Professional Documents
Culture Documents
NOKTOM PO POVRINI
Analiza platnog bilansa Srbije od 2003. do 2005. godine 1 otkrila je neke anomalije: a) Srbija je u velikom deficitu a istovremeno, od 2000. do 2006. godine, tednja je uveana oko 20 puta; b) kumulativne neutralne transakcije, a posebno izmeu dravljana, uklapaju se u eme meunarodne triangulacije za pranje novca; c) Kipar je jedan od glavnih primalaca novanih tokova iz Srbije a istovremeno bilateralni bilans plaanja sa Kiprom belei znaajne deficite; d) meunarodni tokovi pokazuju krajnju neobinost veliine, strukture i disbalansa neutralnih transakcija, zbog izbegavanja propisa o deviznom poslovanju i pranja novca. Ekonomski kriminal mogao bi se kvantifikovati merenjem sive ekonomije, razlikom izmeu zarade i potronje, i odnosu priliva i odliva novca. Meutim, istraivai makro tokova novca i odnosa ekonomskog kriminala (kriminal u funkciji dobiti) i organizovanog kriminala (novac u funkciji kriminala) u Srbiji, suoeni su sa nedostatkom, nepouzdanou i neusklaenou podataka institucija drave. Godinja teta od ekonomskog kriminala po ekonomiju Srbije procenjuje se na oko 374 miliona evra, a ukupna teta u periodu od 2000-2005. godine procenjenjuje se na oko 1,9 milijardi evra, to je 81,2 % od ukupno ostvarene tete i 13% od svih prestupa. Na rast privrednog kriminala, osim ljudskih i sistemskih slabosti u tranziciji, uticali su i organizovani kanali izbegavanja plaanja poreza, korupcije, kriminalizovanja privatizacije i drugi faktori. Kriminalne organizacije raspolau novcem kroz nove kriminalne akcije, kupovinu nekretnina, umetnikih dela, antikviteta i druge, i tako remete funkcionisanje slobodnog trita. Sistem protiv pranja novca u Srbiji je, iz nekog razloga, na jako niskom nivou, posebno u smislu i prepoznavanja i gonjenja. Da bi se spreila institucionalizacija prljavog i opranog novca, opte je poznato da bi trebalo proveravati strukturu vlasnitva, varijacije u kapitalu odreenog preduzea, da li je preduzee subjekt zelenakih aktivnosti, i to ne samo iz zvaninih raunovodstvenih podataka preduzea, ve i koordinacijom interne i eksterne kontrole finansijskih transakcija. Sve se ovo u Srbiji ne ini, a pomenuti iznos morao je od negde doi i negde da zavri. Od i kod najirih slojeva graana nije. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija uveo je 1992. godine Jugoslaviji sankcije, kojima je ograniena razmena roba sa inostranstvom. Tokom sankcija, iznoenje novca iz Srbije postaje oigledno. Drava poinje da osniva of or kompanije kako bi prikrila poslovanja Beogradske banke na Kipru, kojoj je zbog sankcija bio onemoguen rad. Veinu tih firmi osnovala je advokatska kancelarija Tasosa Papadopulosa, koji je u kasnije postao predsednik Kipra. Haki istraioci i MUP Srbije, jo 2001, utvrdili su da je dravni vrh Slobodana Miloevia stajao iza 8 of or firmi na Kipru iji su rauni u grkim i kiparskim bankama korieni za prebacivanje milionskih suma deviza iz Srbije, i za razne bankarske transakcije 2. Poto je Beogradska banka osnovala
Petrus van Dajne, profesor krivinog prava Univerziteta u Tilburgu, i Stefano Donati, savetnik za suzbijanje privrednog kriminala misije OEBS u Srbiji, su autori ovog istraivanja iz 2006. godine. 2 10. juna 1997. prodato je 49% Telekoma Srbija, i to italijanskom Stetu 29% i grkom Oteu 20%. Na ime kupovine 29% Telekoma, Stet alje preko 700 miliona maraka u European Popular Bank, i to da se podeli na tri rauna: prvi za Natvest sekjuriti limitid, na raun u Paribas Frankfurt, vie
1
TAHIR HASANOVI bio je u vreme moi Mirjane Markovi, skoro lan porodice Miloevi, blizak i s Mirjanom i s njenom kerkom Marijom. Kao lan Univerzitetske konferencije SSO Beograda, imao je vanu ulogu u ustolienju Miloevia na vlast. Pripadao je Mirinoj jurinoj grupi na beogradskom univerzitetu. Po nalogu Porodice predao je Republiku konferenciju Saveza omladine Srbije, sa svom imovinom, Duanu Mihajiloviu, da osnuje Novu demokartiju, u kojoj postaje generalni sekretar. Odigrao je veliku ulogu u razbijanju Koalicije Zajedno i tako omoguio Miloeviu da posle prvih viestranakih izbora SPS formira Vladu Srbije. Tahir je, tada, namestio Duana Mihajilovia da 1991. godine iznese iz zemlje 12,5 miliona maraka. Mihalj Kertes ga je uhapsio, a Tahir je, kao deko Marije Miloevi, toboe uspeo da umilostivi Miloevia da ga pusti iz pritvora, s tim to je Mihajilovi prihvatio da u datom trenutku podri Porodicu. Oenio je Srpkinju s Kosova, Marinu Gadi iz Sreske kod Prizrena. Njen otac tugovao je to mu se kerka udaje za Hasanovia, i njena porodica nije prisustvovala svadbi. Hasanovi je aktivno radio za tajnu policiju i rukovodio poslovnom imperijom Duana Mihajilovia, Lutra, koja je imala dvadesetak firmi u sastavu. Rukovodio je rotari klubom u Mihajilovievim prostorijama u ulici Majke Jevrosime u Beogradu. Vodio je partijsku slubu bezbednosti. Za vreme sankcija Hasanovi je osnovao vie firmi preko kojih je uvoena strateka roba uz veliku proviziju. I dalje je na elu uvoznikog lobija. Proteira preduzea iz Slovenije i uvozi njihovu robu, zastupnik je preduzea Radenska. Mihajilovi mu je ustupio dosijea srpskih politiara i privrednika. Mihajilovi mu je, kako bi prikrio svoje bogatstvo, ustupio milione evra radi daljeg obrtanja. Koliko Hasanovi ima firmi na svoje i tua imena, niko ne zna. Tahir Hasanovi, prema miljenju mnogih, dri znaajan kanal britanske obavetajne slube MI 6. Poetkom osamdesetih godina kad je Tahir Hasanovi bio uzoran Titov omladinac, predsednik Univerzitetske konferencije Saveza omladine, a iza fotelje mu visila velika slika najvoljenijeg sina jugoslovenskih naroda i narodnosti, trebalo je da nestane iz politike. Zbog neviene servilnosti, nekome je jo onda bilo muka od njega. Tahir je, meutim, osetio zahtev vremena. Predsednik Jugoslavije na jednogodinjem mandatu, Fadilj Hoda, poklonio je skupocen stilski orman Drutvu albanskih studenata u Beogradu. To drutvo, koje je delovalo pod imenom Prpjeka, nikako nije htelo da radi zajedno s ostalim zaviajnim drutvima objedinjenim u Kulturno umetniko drutvo panac. Uoi Osme sednice, Tahir Hasanovi kree u akciju uterivanja albanskih studenata u panac, i spektakularno oduzimanje ormana, poklona Fadilja Hode. Od tada poinje da raste uticaj ovog neverovatnog obrtnika. Njegov ugled kod branog para Markovi-Miloevi otiao je dotle da je bio meu prvim kandidatima za zeta. Kad je poela pljaka bive republike omladine pod vostvom Duana Mihailovia, naao se meu prvima. Ostalo je istorija i, na alost, naa svakodnevica13. LJILJANA NEDELJKOVI, kao ef kabineta predsednika SRJ, izuzetak je od prakse da su efovi kabineta anonimni u javnosti. Mesto u novinskim stupcima izborila je umeanou u razne afere: Perii, Gavrilovi, planirani upad u Vladu Srbije. Ministar unutrasnjih poslova Srbije Dusan Mihajlovic izjavio je 16. avgusta 2001. da su dogaaji oko ubistva biveg visokog slubenika
Jedan od Hasanovievih saradnika, Rade Terzi, danas je advokat. Bio zamenik u Drugom optinskom javnom tuilatvu, a dolaskom DOS, Duan Mihajilovi postavlja ga za okrunog javnog tuioca u Beogradu, a njegovog kolegu iz kancelarije Gorana Ilia za javnog tuioca Prvog optinskog tuilatva u Beogradu. Duan Mihajilovi je insistirao na ovom izboru. U akciji "Sablja" Terzi je priveden i zadran u SUP Beograd, pod optubom da je bio zatitnik surinskog klana. Ispostavilo se da je kao vii tuilac izdavao nareenja Biljani Radovanovi, javnom tuiocu etvrtog optinskog tuilatva da se iz pritvora puste Duan Spasojevi i lanovi njegove bande, koji su bili uhapeni i deportovani iz Francuske zbog osnovane sumnje da su kidnapovali i pustili uz otkup od sedam miliona evra biznismena Miroslava Mikovia. Intervencijom Duana Mihajilovia, Terzi nije zadran u pritvoru, ali je podneo ostavku na mesto okrunog tuioca. Podneo je molbu da bude upisan i imenik Advokatske komore u Beogradu, a Duan Mihajlovi je vrio pritisak na advokate da njegovu molbu ne odbiju. Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala raspolae podacima da je Rade Terzi, kao okruni tuilac, primio velike novane iznose za prikrivanje prijava protiv nekih mafijaa.
13
LANOVI
MIROLJUB ALEKSI, predsednik ALCO GROUP doo Roen je 26.03.1957. u Vranju. Diplomirani je inenjer. Prvo zaposlenje Miroljuba Aleksia je u Poljoprivredno-industrijskom kombinatu Beograd (PKB). Od 1994. do 1998. godine radio je u PKB banci. U vreme Ante Markovia, kada je socijalistiki sistem poeo da se menja u kapitalistiki, Aleksi osniva i svoju ALCO - Aleksi Company. Prvi poslovi preduzea bili su vezani za otkup ruskih potraivanja, klirinkih dolara i eskont menica na teritoriji bive Jugoslavije, rad sa komercijalnim i blagajnikim zapisima, i zajmom Republike Srbije. Prve etiri godine poslovanja firme, do hiperinflacije 1994. godine, dominirali su finansijski poslovi i investicije u vlastite poslovne prostore. 1995. godine Aleksi osniva Alco banku, a 1998. na javnoj licitaciji kupuje preduzee Pionir u steaju. Slede godine investiranja u Pionir, a zatim i u hotele. Posle prodaje Alco banke belgijskoj KBC banci, Alco Group danas ima etiri segmeta: a) proizvodni, koji ine 3 fabrike Pionir-a, Amasis iz Beograda, Hissar iz Prokuplja, Tipoplastika iz Gornjeg Milanovca, Intersilver iz Zemuna i Kotana i FOS iz Vranja; b) trgovinski, koga ine Cobex iz Beograda i Autopromet iz Nia; c) graevinarski, koji obuhvata Na Stan iz Beograda i Alco kao vlasnika nekretnina; i d) hoteli: Izvor (Aranelovac), Sloboda (abac), Tornik (Zlatibor) (svi velnes), Master hotel u Novom Sadu, a u planu je jo hotela, ukljuujui i na Adi ciganliji. 1977. godine sagraen je u centru apca hotel Sloboda, povrine 9.000 kvadrata, sa 100 soba i 5 restorana. Avgusta 2003. godine prodat je za 25 miliona dinara, uz obavezu novog vlasnika da u roku od 12 meseci investira jo 45 miliona dinara. Drugi potencijalni kupci eliminisani su pod udnim okolnostima pre aukcijske prodaje, i na aukciji je uestvovalo samo preduzee Amazis, a njegov vlasnik Aleksi i direktor Deni predstavljali su dva kupca samo formalno. Najvei ugostiteljski objekat u abakom kraju prodat je po ceni viestruko nioj od realne, a kupac nije ispunio preuzete investicione obaveze. Procenjena vrednost 70% drutvenog kapitala hotela od strane Agencije za privatizaciju iznosila je 1.554.374 evra, a Aleksi ga je kupio za 383.670 evra. U tom trenutku bilo je 158 manjinskih akcionara, radnika i penzionera na koje je drava prenela bez naknade preostalih 10.965 akcija. Procena kapitala nije izvrena realno, ve po knjigovodstvenim vrednostima. Hotel je prodat po 9,67 puta nioj ceni od trine, ime su mali akcionari oteeni za preko 1.700.000 evra. Manjinski akcionari hotela Sloboda uputili su Odboru za privatizaciju Skuptine Srbije, premijeru Vojislavu Kotunici, predsedniku Borisu Tadiu, Ministarstvu za privredu i Agenciji za privatizaciju, zahtev za novu procenu kapitala, reviziju privatizacije i raskid ugovora sa firmom Miroljuba Aleksia, Amazis. MIROSLAV ATELJEVI, predsednik ACMER-M doo Najvei akcionar Neoplante, sa 48,11% kapitala, je firma Neoplanta zajedno, u kojoj 78,1% kapitala ima beogradska firma Acmer M, a 21,9% udrueni mali akcionari Neoplante. U Neoplanti, drutveni kapital ima 16,24%, Akcijski fond ima 16,03%, a Fond PIO oko 10%, manjinski akcionari
10
11
17. januara 2006. uhapen je bliski saradnik Borisa Tadia i direktor konsultantske firme Boidara elia - Branislav Aneli. Oktobra 2000. sa kalanjikovim je oslobaao preduzea, Tadi ga je vodao po svetu, kao privrednika, a on i eli jadili su Srbiju. Dolijao je bivi agent udbe pri ministarstvu spoljnih poslova i pitanje je nije valjda da Tadi nije znao da mu je saradnik, Aneli, korumpiran? Epidemija neobavetenosti prenosi se od Slobe na Kotunicu i Tadia. Za iznoenje para, fakturama za marketinske usluge, terete se samo Karii. Ovaj metod izmislio je Miodrag Babi: Hemofarm Vrac - Hemopharm GmbH, a onda i Hemopharm USA, u kome je Neboja Vujovi. Nisu SID-ovci, poput Anelia, jadili samo Mobtel. U pljaki Hemofarma, pored Babia, uestvuje udba iz SID, JUL-ovac, kum Radeta Bulatovia, Neboja Vujovi. Od 2003. pare se iznose u SAD tako to Babi zakljuuje ugovore sa Nebojom Vujoviem. Transfer novca vri se iz GmbH ka DC, tako to GmbH kupuje sirovine kao predstavnik Vrca. Vrednost sirovina je daleko manja od iznosa koji se plaa iz Srbije. Kljune linosti su Babi, Nikola Stankovi i Neboja Vujovi, a Mlaan Dinki zna za ovo. Glavni titular TV Avala je Danko uni, nekad Miloeviev potpredsednik Vlade SR Jugoslavije, a sada, preko svojih konsultantskih kua, grobar srpske privrede. Njegov Ekonomski institut je nosilac konzorcijuma osnivaa ove televizijske kue. Tu je i Hemofarm iji je direktor Miodrag Babi. Babi i uni deluju kao braa blizanci, pa je uni bio predsednik Upravnog odbora Hemofarma, a njegov Dilojt end tu je vrio procene vrednosti te firme. Isti par smenjuje se na mestu predsednika Srpskog poslovnog kluba Privrednik. Babiev eksponent, Neboja Vujovi, nekad pomonik saveznog ministra inostranih poslova ivadina Jovanovia, sad je ef ispostave Hemofarma u Americi. Ne udi da je Sran uri sa mesta ba Kotuniinog savetnika preao za direktora TV Avala. MILIJA BABOVI, vlasnik FASHION CO doo Milija Babovi je od butika Atila u garai porodine kue u Beranama doao do suvlasnitva u Verano grupi (zastupnik Peo, Riplej, Levis, Bata, Soni, Gorenje, Armal, Gudjir guma, VIP rentakar, benzinske pumpe Ciklon, i 67% akcija Banjaluke banke). U istoriji srpskog kriminala najvei otkup za otmicu plaen je za Miliju Babovia. Zemunskom klanu je preko Milorada Lukovia Legije isplaeno deset miliona evra. Te pare predali su Legiji lino arko Zeevi, generalni sekretar FK Partizan, i izvesni Danko Mlaenovi, utvrdili su UBPOK i Specijalno tuilatvo. Milorad Ulemek tipovao je otmicu Milije Babovia i Vuka Bajruevia, i od oba otkupa uzeo je polovinu novca, potvrdio je svedok saradnik Dejan Milenkovi Bagzi na suenju pripadnicima zemunskog klana. 04. avgust 2007. Let iz Beograda u Glazgov, pred me... Jedan do drugog sjedimo Darko Panev i ja. Ispred nas glavni sponzor Zvezde... Milija Babovi Predsednika Jelia i slavodibitnika Maria doekali su vodei ljudi OFK Beograda: Moma Mini, Milija Babovi, Dragoljub Leki... Novi predsednik Partizana bie Milija Babovi... Njegov jedini uslov je da Nenad Bjekovi napusti kancelariju sportskog direktora u kojoj i dalje sedi, iako je jo u junu podneo ostavku... Babovi je odustao u korist Karadia. Slobodan Vuksanovi je bio prijatelj Dragana Maleevia Tapija. 1999. godine, on i Dragan Kopali primljeni su u masonsku lou Pobratim, sa zadatkom da preuzmu Demokratsku stranku. Procenili su da je svojim ponaanjem tokom rata Zoran ini kompromitovan. Masonska loa pristupila je pripremama da se preuzme poloaj predsednika i Slobodan Vuksanovi je pripreman za to. U masonskoj loi, postao je prvi nadzornik, to je trea funkcija, odmah posle glumca Mikija Manojlovia, koji je ef jedne od loa u sistemu Dragana Maleevia Tapija. Jednu od sekretarskih funkcija obavljao je Duan Zabunovi koji je 5. oktobra zauzeo Saveznu upravu carina, a zatim podmetuno eksploziv u poslastiarnicu kod eleznike stanice, iji vlasnik nije hteo da mu je proda. Masoni i Oleg Golubovi uloili su u akciju dovoenja Slobodana Vuksnovia na elo DS pola miliona dolara. Uspeli su da pridobiju veinu u
12
13
14
15
16
17
18
19
20
