili su dovoljni samo pare, kue, avioni... Svejedno mu je bilo to je u meuvremenu sve to je vredelo u Srbiji potpuno propalo. Nikad nije ni bio deo sveta koji je mislio svojom glavom. Iz svoje ruiaste stvarnosti gotovo i nije izlazio. A nije ni smeo! Svi njegovi drugovi i poslovni partneri dobili su metak, trunu po zatvorima ili su u bekstvu sa crvenim poternicama Interpola. On je ostao u Beogradu kao uvar njihove zaostavtine, nalazili se oni na ovom ili su ve na onom svetu. Nije Aleksandar Tijani ba neupuen kad tvrdi da je televizija Pink vie delo kolumbijsko srpske mafije, nego reima Slobodana Miloevia. On i Mitrovi su bili rivali oko Mire Markovi. Iako se natoveanski trudio, Tijani je izgubio. Uliarska bistrina, drskost i bezobrazluk nisu mu dovoljni protiv nekog ko ume da se svakome i na svaki nain uvue. U vreme viemesenih demonstracija 97, poto su Miloevi i Mira Markovi pokrali izgubljene lokalne izbore, Tijani se pokolebao. Pomislio je da Sloba pada i ponudio se da ga izda. Mira Markovi mu je rekla da je najobinija pika, kad je podneo ostavku na mesto ministra informisanja, sa koga je zabranio vie srpskih medija nego svi pre i posle njega, ukljuujui i ratnog ministra Aleksandra Vuia. Za razliku od njega, eljko Mitrovi je zgrabio kalanjikov, otiao na kontramiting i zakleo se Miri da e da puca na neprijatelje, inae uglavnom gledaoce Pink-a, ije su zvezde tada bili Kleopatra, Vidovita Zorka, Boris Bizeti i Ruka Jaki. eljko je tako postao Veliki eljko. Zapalio je studio, koji nije bio njegov, i preko Dunav osiguranja (pouzdana julovska veza Neboja Maljkovi) dobio odtetu da izgradi velelepnu zgradu Pink televizije na Dedinju. Kad mu je zatrebalo jo para, istim kanalom dobio je obilnu nadoknadu tete, jer mu je televizija toboe stradala tokom NATO bombardovanja zgrade CK, iako je, kao nacionalno dobro, na vreme bila evakuisana u zgradu Genexa. Poto je sa Arkanom, Cecom, Minimaksom i eeljom potpalio Srbe da se suprotstave NATO-u i svetu, Mitrovi je na elu patriotske estrade, sa beogradskih mostova pozivao NATO da ih bombarduje. to je Srbija postajala razruenija i opljakanija, on je bio uticajniji i bogatiji. JUL je stvarno bio cool za eljka Mitrovia, i za njegovog dugogodinjeg poslovnog partnera Aleksandra Lupia. Samo su obini, kulturni, poteni i pametni Srbi patili i siromaili. U bivoj Jugoslaviji, taj Lupi radio je kao predstavnik vojne pijunske organizacija Ina-turs u Beu. Prodavao je naftu i oruje. Trebalo je unapred naoruati budue zaraene strane. ovek takvog pedigrea bio je idealan za irenje slobode medija u despotskoj Srbiji. Da napravi novine u slubi Slobe i Mire, koje e liiti na opozicione. Aleksandar Lupi je sa Manjom Vukotiem pokrenuo Blic, da bi se osudile demonstracije protiv Slobodana Miloevia. To je Lupia preporuilo jo vie za poverljivog svetskog oveka Vlajka Stojiljkovia i Radeta Markovia. Nije ispunio zadatak da Vlajkova simpatija Jadranka Jovanovi zapeva u bekoj Operi i probije sankcije, ali verovatno jeste neke druge. Nije on bio lo ni sa korumpiranim opozicionarima. Beba Popovi je organizovao je sastanak eljka Mitrovia, Milana Beka i Milorada Vuelia, na kome je odlueno da Lupi isplati Mariji Miloevi pet miliona maraka za TV Koavu, a da e mu se to kasnije nadoknaditi. Kad je nauo za to, Zoran ini je pobesneo, pa je Lupi stupio na stranu Kotunice i dve godine vodio kampanje protiv inia kao mafijaa i vercera cigareta, koji sa umetom asfaltira puteve po Srbiji. Nije iznenaenje to je, kao nagrada Lupiu, nacionalna frekvencija dodeljena porno televiziji Koava. Kotunica je tu bio od rei. A eljko Mitrovi, ako

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

29

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


je ranije Mariji Miloevi napravio TV Koavu, bio je duan da pomogne i Lupiu, koji se u meuvremenu afirmisao kao uspeni producent porno filmova u Srbiji za zapadno trite. eljko Mitrovi je krenuo da osvoji Holivud. Zaduio se nekoliko desetina miliona evra i poeo da gradi dinovska studija u Dobanovcima. Sada ne moe vie da plaa rate kredita, pa u tim hangarima proizvodi vake. Planira da se izvue, kad proda televizije Koavu i Avalu, koje je, sa Lupiem i ostalim Miloevievim ljudima (Danko uni), dobio na RRA lutriji. Ugledni Njujork tajms objavio je da je njegov kljuni poslovni partner Greg Stivens umro u Holivudu od loe srpske droge. A eljko je investirao u njega. Zemunski klan brinuo se o raspoloenju Grega Stivensa, koji je i zemuncima obeavao da e da ih vodi u Holivud, poto su postali preveliki za Srbiju. U velelepnoj zgradi televizije Pink ee je boravio Vlada Budala, ak i od Bebe. A kad su dolazili ume, Legija, Duan Spasojevi, Bagzi i Kum Lukovi, bili su to holivudski spektakli, pa su se eljko i Milica ponudili da ih, kao drage goste, lino posluuju. Svi oni optueni su za atentat na premijera inia, a eljko Mitrovi se naao u naruju - Kotunice. Da ne bude suvie sumnjivo, malo ga je zavitlavao u lutkarskoj seriji Nikad izvini. odrekao se Bebe, ali nije Vlade Budale i ostalih. Stotine miliona evra zemunskog klana nikad nisu pronaene, poto ih niko, osim Tijania, nije ni traio u televiziji Pink. eljko Mitrovi je samo veti stilista. Za televiziju Pink due ga neki mnogo moniji. Tokom prole decenije u Srbiji se na gomili nalo prilino neopranih para, koje su elele da nesmetano vladaju, ma ta se desilo posle Miloevia. Kao i uni, arko Zeevi, Milan Beko, Mlaan Dinki, i eljko Mitrovi pomalja se na povrini tih crnih fondova, za koje ne mora da zna Kotunica, ali sa kojima je svaki dan u toku Aleksandar Nikitovi. Tu se znaju stroga pravila igre, a javnim igraima su dati na lino korienje iskljuivo luksuzni stan i hrana. eljko Mitrovi je jeftino proao. Posle Petog oktobra profesor edomir upi predlagao je da se zgrada Pink televizije srui, kao bespravno podignut objekat. Posle atentata na premijera inia, Neboja ovi je traio da se u Sablji uhapsi eljko Mitrovi, jer mu je bilo sumnjivo ta je petljao sa Zemuncima. eljko se lako odbranio od dva usamljena napada. Dovoljna je bila agresivna retorika u Pinkovim vestima, da ih slisti. Petog oktobra 2000. godine, Pink televizija nije radila. estog oktobra ujutro, u studiju ove televizije, uivo, pojavio se Mlaan Dinki u ugodnom razgovoru sa eljkom Mitroviem. Bio je to znak da su ovom JUL-ovcu gresi oproteni. Televizija Pink na jaslama novih vlasti ivi jo bolje nego u milosti Mirjane Markovi. eljko Mitrovi, bivi miljenik bive prve drugarice, sada preko srpskog novinarskog taloga tvrdi da sa tadanjim vlastima nije imao skoro nita. injenice govore suprotno. 24. decembra 1999. godine izbio je, u rano jutro, poar u televiziji Pink. Bilo je to pet dana nakon to je ova medijska kua potpisala polisu osiguranja sa osiguravajuom kuom Dunav. Iz sleda dogaaja postaje jasno da je postojao plan da deo studija televizije Pink izgori, a da njegov vlasnik naplati od osiguranja veliki novac. Po nainu na koji je osiguravajua kua Dunav postupala, bilo je jasno da sa naplatom nee biti problema. Bila je to 1999. godina, bila je to omiljena televizija prve drugarice Mirjane, a eljko Mitrovi omiljen u podmlatku njene partije. Nedelju dana pre paljevine u studiju televizije Pink na privremenoj lokaciji u zgradi Narodnog univerziteta Braa Stamenkovi Mitrovi potpisuje sa Dunav osiguranjem polise na pokretnu tehniku, ali - i na graevinske objekte. Ukupan profit od ove paljevine bio je 23 miliona dinara, ili 800.000 nemakih maraka. Nije to bio ni prvi ni jedini ekstraprofitni poar u Beogradu tog doba. Na zadovoljstvo klana Aleksandra Nikaevia ondanje vladajue partije, izgorele su prostorije Demokratske stranke u Nuievoj ulici, i DS je naplatila veliku odtetu i otila na drugu adresu, a podmladak SPS se uselio i odmah napravio klub zatvorenog tipa. Ovo je bio primer kohabitacije i kako sloga partijskih oligarhija moe doneti korist, ali na tetu graana. Gorelo je i Jugoslovensko dramsko pozorite, i ta sumnjiva vatra donela je veliki novac od kog su neki savremeni neimari pravili sebi zadubine. Televizija Pink i eljko Mitrovi, 22. decembra 1999. godine imali su polise osiguranja imovine TV Pink za 1998/99. godinu, uraene na osnovu nabavne, revalorizovane vrednosti prema bilansu stanja 31.12.1997, sa ugovorenim uveanjem knjigovodstvene vrednosti 100% i ugovorenim rastom cena na malo. Osiguranje je uraeno sa rokom trajanja 10 godina i odobrenim popustom od 10%. Sa osiguranikom, televizijom Pink i eljkom Mitroviem, ugovoreno je osiguranje od poara i nekih drugih opasnosti..., osiguranje maina od loma i nekih drugih

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

30

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


opasnosti..., osiguranje prenosivih ureaja, aparata i instrumenata... Bilo je to u oktobru 1998. godine. A nepunih nedelju dana pre poara u televiziji Pink, ta kua i njen vlasnik obnavljaju polise osiguranja, pa je pokretna tehnika prethodne godine osigurana na vrednost od 1,5 miliona dinara, uveana na 2,5 miliona. Tom prilikom kontrolor uslova osiguranja i premije nije izvrio kontrolu polise i obrauna premije, kako je to predvieno u osiguravajuim kuama. Ve tada bilo je jasno da je reija ove lakrdije bila smiljena. Osiguranje imovine televizije Pink za 2000/2001. godinu od opasnosti poara i nekih drugih opasnosti, uraeno je prema podacima iz popisnih lista na dan 31.12.1999. godine, sa poveanjem od ak 500%! eljko Mitrovi je nabavnu vrednost opreme televizije Pink uveao za 500%. Samo godinu dana pre bio je skromniji, pa je ta cena bila uveana za 100%. Pored pomenutih osiguranja za poslovnu 2000/2001. godinu, Mitrovi je i opremu koju je uzeo u najam od Avala filma osigurao na ondanjih 2 miliona dinara. Da mu je i DOS-ova vlast bila blagonaklona, govori i podatak da je Kontrolor primene Uslova i Tarife izvrio kontrolu zakljuenja osiguranja pred kraj decembra 2000. godine - nakon takozvanih oktobarskih promena. Nakon poara od 22. decembra 1999. godine, iz kog e eljko Mitrovi izai bogatiji za skoro milion nemakih maraka, struna komisija kompanije Dunav osiguranje utvrdila je uzrok tete. U dokumentu teta PI-52/99-poar osiguranika RTV Pink internacional company, pie da se osiguranik nije sloio sa visinom procenjene tete i da je uputio prigovor. Prigovor su prihvatili lanovi vea Dunav osiguranja, pa je na osnovu toga i utvrena visina tete. Mitrovi je formirao svoju komisiju za procenu tete koja je zajedno sa komisijom Dunav osiguranja radila na proceni. Uobiajeno je u ovakvim sluajevima da se zapisnici i obrauni obostrano potpisuju. U ovom sluaju, u dokumentu pod nazivom Analiza intervencije, koji je potpisao Duan Miliev, komandir vatrogasne brigade koja je gasila poar, pie da Objekat nije pokriven ureajima za zatitu od poara...ni u jednom delu! Dalje pie da je u hodnicima oko studija postojala zidna hidrantska mrea, ali da nije koriena. Ima u dokumentu jedna reenica koja govori o sutini samozapaljenja: da je ...do poara dolo u studiju TV Pink dosta pre alarmiranja vatrogasne brigade... Milievu nije promaklo da je u studiju televizije Pink bilo organizovano deurstvo, i da su kod studija to deurstvo obavljala dva lica. Zato su ta dva lica gledala kako studio gori dosta pre alarmiranja vatrogasne brigade? Vatrogasna brigada je dolaskom na mesto poara ustanovila da je poar veeg obima, pa je naruila vozila Zemuna, Surina i Batajnice. Prethodno u zapisniku, u delu Razvoj i gaenje poara, pie kako je zbog vee koliine zapaljivog materijala i visine studija od 9,5 metara dolo do velike koncentracije vrelih produkata sagorevanja i dima do plafonske konstrukcije izraene od drveta i trske omalterisane sa unutranje strane.... Dakle, studio sa skoro deset metara visokim plafonom je goreo, a da to ona dva lica nisu primetila. Potporunik Miliev u izvetaju belei kako su uli da neto u studiju puca. Miliev belei i neto to bi osiguravajuem drutvu trebalo da bode oi, da je prilikom intervencije iz poara spasena oprema: iz reije studija izneti su monitori, deset kamera i druga oprema. Iz kancelarijskih prostora izneto je vie kompjutera, na prvom spratu iz izlobenog prostora iznete su slike, notni zapisi, po reima strunog radnika od neprocenjive vrednosti. Uprkos tome to je ova oprema spasena, eljko Mitrovi e i nju naplatiti od Dunav osiguranja po ceni uveanoj od nabavne za 500%. Ovu drsku pljaku nezgrapno zapakovanu u inscenirani nesreni sluaj, Mitrovi je mogao da sprovede samo uz pomo vlasti, koja je i propala pljakajui vlastitu dravu, na kraju pljakajui se uzajamno. Zakon je tu postojao za humor. Vlasnik televizije Pink kae u jednoj dnevnoj novini: Teak sam milijardu dolara. Koga bi trebalo kazniti: Mitrovia koji je zaradio otimajui od drave i uz pomo drave, ili one koji su ga amnestirali? Po obaranju Miloevievih s vlasti, Mitrovi se stavlja na raspolaganje Goranu Vesiu, edi Jovanoviu, a Ljubia Buha ume organizuje konkurse za izbor gologuzih devojuraka. Kada nije bio zadovoljan programom ume je ulazio sa naoruanim telohraniteljima. Vei deo novca koji je zaradio naplaivanjem u keu od gostovanja u njegovim emisijama, Mitrovi je ustupao glavarima. Kada je Vojislav Kotunica izabran za premijera, Mitrovi podilazi (preko svoje ene) efu kancelarije Vlade za informisanje, Sranu uriu, i Kotunica je zamurio. MIROSLAV MIKOVI, predsednik DELTA HOLDING Roen je 1945. u selu Bonjanu, kod Varvarina. Zavrio je Ekonomski fakultet. Radio je Jugobanci u Kruevcu. Za generalnog direktora HI upa u Kruevcu imenovan je 1987, gde je do tada bio pomonik generalnog direktora za finansije. Miroslav Mikovi vlasnik je najvee

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

31

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


kompanije u Srbiji. Njegovo bogatstvo procenjuje se na 1,5 milijardi dolara i raste. Njegova Delta bavi se proizvodnjom, maloprodajom, izvozom, uvozom, zastupanjem stranih firmi, distribucijom, nekretninama, uslugama inenjeringa i konsaltinga, brokerskim uslugama i uslugama osiguranja, i zapoljava 16.200 ljudi. Krajnji vlasnik svih kompanija Delta je of or firma sa Kipra. U vlasnitvu Miroslava Mikovia je vei deo maloprodaje u Srbiji trgovinski lanci Maxi, Pekabeta i C market, hipermarketi Tempo. Od 2007. godine strateki partner mu je hrvatski Agrokor, Ivice Todoria, a od spajanja dve firme trebalo bi da nastane preduzee s profitom od pet milijardi evra koje bi se kotiralo na londonskoj berzi. Automobili fiat, alfa romeo, lania, honda, reno, BMW, kozmetika nivea, sportska oprema nike, garderoba zara i jana, mnogi prehrambeni proizvodi u Srbiju dolaze preko Mikovievih firmi. Ima ekskluzivni ugovor s kompanijom Intersport. Strateki je partner s grupom enerali i preko Delta enerali prodaje razna osiguranja. Mikovi je doao do vlasnitva Preduzea za puteve Beograd, poljoprivrednih preduzea Napredak iz Stare Pazove i Jedinstvo iz Apatina, firme Seme iz Sombora, somborskog Sunca i industrije ulja Dunavka iz Velikog Gradita, jagodinske klanice za proizvodnju suhomesnatih proizvoda Juhor, trgovinske firme Namateks iz Subotice, beogradske Obue. Veinski je vlasnik i novosadskog Bazara, i poslovnog prostora Investbanke na Terazijama. Dobio je, uz Hipo Alpe Adrija, Vladimira upia, pravo izgradnje smetaja za Univerzijadu koji e posle sportskog dogaaja postati trni centar u novobeogradskom bloku 67. Veliki trni centar planiran je i na zemljitu koje je nekad pripadalo preduzeu Autokomanda, a koje je Mikovi kupio. Gradi multipleks bioskop, kuglanu, igraonice za decu i fitnes centar, tematske restorane i kafie. Jedan od najveih vlasnika oranica u Srbiji jer je kupio 20.000 hektara zemlje kroz vojvoanske poljoprivredne kombinate. Proizvodi i trguje kukuruzom, penicom, jemom, proizvodima od uljarica i stone hrane, suncokretom, sirovim i jestivim uljem, bavi se i preradom mesa. Mikovieve firme i fabrike trguju i proizvode pesticide, mineralna ubriva, granulate, gume, viljukare, motorna ulja, antifriz, akumulatore i rezervne delove za bicikle. Firma Delta brokers zauzima tree mesto po trinom ueu trgovinom na beogradskoj berzi. Londonski Sandej tajms je pisao da je Mikovi svom sinu kupio vilu u Londonu vrednu 25 miliona funti. Iza svih Mikovievih firmi stoji firma Hemslejd sa Kipra, koja je do prodaje italijanskoj banci Inteza bila, protivno zakonu, vlasnik banke Delta. Mikovi je na tom poslu zaradio 350 miliona evra, a novac je zavrio na Kipru. U Delti kau da je Hemslejd vlasnik po savetu stranih strunjaka jer u svetu velike kompanije tako funkcioniu i to je po zakonu, da bi se plaao manji porez. Poetkom 1990. imenovan je za potpredsednika Republikog izvrnog vea, u vreme kad je istu funkciju obavljao i Duan Mihajlovi, bivi ministar policije. Kao direktor HI upa, svoju sposobnost za biznis iskazao je potezima poput, na primer, kupovine rasnih konja iz SAD i njihove preprodaje kupcima iz Holandije. Ve sledee godine osnovao je Delta holding, u kojem je kao suvlasnik imao 25 % kapitala. Za Mikovievo ime poeli su da se vezuju poslovi na vie kontinenata: automobili, otkup stoke, bicikli, hladnjae, peurke, trgovina, banke, poslovni prostori, prerada drveta, celuloza, te gradovi Moskva, Peking, Nikozija, Milano, Sibir... Otkud pare da zapone sve to? Neki koji ga dobro poznaju tvrde da zatitni znak Delta holding, ne znai Delta M, nego Delta 3 M, od Mirjana, Marija, Marko (Miloevi). injenica je da dravni slubenik sa inovnikom platom, nije mogao sve to da finansira. Logino, Mikovi je sve to stvorio novcem Miloevieve drave. Neki izvori smatraju da su na to raunali oni koji su ga kidnapovali 2001. godine, ekipa iz Jedinice za specijalne operacije koja je svoje policijske legitimacije zloupotrebljavala i unutar porodice. O otmici Miroslava Mikovia i danas se malo zna. U prolee 2001. godine, od strane pripadnika Zemunskog klana, Mikovi je otet po nalogu Duana Spasojevia i Mileta Lukovia Kuma, a uz asistenciju Milorada Ulemeka-Legije. Cena njegovog otkupa, 7 miliona maraka, ekspresno je plaena. Razlozi njegove otmice i tako visoka otkupnina bivaju jasniji ako se ima u vidu da je Mikovi imao neizmirene obaveze JSO, koja je u jesen 1995. godine obezbeivala Mikovievu eksploataciju umske grae iz sremskobaranjske oblasti. Grau je izvozio u Grku. U dogovoru oko dobiti za tu grau uestvovali su Radovan Stojii Bada i eljko Ranatovi Arkan. Kako je dogovor bio prekren, a Mikovi nije platio partnerima, dolo je do otmice nakon koje je plaeno tih 7 miliona maraka. Na dan otmice, Mikovi je bio na otvaranju sajamske priredbe u Beogradu, u drutvu ljudi iz vrha vlasti, i ministra policije Duana Mihajlovia. Istog dana je otet je. Otmica se pamti po tome to je Duan

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

32

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Mihailovi ponudio ostavku na mesto ministra policije do 15 maja ako se sluaj ne rei, i po izruenju grupe graana od strane francuske policije srpskoj policiji, koji su proveli izvesno vreme u beogradskom CZ, pa puteni na slobodu. Mihajlovi nije dao ostavku. Mikovi nije davao izjave. Niko nije osporio da su ljudi izrueni od strane francuske policije bili umeani u otmicu. Svi oni bili su i na listi osumnjienih za atentat na premijera inia. Miroslav Mikovi zapoeo je svoju imperiju po nalogu Slobodana Miloevia i Mirjane Markovi. Kao kadar JUL-a, Mikovi dobija poziv da bude potpredsednik Izvrnog vea Srbije. Postojali su planovi da on postane premijer, ali Miloevi je od te namere odustao. U stanu porodice Miloevi, kada se porodica preselila na Dedinje, Mikovi je osnovao preduzee Delta Holding, u kome je imao 25%. Delta holding osnovana je poetkom februara 1991. godine i imala je pet lanica - Delta M, Delta banku, Delta osiguranje, Delta sport i Delta MC. Mikovi je svaku od od ovih pet kompanija razgranao na mnogo manjih poslovnih grupa, kao to je to radio Bogoljub Kari sa BK Kompanijom. Samo Deltu M, na primer, ine Delta In, Delta Auto, DMD, Delta Internacional, Madi, Detmile, Delta Agrohemija, Delta Invest, Delta Agrar, Difashion, Delta Funghi... Munjeviti uspon imperije Mikovi poinje 1993. godine u vreme hiperinflacije. Od Narodne banke Jugoslavije Mikovieva banka kupovala je devize parama iz primarne emisije. Dolaskom Mirka Marjanovia za predsednika Vlade Srbije, uz posredniku ulogu Duana Mihajlovia, koji je bio koalicioni partner SPS, penzioni fond Srbije je, uz odobrenje Mirjane Markovi i Slobodana Miloevia, prebaen na raun Mikovieve banke. Pare Elektroprivrede Srbije i drugih jakih grupacija prenete su na raun Delta banke, ijim parama je Mikovi raspolagao. Kada je Miloevi izgubio vlast, Mikovi, stari kadar Saveza komunista Jugoslavije, odmah prua svoje usluge novoj vlasti. Kontakt sa iniem ostvario je preko Milke Forcan, keri Jovana Mileusnia, direktora Jugohemije i snaji Bore Forcana biveg naelnika za materijalnofinansijske poslove SSUP, koja je prethodno ostvarila vezu sa Borisom Tadiem, saveznim ministrom za telekomunikacije, kada je Delta pod udnim okolnostima preuzela kredit za prodati Mobtel, odnosno Telekom, to je premijer ini kasnije osporio i najavio Tadievu smenu. Mikovi je nastavio, preko Slobodana Radulovia, da radi sa Dragoljubom Markoviem, vlasnikom Krmivo produkt, ali najvie sa firmama iji je vlasnik Duan Mihajlovi, i njegovom poslovnom imperijom Lutra. Posebne pekulativne poslove Mikovi je obavljao uz pomo Ljubomira Mihajlovia, direktora Komercijalne banke. Miroslav Mikovi je svoju poslovnu imperiju stvorio parama porodice Slobodana Miloevia. U tome lei deo enigme blaga koje je Miloeviu pripisivano do oktobra 2000. godine, a koje kasnije Interpol nije mogao da pronae. Guverner Narodne banke Jugoslavije Mlaan Dinki nastojao je da to prikrije i omoguio je Mikoviu i njegovim saradnicima da ga sakriju. Dok Karii, poreklom iz Pei, tee brojnoj porodici, Mikovi, kao Moravac, nema kult brojne porodice15. Ako Delta ima vrednost preko tri milijarde evra, logino je da se utvrdi koliko je Mikovi platio poreza i kako pravda svoje bogatstvo. Kada je zakon o ekstraprofitu plaio tajkune po Srbiji, Mikovia niko ga nije gurao u vrh sumnjivih, niko mu nije traio da vrati stotine miliona uzetih iz primarne emisije, da plati neplaeni porez, da dokae poreklo imovine. Ono to mu je razrezano, neto ispod pet miliona maraka, objektivno nije ni osetio. Mikovi je dosledno oprezan u publicitetu. Iako iz socijalistike direktorske strukture, nauio je da za odnose sa javnou ima svog menadera. Ostaju tajne: ko su osnivai kompanije Delta M, kako je stvarno poela i kako je Mikovi utrostruio bogatstvo posle 5. oktobra. Mikovi, malim akcionarima ne misli da objasni njihovu sudbinu, ni u sukobu sa njima niti kada su njegovi menaderi ulazili u Pekabetu, krijui kao poslovnu tajnu da li je u uspenu snabdevaku kompaniju Beograda uloio samo 14 ili 40 procenata, koliko je u njegovim rukama. Mikovi dri ministre, izvrnu vlast, sudije, tuioce, policiju, i niko javno o tome ne sme ni da zucne. Ovo pitanje izbilo je na videlo kada je Aleksandar Vlahovi optuio sve koji su posumnjali u
Sin najstarijeg od brae Kari (Sreten), oenjen Mikovievom kerkom. Goran Kari sa enom ivi danas u Londonu, u kui koju je njegov tast Miroslav platio oko 30 miliona evra.
15

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

33

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


njegov model privatizacije, koji nije vien u Evropi. Nije lako objasniti zato se brie afirmisana firma, Pekabeta i umesto nje pojavljuje Maxi. Kada su ga Miloevievi operativci izvukli iz dvoiposobnog stana u Kruevcu, Mikovi je shvatio da njegov ef ne voli da se ljudi oko njega istiu u javnosti. On je, smiljeno, putao u javnost da M uz Delta znai - Mira, Marija i Marko. To je godilo Mirjaninoj sujeti, a Mikovi je gazdi Slobi davao do znanja da je samo inovnik. U vreme Miloevieve vladavine, Mikovi je sa ministrom Boriom Vukoviem, kome se trag gubi u Iraku, raspolagao kvotama i dozvolama za izvoz i uvoz. Mikovi je bio uspeniji od Geneksa, Ineksa i svih velikana nae spoljne trgovine. Ministru Vukoviu rastao je rejting u JUL-u i kod Mirjane Markovi, jer je preko Mikovia obezbeivao sredstva za rad ove organizacije. Glavno bogatstvo Mikovi je stekao posle 5. oktobra. Pojavio se sa nizom velikih, dobrih i uspenih firmi. Preuzeo je zastupnitvo Fijata i Alfa romea, iako su jo radile iskusnije i tradicionalno dobre auto-kue. Poeo je da gradi fabriku deterdenata u Zrenjaninu. Onda je otvorio svoju banku, jednu od retkih koja je uivala poverenje Mlaana Dinkia. I najzad, u njegovoj poslovnoj imperiji pojavio se sistem Maxi. Posle Petog oktobra nagaalo se ko su stvarni savetnici Miroslava Mikovia. Njegov ovek, Nemanja Kolesar, ubaen je kao ef kabineta premijeru Zoranu iniu, a Vesna Arsi instalirana je kao viceguvernerka Narodne banke Jugoslavije. Posebno je Mikovi uspevao da radi sa beogradskim novinarima, kao najjeftinijom robom. Mikovi je, preko Kolesara, uspeo da uzme pod svoju kontrolu polovinu srpske privrede, i veinu pripadnika sedme sile. Vlada Srbije bi morala da saopti javnosti koliki je udeo Mikovia u Pekabeti. Pekabeta je nekada bila drugi snabdeva Beograda i Srbije, ali je oteta od Mikovievih delata, bez uloenih para. Javnost o tome uti, moda i zbog injenice to uticajni novinari RTS (o generalnom direktoru da i ne govorimo) i drugih medija, ukljuujui i neke PR strunjake, menjaju svoja kola uz simbolinu doplatu kod Mikovia. Mlaan Dinki morao bi da javno progovori o Mikovievim kvotama i dozvolama, koliko je ekstraprofita trebalo njemu naplatiti, a posebno kako je i za koliko Mikovi prodao Delta banku i kako je sav novac (270 miliona evra) izneo iz zemlje, a da mu je ministar finansija estitao? Mikovi danas poinje da deluje kao klasian siledija. Poslednjih godina Mikovi je, pouen iskustvom Milana Beka i Predraga Rankovia Peconija, koristei teak ekonomski poloaj seljaka, budzato otkupio oko 30 hiljada hektara obradivog zemljita. Zemlja je i dalje zaparloena, jer Mikoviu ne pada napamet da se bavi proizvodnjom, on eka bolja vremena da zemlju preproda16. Kada je 28. juna 2001. godine, Slobodan Miloevi izruen Tribunalu u Hagu, dva bliska Miloevieva saradnika, Miroslav Mikovi i Duan Mihajlovi, priredili su veeru u restoranu Mikovieve Delte. Mikovi je lino doekivao goste - Duana Mihajlovia, Zorana Mijatovia, zamenika naelnika Resora dravne bezbednosti Srbije, Boru Galia, Mijatovievog sestria, efa kabineta naelnika RDB, edu Jovanovia, efa poslanikog kluba DOS u Skuptini Srbije, Entoni Monktona, diplomatu iz Ambasade Engleske i obavetajca MI 6 i gospodina Blejka iz Ambasade SAD. Mikovi i Mihajlovi nazdravljali su izruenju biveg predsednika SRJ. Tajkun koji je preko Kipra oprao najvie dravnih para za vreme Miloevievog reima je Miroslav Mikovi, predsednik kompanije Delta. On je u te svrhe prvo na Kipru osnovao firmu Hemslejd trejding limitid, a zatim Delta banku. Novac je iznoen u dakovima i uplaivan na raune Popular banke na Kipru i u Grkoj. Ti rauni glasili su na kiparske ofor firme, kao to su Anteksol i Braunkort, koje su imale fiktivne vlasnike, a njima su upravljale lokalne advokatske kancelarije. S obzirom da je u pitanju bio dravni novac, Beogradska banka COBU na Kipru (ispostava Beogradske banke iz Beograda) davala je naloge tim ofor firmama kome da uplauju taj novac. Tako je Anteksolu, kojom je rukovodila advokatska kancelarija Tasosa Papadopulosa, sadanjeg predsednika Kipra, BB COBU davala naloge za uplatu na raun mnogih srpskih firmi, a
List Tabloid pie postoje indicije da pregovara sa Bedetom Pacolijem i Ekremom Lukom, da njima, uz trostruko veu cenu, plodnu sremsku, baku, banatsku ili zemlju iz Mave, preproda. Pregovori su skoro pri kraju, utvruju se modaliteti na koji nain da ta zemlja bude knjiena.
16

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

34

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


meu njima najvie je bilo Mikovievih. O povezanosti Hemslejda i Delta banke govori podatak da su u nekim sluajevima nalozi glasili na Hemslejd, pa rukom prepravljani na Delta banku. Kada je Mlaan Dinki posle Petooktobarskih promena traio srpski novac na Kipru, tajkuni na elu sa Mikoviem ponudili su mu da radi za njih. Dinki je ugasio etiri velike srpske banke pod izgovorom da su nelikvidne, kako bi uklonio dokaze o tokovima novca. Ali papiri na Kipru su opstali i na osnovu njih je u Beogradu podneta krivina prijava protiv Dinkia, Miroljuba Labusa, Mladena Spasia i jo etvoro aktera zatakavanja krae para. Tuilatvo eka da je aktivira, to se nee desiti dok Vladom upravljaju tajkuni koji su oprali taj novac. Okruno javno tuilatvo u Poarevcu podiglo je optunicu protiv Dragoljuba Mitia, biveg direktora Poarevake banke, jer je, izmeu ostalog, omoguio 1992. godine preduzeu Hemslejd iz Nikozije da bez ugovora dobije 100 hiljada nemakih maraka u gotovini, a preduzeu DELTA M 659.735,66 u dananjim evrima. Zamenik javnog tuioca Dmitar Krstev predloio je da se u dokaznom postupku kao svedok saslua i Miroslav Mikovi. Mikovi ni u ovom sluaju nije seo na optuentku klupu. RAKO MOSKOVLJEVI, direktor SCP, Beograd Bigz pabliing se ali na ugovor o fizikoj deobi, koji je overen u Drugom optinskom sudu u Beogradu 21. novembra 2002, po kome je Bigz grafikom preduzeu pripalo 18.195 kvadrata, a Bigz knjiarsko-trgovinskom preduzeu 1.433 kvadrata. Na aukciji, uul je kupio samo 2.482 kvadrata na treem spratu viespratnice BIGZ. uul smatra da je Bigz holding tada oteen, time i njegov Bigz pabliing, kao naslednik holdinga. Jedna od najveih izdavakih kua u SFRJ, Beogradski izdavaki grafiki zavod, podeljen je 29. novembra 2002. na tri zavisna preduzea. Bigz grafiko preduzee je jo uvek drutveno preduzee jer aukcija nije uspela zbog cene od 197 miliona dinara i investicionog programa od 340 miliona dinara. Drugi deo Bigz je knjiarskotrgovinsko preduzee koje je prole godine kupio izvesni Rako Moskovljevi za 220 miliona dinara. Tree tueno preduzee je Slovo, koje je privatizovano, a koje je naslednik slovolivnice i zauzima oko hiljadu kvadratnih metara. Inicijativu za izgradnju prvog igralita u Vojvodini i Srbiji posle Drugog svetskog rata pokrenuo je 2001. Dragan Vasiljkovi (kapetan Dragan), zajedno sa grupom partnera koje su inili Zoran Vujovi, Rako Moskovljevi, Dragomir Petrovi i Saa Joki, formiran je Golf Centar u ablju, blizu Novog Sada i Zrenjanina. GOJKO MUHADINOVI, savetnik generalnog direktora Industrije mesa TOPOLA ZORAN OBRADOVI, predsednik PETROBART-AVIA Zoran Obradovi predsednik je kompanije, posle NIS, vodeeg snabdevaa Srbije sirovom naftom i derivatima, i vlasnika vie od stotinu pumpi na teritoriji Srbije. Udruen sa Petrobarom (Zoran Obradovi), Milo urakovi, prvi asfalter Srbije, kupio je Fabriku maziva Kruevac, izuzetno uspene kompanije iz sastava Naftne industrije Srbije. UO FK Partizan predsednik, Tomislav Karadi potpredsednik Dragoljub Vukadinovi, predsednik Holdinga Metalac G.Milanovac potpredsednik Rasim Ljaji, Ministar za rad i socijalna pitanja u Vladi Srbije potpredsednik Mile Jovii, veinski vlasnik i direktor Topola komerc potpredsednik Dragan uri, vlasnik i predsednik kompanije Zekstra Zatezalo Ratko, generalni direktor i suvlasnik firme Petrobart - Avia Radovanovi Bojan, pomonik direktora preduzea Dipos Miroslav Ateljevi, vlasnik i direktor firme Akmer - M. vajcarska Predrag urovi, suvlasnik i predsednik UO itopromet i Senta Promet Duan Stupar, veinski vlasnik holdinga Univerzal Beograd Predrag Petrievi, generalni direktor i vlasnik SMB - gradnja Radule Karadi, generalni direktor i vlasnik Kemoimpex

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

35

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Mitar Nikoli, vlasnik i direktor Tehnokopa Subotica Radovan Draki, generalni direktor JKP Zelenilo Beograd Maks Vinterfeld, generalni direktor firme Pore Beograd Ratimir Babi Duko Jovanovi, generalni direktor Sava Reosiguranje Beograd emberi Jano, vlasnik Sat-Trakt Telecomunications Beograd Autorski tekst Zorana Obradovia, kao predsednika Pemed Group Ltd, za Energyobserver: Petrobart London je bezmalo dve decenije prisutan na meunarodnom tritu nafte i derivata, da bi od 2000. godine, u nameri da proiri poslove na region jugoistone Evrope, otvorio kompaniju i u Srbiji. Njen prvi i osnovni zadak bio je formiranje distributivne mree benzinskih stanica, koristei sa jedne strane domae resurse, a sa druge iskustva razvijenog trita zapadne Evrope. Petrobart je sklopio ugovor sa jednim od najpoznatijih meunarodnih lanaca benzinskih stanica AVIA, koji danas u zemljama Evrope ima skoro 3.000 maloprodajnih objekata. Ono to smatramo da je bitno za ovo trite jeste ostvarena sinergija postojeeg domaeg kapitala i inostranog investitora, u ovom sluaju Petrobarta. Mi smo, kao PetrobartLondon uloili u rekonstrukcije preko 30 privatnih benzinskih stanica ukljuenih za kratko vreme u nau mreu, sa planom da u ovoj godini taj broj dostigne 40, u Srbiji, Crnoj Gori i BiH. Cilj nam je da u 2006. nae pumpe, opremom, proizvodima i uslugama, sa prepoznatljivim AVIA-opovima, dostignu vrhunske svetske standarde. . Na domaem tristu privatni trgovci uestvuju sa vie od 50% u ukupnom broju pumpi. To je izuzetan kapital, koji pojedinano nema izgleda da preivi utakmicu sa dolazeim multinacionalnim kompanijama. Udrueni u sistem sa prepoznatljivim brendom kao to je AVIA, imaju velike anse i njihova budunost je sasvim izvesna. U ovoj oblasti ne postoji strategija dugoronog karaktera. Trite je nekontrolisano otvoreno za inostrane kompanije koje su neverovatnom brzinom izgradile znaajan broj benzinskih stanica, na najatraktivnijim lokacijama, bez ikakve obaveze ulaganja u manje atraktivan deo, proizvodnju i preradu sirove nafte u domaim rafinerijama. Slino se u Srbiji dogodilo sedamdesetih, kada je INA, na bazi privremenih dozvola napravila svoju mreu u Srbiji. To osea novi vlasnik Beopetrola, Lukoil kada treba da pristupi rekonstrukciji tih pumpi, bez validne dokumentacije. Obrnut primer imamo u Sloveniji, gde naftnom gigantu elu nije dozvoljeno da otvara benzinske pumpe samo na autoputevima, ve je traeno da prethodno zadovolji i uslove, koji su vaili za domae distributere. U takvom ambijentu posluje u Srbiji i Petrobart, to je rezultiralo neostvarenjem zadatih ciljeva. Petrobart AVIA je u 2005. planirala preradu cca 500 000 MT sirove nafte, a ostvarili smo samo 50% od toga. Razlog: nesprovoenje uredbe o formiranju cena derivata od strane organa koji su inae tu uredbu sami doneli. Naa kompanija je zbog takvog ponaanja nadlenih imala ne samo umanjen ukupan promet, ve i direktan gubitak od preko tri miliona amerikih dolara, zbog ega je bila sputana da ispuni planove razvoja AVIA mree. Ukupni gubici, svih preraivaa sirove nafte u Srbiji, samo iz razloga nepotovanja uredbe, a u situaciji kada je trite sirove nafte stalno raslo, iznose cca 150 miliona amerikih dolara. Pored ovoga, gubitke je inkasirala i drava, jer je ostvaren znatno manji promet tj.prerada, te je po osnovu akciza i poreza i sam budet bio uskraen. Podseamo i na nestaice derivata u prolee prole godine i probleme, koje je posebno imao sektor agrara kada je bilo u pitanju snabdevanje dizel gorivom. Svedoci smo iste prakse, kada cene derivata nisu pratile novo poskupljenje nafte na svetskom tritu. Poetni dobri rezultati finansijske konsolidacije dravnog naftnog sektora, posle 2000. godine, ovom politikom nerealnih cena kroz neprimenjivanje uredbe i nepostojanja dugorone strategije poslovanja na naftnom tritu, ozbiljno su ugroeni, posebno u poslednje dve godine. To i te kako oseaju meunarodni finansijski akteri-banke, koji posluju na domaem tritu. To je veliki minus kada se u Srbiji istie, od strane vlasti, otvorenost i regularnost trita za inostrana ulaganja. to se tie modernizacije rafinerija NIS-a, isuvie vremena je izgubljeno, i ne malo para potroeno na raznorazne strategije. Ono to je potrebno uraditi je odavno vrlo dobro poznato strunim ljudima u NIS, koji su uz pomo stranih konsultanata izradili vrlo detaljne planove i projekte razvoja. Bilo je i pameti i kapitala na domaem terenu da se urade ne male adaptacije koje bi dale sasvim drugu sliku naih rafinerija, koje bi u privatizaciju ule sa boljom startnom pozicijom. Imamo vrlo ambiciozne planove, potencijal i kapital, spremni da unesemo svetske standarde na srpsko trite nafte i derivata, ali ne znamo kako da se postavimo u ovoj situaciji. Kao rezultat gore pomenutih kretanja imamo situaciju u kojoj npr. Lukoil za 2006. otkazuje godinju preradu u

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

36

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


domaim rafinerijama i trai uvoz derivata. ta e za domae rafinerije znaiti ovakvo ponaanje, moemo da nasluujemo. Verujemo da e kod nadlenih nadvladati ekonomska logika da benzin ne moe biti socijalna kategorija, na teret nafte privrede. Pokrie i priznavanje realnih trokova proizvodnje, mora vaiti i u naftnoj privredi. U obrnutoj situaciji, ni jednom od aktera na domaem naftnom tritu nee padati na pamet da radi u korist sopstvenih gubitaka, odnosno prodaje derivate jeftinije nego to ga kota uvezena nafta. Epilog e biti neminovno tetan po sve potroae i privredu, jer na pumpama nee biti dovoljno goriva, po naftne kompanije a posebno preraivae i trgovce, jer nee ispuniti poslovne planove tj. beleie i dalje gubitke, i po dravu koja e na tako smanjen promet ubirati znatno umanjene iznose po osnovu akcoza i poreza. Smatramo da bi redovnije konsultacije nadlenih resora i nosilaca energetskog bilansa, pre svega preraivaa nafte, bila dobrodola u momentu kada treba zadovoljiti zadatke makroekonomske politike sa jedne, i ekonomino poslovanje naftne privrede sa druge. SLOBODAN PETROVI, generalni direktor SALFORD CAPITAL PARTNERS Inc. NENAD POPOVI, predsednik ABS-HOLDINGS Roen je 30. septembra 1966. godine u Tuzli. Otac Nemanja bio je univerzitetski profesor, a majka Danica predavala je istoriju u osnovnoj koli. Trenirao je fudbal i koarku u tuzlanskom klubu Sloboda, a sa esnaest godina postao je najmlai republiki koarkaki sudija. Kao osnovac i srednjokolac imao je sve petice, a naao je vremena i za bavljenje novinarstvom, i vodio je kolske novinarske i foto-sekcije. Diplomirao je na Mainskom fakultetu u Beogradu, a magistrirao i doktorirao na ekonomskim naukama u Moskvi. Odmah po zavretku fakulteta imao je priliku da bira izmeu SAD i Rusije i izabrao je Rusiju. 1992. godine, dobio je posao u Moskvi, u vajcarskoj kompaniji Euromin, gde se bavio trgovinom proizvoda obojene i crne metalurgije. 1994. godine on i njegov tadanji ef odluili su da krenu u privatni posao. Njegova kompanija prerasla je u ABS Holdings, koji danas zapoljava vie od 5.000 ljudi i posluje u Srbiji, Rusiji i Kini. Bujanovako preduzee Lagado, koje zapoljava 200 radnika, drugu godinu poslovanja nakon to ga je kupio ABS Holding, zavrilo je sa oko deset miliona dolara prometa, a vie od polovine proizvedene robe prodaje u inostranstvu. Popovi u ulaganjima u jug Srbije vidi nain za reavanje problema u tom regionu. Na njegov predlog, Vlada Srbije je oformila ekonomski tim Koordinacioog centra za KiM, na ijem je elu bio dve godine. lan je DSS, ali istie da je u dobrim odnosima sa predstavnicima svih stranaka. Autor je vie od 30 naunih radova i dve knjige. Od 2000. godine na Univerzitetu Lomonosov predaje Osnove globalnih korporacija, a od 2001. dri predavanja iz biznisa na Moskovskom dravnom univerzitetu i na Rudarskom fakultetu u Moskvi. Od ruskog patrijarha Alekseja, zbog zalaganja za reavanje statusa Kosmeta i poboljanja odnosa Srpske i Ruske pravoslavne crkve, dobio je Orden prepodobnog Sergeja Radonjeskog. Poznat je kao humanitarni radnik, i predsednik je i osniva fonda Slavijanski. Neko vreme bio je na elu FK Partizan. Dolazei na tu funkciju, bio je kategorian u nameri da vrati grobare na jug i u tome je uspeo. Jedan je od suosnivaa i potpredsednik Srpskoamerikog centra, strunog tima za razvoj bilateralnih odnosa izmeu vlada ove dve zemlje, a 2005. osniva Istonoevropski centar za strateki razvoj u Beogradu, iji je cilj razvoj regionalne saradnje. Oenjen je i ima dva sina i erku. Oktobra 2003. ruski nedeljnik Verzija objavio je tekst Jugoslovenski leinari, Pjotra Prjaninjikova, sa biznismenom i predsednikom UO KK Partizan Mobtel Nenadom Popoviem u glavnoj ulozi. lanak Verzije razobliava tehnologiju stratekog partnerstva koje je Popovia uinilo uglednim irom sveta, a koji se u srpskim tranzicionim tokovima pominje ne samo kao finansijski konsultant Vlada Divca u dokapitalizaciji Knjaz Miloa, nego i kao partner. Pre otprilike dve godine u Kuznjeckim ferosplavima su se pojavila dva simpatina oveka, koji su se predstavili kao Nenad Popovi i Miladin Ranelovi. Teki biznis put u Rusiji, koji su proli ovi dravljani Jugoslavije, bio je veoma upeatljiv. Po njihovim reima, sa njima su imali ast da rade takve kompanije kao Mark Ri AG, Euramin, Koalco, Mark Ri investments AG i

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

37

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Trans vorld grup. Kao to je normalno u ruskom biznisu, kapital koji su stekli u biznisu uloili su u kiparsku of-or kompaniju CIF indastris Ltd. Autor pie da su se Popovi i Raenovi u fabrici silicijum gvoa, bez koga ne moe da se dobije elik, pojavili u teko vreme kroz koje je prolazila ruska ekonomija. Nisu doli praznih ruku, ve sa predlozima i privlanim obeanjima o najmanje pet miliona dolara investicija i obnovi tehnoloke baze za raun poznate vedsko-vajcarske kompanije ABB. Kuznjecki metalurzi nisu mogli da se odreknu takve ponude, pa su Popovia i Raenovia prihvatili za ravnopravne partnere. Pojaanje sa stranim pasoima bavilo se vie linim nego problemima proizvodnje. Paralelno s obeanjima, dva jugoslovenska biznismena realizovali su i preuzimanje, kojim su postali vlasnici paketa od 27% blokirajuih akcija jednog od najveih preduzea crne metalurgije. Odmah posle toga prijateljske rei zamenili su ucenama Kuznjeckije ferosplavi: Mi se neemo meati u upravljanje kompanije, a vi ete nam za to plaati 50 odsto dobiti preduzea. Prjanjikov pie: Na putu ruskog biznisa Popovi i Raenovi su nali i kompanjone - sunarodnike Gorana Malbaia, Neboju Vlahovia i Branislava Medakovia, pod zajednikom rusko-vajcarsko-vedskom firmom ABB Rele eboksari, koja pokuava da ue u preduzea ugaljno-metalurkog kompleksa Rusije, sa ciljem uspostavljanja kontrole nad stratekom proizvodnjom. Kuznjecki ferosplavi nisu usamljen sluaj da su nesavesni strani investitori uvukli rukovodstva preduzea u sudske sporove. Vrlo esto kao takvi pojavljuju se bivi sitni inovnici ambasada nekada prijateljskih zemalja. Oni ne samo da dobro govore ruski jezik, nego se prilino dobro snalaze i u naim zakonima, ali dobro poznaju lakomu duu ruskog inovnika i rukovodioca preduzea, pogotovo ako balansiraju na granici bankrotstva. DRAGIJANA RADONJI PETROVI, predsednik UO M&V INVESTMENTS ad Roena je 1.10.1970. godine. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, smer finansije, bankarstvo i osiguranje. Karijeru poinje u Beogradskom eskontnom centru 1995, a posle dve godine prelazi u MK Komerc, Miodraga Kostia (u zvaninoj biografiji pie da prelazi u M&V Investments na poziciju brokera). Predsednik je Skuptine akcionara drutva Knjaz Milo Aranelovac, lan Upravnog odbora Dijamant ad Zrenjanin, FK Partizan, i Poslovnog udruenja berze i berzanskih posrednika, kao i predsednik Upravnog odbora M&V Investments. Pohaala je konferencije Euromoney, radne grupe EBRD, i berze i druge institucije u inostranstvu, u cilju usavravanja i implementiranja iskustva na trite kapitala Srbije. Uestvovala je kao predava, moderator i panelista na konferencijama Saveza ekonomista Srbije i to na Miloerskom ekonomskom forumu i Kopaonik biznis forumu, i brojnim konferencijama Privredne komore Srbije. Veinskim vlasnikom fabrike mineralne vode iz Aranelovca samoproglasila se firma Apurna iza koje stoje Danone&Divac, a Centralni registar hartija od vrednosti, jedini nadlean da proglasi vlasnika, uti. Istog dana, kad je to desilo, Komisija za hartije od vrednosti diskvalifikovala je Apurnu iz postupka kupovine akcija Knjaza Miloa zbog krenja zakona, ali je neko iz srpske vlade zabranio da se ta odluka objavi. Predsednik Komisije Milko timac uvee je kolabirao pred zgradom Vlade i zavrio u Urgentnom centru. Aferom u privatizaciji Knjaz Miloa pravosudni organi nisu se bavili, mada bi to, prema nalazima Saveta za borbu protiv korupcije, bilo uputno. I u ovoj prii jedan od aktera je Milan Beko. Tada se spekulisalo da je on iza jednog od ponuaa za kupovinu aranelovake punionice minerlane vode, investicionog fonda FPP Balkan iimitid. Kad je FPP Balkan limitid pobedio u javnost je plasirano obavetenje da Beko nije gazda ve samo savetnik ovog fonda sa Kajmanskih ostrva. U ulozi savetnika Beko se, potom, pojavljuje i prilikom formiranja ponude za preuzimanje akcija Luke Beograd. Savetovao je i luksemburki fond Vorldfin. I ovom privatizacijom bavio se Savet za borbu protiv korupcije, koji u svom izvetaju tvrdi da su posredne gazde fonda Vorldfin lanovi Mikovieve porodice i Bekove inostrane firme. Interesantno je da se u Luksemburgu, na adresi fonda Vorldfin nalazi i potansko sandue firma Nordfin, preko koje je prodat C market. Prilikom kupovine Knjaz Miloa je, kao izvrni direktor Agenciji za privatizaciju dravni paket akcija za prodaju doznaio Goran Mra. Time je, upozoravali su strunjaci, pred svren in doveo sve ostale male akcionare. Taj isti ovek je sada lan Upravnog odbora Luke Beograd. Agencija za privatizaciju je, izgleda, dobar rasadnik specijalnih kadrova jer, i Vuk Delibai je pre prelaska u firmu Fokus kapital partners, koja se pominje kao zastupnik Vordfina radio u ovoj instituciji (agenciji) Vlade Srbije. Interesantno je, takoe, otkud Goran Mra na funkciji lana Upravnog odbora kompanije Novosti, gde je Beko, kao i u sluaju Knjaz opet uspeo da da bolju ponudu od proslavljenog koarkaa Vlade Divca.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

38

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Zvanino, veinski vlasnik Novosti (63,5 % akcija) nije Mikovi ve firme tadluks i Ardos. Pored lanova menadmenta Delte u upravi Novosti je i Goran Mra , kao predstavnik Milana Beka. Komisija za hartije od vrednosti dala je dozvolu za osnivanje Drutva za upravljanje investicionim fondovima Rose asset management. To je 14. drutvo za upravljanje investicionim fondovima u Srbiji, a njegovi vlasnici su Milan Beko i Miodrag Kosti i direktorka brokerske kue MV investments Dragijana Radonji-Petrovi. Direktor Drutva je Goran Mra, bivi izvrni direktor Agencije za privatizaciju i lan UO Luke Beograd, iji je suvlasnik Beko. Brokerska kua MV Investment kupila je akcije Novosti s namerom da ih preproda, a ne da bude jedan od suvlasnika, izjavila je direktorka MV Investmenta Dragijana Radonji-Petrovi. MV Investment je kupovinom 960 akcija Novosti na Beogradskoj berzi postao vlasnik 14,24% te kompanije. Dragijana Radonji-Petrovi je kao fiziko lice kupila 60, odnosno 0,8% akcija Novosti. Kao broker MV Investment trguje na berzi za druge investitore, ali i za svoj novac kupuje akcije profitabilnih kompanija. Procenili smo da je kupovina akcija Novosti u ovom momentu dobar posao, ali da uskoro to nee biti likvidne hartije od vrednosti zbog malog broja akcionara te kompanije, rekla je. Ta brokerska kua kupovala je akcije Novosti u dogovoru s drugim zainteresovanim kupcima, i uzela je pozajamicu od kompanije Delta. OBRAD SIKIMI, predsednik DINERS CLUB INTERNATIONAL BELGRADE Ltd. Obrad Sikimi je roen u Beogradu 1961. godine. Zavrio je Viu turistiku kolu u Beogradu. Poinje da radi kao komercijalista za Dajners klub interneenel 1982, da bi nakon nepune dve godine bio postavljen za regionalnog direktora za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Postavljen je za generalnog direktora Dajners kluba za Jugoslaviju 1996. U meuvremenu postaje i generalni direktor Dajners kluba Makedonije. Dajners klub Beograd je 2001. godine dobio nagradu za najuspeniju mladu franizu u lancu Dajners klub interneenel. Izabran je 2002. godine za predsednika odbora za kartiarstvo u Privrednoj komori Srbije, i za potpredsednika Amerike privredne komore Jugoslavije. Marta 2004 izvetaj Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala MUP Srbije otkriva kakvim su sumnjivim finansijskim transakcijama kupovane deonice Nacionalne tedionice. UBPOK je ovaj izvetaj uradio na zahtev Vlade Srbije. Dokazano je da je u drugoj dokapitalizaciji firma Koprom, registrovana u Beu, postala vlasnik 37,1% akcija N preko firmi Skvadra, Pima, Principal i Dajners klub. Ova dokapitalizacija izvrena je preko rauna N u Evroaksis banci u Moskvi, iji su suvlasnici Vojin Lazarevi i Vuk Hamovi. Dana 13.09.2002. firma Koprom, iji su osnivai firma Ledeks koja je u likvidaciji i Sojuzkoopveneshtorg Moskva, a direktor Jovanka Lajtfut Ivanievi, platila je po 600.000 evra na raun Principala i Dajners kluba za dokapitalizaciju firme, kojima su kupljene akcije N. Kao jedan od upravljaa i osnivaa Dajnersa i Principala pojavljuje se Obrad Sikimi. Napominjemo da se Obrad Sikimi, kao suvlasnik preduzea Pincipal i Dajners, vodi kao takozvano povezano lice u svojstvu akcionara kod Nacionalne tedionice pie u izvetaju UBPOK-a. Najvei akcionari Evroaksis banke danas su privatne firme YU trast sa 16% i MK komerc i Pima sa 11%. Vlasnik EFT, Vuk Hamovi izaao je pre tri godine iz ove banke, a Vojin Lazarevi je i dalje akcionar i predsednik Saveta direktora banke. U Savetu banke su i drugi biznismeni iz Srbije, kao Toplica Spasojevi (predsednik Crvene zvezde) i Obrad Sikimi (Dajners klub). Akcije ove banke imaju i Erste banka, Hipo RS, Nacionalna banka Grke, Univerzal banka, NLB banka... Decembra 2006. novi predsednik FK Partizan postaje Nenad Popovi. Podpredsednici su Dragan Vasiljevi, Neboja Vujovi, Dragoljub Vukadinovi i Dragijana Radonji Petrovi. lanovi upravnog odbora su: Radomir Anti, Maks Vinterfild, Miroslav Ataljevi, Obrad Sikimi, Duan Stupar, Igor Milanovi, Bojan Radovanovi i Ratko Zatezalo. Ve u junu 2007. Neboja Vujovi, Obrad Sikimi i Igor Milanovi podneli su ostavke na lanstvo u Upravnom odboru Fudbalskog kluba Partizan. U izjavi Tanjugu naveli su da su se na ostavku odluili jer se ne slau sa zakljucima Skuptine FK Partizan. RANKO SOANAC, genaralni direktor NELT

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

39

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Skuptina koarkakog kluba Partizan izabrala je Predraga Danilovia za predsednika kluba. Danilovi je imenovao i upravni odbor kluba, koji sada ine: Vlade Divac, Dragan Todori, Mlaan ilobad, ivomir Novakovi, ore olovi, Budimir Krstovi i Ranko Soanac. Potpredsednici su ore olovi, ivomir Novakovi i Andreja Mladenovi. TOPLICA SPASOJEVI, predsednik HOLDING ITM GROUP doo Toplica Spasojevi, predsednik FK Crvena zvezda, predsednik ITM Group, Udruenja korporativnih direktora, lan Upravnog odbora kluba Privrednik, guverner u Privrednoj komori Japana, potpredsednik Nacionalne alijanse za regionalni razvoj Srbije, lan predsednitva Saveza ekonomista Srbije, poslovni ovek 2006. godine, jedan od najuspenijih poslovnih ljudi u Srbiji, ljubitelj pozorita i dobre muzike i otac troje dece. Toplica Spasojevi roen je 1956. godine u Svilajncu. U Beograd dolazi na studije ekonomije, koje zavrava 1980. posle ega se, aktivno bavio sportom i ulazio u menaderske vode u Jugoslavijakomercu. Karijeru koarkaa je zbog poslovnih uloga morao da napusti. Od 1981. godine do 1992. godine radio je u Jugoslavija Komercu (u kojoj je Radmilo Bogdanovi bio predsednik UO), gde je prevalio put od pripravnika do predsednika Upravnog odbora. 1992. godine sa kolegom Siniom Rakoviem osniva ITM grup koja je brzo postala jedna od vodeih distributivnih kompanija u ovom delu Evrope, poslovima uruene Jugoslavija komerc. ITM grup ima, prema izvetaju revizorske kue Dilojt end Tu, godinji obrt od 200 miliona evra sa stopom rasta od 3%. Kompanija ITM se bavi distribucijom najveih svetskih robnih marki, brokerskim poslovima, konsultacijama, poljoprivrednim i drugim delatnostima. ITM je jedan od lanova konzorcijuma osnivaa TV Avala. Osim u Srbiji, ITM ima erke firme u Austriji, Velikoj Britaniji, Rusiji, Makedoniji, Kipru, BiH i Crnoj Gori. Na trite Velike Britanije izvozi najvie poljoprivredene proizvode. Osnovna delatnost ITM-a je distribucija, a vlasnik je i brokerske kue ITM Monet i firmi Fokus kapital partners, Sinerdi i Ros saut ist, firme koja se izvorno pojavljivala na sajtu istog ovog udruenja kao firma Milana Beka, koje pruaju konsultantske usluge na polju spajanja i akvizicija. Kada je Dragan Stojkovi otiao, a za predsednika FK Crvena zvezda doao je Toplica Spasojevi, to se povezuje s eljom Delte i Mikovia. Toplica Spasojevi je od 1994. vlasnik firme ITM. Figurirao kao novi predsednik Privredne komore Srbije, ali se proulo da je predstavnik Miroslava Mikovia, koji tako pokuava da ostvari uticaj na Komoru (pored onog preko Slobodana Milosavljevia). Mikovi je zamoljen da odustane od toga, pa je Spasojevi doao na elo Zvezde. Firma ITM je jedno vreme bila distributer sportske opreme Najki, koju ekskluzivno zastupa Delta. IVAN STANKOVI, predsednik COMMUNIS doo NIKOLA STANKOVI, direktor HEMOPHARM GmbH, Bad Homburg Trudbenik konzorcijum registrovan je maja 2005. kao dvolano drutvo. Osnivai su IGM Trudbenik i konzorcijum 19 akcionara, koji su u ovaj konzorcijum uneli udele koje je otkupio Nikola Stankovi. Na taj nain je Trudbenik konzorcijum postao vlasnik 52% IGM Trudbenik, Akcijski fond i PIO fond imaju 40%, a kod malih akcionara je 7,52%. Ovakvi konzorcijumi osnivani su u Srbiji na osnovu Zakona o privrednim drutvima. Trgovinski sud u Beogradu je 27. februara 2006. godine odredio privremenu meru kojom je zabranio Trudbenik konzorcijumu otuenje i optereenje udela izraenog u akcijama IGM Trudbenika, uz obrazloenje da je prodaja akcija obavljena mimo organizovanog trita. Trgovinski sud u Beogradu postavio 3. marta 2007. godine Nikolu Dobrijevi za privremenog upravnika deoniarskog drutva Trudbenik konzorcijum, ali on ni posle sedam pokuaja nije uspeo da ue u ovu firmu, da li zato to generalni direktor i ekipa oko njega imaju veze u dravnim institucijama i policiji, pa godinu dana ne moe da se sprei dalje unitavanje akcionarskog kapitala. Ovakav nain kupovine akcija, odnosno udela, dugo je osporavan, pa i koarkau Vladi Divcu prilikom pokuaja kupovine Novosti. Odluka, meutim, ne moe da se sprovede jer svaki put kada se pokua izvrenje suprotstavljena strana postavi na kapiji radnike koji prete da e se politi benzinom, a policija ne moe da pui asistenciju u skladu sa reenjem jer je Trudbenik konzorcijum, u Agenciji za privredne registre, namerno promenio sedite firme. Kljune konce u Trudbenik konzorcijumu vuku ljudi sa strane koji su otkupljivali akcije mimo trita. Njih ne zanima proizvodnja graevinskog materijala, ime se IGM Trudbenik bavi, ve samo da preuzmu 100 hektara graevinskog zemljita preko puta Vinjike banje iji je

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

40

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


korisnik ovo preduzee. Glavni je Nikola Stankovi, potpredsednik Hemofarma, koji je svoje akcije prodao tadi i taj novac iskoristio da pribavi, na opisani nain, akcije IGM Trudbenika. BRANISLAV STOJAKOVI, generalni direktor EUROSALON Zavrio je Ekonomski fakultet (smer marketing) u Beogradu. Stojkovi je od 1989. godine uao privatni biznis, od kada se bavi prodajom nametaja. Ministarstvo unutranjih poslova objavilo je da je uhapen bivi ministar za saobraaj i telekomunikacije Marija Raeta Vukosavljevi i vie direktora Aerodroma Beograd osumnjienih da su zloupotrebom poloaja otetili preduzee za 220 miliona dinara i prisvojili 60 miliona dinara. MUP navodi da je UBPOK liio slobode i uz krivinu prijavu priveo istranom sudiji Okrunog suda u Beogradu i biveg generalnog direktora Aerodroma Beograd Branislava Vitasovia, zamenika generalnog direktora Aerodroma Duka Grilihesa, biveg pomonika gen. direktora Aerodroma Slaana Ikovia i biveg koordinatora razvoja Aerodroma Aleksandra ordevia. Uhapeni su i bivi direktor Gradevinske direkcije Srbije Zoran Popovi, vlasnik i direktor preduzea Eurosalon Branislav Stojakovi, direktor preduzea Termoenergo inenjering, Jovan enadi direktor preduzea Kolubara invest-gradnja iz Beograda Dejan Miovi, zamenik direktora Kolubara invest-gradnja Lazar Buni i direktor preduzea Abies sistem Predrag Vukovi. itavu akciju pokrenulo je sadanje rukovodstvo aerodroma, generalni direktor Aerodroma Beograd Neboja Nedeljkovi, koji se i sam ispostavio kao jedan od privilegovanih apartika-lopova, pod zatitom Mlaana Dinkia: Prilikom mog stupanja na dunost u maju, uoio sam, pregledajui dokumentaciju o investicijama koje su u toku, da su investicije za VIP salon isuvie velike. Sproveo sam internu istragu i posle dolaska do odredenih saznanja uputio sam dopis MUP-u, UBPOK-u, da ispita te navode. Stojkovia istrani sudija optuuje da je ostvario protivpravnu imovinsku korist jer je nametaj za VIP salon prodao po desetostruko viim cenama. Slian model, prodaje nametaja po znatno naduvanim cenama, primenjen je i pri opremanju BIA, za vreme Radeta Bulatovia, samo to je, zbog blokade rauna Evrosalona, isporuilac bila Stojakovieva firma Evrolak. Sekretarica generalnog direktora i vlasnika Eurosalona Zorica Mukovi kae da je sa Branislavom Stojakoviem provela 13 magareih godina. Poslednjih nekoliko godina zauzima prvu fotelju u senci. Za efovu nervozu Zorica ima reenje - secka voe i pravi amie od kajsija i jabuka, a u fioke smeta zalihe slatkia. Ona efuje nad dva kancelarijska i dva mobilna telefona. Mnogi u firmi bi do direktora - prolaze samo oni koje ona propusti. DUAN STUPAR, generalni direktor UNIVERZAL HOLDINGS Dr. Duan Stupar je roen 1947. godine u Krajiniku, u banatskoj optini Seanj. Nakon osnovne kole u Jai Tomiu i gimnazije u Zrenjaninu, upisao je Filozofski fakultet u Beogradu, na kom je diplomirao 1973. godine. Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu politikih nauka u Beogradu. Od 1973. do 1988. godine radio je u Republikom MUP-u, a od 1988. do 1990. u Sekretarijatu za narodnu odbranu Republike Srbije. Od 1990. godine zaposlen je u preduzeu Univerzal iz Beograda. Sedam godina je bio direktor Univerzalovog predstavnitva u Moskvi, a od 1997. godine je generalni direktor Univerzal Holding A.D. Beograd. Oenjen je i ima dvoje dece. Borislav i Marko Miloevi, brat i sin Slobodana Miloevia, novcem koji su devedesetih izneli iz zemlje kupuju preduzea u Srbiji. Njih dvojica preko Duana Stupara, direktora firme Univerzal holding, ve kontroliu ovo jako preduzee za unutranju i spoljnu trgovinu, a planiraju da kupe panevaku Azotaru, kao i neka putarska preduzea u Vojvodini. Borislav Miloevi i Stupar znaju se jo iz vremena dok je Stupar bio ef beogradskog centra Dravne bezbednosti. Posle famozne Osme sednice Saveza komunista Srbije, kada je Slobodan Miloevi sa ela srpskih komunista svrgnuo Ivana Stambolia, smenjen je i Stupar, jer je bio blizak poraenom taboru. Meutim, on nije bio dugo u nemilosti jer je preko tadanjeg efa beogradske policije Nikole uria, koji mu je bio komija na Banjici, uspeo da izgladi nesporazum sa Miloeviima i izbori se za funkciju u Univerzalu, gde je od 1990. godine. Radomir Markovi i Duan Stupar, nekadanji ef kabineta biveg ministra policije Viobrana Stanojevia vodili su Marka u lov, voleli se i pazili. Rade je bio veoma blizak Miri Miloevi, blii nego njenom muu. Od tada traje intenzivan kontakt Duana

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

41

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Stupara i Bore Miloevia koji je od 1992. od 1997. bio direktor predstavnitva Univerzala u Moskvi. Tamo je produbljen njihov poslovni odnos, a rezultat je udeo Bore Miloevia u vlasnitvu Univerzal holdinga. Iako starijeg Miloevia nema na spisku akcionara, indikativno je da je Stupar fiziko lice sa najveim brojem akcija u Univerzal holdingu. Vie od njega imaju samo Bankom i Bioprotein. Univerzal holding ima veinsko uee u kapitalu nekoliko preduzea po Srbiji: ugostiteljskog preduzea Katel u Ekoj, preduzea za proizvodnju dakova Unisak i mainske industrije Panonija iz Inije, fabrike tekstila ako iz agubice, kao i trgovinskog preduzea Tami iz Senja. Miloevii su pustili pipke i na neka putarska preduzea u Vojvodini, a sluajno ili ne, etiri vlasnika akcija Univerzal holdinga imaju udeo u vlasnitvu Vojvodinaputa iz Paneva. Tako su MV investments, Citadel sekjuritis, Delta broker i fiziko lice Duan Petrovi meu deset najkrupnijih akcionara i u Univerzal holdingu i u Vojvodinaputu iz Paneva. Univerzal holding je zagrizao i za Azotaru Panevo. RADE SVILAR, direktor APATINSKA PIVARA Osnovnu i srednju poljoprivrednu kolu zavrio je u Somboru, gde i danas ivi. Oenjen je Vericom, lekarom dermatovenerologom, naelnikom Konog odeljenja u somborskoj bolnici, ima dva sina. Svilari su primetni na pozorinim i bioskopskim predstavama. Zaljubljenik je u fudbal, i krae vreme bio je u fudbalskim telima. Kad mu vreme dozvoli na utakmicama je apatinske Mladosti, a u Somboru prati utakmice Radnikog. Interbru je kupio Apatinsku pivaru. Heineken je hteo da je kupi ali je u zadnji as Inbrew dao ponudu koju direktor Svilar i akcionari nisu mogli da odbiju (preko 120 miliona evra bolju). 06.10.2008. Novi generalni direktor Apatinske pivare je Ilija etku. etku prvi generalni direktor iz Srbije na elu Apatinske pivare posle Radeta Svilara. 7.12.2000. godine Prvobitna izborna procedura za 32. predsednika FSJ bila je predviena po ubrzanom toku. A onda je sve krenulo korakom kornjae. Izbor za predsednika kue fudbala na Terazijama 35 nije zbog prestine funkcije, ve zbog kase. Dobro je poznato da je na fudbal u ovom trenutku najprofitabilnija roba u svetu koji nas odskoro i zvanino priznaje. Na jugu se nisu opredelili, na severu je mrtva trka dva vojvoanska biznismena, jednog - privatnog, Tomislava Karadia i drugog - dravnog, Radeta Svilara, direktora Apatinske pivare. Karadiu protivnici zameraju da je kao sadanji potpredsednik FSJ direktno vezan za odlazeeg Miljana Miljania, pa stoga nema ta da trai u izbornoj trci. Dalje, da nema uporite ni kod svog kluba Spartaka, iji je bio veiti predsednik, da obeanjima obmanjuje fudbalsku javnost Vojvodine. Protivnici Svilara istiu da je iz tame izronio u fudbalski svet, da ne razlikuje loptu kao geometrijsko telo, od tela romboidnog oblika, nazivaju ga Jelene, po zatitnom znaku poznatog apatinskog piva... U centralnoj Srbiji (Beograd) gde je najvie klubova prvoligaa ute, izuzev Udruenja za zatitu i prosperitet jugoslovenskog fudbala koje na sve naine eli da postane fudbalska vlast. Uticajni Crvena zvezda i Partizan u prvom planu imaju osvajanje nacionalnog ampionata, pa tek onda na red dolazi izbor prvog oveka FSJ. Svojevremeno, bez njegovog linog pristanka, jednoglasje fudbalskog sveta predlagalo je za predsednika FSJ Dragana Dajia, sadanjeg predsednika najtrofejnijeg jugoslovenskog kluba Crvena zvezda. Daji je ovakav predlog odbacio bez dueg komentara. Iz Partizana se nisu oglaavali, ali je u klubu iz Humske 1 postojala elja za elnim ovekom u FSJ iz njegovih redova. U jednom trenutku mislilo se da je to Ivan urkovi, predsednik Upravnog odbora kluba, ali se (ne)oekivano, miljenje okrenulo u suprotnom smeru. U ovoj izbornoj kampanji vanstranaka organizacija Otpor nee imati ni promil uticaja na jugoslovenski fudbal. Otporai su posle neuspeha fudbalske reprezentacije Jugoslavije na ampionatu Evrope u Belgiji i Holandiji poruili Miljanu Miljaniu da se mane oravih poslova. Uinio je to i Komitet za sport i omladinu JUL-a. Da ne bi dolo do neprirodne simbioze, utihnuli su zahtevi za odlazak Miljana Miljania. Moda je zato izbor predsednika FSJ u magli... 26. septembar 2003. Sastanak najviih predstavnika Vlade Srbije, predvoenih premijerom Zoranom ivkoviem i potpredsednikom Vlade edomirom Jovanoviem, sa najveim domaim

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

42

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


privrednicima predstavlja pokuaj da se od privrednika izvuku investicije. Sastanak je i neka vrsta amnestije za one koji su na sumnjiv nain doli do novca. Sastanku sa privrednicima prisustvovali su ministar za privredu i privatizaciju Aleksandar Vlahovi, ministar trgovine Slobodan Milosavljevi i direktor Uprave carina Aleksandar Krsti. Delegaciju privrednika inili su Bogoljub Kari (BK), Rade Svilar (Apatinska pivara), Miroslav Mikovi (Delta), Radenko Marjanovi (Knjaz Milo), Mia Mii (Jedinstvo Uice), Ljubia Jovanovi (AIK banka), Gojko Muhadinovi (Topola), Nikola Pavii (Sintelon), Slobodan Radulovi (C market), Dragomir Tomi (Simpo), Ljubomir Mihajlovi (Komercijalna banka), Milorad Savievi (Geneks), Miodrag Kosti (MK komerc), Slobodan Dragievi (DIN), Dmitar egrt (Toza Markovi), Ljubia Miti (Tigar), Dragan Kosti (Slobodna zona Pirot) i Dragomir urii (Hemofarm). NEBOJA APONJI, direktor NELT NEBOJA ARANOVI, direktor KAPPA STAR LIMITED Najzainteresovaniji za kupovinu fabrike novinske hartije je Neboja aranovi, vlasnik kiparske firme Kapa star, preko koje kontrolie mnoge svoje poslove u Srbiji i inostranstvu, ukljuujui Jafu iz Crvenke. aranoviu bi Matroz odgovarao kao dodatak njegovoj papirnoj imperiji, u kojoj znaajno mesto zauzima fabrika Avala ada, koja se bavi proizvodnjom toalet papira, salveta, maramica i slinih artikala. Koliko je aranovi duboko uao u posao sa hartijom pokazuje podatak po kojem godinji obrt njegovih firmi iznosi 200 miliona evra. Ovaj biznismen je kupio i Geomainu, plativi oko 350 miliona dinara, odnosno 10 puta vie od poetne aukcijske cene, kako bi raspolagao prostorom fabrike od 35.000 kvadratnih metara na kome je zamislio izgradnju centra papirne industrije. aranovi je ranije radio kod Mikovia, a i firma Kapa star bila je u vlasnitvu prvog oveka Delte. Na suenju Nemanji Kolesaru, bivem efu kabineta premijera Zorana inia optuenom pred etvrtim optinskim sudom za utaju poreza teku est miliona dinara i falsifikovanje ugovora o zajmu sa Zoranom Janjueviem, svedoili su Neboja aranovi i Ivana Veselinovi. aranovi je izjavio da je Ivana Veselinovi, inae njegova drugarica, traila od njega da Nemanji i njegovoj supruzi Jeleni pozajmi 95.000 evra. Dao sam joj novac bez problema. Novac sam uzeo od Miroslava Mikovia. Posle dve-tri nedelje, Ivana mi je vratila dug, rekao je aranovi. Ivana Veselinovi ispriala je da je Kolesar zamolio da da mu pozajmi oko 200.000 evra za gradnju kue. U sefu sam imala oko 105.000 evra, a za ostatak sam pitala aranovia. Nemanja je sve vratio u dogovoreno vreme. NENAD ARENAC, direktor UNIGROUP, generalni direktor HEINEKEN IMPORT doo Nenad arenac, generalni direktor kompanije Heineken Import doo, zapoeo je saradnju sa Heinekenom 1990. godine, kao uvoznik i distributer za Srbiju i Crnu Goru. Poslovno iskustvo pomoglo mu je u stvaranju preduzea Kane Export-Import, koje je kasnije prelo u vlasnitvo Heineken N.V. od kada posluje kao Heineken Import doo Nenad arenac 17 godina radi na ouvanju pozicija jednog od najveih svetskih brendova na tritu Srbije. Udruenje manjinskih akcionara registrovano je sa namerom da se zatite interesi preko 2000 akcionara, gde je preko 700 fizikih lica postalo akcionar Novog doma a.d. jo 1998.god. predhodnom kupovinom deonica. Tu odmah moramo napomenuti da sva prava koja po zakonu pripadaju svakom akcionaru nisu potovana poslednjih devet godina, ve je preduzeem rukovodjeno Skuptinom akcionara koju je odabralo rukovodstvo, dok o bitnim dogadjanjima u akcionarskom drutvu akcionari nisu niti obavetavani, niti pozivani da u odluivanju uestvuju. I pored injenice da je sa zakanjenjem od osam godina upueno obavetenje svakom akcionaru o tome koliko akcija poseduje, ova praksa se nastavila i 16.01.2007.god. kada je odrana Skuptina akcionara na koju akcionari nisu pozvani, ali su zato bez ikakvog pravnog osnova njoj prisustvovali novi veinski vlasnici, koji su Ugovor o prodaji drutvenog kapitala preduzea potpisali sa Agencijom za privatizaciju tri nedelje pre toga (21.12.2006.god.). Tu se, na oigled suvlasnika i radnika Novog doma a.d., nastavlja reirana predstava koju je Agencija za privatizaciju odobrila proglaenjem najpovoljnijeg ponuaa za drutveni kapital kompanije Novi dom - konzorcijuma pravnih lica iz Beograda: - Nelt Co doo direktor Neboja aponji, vlasnik Neregelia trading limited Kipar

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

43

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


- EKI Investment doo direktor Andreja Popov, vlasnici Aleksandar Vlahovi i Danko uni - Atae doo vlasnici Unigroup doo Beograd (Nenad arenac) i Logfor Inc Panama Reisera i scenskih radnika za izigravanje zakona oigledno ima vie. Kulise kupcima, uspenim preduzeima i bivim vanim slubenicima Ministarstva privrede i Agencije za privatizaciju, treba da pokau da je u privatizaciji preduzea u Srbiji sve mogue, pa i na silu, koja nekima treba da obezbedi veliku imovinsku korist na tetu onih koji ne uestvuju u ovako reiranoj predstavi: - prvi in, zvan pokuaj otimaine vrlo vrednog objekta od preko 2.000m2, u Beogradu, preko puta crkve Svetog Marka, odigran je jo u septembru 2005.god., aukcijskom prodajom (Agencije za privatizaciju) preduzea Tehnopromet a.d. Beograd, ijom imovinom je tokom prodaje prikazana i ova vredna imovina Kompanije Novi dom a.d., koju poseduje jo od 1966.god. Ovo preduzee kupio je Univerzal holding ad. . - drugi in predstave, zvani Tender za prodaju kapitala, koji je poeo eliminacijom (ili dogovorom o izlasku) monih firmi, ija se veina vlasnika drui sa konkurencijom u elitnom beogradskom poslovnom klubu, nastavlja se ueem Kompanije Simpo a.d. u konzorcijumu, a zavrava njenim izlaskom 15.12.2006.god. (a obavetenjem Agenciji 3 dana pre potpisivanja Ugovora), a da se ne zna da li je o tome obavetena tenderska komisija koja je odabrala najboljeg ponudjaa (u kom je trenutku bio Simpo), a koja je imala poslednji sastanak 02.11.2006.god. Nedokuivo je produenje roka za ponude na tender: prvo, objavljeno, sa 15.07. na 01.09.2006, i drugo, neobjavljeno, sa 01.09. na 29.09.2006. godine (Ugovor o konzorcijumu overen 28.09.2006.godine). . - trei in predstave zvane Privatizacija poinje potpisom Ugovora, a nastavlja se periodom od etiri meseca u kom Kompanijom Novi dom a.d. vie ne upravlja ni generalni direktor, ve se izvravaju nalozi novih veinskih vlasnika, koji to pravo na upravljanje jo nisu ostvarili, ve tek treba da ga ostvare danom ispunjenosti uslova iz Ugovora, a za ta je krajnji uslov odravanje Skuptine akcionara zakazane za 26.04.2007. godine. Generalni direktor Novog doma umesto da obavlja svoje dunosti, izvrava naloge maminog sina, kojeg je mama (potpisnik Ugovora) postavila da upravlja preduzeem dok moni kupci ne dou u poziciju da to mogu i po zakonu. Pojavljuju se ti isti kupci i vre pregovore (pritiske) sa radnicima Novog doma da preu u firmu (kojoj ti isti kupci izdaju objekte Novog doma) ili da odu uz otpremninu od 150 evra, iako su po socijalnom programu, koji su isti kupci potpisali, duni da isplate otpremninu od 250 evra, ali tek po danu ispunjenosti uslova. Transparentnost i akcije za imetak koje je poetkom privatizacije u Srbiji obeleio isti Aleksandar Vlahovi, onda kao Ministar za privredu i privatizaciju, a sada kao poslanik Parlamenta i suvlasnik preduzea Eki investment koje je uesnik u konzorcijumu kupaca Novog doma, a sve zajedno sa direktorom tog preduzea Popov Andrejom, bivim direktorom centra za aukcije Agencije za privatizaciju, stvarno se moe pohvaliti transparentou (providnost), jer akcionari i radnici Novog doma morali su da prekopaju razne papire kako bi shvatili ta im se sprema. Kome akcionari i zaposleni Novog doma da se obrate za zatitu svojih prava, jer u ovakvoj konstalaciji monih kupaca, bivih slubenika Ministarstva privrede i Agencije za privatizaciju? to se vakuum od etiri meseca ne bi koristio da kupci bez ikakvih ovlaenja sprovode ta im se efne, kad ni Skuptina Srbije ni Vlada ne mogu da se konstituiu, a sve iz viih interesa, dok su ovde jasni lini interesi da se, ionako jeftino plaeno preduzee (17,15mil evra za 70%) sa preko 36.000 m2 poslovnog prostora (od toga 30.000 m2 u Beogradu), oslobodi radnika bez da to kota. DRAGAN TOMI, predsednik KOMPANIJA SIMPO ad Dragan Tomi je roen u bevcu 1937. godine. Osnovnu kolu je zavrio u Bujanovcu, a srednju ekonomsku u Vranju. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Skoplju za dve godine i osam meseci. U svojoj 29-toj godini, 1967, sa mesta direktora plana i analize prelazi na mesto generalnog direktora Fabrike nametaja Sima Pogaarevi. Vodei kompaniju etiri decenije, Dragan Tomi uspeva da Fabrika nekad sa 400 zaposlenih preraste u poslovni sistem ija je vrednost u 2002. godini procenjena na 80 miliona evra, u kome je zaposleno preko 6.500 ljudi. Tomi je odluio da se baci u proizvodnju nametaja od bamubusa. S Borkom Vui predstavnici Simpa otputovali su, poetkom aprila 1990, u Nikoziju. Ubedili su Dordisa da mu je bolje da premesti kompaniju u Srbiju, jer su tamo manji porezi. Napravljen je ugovor izmeu La mesonaSimpa i kopmanije UBB- Cyprus investment and finance, koju je zastupala gospoa

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

44

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Vui lino i koje je, prema slovu ugovora, trebalo da obezbedi 130.000 dolara za izgradnju novog preduzea u Srbiji. Simpo se obavezao da e da napravi fabriku i uposli lokalne radnike, a La meson je dao strunjake i odao tajnu proizvodnje. Pri tom, Simpo se proglasio ekskluzivnim kupcem nametaja koji je mogao da prodaje po cenama po kojima je hteo... Na preduzee u Nikoziji stavljen je katanac. Deset godina fabrika, koja je smetena u Bujanovcu, u nerezvijenom delu Srbije, pravila je stvari od bambusa. Simpo ih je prodavao, a Dordis na Kipru ekao svoj deo kolaa, 20 procenata, predvienih ugovorom. Kad je, posle nekoliko godina, video da se srpski partner pravi lud i ne uplauje ni dolara na njegov raun, upozorio je predstavnike Simpa da ga kiparske vlasti gone zbog neprijavljene dobiti i neplaenih dabina. Iz Simpasu mu rekli da mu je uplaeno dovoljno novca na raun. Uplatili su mu samo 90.000 dolara, a trebalo je, bez prethodne provere knjiga, deset odsto od prodtae robe, to je nekih et miliona dolara. Vlasnik La mesona opet je, kako kae njegov radnik, kulturno zatraio svoj deo profita. Opet su ga nadleni iz Simpa obavestili da su mu upravo uplatili novac. I slagali ga, naravno. Dordis je ovlastio advokate da tue Dragana Tomia i Simpo sudu u Beogradu. Nedaleko od autobuske stanice nalazi se fabrika okolade Simka, familije Tomi. Prvo je u Beogradu 1997. godine osnovana Industrija hrane Dunja. Dva meseca ranije osnovana je Simka. Dragana Tomi, snaja Dragana Tomia, direktora kompanije Simpo, udata je za njegovog sina Gorana. Dragana u vajcarskoj osniva, avgusta 1997, i firmu Food industries. Kao ovlaeno lice, kapitalom od 100.000 vajcarskih franaka raspolae izvesna Dejn Saksonska. vajcarska firma u vajcarskoj nema poslovne prostorije. Tek 2003. otvorena je u Parizu kancelarija Food industries, gde se povremeno pojavljuje i Dragana Tomi. Veinski vlasnik Simke sa 200 radnika je Food inustries, dok je manjinski vlasnik Simpo. Preko svojih glasnogovornika Dragan Tomi je pustio priu o ulasku stranog kapitala u kompaniju, bilo je rei i o novim oblicima povezivanja sa svetom. Umesto da negira, direktor sektora informisanja u kompaniji Simpo potvrdio je da je Simpo manjinski vlasnik beogradske Dunje. Direktorka Dunje je Branka Stankovi, roaka Dragane Tomi. Branka je uvek nedostupna. Roaka Dragane Tomi, snaje Dragana Tomia, Branka Stankovi, bila je raspoloena za razgovor samo jednom, 2005. Tada je izjavila: - Zar je vano ko je vlasnik Simke? Bolje je da piete o naoj okoladi koja je najbolja u zemlji. To je brend proizveden po vajcarskoj recepturi, sa najlepom ambalaom. Ali, ako vas interesuje ko je vlasnik - vlasnik je Food industries iz vajcarske. Simptomatino je da je i 1997, kada je fabrika okolade osnovana, to bilo u dubokoj ilegali. Ali je Vladimiru Arsiu, tada potpredsedniku kompanije, izletelo: Zavrena je prva faza fabrike okolade i uposleno je 60 novih radnika. Sin Dragana Tomia, Goran, nadgledao je proizvodnju. IVANA VESELINOVI, LUKA BEOGRAD a.d. Stariji potpredsednik Delta Holdinga i generalni direktor Delta M grupe radi od osnivanja preduzea s Miroslavom Mikoviem. Na suenju Nemanji Kolesaru, bivem efu kabineta premijera Zorana inia optuenom za utaju poreza od est miliona dinara i falsifikovanje ugovora o zajmu sa Zoranom Janjueviem, svedoili su Neboja aranovi i Ivana Veselinovi, koji su optuenom pozajmili novac. aranovi je izjavio da je Ivana Veselinovi, inae njegova drugarica, traila od njega da Nemanji i njegovoj supruzi Jeleni pozajmi 95.000 evra. Ivana Veselinovi ispriala je da je Kolesar zamolio da da mu uini i pozajmi oko 200.000 evra i da mu novac treba za gradnju kue. U sefu sam imala oko 105.000 evra, a za ostatak sam pitala aranovia. Nemanja je sve vratio u dogovoreno vreme, rekla je ona. aranovi je rekao: Dao sam joj novac bez problema. Novac sam uzeo od Miroslava Mikovia. Posle dve-tri nedelje, Ivana mi je vratila dug. Gorue pitanje regionalnog povezivanja je spajanje balkanskih trgovinskih lanaca. Predstavnice Delte i Agrokora, obrazlaui spajanje, propustili su da se osvrnu na efekte koje e takav potez imati na potroae, istiui samo koristi koje e od spajanja imati srpski i hrvatski proizvoai. I Delta i Agrokor brane domae proizvoae. Obe firme stvaraju jake nacionalne privredne subjekte, rekla je Veselinovi i dodala da e naroitu korist imati proizvodne kompanije sa kojima Delta ima poslovnu saradnju. Ljerka Pulji je istakla da dve kompanije ve podravaju svoje partnere, hrvatske i srpske proizvoae, u nastupu na tritima obe zemlje.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

45

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Prema istraivanju Saveta za borbu protiv korupcije, 2008. godine, krajnji vlasnici Luke Beograd su biznismen Milan Beko, potpredsednik Delta holdinga Ivana Veselinovi, i deca Miroslava Mikovia, Ivana Mikovi-Kari i Marko Mikovi. To je prvi zvanian podatak o vlasnitvu nad Lukom, koji je dostupan javnosti. Do sada se spekulisalo da to preduzee pripada Beku i porodici Mikovi. Kupovina Luke obavljena je preko preduzea Vorldfin, iji su vlasnici, pola-pola, Bekovo preduzee Fortavida holding i Feder partisipejn koje se, sa jednakim delovima, vodi na Mikovieve sina i erku, i blisku saradnicu, Ivanu Veselinovi. Na konferenciji Saveta ovim povodom, predsednica Saveta Verica Bara rekla je da je kupovina Luke Beograd primer velike korupcije koja je obavljena preko fantomskih firmi iza kojih stoji krupni kapital koji je devedesetih godina iznet iz Srbije, i da je u prodaji Luke Beograd drava oteena za najmanje 21 milion evra. Dok je Savievi bio na elu Geneksa, Slobodan Miloevi je traio velike pare za finansiranja SPS. Miki Savievi je odbio da ih plati, odgovorivi da moe da izdvoji pristojnu svotu, a ostalo mu treba da isplati svoje zaposlene. Miloeviu se to nije dopalo pa je naloio da se ovaj smeni, to je i uinjeno. Na mesto Savievia doao je Andreja Dozet. Za njega kau da nije doneo ni jedan posao firmi, ve je prepolovio preduzee. Sve spoljno-trgovinske poslove tada najmonije srpske firme, preuzela je novoosnovana Delta kompanija, koja se uselila u zgradu Geneksa. Delta je poela ni iz ega, pljakajui imovinu Geneksa. Direktor Narodne radinosti otkazao je ugovore sa Poslovnim prostorom da bi u lokale uselio Deltu. Kako Poslovni prostor po zakonu ne moe izdati objekte zakupcu koji nije obezbedio radna mesta, Delta je preuzela vie od 50 zaposlenih Narodne radinosti, koji su radili u tim lokalima. Posle est meseci podeljeni su im otkazi. Na taj nain Delta je otela oko 1.300 kvadratnih metara poslovnog prostora na najatraktivnijim lokacijama u Beogradu. Generalni direktor Delta M Ivana Veselinovi dala je povodom krivine prijave izjavu policiji 27. jula 2001. godine, ali se na tome zavrilo. Mikovi je ostao nedodirljiv. Nakon atentata na premijera india, gospodin Mikovi kree u surovu pljaku. Njegovi partneri su Aleksandar Vlahovi, Danko uni, Milan Beko, Mirko Cvetkovi, Duan Mihajlovi... Osnovno opredeljenje Mikovia nije ulaganje u proizvodnju i u otvaranje fabrika. On je preko svojih inostranih firmi otvorio banku i kompaniju za osiguranje, i poeo da kupuje trgovinske firme, stvarajui trgovinsku mreu, radi monopola. Ko mu se u poslu isprei, on ga skloni ili uhapsi. Vlasnik graevinske firme Gemaks oro Antelj, proveo je est meseci u zatvoru, jer je Mikovi nameraio da bez graevinske mehanizacije, dobije izgradnju Univerzitetskog naselja. Ono se gradi parama iz budeta, i posao je dobio Mikovi. Izgradie ga tako to e angaovati druge neimare, za male pare. Sve to uini gospodin Mikovi, zasnovano je na otimanju. Premijer Kotunica, upitan od predstavnika meunarodne zajednice kako vlada tolerie nasilnika, kakav je Mikovi, odgovorio je da on kupuje srpske firme, i spreava strance da postanu monopolisti! ALEKSANDAR VLAHOVI, partner EKI Investment 26.06.2007. Zahvaljujui poslanicima Srpske radikalne stranke u Narodnoj skuptini Republike Srbije, razobliava se uloga Aleksandra Vlahovia. Socijaldemokratija svesrdno podrava sva nastojanja da se do kraja sagleda poslovanje tog oveka koji je danas verovatno jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji, a posebno njegova uloga u kreiranju i sprovoenju pljakake privatizacije u Srbiji. SD je uverena da su injenice koje o tome iznose poslanici SRS u Narodnoj skuptini dovoljne da zainteresuju nadlene pravosudne i druge organe. Graanima Srbije dosta je lekcija Aleksandra Vlahovia, Mirka Cvetkovia i drugih iz ekipe koja je harala i hara Srbijom. Vrh Odbojkakog saveza Srbije krajem 2006. inili su: predsednik Aleksandar Vlahovi, potpredsednik Ivan urovi, potpredsednik Goran Piti, potpredsednik Slobodan Miloevi... 17. mart 2007. Boidar eli, kandidat za premijera Demokratske stranke i Aleksandar Vlahovi, lan Politikog saveta DS, estoko su se posvaali na sastanku partijskog vrha, na kome se raspravljalo o podeli resora u novoj vladi, saznaje agencija SINA. Glavni razlog, navodno, jeste Vlahovieva elja da dobije Ministarstvo energetike, emu se eli protivi jer se boji da njegov stranaki kolega zajedno s Mlaanom Dinkiem eli da se okoristi od prodaje Naftne industrije

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

46

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Srbije i Elektroprivrede Srbije. Energetsku vezu Aleksandra Vlahovia i Mlaana Dinkia SINA je otkrila pre desetak dana, kad je objavila informaciju da je lider G17 plus u reiji konsultantske kue EKI investment iz Beograda lobirao da kupac EPS, ija se privatizacija oekuje, bude nemaka elektroenergetska korporacija RWE. Demokratska stranka Srbije kritike prethodne vlade usmerila je najvie na korupciju u privatizaciji, koju je vodio ministar Aleksandar Vlahovi, bivi radnik konsultantske firme Diloit & Tu, koja je imala kljunu ulogu u ovom procesu. Predrag Bubalo nita nije promenio u pristupu privatizaciji. Diloit i Ekonomski institut i dalje su vrata do vrata sa Ministarstvom privrede. Aleksandar Vlahovi i bivi ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Goran Piti bili su unievi uenici, a tom timu se prikljuio i Bubalo. 05.02.2007. Aleksandar Vlahovi je predsednik SD Crvena zvezda a Andrija Mladenovi, lan uprave Koarkakog kluba Partizan. JSD Partizan Danko uni, SD Crvena zvezda Aleksandar Vlahovi - zajedno su privatizacijama preko Eki Investment gde su suvlasnici. Mandatar Zoran ini suoio se 2000. sa esnaestolanom pobednikom koalicijom DOS, pa je njegov kabinet imao ak est potpredsednika. U tu vladu, nekim udom, ule su i tada nestranake linosti kao Boidar eli, Goran Piti, Tomica Milosavljevi i Aleksandar Vlahovi. Glavnu krivicu za viegodinji teak poloaj hiljada radnika snose Boidar eli i Aleksandar Vlahovi nekadanji nestranaki ministri, a posle atentata na Zorana inia visoki funkcioneri Demokratske stranke, i Mlaan Dinki. Oni su predvodili grupu koja se 2001.godine bavila restrukturiranjem. To skree panju na spor koji tinja jo od prerastanja G17 plus u politiku stranku. Bilo je pritiska da eksperti u vladi ne treba da budu lanovi partija. Meutim, ministar za privatizaciju Aleksandar Vlahovi preao je u Demokratsku stranku i postao lan Glavnog odbora. Aleksandar Vlahovi i Dragan Veselinov, bivi ministar poljoprivrede, bili su kuni partneri industrije mesnih preraevina Agroiv i dobijali su mesne proizvode kao poklon. Dokument Kuni adresar poslovnih partnera, sadri ime Aleksandra Vlahovia, na mestu broj 134, a pored njegovog imena u zagradi je upisano kod m. Kovilj., to ukazuje na njegovu majku Koviljku. Navedena je adresa Kosmajski trg 6, drugi sprat, a u zagradi je dodato da se ispod nalazi Agrobanka, radi lakeg snalaenja dostavljaa. Ova adresa je u Sopotu. Dva broja ispred Vlahovia, pod rednim brojem 132, nalazi se ime Dragana Veselinova. Adresa je Ignjata Barajevca broj 2, Panevo. Svi sa spiska dobijali su na kune adrese pakete proizvoda Agroiva. To su pilei bataci, kobasice, salame, mesni proizvodi... Paketi su tako veliki da ih jedna prosena porodica ne moe pojesti za mesec dana. Neki od partnera dobijali su, pored paketa, i koverte sa estitkama. Koga zastupa poslanik Vlahovi? Uprava za spreavanje pranja novca trebalo bi da objavi miljenje OEBS-a o nainima nespreavanja pranja novca od 2000. do danas. Postavljeno je pitanje zato Agencija za privatizaciju u Zakonu o spreavanju pranja novca iz 2005. nije obavezana da daje ove informacije, a to je bila po zakonu iz 2001. U istom materijalu OEBS pita i zato na spisku osoba koje ne mogu da uestvuju u privatizaciji nema i onih koji su na bilo kakav nain povezani s vlau. OEBS konstatuje i da je samo jedna tenderska prodaja, od dotadanjih deset, bila stvarno transparentna, kao i da Zakon labavo odreuju ko moe biti uesnik u postupku, jer je to idealan nain pranja novca. Okruno javno tuilatvo u Beogradu dolo je do podataka da su u nezakonitom steajnom postupku i privatizaciji smederevskog sartida, uestvovali Aleksandar Vlahovi, bivi ministar za privredu i privatizaciju, i Nemanja Kolesar, nekadanji ef kabineta predsednika vlade. Pored njih, na spisku okrivljenih su i Goran Kljajevi, bivi predsednik Trgovinskog suda, Duan Marievi, bivi sudija ovog suda, ivomir Novakovi, bivi direktor Sartida... Vlahovi, Kolesar, Novakovi, Kljajevi, Marievi, Branislav Ignjatovi, steajni upravnik Sartida i Dragan agovnovi, direktor Centra za konsalting Ekonomskog instituta u Beogradu, terete se da su se, od februara 2002. do septembra 2003. godine, u Beogradu i Smederevu, sastajali u zgradi vlade, Agenciji za sanaciju, bankama i dogovarali kako e prodati Sartid Ju-Es stilu. Na pomenutim sastancima

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

47

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


dogovoreno je da to realizuju kroz steajni postupak, koji je pruao mogunost prodaje Sartida i njegovih zavisnih preduzea putem neposredne pogodbe bez ukljuenja drugih potencijalnih kupaca. Aleksandar Vlahovi je kao republiki ministar za privredu i privatizaciju koordinirao radom ostalih osumnjienih. Preko Kolesara i Ignjatovia, Vlahovi je, tvrdi se u dokumentu, uticao na rad Trgovinskog suda u Beogradu. Koristei svoj poloaj Vlahovi je na sednicama vlade, na kojima je razmatrana privatizacija, agitovao za Ju-Es stil kao najboljeg kupca Sartidove imovine. Vlahovi je lanovima vlade preutkivao o drugim zainteresovanim kupacima, pa je 23. januara 2003. godine, vlada prihvatila zakljuak po kome je sklopljen sporazum o saradnji vlade i Ju-Es stil. Informativna sluba Socijaldemokratije (iji je predsednik Vuk Obradovi pretrpeo naivnu aferu zbog koje je morao da napusti funkciju u vladi, nakon to je komisija o poreklu kapitala, kojom je predsedavao poela da daje rezultate). DRAGOLJUB VUKADINOVI, generalni direktor METALAC ad RATKO ZATEZALO, generalni direktor PETROBART Ltd Ruski biznismen naeg porekla, Roen 1950. godine. U Perastu kuu ima Goran Bregovi. Na Savini, atraktivnom delu Herceg Novog, koncentrie se bogato drutvo. Tu je vlasnik beogradske Delta kompanije Miroslav Mikovi podigao kuu od oko 300 kvadrata. Nedavno je proirio plac, a poeo je da kupuje placeve i na Rosama, na poluostrvu Lutica. Tu planira da na oko 20.000 kvadrata izgradi etno selo zatvorenog tipa za ekstra bogatae. Mikovi na Malim Rosama ima oko 1.500 kvadrata zemlje i kuu od ezdesetak kvadrata. Gradonaelnik Moskve Jurij Lukov je vlasnik luksuzne vile i velikog ograenog imanja na Lutici. U njegovom komiluku, na Rosama, kue imaju mnoge poznate domae linosti: Dragan Nikoli, Milena Dravi, Seka Sablji, Bojana Maljevi... Uz obalu naselja Savina, kuu ima Milan Beko, ministar u Vladi Slobodana Miloevia, a sada suvlasnik Knjaza Miloa i Veernjih novosti. U njegovom komiluku je vila Petra Matia, biveg zastupnika firme Reebok za Balkan. On je u Miloevievo vreme drao fri-opove u Srbiji i bio desna ruka Marka Miloevia. U blizini je Vuk Hamovi, suvlasnik londonske firme EFT koja je, prema revizorskim izvjetajima, kontrolisala 80% regionalnog trita struje. Hamoviev kolega iz beogradskog Genexa, kontroverzni biznismen Boris Peko koji ivi na relaciji London - Beograd - Herceg Novi - Trebinje, takoe ima vilu u blizini hotela Plaa. I nekadanji genexovac Zoran Obradovi, vlasnik firme Petrol Bar s pumpama Avia, ima imanje u zatienoj zoni Savinske dubrave od oko 15.000 kvadrata. Pored vile i bazena posaeni su vinogradi i izgraeni teniski tereni. Suvlasnik Petrol Bara Ratko Zatezalo takoe ima kuu u Herceg Novom, na Toploj. MIROSLAV IVANOV, predsednik AGROIV Od vlasnika farme, koji je prodavao po panevakim pijacama pilie na komad, Miroslav ivanov, roen 28. aprila 1951. uspeo je da od 1992. godine, kada je registrovao firmu Agroiv, stvori imperiju vrednu nekoliko desetina miliona evra. SPS je vladao u ititu, ali je JUL poslao ivanova da zavlada proizvodnjom ivinskog mesa u ovom gradiu. Sa mesta predsednika optine Predrag Amii preselio se u klanicu, i, sa Milanom Antiem, ivanovovim prijateljem i saradnikom koji je iz Jagodine doao u itite, godinama organizovao i rukovodio pogonima u ititu. Karijeru regionalnog lidera u proizvodnji i preradi ivinskog mesa ivanovu je prekinula policija uhapsivi ga zbog zloupotreba u privatizaciji i pranja novca. Trojica direktora drutvenih preduzea terete se da su kupovinom udela u Agroivu stvarali dugove koje nisu mogli da isplate, a na osnovu kojih je kompanija Miroslava ivanova prisvojala imovinu ovih firmi. ivanov i Prebiraevi dogovarali su se sa direktorima drutvenih preduzea da te kompanije kupe pet ili deset odsto akcija u nekoj od firmi u sastavu ovog prehrambenog giganta. Direktori drutvenih preduzea potpisali bi ugovore, ak i po nekoliko desetina miliona dinara. Kako drutvena preduzea nisu bila u mogunosti da isplate ugovorenu sumu, Agroiv ih je tuio. Sud bi doneo izvrnu odluku da to preduzee, zbog duga, pripadne ivanovu. Posle privatizacije drutvenog preduzea, sve to je bilo u vlasnitvu te firme prelazilo je u ruke ivanova. injenica je da su krivci ostajali na funkcijama, uz sve, a da li im je neto isplaeno u keu ili na raune - nije utvreno.

PRIDRUENI LANOVI

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

48

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

SRAN KAMENKOVI, WOERWAG PHARMA GmbH&Co Par dana nakon to je, na aukciji 10. septembra 2002. godine, Akcijski fond Republike Srbije prodao 41,93% akcija zrenjaninske fabrike lekova Jugoremedija firmi Jaka 80 iz Radovia, (Makedonija), prema svedoenju predsednika Udruenja malih akcionara Zdravka Deuria, tadanji direktor Sran Kamenkovi, koji je bio aktivno ukljuen u pripreme za prodaju akcija fabrike, savetovao je radnike da to hitnije skupe veinski paket akcija, kako bi se zatitili od onoga to dolazi. Radnici akcionari Jugoremedije seaju se da im je bivi direktor septembra 2002. godine svoju objasnio bez mnogo uvijanja: Kupila nas je mafija!. Petnaestak dana po aukciji, Kamenkovi na poziv Jovice Stefanovia putuje za Skopje. Dok je on na putu, radnici prikupljaju zastupnike izjave kako bi formirali veinski paket akcija, i biraju Zdravka Deuria za svog zastupnika. Deuri dolazi kod direktora po njegovom povratku iz Skopja, da se dogovore o daljim koracima. Kamenkovi mu, bez obrazloenja, saoptava da odlazi u penziju. 3. oktobra, direktoru stie faks iz Skopja sa predlogom da u novom Upravnom odboru Jugoremedije, kojeg ini 7 lanova, Jaka bude zastupljena sa 4, a ostali akcionari sa 3 predstavnika. Kamenkovi pristaje bez konsultacija sa radnicima, i 4. oktobra predlae tri lana UO ispred malih akcionara. prof. dr IVOTA MIHAJLOVI, MEGATREND UNIVERZITET Obrazovanje na Megatrendu je sve sem primenjenog... teorija apsolutno dominira... Nijedan as prakse niti bilo ega primenjenog u toku obrazovanja. Srea ako neki profesor koristi neko od savremenih sredstava za prezentaciju... I teorija je daleko od standarda na kvalitetnim Univerzitetima. Da li je Megatrend najpriznatiji domai univerzitet u Evropi mogu posebno suditi oni koji su ga zavrili i pokuali da nau posao. Na prste jedne ruke moete prebrojati profesore iji rad odgovara profesionalnim standardima... Loi kadrovi znae loije obrazovne mogunosti i skromno znanje studenata. Ceni se pre svega teorija i ne preterano po standardima koje nude razvijeni obrazovni sistemi. Koliko se ceni znanje studenata mogu da svedoim iz linog primera... sa prosekom od 10,00 u II i 9,60 u III godini ni prvi ni drugi put mi nije odobrena stipendija..., ali zato vidimo stipendiranje desetine MIS Srbije... ukljuujui ak i kolovanje u inostranstvu. Kljuna marketing kampanja za upis novih studenata bila je: 1) nova zgrada 2) najbolji studenti se finansiraju iz budeta univerziteta. Da je druga injenica neistina dokazao sam linim primerom. Prva je takoe neistina 2007. godine nije bilo nove zgrade Megatrenda. Megatrend broji 14.000 studenata, a kakvo je znanje? Zato je Boris Tadi bio na otvaranju nove zgrade 2008. Svake godine vi ostavite Megatrendu po 800 EURa za kolarinu + 10 EURa za svaki ispit + iznos za knjige (prosena cena po knjizi je 10 EUR)...mnoite to sa 14.000 studenata koliko u Srbiji ukupno postoji po reima dekana. Profesorska plata na univerzitetu je 600 EURa + dodaci za put i sl... Sami moete da pretpostavite gde i na koji nain se troi ostatak novca. Kome se polau rauni za troenje novca - U Srbiji nikome... Za svoj novac dobijate neadekvatno znanje, nemogunost zaposlenja, nemogunost javne kontrole troenja novca, neadekvatnu struktura kadra koji predaje... Ko radi na Megatrend Univerzitetu? Jedan profesor Megatrenda poverio se: kada sam trebao da se zaposlim na Megatrendu-niko me nije pitao ta znam-ve koga znam. Ovo ne vai za veinu drugih - decu, roake, kumove i ostale... Najboljih kadrova nema, ili brzo odlaze ali zato je veina njih iz vremena netrine privrede. To su ljudi koji studente treba da ue trinom privreivanju i koji grade budunost kompanija kroz studente koje obrazuju. Veliki broj profesora (i dekan meu njima) bio je deo u strukturi reima Slobodana Miloevia, najveeg diktatora u Evropi. Pojedinim profesorima zabranjen je ulazak u EU iz tih razloga! Paradoks je... na Megatrendu se imenuje student prodekan od strane univerziteta koji ima prosek daleko ispod najboljih studenata i obnovljenu godinu. Na Megatrendu rade kadrovi koji ne bi mogli da budu ni administrativni slubenici u priznatim univerzitetima dok je njihova profesionalna etika jo diskutabilnija. Na mestu dekana je neko kome je zabranjivan ulazak u Evropsku Uniju, a dekan Fakulteta za Poslovne studije bio je zamenik ministra u vreme najvee svetke inflacije od 318.000.000%. RAJKO UNANIN jedan je od predavaa ovog fakulteta. Zdravom razumu nepojmljiva je eksplozija u "Grmeu", i tada i danas, ograena takvim zidom utanja da se moe samo naslutiti postojanje dosijea sa naznakom "dravna tajna". U optunici se navodi da je u maju 1995. DB

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

49

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


preko Radosava Lukia u "Grmeu" organizovala proizvodnju kompozitnog raketnog goriva. Optuenima u sluaju "Grme" na teret se stavlja teko delo protiv opte bezbednosti i izazivanje opte opasnosti. Taj posao je Slobodan Miloevi dao Jovici Staniiu, koji ga je preko svog pomonika Lukia, prosledio u "Grme". Materijal je dovezen ak iz Sente, a moe se samo zamisliti ta bi bilo da je eksplodirao negde u putu. Proizvodnja je organizovana posle radnog vremena, inae bi posledice bile jo tee. Pria o nesrei u "Grmeu" je nepotpuna bez pomena firme JPL koja slovi kao naruilac posla u spornoj proizvodnji kompozitnog raketnog goriva. Ova kompanija pominje se i u izvetajima amerike obavestajne slube CIA. Zvaninici CIA potvrdili su novinaru "Vaington tajmsa" da je libijski "Al Fatah" sa "JPL Sistemom" zakljuio ugovor vredan 30 miliona dolara o tehnikoj podrci u razvoju raketnog programa. U tekstu "Vaington tajmsa" objavljenom 12. novembra 1996. navode se i oficijelne izjave predstavnika CIA: "Srbija tajno obezbeuje tehniku podrku u razvoju libijskog programa raketa srednjeg dometa to predstavlja krenje embarga UN prema ovoj zemlji na severu Afrike. Ova pomo je deo ugovora od 30 miliona dolara potpisanog prolog leta, tvrde zvaninici Agencije", pisao je "Vasington tajms". Pozivajui se na zapadne obavetajne slube, "Vaington tajms" pisao je i o "tajnoj isporuci oruja i drugih materijala" iz Srbije u Libiju navodei da je "transport oruja prvi put izbio na videlo u avgustu (1996) posle pada ruskog aviona Iljuin-76 nedaleko od Beograda... Zapadne obavetajne agencije veruju da je ovaj neuobiajeni vojni teret bio namenjen Libiji", naveo je "Vasington tajms". Rajko Unanin ima privatnu firmu 'Lukas globtrejd' preko koje vodi posao sa raketnim gorivom", rekao je u razgovoru za NIN 28. juna 1995. Milo ukanovi, inenjer zatite na radu. Tragedija u "Grmeu" se nikako ne moe posmatrati izvan politike. Kako drugaije osim "pritiscima sa vrha" objasniti da istrani i pravosudni organi naeg nezavisnog i slobodnog sudstva nisu ni zapoeli svoj posao iako im skoro tri godine stoje krivine prijave i zahtevi da pokrenu istragu. injenica da se radi o eksplozivnim materijama koje spadaju u resor vojne industrije i namenske proizvodnje sama po sebi je dovoljna da objasni zato niko zvanino i javno ne govori o uzrocima i odgovornosti iako ceo sluaj nije proglaen dravnom ni vojnom tajnom. Druga injenica jeste da je Rajko Unanin funkcioner Socijalisticke partije Srbije. Beogradski mediji preneli su vest "Bjeloruskaje delavaje gazete" da su put nae zemlje krenule isporuke soli za ljudsku ishranu iz beloruske solane "Mozir". Mozirski kombinat nalazi se tik uz ukrajinsko-belorusku granicu, u neposrednoj blizini nuklearne centrale ernobilj i smatra se da je ta oblast Belorusije posebno stradala od radijacije u ernobiljskoj katastrofi 1986. godine. Aprila 1998. Stampa iz Minska je navela da je ugovor o kupovini 50 000 tona te soli zakljuen krajem marta, kada je Belorusiju posetio dravno-privredni tim SRJ, predvoen potpredsednikom Savezne vlade Nedeljkom ipovcem. "Bjeloruska delavaja gazeta" pie i da Jugoslavija planira da u sklopu bilateralnog barter aranmana kupi 100 000 tona soli za ishranu, 40 000 tona tehnike soli i 30 000 tona karbamida. Savezno ministarstvo za poljoprivredu je uvidelo sve konsekvence takve informacije i brze-bolje je negiralo. Dan posle demantija saveznih vlasti, u Privrednoj komori Srbije (PKS) nai i predstavnici Belorusije potpisali su ugovor o robnoj razmeni. Rajko Unanin, generalni direktor "Grmea" i predsednik Konzorcijuma za saradnju sa Belorusijom, rekao je tada da barter aranman podrazumeva isporuku lekova i medicinske opreme Belorusiji, u zamenu za traktore, sintetika vlakna i polietilen visoke gustine. So nije pomenuo. Pria bi bila zavrena da u javnosti nije prozvan predstavnik koncerna za materijalne rezerve Belorusije "Belresursi" Andreja Mikcijevi, koji je, posle "potpisivanja" u Privrednoj komori Srbije, izjavio da ugovor podrazumeva i isporuku 100 000 tona kuhinjske i industrijske soli. Agencija Beta potom je izvestila da su joj u Republickoj privrednoj komori takodje potvrdili da je ugovorena isporuka 100 000 huhinjske i 40 000 tehnike soli, a da e uvoz biti obezbeen preko drutvenog preduzeca "So produkt", preko kojeg je Jugoslavija i do sada uvozila so iz Belorusije. Svi putevi vode do Rajka Unanina. Predsednik Privredne komore Srbije Momir Pavlievi ostavio je poruku za NIN, da sva obavetenja u vezi sa barter aranmanom potraimo od Rajka Unanina. DRAGAN NIKOLI, generalni direktor TIGAR ad PAVII NIKOLA, predsednik SINTELON ad IVANKO RADOVANEV, generalni direktor MLEKOPRODUKT

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

50

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


DMITAR EGRT, AD MINPROJEKT Maja 2006. u Kikindi su smislili kako da se sprei da Nexe grupa, koja je preko Naicecement pojedinano najvei vlasnik (30,3%) industrije graevnog materijala Toza Markovi, postane veinski vlasnik fabrike. Na elu tima, u kome su Miroslav Mikovi, vlasnik Delta M, i ore Nicovi, vlasnik IHT, je Dmitar egrt, direktor Toze Markovi i prvi ovek akcionarskog drutva TM Invest u kome su akcije malih deoniara. Metod lii na onaj kojim je slovenaki Merkator onemoguen da kupi C market, samo to su u ovom sluaju drugi igrai, osim Mikovia, koji je glavni u svakoj velikoj privatizaciji. Zamisao je potekla od egrta, glavnog protivnika da Nexe grupa postane veinski vlasnik, iako je ta hrvatska kompanija nudila najpovoljniju cenu za otkup akcija od malih dioniara. egrt je u Nicoviu, vlasniku firme IHT i Kontinental banke kojoj je NBS u meuvremenu oduzeo licenciju za poslovanje, pronaao kupca akcija TM Investa. Nicovi je ve kupio 10% akcija TM Investa, plaajui svaku manje od Nexe, a u toku je kupovina preostalih 13,1% tako da e se akcije iz TM Investa preseliti u IHT. Njima treba da se pridrui 11,4 %, to ih poseduju tri preduzea iz holdinga Delta. Na taj nain IHT e s 34,8 % postati najvei pojedinani vlasnik Toze Markovi, to je bio cilj Dmitra egrta jer je u tome video nain da ostane na elu fabrike. Dravni paket, koji jo nije ponuen na prodaju, sadri 15,8% vlasnitva. Pritisci egrta na male akcionare da prodaju IHT-u naterala ih je na prodaju pod nepovoljnijim uslovima od onih koje je nudila Nexe grupa. egrt se pozvao na patriotski in jer, po njemu, nije u interesu Srbije da strana kompanija postane veinski vlasnik najvee srpske fabrike opeke i keramikih ploica. 3. avgusta 2006. Dmitar egrt, direktor fabrike Toza Markovi, smenjen je s te dunosti, ali je kao predsednik Skuptine deoniara TM invest preostali paket deonica od 13% bez znanja deoniara prodao beogradskoj kompaniji IHT, koja je pre nekoliko meseci preuzela 10% akcija od TM Investa. U ta dva poteza mnogi vide kraj menaderske karijere nekadanjeg gospodara Banata, kako su zvali egrta dok je zahvaljujui bliskim odnosima sa Slobodanom Miloeviem i visokoj poziciji u SPS bio prvi ovek ne samo fabrike, ve i u Kikindi. ORE IRADOVI, LUKA BEOGRAD ad Najvei broj uvoznih dozvola potpisan je u vreme kad su ministri za spoljnu trgovinu bili Boria Vukovi i ore iradovi. Vukovi je od promene reima u inostranstvu, a iradovi je generalni direktor novosadskog preduzea Novkabel. Sa porezom od 19,1 milion maraka, odmah iza Progresa, nalazi se Dibek Milana Beka, biveg ministra za privatizaciju. Zahvaljujui debeloj protekciji u Saveznom ministarstvu za spoljnu trgovinu, Dibek ima najbogatiji asortiman uvoza (vake, deterdenti, viski, votka, pivo, sir...), a uspeo je i da otme deo izvoza ita Progresu. Kao najupeatljiviji dokaz Bekovih privilegija svedoi zapisnik o kontigentima za uvoz vakaih guma na kom je rukom napisano: Dibek - da, ostali - ne. Po reima elia, ministri ore iradovi i Boria Vukovi svojevoljno i neovlaeno prepravljali su odluke komisije i koliine i vrednosti kontigenata po nahoenju. Na listi ekstraprofitera po osnovu uvozno-izvoznih dozvola nalaze se i uvoznici cigareta, Beopetrol (7,8 miliona DM) i malo poznata firma Teodora komerc (2,5), C-market (3,9) koji je bio privilegovan kod uvoza hrane, Nelt (1,8) (deterdenti), Autotrend (1,7) (automobili), delovi kompanije Delta (1,4), MK Komerc (1,2) itd. Kako je najavio eli svim firmama sa ovog spiska reenja e biti uruena u narednih 15 dana. iradovi je, kako priznaje, imao este sukobe sa Mihailom Milojeviem i Vlajkom Stojiljkoviem zbog toga to se protivio da se nadlenost oko raspodele kvota i dozvola prebaci na privredne komore. On tvrdi da nije imao uvid ta je potpisivao njegov pomonik Boria Vukovi koji je posle njegove smene postao ministar za spoljnu trgovinu i, prema nezvaninim informacijama, odluke potpisivao mimo zvanine evidencije, u prostorijama JUL-a. V. D. generalnog direktora optuio doskoranjeg pomonika, a novopeenog savetnika, iradovia, da optubama o korupciji rui vrednost Petrohemije. ore iradovi vraen je odlukom Trgovinskog suda na mesto direktora Novkabela sa kojeg je smenjen. iradovi je odmah suspendovao 9 radnika i zabranio im ulazak u fabriku. Nakon toga okupilo se stotinak radnika koji su provalili ulaznu kapiju i organizovali zbor na kojem se uz zviduke pojavio sadanji direktor. U Novkabelu zabranjen je ulazak u firmu Anelki Popovi, bivoj direktorki Metalurgije, i troje rukovodilaca iz ekipe ora iradovia, koji su mu ostali lojalni za vreme trajkova.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

51

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

LANOVI PO POZIVU
prof. dr MIODRAG JEVTI, general major, naelnik VOJNO-MEDICINSKE AKADEMIJE Miodrag Jefti je solidan hirurg, ali je eleo da vlada na prestinoj medicinskoj ustanovi. Bio je skoro bez ansi. On se mlad oenio, tast mu je bio vojno lice u Skoplju i tu je upoznao svoju suprugu, tu je zavrio medicinski fakultet. Sve ostalo je sreivao tast. Kada je poeleo da vlada Vojno-medicinskom akademijom, obukao je sveano odelo i uao u prostorije Demokratske stranke. Preporuivao se, obeavajui da e se glavari stranke kod njega leiti uz punu diskreciju. Tadanji ministar odbrane i bivi naelnik ove ustanove, general-major Zoran Stankovi, nesmotreno je izjavio da naelnik VMA mora da bude general. Te uslove pukovnik Miodrag Jefti nije ispunjavao, nije imao doktorat... Pukovnik je unapreen u in general-majora i postavljen je za naelnika Vojno-medicinske akademije. im je uao u kabinet, general Jevti je stavio ulazna vrata sa ifrom, a kabinet uva vojnik. Na telefonske pozive ne odgovara, javlja se samo na vruu liniju. General je dva puta operisao Borisa Tadia. O kakvoj se operaciji radilo, nije saopteno. A Boris Tadi je predsednik Republike i graani, svuda u svetu, odmah bivaju obaveteni od kojih bolesti im predsednik boluje. Na VMA su aparati stari, esto se kvare, lekari teko utvruju dijagnoze. Nema para za hranu bolesnika... Ipak, kada je general Jefti u pitanju, para ima. On putuje na kongrese, na seminare, prvom klasom, s obezbeenjem, a vodi i svog sina, studenta medicine. Za njegovog sina, koji je na medicinu upisan preko reda, mora da se nae dovoljno deviza. Vano je da general vidi belog sveta. Na simpozijume i struna usavravanja alju se mladi lekari, koji taj posao treba da obavljaju jo dvadesetak godina. A, nabavke, tenderi, kupovina lekova... Zar makar na Vojno-medicinskoj akademiji njen naelnik ne moe da bude najstruniji lekar, ovek koji e makar komunicirati sa svojim kolegama? Nakon dolaska generala Miodraga Jeftia za naelnika, na mesto upravnika kuhinje VMA doveden je iz Svilajnca, gde je bio komandir voda, porunik Nenad Burnjakovi. Naelnik pogona intendantske slube pukovnik Zoran eki, koji je otputen sa VMA zbog nedolinog ponaanja, i vraen kada je Jefti postao naelnik, postavio je za vou smene kuhinje svog kuma Selejmana Hasanovia, kuvara. Takoe je u kuhinju doveo i verne poslunike, Hasanovia i Stojakovia, kojima je pod sumnjivim okolnostima nabavio diplome vkv kuvara, a sa tih mesta su sklonjeni profesionalci-podoficiri. Od kada su u kuhinju dovedeni, Janoevi, pa eki, plan dijetalne ishrane se pravi, ali se ne realizuje jer se ne nabavljaju potrebne namernice. Ako se ko pobuni preti se penzijom ili otkazom. VASILEIOS ENTERTILIS, generalni direktor Viohalco Group za jugoistonu Evropu OLIVER ROEGL, Predsednik IO Raiffeisenbank ad

U DUBINI KOHABITACIJE I POMIRENJA - SDB ZATVARA KRUG


Revolt zbog izostavljanja Zorana inia sa liste znaajnih linosti nove srpske istorije, koju je pripremao Slubeni glasnik, dokazuje da se veliki deo drutva identifikuje s vrednostima koje on simbolizuje, sa njegovim snom o Srbiji, eljom da je promeni, pokrene, s njegovom energijom. Branei mesto inia u srpskoj istoriji, javnost Srbije branila je sebe od ideja oeva nacije, od haosa, korupcije, straha, neizvesnosti, nasilja, vene krize... - od onih koji su ubili Zorana inia i od onih koji su to eleli. 22. decembar 2003. Danas17: Kakva je bila Kotuniina uloga u 5. oktobru? Neki iz DOS su kasnije svedoili da je Kotunica maltene ekao kod kue da mu se saopti ta se deava. Zoran ivkovi: Da. Ne samo 5. oktobra nego i u pripremama za 5. oktobar. Da je on odluivao da li e se desiti 5. oktobar, nita od svega ne bi bilo!
Urednik, Grujica Spasovi (Vojislav eelj ga naziva major CIA) po dolasku Kotunice na vlast bio je saradnik Radeta Bulatovia u napadu na Gorana Petrovia, a zatim je poslat za ambasadora u Sarajevo.
17

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

52

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Kako? ivkovi: Tako to je to previe opasno, previe posla, previe aktivizma za njega. Da smo sa Kotunicom raspravljali ta da se radi nakon izbora koje e Miloevi sigurno da pokrade, on bi rekao: hajde da napiemo saoptenje! Moda i dva, ili moda ak tri saoptenja! To je sve! S druge strane, neki od nas iz DOS, pet-est dana pred 5. oktobar, odrali smo tajni sastanak na kome smo svi potvrdno odgovorili da smo spremni da poginemo za ono za ta se borimo. Ko je bio na tom sastanku? . ivkovi: ini, ovi, Milan St. Proti, Miunovi, jedno vreme Svilanovi, Perii, Labus, ja i jo - ne mogu da se setim ko. Gde je sastanak odran? ivkovi: Kod ovia u jednoj hali u elezniku. Sat vremena smo izgubili vozei se po Beogradu kako bismo zavarali trag. Ljudima je bilo jasno da pobeujemo na izborima i da Miloevi to nee priznati. Odluili smo da u tom sluaju diemo narod i potpuno blokiramo Beograd. Da li je pobuna Crvenih beretki bila kulminacija sukoba. ivkovi: Kotunica je najpre nepozvan stao u odbranu Radeta Markovia. Na sednici Predsednitva DOS 6. ili 7. oktobra, na dnevnom redu su bili Pavkovi i Rade Markovi. Nakon neto manje od dva sata rasprave, ini i ja smo otili kod Mila ukanovia u Podgoricu. Kada smo se vratili, u DSS je i dalje trajala rasprava o Markoviu i Pavkoviu. Pet puta je glasano 17:1... I ko je onda imao veze sa kriminalom, ko je spreio reforme u oblasti bezbednosti? Crvene beretke su iskoristile tu atmosferu. To je bilo dvovlae gde je svako mogao da se sakrije iza Kotunice ako ga juri ini. Ako je ini uterivao u red i potovanje zakona, u reforme, onda se opet trailo uporite kod Kotunice. Nisu samo tu Crvene beretke. Imali ste sijaset i biznismena i politikih linosti koje su to radile. Crvene beretke su bile osuene na rasputanje onog trenutka kad je neko skupio snagu da sprei da se oni kriju iza bilo koga. Vi ste ih raspustili nakon ubistva Zorana inia ivkovi: I to za jedno poslepodne. Bez obzira to oni mogu da budu opasni, to su verovatno najobueniji vojnici na Balkanu. Vie nije postojao strah jer su znali da vie nemaju iza koga da se sakriju. Za dva sata smo doneli odluku, za dva sata im je ona bila uruena i oni su postali deo istorije. Najtei trenutak je bio dan posle ubistva Zorana inia. Kotunica i Labus su predloili koncentracionu vladu. Kotunica jo uvek nije izjavio sauee, i u Zoranovoj krvi oni su videli nain da ponovo budu vlast. To je i za demokrate, koje bije glas da su pragmatini, bilo previe. Ko je vama saoptio da je 12. marta pucano na inia? Supruga. Iz automobila sam telefonom pozvao suprugu da je pitam gde emo na veeru. Tog dana je slavila roendan. Rekla je: Izgleda da je pucano na efa. Sedam-osam minuta posle ubistva, uao sam na ta ista vrata u zgradu Vlade... Nismo znali gde je odveen, a onda smo saznali da je u Urgentnom centru. Otiao sam i prvi lekar koga sam sreo je rekao da nema anse.

