You are on page 1of 3

AGREGATI

Podela agregata. Prirodni agregati: vrste, dobijanje, karakteristike i primena. Agregat se deli na: prirodni i vestacki. Dalje se prirodni deli na prirodno nevezane stene i drobljen i mleven kamen a vestacki na razne otpadne materijale i industrijski nizprodukti i specijalni proizvodi za primenu u malterima i betonim. Prirodni agregati se dele na: prirodno nevezane stene koje se dobijaju prirodnim usitnjavanjem (drobljenjem i raspadanjem) stenskih masa u ovu kategoriju spadaju pesak (dobija se prirodnim drobljenjem i raspadanjem stena, krupnoce do 4mm), sljunak (nastaje kao i pesak prirodnim drobljenjem i raspadanjem stena krupnoce zrna od 4-125mm, mada i kamen krupnoce preko 125mm koji se naziva oblutak spada u sljunak) i drobina (nastaje od raspadnutih stenskih masa sa zrnima razlicite krupnoce u kome su komadi nezaobljeni i uglasti). Upotreba sljunka i peska je mnogostruka. Oni se primenjuju za razna nasipanja, kao materijali za izradu saobracajnica, kao materijali za spravljanje raznih vrsta maltera i betona, itd. Drobljen i mleven kamen dobijaju se usitnjavanjem lomljenog kamena. U zavisnosti od krupnoce zrna drobljeni i mleveni kamen se moze podeliti na: drobljenac (4-125mm), drobljeni pesak (krupnoce do 4mm) i kameno brasno (dobijeno mlevenjem kamena krupnoce ispod 0.125mm). Koriste se za izradu saobracajnica-izrade kolovoza i zastora na zeleznicama). Podela agregata. Vestacki agregati na bazi otpadnih materijala: vrste, dobijanje, karakteristike i primena. Agregat se deli na: prirodni i vestacki. Dalje se prirodni deli na prirodno nevezane stene i drobljen i mleven kamen a vestacki na razne otpadne materijale i industrijski nizprodukti i specijalni proizvodi za primenu u malterima i betonim. Vestacki agregati se dele na: otpadne materijale i industijske nizprdukte koji se dele na: lozisnu zguru (koja se dobija kao ostatak nakon sagorevanja uglja ili koksa, upotrebljava se kao material za nasipanje ili za izradu sljako elemenata, ako se koristi neodgovarajuca zgura elementi vremenom mogu da se raspadnu, posebno ako su u dodiru sa vodom), leteci (elektrofilterski) pepeo (dobija se sagorevanjem uglja usitnjenog u prah u termoelektranama, na narocitim elektrofilterima se zadrzava fini mrko-crn prah. Pomesan sa cementom ili drugim vezivom elektrofilterski pepeo se direktno moze upotrebiti za izradu razlicitih elemenata za zidanje i slojeva stabilizacije na putevima, moze se upotrebiti kao dodatak cementu, mesanjem sa vodom i pecenjem dobija se agregat koji je porozan i sluzi za spravljanje betona. Ali da bi se uopste leteci pepeo koristio u bilo