1992. godine postao je direktor inenjeringa u Jugodrvu i na tom poloaju ostao do 1994. godine. Od tada se, posle prvih preduzetnikih koraka dok je jo radio u Jugodrvu, otisnuo u privatni posao. Gruji istie da ga je trino otvaranje Rusije, posle pada Berlinskog zida, podstaklo da, sa nekolicinom istomiljenika, pone stvaranje nove firme. Ona je danas postala znaajno ime u svojoj delatnosti. Posle formiranja sopstvene firme, 1994. godine, prva velika transformacija je 1997. godine kada se ujedinjuje sa firmom PSP, iji je jedan od osnivaa i generalni direktor Arkadije Blank. Odluka o ujedinjenju i stvaranju nove firme PSP-FARMAN Corp. pokazala se kao ispravna. Kompanija je ubrzo postala znaajan partner mnogim svetskim velikim firmama, a Gruji i Blank postali su dva kopredsednika. Kada su mali akcionari doli u prostorije Jugodrva kako bi dobili razliku novca od akcija koje je Branislav Gruji prodao na berzi, zamenik generalnog direktora za finansijska pitanja Ivona Petrovi prenela im je njegovu poruku da nemaju pravo na razliku vrednosti akcija. Mali akcionari su u septembru 2003. godine krenuli u akciju. Znali su da je prodaja akcija u prostorijama Jugodrva predsedniku Upravnog odbora Grujiu protivzakonita, da tako doe do akcija mimo berze. Zato je veina malih akcionara potpisala izjave. U jednoj takvoj izjavi pie: Obratila sam se Ivoni Petrovi, zameniku generalnog direktora za finansijske poslove, koja je bila zaduena za kupovinu akcija... Iznos za prodaju akcija sam dobila u evrima, koje je Ivona Petrovi u svojoj kancelariji izvadila iz fioke, a kopiju priznanice koju sam potpisala nije htela da mi da. Znajui da akcije vrede vie, pitala sam Ivonu Petovi da li e mi isplatiti razliku. Ona se samo nasmejala, a generalni direktor mi je rekao da to moe da se desi ako na berzi pobedi Branislav Gruji. Mali akcionari pisali su i brokerskoj kui Stockbroker koja je pomogla u pranju nezakonito kupljenih akcija od strane Grujia: S akcijama preduzea Jugodrvo a.d, koje glase na moje ime, trgovano je na aukciji 07. jula 2003. godine u Beogradu, u Sali za trgovanje na Beogradskoj berzi. Umesto mene, nalog za prodaju je dao Branislav Gruji. Pre prenoenja vlasnitva kupca u Privremenom registru potrebno je da kupac izmiri sve obaveze po prodajnoj ceni. Obavetavam Vas da kupac nije izmirio obaveze prema meni kao prodavcu i jedinom zakonitom vlasniku akcija (prema evidenciji u knjizi akcija Privremenog registra). Kad brokerska kua primi dopis registrovanog vlasnika akcije kojim se osporava zakonitost prodaje, praksa je da broker uradi izvetaj i da se razmotri prodaja, kako bi se zatitili mali akcionari. Brokerska kua Stockbroker bila je svesna da je kupovina putem punomoja, koju je sproveo predsednik Upravnog odbora, u prostorijama kompanije o ijim se akcijama radi - ilegalna. Brokerska kua ima odgovornost posrednika da zatiti male akcionare. Stockbroker koja je prodavala akcije za Branislava Grujia, odgovorila je malim akcionarima, koji su pretrpeli tetu: ...Iz vaeg dopisa ne vidimo u kakvu vezu stavljate nau brokersku kuu s privatnim aranmanom koji ste sklopili s drugim fizikim licem. Mi smo nalog za prodaju akcija dobili od lica koje je imalo regularno sudski overeno ovlaenje potpisano s Vae strane. Mali akcionari pisali su ponovo brokerskoj kui: U tom, tako kaete, regularno sudski overenom ovlaenju potpisanom s nae strane, nigde ne pie da opunomoenik moe prodavati akcije na berzi, a da razliku u vrednosti moe stavljati u u svoj dep... Vi niste ukazali na neregularnost prodaje akcija putem punomoja, tj. da je protivzakonit... Zbog ovakvog ponaanja brokerske kue Stockbroker, sluaj su prijavili direktoru i kontrolnom organu Beogradske berze, i Komisiji za hartije od vrednosti... Umesto dogovorenog intervjua o spornoj trgovini akcijama Jugodrva s generalnim direktorom Aleksandrom Matijeviem, predstavnik slube za kontakt s javnosu je putem telefona osporio navode, rekavi da su na zlonameran nain plasirani podaci iz Bele knjige, i da iza njih iz linih interesa stoji prethodni dugogodinji direktor. Marta 2005. godine, mali akcionari Jugodrva obavestili su Komisiju za hartije od vrednosti kako je Branislav Gruji nezakonito otkupio njihove akcije Jugodrva i o njegovom nezakonitom delovanju: krenju njegovih obaveza kao predsednika Upravnog odbora; isplaivanju minimalne vrednosti u evrima iz ladice zamenika generalnog direktora za finansije; Grujievoj kasnijoj prodaji ovih akcija na berzi, prodaji njegovoj linoj of-or kompaniji, i kako je u svoj dep strpao ekstraprofit koji je zaradio od prodaje ovih akcijama na berzi za mnogo vei iznos od onog koji je isplaivan malim akcionarima. Komisija za hartije od vrednosti konstatuje da Zakon o privatizaciji nalae da bi mali akcionari svoje akcije trebalo da prodaju na berzi, i zaobilazei nezakonitosti, prebacuje loptu Ministarstvu privrede i privatizacije, saoptivi da nije nadlena, bez pozivanja na propis po kojem nemaju nadlenost. Mali akcionari nisu bili
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
PRIDRUENI LANOVI
48
SRAN KAMENKOVI, WOERWAG PHARMA GmbH&Co Par dana nakon to je, na aukciji 10. septembra 2002. godine, Akcijski fond Republike Srbije prodao 41,93% akcija zrenjaninske fabrike lekova Jugoremedija firmi Jaka 80 iz Radovia, (Makedonija), prema svedoenju predsednika Udruenja malih akcionara Zdravka Deuria, tadanji direktor Sran Kamenkovi, koji je bio aktivno ukljuen u pripreme za prodaju akcija fabrike, savetovao je radnike da to hitnije skupe veinski paket akcija, kako bi se zatitili od onoga to dolazi. Radnici akcionari Jugoremedije seaju se da im je bivi direktor septembra 2002. godine svoju objasnio bez mnogo uvijanja: Kupila nas je mafija!. Petnaestak dana po aukciji, Kamenkovi na poziv Jovice Stefanovia putuje za Skopje. Dok je on na putu, radnici prikupljaju zastupnike izjave kako bi formirali veinski paket akcija, i biraju Zdravka Deuria za svog zastupnika. Deuri dolazi kod direktora po njegovom povratku iz Skopja, da se dogovore o daljim koracima. Kamenkovi mu, bez obrazloenja, saoptava da odlazi u penziju. 3. oktobra, direktoru stie faks iz Skopja sa predlogom da u novom Upravnom odboru Jugoremedije, kojeg ini 7 lanova, Jaka bude zastupljena sa 4, a ostali akcionari sa 3 predstavnika. Kamenkovi pristaje bez konsultacija sa radnicima, i 4. oktobra predlae tri lana UO ispred malih akcionara. prof. dr IVOTA MIHAJLOVI, MEGATREND UNIVERZITET Obrazovanje na Megatrendu je sve sem primenjenog... teorija apsolutno dominira... Nijedan as prakse niti bilo ega primenjenog u toku obrazovanja. Srea ako neki profesor koristi neko od savremenih sredstava za prezentaciju... I teorija je daleko od standarda na kvalitetnim Univerzitetima. Da li je Megatrend najpriznatiji domai univerzitet u Evropi mogu posebno suditi oni koji su ga zavrili i pokuali da nau posao. Na prste jedne ruke moete prebrojati profesore iji rad odgovara profesionalnim standardima... Loi kadrovi znae loije obrazovne mogunosti i skromno znanje studenata. Ceni se pre svega teorija i ne preterano po standardima koje nude razvijeni obrazovni sistemi. Koliko se ceni znanje studenata mogu da svedoim iz linog primera... sa prosekom od 10,00 u II i 9,60 u III godini ni prvi ni drugi put mi nije odobrena stipendija..., ali zato vidimo stipendiranje desetine MIS Srbije... ukljuujui ak i kolovanje u inostranstvu. Kljuna marketing kampanja za upis novih studenata bila je: 1) nova zgrada 2) najbolji studenti se finansiraju iz budeta univerziteta. Da je druga injenica neistina dokazao sam linim primerom. Prva je takoe neistina 2007. godine nije bilo nove zgrade Megatrenda. Megatrend broji 14.000 studenata, a kakvo je znanje? Zato je Boris Tadi bio na otvaranju nove zgrade 2008. Svake godine vi ostavite Megatrendu po 800 EURa za kolarinu + 10 EURa za svaki ispit + iznos za knjige (prosena cena po knjizi je 10 EUR)...mnoite to sa 14.000 studenata koliko u Srbiji ukupno postoji po reima dekana. Profesorska plata na univerzitetu je 600 EURa + dodaci za put i sl... Sami moete da pretpostavite gde i na koji nain se troi ostatak novca. Kome se polau rauni za troenje novca - U Srbiji nikome... Za svoj novac dobijate neadekvatno znanje, nemogunost zaposlenja, nemogunost javne kontrole troenja novca, neadekvatnu struktura kadra koji predaje... Ko radi na Megatrend Univerzitetu? Jedan profesor Megatrenda poverio se: kada sam trebao da se zaposlim na Megatrendu-niko me nije pitao ta znam-ve koga znam. Ovo ne vai za veinu drugih - decu, roake, kumove i ostale... Najboljih kadrova nema, ili brzo odlaze ali zato je veina njih iz vremena netrine privrede. To su ljudi koji studente treba da ue trinom privreivanju i koji grade budunost kompanija kroz studente koje obrazuju. Veliki broj profesora (i dekan meu njima) bio je deo u strukturi reima Slobodana Miloevia, najveeg diktatora u Evropi. Pojedinim profesorima zabranjen je ulazak u EU iz tih razloga! Paradoks je... na Megatrendu se imenuje student prodekan od strane univerziteta koji ima prosek daleko ispod najboljih studenata i obnovljenu godinu. Na Megatrendu rade kadrovi koji ne bi mogli da budu ni administrativni slubenici u priznatim univerzitetima dok je njihova profesionalna etika jo diskutabilnija. Na mestu dekana je neko kome je zabranjivan ulazak u Evropsku Uniju, a dekan Fakulteta za Poslovne studije bio je zamenik ministra u vreme najvee svetke inflacije od 318.000.000%. RAJKO UNANIN jedan je od predavaa ovog fakulteta. Zdravom razumu nepojmljiva je eksplozija u "Grmeu", i tada i danas, ograena takvim zidom utanja da se moe samo naslutiti postojanje dosijea sa naznakom "dravna tajna". U optunici se navodi da je u maju 1995. DB
49
50
51
LANOVI PO POZIVU
prof. dr MIODRAG JEVTI, general major, naelnik VOJNO-MEDICINSKE AKADEMIJE Miodrag Jefti je solidan hirurg, ali je eleo da vlada na prestinoj medicinskoj ustanovi. Bio je skoro bez ansi. On se mlad oenio, tast mu je bio vojno lice u Skoplju i tu je upoznao svoju suprugu, tu je zavrio medicinski fakultet. Sve ostalo je sreivao tast. Kada je poeleo da vlada Vojno-medicinskom akademijom, obukao je sveano odelo i uao u prostorije Demokratske stranke. Preporuivao se, obeavajui da e se glavari stranke kod njega leiti uz punu diskreciju. Tadanji ministar odbrane i bivi naelnik ove ustanove, general-major Zoran Stankovi, nesmotreno je izjavio da naelnik VMA mora da bude general. Te uslove pukovnik Miodrag Jefti nije ispunjavao, nije imao doktorat... Pukovnik je unapreen u in general-majora i postavljen je za naelnika Vojno-medicinske akademije. im je uao u kabinet, general Jevti je stavio ulazna vrata sa ifrom, a kabinet uva vojnik. Na telefonske pozive ne odgovara, javlja se samo na vruu liniju. General je dva puta operisao Borisa Tadia. O kakvoj se operaciji radilo, nije saopteno. A Boris Tadi je predsednik Republike i graani, svuda u svetu, odmah bivaju obaveteni od kojih bolesti im predsednik boluje. Na VMA su aparati stari, esto se kvare, lekari teko utvruju dijagnoze. Nema para za hranu bolesnika... Ipak, kada je general Jefti u pitanju, para ima. On putuje na kongrese, na seminare, prvom klasom, s obezbeenjem, a vodi i svog sina, studenta medicine. Za njegovog sina, koji je na medicinu upisan preko reda, mora da se nae dovoljno deviza. Vano je da general vidi belog sveta. Na simpozijume i struna usavravanja alju se mladi lekari, koji taj posao treba da obavljaju jo dvadesetak godina. A, nabavke, tenderi, kupovina lekova... Zar makar na Vojno-medicinskoj akademiji njen naelnik ne moe da bude najstruniji lekar, ovek koji e makar komunicirati sa svojim kolegama? Nakon dolaska generala Miodraga Jeftia za naelnika, na mesto upravnika kuhinje VMA doveden je iz Svilajnca, gde je bio komandir voda, porunik Nenad Burnjakovi. Naelnik pogona intendantske slube pukovnik Zoran eki, koji je otputen sa VMA zbog nedolinog ponaanja, i vraen kada je Jefti postao naelnik, postavio je za vou smene kuhinje svog kuma Selejmana Hasanovia, kuvara. Takoe je u kuhinju doveo i verne poslunike, Hasanovia i Stojakovia, kojima je pod sumnjivim okolnostima nabavio diplome vkv kuvara, a sa tih mesta su sklonjeni profesionalci-podoficiri. Od kada su u kuhinju dovedeni, Janoevi, pa eki, plan dijetalne ishrane se pravi, ali se ne realizuje jer se ne nabavljaju potrebne namernice. Ako se ko pobuni preti se penzijom ili otkazom. VASILEIOS ENTERTILIS, generalni direktor Viohalco Group za jugoistonu Evropu OLIVER ROEGL, Predsednik IO Raiffeisenbank ad
52
IMA KAKO
ef Kabineta predsednika Srbije je diplomirani pravnik, Miodrag Raki. Zvanino, on rukovodi Kabinetom predsednika, stara se o blagovremenom izvravanju aktivnosti predsednika Republike i ostvarivanju saradnje sa dravnim i drugim organizacijama i institucijama radi utvrivanja stavova i kreiranja, odnosno sprovoenja politike. Miodrag Raki nije poznat javnosti. Prema mnogim izvorima, neki dvorjani, imaju kljuni uticaj i u donoenju krupnih odluka, a meu onima, koji crpu linu mo iz blizine sa Borisom Tadiem, pominju se: njegov savetnik, Sran aper, autor marketing kampanja za MUP u drugoj polovini devedesetih, kada se slikao za plakate u uniformi policajca, i predsednike kampanje Vojislava Kotunice na izborima 2001; i ef kabineta, Miodrag Raki. Raki je dugogodinji blizak saradnik Borisa Tadia i bio mu je savetnik za vojnoteritorijalne organe kad je Tadi bio ministar odbrane. Iz perioda inievog rukovoenja DS-om, potie politika kola DS, iji je direktor bio Boris Tadi. Iz te kole potiu neki od njegovih najlojalnijih saradnika, meu kojima i Miodrag Raki, desna ruka Tadia i generalni sekretar predsednitva DS. ef kabineta nema stambenih ni finansijskih problema. Kao lan izvrnog saveta optine Palilula, za vreme predsednikovanja dananjeg ministra za dravnu upravu Markovia, posle 5. oktobra, za kratko vreme se skuio i obogatio, dok ovek kome je on ef kabineta tvrdi da je beskunik. Nema ozbiljnijeg tajkuna koji blagoslov Predsednika ne dobija preko efa kabineta. Raki kontrolie korupciju u srpskoj dravnoj slubi. Dok se predsednik slika
53
IMA ZATO
U jesen 2008, bugarski mediji lansirali su priu da bugarske brodove izmeu Golupca i Smedereva presreu dunavski gusari i otimaju gorivo i robu. Nai tabloidi preuzeli su priu, iako se sami bugarski mediji ograuju da su glasine o 38 opljakanih bugarskih brodova preterane i da bi trebalo razmotriti interese posada i kompanija i ak izraavaju sumnje da se radi o prevarama osiguravajuih drutava. Dunavska komisija, nadleno telo za plovidbu Dunavom, nema primedbe na bezbednost plovidbe kroz Srbiju. U renoj policiji i brodarskim udruenjima tvrde da nema dunavskih pirata, mada ko hoe moe da ukrade sa bare, u Smederevu, Panevu i u drugim lukama, ali to je kraa ili razbojnitvo, a ne piraterija. Zato bi srpski tabloidi ba ovaj opis preneli nekritiki? Leta 1992, zaetnici gusarstva, kurir Jovica i pisac Radomir Smiljani, osniva Nove rue i Bele Vizantije, amcima svojih plaanih patriota19 blokirali su provoz Dunavom kod Beograda i reketirali kapetane i brodovlasnike. Dunav je vitalna veza izmeu Crnog mora i zapadne Evrope, i vlasnicima i prevoznicima bilo je lake da plate, nego da poteu pitanje, na koje ne bi bilo reakcije vlasti, bez ijih organa bezbednosti to nije moglo proi. SR Jugoslavija bila je izvan svih meunarodnih ugovora, pa ni Dunavska komisija ne bi pomogla. Laari na Dunavu bili su, tokom nezasluenih i niim izazvanih sankcija, 1992.1995, izloeni i iskuenjima kojima je teko odoleti, a srpska policija i carina nisu se meali. Kasnije je taj posao uzdignut do verca celih bari u panevaku luku, ali to je bio drugi, prilino jasno, dravni posao. Sve se to znalo i videlo na satelitskim snimcima. Dunav je, tokom sankcija, bio raj i za krijumare. Uz dozvolu Dravne bezbednosti, veliki verceri radili su na veliko, a mali na manje. Tada, uz Dunav, u istonoj Srbiji nastaje sloj ljudi koji naftu i benzin pretovaraju iz bari u svoje amce i mini tankere, i preprodaje. Sadanja pria je samo bleda senka tadanje velike prie, ali mogue je plod aktiviranja neke veze bugarskih laara i njihovih partnera sa srpske strane Dunava. Ako je bilo koji od ova tri, razlog, to bi, imajui u vidu zajedniki imenitelj, bio indikator o sutini samih tabloida u Srbiji.