IMA KAKO
ef Kabineta predsednika Srbije je diplomirani pravnik, Miodrag Raki. Zvanino, on rukovodi Kabinetom predsednika, stara se o blagovremenom izvravanju aktivnosti predsednika Republike i ostvarivanju saradnje sa dravnim i drugim organizacijama i institucijama radi utvrivanja stavova i kreiranja, odnosno sprovoenja politike. Miodrag Raki nije poznat javnosti. Prema mnogim izvorima, neki dvorjani, imaju kljuni uticaj i u donoenju krupnih odluka, a meu onima, koji crpu linu mo iz blizine sa Borisom Tadiem, pominju se: njegov savetnik, Sran aper, autor marketing kampanja za MUP u drugoj polovini devedesetih, kada se slikao za plakate u uniformi policajca, i predsednike kampanje Vojislava Kotunice na izborima 2001; i ef kabineta, Miodrag Raki. Raki je dugogodinji blizak saradnik Borisa Tadia i bio mu je savetnik za vojnoteritorijalne organe kad je Tadi bio ministar odbrane. Iz perioda inievog rukovoenja DS-om, potie politika kola DS, iji je direktor bio Boris Tadi. Iz te kole potiu neki od njegovih najlojalnijih saradnika, meu kojima i Miodrag Raki, desna ruka Tadia i generalni sekretar predsednitva DS. ef kabineta nema stambenih ni finansijskih problema. Kao lan izvrnog saveta optine Palilula, za vreme predsednikovanja dananjeg ministra za dravnu upravu Markovia, posle 5. oktobra, za kratko vreme se skuio i obogatio, dok ovek kome je on ef kabineta tvrdi da je beskunik. Nema ozbiljnijeg tajkuna koji blagoslov Predsednika ne dobija preko efa kabineta. Raki kontrolie korupciju u srpskoj dravnoj slubi. Dok se predsednik slika

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

53

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


za novine, i eta po svetu, ef kabineta vodi poslovne knjige. On kupuje ljude, tajkune, partijske drugove..., unapreuje i amnestira od greaka. Raki je iz itorae. Njegov kolski drug je Ivica Dai. Smatra se da je do mirenja SPS i DS dolo nakon to je Raki pribliio njihove lidere. U svakoj dravi, ef kabineta predsednika drave ima vrlo znaajnu ulogu 18. Napredujui iza Tadia, Miodrag Raki je imao ambiciju da postane ef BIA, ali nije. Bio je potrebniji u Kabinetu, u kome junoe uivaju svo potovanje i naklonost predsednika. Kako god bilo, njegova ambicija oigledno je da bude u senci, ali prvi do glavne figure - siva eminencija. Kao ex officio sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost, Raki je upoznat sa poslovima i sa situacijom unutar tajne slube. Direktoru BIA, Sai Vukadinoviu, koji o tajnoj slubi ne zna mnogo, znaajnu pomo prua ef kabineta predsednika Srbije. I-mejl adresa: mrakic@predsednik.srbija.yu sve govori.

IMA ZATO
U jesen 2008, bugarski mediji lansirali su priu da bugarske brodove izmeu Golupca i Smedereva presreu dunavski gusari i otimaju gorivo i robu. Nai tabloidi preuzeli su priu, iako se sami bugarski mediji ograuju da su glasine o 38 opljakanih bugarskih brodova preterane i da bi trebalo razmotriti interese posada i kompanija i ak izraavaju sumnje da se radi o prevarama osiguravajuih drutava. Dunavska komisija, nadleno telo za plovidbu Dunavom, nema primedbe na bezbednost plovidbe kroz Srbiju. U renoj policiji i brodarskim udruenjima tvrde da nema dunavskih pirata, mada ko hoe moe da ukrade sa bare, u Smederevu, Panevu i u drugim lukama, ali to je kraa ili razbojnitvo, a ne piraterija. Zato bi srpski tabloidi ba ovaj opis preneli nekritiki? Leta 1992, zaetnici gusarstva, kurir Jovica i pisac Radomir Smiljani, osniva Nove rue i Bele Vizantije, amcima svojih plaanih patriota19 blokirali su provoz Dunavom kod Beograda i reketirali kapetane i brodovlasnike. Dunav je vitalna veza izmeu Crnog mora i zapadne Evrope, i vlasnicima i prevoznicima bilo je lake da plate, nego da poteu pitanje, na koje ne bi bilo reakcije vlasti, bez ijih organa bezbednosti to nije moglo proi. SR Jugoslavija bila je izvan svih meunarodnih ugovora, pa ni Dunavska komisija ne bi pomogla. Laari na Dunavu bili su, tokom nezasluenih i niim izazvanih sankcija, 1992.1995, izloeni i iskuenjima kojima je teko odoleti, a srpska policija i carina nisu se meali. Kasnije je taj posao uzdignut do verca celih bari u panevaku luku, ali to je bio drugi, prilino jasno, dravni posao. Sve se to znalo i videlo na satelitskim snimcima. Dunav je, tokom sankcija, bio raj i za krijumare. Uz dozvolu Dravne bezbednosti, veliki verceri radili su na veliko, a mali na manje. Tada, uz Dunav, u istonoj Srbiji nastaje sloj ljudi koji naftu i benzin pretovaraju iz bari u svoje amce i mini tankere, i preprodaje. Sadanja pria je samo bleda senka tadanje velike prie, ali mogue je plod aktiviranja neke veze bugarskih laara i njihovih partnera sa srpske strane Dunava. Ako je bilo koji od ova tri, razlog, to bi, imajui u vidu zajedniki imenitelj, bio indikator o sutini samih tabloida u Srbiji.

IMA RATA
Krajem 1950.-tih preduzee Montaa gradilo je fabrike Prva petoletka u Trsteniku, Rekord u Rakovici, IMT u Zemunu, Slovensku plau u Budvi, bolnicu u Podgorici, stambene objekte na Novom Beogradu... Od 1960. do 1970. godine, nijedan znaajniji objekat nije se gradio bez uea Montae: Dom sindikata, zgrada Savezne skuptine, Tehnoloki fakultet u Beogradu, Zmaj u Zemunu, elezara-Smederevo, Goa u Smederevskoj Palanci i mnogi drugi objekti. Krajem sedamdesetih godina poeli su veliki poslovi u Sovjetskom Savezu. Montaa kree na evropsko trite pa uestvuje u izgradnji aerodroma u Frankfurtu, pote u Dizeldorfu, objekata u Bohumu, i na izgradnji Olimpijskog sela u Minhenu. Van Evrope, Montaa radi velike projekte poput vodovoda u Libiji i vodotornjeva u Kuvajtu. Poetkom osamdesetih, novo rukovodstvo, na elu sa Miomirom Pajkoviem, zacrtalo je radove u inostranstvu kao strategiju kompanije. Sa
Politbiro KP Rusije nije mogao da se oslobodi diktature Staljina, dok se Berija nije setio da mu ukloni efa kabineta, generala Poskrejbieva. 19 Radio-vezom snabdevao ih je eda Mihajlovi, koji je pobegao s parama koje je troio dok nije pao aka Legiji i Zemuncima.
18

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

54

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


2500 zaposlenih, Montaa je ugovarala velike poslove u Nemakoj, Angoli, Libiji, Aliru, ehoslovakoj, a u Rusiji se istovremeno radilo na 20 gradilita (aerodrom Adler i kompleks Jakorna Scelj u Soiju). U to vreme Montaa u Beogradu gradi Kliniki centar Srbije, zgradu Vojno medicinske akademije, Muzej savremene umetnosti, sportsku halu Pionir... Jaka firma postaje plen klanova, Pajkovia, Raenovia... Direktor Pajkovi zakidao je na isplatama radnika koji su radili na gradilitima u inostranstvu. Pravio je dvojne ugovore, a na sinove je registrovao firme u Rusiji i u Nemakoj, preko kojih je ugovarao i naplaivao Montaine poslove. Uvidevi da moe da kupi preduzee iji je direktor, Pajkovi zavodi teror i otputa radnike. U maju 2002. godine, nakon to se na prve dve licitacije na kojima je poetna cena bila 12 miliona DEM niko nije prijavio, Miomir Pajkovi postaje vlasnik Montae za 3 miliona maraka. U tom trenutku, Montaa je vlasnik zgrade u ulici Kruni put 123, proizvodne povrine 2.253 kvadrata, skladita povrine 1.257 i kancelarijskog prostora od 1.561 kvadrata, plus maine, oprema, alati, putnika vozila... Upravna zgrada u Kosovskoj 39 u centru Beograda je povrine 800 kvadrtnih metara. Samo cena graevinskog zemljita na toj lokaciji deset puta je vea od one koju je Pajkovi platio za celu firmu. Radnici Montae veruju da je firma privatizovana novcem sopstvenih nenaplaenih potraivanja u inostranstvu, i da je Pajkovi iskoristio odnos sa orijem Nicoviem i njegovom privatnom bankom, i tako ostvario transakciju iji je cilj bio unitenje firme i njeno protivzakonito stavljanje u slubu linog profita. Zaposleni u Montai, njih oko 350, primili su u novembru 2008. prvi deo plate za mart. Od tada Pajkovi isplauje plate preko objekata i gradilita, ili u keu, ali samo radnicima, koji su mu neophodni. Gazde Montae reile su da broj zaposlenih svedu na 4045, ali odbijaju socijalni program jer to podrazumeva isplatu otpremnine. Montaa je firma iji su radnici u odmakloj dobi ivota, i ne oekuju novo zaposlenje ni prekvalifikaciju, nego zakonsko pravo na penziju, ili da taj trenutak ekaju sa odgovarajuom otpremninom. Pajkovievo bogatstvo danas se ne moe proceniti, bez ozbiljne istrage. Kapital seli u Crnu Goru, gde je, sa direktorom Montae, Milenkom Milisavljeviem, vlasnik firme Montaa-Montenegro u Budvi, sa 5 zaposlenih. Poslove u Crnoj Gori, finansira sa rauna Montae iz Beograda, a naplatu vri preko Montae-Montenegro. Pajkovi je u Budvi vlasnik hotela Akvamarin. U Crnoj Gori vai za stabilnog investitora. Radove u Crnoj Gori izvodi sa radnicima iz Beograda, koje plaa beogradska Montaa, a Monataa-Montenegro tek da forma bude ispunjena. Pajkovi u Crnoj Gori daruje kole, crkve i bolnice, o troku Montae, na tetu radnika kojima uskrauje zakonska prava. U prostorijama Montae u Kosovskoj ulici u Beogradu ostali su jo samo Pajkovievi ljudi, njegovi sinovi, kumovi, roaci, i poneko spreman da robuje iz straha da nee nai posao. U Montai su zaposlene obe gazdine snaje, i njegova rodbina koja ne dolazi na posao. Porodini klan i direktor Milisavljevi letuju u Crnoj Gori o troku Montae. Pajkovi, opljakanim milionima unitene firme, alje unuke na koarkake kampove u paniji, kupuje deci kue i stanove. Ko mu pomae? Postoje organi i slube iji je posao da sprovode zakon. Montaa je osnovana 14. jula 1949. u Kraljevu kao vojno-industrijsko preduzee Svetlost (iste godine seli se u Beograd, i 1950. menja naziv). udno je da nikoga od dravnih organa nije zanimalo kako je Montaa iskazala gubitak u 2007. godini, a radila je na palati Ue, objektu novog Merkatora, Duvanskoj industriji Vranje, fabrici konzervi na Batajnici i jo nekim milionskim poslovima. Po prijavi radnika, zbog nezakonitog korienja novca na objektu Duvanske industrije, dolazio je izvesni inspektor. U leto 2006. godine, inspektor odlazi na odmor u Pajkoviev hotel u Budvi. Bio je to kraj nada u slubeno lice. Dok organi gonjenja, poreska i finansijska policija mure, Pajkovi kupuje. Ako je suditi po sudbini vojno-industrijskog kompleksa, ne udi sudbina ove firme. orije Nicovi je vlasnik Napred, takoe iz vojno-graevinskog kompleksa. Moda je indikator sutine privatizacije u Srbiji po kom kriterijumu su odabirani privilegovani.

IMA KO
Mlaan Dinki insistira da se hitno usvoje Predlog zakona o budetu s predlozima odluka o davanju saglasnosti na finansijske planove za 2009. godinu, i da se donesu pratei zakoni kojima se obezbeuje deo budetskih prihoda (zakona o izmenama i dopunama zakona o porezima na imovinu, zakona o akcizama, zakona o carinskoj tarifi, zakona o republikim i administrativnim taksama, zakona o izuzimanju od oporezivanja porezom na dohodak graana odreenih prihoda, zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, i zakona o penzijskom i invalidskom

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

55

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


osiguranju). Dinki je, pie list Blic, uslovio ovaj zahtev povlaenjem svojih poslanika i ministara, to G17 plus demantuje. Meutim, Itvan Pastor je izjavio da SVM nee dozvoliti prekrajanje budeta da sredstva odobrena Vojvodini ne bi mogla biti iskoriena u 2009. godini.

IMA S KIM
Neboja Nedeljkovi, bivi direktor Aerodroma Beograd i JP Skijalita Srbije, postavljen je za generalnog direktora novinske kue Borba. Osim to je na elo novinske kue postavljen elektroinenjer smenjen zbog zloupotrebe slubenog poloaja i pronevera, radi se o oveku kojeg je Mlaan Dinki izbacio iz G17, a koji je potom preao u LDP, edomira Jovanovia. Neboja Nedeljkovi smenjen je s mesta direktora JP Skijalita Srbije nakon policijske istrage. Nedeljkovi koji je imao astronomske plate, u Aerodromu Beograd 800.000 dinara, a u Skijalitima Srbije 1.600.000 dinara meseno, dolazi na elo firme u kojoj zaposleni u proseku imaju platu izmeu 16.000 i 17.000 dinara. List Kurir objavio je da je ceo projekat oko ovog postavljenja vodio Zoran Ostoji, a da je osim Nedeljkovia, kandidat za ovo mesto bio i Ivan Radovanovi, ovek koji je radio kampanju za LDP, a pre desetak godina bio zaposlen u ovom listu. Politiko imenovanje prvog oveka Borbe ponovo postavlja pitanje da li je ta firma mogla da bude privatizovana bez postojanja zakona o privatizaciji saveznih javnih medija. Tu privatizaciju omoguili su Sveta Marovi i Slobodan Orli. Oni su omoguili da privatni kapital ue u dravnu Borbu, da bi se izdvojio sektor kioska, plasman i transport, a na kraju i novine, koje nisu mogle da bude privatizovane. Postavljenje novog direktora ponovo je pokrenulo borbu za osam spratova, odnosno 40.000 kvadrata u samom centru Beograda. Povodom izjave potpredsednika vlade Mlaana Dinkia da je vlasnik Borbe i dalje Stanko Suboti Cane, vlasnik Ivan Radovanovi saoptio je 1. decembra 2008: Od septembra 2008. godine vlasnik sam firme Buana, jedini i stoprocentni, koja je, kao novi vlasnik Borbe zavedena u Agenciji za privredne registre reenjem od 11. novembra 2008. godine... Svako dovoenje bivih vlasnika u vezu sa sadanjom Borbom, zlonamerno je, upereno je protiv Borbe i nadasve je nelogino: zato bi neko meni prodao Borbu da bi postao vlasnik Borbe, kada je to ve bio. Radovanovi je istakao da je Borbu kupio iz razloga - jer se medijima bavi od 1984. godine i misli da zna kako je mogue osvojiti veliki deo medijskog trita u Srbiji. Komentariui postavljenje Neboje Nedeljkovia za generalnog direktora Borbe, Radovanovi je naveo da je to uinio u ubeenju da je on dobar menader, i dodao da nikada nije bio lan Vlade, nekog upravnog odbora i da on i Borba nisu imali nikakve veze sa postavljenjima i razreenjima Nedeljkovia u javnim preduzeima, ve je on to postao na predlog G17, a izabrala ga je Vlada, i red je da se u toj stranci i na Vladi te afere razree. Vlasnik dnevnog lista Borba Ivan Radovanovi predstavio je 2. decembra 2008. ureivaki kolegijum i koncepciju novina... Radovanovi je naglasio da niko od starih nije otputen i da je puno novih mladih ljudi primljeno. Objanjavajui zato konferenciji ne prisustvuje generalni direktor Neboja Nedeljkovi, iako je najavljen, vlasnik lista rekao je da je direktor spreen zbog bolesti i da mu je Nedeljkovi ponudio ostavku, koju nije prihvatio. Urednik Aleksandar Vasovi zadrao se u novoj Borbi samo tri nedelje. U Borbi, broj 1, generalni direktor, Neboja Nedeljkovi pie: U tekstu pod naslovom LDP u borbi, u dnevnom listu Kurir od 28.08.2008. godine, pozivajui se na dobro obaveteni izvor, novinar G. Kati i odgovorni urednik Rade Jerini nisu postupili u skladu sa obavezama svoje profesije, ve su pomenuti tekst objavili krajnje tendenciozno, kako bi se listu Borba nanela teta i povredio ugled. IP Novine Borba je u privatnom vlasnitvu, to se moe utvrditi na osnovu uvida u Registar privrednih subjekata koji vodi nadlena agencija. To znai da Skuptina, odnosno lan drutva, vri izbor i razreen je direktora, pa su stoga svi navodi sadrani u tekstu vezani za politike konotacije iskljueni i krajnje zlonamerno i tendenciozno navedeni. Krajnje je netaan i proizvoljan navod da je ceo projekat oko ovog postavljenja vodio lino Zoran Ostoji, kao i da je, osim Nedeljkovia, kandidat bio i Ivan Radovanovi, ovek koji je odradio kampanju za LDP, a sve je oigledno sraunato da kod italaca stvori pogrenu

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

56

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


predstavu, istovremeno da se na ovaj nain povredi ugled Novine Borba. Izbor Neboje Nedeljkovia za direktora Novine Borba, nema nikakav odnos, kako je naveo list Kurir, sa borbom za osam spratova, odnosno 40.000 kvadrata u samom centru Beograda, iz razloga to su Novine Borba doo zakupac nekoliko kancelarija na drugom spratu poslovne zgrade u Trg Nikole Paia 7 i ne poseduje nikakvu nepokretnu imovinu, ve samo osnivaki ulog. to se tie zarada zaposlenih u Borbi, one ne mogu biti predmet bilo kakvog spekulisanja Kurira, jer ne predstavljaju informaciju od javnog znaaja. Teko je znati ta je istina, i ko je reiser, ali je za glavne glumce poznato: Ivan Radovanovi (radio u Borbi u vreme kada je bivi agent savezne SDB, Slavko uruvija, sa kojim je preao u Nedeljni Telegraf pa u Evropljanin, sa Tijaniem i Tirnaniem, za raun Radmila Bogdanovia unitio opozicionu tu istu Nau Borbu; sa Sranom uriem imao zajedniku firmu dok je ovaj bio ef biroa za informisanje vlade Vojislava Kotunice i njegov savetnik za medije, sa kojim je radio PR za EFT Vojina Lazarevia, radili za Milana Beka) Mlaan Dinki (ovek koga je saradnik Radmila Bogdanovia, kapetan Dragan, sa orujem uveo u carinu i Narodnu banku Jugoslavije, preko supruge Tanje prijatelj Vojina Lazarevia, i roake Vlade Velebita, Vide Uzelac iz Centralnog registra HoV) Stanko Suboti (ovek koji je u vreme sankcija radio dravno monopolisani verc cigareta; veza lica poput dravnih mafijaa Andrije Drakovia, sina direktora Jugometala i veze Vukaina Maraa, i Vanje Bokana, zeta naelnika vojne obavetajne slube i posle savetnika Mila ukanovia, Nee Bokovia) Zoran Ostoji (sa Radovanoviem imao posle 5. oktobra zajedniki nvo projekat i radili kampanju za Velju Ilia) Slobodan Orli (saradnik vojnog saradnika Neboje ovia, vodio savezne organe, njegovi kadrovi su listom bivi sindikalni funkcioneri) edomir Jovanovi (u politici, kao i Toma Nikoli, opstaje zahvaljujui Milanu Beku, Miloevievom ministru i kandidatu JUL-a) Gradia Kati (ovek zaduen za propagandu kriminala, bio je u Telegrafu kada su poeli) Neboja Nedeljkovi (Dufri je svima bo oi, ali se ipak sa njima poslovalo)

IMA TA
Osumnjieni bivi predsednik FSS i direktor OFK Beograda, Zvezdan Terzi, poslao je, iz begstva, otvoreno pismo, u kome izmeu ostalog pie: ... Postojali su crni fondovi u sportu pedeset godina, i drava je na preutan nain aminovala i odobravala ovakav sistem funkcionisanja u sportu. Crni fondovi su stvarani na razne naine, sportisti plaani gotovinom na ruke, a sve sa ciljem da vie ostane za sport... Ne postoji sportista koji tokom svoje karijere nije primao novac na ruke, neevidentiran, na koji nije plaen porez. To je bio sistem postavljen mnogo decenija unazad, koji sam i ja zatekao, kao igra, i kao sportski rukovodilac... Za svaki utroen dinar od 1997. do danas postoji uredna dokumentacija koja, naravno, nije proknjiena u klubu, ali postoji u originalu za koji svi u klubu znaju. Ovako se poslovalo do 2003, kada je donesen zakon o porezu sportista od 10 odsto, umesto dotadanjih 73 odsto. Tada smo po prvi put igraima otvorili raune u poslovnim bankama, i uplaivali im ugovorne obaveze legalno, uz plaen porez. U obrazloenju Ministarstva finansija zato je porez smanjen na samo 10 odsto reeno je da velike svote novca u sportu idu nelegalnim tokovima, i da je to uraeno da bi se stimulisao povratak tog novca u legalne tokove. Na taj nain drava je indirektno priznala da do tada nije postojao prihvatljiv zakonski okvir za oporezivanje sportista. ... krucijalno pitanje, nije reeno do danas. Nije donet zakon o sportu koji bi definisao ko je titular klubova... u uslovima kada klubovi u Srbiji nemaju realne izvora prihoda. Za ovo spreman sam da odgovaram, ali sve to sam radio, radio sam u interesu kluba. I ne da se ne oseam krivim, ve naprotiv, veoma sam ponosan... Kvalifikacija da sam ja ili neko iz mog okruenja prisvajao novac od transfera apsolutno je netana. Zlonamernici pominju koliki su bili transferi, a ne navode da... Pre nego se realizuje neki transfer, koji je neizvestan, u klub se mora godinje investirati dva miliona evra... Verovatno smo tokove novca od transfera kanalisali na drugaiji nain, i moda inili privredne prekraje, ali svrha tih prekraja je bila da klub preivi. Da nismo radili na takav nain, OFK Beograd kao klub ne bi postojao, ili ne bi postojao na ovakvom nivou. A mi smo

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

57

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


stvorili novu vrednost... Kada doe vreme za privatizaciju klubova, sigurno je da e OFK Beograd vredeti mnogo vie od onog koji smo zatekli 1997. A sredstva od privatizacije e otii u kasu drave Srbije. Iako je osnovno naelo da je svako nevin dok se ne dokaze krivica, pokuana je moja diskreditacija, kroz medije, i zvanine institucije. Oigledno je da ljudi iz pomenutog kabineta jo uvek imaju jake mehanizme moi, jer u danu kada su svedoci pred istranim sudijom zavrili svoja svedoenja koja dokazuju moju nevinost, iz tuilatva stie neosnovan zahtev za proirenje istrage protiv mene... Od pravosudnih organa oekujem da svoj posao obavljaju nepristrasno, i omogue mi da svoju odbranu iznesem sa slobode...

HLEBA I IGARA IMA KO DA BRINE


Upravni odbori fudbalskih i koarkakih klubova Crvene zvezde i Partizana ve 60 godina predstavljaju stecite politike, policijske i ekonomske elite. Slobodan Penezi Krcun, Radmilo Bogdanovi, Goran Vesi, Nikola Bugari, Mirko Marjanovi, Slavko Zeevi, Zdravko Lonar, Boria Vukovi, Ivica Dai - neki su od monika koji su svoje drutvene pozicije, stavljali u slubu crveno-belih i crno-belih imperija. Za neke to je bio hobi, neki su pasionirani navijai, a neki su eleli da svoju mo proire na sve segmente drutva. Upravni odbori Zvezde i Partizana bili su toliko moni, da su esto prevazilazili dravne institucije, i u svoje uprave regrutovali su iskljuivo po politikoj liniji. Veiti su pokriveni u politici, privredi, policiji, medijima... mogu sve. Poetkom

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

58

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


2008. godine, jedino se na zvaninom sajtu FK Partizana20 i FK Crvene zvezde21 nalazi sastav upravnog odbora, dok u koarkakim klubovima Zvezda22 i Partizan23 taj podatak kriju. Pravilo: bogatite se i radite ta hoete, ali ne petljajte se javno u politiku ako elite da novac ostane zaista va, potvruje i lista najmonijih za 2007. koju je 17.1.2008. plasirao list Blic: 1. Miroslav Mikovi, vlasnik najvee kompanije u Srbiji. 2007. godine izdrao je bez potekoa neprijatan napad. Komisija za zatitu konkurencije i Savet za borbu protiv korupcije zakljuili su da Delta ima monopolski poloaj na tritu, zbog ega je predsednik LDP, edomir Jovanovi, zahtevao da Skuptina Srbije formira anketni odbor koji bi ispitao poslovanje Delte. Predlog je odbijen jer je u Skuptini, na razne naine, ak 188 od 212 prisutnih poslanika glasalo protiv. Mimo obiaja, Mikovi se oglasio pismom u kome je Jovanovia povezao sa zemunskim klanom i svojom otmicom 2002. godine. Zakljuak Komisije za zatitu konkurencije ocenjen je kao proizvoljan, a Delta je protiv Verice Bara, predsednice Saveta za borbu protiv korupcije, podnela krivinu prijavu, koju je tuilatvo odbacilo. Nakon toga se buka u javnosti slegla. Delta
Upravni odbor FK Partizan * Ivan urkovi, predsednik, vd predsednik Olimpijskog komiteta SCG * Ratimir Babi - potpredsednik, nekadanji prvi ovek EPS. Devedesetih, uticajni lan SPS * Svetolik Kostadinovi - potpredsednik, profesor na Univerzitetu BK, bivi direktor eleznice Srbije i bivi ministar saobraaja * Mirko Vuurovi - potpredsednik, vlasnik firme "Nivada" * Slobodan Novakovi - publicista i filmski kritiar * Slavko Drljaa - direktor "Partizan holdinga" * Predrag Manojlovi - generalni sekretar OK SCG * Milo Markovi - generalni sekretar Fudbalskog saveza Beograd * Mia Cerovi - direktor Graevinskog preduzea "Standard" * Svetozar Marjanovi - general u penziji, potpisnik Kumanovskog sporazuma s NATO * Radomir oki - penzioner, bivi urednik sportskog lista Tempo * Vladimir Vlai - direktor firme "Progres" * Miroslav urguz - vlasnik privatne firme DP IPC * arko Zeevi - generalni sekretar 21 Upravni odbor FK Crvena zvezda * Darko Nei - pomonik generalnog direktora Centrobanke * Vladimir Jugovi - nekadanji as i lan najtrofejnije generacije Crvene zvezde * Boban Radojii - generalni direktor "Tojote" za SCG * Dobrivoje Tanasijevi, Dan Tana - predsednik Meunarodne komisije u FSSCG. Vlasnik jednog od najuglednijih restorana u Holivudu "Dan Tana", koji je osnovao 1964. * Sran Mrkui - predstavnik veterana * Milan Tomi - direktor Direkcije za imovinu Srbije * Branislav Gruji - predsednik "PST Farman korp. holding" iz eneve * Neboja Divljan - gen. direktor kompanije "Delta osiguranje" * Drako Petrovi - gen. direktor "Telekoma Srbije" i lan DSS * Rade Svilar - gen. direktor "Apatinske pivare" * Milan Blagojevi - gen. direktor Srpske banke
20

Upravni odbor KK Crvena zvezda * Mirko Petrovi - predsednik UO, generalni direktor kompanije "Dunav osiguranje". U politiku je uao 1990. godine kao lan Demokratske stranke i u 25. godini postao je jedan od najmlaih poslanika. Posle prvog rascepa u DS odlazi u DSS, gde je bio potpredsednik Kotuniine stranke * Drako Petrovi - generalni direktor "Telekoma Srbija" od 2000. godine, magistar pravnih nauka * ivorad Anelkovi - direktor JKP "Parking servis", bivi predsednik KK Crvena zvezda * Sran Dabi - bivi koarka Crvene zvezde, predstavnik ruske naftne kompanije "Lukoil" za Srbiju * Velibor Sovrovi - generalni direktor SP "Lasta" * Milenko Kosti - vlasnik kompanije "Auto aak" * Goran Vesi - visoki funkcioner Demokratske stranke, nekadanji pomonik saveznog ministra policije i potpredsednik KK Crvena zvezda * Kosane Dimitrijevi - direktor agencije "Alma kvatro" * Obrad Spremi - generalni direktor "Simensa" doo Beograd
22

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

59

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


je protekle godine, izmeu ostalog, u Beogradu otvorila velelepan trni centar Delta siti, a u Sofiji Pikadili, ime je praktino izala na trite EU. Po podacima za 2006, trgovinski lanac Delte Maksi, Pekabeta i C market (bez Tempa), ostvario je prihod od 53,3 milijarde dinara. 2. Vojislav Kotunica, predsednik Vlade Srbije tokom 2007. U vie navrata pokazao je praktino da snaga politike opcije koju sprovodi ne zavisi od realne podrke koju uiva meu graanima. Mada mu kao manu pripisuju politiku tvrdokornost, Kotunica balansira meu nezamislivim politikim opcijama, i odrao je funkcionalnost u Vladi Srbije izmeu ministara sa ekstremno suprotnim stavovima. Pregovore s politikim neistomiljenicima zavravao je maksimalnim uinkom po DSS, a kompromise je pravio iskljuivo sa stranim faktorom. Mnogi veruju da bi prihvatio pakt s radikalima, to visi kao ma nad vratom demokratskog birakog tela. Predsednik vlade24 retko odgovara na pitanja. Svoje stavove saoptava, ne diskutujui previe o njima, mada su mnogi vani za sadanjost i budunost Srbije. ak i odluke iz privrede u pozadini imaju Kotuniin peat. Okruen je malim krugom saradnika s kojima se pojavljuje na dravnim i narodnim proslavama 25.
* Svetozar Krsti - direktor "Si marketa", visoki funkcioner Demokratske stranke i predsednik Upravnog odbora HK "Simpo" * Slobodan Milosavljevi - direktor Privredne komore, inenjer elektrotehnike, bivi ministar trgovine, turizma i usluga u Vladi Srbije * Nikola ivanovi - predsednik Upravnog odbora Nacionalne tedionice, radio u Moskvi, gde je trgovao obveznicama na berzi, posle toga u Njujorku kao kreditni analitiar, pa ponovo u Londonu kao trgovac obveznicama * Zoran Popovi - direktor "Cepter osiguranja" * Boro Cvijanovi - diplomirani graevinski inenjer, direktor "Energoprojekta" * Milan Petrovi 23 Upravni odbor KK Partizan * Duan Pavlovi - predsednik UO, generalni direktor NIS ad i izvrni direktor "NIS petrola", bivi generalni direktor Beobanke, "Frikoma", izvrni direktor "Si & Si kompani", "NIS Jugopetrola" * ore olovi - potpredsednik UO, dosta vremana na rukovodeim funkcijama u Partizanu, advokat * Vlade Divac - bivi proslavljeni koarka, vei deo karijere igrao za NBA, trenutno radi kao skaut za Los Aneles Lejkerse za Evropu, jedno vreme bio prvi ovek Partizana * Predrag Danilovi - jedan od najboljih koarkaa Jugoslavije, jedno vreme bio potpredsednik Partizana, trenutno je u Upravnom odboru crno-belih * Milo Nenezi - generalni direktor "Trajala" iz Kruevca * Budimir Krstovi - vlasnik firme za uvoz junog voa "San Francisko frut" * Ranko Soanac - jedno vreme bio je komercijalni direktor "Nelta", da bi nakon toga postao i generalni direktor ovog preduzea * ivomir Novakovi - bivi direktor "Jat ervejza", trenutno obavlja funkciju komercijalnog direktora * Zoran Novakovi - vlasnik firme "Hina" * Milan Vasiljevi - pravni zastupnik "Pivare MB" * Milan Boi - predsednik UO PTT, lan SPO Za predsednika vlade imenovan 3. marta 2004. U listu Dani, 25. januara 2002. godine, eljko Cvijanovi pie: Ima mnogo osnova da se vjeruje da je jugoslavenska policija bila od samog poetka upoznata da se Delimustafi nalazi na njenoj teritoriji, ali miran ovjek koji galantno troi pare po prijestonici i niim drugim ne upada u oi nije neka muterija za hapenje. Sve dok nije poelio da pare u prijestonici i zarauje. Delimustafi je uhapen u prostorijama koje je "Astrotechnologicu" iznajmio Zoran Drakuli, glavni finansijer Demokratske stranke Srbije Vojislava Kotunice (a doekao ga je Aleksandar Tijani savetnik za medije Vojislava Kotunice). Delimustafi odrava veze sa mnogim uticajnim ljudima u Begradu, meu kojima su Zoran Drakuli i Neboja Maljkovi, nekada moni funkcioner JUL-a, partije Mire Markovi. Sa lanim dokumentima na ime Gojko Mitrovi, Delimustafi, pored Banje Luke, naizmjenino boravi i u Beogradu, gdje ga prihvataju Momo Mandi i Mlao Novakovi. Svoj boravak u Beogradu Delimustafi/Mitrovi pravdao je papirima amerike brokerske firme "Merrill Lynch". Prema izvorima Dana iz srpske policije, "Merrill Lynch" pojavila se kao zainteresovana da kupi beogradsku "Univerzal banku" i da dijelom preko nje, uestvuje u privatizaciji "Matroza", jedine fabrike novinskog papira u Srbiji. Tada je Delimustafi
24 25

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

60

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


VOJISLAV KOTUNICA, stao je jula 1992. godine, dok je trajalo bratoubilatvo u BiH, na elo otrgnute struje Demokratske stranke, pod imenom Demokratska stranka Srbije. Lini PR sastojao mu se u tome to nikada nije bio lan Saveza komunista, da je zbog delikta miljenja isteran sa Pravnog fakulteta, da je vraen na posao ali je to odbio, i da se u meuvremenu bavio naunim radom u dva instituta. To je bilo dovoljno da ga sledbenici vide kao nepotkupljivog i obuzetog idejom izgradnje demokratskog drutva. Idilina freska bie zamenjena fotografijom na kojoj dri "kalanjikov". Srpski narod gledao je od 1990. do 1997. kako sedi u Miloevievoj skuptini i eka svojih pet minuta, Iz njegove stranke nastae, DHSS, predvoena Vladanom Batiem, koji je napustio DS ve 1992. Narod u Srbiji, koji je bio eljan da se to pre izvue iz zaostalosti, potpuno je prestao da mu veruje. U periodu nakon preuzimanja vlasti, zao duh jedne primitivne administracije naao je u Vojislavu Kotunici najjau podrku. U jednom obraanju u predizbornoj kampanji za predsednika SRJ, Vojislav Kotunica kae: "Dajem re da u, uprkos oiglednim nedostacima, potovati vaei ustav, dokle god je on na snazi i da neu prigrabiti nijedno ovlaenje koje iz njega izriito ne proistie". Taj ustav sa "oiglednim nedostacima" funkcionisao je jo 6 godina, a sam Kotunica s vremena na vreme zagovarao je njegovo pisanje, as dramatizujui tu stvar, a as je potpuno zanemarujui. U poetku se kao mogui koautor na izradi ustava pominjalo ime njegove ene Zorice Radovi, da bi celokupnu priu pretvorio u alat za politiku kampanju svoje stranke. Biografija Vojislava Kotunice govori da je do vodeeg oveka, najpre jugoslovenske (time i srpske) drave, pa srpske vlade, doao uz pomo spleta istorijskih okolnosti. Od otvorene mrnje prema nekim politikim oponentima, pre svega prema onima sa kojima je poeo da ivi ivotom politiara, pa do jo otvorenijeg gaenja prema meunarodnim institucijama sa kojima tekom mukom sarauje samo kad mora, do kadrovske politike u vlastitoj stranci koja je esto skandalozna, Vojislav Kotunica daje sliku jednog sasvim drugog oveka, tako slinog poivem diktatoru ija tvrdoglavost je skupo kotala ovu zemlju. Svoj politiki manifest Vojislav Kotunica je odmah prekrio im je stupio na dunost predsednika umesto Slobodana Miloevia. Reenicom da mu je "Tribunal u Hagu zadnja rupa na svirali" isprovocirao je itav mehanizam svetskih sila sa kojima je Srbija bila u ratu 1999. Na isti nain kako je i Miloevi radio, Kotunica je rekao svoje, a onda, jednog po jednog, izruio tom istom Tribunalu kompletan politiki i armijski vrh bive SRJ. Njegove izjave i postupci pokazuju da je re o podeljenoj linosti, ali i o sluaju tekog autizma, jer na Kosovu, u Graanici, izjavljuje kako e "Kosovo uvek biti Srbija", dok itava meunarodna zajednica pokuava da nae manje bolan nain kako bi tamonjim Albancima ponudila neki oblik nezavisnosti a da to Srbija nekako prihvati. Zvaninik SAD Nikolas Berns je na ovu izjavu istog dana reagovao alei to Vojislav Kotunica nije izjavio da e "Srbi zauvek ostati na Kosovu", jer je to model koji je prihvatljiv svima.

stao na put Miroslavu Mikoviu, jednom od najmonijih ljudi u Beogradu, nekadanjem Miloevievom pouzdanom bankaru, a danas jednom od glavnih finansijera nove vlasti u Srbiji. Tako je pao Delimustafi, a zanimljivo je da je samo neki dan prije njega pritvoren jo jedan Bosanac, Milorad Majki, Viegraanin koji je u Beograd doao 1991. iz Zagreba, gdje se obogatio na nain koji nije ostavio tragove u poreskim slubama. Majki, koji je drao lanac kockarnica "Aleksandar", preko nekog ugovora kojim je iznajmio prostor za kockarnicu u beogradskom hotelu "Interkontinental" od "Geneksa", izraunao je da mu "Geneks" duguje silne milione maraka. Poto je posrnulu firmu ve poeo da gui, to je zasmetalo Mikiju Savieviu, nekadanjem direktoru a sada predsjedniku Upravnog odbora firme. Delimustafi nastoji da pusti priu o svom predratnom "mirovnom" angamanu, prijateljstvu sa nedavno preminulim generalom Milutinom Kukanjcem i generalom Acom Vasiljeviem, uoi rata u BiH prvim obavjetajcem JNA. Iz tog vremena datira i pria kako su Delimustafi i tada projugoslovenski i antinacionalistiki Vasiljevi planirali da dignu rezervni sastav bosanske policije i JNA i da silom smijene sve nacionalne lidere. Ambiciozni plan je propao poto se Slobodan Miloevi s njim sloio, ali da se ne dira Radovan. Tako je hapenjem Delimustafia, posljednjeg ovjeka koji je bezbrino kao ferijalac hodao zemljama nekadanje Jugoslavije, ak i kad je sve gorjelo, Avnoj umro i posljednji put.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

61

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Demokratska stranka Srbije poiva na autoritetu svog voe. Kotunica ume da vlada. Svi osnivai i lanovi stranke koji su na bilo koji nain protivureili svom voi odmah su odstranjeni. lanovi Glavnog i Izvrnog odbora stranke menjani su iskljuivo na zahtev voe. Kada se izvri uvid u spisak lanova Izvrnog i Glavnog odbora DSS, od osnivanja, lako se zakljuuje da svi oni koji su naivno poverovali u estitost, nepotkupljivost i pravinost Vojislava Kotunice, u stranci nisu imali ta da trae. Imid nedodirljivog Kotunica je odravao tako to nije dozvoljavao nikom od partijskih drugova da mu se priblii. Osim Dragana Joia i Neboje Bakareca, svi njegovi partijski drugovi sa njim su na "Vi". Za efa kabineta Kotunica je postavio Ljiljanu Nedeljkovi. Ova gospoa, sa 150 kilograma, i kao stari dounik tajne policije, spreavala je stranake kolege, i Kotuniine malobrojne prijatelje, ministre da dou do njenog efa. Kotunica se na taj nain titio od mnogobrojnih sastanaka, a s druge strane, Nedeljkovika i njen tab pisali su mu govore i rukovodili strankom. Vojislav Kotunica se tako izdigao i iznad stranke i iznad prijatelja kao autoritet, poput Slobodana Miloevia. Na ovaj nain Kotunica je izbegavao direktne kontakte sa generalima, sa bezbednosnim slubama i nije hteo da bude ni za ta odgovoran. im je otiao sa mesta predsednika SRJ, odmah je zaboravio na usluge onih koji su ga na ovom mestu ustoliili i odrali. Kotunica se i kao premijer ponaao na isti nain. Umesto Ljiljane Nedeljkovi, za efa kabineta doveo je Aleksandra Nikitovia, pravnika iz Bara, iji otac je bio deklarisani ibeovac. Nikitovi je, pod palicom Ljiljane Nedeljkovi, ustoliio najorganizovaniju kriminalnu grupu iz Crne Gore, predvoenu Vojinom Lazareviem, Vukom Hamoviem i biznismenima iz Miloevieve ere, koji su na najbestijalniji nain opljakali Srbiju. Ni ministri iz srpske vlade ne mogu doi kod premijera bez Nikitovievog blagoslova. Kotunica ga je izabrao po meri svog ivota i naina ivljenja, elei da na taj nain bude sa svima na distanci, smatrajui sebe iznad svih. Poniznost je jedini nain opstanka u izvrnoj vlasti i lanstvu Demokratske stranke Srbije. Voi Kotunici su u srcu najblii oni koji su najlui. Tako je Neboja Bakarec, unuk ratnog zloinca iz Osijeka Edvarda Bakareca, godinama bio prva linost stranke. Od kada je postao premijer, a Aleksandar Nikitovi njegov ef administracije, Kotunica je svojoj kamarili omoguio najbesprizornije pljakanje. Skoro da vie i ne pominje borbu protiv organizovanog kriminala, re reforma u njegovom reniku vie ne postoji. Demokratska stranka Srbije nema mnogo lanova. Ali su oni dobro rasporeeni. Velike donatore DSS-a, Kotunica je brzo slao u ''zaborav'', ako su eleli da se nametnu kao kandidati za lidera stranke. Jedan njegov dobar poznavalac kae da je vlast jedini razlog ivljenja Vojislava Kotunice i da on svoj ivot ne vidi izvan politike i kabineta. Prvi radni dan na mestu predsednika vlade Srbije Vojislav Kotunica je proveo useljavajui svoje knjige u kabinet! To je bio siguran znak da se ovom oveku nigde ne uri, a da e Srbija biti zaustavljena u procesu tako potrebne, dramatine transformacije u jedno moderno drutvo. Njegovi bliski saradnici tvrde da mu je omiljeni autor Dimitrije Ljoti, a isti ti saradnici, sa njegovim blagoslovom, tvorci su "otaastvenih" pokreta koji incidentno nastupaju, slino ekstremistikoj organizaciji Narodni front iz 1945. Ti pokreti, od kojih je kontroverzni "Obraz" najpoznatiji, imaju snanu podrku meu ljudima vrlo bliskim Vojislavu Kotunici. Cilj je jedan antikulturni teror utemeljen u najvulgarnijem tumaenju pravoslavlja i svetosavlja. Fenomen DSS jeste u tome da je od stranke minorne snage koja poiva na autoritetu Vojislava Kotunice, postala vladajua snaga, uz neverovatnu koaliciju koju je okupio da ga podri, nita neverovatniju nego to je bio DOS, u koji je Kotunica tukao iz svih oruja, sve dok jedna glava nije pala. Njegov odnos prema crkvi je servilan i snishodljiv, mada bi imao puno razloga da se od dela svetenstva SPC distancira zbog urovanja sa autokratskim reimom. DSS i njen osniva najbolji su nastavljai destruktivne politike, koja nije ogoljena i brutalna kao devedesetih godina, ali je u osnovi ista - inadijska prema ostatku sveta, rascvetala korupcija i organizovani kriminal, dakle, nita ega ve nije bilo. Uinak DSS i Vojislava Kotunice u ivotima ovdanjih graana tek e biti pravilno ocenjen. Ali ve sada je izvesno da je generacija koja je izgubila deo svog ivota pod anahronim i brutalnim

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

62

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


reimom i dalje na gubitku. ta je DSS dala srpskoj politici? Svae i nove podele, manifestaciju apsolutne nemoi da upravlja dravom, to u okolnostima neodrive koalicije, to u nedostatku kvalitetnih strunjaka. Ali nakon desetak prilika da asno odstupi iz vlade, ova stranka i njen nesumnjivi voa, pokazuju sve simptome vlastoljublja, opstanka na vrhu po svaku cenu i slinih bolesti od kojih nema leka dok neki novi izbori ne uine svoje. Vojislav Kotunica i njegova slubena ena Zorica Radovi imaju mrane biografije. Kotuniin otac Jovan Damjanovi bio je za vreme i posle rata veliki krvnik. Na streljanje je kao sudija pokretnog suda poslao stotine ljudi pred streljaki stroj. Streljao je i brata velikog pisca Mee Selimovia, kome je on kasnije posvetio sve svoje romane. Zoriin otac, Milo Radovi, prema dokazima iz knjige Momira Vojvodia "Pasja groblja Miloa Radovia'', lino je u Crnoj Gori ubio 147 sunarodnika. U sluaju Vojislava i Zorice potvruje se izreka da iver ne pada dalje od klade. Privid da Kotunica ''oima ne moe da vidi novac'' pria je za malu decu. Cena opstanka u vrhu srpske vlastele je sve vea. Neboja Bakarec je u DSS uao kao primalac socijalne pomoi. Danas je vlasnik stanova: u Ulici Stevana Opaia broj 16, Dobrainoj 10, Koste Glavinia 25a, Kralja Petra 10, Palmotievoj 33, i placa kod Klinikog centra Srbije. Ako podela dravnog blaga po stranakim interesima bude kako treba, dosadanja trula koalicija podrae dosadanjeg predsednika Srbije u kandidaturi za jo jedan mandat. Sa samo 16% osvojenih glasova, u vrlo irokoj koaliciji, Vojislav Kotunica je ostao predsednik Vlade Srbije. Posle 4 godine njegove vlasti, rezultati su poraavajui. Dijagnoza ekonomije je ista ili gora nego pre njega. Nezaposlenost se nije smanjila, glavni poslodavac je i dalje drava, a paralelno se stvaraju monopoli nekolicine tajkuna. Oko 90% novca koji se sliva u dravnu kasu potie iz privatizacija. Direktne strane investicije su zanemarljive, i tu smo predzadnji u Evropi. Prema vaeem indeksu, nalazimo se meu tri najkorumpiranije drave kontinenta. Za vreme vladavine Vojislava Kotunice, uprkos injenici da zvanino postoji sloboda tampe, sloboda govora i ispovedanja drukijeg miljenja, postavilo se i pitanje tih sloboda. Postoje sluajevi nasilnog prekidanja skupova njegovih neistomiljenika, i stroga kontrola medija od finansijskih oligarhija. I u spoljnoj politici Srbija u mnogo emu lii na Miloevievu guberniju: izolovana od ostatka Evrope, sa diplomatijom koju predvodi neprikladna linost, sa ambasadorima od kojih dobar broj ne poseduje niti potrebno znanje, niti moralni kapacitet... Spoljna politika Srbije u regionu bive Jugoslavije nije ona koju bi morao da vodi "lider na Balkanu". Primer za to je odnos vlade Vojislava Kotunice prema Srbima koji uestvuju u politikom ivotu Hrvatske, i koji su deo vlasti u Hrvatskoj. Otvorena ignorancija govori da je re o tihom buntu protiv injenice da uopte postoje "neki Srbi" koji uvaavaju priznatu nezavisnost susednih drava. 3. Boris Tadi, predsednik Srbije26 zapoeo je predsedniku kampanju upozorenjem da e graani na izborima odluiti da li ele u EU ili u novu izolaciju. Tadi je svestan da, da bi savladao Tomislava Nikolia, najjaeg protivkandidata, u drugom krugu neophodna mu je podrka i glasaa DSS, G17, LDP i NS. U protekloj godini je esto saraivao s Kotunicom. Nekoliko puta gasio je verbalne poare koje je Kotunica potpaljivao prema EU i SAD. BORIS TADI je roen 15. januara 1958. u Sarajevu, kao drugo dete branog para Ljubomira Tadia i Nevenke Kianovi-Tadi. Otac Ljubomir roen je u Crnoj Gori, u pivljanskom kraju, a majka Nevenka Kianovi u Bijeljini. Borisov otac bio je uesnik Drugog svetskog rata i nosilac je partizanske spomeniice (rat je zavrio u inu kapetana, a dogurao je do pukovnika Ozne). U Beograd je poslat 1955. godine da pie ustav SFRJ i program Partije, a 1962. 1962. za profesora filozofije, politike i prava na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Borisova majka je neuropsihijatar, u Zavodu za mentalno zdravlje u Palmotievoj ulici u Beogradu. Ljubomir Tadi pripadao je krajem 60-ih disidentskoj "Praksisovoj" filozofskoj koli i udaljen je s Univerziteta, s Dragoljubom Miunoviem, Zagorkom Golubovi, Mihajlom Markoviem, Miladinom ivotiem, Svetozarom Stojanoviem, Nebojom Popovim i Trivom Iniem. Posle zavrene Prve beogradske gimnazije, poetkom osamdesetih godina, Boris Tadi, kao student psihologije na Filozofskom fakultetu, upoznaje Veselinku Zastavnikovi (roena 1955.
26

Za predsednika Srbije izabran je juna 2004, kada je u drugom krugu pobedio Nikolia.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

63

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


godine) iz Osijeka, studentkinju novinarstva na Fakultetu politikih nauka. Njen otac je u to vreme bio zastavnik u JNA. Mlada i lepa Osjeanka bila je ve aktivna u radu tadanjeg Crvenog univerziteta, na ijem elu su bile voe studentskog pokreta iz 1968. godine: Vlada Mijanovi, Pavluko Imirovi i Dragomir Oluji. Veselinka je bila najradikalnija meu enskim pripadnicima pokreta. Disidentske voe prihvatale su Borisa iskljuivo po tom osnovu, jer je bio mlak, detinjast, boleljiv, i iz bolje stojee porodice. Borisovi roditelji, naroito njegova majka Nevenka, nisu odobravali njihovu vezu. Skoro anatemisan od roditelja zbog veze s kerkom iz podoficirske porodice, koja je tri godine starija, Boris odlazi od kue. Disidenti ga primaju i 1981. godine Boris i Vesela stanuju u iznajmljenom stanu u suterenu zajedno s Gordanom Jovanoviem, koji je s Dragomirom Olujiem radio kontraobavetajnu zatitu disidentskog pokreta. U suterenu u ulici Koe Kapetana broj 47, gde su stanovali Vesela i Boris, odravane su sastanci raznih frakcija Crvenog univerziteta koji je, zbog konspiracije, bio podeljen na vie odvojenih grupa. Vesela i Boris preseljavaju se 1983. u stan kod Dragomira Olujia, u Knez Miletinoj 40, u kojem su iveli due od godinu dana. Brani par izdravao se tako to su prodavali deje lutke koje je Vesela pravila. Njegov otac, po nagovoru ene, uporno pokuava da odvoji sina od lepe Osijeanke. Nevenka nije prihvatala disidentstvo a nije volela ni stil ivota svoga mua, Ljubomira. Ona je vie bila sklona komfornom ivotu, emu je uspela da naui svoju kerku Vjeru. Nevenka je Milovana Brkia, danas novinara, pokuala da smesti u ludnicu zbog organizovanja pobune u srednjoj koli 1974. godine, ali se on spasao bekstvom iz njene ordinacije. Mladi brani par Tadi oslobodio se siromatva kada je Boris dobio posao profesora psihologije u Prvoj beogradskoj gimnaziji. Brak Vesele i Borisa funkcionisao je rvih desetak godina. Boris je imao razne hobije (bavljenje vaterpolom, u kojem nije ostvario nikakve rezultate jer je rovitog zdravlja). Idoli su mu bili lanovi muzike grupe "Idoli'', koja nikada nije odrala nijedan koncert i u kojoj je samo Vlada Divljan znao da svira. Njihove svirke za ploe izvodio je tonac Radio Beograda Milovan Pilipovi, onda Minimaksov pulen i poznat kao Mile Pile, koji je nasnimavao svoju svirku na njihove ploe. Boris Tadi uao je u politiku poetkom 90-ih, kada njegov otac Ljubomir, po uputstvu Dobrice osia (koji je paralelno bio i na osnivakom skupu SPS, Slobodana Miloevia), s jo 11 istomiljenika, osnovao Demokratsku stranku. Predsednik stranke je u poetku Dragoljub Miunovi, Ljubomirov kolega s fakulteta, a potom Zoran ini, kome je Ljubomir Tadi bio uzor. Preko svog oca Boris je u mladosti upoznao Dobricu osia, a sam tvrdi da je najvei politiki uticaj na njega imala knjiga Kotunice i avokog "Stranaki pluralizam ili monizam". U Demokratskoj stranci Boris Tadi je, zahvaljujui uticaju svog oca, izabran za sekretara Glavnog odbora, a potom i za potpredsednika Izvrnog odbora. S liste ove stranke izabran je i za poslanika Narodne skuptine Srbije. Tada, Boris Tadi poinje da oponaa Zorana inia, za koga njegov otac Ljubomir nije gajio simpatije. Kada ini kree da modernizuje partiju, nalae svim funkcionerima da se ''dovedu u red'', i postavlja im ultimatume: koliko kilograma da skinu, koliko da provode u teretani, kako da se oblae, gde da se sastaju. Pokojni ini je proteirao mlade, tek izale iz fakultetskih sala. Pokojni ini je na Borisa Tadia uticao i s preporukom, u poluali, da "otkai enu Veselinku". elei da sauva bliskost s iniem, Boris se sporazumno razvodi od Veselinke Zastavnikovi 2. septembra 1997. godine. Nije to vie bio isti ovek. Ubrzo se Boris eni Tatjanom, graevinskim inenjerom, i s njom dobija dve kerke, Mau i Vanju. ivot Borisa Tadia menja se iz osnova. On putuje po svetu. ini ga upoznaje s grkim milionerom Kokalisom. Otac Ljubomir, koji je vanbrano iveo s novosadskom Jevrejkom Klarom Mandi, bliskom prijateljicom Slobodana Miloevia i Duana Mihajlovia, postao je predsednik Srpskojevrejskog drutva. Veza s Klarom trajala je kratko, jer se u njeno srce uselio Kapetan Dragan, i dok se ona nije upoznala sa Dobricom osiem. Boris odlazi u Izrael, da se ''naui zanatu'' kako se postaje bogat. Godine 1999. Grk Kokalis alje ga u SAD na bezbednosni kurs za lidere Jugoistone Evrope. Kada je 5. oktobra 2000. oboren Miloevi s vlasti, Boris se dan kasnije na terasi Skuptine grada upoznaje s Miloradom Lukoviem Ulemekom Legijom. Razgovaraju nasamo vie od sat vremana. Boris nikada posle 12. marta 2003. godine, kada je izvren atentat na premijera inia, nije pomenuo Legijino ime. U oktobru 2000. Boris Tadi postaje ministar za telekomunikacije u saveznoj vladi, kao potpredsednik Demokratske stranke, za ta je izabran 27. februara iste godine

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

64

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


na Skuptini DS. Novi ministar odmah prihvata Miloevievog tajkuna Bogoljuba Karia kao svog prijatelja. Zahvaljujui Borisu, Bogoljub Kari je u narednim godinama sauvao svoju kompaniju ''Mobtel''. Na raun Borisa Tadi pristiu velike pare. Izraelske i grke banke su sigurne od provera iz Beograda. Premijer Srbije, pod pritiskom stranakih kolega, smenjuje Tadia s mesta ministra zbog njegovih dugih prstiju. Boris je finansijski ojaao, i eka novu priliku. Kada Vojislav Kotunica odlazi s mesta saveznog predsednika, u kabinetu Svetozara Marovia, Boris Tadi dobija resor ministra odbrane! Kliniki psiholog je univerzalan, samo da je na vlasti. Vodi telekomunikacije, odbranu. Na ovo mesto navodno je postavljen jer je pukovnik Novosielski, tadanji vojni atae u Ambasadi Velike Britanije u Beogradu, ultimativno traio od premijera inia da ministar odbrane ne bude Zoran ivkovi, zamenik inia u DS-u. im je postao ministar odbrane, traio je adekvatan smetaj, kako je obrazloio, zbog bezbednosti. Iz omanje kue nadleni optinski organi SO Savski Venac brzopotezno iseljavaju dve sestre koje u njoj ive, prisilno ih smetaju u starake domove, a iz vojnog budeta izdvaja se oko milion dolara za ureenje ovog rezidencijalnog objekta, u kojem Boris Tadi, uvan jakim policijskim snagama, i danas ivi. Vila je opremljena najmodernijim nametajem. Pravdajui se da je bez stana, jer je svoj dvosobni stan nakon razvoda s Veselinkom ostavio njenom ocu, koji je u meuvremenu unapreen u in kapetana i penzionisan, ministar odbrane useljava se u vilu na Dedinju. Njegov otac Ljubomir zamenio je kuu u Gospodar Jovanovoj za dva stana. Boris je dobio dvosoban stan u bloku 45 na Novom Beogradu, dok je njegov otac dobio stan u Francuskoj ulici. Boris je kasnije taj stan prodao i kupio novi kod starog "Merkatora". Za svoje pomonike ministar odbrane dovodi Gorana Vesia, ivorada Anelkovia, Bojana Dimitrijevia, Vuka Jeremia, Branka Rakia... koji nemaju ni trideset godina. Slube bezbednosti imaju posla kako da se zatite od Tadievih momaka od kojih neki nisu ni vojsku sluili. PR ministra odbrane bila je Ana Uroevi, tek svreni student. list Tabloid pie da Boris Tadi odrava odnose i s lepukastom gospoom, potpredsednicom najjae srpske kompanije. Borisu se u koferu donose pare i odnose u "Berkli banku" u Londonu. Kada se 11. jula 2004. godine uselio u novi dvor na Andrievom vencu, predsednik Srbije za najznaajnije savetnike postavlja Vuka Jeremia, koji je tek diplomirao fiziku u Londonu, a upravo zbog veza s Vukovim ocem, koji mu je prenosio novac u London, u banku "Berkli", ini je smenio Tadia s mesta ministra za telekomunikacije, jer se Vuk Jeremi, tek svreni student, predstavljao kao iniev ef kabineta, mada je pomenuta potpredsednica kompanije na ovo mesto postavila Nemanju Kolesara, koji se zabavljao sa kerkom predsednika kompanije. Savetnik predsednika Srbije za spoljnu politiku je, odmah po imenovanju, otiao u vojsku. Kao predsednik, Boris je i javna linost. Tako smo esto obavetavani saoptenjima da je na leenju na VMA. Od kojih bolesti, nije nam objanjeno. Njegova majka Nevenka kazala je za list ''Toronto'', u broju od 2. jula 2004. godine, da njen sin svakog dana uzima 1.000 miligrama C vitamina i antioksidante, jer bez imunoloke podrke nije sigurna da bi izdrao radni tempo! Dok se bavio vaterpolom, bilo mu je dve godine zabranjeno da ulazi u bazen. Kako kae jedan od lanova Tadievog kabineta kome je Tabloid garantovao diskreciju, sve poslove iz delokruga predsednikovih ovlaenja vodi ef njegovog kabineta Branko Raki. Svi, a naroito biznismeni, koji ele da se sretnu s Borisom, moraju to da zavre preko Rakia, koji naplauje te usluge i u ime predsednika zove sudije, tuioce, ministre. Radni dan predsednika Tadia zavisi od njegovog raspoloenja. esto, zbog pada imunolokog sistema, on sam pada u apatiju, depresiju, razgovori sa savetnicima su uglavnom neformalni ili su na nivou ulinog argona. Presudnu ulogu na njega imaju Sran aper i lekar Neboja Krsti, bivi lanovi grupe "Idoli". Sran aper, sin biveg predsednika Koarkakog saveza Jugoslavije (iz doba rigidne komunistike nomenklature) je teko frustriran svojim fizikim hendikepom. Predsednik Tadi je za svog savetnika za medije postavio i lekara Neboju Krstia, koji svakodnevno pomae Tadiu da ostane "u sedlu". Predsednik Srbije je nedozreo i oboava da se dokazuje. Na jednoj sedeljci sa svojim savetnicima poalio se da mu je ao to u mladosti osim Veselinke nije imao drugih ena. Jedan od policajaca, koji se u civilu zatekao u Zemunu, kae da je nou oko pola tri video Borisa za volanom kako preko zvunika, jer rotaciona svetla nisu bila ukljuena, sike iz kola ostalim

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

65

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


vozaima koji su stajali na semaforu: "Skloni se, skloni se". U Gui, kada mu je jedan momak neto dobacio, predsednik Srbije zatrao se za njim s telohraniteljima i uhvatio mladia za guu. Stranakim poslovima Boris Tadi, mada po Ustavu ne bi smeo da bude ef stranke, bavi se kao diktator. Dok je pokojni Zoran ini na izborima u stranci imao protivkandidate, Boris Tadi je na bio jedini kandidat, jer drugima nije bilo dozvoljeno da se kandiduju. Dan uoi izbora nove vlade Srbije, na elu s mandatarom Kotunicom, Tadi je lino odreivao ministre. Jedan od njegovih ministara posvedoio je da je bio prisutan kada se Milka Forcan javila Borisu. ta su razgovarali, ministar nije mogao da dokui, ali se Boris udario rukom po elu nakon zavrenog razgovora i obratio stranakim kolegama: "Au... kako se nisam setio oveka! A druio sam se s njim. Eto, imamo ministra finansija, Mirka Cvetkovia". Bivi direktor Agencije za privatizaciju veinu privatizacija, ukljuujui i cementare iz Paraina, sproveo je na nezakonit nain. Prisutni su ve videli Bou elia na ovoj funkciji, to je bio i stranaki dogovor, ali je Boris, nakon telefonskog razgovora s pomenutom damom, doneo drugaiju odluku. U vreme kada je ini bio gradonaelnik Beograda, Boris Tadi je bio direktor Demokratske stranke. Njegova sekretarica je bila ena Aleksandra Simia koji je bio Borisov drug iz mladosti. Simi je u DS-u bio predsednik pravnog odbora, a kasnije sudija Saveznog ustavnog suda SR Jugoslavije. Boris mu je obljubio enu i Aleksandar Simi, takoe aktivista Crvenog univerziteta, napustio je stranku i postao savetnik Vojislava Kotunice. Marketinke agencije kandidatima za visoke dravne funkcije friziraju biografije. Boris Tadi, se kao kandidat za tu funkciju na januarskim izborima 2004. godine, oslonio se na drugove iz detinjstva. Sran aper, propali glumac, osmislio je izbornu kampanju Borisa Tadia na izborima koji su odrani. On je napisao i predsednikovu biografiju. Biografija je lana i da smo demokratska drava, predsednika bi optuili za krivokletstvo. Gospodin aper je vodio i izbornu kampanju 2008. Slubena biografija pobednikog kandidata Borisa Tadia na izborima za predsednika Srbije objavljena na sajtu B92, i u svim medijima. Evo neloginosti: Boris jeste diplomirao je na psihologiji, ali nije zavrio poslediplomske studije na temu "Subverzivnost u segmentu seksualnosti". Za to nema dokaza na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Iz biografskog navoda zakljuuje se da je Boris Tadi magistrirao na navedenu temu. Ovakav studijski smer ne postoji niti je ikada postojao na Filozofskom fakultetu - postoji samo smer psihologija. Ova obmana bila je potpuno nepotrebna i bezrazlona, sem u okviru sugestija marketinke agencije da ga predstavi kao oveka nauke i struke. Kljuno pitanje je da li je Boris obmanuo graane, ili nije? Da li je Boris Tadi kao student radio kao kolporter nije mogue utvrditi, jer nema nijednog svedoka koji se toga sea. Svi ga se seaju kao dobrostojeeg mladia, sina dvoje univerzitetskih profesora (otac Ljubomir akademik i majka Nevenka deji psihijatar), ljudi uvek solidnih primanja. Namera marketinke agencije je bila da Borisa predstavi kao vrednog i oveka koji se od rane mladosti sam starao za svoj deparac. Da li je i kada Boris radio na Radio Indeksu, nije mogue utvrditi. Ne znai da on nije moda pripremio neki prilog za tu radio stanicu, ali u njoj nikada nije bio zaposlen. Bivi urednik Radio Indeksa Nenad Ceki tvrdi da nikada nije sreo saradnika po imenu Boris Tadi! U bolnici "Laza Lazarevi" u kadrovskoj evidenciji nema imena klinikog psihologa Borisa Tadia! Ako je ipak bio zaposlen u ovoj bolnici, postavlja se logino pitanje - zato je napustio tu ustanovu, jer je to prirodno mesto rada za jednog klinikog psihologa? Kliniki psiholog koji pree u gimnaziju za profesora psihologije, prelazi u profesionalnom smislu s konja na magarca. Razlozi ne mogu biti politike prirode, jer je mesto profesora u gimnaziji, u to vreme, bilo politiki svakako delikatnije, i traena je moralno-politika podobnost kandidata za mesto za katedrom, a predsednik istie u svojoj slubenoj biografiji da je bio u zatvoru iz politikih razloga. U biografiji, dalje, pie da je Boris potom bio psiholog u vojsci, ali nema nikakvih dokaza, niti mogunosti da se to proveri. Boris Tadi je vojsku sluio 1984. godine u apljini i u Sarajevu. U vojsku ga je otac Ljubomir Tadi poslao te 1984. godine, jer se u to vreme pred Okrunim sudom u Beogradu sudilo etorici intelektualaca iz grupe Otvorenog univerziteta. Da bi spasao Borisovu devojku Veselinku Zastavnikovi hapenja, Ljubomir Tadi je, preko starih partizanskih veza, uspeo da njegov sin dobije odsustvo i da se vena sa Veselinkom, kojoj se potom izgubio trag. U

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

66

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


vojsci je bio obian redov, sa privilegijama. Vojni psiholog u to vreme, nije bio u formacijskom sastavu, ve su taj posao obavljali u vojnim zdravstvenim ustanovama iskljuivo vojna lica! Kada je Boris Tadi bio zaposlen u beogradskom Institutu za psihologiju? Takav institut postoji pri Filozofskom fakultetu u Beogradu, ali u evidenciji zaposlenih nema Borisa Tadia. Ako je radio u Institutu, zato ga je napustio? Ako je radio na istraivanjima, gde su mu objavljeni radovi? U biografiji se dalje kae da je Boris bio osniva i prvi direktor Centra za demokratiju i politike vetine. Na internetu ne moe da se nae nikakav trag o delatnosti takvog centra. U registrima udruenja graana nema traga gde je taj centar osnovan, kada, ko su osnivai, da li postoji i koje je stavove iskazao da bi postao relevantan za biografiju predsednika drave? U biografiji pie da je Boris Tadi radio na projektu uspostavljanja regionalnog sistema politike edukacije u zemljama jugoistone Evrope. Koji je to sistem, ko ga je finansirao? Dalje u biografiji pie da je Boris bio hapen osamdesetih godina. Iz uvida u dosije Policijske uprave za grad Beograd - Uprave za analitiku i evidenciju, Boris Tadi je uhapen 30. jula 1982. godine, priveden deurnom sudiji za prekraje i kanjen sa 25 dana zatvora. Kazna je izvrena odmah - zbog ''povrede nacionalnih oseanja graana''. U stvari, Tadi je sa grupom u kojoj su bili i Vesna Pei, Neboja Popov, Milan Nikoli, Duan Gamaser... protestovali ispred knjiare "Komunista" nosei majice sa natpisom "Pustite nae drugove'', a protiv hapenja i zatvaranja grupe koja je 9. jula te godine demonstrirala u znak podrke poljskom sindikalnom pokretu "Solidarnost'', u kojoj su bili Dragomir Oluji, Pavluko Imirovi, Veselinka Zastavnikovi (tada Borisova devojka), Jovica Mihajilovi, Radmila Karajovi, Gordan Jovanovi i Branislava Kati, koji su bili osueni na po 60 dana zatvora. Boris je kaznu izdrao u Padinskoj skeli. Od 2003. je, pie u slubenoj biografiji, bio profesor politike i advertajzinga na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Fakultet dramskih umetnosti valjda ima proceduru za izbor profesora u smislu Zakona o visokom kolstvu. Boris Tadi nema ni jednu referencu za predavanje politike i advertajzinga na FDU. Kao predsednik ne bi smeo da obavlja druge profesionalne dunosti, a ipak na ovom fakultetu predaje jedan od glavnih dramskih predmeta - politiku i advertajzing! Juna 2004. godine izabrali smo za predsednika Srbije oveka koji, u 46. godini ivota, nema reeno stambeno pitanje, koji nije stekao svoj stan, a radio je tako mnogo, pie u biografiji. Biografi su zaboravili da je Boris Tadi bio vlasnik dvosobnog stana na Novom Beogradu kod "Merkatora", koji mu je poklonio otac Ljubomir, a koji je on ostavio ocu svoje bive supruge Veselinke Zastavnikovi. Nedavno je u imovinskoj karti Borisa Tadia odjednom navedeno da ima 50.000 evra. Otkud mu ta uteevina? Ako je poseduje od ranije, zato nije pokuao da rei stambeno pitanje, jer nije na ponos da za predsednika biramo beskunika u 50. godini ivota. Sumnjivo je puno toga to je Boris Tadi naveo u biografiji. Sran aper radio je kampanju i 2008. godine, i to su uoili, o emu svedoi biografija na sajtu predsednika Republike i na sajtu Fakulteta dramskih umetnosti, gde, navodno, radi kao profesor. 14.04.2004. godine, pojavio se sledei tekst na forumu: Brat od strica Borisa Tadia, Ranko Tadi, radio je dvadeset godina u prislusnom centru Resora dravne bezbednosti, od ega pet godina u Jedinici za specijalne operacije, Milorada Ulemeka Legije. Kao strunjak za te poslove, zbog cega ima nadimak Manijak, osnivao je i paralelni prislusni centar predsednika drave Borisa Tadia, koji slui za prislukivanje njegovih politikih protivnika. Sa njim, u timu, je i Zoran Zagorac, bivi radnik Resora dravne bezbednosti i Slube za informisanje i dokumentaciju u Ministarstvu spoljnih poslova. Dogovor o formiranju te slube sa Borisom Tadicem napravio je Momir Stojanovic, smenjeni direktor Vojne bezbednosne agencije, inae roak Dragana utanovca i prijatelj Borisa Tadia. etvrti zaverenik je Mile Zaric, bivi JUL-ovac i prijatelj Mire Markovi, inae vlasnik hiperbarine komore u Klinikom centru na Banjici. Centar za prisluskivanje nalazi se na brodu Mileta Zarica na Dunavu, preko puta Kalemegdana i u Zoolokom vrtu, a pomoni deo u Centru "Sava". Opremu za Centar nabavili su preko prijatelja Borisa Tadia, Izraelca Arija, koji je prijatelj i Jovice Staniia. Ari je, inae, konzul Republike Srpske u Tel Avivu. Ova ekipa postigla je dogovor o razmenjivanju usluga sa Karlom del Ponte. Mile Zari je putovao u Hag da poseti Jovicu Staniia i sreo se sa Karlom del Ponte, sa kojom se dogovorio da joj daje informacije o Karadicu, a zauzvrat da se Karla del Ponte sloi o putanju na slobodu Jovice Staniia i Franka Simatovia. Sada, umesto da u istranim zatvorima i kazneno-popravnim ustanovama okajavaju grehe iz vremena kada su za potrebe crveno-crne koalicije sejali smrt i progonili, nedodirljivi kadrovi

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

67

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Miodraga Bracanovia, Milorada Ulemeka i Radeta Markovia, pod okriljem Radeta Bulatovia, prave reformu kojoj je cilj da se ni sluajno nita ne promeni. Prvi Bulatovievi reformatori, Mia Viloti i Cvijetin Milinkovi, udarili su na one koji su 2001. godine pokuali da raskrinkaju maineriju smrti, otkrili kreatore "Ibarske" i "heroje" iz Vukovara i Srebrenice. Tako je u BIA smenjen kompletan tim koji je uhapsio Slobodana Miloevia, isterao Legiju iz slube i zamalo priveo ubice Slavka uruvije. Istoga dana kada je osumnjieni za ubistvo Slavka uruvije, Ratko Romi, dobio od Kostunicinog pravosua nadoknadu od 1.000.000 dinara za "naruavanje ljudskih prava", u centru BIA Beograd smenjen je nacelnik Odeljenja za unutranji ekstremizam i organizovani kriminal Milan Leti, ef tima koji je savesno vodio pomenutu istragu. Istog tog dana, u centru BIA Beograd je sa mesta naelnika Odeljenja smenjen Sran Stamboli, sinovac pokojnog Ivana, bez valjanog objasnjenja. Ista metla iz centra BIA Beograd isteruje Edu Bukia i Dejana Carevia, koji jsu istraivali nereena ubistva julovske kamarile i Radeta Markovia. Bulatoviev naslednik, Saa Vukadinovi, ne pokazuje nikakvu nameru da stane na put zloinakoj kamarili. Da li je to iz neznanja, sluajno ili namerno? Na pitanje novinara lista Kurir 08.05.2008. godine, dva meseca pred imenovanje Sae Vukadinovia, ko je Ranko Tadi, za koga tvrdite da prislukuje politiare po Srbiji?, Tomislav Nikoli je odgovorio: Bliski roak Borisa Tadia, inae ef centra za prislukivanje politikih suparnika DS i graana Srbije. O optem uticaju Radeta Bulatovia, nakon to je reformisao vojni sistem bezbednosti, svedoi injenica da je i ministar Joi imenovao za svog efa kabineta Macu Oraanin, koja je kuma Radeta Bulatovia, a njenog mua, iz penzije, za efa beogradskog sekretarijata unutranjih poslova. Da li je, julovac, Rade Bulatovi sluajno, na Odboru za odbranu i bezbednost i u medijima, priao o privatnim prislunim centrima, a da li sluajno nije otkrio ni jedan? 4. Mlaan Dinki, njegova stranka G17 plus osvojila je oko 7% glasova, ali Dinki se pokazao kao izuzetno vaan i dobar pregovara 27. Svojoj stranci uspeo je da obezbedi etiri ministarstva plus super ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, u koje spadaju ekonomija, ekonomski odnosi sa inostranstvom, regionalni razvoj, turizam i privatizacija. Dinki je pred sebe postavio ambiciozne ciljeve. Prvi je smanjenje nezaposlenosti u Srbiji za pola miliona ljudi, a drugi je besplatna podela akcija prema kojoj je planirano da svaki punoletni graanin nae zemlje dobije akcije u vrednosti od oko 1.000 evra. Iako mu prigovaraju da ga prodaja NIS boli jer umanjuje vrednost besplatnih akcija, jedini je koji se javno usprotivio prodaji NIS za mnogo manje novca od prave vrednosti preduzea. Za slogan svoje stranke da je strunost vanija od politike tvrdi da se dokazao u praksi: Pokazalo se da smo mnogo bolji strunjaci nego klasini politiari koji lepo priaju, a malo rade. Uprkos verbalnih duela sa lanovima vladajue koalicije, sa veinom odlino sarauje. 5. Zoran Drakuli, predsednik kompanije Ist point odustao je od kupovine Rudarskotopioniarskog basena Bor jer je procenio da bi kupovina, uz investicije i ulaganje u ekologiju, dostigla skoro milijardu dolara. Drakuli se u regionu uvrstio kao lider u renom brodarstvu, najavljujui planove da lidersku poziciju zauzme i u srpskoj pekarskoj industriji, za ta e investirati preko 20 miliona evra u novu fabriku u Beogradu, a irie i maloprodajnu mreu. Ist point je vlasnik vie mlinova u Srbiji, silosa u rumunskoj Konstanci, a u planu im je kupovina silosa u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji. Drakuli je prodao Zajearsku fabriku kablova kako bi kupio etiri puta vei Novkabel. Istovremeno je vlasnik Valjaonice Sevojno. Ist point zapoljava 3.600 radnika u osam zemalja i ima godinji promet od 550 miliona dolara. Bogat sam koliko mi treba. Nemam potrebe da imam svoj avion ili jahtu.... A za ono to mene interesuje imam dovoljno para, izjavio je u Drakuli. 6. Filip Cepter, najbogatiji Srbin vie je prisutan u inostranstvu nego u zemlji. Prema poslednjoj listi najbogatijih ljudi u jugoistonoj Evropi koju objavljuje poljski Vprost, Cepter je na 23. mestu s bogatstvom koje se procenjuje na 4,4 milijarde dolara. U 2007. kupio je Centrotekstil za 18,9 miliona evra, a za kupovinu 94,5 odsto beogradskog IMT konzorcijum HA-SIP, u kojem udeo ima i Cepter, ponudio je 121,1 milon evra za kapital preduzea i 10,2 miliona evra za investicije. Cepterova ponuda u nadmetanju za kupovinu Robnih kua Beograd nije bila dovoljna da bi pobedio, a za jo nerealizovanu kupovinu 60,54% vlasnitva Fabrike eera Zrenjanin ponudio
27

Od novembra 2000. do jula 2003. bio guverner NBJ, odnosno NBS.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

68

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


je jedan evro. Cepter je ponudu dao preko vajcarske firme UBA holding i spreman je da investira u fabriku 5,7 miliona evra, uz obavezu da ne otpusti nijednog od 230 radnika kao tehnoloki viak. Roen je u Bosanskoj Dubici kao Milan Jankovi. Kada je razgranao poslove u zapadnoj Evropi promenio je ime. Njegova poslovna imperija obuhvata desetine zemalja irom sveta i upoljava 100.000 radnika, uz godinji obrt od preko milijardu dolara. ivi u Monte Karlu. Nosilac je priznanja Vitez rada za doprinos industriji Italije. 7. Milan Beko, esto se pominje ali se retko pojavljuje u javnosti, osim na koktelima na kojima se okupljaju najvaniji ljudi iz politikog i privrednog ivota. Nazivaju ga ovekom iz senke kome su sva vrata otvorena. Bio je u vladi Slobodana Miloevia, ali je za izbore 1993. godine komercijalno radio kampanju DS. Za Beka se tvrdi da se kao vlasnik krije iza nekoliko kompanija, ali zvanino nije vlasnik nijedne. Njegova uloga strunog konsultanta svodi se na to da kupuje i preprodaje firme u Srbiji. Karijeru je poeo u marketinkoj agenciji Spektra, zatim je osnovao firmu Dibek koja je prodavala drvo i farmaceutske proizvode, a najvie uvozila vake. Rukovodio je prodajom 49% Telekoma, pojavio se kao izvrni direktor Investicionog fonda Salford u privatizaciji srpskih mlekara, zatim prilikom preuzimanja aranelovakog Knjaza Miloa 2005. godine od strane FPP Balkan limitida, u privatizaciji Luke Beograd, pa Robnih kua Beograd, kupovini Veernjih novosti i C marketa... 8. Kameron Manter, uloga SAD u reenju statusa Kosova bie presudna, a ambasador SAD u Srbiji, koji je doputovao u Beograd i preuzeo dunost 15. avgusta 2007. godine, je precizan: Stanovite Amerike jeste da bi najbolje reenje koje bi spreilo nestabilnost regiona i pomoglo mirnom reavanju statusa Kosova bilo nadgledana nezavisnost june pokrajine.... Svestan injenice da se sa takvim stavom veina ovdanjih politiara i vei deo javnosti ne slau, ambasador SAD dodaje: Sadanja faza otvorila je mnoga pitanja zbog kojih su odnosi naih zemalja malo zategnutiji, ali emo i ovaj period prevazii, kao to smo prevazili i ranije periode. Siguran sam da emo i dalje saraivati. Kao vii diplomata u Slubi spoljnih poslova SAD bio je zamenik efa misije u ambasadama SAD u Pragu i Varavi, a dobrovoljno je radio kao prvi voa Tima za rekonstrukciju u Mosulu u Iraku 2006. Pre toga 10 godina radio je u Vaingtonu kao direktor za centralnu i istonu Evropu, kao direktor Severnoevropske inicijative i kao ef kabineta u NATO Kancelariji za ratifikaciju proirenja. Ambasador Manter je doktorirao modernu evropsku istoriju na Univerzitetu Dons Hopkins, studirao je i na univerzitetima u Frajburgu i Marburgu u Nemakoj, kao i Univerzitetu Kornel u SAD. Ameriki ambasador Kameron Manter dva puta se u kratkom roku sastao sa lanovima Kluba Privrednik i poruio im da treba da podre proevropsku vladu, rekao je Politici izvor iz ove neformalne organizacije koja okuplja vie od etrdeset vlasnika velikih srpskih firmi. Kako navodi na izvor, prvi sastanak odran je pre vanrednih parlamentarnih izbora u seditu kluba u ekspirovoj ulici na Dedinju, a drugi posle izbora u restoranu pored stadiona OFK Beograd. Prvom sastanku prisustvovala je veina lanova, dok je drugi odran u uem krugu bili su tu Miroslav Mikovi, Danko uni, Miodrag Babi, Branislav Gruji i Toplica Spasojevi, a ameriki ambasador im je rekao da se od privredne elite oekuje da ima stav o politikim dogaajima i da bi njihov stav trebalo da bude u prilog vlade liste Za evropsku Srbiju i SPS-a. Izvor Politike tvrdi da Manter nije dobio direktan odgovor, ve su mu tajkuni rekli da iako je neophodno da Srbija ima dobre odnose sa EU Srbi ne mogu da budu vei Evropljani nego to je Evropa spremna da ih podri. Evropa nije dovoljno podrala Zorana inia,rekli su oni, kritikujui EU koja je primila Rumune, a Srbiji nije ak olakala ni vizni reim. lanovi kluba su u isto vreme kritikovali ponaanje i Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije u kampanji. DS-u su prigovorili da hoe privatizaciju bez privatnika, da stalno govori o novim radnim mestima, a na mitinge vodi sportiste i estradu, dok je DSS kritikovan zbog nepotrebne politizacije kursa prema Evropi. Manter im je na to rekao da ne sede na dve stolice, ve da izaberu na koju e stranu. Ameriki ambasador ovim sastancima prekinuo je politiku svog prethodnika Majkla Polta, koji je neke od srpskih tajkuna Miroslava Mikovia, na primer stavio na crnu listu, zabranivi mu izdavanje amerike vize zbog sumnje da je umean u korupciju.Ono to je za poslove najbogatijeg Srbina mnogo opasnije jeste to je stavljanjem na listu nepoeljnih izgubio i priliku da posluje sa velikim amerikim kompanijama, koje informacije o poslovnim partnerima u inostranstvu trae i od Stejt

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

69

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


departmenta. A tu Mikovi, zahvaljujui Poltu, nije ba omiljen. Sadanji ameriki ambasador je privukao panju svojim izjavama, koje je jedan njegov kolega nazvao bizarnim. Re je o bivem britanskom diplomatskom predstavniku u Beogradu ser Ajvoru Robertsu koji se zaudio to je Manterobodrio SPS da ue u vladu sa Demokratskom strankom. U komentaru za Independent Roberts, koji je sada predsednik uglednog Koleda Triniti u Oksfordu, navodi da je Srbija duboko podeljena zemlja koja ne zna da li treba da krene dalje ka pribliavanjuEvropskoj uniji, iponovo zagovarajui podelu Kosova, tvrdi da bez takvog reenja nee biti stabilnosti na Balkanu. Netrpeljivost koju bivi britanski diplomata pokazuje prema amerikom ambasadoru u stvari je netrpeljivost izmeu dve kole diplomatije: tradicionalne u kojoj je ambasador komunicirao gotovo iskljuivo sa predstavnicima vlasti kod kojih je akreditovan, ne meajui se mnogo u politike sporove, i nove intervencionistike u kojoj diplomata koristei znaaj svoje zemlje pokuava da direktno utie na politiku manje drave. Predstavnike ove druge kole nekadanji dopisnik Njujork tajmsa iz Beograda Dejvid Bajnder nazvao je prokonzulima, po starorimskim predstavnicima u zabitim delovima imperije. Bajnder je tu pre svega mislio na biveg amerikog ambasadora Vilijema Montgomerija, koji je obilato uticao na deavanja u Srbiji posle 5. oktobra 2000. Inae, Kameron Manter izjavio je u intervjuu Nedeljnom telegrafu da nema nikakve kontakte sa premijerom Vojislavom Kotunicom. On je odluio, kao i deo njegove vlade, da mi ogranii kontakte. Dakle, to nije moj, ve njegov izbor, rekao je Manter, uavi u direktan sukob sa premijerom. Potpuno je drugaija bila situacija sa Ajvorom Robertsom dok je bio na elu britanske misije u Beogradu od 1992. do 1997. On je ak izbegavao preterano druenje sa protivnicima vlasti, a u vreme protesta zbog krae glasova na izborima 1996, opozicija se alila na njegovo ponaanje. U jesen te godine on je obiao fabrike Prva petoletka, Magnohrom i Trajal, dok je njegov ameriki kolega Riard Majls obiao Sartid tvravu socijalistike privrede. Ambasadorske posete firmama koje su bile pod kontrolom Slobodana Miloevia i sastanci naslednika tih ambasadora sa privrednicima, i pored razlike u stilu, ne razlikuju se mnogo - interesi trajni. 9. Boidar eli, ...vodi poslove evropskih integracija. Pun samopouzdanja i energije, eli je parafirao sporazum sa EU i veruje da e ga uskoro i potpisati. Mada je ekonomski ekspert kojem niko ne osporava strunost, njegovi politiki protivnici pokuavaju da dovedu u pitanje eliev lini imetak. Bio je direktor najvee evropske banke Kredi agrikol za jugoistonu Evropu, ministar finansija u vladi Zorana inia i bavio se nezahvalnim poslom sreivanja stanja u finansijama. Stekao je nadimak Boa Derikoa, a prestini Forbs ga je svrstao meu 100 mladih svetskih lidera. Usavravao se na najboljim svetskim univerzitetima i specijalizovao kao savetnik za oblasti finansijskih institucija i medija. Sa saradnicima je osnovao Altis grupu koja je savetovala najvee firme u Srbiji. BOIDAR ELI je svima koji ga kritikuju odgovorio u listu Evropa, izrekom ako si pametan zato nisu bogat. Saetije i istinitije niko nije bolje objasnio sutinu drutva u kome ivimo i potenije izrekao vladajuu ideologiju Srbije: bogatstvo je mera svih stvari, i ovek se meri po bogatstvu. Graanima Srbije objasnio je da je njihovo siromatvo posledica slabe pameti i loih radnih navika. Bogatstvo je dakle vrlina i onaj ko ga ima moe za sebe da tvrdi sve najlepe. Ako bi neko osporio neku od vrednosti eka ga pitanje: koliko ste Vi bogati. Ukoliko je bankovni saldo radoznalca tanak, pitanje ne zasluuje odgovor. Oni koji nisu bogati ne samo da slabo stoje sa pameu ve su i siromani vrlinama a, iz perspektive Boidara elia, verovatno su imuni samo manama. Nae drutvo poiva na injenici da li ste bogati ili niste. Angaovanje koje ne donosi velik novac vredno je prezira ili u boljem sluaju strpljive tolerancije. Boidar eli nije postao bogat u inostranstvu. Po njegovoj logici ni on nije bio pametan na Zapadu. Opametio se meu nama. Doao nam je u pomo i obogatio se tek od kada je postao deo vlasti i politikih struktura. Poloaji na elu banaka doli su kao posledica iznenadne pameti i nemaju veze s tim to je prethodno bio ministar finansija i to je u meuvremenu od DS, kojoj je pristupio po atentatu na inia, bio kandidovan za premijera. Niko od velikih eksperata naeg porekla nije na poetku svog boravka u Srbiji propustio da nam kae koliko je novca izgubio bavljenjem Srbijom i svi su ipak ostali meu nama. Niko nije propustio da za kratko vreme kupi svoj deo Beograda i niko od njih nije se vratio u bogatstvo i potovanje, koje su napustili da bi pomogali Srbiji. Bogatstvo nije ni vrlina ni mana, ono je samo injenica po kojoj se ljudi razlikuju. Ima neto i u pitanju kako ste

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

70

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


postali bogati. Aristotel, Marks, Andri, Dostojevski, Van Gog, Crnjanski, Koi, opi, Hegel, Kant, nikoga ne odreuju pare ve pamet i dostignue, bar do sada, jer ovo je doba elia, a ta je metafizika prema eliu, nita. 10. Patrijarh Pavle, najcenjeniji je poglavar u pravoslavlju, a uiva potovanje i Katolike crkve. ta o njemu misle drugi poglavari, najbolje je opisao ruski patrijarh Aleksije: Srbi imaju sveca za patrijarha. Roen je 11. septembra 1914. u slavonskom selu Kuanci kao Gojko Stojevi. Patrijarh Pavle naao je svoju meru u postu, molitvi, podvigu, spavanju i u radu. Jedni kau da se travama sam izleio od tuberkuloze koju je dobio kada je skoio u nabujalu Drinu da spase svog aka, a drugi da se molio. U ranom detinjstvu ostao je bez roditelja i sa bratom rastao uz tetku i babu. U koli je imao dvojku iz veronauke, a danas ga smatraju za jednog od najboljih poznavaoca tipika. Kada bih bio i poslednji Srbin, pristao bih da nestanem a da ne bude zloina, Budimo ljudi, Da Bog pomogne i nama i neprijateljima naim, misli su koje patrijarh esto izgovara. Od 13. novembra je na leenju u VMA i redovno se prieuje. 11. Vojin Lazarevi, jedan od kljunih ljudi u energetskom lobiju u Srbiji, posle iskustva sa trgovinom strujom, kao suvlasnik firme EFT, preko svoje trgovinske kue Rudnap vratio se u ovaj posao. Najznaajnije aranmane iz ove oblasti ima u zemljama u okruenju, a u Srbiji razvija poslove koje pokrivaju firma Minel kotlogradnja i pet brodogradilita, iji je vlasnik ili zakupac. Prole godine Rudnap je postao strateki partner grke kompanije Lamda koja je kupila Beko a koja planira da investira 150 miliona evra u izgradnju stambenog kompleksa. esto su ga prozivali da je zbog veza sa pojedinim politiarima. Ne odgovara na optube i retko se pojavljuje u javnosti. 12. Miodrag Kosti, u okviru svoje kompanije MK grupa, dri najvee eerane, u kojima je manjinski vlasnik od kako se udruio s nemakim gigantom Nordcuker. Kosti je postao i ozbiljan meunarodni investitor jer je MK grupa krenula sa razvojem agrobiznisa u Ukrajini. Njegova kompanija planira da u narednom periodu u agrobiznis u Srbiji uvede najnovije sisteme razvoja, i da e u fokusu njenog rada bie trgovina i poljoprivreda. Kosti poseduje jo nekoliko preduzea i vlasnik je hiljada hektara oranica u Vojvodini. Nedavno je postao i jedan od tri vlasnika preduzea Beogradelektro koje poseduje tri veoma vredna poslovna objekta, a promet firme je oko 20 miliona evra. 13. Predrag Rankovi Peconi, vlasnik preduzea Invej, izbegava pojavljivanje u javnosti, po istom principu ponaa se i u biznisu. Njegovog imena, zvanino, nema ni iza jedne privatizacije preduzea u Srbiji, mada se zna da je u tome aktivan i uspean. U poslednjih nekoliko godina kupio je brojna preduzea i uspeo da ih podigne na noge, pa sva posluju sa velikim uspehom. Vrednost njegovih kupovina tokom prole godine - Medela, Srbolek, hoteli Kasina i Park, restorani London, Zlatni bokal i Kafe teatar, procenjuje se na 75 miliona evra. Poeo je sa proizvodnjom cigareta, ali se ubrzo proirio na agrarni sektor. Kupio je Rubin, Vital, Ratar, Sunce, zatim Albus, fabriku poreta Milan Blagojevi... 14. Vuk Hamovi, kao i veina modernih biznismena, ne pojavljuje se esto u javnosti. Njegova kompanija danas raspolae sa vie energije od mnogih elektroprivreda u regionu, a pokriva znaajan deo uvoza elektrine energije u Grku, Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru i Sloveniju. U Hrvatskoj i Maarskoj se takoe smatra vodeim trgovcem, a na austrijskoj berzi energije je meu tri vodee firme po obimu transakcija. Privatnim poslom bavi se od 1989, do kada je bio direktor Energodate, erke firme Energoprojekta, a od 1992. ivi i radi u Londonu. 15. Nenad Popovi, predsednik Koordinacionog tela za jug Srbije i predsednik meunarodne grupacije ABS holding, koja u svojim fabrikama u Rusiji i Srbiji zapoljava oko 5.000 radnika i posluje na tri najvea svetska trita - u Rusiji, SAD i Kini. Godinji promet ABS holdinga iznosi preko 450 miliona dolara. Tokom privatizacije u Srbiji kupio je pet preduzea iz Minel holding. Zalae se za prodaju NIS-a ruskom Gaspromu, obrazlaui da je to neuporedivo bolje od prodaje nekom trgovcu nafte, navodei da bi izgradnja gasovoda Juni potok Srbiji godinje donosila oko 200 miliona dolara.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

71

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

16. Stajn Erik Velan, generalni direktor Telenora u Beogradu izabran je za predsednika Saveta stranih investitora u Srbiji. Norveka telekomunikaciona kompanija je za Mobi 63 pobedila na tenderu sa cenom od 1,513 milijardi evra. Telenor je jedan od vodeih svetskih mobilnih operatera, sa vie od 133 miliona pretplatnika irom sveta, ukljuujui i vie od 2,8 miliona korisnika u Srbiji. Velan je saoptio da su ukupna ulaganja te kompanije u Srbiji 2007. dostigla skoro est milijardi dinara. 17. Toplica Spasojevi, predsednik Fudbalskog kluba Crvena zvezda i predsednik ITM grupe ija se poslovna imperija protee na relaciji London-Be-Moskva. U Srbiju je prole godine investirao oko 15 miliona evra i osnovao dva fonda. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i bio proglaen za poslovnog oveka 2006. Jo 1989. bio je proglaen menaderom godine u korporaciji Soni, a osam godina kasnije ITM je postao najbolji distributer kompanije Najki. 18. Miodrag Babi, predsednik koncerna Hemofarma iz Vrca, za koji je nemaka kompanija tada u avgustu 2006. godine isplatila 480,4 miliona evra, to je najvrednija kupovina u istoriji nemake kompanije stare 111 godina. Babi kae da je Hemofarm u protekloj godini ispunio sve ciljeve i ambiciozne planove, te da je vrako preduzee preuzelo vodeu strateku odgovornost za nabavku i proizvodnju za celu grupu tada.Hemofarm planira preuzimanje proizvodnje 20 proizvoda tade koji se plasiraju u zapadnu Evropu. 19. Slobodan Vuievi, predsednik Droga Kolinska, kompanije nastale spajanjem Droge i Kolinske, dve najvee prehrambene industrije u Sloveniji, u kojoj u i dve srpske firme Grand kafa i Soko tark. Predsednik je Srpske asocijacije menadera. Na Srebrnom jezeru, u saradnji sa lokalnom optinom, kupio je 350 hektara zemljita. elim da napravim turistiki brend, da izgradim hotele, golf i teniske terene, kae. Kako je preduzee Grand kafa preuzelo akcionarsko drutvo Soko tark jedan je od modela nezakonitih postupaka u privatizaciji. Na osnovu tube kod Trgovinskog suda i nalaza sudskog vetaka koji je potvrdio osnovanost tube nije bilo uslova za odobrenje javne ponude preduzea Soko tark. To se ipak desilo u nezakonito sprovedenom postupku 2005. godine. Moda bi ova tajkunska operacija prola nezapaeno da u njoj nisu uestvovale poznate linosti, odgovorne pred zakonima ove zemlje za ono to ine. Preuzimanje Soko tarka od Grand kafe desilo se uz odobrenje vladinih slubenika, pre svega Komisije za hartije od vrednosti i Milka timca, onog istog iz skandala sa prodajom Knjaza Miloa. Sve se deavalo uz blagoslov Vide Uzelac iz Centralnog registra Komisije za hartije od vrednosti. Reenjem iz juna 2005. godine ova komisija odobrila je Grand kafi preuzimanje akcija Soko tarka, mada nije bilo uslova za to jer je u toku bila parnica po tubi 155 akcionara za deonice koje su otplatili od linih dohodaka 1990. godine. Tuioci -akcionari polagali su pravo na 22,8% ukupnog kapitala preduzea, to znai i na teret paketa akcija od 40% koji je bio u posedu drave. Akcionari su traili namirenje svojih potraivanja delom od 60% i delom na teret dravnog paketa akcija od 40%. Komisija za hartije od vrednosti i Ministarstvo za privredu odbili su to. Mada nije bilo mogue zakonito raspolagati ovim kapitalom pre okonanja sudskog postupka, Vladini organi stali su na stranu vlasnika Grand kafe. U ovom sluaju nije bilo potrebnih deponovanih sredstava ni bankarske garancije onoga ko je preuzimao Soko tark, pa je akt Komisije za hartije od vrednosti bio zloupotreba slubenog poloaja, pre svega Milka timca, predsednika komisije, i sekretara Olivere Savovi, a onda i lanova komisije. Ovo je trebalo da povue krivinu odgovornost, ali nije... Iz Soko tarka je izneto 12 miliona evra kapitala. Preduzee je u vreme preuzimanja imalo osnovni kapital od dve milijarde i dvesta miliona dinara, a knjigovodstvena akcija vredela je 701 dinar. Za pola godine, novi vlasnik srezao je ovaj kapital na 856 miliona dinara, a vrednost akcije pala je na 261 dinar. Ostao je i nepokriven gubitak od milijardu i dvesta miliona dinara. Od kojih je para kupila akcije Soko tarka? Na zavrnom raunu iz 2005. Grand kafa nije imala nijednog dinara. Ova firma osnovana je 2004. godine i nije imala promena na raunu kao da nije poslovala. Kako je slovenaka firma Droga Kolinska postala vlasnik veinskog kapitala Soko tarka? Kapital vlasnika Grand kafe uloen je u Droga-Kolinska, ali veinski vlasnik Droge Kolinska je investicioni fond Istra-Benz. Soko tark je mogao biti otuen po zakonu ove zemlje samo na

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

72

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Berzi ili putem Ponude za preuzimanje. Ovo drugo uraeno je mimo zakona. Desilo se to da su srpski dravni instrumenti radili za potrebe vlasnika Grand kafe Slobodana Vuievia, a on je podveo Soko tark slovenakom kapitalu uveren da je vaan faktor u integracijama regionalne privrede. Vuievi je samo najamni radnik mnogo jaeg konzorcijuma. 20. eljko Mitrovi, vlasnik najvee televizijske korporacije u regionu koja obuhvata Pink, Pink Montenegro i Pink BiH. Prole godine lansirao je paket od 11 satelitskih kanala iji su programi veoma gledani u Sloveniji, Makedoniji, Bugarskoj, u naoj dijaspori u Evropi, SAD, Australiji i Kanadi. Mitrovi je pokrenuo sopstvenu produkciju, vlasnik je izdavake kue Siti rekords, fabrike za tampanje CD i DVD izdanja, avio-kompaniju Er Pink, velikog filmskog studija PFI u imanovcima i fabrike vaka Strong. 21. Volfgang Iinger, predstavnik EU u posrednikoj trojci Kontakt grupe koja je sainila izvetaj o pregovorima o Kosovu za generalnog sekretara UN. Trenutno je ambasador Nemake u Londonu, 1995. godine je uestvovao u pregovorima u Dejtonu kojima je okonan rat u Bosni. Od 2001. do 2006. bio je nemaki ambasador u Vaingtonu. U vreme sukoba na Kosovu 1999. godine Iinger je bio dravni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova. Krajem 2000. je izjavio da je za sada status Kosova dovoljno regulisan Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN i da nema povoda da se tu neto menja. 22. Rade Bulatovi28, prvi strani dravljanin direktor srpske slube bezbednosti (Bezbednosnoinformativne agencije) je prole godine na pitanje kolika je njegova plata odgovorio, kao to je odgovarao i skuptinskom Odboru za odbranu i bezbednost - to je dravna tajna. Na poloaju direktora BIA ostao je i nakon parlamentarnih izbora, mada su analitiari tvrdili da to nee biti mogue, jer je viestruko kompromitovan. esto se pominje po aferam..., a optuuju ga da je 2005. godine naredio da BIA prislukuje poslanike Skuptine Srbije. General, MILAN ZARI prisustvovao je, kao pomonik ministra odbrane SRJ, 50.-oj Generalnoj skuptini Atlantskog pakta u Rimu, 2. decembra 2000, u okviru pristupanja Partnerstvu za mir. Optunica Hakog tribunala protiv Miroslava Deronjia, u taki 2-3 (za ubistvo) navodi: 33. 9 maja 1992, Miroslav Deronji, u kapacitetu predsednika Kriznog taba Optine Bratunac izdao je nareenje za napad i spaljivanje Glogova... Tokom napada... pripadnici Teritorijalne odbrane Bratunca, ukljuujui... Milana Zaria..., uestvovali su u napadu na Glogovo. Nedeljnik Vreme objavio je krajem 2003. godine da su u toku pripreme za slanje srpskih snaga, veliine bataljona (250 ljudi) u Avganistan, gde bi trebalo da budu angaovani u vojnim operacijama protiv Al Kaide i Talibana pod komandom amerike armije i da je to bila ponuda predsednika vlade Srbije Zorana ivkovia tokom posete Vaingtonu. Tada se Savezno ministarstvo odbrane oglasilo da pitanje komande nije reeno i da je general Milan Zari, naelnik ABHO, osoba koja e razgovarati sa Amerikancima. Poetkom 2005. godine, bivi ef Biroa Vlade Srbije za komunikacije Vladimir Popovi optuio je Vojsku da je uvala Mladia, navodei da je ef bezbednosti Gardijske brigade na Topideru, potpukovnik Branislav Puha, lan Drinske grupe VRS, lini telohranitelj Mladia poslednjih desetak godina. Napravio je greku u prezimenu i sledei dan ispostavilo se da se radi o Puhalu, ali su elnici Vojske negirali njegovo postojanje. Poto je objavljeno da je na suenju za atentat na premijera Srbije Zorana inia vojnik po ugovoru Sinia Glii svedoio da je 12. marta bio u kasarni "Topider" kada ga je pozvao kapetan Branislav Puhalo da ga odveze u Takovsku ulicu, Ministarstvo odbrane je navelo da B92 nije razumeo i da Puhalo postoji, ali da Ministratsvo ne zna gde on radi. U saoptenju se navodi da Puhalo nikada nije radio u Gardijskoj brigadi i u Vojnoj slubi bezbednosti. I doskora komandant Gardijske brigade Radomir osi izjavio je da zna za Puhala, ali da ga nije viao u Topideru. Meutim, delovi 46. logistike brigade, u kojoj Puhalo radi, nalaze se i u kasarni u "Toideru". Ta jedinica zaduena je za snabdevanje i obezbeenje Ministarstva odbrane i Generaltaba. Akcija skrivanja Mladia od Hakog tribunala poinje u junu 2002. U optunici podignutoj sredinom 2006 kao organizatora se navodi njegov roak, penzionisani pukovnik Vojske Republike
Od novembra 2000. do marta 2003. bio je savetnik za nacionalnu bezbednost Vojislava Kotunice, nakon to je kao korumpiran bio otputen iz ministarstva spoljnih poslova.
28

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

73

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Srpske Jovo ogo, nekadanji ef Biroa Vojske RS u Beogradu. ogo je Mladia dovezao do kasarne Gardijske brigade u Beogradu, iz jedne kasarne u Kraljevu. Potom Mladi biva smeten u stanu optuenog Ratka Vuetia u Ulici Pee Milosavljevia 24, na Beanijskoj kosi. Na toj adresi je Mladi bio mesec dana. Istraga je utvrdila da se do oktobra 2002. haki optuenik krio u iznajmljenom stanu kod Trnog centra Piramida na Novom Beogradu. Stanarinu i sve raune plaao je vojni pilot u penziji Stanko Risti. Mladi je odande prebaen na drugu lokaciju u Novom Beogradu, u Trei bulevar, a odatle u Crnotravsku, kod porodice Vaskovi. Optueni Ljiljana i njena deca su roaci Jove oga. Mladi se ponovo prebacuje na Novi Beograd, u stan sina optuenog Marka Lugonje, a zatim u Jurija Gagarina 134. Poslednji dan 2005. Ratko Mladi je proveo u Ulici Jurija Gagarina 118 na Novom Beogradu. Tada se Mladiu gubi trag. Drugo optinsko javno tuilatvo tvrdi da je taj stan preko oglasa iznajmio optueni bivi major vojne slube bezbednosti Stanko Risti. Penzionisani pukovnik VSCG, Jovo ogo, nakon pet meseci u CZ pod sumnjom da je Mladiev jatak, u intervjuu, 28. jun 2006, otkrio je ta je, po njemu, pozadina sluaja: Prava je istina da su sluaj "Mladievi jataci", iskljuivo s ciljem ouvanja svojih pozicija, osmislili i montirali lino Vojislav Kotunica, Rade Bulatovi i Dragan Joi, uz pomo dva najvea pijuna iz Republike Srpske, biveg ministra unutranjih poslova Darka Matijaevia i direktora policije Dragomira Andana. itav "sluaj" proglasili su "dravnom tajnom" da bi prikrili svoju ulogu i uee u "sluaju general Mladi"... Kljuna linost u vezi sa statusom i zatitom generala Mladia od oktobra 2000. do poetka 2005. godine bio je Vojislav Kotunica. itav taj period on to nije radio iz ubeenja i patriotskih razloga, ve iskljuivo iz linih interesa. Dok je na elu Vlade bio Zoran ini, Kotunica, kao predsednik SRJ i glavnokomandujui u Vojsci, lino je odobravao zatitu i pomo generalu Mladiu, a potajno, preko svojih ljudi, vrio je pritisak na Vladu da ona "mora ispuniti svoje obaveze prema Hagu". Cilj je bio prinuditi inia da krene u hapenje generala Mladia, da doe do sukoba i krvoprolia, ime bi ga dalje kompromitovao, a i reio problem za koji je on bio ubeen da se "jednom mora reiti". Istovremeno je kod neobavetenih ljudi o sebi pravio lanu sliku kao o patrioti, a od svega toga on i njegova partija imali su i neposrednu materijalnu korist, jer su pod vidom "pomoi onom oveku" od dobrostojeih pojedinaca i preduzea, gde su bili njihovi ljudi, uzimali nemala finansijska sredstva za svoje potrebe. Radi istine treba rei da Zoran ini nikada ozbiljno nije o tome razmiljao, to mogu da posvedoe najvei funkcioneri iz Republike Srpske, s kojima je tada kontaktirao i kojima je otvoreno govorio da "kad je u pitanju general Mladi, treba nai nain da se to nikada ne desi". Takoe, preko svojih najbliih saradnika nudio je reenje kako da se to realizuje. Oni su ivi i mogu da to posvedoe. ta se promenilo kad je Kotunica doao za premijera? Pravilnije bi bilo rei - kad su ga postavili. On ponovo polazi od stava da se to pre ili kasnije mora zavriti, samo je stvar procene kad mu je to najisplativije. Drugi problem je bio kako obezbediti uslove da on lino i njegova partija ostanu isti, da formalno, u javnosti, prikriju svoju stvarnu ulogu. Prvo pitanje je reeno polovinom 2005. odlukom da je to najbolje zavriti do kraja te godine, jer "do izbora ima jo dve godine", dovoljno vremena da se to zaboravi i medijski opravda, a poeni koji bi se tom prilikom uknjiili, kao to su pribliavanje evroatlantskim integracijama, bili bi dovoljni da se javnosti zamau oi. Drugi problem reen je na nain na koji se u realizaciju zadatka uvlai Vojska, koja bi kao formalno nestranaka institucija bila izvrilac tog prljavog posla. Zato je na elo Ministarstva odbrane doveden Zoran Stankovi, koji se posle njegovog iznenadnog penzionisanja osetio lino uvreenim i koji je ve i samoinicijativno ponudio svoju "dobru uslugu" Karli del Ponte i nekim zapadnim ambasadorima. Sve se poklopilo i realizacija je mogla da pone. Imate li dokaze za optube na Kotuniin raun? Postoje svi materijalni dokazi i njih u izneti na suenju, pod uslovom da bude javno. U suprotnom, ni ja ni moja odbrana neemo pristati na bilo kakvo suenje... Evo, nedavno je i u Savetu bezbednosti UN reeno da su dobili dokumentaciju od zvaninih organa iz Srbije iz koje je vidljivo da je general Mladi zvanino penzionisan u maju 2002. godine. Istina je da je general Mladi bio aktivni general-pukovnik VJ do marta 2002. godine, kad je u dogovoru Vojislava Kotunice i tadanjeg rukovodstva RS reen nain njegovog penzionisanja i njegov dalji status. Utvreno je, o emu je uredno obaveten Hag, da je general Mladi i posle toga nastavio da koristi vojne objekte i usluge VJ.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

74

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Pukovnik ogo postavio je nekoliko indikativnih pitanja za srpskog premijera Kotunicu: Ko je mogao da odobri i naredi da general Mladi koristi vojne objekte? Da li ja ili ova deca koju su pohapsili kao taoce? Da li su to bile nae privatne kasarne i da li smo mi bili nadreeni silnim generalima? Ko je, kada i pod kojim uslovima zamolio generala Mladia da napusti vojne objekte i promeni lokaciju? Ko mu je obezbedio uslove i sredstva za promenu lokacije? To su pitanja na koja mora odgovoriti Vojislav Kotunica. Da li je tano da se sve do 2005. godine Zoran Stankovi, sada jedan od glavnih progonitelja, viao s generalom Mladiem, dok dok je od toga imao neposrednu korist? 21. septembra 2006. na Aerodromu Nikola Tesla spreen je beg Marka Lugonje. Penzionisani oficir Vojske RS je u poslednjem trenutku izvuen iz aviona na liniji za Moskvu. On je bio jedan od najbliih Mladievih saradnika, kome je trebalo da pone suenje za pomaganje. Lugonji se stavlja na teret da ga je skrivao u svom stanu. - 2006. general Milan Zari je zamenik naelnika Generaltaba, Zdravka Ponoa, koga je lino Boris Tadi progurao na to mesto - 10 maja 2007. general Milan Zari uestvovao je na Savetu Evro-Atlantskog Partnerstva u tabu NATO, u svojstvu Stalnog vojnog predstavnika Srbije - 2008. godine Stalna misija Republike Srbije pri OEBS i drugim meunarodnim organizacijama u Beu: ef Misije Miroslava Beham, ambasador Zamenik efa Misije Zdravko Tuvi, ministar savetnik Vojni savetnik Milan Zari, general Savetnik Miodrag Paneski Prvi sekretar Marija Trifunovi-Ljubojevi Trei sekretar Marina Milanovi-Ili Menader kancelarije Branislav Zdravkovi 11.02.2009. general pukovnik Milan Zari je direktor Instituta za strateka istraivanja Sektora za politiku odbrane Ministarstva odbrane Srbije. 23. Riard Vi, od 6. novembra 2007. godine generalni direktor US stil Srbija iz Smedereva, najveeg izvoznika srpske privrede koji je prole godine izvezao elik u vrednosti od 664,6 miliona evra u 80 zemalja sveta. Vi istie da je namera ovog giganta, koji poseduje i pogone u apcu i Kuevu, da stvori uslove kako bi tokom 2008. godine proizveo 2 miliona tona elika. Od 2003. do 2007, US stil Srbija je investirala preko 200 miliona dolara u pogone... 24. Danko uni, na godinjoj skuptini srpskog poslovnog kluba Privrednik, ije je sedite u po tajnovitosti ve uvenoj vili u ekspirovoj ulici na Dedinju, Danko uni je ponovo izabran za predsednika kluba privredne elite ove zemlje. uni je nekadanji potpredsednik Savezne vlade, prvi ovek Dilojta za Srbiju i region, suvlasnik TV Avala i Eki investmentsa. 25. Tomislav Nikoli, najozbiljniji protivkandidat 29 Borisu Tadiu za predsednika Srbije. Nikolievu kampanju radi amerika firma Kvin Gilespi & asosijets, koja u Vaingtonu vai za jednu od najmonijih. Oni su savetovali Nikoliu da bude meki i...Nikoli je oko SRS uspeo da okupi vie simpatizera nego Vojislav eelj. 26. Radovan Jelai, stabilan dinar, rast deviznih rezervi i prevremena otplata duga Meunarodnom monetarnom fondu u martu 2007. godine, najznaajniji su rezultati koje je Narodna banka Srbije, kojom rukovodi guverner Radovan Jelai, zabeleila prethodne godine. NBS e biti spremna da prema potrebi dodatno pootri mere koje bi bile u funkcije spreavanja rasta inflacije..., kae Jelai. Roen je u selu Baja u Maarskoj, Ekonomski fakultet zavrio je u Beogradu. Bio je najmlai guverner Narodne banke Jugoslavije. 27. Peter Mati, vlasnik kompanije MPC koja zapoljava oko 1.200 ljudi, bogata je ija fotografija nije objavljena ni u jednom mediju. Procene upuenih kau da spada meu pet najbogatijih ljudi u Srbiji. Vlasnik bive zgrade CK na Uu zida oping mol od 131.000 kvadrata u
29

Ve je jednom bio poraen u drugom krugu izbora za predsednika Srbije, od Borisa Tadia.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

75

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Beogradu. U njegovom posedu su Imo centri, zgrada BIGZ-a, robne kue Planet u Beogradu i Ni, poslovna zgrada u Novom Beogradu... U knjizi roenih upisan kao PETER MATI, vlasnik i predsednik "MPC holdinga", jedan je od desetak najbogatijih biznismena u Srbiji. Za razliku od svojih kolega, Mati nikada nije dao intervju, niti je njegova fotografija ikad objavljena. Navija za Crvenu zvezdu, ali je dobar prijatelj s generalnim sekretarom Partizana arkom Zeeviem. Zaradio je ogromne pare na vercu cigareta, i on to ne krije, a cigarete i viski su i danas u asortimanu njegovih proizvoda. Roen je u Mariboru septembra 1966. godine. Majka i otac su mu stomatolozi. Iz mladalakog perioda upamen je kao najbri voza motora od ibenika do Benkovca. Naime, Mati je vrlo kratko iveo u Sloveniji. Roditelji su se preselili u Benkovac, gde i on ostaje sve do pred sam rat. Svoju privatnu firmu MPC osnovao je 1989. godine u Hrvatskoj, ali ju je dve godine kasnije preregistrovao i u Beogradu. Mati je prvi veliki biznis napravio kad je pokrenuo lanac maloprodaje sa Italijom. Druini srpskih biznismena, koji su tokom tranzicije pokupovali vei deo srpske privrede, pridruio se do marta 2007. godine i Petar Mati, koji je za 330 miliona kupio BIGZ. Kao vlasnik kompanije MPC Mati se svrstava meu 10 najbogatijih ljudi Srbije. Zakupom tri hektara zemljita na beogradskoj Autokomandi, Petar Mati, vlasnik MPC holdinga, osujetio je plan najbogatijeg oveka u Srbiji Miroslava Mikovia da na tom mestu, izmeu nikog autoputa i Bulevara osloboenja, izgradi trgovinski centar sa dve poslovne palate. Mikovieva "Delta" e morati da se zadovolji samo oping molom, koji e graditi na svom delu. Petar Mati kupio je sarajevski hotel Holidej in (Holiday Inn) od austrijske kompanije koja je taj hotel privatizovala 2003. Mati je jedan od deset najbogatijih srpskih biznismena koji nikada nije dao intervju, niti je fotografisan. Ko je, pre nekoliko godina kupio zgradu CK SKJ, na novom Beogradu. Ovo zdanje izgraeno iz sredstava lanarine koju su plaali lanovi SKJ, posle odranog 14. kongresa obnove, po svim pravnim normama treba da je u posedu Saveza komunista Jugoslavije. Meutim, lanovi ove organizacije, prvo su brutalno izbaeni od strane JUL-a, a potom, pre nekoliko godina, objavljeno je da je kupac zgrade MK Komerc iz Novog Sada. Pitanje vlasnitva nad ovom zgradom i dalje je pred odgovarajuim sudom u Srbiji, ali poto se stalno odlae donoenje presude, ova politika organizacija se obratila i Evropskom sudu u Strazburu. Karakteristino za ovu, i mnoge druge transakcije, gde je u dosta sluajeva drutvena imovina prodavana za veoma male iznose je, da se esto ne zna ko je stvarno kupac, ko stoji iza firmi sa kojekakvih ostrva. Tek e se izgleda saznavati i da iza onih koji se pojavljuju kao kupci, stoji neko drugi. U svemu tome bitno je da se drutvena imovina i dalje prodaje za male iznose krenjem Ustava, jer su u istom svi oblici svojine ravnopravni. Umesto toga, drutvena svojina je degradirana, te unapred proglaena za neprofitabilnu i kao takvu poeli su je "ariti" i prodavati... Da li su to moda seljaci, posednici manjih imanja - do 10 hektara zemlje? Da li e, zbog "uspenosti" buduih veleposednika, navedeni zemljoradnici, ponovo postati bezemljai, pa kao takvi, sa komadom hleba u torbici, na rad kod novih zemljoposednika? Konzorcijum koji ine MPC kompa-nija, Internenel trejding partners iz Londona, MK Komerc iz Novog Sada i Union intertrejd LTD sa Devianskih Ostrva dobio je pravo da za 300 miliona dinara otkupi u bomba-rdovanju oteenu zgradu Poslovnog centra "Ue" i tu izgradi biznis kompleks. Matieva firma je poela sa izgradnjom oping centra od 120.000 kvadrata uz zgradu CK. Taj centar e biti duplo vei od Mikovievog i najvei na Balkanu. Graen je po uzoru na amerike centre, ak su ga Amerikanci dizajnirali. Centar e kotati 120 miliona evra, a bie izgraen uz pomo "sindiciranog kredita", jedinstvenog kredita kojeg daje vie banaka, uz podrku jednog od stubova finansijskog kraha svetske privrede, Meril Lin. Prvi je prodavao italijanske cipele u Benkovcu, Zadru i ibeniku, a kasnije je snabdevao itavu Dalmaciju. Mati u Beograd dolazi pred poetak rata, 1991. godine. Dobro upueni tvrde - sa legitimacijom tajne policije! U vreme sankcija najunosniji biznis bio je sa naftom, cigaretama i stranim piima. Petar Mati otvara etiri fri-opa. O tome ko je tada mogao da se bavi ovim poslom, govori i podatak da je jedan od vlasnika ovih prodavnica na graninim prelazima bio i Marko Miloevi, sin predsednika. A jedna od prvih prodavnica koju je otvorio nalazila se u blizini amerike ambasade.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