koju svrhu mora da ispunjava odredjene uslove), kristalasta zgura visokih peci (dobija se sporim hladjenjem rastopljene zgure visokih peci (troske). Kada se troska razlije po nekoj povrsini i prepusti se postepenom hladjenju dobija se porozan ali cvrs material. Usitnjavanjem zgure dobija se agregat koji se koristi za nasipanje, za izradu podloga putevima, za izradu zastora na zeleznicama, kao i za spravljanje maltera i betona), granulisana zgura (ako se troska visokih peci naglo ohladi potapanjem u vodu, dobijaju se relativno krte i trosne granule) i penusava zgura (kada se rastopljena zgura naglo hladi mlazevima vode, usled pare koja se tom prilikom stvara zgura ce unutar svoje mase dobiti veliki procenat supljina). Podela agregata. Vestacki specijalni agregati: vrste, dobijanje, karakteristike i primena. Agregat se deli na: prirodni i vestacki. Dalje se prirodni deli na prirodno nevezane stene i drobljen i mleven kamen a vestacki na razne otpadne materijale i industrijski nizprodukti i specijalni proizvodi za primenu u malterima i betonim. Specijalno proizvedeni agregati za maltere i betone koji se dele na: keramzit (za proizvodnju ovog materijala koristi se homogena glina odredjenog hemiskog i mineroloskog sastava. U sirovini je najvise zastupljen SiO2 (oko 65%), a posle njega dolaze Al2O3 (oko 20%), CaCO3 (treba da je ispod 56%) i razni oksidi natrijuma, kalijuma i gvozdja. Sirovina se predhodno susi I vrlo sitno melje, zatim se po potrebi koriguje na odredjeni sastav i homogenizira, pa tek nakon toga dolazi njeno mesanje sa odredjenom kolicinom vode. Glineno testo se propusta kroz usnike raznih precnika, pri cemu se tokom ovog postupka vrsi i seckanje testa na cilindre odredjenih duzina. Ovi cilindri se okretanjem u posebnom bubnju zaobljavaju i istovremeno sue, pa se ovako dobijene granule peku na temperaturi od 1100-1300C. Pecenje se vrsi u narocitim rotacionim pecima. Tokom pecenja dolazi do razmeksavanja granula, a gasovi koji se tom prilikom oslobadjaju dovode do stvaranja zatvorenih supljina u materijalu i do njegovog nadimanja ekspandiranja. Na ovaj nacin se dobijaju granule vecih dimenzija od polaznih, pri cemu je svaka granula obavijena opnom od rastopljene supstance. Posle laganog hladjenja kao gotov proizvod dobijaju se granule kod kojih je na povrsini prisutna staklasta tvrda opna, dok unutrasnjost granula sacinjavaju porozna masa manje cvrstovce. Granule dobijene na opisani nacin se frakcionisu i sluze kao vestacki agregat za izradu betona. Betoni dobijeni od ovog agregata pripadaju kategoriji lakih betona, s obzirom da je keramzit tzv. laki agregat. Njegova zapreminska masa u slobodno nasutom stanju varira od 200 do 1000 kg/m), ekspandirani perlit (je staklast kamen uglavnom silikatnog sastava koji nastaje prilikom vulkanskih erupcija. Ako se ovaj prirodni kameni material nakon drobljenja izlozi temperaturama od 700-1200C, dobice se porozan agregat u vidu peska ili sljunka, tzv.

ekspandirani perlit. Primenjuje se kao agregat za maltere termoizolacionih slojeva (pesak), dok se sljunak primenjuje za spravljanje termoizolacionih i konstrukcijskotermoizolacionih betona) i ekspandirani vermikulit (stena vermikulit je slozeni alumosilikat magnezijuma. Nastaje kao rezultat menjanja liskuna, pa je zbog toga vrlo slican njemu. Vermikuli je veoma porozan pa je dobra osnova za dobijanje termoizolacionih proizvoda. Od njega se spravljaju malteri i betoni vrlo visokih termoizolacionih svojstava, pri cemu se kao vezivni material najcesce koristi cement). (prakticno) Navesti uslove kvaliteta agregata za spravljanje betona. Odredjivanje granulometijskog sastava. Uslovi kvaliteta koji odredjuju podobnost za spravljanje betona: -mineralosko-petrografski sastav -zapreminska masa zrna agregata -otpornost protiv drobljenja -postojanost na dejstvo mraza -sadrzaj ukupnog sumpora i hlorida -sadrzaj organskih materija -sadrzaj sitnih cestica (mulj) -otpornost protiv drobljenja i habanja -zap. masa u rastresitom i zbijenom stanju -upijanje vode -oblik zrna -granulometrijski sastav -sadrzaj grudvi gline -sadrzaj slabih zrna -sadrzaj lakih cestica -obavijenost povrsine zrna glinom. Granulomerijski sastav agregata odredjuje se postupkom prosejavanja. Prosejavaju se najmanje dva uzorka koja se mere sa tacnoscu od 0.1%. Komplet sita, kvadratnih otvora, za odredjivanje gran. sastava ima sledece otvore u milimetrima: 0.0 (dno); 0.125; 0.25; 0.50; 0.71; 1.0; 2.0; 4.0; 8.0; 11.2; 16.0; 22.4; 31.5; 45.0; 63.0; 125; 250. U uredjaj za prosejavanje se najpre postavi dno, a zatim ostala sita od najsitnijeg ka najkrupnijem koje se poklapaju. U zavisnosti od krupnoce agregata ne moraju se koristiti sva sita. Velicina sita sa najvecim otvorom u kompletu bira se tako da kroz njega prolazi celokupna masa uzorka koji se seje. Prosejavanje je zavrseno ako kroz svako sito prilikom dosejavanja u trajanju od jednog minuta ne prolazi vise od 0.1% mase ostatka na doticnom situ. Gubitak mase prilikom sejanja ne sme biti veci od 1% od pocetne mase uzorka. Na svakom situ posle prosejavanja se izmeri pojedinacni ostatak (ai). Kumulativni (ukupni) ostataci na pojedinim sitima (Oi) se dobijaju sabiranjem masa pojedinacnih ostataka na doticnom i predhodnim sitima, zatim se svako pojedinacno sito izrazavaju u procentima mase. Na kraju izracunavaju se procenti prolaska prema obrascu: Na osnovu procenta prolaska crta se kriva koja pokazuje granulometrijski sastav agregata-granulmetrijska kriva. Radi dobijanja predstave o

granulometrijskom sastavu agregata, pored predhodno opisanog nacina, moze se izracunati i tzv. Abramsov modul finoce (M) prema obrascu:

Abramsov modul finoce je zbir procenata kumulativnih ostataka za odredjena sitapodeljena sa 100. Modul finoce predstavlja povrsinu ogranicenu granulometrijskom krivom, ordinatom i pravom paralelnom apcisi povucenom kroz ordinate Y=100%. (prakticno) Navesti uslove kvaliteta agregata za spravljanje betona. Odredjivanje oblika zrna. Uticaj oblika zrna na karakteristike betona. Uslovi kvaliteta koji odredjuju podobnost za spravljanje betona: -mineralosko-petrografski sastav -zapreminska masa zrna agregata -otpornost protiv drobljenja -postojanost na dejstvo mraza -sadrzaj ukupnog sumpora i hlorida -sadrzaj organskih materija -sadrzaj sitnih cestica (mulj) -otpornost protiv drobljenja i habanja -zap. masa u rastresitom i zbijenom stanju -upijanje vode -oblik zrna -granulometrijski sastav -sadrzaj grudvi gline -sadrzaj slabih zrna -sadrzaj lakih cestica -obavijenost povrsine zrna glinom. Oblik zrna se odredjuje samo za krupan agregat. Uzorak agregata broji najmanje 100 zrna. Pre merenja uzorak se susi do konstantne mase. Odredjivanje oblika zrna vrsi se: -metodom kljunastog merila cija je sustina u merenju maksimalne i minimalne dimenzije zrna kljunastim merilom. Zrno je nepovoljnog oblika ako je max:min3:1, odnosno povoljnog oblika ako je max:min3:1. Zrna nepovoljnog oblika se izdvoje, izmeri se njihova masa (mn) i izracuna njihovo ucesce u ukupnoj masi uzorka (ms) u procentima mase: Dozvoljava se da u agregatu za spravljanje betona bude 20% zrna nepovoljnog oblika. -metodom zap. koeficijenta gde zap. koeficijent (c) predstavlja odnos stvarne i idealne zap. zrna agregata. Idealna zap. (Vi) je zap. lopte ciji je precnik jednak maksimalnoj dimenziji zrna - l. Stvarna zap. zrna (Vs) odredjuje se pomocu menzure. Zap. koeficijent se izrazava po obrascu: Za agregat za spravljanje betona propisano je c0.15 za drobljeni agregat i c0.18 za prirodni agregat. Dimenzije zrna se mere sa tacnoscu od 0.1mm.

(prakticno) Navesti uslove kvaliteta agregata za spravljanje betona. Odredjivanje sadrzaja sitnih cestica. Uticaj visokog sadrzaja sitnih cestica na kvalitet betona. Uslovi kvaliteta koji odredjuju podobnost za spravljanje betona: -mineralosko-petrografski sastav -zapreminska masa zrna agregata -otpornost protiv drobljenja -postojanost na dejstvo mraza -sadrzaj ukupnog sumpora i hlorida -sadrzaj organskih materija -sadrzaj sitnih cestica (mulj) -otpornost protiv drobljenja i habanja -zap. masa u rastresitom i zbijenom stanju -upijanje vode -oblik zrna -granulometrijski sastav -sadrzaj grudvi gline -sadrzaj slabih zrna -sadrzaj lakih cestica -obavijenost povrsine zrna glinom. Pod sitnim cesticama se podrazumevaju cestice koje prolaze kroz sito otvora 0.09mm. Sadrzaj sitnih cestica (procenti mase) odredjuje se metodom mokrog sejanja. Ucesce sitnih cestica u sitnom agregatu (0-4 mm) odredjuje se sejanjem kroz komplet sita otvora 1.0; 0.25; 0.125; 0.09 i 0.063 mm (bez poklopca i dna) gde sita veceg otvora sluze za rasterecenje da se sito 0.09mm ne bi ostetilo. Priblizna masa uzorka za ispitivanje je jednaka precniku najkrupnijeg zrna pomnozena sa 100. Uzimaju se najmanje dva uzorka koja se osuse do konstantne mase, potom se mere i prosejavaju. Zatim se prosejavanje nastavlja u mlazu vode sve dok iz kompleta sita ne pocne da tece bistra voda. Ostaci na sitima se zatim osuse do konstantne mase i mere. Izrazava se procentualni sadrzaj sitnih cestica: gde je m1 ukupan ostatak na situ otvora 0.09mm. Dozvoljeni sadrzaj sitnih cestica je: 10% za sitan drobljeni agregat; 5% za sitan prirodni agregat; 1% za krupan agregat. Najsitnije cestice i voda od ispiranja se skupljaju radi odredjivanja sadrzaja cestica manjih od 0.063 mm metodom aerometrisanja. (prakticno) Navesti uslove kvaliteta agregata za spravljanje betona. Odredjivanje sadrzaja organskih materija. Uticaj visokog sadrzaja organskih materija na kvalitet betona. Uslovi kvaliteta koji odredjuju podobnost za spravljanje betona: -mineralosko-petrografski sastav -zapreminska masa zrna agregata -otpornost protiv drobljenja -postojanost na dejstvo mraza -sadrzaj ukupnog sumpora i hlorida -sadrzaj organskih materija -sadrzaj sitnih cestica (mulj) -otpornost protiv drobljenja i habanja -zap. masa u rastresitom i zbijenom stanju -upijanje vode -oblik zrna -granulometrijski sastav