IMA RATA
Krajem 1950.-tih preduzee Montaa gradilo je fabrike Prva petoletka u Trsteniku, Rekord u Rakovici, IMT u Zemunu, Slovensku plau u Budvi, bolnicu u Podgorici, stambene objekte na Novom Beogradu... Od 1960. do 1970. godine, nijedan znaajniji objekat nije se gradio bez uea Montae: Dom sindikata, zgrada Savezne skuptine, Tehnoloki fakultet u Beogradu, Zmaj u Zemunu, elezara-Smederevo, Goa u Smederevskoj Palanci i mnogi drugi objekti. Krajem sedamdesetih godina poeli su veliki poslovi u Sovjetskom Savezu. Montaa kree na evropsko trite pa uestvuje u izgradnji aerodroma u Frankfurtu, pote u Dizeldorfu, objekata u Bohumu, i na izgradnji Olimpijskog sela u Minhenu. Van Evrope, Montaa radi velike projekte poput vodovoda u Libiji i vodotornjeva u Kuvajtu. Poetkom osamdesetih, novo rukovodstvo, na elu sa Miomirom Pajkoviem, zacrtalo je radove u inostranstvu kao strategiju kompanije. Sa
Politbiro KP Rusije nije mogao da se oslobodi diktature Staljina, dok se Berija nije setio da mu ukloni efa kabineta, generala Poskrejbieva. 19 Radio-vezom snabdevao ih je eda Mihajlovi, koji je pobegao s parama koje je troio dok nije pao aka Legiji i Zemuncima.
18
54
IMA KO
Mlaan Dinki insistira da se hitno usvoje Predlog zakona o budetu s predlozima odluka o davanju saglasnosti na finansijske planove za 2009. godinu, i da se donesu pratei zakoni kojima se obezbeuje deo budetskih prihoda (zakona o izmenama i dopunama zakona o porezima na imovinu, zakona o akcizama, zakona o carinskoj tarifi, zakona o republikim i administrativnim taksama, zakona o izuzimanju od oporezivanja porezom na dohodak graana odreenih prihoda, zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, i zakona o penzijskom i invalidskom
55
IMA S KIM
Neboja Nedeljkovi, bivi direktor Aerodroma Beograd i JP Skijalita Srbije, postavljen je za generalnog direktora novinske kue Borba. Osim to je na elo novinske kue postavljen elektroinenjer smenjen zbog zloupotrebe slubenog poloaja i pronevera, radi se o oveku kojeg je Mlaan Dinki izbacio iz G17, a koji je potom preao u LDP, edomira Jovanovia. Neboja Nedeljkovi smenjen je s mesta direktora JP Skijalita Srbije nakon policijske istrage. Nedeljkovi koji je imao astronomske plate, u Aerodromu Beograd 800.000 dinara, a u Skijalitima Srbije 1.600.000 dinara meseno, dolazi na elo firme u kojoj zaposleni u proseku imaju platu izmeu 16.000 i 17.000 dinara. List Kurir objavio je da je ceo projekat oko ovog postavljenja vodio Zoran Ostoji, a da je osim Nedeljkovia, kandidat za ovo mesto bio i Ivan Radovanovi, ovek koji je radio kampanju za LDP, a pre desetak godina bio zaposlen u ovom listu. Politiko imenovanje prvog oveka Borbe ponovo postavlja pitanje da li je ta firma mogla da bude privatizovana bez postojanja zakona o privatizaciji saveznih javnih medija. Tu privatizaciju omoguili su Sveta Marovi i Slobodan Orli. Oni su omoguili da privatni kapital ue u dravnu Borbu, da bi se izdvojio sektor kioska, plasman i transport, a na kraju i novine, koje nisu mogle da bude privatizovane. Postavljenje novog direktora ponovo je pokrenulo borbu za osam spratova, odnosno 40.000 kvadrata u samom centru Beograda. Povodom izjave potpredsednika vlade Mlaana Dinkia da je vlasnik Borbe i dalje Stanko Suboti Cane, vlasnik Ivan Radovanovi saoptio je 1. decembra 2008: Od septembra 2008. godine vlasnik sam firme Buana, jedini i stoprocentni, koja je, kao novi vlasnik Borbe zavedena u Agenciji za privredne registre reenjem od 11. novembra 2008. godine... Svako dovoenje bivih vlasnika u vezu sa sadanjom Borbom, zlonamerno je, upereno je protiv Borbe i nadasve je nelogino: zato bi neko meni prodao Borbu da bi postao vlasnik Borbe, kada je to ve bio. Radovanovi je istakao da je Borbu kupio iz razloga - jer se medijima bavi od 1984. godine i misli da zna kako je mogue osvojiti veliki deo medijskog trita u Srbiji. Komentariui postavljenje Neboje Nedeljkovia za generalnog direktora Borbe, Radovanovi je naveo da je to uinio u ubeenju da je on dobar menader, i dodao da nikada nije bio lan Vlade, nekog upravnog odbora i da on i Borba nisu imali nikakve veze sa postavljenjima i razreenjima Nedeljkovia u javnim preduzeima, ve je on to postao na predlog G17, a izabrala ga je Vlada, i red je da se u toj stranci i na Vladi te afere razree. Vlasnik dnevnog lista Borba Ivan Radovanovi predstavio je 2. decembra 2008. ureivaki kolegijum i koncepciju novina... Radovanovi je naglasio da niko od starih nije otputen i da je puno novih mladih ljudi primljeno. Objanjavajui zato konferenciji ne prisustvuje generalni direktor Neboja Nedeljkovi, iako je najavljen, vlasnik lista rekao je da je direktor spreen zbog bolesti i da mu je Nedeljkovi ponudio ostavku, koju nije prihvatio. Urednik Aleksandar Vasovi zadrao se u novoj Borbi samo tri nedelje. U Borbi, broj 1, generalni direktor, Neboja Nedeljkovi pie: U tekstu pod naslovom LDP u borbi, u dnevnom listu Kurir od 28.08.2008. godine, pozivajui se na dobro obaveteni izvor, novinar G. Kati i odgovorni urednik Rade Jerini nisu postupili u skladu sa obavezama svoje profesije, ve su pomenuti tekst objavili krajnje tendenciozno, kako bi se listu Borba nanela teta i povredio ugled. IP Novine Borba je u privatnom vlasnitvu, to se moe utvrditi na osnovu uvida u Registar privrednih subjekata koji vodi nadlena agencija. To znai da Skuptina, odnosno lan drutva, vri izbor i razreen je direktora, pa su stoga svi navodi sadrani u tekstu vezani za politike konotacije iskljueni i krajnje zlonamerno i tendenciozno navedeni. Krajnje je netaan i proizvoljan navod da je ceo projekat oko ovog postavljenja vodio lino Zoran Ostoji, kao i da je, osim Nedeljkovia, kandidat bio i Ivan Radovanovi, ovek koji je odradio kampanju za LDP, a sve je oigledno sraunato da kod italaca stvori pogrenu
56
IMA TA
Osumnjieni bivi predsednik FSS i direktor OFK Beograda, Zvezdan Terzi, poslao je, iz begstva, otvoreno pismo, u kome izmeu ostalog pie: ... Postojali su crni fondovi u sportu pedeset godina, i drava je na preutan nain aminovala i odobravala ovakav sistem funkcionisanja u sportu. Crni fondovi su stvarani na razne naine, sportisti plaani gotovinom na ruke, a sve sa ciljem da vie ostane za sport... Ne postoji sportista koji tokom svoje karijere nije primao novac na ruke, neevidentiran, na koji nije plaen porez. To je bio sistem postavljen mnogo decenija unazad, koji sam i ja zatekao, kao igra, i kao sportski rukovodilac... Za svaki utroen dinar od 1997. do danas postoji uredna dokumentacija koja, naravno, nije proknjiena u klubu, ali postoji u originalu za koji svi u klubu znaju. Ovako se poslovalo do 2003, kada je donesen zakon o porezu sportista od 10 odsto, umesto dotadanjih 73 odsto. Tada smo po prvi put igraima otvorili raune u poslovnim bankama, i uplaivali im ugovorne obaveze legalno, uz plaen porez. U obrazloenju Ministarstva finansija zato je porez smanjen na samo 10 odsto reeno je da velike svote novca u sportu idu nelegalnim tokovima, i da je to uraeno da bi se stimulisao povratak tog novca u legalne tokove. Na taj nain drava je indirektno priznala da do tada nije postojao prihvatljiv zakonski okvir za oporezivanje sportista. ... krucijalno pitanje, nije reeno do danas. Nije donet zakon o sportu koji bi definisao ko je titular klubova... u uslovima kada klubovi u Srbiji nemaju realne izvora prihoda. Za ovo spreman sam da odgovaram, ali sve to sam radio, radio sam u interesu kluba. I ne da se ne oseam krivim, ve naprotiv, veoma sam ponosan... Kvalifikacija da sam ja ili neko iz mog okruenja prisvajao novac od transfera apsolutno je netana. Zlonamernici pominju koliki su bili transferi, a ne navode da... Pre nego se realizuje neki transfer, koji je neizvestan, u klub se mora godinje investirati dva miliona evra... Verovatno smo tokove novca od transfera kanalisali na drugaiji nain, i moda inili privredne prekraje, ali svrha tih prekraja je bila da klub preivi. Da nismo radili na takav nain, OFK Beograd kao klub ne bi postojao, ili ne bi postojao na ovakvom nivou. A mi smo
57
58
Upravni odbor KK Crvena zvezda * Mirko Petrovi - predsednik UO, generalni direktor kompanije "Dunav osiguranje". U politiku je uao 1990. godine kao lan Demokratske stranke i u 25. godini postao je jedan od najmlaih poslanika. Posle prvog rascepa u DS odlazi u DSS, gde je bio potpredsednik Kotuniine stranke * Drako Petrovi - generalni direktor "Telekoma Srbija" od 2000. godine, magistar pravnih nauka * ivorad Anelkovi - direktor JKP "Parking servis", bivi predsednik KK Crvena zvezda * Sran Dabi - bivi koarka Crvene zvezde, predstavnik ruske naftne kompanije "Lukoil" za Srbiju * Velibor Sovrovi - generalni direktor SP "Lasta" * Milenko Kosti - vlasnik kompanije "Auto aak" * Goran Vesi - visoki funkcioner Demokratske stranke, nekadanji pomonik saveznog ministra policije i potpredsednik KK Crvena zvezda * Kosane Dimitrijevi - direktor agencije "Alma kvatro" * Obrad Spremi - generalni direktor "Simensa" doo Beograd
22
59
60
stao na put Miroslavu Mikoviu, jednom od najmonijih ljudi u Beogradu, nekadanjem Miloevievom pouzdanom bankaru, a danas jednom od glavnih finansijera nove vlasti u Srbiji. Tako je pao Delimustafi, a zanimljivo je da je samo neki dan prije njega pritvoren jo jedan Bosanac, Milorad Majki, Viegraanin koji je u Beograd doao 1991. iz Zagreba, gdje se obogatio na nain koji nije ostavio tragove u poreskim slubama. Majki, koji je drao lanac kockarnica "Aleksandar", preko nekog ugovora kojim je iznajmio prostor za kockarnicu u beogradskom hotelu "Interkontinental" od "Geneksa", izraunao je da mu "Geneks" duguje silne milione maraka. Poto je posrnulu firmu ve poeo da gui, to je zasmetalo Mikiju Savieviu, nekadanjem direktoru a sada predsjedniku Upravnog odbora firme. Delimustafi nastoji da pusti priu o svom predratnom "mirovnom" angamanu, prijateljstvu sa nedavno preminulim generalom Milutinom Kukanjcem i generalom Acom Vasiljeviem, uoi rata u BiH prvim obavjetajcem JNA. Iz tog vremena datira i pria kako su Delimustafi i tada projugoslovenski i antinacionalistiki Vasiljevi planirali da dignu rezervni sastav bosanske policije i JNA i da silom smijene sve nacionalne lidere. Ambiciozni plan je propao poto se Slobodan Miloevi s njim sloio, ali da se ne dira Radovan. Tako je hapenjem Delimustafia, posljednjeg ovjeka koji je bezbrino kao ferijalac hodao zemljama nekadanje Jugoslavije, ak i kad je sve gorjelo, Avnoj umro i posljednji put.
61
62
Za predsednika Srbije izabran je juna 2004, kada je u drugom krugu pobedio Nikolia.