76

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Mati je bio blizak i sa srpskim premijerom Mirkom Marjanoviem, a firmu "Progres" jo uvaju ljudi iz Matievog obezbeenja. Promenu vlasti 2000. godine Mati je doekao spremno, i uz pomo Zorana Janjuevia nesmetano nastavio svoj posao. Kupuje fabriku arapa "Partizanka" i tu gradi apartmane. Na Novom Beogradu, u ulici Duana Vukasovia, gradi novi trni centar. U Knez Mihajlovoj kupuje "Elektrotehnu" i pretvara je u robnu kuu "Planet". Za 2.600 kvadrata platio je 4,5 miliona evra. Strunjaci, tvrde da bi najnia realna cena bila izmeu 15 i 20 miliona evra. Ali, "privatizacija" je izvedena uz podrku vlasti. Sa Miodragom Kostiem, Mati kupuje zgradu biveg Centralnog komiteta, i prodaje Slovencima, a potom kupuje celu zgradu. Na Novom Beogradu, Mati je izgradio nov, supermoderan poslovni objekt. Jedna od investicija je servis "Sitroen" servisa, u koji je, sa Milijom Baboviem, uloio 4 miliona evra. Poslovnu karijeru Petra Matia pre osam godina nakratko je prekinuo 41 dan u pritvoru, od 28. aprila 1998. godine. U obrazloenju reenja o hapenju pie da postoji osnovana sumnja da je utajio porez u visini od tri miliona dinara. 28. Aleksandar Vlahovi, poslanik Demokratske stranke, suvlasnik Eki investments. Bio je ministar za privredu i privatizaciju u vladi Zorana inia, a pre toga partner u Dilojt i Tu. lan je Udruenja amerikih procenitelja, Meunarodnog udruenja raunovoa, UO Erste banke, Saveza ekonomista Srbije, Beogradske privredne komore i predsednik SD Crvena zvezda. 29. Radomir ivani, vlasnik Verano motorsa, kupac Robnih kua Beograd, za koju je platio 360 miliona evra. Ovaj beogradski biznismen, poznat pod nadimkom Baja Plavi, pobedio je u nadmetanju Miroslava Mikovia, Filipa Ceptera, Petera Matia, Miodraga Kostia... Iza njegove kupovine stoji grki investicioni fond Marfin. 30. Stanko Suboti Cane, nalazi se na 96. mestu najbogatijih ljudi jugoistone Evrope. Od kada je za njim 15. juna raspisana Interpolova poternica, nalazi se van Srbije. Osumnjien je da je voa jedne od organizovanih grupa koje su se devedesetih bavile meunarodnim vercom cigareta. 31. Dragan Joi30, ministar unutranjih poslova Srbije u kabinetu Vojislava Kotunice. I dalje ne eli da kae o emu su on i Rade Bulatovi razgovarali s Miloradom Lukoviem Legijom u noi njegove predaje, i zato nije potovana zakonska procedura. Tabloid 135, 23.08.2007. Dragan Joi roen je u Beogradu, gde je diplomirao na Pravnom fakultetu. Posle diplomiranja privatno se bavio pravom. Trenutno je potpredsednik Demokratske stranke Srbije, iji je lan od osnivanja. Bio je poslanik u Skuptini Srbije i odbornik Skuptine grada Beograda. Kada je postavljen na mesto ministra unutranjih poslova, nekoliko medija objavilo je da je 1981. godine bio umean u pljaku kioska i zbog toga osuen na uslovnu kaznu od est meseci zatvora. U ovu kaznu uraunata je i osuda zbog krivinog dela uestvovanja u tui, kada je sa svojom bandom uleteo na privatnu urku i tom prilikom jedan mladi izgubio oko. Potvrdio je pisanje tih medija pravdajui se mladou. Zbog njegovog drugog mandata Srbija je bila pola godine bila bez vlade i na ivici otvorene diktature, vladavinom uredbama. Bio je pripravnik u advokatskoj kancelariji Vladana Batia, koji se trudio da od njega napravi advokata i oveka. Joi mu je grubo okrenuo lea. Kada je Vladan Bati privoen u prostorije UBPOK i zadran pod optubom da je, navodno, zloupotrebio slubeni poloaj, iste veeri oglasio se ministar Joi, i na vanrednoj konferenciji za tampu saoptio da je policija otkrila Batieve zloupotrebe, i da nastavlja intenzivnu istragu. Ve sutradan istrani sudija, na predlog javnog tuioca, oslobodio je Batia odgovornosti. Potpredsednik DSS, narodni poslanik u tri mandata, i predsednik Odbora za bezbednost, sve je to Joi bio, samo nije velika politika zvezda. Bio je potpredsednik Skuptine Beograda u vreme Radmile Hrustanovi. Ona se alila kako tog oveka ne via i ne zna kako izgleda, a konano,
U dilemi da li je umesno iznosimti primer Dragana Joia, koji je, na alost, teko povreen, opredelili smo se da ostavimo ovaj prilog (publikovan dok nije bio povreen) jer je gospodin Joi, na sreu, iv i pri zdravoj pameti i u stanju da odgovori.
30

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

77

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


kad ga je zapamtila, zakazivala je bezuspene sastanke s njim. I ona je, kao i Vladan Bati, spremna da se zakune kako Joi ispija otra pia u kafanama u radno vreme ali i posle njega. Kad su ga mediji prozvali zbog obijanja trafika, prekorio je javnost: Kako moete da me pitate za trafiku a Hilandar gori?. Tako tragikomino zapoee svoj prvi mandat. U prvih pola godine na mestu ministra unutranjih poslova smenio je 18 naelnika sekretarijata i 15 naelnika uprava policije. Oito, bez jake podrke u tvrdim strujama, posluio se angaovanjem svojih drugara iz mladosti, zapoljavajui ih u policiji uprkos kriminalnim dosijeima. Ivana ivkova je najpre zaposlio u Upravi za obezbeenje a potom u Specijalnoj antiteroristikoj jedinici. ivkov je registrovan kao prodavac oruja. Bio je u Joievoj grupi na Zvezdari. Izazvao je pometnju u redovima policije, kada je na mesto smenjenog hakog optuenika Sretena Lukia postavio potpukovnika Miroslava Miloevia. Ispostavilo se da je veina rukovodilaca koje je ministar Joi doveo na kljune funkcije, radila je u Odeljenju unutranjih poslova Zvezdara. Na ovoj teritoriji je, kao mlad, ordinirao i Dragan Joi. U njegovoj kriminalnoj grupi, koja se bavila deparenjem i obijanjem trafika, bio je i Zoran Amidi, zvani Lole. S njim je Joi, nakon razbijanja njihove grupe, pobegao u Nemaku, gde su nali utoite u grupi Ljube Zemunca. Loleta je ministar Joi zaposlio u Nacionalnoj tedionici Srbije. Umesto smenjenog komandanta andarmerije Gorana Radosavljevia Gurija, postavio je svog roaka Borivoja Teia, koga je preuzeo iz Gardijske brigade Vojske Jugoslavije. Imenovanjem Suzane uleji na mesto naelnika Uprave za ljudske resurse, Joi je poeo da pljaka fondove ministarstva, nabavljajui opremu, oruje, vozila i odevne predmete za potrebe policije. Gospoa ulaji je iz Zrenjanina. U policiji je njen karton debeo. esto se tukla sa svojim muem, od koga se razvela, a Joi ga je potom penzionisao na mestu naelnika OUP Vraar. General Suzana ulaji ostae upamena i po nesvakidanjem potezu. U prostorijama Okrunog zatvora u Beogradu potpisala je ugovor o kupovini opreme od zrenjaninskog biznismena Mileta Dragia, koji je bio uhapen jer je Vojsku Jugoslavije trebalo da ojadi za 250 miliona evra. ulajika mu je dala posao dok je on bio u pritvoru! Taksistu Vladimira Jakovljevia, poznatijeg kao Vlada Klej (lini taksista Vojislava Kotunice do dolaska na vlast), s kojim se druio dok je i sam bio taksista, Dragan Joi primio je u policiju, i pored injenice da je vie puta krivino osuivan. Unapredio ga je u in majora, a potom postavio za naelnika Uprave za zajednike poslove MUP-a Srbije, u inu pukovnika. Svog paenoga, Mladena Kuribaka, naelnika Odeljenja unutranjih poslova u Kovinu, postavio je za naelnika Uprave policije MUP Srbije, a Nikolu Popovca, komandira ove policijske stanice, za naelnika Uprave policije Policijske uprave za grad Beograd. Naelnik Uprave za ljudske resurse doveden je iz Smedereva, da pokrije kriminal svoje roake Sneane uleji i ministra Joia. Dejan Mati je diplomirani ekonomista, a u MUP-u Srbije zasnovao je radni odnos 2003. godine. U Smederevu je radio u preduzeu Fagram, a potom u Metalimpeks, preduzeu za trgovinu otpadnim materijalom. Ministar policije najvie ima poverenja u ljude s gresima. 36 rukovodilaca u Ministarstvu unutranjih poslova, koje je zaposlio ministar Dragan Joi, ne mogu po Zakonu o policiji obavljati poslove u ovom ministarstvu. Iako po zakonu o policiji njome rukovodi direktor policije, Joi dri sve poluge rukovoenja. Ministar Joi je agresivno primitivan ovek. Okruen je svitom telohranitelja, odlazi u lovita, opija se do besvesti, i pravi terevenke vikendima. Narcisoidan je, i stalno u paranoji da ga prijatelji izdaju. Sukobio se s generalom Miroslavom Miloeviem, koji je u jednom trenutku odbio da izvrava Joieve naloge o progonu policajaca. General je odbio da uestvuje u pljakanju fondova u MUP-u i da potpisuje lane fakture, kao i reenja o otputanju policajaca i inspektora. Da bi predupredio organizovanu pobunu u policiji, ministar meseno donese i po stotinu reenja kojim inspektore i policajce iz jedne policijske stanice alje na rad u prigradske optine, a policajce iz prigradskih policijskih stanica u Beograd. Ministar je naroito osetljiv na sindikalno organizovanje policajaca. Naredio je da se otpusti predsednik Nezavisnog sindikata policije Miloslav Vasi, a nakon trajka policajaca, sve lanove rukovodstva ovog sindikata premestio je u unutranjost. Za efa unutranje kontrole postavio je Dragoljuba Radovia, roaka Kotunine ene. Inspektori kriminalistike policije klone se da istrauju teke kriminalne prestupe, jer ministar Joi pokriva sve tajkune. Posebno ogorenje ponaanjem ministra je u Slubi za borbu protiv organizovanog kriminala. Najvei broj krenja zakona tajkuna pretoen u krivine prijave, ministar

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

78

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Joi zahteva da budu fiokirane, ili ih, preko specijalnog tuilatva, stavlja ad akta. Unizan je pred Miroslavom Mikoviem. Od njega dobija stotine hiljada evra apanae, koje mu Mikovieva svita prenosi na inostrane raune. Veina organizovanih grupa u izvrnoj vlasti i vrhovima politikih stranaka debelo plaa ministra Joia. U sukob je ministar doao i sa smirenim ovekom, svojim roakom Borivojem Teiem, komandantom andarmerije. Joi je, neovlaeno, Protivteroristiku jedinicu andarmerije izdvojio iz njenog sastava i odluio da on lino njome komanduje. Po zakonu o policiji, svim policijskim slubama rukovodi direktor policije. Direktor policije je iskusni policajac Milorad Veljovi, ali se ministar protivzakonito mea u rad organizacionih jedinica policije. Na sastancima kolegijuma Joi vrea prisutne, ponaajui se kao uliar. Kada mu naelnici kriminalistikih policija podnose izvetaj o otkrivanju velikih pljaki srpskih oligarha, Joi kae - nemojte to nikome da kaete, ima Voja da me kara. Odeljenje za privredni kriminal Policijske uprave za grad Beograd podnelo je krivinu prijavu protiv bivih rukovodilaca EPS-a. Na ovoj krivinoj prijavi radilo se po nalogu zamenika okrunog javnog tuioca u Beogradu. Postojao je i nalaz Gradskog zavoda za vetaenje u Beogradu, koji je vetaio poslovanje direktora EPS-a po nalogu istranog sudije Neboje ivkovia. Na elu ovog odeljenja bio je mafija Dragoljub Radovi, roak Kotuniine slubene ene. Kada je on unapreen, inspektori ovog odeljenja, na elu s Petrom Damjancem i v.d. naelnikom Dejanom Svilarom, podneli su tuiocu i zvaninu krivinu prijavu. Ministar Joi, koji otvoreno, za velike pare, slui svom sunarodniku Vojinu Lazareviu, odmah je reagovao penzioniui inspektora Damjanca, a naelnika odeljenja je poslao, po kazni, na rad u Obrenovac, i pokrenuo propagandu s ciljem da umesto elektroprivredne mafije, uhapsi inspektore koji su ih prijavili tuilatvu. Supruga ministra policije, gospoa Milana Joi, postavljena je za direktora Zavoda za zatitu kulturnih spomenika u Beogradu. Svuda u svetu je nezamislivo da supruge ministara dobijaju rukovodea mesta u javnim preduzeima... Zbog muevljeve zauzetosti, Milana Joi odala se ivotu. Tahir Hasanovi uspeva da dobije razne dozvole na zgradama pod zatitom drave. Milana tera mua da pezi pred Tahirom. Penzionsiani agent Mosada Meir Avital prenosi u strane banke pare branog para Joi. Dragan Joi je jedan od retkih ljudi koji su s Vojislavom Kotunicom na ti. Oni koji ih bolje poznaju, pamte da je premijer imao strasnu vezu sa svojim ministrom policije. Ne postoji gadost i kriminal koji ministar Joi uini, da premijer Kotunica to ne opravda. U Belanovici se premijer sastaje s glumcem Tikom Arsiem, Joiem, Dejanom Mihajlovim i Aleksandrom Nikitoviem. Ludo se provode, a o tome svedoe kamere vojno-bezbednosne slube. Ministar Joi javno proziva vladu SAD zbog odnosa prema Srbiji i njenim nacionalnim interesima. Bolje upueni znaju da ministar Joi nije izlazio iz pantalona bivem amerikom ambasadoru u Beogradu Majklu Poltu. Ulagivao mu se, a Polt je uspeo da izdejstvuje da srpska specijalna jedinica (SAJ) obavi vebu oslobaanja talaca koji su navodno uzeti u zgradi ambasade. Bio je to prvi sluaj da je policija zemlje domaina ula u neku zgradu amerike ambasade u njenoj istoriji. Kao predsednik Odbora za bezbednost 2001. godine, u vreme pobune crvenih beretki, Joi je neko pismo Milorada Ulemeka Legije tumaio kao vojniko pismo. Nakon to je poelo suenje Ulemeku, kada su u sudnici poeli da se pojavljuju mladii u majicama sa oznakama JSO, od kojih su neki bili aktivni pripadnici andarmerije, Joi je izjavio: To je ipak ratna jedinica, a njihov odnos bih shvatio kao odnos prema jedinici koja je nosila pijetet nesalomive jedinice, to je odnos potpune vezanosti i oduevljenja. Dragan Joi je pomenut je u transkriptu razgovora Dejana Milenkovia Bagzija i advokata Biljane Kajgani kao uesnik pokuaja da se Bagzi nagovori da lano optui nevine ljude za ubistvo biveg radnika RDB Momira Gavrilovia. Joi smanjuje unutranju kontrolu rada policije. Njegove komunikacije s medijima su skoro nikakve. Ministarstvo unutranjih poslova nema portparola, a konferencije po potrebi, dri ministar Joi. Upravo Joi je podrao zahtev SRS da se iz predloga Zakona o policiji izbaci odredba po kojoj policija moe objavljivati informacije na zahtev pojedinaca i zameni novom po kojoj policija na zahtev pojedinaca, neposredno ili putem sredstava javnog obavetavanja, informie o dogaajima i pojavama iz svog delokruga koje su od interesa za javnost, kao i merama koje se tim povodom preduzimaju. Prenagljeno informisanje koje predstavlja odreenu kakofoniju informacija, moe da teti pogotovo MUP-u i, uopte, pravosuu, jer moe da bude diskreditacija ljudi bez osnova, ree Dragan Joi.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

79

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Svi pripadnici zemunskog klana, osim Miloa Simovia, Legije koji se predao i Dejana-Bagzija Milenkovia koga su Grci uhapsili, i dalje su u bekstvu. Ubijen je jedan zatieni svedok u procesu za inievo ubistvo. Joi je toliko daleko od stvarnog obrauna s organizovanim kriminalom u Srbiji, da mu se ovde nema ta zameriti. On naprosto ne sme dalje od elja i potreba svojih politikih nalogodavaca. 32. Velimir Ili, ministar za infrastrukturu i lider Nove Srbije, i jedan od kandidata na predsednikim izborima. Ne odustaje od svoje teke retorike, pa je tako na predizbornom skupu rekao da je dobro to se predsednik LDP edomir Jovanovi kandidovao za predsednika, jer e se na taj nain posle 20. januara tano znati koliko u Srbiji ima narkomana. Bio je gradonaelnik aka, prvi opozicioni gradonaelnik u unutranjosti Srbije u reimu Slobodana Miloevia. Ima velike operativne zasluge za petooktobarske promene 2000. 33. Dejan Cvetkovi, generalni direktor Mikrosoft softvera u Srbiji, i predsednik Amerike privredne komore u Beogradu koja okuplja predstavnike najveih stranih kompanija u Srbiji. 34. orije Nicovi, vlasnik preduzea Irva kupio je u protekloj godini poljoprivredni kombinat Beej, drugi po veliini u Srbiji, posle dravnog PKB, po ceni od 30,1 milion evra. Druga velika Nicovieva kupovina u 2007. bila je konfekcija Prvi maj iz Pirota za 1,7 miliona evra. Hteo je, ali nije uspeo da kupi Si markete od Simpa. ORIJE NICOVI je roen 1951. godine u Kolainu. Srednju kolu je zavrio u Pei, a Pravni fakultet u Beogradu, gde je i magistrirao. Po zavretku Pravnog fakulteta, orije Nicovi poeo je da radi u Narodnoj banci Jugoslavije. Vrlo brzo je umesto pravnim poeo da se bavi ekonomskim poslovima. kolovao se i obuavao za dilera i brokera. Boravio je i radio nekoliko godina na vodeim svetskim berzama, od Njujorka i Londona, do Ciriha i Tokija. Pohaao je brojne edukacije za dilersko-brokerske poslove u vie vodeih svetskih banaka. Bio je sekretar Udruenja brokera i dilera Srbije i lan Saveta Svetskog udruenja dilera i brokera. U Narodnoj banci je preao put od dilera i brokera do generalnog direktora sektora za devizno poslovanje. Raspadom bive Jugoslavije 1992. godne, orije Nicovi naputa Narodnu banku i poinje da se bavi privatnim biznisom. U 1995. godini preuzima propalu Kapital banku i od nje za nekoliko godina pravi jednu trino orijentisanu i uspenu banku. 35. Drako Petrovi, generalni direktor Telekoma Srbija od 2000. Telekom je sponzor Fudbalskog, Odbojkakog i Teniskog saveza Srbije, fudbalskih klubova Partizan i Crvena zvezda, Olimpijskog komiteta, Novaka okovia i Jelene Jankovi... 36. Oliver Regl, predsednik izvrnog odbora Rajfajzen banke dobio je priznanje Naj bankar koje je asopis Ekonomist ustanovio za ukupne poslovne rezultate, etiko poslovanje i odnos prema konkurenciji i klijentima. Rajfajzen banka je do sada u Srbiji plasirala vie od milijardu evra. Proglaen je za bankara 2006. i bio je lan menaderskog tima ove banke u Srbiji od samog poetka, zbog ega je veoma vezan za Rajfajzen banku u Beogradu. Danas ova banka u Srbiji zapoljava 1.700 ljudi. 37. arko Zeevi, bivi generalni sekretar FK Partizan, koji je iz kluba otiao u septembru posle 22 godine rada, i dalje slovi za jednog od najmonijih ljudi srpskog sporta. Spekulie se da bi mogao da postane zastupnik Gasproma za Srbiju i da tu firmu namerava da promovie u glavnog sponzora kluba iz Humske. Za sada, Zeevi nije predstavnik Gasproma u Srbiji, ali je zaposlen u jednoj od sestrinskih firmi ove kompanije. Ni pria o planiranoj izgradnji stadiona nije zavrena, tako da postoji velika verovatnoa da bi Zeevi kroz sportsko drutvo mogao da bude ukljuen u jedan od najveih projekata Partizana. 38. Milka Forcan, potpredsednica Delte, najvee kompanije u regionu, istovremeno i najveeg centra moi u Srbiji. U Delti je punih 15 godina. Predlog za njeno postavljenje na mesto predsednice Saveta za brendiranje Srbije nije proao zbog odbijanja pojedinih lanova Saveta da se nau pod njenim vostvom. Zavrila je Ekonomski fakultet.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

80

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


39. Skip Bornhiter, generalni direktor Duvanske industrije Ni, iji proizvodi ine vie od polovine srpskog trita cigaretama. Usvajanjem akciznog plana CEFTA sporazuma, DIN, koja posluje u okviru kompanije Filip Moris moi e da osvoji nova trita na Balkanu i proiri izvoz. U poslednje etiri godine u DIN je investirano 600 miliona evra. 40. Ivica Todori, predsednik koncerna Agrokor, najvee hrvatske privatne firme, koja je vlasnik najveeg trgovakog lanca Konzum u Hrvatskoj, kao i supermarketa Idea u Beogradu. U Srbiji sarauje s mnogim privrednicima, i vlasnik je poslovnog prostora u Luci Beograd i u Novom Beogradu, zrenjaninskog Dijamanta... 41. Predrag Bubalo, ministar trgovine i usluga, jedini lan Kotuniine vlade sa privrednikim iskustvom. Kae da je sada pravi trenutak za ulazak ruskog kapitala na srpsko trite jer su na redu investicije u energetski sektor, ali i da privatizacije javnih preduzea Naftna industrija Srbije i Elektroprivreda Srbije ne moraju da budu obavljene u 2008. godini, kako mnogi navode. PREDRAG BUBALO roen je 1954. godine u Vladiinom Hanu. Doktorirao na Pravnom fakultetu u Novom Sadu. Od 2002. godine bio je generalni direktor livnice "Kikinda" u Kikindi. Reporter Kurira obiao je sve lokacije i dobio potvrdu da su komije viale ili Bubala ili lanove njegove porodice kako u razliitim periodima dolazi u "svoje" stanove. Zgrada u Bloku 29 u Novom Beogradu jedna je od najraskonijih i najskupljih u itavoj prestonici. Komije tvrde da je Bubalo kupio stan u centralnom ulazu broja 78. To su najskuplji stanovi u Beogradu, izmeu 150.000 i 200.000 evra. Druga lokacija na kojoj je vian Bubalo ili lanovi njegove porodice je Gospodar Jevremova ulica broj 2 na Dorolu. Veina komija potvrdila je da je Bubalo obitavao u stanu broj 2, u kojem je bio smeten Rukometni savez SCG. Vrata su okreena u belo, za razliku od vrata stanara preko puta, koja su vremenom poutela. Brava je nova, specijalna. Iznad vrata postavljen je mini-reflektor koji radi na senzor i kamera. Druga kamera, koja deluje prilino novo, stoji na ulazu u zgradu iznad interfona. Boidar urkovi, generalni sekretar Rukometnog saveza Srbije, naglaava da taj stan nije u njihovom posedu ve nekoliko meseci: Mi smo bili samo zakupci i vratili smo ga Diplomatskom stambenom preduzeu. Ne znam ta je dalje bilo s njim. S obzirom na to da samo DIPOS izdaje dravne stanove, zvanino smo proverili ko je vlasnik ovog stana i doli do otkria da je vlasnik Industrija ravnog stakla iz Paneva. Predsednik Upravnog odbora DIPOS Slobodan Kopanja bio je iznenaen: Odgovorno tvrdim da taj stan od oko 100 kvadrata nismo nikome izdali. Zavrili smo njegovo renoviranje i jo ga nismo ni stavili u ponudu. Jedino je mogue da vlasnik, drava Srbija, odlui mimo nas da taj stan izda ili proda. Bubalo navodno ima i stan u arkovu. Izvori tvrde da je bivi ministar kupio bar dva stana, od kojih je jedan u ulici Narodnog fronta, a drugi u Vuka Karadia. S druge strane, bivi ministar otezao je da se iseli iz dravnog stana koji je koristio. 24. novembra 2008. advokatski tim Stanka Subotia Caneta saoptio je da je Predrag Bubalo, u vreme dok je bio ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom, tokom 2004. godine, zatraio da mu Ambasada Nemake obezbedi sastanak s predstavnicima VAC, kako bi ih ubedio da raskinu sve ugovore sa Subotiem, navodei kao razlog optunicu protiv Subotia - koja je podignuta tek 2006. godine. 42. Dragan ilas, ministar bez portfelja u Vladi Srbije zaduen za nacionalni investicioni plan. Budet NIP za 2008. iznosi 47 milijardi dinara, a bie finansiran 971 projekat. ilas je najavio da e ove godine novana sredstva biti direktno rasporeena i lokalnim samoupravama, a da je 40 miliona dinara minimum koji e optine dobiti. ilas je bio direktor Narodne kancelarije predsednika republike i osniva Dajrekt medije, vlasnika televizijskih prava na prenose sportskih dogaaja i jednog od najveih oglaivaa u pisanim medijima. DRAGAN ILAS, se nakon izbora za gradonaelnika Beograda naao u sukobu interesa. Njegovim privatnim firmama je istog trenutka skoila vrednost. Slubena biografija gradonaelnika Beograda Dragana ilasa govori o mladom i uspenom oveku ija slava tee od 1991. godine i njegovog susreta sa Slobodanom Miloeviem u svojstvu predstavnika pobunjenih studenata

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

81

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


protiv ondanjeg reima. Neslubena biografija govori neto drugo. Neverovatno zvui da je ovaj ovek primljen u Demokratsku stranku tek 2004. godine, i da je odmah postao lan Izvrnog i Glavnog odbora. Sruio je niz optubi na vladu Zorana ivkovia iz pozicije simpatizera stranke, a zapravo lovca na visoku funkciju:"... 'Ajde da budemo potpuno iskreni. Vlada koju je predvodio g. ivkovi izgubila je poverenje graana i poslanika u parlamentu i zbog toga smo i imali prevremene izbore. Prema svim istraivanjima, rejting vlade i samog Zorana ivkovia je bio izuzetno nizak, a za posao koji sam ja radio apsolutno je nebitno koliko je on sam kriv za takvu situaciju. To je injenica i gotovo. Zato je sasvim logino da njegovo pojavljivanje u kampanji nije moglo doneti glasove listi DS - Boris Tadi. Pa i samo lanstvo stranke je to mislilo kada je trailo da nosilac liste ne bude ivkovi ve Tadi". Od te 2004. do formiranja Vlade Republike Srbije 2007. obavljao je funkciju direktora Narodne kancelarije predsednika Republike, a od maja 2007. do jula 2008. godine bio je ministar u Vladi Srbije zaduen za sprovoenje Nacionalnog investicionog plana. Prethodno je na Skuptini Demokratske stranke 18. februara 2006. izabran za lana Predsednitva za Beograda, a juna iste godine i za predsednika gradskog odbora. Svojevremeno je Dragan ilas tvrdio kako je prvi ozbiljan kapital stekao perui prozore u Londonu. Ve 2001. godine, Dragan ilas osniva firmu Dajrekt medija. Neto ranije, imao je marketinku agenciju Ovejn, sa kojom je uao u reklamni prostor medija u Srbiji. Nije ilas imao novac, nego su mu otvorili vrata medija. Od osnivakog uloga, ne veem od par hiljada evra, za nekoliko godina postao jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji. Tek 2005. godine osnovao je poslovni sistem, Multikom group, sa osnivakim ulogom od blizu 1,5 miliona evra, ili 49 % vlasnitva. U sastav Multikom group ula je njegova firma Dajrekt medija, i firma Emoun prodakn, koja ima licencu za sve "rijaliti ou" programe. Multikom group je osnovan 2005. godine, a osnivai su bili Dragan ilas, Dragoslav Ili i Neboja Gari. ilas je uloio oko 1,4 miliona evra, Ili 1,3 miliona, a Gari oko 200 hiljada evra. Multikom group je ve 2006. godine zaradio tano 55 miliona evra, ime je uao meu nekoliko najprofitabilnijih firmi. ilasova, Dajrekt medija u istom periodu imala je ukupan prihod oko 43 miliona evra. Deo Multikom group ine i Ovejn advertajzing i Sparkiventpromoun, iji je prihod 2006. godine bio oko etiri miliona evra. Tokom 2007. godine, ilas je zaradio 83,8 miliona evra, a prihod njegove kompanije povean je za skoro 50% u odnosu na 2006. godinu. ilas, zvanino, poseduje stan na Vraaru od 110 kvadrata, uteevinu od 799 evra i oko milion dinara, automobil "SAAB" iz 2003. i vlasnitvo u firmama Multikom (50%), BBDO Sarajevo (48%), MDI internacional Prag (28%). Njegova supruga ima kuu od 250 kvadrata na Senjaku i automobil Citroen C 3". Narodna kancelarija koju je osnovao Predsednik republike, a vodio Dragan ilas, pretvorila se u sprdnju sa graanima. Javnost nikada nije saznala da li je ova neformalna institucija reila neki ozbiljan problem zbog kojeg pate graani... ilas je, otvarajui irom Srbije ispostave Narodne kancelarije, stvarao paralelne odbore DS i irio svoju "bazu" koristei ovu budetsku ustanovu za linu promociju. Monopol koji danas ima nad medijskim prostorom u Srbiji poeo je da iri i na druge drave u regionu. Anemina Antimonopolska komisija ne moe ilasu nita. Njegova sloboda da bira koga e da reklamira stvorena je protivzakonito. Firma Dragana ilasa Dajrekt medija zastupa kompanije Telenor, Henkel, Bajersdorf Hamburg, Apatinsku pivaru, Bambi, Nektar, Loreal, Knjaz Milo, Podravka, tark, Kraftfuds, Delta DMD, Frikom, Imlek, Banka Inteza, Efes Vajfert, EFG Eurobank, Donson i Donson i mnoge druge. Dragan ilas je danas apsolutni monopolista u poslu oglaavanja,u Srbiji. ak 55% reklamnog trita Srbije nalazi se u njegovim rukama. Zato je ba ilas dobio pravo da prodaje televizijske sekunde na dravnoj televiziji, znaju njen bivi direktor Aleksandar Crkvenjakov, i sadanji, Aleksandar Tijani. Bilo je za oekivati da taj monopol ima na televiziji B92 iji je bio suosniva, ali doi u RTS sa monopolom u prodaji reklamnog prostora, mogao je samo neko ko je imao politike koncesije. Osim kontrole elektronskog prostora, novi gradonaelnik je ovek ije su graditeljske ambicije oigledne. uveni su njegovi televizijski obrauni sa Velimirom Iliem, u kojima ga je Ili redovno nazivao lopovom i prevarantom, razobliavajui njegove poslovne i politike manipulacije, koji su odjednom prestali. Niti Ili vie pominje ilasa, niti ilas progovara o Iliu.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

82

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Kad je Demokratska stranka izgubila na decembarskim izborima 2006. godine, Dragan ilas je podneo ostavku na mesto predsednika Gradskog odbora Demokratske stranke zbog loih izbornih rezultata. Posle mesec dana, jedini kandidat za ovu funkciju bio je opet Dragan ilas. Da li je Dragan ilas studirao na Mainskom, kako tvrdi) ili na Poljoprivrednom fakultetu (smer Poljoprivredne maine)? U Kotuniinoj vladi bio je ministar, a njegova supruga Milica, pomonik ministra, a ostali su i u Cvetkovievoj (Tadievoj), dodue kao razvedeni. Dnevnik "Kurir" je odluio da objavi ''detalje'' o slatkom ivotu i o razvodu Dragana ilasa od supruge Milice Delevi-ilas. Ministar je upotrebio svoj autoritet i sve podzemne veze, i ceo tira "Kurira" je iseen, a odtampano, nou, novo izdanje. Sa g. ilasom nema ale. 43. Ruica ini, samo povremeno se ukljuuje u aktivni politiki ivot Srbije, pre svega kroz podrku koju prua politikoj opciji Borisa Tadia. Prva je ena koja je dobila mesto broj 1 na izbornoj listi Demokratske stranke i lan je Predsednitva DS. Osniva je i predsednica Udruenja Prvo deca, a aktivna je i u organizacijama koje se bave problemima autistine dece. 44. Aleksandar Tijani, direktor Javnog servisa RTS, jedan od najpoznatijih novinara. Uspeo je da se izbori protiv obavezujueg uputstva RRA o prenosu skuptinskih zasedanja i preinai ga u preporuku. Uspeo je i da izdri estoke napade zbog obavezujue TV pretplate, ali i da znaajno podigne gledanost. Kua na ijem je elu uporno proizvodi gubitke. 45. Veselin Jevrosimovi, vlasnik kompanije Komtrejd smatra da e najvei poslovni uspeh njegove firme biti realizacija plana o izlasku na Londonsku berzu. Komtrejd je pokrenuo automatizovanu liniju za proizvodnju raunara, prve u Srbiji i jedinstvene u jugoistonoj Evropi. Jevrosimovi je odnedavno sponzor zagrebake Cibone, poto u hrvatskoj njegova firma Kripton sklapa LCD televizore, MP3 plejere i navigacione ureaje. Otvorio je firme i u Bostonu u SAD i Rijadu u Saudi Arabiji. 46. Bojan Pajti, potpredsednik DS i aktuelni predsednik Izvrnog vea Vojvodine. Jedan od najotrijih kritiara SRS i, kako kae, pogubne politike koju je ova stranka vodila. Takoe je insistirao da se obelodani ugovor o gradnji autoputa Poega-Horgo. Zbog toga je Vojvodina na ime koncesija traila 220 miliona evra. 47. edomir Jovanovi, lider Liberalno-demokratske partije, kandidat na predstojeim predsednikim izborima, bivi potpredsednik Vlade Srbije u vreme Zorana inia. Uspeo je da grupaciju oko svog LDP-a uvede u Skuptinu Srbije. 48. Volfram Mas, ambasador Nemake u Srbiji. Decidan je u oceni da su reavanje kosovskog problema i evropske integracije Srbije dva potpuno odvojena procesa. Tempo pridruivanja EU diktirae Srbija. Sigurno, podrka na tom putu nee izostati. Moda sam i zbog toga vei optimista kada je u pitanju budunost Srbije nego mnogi Srbi, izjavio je. 49. Branislav Gruji, predsednik Upravnog odbora kompanije PSP Farman holding iz Moskve, koja na tritu Rusije, zapadne Evrope i Srbije pravi obrt od oko 350 miliona dolara godinje. Klub privrednih novinara jednoglasno ga je proglasio za poslovnog oveka 2007. godine. 50. Rasim Ljaji, ministar za rad i socijalnu politiku najavio je da e penzije u Srbiji uskoro biti poveane, i da bi trebalo da bude promenjen nain na koji e se utvrivati visina penzija. Ljaji je i predsednik Koordinacionog tela za jug Srbije, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju s Hakim tribunalom i predsednik Sandake demokratske partije. 51. Stefanos Vafidis, prvi ovek Koka-Kola u Srbiji posluje od 1997. a trenutno ima vie od 1.500 zaposlenih i 5.000 poslovnih partnera. Vafidis je predsednik Helenskog poslovnog udruenja u Srbiji.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

83

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


52. Ivana Veselinovi, generalna direktorka Delta M grupe i neformalno trei ovek nae najvee kompanije. Donedavno je bila jedina ena lan kluba Privrednik. 53. Milan Rodi, vlasnik kompanije MB koja je prodala svoju Pivaru MB iz Novog Sada multinacionalnoj kompaniji Hajneken. Kapital novosadske pivare, prema podacima Agencije za privredne registre, procenjen je na oko 145 miliona evra. Kompanija MB poseduje i ugostiteljske objekte i robne kue. 54. Madlen Cepter, mecena umetnika, najvie u Francuskoj. Od 2003. dodeljuje evropsku knjievnu nagradu Madlen Cepter za roman pisca iz EU preveden i objavljen na francuskom. Vlasnica je prvog privatnog pozorita i opere Madlenijanum u Zemunu. 55. Slobodan Petrovi, generalni direktor Salforda, vlasnika najveih mlekara u Srbiji koji je kupio Bambi i fabriku okolade Banat. Komisije za zatitu konkurencije ispitivala je zastupljenost Salforda na tritu mleka, zbog sumnje da su monopolisti. 56. Bojan Radun, izvrni direktor kompanije Nektar iz Bake Palanke, regionalnog lidera u proizvodnji vonih sokova. Radun je jedan od najmlaih izvrnih direktora u zemlji. Od prole godine je lan Poslovnog saveta Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja. Istie da je Nektarov slogan nije svejedno postao njegov recept za uspeh. 57. Sulejman Ugljanin, predsednik optine Novi Pazar i lider Liste za Sandak, ije je predsednitvo najavilo je da e zajedno sa DSS i NS na predsednikim izborima podrati Velimira Ilia. Poznat je po zalaganju da Sandak dobije status republike, a za podele unutar islamske zajednice u Srbiji tvrdi da ih podstie ili preutno odobrava svetska antimuslimanska alijansa. 58. Svetlana Vukajlovi, prva ena na elu RZZO u istoriji. Za svog mandata proirila je listu medikamenata koje finansira Zavod i omoguila svim osiguranicima u Srbiji da se lee i na VMA. 59. Sajmon Grej, ef kancelarije Svetske banke u Srbiji. Odbor izvrnih direktora Svetske banke odobrio je Strategiju partnerstva za Srbiju za period 2008-2011. godina, prema kojoj e Svetska banka u naredne 4 godine u Srbiju usmeriti 600 miliona dolara. 60. Vlade Divac, proslavljeni koarka, skaut LA Lejkersa i funkcioner KK Real iz Madrida, osim uspenih humanitarnih akcija ukljuio se i u biznis, postavi vlasnik Voda vode. 61. Duan Petrovi, ministar pravde, potpredsednik DS i poslanik u Skuptini Srbije. 62. Rodoljub Drakovi, veinski vlasnik koncerna Svislajon-Takovo, jedne od vodeih firmi srpske konditorske industrije. Roeni brat Vuka Drakovia koji je van politike (Svi ljudi koji nisu ulazili u trezor Narodne banke, koji nisu bili vezani uz dravni aparat, koji nisu dobijali povoljne kredite, koji nisu nosili iz trezora dakove deviza, koji se nisu bavili alkoholom, naftom, cigaretama, drogama, prodajom oruja - oni su sauvali slobodu i mogli da posluju, izjavio je). Dragoljub Markovi ustupio je tron kralj jaja Rodoljubu Drakoviu, vlasniku koncerna SvislajonTakovo. Markovi je Drakoviu prodao 70% svoje firme Eko organik lajf, nekadanjeg Krmivo produkta. Ta firma je i sada lider na tritu u proizvodnji jaja i zauzima negde oko 20 odsto trita. Razlog zbog kojeg je Dragoljub Markovi prodao ovo preduzee jesu finansijske potekoe, u koje je zapao zbog poara koji je februara ove godine unitio farmu u Surinu. Markovi je imao problema sa naplatom osiguranja. Iako su procenitelji ove osiguravajue kue, kod koje je bila osigurana imovina Eko organik lajfa, konstatovali totalnu tetu i mada je polisa za opremu bila na 895.000 evra, isplaeno je svega 100.000 evra. Miroslav Mikovi je od Rodoljuba Drakovia, vlasnika Takova iz Gornjeg Milanovca, oteo sve prodajne objekte. U ovoj zemlji ne mogu biti dva gospodara. Ili e da mi ustupi prodavnice

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

84

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Takova, ili e te Mlaa odmah uhapsiti - bio je Mikoviev ultimatum Rodoljubu Drakoviu. Rodoljub je ustupio sve prodavnice Takova, skoro bez naknade. Rodoljub Drakovi kupuje firmu Euro Food Markt iz Siska za 20 miliona eura, koja se bavi preradom voa i povra i proizvodnjom biskvita, i namjerava ojaati poziciju Swisliona u Hrvatskoj, koji je ve prisutan na tom tritu preko trgovakog lanca Konzum. Ivica Todori 31 kupio je SL Gros, trgovaki deo poznatog srpskog koncerna Svislajon Takovo iji je vlasnik Rodoljub Drakovi. U trci za kupovinu ovog lanca koji deluje na jugu Srbije bio je i slovenaki Merkator. 2008. istrani organi ponovo ispituju privatizaciju Dijamanta iz Zrenjanina i ulogu rukovodstva fabrike u prodaji hrvatskom tajkunu Ivici Todoriu. Posebno e se ispitati okolnosti vezane za preuzimanje akcija Dijamanta koje su pripadale beogradskoj firmi Drutvo Sadra d.o.o. Beograd, iji je vlasnik bila Ljiljana Kneevi, supruga nekadanjeg direktora Dijamanta Save Kneevia. Zakonitost prodaje akcija Dijamanta u javnosti je dovedena u pitanju 2005. godine, ali naalost, nadleni dravni organi nikad se nisu bavili ovim pitanjem. Podseam da su svi brujali da je Kneevi mimo berze prodao Todoriu akcije, preko, navodno, anonimne firme DSDB. Ova firma je osnovana 31. marta 2005. godine, neposredno pre Todorievog preuzimanja veinskog vlasnitva, a vlasnik je Ljiljana Kneevi, supruga Save Kneevia. ak je i sedite kompanije registrovano na kunoj adresi Kneevievih u Beogradu. Samo mesec dana od osnivanje ove firme u nenovani kapital preduzea upisane su 81.872 akcije Dijamanta, ija vrednost prelazi 10 miliona evra. Zvanino, osniva ovog preduzea je firma Adison intertrejd inc. Trident trust kompani limited sa Devianskih ostrva. Pretpostavlja se da je Ivica Todori, vlasnik hrvatske kompanije Agrokor, veinski udeo u Dijamantu stekao preuzimanjem 26,96% akcija investicionog fonda Saut-ist ei fond,i 24,90% vlasnitva anonimne firme Drutvo Sadra d.o.o. Beograd. Pojedini rukovodioci Dijamanta izjavili su da su Kneevi i Todori prijatelji vie od dvadeset godina i da su smislili nain kako da izbegnu prodaju akcija na berzi. Kneevi je osuen na kaznu od godinu dana zatvora ili uslovno tri godine, dok je drugooptueni uro Kesi, bivi direktor Dijamant banke, dobio kaznu od osam meseci zatvora, uslovno na tri godine. Prema obrazloenju ove prvostepene presude, zloupotreba dvojice osuenih u vezi je s komisionim poslovima izmeu Dijamant banke i Centro banke kojim je Dijamant banka oteena za 1,2 miliona dinara. Optunica protiv Sava Kneevia, podneta maja 2003. za falsifikovanje slubenih isprava i utaju poreza, odbaena je zbog zastarelosti, jer je od injenja dela za koje se teretio prolo vie od deset godina. Kneevia su teretili da je, koristei poloaj direktora i uslove koji nisu bili dostupni drugim radnicima, za vreme upisa druge emisije akcija 1993. kupio 20.336 deonica. Kneevi je u julu 2001. godine, po usvajanju Zakona o porezu na ekstraprofit, da bi izbegao porez, pozvao 27 deoniara ili njihove naslednike i zahtevao da potpiu blanko poreske prijave, na osnovu kojih su raspolagali daleko veim brojem akcija od stvarnog. Na toj listi, pored desetak penzionisanih radnika koji za svoje akcije nisu znali, bilo je i osam pokojnika. Mesna industrija Pro Bekom imala je oko 40 dobavljaa. Lopovskoj umetnosti, Borivoje Beti uio se u Sarajevu, kao magacioner u Beku. Iza Betia su u Beogradu, u koji je doao kao izbeglica, ostale mnogobrojne afere, kao to je neuspeli pokuaj kupovine mesne industrije Mitros iz Sremske Mitrovice sa Dragoljubom Markoviem-Krmojem i danas odbeglim direktorom C Marketa Slobodanom Raduloviem... Poslednja velika prevara tandema Beti-Janji je kupovina zrenjaninske mesne industrije Bek. Kupovina ove firme je ponitena od strane nadlenih organa, ali je Beti, u meuvremenu, iz magacina Bek-a odneo oko milion konzervi mesnih preraevina, koje je odvezao u ajetinu i nalepio na njih nalepnice preduzea Zlatibor! Pro Bekom je opeljeio 40 dobavljaa, kojima duguje oko 15 miliona evra, na ime isporuene robe, aditiva, maina... Novac je Beti prebacivao na svoju firmu A.D. ajetina. Kakav je kvalitete mesnih preraevina koje Beti prodaje po Srbiji. Kontrole nema, jer Beti ima ogromne pare. U maju 2008. Beti se
Tajkun Ivica Todori najvei je hrvatski investitor u Srbiji. U nau zemlju je uao 2003. godine kupovinom fabrike sladoleda, smrznutog voa i povra Frikom, a godinu dana kasnije i uljare Dijamant, gde je uz to dobio i na desetine hiljada hektara najplodnije zemlje u Vojvodini. Todori je vlasnik trgovakog lanca Idea, koji je poeo da se iri kupovinom Svislajon grosa, koji je bio u vlasnitvu Rodoljuba Drakovia. Otac Ivice Todoria bio je jedan od voa MASPOK u Hrvatskoj, a uspon njihove kompanije u Hrvatskoj se vezuje za bliskost vladajuoj HDZ i Franji Tumanu.
31

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

85

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


sastaje sa Boidarom eliem i Rodoljubom Drakoviem, vlasnikom kompanije Svislajon Takovo. Gospodin Drakovi je tako kupio i fabriku mesa Zlatibor, iji su vlasnici Borivoje i Vladan Beti. Fabrika iz ajetine, koju je kupio Rodoljub Drakovi je u blokadi. Evo originalnog reenja koje je Drakovi ponudio dobavljaima u pismu o dobrim namerama 10. oktobra 2008: Obavetavamo Vas da je Koncern Swisslion - Takovo preko svog podreenog drutva Takovo Agrar d.o.o. Beograd, spreman da uestvuje u sanaciji industrije mesa Zlatibor a. d. ajetina. Naime, Industrija mesa Zlatibor a.d. ajetina je u finansijskoj blokadi ve vie od 60 dana, to je osnov za pokretanje steajnog postupka. Meutim, u sluaju pokretanja steajnog postupka, materijalnu tetu e neminovno pretrpeti i poverioci i Industrija mesa Zlatibor a.d. ajetina. Smatramo da je celishodnije i ekonomski racionalnije da se pokrene postupak sanacije, odnosno sveukupne finansijske konsolidacije Industrije mesa Zlatibor a.d. ajetina. Koncern Swisslion Takovo, preko svog podreenog Drutva Takovo Agrar d.o.o. Beograd Vam nudi sledee mogue opcije sanacije: - otkup potraivanja, uz discount; - pretvaranje potraivanja u dugoroni kredit sa grejs periodom, uz minimalnu kamatnu stopu; - konverzija potraivanja u kapital; - otpis potraivanja, na osnovu ugovora o buduoj poslovnoj saradnji; Pored navedenih opcija spremni smo da prihvatimo svaki Va predlog, a koji e neposredno doprineti finansijskoj konsolidaciji Industrije mesa Zlatibor a.d. ajetina. Mnogo ljudi, meu kojima i Milorad Vueli, Aleksandar Vulin, Miodrag Kosti, Nenad anak, Milan Gutovi, Tahir Hasanovi, Rodoljub Drakovi..., guralo se 26.06.2005. ispred studija TV Pink, oekujui poetak snimanja emisije Bijelo dugme i prijatelji. 63. Sran aper, direktor predstavnitva agencije Meken Erikson za jugoistonu Evropu i lan Glavnog odbora DS, bliski saradnik predsednika Borisa Tadia. 64. Novak okovi, trei teniser sveta. Mladi koji uspeno predstavlja svoju zemlju u svetu i zbog koga je tenis postao jedan od najprivlanijih sportova za mlade u Srbiji. 65. Emir Kusturica, proslavljeni reiser koji je sa svojim poslednjim filmom doiveo ovacije u Parizu i irom Evrope, ali nije dozvolio da se prikae u Beogradu. U u svom Drvengradu je pokrenuo filmski festival Kustendorf, na ije otvaranje je doao Vojislav Kotunica. 66. Fahreta ivojinovi, najpopularnija pevaica svih vremena u bivoj Jugoslaviji. Sa suprugom Slobodanom ivojinoviem vlasnik je vie firmi i stranih predstavnitva, a sa Saom Popoviem osnovala je Grand, najveu produkcijsku kuu u regionu. Da li su Fahreta Jahi, Slobodan ivojinovi, Miroslav Mikovi i Milija Babovi imali dvadesetak milona evra u gotovini na koje je plaen porez na prihod graana? Ne! I da li je ministar policije preduzeo neka hapenja? Ne! Odakle im tolike pare za otkup? Velike svetske modne agencije, poput "Elita" i slinih, imaju vrlo jake pozicije, a Srbija je postala "izvoznik" lepih devojaka i deaka. Kako je ekonomsko i politiko stanje u dravi bivalo sve gore, taj posao bivao je sve unosniji. Poslednjih desetak godina domae agencije aktivno uestvuju u meunarodnoj trgovini "novih lica", gde se esto u ugovorima nalaze razni aneksi i ograde od mogueg "skretanja s pravog puta" angaovanih. U stvari, agencije peru ruke od seks trafikinga, podvoenja u prostituciju i drugih nepodoptina, ega u ovom poslu uvek ima, samo ne u meri i na nain na koji se to danas deava. U dobrom broju sluajeva ulazak u svet modne industrije, "modela" pomau sami roditelji. Starost devojaka esto ne prelazi 16 godina. Re je o vrlo rizinim grupama, koje prie o slavi, novcu i boljem ivotu lako odvode u razne "kompromise". injenica je da su u poslednjih desetak i vie godina iz Srbije uspele tek tri-etiri devojke, napravivi svetsku slavu kao top-modeli (to znai da dovoljno zarauju i za sebe i za druge). Takoe je injenica da je njih na hiljade to isto pokuavalo. Gde su one zavrile i ko je u javnosti uo njihovo iskustvo? Pravilo je da se o tome uti. U Beogradu i Srbiji mnogo toga poinje preko

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

86

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


modne agencije "Klik" ili preko Vesne Jugovi (koja nema veze s modom ali ima s angamanom devojaka), uz pomo Verice Rakoevi i slinih. A to nije najsreniji nain da se uspe u ivotu. Dragan ilas poveo se za predlogom branog para ivojinovi - Jahi da poseti njihove terevenke, gde mu je brani par podvodio pevaljke iz Grand produkcije. Uz atmosferu koja prilii balkanskim snobovima, zaljubio se u tek punoletnu pevaljku i u razvodu je od supruge Milice Delevi-ilas, koja je, inae, pomonik ministra inostranih poslova. 67. Dragoljub Vukadinovi, predsednik Uprave kompanije Metalac group i predsednik Akcionarskog drutva Metalac, pune tri decenije je u preduzeu. Metalac je 2007. ostvario 17 miliona evra od prodaje na inostranom tritu, to je 18% vie u odnosu na godinu ranije. 68. Vida Petrovi-kero, predsednica Vrhovnog suda Srbije, jedna je od osnivaa Drutva sudija Srbije. SONJA MANOJLOVI, sudila je kao sudija Okrunog suda Radomiru Markoviu, Nikoli uriu i Branku Crnom za odavanje slubene tajne i unitavanje dokumenata. Ministarka pravde podnela je inicijativu Vrhovnom sudu Srbije da razrei sudije tog suda Dragiu orevia, Sonju Manojlovi i Miodraga Vientijevia zbog nesavesnog i nestrunog vrenja sudijske dunosti. Oni su dozvolili uslovni otpust biveg naelnika za bezbednost JSO Milorada Bracanovia iz zatvora "Zabela". Okruni sud u Beogradu koji je Bracanovia osudio zbog neprijavljivanja ubistva Ivana Stambolia i pokuaja ubistva Vuka Drakovia, odbio njegovu molbu za uslovni otpust. Posle albe, VSS je preinaio odluku i reenje. Vrhovni sud se pozvao na to da je Kazneno-popravni zavod "Zabela" predloio u svom izvetaju da se usvoji Bracanovieva molba. Meutim, u izvetaju o njegovom vladanju ne stoji predlog da se on pusti na uslovni otpust kako je to navedeno u obrazloenju odluke VSS. Sudija Dragia orevi je bio i predsedavajui sudija u albenom postupku optuenima za atentat na Zorana inia. lanovi vea su bile i sudije Sonja Manojlovi i Miodrag Vientijevi. Sudija orevi bio je i predsednik vea koje je ukinulo presudu navijau "Crvene zvezde" Urou Miiu. Ovaj mladi je bio osuen na 10 godina zatvora zbog pokuaja ubistva policajca Neboje Trajkovia na beogradskoj "Marakani". 69. Tomica Milosavljevi, ministar zdravlja svih vlada od 2000. sprovodi reforme u zdravstvu. TOMICA MILOSAVLJEVI, odobrio je, kao ministar zdravlja, medicinske eksperimente u srpskim klinikama. Farmaceutske kue, koje dobiju velike pare za istraivanje novih lekova, sprovode svoje opite nad srpskim pacijentima. Te eksperimente odobravaju Etiki komiteti Klinikog centra Srbije, koji se poveravaju poverljivim profesorima ministra Milosavljevia. Mentor gospodina Milosavljevia, je 76-godinji akademik Ljubisav Raki, lan Munove sekte, koji je pre dvadeset godina, pokuao da u Srbiji, za raun stranih kompanija, izmeu ostalih i ICN Milana Pania, vri opite, odnosno stvaranje novih lekova. Pre dvadesetak godina dekan Medicinskog fakulteta Ljubisav Raki, voa Munove sekte u Srbiji, zapoeo je gradnju zgrade Klinikog centra Srbije, ijih pet spratova jo nije u upotrebi. Tada je Rakiev tim uzeo ogromne pare. Danas se ministar zdravlja sprema da dovri njegovo delo, i osposobi zgradu KCS. List Tabloid pokuavao je da od ministra zdravlja sazna koliko je, za njegovih mandata, obavljeno istraivanja novih lekova, koliko ih je priznato a koliko je skinuto s liste pozitivnih lekova. Ministar nije odgovorio. Nije odgovorio ni koliko je pacijenata umrlo po primeni nepriznatih metoda. Zahvaljujui ministru zdravlja Milosavljeviu, srpskim pacijentima se danas prepisuje nekoliko desetina lekova, na ijim kutijama stoje napomene inostranih farmaceutskih kua da ''nisu za javnu upotrebu'', poput - "avandia" i "actos". koje izdaje primarijs dr Miroslav Vircburger, specijalista interne medicine - endokrinolog u Klinikom centru Zvezdara. Ovaj lek farmaceutske kue iz Filadelfije (SAD), koji nije odobren za prodaju u apotekama, u 43 odsto sluajeva izaziva infarkt kod pacijenta! Teko da Vircburger nije jedini lekar u Srbiji koji pacijentima prepisuje ove lekove, koji u SAD-u nisu odobreni za prodaju, a to pie na kutijama u koje su pakovani. Srpski

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

87

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


lekari, davanjem ovih lekova vre eksperimente o njihovom delovanju, koji se uglavnom zavravaju smru pacijenata. Ministar i grupa njegovih profesora Medicinskog fakulteta, uzeli su ovaj ''biznis" pod svoje". Oni se prihvataju da godinje vre, za raun farmaceutskih kua, i po nekoliko ispitivanja lekova koji su prethodno testirani samo na pacovima, i pacijente primoravaju da potpiu da dobrovoljno primaju lekove ije delovanje nije ispitano. U grupi ministra zdravlja Tomice Milosavljevia ima dvadesetak profesora univerziteta, koji uglavnom pokrivaju najvanije klinike centre i institute, i tako pomau Milosavljeviu da nabavkama opreme i lekova zgre velika sredstava. Ministar zdravlja nije odgovorio na pitanje koliko ima stanova u inostranstvu a koliko u Srbiji. Nije demantovao da je dobio norveko dravljanstvo. Srbija od meunarodnih organizacija dobija donacije za nabavku savremenih aparata za dijagnostifikovanje bolesti i njihovo leenje. apa ministra zdravlja je nad svim tim nabavkama. Jer, re je o milionima evra koji zavre u njegovom depu. Primera radi, navodimo sluaj kupovine PET skenera za Polikliniku (pozitronska emisiona tomografija). Iz donacije je obezbeen milion dolara, banka je odobrila kredit, a dobijena su i sredstva iz nacionalnog plana. Ministar zdravlja je od marta prole godine odugovlaio kupovinu. Naime, ljubavnica profesora Ljubisava Rakia, docent Svetlana uni, zalagala se da se skener nabavi za potrebe nuklearne medicine, da bude pod njenom kontrolom. Doskoranji ameriki ambasador Majkl Polt zalagao se da se skener kupi od firme "General Electric", a ministar zdravlja Tomica Milosavljevi imao je dogovor s proizvoaem "Simensom" (re je o kvalitetnijem skeneru), a "Simens" ministru uobiajeno odobrava proviziju od deset odsto. Odlaskom ambasadora Polta, Tomica Milosavljevi je odmah stavio na dnevni red kupovinu ovog skenera, favorizujui "Simens". Na nabavkama skupih medicinskih ureaja zgru se velike pare. Uglavnom sve nabavke za klinike idu preko ministra zdravlja, zbog provizije. U Klinikom centru u Kragujevcu, za potrebe centra za onkologiju - odeljenje radioterapije, nabavljena je prolog meseca oprema za koju je novac u iznosu od milion evra obezbedila Evropska unija. Kupovina je izvrena preko beogradskog preduzea "Maksi tim". Prema potpisanom ugovoru, oprema je vredna milion evra, a ona koja je dostavljena u Kragujevac ne vredi vie od trista hiljada evra. Da li se ministar zdravlja ugradio? Iz Klinikog centra u Kragujevcu alju lekare na specijalizaciju na Institut za onkologiju i radiologiju u Beogradu, radi obuke za primenu BRAHI terapije, i plaaju se velike pare za njihovo usavravanje, mada takva oprema ne postoji u Klinikom centru u Kragujevcu. Podsea li Tomica Milosavljevia na savremenu verziju nacistikog lekara Joefa Mengelea? Evropska unija finansira tajne eksperimente Tomice Milosavljevia, kontroverznih lekara i farmakomafije. Novosadski lekar Nikola Vukovi, naelnik Klinike za bolesti zavisnosti Klinikog centra Vojvodine i ef "Metadon centra", vratio je terapiju opijatom "metodanom", zabranjenim u savremenoj svetskoj praksi, i to odmah posle ubistva premijera inia i raspada narko-trita. Inae, taj metod leenja narkomana u savremenoj praksi na Zapadu je naputen, a u Rusiji ak i zabranjen. U nedostatku valjanih dravnih planova u borbi protiv narkomanije, u Srbiji se razvio snaan lobi zagovornika upotrebe "metadona" iji se metod ve sprovodi ilegalno na legalnim dravnim klinikama. ovek koji je, izgleda, bogom dan da vodi jedno od najosetljivijih ministarstava, bez imalo stida i srama zapoeo je i svoj etvrti mandat. Milosavljevi nijednoj dosadanjoj vladi nije predloio strategiju o zdravstvenoj zatiti, koja bi dala smernice razvoja zdravstva za desetogodinji period. Ni Zakon o zdravstvenoj zatiti nije proao javnu raspravu, pa su kljuni problemi, kao to je nesaradnja sa zemljama EU u oblasti transplantacije organa, ostali nedoreeni, A Srbija jo uvek nije lanica organizacije "Eurotransplant", zbog ega nam je trite organa ogranieno. nita nije uraeno ni na otvaranju nae drave za razmenu krvi i krvnih derivata, to je, kako tvrdi, bio zadatak ministra tokom prethodna tri mandata. Milosavljevi je ponovo ministar zahvaljujui jakoj podrci farmaceutskog lobija i sprezi sa stranim centrima moi i finansijskim centrima u zemlji.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

88

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Reforma zdravstva nije uspena, jer nije zaustavljeno preterano obolevanje i smrtnost graana Srbije, izazvana prvenstveno hroninim nezaraznim bolestima. Da je reforma usmerena pre svega na primarnu zdravstvenu zatitu, smanjila bi se smrtnost od kardiovaskularnih oboljenja za dva odsto na godinjem nivou. Bolje je proverenim i efikasnim merama spreiti obolevanje ljudi, a ne pre toga ulagati veliki novac u skupu i sofisticiranu opremu. Ministarstvo zdravlja spada u red profitabilnih resora. Taj resor je budetski veoma zahvalan. Tu pare same stiu. Milosavljevi je imao. Medicinsko-farmaceutski kompleks dominira naim zdravstvom, a to da li je neko dobar ministar nije toliko bitno. 70. Sran Bonjakovi, generalni direktor Naftne industrije Srbije koja je u 2007. godini ostvarila rekordnu dobit od oko 150 miliona dolara. NIS je najuspenija kompanija u Srbiji i nalazi se na 22. mestu meu 500 najuspenijih kompanija u 19 drava jugoistone Evrope prema listi revizorske kue Dilojt. NIS je dobitnik priznanja za najbolji korporativni brend u Srbiji. 71. Nata Mesarovi, predsednica sudskog vea koja je osudila ubice dr Zorana inia. 72. Boris Nemi, potpisao ek na 320 miliona evra za treeg operatera mobilne telefonije u Srbiji. Nemi je prvi ovek Mobilkom grupe, u vlasnitvu Telekom Austrija, a posluje u Austriji, Sloveniji, Lihtetajnu, Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji i u Srbiji kao Vip mobajl. 73. Dragan Nikoli, predsednik korporacije Tigar iz Pirota, jednog od najveih izvoznika u Srbiji. Kompanija ve godinama poveava proizvodnju i proiruje delatnost, a od marta ove godine planira i izgradnju pogona za reciklau starih guma i proizvodnju robe od gumenih granulata. 74. Aleksandar Karaorevi, krunski princ, sin kralja Petra II. kolovao se u inostranstvu, a u Srbiju se vratio 2001. i uselio se u Kraljevski dvor na Dedinju. 75. Vuk Jeremi, ministar inostranih poslova Srbije. 76. Milija Babovi, vlasnik, izmeu ostalog, Fen kompani u ijem su sastavu poslovno-prodajni objekti odee i obue najpoznatijih proizvoaa: Riplej, Levis, Deger, Bata i ezare Paoti. Zatraio je da mu lanovi zemunskog klana, za koje Specijalni sud utvrdi da su odgovorni za njegovu otmicu, isplate 10,5 miliona evra koliko je platio za oslobaanje nakon otmice 2002. 77. Nenad Vuini, predsednik uprave Henkela za Adriatik regiju i Srbiju. U proloj godini preduzee je 27% ukupnog prihoda realizovalo na stranom tritu. 78. Stiven Don Vordsvort, britanski ambasador u Srbiji od 2006. Pre dolaska u Beograd slubovao je u Moskvi. Prethodno je dugo bio angaovan u Forin ofisu, bio je savetnik pri NATO, a Veliku Britaniju predstavljao je u jo nekoliko zemalja. 79. Miljko Radisavljevi, specijalni tuilac za borbu protiv organizovanog kriminala. 80. Aleksandar Vui, generalni sekretar Srpske radikalne stranke. ALEKSANDAR VUI roen je 5. marta 1970. godine u Beogradu. Sa odlinim uspehom zavrio je Osnovnu kolu Branko Radievi i Zemunsku gimnaziju. Pobeivao je na optinskim, gradskim i republikim takmienjima iz istorije i bio pionirski prvak Beograda u ahu. Diplomirao je u rekordnom roku na Pravnom fakultetu u Beogradu, kao jedan od najboljih studenata u generaciji, i bio stipendista Fondacije za razvoj naunog podmlatka. Kao i Marko Miloevi, u Vuievoj biografiji pie da ve od petnaeste godine paralelno sa uenjem obavlja i razne poslove, od fizikog rada na graevinama do obavljanja ugostiteljskih poslova. Kao i veliki broj privilegovane dece komunistike nomenklature, usavravao se u Brajtonu, u Engleskoj, gde je na kursu engleskog jezika boravio neto vie od godinu dana. Radio je 1992. i 1993. kao novinar na

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

89

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Kanalu S na Palama, Republika Srpska, gde je pripremao i vodio vesti na engleskom jeziku, blok iz sveta, intervjue i reportae. 1993. godine Vui pristupa Srpskoj radikalnoj stranci, i, kao student tree godine Pravnog fakulteta, biva izabran za poslanika u Narodnoj skuptini Republike Srbije. Dve godine kasnije, sa 24 godine, postaje i njen generalni sekretar. Sa svojom SRS, prolazio je kroz naizmenine periode saradnje sa i opozicije socijalistima. Posle pobede radikala na lokalnim izborima u Zemunu 1996, postao je direktor Sportskoposlovnog centra Pinki. U hali Pinki odrani su neki vieni mitinzi Srpske radikalne stranke, kao i miting u ast an-Mari Le Pena, koji je proglaen za poasnog graanina Zemuna. 24. marta 1998. godine, Aleksandar Vui postaje ministar za informisanje u Vladi narodnog jedinstva Mirka Marjanovia koju ine SPS, SRS, i JUL, i podnosi ostavku na mesto direktora Pinkija. Njegov ministarski angaman ostaje upamen po kontroverznom Zakonu o informisanju, koji je uveo visoke novane kazne za novinare ije se izvetavanje nije uklapalo u propisane okvire, a na osnovu tubi koje bi, pozivajui se na protivdravno i podrivajue delovanje raznih vrsta, podnosili graani ili organizacije, a po kojima su prekrajni sudovi imali obavezu da odlue u roku od 24 asa. Vui na Skuptini Udruenja novinara Srbije (tada bez nezavisnih) 13. juna 1998. istie da su se neki mediji javno stavili u slubu nekih svetskih monika u voenju specijalnog rata protiv Srbije. Zakon je de fakto suspendovao ustavno pravo na slobodu izraavanja, i ukinuo elementarne demokratske principe i meunarodno prihvaene norme. Tri dana po usvajanju Zakona u oktobru 1998, nedeljniku Evropljanin odreena je, retroaktivnim dejstvom Zakona, po tubi tzv. Patriotskog saveza Beograda kazna u iznosu od 2.400.000 tadanjih dinara zbog, kako je navedeno, veeg broja tekstova kojima se poziva na nasilno ruenje ustavnog poretka, na ruenje teritorijalne celovitosti i nezavisnosti Republike Srbije i SRJ; magazin je ubrzo zatim zabranjen i ugaen. Dve nedelje kasnije, Dnevni telegraf, Slavka uruvije, biva kanjen po tubi Saveza ena Jugoslavije, kojeg zastupa Bratislava Buba Morina, sa 1.200.000 dinara zbog objavljivanja oglasa studentske organizacije Otpor, ime je ugrozio sve graane, ene i decu. Niz kazni se nastavlja, a sam uruvija je za vreme NATO bombardovanja na SRJ ubijen u centru Beograda 11. aprila 1999. godine, u periodu dok je bio pod prismotrom SDB i javno optuen za izdaju u dravnim medijima. Ukupne kazne izreene po Zakonu o informisanju iznosile su preko 24.000.000 dinara. 13 dana pre Zakona, Vlada je bila donela Uredbu o posebnim merama u uslovima pretnje oruanim napadima NATO-a, za vreme ijeg vaenja su ukinuti programi Radio Indeksa i jo pet radio-stanica, a Ministarstvo za informisanje je privremeno zabranilo rad Dan Graf-a, Danasa, Dnevnog telegrafa i Nae Borbe. Za vreme primene kontroverznog Zakona o univerzitetu koji je takoe donela ova Vlada, Aleksandar Vui izabran je za lana Upravnog odbora Beogradskog Univerziteta i Filozofskog fakulteta BU. Vui je bio i na javnoj listi osoba kojima je zabranjen ulazak u Evropsku Uniju. Dok je bio direktor Hale Pinki, Vui je bio predmet kontroverzi oko poslovnog prostora, te oko oglasa u stranakom glasilu SRS Velika Srbija koji je kotao 100.000 dinara. Ovaj sluaj nikada nije do kraja rasvetljen. Vui je biran za poslanika u Saveznoj skuptini SRJ tri puta: u Vee Republika prvi put u februaru 1998, drugi put u maju 2000. kada je Skuptina Srbije oduzela mandate Srpskom pokretu obnove i podelila ih Socijalistikoj partiji Srbije i Srpskoj radikalnoj stranci; i konano na saveznim izborima 24. septembra 2000. U maju 2000. godine, Savezna vlada SRJ ga je imenovala za lana Saveta Savezne javne ustanove RTV Jugoslavija. U martu 2002. godine Aleksandru Vuiu je odreen porez na ekstraprofit u iznosu od 48.500 evra, u vezi stana od preko 100 kvadrata koji mu je 1998. godine dodelila Vlada, a koji je potom otkupio ispod trine vrednosti. U julu 2004. godine bio je predmet javnog skandala, kada mu je Telekom Srbije iskljuio telefon zbog neizmirenog telefonskog rauna u iznosu od 150.758 dinara, koji nije plaao 15 meseci. Vui je potom brzo pokrio dug, a kao razlog neplaanja naveo niska primanja u Skuptini Srbije.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

90

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

Na lokalnim izborima 2004. Vui se kandiduje za gradonaelnika Beograda i promovie za sebe urbani imid mladog oveka sa idejom i energijom. 15. septembra 2008. godine, nakon sukoba izmeu elnih ljudi u Srpskoj radikalnoj stranci, Vojislava eelja i Tomislava Nikolia, Vui je podneo ostavku na dunosti u Srpskoj radikalnoj stranci i objavio privremeno povlaenje iz politikog ivota, a ve poetkom oktobra, saoptio je da se prikljuuje osnivanju Srpske napredne stranke Tomislava Nikolia. Na osnivakoj skuptini SNS izabran je za zamenika predsednika Srpske napredne stranke. 81. Dragan utanovac, ministar odbrane DRAGAN UTANOVAC, kum Borisa Tadia, nekadanji izbaciva iz diskoteka, promovisao je Nikevia kao ''oveka od poverenja''. Na platnom spsiku "Jugoimporta SDPR-a" bio je i utanovac. Iako nita nije radio, Nikevi ga je plaao kao specijalnog savetnika. Roeni brat Stevana Nikevia, koji je tragino nastradao u saobraajnoj nesrei, i Dragan utanovac, kum Borisa Tadia, imali su zajedniku firmu koja se bavi prodajom oruja. I eto prilike da savetnik u saveznoj dravnoj ustanovi Dragan utanovac ustupa poslove oko trgovine orujem samom sebi. Ministar odbrane Dragan utanovac i njegov pomonik i kum Ilija Pilipovi nametaju sve nabavke i prodaju vojne opreme, a vrednost tih poslova dostigla je pola milijarde evra. Svi poslovi uvoza ili izvoza idu preko firme "Jugoimport SDPR", odakle je utanovac doveo Pilipovia, kome tamo miruje status, tvrdi poslanik Srpske napredne stranke, penzionisani general Boidar Deli: Oigledno da Pono nije eleo da uestvuje u nezakonitim radnjama i korupciji, koja direktno utie i na borbenu gotovost vojske. Postoje pisani tragovi da su ljudi iz G ukazivali na zloupotrebe i propuste. Ti ljudi su penzionisani. Dva su posla za nabavku telekomunikacione opreme, jedan vredan 4,5 miliona evra, drugi 50 miliona evra. Prvi posao je dobila firma "Megalink", osnovana 2006. godine sa 500 evra, a potrebno je da ima bilans u poslednje tri godine. Posao nije dobio jeftiniji ponua "Novatel", koji je ispunio sve uslove. Zatim, posao nabavke relejne i optotehnike opreme, vredan 50 miliona, dobile su firme "Tales" i "Tadiran" iako delovi njihove opreme nisu zadovoljili taktiko-tehnike zahteve, na ta je skrenuta panja ministru. Nabavku borbenih oklopnih tokaa je posao od 360 miliona evra i treba da traje pet godina. Prve godine se isporuuju etiri vozila, sledee 16, i tako dalje. Na tenderu su bili: austrijski "pandur", vajcarska "pirana", finska "patrija" i ruski BTR-90. Sva vozila su kvalitetna, ali izabrano je finsko, mada je duplo skuplje od ruskog. Pri tom, za ruska vozila imamo sopstvenu proizvodnju dela naoruanja i municije, a za finsko moramo i to da kupujemo. Da ne priam da nije moralno da nabavljamo "Ahtisarijeva" vozila od zemlje koja je priznala Kosovo i zbog ijeg patologa Helen Rante su nas bombardovali. Irak je bio zainteresovan da nabavi od Srbije opremu vrednu 235 miliona dolara. Od toga posao za "Kruik" vredi 35 miliona, za "Zastavu" pet miliona, "Utvu" iz Paneva 20 miliona, preduzee "Mile Dragi" iz Zrenjanina 110 miliona dolara, a za ostatak od 65 miliona se ne zna. I kako sve ide preko SDPR, Iraani su sklopili ugovor sa njima kao posrednikom. Narueno je 150.000 pancira i 300.000 ploa koje proizvodi "Mile Dragi". Iraani su bili u Zrenjaninu, dobili uzorke kakve su eleli, izvrili laboratorijska ispitivanja i zahtevali ba tu opremu. Ali pokvarenost predstavnika SDPR je u tome to su otili u Kinu i Izrael i naruili tu opremu po modelu kakav proizvodi "Mile Dragi". Potom u mestu Kisa u firmi "Novoteks" prepakuju, ubacuju uputstvo i nalepnice SDPR i alju kao srpski proizvod. Ne samo da su Iraani prevareni ve je srpska privreda na poslovima sa Irakom mogla da zaposli 10.000 radnika u uslovima svetske krize. Srbija nema plan i strategiju odbrane jo od raspada dravne zajednice SCG. To to imamo odavno je prevazieno i vai za teritoriju SCG, a ne za Srbiju. Sistem odbrane je apsolutno ugroen. Zdravko Pono je bio svestan da e istupom u javnosti ispasti rtva, ali time je ipak uspeo da spase ast oficirskog poziva. 82. Maja Gojkovi, gradonaelnica Novog Sada.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

91

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

83. Bojan Krito, generalni direktor Aerodroma Nikola Tesla. Na ovu funkciju doao je sa mesta direktora Dravne lutrije Srbije, koje mu je bilo prvo radno mesto. 84. Goran Jei, prvi ovek optine Inija. Uspeo je da u ovom gradu organizuje koncert Red Hot ili Pepersa, a grad je postao poznat po velikim investicijama. 85. Bojan Stanojevi, gradski menader Beograda. 86. ivorad Anelkovi, direktor JKP Parking servis. 87. eljko Kneevi, vlasnik Vinarije oka. Privredna komora Srbije uvrstila ga je meu 20 najuspenijih privrednika Srbije. Vlasnik subotike Super TV. 88. Vladimir orevi, generalni direktor Elektroprivrede Srbije. 89. Milan Petrovi, direktor Donkafe, koji posluje kao deo izraelske traus elit grupe, a koja kafom pokriva preko 30% trita kafe u Srbiji. 90. Dragijana Radonji-Petrovi, direktorka brokerske kue M&V investments, ije uee u prometu na Beogradskoj berzi konstantno raste. 91. Dragan Tomi, predsednik Simpa iz Vranja, preduzea koje je protekle godine imalo rast izvoza od 50 odsto i to na podruja koja su najjaa u proizvodnji nametaja - Italiju, Nemaku, Francusku i u skandinavske zemlje. 92. Ana Ivanovi, teniserka koja je napunila tek 20 godina i trea je na svetu. 93. Jelena Jankovi, etvrta teniserka na svetu, zatitno lice Hjundai, Telekom, Ribok, Prins, Mone... 94. Dragica Pilipovi efi, ef Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Srbiji. 95. Nataa Kandi, direktorka Fonda za humanitarno pravo. 96. Duan Stupar, vlasnik kompanije Univerzal holding, bivi naelnik DB Beograda. Kupio je mainsku industriju Panonija iz Inije, trgovinsku firmu Tami iz Senja, tekstilno preduzee ako iz agubice i Tehnopromet. 97. Darko Babi, direktor DHL u Beogradu, preduzea koje belei dvocifreni rast. 98. Jovica Stefanovi Nini, vlasnik pet privatizovanih firmi. Za firme kupljene u Agenciji za privatizaciju potroio je oko tri miliona evra. 22. maja 2003. Jovica Stefanovi - Nini uhapen je u kancelariji svoje kompanije Nini u Niu, odakle je odvezen za Beograd, zbog sumnje da je povezan sa organizovanim kriminalom, koji policija rasvetljava u okviru akcije Sablja. Njegov advokat Ljiljana ivkovi kazala je da je sigurna da on nije priveden zbog privrednog kriminala. Stefanovi se sredinom februara vratio u Ni, poto je 5 godina proveo u prinudnom egzilu. Tada su ukinute nacionalna poternica i reenje o pritvoru, izdati jo 1998. godine zbog toga to je pobegao iz zemlje, neposredno nakon dve krivine prijave zbog privrednog kriminala. Reenje o ukidanju pritvora i poternice doneo je istrani sudija Okrunog suda u Niu, poto je Stefanoviev advokat poloio jemstvo od 250 hiljada evra kao garanciju da ce biti dostupan pravosudnim organima. Stefanovi je 1998. godine osumnjien za zloupotrebe slubenog poloaja i zloupotrebe ovlaenja u privredi teke vie od dva miliona dinara, u poslovanju sa Duvanskom industrijom Ni, Srpskom komercijalnom bankom, i drugim bankama i firmama u gradu. Stefanovi se sumnjii da je izvesne koliine lekova, nafte, brana i drugih isplativih namirnica prodavao na crno i bez potrebne dokumentacije, i da je za ovu robu utajio porez. arsija je priala da je pre ukidanja poternice,

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

92

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


nesmetano prelazio granicu, i vian u Niu, u kojem je njegova porodica i poslovni lanac Nini, koji ine apoteke, drogerije, benzinska pumpa i druge firme. Govorilo se da je Stefanovi bio i jedan od vlasnika MB banke i likvidirane Srpske komercijalne banke u Niu. U duvanskim i naftnim poslovima pripisivana mu je povremena veza Markom Miloeviem, i eljkom Ranatoviem Arkanom. O tome gde se nalazio tokom egzila stizale su protivrene informacije, dok zvanino nije potvreno da je u Makedoniji, i da je tamo postao vlasnik kompanije Jaka 80 iz Radovia. U vlasnitvu Stefanovia su i firme Jugoremedija i Luksol iz Zrenjanina, Vetprom iz Novog Sada, Medela iz Vrbasa, itomlin iz Nia, a kupovao je i akcije Nike pivare i jo nekoliko firmi u Srbiji. Jovica Stefanovi Nini i pored upozorenja Aleksandra Graanca, direktora Akcijskog fonda i Unije radnika i akcionara, da kri sudske odluke, uspeo je da na Beogradskoj berzi proda deo akcija vrbakog preduzea Medela, koje su u vlasnitvu Fabrike lekova Jugoremedija. Zbog toga je zrenjaninskom Optinskom javnom tuilatvu Deuri podneo krivine prijave protiv odgovornih u Jugoremediji, zatim kupca akcija te farmaceutske kue firme Menta iz Padeja, iji je vlasnik Stefanovi, kao i Vide Uzelac, direktorke Centralnog registra zato to je dozvolila krenje privremenih sudskih mera kojima je zabranjena trgovina akcijama Jugoremedije do pravosnanog okonanja spora izmeu menadmenta i akcionara. Prema izvodu iz Centralnog registra, jedan od akcionara Medele je i Jugoremedija, koja poseduje 36,72% akcija ovog preduzea. Na sednici Upravnog odbora Medele, na ijem elu je Stefanovi, odlueno je da se proda deo kapitala koji poseduje zrenjaninska farmaceutska kua, uprkos tome to je beogradski Trgovinski sud odredio privremenu meru kojom se Ninijevom preduzeu Jaka 80 iz Radovia zabranjuje otuenje i optereenje, i raspolaganje na drugi nain imovinom fabrike lekova. Deuri upozorava da Stefanovi ne prestaje da kri zabrane sudova i da pljaka imovinu Jugoremedije. Stefanovi je 2. oktobra prodao deo akcija Medele, u vlasnitvu Jugoremedije, poto se uverio da Beogradska berza, Komisija za hartije od vrednosti i Centralni registar nee preduzeti nita da spree nepotovanje sudske presude, i na berzu je izneo i ostatak akcija Medele. Kupac je opet Menta. Drugim reima, Nini je akcije Medele, u vlasnitvu Jugoremedije, prodao sebi. Reenje Vieg trgovinskog suda u Beogradu, oktobra 2006, kojim se potvruje presuda zrenjaninskog Trgovinskog suda o ponitenju dokapitalizacije Fabrike lekova Jugoremedija, dokaz je da, u ovom sluaju, pravda konano trijumfuje, kae Zdravko Deuri, predsednik Udruenja malih akcionara Jugoremedija 2. Najnovijim reenjem Vieg trgovinskog suda, kao neosnovana se odbacuje alba makedonske firme Jaka 80, na raniju odluku Trgovinskog suda u sporu o vlasnikom statusau u Jugoremediji. Time je potvrena presuda zrenjaninskog suda kojom je ponitena dokapitalizacija fabrike lekova, posle koje je Jaka 80, nikog biznismena Jovice Stefanovia Ninija, postala veinski vlasnik Jugoremedije. Od sada, vlasnici 58% kapitala fabrike lekova ponovo su mali akcionari, koji su to i bili pre fiktivnog uveanja kapitala. Privatizacijom drutvenog dela kapitala koje je Akcijski fond Republike Srbije prodao 10. septembra 2002. godine, mali akcionari preduzea Jugoremedija AD Zrenjanin su za suvlasnika dobili Jaku 80 iz Radovia. Neispunivi ni jednu od preuzetih obaveza iz kupoprodajnog ugovora, Nini je kao manjinski vlasnik sa 41,93% kapitala uao u Jugoremediju i prvo je izvukao iz magacina preduzea zalihe vredne 11 miliona evra. Prilikom kupovine dravnog dela kapitala Jovica Stefanovic Nini bio je na Interpolovoj poternici zbog kriminalnih radnji u Srbiji. Nedugo zatim protivzakonito vri dokapitalizaciju konverzijom duga Jugoremedije prema Jaki 80 ime preuzima 20% kapitala malih akcionara. Ovom radnjom Nini postaje veinski vlasnik preduzea. Mali akcionari podnose tubu 9. februara 2004. godine protiv Ninija. Ovaj predmet iao je a do Vrhovnog suda dva puta, prvi put jer je zrenjaninski sud osporio legitimnost malim akcionarima, drugi put jer je po albi Jake 80 odbijena privremena mera od strane zrenjaninskog suda. Presuda kojom se brie nezakonita dokapitalizacija, koju je Nini izvrio u Jugoremediji AD, doneta je juna 2006. godine i njom je uvedena privremena mera do okonanja ovog postupka tako to se tuenom zabranjuje preduzimanje bilo kakvih radnji koje bi tetile malim akcionarima i zabranjuje se donoenje odluka na organima upravljanja kojima bi se menjala vlasnika struktura kapitala ili da se menja promena vrednosti strukture kapitala. Nini, koji iako je dobio privremene mere, ponovo kri zakon, jer mimo berzanske prodaje kupovine akcija koja je jedina legalna i zakonita, preuzima akcije jednog dela malih akcionara i prebacuje ih na svoje firme Nini

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

93

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


kozmetika i Nini farmacija, Sigmapharm... sve iz Nia, a u tome mu pomo daje Agencija za privredne registre, iako je Centralni registar hartija od vrednosti sve to zabranio. Mali akcionari znaju da je 31. maja 2006. godine Trgovinski sud u Beogradu doneo presudu kojom je raskinut ugovor o kupoprodaji udela metodom javne aukcije zakljuen izmeu Jaka 80 iz Radovia i Akcijskog fonda Republike Srbije od 10. septembra 2002. godine i ugovora o investicionom ulaganju od 02. oktobra 2002. godine takoe izmeu gorepomenutih strana. I ovom presudom uvedena je privremena mera Jaki 80, kojom se zabranjuje otuenje, optereenje i raspolaganje imovinom preduzea Jugoremedija AD do okonanja sudskog spora. Decembra 2005, posle Jugoremedije, Medele, Vetproma i Luksola, Jovica Stefanovi Nini uao je i u farmaceutsku kompaniju Srbolek, gde je postao vlasnik 50,05% akcija. On je preko zateenog Upravnog odbora pre tri dana ak dobio svog oveka za generalnog direktora, iako je po zakonskoj proceduri trebalo da budu izabrani novi organi upravljanja, koji e izabrati i prvog oveka firme. Stari estolani UO, na elu sa Oliverom Maretom, veinom glasova smenio je Ilia, verovatno da se pokae pred Ninijem, koji je prisustvovao sednici. Potpuna promena vlasnitva, nakon Ninijeve sukcesivne kupovine na berzi u roku od samo sedam dana, jo nije u potpunosti ukljiena u Centralni registar. Meutim u MV investmentu, brokerskoj kui koja zastupa firmu Nini, rekli su da je ovaj niki biznismen veinski vlasnik Srboleka postao sa MK komercom i nekim sitnijim akcionarima, meu kojima je sa 1,5% i ova brokerska kua. Drugaije po zakonu i nije moglo, jer je jednom kupcu dozvoljeno da preko berze stekne najvie do 25% akcija s pravom glasa u jednom preduzeu. Jovica Stefanovi Nini stekao je preko svoje firme Nini u Srboleku blizu 50% akcija preko povezanih lica to zakon ne dozvoljava, jer im se stigne do 25% mora da se objavi ponuda za preuzimanje svih akcija. Poto Nini nije iao tim zakonitim postupkom, morao je da postupi po nalogu Komisije za hartije od vrednosti i do 28. decembra objavi ponudu za sve akcije ili proda sporni udeo. 25. decembra 2007. on je to i uinio, pa je kupovinom na berzi novi suvlasnik Srboleka sa nepunih 24% firma Invej, Predraga Rankovia Peconija, dok se firma Nini vlasnitvo smanjila na dozvoljenih 24,99%. Ova dvojica biznismena verovatno e neformalno udruiti svoje akcije i postaviti zajedniku upravu. Meutim, da bi preli polovinu neko e morati da objavi ponudu to zahteva znatna sredstva. Poznato je da nai tajkuni biraju jeftiniji nain da postanu apsolutne gazde, a to je dokapitalizacija. Mali akcionari moraju da se organizuju i da zajednikim delovanjem onemogue Ninija i Peconija da im na bilo koji nain obezvredi vlasnitvo. Nini je samo simbolino kanjen za prekraj, imajui u vidu da je njegova kupovina akcija Srboleka 2005. godine na Berzi razlog to ovo najstarije farmaceutsko preduzee nije dobilo stratekog partnera, bugarsku kompaniju Sofarmu koja je u isto vreme objavila ponudu za preuzimanje svih akcija, uz garancije za investicije od 20 miliona evra, upoljavanje novih 100 radnika i uvoenje standarda za izvoz u EU. Malverzacije Ninija razobliene su javno tek kada je na Skuptini akcionara hteo da progura odluku o dokapitalizaciji jer se legitimisao kao vlasnik ne samo 24,99%, koliko su znali da ima, nego ak za 48,77% akcija poto ih je u meuvremenu van berze otkupio od Kostia. Sve je uraeno posredstvom firme Marko plus, koju su maja 2006. godine osnovali Kosti i Nini i u nju, kao kapital, uneli akcije Srboleka koje su ranije kupili na berzi. Nini je bio prinuen da proda oko 25% akcija Srboleka nakon to je Udruenje malih akcionara podnelo albu Komisiji za hartije od vrednosti. Nakon toga Komisija je donela reenje kojim se potvruje da je on preko povezanih firmi, vanberzanskom kupovinom od MK komerca postao vlasnik 49% akcija. Po reenju Komisije, za kaznu Nini poslednja tri meseca nije imao pravo glasa u Skuptini akcionara na 227.069 akcija, odnosno na oko 24% koje je nezakonito stekao. Mali akcionari su upravo zbog ovih mahinacija izgubili stratekog partnera. Kupovinu Srboleka, Nini i MK komerc obavili su novembra 2005. godine na berzi u dok je trajala ponuda Sofarme za otkup akcija po ceni od 1.410 dinara. Dok je trajala ponuda Sofarme kupovao je, uz naduvavanje cene do 1.970 dinara, da bi, im je stekao 40%, cena naglo pala. Tada mu je i drava pripomogla i na Berzi prodala pola paketa od 32%. 99. Miodrag Stojkovi, genetiar. Prvi u Evropi uspeo je da klonira ljudske matine elije. 100. Vojin orevi, vlasnik Si&Si koji je u poslovnim nevoljama ostao bez Voda vode.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

94

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


101. Zdravko oli, najpopularniji domai peva, deo klana Makse atovia 102. Veselin Simonovi, glavni i odgovorni urednik Blica, suprug erke biveg efa VOS, Nedeljka Bokovia 103. Nenad Ceki, predsednik Republike radiodifuzne agencije 104. Radoslav Veselinovi, predsednik Galeb grupe 105. Petar Petrov, generalni direktor Trajala iz Kruevca 106. Draginja uri, direktorka Banke Inteze 107. Sanja Bokan, vlasnica tampe, udovica Vanje Bokana, erka biveg efa VOS, Nedeljka Bokovia 108. Mile Jerkovi, kupio deset firmi MILE JERKOVI je sinonim za divljaku tranziciju u Srbiji. Sve je stekao otimajui preduzea u kojima bi na sumnjiv nain doao do polovine vlasnikog udela. Poto mu kola nije ila (zavrio je est razreda osnovne kole), jo 1978. godine poeo se baviti privatnim preduzetnitvom, zaloivi, bez saglasnosti, oevu, bratovu i vlastitu imovinu, i dizanjem kredita od 200.000 maraka od kojih je otvorio nekoliko prodavnica i tri restorana u Bakoj Topoli, koji su svi bili manje ili vie neuspeni. Jerkovieva poslovna karijera postaje uspena sredinom devedesetih godina. Kumstvo sa Arkanom donelo mu je poslove sa vercom nafte i cigara, a u Istonoj Slavoniji prodaju ukradenih traktora. Na taj nain se ovaj ovek naglo obogatio. Kada je Arkan ubijen, niko osim njega nije znao koliko para duguje Arkanu. Posle ubistva Arkana, Jerkovi je i uvenom Bomboni ostao duan blizu pet miliona evra. Punih 20 godina Jerkovi je uvek uspevao da sebi obezbedi podrku i zatitu aktuelnih monika. O tome svedoi preko 20 pokrenutih alii nikada okonanih krivinih prijava (kraa i nelegalno posedovanje oruja, kraa i vercovanje motornih vozila, meunarodni verc cigaretama, nuenje i primanje mita, zloupotreba slubenog poloaja, izdavanje menica bez pokria direkciji za robne rezerve, falsifikovanje slubenih isprava, kidnapovanje i protivpravno liavanje slobode). U njegovom vlasnitvu je ak 17 preduzea, koja je veinom kupio za 18 meseci, podiui ogromne kredite u Metals banci, koja i slovi za banku koja je spremna podrati sumnjive transakcije i biznismene. Najzanimljivije su njegove kupovine poljoprivrednih gazdinstava i prevoznikih preduzea, koje je uz pomo Gorana Obradovia iz Agencije za privatizaciju kupovao jednu po jednu, diui niim pokrivene kredite iz Metals banke. U svim novokupljenim preduzeima je potpuno nezakonito, bez saglasnosti ostalih suvlasnika (u svima je vlasnik samo oko 50% akcija) kompletnu imovinu stavljao pod hipoteku Metals banci zaduujui ih i do petostruke vrednosti. Preduzee Topolatrans iz Bake Topole (gde je vlasnik 56% akcija) koje vredi 50 miliona dinara zaduio je kreditima od 450 miliona dinara u Metals banci iji je direktor Ananije Pavievi svesno odobrio ovoliko zaduenje. Zrenjaninskom Autobanatu (Jerkovi je vlasnik 50,04% akcija), gde je uz naoruano obezbeenje preoteo vlast, kidnapovao i drao zarobljenog tadanjeg direktora, odmah je stavio svu imovinu pod hipoteku Metals banci, kod koje je nastavio zaduivanje bez ogranienja (jedna odluka navodne Skuptine glasi Daje se ovlaenje Upravnom odboru i Generalnom direktoru AD Autobanat iz Zrenjanina za podnoenje zahteva i zakljuivanje Ugovora za neogranieno finansiranje i davanje jemstva. odnosno davanje jemstva pravnim i fizikim licima). Preduzee za prevoz putnika 7. juli iz apca, Jerkovi je kupio po poetnoj ceni od 561.700 evra (jedan nov autobus kota oko 350.000 evra) poto mu je prethodno, u saradnji sa lokalnim monicima i upravom preduzea nelegalno i nerealno stvorio ogromna potraivanja, tako da niko nije bio zainteresovan da sa njim ulazi u partnerstvo. Slino je bilo i u Sremekspresu iz Sremske Mitrovice koje je takoe kupio kao jedini ponua i po poetnoj ceni. Kraljem oranica voli sebe da naziva od skandalozne privatizacije Poljoprivrednog preduzea Erdevik (vinogradi i vinarija) u avgustu 2003. godine. Istog dana kada je hrvatski preduzetnik Marinko Zadro kupio 44% dravnih akcija, Trgovinski sud u Sremskoj Mitrovici ozakonio je Jerkoviev dugogodinji zakup. S naoruanim obezbeenjem

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

95

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


zauzeo je upravnu zgradu firme, a od lina radnika spasila ga je policija. Na kraju je uz pomo monika uspeo da otme ovo preduzee. Nakon toga je kupovinom tri poljoprivredna preduzea, Bake u Sivcu, senanske Poljoprivrede i Mladog borca iz Sonte, postao vlasnik oko 8.000 hektara vojvoanskih oranica, etvrti po veliini poseda u vlasnitvu 32. Izdvaja se kupovina poljoprivrednog imanja Baka u Sivcu kod Sombora, kada je u nadmetanju s predstavnikom porodine imperije Matijevi podigao cenu s poetnih 256,2 miliona dinara na 1,15 milijardi ili 14,4 miliona evra. Suparnici su tada primetili da njive idu u ruke onome ko nema veze s poljoprivredom, dok je Jerkovi komentarisao da e kada Srbija ue u EU hektar vredeti dvadeset hiljada evra. Bolji poznavaoci kretanja novca tvrde da on samo izvrava kupovine za albanske tajkune iz Crne Gore, koji su uspeli da preko nekoliko razliitih kriminalnih grupa pokupuju veliki broj preduzea po Beogradu i Vojvodini i posebno velike povrine obradive zemlje. Drugi u grupi je Milanko Grbi zatitnik radnikih interesa i predsednik pokrajinskog i gradskog sindikata saobraaja koji se kod svake otimaine ili upada u novoosvojeno preduzee pojavljuje da bi ovoj otimaini dao kakav takav legitimitet. Trei u plejadi je Ananije Pavievi koji je kao direktor Metals banke obezbedio, samo u poslednjih 18 meseci, oko 30 miliona evra kredita sa kojima je Jerkovi kupovao izabrana preduzea. Pavievi je svoj deo posla obavljao profesionalno i na vreme tako da Jerkoviu nikada nije falilo para, pa ni kada je imanje u Sivcu od 3500 hektara platio preko 14 miliona evra. Ko je (ili ko su) etvrti sa uvenog logoa ne moe se pouzdano tvrditi, ali je sigurno da su ili iz najviih politikih krugova ili iz sastava neke slube jer su veoma uspeno pokrivali dosadanji rad ove grupe, veliki broj krivinih prijava i suenja koja su u toku i po nekoliko godina. Sigurno je da je u ovom delu angaovan vei broj lica, poevi od onih koji obezbeuju da novac stie u ruke Ananija koji ga dodeljuje Jerkoviu i slinima za kupovinu svega i svaega, pre svega po Vojvodini, do onih koji preko veza i uticaja obezbeuju da lokalne vlasti, policija, tuilatva i sudovi nita ne ine da poremete ove planove. Deo ovih planova razotkrili su ore orevi, bivi obavetajac RDB i Milorad Miri, predsednik odbora za bezbednost Skuptine Srbije, na novosadskim televizijama, apostrofirajui albanski lobi iz Crne Gore i nemake obavetajce kao finansijere ovih aktivnosti. Mile Jerkovi je po zavretku estog razreda osnovne kole odluio da vie da ide u kolu. Vrlo brzo je napredovao pa je osamdesetih uspeo da se zaposli kao pomoni radnik u Industriji mesa u Bakoj Topoli, gde je ubrzo, po odluci direktora, unapreen u vozaa viljukara. Sa svojim bratom, vozaem u Topolatransu je 1991. godine radio na prevoenju penice iz Baranje u Baku Topolu ali je u tom poslu mnogo ita kaliralo, a oni zaradili velike pare. Zatim je sa Arkanom uestvovao u nabavci nafte i kod njega se poprilino zaduio, tako da je Ranatovievo ubistvo za Mileta bilo kao nagrada teka nekoliko miliona maraka. Mile je 2000. godine uestvovao u meunarodnom vercu cigareta i bio uhvaen. Ali, suenje na kome je prvooptueni, nije okonano. 2004. godine napravio je posao sa Direkcijom za robne rezerve, koju je prevario izdavi joj menice bez pokria u vrednosti od oko 60 miliona dinara. Protiv njega je pokrenut postupak tek 2005. godine ali je zatakan. Ni policiju za privredni kriminal, ni sudstvo, ni tuilatvo, ni ministarstvo finansija nije zanimalo to to je neko obmanuo dravu, a i dalje se slobodno eta i sklapa sa njom nove poslove. Mile je zapao za oko direktoru Metals banke Ananiju Pavieviu (G17 plus), koji je sa njim za dvadesetak meseci razvio veliki broj unosnih poslova. Najpre je Miletova erka Vinja u martu 2005. godine osnovala preduzee Vinja produkt u Novom Sadu sa osnivakim kapitalom od 500 evra (od ega je uplaeno samo pola). U preduzeu u kojem je Vesna direktor nema zaposlenih ali zato ima nekoliko putnikih automobila, jedan dip i jedan kombi, a koristi se preko 70 miliona kratkoronih kredita u Metals banci. Dok Vesna nije postala punoletna sve poslove je vodio tata Mile. Vinja produkt je uz pomo kredita od ika Aneta, koji su odobravani preko noi i sa minimalnom dokumentacijom i bez provere, uspela da kupi oko 170 000 akcija u Topolatransu iz Bake Topole i oko 53.000 akcija u Autobanatu iz Zrenjanina. Jedino to je obavezno kod ika Aneta je biznis plan u plavoj koverti koji, kako tvrde najblii saradnici Jerkovia, za svaki kredit i rebalans kredita vredi 10 000 evra.
Iza je: 1. Miroslava Mikovia, ija je kompanija Delta agrar, vlasnik Jedinstva iz Apatina, Kozare iz Banatskog Novog Sela, elarevskog Podunavlja, Topole iz Kikinde i staropazovakog Napretka; 2. vlasnika MK komerca Miodraga Kostia, koji je uz etiri eerane kupio i Agrouniju u Iniji, Labudnjau kod Baa i vraku Panoniju, i 3. Petra Matijevia, vlasnika istoimene klaonice u Novom Sadu, koji je preuzeo Zemljoradniku zadrugu u Bezdanu, poljoprivredna imanja Zlaticu i Boku nedaleko od Zrenjanina te Ravnicu u Bajmoku.
32

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

96

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Poto je bez problema proao sa osnivanjem Vinja produkta i kupovinom Topolatransa, u septembru 2005. godine sa erkama Marijom i Danijelom i Danijelinim muem Uroom Roganoviem osnovao je preduzee Dumetiko sa minimalnim kapitalom od 500 evra (ponovo plaeno samo pola). Nova firma uzela je pare od Topolatransa koje su dobijene od kredita Metals banke i njima, uz strane pritiske, do maja 2006. godine kupila 170.000 akcija Autobanata. U novembru 2005. godine Mile je preko Topolatransa osnovao preduzee DUTP Vojvodina za preko 30 miliona dinara, ponovo od kredita Metals banke. Poto je za direktora postavio Danijelu Grkovi odmah je potpisana zalona izjava i ugovor o kratkoronom kreditu od 45 miliona dinara. Ne treba pominjati kojom brzinom i u kojoj banci. im je novac pristigao preusmeren je na raune Vinja produkta i Dumetika, a potom na vie drugih rauna. Od para izgubljenih u tim prebacivanjima Mile je kupio kuu na Tatarskom brdu u Novom Sadu za 250 000 evra, to je pokrio fiktivnim plaanjem neke robe. Samo ovim akrobacijama Mile je opteretio Topolatrans sa 75 miliona dinara. Krajem aprila i poetkom maja 2006. godine uz ogromnu pomo Metals banke i uz nezakonito poslovanje na berzi, gde je trgovao akcijama izmeu svojih preduzea, i uz pritiske i pretnje akcionarima da ve prodate akcije ponovo prodaju njemu, Mile je uspeo da osvoji 50,04% vlasnitva nad Autobanatom. Poto je pritisak kredita u svim preduzeima postao preteak, nije mogao da eka legalno preuzimanje poslova u Autobanatu pa je krajem maja sa naoruanim licima nasilno upao i preduzee, oteo dokumenta i peate, kidnapovao i drao zarobljenog direktora preduzea, a Upravni odbor skupio na silu i naterao da donese odluke po kojima on sam preuzima celu firmu. Na ovakvo njegovo postupanje nisu reagovali ni MUP ni sud u Zrenjaninu. Za to se, po reima Jerkovia, pobrinuo eljko Malui, koji je u koli imao nadimak Slinavi, ali ga je, poto je postao biznismen, zamenio sa Kamel. On se potrudio da policija ne intervenie ni prilikom evidentnog izvrenja tekih krivinih dela, a da sud ili odbije sve zahteve za zatitom zakonitosti i imovine ili da te zahteve skloni u stranu i odloi njihovo reavanje. Mile je odmah sve raune Autobanata prebacio u Metals banku i bez potrebne dvotreinske veine stavio hipoteku na imovinu preduzea kako bi mogao da nastavi sa dizanjem kredita i daljim zaduivanjem preduzea. Izgleda da su i Mile i Ananije nezadrivi i poeli su da kupuju i najrazliitija preduzea, i to po istom scenariju. Ve postojea preduzea daju fiktivne garancije, odobrava se kredit i na aukciji kupuje novo preduzee, koje se odmah stavlja pod hipoteku Metals banci. Koliko su se zaigrali pokazuje primer Topolatrans koji trenutno duguje oko 230 miliona dinara na ime kratkoronih kredita i Metals banci plaa preko 3,5 miliona dinara mesene kamate. Pored toga, Metals banka je odobrila i lizing nabavku devet autobusa, pa Topolatrans duguje oko 450 miliona dinara dok je ukupan kapital preduzea oko 50 miliona dinara. Ostaje nejasno ko, u stvari, podrava Ananija i Mileta i omoguava im da razvijaju sumnjive poslove koji se mere milijardama dinara i da nastavlja kupovinu novih preduzea. (primer je Poljostroj iz Odaka koji je kupljen za treinu realne cene, zata se potrudio Goran Obradovi iz Agencije za privatizaciju) 109. Itvan Pastor, predsednik SVM 110. Dragan Markovi Palma, predsednik optine Jagodina DRAGAN MARKOVI zv. Palma je u JNA bio Titov gardista, posle brojnih provera i komplikovane procedure. U gardu nije mogao svako da ue! Pre nego to su me poslali u Pulu proverali su mi sve, ko mo je bio deda, pradeda, ukundeda, da li sam osuivan, sklon samoubistvu... Tu su sve bili zreli mladii od 25 do 26 godina, a ja sam sa 19 bio najmlai. Za mene je bila ast sluiti u Titovoj gardi - s ponosom pria Palma. Markovi je jedan deo vojnog roka odsluio na ostrvu Vanga, na kojem je Josip Broz imao rezidenciju. Zahvaljujui brojnim neregularnostima oko lokalnih izbora 1996. godine, SSJ je dobila jednog odbornika u toj optini u centralnoj Srbiji. A, onda na scenu stupa Arkan sa svojim vaninstitucionalnim metodama i za po 10.000 maraka ili otmicu kao iz holivudskih filmova, uspeva da dovede u SSJ jo est odbornika iz SPO, jednog iz DS i jednog iz SRS, formira veinu sa koalicijom SPS-JUL i preuzima optinsku vlast. Uticajnoj regionalnoj TV stanici Palma plus, koja se vidi u celoj centralnoj Srbiji, na osnovu sumnjive dozvole za emitovanje koju je izdao neko od

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

97

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Miloevievih ministara, u vlasnitvu Dragana Markovia Palme, programski se prikljuuje i TV Jagodina, optinska kua neto slabijeg kvaliteta. Bivi predsednik SRJ, Slobodan Miloevi, lino je odredio kriterijume po kojima e se u izbornoj godini prepoznavati plaenicki i patriotski mediji. Veliki broj elektronskih medija i tampe, kae Miloevi u listu Politika, pod potpunom je finansijskom i politikom kontrolom nekih zapadnih vlada i oni imaju zadatak da podstiu destabilizaciju Jugoslavije. Ovu subverzivnu aktivnost protiv drave spreavali su patriotski organi SPS, JUL i SRS, a posebno Goran Mati i Ivan Markovi, savezni ministri za informacije i telekomunikacije. Pod paravanom sporta i zdravog ivota, u Jagodini se gaji kult nasilja. Lokalni kik-boks klub nosi naziv Tigrovi. Zooloki vrt nosi naziv, stran ovom podneblju a blizak podzemlju - Tigar. Po crnim oldtajmerima i crnim dipovima reklo bi se da je Jagodina neka vrsta Arkanovog muzeja. Dragan Markovi Palma je politiku i poslovnu karijeru napravio kao lan SSJ. Nije udo to e, iz zahvalnosti, doivotno, dobrovoljno, ostati dunik oveku koji ga je stvorio. Na elu optine Palma se pokazao kao sposoban, izvodei radove, pa naknadno naplaujui od optine. udno je samo da to nikome ne ukazuje na pranje para. 111. Mirko Cvetkovi, ministar finansija 112. Nikola Hajdin, predsednik Srpske akademije nauka 113. Aleksandar Pravdi, direktor Galenike iz Beograda 114. Slobodan Petrovi, generalni direktor Knjaza Miloa 115. Neboja ovi, direktor FMP i vlasnik koarkakog kluba 116. Saa Vlaisavljevi, direktor Jat ervejz 117. Iak eps, regionalni direktor Karlzberg 118. Vladika Amfilohije, mitropolit crnogorsko-primorski 119. Rase Staranin, kralj teksasa iz Novog Pazara 120. Kamil Befa, generalni direktor cementare Lafar BFC Vlada Srbije i ministarstvo za privredu i privatizaciju, koje je vodio kadar firme Deloite toushe (ista ona koja je vrila "procenu" BFC, pa kada je pukla bruka Vlada Srbije ekspresno je osnovala Agenciju za privatizaciju), Aleksandar Vlahovi, u jesen 2001. godine prihvata posetu francuskog predsednika aka iraka, koji se hvalio kako je spasio mostove oko Beograda. irak tada dolazi sa ciljem: Beoinsku fabriku cementa Srbija mora prodati francuskom Lafaru, inae nema nita od otpisa dugova Pariskom i Londonskom klubu! Te dugove budet drave Srbije zadnjih godina i dalje otplauje Pariskom klubu, a Londonski klub e doi na red 2010. godine. Posle ove posete, Aleksandar Vlahovi daje izjavu: "...Ako Beoinsku fabriku cementa ne prodamo francuskom Lafaru, kako posluje ta kompanija e sama sebe zatvoriti"! Vlahovi je prenebregao injenice: da je infrastruktura BFC u vrlo dobrom stanju, da je prethodnih godina uraeno par kapitalnih remontnih zahvata (jedan je bio vrednosti deset miliona DM), da su kupljeni brojni kamioni za transport, pogoni za proizvodnju, transport, odravanje i injenicu da je ovaj gigant imao najkvalitetnije radnike, da je linija za proizvodnju cementa, sagraena u drugoj polovini '70-tih, kotala je oko 300 miliona DEM, to je kredit koji je tokom osamdesetih godina u potpunosti isplaen sredstvima BFC, i najvanije da je fabrika skoro godinu dana bila u prilici da trino posluje, dakle da sama formira cenu cementa (koju je pre odreivala drava, a esto i dileri cementom mafija)i da bi u takvim uslovima dug BFC bio bi anuliran za manje od godinu dana, a planovi za proirenje kapaciteta i otvaranje pogona za proizvodnju betonske galanterije otvorili bi par hiljada novih radnih mesta. Naravno da je ministar imao vrlo dobru informaciju ali se silno

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

98

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


urio da ovaj "posao" privede kraju. Ugovor 5 interesnih strana potpisan je izmeu 4 (nije ga potpisala ondanja lokalna samouprava u Beoinu), ali original tog Ugovora nikada nije prikazan javnosti, a ak ga ni potpisnici nisu videli, ve su stavili "blanko" potpise. 70% BFC-a prodato je za nekih 51,9 miliona USD, 1997. godine postojale su mnogo bolje ponude, pa i od bezmalo 270 miliona DEM (138,1 miliona evra), za 51% BFC-a. Fabrika cementa u Popovcu prodata je za 52 miliona dolara a, po kapacitetu i stanju ove dve cementare, BFC je bila "tea" za oko treinu, a za nju je plaeno - manje. Da li je za beoinsku cementaru bilo "provizionara"? Ako se uporedi kako su proli radnici Apatinske pivare ili Knjaza Miloa, bie mnogo jasnije kako su radnici BFC-a i drava Srbija opljakani. Ministar Vlahovi dao je izjavu kako je i BFC mogla da se privatizuje kao i Apatinska pivara, ali je to izjavio tek kad je posao zavren (a bio meu prvima koji je prijavio "imovinu preko 20 miliona"). U decembru 2001. godine, u Beoin stie ekipa Lafara, na ijem se elu nalazio Dord Bobvo, danas direktor maarskog Trigranita, poto je prethodno najuren iz Erste banke, u pratnji dva eha: Martin Turecki i Ivan Mare, i londonske dive srpskog porekla Tatjane Mihajlov-Pilbim. Moglo se zakljuiti da se radi o potrcima centrale Lafara. 28. marta 2002. godine, Lafar "ulazi u posed" BFC. Ostala je klauzula kojom se Lafar obavezao da tokom 5 godina nee otputati tehnoloki viak, ali ve u aprilu 2002. godine na glavnoj oglasnoj tabli BFC izlazi nova sistematizacija po kojoj na stotine radnika postaju tehnoloki viak. Ako se znalo da Lafar planira masovno otputanje radnika, kako je pobedio na raspisanom tenderu? Ovo je postalo poznato tek nakon potpisivanja ugovora - neko je to krio sve vreme pregovora, a Dord Bobvo je ponovljao srpskim medijima kako u BFC nijedno radno mesto nee biti tehnoloki viak! U jesen 2002. godine, pod pritiskom i torturom, na stotine oajnih radnika uzima mizernu otpremninu. Svi radnici koji nisu "dobrovoljno" napustili kompaniju i uzeli otpremninu bukvalno su zatvoreni u jednu poveu prostoriju, bez stolica i stolova, i najstroe im je zabranjeno kretanje u krugu cementare. Martin Turecki, iz menaderske etvorka Lafara, na jednoj proslavi direktno u diktafon nekog novinara "Politike" izjavio je: Nama niko nita ne moe. Mi smo vas sve platili i ove iz Vlade i sve ovo mi smo kupili. Po privatizaciji Beoinske fabrike cementa Nenad anak otro istupa u javnosti pretnjama "bukagijama". Kome je pretio Nenad anak? Zato je pretio "bukagijama"? Zato je naprasno prestao da preti kada se ekspresno iz garsonjere na "Grbavici" (deo Novog Sada) preselio u elitno novosadsko "Cepternaselje" u Veterniku gde se kvadratni metar stambenog prostora kotao i preko 2000 evra? Pod obrazloenjem da ne posluje pozitivno Lafar je, tokom 2002. godine, ukinuo pojedina dotiranja lokalnoj samoupravi u Beoinu i isplatu dividende malim akcionarima. Ovde je u pitanju oita la, jer Lafar je platio ugovorenu cenu umanjenu za 19,6 miliona USD deficita BFC, to znai da su krenuli od nule, a pozivali su se na taj dug. Lafar se, s druge strane, hvalio da je ostvarena rekordna proizvodnja od 1,3 miliona tona cementa u 2002. godini, to je, takoe, la jer je rekordna proizvodnja cementa bila 1,6 miliona tona ostvarena jo 1984. godine. Tu takozvanu "rekordnu proizvodnju" BFC je, bez Lafara, ostvarivala svake godine, osim za vreme bombardovanja i sankcija. Istina je bila na drugoj strani. Lafar postie rekordnu maloprodajnu cenu od 64 evra za tonu cementa pa u tom momentu Srbija ima najskuplji cement u Evropi. Cenu prirodnog gasa strana kompanija Lafar plaala je jeftinije nego graani Srbije za domainstva. Svaki radnik koji je napustio BFC "dobrovoljno" i pokuao da uspostavi bilo kakav vid poslovne saradnje preko svog "malog i srednjeg preduzea" sa Lafarom je odbijen. Na stotine radnika sa prebivalitem van beoinske optine radi u remontima BFC, ali ta mogunost nije omoguena nijednom graaninu beoinske optine, bez obzira to su neki decenijama uspeno radili te iste poslove. ak su i strunjaci Lafara priznali da su pogoni za proizvodnju u odlinom stanju - i izvrsno odravani! Politika rukovodstva Lafara bila je jasna: nema posla za radnike sa teritorije beoinske optine. to manje graana Beoina u fabrici, manja je opasnosti od organizovanih protesta graana. Menaderi Lafara nisu osporili tvrdnju da pogoni za proizvodnju klinkera i cementa zagauju ovekovu okolinu u Beoinu i ire. To je to krivino delo. Zakon kae i da je otpad zabranjeno koristiti kao gorivo, a Bojan Pajti nedavno je u Parizu potpisao Ugovor sa Lafarom o spaljivanju otpadnih guma, i ko zna kakvog sve otpada jer u leto 2003. godine ve je izvreno tajno probno

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

99

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


spaljivanje medicinskog otpada u BFC. Podaci Doma zdravlja u Beoinu i Instituta za plune bolesti u Sremskoj Kamenici pokazuju enormno poveanje pacijenata sa problemima disajnih organa od dolaska Lafara. Menaderi Lafara tvrde da im novi filteri radi besprekorno, ali je u septembru 2003. godine optinu Beoina prekrio sloj praine. Mnogi tehnolozi bi mogli da objasne i zato je velikom Lafaru nedavno pao dimnjak, i kakav je uticaj sumporne kiseline, koja nastaje hemijskom reakcijom sumpor-trioksida (od sagorevanja "goriva" - otpada, tipa petrol-koks sa vodom...), i to zatrpavanje prainom 2003. godine vezano za havariju na elektro-filteru pripreme kada su im gotovo sve elektrode unutra - popadale. To je samo jedna u nizu havarija koje su se dogodile od dolaska Lafara u Beoin. U ovom periodu je bilo vie teko povreenih radnika, a jedan radnik je i poginuo na jednom od kopova. Vlada Srbije je u 2008. godini prodala svojih 15% akcija Beoinske fabrike cementa - francuskom Lafaru, van berze. Tako je Lafar, suprotno Zakonu o hartijama od vrednosti, doao u poziciju da nasilno otkupi i preostale akcije malih akcionara i postane 100%-tni vlasnik najvee cementare na Balkanu. Osim to je otetio dravu Srbiju, neko je naneo tetu i malim akcionarima, graanima Srbije, koji su ostali bez line imovine. Mali akcionari morali su jo da plate i sve trokove brokerskim kuama. Pitanje po kojoj je ceni Vlada Srbije prodala svojih 15% akcija i koliko se ona razlikuje od one koja je plaena malim akcionarima, na alost, samo je jedno od otvorenih. 121. Tanja Mievi, direktorka Kancelarije za pridruivanje EU 122. Stanislav Hoevar, beogradski nadbiskup 123. Hamdija Jusufspahi, beogradski muftija 124. Berner Kisler, predsednik Upravnog odbora Sunoko 125. Miroslav Bogievi, predsednik koncerna Farmakom MB 126. Mirko Petrovi, direktor Dunav osiguranja 127. Miroljub Jefti, naelnik VMA 128. Petar Matijevi, vlasnik mesare Matijevi i veliki zemljoposednik 129. Milica Delevi, ekspert za EU 130. Veran Mati, prvi ovek Radio i TV B92 131. Maja Kovaevi-Tomi, portparol Specijalnog suda 132. Boina Radevi, strunjak za transplantaciju jetre 133. Aleksandar Aleksejev, ambasador Rusije u Srbiji 134. Gustavo Navaro, direktor Holcim u Srbiji 135. Vojko uki, direktor Klinikog centra Srbije BORIS STAJKOVAC, predsednik UO u ostavci deje klinike u Tirovoj i direktor nevladine organizacije Centar za brigu o deci je veoma bogat. Javnost je to prvi put saznala kad su objavljene porodine fotografije snimljene u njegovoj, jednoj od najekskluzivnijih, dedinjskoj kui od oko 400 kvadrata, sa ogromnim dvoritem i bazenom. Stajkovac se tada pravdao da je ovoliku imovinu stekao potenim radom i naglaavao da radi od 16. godine: Iako sam zavrio medicinu, veinu svog ivota bavio sam se ureenjem enterijera za kafie i klubove, to je vrlo profitabilan posao. Kalemegdanska terasa, O sinema, Rio Bravo, Leksington i jo mnogi drugi u Beogradu, restoran Mediteraneo, Plava frajla i Opera u Novom Sadu, ardino i Kuba libre

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

100

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


u Podgorici, irski pabovi u Beogradu, Niu, Jagodini, na Zlatiboru, samo su neki od lokala koje sam osmislio. Izdavaku kuu Media maks magazins Stajkovac je osnovao marta 2008. godine na svojoj kunoj adresi u Tolstojevoj ulici 11. Izdaje asopise Best op, Jahting end sejling vorld, Best hom, Glam oping i Men. U Pokret snaga Srbije, Bogoljuba Karia, ulanio se u decembru 2004, kada je izgledao perspektivan, nakon osam godina u Demokratskoj stranci, i napustio ga je tiho. 2005. godine Srbija nije, po 35-godinjoj tradiciji, dobila svoje ampione u kolskom sportu. Prema proceni Saveza za skolski sport i olimpijsko vaspitanje za organizovanje ovih takmicenja, potrebno je oko 5,1 milion dinara, a Ministarstvo prosvete i sporta uplatilo je samo 2 miliona dinara. Boris Stajkovac je bio predsednik Saveza za kolski sport i olimpijsko vaspitanje. Sportske asocijacije? Kako to gordo zvuci? Na sednici OK SCG u Beogradu oktobra 2005. godine, razreen je velikan sporta, Boris Stajkovac, koji je po Zakonu o radu, morao da uzme otpremnine od 8.000 evra. U stranku Bogoljuba Karia, Stajkovac je preao iz DS, i ubrzo je postao lan Predsednitva PSS. Bivi direktor Deije klinike, profesor Duan epanovi, objanjava: Oduvek sam govorio da je on najobiniji kriminalac! Radi se o laovu, manipulantu i prevarantu koji je postao predsednik UO u drugoj polovini 2001. i to je maltene ostao do danas, iako mu nikada nije produen mandat. ovek je sve vreme u protivzakonitom statusu. Tuio sam ga, ali su tube protiv njega zavravale po fiokama, jer ga se pravosue plailo poto je uvek bio u nekoj stranci, a jedno vreme je figurirao i kao kandidat za ministra zdravlja. Seam se da je na posao dolazio uvek drugim automobilima, audijem TT, dipom ili motorima, a poznato je i da ima ogromnu vilu s bazenom na Dedinju. U zajednikoj akciji MUP Srbije i Poreske uprave, Stajkovac je uhapen zbog osnovane sumnje da je u svojstvu vlasnika preduzea Media maks d.o.o., samo u periodu od 1. januara 2006. do 31. decembra 2008. otetio budet Srbije utajivi porez u iznosu od 12 miliona dinara. Njemu su pomagali Mia Stojanovi, odgovorno lice preduzea Protekta, Predrag Jevtovi, vlasnik agencije Jevtovi, Velimir Pantovi, vlasnik agencije Vesko, Enisa Kuevi, vlasnica agencije Ena, Darko Belii, vlasnik agencije Darko, Olivera Radonji, vlasnica agencije Lazana, Asmir Kuevi, vlasnik agencije A-Board i Hedija Kuevi, vlasnica agencije Hedi. Svi oni fiktivno su fakturisali nepostojee usluga. 136. Milanko arani, direktor eleznica Srbije 137. Kori Udoviki, direktorka UNDP za Evropu 138. Atila Mihok, direktor Blic Pressa 139. Jano Kuraji, direktor Petrohemije Panevo 140. Verica Bara, predsednica Saveta za borbu protiv korupcije 141. Obrad Sikimi, predsednik Dajners kluba u Srbiji 142. Aleksandar Popovi, ministar energetike 143. Slobodan Milosavljevi, ministar poljoprivrede 23.11.2007 . predsednik LDP, edomir Jovanovi podneo je krivinu prijavu protiv zloinakog udruenja, koje, po prijavi ine: 1. Miroslav Mikovi, vlasnik Delta holdinga iz Beograda 2. Vojislav Kotunica, predsednik Vlade Republike Srbije 3. Boidar eli, potpredsednik Vlade 4. Dragan Joi, ministar unutranjih poslova u Vladi 5. Predrag Bubalo, ministar trgovine i usluga u Vladi 6. Slobodan Milosavljevi, ministar poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede u Vladi 7. Mlaan Dinki, ministar ekonomije u Vladi 8. Manojlo Vukoti, direktor i odgovorni urednik Veernjih novosti

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

101

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


9. Aleksandar Tijani, direktor javnog servisa RTS 10. uro Bilbija, glavni i odgovorni urednik lista Kurir 11. oko Kesi, glavni i odgovorni urednik lista Press 12. Antonije Kovaevi, glavni i odgovorni urednik lista Gazeta, 13. eljko Cvijanovi, glavni i odgovorni urednik lista Sutra i nedeljnika Standard zato to su u periodu od poetka 2004. godine... Miroslav Mikovi i... Vojislav Kotunica organizovali zloinako udruenje, a ostali prijavljeni uestvovali kao pripadnici u vrenju krivinih dela za koje se moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna, i to Zloupoteba monopolistikog poloaja iz lana 232. KZ, Zloupotreba ovlaenja u privredi iz lana 238. KZ, Zloupotreba slubenog poloaja iz lana 359. KZ, Poreska utaja iz lana 229. KZ i Pranje novca iz lana 231. KZ, ime su prvo i drugo prijavljeni Miroslav Mikovi i Vojislav Kotunica izvrili krivino delo zloinako udruivanje iz lana 346. stav 1. a ostali prijavljeni krivino delo zloinako udruivanje iz lana 346. stav 2. Krivinog zakonika. U obrazloenju se navodi: ... Kroz dugogodinji odnos vlasnika kompanije Delta Miroslava Mikovia sa predstavnicima vlasti u doba Miloevievog reima kao i kroz identian odnos sa obe Kotuniine vlade, Delta je postala vlasnik Srbije". Takav poloaj Delti su omoguili predstavnici Vlade omoguavanjem nelegalnog poslovanja, zatitom od krivinog gonjenja za najtea krivina dela iz oblasti privrednog kriminala, pritiscima na dravne organe koji nisu pod direktnom kontrolom Vlade, a koji imaju kontrolnu funkciju u drutvu, poput Saveta za borbu protiv korupcije i Komisije za zatitu konkurencije, kao i kroz pritiske na medije koji izvetavaju o ovakvim odnosima Vlade i Delte. Miroslav Mikovi alje svoje emisare u ambasadu SAD u Beogradu, gde za skidanje svog imena sa crne liste nudi kooperativan pristup Srbije u reavanju kosovskog problema", a predsednika Republike Srbije i Vladu predstavlja kao svoje slubenike garantujui za njihovu kooperativnost... ...Miroslav Mikovi je u policijskoj akciji Mrea iz 2002. godine oznaen kao jedan od organizatora verca cigaretama tokom devedesetih godina, a odakle potie i znaajan deo njegovog bogatstva. Zato to pitanje nikada nije procesuirano? Zato to Miroslava Mikovia titi ministar unutranjih poslova Dragan Joi, koji je pripadnik istog zloinakog udruenja. Dokaz za uee ministra Joia u zloinakom udruenju pored ostalog je i izvetaj Sekretarijata unutranjih poslova u Beogradu, UKP - II odeljenje, broj Po-392/01 od 08.06.2001. godine u kome je jasno navedeno da je dokazano da je Delta banka iji je vlasnik Miroslav Mikovi bila vlasnik 50% kompanije Interspid u vremenu u kome se bavila oraganizovanim vercom cigareta... Advokat Dragani, koji je istovremeno ef pravnog tima Demokratske stranke i Delta holdinga, pretio je javno nezavisnim institucijama, to nedvosmisleno ukazuje na vezu izmeu Demokratske stranke i Delta holdinga. Zato drava ne titi predsednicu Saveta za borbu protiv korupcije? Zato to su pripadnici zloinakog udruenja Boidar eli, Predrag Bubalo i Slobodan Milosavljevi dobili od organizatora udruenja nalog da tite interese udruenja tako to e ukinuti Savet. Slobodan Milosavljevi je kao predsednik Privredne komore Srbije uz pomo preduzea Konzit iji je suvlasnik njegova supruga Katarina Andri Milosavljevi uradio narueno istraivanje od strane kompanije Delta po kome ta kompanija ima samo 11 posto trita a ne preko 50% kako je to utvrdila Komisija za zatitu konkurencije. Zatim je kompanija Delta to istraivanje koristila u sudskim postupcima kako bi osporila navode Komisije a u javnosti stvorila lanu sliku kako ta kompanija nema monopolski poloaj. Milosavljevi je 5. oktobar 2000. godine doekao kao svei lan DHSS, Vladana Batia, i bio je uesnik naoruanog preuzimanja Privredne komore Srbije. Njegove veze sa lobijem trgovaca branom (posebno sa firmom Arex), koje je bilo monopolska roba, javno su poznate. U Demokratsku stranku ulanio se tek nakon atentata na Zorana inia (kao uostalom i svi nestranaki ministri Vlahovi, Piti, Lei i eli), kada je zapoet unutarstranaki udar na sve pristalice inieve vizije. Poznata je njegova izjava da kao ministar poljoprivrede ne mora da se razume u poljoprivredu, ve je njegov posao da ima kvalifikovane saradnike. Slobodan Milosavljevi, ministar poljoprivrede, ima paso Norveke i Ujedinjenih Arapskih Emirata! 145. Sran Janjiijevi, direktor Politika - novine i magazini, zet matije Bekopvia