-sadrzaj grudvi gline -sadrzaj slabih zrna -sadrzaj lakih cestica -obavijenost povrsine zrna glinom. Odredjivanje prisustva organskih materija se radi za agregat krupnoce zrna do 8mm. Uzorak agregata se isptuje u stanju u kakvom je dospeo u labaratoriju. Odredjivanje se vrsi kolorimetrijskom metodom. U bezbojnu staklenu bocu zapremine 350cm sa busenim cepom sipa se uzorak agregata do oznake zapremine od 130cm. Zatim se u bocu uliva 3%-ni vodeni rastvor NaOH do oznake zapremine 200cm. Dobro zatvorena boca se, posle muckanja, ostavi da stoji u tamnom prostoru 24sata. Po isteku propisanog vremena boja tecnosti iznad uzorka se uporedjuje sa etalon bojom. Etalon boja se spravlja mesanjem vodenog rastvora NaOH i rastvora taninske kiseline u alkoholu. Ukoliko je boja tecnosti iznad uzorka tamnija od etanol boje podobnost agregata za spravljanje betona treba proveriti poredjenjem mehanickih cvrstoca cementnog maltera spravljenog sa opranim i neopranim agregatom koji je predmet ispitivanja. Pranje agregata vrsi se 3% rastvorom NaOH, posle cega se dobro ispere vodom. Isprani agregat se takodje proverava kolorimetrijskom metodom. Agregat je upotrebljiv za spravljanje betona ako smanjenje cvrstoce pri pritisku maltera spravljenog sa neispranim agregatom u odnosu na cvrstocu pri pritisku maltera sa ispranim agregatom nije vece od 25%. (prakticno) Navesti uslove kvaliteta agregata za spravljanje betona. Odredjivanje zap. mase u rastresitom i zbijenom stanju. Uslovi kvaliteta koji odredjuju podobnost za spravljanje betona: -mineralosko-petrografski sastav -zapreminska masa zrna agregata -otpornost protiv drobljenja -postojanost na dejstvo mraza -sadrzaj ukupnog sumpora i hlorida -sadrzaj organskih materija -sadrzaj sitnih cestica (mulj) -otpornost protiv drobljenja i habanja -zap. masa u rastresitom i zbijenom stanju -upijanje vode -oblik zrna -granulometrijski sastav -sadrzaj grudvi gline -sadrzaj slabih zrna -sadrzaj lakih cestica -obavijenost povrsine zrna glinom. Zap. masa agregata se odredjuje pomocu metalnog suda cija zapremina zavisi od velicine najveceg zrna agregata. Uzorak (najmanje dva), zapremine dovoljne da se napuni odgovarajuci sud, izdvaja se cetvrtanjem i susi do konstantne mase. Odredjivanje zap. mase agregata u rastresitom stanju se ispituje na sledeci nacin: agregat se sipa slobodnim padom sa visine od 5cm iznad ivice suda, pri cemu treba paziti da se tokom punjenja sud ne potrese da ne bi doslo do sabijanja agregata. Visak se ukloni metalnim lenjirom, jednim

potezom bez nabijanja. Izracunava se po obrascu: Odredjivanje zap. mase agregata u zbijenom stanju se ispituje na sledeci nacin: sud se napuni agregatom do trecine visine i sabija sa 25 udarca celicnom sipkom (precnika 1.6cm, duzine 60cm, sa zaobljenim vrhom precnika 0.6cm). Postupak se ponovi kada se sud napuni do 2/3 i do pune zapremine. Visak agregata se ukloni metalnim lenjirom. Zapreminska masa u zbijenom stanju izracunava se po istom obrascu kao i zap. masa u rastresitom stanju.

You might also like