63
64
65
66
67
68
69
70
71
16. Stajn Erik Velan, generalni direktor Telenora u Beogradu izabran je za predsednika Saveta stranih investitora u Srbiji. Norveka telekomunikaciona kompanija je za Mobi 63 pobedila na tenderu sa cenom od 1,513 milijardi evra. Telenor je jedan od vodeih svetskih mobilnih operatera, sa vie od 133 miliona pretplatnika irom sveta, ukljuujui i vie od 2,8 miliona korisnika u Srbiji. Velan je saoptio da su ukupna ulaganja te kompanije u Srbiji 2007. dostigla skoro est milijardi dinara. 17. Toplica Spasojevi, predsednik Fudbalskog kluba Crvena zvezda i predsednik ITM grupe ija se poslovna imperija protee na relaciji London-Be-Moskva. U Srbiju je prole godine investirao oko 15 miliona evra i osnovao dva fonda. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i bio proglaen za poslovnog oveka 2006. Jo 1989. bio je proglaen menaderom godine u korporaciji Soni, a osam godina kasnije ITM je postao najbolji distributer kompanije Najki. 18. Miodrag Babi, predsednik koncerna Hemofarma iz Vrca, za koji je nemaka kompanija tada u avgustu 2006. godine isplatila 480,4 miliona evra, to je najvrednija kupovina u istoriji nemake kompanije stare 111 godina. Babi kae da je Hemofarm u protekloj godini ispunio sve ciljeve i ambiciozne planove, te da je vrako preduzee preuzelo vodeu strateku odgovornost za nabavku i proizvodnju za celu grupu tada.Hemofarm planira preuzimanje proizvodnje 20 proizvoda tade koji se plasiraju u zapadnu Evropu. 19. Slobodan Vuievi, predsednik Droga Kolinska, kompanije nastale spajanjem Droge i Kolinske, dve najvee prehrambene industrije u Sloveniji, u kojoj u i dve srpske firme Grand kafa i Soko tark. Predsednik je Srpske asocijacije menadera. Na Srebrnom jezeru, u saradnji sa lokalnom optinom, kupio je 350 hektara zemljita. elim da napravim turistiki brend, da izgradim hotele, golf i teniske terene, kae. Kako je preduzee Grand kafa preuzelo akcionarsko drutvo Soko tark jedan je od modela nezakonitih postupaka u privatizaciji. Na osnovu tube kod Trgovinskog suda i nalaza sudskog vetaka koji je potvrdio osnovanost tube nije bilo uslova za odobrenje javne ponude preduzea Soko tark. To se ipak desilo u nezakonito sprovedenom postupku 2005. godine. Moda bi ova tajkunska operacija prola nezapaeno da u njoj nisu uestvovale poznate linosti, odgovorne pred zakonima ove zemlje za ono to ine. Preuzimanje Soko tarka od Grand kafe desilo se uz odobrenje vladinih slubenika, pre svega Komisije za hartije od vrednosti i Milka timca, onog istog iz skandala sa prodajom Knjaza Miloa. Sve se deavalo uz blagoslov Vide Uzelac iz Centralnog registra Komisije za hartije od vrednosti. Reenjem iz juna 2005. godine ova komisija odobrila je Grand kafi preuzimanje akcija Soko tarka, mada nije bilo uslova za to jer je u toku bila parnica po tubi 155 akcionara za deonice koje su otplatili od linih dohodaka 1990. godine. Tuioci -akcionari polagali su pravo na 22,8% ukupnog kapitala preduzea, to znai i na teret paketa akcija od 40% koji je bio u posedu drave. Akcionari su traili namirenje svojih potraivanja delom od 60% i delom na teret dravnog paketa akcija od 40%. Komisija za hartije od vrednosti i Ministarstvo za privredu odbili su to. Mada nije bilo mogue zakonito raspolagati ovim kapitalom pre okonanja sudskog postupka, Vladini organi stali su na stranu vlasnika Grand kafe. U ovom sluaju nije bilo potrebnih deponovanih sredstava ni bankarske garancije onoga ko je preuzimao Soko tark, pa je akt Komisije za hartije od vrednosti bio zloupotreba slubenog poloaja, pre svega Milka timca, predsednika komisije, i sekretara Olivere Savovi, a onda i lanova komisije. Ovo je trebalo da povue krivinu odgovornost, ali nije... Iz Soko tarka je izneto 12 miliona evra kapitala. Preduzee je u vreme preuzimanja imalo osnovni kapital od dve milijarde i dvesta miliona dinara, a knjigovodstvena akcija vredela je 701 dinar. Za pola godine, novi vlasnik srezao je ovaj kapital na 856 miliona dinara, a vrednost akcije pala je na 261 dinar. Ostao je i nepokriven gubitak od milijardu i dvesta miliona dinara. Od kojih je para kupila akcije Soko tarka? Na zavrnom raunu iz 2005. Grand kafa nije imala nijednog dinara. Ova firma osnovana je 2004. godine i nije imala promena na raunu kao da nije poslovala. Kako je slovenaka firma Droga Kolinska postala vlasnik veinskog kapitala Soko tarka? Kapital vlasnika Grand kafe uloen je u Droga-Kolinska, ali veinski vlasnik Droge Kolinska je investicioni fond Istra-Benz. Soko tark je mogao biti otuen po zakonu ove zemlje samo na
72
73
74
Ve je jednom bio poraen u drugom krugu izbora za predsednika Srbije, od Borisa Tadia.
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
Na lokalnim izborima 2004. Vui se kandiduje za gradonaelnika Beograda i promovie za sebe urbani imid mladog oveka sa idejom i energijom. 15. septembra 2008. godine, nakon sukoba izmeu elnih ljudi u Srpskoj radikalnoj stranci, Vojislava eelja i Tomislava Nikolia, Vui je podneo ostavku na dunosti u Srpskoj radikalnoj stranci i objavio privremeno povlaenje iz politikog ivota, a ve poetkom oktobra, saoptio je da se prikljuuje osnivanju Srpske napredne stranke Tomislava Nikolia. Na osnivakoj skuptini SNS izabran je za zamenika predsednika Srpske napredne stranke. 81. Dragan utanovac, ministar odbrane DRAGAN UTANOVAC, kum Borisa Tadia, nekadanji izbaciva iz diskoteka, promovisao je Nikevia kao ''oveka od poverenja''. Na platnom spsiku "Jugoimporta SDPR-a" bio je i utanovac. Iako nita nije radio, Nikevi ga je plaao kao specijalnog savetnika. Roeni brat Stevana Nikevia, koji je tragino nastradao u saobraajnoj nesrei, i Dragan utanovac, kum Borisa Tadia, imali su zajedniku firmu koja se bavi prodajom oruja. I eto prilike da savetnik u saveznoj dravnoj ustanovi Dragan utanovac ustupa poslove oko trgovine orujem samom sebi. Ministar odbrane Dragan utanovac i njegov pomonik i kum Ilija Pilipovi nametaju sve nabavke i prodaju vojne opreme, a vrednost tih poslova dostigla je pola milijarde evra. Svi poslovi uvoza ili izvoza idu preko firme "Jugoimport SDPR", odakle je utanovac doveo Pilipovia, kome tamo miruje status, tvrdi poslanik Srpske napredne stranke, penzionisani general Boidar Deli: Oigledno da Pono nije eleo da uestvuje u nezakonitim radnjama i korupciji, koja direktno utie i na borbenu gotovost vojske. Postoje pisani tragovi da su ljudi iz G ukazivali na zloupotrebe i propuste. Ti ljudi su penzionisani. Dva su posla za nabavku telekomunikacione opreme, jedan vredan 4,5 miliona evra, drugi 50 miliona evra. Prvi posao je dobila firma "Megalink", osnovana 2006. godine sa 500 evra, a potrebno je da ima bilans u poslednje tri godine. Posao nije dobio jeftiniji ponua "Novatel", koji je ispunio sve uslove. Zatim, posao nabavke relejne i optotehnike opreme, vredan 50 miliona, dobile su firme "Tales" i "Tadiran" iako delovi njihove opreme nisu zadovoljili taktiko-tehnike zahteve, na ta je skrenuta panja ministru. Nabavku borbenih oklopnih tokaa je posao od 360 miliona evra i treba da traje pet godina. Prve godine se isporuuju etiri vozila, sledee 16, i tako dalje. Na tenderu su bili: austrijski "pandur", vajcarska "pirana", finska "patrija" i ruski BTR-90. Sva vozila su kvalitetna, ali izabrano je finsko, mada je duplo skuplje od ruskog. Pri tom, za ruska vozila imamo sopstvenu proizvodnju dela naoruanja i municije, a za finsko moramo i to da kupujemo. Da ne priam da nije moralno da nabavljamo "Ahtisarijeva" vozila od zemlje koja je priznala Kosovo i zbog ijeg patologa Helen Rante su nas bombardovali. Irak je bio zainteresovan da nabavi od Srbije opremu vrednu 235 miliona dolara. Od toga posao za "Kruik" vredi 35 miliona, za "Zastavu" pet miliona, "Utvu" iz Paneva 20 miliona, preduzee "Mile Dragi" iz Zrenjanina 110 miliona dolara, a za ostatak od 65 miliona se ne zna. I kako sve ide preko SDPR, Iraani su sklopili ugovor sa njima kao posrednikom. Narueno je 150.000 pancira i 300.000 ploa koje proizvodi "Mile Dragi". Iraani su bili u Zrenjaninu, dobili uzorke kakve su eleli, izvrili laboratorijska ispitivanja i zahtevali ba tu opremu. Ali pokvarenost predstavnika SDPR je u tome to su otili u Kinu i Izrael i naruili tu opremu po modelu kakav proizvodi "Mile Dragi". Potom u mestu Kisa u firmi "Novoteks" prepakuju, ubacuju uputstvo i nalepnice SDPR i alju kao srpski proizvod. Ne samo da su Iraani prevareni ve je srpska privreda na poslovima sa Irakom mogla da zaposli 10.000 radnika u uslovima svetske krize. Srbija nema plan i strategiju odbrane jo od raspada dravne zajednice SCG. To to imamo odavno je prevazieno i vai za teritoriju SCG, a ne za Srbiju. Sistem odbrane je apsolutno ugroen. Zdravko Pono je bio svestan da e istupom u javnosti ispasti rtva, ali time je ipak uspeo da spase ast oficirskog poziva. 82. Maja Gojkovi, gradonaelnica Novog Sada.
91
83. Bojan Krito, generalni direktor Aerodroma Nikola Tesla. Na ovu funkciju doao je sa mesta direktora Dravne lutrije Srbije, koje mu je bilo prvo radno mesto. 84. Goran Jei, prvi ovek optine Inija. Uspeo je da u ovom gradu organizuje koncert Red Hot ili Pepersa, a grad je postao poznat po velikim investicijama. 85. Bojan Stanojevi, gradski menader Beograda. 86. ivorad Anelkovi, direktor JKP Parking servis. 87. eljko Kneevi, vlasnik Vinarije oka. Privredna komora Srbije uvrstila ga je meu 20 najuspenijih privrednika Srbije. Vlasnik subotike Super TV. 88. Vladimir orevi, generalni direktor Elektroprivrede Srbije. 89. Milan Petrovi, direktor Donkafe, koji posluje kao deo izraelske traus elit grupe, a koja kafom pokriva preko 30% trita kafe u Srbiji. 90. Dragijana Radonji-Petrovi, direktorka brokerske kue M&V investments, ije uee u prometu na Beogradskoj berzi konstantno raste. 91. Dragan Tomi, predsednik Simpa iz Vranja, preduzea koje je protekle godine imalo rast izvoza od 50 odsto i to na podruja koja su najjaa u proizvodnji nametaja - Italiju, Nemaku, Francusku i u skandinavske zemlje. 92. Ana Ivanovi, teniserka koja je napunila tek 20 godina i trea je na svetu. 93. Jelena Jankovi, etvrta teniserka na svetu, zatitno lice Hjundai, Telekom, Ribok, Prins, Mone... 94. Dragica Pilipovi efi, ef Kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Srbiji. 95. Nataa Kandi, direktorka Fonda za humanitarno pravo. 96. Duan Stupar, vlasnik kompanije Univerzal holding, bivi naelnik DB Beograda. Kupio je mainsku industriju Panonija iz Inije, trgovinsku firmu Tami iz Senja, tekstilno preduzee ako iz agubice i Tehnopromet. 97. Darko Babi, direktor DHL u Beogradu, preduzea koje belei dvocifreni rast. 98. Jovica Stefanovi Nini, vlasnik pet privatizovanih firmi. Za firme kupljene u Agenciji za privatizaciju potroio je oko tri miliona evra. 22. maja 2003. Jovica Stefanovi - Nini uhapen je u kancelariji svoje kompanije Nini u Niu, odakle je odvezen za Beograd, zbog sumnje da je povezan sa organizovanim kriminalom, koji policija rasvetljava u okviru akcije Sablja. Njegov advokat Ljiljana ivkovi kazala je da je sigurna da on nije priveden zbog privrednog kriminala. Stefanovi se sredinom februara vratio u Ni, poto je 5 godina proveo u prinudnom egzilu. Tada su ukinute nacionalna poternica i reenje o pritvoru, izdati jo 1998. godine zbog toga to je pobegao iz zemlje, neposredno nakon dve krivine prijave zbog privrednog kriminala. Reenje o ukidanju pritvora i poternice doneo je istrani sudija Okrunog suda u Niu, poto je Stefanoviev advokat poloio jemstvo od 250 hiljada evra kao garanciju da ce biti dostupan pravosudnim organima. Stefanovi je 1998. godine osumnjien za zloupotrebe slubenog poloaja i zloupotrebe ovlaenja u privredi teke vie od dva miliona dinara, u poslovanju sa Duvanskom industrijom Ni, Srpskom komercijalnom bankom, i drugim bankama i firmama u gradu. Stefanovi se sumnjii da je izvesne koliine lekova, nafte, brana i drugih isplativih namirnica prodavao na crno i bez potrebne dokumentacije, i da je za ovu robu utajio porez. arsija je priala da je pre ukidanja poternice,
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
205. Gorica Mojovi, lan gradske vlade Beograda 206. Vlada Miki, uvoznik cigareta 207. Demail ahovi, vlasnik fabrike Dalas 208. Rodoljub abi, poverenik za informacije od javnog znaaja 209. Sreko Nijemevi, generalni direktor Ikarbusa 210. Vladika Artemije, episkop rakoprizrenski i kosovskometohijski 211. Robert oban, predsednik Kolor pres grupe 212. Ivan urkovi, predsednik OKS 213. Slobodan Ivanovi, vlasnik klinike Anlave 214. Nemanja Vidi, najbolje kotirani srpski fudbaler u svetu 215. Zvezdan Terzi, predsednik FSS 216. Mia Luki, direktor agencije Leo Barnet 217. Matija Bekovi, pisac i akademik MATIJU BEKOVIA je svojevremeno, kao mladog pesnika, UDB-a zaduila da zavede drugaricu Stanku Veselinov i provodi se s njom u ozvuenom stanu. Nakon toga svreni gimnazijalac postao je urednik asopisa Zum reporter Odatle do SANU put je bio trasiran. U junu 1985, formiran je Odbor za izradu nacrta dokumenta po imenu Memorandum SANU, neka vrsta kritike analize postojeeg stanja u zavladaloj jugoslovenskoj anarhiji, posebno birokratskom haosu. Odbor je imao 16 lanova i svi su imenovani od strane odelenja Akademije. Za predsedavajueg ovog odbora izabran je Antonije Isakovi, knji?evnik i potpredsednik SANU. Mada mnogi danas misle da je glavna linost u toj prii bio Dobrica osi, on nije bio lan Odbora. Njega je Akademija tretirala kao disidenta, te "...da ne bi provocirao vlast", nije uzet u krug izabranih. Postoji teza da je osi ipak bio uesnik na izradi ovog dokumenta, "spolja" sugeriui ta treba da pie. Glavni autori "Memoranduma" bili su Vasilije Kresti, Kosta Mihailovi i Mihailo Markovi. Kresti kasnije nije krio da je autor najspornijih pasusa ovog dokumenta, koji e potpaliti matu radoznalih. Glomazna propagandna maina bive SFRJ krenula je u svakodnevnu osudu "Memoranduma", to je samo davalo na popularnosti tom dokumentu.? Malo ljudi je znalo ta tamo pie. Tamo nije reeno nita od onoga to javnost nije ve znala. Ali ovaj zbir optih mesta postaje nekakav nemuti manifest srpskih nacionalista, nevaan po sadraju, bitan iz inata, ali i hrana ovinistima iz drugih jugoslovenskih republika. Ovaj dokument napali su svi, a i akademici. Bili su to Pavle Savi, uveni fiziar i Vasa ubrilovi, jedini ivi svedok sarajevskog atentata 1914. SANU je svesno pomogla ustolienje Slobodana Miloevia kao neprikosnovenog vladara, a Dobrica osi javno egzaltira izjavom da se radi o savremenom Milou Obiliu. Ve u decembru 1986., godinu dana nakon galame oko "Memoranduma", zakazana je vanredna skuptina SANU, a politiko rukovodstvo Srbije ekalo je da dokument bude osuen. To se nije dogodilo. "Organizacija u organizaciji" pod imenom "Odbor za odbranu slobode misli" u kojoj je bilo puno lanova SANU, estoko je ustalo u odbranu "Memoranduma". Osam akdemika potpisalo je pismo u kome je pisalo da nedovren dokument u stvari ne postoji. Bili su to Desanka Maksmovi, Dragoslav Srejovi, Ivan Anti, Milka Ivi, Stevan Raikovi, Olga Jevri i Irena Grickat-