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

102

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


146. Goran Piti, predsednik UO Sosijete eneral banke 147. Vladimir Velikovi, slikar, lan Francuske akademije nauka 148. Harald Hirhofer, ef misije MMF u Srbiji 149. Tomislav Karadi, predsednik FK Partizan 150. Gordana Dostani, direktorka Beogradske berze 151. Manojlo Vukoti, direktor i urednik Veernjih novosti Kada je 5. oktobra Miloeviev reim uruen, u zgradu Borbe uao je Manojlo Vukoti, zvani Manjo. Nosio je papir sa peatom Demohrianske stranke, da ga DOS postavlja za prvog oveka svih izdanja Borbe. U tom trenutku Manojlo Vukoti imao je 65 godina i preko 45 godina radnog staa. Radio je paralelne poslove. Bio je novinar i dounik tajne policije, koja ga je slala na specijalne zadatke, te za dopisnika Borbe iz Rima, pa onda za glavnog urednika Blica i Glasa javnosti. ovek koji se u mladosti odrekao oca etnika i nikada se sa njim nije sreo u ivotu, poeo je svoje zemljake da postavlja za urednike i direktore, sa platom od nekoliko hiljada maraka. Svu imovinu kompanije koja se nalazila na teritoriji Crne Gore Manojlo Vukoti poklanja samom sebi, osnivajui novo preduzee, iji je vlasnik. Na konto Manojla Vukotia slilo se nekoliko miliona evra. Od kupovine maine za tampanje Novosti, do izdavanja knjiga... Vlasnik Glasa javnosti Raja Rodi potvrdio je da ga je tajna sluba primorala da Manojla Vukotia postavi na mesto glavnog urednika ovog lista, koji je morao da pokrene nakon to su dounike aktivnosti Manojla provaljene u Blicu, u kojem je, takoe, poario hiljade evra, stavljajui ih u svoj dep. Manojlo Vukoti ima preko 70 godina ivota. Aleksandru Nikitoviu, iz Bara, iji otac je takoe bio pod udarom zakona, koji kao ef kabineta Vojislava Kotunice kao roj skakavaca pljaka Srbiju, Manojlo je tutnuo nekoliko stotina hiljada evra pa moe do da nastavi da pustoi kompaniju Novosti. Crnogorci u Beogradu, pod zatitom Vojislava Kotunice, otimaju sve to im pod ruku doe. Ostareli Manojlo Vukoti javno trai od Srpkinja da ga u kabinetu zadovoljavaju. Trenutno je smenio konkubinu Jelenu Kosanovi, uz obrazloenje da mora da izjebe sve Srpkinje. Kada je Vlade Divac pokuao da kupi najtiraniji list u zemlji, Vojislav Kotunica je u ime Vlade Srbije naredio da se protiv proslavljenog asa podnese tuba. Ima njegov Aca da odlui kome e ga dati. 152. Milutin Mrkonji, predsedniki kandidat SPS 153. Tijana Aneli, direktorka Dravne lutrije Srbije 154. Svetko Kova, naelnik VBA SVETKO KOVA je da je poetkom 2006. godine, u jednom momentu, imao ak tri vane funkcije: bio je direktor VBA, zastupnik ministra odbrane za bezbednost i lan Nacionalnog saveta za bezbednost Srbije. Posle dolaska Zorana Stankovia, koji je ukinuo funkciju zastupnika i preuzeo VBA u nadlenost svog kabineta, Svetko Kova je kao general penzionisan 6. oktobra 2005. godine, ali ga je ve dan kasnije Savet ministara imenovao za direktora Vojno bezbednosne agencije. U novembru 2007. godine, Kovaeva erka Sanja koja je u maju te godine zavrila diplomatiju na Fakultetu politikih nauka, podigla je diplomu, i ve sutradan je dobila posao savetnika kod predsednika Srbije Borisa Tadia. Ona tamo radi neke administrativne poslove u zgradi Predsednitva, i istovremeno studira na Akademiji za diplomatiju pri Ministarstvu spoljnih poslova. Ovo govori o najtenjim vezama vojne slube i vrha drave. Prolo je nekoliko godina od ubistva ministra odbrane Pavla Bulatovia, a istraga jo uvek stoji u mestu. Ko je imao motiv da ubije Pavla? U vreme tog dogaaja odnosi izmeu Srbije i Crne Gore su bili na granici kljuanja. Pavle Bulatovi je bio protivnik politike Mila ukanovia, i bio je u

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

103

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


izuzetnim odnosima sa Miloeviem i Mirom Markovi. Vojska je u vreme njegovog ministrovanja bila najneprijateljskije nastrojena prema Vladi u Crnoj Gori, remetei poslove sa vercom cigareta u Crnoj Gori. Pavle Bulatovi jeste bio protivnik reima Mila ukanovia, ali je bio poten i astan ovek. U vreme najveih sukoba Srbije i Crne Gore preduzee Habit farm trguje sa VMA, koju kontrolie Vojska, odnosno Mira Markovi, i isporuuje lekove. U saradnji sa najveim miljenikom Mire Markovi i direktorom carine, Laletom Sekuliem. Ba u to vreme posao Habit farma i Sekulieve firme "DMB medical" sa VMA iznosio je tadanjih 200.000.000 DEM. ta je VMA kupovala za toliko novca? To se upitao i Pavle Bulatovi, i pokrenuo je istragu oko trgovine lekovima za VMA! 15 dana nakon toga Pavle Bulatovi je ubijen! Izvesni major Saa Anovi, Bulatoviev telohranitelj, ba te kobne veeri razboli se i ne doe na posao. Saa Anovi je u to vreme bio na platnom spisku Laleta Sekulia. Istragu oko ubistva Pavla vodio je pukovnik Svetko Kova, prijatelj Mirjane Markovi. Sau Anovia posle tri meseci Svetko Kova unapredi! Nije zgoreg napomenuti da je ubica koristio "kalanjikov" i pobegao u pravcu kasarne koja se nalazi neposredno iza restorana u kojem je Pavle ubijen. Sutradan je Ojdani, pre komemoracije, posle sastanka sa Miloeviem, preuzeo dunost ministra, a Pavkovi mesto naelnika Generaltaba istog dana! Mnogo sluajnosti. DRAGAN KATANI roen je 14. januara 1956. u Benju kod aka. Kao komandant RV i PVO, krajem 2008. godine poklonio je letaki znak ministru odbrane utanovcu, kao gest kojim se zahvaljuje, pre svega u ime roda RV i PVO. Navodno je Pono dan ranije traio od Katania da ne dodeli poasni znak ministru. Katani je na dodeli rekao da je 2008. za vazduhoplovstvo i Vojsku Srbije uspenija od prethodnih sedam godina. Katani je bio kandidat za naelnika Generaltaba Vojske Srbije. Avgusta 2007. godine General Katani izjavio je da je u poslednje vreme (od dolaska utanovca) nivo osposobljenosti vazduhoplovstva znatno vii. Kada je ovaj ovek mislio ono to govori? Valja se prisetiti uspenih godina, pre, po Kataniu, neuspenih, od 2000, kroz koje je on proveo radei u ovom rodu. Dezerterstvo generala Tusa je za mnoge u RV i PVO posledica kadrovske politike na nacionalnim kljuevima u JNA. Krajem osamdesetih i poetkom devedesetih godina u vojnom vrhu postojale su tri struje. U prvoj su bili admirali Petar Simi i Boidar Grubei, generali Konrad Kolek i Svetozar Vinji. U drugoj su se nalazili admiral Stane Brovet, general Veljko Kadijevi i general anadi. Treu, najbrojniju grupu predvodili su generali Blagoje Adi, Bozidar Stevanovi, Stevan Mirkovi, Josip Gregoric i kolega iz savezne policije general Petar Graanin. Ostale struje, podeljene po nacionalnom i jugoslovenskom opredeljenju, bile su od minornog znaaja. Afera Opera ukazala je i na dranje generala Zvonka Jurjevia, komandanta RV i PVO. Borbeni avioni JNA nisu smeli da napadaju ustaske polozaje sve dok na njih ne pripucaju sa zemlje. Ovakvo ponaanje generala Jurjevia neki tumae kao izraz tihe simpatije prema Zagrebu, a drugi, kao izvrenje nareenja i stava SSNO da JNA deluje samo posle napada. General Aleksandar Vasiljevi odbijao je odgovornost Uprave bezbednosti UB SSNO za obavetajnu operaciju Opera, jer kae da je to bila delatnost Uprave za moralno vaspitanje i informisanost. Time se dolo i do odgovornosti generala Vuka Obradovia, naelnika ove uprave, koji je podneo ostavku. Da bi se zatakala afera i Armija sklonila iz javnosti, Slobodan Miloevi naredio je da prestanu obrauni unutar KOS. Pukovnici Svetozar Mati i Svetozar Digurski iz KOS-a RV i PVO su penzionisani. General Nedeljko Bokovi dobio je ponudu da asno ode, opet, u penziju, dok je general Boidar Stevanovi to tvrdoglavo odbijao. Njemu je sugerisano da uti. oveka koji nije umeo da kontrolie svoj jezik, sruili su novinari sa kojima je pio. Dada Vujasinovi iz lista Duga je, verovatno po neijem nalogu, jedina od grupe urnalista koji su ga poseivali, objavila neautorizovani intervju sa njim u novosadskom listu Svet. Taj razgovor je fotokopiran i razdeljen po zgradi Generaltaba VJ kao primer neposlusnosti. Skidanje afere Opera sa dnevnog vojnog reda, znailo je olakanje u radu KOS. General Aleksandar Dimitrijevi, ovek Aleksandra Vasiljevia, uspeo je ovim presecanjem sukoba izmeu dve struje unutar Vojske Jugoslavije i samog KOS, da sprei razbijanje vojne tajne slube i da je aktivira. KOS VJ, pored SDB Srbije i SDB Crne Gore, posle razbijanja SFRJ, uspeo je da sauva svoj bezbednosni integritet.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

104

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Prvi vazduni udari avijacije NATO 24. marta 1999. godine general-potpukovnika Spasoja Smiljania zadesili su u kancelariji u Komandi RV i PVO u Zemunu. Niko u RV i PVO nije bio iznenaen sa poetkom, modelom i nainom izvrenja prvog udara. Obavetajni organi RV i PVO su mi 19. marta dali informaciju da e bombardovanje poeti tokom narednih nekoliko dana kae Smiljani, general-pukovnik u penziji. Planovi za dejstvo RV i PVO po snagama Alijanse u Albaniji i Makedoniji bili su spremni, ali to predsednik SRJ nije odobrio. DRAGAN HADI ANTI danas ima firmu Trei milenijum, u kojoj je zajedno sa Sretenom Jociem, zvanim Joca Amsterdam, poznatim po tome da je donosio skupe bunde valerki generala Neboje Pavkovia, Lidiji Vukievi. Da li svi oni imaju veze sa gospoom Markovi, ili sa slubama koje su Struju i uputile na bliskost njenoj erki? 26. avgusta 1996. dobro obaveteni Milovan Brki u broju 157. lista Srpska re pie: Po dolasku na elo Saveza komunista Srbije, Slobodan Miloevi je, u ime svoje ideologije, ukinuo sve novine, radio i tv-emisije koje njega i njegovu enu Mirjanu nisu podravale. Oni koji su krenuli za Miloeviem i njegovom enom, odrekli su se moralnih naela i svojih stavova, samo su sluali. Srbija je 9. Marta 1991. godine ustala da zbaci Tiraninove ideologe, Duana Mitevia i urednike TV-Bastilje. Danas se oni, na javnoj sceni, dele na Njegove i Njene ljude, a Dragan Milanovi, Stefan Gruba, Dragan Hadi Anti i Aleksandar Tijani gori od Mitevia, Minovia U svojoj istoriji kua "Politika" nikada na svom elu nije imala oveka kao to je Dragan Hadi Anti. Bio je elektriar u "Elektrodistribuciji", pa honorarni saradnik beogradske rubrike ovog dnevnog lista. Nosio je burek Vibu, popravljao osvetljenje. utao i sluao. Posle je, kau, bio stipendista amerike Vlade - godinu dana je proveo u Americi. U slubenoj biografiji Dragana Antia, zvanog Struja, pie da ga je stipendirala amerika Vlada. Elektricar za niski napon, pa u Ameriku! Oni koji ga bolje znaju, tvrde da je godinu dana kloario drumovima SAD. Posle Njujorka, San Diega, Hjustona, odlazi na Svetu Goru, i od svetih otaca dobija ono "hadzi". Ureuje i "Pravoslavlje", mada ivi bezbonickim ivotom. kola mu nije ila, ali ui su ga dobro sluile. U novinarskoj karijeri nije napisao ni jedan tekst, ne raunajui pijane izvetaje. Kada je na vlast doao Miloevi, od svoje slube Struja dobija zadatak da "bude u blizini predsednikove erke Marije". I bi tako. Gradeci imid kandidata za predsednikovog zeta, Struja, u to vreme sporni novinar "Politike", esto se via sa Marijom Miloevi. Iako izmeu njih nita nije bilo, Struja predstavlja sebe kao budueg zeta. Struja je uao u krevet tamo gde treba, povremeno zamenjujui Zorana Todorovia Kundaka, i pred njim e se otvoriti sva vrata. Polupismeni ovek poinje da se penje u kui "Politika"; bio je glavni urednik dnevne "Politike", pa Radio TV-Politike, direktor kue "Politika", a danas je prvi ovek Novinsko-izdavake i Radio-TV kue "Politika". Struja slovi kao Njen ovek, i to je sasvim dovoljno da radi ta hoe. Mesena plata Dragana Hadi Antia je 15.000 dinara, plus honorari za lanstvo u upravnim odborima "Matroza" i sportskih klubova. Njegov voza prima 4.000 dinara. Ima i svog telohranitelja, iz obezbeenja Kompanije "Braa Kari", koji prima platu od svega 700 dinara, a nije lako ceo dan uati ispred Kluba knjievnika i drugih elitnih kafana, iz kojih Struja ne izbija. Krkanluci Struje i drutva u kome su Aleksandar Tijani i Bogdan Tirnani redovni gosti, kotaju "Politiku" mesecno oko 65.000 dinara. "Politika" meseno plaa 1.000 maraka za iznajmljivanje stana, koji Struji i njegovim drugarima slui za "odmor i razonodu". Tu su i izdaci za plaanje devojkama iz agencije za pruanje usluga, mesecno 5.000 maraka. ovek koji lii na bure, i koji, od viskija smrdi na kilometar, na elu je "Politike", sa neogranicenim ovlaenjima. Na tom je mestu samo to tako eli Mirjana Markovi. 155. Smiljko Kosti, gradonaelnik Nia 156. Sonja Liht, predsednica Fonda za politiku izuzetnost Sonja Liht je roena u Subotici. Kao ak osnovne kole, postala je aktivista Crvenog krsta. Susret sa mladalakim zabludama Sonja Liht e doiveti u dogaajima od 1968. koji su joj zauvek promenili odnos prema Titu i Partiji. Kad je ula da je ba u Titovom kabinetu predloena ideja da na pobunjene studente treba pucati bez milosti, danima je plakala. A tako mu je verovala! U kabinetu Ante Markovia, poslednjeg premijera Jugoslavije, videla ga je kao uplaenog starca

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

105

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


koji vue Soroa za ruku i objanjava da su ak i Slovenci obine barabe, a ne ljubitelji reformi. Upravo taj berzanski meetar, milijarder, i tajanstveni filantrop Soro, postavie Sonju Liht za eficu svoje organizacije. Blizu milijardu evra dolo je u Srbiju preko fondacije ovog promotera globalizma. Sonja Liht je postala donatorski Dalaj Lama i tuma svih poslanica o ljudskim pravima. Njena pojava na prijemima smatrana je znaajnim drutvenim dogaajem. Zavladala je jedna postkomunistika dekadencija. Poeli su uzajamno da se olajavaju kod Soroa, pa je ovaj doneo odluku da se zahvali Sonji Liht, a beogradskom Fondu za otvoreno drutvo kupio je kablovsku mreu SBB, da se izdravaju. Drugarica Liht postala je u meuvremenu fenomen politike izuzetnosti. Niko nema pojma o emu je re. Iz neobjanjivih razloga ova ena ovenana je silnim nagradama: Nagrade za mir vedskog socijalnog foruma, Nagrade za mir Evropskog rektorskog kluba, Nagrade za ljudska prava Meunarodne lige za ljudska prava, kao i Nagrade za toleranciju Ministarstva za ljudska i manjinska prava SCG za 2005. godinu, za doprinos...emu god. Konano, drugarica Liht je dobila i najvie odlije Francuske, orden Legije asti, ime je postala vitez, kao posebno priznanje njenom istrajnom angaovanju u odbrani demokratskih i evropskih vrednosti. Sonja Licht (kako pie na zvaninom sajtu) je diplomirala sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je i magistrirala socio-kulturnu antropologiju. Kao istraivaica, dugo godina je radila u Institutu za meunarodnu politiku i privredu i Institutu za evropske studije. Autorka je brojnih tekstova u domaim i meunarodnim asopisima, zbornicima i drugim publikacijama. Sredinom osamdesetih uestvuje u osnivanju vie lokalnih i meunarodnih nevladinih organizacija, meu kojima nekoliko enskih. Od 1991. do 1995. bila je kopredsednica Helsinke skuptine graana, koalicije razliitih graanskih organizacija i pokreta iz evropskih i severno-amerikih zemalja. Od samog nastanka Fonda za otvoreno drutvo (Soros fondacije) 1991. godine, Sonja Liht se nalazila na elu institucije, kao izvrna direktorka a potom i predsednica Fonda - jednog od najveih donatora civilnog sektora u Srbiji i Crnoj Gori. U tom periodu bila je lanica vie upravnih odbora meunarodnih institucija. Fond za otvoreno drutvo naputa 2003, kada osniva Fond za politiku izuzetnost - deo Mree kola za politike studije Saveta Evrope. Sonja Liht, predsednica Fonda za politiku izuzetnost, ujedno je i lan Upravnog odbora EastWest Instituta, Saveta Evropske fondacije za kulturu, Savetodavnih odbora enevskog centra za demokratsku kontrolu oruanih snaga i enevskog centra za bezbednosne politike i Pododbora enskog programa Mree Soros fondacija, a angaovana je u upravnim odborima Narodne biblioteke Srbije, Centra za profesionalizaciju medija, Grupe 484, enskog fonda za rekonstrukciju i Deferson instituta u Beogradu. Pavluko Imirovi: Miloevi je uspeo da umesto jednopartijskog totalitarizma uspostavi viepartijski totalitarizam, i tako odri kontinuitet totalitarizma. To je mudra formulacija oca Radovana Bigovia, jer takozvana demokratska vlast opstaje upravo zahvaljujuci nikad prekinutoj totalitarnoj vladavini aparata tajne policije. Totalitarni reimi u korenu saseku svaki mogui pokuaj organizovanja u cilju promena? Da, vlasti su odmah posle 1968. odluile da ukinu Savez studenata i Savez omladine Jugoslavije, da bi potom osnovale jedinstvenu organizaciju Savez socijalistike omladine Jugoslavije. Otpor je bio estok, posebno 1974. kada sam izaao iz zatvora, gde sam dospeo po Titovom nareenju da trockizam ne sme da se zapati na ovim prostorima. Sa mnom i Milanom Nikoliem, danas suprugom Sonje Liht, Soroevim stipendistom, zatvorena je i moja pokojna supruga Jelka KljajiImirovi. Osudili su nas za osnivanje inicijativne grupe za Revolucionarnu radniku partiju. Istina je da smo je mi osnovali, ali i da oni za to nisu imali nikakvog dokaza osim lanog priznanja Milana Nikolia da je bio saosniva, naravno u dogovoru sa Udbom, kako bi dobili mene i grupu. Od osude za organizacionu pripadnost branio me i direktor Studentskog kulturnog centra Petar Ignjatovi, izjavom da literatura koju sam itao, a preko koje su me povezivali sa IV Internacionalom, pripada biblioteci SKC-a Svi su bili okirani kada sam za svedoka predloio Nikolievu majku koja je u sud dola na takama. Uplaen mogunou da ga roena majka

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

106

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


optui za la, povukao je svoje svedoenje. Sudu to nije smetalo da, koristeci se institutom slobodnog sudijskog uverenja, uvai njegovu prvobitnu izjavu iz istrage i na njoj zasnuje presudu Odbor za odbranu umetnikih sloboda je prva naa nezavisna organizacija, osnovana oko odbrane Gojka oga. Druga je Odbor za odbranu slobode miljenja i izraavanja, takozvani Dobriin (osiev) odbor. Oba Odbora suprotstavljala su se dravnoj represiji. Do osnivanja Jugoslovenskog helsinkog odbora, koji je bio lan Helsinke federacije za ljudska prava, dolazi 1986. U Helsinkiju je deset godina ranije osnovan OEBS, i mi smo to prihvatili kao svoj programski dokument jer je SFRJ bila potpisnik Helsinke povelje. Kao pandan, SKJ osniva Odbor za ljudska i graanska prava pri SSRN, prezentujui ga kao NVO. Predsednik tog dravnog Odbora bio je Vojin Dimitrijevi, a namera mu je bila da nas dezavuie a on dobije mandat u Helsinkiju. Dimitrijevi je tada tvrdio da u Jugoslaviji ima ljudskih prava i sloboda. Helsinka federacija taj Odbor nije priznavala, ve na, jer mi smo pratili sve politike procese u SFRJ, branili Paragu, eksa, Gotovca, Demaija, etvoricu u Ljubljani... eelj je s nama 1983. pisao peticiju protiv presude islamskim fundamentalistima, odnosno Aliji Izetbegoviu i grupi. A onda je s nama hapen 1984. kada je na Otvorenom univerzitetu govorio Milovan ilas. Osnivanjem Jugoslovenskog helsinkog odbora za ljudska prava, u nau javnost ulazi pojam nevladina organizacija. On je prvobitno oznaavao intelektualnu i politiku nezavisnost od totalitarizma. Ali, NVO su 80-ih postale institucije pod kontrolom MMF i Svetske banke, Soroeve fondacije, UN i raznih CIA-kih organizacija. Podreene su svrsi razaranja socijalnih ustanova i nezavisnih organizacija, pre svega sindikata. Za odbranu politike Vlade Srbije, Veran Mati je angaovao svog druga Velimira urguza Kazimira. Velimir Kazimir poeo je u Marksistikom centru Gradskog komiteta zajedno sa Sonjom Liht.. Uprkos tri decenije u novinarstvu, nije poznat iroj javnosti. Njegovi izvetaji se, uglavnom, stavljaju u dosijea. Uzlaznom linijom karijera g. urguza krenula je kad je uhvaen da kao ovisnik krae po apotekama. Onda je sve je zaboravljeno. Pred njim su u Politici utali. Znali su kuda e to to kau otii. On je bio prijatelj direktora Dragana Hadi Antia i Duana Mitevia. Dok je Politika u Miloevievo vreme iena od nepodobnih, urguz nije imao problema iako je bio u upravnom odboru Soro fonda. Neko je brinuo. 157. Ivan Stankovi, direktor agencije Komjunis 158. Neboja aponji, vlasnik firme Nelt, jednog od najveih uvoznika 159. an-Fransoa Teral, ambasador Francuske u Srbiji 160. Nikola Marjanovi, direktor JP Srbijavode 161. Saa Popovi, suvlasnik Grand produkcije 162. Biljana Srbljanovi, najigranija srpska dramska spisateljica 163. Goran Stamenkovi, elni ovek producentske kue Emoun 164. Ljuba Popovi, svetski priznati slikar 165. Vasilije Mii, vlasnik Kompanije Putevi i hotela Palisad 166. Neboja Nedeljkovi, direktor JP Skijalita Srbije 167. Neboja aranovi, direktor Kapa Star Limited 168. Zoran Obradovi, predsednik Petrobart-Avia 169. Nenad anak, predsednik LSV

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

107

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


170. Dragan uri, vlasnik Zekstre i Veterinarskog zavoda 171. ura Obradovi, veliki tranzicioni gazda 172. Aleksandar Nikitovi, ef kabineta premijera Kotunice 173. Stavros Joanu, predsednik Izvrnog odbora Eurobank EFG tedionice 174. Miroslav ivanov, najvei akcionar Agroiva iz Paneva 175. Goran Vukovi, direktor Nisala iz Nia 176. Mile Dragi, proizvoa i trgovac vojnom opremom 177. Ernst Bode, direktor Meser tehnogas Beograd 178. Jirgen Bakeberg, direktor Fabrike cigareta BAT-DIV 179. Boko ukanovi, direktor KBC Dedinje 180. Sran uri, savetnik premijera Srbije za odnose sa javnou, direktor TV Avala 181. Goran Bregovi, na najpoznatiji muziar u svetu 182. oro Antelj, vlasnik graevinske firme i Teniskog kluba Gemaks 183. Duan Dunji, kupac nekoliko preduzea 184. Aleksandar Andrejevi, generalni direktor Novosadskog sajma 185. Dejan Ili, direktor ARRI, svetskog lidera u proizvodnji filmske i TV opreme 186. Goran Paskaljevi, posle Kusturice, najuspeniji srpski reditelj 187. Vidoje Vuji, vlasnik fabrike Vuji Valjevo 188. Muamer Zukorli, sandaki muftija i rektor Novopazarskog univerziteta 189. Andrej Jovanovi, vlasnik Kompanije Marbo 190. Vladan ivadinovi, direktor JP Srbijaume 191. Bora Stankovi, poasni predsednik FIBA 192. Sran Bogosavljevi, direktor Stratedik marketinga 193. Srbobran Brankovi, direktor Medijum Galupa 194. Ljubomir Tadi, pravnik i filozof 195. Rade erbedija, na najpoznatiji glumac u Holivudu 196. Rene Miloevi, direktor Intermosta Rene Miloevi roen je 26. februara 1955. godine u abarima kod Velike Plane. Kao etrnaestogodinji deak, s roditeljima je otiao u Francusku. Zavrio je Mainski fakultet u Lionu.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

108

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


U Francuskoj je poeo u velikoj automobilskoj korporaciji Reno, posle koje radi u graevinskom gigantu VINCI. U Srbiju se vraa 2003. godine. VINCI Construction je multinacionalna kompanija koja ima 150.000 zaposlenih u 85 zemalja i ostvaruje godinji promet od 28 milijardi evra, osniva u Beogradu preduzee Intermost. Zahvaljujui ostvarenim poslovnim rezultatima u Srbiji, proglaen je za najuspenijeg menadera kompanije VINCI. Intermost a. d. Beograd je specijalizovano preduzee za izgradnju svih vrsta mostova, hidrotehnikih objekata i objekata niskogradnje i visokogradnje. Izgradnja novog mosta preko Save kod Sremske Rae, ubrzo je bila usporena, a bie i prekinuta ako drava ne izmiri ogromna dugovanja prema izvoau, tvrdi generalni direktor beogradskog Intermosta Rene Miloevi. Sredinom 2006. na konferenciji za novinare ministar za finansije Mlaan Dinki izjavio je da e novac od prodaje Mobi 063 biti uloen u realizaciju Nacionalnog investicionog plana i unapreenje saobraajne infrastrukture, apostrofirajui ve dogovorenu izgradnju mosta preko Save kod Sremske Rae. Rene Miloevi je sponzor Ski festa, koji organizuje Skijaki savez Srbije, iji je predsednik Mlaan Dinki. Inter most mesecima potrauje od Vojvoanskog investicionog fonda i JP Putevi Srbije oko milijardu dinara, to su za nas velike pare. Platili smo PDV avansno tako to smo se zaduili kod banaka uz kamate, dok nam nai dunici stalno obeavaju isplatu potraivanja, ali ne dobijamo nita kae Miloevi. Kako je ovaj ovek uspean ako nije naplatio potraivanja? 197. Raka Mari, najuticajniji domai estradni menader 198. Den Bejts, direktor TV Foksa u Srbiji 199. Goran iri, direktor JP PTT Srbije 200. Dragana Solomon, direktorka Odeljenja za medije misije OEBS u Srbiji 201. Stevan Nikevi, direktor Jugoimport SDPR STEVAN NIKEVI, direktor ''Jugoimport SDPR", nije usamljen primer da Crnogorci nemilice haraju Srbijom, i vredi rasvetliti uinak koji je Srbiji naneo nenadoknadivu tetu. Stevan Nikevi je radni vek poeo u Resoru slube dravne bezbednosti Srbije. Podmukao, zao, nezajeljiv. Kao takav brzo je napredovao u slubi. Dogurao je do zamenika Centra bezbednosti RDB-a. Kada je DOS preuzeo vlast, Nikevi se bestidno nudi Srpskom pokretu obnove da rasturi Dravnu bezbednost Srbije, koju je nekoliko meseci ranije napustio. Danica Drakovi ga u oktobru 2000. imenuje za koministra unutranjih poslova prelazne vlade kojom rukovodi Milomir Mini. Sa tog mesta, Nikevi instalira svoju bandu. I onda poinju da se reaju afere, kojima se Stevan Nikevi pere. Podmee dokument o praenju novinara Slavka uruvije. Danica Drakovi naseda na ovu provokaciju. Srpska javnost, edna pravih informacija o likvidaciji uruvije, prihvata dokument RDB o praenju uruvije na dan ubista, sve do smaknua. Kasnije e se ispostaviti da je Nikeviev udeo u uruvijinoj likvidaciji bio nemerljiv. Bio je jedan od rukovodilaca. Nije samo uruvija stradao od Nikevieve ruke. Ali ve je bilo kasno. Ve u februaru Nikevi zaboravlja da se upoznao sa Danom Drakovi i postaje lan Demokratske stranke. Savezna vlada imenuje ga za pomonika saveznog ministra unutranjih poslova Zorana ivkovia. Raspolaui ogromnim koliinama novca, informacijama i dosijeima, Nikevi vrbuje drugog ivkovievog pomonika, pripravnika Dragana utanovca i njegov pir u Srbiji moe da se nastavi. Svi napori da se ubica Slavka uruvije izvede pred sud ostaju uzaludni. Banda Stevana Nikevia sve uspeno sabotira. ak se i Momir Gavrilovi, na dan kada je bio u poseti kabinetu Vojislava Kotunice prethodno sreo, navodno sluajno, sa Nikeviem. Ipak niko nije oekivao da Stevan Nikevi postane direktor najvanije ustanove za bezbednost zemlje i sigurnost njene vojske. Nakon streljanja premijera inia, Boris Tadi postaje ministar odbrane. Taj dan ostae upisan crnim slovima u istoriji vojske. Za svoje savetnike Boris Tadi dovodi kumove, prijatelje, ljude bez staa, iskustva, morala... U "Jugoimportu SDPR" Nikevi kao direktor dovodi tridesetak Crnogoraca iz srpske Slube dravne bezbednosti. Svu dokumentaciju ove savezne ustanove od nacionalnog interesa, koja raspolae namenskom industrijom vojske, Stevan Nikevi predaje tadanjem amerikom

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

109

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


ambasadoru u Beogradu Vilijemu Montgomeriju. Nove vlasti u Srbiji potom iz Vaingtona dobijaju nove ucene zbog vojno-tehnike saradnje sa Irakom. A ta saradnja namenske industrije sa Irakom omoguila je da se srpska armija i njeni pripadnici odre u ivotu. Tadanji ministar odbrane Boris Tadi, koristei se statusom svoga oca Ljubomira u Drutvu srpsko - jevrejskog prijateljstva odlazi u Izrael, sklapa neizvrive ugovore o vojno - tehnikoj saradnji, prekidajui ve vrste i zapoete ugovore o vojno - tehnikoj saradnji sa drugim vojnim silama. Ministar Tadi obeava potpuno unitenje nae armije i vojne industrije, posebno namenske. Trai da ga Izraelci podre u amerikom kongresu kao demokratskog vou u Srbiji. U trenutku preuzimanja direktorskog mesta, Stevan Nikevi na raunu "Jugoimporta SDPR-a" zatie 200 hiljada dolara. I novac i imovina ove ustanove bie meta Nikevieve bande. Nakon to je oborena vlada Zorana ivkovia, menja se i sastav Upravnog odbora "Jugoimpoprta SDPR-a". Osim ljudi koje delegira Vlada Crne Gore, u njemu su i ministar unutranjih poslova Srbije Dragan Joi i ministar odbrane Prvoslav Davini. Od oekivanih Kotuniinih poteza nema nita. Njegov ministar Dragan Joi je dravljanin Crne Gore. Joi o mukama uti kao, i prima lepe pare. Stevan Nikevi poinje da unitava namensku industriju. Smiljeno, hladno, cinino i surovo, obilazi ambasadore. Njegova osionost toliko se smuila i strancima da su zahtevali da hitno bude smenjen. A Stevan Nikevi se toliko trudio da se dodvori stranim slubama i domaim mafijaima da je organizovao i krau tane Jovice Staniia, kada je ovaj iz Okrunog zatvora sproveden u Hag. Na dan kada je sprovoen u Hag, Stanii je sa sobom poneo tanu punu dokumenata. Stevan Nikevi je dobio zadatak da od vezanog Staniia ukrade tanu. I bi tako. Danas je Stanii na slobodi, to gospodina Nikevia strano brine. Smena Stevana Nikevia je bila ve gotova stvar. Njegovo pogubno delovanje bilo je raskrinkano. Ali, 20. septembra 2004. godine Dragan utanovac trai od predsednika Republike da mu bude savetnik za bezbednost. Boris odluuje da se konsultuje sa svojim makroima iz Sjedinjenih Amerikih Drava. Nakon tih konsultacija, on izriito odbija da kuma utanovca imenuje za savetnika, jer to nije dobro zbog javnosti. 22. septembra 2004. godine, kada je smena Nikevia trebalo da se obavi, Dragan utanovac dolazi ponovo u kabinet Borisa Tadia traei od njega da utie da Stevan Nikevi ostane na mestu direktora "Jugoimporta SDPR-a". Sutradan predsednik Republike poziva ministra odbrane Prvoslava Davinia, predsednika Upravnog odbora ove ustanove, insistirajui da se Stevan Nikevi ne smenjuje. Ministar Davini, koji je obeao svojim pretpostavljenima da e smeniti i uhapsiti Nikevia menja odluku i Nikevi ostaje. Prvoslav Davini je oboren sa mesta ministra odbrane koordiniranom akcijom bande Stevana Nikevia i Dragana utanovca. Nikevi je preko svojih ljudi, bivih bezbednjaka i kolega iz crnogorske tajne policije organizovao Davinievo praenje i razgovore sa amerikim ambasadorom Majklom Poltom. U pljakanje "Jugomiporta SDPR-a" ukljuen je ministar policije Dragan Joi. General policije Sneana ulaji sa svojim sugraaninom Miletom Dragiem iz Zrenjanina sklapa poslove za potrebe opremanja srpske policije uz provizije, a Joi uti. Jovo uruvija, brat ubijenog urednika i vlasnika "Dnevnog telegrafa" Slavka uruvije, u svojim estim obraanjima javnosti i svim dravnim rukovodiocima Srbije, kao sauesnike u ubistvu svoga brata oznaava Stevana Nikevia, biveg zamenika naelnika Centra Resora dravne bezbednosti Srbije. Uzalud Jovo uruvija moli da se Stevan Nikevi makar ispita pred istranim sudijom i objasni po ijem je nalogu naredio viemeseno praenje njegovog brata, a prekinuo ga nekoliko minuta uoi streljanja. U istrazi povodom uruvijinog ubistva, koja je aktivirana dolaskom na vlast premijera inia, sasluani su tadanji rukovodioci Resora dravne bezbednosti, svi osim Stevana Nikevia. Milan Radonji je poetkom aprila 1999. godine, odlukom tadanjeg naelnika Resora dravne bezbednosti Radomira Markovia, postavljen za naelnika Centra Resora dravne bezbednosti Beograda. I on je u istrazi ispitivan vie puta o svojoj ulozi i saznanjima oko praenja Slavka uruvije. On je na sasluanjima, izmeu ostalog, uvek tvrdio i sledee: "Iako sam poetkom aprila 1999. godine postavljen za naelnika Centra RDB-a Beograda, iako sam poznavao veinu

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

110

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


zaposlenih u ovoj organizacionoj jedinici, na sastancima sam im objasnio da sam ja ipak nov na ovom poslu i uputio ih da sve zapoete poslove zavre u kontaktu sa Stevanom Nikeviem, koji je u toku svih operativnih poslova". Novinar Slavko uruvija praen je intenzivno nekoliko meseci po nalogu koji je potpisao Stevan Nikevi. 202. Ivica Dai, predsednik SPS IVICA DAI roen je 1. januara 1966. godine u Prizrenu. U ranom detinjstvu se sa porodicom preselio u itorau kod Prokuplja, gde je iao u osnovnu kolu. Gimnaziju je zavrio u Niu, a Fakultet politikih nauka u Beogradu 1989. Bio je u fakultetskoj organizaciji Saveza komunista, a prvi ozbiljniji politiki angaman imao je u mladim socijalistima Beograda. Na toj funkciji ostaje do do 1992. godine. lan SPS-a je od sredine 1991. godine. Iste godine postaje portparol SPS i lan Izvrnog odbora Glavnog odbora ove stranke, da bi postao i urednik u listu SPS "Epoha", koji se ubrzo ugasio. Bio je savezni je poslanik u Veu graana Skuptine SRJ od 1992. godine i predsednik Odbora za javno obavetavanje Vea graana Savezne skuptine. Predsednik Sportskog saveza Srbije i potpredsednik Jugoslovenskog olimpijskog komiteta. Bio je koministar za informisanje u takozvanoj Prelaznoj Vladi Republike Srbije od oktobra 2000. godine do januara 2001. godine. Predsednik Socijalistike partije Srbije postaje posle smrti Slobodana Miloevia.Na izborima 1992. i 1993. bio je ef Informativno-propagandnog taba SPS. U najue rukovodstvo stranke, za lana Izvrnog odbora Glavnog odbora, izabran je na Drugom kongresu 26. oktobra 1992. i ponovo na narednom kongresu SPS 1996. Dva puta je biran za predsednika Gradskog odbora SPS-a Beograda, u februaru 2000. i decembru 2002. Savezni poslanik u Veu graana Skuptine SRJ (SCG) je neprekidno od 1992. Bio je predsednik Odbora za javno informisanje 1996, a od juna 1997. i lan Odbora za spoljnopolitike odnose. Od 2000. je bio lan Odbora za bezbednost i spoljnu politiku oba vea Savezne skuptine. Od vanrednih parlamentarnih izbora iz decembra 2003. poslanik je u republikom parlamentu i predsednik poslanike grupe SPS. Na estom kongresu SPS, odranom 18. januara 2003. godine izabran je za predsednika Glavnog odbora SPS-a. Bio je predsednik koarkakog kluba Partizan i predsednik Sportskog saveza Srbije. Govori ruski i slui se engleskim jezikom. Teko je oekivati od onoga koji vas je bombardovao da odmah prizna svoju krivicu. Meutim, ukidanjem sankcija za meunarodne letove za nau zemlju je jasan pokazatelj da je meunarodna zajednica shvatila da sankcijama ne moe uzdrmati ili oboriti narodnu vlast u Jugoslaviji, izjavio je 11. februara 2000. godine poslednjem radnom danu, koji je proveo kao portparol stranke. Nije prvi put da albanska skuptina na Kosovu i Metohiji proglaava nezavisnost, ali je prvi put da u tome ima otvorenu javnu podrku velikih sila, pre svega SAD. Naravno da ta nezavisnost nikada ne bi ni bila proglaena da nije unapred dogovoren nain zavretka ovog procesa. Meni je drago da neki dravni funkcioneri danas govore slinim renikom kao to je govoreno i u tim godinama kada se branila zemlja. Jasno je bilo i tada, a mislim da je jo jasnije, naalost, i danas, da je u stvari Srbija bombardovana 1999. godine ne zbog tadanje politike dravnog rukovodstva, ne zbog inaenja svetu, ne zbog nedostatka demokratije i ljudskih prava, ne zbog egzodusa Albanaca, nego zato to su Albanci eleli nezavisnu dravu Kosovo, rekao je posle proglaenja nezavisnosti Kosmeta. Niko kao vrhuka iz SPS ne zna da se bavi podzemnom diplomatijom i kafanskim kongresima. Takozvani uvari nacionalnih interesa dobro su izraunali koliko e svoj patriotizam naplatiti, pa je staro drutvo na elu sa Ivicom Daiem i Zoranom Liliem krenulo u novo zaluivanje ovoga naroda i njegovih pustih snova o socijalnoj pravdi. Uoi napada hrvatske vojske u akciji ''Bljesak" (1. maja) 1995. godine, odran je hitan sastanak u General-tabu Vojske Jugoslavije. Tadanji naelnik Uprave za moral i informisanje, pukovnik Ljubodrag Stojadinovi posvedoio je da je naelnik Obavetajne uprave general Branko Krga referisao da njegovi obavetajci upozoravaju da se hrvatska vojska, uz podrku SAD, sprema da protera Srbe iz Slavonije i Kninske krajine. Naelnik General-taba general Momilo Perii pozvao je telefonom predsednika SR Jugoslavije Zorana Lilia, da ga obavesti o dramatinim dogaajima koji predstoje. Kada je dobio vezu, i predsedniku Liliu saoptio informacije o

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

111

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


pokretima hrvatske vojske, predsednik Lili mu je hladno odbrusio - "Momo, boli me ..... za Srbe iz Krajine. Nego, poalji mi po autantu hiljadu metaka, idem u lov na patke''. Pukovnik Stojadinovi je, seajui se ovog munog dogaaja, opisao nelagodu u kojoj se naao naelnik general-taba Momilo Perii, kao i svi njegovi saradnici. Zoran Lili je oduvek bio poznat kao nitarija. Ovih dana, Zoran Lili ponovo mea karte. U njegovom skrovitu u Rakovici skovan je plan razbijanja Srbije. On je naterao Ivicu Daia da ue u koaliciju sa Tadiem i Dinkiem, sa ciljem da Srbija izgubi podrku Rusije i tako ostane bez Kosova, a u dogledno vreme i bez Vojvodine. Mozak ove operacije su bivi predsednik SRJ Zoran Lili i Mia Jovanovi, koji je zajedno sa Liliem vlasnik "Megatrend" univerziteta. Jovanovi je i vlasnik nevladine organizacije "Atlanski savez", koja slui za promovisanje interesa administracije iz Vaingtona. Zoran Lili je iz Brze Palanke. Miloevi ga je koristio kao krpu, postavljajui ga na mesto predsednika Savezne republike Jugoslavije, bez ikakvih ovlaenja. Malo ko se danas sea Zorana Lilia. On se razveo od ene Ljubice, oenio mlaom novinarkom, i posvetio se biznisu. Onom podzemnom. Tandem Lili-Jovanovi vue konce i tretira sadaenjeg predsednika SPS-a isto kao to je Miloevi postupao sa Liliem. Mia Jovanovi, vlasnik "Megatrend" univerziteta postavio je za ministra prosvete svog pulena, politikologa arka Obradovia, koji je zaposlen kao profesor na njegovom univerzitetu. Tako e Jovanovi povratiti izgubljene akreditacije za neke svoje vie kole i fakultete, i legalizovae biznis. Kakva je uloga Ivice Daia, predsednika Socijalistike partije Srbije, u formiranju vlade sa Tadievom i Dinkievom partijom? Dai je, nakon zavretka studija, postao portparol SPS-a. Trudio se i da svojim stasom i glasom lii na Miloevia. Po nalogu Slobodana Miloevia, tadanji ef Dravne bezbednosti Srbije Jovica Stanii dobio je zadatak da oeni Ivicu Daia. Policija je Miloeviu opisala Malog Slobu kao ''ljubitelja mukog tela''. Pronaena je brzo devojka za njega, tek svrena srednjokolka Sanja. Ivica Dai je polako ulazio i u veliki biznis. Njegova zemljakinja, iz itorae, gde je i on odrastao, Svetlana Velikovi udala se za eljka Ranatovia Arkana, koji je bio komadant Srpske dobrovoljake garde, vlasnik fudbalskog kluba "Obili'' i vie stambenih i poslovnih objekata. Ivica je bio blizak Ceci, druio se i sa Arkanom, a bio je prisutan i na njenoj svadbi, a i na Arkanovoj sahrani. Poseban biznis poeo je sa Draganom Markoviem Palmom, Arkanovim saborcem. Palma je pripadao svetu podzemlja. Ogromne pare Palma i Ivica Dai zaradili su prodajom uglja koji se vadi u "Resavici". Drava ulae velika sredstva u rad rudnika, kako bi ugalj na tritu bio jeftin energent. Palma je otkupljivao celu proizvodnju, i uz pomo Daia preprodavao je, po trostruko veoj ceni dravnim preduzeima, iji direktori su morali da sluaju Daieve naloge. Jagodina, uprija i Parain postali su Palmina "zona interesa''. Dai mu je omoguio da dobije dozvolu za regionalnu televiziju "Palma plus'', i Dragan Markovi je poeo da popravlja svoj imid - od nasilnika i ubojice do politiara, narodnog poslanika. Nije sluajno Palma uao u koaliciju sa Daievim SPS-om. Dva ratna druga odluili su da osiguraju svoj kapital. Kada je pokrenuta pria da se srui stadion "Obilia", pod optubom da se nalazi na groblju, umeao se Ivica Dai, i svojim vezama je uzeo Cecu u zatitu. Ceca je lepo platila svom zemljaku za ''zatitu''. Ivica je posredovao i kada je Ceca prodavala fudbalere, i tako, prema nalazima srpske policije, na inostranim raunima ostavila 26 miliona evra. Ivica je Ceci preporuio da na vreme pobegne na Kipar. Spisak afera u kojima se pominje ime Ivice Daia je impresivan. U aferi ''kofer'' od hapenja ga je spasila SMS poruka generalnog sekretara Vlade Srbije Dejana Mihajlova. U toj akciji policije uhapen je Daiev kum Vladan Zagraanin, koji je u to vreme bio i direktor SPS. Dai nije podneo ostavku na partijsku funkciju. U to vreme Dai je saraivao sa Dinkievim pljakaima. Glavna preokupacija Daia bila je da preuzme ministarstvo unutranjih poslova. Za vreme Miloevieve vlasti pobijeno je mnogo ljudi. Novinar Slavko uruvija, sekretar JUL-a Zoran Todorovi Kundak, ministar odbrane Pavle Bulatovi, naelnik uprave kriminalistike policije Beograda Milorad Vlahovi, naelnik Policijske stanice Savski venac Dragan Simi, zamenik ministra policije Radovan Stoji Bada... Nijedna ova smrt nije rasvetljena, a sva su bila politiki

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

112

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


motivisana. Posebno je zanimljiv sluaj ubistva etvorolane porodice brata prve Arkanove ene Natalije. Njen brat je naen mrtav u stanu sa enom i dvoje dece. Tokom akcije ''Sablja'' pokazalo se da je naredbu za ubistvo izdala Svetlana Ranatovi, da bi upozorila Arkanovu prvu enu Nataliju da se ne petlja u nasledstvo. Sva ova ubistva Ivica Dai treba da uini trajnim misterijama. Njega posebno zanima ubistvo novinara Milana Pantia, koji je stradao ispred svog stana u Jagodini. Tabloid je svojevremeno objavio imena ubica, i tuen je zbog klevete, ali je presudom Drugog optinskog suda u Beogradu osloboen od krivine odgovornosti. Ministar Dragan Joi sakrio je ovaj predmet, jer je istraga pokazala da je nalog za Pantievo ''privoenje razumu'' dao Dragan Markovi Palma. Panti je istraivao njegove kriminalne radnje, Palma je naao momke da ga prebiju, ali su oni u tome preterali i Milan Panti je na licu mesta ostao mrtav. U Socijalistikoj partiji Srbije mala grupa ljudi, na elu sa Liliem i Daiem, odluuje u ime stranke, ophrvana potrebom da zatre tragove svojim nedelima i da steenu imovinu legalizuje. Kako e Ivica Dai uspeti da sakrije svoje prljave tragove? Novog ministra unutranjih poslova naroito brine poruka, koju mu je telefonom saoptio Milorad Ulemek Legija. Upueni tvrde da ima puno razloga da Ivica strepi za svoj ivot, jer je sa Legijom bio u mnogim poslovima, dao je mnogo obeanja... GORAN TRIVAN iz SPS postao je nakon izbora te 2008. Gradski sekretar za ivotnu sredinu, u koalicionoj administraciji sa DS. Primenom Zakona o jednokratnom porezu na ekstradohodak i ekstraimovinu steenu iskoriavanjem posebnih pogodnosti, u periodu od 26. juna 2001. godine, kada je zakon poeo da se primenjuje, do kraja juna 2002. godine od predvienih 728.726.582 naplaeno je 57.530.742 evra. Funkcioner SPS, Goran Trivan, nije platio dug od 88.000 maraka. 19. avgusta 2008. godine, delegacija Udruenja "Sloboda" posetila je grob Miloevia i poloila venac. U delegaciji su bili Uro uvakovi, Milo Aleksi i Goran Trivan. Jula 1994, Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju krenuo je u ofanzivu: poseuju ga inostrane delegacije, vri kadrovske popravke sistema, i uiva u apsolutnoj medijskoj podrci Politike, Ekspres Politike, Veernjih novosti, TV Politike, Duge, RTS... Za to vreme bogalji rata hodaju ulicama, lopovi sa ratita postaju nove srpske gazde, partijski ideolog dr Mirjana Markovi belei u svoj dnevnik impresije o cveu, godinjim dobima, oblacima i cvrku u rodnoj poarevakoj kui. Njima je na prolim izborima poverenje poklonilo tek 30.000 ljudi (0,8%), ali su se brave "uticajnih vojnih, pravosudnih i ministarskih kancelarija lako otvarale za one kojie opozicija naziva "mirinim ljudima", a kratkovidi tumai politikih zbivanja- grupom za pritisak. Samo politikim slepilom moe se objasniti teza po kojoj bi Sloba sve uradio za srpstvo, samo da mu nema ene komuniste. Ili, sasvim suprotna - da ga supruga sada vraa na pravi, komunisticki put, iz nacionalistickog blata gde se zaglibio. Nema razlike u doktrini Miloevieva i njegove supruge, niti stvarnog pomaka u levo. U to ime menja se ratnika "koulja", a odbacuju se kadrovi upotrebljeni u ratne (ili kriminalne) svrhe. Kao to je Miloeviu svojevremno supruga pripremila klimu za obraun sa Stamboliem, tako mu i sada obezbeuje odstupnicu dnevnikim belekama, nebrojenim intervjuima, ili knjigom "Odgovori". Duvaju mirnodopski vetrovi, ali iz starog centra moci. Najava nove politike bio je raspad koalicije SPS i srpskih radikala. Mirjana Markovi je vou srpskih radikala nazvala primitivnim nacionalistom i tako najavila eelju da je potroen. A pre toga, u SKPJ dolo je do sukoba izmeu utemeljivaa ove stranke, generala Stevana Mirkovia, ubeenog komuniste jugoslovenske orijentacije i ideologa partije Mirjane Markovi. Sukob je razreen odlaskom generala. To je ena iz senke. Ne treba je potceniti, jer je veta, sposobna, pametna i retko gubi koncentraciju. Nisam mogao da razumem zato je uporno bila protiv toga da napadam eelja, kada je on bio ideoloki protivnik nae partije. Njeno objanjenje je tada bilo da je on na naoj strani, to nisam mogao da prihvatim. Kasnije sam razumeo - sve je bilo u funkciji Miloevieve vlasti. Miloevi je drao centar, eelj i Arkan su skupljali simpatije desno, Mirjana levo. Tako je suprugu omogucila da preko nae partije sauva simpatije bivih komunista i jugoslovenski imid. Setite se kako je Arkan imao sjajnu predizbornu kampanju, a onda je rekao svojim simpatizerima da glasaju za Miloevia. Isto je uradila Mirjana Markovi, kae general Mirkovi.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

113

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Po reima generala Mirkovia, sadanji SKPJ nema ni lanstvo, ni organizaciju. Utisak, da je re o partiji u ofanzivi, stie se zbog toga to se skoro u privatnom aranmanu, okuplja grupa problematinih ljudi koja pie saoptenja medijima. Za Mirkovia - SKPJ je grupa aktivista koja praktino servisira vladajuu partiju. Zadaci u skupljanju glasova su bili razliito rasporedjeni, a suprunici su od prvog trenutka na zajednikom zadatku. Da bi se postigao utisak o promeni politike, u januaru su posmenjivani generali eksponirani u ratu, a u propagandne svrhe se eelju podilazilo, kada se govorilo da su to "njegovi" generali. Da u toj prii ima istine pokazuje i nain na koji je RV i PVO doiveo kadrovsku obnovu. 29. decembra 1993. godine, u roku od dva sata povuen je general Pavlovi i doveden na elo RV i PVO Ljubia Velikovi, bliski prijatelj sa Mirjanom Markovi. On tokom celog rata ostaje u drugom planu, a sa sobom dovodi ljude koji se u ratu takoe nisu eksponirali. Meu njima je i pukovnik Blagoje Grahovac, iz Nevesinja, koji tokom rata tvrdi da je Jugosloven i da ne priznaje nikakve paravojske. Tu je i Slavko Biga, komandant VO, iz RSK koji ratne dane provodi u Generalstabu. I tako dalje... Tako je dobijeno novo lice stare vojske i tiho najavljeno distanciranje od Karadia i Mladia u Bosni. Pokusaj pua u Banja Luci nije samo uvreeni eelj dovodio u vezu sa SK Pokretom za Jugoslaviju. Zoran iak, aktivista SKPJ, kae :"Bila je to spontana akcija protiv crnoberzijanaca, vercera i Karadica lino, protest naroda koji je bio potpuno opravdan. Lino mi je ao to nije urodio plodom. Rat bi bio zavren. Nacionalnim elitama odgovara rat, da opljakaju svoje podanike. Karadic je za nas sauesnik i treba da odgovara." Kada predsednik Zoran Lili kritikuje "samozvane lidere", koji srpski narod dre kao taoce ratne politike, ili kada direktor kompanije "Politika", Dragan Hadi Anti osuuje Karadica to ne pita narod ta misli o ratnim zloinima i ratnom profiterstvu, miroljubivi graanin trebalo bi da zaboravi kako su do jue isti lideri "uivali apsolutnu podrku graana Srbije", a da se ratnim profiterima i kriminalcima na dravnoj televiziji (i ne samo tu) gradio imid narodnih heroja. Pravi propagandni rat srpski reim vodi protiv Karadica na teritoriji Republike Srpske, koji izgleda odbija da prihvati ulogu potronog dobra. U tom svetlu treba posmatrati formiranje organizacija SPS na teritoriji RS ,a tu se opet neminovno nailazi na pripomo SKPJ. Nikola Dobrijevic, kadar SKPJ, rekao mi je da se dogovarao sa Miloeviem, u njihovoj kui, o formiranju SPS u RSK. Mia Carevi, takoe kadar RSK, deluje sa tih pozicija u Banja Luci, a Radovan Bijeli, osniva organizacije SPS u Republici Srpskoj iako je lan SKPJ, kae Mirkovi. Ko je dotrajao bilo je jasno kada je Duga objavila ve poznati tajni spisak nevaljalih tedia koji su "u nevreme" podigli novac od Dafine, sa namerom da se obelee mangupi iz sopstvenih redova i, uz put, kompromituju opozicione voe. Kad je re o sveim kadrovima, u Srbiji reim ih je sauvao tokom ratnih godina u senci i danas sa njima mae kao nekompromitovanim. ak kada se na stranu stave teze o tajnoj mrei SKPJ, izbor Bore Mikelia za predsednika vlade RSK, ili odlazak Veljka Kneevica u Zagreb indikuju pomenuti metod. Veljka Kneevia je progurala Mirjana Markovi, on je sada njen ovek. Iako me je jo 1990.godine u Zagrebu upozoravao u kakav nacionalizam ce reim da zapadne. U Beogradu je pokazao apsolutnu lojalnost Miloeviu i SPS. Slino se desilo i sa Borom Mikeliem. Bora je bio najvei Jugosloven, kleo se u Hrvatsku, bio direktor mone firme "Gavrilovi". Sada, poput Knezevia, nema veeg Srbina od njega. Oni su veoma slini, eleli su da budu u naem pokretu, ali su u stvari delovali iz senke, ne eksponirajui se do sada. Kada je SPS formirao vladu, zahvaljujuci iskakanju Nove demokratije iz krila DEPOS, poelo se govoriti o etvorici ministara iz senke, pod komandom SKPJ. U Vladi, meutim, nema lanova ove partije. Ipak, ima onih koji su joj bili i ostali bliski. Dragan Kosti, ministar rudarstva bio je lan SKPJ. Roeni brat ministra pravde, Aranela Markievia, zajedno sa Zoranom Todoroviem (vrlo blizak Mirjani Markovic) poseduje firmu "TiM", otuda se smatra da je ministar pravosua tim kanalom dobio prolaznost. Andra Milosavljevi , ministar za lokalnu samoupravu, bio je na listi SKPJ, a ime Bube Morine koja se u ovom trenutku stara o izbeglicama u Srbiji oduvek se vezivalo za brani par Miloevi-Markovi. Ni grupa"Metropol", svojevrsni politiki aktiv Mirjane Markovic, na koji se naslanjala pre i u toku Osme sednice, nipoto nije u drutvenom zapeku. Zoran Todorovi je pojavno stradao u sukobu sa Radoem Smiljkoviem i Aleksandrom Bakoeviem, ali i dalje ima znaajan uticaj. Zlatan Perui smestio se u direktorsku fotelju "Beobanke", Sneana Aleksi je pomonik ministra za trgovinu i turizam, Tahir Hasanovi je generalni sekretar Nove Demokratije, a Goran Trivan je pomocnik generalnog direktora "Srbijaume". Slobodan erovi, deo tadanje ekipe i direktor "Metropola" bio je nedavno "vien"

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

114

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


za mesto predsednika Izvrnog saveta Beograda i nije proao. Rado Smiljkovi je ambasador u Bugarskoj, analizirao je general Mirkovi. Mirnodopske promene i kadrovska osveenja osea i unutranjost. Posle intervjua koji je Mirjana Markovi dala listu na albanskom jeziku Bujku, protresen je i Kosovski Okrug, a smenjen je naelnik, Milo Simovi, koji je bio prepreka dijalogu sa Albancima. Preduslov za tako mirno "ienje" bio je ekonomski predah i socijalni mir koji je reimu obezbedio Avramoviev program. U meri u kojoj se SPS crpi snagu iz Avramovicevog programa, u toj meri SKPJ nalazi oslonac u firmi "Komet". eelj kae da je SKPJ "zloinaka i teroristicka organizacija koja je nezakonito prisvojila drutvenu imovinu, oformila teroristiku organizaciju "Komet" koja se bavi ucenjivanjem, iznuivanjem i razbijanjem trajkova, infiltriranu u sve pore privrede i drutva". Dok je za neke Komett skup 3oo ljudi naoruanih dugim orujem i spremnih da likvidiraju protivnike i izvre narueno ubistvo, za druge je to firma koja obavlja poslove obezbeenja ambasada i drugih objekata. Od "Kometa" smo trebali da ivimo, ali njega je uzeo u svoje ruke bivi direktor "Komunista", opasan tip, Miodrag Tomaevi i nista nismo dobili, kae Mirkovi. Mi nemamo predrasude o privatnicima, prilagoavamo se novom vremenu, sasvim suprotnog je miljenja iak. "Komet" je osnovao Jugoslovenski odbor SKPJ poetkom 1991. godine, a na raunu firme u septembru iste godine nasla se suma od 10 miliona dinara, skupljena "pod moranje" od pripadnika Armije, kao lanarina, to je tada iznosilo vie od milion maraka. Krajem 1991. godine isknjiena je celokupna imovina SKPJ iz knjigovodstveme evidencije i preneta na "Komet", pa je "Komet" postao vlasnik 15,5 spratova poznate zgrade CK na Novom Beogradu, i zadrao je i sredstva od prodaje 243 stana stambenog fonda. "Komet" prelazi u Holding kompaniju , a Miodrag Tomaevi (Mirin covek) poslovni prostor koristi kao uee "Kometa" u zajednikim projektima sa raznim firmama. Tako 340 kvadrata dobija "First YU Swiws Bank", oko 150 kvadrata preduzee "PhilipWilson", prostor na prvom spratu postaje osnivaki ulog u Polikliniku "Ue", a prostor na XXIII spratu, sa terasom , postaje vlasnitvo preduzea "Komet-BTC". Vlasnik firme BTC je dr Nenad orevic, jedan od najimucnijih ljudi Srbije (na listi Mirinih ljudi) ija se imovina procenjuje na 12o miliona dolara. On je karijeru poeo u SDB, kao profesor u Vioj koli unutranjih poslova. Da bi se stanovnitvo prevelo iz borbene gotovosti na eljeni novi kurs, mediji moraju biti na usluzi. Savez komunista Pokret za Jugoslaviju, iako nema svoje glasilo, a njihov Radio "Koava" je tek u osnivanju, nije morao da vodi pravu borbu za medije. Istina je da imamo uticaj na medije i to kroz line simpatije koje pojedini urednici prema nama gaje. Tako je, na primer, Tijani prijatelj nae partije, nemamo razloga da se alimo na tretman u programima TV Politike, komentarisao je iak. U tom kontekstu treba posmatrati nimalo nenu bitku izmeu TV Politike i NTV Studija B. Studio B je poklonio Tijaniu lutku, mukarca u bodi-kostimu sa reskom porukom: "Prvi srpski muki bodi, novinaru koga njena ruka vodi..." Od 28.juna RTV Politika vidi se i slua do aka, Gornjeg Milanovca, Kragujevca, Kraljeva. Istog dana je Studio B obaveten je da je Ministarstvo za saobraaj i veze Republike Srbije promenilo svoju odluku o proirenju mree repetirtora, to je znailo da Savezna uprrava za radio i veze nece izdati dozvolu za irenje repetitora preko Goa, Rudnika i Fruke Gore. Tijani, urednik "televizije kojoj se veruje", pojavljuje se i kao kolumnista u novom listu "Telegraf", i ovaj list je pridodat spisku medija na koje Mira ima "stanovit uticaj". Nije tano da sve drimo u rukama, Milorad Vueli, direktor dravne televizije, je svakako meu pet najmonijih ljudi u Srbiji, a ne voli nas. Lino se nadam da Vueli nee biti direktor Televizije, jer bi se smanjila ratna propaganda... gradonaelnik, Neboja ovi...nismo zadovoljni, ali bolje nego Grudenka... Radmilo Bogdanovic je profesionalni policajac, sa njim imamo dobre odnose, pao je kao rtva intriga, pre svega u sopstvenoj partiji... Ne moemo raditi sa Vueliem ili Mihajlom Markoviem koji je zagazio u nacionalizam... Iz SPS treba da odu svi koji su povezani sa nacionalistikim krugovima ili kriminalom, govorili su aktivisti SKPJ, koje su bili tumai nove politike starog suprunikoh para. Onima koji nemaju tako kratko pamenje ostalo je da prebrojavaju mrtve, i da prihvate nove stare usreitelje, ako ne ele eelja ili Arkana. Izbor nije lak, ali se pokazalo - svi smo mi pomalo socijalisti. SNEANA ALEKSI, lanica Direkcije JUL, Velibor Veljkovi, iz Skupstine "Beopetrola" i Ljubia Risti predsednik JUL, poslednji su se govorima oprostili od Zorana Todorovia. Sneana Aleksi podsetila je na poetke politike karijere svog druga iz studentskih dana i istakla kako je tim sa Beogradskog univerziteta i sa Osme sednice ulazio, pritisnut drutvenom zbiljom i raspadom Jugoslavije, u nove jo neizvesnije i tee bitke Retki su takvi timovi u politici, koji su

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

115

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


bez predaha proiveli prethodnu deceniju, retki su, gotovo neponovljivi ljudi poput tebe, Zorane, koji si ovom timu davao nesebian doprinos, snagu i posebnu boju. Pored kovega, pokrivenog zastavom Jugoslovenske levice, partijski drugovi drali su neku vrstu poasne strae u kapeli. U masi sveta bili su pored srpske dravne elite (Zoran Lili, Milan Milutinovi, Mirko Marjanovi, Nikola ainovi, Gorica Gajevi, Dragan "Jugopetrol" Tomi, Milorad Vueli...) i bivi ef beogradske policije Marko Nicovi, direktor RTS Dragoljub Milanovi, prvi ovek Kompanije "Politika" Dragan Hadi Anti, i lider Srpske radikalne stranke Nikola Pai, Sinia Vuini... Predsednik Jugoslovenskog olimpijskog komiteta Dragan Kianovi saoptio je da e na olimpijskim igrama u Sidneju uestvovati 109 sportista iz SR Jugoslavije, to je za 40 vie nego na prethodnim igrama 1996. u Atlanti. Kada je Predsednitvo JOK odluilo da pres-atae naih sportista u Sidneju bude Boidar urkovi, usprotivila se Sneana Aleksi, predsednik Upravnog odbora Rukometnog saveza Jugoslavije, iji je urkovi generalni sekretar, te se otvorenim pismom, objavljenim u Politici, obratila predsedniku JOK-a Draganu Kianoviu zahtevajui hitan opoziv svog generalnog sekretara. U zabrinutom tonu predsednica UO RSJ kae da nije imala ast (!) da prisustvuje sastanku Predsednitva JOK-a, jer nije dobila pismeno, a ni usmeno obavetenje, ali da se zato izvinjava zbog odsustva predstavnika RSJ. Uz ovo obrazloenje sledi i dodatno da izbor gospodina Boidara urkovia nije prikladan obavezama i nivou profesionalnosti koje podrazumeva pres-atae u rukovodstvu Misije JOK u Olimpijskom selu... Sigurna sam da ete u konsultacijama sa Saveznim ministarstvom za sport za pres-ataea odrediti osobu koja e na dostojanstven, visoko profesionalni nain, a u skladu i cilju dravnih interesa Savezne Republike Jugoslavije i naih olimpijaca, asno obavljati profesionalnu dunost. Na pomenutom sastanku Predsednitva JOK-a, Velizar eri, savezni ministar za sport, istakao je da je Ministarstvo za sport bilo u stalnom i svakodnevnom kontaktu sa sportskim savezima i da je sa svim realizacijama zakljuilo 31. jula. Bolje obaveteni tvrde da je ministar eri bez pogovora prihvatao sve elje Sneane Aleksi, i kada je nedavno smenjen dr Branislav Pokrajac, savezni rukometni selektor. Drugarica Sneana Aleksi bira za koje novine eli da govori. Bolje sree bili smo u razgovoru sa Radetom uriem, predsednikom Skuptine RSJ iz Podgorice. Ja ve mesecima govorim o ponaanju Sneane Aleksi. Ona je mimo Statuta postavila sebe za predsednika Upravnog odbora RSJ, ne obazirui se na svoja stvarna ovlaenja i realne moi. Ona ne moe nekontrolisano initi ta joj je volja sa RSJ i rukometom, niti moe privatno miljenje iznositi u javnost kao stav Saveza. Takvo ponaanje direktan je pokazatelj haosa u koji je ona dovela Savez i rukomet uopte. Sneana Aleksi, predsednik UO RSJ i lan Direkcije JUL-a, nee poput ostalih predsednika sportskih saveza putovati u Sidnej, kako tvrdi u pismu upuenom Draganu Kianoviu, predsedniku JOK, preokupirana je dogovorom oko stvaranja uslova da se svim naim sportistima omogui ispunjenje patriotske i graanske dunosti - da im se omogui da 24. septembra glasaju na izborima. Putovao je Rade Bulatovi da vrbuje sportiste za SPS i JUL. Oktobra 2003. rukovodstva SLOBODE i SPS odrali su dva sastanka u prostorijama SLOBODE, o nainima saradnje u podrci borbi i za Slobodana Miloevia, borbi koja predstavlja nadu za porobljenu zemlju i njen narod. Rukovodstvo SPS izrazilo je poast SLOBODI za dosledne i odlune aktivnosti i obealo punu podrku u budunosti. Oba sastanka prisustvovali su visoki zvaninici dve organizacije: Bogoljub Bjelica, profesor Mirko Zurovac, Vladimir Krljanin, Dragutin Milovanovi, Sneana Aleksi and Uro uvakovi ispred SLOBODE a Ivica Dai, Zoran Anelkovi, arko Obradovi, Milorad Vueli, Duan Bajatovi and Branko Rui ispred SPS. Svetlana Kiti, nekada najbolja rukometaica sveta, 2007. je poslanik u Skuptini Srbije: Sa Mrkom sam, kad je bio direktor CIP, saraivala kao direktor Radnikog i direktor dravnog tima, Sneana Aleksi mi je kuma, sa Goricom Gajevi sam bila nerazdvojna... Roena sam u Tuzli. U tom gradu mi i sad ive roditelji. Od 14. godine igrala sam rukomet za Jedinstvo, a godinu dana kasnije doli su po mene ljudi iz Radnikog... Bila je to moja prva selidba na toj relaciji... Posle mnogih ivotnih razoaranja u Tuzlu sam se, iz Beograda, vratila 2000. godine, a krajem 2006. u Beograd me pozvao Milutin Mrkonji, moj prijatelj iz Radnikog... 203. Vukoje Muhadinovi, direktor Topole iz Bake Topole 204. Vladimir Lui, direktor MTS

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

116

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

205. Gorica Mojovi, lan gradske vlade Beograda 206. Vlada Miki, uvoznik cigareta 207. Demail ahovi, vlasnik fabrike Dalas 208. Rodoljub abi, poverenik za informacije od javnog znaaja 209. Sreko Nijemevi, generalni direktor Ikarbusa 210. Vladika Artemije, episkop rakoprizrenski i kosovskometohijski 211. Robert oban, predsednik Kolor pres grupe 212. Ivan urkovi, predsednik OKS 213. Slobodan Ivanovi, vlasnik klinike Anlave 214. Nemanja Vidi, najbolje kotirani srpski fudbaler u svetu 215. Zvezdan Terzi, predsednik FSS 216. Mia Luki, direktor agencije Leo Barnet 217. Matija Bekovi, pisac i akademik MATIJU BEKOVIA je svojevremeno, kao mladog pesnika, UDB-a zaduila da zavede drugaricu Stanku Veselinov i provodi se s njom u ozvuenom stanu. Nakon toga svreni gimnazijalac postao je urednik asopisa Zum reporter Odatle do SANU put je bio trasiran. U junu 1985, formiran je Odbor za izradu nacrta dokumenta po imenu Memorandum SANU, neka vrsta kritike analize postojeeg stanja u zavladaloj jugoslovenskoj anarhiji, posebno birokratskom haosu. Odbor je imao 16 lanova i svi su imenovani od strane odelenja Akademije. Za predsedavajueg ovog odbora izabran je Antonije Isakovi, knji?evnik i potpredsednik SANU. Mada mnogi danas misle da je glavna linost u toj prii bio Dobrica osi, on nije bio lan Odbora. Njega je Akademija tretirala kao disidenta, te "...da ne bi provocirao vlast", nije uzet u krug izabranih. Postoji teza da je osi ipak bio uesnik na izradi ovog dokumenta, "spolja" sugeriui ta treba da pie. Glavni autori "Memoranduma" bili su Vasilije Kresti, Kosta Mihailovi i Mihailo Markovi. Kresti kasnije nije krio da je autor najspornijih pasusa ovog dokumenta, koji e potpaliti matu radoznalih. Glomazna propagandna maina bive SFRJ krenula je u svakodnevnu osudu "Memoranduma", to je samo davalo na popularnosti tom dokumentu.? Malo ljudi je znalo ta tamo pie. Tamo nije reeno nita od onoga to javnost nije ve znala. Ali ovaj zbir optih mesta postaje nekakav nemuti manifest srpskih nacionalista, nevaan po sadraju, bitan iz inata, ali i hrana ovinistima iz drugih jugoslovenskih republika. Ovaj dokument napali su svi, a i akademici. Bili su to Pavle Savi, uveni fiziar i Vasa ubrilovi, jedini ivi svedok sarajevskog atentata 1914. SANU je svesno pomogla ustolienje Slobodana Miloevia kao neprikosnovenog vladara, a Dobrica osi javno egzaltira izjavom da se radi o savremenom Milou Obiliu. Ve u decembru 1986., godinu dana nakon galame oko "Memoranduma", zakazana je vanredna skuptina SANU, a politiko rukovodstvo Srbije ekalo je da dokument bude osuen. To se nije dogodilo. "Organizacija u organizaciji" pod imenom "Odbor za odbranu slobode misli" u kojoj je bilo puno lanova SANU, estoko je ustalo u odbranu "Memoranduma". Osam akdemika potpisalo je pismo u kome je pisalo da nedovren dokument u stvari ne postoji. Bili su to Desanka Maksmovi, Dragoslav Srejovi, Ivan Anti, Milka Ivi, Stevan Raikovi, Olga Jevri i Irena Grickat-

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

117

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Radulovi. Pismo je proitao Matija Bekovi. General u penziji i akademik SANU Gojko Nikoli smatrao je da atmosfera progona "Memoranduma" ima sve elemente staljinizma iz 1948. Dobrica osi osuuje srpsko rukovodstvo "zbog katastrofalne politike koju uporno sprovodi" i govorio o pravu SANU da brine o budunosti svoga naroda. Glasanje koje je usledilo bio je amar ondanjem srpskom rukovodstvu, rejting Akademije dignut u nebesa, a uvertira za dolazak Slobodana Miloevia odsvirana. Ostvarena je kompromitacija postojeeg politikog poretka, a naivnih falilo. "Memorandum" nikada nije objavljen. Nastao kao fantomski, tako je i zavrio. Za vreme dugotrajnog predsednika SANU Duana Kanazira instalirana je nova politika linija prijema u lanstvo ove institucije. Devedesetih godina u Akademiju su uli i neki lanovi SPS po partijskoj liniji, a pokojni knjievnik Miodrag Bulatovi pravdao je svoje lanstvo u toj partiji tako to je smatrao da mu je to jedini put do statusa "besmrtnika". Milo Crnjanski nikada nije primljen u SANU. Zato su potonji prvoborci nacional-socijalizma ulazili kao u kulturno - umetniko drutvo. Posle 5. oktobra 2000. godine premijer srpske vlade Zoran ini postavio je pitanje dalje budetske egzistencije Akademije, i okrenuo je protiv sebe kompletan orkestar salonskih nacionalista, to je bilo dovoljno da postane arhineprijatelj jedne uspavane ustanove koja vie nije bila potrebna politikim elitama. SANU je na izvestan nain rehabilitovana pod vladom Vojislava Kotunice, ali njena dalja perspektiva nije izvesna. Prodajnu mreu otrgnuli su od Politika novine i magazini a da nisu pitali "Politiku" a.d. kao suvlasnika i UO Akcionarskog drutva koji je predstavlja, a koji je na Skuptini od 30. jula 2005. izabran u novom sastavu na elu sa predsednikom Emirom Kusturicom i lanovima Matijom Bekoviem, Aleksandrom Simiem, Predragom Mihajloviem i drugima. Da bi uspeli u pljaki tekoj vie miliona evra, o kojoj su akcionari obavestili nadlene organe gonjenja i sve vane politike faktore, akteri sumnjive rabote bezobzirno su krili normativna akta i zakone. Celu ovu mutljavinu transparentnom je uinio Marko Hini, analitiar koji je, za potrebe menadmenta razotkrio hronoloku genezu ove protivpravne otimaine. Iz njegovog Pregleda transakcije prodaje "Politika Prodaja" d.o.o. jasno se vidi da je u strukturi prihoda u 2004. prodaja duvanskih proizvoda imala uee od 34,2%, dok su izdanja PNM-a (15,7%) i ostala izdanja (28,4 %) u prihodu zajedno imala 44,1%. Hini je naveo da je beogradska firma "Appraisal Associates" 30. juna 2005, na dan kada je Udruenje akcionara izabralo novu upravu, poslala izvetaj o "fer proceni" vrednosti osnivakog kapitala PNM-a u "Politika Prodaji". Taj kapital procenjen je na 2,5 miliona evra, a imovina koja se prenosi iz PNM-a na "Politika Prodaju" vredela je 8,6 miliona evra. Kako je dug "Politike"a.d. VAC-u, navodno, iznosio tri miliona evra (za uzeti kredit), ispalo je da su Nemci toliko platili "Politika Prodaju" (a stvarno je taj dug "prelomljen"). Gde je onda "nestala" razlika od 5,6 miliona evra (do prenesene vrednosti od 8,6 miliona evra), i kakva je u svemu ovome uloga Branka Pavlovia, koga su za isplaenih 1,5 milion dinara angaovali da akcije malih akcionara realizuje prodajom na Berzi, a on ugovornu obavezu nije ispunio. ta je i sa zahtevom za raskid kuporodajnog ugovora izmeu "Politike" i VAC-a, koji je ba Branko Pavlovi podneo Trgovinskom sudu u Beogradu? Oni u koje smo se najvie pouzdavali stvarni su grobari "Politike". Poev od Emira Kusturice kao predsednika UO, do Matije Bekovia koji je tu da bi pokrivao sumnjive radnje svog zeta Srana Janiijevia, Aleksandra Simia koji je eksponent interesa aktuelne vlasti, suprotnih interesima 6.366 akcionara koji su nekada imali vie od treine, a sada svega 24 odsto akcija na papiru, i Predraga Mihajlovia koji zastupa interese Komercijalne banke, negdanjeg poverioca "Politike". Svi oni, zajedno sa direktorom "Politike" a.d. zubarom Zoranom Vaciem, koji osim zuba vadi i "vilice" i sa Brankom Pavloviem, koji je prelaskom u njihov tabor doao u otvoren sukob interesa i gladnim penzionerima mora da vrati uplaene lanarine od po 1.000 dinara zbog neispunjavanja ugovornih obaveza, moraju da odu. Ako ne drugaije, prisiliemo ih na taj in trajkom glau, tvrdio je predsednik Skuptine akcionara. Kad se u politiko, duhovno, estradno- medijsko zameateljstvo ukljue i porodini odnosi, dobijamo spektakl koji najbolje opisuje izjava jednog od najveih srpskih narodnjaka: Na Marijinoj i Draganovoj svadbi, Boris i ja smo pevali u duetu (Miroslav Ili o erki Mariji, zetu Draganu utanovcu i Borisu Tadiu). Zgodan primer je porodica Bekovi. Akademik Matija Bekovi je srpskoj javnosti odavno poznat kao podravalac politike premijera Vojislava Kotunice. Njegovu ker, Olju Bekovi, autorku emisije Utisak nedelje na TV B92 i politiari i javnost Srbije obino

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

118

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


svrstavaju u tabor DS, dakle tadievaca, iako se sama nikada nije izjasnila. Zet Matije Bekovia (suprug druge akademikove keri), generalni je direktor Politike, novine i magazini d.o.o, a akademik Bekovi lan je UO Politika a.d. U javnosti Bekovii su, za razliku od Ilia, poznati po tome to nikad ne govore jedni o drugima. Ove godine, DSS podrava Velju Ilia, bar u prvom izbornom krugu, tako da neemo imati priliku da gledamo marketinke pomake, po miljenju mnogih, konzervativnog DSS-a. Posebno ako se ima na umu Kotuniino slikanje sa Zdravkom oliem, pa koncert Cece Ranatovi koji je izazvao buru i u samom DSS, i zavrna konvencija na kojoj su se pojavili Emir Kusturica i Dejan Bodiroga. 218. Olivera Jevti, najbolja atletiarka Srbije 219. Goran Stojiljkovi, direktor Zdravlja aktivis 220. Vojin Starevi, vlasnik Polimarka 221. Ljiljana Smajlovi, glavna urednica Politike 222. Aleksandar Borii, predsednik Odbojkakog saveza Srbije 223. Borislav Radosavljevi, direktor OMV u Srbiji 224. Ljuboja Stefanovi, vlasnik preduzea Steko 225. Zvonimir Nikezi, direktor Ces Mekona 226. Branka Vidi, direktorka Instituta za veterinu Novi Sad 227. Milenko Kosti, vlasnik Auto aka Uprava za javne prihode je odluila da preko 200 luksuznih automobila za pojedine ministre i svu silu direktora, budu iskljuivo marke koda. Kao to je poznato, u estokoj konkurenciji zvunih imena iz automobilskog biznisa, za ugovor teak oko 2,2 miliona evra pobedio je uvoznik kode za Srbiju, Auto aak. Dok pojedini uesnici upozoravaju da je nemogue da jedan ponua bude najbolji u desetak propisanih kategorija i najavljuju tube, zli jezici tvrde da je na tenderu stvar malo pogurao ministar za kapitalne investicije Velimir Ili, inae zemljak i prijatelj Milenka Kostia Koleta, vlasnika Auto aka. Ipak, ovaj aanin, koji vai za jednog od pet najbogatijih privrednika u moravskom kraju, bio je znamenit i pre no to je postao ekskluzivni dobavlja limuzina za dravu. Pre tri godine se u javnosti digla (a potom i slegla) velika praina, jer je Milenko Kosti u rodnom selu pored aka podigao crkvu na temeljima bogomolje iz 18. veka. Iako je bio duan da konzervira srednjevekovne ostatke, on ih je poruio, a u novoj crkvi je umesto ikona osvanula freska na kojoj je - sam ktitor sa porodicom! Kosti je iste godine kupio i tzv. gradsku kuu, iz koje je izmetena etnografska postavka Narodnog muzeja, a direktorka muzeja Nevenka Bojovi uzalud upozoravala da e, ukoliko aanska optina ne donese odluku o realizovanju memoranduma o namerama koji je ve potpisan, ovaj grad izgubiti izlobeni prostor i deiji vrti, a Kostiu morati da plaa ekonomsku cenu zakupa. Pravi zlobnici danas tvrde da je tihi partner Auto aka, a time i liferant vozila za dravne organe, Milorad Lukovi Legija. umadijski Kole je zbog veza sa komandantom crvenih beretki ve hapen u policijskoj akciji Sablja, posle atentata na premijera Zorana inia. Kole je puten posle nekoliko nedelja, zajedno sa jednim upravnikom zatvora i dvojicom lokalnih biznismena, a pred medijima ga je branio tadanji gradonaelnik aka. U emisiji RTV B92 Velja Ili je rekao da nije on (Kosti) kriv to je Legija ruao u njegovom restoranu prilikom boravka u aku... To je javni restoran, kod njega je ruao Jovica Stanii za vreme jednog boravka pre atentata, kad se sreo sa Emirom Kusturicom. Kosti je i godinu dana ranije bio pod istragom Okrunog javnog tuilatva u postupku protiv Branislava Uskokovia, biveg direktora Elektrodistribucije Beograd, zbog potkradanja ovog javnog preduzea. Bivi direktor EDB teretio se i da je od Kostia naruio 6 kamiona mercedes, iako nisu bili potrebni EDB-u. U meuvremenu, Kostiu je zabranjeno i da

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

119

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


bude finansijer fudbalskog kluba Borac jer je napao sudiju na utakmici. Uprkos svega, vlasnik Auto aka pobeuje na tenderima. 228. Vasiljka Radulovi, generalna direktorka Fidelinke iz Subotice 229. Bosa Nenadi, predsednica Ustavnog suda Srbije 230. Vladimir upi, predsednik Izvrnog odbora Hipo Alpe-Adrija banke 231. Milorad Pavi, najprevoeniji srpski pisac 232. Radislav Rodi, vlasnik Glasa javnosti i Kurira 233. Predrag Ejdus, upravnik Narodnog pozorita 234. Ljubica Markovi, direktor agencije Beta 235. Dragan Daji, fudbalska legenda 236. Zoran Vinji, generalni direktor Unika osiguranja Srbije 237. Duan Kovaevi, najpoznatiji dramski pisac 238. Jovan irilov, dramaturg 239. Isidora ebeljan, kompozitorka i najmlai akademik 240. Aca Buli, predsednik Zajednice prvoligaa 241. Slobodan Mii, vlasnik agencije Kontiki 242. Duan Ivkovi, selektor koarkake reprezentacije 243. aklina Nikoli-Kui, vlasnica agencije Publicis 244. eljko Obradovi, trener Panatinaikosa, prvaka Evrope u koarci 245. Ratko Butorovi, biznismen iz Novog Sada 246. Bojan Bokovi, generalni menader Egzita 247. Aleksandar Stojanovi, vlasnik firme Zlatiborac 248. Aleksandar Milievi, predsednik UP Elektromrea Srbije 249. Miroslav uki, selektor fudbalske reprezentacije Srbije 250. Aleksandar otar, pomonik ministra za omladinu i sport 251. Milorad avi, najbolji srpski pliva i evropski rekorder 252. Marija erifovi, pobednica Evrosonga 2007. godine 253. Aleksandar api, najplaeniji vaterpolista na svetu 254. Mirko Todorovi, vlasnik modne konfekcije Todor

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

120

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

255. Milorad Majki, vlasnik lanca kockarnica Aleksandar MILORAD MAJKI roen je 1950. u Viegradu, otuda ne udi to se izjanjava kao Bosanac. Zavrio je srednju kolu. ta je sve radio, poznato je, verovatno, samo njemu. Ono to je procurelo u javnost - ovek je imao restoran u Zagrebu, gde je iveo do poetka raspada Titove Jugoslavije. Po dolasku u Srbiju, za nastavak uspene poslovne karijere zafalilo mu je para, pa ih je pozajmio od onih koji su imali. Tako je otvorio prvi lokal - kockarnicu "Aleksandar", pored menjanice pokojnog Arkana, u umievom sokaetu. Majkiu su cvetale rue. Lepo je proirio posao, na Terazijama 43, Ulici 29 novembra, ali i u JU Biznis centru... Osim lanca kazina "Aleksandar", otvorio je i nekoliko istoimenih zlatara. Njegove su kockarnice, na Terazijama i u Ulici 29. novembra, u noi izmeu 16. i 17. marta 1998. demolirane, kada su napadai s automatskim pukama izreetali automate za igru. iroke narodne mase uli su za njega posle spektakularnog hapenja, januara 2002. godine, u umievom sokaetu, zbog sumnje da je falsifikovao isprave, u pritvoru je odleao ceo mesec, a sve se deavalo zbog sudskog spora s "Geneksom", koji je je zapoeo 18. oktobra 1989. godine. Pria izmeu "Geneksa" i "Kin Stiba" poela je potpisivanjem ugovora ove dve firme o ulaganju stranog lica u otvaranje kockarnice u hotelu "Interkontinental". U ime "Geneksa" ugovor je potpisao Zoran Koji, tadanji direktor "Interkontinentala", uz odobrenje Milorada Savievia, prvog oveka "Geneksa". Vlasnik "Kin Stiba", pokojni or Jablan, obavezao se da e hotelu, narednih pet godina, plaati 500.000 dolara godinje i 20% od zarade. Kazino u koji su, po tadanjem zakonu, mogli da ulaze samo stranci, radio je do sankcija, onda je zatvoren. Za 1.600.000 dolara Majki je od Jablana (inae Jugovia po poreklu) otkupio prava iz ugovora i decembra 1994. s Kojiem potpisao aneks ugovora o ulaganju sredstava stranog lica. Majki je na kraju i pobedio u sporu s "Geneksom". Ali, umesto da dobije odtetu - 4. 330.000 dolara, (isplaeno mu je 1.300.000 dolara), dobio je zatvorsku kaznu, jer su "geneksovci" tvrdili da firma "Kin Stib" u Kinasi ne postoji. Kupio je za 2,4 miliona evra i hotel "Union" u Beogradu. Milorad Majki, imenovan je za poasnog konzula Konga u Bosni i Hercegovini. Vee ministara odobrilo je Majkievo imenovanje 26. augusta 2004. godine. Takvom odlukom Majki je dobio pravo na zatitu koja diplomatima pripada u skladu sa Bekom konvencijom o olakicama, privilegijama i imunitetu. Izaslanstvo DR Kongo u Beogradu zapoelo je akciju za imenovanje Majkia 2002. godine, uz pomo srpskih zvaninika u organima vlasti BiH. Brzo se ispostavilo da je u pitanju osoba sumnjive prolosti, a zagrebaki biro Interpola je vlastima BiH dostavio podatke kako je Majki, dravljanin BiH i SCG, prijavljivan kao viestruki uinilac krivinih dela u periodu od 1975. do 1983. godine, kada je izvrio dela silovanja, prevare, falsifikovanja dokumenata i novca te davanja mita, naruavanje javnog reda i mira, i vreanje policajca. Zbog svega ovoga u vie navrata su mu izricane zatvorske i novane kazne. Ove informacije prikrio je zamenik ministra bezbednosti BiH Dragan Mekti, a Majkia nije bilo ni u krivinoj evidenciji beogradske policije, niti Ministarstva pravosua Hrvatske. Direktor "Genexa", Milorad Savievi, tvrdio je da je Majki bio osoba koja je uivala potporu Slobodana Miloevia, i paravojnih grupa koje su delovale u Srbiji. Uprkos spornim detaljima o Majkiu, stav Ministarstva spoljnih poslova BiH bio je da nema pravnih prepreka za njegovo imenovanje na dunost poasnog konzula Konga. 256. Slobodan ivojinovi, predsednik Teniskog saveza Srbije 257. Branislav Stojakovi, direktor Eurosalona 258. ivorad Mihajlovi, vlasnik Korporacije Stankom Na sednici Glavnog odbora SPS, 19.10.2000. godine proao predlog tvrdog krila da se Milomir Mini predloi za predsednika prelazne republike vlade. Sastanak je vodio predsednik stranke

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

121

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Slobodan Miloevi. Sednica je prola tzv. "uzavreloj atmosferi" sa dosta runih rei lanovima IO GO koji su doli iz pobunjenih odbora. Naime, u sedite stranke je stiglo veliki broj albi i zahteva optinskih odbora koji su zahtevali smenu rukovodstva. Nije traena decidirana ostavka predsednika Miloevia, ali jeste da svi koji su se nalazili u njegovom okruenju budu izbaeni iz stranke, pre svega Tomi, Marjanovi, Mini... Slubenici u novom seditu SPS u zgradi JUMBES banke saoptavali su da nema sastanaka, ali su iz zgrade izali visoki funkcioneri SPS ivorad Mihajlovi zvani ika mutikla, Dragan Tomi, Milomir Mini, Zoran Anelkovi i eljko Simi. Oktobra 2005. reorganizovana Naftna industrija Srbije poela da radi pod rukovodstvom "osveenog" kadrovskog tima. NIS je podeljen na dva javna preduzea i jedno akcionarsko drutvo. U NIS-u a. d. formirana je jo jedna celina da bi se pronalo mesto za jednog biveg direktora. Premijer Vojislav Kotunica u ovom meanju karata nije zaobiao ni poslanike iz Drakovievog SPO, pa je poslanik Sanja ekovi (koja je stavljala, pa vadila karticu na glasanju o NIS-u) zamenila Milana Boia na dunosti lana UO JP za istraivanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa NIS-a. Osim "fotelja" za bive poslanike SPO-a na elu sa Verkom Stevanoviem, u najnovijoj raspodeli solidno su proli i SPS-ovci, koji podravaju manjinsku vladu Vojislava Kotunice. Tako je... vlasnik "Stankoma" ivadin Mihajlovi, poznatiji kao ika Mutikla, ija se firma bavi gasifikacijom, naao mesto u Akcionarskom drutvu za istraivanje, proizvodnju, preradu, distribuciju i promet nafte i naftnih derivata i istraivanje i proizvodnju prirodnog gasa. Vlasnik kompanije Stankom ivadin Mihailovi zvani ika Mutikla ispitivan je polovinom avgusta 2006. zbog sumnji da je ta kompanija finansijski pomagala skrivanje Ratka Mladia, saznaje Blic od izvora bliskih vlastima u Srbiji koji su ukljueni u potragu za najtraenijim hakim optuenikom. Veruje se da je njegova kompanija Stankom glavni partner firme Impakt, iji je vlasnik Mladiev sin Darko. Inae, firma Darka Mladia se sumnjii da je bila finansijer mree pomagaa Ratka Mladia u njegovom bekstvu. injenica je da je najvei broj prevara registrovan u sistemu prodaje jo neizgraenih stanova. Nije redak sluaj da investitor oglasi prodaju samo na osnovu odobrenja za gradnju zgrade na odreenoj lokaciji, dakle za objekat koji je tek u planu da se gradi ili kada su tek poeli da se kopaju temelji. Takvi stanovi na tritu su znatno jeftiniji, pa nije mali broj graana koji u tome vide ansu za reavanje svog stambenog problema. Meutim, dogaa se da investitor, poto uspeno okona fazu prodaje jednostavno nestane sa novcem. Slian rizik je i kod kupovine stanova u sivoj fazi koji su, takoe, znatno jeftiniji jer se investitor obavezao da e zavriti samo grube radove, dok kupac, prema svojim mogunostima, kreira raspored i stepen opremljenosti. To ima svojih prednosti, ali veliki nedostatak u tako sklopljenom poslu je to su ugovori, po pravili nejasni, pa i kada se takav stan nae u posedu kupca, teko je utvrditi da li je investitor zavrio sve ugovorene radove. Ipak, u poslednje vreme, prevareni kupci ugovorenih i uplaenih stanova su kolateralna teta navodnih sukoba izmeu investitora i podizvoaa. Najsveiji i najdrastiniji primer, koji je udruio oko hiljadu nesuenih vlasnika stanova, jeste sluaj Stankomovih lamela u naselju Filmski grad u Beogradu. Stankom je 2004. godine poeo izgradnju blokova na pet lokacija, ukupne povrine koja premauje 40.000 kvadrata sa 1.105 jedinica meu kojima dominiraju stanovi, ali ima i garaa i lokala. Za realizaciju tog posla uzeo je podinvestitora, firmu Delta legal (firma osnovana iste godine sa osnivakim ulogom od 4.527 evra) a ugovorom izmeu ta dva pravna lica precizirano je da e za izvedene radove Stankom podinvestitoru preneti utvreni broj kvadrata. Delta legal je izaao sa tim na trite i prodato je vie od 900 stanova i lokala, a ukupna vrednost naplaenih kvadtrata kree se oko 43 miliona evra. Meutim, i pored toga to je veina kupaca izmirila svoje obaveze u celosti, stanovi koji je trebalo da budu zavreni do kraja 2005. godine, jo nisu primili svoje stanare, a krajem prole godine Stankom je osporio prodaju tvrdei da je nelegalna i da Delta legalu nisu preneti ugovoreni kvadrati. Zbog toga je raskinut ugovor o suinvestiranju, a Stankom uzima novog partnera za taj posao - Urban legal (vlasnik tog preduzea je firma iz Vaingtona, Artcom LLC, sa osnivakim ulogom od 2.032 evra), koji se, gle sluajnosti, nalazi na istoj adresi na kojoj je registrovan i Delta legal (ulica Vase Pelagia 54). Zbog te udne koincidencije, kupci jo nezavrenih stanova tvrde da su nesuglsice izmeu Stankoma i Delta legala iskonstruisane i da te dve firme rade zapravo zajedno. Potvrdu za tu konstataciju nalaze i u tome, to se po istoj formuli, Stankom ogradio od prodaje stanova na

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

122

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


drugim lokacijama, gde su mu partneri bili Kuming, Sumiks i Pionir invest, pa oteeni smatraju da je mala verovatnoa da etiri suinvestitora preveslaju tako iskusnog vlasnika Stankoma, ivadina Mihajlovia, poznatijeg kao ika mutikla. U to zameateljstvo uvlae se i brojni podizvoai, koji su takoe svoje radove naplatili (prema ugovoru sa Stankomom) u kvadratima, ali koji nekom sluajnou nisu preneti tim preduzeima, pa se ispostavilo da su i ona nelegalno prodavala stanove. Po istom principu, Stankom je optuio i suinvestirora zgrada u ulici Aribalda Rajsa, pa kupce koji u svojim stanovima ive ve dve godine, pokuava nasilno da iseli i ospori im pravo vlasnitva. Re je o sistemskoj prevari u koju su dravne institucije umeane do gue. Ako elite da kupite stan na nekoj od lokacija u optini ukarica, to je mogue samo od Stankoma, jer jedino ta firma, bez tendera, dobija dozvole za gradnju na tom podruju. Zapanjujua je i inertnost dravnih institucija, koje bi trebalo da reaguju. Iako je re o velikom broju prevarenih graana, mi smo upueni jedino na pojedinane sudske sporove. Veliki broj kupaca obratio se sudu, ali je udno kod tako iznosa ne reaguje tuilatvo. U toku je spor i sa Pionir invest zbog slinih problema u izgradnji objekata u Ulici kneza Vieslava, a dugo traje spor i sa metanima arkova, bivim vlasnicima zemlje na ijim parcelama se grade ova naselja. Kada je Javno gradsko pravobranilatvo pregledalo dokumentaciju ustanovilo je da postoji osnovana sumnja da se radi o prevari, i o tome je obavestilo i nadleno tuilatvo. 259. Srdan Golubovi, reditelj Klopke iji su scenario otkupili Amerikanci 260. Veselin Veskovi, direktor Tarketa iz Bake Palanke 261. Slobodan Jolovi, predsednik optine Luani i organizator Sabora u Gui 262. Branko Kovaevi, rektor BU 263. Dejan Stojanovi, direktor Poreske uprave 264. Jelena Drakuli, direktorka dnevnih izdanja Blic Pressa 265. Aneta Ivanovi, direktorka kue Adrenalin 266. Ljubia Vuleti, direktor Zavoda za izradu novanica i kovanog novca 267. Predrag Petronijevi, direktor Uprave carine 268. Don Dejvis, potpredsednik Intela 269. Dragan olak, direktor SBB, najveeg kablovskog operatera 270. Vladika Grigorije, episkop zahumskohercegovaki i primorski 271. Jelica Mini, ekspert za pitanja EU 272. Sreten Mitrovi, direktor one klinike ABM 273. Gili Deker, direktor Erport siti Beograd 274. Marina Abramovi, svetski priznati multimedijalni umetnik 275. Zvonimir uki ule, lider benda Van Gog, dobitnik MTV nagrade 276. Entoni Barnet, direktor Bol pekiding Jurop 277. Tadai Nagai, ambasador Japana, jedan og najveih donatora u Srbiji

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

123

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


278. Roksanda Nini, ambasadorka Srbije u EU 279. Vesna Dini, direktorka Agencije za privatizaciju 280. Radmila Marinkovi-Neduin, rektorka Univerziteta u Novom Sadu 281. Hans Ole Urstad, ef OEBS-a u Beogradu 282. Vuk Drakovi, lider SPO, bivi ef diplomatije 283. Joakim Riker, ef Unmika na Kosovu 284. Nada Kolundija, ef poslanike grupe DS Tvrdimo da je u dravnom interesu da se formira evropska vlada i oekujemo da e tako biti, rekla je nakon izbora Nada Kulundija (DS), nagovetavajui veinu na osnovi saradnje Demokratske stranke i Socijalistike partije Srbije. Nada Kulundija, bivi matiar u mesnoj zajednici Pali i aktivista Saveza sindikata, bila je leva i desna ruka druga ovia, sada je ef poslanike grupe DS u Skuptini Srbije. ta je onda prirodnije od saveza sa Daiem i Palmom? 285. Mladen Radojevi, olimpijski prvak u matematici 286. ore Balaevi, najpoznatiji domai kantautor 287. Sran Dragojevi, uspeni reiser 288. Marijana Pajvani, pravni ekspert 289. Hristos Panagopulos, ambasador Grke 290. Damir Firt, predsednik UO Metro ke end keri 291. Mirjana Savi-Udovii, zastupnik Elita u Srbiji 292. Zlata Stepanov, vlasnica M plasta 293. Svetlana Velmar-Jankovi, naa najuglednija knjievnica 294. Milan alasan, srpski fudbalski menader 295. Bane Stojanovi, direktor Siti rekordsa 296. Nikola Pili, savetnik teniske reprezentacije 297. Ana Peikan, ministarka nauke 298. Dragoljub arkovi, urednik nedeljnika Vreme 299. Milorad Vueli, funkcioner SPS Izgubili svaku nadu da e se Milorad Vueli ikada postideti i prestati da vie, dok ga Milan St. Proti nije na televiziji nagazio pitanjem na koje Vuela nije imao odgovor. Pitanje se odnosilo na 800.000 evra, investirane u kolarinu Vueline erke. Bakopalanaka gimnazija obrazovala je krajem ezdesetih godina ekipu: Jovica Stanii, Milorad Vueli, Mihalj Kertes, Radovan Pankov, Mile Isakov... Jovica i Vuela idu u Beograd na studije. Obojica su dooi crnogorskog porekla iz moralno-politiki besprekornih porodica, ambiciozni,

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

124

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


bistri i vredni. Jovica se odluuje za karijeru u Slubi dravne bezbednosti. Vuela se odluuje za javnu karijeru, i ve 1973. pojavljuje se, misterioznim putevima, kao glavni urednik "Studenta". Odmah je stavio do znanja ogorenim uvodnikom "Ne dam Jugoslaviju!", iz kojega nije jasno kome i zato ne da Jugoslaviju, da se nekome preporuuje za uvara. Od 1973. po zanimanju je istomiljenik: sa ezdesetsetosmaima, sa disidentima, sa nacionalistima, sa komunistima, sa Francuskom 7, sa Patrijarijom, sa NIN-om, sa umetnicima, sa novinarima, sa pesnicima i sa celokupnom politikom elitom sedamdesetih i osamdesetih u Beogradu. Vuela se nametnuo u razne ekipe: oko "Vidika" i knjievniko-intelektualno-umetniarski polusvet koji je parazitirao na komunistikim jaslama kao "crkva koja se jo nije odvojila od drave" (Duko Radovi, 1973). Pratio je modu: malo "Praksis", malo Kardelj; malo Markuze, malo Dobrica. Eto ga uskoro u Studentskom kulturnom centru, bivem Domu Udbe, u svojstvu sekretara. Tada ga je krenulo: sa trokovima, zapoljavanjima, projektima. Pokriven ugledom SKC kao avangardne institucije u real-socijalistikoj kulturi, Vuela je diskretno, vredno glodao. Bilo ga je svud, meu "disidentima", neto manje meu pravim disidentima, ali "leviar" svakako upav i glasan, u farmerkama i izbledeloj "vijetnamci", sa svojom amerikom vojnikom torbicom o ramenu. Poetkom osamdesetih Vuela je bio spreman, sa akreditivima liberala, demokrate, disidenta, svaijeg drugara i urednika koji im je svima neto objavio, leviara i armera. Ve je bio ljubimac intelektualno-politike arije. Sredinom osamdesetih, Vuela je: umetniki direktor Zvezdara teatra, umetniki direktor Grada teatra u Budvi, glavni urednik "Knjievnih novina", urednik kulturne rubrike "NIN"-a; sve to u jednom trenutku zajedno i sa etiri pune plate. I dalje se oblai "leviarski" oputeno i gaji imid "radikalno ik", ali torbica mu je ve ula u legendu. Politiki je liberalniji nego ikad: ima ga svuda, osim da potpie neke peticije, to je tada bilo u modi i relativno bezopasno, ako ovek nije sklon da se preterano impresionira od informativnih razgovora u Dravnoj bezbednosti. U jednom od tih sluajeva, vezanom za Duana Bogavca, potpisnici su bili sveano najureni iz Saveza komunista; osim Milorada Vuelia. Na pitanje kako njega nisu izbacili iz SK, odgovorio je: "Ha, ha, ha!". Kao urednik kulturne rubrike NIN-a, to je bilo mesto od posebne bezbednosno-politike osetljivosti, Vuela se pokazao kao prorok. Neki ninovci to nisu razumeli, ali tadanji glavni urednik, Teodor Aneli, jeste, zato to su on i Vuela radili zajedno na istom projektu. Vuela je propovedao 1988. i 1989. da e se Jugoslavija raspasti u krvavom ratu; da e se Srbija otcepiti, ako treba, a oni nek' vide ta e; da Srbe svi mrze itd. Na pitanje ta se nas tiu njihove komunistike svae izmeu republikih partija, Vuela se smejao: "Vi ete da ginete u tom ratu, a ne mi." Na pitanje zato svi "mrze Srbe", pa i saveznici iz dva svetska rata, Vuela bi na kraju odgovorio: "Zato to imamo duu onu stvar!" Kad se sve obistinilo, Vuelia je krenulo: SPS, RTS itd. Iz Bake Palanke dolazi Bracika Kertes, zanimanje Maar; Jovica postaje Naelnik. Iz izbledele amerike jakne M-65 Vuela prelazi u odela i kravate. Vikao je Vuela sa TV ekrana tih godina; bilo ga je svuda; vozao se u crnim limuzinama i leteo; uao je ak i u estradu i tamo ostavio utisak. Izgleda da mu je opreznost popustila u jednom trenutku (ili je video dalje?): Miloevi ga izbacuje iz SPS iz razloga neke politike svae, iji je predmet irelevantan, kao i sve za Vuelu ako nije novac. To je doba sankcija, kvota i kontingenata; doba verca kao jedine grane koja donosi profit; lepe sankcije... Sluba dravne bezbednosti ve je prela na samofinansiranje: prvo su reketirali po principu "bespovratnog kredita"; onda su stavili na verc cigareta, tenih goriva i stratekih roba svih vrsta. Po prirodi stvari, oruje i heroin bili su sledei. Bracikina carina pleni i isporuuje heroin Staniievoj Slubi; iznajmljeni avioni lete okolo sa lanim tovarnim manifestima; bratske slube mirkaju na jedno ili oba oka. Sve se plaa u gotovom. Vuela se tu ugrauje kao pouzdani prijatelj iz detinjstva. Opredelio se za duvan. Kao trenutno marginalizovan iz politike, sa pokriem suvlasnika producentske kue Komuna, Vueli se javlja kao poverljivo lice Jovice Staniia s jedne i izvesnih meunarodnih veletrgovaca duvanom, s druge strane. To stanje, "nema Boga, pa je sve dozvoljeno", opisao je Brana Crnevi, koji je i sam bio u toj prii. U jednom trenutku 1997, u Budvi, dva nepoznata poinioca izreetali su iz automatskog oruja lep putniki automobil "audi". Vozilo je pripadalo Miloradu Vueliu. Legenda koja krui kae da je dolo do nesporazuma izmeu tri strane umeane u izvestan posao. Jedna strana trebalo je da drugoj

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

125

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


strani posredstvom tree strane isplati znatnu sumu gotovog novca za pruenu uslugu povlaenu prodaju cigareta na teritoriji pod kontrolom prve strane. Trea strana je kasnila. Dva neprijatna telefonska razgovora reila su taj mali problem, a kao "ukor" stradalo je motorno vozilo. Vladimir Beba Popovi optuio ga je da je od Slube ukrao etrdesetak miliona maraka. ak se i Miloradu Vueliu mogu zaepiti usta, treba samo argumenata. 300. Dragoljub Markovi, najvei proizvoa jaja u Srbiji

PRST U OKO
Jedini kriterijum na osnovu koga se moe odmeriti vitalnost elite jeste uspenost zajednice u ostvarivanju ciljeva. Nije potrebno objanjavati da se u srpskom drutvu, oigledno, jedino ostvaruju ciljevi i interesi pripadnika najmonijih i raznih apartika 33, dok su u milosti, a zajednica ve treu deceniju, od kada je veina ovih ljudi postala elitni segment drutva, vidno stagnira. Pitanje je ima li drutvo snage za izlaznu strategiju, kada okona privatizacija drave i, sa njom povezana, partitokratija, ili e biti preputeno spontanim istorijskim procesima, koji su neumitni. Ima li ko da brine? Ako se uzdamo samo u popis monih listova poput Blica, trebalo bi da se seamo da je ista novina, ne samo u vlasnitvu Igora Lupia, bio i jedan od poligona za medijsko obruavanje na Zorana inia, koji je imao nezahvalan zadatak da se suprotstavi upravo najmonijima. Sluajno ili ne, lista koju ova novina plasira sadri sportiste i umetnike, ali ne i neke linosti za koje svi znaju da su veoma mone i iji pipci nisu preseeni. RADMILO BOGDANOVI roen je 7. oktobra 1934. u Konarevu, kraj Svetozareva. Otac Jovan bio je poljoprivrednik, majka Desanka domaica. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je u rodnom gradu. Potom je zavrio Uiteljsku kolu. Vanredno je studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i diplomirao 1976. s tezom Vaspitno-obrazovni rad u ustanovama za maloletnike. Oenjen je ivkom, nastavnicom. Poeo je kao uitelj u peterskim selima, onda su ga, kako kae, drugovi pozvali da pree u policiju: Naelnik SUP Svetozarevo postao sam 4. februara 1966, kad je sklonjen Rankovi. Vrene su promene svih naelnika SUP-a. Bogdanovi je pre toga bio sekretar u Optinskom komitetu SK. Usledila je funkcija predsednika SO Svetozarevo, koju je obavljao 8 godina. Zatim je 7 godina bio sekretar republike Uprave za unutranje poslove, pa naelnik Uprave za strance, gde je kontrolisao prelaske granice i kretanje stranaca. Onda je postao zamenik republikog sekretara za ONO i DSZ, da bi 1988. doao za ministra policije. Zbog dogaaja od 9. marta 1991. s mesec dana zakanjenja podneo je ostavku. Po penzionisaju dobija sijaset zaduenja - poslanik u republikom i saveznom parlamentu, predsednik Odbora za saradnju sa Srbima van Srbije, pa Odbora za narodnu odbranu i bezbednost. Predsedavao je u UO Jugoeksport, Jugoslavija komerc, Fonda kapetan Dragan, lan je uprave Crvene zvezde. Biran je i za lana Saveta Univerziteta u Kragujevcu, emu se Savez studenata tog univerziteta usprotivio zbog uloge u nasilju marta 1991. SK me esto drao na nianu, iako sam bio dobar lan i nisam stigao da budem lan CK, alio se. U Glavnom odboru je SPS-a. Za Slobodana Miloevia je tvrdio: Mnogo je mekan. Znam koliko je esto svima opratao greke, ja bih ih, brate, smenjivao. Govorio je da je Vuk Drakovi pre na rumunski nain juriao na TV Bastilju, a danas je miran ko jagnje... i da je eelj bez bontona, stalno me napadao, nita nije dokazao. Upueni tvrde da Bogdanovia na mesto ministra policije nije lansirao Miloevi, ve general Petar Graanin. Jednom, govorei o 9. martu, priznao je: Druga je stvar da li je trebalo drugaije da reagujemo. Ako narod tri puta juria na Televiziju, ako narod nee Mitevia, onda on, j... ga, ima da podnese ostavku, bio kriv ili ne... Deveti mart nije moja rana. To je cena slube. Njegovo ime dovodilo se u vezu sa blokadom Banjaluke, izborom Milana Martia, s uzimanjem para od
Na politikoj sceni Srbije instalirani su neki, praznih depova, pohlepni, bezobzirni, bez znanja. Obuzeti samo eljom da budu neko, pokrovitelji su srpskim tajkunima. Ima li nam nade s Draganom ilasom, Vukom Jeremiem, Draganom utanovcem, Aleksandrom Popoviem, Draganom Joiem...?
33

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

126

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Dafine, optubama inspektora Dragana Mladenovia (1996.) da je policija organizator kriminala, i Marka Nicovia, tada lana Direkcije JUL, da su kriminalci vei profesionalci od policije. Oni koji ga ne vole tvrde da je njegova mo i dalje velika. Prijatelji ga znaju kao drutvenog. I jedni i drugi sigurni su da Radmilo zna mnoge dravne tajne. Na napade da ima ogromnu kuu u Jagodini odgovorio je: Nisam imao sree ni da kolujem decu, ni da ispraam u vojsku, ni da pravim svadbe, to mi je sve. O Radmilu je snimljen je i dugometrani dokumentarni film za njegov 60 roendan kad je postao poasni graanin Jagodine kojom je dugo vedrio i oblaio. Jagodina nije dareljiva po pitanju poasnih graana i dodeljene su tek etiri titule. Poasni graani Jagodine su narodni heroj general Petar Graanin, Radmilo Bogdanovi, ambasador Ruske Federacije Aleksandar Aleksejev i direktor Beogradskog zoo-vrta Vuk Bojovi. Kako su se menjale politike garniture u Srbiji, Vojvodini i na Kosmetu, tako su se menjali i ministri policija i naelnici tajnih slubi. Poslednjih tridesetak godina, srpski ministri policije bili su Slavko Zeevi, otac arka Zeevia, iz politike garniture Kragujevca, Viobran Stanojevi, sekretar OK SK Zajear, Svetislav Lalovi, optinski funkcioner iz Aranelovca, Radmilo Bogdanovi nastavnik i policajac iz Svetozareva i Zoran Sokolovi, funkcioner iz Zajeara. Kada su odlazili Draa Markovi i Petar Stamboli, povukli su se i Slavko Zeevi i Viobran Stanojevi. Kada su pali Ivan Stamboli i Dragisa Pavlovi pomereni su i Svetislav Lalovi i Branko Kosti. Kada je dolazio Slobodan Miloevi, doli su i Radmilo Bogdanovi i Zoran Janakovi. Prema reima Boe Spasia, biveg efa tima za borbu protiv emigracije SDB SSUP, tajna policija planirala je likvidaciju ustakog teroriste Mire Bareia, koji je u Stokholmu ubio naeg ambasadora. Savezna policija angaovala je grupu beogradskih kriminalaca, a crnogorska policija poslala je na taj zadatak Ratka okia (nedavno ubijenog u Stokholmu). Sasvim sluajno, oki se sa likvidatorima iz Beograda sreo u jednom kafiu u Malmeu. Zadaci su otkriveni i akcija je propala. Zbog ovog sluaja nastali su veliki problemi meu tajnim policijama, koje je imala svake republika bive SFRJ. Nakon toga doneta je odluka da sve specijalne poslove u inostranstvu preuzme Savezna tajna policija. Sve policije Zapada i dan-danas su sigurne da su likvidaciju Stjepana urekovia, direktora INA, koji je pobegao iz zemlje sa vojnim planovima, izvrili pripadnici beogradskog podzemlja, iako nikada nisu imali potvrdu za to. Pojedini kriminalci su na ovoj likvidaciji napravili slavu, a da nisu ni bili blizu mestu ubistva. U emigrantskoj tampi pisalo se da je tu likvidaciju izvrila grupa ora Boovia Gike i da je za to imala logistiku pomo nekog nemakog kriminalca. Spekulisalo se i da je glavni ista u ubistvu urekovia bio kasnije poznati srpski slikar, Dragan Maleevi Tapi, koji je 2003. godine umro u prostorijama beogradskog SUP-a. navodi bivi ef specijalnog tima SDB SSUP. eljko Ranatovi Arkan, ore Boovi Gika i Dragan Maleevi Tapi otvorili su, uz pomo Slube, krajem osamdesetih godina, noni klub Amadeus. Gika je tada bio u zatvoru, a Tapi je bio glavni menader. Ubrzo je ustanovljeno da se osim normalnih poslova kluba razvijaju i drugi poslovi, koje, kako tvrdi Spasi, Sluba nije mogla da dozvoli. U Nemakoj je tada uhapen ika ivac sa 10 kilograma heroina, za koji je izjavio da ga je dobio u Amadeusu sa zadatkom da ga prebaci u Nemaku. Posle ove informacije, klub je zatvoren. Prema Spasievim reima, Sluba je u to vreme poela da gubi kontrolu nad kriminalcima, koji poinju da se vraaju u zemlju i da se po Beogradu organizuju u gangove. Stvaranjem kriminalnih organizacija zapoinju i prvi meusobni obrauni. Solo-igra Ranko Rubei zapoeo je prvi vatreni obraun u Beogradu. On je ispalio nekoliko hitaca u noge dvojici mlaih kriminalaca, koji vie nisu meu ivima, Jovi Simendi i Mirku Vasiljeviu. Nakon nekoliko spektakla Ranka Rubeia, odran je tajni sastanak bosova beogradskog podzemlja, gde je dogovorena njegova likvidacija. To je bila prva od kriminalnih likvidacija, koje su kasnije zapljusnule beogradski asfalt. Ubistvo Andrije Lakonia u kafiu Nana na Senjaku, 23. marta 1990. godine, za koje je bio optuen pa osloboen Darko Aanin sa svojom grupom, prvi put je javnosti otvorila pitanje veze tajne policije i kriminalaca. Tadanji ministar unutranjih poslova Radmilo Bogdanovi iskoristio je ovo ubistvo kako bi se obraunao sa tajnom policijom, na ijem elu se nalazio Hrvat Zdravko Musta. Bogdanovi je za nekoliko meseci i sam stupio u kontakt sa podzemljem za stvaranje parapolicijskih snaga. On i Arkan u to vreme viani su zajedno u loi Crvene zvezde. Arkan je ubrzo dobio Erdut za obuku dobrovoljaca. Jovan Rakovi, predsednik krajikog SDS, u elji da izbegne sukob, predlae Babiu da narod legne pred vozila hrvatske policije. Nemamo vremena za mirne proteste, odgovorio je Babi,

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

127

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


dolo je vrijeme da se Srbi sami brane. Babi je proglasio ratno stanje. Podruja pod kontrolom SDS u kninskom regionu odvojena su od ostalih delova Hrvatske i stvorena je granica koju je trebalo braniti. Rat u Hrvatskoj zapoeo je bez opaljenog metka. Radmilo Bogdanovi, srpski ministar policije, prepriao je novinarima kako je na to reagovao hrvatski ministar policije Josip Boljkovac. Ja, Radmilo, neu krv! Da sam htio, mogao sam lako da izvrim Tumanovu naredbu i sa hiljadu ljudi zauzmem milicijsku stanicu u Kninu. Ali, tu bi pala krv. A ja sam ratovao u partizanima protiv ustaa i dobro znam ta znai kada pone da se gine i na jednoj i na drugoj strani. U Hrvatskoj e se ginuti tek u proljee naredne godine. U Bosni iste jeseni. Zato je za dan Jedinice izabran ba 4. maj, a ne neki datum vezan za Kninde ili Golubi? Da li zbog toga to su u sukobu u Borovom Selu, dva dana ranije, uestvovali i saradnici DB-a koji e kasnije initi jezgro Jedinice? Ili je Stanii tada i formalno potpisao odluku o njenom formiranju? U svakom sluaju, oko Miloevia se u ovom periodu okuplja grupa saradnika od najveeg poverenja. Oni e uz pomo Jedinice razraditi mehanizam za finansiranje krajikih oruanih sastava i reima u Srbiji pomou dravnog verca oruja, nafte, cigareta i sline robe. Ta grupa nezvanino je nazvana vojna linija i inili su je, pored Staniia i Frenkija, predsednik Odbora Skuptine za Srbe van Srbije Radmilo Bogdanovi, ministar bez portfelja Mihalj Kertes i komandant Specijalne antitreoristike Jedinice MUP Srbije Radovan Stojii Bada. Vojnoj liniji 34 je bilo jasno da u istonoj Slavoniji rukovodstvo SDS nema ni autoritet ni sposobnost da organizuje srpsku vojsku, niti da Jedinica moe biti formirana kao u Kninu. Zato je na to podruje morao biti upuen neko s mnogo veim ovlaenjima od onih koje je imao Frenki. Energian, opsedenut borilakim vetinama i cenjen posle slamanja trajka albanskih rudara u Starom Trgu, Bada se nametnuo kao izbor. 9.04. 1994. Boidar Andreji pie: Da li je zapoeo srpsko-albanski dijalog o Kosovu? Iako ima pozdanih vesti da su kontakti davno zapoeli i da je ovih dana bilo i prvih pregovora - pominju se i imena ljudi iz srpskog rukovodstva koji u njima uestvuju (Radmilo Bogdanovi), provere na terenu to uglavnom ne potvrdjuju, ali nema ni demantija. Analitiari se slau da srpsko-albanski dijalog nee biti ekskluzivno pravo dveju strana. Za njega su sve zainteresovanije velike sile. Operie se sa tzv. planom 2K koji predstavlja vrstu vezanog ugovora u irim pregovorima i uproeno znai Kosovo kao Krajina ili Kosovo za Krajinu. Advokat Borivoje Borovi izjavio je da je ubistvo eljka Ranatovia izvedeno na visoko profesionalan nain i izrazio sumnju u pogledu mogunosti da e MUP doi do pravih tragova o naruiocu i organizatoru ubistva. Re je o ubistvu efa politike partije, rekao je Borovi. Tree optinsko tuilatvo u Beogradu odustalo je od krivinog gonjenja Ranatovia koji je bio pod istragom zbog ometanja slubenog lica u vrenju dunosti za vreme tue navijaa Obilia i OFK Beograda. injenica da je tom prilikom izabrao mene za advokata navodi na zakljuak da Arkan nije uivao naklonost vlasti u Srbiji, kazao je Borovi i dodao da su Arkanovi odnosi sa crnogorskom vlau bili izvanredni. Visoki funkcioner Socijalistike partije Srbije, Radmilo Bogdanovi, negirao je tvrdnje da je ubistvo eljka Ranatovia Arkana dokaz da se u Srbiji sprovodi dravni terorizam. On je ocenio da je opoziciji najlake da to proglasi dravnim terorizmom, te da ne vidi da to uopte moe da se dovede u vezu. Nikome nije palo na pamet da tako neto ustvrdi kada su ubijeni zamenik ministra policije (Radovan) Stoji, Zoran (Todorovi), ni kad je ubijen pukovnik policije (Milorad) Vlahovi i mnogi drugi. Po mom miljenju nema te cene za koju ovek treba da izgubi glavu. Ako je uinio i neku greku ak i stvari koje su protivzakonite, onda tu postoje normalni uslovi izvoenja na sud i izricanja kazne Na to pitanje mora da se odgovori ozbiljnom analizom, ozbiljnom policijskom i sudskom istragom. Mnogobrojna ubistva uznemiravaju graane i neko treba da d odgovor ta se deava u naem drutvu. Radmilo Bogdanovi je, o izboru Duana Mihajlovia za republikog ministra unutranjih poslova, 12. januara 2001. rekao: Duko je imao vezu sa policijom, nije ovek koji prvi put tu dolazi. Radio je pet godina kao operativac u Dravnoj bezbednosti, zna onoliko koliko mu treba. Mislim da je dobro da u trenutku kada su previranja u toku, bude na tom mestu ovek kome nije nepoznata ta
Naoruavanje dobrovoljaca SRS i Teritorijalne odbrane u zapadnoj Slavoniji pomogao je general JNA u penziji, narodni heroj, Duan Peki, a ne Radmilo Bogdanovi, kako je Vojislav eelj tvrdio 1995. godine.
34

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

128

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


oblast. To oroavanje mi se ne dopada, tu treba da bude ovek koji e etiri godine da radi. Ministar policije je ovek koji treba da primeni zakon, za njega su filter tuioci i sud. On treba da bude poten, struan i organizator da moe da mobilie pripadnike MUP da rade svoj posao. 2001. godine u podrumima Narodne banke Srbije pronaena je arhiva, koja ukazuje da su Stani, ainovi, Mrkonji.., kreirali Dafiment banku. Komisija Narodne banke Jugoslavije otkrila je u podrumima Narodne banke Srbije arhivu sa oznakom strogo poverljivo. Ovi papiri sadre beleke sa sastanaka Dafine Milanovi, formalne vlasnice Dafiment banke, sa vanim ljudima iz tadanjeg dravno-politikog establimenta Srbije. Ove beleke potpisivao je zapisniar koji je prolog etvrtka Mlaanu Dinkiu, guverneru NBJ, potvrdio autentinost dokumenata. Sastancima su esto prisustvovali Radmilo Bogdanovi, Miodrag Zeevi, Mihalj Kertes i Nikola ainovi, a svi zapisnici su obavezno noeni tadanjem predsedniku Srbije Slobodanu Miloeviu. Redovni uesnici ovih stanaka, pored Dafine Milanovi, bili su Milutin Mrkonji, Milomir Mini, Nikola Stani, a esto i Dragomir Tomi, direktor Simpa iz Vranja. Kada se 1989. polako javlja politiki pluralizam, Arkan se, navodno po zvezdakoj liniji, upoznaje sa ministrom unutranjih poslova Srbije Radmilom Bogdanoviem. Zna se iji je klub Zvezda bila i koliko je znailo biti blizak njenoj upravi. Poto su Zvezdini navijai, Delije, poeli da skreu politiki ka SPO i radikalstvu, Radmilo moli Arkana da uvede red. On to postie veoma efikasno, u svojstvu voe Delija. U to vreme Arkan i Radmilo su najbolji prijatelji: ljube se i grle javno, na utakmicama, Arkanova zvezda raste. Otvara poslastiarnicu u okviru svog imanja, na uglu Ljutice Bogdana i Sokobanjske, uz pomo zvezdaa. Prava prilika otvara se 1990. kada Miloeviev reim donosi odluku da organizuje oruanu pobunu Srba u Hrvatskoj. Tada nastaje Srpska dobrovoljaka garda, formacija koju Arkan osniva u najuoj saradnji sa MUP Srbije i onim to e kasnije postati poznato kao vojna linija Miloevievog reima. JNA je 3. novembra 1991. zajedno sa Arkanovim Tigrovima, eeljevim dobrovoljcima i drugim srpskim faistima krenula u ofanzivu na Vukovar, od koga su napravili Staljingrad. Najodgovorniji iz JNA za stradanje Vukovara, ivota Pani i Blagoje Adi, bezbedno uivaju generalske penzije. elnici Ministarstva unutranjih poslova Srbije koje je regrutovalo dobrovoljce za Vukovar, Radmilo Bogdanovi i Zoran Sokolovi, takoe nisu kanjeni. Radmilo Bogdanovi izjavio je 15. maja 2003. da je razgovarao sa istraiteljima Hakog tribunala, ali da im nije interesantan jer je otiao u penziju 31. maja 1991. i nije bio akter dogadjaji koji njih zanimaju. On je istakao da zbog toga ne moe biti ni svedok u Hagu protiv Miloevia, dodavi da se u Tribunalu sigurno ne bi pojavio kao svedok da je u neemu uestovao. Bogdanovia Tuilastvu Hakog suda pominje kao lana grupe, u kojoj su Jovica Stanii i Franko Simatovi, osumnjiene za udruivanje radi zajednikog zloinakog poduhvata u Hrvatskoj i BiH. On je rekao da je ve bio u penziji kada je Stanii doao ne elo Dravne bezbednosti, kada je sa Simatoviem formirana specijalna jedinica i kada je poeo rat. Bogdanovi je ocenio je da je Slobodan Miloevi mogao da sprei prekomernu upotrebu sile tokom sukoba u bivoj SFRJ. Njemu nije imao ko da se usprotivi, on je iz okruenja pomerio one koji su imali stav i onda je sam sebe doveo u situaciju u kojoj je. Miloevi nije prihvatao niije savete, a sve to je zamislio moralo je da se sprovede, rekao je Bogdanovi. Za rezultate istrage atentata na Zorana inia, kazao je da nije oekivao da se tako daleko ilo i da ga je iznenadila sudbina biveg predsednika Predsednitva Srbije Ivana Stambolia. Jugoslovenska i srpska tampa, poetkom devedesetih godina, dovodila je Staniia u vezu: za dovoenje kapetana Dragana iz Australije u Srbiju i Krajinu, za aktiviranje Sime Dubajia, generala Duana Pekia, eljka Ranatovia, za naoruavanje Srba u Bosni, za voenje rata preko generala Boidara Stevanovia u RV i PVO JNA, kao i za dranje na vezi komunista i socijalista u Banjaluci. Sam Stanii govorio je hakim istraiteljima da je kapetana Dragana ili Dragana Vasiljkovia poslao u Knin po nareenju Radmila Bogdanovia, ministra srpske policije: Posle mesec-dva, gospodin Vasiljkovi je napravio neki politiki problem u tom kampu, moe se rei neku pobunu protiv politikog rukovodstva i ja sam dobio zadatak da ga vratim. Ja sam boravio u Kninu 1. avgusta 1991. i povukao sam gospodina Vasiljkovia. Rekao im je da ga je Radmilo Bogdanovi kao ministar prislukivao jer se 1990. sumnjalo da je on dounik CIA. Osloboen je tih sumnji i Zoran Sokolovi ga je predloio za efa Resora dravne bezbednosti.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

129

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Radmilo Bogdanovi deceniju i po se drao zakona utanja, jer je verovao da se samo tako moe nanosati glave, kako od protivnika, tako i od svojih, pa i Slobodana Miloevia... Bogdanovi je bio ministar policije iz najmonijeg perioda vladavine Slobodana Miloevia. Posle nereda 9. marta 91. Radmilo Bogdanovi je izjavio da nereda ne bi bilo da je Arkan bio u Beogradu. Arkan je tada bio voa navijaa Zvezde. Na konferenciji za novinare u vladi Srbije 10. marta 1991, ministar policije Radmilo Bogdanovi izjavljuje: Ne oseam se krivim i ne mislim o ostavci, a ostao je upamen kao ministar koji je podneo ostavku posle demonstracija 9. marta 1991. godine, zbog ega ga je aplauzom ispratila ondanja skuptinska opozicija. Miloevi ga je, koju godinu kasnije, izbacio iz Izvrnog odbora SPS, posle ega se Bogdanovi povukao iz partije, bez obzira to je bio jedan od osnivaa, i pribliio JUL-u. Razgovor za Kurir, jula 2007. godine, Bogdanovi je prihvatio pod uslovom da govori o Kosovu, navodei da kao policajac tano zna genezu ovog pred im smo danas kao narod i drava u emu smo greili, u vreme Tita, pa Miloevi, i ovi danas. Kriza na Kosovu otvorena je krizom slubi bezbednosti? Dve godine posle pada Aleksandra Rankovia, 1968, na Kosovu je to iskorieno za jednu vrstu obrauna sa Slubom dravne bezbednosti, na koju su bili ogoreni zbog njenih stalnih akcija na prikupljanju zaostalog i tajno sakrivenog oruja. Tada su odrane demonstracije koje u odnosu na one iz 1981. godine nisu bile toliko nasilne, ali su ukazivale na jedan bes koji su na taj nain ispoljavali. Onda je to bio jedan od glavnih razloga smeni Aleksandra Rankovia? Ja to sada itam u novinama. To su priali i Titu o rigoroznim merama koje je navodno Rankovi sprovodio na Kosovu. Oni nisu drali vezu sa rukovodstvom u Beogradu, ali su mnogim potezima nastojali da dobiju i na kraju su dobili lokalnu samoupravu, jer oni mogu najbolje da razumeju probleme sugraana. Seate se kada su bile organizovane meovite patrole u kojima je iao jedan Albanac i jedan Srbin... U mestima gde ima vie Muslimana ili su Srbin i Turin... Sve u cilju da se izbegne preterana intervencija... Da li je tada bilo incidenata na nacionalnoj osnovi koji su moda skrivani od javnosti? Bilo je, ali verovatno ni javnost nije pravovremeno obavetavana, mada ih nije bilo u nekoj veoj meri. Moda kasnije... Govorimo o prvim masovnim demonstracijama na Kosovu i Metohiji. Kasnije je sve to kulminiralo! 1968. godine niko nije ni spominjao samostalnost, ali je ve 1981. godine na mnogo masovnijim demonstracijama glavna parola bila Kosovo - republika! Pozivajui se na onaj nakaradni Ustav iz 1974. godine, oni su traili otcepljenje od Srbije. Da li je policija u periodu 1968-1981. imala kontrolu i na teritoriji Kosova i Metohije? Tamo su bili lokalni organi vlasti koji su bili duni da potuju kontrolu zakonitosti koju su radili republiki organi vlasti. Tada smo mogli da doemo sa ekipom i da pruimo pomo u sprovoenju zakonitosti. Postojala je vertikalna hijerarhija. Ali samoorganizovanje i suzbijanje kriminaliteta i druge aktivnosti na terenu je sprovodila lokalna policija! Da li je Dravna bezbednost i dalje nesmetano radila i na tom terenu? Ona je radila do 1968. godine. Kasnije su ti kadrovi zamenjeni, posle smene Rankovia. Njihova vertikalna hijerarhija je jaa od javne bezbednosti, ali su i oni imali pokrajinske sekretarijate Dravne bezbednosti koji su dole radili na terenu. I bez njihove saglasnosti oni gore nisu mogli da rade, recimo, na nekom krupnijem predmetu... Oni su obezbedili pobunom iz 1968. godine, posebno posle 1981. godine, da se i ova sluba organizuje na pokrajinskom nivou. Moj pomonik Boro Tomi je 1989/90. godine bio tamo kad su prvi put na demonstracijama pucali na policiju u Uroevcu. On me pita: ta da radimo? Ja mu odgovaram, gledajte da onog ko puca na policiju odgovorite, ubijte njega, a ne nekoga ko ne puca... im je uzvraena vatra, oni su prestali. Mi smo njihove mnogo lake razbijali nego ove nae demonstrante! Nisu oni nikad bili mnogo hrabri. Nije li to legalno razvlaivanje slubi bezbednosti? Da. Kad se vidi Ustav iz 1974. godine, mi nismo mogli mnogo vie ni da uradimo dole. Jer, i kad su dolazile delegacije u Beograd, u srpsko i jugoslovensko rukovodstvo, da se ale na stanje na Kosovu, mi smo vie dole ili savetodavno nego to smo mogli operativno da neto uradimo. Sve se ostavljalo lokalnim organima. Ispada da su to, u stvari, legalni zaeci rada na njihovoj stvari, institucionalno i vaninstitucionalno, gde su sredstva za formiranje ilegalnih vojnih formacija obezbeivana trgovinom narkoticima i drugim kriminalnim aktivnostima...