117
118
119
120
255. Milorad Majki, vlasnik lanca kockarnica Aleksandar MILORAD MAJKI roen je 1950. u Viegradu, otuda ne udi to se izjanjava kao Bosanac. Zavrio je srednju kolu. ta je sve radio, poznato je, verovatno, samo njemu. Ono to je procurelo u javnost - ovek je imao restoran u Zagrebu, gde je iveo do poetka raspada Titove Jugoslavije. Po dolasku u Srbiju, za nastavak uspene poslovne karijere zafalilo mu je para, pa ih je pozajmio od onih koji su imali. Tako je otvorio prvi lokal - kockarnicu "Aleksandar", pored menjanice pokojnog Arkana, u umievom sokaetu. Majkiu su cvetale rue. Lepo je proirio posao, na Terazijama 43, Ulici 29 novembra, ali i u JU Biznis centru... Osim lanca kazina "Aleksandar", otvorio je i nekoliko istoimenih zlatara. Njegove su kockarnice, na Terazijama i u Ulici 29. novembra, u noi izmeu 16. i 17. marta 1998. demolirane, kada su napadai s automatskim pukama izreetali automate za igru. iroke narodne mase uli su za njega posle spektakularnog hapenja, januara 2002. godine, u umievom sokaetu, zbog sumnje da je falsifikovao isprave, u pritvoru je odleao ceo mesec, a sve se deavalo zbog sudskog spora s "Geneksom", koji je je zapoeo 18. oktobra 1989. godine. Pria izmeu "Geneksa" i "Kin Stiba" poela je potpisivanjem ugovora ove dve firme o ulaganju stranog lica u otvaranje kockarnice u hotelu "Interkontinental". U ime "Geneksa" ugovor je potpisao Zoran Koji, tadanji direktor "Interkontinentala", uz odobrenje Milorada Savievia, prvog oveka "Geneksa". Vlasnik "Kin Stiba", pokojni or Jablan, obavezao se da e hotelu, narednih pet godina, plaati 500.000 dolara godinje i 20% od zarade. Kazino u koji su, po tadanjem zakonu, mogli da ulaze samo stranci, radio je do sankcija, onda je zatvoren. Za 1.600.000 dolara Majki je od Jablana (inae Jugovia po poreklu) otkupio prava iz ugovora i decembra 1994. s Kojiem potpisao aneks ugovora o ulaganju sredstava stranog lica. Majki je na kraju i pobedio u sporu s "Geneksom". Ali, umesto da dobije odtetu - 4. 330.000 dolara, (isplaeno mu je 1.300.000 dolara), dobio je zatvorsku kaznu, jer su "geneksovci" tvrdili da firma "Kin Stib" u Kinasi ne postoji. Kupio je za 2,4 miliona evra i hotel "Union" u Beogradu. Milorad Majki, imenovan je za poasnog konzula Konga u Bosni i Hercegovini. Vee ministara odobrilo je Majkievo imenovanje 26. augusta 2004. godine. Takvom odlukom Majki je dobio pravo na zatitu koja diplomatima pripada u skladu sa Bekom konvencijom o olakicama, privilegijama i imunitetu. Izaslanstvo DR Kongo u Beogradu zapoelo je akciju za imenovanje Majkia 2002. godine, uz pomo srpskih zvaninika u organima vlasti BiH. Brzo se ispostavilo da je u pitanju osoba sumnjive prolosti, a zagrebaki biro Interpola je vlastima BiH dostavio podatke kako je Majki, dravljanin BiH i SCG, prijavljivan kao viestruki uinilac krivinih dela u periodu od 1975. do 1983. godine, kada je izvrio dela silovanja, prevare, falsifikovanja dokumenata i novca te davanja mita, naruavanje javnog reda i mira, i vreanje policajca. Zbog svega ovoga u vie navrata su mu izricane zatvorske i novane kazne. Ove informacije prikrio je zamenik ministra bezbednosti BiH Dragan Mekti, a Majkia nije bilo ni u krivinoj evidenciji beogradske policije, niti Ministarstva pravosua Hrvatske. Direktor "Genexa", Milorad Savievi, tvrdio je da je Majki bio osoba koja je uivala potporu Slobodana Miloevia, i paravojnih grupa koje su delovale u Srbiji. Uprkos spornim detaljima o Majkiu, stav Ministarstva spoljnih poslova BiH bio je da nema pravnih prepreka za njegovo imenovanje na dunost poasnog konzula Konga. 256. Slobodan ivojinovi, predsednik Teniskog saveza Srbije 257. Branislav Stojakovi, direktor Eurosalona 258. ivorad Mihajlovi, vlasnik Korporacije Stankom Na sednici Glavnog odbora SPS, 19.10.2000. godine proao predlog tvrdog krila da se Milomir Mini predloi za predsednika prelazne republike vlade. Sastanak je vodio predsednik stranke
121
122
123
124
125
PRST U OKO
Jedini kriterijum na osnovu koga se moe odmeriti vitalnost elite jeste uspenost zajednice u ostvarivanju ciljeva. Nije potrebno objanjavati da se u srpskom drutvu, oigledno, jedino ostvaruju ciljevi i interesi pripadnika najmonijih i raznih apartika 33, dok su u milosti, a zajednica ve treu deceniju, od kada je veina ovih ljudi postala elitni segment drutva, vidno stagnira. Pitanje je ima li drutvo snage za izlaznu strategiju, kada okona privatizacija drave i, sa njom povezana, partitokratija, ili e biti preputeno spontanim istorijskim procesima, koji su neumitni. Ima li ko da brine? Ako se uzdamo samo u popis monih listova poput Blica, trebalo bi da se seamo da je ista novina, ne samo u vlasnitvu Igora Lupia, bio i jedan od poligona za medijsko obruavanje na Zorana inia, koji je imao nezahvalan zadatak da se suprotstavi upravo najmonijima. Sluajno ili ne, lista koju ova novina plasira sadri sportiste i umetnike, ali ne i neke linosti za koje svi znaju da su veoma mone i iji pipci nisu preseeni. RADMILO BOGDANOVI roen je 7. oktobra 1934. u Konarevu, kraj Svetozareva. Otac Jovan bio je poljoprivrednik, majka Desanka domaica. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je u rodnom gradu. Potom je zavrio Uiteljsku kolu. Vanredno je studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i diplomirao 1976. s tezom Vaspitno-obrazovni rad u ustanovama za maloletnike. Oenjen je ivkom, nastavnicom. Poeo je kao uitelj u peterskim selima, onda su ga, kako kae, drugovi pozvali da pree u policiju: Naelnik SUP Svetozarevo postao sam 4. februara 1966, kad je sklonjen Rankovi. Vrene su promene svih naelnika SUP-a. Bogdanovi je pre toga bio sekretar u Optinskom komitetu SK. Usledila je funkcija predsednika SO Svetozarevo, koju je obavljao 8 godina. Zatim je 7 godina bio sekretar republike Uprave za unutranje poslove, pa naelnik Uprave za strance, gde je kontrolisao prelaske granice i kretanje stranaca. Onda je postao zamenik republikog sekretara za ONO i DSZ, da bi 1988. doao za ministra policije. Zbog dogaaja od 9. marta 1991. s mesec dana zakanjenja podneo je ostavku. Po penzionisaju dobija sijaset zaduenja - poslanik u republikom i saveznom parlamentu, predsednik Odbora za saradnju sa Srbima van Srbije, pa Odbora za narodnu odbranu i bezbednost. Predsedavao je u UO Jugoeksport, Jugoslavija komerc, Fonda kapetan Dragan, lan je uprave Crvene zvezde. Biran je i za lana Saveta Univerziteta u Kragujevcu, emu se Savez studenata tog univerziteta usprotivio zbog uloge u nasilju marta 1991. SK me esto drao na nianu, iako sam bio dobar lan i nisam stigao da budem lan CK, alio se. U Glavnom odboru je SPS-a. Za Slobodana Miloevia je tvrdio: Mnogo je mekan. Znam koliko je esto svima opratao greke, ja bih ih, brate, smenjivao. Govorio je da je Vuk Drakovi pre na rumunski nain juriao na TV Bastilju, a danas je miran ko jagnje... i da je eelj bez bontona, stalno me napadao, nita nije dokazao. Upueni tvrde da Bogdanovia na mesto ministra policije nije lansirao Miloevi, ve general Petar Graanin. Jednom, govorei o 9. martu, priznao je: Druga je stvar da li je trebalo drugaije da reagujemo. Ako narod tri puta juria na Televiziju, ako narod nee Mitevia, onda on, j... ga, ima da podnese ostavku, bio kriv ili ne... Deveti mart nije moja rana. To je cena slube. Njegovo ime dovodilo se u vezu sa blokadom Banjaluke, izborom Milana Martia, s uzimanjem para od
Na politikoj sceni Srbije instalirani su neki, praznih depova, pohlepni, bezobzirni, bez znanja. Obuzeti samo eljom da budu neko, pokrovitelji su srpskim tajkunima. Ima li nam nade s Draganom ilasom, Vukom Jeremiem, Draganom utanovcem, Aleksandrom Popoviem, Draganom Joiem...?
33
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
NAKNADA AUIMA
Imajui u vidu, uee javnih preduzea i agencija u BDP i u novanom toku, pitanje da li se apartici, postavljaju tamo samo zarad line blagodeti ili i zarad neeg drugog?
SLUBENI GLASNIK
Direktor i glavni urednik Slobodan Gavrilovi ima mesenu platu od 2.839 evra. Ovaj kolekcionar funkcija, bivi marksista, svoje pare slave stekao je podrkom Slobodanu Vuksanoviu i Grupi 37 u borbi protiv Zorana inia. Kada su se stekli koalicioni uslovi (2003 - 2008) da se jedini demokratski premijer pokopa dublje od dva metra, Gavrilovi se iskazao, izbacujui mrtvog inia sa spiska najznaajnih Srba. Slubeni glsnik, zato, tampa knjige Slavie Lekia, ime se zabavljaju istrani organi.
139
AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU
Direktorka Vesna Dini, bliska saradnica Mlaana Dinkia prima 3.470 evra. Vesna Dini je u vreme kada je Dinki bio guverner Narodne banke Srbije bila direktorka Agencije za osiguranje, sanaciju steaja i banaka, a zatim direktorka Trezora za vreme njegovog mandata kao ministra finansija. Na zvaninom sajtu Agencije za privatizaciju postoji broj telefona ali jedina informacija koju moete dobiti je: tutu.... ena od Dinkievog poverenja, svoje usluge naplauje 41.640 evra za godinu i naplatie 208.200 evra ukoliko patrona Mlaana ne oteraju pre vremena. Ako predsednik/ca UO ili zamenik direktorice zarauje dvostruko manje od vene pratilje, to je godinje 20.820 evra, do neke nove funkcije 104.100 evra. Ukupno: 312.300 EUR.
140
PROSVETNI PREGLED
Direktorka Vesna Antelj 1.897 evra. Prosvetni pregled nema Upravni odbor. Za godinu dana rada direktorka Antelj zaradi 22.764 to za pet godina iznosi: 113.820 EUR.
ELEZNICE SRBIJE
Direktor Milovan Markovi zarauje 3.586 evra. Markovi je poslanik u Narodnoj skuptini Republike Srbije, zamenik predsednika Odbora za saobraaj i veze, lan skuptinskog Odbora za odnose sa Srbima izvan Srbije, i ef Optinskog odbora DS u Valjevu. Ranije je bio direktor Direkcije za izgradnju u Valjevu, iz ega proizilazi osposobljenost za upravljanje poslovima u eleznikom saobraaju. Predsednik UO Zoran Anelkovi 1.380 evra, 11 lanova UO po 1.070 evra. Direktor derutne eleznice godinje zaradi 43.032 evra. Za etiri godine unapreivanja eleznikog saobraaja suma je 172.128 evra. Reanimirani Anelkovi trpne 16.560 evra godinje, ili, 66.240 evra dok ne ode u neki novi UO. lanovima UO se za godinu dana nadoknadi 128.400 evra. Za etiri godine 513.600 evra. Ukupno: 751.968 EUR.
141
TANJUG
Direktor 1.530 evra. Predsednik UO 356 evra, lanovi UO ne primaju nadoknadu za rad. Dravna informativna sluba naizgled je najskromnija od svih pomenutih preduzea. Meutim, kada se ima u vidu doprinos Telegrafske agencije bive Jugoslavije, svaki cent je baen novac. Da je pameti pa da je istinita informacija kad kliknete na rubriku O Tanjugu: The page you are looking for might have been removed. Do tada, direktor e zaraivati 18.360 evra godinje i 91.800 evra za ceo mandat. Godinja nadoknada predsednika UO je 4.272 evra i 17.088 evra u etvorogodinjem mandatu. Ukupno: 108.888 EUR. Plate direktora i nadoknade lanova Upravnih odbora dravnih firmi nisu jedino zbog ega bi poreski obveznici trebalo da brinu35. Probrani o istom troku raspolau i reprezentacijom: NAFTNA INDUSTRIJA SRBIJE 2.091.954 evra. TELEKOM SRBIJE 850.600 evra. SRBIJAUME 550.000 evra PTT SRBIJE 483.000 evra RTS 287.000 evra EPS 253.000 evra JAT 195.000 evra SRBIJAGAS 184.000 evra ELEKTROMREA 150.000 evra AERODROM NT 126.000 evra AGENCIJA ZA KONTROLU LETENJA 95.000 evra SLUBENI GLASNIK 76.000 evra
Tu su slubeni stanovi, kompanijske kartice kojima plaaju reprezentaciju, specijalni dodaci, dnevnice za putovanja, naknade za odvojen ivot, besplatni mobilni telefoni, vozai, luksuzni automobili, telohranitelji...
35
142
143
144
NOKTOM PO DUBINI
Velimir Ili je 28. maja 2002. godine potvrdio da je za vreme Miloevievog reima na Kipru okrenuto 11,5 milijardi dolara. Ili je tada rekao da je na bizaran nain nestalo etiri milijarde dolara i optuio guvernera Mlaana Dinkia da ne ini nita da se novac iz kiparskih banaka vrati. Neko vrti nae pare. Dinki je izjavio da je za njega zavren sluaj Kipar jer Karla del Ponte pokree istragu i poziva za svedoke Aksentiua Aksentiua biveg guvernera kiparske Centralne banke i Tasosa Papadopulosa, osnivaa of-or firmi. 39 Sve to potvrdio Mlaan Dinki, koji je kao guverner NBJ istraivao gde su nestale srpske devizne rezerve.
38
145
Svedoci smo da Srbija nikako ne uspeva da napravi pomak ka funkcionalnoj dravi, uprkos redovnim promenama vlasti? Kao objanjenje pominju se argumenti vezani za linosti koje vre vlast, za politike organizacije u okviru kojih su organizovani oni koji politiki deluju, kao i postojanje establimenta koji, iz sopstvenih interesa, onemoguava normalno funkcionisanje drave. Tani ili ne, pomenuti argumenti ne bave se sutinskim pitanjem: kako to da postoji sistem koji permanentno propada skoro etiri decenije, a da se vodea elita regrutuje iz istog kruga, na koji propadanje drave i nacije ne ostavlja vidljive posledice? Teoretiari i praktiari zanemaruju neke pojave koje se ispostavljaju kao obrasci, bez obzira na lica i partije, i izostavljaju takvo stanje stvari iz analiza. Bilo da se prati Nova srpska politika misao ili Evropski pokret, bez obzira na sutinska neslaganja, upadljivo zanemaruju sutinski ilegalan nastanak Republike Jugoslavije, tokom i nakon II Svetskog rata, i sutinski prestanak kontinuiteta drave Srbije. Oigledno je da i sve partije u Srbiji nastoje da ouvaju pravni kontinuitet sa tako nastalom dravnom tvorevinom. Posledica toga je da i sistem koji je ustanovljen na zasedanju Anti-faistikog vea u Jajcu, 1943. godine, na kome iz Srbije, za razliku od drugih, od tada federalnih elemenata, nisu uestvovali civilni predstavnici, uspeva da se odri. Vremenom, taj sistem prerastao je u konzervativni drutveni establiment u Srbiji, kojoj ne dozvoljava da razvija i unapreuje drutvene odnose. Sveti apostol Pavle, u svojoj poslenici Rimljanima, bavi se i odnosom hriana prema svetovnoj vlasti. On, u sutini, ui da svaka vlast ima pozitivnu ulogu, jer suzbija pojave zla, i da je svaka vlast data od Boga narodu, te bi hriani trebalo da potuju svetovnu vlast, ali da je ne pomeaju sa boanskom. U Starom zavetu, pitanjem svetovne vlasti sam Gospod Bog bavi se tek od svog formalnog odnosa sa ljudima, koji nije imao od izgona Adama iz Rajskog vrta. Bog je, tokom istorije, stvorio tri zasebna Zaveta sa ovekom - ali tek posle Velikog potopa. Prvi Zavet bio je sa Nojom, drugi sa Avramom, Mojsijem i ostalim Jevrejima, a trei sa celim oveanstvom, preko Gospoda Isusa Hrista. U kontekstu shvatanja vlasti, vane su Boije rei Noji, jer, po tumaenju svih jevrejskih uitelja, zakoni (zapovesti) koje je dao Noji vae za celo oveanstvo, dok zakoni dati Mojsiju vae samo za Jevreje. Pavle, koji je obrezivao Jevreje i kada su postojali hriani i nije to zahtevao od drugih naroda, smatrao je da zakoni dati Mojsiju vae i za Jevreje, bili oni hriani ili ne, dok drugi narodi moraju da potuju samo sedam zapovesti koje je Bog dao Noji i koje vae za celo oveanstvo. U estoj zapovesti Noji, Bog definie svetovnu vlast: Ustanovi sistem vlasti zasnovan na vladavini prava. Vlast koja nije zasnovana na vladavini prava nije vlast. Bog takvu vlast ne poznaje, jer je u suprotnosti sa prirodnim zakonima (tj. sa voljom Tvorca). U antikoj Grkoj pojavio se izraz tiranija, koji ne oznaava da je neka vlast loa ili nedemokratska, ve da je nezakonita, odnosno da nije utemeljena na vladavini prava. Tiranija zapravo nije vlast, nego samovlae pojedinca ili grupe nad nekim narodom ili teritorijom. Takva vlast ne moe da se tretira kao data od Boga, jer Bog ne poznaje samovlae kao kategoriju vlasti. Diktatura, i kad je najgora, potuje zakone, makar oni bili loi i nepravedni, i moe se posmatrati kao vlast koju je Bog dao narodu da ga kazni. Zakon je dat od Boga, a ne vlast. Vlast je tu da bi sprovodila zakone. Car Irod bio je tiranin, ne zato to je bio lo ili dobar, nego zato to nije potovao zakone, ak ni one koje je sam doneo. Stavljajui se tako iznad svakog oveka, pa i samog Boga, izgubio je zatitu svakog zakona, svetovnog i svetog. Tiranicid se ak nije tretirao kao kanjivo delo, jer tiranin, kao neko ko sebe i svoju vlast stavlja iznad zakona, ne uiva pravnu zatitu nepovredivosti linosti. Ono to je vailo tada, verovao neko u Boga ili ne, vaie za sva vremena. Vlast koja nije zasnovana na vladavini prava nije anarhija (anarhija je nepostojanje vlasti), nego tiranija. Takva vlast ne mora se trpeti, ni po domaem, niti po meunarodnom pravu. Za primer dananje Srbije, korisno je prisetiti se vladavine porodice Medii u enovi, koja je opisana kao kartel porodica, jer vladajua kua bez interesne podrke drugih familija nije mogla da ostvaruje vlast. U interesnoj simbiozi, koja je ostvarena meu grupom porodica, pojavljuje se progon, u nelegitimnom i nelegalnom vidu, zbog same injenice da neka kua ne pripada nekoj interesnoj grupi. Sluaj lorda Kromvela i kabale u Engleskoj, drugi je istorijski primer organizovanog progona, interesantan za dananju situaciju u Srbiji. Progon, kao metod, uvek se svodi na upotrebu raspoloivih sredstava jedne grupe protiv druge grupe, bez zakonskog osnova
146
147
Tekst zakletve je glasio: "Ja, ---, stupajui u organizaciju, zaklinjem se suncem to me greje, zemljom to me hrani, Bogom, krvlju svojih otaca, au i ivotom, da u od ovoga asa pa do smrti verno sluiti zadatku ove organizacije i uvek biti gotov da za nju podnesem sve rtve." 44 dr Slobodan Jovanovi, profesor Beogradskog univerziteta, na poetku rada organizacije doao je na sastanak Vrhovne centralne Uprave i izneo da se Srpstvo moe spasti "bombom, noem i pukom", to je prihvaeno kao simbol. 45 Dnevni list Press od 18.01.2009. godine Tadiev deda bio zaduen za ubistvo Ferdinanda 46 Izvetaj andarmerijske postave Gacko-Bilea, pronaen u kui vojvode Maja Vujovia, komitskog voe iz ovih krajeva. 47 Spasoje Tadi bio je roeni stric akademika Ljube Tadia, oca predsednika Srbije Borisa Tadia.
43
148
149
150
151
152
PIPCI SLINOSTI
Po policijskim saoptenjima, Duan Spasojevi i Mile Lukovi lieni su ivota, sa orujem u ruci, u pokuaju proboja iz opkoljene kue u Meljaku. Policija ih je nala preko Dejana Milenkovia Bagzija, koji je slao policiji poruke iz Barajeva u pokuaju nagodbe i tako otkrio skrovite dvojice ubijenih, ali je nekako pobegao. teta to su poginuli za istragu je neizmerna, i ostaje pitanje: da li su njih dvojica mogli da budu uhvaeni ivi. Pogibijom, posebno Spasojevia, izgubljen je insajder mafije pod sistemom bezbednosti, koja je ubila biveg predsednika i premijera Srbije. Spasojevi je, kao i jo neki, imao legitimaciju RDB MUP Srbije; a bio je i sa Legijom i nekim vanim likovima dravne bezbednosti... Informativna sluba Demokratske stranke Srbije iskoristila je vakuum i pokuala da banalizuje pobunu JSO, plasiranjem kako su prepisi telefonskih razgovora Duana Spasojevia "navodni", i "navodno voeni", iako je MUP Srbije potvrdio autentinost prepisa. Pismo DSS bilo je nastavak otvorene simpatija te stranke i njenog predsednika za oruanu pobunu JSO, novembra 2001. Akcija "Sablja" pokazala koliko su srasli organizovani kriminal i strukture Dravne i Javne bezbednosti, pravosua i nekih politikih stranaka. To su pokazala privoenja: Uroa uvakovia, biveg visokog funkcionera RDB Srbije; Gorana Matia i Ivana Markovia, iz JUL; generala Neboje Pavkovia, biveg naelnika Generaltaba; Svetozara Simovia, biveg pomonika ministra SMUP iz JUL; Milorada Bracanovia, biveg zamenika naelnika RDB/BIA i organa bezbednosti JSO. Na informativne razgovore pozvani su: Milan Radonji, naelnik Centra RDB Beograd u vreme ubistva uruvije i zloina na Ibarskoj magistrali, Branko uri, bivi naelnik SUP Beograd; general Dragan Ili, bivi naelnik Uprave za administrativno-upravne poslove MUP Srbije, i jo visokih oficira policije i RDB/BIA. Tek tada, Srpski pokret obnove uspeo je da izdejstvuje sasluanja radnika RDB, Stevana Baste, Ratka Romia i Milana Radonjia o Ibarskoj magistrali i o atentatu u Budvi. Oni, Stevan Nikevi i jo neki mogli su da prue saznanja i o ubistvima Slavka uruvije i Ivana Stambolia, koja su izvedena uz saradnju beogradskog Centra RDB, u ijem su vrhu tada bili57. Naelnik krim-uprave MUP Srbije Gvozden Gagi, avgusta 2002, rekao je da se taj i jo neki sluajevi nee reiti dok se ne konsoliduju dravna bezbednost i KOS. Milorad Ulemek/Lukovi Legija utajio je deo para za ubistvo Stambolia, potkradao je fond za pomo udovicama i siroadi poginulih pripadnika JSO itd. Imao je diplomatski paso Jugoslavije, i falsifikovane hrvatske pasoe za sebe i enu. U skretanja panje izgleda spada i kada su dva lica prela na Batrovcu i kada ih je doekao neko iz JSO: jedno od tih lica slino je objavljenom foto-robotu, koji je slian fotografiji, dugo nedostupnog istrazi, Legije s naoarima sa falsifikovanog hrvatskog pasoa. Kada je otvoren sluaj Stamboli, pet osumnjienih pripadnika JSO, ukljuujui i komandanta jedinice Duana Mariia Gumara, oznaili su Radomira Markovia kao naredbodavca. Policija je zatraila pomo i Mire Markovi, ali ona je 23. februara, kad joj je istekao poslaniki imunitet, otputovala u Rusiju navodno da "dri predavanja na univerzitetu Lomonosov". Univerzitet Lomonosov odmah je demantovao njenu priu, koja je neugodna za niz naih i ruskih diplomata (bivi i sadanji ambasadori i konzuli; prethodna crnogorska kadrovska lista SMIP; ekipa koja je u
Isti helikopter, tada SMUP-a, prevezao je Miloevia, kao predsednika Srbije, na Vidovdan 1989. na Gazimestan. 57 CRDB Beograd pratio je i prislukivao i Slavka uruviju do pred samo ubistvo i Ivana Stambolia do pred samo hapenje, a zna se da ko je od koga primao naloge!
56
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
TAKTIKA ODBRANE
Dva dana pre predaje Milorada Ulemeka, smenjen je upravnik Okrunog zatvora u Beogradu, i postavljen vojni bezbednjak Miroslav Mici. Pretres je nastavljen 17. februara 2004. godine, ali je ponovo prekinut, jer je advokat Miroslav Todorovi era izjavio da ne moe da brani klijenta, jer je izloen pretnjama smru, a da iza tih pretnji stoji svedok saradnik Ljubia Buha ume. Sudija Kljajevi je doneo odluku da se advokatu Todoroviu dodeli obezbeenje MUP Srbije. Vee je usvojilo zahtev tuilatva i odbrane i donelo odluku o razdvajanju postupka za atentat na Zorana inia. Nedelju dana pre nastavaka pretresa, 1. marta 2004. godine, ubijen je svedok tuilatva Kujo Krijetorac. Krijetorac je pred istranim sudijom svedoio da je nekoliko dana pre i na sam dan atentata u ulici Admirala Geprata viao okrivljenog, Vladimira Milisavljevia. Posle ubistva Krijetorca, Milan Veruovi je izjavio da je posle svega postao paranoik i da je ozbiljno zabrinut za ivot ostalih svedoka. Martovski pretres trajao je samo 8. i 9. i ponovo je prekinut, poto su advokati Miroslav era Todorovi i Mirko Tripkovi demonstrativno napustili sudnicu dok je pretres trajao. Beogradski nedeljnik NIN objavio je 6. maja 2004. godine pismo Radomira Markovia, biveg naelnika DB, optuenog za ubistvo funkcionera SPO na Ibarskoj magistrali, ubistvo Ivana Stambolia i pokuaj atentata na Vuka Drakovia u Budvi. Markovi je pismo uputio redakciji NIN iz Okrunog zatvora u Beogradu. U tom pismu je rekao da je Legijina predaja gest hrabrog oveka i da oekuje da e Legija potvrditi navode njegove odbrane, kako bi se saznala istina. Milorad Ulemek je optuio edomira Jovanovia, Vladimira Bebu Popovia, Dragoljuba Markovia da su ga vrbovali da im pomogne da prenesu 600 kg heroina koji je naen u trezoru Komercijalne banke u inostranstvo, preko susednih zemalja: Hrvatske, BiH i Rumunije. U celu akciju transfera i prodaje heroina bio je ukljuen i Duan Spasojevi. Prilikom prebacivanja dela droge u Republiku Srpsku, poiljku je preuzeo Zoran Janjuevi. Milorad Ulemek je napomenuo da je Dragoljub Markovi pokuao da ga vrbuje da radi za englesku tajnu slubu. edomir Jovanovi je prema Ulemekovim reima, insistirao da dobije zatitu Crvenih beretke iako one nisu obezbeivale telesnu zatitu licima. To je bio razlog to je edomir Jovanovi sa Spasojeviem i Ljubiom Buhom umetom organizovao da njegov dip bude miniran kako bi mogao ubediti nadlene da mu je zbog ugroenosti neophodna zatita Crvenih beretki. Milorad Ulemek je izjavio da je edomir Jovanovi preko Vladana Batia izdejstvovao putanje Duana Spasojevia iz pritvora i da mu je Spasojevi rekao da je za tu uslugu Bati od njega traio da uloi pare u
164
165
166
167
EMU VEROVATI
Registar saradnike mree dravne bezbednosti od 1945. godine uniten je ili sklonjen, a 2001. napravljen je novi, sa izmiljenim dounicima, tvrdi RTV B92. Prilikom pravljenja novog registra, mnogi saradnici izmiljeni su kako bi bili kompromitovani. Zbog vanosti tih podataka i mogunosti da se njima manipulie, postoji osnovana sumnja da su pravi registri saradnikih mrea sauvani po nalogu efa Resora dravne bezbednosti Srbije Radomira Markovia. Mogue je da se registri nalaze u posedu neovlaenog lica. RTV B92 objavila je dokaz o unitavanju dokumentacije. U tom dokumentu navedeno je da su elni ljudi RDB posle 5. oktobra 2000. sistematski unitili deo dokumentacije od 1998. godine. Uniteni su delovi koji su se ticali operativnih obrada lica iz DOSa i Otpora, mikrofilmovi, pomoni dosijei, izvetaji o radu za te dve godine, i dokumenti u vezi sa finansijskim poslovanjem. To je utvreno istragom operativaca slube, a informacija da je dolo do zloupotreba i nezakonitog ponaanja radnika RDB: Nikole uria, Branka Crnog, Miloa Teodorovia i Milana urovia dostavljena je 2001. godine MUP-u i Vladi Srbije. Pokrenuta je istraga samo protiv Radomira Markovia. Nikola uri je na sopstveni zahtev otiao u penziju, a Milo Teodorovi i Milan urovi ostali su rukovodioci u BIA. Dravni tuilac nije reagovao.
168
Generalni sekretar, za divno udo, navodno nepatriotske nevladine organizacije Atlantski savet, Veljko Kadijevi, rekao je, na opte uenje, da je Bulatovi ovek koji je obezbedio kvalifikacije za direktora BIA. On je naglasio da Bulatovi nije laik ve ovek koji se bavi tom oblau i dobro je upuen u bezbednosnu problematiku. injenica da je radio u Ministarstvu spoljnih poslova, prema Kadijeviu je jo jedan plus, jer Bulatovi uiva ugled u inostranstvu, a funkcija direktora BIA delimino je i politika: Bulatovi se visoko kotira u ovoj politikoj garnituri i njegovo imenovanje nije iznenaenje. Predstoji mu ozbiljan rad, jer je taj segment bezbednosti zaputen i trebae mu umenost da agenciju reformie prema standardima demokratskih zemalja i napravi diskontinuitet sa dosadanjim nainom rada. Njegovi prethodnici nisu uradili nita na tom polju, ocenio je Kadijevi.