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

130

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Sve do 1981. godine nije bilo tih organizovanih kriminalnih grupa. OVK se pojavio tek krajem osamdesetih godina, kada mi praktino nismo vie ni imali prave ingerencije. Ali, osealo se ta se sprema. Godine 1981, kada sam ja bio na Kosovu, njihov pokrajinski sekretar bio je Mehmed Malii. Kasnije je bio Karakui. Da li ste imali prave informacije o tome ta se dole deava u tom periodu... Normalno je bilo da neku dublju operativu ima SDB. to se tie javne, sve je bilo na lokalnim organima vlasti, koji su mogli da trae samo pomo od nas. Kad su traili nau pomo, dobijali su je, ali su sve manje to od nas traili. Mi smo 1981. godine imali po skoro svim mestima zamenika komandira i glavnog inspektora, koji su bili naa veza dole na terenu. To je bila naa pomo, ali smo time imali i uvid na terenu. Taj period osamdesetih obeleili su teki incidenti na nacionalnoj osnovi (sluaj Martinovi) i Miloevieva poseta Srbima u Kosovu Polju i njegova uvena reenica: Vas niko ne sme da bije! Imate li utisak da nas je to mnogo kotalo? Ne znam koliko nas je kotala ta reenica, ali je to podbunilo Srbe malo vie nego to je bilo normalno. I za najmanji incident odmah su se skupljali i dolazili u Beograd. Mi smo vodili jedan normalan postupak protiv Vlasija, Kavaje i drugih to su materijalno ugrozili ivote rudara i proizvodnju u rudniku. Gonili smo ministra prosvete koji je uneo ilegalno program iz Albanije na pritinski univerzitet. Mi smo sve to potkovali dokazima u krivinim prijavama... A oni dolaze ispred savezne skuptine, Miloevi dolazi u pola noi i kae da e on uhapsiti Vlasija? Ko njemu daje pravo da ikoga uhapsi? On je nama time naneo veliku tetu. Nama koji smo radili na tom sluaju. Kako se desilo da je ba Miloevi otiao meu Srbe u Kosovo Polje? Taj detalj ne znam, jer tada jo nisam bio u rukovodstvu partije. Znam da je sve do tada Slobodan govorio da je bilo mlako. Naravno, jer mi smo imali jedan broj ljudi sa Kosova u Beogradu koji su bili i na platnom spisku, koji su stalno dolivali na postojee informacije i podigli su atmosferu. Ne kaem da nije bilo incidenata... Bilo je tekih sluajeva. Koliko je bilo dobro zatiti Srbe, toliko je sve to iritiralo iptare. I posle, koliko se dalje ilo... Ali, do 1989. godine nije bilo pucnjave. Kakotako, ali smo drali red. ta zamerate Miloeviu? Miloevi je nastojao da u Beogradu dri vezu sa odreenim brojem iptara. Meutim, kad sad analiziramo, shvatam da su to bili probrani iptari, koji nisu bili predstavnici svojih nezadovoljnih sunarodnika sa Kosova. To su bili Memet Ajeti, Lugii, Ilijaz Kurtei, koji je bio vie u Beogradu nego tamo, pa Ali ukrija takoe. Sad vidim da je to bila velika greka, prvo Slobodanova i kompletnog srpskog rukovodstva, to nismo uli u njihove porodice i to im nismo omoguili da oni odaberu svoje rukovodstvo, nego da im ih iz Beograda nameemo. I ti koji su ovde bili, oni nisu imali uporite tamo. Neki nisu smeli na Kosovo ni da idu. Trebalo je prvo da vidimo koji iptari tamo imaju ugled a hoe da podre Beograd i vezu sa njim. To Slobodan nije uspeo. Mi smo se zadovoljili onima koji su dolazili viui Mi smo za vas!, a nisu imali uporite na terenu. U Prvom optinskom sudu 1998. sudilo se predsedniku Helsinkog odbora za ljudska prava u Sandaku, efku Alomeroviu, po privatnoj tubi za klevetu biveg predsednika SRJ Dobrice osia i njegovog savetnika Vladimira Matovia. Alomerovi je izjavio da je otmica planirana u osievom kabinetu i na suenjima je obrazlagao kako je u Sandaku za vreme osievog mandata bilo najvie nerasvetljenih ubistava, otmica, diverzija, paljenja kua. Posle otkazivanja suenja Alomerovi je izjavio kako ve peti put izlazi na sud koji bi, da je bio tako revnostan u vreme dok je osi bio na vlasti, ve odavno osudio naredbodavce i izvrioce otmice u trpcima umesto da sudi meni zbog klevete. Ovu tvrdnju argumentovao je odnosom suda prema Neboji Ranisavljeviu, jednom od optuenih za uee u otmici. Njemu se suenje umesto u Bijelom Polju, gde je sprovedena istraga i podignuta optunica, zakazuje u njegovom rodnom Svetozarevu. Indikativno je da iz jagodinskog kraja potie nekoliko uesnika otmice i da je siva eminencija reima Radmilo Bogdanovi takoe iz Jagodine, a zna se Bogdanoviev doprinos u zatakavanju istrage o slucaju trpci. Poznato je da je prilikom ekstradicije Milana Lukia, jednog od prvooptuzenih u ovom sluaju, Radimilo Bogdanovi astio flaom viskija sudiju Okrunog suda u Beogradu za uspeno obavljen posao. O tome je pisao nedeljnik Vreme.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

131

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Agencija Bina je 30. januara 1993. godine objavila studiju, prema kojoj SPS vlast funkcionie kao korporativna struktura koja koristi naciju kao ideologiju, a novac i crno trite kao sredstvo vlasti... Lobistima srpskog jada o dovravanju pljake nije nimalo vano kojih e dimenzija Srbija na kraju biti. Dimenzije vlastitog finansijskog kraljevstva nadoknadie im gubitak teritorije i propast otadbine... Unutranja organizacija nomenklature je korporativistika, definisana kao sistem spojenih sudova oligarhije. Novac, mediji i delegiranje autoriteta politikog vrha odreuje distribuciju uticaja u strukturi vlasti. Prema ovoj analizi, vrh srpskog politikog lobija tada inili su Slobodan Miloevi, Dobrica osi, Mihajlo Markovi i akademik Ljubia Raki, za koga je navedeno da je mason. Sloenim sistemom, za taj vrh su bile vezane SPS, meu ijim tadanjim bitnim lanovima je naveden kao mason Radmilo Bogdanovi, DEPOS, meu ijim znaajnim lanovima je kao mason oznaen Duan Mihajlovi, a iz Demokratske stranke akademik Ljubomir Tadi, takoe imenovan kao mason. Od uticajnih pojedinaca izvan politikih stranaka u strukturi srpskog politikog lobija povezani sa vrhom nomenklature Srbije, kao masoni tada su navedeni princ Aleksandar Karaorevi, Zoran Nenezi, Milan Pani i eljko Ranatovi Arkan. U strukturi finansijskog lobija, na ijem se vrhu pominje Slobodan Miloevi, prema istoj analizi, kao masoni se navode ore Zeevi, Duan Mihajlovi, braa Kari, Zoran ini, Desimir Toi, Jovica Stanii, Vladislav Jovanovi i Vladimir Cvetkovi. U istrazi u kojoj se Daji, Cvetkovi i Marinkovi sumnjie za malverzacije prilikom transfera Zorana Njegua u Atletiko iz Madrida sasluani su svedoci, a meu njima i Radmilo Bogdanovi, koji je bio lan UO Crvene zvezde. Veina svedoka izjavila je da se ne sea pojedinosti vezanih za transfer Zorana Njegua u paniju. Bivi elnici crveno-belih osumnjieni su da su zloupotrebom poloaja prisvojili tri i po miliona maraka. Da li je Naser Ori bio pripadnik specijalne jedinice Saveznog ili Republikog MUP-a? Bie Republikog. Da li je Naser Ori napustio zemlju i otiao u BiH preko tadanjeg muftije beogradskog, Hamdije Jusufspahia? Da li je Hamdija Jusufspahi prijatelj Radmila Bogdanovia, tadanjeg ministra unutranjih poslova Srbije (istovremeno i zamenik ministra odbrane Srbije)? Da li je Naser Ori odravao vezu sa Markom Miloeviem? Da li je tana tvrdnja Sretena Jocia da je Naseru Oriu isplaeno, preko Pala, 5 miliona DEM u Tursku Republiku Severni Kipar od strane duvanske mafije, za Srebrnicu? Zar nije i pokojni Arkan deo iste mree savezne SDB (saradnik Dolanca), kojoj pripada i Radmilo Bogdanovi? Danica Drakovi bila je siromana graanka, sve dok nisu poeli da se bave politikom. Ona je radila najprljavije poslove stranke. Tajno se sastajala sa Mirom Markovi, sa Staniiem, sa Legijom, sa Radmilom Bogdanoviem. Njen pokojni brat Veselin, rekatirao je vlasnike kioska, prodavnica, pumpi, kontrolisao je bespravnu gradnju i rasprodao hiljade stanova i poslovnih prostora. Kada je postao naelnik optinske slube u SO Savski venac, nije imao ni pristojno odelo. Za samo nekoliko godina postao je bogat. Na sramostu Srpske pravoslavne crkve, od opljakanog novca podigao je crkvu, u koju su, suprotno kanonu, preneti njegovi posmrtni ostaci. Vojislav eelj je 9. avgusta 2002. optuio policiju da se ne trudi da pronae ubicu Boka Buhe iako ministar i kljuni policijski generali znaju da je to eljko Maksimovi Maka. Lider radikala optuuje i Marka Nicovia da se stavlja u zatitu ubice: Otvoriemo Nicoviev dosije, pa emo javnosti ukazati ta je sve radio i ta radi. Nicovi je svojevremeno bio visoki funkcioner beogradske policije. Bio je zaduen da se bori protiv trgovaca drogom, ali je prerastao u najveeg trgovca. On zapleni drogu, pa je preko svojih dounika u podzemlju ponovo puta na trite. Zbog toga je pre petnaestak godina eliminisan iz policije. Nastavio je da obavlja svoj prljavi posao. Radmilo Bogdanovi, bivi ministar MUP-a, lino mi je priao da je nakon odlaska u penziju policija osam puta spremala klopku da na djelu uhvati Nicovia. Ali je on to tako veto radio da nisu uspeli da ga uhvate. Eliminisali su ga bez dokazivanja krivice. Pre nekoliko godina bio je visoki funkcioner JUL-a pokuavajui da se domogne funkcije ministra MUP-a. Miloeviu je neko skrenuo panju na njegovu prolost i kriminalni dosije, pa je od toga odustao. Nakon toga Nicovi naputa funkciju, podsea eelj upozoravajui da e rasvijetliti Nicovievu ulogu u privatizaciji preduzea Zetatrans, trgovini cigaretama i njihovom prevozu za Vanju Bokana.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

132

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


IVORAD KOVAEVI roen u Jagodini 30. maja 1930. Novinarska i diplomatska visoka kola, Univerzitet u Beogradu, 1952. Magistratura, Politike nauke, Kalifornijski univerzitet, Berkli, 1960. Specijalizacija, Meuodnosi, Harvardski univerzitet, 1963. Generalni sekretar Stalne konferencije gradova i optina Jugoslavije, 1967.-1972. Potpredsednik Skuptine grada Beograda, 1973.-1974. Predsednik Skuptine grada Beograda, 1974.-1982. lan Saveznog izvrnog vea, predsednik Komisije za odnose sa inostranstvom, 1982.-1986. Ambasador SFRJ u Sjedinjenim Amerikim Dravama, 1987-1989. - povuen na pritisak Slobodana Miloevia i Predsednitva SR Srbije Predsednik konsultantske firme Proman, 1989-1991. Otiao u prevremenu penziju 1991. Potpredsednik Meunarodnog saveza gradova i lokalnih vlasti, 1975.-1982. Predsednik Drutva za saradnju sa susednim narodima, 1993-1995. Predsednik Foruma za meunarodne odnose, 1996-1999. Predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, 1999.lan Saveta Igmanske inicijative, 2000.Predsednik Diplomatske akademije, Beograd, 2000.7. septembar 2007. Osnovan Spoljnopolitiki savet Ministarstva spoljnih poslova. Prvi predsednik je ivorad Kovaevi. Koordinator kursa meunarodno pregovaranje Diplomatske akademije MSP, iako bez relevantnog akademskog zvanja ivorad Kovaevi, srpskim diplomatama predaje: Uvod u predmet; Polarne strukture i krize i njihov uticaj na proces pregovaranja Preventivna diplomatija; Multilateralna diplomatija Samitska diplomatija; Mirovne konferencije Struktura pregovaranja; Posrednici Metodi pregovaranja; Pregovarako umee Pregovaraki proces Jezik pregovaraa i diplomate Tajna diplomatija Shuttle diplomatija; Alibi diplomatija Reavanje graninih sporova; Pregovori o disoluciji, sukcesiji i ponovnom Pregovori o ivotnoj sredini; Trgovinski i dugovni pregovori Pregovori o evropskoj integraciji; Pregovori sa teroristima Raspad Jugoslavije se verovatno nije mogao izbei, ali definitivno nije morao biti krvav. Ne samo pliani razvod eke i Slovake, ve jo ubedljivije, primer mirnog i kontrolisanog raspada neuporedivo sloenijeg Sovjetskog Saveza, uverljivo ukazuje da je to bilo mogue i u Jugoslaviji sa vie pameti i drugaijim liderima, i uz veu panju i delotvorniju podrku meunarodne zajednice. Smrt Jugoslavije ipak je primer samoubistva, a ne ubistva koje je izvrio neko drugi, pie na koricama knjige Amerika i raspad Jugoslavije, ivorada Kovaevia. Istu ocenu ponovio je obraajui se lanovima Rotari kluba Zrenjanin. Objanjavajui svoj pokuaj naunog osvetljavanja ove teme, bivi gradonaelnik Beograda i bivi ambasador Jugoslavije u Vaingtonu, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji i prvi ovek Spoljnopolitikog saveta i Diplomatske akademije, rekao je da je knjigu posvetio deci nae dece, da vide koliko je neodgovorna bila politika njihovih predaka, koja je uspela, za istorijski vrlo kratko vreme, da od jedne lepe i mirne zemlje naini razbojite i groblje. Predsednitvo Nacionalnog konventa o EU ine eminentni predstavnici nevladinog sektora i dravne uprave koji su u svom dosadanjem radu ostvarili zavidne rezultate i uspehe u evropskim integrativnim procesima Srbije u Evropsku uniju. Oni, pored nesumnjivog liderstva u voenju drutva tekim i trnovitim evropskim putem, predstavljaju i promotere evropskih ideja i vrednosti: Boidar eli, potpredsednik Vlade Republike Srbije Slavica uki Dejanovi, predsednica Narodne skuptine Republike Srbije Milica Delevi, direktorka Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije ivorad Kovaevi, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

133

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Sonja Licht, predsednica Beogradskog fonda za politiku izuzetnost Nenad Milenkovi, predsednik Stalne konferencije gradova i optina Predsednitvo uestvuje u radu NK EU u toku godine jer se redovno obavetava o radu Radnih grupa i dostavljaju mu se preporuke. LJUBOMIR MIHAJLOVI roen je 1941. u selu Bube kod Kosovske Mitrovice. Zavrio je Ekonomski fakultet u Pritini. Bio je direktor Jugobanke u Kosovskoj Mitrovici. Zatim je postavljen za direktora predstavnitva Jugobanke u Frankfurtu. Od 1985. do 1987. godine bio je direktor filijale Jugobanke u ulici Radivoja Koraa u Beogradu, iz koje je nastala Komercijalna banka. Predsednik Komercijalne banke postao je 1992. Ljubomir Mihajlovi jedna je od najkontroverznijih finansijsko-politikih figura protekle decenije. 11.02.2008. Bankar Ljubomir Mihajlovi, poznatiji kao Ljuba iptar, ve due vreme je u inostranstvu. Ispostavlja se da je to mudra odluka, jer se naao na udaru istranih organa i MUP Srbije posle hapenja elnika Crvene zvezde. Senka sumnje na bankara svih bankara pala je zbog otvaranja lanog rauna na ime fudbalera Gorana Drulia u Komercijalnoj banci na ijem se elu Mihajlovi tada nalazio. Vest da je obuhvaen istragom zatekla ga je u Skoplju, gde ivi i radi vie od godinu dana. Dok u policiji nezvanino najavljuju mogunost podizanja krivine prijave, Mihajlovi im preko novina poruuje da ko god eli da ga nae moe to da uradi vrlo lako. Ne krijem se i spreman sam da se odazovem na svaki zvanini poziv koji budem dobio od policije ili tuilatva, istakao je i dodao da e im ga nadleni pozovu prvim avionom poleteti za Beograd. Priznao je novinarima da je imao ulogu u realizaciji ugovora sa panskom Saragosom. Kae da je iskoristio svoj uticaj u Doje banci, i novac je, umesto za nekoliko godina, legao na raun za nekoliko meseci, meutim porie da se naao s druge strane zakona. Pretpostavlja da je neko iz Crvene zvezde lanim potpisom obmanuo alterskog slubenika: Da sam znao za to, isterao bih i njega i sebe. Mihajlovi se iz javnosti povukao u maju 2004. godine, kada je izgubio direktorsko mesto u Komercijalnoj banci. Posle 12 godina provedenih na elu ove banke podneo je ostavku. Dobro obaveteni izvori tvrdili su da je Mihajloviu ponueno da se sam povue, a u suprotnom mu je poslata poruka da e biti smenjen. Iako je tada tvrdio da se umorio od bankarstva nastavio je karijeru u brani, ali van Srbije. Sluba ga je prvo odvela u Banjaluku, a potom i u Makedoniju, gde i sada boravi. Njegova izjava kada je u sefu, posle 5. oktobra, policija pronala 600 kilograma heroina koje je Dravna bezbednost tu ostavila, bila je: Policija donela, policija odnela. Bio je i predsednik UO BK Telekom i UO Politike. Bio je blizak reimu Slobodana Miloevia i, u vreme sankcija, na listi osoba kojima je zabranjen ulazak u zemlje EU. DUAN MIHAJLOVI roen je 27. septembra 1948. Prve politike lekcije Mihajlovi je savladao u rodnom Valjevu. Partijsku knjiicu zasluio je u treem razredu gimnazije, zahvaljujui ozbiljnoj dozi iskazanog aktivizma (u prvom razredu gimnazije napravio je Drutvo prirodnjaka koje se bavilo arheologijom, u drugom razredu je bio izvia, pa istraiva) i uprkos looj oceni iz vladanja i velikom potovanju prema vladici Nikolaju Velimiroviu i Crkvi. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Nekoliko godina radio je u Slubi dravne bezbednosti u Valjevu. Prve ozbiljne politike funkcije Mihajlovi je zabeleio u takoe u Valjevu, gde je bio potpredsednik, pa predsednik gradske vlade, a onda i gradonaelnik. U vreme zavretka Mihajlovievog gradonaelnikog mandata, Slobodan Miloevi, tada (1989) na vrhuncu svoje popularnosti, je doao na ideju da mu ponudi funkciju potpredsednika prve nepartijske, tranzicione vlade koja je trebalo da obezbedi reformu i prelazak iz komunistikog u viepartijski sistem parlamentarne demokratije. Poetkom 1990. imenovan je za potpredsednika Republikog izvrnog vea, u vreme kad je istu funkciju obavljao i Miroslav Mikovi. Prva saradnja sa Miloeviem zavrila se relativno brzo, zbog stvaranja Socijalistike parije Srbije i preuzimanje imovine i Saveza komunista i Socijalistikog saveza, suprotno Mihajlovievom (Dobrice osia) zalaganju da se SK transformie u socijaldemokratsku partiju, a da se imovina Socijalistikog saveza d opoziciji. Mihajlovi je osnovao jednu od prvih politikih partija osnovanih u Srbiji po uvoenju politikog pluralizma. U stvari, deo bive omladinske organizacije SK osnovao je Socijaldemokratski savez mladih Srbije, koji se, potom, 10. jula 1990, udruio sa nekoliko gradskih pokreta, od kojih je najvei nastao u Valjevu). Ime stranci dao je Mihajloviev lini prijatelj Dobrica osi. Program je, najveim delom, napisao takoe prijatelj Ljuba Tadi, a na osnivakoj skuptini govorio je

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

134

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Mihajloviev prijatelj Matija Bekovi. Niko od njih, kao ni drugi Mihajlovievi prijatelji zvunih imena, kao to su Ljuba Popovi, Desanka Maksimovi ili Brana Crnevi, nije se ulanio u ND. Saradnju sa Miloeviem obnovio je u februaru 1994. U skuptinu Srbije ND je tada ula kao lanica opozicionog DEPOS, a meu 4 poslanika glasa koji su obezbedili SPS-u veinu za izbor predsednika Skuptine bili su glasovi minorne ND. Sa opozicione liste, ND je ula u vladu. Mihajlovi je bio prinuen da ue u koaliciju sa socijalistima kako bi njegova firma Lutra (vidra) izala iz nevolja (pominjao se kredit od oko 500.000 DEM, dobijen od Kari banke, koji je valjalo vratiti). Tih godina, Lutra (formirana 1991.) nije imala preteranog uspeha u poslovima sa malinama i bikovima, a profitirala je samo na cementu. Sloga je trajala do sledeih izbora, na kojima je ND izala u koaliciji sa SPS i JUL, tako to je Miloeviev ulazak u savez sa radikalima, najavio novu ratnu fazu, oznaila kraj participacije ND u vlasti. Govori se o bogatstvu Duana Mihajlovia, i drugih lanova stranke, za koju se veruje da je pre interesna organizacija. Broj Mihajlovievih firmi koji se otkriva mogao bi porasti sa pominjanih 16 na ak 36 ili vie. Kao ministar unutranjih poslova, Mihajlovi je prikrio pismo Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala maarske policije, kojim se trai provera nekih transakcija sa rauna Nemanje Kolesara i Zorana Janjuevia, i tako je pokuao da zataka pranje novca. Zloupotrebljavajui slubeni poloaj, omoguio je firmi Arius, pod njegovom vlasnikom kontrolom, da na tenderu za nabavku informatike opreme za MUP dobije posao u vrednosti od oko dva i po miliona evra. Mihajlovi je u aprilu 2001, po stupanju na dunost ministra, otuio svojih 6% u firmi Arius, tvrdio je njegov advokat Aleksandar Lojpur. Prebacivano mu je da koristi poloaj u vladi, da bi u stranim privrednim delegacijama pronalazio kupce za 3500 junadi i bikova koje usluno tovi sedam srpskih farmi. Sa svojim najbliim saradnicima Radovanom Tufegdiem i Raom Lazareviem, prevario je za vie miliona evra panskog dravljanina Pedra Huana Martineza, u iju je ast ND priredila novogodinju urku (pod sloganom ist kapitalizam) na kojoj su kubanske plesaice zabavljale vie od 1500 gostiju u Klubu poslanika na Dedinju. Oglasio se i Samostalni sindikat kompanije IMPA iz Zemuna, koji podsea na tender za nabavku i opremanje policije s poetka 2002, u ijem je delu, vezanom za nabavku 23.000 depnih vienamenskih peroreza, i ta kompanija uestvovala. Posao je dobila Lutra iz Valjeva, iako je imala ponudu skuplju za etiri marke po komadu. Tezu o Mihajlovievom poslovnom umeu potvruju i naduvavanje faktura sa 140.000 na 287.000 evra prilikom sprovoenja tendera za izgradnju magistralnog vodovoda Maki Mladenovac, pri emu je posao iao preko firme Kolubara doo, Mionica, iji je veinski vlasnik Miroslav Stefanovi, funkcioner LS, a manjinski Duan Mihajlovi. Vojislav eelj je tvrdio da se u Beogradu sukobljavaju, poslednjih godina, dve masonske loe, od kojih je jednu okarakterisao kao Tapijevu, isto kriminalnu, gde je bio i odreen krug politiara, dok je opisujui drugu naveo imena niz poznatih politiara, meu kojima i Mihajlovievo. Sam Mihajlovi rekao je da u masoneriji nije bilo neasnih radnji u smislu da je neko pratio va rad ili bio dounik, kao i da su za njega masoni udruenje graana, kao i drutvo golubara. Otvoreno se spekulie da je preko, Mileta Tomia, direktora republike direkcije za imovinu iz DSS, obezbedio sebi novanu nadoknadu za lansiranje prie o Vladimiru Popoviu kao uesniku atentata na Zorana inia. Malo je poznato da je, nakon to je predlog Vojislava Kotunice da ministar policije bude Gradimir Nali odbijen, Mihajlovi bio predlog DSS. SLOBODAN VUETI roen je 10. oktobra 1941. godine u Vilusima, u Crnoj Gori. Gimnaziju je zavrio u Vrbasu, a Pravni fakultet u Beogradu. Bio je u novembru 1989. godine protivkandidat Slobodanu Miloeviu za predsednika Predsednitva Srbije, na predreferendumskom izjanjavanju o kandidatima u okviru ovog tela. Bio je kandidat SPS na prvim viestranakim izborima, ali nije izabran, pa je napustio 1991. godine. Sudija Ustavnog suda postao je 1991, iako nema poloen ak ni pravosudni ispit. Krajem 1999. razreen je sudijske funkcije zbog lanstva u Drutvu sudija Srbije i kao jedan od osnivaa i lan Upravnog odbora ekspertske grupe G17 plus, koja je nastala 1999. godine kao udruenje strunjaka u cilju izrade projekata reforme drutva, prolo je vie od godinu dana nakon uspostavljanja nove vlasti da 2000. bude vraen. U tom periodu Vojislav Kotunica je izjavio da mu se ne dopada Vuetievo slaganje sa independitizmom koje zastupa crnogorski predsednik Milo ukanovi.. U oktobru 2005. godine lider DHSS Vladan Bati najavio je podnoenje krivine prijave protiv Slobodana Vuetia: U nameri da pomogne grupi iz Vlade Srbije, Specijalnog tuilatva za organizovani kriminal i

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

135

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


UBPOK, koja je organizovala hapenje predsednika DHSS, Vueti je svesno obmanuo javnost tvrdnjom da je reenje USS, kojim je odreeno ukidanje policijskog pritvora, stupilo na snagu ne 5. juna 2003. kad je doneto, ve 10. juna 2003. kad je objavljeno u Slubenom glasniku Srbije Reenje USS o neustavnosti policijskog pritvora do 90 dana dostavljeno je MUP-u Srbije odmah po donoenju, 5. juna 2003. i istog dana poelo je putanje iz pritvora. Problem je to ovek koji je stekao uslov za penziju jo predsedava ovom institucijom i nikad na dnevni red ne stavlja teme vezane za opstanak aktuelne vlasti. Oduzimanje mandata poslanika, TV pretplata i drugi zakonski faulovi kada su mediji u pitanju, protivustavno ovlaenje ministra pravde da predlae razreenje nosilaca pravosudnih funkcija samo su neki od primera. Kao sudija USS, dok jo nije postao penzioner, postao je lan UO JO Slubeni glasnik i pie kolumne za dnevni list Blic. Vueti uao u pravnu istoriju kada je odluku o uvoenju vanrednog stanja, nakon indicija o politikoj pozadini atentata na predsednika vlade Srbije, Ustavni sud, pod njegovim predsednitvom, proglasio kao protivustavnu. DRAGAN KOJADINOVI, iji je zet visoki oficir vojne obavetajne slube, ministar informisanja u vladi Vojislava Kotunice nakon atentata na inia, odgovoran je za programski, finansijski i kadrovski raspad Studija B od 1993. do 1996. godine... On je iz Studija B oterao vie od sto ljudi. Odgovoran je za promociju ratnog lobija, pretvarajui Studio B u eeljevu, Arkanovu i Karadievu televiziju. U njegovoj kancelariji osnovano je Gazda Jezdino carstvo, jer je Jezda Vasiljevi prvi telefon, prostor i promociju dobio u Studiju B... Privatizujui program i kasu doveo je zaposlene na ivicu bede, a Studio B do finansijskog kraha, pa je postao lak plen za tadanju ovievu gradsku skuptinu..., napisala je novinarka Lila Radonji u otvorenom pismu Vuku Drakoviu jo 1997. godine postavila nekoliko veoma neugodnih pitanja u vezi sa Kojadinoviem. Ova novinarka tada je tvrdila da je Kojadinovi na mesto urednika Studija B 1990. godine doao "voljom i potpisom" biveg generalnog sekretara JUL-a, pokojnog Zorana Todorovia Kundaka. Njen kolega i najblii saradnik sa Studija B Zoran Ostoji je izdeklamovao broj krivine prijave "KI-1192/01 Okruni sud Beograd", ne elei da objanjava o emu je re. Nekadanji urednik Studija B i dananji urednik dopisnitva "Radija Slobodna Evropa" u Beogradu Slobodan Areina otkrio je aprila 2004. godine da su ga u junu 2001. godine ispitivala dvojica policajaca iz saveznog MUP-a o novcu sa rauna Studija B u Segedinu: Interesovalo ih je da li je Studio B dobio nekakve pare sa tog rauna. Koliko je meni poznato, vodila se istraga o tome, a ta je sada s njom, nije mi poznato. BRANKO RADUJKO, doskora generalni sekretar predsednika Republike a odskora direktor JP Telekom Srbija, roen je 1974. godine u Kninu. Pravni fakultet u Beogradu studirao je skoro deset godina, a diplomu je dobio na Pravnom fakultetu u Podgorici. Bez zavrene visoke kole, zahvaljujui svojoj sestri Renati koja se udala za Bojana Milia, sa nepunih 26 godina, Branko savetuje predsednika vlade, doktora nauka Zorana inia! Branko je, kada je pala vlada premijera ivkovia, kome je on bio ef kabineta, preao kod Borisa Tadia u kabinet, kao savetnik za Kosovo. esto je dolazio u Komesarijat za izbeglice. Roditelji Branka Radujka i dobili su stan, kao izbeglice. Posle godinu dana predsednikovanja, Boris Tadi dovodi nesvrenog studenta Branka Radujka, kao prvog oveka njegove administracije! Kada je Boris Tadi odluio da Branka Radujka postavi za generalnog direktora Telekoma Srbije, svi su bili okirani. O kakvom je strunjaku re, svedoe njegove izjave, poput one na pitanje, da li e JP Telekom Srbija postati lider u regionu, Radujko je genijalno odgovorio: "Posmatramo situaciju". Porodica Radujko jedna je od najuticajnijih porodica: - Supruga Branka Radujka postavljena je za glavnog urednika informativnog programa TV Avala. Aleksandra Radujko je pre promene reima bila portparol omladine Jugoslovenske udruene levice (JUL-a). Bila je jako uspena, svi su je u JUL-u voleli. - Sestra gospodina Branka, Renata Radujko-Mili, postavljena je za gradskog sekretara za finansije u Beogradu! Pre toga radila je u poreskoj slubi, odakle su je najurili, ali kao lo poreznik ona, kada to DS odlui, moe da bude dobar gradski sekretar za finansije! - Suprug gospoe Renate, Bojan Mili, predsednik je trenutno najkorumpiranije beogradske optine Rakovica.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

136

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

NOSIOCI SRPSTVA IZ AVNOJEVSKOG JUGOSLOVENSTVA


U monolitnoj SANU pojavio se novembra 1991. rascep, kada je 18 lanova SANU uputilo apel za mirno reavanje sukoba u Jugoslaviji: Ne verujemo u svrsishodnost ovog rata. Ne verujemo u one koji ga vode. Ne verujemo u one koji ga, svesno ili nesvesno, potpiruju. Ne verujemo u pobede koje vode u nove ratove. Apel su potpisali R. Anus, I. Anti, M. Garaanin, M. Gai, M. Pavlovi, P. Palavestra, M. Panti, B. Peki, B. Popovi, S. Raji, B. Relji, S. Seleni, M. Simi, Lj. Simovi, M. Srbinovi, D. Srejovi, D. Stefanovi i N. Tasi. Na redovnoj sednici, meutim, Akademija se ogradila od ovog antiratnog apela, a generalni sekretar SANU, Dejan Medakovi, naglasio je tada da apel ne predstavlja stav institucije, ve samo potpisnika. Godinama su poznati akademici podravali Slobodana Miloevia i, kao portparoli politikog establimenta, dokazivali su: da je donoenje novog ustava pree od prvih viestranakih izbora; SANU je duvao u ratne trube i pozivao "u boj za narod svoj"; Dobrica osi i Milorad Ekmei jo poetkom 1992. predlau deobu BiH da bi "Srbi suvereno stali na svoje mee"... Na Skuptini 4. juna 1992. dolazi do politikog rascepa u SANU, kada je proitan zahtev 65 akademika kojim trae ostavku Slobodana Miloevia. Predsednik SANU, Duan Kanazir, bezuspeno je traio, "zbog delikatnosti tematike", da se diskusija zatvori za javnost. Ovaj apel akademika za smenu Slobodana Miloevia potpisala su mnoga poznata imena, a svojevrsnu senzaciju izazvala je vest da se ovom krilu pridruio i knjievnik Antonije Isakovi, jedan od osnivaa Socijalistike partije Srbije, koji je u dva mandata bio potpredsednik SPS i poslanik u skuptini Srbije. Akademik Mihailo Markovi minimizirao je. ne samo znaaj peticije koju je potpisalo 50 akademika (za njega je treina SANU-a izgleda "aica"), ve nedelikatno je u banjalukim "Nezavisnim novinama" prokomentarisao da je Antonije Isakovi "mnogo bolestan i da su ga moda nagovorili da im se pridrui". Peticija je ponuena na potpis i Dobrici osiu. Odbio je da potpie jer mu se intonacija kojom se trai Miloevieva ostavka ini - suvie blaga. PRVOSLAV DAVINI, lan G17 i bivi ministar odbrane Srbije i Crne Gore, roen je 1938. godine u Beogradu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1963. godine. Na istom Fakultetu doktorirao je 1976. godine na temu meunarodno-pravna pitanja nuklearnog naoruanja. Univerzitet drave Pensilvanije (SAD) dodelio mu je 1994. titulu doktora nauka iz oblasti meunarodnih odnosa. Naunim radom poinje da se bavi u Institutu za meunarodnu politiku i privredu u Beogradu, a nastavlja ga u Stokholmskom meunarodnom institutu za istraivanje mira (SIPRI). Od 1976. do 1999. godine radi u Ujedinjenim nacijama, u okviru Departmana za razoruanje, na ije elo ga 1991. godine postavlja generalni sekretar UN. Od 1999. godine radio je kao ambasador u Ministarstvu inostranih poslova. Objavio je veliki broj naunih radova u domaim i stranim publikacijama iz oblasti razoruanja i meunarodne bezbednosti. Uestvovao je na meunarodnim konferencijama iz oblasti razoruanja i meunarodne bezbednosti u periodu od 1976. do 1998. godine. 2006. godine optuen je za uee u aferama Pancir i Satelit. MIRKO CVETKOVI je roen 16. avgusta 1950. godine u Zajearu, od oca koji je bio ekonomista i majke apotekarke. Dobio je ime po svom dedi, kragujevakom nastavniku koga su Nemci streljali 20. oktobra 1941. tokom Krvave bajke.Posle zavretka gimnazije, odlazi u Beograd, gde upisuje Ekonomski fakultet. Diplomirao je, magistrirao, i doktorirao (doktorska teza: "Doprinos modeliranju energetskog sektora Jugoslavije") na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. U toku 1985. godine kao istraiva je proveo jedan semestar na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Manester u Velikoj Britaniji. Jedan je od naih eksperata konsultanata srednje generacije koji je osamdesetih godina radio kao eksterni konsultant za Svetsku banku na veem broju projekata u Pakistanu, Indiji i Turskoj, kao i za UNDP u Somaliji, na projektima firmi RCG (Vaington) i IDEA (Madrid) i na projektima u Ukrajini (Zaporoje) i Adigeji (Maikop). Radni sta zapoeo je u Rudarskom institutu, gde je radio deset godina. Potom prelazi u Ekonomski institut, gde radi est godina, da bi karijeru konsultanta u narednih sedam godina nastavio u konsultantskoj kui CES Mecon. U poslovnim krugovima, od tada, ima nadimak patrijarh konsultantskih poslova. Od 1998. do 2001. godine radi kao savetnik za ekonomska pitanja u Rudarskom institutu. Od januara 2001. radi na mestu zamenika ministra u Ministarstvu za privredu i privatizaciju. U periodu od 2003. do 2004. godine bio je direktor Agencije za privatizaciju RS. Nakon toga vodi agenciju za konsalting

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

137

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Intercon, Na dunost ministra finansija, sa kvote Demokratske stranke (formalno nije lan), izabran je 15. maja 2007. godine. lan je resornog odbora Demokratske stranke za privredu, a po pozivu prisustvuje sednicama Glavnog i Izvrnog odbora DS, iako nije lan. 2008. godine predsednik Republike Boris Tadi poverio je Mirku Cvetkoviu mandat za sastav Vlade Srbije. PETAR KUNDRI je ministar rudarstva i energetike u trenutnoj Vladi Republike Srbije iji je predsednik dr Mirko Cvetkovi. Roen je 21. februara 1947. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Tehnoloko-metalurkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Redovni je profesor tog fakulteta i poasni profesor sanktpeterburkog Tehnolokog univerziteta, najstarijeg tehnolokog instituta i univerziteta u Rusiji. Objavio je vie od 200 naunih i strunih radova, studija, elaborata i projekata. lan je vie strukovnih udruenja i redakcija struno-naunih asopisa. Bio je jedan je od osnivaa i prvi generalni sekretar SPS, upamen po govoru na Kontramitingu na Uu 1991. DRAGOLJUB MIUNOVI roen je 1930. godine u Topolici, na jugu Srbije. Rano detinstvo proveo je u Skoplju, gde mu je otac bio u dravnoj slubi. Nakon bugarske okupacije Makedonije, njegova porodica je proterana u Srbiju. Kao prognanici nastanjuju se u mestu Merdare, gde je pohaao gimnaziju. Po zavreetku Drugog svetskog rata kolovanje nastavlja u Kurumliji i Prokuplju. U mladosti je robijao na Golom otoku, zato to je 1948. godine odbio preporuku nekog stareine iz Okrunog komiteta da bojkotuje dalju roaku iji je mu podrao rezoluciju Informbiroa. Miunovi, inae lan KPJ, opsovao je majku stareini. Prvotno je izbaen iz komunistike partije, a zatim osuen na 20 meseci zatvora. S Golog Otoka vraa se 1950. godine, polae maturu u Prokuplju i upisuje studije filozofije na beogradskom Filozofskom fakultetu. Kao student objavljuje knjievne kritike i filozofske tekstove. Diplomirao je 1954. godine i odlazi u Kruevac gde tri godine predaje filozofiju i psihologiju u Uiteljskoj koli i gimnaziji. S grupom intelekturalaca pokree list Bagdala, pie pozorine kritike i reira predstave u lokalnom pozoritu. Istovremeno studira pravo na beogradskom Pravnom fakultetu. Nakon isteka tri godine vraa se u Beograd i radi u Zavodu za kolstvo i Pedagokom institutu. Na poziv svojih bivih profesora prijavljuje se za asistenta na katedri za filozofiju. Na beogradskom Filozofskom fakultetu brani doktorsku tezu iz oblasti logike drutvenih istraivanja i predaje istoriju socijalnih i politikih teorija na Odeljenju za filozofiju i sociologiju. Aktivan je u redakciji asopisa Filozofija, savetu asopisa Praxis i u odboru korulanske filozofske kole. U politike vode uao je 1968. godine kao jedan od voa studentskog pokreta kada je bio predsednik Akcionog odbora. Uhapen je i oduzet mu je paso. Januara 1975. godine Skuptina SR Srbije donosi odluku kojom proglaava Dragoljuba Miunovia, i jo sedam profesora, politiki nepodobnim za profesorski rad. Nakon toga Miunovi odlazi u Nemaku na Univerzitet u Konstancu. Nakon povratka u Beograd 1983. godine bavi se naukom na Institutu za filozofiju i socijalnu teoriju na mestu direktora. Godine 1988. postaje lan dravnog Jugoslovenskog foruma za ljudska prava. Prvi od 8 izbaenih profesora bio je vraen, po dolasku Miloevia, na rad na fakultetu sa treinom radnog vremena. LJUBOMIR TADI roen 1925. u Smrijenu, u Crnoj Gori. Sa esnaest godina prikljuio se partizanskom pokretu. Nakon rata, studirao je u Sarajevu i Beogradu, jedno vreme radio je u Sarajevu i bio prvi sekretar Univerzitetskog komiteta i po partijskoj liniji urednik "Osloboenja". Doktorirao je filozofiju prava u Ljubljani. Kao nauni saradnik, bio je lan Ustavne komisije koja je pripremila Ustav iz 1963. Kritiko pisanje za asopis "Praxis" i odluka da, kao profesor Beogradskog univerziteta, podri studentski protest 1968. (po sopstvenom priznanju, on, a ne Dragoljub Miunovi, autor je naziva "Crveni univerzitet Karl Marks") razlozi su zbog kojih je svrstan u grupu prvih disidenata komunistikog reima i jedan od osam profesora koji su 1975. godine izbaeni sa Filozofskog fakulteta. Zajedno sa nekolicinom istomiljenika potom pokree u Engleskoj "Praxis International", a u zemlji sa Dobricom osiem pokuava da pokrene asopis "Javnost". Uestvuje u "komeanjima" osamdesetih godina: pokree inicijativu za kritiko preispitivanje uloge Josipa Broza Tita, kritikuje "konfederalistiki karakter Ustava iz 1974, koji izraava tendenciju raspada Jugoslavije" i "u jugoslovensko drutvo unosi nepravdu po kojoj je Srbija bila diskriminisana u odnosu na ostale republike", potpisuje peticije za odbranu Vojislava eelja, Alije Izetbegovia i Dobroslava Parage, pokrenute u uverenju da je razlog njihovog progona bio verbalni delikt. Za "teorijski zasnovanu kritiku svih oblika otuene i postvarene dominacije" autor koga je, nakon 26-godinjeg lanstva u tada jedinoj partiji, komunistiki reim

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

138

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


drao na spisku nepodobnih dobio je Sedmojulsku nagradu.Kad je dolo vreme za viestranaje u Srbiji, 1989. godine, uestvuje u obnavljanju Demokratske stranke (kae da je gnev Nikole Miloevia navukao na osnivakoj skuptini DS zbog toga to je podrao kandidaturu Dragoljuba Miunovia za predsednika DS, ocenivi da Kosta avoki, koga je Miloevi eleo da vidi na tom mestu, "ima viak strasti i viak ambicija"). Iako je imao primedbe na nain na koji je Zoran ini doao na mesto predsednika DS, ipak ne odlazi iz stranke sa svojim bliskim prijateljem Miunoviem, zato to je video da kod Miunovia "nacionalni momenat ne igra nikakvu ulogu i da se pribliava anacionalnoj politici Graanskog saveza". Uprkos injenici da je jedan od osnivaa DS, kae da je sve vreme svesno zadrao poziciju marginalnog lana Glavnog odbora. Takva pozicija mu je, osim uea u brojnim politikim polemikama, omoguila i da nastavi i spisateljski rad. Ljubomir Tadi, savetnik je predsednika Crne Gore Filipa Vujanovia, sa mesenom zaradom od 2.500 evra, a istovremeno je njegov sin predsednik Srbije?

NAKNADA AUIMA
Imajui u vidu, uee javnih preduzea i agencija u BDP i u novanom toku, pitanje da li se apartici, postavljaju tamo samo zarad line blagodeti ili i zarad neeg drugog?

AERODROM NIKOLA TESLA


Direktor aerodroma - 4.390 evra. Prema zvaninom sajtu beogradskom aerodroma, poteni a nemoralni Bojan Krito je i dalje direktor. O Upravnom odboru, njegovom predsedniku i broju lanova nema ni rei. Moda je dravna tajna? Predsednik UO Miodrag Trikajlo 2.300 evra, devet lanova UO po 1.760 evra. Anamarija Mati, menaderka za odnose sa javnou, preporuuje: pogledajte Slubeni glasnik, poslednji ili pretposlednji broj i to je sve to Aerodrom Nikola Tesla ima da porui javnosti. Na godinjem nivou direktor aerodroma zaradi 52.680 evra, za pet godina 263.400 evra, a predsednik Upravnog odbora 27.600 evra za godinu dana, a za mandat 110.400 evra. lanovi i saradnici prime za 12 meseci 168.960 evra, u toku mandata 675.840 evra. Ukupno: 1.049.640 EUR.

JAVNI SERVIS RADIO-TELEVIZIJA SRBIJE


Direktor Aleksandar Saa Tijani, bivi predsednik Akcione konferencije Saveza komunista Politike, ima 2.930 evra meseno. Predsednik UO Nika Stipevi 1.550 evra, devet lanova UO po 1.000 evra. Na zvaninom sajtu RTV Srbija ne postoji nijedan podatak o poslovodstvu. ef je Tijani, ostalo su sitnice, pa nae pravo da znamo sve ne podrazumeva i informacije o Upravnom odboru, broju lanova i sastavu. Ni u Poslovniku o radu UO radiodifuzne ustanove Srbije RTS nema podatka o broju lanova UO. To ne ometa Niku Stipevia da operie pojmovima: veina, dvotreinska veina, jedna treina lanova, dovoljan broj lanova, kvorum, ukupan broj lanova. Ipak, posle tridesetak klikova saznajem da ima devet lanova meu kojima je i nacionalni radnik Duan Savi, bivi fudbaler, aktuelni desniarski aktivista koji ne odbija 1000 evra u borbi za srpsku stvar. Tijaniu dajemo godinje 35.160 evra, odnosno 175.800 evra dok ne proceni da je vreme za novi prelet, a Stipevi nas godinje kota 18.600 evra, to je 74.400 evra za 4 godine. Na Upravni odbor ode 96.000 evra i 384.000 evra tokom mandata. Ukupno: 634.200 EUR.

SLUBENI GLASNIK
Direktor i glavni urednik Slobodan Gavrilovi ima mesenu platu od 2.839 evra. Ovaj kolekcionar funkcija, bivi marksista, svoje pare slave stekao je podrkom Slobodanu Vuksanoviu i Grupi 37 u borbi protiv Zorana inia. Kada su se stekli koalicioni uslovi (2003 - 2008) da se jedini demokratski premijer pokopa dublje od dva metra, Gavrilovi se iskazao, izbacujui mrtvog inia sa spiska najznaajnih Srba. Slubeni glsnik, zato, tampa knjige Slavie Lekia, ime se zabavljaju istrani organi.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

139

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Predsednik UO dr Vukain Pavlovi prima 1.023 evra, a 7 lanova UO po 764 evra. Gavrilovi godinje kota dravu 34.068 evra i dok ga ne zamene ceh e dostii 170.340 evra. Predsednik UO e primiti 12.276 evra za godinu dana ili 49.104 evra tokom mandata. Upravni odbor staje 55.008 evra godinje i 220.032 evra dok ne doe nova kona garnitura. Ukupno: 439.476 EUR.

AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU
Direktorka Vesna Dini, bliska saradnica Mlaana Dinkia prima 3.470 evra. Vesna Dini je u vreme kada je Dinki bio guverner Narodne banke Srbije bila direktorka Agencije za osiguranje, sanaciju steaja i banaka, a zatim direktorka Trezora za vreme njegovog mandata kao ministra finansija. Na zvaninom sajtu Agencije za privatizaciju postoji broj telefona ali jedina informacija koju moete dobiti je: tutu.... ena od Dinkievog poverenja, svoje usluge naplauje 41.640 evra za godinu i naplatie 208.200 evra ukoliko patrona Mlaana ne oteraju pre vremena. Ako predsednik/ca UO ili zamenik direktorice zarauje dvostruko manje od vene pratilje, to je godinje 20.820 evra, do neke nove funkcije 104.100 evra. Ukupno: 312.300 EUR.

AGENCIJA ZA PRIVREDNE REGISTRE


Direktor Zvonko Obradovi 2.736 evra. Na zvaninom sajtu Agencije pie da da u okviru registra koji vodi, APR omoguava besplatnu pretragu javno dostupnih podataka, ali nigde nema ko je direktor/ka agencije, niti podataka o Upravnom odboru. U okviru pretrage privrednih subjekata, na upite moete dobiti samo: Nijedan podatak ne odgovara kriterijumima pretrage. U izvetaju za poslovnu 2007, opet neete saznati ko upravlja agencijom, tj. pomonim poslovima za funkcionisanje drave. Osim ukoliko se direktor ne zove Zakonski Zastupnik (potpis neitak). Napokon, u jednoj vesti iz Ibarskih novosti,moe se proitati sledee: Stranka G 17 plus saoptila je nedavno na konferenciji za novinare da je njen kandidat na predstojeim izborima za predsednika optine Kraljevo Zvonko Obradovi, diplomirani pravnik iz Kraljeva. Zvonko Obradovi je roen 1966. a Pravni fakultet je zavrio u Kragujevcu. Pet godina je bio advokatski pripravnik i advokat, tri godine predsednik Izvrnog odbora SO Kraljevo, potom jo tri godine struni konsultant neega to se zove STW Fondacije-Nemaka. Od 2003. savezni je poslanik u Skuptini Srbije i Crne Gore. Svestrani Obradovi bio je i dravni sekretar za odbranu u Vladi Vojislava Kotunice. lan je najueg rukovodstva G17+. Legalno je da direktor Obradovi17+ prihoduje 32.832 evra godinje i 164.160 evra za mandata, ali koliko je to legitimno u zemlji gde je 600.000 ljudi na ivici siromatva? Ukupno: 164.160 EUR.

AGENCIJA ZA KONTROLU LETENJA


Predsednik UO Nikola Stankov obavlja ujedno i direktorske poslove i za to prima 5.368 evra, dok lanovi UO dobijaju po 1.908 evra. U sluaju tajne organizacije AKL ak i internet posustaje. Podatka o broju lanova Upravnog odbora nema nigde, a koliko novca primaju, je misterija i pored Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog znaaja. Stankov godinje zaradi 64.416 evra, to na petogodinjem nivou iznosi 322.080 evra. Ni lanstvo u UO nije za bacanje. Za godinu dana nadoknada UO, kada bi imao samo 5 lanova bila bi 91.584 evra, za etiri godine 366.336 evra. Ukupno: 688.416 EUR.

REPUBLIKA AGENCIJA ZA TELEKOMUNIKACIJE


Direktor agencije i predsednik UO funkcije su spojene u linost dr Jovana Radunovia ija je plata 2.300 evra. Tu su jo i izvrni direktor i 4 lana Upravnog odbora.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

140

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Ako pretpostavimo da Izvrni prima dvostruko manje a lanovi UO etiri puta manje od, raunica je sledea: Na direktora i predsednika UO. poreski obveznici izdvoje godinje 27.600 evra a za njegov petogodinji rad 138.000 evra. Izvrni direktor vredi godinje 13.800 evra, to se za etiri godine penje do 55.200 evra. Za lanove UO godinje treba spremiti 27.600 evra a dok ne dou neki drugi, jo 138.000 evra. Ukupno: 331.200 EUR.

ZAVOD ZA UDBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA


Direktor Miloljub Albijani nasledio je decembra 2007. Radoa Ljuia. Sa radom Zavoda bio je upoznat u svojstvu predsednika UO ove firme. Nije mogue doi do podatka koliko prima na ime naknade za rad u UO a kao direktor prima 2.563 evra. Upravni odbor u punom sastavu broji 5 lanova i njime predsedava zamenik. Na upit o podacima koji se tiu primanja lanova UO, na adresu e-novina stigao je mail koji niko ne potpisuje u kome direktor i zamenik predsednika, moe se utvrditi da za Zavod vreme poinje da tee od 1. decembra 2008. Za Albijania je poela nova era. Odjednom je prosena neto zarada postala Albijanieva biblija sa tri sveta slova RZS (Republiki zavod za statistiku). O ekstremnim vrednostima u oktobru i pre toga, nema nijedne rei. Bar da su nam udbenici dobri. Jo kad iz njih, po uzoru na Gavrilovia, izbace da je Zoran ini ubijen u nerazjanjenom atentatu... Zanimljiv je stid i bes slubenika Zavoda, koji se itaju izmeu redova ograde: napominjemo da lanovi Upravnog i Nadzornog odbora iz redova zaposlenih ne primaju naknadu. Polazei od pretpostavke predsednik UO prima makar polovinu Albijanievih prihoda a naknade lanova UO iz redova partijskih etvrtinu, izvedena raunica pokazuje da se na Albijania godinje baci 30.756 evra, odnosno u petogodinjem mandatu 153.780 evra. Predstavnicima stranaka je do 1. decembra, razume se, pripadalo 30.756 evra godinje i 123.024 evra za pun mandat. Ukupno: 276.804 EUR.

PROSVETNI PREGLED
Direktorka Vesna Antelj 1.897 evra. Prosvetni pregled nema Upravni odbor. Za godinu dana rada direktorka Antelj zaradi 22.764 to za pet godina iznosi: 113.820 EUR.

ELEZNICE SRBIJE
Direktor Milovan Markovi zarauje 3.586 evra. Markovi je poslanik u Narodnoj skuptini Republike Srbije, zamenik predsednika Odbora za saobraaj i veze, lan skuptinskog Odbora za odnose sa Srbima izvan Srbije, i ef Optinskog odbora DS u Valjevu. Ranije je bio direktor Direkcije za izgradnju u Valjevu, iz ega proizilazi osposobljenost za upravljanje poslovima u eleznikom saobraaju. Predsednik UO Zoran Anelkovi 1.380 evra, 11 lanova UO po 1.070 evra. Direktor derutne eleznice godinje zaradi 43.032 evra. Za etiri godine unapreivanja eleznikog saobraaja suma je 172.128 evra. Reanimirani Anelkovi trpne 16.560 evra godinje, ili, 66.240 evra dok ne ode u neki novi UO. lanovima UO se za godinu dana nadoknadi 128.400 evra. Za etiri godine 513.600 evra. Ukupno: 751.968 EUR.

REPUBLIKA DIREKCIJA ZA IMOVINU


Direktor zarauje 1.724 evra, zamenik direktora 1.264 evra a predsednik UO 1.260 evra. Pretpostavka je da lanovi UO primaju dvostruko manju nadoknadu od predsedavajueg i da ih ima ne manje od pet. Godinja zarada direktora iznosi 20.688 evra a za pet godina sumica dostie 103.440 evra. Zamenik direktora primi 15.168 evra tokom godine i 75.840 za vreme trajanja mandata. Predsedniku UO se nadoknadi 15.120 evra za jednu, i 60.480 evra za etiri godine. lanovima UO sleduje 30.240 evra za godinu i 120.960 za ceo mandat.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

141

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Ukupno: 360.720 EUR.

CENTRALNI REGISTAR HARTIJA OD VREDNOSTI


Direktorka Vida Uzelac kao direktorka Centralnog registra hartija od vrednosti meseno zarauje do 14.000 evra, istovremeno kao predsednica UO prima 4.080 evra. VIDA UZELAC bila je programer u slubi automatske obrade podataka Slube drutvenog knjigovodstva (kasnije Zavod za obraun i plaanja). Do 1996. radila je etiri sata dnevno, navodno zbog problema sa srcem. Kada je te godine usvojen rigorozniji zakon o radu, naprasno je ozdravila. Dva dana nakon to je poela da radi u SDK, bivi diplomata SFRJ Budimir Lonar, kao prijatelj njenih roditelja, zvao je da se raspita kako se snala na radnom mestu. Uzeleva nikada nije bila rukovodilac, ali je uvek bila proteirana. Njeno devojako prezime je Zec. Roditelji su joj bili uveni crnogorski komunisti. Sama se hvalila da je kao mala letovala u mondenskim letovalitima blizu Dubrovnika i da ju je Koa Popovi uio da skae na glavu. Poznata je po dobrim vezama sa strankom Vojislava Kotunice, i druenju s Dinkievom suprugom Tanjom. Na veliki etvrtak, kad su svi ve poeli da spajaju praznike, sa sajta Centralnog registra uklonjena je zabrana trgovanja akcijama Novosti AD, poto je prethodno sporni deo od 37% dravnog vlasnitva preknjien sa SCG na Srbiju, Navodno po nalogu Direkcije za imovinu Republike Srbije iako bi u ovom sluaju jedino merodavna mogla da bude odluka suda. Tad jo o incidentu na sajtu Centralnog registra neobavetena Komisija za hartije od vrednosti imala je samo da kae da e saekati zvanino obavetenje, pa obaviti kontrolu akcionarskog vlasnitva sa novim stanjem i onda, ta joj drugo, nego da razmotri ponudu za preuzimanje akcija Novosti. Dok traje razjanjavanje, na sajt Centralnog registra volebno se, kako je i nestala, vraa zabrana trgovanja akcijama Novosti (sad je navodno sporno vlasnitvo 10% PIO fonda). Samo je pao sistem, rekla je Vida Uzelac. A kad padne sistem ispada da to selektivno potkai samo Novosti.

TANJUG
Direktor 1.530 evra. Predsednik UO 356 evra, lanovi UO ne primaju nadoknadu za rad. Dravna informativna sluba naizgled je najskromnija od svih pomenutih preduzea. Meutim, kada se ima u vidu doprinos Telegrafske agencije bive Jugoslavije, svaki cent je baen novac. Da je pameti pa da je istinita informacija kad kliknete na rubriku O Tanjugu: The page you are looking for might have been removed. Do tada, direktor e zaraivati 18.360 evra godinje i 91.800 evra za ceo mandat. Godinja nadoknada predsednika UO je 4.272 evra i 17.088 evra u etvorogodinjem mandatu. Ukupno: 108.888 EUR. Plate direktora i nadoknade lanova Upravnih odbora dravnih firmi nisu jedino zbog ega bi poreski obveznici trebalo da brinu35. Probrani o istom troku raspolau i reprezentacijom: NAFTNA INDUSTRIJA SRBIJE 2.091.954 evra. TELEKOM SRBIJE 850.600 evra. SRBIJAUME 550.000 evra PTT SRBIJE 483.000 evra RTS 287.000 evra EPS 253.000 evra JAT 195.000 evra SRBIJAGAS 184.000 evra ELEKTROMREA 150.000 evra AERODROM NT 126.000 evra AGENCIJA ZA KONTROLU LETENJA 95.000 evra SLUBENI GLASNIK 76.000 evra
Tu su slubeni stanovi, kompanijske kartice kojima plaaju reprezentaciju, specijalni dodaci, dnevnice za putovanja, naknade za odvojen ivot, besplatni mobilni telefoni, vozai, luksuzni automobili, telohranitelji...
35

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

142

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


ZAVOD ZA UDBENIKE 69.000 evra AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU 69.000 evra AGENCIJA ZA TELEKOMUNIKACIJE 50.000 evra TANJUG 17.000 evra. Ovih 16 firmi potroile su samo na jelo i pie 2.604.000 evra - 6.602 prosene plate36. Spisak lica kojima je kao bliskim reimu i ije aktivnosti podravaju reim Slobodana Miloevia, zabranjen ulaz u zemlje Evropske Unije37: Pomonik direktora Beogradske banke Slobodan Aimovi Gradonaelnik Suve Reke Stanislav Anelkovi Generalni direktor Politika a.d. Hadi Dragan Anti Direktor Zastave Milan Beko Direktor pres-centra hotela Metropol Aleksandar Bogdanovi Gradonaelnik Lipljana Ljubinko Boi Visoki funkcioner JUL Bratislava Buba Morina Predsednik Srbijaume Dobrivoje Budimirovi Zvaninik Jugoimport SPDR Jovan ekovi Gradonaelnik Kline Sveta Dabiljevi Portparol SPS Ivica Dai Glavni urednik Ilustrovane politike Jevrem Damjanovi Sudija Vrhovnog suda Srbije Blagoje Danilovi Direktor za inostrane poslove Narodne banke Jugoslavije Gavrilo edovi Direktor Takova Ivko onovi Direktor Komercijalne banke Ljubia orevi Glavni urednik Borbe ivorad orevi Gradonaelnik Deana Milivoje urkovi Zvaninik Beogradske banke Aleksandar Dobri Gradonaelnik Vuitrna Slobodan Dokni Predsednik Izvrnog odbora Beogradske banke Drago Draga Funkcioner SRS Stevo Dragii lan Glavnog odbora SPS Oskar Fodor Generalni sekretar SPS Gorica Gajevi Predsednik Vrhovnog suda Srbije Bala Govedarica Direktor marketinga PGP RTS Slaana Ivanevi Potpredsednik SPS ivorad Igi Direktor Ist Point Holding Zoran Ivkovi Gradonaelnik Leposavia Dragan Jablanovi Direktor kreditne linije Beogradske banke Duica Jakovljevi Generalni direktor PTT Srbija Milorad Jaki Predsednik Regionalnog odbora SRS umadije Nataa Jovanovi ef JUL Jagodine ivotije Jovanovi Vlasnik srpske firme u Libanu Zoran Jovanovi ef SPS za Kosovsku Mitrovicu Selimir Kaljanin lanovi porodice Kari: Dragomir, Milanka, Sreten i Zoran Kari Direktor Savezne uprave carina Mihalj Kertes Viceguverner NBJ Ljubia Krgovi Dravni tuilac Srbije Dragia Krsmanovi Direktor Galenike Marija Krstaji Zvaninik Beogradske banke Ivan Lazarevi Funkcioner JUL Tatjana Lenard Funkcioner NBJ Dragan Lijeevi Zvaninik Beogradske banke Vladimir Linevski Direktor Geneks hotela Vladimir Ljubii Direktor Slobode iz aka Radomir Ljuji
Sa tim novcem firma sa 100 zaposlenih mogla bi skoro 4 godine da isplauje zarade, poreze i doprinose. 37 Spisak od 13.05.1999. godine, auriran imenima za koja je EU donela odluku 4. juna.
36

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

143

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


lan Direkcije JUL Neboja Maljkovi Predsednik Osiguravajue kompanije Dunav Neboja Maljkovi Portparol JUL Ivan Markovi Izvrni direktor Beogradske banke Zoran Markovi Zvaninik Beogradske banke Suzana Martinov Zvaninik Beogradske banke Olivera Mati Direktor elezare Smederevo Duan Matkovi Izvrni direktor Komercijalne banke Ljubomir Mihajlovi Menader u EPS Radoslav Mihajlovi Direktor Pekabete Nena Mihaljevi Urednik TV BK-Telekom Dejan Milekovi lan Glavnog odbora SPS Milivoje Mileti Predsednik Privredne komore SRJ Mihajlo Milojevi Gradonaelnik Obilia Zoran Miloevi lan Glavnog odbora SPS Dragoljub-Minja Milovanovi lan Glavnog odbora SPS Milomir Mini Direktor Delta banke Miroslav Mikovi Vlasnik TV Pink eljko Mitrovi Direktor CIP Milutin Mrkonji Direktor B-92 Aleksandar Nikaevi Gradonaelnik Kosovske Mitrovice Vojislav Noji lan Glavnog odbora SPS Radovan Pankov Urednik Srpske rei Bogoljub Peji lan Glavnog odbora SPS Goran Perevi Gradonaelnik Gnjilana Bogdan Peri Predsednik Beogradske banke Zlatan Perui Zvaninik Beogradske banke Gordana Popovi ef Pekog okruga Jovo Popovi Spiker Televizije Politika Sanja Puri ef Patriotskog saveza Beograda Milorad Radevi lan Glavnog odbora SPS Dejan Radenkovi Direktor C-marketa Slobodan Radulovi lan Glavnog odbora SPS Tomica Raievi lan Glavnog odbora SPS Aleksandar Raievi Predsednik JUL Ljubia Risti Vlasnik Rodi MB Milan Rodi lan Glavnog odbora SPS Gordana Roza Despotovi lan Glavnog odbora SPS Hajrije Rugova Gradonaelnik Pritine Duan Simi Gradonaelnik Srbice Sima Simi lan Direkcije JUL ivko oklovaki lan Direkcije JUL Vladimir tambuk Viceguverner NBJ Nikola Stani lan Direkcije JUL Srboljub Stankovi Gradonaelnik akovice Momilo Stanojevi Zvaninik Beogradske banke Vesna Stevovi Direktor C-marketa Tihomir Todorovi Izvrni direktor Beogradske banke Ljiljana Tomaevi Gradonaelnik Podujeva Milovan Tomi ef Okruga Kosovske Mitrovice Zdravko Trajkovi Prvi viceguverner NBJ arko Trbojevi Direktor Grmea Rajko Unanin ef Saveta za informisanje SPS Slavko Veselinovi Guverner NBJ Duan Vlatkovi Direktor Beogradske banke Borka Vui Bankar Milija Zeevi

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

144

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Bankar Miodrag Zeevi Direktor GSB Milan ivanovi lan Glavnog odbora SPS ivota ivkovi lan SPS ivota Cvetkovi direktor Geneksa, Radoman Boovi savetnik direktora Beogradske banke, Zoran iak privatni bankar, ore Nicovi predsednik SPS u Niu, Duan Radovanovi biznismen iz eneve, suvlasnik Nivade, Boidar Vuurevi Zbog nelegalnog dranja para Srbije, traje sudski spor protiv Laiki (Popular) banke. elni ljudi kiparske bive Popular banke pokuavaju da zatru trag tom poslu i spojili su se sa finansijskom grupom Marfin, pod izgovorom stvaranja velike bankarske grupe. Glavni cilj Laiki banke jeste da se kroz nastanak nove finansijske grupacije pravno oslobode plaanja tete koja je Srbiji, njihovim posredstvom, naneta do 2000. Po objavljivanju planova Laiki banke niko od srpskih zvaninika nije reagovao38. Milijarde dolara iznete su iz Srbije preko Beogradske banke koja je na Kipru nelegalno osnovala of-or firme Anteksol, Braunkort... koje su imale preko 250 takoe nelegalnih rauna u Popular banci. Te firme osnovala je Borka Vui preko advokatske kancelarije Tasosa Papadopulosa, sada predsednika Kipra39. U spajanju sa Marfinom uestvuje Kikis Lazarides, predsednik Laiki banke, koja menja naziv zbog naruene reputacije u Evropskoj uniji (pranje Miloevievih para). Popular banka pokuala je da stvori privid da se radi o drugoj banci. Meutim, to nije bilo dovoljno jer se njena reputacija srozava u uticajnim medijima, poput Fajnenel tajmsa i Forbsa, koji objavljuju dokumenata iz sudskih sporova protiv Popular, a sada Laiki banke, koji dokazuju osnivanje osam Miloevievih of-or kompanija. Ideju Lazaridesa, i utanje finansijskih vlasti Srbije, ugroavaju i sudski sporovi protiv Popular banke na Kipru. U sporu koji vodi srpski dravljanin protiv ove banke i firme Anteksol svedoio je i bivi srpski ministar pravde Vladan Bati, koji je od Karle del Ponte dobio dokaze o nestanku srpskih milijardi kroz osam paravan of-or kompanija, od kojih je najznaajnija bila - Anteksol. Taj sudski spor spreava da legne praina na istinu o nestanku milijardi dolara iz Srbije, i dokazuje se da je Popular banka neautorizovano otvarala raune, preputajui njihovu kontrolu osobama koje na to nisu imale pravo. Velika odgovornost za sav novac Srbije, deponovan pa skinut sa rauna, jeste na Laiki banci, koja pokuava da skine odgovornost sa sebe. Laiki Popular banka, ponudom za preuzimanje, kupila je 90,4% akcija srpske Centrobanke za 33,5 miliona evra. Za ovu transakciju dobila je saglasnost Narodne banke Srbije. Na sajtu Laiki grupe, advokatska kancelarija Papadopulos jo je njihov pravni zastupnik. Mihalj Kertes je u istrazi potpisao stenogram, koji daje osnov za obelodanjivanje gomile mahinacija, a meu njima i Radomira Markovia, biveg efa RDB: Novac sam usmeravao po usmenim nalozima Miloevia, Zebia ili ainovia. Javili bi mi: dolazi taj i taj ovek daj mu iznos koji trai. Mi bi pare davali na priznanicu u dva primerka, jedan onome koje novac uzeo, a drugi primerak je ostajao nama....Ubrzo je u SUC doao jo jedan nalogodavac. Bio je to Rade Markovi, novopostavljeni ef Dravne bezbednosti. Markovi mi je rekao kako je Miloevi naredio da, pored potreba vojske i policije, carina i za potrebe DB treba da nabavlja pare. Kertes je rekao da je nalog proverio kod Miloevia i od tada mu je kad god je DB ostajala bez novca, otprilike jednom nedeljno, dolazio saradnik Radeta Markovia, Marijan Zovi.

NOKTOM PO DUBINI
Velimir Ili je 28. maja 2002. godine potvrdio da je za vreme Miloevievog reima na Kipru okrenuto 11,5 milijardi dolara. Ili je tada rekao da je na bizaran nain nestalo etiri milijarde dolara i optuio guvernera Mlaana Dinkia da ne ini nita da se novac iz kiparskih banaka vrati. Neko vrti nae pare. Dinki je izjavio da je za njega zavren sluaj Kipar jer Karla del Ponte pokree istragu i poziva za svedoke Aksentiua Aksentiua biveg guvernera kiparske Centralne banke i Tasosa Papadopulosa, osnivaa of-or firmi. 39 Sve to potvrdio Mlaan Dinki, koji je kao guverner NBJ istraivao gde su nestale srpske devizne rezerve.
38

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

145

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

Svedoci smo da Srbija nikako ne uspeva da napravi pomak ka funkcionalnoj dravi, uprkos redovnim promenama vlasti? Kao objanjenje pominju se argumenti vezani za linosti koje vre vlast, za politike organizacije u okviru kojih su organizovani oni koji politiki deluju, kao i postojanje establimenta koji, iz sopstvenih interesa, onemoguava normalno funkcionisanje drave. Tani ili ne, pomenuti argumenti ne bave se sutinskim pitanjem: kako to da postoji sistem koji permanentno propada skoro etiri decenije, a da se vodea elita regrutuje iz istog kruga, na koji propadanje drave i nacije ne ostavlja vidljive posledice? Teoretiari i praktiari zanemaruju neke pojave koje se ispostavljaju kao obrasci, bez obzira na lica i partije, i izostavljaju takvo stanje stvari iz analiza. Bilo da se prati Nova srpska politika misao ili Evropski pokret, bez obzira na sutinska neslaganja, upadljivo zanemaruju sutinski ilegalan nastanak Republike Jugoslavije, tokom i nakon II Svetskog rata, i sutinski prestanak kontinuiteta drave Srbije. Oigledno je da i sve partije u Srbiji nastoje da ouvaju pravni kontinuitet sa tako nastalom dravnom tvorevinom. Posledica toga je da i sistem koji je ustanovljen na zasedanju Anti-faistikog vea u Jajcu, 1943. godine, na kome iz Srbije, za razliku od drugih, od tada federalnih elemenata, nisu uestvovali civilni predstavnici, uspeva da se odri. Vremenom, taj sistem prerastao je u konzervativni drutveni establiment u Srbiji, kojoj ne dozvoljava da razvija i unapreuje drutvene odnose. Sveti apostol Pavle, u svojoj poslenici Rimljanima, bavi se i odnosom hriana prema svetovnoj vlasti. On, u sutini, ui da svaka vlast ima pozitivnu ulogu, jer suzbija pojave zla, i da je svaka vlast data od Boga narodu, te bi hriani trebalo da potuju svetovnu vlast, ali da je ne pomeaju sa boanskom. U Starom zavetu, pitanjem svetovne vlasti sam Gospod Bog bavi se tek od svog formalnog odnosa sa ljudima, koji nije imao od izgona Adama iz Rajskog vrta. Bog je, tokom istorije, stvorio tri zasebna Zaveta sa ovekom - ali tek posle Velikog potopa. Prvi Zavet bio je sa Nojom, drugi sa Avramom, Mojsijem i ostalim Jevrejima, a trei sa celim oveanstvom, preko Gospoda Isusa Hrista. U kontekstu shvatanja vlasti, vane su Boije rei Noji, jer, po tumaenju svih jevrejskih uitelja, zakoni (zapovesti) koje je dao Noji vae za celo oveanstvo, dok zakoni dati Mojsiju vae samo za Jevreje. Pavle, koji je obrezivao Jevreje i kada su postojali hriani i nije to zahtevao od drugih naroda, smatrao je da zakoni dati Mojsiju vae i za Jevreje, bili oni hriani ili ne, dok drugi narodi moraju da potuju samo sedam zapovesti koje je Bog dao Noji i koje vae za celo oveanstvo. U estoj zapovesti Noji, Bog definie svetovnu vlast: Ustanovi sistem vlasti zasnovan na vladavini prava. Vlast koja nije zasnovana na vladavini prava nije vlast. Bog takvu vlast ne poznaje, jer je u suprotnosti sa prirodnim zakonima (tj. sa voljom Tvorca). U antikoj Grkoj pojavio se izraz tiranija, koji ne oznaava da je neka vlast loa ili nedemokratska, ve da je nezakonita, odnosno da nije utemeljena na vladavini prava. Tiranija zapravo nije vlast, nego samovlae pojedinca ili grupe nad nekim narodom ili teritorijom. Takva vlast ne moe da se tretira kao data od Boga, jer Bog ne poznaje samovlae kao kategoriju vlasti. Diktatura, i kad je najgora, potuje zakone, makar oni bili loi i nepravedni, i moe se posmatrati kao vlast koju je Bog dao narodu da ga kazni. Zakon je dat od Boga, a ne vlast. Vlast je tu da bi sprovodila zakone. Car Irod bio je tiranin, ne zato to je bio lo ili dobar, nego zato to nije potovao zakone, ak ni one koje je sam doneo. Stavljajui se tako iznad svakog oveka, pa i samog Boga, izgubio je zatitu svakog zakona, svetovnog i svetog. Tiranicid se ak nije tretirao kao kanjivo delo, jer tiranin, kao neko ko sebe i svoju vlast stavlja iznad zakona, ne uiva pravnu zatitu nepovredivosti linosti. Ono to je vailo tada, verovao neko u Boga ili ne, vaie za sva vremena. Vlast koja nije zasnovana na vladavini prava nije anarhija (anarhija je nepostojanje vlasti), nego tiranija. Takva vlast ne mora se trpeti, ni po domaem, niti po meunarodnom pravu. Za primer dananje Srbije, korisno je prisetiti se vladavine porodice Medii u enovi, koja je opisana kao kartel porodica, jer vladajua kua bez interesne podrke drugih familija nije mogla da ostvaruje vlast. U interesnoj simbiozi, koja je ostvarena meu grupom porodica, pojavljuje se progon, u nelegitimnom i nelegalnom vidu, zbog same injenice da neka kua ne pripada nekoj interesnoj grupi. Sluaj lorda Kromvela i kabale u Engleskoj, drugi je istorijski primer organizovanog progona, interesantan za dananju situaciju u Srbiji. Progon, kao metod, uvek se svodi na upotrebu raspoloivih sredstava jedne grupe protiv druge grupe, bez zakonskog osnova

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

146

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


koji bi opravdao upotrebu sredstava, a kamoli legitimisao progonjenu grupu kao takvu. U Srbiji, progon ne vri vlast, na legalan nain, koji bi rezultirao otklon ili represiju prema drutveno patolokim pojavama ili grupama. Vlast u Srbiji formirana je u ideoloki neprofilisanoj (dakle nepolitikoj), interesnoj grupi, koju povezuje korist koju crpi iz jednopartijskog monopola i interes da se drutvena mo uspostavljena na goloj prinudi transponuje u drutvenu mo izraenu u finansijskoj moi. Tako uspostavljena grupa ima dve odlike koje ine neophodnim progon svih koji mogu ili ele da uzdrmaju tako uspostavljen monopol, a to su izolacionizam, prema spolja, i ekskluzivitet, iznutra. U situaciji jednopartijske drave, ova grupa je bila prinuena da neto stvara, ime je imala dodirnih taaka sa radnim i stvaralakim delom stanovnitva. Rasporeivanjem u vie partija, koje listom poivaju na tzv. policentrikom etatizmu i tzv. demokratskom centralizmu, predstavnici nomenklature, koja je 1981. zapoela pomenuti istorijski proces pretvaranja javnog u privatno posredstvom dravne prinude i nacionalizacije, predstavljaju svojevrsnu aristokratiju, koja praktino koi, iako zagovara prelazak u kapitalizam. Kome ovo nije jasno, neka pogleda ima li ideolokih razlika izmeu partija i neka potrai dravu u kojoj je jedini osnov za upravljanje dravnim i drutvenim procesima pripadnost partiji, ali i poreklo vodeeg nevladinog sektora. U smislu navedenog, progon predstavlja racionalan pokuaj plutokratije, u partijskoj dravi, da odstrani i pacifikuje sve koji bi mogli biti smetnja vrenju vlasti, ne kao javne funkcije, ve kao kanalisanja koristi. Drutveni sukob iz takvog iskljuivanja stanovnitva, izuzev privilegovane grupe, dovodi preduzetne ljude i radnitvo da lini napredak ne mogu da ostvare bez da razbiju barijere koje ih iskljuuju iz preraspodele drutvenog blagostanja. Pitanje je samo da li e taj scenari biti voen jasnom ideolokom alternativom ili, po Hobsu, protiv svakog. Bavljenje pojedinanim sluajevima progona samo maskira sutinu sukoba, koji je posledica horizontalne entropije u koje je drutvo zapalo poetkom sedamdesetih, a ega su bili svesni oni koji su iz promena nameravali da svoj poloaj pretvore u dominaciju sebe i svojih potomaka, zauvek.

TRAGOM IVCA PA DALJE


Srpsku tajnu organizaciju Ujedinjenje ili smrt neki smatraju revolucionarnu i patriotsku, drugi anarhistiku, teroristiku, pretorijansku. Najnovija istraivanja ukazuju da je to, izgleda, bio dravni projekat, koji poinje ubistvom srpskog kraljevskog branog para Obrenovi, a see do istki srpskih kadrova u Komunistikoj partiji, i pitanje je da li i dalje. Posle austro-ugarske aneksije Bosne i Hercegovine, 6. oktobra 1908, poelo se govoriti o potrebi organizovanog otpora crno-utoj monarhiji. U Srbiji, snage eljne da se suprotstave osvajakoj politici Bea, uz saglasnost vlasti40, formiraju organizaciju Narodna odbrana. irom zemlje, i u inostranstvu, u krajevima gde ive Srbi, nastaju komiteti ove organizacije iji je osnovni zadatak bio da prikupljaju dobrovoljce, da neguju borbenost, patriotizam i spremnost za borbu s Austrougarima41. Organizacija Narodna odbrana nije uspela da pokrene borbu protiv aneksije Bosne i Hercegovine42. Nasuprot tome, kada su komitske voe iz Makedonije zatraili pomo Beograda od tursko-bugarskog zuluma, srpski vicekonzul u Skoplju, Bogdan Radenkovi, preneo
List "Politika" objavljuje proglas Jovana Duia: "Beograani, Otadbina je u opasnosti. Sve je u Srbiji spremno da ustane i prolije i poslednju kap svoje patriotske krvi i da sprei Austriju da otkine Bosnu i Hercegovinu". Izlazi i "Optunica" velikim silama, u kojoj stoji: "... Kad ste vi u vaim evropskim zakonima mogli nai stranu na kojoj pie da je sila jaa od pravde, onda upamtite - nai e i srpski narod u toj knjizi jedan list na kome e krvavom rukom zapisati: Zub za zub, oko za oko." 41 Iz srpskih oblasti, iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore pristiu mladi dobrovoljci sa eljom da ponu obuku. Nastaju komitske grupe, iz kojih e, kasnije, Vladimir Gainovi hercegovaku omladinu uvoditi u Mladu Bosnu, dok e Bogdan eraji izvriti atentat na austrijskog predstavnika Vareanina i postati idol mladobosanaca koji e se zaklinjati na njegovom grobu. 42 Dragutin Dimitrijevi Apis, u to vreme bio naelnik taba Drinske divizije, rekao je: "Narodna odbrana nije uradila dovoljno, niti pak ono to su smatrali da je potrebno da se uradi..."
40

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

147

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


je ideju o formiranju organizacije koja bi revolucionarno delovala vojvodi Vojislavu Tankosiu, kapetanu Velimiru Vemiu i poznatom nacionalisti Ljubomiru Jovanoviu. 9. maja 1911. godine u Beogradu je formirana organizacija Ujedinjenje ili smrt (Crna ruka) 43. Ustav organizacije potpisalo je 10 ljudi: Ilija Radivojevi, Bogdan Radenkovi, edomir Popovi, Velimir Vemi, Ljubomir Jovanovi upa, Dragutin Dimitrijevi Apis, Voja Tankosi, Ilija Ivanovi, Milan Vasi, i Milan Gr. Milovanovi. Simboli organizacije bili su lobanja, ukrtene kosti, no, bomba i otrov44. Kasnije je unet i otrov zbog toga to su ga komite uvek nosile sa sobom da bi, ako budu zarobljeni, mogli da se ubiju. Pojedini lanovi Uprave otpoeli su s regrutovanjem i za godinu dana broj pripadnika se znatno uveao. Uvidom u lini notes Aleksandra Karaorevia, koji su istoriari, eljko Zirojevi i Miodrag Jankovi prvi put objavili u srpskoj javnosti45, pronaen je kompletan spisak lanova organizacije. Imajui u vidu prisnost koju je imao s veim brojem pripadnika Crne ruke, i regent Aleksandar je, po svemu sudei, bio pripadnik ove tajne organizacije. To potvruju stranice iz njegovog bloka u koji su upisani pripadnici organizacije s 1912. godinom. Na spisku lanova koje je popisao Aleksandar, izmeu ostalih su: vojvoda Vojin Popovi Vuk, major Vladimir Tucovi (brat lidera socijaldemokrata Dimitrija Tucovia, major Dragutin Gavrilovi (upamen po zapovesti braniocima Beograda)... Na jednom spisku iz arhive akademika Vladimira Dedijera 46, kao glavni organizatori iz Stare Hercegovine navode se: - Spasoje Tadi47, uveni komita iz sela Smrijena (Piva), kasnije etniki komandant u Drugom svetskom ratu koga su ubili partizani. Tadi je imao zadatak da dotura oruje mladobosancima, koji su kasnije ubili Franca Ferdinanda, i da finansira tampanje prosrpskog lista "Pijemont". - Dragutin Dimitrijevi Apis, generaltabni pukovnik Vojske Kraljevine Srbije, osmislio je i organizovao oficirski pu 1903. godine. Ubistvo kraljevskog para Obrenovi, nije bila njegova ideja, ali je u noi 29. maja 1903. godine poveo zaverenike iz Oficirskog doma na dvor, gde je teko ranjen. Preboleo je rane i njegov uticaj na oficire i poslove u vojsci stalno je rastao. Imao je jak uticaj na politiare i pokuao je da stvori vojnu diktaturu. Pokuao je da pridobije i Nikolu Paia, ali mu to, uprkos pritiscima, nije uspelo. U Prvom svetskom ratu rukovodio je vojnom obavetajnom slubom, zatim je bio naelnik taba Uike i Timoke vojske, a potom pomonik naelnika taba Tree armije. Decembra 1916. je uhapen je kao lan organizacije Ujedinjenje ili smrt. Optunica ga je teretila za "prevratniko delovanje". Osuen je na smrt i streljan 14. juna 1917. u Solunskom polju zajedno s majorom Ljubom Vuloviem i Radetom Malobabiem. - Jefto Dedijer, glavni za reon Crne Gore i Stare Hercegovine, otac Vladimira Dedijera. - Mehmed Mehmedbai, rodom iz Stoca (Hercegovina), lan Mlade Bosne i jedan od atentatora na prestolonaslednika Ferdinanda u Sarajevu 28. juna 1914. - Mustafa Golubi, rodom iz Stoca, general NKVD, ef pijunske mree, atentator, Staljinov kadar, po naredbi Tita i dojavom Milovana ilasa, juna 1941. godine izdan Gestapou i streljan.

Tekst zakletve je glasio: "Ja, ---, stupajui u organizaciju, zaklinjem se suncem to me greje, zemljom to me hrani, Bogom, krvlju svojih otaca, au i ivotom, da u od ovoga asa pa do smrti verno sluiti zadatku ove organizacije i uvek biti gotov da za nju podnesem sve rtve." 44 dr Slobodan Jovanovi, profesor Beogradskog univerziteta, na poetku rada organizacije doao je na sastanak Vrhovne centralne Uprave i izneo da se Srpstvo moe spasti "bombom, noem i pukom", to je prihvaeno kao simbol. 45 Dnevni list Press od 18.01.2009. godine Tadiev deda bio zaduen za ubistvo Ferdinanda 46 Izvetaj andarmerijske postave Gacko-Bilea, pronaen u kui vojvode Maja Vujovia, komitskog voe iz ovih krajeva. 47 Spasoje Tadi bio je roeni stric akademika Ljube Tadia, oca predsednika Srbije Borisa Tadia.
43

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

148

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Radomir Putnik i Stepa Stepanovi simpatisali su organizaciju Crna ruka48. Nisu bili lanovi, ali njihov odnos prema oficirima, a posebno prema Apisu, govore za sebe49. Aleksandar je kovao plan o likvidaciji organizacije Crna ruka. Belu ruku, ili Odbor desetorice za likvidaciju Apisa i "Crne ruke", predvodio je pukovnik Petar ivkovi (1879-1947) iz Negotina (umro u Parizu). U majskom prevratu imao je minornu ulogu, da otkljua kapiju dvora, ali je ipak prihvaen kao zaverenik kraljeubica. Posedovao je kompromitujua dokumenta o buduem kralju, Aleksandru, i tako je postao voa Aleksandrove kamarile. Pred kraj srpsko-bugarskog rata protiv Turske, major ivkovi bio je odreen da komanduje konjicom Timoke divizije. Njegova jedinica poslata je da, s Drugom armijom, pomogne Bugarima da osvoje Jedrene. Kako je konjica neupotrebljiva u opsadi, ivkovi i njegovi oficiri provodili su vreme u bahanalijama. Jedan konjanik poalio se svom pretpostavljenom da ga je major ivkovi naterao na homoseksualni odnos s njim. Komandant Druge armije Stepa Stepanovi zatraio je da ivkovi bude izveden pred vojni sud, a spasao ga je Apis "kako se ne bi ukaljala ast srpske vojske". ivkovi mu se oduio tako to je, na zahtev regenta Aleksandra, "namestio" Solunski proces. Kada je, 6. januara 1929. godine, kralj Aleksandar suspendovao Vidovdanski ustav, postavio je Petra ivkovia za predsednika vlade. ivkovi je, na zahtev kralja, 1931. osnovao dvorsku opozicionu Jugoslovensku narodnu stranku, u kojoj mu je pomagao Svetislav Hoera. im je postao regent, 1914. godine, Aleksandar je poeo da sprovodi plan uklanjanja Apisa i njegovog uticaja iz Vrhovne komande. Smenio je vojvodu Putnika, sklonio Dimitrijevia iz Vrhovne komande, a dobro mu je dola i pogibija vojvode Tankosia, koga su se mnogi plaili. U egzilu, sredite zavere protiv Apisa i Crne ruke postao je Solun. Dalji sled dogaaja bio je: izmiljeni atentat na prestolonaslednika Aleksandra u Ostrovu, lani svedoci, suenje i streljanje Apisa, Ljube Vulovia i Radeta Malobabia. Ostali optueni osueni su na kazne zatvopra. Imajui u vidu neke izjave o organizaciji i o Apisu 50, pitanje je da li je sistem Crne ruke uniten Solunskim procesom? Solunski proces je politiki sudski proces i oznaio je odreene ruke regentu Aleksandru za stvaranje Jugoslavije i samovlae. Od stvaranja drave Srba, Hrvata i
To se moe zakljuiti iz rei Apisa na sastanku Vrhovne centralne uprave avgusta 1912. godine: "Predstoji nam rat s Turcima. S nama su Bugari, Grci i Crnogorci. U Beogradu ovih dana treba da se donese konana odluka o ratu. Naalost, ni nai ni bugarski vladajui krugovi nisu dovoljno hrabri. im jedni prikupe malo hrabrosti da zarate, drugi se predomisle, i obrnuto. Ja sam u stalnom kontaktu s Putnikom i Stepom, koji se dobro dre. Ali ne moe se rei isto za politiare i neke druge oficire." 49 Kada je 1911. godine odnos regenta Aleksandra, Petra ivkovia i Josifa Kostia (pripadnici Bele ruke i Apisovi smrtni neprijatelji) postao vie nego blizak, ova dva oficira su Aleksandru izneli niz optubi protiv Dimitrijevia. Za prirodu kakva je bila Aleksandrova ovo je bilo vie nego dovoljno. Uleteo je u Apisovu kancelariju i otpoeo da ga vrea. Dimitrijevi ga je mirno sasluao i rekao mu: "Da, a ta vi mislite da smo mi stavili glave u torbu da se vi dvojica (Aleksandar i ore) svaate i otimate oko prestola kao oko kakve igrake. Varate se jer smo u stanju da i po drugi put stavimo glave u torbu..." Ljut, Aleksandar je, kao Vrhovni inspektor vojske, otiao kod ministra vojnog Stepe Stepanovia i zatraio da se Apis i Milan Milovanovi premeste iz Beograda. Stepanovi je odgovorio da to ne spada u domen prestolonaslednika i da e o tome referisati lino kralju Petru. Aleksandar je nezadovoljan otiao kod kralja Petra i ponudio pismenu ostavku, koju je Kralj ostavio da prenoi znajui da e bes proi Aleksandra. 50 Vladimir Lebedev, ministar mornarice u ruskoj vladi 1917. godine: "Poslednjih dana mog boravka u Solunu, poeli su da hapse najbolje srpske oficire kao to su Dimitrijevi, Vemi itd. A pokojni ruski ambasador Hartvig je opisao Crnu ruku kao najomiljeniju, najnesebiniju, idealistiku i rodoljubivu iji je cilj iskljuivo bio osloboenje i ujedinjenje svih srpsko-hrvatskoslovenakih naroda. Najasniji, najidealistikiji i najportvovaniji junoslovenski elementi okupili su se oko Apisa..." Slobodan Jovanovi: "Taj Apis koga sam upoznao u Vrhovnoj komandi nije liio na onu sliku koja se bila o njemu stvorila u publici. On nije bio plahovit, ni osion - bio je vie nego to se zove dobar drug. Ali imao se utisak da on nije samo to..." Odgovor prestolonaslednika Aleksandra na molbu ledi Pedet za pomilovanje Apisa: "Ti ljudi su zlo za ovu zemlju. Dugo su onemoguavali dravne poslove svojim prevratnikim namerama. Osim toga, bili su spremni da ubiju Paia i mene. Ali oni su osueni vie zbog onih prvih, dravnih razloga i zato ne mogu biti pomilovani..."
48

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

149

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Slovenaca, kralj Aleksandar bio je politiki i na druge naine vezan za Petra ivkovia, koji je u organizovao svoje obavetajne centre svim strankama. Aleksandar je imao i svoje dva paralelna obavetajna kanala, preko upravnika Beograda i preko vojnog komandanta Beograda, da bi proveravao podatke koje dobija od ivkovia. Crnorukai su, do pogibije kralja Aleksandra u Marseju (u emu su im se interesi poklopili sa VMRO i Ustaama), bili u ilegali ili, poput Save Popovia, Mustafe Golubia i Boina Simia, u slubi sovjetske obavetajne slube. Po direktivi Kominterne oni su radili na razbijanju Jugoslavije i ekali trenutak da se osvete kralju Aleksandru i onome to je on stvorio51. Major Ljubomir Vulovi napisao je, pred streljanje, dva pisma o tome ta se dogaalo u Solunu i poverio ih proti Zdravku Paunoviu zamolivi ga da ih, kada zemlja bude slobodna, preda nekome ko e time moi da se pozabavi. Prota ih je predao Todoru Mihailoviu u Beogradu, a ovaj Aleksandru Rankoviu, potpredsedniku Vlade i ministru unutranjih poslova. Rankovi je naloio da UDB-a prikupi informacije o Solunskom procesu. Akademik Vladimir Dedijer pie da Broz nije hteo da se mea jer se radilo iskljuivo o srpskoj stvari. Pronaen je lan Crne ruke, pukovnik u penziji Radoje Lazi, i dva svedoka koji su lano svedoili na Solunskom procesu: Temeljko Veljanovi (Temeljko Veljanovski) i ore Konstantinovi (Konstantinovski Georgi). Pred veem Vrhovnog suda Narodne Republike Srbije, kojim je predsedavao Svetolik Lazarevi (prijatelj Slobodana Penezia Krcuna), dokazano je da je Solunski proces bio montiran, da nije bilo atentata na regenta Aleksandra, pa su svi osueni rehabilitovani 1953. godine. U to doba UDB, predvoena Rankovievim saradnicima, Peneziem, Stefanoviem i Lukiem, radila je intenzivno na spreavanju diverzantsko-pijunskih i teroristikih akcija, a posebno na Kosovu i Metohiji. U najviem rukovodstvu pokrajine otkrili su pijune: Fadilja Hodu, Devdeta Hamzu, Mehmeta Hodu, Avdija Bakalija, Mazluma Nimanija i Imera Pulju. Ovoj grupi i njihovim pomagaima sueno je u Prizrenu 12.7.1956. godine, i dokazano je da su ova estorica primala zadatke od albanskog rukovodstva i albanske obavetajne slube Sigurimi. Dokazano je da je Fadilj Hoda od januara 1944. godine radio i za britansku obavetajnu slubu, na vezi majora Kempa. Niko od njih nije bio osuen. To su spreili neki iz vrha KPJ52. Bio je to uvod u fiziko-politike likvidacije tzv. rankovievaca. Prvo su, 1965. godine, u "saobraajnoj nesrei" poginuli Svetolik Lazarevi i Slobodan Penezi. Na Brionskom plenumu, 1966. godine, navodno zbog prislukivanja Broza, politiki je uklonjen Aleksandar Rankovi. Po njihovom odlasku, Prizrenski proces podveden je pod "srpsko nasilje protiv iptara" i 1967/68. revizija Prizrenskog procesa u Pritini oslobodila je sve osuene i svima su bile isplaene odtete. Rad slube bezbednosti do 1966. godine okvalifikovan je kao teka zlodela i deformacija nekih organa bezbednosti. Ovo e omoguiti da se 1974. godine donese Ustav konfederalnih tendencija.

IMA LI SLINOSTI SA BELOM ILI SA CRNOM RUKOM


Svaka ozbiljna drava unutar obavetajnih slubi stvara i snage za prikrivene operacije. Osnova Jedinice za specijalne operacije bila je specijalna jedinica obavetajne uprave RDB Srbije, "Vukovi", pod komandom naelnika FRANKA SIMATOVIA. Interesantno je da Srbija nije imala spoljne obavetajne poslove u svojoj ustavnoj nadlenosti. Radi se o jedinici iji su pripadnici, novembra 2001, pod punom ratnom opremom, blokirali hamerima autoput kroz Beograd. Da bi ublaili utisak o pobuni, pokuali su da se prikau kao "patriote" i novinarima je omogueno da uu u bazu JSO, do 1996. regrutni prihvatni centar za izbeglice, u koji je smetena Jedinice za antiteroristika dejstva Druge uprave RDB MUPRS. JSO dobija ovaj naziv na smotri u Kuli 4. maja 1996. Dokument o osnivanju JSO navodi: Ova jedinica bila je angaovana od poetka rata na prostorima RSK i RS. U njoj se nalazi jedan broj vrlo problematinih lica, ubica, pljakaa i sklonih terorizmu. Opremanje JSO predvieno je na principu vojne organizacije: Bie obuhvaena sva tri vida, kao i VJ, i pojedini rodovi (KOV peadija, artiljerija, veza, padobranci,
Jedan od istaknutih lanova Crne ruke Slobodan Jovanovi, kao predsednik Srpske kraljevske akademije nauka i umetnosti, 1937. godine, po ugledu na Crnu ruku, osniva zavereniku organizaciju Konspiracija. U puu protiv namesnikog reima kneza Pavla Karaorevia 27. marta 1941. godine uestvovali su bivi crnorukai, ali i belorukai. 52 Akademik Dedijer navodi da je Tito, u jednom razgovoru sa Rankoviem, kome je Dedijer prisustvovao, navodno u ali rekao: "uj Leka, onaj tvoj Krcun htel bi biti kao Apis".
51

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

150

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


alpinisti, RV i PVO avio i helikopterska eskadrila, RM ronilaka jedinica i slube sanitetska, tehnika sluba). U izboru modela uniformi, opredelili su se da osnovni model bude uniforma RM. Planiraju nabavku 1000 komada tih uniformi. Naruena je izrada dugmadi za uniforme (6000 komada) i apke (2000 komada), kope za earpu kao i VJ; amblem "vuk" za apku (1000 komada) i oznake inova na reverima i rukavima (peadiju 1000 komada, artiljerija 500, veza 100, padobranci 100, vazduhoplovci 200, ronioci 100, alpinisti 100, tehnika sluba 300 i sanitetska sluba 60)53. U drugom dokumentu pie da je od poetka rata 1991. bio angaovan jedan broj paravojnih jedinica koje su bile na neposrednoj vezi RDB i MUP Srbije ili su bile angaovane pod maskom specijalnih jedinica RDB odnosno MUP. To se posebno odnosi na SDG eljka Ranatovia Arkana54, specijalnu jedinicu MUP pod komandom samozvanog pukovnika Vasilija Mijovia, specijalnu jedinicu "Crvene beretke" pod komandom ike Ivanovia, zv. Crnogorac, i paravojnu jedinicu Medi Slobodana, zv. Boca. Navedene jedinice su sa kompletnim naoruanjem i opremom prebaene na teritoriju R.Srbije ili je ta akcija u toku. Ove jedinice nisu ule u JSO kompletno, ve su pojedinci bili angaovani po drugim "specijalnim zadacima": U prilog tome je i injenica da je sastav ovih jedinica najveim delom na okupu i da su ve ugraeni u "biznis", razne privatne agencije (za obezbeenje, detektivske agencije, telohranitelji i slino). Kao bitno, istaknuto je da je re o "profesionalnim ubicama, teroristima, legionarima okorelim u zloinima i da su spremni za novac za izvrenje i najokorelijih teroristikih akcija. U prilog tome istie se injenica veeg broja nerazjanjenih ubistava kao rezultat meusobnih obrauna mafije i neizmirenih dugova po osnovu "biznisa". Meu oznaenima da radi u "ilegali" bio je i atentator na Zorana inia - Zvezdan Jovanovi. Trei dokument svedoi da je Obavetajna uprava RDB sainila listu od 170 najuspenijih direktora drutvenih i privatnih firmi u SR Jugoslaviji koje raspolau najveim kapitalom: Cilj je da se preko ovih direktora milom ili silom obezbede sredstva za finansiranje specijalne jedinice i njihovih specijalnih operacija. Centri RDB zadueni su da na svojoj teritoriji "pokrivaju", "prate i brinu" o uspenim firmama i rukovodeem kadru. Po direktivama Jovice Staniia i Franka Simatovia, uz logistiku pomo Mihalja Kertesa, je zaokruen proces meusobnog povezivanja mafije, ratnih profitera, nokomponovanih "biznismena"55 i klasinih kriminalaca veeg "ugleda". Slobodan Miloevi se 1996. nije pojavio u Kuli. Sledee godine, jeste. Video snimak proslave dana JSO u Kuli juna 1997. zabeleio je rei Franka Simatovia Frenkija, pred predsednikom Jugoslavije Slobodanom Miloeviem: Maja 1991. formirana je avio-helikopterska eskadrila, koja je sa improvizovanih letilita Medeno Polje, Petrovac, Velika Popina, Srb i Udbina prenela tone specijalnih poiljki, opreme, ljudstva, tehnike i izvrila brojne sloene zadatke u uslovima ratnih operacija. (...) Takoe 1992. godine na teritoriji Bosne i Hercegovine pristupili su izgradnji i obezbeenju mree malih aerodroma, kao i formiranju borbene eskadrile. Sa aerodroma u Bratuncu, (nerazumljivo), Sokocu, Rogatici i drugim, izvreno je oko hiljadu borbenih, izviakih, transportnih i humanitarnih letova. Sredinom prolea 1996. godine povukla se iz ovih krajeva sa kompletnom opremom i tehnikom, helikopterima i avionima. U tom periodu njeno delovanje ostaje neotkriveno i pored opreme NATO, i intenzivnog istraivanja stranih obavetajnih slubi." Poetkom sukoba u Hrvatskoj i u BiH stvoreno je jezgro vazduhoplovstva "crvenih beretki". Tajna vazduhoplovna jedinica specijalnih snaga pod kontrolom obavetajne uprave nije presedan u svetu, ali jeste veina njene logistike. Prvi helikopteri "Gazela" stigli su 1991, u luku Bar, brodovima iz Libana. Flota je kasnije dopunjena, neobinim putevima, iz bive JNA. "Crvene beretke" uzimale bi svaku letilicu na koju naiu: poljoprivredni avion "Antonov" An-2, adaptiran za bacanje runih i improvizovanih avio-bombi, penzionisani pilot RV i PVO, Mamucovski, uvezao je, sa jo nekoliko, pred ratove 1991. i otiao je u Skoplje i ostavio ga na plaenom uvanju aeodromu Panevo, nestao je i sledei put vien je sa natpisom "Starac Vujadin", iznad Bosne.
Prema dokumentu, za uniforme i oznake potrebno je oko 500.000 DEM, a bie plaeno u gotovom bez poreza. 54 U "Legitimaciji" lana Stranke srpskog jedinstva stoji: "Imalac ove legitimacije ovlaen je da u sluajevima predvienim zakonom legitimie graanina i da ga privede nadlenom organu, da ue u tui stan i druge prostorije, da se zadri u njima i da izvri pretresanje bez naredbe nadlenog organa, da nosi vatreno oruje i da ga upotrebi, da se slui tuim saobraajnim sredstvom i sredstvom veze radi hvatanja izvrioca krivinog dela". 55 Kao "biznisi" oznaeni su verc droge, iznoenje deviza iz zemlje itd.
53

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

151

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Sarajevsko 'Osloboenje' objavilo je da su 2 helikoptera MUP BiH ukrali njihovi piloti i da "lete u etnikoj avijaciji". U leto 1992. ta 2 helikoptera, Bel 206 "det render" i Bel 206L "long render" pojavila su se kod Beograda, a zatim zapadno od Drine u maskirnim bojama srpskih paravojnih formacija, sa istim registracijama kao i kod vlasnika: YU-NCO i YU-HCN. Iz Sarajeva su nestala i 2 poslovna mlaznjaka "Cesna Sitejn", koji su 2000. vraeni, jedan Republici Srpskoj, a drugi Federaciji BiH. Za vezu, laki trasport i izvidanje korieni su "Cesna 172", oduzeta iz Tuzle, i "Pajper Super Kab" neutvrdenog porekla. Preuzimanje Saveznog od republikog MUP, 1992, omoguilo je prepisivanje helikoptera SMUP u RDB Srbije: 1 laki helikopter Soko "Gazela" i 1 srednji transportni helikopter "Agusta-Bel 212" koji je tada bio na remontu van Jugoslavije gde je prinudno ostao zbog embarga, a po vraanju u Beograd, septembra 1996, ukljuen je u JSO. Na raspolaganju JSO bila je i SA 341 "Gazela" koja se po potrebi pojavljivala sa natpisom "Carina". U sklopu priprema za sukob na Kosovu, za potrebe vazduhoplovstva JSO krajem 1997. i poetkom 1998. u zemaljama biveg Sovjetskog Saveza nabavljena su 4 borbena helikoptera: 2 nova Mi-17 i 2 polovne "letee topovnjae" Mi-24V. U to vreme nabavljen je luksuzni ameriki helikopter "Sikorski-76" za prevoz vanih linosti. Prema svedoenju Radomira Markovia predsednik Miloevi ga je koristio samo jednom ili dvaput. Tu letelicu strani izvori pominju pod fiktivnom oznakom YU-SAB, a u jugoslovenskom registru zavedena je kao YU-HEG. Veina helikoptera JSO, neki ak opremljeni topovima i raketama, upisani su u registar civilnih vazduhoplova i nose civilne registracije. Mi-17 i Mi-24 nisu uspeli da dobiju civilni status, pa su se kontroli leta i nadlenim slubama predstavljali lanim oznakama. Radomir Markovi svedoio je u Hagu da je novac za tehniko odravanje, opremu i naoruanje helikopterske jedinice dobijao od direktora Savezne uprave carina Mihalja Kertesa po nalogu Slobodana Miloevia. U Hakom sudu saznalo se da je posrednik u nabavci borbenih helikoptera bio Borisav Miloevi, ambasador SRJ u Moskvi, a u nabavci luksuznog "sikorskog" Slobodan Rajh, prijatelj Franka Simatovia. Pratei tokove novca, Haki istraitelj Morten Torkildsen ustanovio je da je na raune firme Aviatrend, Valerija ernija i Aleksandra egoljeva, sa seditem u Gibraltaru, uplaeno 3.418.026 dolara. Novac je uplaivan od firmi Neokom, Anteksol, Lamoral i Braunkort na raune Aviatrend u Maarskoj, vajcarskoj, Bugarskoj i preusmeravan na raune Aviatrend, u Gibraltar, Nauru i of-or i drave treeg sveta. Prema Torkildsenu, bar jedna od tih uplata moe se dovesti u vezu sa ugovorom za nabavku 2 helikoptera Mi-17V. Druga uprava RDB Srbije uspostavila je sredinom 90-tih upliv u sportsko vazduhoplovstvo Beograda. Aero klub "Savski venac" (potom "Radojica Nikevi", pa "Krila Beograda") preuzeo je lake avione i jedrilice od Aviogeneksa. Sponzori Aero-kluba "Krila Beograda" bili su Koka-kola, Delta i Astra Banka. Da li je saradnja bila komercijalna ili po spisku 170 najuspenijih firmi da se "milom ili silom obezbede sredstva za finansiranje specijalne jedinice", nije poznato, ali jeste da su "utve" i "pajper" leteli vikendom iznad Beograda i Novog Sada obojeni u crvenu boju Koka-kole (kasnije i Delte i Astra Banke). Isti avioni izbacivali su predizborne letke SPS i JUL. Iz tajne baze kod Bratunca, lakim borbenim avionima obeleenim sa "Milicija" i srpskim grbom, uz zapadnu granicu Srbije dejstvovala je eskadrila koja nije bila pod komandom ni RV i PVO Vojske Republike Srpske niti Ministarstva unutranjih poslova. Oznake na letelicama skrivale su uee "crvenih beretki". Na snimku iz Kule Franko je istakao da UNPROFOR na tlu i NATO u vazduhu nikada nisu doli do preciznih podataka o tajnim akcijama. Leta 1998, strane TV kamere zabeleile su beg albanskih pobunjenika na Kosovu pred dva Mi-24V koji su tukli nevoenim raketama. Krajem 1998, "NIN" je objavio rei oevica nisu poljoprivredni avioni, nego pravi, borbeni... "Crvene beretke" i Jovica Stanii predstavili su se javno tek maja 1995, kada su posle NATO bombardovanja poloaja Vojske Republike Srpske, "plavi lemovi" uzeti za taoce, a Stanii, kao izaslanik Miloevia, helikopterom sleteo na Pale i dogovorio njihovo oslobaanje. Na izviakim snimcima NATO hangara MUP na Aerodromu "Beograd", pred napad na Jugoslaviju, vide se helikopteri Mi-17 i Mi-24. Oni su evakuisani, a hangar je, pogotkom u polovinu koju je koristio DB, uniten aprila 1999. Sportski aerodrom kod Padinske Skele, gde su takoe bili helikopteri JSO, gaan je ali bez posledica po tehniku. Po zavretku NATO bombardovanja, Mi-24 i Mi-17, smeteni su u veliki hangar JAT.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

152

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Posle naizgled pasivne uloge dogaajima iz oktobra 2000. JSO polako izlazi u javnost. Borbeni helikopteri JSO predstavljeni su javnosti ve oktobra 2001. na policijsko-vojnoj vebi "tit 2001 i na policijskoj priredbi na Makiu. "Sikorski S-76" postao je omiljeno letee prevozno sredstvo funkcionera nove vlasti a posebno izmeu saveznih i republikih izbora 2000. Najei putnik bio je koministar Sead Spahovi, koji je smirivao pobunu u zatvorima. Najupamenija akcija helikoptera DB bila je 28. juna 2001, kada su 2 "Agusta-Bel 212" i maskirna "Gazela" u pratnji poleteli sa heliodroma RDB na Banjici da prevezu slubenika Hakog suda i pritvorenika Slobodana Miloevia do baze SFOR u Tuzli 56. Nakon reorganizacije 2002. godine avijacije Resora javne i dravne bezbednosti postaju vazduhoplovna jedinica pod kontrolom MUP Srbije.