KO JE MUTIO LAG
Premijer Srbije Vojislav Kotunica kao da je pokuavao da izvri dravni udar. Preuzimanje tajne slube, bilo mu je neophodno, samo da nastavi "neomiloeviizam". Danica Drakovi tvrdila je da joj je direktor BIA Rade Bulatovi obeao da e podrati njen izbor na mesto direktora Instituta bezbednosti BIA: Razgovarala sam sa Bulatoviem o prislunim ureajima koji se jo nalaze u mojoj kui. Tada smo se dotakli Instituta za bezbednost. Rekla sam mu da, po koalicionom dogovoru, SPO-u pripada to mesto. Bulatovi je rekao da nema nita protiv mog izbora. Rekao je: 'Dajte kandidaturu i zavriemo to.' SPO je na sednici kadrovske komisije Vlade Srbije predloio Danicu Drakovi za efa Instituta bezbednosti, ali odgovora na ovu kandidaturu nije bilo: Ne znam u emu je problem... Oigledno postoji problem kada on eka toliko..., rekla je Danica Drakovi. Ona je odbacila tvrdnje portparola DSS Andreja Mladenovia, da je "SPO dobio sve to je trebalo da dobije, poto je njihov kadar Vladimir Boovi postavljen za generalnog inspektora srpske policije": SPO je traio mesto ministra policije, pa smo odbijeni. Traili smo zamenika ministra policije, ali koalicioni partneri nisu pristali. Na kraju smo dobili obeanje da e nam pripasti Institut za bezbednost BIA i mesto generalnog inspektora MUP-a Srbije. Boovi je odmah postavljen, dok smo sa Institutom ekali Direktor BIA Rade Bulatovi nije odgovarao na pozive. ef vladine kancelarije za saradnju sa medijima Sran uri tvrdio je da imenovanja Danice Drakovi na elo Instituta za bezbednost nije u domenu Vlade Srbije. Ministar Bojan Dimitrijevi rekao je da se to pitanje reava izmeu lidera DSS i SPO. lan kadrovske komisije iz SPO, ministar za dijasporu, Vojislav Vukevi rekao je da je njegova stranka iznela svoj predlog i sada eka: Direktora Instituta za bezbednost predlae direktor BIA. Kako je Bulatovi kadar DSS, iz razgovora sa ministrima iz ove stranke stekao sam utisak da oni imaju dovoljno razumevanja za na predlog. Portparol DSS Andreja Mladenovi objasnio je da mu nije poznato da li je Kotunica predloio Radetu Bulatoviu imenovanje Danice Drakovi u Institut za bezbednost: Koliko ja znam, BIA e ovih dana objaviti koji su zakonski uslovi potrebni za mesto direktora. Kada je dogovor propao, list SPO, Srpska re opisao je poetAk rada Bulatovia: Direktor BIA, sastaje se sa bivim Legijinim najbliim saradnikom, i bivim zamenikom naelnika Dravne bezbednosti Srbije Andreje Savia, Miloradom Bracanovi koji je bio alfa i omega Jedinice za specijalne operacije, i operativni organizator politikih zloina poinjenih za vreme Slobodana Miloevia, i posle njegovog pada. O emu priaju moe se zakljuiti iz toka postupaka za ubistva na Ibarskoj magistrali, za ubistva Zorana inia i Ivana Stambolia. Oigledni su napori izvrne i sudske vlasti, potpomognute dravnom bezbednou, da se optueni odbrane i da se ponite njihova priznanja u istranom postupku, a procesi dovedu u sumnju. Jasno je zato to radi Bracanovi, ali zato i u ije ime to radi Rade Bulatovi? Rade Bulatovi je, kao novi direktor BIA, promivisao i novi dan bezbednosti - 17. oktobar (namerno ili sluajno iz doba kralja Aleksandra). Na toj sveanosti bilo je upadljivo da je uspeo da vaskrsne Miloevievu pretorijansku gardu, sauva sve saborce Milorada Lukovia i Milorada Bracanovia, i da toliko zamuti nereena ubistva da to sud nee dugo reiti.
169
170
IVOT TEE
Vlada Srbije raspisala je krajem 2005. tender po kome je ministarstva privrede, za ekonomske odnose sa inostranstvom, i kulture trebalo da uvaju privatna obezbeenja. Poetkom decembra doli su iz "Strakon sekjuriti", iji je suvlasnik Gradimir Nali, da preuzmu obezbeenje nekih vladinih zgrada, ali posle intervencije ministara "privatni biznis" je propao. Neuspelo angaovanje Nalievog obezbeenja u ministarstvima potvrdio je pripadnik policije: 5. decembra ujutru doao je jedan ovek i rekao: "Ja sam iz 'Strakon sekjuritija' sa Zvezdare. Poslali su me da u 11 sati preuzmem obezbeenje ovog ministarstva". Ja ga pitam gde si radio ranije, a on slegne ramenima i kae mi da mu je ovo prvi posao u ivotu. Ministri Milan Parivodi, Dragan Kojadinovi i Predrag Bubalo uli su za angaovanje privatnog obezbeenja nekoliko dana pre preuzimanja i dali su nalog da im odmah bude javljeno ako neko doe da nas zameni. Kako smo kasnije saznali, Predrag Bubalo, ministar privrede, pogreno je razumeo da hoe da zamene i njegovo lino obezbeenje, pa je otiao kod ministra policije Dragana Joia. Bubalo mu je rekao: "Lako je tebi kad ima dvadesetoro ljudi koji te stalno prate, a nama hoe da ukine i ovih nekoliko policajaca." Posle toga, Joi je odustao od promene i mi smo ostali ovde. Angaovanje privatnih obezbeenja u vladinim institucijama nije novost. Ve drugu godinu u zgradi Poreske uprave u Beogradu je ljudstvo firme "Gordon". Oni su na tim poslovima bili rasporeeni u vreme vlasti Slobodana Miloevia, ali ih je nova vlast zamenila policijom. Informacije o nastavku trenda iz Miloevievog reima potvrdio je Gradimir Nali: Taj tender je postojao, ali... nije proao. Plan je promenjen i ostalo je policijsko obezbeenje. Trebalo je da se promeni izmeu etiri i osam ljudi u svakom od ta tri ministarstva, ljudi koji rade na portirnici ili
171
172
173
174
Problem zakona o saradnji sa Hakim tribunalom, bio je, pre svega, unutranjopolitiki, ali i problem koji, znaajno, odreuje nau sudbinu u svetu. Budui da je DSS zastupao legalizam iznenaujue je bilo insistiranje da taj zakon donese republika skuptina, iako je, shodno Ustavu SRJ, ta materija bila u iskljuivoj nadlenosti saveznog parlamenta, i nije mogla biti delegirana republikom, poto je prenos nadlenosti postoji samo u obrnutom smeru, od izvorne (republike) ka delegiranoj (savezni). Dejan Mihajlov, ef poslanike grupe DSS u skuptini Srbije pokuao je da objasni ovu pravnu nemogunost rekavi: DSS je podrao Predlog zakona o saradnji s Hakim tribunalom tadanjeg saveznog ministra pravde profesora Grubaa. Koliko se seam, taj predlog zakona koji je trebalo da bude donet samo na saveznom nivou, sadravao je i odredbu o izruenju, ali o kojem bi odluivala republika vlada. Tada je taj zakon podrao ceo DOS. Taj zakon nikada nije uao u proceduru zato to ga koalicioni partneri iz Crne Gore nisu prihvatili i na tom je pala savezna vlada. DSS je insistirao na ova dva zakona zato to je to politika realnost. Mihajlov je izneo politiku primedbu da je insistiranje na donoenju zakona na saveznom nivou pokuaj da se pokvare odnosi u koalicionoj vladi i da se produbi kriza savezne vlade, i kombinujui pravne i partijske interese, zakljuio je: "Komisija koju je Predsednitvo DOS formiralo, zakljuila je da saradnja sa Hagom mora da bude utvrena zakonom. Kada se sve ove injenice uzmu u obzir, ne preostaje nam nita drugo nego da uinimo ono to je jedino realno a to je da se donese okvirni zakon na saveznom nivou i zakon na republikom nivou. Sve ostalo vodi ka hajduiji kakvu sada imamo. Mo je u rukama Vlade Srbije koja sprovodi hajduiju, hapsi graane po pijacama... To je za DSS apsolutno neprihvatljivo." Lider crnogorske SNP Predrag Bulatovi saoptio je da e SNP podrati zakon o saradnji sa Hakim tribunalom koji je predloila DSS, priznajui kao motiv "kako se problem ne bi prebacivao na nas". Bila su tri predloga zakona o saradnji sa Hakim tribunalom. Predlog DSS-a podrazumevao je postojanje dva zakona - saveznog i republikog. Savezni daje samo okvir a republiki ureuje izruenje i ostalu konkretnu saradnju sa Hakim tribunalom. Zakon Vlade Republike Srbije zasniva se na principima da Haki sud nije sud strane drave i da predaja Hakom sudu nije ekstradicija. Haki tribunal je meunarodni sud a s obzirom da je Jugoslavija lan UN, onda je automatski i na sud. Trei predlog je profesora Grubaa u kome je sadrano izruenje, s tim to predvia odreene ingerencije naih pravosudnih organa u toj proceduri. Da bi se sainio nacrt zakona, DOS je formirao struni tim: Momilo Gruba (on nije mogao da se prihvati te obaveze jer je sudija Ustavnog suda), Gradimir Nali, savetnik predsednika Kotunice, Vesna Raki-Vodineli, direktorka Instituta za uporedno pravo, Sead Spahovi, republiki javni pravobranilac i Igor Jovii, zamenik generalnog sekretara savezne vlade. Na prvom sastanku Gradimir Nali se deklarisao da on nastupa u ime DSS, da treba imati u vidu za ta e da glasa SNP. Stav ostalih iz grupe bio suprotan jer bi struni tim trebalo da napravi ekspertski zakon bez obzira na politiko opredeljenje lanova. Zauzet je stav da to mora da bude savezni zakon i da mora imati minimalnu sadrinu koja podrazumeva predaju, odnosno izruenje. Nali je onda zatraio da se sastanak odloi. Dan kasnije, poto je obavio konsultacije, Nali je na sastanku ponovio stav o SNP i traio je da se u tim umesto Grubaa uvrsti ekspert iz SNP. Kada to nije prihvaeno, rekao je da se izuzima iz rada ali da hoe bude prisutan tokom daljeg rada to je prihvaeno. Na taj sastanak, Nali je doao sa Aleksandrom Lojpurom koji nije lan tima. Stav da nai sudovi ne treba da uestvuju, je preglasan rad grupe je nastavljen, da bi na kraju ekspertska grupa izvrila prilagoavanje Grubaeve verzije, to je bio kompromis koji nije zadovoljio nikoga. Nepristajanje SNP na zakon o saradnji sa Hakim sudom koji podrazumeva izruivanje tumai se kao podrivanje Jugoslavije u trenutku kada se vode pregovori o redefinisanju odnosa u federaciji. edomir Jovanovi, ef poslanike grupe DOS-a u republikom parlamentu, rekao je: To je praktino ruenje Srbije i meni se ini da je to istovremeno politiki manevar kojem je bio sklon Miloevi, kojim se u sutini tei obmani, jer dok se, s jedne strane, u potpunosti podrava politika
175
176
U IJEM INTERESU?
U postupku za ubistvo Zorana inia pred Specijalnim sudom, edomir Jovanovi izjavio je kao svedok da je Radomir Markovi preko jednog oveka poruio da e dati ostavku, ako mu se garantuje bezbednost za porodicu i njega i da je to prihvaeno, ali da je posle razgovora sa Kotunicom dogovoreno da ostane koliko god moe na funkciji. Dodao je da se Kotunica usprotivio i smeni Pavkovia i da zna da je Gradimir Nali, obraajui se pripadnicima JSO na slavi jedinice, rekao da treba da podre Kotunicu a ne izdajnike64.
Pripadnici BIA, u saradnji sa Tuilatvom za ratne zloine, uhapsili su Marka Lugonju, biveg oficira Vojske Republike Srpske, kada je pokuao da sa beogradskog aerodroma pobegne u Moskvu. On je bio puten da se brani sa slobode, ali je sud nakon pokuaja bekstva odluio da on ponovo bude pritvoren. 64 Saradnici Vojislava Kotunice, Gradimir Nali i Ljiljana Nedeljkovi interesovali su se u CZ-u posebno za: Nedeljkovieva za biveg naelnika RDB Radomira Markovia, a Nali za Slobodana Miloevia. Direktor zatvora Dragia Blanua alio se da je od njega Nali zahtevao da se pridrui optubama o kidnapovanju biveg predsednika SRJ.
63
177
edomir Jovanovi je rekao da se Rusija "udno" ponaala u svim dogaajima od promena. Naveo je da su predlagali da Miloevi bude premijer, ali da je Kotunica rekao da to ne moe da prihvati zbog ekstremista iz DOS (dodao je da se u Rusiji sakrila Mirjana Markovi). 2001. nije postojala drava, ve je drava bio JSO, i Vlada je bila u otvorenom neprijateljstvu sa vojnom bezbednou. Ispred stana Mihajlovia uhapena su dva pripadnika zemunskog klana, koji su pokazali legitimacije vojne bezbednosti i zatim se izvesni pukovnik ivaljevi zalagao za njih. Mi nismo hteli da pravimo nagle promene u DB, jer bismo izgubili kontrolu, ve smo to radili kompromisima - rekao je Jovanovi i dodao da je Ulemek predloio u februaru da Andreja Savi i Milorad Bracanovi budu novi elnici DB i da je to odbijeno, ali da je Bracanovi imenovan za naelnika uprave za prislukivanje. Prema njegovim reima Kotunica je predlagao da Branko Crni, zamenik Markovia bude ef DB, a da dotadanji ef bude direktor Instituta bezbednosti. Dodao je da se premijer ini nije interesovao za pitanja bezbednosti i da nisu razmatrali ko e biti ministar policije, a da je Kotunica predlagao da to bude Nali, to je odbijeno. Vladimir Beba Popovi izneo je na TV B92, svoja saznanja o pozadini ubistva Zorana inia: U septembru 2002, sedam ili osam meseci pre ubistva inia, na ruak me je pozvao ambasador jedne velike zapadnoevropske drave. Posle zavrenog ruka zamolio me je da izaemo na ulicu. Dok smo stajali na ulici, zbog buke automobila i autobusa da nas ne bi prislukivali, jer je on pretpostavljao da je i restoran u kojem smo bili ozvuen i da su ozvueni mobilni telefoni, pitao me je ta ja znam o tome da se priprema atentat na inia. Ja sam rekao da ne znam nita: "Koji atentat, na ta mislite?"... On je rekao da se to priprema i da je u to umeana vojska, ali ne tako da je u to umeana zvanino, da to rade neki nezadovoljnici tzv. Miloevieve patriote, frakcije, struje... Rekao je da Rusi i ruska obavetajna sluba, a kada to kaem ne mislim na zvaninu, nego na neke delove ruske obavetajne slube, oko toga vrlo aktivno uestvuju i rade. To je bilo sedam-osam meseci pre ubistva inia... Popovi je prozvao i biveg naelnika Uprave bezbednosti VJ Aca Tomia i direktora BIA Radeta Bulatovia, da je "istraga u vreme 'Sablje' dovela do njih kao direktno umeanih u pripremu atentata", a da je Kotunica "organizovanom politikom akcijom u medijima i diplomatskim krugovima spreio da oni budu optueni".
178
179
180
181
182
183
184
185
186
NIKOLA KAVAJA puten je 1995. iz zatvora u Luizijani, a ubrzo je deportovan. Posle toga, proglaen je za amerikog neprijatelja broj jedan. U Srbiju se vratio krajem 1997. godine. Suprotno oekivanjima, od oveka koji se celog svog ivota borio protiv komunista, Kavaja je ubrzo postao oboavalac lika i dela Slobodana Miloevia. Moda i zato svega godinu dana posle povratka u Srbiju, od tadanjeg reima je dobio stan u beogradskom naselju Medakovi. U prolee 1998. godine, u Pivi, u Crnoj Gori, formirao je kamp Bataljon smrti za obuku srpskih dobrovoljaca i komandosa za borbu protiv albanskih terorista na Kosovu, i za suprotstavljanje kopnenim snagama NATO. Koliko je poznato, ovaj bataljon nije dobio dozvolu od Miloevieve vlasti za uee u operacijama u junoj pokrajini. Ostala je tajna koliko je srpskih dobrovoljaca prolo kroz ovaj kamp, po ijem je odobrenju radio i da li su neki od polaznika izvodili i samostalne teroristiko-mafijake akcije. Masoni traili da ubijem Tita (Predrag Stojkovi - Broj 616) - est jugoslovenskih diplomatskih misija je dignuto u vazduh u roku od nekoliko sekundi. Od Los Anelesa do Vankuvera i Njujorka, a da se ne otkrije. * Jesu li Srbi vama bili zahvalni tamo u Americi? - Da li se pitate kako sam ja oteo avion? Boko Radonji mi je predloio da pobegnem u Rusiju i nasamarim Ameriku. Nisam pristao jer sam se decenijama po svetu borio za interese Amerike. *Koje smislio plan akcije? - Pop Kajevi. Prvo smo hteli da traimo da se iz jugoslovenskog zatvora puste uro urovi, Milovan ilas i jo jedan. Posle je 1978. Stoiljko Kajevi hteo da uzmemo avion i da pikiramo u zgradu CK SKJ u Beogradu kao simbol Titove moi. Nije hteo da izae iz zatvora i da mi se pridrui. Akcija je propala, jer je on trebalo da mi pokae gde je CK, koji je izgraen posle mog bekstva iz zemlje. Komunista se nisam bojao. Ja potiem iz partizanske porodice, bio sam u vojnoj akademiji, od 1941. do 1944. bio sam u zatvoru u Albaniji (interniran od Italijana), sa osam godina. Otac mi je bio andarmerijski narednik u Metohiji. Sva braa su mi otila u partizane, i sestra. TrojIca su poginula. Neu da napadam Kajevia to je ispao kukavica. Bili smo 7-8 puta zajedno. Dizali smo u vazduh jugoslovenska diplomatska predstavnitva. - Doao sam po dekretu predsednika Kenedija u Ameriku 1961. godine. Radio sam i u obezbeenju Kenedija, ubijen je na 120 metara od mene, ali sam se radovao. To je prvi predsednik SAD koji je u Beloj kui primio Josipa Broza Tita! * Od bekstva u Austriju, do odlaska u Ameriku ta ste sve radili? - Uglavnom za CIA. * Kako ste dokazali da niste ubaeni ruski agent? - Samo akcijama u Nemakoj, Austriji, prva je bila napad na jugoslovenske turiste. Mlad sam upao u osinjak pijuna - Predrag Radojkovi, Drain komandant, general Kovaevi, pukovnik Dragia Bojovi, Jakov Dragovi... uvao sam kralja Petra po nareenju Amerikanaca. U Evropi, svuda gde je iao slubeno, kada je poseivao izbeglike kampove. Samo sam ja 11 meseci vukao CIA za nos. Kljukao je lanim podacima o Istonom bloku. Bio sam zaduen za Austriju, Nemaku i Italiju. * Gde ste se sve borili protiv komunizma? - U Zapadnoj Evropi, u Africi kao legionar, posle u Junoj Americi i SAD. Ja sam rusofil, kao i svaki Srbin iz Crne Gore. Da je komunizam bio u Nemakoj, Engleskoj ili Americi nijedan Srbin ne bi otiao u komuniste! * Ko je vama bio neposredno ef? - Amerikanac u SAD i u Evropi. Za CIA su uglavnom radili stranci. Do 1961. bio sam u adu, Kongu, Junoafrikoj republici... Onda je JFK traio 24 legionara i otili smo u Zaliv svinja. * Da li vam je bilo ao to ste nekoga likvidirali? - Ne. Izveo sam 28 akcija po nareenju. Poslednju 29. akciju sam svojevoljno izveo otmicu dva amerika aviona. * Kakav je sada va odnos prema Titu, da li ste promenili miljenje? - Ne. Kavaje su dale 27 boraca u partizanima, nijednog u etnicima, a 1948. godine sam uhapen sa tri roena brata i poslat na Goli otok. Tri brata su mi poginula u ratu. Prvo su nam svakog dana komesari na politikoj nastavi u vojnoj koli priali, da e Staljin da ivi 300 godina, te kukuruz je u
187
188
Veze Legije i aka ("Kaiprst" Radija B92, 23. maja 2003. Daniel Bukumirovi) Dok su irom Srbije lokalne policije pronalazile kilograme heriona, oruje i hapsile kriminalce, u aku je akcija imala i drugu dimenziju: Zvezdan Jovanovi, koji optuen za ubistvo Zorana inia, iz aka je, u njegovoj kui pronaeno je oruje. U selu nadomak ovog grada pronaen je automobil Ljiljane Buhe. Nedelju dana pre atentata na srpskog premijera u gradu su vieni Legija, Jovica Stanii i Boko Radonji, to je bio razlog da u aak dou inspektori iz Beograda. Glavna su hapenja etvorice lokalnih biznismena vlasnika preduzea ''Auto aak'' Milenka Kostia, suvlasnika benzinske pupme ''Leonardo'' Zorana Bojovia, vlasnika ''Laki auto trade'' Miladina Lazovia, i Strahinje Ilia (Bane Svinjar). Bane Svinjar je jedan od osnivaa SPO, a kasnije i Nove Srbije, prijatelj pokojnog Gike, Zvonka Osmajlia i mnogih boraca za srpsku stvar Otkud to da je Legija dolazio ba u aak, veeravao tamo gde je veeravao, sa ljudima sa kojima je bio, otkud to da su roditelji ubice premijera aani, otkud auto gospoe ume tu na periferiji, i otkud to da je u aak morala da doe specijalna jedinica da bi neku istragu sprovodila, nije mogao to da radi aanski SUP. Otkud svi ti ljudi i kako se predsednik Optine sluajno via sa Radonjiem, general Pavkovi nije silazio s lokalne televizije, poklanjao mu je trofejno oruje, prethodno je priao da ga proganja ta ista vojska. General Lazarevi je dolazio na promociju knjige novinara Drecuna, gde su se ljudi zaklinjali da e vratiti Kosovo Strahinja Ili: Ja sam uhapen jer sam veerao sa Emirom Kusturicom. Jovicu Staniia nikada nisam video s njim, ni Legiju nisam video, nisam video ni Puza, koji je bio general policije. To su prie, pitali su me gde se krije Karadi, kad sam video Legiju, gde je Veljo, s kim od njih se viao Oko ubistva gospodina inia, ja sam im rekao da vide meu onima koji su ga nosili. Velimir Ili o Spasojeviu: Duana Spasojevia nisam poznavao. Znam da su na bini bili funkcioneri Demokratske stranke Srbije. Van politike, stajala je na bini Olivera Katarina, moja prijateljica, i ja sam je zamolio da bude sa nama na bini. O Boku Radonjiu, koji je uhapen tokom vanrednog stanja, Velimir Ili je rekao: Normalno da smo se pozdravili sto puta i sedeli u Lotos baru. Sa Bokom su se svi druili kad su odlazili u Ameriku poto je on vodio emigraciju. Ja sam ga viao kao i svi ostali. B92: On se sada povezuje sa ozbiljnim meunarodnim kriminalom? Ili: Ja ne znam ta je on radio napolju, ali znam da se on dobro poznavao sa ministrom policije i sa prethodnim ministrima policije, i sa elnicima dravne bezbednosti i prethodne i dananje. Boko je sa mnom bio na zdravo zdravo. Mi nikada nismo imali nikakav poslovni kontakt Petar Milatovi, urednik ISTINE, Be, 15. jun 2007. Nikola, izvukao sam te iz anonimnosti 1991. godine i lansirao te kao mit kod Srba sa publicistikim delom Lov na Tita'' u izdanju beogradskog izdavaa ''Dosije'' koje sam priredio za tampu sa podnaslovom ''Ispovest srpskog komandosa Kavaje''. Pojavu knjige ''Lov na Tita'' pokuavao je da sprei Vuk Drakovi est meseci posle poetka tampanja, da bi kasnije pokuao na tvom primeru da politiki profitira. Drakoviev pokuaj zabrane tampanja bio je bezuspean, kao i sve ega se dohvatio Vuk Drakovi, partizanski sin i bivi komunistiki pisar kod piljka. Knjiga o tebi, koju sam pripremio, pojavila se 1991. godine i tampana je u poarevakoj tampariji ''Prosveta'', izdava je ''Dosije'' iz Beograda, glavni i odgovorni urednik je Veljko Topalovi, a ja sam prireiva. Izdava mi je uruio odreen broj primeraka po Zakonu o izdavatvu i ja sam dobijene primerke redovno poklanjao Srbima koji su iz Otadbine dolazili kod mene da mi se zahvale to sam javnosti otkrio Nikolu Kavaju. Pokrenuo sam 1991. godine peticiju za oslobaanje Nikole Kavaje iz amerikog zatvora. Tu peticiju je potpisalo 450.000 Srba, dok su reimski mediji obmanjivali javnost da je tu peticiju potpisalo 3,5 miliona Srba, to je la! Posle pojave LOV NA TITA stvoren je mit o tebi kod Srba. Posle nekoliko godina, ti si puten iz amerikog zatvora, doao si u Srbiju i ve 10 godina nisi naao za shodno da okrene moj telefonski broj. Iz Novog Alaktraza pisao si mi zahvalne panegirike, nazivajue me serdarom, vojvodom, junakom i tako dalje, to sam ja i tada prezirao! Posle tvog dolaska u otadbinu ti si se osilio i zaboravio si na svog dobrotvora koga si poeo sramno da ogovara! Nisam serdar, ni vojvoda, ali jesam principijelan ovek da ti saoptin istinu oi: prevrtljivi ljigave, ne izlazi mi na oi kad si potroio 10 godina da izbegne susret sa mnom
Ta slubena beleka je, naravno, mogla da doe samo iz DB-a!
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
TEORIJA ZAVERE
Banjaluki "Reporter" objavio je 30. avgusta 2001. tekst pod naslovom Vojni udar, a Nenad anak raspirio je sukob u DOS, danima dran na "sluaju Gavrilovi", izvukavi vest da je predsednik Kotunica s vojskama Jugoslavije i Republike Srpske spremao manevre i - dravni udar! Kotunica je demantovao vest posredno, opaskom da su izjave anka spoj diletantizma i
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211
212
213
214
215
Potovani Sude, Pridruujem se u potpunosti zavrnoj rei zamenika specijalnog tuioca... Moja re e se odnositi na ispitivanje Vae odluke o odbijanju svih dokaznih predloga koje sam stavio na glavnom pretresu 14. februara o. g. Vi se seate da sam pokuao da stavim primedbu na tu Vau odluku, a da sam bio upozoren da to mogu da uinim "u albi", to je svakako bila omaka, jer znamo da oteeni nemaju pravo na albu, te da se verovatno elelo rei "u zavrnoj rei". U narednih par minuta ja u ispitati osnovanost odluke kojom su moji dokazni predlozi odbijeni, kao i obrazloenje te odluke. Smatram da su predloeni dokazi odbijeni sa neodrivim obrazloenjem. Razlozi dati za odluku na glavnom pretresu 20. marta zasnovani su: - na netanim injeninim konstatacijama koje su u protivrenosti sa sadrinom spisa; - na pogrenom tumaenju odredaba Zakonika o krivinom postupku; - na meusobno protivrenim razlozima; i - povredom naela kontradiktomosti postupka. Pokuau da ovo svoje stanovite obrazloim i dokaem. Predlozi koji se odnose na oruanu pobunu Meu predlozima za dopunu dokaznog postupka koje sam stavio 14. februara 2007. godine, nalazi se i izvestan broj predloga koji se odnose na dogaaj koji specijalni tuilac u optunici naziva oruanom pobunom. Sud je odbio sve te predloge, izuzuzev onaj za sasluanje svedoka ACE TOMIA. Netane konstatacije Prvo, moram da kaem da je, obrazlaui odbijanje ovih predloga na glavnom pretresu 20. marta, predsednik Vea iznela dve konstatacije koje su suprotne sadrini spisa: Prvo, u obrazloenju odluke Suda se tvrdi: Da ja svojim predlogom: ,,netano interpretiram da je tuilac u optunici stavio na teret (okrivljenima) u opisu krivinog dela delovanje oruane formacije JSO kroz pobunu". naravno da to nije istina, naravno da je meni poznato da se oruana pobuna okrivljenima ne stavlja na teret...Upravo zato sam specijalnom tuiocu i predloio proirenje optunice na krivino delo oruane pobune. Kada bih smatrao da im se to stavlja na teret, ne bih predlagao proirenje optunice na ovo delo. Potpuno mi je nejasno na osnovu ega Sud ovo tvrdi. Drugo, Sud takoe tvrdi da je "punomonik oteenih" "U predlogu za dopunu dokaznog postupka ponovio predloge koje je izneo u predlogu za proirenje optunice". Ne samo da je ova konstatacija netana (u predlogu za proirenje optunice ne nudim ni jedan jedini dokaz), nego se proirenje optunice PO ZAKONU (lan 342, st.l. ZKP) moe predloiti i optunica moe proiriti samo na osnovu ve izvedenih dokaza na glavnom pretresu. Niti sam predlagao ikakve dokaze u predlogu za proirenje optunice, niti sam ih onda mogao toboe PONOVITI u predlogu za dopunu dokaznog postupka 14. februara. Zato se neto ovako tvrdi? Meni to nije jasno. Bilo je vrlo lako iz spisa utvrditi da ja niti ponavljam dokazne predloge iz predloga za proirenje, niti da "pogreno smatram" da se oruana pobuna optuenima stavlja na teret. Ja sam siguran da Sud poznaje spis - kako su se ove dve neistinite konstatacije nale u obrazloenju odluke Suda? Nemam odgovor. Budui da su ove konstatacije date u kontekstu obrazlaganja odluke Suda o odbijanju mojih dokaznih predloga, obrazloenje Suda u ovom delu protivrei sadrini spisa i utoliko je, naravno, pravno manjkavo. Svaka odluka zasnovana na neistinitim premisama je manjkava. Ostali razlozi To je ozbiljno, ali to je najmanji problem. Mnogo vei problem jesu dalji razlozi koje Sud navodi odbijajui ove predloge koji se odnose na oruanu pobunu. Citirau: "Javnosti radi, ja kao predsednik Vea a u ime Vea moram rei da je optunicom... optuenima stavljeno na teret da su delovali samo u jednom kraem vremenskom periodu i to kako se navodi pod takom 1 optunice krajem 2002. i poetkom 2003. godine... Prema tome, ni u jednom segmentu dispozitiva... ne pominje se niti se optuenima stavlja na teret da su svoju delatnost poinili organizovano i zapoeli organizovanjem oruane pobune Jedinice za specijalne operacije.
216
217
218
219
220
221
222
223
224
TA REI ZA KRAJ?
Demokratija je umrla kada su ljudi na vlasti shvatili da dravna sredstva mogu da koriste nekanjeno u privatne svrhe. Na sceni je nomenklatura - ne mnogo sposobni ali veoma lojalni, koji servisiraju interese plutokratije, u partitokratskoj dravi, koja samo simulira demokratske procese. Ne tako davno, kada je u Jugoslaviji (i u Srbiji) uspostavljena vlast Komunistike partije (a jo perfidnije kada je partija postala Savez komunista), nametnuta je partijska kontrola nad svakim aspektom ivota, kroz mehanizma poput politike policije, kroz partijski sistem nomenklature koji je lokalnim partijskim efovima omoguio kontrolu nad svim vanim nametenjima i zaposlenjima, kao i kroz masovne organizacije poput sindikata, omladine i socijalisti;kog saveza. U okviru tog poretka, i tim mehanizmima, uspostavljen je u Srbiji stale koji je odrao tu kontrolu nad drutvenim procesima. Problem je to danas taj stale vie nema snanu partijsku dravu iznad sebe. Stvaralakom, radnikom i preduzetnikom sloju preostaje samo da nude drutvu alternativu sa stanovita svojih potreba i da shvate injenicu: preduzetnici da nisu i nee biti deo stalea vladajue aristokratije; a radnici da nisu vie jedno u zajednikoj, socijalnoj, dravi sa aristokratijom. Samo tako progon bi postao drutveni sukob, koji bi aristokratiju, zbog malobrojnosti, primorao da se prikloni realnim drutvenim grupama ili da trpi posledice svojih izbora i dela. Bez nametanja alternativa, preputeni politici i eliti, nastalim na pranju novca i prateoj korupciji73, stvaralaki, radniki i preduzetniki sloj sebe preputa na milost i nemilost odlukama
73
Za vie informacija o eliti, nastaloj na pranju novca i prateoj korupciji: - Centar za izuavanje javne politike, Institucionalna perceptivnost Srbije na posledice globalnih promena u nastanku, 2008., http://paralaks.edu.rs/download/2617-4/Kraj%20imperije %20i%20perspektive.pdf - Centar za izuavanje javne politike, "Kontekst dilema graanske Srbije maja 2008.", 2008.,http://paralaks.edu.rs/download/2155-4/Kontekst%20predizbornih%20dilema%20maja %202008.%20godine.pdf - O organizovanoj grupi Vojina Lazarevia - Centar za izuavanje javne politike, "Nedodirljiva organizovana grupa", 2008., http://paralaks.edu.rs/download/2568-4/Nedodirljiva%20organizovana%20grupa.pdf - O uzurpaciji drave kao bezbednosnom riziku - Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, Javna ili privatna politika u Srbiji, 2007., http://paralaks.edu.rs/download/20084/Prilozi_o_uzurpaciji_drzave_kao_bezbednosnom_riziku.pdf - O sistemu bezbednosti koji je uspostavljen pod Radetom Bulatoviem u odeljku Prilozi, Komentar zakona o osnovama ureenja slubi bezbednosti, Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, 2008. http://paralaks.edu.rs/download/1865-/Komentar_Zakona_o_osnovama_uredenja_sluzbi_bezbedn osti_Republike_Srbije.pdf
225
- Njegovan Slijepevi, Kratke prie o globalizaciji, bivoj Jugoslaviji i Srbiji, Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, 2006. - Njegovan Slijepevi, Meunarodni odnosi pred naim vratima, Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, .2007.
226