PIPCI SLINOSTI
Po policijskim saoptenjima, Duan Spasojevi i Mile Lukovi lieni su ivota, sa orujem u ruci, u pokuaju proboja iz opkoljene kue u Meljaku. Policija ih je nala preko Dejana Milenkovia Bagzija, koji je slao policiji poruke iz Barajeva u pokuaju nagodbe i tako otkrio skrovite dvojice ubijenih, ali je nekako pobegao. teta to su poginuli za istragu je neizmerna, i ostaje pitanje: da li su njih dvojica mogli da budu uhvaeni ivi. Pogibijom, posebno Spasojevia, izgubljen je insajder mafije pod sistemom bezbednosti, koja je ubila biveg predsednika i premijera Srbije. Spasojevi je, kao i jo neki, imao legitimaciju RDB MUP Srbije; a bio je i sa Legijom i nekim vanim likovima dravne bezbednosti... Informativna sluba Demokratske stranke Srbije iskoristila je vakuum i pokuala da banalizuje pobunu JSO, plasiranjem kako su prepisi telefonskih razgovora Duana Spasojevia "navodni", i "navodno voeni", iako je MUP Srbije potvrdio autentinost prepisa. Pismo DSS bilo je nastavak otvorene simpatija te stranke i njenog predsednika za oruanu pobunu JSO, novembra 2001. Akcija "Sablja" pokazala koliko su srasli organizovani kriminal i strukture Dravne i Javne bezbednosti, pravosua i nekih politikih stranaka. To su pokazala privoenja: Uroa uvakovia, biveg visokog funkcionera RDB Srbije; Gorana Matia i Ivana Markovia, iz JUL; generala Neboje Pavkovia, biveg naelnika Generaltaba; Svetozara Simovia, biveg pomonika ministra SMUP iz JUL; Milorada Bracanovia, biveg zamenika naelnika RDB/BIA i organa bezbednosti JSO. Na informativne razgovore pozvani su: Milan Radonji, naelnik Centra RDB Beograd u vreme ubistva uruvije i zloina na Ibarskoj magistrali, Branko uri, bivi naelnik SUP Beograd; general Dragan Ili, bivi naelnik Uprave za administrativno-upravne poslove MUP Srbije, i jo visokih oficira policije i RDB/BIA. Tek tada, Srpski pokret obnove uspeo je da izdejstvuje sasluanja radnika RDB, Stevana Baste, Ratka Romia i Milana Radonjia o Ibarskoj magistrali i o atentatu u Budvi. Oni, Stevan Nikevi i jo neki mogli su da prue saznanja i o ubistvima Slavka uruvije i Ivana Stambolia, koja su izvedena uz saradnju beogradskog Centra RDB, u ijem su vrhu tada bili57. Naelnik krim-uprave MUP Srbije Gvozden Gagi, avgusta 2002, rekao je da se taj i jo neki sluajevi nee reiti dok se ne konsoliduju dravna bezbednost i KOS. Milorad Ulemek/Lukovi Legija utajio je deo para za ubistvo Stambolia, potkradao je fond za pomo udovicama i siroadi poginulih pripadnika JSO itd. Imao je diplomatski paso Jugoslavije, i falsifikovane hrvatske pasoe za sebe i enu. U skretanja panje izgleda spada i kada su dva lica prela na Batrovcu i kada ih je doekao neko iz JSO: jedno od tih lica slino je objavljenom foto-robotu, koji je slian fotografiji, dugo nedostupnog istrazi, Legije s naoarima sa falsifikovanog hrvatskog pasoa. Kada je otvoren sluaj Stamboli, pet osumnjienih pripadnika JSO, ukljuujui i komandanta jedinice Duana Mariia Gumara, oznaili su Radomira Markovia kao naredbodavca. Policija je zatraila pomo i Mire Markovi, ali ona je 23. februara, kad joj je istekao poslaniki imunitet, otputovala u Rusiju navodno da "dri predavanja na univerzitetu Lomonosov". Univerzitet Lomonosov odmah je demantovao njenu priu, koja je neugodna za niz naih i ruskih diplomata (bivi i sadanji ambasadori i konzuli; prethodna crnogorska kadrovska lista SMIP; ekipa koja je u
Isti helikopter, tada SMUP-a, prevezao je Miloevia, kao predsednika Srbije, na Vidovdan 1989. na Gazimestan. 57 CRDB Beograd pratio je i prislukivao i Slavka uruviju do pred samo ubistvo i Ivana Stambolia do pred samo hapenje, a zna se da ko je od koga primao naloge!
56

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

153

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


novembru 2000. sredila boravak i paso Marku Miloeviu u Moskvi), "biznismena" (crnogorskih i beogradskih). Dok se to razjasni preko poslovino sporog Interpola, ena koju trae bie u Alma Ati, Kazahstan, kod svog sina koji tamo dri kafanu s nekim fudbalskim trenerom iz Beograda. Profesorka je, u skladu sa arogancijom koju je uvek ispoljavala prema dravi Srbiji, rekla da e "razmisliti" da se odazove pozivu MUP Srbije na informativni razgovor u vezi izjava Radeta Markovia i jo nekih, u vezi ubistava Ivana Stambolia i Slavka uruvije. Privedeni su Bogoljub Bjelica, predsednik nevladine organizacije "Sloboda za Miloevia", Goran Mati, Ivan Markovi i Neboja Pavkovi. Mati i Markovi, bili su vrh agitpropa JUL u najgore doba. Posle nestanka Ivana Stambolia, Ivan Markovi istakao se bestidnim i cininim izjavama. Nakon ubistva Slavka uruvije, Goran Mati je, na vanrednoj konferenciji za tampu 14. maja 2000, kao savezni sekretar za informacije, izjavio: Na jednom sastanku u Laktaima, poetkom aprila, Robert Frovik se dogovarao sa predstavnicima pokreta Otpor o aktivnostima na destabilizaciji Jugoslavije. Na tom sastanku su, tvrdio je Mati, dogovorene aktivnosti Otpora poput postavljanja pitanja ko je ubio uruviju i druge. Ako je pitati "ko je ubio uruviju" "aktivnost na destabilizaciji Jugoslavije", pitanje je motiva zbog koga on kriminalizuje raspitivanje o poiniocima krivinog dela, proglaavanjem za "destabilizaciju Jugoslavije"? Po tome, organi koji istrauju ko je ubio Slavka uruviju rade na "destabilizaciji Jugoslavije"? Na taj nain Goran Mati je titio naruioce, podstrekae, organizatore i izvrioce ubistva. To nije njegovo privatno miljenje58. Pokuaj Matia da kriminalizuje raspitivanje o tome ko je ubio Slavka uruviju pobudio je sumnju da on pokuava da pomogne i zatiti od istrage podstrekae, organizatore i izvrioce, svejedno da li mu je bilo nareeno, i da li je bio svestan posledica. Nakon pokuaja ubistva Vuka Drakovia u Budvi saznalo se da su atentatori izvueni iz Crne Gore vojnim helikopterom, iju je upotrebu odobrio Slobodan Miloevi. To odobrenje moralo je ii preko naelnika G Neboje Pavkovia. Vuk Drakovi je odmah ukazao da su osumnjieni odvezeni iz Budve kolima vojne hitne pomoi do Berana u bazu 7. bataljona vojne policije gde su ukrcani u helikopter. Ta istraga bila je sabotirana. Pravosue Srbije nije htelo ili smelo da udari na Duana Spasojevia59. Sluaj 660 kilograma heroina RDB MUP Srbije, naenog u martu 2001, nije istraen. Ta koliina nije upotrebljiva ni za ta drugo osim za prodaju. Zaplenjeni narkotici po pravilu se, po identifikaciji i vetaenju, komisijski unitavaju. Zaplenjeni heroin utajen je od pravosudnih organa, dok nije otkriven u sefu Komercijalne banke. Heroin jeste javno uniten ali niko nije gonjen, iako su organima gonjenja bili dostupni: 1. Mihalj Kertes, kao direktor Savezne uprave carinaustupio je u leto 1997. preko 550 kilograma heroina, zaplenjenog u dve akcije na graninom prelazu Gradina, Stanii Jovici, umesto nadlenim pravosudnim organima, ime je uinio krivino delo zloupotrebe slubenog poloaja, i krivino delo posedovanja i trgovine opojnim drogama itd. 2. Jovica Stanii, kao naelnik Resora dravne bezbednosti MUP Srbije, primio je od Kertes Mihalja najmanje 550 kg istog heroina i, umesto da ga preda pravosudnim organima na komisijsko unitenje, prikrio ga je u sef MUP-a u Kneza Miloa 102, ime je poinio krivino delo nabavljanja i dranja opojne droge, zloupotrebu slubenog poloaja itd. 3. Radomir Markovi, kao naslednik Stanii Jovice na mestu naelnika RDB MUP Srbije, od njega je preuzeo reenu koliinu opojne droge, i uvao je, umesto da je preda pravosudnim organima na unitenje, i prebacio uz jo neke koliine heroina u sef Komercijalne banke krajem 1998, da ne propadnu u oekivanom bombardovanju NATO 1999, ime je poinio krivino delo nabavljanja i dranja opojnih droga, zloupotrebu slubenog poloaja itd. 4. Branko Crni, kao visoki funkcioner RDB MUP Srbije, smestio je najmanje 600 kilograma istog heroina u sef Komercijalne banke u Svetogorskoj ulici i zaduio klju i ovlaenje za sef i sadraj, ne prijavivi to nadlenom pravosudnom organu, ime je poinio krivino delo dranja vee
Na suenju gen. Krstiu u Hagu, izjave Gorana Matia navoene su u okviru odbrane, uz objanjenje da je on bio visoki funkcioner vlade, odgovoran za svoje izjave. 59 Svi sa liste putnika bili su na poternici MUP Srbije nakon atentata na Zorana inia, osim nekog Japanca.
58

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

154

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


koliine opojnih droga namenjene prodaji, zloupotrebe slubenog poloaja radi sticanja materijalne koristi sebi ili drugome. 5. Nepoznata slubena lica RDB MUP Srbije i Savezne uprave carina, su predali veliku koliinu heroina neovlaenim licima, rukovali velikom koliinom heroina mimo i protiv pravila carinske i slube unutranjih poslova, nisu prijavili nadlenom pravosudnom organu te transakcije, prikrivali postojanje velike koliine opojnih droga i tako poinili krivina dela zloupotrebe slubenog poloaja, udruivanja radi nabavke i prikrivanja opojnih droga itd. Kome je pao kamen sa srca kada je Spasojevi poginuo? Moe se rei da je akcija "Sablja" zasekla trulo tkivo sistema dravne bezbednosti i postavilo se pitanje je ta bi od organizma ostalo kad se zaraeni organi odstrane. Nametao se odgovor da "treba praviti novu". Suprotno razumu, dolo je do kobno pogrene odluke da se to ne radi, ni odmah, niti prilikom formiranja BIA. RDB je samo prepakovan i odrana je konfuzija, te je zamenik Andreje Savia, Milorad Bracanovi, bio organ bezbednosti JSO u vreme ozbiljnih zloina. Napori da se ouva kadrovska struktura bili su oigledni: naelnik RDB Goran Petrovi naglaavao je u prolee 2001. da nova vlast ima da prihvati RDB kakav je nasleen, i da JSO ostaje "za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala". JSO je oruanom pobunom oterao Gorana Petrovia i Zorana Mijatovia, a na elo RDB dovedeni su Savi i Bracanovi, za koje su bili JSO i frakcije koje e ubiti Zorana inia. Oktobra 2000. shvatili su da mogu da smetaju intrige. Kadrovski, ekipa se nauila taktici rasprivanja i ponovnog pregrupisanja. Oni imaju ta da uvaju - same sebe. Ko je ubio koga, ko je krao, ko je trgovao heroinom i naftom, ko je koga titio i gurao u napredovanju... MILORAD BRACANOVI je poetkom 80-tih konkurisao u SUP Beograd i bio odbijen zbog "emocionalne nezrelosti". Onda je primljen u SDB. Do 1995. bio je operativac. Onda ga je uzeo Franko Simatovi i on je postao oficir bezbednosti JSO u vreme najgadnijih radnji te "patriotske" grupacije (u vreme dva atentata na Vuka Drakovia, ubistva Ivana Stambolia, i u vreme oruane pobune JSO). Bracanovi je bio neposredno odgovoran za "zakonito postupanje" Jedinice i za njenu zatitu od kriminalnih veza. Trulim kompromisom, Bracanovi novembra 2001. postaje zamenik naelnika RDB Andreje Savia. ZORAN MANGOTI, bivi naelnik odeljenja u X upravi RDB/BIA, bio je prijatelj i saradnik Gorana Matia, koji je uz pomo Mangotia, poeo 1999. da pravi slubu bezbednosti pod kontrolom JUL, mimo legalnih, RDB i Uprave bezbednosti Vojske Jugoslavije. "Agencija", kako su to zvali, bila je u vili na Dedinju, blizu Belog dvora (gde je inae beogradski centar obavestajne uprave Vojske, u koju e pred bombardovanje NATO Aco Tomi regrutovati Radeta Bulatovia i Gradimira Nalia), sa mnogo najsavremenije tehnike. Matievo objanjenje, u vrbovanju pripadnika bilo je: Slobodan Miloevi je pao pod uticaj Rada Markovia i njegovih, a jedini glas razuma Slobi stie od Mire Markovi, koja stoji iza Gorana Matia. Pravimo paralelnu "Agenciju" koja e Miloeviu, preko Mire Markovi, doturati prave informacije. Unutar RDB Mangoti je izaao na glas kao kanal Mire Markovi, "ija estitost je duga pria", i ko se obrukao u operaciji "Pauk" u jesen 1999, kada su on i trust mozgova iz JUL, SPS i SRS pokuali da impresioniraju Slobu i Miru navodnom zaverom za atentat. U akciji Sablja pali su, izmeu ostalih, i: Dragoljub Milanovi, bivi direktor RTS; Andreja Savi smenjen je "radi odlaska na novu dunost" koja se ne navodi. Pali su i Aco Tomi i Rade Bulatovi, savetnik za bezbednost predsednika SRJ Vojislava Kotunice - Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala otkrila je da su se, pre atentata na Zorana inia, sretali sa Lukoviem i Spasojeviem, a prethodno su o tome u istrazi dali neistinite izjave. BORISLAV MIKELI, bivi premijer Republike Srpske Krajine, lien je slobode pod sumnjom za posredovanje u uspostavljanju veza zemunske mafije sa nekim dravnim organima, i sa Republikom Srpskom. Mikeli je roen u optini Bosanska Kostajnica. Njegov uspon vezuje se za Petrinju, gde je osamdesetih bio predsednik optine i direktor mesne industrije "Gavrilovi". Zet je generala Druge uprave SSNO Ljube Domazetovia, koga je ugurao za savetnika za strateka pitanja u RSK. Kad je Tuman doao na vlast u Hrvatskoj, pokrenuta je inicijativa za njegovu smenu sa mesta direktora "Gavrilovia", ali je opstao neko vreme, zahvaljujui vezama sa JNA,

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

155

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


iji je "Gavrilovi" bio vaan snabdeva. Mikeli odlazi iz Petrinje pred izbijanje rata, u januaru 1991, nakon nerazjanjene saobraajke, i udomljuje se u Beogradu, kod Mirka Marjanovia, u Progresu. Istovremeno bio je u upravi FK Partizan. Od MUP Srbije odmah dobija stan kod stadiona Partizana, koji je posle prodao i kupio drugi u Molerovoj ulici. U Beogradu se politiki angauje kroz vojnu partiju SK Pokret za Jugoslaviju i sarauje sa Mirom Markovi i Slobodanom Miloeviem, koga je zvao "ef" i kod koga je odlazio kad god je hteo. Tokom 1993. godine uspeo je, kao jedan od retkih, da podigne veliki tedni ulog kod Dafiment banke. Mikeli krajem 1993. dolazi u RSK kao ef izbornog taba Milana Martia. U njegovoj pratnji doli su mnogi iz SPS i verceri iz Krajine. Kada su nakon vie izbornih krugova za predsednika RSK postavili Martia, ovaj je predloio Mikelia za premijera. Vie od 4 meseca Skuptina RSK odbijala je da ga izabere, a onda je Jovica Stanii doveo Milana Babia u Beograd. Nakon toga, Mikeli je postao premijer. Razreen je nakon 14 meseci, juna 1995, a dva meseca pre razreenja nije dolazio u Krajinu. Pripremne razgovore o Planu Z-4 sa ambasadorom SAD u Hrvatskoj Piterom Galbrajtom, Mikeli je po nareenju Miloevia izbegavao, ali ga je, po zavretku razgovora Galbrajta sa Milanom Babiem, presreo i posvaao se oko nekog naftnog aranmana. Slom RSK doekao je u Beogradu, i angaovao se kroz "Komitet za zatitu prava i interesa raseljenih lica i povratak u zaviaj". U jesen 1995, uz podrku DB Srbije, poreuzeo je bivi Biro RSK u Beogradu. Glumio je nevladinu organizaciju uz medijsku podrku Dragoljuba Milanovia (RTS), Radeta Brajovia ("Novosti") i Dragana Antia ("Politika"). Nakon 5. oktobra 2000, njegovim parama, opranim u Bijeljini, pokrenut je list "Nacional", sa Predragom Popoviem, preko koga je jo 1995. objavljivao svoje stavove u "Svetu". U Srpskoj je imao je dobre pozicije, naroito u banjalukoj regiji. Mikelievi poslovi u Srbiji su raznoliki: probao je da uspostavi lanac (svojih) radnji "Gavrilovi" u Beogradu; bavio se kraom nafte iz Jadranskog naftovoda kod Siska i vercom u Srbiju, trgovinom mesnih proizvoda kroz firmu Galames, koja nije uspela iako je dobio podrku Miloevia i Zorana Lilia i Goricu Gajevi u upravnom odboru. Najslai posao izveo je sa Draganom iiem iz JUL, vlasnikom Drvoplast iz Kraljeva. Sa Arkanom i Goranom Hadiem pokrali su ogromne koliine kvalitetne hrastovine iz Istone Slavonije, Banije, Korduna i Like. ii je to izvozio u Italiju, a ostali su se ozbiljno ugraivali, jer je drvo bilo besplatno. To je ilo do 1998, kada su se posvaali, pa je Mikeli bio istisnut uz pomo Mire Markovi i Bube Morine koja ga je napadala za "humanitarno profiterstvo". Kad je presuio s gotovinom, Arkan i Legija su dolazili da uteruju dugove, pa se sklonio u Srpsku. Sa Jovicom Staniiem, i sa ekipom iz JSO koja je radila Zapadnu Bosnu, bio je drugar, pa je vetako ubrivo iz Kutine Mikelievim vezama ilo u Kladuu. Ugurao je u Kladuu i 80 lepera roba, i oruje koje je Gadafi platio Slobi za Abdia 1994, ugradivi se za 50%. Imao je 19967. ambicije da postane predsednik Srpske, ali je odustao uvidevi da nema anse. Ima interese u operaciji "Bobar osiguranje" iz Bijeljine. Ima indicija da se Mikeli, kao savetnik u Progresu, bavio pranjem novca za Mirka Marjanovia. Osnovano se sumnja da je ekipu Duana Spasojevia koristio za uterivanje dugova, ime je i pao u oi policiji u akciji "Sablja". Jedan od odvratnih poslova bio je sa generalom policije Draganom Iliem. Njih dvojica prisvojili su matine i zemljine knjige iznete iz Krajine, i pljakali su izbeglice izdajui im potvrde za pasoe, krtenice, venanice, umrlice itd., u ime fiktivnog Biroa RSK u Beogradu, koje u Hrvatskoj nisu vaile. Mikelievi i Ilievi ortaci iz MUP RSK i RDB Srbije, Too Raji i uro kaljac, bili su zadueni za lane saobraajne i vozake dozvole koje su u Srbiji izdavali izbeglicama, za odreene tarife. Njegov telohranitelj Dragan Vujii Bego iz Gline, bivi Martiev ovek, blizak Arkanu, koji je preko Dragana Garia iz SMUP (ubijenog sa Arkanom) pravio je dravljanstva za izbeglice uz proviziju. Mikeliev "Komitet za zatitu interesa raseljenih lica..." (ne koristi termin "izbeglice") je bezduna pumpa za bogaenje od narodne muke: Mikeli je punio budet Komiteta, ali invalidnine i pomo isplaivao je samo kad je morao. 1995. sainio je "Spisak pokretne imovine sa podruja RSK", kojim je popisao i vozni park i graevinske maine: 28 cisterni "Slavijatrans", 40 kamiona-hladnjaa "Gavrilovia", stotine kamiona i autobusa, stotine putnikih vozila Vlade i optina RSK. Dragoljubu Milanoviu dao je VMW, davao je vozila Kertesu, RDB Srbije, Arkanovoj SDG itd. Od autobusa i kamiona osnivao je firme po Srbiji, pokuavajui da sarauje sa "Lastom", "Kulatrans", "Sombortrans" itd.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

156

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Od novembra 2001. neki mediji i stranke, naizgled nevezano, veliaju JSO; Vojislav eelj plasira "poverljive informacije" izvora "Laufer" u javnost; DSS blokira pokuaje razobliavanja biveg reima zarad "kontinutiteta" i "legalizma"; neke stranke izmiu se iz vanih politikih poteza Vlade Srbije; neko sastavlja i dotura "Reporteru" lane "spiskove Hakog tribunala" ne bi li pojaao ve postojei strah "crvenih beretki"; agresivnom reklamnom kampanjom na ulici i u nekim medijima namee se JSO. Ovi koincidirajui potezi ocrtavaju osnov sumnje koji je trebalo istraiti. Tu konturu, meutim, neke agencije i mediji eksploatiu i na brzinu povrno prave scenario "dravnog udara" samo zemunskog klana i JSO. "Nedeljni telegraf" je ak, bez ograde, lansirao priu kako e "Dua postati premijer, Legija ministar unutranjih poslova, a Ceca ministar kulture". Ovi napori da se atentat na Zorana inia olako proglasi za pokuaj dravnog udara nisu bezazleni. Kampanja bagatelisanja "dravnog udara" pre ozbiljnih dokaza kako bi bila preuzeta vlast, dezavuie istragu, koja je ve otvorila neke teme u tom pravcu: - Izvestan broj Crnogoraca u meuvremenu ubijenih u Beogradu imali su legitimacije Dravne bezbednosti MUP Crne Gore, to je ostalo bez objanjenja iako ova lica prolaze kroz krivinu evidenciju. Dva visoka oficira JSO, Radojica Rajo Boovi i Vasilije Vaso Mijovi, smestili su se u MUP Crne Gore kao savetnici. Poslovni kontakti crnogorskih bizmismena na veliko i njihove srbijanske brae u Hristu poznati su, a u Crnoj Gori nema istraga. Kroz istu Miloevievu i Bulatovievu infrastrukturu u spoljnim poslovima "kraljevi kocke" i kojeega stekli su pozicije u Moskvi i mestima biveg SSSR, a ni u to se ne ulazi. - Pokloni Mihalja Kertesa ilustruju model ponaanja. Zato su neki biznismeni, medijski radnici i strunjaci oseali potrebu da do kraja investiraju u JSO? Ako je iznuda to je investicija u sigurnost; ako je dobrovoljni prilog to je investicija u budunost. Firma Gemaks prvo je opremila sanitarijama centar JSO u Kuli, a do bekstva Legije ureivala mu je kuu. Razne televizije, emitovale su reklamne spotove JSO, a niz novina ih je tampao. Ne umeju da kau ko je platio, a MUP tvrdi da nije... Tokom oruane pobune JSO, u novembru 2001, "legalisti iz Kule" hvalisali su se da njima ne treba Mihajlovieva plata, jer "imaju sponzore koji e ih plaati i hraniti". Vanije je nai one koji su plaali i obeavali plate, nego ko je kritikovao inia. U sponzorstvo spada i pitanje: ko je 2000. godine potpisao lekarsko opravdanje Spasojeviu, po kome je tada leao od teke koronarne insuficijencije, i dao mu alibi za budvanski atentat na Vuka Drakovia? Spasojevi je uvek imao lekarska opravdanja za alibi. Pominje se Miroljub Savi, hirurg iz Sremske Kamenice, poznat sa snimka JSO u Kuli 1997, kada se rukovao sa Slobom.

SVEDOENJE VLADIMIRA BEBE POPOVIA


Saznao sam od Duana Mihajlovia da postoji Goran Petrovi, i da treba da obavimo razgovor sa njim, da je prethodno sa njim razgovor obavila ef kabineta Vojislava Kotunice, Ljiljana Nedeljkovi, i da oni nemaju nita protiv. Ja sam ga video zbog toga to je izmeu Zorana inia i Vojislava Kotunice ve izbio sukob oko Gradimira Nalia, jer i pored toga to je Zoran ini objasnio Vojislavu Kotunici zbog ega ne moe da ga postavi na mesto ministra policije i dao mu dokaze za to, Kotunica je rekao: kakve veze ima, skloniemo to. Postavljenje Gorana Petrovia je iznerviralo Milorada Lukovia. Tada me je drugi put u ivotu pozvao telefonom, pre toga me je pozvao 6. ili 7. oktobra, da me pita da li znam ko je Goran Petrovi, da je on brat Munje, lopova sa Novog Beograda, da je ukljuen u to; pa je, posle pola sata, kada se utvrdilo da nije to on, bila pria da je on izdajnik, da radi za Amerikance. Njegova nervoza je smirena time to je postavljen Milorad Bracanovi za efa Sedme uprave. Zoran mi je dao papiri na kome je pisalo to ime, i rekao: pitaj Gorana, da li moe ovaj ovek da postane neki naelnik, oni se ljute, kao nismo ih konsultovali, to da zaotravamo. Ako to nije neki problem i ako je ist, neka ga postave. Nije prolo 1520 dana, Rade Markovi je bio uhapen i tad poinju problemi. Najvei udarac koji su oni doiveli, u smislu da je bilo jasno da tu nee da zavri, je reenje Ibarske magistrale, koje je reeno policijski - ljudi iz dravne bezbednosti utvrdili su da je taj kamion korien, nali oveka koji je sve priznao i pokazao gde to vodi. Tada je bilo jasno, da iza svega to se u Srbiji deavalo prethodnih deset godina stoje oni. Negodovali su zbog hapenja Radeta Markovia. Tada je Ljiljana Nedeljkovi koja je kuni prijatelj sa Radetom Markoviem i njegovom enom, negodovala zbog toga. Od tog trenutka poinju savetnici Vojislava Kotunice da ga upozoravaju da je ovo to su Zoran ini i Duan Mihajlovi uradili, uz pomo Gorana Petrovia, znak da se nee libiti da uhapse i Vojislava Kotunicu. Tog trenutka poinje potreba kabineta Vojislava Kotunice, iz

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

157

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


politikih struktura uz Kotunicu iz Miloevieve strukture vlasti, koji su u meuvremenu bilo postali lanovi DOS, bilo ostali funkcioneri u svojim strankama, svih koji su se plaili otkrivanja istine... kad Radeta Markovia stave u zatvor, da li e propevati. Najvei problem bili su Petrovi i Mijatovi, zato to su dobili u ruke kutiju na kojoj, kako koju fioku otvorite, ispadaju leevi, a svaki drugi e dovesti do JSO, ili povezanosti sa JSO, i zlato koje je naeno, i krivine prijave koje su ti ljudi podneli, vie od 50, protiv funkcionera dravne bezbednosti. Od tog trenutka poinje ruenje Slube i diskreditacija Zorana inia priom da je kriminalac. Hapenje i izruenje Miloevia je bila kap koja ih je uspaniila. Prilikom izruenja Miloevia, komandant Jedinice za specijalne operacije je bio u penziji ili suspendovan. Ali ljudi kakav je Jovica Stanii i struktura oko njega, ovek koji je bio naelnik te Slube u vreme kada se u Beogradu dogodilo najvie ubistava. Za vreme Radeta Markovia su se odigrala neka od najspektakularnijih ubistava: uruvija, Ibarska, Stamboli. Ali, u njegovo vreme je bilo preko 700 ubistava na ulicama Beograda. Deset godina iveli smo u zemlji gde su oni stvarali mit o sebi kao nacionalnim herojima. Ja sam prisustvovao sastanku Zorana inia i Jovice Staniia, kada je on traio posle neke od operacija (hirurkih) da se sa Zoranom vidi. Ja sam sa Zoranom doao kod njega i onda je on poeo da se raspituje Hag, Karadi, Marti i tako dalje. Ponudio je Martia, rekao je: Pa, ja bih mogao moda da ubedim Martia, ako biste se vi pobrinuli za njegovu porodicu i eventualno za neke stvari da on dobije, ena penziju, kerka stipendiju, on malo, i tako, moda bih ja mogao njega da ubedim da se on preda, a je li bi to bilo dovoljno da se ne trai Karadi? I ta Zoran misli o Karadiu. A Zoran je njemu odgovorio: super bi bilo da se predaju i jedan i drugi. Onda je ovaj oko Frenkija: Je li moe Frenki da ostane? U maju 2001. advokat Toma Fila izaao je javno da je na stolu Vojislava Kotunice video dopis Hakog tribunala kojim se trai da se izrue Jovica Stanii, Franko Simatovi, Zoran Mijatovi zamenik naelnika dravne bezbednosti, Milorad Lukovi (i spisak sa imenima koji je kasnije objavljen u Reporteru), Zoran je bio u Parizu. To je bila udarna vest u svim medijima, a savetnik Vojislava Kotunice, Gradimir Nali je seirio: evo, zamenik naelnika dravne bezbednosti Zoran Mijatovi. Zoran je zvao Karlu del Ponte. Prisustvovao sam tom razgovoru kada je pitao da li je to tano, i kada je rekao da je to vrlo loe za tu nestabilnu vladu, u zemlji gde Miloevi jo uvek moe da postane neki predsednik i da oni sada trae oveka koga je Zoran ini postavio na mesto zamenika naelnika nije on, ali svejedno, Zoranov je kadar. Zoran je pitao Karlu del Ponte da li je to tano i da joj kae da ako nemaju nikoga drugoga protiv koga bi podigli optunice nego trae ba ove ljude, to znai ruenje drave i Zorana inia. On je te veeri pozvao, znam zato to mi je priao svedok tog sastanka koji je bio na toj veeri, i sa grupom svojih najbliih saradnika otiao u Ub u kuu jednog od ljudi koji su bili na tom sastanku, Branu Crnevia, Miu Staniia, biveg naelnika policije Republike Srpske, i nekoliko najintimnijih prijatelja, i tu su ostali do zore i dogovarali se da se okrenu Kotunici. Hapenje Miloevia bila je kap koja je trebalo da bude dokaz Vojislavu Kotunici da Zoran ini i njegova vlada, uz pomo ovakve policije i privatne Slube dravne bezbednosti, koju navodno vode njegovi ljudi, da je sledei korak hapenje Kotunice, im su i pored toga to je vojska pretila da e migovi sruiti helikopter... Vojislav Kotunica izjavio je te veeri, da je to dravni pu, pod utiskom pria svojih saradnika i struktura koje su 10 godina vladale, da je sledei potez Zorana inia hapenje Vojislava Kotunice. Zaotravanje te atmosfere, naputanje vlade, rasturanje DOS, medijski lin koji je zapoeo to je ve trei mesec kako divlja duvanska afera Nacional proizvedena u Zagrebu, gde je glavni akter Zoran ini i njegov poznanik koga je upoznao etiri meseca pre toga. U tom cilju pokuavaju da iskoriste hapenje Miloevia, i trae smenu Gorana Petrovia i Zorana Mijatovia zato to se fotografija pojavila u Nedeljnom telegrafu. ak je i njegova stranka beala od sukoba, izuzev Gorana Vesia, edomira Jovanovia i eventualno Zorana ivkovia, ali su brzo stavljeni u isti ko. Savetnici Vojislava Kotunice, Rade Bulatovi, Gradimir Nali, Aco Tomi efa dravne bezbednosti, su direktni pokrovitelji JSO, Milorada Bracanovia i Andrije Savia. U januaru 2002. je skup dravne bezbednosti na Kolarevom univerzitetu, koji organizuje Duan Mihajlovi, na koji poziva Zorana inia. Tu je, prvi put od poetka Zoranove vlade, i Vojislav Kotunica, da bi iskazao potovanje novopostavljenim Andriji Saviu i Bracanoviu. Tu su i Tomi, i Bulatovi, i Nali. To su ljudi koji od tog trenutka, s obzirom da se bave bezbednou predsednika drave, odravaju kontakte sa Bracanoviem i Saviem i Zoranu je jasno da uz ministra policije kakav je Duan Mihajlovi, koji je politiar i mora da vodi rauna i o sebi i o stranci, uz institucije kakve u

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

158

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


dravi imate, uz javnu scenu koja je okrenuta protiv Zorana inia, on mora da se okree nekome drugome. Taj neko drugi ne moe da bude niko drugi nego Zapad, zato to svaka tajna stvar koja od strane vlasti bude napravljena ili uraena, sutradan izae kao informacija. Na jednom od sastanaka koje je Zoran ini organizovao za borbu protiv trgovine drogom, na kome su bili prisutni ministar policije, naelnik Kneevi, ef BIA Goran Petrovi, okruni tuilac Rade Terzi, mislim da je bio Vladan Bati i bio sam prisutan ja, Zoran ini je izmeu ostalog rekao, poto je ve postojala ta pria koja je izala iz policije, kao nije to u redu, kao Zoran se bori protiv organizovanog kriminala, a titi umeta, sa kojim je imao kontakata koliko i pre 5. oktobra. Posle 5. oktobra ih je bilo tri ili etiri. Kontakte sam odravao ja i bilo ih je moda desetak, do trenutka poetka prie o njemu kao zatienom svedoku. Na tom sastanku, poto je Zoran znao da se to pria i poto je video oni se kao gurkaju, tako se funkcionie poslednih 50 godina u ovoj zemlji, vi posle terate po svome, ali je zadovoljena forma, a da se to ne bi na njega Zorana sluajno odnosilo, on je na tom sastanku rekao: Ej, umeta, Dragoljuba, Bebu, koga god, ko god da ima veze, sve ih bre, pohapsite, ne interesuje me, to je sve olo!. Sutradan je Dragoljub, Zoranu preneo, kao, ta je to sada, ta njemu treba da pria na sastanku da je ume kriminalac, znai sa tog sastanka gde je bilo petoro ili estoro ljudi. Odlunost su 100 odsto pokazivali ministar policije Duan Mihajlovi, njegov zamenik Nenad Mili, Milan Obradovi, ef beogradske policije, Boro Banjac koji je smenio Kneevia, Mile Novakovi glavni operativac koji je to radio i oni su suavali obru oko te grupe. Materijalni dokaz koji sam dobio i predao policiji je magnetofonska traka snimljenog razgovora izmeu Neboje Pavkovia, Predraga Popovia, glavnog urednika Nacionala, Gorana Bojia pobratima Neboje Pavkovia iz Banjaluke i ortaka Jovice Petkovia, formalnog vlasnika lista Nacional, iji je vlasnik bio Momo Mandi; magnetofonska traka koju je Neboja Pavkovi snimao tajno, sa Popoviem, na koji sastanak je otiao uz posredovanje tog Gorana Bojia zbog toga to su u vreme Kotuniine predsednike kampanje svakodnevno u listu Nacional izlazila pisma Ljilje Buhe i svi smo mi, i Pavkovi, optuivani da titimo umeta, jer je sa umetom, ve uveliko poela ta saradnja, oni su znali, sa UBPOK. Aca Tomi ih je upozoravao gde da sklanjaju Ljilju Buhu, jer vojna sluba bezbednosti je prislukivala dravu Srbiju neovlaeno, kao i danas, Zorana inia, ljude koji su sprovodili i pripremali tu akciju koja je kasnije nazvana Svedok. Tom prilikom, Neboja Pavkovi je preko tog svog pobratima doao do Popovia, na sastanak. Tu kasetu, koju mi je Neboja Pavkovi predao, dao sam policiji i Karleui. Nita nije uraeno. Na toj kaseti Predrag Popovi kae da to nije deija igra i da zbog toga Pavkovi ne treba da brine, da im je zasmetao jer im je politiki protivnik, jer oduzima glasove od Kotunice, da to radi njegov tab, da to radi Aca Tomi, Duan Spasojevi, da su to ljudi, nije ni svestan kakav je to mrak, da je to veza Republika Srpska Momo Mandi i tako dalje, znai, materijalni dokaz. Od stranih slubi koje su radile, od kojih sam spomenuo Engleze, to nije bila jedina sluba koja je radila na praenju, analizi, kako god da se to zove, i mi smo dobijali podatke da su oni jako, jako aktivni. Mislim na bandu Duana Spasojevia, mislim na vrh Jedinice za specijalne operacije, pre svega na njihovog komandanta koji svoju nervozu i oseaj napetosti trenutka i ne skriva. Vlast direktno titi optuene za ubistvo Zorana inia. Vladimir Milosavljevi, lociran je u Beu. O tome su obaveteni dravni organi Srbije, i predsednik Boris Tadi, koji je prilikom posete Austriji imao zadatak da razgovara sa Austrijancima kako e se to dogovoriti. Naravno, da je o tome obaveten MUP, dravna bezbednost, SID, svi o tome imaju podatak ve 2 meseca. Do jue, od strane ove drave nije obavljen ni telefonski razgovor sa nekim u Austriji da se kae, tamo je. Ali je zato stigla informacija do njega da je izgleda provaljen i da promeni adresu i verovatno je to znao od pre nedelju dana, traio novu adresu, gde e da se skloni i da mu zamene auto koji vozi, BMV M5. ta to drugo dokazuje? Tamo dolaze i ovi drugi i, ako hoete da znate gde su Simovii ili ne znam jo ko, dovoljno je da odete u Beograd etiri dana u neki kafi u Zemunu ili u Stahinjia Bana ili u inostranstvo, Be, Minhen, posle 3 dana ete stupiti u kontakt sa njim, ako elite. Svako to moe da uradi, ali ne moe naa policija i vlast. Poslednja pria koju je pokuavao, mislim preko Veruovia, ili nekog od telohranitelja Zoranovih, znam da je dola do Nenada Milia, o nekom zlatu, milionima, u Kotoru neki iraki dinari, za vreme sankcija. Kada je bilo hapenje eelja, ne mogu da se setim tano kome, Zoranu Janjueviu ili nekom drugom, ali mislim da sam bio i prisutan, on je rekao: hajde da uradimo akciju, znam da eelj dri etrdeset ili ezdeset miliona maraka u nekom stanu u umicama kod sestre. To znam zato to su mu ovi moji menjali marke u evro.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

159

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Jedan od spiskova je pred pobunu Crvenih beretki, u novembru 2001, a dopis je stigao poetkom novembra, ili poetkom oktobra 2001, koji je potpisala Karla del Ponte, kojim trai od rukovodstva drave Vojislava Kotunice, Zorana inia, Vladana Batia, Duana Mihajlovia, Gorana Petrovia, tuioca Terzia, da joj dostave u najkraem roku podatke koji se odnose na te i te periode, i spisak od jedno 140 imena meu kojima su Milorad Lukovi, Zvezdan Jovanovi, sve ono to je ona imala priliku da uje ili to je neko ko je svedoio rekao. Pismo je na engleskom, dovoljno da ga poaljete do Legije, da on okupi ljude, da im pokae i kae: potpis Karla del Ponte, Hag, i evo, tvoje ime. Oni su nali povod izmiljen i zahtev potpuno netaan. Oni su dobili nalog da uhapse dva oveka. Ne ulazim u to da li su to bili ratni zloinci ili nisu. Oni su rekli da nisu i ispostavilo se da je jedan priznao da jeste i ispriao o zloinima koje je uinio i dobio je 15 godina, pa nisu doveli majora Batia da se izvini javnosti to je lagao da su to obini graani. Dobili su nalog od naelnika Slube i mogli su da odbiju taj zadatak. Oni su ga sproveli. Onda su nali povod da to moe da bude prilika, dok Zoran ini nije u zemlji. Siguran sam da to njima nije palo na pamet, nego su nalog dobili od savetnika Vojislava Kotunice i uz pomo vojske i vojne obavetajne Slube. ovek, koji je drao preskonferencije u Kuli, pod izmiljenim imenom Major Bati, doveden je osoba, dve nedelje pre pobune, iz vojne obavetajne Slube, bez znanja naelnika RDB i bez znanja ministra policije. Oni nisu imali potrebe da pitaju koga zapoljavaju, i nije sluajno ba ta osoba koja je dovedena, osoba koja je izmislila in i ime, drao pres konferenciju i objanjavao i itao politike zahteve. Ti politiki zahtevi nisu pisani u Kuli. Prorokovievo pismo izmeu pobune Crvenih beretki i ubistva Gavrilovia, i izruenja Slobodana Miloevia, je, po principu pisma Dejana Mihajlova, pisao isti ovek koji je pisao i pismo Dejana Mihajlova, koje je poinjalo sa Kako se krsti.... , pa u deset taaka. Nama su slane poruke Nemojte da se igrate, Nemojte da ostavljate ljude. da nije dobro to smo prekinuli kontakt sa Jovicom posle Gavrilovia, jer Jovica dri sve. Te noi i tokom sutranjeg dana, video sam se sa Ljubiom Buhom. Meni je jasno reeno igrali ste se sa vatrom, slali smo vam poruke, rekli smo vam nemojte, vi ne znate ta znai vlast. Vlast znai da morate da imate ulicu na svojoj strani, znai Duana Spasojevia, a sa druge strane, jedinicu kao JSO, DB, Jovicu Staniia, jer, nije Goran Petrovi DB, on je jedan naelnik i njegov zamenik naelnika. U DB radi 3000 ljudi, Od tih 3000, 2880 potuje naredbe Jovice Staniia, a ne Gorana Petrovia. Da li su to bile znake vojske, da li su bile prave, da li su bile one to smo tokom Sablje videli da su tampali onaj bivi policajac i Milovan Brki, ali je bilo jasno ta je namera optube na Zorana, vladu, MUP; poto je posle akcija sledio medijski napad, kao posle paljenja Vuksanovievog automobila, to je tog dana bila glavna tema na BK televiziji, koju u to vreme ureuje savetnik predsednika Kotunice za medije. On je u isto vreme savetnik predsednika Kotunice za medije, ali je sluajno, predsednik televizijske akademije na BK univerzitetu, i operativno ureuje dnevnik BK televizije. I, poto je to bila nedelja, kada nema vesti, vi ste u svim vestima imali tri i po minuta kako se desio Vuksanoviev automobil i njegovu izjavu, da ga ne udi u zemlji gde je vlast ogrezla u kriminal... Ko bi zapalio Vuksanoviev automobil star 20 godina? Imali ste list vojne obavetajne Slube. Imaju oni mnogo listova kroz prikriveni kapital, gde podmetnu neke, kao vlasnika Nacionala, pa ne moete lako da dokaete da je to vojno, Dnevni list Dan je list vojne obavetajne Slube i oni to ne kriju. U knjizi Vojna tajna i u intervjuu Neboje Pavkovia imate izjave da je list Dan osnovan, kao i Juinfo, tako to je vojna sluba bezbednosti dobila nalog od Slobodana Miloevia da pomogne asni deo crnogorske javnosti, SNP, protiv lopova, i izdajnika Mila. Poto su ovde imali medijski monopol, rekli su: osnujte i tamo dnevni list i osnovan je Dan. Onda se deo rukovodstva SNP posvaao pa su najurili Momira, a ostao je militantniji deo ali su se posvaali i sa Bulatoviem, ali to je list vojne Slube bezbednosti. Najee, novinari koji rade u tom listu su ranije radili u vojnoj slubi bezbednosti. Oni imaju, kao i Reporter u Banjaluci, koji je takoe osnovala vojna sluba bezbednosti i novinari koji su tamo radili, rade u Kuriru i Nacionalu, jesu ljudi koji su radili, kao eljko Cvijanovi za vojsku Republike Srpske, ili za kabinet Biljane Plavi, ili za kabinet Radovana Karadia u informativnoj slubi Vojske Republike Srpske ili u Birou vlade Republike Srpske u Beogradu. Kada se zavrio rat, kada je dolo do blokade na Drini, oni su prekomandovani u medije, napadali su Miloevia, ne zato to je tukao Otpor, nego zato to je uveo blokadu na Drini, a onda su neke neobavetene nevladine organizacije sa Zapada u njima prepoznale snagu koja treba da rui Miloevia, pa je tako Reporter u 5. oktobar 2000. godine uao kao osvedoeno nezavisno glasilo nezavisnih novinara, to nije tano, naprotiv, bio je i ostao list vojne obavetajne slube. U

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

160

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Danu ste tokom 2001. mogli da itate informacije koje su se bazirale na presretnutim razgovorima Zorana inia, pri emu, da su pitali on bi to sam objavio. Ova takozvana BIA je ekspozitura vojne Slube bezbednosti, gde su postavili svoje ljude, gde ovaj to se zove direktor, to nosi podatke stranim obavetajnim slubama, predstavlja njihovog zaposlenika. Za efa tehnike dobili su oveka iz vojske i na sva kljuna mesta postavili su ljude iz vojske. Kupili su opremu za prislukivanje u vreme ministra Borisa Tadia. Nije on to ni gledao niti se razume ta su mu podmetnuli - mogunost da se aktiviranjem mobilnih telefona koji imate u depu on aktivira i pobudi da radi kao mikrofon. Za to je postojao poseban softver i specijalne maine, to su kupili i to su uveli posle dolaska Kotunice na vlast i to e vam rei svaki slubenik strane ambasade u Beogradu. Oni su, navodno, ispred kue u ilerovoj opservirali grupu Duana Spasojevia i onda videli edu kada izlazi, a posle toga pojavila se informacija da je eda na Kopaoniku sa Legijom. Kao, vieni su, to mi je rekao zamenik ministra policije Nenad Mili. Onda sam poslao poruku edi: vie nemoj da mi se javlja, i etiri meseca sa njim nisam razgovarao i Zoran me je pitao i ja sam mu rekao: Zato to me lae, zato to se drui i dalje sa Duom i Legijom. Bio sam ubeen da je tako, da bi mesec dana pre ubistva Nenad Mili doao sa edom u moju kancelariju.... ja sam se sa edom pre ubistva pomirio. U kampanju su se ukljuili savetnici Vojislava Kotunice, tako to su, koristei svoje pozicije i funkcije, davali intervjue (mislim na savetnika za medije, Aleksandra Tijania, mislim na savetnika za ljudska prava, Gradimira Nalia, mislim na lanove stranke Vojislava Kotunice koji su u to vreme imali priliku i obraali se javnosti: na Duana Prorokovia, Dragana Joia, Jovaevia, ne znam mu ime, i tako dalje). Njima su listovi, kakav je Dan, bili mediji gde su svaki dan, u periodu od 10 meseci, razraivali temu Zorana inia, Stanka Subotia ko se vozio avionom, koliko je cigareta Zoran ini provercovao, ta je rekao Ivo Pukani, ta je rekao Ratko Kneevi, bivi savetnik Mila ukanovia, kakvo miljenje ima Ratko Kneevi, njegovi napadi na Zorana inia... U isto vreme se taj Ratko Kneevi svakodnevno uje sa savetnikom za medije predsednika Jugoslavije, Aleksandrom Tijaniem. Ja sam imao priliku da budem na razgovoru kada sam se prvi put upoznao sa ministrom koji se zove Velimir Ili. Traio je da se vidimo i upoznamo i upoznao sam se u kabinetu Zorana inia, i na tom sastanku je bio i tada ministar pravde Vladan Bati. Ili je traio da se sa mnom vidi zbog toga to su do njega dolazile informacije da se protiv njega u novinama vodi hajka, naroito da je povezan sa meunarodnim vercerima cigareta. Seate se otvaranja one njegove fabrike, ljudi sa Kipra kada je trebalo da otvore tu fabriku i onda se u novinama pojavila pria da ti ljudi sa Kipra nisu proizvoai, nego verceri cigareta, i onda se to pojavilo u nekoliko novina za koje se vezivalo da ja imam veze sa njima i da piem tekstove da Velja Ili to radi, a on je traio je da se sa mnom vidi. Ja sam taj susret izbegavao vie od 2 meseca, jer nisam eleo sa njim da se vidim; ali, na kraju ipak se taj sastanak desio i postoji iv svedok, Vladan Bati. Na tom sastanku, koji je trajao 15 minuta, on je mene pitao i ja sam mu rekao ta imam da mu kaem oko toga i lanaka, i tako dalje; ali sam ga onda pitao i rekao mu, da li je normalno da on objasni tu i Zoranu iniu i Batiu, zbog ega on daje svaki drugitrei dan izjave oko toga da je Zoran ini vercer cigareta i da je vlada vercerska, na ta mi je on odgovorio: Nemam ja sa tim nikakve veze. Mene Ratko Kneevi zovne iz Londona i kae: Veljo, sutra si na naslovnoj strani Dana, to ti je super za stranku, za tebe, napao sam ove iz vlade, ti samo uti ako te zovu, ti kai to je u redu. To je rekao meni, Zoranu iniu, i Vladanu Batiu. Urednik je bio Slavoljub Kaarevi; videli smo u novinama informaciju, ili me je zvao Ivan orevi iz MUP i pitao: odakle ovaj podatak? Jedan mali tekst, vrlo prikriven, ali to nosi Kosta avoki i pokazuje u javnosti kao krunski dokaz da su oni uhapeni tog dana, gde otprilike pie prema nepotvrenim informacijama, ili, iz izvora bliskih istrazi, ili, jedan od izvora nam je rekao da su najverovatnije jue u nekoj akciji uhapeni Lukovi i Spasojevi... Tih 78 dana bilo puno policijskih akcija, gde je po 30, 40 ili 50 naoruanih policajaca u punoj ratnoj opremi upadalo u zgrade i ljudi su to mogli da vide. Deavalo se da su dinamitom razvaljivali vrata nekih stanova i da je po 20, 30 i 40 porodica koje su u toj zgradi ivele to znalo i sutra ujutru javili: noas izgleda da su nekog pokupili i tako dalje, pa je u tom smislu intonirana ta izjava. Pozvali smo Kaarevia: Odakle ti to, ko ti je rekao ? Aajoj, pa ne znam, proveriu, izvinjavam se, i on je to iz drugog izdanja izbacio na nau intervenciju. Mi to nismo demantovali, ali smo dan ili dva posle toga imali jedan od tih brifinga gde je neko primetio da je to bilo u prvom izdanju, da nije bilo u drugom, i mi smo rekli ta je bilo. Mislim da je tada Kaarevi rekao: Izvinjavam se, to je naa greka, kao to

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

161

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


se i urednik Politike izvinjavao kolegama to je objavio za Tijania i rekao da je bio 100 odsto uveren da je ta informacija tana. Dobio je od jednog lana vlade, pa nije imao razlog da mu ne veruje. To je sve to se toga tie i jedna od desetine greaka koja postoji i nikada niko o njoj vie nije priao dok se nije jednog trenutka nije pojavila jedna od tih ubaenih lanih tema, da je vlada ubila, odnosno da je policija dala nalog da se ubiju Spasojevi i Lukovi da ne bi ivi ispriali kako su, ustvari, prodavali sa nama tona droge, pa iz straha da oni to ne urade, mi smo ih ubili. Pa nisu imali dokaz, sem tog jednog stupca. To je sve to znam o podmetanju za ubistvo Spasojevia i Lukovia. Advokat Boo Prelevi: Nakon atentata na premijera inia, da li se u zgradi vlade obavio razgovor efom obezbeenja zgrade, Koprivicom i ta ste tom prilikom saznali? Predsednik vea: ZABRANjUJE SE pitanje advokata Boe Prelevia zato to je pravno nedozvoljeno, jer je svedok Danilo Koprivica sasluan na glavnom pretresu i obavetenja i podaci koji su prikupljeni van Zakonika o krivinom postupku ne mogu biti pravno relevantni. Vladimir Popovi: Zato vam Veruovi i Vrzi sa kojima sedite nisu rekli da postavite pitanje za Acu Lupia, vlasnika Blica, koga je takoe iao da eka na aerodrom, ili za strane delegacije koje smo u tom periodu ekali na aerodromu. Poto sam iao u Zoranovo ime da saekujem te ljude, Zoran je slao svoje obezbeenje. Zbog ega je to pitanje postavljeno, sem ako ne treba da slui da va partner Vrzi to u Ninu treba da objavi u narednom broju. Boo Prelevi: Rekli ste da su Englezi koji su trebali da obuavaju ljude iz UBPOK bili upoznati sa dogaajima oko Ljiljane Buhe. Na ta mislite kada kaete i ta spremaju? Vladimir Popovi: Sa atentatom. Taj razgovor se desio posle hale Limes, izmeu predstavnika engleske Slube u mojoj kancelariji. Na tom sastanku su bili, pored mene, i Nenad Mili i eda Jovanovi. Na tom razgovoru nedelju dana posle Limesa, a deset dana pre Zoranovog ubistva, znali smo da je tokom Limesa bio praen, i na Kopaoniku, uz pomo tih specijala. Boo Prelevi: Da li ste 21. 10. 2003. godine u agenciji Spektra dali svedoku Milanu Veruoviu pisani tekst ta on treba da kae u sudu? Vladimir Popovi: Ne. Milan Veruovi jeste bio u agenciji Spektra. Ja sam zvao Milana Veruovia da ga pitam, poto sam proitao u novinama njegovu izjavu, gde je rekao da je uo trei metak, a s obzirom da sam se sa Milanom Veruoviem video prvi put 13. marta tako to sam doao meu prvih 57 ljudi kada je bio u fazi da prima posete, poto je 12. bio operisan i u komi, ja sam 13. doao u njegovu sobu, sa edomirom Jovanoviem i sedeo sa njim jedno pola sata i razgovarao i, od tog dana pa do dana kada sam proitao to u Blicu imao sam najmanje 15 ili 20 razgovora sa Milanom Veruoviem na temu atentata. Od prvog razgovora, to je 13. meni i edi rekao, ne da ne zna za tri metka, nego nije znao nita. Zna samo, da se okrenuo uo Zorana kada je rekao: Jaoj, i da se on okrenuo i rekao: efe... Posle toga sam ga video posle mesec dana, kada se pojavio sa takama, moda 40 dana nakon Zoranove smrti, ve se ne seam, i tada sam sa njim razgovarao. Razgovarao sam sa njegovim bratom puno puta. Razgovarao sam sa Vladimirom Vukosavljeviem koji im je bio ef i koji je sedeo u BIA, i sa svima. Sa vozaem Saom Bijeliem. Sate i sate sam proveo u razgovorima na tu temu. Nikada niko od njih nije postavio ne priu da postoji trei metak, nego bilo ta slino. I onda kada sam to proitao u novinama pozvao sam edu Jovanovia za koga sam znao da su bliski, i pitao ga: ta ovo Milane pria u novinama? On je rekao: nemam pojma, otkud znam ta je, stranka, ovo, ono. Onda sam ja pozvao Milana Veruovia, i pitao ga: Milane, ta je ovo? I onda je on meni poeo da objanjava nemuto. Ja sam rekao: to ne doe u Spektru da mi kae ta je bilo? Doao je do Spektre, mi nismo bili sami, tako da to, da li sam mu davao izjavu, ili mu nisam davao izjavu, mogu da potvrde jo tri osobe koje su bile u kancelariji. On je doao sa objanjenjem zato je rekao trei metak. Poto u novinama, gde je bila izjava Milana Veruovia da postoji trei metak, su advokati optuenih jedva doekali i poeli da razrauju kako iza ubistva Zorana inia nema nikakvog klana, a ne daj Boe JSO i Legije, kako sada to poinje da se para, kako su, ustvari, Zorana ubili neki drugi, i tako dalje, ja sam ga pitao pred tim ljudima: Da li ti zna da ovo sada omoguava ovoj drugoj strani, da ta druga strana sada moe tebe da uzme kao svedoka da dokazuje da to nije tako? Na ta je on meni rekao: Ne, ma kakvi, oni su kloari, oni su ubice, ali ne bih eleo da se izvuku i neki drugi. Nije sporno da su ovi u tome uestvovali, ali sam siguran da su bili i neki drugi. Koji, Milane, drugi, odakle ti ti drugi, kako si saznao da su ti drugi, kako to da si se posle 8 meseci setio da si uo trei metak? On je rekao:

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

162

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Pa, dobro, navukli su me ovi, kako da izvuem tetu. A onda sam mu ja rekao: tetu moe da izvue tako to e da okrene medije i da kae da te nisu dobro preneli i pomogao sam mu u sastavljanju izjave koju je on dao naknadno. Momilo Bulatovi: Govorite da je Gradimir Nali trebalo da bude ministar policije, da mu pokojni Zoran ini nije dozvolio da bude ministar iz poznatih razloga. Koji su to razlozi? Vladimir Popovi: On je leeni narkoman. Ne znam da li je izleen, ali je bio leen. Momilo Bulatovi: Govorite o odlasku nekih lidera DOS u Kulu na sastanak sa ljudima iz JSO. Ko su ti ljudi? Kaete da pokojni predsednik vlade, iako je bio menader kampanje nije odlazio, ali su odlazili savetnici Vojislava Kotunice i drugi lideri DOS? Vladimir Popovi: Gradimir Nali. Momilo Bulatovi: To je jedan. Vladimir Popovi: Odlazio je na proslavu novembra 2000. godine, dva meseca posle 5. oktobra Gradimir Nali, kao izaslanik Vojislava Kotunice odlazio je u tu Jedinicu u prisustvu Radeta Markovia. On, Rade Markovi, Branko Crni i cela ta ekipa. Predstavljen je Jedinici kao budui ministar policije, a on je njima odrao patriotski govor da oni treba da se okrenu Kotunici, da, ako budu sa Kotunicom nema Haga, i tako dalje. To se odnosi na to. Momilo Bulatovi: Kaete da je Ulemek Milorad direktno postavio Boka Buhu? Vladimir Popovi: Da. Jeste. Ja sam bio prisutan. Predsednik vea: Po vaoj oceni, i po oceni pokojnog predsednika vlade dr Zorana inia, kakva je motivacija Jovice Staniia da se on raspituje o tim stvarima, iju on stranu zastupa, kako se on tu pojavljuje u formalnopravnom smislu, kakve on to savete deli, na osnovu ega, na osnovu ega ga primate i da li vi imate informacije da li on ima bilo kakvu vlast u resoru dravne bezbednosti? Vladimir Popovi: Do tog prvog kontakta je dolo zbog toga to vam neko, za koga pouzdano znate da je neko ko ima jako puno informacija, ko je bio alfa i omega reima i parajedinica u prethodnih sedam ili osam godina, ko i dalje ima strahovit uticaj na kadrovske strukture, ko je stvorio tu Jedinicu, bez obzira to je penzioner, to je navodno u sukobu sa Slobodanom Miloeviem i dalje uvaju pripadnici JSO, ne posle 5. oktobra, nego i u onom periodu kada je smenjen. On je smenjen 1998. godine i navodno je u strahovitom sukobu sa Miloeviem. On svima pria kako mu preti glava. Ali imate injenice koje pokazuju da to nije tako. uva ga JSO, sina mu izvode Amerikanci i alju ga usred tog perioda ide na kolovanje u Ameriku za pilota. Vraa se nazad. Radi ovde kao pilot. Jasno je da u tim reimima istronoevropskim kao to je bio i na, ljudi koji su bili na takvim mestima jesu kljuni za sve to se njima deavalo i za ono to se tog trenutka bude dogaalo. Zoran nije sa njima imao nikakve kontakte pre dogaaja 5. oktobra. Nismo ni znali gde je. On se pojavljuje posle 5. oktobra i na tom sastanku i na narednim sastancima sebe predstavlja kao jednog od kljunih ljudi koji je pomogao pozadinski, ono to mi ustvari nismo videli, to ruenje Miloevia i to da jedinice nisu izale na ulice, jer ste, kao i posle svake bitke kada se pobedi, imali hiljadu onih koji su bili roditelji te pobede i on je sebe... Ali ste mogli da verujete da je Jovica Stanii za tako neto zaduen i umean pre nego neko drugi. Zoran se via sa njim tada, da bi video zbog ega ga ovaj zove i ta ovaj trai. Shvati da ovaj nema ta da mu kae. On je sebe veliao time to nas nije ubio, on ima zasluge za to to se desilo 5. oktobra zbog toga to nije podlegao uticaju Slobodana Miloevia i njegove ene i JUL i vrha vlasti koji je 19961997. godine, naroito u vreme protesta, jer on posle toga vie nije bio tu, dobijao direktno od Miloevia da on raisti opoziciju i da, za razliku od Bade koji je bio radikalan, je bio umeren, i sada vi ne znate da li je to tano ili nije tano, ali moete da kaete: Hvala to me nisi ubio. I to je na tome ostalo. Posle sluaja Gavrilovi bilo je jasno da nikakve... i neposredno pre toga, kada smo saznali da se dva puta tajno viao sa Kotunicom, rekao mi je da je ta njegova igra, igra za ouvanje sopstvene glave i ouvanje jedinice, Frenkija i svih koji su tamo bili, pa u konkretnom sluaju i JSO. Formalno, komandant JSO je bio Legija, ali je Jovica Stanii bio neko pred kim su stajali mirno. Na pominjanje njegovog imena stajali su mirno i na ime Franka Simatovia. To su razlozi zbog kojih se Zoran viao sa njima. Momilo Bulatovi: Govorite o jednom sastanku sa Jovicom Staniiem, to je hitno vienje sa pokojnim predsednikom vlade, Stanii trai, pa kaete da se Zoran sa njim video u njegovoj kui:

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

163

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Doveli su nas neki ljudi koji su nas negde saekali. Tu je pored Jovice bio jedan ovek koji se pratino zvao neki njegov prijatelj i saradnik. Moemo li da dobijemo ime tog oveka? Vladimir Popovi: Samo znam nadimak Mrgud. Momilo Bulatovi: Govorite o izlasku advokata Tome File iz kabineta Vojislava Kotunice maja 2001. godine sa informacijom da je neto video, da se izrue Jovica Stanii Hakom tribunalu i o razgovoru kojem ste vi prisustvovali kada pokojni dr Zoran ini zove Karlu del Ponte, pa je pita da li je to tano ili nije tano. Kakav je odgovor dobijen, da li znate? Vladimir Popovi: To nije tano. Glavni razlog je bio, ja sam to rekao, to je ta informacija Tome File servirana u javnosti na nain koji je upravo trebalo da prikae ono to je bio nastavak kampanje protiv Zorana inia; da je to koristoljubiv, lo ovek, koji samo gleda kako da doe do vlasti i kada doe na vlast svoje ljude je u stanju da izda. Toma Fila je rekao da je na sastanku koji je u kabinetu Vojislava Kotunice gde je on bio, video dopis na stolu Vojislava Kotunice gde Karla del Ponte kae, ili najavljuje, da e protiv Jovice Staniia, Franka Simatovia, Milorada Legije ali i Zorana Mijatovia... Momilo Bulatovi: Govorite o veeri, u nekoj kui u Ubu, jednog od ljudi. Pozvani su Brana Crnevi, Mia Stanii, i tako dalje. ija je to kua? Vladimir Popovi: Tog gospodina Mrguda.

TAKTIKA ODBRANE
Dva dana pre predaje Milorada Ulemeka, smenjen je upravnik Okrunog zatvora u Beogradu, i postavljen vojni bezbednjak Miroslav Mici. Pretres je nastavljen 17. februara 2004. godine, ali je ponovo prekinut, jer je advokat Miroslav Todorovi era izjavio da ne moe da brani klijenta, jer je izloen pretnjama smru, a da iza tih pretnji stoji svedok saradnik Ljubia Buha ume. Sudija Kljajevi je doneo odluku da se advokatu Todoroviu dodeli obezbeenje MUP Srbije. Vee je usvojilo zahtev tuilatva i odbrane i donelo odluku o razdvajanju postupka za atentat na Zorana inia. Nedelju dana pre nastavaka pretresa, 1. marta 2004. godine, ubijen je svedok tuilatva Kujo Krijetorac. Krijetorac je pred istranim sudijom svedoio da je nekoliko dana pre i na sam dan atentata u ulici Admirala Geprata viao okrivljenog, Vladimira Milisavljevia. Posle ubistva Krijetorca, Milan Veruovi je izjavio da je posle svega postao paranoik i da je ozbiljno zabrinut za ivot ostalih svedoka. Martovski pretres trajao je samo 8. i 9. i ponovo je prekinut, poto su advokati Miroslav era Todorovi i Mirko Tripkovi demonstrativno napustili sudnicu dok je pretres trajao. Beogradski nedeljnik NIN objavio je 6. maja 2004. godine pismo Radomira Markovia, biveg naelnika DB, optuenog za ubistvo funkcionera SPO na Ibarskoj magistrali, ubistvo Ivana Stambolia i pokuaj atentata na Vuka Drakovia u Budvi. Markovi je pismo uputio redakciji NIN iz Okrunog zatvora u Beogradu. U tom pismu je rekao da je Legijina predaja gest hrabrog oveka i da oekuje da e Legija potvrditi navode njegove odbrane, kako bi se saznala istina. Milorad Ulemek je optuio edomira Jovanovia, Vladimira Bebu Popovia, Dragoljuba Markovia da su ga vrbovali da im pomogne da prenesu 600 kg heroina koji je naen u trezoru Komercijalne banke u inostranstvo, preko susednih zemalja: Hrvatske, BiH i Rumunije. U celu akciju transfera i prodaje heroina bio je ukljuen i Duan Spasojevi. Prilikom prebacivanja dela droge u Republiku Srpsku, poiljku je preuzeo Zoran Janjuevi. Milorad Ulemek je napomenuo da je Dragoljub Markovi pokuao da ga vrbuje da radi za englesku tajnu slubu. edomir Jovanovi je prema Ulemekovim reima, insistirao da dobije zatitu Crvenih beretke iako one nisu obezbeivale telesnu zatitu licima. To je bio razlog to je edomir Jovanovi sa Spasojeviem i Ljubiom Buhom umetom organizovao da njegov dip bude miniran kako bi mogao ubediti nadlene da mu je zbog ugroenosti neophodna zatita Crvenih beretki. Milorad Ulemek je izjavio da je edomir Jovanovi preko Vladana Batia izdejstvovao putanje Duana Spasojevia iz pritvora i da mu je Spasojevi rekao da je za tu uslugu Bati od njega traio da uloi pare u

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

164

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


renoviranje fudbalskog stadiona u Obrenovcu. Preko ministra policije Duana Mihajlovia, prema reima Ulemeka, Duan Spasojevi je dobio zatitu Crvenih beretki. Zanimljiv je deo iskaza Ulemeka o njegovoj ulozi u hapenju Slobodana Miloevia. Kada je Ulemek uao u kuu, Miloevi je od njega zahtevao da prenese poruku Banetu Ivkoviu. Ulemek je pristao da prenese poruku, preko jednog pripadnika Crvenih Beretki, ali, prema Ulemekovim reima Ivkovi se prodao DOS i odneo pismo u Vladu Srbije. Dva dana nakon prekida julskog pretresa, prema tvrdnjama advokata Biljane Kajgani, dobrovoljno se grkoj policiji, u Solunu, predao jedan od okrivljenih, Dejan Milenkovi Bagzi. Grka policija je, pak, saoptila da je on uhapen ispred srpsko crnogorskog Konzulata u Solunu, u kasnim veernjim asovima 16. jula 2004. godine. Povodom pekulacija oko toga, Ministratsvo unutranjih poslova Srbije saoptilo je da je UBPOK 13. maja poslalo molbu Interpolu Grke za informacije o Dejanu Milenkoviu, za kojim je raspisana meunarodna poternica. Dana 19. juna poslata je zamolnica grkom Interpolu za pruanje meunarodne pravne pomoi u cilju pronalaenja i hapenja Milenkovia. MUP Srbije je 16. jula poslao obavetenje grkim kolegama da postoje indicije da odreena lica tog dana treba da iz Srbije preu u Grku, kako bi se istog dana sa Milenkoviem, iz Grke vratili u Srbiju. Tom prilikom je MUP Srbije uputio molbu da se sva ova lica, zajedno sa Milenkoviem lie slobode. Grka policija je postupila po zahtevu MUP Srbije, pa je Milenkovi, 16. juna 2004. godine pola sata pred pono, uhapen ispred srpsko crnogorskog Konzulata u Solunu. Na pretresu, 6. septembra, advokat Biljana Kajgani zatraila je odlaganje pretresa, jer je njen klijent Dejan Milenkovi hapenjem u Solunu, postao dostupan srpskim pravosudnim organima i nema uslova da mu se sudi u odsustvu. Vee je donelo odluku da se nastavi sa sasluanjem prvookrivljenog Milorada Ulemeka jer hapenje i pritvaranje u drugoj dravi ne znai da je okrivljeni dostupan sudskim organima u Srbiji. Iako je Milorad Ulemek jo sredinom juna u iskazu govorio o prodaji 600 kg droge iz trezora Komercijalne banke, MUP Republike Srbije je izvetaj Specijalnom tuilatvu o navodima Ulemeka, jedan o drogi, a drugi o oruiju naenom u magacinima Jedinice za specijalne operacije u Kuli, dostavio tek u septembru. U izvetaju je potvreno da ta droga jeste spaljena u termoelektrani Nikola Tesla, 9. marta 2001.

SLUAJNI IZVOAI ODBRANE


U nastupu advokata u sudnici i van nje, postojala je oigledna strategija da se postupak opstruira i obesmisli, kroz procesne radnje koje su advokati praktikovali. asopis Reporter objavio je u martu 2004. godine biografije advokata odbrane u postupku za atentat na Zorana inia. Advokati Slobodan i Marko Milivojevi brane okrivljenog Milorada Ulemeka i u postupku koji se vodi za ubistvo Ivana Stambolia i pokuaj atentata na Vuka Drakovia u Budvi. Milorad Ulemek u postupku koji se vodi za atentat na Zorana inia, pored pomenute dvojice, ima jo jednog branioca advokata Momila Bulatovia. Momilo Bulatovi, je u advokaturu otiao iz suda. Bio je angaovan zajedno sa Goranom Petronijeviem u procesu, koji se vodi protiv Veselina ljivananina pred Hakim tribunalom. Tribunal nije prihvatio angaovanje ovih branilaca, zato to nije proverena profesionalna strunost advokata i njihovo poznavanje jednog od dva slubena jezika suda. Nakon provere, Goran Petronijevi je otpao, a Momilo Bulatovi je ostao jedan od branilaca Veselina ljivananina, iako je Veselin ljivananin eleo da uzme drugog advokata, ali mu je nareeno da uzme Momila Bulatovia. Goran Petronijevi, bivi sudija, kriviar, u tandemu sa advokatom Krstom Bobotom brani Sau Pejakovia u postupku za atentat na premijera inia, dok u postupku za ubistvo Ivana Stambolia i pokuaj atentata na Vuka Drakovia u Budvi, brani okrivljenog Radeta Markovia. Goran Petronijevi je bio lan sudskog vea u postupku, koji je voen u beogradskom Okrunom sudu protiv lidera NATO zbog bombardovanja 1999. godine. Pored ovog postupka u kome je sudio, Goran Petronijevi je kao sudija poznat po tome to je radio na ispomoi u sudu u Pei i da

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

165

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


je tzv. akovakoj grupi, koja je brojala 143 pripadnika (Albanci) dosudio ukupno 1632 godine zatvora. Ostae upamen i po procesu koji je vodio kao sudija na ispomoi, protiv Ismeta Berbatija, koga je osudio na 12 godina zatvora. Vrhovni sud je presudu ukinuo zbog toga to je ustanovio, samo na osnovu spisa, da Berbati to delo nije mogao uiniti. Krsto Bobot, takoe bivi sudija, ostao je upamen po tome to je trojicu novinara Dnevnog telegrafa Slavka uruviju, Zorana Lukovia i Srana Jankovia osudio na po pet meseci zatvora bezuslovno, zbog teksta Ubijeni kritikovao Milovana Bojia. Krsto Bobot je kao deurni istrani sudija obavio uviaj posle ubistva na Ibraskoj magistrali, iako je za uviaj bio nadlean istrani sudija iz Lazarevca. Posle uviaja, sudija Bobot je zapisnik dostavio lazarevakom tuilatvu. Miroslava eru Todorovia. biveg sudiju razreio je dunosti 2000. godine predsednik Vrhovnog suda Srbije. Poznat je po spisateljskim afinitetima, pa se jednog trenutka u medijima pojavila informacija da je izdavanje njegove knjige Sudija smrti finasirao Ljubia Buha ume, to je advokat Todorovi demantovao. Advokat Todorovi je bio rtva ljudi iz zemunskog klana. Po njegovim reima, Todorovia su oteli pripadnici zemunskog klana nakon jednog njegovog nastupa na televiziji oktobra 2000. godine. Sluajno mi je izletelo da u Zemunu postoje privatni zatvori. Posle toga su me uhvatili i odveli u taj zatvor u ilerovoj ulici. Bio je decembar, a oni su me skinuli golog, bacili u prazan bazen i satima se iivljavali nada mnom. Rastezali su me nekim spravama... To je trajalo satima, a oni su primenjivali klasine policijske metode. Mile Lukovi Kum me je kao branio, a Duan Spasojevi napadao i utirao... Nenad Vukasovi, branilac Zvezdana Jovanovia je, pre advokatske karijere radio kao inspektor saveznog SUP. U tekstu Reportera pie da je Vukasovia kao branioca Zvezdanu Jovanoviu preporuio Jovica Stanii. Nenad Vuksovi je jedan od medijski najeksponiranijih branilaca u postupku za atentat na Zorana inia i jedan od najotrijih kritiara sudija iz Vea i tuilake strane i predstavnika bive vlasti. Nakon predaje Milorada Ulemeka u maju 2004. godine, Vukasovi je izjavio: Dobrovoljna predaja uvek podrazumeva predhodni razgovor sa nekim, i te stvari moraju da funkcioniu kao vajcarski sat. To ukazuje da bi neko o tome morao da ima podatke, i nasluuje da e Legijina predaja doneti veliki obrt na suenju. Oekujem da e sada biti rasvetljena i uloga bive vlasti u organizovanom kriminalu, a obrt se nazire u paninim izjavama bivih dravnih funkcionera. Oni ne mogu da ostanu netaknuti, a neki od njih morae da sednu na optueniku klupu. Gospodin Zoran ini je pao zbog svog okruenja, i sada se oekuje probijanje brana ka vrhu bive vlasti ukljuujui i Demokratsku stranku. Nenad Vukasovi umeo je i ovako da prokomentarie optunicu: Ako je Dejan Milenkovi Bagzi iao da ubije kamionom, ta e im onda ona glupost o zoljama? Molim vas, napiite da sam rekao da je Prijieva optunica za obdanite. Advokati Slobodan Boban Milivojevi i njegov sin Marko Milivojevi predstvaljaju deo advokatskog tima Milorada Ulemeka. Slobodan Milivojevi je u policijskoj akciji Sablja bio uhapen zbog sumnje da je bio saradnik zemunskog klana. Postojale su naznake da je advokat Slobodan Milivojevi naplatio 250.000 eura od Duana Spasojevia za nekoliko sitnijih usluga. Utisku da su se advokati odbrane identfikovali sa svojim klijentima, doprinelo je i pitanje, koje je Marko Milivojevi uputio jednom od svedoka na sledei nain: Koliko dugo poznajete NAJVEEG PUKOVNIKA OD SVIH PUKOVNIKA i kako se odnosio prema svojim ljudima? Na isti nain advokat Marko Milivojevi oslovio je Milorada Ulemeka i na suenju za ubistvo Ivana Stambolia i za pokuaj atentata na Vuka Drakovia, ali ga je tom prilikom predsednik Vea Dragoljub Albijani upozorio da okrivljenog oslovljava iskljuivo sa okrivljeni Milorad Ulemek. Biljana Kajgani radila je kao sekretar Skuptine grada, pa kao sekretar saveznog MUP, odakle je otila u advokaturu. U postupku za atentat na Zorana inia istakla se po velikom broju prigovora, albi, zahteva, podnoenju krivinih prijava protiv sudije predsednika Vea Marka Kljajevia, protiv svih lica koja su u istranom postupku uzeli izjavu od Zvezdana Jovanovia. Posebno medijski interesantna postala je nakon objavljivanja teksta Miloa Vasia pod nazivom Saradnici, advokati i stari drugari... u nedeljniku Vreme u septembru 2004. godine. U tom tekstu Milo Vasi je napisao da je UBPOK, zahvaljujui tehnici koju su dobili neposredno pre ubistva

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

166

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Zorana inia, locirala Dejana Milenkovia u Grkoj, u aprilu 2004. godine. U maju, presreli su jedan od razgovora koji je Dejan Milenkovi vodio sa advokatom Biljanom Kajgani. U tom razgovoru Biljana je obavestila Milenkovia da je ona sa starim drugarima (Joiem i Bulatoviem) dogovorila da on dobije status svedoka saradnika i da kae da je on po nalogu Ljubie Buhe umeta, organizovao ubistvo Momira Gavrilovia koga je ubio Tea. Kada je Bagzi rekao :Kako da kaem kad to nije istina?, ona je odgovrila: Ma, ko te pita ta je istina? Istina je ono to sam se ja dogovorila. Ej, ova dvojica su najmoniji ljudi u dravi, budalo! Tadanji naelnik UBPOK Boro Banjac je transkript razgovra, sa Slubenom belekom poslao Vojislavu Kotunici, Draganu Joiu, Zoranu Stojkoviu i naelniku Javne bezbednosti generalu Miroslavu Miloeviu. Nakon ovoga Boro Banjac je smenjen sa mesta naelnika UBPOK. Opstrukcija je prestala kada je na vlast dola vlada koja je najavila ukidanje specijalnih odeljenja, na ta su advokati odbrane reagovali oduevljeno, a da je to stav veine advokata nagovestio je predsednik Advokatske komore Beograda, Vojslav Nedi. Advokatska komora Beograda i njen predsednik nisu reagovali na ponaanje branilaca tokom pretresa. Jedino saoptenje koje je Advokatska komora Beograda sroila je protest zbog odluke Hakog tribunala da Slobodanu Miloeviu postave barnioca u postupku.

SUOENJE BEBE I LEGIJE


Vladimir Popovi: Na ministra policije Joia i na Bulatovia, sa kojim ste ostali nasamo u kabinetu one noi kada ste dovedeni, neobrijan i izujedan i kada su zvali frizerku. Frizerka je dola iz beogradske policije da vas ia i brije. Milorad Ulemek: Loi su vam informatori. Vladimir Popovi: Tane su mi informacije i, onda ste jednog trenutka traili da iz kancelarije izau Guri i Miloevi i ostali ste u kabinetu sami sa Joiem i sa Bulatoviem, najmanje sat i po vremena i dogovorili se da doete sutra ili prekosutra ovde, da vai advokati sutra izmiljenu priu sa, i te gluposti, da odmah krenete da optuujete mene i bivu vladu za prodaju droge... Milorad Ulemek: Loe su vam informacije gospodine Popoviu. Vladimir Popovi: Nisu mi loe informacije. Napravili ste sa glupim ljudima glup pakt i zbog toga danas ispatate. Potpuno bez potrebe ste ubacili jednu stvar koja je netana, pri tome ste nali vrlo jaku kariku, a to sam ja, koji nikada sa vama u Surinu nije bio, koji se nikada nije video sa Duanom Spasojeviem i koji nikada nije bio u ilerovoj. Verovatno ste pretpostavili da jesam, moda, pa ste zato to rekli, ali, da ste se bolje raspitali, saznali biste da je ta stvar nemogua i nikada ne biste imali potrebu da priate. To sa drogom, da je tano, to nema nikakve veze sa ovim za ta ste vi ovde optueni i zato bi vi u svoju odbranu iznosili neto to vas dodatno uvaljuje u neko kriminalno delo. Milorad Ulemek: Ja se toga ne seam. Vladimir Popovi: Sada u vas podsetiti ta je vaa izjava? Da ste prvi put sa mnom razgovarali o drogi, u Surinu na veeri, a da ste drugi put sa mnom razgovarali u mom stanu gde vas je premijer zvao. Doli ste, razgovarali ste sa njim, a onda je premijer ini izaao, a vi ostali sa mnom jo 5 minuta i tada priali sa mnom o drogi. Nemam ta vie da razgovaram.

MEDIJSKA ORALNA ISTORIJA


U tekstu iniSrbin pred smrt, bivi savetnik Predsednika SRJ Vojislava Kotunice za medije, Aleksandar Tijani napisao je: Srbin pred smrt. Odmaknut od kriminala. Pred smrt. Odmaknut od stranaca. Pred smrt. Odmaknut od Bebe i ede. Pred smrt. Odmaknut iz Zemuna. Pred smrt. Preseljen iz Berlina u Vaington. Pred smrt. Mudar. Ali, ve mrtav. U povorci, iza kovega, u DS koji se odrekao njegovih ljudi a njega beatifikuje, svako nasluuje da ini nije bio samo ono to se videlo. Da nije streljan zbog onog to se znalo... Oroz snajpera vuku dva prsta. alju dve poruke. Jedan pripada anelu pakla. Nije se sloio da Zoran menja njihov dogovor. To je rekao na srpskom. Drugi prst? Taj je bio protiv da ini postane Srbin. To nije rekao na srpskom. U moru tekstova u tabloidima, koji su se bavili ulogom bivih inievih saradnika i stranih slubi u atentatu, naao se i intervju Milana Vidojevia u listu Svedok 18. maja 2004. godine, objavljen

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

167

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


nekoliko nedelja pre nego to je Milorad Ulemek trebalo da da iskaz u postupku. Vidojevi, predstavljen kao poznavalac rada obavetajnih slubi, na pitanje novinara Borisa Aleksia: da li je mogue da je premijer ini stradao jer se svesno ili nesvesno suprotstavio projektu koji je tek nazirao, stvaranju nove Habsburke monarhije u kojoj Hrvati treba da preuzmu ulogu Srba na Balkanu?, odgovara: To je veoma opirna tema. Novo Habsburko carstvo se obnavlja kroz EU. Nema sumnje da je Josip Broz Tito pripremio nezavisnost Hrvatske kako ne bi odgovarali za zloine poinjene u Drugom svetskom ratu... Moda e neko pomisliti da je sve ovo bilo previe za premijera jedne male i napaene Srbije, ali upravo jedna takva mala zemlja, jeste sruila monu prvu Habsburku monarhiju. Dok su ekani rezultati iz Visbadena, pojedini mediji, predvoeni nedeljnikom NIN, objavljuju priu o fotorobotu i kako je premijera inia ubio pripadnik hrvatske tajne Slube, mogue bivi pripadnik Legije stranaca, a ne okrivljeni Zvezdan Jovanovi. Novinar NIN objavljuje imena dvojice hrvatskih dravljana koji su u vreme atentata boravili u Srbiji. Veoma brzo ispostavilo se da su obojica detaljno provereni odmah nakon atentata i da se ustanovilo da nemaju nikakve veze sa atentatom. Ovaj podatak ne spreava novinare NIN da nastave svoju istragu koja je trebalo da dokae neosnovanost optunice Jovana Prijia. Kome je i zbog ega odgovaralo da istragu i optunicu usmerava u pogrenom pravcu.

EMU VEROVATI
Registar saradnike mree dravne bezbednosti od 1945. godine uniten je ili sklonjen, a 2001. napravljen je novi, sa izmiljenim dounicima, tvrdi RTV B92. Prilikom pravljenja novog registra, mnogi saradnici izmiljeni su kako bi bili kompromitovani. Zbog vanosti tih podataka i mogunosti da se njima manipulie, postoji osnovana sumnja da su pravi registri saradnikih mrea sauvani po nalogu efa Resora dravne bezbednosti Srbije Radomira Markovia. Mogue je da se registri nalaze u posedu neovlaenog lica. RTV B92 objavila je dokaz o unitavanju dokumentacije. U tom dokumentu navedeno je da su elni ljudi RDB posle 5. oktobra 2000. sistematski unitili deo dokumentacije od 1998. godine. Uniteni su delovi koji su se ticali operativnih obrada lica iz DOSa i Otpora, mikrofilmovi, pomoni dosijei, izvetaji o radu za te dve godine, i dokumenti u vezi sa finansijskim poslovanjem. To je utvreno istragom operativaca slube, a informacija da je dolo do zloupotreba i nezakonitog ponaanja radnika RDB: Nikole uria, Branka Crnog, Miloa Teodorovia i Milana urovia dostavljena je 2001. godine MUP-u i Vladi Srbije. Pokrenuta je istraga samo protiv Radomira Markovia. Nikola uri je na sopstveni zahtev otiao u penziju, a Milo Teodorovi i Milan urovi ostali su rukovodioci u BIA. Dravni tuilac nije reagovao.

LAG NA TORTU NEKO ZATVARA KRUG


U akciji "Sablja" Rade Bulatovi je uhapen zbog susreta sa Miloradom Lukoviem Legijom i Duanom Spasojeviem iptarom pre ubistva premijera Zorana inia i osumnjien je za udruivanje radi neprijateljske delatnosti, a krivine odgovornosti osloboen je, kako je obrazloeno, na osnovu odgovarajuih zakonskih razloga. Imenovan je za direktora Bezbednosno-informativne agencije, iako nije ispunjavao osnovne uslove. Prethodna vlast uloila je napor da pokrene proces profesionalizacije slube, ali njegovim imenovanjem sve je vraeno u politike vode gde se ljudi dovode za efa civilne obavetajne slube po politikoj podobnosti. Bulatovi nije radio u obavetajnim slubama, nego u Saveznom ministarstvu inostranih poslova, i tako BIA je data amateru. Nisu stvoreni kontrolni mehanizmi, i kontrola slube je kao u vreme jednopartijske drave, a otimanje za kontrolu kapaciteta za prislukivanje, ko e kome prikazivati snimke poseta ili intimnog ivota stvarnih ili zamiljenih politikih protivnika trebalo bi iskoreniti. ef Agencije trebalo bi da poseduje neke profesionalne kvalitete, jer je re o specifinom zanatu. Ako je bilo razloga da se na elu agencije nae neko ko nije iz bezbednosne strukture, onda je pitanje da li je linost na mestu direktora BIA sposobna da obavlja tu funkciju i bude nosilac reforme. Hapenje Bulatovia u vreme akcije "Sablja" smestilo je tragove atentata meu ljude bliske predsedniku DSS. injenica da je Bulatovi bio pritvaran u akciji "Sablja" zbog kontakata sa voama zemunskog klana povlai sumnju. Advokat Boo Prelevi smatra da privoenje Bulatovia u akciji "Sablja" nema formalnog znaaja u sluaju njegovog imenovanja za efa BIA, jer protiv njega tuilac nije podigao optunicu, to jeste problem prethodnih vlasti.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

168

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

Generalni sekretar, za divno udo, navodno nepatriotske nevladine organizacije Atlantski savet, Veljko Kadijevi, rekao je, na opte uenje, da je Bulatovi ovek koji je obezbedio kvalifikacije za direktora BIA. On je naglasio da Bulatovi nije laik ve ovek koji se bavi tom oblau i dobro je upuen u bezbednosnu problematiku. injenica da je radio u Ministarstvu spoljnih poslova, prema Kadijeviu je jo jedan plus, jer Bulatovi uiva ugled u inostranstvu, a funkcija direktora BIA delimino je i politika: Bulatovi se visoko kotira u ovoj politikoj garnituri i njegovo imenovanje nije iznenaenje. Predstoji mu ozbiljan rad, jer je taj segment bezbednosti zaputen i trebae mu umenost da agenciju reformie prema standardima demokratskih zemalja i napravi diskontinuitet sa dosadanjim nainom rada. Njegovi prethodnici nisu uradili nita na tom polju, ocenio je Kadijevi.

KO JE MUTIO LAG
Premijer Srbije Vojislav Kotunica kao da je pokuavao da izvri dravni udar. Preuzimanje tajne slube, bilo mu je neophodno, samo da nastavi "neomiloeviizam". Danica Drakovi tvrdila je da joj je direktor BIA Rade Bulatovi obeao da e podrati njen izbor na mesto direktora Instituta bezbednosti BIA: Razgovarala sam sa Bulatoviem o prislunim ureajima koji se jo nalaze u mojoj kui. Tada smo se dotakli Instituta za bezbednost. Rekla sam mu da, po koalicionom dogovoru, SPO-u pripada to mesto. Bulatovi je rekao da nema nita protiv mog izbora. Rekao je: 'Dajte kandidaturu i zavriemo to.' SPO je na sednici kadrovske komisije Vlade Srbije predloio Danicu Drakovi za efa Instituta bezbednosti, ali odgovora na ovu kandidaturu nije bilo: Ne znam u emu je problem... Oigledno postoji problem kada on eka toliko..., rekla je Danica Drakovi. Ona je odbacila tvrdnje portparola DSS Andreja Mladenovia, da je "SPO dobio sve to je trebalo da dobije, poto je njihov kadar Vladimir Boovi postavljen za generalnog inspektora srpske policije": SPO je traio mesto ministra policije, pa smo odbijeni. Traili smo zamenika ministra policije, ali koalicioni partneri nisu pristali. Na kraju smo dobili obeanje da e nam pripasti Institut za bezbednost BIA i mesto generalnog inspektora MUP-a Srbije. Boovi je odmah postavljen, dok smo sa Institutom ekali Direktor BIA Rade Bulatovi nije odgovarao na pozive. ef vladine kancelarije za saradnju sa medijima Sran uri tvrdio je da imenovanja Danice Drakovi na elo Instituta za bezbednost nije u domenu Vlade Srbije. Ministar Bojan Dimitrijevi rekao je da se to pitanje reava izmeu lidera DSS i SPO. lan kadrovske komisije iz SPO, ministar za dijasporu, Vojislav Vukevi rekao je da je njegova stranka iznela svoj predlog i sada eka: Direktora Instituta za bezbednost predlae direktor BIA. Kako je Bulatovi kadar DSS, iz razgovora sa ministrima iz ove stranke stekao sam utisak da oni imaju dovoljno razumevanja za na predlog. Portparol DSS Andreja Mladenovi objasnio je da mu nije poznato da li je Kotunica predloio Radetu Bulatoviu imenovanje Danice Drakovi u Institut za bezbednost: Koliko ja znam, BIA e ovih dana objaviti koji su zakonski uslovi potrebni za mesto direktora. Kada je dogovor propao, list SPO, Srpska re opisao je poetAk rada Bulatovia: Direktor BIA, sastaje se sa bivim Legijinim najbliim saradnikom, i bivim zamenikom naelnika Dravne bezbednosti Srbije Andreje Savia, Miloradom Bracanovi koji je bio alfa i omega Jedinice za specijalne operacije, i operativni organizator politikih zloina poinjenih za vreme Slobodana Miloevia, i posle njegovog pada. O emu priaju moe se zakljuiti iz toka postupaka za ubistva na Ibarskoj magistrali, za ubistva Zorana inia i Ivana Stambolia. Oigledni su napori izvrne i sudske vlasti, potpomognute dravnom bezbednou, da se optueni odbrane i da se ponite njihova priznanja u istranom postupku, a procesi dovedu u sumnju. Jasno je zato to radi Bracanovi, ali zato i u ije ime to radi Rade Bulatovi? Rade Bulatovi je, kao novi direktor BIA, promivisao i novi dan bezbednosti - 17. oktobar (namerno ili sluajno iz doba kralja Aleksandra). Na toj sveanosti bilo je upadljivo da je uspeo da vaskrsne Miloevievu pretorijansku gardu, sauva sve saborce Milorada Lukovia i Milorada Bracanovia, i da toliko zamuti nereena ubistva da to sud nee dugo reiti.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

169

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Do njega su, kako pie Srpska re na toj proslavi stajali Radia Roksi - lan JUL-a i tajni policajac Mire Markovi, Mia Viloti - oslonac Radeta Markovia u borbi protiv domaih izdajnika, Cviko Milinkovi - pijani kum Milorada Bracanovia, Mia Jovanovi - glavno uvo u strankama koje ne slede Slobodana Miloevia, julovac Mile Jovanovi - ekspert za privatne zabave direktora, Vojislav Mrakovi - pobednik na takmienju "ko e pre doneti tortu za roendan direktoru BIA", Slobodan Mirkovi i Nikola Milenkovi - zalutali tandem uplaenih momaka sa nazovi titulom rukovodilaca Beogradskog centra BIA, Slavia Miloevi - najbogatiji tajni policajac u Srbiji, i tako redom. Posebnu panju na proslavi Bulatovi je poklonio svojoj ekipi iz Carine, iz vremena kada je, kao Mirin dipolomata, vercovao iz Turske i Italije. Tu je predvodnik Predrag Petronijevi, svreni student Vie kole unutranjih poslova, koji je kredit kod Bulatovia stekao promovisanjem verzije ubistva Momira Gavrilovia, kojom je, zarad naklonosti tadanjeg savetnika za bezbednost predsednika SRJ, lano optuio svog efa - Gorana Petrovia. Do njega su bili Radetov kum Milo Vuli, alfa i omega za (ne)carinjenje kineske robe, i oka Anti iz Nia, "Radetov carinik" iz vremena "krmaa" iz Turske i Italije, nagraen mestom naelnika nikog centra BIA. Za medijsko pokrivanje sveanosti bili su zadueni listovi "Kurir" i "Balkan", uz trabunjanja o reformi i depolitizaciji. Za ovu sveanost preureen je kabinet Radeta Bulatovia, postavljen mermer na ulaznim stepenicama, a hrana i pie pristigli su od "sponzora" koje je obezbedio ef kabineta Nikola Baji, leeni alkoholiar nakon krize posle sloma Tree linije 5. oktobra 2000. Na proslavu treba dovui i politiki krem, ako je mogue i Borisa Tadia, pa je preko Stevana Nikevia, direktora "Jugoimport SDPR", Bulatovi bio u komunikaciji sa predsednikom.60

UGAO GLEDANJA ILI LAGANJE?


Posle hapenja nekadanjeg savetnika za bezbednost predsednika Jugoslavije Radeta Bulatovia i biveg efa vojne obavetajne slube Ace Tomia, otvoreno je pitanje, ko se i kojim povodom viao sa osumnjienima za ubistvo premijera Srbije Zorana inia. Savetnik za ljudska prava Vojislava Kotunice, Gradimir Nali, rekao je da su njegovi jedini kontakti sa JSO bili u mesecima nakon oktobra 2000. godine, i da je tada kao advokat i izvrni direktor Jugoslovenskog komiteta pravnika za ljudska prava bio veza izmeu drave, oficira Unmik i Albanaca koji su dolazili u posetu svojim najbliima u zatvorima u Srbiji. Direktor Jugoslovenskog komiteta za ljudska prava Biljana Kovaevi-Vuo demantovala je da je advokat Gradimir Nali, nekadanji savetnik biveg predsednika Jugoslavije Vojislava Kotunice od oktobra 2000. predstavljao JUKOM: "Od oktobra meseca 2000. godine Gradimir Nali nije izvrni direktor JUKOM-a, i da je u to vreme na mestu izvrnog direktora bio Duan Ignjatovi, a od ove godine izvrni direktor JUKOM-a je Mirna Kosanovi. Znai, Gradimir Nali u funkciji izvrnog direktora JUKOM-a nije mogao da izvrava neke radnje o kojima je govorio, neko spajanje sa Unmikom, pre svega zato to nije bio izvrni direktor, a i zbog toga to nikakvo spajanje sa oficirima Unmika nije u nadlenosti JUKOM-a U to vreme, JUKOM se bavio intenzivnom kampanjom za amnestiju svih politikih osuenika i nije radio nikakve poslove na oslobaanju zatvorenika, pre svega zato to to nije u nadlenosti JUKOM-a". Gradimir Nali je ponovio da je od oktobra 2000. do janura naredne godine bio na mestu izvrnog direktora JUKOM, i da je u ime JUKOM-a izveo iz zatvora novinara Zorana Lukovia, Fljoru Brovinu i maloletnog Vuetia iz zatvora u Kosovskoj Mitrovici. edomir Jovanovi u svojoj knjizi "Moj sukob sa prolou" pie: Kampanja protiv nas se pojaava. Stalno je tema bila Hag. Legiju sve vreme toksira Kotuniin kabinet da e biti izruen Tribunalu. I pre republikih izbora u decembru 2000. godine, na slavi JSO, na Aranelovdan, Gradimir Nali, savetnik za ljudska prava Vojislava Kotunice, vrio je smotru specijalne jedinice Dravne bezbednosti u Kuli. Tada im je rekao da JSO treba da slui Kotunici jer je patriota, a ne
Srpska re je konstatovala da na proslavi nije bilo onih koji su 2001. godine krenuli u istragu Ibarske magistrale, oterali Legiju iz slube, isporuili Miloevia...
60

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

170

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


iniu jer e ih sve prodati Hagu. "Svi zajedno treba da radimo za nau stvar", poruio im je Nali. Zbog te smotre, a ne zbog sklonosti krizama, nismo prihvatili Kotuniin predlog da on bude ministar unutranjih poslova u Vladi Srbije. Tek naknadno smo saznali da Nali ima zdravstvene probleme koji su duboko kompromitujui za svakoga ko ima profesionalne ambicije. To su problemi prema kojima su Joievi "gresi iz mladosti" zaista sitnica. Zoran se spremao za odlazak u Vaington i za susret sa Buom u novembru 2001. godine. Na suenju optuenim pripadnicima tzv. Zemunskog klana u Specijalnom sudu pravni zastupnik DSS, Gradimir Nali, ispriao je: Posle bacanja dve bombe na sedite DSS, 28. februara 2002, policija je saoptavala da prevre nebo i zemlju ne bi li uhvatila poinioce, ali Vojislava Kotunicu ili bilo koga iz ove partije MUP nikada nije obavestio do kakvih su saznanja doli. U to vreme nismo imali indicije ko je ovo uinio. U javnosti se mislilo da je to protest zbog navodnog nedavnog pokuaja hapenja Radovana Karadia u Beogradu. Liga za Vojvodinu saoptila je da je to bilo neadekvatno upozorenje DSS-u zbog navodne ratnohukake politike. DHSS je saoptila, to je krunisano kasnije u Sablji, da napadai ele da izazovu razdor u demokratskom bloku. DSS se pridruuje krivinom gonjenju protiv ovde optuenih, jer novih dokaza nemamo. Predsednik sudskog vea Marko Kljajevi pitao je: Da li je Vojislav Kotunica dobio pismo Ljiljane Buhe o tome ko je bacio bombe na sedite stranke? Ne znam, to moe da kae samo Vojislav Kotunica, odgovorio je Nali. U istrazi ste, 8. jula 2003, rekli da je Ljiljana, supruga Ljubie Buhe, u pismu Vojislavu Kotunici navela druga imena u odnosu na ovde optuene Duana Krsmanovia i Milana Juriia, da je to uradio surinski, a ne zemunski klan. Kako objanjavate razliku u vaem iskazu tada i danas? pitao je sudija Kljajevi. Osveili ste mi seanje. Dobijena su njena pisma, pretpostavljam da ih imate, vadio se Nali. Kad je sudija Kljajevi rekao da sud nema pisma Ljiljane Buhe, Nali se obavezao da ih nae u stranakoj arhivi i dostavi sudu. Napad na prostorije DSS dogodio se u vreme kad su postojale ozbiljne nesuglasice izmeu DSS i DS, i unutar celog DOS, oko daljeg toka reformi i politike drave. DSS je uvek sve radio u granicama dobrih odnosa sa ostalim politikim faktorima. U stranci smo bacanje bombi shvatili kao akt nasilja prema nama, ali nismo ili u revanizam, dodao je Nali Na pitanje advokata Slobodana Milivojevia, branioca prvooptuenog Legije, Nali je bio izriit da bacanje bombi na sedite DSS nije dovelo do jo veeg razdora u DOS.

IVOT TEE
Vlada Srbije raspisala je krajem 2005. tender po kome je ministarstva privrede, za ekonomske odnose sa inostranstvom, i kulture trebalo da uvaju privatna obezbeenja. Poetkom decembra doli su iz "Strakon sekjuriti", iji je suvlasnik Gradimir Nali, da preuzmu obezbeenje nekih vladinih zgrada, ali posle intervencije ministara "privatni biznis" je propao. Neuspelo angaovanje Nalievog obezbeenja u ministarstvima potvrdio je pripadnik policije: 5. decembra ujutru doao je jedan ovek i rekao: "Ja sam iz 'Strakon sekjuritija' sa Zvezdare. Poslali su me da u 11 sati preuzmem obezbeenje ovog ministarstva". Ja ga pitam gde si radio ranije, a on slegne ramenima i kae mi da mu je ovo prvi posao u ivotu. Ministri Milan Parivodi, Dragan Kojadinovi i Predrag Bubalo uli su za angaovanje privatnog obezbeenja nekoliko dana pre preuzimanja i dali su nalog da im odmah bude javljeno ako neko doe da nas zameni. Kako smo kasnije saznali, Predrag Bubalo, ministar privrede, pogreno je razumeo da hoe da zamene i njegovo lino obezbeenje, pa je otiao kod ministra policije Dragana Joia. Bubalo mu je rekao: "Lako je tebi kad ima dvadesetoro ljudi koji te stalno prate, a nama hoe da ukine i ovih nekoliko policajaca." Posle toga, Joi je odustao od promene i mi smo ostali ovde. Angaovanje privatnih obezbeenja u vladinim institucijama nije novost. Ve drugu godinu u zgradi Poreske uprave u Beogradu je ljudstvo firme "Gordon". Oni su na tim poslovima bili rasporeeni u vreme vlasti Slobodana Miloevia, ali ih je nova vlast zamenila policijom. Informacije o nastavku trenda iz Miloevievog reima potvrdio je Gradimir Nali: Taj tender je postojao, ali... nije proao. Plan je promenjen i ostalo je policijsko obezbeenje. Trebalo je da se promeni izmeu etiri i osam ljudi u svakom od ta tri ministarstva, ljudi koji rade na portirnici ili

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

171

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


neke sline poslove. Nije bilo predvieno da se zamene policajci koji obezbeuju ministre... Moja firma je konkurisala na jo dvadesetak tendera, ali da do sada nijedan od njih nije realizovan.

DA LI JE SVE SLUAJNO I BEZ POETKA I KRAJA


Pred Anketnom komisijom Skuptine Srbije bivi naelnik Generaltaba Vojske Jugoslavije Neboja Pavkovi je potvrdio da je u noi izmeu 4. i 5. jula 2001. godine u kabinetu predsednika SRJ Vojislava Kotunice odran sastanak na kojem je planiran upad u Biro za komunikacije Vlade Srbije zbog navodnog prislukivanja predsednika Jugoslavije. Pavkovi je izjavio da nareenje za upad u Vladu Srbije nije dobio pismeno od predsednika SRJ, ve da mu je to naloio savetnik predsednika SRJ, Gradimir Nali. Oko jedan posle ponoi u kabinet ga je pozvala sekretarica Mirela i, prema njegovim reima, tamo zatie: Kotunicu, efa kabineta Ljiljanu Nedeljkovi, generala Acu Tomia i savetnika za ljudska prava Gradimira Nalia... Nali me je, pod uticajem alkohola, doekao reima da sam ovek od akcije i da konano za mene ima zadatak. Rekao je da neko prislukuje predsednika Kotunicu, da je utvreno da postoji agencija koja je nabavila aparate za prislukivanje i da u tu agenciju treba upasti, rasturiti je i videti ta ona radi - rekao je Pavkovi, i dodao da je Nali rekao da se upad mora izvriti iste veeri jer e u suprotnom biti kasno i da je u pitanju opstanak savezne drave. Pavkovi je svedoio da je na tom sastanku Nali istakao da je potrebno upasti u tu agenciju, zapleniti aparate, a da Tomi predloio i hapenje Vladimira Popovia Bebe, koji je navodno stajao iza operacije prislukivanja. On je naglasio da se u tom trenutku nije znalo da se radi o Birou za komunikacije Vlade Republike Srbije, ve se govorilo o nekakvim kablovima, zgradi kod Beograanke, agenciji sa savremenom opremom za prislukivanje, Pavkovi je rekao da je pozvao generale Aleksandra Vasiljevia, Milena Simia i Milana akovia, a jedna jedinica je stavljena u pripravnost. Kasnije je na sastanku u Upravi vojne bezbednosti razjanjeno da je u pitanju Biro za komunikacije, zakljuili smo da bi upad bio neovlaen jer VJ nema nadlenost i da to nije na posao, rekao je Pavkovi i dodao da je istog dana izvestio Kotunicu da zadatak nije izvren i savetovao mu da taj problem ili iznese pred VSO, rei ga preko MUP-a Srbije ili izlaskom u javnost. On je naglasio da se od tada, pa do smene s mesta naelnika G, njegovi kontakti sa Kotunicom svode na telefonske razgovore ili sastanke kojima je obavezno prisustvovao i Rade Bulatovi, savetnik za bezbednost predsednika SRJ: Kod Kotunice je navedene noi, sem Ljiljane Nedeljkovi, neovlaeno prisustvovao i Gradimir Nali, koji je vodio glavnu re. On je naglasio da je postojala tendencija da se upadom napravi pometnja i destabilizuje Vlada Srbije i da se VJ uvue u sukob unutar DOS i na taj nain napravi neka vrsta udara u zemlji 61. Posle tih sastanka vie niko nikada nije insistirao na prii o prislukivanju, niti je bilo prie o istrazi, to bi bilo logino. Izgovor Tomia za obustavljanje akcije protiv Vlade Srbije bio je to to je Vasiljevi otiao i sve ispriao premijeru iniu i tako onemoguio akciju. Pored Pavkovia, iskaz je dao i general VJ u penziji Milan akovi, bivi naelnik Uprave vojne bezbednosti, koga je na tom mestu kasnije nasledio Aco Tomi. On je istakao da je posle sastanka u kabinetu predsednika SRJ jedan broj lanova specijalne jedinice Kobra bio stavljen u pripravnost: Odluili smo na sastanku u Upravi vojne bezbednosti da se akcija odloi dok se ne prikupi vie dokaza. Meutim, kada sam video da Tomi ne samo da ne zna gde se zgrada nalazi, ve i ta je u njoj, koliko je ljudi obezbeuje, dao sam znak glavom generalu Pavkoviu da od akcije nema nita. On je rekao da je Nali zahtevao da napie izjavu jer je odbio da sprovede u delo ideju o upadu u Vladu Srbije, to je Pavkovi odbio reima: Ko si ti da ja tebi piem izvetaj? O svemu u izvestiti samo predsednika Kotunicu. U postupku protiv novinara Milovana Brkia, istrani sudija Prvog optinskog suda sasluao je naelnika SUP Beograda Milana Obradovia, i efa odseka za suzbijanje narkotika Slobodana Peia. Zamenica dravnog tuioca optuila je Brkia da je u kolumni u listu Nacional oklevetao Milana Obradovia tvrdnjama da je uestvovao u likividaciji slikara Dragana Maleevia Tapija, da
Pavkovi je izrazio spremnost da se suoi s predsednikom Kotunicom, njegovim savetnicima, efom kabineta i Acom Tomiem, uz sve tehnike sprave kojima se utvruje istinitost iskaza.
61

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

172

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


je montirao proces ubicama generala Boka Buhe, i prikrivao ubistva graana u prostorijama SUP, u kojima su uestvovali radnici policije. U vieasovnom ispitivanju pred istranim sudijom, odgovarajui na pitanja sudije, okrivljenog Brkia i njegovog advokata Gradimira Nalia, general Obradovi je negirao svoje uee u navedenim dogaajima. I inspektor Slobodan Pei nije priznao da je uestvovao u ubistvu privedenog mladia Milana Jezdovia. Oba svedoka navela su da ih novinar Brki neopravdano proganja, da im na slubene telefone alje iritirajue poruke, da od policajaca prikuplja informacije i nudi novane naknade. Pridruili su se zahtevu za gonjenjem novinara i zatraili novano obeteenje. Nakon etvoroasovnog ispitivanja, advokat Nali predloio je sudu da izvede dokaze u korist Brkieve odbrane, a novinar Brki ostao je pri navodima iz svojih tekstova. Brkieve tvrdnje nisu se ispostavile kao tane, ali nije osuen. Kada je stupio na vlast, 2000. godine kao predsednik SRJ, Kotunica okupio je ekipu ljudi koji su ostali njegovi bliski saradnici. Vojislava Kotunicu prati oreol da se nerado pojavljuje u javnosti. Zato su u njegovo ime istupali njegovi savetnici. U prvom timu nali su se Slobodan Samardi, Aleksandar Tijani, Gradimir Nali, Petar Laevi, Rade Bulatovi, a ef kabineta bila je Ljiljana Nedeljkovi. Ovi ljudi i dalje imaju znaajnu poziciju i esto su mnogo uticajniji nego oni koji se formalno nalaze na savetnikim mestima. injenica da su nakon odlaska iz savetnike fotelje zavrili na direktorskim mestima uticajnih institucija dovoljno govori koliko je Kotunica imao poverenja u njih. Nekadanji savetnik za bezbednost Rade Bulatovi postavljen je na mesto direktora BIA, a Aleksandar Tijani je imenovan za direktora dravne televizije. Iz prve Kotuniine savetnike garniture zanimljivu biografiju ima i Gradimir Nali. Kotunica je nameravao da Nalia, koji mu je bio savetnik za ljudska prava, proizvede u ministra policije, ali mu ta ideja nije prola suprotstavio se DS. edomir Jovanovi je, dok je bio ef poslanike grupe DOS-a u Skuptini Srbije, optuio Nalia za nastojanje da izgradi paralelnu slubu Dravne bezbednosti, lojalnu Kotunici, to je ovaj negirao. Nali je bio advokat Radeta Bulatovia kada je ovaj uhapen u policijskoj akciji Sablja posle ubistva premijera Zorana inia, a kasnije je osnovao firmu za obezbeenje. Savetnik za medije Sran uri postaje direktor i glavni i odgovorni urednik TV Avala. Odlazak uria usledio je nakon to je RRA odobrila vlasniku Pinka, eljku Mitroviu, da kupi 4,95% Avale to je predsednik Upravnog odbora ove televizije objasnio kao pomo u podizanju kvaliteta programa i kreiranju uspene poslovne politike . Posle skuptinskih izbora 2007. godine, premijer ga je prebacio u svoj tim nakon to je uri izgubio mesto direktora vladine Kancelarije za saradnju a medijima. uri je Kotunicu upoznao 1990. godine kao lan DS. Po profesiji je novinar. Bio je urednik spoljnopolitike rubrike na Studiju B, a onda je glavni i odgovorni urednik informativnog programa na BK televiziji. Napustio je Karia 2001. godine i postao suvlasnik agencije Olaf i Mekatir koja i danas uspeno radi. Njegovo mesto nezvanino je zauzeo pravnik, Branislav Ristivojevi, koji je ponovo postao savetnik premijera (kao i u prvoj Kotuniinoj vladi). Pred prole parlamentarne izbore bio je drugi portparol DSS. Ristivojevi je i predsednik Upravnog odbora eleznica Srbije iako po Zakonu o spreavanju sukoba interesa ove dve funkcije ne bi smeo da obavlja istovremeno. U Kotuniinom kabinetu sede i bivi ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodi, bivi ministar za rad i zapoljavanje Slobodan Lalovi, filozof Mile Savi, karijerni diplomata Miroslav estovi i pravnik Aleksandar Simi. Kotunica se ne odrie lako ljudi u koje ima poverenja. Oni koji su odlazili, mahom su to inili svojom voljom, izuzev savetnika Vladimira Galia, koji je nekada bio direktor Agencije za privatizaciju, iji odlazak iz kabineta nije bio u ljubavi. Koliko premijer dri do lojalnosti i poverenja svedoi i podatak da je njegov lini sekretar ve godinama Mirela Vasi, koja ima reputaciju izuzetno diskretne osobe od koje niko nije uspeo da iscedi neku informaciju. Meu onima koji imaju najvie uticaja na Kotunicu, pre svega o kosovskom pitanju, izdvaja se Slobodan Samardi. Dugo uz Kotunicu i ovek koji ima uticaja na premijera je i Aleksandar Simi. Ovaj pravnik je u drugom mandatu savetnik za politika pitanja. Svojim izjavama uzburkavao je javnost, pa je Crnu Goru nakon razdruivanja dravne zajednice nazvao kvazidravom. Iako zvanino nisu ni na jednom poloaju, premijer uvaava savete nekadanjeg savetnika predsednika Srbije Borisa Tadia, Leona Kojena i knjievnika Matije Bekovia. Leon Kojen je i dok je bio na savetnik optuivan da je blizak stavovima DSS. Kada se sredinom februara 2008.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

173

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


pojavio na slavi Srpske radikalne stranke, potpredsednik SRS, rekao je da su radikali uvek dobro saraivali s njim. Osim savetnika, u javnosti su se pojavljivali i Kotuniini efovi kabineta. Dok je bio predsednik SRJ na tom mestu nalazila se Ljiljana Nedeljkovi. Njoj je pripisivan uticaj na Kotunicu. U jednom od retkih intervjua rekla je: Voju je najlake napasti tako to e biti napadnut neko ko mu je blizak. Kada je napustila Kotunicu mediji su objavili da je razlog to to je bila nezadovoljna tretmanom u stranci i rastom uticaja Zorana Drakulia za koga je tvrdila da je tetan za stranku. Kada je 2004. godine Kotunica postao premijer na njeno mesto je doao Aleksandar Nikitovi koji je bio njen zamenik dok je Kotunica bio predsednik SRJ. Nikitovi je roen u Baru, diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu gde je i magistrirao. U kabinet je doao na predlog Kotunice s kojim se upoznao tokom rada u Institutu za filozofiju i drutvenu teoriju. Navodno je bio vrlo uticajan kada je re o odnosima s Crnom Gorom, a kau da je imao znaajnu ulogu i pri dobrovoljnim predajama hakih optuenika. On je zaduen i za odnose s poslovnim krugovima. Njegovo kumstvo s Vojinom Lazareviem ostalo je u domenu nagaanja. Vojislav Kotunica ima i tim koji se mogao nai u svakoj muki, poev protiv Crne Gore, preko sandakih kombinacija, do politikih igara koje se nekad otkriju, nekad ne. NEBOJA VUJOVI je kum Radeta Bulatovia, aktuelnog efa BIA, nekadanjeg savetnika za nacionalnu bezbednost Vojislava Kotunice, u vreme dok je bio predsednik SRJ. Bulatovi je bio meu prvim uhapenima u akciji Sablja, pod sumnjom da je odravao veze sa zemunskim klanom, da bi svoju rehabilitaciju doiveo stupanjem Kotunice na mesto srpskog premijera. Njegov kum Neboja Vujovi je nominalno zastupnik vrakog Hemofarma u Vaingtonu, ali je spektar njegovih poslova i dui i udniji od funkcije koju ima. Tako je bio pregovara sa Karlom del Ponte oko izruenja Ratka Mladia, i to na preporuku kuma Bulatovia i Gradimira Nalia, nekadanjeg Kotuniinog savetnika za ljudska prava, koji je postao poznat po tome to je u svojstvu Kotuniinog kandidata za ministra policije u inievoj Vladi, otiao u Kulu, susreo se sa Legijom, izvrio smotru Jedinica za specijalne operacije i pritom rekao kako su u Srbiji na vlasti izdajnici, ali da to nee dugo trajati, jer e dravom brzo upravljati patriotske snage. Vujovi je bio JUL-ovac, kao i kum, u vreme Slobodana Miloevia, kada je, u svojstvu medijskog eksperta, za strane novinare objanjavao kako smo unitili NATO i kako im bombardovanje nije donelo pobjedu nad Srbima! Bio je grlatiji od Gorana Matia i Ivana Markovia Vujovia u srpskoj politici zovu Kotuniin ambasador u Americi, obzirom da se aktuelni ambasador Ivan Vujai malo to i pita na mestu koje pokriva. OBRAD KESI je ovek za koga je teko rei ta u stvari radi. On je za srpsku opoziciju, pre 5.oktobra 2000, organizovao uee u Molitvenom doruku, doveo u Vaington tadanje srpske opozicionare, Slavka uruviju, Branku Prpu, Srana Darmanovia i ostale, a onda je lino Miri Markovi ispriao ta su tamo oni govorili. U savetodavnim uslugama je nenadoknadiv, pa je tako savetovao i Radovana Karadia. BERT BRAUN je svakako najinteresantniji. Naravno da radi za velike pare koje mu obezbeuju srpski tajkuni. Braun je vrlo mutan i sa vrlo jakim vezama u srpskom politikom krugu. Beogradski sagovornici tvrde da je on indirektno sruio Vladu Zorana ivkovia62. Montgomeri ga je kaznio to se meao u unutranje stvari Srbije ali to nije mnogo uticalo na kasnija deavanja koja su Srbiji donijela novog premijera - Vojislava Kotunicu Nakon Infotopa RTV Pink, o emu je tadanja urednica Tamara Nikevi progovorila, u kojem je bilo rei o tome ko je Bert Braun i zato ima toliko uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, Neboja Medojevi ga je pozvao u Vaington, i informisao o tome da je ovde vest dana, Braun je odmah zvao eljka Mitrovia, vlasnika PINK, a ovaj Tamaru Nikevi. Rezultat je bio micanje Infotop i glavne urednice sa TV.

ANTI-HATVO - ZAVERA ILI POLITIKA


Na koktelu koji je priredio Nenad anak bio je pozvan i Braun, koji je tada radio u ambasadi SAD-a u Beogradu, kada je njom upravljao Vilijam Montgomeri. U neformalnom razgovoru sa jednim od zvanica dobio je informaciju da Neda Arneri, poslanica DS-a nije glasala u parlamentu, a da je njen glas upisan kao validan, iako ona nije bila tu. Sutradan je otperjao do Mlaana Dinkia, koji je potom otvorio aferu koja je sruila Vladu Zorana ivkovia.
62

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

174

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

Problem zakona o saradnji sa Hakim tribunalom, bio je, pre svega, unutranjopolitiki, ali i problem koji, znaajno, odreuje nau sudbinu u svetu. Budui da je DSS zastupao legalizam iznenaujue je bilo insistiranje da taj zakon donese republika skuptina, iako je, shodno Ustavu SRJ, ta materija bila u iskljuivoj nadlenosti saveznog parlamenta, i nije mogla biti delegirana republikom, poto je prenos nadlenosti postoji samo u obrnutom smeru, od izvorne (republike) ka delegiranoj (savezni). Dejan Mihajlov, ef poslanike grupe DSS u skuptini Srbije pokuao je da objasni ovu pravnu nemogunost rekavi: DSS je podrao Predlog zakona o saradnji s Hakim tribunalom tadanjeg saveznog ministra pravde profesora Grubaa. Koliko se seam, taj predlog zakona koji je trebalo da bude donet samo na saveznom nivou, sadravao je i odredbu o izruenju, ali o kojem bi odluivala republika vlada. Tada je taj zakon podrao ceo DOS. Taj zakon nikada nije uao u proceduru zato to ga koalicioni partneri iz Crne Gore nisu prihvatili i na tom je pala savezna vlada. DSS je insistirao na ova dva zakona zato to je to politika realnost. Mihajlov je izneo politiku primedbu da je insistiranje na donoenju zakona na saveznom nivou pokuaj da se pokvare odnosi u koalicionoj vladi i da se produbi kriza savezne vlade, i kombinujui pravne i partijske interese, zakljuio je: "Komisija koju je Predsednitvo DOS formiralo, zakljuila je da saradnja sa Hagom mora da bude utvrena zakonom. Kada se sve ove injenice uzmu u obzir, ne preostaje nam nita drugo nego da uinimo ono to je jedino realno a to je da se donese okvirni zakon na saveznom nivou i zakon na republikom nivou. Sve ostalo vodi ka hajduiji kakvu sada imamo. Mo je u rukama Vlade Srbije koja sprovodi hajduiju, hapsi graane po pijacama... To je za DSS apsolutno neprihvatljivo." Lider crnogorske SNP Predrag Bulatovi saoptio je da e SNP podrati zakon o saradnji sa Hakim tribunalom koji je predloila DSS, priznajui kao motiv "kako se problem ne bi prebacivao na nas". Bila su tri predloga zakona o saradnji sa Hakim tribunalom. Predlog DSS-a podrazumevao je postojanje dva zakona - saveznog i republikog. Savezni daje samo okvir a republiki ureuje izruenje i ostalu konkretnu saradnju sa Hakim tribunalom. Zakon Vlade Republike Srbije zasniva se na principima da Haki sud nije sud strane drave i da predaja Hakom sudu nije ekstradicija. Haki tribunal je meunarodni sud a s obzirom da je Jugoslavija lan UN, onda je automatski i na sud. Trei predlog je profesora Grubaa u kome je sadrano izruenje, s tim to predvia odreene ingerencije naih pravosudnih organa u toj proceduri. Da bi se sainio nacrt zakona, DOS je formirao struni tim: Momilo Gruba (on nije mogao da se prihvati te obaveze jer je sudija Ustavnog suda), Gradimir Nali, savetnik predsednika Kotunice, Vesna Raki-Vodineli, direktorka Instituta za uporedno pravo, Sead Spahovi, republiki javni pravobranilac i Igor Jovii, zamenik generalnog sekretara savezne vlade. Na prvom sastanku Gradimir Nali se deklarisao da on nastupa u ime DSS, da treba imati u vidu za ta e da glasa SNP. Stav ostalih iz grupe bio suprotan jer bi struni tim trebalo da napravi ekspertski zakon bez obzira na politiko opredeljenje lanova. Zauzet je stav da to mora da bude savezni zakon i da mora imati minimalnu sadrinu koja podrazumeva predaju, odnosno izruenje. Nali je onda zatraio da se sastanak odloi. Dan kasnije, poto je obavio konsultacije, Nali je na sastanku ponovio stav o SNP i traio je da se u tim umesto Grubaa uvrsti ekspert iz SNP. Kada to nije prihvaeno, rekao je da se izuzima iz rada ali da hoe bude prisutan tokom daljeg rada to je prihvaeno. Na taj sastanak, Nali je doao sa Aleksandrom Lojpurom koji nije lan tima. Stav da nai sudovi ne treba da uestvuju, je preglasan rad grupe je nastavljen, da bi na kraju ekspertska grupa izvrila prilagoavanje Grubaeve verzije, to je bio kompromis koji nije zadovoljio nikoga. Nepristajanje SNP na zakon o saradnji sa Hakim sudom koji podrazumeva izruivanje tumai se kao podrivanje Jugoslavije u trenutku kada se vode pregovori o redefinisanju odnosa u federaciji. edomir Jovanovi, ef poslanike grupe DOS-a u republikom parlamentu, rekao je: To je praktino ruenje Srbije i meni se ini da je to istovremeno politiki manevar kojem je bio sklon Miloevi, kojim se u sutini tei obmani, jer dok se, s jedne strane, u potpunosti podrava politika

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

175

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Evropske unije u procesu definisanja odnosa unutar federacije, s druge strane SNP se konfrontira sa meunarodnom zajednicom u procesu koji e za finalnu cenu dobiti iznos koji nee plaati ni predstavnici SNP ni graani Crne Gore ve pre svega Srbija." Partija koja nema vlast ni u Crnoj Gori ni u Srbiji blokirala je zemlju. To je paradoks politikog trenutka u kojem se pristalo na kompromis ne zbog samog SNP ve zbog toga to se smatralo nije potreban konflikt sa Kotunicom jer je on jesen 2000. godine, garantovao da e on u potpunosti moi da kontrolie tu stranku u svim onim kriznim situacijama u kojima bi sudbina graana Srbije i demokratskih tokova u naem drutvu mogla da zavisi od jedne retrogradne politike snage. Taj paradoks trebalo je da ima svoj kraj jer Kotuniin projekat je imao cenu koju nije trebalo skrivati od graana Srbije. Dejan Mihajlov je izneo suprotan stav: Ne mislim da oni na taj nain dovode Jugoslaviju u novu opasnost jer je taj njihov stav poznat. Ako imamo u vidu kako je formirana Vlada Jugoslavije posle 5. oktobra, i koji su napori injeni da se odri, moramo da uvaavamo tu realnost ako hoemo da budemo i praktini i reformisti i legalisti. Zakon o saradnji sa Hakim tribunalom Vlade Srbije ogolio dve stvari: ko je za saradnju, a ko je protiv saradnje sa svetom. Vlada Republike Srbije nauila je lekciju da u interesu naih graana moramo biti kooperativni sa meunarodnom zajednicom. Nekolicina ljudi koji pripadaju prolosti, bili su konica budunosti cele nacije. Dejan Mihajlov zastupao je uporno stav da je to je jo jedno guranje prsta u oko koalicionom partneru iz Crne Gore to e delu DOS-a posluiti kao alibi da optuuje koalicione partnere iz Crne Gore da destabilizuje saveznu vladu, i da taj zakon nee proi u Skuptini Jugoslavije. Onda mi moramo stvarno da se zapitamo da li je njima zaista stalo do zajednike drave tj. da se zapitamo ta je njima interes. Da li je njima interes jedna pravno ureena drava koja e imati pravnu i zakonom ureenu saradnju sa Tribunalom gde e postojati pravila i procedura ili e oni tu saradnju vriti tako to e se direktno primenjivati Statut Hakog tribunala po odluci Vlade Republike Srbije i gde e se tajne ili javne optunice koristiti kao sredstvo pritisaka na neke ljude kako bi im oni inili odreene usluge. DSS e podrati svaki predlog zakona koji ide u pravcu saradnje sa Hakim tribunalom, to je nesporno. Ali je, jednostavno, nain na koji to vidi Vlada Republike Srbije sporan utoliko to taj zakon ne moe da bude donet i on e samo izazvati nove sukobe. Saradnja sa Hakim tribunalom i odvijala se po Uredbi Vlade Srbije. Politiki rizik takve odluke edomir Jovanovi je objasnio: U trenutku u kojem moramo da titimo interese drave, mi primenjujemo Uredbu svesni svih njenih nedostataka ali istovremeno svesni cene koju bi drutvo platilo ukoliko bismo se mi distancirali od odgovornosti i politikog rizika koji taj posao prati. Nia je cena raditi po Uredbi nego nikako ne raditi. Nama je potreban zakon ali ne zakon koji bi degradirao status Hakog tribunala i doveo nas u poziciju da se za tako neto pravdamo pred svetom. Uredba jeste izraz naeg poslednjeg nastojanja da se zatite opti u odnosu na pojedinane interese. Ne sme se zaboraviti da je ovde re o nekolicini Miloevievih najbliih saradnika, koji ni po emu nisu zasluili da se narod rtvuje za njih. O pravnoj i politikoj konfuziji oko donoenja zakona o saradnji sa Hakim tribunalom, svedoi i sledea rasparava na ekspertskoj grupi DOS-a: Vesna Raki-Vodineli: Ponavljam to sam proli put rekla. Ako emo praviti ekspertski zakon, onda emo praviti zakon koji moe da izdri test ulaska Jugoslavije u Savet Evrope. Sead Spahovi: Kaite kako da glasi. Vesna Raki-Vodineli: Mislim da o tome treba da odluuje Okruni sud Srbije, odnosno Vii sud u Crnoj Gori i da se da pravo na albu u roku od tri dana Vrhovnom sudu i odluivanje od strane Vrhovnog suda. Sead Spahovi: Dobro. Na osnovu ega tako mislite? Vesna Raki-Vodineli: Na osnovu toga to po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima o lienju slobode mora da odlui organ koji ima svojstvo suda. Sead Spahovi: Ovde je sud odluio o lienju slobode. Tribunal je sud. Vesna Raki-Vodineli: Ne. Tribunal je odluio, ali nije odluio o lienju slobode. On podnosi zahtev dravi da se privede odreeno lice. Da bi se neko priveo, mora ta naredba o privoenju da

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

176

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


bude implementirana, to znai da dravni organ mora da kae, Pera Peri na osnovu ovog reenja ide, i da privede ovo lice, da ga isporui. Sead Spahovi: Slaem se. Zato to mora da bude sud? Vesna Raki-Vodineli: Zato to to stoji u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Sead Spahovi: Sud je Tribunal. Vesna Raki-Vodineli: ak u naem krljavom ustavu stoji da o lienju slobode odluuje sud. Sead Spahovi: Ovde Vam govorim sve vreme da je sud odluio. To je Haki sud. Vesna Raki-Vodineli: Nije odluio o lienju slobode. Haki sud se obraa organu zemlje u kojoj pretpostavlja da se nalazi okrivljeni i trai od organa te zemlje da predaju to lice. Sead Spahovi: Da ga uhapse i da ga predaju. Aleksandar Lojpur: Na ustav podrazumeva domai sud, ne podrazumeva bilo koji. Sead Spahovi: To je sad drugo pitanje. Vesna Raki-Vodineli: ak ni to nije bitno. I to da ostavimo. Ali, trai da ga uhapse i da ga predaju. Tim pre, da bi se on uhapsio, mora neko o tome da odluuje. Sead Spahovi: O tome odluuje Tribunal. Za pomaganje Ratku Mladiu u skrivanju optueni su Jovo ogo, Stanko i Predrag Risti, Saa Badnjar, Ratko Vueti, Marko Lugonja63, Blagoje Govedarica, Borislav Ivanovi i Tatjana, Bojan i Ljiljana Vaskovi. Suenje pomagaima hakog optuenika Ratka Mladia u Drugom optinskom sudu odjednom je zatvoreno za javnost. ogo je optuio premijera Srbije Vojislava Kotunicu, direktora BIA Radeta Bulatovia, ministre policije i odbrane Dragana Joia i Zorana Stankovia, za direktan uticaj izvrne vlasti na Tuilatvo u tom predmetu. Sudsko vee kojim predsedava Dejan Dobrosavljevi odredilo je nakon toga pauzu, a u nastavku suenja odluilo je da postupak zatvori za javnost, na predlog zamenika javnog tuioca Branka Stamenkovia, zato to traje istraga protiv osumnjienog Blagoja Govedarice, pa bi javnim suenjem bila ugroena istraga. Novinarima nije omogueno da prisustvuju nastavku glavnog pretresa, a advokati optuenih koji su napustili sudnicu nakon saoptavanja odluke sudskog vea. Optueni Jovo ogo rekao je u obraanju sudskom veu da "iv nee prisustvovati tajnom suenju". Advokati su kazali da su optueni Jovo ogo, Saa Badnjar, Ljiljana Vaskovi i Stanko Risti rekli da "nee da uestvuju u farsi", kako su nazvali suenje zatvoreno za javnost. Novinar lista Politika i autor knjige o Ratku Mladiu Ljubodrag Stojadinovi objasnio je zato nema razloga da suenje bude zatvoreno za javnost: To suenje nee imati puno znaaja na sudbinu Ratka Mladia i pregovaraku sudbinu Srbije. Dok se ne uhvati 'hajduk', jataci nemaju u ovom trenutku mnogo znaaja, osim stvaranja ambijenta da Srbija ozbiljno radi na tom poslu. Nita to se dogodilo u prolosti nema znaaja kada je u pitanju potraga za Mladiem, vano je ono to se sada dogaa, a to Vlada Srbije ne zna. Proces moe da bude neka opomena ljudima koji imaju ideju da i dalje skrivaju Ratka Mladia, i da tako Akcioni plan, koji je potpuno nejasan, bude upotpunjen jednim konkretnim elementom.

U IJEM INTERESU?
U postupku za ubistvo Zorana inia pred Specijalnim sudom, edomir Jovanovi izjavio je kao svedok da je Radomir Markovi preko jednog oveka poruio da e dati ostavku, ako mu se garantuje bezbednost za porodicu i njega i da je to prihvaeno, ali da je posle razgovora sa Kotunicom dogovoreno da ostane koliko god moe na funkciji. Dodao je da se Kotunica usprotivio i smeni Pavkovia i da zna da je Gradimir Nali, obraajui se pripadnicima JSO na slavi jedinice, rekao da treba da podre Kotunicu a ne izdajnike64.
Pripadnici BIA, u saradnji sa Tuilatvom za ratne zloine, uhapsili su Marka Lugonju, biveg oficira Vojske Republike Srpske, kada je pokuao da sa beogradskog aerodroma pobegne u Moskvu. On je bio puten da se brani sa slobode, ali je sud nakon pokuaja bekstva odluio da on ponovo bude pritvoren. 64 Saradnici Vojislava Kotunice, Gradimir Nali i Ljiljana Nedeljkovi interesovali su se u CZ-u posebno za: Nedeljkovieva za biveg naelnika RDB Radomira Markovia, a Nali za Slobodana Miloevia. Direktor zatvora Dragia Blanua alio se da je od njega Nali zahtevao da se pridrui optubama o kidnapovanju biveg predsednika SRJ.
63

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

177

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

edomir Jovanovi je rekao da se Rusija "udno" ponaala u svim dogaajima od promena. Naveo je da su predlagali da Miloevi bude premijer, ali da je Kotunica rekao da to ne moe da prihvati zbog ekstremista iz DOS (dodao je da se u Rusiji sakrila Mirjana Markovi). 2001. nije postojala drava, ve je drava bio JSO, i Vlada je bila u otvorenom neprijateljstvu sa vojnom bezbednou. Ispred stana Mihajlovia uhapena su dva pripadnika zemunskog klana, koji su pokazali legitimacije vojne bezbednosti i zatim se izvesni pukovnik ivaljevi zalagao za njih. Mi nismo hteli da pravimo nagle promene u DB, jer bismo izgubili kontrolu, ve smo to radili kompromisima - rekao je Jovanovi i dodao da je Ulemek predloio u februaru da Andreja Savi i Milorad Bracanovi budu novi elnici DB i da je to odbijeno, ali da je Bracanovi imenovan za naelnika uprave za prislukivanje. Prema njegovim reima Kotunica je predlagao da Branko Crni, zamenik Markovia bude ef DB, a da dotadanji ef bude direktor Instituta bezbednosti. Dodao je da se premijer ini nije interesovao za pitanja bezbednosti i da nisu razmatrali ko e biti ministar policije, a da je Kotunica predlagao da to bude Nali, to je odbijeno. Vladimir Beba Popovi izneo je na TV B92, svoja saznanja o pozadini ubistva Zorana inia: U septembru 2002, sedam ili osam meseci pre ubistva inia, na ruak me je pozvao ambasador jedne velike zapadnoevropske drave. Posle zavrenog ruka zamolio me je da izaemo na ulicu. Dok smo stajali na ulici, zbog buke automobila i autobusa da nas ne bi prislukivali, jer je on pretpostavljao da je i restoran u kojem smo bili ozvuen i da su ozvueni mobilni telefoni, pitao me je ta ja znam o tome da se priprema atentat na inia. Ja sam rekao da ne znam nita: "Koji atentat, na ta mislite?"... On je rekao da se to priprema i da je u to umeana vojska, ali ne tako da je u to umeana zvanino, da to rade neki nezadovoljnici tzv. Miloevieve patriote, frakcije, struje... Rekao je da Rusi i ruska obavetajna sluba, a kada to kaem ne mislim na zvaninu, nego na neke delove ruske obavetajne slube, oko toga vrlo aktivno uestvuju i rade. To je bilo sedam-osam meseci pre ubistva inia... Popovi je prozvao i biveg naelnika Uprave bezbednosti VJ Aca Tomia i direktora BIA Radeta Bulatovia, da je "istraga u vreme 'Sablje' dovela do njih kao direktno umeanih u pripremu atentata", a da je Kotunica "organizovanom politikom akcijom u medijima i diplomatskim krugovima spreio da oni budu optueni".

KAKVA DRAVA TAKVI I DRAVNICI


Ovo su neki transkripti telefonskih razgovora predsednika Srbije iz Karaoreva, koje je sainila hrvatska obavetajna sluba: 27. 12. 1995. Mira Markovi urgirala je kod Bogoljuba Karia da pokua da otvori raun u Nacionalnoj banci Grke, na koji e sa rauna Mire Markovi u kiparskoj banci prebaciti 100.000 apoena nepoznate valute. Naime, sin Marko nalazi se u hotelu "Hilton" u Atini, gde nema novca da plati neke raune. Marko ima kreditnu karticu neke kiparske banke, ali Grci ne priznaju tu karticu. 30. 12. 1996. Razgovor Mire Markovi i sina Marka. Marko: Evo me u Poarevcu. Tu sam kod Zokija, jedem prase ovde. Mira: Da i mama veera na miru. Jedem se, strano, sekiram se za tebe, shvati. Marko: to si poludela, bre? Mira: Pa kako ta sam poludela, jesi se prole godine smandrljao tu! Marko: Mama, neu 10 puta isto, bre! Mira: Ne mogu. Ja se od onda plaim i plaim i plaim! Ti si mi dete, moje slatko! Marko: Ej, gde je tata? Mira: Tata eta. Marko: Sluaj, vidi o emu se radi. Pre tri dana su ovde poeli sa restrikcijama struje. Ja sam to tati javio, on je nekoga zvao i reeno mu je da nisu restrikcije, nego neke sanacije. 31. 12. 1996. Razgovor Slobodana Miloevia sa sinom Markom Miloeviem. Miloevi: Zdravo, lepi! Marko: ta radite? Miloevi: Evo, neto ovde razgovaramo. Mama je gore, a mi priamo ovde.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

178

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Marko: Ja da te obavestim da sam uneo sebi krevet u novu kuu. Krevet i muziku sam uneo. Povodom Nove godine i povodom toga to mi je preneo Boban. A drugo, u njoj ima topla voda, grejanje, sve. I uopte vie neu da se zajebavam. Miloevi: E, svaka ast, lepi! Marko: Milica je unela jelku, okitila i tako. Miloevi: E, divno! Divno, lepi moj. 'Ajde, neka je sa sreom. Marko: Ovde opet pola grada nema struju. Miloevi: Ma, nije mogue! Pa ne mogu da verujem! Marko: Ovi odavde, kad ih pozovemo, kau: "Mi smo distributeri, nama se to iz Beograda odluuje." Miloevi: Sad u da vidim. Veruj mi, to nisam znao. Evo, sad e u Dnevniku da bude da nema ogranienja. 3. 1. 1997: Razgovor Slobodana Miloevia i Mire Markovi sa Markom o useljenju u novi stan. Marko: ta radite, tajkice? Miloevi: Evo lekarimo u krevetu, gledamo zabavnu emisiju na televiziji. Marko: Da li zna da mi je voda u bazenu 38 stepeni? Miloevi: Ti si budala, bre! To je nezdravo! Marko: Pa da, bez veze. Treba da bude 18, to je prava stvar. Miloevi: Pa ne, ali ne sme preko 30, bre, ta se zeza?! Marko: to da ne sme, kupam se na 40. Miloevi: Pa nemoj, bre, na 38 stepeni, to je iznad normalne temperature oveka, bre! Kako moe u vruoj vodi, to moe ovek ok da dobije. Ne moe da se vri razmena toplote. Marko: Dobro ta me plai sada. Kako doem u akuzi, pa se kupam 42,3... Miloevi: Pa znam, ali ne pliva u akuziju. Nemoj, Marko! Nemoj nikako iznad 31,2, na 30 je ve vruina, bre. Drugo je tuiranje, izae... I to je nezdravo, a ovo da je potpuno ovek potopljen u vrelu vodu, to je nedopustivo. Marko: Dobro, evo ekau da padne na 32. Miloevi: Na 32 najvie. Regulii to i nemoj da se zeza. Je l ti sve OK? Marko: Jeste... pada neko udo, ledena kia pada napolju, ovoliko leda nisam vido u ivotu. Miloevi: Pa znam, ne moe da se proe, ja nisam mogao jedan korak da napravim, moe samo ovek da padne. Marko: Pazi, kad je celo dvorite ne pod snegom nego pod ledom i to onaj debeo sjajni led, ima jedno pet santimetara. Miloevi: ta klopa? Marko: ta klopam? Pa klopam svata sad. Svi ivi donose klopu. Sad ima klope na sve strane. Ima raznorazne sarme, prasii, jagnjii i ostalo. Miloevi: Da. ta sad imate kod kue za jelo? Marko: U, kako u ja da se ugojim u ovoj kui. Miloevi: Evo ti da uje mamu. Mira: Mili! Marko: Zna, mama, tuiramo se i kupamo u kadi na 40-44. Tu smo negde. Pusti te brojeve, pa seti se prole godine u Karaorevu. Bila je temperatura 28. To da ti neko kae rekao bi da je temperatura kao u dezvi, a nije ko u dezvi nego smo se smrzavali. Sea se da niko nije mogao da ue u vodu, dok se ne istuira hladnom, da smo sve na foru ulazili. Mira: ta emo, kuco, da pitamo. Kai mamici ta radi? Marko: Mama 72 sata nisam izaao iz kue. Mira: Jao, divno mili, divno! Je l da je arobno tu? Marko: Uradio sam jednu jako pametnu stvar. Poto ja ne nosim papue, Ljubia me pitao dva dana pred Novu godinu ta hou da mi kupi za Novu godinu, i ja sam mu rekao samo da mi kupi neke mnogo lepe patike, koje e mi i onako trebati za po kui i kad izlazim napolje i sad imam ovde patike nove, nisam etiketu skinuo sa njih i onda kad uem u kuu odmah se izujem, pa uem u patike, i po kui sam u istim patikama. Mira: Ali, nosi papue, molim te! Pa uvee kad legne onda mora da ima papue pored sebe, kad ide da piki. Marko: A pa onda ne moram, jer imam podno grejanje pa mogu bos. Mira: Nemoj, to je nepristojno. To je seljaki. To je ko Marinko Rokvi.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

179

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


3. 1. 1997: Razgovor Slobodana Miloevia i Mire Markovi sa sinom Markom. Marko: Pa, imam ideju, tata. Miloevi: Kai. Marko: Ali poto si ti konzervativan tip, neu tebe da pitam, hou da pitam mamu. Za zadubinu ti bi rekao nemoj, a kamoli da je neto inteligentnije. ta misli o tome da napravim porodilite? Miloevi: Kakvo, bre, porodilite? Marko: Porodilite, zna kako izgleda porodilite? Miloevi: Znam. Marko: Poto ovde samo to ne pocrkaju ovi, samo ne od srca nego od kuge. Zamisli, zaposlim renomirane poarevake ginekologe, sa kompletnim komoditetom. Miloevi: Nemoj da se zajebava, bolje ti je dri Madonu, pravi... Marko: Ma, nisam ja mislio tata u Madoni da napravim porodilite. Miloevi: Nego gde si mislio da napravi? Marko: Napravio bih ga obaka, bre, nezavisno od diskoteke, jednostavno da razmiljam o delatnostima koje su unosne, a istovremeno drutveno korisne. A ja mislim da bi Poarevljani bili jako sreni da oni dobiju neto tako. Tata, je l zna koliko kota kod privatnika po upama kakve ne bi video ni kod Dikensa, ovde po Poarevcu. Kiretaa kota 150 maraka. Miloevi: Marko, ali u porodilitima nema kiretae, nego se raaju deca. Marko: Ima i kiretarnica pored, ali to hou da ti kaem; zamisli kad za kiretau, ej, koja traje 3,5 minuta, u svinjcima, privatnim ordinacijama koje se samo odazivaju na ime ordinacije, nita vie, uzimaju ljudima 150 maraka i konstantno delju. Miloevi: Dobro, to je zato to idu na kiretau..., da idu u bolnicu, ne bi ih kotalo nita. Hoe da ti dam ipak mamu? Marko: Sluaj, mu ti je jedan mukarac, onako tipian konzervativan, pasivan. Da pitam tebe je l si ti uvek pominjala te teme; ta misli, mama, o porodilitu? Jedno divno porodilite, ograeno travnjakom. Mira: Super! Marko: Ti si moja mama, ti si moja mama, rekla je super, pa naravno, zar to nije divno? 15. 1. 1997. Razgovor Slobodana Miloevia i Mire Markovi sa sinom Markom, koji je na jednom od svojih mnogobrojnih putovanja po Evropi. Miloevi: Pa, naravno, uj, lepi, bie Dojilo kod nas veeras. Ali, on se vraa u ponedeljak ujutro tamo. Hteo sam tebi da predloim, da ti odsedne kod njega. Marko: Je l ti mene zajebava? Miloevi: Ne zajebavam te, to te zajebavam? Marko: Pa dobro, bre, bar me ti razume na tu temu. Miloevi: Razumem te ja, sine, nego voleo bih da... dobro ajde, kako ti kae. Mislim, tamo je izvanredno, a da ne bude ba, to se kae, u centru panje. Ej, nemoj da planira, molim te, nemoj ni da kroi ni u Austriju, ni u Francusku. Nego se istim putem vrati. Marko: ta, je l ima opet frka neka? Miloevi: Marko! Proli put su tako strano zloupotrebljavali da je to bilo strano. Ko sekirama da me biju po glavi. Medijski su zloupotrebljavali, u svakom pogledu su zloupotrebljavali. Marko: Ko? abari ili Austrijanci? Miloevi: Ne abari, nego Francuzi, bre. Marko: A Francuzi? Miloevi: Pre svega oni, to je katastrofa! abari najmanje. Austrijanci su pisali svata. Marko: Da, da, da. Dobro, bre, nita, nema frke, razumeo sam sve. Miloevi: Pa sam mislio, ti ako se tu nae koliko se nae nije bitno, al se vrati istim putem... Pa, i veeras emo se uti. Evo da ti dam mamu da je uje. Poto si jo u sobi, sad nisi u kolima, ne vozi. Ona se stresira kad razgovara s tobom kad si u kolima, jer se boji da negde ne skrene, a evo sad si u krevetu. Evo dau ti je sad. Ajd, ao lepi! Marko: Halo! Mira: ta radi? Marko: Evo nita. Blejim, uivam, sad sam se probudio i ekam. Sino bila buka, kafane, diskoteke, crkla baterija i jebi ga. Evo sad sam se sredio, sad u da pokuam. Sluaj, mama, ti zna da si ti jedino ensko stvorenje na planeti koje je rezistentno na mene, odnosno na moj arm. To ti nije ba neka pozitivna strana, da ti kaem. Sluaj, zvau Milicu kad-tad. Tvoja re je

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

180

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


za mene zapoved, ta ti je... poslau joj faks, pa onda telegram, razglednicu, i to, pa u da je nazovem. Sluaj, ne daj boe da doemo na jednu komemorativnu sednicu ti i ja, zna. To je ozbiljna tema, i mora da zvui tragino. Mama, ne zajebavaj me vie. U redu, skratio sam ti, zvau Milicu i biu sve kul. I nemoj da se nervira i uivaj tu. I eto tako. 15. 3. 1997. Razgovor Slobodana Miloevia sa sinom Markom o kerki Mariji. Marko: Pa ta si rekao Mariji, majke ti? Pa, jesam te zamolio da, da joj javi, a da ne pravi sranje?! Pa mene ba boli k.... da li sam umean ili nisam. Ne, bolje nek budem ja umean, da se ne pomirimo jo narednih godinu dana, nego ti kaem stvar... imae posledice za taj njen popizditis? Miloevi: Ona, Marko, rekao sam lepo da si joj poruio da e ti da joj rei problem dipa. Marko: Dobro, i ta ti je ona rekla? Miloevi: Da ne ulazi u sumnjive rabote, jer je re o prljavoj stvari, jer je re o stvari i tako sve ono to si ti rekao. Ona je rekla: Jao, kako u ja, veeras ovek treba da putuje za Nemaku, treba da mu dam danas pare. Marko: Ni sluajno! Miloevi: Ja sam rekao: Nemoj da da ni dinar! a ona je rekla: Pa, kako svi mogu? Ja kaem: Pa mogu svi preko Belog Manastira, a ti nisi ni krimos, nego si Marija Miloevi. Prema tome ba sve legalno, isto, normalno! Ej, Marko, je l se sea ti nae babe Jele? Marko: Seam se, ona je imala make. Miloevi: E, sad Marija, poinje da je hvata sindrom usedelice, samo to nemoj da joj kae. Poela je da skuplja kuie. 26. 4. 1997: Razgovor Marka Miloevia s Nenadom Batoaninom Neom (ubijen je 26. 11. 2002. godine u Beogradu), ovekom iz linog obezbeenja Slobodana Miloevia i pripadnika MUP Srbije, i Markovim instruktorom za vatreno oruje. Marko mu prepriava svoje doivljaje s vebi na streljakom poligonu, na kome je oigledno bio s nekim ljudima iz srpske policije i Slube dravne bezbednosti (Aca i Gavra) i, pred kraj razgovora, o nekim ubistvima iz kriminalnog miljea, u ta su obojica dobro upueni. Marko Miloevi se ali Nei: "Ja stvarno ne zamiljam svoju svetlu budunost sa pet tipova oko mene i da se vozim u ovom tenku do kraja ivota." Marko: Dva tipa koje sam provalio, da im idem na ku..., to sam stalno naoruan do zuba, jer u glavi im je verovatno ona varijanta, kad me vide svako jutro naoruanog sa 15 pitolja i tri "heklera", ono u varijanti "ta e mu sve to, kad bi bilo neto ne bi ni znao iz ega prvo da puca". Zna kako idu ta pljuvanja, interna, zna? I ta dva tipa koje sam video da ih iritiram zbog obilja i estog menjanja oruja, to su Aca i Gavra. I zbog njih dvojice mi je strano stalo da bude sve kako treba, s tim to Aca, naravno, nije prokomentarisao nita, jer to mu sujeta ne dozvoljava, a Gavro je rekao: "Ajde, malo ti da nas prati." Razume? Ja nemam te napade prepotencije, razume, ja kaem: "Drugovi, ja pucam od pre nego to ste vi primljeni u tu slubu." Mnogo sam dobro pucao i onako pun sebe izlazim iz streljane, mirno mi srce, istim pitolj i dolaze neki indijanci. Ne znam ko to sve ima dozvoljen ulaz u onu streljanu tamo, to treba zabraniti! Neo: Da, da. Marko: Dolazi neka konjina koji, pazi niti me pita, bre, je l' umem, je l' ne umem, ko sam, ta sam. Ne, nego veliki instruktor je stigao i onako merodavno, kao da, j.... li ga, ko kae da, da taj "glok" mali, dobar je, ali samo sa dve ruke, sa jednom nije ba neto. Neo: Pa, ne znam o emu je re? MARKO: Sluaj, bre, seljaino, opali. I da, zna ta mi je veeras bio vrhunac. Kad sam ukapirao da me kenja, jer ja sam se plaio, poto sam esto menjao oruje, pucao sam iz uzija, iz pumpe, iz "heklera", i eko sam da me ne zajebe negde, da ne ponem negde da promaujem, jer vidim da me jedva ekaju. I kad sam provalio da me sere, onda je krenulo klasino uterivanje kompleksa i onda sam traio da mi daju da na signal pucam jedan metak "etrdesetpeticom", ali da ga repetiram jednom rukom. Neo: Da, da. Marko: I to je, zna, to je onda bilo "ajmo kui". Zaista, mislim, bez ikakve prepotencije, da sam malo merodavniji od Sente za to. Ja sam rekao, ako u ve da se uvam, daj da se uvam. Vozilo ispred, vozilo iza, po dva oveka unutra, dugo naoruanje, interna veza. Javljam se kad izlazim, kad ulazim, svi vi pancire, to je nareenje. I gotovo! Mrtvi mi ne trebate. Sino, jebe mi mater kad te nisam zvao u tri ujutro. Hteo sam da doem u Karaorevo da priam s tobom i sa efom. Pa da li zna od koga sam ja sino uo, na primer, celu kompletnu varijantu koju mi smatramo kao

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

181

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


strogo poverljivu? Verovali ili ne, od Lile (zapravo - Jelke). Pazi, ti zna koji je Jelke idiot. On nije kalibar, on nije tigar koji je upuen. Kao potpuno javnu stvar mi je ispriao: "Evo, jebo te bog, ovaj, gadan tip, mnogo ljudi pobio onaj Vojo Amerikanac. Al', roknula ga murija." Ja njega gledam belo, reko: "Da izvine, o emu pria? Nisam uo za oveka nikad u ivotu". Ispria mi brate, i da su sino nali le u Savi i da je najverovatnije on, i da je nestao, i da je roknuo Popa, i ovo i ono. Da je ubio nekog vanog tipa u Americi. Nasra se. Ja muvam Ljubiu, reko: "Je l' uje ti ovoga ta pria?" Ko kad je poginuo onaj Oliver Denis, "s njim je sve strogo poverljivo", meni kae Bojana Tref, Bojana Vladina i Fikal. Posle tri dana, ja doao iz Londona, kae: "Tref, ovaj Oliver Denis, to ga roknula murija prole nedelje...", a ja kao znam pouzdanu informaciju. Neo: Ha, ha! Marko: Pa, sine, u ovoj zemlji ne moe da se sakrije nita, bre! Neo: Nije on ubio njih. On je samo Popa. Sea se kako? Popa je ubio tako to je bio u ovim, bermudama, i imao je deje rifle. Imao je deje rifle zato to je imao facu deju, imao je masku deju koju je kupio u Americi. Neu ti priati, kad se budemo videli, onda u ti ispriati! Marko: ekaj, pa je l' onda taj tip opalio Popa? Ja nikad nisam uo za tog oveka. Neo: Vojo Raievi, zvani Vojo Amerikanac. Marko: Vojo Amerikanac, da. I uo sam samo... To mi Mirela kae da je sa Bojanom Petroviem drao "Stupicu". Pa sluaj, ako te neto greje, mogu samo da ti kaem da mi je Jelke Simi u Kabareu "Rouz" pred 20 ljudi reko da je radio za Maraa! Pa, naravno, da znam da je tano, ali hou da ti kaem da je to neverovatno neto. Mi kao baratamo nekim podacima. Idioti, bre, po ulici ispiraju usta time. Neo: On je prvo radio za Boka Bojovia. Marko: Pa, dobro, to je isti k...! Hou da ti kaem generalno, ne znam je l' poimamo da otkrivamo rupu na saksiji. Jesi li uo za pejder RAM? I par dana posle Badinog ubistva uukaju, tim programom mogu za svaki pejder da dobiju godinu dana unazad sve poruke. I ukucaju, zezanja radi, da vide da l' se negde pominje Bada. 20 sati posle Badinog ubistva, na pejder taj i taj stigne poruka. Provalili su da Bada bei iz grada. Ja prvo ne mogu da verujem da je to neko tako poruku dao, "Bel padet"... ne mogu da verujem da je operater takvu poruku primio, prosledio i nikom nije prijavio. Mislim, to je morbidno, to je neverovatno! Ja kaem, da nije neki drugi Bada. Poto ne mogu, to se kae, previe je lepo da bi bilo istinito. Ne mogu, Neo, moe da veruje takva poruka 20 sati posle ubistva efa policije, koji jedini u zemlji ima takav nadimak, neko mrtav ladan nekom alje takvu poruku. Neo: Kaem... rokne nekog, pa i Vojo i na Amerikanac... Marko: Izginulo je mnogo vanih ljudi u Beogradu, ali koji je lik bio Pop, keve ti? Ako je taj Voja bio neki tigar, koja je potreba nekog tigra da ubije budalu? Pop je nebitan lik. Onda me ne bi iznenadilo da je on ubio i Debelog. Ne bi me iznenadilo da je Vladu Trefa ubio. Ja stvarno ne zamiljam svoju budunost sa pet tipova oko mene i da se vozim u ovom tenku do kraja ivota. Ja bih da prebrinemo te probleme to imamo, pa da se vratimo normalnom ivotu. Neo: Bio jedan... kod mene... Marko: Pa, znam, brate, al' mi ovde ne treba da se branimo ve da se odbranimo, razume? Pita me Piper veeras: "Je li, brate, a dokle e ovo ovako da traje?" Ja kaem: "Dok ne budemo nekom skinuli glavu. E, onda u sve da vas pustim da idete da uvate diskoteke." Pazi, kad me deko pita veeras da li bi treb'o da ide u XL, i pazi kad jedna pikurina Mesi, razume, rek'o da mora da pita Sentu dokle e da traje ovo sa mnom. Je l' treba Vinji da ode u diskoteku? Je l' on normalan, bre, strano! Sve komarac do komarca. Meni malo neprijatno, poinjem da razmiljam, daj da ih uzmem ja da ih plaam onda. I nek se zovu privatno obezbeenje i ja, u p.... materinu! Zamisli budalu, Piper me lepo, pazi Piper: " kad mi moemo da palimo veeras?" Kaem: "Pa gde radi veeras?" Piper: "Pa, u XL-u!" "Pa, idi onda odma' da ne zakasni na pos'o." Zna zato ja drim tog Pipera? Iz dva razloga: prvo dovoljno blesavo vozi, a drugo previe je glup da bi ga neko vrbov'o da mi... namesti i puca na mene. On je nepouzdana budala. Pa, da li zna ta je uradio neku no? Na mesto gde sam ja bio, a oni obezbeivali ispred, poto sam se ja malo due zadrao, pozvao je Marinu da doe da mu pravi drutvo. I sad jedna intelektualka zna gde sam ja proveo no. Neo: Da. Marko: Al', dobro ona nije priljiva, to ko u crnu zemlju zakopano, to nikada da procuri nee, budi siguran. Zna kad potegnemo Ljupe i ja valjda e i oni da opale neki metak bar da dre govna

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

182

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


glavu dole, razume? A drugo, zna, plae ljude. Ipak, kad vidi tri dizelaa u crnim jaknama, e j... ga, da li e da te ubiju ili nee. BOKO RADONJI roen je u Uicu. Otac Dragomir, uitelj, za vreme okupacije bio je lan Ravnogorskog pokreta Drae Mihailovia, zbog ega je streljan. 1970. godine pobegao je preko Austrije65 i Italije u Ameriku i nastanio se na Menhetnu, u Hol Skineju, u kojoj se godinje dogaalo po 500 ubistava. Odmah je stupio u SOPO, teroristiku organizaciju koju je osnovao njegov kum Nikola Kavaja (venao ga s prvom enom u Njujorku) i grupa srpskih nacionalista. Boko Radonji je govorio o tom vremenu za "Ilustrovanu politiku". Tako smo saznali da je upoznao tadanjeg efa irske mafije Tedija Kaminskog. Brzo su se sprijateljili. Kada su italijanski mafijai ubili Edija Buera (kasapina) 1977, na elo "Vestijes" doao je Mark Splen, koga je brzo zadesila ista sudbina. Tada je doao red na Dona Kupina, koji je izbegao smrt, ali ne i 75 godina robije. Kada je krenuo u zatvor, postavio je Radonjia za efa irske mafije u Njujorku. Po dolasku 1990. godine, otvorio je na Zlatiboru kockarnicu, u hotelu "Palisad", a kasnije je u centru Kraljevih Voda sagradio kazino klub "Bos". U Ameriku nije smeo, ali je voleo da odlazi u zemlje June Amerike. U amerikom zatvoru Boko Radonji se naao 31. decembra 1999. godine. Sa Nikolom Kavajom je bio na odmoru na Kubi, odakle je produio u Kankun. Registrovan je meu putnicima, i avion se zbog njega prizemljio u Majamiju. FBI je skrenuo let aviona sa Kube u Majami kako bi ga uhapsio za podmiivanje porote na suenju mafijakom bosu Donu Gotiju. Radonji je iz zatvora angaovao petoricu skupih advokata koji su mu brzo izdejstvovali da se brani sa slobode. Amerika tampa pekulisala je da su kod njega pronaene fotografije irake ambasade u Havani, i da je verovatno tamo bio u nekoj misiji. Posle godinu i po, izaao je kao slobodan ovek. Jedini svedok protiv njega, Salvatore Gravano, izgubio je status zatienog svedoka. intervju Marka Lopuine Emir Kusturica se pojavio na vratima zlatiborskog kasina Boss. Doekao ga je Boko Radonji... Ubeuju me da uradim knjigu ili igrani film 'Don Boko' i opiem moje prijateljstvo sa Donom Gotijem, efom Koza Nostre. - Imamo zajednikog prijatelja. Bio sam sa Donom 1989, u Maloj Italiji u Njujorku, otkrio je Emir Kusturica. Ja sam ga upoznao poetkom sedamdesetih, dok je bio mladi oficir u porodici Gambino. Pomogao sam mu da se prikrije. Tako sam stekao poverenje, koje mi je kada je postao Bos vratio tako to me je imenovao za kapetana Koza nostre za Njujork. Bio sam kum irskog klana. Ja sam jedini stranac, koji je bio ef u Koza Nostri, i jedini Srbin koji je bio visoki oficir u amerikom podzemlju. Posle smrti Dona, i hapenja njegovog brata Pitera, koji je jedno vreme bio kum Koza nostre, organizaciju vodi moj stari poznanik Don Nois rekao je prvi put javno Boko Radonji. Boka Radonjia i Emira Kusturicu posluili su sokom vodnjik, kojim Boko Radonji nudi svoje goste, bilo da su to Velja Ili, Vladan Bati, Milovan ori, Dragan Kianovi, Seka Aleksi, Dej, Petar Pani Pana, Emir Kusturica ili Bokov kum.66 Napraviu testament u kome u rei ko je bio i ta je radio Boko Radonji u Americi. Moja supruga Sabrina je sakupila moje video zapise iz Amerike i namerava da napravi dokumentarni film o mom ivotu. Ima snimke mojih susreta sa Donom Gotijem i lanovima porodice Gambino, o mom antikomunistikom radu u Srpskom oslobodilakom pokretu Otadbina, mojih patriotskih aktivnosti u srpskoj koloniji u Americi, i dokumenta koje je FBI i CIA imala o meni. Iz tih dokumenata i snimaka se vidi da ja nisam mafija, jer u Americi nikada nisam bio osuivan zbog kriminala i zbog mog druenja sa lanovima porodice Gambino. Ja sam samo ovek sa jakim vezama u Koza Nostri. A Koza Nostra u Americi je elitni drutveni sloj, koji ivi i radi po svojim specifinim pravilima. Kao lan Koza Nostre nisam se bavio kriminalom ve organizovanjem sindikata i borbom protiv sindikata, koji su bili pod uticajem komunista. FBI i Edgar Huver nisu za Koza Nostru rekli da je
Druei se s Milovanom oriem, fudbalerom Crvene zvezde, provercovao se u autobusu crveno-belih u Grac. 66 Boku Radonjiu praznike je estitalo oko 200 ljudi, dobio je toliko SMS poruka, a telefonom su se javljali prijatelji iz itavog sveta, i radikal Aleksandar Vui, kome se poalio kako njegov saradnik Pana slabo igra tabli.
65

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

183

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


mafija, jer su je koristili za obraun sa komunistima u Americi i na jugu Italije. U meuvremenu klan Gambino, kome sam pripadao, je proirio poslove na organizovanje sindikata vozaa i sindikata glumaca i filmskih radnika. U tim poslovima Koza Nostri je najvie pomagao jevrejski lobi. Koza Nostra nikada nije u SAD i Italiji delovala protiv svoje drave i protiv svog naroda. Goti je pao kada su ameriki politiari odluili da ga rue. Amerika je dala 100 miliona dolara gradonaelniku Njujorka ulijaniju da iskoreni Koza Nostru. Reganu je stalo da ga ulijani nasledi na mestu predsednika SAD. FBI je poetkom devedesetih uhvatio estoricu kumova i Donu Gotiju poturio krticu. Ja sam prvi doao do poverljive informacije iz FBI i Donu Gotiju rekao da imamo krticu u porodici i da e biti uhapen. ulijano nije uspeo odmah da srui Gotija, jer je ovaj imao jake advokate i saradnike. Zato se Ronald Regan odrekao ulijanija. Ja sam u to vreme, krajem 1990. ve bio u Beogradu. Kada su me 2000. godine agenti FBI skinuli sa avionskog leta za Kubu, i odveli u Njujork, traili su da priznam ko je me je obavestio da je u Koza Nostru ubaen Sami Bono, jer su tu informaciju mogli da imaju samo direktor FBI, dravni tuilac i ameriki predsednik. FBI mi je nudila status zatienog svedoka i vilu na Floridi. Nita nisam priznao, i Amerikanci su me oslobodili, pa sam se vratio u Beograd. - Tu te doekala srpska policija. Kako da u Sablji uhapsi i tebe? pitao je Emir Kusturica. U Srbiji mnogi misle da sam ja mafija, jer su neki novinari tako pisali i jer me mnogi poistoveuju sa ovdanjim kriminalcima. Srbija ima banditizam, koji je opasan, jer srpska mafija ima cilj da uniti srpsku dravu i srpski narod. Najalosnije je to je drava, umesto da hvata te bandite, od mene u operaciji Sablja pokuala da napravi mafijaa. Uhapen sam dan posle ubistva Zorana inia, sa kojim sam mnogo puta askao u bati Lotos bara. ini bi svratio na kafu. Jednom je naiao Legija, da valjda vidi ta radi ini sa mnom, pa sam ga ja oterao. Uhapen sam sa izgovorom da ugroavam bezbednost zemlje, a islednici su me optuivali da sam prijatelj eljka Maksimovia Make i da imam informacije o ubistvu policijskog generala Boka Buhe. Navodno su imali dokaze da je Maka, kog sam znao petnaestak godina, sedeo u Lotos baru dan pre ubistva generala Buhe i valjda tu planirao to ubistvo, u vreme dok sam ja boravio u SAD. Tu suludu ideju je islednicima dao Vojislav eelj, koji je tvrdio da sam ja ovek Velje Ilia, koji mu pomae da zajedno sa Vojom Kotunicom doe na vlast. Tako je eelj preko mene hteo da rui Velju Ilia. Samo su ponavljali pitanja da li sam ja sa Makom planirao ubistvo Boka Buhe, pa su proirili na generala Badu, ministra Pavla Bulatovia i naelnika policije Vlahovia. To me iznerviralo pa sam pitao da li su oni kao komunistiki izrodi ubili mog oca, roake, prijatelje antikomuniste u emigraciji i prijatelje iz srpskog podezmlja, Giku i Arkana? Tada su islednici uutali. Pustili su me iz CZ, s potvrdom u kojoj je falsifikovan datum hapenja da nisam kriv. Prolo je 16 godina od kako sam se iz Amerike vratio u Srbiju. Ne elim da se svetim zbog zloina koji su poinjeni mojoj porodici, jer sam se kao pravoslavac i lan SOPO zavetovao da neu dozvoliti da udari Srbin na Srbina. To je moj nain nacionalnog pomirenja potomaka etnika i partizana Nisam se pokajao to sam se vratio kui, mada sam zatekao uasno loe stanje. Crna Gora e se odvojiti, ali se nadam bez novog rata. U Srbiji se podstie anarhija, jer jedino preko nje nai politiari mogu da vladaju. U SAD je Savet za nacionalnu bezbednost vrhovni vladar, a u Srbiji se s tom institucijom poigravaju jer ne postoji nacionalni interes. Imamo velike probleme sa otcepljenjem Crne Gore, sa odvajanjem Kosmeta i Vojvodine, koji mogu da nas uvedu u rat, a naa vlast se bavi progonom porodice Kari. Razoaran sam u Ameriku, jer mi je kada sam pobegao iz Jugoslavije dala slobodu, a potom mi je, kada sam se vratio u Srbiju, oduzela. Bombardovala je moju zemlju i moj narod samo da bi dokazala da je neprikosnoveni vladar sveta. Sa Brozom sam se sreo kao deak, jer smo se deca etnika i deca ibeovaca igrala rata. Mi antikomunisti, okupljeni oko Srpskog oslobodilakog pokreta Otadbina, obuavali smo se u tajnim kampovima za atentat na Josipa Broza. Moj pobratim Nikola Kavaja i ja smo vebali snajpersko gaanje. Napravili smo paklenu mainu, ali smo odustali od upotrebe. FBI nije imao dokaze da sam ja rukovao tim eksplozivom i sud me za to nije teretio. Da sam hteo mogao sam Tita da ubijem u Vaingtonu 1976. Ali, to nije bio interes Amerike, tako da je srpskoj emigraciji CIA preko jednog prijatelja biveg direktora Donovana poruila: Moete da ubijete Kardelja ili ambasadora Stanovnika, ali marala Tita i generala eelja ne smete! Kako nisam pokazivao spremnost da posluam savet CIA, ja sam uhapen sa mojim kumom Nikolom Kavajom. Osuen sam poetkom sedamdesetih za terorizam i pripremu atentata na Tita, i to je jedina robija koju sam imao u Americi.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

184

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Amerika se sedamdesetih godina poigravala sa srpskim politikim emigrantima. Prvo nas je iza rata drala pod strogom kontrolom, a kada su umrli nai velikani u emigraciji Pupin, Tesla, Drakovi, Jovanovi, razvodnila je na antikomunizam dovoenjem ekonomskih migranata iz Jugoslavije, koji nisu bili antikomunisti. Kad je najvei ameriki prijatelj Tito 1980. godine umro, Amerika i CIA su se okrenuli Hrvatima, i sa njima izveli operaciju Oluja. Imam podatke da su neki nai iz Beograda dali tajno saglasnost Amerikancima da CIA i Pentagon izvedu tu operaciju. Nai su obeali Amerikancima 1995. godine da e u Srbiji da zbrinu sve srpske izbeglice iz Hrvatske i da e da podre novu zagrebaku vlast. Vrh CIA danas titi Radovana Karadia, koji je bio lojalan Amerikancima i ispunio sva svoja obeanja, dok ga nii efovi CIA trae. U CZ-u sam boravio sa Radetom Bulatoviem, Acom Tomiem, Jovicom Staniiem, Nebojom Pavkoviem, Predragom Rankoviem Peconijem, Frenkijem Simatoviem, i Cecom. Svi smo se drali hrabro i dostojanstveno. Boko Radonji se u Srbiju vratio 15. decembra 1990. Doekali su ga ore Boovi Gika, Dana i Vuk Drakovi, Milovan ori i Momo Kapor. Iako je u Slubi dravne bezbednosti bio zaveden kao politiki emigrant i dravni neprijatelj, sluba ga nije dirala, jer je kako Boko Radonji otkriva, od Jovice Staniia dobila takvo nareenje. Nisam lan nijedne stranke, ali sam nekako najblii Novoj Srbiji i Velji Iliu. Milomir Mari - Profil br. 48 Kao najznaajnijeg oveka koga je upoznao, Boko Radonji izdvaja profesora Deralda Vinsenta Bula, koji je gradio najvei top na svetu za Sadama Huseina, zbog ega ga je 23. marta 1990. izraelski Mosad ubio u Briselu. Ostalo je nepoznato kakva je veza profesora Bula sa Bokom Radonjiem i SFR Jugoslavijom, gde je u fabrici "Vitez", u Bosni, raen top, koji je trebalo da pogaa ciljeve na 3.500 milja. Boku Radonjiu, dok je bio jedan od kljunih ljudi njujorke mafije, je ameriki general Trudo, koji je sa Mak Arturom ratovao u Koreji, a posle bio jedan od efova vojnog intelidensa, skrenuo panju da pripazi na bezbednost profesora Bula. Posle nekoliko godina, usred unosnih poslova u proizvodnji, izvozu oruja i izgradnji odbrambenih sistema za Sadama Huseina, iraki predstavnici su obavestili jugoslovenski Generaltab da se na elu amerike korporacije profesora Bula nalazi Srbin, Boko Radonji. Boka Radonjia je amnestirao naelnik Generaltaba Petar Graanin. Boko se jo vie zbliio sa svojim nesuenim ubicama, i sa njihovim nalogodavcima iz Beograda. Poetkom devedesetih, ugledni "ikago tribjun" objavio je vest da je mafijaka porodica Gambino, preko Boka Radonjia, uloila u Slobodana Miloevia blizu milijardu dolara. Boko Radonji negira da se ikada sastao sa Miloeviem, iako su ga svedoci viali u njegovom kabinetu, ali niko nije saznao o emu su priali. Boko ne priznaje da je on Miloeviu odao tajnu da mafija zapravo vlada svetom. Boko Radonji je kancelariju u Njujorku imao u prestinom Republikanskom klubu. U to vreme, ni dak cementa, niti kilogram gvoa za armaturu, nije mogao da stigne na Menheten izvan kontrole mafije, koju je u tom poslu zastupao Boko Radonji. Boku Radonjiu je poveren poverljivi posao sa profesorom Bulom, kad su na snagu stupali sporazumi sa Rusima iz programa SALT o kontroli trke u naoruavanju i embargu na izvoz oruja u krizna podruja, to ne bi moglo da kompromituje SAD, njene sporazume i ravnoteu snaga u svetu. Izrael je od poetka bio u toku sa otkriima profesora Bula. Nekoliko puta je profesor Bul boravio tajno u Jugoslaviji, leei se od udara dotle nepoznatog oruja kojim tajne slube deluju na genijalne naunike na pragu epohalnih otkria u naoruanju. Od Krcuna je prvi put uo da Tita neizostavno treba ubiti. On je pijan govorio: "Drue Tito, mnogo te volim! Ali, voleo bih te jo vie - da si Srbin!" Prijatelj iz detinjstva Milovan ori, poveo ga je u Maribor na pripreme za utakmicu Crvene zvezde u Gracu protiv "Austrije". Dragan Daji je Arnejia zamolio da Boka Radonjia preveze preko granice. Nije morao da ilegalno bei, jer je i tada imao legalni paso. Pre nego to je upoznao Dona Gotija, Boko Radonji je prvo postao ef irske mafije "Vesties". Nametnuo se kao vrstan pomiritelj i diplomata. Igrom sluaja, upoznao sam efa irske mafije Edija Kaminskog. Zvali su ga Edi Buer, jer je svoje protivnike kasapio noem. Ubrzo smo se sprijateljili. Edi je ubijen u obraunu izmeu irske i

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

185

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


italijanske mafije. Ista sudbina je ubrzo zadesila i njegovog naslednika Mark Splejna. A novi kum Don Kunin, inae jedan od mojih najboljih prijatelja, osuen je na 75 godina robije. Pred odlazak u zatvor, pozvao me je i postavio za efa irske mafije u Njujorku. A kako je za Kuma italijanske mafije doao Don Goti, predloio sam mu da bratski saraujemo Umeli smo, u sluaju potrebe, i da otmemo oveka na sred otmene Pete avenije, ispred luksuzne robne kue. Razvijemo tepih, brzo ga smotamo, i pred prolaznicima ubacimo u gepek Za vreme jednog suenja Gotiju, eni - dravnom tuiocu smo namestili tipa, koji je izdravao viegodinju kaznu, toboe da bi joj ocinkario Dana. A ona je upala u zamku. Traio je da mu ona pokloni svoje gaice, da ga u zatvoru elja mine, a on se posle na sudu pojavio kao svedok optube i pred porotom pokazao gaice tuioca. ulijano je okrivio Boka Radonjia da je svog venanog kuma Dorda Pejpa, koji je bio lan Porote, potplatio sa 60.000 dolara. Boko Radonji je u Americi imao tokom 20 godina boravka i svoju paralelnu priu. On nikad nije hapen kao mafija, mada je bilo sumnjivo to su ubice Pola Kastelana nosili na glavi karakteristine ruske kape. ao mu je to Nikolu Kavaju nije uspeo da nagovori da otetim avionom produi prema Moskvi, pa da Amerikanci od Rusa moraju da trae da ga izrue: Tako bi srpska stvar postala i predmet spora izmeu Istoka i Zapada! FBI je tada konstruisao priu da Nikola Kavaja (iako je kao komandos uestvovao u amerikom iskcravanju u Zalivu svinja, na Kubi, i u poteri za e Gevarom u Boliviji), u stvari pripada SMER ("Smrt pijunima"), specijalnoj sovjetskoj jedinici za likvidacije po svetu, formiranoj u vreme Staljina. injenica je da je Kavaja, pre bekstva na Zapad, u Jugoslaviji bio uhapen kao ibeovac. lanovi srpske emigrantske organizacije "Sopo", i Boko Radonji, proglaeni su za "crnorukae", od kojih su neki, kao Mustafa Golubi, stvarno i bili Staljinovi egzekutori. Znao sam da bivi predsednik Karter izvetaj lino podnosi predsedniku Klintonu i da je to prilika da se uju srpski argumenti bez posrednitva administracije, koja nam nije bila naklonjena. Poseta Kartera Karadiu uplaila je Slobodana Miloevia nagodbe bosanskih Srba mimo njega, pa se sa Riardom Holbrukom izborio da zastupa sve Srbe, a da Karadi bude iskljuen iz politikog ivota. Boko nikada nije krio da mu je Radovan Karadi idol67. Velimir Ili u emisiji "Kaiprst", 3. aprila 2003. (Brankica Stankovi) Ili: Ja nemam nikakve veze sa Bokom, nikakav posao nikada nismo radili, niti u bilo kakvom poslu bili. Boko Radonji je ovek koga smo mi ovde znali. Restoran gde je ruao Legija, gde je ruao Jovica Stanii kad je dolazio, ko je sve sedeo. Taj moj roak je valjda sedeo u restoranu u kom je bio Jovica Stanii, sluajno, jer je Emir Kusturica snimao film i Stanii je navratio da poseti Kusturicu. Ja sam uo za tu posetu ali nisam nikada uivo video Jovicu Staniia, ni Milorada Lukovia Legiju. B92: U istrazi ubistva Zorana inia meu prvima je uhapen Va savetnik za bezbednost, Boko Radonji. Ili: Nikad nisam imao savetnika za bezbednost, niti je Boko Radonji bio moj savetnik. Boko Radonji je u aku zavrio kolu. Popili smo pie i to je bio jedini kontakt. B92: Nije bio u vaoj stranci? Ili: Dok smo bili opozicija Boko se pojavljivao na mitinzima... Inae on je kum Kavaje B92: Koji je takoe ef irske mafije u Americi i jedan od kljunih ljudi Ili: Ko, Boko? Pa nisam se samo ja druio sa njim, druili su se svi. B92: A otkud pria da je on Va savetnik za bezbednost? Ili: Jedino to su Bokovi momci uvali parking, poto ispred nae stranke nema parkiralita. B92: A jesu li Vam skrenuli panju da je Sredoje ljuki ljuka bio kriminalac? Ili: Ja sam ljukia samo jednom u ivotu video. Nali su snimak da je bio na jednom mitingu. Jednom sam ga video u prostorijama Demokratskog centra posle 5. oktobra, kada je doao u drutvu Boka Buhe, kome je doneo trenerku da se presvue, i tad sam se samo pozdravio sa njim jer je u njegovom drutvu bio jedan moj zemljak iz aka. B92: Kada je pokrenuto pitanje da li je Sredoje ljuki ljuka bio lan Vae stranke, na Televiziji aak, Vi ste se ukljuili u program, i tada ste novinare i urednike Televizije nazvali usterima i babicama koje ete lino oterati da uvaju ovce? Ili: Informacija da je Sredoje ljuki lan Nove Srbije objavljena je, mislim, u 'Nacionalu'.
Radovana Karadia ne bih izdao ni za pet miliona dolara. Neprestano po Bosni jure Karadia, da ga ne uhvate i ne prekre tajni sporazum, koji on ima sa Amerikancima.
67

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

186

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

NIKOLA KAVAJA puten je 1995. iz zatvora u Luizijani, a ubrzo je deportovan. Posle toga, proglaen je za amerikog neprijatelja broj jedan. U Srbiju se vratio krajem 1997. godine. Suprotno oekivanjima, od oveka koji se celog svog ivota borio protiv komunista, Kavaja je ubrzo postao oboavalac lika i dela Slobodana Miloevia. Moda i zato svega godinu dana posle povratka u Srbiju, od tadanjeg reima je dobio stan u beogradskom naselju Medakovi. U prolee 1998. godine, u Pivi, u Crnoj Gori, formirao je kamp Bataljon smrti za obuku srpskih dobrovoljaca i komandosa za borbu protiv albanskih terorista na Kosovu, i za suprotstavljanje kopnenim snagama NATO. Koliko je poznato, ovaj bataljon nije dobio dozvolu od Miloevieve vlasti za uee u operacijama u junoj pokrajini. Ostala je tajna koliko je srpskih dobrovoljaca prolo kroz ovaj kamp, po ijem je odobrenju radio i da li su neki od polaznika izvodili i samostalne teroristiko-mafijake akcije. Masoni traili da ubijem Tita (Predrag Stojkovi - Broj 616) - est jugoslovenskih diplomatskih misija je dignuto u vazduh u roku od nekoliko sekundi. Od Los Anelesa do Vankuvera i Njujorka, a da se ne otkrije. * Jesu li Srbi vama bili zahvalni tamo u Americi? - Da li se pitate kako sam ja oteo avion? Boko Radonji mi je predloio da pobegnem u Rusiju i nasamarim Ameriku. Nisam pristao jer sam se decenijama po svetu borio za interese Amerike. *Koje smislio plan akcije? - Pop Kajevi. Prvo smo hteli da traimo da se iz jugoslovenskog zatvora puste uro urovi, Milovan ilas i jo jedan. Posle je 1978. Stoiljko Kajevi hteo da uzmemo avion i da pikiramo u zgradu CK SKJ u Beogradu kao simbol Titove moi. Nije hteo da izae iz zatvora i da mi se pridrui. Akcija je propala, jer je on trebalo da mi pokae gde je CK, koji je izgraen posle mog bekstva iz zemlje. Komunista se nisam bojao. Ja potiem iz partizanske porodice, bio sam u vojnoj akademiji, od 1941. do 1944. bio sam u zatvoru u Albaniji (interniran od Italijana), sa osam godina. Otac mi je bio andarmerijski narednik u Metohiji. Sva braa su mi otila u partizane, i sestra. TrojIca su poginula. Neu da napadam Kajevia to je ispao kukavica. Bili smo 7-8 puta zajedno. Dizali smo u vazduh jugoslovenska diplomatska predstavnitva. - Doao sam po dekretu predsednika Kenedija u Ameriku 1961. godine. Radio sam i u obezbeenju Kenedija, ubijen je na 120 metara od mene, ali sam se radovao. To je prvi predsednik SAD koji je u Beloj kui primio Josipa Broza Tita! * Od bekstva u Austriju, do odlaska u Ameriku ta ste sve radili? - Uglavnom za CIA. * Kako ste dokazali da niste ubaeni ruski agent? - Samo akcijama u Nemakoj, Austriji, prva je bila napad na jugoslovenske turiste. Mlad sam upao u osinjak pijuna - Predrag Radojkovi, Drain komandant, general Kovaevi, pukovnik Dragia Bojovi, Jakov Dragovi... uvao sam kralja Petra po nareenju Amerikanaca. U Evropi, svuda gde je iao slubeno, kada je poseivao izbeglike kampove. Samo sam ja 11 meseci vukao CIA za nos. Kljukao je lanim podacima o Istonom bloku. Bio sam zaduen za Austriju, Nemaku i Italiju. * Gde ste se sve borili protiv komunizma? - U Zapadnoj Evropi, u Africi kao legionar, posle u Junoj Americi i SAD. Ja sam rusofil, kao i svaki Srbin iz Crne Gore. Da je komunizam bio u Nemakoj, Engleskoj ili Americi nijedan Srbin ne bi otiao u komuniste! * Ko je vama bio neposredno ef? - Amerikanac u SAD i u Evropi. Za CIA su uglavnom radili stranci. Do 1961. bio sam u adu, Kongu, Junoafrikoj republici... Onda je JFK traio 24 legionara i otili smo u Zaliv svinja. * Da li vam je bilo ao to ste nekoga likvidirali? - Ne. Izveo sam 28 akcija po nareenju. Poslednju 29. akciju sam svojevoljno izveo otmicu dva amerika aviona. * Kakav je sada va odnos prema Titu, da li ste promenili miljenje? - Ne. Kavaje su dale 27 boraca u partizanima, nijednog u etnicima, a 1948. godine sam uhapen sa tri roena brata i poslat na Goli otok. Tri brata su mi poginula u ratu. Prvo su nam svakog dana komesari na politikoj nastavi u vojnoj koli priali, da e Staljin da ivi 300 godina, te kukuruz je u

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

187

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Rusiji ovoliki. Kada je doneta Rezolucija Informbiroa, sve je odjedamput bilo obrnuto. Do 1949. nisam bio protiv Tita, bio sam pitomac u vojnoj koli, do trenutka kada sam doao kui i zatekao majku kako plae, jer su mi udbai odveli brata. * Ko vas je povezao sa Bokom Radonjiem, tada jednim od efova njujorke mafije? - Ivo Lazarevi. Da ga nisam upoznao, nikada on ne bi pao u zatvor. Zbog federalnog prekraja, a sa federalnim sudovima nema ale, nemogue ih je potkupiti. Sa Ivom sam saraivao i ranije. Jednom me je zamolio da ubijemo Mladena Mlaenovia (bivi ef jugoslovenske obavetajne slube, preao iz Grke u SAD), ali sam to odbio. Odmah bi ga ja skinuo, ali morao sam da pitam pretpostavljene (CIA). Ivo nije govorio kada je Mladen bio na poloaju, ve kada je dobio azil od SAD i ispriao sve ta je imao! Ako ga ubije - radi posao koji UDB ne moe. Ivo Lazarevi je bio je ofer oveku koji je doveo Lenjina na vlast u Rusiju Rotildu. U poetku Boko Radonji je radio na parkingu na Osmoj aveniji, iji je vlasnik bio generaltabni kapetan prve klase Aco Obradovi. Uspeo je preko ene Karin, iji je otac drao odnoenje smea na Menhetenu, na ta je mafija imala tapiju. Boka sam ja ubacio u CIA, a Boko ih je odmah sve potkupio. * Ko je stajao iza Nikole Kavaje? - Par ludaka, SOPO i neki organi unutar CIA. Za Amerikance sam radio od 1957. do 1971. Posle za Kubance, u okviru organizacije Omega 7, protiv Kastra, Aljendea,... Najmanje 100 puta sam stavio svoj ivot u torbu za Amerikance! Ja sam bio zaduen za oruje, za snabdevanje SOPO na teritoriji Kanade i June Amerike. Mileta Miljani, zvani Majk, najvei diler droge u Evropi, uhapen je 10. januara 2004. godine u vajcarskoj. Za Miljaniem je raspisana poternica Interpol zbog sumnje da je organizovao prebacivanje 114 kg kokaina iz June Amerike u Atinu. Ima dvojno dravljanstvo - ameriko i nae. Bio je blizak Voji Raieviu Amerikancu, Boku Radonjiu i eljku Maksimoviu Maki. Na konferenciji za novinare lider SRS, Vojislav eelj, tvrdio je da su Jovica Stanii i ljudi iz dravne bezbednosti poetkom 90-ih formirali grupu ljudi koji su doli iz Amerike, meu kojima su Boko Radonji i Voja Raievi. Prema eeljevoj tvrdnji, ova grupa je formirala odrede smrti. eelj je obelodanio i da su u Radonjievom restoranu "Lotos bar", Miljaniev prijatelj, eljko Maksimovi Maka i Nikola Maljkovi planirali ubijistvo generala policije Boka Buhe. 21. marta 2003. MUP Srbije je saoptio da su, tokom istrage ubistva srpskog premijera Zorana inia, kod jednog broja lanova organizovanih kriminalnih grupa pronaene legitimacije Nezavisnog sindikata policije, koji je registrovan kao udruenje graana. Dodaje Te legitimacije bile su istog oblika kao slubene legitimacije ovlaenih slubenih lica MUP. Pojedini lanovi kriminalnih grupa su legitimacije Nezavisnog sindikata policije zloupotrebljavali za legitimisanje graana, ulaenje u stanove i vrenje krivinih dela, dovodei graane u zabludu da se radi o pripadnicima MUP, navodi se saoptenju MUP, kao i da su lanovi i donatori Nezavisnog sindikata policije Novak Buha, Boko Radonji, Dejan Pituli... i drugi68. 17.04.2003. (Srboljub Bogdanovi NIN) Sadraji prislukivanog razgovora Aleksandra Tijania, savetnika predsednika SRJ Vojislava Kotunice, sa Bokom Radonjiem, ovekom bogate prolosti, zbog koje je bio prislukivan, sadri neke politike instrukcije Radonjiu, a, u istom razgovoru, i Velimiru Iliu, s obzirom da se razgovor vodi u jesen 2002. godine69.
Boko Radonji uhapen je u Uicu, posle ubistva srpskog premijera Zorana inia. Sinia Vuini je predsednik Radikalne stranke levice Nikola Pai, "branio" je biveg predsedenika SRJ Slobodana Miloevia prilikom hapenja, a Dejan Pituli, zvani Pegla, optuen je za sauesnitvo u ubistvu voe paravojne jedinice Srpska dobrovoljaka garda eljka Ranatovia Arkana. Pituli je tokom istranog postupka preminuo u beogradskom Okrunom zatvoru. 69 Beba Popovi magazin Status 10.05.2007. Nedeljni telegraf je objavio ragovor koji je sa Bokom Radonjiem obavio Aleksandar Tijani. Boko Radonji je, s obzirom o kakvoj se linosti radi, bio predmet obrade dravne bezbednosti, njegovi telefonski razgovori su se sluali i to za njega nije bila nepoznanica. Jedan od snimljenih razgovora je sa Tijaniem koji ga je zvao, zahvaljujui mu na velianstveno organizovanom mitingu Kotunice u aku, tokom predizborne kampanje. Otkud taj dokument Nedeljnom telegrafu?
68

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

188

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

Veze Legije i aka ("Kaiprst" Radija B92, 23. maja 2003. Daniel Bukumirovi) Dok su irom Srbije lokalne policije pronalazile kilograme heriona, oruje i hapsile kriminalce, u aku je akcija imala i drugu dimenziju: Zvezdan Jovanovi, koji optuen za ubistvo Zorana inia, iz aka je, u njegovoj kui pronaeno je oruje. U selu nadomak ovog grada pronaen je automobil Ljiljane Buhe. Nedelju dana pre atentata na srpskog premijera u gradu su vieni Legija, Jovica Stanii i Boko Radonji, to je bio razlog da u aak dou inspektori iz Beograda. Glavna su hapenja etvorice lokalnih biznismena vlasnika preduzea ''Auto aak'' Milenka Kostia, suvlasnika benzinske pupme ''Leonardo'' Zorana Bojovia, vlasnika ''Laki auto trade'' Miladina Lazovia, i Strahinje Ilia (Bane Svinjar). Bane Svinjar je jedan od osnivaa SPO, a kasnije i Nove Srbije, prijatelj pokojnog Gike, Zvonka Osmajlia i mnogih boraca za srpsku stvar Otkud to da je Legija dolazio ba u aak, veeravao tamo gde je veeravao, sa ljudima sa kojima je bio, otkud to da su roditelji ubice premijera aani, otkud auto gospoe ume tu na periferiji, i otkud to da je u aak morala da doe specijalna jedinica da bi neku istragu sprovodila, nije mogao to da radi aanski SUP. Otkud svi ti ljudi i kako se predsednik Optine sluajno via sa Radonjiem, general Pavkovi nije silazio s lokalne televizije, poklanjao mu je trofejno oruje, prethodno je priao da ga proganja ta ista vojska. General Lazarevi je dolazio na promociju knjige novinara Drecuna, gde su se ljudi zaklinjali da e vratiti Kosovo Strahinja Ili: Ja sam uhapen jer sam veerao sa Emirom Kusturicom. Jovicu Staniia nikada nisam video s njim, ni Legiju nisam video, nisam video ni Puza, koji je bio general policije. To su prie, pitali su me gde se krije Karadi, kad sam video Legiju, gde je Veljo, s kim od njih se viao Oko ubistva gospodina inia, ja sam im rekao da vide meu onima koji su ga nosili. Velimir Ili o Spasojeviu: Duana Spasojevia nisam poznavao. Znam da su na bini bili funkcioneri Demokratske stranke Srbije. Van politike, stajala je na bini Olivera Katarina, moja prijateljica, i ja sam je zamolio da bude sa nama na bini. O Boku Radonjiu, koji je uhapen tokom vanrednog stanja, Velimir Ili je rekao: Normalno da smo se pozdravili sto puta i sedeli u Lotos baru. Sa Bokom su se svi druili kad su odlazili u Ameriku poto je on vodio emigraciju. Ja sam ga viao kao i svi ostali. B92: On se sada povezuje sa ozbiljnim meunarodnim kriminalom? Ili: Ja ne znam ta je on radio napolju, ali znam da se on dobro poznavao sa ministrom policije i sa prethodnim ministrima policije, i sa elnicima dravne bezbednosti i prethodne i dananje. Boko je sa mnom bio na zdravo zdravo. Mi nikada nismo imali nikakav poslovni kontakt Petar Milatovi, urednik ISTINE, Be, 15. jun 2007. Nikola, izvukao sam te iz anonimnosti 1991. godine i lansirao te kao mit kod Srba sa publicistikim delom Lov na Tita'' u izdanju beogradskog izdavaa ''Dosije'' koje sam priredio za tampu sa podnaslovom ''Ispovest srpskog komandosa Kavaje''. Pojavu knjige ''Lov na Tita'' pokuavao je da sprei Vuk Drakovi est meseci posle poetka tampanja, da bi kasnije pokuao na tvom primeru da politiki profitira. Drakoviev pokuaj zabrane tampanja bio je bezuspean, kao i sve ega se dohvatio Vuk Drakovi, partizanski sin i bivi komunistiki pisar kod piljka. Knjiga o tebi, koju sam pripremio, pojavila se 1991. godine i tampana je u poarevakoj tampariji ''Prosveta'', izdava je ''Dosije'' iz Beograda, glavni i odgovorni urednik je Veljko Topalovi, a ja sam prireiva. Izdava mi je uruio odreen broj primeraka po Zakonu o izdavatvu i ja sam dobijene primerke redovno poklanjao Srbima koji su iz Otadbine dolazili kod mene da mi se zahvale to sam javnosti otkrio Nikolu Kavaju. Pokrenuo sam 1991. godine peticiju za oslobaanje Nikole Kavaje iz amerikog zatvora. Tu peticiju je potpisalo 450.000 Srba, dok su reimski mediji obmanjivali javnost da je tu peticiju potpisalo 3,5 miliona Srba, to je la! Posle pojave LOV NA TITA stvoren je mit o tebi kod Srba. Posle nekoliko godina, ti si puten iz amerikog zatvora, doao si u Srbiju i ve 10 godina nisi naao za shodno da okrene moj telefonski broj. Iz Novog Alaktraza pisao si mi zahvalne panegirike, nazivajue me serdarom, vojvodom, junakom i tako dalje, to sam ja i tada prezirao! Posle tvog dolaska u otadbinu ti si se osilio i zaboravio si na svog dobrotvora koga si poeo sramno da ogovara! Nisam serdar, ni vojvoda, ali jesam principijelan ovek da ti saoptin istinu oi: prevrtljivi ljigave, ne izlazi mi na oi kad si potroio 10 godina da izbegne susret sa mnom
Ta slubena beleka je, naravno, mogla da doe samo iz DB-a!

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

189

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


koji sam od tebe stvorio mit i kako sam stvorio mit o nitaoveku vrsto sam reen da ga sruim i zatraim od srpskog naroda da mi javno sudi zbog moje nepromiljenosti koju si ti materijalistiki zloupotrebio meni iza lea, epurei se nepostojeim! Doavi u Beograd dobio si stan od Drakovievog SPO, da bi taj stan prodao i sada ogovara ljigavog Vuka Drakovia, koga si hvalio kada te kupio sa jednim bednim stanom, to dovoljno govori o tebi samom. Osnovni razlog to ti piem jeste tvoja la da ti dugujem knjige. Tu la podlo iri meni iza lea po srpskim zemljama gde te pozovu da ti daju besplatan ruak. O kakvim knjigama, besramnie, govori? Je li o primercima koje je izdava ''Dosije'' meni dao po Zakonu o izdavatvu kao prireivau dela Lov na Tita, a te primerke poklanjao sam Srbima koji su kod mene dolazili da mi se zahvale to sam otkrio Nikolu Kavaju i stvorio mit od njega? Ako je tako treba da se stidi! Poslao si kod mene u Be jednu zamlatu pre 8 godina i tom komadu budale sam poklonio komplet mojih knjiga da ti odnese. Kasnije si poslao kod mene biveg Brozovog policajca Vlastimira Cekia koji je zloupotrebio gostoprimstvo. Doao si iz amerikog zatvora Novi Alkatraz kao novostvoreni mit kod Srba. Umesto da si me posluao odao si se vaarskom srbovanju, i slui kao klovn za uveseljavanje od jedne do druge besplatne trpeze jer si nesposoban da za sebe zaradi osnovnu egzisteniciju! Izneverio si plan da stane na elo srpskih patriota. Nisi imao kurai, niti potencijala jer si najobinija puna praznina! Umesto toga doekao si da zavisi ko e ti udeliti milostinju. Da si sluao onoga ko je od tebe stvorio mit, ti bi danas imao svoju vilu, svoje ofere, svoje autante, bio bi na elu srpske nacionalne armije. Nisi ti za to! Ti si samo za ono to danas jesi. Umesto lovca na Tita ti si postao najobiniji ulovljeni lovac koji se sam ulovio u vlastitim lovakim priama! Da nije tako ti bi danas umesto Broza, iji si pilot bio, ulovio nekoga od belosvetskih protuva koje su bombardovale srpske zemlje 1995. i 1999. godine i koji sada pohode Beograd kao svoje spavae sobe zahvaljujui nacionalnom tetoinstvu i politikom diletantizmu hakih janiara koji vode ameriku, nemaku, vatikansku i Bog te pita koju sve politiku umesto srpske. Ti si se odlino uklopio u tu tragikomediju. Srbuje na piknicima u dubokoj pozadini, a zlotovori ti pred tvojim oima otimaju zaviaj Kosovo i Metohiju, najsvetiju srpsku tapiju! Istovremeno, okrivljuje mene to sam kao prireiva knjige o tebi pod naslovom LOV NA TITA dobio od izdavaa odreen broj primeraka po Zakonu o izdavakoj delatnosti. Zaista je duboka tvoja plitkoa Nikola, pa imajui u vidu injenicu da je tako, nemam nameru da gubim vreme sa intelektualnim pigmejcem i moralnim liliputancem, ali ti viteki unapred kaem: kako sam stvorio mit o tebi, tako u ga i raskrinkati! Ti zna da ja imam snage i odlunosti za to, jer to se dokazalo na stazi moje dosledne borbe protiv antisrpskog kontinuiteta titoizma, slobizma, dosizma i aktuelnog grabizma! Kao i u ekonomskoj, i u sferi paralelne bezbednosti mora da postoji kanal prohodnosti. SAA VUJKO, je nepoznat javnosti ali se pojavljuje u sferama u kojima ga nije za oekivati. U potrazi za lanovima grupe koja je organizovala ubistvo srpskog premijera Zorana inia i opsenoj akciji Sablja protiv organizovanog kriminala policija je u pritvoru zadrala vie od 50 voa i lanova sedam najveih mafijakih klanova, saopteno je u srpskoj vladi. Iz "Grupe Amerika" u pritvoru su Veselin Raievi zvani Meda, Mileta Miljani i Saa Vujko, Agropromet AD Kruevac, Delatnost: prodaja delova, pribora za motorna vozila Zavisna drutva: Agroineks DOO Kruevac Broj akcionara na dan 31.12.2006.godine - 625, a najvei akcionar je: Bujkovi Nenad Upravni odbor Bujkovi Nenad, Budva Diplomirani pravnik 132179 Petkovi Zoran, Ni Ekonomista, direktor ''M-C group'' Petrovi Milorad, Kruevac Diplomirani inenjer mainstva, penzioner Marinkovi Jugoslav, Kruevac, Ekonomski tehniar, direktor Agroineks doo Kruevac 86 Saa Vujko, Beograd doktor nauka Sekretarijat za antiterorizam Revizor finansijskog izvetaj: SRBO AUDIT, d.o.o Beograd,Balkanska 40/15 U Kruevcu, 13.08.2007.godine Generalni direktor, Tatjana Cerovi,dipl.ing.ma.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

190

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


lan IBSSA Centar za anti-terorizam i mir u svetu (CCTWP), Nikole urkovia 24, Beograd Direktor : Vojislav Miloevi Izvrni direktor: Predrag Martinovi Strunjaci Centra : prof. Dragan Simeunovi; Mr.Filip Miloevi Analitiar Centra: Tomislav Kresovi Red vitezova koji postoji u naoj zemlji zove se Pro Concordatia Populorum (Za slogu meu narodima), na prvi pogled podsea na graansku verziju Maltekih vitezova. Ustanovljen je 1961. u SAD, navodno, od strane jednog veterana vijetnamskog rata koga su spasili Vijetnamci uprkos tome to su se borili na suprotnim stranama. Prof. dr Fronz, prenosi red iz Amerike u Evropu, u Austriju, odakle red iri delatnost. Od tada, sa crvenim maltekim krstom na grudima, koji je znak ovog reda, potpomau zbliavanju naroda bez obzira na verske, rasne i nacionalne razlike, jer su upravo one uzrokovale silna stradanja. Viteki redovi funkcioniu kao udruenja graana sa autonomnom upravom u svojim zemljama koju ini rukovodstvo reda i skuptina. Kao takvi nalaze se u Nemakoj, Austriji, Francuskoj, Maarskoj, Srbiji i dr. Unutar zemlje red ima svoje rukovodstvo, koje se sastoji od Generalnog Prefekta, Prefekata, Majora, Juristicijara i Rizniara. Generalnog Prefekta, koji je najvii in na nivou bratstva zemlje, biraju lanovi u skuptini. Generalna Prefektura u naoj zemlji, osnovana 2003. na Frukoj Gori, podeljena je na tri Prefekture: Beograd (2002.), Vojvodina (2004.) i Ni (2005.). Sve funkcionie po naelima drevnih vitekih bratstava. Mogunost prijema u red dobijaju ugledne, visokomoralne osobe sa profesijom i linim tenjama koje se ne kose sa osnovnim naelima reda. Na inauguracijama i na ostalim ceremonijama neposredno uestvuje Veliki Majstor. Pristupnicu potpisuju dve osobe koje su lanovi reda, a od novog lana se oekuje, po pravilu, da u roku od est meseci predloi nekog za pristupanje redu. Generalni Prefekt SCG, je Aleksandar Vojnovi. Po zanimanju saobraajni inenjer, projektant aerodroma sa zavidnim brojem projekata iza sebe, redu pristupa 2001. godine u Segedinu. Danas nosi najvii in na nivou reda nae zemlje, pa je bio i domain beogradskog okupljanja. Na beogradskom skupu potpisana je konvencija o formiranju Meunarodne asocijacije redova, koja e se registrovati u Strazburu, a izmeu vitezova Srbije, Rusije, Maarske, Bugarske i Rumunije. Asocijacija je otvorena za prefekture drugih zemalja, a otvoreno pismo je ve poslato Austriji, koja, zajedno sa Nemakom, treba da bude sledea, dok Slovaci i Ukrajinci formiraju svoje prefekture. Ovom konvencijom se preko zajednikog statuta reguliu i meusobni odnosi bratstava, uzajamno pomaganje, podrka, te se utvruju diplomatski i kulturni odnosi. Nedeljko Gardaevi je postavljen za Velikog Majstora, a Ursula Fronz za Prvu Damu. Oni, sa Velikim Kancelarom Andrejom lajningom, Juristicijarom Albertom Almoem, Rizniarom iz Bugarske (koji nije imenovan) ine vrhovno rukovodstvo Meunarodne asocijacije Vitekih redova Srbije i Crne Gore, Maarske, Rumunije, Bugarske i Rusije. Red Pro Concordatia Populorum bio je organizator ceremonije u Segedinu 2002. kada sam primljen u lanstvo. Sledee godine organizovali smo Udruenje graana koje je postalo prefektura Beograda prema terminologiji koju koristimo u vitekom redu. Naredne godine smo dobili status Generalne prefekture Srbije i Crne Gore. Kasnije su formirane jo dve prefekture, Vojvodina i Ni. Kada sam izabran za Predsednika Udruenja graana, registrovanog u Ministarstvu Pravde Srbije i Crne Gore, stekli su se uslovi da budem unapreen, od strane tadanjeg Velikog Majstora, u Prefekta Beograda, a zatim 2004 godine i u Glavnog Prefekta Srbije i Crne Gore. Ovu terminologiju smo uneli u izmene i dopune naeg Statuta. Vitezovi SCG primili su Ljiljanu Mihajlovi, koja se vratila posle etrdeset godina provedenih u Parizu. Voena oevim idejama da sve ega imaju previe treba podeliti s drugima, svoj humanitarni rad zapoinje 1992. godine. Tada, od apoteke predviene za ruenje, otkupljuje lekove u vrednosti od 264.000 franaka, s namerom da ih prosledi kao pomo Srbiji. S obzirom na sankcije, koje su tada bile na snazi, bila je prinuena da direktno od Ujedinjenih Nacija zatrai odobrenje za prenos medikamenata u Srbiju. Dokument je stigao posle tri dana, a veliku podrku imala je u francuskim vozaima koji su vozili o svom troku kao humanitarci. Odeljenju gerijatrije,

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

191

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


gradske bolnice na Zvezdari, tada, odlazi 90% ukupne pomoi, a porodilitu u Narodnog Fronta je doniran jedan klima ureaj. Ukupna vrednost njenih donacija Srbiji, od 1992. do danas, iznosi preko pola miliona fracuskih franaka. U Francuskoj je 1995. donirala tamonje vitezove, a dvadeset godina unazad je darodavac fonda Mala sirota braa koji vodi brigu o deci poginulih policajaca i naputenoj. Zalaganjem njenog sina Patrika, umetnici iz Srbije prisutni su na Boinoj izlobi u Luvru. Ovaj dogaaj ima tradiciju od 146 godina, pod pokroviteljstvom predsednika Francuske i ministra za kulturu. Svake godine uestvuje preko tri stotine umetnika uz raznih zemalja. Nai predstavnici voeni su efom delegacije Patrikom Mihajloviem i Zoricom orevi (Comandeur reda Pro Concordatia...), 2004. i 2005. i 2006. godine. Jedna od najspektakularnijih kraa se desila poetkom 98. godine kada su ukradene litografija Marka agla (Revolucija), dve litografije Pabla Pikasa (Majka s detetom i Golub mira), serigrafija Salvadora Dalija i ulje na platnu Renata Gutuza. Posle mesec dana slike su pronaene, a za krau su optueni Duko Mijanovi radnik obezbeenja Narodnog muzeja i Nedeljko Gardaevi. Kraa ovih slika nije bila naruena, ve su Mijanovi i Gardaevi doli na ideju da slike prodaju van Jugoslavije. Oba su osuena na po tri i po godine zatvora. Aprila 2008. lanovi maarske sekcije IBSSA, koji su takoe vitezovi Reda Svetog ora primili su svoja pisma o imenovanju u Vee Reda Svetog ora. meunarodni nivo dogaaja bio je kroz prisustvo viteza Sae Vujka i njegove supruge, Velikog priora Srbije Meunarodnog vitekog reda Svetog ora, koji je takoe lan IBSSA

U ILI VAN MREE OTPOR


Ispred Pravnog i Elektrotehnikog fakulteta aktivisti studentske organizacije "Otpor" delili su fotokopije zaplenjenog broja DT. Na zboru studenata Pravnog fakulteta, studenti su itali tekstove iz DT koji se odnose na Univerzitet i akcije "Otpor". Organizacija "Otpor" nastavie sa deljenjem DT dok list ne pone ponovo da izlazi. Komentar Tirketa povodom hapenja 4 aktivista grupe "Otpor" zbog ispisivanja parola: Jedna od studentkinja koje robijaju zbog pisanja grafita cerka je mog prijatelja, inace svetski poznatog umetnika. Znaci: dete je iz bolje kuce. A zna se sta sleduje kada devojke iz dobrih kuca stanu u red za bukagije. Mislim da se to sto sleduje zove revolucija. A kako se zove to kada neiji sin odlui da napravi najveu diskoteku na Balkanu i to od narodnih para? Tirke misli da zato to je u pitanju kerka jednog njegovog prijatelja, pretpostavljam imunijeg, da to znai da je revolucija na pomolu. Nee biti! Revolucija poinje onda kada bunt zahvati iroke narodne mase. Prema izjavama lanova "Otpor"-a jedino se neto deava na ETF. Poetak rada grupe obeava ali je konani cilj daleko. Tako mi je, ovih dana, dopao u ruke jedan nemaki dokumentarni film snimljen pre tri decenije. Tema filma je avangardna jugoslovenska umetnost. U filmu se pojavljuju Ki, Peki, ejka, Mira Trailovi, Prele, ilnik, Milja Vujanovi i moja malenkost. Postoji tu i uvena scena kad Stevo igon govori Robespjerov tekst iz drame "Dantonova smrt", u dvoristu Kapetan-Miinog zdanja. Stevo igon se naroito istakao izjavama podrke Slobodanu Miloeviu. Sve su to ljudske nule koje su umiljale da su buntovnici a ustvari su branili Tita i njegovu diktatoru. Svi su se obogatili preko svake mere, najeli i napili. Nemaki autor je umetniku avangardu tadanje Jugoslavije povezao sa studentskom revolucijom iz 1968. godine. Bio je to trenutak kada sam, poput mnogih drugih, propustio da odem u zatvor. Bolje je bilo godinama visiti na RTB i ureivati "Politiku" nego ii u zatvor. Prava je istina da nisu hteli da nas prime. Ondanji reim nije davao ni pet para za tobonje revolucionare. Kakvi revolucionari takva reakcija vlasti. Reim koji je krtario sa zatvorom nestao je na ubritu istorije. Zemlja se raspala u krvi i plamenu. To su godine koje su pojeli skakavci. Zato je prirodno da dananja deca, posebno bivih "revolucionara" odlaze u Padinjak. Bila je to ea revolucija. Ljudi su se bunili da bi zauzeli poloaje crvenih funkcionera i nastavili sa istom praksom. Pravi revolucionari su zavrili

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

192

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


sa zatvorskim presudama, sa metkom u potiljku, kao azilanti. Olo je ostao i obukao crveno odelo i stavio Titovku na glavu. Ovaj e im reim po tom pitanju rado izlaziti u susret. Samo to od toga nee biti nove avangardne umetnosti. Oni koji su osueni da se bore grafitima znaju da je sve prokockano. Oni moraju da ponu od nule. Za takav poetak zatvor je dobra kola. Vreme je da nauimo da erka prijatelja i njene drugarice vade krompir zarad naih grehova. To znai da oni dobro rade i da nerviraju reim, i da mogu neto da urade. Oni se ne bune da kao Tirke i Stevo igon zauzmu pozicije drugova protiv kojih se bune nego da promene stanje, svesni da im u komunistikom, prosovjetskom, staljinistikom, genocidnom, nacionalistikom, nepotistikom, prostakom reimu Slobodana Miloevia nema mesta. Kasno se kaje Tirke.

U ILI VAN MREE SINDIKAT


Aprila 2003. godine, Meunarodna organizacija rada uputila je ministarstvu za rad i zapoljavanje Srbije zvanian zahtev da se to pre okona podela sindikalne imovine. Sindikalni kvadrati mogli su biti podeljeni po osnovu utvrivanja reprezentativnosti. Problem je bio to to je reprezentativnost teko utvrditi, iz razloga to se sindikati "osipaju" zbog privatizacije, gaenja firmi, i zbog prelaska nekih sindikata u druge centrale. Jo jedan problem je bio to to SSS poseduje i imovinu za koju nisu regulisani vlasniki odnosi. Podelu sindikalne imovine, koja je iskljuivo u posedu Saveza sindikata Srbije i SSSSCG, zahtevali su ASNS i UGS "Nezavisnost". To pitanje nije reeno jo samo u Srbiji, dok su ostale zemlje u okruenju ve podelile svoju sindikalnu imovinu. Reavanje tog problema poelo je sastankom u Vladi Srbije, na kome su uestvovali predstavnici tri sindikalne centrale, SSS, ASNS i UGS "Nezavisnost". Mile Isakov, potpredsednik Vlade bio je zaduen za unapreenje socijalnog dijaloga a Dragan Milovanovi, osniva ASNS, bio je ministar za rad i zapoljavanje. Postignut je naelni dogovor da se deli celokupna imovina u vlasnitvu Saveza sindikata Srbije i Saveza samostalnih sindikata Srbije i Crne Gore. Ova druga sindikalna centrala je pravni naslednik Saveza samostalnih sindikata Jugoslavije - kvaziorganizacija koja nije registrovana i koja je opstala samo zahvaljujui rentiranju ogromne imovine koju poseduje. Oekivao se popis sindikalnih kvadrata, ali je bilo poznato da se ubiru ogromne sume novca od iznajmljivanja sindikalne imovine. Samo Dom sindikata u Beogradu ima 18.000 kvadrata, od ega je u posedu SSS oko 3.000m2. Osim dela koji otpada na bioskopske sale i hol, sve ostalo izdaje Savez samostalnih sindikata Srbije i Crne Gore. Ukoliko se sindikati ne dogovore o podeli, Vlada polae pravo da podeli imovinu sindikata, ali deo ne bi bio vraen sindikatima. Do kraja 2006, Srbija je ostala jedina zemlja u Evropi u kojoj sindikalna imovina nije podeljena. Evropska konfederacija sindikata nedavno je upozorila da e iskoristiti svoj uticaj u Evropskoj uniji i usloviti ulazak nae zemlje u EU reenjem ovog problema. Savez samostalnih sindikata Srbije ima vie od 40.000 metara kvadratnih prostora. Njima toliki prostor nije potreban, i ak 90% iznajmljuju. Vlade Vojislava Kotunice nisu se upustile u reavanje ovog problema samo zbog politikih razloga - da se ne zameraju Savezu sindikata Srbije, iako je sve to vezano za pribliavanje Evropskoj uniji, jer je to princip koji vai za itavu EU. Pitanje centralne imovine nije pokretano. Vrednost 19.800 kvadratnih metara Doma sindikata u Beogradu, i brojnih odmaralita irom bive zajednike drave, nije mala. O njenoj raspodeli najpre treba da se dogovore oni koji su ove objekte gradili, a onda bi se, na nacionalnom nivou, traila reenja. Neprihvatljivo je da sva imovina pripada jednoj centrali, iako su je stvarali svi radnici. Najvea ironija je u tome to velikim delom te imovine sada raspolae Sindikat nepostojee drave Srbije i Crne Gore - u Savezu sindikata Srbije tvrde da oni prostor ne izdaju, ve to radi Savez sindikata Srbije i Crne Gore. Slobodan Lalovi, ministar za rad, zapoljavanje i socijalnu politiku Srbije najavio je da e drava konano sindikalnim centralama dati prostorije u zgradi u Nuievoj, koje oni i sada koriste, bez utvrivanja reprezentativnosti sindikalnih organizacija. Sudski spor o reprezentativnosti vue se na sudu tri i po godine. U korienju te imovine bilo je zloupotreba i mnogo kriminalnih radnji koje bi isplivale kada bi zapoela podela imovine. Kad se sve to se ima stavi na sto da bi se videlo ta se to deli. Ako neto fali, mora se pitati gde je to. Oni kau, to je Mika, Zika ili Laza, dao JUL ili SPS, ili prodao, ili neovlaeno iznajamio. Zgrada Doma sindikata u Beogradu izdata je na 40 godina, iako predsednik sindikata ima pravo da potpisuje ugovore sa rokom dokle mu traje mandat, a sve preko toga - ne vai. Do februara 2007, predmet razmatranja dve najvee meunarodne sindikalne organizacije, Evropske konfederacije sindikata i Svetske konfederacije sindikata postalo je razvlaivanje

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

193

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


imovine sindikata bive Jugoslavije odlukom razdruenog Saveza samostalnih sindikata Srbije i Crne Gore, bez prethodne sukcesije. Niko nije opovrgao dokumentovanu informaciju premijera Srbije Zorana ivkovia da je 94% sindikalne imovine u dravnom, a ostatak u sindikalnom vlasnitvu. Ukoliko je to tano, drava je morala da se umea u reavanje ovog problema, jer nereena imovina sindikata remeti odnose i na mnogo irem polju. Kao lanica MOR, Srbija ima i neke obaveze. Nedefinisana imovina sindikata prepreka je i ulaska Srbije u EU. Savezi samostalnih sindikata Srbije i Crne Gore, bez saglasnosti drugih zainteresovanih strana, dogovorili su se, privatno, da se oko 5% poslovnog prostora u centru Beograda da u vlasnitvo crnogorskom sindikatu, uprkos postojanju mehanizama da se stvar rei na pravni nain. Nije fer da neki sindikati imaju imovinu, a neki ne. Jedna organizacija ne bi smela da ima monopol. Kada radnici odlue u koji sindikat ele da odu sredstva treba da budu rasporeena pravedno i proporcionalno lanstvu. Zamenik predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije, Ljubisav Orbovi, smatrao je, da u nije potrebno ukljuivati meunarodne organizacije, i objasnio da je crnogorska strana dobila deo zajednike imovine zbog toga to je jedina od svih republika bive Jugoslavije zvanino potraivala deo imovine nekadanjeg zajednikog sindikata, iako nije sporno da se u procesu sukcesije imovine bive SFRJ utvrdi ta kojoj od bivih republika pripada od imovine. Na odluku da se crnogorskom sindikatu da u vlasnitvo 714 kvadratnih metara prostora zgrade na Trgu Nikole Paia, reagovali su i sindikati bivih republika SFRJ, smatrajui takav potez nedopustivim, najavljenaa je zajednika inicijativa sindikata Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije da se sindikalna imovina podeli nezavisno od sukcesije. U imovinu nekadanjeg "velikog sindikata" ulazi vie od 60.000 kvadratnih metara prostora. Procenjuje se da samo zgrada Doma sindikata u Beogradu, od 4.000 kvadratnih metara, vredi oko 7,5 miliona evra. U uem centru Beograda SSS Srbije, kao samoproglaeni sukcesor, ima na raspolaganju oko 13.000 kvadratnih metara. Sindikati Crne Gore i Srbije su okonali deobu zajednike imovine, meutim, o sindikalnoj imovini iz vremena SFRJ ne samo da se ne mogu dobiti nikakvi konkretni odgovori, nego ne postoji ni najgrublja procena vrednosti te imovine. Nema ni odgovora na pitanje: da li je mogua podela sindikalne imovine pre okonanja sukcesije bive Jugoslavije. Nije sasvim jasan ni status sindikalne imovine iz vremena estolane Jugoslavije, da je sindikalna imovina pod sukcesijom. Ima za dravnu imovinu, za ambasade, zlato... jedino ako se ne smatra da je sindikalna imovina dravna. Ne postoji ni precizan popis te imovine. Ima neto imovine u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Bilo je naznaka da postoji dio imovine i u Sloveniji. Sindikati Crne Gore i Srbije su okonali podelu zajednike imovine, kojom je crnogorskom Sindikatu pripalo 714 m2 poslovnog prostora u strogom centru Beograda, koji e najvjerovatnije biti iskorieni za formiranje Agencije koja e se baviti reavanjem odnosa na relaciji Srbija i Crna Gora, u vezi: zapoljavanja radnika iz Srbije u Crnoj Gori, radnog staa, penzionisanja, prenoenja penzija, a posredovae i u delu zdravstvenih usluga i potreba crnogorskih graana u Srbiji, ali i kao jezgro budue saradnje sa sindikalnim organizacijama iz regiona. Potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbovi izjavio je da ova organizacija jo uvek nije razmatrala problem sukcesije nekadanjeg federalnog sindikata, da li je to mogua pre sukcesije drava, odnosno da li ova imovina podlee nekom drugom principu. Predmet te sukcesije, u tom trenutku, mogli su da budu zgrada na Trgu Nikole Paia, Dom sidikata, jedna zgrada u Ulici Miloa Pocerca, jedan hotel na Hvaru, vlasnitvo nekadanjeg Sindikata Jugoslavije, odnosno Sindikata Srbije i Crne Gore. Dom sindikata u Sarajevu, imovina u Hrvatskoj, i u Sloveniji jedan deo, dok u Crnoj Gori, navodno, nema nita, oni su zato i dobili procent, i nije poznato za Makedoniju. Svi imaju apetite prema zgradi na Trgu Nikole Paia. Oko imovine nekadanjeg Saveznog sindikata ima dva problema: prvi je raspodela izmeu nekadanjih republikih sindikata, a drugi je udeo novonastalih organizacija. Veernje Novosti: feljton o SDB (autor Marko Lopuina) im je, 1988, postao prvi ovek Srbije, Slobodan Miloevi je od efa dravne bezbednosti, Dragana Mitrovia, zahtevao da mu dostavi imena agenata. Iznenadio se kada je dobio odgovor da ne moe dobiti imena, jer ih Mitrovi ne zna, a i da ih zna, ne sme da ih da, jer je to najvea tajna slube. Ba spoljni saradnici saznali su da KOS JNA prislukuje Slobodana Miloevia u njegovom stanu, i da armija ima Miloeviev dosije. Tu akciju prislukivanja vojni obavetajci

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

194

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


obavili su u februaru 1987, kada su po nareenju generala KOS, Ilije erania, i admirala Branka Mamule, pratili razgovore novog srpskog partijskog voe Slobodana Miloevia. Kako je zapisano u izvetaju saradnika SDB Srbije, Slobodan Miloevi se alio prijateljima i saradnicima da je u stanu pronaao beini prislukiva na zidu, kod garnine iznad prozora. U aferi "Vojko i Savle" Sluba dravne bezbednosti Srbije videla je priliku da se obrauna sa projugoslovenskom strujom u tajnoj slubi Beograda, pa je zato formirala komisiju za utvrivanje odgovornosti naelnika Duana Stupara, koga je najvie prozivao Zoran iak, sin Ranke iak. U komisiji su bili Milo Savkovi, predsednik, Milan Tepevi i Miodrag Pavlovi, lanovi. Oni su utvrdili da je predsednik GK SK Beograda Buca Pavlovi jo 1986. godine preko Duana Stupara dobio dosijea mnogih akademika, tvoraca Memoranduma SANU. ef beogradske policije Branko Kosti imao je Odsek za politiki kriminal, odnosno tajnu slubu koja je radila za Ivana Stambolia. Odobrenje za podizanje dosijea dao je Dragan Mitrovi, a ni Stupar, ni Mitrovi nisu videli dosije. Mnogi su uvereni da je politika zvezda Miloevia poela na Kosmetu. Prema podacima Zdravka Mustaa, koliko je bujanje srpskog nacionalizma podsticao Miloevi, pomagala je i sovjetska tajna sluba KGB, koja je u vreme Gorbaova elela da i Srbija doivi svoju "perestrojku". Prema podacima Mustaa, simpatizeri Moskve, i KGB, bili su dvojica srpskih politiara, za koje se govorilo da su i sami "stvorili" Slobodana Miloevia. Posebna panja vodila se o dr Vojislavu eelju koga je politiki progonilo kompletno Predsednistvo SFRJ. Vojislav eelj imao je dosije u SDB Srbije od kada je iz Sarajeva doao u Beograd. Za njim je stigla i kopija njegove dokumentacije iz SDB BiH i iz KP Doma u Zenici. Taj dosije bio je pasivan dok eelj 1985. godine nije poeo javno i u knjigama da napada Josipa Broza, Branka Mikulia, Staneta Dolanca i generala Nikolu Ljubiia. Oni nisu slubeno traili hapenje dr eelja, jer su se bojali da bi time izgradili njegov kult disidenta. Tajno, Dolanc i Mikuli, preko GSUP Beograd, gde je SSUP imao dobre veze, vrena su esta eeljeva hapenja, mimo RSUP Srbije. Time je Beograd optuivan za represiju nad disidentima. Zbog toga su se otro raspravljali Svetislav Lalovi, ministar srpske policije, i Nikola uri, ef gradske policije. ak je Slobodan Miloevi 1987. godine morao da intervenie kod Dragana Mitrovia, naelnika SDB Srbije, da se dr Vojislav eelj pusti iz zatvora gde su ga tajno odveli radnici GSUP, po nareenju Staneta Dolanca. eelj je od poetka bio miloevievac koga je lino Miloevi pomogao na svakom koraku. Otvoreno se stvarala sumnja da je naelnik Dragan Mitrovi, kao Jugosloven, blizak vojnoj kontraobavetajnoj slubi i armijskom vrhu. Ta sumnja izazvala je pozornost Slobodana Miloevia prema naelniku njegove tajne slube. Mnogi unutar Srbije, Beograda i Jugoslavije oekivali su kako e se Dragutin Mitrovi, naelnik SDB Srbije izjasniti - za meku ili tvrdu srpsku stranu ili za SFRJ i za JNA. Svaka od strana elela je da pridobije ili da srui Mitrovia. Najaktivniji je bio KOS JNA, koji je tajno pratio i prislukivao Mitrovia, a istovremeno irio glasine da to Mitrovi radi Slobodanu Miloeviu. Takva politiko-policijska igra oko naelnika SDB Srbije dovela je srpsko rukovodstvo, pre svih ministra policije Radmila Bogdanovia i profesora Radoa Smiljkovia, u situaciju da ramilja o novom oveku. Njihovi kandidati za efa tajne slube bili su profesor Budimir Kouti, dr Dragan Simeunovi, Ratko Markovi, ak i predsednik Privredne komore Vlajko Stoiljkovi, bivi direktor kazneno-popravnog doma. Kako su svi oni tu ponudu odbili, a kako je dr Borislav Jovi podravao rad Dragana Mitrovia, ovaj je, i pored ponuene ostavke Slobodanu Miloeviu, ostao u svojoj kancelariji do daljnjeg. Dobrosav ulafi Toro, ministar policije Jugoslavije traio je od Miloevia da mu ustupi Dragana Mitrovia za naelnika Slube dravne bezbednosti SSUP. Bilo je ideja i da Mitrovi postane naelnik SID u Saveznom sekretarijatu za spoljne poslove umesto Branka Tintora, ali nije se slagalo hrvatsko i slovenako rukovodstvo. Na mesto Mitrovia doao je 1990. godine politiar, borac za srpstvo sa juga Srbije, tek oporavljen od teke bolesti, Zoran Janakovi. Bio je to izbor Slobodana Miloevia i Radmila Bogdanovia, kome se urilo da uzme policiju. Posle nekoliko meseci Janakovi je preao u Ministarstvo spoljnih poslova, za efa SDB doao je Jovica Stanii. Prilikom reorganizacije MUP Srbije 1991. godine, Jovica Stanii je Slubu dravne bezbednosti preimenovao u Resor dravne bezbednosti. Time je hteo da se oslobodi zaostavtine SDB koja je funkcionisala kao politika policija, a da afirmie RDB kao slubu za borbu protiv terorista i

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

195

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


naoruanih dravnih neprijatelja Srbije. U RDB je 1995. radilo oko dve stotine inspektora, koji pokrivaju Srbiju Jugoslaviju, Balkan, Evropu i svet. Staniievi najblii saradnici bili su Dragia Ristivojevi, bivi v. d. naelnik tajne slube SFRJ, i reaktivirani penzioner SSUP-a, Branislav Nei, specijalac, karate majstor, nezvanino telohranitelj naelnika RDB Srbije, Vlada Dragievi, strunjak za elektroniku i poliglota, Mile Gaji i Dragan Filipovi Fia, organizatori specijalnih akcija. U RDB rade ljudi iz Hrvatske, Bosne, Jugoslavije, jer Stanii ceni profesionalnost, a ne nacionalnost. Kad je sam procenio, Stanii se oslobodio starih kadrova jer, po njemu, nisu dovoljno razumeli srpsko pitanje. Marko Lopuina, namerno ili sluajno, nije primetio: - U ovom paragrafu vide se koncepcija i ciljevi RDB, pod Jovicom Staniiem. Koncepcija je komunistika (nacionalnost nije vana) a cilj (srpsko pitanje) su imperijalistiki interesi Rusije. Kadrovi koji nisu razumeli srpsko pitanje (svaki Srbin to zna) bili su uklanjani radi izvravanja nareenja iz Moskve i usporavanja irenja NATO na istok. Prema tom planu Srbi sebe rtvuju zarad ruskih imperijalistikih interesa na Balkanu i Evropi. Iako je RDB navodno promenila svoj karakter iz politikog u antiteroristiki, vidi se da je odbrana jugoslovenske nezavisnosti zamenjena za odbranu ruskih imperijalnih interesa. NE iz 1948. prelo je u odluno DA! - Oevidac ubistva Slavka uruvije prepoznao je kao ubicu Luku Pejovia, pripadnika rezervnog sastava Jedinice za specijalne operacije. Sumnja se da je Pejovi angaovan za ubistvo uruvije, jer u vreme bombardovanja veina pripadnika JSO bila je na drugim zadacima, a da je njega i pripadnika RDB, Miroslava Mikija Kurka, do i sa mesta ubistva vozio pripadnik RDB, Ratko Romi. Bivi zamenik naelnika RDB i osniva JSO Franko Simatovi odbio je da svedoi o okolnostima da je ubistvo uruvije izvedeno pod okriljem DB, tvrdei da ne moe da stigne zbog obaveza prema Hakom tribunalu. Prisustvo Romia i Kurka, u vreme ubistva uruvije, utvreno je preko baznih podstanica za mobilne telefone. Romi je koristio svoj telefon, a Kurak telefon koji je dobio od Milorada Vuelia. Simatovi je poslao Kurka da bude u obezbeenju Vuelia. Vueli je sasluan u istrazi kao svedok. Romi i Kurak nisu sasluavani u istrazi koju je Specijalno tuilatvo pokrenulo zbog sumnji da su saizvrioci ubistva uruvije. Dejan Milenkovi Bagzi, svedok saradnik na suenju za ubistvo premijera Zorana inia, svedoio je o nameri zemunskog klana da ubiju Romia i Kuraka, ali su od toga odustali posle njihovog dogovora sa Miloradom Ulemekom Legijom i Duanom Spasojeviem. Razlog za Pejovievu likvidaciju u decembru 2000. bio je uklanjanje svih koji bi mogli da progovore o ubistvu uruvije. Pejovi je u vaio za pripadnika crnogorskog klana, a u policiji je imao dosije narko-dilera. Pre njegove likvidacije, poela je policijska istraga ubistva uruvije i objavljen je dosije uran. Nain na koji su pripadnici DB pratili uruviju na dan ubistva i javljali centrali svakih nekoliko minuta gde se nalazi ranije je korien jedino kada se neko hapsi. Takvu pratnju organizovao je Milan Radonji, koga je pred ubistvo uruvije na mesto naelnika beogradskog centra RDB postavila Mirjana Markovi, koja je pod sumnjom da je naredbodavac. Vreme, 01.03.2007 Dragan Joi predvodio je delegaciju Demokratske stranke Srbije u pregovorima o sastavu Vlade. Joi je vodio i delegaciju koja je nakon izbora predsedniku Borisu Tadiu po principu "uzmi ili ostavi" podnela Platformu o Kosovu kao uslov svih uslova. Joi se uvrstio kao ovek broj dva u DSS, pogotovo kad se zna da je njegova ministarska fotelja (osim premijerske) jedina na kojoj ta stranka insistira. Nije jasno ime je ovaj mlad politiar (1960.) kod premijera stekao toliki kredit i preskoio iskusnije, podjednako odane, partijske kolege. Postavi ministar policije u martu 2004, Joi je odmah upao u nepriliku. U javnost je procurilo da je u mladosti osuivan kao obija trafika. Ministar je tada izgovorio uvenu reenicu Kako moete da me pitate za trafiku dok gori Hilandar. Kasnije se pravdao: svako ima prava na prolost. Znate kako, svako od nas je imao deake nestaluke. To je bilo pre 25 godina i to je jedino to sam u ivotu loe uradio. Sve drugo je Dragan Joi, za koga kau da je poten ovek, a Kotunica ga je podrao, optuivi tampu za senzacionalizam. Nije re o trafici, ve o montanoj samoposluzi, a Joi i drutvo nisu odneli samo cigarete ve i veu koliinu robe iroke potronje. Sa nepunom dvadeset jednom godinom, bio je ve punoletan. Dobio je uslovnu kaznu. Kako nije ponovio delo, kazna je u zakonskom roku brisana iz sudske evidencije, ali ne i iz policijske.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

196

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Greh koji se Joiu moe pripisati je i susret sa Miloradom Ulemekom Legijom, u noi u kojoj se prvooptueni za ubistvo inia predao. Joi je, umesto da naredi da se Ulemek sprovede u zatvor i o tome obavesti sud, izabrao da uz Radeta Bulatovia provede par sati sa Ulemekom u zgradi Ministarstva. Suoen sa time da je prekrio zakon, koji zabranjuje kontakt sa optuenim bez odobrenja nadlenog suda, Joi je odgovorio da se sa Legijom sreo "da predaja tog oveka ne bi izazvala neto to moe da poremeti bezbednost drave" i da se te veeri razgovaralo "samo o tome da Ulemek to bre ode u zatvor". Kada je dve godine kasnije, nakon viekratnog odbijanja, javnosti dostavljena slubena beleka sa pomenutog susreta za koju se osnovano sumnja da je falsifikat, Joi je novinare pitao: "Da li je vama vanija slubena beleka ili to to je prvooptueni za ubistvo prvog demokratskog premijera u zatvoru?" Ministrovi pokuaji da opravda askanje sa Legijom bili bi uverljiviji da prethodnih godina nije u vie navrata izraavao blagonaklonost prema Jedinici za specijalne operacije i njenom komandantu. Kada se u novembru 2001. JSO pobunila i blokirala autoputa kod Centra "Sava", Joi je u svojstvu predsednika skuptinskog Odbora za bezbednost izjavio da je njihov gest "glas vapijueg od koga se trai da izvrava najopasnije zadatke bez pokria u proceduri". A nakon to je Ulemek napisao otvoreno pismo javnosti i pretio vladajuem DOS-u, Joi je rekao da je to pismo "napisano dosta ozbiljno" i "nije vojniko, nije kriminogeno, nije pismo nekog ko je s druge strane zakona. To je politika analiza rada Vlade i svega onoga to je bilo od 5. oktobra do danas" te da "predstavlja kritiku vlasti iza koje bi mogla da stane veina". Nedugo poto je postao ministar, Joi je najavio da e policija ponovo pokrenuti istragu o atentatu na inia, to bi pravno bilo mogue jedino ako bi sud utvrdio da su osobe kojima se trenutno sudi za atentat nevine. Kada su u sudnici poeli da se pojavljuju mladii u majicama sa oznakama JSO, od kojih su neki bili u andarmeriji, Joi je naao za shodno da objasni: To je ipak ratna jedinica, a njihov odnos bih shvatio kao odnos prema jedinici koja je nosila pijetet nesalomive jedinice, to je odnos potpune vezanosti i oduevljenja. Joi je pomenut u uvenom transkriptu izmeu Dejana Milenkovia Bagzija i advokata Biljane Kajgani kao uesnik u pokuaju da se Milenkovi nagovori da lano optui nevine ljude za ubistvo biveg radnika dravne bezbednosti Momira Gavrilovia. VOJISLAV EELJ je tokom ispitivanja svedoka optube, u sudnici Hakog tribunala, izjavio: Ja verujem da je Zvezdan Jovanovi lano optuen, a da nije - uivao bi slavu Gavrila Principa u srpskoj istoriji. U istrazi za atentat na inia, Vojislav eelj je izjavio Specijalnom tuilatvu: Lino sam bio srean kada sam uo o inievoj smrti70. Ovo su neki od komentara sa foruma, a sluajno ili ne, dotakli su se i Apisa: - Njihovi partneri iz DSS i NS ne ograuju se od takvih izjava, niti se odreuju da li prihvataju i ubijanje kao legitiman nain politike borbe. Izjava Vojislava eelja ukazuje na metode Srpske radikalne stranke. Vojislav eelj je oduvek iznosio politike stavove koji su neprihvatljivi za veinu graana Srbije. Kako narodnjaka koalicija nije sporila eeljevu ideologiju, potvren je dogovor dva Vojislava. - edomir Jovanovi kae: eelj je uporite zloinake politike koja se ostvaruje kroz koaliciju SRS-DSS. On je sada u Hagu poteen svega sa im e morati da se suoi kada bude dostupan sudovima ove zemlje, a to je odgovornost za politiku mrnje i netrpeljivosti i zloin prema svima koji su se takvim idejama suprotstavljali. Najmanje to je sudija morao da uradi je da opomene i kazni eelja za takvu izjavu. Zoran ini je simbol evropske Srbije i to je razlog zbog koga se eelj slavi zloin. Pre ili kasnije eelj e odgovarati pred sudom ove zemlje zbog uea u atentatu na Zorana inia. - eelj je bio nosilac liste Srpske radikalne stranke, i Vojislav Kotunica trebalo je da se izjasni o Vojislavu eelju, koji je i ranije izjavljivao da inia treba ubiti. On ovom izjavom slavi i podrava ubistvo. Da li pakt eelj - Kotunica podrazumevao i putanje na slobodu ubica premijera, kako je nagovestio Tomislav Nikoli? Na internet forumu voena je rasprava o tome, i mogli su se videti sledei stavovi71:
Njegov stav delio je i njegov zamenik, Tomislav Nikoli, upamen po svojevrsnoj najavi atentata na premijera: I Tito je pred smrt imao problema s nogom,konstatovavi Zasluio je to to mu se dogodilo. 71 Posebno je interesantno to se u okviru ove teme povela i debata o istorijskoj ulozi Gavrila Principa.
70

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

197

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


- Zavisi koje oi gledaju na to. Ako su patriotske gledaju na heroja, ako su kukavike gledaju na krivca. Poto kukavica time opravdava sebe. Podravam svaku eeljevu re. On je istinski borac ne za Srpstvo i za istinu i pravdu. Ne misli samo Voja tako - 70% stanovnika drave misli tako. Ostae nepoznanica zato se pojedini 'kvaliteti' opredeljuju protiv dobra svog naroda i ouvanje drave. Srbi su poznati na zapadu po blaenju - ogovaranju i cinkarenju svojih neistomisljenika u svom narodu i zbog toga se i oni koji rade uz mentorstvo zapada nipodatavaju i ne shvataju ozbiljno od strane vlastodraca. - Stvari su tragine utoliko to je sudski postupak protiv Z. Jovanovia i dr. bio farsa, a sada eelj kao antidemokratska politika linost brani nezavisno sudstvo od tzv. demokrata. Zato bi se Kotunica ograivao od eelja? U emu se to Kotunica ne slae sa eeljem? Samo u tome to onaj psihopata kae ono to misli. Bajatovievu izjavu da je "jedan ve platio glavom" ,svi zaboravljalju jer je SPS postao poeljan partner. ta je odvratnije, eeljeva izjava ili upotrba te izjave u svrhu dnevne politike (formiranja vlade). Neki bi ovde da vrate verbalni delikt, kao u komunistika vremena. Gavrilo Princip nas je s tim atentatom unazadio, ali Austrougarska je svejedno bila reena da napadne Srbiju, pa istorijski - da nije bilo atentata nali bi drugi povod. Na stranu to to je eelj u osnovi lakrdija, kada je u pitanju ubistvo inia, kako je mogue da je gospodin Janjuevi koji je bio u kolima sa Zoranom nestao i zato je telohranitelj Veruovi ostao pri stavu da su bila tri pucnja? - Gavrilo Princip unazadio Srbiju za 100 godina? ... Atentat u Sarajevu je bio povod za Prvi svetski rat, a ne uzrok tog rata. To bi bilo isto kada bi rekli da je rat u BiH u periodu 1992-95. godina poeo, jer je neko ubio srpskog svata na Baariji. To je povod za poetak rata, a uzrok je raspad SFRJ i politike elita u republikama SFRJ. A eeljeva izjava je odvratna... - Treba da se stide njegovi glasai! Vojislav eelj ne zna ni za stid ni za sram. On je politiku scenu u Srbiji toliko zagadio da da e proi decenije da se to oisti. A pitanje je da li e ikad, jer u SRS ima naslednike koji se slue istom retorikom i razmiljaju isto kao on. Jo davno je Nenad anak rekao da treba zabraniti rad SRS. - Jasno da je eelju i Kotunici smetao Zoran, on im je bio realna opasnost. Da Zoran nije isporuio Miloevia, ovaj bi i danas vladao, a Marko bi bio premijer. ta je bilo ne povratilo se. Setimo se advokata Barovia, isti eelj priao je da se okliznuo na bananu iako su svi znali da su ga pretukli jurinici SRS. Setimo se izjava eelja kako ima dobre veze u policiji i DB, a skoro sva politika ubistva odigrala su se pod patronatom DB. Danas DSS kontrolie te slube, koje nisu lustrirane, pa zato i nema reakcije na ovu eeljevu izjavu. S kim si onakav si. Politika pozadina ubistva Zorana inia nije rasvetljena. Eto Legije ponovo na ulici bude li SRS napravila vladu. Onda e ono da svaka drava ima mafiju, samo u Srbiji mafija ima dravu biti 100% tano. To treba da shvate i socijalisti. - Nema Kotunjavi ta da se ograuje od tog stava kada je on uestvovao u tom poduhvatu sa Zvekijem. Bolje da se utanovac izvini narodu zato su postavili takvog oveka za premijera. Ono nismo imali izbora... poto ga ni sad nemaju, jer ele vlast po svaku cenu... Proi e i te etiri godine a narod je video da nisu sposobni za velike odluke.. - eelj je sramota i tetoina za srpski narod i Srbiju. Iskompleksirani novo Srbin, sveeg hrvatskog porekla, da bi se dokazao kao najvei i najpravoverniji Srbin. Oni koji nose bed sa njegovim likom vreaju i sramote Srbiju. Uinak eelja i njegove politike je takav da su imali razloga oni koji su verovali i veruju da je on planski radio protiv interesa Srbije. eelj ustvari razbija tvravu nacionalizma svojim rasistickim, nemoralnim i nenormalnim izjavama. Ako politiki preivi, bie to raspad srpske drave, kulminacija nasilja koja e sem nevinih znaiti i krvav kraj svih elnika sadanje srpske dravne bezbednosti. Povratak u 90-te. Ko ue sa radikalima u koaliciju snosi odgovornost za sve to oni kau ili urade. Svojevremeno to se odnosilo na SPS, a sada na Kotunicu. eelja ne moe kontrolisati nikakva koalicija. 2.500.000 graana boluje od iste bolesti kao eelj! Za takvu naciju teko da ima leka! Kotunica igra Ruski rulet sa Srbijom, i siluje DSS. Neka izae iz te partije i napravi svoju. Adolf Hitler je bio devijantno genijalan i zbog onoga to je uradio Nemci ga jo malo pa slave. eelj je jednako devijantno genijalan i stvorio je, zajedno sa Kotunicom, atmosferu i masu koja e slaviti ta god on da kae. Ne oekujte da se iko iz DSS-NS izvini zbog ispada eelja. Od crvenih bandita kao to su eelj i Kotunica nita bolje se nije moglo oekivati. - Mora da se rei taj sluaj! To je sramota za Srbiju!

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

198

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


- alosno da za njegove naslednike glasa jo uvek pola Srbije. Slaviti smrt jednog oveka, a ubicu nagraivati je umobolno. eelj i njegovi su najvea sramota Srbije. Za njega je vreme stalo. 2003, taj isti ovek izjavio jje da e samo da svrati do Haga i eto ga nazad kroz koji dan. Za eelja i za sve koje podravaju ovakve izjave nije zatvor ve LUDNICA! Strano je to u ovoj zemlji jo uvek ima milion i po ljudi kojima je on idol. Ko su ti ljudi? Ne mislite valjda da je radikalima milo da on izae. Da hoe da ga stvarno puste, ukinuli bi stranku, onda nikome na zapadu ne bi stalo da troi vreme na njega. Ovako, im je bolje, tu su, a nisu nigde. A on iz zatvora glumi predsednika, a zna da je samo haki zatvorenik. - itava njegova politika i ivot se svode na lai, uvrede i klevete. Treba da se stidi svojih glupih izjava. ta ljudi koji glasaju za njega vide u njemu. eelja, koji je po prezimenu Hrvat, biraju izbeglice koji ne mogu da shvate da nemaju vie svoju dravu. Kamo sree da smo svi 89. podrali Antu Markovia, zato to je bio veliki Jugosloven. Radi se o ljudima koji su izgubili identitet nestankom drave Jugoslavije, a najgore je kada ovek izgubi idetitet. - Da li je mogue da se Kotunica nije oglasio o ovoj izjavi, kao neko ko se 5. oktobra borio protiv ovakvog naina razmiljanja? Da se ogradi, pa da izgubi ministarsko mesto koje mu je obeao Toma! Milija mu je takva fotelja nego da se izjanjava o oveku protiv koga je 5.Oktobra ustala Srbija! Jo emo Miloevia da pravimo od blata. - Da se Srbija ovakvih eelja, Miloevia, Karadia, Arkana, Legija reila 1992 godine kad su pljakali i silovali po Zvorniku, Bijeljini itd, danas bi i zemlja bila vea, i ponos neoteen. Mi se pravismo ludi. Ide vojvoda do predsednike fotelje jer ga Srbija jo nije upoznala. - Zoran se zalagao za optu dobrobit. Nije krao, nije galamio. eelj se zalagao prvo za svoju promociju, a posle sve ostalo. Ne vidim gde je unapredio Srbe. eelj e ui u istoriju, ali je nee pisati pa nee ui "eeljevi heroji". Sigurno da e jedan deo sugraana apladuirati. Ako nisi u stanju protivnika da pobedi argumentima i istinom onda oni koji tu snagu nemaju upotrebljavaju ili opravdavaju takav nain. Ako se njegova partija i njihovi koalicioni partneri od te izjave ne distanciraju, onda e se dosta njih pokajati to su im glas dali. Ovo nije pitanje Evrope, nego civilizacija DA ili NE. Ovaj vid razmiljanja kojim je zaraen i eelj ne da Srbiji i srpskom narodu da napreduje, ve ga dri mentalno prikovanog kao da je 1800. godina. - im radikali zaotravaju retoriku znai da ne ele da preuzmu odgovornost za vlast. Toma i Vui se zaleu da uzmu vlast, ali ih gazda opominje. Oni znaju da nemaju ljude da vode dravu, a glupo je da sva kljuna mesta uzmu DSS i SPS, PUPS i JS. Lako je lupati po televizijama, ali kad se vodi drava nema zezanja. - Svi to glasaju za ovakve kao to je eelj treba da se zapitaju kome daju glas i dokle moe to da ih odvede, jer za ovih 15 godina dosta su i oni sami istrpili dok je on pozivao na lin svakoga ko je pametniji od njega? Daba mu knjige to je pisao po zatvorima, jer jedino to je u ivotu uradio bio je u zatvoru, a izgleda da ih je on jedini i itao. Zbogom Srbijo! Kada se vrati iz Haga, za godinu dana (i ako ga osude ne moe da dobije vie od 5 godina koje je ve odleao pa e ga pustiti odmah) on e biti predsednik Srbije. - Da ivimo u pravnoj dravi, veliki patriota-pravnik Kotunica morao bi da pokrene inicijativu za zabranu SRS jer se ovakvim izjavama poziva na krenje pravnog poretka. Slavljenje ina ubistva premijera mora biti uniteno u korenu! Zar ovaj ovek da nam ponovo kroji budunost? Ovakva izjava je plod bolesnog uma. ta ovek kao on govori ne bi trebalo objavljivati. Valjda ljudi u Srbiji shvataju da postoji srpski nacizam i da je opasan za Srbiju (kao to je nemaki bio opasan za Nemaku i za svet). Kad vam pobesneli komunisti "kroje ivot", tada zamena teza, demagogija i primitivizam vladaju. Nita nije sveto. Vreme je da se kae ko je ko u ovoj Srbiji. Ova izjava govori kakva bi bila vlada Kotunica - eelj, i predstavlja najavu obrauna sa svim neistomisljenicima, a posebno sa potovaocima ideja Zorana inia. eelj je ovek pun nekog ponosa, nema grie savesti, ali vie brinu ovi to vide idola u njemu. Pogledajte Vuia kakve nebuloze pria sa konstantnim cinizmom. Teko nama, ako nam ovakve kvazi-patriote dravu vode. Radikali bi, ako hoe da postanu mudra partija, trebalo da se distanciraju od takvog pogleda na svet. - Gavrilo nije znamenita linost u srpskoj istoriji nego poznata linost to su dva razliita pojma. Jedan lo ak uvek upropasti ceo razred. Ja razumem njih, ali nikako ne razumem one ljude koji za njih glasaju! 1914, Gavrilo ubio a posle nisu ispatali "Bosanci" nego su se u Mavi kotrljale srpske glave od strane nemake vojske. 1941, Crveni digli bunu a Nemci u Kragujevcu 1 za 100 i ode 5000 dece. 1991: Bonjaci Karadi i Mladi napravili sranje, Srbi otale doli u Srbiju (i jo su besni i drni), a gde e Srbi iz Srbije. Dokle vie Srba sa strane koji nam kroje kapu i crvenih

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

199

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


vampira? eki nikad nije bio etnik i rojalista... Gavrilo Princip je bio terorista koji je izvrio atentat na prestolonaslednika Ferninanda i njegovu enu uz podrku tajne organizacije iz susedne Srbije sa bazom u vojnom vrhu. Princip je rtvovao svoj ivot za ciljeve tajne organizacije i zbog posledica atentata samo Srbi ga veliaju i slave. Gavrilo Princip je svojim "herojskim inom" unazadio Srbiju 100 godina. Usput, izginulo je 2/3 mukih glava i o posledicama ne treba govoriti. "Oboavam" patriote koji se raduju kad milioni ljudi skonaju zbog jedne nepromiljene osobe to je bio Gavrilo Princip. Ne bi trebalo da se mnogo hvalimo ovakvim "herojstvima". To je zabluda srpskog naroda koja nam je donela mnogo krvoprolia. Gavrilo Princip nije smeo da ubije Ferdinanda, jer prvo, nije lepo ubiti oveka, a drugo, ne bismo proli Golgotu prvog svetskog rata, i to sve zarad interesa Engleza i Francuza. in ubistva vlastitog Premijera, ne treba ni komentarisati. to se tie odnosa lanog vojvode prema ubici legalno izabranog premijera Srbije to gore narodu, to bolje monstrumima koje nikad ne bi trebalo pustiti na slobodu. One koji trae njihovo oslobaanje treba poslati na psihijatrijsko posmatranje ukoliko to ne rade za pare. Da li je scenario sa ubistvom gospodina inia isti? Sve vie sam uveren da jeste. Da li su Karadi i Mladi deo iste prie? Uveren sam da jesu. Posebno odeljenje Okrunog suda odobrilo je, na zahtev SRS, lanovima SRS posetu Miloradu Ulemeku Legiji u Centralnom zatvoru u vezi odbrane Vojislava eelja pred Hakim tribunalom. U poseti su bili funkcioneri SRS Vjerica Radeta i Petar Joji. Aleksandar Vui potvrdio je susret, ali je naveo da Legija nee biti svedok odbrane, nego da je dao radikalima informacije o nekim navodima optunice. Ulemek je, posle posete, napisao izjavu i bie prosleena u Hag. Potrebno je istraiti koje su stranke, pojedinci, grupe i centri moi stajali iza pobune i podsticali deo MUP-a da rui Vladu Zorana inia to je rezultiralo ubistvom premijera, kao i ulogu obavetajnih slubi. eelj je u Tribunalu izjavio da Zvezdan Jovanovi, osuen za ubistvo premijera inia, zasluuje slavu Gavrila Principa u srpskoj istoriji, a radikali su u skuptini Zorana inia nazivali mafijakim premijerom. Juna 2007. specijalni tuilac Slobodan Radovanovi najavio je da je poela istraga o pozadini atentata, ali do avgusta 2008. nisu objavljeni nikakvi rezultati te istrage. List Kurir objavio je da je 8. januara Vojin Lazarevi doao u Vladu Srbije, uznemiren pisanjem tampe i istragom u Evroaksis banci u Moskvi. Lazarevi se sastao sa svojim kumom Aleksandrom Nikitoviem, efom kabineta premijera Vojislava Kotunice, a zatim je dolo do svae Lazarevia i Nikitovia s jedne i Mihajlova s druge strane. Ruski izvor potvrdio je da su iz Gasprom insistirali da sva dokumenta u vezi sa sporazumom o energetici zaobilaze Nikitovia.

BRANKO KRGA drugar generala Rondo; drugar Vojislava Kotunice ak irak


Francuski pisac i publicista erard de Vilijer, u intervjuu sarajevskom listu Slobodna Bosna, tvrdi: Deo knjige u kojem govorim o poaru u Hilandaru u vreme kada se Karadi u njemu nalazio apsolutno je istinit. Taj poar su izazvali ljudi iz britanske tajne slube koji su eleli na taj nain da nateraju Radovana Karadia da izae iz manastira. Bio sam na Svetoj Gori godinu dana kasnije, u leto 2005. i video koliko je manastir oteen. U knjizi piem da su to uradili Amerikanci, a u stvarnosti su to bili Englezi. U to sam sasvim siguran. Svoja saznanja o jednom od najtraenijih hakih optuenika Vilijer opisuje u knjizi Dosije K. - Jedna od smernica koju mi je dao general Rondo odvela me je na Svetu Goru, gde se Karadi krio neko vreme. Karadi je tamo boravio vie puta. Imam pouzdane informacije da je prole zime opet bio u Grkoj, ali ne na Svetoj Gori. Postoji srpska zajednica na Peloponezu, ali nije sigurno gde je on sada. Karadi se uvek puno kretao, za razliku od Mladia koji nije imao potrebe za tim, jer je imao zatitu. Karadi je stalno menjao mesto boravka, uvek se oslanjao na Pravoslavnu crkvu. Bio je, pored ostalog, i u manastiru Ostrog - rekao je Vilijer. Prema Vilijerovom saznanju, veliku ulogu u Karadievom ivotu igra erka lekara iz Foe, koji je bio njegov najbolji prijatelj. Umro je od sranog udara pre godinu i po dana. - Upoznao sam i njenu majku i nju. Njen otac je bio u Beogradu, a on u Foi. On nije viao Karadia u Beogradu jer nikada nije iao u Beograd. Ali, njegova erka je putovala u Fou da ga

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

200

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


vidi. Tako je kao vrlo mlada upoznala Karadia i sagledala njihovo prijateljstvo. Ona je vrlo privrena Karadiu - tvrdi Vilijer. U papirima koje su istrane sudije pronale kod generala Filipa Rondoa, biveg elnika francuske obavetajne slube, glasine o tajnom raunu biveg francuskog predsednika ak iraka u japanskoj banci i 30 miliona funti na njemu dobile su potvrdu. General Rondo je svedok u politiko-korupcijskoj aferi "Klirstrim" koja je 2006. godine potresala Francusku. U vreme njegovog sasluanja, procurila je vest o tajnom irakovom raunu koju je tadanji predsednik odbacio kao izmiljotinu. Prilikom pretresa kue generala Rondoa u vreme afere "Klirstrim" istrane sudije zaplenile su dokumentaciju na osnovu koje govore o dokazima. Sudija blizak listu "Kanar Anene", rekao je da je zaplenjena dokumentacija dovoljna da se podigne nova istraga o prekrenom poverenju ili o novcu dobijenom od korupcije, i da e istrane sudije na osnovu ovih papira doi na trag svim kolovoama. Otkad su papiri zaplenjeni, marta 2006. godine, sudije rade na istraivanju diskretno. Biveg predsednika iraka moi e da ispitaju posle 16. juna kada mu istekne imunitet. Papiri, koje pomenuti sudija naziva dokumentima, pokazuju da je irak otvorio raun u japanskoj banci sredinom devedesetih godina. Kada je Rondo otkrio ovaj raun 1996. godine, naloeno mu je da uniti sve fajlove, ali ih je general Rondo, koji uva sve svoje beleke, preneo svojoj kui, gde su zaplenjeni. Za sada se ne zna poreklo novca sa irakovog rauna, niti za ta je upotrebljen, pa e se istraga fokusirati na ta dva pitanja. Bivem francuskom predsedniku pripisuje se i umeanost u nekoliko korupcijskih skandala kada je bio gradonaelnik Pariza, od 1977. do 1995. godine, kao i u skandal oko izborne krae u istom periodu. Dr. MILA ALEKOVI NIKOLI (24. jul 2008.) Od optunice protiv Radovana Karadia, prole su tri godine. Mnogi tvrde da je Holbruk Karadiu neto obeao, ali ne znaju tano ta. O tome su svi utali jer za one koji su dali obeanje bilo bi kompromitujue, ako su ga dali, a drugi o tome ne znaju. Francuski general an Hajnrih koji je u Bosni komandovao do decembra 1996. godine kae da svi znaju gde je Radovan K. Francuzi u to vreme kontroliu zonu Pala. Drugi francuski funkcioner izjavljuje da ak irak nee sukobe sa Srbima. Ne eli da francuski vojnici budu taoci ili da budu ubijani u gudurama Balkana. 1997. Francuzi i Amerikanci dogovaraju se da Radovana K. zajedniki uhapse vojno. Specijalne snage iz Floride sleu na vojni aerodrom u Tuzli. Tajni kod operacije: Amber Star. Par dana kasnije Pentagon saoptava da je francuski kapetan Erve Gurmelon odao plan napada Srbima i da je Vaington, pred izdajom vojnika koji je hteo da pribavi slavu samo za svoju zemlju, morao da opozove operaciju. Vest se pronosi da Francuzi tite Radovana i ne daju Amerikancima da ga uhapse. Ovo ponavlja i tuiteljka Luiz Arbur. Tri godine kasnije kapetan Gurmelon je unapreen, a Amerikanci se razilaze sa Francizima i od tada svako radi za sebe. Amerikanci zatim pronalaze Karadievog druga sa studija dr Dragana Hajdukovia koji je estetski hirurg u Americi, pokuavajui da ga vrbuju. Koriste i jednog tzv. biznismena bliskog Radovanu, ija je ki u Parizu. Francuski general Filip Rondo, proslavljen hvatanjem teroriste Karlosa, zaduen je da nadgleda pregovore i manevre. Francuski ministar odbrane Alan Riar daje mu sva ovlaenja i u svemu slobodne ruke. Rondo uzaludno pokuava da ponudi mnogo novca i da obezbedi zatitu za Radovanovu familiju. U meuvremenu, sud u Hagu uspeva da kontaktira Karadia, ali ne pristaje da mu umanji optunicu, kako Karadi to trai. 1998. ameriki izaslanik u Bosni tvrdi da e on brzo biti uhvaen i da e mu biti sueno. Meutim, 10. aprila K. menja stav i poruuje Amerikancima da se nikada nee predati. Iste godine 1998. K. definitivno nestaje. Zapad govori i pie da ga tite srpske slube, tajna mrea zvana Preventiva i vojska Republike Srpske. U meuvremenu, on stvara prie za decu, pozorinu predstavu i roman. Zapadna tampa tvrdi i pie da ga prate i uvaju brojni prijatelji od kojih se veina nalazi u Parizu, meu samim Francuzima. Francuzi i Amerikanci (zajedno sa perfidnim Albionom) u stalnoj su kompeticiji. Karla del Ponte ih moli da rade zajedno. Zajedniki uspevaju jedino da naprave mreu iji je skriveni kod: Fervant

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

201

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Arer, sa seditem u Frankfurtu, ali nita drugo ne funkcionie saborno, zbog velike borbe i kompeticije za uspehom slubi. Krajem leta 2000. Amerikanci u akciju ulaze sami, ne verujui Francuzima, u zoni koju kontroliu Francuzi. Francuzi to otkrivaju i, u inat, nameravaju da spree Amerikance, pravei plan kako da dojave K. da se spasava dok mornarike Foke kree u napad. Francuzi spasavaju Radovana. 2001. francuski DGSE sam preuzima operacije hapenja. Radovan ide da sretne svoju enu u selu pored Foe na crnogorskoj granici. Francuzi su ubeeni da su kupili Radovanovu telesnu gardu, kljuna dva oveka su njima na vezi. Ali, sve propada, jo jedna loa psiholoka procena. Dva momka iz obezbeenja ipak pucaju, a K. opet nestaje. 28. februara 2002. Amerikanci kreu bez Francuza u elebie. Tu je, imaju pouzdane informacije. uri im se i zato jer su u Avganistanu promaili Bin Ladena. Rezultat: enciklopedijski neuspeh. Obavetajni planovi SFOR-a za hapenje Radovana Karadia pretpostavljali su da e se najtraeniji ratni zloinac pojaviti na podruju Foe i sela elebii. 10 dana kasnije Amerikanci i Francuzi, opet zajedno, kreu na Radovana i Mladia. Opet promaaj! Ni Radovana, ni Mladia nema na mestu koje su obeleili dugotrajnim radom i skupljanjem brojnih tajnih podataka. Poetkom 2004. iznova udrueni pokuaj NATO da se uhapsi voa bosanskih Srba. I, nita. U februaru iste godine pukovnik andarmerije Rejmond Karter telefonira SFOR-u u Bosni, i uz pomo informacija izvesnog M. Alibabia, biveg funkcionera jugoslovenskih slubi, tvrdi da sigurno zna gde treba hvatati psihijatra. Meutim, drugi deo bivih obavetajnih drugova Alibabia je protiv njega, odnosno na drugoj zaraenoj strani, i operacija u selu Zaovine, zbog ljudskog faktora, ponovo trijumfalno propada. April 2004. SFOR saznaje da e K. biti u kui popa sa Pala. 200 specijalaca razbijaju vrata srpskog svetenika, pucaju i razbijaju po kui. Pop i sin su povreeni, a od K. nigde ni traga. Udrueni tragaoci pitaju se: Ko je i ovog puta dao lanu informaciju? Novine u Evropi piu: Rusi i Srbi infiltrirani u zapadne slube onemoguavaju hapenje! Krajem 2004. NATO naputa Bosnu. Evropske snage vie nee da rizikuju. Njihova strategija sada je: zamrzavati raune u banci i kupovati ljude oko begunca. Drugo nita ne mogu, nee ni da pokuavaju... Najzad su se kapitalisti dosetili kako se uspeva. Sami Srbi e to bolje odraditi. Kvislinzi to uvek rade bolje. Borba za trofej, oportunizam, profit i osvetu, bili su toliko jaka, da je olovnim vojnicima potpuno oduzela mo tokom vie od jedne decenije... 23. jul 2008. Francuski obavetajac, general Rondo, koji je ve deset godina u timu za "nalaenje" dr.Radovana... kae za francuski Figaro da je hapenje pomogla CIA, koja ima baze na Igmanu i obavetajce po Beogradu... (2000. godine su ga locirali na Trebinju, npr.) Tanjug je preneo: ''Njegovo hapenje je verovatno omoguila neka strana zapadna sluba, najverovatnije CIA, koja ima centar za telefonska prislukivanja na planini Igman i vie pripadnika koji rade u bezbednosnoj slubi u Beogradu'', pie ''Figaro'' na osnovu informacija koje je dobio od francuskog pijuna, generala Filipa Rondoa, koji je 10 godina bio na tragu Karadia u okviru ekipe biveg glavnog hakog tuioca Karle del Ponte. Bivi general francuske obavetajne slube Filip Rondo izjavio je da je Radovan Karadi dva puta u Bosni za dlaku izbegao hapenje. Francuska obavetajna sluba i CIA pridobile su 1999. godine njegovog telohranitelja kao agenta, ali se ovaj u poslednjem trenutku predomislio. Drugom prilikom, u januaru 2000. godine, prislukivanjem telefonskog razgovora otkriveno je Karadievo prebivalite, ali on je ve nestao kada su stigli pripadnici SFOR-a. Rondo je rekao da je hapenje olakano zahvaljujui Amerikoj obavetajnoj agenciji, CIA, koja iz prislune stanice u Bosni prati telefonske razgovore i ima agente u slubama bezbednosti u Beogradu.

TEORIJA ZAVERE
Banjaluki "Reporter" objavio je 30. avgusta 2001. tekst pod naslovom Vojni udar, a Nenad anak raspirio je sukob u DOS, danima dran na "sluaju Gavrilovi", izvukavi vest da je predsednik Kotunica s vojskama Jugoslavije i Republike Srpske spremao manevre i - dravni udar! Kotunica je demantovao vest posredno, opaskom da su izjave anka spoj diletantizma i

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

202

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


neodgovornosti, a da nedeljnik koji je ankovom opaanju posvetio prostor, u sprezi s pojedinim frakcijama DB, zapravo prieljkuje pu. Ostala je sumnja. Dragan Vuki, poslanik Pokreta za demokratsku Srbiju (DOS) u skuptini Srbije ocenio je: Ovom vojnom rukovodstvu ne verujem. Meutim, nerealno zvui ankova pretpostavka da je trebalo odrati zajednike manevre i tom prilikom izvriti dravni udar. To ne bi moglo da proe nezapaeno, a i koji je cilj. Miroslav Hadi, direktor Centra za civilno-vojne odnose, takoe je smatrao da pria o vojnom udaru nije realna, ali zato to je Vojska Republike Srpske pod kontrolom Sfor. Koren prie upuuje na skrivenost civilno-vojnih odnosa od 5. oktobra. Prvi takav momenat bilo je hapenje Miloevia, kada je pretila opasnost sukoba vojska i policija, zatim javna polemika naelnika Generaltaba VJ i ministra unutranjih poslova Srbije oko otkrivanja masovnih grobnica, a ovo je bilo upozorenje da DOS od 5. oktobra nije uradio nita da promeni nasleene civilnovojne odnose, odnosno da se vojska sama transformie. Posle obaranja Miloevia, dva centra moi DOS prigrabila su instrumente sile - vojsku i policiju, sa zateenim aparatom. Dok se strana koja je drala policiju trudila da stvori utisak da su se desile promene, neverovatna je bila upornost s kojom je predsednik Kotunica uvao armijske strukture. Pokazatelj je bilo tvrdoglavo zadravanje generala Neboje Pavkovia na mestu naelnika Generaltaba VJ. Dve stvari su kljune: elja predsednika Kotunice da dri kontrolu nad vojskom po svaku cenu i nezainteresovanost DOS da se otvori problem reforme sektora odbrane i bezbednosti. Ta nezainteresovanost naruena je na Predsednitvu DOS kada je od Kotunice traeno da smeni Pavkovia, ime je potvreno da je on jedini nadlean da odlui ta e raditi s vojskom. Kotunica je traio da mu se da vremena da to uradi, to je potvrdilo internu raspodelu moi, a smene starih i postavljenja novih naelnika uprava koje su usledile, otkrile su da e promene ii teko. Pavkovi je ostao, a novi naelnici bili su bliski saradnici bivih naelnika. Tvrdnje Pavkovia da nije uestvovao u izboru kadra nemaju osnova: zna se postupak izbora i ko odluuje - naelnik Generaltaba, ljudi iz Uprave za bezbednost, Personalne uprave, Uprave za moral. A imenovani su Pavkovievi ljudi. Izostao je bilo kakav uvid i kontrola. Nisu aktivirani ak ni postojei mehanizmi parlamentarne kontrole. Personalne promene u vojsci bile su bez javnosti razumljivih obrazloenja. Jedan od Kotuniinih argumenata za zadravanje kljunih ljudi koje je Miloevi izabrao bio je da ne eli da ugrozi moral vojske. Pitanje je da li ostanak Pavkovia i njegovog tima vie ugroavao moral vojske? Promena Pavkovia, koji je personifikovao poslednji ostatak Miloevievog reima, bila je osnova za sve dalje promene. Pavkovieva mo u vreme Slobodana Miloevia bila je ograniena. Posle 5. oktobra, a posebno tokom 2001, on se ponaao potpuno samostalno, i sve to je donosio predsedniku Kotunici prolazilo je bez hijerarhijskih zadrki. Njegovom smenom trebalo je pomeriti klan iz Tree armije, kojim se Pavkovi okruio i tek tada mogle su da se oekuju sutinske promene, koje podrazumevaju i mehanizme demokratske kontrole vojske, za ta DOS nije ponudio nikakav koncept. Nacrt preureenja odnosa izmedu Srbije i Crne Gore pominjao je samo parlamentarnu kontrolu vojske, to jeste element, ali demokratska kontrola podrazumeva i javnost i izvrnu vlast (ministarstvo odbrane kao centralni kontrolor) i nevladin sektor, koji je mogao da izvri javni pritisak na Kotunicu i DOS. Jedan od problema bio je to nije bilo Saveta za nacionalnu bezbednost, koji bi bio kontrola postavljenja i unapreenja i ogranienje za zloupotrebe. To se posebno odnosi na kontrolu rada vojne slube bezbednosti, koja je poslednja linija odbrane vojnog vrha. Vojna sluba bezbednosti bila je tajna i za graane i za najvei deo pripadnika VJ. Zato je zadatak DOS, odnosno predsednika Vrhovnog saveta odbrane Vojislava Kotunice, trebalo bude da se napravi plan transformacije vojske, koji bi definisao kontrolu ove slube. Dragan Vuki je tvrdio: I pored toga to je ova sluba pod komandom naelnika Generaltaba, postoje informacije da se skoro potpuno stavila na raspolaganje predsedniku Kotunici. Posledice su devijacije u VSB i VOS, a naroito u prvoj. Umesto da se bavi svojim zadacima, Vojna sluba bezbednosti, i pojedinci naroito, stavljaju se u funkciju jedne strane i direktno utiu na politike odnose u zemlji. Zabrinjavalo je i nepostojanje kontrole nad elitnim jedinicama vojske - 63. padobranskom i 72. specijalnom brigadom, koje su podreene naelniku Generaltaba i namenjene su za izvravanje specijalnih zadataka. Pored toga, nesrazmerno je velik broj pripadnika vojne policije, koji su, u nekoj situaciji, mogli da budu zloupotrebljeni.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

203

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


U tom kontekstu, uz krizu u politici i ekonomiji, (demantovana) informacija trebalo je da bude znak upozorenja. Sukob u DOS bio je prilog tome i nije trebalo naelno iskljuiti mogunost da je nepromenjeni vojni vrh u uslovima krize mogao da se pojavi kao samostalan politiki inilac, koji moe na silu da bitno odredi nain razreenja krize. Akt uvoenja vanrednog stanja moe se opravdati spreavanjem unutranjih sukoba. Javnost i DOS trebalo je to da imaju na umu kao potencijalnu opasnost. Kadrovske promene u Vojnoj slubi bezbednosti su u skladu s dotadanjim promenama u vojsci da se prikae da se neto menja a da se nita ne promeni. General Milan akovi (bivi naelnik Uprave bezbednosti) i general Aca Tomi su Pavkovievi ljudi. Oni su radili po njegovim direktivama. Da nije tako, odavno je trebalo da se bave kriminalom u materijalno-finansijskom poslovanju i stambenoj problematici VJ, a to znai, Pavkoviem lino, upozorio je Dragan Vuki. Slino je bilo i sa promena na elu Vojnoobavetajne slube, s tim to je bivi naelnik generalpotpukovnik Branko Krga unapreen u zamenika naelnika Generaltaba. Krga nije smeo da slui Miloeviu u vezi s kosovskom tragedijom i sramotom. Ako ne pre, morao je da se distancira kada je poela sramna proslava pobede nad NATO, podela inova, poloaja, odlikovanja, stanova i privilegija. Novi naelnik Vojnoobavetajne slube pukovnik Radoslav kori nije trebalo da se nae na tom mestu. Bio je pomonik Krgi kada je bio vojni izaslanik u Moskvi. Druge znaajne dunosti nije obavljao. VOS je ve due vreme okrenut prema istoku, to nije dobro i ne moe da proe neopaeno. Naa realnost u Evropi mnogo je sloenija i osetljivija. objasnio je Vuki Poetkom avgusta 2001. strunom savetovanju Vojne slube bezbednosti na Topideru prisustvovao je i skup pozdravio u ime "vrhovnog komandanta" Vojislava Kotunice njegov savetnik za nacionalnu bezbednost Rade Bulatovi. On je upozorio bezbednjake da zadatke mogu da primaju samo od vrhovnog komandanta. Drugi skup, u uem krugu, bio je delikatniji i trajao je do jutra. Razmatralo se navodno prislukivanje vrhovnog komandanta i mere koje bi trebalo preduzeti. Rukovodio je Pavkovi, a prisustvovali su bivi i sadanji naelnik slube bezbednosti i bivi "asovi". Od sulude namere prisutne je odvratio jedan od uesnika. Za Radeta Bulatovia, savetnika za nacionalnu bezbednost, Vuki je tada primetio: Savetnik za nacionalnu bezbednost trebalo bi da je dokazan poznavalac spoljne politike i meunarodnih odnosa, odbrane i bezbednosti i autoritet - teorijski i praktiki. Javnosti bi trebalo da budu poznata njegova biografija i kvaliteti. S obzirom da je Rade Bulatovi potpuno anoniman, pitanje je da li je on adekvatna linost za taj posao.

KOJI JE KRUG ZATVORIO RADE BULATOVI?


20. marta 2002. savetnik jugoslovenskog predsednika Rade Bulatovi saoptio je da je podneo krivine prijave zbog klevete protiv republikog ministra pravde Vladana Batia, saveznog ministra unutranjih poslova Zorana ivkovia i nepoznatih lica iz Demokratske stranke i DOS. Naime, posle hapenja Momila Periia, Vladan Bati i Zoran ivkovi izjavili su da je Rade Bulatovi organizovao akciju praenja i hapenja, a Demokratska stranka optuila ga je da je zajedno sa efom Vojne slube bezbednosti Acom Tomiem odgovoran za mogui sukob Jugoslavije sa svetom. U Bulatovievoj izjavi za javnost navodi se: Povodom postupka koji se vodi protiv Momila Periia, u javnom reagovanju pojedinih nosilaca politikih funkcija, uz moje ime su izreene brojne neistine i insinuacije. Ovo e meni, kao i graanima Jugoslavije, koji su zabrinuti za sudbinu drave, omoguiti upoznavanje sa stvarnim injeninim stanjem koje e utvrditi nadleni dravni organi. To e, kao i sprovedena akcija, uvrstiti poverenje graana u jedinstven sistem bezbednosti Jugoslavije i veru u bolju budunost nae zemlje i svih graana. Vladan Bati je izjavio: Ono to sam rekao, a to se tie uloge Bulatovia u akciji hapenja Momila Periia, to sam uo iz usta generala Pavkovia, u prisustvu saveznog premijera, potpredsednika savezne vlade, republikog premijera i vie lica, a druga stvar koju sam pomenuo da je Rade Bulatovi bio kadrovik u SMIP i upleten u neke diplomatske afere, to je takoe istina... Savezni ministar za unutranje poslove Zoran ivkovi ocenio je da je to jo jedna prijava iz JUL-ovske kuhinje. Veernje novosti objavile su 04.07.2003. da je Rade Bulatovi, savetnik za bezbednost biveg jugoslovenskog predsednika Vojislava Kotunice, uhapen u policijskoj akciji Sablja, izaao na slobodu, i da e se u nastavku krivinog postupka braniti od krivine prijave koja ga sumnjii za krivino delo udruivanje radi neprijateljske delatnosti. Bio je u pritvoru od 8. aprila, u okviru

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

204

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


istrage protiv organizovanog kriminala. Uoi hapenja, Bulatovi je preko agencije BETA poslao saoptenje povodom informacije iz istrage ubistva Zorana inia, da je Borislav Mikeli posredovao u organizovanju sastanka Bulatovia i generala Ace Tomia sa voama zemunskog klana, kojim je najavio tube za satisfakciju pred srpskim sudovima, do suda Saveta Evrope, zbog line, moralne i materijalne tete nanete njemu i njegovoj porodici. MUP Srbije saoptio je 8. aprila da je, u okviru istrage ubistva premijera Zorana inia, uhapen Bulatovi zato to su pripadnici Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala MUP Srbije utvrdili da je bio povezan sa voama zemunskog klana Miloradom Lukoviem Legijom i Duanom Spasojeviem iptarom... Utvreno je da je izjava koju je Bulatovi prethodno dao policiji tokom istrage neistinita. Za hapenje Bulatovia, zainteresovao se, polovinom maja, Amnesti interneenel, zato to su njegovi branioci tvrdili su da je on politiki zatvorenik. Prema informacijama objavljenim u emisi Insajder B92, registar saradnika tajne slube bezbednosti od 1945. godine je ili uniten ili sklonjen, a novi registar saradnka sainjen je 2001. godine, pri emu su mnogi saradnici izmiljeni, kako bi bili iskompromitovani. Postoji osnovana sumnja da su pravi dosijei saradnika po nalogu Radomira Markovia sauvani i da su u posedu neovlaenog lica. Istraga je pokrenuta samo protiv Radomira Markovia, a ostali akteri ove protivzakonite radnje su ili na sopstveni zahtev otili u penziju, kao Nikola uri, ili su na visokoj funkciji u BIA kao Milo Teodorovi. Ako postoji dokaz da je dokumentacija DB unitena, pitanje je emu insistiranje na zakonu o otvaranju dosijea. Vladimir Boovi, generalni inspektor MUP-a je reagovao: Naravno da je dravni tuilac im je dopro do njega glas bio duan da pokrene istragu kao to je onda onda besmisleno govoriti o otvaranju dosijea... To je sad izalo na videlo. Ukoliko od nas zahteva dravni tuilac, ili ukoliko nam naloi Vlada ili ministar mi emo se u to ukljuiti. Reakcija ministra pravde Zorana Stojkovia: Nemojte traiti od Vlade da obavlja posao drugih nezavisnih organa. Vlada nema ovlaenja. Ako ima neto, neka izvole organi i neka postupe. Na konstataciju da je ministar policije Dragan Joi razgovarao sa Ulemekom, Stojkovi je pitao: Je l vi znate, ja ne znam. Nadleni organ neka radi svoj posao. Ako ima neega on je duan da pokrene postupak. Moglo se videti da su koreni Miloevievog reima ostali. Zato je Kotunica zadrao ljude poput Rada Bulatovia i mnoge druge, koji su nastavili da prikrivaju tragove zloina? Prisetimo se izjave Vladimira Popovia: Rade Bulatovi je ovek koji ne da se ne razume u taj posao, nego jedino to je uradio i po emu e ostati upamen to je - po inu veleizdaje, koji je takoe jo jedan od nezabeleenih sluajeva u istoriji slube, da je naelnik slube bezbednosti jedne drave napravio kopiju arhive te slube, celokupnu, i odneo i predao drugoj dravi i drugoj slubi. To je uradio Rade Bulatovi kad je odlazio u Ameriku, traio je od svojih da mu nasnime kompletnu arhivu dravne bezbednosti da on sa sobom ponese u CIA. Kad su ga ovi pitali o emu se radi, ako mu neto bude zatrebalo, da on moe to sa diskova da skine i da im kae. Ukoliko postoji CD sa Arhivom, bilo bi zanimljivo ui mu u trag. Reakcije vlasti nije bilo. Tabloid je objavio tekst Mileta Jeanova, u kome stoji da je anonima grupa iz Bezbedonosno informativne agencije poslala pismo ovom listu, u kome navodi: Poto je Srbija zemlja uda, nije udno da Rade Bulatovi, Crnogorac iz Berana, bivi JUL-ovac, vodi Bezbednosno - informativnu agenciju u vreme kada Srbija bije bitku za deo svoje teritorije i svoju evropsku budunost. Izigravi svoje dojueranje najblie saradnike i prijatelje, Bulatovi je, zarad svog opstanka i pranja prethodne biografije, krenuo u unitavanje svakog operativnog rada srpske slube bezbednosti, dobijajui pohvale za takav 'reformatorski poduhvat'. Tajna Bulatovievog uspeha lei u staroj kumovskoj vezi sa Crnogorcem Nebojom Vujoviem, takoe JUL-ovskim diplomatom, sada predstavnikom "Hemofarma'' u SAD, koji se tokom diplomatske slube u Vaingtonu otvoreno stavio u slubu amerikih obavetajnih slubi. I to preko Bert Brauna, obavetajca koji kasnije otvoreno radi na podrivanju Vlade Srbije na ijem je elu bio Zoran ivkovi. Gospodin Braun je kljuni diplomata na iju se urgenciju Bulatovi izuzima iz istrage za ubistvo premijera Zorana inia. Nakon toga dobio je pristojnu novanu odtetu, koju Aco Tomi nikada nije uspeo da naplati.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

205

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Drei se ove stare obavetajne veze, Rade Bulatovi okree lea svom saborcu Aci Tomiu i svim svojim drugovima, da bi sa Aleksandrom Nikitoviem, Vojinom Lazareviem, Stevanom Nikeviem i kumom Nebojom Vujoviem (svi su Crnogorci i dravljani Crne Gore) pretvorio Kotuniinu vladu u pukog izvrioca crnogorskih, hrvatskih, amerikih i ko zna ijih interesa. Sastavljai pisma navode Bulatovieve uinke u Agenciji. U samoj Agenciji Rade Bulatovi zabranjuje svaki rad vezan za Kosovo, zaustavlja zapoete akcije otkrivanja teroristike mree na jugu Srbije, zabranjuje ukljuivanje tehnike Agencije u potragu za odbeglim pripadnicima zemunskog klana, a u potragu za Ratkom Mladiem uvodi svoj tim, za koji niko osim Amerikanaca ne zna. Da li oni kriju ili trae Ratka Mladia i kome to ide u prilog? Usput, Bulatovi Amerikancima predaje kompletnu arhivu Agencije, traei samo jednu protivuslugu - podrku za njegovo budue ambasadorsko imenovanje. Da bi izbrisao seanja u Agenciji - ko je on i odakle dolazi - Bulatovi zapoljava preko hiljadu novih radnika, iako i ovi koje je zatekao ne rade nita. Lukavi Bulatovi je meu tih hiljadu novoprimljenih uvrstio i oko 200 koji su lanovi DSS i bar jo toliko "Nove Srbije" i G-17, tako da pria o depolitizaciji Agencije eka novi poetak. Oni opisuju i nain na koji rukovodi direktor Bulatovi. Manirom Titovog omladinskog funkcionera (bio je sekretar UK SSO Beograda), Bulatovi nareuje korienje rezidencija iskljuivo za njegove line potrebe, ureuje prostor oko kabineta najskupljim eksponatima "Garden centra", veera iskljuivo na "abaru" (brod-restoran na Savi, pored hotela Jugoslavija, prim. redakcije), po cenama veim od prosene plate u Srbiji. Ne mrda bez 6 - 7 telohranitelja, koji teroriu pola grada jurcajui Legijinim dipovima. Bulatovi spopada sekretarice i okruen je poltronima koji veliaju njegov ogroman uspeh. Tako je vlasnik butika iz Smederevske Palanke i bivi pripadnik JSO postao naelnik analitike (Uprava za analitiku i informatiku), a operativac poznat po obradi novinara Slavka uruvije u vreme atentata na njega - naelnik za kontakte sa stranim slubama. Poput efova slubi klasinih banana drava, Bulatovi obilazi strane ambasade otkrivajui im gde su "zlikovci iz Slube'' postavili prislune ureaje, mislei da tako obezbedi svoj reformski imid. Takoe,omoguuje amerikoj obavetajnoj slubi direktan pristup srcu prislunog centra u Beogradu, tako da je veina naih politiara konano u pravu kada paranoino tvrde da su prislukivani, s tim da to sada ne radi srpska, ve amerika obavetajna sluba. U pismu se navode i drugi detalji. Uz posredovanje Vojina Lazarevia, zajedno sa treim Crnogorcem, Stevanom Nikeviem, direktorom SDPR (rukovodio akcijom slube u likvidaciji Slavka uruvije), Rade Bulatovi za potrebe Amerikanaca obezbeuje izvoz oruja Gruziji, uprkos otrom upozorenju Ruske Federacije koja na to gleda kao na otvoreno neprijateljstvo Srbije, koja, pak, oekuje rusku pomo oko reavanja statusa Kosova. U dilu sa kolskim drugom Srbom Paniem, zamenikom direktora za imovinu Srbije, Bulatovi zapoinje projekat izgradnje stanova na Banjikom visu, a koje bi gradile firme njihovih partijskih finansijera, uz debelu proviziju za njih dvojicu. Jedino ega se Bulatovi plai u ovom trenutku je novi Legijin iskaz, jer je napravio dogovor sa njim, pa ukoliko ne ispuniti obeano, garantovan mu je nemiran san. Dobro obaveteni izvori iz CZ-a tvrde da je Legija uputio poruku Bulatoviu kojom ga je podsetio na druenja tokom 2002. godine, kao i na dogovor prilikom predaje. Direktor BIA gospodin Bulatovi je, odmah po postavljenju, otputovao u zvaninu posetu CIA u Lengliju. Sa njim su u delegaciji putovali i naelnik Pete uprave BIA Rajko Savi, koji je danas ef specijalnog tima za hvatanje Ratka Mladia i gospoa Senka Jovanovi, glavni inspektor u Devetoj upravi (Uprava za saradnju sa stranim slubama), koja je bila prevodilac. Gospoa Jovanovi je ljubavnica i gospodina Savia i gospodina Bulatovia. ta je sve Bulatovi predao od arhivskih fondova kolegama iz Lenglija moe se rekonstruisati, to su slubenici ove slube na vreme uradili. Direktor BIA je slubeno posetio i Federalnu obavetajnu slubu Ruske Federacije. U Jasenovu je primljen na visokom nivou. Upueni tvrde da je i general-pukovniku Sergeju Lebedevu takoe neto nudio, ali njegova pratnja u to nije upuena.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

206

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Graani mogu zakljuiti da je Bulatovi potpuno razbio operativnost i sposobnost srpske tajne slube da se bavi aktivnostima za koje je ustavno i zakonski nadlena i obavezna da ih sprovodi u cilju zatite bezbednosnih interesa Srbije. Bulatoviu je to polo za rukom. U vreme kada su se Crna Gora i njeno rukovodstvo spremali za otcepljenje od Dravne Zajednice, Srbijom su vladali, poput organizovane kriminalne grupe, Crnogorci. Predsednik Srbije Boris Tadi - Crnogorac, dravljanin BiH. (mada on pouzdano nije lan ove organizovane kriminalne grupe). Premijer Kotunica, po ocu Damjanovi, Crnogorac. Ministar unutranjih poslova Srbije Dragan Joi - Crnogorac iz Berana. Direktor tajne slube Rade Bulatovi iz Berana. ef kabineta premijera Srbije Aleksandar Nikitovi iz Bara. Glavni finansijer Vojin Lazarevi iz Kotora. Svi dravljani Crne Gore i novopeeni dravljani Srbije. Ne udi to se Crna Gora lako otcepila i to banda iz Crne Gore na vlasti u Srbiji, pljaka, razara, terorie... Direktor BIA Rade Bulatovi, od oca Mila, roen je 19. marta 1958. godine u Beranama (Ivangrad) u Crnoj Gori. Zvanino prebivalite mu je u Beogradu, u Zmaj Jovinoj broj 39. Biografija Radeta Bulatovia nikada nije objavljena, ali su novinari doli do podataka da je slubovao kao diplomata u Rimu i Istanbulu. U aprilu 2003, bio je osumnjien da je umean u pripremu atentata na Zorana inia, a na osnovu razgovora koje je vodio sa Duanom Spasojeviem i Miloradom Ulemekom Legijom. Kad je Bulatovi postavljen na funkciju direktora BIA, "Politika" je u martu 2004. godine pisala da, kada je uao u politiku, kao savetnik predsednika SRJ, protivnici su mu pripisivali izvesne afere iz prolosti ali nita od toga nije potkrepljeno dokazima. tampa se bavila onim to je Bulatovi radio kao savetnik predsednika SRJ Vojislava Kotunice i onim to je radio pre 2000. godine. Kako zvanina biografija ovog dravnog slubenika nije dostupna javnosti, mediji su morali da se slue anonimnim izvorima, pa zato nije potvreno niti demantovano da je bio predsednik komisije za stanove u optini Savski venac i da je od te komisije dobio stan, da je bio lan JUL, da mu je nestalo oko 50.000 dolara dok je slubovao u Rimu pa je vraen za Beograd, da je 2002. boravio na jugu Srbije s Lukom Karadiem i delio pripadnicima VJ knjige Radovana Karadia, da je na struni vojni skup na Topideru doao u ime "vrhovnog komandanta", Kotunice. Nakon "Sablje", iz zatvora je puten u julu 2003. godine, tek kada je tadanji direktor DSS Mile Tomi uspeno zavrio pregovore sa posrednikom ministra policije Duana Mihajlovia. Gospodin Tomi je obeao Duanu Mihajloviu da e DSS apsolutno zatiti Mihajlovia nakon promene vlasti. Bilo je rei i o novanoj naknadi za Mihajlovia. Njegovi branioci izjavili su tada da je postupak protiv Bulatovia odlukom suda proglaen za slubenu tajnu. Mediji su esto citirali njegov tekst objavljen u NIN-u, marta 2002. godine, u kome pie da je u RDB Srbije postignut naroito pozitivan napredak postavljenjem Andrije Savia, ijim dolaskom poinje proces depolitizacije ove slube. Savi je postavljen na zahtev Crvenih beretki, nakon njihovog protesta. Iz njegovog teksta upeatljive su konstatacije da je presecanje tzv. afere Perii uspeh jedinstvenog sistema bezbednosti zemlje, i da e se ova akcija izuavati u buduim udbenicima bezbednosti. intervju Dejana Luia Pukovnik Jovan ogo, ako je verovati optunici u postupku protiv jataka Ratka Mladia, odlino je radio posao jataka. Mladi je na slobodi. Iako se pretpostavljalo da je on prvi sa optunice Hakom tribunalu koje e Srbija izruiti, uhapen je Radovan Karadi. Kako je dolo do hapenja biveg predsednika Republike Srpske? - Stvari nikada nisu proste, kao to ponekad izgledaju. Da bi se ovo dogodilo bilo je potrebno da se sklopi niz negativnih dogaaja koji, napominjem, uopte nisu sluajni. Spadam u one koji ne priznaju sluajnosti, ve da svi dogaaji imaju svoje uzroke. Koji su to uzroci? - Da bi se ovo desilo, u Srbiji je moralo da se na svim nivoima vlasti, od zakonodavne i izvrne do sudske, nau ljudi bez ikakvih moralnih skrupula kojima nita ne znae drava, graani, nacija, dravni i nacionalni interesi, itd. Njima je bitan samo lini interes, njihova fotelja i neogranieno podanitvo prema onima koji, po njihovom miljenju, predstavljaju centre moi. Nikada u istoriji Srbije nije se skupilo vie takvog oloa na svim nivoima vlasti. Istakao bih trojicu kljunih - Borisa Tadia, Vladimira Vukevia i Radeta Bulatovia. Zato ba njih?

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

207

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


- Srbija je doekala da na njeno elo doe ovek za koga se, ako se malo vie udubite, vidi da je bolestan. Iz njegovih oiju i pogleda vidi se ludilo, njegovi pokreti i tikovi odaju krajnje nepredvidivu i nervoznu linost. Nije mi jasno da se na bilo koju dravnu funkciju moe doi bez lekarskog pregleda, a za bilo koje radno mesto treba lekarsko uverenje. Tvrdim da on ne bi proao ni jedan ozbiljan lekarski pregled. Hapenje dr Karadia nije jedini negativan potez Borisa Tadia. Samo poslednjih meseci bio je niz negativnih poteza po interes Srbije. Na ta mislite? - Od njegovog nelegalnog potpisivanja SSP, bez odobrenja Vlade i Skuptine Srbije, od njegovog obraanja u noi izbora da nee dozvoliti formiranje vlade i skuptinske veine u skladu sa voljom graana, ve po njegovom ukusu, do naredbodavnog odnosa prema predsedniku Skuptine. Samo sa takvim predsednikom Srbije mogue je da na mesto tuioca za ratne zloine doe linost kao to je Vladimir Vukevi. Taj ima potrebu da uniti Srbiju i sve to je srpsko. Setite se konferencije za tampu od prolog utorka. Iz njegovih oiju izbija samo mrnja i zlo. On Ljajiu otima re da bi on bio prvi koji donosi lou vest. On trlja nogu o nogu kada govori, on se na taj nain prosto samozadovoljava. Kako objasniti da je lino prikrivao dokaze o trgovini ljudskim organima od otetih Srba, na to mu je, po njenoj linoj izjavi, ukazala Karla del Ponte? Kako objasniti injenicu da je lino prikrivao dokaze o zloinima Ramua Haradinaja i Nasera Oria i za to dobio novac od iptara i muslimana koji troi sa valerkom, koju mu je nabacila jedna zapadna obavetajna sluba, a od tih para kupio joj je i stan u Beogradu? Kako objasniti da ni jednom nije postavio pitanje ubistva hiljada Srba od dolaska tzv. mirovnih snaga na KiM, pa ak ni za zloine kao to su miniranje autobusa sa Srbima, ubistvo etelaca ili ubistvo dece na kupanju? U Hagu se vode procesi desetinama Srba koji su bili na najviim dravnim funkcijama u Srbiji i Republici Srpskoj. U toku tih procesa optueni i njihove odbrane izneli su niz dokaza koji idu u prilog srpskoj strani i koji su raskrinkali niz lanih optubi. Da li ste ikada neto od toga videli ili proitali iz bilo kog medija u Srbiji? Vest je kada neko neto iznese suprotno srpskim interesima. Takav odnos mogli su da narede jedino Boris Tadi i Vladimir Vukevi. Kako komentariete medijsko izvetavanje o svim ovim dogaajima? - Jad i beda. Samo me interesuje da li ovi teledirigovani urednici misle da je ovaj narod stoka i da su imbecili? U ovom sluaju napravljena je klasina zamena teza - umesto da se bave istraivanjem znaaja ovog dogaaja i njegovim posledicama, umesto da su doveli kompetentne ljude koji bi narod podsetili na stvarne uzroke i kreatore raspada bive SFRJ, da objektivno govore o deavanjima na svim stranama koje su uestvovale u sukobima, i o zloinima, oni istrauju ta je dr Karadi jeo, ta je itao, oblaio i sline gluposti. Ostalo je jo da istrae kada je vrio veliku i nudu. Verovatno bi to uinili da su Veran Mati i Aleksandar Tijani mogli zbog veliine glave da istu gurnu u olju. Za ta optuujete Bulatovia? - Rade Bulatovi je zavrbovan od strane amerikih slubi jo dok je radio u ambasadi u Italiji. Kao takav, ugraen je na mesto savetnika za bezbednost kod Vojislava Kotunice, a kasnije i za direktora BIA. Ne treba misliti da Kotunica to nije znao. To samo potvruje da je i on bio ucenjen i da je izvravao naloge Zapada. Kada je u pitanju saradnja sa Hakim tribunalom, on je naneo vie zla od Tadia, samo to e posledice Tadieve saradnje imati daleko traginiji znaaj za srpski narod. Kako to mislite? - Hapenje dr Karadia je upravo ona karika koja je nedostajala da bi se i zvanino zatrailo ukidanje Republike Srpske, ali i ono to e posluiti da se dokae uee Srbije u agresiji na BiH" i da se Srbija osudi za genocid na ponovljenom postupku pred stalnim sudom u Hagu, o emu je ve izvestila Nataa Kandi. Boris Tadi je to odlino znao i zato je povukao ovaj potez koji je kljuni za dalju sudbinu srpskog naroda u Republici Srpskoj, ali u velikoj meri i po sudbinu svih graana u Srbiji, a posebno srpskog naroda. ta mislite, kako je dolo do hapenja Radovana Karadia? - Rade Bulatovi i njegov glavni operativac za pronalaenje lica optuenih pred Hakim tribunalom, Rajko Savi, ve izvesno vreme su znali podatke o dr Karadiu. Tu se treba vratiti malo unazad. Zapadne sile, a prvenstveno SAD, definitivno su se odrekle Vojislava Kotunice kao svog oveka i njegovih usluga posle poznatog paljenja amerike ambasade. Preko njihovih drugih saradnika, sugerisano mu je da raspusti Vladu i raspie izbore uz ubeivanje da e podii svoj rejting i biti u poziciji da on ponovo formira vladu. Rade Bulatovi, s obzirom na injenicu da je

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

208

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


znao kompletan scenario, definitivno mu je otkazao poslunost i preao na drugu stranu. Usput je povukao nekoliko poteza koji su dodatno kompromitovali Kotunicu, a nije nita uinio na kompromitaciji suprotne strane, iako mu je to obeao. U zavrnoj fazi pravljenja nove vlade, ak mu se nije javljao na telefon. Pored toga, uhapsio je Stojana upljanina, kako bi Kotunici izbio adut da on nije nikoga hapsio, ve da su se svi dobrovoljno predali". Sve poteze Bulatovi je vukao u dogovoru sa Tadiem. Kada se uverio da je nova vlada formirana, kao ulog za svoj dalji status, servirao je Borisu Tadiu informaciju o dr Karadiu. Ostalo je poznato - nain i vreme hapenja, prekid rada Skuptine, priprema medijske propagande itd. Ministar unutranjih poslova, Ivica Dai, tvrdi da nita nije znao o akciji. Da li mu verujete? - Tano je da on nita nije znao o samoj akciji i da pripadnici policije u tome nisu uestvovali jer za to nije bilo potrebe. I u drugim strukturama ima dovoljno onih koji su za novac spremni da urade sve prljave poslove. Dai pokuava da sakrije neto drugo - svoju politiku odgovornost. Upravo njegov pristanak da obezbedi legitimitet jednoj, nasilnim putem, formiranoj vladi, bio je kljuni momenat da se ovo desi. Kako vidite tok i ishod suenja dr Karadiu? - Ubeen sam da e dr Karadi doiveti sudbinu Slobodana Miloevia. S obzirom da Haki tribunal mora da zavri svoj rad do 2010. godine, jasno je da nema vremena za neko objektivno i fer suenje. Njima e biti dovoljno da proitaju optunicu i izvedu nekoliko tzv. eksperata i svedoka. I tu e biti kraj. Isto to oekujem i za Vojislava eelja. A sporazum Karadi - Holbruk? - Srbi nikada nee shvatiti da Amerika nastupa sa pozicija sile i da njih ne obavezuje nikakav sporazum. Oni prosto mogu da kau - pa to je bilo za vreme bive administracije i to nas ne obavezuje. Oni su Gorbaovu obeali da nee rasporeivati vojne snage na prostoru zemalja bivih lanica Varavskog ugovora, niti da e ih primati u vojne asocijacije. Svima je poznato koliko je taj sporazum ispotovan, a poznato je i ta se sada deava. VREME 688 (Dejan Anastasijevi) Iako zvanina biografija nikada nije objavljena, zna se da se Bulatovi krajem osamdesetih godina zaposlio u beogradskoj optini Savski venac, da se pred raspad bive Jugoslavije zaposlio u Saveznom sekretarijatu za inostrane poslove. Slubovao je u konzulatima u Istanbulu i Rimu, a kolege koje su slubovale s njim tvrde da je jo tada imao odline odnose s policijom. "Rade je uspevao da od MUP-a za samo par dana dobije odgovore na zahteve na koje smo mi ostali ekali mesecima", kae jedan njegov bivi nadreeni. Za slubovanje u Rimu vezana je afera s kraom tane sa oko pedeset hiljada dolara iz automobila u kome se pored ofera i raunopolagaa nalazio i Bulatovi. Svi su vraeni za Beograd, ali niko nije pozvan na odgovornost zbog nestanka novca. Otputen je iz SMIP nakon petooktobarskih promena. Demokratska stranka je tvrdila da je Bulatovi bio lan JUL-a, to on nije demantovao. Od novembra 2000. do marta 2003. bio je savetnik za nacionalnu bezbednost Vojislava Kotunice u predsednikom kabinetu. Taj period obeleili su: - afera Gavrilovi: Bivi operativac Dravne bezbednosti Momir Gavrilovi ubijen je 3. avgusta 2001. na parkingu u novobeogradskoj Ulici Dona Kenedija, nedugo posle razgovora sa Radetom Bulatoviem i savetnikom Gradimirom Naliem. Kotunica je nakon toga izjavio da je Gavrilovi u njegovom kabinetu, na dan ubistva, razgovarao s njegovim saradnicima o prodoru organizovanog kriminala u privredni ivot, o snazi i razgranatosti pojedinih klanova i korupciji. - afera Perii: Spektakularno hapenje potpredsednika Vlade Srbije Momila Periia u restoranu motela "ari", 15. marta 2002. General Neboja Pavkovi, naelnik Generaltaba, posle je tvrdio da je Bulatovi samostalno koordinirao hapenje, mimoilazei slubene vojne kanale. Sam Bulatovi je u nedeljniku NIN ocenio hapenje Periia kao "uspeh jedinstvenog sistema bezbednosti zemlje". - afera "etvoroilni kabl": Rade Bulatovi je uz kolegu savetnika Gradimira Nalia i eficu Kotuniinog kabineta Ljiljanu Nedeljkovi optuivan kao inicijator pokuaja da se u junu 2002. specijalne jedinice Vojske Jugoslavije upotrebe za upad u Biro za komunikacije Vlade Srbije zbog navodnog prislukivanja Kotunice iz tog biroa. Sluaj nikada nije do kraja rasvetljen, iako je u Skuptini Srbije formiran anketni odbor. Nakon ubistva Zorana inia, Rade Bulatovi i ef Uprave za bezbednost VJ Aca Tomi uhapeni su na osnovu lana 122. a u vezi sa lanom 125. KZJ (udruivanje radi neprijateljske

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

209

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


delatnosti). Vlada Srbije je u to vreme tvrdila da su se Tomi i Bulatovi tajno sastajali sa Duanom Spasojeviem i Miloradom Lukoviem Legijom, te da su bili deo zavere da se ubije ini. Tim povodom Kotunica je izjavio: "Rade Bulatovi je politiki zatvorenik." Bulatovi je posle nepuna tri meseca puten, bez istrage optube protiv njega su povuene. Vlada Vojislava Kotunice oekuje da e Bulatovi razotkriti vezu izmeu vlasti i neformalnih centara moi koje su Slubu koristile za progon, ucenu i eliminaciju politikih protivnika. BIA je predata amateru (arko Kora), a Bulatovi je udarna pesnica Kotunice u stvaranju najcrnjeg mraka u kome samo budale ili pokvareni mogu da vide ita dobro (Nenad anak). Graani samo ele da BIA prestane da bude izvor manipulacija i orue za obraun s politikim protivnicima i da se posveti zatiti nacionalne bezbednosti u okviru zakona. Jula 2008. Rade Bulatovi podneo je ostavku novom premijeru Srbije. Posle sednice Vlade Srbije, premijer Mirko Cvetkovi rekao je da na sednici nije bilo rei o eventualnoj smeni efa BIA i da e javnost blagovremeno biti obavetena ukoliko na tom mestu bude promena. Dnevnik "Blic" pie da e Bulatovi na funkciji najverovatnije ostati do 17. jula, kada se oekuje da vlada na mesto prvog "bezbednjaka" Srbije postavi dosadanjeg direktora Uprave za izvrenje zavodskih sankcija Sau Vukadinovia. Bulatovi se na funkciji direktora BIA nalazio vie od etiri godine, tokom dve vlade koje je vodio lider Demokratske stranke Srbije Vojislav Kotunica. Bulatovi, koji je najvei deo karijere proveo u diplomatiji, trebalo bi da dobije mesto ambasadora Srbije u Turskoj, ali se pekulie i o vajcarskoj. Bulatovi je rekao da je ostavku podneo dan posle formiranja nove Vlade, ne zato to ga je neko naterao, ve zato to je eleo da doprinese normalnim i prirodnim odnosima u dravi. Analizirajui etvorogodinje rukovoenje srpskom "tajnom policijom", Bulatovi je rekao da su najvei rezultati profesionalizam i zakonitost u radu, kao i kadrovska obnova agencije, jer su joj se prikljuili mladi ljudi sa najboljih dravnih fakulteta Takoe, demistifikacija slube je znaajno relaksirala odnose sa graanima, otvorili smo kapije Agencije i za javnost, od nevladinih organizacija, kola, do kulturnih ustanova. Predali smo arhivsku grau zakljuno sa 1980. godinom, u kojoj se, izmeu ostalog, nalaze i dosijei takozvanih politikih neprijatelja. Uspeli smo i da vratimo ugled BIA kako kod drugih slubi sa kojima saraujemo, i kod graana Srbije. Uz to, sluba se integrisala u evropske obavetajne sisteme. Na kritike da BIA nije reformisana i osloboena kadrova Slobodana Miloevia, Bulatovi odgovara da se oslonio na najbolje kadrove u agenciji i nikoga nije doveo sa strane. Smatram da je to bio dobar pristup koji je dao rezultate. U sadanjem rukovodstvu nema nikog ko je zloupotrebljen u ranijem periodu. U periodu u kojem sam bio na elu agencije, oko 700 ljudi je napustilo BIA. Dakle, treina ljudi je otila. Nastavak kadrovske obnove jedini je put da se doe do savremene, efikasne slube kakva je potrebna Srbiji, rekao je. Bulatovi je demantovao da je BIA prislukivala i snimala razgovore srpskih politiara, a jedne dnevne novine su objavile delove razgovora. Apsolutno nismo uestvovali u tome. Nemamo ak ni saznanja o autentinosti razgovora, tvrdi Bulatovi. BIA, prema Bulatoviu, nije uestvovala u predizbornim kampanjama. Nijednom svojom aktivnou BIA nije uticala na izbornu volju graana. Za razliku od prethodnog perioda, u dane glasanja u BIA se ak i ne deura. Bile su to nedelje, kao i svake druge. Taj pristup je naiao na odobravanje svih pripadnika, a siguran sam da je to najvei doprinos koji smo mogli da damo jaanju demokratije u Srbiji, kae Bulatovi. On je priznao da su pojedini pripadnici BIA zloupotrebljavali znaku: Bilo je zloupotreba, ali i ozbiljnih krivinih dela. Flagrantan primer je nehat jednog slubenika BIA koji je doveo do toga da mi otpadne toak sa automobila u toku vonje, ime mi je ivot bio ugroen. Stav rukovodstva u kom sam bio je da se te stvari ne zatakavaju. Bulatovi kae da je situacija u Sandaku, odnosno Rakoj, stabilna i pored pojave vehabija. Dosadanji ef BIA priznao je da je itao knjigu bive glavne tuiteljke Hakog tribunala Karle del Ponte, u kojoj ga je ona optuivala: itao sam delove objavljene u tampi. Najvei deo navoda koje je iznela je autentian. Sama knjiga dosta realno opisuje odnose u Srbiji, odnose sa Hagom i nae suprotstavljene stavove. BIA je na osnovu utvrene bezbednosne politike Vlade aktivno saraivala sa Tribunalom. Mi nismo bili potrana jedinica Hakog suda to je, pretpostavljam, izazvalo nezadovoljstvo Karle del Ponte prema BIA i prema meni. Ne vidim nita sporno u tome. On tvrdi da nikada nije pregovarao sa hakim beguncem Ratkom Mladiem, ne elei da otkrije nita u vezi sa akcijama u tom sluaju, kako ne bi ugrozio istragu.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

210

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Za dojavu hakom beguncu, Goranu Hadiu, da izbegne hapenje, Bulatovi tvrdi: Zna se ko je to uradio. Nije niko iz BIA ili MUP. Interesantno je da je jedan slubenik Hakog tribunala rekao meni i ministru unutranjih poslova Draganu Joiu da je stigla jedna zapeaena optunica. Pozivajui se na pravila tribunala, nije eleo da nam kae ko je optuen. To smo saznali tek posle nekoliko dana. U meuvremenu, Hadi je pobegao. Kasnije im je njegovo bekstvo posluilo da optue dravu da ga je namerno sakrila. O ubistvu nekadanjeg radnika DB, Momira Gavrilovia, Bulatovi je rekao da je istraga pokazala da BIA nije povezana sa likvidacijom, ali da je dola do dokaza o indikativnom ponaanju dela pripadnika tadanjeg RDB i nekih rukovodilaca. Novi direktor Agencije zatekao je BIA u gorem stanju nego Rade Bulatovi 2004. Rade Bulatovi vodio je udnu kadrovsku politiku: nije imenovao kljuno operativno mesto, zamenika, ali ga je drao neformalno, znajui ta o tom licu misle zaposleni. Vraao je iz penzije, a primao je "mlade i obrazovane" po roakoj i partijskoj liniji. Novi direktor mora da potroi vreme da tu kadrovsku politiku neutralie, zbog jasne linije subordinacije, odgovornosti i zatite od politike zloupotrebe. Portparol je neophodan zbog nove zakonske uloge Slube, i jo vie zbog demistifikacije. Inteligentna, potena i komunikativna osoba na takvom mestu bie od koristi. Takvih tamo ima. Posao je kreativan i rizian, jer, u meuvremenu birokratizovana i oputena Agencija rizike ne voli. Takve slube po svojoj prirodi tee da proizvode vetaki i apstraktni proizvod, sakrivene iza zatite "slubene" i "dravne" tajne. Ono za ta su plaeni smandrljavali su u obliku uoptenih geopolitikih budalatina i podgrevanja uzajamnog nepoverenja meu vladajuim strankama. Svoj posao su doivljavali kao spletkarenje. Najdragoceniji proizvod tog posla bili su "proitaj pa vrati" izvetaji, raeni s one strane zakona i pristojnosti. Naravno da je Slubi bilo najlake i najkorisnije da politiare snabdeva onim to bi oni najvie vole da uju, plaei ih i nudei se kao prijatelj i zatitnik. Politiari su onda od Slube traili jo. Saa Vukadinovi od Rada Bulatovia sigurno nee dobiti snimak razgovora Joia, Bulatovia i Stojkovia sa Legijom u noi predaje, ni bilo ta drugo to bi rasvetlilo ulogu Agencije u izbornim kampanjama DSS od 2004. do maja 2008. O Radetovim igrama oko hakih optuenika dobie manje nego to je proitao kod Karle del Ponte. Doekae ga front solidarnih rutinera, naviknutih da malo rade, a mnogo monih. Sve to Saa Vukadinovi bude radio bie predmet politikih nagodbi i stranakih cenjkanja. S druge strane, protokom vremena i u novoj zakonskoj ulozi, Agencija se neizbeno menjala. Stvarni prioritet sve vie je borba protiv organizovanog kriminala, verca narkotika i ljudi i sline aktivnosti. Zloupotreba BIA u politike svrhe postajala je sve tea i rizinija: prvo, ljudi su nauili da je to opasno i nezdravo za karijeru; drugo, za takve poslove neizbeno su bili dostupni ljudi slabog profesionalnog i moralnog kvaliteta, a to je mala i zbijena sredina u kojoj se svi znaju, meusobno ogovaraju i zavide jedni drugima. Te okolnosti mogu da olakaju "tranziciju" - pod uslovom da novi direktor bude imao politiku podrku da napravi Agenciju na nivou slube bezbednosti demokratske zemlje. Upravo s politike strane preti mu najvea opasnost72. Saa Vukadinovi je u Agenciju uao bez hipoteke. Okolnost da u dravnu bezbednost dolazi iz javne vie nije toliko bitna koliko je bilo kad se Sloba prevario da dovede Rada Markovia 1998. Niti je Bulatovi Stanii, niti je Sluba ista kao tada. Kao naelnik SUP Kruevac, Vukadinovi je bio uspean, ali treba rei da je ujeo pravosudni establiment raskrinkavi jednog sudiju Vrhovnog suda, a ni Joiev MUP nije bio najsreniji, jer je vien kako sedi u kafani sa izvesnim sudijom Specijalnog suda za organizovani kriminal, pa je morao da im pie "izjavu na okolnost", jer se taj sud kod njih loe kotirao. U Ministarstvu pravde Duana Petrovia, Saa Vukadinovi bio je na elu Uprave za izvrenje zatvorskih sankcija, to je mesto koje je postalo veoma znaajno: najopasnija ekipa zlikovaca sedi i sedee sledeih 40 godina u zatvorima, a ta ekipa ima jaku spoljnu politiku, obavetajnu i logistiku podrku. Nezavisne 24. septembar 2006. Goran Petrovi, bivi ef Dravne bezbjednosti Srbije, naao se kao kolateralna teta obrauna Vladimira Popovia, efa Biroa za informisanje u inievoj vladi, i Radeta Bulatovia, direktora Bezbjednosno-informativne agencije. Popovi je optuio Bulatovia da je izvjetaj BIA za 2003.
Sve i da Sai Vukadinoviu sve uspe, ostaju neke dileme, a pre svih treba li BIA da dri monopol na mere kontrole telefona i digitalne komunikacije?
72

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

211

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


godinu isporuio CIA, a Bulatovieva odbrana bila je: nisam ja, nego moj prethodnik. Poto su Popovieve tvrdnje bile ubitanije nego to je direktor BIA planirao, agencija, na ijem je elu, saoptila je da on nikada nije ni pominjao Petrovia. Verujem da je on to izjavio, mislei da se nita nee desiti. A onda je, pod pritiskom javnosti, ta pria dobila veliki publicitet, pa su oni to demantovali. Stvara se neka pogrena slika da ja ratujem protiv Bulatovia i on protiv mene", kae Petrovi u intervjuu za "Nezavisne", naglaavajui da je za njega sadanji ef BIA potpuno beznaajna figura i da se njime ne bi ni bavio da nije one narodne: "Pustio bih ja njega, ali nee on mene". NN: Koliko je za vas uvjerljiva pria vladimira Bebe Popovia? PETROVI: Neki sada govore da li Vladimir - Beba Popovi jeste ili nije dao dokaze. On je ukazao na jednu stvar i otvorio jednu temu i nije na njemu da to dokazuje. Kljuno je da li Vlada eli time da se pozabavi s obzirom da je direktor BIA dravni funkcioner. I samo Vlada je ta koja, zavisno od svoje volje i spremnosti, moe da da nalog da se ta pria proveri i dovede do kraja. Popovi ne moe da prui neke dokaze jer se ti dokazi nalaze u BIA - i ovek koji je nosio lap top i sam lap top i ljudi koji su to snimali se nalaze u BIA. NN: S obzirom na sastav Vlade i odnos snaga u Skuptini Srbije, i na injenicu da su i radikali kao najbrojnija opoziciona partija protivnici Bebe Popovia, da li bilo kakva dravna komisija ima interesa da rijei tu stvar? PETROVI: Pa, ovo je jedan politiki test za Vladu. Neko moje lino ubeenje je zato potpuno nebitno. Ipak, isto sumnjam jer je ova vlada prelazila i preko mnogo vanijih i veih stvari. Ali, ako se sve ovo slegne, to e znaiti da Vlada graanima alje jasnu poruku. NN: Da li bi to bilo obznanjivanje diktature? PETROVI: Pa, bilo bi jasno da ulazimo u jedan totalitarni sistem i da postoje interesi odreenih grupa i stranaka i da nema nikakvog dravnog interesa u svemu tome. Nema nikakve kontrole. Jer, ako jedan dravni funkcioner moe da bude optuen za veleizdaju, a Vlada na to ne reaguje, to znai da svi drugi lanovi vladajue koalicije i funkcioneri mogu da rade ta hoe, jer e Vlada uvek stati iza njih. NN: esto se tvrdi da Rade Bulatovi nema kompetencije da obavlja dunost efa BIA. PETROVI: Partijski aparatik je pravi izraz za njega, va izraz je preblag. NN: Ali, ako je ve takav amater, kako se usudio da arhivu BIA preda Americi? PETROVI: Ne treba zato biti veliki maher. On je ef BIA, i nema tog inovnika koji e odbiti nalog svog direktora osim ako direktor trai da nekoga ubije. Znai, ako direktor trai izvetaj ili bilo kakvu informaciju - on je dobija odmah. NN: Ako je Bulatovi iznio i predao arhivu BIA uz asistenciju i znanje tolikog broja ljudi, zar to nije ludilo? PETROVI: Dobro, to su vae rei. Mi sada imamo politiku kombinatoriku i mi ne moemo da znamo kojim se motivima on rukovodio. NN: Kojim motivima se ljudi u takvim situacijama najee rukovode? PETROVI: U Bulatovievom sluaju, to je verovatno elja da se on monim zapadnim krugovima, obavetajnim pre svega, nametne kao neki iskreni prijatelj i saradnik. NN: Hoete rei - da im se dodvori? PETROVI: Narodski reeno - da im se uvue. Nije tajna da je ovek eleo da bude ambasador u Atini, pa je to otpalo, isto kao i epizoda sa snom o ambasadorskoj dunosti u Rimu, pa je i to otpalo. Sada se zavrtela pria da Bulatovi eli da bude predstavnik BIA u Vaingtonu. NN: Kako mislite da e se zavriti ova pria koja bi u svakoj drugoj zemlji bila skandal? PETROVI: Videli ste da se ministar policije Dragan Joi, kome je oigledno skinuta zabrana javnih nastupa koju ima od premijera, usudio da iznese svoje miljenje. I on je rekao: Ja mislim da on nije! To je privatno miljenje i mogao je da ga da na konferenciji DSS. NN: Kako komentariete Joievu odbranu Bulatovia tezom da Beba Popovi talasa kako bi zaljuljao jednu novu politiku opciju u Srbiji? PETROVI: To je Popovievo legitimno pravo. Pravo svakog graanina i politikog subjekta je da talasa. Nespretna Joieva pria govori o odsustvu elje Vlade, koja se ne oglaava, da rei taj sluaj. Pria se zavrava u medijima. To je oprobani trik Vlade da se ni o emu ne izjanjava, raunajui da e stvari pasti u zaborav. NN: Da li Joiev trapavi nastup, zavjera utanja u Vladi i provladinim krugovima i medijima osnauje Popovieve optube?

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

212

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


PETROVI: To je ve analiza politike scene u Srbiji - na politikoj sceni Srbije ne postoji opozicija. Imate Demokratsku stranku koja je nazovi opozicija. NN: ta je Demokratska stranka ako nije opozicija? PETROVI: Demokratska stranka je statista. Postoje pokuaji pojedinaca i stranaka vladajue koalicije da se i DS uvue u Vladu ime bi se samo betonirala ova pria. Onda bi svi u Vladi mogli da rade ta god im padne pamet, jer tada ni formalno-pravno ne bi bilo nikoga ko bi to posmatrao sa strane i mogao da kae: moje ruke su iste - nisam u Vladi. NN: Da li to znai da je Srbija u diktaturi, ali da se jo eka objava? PETROVI: Miroslav Lazanski je u nekom svom nastupu rekao da je ovo neka partiokratija. Mi ivimo u vremenu apsolutne dominacije partija i ja se kao graanin protiv toga bunim. Ne verujem da u Srbiji postoji vie od 200.000 do 300.000 lanova svih moguih partija, a na drugoj strani je 10 miliona graana Srbije koji nemaju ama ba nikakva prava. Jedino ako ste lan partije vi moete neto da postignete. Bulatovi i Joi su partijski aparatici, potpuno bezvredni ljudi koji nikada nita u ivotu ne bi mogli da budu da nisu lanovi partije. To je naa tragedija i naa stvarnost, oni, i gomila u svim drugim strankama. NN: Da li vam je poznato ime Berta Brauna, biveg slubenika amerike ambasade, za kojeg Popovi tvrdi da je organizovao Bulatovievu posjetu SAD kada je sadanji ef BIA dokumente te slube predao CIA? Popovi tvrdi i da je Braun bio kanjen zbog bliskih veza sa licima uhapenim u akciji "Sablja"? PETROVI: Tu nema dileme. Braun je ameriki diplomata koji je radio u Ambasadi SAD u Beogradu i jeste na visokom mestu u Savetu za nacionalnu bezbednost, odnosno direktor je odseka za jugoistonu Evropu. NN: Ovih dana ste ustvrdili da bi aferu "Bulatovi" rijeili za 24 asa. Da to nije bez pokria? PETROVI: Pa, nije. Treba da postoji neka politika volja i da dobijem nalog i ovlaenje da to uradim. I tada, prosto odete u BIA i krenete da razgovarate sa ljudima. Za poetak imate etiri imena, imate upravu informatike, oveka koji je nosio lap top, ljude koji su snimali, nasnimavali. Vrlo jednostavno, obavite razgovor sa 10 do 15 ljudi i na bazi tih izjava imate kompletnu priu. Mada postoje indicije da Rade Bulatovi sada silom svog autoriteta vri pritisak da se ta stvar zataka, ne verujem da bi neko bio toliko lud da to radi. Ne verujem da bi bilo ko bio lud da kae da nije snimao, ako je to radio. Jer, svako ko svedoi zna da su se za tri-etiri godine promenila tri-etiri direktora i da u policiji, sudstvu i slubama bezbednosti postoji potpuna apatija u radu. Te institucije ne funkcioniu jer profesionalci u tim slubama shvataju da im se ne isplati da bilo ta ozbiljno rade. Neko e sutra to da tretira na drugaiji nain, tako da mislim da bi se vrlo lako ustanovila istina jer ne verujem da je bilo ko toliko zaljubljen u Bulatovia da bi ga titio. Taj, koga bi pitali, rekao bi: "Da, snimao sam, jer sam dobio nalog od naelnika uprave", a ovaj bi rekao: "Da, jesam dao nalog", poto sam dobio nalog od direktora Bulatovia. I tu je kraj! NN: Kako je mogue da Bulatovi u to ukljui tolike ljude i na emu njegov mozak radi? PETROVI: Kratko i jasno: Slobodan Miloevi je godinama pred bombardovanje dobijao informacije da e ova zemlja biti bombardovana. Znai, svi obavetajni izvori, politiki, javni, tajni, svi su govorili isto: bie bombardovan i Rusija nee moi da pomogne. Nije dobio nijednu informaciju: bie trei svetski rat ako ovu zemlju bombarduju. Onda se postavlja pitanje na bazi ega je taj ludak procenio da Rusi nee moi da ostanu neutralni i da e izazvati trei svetski rat. Znai, to je potpuno imaginarno i to je psiha jednog pojedinca. NN: ta oekujete od suenja za ubistvo Zorana inia? PETROVI: Lomljenje kopalja oko tuioca Prijia je samo jedan poligon na kome se vodi rat dva naina miljenja u Srbiji - evropskog i antievropskog, antihakog i anticivilizacijskog. Tako da naravno da oni koji su uvali Ratka Mladia kao to su Vojislav Kotunica i Rade Bulatovi, oni koji su uvali ljivananina, a njegovu zatitu je organizovao takoe Rade Bulatovi po nalogu svog vrhovnog komandanta Vojislava Kotunice - oni koji su takve stvari radili, njima nije problem da se umeaju i u suenje. I ova ministarstva sile su zato stavili pod svoje: Joi i Bulatovi su tu gde jesu iz dva razloga - da sluajno neko ne bi uhapsio nekog hakog optuenika i da sluajno neko neto ne bi radio na rasvetljavanju ubistva Zorana inia. To je Rade Bulatovi u svom obraanju za Novu godinu potvrdio kada je rekao da su prioriteti u radu Slube rasvetljavanje ubistava novinara uruvije i Pantia, gde nema mesta za inia. NN: Da li vjerujete da je Bulatovi iznio arhivu BIA? Ili moda znate da je to uradio?

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

213

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


PETROVI: Da ne postoje jake indicije, neke injenice i neki detalji, ne verujem da bi se ta pria otvarala. Jer, kada sam ja razgovarao sa gospodinom Popoviem pred njegov intervju u emisiji TVB92 "Insajder", davno pre njegove ideje da da taj intervju, kratko sam mu rekao: ti ne sme da ima procenat uta 99 odsto. S obzirom da zna kako si medijski tretiran, ti mora da ima procenat uta 100 odsto. Naglasio sam mu da ne sme da dozvoli sebi da kae 99 stvari koje su prave i tane i onda da saopti jednu koja nije proverena jer e se svi uhvatiti za tu jednu i po starom sistemu lakirane bubavabe osporiti tu celu priu. Znajui sa koliko se entuzijazma pripremao za celu priu i znajui mnoge druge stvari koje su apsolutno tane, duboko sam uveren da je i ova pria tana . Meutim, jedino Vlada moe da rei sluaj jer se svi dokazi nalaze u BIA. To, oigledno, ne moe da funkcionie bez skuptinske komisije ili nekog anketnog odbora ili, pak, komisije Vlade koja bi dola sa strane, obavila razgovor sa tim ljudima i saoptila istinu. NN: Svojevremeno ste izjavili da su politiari u Srbiji beznadeno fascinirani tajnim slubama i dosijeima u kojima, kako ste tvrdili, nema ni priblino materijala o liderima DOS-a koliko su oni mislili. Ko je prednjaio? PETROVI: Svi do jednog su bili fascinirani. I ini, i svi ostali, a o Kotunici i njegovoj fascinaciji Vojskom i ministarstvima sile da ne govorimo. Svi iz DOS su eleli da imaju est tomova svaki, iako je jasno da su kamione dosijea imali Dobrica osi kojeg je tadanji reim oznaio kao glavnog neprijatelja i Vuk Drakovi zbog fascinacije jednog branog para drugim branim parom, iako sam ja rekao da se u ivotu ne bih bavio Vukom Drakoviem. Njime treba da se bavi neuropsihijatar, a ne ozbiljna dravna sluba. ORHAN DRAGA, direktor Meunarodnog instituta za bezbednost SCG, dao je 2006. godine intervju. Vreme je vrlo brzo pokazalo koliku vrednost imaju njegove misli. Osniva ste Akademije za diplomatiju i bezbednost. Neki dravni fakulteti izdali su dopis u kojem se potencijalni kandidati upozoravaju da je va Fakultet za diplomatiju i bezbednost "fantomska akademija koja na najsramniji nain obmanjuje javnost". - Dopis je poslat sa Fakulteta politikih nauka, ali bez potpisa. Mi imamo sva potrebna reenja. Zainteresovani mogu da nau validnost provere u Ministarstvu prosvete i sporta. Drago mi je da se jedna vana institucija, koja postoji 50 godina, uplaila akademije koja je tek osnovana. Kod njih je kolovanje besplatno, a kod nas je 5.000 evra i do sada se prijavilo vie od 70 studenata. Ko moe da zabrani tim ljudima da se koluju, ukoliko je drava izdala sertifikat? Na FPN su nedavno probali da uvedu katedru za bezbednost, ali nisu uspeli jer smo mi matini fakultet za to. Kako ocenjujete bezbednosnu situaciju u Srbiji? Bezbednosne pretnje Srbiji su iste kao i pre godinu dana, kada smo bili deo dravne zajednice. One potiu od ekstremistikih grupa iznutra. Ne vidim da se poveala opasnost od terorizma spolja zbog nae saradnje s NATO. Terorizam postoji kao globalni problem, a zahvaljujui svojim kadrovima Srbija moe da bude bezbednosni lider u regionu. Nedavno je vojni analitiar britanskog Tajmsa rekao da su srpske specijalne snage tree u svetu po obuenosti za borbu protiv terorizma. Ispred nas su Britanci i Amerikanci. To je trebalo marketinki iskoristiti. Ako mesto lidera ne zauzmemo mi, vrlo brzo e ga zauzeti neko drugi. Stranci e svojom opremljenou pomoi u skidanju ome oko nae zemlje koja se zove Ratko Mladi. Ovaj Akcioni plan mogu da uporedim s kolumbijskim, kojim je legalizovana saradnja izmeu te zemlje i amerikih obavetajnih slubi. Strane slube su, preko legalnih predstavnika u ambasadama i preko svojih mrea na Balkanu sigurno i dosad uestvovale u u lociranju hakih optuenika. Ovo je formalizovanje odnosa sa stranim slubama, njeno stavljanje u zakonske okvire i mogunost da nae bezbednosne slube udrue svoje snage, tehnologiju, tehniku i iskustvo s njima. To nije naruavanje suvereniteta zemlje, jer onog trenutka kada smo potpisali povelju UN, deo svog suvereniteta smo izgubili. Akcioni plan e nam samo koristiti, jer emo dobiti i finansijska sredstva od drava iji e predstavnici uestvovati u programu. Ne verujem da e se plan ograniiti samo na hvatanje Mladia, ve e on biti primenjen i u sluaju svih optuenika za koje je, prema meunarodnoj zajednici, odgovorna naa zemlja. Koliko bi, prema vaim procenama, to moglo da traje? - Srbija je za hapenje optuenika mnogo pristupanija od Iraka jer, kada je svrgnut Sadam Husein, za to nije postojala politika volja koje u Srbiji ima. Sadam je tada imao veliki broj pristalica, ali je zajednikim snagama on za nekoliko meseci uhapen. Kod nas je problem

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

214

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


tehniko pitanje. Hrvati su optuivani da je Ante Gotovina u Hrvatskoj, i verovatno je bio, ali su oni, da bi opravdali trogodinju nesaradnju sa Tribunalom, izveli njegovo hapenje u paniji. Meunarodna zajednica ne bi imala nita protiv da se to desi u ovom sluaju. Njima je svejedno da li emo i mi uspeti da se opravdamo. Bitno im je samo da Mladi ode u Hag. Da li je to najrealniji scenario u sluaju "Mladi"? - Prema mom miljenju, to je najrealniji zavretak celog sluaja. Pravljenje akcionog plana je ubrzavanje tehnikog pitanja i mislim da e, ukoliko se Mladi nalazi u Srbiji, on u narednih nekoliko meseci biti uhvaen. Srbija nije tolika da jedan ovek ne bi mogao da se pronae. Hvalite rad direktora BIA Bulatovia. Kako BIA dobro radi a ne moe da pronae Mladia? - Zadovoljan sam radom Bulatovia, ali on sam ne moe da uhapsi Mladia. Tvrdim da BIA, otkad je na njeno elo doao Bulatovi, radi veoma dobro. Videi ta radi i na koji nain pokuava da reformie slubu, imam visoko miljenje o njemu kao profesionalcu koji nije iz te struke, a dobro je shvatio proces reforme bezbednosnih slubi. On je prvi koji je skinuo anatemu sa BIA kao zloinake organizacije. Ostali su mnogi kompromitovani kadrovi. Da bi se sluba oistila, potrebno je primeniti "eki model". esi su otpustili sve ljude koji su imali veze s Komunistikom partijom i izgubili su veliki broj vrsnih profesionalaca. eki model uspeo je u nekim zemljama jer su kadrovi selektivno odstranjivani, odnosno sluba je odbacivala samo one koji su inili greke. Mi smo zakasnili za primenu ovog modela jer je to trebalo uiniti najvie pola godine posle smene prethodnog reima. Bulatovi se opredelio za "ienje" po nivoima, to je dobar nain. Naa sluba je loe tehniki opremljena i to je njen najvei problem. Da li niste zadovoljni radom BIA zato to nisu eleli da opremu nabave preko vae firme? - Mi nemamo mehanizam prisile da prodajemo opremu. Naa firma "Komora sistem" je najozbiljnija firma za promet i razvoj kontraobavetajne tehnike i naravno da nam je interes da plasiramo svoje ureaje. To to BIA nee da opremu kupi od nas njihova je stvar. Ali je injenica da nisu dobro opremljeni. To je posledica loe finansijske situacije u kojoj su bili. Tek od ove godine BIA ima dobar budet i nadam se da e se kvalitetno opremiti. Kako, prema vaem miljenju, funkcioniu ostale bezbednosne slube u zemlji? - BIA od svih est bezbednosnih slubi, najbolje funkcionie. Osim BIA, tu su kriminalistikoobavetajna sluba u MUP-u, dve vojne, VOA i VBA, u Ministarstvu spoljnih poslova imamo dve SID, koja deluje u inostranstvu, i Slubu bezbednosti, u zemlji. Sve te slube su, osim BIA, izgubile i smisao i znaaj. U novom odnosu snaga jedino reenje je da se formira obavetajnobezbednosna zajednica, koja e ih sve objediniti. Kako ocenjujete rad vojnih obavetajnih slubi? - Sadanji naelnik VBA Svetko Kova nije imao mnogo vremena da razmilja o promenama u agenciji jer je morao da brine da li e ostati na funkciji. On je na sednici VSO penzionisan, ali je ponovo postavljen kao civilno lice. VBA ima ozbiljne terete iz prolosti i veze s ratovima na prostoru bive SFRJ. Obe slube imaju obavezu da sarauju u hapenju Mladia, ali, prema mojim saznanjima, u poslednjih godinu dana nita ne ine na tom planu. Da li imaju podatke ili ne, ne znam, ali ih ne prosleuju. Poto je Mladi bio vojno lice te, informacije mogu biti dragocene. Osnovni razlog je lini strah pripadnika VBA da bi i oni mogli biti predmet istrage. Pruanje podrke Mladiu je i to to nita ne rade na njegovom lociranju i hapenju. Ministar Stankovi je uradio odlinu stvar, obe vojne slube stavio je pod svoju kontrolu i to je hrabar potez jer e on biti odgovoran za njihovo injenje. Direktor BIA Rade Bulatovi izjavio je da ekstremisti u Vojvodini iz nacionalnih manjina zloupotrebljavaju aktuelne politike procese kako bi prikriveno ostvarili separatistike zahteve. Na koga je mislio? - Ako me pitate kao graanina, nemam nikakva saznanja o tome. Kao direktor Meunarodnog instituta za bezbednost mogu da kaem da se Institut ne bavi operativnim, ve naunim radom. Ovo to me pitate bio bi rezultat obavetajnog rada, a to zakonu ne bismo smeli da radimo. Ali, kao neko ko je u sektoru bezbednosti elim da verujem da je Bulatovi to rekao na osnovu operativnih podataka koje BIA ima. To je zabrinjavajue, ali nije nikakva novost. Zaista ne znam na koga je konkretno mislio.

ZAVRNA RE SRE POPOVIA NA SUENJU ZA ATENTAT NA ZORANA INIA

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

215

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

Potovani Sude, Pridruujem se u potpunosti zavrnoj rei zamenika specijalnog tuioca... Moja re e se odnositi na ispitivanje Vae odluke o odbijanju svih dokaznih predloga koje sam stavio na glavnom pretresu 14. februara o. g. Vi se seate da sam pokuao da stavim primedbu na tu Vau odluku, a da sam bio upozoren da to mogu da uinim "u albi", to je svakako bila omaka, jer znamo da oteeni nemaju pravo na albu, te da se verovatno elelo rei "u zavrnoj rei". U narednih par minuta ja u ispitati osnovanost odluke kojom su moji dokazni predlozi odbijeni, kao i obrazloenje te odluke. Smatram da su predloeni dokazi odbijeni sa neodrivim obrazloenjem. Razlozi dati za odluku na glavnom pretresu 20. marta zasnovani su: - na netanim injeninim konstatacijama koje su u protivrenosti sa sadrinom spisa; - na pogrenom tumaenju odredaba Zakonika o krivinom postupku; - na meusobno protivrenim razlozima; i - povredom naela kontradiktomosti postupka. Pokuau da ovo svoje stanovite obrazloim i dokaem. Predlozi koji se odnose na oruanu pobunu Meu predlozima za dopunu dokaznog postupka koje sam stavio 14. februara 2007. godine, nalazi se i izvestan broj predloga koji se odnose na dogaaj koji specijalni tuilac u optunici naziva oruanom pobunom. Sud je odbio sve te predloge, izuzuzev onaj za sasluanje svedoka ACE TOMIA. Netane konstatacije Prvo, moram da kaem da je, obrazlaui odbijanje ovih predloga na glavnom pretresu 20. marta, predsednik Vea iznela dve konstatacije koje su suprotne sadrini spisa: Prvo, u obrazloenju odluke Suda se tvrdi: Da ja svojim predlogom: ,,netano interpretiram da je tuilac u optunici stavio na teret (okrivljenima) u opisu krivinog dela delovanje oruane formacije JSO kroz pobunu". naravno da to nije istina, naravno da je meni poznato da se oruana pobuna okrivljenima ne stavlja na teret...Upravo zato sam specijalnom tuiocu i predloio proirenje optunice na krivino delo oruane pobune. Kada bih smatrao da im se to stavlja na teret, ne bih predlagao proirenje optunice na ovo delo. Potpuno mi je nejasno na osnovu ega Sud ovo tvrdi. Drugo, Sud takoe tvrdi da je "punomonik oteenih" "U predlogu za dopunu dokaznog postupka ponovio predloge koje je izneo u predlogu za proirenje optunice". Ne samo da je ova konstatacija netana (u predlogu za proirenje optunice ne nudim ni jedan jedini dokaz), nego se proirenje optunice PO ZAKONU (lan 342, st.l. ZKP) moe predloiti i optunica moe proiriti samo na osnovu ve izvedenih dokaza na glavnom pretresu. Niti sam predlagao ikakve dokaze u predlogu za proirenje optunice, niti sam ih onda mogao toboe PONOVITI u predlogu za dopunu dokaznog postupka 14. februara. Zato se neto ovako tvrdi? Meni to nije jasno. Bilo je vrlo lako iz spisa utvrditi da ja niti ponavljam dokazne predloge iz predloga za proirenje, niti da "pogreno smatram" da se oruana pobuna optuenima stavlja na teret. Ja sam siguran da Sud poznaje spis - kako su se ove dve neistinite konstatacije nale u obrazloenju odluke Suda? Nemam odgovor. Budui da su ove konstatacije date u kontekstu obrazlaganja odluke Suda o odbijanju mojih dokaznih predloga, obrazloenje Suda u ovom delu protivrei sadrini spisa i utoliko je, naravno, pravno manjkavo. Svaka odluka zasnovana na neistinitim premisama je manjkava. Ostali razlozi To je ozbiljno, ali to je najmanji problem. Mnogo vei problem jesu dalji razlozi koje Sud navodi odbijajui ove predloge koji se odnose na oruanu pobunu. Citirau: "Javnosti radi, ja kao predsednik Vea a u ime Vea moram rei da je optunicom... optuenima stavljeno na teret da su delovali samo u jednom kraem vremenskom periodu i to kako se navodi pod takom 1 optunice krajem 2002. i poetkom 2003. godine... Prema tome, ni u jednom segmentu dispozitiva... ne pominje se niti se optuenima stavlja na teret da su svoju delatnost poinili organizovano i zapoeli organizovanjem oruane pobune Jedinice za specijalne operacije.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

216

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Nesporno je da se na strani 32. obrazloenja ove optunice u jednoj jedinoj reenici nakon opisa radnji pominje da je priprema tog dela poela sa pobunom Jedinice za specijalne operacije, ali kao to svi znamo Vee je vezano i Sud je vezan dispozitivom optunice" (gl. pretres, 20. mart 2007). Nije Sud u pravu ni kada je obrazlaui svoju odluku o odbijanju dokaza predloenih na injenice vezane za pobunu, ustvrdio da se pobuna pominje samo u jednoj jedinoj reenici na str. 32 optunice. Sud tvrdi neto suprotno sadrini spisa. Evo te jedne jedine reenice, sa strane 32 optunice: "Cela ta organizacija (Lukovia - Legije i Duana Spasojevia) bila je koncipirana tako da nakon sticanja odredene finansijske i drutvene moi... uz korienje pozicija koje bi banda ostvarila u odredenim drutvenim, politikim, pravosudnim i drugim iniocima, svoju aktivnost usmeri u pravcu osvajanja vlasti. To je podrazumevalo najpre... promenu personalne strukture u bitnim segmentima vlasti... U celoj toj ideji iskoriena je i injenica postojanja hakih optunica protiv odredenih lica da bi front delatnosti... imao podrku veeg broja ljudi... S obzirom da se legalnim putem vlast nije moga osvojiti, pogotovo ne od kriminalne organizacije Spasojevia i Lukovia, Legija dolazi na ideju da u realizaciju tog plana bude ukljuena i JSO kao oruana formacija koja je dobro utrenirana i posluna u odnosu na Legiju. Prvi test tih ambicija bila je pobuna JSO koja je imala politiku pozadinu kroz svoje zahteve za smenu ministra policije i drugih lica. Ova akcja je imala ogranien domet, jer su iznudene samo neke personalne promene u MUP Srbije, ali su i takvi dometi ohrabrili Spasojevia i Legiju da osnovnu ideju osvajanje vlasti - forsiraju, ali sada na drugi nain, drugim sredstvima." U celom pasusu govori se o oruanoj pobuni kao delu ukupnog plana po kome postupaju optueni Ulemek i Duan Spasojevi: - i onda kada se govori o tome da cilj osvajanja vlasti "najpre podrazumeva promenu personalne strukture vlasti u bitnim segmentima vlasti"; - i onda kada se govori da se u realizaciju toga plana ukljui JSO; - i onda kada se govori da je u toj ideji iskoriena injenica postojanja hakih optuica; - i onda kada se govori kako je uspeh pobune ohrabrio optuenog Ulemeka i Spasojevia da nastave svoju delatnost i drugim sredstvima, kao to su ubistva. Sofizam je tvrditi da se u svim citiranim iskazima same rei "oruana pobuna" pominju samo jednom, kada se na itavoj toj strani govori o vanom mestu i ulozi oruane pobune u ukupnom planu osvajanja vlasti i pripremanju ubistva premijera. Koliko puta treba da bude pomenuta neka injenica da bi bila smatrana vanom i vrednom dokazivanja. Kakvo je to pravilo? Ili je bitan smisao, znaaj i kontekst u kome se ona pominje? Pripremne radnje Dakle, cilj prvookrivljenog i Spasojevia (dok jo funkcioniu kao kriminalna organizacija, kako je optunice i naziva) jeste osvajanje vlasti, a sredstva koja planiraju (po optunici) jesu sledea: - Sticanje finansijske moi; - Sticanje pozicija u politikim, pravosudnim i dr. strukturama; - Promena personalne strkture u bitnim segmentima vlasti (MUP, Sluba); - U tom cilju ukljuivanje JSO; - Korienje prie o hakim optunicama; - I tek onda (budui ohrabreni uspehom pobune) organizovanje zavere za osvajanje vlasti i "drugim sredstvima", tj. ubistvom premijera. Ja mislim da se radi o oruanoj pobuni kao samostalnom krivinom delu za koje bi (bar) prvookrivljeni trebalo da odgovara u realnom sticaju sa delom koje mu se stavlja na teret. Ali to je sada potpuno nevano. To je neto o emu treba razgovarati s Tuilatvom. To sada nije tema. Sud nasuprot meni smatra, kao i optunica da se u toj pobuni-protestu radi o "pripremi" osnovnog dela, tj. atentata, drugim reima, o pripremnim radnjima koje se, po principu supsidijariteta, ne stavljaju na teret prvookrivljenom, budui da je ta "priprema" konzumirana viom fazom izvrenja. Drugim reima, ono to ja smatram samostalnim krivinim delom oruane pobune, Sud, pozivajui se u tome na optunicu, smatra nekanjivom pripremnom radnjom. "Sud je vezan dispozitivom optunice" Meutim, ak i usvajajui stav optunice i Suda da se radi samo o pripremnim radnjama, pripremne radnje uvek predstavljaju vane injenice u smislu lana 326~ st. 2. ZKP.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

217

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Nema osnova u Zakonu za razlog koji iznosi Sud, prilikom odbijanja predloga koje sam stavio u odnosu na pobunu, kada kae na glavnom pretresu 20. marta da je, citiram, kao to znamo, Vee vezano i Sud je vezan dispozitivom optunice". Naravno, Sud nije vezan dispozitivom optunice u smislu da ne sme ispitivati injenice koje se pominju van dispozitiva optunice, u njenom obrazloenju. Pa u najveem delu postupka upravo se te injenice i dokazuju. Pa isti ovaj Sud je ovde izveo brojne dokaze na takve injenice i okolnosti o kojima nema ni pomena u dispozitivu optunice. Ova tvrdnja je formalno tana, ali ona znai: Sud je vezan dispozitivom optunice jedino odredbom lana 351. ZKP, koji odreuje da Sud moe optuenog osuditi samo za ono delo za koje je optuen tj. moe ga osuditi samo za ono delo koje se opisuje u dispozitivu optunice. Sud je, dakle, vezan optunicom u pogledu identiteta optube i presude, a nipoto time da bi tobo bio ogranien na dokazivanje samo onih injenica koje se pominju u dispozitivu. Ono to posebno zabrinjava jeste to ovo potpuno pogreno tumaenje ZKP Sud, sa svim svojim autoritetom, izriito upuuje laikoj javnosti. "Javnosti radi, ja kao predsednik Vea a u ime Vea moram rei..." - tako Sud poinje ovo svoje neobino tumaenje vezanosti Suda optunicom. Za odnose sa javnou Sud ima svog portparola. Suenje je javno, ali Sud ne ini nikada i nita ,javnosti radi". Vane injenice Pogotovo je neshvatljivo da Sud prihvata stav optunice da se pobuna Jedinice tretira kao priprema kasnijeg atentata, ali uprkos tome smatra da injenice koje se odnose na pripremne radnje ne mogu ili ne treba da budu predmet dokazivanja? Zakon razlikuje dve vrste injenica: "odlune injenice" i "vane injenice". Odlune injenice moraju biti obuhvaene dispozitivom optunice. "Odlune injenice" se, recimo, pominju u lanu 370, stav 1. ZKP, gde se govori o razlozima za pobijanje presude ("kad je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio"). Meutim, predmet dokazivanja u postupku NIKADA NISU samo odlune injenice, kako Sud sugerie kada kae da je "vezan dispozitivom optunice". U delu ZKP koji je naslovljen sa "Dokazni postupak", zakonodavac u l. 326" st. 2. odreuje ovako predmet dokazivanja "dokazivanje obuhvata sve injenice... vane za pravilno presudenje". O tome razlikovanju postoji ogromna literatura. Bitno je da sud nije vezan za dokazivanje samo onih injenica koje se kao odlune injenice navode u dispozitivu optunice. Sud NIJE NA TAJ NAIN VEZAN DISPOZITIVOM OPTUNICE, kako Vee netano tvrdi i pogreno poduava javnost. Predlog za utvrivanje injenica vezanih za radnje kojima se priprema delo uvek je umestan i te injenice su vane injenice. Uostalom kako bi Sud objasnio zato je u ovom postupku utvrivao more injenica koje se ne pominju u dispozitivu optunice? Zato smo danima ispitivali sve one peripetije oko kupovine raznih kamiona upotrebljenih za pokuaj atentata kod "Limesa"? Ili porekla puke? Ili graevinskih radova u zgradi Vlade 12. marta? Ili spaljivanja droge? Da ne nabrajam dalje. Protivrenost razloga Protivrena je ova odluka i njeni razlozi drugim dokaznim reenjima Suda. Recimo, odluka o ispitivanju ACE TOMIA, koji je ispitan iskljuivo na injenice i okolnosti vezane za pobunu (a odbijaju se svedoci BULATOVI i MIKELI, iako treba da svedoe o istom konkretnom dogaaju! ). Isto se odnosi na sasluanje MIHAJLOVIA, PETROVIA, JOVANOVIA, MIJATOVIA, POPOVIA, JANjUEVIA, pa i samih okrivljenih. Svi su oni danima ispitivani s obzirom na injenice i okolnosti vezane za pobunu. Zar za njih ne bi morali vaiti isti razlozi koji vae za svedoka KOTUNICU I BULATOVIA? Sud odbija moje dokazne predloge koji se odnose na dogaaje pre "kraja 2002. i poetka 2003. godine". Tako, Sud navodi, na primer, da pobuna, prema optunici, ne moe biti plod delovanja organizovanog zloinakog udruenja, jer navodno zloinako udruenje jo nije ni stvoreno u doba pobune, novembra 2001. godine. Ovakva interpretacija optunice je netana. Ja upuujem na zavrnu re zamenika specijalog tuioca, koji je jue detaljno razmotrio i obrazloio datum nastanka zloinakog udruenja. "Vano

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

218

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


pitanje jeste kada kriminalni klan prerasta u neprijateljsko zloinako udruenje", rekao je jue u svojoj rei zamenik specijalog tuioca. Tuilac onda opirno analizira dokaze i zakljuuje: Zemunska banda, kao zloinako udruenje nastala je na osnovu dokaza izvedenih na glavnom pretresu poetkom 2000. godine. Ovo tuilac utvruje na osnovu iskaza svedoka are Nenada, Vukainovia, optuenog Krsmanovia i Pejakovia. Prema tome, Sud netano tvrdi da se optuenima stavlja na teret samo delatnost u vremenskom periodu izmedu "kraja 2002. i poetka 2003. godine", samim tim to im se stavlja na teret zloinako udruivanje, koje, videli smo, postoji od 2000. godine. Tuilac ak eksplicitno i uspeno dokazuje da je pobuna nastala i odvijala se zajednikim organizovanim delovanjem dvojice voa zloinakog udruenja. Prema tome, ne stoji razlog Suda da se moji predlozi koji se odnose na injenice vezane za pobunu odnose na vremenski period kada zloinako udruenje nije ni postojalo. Kolizioni dokazi Nezavisno od prednjeg, podseam da meu predlozima koje sam stavio 14. februara postoji jedan broj predloga, a to je sasluanje svedoka i itanje javno objavljenih izjava GRADIMIRA NALIA, MIROSLAVA MILOEVIA i ALEKSANDRA TIJANIA, koji su tvrdili da imaju posebno vana i bitna saznanja o odluujunim injenicama za ovaj postupak. Na primer: - da u optunici postoji mnogo propusta, "i [da svedok poseduje] nova saznanja [o injenicama] kojih nema u optunici i drugim zvaninim spisima" (Miloevi); - da je "zvanina verzija optunice... isprobavana est meseci pre atentata..." i da su ista lica "pripremila ubistvo, svedoke i krivce", dok je "verzija data u optunici, daleko od istine" (Nali); - da predloeni svedok Tijani ima saznanja o tome da je neko platio pripadnicima jedinice koja je ubila Kuma i iptara u Meljaku sumu od 50.000 evra i da on "zna ko je to platio". Ne moe biti nikakve sumnje da bi sva tri predloena svedoka, po svojoj funkciji, vrlo verovatno mogla raspolagati saznanjima o injenicama o kojima govore, budui da se radi o: - naelniku Resora javne bezbednosti; - savetniku za bezbednost predsednika Kotunice i kandidatu DSS za poloaj ministra unutranjih poslova; i - generalnom direktoru RTS, tzv. javnog servisa. Pretpostavka je, takoe, da se radi o odgovonim licima koja vre vane javne funkcije i ije se izjave O VRLO VANIM INjENICAMA moraju uzimati ozbiljno. Sud je, meutim, odbio ove predloge sa paualnim obrazloenjem da je njihovo izvoenje suvino. Tu je napravljena vrlo ozbiljna greka. Zato? Ova tri predloena svedoka, a to je bitno za odluku o njima, svojim javno iznetim tvrdnjama protivree i dispozitivu i obrazloenju optunice, kao i svim drugim izvedenim dokazima. Dakle, predloeni dokaz njihovog sasluanja je takozvani kolizioni dokaz. Funkcija kolizionog dokaza jeste da se njime osporava do tada utvrdeno injenino stanje, on je u koliziji sa do tada izvedenim dokazima. Tipian kolizioni dokaz je dokaz alibija. Kolizioni dokaz nikada ne moe biti odbijen kao suvian. To je teka povreda postupka. Sud nikada ne moe uzeti bilo koju vanu injenicu za utvrenu, ako je odbio izvoenje kolizionog dokaza, tj. protivdokaza. Time se naruava sama ideja i naelo kontradiktornosti krivinog postupka. Apsolutno je nezakonito da kolizioni dokazi budu odbijeni kao suvini. Po toj logici Sud je mogao odbiti i sve dokazne predloge odbrane, jer je izvedenim dokazima iz optunice "dovoljno razjasnio injenino stanje". "Politika pozadina" Sud je odbio da izvede dokaze ponuene na injenice tzv. politike pozadine, odn. motiva koje sam predloio 14. februara 2007. sa obrazloenjem da je ve ranije sasluao veliki broj svedoka iz javnog i politikog ivota Srbije upravo na okolnosti sa kojih politikih pozicija se delovalo preko JSO, u kojim politikim uslovima, kakva je klima prethodila itd., Sud navodi svedoke Mihajlovia, Petrovia, Mijatovia, Janjuevia, Jovanovia, i zakljuuje: "smatramo da su motivi i politika pozadina delovanja ove kriminalne grupe za sada dovoljno rasvetljeni". Drugim reima, odbija predloge za sasluanje Kotunice, Joia, Bulatovia, Nalia itd., kao suvine.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

219

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Smatram da je Sud doneo pogrenu odluku. A evo zato: Atentat na premijera inia dogodio se, to je notorno, u ambijentu estoke politike borbe dve politiki strasno sukobljene strane" sa oprenim politikim ciljevima" oprenim politikim pogledima" dve strane koje se javno uzajamno optuuju i proglaavaju uzajamno odgovornim za ubistvo. Sasluali ste jednu stranu, njena saznanja i njene argumente - mi smo predloili drugu. Ispravno je Sud pozvao svedoka Mihajlova, koji je javno optuivao inieve saradnike za atentat, ali je, iz istih razloga, morao pozvati i predloene svedoke Kotunicu, Joia i Bulatovia. U odsustvu ovih dokaza Sud sada mora prihvatiti sliku politike pozadine atentata koju su dali svedoci Mihajlovi, Petrovi, Jovanovi, Mijatovi, Popovi, i sve optube koje su izrekli, na raun Vojislava Kotunice, Ace Tomia, vojske i civilnih i vojnih organa bezbednosti: VLADIMIR POPOVI: Vojislav Kotunica je proglaen za predsednika. Postao je predsednik. Otiao je u kabinet, okruio se ljudima Slobodana Miloevia koji su bili u toj zgradi, od obezbeenja, pa do ostalih saradnika po kabinetima. Poeo je da dovodi u svoj kabinet ljude kojima je jedina zajednika crta bila mrnja prema Zoranu iniu, koja je bila lina, iz razloga to nisu uspeli da ostvare neke funkcije koje su eleli da ostvare... (str. 29-30, 13. 04. 05) Znai, dva meseca posle 5. oktobra Gradimir N ali, kao izaslanik Vojislava Kotunice, odlazio je u tu Jedinicu u prisustvu Radeta Markovia. Znai on, Rade Markovi, Branko Crni i cela ta ekipa. Predstavljen je toj Jedinici kao budui ministar policije, a on je odrao njima patriotski govor da oni treba da se okrenu Kotunici, Kotuniinoj strani, da, ako budu sa Kotunicom, nema Haga, nema ovoga, nema onoga, i tako dalje. (str. 82-83, 16. 05. 05) ...[Deo] politikih struktura koji su uz Vojislava Kotunicu, mislim na Miloevieve strukture vlasti, koji su postali lanovi DSS u meuvremenu... svi oni... su se plaili saznanja istine i otkrivanja ta e se desiti kad se otvori... kad Radeta Markovia stave u zatvor, da li e Rade propevati ili nee, ta e rei ili nee rei, i tako dalje. Znai, mislim na pripadnike JSO, mislim i na pripadnike SAJ i na druge delove policije. (str. 46, 13. 04. 05) Vi se seate izjave Vojislava Kotunice te veeri [kada je Miloevi predat Hakom tribunalu], da je to dravni pu. Nije on rekao da je to dravni pu zbog toga to je njemu bilo ao Miloevia, nego to je upravo pod utiskom pria svojih saradnika iz struktura koje su ranije 10 godina vladale... verovao... da sledei potez Zorana inia jeste hapenje Vojislava Kotunice. (str. 54, 13. 04. 05) EDOMIR JOVANOVI: Zbog neuspeha, kako je to definisano, odnosno nesposobnosti vojske da sprei ekstradiciju, smenjen je general akovi i na to mesto protivzakonito postavljen general Tomi i ja sam u razgovoru sa Miloradom Ulemekom u jesen 2001. godine, razgovoru koji je organizovan na njegov zahtev, po povratku iz Grke, od njega uo da su uspostavljeni kontakti i sa generalom Tomiem i sa vojnom slubom bezbednosti i da e ono to mi nismo bili spremni da uradimo, i JSO i njemu lino uraditi sada neki drugi. Nemam dilemu koji su ti drugi i nemam nikakvu sumnju u pozadinu kontakata koji su razvijani od tog trenutka pa praktino sve do 12. marta. (str. 27, 11. 04. 05) VLADIMIR POPOVI: U toj atmosferi Kotunica rui vladu, naputa vladu... Tog trenutka postoji samo jedan cilj, a to je: to pre rasturiti vrh dravne bezbednosti... pokuavaju da iskoriste onu fotografiju objavljenu u "Nedeljnom telegrafu"... tada je traeno da mora da se smene Petrovi i Mijatovi zbog toga to se ta fotografija pojavila... To je dva meseca bila tema u Srbiji... i to je kulminiralo onda ubistvom Gavrilovia... I Gavrilovi je bio potreban da bi se dokazalo, znai, ja sam siguran da su oni ubili Gavrlovia... da je Zoran ini mafija, da je kriminalac. (str. 54, 13. 04. 05) EDOMIR JOVANOVI: Onda oni (JSO) prave paralelne strukture moi. Pokuano je poto ne moe da se uradi to sa iniem, ajde da uradimo to sa Kotunicom. Kotunica je oajniki eleo da smeni rukovodstvo Ministarstva unutranjih poslova zbog toga to je to definisao kao jedan od svojih politikih prioriteta, a ostavke koje trai godinama su ostavke ministra Mihajlovia, ministra pravde Vladana Batia i istovremeno smenu Gorana Petrovia i Zorana Mijatovia. To su njegovi politiki zahtevi. Poto je nemoan da te zahteve ostvari, tu se pojavljuju oni (JSO) koji e mu u tome pomoi. (str. 71-72, 11. 04. 05)

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

220

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


VLADIMIR POPOVI: Iz tog razloga kaem da je pobuna "Crvenih beretki" bio samo krajnji, poslednji in jedne sinhronizovane akcije koja je trajala od 5. oktobra... [Legija je smatrao] da je ini taj koji je jednog trenutka njih izdao, a da su se onda oni prirodno okrenuli tamo gde i treba da se okrenu, gde su prepoznali prave vrednosti, gde su prepoznali tradicionalnu Srbiju i srpstvo i junatvo i ojstvo, kabinet Vojislava Kotunice i te politike strukture, i da je onda ta pobuna zbog toga takva i bila... (str. 59, 13. 04. 05) DUAN MIHAJLOVI: Shvatio sam da je stvar izmakla kontroli, da nam je neko iza lea pripremio pobunu jedne, elitne jedinice u slubi Dravne bezbednosti i da je stvar ozbiljna ... (str. 19, 15. 03. 05) EDOMIR JOVANOVI: ...Tada smo znali na osnovu informacija koje su pristizale da se razrauju planovi koji su se vezivali za zauzimanje beogradskog aerodroma. Planovi koji su se vezivali za zauzimanje televizije, planovi koji su se vezivali za nasilan ulazak u republiku vladu. (str. 10, 11. 04. 05) GORAN PETROVI: ...Bilo je dosta tih nekih sitnih detalja koji su ukazivali da cela ta pria, da sa tom pobunom - ja ne mogu da tvrdim da je nju organizovao Vojislav Kotunica ili njegovo okruenje - ali da sa tom pobunom koketiraju mnogi, da mnogi vode nekakve prljave politike igre i to na bazi tih injenica, i da se ni Vojska Jugoslavije, odnosno njene slube bezbednosti ili, da ne uvredim nikoga od potenih pripadnika tih formacija, neki ljudi iz tih slubi, iz te vojske, bave i takvim stvarima. Znai, to nisu neke puke izmiljotine, to nisu neke formulacije bez neke specifine teine, nego se upravo zasnivaju na tim i takvim informacijama i podacima do kojih smo mi dolazili i tako se dolo do toga da su Jedinicu organizovali Ulemek i Spasojevi i Buha, kao to sam rekao da ni Vojislav Kotunica ni Demokratska stranka nisu nevini u svemu tome, da je u svemu tome Jedinica imala podrku i Vojske Jugoslavije odnosno pojedinaca ili pojedinih delova slubi bezbednosti... (str. 35, 18. 05. 05) EDOMIR JOVANOVI: ...Nismo imali mogunosti da se suprotstavimo tom protestu. Nije postojala nikakva spremnost nijednog dravnog organa da nam u tome pomogne. Znai, otvoreno Vojska Jugoslavije sa svojim specijalizovanim institucijama podravala je taj protest, apsolutno su ga podravali. Odravani su konstantni kontakti sa komandom JSO. Pruana su uveravanja da se vojska nee meati, da nee pokuati da utie putem sile na prekid tog protesta, niti e se suprotstaviti eventualno novim pokretima Jedinice za specijalne operacije. (str. 15, 11. 04. 05) GORAN PETROVI: Ako je pokojni premijer pitao ministra i naelnika Resora javne bezbednosti: ,,Ako oni krenu iz Kule i dou u ministarstvo, ta ete vi uraditi?" a oni odgovorili: "Nita", ako je posle toga pitao: "ta ako dou u Vladu i izbace me na ulicu, ta ete Vi uraditi?" Nita", onda je jasno da postoji i te kakva realna ili osnovana pretpostavka da se u svakom trenutku moe izvesti dravni udar, pu, da se moe poiniti nekanjeno bilo kakvo krivino delo, a o preuzimanju vlasti da i ne govorimo. (str. 49, 18. 05. 05) GORAN PETROVI: Ono to je moda interesantno kada govorim o tom politikom kontekstu, pored onoga koji je javno poznat, dakle, da je predsednik Savezne Republike Jugoslavije podrao tu oruanu pobunu, da je to uinila Demokratska stranka Srbije, da je u nekim medijima objavljeno kako je Marii, tadanji komandant, zvao generala Pavkovia i pitao ga da li e vojska da se mea. On je rekao: "Ne pada nam na pamet." (str. 34, 18. 05. 05) EDOMIR JOVANOVI: ...U tom trenutku Vojska Jugoslavije, sa svim svojim bezbednosnim strukturama i praktino naelnikom Genraltaba i prvim ovekom vojne bezbednosti, otvoreno je podravala i logistiki na otvoren nain koordinirala takoe taj protest. Odravani su redovni kontakti izmeu vrha vojske i komande Jedinice za specijalne operacije, kontakti koji su bili u funkciji davanja garancija i vrstih uveravanja da se vojska nee umeati u taj sukob. (str. 7, 11. 04. 05) EDOMIR JOVANOVI: . Jovanovi (citirajui Duana Spasojevia): Rekao je da e protest ii do kraja, da e Mihajlovi i Petrovi biti smenjeni, da imaju podrku svih drugih i tu, pri tome, nije pravio, ostavljao prostor ni

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

221

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


za kakve nedoumice. Rekao je da postoji jasan dogovor sa vojskom. Rekao je da ih podravaju Pavkovi i Tomi, da e sigurno dobiti podrku Srpske radikalne stranke, Socijalistike partije Srbije i da protest moe da prekine iskljuivo Vojislav Kotunica. (str. 9, 11. 04. 05) GORAN PETROVI: ...Znai, bilo je nekoliko serija tih razgovora pripadnika Jedinice sa Cumetom ili sa Spasojeviem, koji su bili u tonu: "To, sad ih imamo, izdrite jo malo, nema prekidanja, nema poputanja." I u jednom od tih razgovora koji sam ja izneo u javnost (neko od tih pripadnika, da li Gumar, da li neko ko je razgovarao recimo sa umetom i Spasojeviem, i ovaj mu je rekao doslovce: "To sada nema prekidanja dok ne kae Kotunica.") moete da izvuete taj zakljuak koji je vie nego jasan da se organizatori pobune i te kako uzdaju u Vojislava Kotunicu i da njega doivljavaju kao taj neki autoritet koji bi jedini mogao, ako bi hteo, da utie na njih da se ta pobuna zavri. Ja sam to otprilike shvatio da bi oni jedino Kotunicu posluali kada bi im rekao da tu pobunu prekinu. (str. 50, 18. 05. 05) Adv. Srda Popovi: Da, tako sam i ja to shvatio, ali da li je bilo tada, s obzirom na ovo to sada kaete, da bi po Vaem miljenju oni jedino posluali Kotunicu? Da li je postojala ideja da se, recimo, premijeru javi: "Gospodine predsednie", ili "Vojo", ne znam kako se oni oslovljavaju, "molim Vas, zaustavite ovo", a ako ne, zato ne? Svedok Goran Petrovi: Ne. Ja nisam uo za takvu ideju jer je bilo svima jasno da je tokom te, 2001. godine, kao to sam rekao, dolo do polarizacije na politikoj sceni na one koji su znali i bili svesni da moraju da menjaju, kao to sam rekao, i mnogo i brzo, i na one koji ne samo da to nisu shvatali ili da to nisu hteli, ve su se aktivno ukljuili na sve mogue naine u onemoguavanje ovih koji su neto hteli da rade, da u tome imaju to manje uspeha. Kotunica i DSS ne samo da nita nisu radili, nego su aktivno spreavali inia i vladu Srbije da bilo ta rade. Adv. Srda Popovi: Onda bi takav apel bio... Svedok Goran Petrovi: Taj apel bi bio kontraproduktivan, ali to su sada spekulacije. Jasno je [stavljeno] do znanja da je, uslovno reeno, postojao sukob, medijski rat, politika borba, nazovite to kako god hoete, i da su te strane bile direktno suprotstavljene jedna drugoj. (str. 51, 18. 05. 05) GORAN PETROVI: Zbog sramnog ponaanja Vojislava Kotunice i Demokratske stranke Srbije i podrke koju su dali pobuni te Jedinice, zbog podrke, ne javne, dodue, nego tajne, pojedinih lidera DOS i pojedinih lanova vlade Srbije, zbog podrke Vojske Jugoslavije, pojedinih medija, nezavisnih intelektualaca ili ne znam sve koga, ta pobuna je uspela. (str. 23, 18. 05. 05) VLADIMIR POPOVI: Znai, od tada, od 2001. godine, praktino od pobune "Crvenih beretki", to sam ve rekao malopre, tu postoji jedna meusobna igra izmeu nas i njih. Kada kaem "nas", mislim na onaj deo vlasti oko Zorana inia, kada kaem njih, mislim na sve njih ostale i na prvooptuenog, a mislim i na Vojislava Kotunicu, poto ako sam do sada bio dovoljno jasan, jasno vam je da je to jedan isti front. (str. 72, 13. 04. 05) Pobuna "Crvenih beretki" je poraz Zorana inia (i on je toga bio svestan) i njegove Vlade, ne zbog toga to je morao da smeni Gorana Petrovia i Zorana Mijatovia, to je bio prinuen da ih smeni, zbog toga to je bio prinuen da postavi Bracanovia na to mesto, znajui da tako predaje Slubu njima i zbog toga to je znao da je javnost tog trenutka bila apsolutno na strani Vojislava Kotunice i Jedinice koja je izala naoruana i zapretila celoj dravi. (str. 59, 13. 04. 05) EDOMIR JOVANOVI: Taj protest Jedinice za specijalne operacije u novembru mesecu 2001. godine najjasnija je slika naih meusobnih odnosa. Nakon toga su u potpunosti bile prekinute sve komunikacije [sa JSO]. ...U novembru mesecu 2001. godine nama je postalo jasno da se moramo sa tim ljudima obraunati i zapoeta je priprema, znai organizovanje drave, za tu vrstu obrauna. Nismo imali podrku drugih institucija u drutvu, tako da smo morali sami, u meri u kojoj je to bilo mogue, tako neto da sprovedemo. (str. 26, 11. 04. 05) ZORAN JANjUEVI Predsednik Vea: Kakav je odnos bio u profesionalnom smislu i saradnja sa Miloradom Bracanoviem tokom Vaeg rada? Svedok Zoran Janjuevi: ja sam se gore pojavio kao ovek koji e da kontaktira sa njima, poto premijer nije imao vremena, kao lan Saveta za dravnu bezbednost. Ja sam se pojavio da

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

222

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


dobijem neke informacije, da prenesem premijeru eventualno ta se deava i tako. Nisam toliko kontaktirao, povremeno sam kontaktirao sa gospodinom Saviem, a sa gospodinom Bracanoviem ee sam se viao, poto je on imao obiaj da nas pozove na sastanak, gore kod sebe, da nam na neto ukae, objasni i tako dalje. Znai, moj, ovako da kaem, profesionalni odnos je bio isto profesionalan. Jedno vreme smo bili na "Vi", kasnije smo bili na "Ti", dok nisam shvatio da on mene neke stvari lae i da on pravi budalu od mene, poto je on mislio verovatno da ja sam ba toliko nepismen u tome svemu. Kada sam shvatio da u stvari on mnoge stvari mene lae..., ja sam odluio da poptuno prestanem da dolazim gore, osim kada sam dolazio kao lan Saveta za dravnu bezbednost na sastanke, poto su se svi sastanci odravali na Institutu za bezbednost. Predsednik Vea: Na osnovu ega ste utvrdili da Vas Milorad Bracanovi lae dok je radio u Resoru dravne bezbednosti kao zamenik naelnika? Svedok Zoran Janjuevi: Pa, znate ta, mnoge stvari koje je on pokuao na neki nain meni da kae, da ispria, nisu se poklapale sa onim to je u stvarnosti. Ja sam kasnije bio u vezi sa gospodinom Nenadom Miliem, koji je bio zamenik ministra unutranjih poslova. Javna bezbednost je imala druge podatke o nekim stvarima, gospodin Bracanovi je prezentirao druge podatke i ja sam tada video da to neto nije u redu. (str. 8-9, 14. 03. 05) Sudija Milimir Luki: Kako su Vam saoptavane te injenice od strane Bracanovia? Svedok Zoran Janjuevi: Pa, jednim delom kroz, znai, dobijem ekstemo informisanje, a jednim delom usmeno, dok sedim tu, tako da i premijer, u stvari, kljuno u tome je bilo to premijer vie to nije ni itao i to je to dao meni zato to on to vie nije mogao da proguta te papire i lai. (str. 20, 14. 03. 05) VLADIMIR POPOVI Znai, dobijali smo informacije, tada tokom cele te 2002. godine, da ta je veza izmeu te grupe i Kotuniinog kabineta, koji je i dalje funkcionisao i dalje postojao, posebno vojne slube bezbednosti, vie nego aktivna. (str. 76, 13. 04. 05) EDOMIR JOVANOVI Oni su pronali u Vojislavu Kotunici, odnosno u vojsci, ona utoita koja nisu mogli da imaju u Demokratskoj stranci, DOS ili republikoj vladi. Bukvalno tako. Kao izbor druge strane i to nije na osnovu ne znam nekog mog politikog stava prema Demokratskoj stranci Srbije, nego na osnovu tih realnih interesa koji su postali kompatibilni. Znai, Demokratska stranka Srbije [je] protiv Zakona o organizovanom kriminalu, a i oni su protiv tog zakona jer taj zakon ih ulja. Demokratska stranka Srbije je protiv Specijalnog suda, pa su i oni protiv Specijalnog suda. Prirodno je da se onda dogovaraju Bulatovi, Joi i Ulemek oko strategije daljeg ruenja ove institucije. Prirodno je da se tako neto radi. Da se osporava Priji, tako to se koriste izjave onih koji su optueni za najtea krivina dela, mislim tu na ubistvo generala Boka Buhe i sve ono to je posle toga usledilo. (str. 69, 11. 04. 05) VLADIMIR POPOVI: Vraam se na ono to sam malopre rekao da u se vratiti. Kada je Zoran ini reio i doneo definitivno odluku da sa njima mora da se obrauna, u isto vreme je znao da nema mehanizme vlasti da to moe da uradi. Takoe je bio svestan da u toj dravi ne postoji nijedan mehanizam, institucija ili grupa ljudi na koju moe da se osloni i sa kojom moe njima da se suprotstavi, naroito i posebno iz razloga jer u to vreme vie to nije tajna i vie se to ne radi kriom, savetnici Vojislava Kotunice, mislim na Radeta Bulatovia, na Gradimira Nalia, Acu Tomia, efa dravne bezbednosti, jesu ljudi koji su direktni ji pokrovitelji JSO, Milorada Bracanovia i Andrije Savia. (str. 70, 13. 04. 05) Novembar je konaan rastanak. Znai, prirodno, ako se 20. novembra okonala pobuna JSO, sledei datum u tom kalendaru je 12. mart. (str. 69, 11. 04. 05) Ovako tzv. politiku pozadinu opisuju jedini svedoci koje je Sud na ove okolnosti sasluao i ijim iskazima je, po oceni Suda, "dovoljno rasvetljena" politika pozadina atentata, a dalji dokazi postaju suvini. Odluka koju je Sud doneo po mojim predlozima moe biti formalno ispravna jedino ako Sud smatra da je iskazima ovih svedoka tano i istinito opisana politika pozadina, ali je ona i u tom sluaju materijalno manjkava kada je Sud, odbijajui moje predloge, ustvari odbio da ove iskaze proveri.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

223

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Sud je, mislim, bio pod utiskom povike da se time "politizuje suenje", a, naprotiv, odbijanjem ovih predloga suenje je politizovano. Naime: - Ako Sud pokloni punu veru ovim svedocima i njihovom prikazu politike pozadine ovog dela, kako e u presudi objasniti da je odbio da proveri njihove iskaze? - Ako, s druge strane, Sud tim iskazima ne pokloni veru koje e dokaze suprotstaviti sasluanim svedocima? Takvih dokaza u spisu nema... O emu se onda ovde, u stvari, radi? Po mom miljenju, Sud je izbegao da visoke predstavnike izvrne vlasti dovede u situaciju u koju je bio doveden svedok Dejan Mihajlov, da poreknu svoje izjave i da moraju da objanjavaju zato su takve izjave davali i zato su radili ono to su radili. Da li zato to sa optuenima predstavljaju jedinstven front", kako tvrdi svedok Goran Petrovi, ili iz nekog drugog razloga. Ne smemo da zaboravimo da je prethodni predsednik Vea Marko Kljajevi u ovom predmetu demisionirao sa javno datim obrazloenjem da je na njega vren pritisak. Svojevremeno sam, priznajem, to profesionalno zamerio sudiji Kljajeviu. Meutim, danas moram da priznam da je moda bio u pravu. Ako ne moe da se sudi, i ne mora da se sudi. Da rezimiram: S obzirom da je Sud odbio predloge koje sam stavio na glavnom pretresu 14. februara 1. zasnivajui svoju odluku na netanim tvrdnjama o sadrini spisa; 2. zasnivajui svoju odluku na pogrenom pravnom tumaenju ZKP; 3. zasnivajui svoju odluku na protivrenim i nerazumljivim razlozima; 4. i da je svojom odlukom povredio naelo kontradiktornosti krivinog postupka ponavljam svoj predlog da se u ponovo otvorenom glavnom pretresu ispitaju kao svedoci: VOJISLAV KOTUNICA, RADE BULATOVI, BORISLAV MIKELI, MIROSLAV MILOEVI, DRAGAN JOI, GRADIMIR NALI, ALEKSANDAR TIJANI, sa podacima i na okolnosti kao iz predloga za dopunu dokaznog postupka podnetog na glavnom pretresu 14. februara 2007. godine. Podseam Sud da nije nikada odluio po mom predlogu da se izvede dokaz itanjem Informacije UBPOK koja protivrei razlozima Suda iznetim u odluci o odbijanju moga predloga za itanje transkripta presretnutog razgovora izmeu svedoka Dejana Milenkovia i Biljane Kajgani. Ovaj dopis UBPOK je itan na glavnom pretresu ali nije izveden kao dokaz jer Sud nije doneo reenje ni o itanju, ni o odbijanju ovog predloga. Sud mora odluiti o svim predlozima koji stranke daju tokom postupka pre nego to okona dokazni postupak. U odnosu na ostale izvedene dokaze, tu nema ta mnogo da se pria. Da su optueni izvrioci krivinog dela koje im se stavlja na teret u potpunosti je dokazano. Odbrana optuenih prilino je oajnika i moe se saeti u tri rei: "sve je montirano": * materijalni dokazi su podmetnuti, * priznanja su iznuena, * svedoci su naueni da lau, * dokazi o njihovoj nevinosti su uniteni, * vetaci su pristrasni. ta o tome rei? To je nekakva zavera u kojoj uestvuju stotine i stotine ljudi, samo da bi se ovim nevinim ljudima, koji su oduvek potovali zakon, kako ree prvooptueni, neto napakovalo. Oekujem da emo sada uti i ko je "u stvari" ubio premijera. Tokom postupka je nagovetavano da su to "u stvari" treim metkom uinili: * narkodileri, * strane obavetajne slube, * Albanci, * foto-robot, * eda Jovanovi. Da li optueni i oni koji im pomau da lansiraju ovakve teorije stvarno misle da to neko moe poverovati? Pa naravno da ne. Oni se time samo izruguju: - oteenoj porodici ini, - pravdi, - potovaocima premijera inia, i - ovom Sudu. Ta la je izgubila asnu svrhu obmanjivanja. Ona je i sama postala sredstvo nasilja.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

224

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


Dozvolite da u jednoj jedinoj reenici iznesem svoje vienje ovog dela. Upoznao sam Zorana inia, kao klijenta, pre 39 godina, zastupao sam ga u vie navrata, znam da ga je celog ivota UDBA proganjala i vidim: UDBA ga je na kraju i ubila. Drugaije sam zamiljao svoju zavrnu re kada sam ulazio u ovaj postupak. Ali vidim da za tu drugaiju re nema potrebe. Krivica ovih ljudi koje sede na optunikoj klupi je banalna. Kao i uvek, uradili su ono to im je reeno da urade. Za drugaiju zavrnu re moda u imati priliku na nekom sledeem sudenju za ubistvo premijera inia. Kada se bude sudilo onima koji su ovo organizovali i naredili. Ukoliko bi Sud odluio da, ipak, ne otvara ponovo postupak, Predlaem Da optuene proglasi krivim i osudi po zakonu, kao i da ih obavee da svi solidarno oteenoj naknade trokove postupka po trokovniku koji prilaem, dok u odnosu na imovinskopravni zahtev zadravamo pravo da isti ostvarujemo u parnici.

TA REI ZA KRAJ?
Demokratija je umrla kada su ljudi na vlasti shvatili da dravna sredstva mogu da koriste nekanjeno u privatne svrhe. Na sceni je nomenklatura - ne mnogo sposobni ali veoma lojalni, koji servisiraju interese plutokratije, u partitokratskoj dravi, koja samo simulira demokratske procese. Ne tako davno, kada je u Jugoslaviji (i u Srbiji) uspostavljena vlast Komunistike partije (a jo perfidnije kada je partija postala Savez komunista), nametnuta je partijska kontrola nad svakim aspektom ivota, kroz mehanizma poput politike policije, kroz partijski sistem nomenklature koji je lokalnim partijskim efovima omoguio kontrolu nad svim vanim nametenjima i zaposlenjima, kao i kroz masovne organizacije poput sindikata, omladine i socijalisti;kog saveza. U okviru tog poretka, i tim mehanizmima, uspostavljen je u Srbiji stale koji je odrao tu kontrolu nad drutvenim procesima. Problem je to danas taj stale vie nema snanu partijsku dravu iznad sebe. Stvaralakom, radnikom i preduzetnikom sloju preostaje samo da nude drutvu alternativu sa stanovita svojih potreba i da shvate injenicu: preduzetnici da nisu i nee biti deo stalea vladajue aristokratije; a radnici da nisu vie jedno u zajednikoj, socijalnoj, dravi sa aristokratijom. Samo tako progon bi postao drutveni sukob, koji bi aristokratiju, zbog malobrojnosti, primorao da se prikloni realnim drutvenim grupama ili da trpi posledice svojih izbora i dela. Bez nametanja alternativa, preputeni politici i eliti, nastalim na pranju novca i prateoj korupciji73, stvaralaki, radniki i preduzetniki sloj sebe preputa na milost i nemilost odlukama
73

Za vie informacija o eliti, nastaloj na pranju novca i prateoj korupciji: - Centar za izuavanje javne politike, Institucionalna perceptivnost Srbije na posledice globalnih promena u nastanku, 2008., http://paralaks.edu.rs/download/2617-4/Kraj%20imperije %20i%20perspektive.pdf - Centar za izuavanje javne politike, "Kontekst dilema graanske Srbije maja 2008.", 2008.,http://paralaks.edu.rs/download/2155-4/Kontekst%20predizbornih%20dilema%20maja %202008.%20godine.pdf - O organizovanoj grupi Vojina Lazarevia - Centar za izuavanje javne politike, "Nedodirljiva organizovana grupa", 2008., http://paralaks.edu.rs/download/2568-4/Nedodirljiva%20organizovana%20grupa.pdf - O uzurpaciji drave kao bezbednosnom riziku - Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, Javna ili privatna politika u Srbiji, 2007., http://paralaks.edu.rs/download/20084/Prilozi_o_uzurpaciji_drzave_kao_bezbednosnom_riziku.pdf - O sistemu bezbednosti koji je uspostavljen pod Radetom Bulatoviem u odeljku Prilozi, Komentar zakona o osnovama ureenja slubi bezbednosti, Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, 2008. http://paralaks.edu.rs/download/1865-/Komentar_Zakona_o_osnovama_uredenja_sluzbi_bezbedn osti_Republike_Srbije.pdf

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

225

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM


zatvorenog kruga, koji je nastao i poiva na linom i grupnom interesu prepiraa novca i njihovih sauesnika. U okvir alternativa spada i razluivanje nomenklature i njihovih meupovezanosti od graana i njihove. Bez uspostavljanja stvarne elite, i realnih kriterijuma u drutvu, nee biti ni tranzicije, a jo traginije, ni napretka u Srbiji.

- Njegovan Slijepevi, Kratke prie o globalizaciji, bivoj Jugoslaviji i Srbiji, Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, 2006. - Njegovan Slijepevi, Meunarodni odnosi pred naim vratima, Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, .2007.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

226

You might also like